Dnevni list POBJEDA 29.12.2025.

Poneđeljak, 29. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21570 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

TRAGEDIJA NA ŽABLJAKU ALARM ZA DRŽAVU U upotrebi oprema stara 30 godina, dok nova, namijenjena isključivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu

STR. 8.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

Tragedija na Savinom kuku nije se dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odgađanja ključnih odluka. Znalo se da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik. Neophodno je da se iz ovog događaja izvuku pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte, već turisti, naglašava Luka Bulatović STR. 6. i 7.

VOJNA TAJNA: Pilot u penziji o detaljima susreta sa misterioznim NLO iznad Crne Gore M. BABOVIĆ

Odlazak istaknutog novinara, istoričara i hroničara

Umro Husein Ceno Tuzović

INTERVJU: Veljko Vlahović, unuk narodnog heroja Jugoslavije i revolucionara Velimira Veljka Vlahovića

Stakić: Svijetleća kugla je reagovala na naše manevre U početku je to za nas mlade pilote više bila stvar radoznalosti nego uvjerenje da je u pitanju NLO, ali je češćim pojavljivanjima postajalo sve ozbiljnije, kaže pukovnik-pilot Stakić STR. 11.

Svi moji preci bili su borci za slobodu, uvijek na pravoj strani Mnogo puta sam se uvjerio u to koliko ga Crnogorci cijene i poštuju; čak i oni koji ne vole to vrijeme, koji ne misle dobro o Titu i komunizmu. Možda i zato što je ostao dosljedan svojim idealima, što je živio poštujući principe za koje se zalagao. Nas su, recimo, često pitali jesmo li naslijedili kuću na Dedinju. Nijesmo, djed ju je vratio državi. Takođe, zahtijevao je da se njegovo ratno i mirnodopsko ordenje odnese u Muzej na Cetinju, dok se dio njegovih ličnih stvari, po njegovoj želji, nalazi u Muzeju Jugoslavije i u Muzeju Crne Gore. Djed je zaista vjerovao u ono što je propagirao: vjerovao je u jednakost, nije ga zanimalo ništa materijalno. Bio je skroman čovjek, dosljedan. Mislim da su ljudi to prepoznali - priča za Pobjedu unuk Veljka Vlahovića STR. 4. i 5.

RAZGOVOR: Jugoslav Jakić, predsjednik opštine Šavnik

Šavnik nije u zastoju, rješenje krize u objedinjenim lokalnim izborima 2027.

STR. 2. i 3.

Godinu i po nakon pisanja Pobjede, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala konzervatorske uslove Mitropoliji crnogorsko-primorskoj za sanaciju Crkve Sv. Nikole u Bogutima

36 . Odnijeli KUPON ikonostas, ostavili đubre STR. 12. i 13.

S. VASILJEVIĆ

S. VASILJEVIĆ

Turisti gube povjerenje u bezbjednost skijališta

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PRIVATNA ARHIVA

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

PRIVATNA ARHIVA

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Poslanički klubovi spremni za premijerski sat zakazan za sjutra

INTERVJU: Jugoslav Jakić, predsjed

Knežević ponovo Šavnik nije otvara pitanje izmjene objedinjen Ustava i srpskog jezika

- Kad planirate da počnete dijalog unutar parlamentarne većine i Vlade o ustavnim promjenama i dopunama kako bi srpski jezik dobio u Ustavu status službenog jezika – pitaće Knežević Spajića.

Dritan Abazović (Ura) pitaće premijera da li je Termoelektrana „Pljevlja“ puštena u probni rad u skladu sa zakonom i važećim propisima. On će tražiti od Spajića da mu dostavi dokumentaciju u vezi sa tim pitanjem i da je prezentuje građanima Crne Gore.

Vasilije Čarapić (PES) pitaće Spajića koji je konkretan dinamički plan Vlade Crne Gore za 2026. godinu kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.

- Koja je Vaša strategija za zatvaranje najdelikatnijih pregovaračkih poglavlja za Crnu Goru, poput poglavlja 31 koje je vezano za bilateralu sa Hrvatskom, poglavlja 23 i 24, poglavlje 27, i koje ključne reforme će biti sprovedene da bi se taj cilj ostvario – pitaće Čarapić.

Zanima ga i što građani Crne Gore mogu konkretno da očekuju u 2026. godini.

- Ne samo u simboličkom smislu jubileja nezavisnosti, koji svakako treba proslaviti na jedan dostojanstven način širom Crne Gore, već u pogledu ključnih obećanja naše vlasti u

Iako nas politička situacija i opstrukcije na državnom nivou usporavaju u smislu dugoročnog planiranja nekih kapitalnih investicija koje zahtijevaju puni legitimitet novog saziva, mi nijesmo stali. Gradimo, popravljamo puteve i brinemo o svakom domaćinstvu. Šavnik se razvija uprkos svim pokušajima da se prikaže kao grad u blokadi. Naši rezultati su najbolji odgovor na sve institucionalne prepreke – rekao je Jugoslav Jakić

s. vasiljević

PODGORICA – Predsjednik poslaničkog kluba ZBCG-DNP Milan Knežević ponovo će otvoriti pitanje izmjene Ustava i uvođenja srpskog jezika kao službenog, na sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za sjutra. On će pitati premijera Milojka Spajića kada će otvoriti dijalog o tome.

Sa jedne od sjednica posvećnih premijerskom satu

oblasti životnog standarda, socijalne pravde i vladavine prava – naveo je Čarapić u pitanju.

Mihailo Anđušić (DPS) pitaće Spajića da li, povodom upozorenja iz Brisela, javnu upravu u Crnoj Gori očekuju reforme i racionalizacija.

- Kako gledate na analizu Ministarstva finansija da je u Crnoj Gori za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto – naveo je Anđušić u pitanju.

Nikola Zirojević (SD) pitaće Spajića da li, unutar Vlade i parlamentarne većine, detektuje faktore koji svojim djelovanjem rade suprotno evropskim integracijama Crne Gore.

Boris Bogdanović (Demokrate) pitaće premijera koliko je Vlada Crne Gore od stupanja na dužnost dodijelila stanova i stambenih kredita poslanicima, direktorima organa

uprave i drugim funkcionerima koji obavljaju javne funkcije, a ujedno su i funkcioneri političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.

- Molim da odgovor obuhvati sve oblike dodjele ili pogodnosti, i to: poklonjene stanove ili stanove iz državnog fonda, kupljene ili otkupljene po povlašćenim uslovima, ispod tržišne cijene, povoljne stambene kredite, subvencije, popuste ili posebne aranžmane za kupovinu, uređenje ili proširenje stanova. Takođe, molim da odgovor bude izražen brojčano i precizno, koliko je dodijeljeno stanova, koliko ukupno kvadratnih metara, koliko kredita ili drugih pogodnosti i u kojoj vrijednosti. Koliko je funkcionera bilo obuhvaćeno tim mjerama i o kojim funkcionerima je riječ – pitaće Bogdanović Spajića.

Artan Čobi (Albanski forum) pitaće da li će biti proširenja graničnog prelaza Sukobin.

Parlament odlučio da sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić ostane na funkciji do izbora novog

Mandić: Krstonijević će biti izabran u utorak PODGORICA - Sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić ostaće na funkciji do izbora novog - odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, glasovima 54 poslanika. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da će, prema informacijama koje on ima, kandidat predsjednika Crne Gore Predrag Krstonijević biti izabran u utorak.

Mandić je juče rekao da je Desanki Lopičić 27. decembra istekao mandat.

- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudiju, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog su-

da do izbora novog, ali ne duže od godinu - naveo je Mandić.

Dodao je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur upitala je da li je posrijedi manevar koji će voditi ka tome da za sudiju Ustavnog suda ne bude izabran kandidat Predrag Kr-

- Ovih dana raspisan je tender za idejni projekat dionice auto-puta od Zaljeva do Sukobina, dionice koja čini dio Jadninsko-jonskog koridora. Imajući u vidu da će ovakva brza saobraćajnica još više opteretiti granični prelaz na Sukobinu, postoji li plan da u narednom periodu krene proširenje tog graničnog prelaza, ili eventualno otvaranje novih koji bi olakšali situaciju – pitaće Čobi.

Ilir Čapuni (Posebni klub poslanika) pitaće Spajića o mostu na Bojani. Podsjetiće da su Crna Gora i Republika Albanija međudržavnim sporazumom ugovorile izgradnju mosta na Bojani, te da su sporazumom specificirani koraci o realizaciji projekta.

- Da li nekome smeta učinkovito infrastrukturno rješenje u povezivanju ove dvije zemlje? Da li nekome smeta dobar most – pitaće Čapuni.

I. K. stonijević, kojeg je predložio predsjednik Jakov Milatović.

Ona je kazala da je na sjednicama kolegijuma pominjan rok do utorka za izbor dvoje sudija te da li ovo znači da se predlaže produženje mandata sutkinji Lopičić za samo dva dana.

- Vi ne namjeravate da izaberete sudiju Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik. Je li to to? Lopičić je već napunila 66 godina, ona po sili zakona treba da bude u penziji. Što se to sad dešava? Znači li to da je politika inata i osvete važnija od politike argumenata - upitala je ona Mandića.

On je odgovorio da će, prema informacijama koje on ima, Predrag Krstonijević biti izabran u utorak.

R. P.

PODGORICA – Rješenje za Šavnik ne treba tražiti u beskonačnim ponavljanjima koja produbljuju tenzije, već u okviru novog sistemskog rješenja – održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu 2027. godine – kazao je u intervjuu Pobjedi Jugoslav Jakić, predsjednik opštine Šavnik.

Istakao je da je nezavršeni izborni proces u toj opštini stvorio određene institucionalne prepreke, ali i poručio - Šavnik nije u zastoju.

- Naprotiv, radimo redovnije i posvećenije nego u redovnim okolnostima kako bismo dokazali da su interesi građana iznad svake politike – rekao je Jakić.

POBJEDA: Izborni proces u Šavniku nezavršen je od 2022. godine. Opozicija ga je prekidala u devet navrata i poručivala da neće dozvoliti glasanje tzv. izbornim turistima. Vidite li rješenje izborne krize i na koji način? Što ako se i na nekom narednom glasanju dogodi isto?

JAKIĆ: Izborni proces u Šavniku od 2022. godine predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova po vladavinu prava i demokratski poredak u Crnoj Gori. Činjenica da je glasanje u devet navrata fizički onemogućeno, bez pravosnažnih odluka nadležnih organa koje bi to opravdale, ne može se smatrati legitimnim vidom političke borbe. Time nije zaustavljen samo jedan izborni proces, već je suspendovano ustavno pravo građana da biraju i budu birani.

Razumijem političke razlike i zabrinutost koja se u javnosti često artikuliše kroz pojam takozvanih „izbornih turista“, ali rješenja za eventualne zloupotrebe ne mogu se tražiti na ulici, već isključivo kroz institucije sistema

– nadležne izborne komisije, sudove i tužilaštvo. Svako drugačije postupanje vodi opasnom presedanu u kojem sila zamjenjuje pravo, a to je put koji nijedno demokratsko društvo ne smije da prihvati.

Rješenje izborne krize vidim u jasnom i odlučnom institucionalnom odgovoru države, ali i u sveobuhvatnoj izbornoj reformi koja predviđa objedinjavanje svih lokalnih izbora do 2027. godine. Vjerujem da je to prilika da se sistemski urede otvorena pitanja, unaprijedi birački spisak i uspostave jasna, jednaka pravila za sve, čime bi se spriječile zloupotrebe i trajno otklonile sumnje koje prate pojedine izborne procese.

Očekujem i vjerujem da će politički akteri pokazati zrelost, odgovornost i demokratičnost, jer se Crna Gora nalazi na pragu Evropske unije. Sa otvorenim izbornim krizama, institucionalnim blokadama i temama koje dovode u pitanje osnovne demokratske standarde, naše mjesto ne može biti u evropskoj porodici naroda. Upravo zato je neophodno da svi, bez izuzetka, stave interes države i građana ispred partijskih i dnevno-političkih kalkulacija.

Ukoliko bi se i na nekom narednom glasanju ponovio isti scenario, to bi značilo da problem više nije lokalni, već sistemski. U tom slučaju, odgovornost bi morala biti jasna i konkretna, kako politička, tako i pravna. Demokratija ne može opstati ako se pravila primjenjuju selektivno ili ako se dopušta da manjina blokira pravo većine. Šavnik ne smije biti simbol institucionalne slabosti, već primjer da se i u najtežim okolnostima poštuju Ustav, zakoni i demokratski principi. Samo tako možemo vratiti povjerenje građana i poka-

Politika

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

3

dnik opštine Šavnik

zati da je Crna Gora spremna za završnu fazu evropskih integracija.

POBJEDA: Državna izborna komisija naredila je Opštinskoj izbornoj komisiji da donese odluku o ponavljanju izbora na jednom biračkom mjestu. Što ovoga puta očekujete?

JAKIĆ: Očekujem da se konačno izađe iz pravnog lavirinta kroz najavljenu sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Rješenje za Šavnik ne treba tražiti u beskonačnim ponavljanjima koja produbljuju tenzije, već u okviru novog sistemskog rješenja – održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu 2027. godine. To je jedini način da se proces u potpunosti legitimizuje i standardizuje u skladu sa preporukama naših međunarodnih partnera.

POBJEDA: Kako nezavršeni izborni proces u Šavniku utiče na razvoj opštine, investicije i život građana? Kako funkcioniše opština danas?

JAKIĆ: Nezavršeni izborni proces je bez sumnje stvorio određene institucionalne prepreke, ali želim jasno da poručim - opština Šavnik nije u zastoju. Naprotiv, radimo redovnije i posvećenije nego u redovnim okolnostima kako bismo dokazali da su interesi građana iznad svake politike.

Danas opština funkcioniše stabilno i bez ijednog dana zastoja u pružanju usluga.

Najbolji dokaz naše posvećenosti je budžet koji je u posljednje dvije godine na istorijskom maksimumu. Taj budžet je dominantno razvojni. Uspjeli smo da povećamo prihode i usmjerimo ih tamo gdje je najpotrebnije, u infrastrukturu i direktnu podršku stanovništvu.

m. babović

e u zastoju, rješenje krize u nim lokalnim izborima 2027.

Šavnik zaslužuje stabilnost, razvoj i perspektivu: Jugoslav Jakić

Kada govorimo o konkretnim uticajima na život građana, ponosan sam na činjenicu da poljoprivrednici redovno dobijaju sve predviđene subvencije i podršku, jer znamo da je poljoprivreda kičma našeg kraja. Mladi u Šavniku imaju podršku kroz stipendije i druge programe koji im olakšavaju ostanak na svojim ognjištima. Takođe, socijalna davanja i sve obaveze prema građanima servisiraju se bez minuta kašnjenja.

Iako nas politička situacija i opstrukcije na državnom nivou usporavaju u smislu dugoročnog planiranja nekih kapitalnih investicija koje zahtijevaju puni legitimitet novog saziva, mi nijesmo stali.

Mi gradimo, popravljamo pu-

Moj pristup je da se problemi rješavaju institucionalno, odgovorno i u interesu svih građana, jer samo takav pristup može donijeti trajna rješenja. Vjerujem da se povjerenje gradi djelima, konkretnim projektima, otvorenom komunikacijom i jasnom odgovornošću. Zato je moj fokus na radu, a ne na podjelama, na budućnosti, a ne na blokadama teve i brinemo o svakom domaćinstvu. Konačno, Šavnik se razvija uprkos svim pokušajima da se prikaže kao grad u blokadi. Naši rezultati su najbolji odgovor na sve institucionalne prepreke.

POBJEDA: Kako završavate godinu, kojim projektima ste najviše zadovoljni i što će Vam biti prioriteti za naredni period?

JAKIĆ: Godinu završavamo sa osjećajem odgovornosti, ali i sa jasnim rezultatima koji pokazuju da se, i u složenim

političkim okolnostima, može raditi u interesu građana.

Uprkos institucionalnoj krizi i ograničenjima koje ona nosi, realizovan je značajan broj projekata koji su imali direktan uticaj na svakodnevni život ljudi u Šavniku.

Posebno sam ponosan na obnovu Komarnice nakon teških, gotovo mitskih poplava, jer taj projekat nije bio samo tehnički zahvat, već i snažna poruka da ni u najtežim okolnostima ne odustajemo od infrastrukture, bezbjed-

nosti i odgovornosti prema građanima. Paralelno s tim, Opština je pružila konkretnu pomoć građanima u saniranju štete na njihovoj imovini, svjesna da se oporavak ne mjeri samo velikim projektima, već brigom za svakog čovjeka.

Izgradnjom nove stambene zgrade započeli smo rješavanje pitanja iz oblasti socijalnog stanovanja, dok su adaptacija zdravstvene stanice i asfaltiranje seoskih puteva jasno pokazali naše opre-

Naša lokalna politika počiva na poštovanju antifašističkog nasljeđa, kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja POBJEDA: Kako, kao prvi čovjek grada i funkcioner najveće opozicione partije, komentarišete pojave u Crnoj Gori, posebno u pojedinim opštinama, gdje se narušavaju antifašističke vrijednosti, veličaju ratni zločinci, negiraju genocidi? Kako se prema tim pitanjima odnosi opština Šavnik?

JAKIĆ: Kao predsjednik opštine, ali i kao funkcioner partije koja njeguje evropske, građanske i

sekularne vrijednosti, smatram da su antifašizam, poštovanje ljudskih prava i suočavanje sa prošlošću temelj savremene Crne Gore. Pojave u kojima se relativizuju zločini, veličaju ratni zločinci ili negiraju istorijske činjenice duboko su suprotne vrijednostima na kojima počiva i evropska ideja i savremeno crnogorsko društvo.

Takve pojave ne doprinose ni pomirenju, ni stabilnosti, niti boljem životu građana.

Naprotiv, one produbljuju podjele, skreću pažnju sa stvarnih problema i udaljavaju nas od ciljeva koji su građanima najvažniji, a to su sigurnost, socijalna stabilnost i perspektiva za mlade.

Opština Šavnik se prema tim pitanjima odnosi jasno i odgovorno. Naša lokalna politika počiva na poštovanju antifašističkog nasljeđa, kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja. Ne gradimo identitet na podjelama

i provokacijama, već na vrijednostima koje obezbjeđuju dostojanstven život za sve kroz jačanje socijalne sigurnosti, dostupnije i kvalitetnije zdravstvene i obrazovne usluge, kao i stvaranje bezbjednog okruženja za djecu i mlade.

Poseban akcenat stavljamo na bezbjednost mladih i na obrazovanje koje razvija kritičko mišljenje, toleranciju i osjećaj odgovornosti za sve.

To je najbolji odgovor na ekstremizam i revizionizam,

društvo koje ulaže u znanje, solidarnost i jednake šanse.

Vjerujem da Crna Gora može i mora ostati država građana, država mira i evropskih vrijednosti. Na tom putu, lokalne zajednice imaju posebnu odgovornost da svojim primjerom pokažu da su stabilnost, poštovanje različitosti i fokus na kvalitet života jedini održivi pravac razvoja. Šavnik će i dalje biti dio tog evropskog, civilizacijskog puta.

djeljenje da razvoj Šavnika ne smije biti koncentrisan samo u centru, već ravnomjerno i pravedno usmjeren ka svim djelovima opštine.

Ti projekti nijesu samo infrastrukturni zahvati, već ulaganje u dostojanstvo života, ostanak ljudi na selu i stvaranje osnovnih uslova za ekonomski i demografski oporavak Šavnika.

U narednom periodu prioriteti će biti jasni i odgovorni: završetak započetih investicija, jačanje komunalne i saobraćajne infrastrukture, dodatna ulaganja u zdravstvo i socijalnu zaštitu, kao i stvaranje boljeg ambijenta za nove investicije, posebno u oblasti održivog turizma i poljoprivrede. Poseban fokus biće na projektima koji omogućavaju korišćenje državnih i evropskih fondova, jer je to šansa da se razvoj Šavnika ubrza i učini dugoročno održivim.

Cilj je da, bez obzira na političke okolnosti, opština nastavi da funkcioniše stabilno, odgovorno i razvojno, uz jasnu poruku da se u Šavniku radi, gradi i planira budućnost.

POBJEDA: Što biste poručili građanima koji su izgubili povjerenje u lokalnu politiku, pogotovo nakon što izborna kriza traje tri godine?

JAKIĆ: Građanima Šavnika želim da poručim da razumijem težinu okolnosti u kojima već duže vrijeme živimo i da sam svjestan koliko produžena izborna kriza opterećuje svakodnevni život zajednice. Ipak, važno je da se ne izgubi iz vida da opština nije stala i da se, uprkos svim izazovima, kontinuirano radi na očuvanju stabilnosti i realizaciji projekata od značaja za građane.

Kao predsjednik opštine, smatram svojom obavezom da obezbijedim funkcionisanje sistema, poštovanje zakona i kontinuitet razvoja, bez obzira na političke okolnosti.

Moj pristup je da se problemi rješavaju institucionalno, odgovorno i u interesu svih građana, jer samo takav pristup može donijeti trajna rješenja.

Vjerujem da se povjerenje gradi djelima, konkretnim projektima, otvorenom komunikacijom i jasnom odgovornošću. Zato je moj fokus na radu, a ne na podjelama, na budućnosti, a ne na blokadama. Šavnik zaslužuje stabilnost, razvoj i perspektivu, i učiniću sve da se ti ciljevi ostvare, u saradnji sa građanima i svim odgovornim akI. KOPRIVICA terima.

4

Intervju

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Veljko Vlahović, unuk narodnog heroja Jugoslavije i revolucionara Velimira

Svi moji preci b slobodu, uvijek

– Ekonomista sam po struci, završio sam međunarodnu ekonomiju na Univerzitetu Bokoni u Milanu. Po povratku u Beograd, nekoliko godina sam radio u bankarstvu, a onda prešao u tursku kompaniju „Kentkart“, koja se bavi inteligentnim transportnim sistemima za naplatu prevoza i upravljanja prevozom. Reč je o velikoj kompaniji, koja svoja predstavništva ima u dvadeset zemalja i pedeset i pet gradova. Zajedno sa domaćim vlasnicima, u Srbiji smo nekoliko godina upravljali projektom „Bus plus“. Nažalost, taj ugovor je Grad Beograd nezakonito raskinuo. Kompanija je podnela tužbu, u toku je međunarodna arbitraža u Vašingtonu. Poslednjih nekoliko godina imam manje posla, jer smo, nakon raskida ugovora sa Gradom Beogradom, iako velika kompanija - bio sam direktor firme koje imala skoro 400 zaposlenih - preko noći izgubili poslove: Firma je na kraju morala da prođe kroz prilično mučan i bolan proces: delu radnika smo platili otpremnine, deo njih otpustili. Ne može biti prijatno. Trenutno vodim finansije grupi turskih kompanija, malo sam tamo, malo ovde, trčim na više strana. Deo posla odnosi se na praćenje procesa arbitraže u Americi, i to koordiniram.

Rođen sam u Beogradu, osnovnu školu zavrišo na Senjaku, Četvrtu beogradsku gimnaziju na Dedinju. Moja osnovna škola nosila je ime po narodnom heroju Branku Baraću. Danas je to OŠ „Stefan Nemanja“.

I moj otac Slobodan je završio Četvrtu beogradsku gimnaziju.

Majka Branislava je sa beogradskog Senjaka. Odrastao

Mnogo puta sam se uvjerio u to koliko ga Crnogorci cijene i poštuju; čak i oni koji ne vole to vrijeme, koji ne misle dobro o Titu i komunizmu. Možda i zato što je ostao dosljedan svojim idealima, što je živio poštujući principe za koje se zalagao. Nas su, recimo, često pitali jesmo li naslijedili kuću na Dedinju. Nijesmo, djed ju je vratio državi. Takođe, zahtijevao je da se njegovo ratno i mirnodopsko ordenje odnese u Muzej na Cetinju, dok se dio njegovih ličnih stvari, po njegovoj želji, nalazi u Muzeju Jugoslavije i u Muzeju Crne Gore. Djed je zaista vjerovao u ono što je propagirao: vjerovao je u jednakost, nije ga zanimalo ništa materijalno. Bio je skroman čovjek, dosljedan. Mislim da su ljudi to prepoznali - priča za Pobjedu unuk Veljka Vlahovića sam u tom kraju, tamo mi je bilo i obdanište i osnovna škola. Kao dete sam dosta vremena provodio kod bake i dede sa mamine strane. Oni su Ličani, Lukići. Oboje su bili u partizanima, deda je i nosilac Partizanske spomenice. Posle Drugog svetskog rata je radio u UDB-i, baka u Arhivu Jugoslavije. Imali su i kuću u Bečićima, sestre i ja smo sa njima tamo provodili svako leto. Spakovali bi nas odmah nakon raspusta, vraćali krajem avgusta, pred početak školske godine.

Imam dve sestre: Tamaru iz tatinog prvog braka i Mašu.

Tamara je deset godina starija od mene, Maša dve. Bilo je lepo… Jednom sam, sećam se, kao devetnaestogodišnjak, vraćajući se pred zoru iz noćnog provoda, napravio saobraćani prekršaj: ušao sam u jednosmernu ulicu i naleteo na interventnu jedinicu budvanske policije. „Izlazi iz kola, ruke na haubu“, vikali su. „Veljko Vlahović?!“, zaprepastio se jedan od njih kada mi je video ime u ličnoj karti. „Da, da, to mi je deda. Po njemu sam dobio ime“, rekao sam lukavo. „Au, kakav je to čovjek bio!

Svaka čast, momče! Hajde, idite“, rekao je.

PRIVATNA ARHIVA

BEOGRAD - Narodni heroj Jugoslavije, revolucionar, učesnik Španskog građanskog rata Velimir Veljko Vlahović rođen je 1914. godine, u selu Trmanje kod Kolašina. Ne samo u rodnoj Crnoj Gori, nego i u svim državama nekadašnje Jugoslavije, zapamćen je samo po dobru, kaže njegov unuk Veljko Vlahović. U razgovoru za Pobjedu, on govori o svom odrastanju i školovanju, ali i o burnom i zanimljivom životu svojih predaka. Ne bi bilo pretjerano reći da je njegova priča - filmska.

PAMTE GA PO DOBRU

Dedu nisam zapamtio: umro je 1975. godine, ja sam rođen šest godina kasnije, 1981. Često se, prilikom upoznavanja, ljudi trgnu kada izgovorim svoje ime i prezime. Tako reaguju stariji; mlađi retko: ne verujem da su čuli za neke značajne ličnosti i iz naše mnogo bliže prošlosti. Nedavno je u teretani u kojoj sam redovan, trener fudbalske ekipe dečake od 15-16 godina pitao znaju li koje je bio Veljko Vlahović. Nisu znali, naravno. Ne zameram im.

U Crnoj Gori je drugačije, mnogi ga pamte. Primetio sam da tamo čak i mlađi znaju ko je Veljko Vlahović, što me

NARODNI HEROJ I REVOLUCIONAR: Velimir Veljko Vlahović

uvek veoma obraduje. Po čemu Crnogorci pamte mog dedu? Mislim po dobru. Onaj ko je za njega čuo, onaj ko zna, o mom dedi uglavnom ima visoko mišljenje. Mnogo puta sam se uverio u to koliko ga Crnogorci cene i poštuju; čak i oni koji ne vole to vreme, koji ne misle dobro o Titu i komunizmu. Možda i zato što je ostao dosledan svojim idealima, što je živeo poštujući principe za koje se zalagao. Nas su, recimo, često pitali jesmo li nasledili kuću na Dedinju. Nismo, deda ju je vratio državi. Takođe, zahtevao je da se njegovo ratno

i mirnodopsko ordenje odnese u Muzej na Cetinju, dok se deo njegovih ličnih stvari, po njegovoj želji, nalazi u Muzeju Jugoslavije i u Muzeju Crne Gore. Deda je zaista verovao u ono što je propagirao: verovao je u jednakost, nije ga zanimalo ništa materijalno. Bio je skroman čovek, dosledan. Mislim da su ljudi to prepoznali.

I kada već govorimo o tome ko ga se kako seća, mislim da se mog dede najrađe sećaju ondašnji studenti, koje je uvek podržavao. Kao španski borac, studentima Beogradskog univerziteta je 1937. godine upu-

tio pismo, pozivajući ih da podrže borbu španskog naroda protiv fašizma. I Univerzitet u Podgorici nosio je jedno vreme ime Veljka Vlahovića. Za vreme čuvenih studentskih demonstracija 1968. godine, studenti koji su bili ušli u otvoreni sukob sa policijom tražili su da razgovaraju sa Veljkom Vlahovićem. U njega su očito imali najviše poverenja.

UČIO JE I RATOVAO

Veljko Vlahović nije bio samo beogradski student: studirao je i u Pragu, Parizu, Madridu, Moskvi. Uvek sam se i čudio i

divio toj neverovatnoj žeđi Crnogoraca za učenjem, za obrazovanjem. U našoj je porodici ostao kult škole i obrazovanja, svima nam je to veoma važno.

Listao sam dedine indekse sa tih univerziteta, deluje nestvarno. Učio je i ratovao.

Jeste, ljudi sa severa Crne Gore su i svojevrsni nomadi, stalno se kreću, negde putuju…

Ratovao je i dedin otac, moj pradeda Milinko, koji je, zajedno sa svojim rođenim bratom Toškom Vlahovićem, organizovao Toplički ustanak u Prvom svetskom ratu.

Pradeda je bio vojno lice, koji je iz Kolašina najpre prebačen u Podgoricu, kasnije u Banjaluku, u Požarevac, pa u Beograd. Nije čudno što je deda nastavio putem svog oca. Uostalom, cela porodica Vlahović je učestvovala u Drugom svetskom ratu: tri dedina brata, sestra i njihova majka Mijojka, koja je za svojom decom otišla u partizane. Svi su bili antifašisti i borci za slobodu, veoma sam na to ponosan.

Dedin stariji brat Dušan poginuo je 1946. na Cetinju, u četničkoj zasedi. Najmlađi brat Miodrag-Mišo posle rata je bio predsednik Predsedništva Crne Gore, pa ambasador Jugoslavije u Pragu i u Moskvi.

Sestra Dunja je živela u Beogradu, u jednom periodu bila je predsednica opštine Vračar.

Zanimljivo, i otac i majka mog dede bili su od Vlahovića: jedni iz Trmanja, drugi sa Babljaka kod Kolašina. Vlahovići su veliko bratstvo, međusobno se žene i udaju. Glumac Petar Božović je naš rođak, majka mu je od Vlahovića sa Babljaka. Od njega sam slušao o dedi. Pričao mi je da je deda voleo da se igra sa decom, da je bio i topao i strog. Mnogo je čitao, bio je veoma vredan čovek, radan.

Baku pamtim, imao sam šest godina kad je umrla. Ona je posebna priča.

Deda je rat proveo u Moskvi, gde je, zajedno sa Đurom Salajem, organizovao i uređivao

Intervju

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

a Veljka Vlahovića

bili su borci za k na pravoj strani

PORODIČNE TRAUME

Nažalost, rano sam ostao bez roditelja. Otac je umro kad sam imao četrnaest, majka kada sam imao dvadeset i jednu godinu. I moj stric Branko je bio mlad kada je umro: otišao je dve godine nakon mog oca. Čovek neke stvari mora da prihvati i da nastavi da živi. Inače…

Bio sam mali, pa nisam uspeo da od oca saznam nešto više o našoj porodici, posebno o dedi. Nažalost, nismo imali mnogo takvih razgovora.

Deo porodične istorije čuo sam od majke, koja je to slušala od mog oca. Deda je, kažu, od svih tražio disciplinu. I sam je bio takav, uredan i tačan u svemu. Mog oca je često vo-

privatna arhiva

dio sa sobom na putovanja, išli su i u ribolov. Otac je pamtio te trenutke, mnogo su mu značili, pričala mi je kasnije mama.

Da, veoma me interesuje porodična istorija, posebno ono što ne mogu da nađem u knjigama i istorijskim spisima. Šta bih danas pitao dedu? Hm, pa…

Voleo bih da sa njim porazgovaram ne o trenutnoj političkoj situaciji, jer pretpostavljam šta bi mi rekao, nego bih želeo da čujem šta misli o razlozima raspada države koju je njegova generacija stvarala.

Kako su jugoslavenski narodi uspevali da žive toliko godina zajedno, a da se devedesetih raziđu na onakav način? Stvarno bi me zanimalo šta deda o svemu tome misli. Pitao bih ga i o Španskom građanskom ratu, o tome zašto je, zajedno sa tridesetak jugoslovenskih studenata koji su studirali u Pragu, otišao u Španiju da ratuje.

Uopšte, mislim da je Španski građanski rat jedan od najzanimljivijih, najveličanstvenijih događaja u 20. veku. Nisam siguran da danas postoji neka tako velika ideja za koju bi se na takav način vredelo boriti. Ideja slobode i antifašizma okupila je ljude iz celoga sveta, koji su došli da Špancima pomognu da se bore protiv Frankovog fašističkog režima.

Kada samo pomislim da su se, pored mog dede, tamo borili Ernest Hemingvej i Džordž Orvel… Čoveče!

Deda se iz Španije vratio kao invalid, bio je teško ranjen. Izgubio je nogu.

Lepo je to što je Španija i danas zahvalna potomcima onih koji su se sa njima borili protiv fašizma. Znam da je nekoliko familija nekadašnjih jugoslovenskih boraca u Španskom građanskom ratu dobilo pasoše te zemlje. I sam sam se nedavno prijavio, pomogla mi je jedna gospođa, Španjolka veo-

Baka Mira

su odlučili da se venčaju, otišli su najpre kod porodice bakinog drugog muža, saopštili im vesti i od njih za taj brak dobili su saglasnost. Deda je odmah usvojio obe njene ćerke. Da, da, tetku Svetlanu su uzeli iz sirotišta.

Moj stric Branko je rođen u Moskvi 1944. Ime je dobio po dedinom bratu, koji je bio student filozofije, poginuo u ratu. U međuvremenu, dok su se deda i baka spremali za povratak u Jugoslaviju, u Beograd, čuli su da je bakin drugi suprug živ i da je u Moskvi.

Vest o njegovoj pogibiji bila je lažna. Međutim, nije imao kud, mnogo šta se promenilo. Baka Mira o njemu nikada nije govorila, niti je želela bilo kakav kontakt sa njim. Kasnije je moja sestra od tetke uspela da ga pronađe i da upozna svog biološkog dedu.

RAZVOD

Veljko sa sinovima

ma zahvalna mom dedi što se borio za slobodu njene zemlje.

CRNA GORA SE NAJLJEPŠE VOLI IZDALEKA

privatna arhiva

Radio Slobodna Jugoslavija.

Iako mi odavno nije važno da li neka ulica u gradovima nekadašnje Jugoslavije nosi ime mog dede – verujem da ni njega to ne bi posebno impresioniralo, bio je, kažem, skroman čovek – u početku mi se nije svidelo to što su ulice i institucije u Crnoj Gori i Srbiji menjale nazive. Kasnije sam razumeo, verovatno ima smisla: svako vreme ima svoje heroje. Druga je stvar ko su.

U Beogradu odavno nema ulice ili institucije koja nosi ime Veljka Vlahovića. Znam da je na Voždovcu mesna zajednica nekada nosila dedino ime.

Blizu nje, na vrhu Voždovca, imate Ulicu vojvode Vlahovića. Znate po kome je dobila ime? Po Tošku Vlahoviću, dedinom rođenom stricu. Svojevremeno sam, sećam se, slušao neke neumesne komentare od ljudi koji su vodili Beograd i kojima se nije sviđalo to što je moj deda bio komunista. „I moj pradeda ima ulicu u Beogradu. Svi su se moji preci borili za slobodu. Uvek na pravoj strani“, rekao sam.

Mislim da ulice u Pančevu i Zrenjaninu nose ime Veljka Vlahovića. U Crnoj Gori je drugačije, dosta toga je ostalo.

Ne znam, o tome nisam razmišljao. Možda imate pravo: u današnjem svetu, u postojećim društvenim okolnostima, Veljko Vlahović bi ovde verovatno bio sporan zbog, kako kažete, dva neoprostiva „greha“: Crnogorac i komunista. Deda je bio antifašista, španski borac, i svakako Crnogorac. I moj otac Slobodan se izjašnjavao kao Crnogorac, nas decu je učio da volimo Crnu Goru.

Deda je često dolazio u Crnu Goru, tamo je, kažu, provodio leta. Da, čuo sam misao koju citirate: Crna Gora se, govorio je, najljepše voli izdaleka. Ne znam na šta je tačno mislio, ali znam, slušao sam to od svojih rođaka, da je deda bio veoma vezan za Crnu Goru.

U Crnoj Gori nemam bližu rodbinu, većina njih je u Beogradu; imam dalje rođake. Nemam ni porodičnu kuću; ostala je samo parcela kod Partizanskog groblja na Brezi u Kolašinu. Više je nas vlasnika, pa se pitanje podele ili prodaje te parcele i ne pokreće. Ponekad pomislim da je deda državi vratio kuću na Dedinju plašeći se da se njegovi potomci ne posvađaju oko nasledstva.

Iako na to nisam uticao, ponosan sam na svoje crnogorsko poreklo. Kad god sam u Crnoj Gori, osetim neku toplinu i bliskost. I sreću. Ponosim se što sam unuk Veljka Vlahovića, znam da sam nasledio nešto izuzetno. To je i velika obaveza, naravno. Članovi moje porodice često kažu da ličim na dedu. Mislim da imaju pravo: i sam se ponekad iznenadim kada vidim neke njegove fotografije iz mladosti. Žao mi je što ga nisam upoznao, i on je umro mlad.

Imao je težak i buran život, bio je čestit i hrabar čovek. Kada pogledate njegove fotografije

pred kraj života i uporedite ih sa onim nastalim nekoliko godina ranije, vidite koliko je za kratko vreme ostario. Nešto ga je očito mučilo, izjedalo iznutra. Prvi infarkt je imao u šezdesetoj godini, u 62. je umro.

Imam dedinu fotografiju iz bolnice, obilazili su ga Tito i Jovanka.

Ponekad mislim da je život mog dede bio film. Deo njegove životne priče sam saznao, deo tek saznajem. Dosta je trauma, tabu tema. Svi imaju svoje porodične tajne, tako nekako.

Moja najstarija tetka Svetlana o tome neće da priča, kleštima ne biste iz nje reč izvukli. Kada nešto pomenem, samo me mrko pogleda. Ta sećanja su verovatno preteška. Mlađa tetka Jelena živi u Novom Sadu.

Kada imam vremena, odem do nje. Ona je otvorenija, hoće da priča.

Pored fizičkog izgleda, šta sam još nasledio od dede? Uh, ne znam šta bih Vam rekao. Pravičan sam, burno reagujem na nepravdu. Kažu da je i deda bio takav.

FILMSKA LJUBAVNA PRIČA

Ljubavna priča deda Veljka i bake Mire je filmska. Vilma Vajnberger, tako se zvala moja baka, tokom Drugog svetskog rata je promenila ime, pa je u Beograd, u kuću mog dede Veljka, iz Moskve stigla kao Mira Vlahović. Deda ju je upoznao u Moskvi, tamo su se venčali. Njeni roditelji su bili Slovenci jevrejskih korena. Oboje u Kominterni. Moj pradeda je

studirao u Sovjetskom Savezu, sa porodicom se doselio u Moskvu kada je baka bila već devojčica. Rođena je u Sloveniji 1920. godine. Prvi put se udala sa osamnaest godina. Suprug joj je bio Rus, vojni pilot, sa kojim je 1938. dobila ćerku Svetlanu… Ne, nisam znao da se Staljinova ćerka zvala Svetlana… Baka Mira je ubrzo izgubila muža, poginuo je u tzv.

Zimskom ratu 1939. Sa devetnaest godina je ostala udovica i sa tek rođenom bebom se doselila kod majke i brata. Otac joj je već bio stradao u Staljinovim čistkama.

Dve godine kasnije, baka se ponovo udala za Rusa, koji je ubrzo morao na front. Rat je besneo, baka je bila u drugom stanju… Odlučila je da beži iz Moskve. Prethodno je u nekom moskovskom sirotištu ili prihvatilištu ostavila svoju ćerku Svetlanu. Iako je bila beba, mislim da tetka Svetlana to nikada nije prebolela.

Moju drugu tetku Jelenu baka je rodila u januaru 1942, u mestu Engels na reci Volgi. U knjizi „Dvanaest stolica“, Ilja Iljf i Evgenij Petrov Engels na Volgi pominju kao primer ruske bestragije.

Kada su se prilike malo smirile, baka se vratila u Moskvu i dobila vest sa fronta da joj je i drugi muž poginuo. Godinu kasnije je upoznala mog dedu Veljka.

Lepotica koja je izgledala kao holivudska glumica, dvostruka udovica sa svega dvadeset i tri godine, sa dva deteta, zaljubila se u španskog borca, revolucionara, invalida bez noge. Kad

5

Porodica Vlahović, posebno prababa Mijojka, nije dobro reagovala na vest o tome da se moj deda venčao sa ženom koja je već imala dva braka i dvoje dece. Kasnije sam slušao da je cela porodica bila veoma nekorektna, gruba prema baki i njenim ćerkama, što im baš ne služi na čast. Očito je u to vreme bilo teško razumeti da je Crnogorac, revolucionar, narodni heroj oženio „takvu“ ženu. Da, da, verovatno imate pravo: nije bolje ni danas.

Moj otac Slobodan rođen je 1949. Četiri godine kasnije, 1953, baka i deda su se razveli.

Baka je napustila porodičnu kuću, stanovala je u Birčaninovoj ulici, iznad kafane „Mali Pariz“. Pošto je njihova ljubav očito bila velika, nastavili su da se viđaju krišom od porodice.

Pričalo se da je baka često dolazila na Dedinje, u tu kuću u kojoj je deda nastavio da živi sa porodicom, i u njegovu sobu tajno uskakala kroz prozor.

Nakon razvoda, tetka Jelena je prešla kod majke, dok su Svetlana, bakina ćerka iz prvog braka, moj stric Branko i moj otac ostali sa dedom.

Svetlana je tada imala petnaestak godina, ona je odgajala mog oca, koji je, sticajem okolnosti, praktično odrastao bez majke. Kažu da je otac čeznuo za bakom Mirom, strašno mu je nedostajala.

Baka je, sećam se, uvek bila doterana, sređena i - stroga. Čak i surova: znalo se koje dete ili unuka više voli, to nije krila.

Ponekad bismo je posećivali, uvek je bilo tenzično. Morali smo da vodimo računa o tome kako se ponašamo za stolom, kako sedimo, da budemo uredno obučeni, ošišani. Život je nije štedeo, možda je zato bila tako stroga i hladna.

Deda je očito bio raspet između porodice i ljubavi prema svojoj lepoj ženi. Nije imao snage da se odupre majci, zato se razveo. Ni razvod u to vreme nije bilo naročito društveno prihvatljiv, posebno ako je reč o poznatom i omiljenom čoveku. Teško mi je kada o tome mislim, posebno što znam koliko je moj otac zbog toga patio. Ipak, trudim se da razumem. Takvo je bilo vreme.

Tamara NIKČEVIĆ

6

Ekonomija

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

INTERVJU: Redovna profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici prof. dr Jasmina Ćetković PODGORICA - Tragedija na

PODGORICA - Izgradnja auto-puteva predstavlja jednu od najvažnijih infrastrukturnih investicija za svaku državu, jer ima dugoročne pozitivne efekte na ekonomski razvoj, regionalnu i širu integraciju, saopštila je u intervjuu za Pobjedu redovna profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici prof. dr Jasmina Ćetković.

Ona je istakla da je socio-ekonomska analiza opravdanosti prve, prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare od Smokovca do Mateševa, jasno ukazala na društveno-ekonomsku opravdanost tog projekta. U izradi te socio-ekonomske analize je učestvovala i profesorica Ćetković. Naredne godine bi trebalo da počne i izgradnja druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice.

POBJEDA: Zašto je izgradnja auto-puteva važna za Crnu Goru i region? ĆETKOVIĆ: Izgradnja auto-puteva predstavlja jednu od najvažnijih infrastrukturnih investicija za svaku državu, jer ima dugoročne pozitivne efekte na ekonomski razvoj, regionalnu i širu integraciju. Moderni putevi omogućavaju efikasniji transport ljudi i robe, smanjuju saobraćajne barijere i olakšavaju integraciju sa susjednim zemljama i širim evropskim tržištima. Investicije u putnu infrastrukturu donose direktne koristi, poput ušteda u vremenu i troškovima transporta, poboljšanja bezbjednosti i smanjenja zagađenja životne sredine, te indirektne, kroz razvoj privrede, turizma, bolju pristupačnost udaljenim oblastima i stvaranje novih poslovnih prilika.

Prva dionica našeg auto-puta je upravo pokazala da, iako ovakvi projekti koštaju mnogo i tehnički su veoma zahtjevni, koristi koje donose opravdaju investiciju. Prilikom razmatranja sličnih projekata, država mora analizirati sve potencijalne efekte, troškove i koristi i imati jasnu strategiju daljeg razvoja saobraćajne infrastrukture. Rast saobraćaja, prihodi od putarine, povećana bezbjednost, bolja povezanost teritorija i otvaranje prilika za ekonomiju i turizam su jasni pokazatelji vrijednosti auto-puta. Važno je, međutim, da se ovakvi projekti pažljivo planiraju i da se nastavi izgradnja preostalih dionica, uz poštovanje ekoloških i ekonomskih principa. Pri to-

Auto-put je motor društvenog razvoja me, ulaganje u auto-puteve ne treba da bude samo grandiozan projekat radi prestiža. Dobro osmišljen i realizovan auto-put može i treba da postane motor razvoja. Kada kompletan koridor bude završen, auto-put će povezivati Jadransko primorje sa granicom prema Srbiji, što znatno unapređuje transportni, ekonomski i geopolitički položaj države.

POBJEDA: Koje su direktne i indirektne koristi, odnosno što se dobija novim auto-putem? ĆETKOVIĆ: Moderni auto-putevi omogućavaju brži i stabilniji protok saobraćaja. Za transport robe i usluga, dobra drumska mreža znači niže logističke troškove, pouzdanost isporuka i konkurentniju privredu. Brze saobraćajnice stimulišu ekonomske aktivnosti u oblastima koje su bile izolovane ili teško dostupne i time doprinose regionalnoj koheziji i ravnomjernijem razvoju.

Na auto-putu sa jasnom signalizacijom, razdvojenim trakama, tunelima, vijaduktima i novom infrastrukturom, rizik od saobraćajnih nesreća se smanjuje.

Nova auto-putna trasa u Crnoj Gori pretvara nekada opasne, krivudave magistrale u sigurnu i brzu rutu za vozače. Dobra infrastruktura je uvijek preduslov za nova i kvalitetna investiciona ulaganja. U turističkim zemljama, kao što je Crna Gora, pristupačnost unutrašnjosti, planinskim i ruralnim područjima, postaje znatno bolja, što diversifikuje turističku ponudu.

POBJEDA: Što konkretno prva izgrađena dionica auto-puta Bar –Boljare, od Smokovca do Mateševa, donosi Crnoj Gori? ĆETKOVIĆ: Kao što je poznato, dionica od Smokovca do Mateševa, dužine 41 km, za sada je jedina funkcionalna dionica velikog autoputnog projekta Bar – Boljare. Socio-ekonomska analiza opravdanosti prioritetne dionice, u čijoj izradi sam učestvovala, jasno je ukazala na društveno-ekonomsku opravdanost projekta. Rezultati su pokazali pozitivnu ekonomsku neto sadašnju vrijednost, dok je ekonomska interna stopa rentabilnosti premašila diskontnu stopu. Prema zvaničnim podacima, u drugoj godini rada, ovom dionicom je prošlo oko 2,29 miliona vozila, dok je u narednoj 2024. godini taj broj porastao na oko 2,87 miliona vozila, što je znatan rast od oko 25 odsto. U prvih 11 mjeseci 2025. godine, broj vo-

zila na ovoj dionici je već premašio broj od tri miliona vozila, što jasno pokazuje da se trend rasta saobraćaja nastavlja i da auto-put uspješno obavlja svoju funkciju i opravdava investiciju. Podaci za gotovo tri i po godine eksploatacije potvrđuju da se stvarni obim saobraćaja uglavnom podudara sa ranijim projekcijama iz urađene studije opravdanosti. Naime, za četvrtu godinu eksploatacije, svojevremeno je planiran prosječan godišnji dnevni saobraćaj od oko 10.000 vozila. Na osnovu rasploživih podataka Monteputa, realno je očekivati da se taj obim saobraćaja dostigne četvrte godine korišćenja. Pored toga, treba naglasiti da se obračun društveno-ekonomskih koristi u velikoj mjeri oslanja na vrijednosti makroekonomskih pokazatelja, poput bruto domaćeg proizvoda i prosječnih bruto zarada. Od perioda kada je studija rađena pa do danas, zabilježen je snažan rast ovih kategorija – BDP je uvećan za više od 80 odsto, dok su bruto zarade porasle za oko 65 odsto. U takvim okolnostima, sve procijenjene uštede i koristi bi, prema današnjim vrijednostima, bile znatno veće od prvobitno projektovanih.

Prema zvaničnim podacima, od otvaranja prioritetne dionice do sredine ove godine ostvareni su ukupni prihodi više od 30 miliona eura. Samo u prvih šest mjeseci 2025. godine prihod je iznosio preko pet miliona eura, što je skoro 15 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Broj incidenata na auto-putu pokazuje trend pada, što je ključni indikator povećane saobraćajne bezbjednosti.

Stara magistrala sada služi prvenstveno lokalnom i turističkom saobraćaju, što rasterećuje put i pomaže očuvanju osjetljivih prirodnih područja. U međuvremenu, inicirana je izrada tehnoekonomske studije o mogućnostima uvođenja solarnih panela uz dionicu auto-puta Smokovac – Mateševo, što treba da doprinese energetskoj efikasnosti i dodatnom smanjenju operativnih troškova.

POBJEDA: Možete li nam nešto reći o finansijskoj konstrukciji druge dionice auto-puta Bar – Boljare od Mateševa do Andrijevice, čiji početak izagradnje se očekuje naredne godine? ĆETKOVIĆ: Kao što je poznato, aktivnosti na pripremi izgradnje sljedeće dionice Mateševo – Andrijevica, dužine oko 22 kilometra (km), su u to-

ku. Evropska unija je u 2024. godini odobrila značajnu pomoć od 100 miliona eura bespovratnih sredstava, uz dodatnih 50 miliona eura dogovorenih tokom 2025. godine, za nastavak izgradnje trase auto-puta na dionici Mateševo – Andrijevica. Kreditno zaduženje kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), procijenjeno je na 200 miliona eura, te ukupna procijenjena vrijednost investicionog ulaganja ove dionice iznosi oko 600 miliona eura.

U tehničkom smislu, prema riječima struke, ova dionica nije ništa manje zahtjevna, u odnosu na prioritetnu. Očekivanja su da oko 50 odsto dionice budu mostovi i tuneli, s tim da će biti više mostova, a manje tunela.

Tehnički će biti veoma izazovni segmenti dionice na kojima se gotovo smjenjuju mostovi i tuneli, što posljedično podiže finansijsku težinu dionice.

POBJEDA: Koliko su naši susjedi odmakli sa auto-putnom infrastrukturom? ĆETKOVIĆ: Srbija je u posljednjih nekoliko godina intenzivirala gradnju glavnih koridora i trenutno prolazi kroz najintenzivniji period izgradnje mreže auto-puteva i brzih saobraćajnica u svojoj modernoj istoriji.

Glavna „kičma“ ostaje koridor X, ali veliki napori su usmjereni na evropsku drumsku rutu E-763, koja će povezati Beograd sa južnim Jadranom i budućim vezama prema Crnoj Gori. Prema zvaničnim podacima, Srbija trenutno ima više od 1.000 km auto-puteva u funkciji. Prema najnovijim podacima, oko 500 km auto-puteva i brzih puteva je trenutno u izgradnji širom te zemlje. Značajna dionica auto-puta Preljina – Požega već je završena i puštena u saobraćaj, dok je u planu izgradnja dionice Požega – Boljare, čime bi se kompletirala auto-putska veza do granice sa Crnom Gorom. U perspektivi se planira i uspostavljanje kontinuiteta sa crnogorskim infrastrukturnim projektima, uključujući dionicu Mateševo – Andrijevica i dalje pravce ka Boljarima. Pored neposrednog značaja za Srbiju i Crnu Goru, ovaj projekat ima i izražen regionalni karakter, jer doprinosi jačanju saobraćajne integracije i povezivanju više zemalja. U širem kontekstu, ideja je uspostavljanje saobraćajnog koridora Bari – Bar – Beograd – Bukurešt, čime se dodatno povećava njegov geostrateški i ekonomski značaj.

Izgradnja moderne putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini zbog složene geografije, specifične političke strukture i ograničenih finansijskih resursa, napreduje nešto sporije. Posljednjih godina primjetan je ubrzan tempo radova na strateški važnom panevropskom saobraćajnom koridoru Vc, koji predstavlja okosnicu buduće auto-putske mreže u BiH. Ukupna dužina ovog auto-puta u BiH je oko 326 km, od čega je izgrađeno blizu 140 km, u izgradnji je oko 60 km, dok je ostatak na različitim nivoima projektne zrelosti.

S. POPOVIĆ

skijalištu Savin kuk ogolila je dugogodišnje sistemske propuste i otvorila pitanje odgovornosti institucija za infrastrukturnu zapuštenost jednog od najvažnijih zimskih centara u Crnoj Gori. Dok potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Luka Bulatović tvrdi da je nesreća direktna posljedica činjenice da nova oprema, kupljena 2019. godine, nikada nije ugrađena, iako je planirano da bude postavljena u periodu 2020– 2021, zbog višegodišnjih opstrukcija i neodlučnosti vlasti. Iz Turističke organizacije Žabljak upozoravaju da se posljedice već osjećaju na tržištu, kroz prva otkazivanja i ozbiljno narušeno povjerenje turista u bezbjednost destinacije.

- Žabljak je još 2019. godine trebalo da dobije novu žičaru, koja je, prema planovima nadležnih, trebalo da bude postavljena u periodu 2020–2021, čime bi po prvi put bio uspostavljen standard zimskog centra koji može garantovati stabilnu, sigurnu i predvidivu skijašku sezonu.

Međutim, iako je kompletna oprema tada kupljena državnim novcem, ona nikada nije ugrađena, već se, prema dostupnim informacijama, i dalje nalazi lagerovana u magacinu, gdje već šest godina čeka takozvana „bolja vremena“ - kaže za Pobjedu potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Luka Bulatović.

KAPITALNI PROJEKAT

On ističe da je takav odnos prema kapitalnom projektu ne samo neodgovoran, već i nečuven, posebno imajući u vidu činjenicu da se radi o opremi kupljenoj još 2019. godine, koja ni do danas nije stavljena u funkciju, iako su u međuvremenu promijenjene brojne vlade.

- Nečuveno je da nova oprema, namijenjena isključivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu, prema kojoj se godinama odnosi krajnje nedomaćinski, dok se istovremeno u punoj upotrebi nalazi infrastruktura starija od 30 godina. Još je poraznije što nijedna vlada od 2019. godine do danas nije imala snage, političke volje ili institucionalne odlučnosti da pokrene i dovrši postupak ugradnje, jer je svaka, bez izuzetka, padala pod uticaj opstrukcija dijela građana koji nijesu struka, pojedinih NVO i određenih medija. Danas, nakon tragedije i izgubljenih života, postaje jasno da ti pritisci nijesu bili dobronamjerni, niti u funkciji javnog interesa, jer su njihove posljedice mjerljive - i to ljudskom žrtvom. Dodatno obesmišljava situaciju činjenica da je oprema kupljena isključivo za Savin kuk i da se, po svojoj namjeni i tehničkim karakteristikama, ne može upotrijebiti ni na jednom drugom skijalištu - poručuje Bulatović.

Prema njegovim riječima, ključni problem u Crnoj Gori

TRAGEDIJA NA ŽA namijenjena isključ

Turis u bez leži u kontinuiranim opstrukcijama projekata od pojedinih nevladinih organizacija i pojedinaca, koji se, kako navodi, bez stvarne odgovornosti i bez ponuđenih rješenja, godinama protive razvojnim projektima.

- Imali smo situaciju da su, pored žičare, izgrađeni i akumulaciono jezero i trafostanica, upravo za potrebe tog sistema i za proizvodnju vještačkog snijega. Dakle, stvoreni su svi tehnički preduslovi da Žabljak dobije skijalište koje može garantovati zimsku sezonu bez potpune zavisnosti od vremenskih uslova. Ipak, projekat je zaustavljen - podsjeća Bulatović.

On naglašava da se u Crnoj Gori prečesto dozvoljava da glasna manjina, bez jasnih argumenata, struke i odgovornosti, blokira projekte od državnog i lokalnog interesa, dok se posljedice takvog pristupa prelamaju preko leđa lokalne zajednice, privrede i turizma.

Bulatović upozorava da se tragedija na Savinom kuku nije dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odlaganja ključnih odluka.

- Godinama se znalo da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik poručuje Bulatović.

On naglašava da je neophodno da se iz ovog događaja izvuku jasne pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte,

Ekonomija

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

ABLJAKU alarm za državu: U upotrebi oprema stara 30 godina, dok nova, čivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu

sti izgubili povjerenje zbjednost skijališta Tragedija na Savinom kuku nije se dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odgađanja ključnih odluka. Znalo se da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik. Neophodno je da se iz ovog događaja izvuku pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte, već turisti - naglašava Luka Bulatović privatna arhiva

već turisti, lokalna zajednica i, u ovom slučaju, ljudski životi.

Alarm

Luka Bulatović

Stojan Abazović

va tehnologija, novi standard i, prije svega, sigurnost - naglašava Bulatović.

Prema njegovim saznanjima, žičara kupljena 2019. godine je projektovana i tenderisana isključivo za Savin kuk, što znači da se praktično ne može ugraditi na nekom drugom lokalitetu bez ozbiljnih tehničkih kompromisa.

Govoreći o razlozima opstrukcija, Bulatović kaže da su se u priču uključivali različiti akteri – neko iz ličnih, neko iz drugih interesa, a dio njih se pozivao i na UNESCO. Smatra da YOUTUBESCREENSHOT

- Ovo je krajnji alarm da se prestane sa odlaganjima, opstrukcijama i prebacivanjem odgovornosti, te da se bez daljeg gubljenja vremena ugrade nova oprema i standardi koji garantuju sigurnost - smatra Bulatović.

Navodi da najbolje znaju ljudi sa Žabljaka ko su u tom trenutku bili akteri koji su opstruirali postavljanje žičare, kao i koje su nevladine organizacije bile uključene u to. Podsjeća da je riječ o prostoru skijališta Savin kuk, koji jeste izuzetno zahtjevan – kako sa aspekta gradnje, tako i zbog činjenice da se nalazi u zoni nacionalnog parka.

Ipak, on ističe da je država Crna Gora usvojila prostorni plan i stala iza njega, te da je riječ o krovnom dokumentu koji je trebalo da objedini sve aktere oko zajedničkog cilja – rekonstrukcije skijališta i podizanja ukupnog standarda Žabljaka kao zimskog centra.

- Svi znamo da je oprema koja se danas koristi istrošena ne samo zbog ekstremnih vremenskih uslova, već i zbog samog protoka vremena. Ta žica je odradila svoje. Potrebna je no-

je u tom trenutku bilo više razuma, sloge i zajedništva, danas bi Žabljak imao moderno skijalište.

- Nikada nijesam kritikovao struku, niti govorio o nečemu što ne poznajem. Kao neko ko je proveo pola života na skijama, ko je bio reprezentativac i vidio brojne skijaške centre, uključujući i najzahtjevnije terene, mogu reći da je svuda prevladala logika - kaže Bulatović.

On naglašava da ljudi ne dolaze na Žabljak samo zbog samog mjesta, već zbog doživljaja planine, a bez kvalitetne infrastrukture taj doživljaj nije moguć.

- U planinu se ne ide bez dobre infrastrukture. Bez gondola i

Ministarstvo tražilo informacije o bezbjednosti žičare Savin kuk Ministarstvo turizma tražilo je od Razvojne banke Crne Gore da taj resor informiše o stanju bezbjednosti dvosjedne žičare Savin kuk I na skijalištu Savin kuk i o mjerama koje su preduzete u vezi sa tim, kao i o nalazima nadležnih državnih organa i inspekcija.

Kako agencija Mina-business nezvanično saznaje, Ministarstvo je to tražilo zbog tragičnog događaja koji se dogodio 20. decembra na gornjoj dvosjednoj žičari Savin kuk II skijališta na Savinom kuku, a koji je ozbiljno poljuljao povjerenje u turističku ponudu i

Nesreća na žičari na Savinom kuku kada je stradao njemački državljanin

savremenih žičara, prvi loš dan turisti napuštaju destinaciju. U Alpima se žičarama voze i djeca od dvije-tri godine i ljudi treće životne dobi. Ne moraju svi da skijaju – mogu da odu do planinskog restorana, da naprave fotografiju, da uživaju u pejzažu - objašnjava on.

Danas se, kako ističe, u svjetskim zimskim centrima više ni ne koristi riječ „žičara“, već se govori o „putu koji vodi u planinu“. Taj put funkcioniše tokom cijele godine – zimi, proljeća, ljeti i jeseni, samo se aktivnosti mijenjaju.

Ljeti su to hajking, biciklizam, alpinističke ture, zimi krpljanje, bord, nordijsko ili turno skijanje, dok dio posjetilaca do-

lazi isključivo zbog panoramske vožnje i fotografisanja. I ti ljudi kupuju kartu, koriste uslugu i žele sigurnost.

- Ne žele da strepe u kakvom je stanju žičara - upozorava Bulatović.

Govoreći o posljedicama aktuelne situacije, on naglašava da one nijesu ograničene samo na Žabljak, već pogađaju kompletan zimski turizam Crne Gore.

Bulatović, čija kompanija je vlasnik nacionalnog restorana na ,,Crno jezero“ i Hotela ,,Tara“, upozorava da se negativni efekti aktuelne situacije već osjećaju na terenu i da se može očekivati manji broj turista u odnosu na prethodne godine. Kako ističe, nesigurnost koja prati infrastrukturne probleme na skijalištu direktno utiče na odluke gostiju, naročito onih koji planiraju dolazak unaprijed i traže pouzdanu zimsku ponudu.

- Svaka takva situacija se loše odražava na sezonu. Čak i u slučaju da dođe do rekonstrukcije žičare, kada je riječ o staroj opremi, kod ljudi uvijek postoji doza sumnje. Turisti danas traže sigurnost, pouzdanost i standard, i veoma brzo odustaju od destinacije ukoliko osjete neizvjesnost - naglašava Bulatović.

On poručuje da je upravo zato neophodno da se sve dileme u vezi sa infrastrukturom otklone u najkraćem mogućem roku, kako bi se sačuvalo povjerenje

bezbjednost državnog skijališta na Durmitoru pred novogodišnje i božićne praznike i zimsku sezonu.

U Ministarstvu smatraju neophodnim hitno postupanje Razvojne banke, koja je osnivač i vlasnik kapitala Turističkog centra Durmitor, i vlasnik žičare, u cilju sprovođenja svih dodatnih mjera i aktivnosti vanrednog tehničkog pregleda dvosjedne žičare Savin kuk I, u koje bi bili uključeni svi nadležni državni organi i inspekcije. Ministarstvo je tražilo da ga Razvojna banka o tome u najkraćem roku informiše.

Ministarstvo to zahtijeva u cilju ublažavanja negativnih posljedica nesrećnog događaja na turističku reputaciju skijališta u Crnoj Gori, kao i na ekonomiju kako Žabljaka i durmitorskog područja, tako i cijele Crne Gore.

Imajući u vidu da je bezbjednost posjetilaca i turista apsolutni prioritet i temelj turističke ponude i ugleda Crne Gore, u Ministarstvu smatraju da je neophodno da vlasnici turističkih kapaciteta, kao i nadležne institucije, budu maksimalno ažurni i preduzmu sve potrebne aktivnosti iz svojih nadležnosti.

7

posjetilaca i spriječile dugoročne posljedice po turizam Žabljaka i sjevera Crne Gore.

Podsjeća da je žičara tokom prethodne godine radila punim kapacitetom, da je imala rekordne posjete i da je infrastruktura pokazala da može biti profitabilna i tokom ljeta, što je, kako kaže, potvrđeno i rezultatima uprave skijališta.

Ipak, upozorava da je zamor materijala realnost koju nijedan atest ne može u potpunosti ukloniti.

- Nije isto voziti automobil star 35 godina i novo vozilo. Materijal je prošao svoje, ne možete ispitati što se dešava u čeliku iznutra - navodi Bulatović.

On apeluje da se prestane sa međusobnim optužbama, negativnom energijom i nestručnim komentarima, te da se fokus prebaci na struku i zajednički interes.

- Ako slušamo ljude koji nijesu kompetentni i koji nikada nijesu preuzeli odgovornost, dovešćemo javnost u ozbiljnu zabludu - smatra.

Infrastruktura stara tri decenije

Podsjeća da su skijalište u najtežim vremenima izgradili pojedinci, poput Raša Grbovića, kojem, kako kaže, pripada puna zasluga što je infrastruktura trajala više od tri decenije. Međutim, nakon tog perioda, zamjena opreme je neminovna.

- Možemo se vrtjeti ukrug, ali oprema je loša i mora se zamijeniti. Bez nove infrastrukture nema napretka - jasan je Bulatović.

Na kraju poručuje da Crna Gora mora promijeniti pristup – okrenuti se znanju, povezivanju i zajedničkom djelovanju.

- Nažalost, kod nas se svaka inicijativa odmah osuđuje i stavlja na stub srama. A bez sloge nema rezultata. Vrijeme je da se oslonimo na struku i da ove planine, koje su među najljepšima u ovom dijelu Evrope, dobiju turistički proizvod kakav zaslužuju – sa novom opremom, novim standardima i kvalitetnom uslugom.

Direktor Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović kaže da će se posljedice nedavnog nemilog događaja neminovno osjetiti na predstojeću turističku sezonu, naročito u segmentu zimskog turizma.

– Nažalost, ovakav događaj zasigurno utiče na percepciju destinacije i na odluke gostiju. Već u proteklih nekoliko dana zabilježena su određena otkazivanja, iako taj broj za sada nije drastičan. Ipak, svako otkazivanje predstavlja signal upozorenja i razlog za dodatnu zabrinutost – kazao je Abazović za Pobjedu.

On ističe da se turistički sektor na Žabljaku suočava sa izuzetno složenom situacijom, u kojoj je neophodno brzo i odgovorno reagovati kako bi se sačuvalo povjerenje domaćih i stranih posjetilaca.

– Ključno je da se javnosti pruže jasne informacije, da se preduzmu konkretne mjere i da se učini sve kako bi se bezbjednost i kvalitet turističke ponude podigli na nivo koji gosti s pravom očekuju – poručio je Abazović.

Nada Kovačević

8

Društvo

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Odlazak istaknutog novinara, istoričara, hroničara

Preminuo Husein Ceno Tuzović PODGORICA – Husein Ceno Tuzović, novinar, istoričar, sportski radnik, hroničar, poznavalac običaja i života stare i savremene Podgorice, preminuo je u 97. godini, prenosi Gradski portal.

Tuzović je rođen u Podgorici 1929. Završio je studije istorije na Filozofskom fa-

kultetu u Beogradu 1953. Bio je novinar Radio Titograda, profesor istorije u gimnaziji i srednjoj tehničkoj školi u tadašnjem Titogradu, glavni i odgovorni urednik Titogradske tribine i Delegatske tribine, direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograd.

Bivši je igrač Fudbalskog kluba Budućnost, čiji je bio i du-

Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa

Husein Ceno Tuzović

gogodišnji direktor.

Dobitnik je više značajnih nagrada – od Nagrade za životno djelo Udruženja sportskih novinara SFRJ do statusa Zaslužnog sportskog radnika Crne Gore i Jugoslavije i Nagrade „19. decembar“, koja se dodjeljuje na Dan oslobođenja Podgorice.

Objavio je knjige: „75 godina FK Budućnost“, „Sport-

ski društveni život u Podgorici 1918–1945“; „Podgorica u NOR-u 1941–1945“, „Muslimani Podgorice u NOR-u 1941–1945“, „Sportisti Podgorice u NOR-u 1941–1945“, „Podgorička istorijska čitanka“ i druge.

Autor je više stotina tekstova iz sportskog i društvenog života u Titogradu i Crnoj Gori. Živio je u Podgorici. R. P.

Na protestu poručili da Pljevlja danas nijesu grad, već eksperiment nad živim ljudima

Knežević-Jelovac: Vrijeme je za imena i odgovornost, dosta je skrivanja iza kolektivne krivice

PLJEVLJA - Vijeme je za imena i za odgovornost.

Dosta je skrivanja iza kolektivne krivice, jer odgovorni imaju ime - poručila je profesorica Gorica Knežević- Jelovac na protestu u Pljevljima, gdje su građani zatražili od države da reaguje i da ih zaštiti od daljeg trovanja.

Knežević-Jelovac je, kako prenosi PV Informer, pozvala državu, tužilaštvo i sve nadležne organe da procesuiraju odgovorne ili da priznaju da su saučesnici.

- Naši građani danas stoje kao bedem protiv politike koja je naš grad pretvorila u ekološku žrtvenu zonu, a to jedinstvo građana je opasno za one koji godinama ćute, lažu i potpisuju dozvole dok se Pljevlja guše.

Zato nas se plaše, jer ne mogu više građane zagušiti lažima istakla je Knežević-Jelovac.

Poručila je da ovo nije govor, već javna optužnica, jer „Pljevlja danas nijesu grad, već ek-

Sa protesta

speriment nad živim ljudima“.

- Ovo je svjesno trovanje jednog grada, a Pljevljaci prijetnja sistemu koji ubija. Pljevljaci danas ne traže usluge, ne mole, ne pregovaraju i to je najveći strah za one koji su navikli da Pljevlja ćute, dok dimnjaci rade, a računi i profiti idu drugima - naglasila je Knežević- Jelovac.

Upitala je i što je urađeno od tog, kako je kazala, kobnog 13. decembra i trovanja njihovih građana i djece.

- Što je urađeno? Donešen je lex specialis, zakon protiv Evrope, zakon protiv građana, protiv zdravog razuma, a specijalan je po tome što je sramotan, jer to nije zakon za Pljevlja - to je zakon za alibi, da se opere savjest, a ne vazduh. Izabran je poseban zakon da se legalizuje trovanje, a prekrše svi evropski ekološki standardi koje je Crna Gora obavezna da poštuje u procesu pristupanja Evropskoj uniji - rekla je Knežević-Jelovac.

IJZ nije dobio nijedan podatak od Doma zdravlja Pljevlja o eventualnoj ugroženosti zdravlja građana Ivan Samardžić iz Instituta za javno zdravlje je na jučerašnjoj sjednici skupštinskih odbora o situaciji u Pljevljima kazao da do 16. decembra 2025. godine IJZ nije dobio ni-

jedan podatak od nadležne epidemiološke službe iz Doma zdravlja Pljevlja o eventualnoj ugroženosti zdravlja ljudi.

- Nijesmo dobili nijednu na-

Poslanik Demokratske partije socijalista Nermin Abdić ukazao na krizu u zdravstvu

znaku da je došlo do promjene zdravstvenog stanja - tvrdi Samardžić, dodajući da nastavljaju da prate epidemiološku situaciju i podsjećajući na mjere koje je izdao IJZ.

Radi se, prema njenim riječima, o zakonu koji suspenduje aktuelne propise, abolira odgovorne i poručuje da su Pljevlja manje vrijedna od evropskih standarda koje država formalno prihvata.

- Oni u Podgorici, centrali EPCG. treba da shvate da Pljevljake ne interesuje novac, jer sa njim ne možemo da kupimo vazduh - poručila je Knežević-Jelovac.

Učenica trećeg razreda Gimnazije „Tanasije Pejatović“ Lena Doderović rekla je da želi da djeca u vrtićima i svi drugi mališani nikada ne zapamte decembar 2025. i da Jaliju, Moćevac, Trlicu i Brdo jedino vide u ogledalu sunca u okviru zlatnih ivica njihovih Pljevalja.

Za nadležne je poručila da je njihovo bolesno udisanje zagađenog vazduha kazna neoprostiva.

- Iako ne znamo koliko ćemo još brojati dane njihove nebrige i našeg stradanja - kazala je Doderović i zatražila od nadležnih da budu prijatelji djeci, mladima, a najviše starima.

Građanski aktivista Pavle Čolović, organizator mirnog građanskog okupljana zahvalio je predsjedniku opštine Pljevlja Dariju Vranešu koji se, kako je rekao, istinski i srčano borio za očuvanje života građana u teškim momentima ekološke katastrofe koja se nadvila nad gradom i bio učesnik na prethodnom skupu građana. R. P.

PODGORICA - U Institutu za bolesti djece prethodnih dana je podnijeto šest zahtjeva za prekid radnog odnosa. Mi danas nemamo rješenje za tu ustanovu, mora se promptno reagovati, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.

Abdić je, na jučerašnjoj sjednici Skupštine, konstatovao da se niko iz vlasti ne oglašava povodom ostavke doktora Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece koji se suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.

- Ostavku je dao prvi čovjek Instituta za bolesti djece Velibor Majić - niko ni riječi, kao da se ništa tamo ne dešava, kao da najveća zdravstvena institucija u Crnoj Gori za zaštitu djece ne postoji. Niko ni abera.

Znajući ga kao vrhunskog profesionalca i čovjeka od moralnog integriteta, siguran sam da je rekao: „Gospodo, iznio sam probleme, nećete da ih rješavate...“ Uvažili su ga toliko da ga nijesu ni pozivali na sastanke u Ministarstvu zdravlja. I što očekivati drugo sem da sa toliko godina iskustva digne ruke i kaže: „Evo snalazi-

te“ - istakao je Abdić, prenosi Portal ETV. Crna Gora je danas, ističe on, u društvu Nepala i Gvatemale.

- Imamo 23 odsto vakcinisane djece. To je sve loša strategija i komunikacija sa građanima, a, smatram, i nepovjerenje prema zdravstvenim vlastima u Crnoj Gori. Mi danas nemamo rješenje za Institut za bolesti djece, promptno se mora reagovati. Osipa se kadar, prije par dana u toj ustanovi došao je zahtjev za šest prekida radnog odnosa. Ljudi idu u drugu zdravstvenu ustanovu - naglasio je on.

On je saopštio i da je glavna sestra jedne zdravstvene ustanove prije nekoliko dana uputila dopis svim organizacionim jedinicama u kojem je poručila zaposlenima da budu spremni na dopunski rad zbog nedostatka kadra.

- Ovo boba ne valja, ovo je haos. Neko svjesno urušava javno zdravstvo, a sve na štetu građana. Ako ne nađemo način da nešto učinimo, zalud nam je stotinu zakona, mi ćemo zdravstvo urušiti da će nam i Nepal biti nedostižan, a kamoli neki drugi zdravstveni sistem. Posljednja je ura da se nešto uradi - zaključio je AbR. P. dić.

Reagovanje Centra za građansko obrazovanje na Pobjedin tekst „Neće da ulaze u blato svakodnevice“

CGO: CANU iznad svakodnevice, ali ne iznad budžeta PODGORICA - Raduje nas što je rad Centra za građansko obrazovanje o pitanju transparentnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti podstakao njeno rukovodstvo - četiri muškarca - da se javno oglase. Uvijek je korisno čuti stavove najviše državne institucije u oblasti nauke i umjetnosti, čak i kada su upakovani u tekst znakovitog naslova „Neće da ulaze u blato svakodnevice“, koji više govori o distanci prema javnosti nego o stvarnoj otvorenosti - saopštili su iz CGO-a.

Kako navode, taj tekst je dodatna inspiracija da se CGO u narednoj godini intenzivnije bavi radom CANU. - Naročito imajući u vidu da će građani i građanke ovu instituciju 2026. finansirati sa

3,13 miliona eura, dok im se istovremeno poručuje da je interesovanje za njihov život akademicima „ispod nivoa“. Svi građani i građanke Crne Gore, bez obzira na stepen obrazovanja, imaju pravo da postavljaju pitanja o radu, prioritetima, trošenju sredstava i transparentnosti institucije koju finansiraju. Akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti, a javnost će sama procijeniti smisao njihovog ćutanja kada se izlistaju teme koje su godinama zaobilazili - poručili su.

Dodaju da nije svaki promo tekst dobar potez.

- Neki, poput ovog, imaju suprotan efekat: oreol brzo sklizne kada se suoči sa vrlo prizemnim - budžetskim - iznosima koji tu „uzvišenost“ plaćaju zaključili su iz CGO-a.

R. P.

Društvo

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

9

Advokat Miloš Vukčević, zastupnik više psihologa koji su se obrazovali na Univerzitetu Donja Gorica, zatražio da se hitno obustavi nezakonito tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti ili slijede tužbe

Psiholozi sa diplomom UDG-a ostaju bez licence i posla

PODGORICA – Advokat Miloš Vukčević kazao je Pobjedi da je od nadležnih organa zatražio da se hitno obustavi nezakonito tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti prema kojem bi psiholozi koji su se obrazovali na Univerzitetu Donja Gorica izgubili posao, jer im se onemogućava pravo da budu članovi Komore psihologa, te samim tim ne mogu dobiti licencu, odnosno neće moći da rade.

Advokat Miloš Vukčević smatra da Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije grubo krši zakon iznošenjem stava, povodom Nacrta statuta Komore psihologa Crne Gore, da isključivo lica koja su završila studije psihologije mogu steći licencu, dok se oni sa završenim studijskim programima primijenjena psihologija ili poslovna psihologija u potpunosti Vukčević je dopis, u koji je Po- isključuju iz profesije bjeda imala uvid, uputio resornim ministarstvima i dao im je rok pet dana da reaguju, a ukoliko to ne učine, upozorava na sudske i odštetne postupke.

On je najavio da će se obratiti i Delegaciji Evropske unije i ombudsmanu.

SPORNO TUMAČENJE ZAKONA

D. MIJATOVIĆ

Vukčević je obrazložio da zastupa veći broj psihologa koji su stekli VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja na akademskim studijama Primijenjena psihologija na Univerzitetu Donja Gorica, kao i one koji su nakon toga završili master i/ili specijalističke studije psihologije u Crnoj Gori i inostranstvu. Obraćajući se ministru socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damiru Gutiću, advokat je istakao da dopisom Ministarstva kojim se, povodom Nacrta statuta Komore psihologa Crne Gore, iznosi stav da is-

ključivo lica koja su završila studije psihologije mogu steći licencu, dok se oni sa završenim studijskim programima primijenjena psihologija ili poslovna psihologija u potpunosti isključuju iz profesije, predstavlja grubo i nezakonito tumačenje važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti.

Advokat je istakao da u važećem Zakonu o psihološkoj djelatnosti ne postoji nijedna norma kojom se studijski program Primijenjena psihologija isključuje iz prava na licencu, članstvo u Komori ili obavljanje psihološke djelatnosti, ukoliko je: riječ o akademskim studijama, stečen VII1 nivo kvalifikacije, diploma akreditovana i priznata od strane Ministarstva prosvjete.

- Vašim dopisom Ministarstvo ne tumači zakon, već stvara novo pravilo, čime se vrši nedozvoljeno normiranje putem administrativnog akta,

suprotno načelu zakonitosti – napisao je Vukčević ministru Gutiću.

Dodao je da su psiholozi koje zastupa upisali i završili osnovne studije u vrijeme kada Zakon o psihološkoj djelatnosti nije postojao, stekli diplome koje su priznate i nostrifikovane od Ministarstva prosvjete, te da su na osnovu tih diploma nastavili školovanje i zapošljavanje.

Naknadno i restriktivno tumačenje kojim se godinama kasnije osporava pravo na rad predstavlja nedozvoljenu retroaktivnu primjenu prava i grubo kršenje načela pravne sigurnosti, poručuje advokat.

PSIHOLOZI RADE

- Posebno naglašavam da je jedan veliki broj psihologa koji su završili akademski studijski program Primijenjene psihologije na UDG već zasnovao radni odnos na radnom mje-

stu psihologa, u potpunosti u skladu sa važećim propisima i priznatim kvalifikacijama.

Primjenom Vašeg spornog tumačenja, to lice se dovodi u neposredan rizik da izgubi posao, i to ne zbog nedostatka stručnosti, ne zbog nezakonitog zapošljavanja, već isključivo zbog naknadno promijenjenog administrativnog stava organa vlasti – naveo je advokat Vukčević u dopisu.

Time se, kako je dodao, protivpravnost postupanja Ministarstva konkretizuje i materijalizuje, a šteta više nije hipotetička, već realna, neposredna i mjerljiva.

- Vaš stav dovodi do apsurdne situacije da lice koje ima osnovne studije Primijenjene psihologije, a zatim master ili specijalističke studije psihologije, bude apsolutno isključeno iz profesije, bez ikakve individualne procjene znanja i kompetencija. Takvo postupanje je diskriminatorno, nesrazmjerno i suprotno Ustavu Crne Gore – precizirao je advokat.

EVROPSKA PRAKSA

Diskriminisani studenti Univerziteta Donja Gorica

On je skrenuo pažnju na to da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u ustaljenoj praksi jasno zauzeo stav da: država ne smije arbitrarnim tumačenjem propisa ugroziti legitimna profesionalna očekivanja lica; gubitak zaposlenja ili onemogućavanje pristupa profesiji, usljed naknadne promjene pravila, predstavlja povredu prava na mirno uživanje prava i prava na rad; pravna sigurnost i predvidljivost su ključni elementi vladavine prava.

- Primjena Vašeg stava upravo proizvodi situaciju koju je Sud u Strazburu više puta ocijenio kao protivnu Evropskoj kon-

venciji o ljudskim pravima, naročito kada je riječ o licima koja su postupala u dobroj vjeri, oslanjala se na važeće državne akte i na osnovu njih gradila profesionalni život – naveo je advokat Vukčević.

Istakao je da je na osnovu istog tumačenja, psiholozima koje zastupa, uskraćeno i pravo učešća u Osnivačkoj skupštini i članstvo u Komori psihologa, čime se dodatno produbljuje povreda prava i dovodi u pitanje zakonitost svih odluka osnivačke skupštine, a kasnije i Komore psihologa donijetih u takvom sastavu. On je podsjetio da su osnivači Komore psihologa Crne Gore pozivajući se na sporno tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti Ministarstva u javnom pozivu objavljenom na portalu CDM, 19. 12. 2025. godine, onemogućili psiholozima koji su završili akademske studije Primijenjena psihologija da se prijave i učestvuju u Osnivačkoj skupštini Komore, budu članovi Komore. Advokat kaže da su time proizvedene neposredne i mjerljive pravne posljedice, jer isti ne mogu dobiti licencu za obavljanje psihološke djelatnosti ako nijesu članovi Komore psihologa (član 8 Zakona o psihološkoj djelatnosti).

- Ostavljam rok od pet dana od dana prijema ovog dopisa da Ministarstvo povuče ili izmijeni sporni stav, uskladi postupanje sa Zakonom i standardima zaštite ljudskih prava.

U suprotnom, biću prinuđen da prava mojih vlastodavca ostvarujem pred tužilaštvom i sudom, u postupcima za naknadu materijalne i nematerijalne štete, zahtjevima za izgubljenu zaradu i profesionalnu štetu, uz razmatranje regresne i lične odgovornosti Vas kao odgovornog lica – na-

veo je Vukčević u dopisu ministru Gutiću.

Zaključio je da će se svako dalje insistiranje na nezakonitom pravnom tumačenju Zakona o psihološkoj djelatnosti, nakon ovog upozorenja, smatrati svjesnim, umišljajnim postupanjem suprotno zakonu, Ustavu i međunarodnim obavezama Crne Gore.

Vukčević će danas pisati i osnivačima Komore psihologa Crne Gore, te je istakao da Zakonom o psihološkoj djelatnosti nije propisano da pravo učešća u Osnivačkoj skupštini Komore nemaju psiholozi koji su završili studije na programu Primijenjena psihologija ili Poslovna psihologija. Advokat je naveo da je članom sedam tog akta propisano da psihološku djelatnost može obavljati psiholog koji ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja stečen na akademskom studijskom program psihologije u Crnoj Gori…

- Pravo na učešće u osnovanju Komore ne može biti uslovljeno pravnim mišljenjem Ministarstva socijalnog staranja koje nema obavezujuću pravnu snagu. Tim su, putem javnog poziva, preuzeli ovlašćenja koja im zakon ne daje – naveo je Vukčević.

Zatražiće da se izmijeni ili dopuni javni poziv na način da se omogući prijava i učešće psiholozima bez diskriminacije po osnovu naziva osnovnog studijskog programa. Ukoliko to ne učine – uslijediće, pored ostalog, tužbe.

I SPAJIĆ DA SE UKLJUČI

Advokat Vukčević planira da danas piše i premijeru Milojku Spajiću, ukazujući na to da Ministarstvo prosvjete priznaje, akredituje i nostrifikuje obrazovne kvalifikacije, dok Ministarstvo socijalnog staranja istim kvalifikacijama uskraćuje pravno dejstvo, te ih faktički proglašava nedovoljnim i na toj osnovi proizvodi zabranu rada i profesionalnog angažmana. Vukčević će zatražiti od Spajića hitnu intervenciju, odnosno da inicira usaglašavanje postupanja ministarstava.

- Ukoliko se ovakvo stanje nastavi, Vlada se dovodi u poziciju da sama poništava pravne akte koje je prethodno donijela, proizvodi pravnu nesigurnost i diskriminaciju, izlaže državu sudskim i odštetnim postupcima, kompromituje povjerenje građana u obrazovni i pravni sistem. Ovo je upravo tip situacije u kojoj je intervencija predsjednika Vlade ne samo opravdana, već i nužna – rekao je Vukčević.

Advokat je dopis poslao i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, te je zatražio reakciju od ministarke Anđele Jakšić- Stojanović, jer je resor kojim rukovodi akreditovao program na UDG, te priznao diplome, no te kvalifikacije derogira Ministarstvo socijalnog staranja.

N. ĐURĐEVAC

10 Aktuelnosti

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Prvi crnogorski satelit lansiran u svemir

„Luča“ će da mjeri kosmičku radijaciju Trenutak prijema signala ispraćen je snažnim emocijama i spontanim slavljem u kontrolnoj sobi. „Luča“ je živa.

Crna Gora je u svemiru - poručuju iz organizacije Montenegro Space Researh PODGORICA - Prvi crnogorski satelit „Luča“, lansiran je juče u svemir sa kosmodroma Vostočni. U orbitu ga nosi raketa Sojuz, legenda svjetske svemirske industrije.

- Sa izuzetnim ponosom i emocijama obavještavamo javnost da je crnogorski satelit „Luča“ uspješno poslao svoj prvi signal iz svemira - saopšteno je iz organizacije Montenegro Space Researh.

Glavni inženjer i operater satelita Nikola Perović potvr-

Prvi crnogorski satelit

dio je iz kontrolne sobe da je „Luča“ bila prvi satelit koji se oglasio među ukupno 50 satelita sekundarnog tereta lansiranih u okviru ove međunarodne misije.

- Trenutak prijema signala ispraćen je snažnim emocijama i spontanim slavljem u kontrolnoj sobi. „Luča“ je živa. Crna Gora je u svemiru poručuju oni.

Ističu da ovaj istorijski trenutak potvrđuje da su sistemi satelita stabilni i funkcionalni, te označava početak njegove operativne misije u orbiti.

Prvi signal nije samo tehnička

potvrda uspjeha, već simbol znanja, vizije i istrajnosti jedne male države koja je napravila veliki iskorak - naveli su.

Ideja o pokretanju inicijative za prvi crnogorski satelit pro-

istekla je iz ranih razgovora i entuzijazma grupe mladih ljudi, među kojima su bili Nikola Perović, Filip Jovićević i Nina Drakulić, dok je cjelokupna realizacija projekta, njegov tehnički razvoj i institucionalno vođenje sprovedeno u okviru organizacije Montenegro Space Research saopšteno je iz te organizacije.

Kako su naveli, u narednom periodu slijedi faza inicijalne stabilizacije sistema. Prvi signal sa satelita očekuje se u kratkom roku, dok će puna operativna komunikacija biti uspostavljena u periodu do 10 dana nakon lansiranja, u skladu sa standardnim procedurama za ovu vrstu misija.

- Operator satelita je Nikola Perović, pozivni znak 4O6MSR - dodaju u saopštenju.

Primarna misija satelita, ističu, je mjerenje kosmičke radijacije. Pored toga, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 km, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.

- Uz crnogorski satelit „Luča“, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navode u saopštenju.

Napominju da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore.

- Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da „Luču“ doživljava kao svoju - zaR. P. ključuju iz MSR.

RIJEČ VIŠE: Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, o prvom promotivnom turističkom filmu

Četiri godišnja doba najljepšeg grada KOLAŠIN - Protekle nedjelje je promovisan prvi turistički film o Kolašinu.

Inicijativu je pokrenula Turistička organizacija, a podrška je stigla od Opštine i JU Centar za kulturu, dok je tim Discover MNE, radio film. U prepunoj sali Doma kulture bilo je dosta aplauza, emocija, ali i zavičajno-turističkog divljenja Kolašinu.

Prisutne je pozdravila Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, ističući da se govori o Kolašinu, gradu koji se ne nameće, ali se pamti...

- Hvala svima koji su pružili podršku ovom projektu koja nije bila samo institucionalna. Bila je to podrška, a zapravo poruka da Kolašin razumije vrijednosti svoje prirode, svoje priče, svoga identiteta. Hvala što ste vjerovali u ideju da se Kolašin ispriča kroz emociju, a ne samo kroz kadar. Ističem i kom-

Pet planina, svaka različita, a svaka na svoj način prelijepa. Jedna od posljednje tri prašume u Evropi – NP Biogradska gora. Kanjon Mrtvice, još nedovoljno otkriveni biser. Maganik i Trešteni vrh, čudo prirode, kako ga turisti sa pravom nazivaju.

Kapetanovo jezero, jedno od najljepših i najmirnijih planinskih jezera u Crnoj Gori, prepričala je kadrove filma Milašinović pletan tim Discover MNE koji su dali sve od sebe da prikažu Kolašin kakav jeste, da prikažu mali grad okružen moćnim planinama i rijekama. Svaki kadar ovog filma nosi posvećenost i ljubav prema ovom prostoru. Posebna zahvalnost „ide“ Mirjani koja je uprkos zdrav-

stvenim izazovima bila uz nas u svakom trenutku, snagom i velikim srcem. Takođe, posebna i lična zahvalnost Đoku Đinoviću koji je moje ideje pretočio u djelo i zajedno s timom Discover MNE ovom filmu dao dušu. Bez tog razumijevanja i njegove posvećenosti svim lo-

kacijama, ova priča ne bi bila ispričana na pravi način - istakla je Zorica Milašinović.

Pet planina, svaka različita, a svaka na svoj način prelijepa.

Jedna od posljednje tri prašume u Evropi – NP Biogradska gora. Kanjon Mrtvice, još nedovoljno otkiveni biser, na ko-

Između Podgorice, Splita, Beča – Kolašin.....

U emotivnom govoru, Zorica Milašinović objasnila je i vezanost za svoj grad bez koje ne bi mogla da radi posao koji radi...

- Kolašin za mene nikada nije bio slučajan izbor. Uvijek sam ga birala srcem. Između Podgorice i Kolašina, birala sam Kolašin. Između Splita i Kolašina, birala sam – Kolašin. Između Beča i Kolašina, birala sam Kolašin, i zbog toga sam posebno ponosna što sam jedan od pokretača snimanja promotivnog turističkog filma o ovom gradu jer Kolašin ima šta da ponudi. Film je sniman 12 mjeseci, o Kolašinu u svakom godišnjem dobu.

Prikazaćemo i regionu, prikazaćemo ga interesantnim tržištima, a pregovara se i sa RTCG da u određenim intervalima bude i na njihovim programima, navela je Milašinović.

jim nam mnogi zavide. Maganik i Trešteni vrh, čudo prirode, kako ga turisti sa pravom nazivaju. Kapetanovo jezero, jedno od najljepših i najmirnijih planinskih jezera u Crnoj Gori, prepričavala je kadrove filma Milašinović.

- Uz to, Kolašin se izdvaja i bogatom gastro ponudom, a u svakom zalogaju se osjeća toplina ognjišta, briga domaćina i iskreno poštovanje tradicije.

Zbog toga Kolašin na poseban način „ulazi“ u srce svakog gosta. Istinski je prepoznatjiv po ljudima, njihovoj srdačnosti, to-

plini u svakoj riječi, spremnosti da pomognu kada je najpotrebnije. Za mene je Kolašin grad u kojem se ne ostaje iz potrebe, već grad u kojem se živi u ljubavi. Grad koji ima šta da nam da ako imamo sluha da to prepoznamo, sačuvamo i razvijamo na pravi način. Samo zajedno, oslonjeni jedni na druge, možemo pokazati pravi Kolašin, grad u kojem porodice pronalaze sigurnost, a ljubitelji prirode inspiraciju i razlog da mu ponovo dođu, istakla je Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašina.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Intervju

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

11

VOJNA TAJNA: Pilot u penziji o detaljima susreta sa misterioznim NLO iznad Crne Gore PODGORICA - Zimske noći iznad Crne Gore 1974. i 1975. godine ostale su duboko urezane u pamćenje vojnih pilota Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva.

Tokom redovne obuke u noćnom letjenju, posade su se suočavale sa pojavom ogromne svjetleće kugle koja je mijenjala boje, brzinu i pravac kretanja, prkoseći svim tada poznatim zakonima aerodinamike.

Jedan od pilota koji je tim događajima svjedočio bio je pilot- pukovnik u penziji Predrag Stakić, koji za Pobjedu prvi put detaljno govori o onome što su vidjeli na nebu iznad Crne Gore.

POBJEDA: Kako biste opisati kuglu koja se pojavljivala mjesec dana pilotima na nebu Crne Gore - kako je izgledala?

STAKIĆ: U 172. puku u Titogradu, na Aerodromu Golubovci, u periodu novembra i decembra 1974. i januara i februara 1975. godine izvodila se obuka učenika pilota u noćnom letjenju. Nastavnici su pretežno bili mladi poručnici, ali sasvim dovoljno iskusni i spremni da obučavaju mlade pilote po svim elementima letačke obuke. Po završetku letjenja svake večeri (a i dana kada je dnevno letjenje) održavala se analiza na kojoj se konstatovan stepen realizacije, uspješnost, eventualne primjedbe, pa i prijedlozi za naredne letačke noći.

Ako se let izvršava u zoni matičnog aerodroma, sve posade održavaju radio-vezu (RV) sa Aerodromskom kontrolom letjenja (AKL), na kojoj se nalazi Rukovodilac letjenja (RL), obično komandant eskadrile, njegov zamjenik ili neki iskusni pilot.

Rukovodilac letjenja svim posadama u vazduhu javlja stanje u vazdušnom prostoru AKL (meteorološku situaciju, narušen interval između aviona, redosljed dolaska na slijetanje, a naročito ako ima drugih vazduhoplova – polijetanje, odlet, dolet i slijetanje civilnih aviona).

Stakić: Svijetleća kugla je reagovala na naše manevre

U početku je to za nas mlade pilote više bila stvar radoznalosti nego uvjerenje da je u pitanju NLO, ali je češćim pojavljivanjima postajalo sve ozbiljnije, mada zaista nije bilo straha kod pilota, jer mi ništa više nijesmo ni vidjeli od onog kako sam opisao, kaže pukovnik-pilot Stakić Jedne noći na analizi pokojni Kovačević saopštava da je vidio svjetla civilnog aviona, doduše dosta daleko, a da ta informacija nije javljena posadama u vazduhu. Rukovodilac letjenja bio je kategoričan da u to vrijeme u rejonu našeg aerodroma nije bilo civilnih aviona.

Sljedeće noći pokojni Marijanović javlja da vidi svjetla civilnog aviona i da mu se on približava – jaka svjetla, na većoj visini, sa velikom brzinom – a opet niko ne javlja da ima civilni avion i on čak malo panično reaguje preko radio-veze.

Iskusni RL, komandant eskadrile Đorđe Stanković, smiruje ga i kaže da u vazduhu nema nikoga sem naših aviona i da smo svi na bezbjednim međusobnim rastojanjima. Na analizi poslije letjenja RL zaključuje da tu ipak ima nešto, a šta – ne zna. Kaže da nadalje to pratimo, odmah po uočavanju da javljamo, da uočimo što više karakteristika i detalja.

Stariji i iskusniji piloti su se šalili na račun nas mlađih, manje iskusnih, u duhu one narodne „u strahu su velike oči“.

POBJEDA: Što se dešava dalje?

STAKIĆ: Letjenje se odvija po maršruti Danilovgrad – Cetinje – Virpazar – Aerodrom, na visini 1.500 metara. Letim

Predrag Stakić

u paru (smaknuti poredak, odstojanje 5x3). U prvom avionu su učenik-pilot Iskra i pokojni Cvetinović, a u drugom učenik-pilot Balog i ja.

Na etapi maršrute Danilovgrad – Cetinje, na potezu Pe-

Zvonko Knaflić, Predrag Stakić, pok. Josip Balog i Nenad Ujić, Titograd 1974/75.

trovac – Lovćen, uočavam neobično svjetlo. Spremam se da javim AKL-u i dajem baterijskom lampom signal Cvetinoviću, a on me upita: „Vidiš li ti što i ja vidim?“ Kažem – da.

U radio-vezu uskače RL i pita šta vidimo. Kažem – vidimo ONO. Dobijamo naređenje da sa punom snagom motora i maksimalnom brzinom krenemo prema njemu.

Na radnom zadatku

Kada sam ga ugledao, bila je to jedna svijetla kugla žutonarandžaste boje, nekoliko stotina metara iznad nas. Uočljivo je bilo da se kreće u dubinu naše teritorije i pomalo se povećavala, sa jako slabom promjenom intenziteta svjetlosti. Kako se približavao, tako je oko obima kugle nastajao mali oreol u obliku kružnice koja oscilira.

Da li je „objekat“ razumio naređenje koje smo mi dobili ili je svojom opremom uočio da se krećemo prema njemu, naglo je povećavao brzinu i visinu i iz sjeveroistočnih kurseva okretao u zapadne, a svjetlosni efekat kugle se smanjivao. Od pozicije Risan – Herceg Novi više nije bio ni vidljiv.

Mi smo sa našim avionima uspjeli postići visinu oko 5.500 metara i maksimalnu brzinu 560–570 kilometara na čas i doći do Grahova.

Avion N60 (G2 Galeb), kojim smo letjeli, nije imao nikakvu opremu kojom bi se u noćnim uslovima u vazduhu moglo nešto snimiti.

POBJEDA: Da li je bilo panike i straha kod pilota ako znamo da prvi put vide takav leteći objekat?

STAKIĆ: Panike i straha kod pilota nije bilo. U početku nijesmo ni razmišljali da je to NLO, kako će se kasnije nazvati. Polazilo se od pretpostavke da su to neki propusti u najavi i obezbjeđenju vazdušnog prostora za potrebe našeg letjenja.

Obično smo mislili na civilni

avion ili avion sa nekog drugog aerodroma, recimo Mostara. Ipak, poslije nekoliko pojavljivanja, to je bio signal da u svemu tome što su piloti uočavali u vazduhu a i tehnički sastav na zemlji, ima nešto.

POBJEDA: Kako biste opisali kompletan događaj sa NLO letilicom i koji je, po Vama, razlog njenog pojavljivanja pilotima?

STAKIĆ: Moj događaj, odnosno susret sa NLO, opisao sam u prvom pitanju. Nemam neko posebno mišljenje o kompletnom događaju u vezi sa susretom sa NLO. U početku je to za nas mlade pilote više bila stvar radoznalosti nego uvjerenje da je u pitanju NLO, ali je češćim pojavljivanjima postajalo sve ozbiljnije, mada zaista nije bilo straha kod pilota, jer mi ništa više nijesmo ni vidjeli nego kako sam NLO i opisao.

Sada i ne znam gdje je tada mogla biti Šesta flota, respektabilne snage Ratne mornarice SAD – da li u Jadranskom moru ili blizu naših teritorijalnih voda. Često sam pomišljao da su to obavještajno-špijunske aktivnosti NATO i drugih država.

E, čime su to radili, ne mogu da kažem. Da li su to bili neki baloni, neka lansirana teledirigovana tijela, kontrolisani usmjereni laserski znaci – zaista je sve to samo domen laičke pretpostavke.

POBJEDA: Mislite li da je tadašnja komanda uradila sve što je trebalo da uradi?

STAKIĆ: Suviše teško pitanje za mene i za ono vrijeme, prije 50 godina. No, mislim da je komanda taktičkog nivoa (172. lbap) dovoljno odradila i onoliko koliko su bile njene nadležnosti.

Strategijska komanda (KRV i PVO) je takođe počela aktivnosti za koje mislim da su dovele do prekida pojavljivanja NLO, prebaziranjem određenog broja aviona MiG21 na Aerodrom Golubovci.

Imajući u vidu činjenicu da se u isto vrijeme, dok su letjeli avioni dozvučne avijacije (N60), pojavljuju i avioni MiG21 u relativno malom vazdušnom prostoru, praktično prestaje pojavljivanje NLO. S obzirom na sve poznato o ovom događaju, da li je i šta trebalo da se preduzima, odgovore ipak treba tražiti od drugih institucija – Komande JRV i PVO, Generalštaba, naučnih i tehničkih instituta, možda i saradnje sa nekom drugom državom.

POBJEDA: Imate li saznanja o NLO pojavljivanjima kasnije, odnosno da li znate za susrete pilota 1986. godine kod Zadra ili još neke slične primjere?

STAKIĆ: Saznanja o drugim, kasnijim dešavanjima nemam, a i kada bismo čuli za njih, shvatali smo da se i drugima desilo nešto slično.

Ako bi se nešto i preduzimalo od nadležnih organa, nije mogao svako da zna – uvijek je to bila „vojna tajna“.

Hristina JANKOVIĆ

12 Kultura

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Godinu i po nakon pisanja Pobjede, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdala konzervatorske uslove Mitr

Odnijeli ikonostas, ost PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je rješenje o konzervatorskim uslovima za sanaciju Crkve Svetog Nikole u Bogutima i uputila ga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC, iako se ona ne vodi kao vlasnik ili držalac ovog kulturnog dobra. U isto vrijeme, iz crkve je uklonjen ikonostas, dok je zapuštena unutrašnjost ostavljena bez ikakve zaštite.

Prilikom obilaska crkve, nekoliko dana nakon donošenja rješenja, zatekli smo unutrašnjost bez ikonostasa. Na mjestu gdje je decenijama ležao razmontiran, prekriven slojevima ptičijeg izmeta, prašine i vlage, ostali su prazni zidovi i tragovi nečijeg nedavnog boravka. Kako saznaje Pobjeda, ikonostas su iz crkve odnijeli predstavnici Centra za konzervaciju i arheologiju

Rješenje o konzervatorskim uslovima za izradu projekta sanacije Crkve Svetog Nikole u ljubotinjskom zaseoku Boguti donijeto je sredinom decembra. Dokument, potpisan u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, formalno otvara put ka „unapređenju stanja“ ovog zaštićenog kulturnog dobra, uz obavezna istraživanja, analize i projektovanje mjera zaštite. Rješenje je poslato na adresu Mitropolije crnogorsko-primorske, iako se u važećem listu nepokretnosti ona ne vodi ni kao vlasnik ni kao držalac ove crkve, već se kao vlasnik navodi – Crkva Svetog Nikole. Na papiru, dakle, procedura teče. Na terenu - slika je drugačija.

SVE SKORO ISTO

Prilikom obilaska crkve, nekoliko dana nakon donošenja rješenja, zatekli smo unutrašnjost bez ikonostasa. Na mjestu gdje je decenijama ležao razmontiran, prekriven slojevima ptičijeg izmeta, prašine i vlage, ostali su prazni zidovi i tragovi nečijeg nedavnog boravka. Kako saznaje Pobjeda, ikonostas su iz crkve odnijeli predstavnici Centra za konzervaciju i arheologiju, bez ikakvog obavještenja javnosti o tome gdje je završio, u kakvom je stanju zatečen i pod kojim uslovima je izmješten.

Za razliku od ikonostasa, sve drugo je ostalo netaknuto. Pod je i dalje prekriven izmetom,

SVE JE ISTO, SAMO IKONOSTASA NEMA: Unutrašnjost Crkve Sv. Nikole prije nekoliko dana, tokom posjete ekipe Pobjede

ostacima truleži i otpalog maltera, dok se kroz polomljene prozore u crkvu i dalje slobodno uvlače ptice. Kao i prilikom ranijeg obilaska, u crkvi smo i ovaj put zatekli novac koji su rijetki posjetioci ostavljali kao prilog – sitni metalni, ali i papirni, među kojim i novčanicu od 10 eura. Ovi mali znaci pobožnosti i dalje svjedoče o povremenom prisustvu ljudi, ali i o potpunom odsustvu sistema koji bi o ovoj svetinji vodio računa.

Takođe, stari drveni sanduk sa crkvenim knjigama i dalje stoji na istom mjestu, otvoren i nezaštićen, sa listovima koji

Satrule crkvene knjige i dalje odbačene u drvenom kovčegu

se raspadaju i koricama prepuštenim vlazi i prljavštini. Njegovo stanje ne razlikuje se od onog zatečenog u maju 2024. godine - što dodatno potvrđuje da, osim uklanjanja ikonostasa, nikakve druge mjere nijesu preduzete. Praznina koja je ostala nakon izmještanja ikonostasa ne djeluje kao početak sanacije, već kao još jedan čin selektivne brige - uzeto je ono što ima vrijednost, a zapuštenost je ostavljena da svjedoči o kontinuitetu nebrige.

Nigdje nema traga o elementarnom čišćenju prostora, privremenoj zaštiti unutrašnjosti ili makar zatvaranju prozor-

skih otvora kako bi se spriječilo dalje propadanje objekta.

Konzervatorska praksa, makar u ovom slučaju, svela se na intervenciju bez konteksta i bez osnovnog reda - kao da je dovoljno iznijeti predmet, a prostor iz kojeg je iznesen više nikoga ne zanima.

Paradoks je veći ako se u obzir uzme činjenica da rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara vrlo precizno konstatuje stanje objekta: zapuštenost, prodor vlage, degradaciju unutrašnjih zidova, koroziju metalnih elemenata i negativan uticaj vlage na ikonostas, koji je, kako se navo-

di, već demontiran. Uprava, dakle, zna u kakvom je stanju crkva, ali se ta svijest ne reflektuje u stvarnim, vidljivim mjerama zaštite. Dok se u rješenju insistira na očuvanju autentičnosti, patine i istorijskog karaktera objekta, u praksi se dopušta da crkva ostane otvorena, prljava i izložena daljoj devastaciji. Između administrativne brige i terenske odgovornosti zjapi ista ona praznina kakva je ostala i na mjestu ikonostasa.

KO JE VLASNIK?

Posebno je problematično to što je Rješenje o konzervator-

Ostaci polomljenih prozora odbačeni na podu crkve

skim uslovima izdato Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, koja se u zvaničnim evidencijama ne vodi kao vlasnik niti kao držalac ovog kulturnog dobra.

List nepokretnosti i dalje bilježi apsurdnu situaciju u kojoj je vlasnik Crkve Svetog Nikole – sama Crkva Svetog Nikole.

Takvo stanje decenijama služi kao idealan izgovor za institucionalnu pasivnost, ali i kao prostor za tiho preuzimanje odgovornosti bez formalne obaveze. U tom vakuumu, država izdaje rješenja, Mitropolija ih prima, a objekat propada.

Niko ne čisti, niko ne zatvara prozore, niko ne obezbjeđuje prostor. Kulturno dobro ostaje bez stvarnog staratelja, ali sa previše zainteresovanih strana kada dođe trenutak formalnog upisa vlasništva.

Iz Uprave su za Pobjedu podsjetili da u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara ovaj organ izdaje konzervatorske uslove na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra.

- U praksi koja se kontinuirano primjenjuje u prethodnih nekoliko decenija, kako od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, tako i ranije od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj priznato je svojstvo stranke u postupku u slučajevima kada vlasnički odnosi nijesu nesporno uređeni, odnosno kada je u evidencijama nepokretnosti objekat upisan na sam sakralni objekat (crkvu), a ne na pravno lice – navode iz UZKD. Upravi je u konkretnom slučaju, kako se ističe u odgovorima Pobjedi, dostavljen i akt Ministarstva pravde br.

UPUV-10-081/24-32/2 od 7.

6. 2024. godine – uvjerenje o upisu Pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, kojim se potvrđuje njen pravni status i orga-

Kultura

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

13

ropoliji crnogorsko-primorskoj za sanaciju Crkve Sv. Nikole u Bogutima Preminula francuska glumica Brižit Bardo

tavili đubre nizaciona struktura, odnosno korišćenje sakralnih objekata koji se nalaze u spisku koji akt obuhvata.

- U okviru postupaka izdavanja konzervatorskih uslova, Uprava nije posebno konsultovala druge nadležne institucije, poput organa nadležnog za katastar nepokretnosti ili Ministarstva kulture i medija, imajući u vidu ustaljenu upravnu praksu i karakter postupaka koji se odnose na zaštitu i sanaciju kulturnih dobara – navode iz Uprave.

Pravo stranke u postupku u ovom slučaju priznalo je Mitropoliji prošle godine i Ministarstvo kulture i medija, kada joj je preko Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara dodijelilo 20.000 eura za izradu konzervatorskog projekta sanacije Crkve Sv. Nikole u Bogutima, samo pola godine nakon što je Pobjeda objavila opširnu reportažu o zapuštenosti ovog vjerskog objekta. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara istaknuto je da se mora imati u vidu da je „u predmetnim slučajevima riječ o kulturnim dobrima od izuzetnog značaja, te o intervencijama i aktivnostima koje se dominantno realizuju u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, odnosno iz javnih sredstava“.

- U pogledu stručnih kriterijuma primijenjenih prilikom izdavanja konzervatorskih uslova, ističemo da su se oni prvenstveno odnosili na stanje kulturnog dobra. Riječ je pretežno o sakralnim objektima koji se nalaze u izrazito lošem stanju, visokog stepena degradacije, a za koje je, na osnovu više terenskih obilazaka i stručnih izvještaja sačinjenih od strane stručnih lica, konstatovana potreba za sprovođenjem hitnih mjera zaštite. U tom smislu, kao prioritet je utvrđena izrada projektne dokumentacije i sprovođenje konzervatorskih mjera, radi očuvanja kulturnih dobara i unapređenja njihovog stanja – navode iz Uprave.

U dvorištu crkve vidljivo je i nekoliko starih grobova

Crkva i hiljade kvadrata zemljišta pred Upravnim sudom U list nepokretnosti br. 413 upisana je Crkva Sv. Nikole i hiljade kvadrata zemljišta. U odjeljku „Podaci o teretima i ograničenjima“ postoji zabilježba spora na osnovu tužbe predate Upravnom sudu od 27. februara 2023. godine. Pobjeda saznaje da je riječ o sporu između Mitropolije crnogorsko-primorske i Prijestonice Cetinje o vlasništvu nad crkvom i zemljištem. Prije izdavanja konzervatorskih uslova, Uprava je sugerisala Mitropoliji da kod Prijestonice izvadi urbanističko-tehničke uslove, budući da se u tom trenutku nije znalo da li je crkva konstruktivno stabilna. Međutim, Prijestonica nije odgovarala na zahtjev Mitropolije, ne priznajući joj pravo stranke u postupku, pa je problem riješen tako što je angažovan inženjer građevinske struke Hadži Radovan M. Radović, koji je utvrdio da se „sa sigurnošću može konstatovati da je crkva u dobrom stanju i da na objektu nijesu neophodne mjere, niti radovi koji bi zahtijevali ojačanja i rekonstrukciju“.

Sitni i papirni novac kao trag da ovu crkvu povremeno obilaze vjernici

SARAPOVA CRKVA

Crkva Svetog Nikole, prema podacima iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u sadašnjem obliku datira iz 19. vijeka i podignuta je na mjestu nekadašnje crkvice koju je 1480. godine sagradio predak Ljubotinjana Božina Sarap, zbog čega je u narodu poznata kao „Sarapova crkva“. Tokom vremena, i posebno u zemljotresu iz 1979. godine, Crkva je oštećena, a konstruktivno je sanirana 1985.

Uz samu ogradu crkve 1965. godine podignut je spomenik Božini Sarapu, na kojem

Bez obzira na vlasničku strukturu, imperativ je zaštita i očuvanje kulturnih dobara Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara podsjetili su da „kulturna baština predstavlja opšti interes u skladu sa Ustavom Crne Gore“.

- Bez obzira na vlasničku strukturu i eventualne promjene ili neriješena pitanja u vezi sa imovinsko-pravnim odnosima, koji po svojoj prirodi mogu biti promjenljivog karaktera i predmet drugih postupaka pred nadležnim organima, apsolutni imperativ djelovanja Uprave ostaje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, kao i sprečavanje njihovog daljeg propadanja – ističu iz Uprave.

se navodi da je Sarap napustio rodno ognjište u Bosni 1465. godine i naselio se u „ovo slobodarsko mjesto i od njega se razviše Banovići, Vujanovići, Vukićevići, Vučkovići, Đuraševići, Kaluđerovići, Karadaglići, Laličići i Markišići“.

Tokom nedavne posjete, nijesmo zatekli nikog od mještana. Nije bilo ni Milutina Vukićevića, koji nam je prošli put, kad ga prekinusmo u kosidbi, rekao da bi on ovu crkvu dao bilo kome samo da se sredi, očisti i sačuva. Politika ga, kako nam je tada rekao, ne interesuje, niti ko je čiji pop.

- Ne zanima me je li Srbin, Crnogorac, Albanac... ja bih crkvu dao bilo kome, samo da oživi. To je crkva Sarapa, naša crkva, niko je ne može odavde ponijeti. Dajte je Mitropoliji, dajte je Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, kome god ‘oćete. Volio bih da dođe neko da je održava. Sad da je daš crnogorskoj crkvi, došlo bi dosta ljudi iz plemena da se buni. Da je daš srpskoj crkvi, došao bi podjednak broj ljudi da se buni što je dadosmo njima. Greota je što nema niko da okosi, sredi, očisti... Ljudi su poluđeli, vrijeme je suludno i avetno – kazao nam je Vukićević.

Jedno je predvidio: „Piši o crkvi, radi što ‘oćeš. No vidi, ako budeš u tekstu naglasio da ima nekih para da se daje, javiće ti se mnogi. Ako budeš rekao da nema ko da je okosi, da je očisti, sredi... neće niko doći.“ I za ovih godinu i po, reklo bi se, niko od mještana nije došao bar da je očisti i sredi. Milutin je bio u pravu. Naša nezainteresovanost, neodgovornost, okretanje glave i uvjerenje da to „nije moj posao“ nastavlja da razara ovo društvo, što se posebno reflektuje na stanje kulturnih dobara. Crkva Svetog Nikole tako i dalje živi samo između administrativnih papira i prakse, između projekta koji tek treba da se izradi i stvarnosti u kojoj se svakodnevno gomilaju izmet, vlaga i zaborav.

Ako je cilj zaštita, onda ona mora početi od najosnovnijeg - čišćenja, zatvaranja, privremene zaštite i javnog objašnjenja što se radi i zašto. U suprotnom, Crkva Svetog Nikole neće biti sanirana, već samo dodatno ogoljena, dok će se iza zatvorenih vrata nastaviti borba za njeno formalno vlasništvo i buduće „uređenje“.

Jovan NIKITOVIĆ

Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Ulogama pomjerala moralne granice PODGORICA - Ikona francuskog filma Brižit Bardo preminula je u 92. godini, prenijeli su francuski mediji.

Jedna od najljepših žena 20. vijeka iza sebe je ostavila niz kultnih ostvarenja i uloge koje su joj donijele svjetsku popularnost. Međutim, njen san bio je drugačiji. Napustila je filmsku karijeru prije skoro pedeset godina i od tada je svu energiju posvetila zaštiti životinja.

Rođena je 28. septembra 1934. u 15. arondismanu Pariza, gdje je imala strogo odrastanje. Njena majka, koja je sanjala da postane balerina, prenijela joj je ljubav prema klasičnom baletu i upisala je u školu u Parizu.

Poznanstva njenih roditelja iz visoke društvene klase omogućila su joj prve korake u svijetu modne fotografije. Mlada Brižit brzo je primijećena zbog svog buntovnog šarma i nevinog izraza lica, što joj je otvorilo vrata filmske industrije.

Godine 1952, sa samo sedamnaest godina, dobila je svo-

Brižit Bardo

ju prvu ulogu u filmu „Le trou normand“. Godine 1956. Brižit je postala zvijezda zahvaljujući ulozi u filmu „I Bog stvori ženu“ (Et dieu créa la femme). Film je odmah postigao uspjeh i postao hit i u Americi.

Bilo da je prikazana kao djevojčica ili fatalna žena, Brižit Bardo je svojim ulogama pomjerala moralne granice u vrijeme kada su golotinja i senzualnost često bili cenzurisani, piše Radiofrance.

R. K.

Premijerno izvedena dječja predstava „Raspored časova“ Gradskog pozorišta

Emocije treba iskreno dijeliti PODGORICA - Premijerom predstave „Raspored časova“ (12+), izvedene u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, Gradsko pozorište Podgorica obilježilo je 27. decembar – Dan ove institucije, otvorivši snažan i emotivan dijalog o djetinjstvu, obrazovanju i slobodi djece u savremenom društvu.

Po konceptu i u režiji Petra Pejakovića, komad je inspirisan likom Pipi Duge Čarape, a nastao po tekstu autorskog tima predstave. Pejaković je svojom autentičnom režijom uobličio teme koje „Pipi Duga Čarapa“ donosi, a poseban fokus je stavljen na školstvo, ono što se uči u školama i što bi trebalo da se promijeni u obrazovnom sistemu.

- Pipi još 1941. godine ocjenjuje da ne treba da ide u škole, jer nijesu dovoljno dobre i nijesu prilagođene djeci onako kako bi trebalo. Od tada se nije mnogo toga promijenilo, a mi smo ovdje gdje jesmo. S druge strane, taj roman je nastao u vrijeme Drugog svjetskog rata, a govori o jednoj djevojčici koja kaže da su djevojčice i žene snažne, govori o slobodi koju djeca treba da imaju, o nezavisnosti, o ravnopravnosti, o tome da vrijednosti djetinjstva kao što su mašta, igra, glasnost, neobuzdanost, treba da čuvamo u sebi kada odrastamo, a to ne ra-

dimo. Tema je bilo na pretek, te smo glumci, saradnici i ja od tih tema krenuli da radimo improvizacije, a kroz ličnosti aktera i njihove intimne priče iz djetinjstva koje su stvarne napravili smo ovu predstavu - kazao je Pejaković.

Cijeli glumački ansambl predstave „Raspored časova“ koji čine Anđelija Rondović, Omar Bajramspahić, Maša Božović, Nemanja Todorović, Kristijan Blečić, Miloš Kašćelan i Aleksa Balević donio je iskrenost i čistu emociju.

- Iskrenost nam je nevjerovatno važna. Mi smo društvo i sredina koja stvari podrazumijeva, iz gordosti i krutosti ne dijelimo emocije, ne dijelimo stvari koje nas muče. Nije ni čudo da dolazi do nekih ličnih i društvenih pucanja.

Jedna od poruka ove predstave je da stvari treba dijeliti, da ih ne treba držati unutra, da o svakom problemu treba otvoreno reći najbližima, a ne da ostavljamo da se sa ožiljcima i ranama formiramo u ljude koji će ostati cijeli život invalidi iznutra - poručio je reditelj.

Scenografiju je uradila Smiljka Šeparović, kostime Olivera Gajić, muziku Ilija Gajević, koreografiju Dušan Murić, a dizajn svjetla Ivan Vuksanović. Asistentkinja reditelja je Doroteja Bušković, a asistentkinja kostimografkinje Maša MirkoR. K. vić.

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Održana Skupština Udruženja penzionera Gornje Gorice

Pažljiv gest gradskog preduzeća ,,Čistoća“

zionera Gornje Gorice Dragan Marković.

Nakon diskusija izvještaj je prihvaćen jednoglasno sa ocjenom da je Udruženje radilo uspješno u proteklom periodu, a posebno je istaknuta briga o penzionerima. Komisija izabrana od penzionera obilazila je njihove članove

tokom ove godine, a to će nastaviti i ubuduće. Kako su naveli, korišćenje odmora u Ulcinju i na Žabljaku iskoristilo je 35 penzionera. Razmotren je plan rada za 2026. godinu.

Velika pažnja, kako je istaknuto, biće posvećena penzionerima sa najnižim primanjima i zalaganju za povećanjem istih,

PRIVATNA ARHIVA

Na Skupštini Udruženja penzionera Gornje Gorice, koja je održana prethodne sedmice u prostorijama te mjesne zajednice, učestvovalo je osamdesetak njihovih članova i gostiju.

Izvještaj o radu za period 2024–2025. godine podnio je predsjednik Udruženja pen-

Sa Skupštine Udruženja penzionera Gornje Gorice

na omogućavanje povoljnosti za zdravstvene preglede, povećenju ponuda za liječenje penzionera u banjama uz mogućnost plaćanja na odloženo, organizovanjem druženja...

Zahvalnice su uručene za pet najistaknutijih penzionera: Petru Đuranoviću, Jeleni Perović, Iliji Lopičiću, Vasku Boljeviću i posthumno Milanu Fiipoviću.

Takođe, zahvalnice su uručene i sekretarki za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Slađani Anđušić, Mileni Dujović Đogo iz Sekretarijata za socijalno staranje, Gorici Mikić iz RTVCG, medicinskoj sestri Doma zdravlja Gornja Gorica Nataši Mraković, geronto domaćici iz Gornje Gorice Marini Popović, zatim ljudima iz pekare ,,Dimi“ za uspješnu saradnju, dugogodišnjem članu Upravnog odbora Milanu Vukoviću, vrtićima iz Gornje Gorice ,,Palčica“ i ,,Zvončica“, kao i penzionerkama koje su najaktivnije u Udruženju penzionera Gornja Gorica.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik Udruženja penzionera Podgorice Krsto Radusinović .

I. M.

ČISTOĆA DOO

Velika pažnja biće posvećena penzionerima sa najnižim primanjima Sa dodjele paketića

Mališane iz FK Ribnica obradovali poklonima Predstavnici gradskog preduzeća ,,Čistoća“ d.o.o. Podgorica podijelili su novogodišnje paketiće djeci iz Fudbalskog kluba Ribnica na Koniku.

- U prazničnom duhu, sa željom da obradujemo najmlađe, u ime „Čistoće“ su članovi naše fudbalske ekipe sa posebnom radošću uručili 50 novogodišnjih paketića djeci – članovima FK Ribnica. Djeca ovog kluba, pretežno pripadnici RE populacije, često nemaju priliku da uživaju u ovakvim gestovima pažnje, pa smo željeli da im uljepšamo praznike i pružimo podršku u odrastanju kroz sport, zajedništvo i prijateljstvo – navode iz ovog gradskog preduzeća.

Vjeruju da i mali znak podrške može značiti mnogo, posebno onima koji se suočavaju sa izazovima svakodnevnog života.

- FK Ribnica, simbol Konika i Vrela ribničkih, ove godine obilježava 50 godina postojanja, te im uz iskrene čestitke upućujemo i poziv da i ubuduće zajednički gradimo humanije i toplije okruženje za najmlađe – zaključuju iz „Čistoće“. I. M.

Iz Grupe KANA uputili inicijativu Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada

Zaustaviti sprovođenje DUP-a ,,Zabjelo – Izrazili duboko nezadovoljstvo Ljubović“ i krenuti zbog politički motivisane odluke u izradu novog Iz Opštine Zeta reagovali povodom odluke Vlade da u Prijedlogu budžeta za 2026. godinu za tu opštinu opredijeli samo 160.000 eura

Iz Opštine Zeta reagovali su povodom odluke Vlade da u Prijedlogu budžeta za 2026. godinu za tu opštinu opredijeli, kako kažu, samo 160.000 eura za lokalni put koji je u međuvremenu završen.

- Opština Zeta izražava duboko nezadovoljstvo zbog politički motivisane odluke Vlade Crne Gore da u Prijedlogu budžeta za 2026. godinu opredijeli svega 160.000 eura za lokalni put koji je u međuvremenu završen. Napominjemo da se radi o dionici Balabani - Gostilj koja je završena i rekonstruisana iz našeg budžeta – saopštili su iz Opštine Zeta.

Ističu da se, ovakav potez Vlade ne može tumačiti drugačije nego kao svjesno ignorisanje potreba građana Zete i grubi pokušaj političkog pritiska i disciplinovanja lokalne vlasti i stanovništva koje je jasno, glasno i demokratski iznijelo svoj stav na

nedavno održanom lokalnom referendumu.

- Podsjećamo crnogorsku javnost da su se građani Zete na referendumu izjasnili sa čak 98,5 odsto protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, projekta koji se, uprkos jasnoj volji građana, pokušava nasilno nametnuti kao takozvani „državni projekat“ - poručuju iz Opštine Zeta.

Volja građana Zete, ocjenjuju, očigledno je bila neprihvatljiva Vladi Crne Gore, pa je odgovor stigao u vidu finansijske blokade i potpunog izostanka bilo kakve razvojne podrške.

- Zato poručujemo da Zeta nije i neće biti kažnjenička kolonija zato što njeni građani koriste svoje Ustavom zagarantovano pravo da odlučuju o svojoj budućnosti.

Budžet Crne Gore nije privatna kasa nijedne vlade niti sredstvo za političke obračune sa neposlušnim opštinama - dodaju u reagovanju.

Kako ističu, odluka da se Zeta gotovo izbriše iz budžeta za 2026. godinu predstavlja presedan, otvorenu diskriminaciju i poruku da se demokratsko izjašnjavanje građana kažnjava, a ne poštuje.

- To je poruka koja duboko podriva povjerenje u institucije države i obesmišljava principe decentralizacije i lokalne samouprave.

Prepoznali smo osvetnički prijedlog ministrice Majde Adžović koja na ovaj način nastavlja politiku koju je zdušno podržavala do 30. avgusta 2020. godine. Čak se svojski potrudila da iz prijedloga budžeta izbaci rekonstrukciju glavne gradske ulice za koju su sredstva već bila obezbijeđena - kazali su u reagovanju.

Iz Opštine Zeta poručuju da neće ćutati i sjedjeti skrštenih ruku nakon ovakve odluke.

- Vladi Crne Gore ostavljamo na obraz da procijeni da li je

u redu da se poreski obveznici iz Zete, koji identično kao i svi građani Crne Gore učestvuju u punjenju budžeta države, obrate preko svoje lokalne samouprave za pomoć susjednim zemljama kao da nijesu dio Crne Gore – upozoravaju iz najmlađe crnogorske opštine.

Naglašavaju da građani Zete nijesu rekli „NE“ razvoju, već NE nametanju projekata bez saglasnosti lokalne zajednice. Vlada Crne Gore bi to morala da poštuje, a ne da se sveti.

- Zeta neće odustati. Volja građana Zete je jača od svakog političkog pritiska.

Ako je ovo cijena koju treba da platimo zbog naše zajedničke borbe sa našim sugrađanima kako bismo zaštitili pravo na život svakog Botunjanina i Zećanina, toliko smo još i ponosniji što zajedno bijemo ovu istorijsku bitku Davida i Golijata - zaključuju u saopštenju.

R. P.

Iz nevladinog udruženja Grupe KANA uputili su prethodne sedmice inicijativu Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica da izrada novog lokalnog planskog dokumenta za zahvat DUP-a „Zabjelo-Ljubović“ bude uvrštena u Program uređenja prostora Podgorice za 2026. godinu.

Ovim programom se, kako navode, po Zakonu o uređenju prostora predviđa donošenje novih i izmjena i dopuna postojećih planskih dokumenata. Program je trenutno na javnoj raspravi (do 31. decembra), pa ih pozivaju da iskoriste priliku i učestvuju u njegovom oblikovanju.

- Što se tiče DUP-a „Zabjelo-Ljubović“, smatramo da je taj plan trebalo da bude stavljen van snage još 2014. godine, kada mu je i istekao namjeravani rok trajanja; dalje, smatramo da nikad nije ni trebalo da bude vraćen među važeću plansku dokumentaciju, nakon što ga je Glavni grad

stavio van snage 2020. godine, ocijenivši tada da bi došlo do ,,ugrožavanja javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja“. Ali, tu smo gdje smo, ispod Ljubovića se i dalje gradi po DUP-u „Zabjelo-Ljubović“, i svakog mjeseca zbog toga imamo nove žalbe građana i građanki koji žive u ovom zahvatu – ističu iz Grupe KANA. Zahtijevaju da nadležni - a po Zakonu iz 2025. nadležni za planiranje prostora u Podgorici su donosioci odluka na nivou Glavnog grada - sada definitivno preuzmu odgovornost, zaustave sprovođenje ovog plana, i krenu u odlučnu izradu novog, kroz transparentnu i participativnu proceduru.

U inicijativi, koju su objavili na društvenim mrežama, opisali su što misle da treba da se desi. Na linku u komentaru dali su opširno objašnjenje svega što se sa ovim DUP-om desilo do sada, i zašto je novi plan za ovo područje hitna, nužna i jedina moguća ispravna odluka za ovo područje. I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

15

Predstavnici udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, Nikšića i Danilovgrada i građani obišli spomen-obilježje u Farmacima

Sjećanje na one koji su dali živote za slobodu Crne Gore Ne smijemo ćutati na današnje pokušaje prekrajanja istorije, izjednačavanja žrtava i dželata, postavljanja spomenika presuđenim i osvjedočenim ratnim zločincima, čija imena ne želim pominjati iz pijeteta prema pogubljenim rodoljubima. Istorijske činjenice se ne mogu mijenjati, strijeljanje 53 nevina rodoljuba ovdje na Farmacima je istorijska bolna činjenica. I zato i sa ovog mjesta poručujemo, odlučno ćemo se suprotstaviti svim pokušajima revizionizma i prekrajanja istorije – poručila je predsjednica UBNOR-a i antifašista Nikšić Sonja Nikčević SUBNORA CG

Predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa kolegama iz Nikšića i Danilovgrada i velikim brojem građana i članova porodica stradalih, položili su u subotu vijence na spomen-obilježje u Farmacima, gdje su prije 82 godine strijeljana 53 crnogorska rodoljuba.

HRABROST

Predsjednica UBNOR-a i antifašista Nikšić Sonja Nikčević podsjetila je da su osamdeset dvije godine od tog 27. decembra 1943. kada su pripadnici njemačkih okupacionih jedinica, uz saradnju sa četnicima na ovom mjestu u znak odmazde strijeljali 53 partizana borca i rodoljuba sa prostora Nikšića, Podgorice i Danilovgrada.

- Danas smo ovdje da se poklonimo njihovim sjenima i odamo im poštu.

Vrijeme prolazi, ali kao da kroz huk vjetra dopire pjesma hrabrih partizana i partizanki koja se od trenutka kad su obaviješteni da ih iz zloglasne Jusovače vode na strijeljanje, prkosno zaigrali kolo i pjesmom poručili fašistima, da će sloboda doći i rastjerati crne oblake. Strijeljali su ih, ali njihov duh, njihov prkos i dostojanstvo nijesu ubili. Žive i danas u sjećanjima njihovih potomaka, ali i svih antifašista koji poštuju i pamte žrtve koje su rodoljubi prinijeli na oltar slobode kao najveće svetinje – poručila je Nikčević.

Nakon kapitulacije Italije, zarobljeni borci i rodoljubi u

Crnogorske heroine I ove godine podsjetili su na primjere heroina koje su strijeljane u Farmacima, ali žive u pričama za nezaborav.

Otišle su u smrt dobrovoljno sa svojim najbližim, iako su bile odvojene sa grupom koja nije određena za strijeljanje. Jedna od tih priča je priča brata i sestre Sima i Mare Radulović. Simo se nakon bitke na Sutjesci vratio u rodno Tunjevo. Sestra Mara ga je skrivenog u obližnjoj pećini obilazila i liječila. Četnici su ih otkrili, zarobili i predali neprijateljima u Jusovači. Na dan strijeljanja Mara, iako nije prozvana, uhvatila je prozvanog brata za ruku i pošla sa njim u smrt. Đurđa - Đuka Milatović je prišla suprugu Milosavu koji je izdvojen za strijeljanje odlučno govoreći ,,Ovako smo stajali na vjenčanju, ovako ćemo i da umremo“. Prethodno su iz zatvora u Nikšiću sa jednim brojem sugrađana deportovani u Jusovaču, iz koje su ih ovdje doveli na strijeljanje. Nikšićanka Anđa Vukajlović je uspjela da u stroju za strijeljanje zamijeni maloljetnog sina – istakla je predsjednica UBNOR-a i antifašista Nikšić Sonja Nikčević.

Kod spomen-obilježja u Farmacima

zloglasnoj Jusovači, predati su Njemcima.

- Oni su prethodno kao borci narodnooslobodilačkih brigada zarobljeni od četničkih formacija i utamničeni. Njemci su u saradnji sa četnicima, pred Novu 1944. godinu, 27. decembra strijeljali borce, ali i utamničene rodoljube, sa ciljem da partizanskom oslobodilačkom pokretu zadaju udarac. Među njima je bio i znatan broj zarobljenih boraca i rodoljuba dovedenih iz zatvora

u Nikšiću. Umjesto da slomi otpor partizana i zastraši stanovništvo, ovim zločinačkim činom, strijeljanjem partizana i rodoljuba, neprijatelj je dodatno rasplamsao otpor i sve odlučniju borbu koja će godinu nakon ovog čina dovesti do oslobođenja Podgorice, prije toga Nikšića i Danilovgrada – kazala je Nikčević.

POŠTOVANJE

Predsjednica UBNORA Nikšić naglašava da svijetli pri-

mjeri hrabrosti 53 borca i rodoljuba nevino strijeljanih na ovom stratištu obavezuju da se ne zaborave, da se pamte njihove žrtve.

- Ne smijemo ćutati na današnje pokušaje prekrajanja istorije, izjednačavanja žrtava i dželata, postavljanja spomenika presuđenim i osvjedočenim ratnim zločincima, čija imena ne želim pominjati iz pijeteta prema pogubljenim rodoljubima. Istorijske činjenice se ne mogu mijenjati, strijelja-

nje 53 nevina rodoljuba ovdje na Farmacima je istorijska bolna činjenica. I zato i sa ovog mjesta poručujemo, odlučno ćemo se suprotstaviti svim pokušajima revizionizma i prekrajanja istorije. Neka nas opomenu nevine žrtve strijeljanih boraca i rodoljuba čijim se sjenima danas poklanjamo. Zar je njihova veličanstvena borba za slobodu i borba njihovih drugova partizana širom zemlje, od opštenarodnog ustanka 13. jula u sr-

cu porobljene Evrope, do maja 1945. kad je zasjalo sunce slobode, uz toliko žrtava i patnji bila uzaludna. Nećemo dozvoliti da bude uzaludna. Njihova vjera da sloboda dolazi i spremnost da svojim životima plate dolazak slobode, ispunjavaju ponosom njihove potomke, ali i sve antifašiste. Vječita borba za slobodu je u genima Crnogoraca. Antifašizam i ideal slobode su temeljne vrijednosti u vertikali Crne Gore – zaI. M. ključila je Nikčević.

KUD ,,Mladost“ povodom četiri godine od obnavljanja rada i u susret Novoj godini priredio zanimljiv program PRIVATNA ARHIVA

Igrom i pjesmom obilježili četiri godine od obnavljanja ansambla

Sa priredbe KUD-a ,,Mladost”

Kulturno-umjetničko društvo ,,Mladost“ povodom četiri godine od obnavljanja rada i u susret Novoj godini u petak veče je u prostorijama Mjesne zajednice ,,Jedinstvo“ u Maslinama priredilo zanimljiv program izvodeći koreografije iz svog programa počev od najmlađih, omladinaca i prvog ansambla.

Prema riječima Umjetničke

rukovoditelje KUD-a ,,Mladost“ Vere Rogošić, ovo je bio kratak rezime četvorogodišnjeg rada na koji su veoma ponosni.

- Više od 40 koncerata u Podgorici i Crnoj Gori i osam inostranih gostovanja na Međunarodnim festivalima folklore na kojima smo dostojanstveno prikazivali igre i pjesme naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori – kazala je Rogošić i najavila već po-

tvrđeno gostovanje naredne godine u Turskoj.

Koreograf Društva Vasilije Bato Rogošić pozvao je u goste članove KUD-a ,,Treće doba“, zajedno sa umjetničkim rukovodiocem Zoranom Popovićem pa su na zadovoljstvo svih, a posebno publike, u programu učestvovali folkloraši od sedam do 77 godina.

Nakon programa za goste i domaćine priređen je skro-

man koktel, gdje su ih dočekali i pozdravili predsjednik Društva Slobodan Pejanović i najstariji član Upravnog odbora Dragan Nikić, koji je na istoj dužnosti zajedno sa koreografom Vasilijem Batom Rogošićem bio i pri prvoj registraciji KUD- a ,,Mladost“ prije 42 godine.

Drugarsko veče za najmlađe biće održano večeras u 18.30 časova u prostorijma MZ ,,Jedinstvo“.

I. M.

Arena

16 Košarka

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

S. MANDIĆ

Centar SC Derbija Aleksa Ilić nakon 11 kola na diobi prvog mjesta u trci za najkorisnijeg igrača ligaškog dijela ABA lige

Iznenađen sam kontinuitetom, u početku sam mislio da neće potrajati Utakmica sa Krkom trenutno bitnija od bilo koje druge

PODGORICA – Dok SC Derbi rezultatski „grca“ od početka sezone (dvije pobjede i devet poraza u prvih 11 kola), jedan košarkaš podgoričkog tima konstantno igra na visokom nivou.

Aleksa Ilić ne samo da iz kola u kolo pruža odlične partije, već je trenutno na diobi prvog mjesta sa Dušanom Miletićem iz Spartaka u trci za najkorisnijeg igrača ligaškog dijela ABA lige, sa prosječnim indeksom korisnosti 22,8. Prvi je po ukupnom broju skokova (8,3 po meču), drugi po broju blokada (1,2) i broju pogođenih koševa za dva poena (7,8). Najzad, Ilić je 13. u konkurenciji najboljih poente-

ra lige (sa barem devet odigranih utakmica) sa prosječnih 14,5 poena po meču...

- Iskreno, jesam malo iznenađen tim kontinuitetom. U početku sam mislio da neće potrajati, ali uz neku ulogu koju sam preuzeo i veću minutažu sve to se samo nastavilo – kaže Aleksa Ilić za Pobjedu.

Povratkom u SC Derbi, a nakon tri sezone u Budućnosti, Ilić je dobio potpuno drugačiju, važniju ulogu u timu „studenata“.

I u potpunosti je opravdao ukazano povjerenje trenera Petra Mijovića.

- Kao što sam već rekao, sve se desilo spontano. U početku se otvorila veća minutaža, pa sam tako i dobio neku ulogu nosio-

Iako matematički nije sve gotovo, SC Derbi, realno, teško može da stigne do jedne od prve četiri pozicije u grupi A, koje vode u Top8 fazu takmičenja. Pet kola prije kraja, naime, Podgoričani zaostaju četiri pobjede

za četvrtoplasiranom Igokeom.

Realnija je, dakle, borba za što više pobjeda koje se prenose za plej-aut fazu, kroz koju SC Derbi može da se bori i za plej-in ili za siguran opstanak.

A prva naredna utakmice je 3. januara sa Krkom u gostima, protiv jednog od dva rivala koga su Podgoričani pobijedili ove sezone.

- Ima još dosta da se igra do kraja, već u narednom kolu je utakmica sa Krkom,

po mom mišljenju trenutno bitnija od bilo koje druge utakmice, čak i onih kući.

Znamo što donosi ta utakmica, imamo dovoljno vremena da se spremimo i uđemo kako treba u taj meč – rekao je Aleksa Ilić.

ca u igri – dodao je 29-godišnji centar SC Derbija, koji je tokom karijere često igrao i na poziciji krilnog centra.

Odluka da se vrati u SC Derbi, za koji je već igrao drugi dio sezone 2021/22, kada se vratio na teren nakon teške povrede koljena (prednji ukršteni ligamenti), pokazala se kao ispravna. U tri sezone u Budućnosti, u drugom mandatu (prvi put je igrao od 2015. do 2021. godine), Nikšićanin je pokazao da su dvije teške povrede koljena, prva u novembru 2018, a druga u septembru 2020. godine, prošlost. U dresu „plavih“ najviše je igrao u prošloj sezoni, u kojoj je uvijek bio spreman da iskoristi minute na terenu

i doprinese rezultatima tima, pa je za prosječnih 12,4 minuta po meču bilježio četiri poena i 3,9 skoka.

Međutim, zbog ciljeva i ambicija kluba na oba fronta, prostor za domaće igrače, kojih i nema mnogo (ove sezone su trojica), u Budućnosti je sužen, pa se Ilić odlučio za promjenu sredine, koja mu sada mnogo više prija.

- Teško je porediti SC Derbi i Budućnost, koja ima velike ciljeve, ambicije, ide se na trofeje i na same završnice takmičenja. Dosta više igrača bude u rosteru i to kvalitetnih, pa se onda i teže dolazi do uloge, pogotovo kao domaći igrač.

Uz određene oscilacije, SC

Derbi je u posljednjem kolu ABA lige protiv Kluža odigrao veoma dobrih preko 30 minuta, ali je na kraju morao da se pomiri sa porazom (96:85) protiv rumunskog tima.

- Odigrali smo dobru utakmicu u Klužu. Od lošeg starta i poenterskog zaostatka, uspjeli smo da se vratimo u igru i da držimo rezultat do samog kraja. To je bila jedna dobra priprema za narednu utakmicu sa Krkom.

SC Derbi je u proteklih 11 kola imao slabiji učinak od očekivanog. Praktično novi roster, veliki problemi sa povredama i nekoliko izgubljenih utakmica na loptu ili dvije, učinili su da „studenti“ trenutno zauzimaju posljednje mjesto u grupi A.

- Od početka imamo mnogo oscilacija, imali smo problema dosta sa povredama igrača, pogotovo u početku, kada su se igrale bitne utakmice na domaćem terenu. Uz to, trebalo je vremena za adaptaciju momaka koji su prvi put u Evropi. Sve su to neki momenti koji su nam bili prepreka da to izgleda bolje nego što je trenutno stanje. Na sve to smo ispustili neke, maltene, dobijene utakmice.

Ilić ističe da sve to „dosta utiče na samopouzdanje ekipe“.

- Pogotovo kad ste u nizu poraza, kada se juri ta neka prevaga sa pobjedom, da se preokrene sezona – zaključio je Aleksa Ilić.

S. JONČIĆ

Novi tripl-dabl Jokića, novi poraz Denvera u NBA ligi

Amerikanac pojačao ekipu iz Nikšića

Čikago prekinuo niz pobjeda, Vučević morao da reaguje na nesportski potez Adetokumba PODGORICA - Čikago je prekinuo seriju od pet pobjeda, a to je zasluga Milvokija koji je savladao Bulse u gostima sa 112:103.

Nikola Vučević je za skoro 26 minuta igre upisao 16 poena (14-7 iz igre, 4-2 za tri poena), sedam skokova, te po asistenciju, ukradenu loptu i blokadu.

Milvoki je do pobjede vodio Janis Adetokumbo, koji je za 25 minuta imao 29 poena i osam skokova u povratku na teren poslije pauze od osam utakmica, zbog istegnuća lista desne noge.

Rajan Rolins je za Milvoki, koji je prije ovog meča izgubio šest od prethodnih osam utakmica, dodao 20 poena, sedam skokova i pet asistencija, a Bobi Portis 17

poena i 10 skokova. Za Čikago je Kobi Vajt dodao 16 poena, Džoš Gidi 13 poena, devet asistencija i sedam skokova, a Zak Kolins po 10 poena i skokova.

Inače, igrači oba tima ušli su u verbalni sukob nakon posljednjeg zvuka sirene, vjerovatno zbog toga što Bulsi nijesu bili zadovoljni posljednjim kontranapadom Baksa i dodavanjem ka Adetokumbu, koji se, iako je utakmica već praktično bila gotova, u posljednjim sekundama zaletio i zakucao.

Adetokumbu je prišao Vučević, počeo nešto da mu priča zbog nesportskog poteza, dok je Adetokumbo odbijao da uđe u tu raspravu. Umiješali su se svi igrači oba tima, došlo je do „kačenja“, ali situacija se nije dalje zaoštri-

la i svi su mirno napustili teren.

- Pretpostavljam da je Janis bio ljut zbog informacija koje su se pojavile da Bulsi nijesu željeli da trejduju za njega - rekao je Vučević, koji je poslije meča upitan za to što se desilo.

- Rekao sam mu: „Zašto si to uradio?“ Odgovorio je: „Zato što nijeste htjeli da trejdujete za mene“.

Na insistiranje novinara da li se šali, Nikola je slegao ramenima uz blagi osmijeh.

Nikola Jokić je opet briljirao, ali je Denver opet izgubio, ovoga puta od Orlanda 127:126. Nagetsi su ponovo izgubili nemoguće, imali su veliku prednost, ali na kraju nijesu uspjeli da je sačuvaju, pa su tako zabilježili treći po-

Sutjeska dovela centra raz u posljednjih pet mečeva.

Srpski centar je opet bio na visini zadatka, upisao je 16. tripl-dabl ove sezone, ukupno 180. u karijeri. Meč je završio sa 34 poena, 21 skokom i 12 asistencija i blokadom za 38 minuta igre, a imao je i četiri izgubljene lopte.

Jokić je došao na korak do drugog mjesta vječne liste, pošto sada Oskar Robertson ima samo jedan tripl-dabl više od njega. Ukoliko nastavi sa ovakvim partijama, možda sustigne i bivšeg saigrača Rasela Vestbruka, koji vodi sa 207. Centar Nagetsa je protiv Orlanda upisao novu

30/20/10 partiju, osmu takvu u karijeri, a prvi je igrač u istoriji NBA lige koji je uspio da upiše 110+ poena, 40+ skokova i 40+ asistencija u tri uzastopne utakmice, ali ni to nije bilo dovoljno da tim Dejvida Adelmana izbjegne deveti poraz u sezoni.

Rezultati: Sakramento - Dalas 113:107, Orlando - Denver 127:126, Nju Orleans - Finiks 123:114, Atlanta - Njujork 125:128, Majami - Indijana 142:116, Čikago - Milvoki 103:112, Hjuston - Klivlend 117:100, Minesota - Bruklin 123:107, San Antonio - Juta S. J. 114:127.

PODGORICA – Košarkaški klub Sutjeska Elektroprivreda nastavlja da se pojačava, nekoliko dana nakon dolaska plejmejkera Balše Živanovića nikšićki klub je objavio i dolazak američkog krilnog centra Zeja Vilijamsa.

Pohađao je Univerzitet Troj, a u Evropi je igrao za Luzitaniju (Portugal), Nestved (Danska) i od početka ove sezone za Mančester (Engleska).

Sutjeska je u subotu poražena u Baru od Mornara 90:88, u 12. kolu Prve A crnogorske lige i trenutno je na skoru od osam pobjeda i četiri poraza. Nikšićani u ABA2 ligi imaju četiri poS. J. bjede i poraz.

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Arena

Sportski miks

17

BSCG

Crna Gora sa Italijom u Napulju večeras (19 h) odigraće drugi kontrolni meč pred Evropsko vaterpolo prvenstvo

Idealna provjera Održano prvenstvo Crne Gore u boksu za sve uzraste

Najbolji Mirko Šarčević PODGORICA - Član BK Bijelo Polje Mirko Šarčević proglašen je za najboljeg boksera Prvenstva Crne Gore u boksu u obje kategorije i sve uzraste, koje je održano u balon sali „Venom“ u Podgorici. Pehar za najbolju bokserku pripao je Teofani Milošević iz BK Rad, najbolji pionir bio je Stojan Sjekloća (BK Budva), najbolji školarac Nikola Ilić (BK Podgorica), a junior Vasilije Bugarin (BK Bijelo Polje).

Za najboljeg u uzrastu mladih proglašen je Vuk Dabović (BK Power boxing), najbolji sudija bio je Rade Vujović, a pehar za najuspješniji klub pripao je BK Budva.

Pehare najboljima uručili su: Bojana Gojković, Boško Drašković, Ivan Strugar, Nikola Sjekloća i Dragoljub Radović. Ukupno je održano 35 finalnih borbi, u kojima je svoje predstavnike imalo čak 18 crnogorskih klubova.

Rezultati – PIONIRI - 32 kg: Stojan Sjekloća (Budva) – Bernard Balić (Jedinstvo) 5:0; 38 kg: Danil Skutelnik (Podgorica) – Matija Božović (Budva) 3:2; 57 kg: Miloš Jelić (Bijelo Polje) – Zoran Drobnjak (Radnički) 3:2; ŠKOLARKE – 52 kg: Elena Purić (Feniks) – Alda Balić (Jedinstvo) 5:0 (prekid u 2. rundi); ŠKOLARCI – 40 kg: Omar Dizdarević (Feniks) – Matija Korać (Power boxing) 0:4; 46 kg: Lazar Ikonić (Zeta) – Isak Balić (Jedinstvo) 4:1; 48 kg: Džejlan Hot (Feniks) – Lazar Vujović (Budva) 0:5; 52 kg: Pavle Kujović (Podgorica) – Amir Kujović (Jedinstvo) 5:0; 54 kg: Albin Ramović (Jedinstvo) – Nikola Ilić (Podgorica) 0:5 (prekid u 1. rundi); 57 kg: Maksim Jović (Pristan) – Said Pilica (Jedinstvo) 0:5; 60 kg: Kristijan

Bašanović (Zeta) – Jaman Kalač (Univerzum) 0:5 (predaja u 1. rundi); JUNIORKE – 60 kg: Andrijana Tabaković (Podgorica) – Teofana Milošević (Rad) 0:5 (prekid u 2. rundi); JUNIORI – 46 kg: Petar Milošević (Radnički) – Slobodan Jelušić (Budva) 0:5; 50 kg: Uroš Šćepanović (Bijelo Polje) – Luka Otašević (Budva) 0:5; 54 kg: Savo Šarčević (Bijelo Polje) – Strahinja Mrdak (Budva) 0:5 (prekid u 2. rundi); 57 kg: Hajrudin Džozgić (Univerzum) – Andrija Nikitović (Nikšić) 0:5; 63 kg: Đorđe Mitrović (Power boxing) – David Ljumović (Power boxing) 5:0; 66 kg: Nenad Ćinćur (Pristan) – Krsto Radoman (Power boxing) 0:5 (prekid u 2. rundi); 66 kg: Stefan Drašković (Lovćen) – Tarik Hrapović (Bijelo Polje) 5:0; 70 kg: Predrag Ćinćur (Pristan) – Matej Mijatov (Mornar) 2:3; 75 kg: Petar Kujović (Podgorica) – Veselin Dedić (Power boxing) 0:5 (predaja u 1. rundi); 80 kg: Mihailo Bošković (Podgorica) – Vasilije Bugarin (Bijelo Polje) 0:5 (prekid u 1. rundi); MLADI – 55 kg: Ali Deatanović (Podgorica) – Milutin Šćekić (Bijelo Polje) 0:5; 60 kg: Miško Milošević (Radnički) – Sultan Imeri (Lovćen) 0:5; 65 kg: Gojko Sarić (Cetinje) – Nikša Vučetić (Budva) 5:0; 65 kg: Vuk Dabović (Power boxing) – Omar Coković (Feniks) 5:0 (predaja u 2. rundi); 70 kg: Adrim Canović (Podgorica) – Luka Petrović (Mornar) 5:0 (prekid u 1. rundi); 75 kg: Milija Keković (Zlatičanin) – Daris Mušović (Bijelo Polje) 5:0 (predaja u 1. rundi); 80 kg: Andrej Bilić (Šampion) – Marko Radulović (Nikšić) 0:5 (prekid u 1. rundi); 85 kg: Matija Roganović (Nikšić) – Mlađen Pejović (Podgorica) 5:0 (predaja u 2. rundi); 90 kg: Pavle Adnurović (Herceg Novi) – Vasilije Kujundžić (Budva) 0:5 (prekid u 1. rundi); SENIORI – 65 kg: Tomislav Đinović (Zlatičanin) – Danilo Marković (Power boxing) 5:0; 75 kg: Miloš Roganović (Nikšić) – Braho Brzać (Feniks) 5:0 (prekid u 1. rundi); 80 kg: Aleksandar Bojović (Power boxing) – Mirko Šarčević (Bijelo Polje) 0:5; +90 kg: Viktor Dukić (Rad) – Momčilo Prelević (ZlatičaR. P. nin) 5:0.

Odlični uslovi, a odlično se i radi u Italiji

rezultatu - kazao je Matković.

U dosadašnjem toku priprema, koje su počele 4. decembra u Podgorici, ,,ajkule“ su odigrale kontrolni meč protiv Gruzije u Kotoru i slavile su 18:13. Treći i posljednji uoči nastupa na EP naša ekipa odigraće 5. januara sa Hrvat-

skom u Budvi.

Naša reprezentacija će na Evropskom prvenstvu igrati u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta. Prvi meč Crna Gora će igrati 10. januara protiv Malte, dva dana kasnije je duel sa Mađarskom, a posljednja utakmi-

ca prvog kruga je 14. januara protiv Francuske. U drugu fazu takmičenja idu tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formirati grupu E. Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u poluA. MARKOVIĆ finale.

Bokserski savez Crne Gore proglasio najbolje za 2025.

Bojana i Tomislav ponovo bez premca PODGORICA - Na prigodnoj svečanosti u dvorani ,,Venom“, uoči finalnih borbi na Prvenstvu Crne Gore, Bokserski savez je dodijelio priznanja najboljim pojedincima i kolektivima za 2025. godinu, na osnovu ostvarenih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i ukupnog doprinosa razvoju crnogorskog boksa.

Za najboljeg pionira (U13) nagrađen je Matej Petrović (BK Podgorica), najbolji školarac (U2025 )15. je Nikola Ilić (BK Podgorica), a školarka (U15) Ena Hot (BK Feniks). Pehar za najboljeg u juniorskoj konkurenciji (U17) dobio je evropski šampion Matija Roganović (BK Nikšić), dok je za najboljeg mladog boksera (U19) proglašen Danilo Marković (BK Power boksing).

U seniorskoj konkurenciji bez premca su bili Tomislav Đinović (BK ,,Zlatičanin“) i Bojana Gojković (BK Budva), koji su i prošle godine bili najbolji u BSCG. Uz to, Bojani je ovo bilo peti put zaredom da je izabrana za najbolju bokserku Crne Gore.

Priznanje za najboljeg sudiju dobio je Blažo Jabučanin, dok su preostale dvije nagrade otišle u Nikšić - za najboljeg trenera proglašen je Boško Drašković, a njegov BK Nikšić za najbolji bokserski klub u 2025. godini.

Pehare i priznanja najuspješnijim je uručio predsjednik BS-

BSCG

Najbolji na prvenstvu

Selektor Dejan Savić u Italiju je poveo 16 igrača i to tri golmana Petra Tešanovića, Lazara Andrića i Darka Đurovića, a na spisku su još Miroslav Perković, Vladan Spaić, Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Popadić, Đuro Radović, Dmitri Holod, Balša Vučković, Dušan Matković, Marko Mršić, Strahinja Gojković i Srđan Janović.

Pripreme u Italiji zbog bolesti su propustili Dušan Banićević i Danilo Stupar.

- Posljednjih nekoliko dana treniramo s Italijanima, za sada sve protiče u najboljem redu, a svako od igrača daje maksimum i to je ono što nas raduje pred odlazak na Evropsko prvenstvo. Danas nas čeka trening utakmica kao i ona što je bila sa Gruzijom. Još jedna provjera i nadamo se najboljem

VPSCG

PODGORICA - Naši najbolji vaterpolisti posljednja tri dana treniraju s Italijanima, a večeras je od 19 sati u Napulju zakazan duel dva tima koja će 10. januara nastupati na šampionatu Evrope u Beogradu.

Najbolji u 2025. godini

CG Aleksander Klemenko, koji je izrazio veliko zadovoljstvo rezultatima ostvarenim tokom 2025. godine, ističući da je crnogorski boks u proteklom periodu zabilježio snažan takmičarski i organizacioni napredak.

- Veoma sam zadovoljan 2025. godinom. Osvojili smo šest evropskih medalja, a napredak je iz godine u godinu očigledan. Ostvareni rezultati su potvrda sistemskog i planskog rada Saveza. Ove godine je BSCG u potpunosti realizovao sve aktivnosti predviđene godišnjim programom rada, što je, osim sportskih uspjeha, rezultiralo i konkretnim pomacima u unapređenju infrastrukture i uslova za rad klubova širom države. Posebno bih izdvojio

rješavanje pitanja prostorija za bokserske klubove i razvojne centre. Tako je BK Nikšić nedavno dobio adekvatan prostor u okviru Gradskog stadiona, čime su stvoreni znatno bolji uslovi za trening i dalji razvoj mladih sportista. Takođe, na javnoj raspravi 31. januara u Budvi očekujemo da će biti donijeta odluka o dodjeli prostorija za Boksersku akademiju, što predstavlja važan korak ka dugoročnom i održivom razvoju boksa u Crnoj Gori - rekao je Aleksander Klemenko.

Kao dodatnu potvrdu uspješnog rada aktuelnog rukovodstva, Klemenko je ukazao na znatan rast masovnosti i uključenosti klubova u takmičarski sistem.

- Ovo prvenstvo je najmasov-

nije od kada se ova takmičenja održavaju. U odnosu na prošlu godinu imamo duplo veći broj takmičara, kao i čak 26 klubova, za razliku od svega sedam klubova, koliko ih je bilo u trenutku kada smo preuzeli rukovođenje Savezom - istakao je predsjednik BSCG. Prema njegovim riječima, ovakvi pokazatelji jasno potvrđuju da se crnogorski boks nalazi na uzlaznoj putanji, uz stabilnu organizaciju, povećano povjerenje klubova i jasnu razvojnu strategiju.

- Naš cilj je da nastavimo sa jačanjem baze, razvojem mladih talenata i unapređenjem uslova za rad, kako bi Crna Gora imala još više međunarodnih uspjeha u godinama koje dolaze - rekao je Klemenko. R . P.

18 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Itana Grbić, kapitenka podgoričke ekipe, pred start drugog dijela sezone u LŠ poručuje

Gledaćete bržu Budućnost, sa ljepšom i savremenijom igrom

be i ekipe da ne ponoviš neko izdanje koje se desilo.

Kako se nalazi motivacija iz sedmice u sedmicu?

- Uvijek sam govorila da kada kod mene nestane motivacija - nastupa disciplina. Ne treba zaboraviti da smo i mi ljudi. I nije baš da svaki dan jedva čekaš da obuješ patike i izađeš na teren. Imamo i mi naše probleme i pritiske koje ostavljamo sa strane, izađemo na teren i igramo kao da se ništa ne deševa van rukometnog terena. I upravo je zbog toga bitna disciplina, koja mora biti istrenirana. Na kraju krajeva, ovo je naš posao i profesionalci smo.

I tim smo. I jedna drugoj vjerujemo. To su čari tima - nikada nijesi sam - jasna je Grbić.

Budućnost nema podršku sa tribina. Od 100 do 200 navijača bodri ,,plave“. Nijesmo željeli Itanu da pitamo da li je razočarana, već da li je iznenađena slabom posjetom.

- Jesam, iskreno. Nije svejedno kada izađete na teren pred 100, 200 ljudi, uglavnom je to naša porodica. Pamtim ljepše dane - kao dijete sam nosila zastavu 2012, 2013, i prije toga, kada se tražila karta više, a nije bilo bitno koja je faza Lige šampiona. Možda se naš narod zasitio rukometa. Došlo je bilo do

velikih promjena, nije bilo rezultata i ta sama igra nije bila na zavidnom nivo. Ali, publika prosto mora da prepozna da mi želimo i da se borimo bez obzira kako igramo ili koliko gubimo. Ta želja je uvijek jaka. Sad nam je više nego ikad potrebna podrška, posebno zato jer je puno podgoričke djece i generalno mladih igračica iz Crne Gore. Nadam se da će u jednom momentu shvatiti koliko bi prvenstveno njima značilo i koliki bi to bio vjetar u leđa sa sve nas. Vidimo i kada je košarkaški klub Budućnost Voli u pitanju, koji je elita i održava godinama kontinui-

SAVEZ SLIJEPIH

Završene kvalifikacije u Oberstdorfu

Prevcu niko nije zaprijetio Trofejni šahista iz Nikšića odbranio titulu

Najbolji Predrag Nikač PODGORICA - Trofejni crnogorski šahista Predrag Nikač odbranio je titulu prvaka na 61. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore za osobe oštećenog vida.

Internacionalni majstor iz

tet vrhunskih rezultata i igara, da posjećenost nije velika osim kada se igraju velike, bitne utakmice, poput onih sa Zvezdom ili Partizanom. Iskreno se nadam da će se vratiti taj kult vikendom da se ide u „Moraču“ kada igraju rukometašice ili košarkaši Budućnosti. Voljela bih da navijači dođu i da nas podrže - kazala je kapitenka ,,plavih“.

Nedavno je kapitenka produžila saradnju sa podgoričkom ekipom, poput velikog broja igračica iz sadašnjeg sastava.

- Zadovoljna sam i srećna, posebno jer se zadržala baza i te neke igračice koje treba da

munda, koji je završio kao drugi. Treći je bio prošlogodišnji šampion - Danijel Čofenig, a vodeću trojku pratili su Timi Zajc, Jan Herl, Štefan Embaher, Rjoju Kobajaši, Gre-

gor Dešvanden, Anže Lanišek i Johan Andre Forfang.

Danas od 16.30 sati kreće ono pravo – turneja, a skakaonica Šatenberg biće ponovo spremna da ugosti najbolje. A. M.

STRPLJENJE I VRIJEME SU NAJVAŽNIJI: Itana Grbić sa saigračicama

Nikšića je nakon tri takmičarska dana trijumfovao ispred Radovana Damjanovića i Borislava Anđića. Organizator takmičenja bio je Savez slijepih Crne Gore, a na prvenstvu je nastupilo osam najbo-

ljih šahista sa oštećenjem vida. Novčane nagrade od 500, 300 i 200 eura najuspješnijim šahistima uručio je predsjednik Saveza Goran Macanović. Glavni sudija bio je ZoR. A. ran Peruničić.

PODGORICA – Prelazak sa Svjetskog kupa do novogodišnje ,,Četiri skakaonice“ za Domena Prevca bio je očekivano lak. Slovenac je došao do prve pobjede u kvalifikacijama juče u Oberstdorfu, a bio je toliko samouvjeren da ni Rjoju Kobajaši, koji ga prati u Svjetskom kupu, nije mogao ništa.

Letio je Slovenac 139,5 metara i na žalost konkurencije, a na sreću njegovog tima, sa prvog mjesta pomjerio Filipa Raj-

FIS/ACTIONPRESS/JULIA PIATKOWSKAV

- Dok god ima šanse - borićemo se. Vjerujem, zaista, da ćemo gledati bržu Budućnost koja će davati više lakih golova i sa ljepšom i savremenijom igrom.

To je ono to možemo da obećamo - poručila je kapitenka.

Prvi dio u eliti bio je turbulentan. Mnogo poraza sa dvocifrenom razlikom...

- Ali ono što raduje jeste da smo rasli kako je vrijeme prolazilo. Svjesni da je sve proces i da je potrebno strpljenje i vrijeme. Padovi su morali da se dese kako bi se desile i dobre stvari. A stvarno smo naučili iz padova i grešaka.

Bolni porazi nijesu pretjerano uticali na raspoloženje - tako je i stigao remi protiv moćne danske ekipe. Ali, naravno, nije bilo svejedno gubiti iz kola u kolo.

- Koliko god da te sport nauči da gubiš i pobjeđuješ i da, prije svega, na neki način prihvatiš poraz, uvijek bude bolno.

Ali svjesni smo bili da ne možemo previše da se zadržimo u tom osjećaju, već da moramo da idemo dalje jer nemamo puno vremena za tugu i pitanja kako, zašto i zbog čega. Jednostavno, ustaneš i tražiš rješenja i naredne sedmice probaš da ostaviš bolju sliku ili odradiš bolji posao. I zbog se-

imaju svoje mjesto u ekipi Budućnosti. U razgovoru sa ljudima iz kluba i o nekim ambicijama i svemu čemu težim, prosto smo se pronašli. Imali smo ista gledanja na budućnost Budućnosti. Svjesni da treba vremena, ali mnogo je lakše kada imate jasan cilj.

Za narednu sezonu potpisala je prvo pojačanje Ivona Pavićević, a očekuje se dolazak Đurđine Jauković, koja nastupa za Bukurešt.

- Dres Budućnosti treba da se zasluži, a niko ne osjeća grb i ljubav kao naše đevojke i đeca koja su prošla školu.

S obzirom na to da sam rasla sa svima njima - znam koliko i njima to znači. Ali, nama je trebalo vremena, jer smo htjele da se oprobamo negdje drugo, da steknemo iskustvo, posebno kada ste mlađi.

Osjetili smo možda neko veće poštovanje sa strane nego kod kuće. Svjesne smo bile svega toga, nikada nikome ništa nijesmo zamjerile, ali smo imale pravo da želimo promjene i da izazovemo sebe, a najveći izazov je otići od kuće i izaći iz komfor zone i vidjeti koliko možeš da se prilagodiš ili uklopiš u različitim sistemima. Uvijek sam za to da svaka od đevojaka pođe i proba.

Evo, ja sam prva voljela da mijenjam, rekla bih što je veći izazov - eto mene tamo. Uvijek sam tu da podržim mladog igrača da ode i da se oproba, jer samo može da raste, uči i sa iskustvom da se vrati kući i pomogne. Raduje me što će se neka stara ekipa i garda, a većina je moja generacija, vratiti i okupiti. Nadam se praviti nove, veće rezultate - istakla A . MARKOVIĆ je Grbić.

ŽRK BUDUĆNOST

PODGORICA - Itana Grbić, pred start drugog dijela sezone u Ligi šampiona - 10. januara 2026, vjeruje da će njena Budućnost igrati brži rukomet, onakav kakav je bio u remiju sa Esbjergom.

Raduje kapitenku što postoji šansa da se grupa prođe, bez obzira što su posljednji sa bodom i za Borusijom, Storhamarom i Debrecinom zaostaju tri boda.

Arena

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Sportski miks 19

Članovi PSŽ-a pokupili sva najvažnija priznanja

Dominacija ,,svetaca“, Dembeleu i nagrada ,,Globe Soccer Awards“ PODGORICA - Miodrag Božović Grof i Nenad Maslovar biće danas predstavljeni u ulogama šefa stručnog štaba, odnosno sportskog direktora FK Budućnost.

Konferencija za medije počeće u 12 časova, u Hotelu „Crowne Plaza“ u Podgorici, u sali Grand.

Novi članovi ,,plavo-bijele“ porodice govoriće o planovima, ciljevima i viziji razvoja Budućnosti u narednom periodu, kao i o očekivanjima pred izazove koji slijede.

Pedeset sedmogodišnji Mojkovčanin peti je trener podgoričkog tima od juna. Pripreme za tekuću sezonu počeo je Ivan Brnović, potom je angažovan Nenad Lalatović iz Srbije, pa Ivan Delić. Kormilo je potom preuzeo Dejan Vukićević.

Grofa i Maslovara čeka težak zadatak da izvuku Budućnost iz krize kakva se ne pamti u novijoj istoriji. ,,Plavi“ su eliminisani iz Kupa u prvom kolu, a u prvenstvu zimuju na sedmom mjestu, sa čak 11 bodova minusa u odnosu na vodeću Sutjesku.

Iza podgoričkog tima je najlošija jesen od kada se takmiče u samostalnoj Crnoj Gori.

Kao stručnjak od autoriteta, znanja i iskustva, kao veliko ime, Božović je doveden da spašava klub i upravu.

Rezultati su poražavajući, a rukovodstvo se našlo na udaru navijača i javnosti poslije niza pogrešnih odluka koje su dovele Podgoričane na niske grane.

Grof je predvodio ,,plave“ 2006, kada je bio prvi tokom jeseni, bez izgubljene ligaške utakmice, ali je otišao u decembru zbog neslaganja sa tadašnjim čelnicima.

Vraća se takođe u decembru, 19. godina kasnije, da vadi sezonu koja je pošla naopako još u julu.

Božović je kao fudbaler ostavio trag pod Goricom, a kao trener radio je u Grblju, čačanskom Borcu, Crvenoj zvezdi, Amkaru iz Perma, moskovskim Dinamu i Lokomotivi, Arsenalu iz Tule i Krile Sovjetov.

Jedan period proveo je u Nefčiju iz Bakua, a posljednji posao imao je u Iranu, gdje je predvodio dva Estaglala, od kojih je jedan velikan azijskog fudD. K. bala.

SERIJA A (17. KOLO): Sigurne pobjede ,,rosonera“ i ,,azura“

Enkunku džoker Milana, Hojlund gura Napoli PODGORICA – Pogodak Kristijana Pulišića u nadoknadi prvog i dva gola Kristofera Enkunkua u drugom poluvremenu donijeli su Milanu tri boda protiv Verone.

Na ,,San Siru“ je bilo 3:0, pa su ,,rosoneri“ uspješno završili 2025. godinu.

Tim Masimilijana Alegrija u decembru je eliminisan u osmini finala Kupa Italije, nedavno je izgubio i u polufinalu Superkupa, ali u Seriji A stoji dobro.

Trijumf je najavio Pulišić na asistenciju Rabioa, a pobjednik je bio poznat nakon što je Enkunku, potencijalni ,,džoker“ Milana u borbi za Skudeto, dao prve golove u dresu ,,ro-

sonera“ još od 23. septembra.

- Enkunku je imao veliku želju da odigra dobar meč - rekao je trener Masimilijano Alegri nakon meča.

- Probio je pat poziciju penalom, a zatim je postigao gol koji je u njegovom stilu. Može još da napreduje, kao i svi ostali. U prvom poluvremenu bili smo napeti, ali i organizovani, nijesmo ništa dozvolili rivalu. Nakon 3:0 trebalo je da imamo bolju kontrolu lopte. To su trenuci igre koji se moraju igrati drugačije. Morate držati loptu, a to ne radite stojeći, već krećući se. I čuvajući loptu mirno, a mi smo odigrali neke teške, duge lopte pod pritiskom, koje smo izgubili. Definitiv-

no možemo da se poboljšamo u ovome. Potrebna nam je pomoć svih, pred nama su važnih mjesec i po. Bilo nam je važno da pobijedimo nakon remija sa Sasuolom i poraza od Napolija. Idemo korak po korak - kazao je Alegri.

Napoli je opet u dobrom ritmu – poslije osvajanja Superkupa, sastav Antonija Kontea savladao je Kremoneze u gostima (2:0) pogocima Rasmusa Hojlunda u 13. i 45. minutu. ,,Azuri“ su na bod manje od Milana.

- Slavimo sjajnu godinu, u kojoj smo postigli nešto izvanredno i neočekivano, osvojivši Skudeto i krunisavši to Superkupom, gdje smo završili ispred

grade za izuzetne karijere dobili Andres Inijesta i Hidetoši Nakata.

Portugalac Žorž Mendeš je 13. put proglašen za najboljeg agenta na svijetu. Po jednom je do sada to priznanje pripalo Minu Rajoli (2016) i Federiku Pastorelu (2021).

Najbolja reprezentacija je Portugal, a specijalna nagrada je uručena u čast i sjećanje na Dioga Žotu.

Među fudbalskim laureatima bilo je mjesta i za tenisku legendu – Kristijano Ronaldo uručio je priznanje Novaku Đokoviću.

Svečanost ,,Globe Soccer Awards“ se od 2011. krajem svake godine održava u Dubaiju.

Organizaciju su pokrenuli Italijani TomazoBendoni i Rikardo Silva, koji je suvlasnik Milana i Majamija, a u izborima učestvuju UEFA, Pro liga Ujedinjenih Arapskih Emirata, Udruženje evropskih klubova (ECA) i Evropska asocijacija fudbalskih agenata (EFAA). Šest puta je priznanje za fudbalera godine pripalo Kristijanu Ronaldu, a po jednom Radamelu Falkaou (2012), Franku Riberiju (2013), Lionelu Mesiju (2015), RobertuLevanLevandovskom (2020), KilijanuMbapeu Mbapeu (2021), Karimu Benzemi (2022), Erlingu Halandu (2023) i Vinisijusu Žunioru (2024). N. KOSTIĆ

X/GLOBE SOCCER AWARDS

Budućnost u podne predstavlja Grofa

PODGORICA – Pari Sen Žermen je 2025. godinie osvojio skoro sve što se moglo osvojiti – Ligu šampiona, Ligu 1, Kup Francuske, UEFA Superkup i FIFA Interkontinentalni kup.

Nedostajao mu je samo trofej FIFA Svjetskog klupskog prvenstva, gdje je poražen u finalu, ali to nije pokvarilo utisak o savršenoj godini, koju su krunisala individualna priznanja.

Usman Dembele je zasluženo dobio Zlatnu loptu ,,Frans fudbala“ i Fifinu nagradu ,,The Best“, a tačka je stavljena u Dubaiju na ,,Globe Soccer Awards“, gdje su ,,svecima“ pripala sva najvažnija priznanja.

Dembele je proglašen za najboljeg fudbalera, LuisEnrike za trenera godine, Luis Kampos je najbolji sportski direktor, Dezireu Dueu je pripala nagrada ,,igrač u usponu“ za najboljeg mladog fudbalera, dok je vezista 2025. portugalski majstor Vitinja. Svi iz redova PSŽ-a.

Nagrada je uručena i NaseruAlKaleifiju kao najboljem vlasniku, dok je PSŽ proglašen najboljim klubom.

LaminJamal iz Barselone dobio je nagradu za najboljeg napadača.

Aitana Bonmati je treći put zaredom izabrana za najbolju fudbalerku godine, a Barselona je klub godine.

Kristijano Ronaldo je najbolji fudbaler Srednjeg istoka, Pol Pogba je dobio priznanje za ,,povratak godine“, dok su na-

PREMIJER (18. KOLO)

X/LEGA SERIE A

Fudbalski klub iz Podgorice zakazao pres konferenciju u Hotelu „Crowne Plaza“ povodom angažovanja novog trenera i sportskog direktora

Totenhem srušio Palas PODGORICA – Poslije dva poraza - pobjeda Totenhema. ,,Pijevci“ su u posljednjem meču 18. kola slavili na teškom gostovanju Kristal Palasu (1:0) pogotkom Arčija Greja u 42. minutu.

Enkunku dao dva pogotka u roku od pet minuta

Intera, Milana i Bolonje. Bila je ovo godina puna emocija, a u Napulju slavimo na drugačiji i jedinstven način. Uzeli smo dva trofeja, u Seriji A smo pri

vrhu. Radimo to uprkos vrlo ozbiljnim izazovima, kao hrabri ljudi, i moram da odam priznanje momcima - izjavio je Ne. K. Konte.

Ekipa Tomasa Franka je još dva puta tresla mrežu, ali je u oba navrata VAR poništio golove Rišarlisona zbog ofsajda.

Totenhem je 11. na tabeli, s bodom manje od Palasa.

Sanderlend i Lids remizirali su 1:1. Domaćina je u vođstvo doveo Simon Adingra u 28, izjednačio je Dominik Kalvert-Luin u 47. minutu.

Devetnaesto kolo Premijer lige igraće se 30. decembra i 1.

Ne. K. januara.

20 Feljton

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

4.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU

Turci su ubijali, pljačkali i palili, ustanici su uzvraćali Piše: Vilijam Dž. STILMAN Ni Rusija ni Crna Gora nijesu mogle biti ravnodušne prema bilo kakvom sličnom pokretu, ali je ruski uticaj već bio previše oslabljen prethodnim uzdržavanjem i povlačenjem da bi rizikovao, bilo sa praznim podsticanjem ustanka, bilo sa ravnodušnošću prema njemu.

Crna Gora može proglašavati neutralnost koliko god hoće, ali neutralnost u smislu koji se od nje traži, jeste, i uvijek je bila nemoguća, moralno i politički. Međutim, Crna Gora nije bila u poziciji da preuzme rizik rata sa Turskom, i iako nikakav međunarodni akt nije obavezivao knjaza u sprečavanju pojedinaca da idu u rat, njegov propust da to učini bio je zgodan casus belli, a njegove izjave da ih je zadržavao bile su politički ustupci, vid izvinjenja koje, zato što je u stalnoj diplomatskoj upotrebi, ne možemo karakterisati kada ga upotrijebe vlade, onako kao što bi ga karakterisali kada ga upotrijebe pojedinci. Nema mjesta poricanju da je knjaz Nikola dopuštao svojim podanicima da idu u pomoć Hercegovini, kao i da su kasnije mnogi krenuli za Pekom, pri čemu niko nikada nije bio kažnjen a neki su nagrađeni medaljama za hrabrost.

Ipak, ostaje činjenica da su u trenutku kada je Konstant efendija otišao u susret ustaničkim vođama, a obeshrabreno katoličko stanovništvo napustilo rat, turske vlasti, da su htjele, sa malo dobre volje mogle smiriti pokrajinu. Ali to je valjda jedna od najslabijih strana osmanske organizacije - ona ne može smirivati osim silom – nedostaje joj miroljubivost i povjerenje.

Konstant efendija je, u pokušaju da zarobi vođe, izbio sebi iz ruku posljednje oružje. Nepravda i njene posljedice su se toliko nagomilale, da bi možda pritisak na sistem uprave, da se čini pravda umjesto tolike nepravde, donio još jednu eksploziju u pokušaju da se ovo izbjegne. Ono što je bilo moguće, pa čak i vjerovatno je da su se izbjeglice trebale vratiti u Crnu Goru i Dalmaciju, Austrija osigurati bezbjednost katolicima, i stvari su mogle biti popravljene do nove eksplozije i zrelije prilike. To bi bilo pošteno rješenje stvari, pošto je prva faza završena.

U tom trenutku (18. avgusta 1875.) stigla je konzularna komisija. Ne znam ko je zaslužan za njeno formiranje, ali je sasvim sigurno da je ona za-

Takozvana opsada Trebinja bila je samo coup de theatre; nije bilo ozbiljnijeg napada, a samo u krajevima u blizini Crne Gore i đe je bilo crnogorskog elementa u četama, bilo je ozbiljnih borbi i iste vjere. U Kotoru se vjerovalo da je Crna Gora na pragu objave rata, a jedino se u Crnoj Gori moglo utvrditi što je učinjeno.

POGLAVLJE II

Vojvoda Lazar Sočica i vojvoda Marko Miljanov

služna za ponovno buđenje ustanka. Bilo je to djelimično priznanje sila o zlu koje trpe Hercegovci i pokazatelj da zvanična Evropa prati njihovo stanje – što je bilo dovoljno ohrabrenje za pobunu i podsticaj borbenom duhu u Hercegovini i brdskim krajevima na granici Crne Gore; zahvaljujući čemu se cijeli izgled stvari izmijenio.

Kada sam početkom septembra stigao u Dubrovnik, početna faza rata je bila završena. Čete koje su harale ravnicom oko Trebinja, opsijedajući grad, napravile su svojevrsnu demonstraciju. U mjestu je bilo malo vojske, a ustanici su se smjestili u manastir Duži, između Trebinja i granice. Čim

Vilijam Džejms Stilman

je stiglo tursko pojačanje iz Stoca, manastir je napadnut, a ustanici su, napustivši ga, pobjegli preko granice ili u planine. Znatan dio njih došao je u Dubrovnik, ukrcao se na Lojdov parobrod na kojem sam i ja bio putnik, krenuo prema Herceg Novom u Boki Kotorskoj.

Pristali su s oružjem i prešli granicu u Zubcima, gdje su se sastali sa svojim pratiocima koji su, budući jači na nogama, išli kopnom. Njihovo oružje je otvoreno iskrcano s parobroda i niko u vezi toga nije postavljao pitanja. (Takva je bila politika sve dok pobunjenici nijesu odbili da prime Andrašijevu notu.)

Rat u tim krajevima bio je samo zabava za dobrovoljce, koji su odlazili i dolazili kako su htjeli, odlazili u Herceg Novi da bi promijenili logorski život, pošto se gradonačelnik tog grada nalazio na čelu komiteta koji je bio zadužen za distribuciju oružja i namirnica, a veza sa svijetom išla je preko Sutorine. Takozvana opsada Trebinja bila je samo

Grof Đula Andraši, ministar spoljnih poslova Austrougarske

Bokelji su oduvijek činili zajedničku stvar sa svojim crnogorskim rođacima, kao i sa hercegovačkim brđanima, pošto su svi istog porijekla, istih borbenih navika i iste vjere coup de theatre; nije bilo ozbiljnijeg napada, a samo u krajevima u blizini Crne Gore i đe je bilo crnogorskog elementa u četama, bilo je ozbiljnih borbi.

Tokom avgusta Sočica (Lazar) je digao pobunu u Pivskoj oblasti, sjeverno od Nikšića, i u nekoliko manjih bojeva pobijedio Turke, srušivši mnoge karaule, dok se Peko, uvidjevši da njegovim junačkim postupanjem nije postignut mir, i da se Ljubibratić vratio, priključio ustanicima, a jedan broj crnogorskih dobrovoljaca, sa nekoliko stotina ratobornih turkomrzaca („turkhating“) Krivošijana, pridružio se pokretu. Cijeli Zubci, Jezero, Piva, Gacko, Banjani, Rudine i Dabar, bili su pod oružjem, a njihovo je stanovništvo bilo drugačije ćudi od onog u Gabelli, Popovu i drugdje, koji

Crna Gora može proglašavati neutralnost koliko god hoće, ali neutralnost u smislu koji se od nje traži, jeste, i uvijek je bila nemoguća, moralno i politički. Međutim, Crna Gora nije bila u poziciji da preuzme rizik rata sa Turskom

su se graničili sa Dalmacijom, i relativno slobodno od nevolja turske vladavine. Ali, s druge strane, oni su izuzetno skloni boju samo zarad borbe protiv Turaka. Već su nastala velika razaranja, Turci su palili i uništavali sve pred sobom u donjoj zemlji, ubijali i pljačkali po svim hrišćanskim selima, a ustanici su, naravno, uzvraćali Turcima najbolje što su mogli.

Prekogranična područja bila su krcata izbjeglicama - starcima, ženama i đecom. U Boki Kotorskoj je vladala velika uznemirenost i simpatija prema pobuni. Iz Krivošija je sve sposobno muško stanovništvo otišlo u rat, a i Župa se spremala da pođe za njima. (Krivošije i Župa su dva najratobornija okruga Boke Kotorske i na suprotnim su krajevima njene teritorije - prva se graniči sa Hercegovinom, a druga s Albanijom.)

Bokelji (Bocchesi) su oduvijek činili zajedničku stvar sa svojim crnogorskim rođacima, kao i sa hercegovačkim brđanima, pošto su svi istog porijekla, istih borbenih navika

Izgledalo je da će težak krivudavi put od Kotora naviše biti mnogo truda s malo dobitka. Nakon četiri sata penjanja ulazi se u rubno područje Crne Gore i nailazi na nekoliko sušnih hektara usred velikog amfiteatra sivih, blještavih stijena, među kojima se jedva uhvatilo korijenje rijetkog grmlja. Tu i tamo se vidi patuljasto zimzeleno bilje, a samo s jedne strane pojas šume, patuljaste i kvrgave bukve, prije šumarak nego šuma; ali uz ovaj izuzetak, svuda unaokolo je pustoš nalik ugašenom vulkanu, kao da su unutrašnje vatre sagorjele zemaljske sokove.

Duž brdskih rubova, đe se zemlja održala u krševitim kotlinama, domaćin nije propustio mogućnost i ogradio je djelove, od kojih neki, ne duži od 6 stopa, daju sve od sebe, ali ipak siromašan povraćaj kukuruza, krompira, pšenice ili trave. Tamo đe to dozvoljava prostor pogodan za kultivaciju, zemlja je terasasto oblikovana i zaštićena od bujica.

To je u najboljem slučaju siromašno, pjeskovito tlo, čak i u poljima, malo ga je u poređenju sa prostranstvom golih stijena i sigurno ništa sem slobode ne bi moglo naćerati bilo koga da se bori za njega ili da ga zadrži.

Dolina Njeguša, rodno mjesto knjaza Crne Gore, bila je prvo odmorište.

Nekoliko malih kamenih kuća, većinom sa po dvije prostorije u prizemlju, dvije ili tri na dvije etaže, od kojih je jedna bila rezidencija knjaževe porodice, čine priču o selu Njeguši; okolno tlo se činilo jedva dovoljnim da prehrani ono malo ljudi u njemu. Opazismo nekoliko muškaraca; žene su nosile teške terete, đeca su virila iz uglovima i kroz vrata da bi osmotrila neuobičajenog stranca, bilo je to sve što smo viđeli. Malo je reći da su ljudi bili loše obučeni; na nekima je odjeća već bila u dronjcima i u bilo kojoj civilizovanoj zemlji bi im, većini, bilo bolje kao prosjacima. Ali niko nije mislio o tome, i svi su nas pozdravljali s ozbiljnošću i poštovanjem, bez trunke servilno(Nastavlja se) sti.

Drugi pišu

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

21

ANALIZA: Kad pohlepa zaslijepi Piše: Vladan Ražnatović Populistički pokreti se najčešće predstavljaju kao isključivo ideološki, vođeni kulturološkom anksioznošću ili politikom identiteta.

Međutim, detaljnija analiza otkriva pragmatičnije motivacije: ekonomski ugrožene grupe često podržavaju populističke režime jer vjeruju da će ti pokreti preusmjeriti resurse u njihovu korist, ne na osnovu zasluga, već kroz privilegovan status grupe.

Kako populisti prodaju nemoguća obećanja očajnim biračima

PreraspodJela umjesto stvaranja: Suština populističke ekonomije

Fundamentalna karakteristika populističke politike je fokus na preraspodelu postojećih resursa, a ne na stvaranje novog bogatstva. Populisti ne nude planove za ekonomski rast, inovacije ili povećanje produktivnosti— oni obećavaju da će uzeti od „njih“ i dati „nama“. Ova politika bez ikakvog kompromisa, gdje postoje samo pobjednici i gubitnici, pretvara ekonomiju u borbu za ograničen kolač, umjesto da teži njegovom povećanju.

Ironija je što populistička preraspodjela rijetko uključuje uzimanje od zaista bogatih. Umjesto toga, resursi se otimaju od jedne grupe siromašnih da bi se dali drugoj grupi siromašnih, dok ekonomska elita ostaje netaknuta—ili čak ojačana kroz korupcijske šeme i klijentelizam. Populisti dijele društvo duž etničkih, rasnih ili kulturnih linija, osiguravajući svoju bazu moći čak i kada njihove politike izazivaju neminovan ekonomski kolaps. Podjela postaje važnija od prosperiteta.

Suština populizma ostaje nepromijenjena kroz sve epohe i modele—manipulacija. Bilo da se pozivaju na rasu, naciju, klasu ili religiju, populisti eksploatišu strahove i frustracije masa da bi zadržali moć. „Post-istina“ je samo učinila ovu manipulaciju lakšom: u svijetu gdje činjenice ne postoje, svako može biti heroj ili izdajnik, ovisno o algoritmu koji kontroliše narativ.

Američki slučaj: Siromašni protiv siromašnih

Izbori Donalda Trampa 2016. i 2024. godine savršeno ilustruju ovu dinamiku. Ekonomski ugroženi bijeli Amerikanci podržali su Trampovu tvrdu imigracionu politiku smatrajući imigrante direktnim konkurentima za ograničene programe socijalne pomoći. Narativ je bio jednostavan: meksički i centralnoamerički imigranti „kradu“ food stamps, Medicaid beneficije i subvencionisane stanove koji „pripadaju“ rođenim Amerikancima.

Krilatica populista

Populizam generiše spiralu pada: dijeli siromašne, štiti bogate, uništava institucije i ekonomsku efikasnost. Birači koji podržavaju ove pokrete u nadi da će dobiti veći dio kolača ne shvataju da populisti smanjuju sam kolač. Borba za preraspodjelu između različitih grupa potiskuje i čini irelevantnim sve napore ka ekonomskom rastu, čime ekonomiju vodi u propast. Društvo se dijeli, ekonomija stagnira, a jedini pobjednici su populistički lideri i njihovi oligarhijski saveznici Ova retorika namjerno ignoriše činjenice: imigranti, posebno oni bez dokumenata, plaćaju milijarde u porezima dok imaju ograničen pristup socijalnim programima. Studija za studijom pokazuje da doprinose više nego što uzimaju. Ali populistički narativ ne cilja na činjenice; cilja na strah bijele sirotinje da će izgubiti ono malo što ima u korist sirotinje druge boje koze.

Tramp je vješto eksploatisao ovu anksioznost, obećavajući da će deportacije i granični zid osigurati više resursa za „prave“ Amerikance.

U međuvremenu, Trampove poreske reforme prenijele su trilione dolara najbogatijim Amerikancima. Dok su se siromašni bijelci i siromašni imigranti druge boje koze borili za mrvice, ekonomska elita je zgrtala bogatstvo. Podjela društva je postignuta, baza moći učvršćena, a siromašni su ostali siromašni—ali sada podijeljeni i ozlojeđeni.

Crna Gora: Nacionalne kvote kao ekonomska strategija Sličan obrazac pojavio se u Crnoj Gori sa pobjedao koalicije oko Demokratskog fronta, a kasnije su se pridružile partije okupljene oko PESa. Birači koji se identifikuju kao Srbi podržali su ove pokrete sa očekivanjem da će istisnuti ostale građane sa državnih pozicija. Tome su se pridružile tzv Nacionalne partije Bošnjaka i Albanaca tražeci svoj dio kolača. Ponovno, nije bila u pitanju borba protiv DPS ili korupcije—bila je to borba za preraspodjelu ograničenih državnih resursa od jedne etničke grupe ka drugoj.

Ova strategija ne stvara nove poslove ili prilike. Ona mijenja etničku kompoziciju državne administracije dok zadržava isti neefikasan i predimenzionirani sistem. Štaviše, zapošljavanje na osnovu nacionalne lojalnosti umjesto kompetencija garantuje ekonomsku pro-

past koja će pogoditi sve—i Srbe i Crnogorce i Albance i Bošnjake; dok infrastruktura propada pod teretom nekompetentnosti.

Manipulacija ekonomskim nezadovoljstvom

Populistička manipulacija počiva na stvaranju lažnih neprijatelja i preuveličavanju dostupnih resursa. U Americi, Tramp je predstavljao imigrante kao glavnu prijetnju ekonomskoj sigurnosti bijele radničke klase, skrivajući činjenicu da je automatizacija, a ne imigracija, eliminisala većinu proizvodnih poslova. Obećanja o vraćanju industrije uglja ili čelika bile su fantazije—ovi sektori su tehnološki zastarjeli, ne etnički ugroženi.

U Crnoj Gori, matematika klijentelizma je jednako varljiva. Jednostavno nema dovoljno državnih pozicija da bi se zaposlili svi koji očeku-

ju nagradu za nacionalnu ili političku lojalnost. Čak i kada bi bilo, država koja funkcioniše na principu etničke pripadnosti umjesto stručnosti osuđena je na propast.

Venecuela, Zimbabve, Libana—primjeri zemalja gdje je etnička ili ideološka preraspodela uništila ekonomiju— stoje kao upozorenje koje populisti namjerno ignorišu.

Samouništavajući ciklus

Populizam generiše spiralu pada: dijeli siromašne, štiti bogate, uništava institucije i ekonomsku efikasnost. Birači koji podržavaju ove pokrete u nadi da će dobiti veći dio kolača ne shvataju da populisti smanjuju sam kolač. Borba za preraspodjelu između različitih grupa potiskuje i čini irelevantnim sve napore ka ekonomskom rastu, čime ekonomiju vodi u propast. Društvo se dijeli, ekonomija stagnira, a jedini pobjednici su populistički lideri i njihovi oligarhijski saveznici.

Paradoks je očigledan: grupe koje najviše trebaju ekonomski rast i prilike glasaju za politike koji garantuju ekonomsku stagnaciju i podjelu. Njihova pohlepa za brzim, nezasluženim dobitkom

zasljepljuje ih da vide dugoročnu cijenu koju će društvo platiti; društvo u kojem niko ne napreduje jer su svi zauzeti borbom za sve manji kolač.

Zaključak

Razumijevanje populizma kroz prizmu preraspodele otkriva njegovu destruktivnu prirodu. Nije u pitanju ideologija ili identitet—u pitanju je eksploatacija ekonomske nesigurnosti da bi se siromašni okrenuli jedni protiv drugih dok elita grabi bogatstvo. Populisti ne nude rješenja; oni nude iluziju rješenja kroz preraspodelu koja nikoga ne čini bogatijim osim njih samih.

Suočavanje sa populizmom zahtijeva ne samo razotkrivanje ovih manipulacija već i ponudu stvarnih ekonomskih alternativa—politika koje povećavaju kolač umjesto da ga dijele, koje stvaraju prilike umjesto da ih preraspodeljuju, koje ujedinjuju umjesto da dijele. Dok god siromašni vjeruju da je njihov glavni neprijatelj druga grupa siromašnih, a ne sistem koji ih sve drži u siromaštvu, populisti će nastaviti da vladaju, a ovakva društva će nastaviti da pro• padaju.

22 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

HTP”Ulcinjska rivijera”AD Ulcinj Broj:1319 Ulcinj,26.12.2025.godine Na osnovu člana 38 Statuta HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj, Sporazuma zaključenim dana 05.11.2025. godine sa JP Morsko Dobro, a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Odbora direktora br.1316 dana 25.12.2025.godine o davanju u zakup/na korišćenje kućica na Adi Bojani, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj objavljuje:

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENIH OBJEKATA NA OBALAMA RIJEKE BOJANE BROJ: 1319 od 26.12.2025.godine I Predmet Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje privremenih objekata na obalama rijeke Bojane prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to: Redni broj

Min. cijena godišnjeg zakupa

Oznaka lokacije

Kategorija

Kat.parcela Dimenzije

1

L9

Vikend kućica

1223 K.O. Gornji Štoj

Objekat: Po=41 m2 Pk=12 m2 Terasa: Pt nat=4m2 Pt otv=22 m2

1.060,00

2

L10

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=85 m2 Terasa: Pt nat=46 m2

2.755,00

3

L11

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=36 m2 Terasa: Pt nat=28 m2

687,50

4

L12

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=35 m2 Terasa: Pt nat=24 m2 Pt otv=14 m2

715,00

5

L2464

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: P=39 m2 Terasa: Pt nat=22 m2 Pt otv=11 m2

780,00

6

L16

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

7

L17

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

8

L18

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

9

L19

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

L20

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

11

L2304

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

12

L25

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

13

L30

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

10

Objekat: Po=30 m2 P1=30 m2 Terasa: Pt nat=12 m2 Pt otv=39 m2 P1 nat t=10 m Objekat: Po=50 m2 Terasa: Pt nat=23 m2 Objekat: Po= 35 m2 Pk= 22 m2 Terasa: Pt nat=12 m2 Pk nat t=5 m2 Objekat: Po=49 m2 Pk=35 m2 Terasa: Pt nat=17 m2 Pt otv=34 m2 P1 nat t=3 m2 Objekat: Po=54 m2 Terasa: Pt nat=40 m Objekat: Po=21 m2 Pk=17 m2 Terasa: Pt nat=12 m2 Pt otv=39 m2 Objekat: Po=36 m2 P1= 36 m2 Terasa: Pt nat=5 m2 Pt otv=27 m2 P1 nat=5 m2 Objekat: Po=35 m2 Pk=28 m2 Terasa: Pt otv=25 m2 Objekat: Po=38 m2 P1=25 m2 Terasa: Pt nat=10 m2 Pt otv=59 m2 P1 nat t=16 m2 P1 otv t=7 m2 Objekat: Po=148 m2 Terasa: Pt nat=13 m2 Pt otv=15 m2

1.292,50

977,50

1.105,00

2.265,00

1.152,50

847,50

1.672,00

1.280,00

14

L31

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

15

L31A I L 31B

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

16

L41

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=40 m2 Terasa: Pt nat=7 m2 Pt otv=63 m2

707,50

17

L63

Vikend kućica

1223 KO Gornji Štoj

Objekat: Po=52 m2 Terasa: Pt nat=22 m2

1.017,50

1236 K.O. Gornji Štoj

Objekat: Po=36 m2 Pk=29 m2 Natkrivena terasa: P=15 m2

1.615,00

III Uslovi 3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

Korisnik ustupljenog zemljišta preuzima obavezu da izvrši regulisanje otpadnih voda iz objekta i to na osnovu pribavljenih vodnih uslov, vodne saglasnosti i vodne dozvole od strane nadležnog organa - Uprave za vode, u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 027/07 od 17.05.2007, "Službeni list Crne Gore", br. 073/10 od 10.12.2010, 032/11 od 01.07.2011, 047/11 od 23.09.2011, 048/15 od 21.08.2015, 052/16 od 09.08.2016, 055/16 od 17.08.2016, 002/17 od 10.01.2017, 080/17 od 01.12.2017, 084/18 od 26.12.2018, 084/24 od 06.09.2024).

Regulisanje otpadnih voda treba izvršiti u svemu shodno Pravilniku o kvalitetu i sanitarno tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju, načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, minimalnom broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrđenom kvalitetu otpadnih voda i načinu njihovog ispuštanja u javnu kanalizaciju i prirodni recipijent ("Sl. list Crne Gore", br. 56/19).

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina Minimalna cijena zakupa na godišnjem/se nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi HTP“Ulcinjskoj rivijeri“AD Ulcinj originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.2.1 Posebni slučajevi umanjenja godišnjeg korišćenja U slučaju da Korisnik posjeduje važeću dozvolu za privredni ribolov, uključujući i dozvole za ribolov kao dopunsku djelatnost, može ostvariti umanjenje godišnje zakupnine prilikom zaključenja ugovora o korišćenju privremenih objekta u skladu sa Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost.

Pravo na umanjenje zakupnine imaju korisnici koji prilikom zaključenja ugovora dostave zahtjev, fotokopiju lične karte i ovjerenu fotokopiju dozvole za privredni ribolov.

3.3. Vrijeme korišćenja Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj, kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dođe do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača 4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

5.750,00 V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži : 5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

1.

2.

19

L101

Vikend kućica

II Način Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

1.500,00 3.

FIZIČKA LICA: Obrazac A HTP “Ulcinjska Rivijera” AD Ulcinj koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem Potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko

Oglasi i obavještenja 23

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

4.

5.

lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće HTP”ULCINJSKA RIVIJERA“AD Ulcinj i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: Naziv i adresu sjedišta, ponudenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obraduju u postupku, osnosno Obrazac A HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponudaća) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača) potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda da ponudač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica, nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne cijene godišnjeg zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača 6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima: (A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

75 BODOVA

(B)REFERENCE

25 BODOVA

UKUPNO

Y=A+B

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je: A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju Po osnovu referenci boduju se : -ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi.

Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, vansudsko poravnanje za 2021. godinu i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za prethodnih 5 godina..........................................najviše 25 bodova (5 bodova po godini) Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da će HTP „Ulcinjska Rivijera, pribaviti od JP Morsko Dobro evidenciju o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama koje se vode kod JP Morsko Dobro, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

U slučaju dijeljenja privremene lokacije dosadašnjeg korisnika kroz novi Program privremenih objekata u zoni morskog dobra, pravo na ostvarivanje bodova po osnovu kriterijuma reference

priznaće se Ponuđaču za svaku od novoplaniranih lokacija, srazmjerno novonastaloj površini tih lokacija, nastalih od lokacije koja je bila predmet podjele, a koja je bila predmet Ugovora/Aneksa/poravnanja za 2021.godinu/potvrde dosadašnjeg korisnika u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini.

6.2

Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka 7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore.

Na isti način će se objavljivati i Amandmani kao i eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije i obavještenja.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu.

Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Izvršni direktor HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Društva, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli HTP „Ulcinjska Rivijera“ AD Ulcinj, koja se nalazi u prostorijama Uprave. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju.

Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju neposredno u prostorijama HTP“Ulcinjska rivijera“AD Ulcinj. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-1807670 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“ Tenderska dokumentacija sadrži: ¥ Nacrt Ugovora o korišćenju, ¥ Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude, ¥ Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj, svakog radnog dana od 10:00 do 13:00 časova, počevši od 05.januara.2026.godine a, najkasnije do: 27.01.2026.godine do 12 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se: u Upravnoj zgradi „HTP Ulcinjska Rivijera, koja se nalazi u Ulcinju, na adresi Velika plaža bb.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a HTP“Ulcinjka rivijera“AD Ulcinj ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, HTP“Ulcinjka rivijera“AD Ulcinj će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 069-974-515-.

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

JAVNI KONKURS ZA DODJELU SUBVENCIJA FIZIČKIM LICIMA KROZ PROJEKAT „PRIKUPLJANJE VOZILA VAN UPOTREBE SA TERITORIJE CRNE GORE“ Predmet Predmet Javnog konkursa je dodjela subvencija fizičkim licima za pravilno zbrinjavanje vozila van upotrebe, kategorje M1 i N1, putem njegove predaje preduzeću „Deponija“ d.o.o. (u daljem tekstu Deponija).

Kratak opis kategorija vozila shodno Pravilniku o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima ("Službeni list Crne Gore", br. 62/2024, od 28.06.2024): M1 - PUTNIČKO VOZILO - putničko vozilo, je motorno vozilo kategorije M koje pored sjedišta za vozača ima još najviše osam sjedišta, bez mjesta za stajanje.

N1 – LAKO TERETNO VOZILO - je motorno vozilo kategorije N čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3,5 t.

Preuzimanje vozila van upotrebe vrši Deponija počev od 1.februara 2026. godine.

Cilj projekta Cilj projekta je uklanjanje velikog broja vozila van upotrebe sa javnih površina teriorije Crne Gore na ekološki prihvatljiv način, podizanje svijesti građana o recikliranju, adekvatnom zbrinjavanju vozila van upotrebe i zaštiti životne sredine.

Vozila van upotrebe predstavljaju ozbiljan rizik za životnu sredinu jer sadrže opasne materije poput ulja, goriva, antifriza i akumulatora, koji mogu zagaditi tlo i podzemne vode ukoliko se ne uklone na pravilan način.

Takođe, nekontrolisano odlaganje ovih vozila doprinosi zagađenju i povećanju otpada, čime se narušava prirodni balans i zdravlje lokalnih zajednica. Njihovo adekvatno uklanjanje ključno je za očuvanje ekosistema i smanjenja zagađenja.

Korisnici sredstava Pravo na subvencije u skladu sa Javnim konkursom mogu ostvariti fizička lica koja: Imaju državljanstvo Crne Gore; Su punoljetni; Uredno, tačno i istinito ispune podatke u informatičkoj aplikaciji; Prihvate uslove Javnog konkursa i potpišu Ugovor o namjenskom korišćenju sredstava.

Vrsta i visina sredstava Eko-Fonda Ukupna vrijednost Javnog konkursa za dodjelu bespovratnih sredstava fizičkim licima za zbrinjavanje otpadnog vozila iznosi 100.000,00 eura.

Građanin može ostvariti subvenciju u maksimalnom iznosu od 500,00 eura za predaju jednog vozila van upotrebe.

Način i rok za podnošenje prijava Podnosilac prijave popunjava prijavu elektronski shodno ovom Javnom konkursu. Prijava se vrši ispunjavanjem podataka u informatičkoj aplikaciji za pribavljanje identifikacionog koda i počinje danom objavljivanja Javnog konkursa.

Javni konkurs je otvoren do 31. decembra 2026. godine, odnosno do utroška raspoloživih sredstava, u zavisnosti od toga koji uslov nastupi ranije.

Ostale informacije Ovaj Javni konkurs objavljen je u dnevnim novinama Pobjeda, Vijesti i Dan i na internet stranici Eko-fonda www.eko-fond.co.me Dostavljanjem ličnih podataka na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Eko-fondu da osnovne podatke o njemu može obrađivati za potrebe sprovođenja projekta i formiranje baze kao i objaviti na internet stranici Eko-fonda i u drugim izvještajima.

Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon +382 67 196 831 (Boško Kovačević), radnim danima od 07:00 do 15:00 časova, ili e-poštom na adresu: otpad@eko-fond.co.me

Na osnovu člana 30 Zakona o državnoj imovini ( „Sl.list CG“, br. 21/09 i 40/11), člana 5, 24 i 25 Uredbe o prodaji i davanja u zakup stvari u državnoj imovini ( „Sl.list CG“, br 44/10), Odluke o prodaji pokretne stvari putem janvog nadmetanja d ZU Dom zdravlja Tivat br: 5-427/25-998 od 25.12.2025. godine i saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 1-427/25-4999/4 od 17.11.2025. godine, ZU Dom zdravlja Tivat, dana 29.12.2025. godine, objavljuje

JAVNI POZIV NA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU POKRETNE STVARI KOJA SE NALAZI U SVOJINI ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT I Predmet prodaje Predmet prodaje je je elektro agregat marke „Rade Končar“ tip:4S225M55-4-LC,F, fabrički broj : 379742-134920, snage 55kVa, broj obrtaja 1500 o/min, godina proizvodnje 1979.

II Vrijednost predmeta Vrijednost predmeta prodaje je 254,00 eura ( dvijestotinepedesetčetirieura).

III Pravo učešća na javnom pozivu i uslovi za učešće Pravo učešća imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica koja dostave sledeće dokaze: Za fizička lica : ime i prezime, adresa stanovanja i ovjerena kopija lične karte Za pravna lica : naziv, sjedište i ovjerenu kopiju o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata koja ne smije biti starija od 6 mjeseci.

Pored opštih uslova, zainteresovana lica su dužna da dostave i dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 5 % od ukupne vrijednosti predmeta, i to 12,70 eura ( dvanaest eura i 70/100).

Depozit uplatiti na žiro račun ZU Dom zdravlja Tivat broj 530-5130-46 kod NLB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

IV Način i rok dostavljanja ponude Ponude dostavljati neposredno ili putem pošte u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za učešće na javnom pozivu za prodaju pokretne stvari – električni agregat“ na adresu ZU Dom zdravlja Tivat, Istarska br. 8, Tivat Rok za podnošenje prijava odnosno ponuda je 15 dana od dana objavljivanja poziva, zaključno sa 12.01.2026. godine do 10 sati.

Otvaranje pristiglih ponuda izvršiće Komisija dana 12.01.2026. sa početkom u 12 sati u Sali za sastanke ZU Dom zdravlja Tivat uz prisustvo zainteresovanih ponuđača. Ukoliko bude više zainteresovanih ponuda, javno nadmetanje će se izvršiti nakon otvaranja ponuda.

Neblagovremene i nepotpune ponude se neće vrednovati.

Razgledanje predmeta prodaje omogućiće se svim zainteresovanim licima svakog radnog dana dok traje javni poziv u periodu od 13h – 14h u prostoriji gdje se nalazi predmet prodaje.

V Uslovi javnog nadmetanja Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmet prodaje.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva.

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Ponuda ispod procijenjene cijene neće se razmatrati.

Najpovoljnijim se smatra onaj ponuđač koji ponudi najveću cijenu u odnosu na navedenu vrijednost predmeta.

VI Ostali uslovi javnog nadmetanja Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donosi Komisija u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda i završetka postupka javnog nadmetanja.

Kupac je dužan da zaključi Ugovor o prodaji, u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana zaključena Ugovora o prodaji, nakon čega će kupac preuzeti predmet prodaje.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškovi prenosa imovine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na kupca.

Kontakt telefoni: 032/671-242 069/727-374

CRNA GORA FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EKO-FOND) Na osnovu člana 76 stav 4 Zakona o životnoj sredini ("Službeni list Crne Gore", br. 052/16, 073/19, 084/24), člana 13 Statuta Fonda za zaštitu životne sredine („Službeni list CG”, broj 61/19,12/20), Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati korisnici, načinu dodjeljivanja i korišćenju sredstava Fonda za zaštitu životne sredine CG, Pravilnika o postupku objavljivanja javnog konkursa, vrednovanju prijava i odlučivanju o odabiru korisnika sredstava Fonda za zaštitu životne sredine CG, Pravilnika o načinu praćenja namjenskog korišćenja sredstava Fonda za zaštitu životne sredine CG i Odluke Odbora direktora Eko-fonda o donošenju Godišnjeg programa raspisivanja javnih konkursa za 2025. godinu od 09.07.2025.godine (broj:01-077/25-621/2), Eko-fond objavljuje dana 29.12.2025. godine: JAVNI KONKURS ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTVA ZA FINANSIRANJE IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE U OBLASTIMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, KLIMATSKIH PROMJENA I ENERGETSKE EFIKASNOSTI 1. Predmet javnog konkursa Predmet javnog konkursa je dodjela bespovratnih sredstava za finansiranje izrade projektne dokumentacije za realizaciju kapitalnih projekata u oblasti zaštite životne sredine, ublažavanja i prilagođavanje klimatskih promjena, kao i unapređenja energetske efikasnosti.

Pod kapitalnim projektima u smislu ovog Javnog konkursa smatraju se prioritetni projekti koji se fokusiraju na smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, povećanje efikasnosti u korišćenju energije i otpornosti na klimatske promjene.

Predmet finansiranja odnosi se na izradu projektne dokumentacije za: • projekte koji se nalaze u inicijalnoj fazi razvoja; • projekti s djelimično izrađenom projektnom dokumentacijom, a koji zahtijevaju njenu kompletnu finalizaciju.

2. Cilj javnog konkursa Cilj Javnog konkursa jeste obezbjeđivanje finansijskih sredstava za izradu projektne dokumentacije, na način da se stvore uslova za sprovođenje kapitalnih projekata iz oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.

Time se doprinosi povećanju spremnosti projekata za realizaciju, omogućava njihovo kandidovanje za dodatna sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja, kao i podsticanje sprovođenja konkretnih mjera koje doprinose očuvanju prirodnih resursa, unapređenju kvaliteta životne sredine i povećanju energetske efikasnosti.

3. Korisnici sredstava Pravo na korišćenje sredstava Eko-fonda shodno ovom Javnom konkursu mogu ostvariti jedinice lokalne samouprave, organi državne uprave, druga pravna lica koja se finansiraju iz budžeta države, kao i privredni subjekti u kojima država i/ili jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50% vlasničkog udjela.

Pod ovim Javnim konkursom, podnosilac prijave ima pravo da podnese jednu prijava u okviru istog projekta, koja može da sadrži više aktivnosti/usluga za dodjelu bespovratnih sredstava za izradu projektno-tehničke dokumentacije, ukoliko je to neophodno radi kompletiranja i obezbjeđivanja cjelovite projektne dokumentacije.

Napomena: Najviše jedan podnosilac prijave iz opštine može učestvovati u konkursu ( opština ili komunalno preduzeće). U slučaju da pristigne više prijava iz jedne opštine (npr. opština i komunalno preduzeće), razmatraće se samo prva formalno - pravno ispravna prijava.

Pravo na učešće imaju i korisnici koji su prethodno koristili bespovratna sredstva po ranijim javnim konkursima, pod uslovom da se prijavljuju za izradu dodatne dokumentacije neophodne za nastavak ili finalizaciju postojećeg projekta, odnosno za nastavak izrade fazne dokumentacije u okviru istog projekta.

4. Vrsta i visina sredstava koja se dodjeljuje putem konkursa Ukupna raspoloživa sredstva za realizaciju ovog Javnog konkursa obezbijeđena od strane Ekofonda su u iznosu od 500.000,00 eura.

Maksimalni iznos sredstava podrške Eko-fonda koje korisnik može ostvariti po ovom Javnom konkursu je najviše 80% prihvatljivih i opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, odnosno maksimalno do 50.000,00 eura, u koji iznos mora biti uključen PDV, dok preostali iznos od najmanje 20% ukupnih troškova snosi korisnik sredstava.

Prihvatljivi i opravdani troškovi po ovom Javnom konkursu su oni koji se odnose na izradu i/ili dopunu projektno-tehničke dokumentacije, odnosno: Usluge izrade studija izvodljivosti; Usluge izrade idejnog projekta; Usluge izrade glavnog projekta; Usluge revizije projektne dokumentacije; Ostali elaborati - shodno relevantnim pravilnicima o sadržini tehničke dokumentacije za predmetne projekte 5. Mjesto i rok za dostavljanje dokumentacije Dokumentacija se dostavlja: - preporučenom poštom ili predajom na arhivu Eko-fonda u zatvorenoj koverti sa nazivom i adresom Eko-fonda, nazivom i adresom podnosioca prijave, naznakom predmeta Javnog konkursa na koji se prijava odnosi; - na adresu: Fond za zaštitu životne sredine, Ul. II crnogorskog bataljona 2c, 81000 Podgorica; - uz naznaku: „Dokumentacija za Javni konkurs za finansiranje izrade projektne dokumenatcije“.

Dostavljanje prijava počinje danom objavljivanja Javnog konkursa.

Rok za podnošenje prijava je 60 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog konkursa, zaključno sa danom 20.03.2026. godine do 15:00h u prostorijama Eko-fonda.

Rezultati Javnog konkursa će biti objavljeni na internet stranici Eko-fonda.

6. Ostale informacije Ovaj Javni konkurs objavljen je u dnevnim novinama „Pobjeda“, „Vijesti“ i „Dan“, i na internet stranici Eko-fonda (www.eko-fond.co.me).

Dostavljanjem dokumentacije na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Ekofondu da osnovne podatke o njemu i o prijavljenom projektu objavi na internet stranici Ekofonda i u drugim izvještajima.

Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: +382 20 246 420, ili e-poštom na adresu: info@eko-fond.co.me.

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

1218

1219

Са великом тугом обавјештавамо да је дана 27. децембра 2025. у 56. години преминуо наш драги

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 28. decembra 2025. u 85. godini preminula naša draga i voljena

MILENA pok. Petra BIOČANIN rođena PEKOVIĆ

БРАНКО Момиров ДАМЈАНОВИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 28. decembra od 12 do 16 sati i 29. decembra od 10 do 14 sati, kada pogrebna povorka kreće prema gradskom groblju Brdišta, gdje će se obaviti sahrana.

Cvijeće se ne prilaže.

Саучешће примамо у капели на Чепурцима у Подгорици 29. децембра од 10 до 15 часова и 30. децембра од 10 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу у 14 часова.

OŽALOŠĆENI: sinovi VLADAN i STANISLAV, snaha BILJANA, unuke ANĐELA i VIKTORIJA, braća ANDRIJA i SLOBODAN, sestra DŽANA i ostala mnogobrojna rodbina

1245

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 28. decembra 2025. u 97. godini preselio naš dragi

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ЈОВАНКА, супруга АЛЕКСАНДРА, син НИКОЛА, ћерке МИЛИЦА и МИЛЕНА, сестра БИЉАНА, стрина ДРАГИЦА, сестра од стрица ДУБРАВКА, браћа од стрица ДЕЈАН и ДАЛИБОР и остала многобројна родбина

HUSEIN - CENO Hasana TUZOVIĆ 1929–2025.

Hajtar će se primati 29. decembra na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova i na mezarju Cijevna 30. decembra od 10 do 14.30 časova, nakon čega će se klanjati dženaza, odakle se kreće na mezarje u Tuzima, gdje će se obaviti sahrana.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Kuća žalosti: Jovana Tomaševića 1.

OŽALOŠĆENI: mnogobrojne porodice TUZOVIĆ, ABDOVIĆ i ŠAĆIRAGIĆ

1235

Posljednji pozdrav našem voljenom

BRANKU DAMJANOVIĆU od strine DRAGICE, braće DEJANA i DALIBORA i sestre DUBRAVKE sa porodicama

1227

Дана 28. децембра 2025. године преминула је наша драга

ВУКИЦА Блажа ВУЈОВИЋ рођена ПАВЛОВИЋ

Саучешће примамо у капели Страшевина 29. децембра од 11 до 16 часова и 30. децембра од 11 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови БРАНКО и ИЛИЈА, снаха НИКОЛИНА, унук БЛАЖО, браћа ВУКАДИН - ДАКА, ВОЈИМИР, ВЛАСТИМИР - ВАСО и ВУЧЕТА, ђевери МИЛАН, ПЕТАР и ВЕСЕЛИН, снахе, братанићи, братаничне, јетрве и остала многобројна родбина ВУЈОВИЋ и ПАВЛОВИЋ

1244

Послије тешке и краће болести дана 28. децембра 2025. преминуо је у 74. години

МИЛЕНКО - МИКО Блажа ЈОВАНОВИЋ Саучешће се прима у капели у Спужу 29. децембра од 10 до 17 часова и 30. децембра од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити 30. децембра у 14 часова на гробљу Зури - Грбе. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МАРИЦА, синови ФИЛИП и ЉУБОМИР, сестре СВЕТОЗАРАКА - БЕБА, МАРИЈАНА - СЕКА, снахе ЦВИЈЕТА - ГАРА, МИРЈАНА и АНА, унучад ЈОВАН, ПЕТАР и ЈАКША, тетка ЈЕЛЕНА, браћа и сестре од стричева и тетака, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна породица ЈОВАНОВИЋ

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

1242

Sa poštovanjem i beskrajnom tugom opraštamo se od našeg dragog direktora

BRANKA DAMJANOVIĆA

Tvoj odlazak ostavlja prazninu u srcima svih nas koji smo imali privilegiju da te poznajemo i radimo sa tobom. Bio si više od rukovodioca. Čuvaćemo te od zaborava.

KOLEKTIV PREDUZEĆA FALCON

1216

1223

VUKO VLAHOVIĆ

Otišao si tiho, bez riječi, ali si ostavio neizbrisiv trag u našim životima. Tvoja dobrota, ljubav i snaga živjeće zauvijek u našim srcima. Vjerujemo da si sada na nekom ljepšem mjestu, tamo gdje nema bola, gdje duša nalazi mir, a ljubav traje vječno. Počivaj u miru, đede.

Uvijek ćemo te pamtiti.

KAĆA, BLAŽO, MILOŠ

1241

Posljednji pozdrav tetki

BRANKO DAMJANOVIĆ

SENKI ČELEBIĆ

19. 10. 1969 – 27. 12. 2025.

Tiho si otišla, ali si ostavila trag koji se ne briše.

Hvala ti za ljubav koja ne prestaje tvojim odlaskom.

Počivaj u miru.

Ostaješ u našim srcima zauvijek.

Dragi naš Bane,

DEJAN MARKOVIĆ sa porodicom

1243

Posljednji pozdrav našoj dragoj

DRAGI VULETIĆ Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

RUŽICA i NENAD VULEVIĆ sa porodicom

Živiš u našim srcima.

Tvoji ANA, TAMARA, IVANA, BOJAN i SAVO

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

1224

1236

Draga naša

Sa tugom u srcu opraštamo se od naše drage sestre

MIMA

Putuj s anđelima.

MILENE

Tvoja toplina, osmijeh i dobra djela zauvijek će ostati u našim srcima. Hvala ti za sve trenutke koje smo dijelili zajedno i za ljubav kojom si obasjavala sve oko sebe.

Počivaj u miru.

Vole te tvoji ALEKSA, MILOVAN, DESA i ZORAN

Tvoji brat SLOBO i sestra DŽANA

1238

1240

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Voljena naša

1237

Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILENI BIOČANIN MILENA

MILENI

Zahvalni smo ti za svu bezgraničnu ljubav, za dobrotu i brižnost koju si imala prema nama. Teška je ova praznina i tuga koja ostaje tvojim odlaskom. Volimo te i čuvamo od zaborava.

Draga naša tetka, hvala ti za veliku ljubav i pažnju kojom si nas obasipala.

Počivaj u miru.

MIĆO POPOVIĆ sa porodicom

1222

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoji: sinovi VLADAN i STANISLAV, snaha BILJANA, unuke ANĐELA i VIKTORIJA

MILENI BIOČANIN rođenoj PEKOVIĆ

Draga tetka, hvala ti za svu dobrotu koju si nam pružala dok si bila živa. ĐORĐE MIĆUNOVIĆ i ANDREA KUSTUDIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILENI BIOČANIN

1220

rođenoj PEKOVIĆ Draga tetka, hvala ti za svu dobrotu koju si nam pružala dok si bila živa.

BOŽO i NOVKA MIĆUNOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoji BAROVIĆI

1221

MILENI BIOČANIN rođenoj PEKOVIĆ

Draga tetka, hvala ti za svu dobrotu koju si nam pružala dok si bila živa.

PREDRAG i NENAD MIĆUNOVIĆ sa porodicama

1233

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki

RAJKI KOVAČEVIĆ Počivaj u miru.

Snaha VESNA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Dragim roditeljima 29. 12. 2014 – 29. 12. 2025.

16. 7. 2017 – 29. 12. 2025.

1225

Opraštamo se od naše drage

RAJKU

Počivaj u miru.

Sjećanje na vas živi kroz našu ljubav.

i MIĆUNOVIĆ

DARI

SANJA i ŽARKO sa porodicama

MILENE BIOČANIN

1226

1229

Godina je otkako tragično nastradaše naši voljeni Brat ANDRIJA i snaha MILENKA PEKOVIĆ

MIRKO Posljednji pozdrav dragoj komšinici

1234

JOVAN

1231

Ne možemo riječima opisati koliko nam nedostajete.

Mirko naš voljeni, čvrsto zagrli Joca i Vukija, naša nedužna dva anđela.

Zauvijek ćemo tugovati za vama.

RAJKI

Od porodice pok. DANILA ĐUROVIĆA

LJUIĐIJU

Vaši: RADULE, NENA, VANJA i PEĐA

DRAGAN PEJOVIĆ

1217

Prošlo je 15 godina bez naše voljene supruge i majke

RAJKA KOVAČEVIĆ

ZORKE VUJADINOVIĆ

Teško je pronaći riječi kada srce boli, a tišina govori više od svega. Nemam riječi kojom bih opisala prazninu koja je ostala za tobom.

Bila si naš oslonac, naša snaga i naš dom.

Hvala ti za ljubav koja nikada nije tražila ništa zauzvrat.

Dio moje duše odlazi, a sjećanje i ljubav će zauvijek trajati.

Nedostaješ nam u sitnicama koje niko ne primijeti, u trenucima kada zatreba samo tvoja riječ, ili tvoja tišina pored nas. Često pomislimo na sve što bismo voljeli da znaš i na zagrljaj koji nikad nijesmo prestali da tražimo.

Ostala je praznina, koju ništa ne može da ispuni.

Zauvijek ćeš ostati dio naših života i sjećanja.

Kćerka VERICA, unuka JASMINA, zet MUSA

MILA sa porodicom

S tugom i poštovanjem prisjećamo se našeg dragog dječaka i člana Jovana i njegovog brata Vukana, povodom godišnjice njihove prerane smrti.

JOVAN i VUKAN VULETIĆ

Zauvijek ćeš ostati dio našega kluba, naših treninga i terena.

Tvoj osmijeh, trud i ljubav prema košarci nikada neće biti zaboravljeni.

Počivaj u miru zajedno sa svojim bratom Vukanom.

TVOJI NAJMILIJI

1232

Hrabra moja... najhrabrija sestro. Ispratila sam te u nadi da ćeš mi biti bolje... a ti si mi utihnula i sada te ništa ne boli.

Putuj mi, rođena moja, u zagrljaj naših voljenih.

1230

1228

MAMA

RAJKE

VUKAN

VULETIĆ

Posljednji pozdrav mom

Tvoju pažnju i ljubav prema našoj porodici zauvijek ćemo pamtiti.

Počivaj u miru.

S velikim bolom se opraštam od moje voljene sestre

I

SJEĆANJE 2016–2025.

FILIP FIĆO JANKOVIĆ Nedostaješ nam…

Tvoji: MARKO, TAMARA, SARA i LANA

KK LOVĆEN 1947 1239

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Iv.br.565/2025 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA iz Herceg Novog, Ul. Braće Grbić br.9 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA Crnogorski Telekom ad Podgorica, Moskovska 29 PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA DOO ,,Marless” Herceg Novi, Orjenski bataljon 66A Dana 25.12.2025.godine donio je u skladu sa čl.45 ZIO-a, odluku o:

I. br. 2477/21.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Univerzitet “Mediteran” Podgorica, Josipa Broza Tita bb, koga zastupa Igor Martinović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Knežević Slobodan iz Nikšića, Dimitrija Bulajića br. 12, koga zastupa Marija Bujišić, advokat iz Podgorice, radi naplate potraživanja prodajom nepokretnosti, dana 26.12.2025. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da se izvršni dužnik ,,Marless” doo Herceg Novi sa adresom prijema službene pošte na adresi Orjenskog bataljona 66A, Herceg Novi, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.565/2025 od 24.11.2025.godine, sa predlogom i prilozima, a obzirom da mu se predmetna pismena nisu mogla uručiti.

Ukoliko se izvršni dužnik ,,Marless” doo Herceg Novi, ne javi ovom javnom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljeno Rješenje o izvršenju Iv.br.565/2025 od 24.11.2025.godine, sa predlogom i prilozima, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 45 ZIO- a.

Javni izvršitelj Bajović Jasminka

Počev od 1. Februara 2026. izmijeniće se ugovoreni uslovi za korisnike EON Sat usluge, pa će cijena EON Sat Light paketa iznositi 14,95 €, EON Sat Full 17,95€ i EON Sat Premium 25,95 € mjesečno (što predstavlja povećanje navedenih paketa za po 1,00 €).

Navedeni iznosi uključuju PDV.

Telemach Crna Gora DOO

I Određuje se LIV (pedeset četvrta) prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Knežević Slobodana iz Nikšića koje su upisane u: LN br. 4460 KO Novi Bar i to katastarska parcela br. 5777/4, broj zgrade I, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, koja se sastoji od: poslovnog prostora u vanprivredi, PD 3, prizemlje, površine 555 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 5, prvi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 6, drugi sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 7, treći sprat, površine 468 m2, poslovnog prostora u vanprivredi, PD 8, četvrti sprat, površine 463 m2, u obimu prava izvršnog dužnika 2/3, vrijednost opisane nepokretnosti ukupno iznosi 4.853.514,60 €; II Pedeset četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.01.2026. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić Petričević, I.br. 1341/19. od 30.09.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca Univerzitet „Mediteran“ sa sjedištem u Podgorici.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 4460 KO Novi Bar, imaju tereta i to; Upis zabilježbe rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Ane Nikić I.br. 1341/19 od 30.09.2019. godine.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem javnog izvršitelja na ukupan iznos od 4.853.514,60 €.

VI Na pedeset četvrtom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na pedeset četvrtom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 485.351,46 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Baru, dana 26.12.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda.

Praznični dvobroj našeg lista izaći će 31. decembra 2025. godine. Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 30. decembrom 2025. godine.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 3. januara 2026. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 2. januara 2026. godine.

Kontakt telefon: 020-202-455 VIBER: 068-034-555 EMAIL: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O. Od 1. januara izdajem trosoban namješten stan 100 m2 u kući u Tološima.

Tel. 067/285-840

Marketing

Poneđeljak, 29. decembar 2025.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvRednije naGRade dO Sada!

2x

TELEFON iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

2x

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika izvučena su 23. decembra 2025. godine, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

31

32 Marketing

Poneđeljak, 29. decembar 2025.