Dnevni list POBJEDA 27.12.2025.

predznakom i to: Institut Simo Milošević , Plantaže 13. Jul Ǥ Za preduzeća koja u kontinuitetu posluju sa gubitkom potrebno je hitno pristupiti detaljnoj ǡ prevazilaženje.

U nastavku dat je pregled 10 najuspješnijih preduzeća u 202ͶǤ ȋ

Subota, 27. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21568 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro Ȍ četiri ǣ

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

RB

PD u većinskom vlasništvu Države

Ostvarena Ostvarena Ostvarena neto dobit neto dobit neto dobit 2024 2023 2022

NO! TO THE WAR IN UKRAINE НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ 1

͵ͷǡ͹ʹ ʹͲǡʹͺ Ϯϰ͕ϴϯ

NIKŠIĆ

2

ϭϱ͕Ϭϲ

ͳͷǡͳͻ

ͻǡͶͶ

͸ǡͳͳ

Ͷǡ͵ͷ

ʹǡͺͺ

͵ǡͳͷ

ʹǡ͵Ͷ

ʹǡ͸ʹ

Ostvarena neto dobit 2021 ͳ͸ǡͺͷ ͵ǡ͹ʹ

3 ͻǡͷͷ ͳǡͶ͵ ͳǡʹͲ ϭϬ͕ϲϳ Ministarstvo finansija uradilo agregatnu analizu

ͷʹǡͶͻ Ͷǡʹͻ Ͷ͹ǡͶͷ ϭϬ͕Ϯϯ fi4nansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća

Slobodna štampa u srcu Za četiri godine broj u državnim evropskih vrijednosti zaposlenih kompanijama uvećan 5 6 7 8 9

10

Tri medijske kuće na jednom mjestu – Pobjeda, Vijesti i Dan danas će se družiti sa čitaocima na Podgoričkom pazaru na Trgu nezavisnosti od 11 do 14 časova. Uz razgovor ćemo posjetiocima besplatno dijeliti dnevne novine i kafu, dok će oni koji u 11 časova budu prisutni na otvaranju promocije dobiti i knjige iz bogatih izdavačkih edicija tri medijske kuće.

Redakcije dnevnih novina Pobjeda, Vijesti i Dan predstavljaju snažne stubove profesionalnog, odgovornog i urednički nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. Njihov rad počiva na provjerenim činjenicama, jasno potpisanim tekstovima i odgovornosti prema čitaocima. U vremenu kada su dezinformacije brže od istine, a buka glasnija od argumenata, provjerene i potpisane Vijesti svaki Dan su Pobjeda nad dezinformacijama.

Zato je slobodna štampa u srcu evropskih vrijednosti — jer bez nje nema pluralizma mišljenja, nema informisanih građanki i građana i nema demokratskog društva. Upravo zbog toga vas pozivamo na susret sa ljudima koji prave novine.

STR. 20. i 21.

NACRT PROGRAMA UREĐENJA PROSTORA ZA 2026: Država kreće u reviziju zaštite Durmitora, Biogradske gore i Skadarskog jezera

STR. 12.

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

34 .

KUPON

ͳǡͻʹ

ʹǡͷͷ ͳǡͳͺ

Ͳǡͳ͵ Ͳǡ͹ͺ

ͳǡͳͳ

ͳǡͷͺ

Ͳǡ͹͹

Ͳǡ͸Ͳ

ǦʹǡʹͶ

ͲǡͲͷ Ͷǡͷͷ

Ϭ͕ϲϬ Ͳǡ͸͹

ͲǡͲ͵

Ͳǡͻͳ

Ͷǡͺ͵

za gotovo 30 odsto

broja zaposlenih u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu u Crnoj Gori u periodu 201ͺǦʹͲʹͶǣ

Broj zaposlenih u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu u periodu 2018-2024 Godina državnim državnim preduzećima

preduzećima Ψ na nivou Države** 2018 ͳͳǤ͵͵ʹ ͷǡͻ͸ ͳͻͲǤͳ͵ʹ 2019 ͳͳǤ͵ʹͷ ͷǡͷ͸ ʹͲ͵ǤͷͶͷ 2020 ͳͲǤ͹Ͷͺ ͸ǡͲͺ ͳ͹͸Ǥ͸ͻ͵ 2021 ͳͳǤͳ͸ͳ ͷǡͻͳ ͳͺͺǤͻ͸Ͷ 2022 ͳʹǤ͵ͷͻ ͷǡͷʹ ʹʹ͵Ǥ͹ͶͶ 2023 ͳ͵Ǥͷ͹͹ ͷǡͷͷ ʹͶͶǤͶͺͶ 2024

ͳ͵Ǥͺͻͷ

ͷǡͶͲ

ʹͷ͹Ǥ͵ͻͲ

** Podaci o broju zaposlenih na nivou Države (uključujući privatni i javni sektor): izvor Monstat https://www.monstat.org/cg/page.php?id=1164&pageid=23 Napomena 3: Podaci o broju zaposlenih po preduzećima preuzeti su sa portala PŽƌĞƐŬĞ ƵƉƌĂǀĞ (https://eprijava.tax.gov.me/, predstavljaju prosječan broj zaposlenih tokom godine (Statistički aneksi).

Tabela broj 4: Prikaz broja zaposlenih u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu u Crnoj Gori STR. 5. u periodu 2018-2024

Predsjednik države zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, nekadašnji ministar odbrane se nada boljem epilogu

Vučinić: U nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše štete trpi Vojska Za nama je samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru, ukazao je sagovornik Pobjede STR. 3.

STR. 3.

Ranjeni Podgoričanin pred sudom tvrdio da u njega nije pucao sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore

Kojičić: Za Balkan Perović: Ranile stižu bolja vremena su me tri osobe Period između 2035. i 2040. godine će da bude „baš lijep“ i za Crnu Goru i za Balkan generalno – rekao je profesor prava Jovan Kojičić STR. 2.

Crnogorski pjevač Bojan Marović žrtva krađe identiteta uz pomoć AI-ja

Vještačka inteligencija može biti i klopka STR. 16.

sa silikonskim maskama, a ne Danilo Mandić Darko Perović je na početku suđenja odbijao da dâ iskaz negodujući što nije dobio poziv za ročište STR. 10. i 11.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka PR CENTAR

V. VUJISIĆ

Programom, vrijednim 1,5 miliona eura, obuhvaćena je i izrada novog plana za obalno područje, kao i izmjene prostornih dokumenata za osam crnogorskih opština

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

JAVNO PREDUZEĆE RADIO I TELEVIZIJA ȋ Ȍ

͵ǡͻͻ

Tabela broj 3ǣ Pregled 10 najuspješnijih preduzeća u 2024. godini (ostvarena neto dobit) sa uporednim prikazom ostvarenih rezultata za posljednje četiri godine

Pred Ustavnim odborom počelo konsultativno saslušanje prijavljenih za sudije Ustavnog suda

Iscrtaće nove granice tri nacionalna parka

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

POŠTA CRNE GORE

Samouvjereni biznis stil Maje Raičević pomjera granice STR. 19.

2

Politika

Subota, 27. decembar 2025.

Pred Ustavnim odborom počelo konsultativno saslušanje prijavljenih za sudije Ustavnog suda

Predsjedavajuća Odborom Jelena Božović je, otvarajući jučerašnju sjednicu, rekla kako očekuje da će to parlamentarno radno tijelo Skupštini već u utorak predložiti kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda.

- Radili smo po ubrzanoj proceduri, ispoštovali zakone i pravilnike i uložili dodatne napore da, pored brojnih obaveza u parlamentu, uradimo sve kako bismo što u kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno plenumu predložili kandidata na dalje izjašnjavanje - rekla je Božović.

Nikola Golubović je tokom predstavljanja svoje kandidature kazao da ima više od 21 godinu radnog iskustva u pravnoj struci. Radini angažman počeo je u nekadašnjem Republičkom vijeću za prekršaje (sadašnji Viši sud), a nastavio u Agenciji za zaštitu životne sredine i Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

- Za sudiju Ustavnog suda me preporučuje lični i profesionalni integritet, rezultati rada, kao i povjerenje kolega i saradnika sa kojima radim i ljudi sa kojima sarađujem – kazao je Golubović.

Poslanik PES-a Darko Dragović ocijenio je da je Golubović stručnjak iz oblasti ekološkog prava kojih, kako je rekao, Crna Gora malo ima.

Na njegovo pitanje, Golubović je odgovorio da je zakonodavstvo iz oblasti životne sredine u velikoj mjeri usaglašeno sa svim evropskim konvencijama.

Na pitanje poslanika Demokrata Nikole Rovčanina, Golubović je odgovorio da apsolutno podržava leks specijalis koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, a koji predviđa da se 60 odsto taksi, koje Eko-fond prikupi od zagađivača iz Pljevalja, usmjerava na ekološke projekte u tom gradu. Golubović je, u tom kontekstu ocijenio i da je Poglavlje 27 najzahtjevnije i, kako je rekao, najskuplje u pregovorima sa EU. Poslanica DPS-a Sonja Popović pitala je Golubovića za

Ćupić je ispričao kako studentima prve godine fakulteta objašnjava da Ustavni sud zapravo nije sud i da bi, po njemu, bilo prihvatljivije da se ta institucija zove Ustavni tribunal

Božović očekuje da će Skupštini u utorak predložiti kandidata za izbor

Kojičić: Za Balkan stižu bolja vremena Pozivajući se na istraživanja koja je radio, profesor prava Jovan Kojičić procijenio je kako će period između 2035. i 2040. godine da bude „baš lijep“ i za Crnu Goru i za Balkan generalno.

- Takva vremena dolaze.

Na to moja istraživanja jasno sugerišu. Promjene su se desile. Htio to neko da prizna ili ne, to ide dobrim tokom. Sve ide ka boljem. Možda može brže, ali očigledno i ne može, zato što trebaju kapaciteti i treba razumjeti neke stvari – kazao je Kojičić.

Radili smo po ubrzanoj proceduri, ispoštovali zakone i pravilnike i uložili dodatne napore da, pored brojnih obaveza u parlamentu, uradimo sve kako bismo što u kraćem roku, nadam se već u utorak, izabrali sudiju Ustavnog suda, odnosno plenumu predložili kandidata na dalje izjašnjavanje, rekla je Božović skupština crne gore / f. burzanović

PODGORICA – Konsultativno saslušanje četiri od devet prijavljenih kandidata za sudije Ustavnog suda održano je juče pred Ustavnim odborom, dok će saslušanje preostalih pet prijavljenih biti nastavljeno danas.

Sa sjednice Ustavnog odbora

mišljenje o tome koliko građani zaista vjeruju Ustavnom sudu i koje će mjere, u slučaju da bude izabran, primijeniti da rad Ustavnog suda učini efikasnijim.

- Mislim da je, u posljednje dvije godine, povjerenje građana u rad Ustavnog suda znatno poboljšano. Smatram da bi izmjenama Zakona o Ustavnom sudu trebalo vratiti rokove u kojima se odlučuje o ustavnim žalbama, kao i u predmetima koji se odnose na kontrolu zakonitosti.

Ustavni sud treba kadrovski pojačati, a da bi se to uradilo moraju mu se obezbijediti veća budžetska sredstva. Za unapređenje rada Ustavnog suda mora se povesti računa i o digitalizaciji. Smatra i da su potrebne izmjene u smislu povećanja broja sudija, sa sedam na devet – kazao je Golubović.

Na pitanje predsjedavajuće Odborom, Golubović je od-

Nikola Golubović je ocijenio i da je Poglavlje 27 najzahtjevnije i, kako je rekao, najskuplje u pregovorima sa EU. Jovan Kojičić navodi da je nezavisnost Ustavnog suda ugrožena poretkom koji postoji u Crnoj Gori, a koji omogućava nedjelotvornost.

Danilo Ćupić smatra da bi Ustavnom sudu trebalo dati mogućnost da, i pored bojazni od prejudiciranja, sam pokreće ustavne sporove govorio da nikada nije bio član nijedne političke partije.

Profesor prava Jovan Kojičić je tokom predstavljanja kazao da je doktorirao u Njemačkoj, a postdoktorirao u Švedskoj. Podsjetio je da je bio savjetnik nekadašnjeg premijera Mila Đukanovića, te da trenutno radi kao ekspert Savjeta Evrope i konsultant Svjetske banke.

Na pitanje Dragovića, Kojičić je naveo da je tzv. fasadna demokratija srž svih problema.

- Ono što mi radimo određuje politički legitimitet neke stvari. Upravo između onoga što je zapisano u zakonu i onoga što određuje taj poli-

tički legitimitet krije se ta fasadna demokratija – objasnio je Kojičić.

Kazao je i da bi, ukoliko bi bio izabran za sudiju Ustavnog suda, ukazivao na pravni poredak jer je, kako je kazao, nezavisnost Ustavnog suda ugrožena poretkom koji postoji u Crnoj Gori, a koji omogućava nedjelotvornost.

- Jedino na čemu treba insistirati su standardi i vrijednosti.

Ajmo da vidimo šta su vrijednosti. Kad zakone napravimo na način da budu djelotvorni, ljudi će morati da ih slijede.

Približavaćemo stvari pristojnosti – rekao je Kojičić.

U svojstvu kandidata za sudiju Ustavnog suda saslu-

šan je i aktuelni predsjednik Državne izborne komisiji Nikola Mugoša koji je, na pitanje Dragovića, odgovorio kako Ustavni sud, po pitanju situacije u Šavniku, nema mogućnost da samoinicijativno pokrene postupak poništavanja izbornog procesa.

Podsjetio je i da, kada je riječ o lokalnim izborima, Državna izborna komisija ne može preuzeti nadležnost Opštinske izborne komisije. Ocijenio je i da izbori koji se sprovode tri godine ne mogu biti fer i demokratski, te da građani Šavnika nijesu dobili mogućnost da ostvare svoje biračko pravo.

- Jedini način da se taj proces završi je okončanje izbora na dva biračka mjesta - poručio je Mugoša.

Kada je riječ o stanju u sudstvu, Mugoša je podsjetio da evropski standard zahtijeva pravosnažne presude.

- Ako nema pravosnažnih presuda onda tužilačke istrage i sve što je predmet rada organa koji su pokrenuli neke postupke, ne može imati zadovoljavajući pravni epilog - kazao je Mugoša.

On smatra da je potrebno unaprijediti dinamiku rada sudova, kako bi građani u razumnom roku mogli da očekuju pravdu.

Danilo Ćupić je, tokom svog predstavljanja, kazao da je redovni univerzitetski profesor, autor univerzitetskog udžbenika „Ustavno sudstvo“ koji je, kako je kazao, prvi te vrste u Crnoj Gori, koautor knjige „Ljudska prava“, te da je objavio više od 40 naučnih radova. Kazao je i da je jedan od osnivača časopisa o bezbjednosti, koji se izdaje već treću godinu zaredom.

Istakao je i kako studentima prve godine fakulteta objašnjava da Ustavni sud zapravo nije sud i da bi, po njemu, bilo prihvatljivije da se ta institucija zove Ustavni tribunal.

- Mi u Crnoj Gori od Ustavnog suda pokušavamo da napravimo nad-sud, jer su nam sudije Ustavnog suda sudije i tužioci prvog stepena, dok nema profesora univerziteta – kazao je Ćupić.

On smatra da bi Ustavnom sudu trebalo dati mogućnost da, i pored bojazni od prejudiciranja, sam pokreće ustavne sporove. Ćupić smatra i da, zbog nerazvijene ustavne kulture u Crnoj Gori, građani Ustavni sud doživljavaju kao nadvrhovni koji će da im sagleda presudu kao Vrhovni i da upravo zbog toga postoji veliki broj ustavnih žalbi.

Đ. ĆORIĆ

Politika

Subota, 27. decembar 2025.

Najviše kolektivno tijelo koje komanduje snagama u državi u srijedu je ponovo završilo svoj rad vrlo brzo nakon početka. Iako je sastanak inicirao šef države Milatović kako bi se, navodno, bavili redovnim temama poput unapređenja u vojsci te slanja vojnika u NATO misije, stvarni povod bio je drugačiji. Naime, komandant Mornarice Vojske Crne Gore komodor Darko Vuković pismom se žalio predsjedniku države da mu nije dozvoljen ulazak u Ministarstvo odbrane na glavni ulaz, te da ga ministar odbrane ponižava na sastancima, da bi zatim bio udaljen sa dužnosti uz asistenciju vojne policije.

Tim povodom oglasio se načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, koji je naveo da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv Vukovića pokrenut „zbog grubog kršenja načela subordinacije, jednostarješinstva i obaveze izvršavanja naređenja“, te da je udaljenje iz službe bilo „u skladu sa Ustavom i zakonima“. Milatović je odluku o udaljenju, pak, ocijenio nezakonitom i „nastavkom odmazde i bahatog odnosa ministra Krapovića prema VCG i njenim oficirima“. Takođe je optužio ministra vojnog da pokušava da potčini VCG političkim interesima, ističući da Vojska mora ostati iznad politike. No, Krapović nije reagovao na optužbe, već je reakcija stigla od Vuksanovića koji ih je odbacio, te naglasio da je „VCG depolitizovana institucija i da su sve odluke donošene u skladu sa zakonom“.

Mediji su naveli da je Savjet za odbranu i bezbjednost u proširenom sastavu trebalo da raspravlja i o zakonitosti pojedinih ranijih odluka Krapovića, poput imenovanja pukovnika Milana Bigovića za

Predsjednik države zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, nekadašnji ministar odbrane se nada boljem epilogu

Vučinić: U nadgornjavanju Milatovića i Krapovića najviše štete trpi Vojska Za nama je samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru, ukazao je sagovornik Pobjede vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.

pr centar

PODGORICA – Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost, kazao je za Pobjedu nekadašnji ministar odbrane i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić, a povodom novog sukoba unutar šireg sastava Savjeta za bezbjednost i odbranu, konkretno predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića.

SUKOB

Sve to samo je nastavak sukoba unutar Savjeta koji već godinu i po traju među članovima ovog tijela, a čija je pozadina prilično politički „obojena“. Naime, Vuković je imenovan za komandanta Mornarice VCG u junu prošle godine kao kadar blizak Milatoviću, dok je Vuksanović, koga je podržavao Krapović, postavljen na čelo Generalštaba. Te pozicije su bile rezultat dugog pokušaja dolaska do kompromisa zbog ranijih mimoilaženja predsjednika i ministra oko smjene tadašnjeg načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića. Zvanično, Krapović je smjene pravdao podmlađivanjem kadra, dok se Milatović tome javno protivio. Njihovom sukobu dodatno su doprinosili premijer Milojko Spajić (PES) i šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) koji su mahom podržavali ministra odbrane, pa čak i opstruirali sjednice Savjeta u njegovu korist.

Da je sukob Milatovića i Krapovića stigao na novi, može se reći i lični nivo, pokazuje i jučerašnje obavještenje predsjednika Milatovića o zakazivanju nastavka sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za sljedeći utorak, naglašavajući da će prisustvovati „samo članovi Savjeta“. Pozivajući se na član 131 Ustava, precizirao je da najviše tijelo odbrane čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da „predsjednik Crne Gore ujedno i predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost“.

Boro Vučinić

- Takođe, u skladu sa članom 130 Ustava Crne Gore, Savjet donosi odluke o komandovanju VCG, dok je u skladu sa članom 38 Zakona o Vojsci Crne Gore ministar odbrane dužan da obezbjeđuje izvršavanje ovih odluka – stoji u najavi naredne sjednice Savjeta.

KOMENTAR

Nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB Boro Vučinić za Pobjedu je kazao da bi bilo dobro da prekinuta sjednica „dobije neki mnogo bolji epilog od ovog prethodnog“.

Takođe, ukazuje da je za nama samo još jedna u nizu turbulentnih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost „koja je, u stvari, samo potvrda loše situacije koja već dugo traje u odbrambeno-bezbjednosnom sektoru“.

- Neobjašnjivo je i prosto nevjerovatno sa koliko nedostatka odgovornosti i ozbiljnosti se sa najviših i najodgovornijih funkcija u državi

Nesuglasice rješavati institucionalno, ne preko medija Penzionisani admiral Dragan Samardžić kratko je komentarisao previranja u Savjetu za bezbjednost i odbranu riječima da „unutrašnji sukobi u bezbjednosnom sektoru uvijek slabe institucije“.

3

- Nesuglasice se moraju rješavati institucionalno, a ne preko medija, jer cijenu takvih sporova rijetko plaćaju oni koji ih iniciraju.

U sukobima u kojima učestvuju političari i profesionalci iz sistema bezbjed-

nosti, po pravilu deblji kraj izvuku upravo profesionalci. Krajnje je vrijeme da se bezbjednosne institucije zaštite od političkih obračuna i da se sačuva dostojanstvo uniforme – istakao je Samardžić.

postupa u tako važnoj oblasti kao što su odbrana i bezbjednost. Ovo je još teže razumjeti u kontekstu veoma delikatnih globalnih bezbjednosnih prilika, posebno u našoj regiji koja je - može se slobodno reći - najranjiviji dio prostora evropskog kontinenta.

Ovakve stvari sada najmanje trebaju Crnoj Gori, kao članici NATO i zemlji koja je, zahvaljujući složenim geopolitičkim i bezbjednosnim prilikama - naročito u ovom dijelu Evrope - gotovo izvjesno skori član Evropske unije – istakao je on.

Vučinić je podsjetio da je proteklih godina bilo dosta loših primjera i praksi u sistemu bezbjednosti i odbrane.

- Mnogo bi bilo bolje da se konačno stavila tačka na konstantne turbulencije u VCG, nego što sada imamo novu predstavu za javnost, manifestovanu kroz obračun koji smo nedavno vidjeli na najvišem nivou između predsjednika države i ministra odbrane.

Nažalost, ovo se dominantno prelama preko institucije koja treba da bude temelj odbrane države i mjesto da se na ovako visokom nivou pokaže primjer harmoničnog, ustavnog i zakonskog funkcionisanja – dodao je on.

U aktuelnoj situaciji smatra da je ponovo riječ o „klasičnom natezanju oko komandne pozicije u VCG između presjednika i ministra“. Uz to, konstantno je prisutno nastojanje

da se „vojska kao nepolitička institucija počini i smjesti u partijski okvir“.

- U tom nadgornjavanju predsjednika države i ministra odbrane, prirodno je da najviše štete trpi sama VCG, a zatim i sami građani, koji su zatečeni onim što se svako malo događa u sistemu odbrane i bezbjednosti čija je svrha da ih zaštiti u slučaju potencijalne spoljne ugroženosti. Logično, i cijela država trpi štetu. Umjesto da se pokaže zrelost i odgovornost za stanje u ovoj važnoj oblasti, nastavlja se nadgornjavanje oko toga čija je zadnja u lancu komandovanja VCG – naveo je Vučinić.

Ovakvom stanju, kako je dodao, dodatno doprinosi „krhka partijsko-politička platforma samog presjednika države“, koja održava njegovu političku moć. Takva pozicija Milatovića očigledno otvara prostor drugom subjektu vladajuće većine - Demokratama, „da ne mare mnogo za ustavne ingerencije presjednika države“.

- Sadašnja situacija je dosta mučna i zbog smjene komodora Vukovića koji je, sjetimo se, prije pola godine bio kandidovan za načelnika Generalštaba VCG od strane presjednika Milatovića. To je sada očigledno bio samo povod za novi sukob na najvišem nivou.

Sličnu situaciju smo imali i sa prethodnim načelnikom Generalštaba, generalom Lazarevićem koji je tokom obav-

ljanja dužnosti imao probleme upravo zbog nastojanja presjednika da ga zaštiti. Bitna je, takođe, situacija sa Školskim brodom „Jadran“ i odnosima sa susjednom Hrvatskom, a koji su sada očekivano ponovo dobili na aktuelnosti u procesu pridruživanja EU – potcrtao je sagovornik Pobjede.

No, to nije sve, jer prema riječima Vučinića, ima još dosta drugih loših primjera...

Proizvod ovakvih odnosa jeste remećenje unutrašnje stabilnosti kroz sukobe vezane za VCG, a to se dalje može odraziti i na ona pregovaračka poglavlja vezana za bezbjednost – uključujući i Poglavlje 31.

- Ovako neodgovoran i neozbiljan, svađalački način bavljenja državnom politikom kojoj, nažalost, i domaća i strana javnost u kontinuitetu svjedoči, stiže u trenutku kada nam na evropskom putu to najmanje treba. Sve ovo što se radi ne doprinosi onome što je naš evropski put i što bi trebalo da bude naš odgovor na ponuđenu evropsku poziciju skorog članstva. To je dosta neodgovoran pristup u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, posebno ovog koje se tiče uloge sistema bezbjednosti i odbrane i stabilnosti same države – pojasnio je Vučinić.

Ipak, izražava nadu da „naši evropski partneri razumiju naše unutrašnje prilike“, te da će shvatiti da ove neozbiljnosti ipak neće stvoriti toliko otpora i izazvati blokadu na evropskom putu.

- Ali, ako nastavimo da se ovako ponašamo, ne treba očekivati previše razumijevanja od onih saveznika koje ćemo sjutra imati u EU, sa kojima treba da dijelimo evropske vrijednosti i treba da budemo na zajedničkoj platformi politike EU – zaključio je Vučinić za Pobjedu.

Prema dosadašnjoj praksi, sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu na kojoj će biti samo trojica predsjednika predstavlja mač sa dvije oštrice za Milatovića. Jer, čak i ako se svi pojave na sastanku, pitanje je da li će Spajić i Mandić podržati stavove predsjednika države – tim prije što su do sada najčešće odlučivali u korist njegovog „protivnika“, KraK. JERKOV povića.

4

Politika

Subota, 27. decembar 2025.

Inicijativa zbog komentara najvišeg čelnika UP na račun Agencije za ljudska prava (HRA)

Radulović pita Etički odbor je li Šćepanovićevo ponašanje suprotno Kodeksu policijske etike PODGORICA - Ponašanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nanosi ozbiljnu štetu ugledu policije i podriva povjerenje javnosti u njen profesionalizam, nepristrasnost i odgovornost, posebno imajući u vidu da dolazi od najvišeg rukovodioca policije, od koga se očekuje najviši nivo etičke i profesionalne odgovornosti.

Ovo se navodi u inicijativi koju je advokat Veselin Radulović podnio Etičkom odboru Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi to tijelo utvrdilo da li su javni istupi prvog čovjeka policije na sjednici pomenutog radnog tijela parlamenta 24. decembra, kao i njegovo naknadno reagovanje na saopštenje nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA),

u suprotnosti sa Kodeksom policijske etike i da li postoji osnov za pokretanje odgovarajućeg postupka.

U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, Radulović navodi da je Šćepanović u svojstvu najvišeg policijskog funkcionera i javnog predstavnika policije, tokom rasprave o amandmanima na izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, govoreći o djelovanju nevladinog sektora, postavio pitanje: „Ko brani kriminalce? Ili neko ima interes?“, nakon čega je izlaganje nastavio upravo u odnosu na HRA i njenu predstavnicu. Posmatrano u cjelini i u kontekstu u kojem je izrečeno, Radulović ocjenjuje da takvo obraćanje jasno upućuje na namjeru da se rad ove nevladine organizacije dovede u vezu sa „odbranom kriminalaca“ i „skrivenim interesima“, što predstavlja ozbiljnu i nedopustivu insinuaciju.

U inicijativi je dalje navede-

d. mijatović

Advokat Radulović ocjenjuje da obraćanje v. d. direktora jasno upućuje na namjeru da se rad Akcije za ljudska prava dovede u vezu sa odbranom kriminalaca i skrivenim interesima, što predstavlja ozbiljnu i nedopustivu insinuaciju

Veselin Radulović

na izjava Šćepanovića da je predstavnici HRA „pokušao da objasni zakon“, uz tvrdnje da ga ona „nije pročitala“, a zatim je - kroz neprimjerene imitacije i omalovažavajuće ponašanje - pokušao da je lično diskredituje. Prema ocjeni advokata, takav način komunikacije „suprotan je obavezama pristojnosti, korektnosti i profesionalnosti iz člana 6 Kodeksa policijske etike, kao i obavezi iz člana 9

Šćepanovićevo ponašanje nanosi ozbiljnu štetu ugledu policije i podriva povjerenje javnosti u njen profesionalizam, nepristrasnost i odgovornost, posebno imajući u vidu da dolazi od najvišeg rukovodioca policije, od koga se očekuje najviši nivo etičke i profesionalne odgovornosti, smatra Radulović da se u javnim nastupima čuva ugled policije“.

Dan kasnije, 25. decembra, Šćepanović je reagovao na

saopštenje HRA tvrdnjom da ni u jednom segmentu svog izlaganja nije ukazao da je ta organizacija „na strani od-

brane kriminalaca“. Radulović u inicijativi ističe kako je ovaj stav šefa policije „u očiglednoj suprotnosti sa sadržajem javnog izlaganja i da dodatno narušava povjerenje javnosti u istinitost i dosljednost njegovih nastupa“.

- Umjesto izvinjenja ili razjašnjenja, takvo reagovanje predstavlja nastavak obrasca neetičkog ponašanja – relativizaciju izjava i izbjegavanje odgovornosti – stoji u inicijativi.

U istom javnom istupu, prema riječima Radulovića, Šćepanović je tvrdio i da su amandmani na izmjene Zakona „u potpunosti usklađeni sa evropskim standardima“, zalažući se za njihovo hitno usvajanje bez čekanja na mišljenje Evropske komisije. Radulović to ocjenjuje kao netačne i obmanjujuće tvrdnje, jer je „EK saopštila da njeno mišljenje tek treba da bude dostavljeno“, a u samom prijedlogu je navedeno da „izmjene nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije“.

Reagujući na Šćepanovićeve navode, HRA je saopštila da on nije uputio izvinjenja zbog neprimjerenog postupanja, već je ostao pri tvrdnjama da NVO „nije razumjela niti pročitala zakon“, zasnivajući to na proizvoljnoj interpretaciji ranijeg sastanka na sasvim drugu temu. HRA takođe smatra da je važno da Etički odbor sprovede postupak kako bi se utvrdilo da li je Šćepanović postupao u skladu sa policijskom etikom, te je zahvalila Raduloviću na podnijetoj inicijativi, očekujući nepristrasnu i utemeljenu odluku.

- Opisano ponašanje nanosi ozbiljnu štetu ugledu policije i podriva povjerenje javnosti u njen profesionalizam, nepristrasnost i odgovornost, posebno imajući u vidu da dolazi od najvišeg rukovodioca policije, od koga se očekuje najviši nivo etičke i profesionalne odgovornosti – zaključuje se u inicijativi koju je K. J. podnio Radulović.

Evropska komesarka za proširenje procijenila da će iduća godina, u kontekstu širenja EU, biti još bolja

Kos: Vjerovatno ćemo završiti sve pregovore sa Crnom Gorom vlada crne gore / b. gnjidić

Komesarka za proširenje je takođe istakla da će EU iduću godinu morati da iskoristi da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope, jer pred kraj mandata aktuelne komisije za to, kako je rekla, neće biti vremena

Marta Kos

PODGORICA - Evropska komesarka za proširenje Marta Kos smatra da će do kraja iduće 2026. godine pregovori o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji biti okončani.

Kos je to navela za briselski portal „Politiko“ ističući ka-

ko Unija do kraja iduće godine neće biti veća, ali će biti bliža proširenju.

- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom - rekla je Kos. Komesarka za proširenje je, takođe, istakla da će EU iduću godinu morati da iskoristi da

brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope, jer pred kraj mandata aktuelne komisije za to, kako je rekla, neće biti vremena.

Kos je ocijenila da je ova godina bila veoma uspješna, a da će naredna 2026. biti još bolja.

- Biće bolja od 2025. godine iako je i 2025. bila veoma uspješna – rekla je komesarka za proširenje.

Marta Kos je naglasila i da je u narednih 12 mjeseci potrebno preduzeti aktivnosti kako bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vrijeme.

- Prvo, to je geopolitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata - rekla je ona.

Dodala je i kako se ne radi samo o kandidatima, već i o Evropskoj uniji i tome može li ta zajednica da se nosi sa izazovima.

- Da li je to dobro za našu bezbjednost, da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da Đ. Ć. istakla je Kos.

Ekonomija

Subota, 27. decembar 2025.

PODGORICA - Za četiri godine od 2020. do 2024. godine broj zaposlenih u državnim preduzećima uvećan je za 3.147, odnosno 29,28 odsto, pokazuju podaci iz agregatne analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024. godinu sa izjavom o fiskalnim rizicima.

U toj analizi koju je uradilo Ministarstvo finansija navedeno je da je broj zaposlenih u državnim preduzećima bilježio trend rasta u periodu 2018–2019, nakon čega slijedi pad broja zaposlenih u 2020. godini zbog stečaja u nacionalnoj avio-kompaniji, da bi zatim uslijedio dalji rast zaposlenosti do 12.359 tokom 2022. godine, pored ostalog usljed osnivanja nove kompanije energetskog sektora, ali i rasta zaposlenosti u pojedinim kompanijama.

- Zaključno sa 2023. godinom, prosječan broj zaposlenih iznosio je 13.581, što ukazuje na nominalno povećanje zaposlenosti za čak 1.222 zaposlenih, pri čemu su u ovaj obuhvat uključeni i zaposleni EPCG Željezare Nikšić. U 2024. godini, zabilježen je dalji rast zaposlenosti, pri čemu su tokom prošle godine državna preduzeća zapošljavala 13.895 lica odnosno 2,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu – navodi se u analizi.

Rastući trend

Na nivou ukupne zaposlenosti, evidentan je rastući trend u svim godinama, uz izuzetak i izrazito veliki pad zaposlenosti 2020. godine, što je, kako se navodi, dominanto posljedica negativnih efekata COVID krize.

- U kontekstu udjela ukupne zaposlenosti, zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivoa, čine udio između pet do šest odsto ukupne zaposlenonosti na niovu države uključujući i privatni i javni sektor. Evidentno je da je zbog bržeg povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru, u 2024. godini došlo do blagog smanjenja učešća zaposlenih iz državnih preduzeća u ukupnoj zaposlenosti na nivou države – piše u dokumentu Ministarstva finansija.

U analizi je navedeno da je sektor državnih preduzeća izuzetno značajan za crnogorsku ekonomiju.

- Na centralnom nivou vlasti u većinskom vlasništvu države (više od 50 odsto udjela) postoji 50 pravnih lica koja posluju u različitim sektorima ekonomije. Ipak, najveći broj preduzeća posluje u sektorima saobraćaj, energetika, turizam i životna sredina koji zajedno čine 70 odsto ukupnog broja preduzeća – navedeno je u analizi.

Dodaje se da državna preduzeća posluju u strateškim granama naše privrede i značajna su potpora i pokretač ekonomskog rasta i razvoja države.

- U finansijskom smislu, ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju prošle godine iznosili su više od milijar-

5

Ministarstvo finansija uradilo agregatnu analizu finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća

Za četiri godine broj zaposlenih u državnim kompanijama uvećan za gotovo 30 odsto du eura, što čini oko 14,8 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,64 milijarde eura ili oko 47,6 odsto BDP-a – precizira se u analizi.

Poslovni rezultati

Prema finansijskim iskazima ostvareni zbirni neto rezultat državnih preduzeća na kraju 2021. godine bio je negativan u iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. godine ostvaren pozitivan neto rezultat u vrijednosti od 31,6 miliona eura.

- U 2023. godini zabilježen je napredak u poslovanju privrednih društava u većinskom vlasništvu države, pri čemu je ostvareni neto rezultat iznosio 115,6 miliona eura. U poslovnoj 2023. godini 68 odsto preduzeća sa centralnog nivoa je ostvarilo pozitivan poslovni rezultat, dok je 32 odsto preduzeća poslovalo sa gubitkom. U 2024. godini agregatni bilans sektora državnih preduzeća bio je na znatno nižem nivou uz ostvarenu neto dobit od svega 75,07 miliona eura, dok je procenat preduzeća koja posluju sa gubitkom iznosio 29 odsto, pri čemu jedno preduzeće nije uključeno u rezultat analize jer nije predalo finansijske iskaze te možemo konstatovati da je udio preduzeća sa gubitkom približno na istom nivou kao i 2023. godine – piše u analizi Ministarstva finansija.

U analizi je konstatovano da je i pored ostvarenog napretka u poslovanju većine državnih preduzeća, činjenica da jedna trećina ovih kompanija i dalje pripada kategoriji

Broj zaposlenih u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu

onih koja negativno posluju, što zahtijeva detaljniju analizu i dodatnu posvećenost na nivou svakog pojedinačnog preduzeća.

- U posljednje četiri godine (2021–2024) od ukupnog portfolija državnih preduzeća, njih pet je u kontinuitetu ostvarivalo negativan finansijski rezultat, dok dva preduzeća nijesu predala finansijske iskaze za 2023. i jedno za 2024. godinu.

Nakon tri godine poslovanja sa gubicima, tri preduzeća su 2024. godinu završila sa pozitivnim rezultatom i to Institut ,,Dr Simo Milošević“, Plantaže i EPCG Solar gradnja – kaže se u dokumentu Ministarstva finansija i dodaje da je za preduzeća koja u kontinuitetu posluju sa gubitkom potrebno hitno pristupiti detaljnoj analizi stanja i identifikaciji uzroka negativnog poslovanja, uz predlaganje mjera za njihovo prevazilaženje.

Zaključno sa 2023. godinom, prosječan broj zaposlenih iznosio je 13.581. U prošloj godini, zabilježen je dalji rast zaposlenosti, pri čemu su tokom prošle godine državna preduzeća zapošljavala 13.895 lica, odnosno 2,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu – navodi se u agregatnoj analizi finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća - Iako se čini da je sektor državnih preduzeća relativno zdrav, postoje određene kompanije koje ostvaruju značajne gubitke ili ne ostvaruju dovoljno dobiti da bi servisirali svoje dugove, a neke kompanije se suočavaju i sa izazovima vezanim za likvidnost. Rezultati analize finansijskog poslovanja za 2024. godinu pokazali su da se čak 17 preduzeća nalazi u kategoriji visokog i veoma visokog rizika (kategorije 4 i 5), što predstavlja 35 odsto ukupnog portfolija. Uzimajući u obzir činjenicu da pet privrednih društava u većinskom vlasništvu države u posljednje četiri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da ova preduzeća i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja – istaknuto je u analizi.

Fiskalni efekat

Procenat državnih preduzeća koja su poslovala pozitivno, odnosno negativno

Kao rezultat sagledavanja fiskalnih odnosa između države i državnih preduzeća utvrđeno je da je tokom prošle godine neto fiskalni efekat bio pozitivan. Neto fiskalni efekat državnih preduzeća na državni budžet predstavlja razliku između priliva koje država ima od državnih preduzeća i svih

davanja iz državnog budžeta prema državnim preduzećima.

- U 2024. godini neto fiskalni efekat državnih preduzeća na budžet Crne Gore bio je pozitivan u ukupnom iznosu od 64,3 miliona eura ili 0,8 odsto BDP-a, što ukazuje da su uplate od strane državnih preduzeća prema budžetu države bile iznad transakcija i subvencija koje je država imala prema državnim preduzećima – navedeno je u analizi.

Prema podacima dobijenim od Poreske uprave, državna preduzeća su u posljednje četiri godine uplatila poreza u državni budžet u iznosu od više od 410,4 miliona eura, od čega je u 2024. godini uplaćeno oko 128,4 miliona eura raznih vrsta poreza.

- U odnosu na 2023. godinu prihodi države uplaćeni po osnovu poreza od strane sektora državnih preduzeća porasli su za oko 16,4 odsto. Shodno evidenciji duga Poreske uprave, državna preduzeća su prema državi na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura, dok je prema dostupnim podacima na kraju 2024. godine dug dostigao iznos od oko 36,2 miliona eura. Početkom

2025. godine poreski dug državnih preduzeća je porastao na blizu 42 miliona eura usljed raskida tri ugovora o reprogramu poreskog duga – precizira se u dokumentu.

Prema podacima dobijenim od Uprave carina, naplaćeni prihodi od strane državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su 14,06 miliona eura, dok su na kraju 2024. godine iznosili 18,5 miliona eura.

- Sa prihodne strane značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. iznosila 54,73 miliona eura.

Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, a odnosio se na 2020. godinu, u iznosu od 32,6 miliona eura.

Tokom 2024. godine dividendu su uplatili CGES i Morsko dobro u ukupnom iznosu od 5,6 miliona eura, pri čemu se uplata odnosila na dobit ostvarenu tokom 2023. godine. Tokom 2025. godine uplaćeno je 2,68 miliona eura, po osnovu neto dobiti ostvarene u 2024. godini – navedeno je u agregatnoj analiza finansijskog poslovanja sektora državnih preduzeća za 2024.

S. POPOVIĆ godinu.

6

Ekonomija

Subota, 27. decembar 2025.

Odluka Vladine komisije za koncesije u vezi sa postupkom koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat

Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.

CAAP je podnijela krajem novembra prigovor Komisiji za koncesije Vlade Crne Gore jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon ponovo proglašena prvorangiranim ponuđačem.

Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a bila je zvanično objavljena 17. jula. Južnokorejska kompanija Incheon International

Odbijen prigovor kompanije CAAP

timo, ponuda CAAP-a tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova.

Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži.

Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima.

Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.

U tom kontekstu insistirali su da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFC-a, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore Milojko Spajić prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda.

Smatrali su da moraju imati pristup svim registrovanim zapisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.

Iz CAAP-a su ranije poručili da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava.

Smatraju da su u oba postupka trebalo da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

S. P.

Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače aerodromi cg

PODGORICA - Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača Corporación América Airports (CAAP) iz Luksemburga, izjavljen protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

Aerodrom Podgorica

Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksem-

burško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević je nedavno Pobjedi saopštila da Ministarstvo sao-

braćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.

U CAAP-u smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u početnom postupku, iako je to bila dužna da učini.

Naveli su i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana komisije pojedinačno.

Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje.

Posebno su ukazali da su analize i izvještaji IFC-a nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAP-u čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsje-

Uprava za statistiku organizovala radni doručak za novinare

PODGORICA - Netačne i djelimične interpretacije zvaničnih podataka stvaraju pritisak i nepovjerenje u javnosti, poručeno je sa radnog doručka Uprave za statistiku sa novinarima.

Direktor Miroslav Pejović naglasio je da je način na koji mediji kontekstualizuju statistiku ključan za javno razumijevanje, dok su predstavljeni rezultati i obaveze Monstata u 2025. u procesu evropskih integracija, uključujući poglavlje 18.

Uprava za statistiku, kako je istaknuto, ima obavezu ne samo da obezbijedi kredibilne podatke, već i da bude dostupna za njihovo dodatno objašnjenje i stručno tumačenje.

Tokom skupa predstavljene su ključne aktivnosti Uprave za statistiku u 2025. godini, planirana unapređenja u narednom periodu, kao i ostvareni rezultati u okviru pregovaračkog poglavlja 18 – Statistika.

Poseban fokus stavljen je na nacionalne račune, poslovne statistike, demografiju i socijalne statistike, statistiku po-

ljoprivrede, kao i na modernizaciju procesa i IT aspekte rada institucije.

Direktor Miroslav Pejović ukazao je da su statistički podaci neizostavan dio javnog prostora i osnova za razumijevanje društvenih i ekonomskih kretanja u državi, te da su mediji jedan od ključnih partnera Uprave, ali i važni korisnici tih podataka.

- Način na koji se podaci tumače, kontekstualizuju i približavaju građanima, u velikoj mjeri zavisi upravo od medija. Iza svakog objavljenog podatka stoji ozbiljan metodološki rad, jasna profesionalna odgovornost i posvećenost principima Predstavnici Monstata tačnosti, uporedivosti i blagovremenosti, a Uprava za stati- nost u državi, ali da se često stiku ima obavezu ne samo da pogrešno pojednostavljuje i obezbijedi kredibilne podat- svodi na jednu brojku. ke, već i da ih, kada je potreb- - Uprava za statistiku ne radi no, dodatno objasni i stručno prognoze, već mjeri ono što protumači - kazao je Pejović. je već ostvareno u ekonomiPomoćnica direktora Upra- ji. Iza obračuna BDP-a, stoji ve za statistiku Branka Su- izuzetno složen metodološki šić-Radovanović zadužena i analitički proces koji podraza oblast nacionalnih računa, zumijeva prikupljanje i obrapodsjetila je da je bruto doma- du hiljada podataka iz razlići proizvod osnovni makroe- čitih izvora – od preduzeća, konomski indikator koji mjeri administrativnih evidencija ostvarenu ekonomsku aktiv- i finansijskih iskaza, do sta-

d. mijatović

Mediji ključni partner u razumijevanju društvenih i ekonomskih kretanja

tističkih istraživanja i anketa. Obračun BDP-a sprovodi se u skladu sa međunarodno propisanom metodologijom Evropskog statističkog sistema (ESA), koja se u Crnoj Gori primjenjuje još od 2003. godine, dok je ESA 2010 metodologija uvedena 2015. godine kroz veliku reviziju nacionalnih računa - kazala je Sušić-Radovanović.

Naglašeno je da se metodologije vremenom unapređuju

kako bi obuhvatile nove ekonomske aktivnosti i globalne promjene, te da se revizije podataka ne sprovode zbog grešaka, već isključivo zbog primjene novih metodoloških standarda.

- BDP se obračunava primjenom tri međunarodno priznate metode – proizvodne, rashodne i dohodovne – koje moraju biti međusobno usklađene i konsistentne. Referentnom se smatra ona metoda

koja je metodološki najstabilnija, što je u skladu sa međunarodnom praksom - naglasila je Sušić-Radovanović.

Reagujući na pojedine medijske navode o „pumpanju“ BDP-a, naglašeno je da izvođenje zaključaka na osnovu jedne stavke, poput zaliha, predstavlja nerazumijevanje metodologije nacionalnih računa, budući da zalihe nijesu nezavisna kategorija, već dio bruto investicija. Takođe je naglašeno da Eurostat, kojem se podaci redovno dostavljaju, nikada nije izrazio sumnju u vjerodostojnost dostavljenih podataka niti zahtijevao korekcije.

Jedna od centralnih tema bila je i statistika državnih finansija, koja predstavlja važan segment makroekonomske statistike i sastavni dio mjerila za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 18. Ova statistika omogućava sveobuhvatan i međunarodno uporediv prikaz prihoda, rashoda, deficita, kao i finansijske imovine i obaveza države, primjenom obračunskog principa u skladu sa ESA 2010 metodologiN. K. jom.

Društvo

Subota, 27. decembar 2025.

7

Vuković i Martinović ponovo prošli Administrativni odbor kao kandidati za članove SAMU, Boškovićeva kandidatura takođe blagovremena

Branko Bošković

Niko Martinović

da ugrozi i evropski put Crne Gore“.

Zatim je Administrativni odbor prihvatio kandidature Vukovića i Martinovića, ali oni u Skupštini nijesu dobili prolaz.

Od ukupno 56 poslanika, 12 je glasalo za taj prijedlog, dok je njih 44 bilo uzdržano.

Na ovakvu situaciju reagovala su tijela EU. Delegacija EU u Crnoj Gori je pomno pratila razvoj situacije i upozoravala da situacija sa članovima Savjeta prijeti da ponovo otvori privremeno zatvoreno Poglavlje

Kada je konkurs konačno raspisan u januaru, povučen je zbog tehničke greške. Onda je ponovljen, a prijavili su se Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović.

Administrativni odbor je tada ustanovio da su kandidature nepotpune, a NVO koje su predložile Vukovića su kazale da je odluka Administrativnog odbora „politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu

d. malidžan

m. babović

Dragoljub Vuković

10. U Izvještaju Evropske komisije je ovaj problem označen kao ozbiljan.

- Skupština je više puta propustila da imenuje dva člana Savjeta AMU, čime je znatno prekoračen rok propisan Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama. Skupština je dva puta poništila konkurs za izbor članova. Dodatno, i u trećem ponovljenom pokušaju, u julu 2025, Skupština ponovo nije imenovala članove Savjeta AMU. Ovakvo stanje onemogućava punu primjenu

Udruženje psihologa – sjećanje na žrtve masovnih ubistava na Cetinju

Direktor Instituta za bolesti djece podnio ostavku: Pedijatrijska ustanova pred ozbiljnim kadrovskim izazovima

Ćutanje institucija Majić: Vrijeme je produbljuje traumu da dođe neko novi

kar djelimično ublažiti traumatske posljedice nije protok vremena, već odgovorna i sistemska društvena reakcija.

Posebno su upozorili da neosjetljivost sistema i izostanak efikasnih institucionalnih aktivnosti nose ozbiljan rizik od dodatnog povređivanja već traumatizovanih osoba.

- Usljed neosjetljivosti sistema i neefikasnih sistemskih aktivnosti moguće je očekivati ponovno emocionalno

s. vasiljević

PODGORICA - Udruženje psihologa Crne Gore ističe da je zaštita i unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva jedan od ključnih prioriteta psihološke struke, ali i odgovornost svih sektora i društva u cjelini, posebno u kontekstu sjećanja na žrtve masovnih ubistava na Cetinju.

- Od svojih bližnjih surovo su oduzeti majke, djeca, očevi, sestre i braća, babe i đedovi, tetke, stričevi, ujaci, rođaci, prijatelji, drugari, kolege s posla i sugrađani. Njihovi gubici su nenadoknadivi i trajno će im obilježiti živote - navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja psihologa poručuju da ono što može ma-

zakonskog okvira i može imati posljedice po Poglavlje 10 u pregovorima sa EU. Crna Gora mora hitno imenovati preostale članove Savjeta AMU – piše u izvještaju.

A zbog čega Skupština koči izbor novih članova, na konferenciji „Medijski horizonti - efikasnost regulatornih organa“ odgovorila je predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović koja je kazala da „nema lično ništa protiv kandidata, ali da misli da je mjera kompromisa da NVO predlo-

že nekog drugog kandidata“.

- Možda se poslanici usaglase oko tog drugog kandidata jer, ipak, na kraju krajeva, zakon je takav da se u parlamentu bira kandidat - kazala je Nedović.

Branko Bošković, kojeg su predložili Univerzitet Donja Gorica i Univerzitet Adriatik, doskorašnji je predsjednik SAMU, a ostavku na funkciju je podnio početkom decembra.

Boškovićev mandat kao trenutnog člana Savjeta ističe u aprilu ove godine, a ostavku je podnio jer je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nakon četiri godine donijela mišljenje (12. novembra ove godine), da je prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja za predsjednika.

Skupština bi u januaru naredne godine trebalo i da raspiše konkurs i za preostala dva člana kojima ističe mandat u junu a to su Edin Koljenović, predstavnik NVO koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda i prof. dr Andrijana Nikolić, predstavnica udruženja komercijalnih emitera.

J. MARTINOVIĆ

Sa obilježavanja godišnjice zločina u Medovini

i psihološko povređivanje osoba već pogođenih traumom – retraumatizaciju. To je dodatni napad na njihovo mentalno zdravlje, sa manifestacijama koje su vrlo slične prvobitnoj traumi, a nerijetko i snažnije - navodi se u saopštenju.

Podsjetili su i da su rodbina stradalih, ali i građani 11 mjeseci protestovali na ulici, očekujući da ih odgovorni čuju, da razgovaraju o njihovim zahtjevima, saopšte im istinu i da se prepoznaju odgovornosti za ove tragedije.

- Gubitak osjećaja sigurnosti i bezbjednosti, nepovjerenje u institucije, kao i nezadovoljene potrebe za pravdom i moralnim reakcijama odgovornih – pored ogromne patnje za izgubljenima – uslovi su u kojima nije moguće očuvati mentalno zdravlje - istakli su psiholozi.

Dodaju da su traume direktno i dugoročno narušile mentalno zdravlje porodica stradalih, ali i posredno zdravlje cijele zajednice.

Posebno ističu da porodice stradalih istrajavaju u borbi koja prevazilazi lične gubitke.

- Dodatno ranjeni institucionalnim ćutanjem, ovi ljudi istrajavaju u borbi usmjerenoj ka opštem dobru. Traže usvajanje Markovog i Mašanovog zakona jer bi on čuvao i afirmisao ljudski život, sigurnost, red i odgovornost – poručili su oni.

Kako su dodali, borba porodica ima za cilj da se tragedije više nikada ne ponove i da se na njihove rane znakove pravovremeno reaguje.

UPCG ukazuje da, i pored interventnih programa psihološke i psihijatrijske pomoći, i dalje izostaju dugoročne i održive sistemske mjere.

- Godinu, odnosno više od tri godine od ovih tragedija, i dalje izostaju snažne, sveobuhvatne i održive sistemske mjere koje bi ojačale povjerenje građana i građanki da je Crna Gora učinila maksimum kako bi se ovakve tragedije spriječile u budućnosti navodi se u saopštenju. J. M.

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju, na kojoj je bio skoro četiri i po godine.

- Sad će četiri do pet godina kako sam direktor. Smatram da je vrijeme da dođe neko novi - rekao je Majić za portal Analitika.

Upozoravao je i ranije da je veći broj ljekara i medicinskih sestara najavio odlazak, među kojima su, kako je naglašavao, i najiskusniji kadrovi, naročito sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.

Gostujući nedavno u emisiji „Boje jutra“ reako je da ljekari i medicinsko osoblje rade u izuzetno teškim uslovima, te da na brojne apele upućene nadležnima nije bilo odgovora.

Posebno je ukazao na problem funkcionisanja primarne zdravstvene zaštite u Podgorici tokom večernjih sati.

- To su uobičajena stanja – povišena temperatura, upala grla, kašalj – koja bi trebalo da zbrinjava izabrani pedijatar.

KCCG

PODGORICA – Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge bi mogao konačno da bude popunjen jer je Administrativni odbor juče utvrdio liste kandidata.

Kandidat nevladinih organizacija iz oblasti medija je Dragoljub Vuković, Niko Martinović je kandidat Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a prijedlog univerziteta je doc. dr Branko Bošković.

Prijedlogom liste ovih kandidata je sada moguće zatvoriti ciklus koji traje godinu dana, jer Savjet AMU od prošlog decembra radi u okrnjenom sastavu sa tri člana, kada je dvojici članova istekao mandat.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je još sredinom prošle godine trebalo da raspiše konkurs za dva kandidata kojima je mandat isticao u decembru, ali on to nije učinio.

Prvi konkurs je raspisan tek početkom ove godine, za izbor članova koji bi zamijenili Rajka Todorovića i Milana Radovića. Prema zakonu, predsjednik Skupštine je dužan da najkasnije prije isteka mandata člana raspiše novi konkurs, što Andrija Mandić nije učinio.

m. babović

Poslanicima druga šansa da spriječe otvaranje Poglavlja 10

Velibor Majić

Međutim, nakon 21 sat u Podgorici nema nijednog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa sav teret pada na našu bolnicu - naveo je Majić.

On je tada upozorio i na razlike u uslovima rada između javnog i privatnog sektora, ocjenjujući da država više nije konkurentna kada je riječ o zadržavanju zdravstvenih radnika.

Komentarišući ostavku, direktor KCCG Aleksandar Radović je kazao da je Majić tokom mandata radio „najviše i najJ. M. bolje što je mogao“.

8

Društvo

Subota, 27. decembar 2025.

Poslanički klub DPS predao u skupštinsku proceduru akt o upotrebi znakovnog jezika, s druge strane, vlasti planiraju da odrede ministarstvo koje će da se bavi izradom tog propisa

Zakona nema 16 godina, neki odustali i od obrazovanja DPS u skupštinsku proceduru predaje gotov tekst zakona o upotrebi znakovnog jezika, a vlast najavljuje da tek treba da odredi resor koji će ga pisati. Crna Gora, nakon davno preuzete međunarodne obaveze, i dalje je bez propisa zbog kojeg su osobe oštećenog sluha godinama isključene iz obrazovanja, zapošljavanja i punog društvenog života PODGORICA – Poslanički klub Demokratske partije socijalista nedavno je podnio u skupštinsku proceduru predloženi zakon o upotrebi znakovnog jezika kojeg država nema. U međuvremenu je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopšteno da će ubrzati proceduru donošenja ovog zakona, a iz ove partije poručuju da treba se uštedi vrijeme i da zajedno rade na već ponuđenom tekstu koji je delegirala ova stranka.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, kako je nedavno saopšteno iz Vlade, zatražio je da se ubrza procedura donošenja ovog akta koji treba nadležni resor da ponudi.

Poslanik Elvir Zvrko (DPS) kazao je za Pobjedu da su predali u proceduru Prijedlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, te da akt zadovoljava visoke standarde, jer su sagledavali uporednu praksu više zemalja.

Zvrko očekuje da se ovaj propis uskoro usvoji, te podsjeća da raspolažu sa informacijom da Vlada tek treba da odredi koje ministarstvo treba da piše ovaj zakon.

- Otvoreni smo za razgovore i sa osobama sa invaliditetom i sa resornim ministarstvom. Ukoliko određeno ministarstvo krene da piše zakon to

bi potrajalo, a mi već imamo prijedlog koji je kvalitetan. Možemo amandmanski da ga unaprijedimo - poručio je poslanik.

PROBLEMI U PRAKSI

Država se još 2009. godine obavezala da će da uredi ovo pitanje, ali to još nije učinjeno.

Dok je propis na čekanju i dok se čeka većinska podrška za nečiji prijedlog, praksa pokazuje da – ispaštaju osobe oštećenog sluha. Suština zakona je da se ovoj populaciji obezbijedi pravo na učenje znakovnog jezika i pravo na korišćenje usluge tumača za znakovni jezik kako ne bi bile isključene iz društvenog života.

Anđela Miličić je aktivistkinja za prava osoba sa invaliditetom i ona kaže za Pobjedu da se godinama mnoge osobe oštećenog sluha nalaze na margini, pa nijesu u mogućnosti da na adekvatan način stiču obrazovanje ili se u praksi dešavalo da ga napuste, jer nemaju

Elvir Zvrko

obezbijeđenog tumača na znakovnom jeziku. Ona ističe da imaju problem da se zaposle, da samostalno obavljaju svakodnevne obaveze, informišu se, ostvaruju i/ili aktivnije zalažu za svoja prava i budu aktivni članovi društvene zajednice i na taj način imaju dostojanstven i ravnopravan način života u odnosu na druge osobe bez invaliditeta.

- Godinama unazad organizacije koje se bave zastupanjem prava osoba s invaliditetom upućivale su inicijativu da se znakovni jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori, budući da smo jedina zemlja u regionu koja nema regulisano ovo pitanje na koje nas je obavezala Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom. Crna Gora ju je ratifikovala davne 2009. godine. Dakle, obavezala se na njeno sprovođenje i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim standardima, u cilju zaštite i promocije punog i ravnopravnog uživanja ljudskih prava osoba s invaliditetom. Složićete se nije prošao kratak period – ističe Miličić.

ŠTO PIŠE U PROPISU

Predlagači zakona su naveli da je Crna Gora među rijetkim državama regiona koje nemaju poseban zakon o upotrebi znakovnog jezika, iako u zemlji živi više od 16.000 građana sa oštećenjem sluha, od kojih oko 1.000 koristi znakovni jezik kao primarni način komunikacije.

Istakli su da bi se ponuđenim zakonom osobama oštećenog sluha koje koriste znakovni jezik, a koje nijesu u mogućno-

Obećavali zakon, ali ga još nema Aktivistkinja prava za osobe sa invaliditetom Anđela Miličić kaže da je zakon trebalo da se usvoji mnogo prije, kako je i bilo najvljeno – do sredine tekuće godine i to Strategijom deinstitucionalizacije za period 2025-2028.

- Međutim, vidimo da se kasnilo sa tim. Živimo u 21. vijeku, vremenu savremene

sti da na osnovu drugog oblika komunikacije ostvare pravo ili izvrše obavezu, obezbjeđuje pravo na korišćenje usluge tumača za znakovni jezik.

Ukazali su da su ove osobe bez zakonske obaveze prevođenja informacija na znakovni jezik, isključene iz redovnog informisanja, otežano im je praćenje političkog i društvenog života, nijesu ravnopravni učesnici u izbornim procesima i javnim raspravama. Time se, kako su naveli, faktički ograničava pravo na informisanje, pravo na slobodno formiranje mišljenja, pravo na učešće u javnom životu.

Predlagači su naveli da je posljedica svega stanje u kojem su prava gluvih i nagluvih osoba nesigurna, neujednačena i zavisna od dobre volje pojedinaca ili projekata, što je suprotno osnovnim principima pravne države.

KOČNICA DO USLUGA

- U zdravstvenim ustanovama bez zakonski obaveznog tumača pacijent često ne razumije svoju dijagnozu, ne

tehnologije i načina komuniciranja i neprihvatljivo je da i dalje govorimo o osobama oštećenog sluha kao dijelu populacije sa aspekta, „oni su tu, a kao da nijesu“, posmatrajući trenutnu problematiku sa kojom se suočavaju, gdje im se dovodi u pitanje ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, već treba da govorimo o društvu jednakih mogućnosti i šansi za sve, što svakako treba da donese jedan ovakav zakon – poručila je ona.

Anđela Miličić

može dati informisani pristanak na liječenje, ne razumije u potpunosti terapiju i moguće rizike, zdravstveni radnici nemaju pouzdanu komunikaciju sa pacijentom. Time se direktno ugrožava bezbjednost pacijenata, povećava rizik od medicinskih grešaka, narušava povjerenje između pacijenta i zdravstvenog sistema.

Bez sistemske podrške djeca sa oštećenjem sluha često nemaju adekvatne uslove za puno uključivanje u obrazovni proces, izostaju asistenti, prevodioci i prilagođeni nastavni materijali, smanjuju se mogućnosti za nastavak školovanja i profesionalno napredovanje – naveli su oni.

KAZNE

Ponuđenim aktom propisali su, pored ostalog, novčane kazne, te bi se iznosom od 500 eura do 5.000 eura kaznilo za prekršaj pravno lice koje zabrani ili onemogući: korišćenje znakovnog jezika pred nadležnim organima i uslugu tumača za znakovni jezik, korišćenje znakovnog jezika u političkom

životu i uslugu tumača za znakovni jezik u političkom životu, korišćenje znakovnog jezika u ustanovama obrazovanja i uslugu tumača za znakovni jezik u ustanovama obrazovanja, korišćenje znakovnog jezika kod poslodavca i uslugu tumača za znakovni jezik kod poslodavca, korišćenje znakovnog jezika u medijima i uslugu tumača za znakovni jezik u medijima...

U postojećem stanju ne postoji posebna budžetska linija za usluge tumača znakovnog jezika. Angažovanje se vrši povremeno, projektno, putem nevladinog sektora ili o trošku samih korisnika. Posljedice takvog sistema su neujednačena dostupnost usluge, finansijsko opterećenje porodica, potpuna zavisnost od donacija ...

CIJENA TUMAČENJA

Procijenjeno je da je za primjenu Zakona potrebno obezbijediti sredstva iz budžeta Crne Gore i budžeta jedinica lokalne samouprave. Prosječna cijena sata tumačenja u regionu iznosi 20-35 eura, pa se pretpostavlja da je minimalan godišnji fond od 10.000-15.000 sati potreban za realizaciju usluga pred državnim organima, sudovima, zdravstvenim ustanovama, organima lokalne samouprave, obrazovnim ustanovama i medijima. Procjenjuje se da ukupan godišnji trošak za osnovne tumačke usluge iznosi od 250.000 do 450.000 eura. Uspostavljanje i vođenje evidencije tumača, administracija Saveza i obuke zahtijevaju dodatnih 50.000 - 80.000 eura godišnje. Lokalni nivo bi u prosjeku snosio oko 10 – 20 odsto ukupnih troškova.

Ukupna procjena finansijskog efekta iznosi 300.000 500.000 eura godišnje, sa mogućnošću smanjenja troškova nakon početnih faza impleN. ĐURĐEVAC mentacije.

HUMAN GEST SA ŽABLJAKA: Policajac nagradu poklonio socijalno ugroženima

ŽABLJAK –Vođa bezbjednosnog sektora Odjeljenja bezbjednosti Žabljak Ratimir Stijepović donirao je Centru za socijalni rad Žabljak novčanu nagradu koju je dobio za izuzetne rezultate rada ostvarene tokom ove godine, sa željom da sredstva budu usmjerena onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Iz Centra za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak – Područna jedinica Žabljak saop-

šteno je da će donirana sredstva biti namijenjena licima i porodicama u stanju socijalne potrebe, te da će raspodjela biti izvršena u skladu sa važećim procedurama i stručnom procjenom Centra.

Kako su istakli, ovakvi gestovi humanosti i društvene odgovornosti predstavljaju važan doprinos lokalnoj zajednici i dodatnu podršku socijalno ugroženim građanima.

Stijepović je, kao policijski službenik Odjeljenja bezbjed-

nosti Žabljak, nagrađen za izuzetne rezultate rada tokom ove godine. Na prijedlog njegovih starješina, Opština Žabljak donijela je odluku da ga nagradi lično, ali i da opredijeli znatna finansijska sredstva za unapređenje rada Odjeljenja bezbjednosti Žabljak.

Policijski službenik sa 22 godine staža kazao je za Pobjedu da nagradu doživljava kao priznanje, ali i kao snažan podsticaj za dalji profesionalni angažman.

Posebnu zahvalnost na uka-

zanom povjerenju uputio je predsjedniku opštine Žabljak Radošu Žugiću i potpredsjedniku opštine Darku Šljivančaninu.

- Ova nagrada za mene predstavlja dodatnu obavezu da nastavim da radim odgovorno i posvećeno, u cilju očuvanja bezbjednog ambijenta na Žabljaku - poručio je Stijepović.

Dodao je da će i ubuduće, kao i do sada, služiti državi i sugrađanima sa istim stepenom profesionalizma i predanosti.B.R.

OPŠTINA ŽABLJAK

Stijepović dokazao odgovornost i posvećenost

Sa uručenja nagrade u Opštini Žabljak

Svijet

Subota, 27. decembar 2025.

9

Komersant tvrdi da je predsjednik Rusije nagovijestio mogućnost razmjene dijela teritorije MOSKVA - Predsjednik Rusije Vladimir Putin nagovijestio je mogućnost da prihvati razmjenu dijela teritorije koju kontrolišu ruske snage u Ukrajini, ali je ponovio da Moskva želi cijeli Donbas, objavio je juče Komersant.

Prema navodima tog lista, Putin je to rekao u razgovoru sa vodećim ruskim biznismenima na sastanku u Kremlju, javlja Rojters.

Putin želi cijeli Donbas Putin je naveo da je ruska strana i dalje spremna da napravi ustupke o kojima je govorio u Enkoridžu na Aljasci, na samitu sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

- Drugim riječima, stav je da je ,,Donbas naš“ - naveo je Putin.

Putin želi cijeli Donbas, ali van tog područja „nije isključena mogućnost djelimične razmjene teritorija“, piše Komersant.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinska i američka delegacija sve bliže finalizova-

nju plana od 20 tačaka tokom razgovora proteklog vikenda u Majamiju, ali je naveo da još nijesu postigli saglasnost o zahtjevima da Ukrajina ustupi djelove Donbasa koje još kontroliše, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje koju kontrolišu ruske snage.

Rusija kontroliše cijeli Krim, koji je aneksirala 2014, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto regiona Zaporožje i Herson, kao i djelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti, kako navodi Kremlj.

Prema navodima Komersan-

ta, Putin je na sastanku sa ruskim biznismenima pomenuo i pitanje nuklearne elektrane u Zaporožju, navodeći da je bilo riječi o zajedničkom rusko-američkom rukovođenju.

Putin je rekao i da su Sjedinjene Američke Države izrazile interesovanje za rudarenje kriptovaluta u blizini tog postrojenja i da bi ono trebalo da se koristi i za djelimično snabdijevanje Ukrajine.

Prag

Napad u metrou u Parizu, osumnjičeni (25) identifikovan „zahvaljujući snimcima video-nadzora“

Preminuo Dragan Štavljanin, urednik Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez, „čestitao je Radija Slobodna Evropa istražiteljima i policajcima Re-

Napadač pobjegao, ali je brzo uhapšen

PARIZ - Tri žene lakše su povrijeđene nožem juče u pariskom metrou. Napadač je nakon toga pobjegao, ali je kasnije uhapšen u departmanu Val-d-Oaz, saopštilo je Državno tužilaštvo u Parizu.

- Napadi su se dogodili na stanicama linije 3 – Ar et Metje, Republika i Opera u centru grada, „u periodu između 16.15 i 16.45“ - objasnio je za AFP javni operater pariskog gradskog prevoza RATP. Osumnjičeni, star 25 godina, identifikovan je „zahvaljujući snimcima video-nadzora“, dodaje se u saopštenju. Kako je navedeno u tužilaštvu, bio je

već poznat policiji zbog ranijih krivičnih djela, uključujući napade na imovinu. Prema riječima portparola policije, osumnjičeni je navodno porijeklom iz Malija.

- Korišćenjem geolokacije njegovog mobilnog telefona omogućeno je njegovo hapšenje u kasnim popodnevnim satima u Val-d-Oazu - dodalo je Tužilaštvo.

Pokrenuta je istraga povjerena Regionalnoj službi za bezbjednost u saobraćaju, zbog pokušaja ubistva i namjernog nanošenja povreda hladnim oružjem.

Prema navodima Policijske prefekture Pariza, osumnjiče-

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

ni je uhapšen „u 18.55 od strane istražnih službi, uz pomoć policije iz Val-d-Oaza.

Dvije žrtve su „zbrinula hitna pomoć i prevezene su u bolnicu, bez životne opasnosti“, dok se treća sama javila u zdravstvenu ustanovu, saopštila je Policijska prefektura.

Prefekt policije Pariza, Patris For, naveo je na društvenoj mreži Iks da su sve tri žene „lakše povrijeđene“.

Novinar AFP-a vidio je na peronu linije 3 na stanici Republika ženu koju je zbrinjavala bezbjednosna služba. Imala je povredu noge i bila je vidno potresena.

gionalne policije za saobraćaj pri Policijskoj prefekturi, koji su identifikovali i, zajedno sa policijom Val-d-Oaza, uhapsili osumnjičenog, naročito zahvaljujući mreži kamera za video-nadzor i njihovom izuzetnom poznavanju terena“.

Prefekt policije Pariza je sa svoje strane pohvalio „brzu reakciju i angažovanje svojih službi“, isto kao i predsjednica Regiona Il-de-Frans, Valeri Pekres, koja je ujedno i predsjednica organizacije Il-de-Frans Mobilite, nadležne za javni prevoz u pariskoj regiji.

Ministar unutrašnjih poslova je prošle sedmice pozvao prefekte i bezbjednosne rukovodioce na „maksimalnu pripravnost“ uoči novogodišnjih praznika, prema internom dopisu u koji je AFP imao uvid.

Zbog „veoma visokog nivoa terorističke prijetnje“ i „rizika od narušavanja javnog reda“, ministar je zatražio od lokalnih vlasti da „ojačaju bezbjednosne mjere na cijeloj teritoriji“, uz „vidljivo i odvraćajuće prisustvo snaga bezbjednosti“. Posebno je naglasio da se „posebna pažnja“ mora posvetiti „javnom prevozu“.

PRAG - Dragan Štavljanin, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa, te autor više knjiga i stručnih radova, preminuo je u Pragu od posljedica teške bolesti u 62. godini.

Sve što je radio nosilo je jasan profesionalni pečat. Velikodušno je dijelio znanje i vrijeme, isporučujući izuzetno novinarstvo na svim našim platformama, navodi se na sajtu Radija Slobodna Evropa.

Njegov put vodio je od reportera do urednika, a izuzetan rezultat je postigao kada je tokom NATO kampanje protiv Srbije 1999. godine vodio petočasovni noćni program Radija Slobodna Evropa. U tim mjesecima straha i neizvjesnosti, RSE je u Srbiji dostigao rekordnu publiku kao jedan od rijetkih objektivnih izvora informacija, dobijenih od reportera prisutnih na svim stranama sukoba.

Dragan je izgradio i koordinisao mrežu dopisnika koji su pokrivali Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. Sa mnogima od njih ostao je u profesionalnim i prijateljskim odnosima i nakon 1999. godine, baš kao što

Dragan Štavljanin

je uvijek bio rado viđen među kolegama i prijateljima u svim državama bivše Jugoslavije.

Intervjuisao je svjetski poznate ličnosti, uključujući Leha Valensu, Mariju Todorovu, Jorgosa Papandreua, Fransisa Fukujamu i mnoge druge, i dokazao se kao promišljen i cijenjen sagovornik vodećih glasova u politici, ekonomiji i spoljnim poslovima.

Karijeru na RSE završio je kao spoljnopolitički urednik.

Priredila: R. U.–I.

RFE

AP

Tri žene povrijeđene nožem

10 Hronika

Subota, 27. decembar 2025.

Uvažena žalba odbrane na odluku sudije za istragu da bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja provede 30 dana u pritvoru

PODGORICA - Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću ukinut je pritvor, potvrdio je Pobjedi njegov branilac, advokat Miroslav Adžić.

- Uvažena je žalba odbrane i određena je mjera zabrane sastajanja sa svjedocima - kazao je Adžić.

Podsjetimo, nekadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i funkcioner Demokratske partije socijalista uhapšen je u ponedjeljak, 22. decembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je zloupotrijebio prava na reprezentaciju, u ukupnom iznosu od 5.000 eu-

vlada crne gore / s. matić

Milutin Simović na slobodi, zabranjeno mu sastajanje sa svjedocima

Milutin Simović

ra, tokom ministarskog mandata od 2017. do 2020. godine.

Simović je hapšen i 13. decembra prošle godine po nalogu SDT-a zbog navodne nezakonite isplate novca iz agro-

budžeta. Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca, Simović je tada pušten da se brani sa slobode. Optužnica u ovom predmetu podignuta je početkom avgusta ove godine, ali među optuženima se nije našlo ime Milutina Simovića.

Poslije osmomjesečne istrage zbog zloupotrebe službenog položaja, optuženi su nekadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i bivši sekretar tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić, kao i bivša šefica Službe za računovodstvo i finansije u tom ministarstvu Vukica PeroA. R. vić.

Vlasnik Atlas grupe i saradnici oslobođeni optužbi SDT-a za zloupotrebe u privrednom poslovanju

Sud utvrdio da je nelogično da je Duško Knežević htio da naudi samom sebi PODGORICA - Vlasnik Atlas grupe Duško Knežević i njegovi nekadašnji saradnici Predrag Dašić, Brankica i Biljana Bašović oslobođeni su dijela optužbe Specijalnog tužilaštva (SDT) da su zloupotrijebili ovlašćenja u privredi kojima je pričinjena šteta kompaniji ,,Global Carbon“ u iznosu od 1.992.000 eura.

Drugi dio optužbi protiv Kneževića, Brankice i Biljane Bašović i Zorana Nikolića za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja sud je odbio zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Prvostepenu presudu donio je sudija Višeg suda Igor Đuričković.

Sud je zaključio da tužilaštvo nije dokazalo ni postojanje kriminalne organizacije, ni protivpravnost postupanja okrivljenih, niti stvarnu imovinsku štetu, a dodatno je utvrđeno da je za dio inkriminisanih radnji krivično gonjenje zastarjelo prije nego što je postupak uopšte pokrenut.

U obrazloženju presude se navodi da nijedan od više od 200 izvedenih pisanih dokaza, kao ni iskazi svjedoka i nalaz vještaka ekonomsko-finansijske struke, nijesu potvrdili tezu SDT-a da je Knežević još 2008. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala gotovo deceniju, sa ciljem da ošteti „Global Karbon“, a pribavi korist drugim povezanim pravnim licima.

Naprotiv, sud je utvrdio da su sve sporne transakcije – pozajmice, oročeni depoziti i keš-kolaterali, realizovane unutar iste poslovne grupacije, u kojoj su „Global Karbon“, IBM banka, Atlas banka i druga povezana društva imali zajedničkog vlasnika.

Takvi odnosi, prema stavu suda, predstavljaju unutrašnje poslovne transfere, a ne automatski imovinsku štetu jednom i korist drugom pravnom licu.

- Umanjenje imovine jednog društva u okviru iste poslovne grupacije samo po sebi ne znači da je nastala šteta, ukoliko na nivou čitave grupacije nema stvarnog materijalnog gubitka - navodi se u presudi.

Sud je posebno odbacio tvrdnje SDT-a da je Biljana Bašović, kao izvršna direktorica „Global Karbona“, postupala bez saglasnosti osnivača, IBM banke, zaključujući ugovore i anekse koji su navedeni u optužnici.

- Iz dokaza, uključujući i izvještaj Centralne banke Crne Gore o kontroli IBM banke, proizilazi da je Odbor direktora banke bio upoznat sa svim transakcijama i da ih je odobravao – kazao je sudija Đuričković.

On je naglasio da tada važeći Zakon o privrednim društvima i Statut „Global Karbona“ nijesu propisivali posebnu, formalnu formu saglasnosti osnivača, poput pisane odluke, što dodatno isključuje protivpravnost u postupanju izvršne direktorice.

U jednom od ključnih djelova obrazloženja sud je ocijenio da

je konstrukcija optužnice nelogična i neodrživa.

- Prihvatanje teze SDT-a značilo bi, kako se navodi, da je Knežević organizovao kriminalnu grupu kako bi sam sebi nanio štetu od gotovo dva miliona eura kroz jedno preduzeće, a istovremeno sebi pribavio korist kroz druga preduzeća u istom iznosu, bez ikakve lične koristi za ostale okrivljene. Takva situacija je i sa krivičnopravnog aspekta i sa stanovišta životne logike praktično nemoguća zaključio je sudija Đuričković.

Za dio optužnice koji se odnosio na radnje iz 2008. i 2011. godine, sud je utvrdio da je relativna, a potom i apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja nastupila prije ili tokom postupka.

Posebno je naglašeno da podnošenje krivične prijave ne prekida tok zastarjelosti, pozivajući se na načelni pravni stav Vrhovnog suda Crne Gore iz februara 2024. godine.

Sud je ocijenio i da kasniji aneksi ugovora ne mogu „oživjeti“ krivičnu odgovornost ako je gonjenje za osnovni ugovor već zastarjelo, jer ne stvaraju nove obaveze niti novu štetu.

Knežević je pred sudom kategorično negirao krivicu, a njegovi branioci, advokati Dušan Radosavljević i Dražen Medojević su u završnim riječima ocijenili da je riječ o nesumnjivo montiranom procesu, pokrenutom radi ekonomskog uništenja Atlas grupe i političke diskreditacije njenog osniB. R. vača.

Ranjeni Podgoričanin pred sudom tvrdio da u njega n predsjednika Skupštine Crne Gore

Perović: Ranile tri osobe sa sili maskama, a ne

PODGORICA - Oštećeni Darko Perović kazao je juče pred Osnovnim sudom u Podgorici da su ga sredinom aprila na Bulevaru Ivana Crnojevića ranile tri nepoznate osobe niskog rasta, sa silikonskim maskama, a ne Danilo Mandić koji je optužen za teško djelo opšte opasnosti.

- Žao mi je ovog momka. To je dobar momak. On je moj veliki prijatelj kao i njegova porodica - kazao je Perović.

Danilo Mandić, sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore, tereti se da je 19. aprila, oko 3.40 časova, vozeći službeni „rendž rover“ Skupštine, prepriječio put Peroviću i Arisu Turkoviću, zapucao prema njima i ranio Perovića u nogu.

Protiv Mandića, istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza taj slučaj dodijeljen ODT-u jer, kako je obrazloženo, ,,optuženi nije imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića“.

U međuvremenu, ODT je formiralo predmet zbog zloupotrebe automobila Skupštine, jer je nakon okončane istrage podnijet optužni prijedlog protiv Mandića, zbog sum-

Optuženog Danila Mandića odvode na suđenje

nje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Svjedok oštećeni Darko Perović juče je odbio da svjedoči pozivajući se na nepripremljenost, ali je o incidentu progovorio tokom svjedočenja očevica njegovog ranjavanja.

Perović je osporio iskaz svjedoka Darka Marinkovića koji je kazao da je prolazeći

Perović: Htio sam u ćebe da legnem i da me donesu ovdje Darko Perović na početku suđenja odbijao je da da iskaz negodujući što nije dobio poziv za ročište te da iz tog razloga nije mogao da se psihički pripremi.

- Nijesam htio da dolazim, htio sam u ćebe da legnem i da me donesu ovdje – kazao je on dodajući da nije dobrog psihičkog stanja.

Nijesam sposoban danas da dam izjavu i tražim odlaganje. Nijesam dobro sa živcima – rekao je Perović.

On je naveo i da je vještak ranije kazao da on ne može da svjedoči pred sudom, a da je ipak odlukom suda kažnjen, prvo sa 800, a potom sa 900 eura.

– Ja imam pravo da ne dođem na suđenje – kazao je Perović, dodajući da je na današnje suđenje došao u patikama i trenerci jer nije znao da će se danas održati suđenje i da su ga zatvorski čuvari pokupili sa treninga.

automobilom pored mjesta događaja čuo pucanj i vidio osobu u bijelom koja je u ruci držala najvjerovatnije pištolj.

- To sam bio ja. Nosio sam ,,Cerruti“ gornji dio trenerke bijele boje. Donji dio trenerke je bio ,,Nike“ crne boje. Ne znam odakle ovaj dečko tu, on nije ni bio tamo. Nijesam ga razumio pola, kao da mu je neko u grkljan stavio prigušivač – glasnije je saopštio Perović nakon čega ga je sutkinja Ivana Becić opomenula da povede računa o ponašanju u sudnici i načinu izražavanja.

Perović je na početku suđenja kazao da psihički nije spreman da priča što se dogodilo dva i po sata iza ponići 19. aprila zbog čega je sud, uz saglasnost odbrane i tužilaštva, konstatovao da je pročitan njegov iskaz dat kod tužioca.

Međutim, nakon iskaza svjedoka Marinkovića, Perović je odlučio da progovori.

On je po drugi put predložio sudu da odgodi suđenje kako bi se on psihički spremio da na narednom ročištu ispriča ljudski i pošteno sve što se dogodilo.

- Želim da iznesem pravu istinu. Tri osobe niskog rasta

Policija identifikovala i privela osumnjičenog za drsko ponašanje prema grad

Prekršajna prijava zbog vrijeđanja i om PODGORICA - E. Č. (39) uhapšen je zbog sumnje da je prekjuče omalovažavao i vrijeđao gradonačelnika Sašu Mujovića na Bulevaru revolucije u

Podgorici iz vozila.

Kako su saopštili iz Uprave policije, Mujović je podnio prijavu, nakon čega su policijski službenici intenzivnim i sveobuhvatnim radom na

terenu identifikovali osumnjičenog.

Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnja-

Hronika

Subota, 27. decembar 2025.

nije pucao sinovac

11

Svjedočenjem bivšeg predsjednika budvanske opštine nastavljeno suđenje kriminalnoj organizaciji optuženoj za šverc droge i zloupotrebu položaja

Božović: Da nijesam e su me uhapšen, danas bismo ikonskim imali drugog premijera

su me ranile. Imale su silikonske maske. Bježao sam 500–600 metara. Zaustavljale su me dvije policijske patrole, saobraćajna i potražna ali nijesam stajao. Svašta sam u životu prošao, nijesam im vjerovao. Zakucao sam se u baštu jednog kafića. Nijesam mogao u rikverc i policija me je tu uhapsila – ispričao je Perović.

Nakon hapšenja, kako je kazao, odveden je u Klinički centar, gdje je odbio pregled, a potom u Centar bezbjednosti Podgorica.

– Skinuli su me i da oprosti ovaj sud, ostavili u bokserice i obukli u forenzički kombinezon. Držali su me čitavu noć, a sjutra me vodili kod sudije za prekršaje u forenzičkom kombinezonu. Kažnjen sam sa 3.400 eura – naveo je on i najavio da će na sljedećem ročištu nastaviti da priča o tome što se stvarno dogodilo.

Prije iznenadnog svjedočenja Perovića, svjedok Marinković je pred sudom kazao da se ne sjeća svih detalja događaja, jer je, kako je naveo, prošlo oko pola godine.

– Vozio sam se sa drugom iz pravca Maslina ka centru. Kod

hotela „Bošković“ bila su parkirana vozila uz trotoar – ,,škoda“ i još neka vozila – rekao je Marinković. Dodao je da su nakon nekoliko minuta ponovo prošli istom trasom, kada je čuo pucanj.

– U daljini je bilo mnogo lica.

Ne mogu da ih opišem jer sam bio daleko. Vidio sam jedno lice u bijelom koje mi je zapalo za oko jer mislim da je ono pucalo. U ruci je imalo nešto što mi je ličilo na pištolj, ali sa te udaljenosti ne mogu biti siguran – naveo je on.

Marinković je kazao da je policija došla nakon 10 do 15 minuta, da su ih pitali da li su nešto vidjeli i da su zajedno tražili čaure i tragove.

On je naveo da ostaje pri iskazu koji je dao u istrazi gdje je precizirao da je na bulevaru vidio narandžastu „škodu“, ispred koje je bio prepriječen smeđi „rendž rover“, kao i „reno megan“.

U trećem prolasku pored mjesta događaja, kako je kazao, čuo je pucnje i primijetio ranjenu osobu, kao i osobu sa predmetom u ruci koji se presijavao.

– Mislim da se radilo o pištolju. Dvije osobe su se otimale oko njega. Jedna osoba je bila ranjena, a to sam zaključio jer se držala se za nogu – naveo je Marinković u istrazi.

U nastavku suđenja svjedočio je i ovlašćeni predstavnik Skupštine Crne Gore Boban Stanišić, koji je naveo da u kritično vrijeme nije bio na funkciji generalnog sekretara, niti se nalazio u zemlji.

– Vozilo nije bilo u voznom stanju prilikom zaduživanja.

Troškove popravke snosili su lično predsjednik Skupštine ili njegova stranka, jer su procedure skupštinskog plaćanja komplikovane – rekao je Stanišić.

Dodao je da je vozilo koristio kabinet predsjednika Skupštine, te da mu nije poznato više detalja o njegovom korišćenju u vrijeme incidenta.

Naredno ročište zakazano je za 27. januar. B. Robović

donačelniku Podgorice

malovažavanja Mujovića ma E. Č. ne stiču elementi krivičnog djela već da policijski službenici cijene postojanje prekršaja.

- E. Č. je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 7 stav 2

Zakona o javnom redu i miru – naročito drsko ponašanje i on je, uz prekršajnu prijavu, priveden sudiji za prekršaje na dalju nadležnost - saopšteno je iz policije.

A. R.

PODGORICA – Bivši predsjednik opštine Budva Milo Božović, optužen da je dio kriminalne organizacije koja je švercovala kokain, juče je u Višem sudu negirao optužbe Specijalnog državnog tužilaštva i naveo da je hapšenjem nanijeta ogromna šteta njemu i porodici, ali i političkoj organizaciji koju je predstavljao, objavio je Portal ETV. Kako je dodao, to su kazali lideri te koalicije.

- Na parlamentarnim izborima nakon mog hapšenja koalicija je dobila 7 do 10 odsto manje glasova nego što se očekivalo. Ako su ljudi u pravu danas bismo imali drugog premijera i ovdje treba potražiti razloge moga hapšenja - kazao je Božović.

Božović je negirao optužbe tužioca Jovana Vukotića da je kao poslanik Skupštine i član Odbora za odbranu i bezbjednost „prikupljao informacije za potrebe kriminalne organizacije ali i tvrdnje i da je vlasnik dijela droge. Ocijenio je da su optužbe brutalna laž, neodržive i da je tužilac Vukotić „zloupotrebljavao i manipulisao ‘Skaj’ komunikacijama“.

- Tužilac ofrlje optužuje - rekao je Božović.

Podsjetio je da je u optužnici navedeno da je kriminalna organizacija formirana 2019. godine i da je njegov zadatak bio da kao poslanik Skupštine i član Odbora za odbranu i bezbjednost prikuplja informacije za potrebe kriminal-

s. vasiljević

s. milović

e Mandić

Sa privođenja Mila Božovića

ne organizacije i kazao da je to brutalna laž.

Kako je objavio Portal ETV, Božović je pitao kako je moguće da je zloupotrebljavao položaj kada on tada nije bio poslanik. Istakao je i da se u optužnici ne navodi na koje informacije tužilac Vukotić misli. U Odboru za bezbjednost i odbranu bio je od 2021. godine.

- Koje podatke misli da sam zloupotrebljavao? Koji su tajni podaci i kome sam ih davao?

Možda tužilac misli na moje glasanje o Tužilačkom savjetu i izmjeni zakona što je omogućilo da se smijeni tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić a ovom tužiocu omogućilo da danas sjedi u fotelji - istakao je Božović.

On smatra da tužilac obmanjuje sudsko vijeće jer, kako

je rekao, iznosi neistine, zloupotrebljava „Skaj“ materijal da bi sudsko vijeće „tumaralo u magli ‘Skaj’ materijala“.

Njemu Specijalno državno tužilaštvo, kako je rekao, stavlja na teret četiri krivična djela šverca droge iako je ključni problem taj što ni gram kokaina nije pronađen.

- U kompletnom švercu droge nemam nikakvu radnju, ali da bi me optužio nalazi formulaciju „vlasnik dijela droge“.

Kako misli da objasni ovo ne znam ali znam da ne može da dokaže jer nije istina. Postoji jedan nepremostivi problem u navodnom švercu droge droga ne postoji. Droga je virtuelna, to je droga koja se nikad nije pojavila sem u ovoj optužnici. Gram ove droge nikada nije pronađen - kazao je Božović.

Istakao je da je u zatvoru više od 1.000 dana i to mu je najlakša nepravda koju trpi. Mnogo veći teret mu je, kako kaže, nepravda sa kojom se suočava njegova porodica.

- Dovedena im je egzistencija u pitanje. Blokirana mi je kompletna porodična imovina koja je bila u našem vlasništvu više od 100 godina a neka i 300 godina - zaključio je nekada prvi čovjek opštine Budva u svojoj odbrani.

Sudsko vijeće kojim predsjedava Simo Rašović odbilo je prijedlog advokata Marka Radovića da se ukine pritvor Bojanu Ojdaniću.

Božovića Tužilaštvo tereti da je bio član kriminalne grupe koju je formirao bivši policajac Mileta Ojdanić i suspendovani službenik policije koji je u bjekstvu Ljubo Milović.

Osim Ojdanića, Milovića i Božovića na optužnici je 18 osoba kojima se na teret stavlja šverc 4,3 tone kokaina, pranje novca i zloupotreba položaja.

Na optužnici su i vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, zatim suspendovani službenik policije Petar Lazović, Ivan Stamatović, Dejan Knežević, Miloš Mišurović, Milan Popović, Nebojša Bugarin, Dražen Milović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović, Darko Knežević i Ivan Mijatović.

Suđenje se nastavlja 27. januara kada će Dejan Knežević B. R. iznijeti odbranu.

U Zeti uhapšen hrvatski državljanin optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1991. godine

Kovačeviću određen ekstradicioni pritvor PODGORICA - Hrvatski državljanin Milorad Kovačević (61) uhapšen je juče u Zeti po potjernici te zemlje koja ga je tražila zbog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Grubišnog Polja.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Kovačević je uhapšen u selu Bistrica nakon če-

ga je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici i određen mu je pritvor. Županijski sud u Splitu nepravosnažno je 2019. u odsustvu osudio Kovačevića, bivšeg poručnika JNA, na četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog ratnog zločina nad zarobljenicima 5. novembra 1991. godine Ministar pravde Hrvatske Damir Habija kazao je da od Crne Gore očekuju da izruči Milorada Kovačevića.

-Riječ je o osobi koja se tereti da je počinila djelo ratnog zločina

protiv civilnog stanovništva i to na području Grubišnog Polja 1991. godine. Naravno, očekujemo od crnogorskih vlasti da izruče predmetnu osobu, gdje će se potom, s obzirom na to da je riječ o predmetu koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu, nastaviti voditi kazneni postupak- rekao je medijima Habijan.

Kako je dodao, cjelokupnu dokumentaciju Hrvatska će dostaviti crnogorskim vlastima koje nakon toga trebaju odlučiti o izručenju.

Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman pozdravio je hapšenje Kovačevića i kazao da je Hrvatska u stalnom kontaktu s Podgoricom u vezi sa njegovim izručenjem.

- Pozdravljamo hapšenje Milorada Kovačevića u Crnoj Gori po zahtjevu Republike Hrvatske, te saradnju nadležnih tijela na ovom slučaju“, napisao je Gordan Grlić Radman na mreži X. Grlić Radman je kazao da se hapšenjem Kovačevića potvrđuje kako ratni zločini iz rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno da sarađuje sa svim partnerima na njihovom procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se A. R. nalazili.

12 Crnom Gorom

Subota, 27. decembar 2025.

Nacrt programa uređenja prostora za 2026: Država kreće u reviziju zaštite Durmitora, Biogradske gore i Skadarskog jezera

Biogradska gora je 1952. godine proglašena nacionalnim parkom. Vrlo značajan dio planinskog masiva Bjelasica i Komovi je i Nacionalni park Biogradska gora koja zauzima centralni dio Bjelasice u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore između rijeka Tare i Lima. Park se prostire na površini od 5.600 hektara.

Iscrtaće nove granice tri nacionalna parka

studije revizija granica tih zaštićenih područja, kao i da se, u skladu sa studijama, izmijeni Zakon o nacionalnim parkovima.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Osnovni razlog za izradu i donošenje PPPPN za NP Durmitor i ostalih parkova jeste stvaranje uslova za razvoj područja nacionalnih parkova, zaštitu i očuvanje prirodnih dobara od izuzetnog nacionalnog značaja, drugih prirodnih

Velje brdo, Geoportal Kada je o konkursima riječ u Nacrtu uređenja prostora navedeno je da u 2026. godini Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine planira raspisivanje konkursa za urbanistič-

NIKŠIĆ – U dvorani nikšićkog Sportskog centra juče je otvoren 12. Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda, čijem je nazivu ove godine dodato i „na evropski način“, a Opštini Nikšić i Ministarstvu poljoprivrede, kao organizator, pridružilo se i Ministarstvo evropskih integracija.

Na više od 200 štandova nema šta se ne može naći od domaće hrane: raznih vrsta suvog mesa, prerađevina od mesa, sira, mladog skorupa, skorupa iz mješine, zatopa, rakija, sokova, džemova, likera, raznih suvenira, čajeva, rukotvorina... Čelnik grada podno Trebjese Marko Kovačević kazao je da su među njih 200 izlagači iz Nikšića i drugih krajeva Crne Gore.

– Trudili smo se i da obezbijedimo bolje uslove za sve proizvođače, nabavili smo nove stolove, podlogu kojom je zastrta cijela dvorana i mislim da će se svi proizvođači pred-

ko-arhitektonsko idejno rješenje ,,Bloka A1“ u okviru prve faze realizacije naselja Velje brdo u Podgorici u dijelu GUR-a Velje brdo, kao i konkursa za neki od preostalih blokova u okviru prve faze realizacije

NARUŠENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI: Skadarsko jezero

resursa i posebnih prirodnih vrijednosti, kulturno-istorijskih dobara i drugih vrijednosti, kao i njihovo uređenje i korišćenje na principima održivog razvoja.

Prirodne granice, odnosno slivno područje Skadarskog

jezera, čiji dio u Crnoj Gori ima status nacionalnog parka, obuhvata najveći prostor u poređenju sa ostalim nacionalnim parkovima. Površina teritorije slivnog područja je 5.500 km2 na teritoriji Crne Gore je trećina, dok je manji dio na terito-

ovog naselja, u skladu sa smjernicama iz planskog dokumenta.

– U pripremi je konkurs za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje dijela Bloka 1, odnosno UP 37 u okviru DUP-a Univerzitetski centar, u skladu sa smjernicama iz Izmjena i dopuna PUP-a

Glavnog grada Podgorica.

U toku 2026. godine predviđeno je uspostavljanje Geoportala sa urbanističko-tehničkim uslovima iz planskog dokumenta, koje će objavljivati Ministarstvo u skladu sa Zakonom o uređenju prostora – navedeno je u Nacrtu.

riji sjeverne Albanije, a granica na jezeru prostire se na 38,8 km. Na prostoru su prisutni razvijeni urbani centri sa složenom problematikom zaštite eko-sistema jezera.

– Kao područja koja su na listama od međunarodnog značaja – Ramsarska konvencija, neophodno je izraditi novi plan područja posebne namjene, jer je važeći iz 1999. godine, a ovaj prostor je u međuvremenu pretrpio brojne izmjene uzrokovane nelegalnom gradnjom i narušavanjem značajnih prirodnih resursa i okoline od važnog značaja za održavanje ekosistema Nacionalnog parka – konstatovano je u Nacrtu.

Programom je iduće godine predviđena izrada prostornog plan područja posebne namjene za obalno područje (PPPNOP). Pokriva morski akvatorijum (oko 2.540 km2), kao i kopneni dio svih šest primorskih opština, osim prostora koji je obuhvaćen granicom nacionalnih parkova Skadarsko jezero u Baru i Lovćen u Budvi.

– Obalno područje je nezamjenljiv prostorni, ekonomski, ekološki i društveni resurs svake države. Ta prirodna privilegija, u cilju očuvanja i održivog napretka predstavlja, ujedno, i prioritetnu obavezu svih priobalnih država, posebno u Sredozemlju. Stoga je neophodno obezbijediti dosljednu i striktniju primjenu ciljeva, zadataka i indikatora održivosti koji su definisani Nacionalnom strategijom održivog razvoja istovremeno integrisanih u ciljeve definisane Prostornim planom Crne Gore – piše u obrazloženju.

Postojeći PPPNOP je donijet 2018. godine.

U Nacrtu programa uređenja prostora navedeno je da je u toku izrada izmjena i dopuna prostorno-urbanističkih planova (PUP) sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu za opštine Rožaje, Bar, Berane, Žabljak, Plužine, Danilovgrad, Šavnik i Gusinje.

Zatim, izmjena i dopuna urbanističkih planova (UP) za lokalitet hotela „Galeb“ (Ulcinj), Turistički kompleks Zavala (Budva) i Klinički centar, Vatrogasni dom (Podgorica).

D. ŠAKOVIĆ

Nikšić: Trodnevni novogodišnji sajam lokalnih proizvoda okupio više od 200 izlagača

Nema čega nema – na evropski način staviti u najljepšem svijetlu – istakao je Kovačević.

Sajam je otvorila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, podsjećajući da se zatvaranje pregovaračkih poglavlja direktno tiče svih proizvođača-domaćina, ljudi sa sela, ali i onih koji žele da žive od svoga rada.

- Na štandovima vidimo autentične proizvode, ljudi koji znaju da rade, stvaraju i čuvaju svoje, ono što Evropska unija očekuje od nas – da sačuvamo autentičnost i donesemo novu vrijednost na zajedničko tržište. Ovo su proizvodi koji čine identitet naših krajeva i pred-

stavljaju priču iz Crne Gore na najljepši način - kazala je Gorčević.

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je događaj posebnim i posebno važnim za proizvođače, prije svega što se organizuje kada je naša država privremeno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, među kojima su i ona koja se tiču poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva.

- Ova slika potvrđuje predan rad institucija i otvara novu perspektivu pripreme domaće poljoprivrede za punopravno članstvo u EU. Jasno je da se ulaskom u EU Crnoj Go-

ri otvaraju evropski fondovi, omogućava dobijanje značajnih finansijskih sredstava. To će donijeti i nove investicije, modernizaciju proizvodnje, snažniju podršku ruralnim područjima i dodatne mogućnosti za razvoj - zaključio je Joković.

Državni sekretar Ministarstva turizma Petar Drašković je podsjetio da su ove godine organizovali i konkurs za najuspješnije u ruralnom turizmu. Prema njegovim riječima, obezbijedili su 15.000 eura u okviru kampanje pod nazivom „Ruralno, održivo, domaćinski“ i to u četiri ka-

R. PEROŠEVIĆ

PODGORICA – Crna Gora će u 2026. godini dobiti nove mape i pravila gradnje u najvrjednijim prirodnim zonama. Nacrtom programa uređenja prostora, koji je na javnoj raspravi, predviđena je izrada prostornih planova područja posebne namjene (PPPPN) za nacionalne parkove – Durmitor, Skadarsko Jezero i Biogradska gora. Preduslov za to, piše u dokumentu, jeste da Agencija za zaštitu životne sredine uradi

CG.NEWS

Programom, vrijednim 1,5 miliona eura, obuhvaćena je i izrada novog plana za obalno područje, kao i izmjene prostornih dokumenata za osam crnogorskih opština. Preduslov za nova planska dokumenta su studije revizije granica zaštićenih zona koje treba da uradi Agencija za zaštitu životne sredine i izmjena Zakona o nacionalnim parkovima

PLAN ZA OBALNO PODRUČJE

Ministarka Maida Gorčević na otvaranju sajma

tegorije: Najbolje seosko domaćinstvo, Najbolje seosko domaćinstvo na katunu, Najbolja seoska domaćica i najbolji seoski domaćin-domaćica.

Priređen je i bogat kultur-

no-umjetnički program, a za vrijeme trodnevnog sajma biće organizovane i brojne humanitarne akcije.

Sajam se završava u nedjelju.

R. PEROŠEVIĆ

Crnom Gorom

Subota, 27. decembar 2025.

BUDVA – Izgradnja multifunkcionalne sportske hale sa akademijom boksa u Budvi biće realizovana kao projekat od opšteg interesa, a sve vaspitno-obrazovne ustanove u gradu dobiće pravo na njeno korišćenje. To je odgovorio Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj na primjedbe Savjeta roditelja i Školskog odbora Srednje mješovite škole „Danilo Kiš“, koji su tokom javne rasprave izrazili zabrinutost jer će objekat nići na parceli prvobitno namijenjenoj za školsku salu.

Javna rasprava sprovedena je od 3. decembra do 17. decembra.

13

Budva: Opština nije prihvatila sugestije Savjeta roditelja i SMŠ „Danilo Kiš“ na projekat izgradnje sportske hale, ali je ponudila rješenje

Đacima garantuju časove fizičkog kroz poseban sporazum

IMA HILJADU ĐAKA, NEMA FISKULTURNU SALU: Srednja mješovita škola „Danilo Kiš“

ključiti Opština i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Tim dokumentom će se precizno definisati prava i obaveze, kao i termini za nastavu fizičkog vaspitanja, čime će se trajno riješiti decenijski problem škole.

log odluke će biti proslijeđen predsjedniku opštine, a potom i odbornicima na usvajanje, čime se otvara put za početak radova na objektu koji bi trebalo da postane novi centar sportskog života Budve.

U međuvremenu, Sekretarijat je po službenoj dužnosti već pribavio tehničke uslove od Vodovoda, CEDIS-a, Agencije za elektronske komunikacije, kao i saobraćajno-tehničke i vodne uslove. Čim se kompletira dokumentacija, PrijedOPŠTINA BUDVA

stor koji bi isključivo koristio za časove fizičkog vaspitanja ili da se izmijeni projektni zadatak – tako što će se izgraditi još jedna - đačka sala sa svim pratećim sadržajima.

SMŠ „Danilo Kiš“, je izgrađena prije 40 godina, ima više od 1.000 đaka, a nema fiskulturnu salu pa časove fizičkog održavaju u Mediteranskom sportskom centru, u ograničenim terminima.

Sekretarijat u obrazloženju za neprihvatanje sugestija navodi da će buduća hala biti dostupna svoj djeci u Budvi – predškolskoj i školskoj.

– Nacrt odluke već nedvosmisleno potvrđuje da će hala zadovoljiti potrebe učenika, te da će se nakon usvajanja prijedloga u Skupštini opštine pristupiti izradi idejnog rješenja objekta koji će biti podijeljen u dvije funkcionalne cjeline: višenamjensku sportsku dvoranu i specijalizovanu salu za akademiju boksa. Namjera Opštine je da se, kada ovaj savremeni sportski objekat bude izgrađen, u okviru višenamjenske hale omogući održavanje nastave fizičkog vaspitanja, kao i organizacija vannastavnih aktivnosti za sve obrazovne ustanove u Budvi – od vrtića ,,Ljubica Jovanović Maše“, preko osnovnih škola ,,Stefan Mitrov Ljubiša“, ,,Druga osnovna škola“, ,,Mirko Srzentić“ i Muzičke škole, pa do SMŠ ,,Danilo Kiš“ – navodi se u informaciji koju je potpisala v. d. sekretarka Mirjana Medenica.

Objasnila je da će se to omogućiti sporazumom o saradnji, koji će po završetku radova za-

OPŠTINA BUDVA

Savjet roditelja i Školski odbor predložili su da se u budućem objektu koji je planiran tik uz školu predvidi prostor koji bi isključivo koristio za časove fizičkog vaspitanja ili još jedna – đačka sala sa SUGESTIJE Savjet roditelja i Školski odbor svim pratećim sadržajima. Iz lokalne uprave najavljuju da će, nakon izgradnje objekta, potpisati predložili su da se odluka ko- ugovor sa Ministarstvom prosvjete kojim će se osigurati prostor za nastavu fizičkog vaspitanja za riguje na način što bi se u budućem objektu predvidio pro- svu predškolsku i školsku djecu u Budvi

Parcela na kojoj je predviđena gradnja hale

PROJEKAT

Nacrtom odluke o određivanju lokacije sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izradu projektne dokumentacije planirana je izgradnja višenamjenske gradske hale za timske (košarka, odbojka, rukomet, mali fudbal) i individualne sportove sa specijalizovanom salom za akademiju boksa, na parceli između SMŠ ,,Danilo Kiš“ i Mediteranskog sportskog centra.

Prema projektnom zadatku, objekat višenamjenske gradske hale za timske (košarka, odbojka, rukomet, mali fudbal) na prizemlju treba da sadrži višenamjensku sportsku halu kako bi se omogućilo održavanje različitih sportova poput ko-

šarke, odbojke i malog fudbala.

Uz nju je planirana tribina kapaciteta oko 250 mjesta sa dodatnim sklopivim tribinama, kako bi se obezbjedilo fleksibilno korišćenje prostora. Posebnu cjelinu treba da čini sala za boks sa ringovima i tribinama sa oko 150 mjesta, koja se mora projektovati tako da zadovolji uslove profesionalnog trenažnog procesa i organizovanja takmičenja. U prizemlju treba smjestiti i svlačionice sa tuševima i toaletima za sportiste, trenere i sudije, kao i portirnicu sa nadzorom ulaza.

Iz lokalne uprave namjeru da grade takav objekat obrazložili su činjenicom da se grad suočava sa nedostatkom moderne sportske infrastrukture, ne samo za opštu fizičku pripremu i rekreaciju, već i specijalizovanih objekata za vrhunske olimpijske sportove.

Istaknuto je da postojeći objekti ne ispunjavaju savremene standarde i zahtjeve za razvoj vrhunskog olimpijskog sporta.

Sa druge strane kažu da budvanski sport pokazuje tendenciju konstantnog rasta – u 37 klubova kolektivnih i pojedinačnih disciplina, ukupno je 3.357 članova, što je za 1.317 više u odnosu na 2019. godinu. Skoro 50 odsto članova svih kategorija posjeduje takmičarsku legitimaciju nacionalnog sportskog saveza.

– Višenamjenska hala sa specijalizovanom bokserskom salom pružiće uslove za organizovani rad sa djecom, kvalitetne trenažne procese, pripreme vrhunskih sportista i

Dodijeljena finansijska podrška iz Fonda za zaštitu i spašavanje

Spasilačkim službama 135.000 eura PODGORICA – U Ministarstvu unutrašnjih poslova potpisani su ugovori sa dobitnicima podrške Fonda sredstava za zaštitu i spašavanje u ukupnom iznosu od 135.000 eura.

Na osnovu sprovedenog jav-

nog konkursa izabrani su projekti koje su pripremile opštine Kolašin, Pljevlja, Žabljak, Danilovgrad, Berane, Herceg Novi, zatim Crveni krst Crne Gore, Organizacija KOD, Udruženje mladih sa hendikepom, NVO Psi za potragu i

spašavanje Crna Gora i Društvo mladih ekologa.

Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra-Stanišić je kazala da dodjela sredstava predstavlja još jedan dokaz da je Ministarstvo unu-

trašnjih poslova pouzdan partner svima koji žele da doprinesu većoj efikasnosti sistema.

– Uvjerena sam da će sredstva biti utrošena u skladu sa projektnim zadacima i da ćete unaprijediti vaše sisteme u saradnji sa Direktoratom za

zaštitu i spašavanje. Vaše aktivnosti utiču na dobrobit cijelog društva i Ministarstvo to prepoznaje i cijeni. Ministarstvo će u narednom periodu posebno biti posvećeno unapređenju kapaciteta Direktorata za zaštitu i spašavanje, te

organizaciju lokalnih, regionalnih i međunarodnih takmičenja – ocijenili su.

AKADEMIJA BOKSA

U odbranu namjere da se otvori akademija boksa podsjećaju da je to jedan od najpopularnijih i najuspješnijih sportova te da je za proteklih pet godina Budva bila domaćin četiri evropska prvenstva, tri svjetska kupa, Eurokupa, a po prvi put u istoriji Crne Gore i Svjetskog prvenstva. Podsjeća se da je boks jedan od najpopularnijih i najuspješnijih sportova ne samo u Budvi već u Crnoj Gori, te da je u proteklih pet godina, Budva bila domaćin četiri evropska prvenstva, tri svjetska kupa, Eurokupa, a po prvi put u istoriji Crne Gore i Svjetskog prvenstva u boksu.

Sportisti iz Budve osvojili su više od 20 medalja na evropskim i svjetskim prvenstvima, uključujući sedam zlatnih medalja. Tri godine zaredom, boks je najuspješniji olimpijski sport u Crnoj Gori. Bokserski klub Budva je zvanično priznala Evropska bokserska federacija kao jedan od najuspješnijih i najbrže rastućih klubova u Evropi i uživa široko priznanje na međunarodnoj sceni. Ističu i da su međunarodne aktivnosti Bokserskog kluba ostvarile snažan ekonomski efekat za grad, jer su privukle veliki broj sportista, timova i publike. Na taj način, kroz kombinaciju turističkog prometa, ugostiteljskih i pratećih usluga, Budva je ostvarila prihod procijenjen na oko deset miliona eura. D. ŠAKOVIĆ predstoji godina značajnih investicija usmjerenih ka daljoj modernizaciji rada – kazala je.

Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je da Fond za zaštitu i spašavanje osam godina predstavlja ozbiljan resurs za jačanje kapaciteta sistema zaštite i spašavanja ali i poziv na partnerstvo u zajedničkom zadatku očuvanja prirode i njenih potencijala.

C. G.

14 Kultura

Subota, 27. decembar 2025.

Premijera predstave „Raspored časova“ Petra Pejakovića večeras u KIC-u

Da li uticaj medija Glumac Vladan Gajović za Pobjedu povodom nagrad može i mora da ,,Ardalion“ i uspjeha Nikšičkog pozorišta na festivalu bude toliko veliki?

Sada je to svijet onih koji režiraju i nameću, onih koji vladaju po svaku cijenu. U tom nametanju i vladanju se razara zajednica, a pojedinac ostaje suočen sa pitanjem ima li smisla biti dio takve zajednice – kazao je Gajović

Scena iz predstave „Raspored časova“

Cilj je vratiti osmijeh u škole PODGORICA - Predstava za djecu „Raspored časova“ (12+) Gradskog pozorišta, po konceptu i u režiji Petra Pejakovića, premijerno će biti izvedena večeras u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“.

Predstava je inspirisana likom Pipi Duge Čarape, a nastala je po tekstu autorskog tima predstave. Scenografiju je uradila Smiljka Šeparović, kostime Olivera Gajić, muziku Ilija Gajević, koreografiju Dušan Murić, dok je dizajn svjetla radio Ivan Vuksanović. Asistentkinja reditelja je Doroteja Bušković, a asistentkinja kostimografkinje Maša Mirković.

U predstavi igraju: Anđelija Rondović, Omar Bajramspahić, Maša Božović, Nemanja Todorović, Kristijan Blečić, Miloš Kašćelan i Aleksa Balević.

- „Raspored časova“ je predstava koja je napravila potpuno nove predmete koji bi trebalo da uđu u naše škole i zamijene ove stare. U toj zabavnoj i pametnoj školi umjesto matematike, prirode i društva, hemije, istorije i drugih postojećih predmeta, učili bi se potpuno novi i drugačiji predmeti: Gledanje u zvijezde, nepostojeći jezik, uvod u ljubljenje, crtanje muzike, snaga djevojčice, sađenje,

skakanje i padanje, čas bježanja sa časa, saosjećanje i mnogi drugi. Ova nova škola ima za cilj da osmijeh vrati u škole. U njoj se praktično uči o stvarima koje su oko nas i u nama. I najviše se vježba život – zapisao je reditelj Pejaković.

Ideju za predstavu „Raspored časova“, kako je istakao, autorski tim je dobio od Pipi Duge Čarape koja neće da ide u postojeće škole jer nijesu zabavne i u kojima se ne uče prave stvari.

- Ono što je posebno zanimljivo jeste da je predstava nastala isključivo od istinitih priča glumaca u predstavi, koje su im se stvarno desile dok su bili djeca. Oni su nesebično odlučili da podijele svoje životne priče sa publikom i da kroz svoje iskustvo pokažu koje su to za njih važne stvari u odrastanju. „Raspored časova“ je zapravo jedan dvočas u kojem se na neobičan način uči kako sačuvati dijete u sebi i kako ostati svoj. Nema domaćeg – zapisao je Pejaković.

Reprizno izvođenje biće u nedjelju, 28. decembra u 12 časova u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra ,,Budo Tomović“. Ulaznice za oba izvođenja su dostupne onlajn putem sajta Gradskog pozorišta, Google Play i App Store aplikacija, kao i na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“.

R. K.

Novo igranje predstave studija „Prazan prostor“

„Smrt u Dubrovniku“ u ponedjeljak u CNP-u PODGORICA - Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija „Prazan prostor“, u saradnji s Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra u 20 sati, na Sceni „Studio“ Crnogorskog narodnog pozorišta.

Igraju: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović. Dramaturškinja je Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević,

kostimografkinja Lina Leković, a scenografkinja Ivanka Vana Prelević.

Tekst predstave baziran je na više od trideset svjedočanstava koja su Akcija za ljudska prava i „Prazan prostor“ prikupili. Predstava je realizovana u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji podržava Evropska unija kroz regionalni projekat EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

R. K.

Narodno pozorište Užice

D. Miljanić

Preplavljeni smo koji nas otuđuju o

PODGORICA – Nikšićko pozorište je predstavom ,,Heroj nacije“, koju je prema tekstu Ivana M. Lalića režirao Milan Nešković, ostvarilo istorijski uspjeh na 30. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu, osvojivši šest nagrada, među kojima i ,,Ardalion“ za najbolju predstavu prema ocjeni stručnog žirija. U čast ovog uspjeha u srijedu veče je na sceni Nikšićkog pozorišta izvedena nagrađena predstava, nakon čega je upriličena i dodjela nagrada.

Specijalna nagrada ,,Ardalion“ dodijeljena je glumcu Vladanu Gajoviću, rođenom Nikšićaninu, za završni monolog Budimira Stanišića. On je za Pobjedu govorio o veli-

Scena iz predstave „Heroj nacije“

kom uspjehu Nikšićkog pozorišta, svojoj ulozi, društvenim mrežama, medijima i današnjem svijetu kao globalnom rijalitiju...

POBJEDA: Kako doživljavate ovaj istorijski uspjeh Nikšićkog pozorišta i što mislite da je ključna formula koja je dovela do takvog rezultata?

GAJOVIĆ: Nema tu nikakve formule. Treba ,,samo“ uklopiti dobar tekst, dobru podjelu, dobrog reditelja i još

Ognjište modernog doba je televizor POBJEDA: Žiri je u obrazloženju nagrade istakao da uloga Budimira Stanišića dobija svoje puno značenje u tom završnom monologu, smještajući ga na raskršće dramskog i filmskog izraza. Kako ste uspjeli postići taj spoj izraza, koji je blizak filmskom senzibilitetu i kadru, a istovremeno zadržati energiju i direktnost potrebnu za pozorišni monolog?

GAJOVIĆ: Ivan M. Lalić je ovaj komad napisao prije više od dvadeset godina

i on nikada nije zaživio ovako kao sada. Reditelj je i tako aktuelan tekst i cijelu predstavu napravio još više živim i porodičnim. Porodica se oduvijek okupljala oko ognjišta u cilju zbližavanja.

Vremenom pojam ognjišta postaje jedan od najvažnijih simbola u ljudskoj kulturi.

Ognjište modernog doba je televizor. Sav namještaj nam je usmjeren prema njemu, više od pola vijeka okupljamo se oko njega i utvrđujemo identitet svoje porodice kroz jednosmjernu komunikaciju sa tim magičnim ekranom. A što

mnogo stvari počev od uprave Nikšićkog pozorišta, koja je imala sluha da prepozna i odluči se za jedan ovakav projekat, pa preko svih zaposlenih u pozorištu koji su uvijek bili spremni da pomognu. Sve je bilo potčinjeno radu na ovoj predstavi. E pa, upravo zbog svih njih, zbog grada Nikšića i gradonačelnika i svih ljudi koji vole i pomažu pozorište drago mi je da je predstava tako dobro prošla, da ne kažu da se događa kada komunikacija postane dvosmjerna, ima li uopšte komunikacije, ima li dijaloga... Nema. Tako ognjište, u stvari, televizor postaje uzrok raspada jedne porodice.

Najveće bogatstvo ovog teksta i ove predstave jeste u tome što se čovjek otrže od besmisla sa pobjedničkom željom i ljubavlju koju ni smrt ne može da prekine.

Budimir ne pristaje da bude dio te jednosmjerne zavjere i on se odlučuje na smrt.

To je taj monolog na kraju komada koji traje sigurno nekih sedam-osam minuta, koji je vrhunac cijele predstave. Reditelj ga je zamislio tako da djeluje blisko filmskom senzibilitetu i izrazu.

smo ,,džaba krečili“. Nije mala stvar i ne dešava se tako često da na jednom pozorišnom festivalu bude tako jednoglasno odlučeno da predstava osvoji toliki broj nagrada. Posebno zahvaljujem i članovima žirija koji su imali hrabrosti da se odluče na takav korak. Još jednom ponavljam – veliki uspjeh i Nikšića i Nikšićkog pozorišta.

POBJEDA: Vaša nagrađena uloga u predstavi ,,Heroj nacije“ jeste uloga Budimira Stanišića – čovjeka kojeg mediji lažno proglase mrtvim. Kako ste pristupili izgradnji lika koji je žrtva medijske manipulacije i na koji način ta tema odjekuje u današnjem društvu?

GAJOVIĆ: Kao i u svakoj predstavi, najprije sam se posvetio analizi teksta, pa onda i svog lika i njegovim odnosima sa ostalima, zajedno sa rediteljem i ansamblom Nikšićkog pozorišta. Tokom rada postepeno sam ulazio u njegov svijet, trudeći se da razumijem stanje čovjeka koji polako gubi sebe, a da u početku nije ni svjestan. To je istovremeno i veliki izazov i veliko uživanje. Budimir je lik pun emocija, između straha, zbunjenosti i rijetkih trenutaka jasnoće. Povezao sam se sa njegovim unutrašnjim svijetom i sa pričom koju nosi. Budimir

Manifestacija ,,KREATOR LAB 1.0“ danas u Mojkovcu, planirana tri predavanja

Razvoj kreativnih industrija kod mladih PODGORICA – Manifestacija pod nazivom „KREATOR LAB 1.0“, čiji je cilj promocija i razvoj kreativnih industrija kod mladih sa sjevera Crne Gore, biće održana danas u Mojkovcu.

Program počinje u 14 sati u multimedijalnoj sali Opštine Mojkovac, a predavači i govor-

nici će biti crnogorski autori koji su ostvarili uspjeh i regionalnu prepoznatljivost u različitim oblastima kreativnih industrija – stručnjak u oblasti VFX-a, digitalne animacije i vještačke inteligencije Jovan Mijušković (Podgorica), interdisciplinarni umjetnik, dobitnik ovogodišnje Gran pri nagrade Podgoričkog salona,

kao i nagrade Milčik za 2024. godinu Aleksandar Ostojić (Pljevlja), i filmski profesionalci i koautori serijala u produkciji „Estavela“ Matija Jovanović (Podgorica) i Milo Vučinić (Nikšić).

Mijušković će imati predavanje na temu „Od ideje do finalnog proizvoda: AI alati u kreativnim procesima“, dok

će Ostojić održati prezentaciju „Inicijativa, umjetnost i grad: Murali kao proces urbane transformacije“. Vučinić i Jovanović govoriće na temu „Snimiti seriju u Crnoj Gori: Primjer Estavela“.

Putni troškovi obezbijeđeni su za sve mlade iz drugih gradova koji žele da prisustvuju programu i učestvu-

Kultura

Subota, 27. decembar 2025.

de u Užicu

Digitalizovan jedan od najznačajnijih crnogorskih rukopisa iz 15. vijeka

Glumac Vladan Gajović

Aktuelnost ovog teksta i ove predstave je u direktnoj vezi sa rastućom sveopštom informacionom agresijom koja direktno prijeti da izbriše malu, tanku liniju između naših života i virtuelnih istina koje nam plasiraju mediji. Kao da nezaustavljivo idemo ka situaciji u kojoj granica između ,,offline“ i ,,online“ života više ne postoji. Zato sam i rekao da ćemo, a već jesmo, postati glumci u jednom globalnom rijalitiju. Odavno igramo kako nam drugi sviraju. Lutke za koje neko moćan povlači konce i one se kreću i rade ono kako taj neko želi. Počev od korone pa naovamo to je postalo svima jasno.

POBJEDA: Kako ste primili vijest o proglašenju Nikšića Evropskom prijestonicom kulture 2030. godine u kategoriji zemalja potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i smatrate li da je to šansa da se kulturna scena u gradu trajno revitalizuje?

GAJOVIĆ: Nijesam mogao da pratim, a ne znam da li je i bilo nekog TV prenosa cijelog tog izbora, ali kad sam vidio, naravno da sam se obradovao. To je veliki, ogroman uspjeh. I svako normalan će tako rezonovati. Da, jeste velika šansa da se grad i kulturna scena izdignu na jedan mnogo viši nivo i biće mi čast ako budem mogao da makar malo doprinesem tom uspjehu.

A. RADOVIĆ

h sa sjevera ju u otvorenoj diskusiji koja će uslijediti nakon predavanja i radionica (Prijave putem mejla: nvo.reanimacija@ gmail.com).

Projekat organizuju produkcija Protos Film i NVO Reanimacija uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Mojkovac, sa ciljem razvoja dugoročne platforme

za promociju kreativnih industrija među mladima na sjeveru Crne Gore.

A. Đ.

Digitalizovanu verziju „Cetinjskog psaltira“ omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba (NSK) koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349.

Rukopisni „Cetinjski psaltir“ datira se u prvu četvrtinu 15. vijeka i bio je napisan u nekom od skriptorijuma na Skadarskom jezeru krajem vladavine dinastije Balšića do 1421. godine. Tada su ovi crnogorski vladari snažno podržavali prepisivanje bogoslužbenih rukopisnih knjiga u skriptorijumima manastira skadarskog basena, navodi se u predgovoru priređivača Ivana Ivanovića, generalnog sekretara Matice crnogorske i Dragice Lompar, doskorašnje direktorice NB „Đurđe Crnojević“.

- Cetinje u posljednjoj deceniji 15. vijeka postaje nova crnogorska prijestonica dinastije Crnojevića, a „Cetinjski psaltir“ je jedna od prvih rukopisnih knjiga donešenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira, kao sabornog hrama već oficijalizovane Crnogorske pravoslavne crkve. Formiranje manastirske biblioteke s rukopisnim knjigama i aktiviranje prepisivačke književne djelatnosti je bila osnova za uspostavljanje Cetinjskog duhovnog i književnog centra kao

Matica crnogorska

PODGORICA – Fototipsko izdanje značajnog crnogorskog rukopisa – „Cetinjskog psaltira“ iz 15. vijeka, objavljeno u izdanju Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“, sada je dostupno i kao elektronsko izdanje u prigodnoj opremi.

Elektronsko izdanje psaltira

Elektronsko izdanje „Cetinjskog psaltira“ dostupno javnosti novog središta crnogorske pismenosti. „Cetinjski psaltir“ je stoga služio i kao predložak za nove prepise ove važne starozavjetne biblijske knjige – navode priređivači.

Izdanje prati pogovor na crnogorskom i engleskom jeziku istaknutog crnogorskog medievaliste prof. dr Božidara Šekularca koji je obavio kodikološki opis ovog rukopisa i bio od velike pomoći prilikom

realizacije čitavog projekta.

- O značaju „Psaltira“ kao bogoslužbene knjige najbolje govori činjenica da je broj njegovih izdanja veći od cjelokupnog broja svih ostalih bogoslužbenih knjiga 15–16. vijeka – navodi Božidar Šekularac i dodaje da ovo djelo, pored religiozno-filozofske važnosti, ima poseban značaj u redovnom liturgijskom životu crkve.

Elektronsko izdanje „Cetinjskog psaltira“ urađeno je u tiražu od 100 primjeraka. Kao elektronska izdanja uskoro će biti objavljena i ostala fototipska izdanja Matice crnogorske, „Praznični minej“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, „Psaltir s posljedovanjem“ iz štamparije Crnojevića i „Praesbiteri Diocleatis Regnum SlavoAn. R. rum“.

Realizovan projekat „Nošnje, priče, lica. Fotografije iz srca naše opštine“

Trajan resurs za jačanje imidža Kolašina PODGORICA – Kolašinske narodne nošnje i tradicionalne igre prvi put su sistematski i savremeno predstavljene kroz profesionalni fotografski projekat „Nošnje, priče, lica.

Fotografije iz srca naše opštine“, koji spaja kulturno nasljeđe, prirodne pejzaže i savremeni vizuelni jezik u službi identiteta i turizma opštine Kolašin. Iza projekta stoji NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama.

Na prepoznatljivim lokacijama Bjelasice, kao i u kontrolisanim uslovima, kreirani su visokokvalitetni setovi koji na savremen i atraktivan način odgovaraju potrebama turističkog i kulturnog predstavljanja. Realizovani materijal daje sveobuhvatni vizuelni identitet narodnih nošnji i djelova nematerijalnog kulturnog dobra „Tradicionalne igre kolašin-

R. Srdanović

Jadranka Ilić/Tanjug

sadržajima od društva

je lik bogat slojevima i glumački je pravo zadovoljstvo ,,plivati“ u tako dobro napisanom materijalu. Preplavljeni smo medijima i društvenim mrežama i sve se više otuđujemo i postajemo društvo bez empatije.

Da li uticaj medija može i mora da bude toliko veliki? Sada je to svijet onih koji režiraju i nameću, onih koji vladaju po svaku cijenu. U tom nametanju i vladanju se razara zajednica, a pojedinac ostaje suočen sa pitanjem ima li smisla biti dio takve zajednice. Budimir se u jednom trenutku odlučuje da ne želi da bude dio takve namještene i vještačke zajednice. Moje je bilo da igram, kao i sve, punom snagom. Tako me je učio i moj veliki prijatelj, i kasnije i kum koji me je krstio davne 1989. godine u Manastiru Praskvica, moj dragi Petar Kralj. Volio je da kaže: ,,Kume, on slika oči – to je njegov problem, ali ja moram da igram ceo da bi on u tim očima video ono što treba“.

POBJEDA: Govoreći o svojoj ulozi kazali ste da ćemo ,,svi na kraju postati glumci u globalnom rijalitiju, a mislim da već jesmo“. Što je zapravo taj globalni rijaliti i postoji li izlaz iz njega?

GAJOVIĆ: Već sam rekao da smo preplavljeni društvenim mrežama, medijima, rijalitijima i raznim drugim sadržajima kojima je, izgleda, jedini cilj da se maksimalno otuđimo od društva. Riječ ,,društvo“ je postala velika i daleka.

15

Muškarci u narodnim nošnjama na padinama Bjelasice

skog kraja“, koji do sada nije imao adekvatan izraz u ovom segmentu. Sufinansijer projekta je Opština Kolašin putem konkursa namijenjenog nevladinim organizacijama, dok su značajnu logističku podršku pružili Centar za kulturu Kolašin i „Tri sove knives“. Ideja je realizova-

na u saradnji sa fotografom Radonjom Srdanovićem, prepoznatom po visokom estetskom standardu. Članovi KUD-a „Mijat Mašković“ bili su modeli tokom tri sesije koje su trajale po više od osam sati. Naročito priznanje organizatori odaju i vozačima koji su omogućili

odlazak brojne ekipe na teško pristupačne terene.

Ukupno 100 fotografija biće besplatno ustupljeno Turističkoj organizaciji Kolašin, JU Centar za kulturu Kolašin i Opštini Kolašin, sa mogućnošću korišćenja u kampanjama, vodičima, izložbama, štampanim i digitalnim publikacijama, kao i na društvenim mrežama. Na ovaj način opština dobija trajan resurs koji će služiti jačanju imidža Kolašina kao destinacije sa izraženim lokalnim identitetom. Društveni značaj projekta ogleda se kroz isticanje nosilaca nematerijalnog kulturnog dobra i podsticanje svijesti lokalne zajednice o ulozi nasljeđa u razvoju turizma i njenoj vrijednosti za buduće generacije.

Dio fotografija sadrži i provokativnu umjetničku interpretaciju kroz upotrebu rekvizita poput jatagana, preslice i elemenata pokladnog maskiranja, pri čemu je akcenat na metafori višeslojne snage žene u crnogorskoj istoriji. Posebnu draž daje i to što su kadrovi ovjekovječili i porodične tradicije u okviru KUD-a „Mijat Mašković“, gdje su majke, očevi i djeca, te braća i sestre već decenijama aktivni na sceni.

A. Đ.

16 Povodi

Subota, 27. decembar 2025.

Crnogorski pjevač Bojan Marović žrtva krađe identiteta koja se korisnicima društvenih mreža plasira putem interneta, a koja je generisana uz pomoć AI-ja PODGORICA - Da vještačka inteligencija nekada može biti i zloupotrijebljena svjedoči nam primjer crnogorskog pjevača Bojana Marovića. Naime, već duže vrijeme na internetu i društvenim mrežama kruže kratki video snimci (reelsi, shortsi i sl.) na kojima navodno on poziva korisnike da preuzmu igricu „Chicken Road“. U pitanju je regularna onlajn kazino igra. Ono što on, međutim, problematizuje jeste to što nije dao saglasnost da se njegov lik koristi kako bi se ona reklamirala.

RAZOČARANJE

Marović, u razgovoru za Pobjedu, priznaje da je to vidio tek prije nekoliko mjeseci.

Otkriva i da je dobio mnogo poruka od (bliskih) ljudi koji su mu pisali da su baš razočarani.

Ne krije da u početku nije shvatio što se zapravo dešava.

- Kada sam pogledao, poruke su bile užasne, jer ljudi znaju da sam veliki borac protiv bilo kog vida kocke, pa makar to bile i domine u bombone - istakao je Marović u razgovoru za Pobjedu.

Facebook/Printskrin

Printskrin

-

Lik i glas Bojana Marovića bez njegove dozvole iskorišćen u reklami generisanoj putem AI softvera

Problem je oglašavanje igara na sreću

Vještačka inteligencija može biti i klopka

U posljednje vrijeme internetom i društvenim mrežama kruže video-snimci i IMAO SLIČNIH reklame, generisani pomoću vještačke inteligencije („deepfake“ tehnologija), u PROBLEMA kojima se bez dozvole (zlo)upotrebljavaju likovi i glasovi javnih ličnosti Pojašnjava da se na tom vivara. Čovjek se nikada ne smije dovesti u konotaciju koja može da našteti njemu, porodici i/ili okruženju. To što se bavim muzikom i javna sam ličnost ne znači da sam „glineni golub“ kojeg svako može da uzme pod svoje i s njegovim likom ili djelom, iz sebi znanih interesa, plasira to kako mu odgovara - navodi Marović.

Predočio je i da je već imao sličnih problema.

Već sam imao nekoliko puta problem zbog mašte pojedinaca i naslova zbog kojih se, na svu sreću, nije završilo loše po mene, ali ne i po drugu stranu, jer je pravni tim odmah reagovao - kazao je pjevač.

PROTIVNIK KOCKANJA

Tvrdi i da, za razliku od mnogih javnih ličnosti koje promovišu kocku, on to ne radi.

- Ne volim da navlačim ljude

Facebook/Official

deo-snimku, koji je generisan uz pomoć vještačke inteligencije (AI), vidi on kako nagovara ljude da ulože 10 ili 15 eura, kako bi zaradili novac lako, igrajući igicu „Chicken Road“.

- Zamislite da se probudite i da neko preko vještačke inteligencije iznese stvari koje mogu da dovedu u zabludu ljude, izazovu opasnost po druge ili neki vid drugog sadržaja koji može da ugrozi direktno vaš život. Za neke stvari se odgo-

Marović ne podržava bilo kakav vid klađenja

na laku zaradu. Iz tog razloga mi nije svejedno. Živim časno i pošteno, nijesam nikada želio da budem dio toga. Mnogo puta su mi se nudile velike sume, kao: „ma uzmi, niko nije imun na novac“. Kod mene je to drugačije, stav je stav, obraz je obraz i sa tim nema trgovine - priča Marović.

Smatra da je ovo pokušaj da se njegovo „ime i rad dovedu u užasnu konotaciju“.

Poručuje da ne želi da učestvuje u „stvarima koje su tog tipa“.

- Jednostavno, od mene to ne očekujte. Advokati se sada bave time i ja sam prepustio da se to završi na pravi način. Ja sam muzičar, a pravnicima ostavljam da se bave svojim zadatkom. Za sada sve ide svojim tokom.

Prema njegovom mišljenju, vještačka inteligencija je pokazala da može biti klopka, pogotovo u slučaju zloupotrebe ili krađe identiteta.

- Meta je dala prostor da se neko reklamira i zloupotrijebi moj lik. Iskreno, ko god da se usudio da to uradi mora da odgovara. Dalji koraci su na

Sergej Ćetković objavio novu pjesmu

„Ljube“ intimna posveta porodici Jedan od najcjenjenijih crnogorskih i regionalnih kantautora Sergej Ćetković objavio je novu pjesmu. „Ljube“ donosi toplu priču o ljubavi, bliskosti i porodičnim vrijednostima.

Singl je, pojasnio je Ćetković, posveta njegovoj supruzi Kri-

stini, kao i njihovim kćerkama Loli i Mili.

Muziku potpisuje Aleksandra Milutinović koja je, zajedno sa njim, radila i na tekstu pjesme.

Za aranžman i produkciju pobrinuo se Mahir Sarihodžić, a ekranizaciju Aleksandar Kerekeš i Džejlan Ibrahimović.

- Dragi moji, uživajte u novoj pjesmi. Toliko smo se trudili da što prije ugleda svjetlost dana i evo je… Hvala Aleksandri Milutinović što me poslije toliko vremena ponovo pronašla u ovoj pjesmi. Hvala Mahiru Sarihodžiću na vremenu, prijateljstvu i fenomenalnom

aranžmanu i produkciji. Hvala Aleksandru Kerekešu i Džejlanu Ibrahimoviću na još jednoj divnoj video priči. Hvala vama, dragi moji, na podršci svih ovih godina. Hvala, Ljube moja - napisao je Sergej povodom premijere na zvaničnoj Fejsbuk stranici.

R. Z.

timu, jer ovo mora jednom da stane - zaključio je Marović za Pobjedu.

„CHICKEN ROAD“

„Chicken Road“ je onlajn kazino igrica. Pripada tzv. crash igrama, gdje učesnik ulaže određeni iznos novca, a zatim prati kako raste mogući dobitak. U jednom trenutku sve se prekida, pa igrač mora da odluči da li će povući novac ili rizikovati da izgubi sve što je uložio. Što duže čeka, potencijalni dobitak može biti veći, a samim tim i rizik da izgubi.

Ishod svake runde određuje računar pomoću posebnog programa, odnosno generatora slučajnih brojeva (RNG).

On nasumično odlučuje kada će se sesija prekinuti, pa igrač nema mogućnosti da utiče na ishod.

PREVARE

Igra „Chicken Road“ sama po sebi nije automatski prevara.

Može, dakle, biti regularna i zakonita ukoliko se praktikuje na registrovanim i licenciranim sajtovima za onlajn igre na sreću koji je imaju u ponu-

di. Međutim, na internetu se pojavljuje veliki broj lažnih kopija i neovlašćenih verzija ove igre. Čest oblik prevare su aplikacije koje se nude za preuzimanje van zvaničnih prodavnica, najčešće u vidu tzv.

APK fajlova (instalacioni fajl za Android telefone). Njegovo preuzimanje sa neprovjerenih izvora može dovesti do krađe podataka, novca ili potpune kontrole nad uređajem.

Ipak, u ovom slučaju, sporan je način na koji se ove igre reklamiraju.

PROBLEMATIČNO OGLAŠAVANJE

U posljednje vrijeme sve češće se koriste video-snimci i reklame generisane pomoću vještačke inteligencije („deepfake“ tehnologija), a u kojima se bez dozvole upotrebljavaju lik i glas javnih ličnosti. Pošto su fotografije i snimci javnih osoba lako dostupni na internetu, softveri za vještačku inteligenciju ih kombinuju za kreiranje uvjerljivih, ali lažnih promotivnih poruka. Takva praksa se trenutno nalazi u sivoj zoni, jer zakoni u mnogim državama, pogotovo u dijelu krađe i zloupotrebe identiteta, još nijesu u potpunosti prilagođeni brzom razvoju ove tehnologije i izazovima koje produkuje.

Milovan MARKOVIĆ

Hronika Podgorice

Subota, 27. decembar 2025.

17

Ekipe Puteva završile izgradnju saobraćajnice duge 850 metara u naselju Zelenika

RADOVI

Tehnički direktor ,,Puteva“ Bojan Popović kazao je za Pobjedu da je u okviru rekonstrukcije saobraćajnice prema naselju Zelenika sastrugan stari sloj asfalta, ugrađena dva nova i izgrađeni trotoari i ivičnjaci, a da je prije toga završena izgradnja nove saobraćajnice i trotoara na drugoj strani magistrale, prema Ćemovskom polju.

On je naveo da u ovoj fazi nijesu bili predviđeni radovi na pružnom prelazu koji se ukršta sa saobraćajnicom u ovom naselju, jer je u pitanju privatna svojina, pa je na tom mjestu izgrađen trotoar za novu saobraćajnicu.

Glavni grad u narednoj godini planira više projekata u oblasti digitalizacije i inovacija, a iz Službe za informacioni sistem najavljuju, između ostalog, da će i manjim opštinama omogućiti da pristupe njihovoj digitalnoj infrastrukturi.

Rukovodilac Službe za informacioni sistem Nikola Mićunović najavio je projekat uvođenja sistema javnih bicikala, tzv. bajk šering, koji bi građanima omogućavao da iznajme bicikl i koriste ga za prevoz do željene destinacije.

- Sekretarijat za saobraćaj raspisao je poziv za studiju „bajk šering“, koja će biti osnova za dalju realizaciju, a takođe radili smo određena istraživanja zajedno i sa kolegama iz NVO Biciklo.me, razmatrali smo više

Oplemeniće prostor uz saobraćajnicu i ispod nadvožnjaka

I. MITROVIĆ

Radnici Puteva raščistili su i poravnali teren uz novu saobraćajnicu, a prema riječima tehničkog direktora tog gradskog preduzeća Bojana Popovića, u planu je da gradsko preduzeće Zelenilo uredi tu površinu, kao i prostor ispod nadvožnjaka. Kako ispod nadvožnjaka već postoji teretana na otvorenom, ti novi sadržaji dobro će doći mještanima ovog naselja za odmor i rekreaciju.

Nova saobraćajnica uz magistralni put M2

Gradonačelnik Saša Mujović obišao je juče sa saradnicima novu saobraćajnicu, a do nje su došli novim autobusom koji će saobraćati ka ovom naselju.

- Ovo je bila jedna od kritičnih dionica prilikom uključenja i isključenja na magistralni put, tako da na ovaj način dajemo

veliki doprinos bezbjednosti saobraćaja. Ovo je snažna poruka da se Podgorica razvija, da su svi djelovi grada podjednako važni. Želim da najavim da ćemo tokom 2026. godine nastaviti sanaciju puteva unutar naselja, nećemo stati i važno mi je da istaknem da ono što

Glavni grad počne da radi da to i završi, jer stojimo iza svakog datog obećanja - kazao je Mujović.

ULAGANJA

Zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić zahvalila je svima koji su podržali ideju

i realizaciju ovog projekta.

- U naselje Zelenika nije se ulagalo više od 20 godina i samim tim smo pokazali da smo i na ovaj prioritet gledali isključivo kao na javni interes svih su-

Orezaće zelenilo oko saobraćajnog znaka i na trotoarima Uz magistralni put M2 na nekoliko mjesta primjetno je da je drveće preraslo preko trotoara i u potpunosti zaklonilo saobraćajni znak koji obavještava vozače da ulaze u Podgoricu. Tehnički direktor ,,Pute-

I. MITROVIĆ

Ekipe gradskog preduzeća Putevi izgradile su novu saobraćajnicu uz magistralni put M2 (bulevar prema Zeti, na Ćemovskom polju) i rekonstruisale postojeću s druge strane (prema naselju Zelenika).

Riječ je o saobraćajnici dugoj 850 metara, a vrijednost projekta je bila 400.000 eura. Osim poboljšanja uslova za vožnju i kretanje pješaka, glavni cilj je veća bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, pa su ove dvije saobraćajnice povezane ispod nadvožnjaka kako bi vozači mogli lako da se uključe na bulevar koji vodi prema gradu, a da pritom ne moraju da sijeku dvije saobraćajne trake koje vode prema Zeti i primorju, što je do sada bio slučaj. Zaštitnim stubićima zatvoren je dio raskrsnice gdje su se vozači do sada uključivali na saobraćajnicu koja vodi prema gradu, na način kako je to urađeno prije nekoliko godina nakon izgradnje slične saobraćajne veze, nekoliko stotina metara dalje.

I. MITROVIĆ

Za bezbjedno priključenje na magistralu prema gradu

va“ Bojan Popović kazao je da se radi i na sanaciji horizontalne i vertikalne signalizacije u ovom dijelu grada, te da će u okviru tih radova biti orezano i pomenuto drveće.

Zaklonjen znak na ulazu u Podgoricu

Ambiciozni planovi Službe za informacioni sistem za narednu godinu

Pripremaju uvođenje sistema javnih bicikala opcija – kazao je Mićunović.

On je podsjetio da je prije nekoliko dana odobrena za dalju realizaciju prijava projekta „Izrada softverske platforme i modela neophodne infrastrukture sistema upravljanja za ,,bikesharing“ (sistem javnih bicikala) na Program finansiranja inovativnih rješenja u javnom sektoru (GOVTECH) koji realizuje Fond za inovacije Crne Gore.

Cilj tog projekta je razvoj savremene softverske platforme i prateće infrastrukture za efikasno upravljanje sistemom javnih bicikala, čime se stvaraju uslovi za unapređenje održive urbane mobilnosti, smanjenje saobraćajnih gužvi i podsticanje ekološki prihvatljivih vidova prevoza u Podgorici.

Rukovodilac Službe za informacioni sistem podsjeća da je Glavni grad dio jedinstve-

nog sistema za elektronsku razmjenu podataka na državnom nivou, što službenicima omogućava da u realnom vremenu preuzimaju podatke koje su građani ranije morali lično da dostavljaju i čekaju na šalterima.

- To je veoma značajno za građane, zato što se time pojednostavljuju sve administrativne procedure, građani ne moraju da dostavljaju po-

trebne podatke i sve se odvija znatno efikasnije - kazao je Mićunović.

On ističe da će izaći u susret i manjim opštinama, omogućavajući im pristup digitalnoj infrastrukturi.

- To ćemo činiti s obzirom na to da se manje opštine, kao uostalom i mi, susrijeću sa izazovom nedostatka IT kadra.

To je problem u javnoj upravi, pa i u privatnom sektoru, ali je

građana i komšija koji ovdje žive. Raduje me što je ovo samo početak ulaganja u ovo naselje i kao što je i gradonačelnik rekao, posvećeno ćemo raditi i u narednoj godini, na zadovoljstvo svih građana - istakla je Ljiljanić.

Direktor Puteva Radoš Zečević zahvalio je mještanima Zelenike na strpljenju i naglasio da su održali riječ da će saobraćajnica biti otvorena do kraja ove godine.

- Zahvaljujem mještanima na strpljenju i vjerujem da će sa zadovoljstvom koristiti novu saobraćajnicu. Što se tiče reda vožnje, on će biti uredan i zadovoljiće potrebe mještana ovog naselja koji koriste gradski prevoz - kazao je Zečević.

I. MITROVIĆ u javnoj upravi još izraženiji naveo je Mićunović.

On je podsjetio i na još dva projekta, tj. sistema nadzora – jedan koji prati kritične lokacije za ilegalno odlaganje otpada (čija je primjena već u toku) i drugi, koji je u planu, sistem rane detekcije požara.

- Na određenim strateškim uzvišenjima u glavnom gradu biće postavljene termalne kamere velikog dometa koje su sposobne da na velikim daljinama detektuju plamen, kada je on tek u začetku. To je izuzetno važno za naše kolege iz Službe zaštite i spašavanja, jer će na taj način moći da prepoznaju požar u toj ranoj fazi i da izađu na vrijeme na samu intervenciju – kazao je rukovodilac Službe za informacioni H. P. sistem.

18 Feljton

Subota, 27. decembar 2025.

2.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU Piše: Vilijam Dž. STILMAN Pobuna se širila jer je cijela zemlja bila sazrela za nju, i zato što je vojno djelovanje Turaka bilo nedjelotvorno, neinteligentno i pogrešno usmjereno, nastojeći da izazove a ne da umiri ili ublaži nepokornost.

Pod vladom koja ne daje nikakvu osnovu ili motiv za lojalnost, pobuna je hronična čak i ukoliko je latentna; a pod vlašću Turaka nikada nema mira, samo primirja između osvajača i pokorenog, u kojoj nikada nije posredovao ni jedan zakon koji bi ograničio pravo pobjednika nad njegovom žrtvom. To je samo zakon sile u svom prvobitnom i nekristalizovanom ili nekodifikovanom stanju – produženo razbojništvo od kojeg je Evropa dugo strahovala, a kasnije priznato kao fatt accompli uz poštovanje koje ljudi odaju radu od četiri stoljeća, čak i kada je, kao u ovom slučaju, taj rad po sebi krajnje rđav. Ovakvo primirje, u svakom trenutku može prekršiti bilo koji musliman na sopstvenu odgovornost, što prirodno kao odgovor povlači spremnost raje da se u svakom trenutku pobuni. Svaki incident koji daje nadu u uspješnu pobunu, ili koji povećava nepravdu ugnjetavanja, odmah je praćen pobunom.

Oni koji su čitali zanimljivu knjiga gospodina Evansa (Artura) o Bosni i Hercegovini, znaće kakvo je bilo stanje tih provincija u trenutku izbijanja pobune. Ova posljednja nikada nije duže mirovala – interval mira od 1862. je vjerovatno bio najduži od osvajanja, što je vjerovatno bilo zbog činjenice da je te godine austrijska vlada uzela aktivno učešće u gušenju ustanka, i to tako efikasno, da je ostao utisak da se bez povoljnog raspoloženja Austrije ništa ne može učiniti. Čak i jedini značajniji poraz koji je Crna Gora imala u proteklom vijeku bio je zbog nemilosrdne blokade koju je Austrija uspostavila duž cijele svoje granice, sprečavajući isporuke municije, tako da su u posljednjim bitkama Turaka i Crnogoraca ovi drugi imali samo pet metaka na čovjeka. Težina baruta vrijedila je koliko i srebro, pa su ljudi prestali da se bore uviđajući da borba handžarima protiv pušaka i artiljerije predstavlja zaludno žrtvovanje života. Hercegovačke saveznike pokorile su austrijske trupe koje su djelovale s Turcima - nije bilo znakova ohrabrenja ni sa jedne strane, a Srbija je, uprkos datim obećanjima, dobila ustupke od Porte i bila beznadežno mirna. Turska je

Kritski ustanak je Turcima nanio težak udarac

Kritski ustanici 1867. godina

Uvjeren sam, gledajući na stvar sa utiscima koji se od tada nijesu izmijenili, da je Kritski ustanak učinio onaj hercegovački izvodljivim i uspješnim, te da je nakon ova dva, opstanak Otomanskog carstva postao nemoguć stoga bila pobjednik pod okolnostima koje su njenu pobjedu činile nesigurnom; dugovala je Austriji zbog pomoći, i to je postigla sa snagama koje su u velikoj mjeri bile demoralisane zbog nekoliko krvavih katastrofa, a to ih je dovelo i do potpunog prezrenja prema ljudskom životu, što je karakterisalo Omer-pašinu strategiju. Da su Crnogorci (1862.) u posljednjem trenutku uspjeli da pribave municiju potpuno bi preokrenuli tok rata, jer Turci nijesu osigurali nijedan položaj od vitalnog značaja, i obavili su samo mali dio posla koji je trebalo uraditi da bi se zaista pokorila Crna Gora.

(Omer-paša se u svojim izvještajima pretvarao da je stigao do Cetinja, ali u stvari on nikada nije vidio to mjesto, a položaji koje je trebalo zauzeti prije nego stigne do njega bili su toliko jaki da bi njegova vojska, takva kakva je, vjerovatno bila oslabljena, i ne bi tamo mogla stići čak ni pri obeshrabrenom otporu crnogorskih snaga. Sam Omer je u Konstantinopolju rekao mome prijatelju da, u slučaju da je

knjaz poslao 5.000 novih ljudi protiv njegove vojske kada je stigla do Rijeke, on ne bi mogao pružiti efektivan otpor i bio bi primoran da odustane od svog osvajanja.)

U to doba, Kritski ustanak je zadao Osmanskom carstvu udarac od kojeg se, u svom propadanju, nikada nije moglo oporaviti. Troškovi tog rata - preko 50 hiljada ljudi i 10

miliona funti - bili su preveliki da bi se oporavila njegova opadajuća vitalnost, dok je muslimansko stanovništvo bilo demoralisano katastrofalnim odlivom najsposobnijih ljudi. Pred kraj kritskog ustanka, vojnici koji su trebali da otplove za Krit bili su toliko isprepadani ovom službom da su dezerterstva bila veoma česta a odbojnost opšta. I najveći napor koji je Porta od tada uložila da suzbije srpsku pobunu i stvori vjerski entuzijazam nije vratio stari moral muslimanskom stanovništvu, niti izbrisao veliko obeshrabrenje koje je proizvela kritska pobuna. I što god da je bio slučaj sa turskim trupama kod Aleksinca, protiv Srba, bez ikakvog ustezanja mogu saopštiti da su u Hercegovini i pred crnogorskim linijama pokazivali sve samo ne dobar moral – što se, zapravo, može naći samo kod sila sa opadajućom vojnom snagom. Njihovi najbolji bataljoni nijesu se mogli porediti sa onima koji su došli na Krit 1867. godine, dok su loše upravljanje i de-

Bez ikakvog ustezanja mogu saopštiti da su u Hercegovini i pred crnogorskim linijama turske trupe pokazivale sve samo ne dobar moral – što se, zapravo, može naći samo kod sila sa opadajućom vojnom snagom Krivošije, 1878. godina

Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, slikar, novinar i publicista koji je boravio u Hercegovini i Crnoj Gori 1875-1877. godine, nakon čega je, objavio djelo „Hercegovina i posljednja pobuna: uzroci potonje i lijekovi“ (London, 1877). Ovdje donosimo veći dio te knjige. Priredio Slobodan Čukić Napad Turaka na manastir Arkadi tokom Kritskog ustanka, The Illustrated London News, 1867. godina

moralizacija na višim nivoima bili još upečatljiviji. Uvjeren sam, gledajući na stvar sa utiscima koji se od tada nijesu izmijenili, da je Kritski ustanak učinio onaj hercegovački izvodljivim i uspješnim, te da je nakon ova dva, opstanak Otomanskog carstva postao nemoguć, čak i ako Rusija ne bi uspjela da ga potpuno sruši. Sloveni su napredovali u političkom znanju i moralnoj snazi, uprkos ugnjetavanju, a muslimani su slijedili uobičajeni kurs naroda koji vladaju bez obzira na pravdu ili političku ekonomiju, uništavajući izvore vlastite moći, bivajući sve slabiji i gubeći oslonac sa svakom generacijom.

Namjerno sam izbjegavao bilo kakav spomen agitacije u Bosni, ne samo zato što nijesam ništa od toga vidio, već zato što je ova očito bila odraz one hercegovačke; nikada nije imala velikog značaja ni snage. U Hrvatskoj je, međutim, bila osobena, pokazujući borbenost i nesalomivost katolika, kao što je u Hercegovini bio slučaj sa pravoslavnim hrišćanima.

POGLAVLJE I

Po dolasku u Trst krajem avgusta 1875. godine, ustanovio sam da postoji vrlo malo znanja ili interesovanja za hercegovački pokret. Znalo se da se po Kleku, Trebinju i Zubcima kreću čete, ali se činilo da se o gornjoj Hercegovini ništa ne zna. Dvije-tri čete bile su formirane u Pivskoj, Banjanskoj i drugim oblastima na neposrednoj granici Crne Gore, u kojima je bio prisutan crnogorski elemenat kao i mnogo Krivošijana (austrijskih podanika iz Boke Kotorske), od kojih je većina bila pod komandom Hercegovaca. Izuzetak je bio Peko Pavlović, stari crnogorski turkoborac, čija se hrabrost okušala u više od šezdeset bitaka, a čije je prisustvo bilo neizostavni element u bilo kojem ratu ili pobuni protiv Osmanskog carstva u granicama ili blizu granica Crne Gore. U Trstu je postojao komitet koji je pomagao pokret, snabdijevajući ga oružjem i slanjem dobrovoljaca. Najveći nedostatak je bio u oružju i municiji, a Tršćanski komitet je u to vrijeme mogao slati samo stare nabijače svih modela (muzzle-loaders - oružje koje se puni kroz usta cijevi, prim. prir.), više poklanjane nego kupljene. Nije bilo plana u vezi bilo kakvog određenog cilja u ustanku, a sav pokretački duh koji sam mogao uočiti bio je hronično saosjećanje s ljudima za koje se znalo da su grubo potlačeni i koji su se borili protiv svojih gospodara. Politički ton koji sam zatekao bio je izrazito austrijski, a članovi odbora bili su svi Dalmatinci, za koje bi, kao i uopšte kod dalmatinskih patriota, najpoželjniji završetak afere bio spajanje Bosne i barem dijela Hercegovine sa Dalmacijom. Ruskog uticaja ili oslanjanja na Rusiju nije bi(Nastavlja se) lo.

Stil 19

Subota, 27. decembar 2025.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Samouvjeren biznis stil Maje Raičević pomjera granice Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi.

Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu.

Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira?

Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo



Gospođa Raičević u modnoj pojavi plijeni stavom i samouvjerenošću i odabranim kvalitetnim odjevnim komadima. Rijetkost je odabrati ovakvu boju za business look, ali to u stvari i jeste jedna od boja koja je standardna za poslovno oblačenje. Saliveno stoji i kao odijelo i kao kombinezon. Pored odličnog dizajna ističe se i marama koja ima moderan dezen, kreativan i nesvakidašnji.

MARKO LAKIĆ

PR CENTAR

PR CENTAR

MAJA RAIČEVIĆ

Ana Milo



Gospodin Lakić i njegov business look na prvi pogled djeluju idealno. Sako sa dezenom koji je čest, ali rijetko kombinovan sa teget košuljom.

Forma osobe koja odgovara formi odijela.

Ali, postoji modni momenat prsluka i pantalona koji su u drugom dezenu od sakoa, i koji dugmićima odvlače pažnju.

Muški poslovni look koji je lijep za oko, ali je prenatrpan i samim tim nije moćan na način na koji bi trebalo da bude.

Hair style i male up apsolutno su primjereni i u balansu sa modnim stilom koji će definitivno tek imati uticaj na business oblačenje na crnogorskoj sceni.

3 PR CENTAR

DRAGOLJUB DUŠKO VUKOVIĆ



5

Nonšalantan i kreativan modni stil novinara često i iznenadi i šokira javnost.

Rijetko ga dobro kombinuju, možda čak i pretjeruju, ali ovdje imamo klasik odijevanja sa vrlo fino uklopljenim paletama boja. Formalnije bi bilo da je u svemu tome ukombinovan i sako ili čak i prsluk, da bi se dobila elegantnija nota i samog stila i poslovnog pristupa.

PR CENTAR

UNA VUKOTIĆ



Često se dešava da odjevni komadi odvojeno imaju veću vrijednost nego kada su u jednom modnom looku, a nedovoljno dobro ukombinovani.

Zaslužena je visoka ocjena jer je sako sa brošem nešto što je vanvremensko, posebno u dezenu i kvalitetu materijala.

Svakako jedan čist i zanimljiv modni odabir koji može biti stilski mnogo vredniji ukoliko se njemu posveti samo malo više pažnje.

VESNA RATKOVIĆ

PR CENTAR

Odmah zatim, slijedi i polurolka, koja pruža mio i lijep prizor kako karakterno tako i modno. Stilska greška desila se u odabiru i boje i forme pantalona, nažalost.

2 

Slojevito oblačenje i ne mora da se vidi previše u odjevnim komadima da bi se tako nazivalo. Ponekad može i biti takvo da ako se kombinuju različiti materijali dovede do modnog kolapsa. Za oko nije prejaka modna pojava koja odbija, ona je čak u paletama boja koje su zemljane i djelimično umirujuće.

Problematika je u prejakom aksesoaru, kao šari, čipki, dugmićima i mnogim drugim stvarima na samoj osobi. Sigurno je da postoje odjevni komadi kao što je jakna-sako i suknja koji se idealno mogu kombinovati, ali ovoga puta oni nijesu iskorišćeni na pravi način.

4

1

20

Subota, 27. decembar 2025.

Budućnost štampe Piše: Nenad ZEČEVIĆ Budućnost štampe danas se gotovo uvijek sagledava kroz prizmu krize, a znatno rjeđe kroz prizmu njenog stvarnog uticaja. Iako su tiraži dnevnih novina mali, štampani mediji u Crnoj Gori i dalje ostaju uticajni medijski dinosaurusi: spori, teški, često proglašavani prevaziđenim, ali i da-

lje presudni u oblikovanju javnog mnjenja i postavljanju tema koje kasnije preuzimaju portali i televizije.

Dovoljno je zapitati se kakav bi danas bio digitalni medijski prostor bez štampe u Crnoj Gori. Bez dubinskih analiza, bez konteksta i bez profesionalnih standarda koji su decenijama građeni upravo u novinama. Nije slučajno što gotovo sve televizije u Crnoj Gori, ali i u regionu imaju preglede štampe, jer štampani mediji i dalje proizvode sadržaj koji određuje dnevni red.

Ipak, ključno pitanje ostaje otvoreno: hoće li štampani mediji uopšte postojati za

pet ili deset godina i u kojoj formi? Tržišni pritisci su sve jači, oglašavanje se gotovo u potpunosti seli na digitalne platforme, troškovi štampe i distribucije rastu, a mlađa publika navike informisanja formira isključivo na pametnim telefonima. U takvim uslovima, budućnost štampe više nije pitanje prestiža ili tradicije, već pitanje ekonomske održivosti. Čak su i najuticajniji svjetski listovi poput The New York Timesa, The Guardiana i The Washington Posta bili primorani da smanjuju obim štampanih izdanja i razvijaju digitalne pretplatničke modele. Ako se takvi

zaokreti dešavaju u najrazvijenijim medijskim sistemima sa ogromnim tržištem od 500 miliona, onda je jasno da manja tržišta nemaju luksuz ignorisanja realnosti.

Dodatni, ali sve snažniji izazov za budućnost štampe dolazi iz digitalnog ekosistema koji čine vještačka inteligencija, portali i društvene mreže, kao savremeni pandani klasičnim medijima. U takvom okruženju, štampa ne može konkurisati tempu, ali može i mora konkurisati pouzdanosti, provjeri informacija, autorstvu i uredničkoj odgovornosti.

Budućnost štampe zavisiće od sposobnosti prilagođavanja tržištu i tehnologiji, ali

i od promjene unutrašnjih profesionalnih navika. Dio urednika i novinara i dalje je uvjeren da je posao završen onog trenutka kada tekst izađe u štampanom izdanju.

U ovakvom digitalnom okruženju, to je ozbiljna zabluda.

Kvalitetan tekst, kolumna ili analiza danas mora imati i digitalni život: moraju biti promovisani, kontekstualizovani i aktivno plasirani, ne radi popularnosti, već radi opstanka.

U malim državama izazovi su ogromni. Praksa pokazuje da zemlje sa manje od 800.000 stanovnika teško mogu dugoročno održati više nacionalnih dnevnih listova. Bu-

dućnost štampe u takvim sredinama, koje su kao i crnogorske, vjerovatno leži u lokalnim i regionalnim novinama, specijalizovanim izdanjima i snažnim digitalnim platformama koje nose autoritet tradicionalnog medija. Štampani mediji su, dakle, na prekretnici. Kao uticajni medijski dinosaurusi, oni još posjeduju kredibilitet koji ni tržište ni algoritmi ne mogu lako zamijeniti. Pitanje više nije da li se svijet promijenio: već da li će se štampa promijeniti dovoljno brzo da u tom svijetu opstane.

(Autor je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede)

Papirom protiv amnezije Piše: Mihailo JOVOVIĆ U zemlji sa malim tržištem, ograničenim resursima i stalnim političkim i ekonomskim pritiscima, Vijesti, Dan i Pobjeda su jezgro crnogorskog profesionalnog novinarstva. U njima radi najviše odličnih novinara, urednika, fotoreportera i ostalih medijskih

radnika - ljudi koji novinarstvo ne doživljavaju kao bilo kakav posao, već kao zanat sa misijom i ozbiljnu odgovornost. Tri dnevne novine još žive prije svega zahvaljujući tvrdoglavosti onih koji ih još čitaju i još više onih koji ih svakog dana prave.

Ali hoće li štampani mediji i njihove redakcije u Crnoj Gori opstati nije pitanje puke nostalgije za jutarnjim šuštanjem papira, već važnog javnog interesa.

U velikom dijelu digitalnog prostora “vijesti” pišu algoritmi, anonimni entuzijasti, ratnici za tastaturama i prepisivači sa društvenih mre-

ža, a istina se mjeri brojem klikova. Štampani mediji, međutim, funkcionišu po staromodnom, ali i dalje najpouzdanijem principu: provjeri, pitaj još jednom, provjeri opet i koliko god puta treba i potpiši se. Iza svakog teksta (pa i grešaka) stoji ime i prezime, iza svake fotografije autor.

Zato štampani mediji nisu samo najstariji živi kanal svakodnevnog informisanja, već čuvar kolektivnog pamćenja u društvu koje hronično boluje od kolektivne amnezije. U novinama se važne teme ne gase za 24 sata, afere se ne napuštaju jer su „dosadne“, a moćni-

ci ne dobijaju luksuz da sačekaju novi (tuđi) problem kako bi stari nestao. Papir jeste sporiji, ali je upravo zato uporniji.

Samo profesionalne redakcije imaju znanje, snagu i želju da u malim zajednicama osvijetle zamagljene granice između vlasti, biznisa, politike i porodičnih i privatnih veza. Takvo novinarstvo ne nastaje iz utiska, već iz činjenica, jer novinari dnevnih novina traže dokumenta, idu na teren, pitaju one koji znaju...

Tačno je da borba za život štampe ponekad može ličiti na šminkanje mrtvaca - tiraži bukvalno padaju ka-

ko prosječna čitalačka populacija napušta ovaj svijet - ekran je postao glavno mjesto informisanja. Ali ključna činjenica ostaje: u ovim redakcijama se i dalje pravi najkvalitetnije novinarstvo u Crnoj Gori.

Posebno mjesto na toj maloj, ali bitnoj sceni, imaju Vijesti. Ne zato što smo savršeni (ne možemo biti mnogo bolji od Crne Gore, ali se itekako trudimo), već zato što smo uporni - moć i moćnike ne tretiramo kao ukras, već kao stalnu temu za debelu lupu. Vijesti su važne jer su u sredini koja je kritiku dugo shvatala kao ličnu uvredu normali-

Stamenost novina, opipljiv osjećaj istine Piše: Mladen MILUTINOVIĆ Tradicionalni štamapani mediji nastoje da prevaziđu sve izazove današnjice koja nije blagonaklona prema ovoj vrsti novinarskog izraza i često se govori da “novine više nijesu u modi”. No, to nije tačno.

Novine će uvijek biti u modi jer to nije trend koji prolazi, već klasični medij koji se pri-

lagođava. Počeli smo na pisaćim mašinama, a danas imamo najsavremenija sredstva za pisanje po papiru. Sa druge strane, sloboda štampe je demokratsko lice jedne države, i u svakoj ozbiljnoj zemlji, a držimo da je naša takva, važno je zadržati raznolikost.

Pisanje u javnom interesu, a ne javnom interesovanju bila je i ostala sposobnost Dnevnih novina “Dan” da ostanu vjerne tom principu onda kada su mnogi htjeli da

budemo drugačiji. Stamenost je ključ opstanka dnevne štampe i ako bi je preveli na filozofsku ravan onda bi to bio citat Martina Lutera Kinga: “Ako ne možeš da letiš, onda trči. Ako ne možeš da trčiš – hodaj. Ako ne možeš da hodaš, onda puzi, ali šta god radio – samo nastavi da se krećeš naprijed”.

Ovo je princip po kojem se krećemo naprijed od davne 1998. godine kada smo se prvi put pojavili na kioscima.

Možda danas ne letimo, ali ni ne puzimo. Sigurno je jedno, a to je da se krećemo naprijed. Novine uspijevaju da opstanu i pored društvenih mreža, dominacije digitalnog sadržaja, kratkih formi koje se lakše čitaju i tehnološki naprednih platformi.

Oslonjamo se na one kojima je čitanje stil života i koji vole miris, estetiku i etiku novine, opipljiv osjećaj istine.

Tačno je da se u vremenu pada tiraža, smanjenja prihoda

od oglašavanja i promjena navika publike posluje teže.

Zato razvijamo digitalna izdanja, nove forme sadržaja i kombinovane modele poslovanja. Međutim, suština nije u tehnološkom prilagođavanju, već u očuvanju profesionalnih standarda. Za razliku od brzih i često nepouzdanih informacija na digitalnim platformama, dnevna štampa istrajava u provjeri činjenica, analitičkom pristupu i odgovornom izvještavanju.

zovale kritičko novinarstvo.

Važne su i zato što su stvorile generacije novinara svjesnih da sloboda štampe nije fraza, već svakodnevan i mukotrpan, često nezahvalan posao.

Bez štampanih medija i njihovih redakcija, Crna Gora ne bi ostala bez informacija, već bez konteksta i odgovornosti za napisano. A društvo bez konteksta misli da zna sve, ali ne razumije ništa. Zato šuštavi papir sa mirisom olova nije zaostatak iz prošlosti, već jedan od posljednjih dokaza da javni interes još ima gdje da se zabilježi.

(Autor je glavni urednik Vijesti)

Štampani mediji nemaju koristi od javnog i ograničenog dobra, kao što je radio-difuzni prostor u kome bitišu elektronski mediji koji su u ekspanziji, ali opstaju i pokazuju da stamenost nije pasivno trpljenje krize, već aktivna borba. Posebno važna dimenzija je naša društvena uloga. U uslovima političkih i ekonomskih pritisaka, istrajavanje u nezavisnom i kritičkom novinarstvu predstavlja čin profesionalne hrabrosti.

Dnevna štampa, upravo zbog te upornosti, ostaje važan korektiv vlasti i čuvar javnog interesa. Šta god radio, samo nastavi da se krećeš naprijed.

(Autor je glavni i odgovorni urednik Dnevnih novina „DAN“)

Subota, 27. decembar 2025.

21

Arena

22 Košarka / Boks

Subota, 27. decembar 2025.

Budućnost Voli ubjedljiva protiv Mege u 11. kolu ABA lige

Nova „stotka“ kao lijepa uvertira za Turk Telekom Dvorana. „MTEL Morača“ Gledalaca: 550.

Sudije: Petek, Majkić i Gracin.

Sulejmon Megi Mejs Tompson Slavković Tanasković Ferel Jovanović Morgan Butsijel Nikolić Butej

19 12 8 2 7 11 4 4 20

100 82

(31:19, 22:19, 22:20, 25:24)

89% (18-16) 60% (35-21) 40% (35-14)

za 1 za 2 za 3

73% (15-11) 61% (41-25) 28% (25-7)

26 (7+19) Skokovi 36 (10+26) Blokade 4 1 Asistencije 19 16 5 Ukradene lopte 2 5 Izgubljene lopte 12 Faulovi 21 22

Milenković Luk Đulović Drezgić Marković Vukčević Kroflič Sibi Suigo Srzentić Gačić Mušicki

10 11 14 14 8 4 10 7 4 -

Žakelj: Imali smo maksimalno poštovanje prema Megi Andrej Žakelj Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je igračima „na pobjedi i boljem pristupu nego prije nekoliko dana, što je bilo najbitnije“.

- U napadu smo odigrali timski, otvoreno, razigrano, u formi, kao prošlu utakmicu. Odbrana treba da je bolja, kada smo malo „stisli“ u odbrani, imali smo brze napade i to tražim od igrača.

Bitna utakmica zbog utorka, igrači su to znali, imali smo maksimalno poštovanje prema Megi, bez potcjenjivanja i tako treba da bude u svakoj utakmicu. Mislim da smo zasluženo dobili utakmicu, Megi želim sve najbolje dalje, a mi moramo da se odmorimo i da se maksimalno spremimo za utorak – rekao je Žakelj.

Sa sinoćnje utakmice u Podgorici

minuta prije kraja četvrtine, a Džuvan Morgan je zakucao uz zvuk sirene sa maksimalnih 12 razlike na kraju ove dionice, u kojoj domaćin nije imao priliku nijednom da šutira sa linije bacanja.

Serijom 6:0, koju je zaključio Morgan polaganjem u kontri, Budućnost je nakon 79 sekundi igre u drugoj četvrtini stigla do 16 poena prednosti (38:22), a maksimalnih „plus 19“ (49:30) je imala na tri minuta i 24 sekunde do

kraja četvrtine, nakon koša Aksela Buteja. Prednost crnogorskog šampiona nije padala ispod 13 poena (49:36), a bilo je 15 razlike na poluvremenu (53:38), jer Budućnost nije upisala ni poen u posljednjih 90-ak sekundi.

Sulejmon je sa 19 poena (6-5 za dva, 5-3 za tri poena) bio ubjedljivo najbolji pojedinac u prvom poluvremenu (dvocifren je bio i Butej sa 11 poena), u kojem je Budućnost bolje šutirala i za dva (62,5 – 52,2

%) i tri poena (38,9 – 33,3 %), imala je četiri ukradene lopte više (5-1) i samo jednu izgubljenu (Mega sedam). Gosti su imali više skokova (20-15) i asistencija (9-8).

Iako je Mega početkom drugog poluvremena pokušavala da se vrati u meč (55:44), Đorđije Jovanović je sa tri trojke u prva četiri minuta bio najzaslužniji što je Budućnost vratila goste na distancu od 19 razlike (65:46). U četvrtini u kojoj je domaćin

kontrolisao igru i rezultat (22:20), bez većih problema, maksimalnu prednost je donio Nikola Tanasković (67:46), na četiri minuta i 41 sekundu do kraja trećeg kvartala. Tu razliku je Budućnost imala u još tri navrata, posljednji put na minut i 34 sekunde do kraja četvrtine, kada je oba bacanja ubacio Džejms Tompson, koji je ušao minut ranije. Mega je i dalje imala bolji skok (26-22), a nakon treće dionice i bolji

šut za dva poena (62,5 – 61,3 %), a Budućnost je bila preciznija za tri poena (38,5 – 21,4 %), imala je više asistencija (15-13) i ukradenih lopti (5-2), te manje izgubljenih (5-11).

U posljednjoj četvrtini prednost Budućnosti nije padala ispod 15 poena, a trojkom Flečera Megija, sredinom dionice, bilo je i 23 razlike (94:71).

Budućnost u narednom kolu, 11. januara, gostuje Zadru.

S. JONČIĆ

Danas i sjutra u Podgorici prvenstvo Crne Gore u boksu

BSCG

Za razliku od Beča, Podgoričani su protiv Mege odigrali sa manje oscilacija, a Žakelj je u igru uvodio 11 igrača. Nije igrao samo Andrija Slavković, a nije se u strijelce upisao jedino Zoran Nikolić, istina sa svega šest i po minuta igre.

Poslije mjesec i po dana, zbog povrede mišića, u tim se vratio američki centar Džejms Tompson, a ovaj meč je preskočio Oleksandr Kovlijar...

Sa pet trojki iz 10 pokušaja, skoro 70 odsto šuta za dva poena (12-8), predvođeni Rašidom Sulejmonom sa 12 poena (3-3 za dva, 4-2 za tri), košarkaši Budućnosti bili su neuhvatljivi za Megu u prvoj četvrtini (31:19), iako su gosti imali dva skoka više (9-7). Podgoričani su, međutim, bili bez izgubljene lopte u prvih 10 minuta (gosti tri). Mega nijednom nije vodila, a držala je priključak do sredine kvartala (16:12), kada je Budućnost poenima Sulejmona (trojka) i Jogija Ferela otišla na devet razlike (21:12). „Plavi“ su do prve dvocifrene prednosti (27:17) stigli nepuna dva

S. VASILJEVIĆ

Treći put u sezoni, drugi put uzastopno, košarkaši Budućnost Volija su „stotkom“ bili bolji od rivala – tim Andreja Žakelja pobijedio je Megu u „MTEL dvorani Morača“ sa 100:82, u 11. kolu ABA lige.

Podgoričani su drugi put u sezoni bili bolji od Mege (u Beogradu je bilo 98:65), upisali su ukupno devetu pobjedu u regionalnoj ligi, petu uzastonu. „Plavi“ su, tako, napravili lijepu uvertiru za posljednji ovogodišnji meč, možda i najvažniji u ovom dijelu sezone, protiv Turk Telekoma u Evrokupu, koji se igra u utorak, u kojem crnogorskom šampionu treba prava podrška sa tribina i pobjeda u borbi za prve dvije pozicije koje vode direktno u četvrtfinale.

Rekordan broj učesnika Matija Roganović

PODGORICA – Glavni grad će danas i sjutra biti domaćin prvenstva Crne Gore u boksu, najznačajnijeg domaćeg takmičenja koje će ove godine okupiti sve uzrasne i težinske kategorije.

Prema pristiglim prijavama ovogodišnje prvenstvo biće

najmasovnije do sada.

- To još jednom potvrđuje snažan razvoj i rast boksa u Crnoj Gori. Na takmičenju će nastupiti svi najbolji crnogorski bokseri, uključujući sve reprezentativce i najperspektivnije mlade nade - stoji u saopštenju Bokserskog saveza.

Borbe će biti održavane u ba-

lon hali ,,Venom“ u Podgorici, a publiku očekuju dva dana vrhunskog sporta, uz veliki broj kvalitetnih mečeva i snažnu konkurenciju u svim kategorijama.

Poseban dio programa planiran je u nedjelju u 12 sati, kada će, uoči finalnih borbi, biti dodijeljena priznanja najbo-

ljim bokserima u 2025. godini, čime će se na svečan način odati priznanje najuspješnijim pojedincima crnogorskog boksa.

Organizatori pozivaju ljubitelje sporta da prisustvuju događaju i podrže crnogorske boksere u borbi za titule drR. P. žavnih prvaka.

Subota, 27. decembar 2025.

Kada je nakon nepuna četiri minuta igre u drugoj četvrtini poveo 16 razlike (40:24), činilo se da Kluž ima „magistralu“ ka sigurnoj pobjedi, pošto je konstantno vodio od početka meča (gosti su jedino poveli 1:0). Međutim, SC Derbi u posljednjih šest minuta i 20 sekundi prvog poluvremena nije primio nijedan koš iz igre, dozvolio je domaćinu svega četiri poena sa linije bacanja, a postigao je 17 i na veliki odmor otišao sa samo tri poena minusa (44:41).

Aleksa Ilić je upisao 10 od 17 timskih poena u prvoj četvrtini, od čega prvih osam u vođstvu Kluža od 10:8. Rumuni su se potom odlijepili nakon trojki Krika i Rasela (18:10), a poslije koša Sizera, nakon ofanzivnog skoka, imali su maksimalnih 14 poena prednosti (26:12), a dva poena manje na kraju ove dionice (29:17).

Kluž je bolje otvorio i drugu četvrtinu, a nakon trojki Molinara Džonsa i Guzmana su stigli do pomenutih 16 prednosti, kada je Petar Mijović reagovao tajm-autom. Minut odmora i savjeti prijali su Podgoričanima, koji su do poluvremena odigrali odlično u oba pravca, a posebno u odbrani. A za rezultatski povratak su

Košarka 23

SC Derbi poražen u gostima od rumunskog Kluža u 11. kolu ABA lige

„Studenti“ odolijevali više od 30 minuta KLUJ NAPOCA

Ne samo zbog toga što je rezultat bio nešto manje ubjedljiv u odnosu na duel u Podgorici (82:95), košarkaši SC Derbija su mnogo bolji otpor Klužu pružili u gostima, iako su na kraju još jednom poraženi dvocifrenom razlikom – 96:85. Više od 30 minuta su „studenti“ bili u igri za pozitivan rezultat u Rumuniji, ali su, ipak, morali da se pomire sa devetim porazom u 11 mečeva u grupi A ABA lige.

Kluž je upisao osmu pobjedu, a ima i tri poraza.

Arena

Dvorana: „BT Arena“ Gledalaca: 4.063.

Sudije: Tomić, Milojević i Vesković.

Guzman Molinar Sizer Miron Kulveitis Altit Miletić Rasel Petrik Ričard Krik

13 26 3 2 13 23 1 15

96

85

(29:17, 15:24, 24:19, 28:25)

80% (25-20) 63% (27-17) 40% (35-14)

za 1 za 2 za 3

69% (13-9) 46% (43-20) 48% (25-12)

43 (14+29) Skokovi 21 (7+21) Blokade 4 1 Asistencije 20 20 4 Ukradene lopte 12 18 Izgubljene lopte 9 Faulovi 17 20

Rebec 7 Vučeljić 8 Ilić 16 Džonson 12 Pavlićević 14 Anđušić 4 Hadžibegović Šaranović 2 Bogdanović Dejvis 11 Drežnjak 11

Mijović: I mi smo odigrali dobru utakmicu Sa sinoćnje utakmice u Klužu

bile presudne dvije serije, prva od 8:0 za 40:32, a druga od 7:0 za 42:39…

Kluž je trojkaški bio raspoložen u prvoj četvrtini (pet iz devet pokušaja), dok SC Derbi nije pogodio nijednu, ali jeste četiri u drugoj dionici (domaćin dvije). Rumuni su na poluvremenu imali mnogo bolje procente šuta za dva poena (72,7 – 44,4%), bolji skok (1912), s tim da je bio izjednačen u drugoj četvrtini (8-8). „Stu-

denti“ su imali više ukradenih (6-3) i manje izgubljenih lopti (6-10).

Mateo Drežnjak je početkom drugog poluvremena promašio otvorenu trojku za izjednačenje, ali je Darijus Džonson dva puta pogodio za dva poena za „minus dva“, posljednji put nakon tri minuta igre u nastavku (48:46). Tada se domaćin ponovo raspucao sa distance (pet pogodaka sa perimetra do kraja četvrtine), sa dvije uza-

stopne trojke je otišao 54:46, a nakon još dvije do nove dvocifrene prednosti (63:52). SC Derbi se, međutim, nije predavao, trojkama Nikole Pavlićevića na kraju treće i početkom posljednje četvrtine Podgoričani su smanjili na pet razlike (68:63), a nakon koša Matica Rebeca je bilo „minus četiri“ (69:65), koliko je bilo i nakon koša Filipa Anđušića (71:67), osam minuta i 40 sekundi do kraja. Međutim, to je bila i naj-

Petar Mijović, trener SC Derbija, čestitao je Klužu na pobjedi.

- Igrali su veoma dobro, pogodili su neke teške šuteve i imali su dobru energiju, i zaslužili su pobjedu. Takođe, mislim da smo i mi odigrali dobru utakmicu, osim prve četvrtine kada smo bili mekani. Sve ostalo je bilo prilično dobro, veoma sam zadovoljan kako smo izgledali u određenim momentima. Igrali smo protiv jakog tima koji je među najjačima u ABA ligi i Evrokupu. Nijesmo se predali, dali smo sve od sebe da ostanemo u igri. Na kraju mislim da su utakmicu odlučili neki teški šutevi koje je Kluž pogodio u posljednjih četiri ili pet minuta. Okrećemo se narednoj, vjerovatno najbitnijoj utakmici u ovom dijelu sezone, naredne subote u Sloveniji – rekao je Mijović.

manje razlika do kraja meča, pošto je Kluž serijom 7:0 poveo sa nedostižnih 13 razlike (88:75), a maksimalnih 15

razlike je imao u 38. minutu (92:77)…

SC Derbi u narednom kolu, 3.

S. J. januara, gostuje Krki.

San Antonio i treći put srušio šampiona u NBA ligi

Još jedan spektakl Nikole Jokića PODGORICA - Nikola Jokić je imao sjajno veče i predvodio je Denver do pobjede protiv Minesote, poslije produžetka (142:138), kojom su Timbervulvsi prekinuli seriju od tri pobjede. Srpski centar je upisao tripl-dabl (179. u karijeri) od 56 poena, 16 skokova, 15 asistencija i dvije blokade. On je pogodio važna slobodna bacanja u završnici, utakmicu je završio uz šut sa linije penala 23-22, a iz igre 21-15.

Ovo je treći najveći broj poena koji je neki košarkaš postigao na katolički Božić.

Bolji učinak su imali samo Vilt Čemberlejn koji je 1961. godine upisao 59 poena i Bernad King koji je rekordnih 68 poena postigao na Božić 1984. godine u dresu Njujorka.

Džamal Marej je za Denver dodao 35 poena uz 10 asistencija, uz važnu trojku 35 sekundi prije kraja, Tim Hardavej

19 poena, a Spenser Džons 12 poena i osam skokova. U ekipi Minesote Entoni Edvards postigao je 44 poena uz šest skokova i tri asistencije, a u završnici je zbog dvije tehničke greške morao da napusti igru.

Džulijus Rendl postigao je 32 poena, uz sedam skokova i šest asistencija, a Džejden Mekdanijels imao je 21 poen.

San Antonio je u gostima nanio tek peti poraz u sezoni Oklahomi (117:102) i zabilježio osmi uzastopni trijumf. To je treća pobjeda Sparsa u isto toliko mečeva ove sezone protiv aktuelnog šampiona.

Najefikasniji u ekipi San Antonija bio je Dieron Foks sa 29 poena. Po 19 poena su dodali Stefon Kasl i Viktor Vembanjama, koji je imao i 11 skokova, dok je Harison Barns upisao 15 poena. U ekipi Oklahome najefikasniji je bio Šej Gildžes-Aleksander sa 22 poena. Ajzea Hartenštajn je

dodao 13 poena i 12 skokova, Džejlen Vilijams i Aleks Karuso su postigli po 12 poena, dok je Čet Holmgren upisao 10 poena i 12 skokova.

Oklahoma je prva na tabeli Zapadne konferencije sa 26 pobjeda i pet poraza, dok je San Antonio drugi sa skorom 23-7.

Hjuston je pobijedio Los Anđeles Lejkerse 117:96 i vratio se na pobjednički kolosijek nakon dva uzastopna poraza.

Lejkersi su 27. put uzastopno igrali na Božić po gregorijanskom kalendaru, ukupno 52. put, u tradiciji koja je započeta 1949. godine.

Roketse su do pobjede predvodili Emen Tompson sa 26 poena, sedam skokova i pet asistencija i Kevin Durent sa 26 poena, osam asistencija i četiri skoka. Džabari Smit pobjedi je doprinio sa 16 poena i sedam skokova, a Alperen Šengun sa 14 poena i 12 skokova. U ekipi Lejkersa najefikasniji je bio

Luka Dončić sa 25 poena, uz sedam asistencija i pet skokova, Lebron Džejms dodao je 18 poena i pet asistencija, a Ostin Rivs 12 poena.

Košarkaši Golden Stejta pobijedili su Dalas 126:116 i ostvarili treću uzastopnu pobjedu.

Voriorse su predvodili Stefen Kari sa 23 poena, Deantoni Melton sa 16 i Džimi Batler sa 14 poena, te po devet skokova i asistencija.

U timu Dalasa Kuper Fleg postigao je 27 poena uz šest skokova i pet asistencija, a Brendon Vilijams imao je 26 poena.

Pi Džej Vašington dodao je 14 poena i 10 skokova, a nekadašnji igrač Golden Stejta Klej Tompson utakmicu je završio sa sedam poena. S. J.

Rezultati Los Anđeles – Hjuston

96:119

Denver – Minesota

142:138, nakon produžetka

Njujork – Klivlend

126:124

Oklahoma – San Antonio

102:117

Golden Stejt – Dalas

126:116

Arena

24 Fudbal

Subota, 27. decembar 2025.

Marko Perović mogao bi da napusti Almeriju PODGORICA – Crnogorski reprezentativac Marko Perović mogao bi u januaru da napusti Almeriju, člana španske La Lige 2.

Italijanski novinar Lorenco Lepore objavio je da su za 19-godišnjeg lijevog beka, koji igra i kao krilo, zainteresovani i klubovi sa Balkana.

- Crnogorski talenat privukao je konkretno interesovanje iz Španije i Hrvatske, a nekoliko velikih klubova pomno

prati njegovu situaciju. Postoji i rano interesovanje iz MLS-a i Belgije – naveo je Lepore.

Perović je ponikao u Budućnosti, a u Španiju je otišao iz Jezera.

Prošao je sve mlađe kategorije reprezentacije Crne Gore, da bi u 2025. debitovao i za ,,A“ selekciju, za koju je upisao četiri nastupa.

Ove sezone odigrao je pet utakmica u drugom rangu španNe. K. skog fudbala.

REAL MADRID: Peresovi menadžeri istinski majstori zanata

Kad ti stadion donese ,,samo“ 400 miliona!

PODGORICA - Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore preduzeće sve neophodne radnje kako bi se slučaj dvojice fudbalera Lovćena, Lazara Baltića i Vojina Jeknića što hitnije riješio.

Naime, njih dvojicu je Fudbalski klub Lovćen krajem novembra odstranio iz ekipe zbog sumnje da su učestvovali u lažiranju utakmice protiv Rudara, što su objavili i u zvaničnom saopštenju dostavljenom medijima.

- Nakon njihovog obraćanja povodom odluke kluba da ih odstrani iz tima, SPFCG se već obratio Disciplinskoj komisiji FSCG sa zahtjevom da nadležni inspektor izvrši sve neophodne radnje, pogotovo iz razloga što je klub poslao saopštenje medijima, u kome je iznio teške optužbe o njihovoj umiješanosti u lažiranje ishoda utakmice protiv FK Rudar, bez bilo kakvog relevantnog postupka, čime je narušio integritet pomenutih igrača, dovodeći im tako u pitanje i nastavak karijere - navodi SPFCG. - Naš advokat je već poslao dopis FSCG i očekujemo što hitniju reakciju. S obzirom na to

FSCG

Interesuju se iz regiona, Španije, Belgije i SAD

Nedopustivo je da se bez dokaza vrši takvo targetiranje

Sa utakmice Podgorica – Lovćen

da se bliži prelazni rok, očekujemo da će svi nadležni organi imati razumijevanja da se u što hitnijem roku preduzmu odgovarajući postupci, izvedu dokazi i utvrdi eventualna odgovornost igrača - navodi se u saopštenju, u kojem je na kraju poentirano da ovakvi slučajevi ne smiju biti praksa.

- Skrećemo pažnju da ovako ne-

Hrvat sa 40 godina odigrao najviše minuta u polusezoni za Milan

primjereno targetiranje i osuda putem medijskog saopštenja, a bez relevantnih dokaza, nikako ne smije da postane praksa u našem fudbalu. Bez obzira na radno-pravni status igrača, smatramo da je nedopustivo da igrači putem SMS poruka, dobijaju obavještenje o prestanku angažovanja u klubu. U svim prethodnim slučajevima, u kojima

Igra dobro na pozajmici iz Mančester junajteda

Neuništivi Modrić PODGORICA - Toliko toga u superlativu je već rečeno za neponovljivog Luku Modrića, ali on uvijek pronađe još neki način da iznova impresionira navijače.

PODGORICA - Real Madrid je jedan od najpopularnijih klubova na svijetu, i kao takav je uvijek bio i među najinovativnijim. To su dokazali i kada su renovirali ,,Bernabeu“ koji sada izgleda fantastično, a vijest koju je objavio ,,As“ može samo da nas natjera da im se divimo zbog sposobnosti da posluju na najvišem nivou.

Naime, kako prenosi španski medij, Real Madrid će od svog stadiona zaraditi samo 400.000.000 eura ove sezone!

Ture u stadionu, događaji, ketering, koncerti, sve je dio Re-

alove strategije, i samo stadion donosi oko 40 odsto u ukupnom prihodu Madriđana.

Prošle godine je Real Madrid od stadionskih tura zaradio 52.6 miliona eura, od keteringa 10.3 miliona i od koncerata 15.4 miliona eura, a sada su brojke daleko više. Ketering je daleko pojačan, ubačen je ,,99 Suchi Bar“ i ,,Mahou“, a ture na stadionu do sada imaju 31 odsto prihoda više nego prošle godine u isto vrijeme. Očekuje se i veliki broj koncerata, a radi se i na drugim projektima.

Bez dileme Peresovi menadžeri su istinski majstori J. T. zanata.

Zapanjujuće djeluje podatak da je Luka, iako ima 40 godina, igrač sa najviše vremena provedenih na terenu u polusezoni od svih igrača ,,rosonera“. Od početka sezone u okviru Serije A na terenu je proveo 1.325 minuta.

Samo dvije utakmice nije završio, protiv Kremonezea kada je zamijenjen u 74. minutu, i protiv Udinezea, kada je izašao u 81. Sve ostale mečeve igrao je od početka do samog kraja.

Ukupno, Modrić je odigrao 15 utakmica za ,,rosonere“ u ,,kalću“ od dolaska u klub ljetos, plus tri u okviru Kupa i Superkupa (na tim mečevima je ulazio sa klupe).

Modrić je, pokazuje to i ova sezona, i dalje sinonim za profesionalizam i odricanje na treninzima i u utakmicama. Ove sezone postigao je gol, onaj odlučujući protiv Bolonje u trećem kolu, te dvije asistencije, jednu u drugom kolu protiv Lećea i jednu za 2:2 protiv Pize.

Nakon što je najveća fudbalska ,,online“ zajednica i medijski brend ,,433“ objavio na Instagramu podatak o Modriću kao igraču kojeg je najviše koristio trener Milana u Seriji A, javili su se i navijači.

- Njega je nemoguće zaustaviti - poruka je koju je objavio ,,433“, a koju fanovi komentarišu.

- ,,Još uvijek je čudo od djeteta“. ,,Star 40 godina? Ne, mlad 40 godina“, ,,Volite ga sve dok se ne suočite sa njim“. ,,Legenda, mašina, najbolji“, samo su neki od J. T. komentara.

se vodio postupak protiv nekih igrača iz naše lige, zbog sumnji za namještanje utakmica od UEFA, FSCG ili Uprave policije, SPFCG se nije oglašavao, ne želeći da utiče na istražne radnje, ali kako je ovo slučaj bez presedana, uložićemo sve napore kako bi istina izašla na vidjelo - navodi se u saopštenju.

R. PEROVIĆ

FC BARCELONA

FSCG

Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore, povodom slučaja suspenzije dva igrača Lovćena, poručio:

Rašfordu se ostaje u Barseloni PODGORICA - Markus Rašford je prije pola godine došao u Barselonu na pozajmicu iz Mančester junajteda i volio bi da na ,,Kamp nouu“ ostane i nakon isteka aktuelnog ugovora.

Englez je u 24 utakmice postigao sedam golova i imao 11 asistencija u španskoj ekipi.

U intervjuu za Sport, Rašford je rekao da je njegova najveća pokretačka snaga želja za pobjedom, osjećaj za koji vjeruje da je izblijedio tokom posljednjih godina u Mančester junajtedu.

- Naravno da želim da ostanem u Barseloni, ali ne igram iz tog razloga. Igram jer želim da pobjeđujem. Barselona je fantastičan klub – rekao je Rašford.

Sjajni napadač dodao je da je zahtjevna sredina u Barseloni pozitivno uticala na njega.

- Barselona je poznata kao klub u kome se očekuju pobjede i gdje postoji pritisak.

Ali to je pozitivan pritisak. Gura te naprijed. Fudbaleru je to potrebno. Za mene je teže da igram u klubu u kome takvi zahtjevi ne postoje. Barselona je fantastična sredina – rekao je Rašford.

Barselona ima opciju da otkupi Rašfordov ugovor na kraju sezone, navodno za nešto više od 30 miliona eura.

Mediji su pisali da Junajted neće imati ništa protiv da proda Rašforda, ali da će sve zavisiti od finansijske situacije u J.T. Barseloni.

Arena

Rukomet / Vaterpolo 25 RSCG/STEFAN IVANOVIĆ

Subota, 27. decembar 2025.

,,Lavovi“ uoči jučerašnjeg treninga u ,,Verdeu“

Rukometaši počeli pripreme za EHF Euro: Otpao i Aleksandar Bakić, selektor Didije Dinar poručio

Želimo da pokažemo koliko veliko srce imaju Crnogorci

VPSCG

PODGORICA – Ranije je zbog oporavka od teških povreda otpao golmanski duo Nebojša Simić – Nikola Matović, a uoči početka priprema za Evropsko prvenstvo rukometna reprezentacija Crne Gore ostala je bez još jednog važnog igrača – zbog zdravstvenih problema u Norvešku neće putovati Aleksandar Bakić.

Izostanak lijevog krila hrvatskog Neksea veliki je hendikep za ,,lavove“ jer 25-godišnji Andrijevčanin ima važnu ulogu i u odbrani.

Selektor Didije Dinar na nje-

govoj poziciji može da računa na Miloša Vujovića i Filipa Vujovića.

- Počeli smo prvi dio priprema koje će trajati četiri dana i služiće nam da vidimo fizičko stanje igrača, da steknemo uvid na što treba da obratimo pažnju u tom smislu – rekao je Dinar uoči jučerašnjeg, prvog treninga reprezentacije u dvorani ,,Verde“.

- Fokusiraćemo se samo na sebe, a od 2. januara, kada se ponovo okupimo nakon kratke pauze, više ćemo pričati o protivnicima – istakao je Dinar.

Crna Gora će u prvom meču

na Evropskom prvenstvu 16. januara igrati protiv Slovenije, a rivali u grupi D u Oslu još su Farska Ostrva i Švajcarska.

Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije iz grupe.

- Znamo da će prvi meč biti vrlo težak i komplikovan. Ali imamo sa čim da se suprotstavimo i borimo. Poznato je da Crnogorci imaju veliko srce, to ćemo nastojati da pokažemo i na Evropskom prvenstvu – istakao je Dinar.

Ionako jaku konkurenciju u bekovskoj liniji ojačao je povratak u nacionalni tim Vuka Borozana, koji je posljed-

nji meč za Crnu Goru odigrao u novembru prošle godine, protiv Finske u Podgorici, na startu kvalifikacija za EHF Euro 2026.

- Prije svega, dobro je da su svi tu. Uvijek su nam potrebni svi igrači sa spiska. Vidjećemo ko je u najboljoj formi i sa čim trenutno raspolažemo. Nadamo se da će svi ostati zdravi do kraja – kazao je Dinar. ,,Lavovi“ će prije polaska u Oslo odigrati dva kontrolna meča protiv Bosne i Hercegovine – 9. i 11. januara u Podgorici.

- Ti mečevi će poslužiti da pro-

bamo neke stvari i što spremniji odemo na Evropsko prvenstvo. Ima nekih sličnosti između Bosne i Hercegovine i rivala na šampionatu, na primjer sa Farskim Ostrvima koja dosta igraju bez golmana – naveo je Dinar.

Za mjesto na EHF Euru konkurisaće: golmani – Haris Suljević, Savo Vujović; krila – Miloš Vujović, Filip Vujović, Mirko Radović, Luka Radović; pivoti – Miodrag Ćorsović, Luka Vujović, Admir Pelidija, Mihailo Šćekić;

bekovi – Radojica Čepić, Miloš Božović, Stevan Vujović, Milorad Bakić, Vuko Borozan, Arsenije Dragašević, Vasilije Kaluđerović, Branko Vujović, Stefan Čavor, Risto Vujačić.

Rezerve su Darko Đurković, Vladan Lončar i Vojislav Vukić.

Golman španske OAR Korunje Mile Mijušković je trener golmana, ali će trenirati sa timom i konkurisati za mjesto na konačnom spisku za EP ukoliko to bude potrebno po procjeni stručnog štaba.

N. KOSTIĆ

Podgorički klub sklapa tim za narednu sezonu

Ostaju Nina Bulatović Vaterpolisti sparinguju i igraju kontrolni meč sa ,,setebelom“ i Dunja Savić u Italiju poveo 16 igrača Radević PODGORICA – Crnogorski vaterpolisti otputovali su u Napulj, gdje će do utorka trenirati, sparingovati i odigrati kontrolnu utakmicu s Italije u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo, koje se igra od 10. do 25. januara u Beogradu.

Selektor Dejan Savić u Italiju je poveo 16 igrača. To su Petar Tešanović, Lazar Andrić, Darko Đurović, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Jovan Vujović, Aljoša Mačić, Vasilije Radović, Vlado Po-

padić, Đuro Radović, Dmitri Holod, Balša Vučković, Dušan Matković, Marko Mršić, Strahinja Gojković i Srđan Janović.

Pripreme u Italiji zbog bolesti će propustiti Dušan Banićević i Danilo Stupar.

Prijateljska utakmica zakazana je za ponedjeljak u 19 sati.

U dosadašnjem toku priprema, koje su počele 4. decembra, naša reprezentacija odigrala je kontrolni meč sa Gruzijom u Kotoru i slavila sa 18:13. ,,Ajkule“ će na Evropskom pr-

venstvu igrati u grupi A s Maltom, Mađarskom i Francuskom.

Prvi meč Crna Gora igra 10. januara od 18 sati protiv Malte, dva dana kasnije je duel sa Mađarskom (15.15), a posljednja utakmica prvog kruga je 14. januara protiv Francuske (18).

U glavnu rundu takmičenja idu tri ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formirati grupu E. Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u Ne. K. polufinale.

PODGORICA – Ženski rukometni klub Budućnost juče je ozvaničio nastavak saradnje sa desnim krilima – prvo je potpis stavila srpska reprezentativka Dunja Radević, a potom i Nina Bulatović, dugogodišnja članica našeg nacionalnog tima.

Bulatović ima 29 godina, a u Budućnost se vratila prije početka prošle sezone.

- Iza sebe ima bogato iskustvo u najkvalitetnijem evropskom

Nina Bulatović

Dunja Radević

takmičenju, s obzirom na to da je u dresu našeg kluba upisala osam sezona nastupa u EHF Ligi šampiona. Standardna je članica reprezentacije Crne Gore sa kojom je 2022. godine osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu, a njeno iskustvo i kontinuitet predstavljaju značajan faktor stabilnosti i kvaliteta tima - saopšteno je iz kluba.

- Nastavak saradnje sa Bulatović potvrđuje opredjeljenje ŽRK OTP Group Budućnost da zadrži jezgro ekipe i isku-

stvo neophodno za takmičenja na najvišem evropskom nivou - dodali su iz Budućnosti, ne otkrivajući dužinu trajanja novog ugovora.

Radević ima 21 godinu, a u Ligi šampiona nastupa tri sezone.

Ugovor sa ŽRK Budućnost prethodnih dana produžile su Jelena Radivojević, Ivana Godeč, Itana Grbić, Nađa Kadović, Andrea Škerović i Armel Atingre, a među ,,plavo-bijele“ će se naredne sezone vratiti Ivona PavićeNe.K. vić.

26 Oglasi i obavještenja OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Subota, 27. decembar 2025.

Obavještenje za potrošače

Zapisnik

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br.

75/18), ovaj organ OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „Montecco INC“ DOO Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta NDTS 10/04 1x1000 kVA „Montecco inc” sa napojnim 10 kV kablom“ čija se realizacija planira na na katastarskim parcelama br. 872, 871/3, 810/4, 873, 855/1, 855/2, 842/1, 842/2 KO Bandići, opština Danilovgrad U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.30 do 13.00 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 9. 1. 2026. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020/812-040.

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br.

75/18), ovaj organ OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „LAMEX” d. o. o. Danilovgrad, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta „PROIZVODNO SKLADIŠNI OBJEKAT - H1 i H2“ čija se realizacija planira na kat. parcelama br. 362, 363/1, 364, 365 i 367/6 KO Grbe, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Opštine Danilovgrad U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.30 do 13.00 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja je 9. 1. 2026. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail urbanizam.prostora@danilovgrad.me i br. tel. 020/812-040.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „BENABA” d. o. o. iz Kotora donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3835/12 od 23. 12. 2025. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta – Hotel sa depadansima 5*, u okviru urbanističke zone 2, u zahvatu Državne studije lokacije “Dio sektora 22 i sektor 23”, na području UP3, zona B, na katastarskim parcelama 4704/1, 4705/1, 4706, 4707/1, 4708/1, 4709/1, 4710, 4711/1, 4712/2 i 4713 KO Tivat, opština Tivat.U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.Nosilac projekta „BENABA” d. o. o. iz Kotora može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.Nosilac projekta „BENABA” d. o. o. iz Kotora je dužan, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja.

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI ASAM novembar 2025 Podgorica, 17.12.2025. godine u 14h Cosmetics market Zabjelo, Ulica Ilije Plamenca bb, mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „ASAM novembar 2025“ za koju je izdata saglasnost br. 01-171/25-2135/2 dana 8.10.2025. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune.

Dobitnici nagrade: Maska za njegu lica Silk’n LED Face Mask: 1.Aleksandra Lutovac, Berane Dobitnici nagrade vaučer vrijednosti 20,00€ za kupovinu Asam proizvoda u Cosmetics objektima: 1.Ljiljana Mišurović, Podgorica 2.Jovana Bobićič, Podgorica 3.Marina Mirotić, Podgorica 4.Milena Filotić, Budva 5.Vahida Beibat, Podgorica 6.Zorica Bulatović, Podgorica 7.Vanja Živković, Nikšić 8.Snežana Nedović, Budva 9.Vera Todorović, Budva 10.Vlasta Stanišić, Budva Komisija : MIRA VUČINIĆ DANICA KRIVOKAPIĆ TIJANA TERZIĆ

Iigračka Lutka,YOUR SURPRISE Bar-kod:6755330612280 ITEM NO BLM55G

Kontrolom Zdravstveno-sanitarne inspekcije utvrđeno je da Igračka Lutka,YOUR SURPRISE Bar-kod:6755330612280 ITEM NO BLM55G pretstavlja ozbiljan rizik po zdravlje potrošača. Igračka je prodavana na tržištu Crne Gore.

Igračka ima povećan sadržaj bis (2-ethylhexyl) phtalate(DEHP) u odnosu na propisanu vrjednost . Ovaj ftalat može štetiti zdravlju djece i uzrokovati oštećenja reproduktivnog sistema Ukoliko posjedujete igračku: Lutka,YOUR SURPRISE molimo da provjerite Bar- kod: 6755330612280 kao i izgled prema datoj slici jer u skladu sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti („Sl.list CG“, br. 53/11) i Zakonom o nadzoru proizvoda na tržištu („Sl. list CG”, br.

33/14) povlačimo sa tržista sve komade navedene igračke.

Ukoliko posjedujete gore navedenu igračku, molimo Vas da je odmah odnesete u objekat gdje ste je kupili ili u našu veleprodaju, gdje će Vam biti vraćen novac za spornu igračku.

Ukoliko imate dodatna pitanja, kontaktirajte Uvoznika/distributera DOO ZOUTAJCUN na telefonski broj :068 /083-456 ili 069/031-819 Zahvaljujemo na saradnji i izvinjavamo se za bilo koje neugodnosti koje smo eventualno prouzrokovali.

Uvoznik / distributer za Crnu Goru ZOUTAJCUN D.O.O., Robna kuća Bar Crna Gora Tel: 068 /083-456 ili 069/031-819 Email: colosseum@t-com.me

Obavještenje za potrošače

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Iigračka Lutka,GIRL Bar-kod:6706135877428 ITEM NO CF06A-1

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „MESOPROMET“ d. o. o iz Bijelog Polja podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za unapređenje i modernizaciju tehnoloških procesa u okviru postojećeg industrijskog kompleksa na katastarskim parcelama: 9/1, 10/1, 10/2, 10/3, 11/1, 11/3, 14/3 KO Bijelo Polje, opština Bijelo Polje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za ruralni i održiv razvoj, Opštine Bijelo Polje. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 12.01.2026. godine.

Kontrolom Zdravstveno-sanitarne inspekcije utvrđeno je da Igračka Lutka,GIRL Bar-kod:6706135877428 ITEM NO CF06A-1 pretstavlja ozbiljan rizik po zdravlje potrošača.

Igračka je prodavana na tržištu Crne Gore.

Igračka ima povećan sadržaj bis (2-ethylhexyl) phtalate(DEHP) u odnosu na propisanu vrjednost . Ovaj ftalat može štetiti zdravlju djece i uzrokovati oštećenja reproduktivnog sistema Ukoliko posjedujete igračku: Lutka,GIRL molimo da provjerite Bar- kod: 6706135877428 kao i izgled prema datoj slici jer u skladu sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti („Sl.list CG“, br. 53/11) i Zakonom o nadzoru proizvoda na tržištu („Sl. list CG”, br. 33/14) povlačimo sa tržista sve komade navedene igračke.

Ukoliko posjedujete gore navedenu igračku, molimo Vas da je odmah odnesete u objekat gdje ste je kupili ili u našu veleprodaju, gdje će Vam biti vraćen novac za spornu igračku.

Ukoliko imate dodatna pitanja, kontaktirajte Uvoznika/distributera DOO ZOUTAJCUN na telefonski broj :068 /083-456 ili 069/031-819 Zahvaljujemo na saradnji i izvinjavamo se za bilo koje neugodnosti koje smo eventualno prouzrokovali.

Uvoznik / distributer za Crnu Goru ZOUTAJCUN D.O.O., Robna kuća Bar Crna Gora Tel: 068 /083-456 ili 069/031-819 Email: colosseum@t-com.me

Iv.br.1486/25

Iv.br.1521/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije br. 17, protiv izvršnog dužnika “RB PLUS” DOO Berane, sa sjedištem na adresi Ul. Miljana Vukova br. 2/30, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.12.2025 godine,

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Milana Mojaševića, Budimlja bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 26.12.2025 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika “RB PLUS” DOO Berane, sa zadnje poznatom adresom Ul. Miljana Vukova br 2/30, Berane Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1486/25 od 25.11.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milana Mojaševića, sa zadnje poznatom adresom Budimlja bb, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1521/25 od 27.11.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 25.12.2025. godine S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Oglasi i obavještenja 27

Subota, 27. decembar 2025.

Dnevni list

Cjenovnik čitulja

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

Formati

Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

1/9

1/8

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

15€

Direktorica marketinga:

33€

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

vanja pustahija

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

društvo

18€

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

jovan terzić

27€

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

1/6 1/5

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika) do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

dizajn

70€

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE

100€

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik

1/4

Bojan Đurišić

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

28 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1133

1154

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

S dubokim bolom i tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naša draga

Na Ahiret je preselio u 47. godini naš voljeni

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ŠEĆA Redža MULIĆ rođena BALIĆ

preselila na Ahiret 26. decembra 2025. u 93. godini.

Hajtar će se primati na Cijevni 27. decembra od 10 do 15 časova.

Polazak za Gusinje je 28. decembra u 7 časova, gdje će se primati hajtar od 9 časova u Islamskom centru.

Dženaza će se klanjati u 13 časova.

OŽALOŠĆENI: sinovi OSKO i CANO, ćerke NUSRETA, BAHTIJA, SEVDA i SABRIJA, sestra VESKA i ostala mnogobrojna porodica

MIRZA Idriza LEKIĆ Hajtar će se primati na mezarju u Tuzima u nedjelju, 28. decembra 2025. godine, od 11.30 do 14 časova.

OŽALOŠĆENI: brat DENIS, sestra SAMRA, bratanić HARIS, bratanična JASMINA, sestričići SEMIR i ENES, ujaci ISMET i MIRSAD, tetka FIKRETA, hala LJUTVIJA – BELA, kao i ostala mnogobrojna rodbina LEKIĆ, LJUCA, DELALIĆ, RAKIĆ, METHADŽOVIĆ, HADŽIAHMETOVIĆ i BEGLEROVIĆ

Oglasi i obavještenja 29

Subota, 27. decembar 2025.

1120

Dana 26. decembra 2025. u 70. godini preminula je naša draga

Tužnim srcem javljamo da je dana 26. decembra 2025, u 79. godini, preminuo naš voljeni

1135

1146

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је након краће болести дана 25. децембра 2025, у 92. години, преминула наша најдража и највољенија

SLAVICA Brankova BOŠKOVIĆ

GOJKO Petra MARTINOVIĆ

rođena MAKSIMOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Novom groblju na Cetinju 27. decembra 2025. od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bajicama.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 27. decembra od 9 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti istoga dana na novom groblju Ćemovsko polje u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: sinovi PETAR i MILOŠ, sestre SLAVKA, STANKA, NADA i VJERA sa porodicama, sinovac MARKO, sinovična IVANA, snahe ANĐELA i VINKA, unučad VLADAN, KRISTINA i DUNJA i ostala mnogobrojna rodbina

OŽALOŠĆENI: suprug BRANKO, djeca FILIP, STEFAN i MAŠA, sestra VESNA, brat SAŠA, zaove MIRA i NADA i ostala rodbina BOŠKOVIĆ 1116

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије и пријатеље да је 26. децембра 2025, у 101. години, преминула наша драга и никад прежаљена

рођ. ПАВЛИЋЕВИЋ

Саучешће примамо у породичној кући у Перасту 26. и 27. децембра када погребна поворка креће из куће жалости у 13 сати ка мјесном гробљу код Храма Рођења Пресвете Богородице у Перасту, гдје ће се обавити сахрана.

1075

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: синови ЈОВИЦА и ДРАГАН, кћерка ЗОРИЦА, зет МИЛО ЛУЧИЋ, снахе МИЛИЦА и МИЛЕНА, унуци ПРЕДРАГ, ВЛАДО и ЈОВО, унуке НАТАША, РАДА, ЗОРИЦА, ТИЈАНА и ИВАНА и остала многобројна родбина

Dana 25. decembra 2025. u 75. godini preselio je na Ahiret naš dragi

ПЕРСИДА - ПЕРСА Душана ВЕЛАШЕВИЋ

РАДОСЛАВА пок. Влада МИЛИНОВИЋ

KEMO Rizov KRNIĆ

рођена ГОЛОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 26. децембра од 16 до 20 часова и 27. децембра од 9 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана.

1064

Dana 13. decembra 2025. godine preminuo je u Beogradu naš dragi

Dženaza je obavljena 26. decembra u užem krugu porodice na gradskom groblju Čepurci. ОŽALOŠĆENI: sin ENES-BATKO, braća FUAD, ŠEMO, MIRSAD-MITA, bratanići RIZO, JASMIN, HARIS i MIRZA, bratanične AIDA, ENISA i LEJLA, unučad LUNA i ALEK i ostala mnogobrojna rodbina KRNIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ДАНИЛО, кћерка ДАНКА, ђеверичићи и ђеверичне, унучад и праунучад, као и остала многобројна родбина ВЕЛАШЕВИЋ и ГОЛОВИЋ

1083

1152

PETAR Nikolin PEJOVIĆ 1937–2025.

Дана 26. децембра 2025. године, у 79. години изненада је преминула

Дана 26. децембра 2025. у 68. години преминула је наша драга

ДУШАНКА Радомира НИКОЛИЋ

СЛАВИЦА Вукашина ЛАЗОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 27. децембра од 10 до 14.20 часова, када полазимо за Броћанац Чевски, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Саучешће примамо у капели под Требјесом 26. децембра од 13 до 16 часова и 27. децембра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

рођена ЈЕРЕМИЋ

Цвијеће се не прилаже.

OЖАЛОШЋЕНИ: синови ГОРАН и ПРЕДРАГ, ћерка ОЛИВЕРА - СЕКА, снаха МИЛЕНА, унучад НЕВЕНА, ПЕТАР, АНИТА и ХЕЛЕНА, ђевер БЛАЖО са породицом, заове МИЛЕНА и МАРТА са породицама и остала родбина НИКОЛИЋ и ЈЕРЕМИЋ

рођена ОГЊЕНОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ВУКАШИН, син ФИЛИП, ћерка МАРИЈА, снаха ЈЕЛЕНА, брат МИЛАН-БАТО, сестре БРАНКА и СЛОБОДАНКА-СЕКА, ђевери ПЕТРАШИН, РАДИСАВ и БОШКО, заова ТОМКА, јетрва ДРАГИЦА, снаха СЛОБОДАНКА-ГОГА, унучад КОЧА, ТАРА и МАКСИМ, братанић, братаничне, сестрићи, сестрична и остала бројна родбина ЛАЗОВИЋ и ОГЊЕНОВИЋ

Ispraćaj, opelo i kremacija su po njegovoj sopstvenoj želji obavljeni u krugu porodice, u srijedu 17. decembra 2025. godine na Novom groblju u Beogradu.

Kuća žalosti: Strumička br. 3, 11030 Beograd, porodica se zahvaljuje na izrazima saučešća.

OŽALOŠĆENI: supruga GORDANA, ćerka DUBRAVKA, sin OGNJEN, zet ALEKSANDAR, snaha JELENA, unuka ELENA, unuci ANDRIJA i ALEKSA i mnogobrojna rodbina PEJOVIĆ, SAVKOVIĆ i PEJNOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1089

Dana 25. decembra 2025, u 79. godini, umro je

1150

1080

Dana 24. decembra 2025. godine umrla je naša draga

Posljednji pozdrav voljenoj

SNEŽANA Mihaila POPOVIĆ

JAVORKI – MAJI KNEŽEVIĆ

MIODRAG Blaža CRVENICA

Sahranjen je u krugu porodice 26. decembra, u rodnom Cetinju.

Sahrana je obavljena 25. decembra u krugu porodice na groblju na Čepurcima.

OŽALOŠĆENА PORODICA

Hvala ti na ljubavi, toplini i pažnji koje si nam poklonila. Živjećeš zauvijek u našim mislima i srcima.

OŽALOŠĆENI: brat SAŠA i ostala porodica POPOVIĆ

Porodica SRZENTIĆ

1085

1134

Драги

Posljednji pozdrav našem voljenom suprugu, ocu i djedu

БОРКО

MIODRAGU

Hvala ti za sve trenutke topline i ljubavi. Tvoja duša živjeće vječno kroz djela koja ostavljaš.

Tvoji: supruga SVETLANA, ćerke MIA i DRAGANA i sin BALŠA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu i svekru

MIODRAGU Čuvaćemo u srcu sjećanja na tebe i trenutke provedene sa tobom.

Tvoji sin BALŠA, unuka JANA, unuk DIMITRIJE i snaha MARIJANA

1087

Тешко је прихватити сурову истину да си нас напустио овако рано. Заједно смо одрастали, учили, маштали, смијали се. А сада се, скрхан тугом, на овакав начин опраштам од тебе. Чуваћу од заборава успомену на наше другарство, твоју доброту и дјечачки осмијех. Нека те анђели чувају, племенита душо. НЕБОЈША КРСТАЈИЋ 1086

Dragom

MIODRAGU

Sa tugom u srcu opraštamo se od voljenog oca, tasta i djeda. Ponosni na trenutke koje smo proveli s tobom, čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji ćerka DRAGANA, zet MIODRAG VOJINOVIĆ i unuci PETAR i VIKTOR

Sa tugom se opraštamo od voljenog oca, djeda i tasta

MIODRAGA

1088

Vrijednosti koje si njegovao ostaju u trajno nasljeđe porodici. Nek ti duša nađe spokoj na rodnome Cetinju.

Kćer MIA, unuke JANA i NEDA i zet DEJAN LAUŠEVIĆ

Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1136

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

31

1121

1151

Poštovani TATA

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

NOVAKU ŠLJUKIĆU

Tvoj odlazak ostavio je tišinu koju ništa ne može ispuniti.

U našim srcima živjeće uspomena na tvoju dobrotu i plemenitost.

GOJKO

Brat VLADO, snaha BILJANA, bratanići DRAGO i STRAHINJA

Posljednji pozdrav svom dragom bratu i ujaku

GOJKU

1126

Otišao si tiho, onako kako si i živio, ali bol koji si ostavio za sobom je neizmjeran.

Hvala ti za svaku toplu riječ, podršku i ljubav kojom si nas nesebično darivao.

Tvoj plemeniti lik i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru, dragi naš đede.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

GOJKU Perovu MARTINOVIĆU Tvoji PETAR i KIKA

Tvoja sestra NADA VUJOVIĆ sa porodicom 1128

Posljednji pozdrav dragom tetku

1127

Posljednji pozdrav dragom bratu

GOJKU MARTINOVIĆU

Sestra STANKA LALIČIĆ sa porodicom

GOJKU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru pored svojih najmilijih, a mi ćemo te kao takvog pamtiti i čuvati od zaborava.

SANDRA sa porodicom

Nijema od bola, braćo moja.

Sestra SLAVKA sa porodicom 1123

Posljednji pozdrav

1129

Posljednji pozdrav dragom zetu

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

GOJKO MARTINOVIĆ

GOJKU MARTINOVIĆU

Napustio si nas tiho i dostojanstveno kako si i živio, u svojoj bolesti i svojoj tuzi.

Počivaj u miru pored svojih bližnjih.

Tazbina KALUĐEROVIĆ sa Začira

Od IVANA Veskovog sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1147

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

GOJKU

GOJKO MARTINOVIĆ

Nemamo prave riječi za tvoj odlazak. Iako nas je tvoja bolest pripremala na to, niko nije spreman da gubi ono najdraže. Što da kažemo Vladanu kad traži da ide kod đeda?

Pitao si hoće li te se sjećati, hoće. Po dobroti i ljubavi kojom si ga obasipao, uostalom kao i sve nas.

Za sva lijepa sjećanja i dobrotu koja se pamti, vječno ćeš trajati u našim mislima.

Od danas je tvoja duša našla mir u bratskom zagrljaju, na nekom božanskom mjestu, gdje nema bola i tuge. Beskrajno hvala za svu ljubav koju si nam pružio, s ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Od sestre VJERE sa porodicom

MILOŠ, VINKA, VLADAN i DUNJA

Posljednji pozdrav dragom stricu

1122

1124

1081

Posljednji pozdrav

1110

Dana 25. decembra 2025. u 88. godini preminuo je

PETAR Božov MILIĆ

član Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara i istaknuti građanin naše opštine

GOJKO Petra MARTINOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima.

Neka ti je vječna slava i hvala.

Sinovac MARKO i snaha JOVANA MARTINOVIĆ sa porodicom

ZORANU SMOLOVIĆU Iskreno saučešće porodici.

Kolektiv SAG-a

Petar Milić je cijeli svoj život posvetio svojoj porodici i svome narodu, ostavivši neizbrisiv trag poštenja, časti i ljudskosti. Njegovo ime i djelo ostaće trajno upamćeni u srcima porodice, prijatelja i svih koji su ga poznavali. Neka ti je laka crna zemlja.

Počivaj u miru.

UDRUŽENJE BORACA NOR-A I ANTIFAŠISTA BARA

32 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1148

Дана 25. децембра 2025. године угаси ми се и посљедњи зрак свјетлости када се заувијек заклопише најљепше на свијету топле плаве очи мог јединог блага које ми је остало од оца и мајке, предрагог и часног брата

МИОДРАГА Блажа ЦРВЕНИЦЕ

Захвална за неизмјерну љубав и пажњу,

његова ојађена и неутјешна сестра МИРЈАНА

Oglasi i obavještenja 33

Subota, 27. decembar 2025.

1149

1079

Opraštamo se od našeg zeta

1094

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Poslјednji pozdrav

BRACU

SLAVICA LAZOVIĆ

VASKA JOVETIĆA

Hvala za toplinu i ljubav koju si nam nesebično dijelio. Bila je čast i privilegija biti tvoj prijatelj.

Duboko potrešeni tvojim odlaskom, počivaj u miru na nekom boljem mjestu gdje boli nema.

Tvoji kumovi: BOŽO, ĐUKA, SANJA, LUKA i VUK POPOVIĆ

Tvoja dobrota, mudrost i lijepe riječi zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

S poštovanjem,

Vječita zahvalnost za sve trenutke iskrenog prijateljstva i druženja sa tobom.

DRAGO KRALJEVIĆ sa porodicom

1097

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

MIJODRAGU – BRACU STEVANOVIĆU

Porodica ĐUKANOVIĆ

S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

1125

Dvije su godine od kada više nijesu sa nama naši voljeni roditelji

BRACU GOJKO POPOVIĆ sa porodicom

ZORAN i TANJA ĐURIŠIĆ

1084

Navršava se četrdeset tužnih dana od kada se preselio u vječnost moj dragi brat

1093

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

1131

Navršava se četrdeset dana od smrti moje voljene sestre

SAVICA PEJOVIĆ rođ. PRAVILOVIĆ

Tvoje čisto srce je stalo. Ali nije znaj! Ono kuca kroz srca tvoje djece, brata, sestre i njihove djece.

O, sudbino prokleta, zar je moralo ovako? Razdvoji nas troje koji se neće oporaviti dok smo živi.

Ne damo te zaboravu nikad!

Mir tvojoj čistoj duši!

U vječnom bolu za tobom

Sestra RADOJKA ČAVOR sa porodicom

MILADIN i RADA TODOROVIĆ

BOŽIDAR Dragov ŠUNDIĆ Brate, ponosu moj! Bio si ponos i stub naših počivših, čestitih roditelja Draga i Vukosave i čitave porodice.

Prolazi vrijeme ali bol i tuga ostaju zauvijek za tobom.

Sa ponosom te spominjemo i čuvamo od zaborava.

1138

Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša draga jetrva, strina i baba

Nijedan 31. decembar nama više nije isti. Taj dan nam vas je zauvijek odnio i ostavio nas slomljenog srca, da učimo kako da živimo bez vas, bez vaše ljubavi, pažnje i topline. Živjećete vječno kroz nas, živjećete kroz našu djecu koja imaju najljepše uspomene na najbolju babu i djeda.

U subotu, 27. decembra 2025. godine, održaće se pomen u krugu porodice.

Tvoja tužna sestra BOŽIDARKA sa porodicom

Vaše kćerke TIJANA i IVANA

SAVICA Danila PEJOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već ljubav na najljepše godine provedene sa tobom.

Bićeš uvijek u našim srcima dok živimo mi koji smo te voljeli.

Tvoji: BRANKA, SLOBO, DIJANA i VASILISA

1137

1132

Са тугом и љубављу сјећамо се наше вољене мајке

Prošlo je tužnih 40 dana od smrti

Прошло је 40 дана откако ниси с нама, а твоја присутност и брижност и даље живе у нашим сјећањима. Хвала ти за снагу, топлину и све што си учинила за нас.

Ne zaboravljaju se oni koji su nam puno značili.

Pošla si brzo u zagrljaj tvome bratu. Čuvaćemo vas od zaborava.

САВИЦЕ ПЕЈОВИЋ

Тога дана у 11 часова окупиће се чланови најуже породице у знак сјећања. У знак љубави и поштовања: син МИЛАН, кћерке МИРЈАНА и НОВКА са породицама

SAVICE PEJOVIĆ

Tvoji: MARKO, MIRJANA i MARINA

34 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1109

1090

Navršava se godina dana od smrti naše voljene majke, bake, svekrve

Na današnji dan prije 43 godine rođen je naš sin - jedini sin, brat, prijatelj, čovjek

MILICE MAROJEVIĆ Sve si nas u životu naučila, osim kako da živimo bez tebe.

I dalje čekamo da nas pozoveš, da dođeš, da ti ispričamo dan…

Jel’ čuješ da te zovemo da se vratiš kući?

Da te zagrlimo zauvijek i ne puštimo više nikada!

Trudimo se da budemo ono što si uvijek željela ali nam ne ide, ljuti smo na tebe, sebe, na život.

Ljuti smo što te je život uzeo onda kada si nam bila najpotrebnija. Živjećeš dok živimo mi koji te volimo.

Uvijek voljena i nikada zaboravljena.

IVICA KLIKOVAC 1982–2006–2025.

Tvojim ranim odlaskom izgubili smo budućnost koju smo zamišljali, riječi koje još nijesi izgovorio, i zagrljaje koji su nam ostali uskraćeni.

Ali nijesmo izgubili tebe.

Ti živiš u našim sjećanjima, u svakom datumu koji pamtimo, u svakoj tišini koja govori više od riječi.

TVOJI NAJMILIJI

1130

Dana 29. decembra 2025. navršava se deset godina od smrti

Srećan rođendan, sine.

NADE Duška KARADŽIĆ

Zauvijek si dio nas TVOJA PORODICA

Ne postoji vrijeme koje može izbrisati sjećanje na tebe. Nedostaješ nam.

Tvoji: FILIP, KSENIJA, ALEKSA i DUŠKO 1145

1107

1106

27. 12. 2018 – 27. 12. 2025.

27. 12. 2018 – 27. 12. 2025.

RADMILA-CACA LAINOVIĆ

CACA LAINOVIĆ

NEDA GOŠOVIĆ

Bila si više od kume, Nedić naša. Živiš dok god živimo mi koji te volimo!

Hvala ti za nesebičnu ljubav i pažnju.

Nedostaješ…

Za sva najdraža sjećanja djetinjstva…

S ljubavlju…

Tvoji kumovi IVANA, UNA i ZOKI

Četrdeset je dana od smrti voljene sestre

SAVICE PEJOVIĆ

Plemenita dušo, velikog srca. Ponosni smo na tebe, na tvoj časni život.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a ja ću patiti za tobom dok sam živa.

Tvoja sestra CVIJETA-LOLE CRVENICA sa porodicom

PORODICA

1104

TAMARA, JOVANA, NINA, NIKOLA i FEĐA

1092

Dragi

BEĆO

Ostavio si trag koji zaborav ne briše. Bio si snaga kada je bilo teško i osmijeh kada je falila nada.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u najljepšim sjećanjima.

SNEŽANA i RADE

Oglasi i obavještenja 35

Subota, 27. decembar 2025.

1108

Brate

1100

Godinu dana kako te nema

MIRKAŠ

11 godina prođe, a ova bi posebno teška...

U nadi da ste na okupu na nekom ljepšem mjestu.

MARTINOVIĆ

MARKO MARTINOVIĆ

BOŽO i NIKOLA

1111

U subotu 27. decembra 2025. godine navršava se godina dana od smrti naše voljene

MILICA Božidara RADOVIĆ

Toga dana ćemo u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na novom groblju pod Trebjesom.

Tata, iako nisi pored mene živiš u svakom mom dahu i koraku. Tvoja ruka me i dalje čuva, tvoj glas me tiho vodi kroz život. Tvoje ime nosim sa ponosom, a tvoju dobrotu u srcu. Zauvek si moj svet, zauvek si moj tata.

Otišao si prerano i poneo deo mog srca. Svaki dan učim da živim bez tebe.

Zauvek živiš u pričama, u smehu, u ljubavi koja ne prestaje.

I dok vreme ide napred i mi još stojimo u sećanju, ti voziš negde među zvezdama i čuvaš nas sa visina...

Volimo te zauvek.

1139

Tvoja sestra ĐINA PEJOVIĆ sa porodicom

Zauvijek tvoji: sin RADOVAN, unučad PAVLE, PETRA i UROŠ GAZIVODA

RADMILE GAZIVODE Mila moja,

„Dođeš ti meni u snove pa se ispričamo ko nekad, ko nekad se smiješ i opet odeš, i dugo još odzvanja tvoj osmjeh…

Znam da sam budna tek kad mi suza krene niz lice…“ Ćerka MAJA LUTOVAC sa porodicom 1140

Prije četrdeset dana oprostili smo se od naše drage

RADMILE Miškove GAZIVODA Draga Rado, živjela si častan i dostojanstven život i na taj način pokazivala kako se vole i poštuju sve ljudske vrijednosti.

Nesebično si nam pružala iskrenu ljubav i toplinu i na tome ti hvala.

Tvoji: braća i sestre od tetke RADINOVIĆI iz Grbavaca

1144

Navršava se 40 dana od smrti moje voljene majke

Majko naša, prošlo je 40 dana tišine.

Hvala ti za svu toplinu kojom si grijala naš dom. Hvala ti što si bila naš stub, naša snaga i naša najsigurnija luka. Otišla si tiho, kako odlaze samo duše čiste kao što je bila tvoja.

Dok je nas, ti ćeš živjeti kroz naše uspomene, priče i svaku lijepu riječ koju si nas naučila.

Neka ti anđeli čuvaju mir tamo gdje nema bola i patnje.

Ćerka BILJANA, zet ĐOKO, unučad ANĐELA, NIKOLETA i VUK VUJAŠ

Voljena sestro Rado, moja zvijezdo vodiljo. Odlaskom tvojim otišao je i dio mene, tamo nećeš biti sama, otišla si braći u zagrljaj a meni ostaje da vječno tugujem za vama.

Počivaj u miru.

MILOŠ

RADMILI GAZIVODA

Zovem te tiho, odgovora nema, tvoja usta zauvijek su nijema.

Tražim ruke tvoje da me kao nekad zagrle, srce tvoje da se mome raduje.

Znam da me sada iz visine gledaš, znam da znaš za moju patnju i bol.

Znam da me čuvaš i ne daš i da čuješ moj tužni zov.

Bol je preteška, tišina preglasna, ali je ljubav prema tebi beskonačna.

Postojiš u svakoj suzi, uzdahu, u mislima.

Mila moja, mnogo mi nedostaješ.

RADMILE RADE GAZIVODA

MARKO

1143

Voljenoj majci

RADMILA

RADMILA

SOFIJA i MARIJA

1142

Voljena moja majko

RADOVAN

Hvala Vam za svu ljubav koju ste pružili. Živite u našim srcima zauvek.

Tvoje SOFIJA i MARIJA

OŽALOŠĆENA PORODICA RADOVIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

1101

Navršava se godinu dana kako nisu sa nama

1141

Voljena moja majko

RADMILA GAZIVODA

Prođoše 40 tužnih dana bez tebe!

Razgovora, topline, podrške, zagrljaja… nema više… Živiš u svakom našem danu kroz najljepše uspomene i sjećanja. Hvala ti, MAJKO, što si bila baš takva – jedinstvena. Ćerka MARINELA, zet ACO, unučad BOŽINA, IVA i BATRIĆ IVANOVIĆ

36 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1113

1112

Sestro moja, prođe godina

Dan po dan, prođe godina

DRAGANA

Nova godina… kobni 1. januar.

Tvoje srce je stalo, a moje se slomilo na komade. Odnijela si sa sobom dio mene.

Postoje smrti koje ne donose zaborav, već vječnu bol i sjećanje.

Nikada te neću zaboraviti.

ВЕРА Мијова ДРАКУЛОВИЋ Почивај у миру.

Tvoja sestra SLAVICA, NENO, NINA i LUKA

DRAGANA

1068

Навршава се година дана од када ме је напустила моја сестра

ЗВОНКО

1098

Navršava se godina dana od kada nas je prerano napuštila naša voljena

Januar… mjesec početka i kraja.

Tog kobnog prvog dana nove godine tvoj život se ugasio, a naš je stao. Vrijeme prolazi, ali bol ne jenjava.

Taj 1. januar zauvijek je ostavio prazninu u našim srcima i tišinu koju ništa ne može ispuniti. Otišla si prerano na način koji je teško prihvatiti i još teže razumjeti. Smrt nas je rastavila, ali ne može prekinuti nit koja nas spaja. Pamtićemo te po toploj riječi, brižnom pogledu i srcu u kome je imalo mjesta za sve.

Nedostaješ nam svakog dana sve više, u svakom trenutku, u svakoj uspomeni. Sjećanje na tebe je naša snaga i naša trajna obaveza.

Ostaćeš naša najljepša uspomena, voljena i nikad zaboravljena.

Počivaj u miru, neka ti Bog podari vječni spokoj, a nama snagu da živimo sa ovom tugom.

GAGA

Bila si osmijeh koji liječi, snaga koja pokreće i duša koja nesebično voli.

Tragični odlazak 1. januara oduzeo nam je tebe, ali nikad neće trag koji si ostavila u našim životima.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: NINA, LUKA, TIJANA i ANJA

DRAGANA Mićova DRAŠKOVIĆ rođena RAŽNATOVIĆ

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji: otac ČEDO, majka NADA, sestra SLAVICA i brat DRAGAN

1065

1.januara bićе godinu dana kako nam ode iz zagrljaja

1114

Prođe godina, naša

1099

Navršava se godina dana od kada nas je prerano i tragično napuštila naša voljena

Godina je prošla, a bol zbog tvog odlaska ne prolazi.

Vrijeme nas uči da živimo sa tugom, ali ne i bez tebe.

Svaki dan nosi tvoje ime, svaki trenutak podsjeća na tvoju dobrotu pažnju i bezuslovnu ljubav koju si davala svojoj porodici.

Nedostaješ nam u svakom danu, u svakoj tišini i u svakoj radosti koju bismo željeli podijeliti s tobom. Čuvamo te kroz uspomene kroz ljubav kojom si nas naučila.

Počivaj u miru, draga naša Dragana, dok mi živimo, živjećeš i ti u nama.

Zauvijek voljena i nikad zaboravljena.

DRAGANA Mićova DRAŠKOVIĆ

Vrijeme prolazi ali bol ne jenjava. Svakim danom nedostaješ sve više.

Tvoj osmijeh, dobrota i ljubav koju si nesebično davala zauvijek će živjeti u našim srcima i sjećanjima. Počivaj u miru, draga naša Dragana.

Tvoji MIĆO, NIKOLA i NAĐA

Svekar RADE i đever DUŠKO

DRAGANA DRAŠKOVIĆ rođ. RAŽNATOVIĆ

Godina dana je od smrti nama dragog

Drage, teško je i preteško tugu iskazati riječima.

Ranjeni od prethodnih tuga, dokrajčeni i slomljeni tvojom smrću, prolivamo more suza, koje nam ne donose ni tren olakšanja, već samo saznanje, da ništa što pogodi srce i dušu, ne može zarasti, niti se pomiriti sa strašnom istinom.

Nema te, Drage, … ništa više nije isto.

Ni porodica, ni Cetinje, niti naša okupljanja.

Ostaje cijeli jedan život uspomena i tvoja đeca, da ih grleći-grlimo tebe.

Neću ti reći „zbogom“ ni da zagrliš, tamo neđe, one koji nam srca slomiše zajedno sa tobom…

Jer dok dišemo svi ste tu - voljeni i vječni.

Tetke: RADA, TANJA, SAŠA, MARINA i TARA sa porodicama

1096

1103

BRANKA MUDREŠE

Počivaj u miru, onako kako je zaslužilo tvoje srce i duša. Nedostaju nam tvoji pozivi i dolasci i nedostaješ nam zauvijek, naš dobri BANJO. Porodica pokojnog brata od tetke MIJA IGUMANOVIĆA

1078

JOVAN VUKAN Mi veliki a vi mali bili ste naši mali drugari. Prerano ste otišli, ostavili tišinu, tamo đe je nekad bilo dječje igre, smijeha i radosti.

Pamtićemo vas i pominjati dok postojimo!

Vaši drugari KRISTINA i MILOŠ

MIRKO

JOVAN i VUKAN

Brate moj, prošla je godina od kada mi je zazvonio telefon, od kada si me zvao da proslavimo prokletu 2025. godinu.

Uvijek veseo i bratski nastrojen nismo ni slutili da će jedna bitanga iskopana da nam zauvijek promijeni živote!

Brate, zagrli svoje sinovce, dvije čiste i nevine duše i ne daj da ih više niko povrijedi a meni samo nebo zna koliko mi nedostajete!

Tvoj MARI, kako si me ti samo zvao

Oglasi i obavještenja 37

Subota, 27. decembar 2025.

1117

1102

Godina dana od tragične smrti naših nikad prežaljenih kumova

MIRKA

MIRKO

JOVAN VUKAN

JOVANA VULETIĆ

Vrijeme prolazi, ali TUGA NE JENJAVA. Zauvijek u našim srcima.

VULETIĆ

1118

Godina dana je, moj Jovane, imao si samo 13 godina.

Bio si dijete ali u tebe je kucalo srce borca, nasmijan, željan igre i pobjede, duhovit, topao, nježan, velikodušan. Prvo moje milovanje, moje prvo radovanje, moj Jovane, moje oči izvađene.

Moj Vukane, moj anđele, moja Cile kako te Tajo zvao, moje brdo, moja snago.

Mirko brate, što da ti napišem, bio si brat, bio si zaloga.

Ponosim se sa vama.

Počivajte u miru, dragi kumovi.

1105

Počivajte u miru, dva nedužna anđela.

NENO MIJANOVIĆ sa porodicom

Tetka VIDOSAVA, sestre JOVANA i IVANA

1115

JOVAN i VUKAN

Jovane, Vukane, vi ste ruže koje ste na zemlji uvele, a na nebu procvjetale.

Vi ste sada najsjajnije zvijezde u nebeskom svodu, koje na nebu sijaju, a sa anđelima druguju. Sijajte zvijezde tetkine najjače kao što ste sijali dok ste bili ovdje.

Tetka vas nosi u svakom dahu i otkucaju srca ranjenog iz koga nećete izaći dok ne prestane da kuca.

JOVAN i VUKAN Dva brata zauvijek u našim srcima.

1073

SANDRA, FILIP, STAŠA

1072

Godina dana je od smrti nevino i nedužno stradale moje đece

JOVANA i VUKANA

JOVAN VUKAN

Čiji su nevini životi tragično ugašeni 1. januara.

Nova godina je trebalo da mi donese vaše čestitke, osmijehe i radost, a ja sam vam trebala doći sa poklonima i zagrljajima. Umjesto toga ostalе su tišina i bol koje nikada neće prestati. Neka vas anđeli zagrle onako kako bih vas ja zagrlila a sada ne mogu.

Počivajte u miru sa anđelima, čuvajte jedan drugog, a ja ću vas zauvijek nositi u srcu i tugovati za vama.

Moji Jovane i Vukane. otišli ste 1. januara u noći kad svi slave.

Nijeste bili spremni da odete, a ja nikad neću biti spremna da vas nemam.

Bez krivice, bez oproštaja...

Ostali su samo bol, tišina i patnja koja ne prestaje.

Vrijeme prolazi, ali nepravda ne blijedi, a ljubav majke ne prestaje!

Voli vas beskrajno vaša tetka RAJKA

1153

Godinu dana tišine i bola

Godina dana je od vaše nedužno prolivene krvi

Godina dana bez mojih voljenih sestrića

Prošla je godina, ali vrijeme nije odnijelo bol.

Ostala je praznina koju ništa ne može ispuniti.

Nedostajete nam u svakom danu, prazniku i trenutku.

Prekratko ste bili s nama, a zauvijek ste nam u srcima.

Vaša imena izgovaramo tiho, s ljubavlju i suzama.

Od MIRA PEROVIĆA

VUKANA

Voli vas vaša tetka MILOSAVA sa porodicom

1082

JOVAN i VUKAN VULETIĆ

Prvog januara navršava se godina dana od monstruoznog ubistva kumova

JOVANA VULETIĆ

Od kumova PEĐE i RAJKE MIJANOVIĆ

JOVAN i VUKAN VULETIĆ

Vaši: otac i brat MAJO i baba i majka STANISLAVA

MIRKA

VUKANA

Voli Vas Vaša neutješna majka DRAGANA

1074

Godinu dana od kada nijesu sa nama

JOVAN VUKAN VULETIĆ Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju.

Sjećanje na vas, vašu dobrotu i nevinost živi u nama svakog dana.

Zauvijek ćete biti u našim srcima i molitvama.

Počivajte u miru.

Vaši: djed UGLJEŠA, baba MILENIJA, ujak VOJISLAV, ujna MIRJANA i sestra VIKTORIJA

38 Oglasi i obavještenja

Subota, 27. decembar 2025.

1076

1077

Dragom unuku

Pola godine bez tebe, „sine“

BOJANU POPIVODI

SINE NAŠ Pola godine otkako je vrijeme stalo za one koji su te najviše voljeli.

Dani prolaze, smjenjuju se jutra i noći, ali bol ne jenjava.

Pola godine bez tvog osmijeha, bez koraka koji su ispunjavali kuću životom, bez tvog glasa „Evo i mene stigao sam″.

Majka i dalje čeka da se vrata otvore, otac te traži i doziva, brat čeka da ga zovneš.

Rano naša iako te nema pored nas, ti si s nama svakog dana, u svakom našem dahu u svakom našem otkucaju srca.

Bog je birao koga da uzme pored sebe, uzeo je najboljega.

I ovo nije naš posljednji pozdrav, sine, već kratki rastanak do jednog dana kada ćemo ponovo biti zajedno.

Počivaj u miru, Anđele naš.

Dana 28. decembra 2025. posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji otac NEĐELJKO, majka VJERA, brat BLAŽO

Prošlo je pola godine u tišini, bolu i sjećanje na lijepe trenutke provedene s tobom.

Boki, tvoj odlazak ostavio je prazninu koju niko ne može popuniti.

Nedostaješ svakog dana.

Tvoja ljubav, snaga i toplina uvijek će živjeti u mom srcu.

Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.

Tvoja baba VJERA

1091

Šest mjeseci otkako si nas napustio

1071

Na današnji dan, prije godinu dana, zauvijek su zaspale njene zelene oči, ispustila nježnu i napaćenu dušu, prestali joj svi bolovi i zacijelile se sve rane moje voljene sestre

JELENE SUNAJAC rođena MILJEVIĆ

BOJAN POPIVODA

Tugovaću za njom do kraja mojeg života.

Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina koju si ostavio ne blijede. Iako više nisi sa nama, zauvijek živiš u našim srcima i mislima. Počivaj u miru, anđele naš.

DANICA LONČAREVIĆ – MILJEVIĆ

Tečo SREĆKO, tetka NATAŠA, sestre ANDRIJANA, NINA, ANA, SANDRA 1070

27. 12. 2021 – 27. 12. 2025.

1069

Sine moj, moja

CAJMILI

1. 12. 1950 – 27.12. 2021.

MILICE

Vrijeme prolazi, a bol i tuga se ne umanjuju.

RUŽA BEGOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već bolnu istinu da nam neizmjerno nedostaješ.

Četiri godine tvog mira, a mog bola.

Tvoji ĐORĐE, ANA, ANDREA

Tvoja majka CACA

Tvoj BATICA

1066

SJEĆANJE

BOŽO IVANOVIĆ

7. 1. 1933 – 27. 12. 1990.

S ponosom i poštovanjem čuvamo Vas od zaborava.

PORODICA

1067

SJEĆANJE 27. 12. 2012 – 27.12. 2025.

OLGA IVANOVIĆ

11. 11. 1946 – 28. 9. 2018.

1095

ALEKSANDAR VRANEŠ BORIS

25. 12. 2009 – 25. 12. 2025.

RAJKO VRATNICA Sa tugom i poštovanjem,

tvoja PORODICA

1119

Oglasi i obavještenja 39

Subota, 27. decembar 2025.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „MONTEPUT“ doo iz Podgorice podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju brze saobraćajnice od petlje Bratešići (Lastva Grbaljska) km 38+000 do sela Vrijesno km 52+442 na katastarskim parcelama: 1541, 1565, 1567, 1577, 1578, 1579, 1580, 1581, KO Prijeradi, katastarskim parcelama 146/1, 146/2, 156/2, 156/3, 160/1, 164, 165, 171, 173, 174, 175, 177, 271, 274, 275, 279, 318, 319, 320, 324, 542, 543, 544, 555, 556/1, 556/2, 557/1, 558, 559, 572, 772, 783, 784, 785, 786, 787, 788, 983, 985, 986, 989/1, 989/2, 992, 1031, 1032/1, 1032/2, 1035, 1037, 1038, 1039, KO Gorovići, 1, 2, 6, 8, 9, 10, 112, 113, 114, 115, 116, 123, 129, 133, 134, 135, 187/1, 1188, 1920, KO Lastva, Opština Kotor i katastarskim parcelama 89, 90, 95/1, KO Prijevor, katastarskim parcelama 598, 599, 600, 601, 602, 631, 632, 633, 641, 642, 643, 644, 648, 649, 645, 646, 650, 651, 652, 1538, 1542, 1543, 1578/1, 1579, 1597/1, 1581, 1584, 1598, 2376, 2377, 2378, 2379, 2382, 2383, 2384, 2385, 2386, 2387, 2388, 2389, 2390, 2391, 2392, 2393, 2394, 2395, 2396, 2397, 2398, 2399, 2400, 2401, 2402, 2403, 2405, 2406, 2407, 2408, 2504, 2505, 2506, 2507, 2510, 2515, 2516, 2523, 2525, 2551, 2557, 2559, 2560, 2562, 2563, 2570/1, 2570/2, 2570/3, 2570/4, 2579, 2580, 2581, 2582, 2588, 2589/1, 2305, 2573, 2790, 2791, 2794, 2800, 2801, 2802, 2803, 2805, 2806/1, 2806/2, 2807/1, 2807/2, 2808, 2809/1, 2809/2, 2809/3, 2809/4, 2812, 2815, 2839/2, 2842/1, 2842/6, 2843/1, 2843/2, 2848, 2886/7, 2887, 2889/1, 2889/2, 2889/3, 2889/4, 2889/5, 2895, 2896, 2898/2, 2903/15, 2905/1, 2905/7, 2906/2, 2906/5, 2906/6, 2906/10, 2907/7, 2907/8, 2907/9, 2917/1, 2928/13, 2945, 2946, 2947, 2950, 2952, 2953, 3023, 3024, 3027, 3028, 3029, 3035/3, 3148/1, 3148/2, 3149/1, 3149/2, 3149/3, 3150, 3151, 3158, 3159, 3160, 3161/2, 3162/2, 3163/1, 3327, 3328, 3329, 3330, 3331, 3332/1, 3332/2, 3332/3, 3332/4, 3332/5, 3334/1, 3339, 3340, 3341, 3353, 3355, 3357, 3358, 3359, 3360, 3361, 3362, 3363, 3364, 3365, 3366, 3415, 3435, 3440, 3449, 3450, 3451, 3452, 3453, 3613, 3614, 3615, 3640, 3641, 3642, 3643, 3644, 3646, 3654, 3655, 3656, 3657, 3658, 3668/1, 3669, 3670, 3671, 3672, 3673, 3690, 3691, 3694, 4051, 4052, 4053, 4054, 4055, 4057, 4265, 4266, 4267, 4283, 4301, 4305, 4283, 4588, 4595, 4597, 4610, KO Maini, katastarskim parcelama 2145, 2147, 2148, 2149, 2150, 2152, KO Brajići, katastarskim parcelama 14, 16, 17, 18, 41, 42, 43, 47, 58, 59, 60, 62, 63, 64, 66, 68, 72, 73, 74, 75, 76, 80, 224, 225, 226, 241, 242, 243, 244, 256, 258, 261, 262, 263, 264, 268, 270, 271, 272, 273, 274, 277, 285, 286, 287, 288, 289, 290, 291, 292, 293, 299, 300, 301, 302, 308, 309, 311, 312, 313, 317, 318, 319, 320, 321, 323, 324, 396, 397, 398, 400, 490, 491, 492, 493, 496, 497, 534, 535, 536, 537, 538, 539, 540, 542, 543, 544, 545, 546, 547, 548, 549, 553, 554, 565, 566, 567, 568, 569, 570, 572, 594, 617, 618, 619, 620, 621, 622, 623, 644, 645, 646, 647, 648, 652, 1126, 2836, 2846, 2860, 2986, 2991, 2993, 2999, 3000, KO Kuljače, Opština Budva.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, kao i u Sekretarijatu za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirode i kulturne baštine Opštine Kotor, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 09.02.2026. godine.

Javne tribine o predmetnom elaboratu održaće se u Skupštinskoj sali Opštine Budva, adresa Trg Sunca 1, dana 28.01.2026. godine, sa početkom u 10 časova i u Multimedijalnoj sali JU Kulturnog centra ,,Nikola Đurković“ Kotor, dana 30.01.2026. godine, sa početkom u 10 časova.

Na osnovu člana 15 Zakona o izgradnji objekata (“Sl. list Crne Gore”, br. 19/25, 92/25), akta Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 05-018/25-3981/9 od dana 24.04.2025. godine i člana 6 Pravilnika o načinu i postupku raspisivanja i sprovođenja javnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje (Službeni list Crne Gore br. 19/18, 2/24 i 8/24), predsjednik Opštine Budva, donosi: ODLUKU o raspisivanju nacionalnog konkursa za idejno rješenje objekta javne predškolske ustanove (vrtić) u Petrovcu Član 1 Opština Budva raspisuje nacionalni konkurs za idejno rješenje objekta javne predškolske ustanove (vrtić) u Petrovcu na UP 22 u bloku 11 u zahvatu DUP-a “Petrovac-šira zona” (“Sl.list CG - opštinski propisi”, br.

24/08). Član 2 Predmet konkursa je izrada idejnog arhitektonskog rješenja objekata javne predškolske ustanove (vrtića), u skladu sa uslovima iz DUP „Petrovac-šira zona“, za UP 22 u bloku 11. Urbanistička parcela UP 22 u bloku 11 obuhvata u cjelosti samo kp 990/1 KO Petrovac upisanu u LN br. 468, površine 3.470,00 m². Član 3 Konkurs je nacionalni, opšti, jednostepeni i anonimni. Član 4 Sredstva za realizaciju konkursa - konkursni fond iznosi 60.000,00 € sa uračunatim porezima.

Konkursni fond biće raspodijeljen na sljedeći način: Nagradni fond iznosi 45.000,00 € i biće raspodijeljen na sljedeći način: I nagrada - 15.000,00 € II nagrada - 10.000,00 € III nagrada - 6.000,00 € Jedan otkup od 3.000,00 € Naknada za korekciju najbolje rangiranog rada, u skladu sa preporukama žirija, iznosi 1.000,00 € i uračunata je u iznos prve nagrade.

Ukupan fond za naknade žirija i izvjestilaca iznosi neto 12.500,00 €, dok troškovi organizacije iznose 2.500,00 €.

Nagrade, otkupi, kao i naknade članovima žirija i izvjestiocima, navedeni su u bruto iznosu.

Sredstva za konkursni fond obezbijeđena su budžetom Opštine Budva. Član 5 Konkursni materijal se sastoji iz tekstualnog i grafičkog dijela.

Tekstualni dio konkursnog materijala sadrži: Raspis konkursa; Konkursni zadatak; Urbanističko-tehničke uslove.

Grafički dio konkursnog materijala sadrži: Katastarsko-topografsku podlogu lokacije sa bližim okruženjem i granicom obuhvata, glavnom građevinskom linijom i visinskim katama planiranih saobraćajnica (u dwg formatu); Foto dokumentaciju.

Preuzimanjem konkursne dokumentacije, učesnik pristaje na uslove konkursa predviđene ovim Raspisom. Član 6 Sadržaj i oprema konkursnog rada definisani su Raspisom konkursa, koji je sastavni dio ove odluke.

Na osnovu člana 134,135,136, 149 i 151 Zakona o privrednim društvima (''Sl.list CG'' br 65/20, 146/21 i 4/24), i člana 88 stav 1 tačka 19 Statuta Društva, Odbor direktora Akcionarskog društva ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica daje : OBAVJEŠTENJE o sazivanju Vanredne Skupštine akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica Saziva se Vanredna Skupština akcionara AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara će se održati dana 05.02.2026.godine (četvrtak) u sali za sastanke Društva, Trg Golootočkih žrtava br.13 Podgorica, sa početkom u 11:00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1.

Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

2.

Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora AD ''Održavanje željezničkih voznih sredstava'' Podgorica.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića.

Prilikom izbora članova Odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova Odbora direktora.

Statutom Društva je utvrđeno da Odbor direktora ima pet (5) članova, od kojih su dva (2) člana nezavisna.

Materijal za Skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 08:00 do 14:00 časova u poslovnim prostorijama sjedišta Društva i radnim jedinicama u Baru i Nikšiću.

Identifikacija akcionara na Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.

Informacije vezane za Vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva www.ozvs.me Kontakt tel : 020 / 634-353

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKORA mr Predrag Burzanović, s.r.

Član 7 Konkurs traje od 29. decembra 2025. godine do 20. marta 2026. godine. Žiri može donijeti odluku o produženju roka predaje konkursnih radova, najviše do 40 dana od dana raspisivanja konkursa, o čemu će obavijestiti sve učesnike konkursa. Član 8 Članovi konkursnog žirija su: Jelena Lazić, M.Arch., glavni gradski arhitekta, predsjednik žirija Milena Pelević, M.Arch. (Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine - načelnica Direkcije za praćenje stanja u prostoru) - stručni član; Andrej Mitrović, MArch. (“M-Pro” d.o.o., Podgorica) - stručni član; Petar Popović, dia (predstavnik IKCG) - stručni član; Maša Radović, diplomirani sociolog (v.d. sekretarke Sekretarijata za investicije Opštine Budva) - član Ukoliko jedan od članova žirija ne bude u mogućnosti da učestvuje u žiriranju, Raspisivač konkursa imenuje zamjenika člana žirija.

Zamjenici dva člana žirija su: Tomislav Jović, dia (“ARHI STUDIO DIZAJN” doo Budva) - zamjenik stručnog člana; Vlado Ivanović, dipl. pravnik (v.d. sekretara Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva) - zamjenik člana. Član 9 Stručni izvjestioci konkursa su: Milena Perović, dipl. ecc.

Jelena Marković, dipl. inž. građ. Član 10 Administrativne poslove za potrebe konkursa obavljaće stručni izvjestioci konkursa.

Ovlašćeno lice za sprovođenje konkursa je Nikola Jovanović, predsjednik Opštine Budva. Predstavnik raspisivača je Jelena Lazić, M.Arch., glavni gradski arhitekata Opštine Budva. Član 11 Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u “Službenom listu Crne Gore-opštinski propisi”.

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović

40 Marketing

Subota, 27. decembar 2025.