Dnevni list POBJEDA 25.12.2025.

Četvrtak, 25. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21566 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

POBJEDA SAZNAJE: Izvršna vlast čeka odgovor evropskih institucija

SUKOB MILATOVIĆA I KRAPOVIĆA: Vojna policija zapečatila kabinet komandanta Mornarice VCG i zabranila mu ulazak u vojne objekte, prekinuta hitna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

M. BABOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

D. MALIDŽAN

Svađa koja ponovo kompromituje Vojsku

Jakov Milatović Dragan Krapović

Milatovićev kabinet tvrdi da je odluka o Vukovićevom udaljavanju sa dužnosti nezakonita i da predstavlja nastavak odmazde i bahatog ponašanja Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima.

Komandant Vojske, sa druge strane, tvrdi da mu Vuković urušava autoritet time što odbija da mu se potčini i stvara paralelne strukture unutar Vojske Crne Gore STR. 2.

PODGORICA: Zaključena 16. sjednica Skupštine glavnog grada

Dijete bolovalo od ovčijih boginja i nakon četiri dana umrlo od sepse, potvrdio obdukcioni nalaz urađen po nalogu VDT

Gradski parlament usvojio budžet od Sedam pregleda 164,2 miliona eura u četiri ustanove Usvojeni su Strateški plan razvoja Podgorice do 2031. godine, kao i programi rada gradskih preduzeća za narednu godinu, odluka o prenosu prava svojine Srpskoj pravoslavnoj crkvi na građevinsko zemljište na Koniku, te nova odluka o radnom vremenu STR. 17.

a nijedan ljekar nije tražio nalaz

DANAS UZ POBJEDU

Novogodišnji specijal Objektiva U PRAZNIČNOM IZDANJU ČEKA VAS: EKSKLUZIVNI HBO INSAJDER SA SUPERSTAROM BILOM SKARSGORDOM „33 OBRTAJA“ SA MATIJOM GREDIĆEM, JEDNOM OD ZVIJEZDA SERIJE „ROBIN HOOD“ „ILI-ILI“ SA ILIJOM ĐUROVIĆEM, PISCEM I SCENARISTOM FILMA „SOBE“ PRIČA O POVRATKU MORNARA MIODRAGA KOPRIVICE 1975. U TITOGRAD NAJBOLJI FILMOVI 2025. PO IZBORU DESET CRNOGORSKIH REŽISERA EPSKA PJESMA O HIT-FILMU „ONE BATTLE AFTER ANOTHER“ FILMSKE, TV I MUZIČKE TOP LISTE

STR. 7.

Vlada će izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima usaglasiti sa mišljenjem zvaničnog Brisela

STR. 2. i 3.

Više od 67 miliona pregleda u posljednjih 90 dana na Fejsbuku, Instagramu i TikToku

Pobjeda uticajna i u digitalnoj areni Sa više od 67 miliona pregleda na Fejsbuku, Instagramu i TikToku u posljednja tri mjeseca, Pobjeda je potvrdila poziciju jednog od najuticajnijih medija u Crnoj Gori, bilježeći snažan rast publike i izuzetne dosege u digitalnoj areni, što redakcija transparentno dokumentuje i stavlja na uvid STR. 8.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

32 .

KUPON

2

Politika

Četvrtak, 25. decembar 2025.

POBJEDA SAZNAJE: Izvršna vlast č

Vlada će izm Svađa koja ponovo unutrašnjim kompromituje Vojsku sa mišljenjem ministarstvo odbrane

radio bar

SUKOB MILATOVIĆA I KRAPOVIĆA: Vojna policija zapečatila kabinet komandanta Mornarice VCG i zabranila mu ulazak u vojne objekte, prekinuta hitna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost

Darko Vuković

Miodrag Vuksanović

Milatovićev kabinet tvrdi da je odluka o Vukovićevom udaljavanju sa dužnosti nezakonita i da predstavlja nastavak odmazde i bahatog ponašanja Krapovića prema Vojsci Crne Gore i njenim časnim oficirima.

Komandant Vojske, sa druge strane, tvrdi da mu Vuković urušava autoritet time što odbija da mu se potčini i stvara paralelne strukture unutar Vojske PODGORICA - Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koja je za juče zakazana na zahtjev predsjednika Jakova Milatovića, prekinuta je nedugo nakon što je početa.

Milatović je zasijedanje Vrhovne komande zakazao zbog pisma koji mu je uputio komandant Mornarice Darko Vuković i u kome se požalio na postupanje ministra odbrane Dragana Krapovića. To je bio povod za udaljenje Vukovića sa dužnosti, o čemu se raspravljalo na Savjetu.

RASPRAVA

Na sjednici je, prema saznanjima medija, trebala da bude razmatrana i zakonitost Krapovićeve ranije odluke. Jedna od tema sjednice trebalo je, prema saznanjima medija, da bude i ranija odluka Krapovića da pukovnika Milana Bigovića imenuje za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane.

Prekidanju sjednice ključnog tijela za odbranu u Crnoj Gori prethodila je žestoka medijska rasprava o zakonitosti udaljenja Vukovića sa dužnosti uz pomoć vojne policije.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv komandanta Mornarice Vojske Crne Gore Darka Vukovića, pokrenut je zbog flagrantnog kršenja načela subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju i duž-

nosti izvršavanja naređenja, zbog čega je i prijedlog za njegovo udaljavanje sa dužnosti u skladu sa Ustavom i zakonima.

To je, između ostalog, poručio načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Miodrag Vuksanović, nakon što je prethodno šef države Jakov Milatović, u burnoj reakciji na vijest da je vojna policija Vukoviću juče ujutru uručila rješenje o udaljenju sa dužnosti jer se predsjedniku žalio na postupanje ministra odbrane Dragana Krapovića, istakao da je ta odluka nezakonita i da predstavlja „nastavak odmazde i bahatog ponašanja Krapovića prema VCG i njenim časnim oficirima“.

Zbog dopisa koji je Vuković uputio Milatoviću i u kome mu se požalio da mu Krapović ne dozvoljava da u Ministarstvo odbrane uđe na glavni ulaz i da ga na sastancima ponižava, vojna policija juče je zapečatila kabinet komandanta Mornarice, uručila mu rješenje o udaljavanju sa dužnosti i zabranila mu ulazak u vojne objekte.

KONTRAOPTUŽBE

Reagujući na to, Milatović je, u objavi na platformi Iks, ocijenio da je Vukovićevo udaljavanje sa dužnosti nezakonito.

Krapovića je optužio za potčinjavanje Vojske političkim interesima.

- Pokušaj da se Vojska Crne Gore potčini političkim interesima je opasna i nedopustiva. Vojska Crne Gore mora ostati iznad politike – napisao je Milatović u objavi na Iksu.

Ubrzo se, saopštenjem za javnost, oglasio komandant Vojske Miodrag Vuksanović tvrdeći da je prijedlog za udaljavanje sa dužnosti Vukovića, koji je on proslijedio ministru Krapoviću, u skladu sa Ustavom i Zakonom.

- Kao načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore dužan sam da funkciju obavljam isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, a moj prijedlog ministru za udaljenje sa dužnosti komodora Vukovića je upravo takav - naveo je Vuksanović.

On je naznačio i da je Vuković izvršio niz radnji koje, kako tvrdi, za cilj imaju direktan pokušaj urušavanja njegovog autoriteta kao načelnika Generalštaba.

- Smatram da konstantan otpor i pokušaj nametanja Vukovića kao drugog čovjeka u Vojsci samo zbog ličnog čina i stvaranje paralelnih struktura unutar Vojske Crne Gore, nikako ne smiju ostati bez odgovora sistema - istakao je Vuksanović.

Načelnik Generalštaba dalje objašnjava da su poštovanje principa subordinacije i jednostarješinstva u komandovanju, te vojna disciplina, ključ uspjeha svake vojske.

- Podrivanje i kršenje tih principa od bilo kog pripadnika, a naročito onih koji nose visoke činove i trebalo bi da budu uzor i primjer u svemu, mora imati jasan, pravovremen i precizan odgovor sistema – ponovio je Vuksanović.

Istakao je i kako mu je žao što je „Vuković pomislio da, dok je

on na čelu Generalštaba, može na bilo koji način narušiti subordinaciju“.

- Vojska Crne Gore je depolitizovana institucija, za razliku od nekih ranijih vremena. Ni ministar te pretenzije nikada nije imao, jer da jeste, ja ne bih bio načelnik Generalštaba, niti bi me predložio za tu funkciju - naglasio je Vuksanović.

Poručio je i da će Vojska, dok je on na njenom čelu, postupati u skladu sa Ustavom i zakonom, a da se sistem neće prilagođavati pojedincu.

- Ukoliko je neko pomislio da može biti drugačije, jasno poručujem da će svaki takav pokušaj biti sasječen u korijenu zaključio je Vuksanović.

FAVORIT

Vuković je, kao favorit Milatovića, za načelnika Mornarice Vojske Crne Gore imenovan u junu prošle godine, u isto vrijeme kada je i Vuksanović, koga je preferirao ministar Krapović, postavljen na čelo Generalštaba.

Imenovanje njih dvojice na dvije najviše pozicije u Vojsci dio je kompromisnog rješenja koji su članovi Vrhovne komande postigli nakon sukoba, koji je između predsjednika države i ministra odbrane uslijedio zbog odluke Krapovića da sa čela Generalštaba smijeni tadašnjeg načelnika Zorana Lazarevića.

Krapović je od Vrhovne komande tada tražio da iskusnog generala Lazarevića razriješi zbog potrebe za smjenom generacija i podmlađivanja oficirskog kadra u Vojsci.

Krapovićevu odluku su, kao članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost, podržavali premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, dok se Milatović tome oštro protivio.

Lazarević je na kraju smijenjen, jer mu je istekao rok produženja službe. Milatović je potom insistirao da se na Lazarevićevom mjestu nađe upravo Vuković, dok je Krapović zahtijevao da to bude Vuksanović. Zbog nemogućnosti da se dogovore oko toga ko treba da bude na čelu Generalštaba, postignut je kompromis da Vojskom komanduje Vuksanović, a Mornaricom Vuković.

To je juče, a povodom Vukovićevog udaljavanja sa dužnosti, komentarisao admiral Vojske Crne Gore u penziji Dragan Samardžić.

- Truli kompromis nikada nije kompromis, samo odloženi problem. Kad institucionalni kanali zakažu, ni medijacija ne pomaže – naveo je Samardžić u objavi na platformi Iks. Đ. ĆORIĆ

Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku PODGORICA – Nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog izvršne vlasti za razmatranje po hitnom postupku, biće usaglašen sa stavovima zvaničnog Brisela, rečeno je Pobjedi iz Vlade Crne Gore, te precizirano kako je u toku intenzivna komunikacija tim povodom.

To bi mogla biti naznaka da Zakonodavni odbor neće razmatrati ovaj akt na sjutrašnjem nastavku 111. sjednice, na čijem su dnevnom redu i sporne izmjene pravnog akta veoma važnog za Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, ali i za Crnu Goru uopšte.

STAVOVI

Pobjeda je u petak objavila kako su se na dnevnom redu Sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. U odnosu na verziju koju su ranije ove godine predložile Demokrate, a či-

ji je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova, novi prijedlozi se razlikuju samo u neznatnim detaljima, ali ih je kao predlagač potpisao premijer Milojko Spajić.

Brojne kritike civilnog sektora i evropskih institucija upravo zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u prvobitnom (stranačkom) prijedlogu, krajem jula su imale za posljedicu povlačenje prijedloga sa dnevnog reda parlamenta u posljednjem trenutku.

Nakon što su nove izmjene započele svoj izuzetno kratak put kroz skupštinske odbore, iz Delegacije EU u Crnoj Gori je za naš list rečeno kako je revidirana verzija Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena Evropskoj komisiji.

- Trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije. EK će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na Nacrt izmjena Zakona. Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu održa PODGORICA – Odbor za bezbjednost i odbranu, kome nijesu prisustvovali poslanici opozicije, podržao je juče imenovanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na tu funkciju u punom mandatu.

Za imenovanje Šćepanovića glasalo je šest poslanika većine, dok je jedan bio uzdržan. Šćepanović je pred poslanicima kazao da će, ukoliko bude imenovan za direktora u punom mandatu, u narednih pet godina sprovesti potpunu transformaciju i digitalizaciju u policiji, izvršiti dodatno prestrukturiranje i alokaciju kadra i stvoriti sve neophodne uslove kako bi policiju osposobio da odgovori savremenim

Zeleno sv za direkto bezbjednosnim izazovima.

- Po stupanju na dužnost, odmah ću inicirati raspisivanje javnog konkursa za izbor svih pomoćnika i internog oglasa za postavljanje načelnika regionalnih centara bezbjednosti i odjeljenja bezbjednosti, kako bih UP iz v. d. stanja uveo u puno stanje - naglasio je Šćepanović.

Planira i da, kako je kazao, ukine interni oglas za sve osim za načelnike regionalnih centara bezbjednosti.

Obećao je i da će istrajati na ja-

Politika

Četvrtak, 25. decembar 2025.

čeka odgovor evropskih institucija

m. babović

mjene Zakona o m poslovima usaglasiti em zvaničnog Brisela - Vlada Crne Gore je u intenzivnoj komunikaciji sa Briselom u vezi sa predlogom izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima kako bi sve bilo usaglašeno – zvanično je rečeno našem listu.

NOVE REAKCIJE

Službenici Uprave policije

– ukazali su iz Delegacije EU. Akcija za ljudska prava (HRA) pisala je, zatim, EK ukazujući na predložene sporne izmjene „posebno u odnosu na ljudska prava policijskih službenika i rizik od politizacije policije“.

- EK je podsjetila da je vladavina prava temeljna vrijednost EU i naglasila da se sve izmjene Zakona moraju uskladiti sa pravom EU i međunarodnim standardima. Posebno je značajno to što je Evropska komisija ukazala na potrebu postojanja „odgovarajućih proceduralnih garancija radi sprečavanja neprimjerenog političkog uticaja u organima za sprovođenje zakona“, čime se direktno potvrđuje suština zabrinutosti na koje je HRA

ukazala – rečeno je iz ove crnogorske NVO. Za njih je posebno značajno što su izmjene zakona „trenutno predmet procjene nadležnih službi Komisije u cilju provjere usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima“.

- Ovakva formulacija jasno ukazuje da predložena zakonska rješenja nijesu unaprijed prihvaćena i da će tek biti ocijenjena u odnosu na zaštitu ljudskih prava, institucionalne nezavisnosti policije i zabrane političkog uticaja – rečeno je iz HRA. Ova NVO je zato upozorila da bi usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo „proizvoljno odlučivanje o statu-

su policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole“, predstavljalo „ozbiljno nazadovanje u oblasti vladavine prava“, što bi moglo imati negativne posljedice po proces evropskih integracija.

– Zbog toga očekujemo da Vlada Crne Gore povuče Prijedlog zakona iz skupštinske procedure do dobijanja mišljenja Evropske komisije, kako je ranije i obećano – pozvala je HRA. Povodom stavova EK i dijela crnogorskog civilnog sektora, Pobjeda je juče uputila direktno pitanje Vladi Crne Gore da li će povući sporni prijedlog iz skupštinske procedure sve dok ne stigne mišljenje evropskih institucija.

Udruženje pravnika Crne Gore juče se pridružilo zahtjevu HRA i drugih NVO da se obustavi dalja procedura o usvajanju pomenutih izmjena Zakona, a povodom stavova koji su izneseni iz EK. Iz ove stručne asocijacije su podsjetili kako je njihov Upravni odbor još prvom prilikom, u julu ove godine, „izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja EK pristupi izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima“. Kako su precizirali, o tome, kao i o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima, upoznali su i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera.

- Ponavljamo stav da usvajanje zakona koji omogućava proizvoljno odlučivanje o statusu policijskih službenika, bez jasnih kriterijuma, prava na odbranu i djelotvorne sudske kontrole nije saglasno proklamovanom ustavnom principu vladavine prava, stvara pravnu nesigurnost i nije dio proklamovane EU agende. Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih zakonodavnih intervencija“ koje mogu ozbilno narušiti osnovne ustavne principe i zaštićena ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakono-

USSCG: Prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih prava Da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima sporne i za one na koje će se to ubuduće odnositi, stav je Unije slobodnih sindikata Crne Gore. U saopštenju su podržali isti stav Nezavisnog sindikata policije Crne Gore, koji zahtijeva od Vlade da se sporni zakonski akt povuče iz procedure.

- Predložene izmjene donose potpunu neizvjesnost policijskim službenicima i stalni strah od gubitka posla koji može da ih zadesi svakog dana. Potpuno je jasno da bi u situaciji stalnog straha za posao službenici bili vrlo zavisni od dobre volje poslodavca, podložni manipulaciji svake vrste, ali i nesigurni u obavljanju postavljenih zadataka što bi značajno uticalo na kvalitet njihovog rada – naveli su iz USSCG. Dalje su ukazali da „predloženi način utvrđivanja bezbjednosnih smetnji daje neograničenu moć uskom krugu ljudi, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i krši osnovna ljudska prava“.

- Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“... Poštovanje prezumpcije nevinosti, prava na odbranu, prava na pravično suđenje i konačno prava na pravni lijek su osnovni elementi svakog demokratskog i transparentnog postupka kojim se utvrđuje nečija odgovornost, ali su svi oni poništeni ovim prijedlogom Vlade – stoji na kraju saopštenja USSCG.

davne vlasti uvaže, po ovom pitanju, javno izraženi apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih međunarodnih adresa – zaključuje se u saopštenju ove asocijacije.

Podsjećamo, izmjene će omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, konkretno - ministra Šaranovića. U prijedlogu je iznesen stav da, umjesto što ovakvo zakonsko rješenje „predstavlja povod za zabrinutost“, izmjene koje se nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih par mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.

- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije – navode odmah nakon toga.

Među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u, koje će biti povjereno posebnoj Komisiji za provjeru bez-

ana bez prisustva opozicije

vjetlo za imenovanje Lazara Šćepanovića ora Uprave policije u punom mandatu čanju integriteta i profesionalizaciji policije, kako bi taj poziv bio primamljiv i budućim generacijama.

Poslanicima se pred Odborom obratio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je podsjetio da je rješavanje v. d. stanja u Upravi policije jedna od obaveza iz najzahtjevnijeg pregovaračkog poglavlja 24 i da, kako je rekao, očekuje podršku parlamenta u izboru menadžmenta policije u punom mandatu. Šaranović je kazao da se polici-

ja suočava sa ogromnim nedostatkom službenika i da je na Šćepanoviću težak zadatak da taj problem riješi.

Na pitanje predsjedavajućeg Odbora Miodraga Lakovića da li se koncept regionalnih centara pokazao smislenim i opravdanim, Šćepanović je kazao da je kao službenik policije imao rezervu prema tom konceptu, ali da je kao načelnik Centra bezbjednosti „Zapad“ shvatio da je to dobro.

Istakao je i da ne bi mijenjao koncept regionalnih centa-

ra, ali da bi promijenio sjedišta na sjeveru i jugu.

- Mislim da pozicioniranje određenih regionalnih centara bezbjednosti nije dobro i smatram da bi, uzimajući u obzir broj krivičnih djela, teški i organizovani kriminal, trebalo izvršiti relociranje sjedišta tih centara - kazao je Šćepanović. Šćepanović je naglasio kako bez usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima reforme neće biti moguće.

Pojasnio je da je neophodno razdvojiti dvije vrste bezbjed-

nosnih smetnji, odnosno teške bezbjednosne smetnje i druge smetnje kod kojih se vode disciplinski postupci.

- Kod teških bezbjednosnih smetnji službenik po sili zakona ne može da bude u sistemu bezbjednosti, dok se kod drugih oblika smetnji, ako se ne dokaže krivično djelo, a postoje svi elementi, službenici mogu rasporediti u druge organe kako ne bi primjenjivali policijska ovlašćenja – objasnio je Šćepanović.

3

Na konstataciju Lakovića da se prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima mora sačekati mišljenje Evropske komisije, Šćepanović je kazao kako je EK tretirala članove 119 i 120 tog zakona koji se tiču poligrafa, a koji, kako je kazao, nijesu mijenjani u prijedlogu izmjena.

- EK je u jednom dijelu teksta navela da ohrabruje borbu protiv organizovanog kriminala i da je u primarnom fokusu bezbjednost granica. Sma-

bjednosnih smetnji koju formira direktno ministar (do daljnjeg – Šaranović).

- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj – navedeno je u predlogu izmjena Zakona.

S ozbirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.

Kristina JERKOV tram da su nam dali obavezu da zaposlimo veći broj ljudi, čim kažu jačajte granice - naveo je Šćepanović.

Istakao je i kako, kada je riječ o službenicima policije koji su imali neovlašćene kontakte i koji su procesuirani za najteža krivična djela sa elementima organizovanog kriminala i korupcije, ne mogu čekati odluku 15 godina kada, kako je rekao, postoje notorne činjenice.

Ministar Šaranović je naveo da je cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima borba protiv organizovanog kriminala, kroz dekriminalizaciju organa za njegovo sprovođenje. Šaranović je, takođe, odbacio tvrdnje da je zakon pisala neka politička partija, zaključujući da je autor tog akta UpraĐ. Ć. va policije.

4

Politika

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Predstavljeni podaci najnovijeg istraživanja CG Puls, koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje i Institut DAMAR

Slabi povjerenje građana u evropsku perspektivu države Više od polovine ispitanika doživljava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao destabilizujući faktor za region i Crnu Goru. Sa druge strane, Vučića 15,4 odsto građana smatra velikim državnikom. To je, kako je objasnila izvršna direktorka CGO, manje čak i od izborne podrške partijama koje otvoreno afirmišu njegovu politiku u Crnoj Gori CGO

PODGORICA - Iako Crna Gora i dalje ostaje većinski okrenuta Evropskoj uniji i antifašističkim vrijednostima, povjerenje građana u evropsku perspektivu države vidljivo slabi, dok se sa druge strane bilježi porast skepse, nesigurnosti i osjećaja institucionalne neefikasnosti. Bez opipljivih reformi, dosljedne vladavine prava i jasnih političkih poruka evropski put Crne Gore gubi kredibilitet u očima javnosti, saopšteno je između ostalog, tokom jučerašnjeg predstavljanja nalaza najnovijeg istraživanja CG Puls, koje su radili Centar za građansko obrazovanje i Institut DAMAR.

- Podrška članstvu Crne Gore u EU i dalje je većinska i iznosi 64 odsto, ali je u stalnom padu, za oko 13 procenata u odnosu na 2021. godinu - naveo je Vuk Čađenović, direktor Instituta DAMAR. Istovremeno, kako je kazao, zabilježen je rekordan udio protivnika članstva, kao i rast broja neopredijeljenih, što je ocjenjeno kao ozbiljan signal upozorenja političkim strukVuk Čađenović i Daliborka Uljarević na predstavljanju rezultata sa istraživanja turama. Čađenović je istakao da su nalazi istraživanja odraz dubo- ce, obrazovni sistem i nevla- dodatno pojačava nepovjere- u odnosu na martovsko istrake polarizacije i nesigurnosti dine organizacije, i tu je na nje građana. živanje. Slično je, kako je kau društvu. skali od jedan do pet, srednja Skoro polovina ispitanika na- zao, i sa predstavnicima opo– Ipak, percepcija pravca Cr- ocjena 3,32. Povjerenje u insti- vodi da mjesečni prihodi ni- zicije od kojih nijedna partija ne Gore je u decembru osjet- tucije ostaje nisko i fragmen- jesu dovoljni za pokrivanje nije prešla prosječnu ocjenu. no pozitivnija nego u martu. tisano. Nijedna institucija ne osnovnih troškova, dok treći- - To dodatno govori o krizi poZbirno, udio onih koji kažu da uživa visok nivo povjerenja, a na navodi da danas živi lošije litičke ponude u cjelini - smase Crna Gora kreće u veoma posebno brine činjenica da su nego prije godinu dana, dodao tra Čađenović. dobrom ili dobrom pravcu ra- Skupština, sudstvo i političke je Čađenović.

Izvršna direktorka CGO Daste sa 35,8 u martu na 44,7 od- partije na samom dnu ljestvi- Na pitanje u vezi sa ocjenom liborka Uljarević, smatra da sto u decembru. Istovreme- ce. Zabilježen je rast povjere- rada aktuelne Vlade i premi- se evropski konsenzus u Crno, udio onih koji smatraju da nja u rad policije i medija - na- jera Milojka Spajića ispita- noj Gori fragmentira, te da tase zemlja kreće u pogrešnom glasio je Čađenović. nici su, prema njegovim na- kav trend može poslati konpravcu pada sa 44,9 na 38,4. To Takođe, prema njegovim rije- vodima, dali prosječnu ocjenu fuzne poruke predstavnicima govori o krhkom optimizmu i čima, ekonomska nesigurnost 2,58, što je neznatan napredak iz Brisela. odsustvu povjerenja u dugo– EU ostaje glavni percipiraročni pravac razvoja –smatra ni spoljnopolitički oslonac Svega 22,4 odsto građana vjeruje Čađenović.

Crne Gore, ali je u odnosu na da bi proces zatvaranja poglavlja prethodni talas istraživanja iz On dodaje da je pad povjeremogao biti završen do kraja 2026.

2024. godine zabilježen pad nja u evropsku perspektivu godine, dok više od polovine sumnja dodatno opterećen niskim potog oslanjanja, kao i u oslanjau takav ishod ili očekuje dodatnu vjerenjem u institucije. nju na Srbiju, uz istovremeni - Najviše povjerenja građa- fleksibilnost EU. Više od petine građana smatra rast oslonca na globalne akni imaju u vjerske zajedni- da Crna Gora nikada neće postati članica EU tere, poput Rusije, SAD, Ki-

Više od polovine ispitanika protiv podizanja spomenika Đurišiću Na pitanje u vezi sa istorijskim revizionizmom i ulogom četničkog vojvode Pavla Đurišića, koje je aktuelizovano pokušajem podizanja spomenika u Beranama prije nekoliko mjeseci, većina ispitanika, odnosno više od polovine, imalo je negativan ili pretežno nega-

tivan stav, što je, prema riječima Daliborke Uljerević indikator da revizionistički narativi, uprkos intenzivnim, agresivnim i organizovanim pokušajima afirmacije nijesu postali dominantni u javnom mnjenju.

Prostor za relativizaciju istorijskih činjenica i norma-

lizaciju ideologija koje su u suprotnosti sa antifašističkim temeljima Crne Gore, kako kaže, ostavlja podatak da je visok procenat ispitanika bez stava i oko 12 odsto onih sa pozitivnom ocjenom po ovom pitanju.

- Skoro 60 odsto ispitanih protivi se podizanju spome-

nika što govori da ovakve inicijative nemaju demokratski legitimitet u javnosti.

Iako su ga pojedini akteri pokušavali predstaviti kao heroja srpske nacionalne zajednice, uočeno je da ni unutar te zajednice ne postoji snažna podrška i da je znatno manja od zbirnog biračkog tijela političkih opcija koje promovišu ovaj tip revizionizma - kazala je Uljarević.

Građani osudili uvođenje viza Turcima Kada je riječ o postupanju policije u incidentu na Zabjelu, Vuk Čađenović je naveo da su ispitanici imali podijeljen stav, dok je visok procenat onih bez stava po ovom pitanju. Ipak, kako je istakao, ukupne kritičke ocjene premašuju pozitivnu ocjenu postupanja policije.

- Najčešća pojedinačna pozicija je da je policija djelovala profesionalno, ali značajan dio vidi problem u načinu informisanja o događaju - dodao je Čađenović.

Prema njegovim riječima, odluku Vlade da ukine bezvizni režim za turske državljane ispitanici su u većini ocijenili kao preuranjenu, ishitrenu ili politički motivisanu, dok je četvrtina smatrala opravdanom.

- Nedavno ukidanje te odluke ukazuje da su ti stavovi prevladali i unutar Vlade - ocijenio je Čađenović.

ne, Njemačke. To slabi jasnu evropsku orijentaciju i relativizuje strateške ciljeve države – kazala je Uljarević.

Podaci ovog istraživanja, prema njenima navodima, pokazuju izraženu skepsu prema rokovima koje crnogorska vlada daje u vezi sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

– Svega 22,4 odsto građana vjeruje da bi taj proces mogao biti završen do kraja 2026. godine, dok više od polovine sumnja u takav ishod ili očekuje dodatnu fleksibilnost EU. Ono što zabrinjava jeste podatak da više od petine građana smatra da Crna Gora nikada neće postati članica EU - dodala je ona.

Uljarević smatra da se, bez jačanja institucija, dosljedne primjene zakona i jasnog otklona od selektivne pravde, evropski put Crne Gore može svesti na formalni proces bez suštinske podrške građana.

– Evropske integracije nijesu samo tehničko pitanje zatvaranja poglavlja, već duboko društveni proces koji podrazumijeva povjerenje, pravdu i funkcionalne institucije. Bez toga, EU ostaje apstraktan cilj, a ne zajednički projekat društva – poručila je Uljarević.

Podaci upitnika su pokazali da više od polovine ispitanika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića doživljava kao destabilizujući faktor za region i Crnu Goru, dok ga 15,4 odsto smatra velikim državnikom.

- To je manje čak i od izborne podrške partijama koje otvoreno afirmišu njegovu politiku u Crnoj Gori - navela je Uljarević i dodala da je posebno indikativan visok procenat građana bez stava, naročito među pripadnicima srpske nacionalne zajednice, što, ukazuje na ambivalentan i oprezan odnos prema ovom pitanju.

Uljarević je naglasila da nalazi istraživanja ukazuju i na duboko nepovjerenje u pravosudni sistem.

Udio onih koji kažu da se Crna Gora kreće u veoma dobrom ili dobrom pravcu raste sa 35,8 u martu na 44,7 odsto u decembru.

Istovremeno, udio onih koji smatraju da se zemlja kreće u pogrešnom pravcu pada sa 44,9 na 38,4 - Tek četvrtina ispitanika vjeruje da Specijalni državni tužilac može postupati bez političkih ograničenja, dok većina smatra da se pravda sprovodi selektivno ili u skladu sa političkom moći. Samo 10,7 odsto građana vjeruje da se zloupotrebe procesuiraju bez obzira na političku pripadnost, dok značajan broj ispitanih ne može da procijeni rad institucija, što govori o ozbiljnoj konfuziji i eroziji povjerenja u institucionalni poredak - navela je izvršna direktorka CGO. Na pitanje što misle o objavljivanju privatnih komunikacija iz predmeta SDT-a u medijima, bez elemenata krivičnog djela, stavovi javnosti su podijeljeni, ali prevladava kritički odnos.

- Skoro polovina ispitanih takvu praksu vidi kao narušavanje prava na privatnost i pravičnost postupka, dok tek petina smatra da ona doprinosi boljem razumijevanju slučajeva.

Gotovo trećina ispitanika nema jasan stav - kazala je Uljarević, dodajući da taj podatak ukazuje na zabrinutost zbog medijalizacije pravde i potencijalne kompromitacije samih postupaka.

Ovo istraživanje je sprovedeno u periodu od 8. do 18. decembra 2025. godine, na uzorku od 1.000 punoljetnih građana Crne Gore.

I. MILOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 25. decembar 2025.

5

Poslanici završili raspravu o prijedlogu budžeta i planiranom zaduženju za iduću godinu

Prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ekonomski rast od 3,2 odsto iduće godine baziraju na privatnoj potrošnji i investicijama. Planirani su prihodi od 3,79 milijarde, koji će činiti depoziti prenijeti iz ove godine i zaduženje. U odnosu na ovogodišnji budžet, izdaci tekućeg budžeta za 2026. veći su za 100,1 milion, državnih fondova za 99,1 milion, kapitalnog budžeta za 25 miliona.

- Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potrošnje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini – kazao je Vuković.

Zaduženje

Iduće godine na naplatu dolazi dug od 384 miliona eura, a odlukom o zaduženju planirano je obezbjeđenje do 500 miliona eura koje će pokrivati i kapitalne izdatke.

- Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo još jednu milijardu eura ne znači da ćemo se i zadužiti, već stvaramo pravni osnov da, ukoliko situacija na tržištu bude povoljna, stvorimo depozite za naredni period u cilju rasterećenja budžeta i pravovremenog obezbjeđivanja velikih iznosa za otplate koje dospijevaju – kazao je Vuković obrazlažući prijedlog odluke o zaduženju.

Zasluge za to što su, kako je ocijenio Dražen Petrić (PES), naše javne finansije stabilne ima ministar Vuković. Petrić smatra da je budžet socijalno odgovoran i razvojan. O kritikama da je Fond PIO neodrživ, Petrić ukazuje da se penzije uredno izmiruju, dodajući da ni ljekova ne fali iako je bilo priče da postoji problemi sa finansiranjem zdravstvenog sistema.

Nestabilnost

S druge strane, Danijel Živković (DPS) smatra da živimo u periodu ekonomske neizvje-

Za vlast javne finansije stabilne, dok opozicija ukazuje na ekonomsku nestabilnost i haos Naše javne finansije su stabilne, a predloženi budžet je socijalno odgovoran i razvojan, tvrdi Dražen Petrić (PES). S druge strane, Danijel Živković (DPS) smatra da živimo u periodu ekonomske neizvjesnosti, nestabilnosti, haosa i strukturnih problema u finansijama, ocjenjujući da će nam se to vratiti kao bumerang i napraviti ozbiljne probleme u funkcionisanju države

snosti, nestabilnosti, haosa i strukturnih problema u finansijama, ocjenjujući da će nam se to vratiti kao bumerang i napraviti ozbiljne probleme u funkcionisanju države.

- Populizam razjeda crnogorsko društvo. Ne znam da li vi imate snage da to zaustavite, jer će pojesti ekonomsku supstancu. Većina predlaže zakone za koje ministar finansija kaže da nema novca. Imate ministra ekonomskog razvoja i potpredsjednika Vlade koji predlaže zakon za koji ministar finansija u istoj vladi kaže da tog novca nema. Meni ta vrsta destrukcije i populizma nije jasna, ima li neko u Vladi da stane i kaže da se usvajaju zakoni za koje novca u budžetu nema, kao što je slučaj sa zakonom o obeštećenju bivših radnika iz drvoprerade – pitao je Živković ministra.

Za Dejana Đurovića (NSD) prijedlog budžeta je jasan izraz opredijeljenosti države ka fiskalnoj stabilnosti, institucionalnoj odgovornosti i dugoročnom razvoju. Budžet se, kako je dodao, oslanja na investicije koje podstiču ekonomsku aktivnost, unapređuju javne usluge i jačaju konkurentnost.

Nikola Milović (DPS) smatra da takav budžet stvara ogroman prostor za pojačanu neizvjesnost kompletnog privrednog sistema, daje nerealne optimističke i neizvjesne

procjene rasta životnog standarda te upućuje privrednike i sve one koji su zainteresovani da ulažu u Crnu Goru na pogrešne odluke. Naglasio je da je javna potrošnja ogromna, te da je za plate planirano 726 miliona eura, a da je u javnom sektoru 20.000 novozaposlenih.

- Ovaj budžet govori da o meritokratiji nema riječi, jer se nastavlja sve ono što je vezano za nedovoljnu reformu same administracije – kazao je Milović, dodajući da se samo može očekivati da naš dug nastavi da raste.

skupština crne gore / m. matković

PODGORICA – Poslanici su juče završili raspravu o prijedlogu budžeta i odluci o zaduživanju za 2026. godinu o čemu će se naknadno izjašnjavati.

Životni standard

Boris Mugoša (SD) je ocijenio da bi trebalo prepustiti građanima da sami procijene kakav im je životni standard. Naglašava da naša ekonomija raste, ali se ne razvija, da cijene drastično rastu, a da je to ono što građane zanima.

- Ako su dominantan dio prihoda u budžetu PDV i akcize, porez na potrošnju koji najviše pogađa one koji imaju manje, nemojte da se hvalimo sa tim. Ako su cijene hrane porasle duplo više, farmaceutskih proizvoda tri puta, a medicinskih usluga četiri do 4,5 puta nego u EU, ne možemo reći da je to dobro. Kako možete reći da je budžet razvojni sa manje od devet odsto kapitalnog budžeta i preko 80 odsto mandatornih troškova – pita Mugoša.

Sa jučerašnje sjednice

Problematizuje i to što je za unapređenje konkurentnosti predviđeno 0,2 odsto izvornih prihoda.

- I mi govorimo kako budžet pomaže privredi, a naša privreda koju dominantno čine mikro i mala preduzeća, šestu godinu posluju sa gubitkom. Jer veliki u ovom sistemu postaju još veći, a mali, mikro i srednji biznis se guši,

Održana sjednica Odbora metalurgije Privredne komore

Domaća industrija ne uspijeva da odgovori potrebama tržišta PODGORICA - Ekonomski rast u posljednjem periodu dominantno se oslanja na potrošnju i turizam, dok je doprinos prerađivačke industrije, a posebno metalurgije i metaloprerađivačke industrije, i dalje ograničen, ocijenjeno je na sjednici

resornog Odbora Privredne komore (PKCG).

Na sjednici Odbora metalurgije i metaloprerađivačke industrije, koju je vodio predsjednik tog tijela Slobodan Stanić, saopšteno je da, i pored pojedinih pokazatelja rasta, riječ je o takozvanom „mekom rastu“, koji ne

počiva na jačanju proizvodnje, izvoza i investicija.

Iz PKCG je saopšteno da se sektor metalurgije i metaloprerađivačke industrije već duži niz godina suočava sa strukturnim izazovima, što se odražava kroz pad proizvodnje, slabu investicionu aktivnost i visoku uvoznu

zavisnost. Posebno je naglašeno da pokrivenost uvoza izvozom dostiže istorijski nizak nivo, što dodatno potvrđuje slabost domaće proizvodne baze.

- U periodu od januara do septembra zabilježen je pad izvoza metala i metalnih proizvoda, dok je uvoz zadržao visok

to govore podaci, ne ja – kazao je Mugoša.

Momčilo Leković (Demokrate) priznaje da budžet ima mana, ali da je ,,druga dimenzija“ u odnosu na sve budžete prije 2020. godine. Smatra da je zasnovan na redu zakonitosti i odgovornosti, a ne na krađi paralelnim tokovima novca i privilegijama te da je direktna posljedica činjenice da je nivo, što ukazuje da domaća industrija ne uspijeva da odgovori potrebama tržišta - navodi se u saopštenju.

Učesnici sjednice ocijenili su da sektor i dalje funkcioniše u uslovima povišenih troškova energije i sirovina, ograničenog pristupa finansiranju, zastarjele tehnološke opreme i izraženog nedostatka kvalifikovane radne snage.

Tokom sjednice naglašeno je da, uprkos postojećim ograničenjima, metalurgija i metaloprerađivačka industrija posjeduju značajan razvojni R. E. potencijal.

borba protiv kriminala jača nego ikad.

Boris Pejović (PES) je kritikovao opoziciju što tvrde da je budžet potrošački, a istovremeno predlažu populističke zakone bez planirane prihodne strane.

- Lako je predlagati, ali treba obezbijediti sredstva za to – kazao je Pejović.

M. LEKOVIĆ

6

Ekonomija

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Predstavljen integrisani sistem za upravljanje prihodima Poreske uprave

Uspostavljen potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne barijere - poručio je ministar finansija Novica Vuković pr centar

PODGORICA - Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) je jedan od najznačajnijih projekta u oblasti finansija i postavlja temelje za dalju modernizaciju i snažniju borbu protiv neformalne ekonomije, poručili su ministar finansija Novica Vuković i vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Sava Laketić, prenosi PR Centar.

Vuković je na događaju Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, koji je organizovala ta institucija, kazao da se Crna Gora danas nalazi u važnoj fazi evropskog puta, u kojoj reformski procesi dobijaju konkretne i mjerljive rezultate.

Brža komunikacija

On je kazao da digitalna Poreska uprava, koja će od januara funkcionisati kroz novi sistem, nije samo tehnička promjena, već novo iskustvo u kojem su procedure jednostavnije, komunikacija brža, pravila jasnija, a odnos između države i poreskih obveznika zasnovan na povjerenju, transparentnosti i međusobnom uvažavanju.

- Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje

uslova na tržištu, jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju predvidivog ambijenta za investicije - naveo je Vuković.

U tom kontekstu, kako smatra, uvođenje Integrisanog sistema za upravljanje prihodima predstavlja jedan od najvažnijih reformskih iskoraka u modernizaciji države.

- Riječ je o projektu čija je priprema počela još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta, dok je puna implementacija započeta 2023. godine. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 12 miliona eura, što jasno pokazuje da je riječ o strateškom i dugoročnom projektu - rekao je Vuković.

Reforma

Sa predstavljanja novog sistema

da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne

barijere - poručio je Vuković.

On je kazao da je jedan od najznačajnijih stubova tog procesa reforma poreske administracije.

- Bez snažne, moderne i efikasne Poreske uprave nema ni

stabilnih javnih finansija, ni fer tržišne konkurencije, niti održivog ekonomskog rasta.

Evropska unija jasno ističe da efikasne poreske administracije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju ravnopravnih

Vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Sava Laketić je kazao da se Poreska uprava nalazi na početku primjene Integrisanog sistema za upravljanje prihodima.

- Ovo je trenutak koji je i simboličan i suštinski važan ne samo za Poresku upravu, već za

način na koji država komunicira sa građanima i privredom i kako upravlja najvažnijim stubom javnih finansija, povjerenjem - naveo je Laketić.

Prema njegovim riječima, IRMS nije klasična digitalizacija postojećih procedura, navodeći da je to dubinska reforma poreske administracije.

- Prvi put uspostavljamo jedinstven, integrisan i potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza, sistem koji je jednostavniji za korisnike, predvidiviji za privredu i snažniji za državu. Za privredu to znači manje administracije, jasnija pravila i brže procedure. Za građane više dostupnih digitalnih usluga i sigurniju komunikaciju sa Poreskom upravom. Za državu stabilniju naplatu prihoda, kvalitetniju analitiku i čvrstu osnovu za pravičnu i održivu poresku politiku - rekao je Laketić.

On je ocijenio da je IRMS, prije svega, institucionalni iskorak, pojašnjavajući da se njegova vrijednost ne mjeri samo tehnologijom, već promjenom poslovne kulture, jačanjem povjerenja poreskih obveznika i izgradnjom sistema u kojem su pravila jasna, predvidiva, stroga i pravična.

- Posebno želim da naglasim značaj ovog projekta u borbi protiv neformalne ekonomije. Digitalizacijom procesa, povezivanjem podataka i primjenom naprednijih modela za analizu rizika, borba protiv sive zone više se ne oslanja isključivo na broj ljudi, već na snagu sistema. Tamo gdje su kadrovski kapaciteti ograničeni, sistem ih nadomješta kroz automatizovane procese, upravljanje rizicima i precizno usmjeravanje nadzornih aktivnosti - istakao je Laketić.

On je kazao da taj iskorak ne bi bio moguć bez jasne podrške Vlade i Ministarstva finansija, bez povjerenja međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke, ali ni bez izuzetnog profesionalnog doprinosa zaposlenih u Poreskoj S. POPOVIĆ upravi.

Održana sjednica Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore

ministarstvo energetike

Šahmanović: Pljevlja na samom vrhu razvojnih i investicionih prioriteta tokom naredne godine PODGORICA - Pljevlja ulaze u novu razvojnu fazu, a ulaganja u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i nova radna mjesta stavljaju ovaj grad u sam vrh državnih prioriteta, poručeno je sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore. Sjednica Savjeta je juče, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, održana u Pljevljima.

Sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju

- Održavanje sjednice u Pljevljima ima poseban značaj, jer je riječ o opštini koja je deceni-

jama bila oslonac energetskog sistema države i koja danas ima ključnu ulogu u izgradnji nove, održive energetske budućnosti - navodi se u saopštenju Ministarstva. Šahmanović je poručio da Crna Gora odlučno sprovodi energetsku tranziciju, ali na način koji je pravedan i usmjeren na ljude i lokalne zajednice.

- Pljevlja nijesu samo dio energetske tranzicije, Pljevlja su njen centar. Zato će ovaj grad biti na samom vrhu naših razvojnih i investicionih prioriteta tokom naredne godine, ali

i u godinama koje su pred nama - naglasio je Šahmanović.

Tokom sjednice vođena je konstruktivna i sadržajna diskusija, kojoj su svojim sugestijama i komentarima doprinijele ministarke Anđela Jakšić-Stojanović i Naida Nišić, sa ciljem što bolje koordinacije među institucijama i kreiranja kvalitetnog modela i jasnog pravca djelovanja u procesu pravedne tranzicije. Šahmanović je podsjetio da su već pokrenuti ključni reformski i investicioni procesi, na prvom mjestu usvajanje Nacionalnog energetskog i kli-

matskog plana, donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pokretanje prve aukcije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori.

Sjednici Savjeta prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija, partnera Crne Gore u ovom složenom procesu.

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je Plan transformacije ovog preduzeća u kontekstupravednetranzicije.

Na sjednici je usvojen i Okvir mape puta pravedne tranzicije Crne Gore.

R. E.

Društvo

Četvrtak, 25. decembar 2025.

PODGORICA – Devetogodišnji dječak preminuo je 15. novembra od posljedica bakterijskog trovanja krvi sepse, koja je nastala kao komplikacija ovčijih boginja, potvrđeno je obdukcionim nalazom koji je tražilo Više državno tužilaštvo.

Sedam pregleda u četiri ustanove a nijedan ljekar nije tražio nalaz

Dijete nije imalo terapiju tih nekoliko dana, a bilo mu je sve lošije. Govorili su nam: „To su boginje“. Boli nas što je u 21. vijeku naš sin umro od sepse.

Znam da mog sina ne mogu vratiti. Tražim pravdu kako se nikada nikome ovakvo nešto ne bi dogodilo – kazao je otac dječaka Muharem Raketić lji su dječaka vodili u četiri zdravstvene ustanove – dvije privatne u Ulcinju i Sutomoru, kao i dvije državne: Klinički centar Crne Gore u Podgorici i Opštu bolnicu Bar. Nakon tragedije, zabranjen je rad privatne zdravstvene ustanove Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju, nakon što su inspekcije Ministarstva zdravlja utvrdile niz nepravilnosti u radu. Iz PZU „Unimedica“ pojasnili su da privremena zabrana rada nije ni na koji način povezana sa nači-

nom liječenja preminulog dječaka, već da je izrečena isključivo zbog administrativnih, kadrovskih i sličnih tehničkih nedostataka, što je, kako navode, jasno konstatovano u inspekcijskim zapisnicima.

Više državno tužilaštvo formiralo je predmet povodom smrti dječaka, a obdukcija je urađena po njihovom nalogu.

Nekoliko pedijatara juče je Pobjedi kazalo da su ovčije boginje (varičele) virusna bolest koja znatno oslabi imunitet, zbog čega organizam postaje pobjeda

- Na osnovu obdukcionog nalaza, mikroskopskog pregleda tkiva i organa, dopunskih analiza i podataka iz medicinske dokumentacije, smrt je prirodna i nastupila je usljed bakterijskog trovanja krvi (sepse) kao komplikacije ovčijih boginja - kazao je Primorskom portalu Muharem Rašketić, otac preminulog dječaka.

On je istakao da njihov sin do ove dječje bolesti nikada ranije nije imao zdravstvenih problema.

- Nakon što je dobio boginje, sedam puta smo vodili dijete u četiri zdravstvene ustanove. Niko od ljekara nije tražio da se urade laboratorijski nalazi. Dijete nije imalo terapiju tih nekoliko dana, a bilo mu je sve lošije. Govorili su nam: „To su boginje“. Boli nas što je u 21. vijeku naš sin umro od sepse. Znam da mog sina ne mogu vratiti. Tražim pravdu kako se nikada nikome ovakvo nešto ne bi dogodilo – kazao je Rašketić.

Roditelji su u noći između petka i subote dijete odveli u Opštu bolnicu u Baru, gdje je dežurni pedijatar zaključio da hospitalizacija nije potrebna. U subotu ujutro dječak je preminuo.

Tokom tri dana, zbog teškog zdravstvenog stanja, rodite-

Dijete bolovalo od ovčijih boginja i nakon četiri dana umrlo od sepse, potvrdio obdukcioni nalaz urađen po nalogu VDT

Opšta bolnica u Baru

podložan različitim infekcijama, uključujući i bakterijske.

Nijedan od sagovornika nije želio da komentariše obdukcioni nalaz, odnosno uzrok smrti dječaka, jer ga nijesu vidjeli niti su detaljno upoznati sa preduzetim radnjama i liječenjem koje je prethodilo smrti.

Pedijatri su naglasili da je neophodno pustiti institucije da urade svoj posao, te da se sud može dati tek kada nalazi ili eventualna dodatna vještačenja budu dostupni javnosti. Činjenicu da je dječak vođen u više zdravstvenih ustanova i da nijedan ljekar nije zatražio uzorkovanje krvi, sagovornici takođe nijesu željeli da komentarišu, navodeći da se radi o procjenama donijetim u trenutku pregleda.

Rašketić je kazao da je veoma važno da javnost zna pravi uzrok smrti njegovog sina, jer su se putem medija i među građanima pojavile netačne informacije i glasine.

Pobjeda je juče uputila pitanja Ministarstvu zdravlja povodom obdukcionog nalaza kojim je utvrđeno da je uzrok smrti djeteta sepsa. Odgovori do zaključenja broja nijesu stigli. Redakcija je pitala kako je moguće da u 21. vijeku dijete umre od sepse, da li će ministar zahtijevati pokretanje postupaka za utvrđivanje odgovornosti, kao i kako je moguće da djetetu nijesu urađeni laboratorijski nalazi tokom

više dana, uprkos simptomima i visokoj temperaturi, imajući u vidu da je javnost uznemirena ovim slučajem.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je 24. novembra u Skupštini kazao da je liječenje dječaka bilo kompleksno i da se odvijalo u više zdravstvenih ustanova.

– Preduzeli smo odmah aktivnosti iz sopstvenih nadležnosti. Porodica je dala punu podršku da taj proces istjeramo do kraja i da se utvrdi konkretno ko je kriv, da li je bilo propusta u liječenju i od strane koga.

Nije toliko važan vremenski interval u kojem se to desilo, već što se desilo i da se procesi ne zataškavaju. Pravda će biti isporučena i vrlo precizno će se individualizovati odgovornost, ukoliko ona postoji.

Sistem ne možemo korigovati ako individualna odgovornost ne bude prepoznata i procesuirana – istakao je Šimun.

Iz Ministarstva zdravlja saopšteno je da je, nakon smrti dječaka, pokrenut sveobuhvatan stručni nadzor u svim zdravstvenim ustanovama koje su učestvovale u njegovom zbrinjavanju, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

Naveli su da će se provjeravati tok pružene zdravstvene zaštite, postupanje medicinskog osoblja i ispunjenost stručnih procedura.

– Ovaj proces biće sproveden temeljno, objektivno i tran-

7

Vakcinacija protiv varičela Pobjedi je nakon smrti dječaka iz Instituta za javno zdravlje rečeno da se imunizacija protiv varičela sprovodi kod osoba koje mogu imati visok rizik za nastanak komplikacija.

Epidemiolozi pojašnjavaju da se prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama vakcinacija protiv varičele sprovodi kod zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, a naročito u odjeljenjima neonatologije, infektivnih bolesti, ginekologije, hematologije i onkologije. Vakcinu dobijaju i žene koje nijesu stekle imunitet, a koje planiraju trudnoću. Takođe, svi oni koji se pripremaju za presađivanje organa ili tkiva dobijaju ovu vakcinu.

Pacijenti sa multiplom sklerozom koji započinju proceduru liječenja određenim lijekom, po mišljenju specijaliste neurologa, kandidati su za ovu vakcinu, a dobijaju je i pacijenti oboljeli od težih formi atopijskog dermatitisa, ekcema ili neurodermatitisa.

Vakcina je za sve navedene indikacije u Crnoj Gori dostupna od septembra 2025. godine.

- Protiv varičele se ne sprovodi sistematska imunizacija pa se praćenje obuhvata ne vrši, već se sprovodi vakcinacija prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama – pojasnili su Pobjedi iz IJZCG.

sparentno. U ovako tragičnim situacijama od najveće je važnosti omogućiti stručnim službama da nepristrasno obave svoj posao, kao i obezbijediti porodici mir, podršku i dostojanstvo – poručili su iz Ministarstva.

Javnost, međutim, do sada nije upoznata sa nalazima tog stručnog nadzora. Iz Višeg državnog tužilaštva su naveli da će u daljem toku postupka nastaviti da preduzimaju sve neophodne mjere i radnje za koje se ukaže potreba radi donošenja odluke u predmetu.

J. MARTINOVIĆ

Postupak dodjele Trinaestojulske nagrade treba unaprijediti i precizirati

Odbor zaključio da je MKM uradilo sve po zakonu PODGORICA - Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport je utvrdio da je Ministarstvo kulture i medija u postupku dodjele Trinaestojulske nagrade postupalo prema Zakonu o državnim nagradama i Zakonu o izdavačkoj djelatnosti.

Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je kazao da Skupšti-

na sugeriše da je u narednom periodu potrebno unaprijediti zakonska i podzakonska akta u cilju preciziranja postupaka dodjele Trinaestojulske nagrade kao i razgraničenja nadležnosti državnih organa.

Odbor je povodom nedavno održanog kontrolnog saslušanja ministarke kulture i medija Tamare Vujović na temu: ,,Po-

stupanje Ministarstva kulture i medija u odnosu na kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i Zakona o državnim nagradama u procesu odlučivanja članova Žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“, jednoglasno, sa sedam glasova za usvojio Izvještaj.

Kontrolno saslušanje ministarke Vujović je održano zbog

sporne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.

Tada su poslanici opozicije ukazali na moguće kršenje Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zakona o državnim nagradama, dok je ministarka naglasila da Ministarstvo nije nadležno za izbor članova Žirija i da je njegova

uloga bila isključivo administrativna.

- Ministarstvo je ukazalo da se NBCG „Đurđe Crnojević“ može smatrati nadležnom da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, pošto ona neposredno primjenjuje Zakon o izdavačkoj djelatnosti. Ona je bila najmjerodavnija da ocijeni da li su ispunjeni svi ele-

menti nekog prekršaja. Iz Nacionalne biblioteke ukazali su na kršenje četiri člana tog zakona. Imajući u vidu činjenicu da je ODT, na zahtjev NBCG „Đurđe Crnojević“, formiralo predmet, ono će utvrđivati eventualnu krivičnu ili prekršajnu odgovornost - kako je tada poručila Vujović.

H. JANKOVIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Više od 67 miliona pregleda u posljednjih 90 dana na Fejsbuku, Instagramu i TikToku

Podaci takođe pokazuju da je kada je riječ o Instagramu i broju pregleda reels sadržaja, Pobjeda medij broj jedan u regionu, što predstavlja izuzetan rezultat u snažno konkurentnom digitalnom okruženju. Reels sadržaji Pobjede su u rangu koji imaju pregledi zvijezda šou biznisa i sporta i to na svjetskom nivou.

Kada je riječ o Fejsbuku, statistika za isti period pokazuje da je sadržaj objavljen na zvaničnoj stranici Pobjede pregledan 22.014.512 puta, čime se dodatno potvrđuje snažna prisutnost i povjerenje publike na ovoj platformi.

Snažan rast na mrežama

U posljednjih 90 dana, zvanični Instagram nalog Pobjede zabilježio je 40.372.859 pregleda objavljenog sadržaja.

Posebno je značajan podatak koji se odnosi na doseg jedinstvenih korisničkih profila u tromjesečnom periodu, Pobjeda je dosegla 3.033.739 različitih novih naloga, što jasno potvrđuje širinu i kontinuitet uticaja.

TikTok: uzlet za kratko vrijeme

Posebno vrijedan pažnje je rezultat ostvaren na TikToku, platformi na kojoj je Pobjeda prisutna od 1. septembra ove godine. Za samo 12 sedmica (84 dana), sa-

instagram

facebook

podgorica - Povodom više upita i u kontekstu jednog istraživanja javnog mnjenja, redakcija Pobjede smatra svojom profesionalnom obavezom da transparentno objelodani podatke o posjećenosti portala i dosezima na društvenim mrežama, kako bi javnost imala jasan i provjerljiv uvid u realan uticaj našeg medija.

instagram

Sa više od 67 miliona pregleda na Fejsbuku, Instagramu i TikToku u posljednja tri mjeseca, Pobjeda je potvrdila poziciju jednog od najuticajnijih medija u Crnoj Gori, bilježeći snažan rast publike i izuzetne dosege u digitalnoj areni, što redakcija transparentno dokumentuje i stavlja na uvid

tiktok

Pobjeda u digitalnoj areni

držaj Pobjede zabilježio je 4.910.309 pregleda, uz doseg od 4.233.272 naloga.

Rast naloga iznosi čak 420,98 odsto, dok je ukupan broj posjeta profilu dostigao 26.931, što predstavlja povećanje od 804,33 procenta u odnosu na početni period.

Transparentnost kao princip

Prema tri posljednja istraživanja javnog mnjenja, Pobjeda se kontinuirano nalazi u samom vrhu najuticajnijih medija u Crnoj Gori, što dodatno potvrđuje da ostvareni digitalni rezultati nijesu slučajni, već

posljedica dugoročnog povjerenja publike i profesionalnog novinarskog rada.

Kao dokaz navedenih podataka, redakcija će javnosti prikazati relevantne skrinšotove analitike sa društvenih mreža, u skladu sa principima transparentnosti i

profesionalne odgovornosti.

Pobjeda će i ubuduće ostati posvećena tačnom informisanju, javnom interesu i otvorenosti prema čitaocima, uz jasno uvjerenje da se kredibilitet medija najbolje mjeri povjerenjem publike.

N. ZEČEVIĆ

Predsjednik Sindikata prosvjete očekuje reakciju Vlade na inicijativu o uvećanju zarada

Vlada bez odgovora na zahtjev, sindikalci najavili da neće dugo čekati

PODGORICA – Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da još nije izvjesno hoće li Vlada, pored ostalog, uvažiti prijedlog da se prosvjetarima uvećaju zarade za deset odsto. Pisali su premijeru Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, ali od njih, kako je rekao, nijesu dobili konkretne odgovore.

m. babović

Unija slobodnih sindikata Crne Gore, u čiji je sastav i Sindikat prosvjete, zatražila je da se svima u javnoj upravi uvećaju plate za deset odsto, te je saopštavano da su i poslodavci stava da treba da se uvećaju plate i u privatnom sektoru.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Pobjedu je rekao da neće dugo čekati Vladu i da se ovih dana očekuje reakcija Unije slobodnih sindikata. On podsjeća da je obaveza donosioca odluka da na Socijalnom savjetu polemišu o ponuđenom budžetu za narednu godinu, te da samo žele da čuju kakvo ima mišljenje o njihovoj inicijativi ministar finansija – da li je prihvata ili ne. Do tog razgovora, prema njegovim riječima, još nije došlo.

- Dogovorene su određene mjere, ali ne mogu da saopštim o čemu je riječ, jer će Unija slobodnih sindikata da se oglasi saopštenjem, a onda ćemo da vidimo šta dalje. Moramo da razgovaramo i da Vlada

Radomir Božović

prestane da ,,gura pod tepih“ inicijativu o uvećaju plate.

Javnost će biti obaviještena o sindikalnim koracima – kaže Božović.

Nedavno je iz Unije slobodnih sindikata rečeno da će ,,putem

ulice“ razgovarati sa premijerom ukoliko vlasti ne prihvate njihov zahtjev.

Božović podsjeća da je ranije iz kabineta premijera rečeno da je za ovo pitanje nadležno Ministarstvo rada, a iz tog resora da je rečeno da je odgovornost na Ministarstvu finansija i Vladi.

- Više sindikalnih organizacija je uključeno u ovu inicijativu. Vidjećemo kako će se dalje situacija razvijati – rekao je Božović.

Božović kaže da nastavnici primaju niske plate i da je vrijeme da se one uvećaju. Podsjeća da je inflacija anulirala dosadašnja uvećanja zarada koja su uslijedila kroz projekat Evropa sad. Navodi podatak i da u pojedinim gradovima se nije prijavio dovoljan broj pripravnika, jer – mladi nijesu motivisani da rade u prosvjeti.

Božović je obrazložio da bi se kroz podnešenu inicijativu plate prosvjetarima uvećale na način što bi se uvećala obračunska vrijednost koeficijenta kroz Opšti kolektivni ugovor, čije izmjene su u toku. Obračunska vrijednost koeficijenta iznosi 90 eura, te je traženo da se uveća na sto eura.

- Prosječna plata na nivou obrazovanje je 950 eura. U odnosu na prosječnu u državi je niža šest – sedam odsto. Mi smo tražili nedavno da nam se uvećaju zarade, ali nijesmo dobili pozitivan odgovor.

Božović kaže da će u određenim sektorima koji nemaju potpisan GKU ili kolektivni doći do određenih problema ukoliko se ne potpiše Opšti kolektivni ugovor do 31. decembra. Objašnjava da je pitanje kako će se obračunati plate,

minuli staž, u određenim sektorima, poput uslužnih djelatnosti, odnosno trgovine, hotelijerstva, osiguravajućim društvima...

- Nema vremena za čekanje, bliži se kraj godine i moramo da djelujemo. Vlada nije rekla da odbija naš prijedlog, ali čekamo konkretan odgovor – poručuje Božović.

Predsjednik Sindikata prosvjete podsjetio je da su nedavno pregovarali sa resornim ministarstvima o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za prosvjetu, te da su korigovani, pored ostalog, određeni dodaci, jer su nastavnici od 1. jula osjetili umanjenja zarada u rasponu od nekoliko eura do 50 eura zbog toga što se od tada počeo primjenjivati sporni centralizovani obračun zarada. Božović kaže da su kroz pregovore plate vratili ,,na staro“, te da sada očekuje od vlasti da, između ostalih, uvaži prosvjetare i obezbijedi im veće plate za deset odsto. Predsjednik Sindikata prosvjete pohvalio je reakciju nadležnih u dijelu što su obezbijedili stipendije za određeni deficitarni kadar, ali navodi da će ti ljudi kada završe fakultet biti razočarani iznosom zarada u prosvjeti.

N. Đ.

Stav

Četvrtak, 25. decembar 2025.

9

Na isteku 80. godišnjice pobjede nad fašizmom Sa ove tačke možemo prepoznati kao svojevrsne svetinje: Piše: Protojerej-stavrofor ljudski život, slobodu izbora i savjesti, poštovanje važećih Gojko PEROVIĆ propisa, kao i posjedovanje radom stečene imovine.

Politička sloboda nužno dovo- Oko njih će se složiti svi duhovni i politički svjetonazori di do preispitivanja temeljnih postavki komunističke ideologije, pa i uloge koja je ovoj ideologiji dodijeljena u ratnoj istoriji. I to nije slučaj samo u Srbiji (zemlji u kojoj se nalazi sjedište SPC), već i u Hrvatskoj, Češkoj (od 1. januara tamo je na snazi zakon koji izjednačava naciste, komuniste i njihova obilježja) i brojnim drugim zemljama bivšeg jednopartijskog režima.

Tu Crna Gora ne može i ne smije biti izuzetak. Riječ je o prirodnom i logičnom procesu, u kome se duboko problematizuje pitanje koliko je bio demokratski i humani karakter sistema što su ga uspostavili komunisti, kao nesumnjivi antifašisti. O tome bruji cio svijet, to su neki magistralni putevi tranzicije, a ne nikakva izmišljotina SPC. E sad, treba paziti da se ne ode u drugu krajnost, i da se dokazani heroji i antifašisti ne proglase za bandite, a da se banditi ne učine herojima.

Istina ima jednu verziju samo i isključivo iz apsolutne božanske perspektive. Kada ljudi, svojim silama, pokušaju da je sagledaju, onda se ona ne može odmaći dalje od interpretacije, od čovječanske verzije kojoj uvijek nešto nedostaje. Protok vremena nam svjedoči kako nauka ima čitavu istoriju svojih otkrića – trenutno utvrđenih istina, koje su jedna drugu mijenjale, a najčešće demantovale.

Ajnštajnova teorija relativiteta, Hajzenbergov princip neodređenosti ili astronomski uvid u beskonačnost stvarnosti, posljednje su riječi egzaktnih nauka. U duhovnim (društvenim) naukama faktor interpretacije je mnogo prisutniji i gotovo da je neizostavan. Nauke koje proučavaju umjetnost, pravne nauke, zatim umne discipline poput istorije i filozofije, temelje se na vještini tumačenja, prepoznavanja i interpretacije. U svima njima se otvara beskonačno polje traganja za kontekstom u kome je nešto izrečeno, i u kome se nešto desilo.

Ovo ne znači da je određena mjera istine nemoguća i da ne postoje pravila i mjerila, nego to znači da u većini naučnih disciplina ovoga roda istina predstavlja stvar dogovora ili većinskog mišljenja: kodifikacija nekog jezičkog sistema, opis nekog umjetničkog pravca, usvajanje ili pisanje nekog zakona, a naročito – pisanje istorijskog izvještaja o nekom događaju. ,,Istoriju

pišu pobjednici“, ,,Teško pobjeđenima“ ili ,,Zakon je paukova mreža u koju se hvataju samo oni najslabiji“… ovakvi i slični iskazi stari su koliko i naša civilizacija. Standard ,,Piši kao što govoriš – čitaj kao što je napisano“, bez koga ne bismo mogli zamisliti sopstvenu društvenu komunikaciju, već ne važi ni preko prvog brda, niti preko najbližeg mora.

Zato onaj koji u javnost kategorički iznosi tvrdnju kako ,,istina može biti samo jedna“, a da se pri tom ne radi o vjerskom propovjedniku ili deklarisanom vjerniku u onostrano - takav ili nije upoznat sa istorijom nauke i ljudskog mišljenja, ili je pobornik nekog od totalitarnih ,,izama“, nastalih većinom tokom 20. vijeka. Svi ti ,,izmi“ (komunizmi, fašizmi, nacizmi, šovinizmi) počivaju na jednoumnoj, nasilju sklonoj, predstavi kako političari i ideolozi posjeduju apsolutnu, božansku perspektivu istine, sa kojom nema diskusije. Što je alternativa takvim apsolutističkim ideologijama?

Da li nas ovakav uvid vodi u anarhičnu relativizaciju moralnih načela? Nikako. Rekoh maloprije da je društvena (pa evo dobrim dijelom i naučna) istina stvar ljudskog dogovora i većinskog stava. Baš je taj i takav ,,društveni ugovor“ supstrat modernog građanskog društva. A on može počivati ili na opštem prihvatanju i racionalnom kodifikovanju tradicionalnih (religijskih, pretpolitičkih) uvjerenja (što je duboko pozitivno iskustvo ovih prostora – npr. Stega Svetog Petra Cetinjskog), ili na konsenzusu oko nekih, nanovo promišljenih i iskazanih, humanih ideala. Sa ove tačke možemo prepoznati kao svojevrsne svetinje: ljudski život, slobodu izbora i savjesti, poštovanje važećih propisa, kao i posjedovanje radom stečene imovine. Oko njih će se složiti svi duhovni i politički svjetonazori. U odnosu na prvu (svetinju ljudskog života) zločinci su svi koji su ikada ubili razoružane i neosuđene ljude. U odnosu na ostale (ljudsku slobodu i pravo na imovinu) zločinci su oni koji su oružanom silom rušili stare i nametali nove političke sisteme u kojima su ove svetinje bile ili redukovane ili poništene. Pa tako, u slobodnim društvima kakvo je američko ili zapadnoevropsko, davno je izrečena osuda nad totalitarnim sistemima, ali se isto tako čula i

samoosuda onih koji su zarad borbe protiv njih bili spremni da ubiju više nevinih ljudi nego što su to ikada uradili totalitarni sistemi. Američkim bombarderima nad Drezdenom i Hirošimom, staljinističkim armadama i tolikim njima sličnim, niko nikada ne može odreći antifašistički karakter, ali se normalni i demokratski svijet odavno zapitao koliko je antifašistički vojni zamah doveo do ivice istrebljenja ljudski rod, više nego što je to jedan fašistički oficir možda mogao ikada da poželi ili da zamisli. Ko nije gledao filmsko remek djelo ,,Openhajmer“ neka obavezno pogleda. Tako se u demokratskim društvima razvija kritika i samokritika sopstvenog antifašizma. Sa konkretnim imenima zločinaca, heroja i anti-heroja. Bez maglovitih i beskorisnih fraza ,,priznajemo bilo je i toga“, ,,ne poričemo mogućnost da se desilo“ i ,,pričali smo jednom čak i o tome“ i sl.

Zbog svega gore navedenog jasno je da su antifašizam na jednoj, i demokratija i građansko društvo na drugoj strani – skupovi koji se ne preklapaju u potpunosti.

CRNA GORA I ANTIFAŠIZAM

Mi upravo živimo političku, ali i moralnu tranziciju crnogorskog društva. Izlazak iz totalitarnog sistema vrijednosti u ono što se zove demokratija, parlamentarizam, i jasno vidimo što su posljedice nekritičkog odnosa prema boljševičkom antifašizmu. Jedna od njih, jednako štetna kao i ćutanje o partizanskim ratnim zločinima, jeste i glorifikacija ratnih zločinaca sa ove anti-partizanske strane. Na decenijske spomenike i ulice posvećene pojedinim sumnjivim narodnim herojima, odgovorilo se spomenicima ništa manje kontroverznim akterima rata. Radi se o ličnostima koja je njihova ratna strana ovjenčala slavom, a za koje se ispostavilo da su činili ratne zločine ili da su služili ideologiji koja se nije bitno razlikovala od one protiv koje su se borili. Svima njima mora se čuti glasno ime i prezime, kako bismo se svi kao zajednica usmjerili putem drugačijih primjera. Veličanje zločinaca u anti-komunističkim vojnim formacijama je ekvivalentno ćutanju o zločinima ,,narodnih heroja“ i idealizovanju totalitarne ideologije kao navodnog

donosioca slobode i prosperiteta. Ova moja osuda veličanja zločinaca na svim stranama, nije nikakva naknadna pamet. Sve sam ovo rekao (https://www.pobjeda.me/ clanak/perovic-joanikije-govorio-i-o-cetnickim-zlocinima-i-o-potrebi-da-se-svi-zlocini-svih-strana-ispitaju) još 5. maja tumačeći integralnu izjavu mitropolita Joanikija u Lijevča polju. Izjavu, koju totalitarna svijest ne može da podnese kao integralnu, niti da je kao takvu predstavi ni sebi, ni javnosti. A jedini spomenik, čijem sam osvećenju prisustvovao, jeste onaj blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju u porti kolašinske crkve. Izvan toga izuzetka, spomenička djelatnost po mom sudu nije u duhu pravoslavne crkvene estetike i nije mi pri srcu.

Nešto sasvim drugo je molitveni (s)pomen nevino postradalima, a naročito onima koji su do danas bez groba. Bez tog temeljnog obilježja naše civilizovanosti. A među takve spada i sveštenomučenik Joanikije Lipovac, mitropolit cetinjski.

Arhiv Mitropolije Crnogorsko-primorske posjeduje četiri sveske (toma) njegovih pisama napisanih tokom rata.

Ima tu lijepih riječi upućenih okupatoru, čestitki novih godina, rođendana… ali gotovo u svakom od tih i takvih pisama ima i molbi da se brojni ljudi oslobode iz kazamata, da se poštede osuđeni, da se pomogne narodu koji gladuje. Ova pisma smo dobili dobrotom njegove djece i unučadi (Joanikije je zamonašen kao sveštenik udovac), a nedostaje jedan svezak, otuđen od oficira NOB-a, kome je mitropolit spasio majku iz italijanskog zatvora. Sva ta mučna i nevoljna zbrka kolaboracije i humanosti, svakako ne bi bila povod za Joanikijevu kanonizaciju, da nije bilo njegovog mučeničkog stradanja, na pravdi Boga. Čovjek koji nije činio zločine, ubijen je kao najveći zločinac, bez suda i bez groba – do danas. Da bismo pojedinim usijanim glavama nacrtali razmjere tog zločina, uporedićemo ovaj slučaj sa jednim donekle približnim: slučaj kardinala Stepinca.

Ista vojska i komanda – partizanska (upadljivo prisustvo crnogorskih partizana), isti grad – Zagreb, crkveni velikodostojnik sličnog ranga i ratne sudbine, slična vjerovatno nevoljna kolaboracija ( jer niti jedan niti drugi nijesu bili članovi nikakve ustaške ili

fašističke partije, nego predstavnici Crkve koja zagovara suprotne vrijednosti) sa zločincima… Međutim, Stepinac dobija i suđenje i kućni pritvor kao kaznu, a Joanikije ni jedno ni drugo. Stepinčeva kanonizacija je već postala opšte mjesto i u Hrvatskoj i među našim ovdašnjim Hrvatima i njihovim političkim predstavnicima, a SPC treba da se nekome pravda za kanonizaciju sveštenomučenika Joanikija!

PJESMA SA TRIBINA

Zato je, ponavljam, pjesma navijačke tribine u Podgorici o ,,zajedničkom bježanju“ apsolutno neprimjerena. Ako je i bila spontana (u šta malo ko vjeruje), tim prije toj uzavreloj mladosti treba objasniti neke elementarne stvari. I to objašnjenje možemo poslati u slobodnom i demokratskom javnom prostoru, uprkos komesarskom duhu koji bi da određuje ko šta smije i o kome da priča, a sam istovremeno kritikuje i gotovo pa psuje, sve što mu dođe pod ruku. Ako je nekome teško da razumije neprimjerenost sadržaja takve pjesme, onda valjda svako ima oči pa može da vidi kako njeni izvođači zbilja nijesu razvili transparent Pavla Đurišića, ali jesu onaj sa likom Krsta Popovića. Opet, ja lično imam puno razloga da na ličnost Krsta Popovića ne gledam negativno, kao što gledaju oni kojima se (nazivaju ga ratnim zločincem) dopala pomenuta pjesma! Znam za njegovu kolaboraciju, ali ne znam za Krstove zločine.

Znam i za puno dobrog što je tokom rata uradio – ostalo je da se pamti kako je njegovom zaslugom na teritoriji koju je on kontrolisao bilo najmanje bratoubistava. Odan kralju djedu, odan kralju unuku, a izraziti protivnik boljševizma, kome se nije htio predati po cijenu sopstvenog života.

Nego, meni je lako da ovako poređam istinu do istine, ali kako će svoju fascinaciju navijačkim pjesmama i pomenutim koloritom da objasne oni koji drže da antifašistički zločini nemaju zločince sa imenom i prezimenom, i da kolaboracija ne zna za svijetle primjere humanosti, po cijenu žrtvovanja sopstvenog ugleda i časti, kao u slučaju mitropolita Joanikija i oficira Krsta Popovića.

Medijska predstava sa premisama A) ,,Ljubo Čupić je narodni heroj“ + B) ,,Neki četnici su ubili Ljuba Čupića“ = ZAKLJUČAK) ,,Svi četnici su zločinci“, dovodi nas do sljedeće: A) ,,Ilija Damjanović iz Broćanca je narodni heroj“ (Školovani oficir Kraljevine Crne Gore; učesnik Božić-

nog ustanka i pristalica dinastije Petrović; bio u internaciji pa amnestiran od kralja Aleksandra; poštovan i od bjelaša i od zelenaša; početkom rata, razočaran djelovanjem svih zaraćenih strana povukao se iz tih podjela… )+ B) ,,Partizani su ga likvidirali jedne noći, nakon što ih je prethodno ugostio na večeri“ = ZAKLJUČAK) ,,Svi partizani su zločinci“! Može li ovako da se logicira i vodi li nas ovakvo mudrovanje prema istini? Pogibija Ilije Damjanovića nije jedini ovakav slučaj (ubistvo braće Tadić kod nikšićkog Vidrovana spada u najveće zločine bratoubilačkog rata, a radi se o likvidaciji mladih partizana zbog toga što nijesu htjeli da ubiju sopstvenog strica!!!). Pojedine partizanske likvidacije domaćeg stanovništva nijesu pravile razliku između bivših zelenaša i bjelaša. Kriterijum je bio nečiji ugled u narodu i činjenica ako je uglednik bio protivnik komunističke ideologije.

Egzekucije su obavljane noću, bez suđenja, pa do danas ne znamo da li su ovi heroji pošli u smrt sa osmjehom, i što su rekli zločincima neposredno pred pogibiju. Iza nekih od ovih zločina stoje imena pojedinih ,,narodnih heroja“.

Sve ovo ne umanjuje herojstvo stradalih partizana i dokazanih junaka, ali nam otvara polje velikog broja neriješenih zločina. Zločina koji se tiču nečije najbliže rodbine i predaka.

Zločina koji se ni pod kakvim okolnostima ni opravdanjima ne smiju ponoviti. A da bi se oni uklonili iz naše svijesti i perspektive, najprije ih moramo markirati i nazvati pravim imenom.

Na kraju jubilarne 80. godišnjice od kraja Drugog svjetskog rata, i svete pobjede nad zlom fašizma, ovim završavam javna oglašavanja na pomenutu temu i neću učestvovati u daljim polemikama, iako smatram da bi u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja trebalo čuti i druge koji će u nama bliskoj prošlosti tražiti tačke koje nas spajaju, a ne one koje nas nepovratno dijele. Evo mog skromnog priloga takvom poduhvatu:

•

https://www.pobjeda.me/clanak/perovic-neka-barem-svemir-cuje-nemir https://www.pobjeda.me/clanak/revizijom-protiv-relativizacije https://www.vijesti.me/kolumne/647855/red-je-da-se-upoznamo https://www.vijesti.me/kolumne/729280/antifasizam-i-totalitarizam

• • •

(Pobjeda objavljuje kolumnu kao nastavak polemike Perovića sa novinarom Petrom Komnenićem)

10 Hronika

Četvrtak, 25. decembar 2025.

U Apelacionom sudu okončano razmatranje žalbe na oslobađajuću presudu protiv lidera nekadašnjeg DF-a, ruskih i srpskih državljana od optužbi za nasilan ulazak u Skupštinu Crne Gore

Svjedočenjem specijalne tužiteljke nastavljeno suđe direktora Uprave policije i bivšem glavnom specijaln

s. vasiljević

Odbrana tvrdi da Jovićević: I dan pokušaj terorizma bih odbacila pr 2016. nije dokazan

Radosavljević i Jovanović

Advokati optuženih su ocijenili da žalba Specijalnog državnog tužilaštva nema ni činjenični ni pravni osnov, te da u postupku nije dokazano postojanje plana terorističkih napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine PODGORICA – Odbrana lidera nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front Andrije Mandića i Milana Kneževića, dvojice ruskih državljana i grupe državljana Srbije, jedinstvena je u stavu da Apelacioni sud potvrdi oslobađajuću presudu u predmetu u kojem ih je Specijalno državno tužilaštvo teretilo da su planirali više terorističkih napada na dan parlamentarnih izbora, 16. oktobra 2016. godine.

Ovaj stav advokati odbrane iznijeli su u odgovorima na žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, koji su juče pročitani pred vijećem Apelacionog suda.

Advokati optuženih su ocijenili da žalba Specijalnog državnog tužilaštva nema ni činjenični ni pravni osnov, te da u postupku nije dokazano postojanje plana terorističkih napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.

Podsjetimo, presudom Višeg suda u Podgorici od 12. juna prošle godine svi optuženi oslobođeni su optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja. Optužnicom im je bilo stavljeno na teret da su, na dan parlamentarnih izbora, planirali nasilni i naoružani upad u Skupštinu Crne Gore i proglašenje izborne pobjede Demokratskog fronta.

Branilac po službenoj dužno-

sti prvooptuženog Eduarda Šišmakova, advokat Radonja Drakulović, predložio je da Apelacioni sud odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu i potvrdi oslobađajuću presudu Višeg suda.

– Nije bilo bitnih povreda odredaba Zakonika o krivičnom postupku. Činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno, a na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo – naveo je Drakulović u odgovoru na žalbu.

I ostali branioci okrivljenih, advokatica Nada Peković, kao i advokati Miroje Jovanović, Dušan Radosavljević, Dražen Medojević, Vaso Bečanović, Nikola Medojević, Dušan Jovović, Mladen Dubak, Đorđije Bulatović i Dalibor Tomović u odgovorima su istakli da je prvostepeni sud dao jasne, potpune i valjane razloge za oslobađajuću presudu, predlažući da se ona potvrdi.

Sudija Višeg suda Zoran Radović donio je oslobađajuću presudu prošlog ljeta, obrazlažući da u ponovnom postupku nije dokazano da su optuženi 16. oktobra 2016. godine planirali nasilni i naoružani upad u Skupštinu Crne Gore, niti da su imali namjeru da silom promijene vlast i proglase izbornu pobjedu Demokratskog fronta.

U obrazloženju presude posebno su problematizovani iskazi svjedoka saradnika Saše Sinđelića i svjedoka Mirka Velimirovića, koje je sud ocijenio kao kontradiktorne, ne-

logične i nepodržane materijalnim dokazima.

– Sud nije mogao pokloniti vjeru iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića, niti nekoga oglasiti krivim isključivo na osnovu njegovog svjedočenja – navedeno je u prvostepenoj presudi.

Sud je odbacio i tvrdnje da se Sinđelić 27. septembra 2016. godine sastao sa Eduardom Šišmakovim na moskovskom aerodromu Šeremetjevo, pozivajući se na zvanične podatke Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije, prema kojima Sinđelić tog dana nije ušao na teritoriju Rusije.

Takođe je zaključeno da ne postoje dokazi o nabavci i dopremanju oružja u Crnu Goru, kao ni o planiranom napadu na policiju i zauzimanju Skupštine. Sud je odbacio i navode o planiranoj otmici i likvidaciji tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

U ponovnom postupku sudija Radović odbacio je i navode optužnice koju je, nakon opsežne istrage, u aprilu 2017. godine podigao tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Tom optužnicom je bilo navedeno da je kriminalna organizacija, uz pomoć Demokratskog fronta, planirala sukob sa crnogorskom policijom, nasilno zauzimanje Skupštine Crne Gore, kao i otmicu i ubistvo tadašnjeg premijera.

Ponovno suđenje uslijedilo je nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, nakon 170 održanih ročišta, 9. maja 2019. godine oglasilo optužene krivima i izreklo im ukupno 69 i po godina zatvora.

Tom presudom, ruski agenti GRU-a Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, označeni kao organizatori, osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora. Bivši šef srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, osuđeni na po sedam godina zatvora.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević bili su osuđeni na po pet godina zatvora, Branka Milić na tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić i službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović na po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić bila osuđena uslovno na godinu dana.

B. R.

protiv Lazovića Odgovarajući na pitanja tužioca Miloša Šoškića i advokata odbrane, Jovićević je izričito naglasila da ni u ovom, niti u bilo kojem drugom predmetu niko nije uticao na njen rad.

Odluku sam donijela samostalno, na osnovu dokaza i zakona, kazala je Jovićević

PODGORICA - Specijalna državna tužiteljka Sanja Jovićević kazala je juče, svjedočeći pred Višim sudom u Podgorici, da bi i pri istom činjeničnom stanju ponovo odbacila krivične prijave protiv Zorana Lazovića i drugih, povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Jovićević je to saopštila na suđenju Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

Odgovarajući na pitanja tužioca Miloša Šoškića i advokata odbrane, Jovićević je izriči-

Sanja Jovićević

to naglasila da ni u ovom, niti u bilo kojem drugom predmetu, niko nije uticao na njen rad.

– Odluku sam donijela samostalno, na osnovu dokaza i zakona – kazala je Jovićević.

Navela je i da joj je poznato da je, nakon što je odbacila prijavu protiv Lazovića, protiv nje same bila podnijeta krivična prijava, te da je iz medija saznala da je i ta prijava u međuvremenu odbačena.

Na pitanje advokata Zorana Piperovića, pojasnila je da je

u vrijeme kada je ta prijava odbačena, funkciju glavnog specijalnog tužioca obavljao Vladimir Novović.

– Ako je krivična prijava protiv koleginice odbačena zbog toga što je odbacila prijavu protiv Lazovića i drugih, postavlja se pitanje zašto je na osnovu istih okolnosti optužen Zoran Lazović – rekao je advokat Piperović.

Optuženi Katnić ocijenio je da je svjedočenje Sanje Jovićević potvrdilo njegovu odbranu.

Zbog bolesti nekadašnjeg direktora Uprave policije odloženo suđenje PODGORICA - Suđenje nekadašnjem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 23. januar naredne godine zbog njegovog teškog zdravstvenog stanja.

Sutkinja Vesna Kovačević saopštila je da je sud o zdravstvenom stanju optuženog obavijestio njegov branilac, advokat Mihailo Volkov, putem mejla, uz dostavljenu medicinsku dokumentaciju.

Kako je navela, Veljović je u periodu od 3. do 17. decembra imao ukupno pet operacija, nakon čega su nastupile komplikacije zbog kojih se nalazi u teškom stanju.

Prema informacijama saopštenim sudu, Veljović je hos-

Veljović zbog tešk stanja na intenzivn pitalizovan u inostranstvu i nalazi se na intenzivnoj njezi.

Specijalno državno tužilaštvo sumnja da je Veljović, posredstvom „Skaj“ aplikacije, 22. decembra 2020. godine obavijestio biznismena Aleksandra Mrkića o planiranom pretresu jednog magacina u kojem su, kako se navodi, bile skladištene nelegalne cigarete, čime je zloupotrijebio službeni položaj.

Na optužnici pored Veljovića i Mrkića su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije

Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Željko Bulatović, Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar.

Prema navodima istrage, Specijalno državno tužilaštvo tereti 15 okrivljenih za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja.

Tužilaštvo tvrdi da je Aleksandar Mrkić još 2018. godine for-

Hronika

Četvrtak, 25. decembar 2025.

s. vasiljević

nas rijave a

– Svjedokinja je govorila iskreno i istinito, uprkos pritiscima koje je trpjela tokom istrage, ali i prošle sedmice kada je na Javnom servisu emitovana repriza emisije u kojoj je funkcioner Vlade Momo Koprivica zaprijetio tužiteljki hapšenjem – kazao je Katnić.

On je naveo da tužilac u ovom postupku, kako tvrdi, nastavlja da falsifikuje i skriva dokaze koji idu u korist odbrane, te je sudu predložio izvođenje niza novih dokaza.

Tokom svjedočenja, Jovićević je, odgovarajući na pitanja tužioca Šoškića, kazala da u periodu dok je Milivoje Katnić bio glavni specijalni tužilac nije radila na „SKY“ predmetima.

Dodala je da nije bilo neobično da tužioci određena obavještenja od policije dobijaju neposredno, „na ruke“.

Navela je i da je određene akte potpisivao Katnić, jer je ona u tom trenutku bila zauzeta drugim obavezama.

– Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije tražio uvid u konkretan predmet. O predmetu sam ga obavještavala zbog interesovanja javnosti, ali se on za njega nije posebno interesovao – istakla je Jovićević.

Pred sudom je saslušan i svjedok Zdravko Mirović, službenik policije, na okolnosti pretresanja Ljuba Milovića.

Mirović je kazao da je tokom kontrole prepoznao da je riječ o njihovom kolegi Ljubu Miloviću.

Naveo je da je policajac Goran Krstonijević tokom pretresa pronašao pištolj i negodovao zbog toga što se Milović pozvao na to da im je kolega.

Optuženi Zoran Lazović izjavio je da nikada nije bio nadređen Ljubu Miloviću, te da je tužilaštvo, kako je naveo, pokušalo da mu „natovari još jedno krivično djelo“.

– To im nije uspjelo, jer su kolege dale istinite iskaze – rekao je Lazović.

Sud je odbio prijedlog advokata Zorana Piperovića i Stefana Jovanovića da se Zoranu Lazoviću ukine pritvor i zamijeni kućnim pritvorom uz elektronski nadzor – nanogicu.

Specijalno državno tužilaštvo tereti Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, osim Milivoja Katnića, postali i specijalni tužilac Saša Čađenović. Čađenović je ranije pred SDT negirao bilo kakve veze sa kavačkim klanom, ističući da već dvije decenije posao tužioca obavlja u skladu sa zakonom i ovlašćenjima.

B.ROBOVIĆ

e optuženima za šverc cigareta

kog zdravstvenog vnoj njezi mirao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, s ciljem krijumčarenja cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i pranja novca, a da je njen član postao i tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović.

Prema stavu tužilaštvva Veljović je putem kriptovane komunikacije organizatorima saopštavao povjerljive podatke. On je negirao bilo kakvu povezanost ili pripadništvo u kriminalnoj organizaciji Mrkića, napominjući da je upravo pro-

tiv njega vodio više akcija dok se nalazio na čelu crnogorske policije. Istovremeno, odbacio je kao neosnovane optužbe da je, posredstvom „Skaj“ aplikacije, odavao povjerljive podatke Mrkiću.

- Niti sam imao kriptovani telefon, niti sam ikada učestvovao u bilo kakvoj komunikaciji u „Skaj“ aplikaciji, niti sam imao profil na društvenim mrežama ili bilo koji vid elektronske komunikacije putem interneta - kazao je ranije Veljović.

B. R.

Nastavljena saslušanja svjedoka u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića PODGORICA - Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović poručio je da je očigledno da postoji politička pozadina u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva i da je njegovo saslušanje potvrdilo njegova očekivanja da se u suštini radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Đuranović je saslušan juče u Specijalnom državnom tužilaštvu u okviru istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, osumnjičenog za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku sedam crnogorskih medija.

- Nema nikakvih novih detalja koje bi SDT moglo da iznese, osim onih koji su dati u naredbi za sprovođenje istrage, a koji su svi u okviru onoga što svakodnevna novinarska profesija nalaže - kazao je Đuranović.

Istakao je da je na kraju saslušanja rekao, i ponovio ispred zgrade tužilaštva, da će preduzeti sve pravne radnje da zaštiti lični, profesionalni i porodični integritet.

- Mislim da nije zabilježeno

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija Portal ETV

enje nekadašnjem pomoćniku nom tužiocu

11

Draško Đuranović

da je SDT postalo neka vrsta poluge u rukama određenih političkih partija na vlasti, kazao je i istakao da je to loša poruka za crnogorsko društvo, ali nažalost i crnogorska realnost.

Dodao je da se ovakvim postupanjem stvara loša slika o državnom tužilaštvu koje je zloupotrijebilo poslovnu

komunikaciju i svjesno targetiralo kritičke medije i pokušalo njihovu svjesnu kriminalizaciju.

- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - jasan je Đuranović.

U svojstvu svjedoka prije šest dana saslušana je direktorica

Kotorskoj policiji prijavljen napad, tužilac kvalifikovao djelo kao ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija

portala Analitika Tinka Đuranović.

Ona je navela da je zatečena činjenicom da se redovna poslovna komunikacija, vođena u okviru njenog mandata izvršne direktorice, pokušava predstaviti kao kriminalna radnja, upozoravajući da se time ne dovodi u pitanje samo njen lični i profesionalni integritet, već i ugled i egzistencija medija koji vodi.

- Smatram da sam ovim targetirana i kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. Osim što to doživljavam kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija, odnosno udar na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da se to predstavi kao kriminalizovana priča - rekla je ĐuraA. R. nović.

Carinici spriječili pokušaj krijumčarenja na Aerodromu Podgorica

U Podgorici uhapšen Zaplijenjeni osumnjičeni za pucnjavu telefoni vrijednosti kod tvrđave Mogren 2,6 miliona

PODGORICA - M. P. uhapšen je juče ujutro u Podgorici zbog sumnje da je upotrijebio vatreno oružje kod tvrđave Mogren u Budvi.

- Preksinoć je u Odjeljenje bezbjednosti Kotor pristupilo lice koje je prijavilo da je kod tvrđave Mogren u Budvi drugo lice u odnosu na njega upotrijebilo vatreno oružje i da se nakon toga dalo u bjekstvo u pravcu Podgorice - saopštili su iz Uprave policije.

Ovom prilikom, dodaju, oštećeni nije zadobio tjelesne povrede.

- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su sa događajem odmah upoznali službenike Odjeljenja bezbjednosti Budva koji su preduzeli hitne mjere i radnje iz nadležnosti u cilju rasvjetljavanja događaja. Od nekoliko lica su prikupljena obavještenja na zapisnik na okolnosti događaja, utvrđen je identitet lica za koje se sumnja da je upotrijebilo vatreno oružje – M. P. i on je lociran u Podgorici, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tu-

žilaštvu u Kotoru - navode iz policije.

Postupajući tužilac se, dodaju, izjasnio da se u radnjama M. P. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

- On je u ranim jutarnjim časovima lišen slobode i u zakonskom roku će, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - rekli su iz poliA. R. cije.

Optužni prijedlog protiv zaposlene u Vojno-medicinskom centru

Falsifikovala potvrde o vakcinaciji PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv M. V., zaposlene u Vojno-medicinskom centru, zbog osnovane sumnje da je u svojstvu medicinske radnice izvršila produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.

Kako je saopšteno iz tužilaštva, okrivljena se tereti da je tokom avgusta i oktobra 2022.

godine, u prostorijama Vojno-medicinskog centra u Podgorici i u kasarni „M. Š.“ u Danilovgradu, u službeni elektronski sistem za vođenje zdravstvenih kartona unosila neistinite podatke o vakcinaciji protiv virusa Covid-19.

Navodi se da je M. V. koristila pristupni nalog trećeg lica, te u evidenciju unosila podatke da su određena lica primila vakcine proizvođača „Pfizer“, iako ta lica vakcinaciju nijesu stvar-

no obavila. U sistem je, prema sumnjama tužilaštva, unosila i tačne datume i vremena navodnog prijema vakcine, čime je stvorila privid da je vakcinacija uredno sprovedena u skladu sa važećim procedurama.

Osnovno državno tužilaštvo smatra da je na ovaj način okrivljena pribavila korist drugim licima, a istovremeno narušila povjerenje u službene zdravstvene evidencije i sistem javnog zdravlja. B. R.

eura

PODGORICA - Službenici Uprave carina spriječili su pokušaj krijumčarenja velike količine mobilnih telefona na Aerodromu Podgorica, vrijednosti 2,6 miliona eura.

- Naime, u sistemu Carinske ispostave Aerodrom Podgorica podnijeta je deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet, kojom su carinskom organu prijavljeni mobilni telefoni i prateća oprema. Sprovođenjem ciljane i detaljne carinske kontrole utvrđeno je da se radi o velikoj količini skupocjenih mobilnih telefona, pretežno marke iPhone i Samsung, čija je procijenjena vrijednost oko 2,6 miliona eura saopšteno je iz Uprave carina.

Dalje aktivnosti u ovom predmetu, kako ističu, sprovode se u saradnji sa Upravom policije i nadležnim tužilaštvom.

- Uprava carina nastaviće sa sprovođenjem intenzivnih kontrola na svim graničnim prelazima, sa ciljem zaštite ekonomske stabilnosti države i suzbijanja svih oblika nezakonite trgovine - poručuju A. R. iz Uprave carina.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa značajno smanjenje emisije gasova iz saobraćaja sa efektom staklene bašte

Do 2030. godine za vozila na struju 353 miliona eura

m. babović

na električnu energiju donosi poboljšanja efikasnosti vozila, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i znatno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte iz sektora saobraćaja – konstatovano je u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

Ipak, veliki izazovi biće visoPODGORICA - Crna Gora ki troškovi električnih vozila Sektor saobraćaja je drugi najveći izvor zagađenja poslije energetike, a glavni je postavila ambiciozan infrastruktura krivac je struktura goriva. Putnički automobili su odgovorni za 96 odsto ukupnih izaograničena cilj – smanjenje emisija punjenje. Za sprovođenje gasova sa efektom staemisija gasova koji doprinose globalnom zagrijavanju. Država planira da se do kraja mjera e-mobilnosti planiran klene bašte za 55 odsto budžet od 353 miliona eudecenije broj električnih vozila na crnogorskim putevima poveća sa sadašnjih 715 je ra raspoređen na šest godina. do 2030. godine. Da bi se Strategija se oslanja na finanemisije spustile sa baznih na najmanje 35.000 kao i drastično širenje mreže punionica sa 90 na 550 sijske podsticaje. Trenutno je 5.239 kilotona (iz 1990.

715 (0,23 odsto), hibridi (ben- nantna upotreba dizela dovodi braćaja. Putnički automobili bu vozila sa dizel motorima u jedina stimulacija oslobađanje godine) na projektovanih 2.357 kilotona, neophodan zin) 1.935 (0,63 odsto), a hibri- do 83 odsto udjela u ukupnim su odgovorni za 96 odsto uku- Crnoj Gori je njihova ekono- od godišnjeg poreza na upoemisijama gasova sa efektom pnih emisija u sektoru saobra- mičnost u potrošnji goriva. trebu motornih vozila koji se je radikalan zaokret u sek- di (dizel) 1.260 (0,41 odsto). toru saobraćaja. staklene bašte iz sektora sao- ćaja. Glavni razlog za upotre- Međutim, prelazak sa dizela plaća prema kubikaži. Planom ZAGAĐENJE su predviđene poreske olakšiPrema Nacionalnom ener- Sektor saobraćaja je drugi ce - smanjenje stope PDV-a na nova električna vozila, niži pogetskom i klimatskom pla- najveći izvor zagađenja (23 rezi na polovne električne aunu (NEKP) za period 2025– odsto ukupnih emisija) potomobile, te umanjenje taksi 2030, ključni faktor da bi slije energetike, a glavni kriza registraciju i korišćenje putransformacija uspjela jeste vac je struktura goriva. Čak teva (mjere koje bi mogle važiubrzani razvoj e-mobilno- 83 odsto energije dolazi iz diti i za plug-in hibride). Direksti, koji podrazumijeva da do zela, dok električna energija tne subvencije su prepoznate kraja decenije na crnogor- učestvuje sa svega jedan odkao najefikasniji alat, iznosile skim putevima bude najma- sto. Upravo su putnički aubi od 4.500 do 7.200 eura, zavinje 35.000 električnih, od- tomobili odgovorni za nesno od kategorije vozila, a binosno vozila koja koja za vjerovatnih 96 odsto emisija le bi dostupne građanima, prikretanje umjesto goriva ko- gasova sa efektom staklene bašte (GHG) unutar ovog sekvredi i javnom sektoru. riste ,,struju“.

Sada je stanje takvo da dizel tora.

STANICE dominira, a udio ,,struje“ je – Nema upotrebe biogoriva. skroman pa je pred Crnom Go- Ova vrsta kombinacije enerNajveće prepreke za kupce su rom dug put za unapređenje gije u velikoj mjeri utiče na visoka cijena vozila i nerazvijena mreža punjača. Sada u držae-mobilnosti i postizanje ci- emisije GHG. Stoga politike i vi postoji oko 90 stanica, uglavlja - prema podacima iz 2024. mjere usmjerene na smanjenje nom sporog tipa (do 22 kW). godine od ukupnog broja re- emisija u sektoru saobraćaja gistrovanih automobila, elek- mogu u velikoj mjeri da dopriNacionalni energetski i klitrična vozila čine simboličnih nesu nacionalnom cilju. Domi- DUG PUT ZA UNAPREĐENJE E-MOBILNOSTI: Otvaranje pumpe za električna vozila u Podgorici matski plan do 2030. godine predviđa drastično širenje mreže: 50 stanica za brzo (DC i prirodnog gasa. Stvaranje ruci dizela i benzina u iznosu cati na udio OIE u potrošnji punjači) i 500 stanica za spoenergije, kao i na smanjenje regulative koja utiče na udio od 6% biodizela do 2030. ro punjenje. Kako bi se investigodine i 10 odsto biobenzina emisija gasova sa efektom dizela i benzina koji se ispoizvora energije (OIE) u saoNacionalni energetski i klitorima isplatila gradnja dok je staklene bašte. ručuju krajnjim potrošačima do 2034. godine. Udjeli se matski plan za period 2025– braćajnom sektoru. broj e-vozila još mali, država uvode postepeno počevši Ova mjera cilja sve GHG i direktno utiče i na udio OIE, – Sve potrebe za dizelom 2030, predviđa i uvođenje planira podršku u iznosu od od 2025. godine (porast omogućava smanjenje od obaveznog udjela biogoriva i benzinom namiruju se iz a time i na emisije gasova 5.000 eura po sporom i 15.000 od jednog procenta svake 46 gigagrama ekvivalenta (pravi se od biljaka ili reciuvoza. U sektoru nafte i gasa sa efektom staklene bašte. eura po brzom punjaču. godine) – konstatovano je u ugljen-dioksida (Gg CO2 postoji 61 firma koja se bavi Ovom politikom i mjerom kliranih ulja, a ne iz nafte) U NEKP-u se ističe da će unapdokumentu. eq). Nije urađena finansijska trgovinom, skladištenjem i/ je predviđeno uvođenje u snabdijevanju gorivom, ređenje e-mobilnosti omogućiprocjena, odnosno koliko će obaveznog učešća biodizela Mjere će, pojašnjeno je, odnosno zamjenu dizel gori- ili transportom naftnih deriti smanjenje od 195 gigagrama njena realizacija koštati. i biobenzina u ukupnoj ispo- imati dugoročne efekte, utivata, tečni naftni gas (TNG) va, nizak udio obnovljivih ekvivalenta ugljen-dioksida D. ŠAKOVIĆ (Gg CO2eq).

Umjesto dizela - biogorivo

Mojkovac: Opština pomaže privrednicima koji trpe zbog rekonstrukcije Trga Ljubomira Bakoča

Ugostiteljima i trgovcima 90.000 eura za očuvanje radnih mjesta OPŠTINA MOJKOVAC

MOJKOVAC – Opština će finansijski pomoći ugostiteljima i trgovcima čije je poslovanje ugroženo usljed izvođenja radova – rekonstrukcije Trga Ljubomira Bakoča. Za tu je namjenu ukupno predviđeno 90.000 eura.

RADOVI POČELI U JUNU: Trg Ljubomira Bakoča

Ugostiteljima (kafići i restorani) biće dodijeljeno 70.000 eura, po 4.117 eura za 17 zaposlenih na neodređeno vrijeme.

Po 8.235 eura dobiće kompanije ,,Delić“, ,,Hugo“, ,,Radulović“, po 4.117 eura ,,Markoni“, ,,Fortuna Sam“. Firma ,,Dulo-

vić“ dobiće 24.705 eura a ,,7. januar“ 12.352 eura.

U obrazloženju se navodi da je pomoć namijenjena očuvanju radnih mjesta jer su ljetnje bašte bile zatvorene tokom sezone.

– Privrednici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva i turizma na prostoru Trga Ljubomira Bakoča počev od 1. jula ukazuju na pad prometa. Ta djelatnost ima najveći promet u ljetnjim mjesecima, dok je u ostatku godine znatno manji obim posjeta i samim tim i promet je znatno niži, a troškovi radne sna-

ge i troškovi poslovanja ostaju fiksni i u punom iznosu za većinu pružaoca ugostiteljskih usluga izazovni za postizanje. Izazov predstavlja i očuvanje kvalitetne radne snage koja za ostanak na ovom prostoru mora biti finansijski motivisana – navedeno je u obrazloženju odluke.

Privrednim društvima koja se bave trgovinom namijenjeno je manje sredstava - ukupno 20.000 eura jer su kupci mogli koristiti zadnji ulaz iz Trgovačke ulice, pa radovi nijesu potpuno zaustavili prodaju.

Iznos podrške zavisi od broja

zaposlenih. ,,Panorama marketi“ će dobiti 10.000 eura, ,,Dulović“, ,,Swisslion Takovo“ i ,,Matino Company“ po 2.500, ,,Centar-12“ i ,,Sanja“ po 1.250 eura.

Pravo na finansijsku podršku - subvenciju imaju privredna društva iz oblasti trgovine koja su registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata na dan 1. jula.

Rekonstrukcija trga počela je u junu, rok za završetak je 180 kalendarskih dana. Investicija je vrijedna više od dva miliona eura, a radove izvodi kompanija Civil engineer.

Iz lokalne uprave je ranije saopšteno da je to jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za grad i simbol je modernizacije i novog urbanog identiteta Mojkovca. Najavljeno je da obnovom trga ne samo da se unapređuje izgled centra grada, već stvara ambijent koji će služiti svima: mjesto za susrete i kulturne sadržaje. D. Š.

Crnom Gorom

Četvrtak, 25. decembar 2025.

13

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

CETINJE: Nakon decenija čekanja počela rekonstrukcija regionalnog puta R–17

Za put Čevo – Ubli 6,3 miliona CETINJE - Počeli su radovi - adaptacija regionalnog puta R-17 Čevo – Bijele Poljane – Riđani, na dionici Čevo – Ubli (uklapanje na novi magistralni put Cetinje – Nikšić (Čevo ) – Ubli.

POVEZAĆE SELO I GRAD: Vukićević sa građanima na gradilištu

Gradilište su obišli ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. Iz Minsitarstva saobraćaja saopštavaju da ih je dočekao veliki

broj mještana, koji su izrazili zadovoljstvo zbog realizacije projekta na koji se čekalo decenijama.

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević istakla je da projekat ima poseban značaj za ravnomjeran razvoj države i unapređenje kvaliteta života građana.

– Ovim projektom jačamo povezanost ruralnih područja sa administrativnim i ekonomskim centrima, stvaramo bolje

BAR: Skupština usvojila budžet za 2026. godinu, vrijedan skoro 66 miliona eura, najveći u istoriji grada

uslove za razvoj poljoprivrede i lokalne privrede i šaljemo jasnu poruku da Ministarstvo saobraćaja jednaku pažnju posvećuje svim krajevima države, bez obzira na njihovu geografsku poziciju. Zahvalila bih mještanima koji su nas sjajno dočekali i pokazali koliko im znači realizacija ovog projekta – kazala je ministarka Vukićević.

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović rekao je

da je put Čevo – Bijele Poljane – Riđani dugačak 10 kilometara. Posao je povjeren preduzeću Mehanizacija i programat iz Nikšića po sistemu projektuj–izvedi. Vrijednost radova je 6,3 miliona eura, dok nadzor vrši kompanija Građevinski nadzor iz Podgorice.

Adaptacija dionice Čevo – Ubli predstavlja prvu fazu rekonstrukcije regionalnog puta R-17, ukupne dužine oko 30 kilometara.

C. G.

BIJELO POLJE: Izgradnja sportskog objekta odvija se prema planu

BAR – Na jučerašnjem zasijedanju Skupštine opštine, glasovima 23 odbornika, usvojen je budžet Opštine Bar za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 65,85 miliona eura, što predstavlja povećanje od 3,83 odsto u odnosu na budžet za 2025. godinu.

Obezbijeđena su sredstva za završetak rekonstrukcije Dvorca kralja Nikole, objekta Knjaževe bašte i uređenje dvorskog parka, izgradnju gradske kuće u Starom Baru, panoramske žičare Bar – Rumija – Skadarsko jezero.

Usvojeni su amandmani kojima se predviđa izgradnja montažne sportske hale, sredstva za izradu dokumentacije za izgradnju spomenika Petru II Petroviću-Njegošu

Kapitalni izdaci planirani su u iznosu od 41,95 miliona eura, odnosno 64 odsto ukupnog budžeta, čime se, kažu u lokalnoj upravi, nastavljaju intenzivna ulaganja u projekte od strateškog značaja za dugoročni razvoj Bara.

skih poligona, izgradnju parkova u urbanim zonama, kao i revitalizaciju obalnih područja.

Pažnja u budžetu usmjerena je na podršku lokalnoj privredi, jačanju ekonomskog ambijenta i stvaranju održivog ekonomskog razvoja, pa je stoga za subvencije lokalnim biznisima opredijeljeno 790.000 eura, uključujući podršku preduzetništvu, ženskom preduzetništvu, poljoprivrednim proizvođačima kroz agrobudžet i razvoju zanatstva.

Posebno značajna sredstva planirana su za oblast socijalne zaštite, kojima se omogućava realizacija aktivnosti koje Opština pionirski sprovodi godinama, ali i uvođenje novih socijalnih servisa koje Bar svrstavaju u sami vrh uprava koje brinu o ži-

PRIVREDA

Youtube

U okviru kapitalnih ulaganja planirana su sredstva za izgradnju i rekonstrukciju gradskih saobraćajnica, izgradnju nacionalnog akvatik centra sa pratećim sadržajima, završetak rekonstrukcije Dvorca kralja Nikole, rekonstrukciju objekta Knjaževe bašte i uređenje dvorskog parka, izgradnju gradske kuće u Starom Baru, realizaciju projekta panoramske žičare Bar – Rumija – Skadarsko jezero, izgradnju javne garaže na Topolici, adaptaciju sport-

ODBORNICI REKLI DA BUDŽETU: Sa sjednice Skupštine

votu svakog građanina, od najmlađih do najstarijih. Tako su budžetom opredijeljena sredstva za jednokratne novčane pomoći, podršku Narodnoj kuhinji, Crvenom krstu, Dnevnom centru za boravak starijih osoba Caritasa Barske nadbiskupije, kao i za realizaciju lokalnih akcionih planova u oblasti socijalne inkluzije, zaštite Roma i Egipćana i lica sa invaliditetom.

Kroz Lokalni akcioni plan socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije, za koji je planirano 700.000 eura, obuhvaćene su mjere poput naknada za bebe, subvencija za učenike, za besplatni prevoz za učenike i penzionere, medicinski potpomognute oplodnje, besplatne prenatalne testove, podršku penzionerima za kupovinu ljekova, sub-

vencija za produženi boravak i socijalno stanovanje.

Budžetom su obezbijeđena i sredstva za podršku nevladinim organizacijama - 239.000 eura, sportskim kolektivima 1,93 miliona, kulturnim manifestacijama - 410.000 eura, kao i za obrazovanje kroz stipendije najuspješnijim studentima – 300.000 eura, uz kontinuirana ulaganja u nagrađivanje najboljih učenika i unapređenje školske infrastrukture.

AMANDMANI

Na sjednici Skupštine usvojeni su i amandmani koji dodatno jačaju socijalnu dimenziju budžeta, unapređuju položaj zaposlenih i odgovaraju na potrebe različitih društvenih grupa - ide se u pravcu izmjene i dopune Odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika, u cilju povećanja dodatka na zaradu na 30 odsto kako bi se poboljšala finansijska situacija zaposlenih u Opštini.

Takođe, usvojen je amandman kojim se obezbjeđuju subvencije za boravak i ishranu djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama, za besplatan prevoz za osobe sa smanjenom izdržljivošću pri kretanju, kao i amandman koji se odnosi na obezbjeđivanje jednokratne novčane pomoći za djecu sa smetnjama u razvoju.

Skupština je usvojila i amandmane kojima se predviđa izgradnja montažne sportske hale, obezbjeđuju sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju spomenika Petru II PeC. G. troviću-Njegošu.

B. ČOKOVIĆ

Za kapitalne projekte čak 45 odsto sredstava

NAJVAŽNIJI SPORTSKI OBJEKAT: Radovi u Lješnici

Fudbalski kamp biće završen do proljeća BIJELO POLJE - U prigradskom naselju Lješnica u toku je izgradnja fudbalskog kampa. Opštinski sekretar za izgradnju Mensur Hajdarpašić saopštio je za Pobjedu, da radovi teku planiranom dinamikom te da će, kako se očekuje, svi radovi biti završeni u predviđenom roku, odnosno do kraja februara, ukoliko vremenski uslovi dozvole.

– Do sada su gotovo završeni svi betonski radovi, drenaža i postavljene prskalice za navodnjavanje. To je bio najkomplikovaniji posao na izgradnji ovog objekta. Paralelno sa ovim radovima se gradi prostor oko 800 kvadrata, gdje su predviđene svlači-

Vrijednost radova je 3,3 miliona eura, a sredstva su obezbijedili Fudbalski savez Crne Gore (75 posto) i Opština Bijelo Polje (25 posto)

onice, kancelarijski prostor, magacini, teretana. Završeni su grubi građevinski radovi i u narednom periodu se planira uređenje objekta. Kada vremenski uslovi dozvole počeće postavljanje vještačke i prirodne podloge, na dva nova terena – kazao je Hajdarpašić.

Dodaje da će završetkom ovog najznačajnijeg sportskog infrastrukturnog objekta, veliki broj djece koja se bave fudbalom, dobiti najsavremenije uslove za obavljanje trenažnog proseca.

Vrijednost radova je 3,3 miliona eura, a sredstva su obezbijedili Fudbalski savez Crne Gore (75 posto) i Opština Bijelo Polje (25 posto).

Predsjednik FK Jedinstvo i potpredsjednik opštine Nermin Bećirović nedavno je saopštio za Pobjedu da će se, osim treninga, na tom prostoru odigravati utakmice svih mlađih kategorija.

– Tako da ćemo gradski stadion sačuvati za seniorski sastav, i da bude u onakvom stanju kako i treba za prvu ligu.

Ovo je veoma važan projekat za naš grad, za klub i za sve naše fudbalere – poručio je BeB. Č. ćirović.

14 Kultura

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Državna revizorska institucija dala uslovno mišljenje na Godišnji finansijs negativno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima u Muzeju sav

Rukovodstvo krši pr odgovornog upravlja Od Vezirovog mosta državnim resursima do ,,Milenijuma“ Prvobitni izgled Abdovića mosta

PODGORICA – Novi, 54. broj časopisa ,,Komuna“ izašao je iz štampe s bogatim programskim sadržajem o mostovima Podgorice kao najmarkantnijim tačkama, najvidljivijim i najprepoznatljivijim toposima našeg glavnog grada.

Uvodnik potpisuje mr Željko Rutović, u kojem ističe da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada. U ovom posebnom tematskom broju posvećenom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andrića pod naslovom ,,Mostovi – vredniji od kuća, svetiji od hramova“ u kojem nobelovac objašnjava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i država, te kao mjestom gdje se prepliću životi i događaji.

U novom broju ,,Komune“ zastupljena su tri teksta Pobjedinih novinara: Slobodan Čukić potpisuje tekst ,,Ko je započeo, a ko dovršio Vezirov most“, Stojan Stamenić piše o izgradnji Mosta Blaža Jovanovića, a Dražen Drašković o Mostu Moračica u tekstu ,,Most zastave i crnogorskog ponosa“.

Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj baštini i nasljeđu Podgorice dr Goran Sekulović piše o podgoričkim mostovima u tekstu ,,Simbolička i kulturna okosnica bića grada“. Dr Marko Gošović sa UDG je za ovaj broj ustupio dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi – građevine i zvuk“. Tu je i tekst Danila Burzana ,,Od Mostine do Milenijuma“, kao i Abdulaha Bata Abdića, koji potpisuje tekstove ,,Simbioza prirode i estetike graditelja“ i ,,Tabački most - nukleus razvoja Tabahane“.

O jednom od najljepših sačuvanih mostova: starom mostu na ušću Ribnice u Moraču piše Ivan Kern u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice“ .

Zlatko Vujotić potpisuje tekst ,,Približavaju obale, ali i ljude“, a novinar i publicista Velizar Radonjić tekst ,,Meštri od mostova“, kao i serijal pod naslovom ,,Vrijedna dobra - dobra koja traju“.

Ovo izdanje je štampano uz sufinansiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture. I ovaj broj „Komune“ uredio je mr Amer Ramusović. An. R.

Projekcija dokumentarca o Dušanu Vukotiću

„Vude, ti si pobijedio“ večeras u Dodestu

PODGORICA - Dokumentarni film „Vude, ti si pobijedio!“, u režiji Senada Šahmanovića, koji donosi priču o Dušanu Vukotiću, jedinom crnogorskom dobitniku Oskara i nezaobilaznoj figuri jugoslovenske kulturne istorije, biće prikazan večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Projekciju filma KIC realizuje u saradnji sa Mrežom kinoprikazivača Crne Gore, a ulaz je besplatan.

Ovaj poetski dokumentarni portret vodi gledaoca kroz život i stvaralački put autora čiji je film „Surogat“ ispisao istoriju svjetske animacije, ali i kroz složene društveno-političke okolnosti koje su ga, decenijama kasnije, gurnule na marginu. Kroz pažljivo oda-

brane arhivske snimke, intimne vizuelne sekvence i glasove njegovih savremenika, Šahmanović gradi narativ o trijumfu stvaralačke vizije, o epohi koja je nestala i o čovjeku koga je nacionalistička atmosfera devedesetih brutalno izbrisala iz sopstvene kulturne realnosti.

Predstavljanje filma „Vude, ti si pobijedio!“ biće prilika da se nova generacija gledalaca upozna sa životom i djelom Dušana Vukotića - čovjeka čiji su talent, imaginacija i hrabrost obilježili epohu, a čija se priča danas vraća kao snažan podsjetnik na moć umjetnosti i opomenu pred zaboravom.

Nakon projekcije publika će imati priliku da utiske sumira sa rediteljem filma Senadom Šahmanovićem. R. K.

PODGORICA – Državna revizorska institucija (DRI) dala je uslovno mišljenje na finansijski izvještaj za 2024. godinu JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima, ukazujući na brojne nepravilnosti i diskreciono odlučivanje rukovodstva.

Na osnovu sprovedene finansijske revizije, nadležni Kolegijum DRI stekao je „razumno uvjerenje da Godišnji finansijski izvještaj Muzeja nije u svim materijalnim aspektima sastavljen u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.“ Kako se navodi u izvještaju DRI, revizijom pravilnosti poslovanja JU Muzej savremene umjetnosti za 2024. godinu utvrđene su neusklađenosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat. One se odnose na više propisa, među kojima su Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o sprečavanju korupcije, uredbe o naknadi troškova zaposlenih i korišćenju prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, kao i na Statut Muzeja i interne procedure.

NEPOSREDNE POGODBE

Revizijom je utvrđeno da je rukovodstvo Muzeja u znatnom broju slučajeva donosilo diskrecione odluke koje nijesu bile u skladu sa internim pravilima i procedurama.

- Utvrđene nepravilnosti jasno ukazuju da rukovodstvo nije obezbijedilo primjenu uspostavljenih pravila na način koji bi garantovao odgovorno, kontrolisano i racionalno upravljanje državnim resursima - navodi DRI. U toku 2024. godine Muzej je otkupio svih deset umjetničkih djela putem neposredne

U toku 2024. godine Muzej je otkupio svih deset umjetničkih djela putem neposredne pogodbe, u ukupnom iznosu od 100.500 eura, iako je internim Pravilnikom propisano da se ovaj način otkupa primjenjuje isključivo kao izuzetak. Pravilnik predviđa da se otkup muzejskog materijala vrši putem javnog konkursa

S. Vasiljević

Komuna

Odštampan novi broj časopisa ,,Komuna“

Dvorac Petrovića na Kruševcu, sjedište Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore

pogodbe, u ukupnom iznosu od 100.500 eura, iako je internim Pravilnikom propisano da se ovaj način otkupa primjenjuje isključivo kao izuzetak.

Pravilnik predviđa da se otkup muzejskog materijala vrši putem javnog konkursa, dok je neposredna pogodba dozvoljena samo za unikatne predmete ili predmete koji imaju status kulturnog dobra. DRI je utvrdila da Muzej nije obezbijedio dokumentaciju na osnovu koje bi se moglo potvrditi da se radi o takvim predmetima. Uprava Muzeja se u izjašnjenju pozvala na to da Ministarstvo kulture i medija nije donijelo akt kojim bi se preciziralo koji dokument MSUCG treba da pribavi kao potvrdu unikatnosti.

Savjet Muzeja donio je i odluku kojom se ustanova oba-

vezala da putem zakupa riješi stambeno pitanje direktora Vladislava Šćepanovića i obezbijedi mu stan u Podgorici do isteka mandata, što nije u skladu sa članom 9 Statuta, kojim su definisane nadležnosti Savjeta. DRI navodi da u važećim propisima ne postoji pravni osnov za ovakav način rješavanja stambene potrebe direktora.

- Donošenje odluke koja ne proizilazi iz statutarnih ovlašćenja predstavlja diskreciono odlučivanje izvan propisanog okvira. Takav način postupanja otvara prostor da se i u budućnosti donose odluke koje nijesu u nadležnosti Savjeta, čime se sistem upravljanja udaljava od zakonitosti i postaje podložan diskrecionim odlukama – naveo je DRI, dok je MSUCG odgovorio da

je to bio jedini način da se riješi stambeno pitanje direktora.

DRI je utvrdila i da Muzej nije vodio adekvatnu evidenciju o korišćenju privatnih vozila u službene svrhe, zbog čega se ne može utvrditi svrha niti opravdanost tih troškova. Takođe, za zaposlene angažovane po osnovu ugovora o dopunskom radu nije vođena evidencija prisustva, a dio tih ugovora odnosio se na aktivnosti tokom službenih putovanja u inostranstvo, što nije u skladu sa internim pravilima.

Po ovom osnovu tokom 2024. godine zaključeni su ugovori sa šestoro zaposlenih, među kojima su direktor i njegova pomoćnica, za što je potrošeno 9.787,25 eura bruto.

Muzej je ostvario i prihode od sponzorstava u iznosu od 6.610,06 eura, ali o tome nije

Koncert profesora Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“

Djela autora od baroka do s PODGORICA - Profesori Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ održaće koncert večeras u 20 sati u Koncertnoj sali škole, u okviru manifestacije „Decembarska umjetnička scena“.

Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ kontinuirano ostvaruje zapažene rezultate na domaćim i međunarodnim scenama, kroz aktivno učešće u kulturnim dešavanjima i kvalitetan pedagoški i umjetnički rad.

Na koncertu će nastupiti profesori škole kao solisti i u različitim kamernim i sastavima: Lada Marković – klavir i Vjera Nikolić – klavir, Zorana Latković – sopran, Sava Vujačić – harmonika, Nikola Pejović – gitara, Neda Tadić

Kultura

Četvrtak, 25. decembar 2025.

izvijestio Agenciju za sprečavanje korupcije, čime je prekršen Zakon o sprečavanju korupcije. U dokumentaciji koja se odnosi na troškove reprezentacije nema potpisa lica koje je koristilo sredstva i opisa u koje svrhe su nastali troškovi.

- Navedeno za posljedicu ima da se ne može utvrditi da li su sredstva reprezentacije korišćena u skladu sa internim Pravilnikom, koji propisuje što se može smatrati troškovima reprezentacije i ko ima pravo na korišćenje sredstava reprezentacije – navodi DRI. Muzej je zaposlenima koji su upućivani na stručno usavršavanje u inostranstvo isplaćivao dnevnice i naknade troškova za smještaj i prevoz na osnovu rješenja o odobravanju novčanih sredstava, bez izdavanja putnih naloga i bez priloženih računa za smještaj, prevoz i druge stvarne troškove, što nije u skladu sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru. Posljedica je da nije osigurana kontrola stvarno nastalih rashoda niti provjera njihove opravdanosti i visine.

ŠESNAEST PREPORUKA

Državna revizorska institucija je u izvještaju pomenula i da Savjet ustanove nije sredinom ove godine usvojio finansijski izvještaj, što je osnov za razrješenje direktora, uz navođenje nekih od ozbiljnih zamjerki i kritika na račun rada direktora Vladislava Šćepanovića, o čemu je Pobjeda opširno izvještavala u nekoliko tekstova. Uprava Muzeja je odgovorila da su dobili mišljenje Ministarstva kulture i medija u kojem se navodi „da nema prepreka da se Savjet izjasni na izvještaj o finansijskom poslovanju“.

Državna revizorska instituci-

Prema izvještaju Državne revizorske institucije, Muzej savremene umjetnosti je zaključivao ugovore o autorskom djelu za pružanje konsultantskih usluga, usluge prevođenja, osmišljavanje i realizaciju predavanja i radionica i dr., što nije u skladu sa internim Pravilnikom o autorskim pravima kojim je propisano što se smatra autorskim djelom. Po ovom osnovu, Muzej je potrošio 100.978,12 eura. Pobjeda je u više navrata ukazivala na ugovore o djelu Muzeja savremene umjetnosti, među kojima su i brojni zaključeni za poslove sa licima iz Srbije i inostranstva, koje je mogao da obavi kadar iz Crne Gore, a mnoga od tih lica su od ranije povezana sa direktorom Vladislavom Šćepanovićem.

DRI je u izvještaju, takođe, pomenuo i kršenje Zakona o javnim nabavkama u javnosti poznatom slučaju kada je Muzej angažovao novoosnovanu beogradsku firmu „ArteLab“ za adaptaciju prostora u kojem je organizovano crnogorsko predstavljanja na Bijenalu u Veneciji 2024. godine, bez sprovođenja postupka javne nabavke, odnosno direktnim prihvatanjem fakture od 25.882,21 eura. Inspekcija je novčano kaznila Muzej i direktora, a postupak je trenutno pred nadležnim sudom nakon žalbe ustanove.

ja izdala je šesnaest preporuka Muzeju. Do 23. januara 2026. godine, Muzej treba da izradi i dostavi DRI plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 22. juna izvijesti DRI o preduzetim radnjama. Uprava Muzeja juče je, u saopštenju poslatom medijima, navela da će u prvoj polovini naredne godine realizovati sve preporuke u cilju „daljeg jačanja transparentnosti, efikasnosti i dobrog upravljanja institucijom.“

J. NIKITOVIĆ

savremenog doba – violina i Davor Novak – klavir, Stefan Pavićević – klarinet i Marija Mitrović – klavir, trio gitara „Fatal“: Marko Prentić, Petar Dobričanin, Dražen Joković, Enes Tahirović – jazz klavir i Marko Simović – violina i Davor Novak – klavir.

Publika će imati priliku da čuje djela autora od baroka do savremenog doba, uključujući kompozicije Purcella, Sibeliusa, Goedickea, Grgina i Scotta, kao i autorske kompozicije i džez obrade.

A. Đ.

Dokumentarac ,,Komarnica, divljina koja ostaje“ prikazan u CZK ,,Ribnica“

Ne smijemo uništiti kanjon zarad kratkoročnih interesa PODGORICA – Uprkos preporuci UNESCO-a da se rijeci Komarnici dodijeli najviši stepen zaštite, njoj prijeti trajno uništenje zbog planiranog projekta hidroelektrane, koji bi obezbijedio tek jedan do dva odsto ukupne električne energije Crne Gore, uz nepopravljivu devastaciju životne sredine i jedne od posljednjih divljih rijeka u Evropi, poručeno je prije i nakon projekcije dokumentarnog filma ,,Komarnica, divljina koja ostaje“ u CZK ,,Ribnica“.

Bruno D’ Amicis

ravila anja a

Za ugovore o djelu potrošili 100.978 eura

lika zvijer“ protiv koje nemaju šanse.

- Kao i da je ogroman novac u pitanju da bi naša čista želja prema prirodi pobijedila.

Ipak, još nijesu uspjeli da prođu kroz zid koji zajedno gradimo - istakla je ona, dodajući da je priča o odbrani Komarnice priča o organskom povezivanju ljudi.

- Stvarnost ne može da kreira jedna osoba. Tu stvarnost kreiramo svi mi, slušajući isključivo svoju prirodu – poručila je Popović.

SIMBOL OTPORA

Glumica Milica Šćepanović, koja je vodila program, kazala je da je rijeka Komarnica danas simbol otpora.

- Otpor lošim idejama, otpor projektima koji nam se nameću kao dobri za sve nas, a u suštini donose više štete nego koristi. Ona simbolizuje borbu za zdravu životnu sredinu, borbu za vodu kao suštinsku osnovu života. Ona simbolizuje i patriotizam u njegovom najdubljem i najčistijem značaju – rekla je Šćepanović.

Prije projekcije na video-bimu prikazana su obraćanja članova Takson ekspedicije koji godinama dolaze u Crnu Goru i rade na otkrivanju biodiverziteta kanjona Komarnice. Takođe, publika je čula i obraćanje predstavnice organizacije „EuroNatur“ Amelie Huber, dok se nakon filma obratila predstavnica inicijative ,,Spasimo Komarnicu“ i Crnogorskog društva ekologa Andrijana Mićanović.

A. RADOVIĆ

Producent filma je Roman Willi, predstavnik „WildReach Productions“ iz Švajcarske, čiji je profesionalni tim došao u Crnu Goru sa željom da kroz ovaj film doprinese boljem razumijevanju vrijednosti Komarnice i značaja njene zaštite.

,,PREVELIKA ZVIJER“

„Komarnica, divljina koja ostaje“ prati naučno-istraživačku ekspediciju u kanjonu, daje osnovne informacije o njemu i štetnim konsekvencama gradnje hidroelektrane, te sadrži fragmente rada ljudi koji su u ovu priču uložili znanje, vrijeme, energiju...

Film je nastao uz podršku organizacija „EuroNatur“, „Save the Blue Heart of Europe“, u saradnji sa Crnogorskim društvom ekologa, inicijativom ,,Spasimo Komarnicu“ i Takson ekspedicijom. Premijeru filma u ,,Ribnici“ pratila je i izložba fotografija iz kanjona

Kadar iz filma „Komarnica, divljina koja ostaje“

PODGORICA - Slovenački umjetnik Leon Zakrajšek dobitnik je Gran prija za drvorez ,,Serija o ojigi“ na centralnoj izložbi manifestacije „Internacionalna - Grafika malog formata - Crna Gora – 2025,“ koja je otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

Dvije ravnopravne nagrade dobili su Oliver Pilić za rad ,,Divided Empire“ i Vlatko Vuković za djelo ,,Notta di Basso r1“.

Leon Zakrajšek, Oliver Pilić i Vlatko Vuković dobitnici nagrada na centralnoj izložbi Grafike malog formata

Zakrajšek je istakao da se rado odazvao pozivu da učestvuje na manifestaciji posvećenoj grafici malog formata.

- Nažalost, veliki grafički bijenali u svijetu i Evropi propadaju. Grafika je u velikoj krizi. Evo, došlo je do jednog lijepog događaja. Mislim da je ovo veliki događaj i to ne samo za Balkan. Mislim da će crnogorska Grafika malog formata u predstojećim godinama tek dobiti na značaju - kazao je Zakrajšek.

Plakete za doprinos razvoju grafike dobili su Božo Biš-

Komarnica fotografa i biologa Bruna D’Amicisa.

Jelena Popović se prije projekcije obratila u ime inicijative ,,Spasimo Komarnicu“ i Crnogorskog društva ekologa, kazavši da je film tek odbljesak priče o Komarnici koja je mnogo šira i koja traje već jako dugo. Ona je podsjetila da je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) privremeno povukla elaborat za hidroelektranu (HE) ,,Komarnica“ iz procedure dobijanja ekološke dozvole.

- Jer po zakonu ne može ni dobiti dozvolu, pošto ne može dokazati da je proizvodnja energije važnija i da je to veće javno dobro od očuvanja dijela kanjona. Naša politička elita pokušava da do ulaska u EU usvoji zakone i sporazume koji bi omogućili da bilo koji investitor, sumnjiv ili ne, može da uperi prst u neko od naših najvrednijih područaja i da ga po kratkom postupku preobrazi u hidroelektranu – kazala je Popović.

Prema njenim riječima, govorili su da je EPCG ,,preve-

Grafika u krizi, ali ne i u Podgorici S. Milović

ski izvještaj i vremene umjetnosti

15

Leon Zakrajšek govori nakon uručivanja nagrade

kupić i Astrid de la Forest, dok su plakete za autore koji su ostavili snažan utisak na žiri dobili Gordana Petrović, Olivera Šipka-Basta, Miloš Đorđević, Dušan Novaković i Nikola Radosavljević. Žiri su činili: Petrica Duletić, Ljiljana Karadžić, Ratko Odalović, Jovo Petričević, Roman Đuranović i Vesna Bošković.

Publika je na izložbi mogla da pogleda premijerno pred-

stavljanje opusa (24 grafike) ,,Buffon“ Miodraga Dada Đurića u Crnoj Gori, djela Astrid de la Forest, prve grafičarke koja je postala član Francuske akademije nauka i umjetnosti, zatim djela Vladimira Veličkovića, mapu grafika iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore - poklon Boža Biškupića, mapu grafika malog formata iz fonda Manifestacije grafike u Crnoj Gori - ta-

kođe poklon Boža Biškupića i 120 grafika malog formata renomiranih umjetnika sa eksju prostora.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić kazala je da je mali format grafike jako zanimljiv, ali veoma zahtjevna disciplina.

- Mala grafika može da bude u misiji toga da umjetničko djelo treba da bude u svačijem domu zato što ona nije toliko skupa kao što su skupa ulja na platnu ili skulpture. Grafika je vitalna uprkos tome što nam se čini da nema dovoljno javnog prostora za nju - istakla je Karadžić.

U ime Ministarstva kulture i medija obratila se Aleksandra Popović, koja je istakla da je grafičko stvaralaštvo duboko utkano u naš identitet i istorijski kontinuitet. Publici se na kraju večeri obratila organizatorka manifestacije, koja je i idejni tvorac - vizuelna umjetnica, grafičarka i redovna profesorica na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Vesna Bošković.

A. Đ.

16 Region

BEOGRAD - Viši sud u Novom Sadu zbog nedostatka dokaza obustavio je krivični postupak protiv bivšeg ministra građevinarstva Gorana Vesića kao i njegovih saradnika Jelene Tanasković i Anite Dimoski, ali i protiv prof. dr Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića.

Na optužnici za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u

SLUČAJ PADA NADSTREŠNICE U NOVOM SADU: Povučena optužnica protiv bivšeg ministra građevinarstva Gorana Vesića, ali on ostaje u kućnom pritvoru jer se protiv njega vodi postupak zbog korupcije REUTERS

Na optužnici za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi, bilo je 13 osoba i ona je potvrđena samo protiv sedam osumnjičenih – zbog krivičnog djela teško djelo protiv izazivanja opšte opasnosti jer su omogućili upotrebu stanične zgrade u Novom Sadu kada su u toku bili građevinski radovi i zbog neodržavanja konstrukcije stanične zgrade

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Građani odali poštu stradalima na mjestu pogibije 16 ljudi

Tri tužilaštva vode tri istrage Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi, bilo je 13 osoba i ona je potvrđena samo protiv sedam osumnjičenih – zbog krivičnog djela teško djelo protiv izazivanje opšte opasnosti jer su omogućili upotrebu stanične zgrade u Novom Sadu kada su u toku bili građevinski radovi i zbog neodržavanja konstrukcije stanične zgrade.

Zbog ove odluke suda Više tu-

žilaštvo u Novom Sadu najavilo je žalbu u roku od tri dana.

Međutim, u kućnom pritvoru ostaju Vesić i Dimoski jer se protiv njih u Beogradu u Višem sudu vodi postupak po optužnici Višeg javnog tužilaštva (vezano za pad nadstrešnice u Novom Sadu) i terete se za nesavjestan rad vezan za rekonstrukciju nadstrešnice.

Treću istragu protiv Vesića i

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

takođe bivšeg ministra građevinarstva Tomislava Momirovića i još 12 osoba vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu i sumnja se da su oštetili budžet Srbije za 115 miliona dolara prilikom rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad – Kelebija u sklopu čega je rekonstruisana i Željeznička stanica u Novom Sadu.

HRKA: BRUKA ZA SRBIJU

Iako je pogibija 16 ljudi u Novom Sadu uvela Srbiju u fazu velike političke nestabilnosti jer širom zemlje traju protesti već godinu dana, još nema odgovornih. Demonstracije su počeli studenti blokadom svih državnih univerziteta, prihvatile su srednje i osnovne škole i u znak podrške njima počeli su protesti građana.

- Ovo dodatno urušava povjerenje mladih u institucije – pravda je ponovo izostala.

U novosadskom sudu slijepa pravda luta mrakom - saopštili su studenti u blokadi nakon odluke novosadskog suda.

- Bruka i sramota za Srbiju rekla je Dijana Hrka, majka čiji je sin stradao u padu nadstrešnice i koja je dvije sedmice štrajkovala glađu tražeći pravdu za sina.

Navodi da je postupak suda bruka i sramota za porodice stradalih i da ih je ponizila država.

- Tek sada ne vjerujem u bilo kakvu instituciju u ovoj zemlji. Očajna sam i u šoku. Ovaj predsjednik je dno dna kao i sudstvo u tužilaštvo - kazala je Hrka.

POLITIČKI PRITISAK

Savo Đurđić, nekadašnji sudija Apelacionog suda, za TV N1 kaže da ovaj slučaj otvara razna pitanja pa i pritisak vlasti na pravosuđe jer je potvr-

Ovom odlukom suda ugrožen je i postupak koji Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi za finansijski dio istrage, jer su povučeni eksperti iz udarne grupe. Moj lični utisak je da postoji opstrukcija i da se iz nepoznatih razloga dugo potvrđivala optužnica, rekao je nekadašnji sudija Apelacionog suda Savo Đurđić đivanje optužnice trajalo godinu, a istraga je završena za mjesec i po dana.

- Ovom odlukom suda ugrožen je i postupak koji Tužilaštvo za organizovani kriminal vodi za finansijski dio istrage, jer su povučeni eksperti iz udarne grupe. Moj lični utisak je da postoji opstrukcija i da se iz nepoznatih razloga dugo potvrđivala optužnica.

Ovdje nešto nije u redu, ne postoji politička volja da se postupak završi i počne suđenje koje je javno. Mislim da je zloupotrijebljen pritisak i želja režima da se razvlači postupak i da je tužilaštvo više u pravu nego sud. Ovo je loša stranica za rad pravosuđa - rekao je Đurđić.

V. CVEJIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 25. decembar 2025.

U nastavku 16. sjednice Skupštine glavnog grada juče je završena rasprava i po 30 preostalih tačaka dnevnog reda, nakon što su odbornici u utorak ,,pretresli“ 23 tačke.

Glasanjem na kraju rasprave Skupština je usvojila predloženi budžet za 2026. godinu u visini od 164,2 miliona eura, zatim Strateški plan razvoja Podgorice do 2031. godine, kao i programe rada gradskih preduzeća za narednu godinu, odluku o prenosu prava svojine Srpskoj pravoslavnoj crkvi na građevinsko zemljište na Koniku, te novu odluku o radnom vremenu. Takođe, izglasana je odluka o uslovi-

17

Nakon dvodnevnog rada juče zaključena 16. sjednica Skupštine glavnog grada

Gradski parlament usvojio predloženi budžet od 164,2 miliona eura ma i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima, donijete su izmjene i dopune elaborata o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategoriji motornih vozila koja se mogu parkirati i načinu naplate naknade za parkiranje na opštim i posebnim parkiralištima Preko Morače i u centralnoj gradskoj zoni.

Jednoglasnu podršku odbornika dobio je prijedlog za određivanje lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom na dijelu katastarskih parcela 6773/1 i 6773/6, KO Podgorica III, a odbornici su većinom glasova prihvatili predloženu povelju o društvenoj koheziji Glavnog grada – Podgorice do 2028. godine i usvojili Lokalni akcioni plan za podsticanje

rodne ravnopravnosti u glavnom gradu, takođe za period do 2028. godine.

Skupština je usvojila zahtjeve gradskih preduzeća Čistoća, Komunalne usluge i Zelenilo na nove cjenovnike, tj. poskupljenje njihovih usluga.

Usvojeni su i prijedlog odluke o isplati zimnice zaposlenima u organima lokalne uprave, službama i javnim ustanovama Glavnog grada

za 2025. godinu (sa amandmanom odbornika Miloša Maškovića, kojim je predviđeno da svi zapošljeni u sistemu Glavnog grada dobiju zimnicu od 270 eura) i o izmjeni odluke o naknadama odbornicima u Skupštini glavnog grada, kao i predloženi programi obavljanja komunalnih djelatnosti gradskih preduzeća Vodovod i kanalizacija, Čistoća, Depo-

nija, Komunalne usluge, Pogrebne usluge, Zelenilo, Tržnice i pijace i Putevi.

Takođe, data je saglasnost na anekse ugovora sa gradskim preduzećima o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti i korišćenju komunalne infrastrukture i drugih sredstava u svojini Glavnog grada.

Skupština nije usvojila prijedlog odluke o stavljanju van snage odluke o prestanku važenja DUP ,,Gorica C“ (Sl. list Crne Gore – opštinski propisi, broj 40/19), objavljene u Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi, broj 26/23 od 29. maja 2023. godine. H. P.

Predsjednik Jakov Milatović bio domaćin sastanka povodom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Nastavljena igra gluvih telefona

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović organizovao je juče sastanak predstavnika Vlade, Glavnog grada, Opštine Zeta, predstavnika mještana Botuna, Delegacije Evropske unije i međunarodnih partnera ključnih za realizaciju projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda planiranog u Botunu.

Osim predstavnika mještana Botuna, sastanku su prisustvovali predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić, zatim gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, zamjenik ambasadora EU Rikardo Seri, dok predstavnika

I.MITROVIĆ

Predstavnici Opštine Zeta i mještana Botuna ostali su pri stavu da neće dozvoliti gradnju PPOV u Botunu, baš kao što je u ime Glavnog grada ponovljeno da je to jedina moguća lokacija za gradnju postrojenja Predstavnici mještana Botuna i Zete nakon sastanka

Vlade nije bilo. Cilj sastanka je bio da se saslušaju sve strane i doprinese nalaženju rješenja, ali nakon dva i po sata razgovora najkraći zaključak je - ista meta, isto odstojanje.

BEZ RJEŠENJA

Predstavnik mještana Botuna Slavko Vukčević kazao je da su tokom sastanka razmijenili argumente, ali da su oni ostali čvrsto pri stavu da traže izmještanje lokacije za gradnju PPOV. - Predstavnici Evropske unije tvrde da oni pomažu razvoj Crne Gore i rješavanje ovih problema, investiraju u našu

zemlju, ali ne određuju lokaciju na kojoj će se graditi postrojenje. Za njih je prihvatljiva bilo koja lokacija, samo da novac bude opredijeljen za tu namjenu. Glavni grad nije otvoren za promjenu lokacije, strepi od troška, ne cijeneći naše živote u Botunu i cijeloj Zeti. Još im je novac na prvom mjestu. Dogovora nikakvog nema. Mi ostajemo otvoreni da možemo razgovarati o drugoj lokaciji, nudili smo ono što smo i ranije, kako ni euro evropskog novca ne bi propao, da se gradi gdje je stala kolektorska mreža i da bude u industrijskoj zoni, što prepoznaje

Delegacija EU: Nije tačno da podržavamo promjenu lokacije postrojenja Nakon sastanka kod predsjednika Milatovića, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori oglasila se saopštenjem na mreži Iks. - Demantujemo medijske tvrdnje nakon današnjeg sastanka sa mještanima Botuna, koji je organizovao predsjednik Jakov Milatović, da EU podržava promjenu lokacije

postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, finansiranog od strane EU, ili odlaganje projekta – navedeno je u objavi Delegacije EU. U saopštenju se navodi da je stav EU jasan.

- Riječ je o sigurnom i modernom postrojenju.

Ono ne predstavlja zdravstveni rizik, naprotiv, štiti

javno zdravlje i životnu sredinu i ključni je korak ka ispunjavanju standarda EU za tretman otpadnih voda prema Poglavlju 27 - saopštili su.

Oni su istakli da realizacija projekta treba da počne što je prije moguće, u interesu javnog zdravlja, zaštite životne sredine i evropskog puta Crne Gore.

Prostorno-urbanistički plan.

Oni za sada nemaju volje da to riješe – kazao je Vukčević nakon sastanka.

Predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović iskazao je nezadovoljstvo zbog toga što sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade.

- To je bilo potrebno, jer je ovo sastanak na najvišem nivou.

Zahvaljujemo predsjedniku Milatoviću koji se, iako nema nadležnosti, korektno uključio i pokušao da pomogne da se dođe do rješenja koje će biti dobro za sve strane – kazao je Asanović.

Nažalost, dodao je, nije postignuto neko konstruktivno rješenje.

- Ovaj problem postoji već 20 godina i nemoguće ga je riješiti na jednom sastanku. U ime Opštine Zeta i stanovnika Botuna ukazali smo da je u Zeti održan demokratski referendum na kojem su se građani jasno i nedvosmisleno, sa 98,5 odsto, izjasnili da ne žele kolektor na našoj teritoriji.

I njima i predstavnicima Delegacije EU predočio sam da nam iz Glavnog grada nameću da će Podgorica izgubiti na stotine miliona eura zbog nas. Mi to ne želimo ni državi ni Glavnom gradu. Tražili

Vuksanović: Bitno je da se na narednim sastancima pojave i predstavnici Vlade Savjetnik predsjednika Jakova Milatovića za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović iskazao je žal što sastanku nijesu prisustvovali predstavnici Vlade, iako su bili pozvani.

- I jedna i druga strana ostale su zabarikadirane na svojim pozicijama. Ovo je situacija koja je prijetila da eskalira i to je bio povod da predsjednik organizuje sastanak.

Dobro je što se to desilo da jedna i druga strana sjednu za sto i razgovaraju. Došlo je do otvorenog razgovora, predsjednik Milatović je ostavio mogućnost da, ukoliko žele, nastavimo ovu priču kako bi se došlo do konkretnijeg rješenja. Nije bilo očekivanja da će se to desiti nakon jednog sastanka, ali jeste da iznesu svoje stavove. Mislim da će se nastaviti sastanci u narednom periodu. Bilo bi bitno da se na tim sastancima pojave i predstavnici Vlade, smatramo da su oni glavni faktor u ovoj priči jer Vlada kontroliše izvršne mehanizme – poručio je Vuksanović.

smo da Delegacija EU utiče na investitora da se produži rok, kako Glavni grad ne bi izgubio sredstva. Sa nama je bio vještak finansijske struke, koji je zastupao Crnu Goru na mnogim sporovima u Evropi i procijenjeno je da bi gubitak za Glavni grad, ukoliko bi odustali od ovog projekta, bio mnogo manji nego što predstavljaju. Tačno je da od EU ne bi dobili grant, kredit od banke koji smo dobili već je utrošen u kanalizacionu mrežu, pa bi gubitak, složio se i predsjednik, bio od 10 do 15 miliona koje bi dobio izvođač iz Turske. Iz Delegacije EU su kazali da što je do njih, oni mogu da utiču na ovaj kredit od 35 miliona koji su oni dali kad bi radovi počeli do 31. decembra, da Glavni grad ta sredstva još nije dobio i bilo bi upitno može li ih i dobiti nakon 1. januara. Takođe, kredit koji je podignut mora da se vrati, ali on je već iskorišćen. Opština Zeta još nema projekat kako to postrojenje treba da izgleda,

a večeras smo čuli da je 33 od 35 miliona kredita već iskorišćeno – zaključio je Asanović.

PROLONGIRANJE

Ovo je bio još jedan u nizu sastanaka održanih u prethodnom periodu u cilju rješavanja ovog veoma važnog ekološkog pitanja za glavni grad, ali i opštinu Zeta i Crnu Goru. Njemu je prethodio sastanak predsjednika Milatovića sa predstavnicima mještana Botuna i Zete prije tri dana. Predstavnici mještana Botuna i Zete prethodno su imali sastanak kod premijera Milojka Spajića na kojem su bili i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, gradonačelnik Saša Mujović i direktor gradskog preduzeća ViK Aleksandar Nišavić, tokom kojeg su im ponuđene garancije u vezi s izgradnjom i radom PPOV. Sastanci su u prethodnom periodu održani i sa gradonačelnikom Mujovićem i ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom.

I.MITROVIĆ

18 Marketing

Četvrtak, 25. decembar 2025.

VOLI I EBRD potpisali ugovor o dokapitalizaciji

EBRD ulaže 25 miliona eura za vlasničku strukturu Kompanija Voli Trade i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o dokapitalizaciji, kojim EBRD ulaže 25 miliona eura u vlasnički kapital Volija, čime se dodatno učvršćuje gotovo dvodecenijsko partnerstvo ove dvije institucije i otvara novo poglavlje u razvoju savremenog, konkurentnog i održivog trgovačkog sektora u Crnoj Gori.

Ova investicija omogućiće realizaciju jednog od najznačajnijih razvojnih projekata kompanije – izgradnju trećeg, sav remenog logist ičko-distributivnog centra u Podgorici, diskont i HORECA centar koji predstavljaju strateški iskorak u daljoj modernizaciji poslovnih operacija kompanije Voli. „Partnerstvo sa EBRDom za nas ima daleko šire značenje od finansijske podrške. Ono predstavlja potvrdu da Voli posluje u skladu sa najvišim evropskim standardima i da je prepoznat kao pouzdan i dugoročan partner međunarodnih finansijskih institucija.

Današnji ugovor snažan je signal i crnogorskoj

privredi – da domaće kompanije, kada posluju transparentno, odgovorno i strateški, mogu biti ravnopravan dio evropskih tokova“, poručio je Dragan Bokan, predsjednik Borda kompanije Voli.

Gotovo dvije decenije partnerstva Saradnja Volija i EBRD-a započela je još 2009. go-

dine, prvim kreditnim aranžmanom usmjerenim na kapitalne investicije i širenje maloprodajne mreže. Nastavljena je kroz drugi kreditni aranžman i akviziciju lanca Novito, a 2015. godine EBRD je postao i akcionar kompanije Voli, čime je Voli postao jedina kompanija u Crnoj Gori koja je prošla put od kreditnog finansiranja do dokapitalizacije od

Marketing 19

Četvrtak, 25. decembar 2025.

strane institucionalnog investitora.

Tokom godina, partnerstvo sa EBRD-om doprinijelo je unapređenju korporativnog upravljanja, jačanju sistema izvještavanja, optimizaciji operativnih procesa i usvajanju najboljih međunarodnih praksi, uz snažnu podršku predstavnika EBRD-a u Bordu direktora.

Novi logistički centar – strateška investicija za budućnost Novi logističko-distributivni centar prostiraće se na više od 25.000 m², sa kapacitetom od 25.000 paletnih mjesta, od čega će 10.000 biti u minusnom režimu skladištenja na –22°C i niže.

Objekat je projektovan u skladu sa najvišim standardima energetske efikasnosti, sa ciljem postizanja EPC B energetskog razreda, što je nivo iznad važećih nacionalnih zahtjeva.

Izgradnja centra omog ućiće dodat no unapređenje ef ikasnosti, pouzdanosti i brzine snabdijevanja, kao i još viši nivo usluge za kupce širom Crne Gore.

Digitalna transformacija i sajberbezbjednost U ok v i r u i nvest ic ije predviđena je i opsežna tehnička podrška EBRD-a u oblasti digitalne transformacije, koja uključuje detaljnu digitalnu analizu poslo-

vanja, definisanje jasne mape puta razvoja, kao i sveobuhvatnu procjenu sajber-bezbjednosti. „Digitalizacija nije samo ulaganje u tehnologiju, već u dugoročnu stabilnost, otpornost i konkurentnost kompanije.

Kroz ovu saradnju, Voli dodatno jača svoje kapacitete i doprinosi modernizaciji poslovnih praksi u Crnoj Gori“, istako je predsjednik Kompanije, Dragan Bokan.

Voli i EBRD zajednički ostaju snažno posvećeni održivom razvoju. Novi logistički centar nadovezuje se na ranije projekte kompanije, uključujući ulaganja u solarne panele, energetsku efikasnost i infrastrukturu za električna vozila.

Doprinos privredi i evropskom putu Crne Gore Voli ovom investicijom dodatno jača svoju tržišnu poziciju, doprinosi stabilnosti snabdijevanja, otvara nove razvojne perspektive i aktivno učestvuje u procesu približavanja crnogorske privrede standardima Evropske unije. „Uvjereni smo da kombinacija domaće vizije i evropskih standarda predstavlja najbolji recept za dugoročni uspjeh – ne samo za Voli, već i za crnogorsku privredu u cjelini“, poručio je na kraju Dragan Bokan.

Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori ovom prilikom je izjavio:

„Danas se otvara novo poglavlje u našem partnerstvu sa kompanijom Voli. EBRD sa ponosom ulaže do 25 miliona eura za podršku izgradnji modernog logističkog i distributivnog centra u Podgorici. Ovaj projekat je dokaz naše posvećenosti jačanju privatnog sektora Crne Gore i podršci vodećim lokalnim kompanijama poput kompanije Voli.

Centar će imati napredne mjere energetske efikasnosti, koje značajno prevazilaze nacionalne standarde. Naša investicija uključuje posvećenu podršku digitalizaciji i sajber bezbijednosti, omogućavajući kompa-

niji Voli da implementira moderne sisteme za upravljanje skladištima i dobavljačima, i da pilotira napredne platforme za sajber otpornost. Posebno smo ponosni što će ovaj projekat pokrenuti ciljani program prakse za žene, promovišući jednake mogućnosti.

Unaprijeđenjem digitalnih i zelenih standarda i podržavanjem jednakih mogućnosti, ne samo da jačamo konkurentnost kompanije Voli, već doprinosimo i održivijoj i inkluzivnijoj budućnosti“.

20 Proglašenje najboljih

Arena

Četvrtak, 25. decembar 2025.

FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE PROGLASIO NAJ

Krstović drugi p Šimun i Džudov

PODGORICA – Obilježio je 2024, isto ponovio i u 2025 – Nikola Krstović drugu godinu zaredom najbolji je crnogorski fudbaler.

U tradicionalnom izboru Fudbalskog saveza Crne Gore, naDejan Savićević i Nikola Krstović padač Atalante, u koju je ljetos prešao iz Lećea, dobio je 73 glasa i iza sebe ostavio Marka Jankovića (Karabag) sa 29 i Adama Marušića (Lacio) sa 26 glasova u anketi u kojoj su učestovali kapiteni i treneri naših prvoligaša.

Krstoviću je ovo drugo ovakvo priznanje, a toliko ima i Stevan Jovetić. Po sedam puta laureati su bili Mirko Vučinić i Stefan Savić, po jednom Stefan Mugoša i Marko Baša.

- Drago mi je da sam u takvom društvu. Drugu godinu zaredom sam najbolji, nadam se da ću nastaviti ovako i da će biti još nagrada. Hvala mom bivšem klubu Lećeu, zatim Atalanti, kao i Dunajskoj Stredi koja me je predstavila u dobrom svijetlu. Individualna priznanja, ipak, nijesu toliko bitna koliVladimir Savićević, Mojaš Radonjić, Zdravko Dragićević i Miodrag Džudović ko da se dobro razvijam i pružam što bolje partije u klubu i reprezentaciji. Posljednjih pet, šest godina preskačem stepenicu po stepenicu, veoma sam srećan što to krunišem nagradama poput ove. Zahvalan sam Fudbalskom savezu Crne Gore, trenerima i kapitenima koji su glasali za mene. Ponosan sam zbog svega – rekao je Krstović na jučerašnjoj svečanosti.

Dva meča obilježila su mu godinu.

- Utakmica protiv Milana u dresu Lećea i sa Hrvatskom u kvalifikacijama za Mundijal. Uživao sam u oba duela, dao maksimum. Milanu sam dao dva gola, Hrvatskoj jedan uz nekoliko šansi koje nijesam iskoristio. Reprezentacija u posljednjem periodu igra mnogo ljepše i ofanzivnije nego ranije, Andrej Kostić, Fatos Bećiraj i Lazar Savović nadam se da ćemo sa selektorom Mirkom Vučinićem pronaći dobar ritam i nastaviti s igrom kojom dolazimo do mnogo šansi – dodao je Krstović.

Najbolja fudbalerka, četvrti put, je ofanzivka turskog Fomgeta Armisa Kuč.

Najbolji igrač Prve crnogorske lige (1. CFL) u 2025. je Marko Šimun, koji je ljetos iz Petrovca prešao u Sutjesku.

Reprezentativac Crne Gore dobio je 63 glasa od kapitena i trenera prvoligaša, Asmir Kajević (Dečić) 21, a Balša Sekulić (Mornar) 19 glasova.

Najuspješniji trener na domaćoj sceni je Miodrag Džudović iz Jezera. Od kolega je dobio 39 glasova, ispred Zdravka Dragićevića iz Petrovca sa 22 i Vladimira Savićevića iz BoDanijel Petković i Balša Radanović Sveto Ljesar i Luka Vuletić kelja sa 20. Savićević je u pr-

Luka Vuletić drugu godinu zaredom najbolji igrač futsala, Balši Radanoviću nagrada ,,Matija Šarkić“... voj polovini ove godine radio u drugoligašu Lovćenu.

- Iza nas je uspješna godina. Jezero je došlo na novi nivo što se tiče igre i organizacije. Nagrada je došla kao posljedica tih stvari. Za sve su zaslužni moji saradnici i igrači. Srećan sam zbog priznanja i nadam se da ću u narednom periodu ostvariti još veće ciljeve. Ovu nagradu ne doživljavam kao lični uspjeh, već kao uspjeh svih ljudi koji su bili dio mog puta i našeg zajedničkog rada. Zahvaljujem FSCG na ukazanom povjerenju i podršci. Hvala svim trenerima sa kojima sam sarađivao i od kojih sam mnogo naučio. Svaki savjet, razgovor i iskustvo pomogli su mi da postanem bolji u ovom poslu. Veliko hvala Centru za edukaciju FSCG, koji podiže nivo znanja i profesionalizma svih nas trenera. Bez kvalitetne edukacije nema ni kvalitetnog rada trenera, ali ni rezultata – rekao je Džudović.

Njegov tim je četvrti na tabeli 1. CFL, te među četiri u Kupu.

- U polufinalu smo Kupa, ali naš cilj prije svega je opstanak u ligi. Pokušaćemo da to uradimo na vrijeme kako bismo se posvetili polufinalu Kupa i sve snage usmjerili na to takmičenje – naveo je Džudović.

Drugu godinu zaredom, najbolji igrač futsala je Luka Vuletić iz slovačkog Lučeneca.

- Drago mi je da je nagrada u mojim rukama, to je znak da je godina bila uspješna. Zahvalan sam saigračima iz kluba i reprezentacije, ljudima iz rukovodstva, kao i prijateljima i porodici koji mi pružaju veliku podršku – istakao je Vuletić.

Nagradu za najperspektivnijeg golmana koja nosi ime po Matiji Šarkiću, koji je preminuo u junu 2024. godine, dobio je Balša Radanović, čuvar mreže Rudara i mlade reprezentacije.

- Velika je čast i odgovornost dobiti nagradu koja nosi ime po Matiji Šarkiću. Njegov talenat, posvećenost i trag koji je ostavio obavezuju sve nas mlade golmane da radimo još više i budemo još bolji, ne samo kao sportisti već i kao ljudi. Hvala Savezu, trenerima na vjeri i podršci, saigračima i prijateljima. Nagrada mi predstavlja motiv da radim još više, s istom ljubavlju prema fudbalu – kazao je Radanović.

Priznanje za perspektivne fudbalere dobili su Vasilije Adžić (2006. godište), Andrej Kostić (2007) i Lazar Savović (2008). Neđeljko KOSTIĆ

Foto: Mara BABOVIĆ

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Arena

Proglašenje najboljih

21

JBOLJE I NAJUSPJEŠNIJE U 2025. GODINI: Napadač Atalante izjednačio se sa Stevanom Jovetićem

put najbolji, poker Armise Kuč, vić obilježili domaću scenu

Mirko Vučinić i Marko Šimun

Markova najbolja godina: U 2026. želje titula sa Sutjeskom i niz pobjeda ,,sokola“ Poziv u seniorsku reprezentaciju Crne Gore i prvo mjesto na polusezoni sa Sutjeskom – 2025. bila je dobra za Marka Šimuna, najboljeg igrača 1. CFL. - Najuspješnija godina u karijeri. Ponosan sam i srećan što sam na ovom mjestu, nagrada predstavlja čast i odgovornost. Želim da

se zahvalim svim kapitenima i trenerima koji su glasali za mene. Velika zasluga za ovo ide svim ekipama u kojima sam igrao nakon povratka u Crnu Goru - Jezeru, Petrovcu i Sutjesci. Hvala svim saigračima sa kojima sam igrao u tom periodu i ljudima iz kluba. Velika nagrada za mene ove godi-

ne je poziv u reprezentaciju.

To je čast i privilegija i hvala FSCG na ukazanoj šansi – poručio je Šimun i dodao: - Želje za 2026. su da reprezentacija podigne nivo igre i ostvaruje pobjede u kontinuitetu, a nadam se i da ću u dresu Sutjeske osvojiti titulu – istakao je 24-godišnji vezista.

KRALJICA MISA: Jedva čekam 100. meč za reprezentaciju Izbor za fudbalerku godine bio je lak – Armisa Kuč ponovo je bila bez premca.

Briljirala je u dresu turskog Fomgeta, kao i u reprezentaciji Crne Gore, koja je prvi put u istoriji izborila ulazak u viši rang – B diviziju Lige nacija.

- Nagrada mi znači mnogo jer dolazi iz moje države, a takva priznanja imaju posebnu važnost. Ništa ne bih postigla bez saigračica i trenera. Svaki put na ovim svečanostima kažem kako je iza mene najuspješnija godina, a onda naredna bude uspješnija.

To mi je putokaz, pokazatelj da sam na pravom putu i nadam se da ću nastaviti u istom ritmu i u 2026. biti još bolja – izjavila je Misa Kuč, koja bi naredne godine trebalo da odigra 100. utakmicu za reprezentaciju.

Do sada je upisala 93 nastupa.

- Nevjerovatan je osjećaj približiti se tom jubileju i jedva čekam da se desi.

Svaki put kad izađem na

Armisa Kuč

teren osjećam da predstavljam nešto što je veće od mene i to me inspiriše,

ali i obavezuje da na svakom meču dajem maksimum – poručila je Kuč.

Arena

22 Sportski miks

Četvrtak, 25. decembar 2025.

KARATE SAVEZ

ŽRK Budućnost i kapitenka na istim talasnim dužinama

BUDUĆNOST

Itana Grbić vjerna plavo-bijelom dresu

Itana Grbić i Goran Cmiljanić

PODGORICA - Budućnost ne staje - nakon što je stiglo saopštenje da će lijevi bek Jelena Radivojević i naredne sezone nositi plavo-bijeli dres, istim putem krenula je i kapitenka Itana Grbić.

Srednji bek naše reprezentacije vratila se kući na početku aktuelne sezone, što je njen četvrti angažman u plavom dresu. Prethodno je nastupala za Budućnost u mlađim kategorijama do 2014. godine, zatim u periodu od 2016. do 2019, kao i u sezoni 2020/21.

I Jelena Radivojević produžila je saradnju sa podgoričkom ekipom Iskusni srednji bek ima izuzetno bogato iskustvo u Ligi šampiona - aktuelna sezona je njena 12. u najjačem evropskom klupskom takmičenju, a i ove godine je među najboljim igračicama tima.

Grbić je i jedan od stubova nacionalnog tima Crne Gore, za koji je debitovala 2015. godine.

Sa reprezentacijom je osvojila bronzanu medalju na Evrop-

skom prvenstvu 2022.

Produženjem ugovora sa kapitenkom, Budućnost dodatno učvršćuje liderstvo, iskustvo i identitet tima pred naredne evropske izazove - piše u saopštenju.

Samo dan ranije podgorička ekipa je angažovala prvo pojačanje za narednu sezonu. Reprezentativka Ivona Pavićević ponovo će, nakon sezone u

Rumuniji, igrati za ,,plave“. Tokom sedmice iz kluba su saopštili da su produžili saradnju sa golmankama Armel Atingre, Andreom Škerović i dešnjakinjom na krilu Nađom Kadović.

U međuvremenu sporazumno je prekinuta saradnja sa poljskom reprezentativkom Dagmarom Nocunj i bugarskom internacionalkom - Mari Tomovom.

Posljednjih dana iz našeg trofejnog kluba stižu saopštenja oko produžetka saradnje (izuzetak je Pavićević koja je prvo pojačanje), a kako saznajemo na ovome se neće završiti priča. Makar ne oko ostanka još nekih igračica.

Budućnost je krenula u dobrom smjeru za narednu sezonu, samo što se čekaju nova, zvučna imena. Jer, realno sa ovim, postojećim kadrom se ne može pričati o velikim stvarima za narednu sezonu.

Dosta toga bi se promijenilo ako bi se iz Bukurešta vratila Đurđina Jauković. Ali, ni dolazak kapitenke ,,lavica“ ne garantuje ,,plavima“ na primjer otvoren put do same završnice ili do posljednje stepenice na putu za F4.

Nema sumnje da bi dolazak Jauković donio podgoričkoj ekipi ogroman kvalitet u oba smjera, a i velike benefite imale bi mlade igračice...

A. MARKOVIĆ

Nemanja Mikulić

Karate savez Crne Gore proglasio najbolje u 2025.

Nemanja Mikulić karatista godine

Mikulić je bio drugi u januaru na Premijer svjetskoj ligi u Parizu, drugi na Evropskom prvenstvu u maju u Jerevanu, treći pojedinačno i drugi kao prva tabla reprezentacije na Mediteranskim igrama u Španiji. Prvi je bio na Balkanskim igrama u martu 2025. u Budvi i ponio zlatnu medalju za ekipno reprezentativno takmičenje.

U ženskoj konkurenciji najbo-

lja je Helena Backović (Omladinac). U katama je najbolji Vlado Mijač (Bar) i Katarina Vlahović (Iskra). U konkurenciji mlađih takmičara za najbolje su proglašeni Vuk Vučinić i Una Raković (oboje iz Omladinca). Najbolji karate klub u Crnoj Gori je Omladinac.

Priznanja za najbolje trenere u odlazećoj godini su pripala selektoru Almiru Cecunjaninu (Bar) i Nenadu Vojinoviću (Iskra Podgorica). Ovogodišnji dobitnik prestižnog priznanja „Zlatna plaketa karate sporta“ pripala je bivšem reprezentativcu Mariju Hodžiću, osvajaču više evropskih i svjetskih R. P. medalja.

Košarkaši Denvera poraženi su u gostima od Dalasa sa 131:130.

Denver je na kraju imao šansu za pobjedu, ali Pejton Votson nije iskoristio asistenciju Nikole Jokića, pri šutu za tri poena. Kod Dalasa se istakao Kuper Fleg sa 33 poena, devet skokova i devet asistencija i Entoni Dejvis koji je ubacio 31 poen, uz devet skokova.

Najefikasniji u redovima Den-

vera bio je Džamal Marej sa 31 poenom i 14 asistencija, dok je Jokić utakmicu završio sa 29 poena, 14 asistencija i sedam skokova.

Košarkaši Šarlota pobijedili su protiv Vašingtona sa 126:109.

Kod Šarlota istakli su se Lamelo Bol sa 23 i Brendon Milier sa 20 poena, a u poraženom timu najbolji je bio Kris Midlton sa 16 poena.

R. P.

PODGORICA - Takmičar Karate kluba Bijela, reprezentativac Nemanja Mikulić najbolji je karatista Crne Gore u borbama (kumite) u 2025. godini, odlučeno je u Karate savezu Crne Gore.

ABA 2 LIGA

NBA LIGA

Vučević vodio Čikago do četvrte pobjede u nizu Sa meča u Tuzli

Novljani u Tuzli doživjeli treći vezani poraz u ABA 2 ligi

Primorje daleko od iznenađenja PODGORICA - Košarkaši Primorja poraženi su od Slobode (84:64) u okviru 5.kola ABA 2 lige.

Izabranici Pavla Roganovića daleko su bili od iznenađenja u Tuzli, tako da su upisali treći vezani poraz u drugom po kvalitetu regionalnom takmičenju.

Primorje je ostalo na samo jed-

noj pobjedi, dok je Sloboda na učinku 3-2. Nakon izjednačene igre u prvom poluvremenu (39:31), Sloboda je u nastavku uspjela da sruši otpor rival.

Polovinom treće dionice klub iz Tuzle napravio je seriju 13:3 i tako stigne do +15 (59:44), čime je bilo jasno da će Primorje biti treći crnogorski tim koji će ove sezone doživjeti poraz u Mejdanu. Najefikasniji na meču bio je član pobjedničkog tima Vladimir Tomašević sa 24 poena. Pratili su ga Sani Kampara sa 18, Adi Zahiragić i Jovan Štulić sa po 10 poena. Kod Novljana dvocifreni su bili Novak Peković sa 17, Jovan Šljivanča nin sa 14 i Vasilije MiR. P. lović sa 13 poena.

PODGORICA - Košarkaši Čikaga drugi put u pet dana savladali su Atlantu (126:123). Bulse je do četvrte vezane pobjede, a pete u posljednjih šest kola, ponovo predvodio crnogorski internacionalac Nikola Vučević, koji je ostvario dabl-dabl učinak.

Baranin je za 31 minut postigao 21 poen, uz 10 skokova i četiri asistencije, a poenima sa penala je potvrdio pobjedu svog tima.

Istina, bolji poenterski učinak imao je samo Vajt – 24, a dvocifreni su bili još Gidi sa 19, te Buzelis sa 15 poena. Kod Atlante je najefikasniji bio Džonson sa 24 poena, a Jang je dodao 22.

Toronto je pobijedio Majami u gostima 112:91, predvođen Skotijem Barnsom koji je postigao 27 poena. Los

Rezultati Šarlot - Vašington Filadelfija - Bruklin Atlanta - Čikago Klivlend - Nju Orleans Indijana - Milvoki Majami - Toronto Dalas - Denver Minesota - Njujork San Antonio - Oklahoma Finiks - Los Anđeles Lejkers Juta - Memfis Portland - Orlando Sakramento - Detroit Los Anđeles Klipers - Hjuston

126:109 106:114 123:126 141:118 94:111 91:112 131:130 115:104 130:110 132:108 128:137 106:110 127:136 128:108

Anđeles Klipersi savladali su Hjuston 128:108, a meč je obilježio Kavaj Lenard, postigavši 41 poen. Košarkaši San Antonija su bili bolji od Oklahome sa 130:110. Za sedmi vezani trijumf najzaslužniji bili su Kalden Džonson sa 25 i Stefon Kasl sa 24 poena. Minesota je bila bolja od Njujorka (115:104), uz 38 poena Entonija Edvardsa.

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Arena

Fudbal 23

POTVRĐENO PISANJE NAŠEG LISTA: Juče održana sjednica Upravnog odbora FK Budućnost – donešene krucijalne odluke za dalje funkcionisanje

Grof jak štih na klupi, Maslovar stiže u paketu na mjesto sportskog direktora

PODGORICA - Epilog jučerašnje sjednice Upravnog odbora FK Budućnost je sljedeći – Miodrag Božović Grof biće novi trener, na mjesto sportskog direktora dolazi Nenad Maslovar, a doskorašnji prvi operativac ,,plavih“ Gavrilo Petrović spušten je na poziciju direktora omladinske škole umjesto Srđana Radonjića – čime je potvrđeno pisanje Pobjede - ARENE. Naš list je ranije ekskluzivno najavio krucijalne promjene unutar još uvijek aktuelnog prvaka države. Sada je sve dobilo potvrdu.

Nakon razlaza sa Dejanom Vukićevićem, jedini kandidat za upražnjenu klupu Budućnosti bio je Grof Božović.

Nekoliko dana trajali su pregovori, rukovodstvo je tražilo načina da napravi rokadu Petrović – Maslovar, a na kraju je

žrtva ispao Radonjić.

Od izvora bliskih Pobjedi, a istovremeno povezanih sa klubom, moglo se čuti da su se pojedina pitanja rješavala po političkoj, a ne sportskoj ravni.

Konkretno - Petrović je imao jaka leđa i podršku partije koja se i te kako pita u klubu - Demokrata, da ostane u sistemu.

Ako već nije prošlo da zadrži poziciju sportskog direktora, onda je pronađen kompromis da mu se povjeri briga o omladinskoj školi.

Sve je napravljeno tako da Maslovar, dugogodišnji čelnik FK Grbalj i jedno vrijeme predsjednik Južne regije, bude imenovan za sportskog direktora.

To je bio i ključni uslov za angažovanje Božovića, kojeg je upravo Maslovar predložio kao idealno rješenje u ovako osjetljivom, kriznom i teškom momentu za FK Budućnost.

Trgovinom i preraspodjelom pozicija ceh je platio neka-

dašnji kapiten podgoričkog tima Srđan Radonjić, koji je uspješno vršio dužnost glavnog u mlađim kategorijama.

Jedino nije bilo dileme oko Grofa. Jedan od najboljih crnogorskih stručnjaka, jedno od najvećih domaćih imena, imao je apsolutnu podršku da bude vraćen za šefa stručnog štaba nakon skoro 20 godina.

Ovakav potez može da se protumači i kao posljednji trzaj aktuelne Uprave da spere bruku poslije sijaset pogrešnih odluka koje su uticale da se Budućnost uruši i padne na najniže grane u novijoj istoriji.

Božović je ime, ima ogroman rejting i reputaciju, bio je fudbaler i kratko trener ,,plavih“ kada je 2006. završio prvi na polusezoni, a potom otišao u Grbalj, upravo kod Maslovara, nakon neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom. Bez dileme - jak štih na koji sada igraju ljudi koji rukovode instituci-

jom i crnogorskim sportskim brendom.

U međuvremenu je Grof napravio ozbiljan krug, radeći u najvećim ruskim klubovima, te Srbiji, Azerbejdžanu i Iranu, odakle se, nakon kratke epizode u slavnom Esteglalu, vraća u klub koji ga je lansirao kao igrača. Budućnost nije žalila sredstava da dovede iskusnog Mojkovčanina koji će postati najplaćeniji trener od kada je fudbala u samostalnoj zemlji.

Božovića čeka teška misija tokom proljeća, budući da je prethodni kormilar ispao iz Kupa u početnom kolu, a ekipu ostavio na sedmom mjestu, sa 11 bodova minusa u odnosu na vodeću Sutjesku.

Nikad niko u Meridianbet 1.

CFL nije napravio veleobrt na vrhu tabele poslije tolikog deficita, ali možda Grof može nešto više da uradi na tu temu.

Božović će biti peti kormilar ,,plavih“ od ljetos nakon Iva-

Miodrag Grof Božović

na Brnovića, Nenada Lalatovića, Ivana Delića i već pomenutog Vukićevića.

Sa Grofom bi u stručnom štabu trebalo da dođe čovjek koji je takođe radio u Budućnosti.

Riječ je o Dejanu Kecu Mrvaljeviću koji je bio pomoćnik Branka Brnovića, a kratko i u koži glavnog trenera, kao prelazno rješenje.

Ogromno interesovanje javnosti, navijača, fudbalskih i sport-

skih radnika vladalo je minule sedmice oko dešavanja i novih kadrovskih rješenja u Budućnosti. Informacije su se mijenjale, u opticaju je bilo hiljadu ishoda, ali konačno su glavna pitanja riješena.

Nakon postavljanja trenera i sportskog direktora – klub može da ide dalje. Pred ,,plavima“ su brojni izazovi.

Najprije konsolidacija, pa sve D. KAŽIĆ ostalo...

U Danilovgradu održan memorijalni fudbalski turnir ,,Željko Jovanović“

Sjećanje na vragolana sa zelenog tepiha DANILOVGRAD - Pod pokroviteljstvom opštinske Turističke organizacije, lokalne uprave i FK Iskra u Danilovgradu je održan memorijalni fudbalski turnir ,,Željko Jovanović“ u znak sjećanja na talentovag igrača kome je okrutna sudbina prekinula snove o blistavoj karijeri.

Na pomoćnom terenu stadiona ,,Braće Velašević“ snage su odmjerili kadeti Mladosti (Lješkopolje), Koma i Iskre u ,,A“,, te Sutjeske, Podgorice i Starog aerodrome u ,,B“ grupi. Nakon kvalifikacionih i polufinalnih mečeva, u borbi za treće mjesto radovali su se ,,crveno-bijeli“ iz grada domaćina poslije boljeg izvođenja jedanaesteraca od Sutjeske, dok je pobjednički pehar pripao uigranoj ekipi Mladosti, koja je u finalu slavila sa 2:0 protiv Podgorice.

Sudijski dio posla besprekor-

no su obavili Jovana Ceklić, Ognjen Todorović i Miloš Saveljić. Za najbolje pojedince proglašeni su napadač Stefan Pejović (Mladost), golman Teodor Radičević (Podgorica) i strijelac Miloš Radulović (Mladost), dok je priznanje za fer-plej dobio sastav Sutjeske.

Na ostvarenim uspjesima njima su čestitali direktorica TO Ivana Vujović, potpredsjednik opštine Bojan Pavićević, predsjednik Centralne fudbalske regije Risto Lakić, koji je izveo početni udarac na prvoj utakmici između Mladosti i Iskre, i u ime porodice Neno i Goca Jovanović.

- Prošlo je skoro tri decenije od rastanka sa jednom dragom osobom koja je za svog kratkog, ali časnog i poštenog života, uradila mnogo na afirmaciji rodnog mjesta u svakom pogledu, a posebno na onom polju na kojem se po prirodi radujemo i slavimo, sportskom.

Mnogi će reći da vrijeme liječi sve rane. Možda, ali neke nikad. Ovaj uobičajeni izraz trebalo bi da nam pruži utjehu za dobrim i plemenitim dušama koje je od nas otrgla okrutna sudbina, dajući nam nadu da će sati i godine koje prolaze na neki način olakšati našu bol. Neće i ne mogu. Naprotiv, postoje ljudi koji su se nesebičnim zalaganjem i djelima samo preselili u naša draga sjećanja i lijepe uspomene. U toj plejadi istaknutih sugrađana sa kojima se dičimo i ponosimo bio je i jedan od najtalentovanijih crnogorskih fudbalera. Mladić koji je zračio nestvarnom energijom i na terenu i mimo zelenog tepiha. Stameni momak koji je plijenio stasom i ljepotom, predanim radom i požrtvovanjem, jedinstvenim osjećajem za kolektivni nastup i željom da pruži maksimum u svakom momentu. Takav je bio u Iskri, Zori, Mogrenu, Dubo-

Mladost DG je osvojila Memorijal „Željko Jovanović“

čici i Vojvodini. Takav je bio u učionici, takav je bio u porodici i društvu, pouzdan i omiljen.

Takav je bio Željko Jovanović - rekla je direktorica TO Ivana Vujović na otvaranju turnira.

- Željko nas je po drugi put okupio da se prisjetimo njegovih sjajnih igara i početaka blistave karijere koja mu je sigurno bila predodređena. Međutim, snovi koji su bili na pragu jave srušeni su u trenu jer izgleda sudbina ne prašta najboljima, pa nije ni njemu. Zato je na na-

ma i generacijama koje dolaze, da čuvamo, evociramo i prepričavamo divne trenutke provedene u njegovoj blizini, da zaboravu ne prepustimo vedri i nasmijani lik fudbalskog vragolana kakav je bio on. I nećemo!! Zato, iskreno hvala svima na podršci i na ideji da se organizuje ekipno takmičenje koje će postati tradicionalno, kao i gostima iz Podgorice, Nikšića i Lješkopolja, koji su se rado odazvali pozivu da se zajedno podsjetimo omladinca u crve-

no-bijelom dresu sa brojevima 8 i 21 - dodala je Vujović.

Da bi sve proteklo u najboljem redu postarali su se istaknuti sportski radnici Goran Begović, Marko Lakić i Andrija Kaluđerović.

Pored rodbine Jovanovića, brojnih posjetilaca i roditelja đece iz pomenutih klubova, turniru su prisustvovali selektor i pomoćnik crnogorske kadetske reprezentacije Radovan Kavaja i Petar VukB. KADIĆ čević.

Arena

24

Četvrtak, 25. decembar 2025.

ŠAH U Mojkovcu održana dva prvenstva po ubrzanom tempu i proglašeni najbolji u 2025.

Laureati Predrag Nikač i Aleksandra Milović

Plan i program Šahovskog saveza Crne Gore za tekuću godinu uspješno je realizovan. Da finiš djelo krasi potvrđeno je minulog vikenda u Mojkovcu gdje su proglašeni najbolji u 2025. i gdje su održana dva masovna i uzbudljiva takmičenja po ubrzanom tempu.

Ovogodišnji laureati su intermajstor Predrag Nikač i WIM Aleksandra Milović. Njima rame uz rame su omladinci Đorđe Žižić i Katarina Đukić, te pioniri Kira Popova i David Pavlović. Najuspješniji klub je nikšićka Elektroprivreda, dok je podgorička Budućnost prednjačila u radu sa mladima. Najbolji trener je velemajstor Nikola Đukić, a specijalno priznanje ide na adresu tivatske Mimoze, čije rukovodstvo najveću pažnju poklanja razvoju i afirmaciji talentovanih osnovaca i srednjoškolaca.

Komisija, koja je odlučivala o dobitnicima, radila je u sastavu predsjednik Božidar Bonja Ivanović i članovi Dragan Popadić, Brano Kadić, Dmitar Ćulafić, Emil

Najbolji u 2025.

Ličina i Mitar Đukanović.

- Veoma sam zadovoljan i ponosan na prestižnu nagradu koju sam dobio na izmaku takmičarske i kalendarske godine koju je, osim dvije bronzane medalje sa svjetskih prvenstava, posebno obilježilo novo priznanje da predvodim IBCA reprezentaciju svijeta na drugoj paraolimpijadi u Kazahstanu.

Ipak, ostaje žal što nijesam ponovio podvig iz Kaljarija i ponovo se domogao šahovskog Olimpa u ovoj kategoriji, a imao sam veliku šansu.

Treći Advent open u Dubrovniku

Novi trijumf Nikčevića Treći Advent open u Dubrovniku protekao je u znaku našeg velemajstora Nebojše Nikčevića (2318), koji je osvojio prvo mjesto sa šest poena, pri čemu je pet partija riješio u svoju korist i dvije remizirao.

Standardni prvotimac ŠK Herceg Novi 1949 nije osjetio gorčinu poraza, naprotiv potvrdio je vrhunsku formu i nastavio seriju odličnih rezultata iz minulog perioda.

Njegov klupski drug, FIDE majstor Nebojša Nikolić (2262) takođe je opravdao titulu i rejting plasmanom na

Jablonicki 0:1 Nikčević 1.d4 d5 2.c4 dxc4 3.e3 c5 4.Bxc4 cxd4 5.exd4 Qc7 6.Bb3 Bg4 7.f3 Bd7 8.Ne2 e6 9.Nbc3 Nf6 10.Bf4 Bd6 11.Bg3 0–0 12.Rc1 Nc6 13.Qd2 Rfd8 14.Kf1 a6 15.Bc2 Be8 16.Bf2 Bc5 17.Ne4 Nxe4 18.Bxe4 Ba7 19.Bh4 f6 20.Qc2 g5 21.Bg3 Qe7 22.h4 g4 23.fxg4 Nxd4 24.Nxd4 Bxd4 25.Bf2 Qb4 26.a3 Bb5+ (dijagram) 27.Kg1 Bxf2+ 28.Qxf2 Qxe4 29.Qxf6 Bc6 30.Qg5+ Qg6 0:1

Žao mi je i zbog činjenice što je našoj ekipi kaisa okrenula leđa kada smo bili u prilici da osvojimo makar bronzanu medalju, a koja nam je izmakla zbog dodatnih kriterijuma – rekao je Nikač i uputio veliku zahvalnost ŠSCG i njegovom prvom čovjeku Jovanu Miloviću, kao i predsjedniku Paraolimpijskog komiteta Igoru Tomiću, koji su ga, kako je naglasio, zdušno podržavali na putu uspjeha svih ovih godina.

- Hvala žiriju koji je prepo11. poziciju sa pet poena.

- Ovo je bio moj treći nastup na Advent openu u Dubrovniku. Prije dvije godine sam bio četvrti, dok sam prošle zauzeo osmo mjesto. Dakle, treća sreća. Takmičenje sa 95 učesnika organizovano je na zavidnom nivou, po opštoj ocjeni igrača mnogo kvalitetnije nego što govori prosječan rejting na turniru.

U predzadnjem kolu sam crnim figurama savladao dosadašnjeg lidera, slovačkog internacionalnog majstora Martina Jablonickog, koja me je dovela na čelo tabele, tako da je i remi u zadnjem kolu bio dovoljan za konačan uspjeh - rekao je Nikčević.

znao moje rezultate na popularizaciji drevne igre, i na domaćoj i na međunarodnoj sceni kao i na promociji Crne Gore na svim šahovskim meridijanima. Zadovoljstvo je tim veće što je na čelu komisije bio naš proslavljeni velemajstor Božidar Bonja Ivanovic. A, da bih uspio dobro da se pripremim za veoma zahtjevna takmičenja i turnire, dragocjene savjete uvijek sam imao od mojih dragih prijatelja, intermajstora Zdravka Vukovića i FIDE majstora Nenada

Aleksića koji će vjerujem i ubuduće biti moji prvi saradnici – dodao je Nikač, uvjeren da će konačno doći vrijeme da njegov grad i institucije koje odlučuju o sportu u našoj zemlji vrednovati sve što je uradio za Crnu Goru i rezultate koje je postigao noseći sa ponosom dres sa državnim grbom.

Nikača već danas očekuje novo iskušenje. Naime, on će braniti titulu na pojedinačnom prvenstvu za slabovide osobe koje će se održati u Pljevljima.

Inače, prvog dana održano je pojedinačno prvenstvo u rapidu na kojem je slavio desetostruki seniorski šampion naše zemlje velemajstor Nikola Đukić sa osam poena, sa odličnim skorom od sedam pobjeda i dva remija, ostavivši najbliže pratioce čitav poen iza sebe. Dodatni kriterijumi, tačnije buholc koeficijent odlučili su da srebrna medalja pripadne njegovom kolegi po tituli i aktuelnom prvaku Nikiti Petrovu, dok se bronzom okitio intermajstor Andrej Skvorcov. Među nagrađenima su i Blažo Kalezić, Peko Đurović, Vjekoslav Vulević, Jovan Milović, Danilo Nenezić, Aleksandar Tomić, Veljko Draganić, Dragoljub Abramović i Đorđe Žižić. Specijalne nagrade pripale su Draganu Spaleviću, Tomanu Periću, Luki Jovanoviću, Mateji Popović, Nebojši Vešoviću i Milivoju Pejoviću.

U cugeru nije bilo neizvjesnosti oko novog prvaka.

Naime, Nikita Petrov je ubjedljivo pobijedio sa 11 poena, čak 1,5 više od Andreja Skvorcova i Blaža Kalezića na drugom, odnosno trećem mjestu. Zatim slijede Nikola Đukić, Andrej Šuković, Miloš Vlatković, Miroljub Ćirović, Aleksandar Tomić, Božidar Kisić, Peko Đurović, Jovan Milović i Oleg Jaksin. Specijalne nagrade pripale su Krstu Vukoviću, Aleksandri Milović, Tomanu Periću, Đorđu Žižiću, Draganu Popadiću i Daliboru Šćepanoviću.

Završene kvalifikacije u Ligi sjevera

Vulević predvodi najbolje Prekaljeni FIDE majstor, koji je svojevremeno šahovsku karijeru gradio i unapređivao u Švajcarskoj, Vjekoslav Vulević (2296) osvojio je najviše bodova u Ligi sjevera koja je, nakon pet kvalifikacionih turnira, završena u Mojkovcu u organizaciji ŠK Brskovo.

Zatim slijede Armin Mušović, Nenad Šćekić, Huso Dedejić, Vladan Anđić,

Milo Šekularac, Milonja Anđić, Nikola Nedić, Veselin Stojanović, Miki Knežević, Ilija Ivanović i Petar Zejak. Prema tome, pomenuti učesnici nastupiće na finalnom takmičenju koje će se održati 4. januara naredne godine u Beranama.

- Liga sjevera koju je organizovalo pet klubova je ostavila dobar utisak na igrače.

Nastupilo je ukupno 48 ljubitelja drevne igre, uglav-

nom amatera iz ŠK Berane, ŠK Gambit, ŠK Mojkovac, ŠK Ibar i ŠK Rokada, kao i gosti iz kolašinskog ŠK Anpasan.

Za finale, pored pehara i medalja, obezbijedjene su i novčane nagrade, a turnir će biti rejtingovan, rekao je predsjednik beranskog kluba Vladan Anđić i najavio novu seriju brzopoteznih nadmetanja u idućoj godini.

Priredio: B. KADIĆ

Zabava 25

Četvrtak, 25. decembar 2025.

PRIVATNA ARHIVA

Gitarista benda Highway, koji je 2016. predstavljao Crnu Goru na Evroviziji u Stokholmu, komentarisao ovogodišnji Montesong

Vojvodić: Prisustvo predstavnika drugih zemalja u žiriju neprikladno, Crna Gora ima dovoljno iskusnih autora i muzičara EUROVISIONARY

PODGORICA - Ovogodišnji Montesong dostigao je viši nivo u odnosu na prethodno izdanje, posebno u produkcijsko-organizacionom i tehničkom segmentu, smatra Luka Vojvodić, gitarista benda Highway, koji je Crnu Goru predstavljao na Evroviziji 2016. u Stokholmu sa pjesmom „The Real Thing“.

ISKORAK

ŽIRI

Ističe da je najbolji pokazatelj kvaliteta bio nastup Nenada Kneževića Kneza, koji je, nakon takmičarskih numera, u revijalnom dijelu Montesonga izveo svoj hit „Adio“ sa kojim je učestvovao na Evroviziji 2015. u Beču.

Trijumf Tamare Živković pao u drugi plan

BEND HIGHWAY 2016. PREDSTAVLJAO JE CRNU GORU NA EVROVIZIJI: Frontmen sastava Petar Tošić i gitarista Luka Vojvodić tokom nastupa u Stokholmu

- Taj trenutak je jasno istakao jaz između prijavljenih pjesama i prave evrovizijske kompozicije kao što je „Adio“. To potvrđuje i njegov uspjeh na Eurosongu - priča Vojvodić.

Ne krije da su mu favoriti bili Tina Džankić i Baryak.

Ipak, srdačno se raduje i pobjedi Tamare Živković. Vjeruje da će nas odlično predstaviti na međunarodnoj sceni.

- Važno je dati šansu mladim talentovanim ljudima da steknu evrovizijsko iskustvo. „Nova zora“ ima potencijal.

S obzirom na resurse koje će sada imati na raspolaganju, nadam se da će tim unaprijediti produkciju, aranžman i kreativni nastup. Numera obećava - iskren je on.

Vojvodić je komentarisao odluke publike, žirija i njegov sastav.

- Što se tiče odluke ži-

rija i publike, svako je glasao prema svom znanju i ukusu.

To je legitimno - jasan je on.

Jedini problem vidi u sastavu žirija.

- Prisustvo predstavnika drugih zemalja nije prikladno, jer Crna Gora ima dovoljno iskusnih autora i muzičara koji bi trebalo prioritetno da zauzimaju ta mjesta. Mislim da se takva praksa ne primjenjuje ni u drugim zemljama - kategoričan je muzičar.

SAVJETI I PREPORUKE

Koleginici Tamari je savjetovao da sada sluša svoj instinkt.

Skrenuo joj je pažnju i da se „pripremi na intenzivan period, počev od medijskog pritiska, pa sve do kreativnih odluka koje će ponekad morati i brzo da donosi“.

- U našem okruženju je čest fenomen da „svi sve znaju bolje“. Ključno je da se ona sada fokusira na sopstveni nastup - pojašnjava Vojvodić.

Imao je savjet i za organizatore Montesonga.

- Kao neko sa evrovizijskim iskustvom, preporučujem im da povećaju broj pjesama koje se mogu prijaviti na poziv, kako bismo prikazali širinu crnogorskog muzičkog talenta. Fokusirajte se na tran-

sparentnost žirija (samo domaći stručnjaci), unapređenje produkcije i veću promociju kako bi ovaj festival postao prava platforma za buduće evrovizijske predstavnike poručio je Vojvodić organizatorima Montesonga.

KRITIKE I OPTUŽBE

Ovogodišnji Montesong završen je u sjenci javnih prepucavanja između učesnika, članova žirija i organizatora.

Pojedini izvođači otvoreno su izrazili nezadovoljstvo ocjenama, ali i konceptom i produkcijom festivala. Umjesto da fokus ostane na pobjednici i izboru crnogorskog pred-

stavnika za Eurosong 2026. u Austriji, festival je obilježila serija javnih optužbi, odgovora i kritika koje su se prelile na društvene mreže i medije.

Direktor festivala Danijel Alibabić pružio je punu podršku članicama žirija Asji Džogović i Nini Žižić. Ustvrdio je da su bile izložene neprimjerenim verbalnim napadima od pojedinih takmičara. Takvo ponašanje okarakterisao je kao neprihvatljivo i suprotno osnovnim principima kulture i profesionalizma.

Istovremeno je kritikovao i dio učesnika koji su prethodno dogovorili nastup na Podgoričkom pazaru, a potom, nezadovoljni ostvarenim plasmanom, otkazali učešće svega noć uoči nastupa. Taj potez definisao je kao neprofesionalan i neodgovoran prema organizatorima, publici i samom festivalu.

U pokušaju da odgovori na dio kritika koje su se odnosile na sastav stručnog žirija, supervizor Montesonga Jakov Leon precizirao je da je žiri biran po istom principu kao i prošle godine. Posebno je pojasnio ulogu Asje Džogović, jedine maloljetne članice žirija, podsjećajući da je nedavno predstavljala Crnu Goru na Dječjem Eurosongu u Gruziji.

Najviše pažnje izazvala je izjava Krstinje Matanović. Ona je javno dovela u pitanje kriterijume po kojima je Nina Žižić dodjeljivala bodove. Matanović je oštro kritikovala Žižić, uz opasku da je „briljirala na Eurosongu“, optužujući je za sujetu i lošu interpretaciju tokom njenog evrovizijskog nastupa.

Na te optužbe odgovorila je i Nina Žižić. Ona je podsjetila da iza sebe ima više od 20 go-

dina profesionalnog iskustva, kao i da je i sama u karijeri bila suočavana sa nepravdama.

Poručila je da od nje nijesu mogli svi očekivati maksimalan broj bodova, te da bi kolege trebalo da nauče da se ponašaju dostojanstveno i da ne „kaljaju“ profesiju javnim napadima zbog rezultata.

Dan ranije je kompozitor i aranžer Vladimir Maraš uputio oštru kritiku na račun Montesonga u cjelini, konstatujući da je festival i ove godine muzički vođen nestručno. Upozorio je da „veliki dio učesnika nije bio dostojan te bine“, te da bi, kako je napisao, pojedine interpretacije teško prošle i u muzičkim takmičenjima znatno nižeg ranga. Njegova kritika proširena je i na širi kontekst djelovanja Javnog servisa i kulturne politike, uz poruku da Crna Gora, bez ozbiljne analize i kriterijuma kvaliteta, ostaje zarobljena u mediokritetstvu.

Aktuelna dešavanja ponovo su otvorila pitanje da li Montesong uspijeva da prevaziđe probleme koji ga prate iz godine u godinu. Podsjetimo, i prošlogodišnje izdanje festivala završeno je skandalom, nakon što je grupa Neoneon diskvalifikovana zbog kršenja pravila, jer je već izvodila pjesmu. To je izazvalo snažne reakcije javnosti i ozbiljno narušilo kredibilitet takmičenja. Umjesto njih na takmičenje je poslata Nina Žižić koja je Crnu Goru predstavljala sa pjesmom „Dobrodošli“.

Iako je najavljivano da će ovaj Montesong biti organizovan uz jasnije procedure i strože poštovanje pravila, završnica je pokazala da se ključni problemi ponavljaju.

Milovan MARKOVIĆ RTCG

On je, u razgovoru za Pobjedu, kazao da je „produkcija bila kvalitetna, organizacija efikasna, a tehnička izvedba na zadovoljavajućem nivou i bez značajnih problema“.

Navodi i da je značajan iskorak napravljen i u koordinaciji, opremi i realizaciji.

- Voditeljke su takođe profesionalno iznijele svoj zadatak, posebno Dajana Golubović, koju je bilo divota gledati kako to radi sa stilom - naglašava Vojvodić.

Prema njegovim riječima, to je „osiguralo besprekoran tok takmičenja“.

- Naravno, uvijek postoji prostor za dalja poboljšanja, ali ovo izdanje je definitivno bilo na visokom nivou - napominje on.

Kada je riječ o izvođačima i kompozicijama, Vojvodić ocjenjuje da je „kvalitet aranžmana i produkcije varirao“. Dodaje i da je to „zasebna tema“.

ZA NJEGA KVALITET ARANŽMANA I PRODUKCIJE PJESAMA BIO VARIJABILAN: Luka Vojvodić, gitarista benda Highway

VOJVODIĆ POSEBNO POHVALIO VODITELJKE MONTESONGA: Jelena Božović, Andrea Šekularac, Dijana Golubović-Pejović

26 Feljton

Četvrtak, 25. decembar 2025.

MASLINA JE DRUGO IME BARA - OD POLJOPRIVREDE DO KULTURNE TRADICIJE

4.

Maslinjaci kao ambijentalne cjeline i muzeji na otvorenom Piše: Neđeljko Necko ĐUROVIĆ

Barski maslinjaci, i sa jadranske (morske) i sa skadarske (jezerske) strane, predstavljaju žive djelove našeg Iz perioda otomanske uprakulturnog nasljeđa i identiteta. U njihovoj jedinstvenosti, ve barskim područjem, kao svojevrsni legat, potiče vakuf koja je objedinila ljudski rad i pažnju prema očuvanju Islamske zajednice Bar koji je životne sredine, prepoznajemo nasljeđe vjekova i uticaje po svojoj veličini bio na četvrtom mjestu u nekadašnjoj Ju- raznih kultura i civilizacija koje su pohodile ove prostore goslaviji. Shodno okolnosti da su maslinjake generacijama barski muslimani rado uvakufljavali, i nakon postupka nacionalizacije u tadašnjoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, barski vakuf danas raspolaže s više od 3000 stabala maslina i to ga čini najvećim maslinarskim posjednikom u Crnoj Gori. Zbirka barskih vakufnama, isprava orijentalnog prava kojima se zavještavaju imovinska dobra u vjerske svrhe, takođe je jedna od najbrojnijih u regionu.

Tradicionalni uzgoj masline i autentični načini prerade maslinovog ulja u svim predjelima oko Rumije iskazuje sva antropološka i etnološka obilježja koje stanovništvo ovih predjela krasi od davnina. Ova „kraljica voćaka” podarila je i „bogovima i čovjeku” ne samo izvor hrane i ekonomski resurs, već i tradicionalnu poljoprivrednu kulturu u kojoj imamo svoje najprepoznatljivije živeće nasljeđe. Materijalno i nekulturno dobro barskog maslinarstva se ogleda u načinu sadnje autohtone sorte Žutice kojoj u Baru pripada preko 90 posto zasada, nekadašnjem načinu berbe i preradi maslina (npr. tzv. „gaženje vreća”, razlikovanje u načinima prerade „na malo” i korišćenje

Prizor kod starobarske kapije

ručnog žrvanja, kao i gaženje maslina, kao što je to bio slučaj u Šestanima), u načinu rada i poslovima na održavanju maslinjaka, domaćoj radinosti (npr. od lana, konoplje, pamuka, vune, žuke i svile spravljani su materijali za maslinarstvo i šivenje narodne nošnje, dok su neki djelovi ženskih

Uz mogućnost da se maslinjak Džidžarin nađe na Uneskovoj listi svjetske baštine kao prirodno i kulturno dobro, ide i bojazan da nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju mogu usloviti masovniju gradnju u maslinjacima čime bi se trajno oštetio ovaj naš prirodno-kulturni amblem

Džidžarin sa mostom

nošnji, poput pregače, kotača, struke, marama i sl. korišćeni u maslinarskim poslovima), starim zanatima i „graditeljskom zanatstvu” (kovačko umjeće u izradi neophodnih poljoprivrednih alatki i kamenorezačke vještine u klesanju kamenica, zidanju suvomeđa, pravljenju mostova, izvorišta - nar. točkova, kamenih sarandži, žglabova – kanala za vodu u mlinovima i dr., kao i načinu pripremanja zemljišta na strmim terenima – tzv. trapljenje), kao i u upotrebi maslinovog ulja u prehrani i liječenju (polifenoli iz ekstra djevičanskih ulja smanjuju loš holesterol u krvi, po-

boljšavaju metabolizam, ojačavaju srce, regulišu pravilno disanje i izuzetni su detoksidanti sa izraženim antikancerogenim efektima koji se mogu slobodno konzumirati jer nemaju letalna – kontraindikativna dejstva).

Izuzetno obilježje barskog maslinarstva predstavljaju narodna vjerovanja i običaji, kao i tradicionalne riječi i stare izreke u kojima maslina ima neizostavnu ulogu.

Humani običaj „Pozrnice” (koji se dešavao na kraju berbe kada bi se: „Izio simit” i koji je siromašnima omogućavao da pokupe preostale plodove maslina), ritual „udaranja

Ostaci Crkve Sv. Urbana

u drvo” koje još nije podarilo ploda tokom određenog dana, pravljenje sapuna od muljave, kako se u Mrkojevićima odvajala „juva” (tradicionalni način razdvajanja ulja od vegetativne vode), vjerovanja da ne treba zanoćiti u maslinjacima i da treba otresti gaće da ne bi „trun zemlje” bio ponijet sa vakufskog zemljišta, zbog čega „svako jutro treba pojesti po jednu maslinu” i šta simbolizuje maslina (blagostanje) i njeno branje (nagrada) u snu, zašto je poljoprivredni alat nošen sa sobom ili ostavljan „u maslini”, kao i brojni termini poput „korjena masline”, „buljuk maslina”, „guke”, „kandžija”, „uljana makina”, „ulje sa tonjinom” zavrijeđuju odgovarajuću naučno-istraživačku pažnju, kao i sistematski i interdisciplinarni pristup.

Samo upravljanje maslinjacima i načini raspolaganja njihovim imovinskim dobrima, odnosno sticanje prava svojine na njima, kao i načini njihovog nasljeđivanja predstavljaju pravu riznicu običajnog prava (lat. consuetudo, mores, usus – nesmetane, dugotrajno ponavljajuće radnje koje su protokom vremena postale obavezna pravila ponašanja i od kojih su neka postala sastavni dio (nekada) važećih pravnih propisa). Veoma interesantan institut običajnog prava u maslinarstvu odnosi se na odnos koji je u narodu poznat kao „moje masline, tvoja zemlja”.

Naš jadransko-mediteranski etnoareal jugoistočne Evrope svoju posebnost ne iskazuje samo kroz bogatstvo različitosti narodnih nošnji, već i po specifičnostima koje neki od maslinjaka sa područja Bara imaju u svom izgledu i u onome šta sve u njima možemo pronaći.

Barski maslinjaci, i sa jadranske (morske) i sa skadarske ( jezerske) strane, predstav-

U barskim maslinjacima nalaze se istorijske građevine, spomenici kulture i arheološka nalazišta (Zgrade u Spiču, Vitići i Carevići u Šušanju, Džidžarin, Katič i Kurilo oko Starog Bara, Komina, Val maslina u Mrkojevićima, Podvrat i Donji Murići u Šestanima i dr.) dok je i sami Stari Bar, među rijetkim gradovima na Jadranu, u potpunosti okružen baš ovakvim maslinjacima ljaju žive djelove našeg kulturnog nasljeđa i identiteta. U njihovoj jedinstvenosti, koja je objedinila ljudski rad i pažnju prema očuvanju životne sredine, prepoznajemo nasljeđe vjekova i uticaje raznih kultura i civilizacija koje su pohodile ove prostore.

U barskim maslinjacima nalaze se istorijske građevine, spomenici kulture i arheološka nalazišta (Zgrade u Spiču, Vitići i Carevići u Šušanju, Džidžarin, Katič i Kurilo oko Starog Bara, Komina, Val maslina u Mrkojevićima, Podvrat i Donji Murići u Šestanima i dr.) dok je i sami Stari Bar, među rijetkim gradovima na Jadranu, u potpunosti okružen baš ovakvim maslinjacima. Ovi etno i eko parkovi, odnosno muzeji na otvorenom, predstavljaju autentično materijalno i nematerijalno kulturno nasljeđe Crne Gore koje je od presudnog značaja za opstanak tradicionalnih vještina, znanja i vjerovanja. Neke od ovih ambijentalnih cjelina neraskidivo su vezane i za postojanje određenih lokalnih zajednica i dijalekata. Stoga ne čude nastojanja da se maslinjak Džidžarin možda u doglednom vremenu može naći na Uneskovoj listi svjetske baštine kao prirodno i kulturno dobro. Uz navedenu mogućnost ide i otvorena bojazan da nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju mogu usloviti masovniju gradnju u maslinjacima čime bi se trajno oštetio ovaj naš prirodno-kulturni amblem.

Maslinarstvo u Baru i njegovoj okolini obuhvaća sva obilježja prošlih vremena i u sebi sadrži ono što je postojalo i opstalo da bi u današnjici došlo u naš posjed i postalo druga(Kraj) čije i sadržajnije.

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 25. decembar 2025.

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. ) „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da će se XXVI vanredna Skupština akcionara, sazvana za dan 19.02.2026. godine, održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 12:00 časova i sljedećim dnevnim redom: 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara 2. Izmjene i dopune Statuta društva (usklađivanje sa Zakonom o privrednim društvima) 3. Razrješenje članova Odbora direktora 4. Imenovanje članova Odbora direktora Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara.

Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.

Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ).

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul.

II Dalmatinske br.2 , svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me

PRIMORJE AD TIVAT

Iv.br.228/2025 i dr.

Poslovni broj: Iv. br. 1978/25.

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “LOUD SHOP” D.O.O ULCINJ, UL.MIRKA BANJEVIĆA BR.21, Ulcinj, protiv izvršnih dužnika Enver Osmanaj, Mehmed Teletović, Suko Kahari, Pavle Simonović, Pavle Mirović iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika DOO „Dsgo Montenegro“ Bar, Poslovni centar kula A, BSC, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07086 od 10.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Pozivaju se izvršni dužnici Enver Osmanaj, Mehmed Teletović, Suko Kahari, Pavle Simonović, Pavle Mirović iz Ulcinja, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrate postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.228/2025, Iv.br.229/25, Iv.br.230/25, Iv.br.231/25, Iv.br.232/25 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 23.12.2025.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 23.12.2025

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „Dsgo Montenegro“ Bar, Poslovni centar kula A, BSC, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07086 od 10.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.12.2025. godine

Poslovni broj: I.br.426/2023

Iv.br.464/2025 i dr.

Poslovni broj: Iv. br. 1979/25.

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,FOLDANA FINANCIAL,, PODGORICA, koga zastupa advokat Valentina Dujović Radulović, ul. Špira Mugoše br.4, PODGORICA, protiv izvršnog dužnik Janjušević Stanislavke iz Nikšića, Laz bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 3.367,90 eura, na osnovu izvršne isprave – Založne izjave sačinjene pred notarom Natašom Janušević iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br. 222/2014 od 24.04.2014. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM” PODGORICA, IVANA MILUTINOVIĆA BR. 12, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Honić Edip, Košuta Sadat, Zverotić Azemina, Tafilović Edin, Adžović Halid iz Ulcinja, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika DOO „New Way“ Bar, Popa Dukljanina 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07305 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Janjušević Stanislavki iz Nikšića, Laz bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.426/2023 od 23.12.2025. godine i Zaključka o III prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.426/2023 od 23.12.2025. godine.

Izvršni dužnik Janjušević Stanislavka iz Nikšića može se obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.426/2023 od 23.12.2025. godine i Zaključka o III prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.426/2023 od 23.12.2025. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Janjušević Stanislavka iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 23.12.2025.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da su Nosioci projekta, Ministarstvo zdravlja, Prijestonica Cetinje i Bolnica Danilo I Cetinje podnijeli zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju - rekonstrukciju objekta “Stare dječije bolnice” u okviru bolničkog kompleksa JZU “Danilo I”, na UP 5, blok 22, DUP-a “Istorijsko jezgro Cetinja”, na dijelu katastarskih parcela broj 3721/1,3720 i 3719/1 KO Cetinje I, Opština Cetinje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 05.01.2026. godine.

Pozivaju se izvršni dužnici Honić Edip, Košuta Sadat, Zverotić Azemina, Tafilović Edin, Adžović Halid iz Ulcinja, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Mujo Ulcinjaku Cakuli 71, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.464/2025, Iv.br.459/25, Iv.br.470/25, Iv.br.461/25, Iv.br.460/25 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenjima od 23.12.2025.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

U Ulcinju, 23.12.2025

Javni izvršitelj Vuk Latković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „New Way“ Bar, Popa Dukljanina 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07305 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.12.2025. godine

Poslovni broj: Iv. br. 1801/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1981/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika Đurović Miodrag iz Bara, Maršala Tita D5/15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 105293 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika „Livela“ doo Bar, Makedonsko bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07403 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đurović Miodrag iz Bara, Maršala Tita D5/15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 105293 od 22.10.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.12.2025. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Livela“ doo Bar, Makedonsko bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07403 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.12.2025. godine

Poslovni broj: Iv. br. 1801/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1972/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika Đurović Miodrag iz Bara, Maršala Tita D5/15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 105293 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika DOO „Bella Rent Car“ Bar, Mila Boškovića H13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07295 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đurović Miodrag iz Bara, Maršala Tita D5/15, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 105293 od 22.10.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.12.2025. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „Bella Rent Car“ Bar, Mila Boškovića H13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07295 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.12.2025. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1975/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1984/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1971/25.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika „A.N. Abramović“ doo Bar, Bulevar Dinastije Petrovića, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07325 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika „Sv Travel“ doo Bar, Virpazar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07320 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl.pravnik, protiv izvršnog dužnika DOO „Vukfinanss“ Bar, Bulevar Revolucije A3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07381 od 11.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 24.12.2025. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „A.N. Abramović“ doo Bar, Bulevar Dinastije Petrovića, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07325 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 24.12.2025. godine

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Sv Travel“ doo Bar, Virpazar bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07320 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.12.2025. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „Vukfinanss“ Bar, Bulevar Revolucije A3, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07381 od 11.11.2025. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 04.12.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.12.2025. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

28 Oglasi i obavještenja Dnevni list

Četvrtak, 25. decembar 2025.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU PROGRAMA UREĐENJA PROSTORA ZA 2026. GODINU

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Javni konkurs za dodjelu bespovratnih sredstava (subvencija) jedinicama lokalne samouprave za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Predmet Javnog konkursa Predmet Javnog konkursa je dodjela bespovratnih sredstava (subvencija) jedinicama lokalne samouprave za realizaciju projekata projektovanja i izgradnje novih zelenih površina, uređenja i održavanja stvorenih zelenih površina u cilju unaprjeđenja uslova života građana i podizanja svijesti o značaju zelenih površina i životne sredine.

Cilj Javnog konkursa Dodjela bespovratnih sredstava (subvencija) jedinicama lokalne samouprave u okviru ovog Javnog konkursa ima za cilj unaprjeđenje kvaliteta vazduha, smanjenje efekata urbanih toplotnih ostrva, kao i jačanje klimatske otpornosti naseljenih područja, kroz realizaciju sledećih aktivnosti: -Sadnju biljaka, ozelenjavanje te izgradnju i rekonstrukciju javnih površina sa elementima zelene infrastrukture, uključujući sadnju autohtonih i dekorativnih vrsta drveća, grmlja, cvijeća i travnjaka, pošumljavanje urbanih zona i formiranje vjetrozaštitnih pojaseva, uklanjanje invazivnih biljnih vrsta i njihovu zamjenu autohtonim biljkama, primjenu principa pejzažne arhitekture u cilju unaprjeđenja funkcionalnosti, estetske vrijednosti, dostupnosti i ekoloških karakteristika urbanog prostora, kao i nabavku prateće opreme neophodne za održavanje zelenih površina (sistem za navodnjavanje).

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

Korisnici sredstava Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava Eko-fonda shodno ovom Javnom konkursu mogu ostvariti isključivo jedinice lokalne samouprave (JLS) - u daljem tekstu korisnici sredstava.

Maksimalni iznos sredstava podrške Eko-fonda koje korisnik može ostvariti po ovom Javnom konkursu je najviše 80% prihvatljivih i opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, odnosno maksimalno do 50.000,00 eura, dok preostali iznos od najmanje 20% ukupnih troškova snosi korisnik sredstava.

FOTOGRAFIJA

DRAGAN MIJATOVIĆ

Ukupna raspoloživa sredstva za realizaciju ovog Javnog konkursa obezbijeđena od strane Ekofonda su u iznosu od 300.000,00 eura.

LOGOTIP POBJEDE

Kriterijumi za dodjelu sredstava

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Osnovni kriterijumi (ukupno 75 bodova): 1.

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

2.

3.

Relevantnost projekta (usklađenost projekta sa ciljevima javnog konkursa, stepen direktnog uticaja projekta na životnu sredinu, očekivani doprinos poboljšanju kvaliteta životne sredine i stanovništva)……………………………………....…… do 30 bodova Održivost rezultata projekta (predviđeno dugoročno održavanje zelenila/mogućnost kontinuirane primjene rezultata projekta i nakon završetka podrške …… do 30 bodova Spremnost projekta za izvođenje (pripremljenost dokumentacije, tražene dozvole i saglasnosti) ...........................................................................................do 15 bodova

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ostali kriterijumi (ukupno 25 bodova):

TELEFON

1. Ekološki efekti (Korišćenje autohtonih biljnih vrsta, smanjenje efekta urbanih toplotnih ostrva) ………………………………….…………………………………........……... do 15 bodova 2. Indeks razvijenosti opštine u kojoj je predviđena realizacija projekta….….do 10 bodova

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dostavljanje dokumentacije Prijava se podnosi isključivo elektronski putem portala Eko-fonda, dostupnog na internet adresi: https://portal.eko-fond.co.me/app/r/fond/zzs-fe Svi dokumenti koji se traže konkursom moraju biti dostavljeni u elektronskom obliku prilikom podnošenja prijave, skenirani u čitkom i kompletnom obliku, u PDF formatu.

Rok za podnošenje prijava je 90 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog konkursa, zaključno sa danom 25.03.2026.godine do 15:00h.

Ostale informacije Ovaj Javni konkurs objavljen je u dnevnim novinama „Pobjeda“, „Vijesti“ i „Dan“, i na internet stranici Eko-fonda (www.eko-fond.co.me).

Kompletan tekst Javnog konkursa sa svim detaljnim uslovima, kao i dodatne informacije i uputstvo za podnošenje prijava, dostupni su na internet stranici Eko-fonda: www.ekofond.co.me Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 382 20 246 420 ili e-poštom na adresu info@ekofond.co.me

Javna rasprava o Nacrtu Programa uređenja prostora za 2026. godinu, održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 25.12.2025. godine do 16.01.2026. godine.

Prijedlozi, sugestije i komentari mogu se dostavljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica), putem pošte ili predajom arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 16.01.2026. godine. Prijedlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem email-a: milena.pelevic@mdup.gov. me zaključno sa 16.01.2026. godine.

Centralna javna rasprava će se održati u poneđeljak, 12. januara 2026. godine, u Multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 09h-11h.

Nacrt Programa dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta MINISTARSTVO PROSVJETE NAUKE I INOVACIJA podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i nadogradnju vaspitne jedinice Kotor koja je dio JPU Radost, na urbanističkoj parceli UP 1799, katastarska parcela 2491 KO Dobrota 1, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, kao i u Sekretarijatu za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org. me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 05. 01. 2026. godine.

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Proglašeni pobjednici nagradne igre „Preuzmi i aktiviraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!“ Nagradna igra trajala je od 22. septembra do 22. decembra 2025, a učesnici koji su instalirali i aktivirali myEYC aplikaciju dobili su mogućnost da osvoje neku od vrijednih nagrada.

U srijedu, 24. decembra u 10.00 časova, u prostorijama NVO Centar za omladinsku edukaciju, izvučeni su dobitnici nagradne igre „Preuzmi i aktiviraj myEYC App - koristi, štedi, osvoji!“. Dobitnici su sljedeći: -Prva nagrada (Aranžman za dvije osobe, Istanbul): Balša Kosović, W998 -Druga nagrada (Električni trotinet Xiaomi 5 Pro + osiguranje): Ana Laban, S834 -Treća nagrada (Konzola Sony PlayStation 5): Ajla Tigan, Y393 -Četvrta nagrada (Laptop Acer): Marija Madžgalj, N645 -Peta nagrada (iPad Apple): Irma Sutović, Q257 -Šesta nagrada (Vaučer Sport Vision): Nikolina Stojanović, K926 -Sedma nagrada (Vaučer za gorivo na INA pumpama): Sara Anđelić, L727 -Osma nagrada (Mobilni telefon Samsung A36): Vasilije Zec, N892 -Deveta nagrada (Mobilni telefon Samsung A36): Dženita Hamidović, L313 Dobitnici će o ishodu i detaljima preuzimanja nagrada biti obaviješteni direktno, putem kontakt podataka ostavljenih prilikom registracije na aplikaciji.

Nagrade se mogu preuzeti lično u prostorijama NVO Centar za omladinsku edukaciju (Naučno-tehnološki park Crne Gore, Bulevar Mihaila Lalića bb, Podgorica), radnim danima od 08:00 do 16:00 časova, uz prethodni dogovor.

Rok za preuzimanje osvojene nagrade je 30 radnih dana od dana objave rezultata u dnevnim novinama. ________________________________ O programu Evropske omladinske kartice (EYC): Evropska omladinska kartica (European Youth Card - EYC) je jedina zvanična i besplatna benefit kartica u digitalnom formatu, koja u Crnoj Gori omogućava svim crnogorskim građanima i građankama uzrasta 13-29 godina da koriste preko 250 popusta u našoj zemlji i preko 30 hiljada popusta u čitavoj Evropi. Projekat Evropske omladinske kartice (EYC) u Crnoj Gori od 2018. godine realizuje NVO Centar za omladinsku edukaciju uz generalno pokroviteljstvo Ministarstva sporta i mladih i podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Digitalna EYC kartica se besplatno može preuzeti putem sajta https://omladinskakartica.me.

Kroz ovu nagradnu igru, organizacija nastoji da dodatno podstakne digitalnu i finansijsku pismenost i ekološku svijest mladih, promovišući korišćenje myEYC mobilne aplikacije kao savremenog i održivog rješenja koje pruža višestruke benefite, a zamjenjuje fizičke plastične kartice.

Oglasi i obavještenja 29

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. decembar 2025.

979

Дана 23. децембра 2025. преминула је у 87. години

ОЛГА Петра МАРТИНОВИЋ рођена ДРАШКОВИЋ

Сахрањена је 24. децембра у породичној гробници у Никшићу.

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. decembar 2025.

995

Dana 24. decembra 2025. u 91. godini preminuo je naš dragi

996

Tužnim srcem javljamo da je dana 24. decembra 2025. iznenada u 66. godini preminuo naš dragi

MIROJE Pavlov ČOGURIĆ

987

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије, пријатеље и познанике да је дана 22. децембра 2025. послије краће, а тешке болести, у 58. години, преминуо наш драги и вољени

VESELIN-VESKO Petra MARTINOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 25. decembra od 11 do 16 časova i 26. decembra od 11 do 14 časova, kada polazimo za Gornje Polje, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.

МИТАР Бошков БЕЧИЋ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 25. decembra od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Bajicama.

Саучешће примамо у градској капели у Будви 25. децембра од 10 до 15 часова и 26. децембра од 9 до 11 часова, када погребна поворка креће за Чучуке, гдје ће се на мјесном гробљу код Цркве Светог Николе обавити сахрана у 12 часова.

OŽALOŠĆENI: sin MARKO, ćerka IVANA, brat GOJKO, sestre NADA, ĆANA, SLAVKA, VJERA sa porodicama, snaha JOVANA, sinovci PETAR i MILOŠ, unučad, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

OŽALOŠĆENI: ćerke ZORICA i BILJANA, sin ZORAN, sestre MIRUNA i MILJA, snaha ZORICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i ostala rodbina

988

993

Putuj

31

Са неизмјерним болом и тугом се опраштамо од нашег вољеног супруга и оца

LJIKO

Prijatelju veliki nesebični.

Putuj, čovječe, i ne brini, čuvaću ono što najviše voliš, kao što sam i obećala.

U velikoj tuzi kuma MARINA sa porodicom

989

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

МИЋКА

МИЋКА Posljednji pozdrav voljenom

Обећали смо да те нећемо пустити, да те пазимо, да бринемо, да вјерујеш да ће бити боље и да ће све проћи... и прошло је, али ти нећеш никада док смо живи... нисмо те могли сачувати да не одеш, опрости нам. Буди наш анђео чувар и дај нам снагу да идемо даље.

1003

MITAR BEČIĆ

МИТАР БЕЧИЋ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Твоји АЛЕКСАНДРА, МИЛЕНА, ЈОВАНА и АНДРИЈА

Ujak DRAGAN BANOVIĆ sa porodicom

990

991

Е мој Милинце, тако смо се звали, не можеш бити заборављен од нас, твог брата и снахе Викице са ђецом.

БЕЧИЋ ПРЕДРАГ са фамилијом

МИТАР БЕЧИЋ

Брате мој, прерано си отишао, а нама оставио вјечну рану. Докле нас год има, нећеш бити заборављен.

Од ЛУКЕ ЛАЛЕТА, ДРАГАНЕ, ЂОРЂА, ВАСИЛИЈА и АНЂЕЛИНЕ

МИТАР БЕЧИЋ

Тешко је прихватити истину да те више нема и да те више нећу дозвати са терасе. Почивај у миру, добра и напаћена татина и мамина племенита душо.

Од оца БОШКА и мајке ДАНИЦЕ

32 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. decembar 2025.

982

Posljednji pozdrav dragom bratu

1005

1004

Voljeni Oče!

Dragi oče

SRĐI LAZAREVIĆU DARKO, ZORAN i GORAN MILUTINOVIĆ sa porodicama

VESKO

VESKO

Danas se opraštamo od tebe sa velikom tugom, ali i sa velikom zahvalnošću što smo te imali.

Tvoja ljubav je ostavila trag koji se nikad neće izbrisati.

Nedostajaćeš svojim unucima - Damjanu, Ognjenu i Valentini.

Ognjen je još mali, ima samo 6 godina i pitao je jer je čuo iz priče ,,Jelʼ Veco umro?“ onako kako te zvao, čisto iz ljubavi dječje, a ti si njega znao zvati ,,Cariću moj“ sa toliko ljubavi da je i bez riječi znao koliko ti znači, a volio si ih jednako. Žao mi je što si u njihovim životima bio tako kratko, ali ljubav koju si im dao i trag koji si ostavio veći su od vremena. Živjećeš kroz njih, kroz naše priče i uspomene koje ćemo čuvati.

Jedno te samo molim, ako neđe, kroz nebeske livade sretneš našeg brata, a tvog sina Darka, prenesi mu da ga još više volimo i da nikad nije prestao da živi u našim srcima.

Počivajte u miru.

992

Posljednji pozdrav

Sa bolom u srcu i teškim mislima opraštam se danas od tebe.

Naš zajednički put nije uvijek bio lak, bio je protkan tišinom, odsustvom i trenucima koji su znali da bole.

Ipak, bez obzira na razdaljinu i propuštene trenutke, uvijek si bio i ostao moj otac.

Nosim u sebi i tugu zbog onoga što nismo ni imali, ali i sjećanje na rijetke dragocjene trenutke bliskosti koji su nam značili sve.

Tvoj iznenadni odlazak je trenutak pomirenja sa prošlošću.

Opraštam se od bola čuvajući uspomenu na tebe kao roditelja koji mi je podario život.

Neka tvoja duša nađe mir koji za života nijesi uspio da pronađeš.

Jedno te molim, da poklon koji si mi obećao za rođendan poneseš mom bratu Darku i kažeš mu da sestra misli na njega.

DRAGOLJUBU RADINOVIĆU

Počivaj u miru, druže moj.

MIKO ĐELEVIĆ sa porodicom

Tvoja IVA, zet NIKOLA, unučad JAKŠA i ĐORĐE

1001

Posljednji pozdrav dragom i voljenom ujaku

ILIJI

Sa bolom opraštam se od svoga brata i ujaka

VESKA Perovoga MARTINOVIĆA

Od ĐOKE i ELE ULIĆEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Sin MARKO, snaha JOVANA, unučad DAMJAN, OGNJEN, VALENTINA MARTINOVIĆ

Tvoja sestra NADA VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj

983

VESELINKI GARI PEROVIĆ Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. Zauvijek ćeš nam nedostajati.

ZAGA i VLADO sa porodicom

1002

Posljednji pozdrav dragoj

NENI Od porodice KNEŽEVIĆ

1008

Posljednji pozdrav dragom bratu

997

VESKU

Neka tvoja plemenita duša nađe mir, a ja ću te čuvati od zaborava.

Tvoja sestra SLAVKA sa porodicom

1007

Posljednji pozdrav našem voljenom

VESKU-BAGU

Hvala ti za svaku zajedničku uspomenu i dobrotu koju si nam nesebično pružao.

Zauvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoj brat GOJKO, sinovci PETAR i MILOŠ sa porodicama

Dana 22. decembra 2025. godine prestalo je da kuca srce naše drage komšinice

994

KAJE VUČELIĆ Neka ti duša počiva u miru, a nama je bilo zadovoljstvo imati tebe kao komšiju i prijatelja prije svega.

STANARI ULAZA, AERODROMSKA BROJ 23

Oglasi i obavještenja 33

Četvrtak, 25. decembar 2025.

1006

985

25. 12. 2023 – 25. 12. 2025.

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

dr JAKOV MRVALJEVIĆ

VESKU

Sa ljubavlju i čežnjom sjećamo se našeg plemenitog i poštovanog supruga i oca.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima.

PORODICA

Sestra STANKA LALIČIĆ sa porodicom

IN MEMORIAM 25. 12. 2029 – 25. 12. 2025.

986

980

SJEĆANJE 25. 12. 2003.

25. 12. 2025.

998

Sjećanje na naše drage

RAIČKOVIĆE

26. 12. 2010.

25. 12. 2025.

supruga i oca

RAJKO VRATNICA Sa tugom i poštovanjem

TVOJA PORODICA

SVETOZARA

984

Сјећање на наше вољене родитеље

43 године од смрти нашег оца

15 година од смрти наше мајке

JANKO

BOSE

27. 1. 2017.

25. 12. 2025.

4. 8. 2019.

25. 12. 2025.

28. 2. 2025 – 25. 12. 2025. svekra i đeda svekrvu i babu

MILA

MILOSAVE

đevera i strica

đeveričića i brata od strica

SLAVKA

BORISA

25. 12. 2020–25. 12. 2025. 18. 4. 1977–25. 12. 2025.

ВИДА Никовог МУДРЕШЕ

ЉУБЕ Видове МУДРЕШЕ

MIRJANA

Памтићемо вас по добру и вашем часном животу! Нека вам је вјечна слава и фала.

Prolaze dani, ali nijedan bez tuge i sjećanja na vas.

Vaše plemenite duše i dobrota zaslužuju vječno sjećanje, poštovanje i čuvanje od zaborava.

13. 12. 2018-25. 12. 2025. 16. 9. 2022–25. 12. 2025.

ZORAN

Vaše plemenite duše i dobrota zaslužuju vječno sjećanje, poštovanje i čuvanje od zaborava.

Синови ВАСКО, САША и МУСА, ћерке ЋАНА и НЕНА

981

DRAGUTIN - ŠOLE ŠOĆ Počivaj u miru sa svojim sinom, toliko si to želio, prijatelju naš.

SVETO GAZIVODA sa porodicom

ZORICA

Tri godine od smrti drage

SLAVKE Vladimira VUŠUROVIĆ

Ostavila si vječan trag u našim srcima.

Sin DAVOR, snaha SLAVICA i unuk MILOŠ

Supruga MIRJANA, djeca PEĐA i BILJANA sa porodicama

1000

Tri godine od kada nije sa nama naša

SLAVKA VUŠUROVIĆ

Tvoja ljubav, dobrota, blaga narav uljepšali su naše živote.

Nedostaješ nam.

Ćerka MANJA, zet MLADEN, unuci ANDREJ, ALEKSA i BLAŽO

999

34 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Poslovni broj: Iv.br.4308/2023

Poslovni broj: Iv.br.3249/2023

Poslovni broj: Iv.br.5222/2023

Poslovni broj: Iv.br.4271/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika VELIĆ DAUT-POSLOVNI PROSTOR, VLADIMIR, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

159,95 eura, dana 23.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika TAIPOVIĆ NASER, ĐERANE , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 238,91 eura, dana 23.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika KELMENDI NASER , D. ŠTOJ - ULCINJ , radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 565,19 eura, dana 23.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika DOO ,,STOP FIRE”BAR, Poslovni centar G-9, Bar, PIB: 03088863, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 215,36 eura, dana 22.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik KELMENDI NASER , D. ŠTOJ - ULCINJ , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.5222/2023 od 09.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 23.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik DOO ,,STOP FIRE”BAR, Poslovni centar G-9, Bar, PIB: 03088863, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4271/25 od 05.12.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.4646/24

Poslovni broj: Ivm.br.503/24

Poslovni broj: Iv.br.1876/2025

Poslovni broj: Iv.br.2167/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ADDIKO BANK” AD PODGORICA, BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA BR. 98, Podgorica, PIB: 02454190, protiv izvršnog dužnika ASOVIĆ ALEN, RENA BB, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.257,91 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “ODM ASSET” DOO PODGORICA, HERCEGOVAČKA 56, Podgorica, PIB: 03463249, koga zastupa VASILISA PEJOVIĆ , HERCEGOVAČKA BR.56, Podgorica, protiv izvršnog dužnika SAMIR ČOBIĆ, STARI BAR BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 26.552,48 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. 26 NOVEMBAR BB ULCINJ , PIB: 02877449, protiv izvršnog dužnika IMER RAMOVIĆ , KODRE BB ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 475,96 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” ULCINJ, UL. MAJKE TEREZE BB., Ulcinj, PIB: 02877449, protiv izvršnog dužnika SABRI OSMANOVIĆ , PINJEŠ 3 ULCINJ , radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

506,80 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik SAMIR ČOBIĆ, STARI BAR BB., Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br.503/24 od 05.02.2024. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik IMER RAMOVIĆ , KODRE BB ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1876/2025 od 20.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik SABRI OSMANOVIĆ , PINJEŠ 3 ULCINJ , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2167/2025 od 20.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.1861/2025

Poslovni broj: Iv.br.2253/2025

Poslovni broj: Iv.br.2236/2025

Poslovni broj: Iv.br.1946/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika POPOVIĆ IVA, ULCINJ - ADA BOJANA B.B. , radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 474,07 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 235,08 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika ALOMEROVIĆ IBRO, ĐERANE BB, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 159,19 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa ADV. FILIP ĆUPIĆ, protiv izvršnog dužnika DOO ‘’IMPERIAL BEACH AV’’ ULCINJ, BUL. VLLEZERIT PRASHERI, PIB: 02982617, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 142,17 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik POPOVIĆ IVA, ULCINJ - ADA BOJANA B.B. , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1861/2025 od 08.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ,, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2253/2025 od 10.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik ALOMEROVIĆ IBRO, ĐERANE BB, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2236/2025 od 04.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik DOO ‘’IMPERIAL BEACH AV’’ ULCINJ, BUL. VLLEZERIT PRASHERI, PIB: 02982617, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1946/2025 od 16.05.2025. godine, dopunsko rješenje od 10.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.1877/2025

Poslovni broj: Iv.br.2175/2025

Poslovni broj: Iv.br.2244/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. 26 NOVEMBAR BB ULCINJ , PIB: 02877449, protiv izvršnog dužnika ŠUĆURIJA ZEKOVIĆ, ULCINJ - ĆURKE BB, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

1.524,40 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 02289377, protiv izvršnog dužnika THE ROYAL BEACH DOO ULCINJ, PINJEŠ ULICA BR. 23, ULCINJ, PIB: 02982803, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 119,68 eura, dana 24.12.2025. godine,

Poslovni broj: Ivm.br.3196/2023 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “LOVĆEN BANKA” AD PODGORICA , BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 56/I, PODGORICA , PIB: 02829541, protiv izvršnih dužnika: 1. DOO ‘’MERSIDI’’ ULCINJ, BUL. SKENDERBEU, ULCINJ , PIB: 02881608, 2. SAMIRA MEHANOVIQ , BULEVAR SKENDERBEU, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

2.928,10 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika VUKOVIĆ MAŠAN, ULCINJ - ADA BOJANA , radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 52,38 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik THE ROYAL BEACH DOO ULCINJ, PINJEŠ ULICA BR. 23, ULCINJ, PIB: 02982803, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2175/2025 od 08.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik 1. DOO ‘’MERSIDI’’ ULCINJ, BUL. SKENDERBEU, ULCINJ , PIB: 02881608, 2. SAMIRA MEHANOVIQ , BULEVAR SKENDERBEU, UCLINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br.3196/2023 od 11.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik VUKOVIĆ MAŠAN, ULCINJ - ADA BOJANA, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2244/2025 od 04.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik VELIĆ DAUT-POSLOVNI PROSTOR, VLADIMIR, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4308/2023 od 12.12.2023. godine i rješenje o troškovima od 23.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik ASOVIĆ ALEN, RENA BB, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4646/24 od 15.10.2024. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik ŠUĆURIJA ZEKOVIĆ, ULCINJ - ĆURKE BB, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1877/2025 od 20.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik TAIPOVIĆ NASER, ĐERANE , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.3249/2023 od 09.10.2023. godine i rješenje o troškovima od 23.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Oglasi i obavještenja 35

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Poslovni broj: Iv.br.2256/2025

Poslovni broj: Iv.br.2260/2025

Poslovni broj: Ivm.br.2350/2025

Poslovni broj: Iv.br.2671/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 166,73 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 193,88 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca HIPOTEKARNA BANKA AD PODGORICA, FILIJALA PODGORICA, JOSIPA BROZA TITA 67, Podgorica, PIB: 02085020, protiv izvršnog dužnika ARGJENT KOVACEVIQ , KODRE BB - ULCINJ , radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.447,06 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika VASIĆ VESNA, KRUČE I, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 94,67 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2256/2025 od 10.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2260/2025 od 10.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik ARGJENT KOVACEVIQ , KODRE BB - ULCINJ , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm. br.2350/2025 od 03.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik VASIĆ VESNA, KRUČE I, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2671/2025 od 07.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Poslovni broj: Ivm.br.2382/2025

Poslovni broj: Iv.br.2378/2025

Poslovni broj: Iv.br.2259/2025

Poslovni broj: Iv.br.2673/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “NLB BANKA” PODGORICA, BULEVAR STANKA DRAGOJEVIĆA BR.54, Podgorica, PIB: 02011395, protiv izvršnog dužnika NUSRET KOŠUTA , DONJI ŠTOJ BB. ULICA 19, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 483,91 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO BUTRINT ULCINJ , KODRE BB ULCINJ , PIB: 02293927, protiv izvršnog dužnika ANDRIJA MARKOČ, koji obavlja SUR “LUKAS”, ULCINJ BRATICA BB, PIB: 03046052, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 607,00 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 286,74 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika GAŠI HAKIM, BIJELA GORA , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 818,89 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik LJUŠKOVIĆ HAJRO BEŠIR, PINJEŠ BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2259/2025 od 10.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik GAŠI HAKIM, BIJELA GORA , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2673/2025 od 07.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.2668/2025

Poslovni broj: Iv.br.2675/2025

Poslovni broj: Iv.br.2725/2025

Poslovni broj: Iv.br.2702/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika GAŠI HAKIM, BIJELA GORA , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 262,79 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika TAIPOVIĆ NASER, ĐERANE , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 84,51 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. 26 NOVEMBAR BB ULCINJ , PIB: 02877449, protiv izvršnog dužnika NASER KASMI , ULCINJ,UL,Y.PRIZRENI BB, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 132,96 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DAUMANN ALEKSEJ, 85360 ULCINJ LIMAN II, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 955,76 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik GAŠI HAKIM, BIJELA GORA , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2668/2025 od 07.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik TAIPOVIĆ NASER, ĐERANE , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2675/2025 od 04.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.2696/2025

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik NUSRET KOŠUTA , DONJI ŠTOJ BB. ULICA 19, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm. br.2382/2025 od 22.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik ANDRIJA MARKOČ, koji obavlja SUR “LUKAS”, ULCINJ BRATICA BB, PIB: 03046052, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2378/2025 od 25.06.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik NASER KASMI , ULCINJ,UL,Y.PRIZRENI BB, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2725/2025 od 20.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik DAUMANN ALEKSEJ, 85360 ULCINJ LIMAN II, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2702/2025 od 10.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.2721/2025

Poslovni broj: Iv.br.2698/2025

Poslovni broj: Iv.br.2682/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika ISO MURATOVIĆ, BRATICA BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229,44 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO VODOVOD I KANALIZACIJA , UL. 26 NOVEMBAR BB ULCINJ , PIB: 02877449, protiv izvršnog dužnika DRAGAN ILIĆ , UL. VIDA MATANOVIĆA BB, VOJNA I ZGRADA, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 176,59 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika HODŽIĆ NEDŽAD, 85360 ULCINJ ULCINJSKO POLJE ZG 2, st.19 , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

320,97 eura, dana 24.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika ZAHITOVIĆ VAHID, 85360 ULCINJ MADŽO II B.B. , Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 101,53 eura, dana 24.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ISO MURATOVIĆ, BRATICA BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2696/2025 od 09.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik DRAGAN ILIĆ , UL. VIDA MATANOVIĆA BB, VOJNA I ZGRADA, ULCINJ , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2721/2025 od 20.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik HODŽIĆ NEDŽAD, 85360 ULCINJ ULCINJSKO POLJE ZG 2, st.19 , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2698/2025 od 10.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik ZAHITOVIĆ VAHID, 85360 ULCINJ MADŽO II B.B. , Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.2682/2025 od 04.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 24.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

36 Marketing

Četvrtak, 25. decembar 2025.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvRednije naGRade dO Sada!

2x

TELEFON iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

2x

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika izvučena su 23. decembra 2025. godine, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

V O D I Č K R O Z F I L M, T V I M U Z I K U

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025. | BR. 503.

NOVOGODIŠNJI

v

SPECIJAL

Z A M R S E NA G O D I NA S t r. 4 . i 5 .

SUPEROSMICA

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Rudolf T

Koliko smo dobri, koliko nam je dobro, to su pitanja koja obično postavljamo baš u ovo doba godine. I sve nam se čini, ma koliko zahvalni bili, da ukrasi i lampice sa tuđih jelki sijaju mnogo jače.

Tako je to, prosto, kapitalizam udesio.

Koliko god se pružili, koliko god od sebe dali, koliko god stekli, nikad nije dovoljno da bismo zastali i, makar na tren, sišli sa pokretne trake. Stati znači – nestati. Ne priuštiti – propustiti. Odbiti pravila igre po kojima igraju svi – ne živjeti. Šarene su to laže, ali gutamo ih manje-više svi, bez izuzetka. A najšarenija od svih je ona koja kaže da i najveći autsajder može da dobije svoje parče kolača ako pokaže da je dovoljno dobar. Počne ta priča odmalena, s onim forsiranjem čarape pune poklona ili uglja od Djeda Mraza. I gruming se nastavlja cijelog života, samo se male igračke pretvaraju u velike poput dobre plate, krpica i zakrpica, kuće i automobila.

Za njegovo kokakoličasto visočanstvo sa zapregom punom darova barem odavno znamo da je kapitalistički klasik, sa sve vilenjacima kao jeftinom radnom snagom.

U bajkama o Djeda Mrazu, pak, za priču „biti dobar“ ostaje mnogo zanimljiviji jedan sporedni lik. Znate ga svi, zove se Rudolf. Ali pitanje je koliko ste zapravo ikad razmišljali o pravom značenju slatkaste priče o autsajderu sa crvenim nosom koji je spasio Božić kada je sve ostalo zakazalo.

Rudolf je, sjećate se, bio odbačen od krda i Djeda Mraza, pa i od sopstvenih roditelja samo zbog toga što se fizički razlikovao od ostalih irvasa. Onda se jednog Božića spustila tolika magla, da je samo njegov nos mogao da osvijetli put djedici, vilenjacima i zaprezi punoj poklona.

I naravno da nam kapitalizam i dalje prodaje Rudolfa kao primjer posebnosti koja na početku boli i žulja, ali koju vrijedi njegovati i čuvati zato što je dragocje-

Naredni broj izlazi 15. januara

risti za sistem. Odatle i niz ozbiljnih studija čiji su autori bajku o Rudolfu tumačili i provlačili kroz razne teorije, od klasnih i rasnih, do feminističkih i kvir. I svi manje-više stizali do pomenute poente, da posebnost može biti prihvaćena isključivo ako može biti kapitalizovana.

eže je biti dobar nego da ti bude dobro.

Znamo svi to otprilike, samo je pitanje koje izgovore imamo, kakve stvari mrmljamo sebi dok peremo zube, oblačimo pidžamu i uvlačimo se u krevet, ne bismo li mirno zaspali nakon dana u kojem nijesmo bili dobri, ali bilo nam je dobro. A da li, zapravo, jedno isključuje drugo? Može li se dosegnuti oboje? Ili je to, suštinski, jedna te ista stvar, pa će vam biti dobro samim tim što ste dobri?

Piše:

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Za njegovo kokakoličasto visočanstvo sa zapregom punom darova barem odavno znamo da je kapitalistički klasik. No, pravo je pitanje što o kapitalizmu potajno govori bajkoliki irvas sa crvenom lampicom u nosu na. Da, ali kome? Pa – kapitalistima.

Onima koji su u stanju da tu posebnost kapitalizuju, da je iskoriste, da joj nalijepe cijenu i etiketu. Jer da Rudolf nije valjao Djeda Mrazu, da mu nije pomogao da ispuni cilj, da je mogao bez njega da završi posao, ne bi bio prihvaćen. Irvas svijetlećeg crvenog nosa nikad ne bi postao ravnopravni član krda.

U prevodu, sve ono po čemu ste posebni nikad neće biti istinski prihvaćeno i odobreno ako nije od ko-

3

Rudolfi našeg vremena, pak, nijesu i ne moraju da budu samo manjine. Ti i takvi su svi koji po bilo kojem kriterijumu odbijaju da igraju za sistem. Rudolf je, prosto, čak i onaj koji neće ući u dužničko ropstvo da bi đeci ostavio 500 poklona ispod jelke samo zbog toga što je to novi trend na Tik-toku ako uopšte ima profil, jer on i dalje čita novine.

Rudolf je, pak, i onaj koji na instagramičnu realnost odgovara priznanjem da je često tužan, nekada i bez razloga nego, eto, samo mu tako dođe.

Rudolf je onaj koji otvoreno priča o bolesti, smrti i ostalim „sitnicama“ koje kvare tiraniju sreće i druge demone kapitalizma. Rudolf je onaj koji se protiv te tiranije buni svim svojim bićem.

Ta tiranija sreće, naravno, nikad nije bučnija i nesnošljivija nego tokom praznika, posebno božićnih i novogodišnjih, kada i najrudolfičastiji primjerci među nama moraju više puta da ponove sebi da nije zlato sve što sija – da bi se podsjetili da nije zdravo biti dio takvog sistema. Da im to nije potrebno. Da je ta njihova posebnost zapravo ono što je potrebno sistemu. I da svoju posebnost treba da koriste da sistem polako raskravljuju iznutra, a ne da jačaju status kvo.

Rudolf iz bajke je, dakle, bio dobar – i valjda mu je bilo dobro. Ili je barem tako mislio. Rudolfi u realnosti, pak, nešto misle, a ponešto i znaju. Prvenstveno - da sam već na početku loše postavila cijelu stvar.

Nije zapravo teže biti dobar nego da ti bude dobro… Najteže je biti svoj – a da ti bude dobro. Ali, što ono vele, ne ostaje ti ništa osim da budeš svoj u svijetu u kojem su svi drugi već zauzeti. Zato sa lampicom u nosu – pravac u 2026. i nove pobjede. Sreća je, kao što znate, svakako precijenjena, dragi Rudolfi.

4

U FOKUSU

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

ZAMRŠENA GODINA

Toliko je emocija i ključnih tema 2025. obuhvaćeno u nastavku sage „Peacemaker“ da je lako zamisliti i sve druge važne TV i filmske likove u rasplesanoj uvodnoj špici druge sezone. Samo neka plešu – i slave neodustajanje

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

S

veprisutnost ljubavi i smrti.

Sjećate se, o tome je govorio i pisao Danilo Kiš; ljubav i smrt prepoznao je kao konstante u okeanu vremena, kao centripetalnu silu, kao glavne pokretače života i umjetnosti u svim epohama. Iako nas svakodnevica često demantuje, iako svakim danom postajemo sve površniji, iako nam se nekad čini da živimo u doba u kojem se od smrti konstantno bježi, te sve manje promišlja o ljubavi – isto važi i za naše vrijeme. I nigdje to očiglednije nije nego upravo u umjetnosti, vječito zaduženoj za to da nam prokrvljuje i mrsi živote i uporno nas vraća do izvorišta iz kojeg smo potekli – ali i ušća u kojem ćemo jednom svi završiti. Do ljubavi i smrti i svega između njih.

SUSRET I BIJEG I 2025. bila je godina ljubavi i smrti na filmu i televiziji; konstante su ostale iste, samo su ih mrsili i prokrvljivali drugi umjetnici. I, koliko god naizgled nepovezani bili (stilski, tematski, geografski, kako bilo), njihovi svjetovi slivali su se jedni u druge, dopunjavali, pojačavali, zajedno dosezali lakše i mnogo dublje do bića svih nas.

Najfiniji filmovi i serije 2025. pokazali su nam da smo svi zamršeni u istoj koži, željama, traganjima, bolima, nadama. I da, ma koliko bili udaljeni (geografski, tematski, stilski, opet – kako bilo), nikada nećemo moći da pobjegnemo jedni od drugih.

Ipak, činimo to stalno; u konstantnom smo bijegu od nekoga i nečega. No, ako je išta pokazala filmska i TV umjetnost 2025. to je da od bježanja nema neke vaj-

de. Susret – sa sopstvom, Drugim, svijetom i njegovim traumama, to je neminovnost. I u to istinski vjeruju najbolji ovogodišnji autori, kao što polažu nadu i u to da tokom tog randevua nećemo samo plakati, nego – i plesati. I prelivati i tjeskobu i radost jedni u druge.

OČEVI I DJECA Jedna od najvažnijih konstanti na filmu i televiziji 2025. bile su priče o roditeljima i djeci, ponajviše o očevima i sinovima.

Sa malih ekrana opominjala je i ranjavala „Adolescence“ – ne odgovorima, nego pitanjima o današnjim dječacima, incelima, digitalnim tvrđavama, vršnjačkom nasilju, mentalnom zdravlju, toksičnoj muškosti… I ocu koji je dao sve od sebe, ali to nije bilo dovoljno.

U paru sa remek-djelom Džeka Torna i Stivena Grejema, koji je apsolutni MVP godine (uz „Adolescence“, studiju toksične muškosti pokidao je i kao otac Brusa Springstina u filmu „Deliver Me from Nowhere“, ali i u seriji „A Thousand Blows“), ide još jedan vrhunski, nažalost i potcijenjeni Britanac. Mini-serija „The Death of Bunny Munro“, pak, okončana je krahom kruga i transgeneracijske traume koja je jedno dijete koje je dobilo dijete gurnula u ponor zavisnosti od seksa. Sa sve pjesmom i kameom Nika Kejva, koji zna štošta o gubitku, izgubljenoj djeci i traumi.

Krug je polomljen i u gotskoj fantaziji „Frankenstein“ sa Giljermom del Torom koji je konačno dočekao svoje najdraže čudovište šaljući predivno ljubavno pismo Meri Šeli, ali i čitajući njeno djelo prvenstveno kao priču o razočaranim očevima i abnormalnoj i beskrajno tužnoj djeci koja na nasilje odgovaraju nasiljem. U

isto kolo upleo se i Joakim Trir sa „Sentimental Value“. Doduše, ne sa sinom, nego s anksioznom i od oca zapostavljenom kćerkom – i bergmanovski kompleksnom pričom o praštanju, milosti i zacjeljenju za koju su Stelan Skarsgord i Renata Reinsve, izgleda, bili rođeni.

U bioskopskom spektaklu „One Battle After Another“ o revoluciji koja jede vlastitu djecu - roditeljima i potomcima u najelektričnijem, najsmješnijem i najtoplijem filmu karijere pozabavio se i Pol Tomas Anderson. A o prenošenju traume, ali i teškoći da se ljubav verbalizuje, dirljivo i štosno pričali su nam i članovi porodice Švuper u animiranoj seriji „Long Story Short“.

MAJKE I BIJES Da majke sa pravedničkim bijesom ne budu zaspostavljene pobrinuli su se „Hamnet“ Kloi Džao, „If I Had Legs I’d Kick You“ Meri Bronstin, „Die My Love“ Lin Remzi… Kakve su samo role tri režiserke spakovale za genijalke Džesi Bakli, Rouz Birn i Dženifer Koneli – ne bismo bili u koži članova Američke akademije i birali pobjednicu na idućim Oskarima ni da nam plate.

Na koncu, najslađa i najpozitivnija priča o zacjeljenju nekih predubokih porodičnih rana zavukla se tamo gdje se najmanje očekivala – u superherojsku zezalicu „Peacemaker“ Džejmsa Gana. Ni drugoj sezoni nije falilo akcije i zezanja, ali ono što ju je učinilo istinskom poslasticom, praktično terapijom i važnom pričom o mentalnom zdravlju, jeste sloj posvećen Mirotvorčevoj (Džon Sina) (ne)odabranoj porodici.

Zapravo, toliko je emocija i ključnih tema 2025. obuhvaćeno u nastavku sage „Peacemaker“ da je lako zamisliti i sve druge važne

TV i filmske likove kako plešu u fantastičnoj uvodnoj špici druge sezone. „Cause there is always a wrong to your right (yeah)/ And there will always be a war somewhere to fight (ooh)/ And God knows I’ve had some rough fuckin’ years/ Ooh, oh Lord, oh Lord, keep on keeping on.“ Foxy Shazam i pjesma koja zaslužuje da bude proglašena himnom i ove i svake godine u kojoj sve može da bude opcija, samo ne odustajanje.

NASILJE I ZDRAVLJE Mentalnom zdravlju, pak, neke revolucionarne stvari na televiziji posvetio je Nejtan Filder u drugoj sezoni HBO serije „The Rehearsal“, a njime se u hit-drami „The Pitt“ kroz 15 epizoda i u realnom vremenu bavio cijeli tim ljekara hitne pomoći sa Noom Vajlom na čelu.

U sjajnoj godini za horor, o gubitku i žaljenju učili smo od „Bring Her Back“ i „Weapons“, ali i od neobične saj-faj odgonetke „The Life of Chuck“ sa monumentalnim miksom Majka Flanagana i Stivena Kinga. Pa smo ponovo plesali i plakali i ponovo plesali sa Kejvom, ovog puta u finalu Bentlijeve meditativne ode životu, drveću, vozovima i ljudima od stakla „Train Dreams“ sa fantastičnim Džoelom Edžertonom.

Pričalo se 2025. mnogo i o nasilju.

O fašističkom (i nekad i sada) – Džo Rajt u genijalnoj italijanskoj mini-seriji „M: Son of the Century“, ali i Igor Bezinović u „Fiume o morte!“.

O korporativnom, kapitalističkom i kolonijalističkom – i dalje briljantna „Severance“, ali i novajlije „Murderbot“ s Aleksanderom Skarsgordom i „Chief of War“ sa Džejsonom Momoom, kao živi dokaz da niko tako slatko i ironično ne udara po nečemu što i sam predstavlja kao Apple TV+. No, tu ne treba zaboraviti ni nepravedno zapostavljenu satiru „Mountainhead“, prvi projekat Džesija Armstronga nakon remek-djela „Succession“.

Za identitetsko nasilje bila je tu dirljiva tajvanska drama

U FOKUSU

5 x.com / HC Noel

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Najveći filmski i TV heroji 2025. stvoreni za uvodnu tačku u seriji „Peacemaker“

„Left-Handed Girl“; za seksualno – „Sorry, Baby“ Eve Viktor; za ratno – „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije; za rasno i ekonomsko – epski vampirski horor-bluz „Sinners“ Rajana Kuglera. O nasilju odrastanja, pak, osim „Adolescence“ pričali su nam i „Stranger Things“ (ne tako uspjelo), te „It: Welcome to Derry“ (neočekivano uspjelo) sa Penivajzom Bila Skarsgorda u najubitačnijem izdanju. Inače, isto prezime treći put? Pa dobro, jasno vam je da je Skarsgord – MVP familija. Posebno ove godine.

PESNICE I SRCE Čuda su se činjela i sa dobroćudnim vanzemaljcima i pobješnjelim ljudima i u Giliganovoj saj-faj svobodijadi „Pluribus“ i u Lantimosovoj simfoniji nihilizma „Bugonia“. Glas za slobodu po svaku

cijenu dizao se i u skrivenoj britanskoj pank rok poslastici „Riot Women“, ali i u gorkoslatkom krstaškom pohodu na orgazam „Dying for Sex“ sa Mišel Vilijams.

I o revoluciji se držalo slovo, ne samo u „One Battle After Another“, nego i u smjeloj drugoj sezoni serije „Andor“. Pa opet, najdivniji Don Kihoti skrivali su se u zanesenjački nostalgičnim serijama i filmovima. Recimo, u „The Lowdown“ s Itanom Hokom koji juriša na vjetrenjače sa diktafonom.

I u Linklejterovom filmu „Blue Moon“, takođe sa Hokom. I u „Nouvelle Vague“, ponovo u gostima kod Linklejtera. Kažemo vam, sve je ove godine povezano.

Zanosio se, nikad urnebesnije ali ni autorskije u prilično ludoj karijeri, i Set Rogan u razigranoj holivudskoj satiri „The Studio“. A divan zanesenjak ispao je ove godine

i neko naš – glumac Mišo Obradović sa režiserskim debijem „15 i po“. Dok su drugi drobili o krvnim zrncima, spomenicima, kolektorima i Turcima, 2025. godina polako se pretvarala u rekordersku za crnogorski film.

I ne, nije sve stalo samo na broju premijera, recimo, čak osam na festivalu u Novom, nego je nacionalna kinematografija konačno dočekala zanimljive i žanrovski različite naslove. Tu posebno valja izdvojiti identitetsku slagalicu bremenitu simbolima – „Otapanje vladara“ Ivana Salatića. I naravno, našu manjinsku korpodukciju, „Yugo Floridu“ Vladimira Tagića.

Grejem je MVP, to smo već rekli; otac i dva sina Skarsgorda takođe. I Hok, naravno, sa „Blue Moon“ i „The Lowdown“ bravurama zaslužio je medalju za jednog od

najvrednijih igrača. No, ipak završava na trećem mjestu jer drugo ne može pripasti nikom osim Rafalu Marku. Za smijeh u „Mickey 17“ Bong Džun-hoa svakako, ali prije svega za „Task“ i „Hal and Harper“. Jer – ljubav i smrt, sjećate se? A ni jedno ni drugo ne idu bez Rafala porvanog sa Bogom i božjom ćutnjom.

Nije nam, dakle, falilo ni ličnih ni kolektivnih bitaka 2025, ali mnogo je lakše padati i ustajati s ovakvim filmovima i serijama.

Zamršeni u njih, spremniji ćemo dočekati i borbe koje dolaze. Stisnutih pesnica, ali ne i srca. Željni najboljeg, ali i spremni na najgore.

S nogama čvrsto na zemlji, ali i uvijek na korak od plesa po oblacima. „Ooh, oh Lord, oh Lord, keep on keeping ooooon.“ Naslovnica: Marko NIKIČEVIĆ

imdb.com

6

ZERKALO

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Sentimental Value

Train Dreams

TOP 10 FILMOVA 2025.

KAD MAJSTORI DRŽE

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Pravo kroz mrak i sve zamke demogorgona našeg vremena, stizali su veliki filmski autori do naših dnevnih soba i kino sala, da nam kažu nešto važno o našem svijetu i nama samima

D

povjeruje da će jednom doći dan kada umjetnost više neće moći da pronađe put. O, hoće – i te kako. Pravo kroz mrak i sve zamke demogorgona našeg vremena. Do naših dnevnih soba i kino sala, da nam kažu nešto važno o našem svijetu i nama samima.

1. SENTIMENTAL VALUE Masterpis koji briše tanku granicu između realnosti i filma. Ako je iko uspio da ove godine napra-

The Life of Chuck imdb.com

ok kitimo jelke, pakujemo poklone i pečemo godišnje top liste sa svih krajeva filmskog svijeta dopire jedan te isti apokaliptični hit. Netfliks je ubio bioskopsku zvijezdu. Ako nije već, onda sigurno hoće poslije kupovine cijele videoteke striming servisa HBO Max i studija Warner Bros.

Mjesta za paniku, naravno, ima – ali ne i za apokaliptična previđanja. Mnogo je tu još pravnih i regulatornih začkoljica koje moraju da se riješe da bi se kupovina zaključila, te filmska industrija koju znamo promijenila zauvijek.

Ako ste već izgubili nadu i počeli da prognozirate kanibalizaciju i netfliksizaciju voljenih franšiza poput „Harry Potter“ ili „Game of Thrones“, ipak malo zastanite. Dovoljno je da se prisjetite ne samo nezavisnih režisera poput Šona Bejkera ili velikih studijskih faca kao što su Kristofer Nolan i Deni Vilnev koji neće pustiti da bioskopi umru tako lako – da vam bude bolje.

Uostalom, da nema zime za velike filmadžije, sarađivali sa Netfliksom ili ne, pokazuju nam i neki od najboljih filmova 2025. godine. Njihovi autori održali su čas svakome ko bi mogao da

vi djelo za koje se sa sigurnošću može reći da će odoljeti zubu vremena, to je Joakim Trir. Njegova drama „Sentimental Value“ bergmanovski je kompleksno istraživanje transgeneracijske traume, ali i uloge koju umjetnost može da ima u procesu zacjeljenja.

Kompleksni likovi, transcendentalne emocije, meta-ispitivanje ljudske ali i prirode filma, magnetična gluma cijele ekipe a

naročito Stelana Skarsgorda i Trirove muze Renate Reinsve – pretvaraju jednu porodičnu kuću u poprište davno sahranjenih, a tako živih duhova. Toliko se toga zbiva i istovremeno skriva na licima protagonista ove proganjajuće priče o otuđenom ocu i slavnom režiseru koji pokušava da se približi otuđenoj kćerki nudeći joj ulogu svoje majke (!) u autobiografskom filmu – da svaki kadar filma postaje nova odgonetka.

Triru polazi za rukom da otključa stvari za koje biste pomislili da nijesu uhvatljive na filmu, pretvarajući film u čistu katarzu i terapiju kako za glavne junake, tako i za publiku. „Sentimen-

ZERKALO

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

One Battle After Another

ČAS

tal Value“ tako i postaje jedan od onih rijetkih i dragocjenih filmskih priča koje su u stanju da vam približe i najsuptilnije razlike između naizgled sličnih stanja, emocija i činova. Recimo, između milosti i praštanja; između odglumljenog i darovanog - i pravog zacjeljenja.

2. TRAIN DREAMS Najtaktilnije filmsko iskustvo godine. Reći da je „Train Dreams“ najbolji film Terensa Malika koji nije režirao Terens Malik znači ogriješiti se o Klinta Bentlija i njegovu predivnu, meditativnu, golden hour odu životu vrijednom življenja. Kad bi vozovi, oblaci i drveće sanjali, izvje-

Frankenstein

sno je da bi im snovi bili satkani od kadrova Adolfa Velosa, muzike Brusa Desnera i ćutanja Džoela Edžertona koji je ovdje ostvario možda i najkompleksniju rolu karijere.

Bentlijeva drama kao nije režirana, nego upravo odsanjana. I „Train Dreams“ nije film koji se gleda, nego sanja. Rezultat je jedna od onih drama čije su priče naizgled toliko male, jednostavne i „nedogađajne“, da vas njihova biblijska snaga i slojevitost ostave zatečenim. Tražite koliko hoćete, prebirajte po svim filmovima koje ste pogledali i 2025. i godinama unazad – ali nećete pronaći istinitijeg filma i ljepše posvete običnom čovjeku i bitisanju.

3. ONE BATTLE AFTER ANOTHER Najozbiljnija i najnapušenija filmska sila kojoj se ove godine moglo posvjedočiti u bioskopima. „One Battle After Anot-

her“ – spektakl u kojem se samo ređa jedna filmska pobjeda za drugom! Koliko je tenzičan i nepredvidljiv, koliko je električan, koliko je seksi - toliko je Pol Tomas Anderson ovog puta i topao i nježan. I apsolutno je urnebesan dok se istovremeno i sprda i šalje ljubavno pismo svim revolucionarima. I sadašnjim, i bivšim i budućim.

Dikaprio – bombaš napušeniji od Lebovskog; Benisio del Toro – ko špricer ladan sensei; Tejana Tejlor – fatalnija od Amazonke; Šon Pen – napaljeniji nego Pepe le Tvor. Ma, nijedna nas filmska gerila nije tako dobro zabavila u bioskopima ove godine istovremeno udarajući srednji prst svim Trampovima i gospodarima naših sudbina. Uz zaključak koji nam je bio potreban u ovom bitkama izranjavanom svijetu: revolucija je živa voda, nikad dovršena rabota, baklja koja se prenosi iz ruke u ruku. Preko vode do slobode – i ko zna koliko Oskara 2026!

4. THE LIFE OF CHUCK Kosmos od slika u pokretu – i bukvalno i figurativno. Karl Sagan i njegova čuvena serija, ali i Volt Vitman, teorija o usporavanju rotacije samo su dio blistavog, slojevitog, žanroslamajućeg saj-faj mozaika filma „The Life of Chuck“ Majka Flanagana.

Nažalost, jedna od najneobičnijih adaptacija manje poznatog romana Stivena Kinga većini je promakla ispod radara. I šteta je što je tako, jer ovo je jedan od onih soul food filmova koji vraćaju vjeru u smisao života.

Zvuči pretjerano? Samo ako

7

„The Life of Chuck“ još nijeste pogledali, niti posvjedočili onom filigranskom plesu Toma Hidlstona. Ma, savršenom da se uz njega uđe u Novu.

5. FRANKENSTEIN Najraskošnija bajka godine.

Gotska poslastica do te mjere promišljena i lijepa, da bi na uvodonoj špici moralo da piše: „Pažnja – gledanje ovog filma može izazvati Stendalov sindrom.“ Sve što je Giljermo del Toro radio od kada je, kao dijete, uzeo očevu superosmicu u ruke, vodilo ga je do Meri Šeli i njenog i Frankenštajnovog čudovišta.

Sada kada je konačno dočekao da postane i njegovo, jasno je koliko ju je dobro pročitao i koliko mu je bilo važno da ostane vjeran originalu.

Ipak, ono što Del Torov „Frankenstein“ odvaja od svih ostalih adaptacija Meri Šeli, mimo te nestvarne ljepote u svakom kadru, jeste odabir da jedan od najčuvenijih saj-faj horora uokviri - u bajku. I podsjeti nas da u srži ove vanvremenske priče ne leži samo upozorenje o ljudskim čudovištima koja se igraju Boga, nego i o transgeneracijskoj traumi. O očevima i sinovima koji su osuđeni da nastave da prenose dalje istu bol ako ne nauče da osvijeste, da oproste, da zacijele.

Da, jeste Del Torov „Frankenstein“ i priča o ljudskom čudovištu koje se igra Boga, ali i mnogo je više od toga. I zato je njegova dragocjena vizija, povjerena briljantnom Oskaru Ajzaku i nezaboravnom Džejkobu Elordiju, morala da bude spakovana u nešto naizgled tako jednostav-

Sorry, Baby

8

ZERKALO imdb.com

imdb.com

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

imdb.com

If I Had Legs I’d Kick You

imdb.com

Blue Moon

The Voice of Hind Rajab no a značenjski trudno i bezvremeno kao što je to njeno veličanstvo - bajka.

6. SORRY, BABY Najava velike karijere i najbolji #MeToo film koji to, ipak, nije.

Toliko je prirodna drama režiserke debitantkinje, scenaristkinje i glavne glumice Eve Viktor, da svaki kadar, scena i izgovorena ili prećutana riječ u „Sorry, Baby“ ostavljaju bez teksta. I svoju kreatorku lansiraju pravo u klub sa Fibi Voler-Bridž, autorkom savršeno sposobnom da i najteže teme spakuje u oblandu životno iskrenog i uvrnutog humora.

Dobro zapamtite ime Eve Viktor – odzvanjaće u godinama koje dolaze.

7. SINNERS Vampirska žurka i horor-bluz kao nijedan drugi. Neka oproste i „28 Days Later“, i „Weapons“, i „Bring Her Back“: u godini koja je bila istinski sjajna za filmsku stravu i užas najposebnije iskustvo ispao je „Sinners“ Rajana Kuglera.

Sve je u ovom filmu epsko od glave do pete – od duple role Majkla B. Džordana, preko fotografije, montaže i kostima, do gargantuanskog žongliranja i filmskim i muzičkim žanrovima, pa i istorijskim nepravdama na američkom kontinentu, s Afroamerikancima, Ircima i Indijancima „pobratimljenim“ sličnom mukom.

Delta bluz, irski folk, rokenrol, hiphop, elektronika – uz prstohvat vudu magije? Sve može i svemu

Sinners

je naredno to čudo od kompozitora Ludvig Goranson. U „Sinners“ zaista je obavio herojski zadatak; njegova muzika glavna je arterija kroz koju glatko klize ključne teme i unutrašnje drame likova.

U tuđim rukama, bez tako samopouzdane režije i sigurne ruke Kuglerovih saradnika, „Sinners“ bi bio sveden na golu treščinu, i to ne od one dobre vrste. No, sa timom koji i te kako zna kako se pakuje strastveni, električni, đavolski zavodljivi vampirski bluz – dobili smo spektakl koji zahtijeva da bude viđen na velikom platnu.

8. THE VOICE OF HIND RAJAB Jedan od najpotresnijih filmskih dokumenata o stradanju djece u ratu – ne samo iz 2025. godine. „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije je i eulogija, i elegija, i rekonstrukcija ubistva, i očajnički poziv u pomoć. I, prije svega, ogledalo krivice svih nas.

Dok gledate rekonstrukciju poziva Crvenom polumjesecu od petogodišnje Hind Radžab okružene leševima svoje porodice i izraelskim tenkovima u Gazi – znate da svjedočite trci sa vremenom koja je odavno izgubljena. Ipak, ne prestajete da se nadate, a zbog te nade i dijelite agoniju, suze i bijes sa dispečerima koji žele, ali djevojčici nikako ne mogu da pomognu. „The Voice of Hind Rajab“ je podsjetnik da je uvijek biti bolje među progonjenima nego među progoniteljima i svjedočanstvo o

nekim borbama koje pripadaju svima nama, ma koliko nas kilometara dijelilo. Zbog toga ovaj film jeste - i treba da nam bude beskrajno važan, i 2025. i zauvijek.

9. IF I HAD LEGS I’D KICK YOU Teško da može furioznije o majčinstvu. U godini kojoj nije falilo filmskih priča o materinskom bijesu („Die My Love“, „Hamnet“), „If I Had Legs I’d Kick You“ Meri Bronstin nametnuo se kao najneapologetskiji prikaz stresa, potiskivanja, zarobljenosti i frustracije majke na ivici nervnog sloma.

Vođena jasnom i preciznom režiserskom vizijom, priča koja počinje kao crna dramedija, te u kojoj lice kćerke glavne junakinje ostaje skoro do kraja ciljano skriveno u jednom trenutku poprima oblik punokrvnog horora. A atmosfera je sve vrijeme toliko intenzivna, da imate osjećaj kao da vas neko satima i danima šutira u stomak.

Na koncu, taman kada pomislite da znate gdje vas Bronstin vodi i da joj se manevarski prostor sužava – ošamari vas u lice neki potpuno novi horizont. Za to je, osim režiserke koja tačno zna što želi i kako da to dobije, ponajviše kriva Rouz Birn. Da nije nje – kraljice pomiješanih osjećanja, savršeno sposobne da vam probudi gađenje i samilost u isti mah, ne bi se ni „If I Had Legs I’d Kick You“ onako glatko premetnuo iz groma u slomljenu strijelu – i ranio vas u onom nezaboravnom finalu.

10. BLUE MOON Velika je to ironija – jedna od najvećih filmskih pričalica 2025. nije stigla da dođe do riječi od drugog, mnogo izvikanijeg filma svog režisera. U inat tome i u slavu Itana Hoka, bravuroznog u koži američkog tekstopisca Lorenca Harta, neka ide Linklejterov „Blue Moon“, a nije da nam nije drago i njegovo divno ljubavno pismo francuskom novom talasu „Nouvelle Vague“.

Ima Linklejter boljih filmova i bez Hoka i sa Hokom (trilogijo „Before“, mi-ti-se-ku-ne-mo), ali „Blue Moon“ je ipak nešto posebno. Čarobno je tu ulovljen razlaz Harta i Ričarda Rodžersa (Endru Skot), jedan od najvećih raskida u istoriji Brodveja, te secirana psiha labilnog a talentovanog umjetnika.

I zaista, dok gledate Hoka kako ispaljuje vatromete od riječi znate da sa Hartom nije bilo iliili. Najtužnija osoba na svijetu, ali i sila prirode koja je mogla da zapali cijelu prostoriju svojim solilokvijumima – to je bilo to klupko kontradikcija. Ulovio ga je i uz Hokovu pomoć raspetljao Linklejter, pretvarajući još jednom svoju – i u našu fascinaciju.

ISPOD CRTE: Sirat, Hamnet, Left-Handed Girl, Bugonia, Weapons, Bring Her Back, Mountainhead, 28 Years Later, Warfare, Deliver Me from Nowhere, Die My Love

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

9

10

INSAJDER

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Warner Bros. Discovery / HBO Max

BIL SKARSGORD O KRVAVOM POVRATKU SVOG UBILAČKOG KLOVNA U HBO MAX

PENIVAJZ JE VELIKO D M

Zlokobno „To“ u nastavku zastrašujuće priče o strahu od odrastanja

islili smo da obožavanje Stelana Skarsgorda ne može da bude veće, a onda smo otkrili da ima osmoro djece, od čega je šestoro već krenulo njegovim glumačkim stopama. Ne zna se ko je uvrnutiji od koga, ali za sada u čudačkom odabiru uloga definitivno prednjače Aleksandr, Gustaf i Bil. Posljednjeg, naravno, najbolje znate iz filmova „To“ („It“, 2017) i „To: Drugo poglavlje“ („It: Chapter II“, 2019) Endija Muskjetija koji ga je i proslavio, a sigurni smo da ste se barem jednom probudili vrišteći i kupajući se u znoju od njegovog Penivajza.

Na radost fanova mladog Skarsgorda, te dva Muskjetijeva filmska hita i kultnog horor romana Stivena Kinga, ove godine mogli smo istinski da uživamo u nastavku priče o njihovom ubilačkom klovnu. Serija „To: Dobro došli u Deri“ („It: Welcome to Derry“) omogućila nam je da se vratimo u prošlost i saznamo bekgraund zlog entiteta koji jede i progoni djecu.

Da je u pitanju prava horor poslastica, bilo je jasno još na početku atmosferične i neapologetske prve sezone, ali tek sada kada je svih osam epizoda otvoreno na striming servisu HBO Max može se bez dileme govoriti o vrhunskom kvalitetu Muskjetijeve vizije. Ipak je najbolja epizoda ispala sedma u kojoj je Skarsgord dobio priliku da približi lik Boba Greja, čovjeka čije je obličje u jednom trenutku odabralo besmrtno i svemijenjajuće „To“.

O toj epizodi u ekskluzivnom HBO insajderu ponajviše i govori Skarsgord, pojašnjavajući između ostalog i zbog čega je odabrao specifičnu boju glasa za Bila, što ga je najviše zabavilo u vezi sa povratkom Penivajzu, te kako tumači zlokobne postupke, želje i namjere entiteta po imenu „To“. Ako ste već pogledali seriju, uživaćete čitajući. No, ako nijeste, pazite se – ulazite u spoiler zonu.

Bile, pričali ste mnogo puta o tome koliko Vam je bila intenzivna i zahtjevna uloga Peni-

INSAJDER

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

EKSKLUZIVNO

HOROR-HITU „TO: DOBRO DOŠLI U DERI“

vajza „Rasplesanog klovna“ u filmu „To“. Kako ste se osjećali kada ste mu se vratili dvije godine kasnije u nastavku „To: Drugo poglavlje“, a kako Vam cijela rola djeluje sada, poslije još jedne višegodišnje snimajuće pauze, u seriji „To: Dobro došli u Deri“?

SKARSGORD: Kada je drugo poglavlje filma došlo na red, bio sam zabrinut. Mislio sam da mi Penivajz neće biti toliko „pristupačan“, da neću tako lako moći da se vratim u njegove cipele.

Ipak, nijesam imao razloga za brigu. Ušao sam u ulogu - odmah. Isto se dogodilo i sa serijom.

S obzirom na to da sam dobro poznavao lik, sve mi se vratilo vrlo brzo i jednostavno.

Penivajz je takav kakav jeste!

Kada uđem u njegove cipele, osjećam se slobodno da improvizujem i radim stvari za koje osjećam da su usklađene s likom.

Prilično mi je lako da uđem i izađem iz njega. Mogu reći da mi se to događa vrlo rijetko. Nikada ranije nijesam imao ulogu kojoj mogu da se vraćam. Bože, koliko je samo vremena prošlo od mog prvog susreta sa Penivajzom…

Prije devet godina snimali smo prvi film.

Kako se osjećate dok ga igrate? Da li je u pitanju mješavina zebnje i straha ili Vam je,

UPI / JIM RAYMEN

DIJETE

Srce i duša knjige, oba filma i serije je priča o djeci, odrastanju i prelasku u svijet odraslih. Penivajz savršeno ide uz klince u tom pogledu, jer je i on samo dijete. Zbog toga i jeste najgori nasilnik kojeg možete da zamislite

11

Bil Skarsgord: Što više slojeva dodate ulozi, to se više udaljite od sebe

pak, vrlo uzbudljivo, možda čak i zabavno da se „pustite s lanca“ kao Penivajz?

SKARSGORD: Hm, teško pitanje. Hajde da to sročim ovako: kada smo počeli da snimamo seriju, nije postojala niti jedna stvar o kojoj sam brinuo. Nijesam osjećao nikakav strah niti zebnju u vezi s likom. Dubinsko istraživanje Penivajzove psihologije obavio sam čim sam dobio ulogu u prvom filmu, tako da mi je serija „To: Dobro došli u Deri“ pala lako, kao neka vrsta povratka u prošlost.

Najviše sam se radovao nastavku saradnje s Endijem i Barbarom. O tome sam većinom i razmišljao. I tako sam se samo pojavio na setu da malo… izigravam klovna. (smijeh) Da li ste i ovog puta, na setu serije, radili s istim saradnicima sa kojima ste snimali i filmove?

SKARSGORD: Da, ponovo sam se udružio s istim timom, recimo sa Šonom Sansomom i Šejnom Zanderom koji su bili zaduženi za protetiku i u Torontu.

Našlo se tu mnogo dobro poznatih lica. Bilo je lijepo i nekako slatko vidjeti ih ponovo nakon velikog uspjeha oba filma, ali i svega što se u međuvremenu svima nama dogodilo u životu.

Prošlo je, kao što smo pomenuli,

šest-sedam godina od završetka snimanja drugog dijela filma.

Kada sam stigao na set serije, uopšte nijesam bio pod jakim emocijama, niti sam razmišljao u fazonu: „O, dragi Bože, ponovo sam Penivajz.“ Mnogo su mi nestvarnije djelovale sve ostale stvari koje su se događale, a ispratile su povratak ulozi. Pitao sam se koliko je zapravo vremena stvarno prošlo, da li je moguće da su u pitanju tolike godine? I jesam li i dalje zaglavljen sa Penivajzom baš tu - u kanalizaciji?

Endi Muskjeti režirao je epizode u kojima je Penivajzov lik najzastupljeniji. Da li ste sarađivali i sa drugim režiserima? Kako ste prošli sa njihovim epizodama?

SKARSGORD: Iako Endi nije režirao pojedine epizode, uvijek je bio na setu kada bi došao red na mene i Penivajza. Da me usmjeri, posavjetuje, pomogne.

To je bilo odlično, zahvalan sam mu na tome zbog toga što ne znam da li bih imao tu slobodu da se posavjetujem s drugim režiserima. Penivajz je na neki način Endijeva i moja beba; nijesam siguran da uopšte želim da ga dijelim s ostalima.

Endi kaže da ste vas dvojica razgovarali o mogućnosti da nastavite sagu još dok ste snimali „To: Drugo poglavlje“,

te da ste tada bili vrlo zainteresovani za Boba Greja, ljudsku formu za koju Penivajz tvrdi da je ima u Kingovom romanu…

SKARSGORD: Da, mnogo smo pričali o tome kako bismo mogli da uobličimo treći dio filma. Svašta nam je padalo na pamet. Veći dio tih ideja na kraju uopšte nije završio u seriji, ali uspjeli smo da ubacimo barem dio nekih stvari koje smo pominjali.

Razmišljao sam kako bi bilo odlično da treći dio filma bude potpuno drugačiji od prethodnih.

Zamišljao sam nastavak kao interesantni prikvel, kao priču o čovjeku iza maske, kao dubinsko poniranje u bekgraund čovjeka kojeg Penivajz uzima i jede, pa uzima njegov oblik.

Taj neko je, naravno, Bobi Grej.

Malo smo flertovali sa njegovim likom u drugom dijelu filma.

Ipak, na kraju je u seriji završio bitno drugačiji Penivajz.

U šestoj epizodi „Tatina mala djevojčica“ vidimo gospođu Kerš kako koristi djevojčicu sa psihijatrije kao mamac za stvorenje. Ona prepoznaje Penivajza; ubijeđena je da joj je on davno nestali otac.

Međutim, u tom trenutku mi i dalje ne znamo ništa o Bobu Greju, pa čak nastupa i neka vrsta konfuzije onda

INSAJDER

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Warner Bros. Discovery / HBO Max

12

Najubitačnija epizoda posvećena bekgraundu Boba Greja

kada shvatimo da ga se djevojčica – uopšte ne plaši. Što nam možete reći o Penivajzu u ovoj sceni?

SKARSGORD: Ta flešbek scena bila mi je zabavna i zanimljiva zbog toga što se tiče nečega što se dešava spontano, odluke koja se rađa u djeliću sekunde.

Penivajz u tom trenutku skapira ko je ona i automatski postaje svjestan i činjenice da bi mogla da mu bude korisna. Zbog toga i počne da se smije. Mislim da je u toj sceni važno to što uopšte nije pokazao namjeru da bude ljubazan i sladak prema njoj. Penivajz je, jednostavno, veliki kalkulant.

Ne radi ništa što ne ide u korist njegovoj ubilačkoj agendi.

Pravog Boba Greja upoznajemo tek u sedmoj epizodi „Crna tačka“, u kojoj ga vidimo kao jednog od performera u putujućem karnevalu koji posjećuje Deri 1908. godine. Morao je imati Vaše lice, s obzirom na to da „To“ kopira njegov izgled, ali njegova kosa, glas, pojava – sve je bitno drugačije. Koliko ste imali slobode pri kreiranju Bobovog lika?

SKARSGORD: Uopšte ne mislim da Bob liči na mene! Ako se sjećate, njegova fotografija pojavila se u filmovima, pa smo protetiku sa sve velikom ćelavom glavom i lažnim obrvama pravili po uzoru na to kako Bob izgleda na toj fotki. Njegov izgled zadržan je i u flešbekovima u seriji.

U drugom dijelu filma postoji

scena u kojoj se Penivajz praktično šminka krvlju po licu kao Bob Grej. Tu smo uspjeli da malo zavirimo u to kako izgleda čovjek od kojeg je prekopirao tijelo, ali nijednom nijesmo stvarno vidjeli kako je stvarno izgledao, kako se ponašao i govorio, ko je zapravo bio. Sve što smo imali do serije bila je ili samo Bobova fotografija ili „To“ koje koristi njegovo tijelo da uplaši svoj plijen.

Jedno od velikih otkrovenja serije tiče se toga što Bob Grej uopšte nije zloban i zao. On je zapravo vrlo tužan i depresivan čovjek. Ima malu kćerku, za koju se kasnije ispostavlja da će odrasti u gospođu Kerš, pa nas donekle i zatiču svi ti nježni momenti koje djevojčica dijeli s ocem dok, recimo, priprema klovnovski kostim da bi mu se pridružila na sceni kao Perivinkl, klovnica koju je igrala njena pokojna majka…

SKARSGORD: Tu scenu u scenariju ispratio je opis poput: „O, kako je on samo drag i nježan otac…“ Bob je predstavljen kao nevin, dobar čovjek koji je izgubio ženu. I da, kada sam je pročitao, bio sam uvjeren da voli svoju kćerku, ali ipak nijesam želio da ga svedem na prostu, reduciranu verziju ljudskog bića.

Osim što je drag otac, Bob je i alkoholičar. I mislim da je stvarno jadan ne samo zbog gubitka supruge, nego i zbog toga što je izgubio i volju da radi. U jednom

trenutku bio je dio velikog cirkusa i šatora, a sada mu je karijera svedena na mali, ne tako dojmljivi putujući karneval. Dakle, kad se sve sabere, Bob uopšte nije srećan tamo gdje jeste.

Možda ima kćerku koju voli, ali izgubio je ženu i previše pije.

Postoji nešto smiješno u tome koliko Bob umije da bude sarkastičan i ogorčen. To se stvarno osjeća u rijetkim scenama u kojima smo imali priliku da ga predstavimo takvog. Bob je, dakle, potpuno drugačija zvjerka.

Nije ni nalik Penivajzu.

U sedmoj epizodi dobijamo i flešbek iz 1908. u kojem vidimo kako Bobova klovnovska tačka privlači pažnju stvorenja. „To“ ga gleda iz prikrajka uzevši formu vrlo zlokobnog dječaka…

SKARSGORD: Bilo mi je zaista prezanimljivo da glumim Boba Greja koji glumi Penivajza. Kada sam ušao u to, pomislio sam: „Kako bih zapravo mogao da dočaram i izvedem ljudsku verziju klovna?“. Jer nije to nimalo demonska stvar, nego nešto što demonska stvar oponaša.

Može se reći da ste nas sve iznenadili u sceni u kojoj otvarate vrata pozornice, pa se pojavi novo lice sa poznatom šminkom – ali se vidi i ćelava linija klovnovske kape.

SKARSGORD: Radnja se odvija početkom 20. vijeka, tako da sam tu ciljao na neku vrstu vodviljske mimkrije.

Zabavio sam se osmišljavajući tu scenu. Bilo mi je, jednostavno, prezanimljivo zbog toga što mi je dio Bobovog lika ostajao nedokučiv. Sjećam se da sam tada pomislio: „Okej, sada glumim Boba Greja.“ Ali tu ipak Bob glumi Penivajza; to je njegova klovnovska izvedba.

Dakle, bilo je slojeva koje je valjalo istražiti i dočarati. Što više slojeva dodate ulozi, to se više udaljavate od sebe.

Bob Grej je zapravo prilično smiješan klovn. Ne postoji ništa zlokobno u vezi sa njegovim performansom. Izvodi šou koji je namijenjen baš za djecu.

SKARSGORD: Da, postoji nešto slatko u njegovoj igri. Mislim da je Bob zapravo umjetnik koji stvari iz ličnog života pretvara u zabavu. Na sceni možete da vidite i osjetite čak i njegovu tugu zbog preminule supruge; i to se osjeća u toj prilično bizarnoj klovnovskoj predstavi. No, čini se da se to djeci sviđa – i to je poenta. Cijela suština ogleda se u tome što „To“ vidi da taj klovn privlači klince i smatra to vrlo korisnim za sebe.

Na kraju klovnovske predstave, Bob Grej okreće se i osmjehuje publici - i to je samo običan osmijeh. Ipak, mala lutka šumskog stvorenja pored njega takođe se okreće… I ima dva ekstra velika zuba kao njegova verzija Penivajza.

SKARSGORD: Tako je. Namjerno smo ubacili gofera koji ima žute oči i zečje zube. Jer, u toj

INSAJDER

sceni, „To“ zaposijeda i gofera i čovjeka.

Bob Grej ima vrlo specifičan, čak muzikalan način govora. Na neki način podsjeća na glumca Vilijama K. Fildsa. Što možete da nam otkrijete o njegovom glasu, zbog čega ste izabrali takav manir govora?

SKARSGORD: S obzirom na to da se radnja odvija 1908. pomislio sam da bih mogao da se poigram sa tom erom i Bobovim glasom. Gledajući u njegove fotografije, razmišljajući kako je mogao da zvuči, odabrao sam taj staromodni manir. Njegov precizan bekgraund nije nam poznat, ali znamo da je iz prohujale ere, te da mu glas mora biti suv i hrapav zbog mnogo cigareta. Kada sam sve to posložio došao sam do konačnog razrješenja kako bi mogao da zvuči.

Te famozne noći „To“ se približava Bobu u obliku jezivog dječaka i pokušava da ga namami u šumu. No, on je na puš-pauzi. Bob pije piće i dimi cigaretu, pa mu razdražljivo odgovara: „Zar ne vidiš da sam zauzet?“. Odrasli obično ne reaguju tako kada im izgubljeno dijete traži pomoć, zar ne?

SKARSGORD: Da, zbog toga mi se ta scena i dopada. U skriptu je, pak, bilo zapisano da Bob treba da bude zabrinut za dječaka, baš kao tipični odrasli koje pominjete. To mi se nije svidjelo. Rekao sam: „Ma, nema šanse.“

Znate, ovaj tip uopšte ne voli djecu. Na pauzi je, pije viski, puši – ne želi da ga iko uznemirava. Uostalom, radnja se tiče 1908; mislim da odrasli tada uopšte nijesu bili poznati po ljubaznosti prema čudnoj djeci koja izgledaju kao beskućnici.

Od svih scena u seriji, ta je uspjela da me najviše nasmije što se tiče izvedbe. Bob Grej mi je tu prilično zabavan.

Nakon što je „Crna tačka“ spaljena, Penivajz se ponovo susreo sa gospođom Kerš, ovog puta decenijama nakon što ga je vidjela u bolnici. U toj sceni ona nosi kostim klovnice Perivinkl i još misli da joj je on izgubljeni otac. Ipak, Penivajz je ovog puta ne zavodi. Zbog čega?

SKARSGORD: Penivajz je tu već došao do tačke kada je ukapirao da mu ona više nije korisna. Zbog toga ga nije briga, čak i postaje vrlo zloban prema gospođi Kerš. Zato joj i otkriva da je zapravo (smijeh)… pojeo njenog oca. Nazovite me uvrnutim, ali i to mi je bilo superzabavno.

Na kraju sedme epizode Penivajz zapada u stanje mirovanja 27 godina, ali budi se prerano nakon što se otključaju metafizička vrata koja ga vežu za teritoriju Derija. Vidimo ga kako izlazi iz bazena, a sve ispod njegovog nosa obojeno je u grimizno od krvi koju je upijao.

Zbog čega je tu odabran njegov novi „račvasti“ izgled?

SKARSGORD: Endi je želio da Penivajz u seriji izgleda drugačije nego u filmovima.

Ne postoji dublji odgovor, to je otprilike to. Postoje neke suptilne razlike. Penivajz, recimo, izgleda malo starije. Perika mu je drugačija. Odjeća je u suštini ista, ali kada se probudi iz hibernacije vraća se potpuno crven.

Dakle, ako želite da se maskirate za Noć vještica baš kao Penivajz iz serije, bićete obojeni u crveno od gornje usne do brade.

I onda će svako ko vas vidi znati o čemu se radi, tj. da vam je kao referenca poslužila serija „To: Dobro došli u Deri“, a ne film „To: Drugo poglavlje“. Čini se da mnogi zaboravljaju da „To“ zapravo nije klovn, nego bezoblični entitet koji može da mijenja

13

HBO Max

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Poster jedne od najgledanijih ovogodišnjih serija na servisu HBO Max

oblike. Zbog čega mislite da toliko voli i fura Penivajzov identitet?

SKARSGORD: U Kingovoj knjizi ne postoji objašnjenje, samo piše da je Penivajz njegov omiljeni oblik. A koji je njegov pravi oblik? Ne znam, nijesam siguran ni da je to onaj pauk.

Penivajz je zasigurno obličje u kojem „To“ izuzetno uživa. Čini mi se da taj klovn čije obličje uzima - čini da se osjeća kao najzločestija vrsta nasilnika. To je ono što misli da je najzabavnije. Zbog toga mi je uvijek bilo važno da dočaram to nešto životinjsko što nosi u sebi, tu stvar koja samo želi da bude nahranjena.

Opet, osim što je zvijer, „To“ je i neka vrsta istinski izopačenog šaljivdžije. Možete to vidjeti i u seriji. Ti su mi djelovi i bili najsimpatičniji za igranje. „To“ je beskonačno, vječno i na neki način vrlo usamljeno biće. Nije ljudsko, pa možda čak i nema psihologiju koju bismo mogli do kraja prokljuviti i razumjeti. Ali, da

li je dio onoga što pokreće ovo čudno čudovište - želja da uzburka stvari i izazove kaos jer mu je… dozlaboga dosadno? I samo želi da se zabavi?

SKARSGORD: Mislim da jeste. Čini mi se da je „To“ vrlo djetinjasto biće. Ako ste čitali knjigu, vjerovatno se sjećate poglavlja u prvom licu, po kojem i možete da vidite da je „To“ poput ljutitog djeteta koje samo želi da jede i spava.

Srce i duša knjige, oba filma i serije je priča o djeci. O odrastanju i prelasku u svijet odraslih.

Penivajz savršeno ide uz klince u tom pogledu. Koristi djecu jer imaju najviše mašte i lako se uplaše, što obožava, ali i „To“ je svojevrsno dijete. Zbog toga i jeste najgori nasilnik kojeg možete da zamislite.

Trudim se da taj djetinjasti aspekt lika što češće koristim. Znate ono, kad stane i samo se smije.

I ništa više. Samo ti se smije. „To“ je zaista bolesni gad.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

14

DOMAĆICA filmfestival.me

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

P

IPAK SE OKREĆE

rojektor se, ipak, okreće: da crnogorski filmovi ne moraju da budu svedeni na nivo „incidenta“, te da se i ovdje može stvarati kada se domaćim filmadžijama stvore uslovi za rad pokazala je 2025. godina. Samo na Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu u okviru glavnog takmičarskog programa prikazano je osam naslova sa „CG“ predznakom (pet većinskih i tri manjinske koprodukcije), kao i dva dugometražna dokumentarca posvećena velikanima naše kulture – „Vude, ti si pobijedio“ Senada Šahmanovića o Dušanu Vukotiću i „Čovjek lavina“ Slobodanke Radun o Dragoljubu Đuričiću.

Od većinskih nacionalnih produkcija u Novom gledali smo: „Otapanje vladara“ Ivana Salatića, „Obraz“ Nikole Vukčevića, „Vidru“ Srđana Vuletića, „15 i po“ Milivoja Miša Obradovića i „Rodu“ Ise Ćosje. Od manjinskih, u programu festivala našli su se „Yugo Florida“ Vladimira Tagića, „Bijelo se pere na 90“ Marka Naberšnika i „Paviljon“ Dina Mustafića.

Osmorka iz rekorderske godine za crnogorski film imala je da nam kaže štošta. O paradoksima, bizarnostima i gušenju u maloj sredini, bolesti i smrti, okovima tradicije i običaja, sazrijevanju i identitetu…

Naročito o identitetu. I svim tim (ne)vidljivim silama koje oblikuju sve nas, htjeli ili ne, vraćajući nas tom vječitom pitanju ko smo, što smo, šta želimo, čemu težimo, od čega bježimo, đe se vraćamo kada svaki plan bjekstva propadne.

Svi ovi filmovi ponudili su festivalskoj publici nešto vrijedno i zanimljivo, ali naravno – imamo favorite. „Otapanje vladara“, koje je svjetsku premijeru dočekalo u Roterdamu, ostavilo je najjači i najkompletniji utisak o autorstvu

Kadrovi iz filmova koji su obilježili festival u Novom

i zacementiralo utisak da Salatić o(p)staje kao jedan od najpromišljenijih domaćih režisera.

Film „15 i po“ priča je za sebe, te divan dokaz koliko su nam potrebni filmski zanesenjaci poput Miša Obradovića da otključaju neka pitanja sa kojima se svi nosimo, a nikako da ih vidimo na velikom platnu. Napokon smo im posvjedočili, i to u filmu koji je skockan sa malim, gotovo mizernim budžetom – i mnogo, mnogo srca i duše.

U atmosferičnom filmu „Obraz“, odabranom za nacionalnog kandidata za Oskara, sa Vukčevićevim junacima prolazili smo iste moralne dileme i vrtloge rata koji, nažalost, i dalje djeluju relevantno, ne samo na našim prostorima.

I svjedočili nekim starim, opet, još aktuelnim okovima tradicije i usuda male sredine u „Rodi“ Ise Ćosje. I to ne samo na velikom platnu, nego i u stvarnosti – zbog

bruke koja je pukla sa sprečavanjem prikazivanja na Džada film festivalu. Nego, da ne mračimo prazničnu atmosferu.

Povoda za praznovanje svakako ne fali; dala nam ga je i Tagićeva „Yugo Florida“ duboko ličnom pričom o gubitku u kojoj je Andrija Kuzmanović ostvario najzreliju rolu karijere. Šteta je što na Kanli-kuli nije prikazna uz „Oče naš“ njegovog stalnog saradnika Gorana Stankovića, ali – dogodine.

Nadamo se da će i ova manjinska crnogorska produkcija, nakon svjetske u Torontu, 2026. dočekati i domaću premijeru.

Još čekamo i nacionalnu premijeru manjinske koprodukcije „Život u ritmu“ Amerise Baste, a u međuvremenu slavimo i činjenicu da je RTCG uhvatila zalet i ušla u kontuiranu originalnu produkciju, pa je 2025. proizvela i igrani film „Potop“ Dušanke Belade. A ove godine, uz podršku Filmskog

centra Crne Gore, premijeru su dočekali i dokumentarac „Soul of Podgoričanos“ (Vladimir i Danilo Pendo), te kratkometražni filmovi – animirani „Uroš“ (Mato Uljarević) i igrani „Ovo nije Kika“ (Tamara Pavićević) i „Blue“ (Nemanja Lakić), kao i dva ostvarenja Branislava Milatovića, „Lavež“ i „Ada“ (korežija s Ilijom Đurovićem).

Sve u svemu, sa „Crnom trubom“ Bojana Stijovića i „Sobama“ Pavla Simonovića čije premijere čekamo tokom 2026, te sa crnogorskim dokumentarcem „Planina“ Biljane Tutorov i Petra Glomazića koji će biti lansiran već 26. januara na Sandensu, imamo čemu da se radujemo. Crnogorski film se, ipak, okreće; više nije „slijepo crijevo“ regionalne kinematografije. Uz želju da grabi dalje naprijed, sve što mu poželjeti možemo za Novu godinu jeste – kontinuitet.

M. I.-N.

DOMAĆICA

K

HOTEL***

Nikola Đuričko u TV komediji Ivana Marinovića

otvara prostor da zablistaju i drugi članovi ekipe, pa se jasno osjećaju radost stvaranja i uživanje u cijelom kreativnom procesu.

Jasno je i da „Hotel***“ ima potencijala da se nastavi, te da ima prostora za razigravanje koncepta i još bitaka s apsurdima balkanske stvarnosti.

U tom smislu, valjalo bi samo pojačati vjeru u publiku i ironičnu oštricu serijala. Najbolje epizode ipak su one u kojima

PROJEKAT VILLANELLE

R

etro, elektropop oblanda, kao lijepa priča za budućnost. Na primjer, crnogorske muzike - i autorstva naših muzičara. Nepredvidivog, slojevitog, kakvog se ne bi postidjeli ni na regionalnoj sceni.

Najjače od svega, to autorstvo 2025. demonstrirali su tipovi koji nijesu primarno muzičari. Za Nemanju Bečanovića čuli ste, prije svega, kao za filmskog autora; gomilu albuma u grandži projektu Bad Taste nećemo pominjati... A novinar, pisac, publicista Željko Milović odavno je važna referenca i čuvar plamena tako osobene barske al-

Omot najosobenije domaće ploče iz 2025.

ternativne scene. I da, autor epohalno važne monografije o crnogorskoj pop i rok muzici u doba stare Jugoslavije. Šta je njihov Projekat Villanelle i šta je taj EP „5+1“? Pa, prije svega generacijski zeitgeist, hronika svakodnevice i

15 A. Krstović/ Prva

Istina je, kvalitet epizoda varira, a neke malo teže trpe format trajanja od 45 minuta, koji je svakako neobičan izbor za sitkom. „Hotel***“ bi profitirao od malo surovije montaže i zasigurno bi djelovao kompaktnije i pronicljivije da je Marinović bio zadužen i za cjelokupno pisanje. Opet, serija nosi toliko vedrog duha i dobre energije da predstavlja pravo osvježenje ne samo za domaći, nego i za regionalni pristup TV komediji. Đuričko i ekipa, vođeni Marinovićevim razigranim režiserskim odlukama, uspjeli su da pretvore naslovni hotel u štosnu i dobronamjernu metaforu o našoj i komšijskoj stvarnosti, praktično pretvarajući seriju u Balkan u džepnom izdanju. Gomila apsurda, paranoja, strahova, želja, ambicija i iluzija vrti se kroz 15 epizoda, sve vrijeme budeći simpatije za likove.

I ogromni glumački ansambl, kao i humor, zna da varira, ali Đuričko je lijepak koji sve drži na okupu. Regionalni superstar drugarski velikodušno

se ne zazire od političke korektnosti, te u kojima Marinović i cijela ekipa iza i ispred kamere udaraju mnogo provokativnije.

Regionalna TV produkcija je jaka i intrigantna, ali ne toliko u domenu komedije koliko u drugim žanrovskim oblicima.

Tako da tu treba čekati „Hotel***“ i to tražiti od njegove kreativne ekipe – da se izbori za zdravu dozu političke nekorektnosti i za sebe i za komediM. I.-N. je koje dolaze.

Privatna arhiva

ada nam je Nikola Đuričko dao ekskluzivni intervju u prošlom novogodišnjem specijalu Objektiva, nije se šalio: samo su još vanzemaljci falili, da malo svrate i pojačaju ludilo u seriji „Hotel***“ Jelene Volf i Zorana Lisinca.

Prva televizija tokom 2025. emitovala je svih 15 epizoda prve sezone sitkoma koju je režirao Ivan Marinović. Ako ste neku propustili, ništa ne brinite – sve su dostupne na dailymotion.com. I praznici su možda čak i najbolje vrijeme da vas Đuričkov ćić-ludi upravnik Deki uvuče u vrtlog svoje krvničke borbe za opstanak naslovnog hotela pred zatvaranjem.

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

svih tih barskih dana - u našem vremenu. Po mnogo čemu, takođe je i refleksija samoće u vremenu otuđenja; kada čujete to „Pomiluj mene, more… I kući vrati me“ u pjesmi „Umoran“, biće vam već sve jasno.

Za takve tipove, „Signali“ u završnici (sasvim pasionirana Nemanjina igra na retro sintisajzerima, kojima je negdje između četiri i pet decenija) pokazuju i osvjetljavaju put ka sigurnoj luci. I šapuću kosmički bitnu priču o spokoju mjesta koje za njih dvojicu može biti samo Bar. Uglavnom i u cjelini ovog EP albuma teško da ćete čuti ljepšu posvetu gradu odrastanja i zrelosti.

Daleko od toga da je to isključiva ili pretjerano dominantna tema albuma. Neke lagano možete naslutiti i iz samog imena projekta - sasvim štosno i nepretenciozno, po onoj maznoj i ubitačnoj plaćenoj ubici iz serije „Killing Eve“… Pa i ta lepršava romantičnost u Željkovim stihovima nešto je što, opet, bez greške pripada isključivo barskom duhu.

U zemlji čija je kultura u javnosti akutno podgoricentrična poželjeli biste da ove pjesme čujemo i na nastupu njih dvojice.

Taj promišljen, autentičan glas i odziv iz Bara, njihovog pristana i luke, kao zalog dijeljenja i komunikacije, u skučenoj i učaurenoj sceni muzičke Crne Gore. S. S.

16

FILMSKI PRESJEK

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

CRNOGORSKI REŽISERI IZDVAJAJU NASLOVE KOJI

IVAN MARINOVIĆ Što se tiče filma godine, vjerujem da neću biti usamljen ako istaknem „One Battle After Another“. Svaki Andersonov naslov događaj je sam po sebi, ali čini mi se da je ovoga puta uspio da iznenadi i one koji najbolje poznaju njegov opus. Možda zato što je „Inherent Vice“ (2014), njegova prethodna adaptacija Tomasa Pinčona, iznevjerila očekivanja, pa se malo ko nadao da će „One Battle After Another“ biti tako ubitačan film.

Glumačka ekipa je briljantna: Leonardo Dikaprio, Šon Pen, Benisio Del Toro, Tajana Tejlor, Infiniti Čejs i ostali, a film, koji nominalno pripada žanru akcione komedije, isporučuje humor, apsurd i grotesku skoro

u svakom kadru. Istovremeno gradi distopijsku sliku buduće Amerike kojom neskriveno dominiraju neonacističke strukture, što predstavlja jasnu kritiku Trampove administracije i njenih ideologa.

Ipak, iznad svega me impresionirao Andersonov ritam: maestralan tempo i besprekorno vođena dramska tenzija kroz punih tri sata. Ta sigurnost u pripovijedanju za mene je ultimativni filmski kvalitet; tu vrstu intenziteta i emocije i tenzije u kadru mogu da izgrade samo najbolji.

Godina je bila bogata za crnogorski film, ali čini mi se da jedan nepravedno prolazi ispod radara: „15 i po“. Mišo Obradović svima je poznat kao uspješan glumac, pa sam bio iskreno radoznao kakav će biti njegov rediteljski rukopis. Ispostavilo se da je snimio izrazito duhovit, nježan i iskren film - onakav kakav može da potpiše samo istinski filmski zanesenjak.

Film „15 i po“ hrabar je u rediteljskim odlukama i originalan u kvazidokumentarnom pristupu iz kog crpi mnogo uzbudljivih rješenja, a pritom ne gubi komunikativnost i potencijal da zabavi široku publiku. Naročito se izdvaja i po tome što u njemu blista čitava plejada mlađih crnogorskih glumaca koje je Mišo fantastično vodio.

Ivan Marinović

Marija Perović

a ni raznovrsnošću žanrova od gerilskog indi-filma, do klasičnog narativa, preko arthausa… Ove godine je na festivalu u Herceg Novom bilo jako dobro biti crnogorski stvaralac.

U fašističkoj, primitivnoj i ratnoj godini izdvajam dva filma koja su me navela da mislim o svemu iz 2025. „Otapanje vladara“ Ivana Salatića, premijerno prikazano u Roterdamu, od prvog do posljednjeg kadra nevjerovatno

je promišljeno (namjerno ne pišem vizuelno, jer je to svima jasno), duhovito a tužno, drugačije, filozofsko, magično.

Ovaj slow movie uvukao me je u priču o tome zašto se otapamo identitetski, kulturološki, civilizacijski… I zbog čega na knjige reagujemo žabama. I, na kraju, zašto udavimo sopstvene prosvjetitelje zbog bitaka i pušaka.

Drugi film je „One Battle After Another“, jedan od najozbiljni-

europeanfilmawards.eu

A

ko mislite da ove godine nijeste pogledali dovoljno filmova, ne brinite – domaće filmadžije čuvaju vam leđa. Devetorica crnogorskih režisera i jedna režiserka čitaocima Objektiva predlažu čak 25 naslova iz godine za nama na koje i te kako vrijedi obratiti pažnju.

Svega pet filmova ponavlja se na pojedinačnim listama prijedloga na kojima se našlo sve i svašta, od najvećih kino-hitova do skrivenih festivalskih dragulja.

I, ne manje bitno, tu je i mnogo regionalnih i crnogorskih naslova u godini koja je bez sumnje bila sjajna za nacionalnu kinematografiju.

Pročitajte prijedloge, sigurni smo da ćete pronaći nešto za sebe. I ko zna, možda čak i ući u 2026. sa jednim od predloženih filmova.

Primož Korošec

Dio domaćih filmadžija tvrdi da je Igor Bezinović izgradio film koji preispituje pitanja identiteta, političke zanesenosti i kolektivnih mitova – onih koji su nekad oblikovali, ali i danas tiho određuju naš društveni pejzaž

Dušan Todorović

ČETIRI GLASA ZA „FI

MARIJA PEROVIĆ U neradosnoj 2025. najviše me je obradovalo čak pet crnogorskih dugometražnih igranih filmova. Ni mnoge veće, značajnije i utemeljenije kinematografije ne mogu da se pohvale tim brojem,

Kadar iz Bezinovićevog slojevitog filma „Fiume o morte!“

FILMSKI PRESJEK

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

SU OSTAVILI NAJJAČI UTISAK

Privatna arhiva

Privatna arhiva

Privatna arhiva

IUME O MORTE!“

Nikola Vukčević

Bojan Stijović

Pavle Simonović

jih kandidata za Oskara, neophodan u antimigrantskoj, mrziteljskoj, fašističkoj 2025. godini.

Jasan, duhovit, ciničan - ne zbog režiserskog odnosa prema djelu, nego zbog likova, karaktera, događaja – ovo je film u kojem je sve ono što živimo pronašlo svoj narativni rukavac. Pritom je i savršeno precizno sklopljen, čemu Pol Tomas Anderson nije uvijek sklon. Remek-djelo i za široku publiku.

Ta dva filma tjeraju na preis-

pitivanje sopstvenih odgovornosti i nepostupaka. Iako su potpuno različita, oba me navode (bez patriotske protekcije u slučaju prvog) da izađem iz 2025. s onim otrcanim motom - da umjetnost može da promijeni percepciju. Da ne može, ne bih bila tako sigurna da ćemo 2055. ovu godinu na izmaku pamtiti samo po zlu (lokalnom i globalnom), već i po nekim autorima koji su na različite načine rekli: „Ne pristajem na ovo.“ I za kraj, dobitnik Srebrnog lava u Veneciji. „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije, djelo koje izaziva bol u želucu i svakom dijelu tijela, bez ijednog kadra koji bi zaslužio oznaku „za 18+“. Snimak telefonskog razgovora ljudi iz palestinskog „Crvenog mjeseca“ sa šestogodišnjom djevojčicom zarobljenom između leševa svoje porodice u automobilu preko puta kojeg su izraelski tenkovi, dok uz koordinaciju svih službi pokušavaju i ne uspijevaju da je spasu - nagrađivanoj režiserki poslužio je kao povod da napravi doku-dramu kao rekonstrukciju događaja koji je trajao nekoliko sati.

Velikim majstorstvom autorke, ne zanemarujući inkorporiranost autentičnog snimka, preko portreta ili krupnih plano-

va aktera u jednom prostoru, gradi se tenzija koja nas dovodi do mučnine u kojoj sve postaje beznadežno. Kroz briljantnu analizu karaktera vođenih užasavajućom situacijom, potiru se i smisao i nada. „The Voice of Hind Rajab“ je film za djecu iz Gaze, ali i za svu djecu svijeta. Trebalo bi ga uvesti kao obaveznu lektiru o nepristajanju na čovječanstvo kojeg smo dio. Jer 2025. godine nije smjelo da postoji ili da se čuje „Ne tiče nas se“ zato što većina može da bude glas koji uzalud moli „Spasite me“.

NIKOLA VUKČEVIĆ U ovakvim okolnostima, tradicionalno govorim o crnogorskom filmu. Ova godina bila je jedna od produktivnijih za domaću kinematografiju, sa nizom naslova koji su dočekali svjetsku ili nacionalnu premijeru. Od većinskih crnogorskih produkcija prikazani su: „Vidra“ Srđana Vuletića, „15 i po“ Milivoja Miša Obradovića, „Otapanje vladara“ Ivana Salatića i „Roda“ Ise Ćosje, uz moj „Obraz“.

Nacionalni javni servis TVCG započeo je intenzivniju produkciju, što dodatno podiže dinamiku čitavog sektora. Standardi u dokumentarnom filmu takođe rastu, a posebno sam zadovoljan onim

17

što je ostvario Senad Šahmanović sa filmom „Vude, ti si pobijedio“. Ohrabruje i prisustvo mladih autora na međunarodnoj sceni, recimo, Andrije Mugoše, čiji se film „Pu spas za sve nas“ našao u programu „Baltic Event Works in Progress“ u Talinu.

Zajedno, ovi iskoraci ukazuju na snažan i obećavajući trenutak za crnogorski film.

BOJAN STIJOVIĆ „No Other Choice“ Parka Čanvuka jedno je od najintenzivnijih filmskih iskustava protekle godine, djelo u kojem je s izuzetnom preciznošću prikazano kako pojedinac može biti gurnut preko ivice. Režiser oštro kritikuje moderne kapitalističke mehanizme, društvo u kojem se ljudska vrijednost mjeri produktivnošću, a solidarnost i empatija postaju rijetka privilegija.

Režija je impresivna, sigurna, precizna i kontrolisana. Ritmično stezanje narativa stvara osjećaj neprekidnog pritiska, a spajanje crnog humora i brutalne realnosti je besprijekorno. Li Bjung-han donosi slojevitu interpretaciju čovjeka koji tone, ali ne gubi ostatke dostojanstva, dajući filmu emocionalnu snagu. „No Other Choice“ nije samo društvena satira; to je oštar, angažovan komentar o kapitalizmu koji melje pojedince, sistemu koji oblikuje život i moral u skladu sa profitom i svijetu u kojem se granice između žrtve i počinioca stalno brišu.

U filmu „Fiume o morte!“ Igor Bezinović vodi nas u neobičnu, turbulentnu i gotovo nadrealnu epizodu iz istorije – u okupaciju grada Fiume (današnje Rijeke) 1919–1920. pod vođstvom italijanskog nacionaliste Gabrijela D’Anuncija. Međutim, ne pristupa priči kao klasični dokumentarista, već okuplja građane Rijeke, obične ljude a ne profesionalne glumce, i traži da ožive i reinterpretiraju ovu bizarno tragičnu priču.

Bezinović koristi kombinaciju arhivskih materijala, istorijskih činjenica i ironije, pretvarajući prošlost u svojevrsnu punk rekonstrukciju, provokativnu, duhovitu, ali i bolno iskrenu. Vizuelno i stilski, film je izuzetan, kao i hrabrost da se priča ispriča na originalan način, bez uljepšavanja. Ono što je nekad bila dale-

FILMSKI PRESJEK

Privatna arhiva

Privatna arhiva

Beldocs

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Marko Bogdanović

18

Vladimir Perović

Dušan Kasalica

Sead Šabotić

Branislav Milatović

ka istorijska epizoda, danas kroz film dobija živost, slojevitost i aktuelnost. „Fiume o morte!“ predstavlja jednu od najzrelijih i najhrabrijih filmskih refleksija na istoriju, ne samo zato što rekonstruiše događaj iz prošlosti, već zato što kroz kolektivnu priču, kroz grad i ljude, ispituje identitet, političku mitologiju i način na koji istorija opstaje kroz sjećanje i kulturu. „Nouvelle Vague“ Ričarda Linklejtera djeluje kao film koji se ne gleda samo očima, već i ritmom. Kao da nas uvlači u svoj tok bez naglih rezova i potrebe da nas „uvjerava“. Linklejter ovdje ponovo pokazuje koliko ga zanima samo srce kinematografije: vrijeme, pokret, ideje koje se sudaraju i prelamaju u ljudima.

Posebno mi se dopada način na koji otvara dijalog između istorije filma i savremenog trenutka, bez nostalgije, ali sa dubokim poštovanjem. Linklejter uspijeva da duh francuskog „novog talasa“ ne tretira kao muzejski eksponat, već kao živu energiju koja se i sada mijenja, provocira i potiče na razmišljanje.

U njegovoj režiji sve djeluje prirodno, gotovo lako, a zapravo je izuzetno promišljeno. „Nouvelle Vague“ nije omaž, već razgovor prošlosti i sadašnjosti, između onoga što je film bio i onoga što sada može biti.

film koji provocira, preispituje i iznova otvara pitanja identiteta, političke zanesenosti i kolektivnih mitova – onih koji su nekad oblikovali, ali i danas tiho određuju naš društveni pejzaž.

Ono što „Fiume o morte!“ čini toliko privlačnim jeste način na koji uspijeva da bude istovremeno duhovit, subverzivan i duboko angažovan. Bezinović vješto spaja elemente satire, performansa i istorijskog filma, pretvarajući arhivski materijal i stilizovane sekvence u uzbudljiv dijalog prošlosti i savremenog trenutka.

Film nije samo pogled unazad, već i ogledalo u kojem se reflektuju savremeni politički rituali, opsesije i zablude.

Vizuelno, film je razigran i bogat.

Bezinovićev autorski potpis prepoznaje se u slobodi forme, koja filmu „Fiume o morte!“ omogućava da izbjegne klasične žanrovske okvire i postane svojevrsna filmska intervencija – provokativna, inteligentna i snažno autentična.

tnoj, visokostilizovanoj, razornoj satiri na militaristički, ultraortodoksni vrh fašističke države.

Film snimljen baš u toj državi! „Yes!“, Nadav Lapid.

U „Apocalypse in the Tropics“, Petra Košta bolno promišlja zastrašujuću vezu evangelističke crkve i radikalne desnice u Brazilu. (A mi, jesmo li baš svi slijepi i nijemi na importovani klerofašizam!?)

Okorjeli zločinac-u-ime-režima – u rukama svojih žrtava žednih osvete! Ne, nije slika iz crne Srbije, nego savremeni Iran i novo promišljanje stare moralne dileme: „Zlo činiti od zla se braneći“.

Džafar Panahi, uprkos režimu, incognito, u samom Iranu snimio katarzični film o iskušenjima i limitima čovječnosti: „It Was Just an Accident“.

Briljantnom kombinacijom operetske inscenacije i dokumentarne rekonstrukcije (okupacija Rijeke i fašistički čudak D’Anuncio) Igor Bezinović pomijera granice: „Fiume o morte!“. Ma, kakav hibridni film!? Hibridni je rat, motor, biljka… Film!!!

Svijet je mali: „The Things You Kill“, kanadski film sa radnjom u Turskoj, režiser Iranac Alireza Hatami. Maskulinitet, identitet, nasilje kao nasljeđe, femicid…

Kako se sve preslikava: koliko smo mi visoko na toj mapi!

Pati majka, pa oplemenjuje svoj bol („Hamnet“ Kloi Džao). Pate sve žene, i pokorne i pobunjene, u „All We Imagine as Light“ Pajal Kapadije. „Sorry, Baby“ – mali veliki film.

Bolno jednostavan. Ono o čemu je u nas stidno pričati: seksualna trauma i kako je prevazići. Eva Viktor doziva „Lavandu“ Mateje Raičković…

Na neviđeno: „The Voice of Hind Rajab“. Znajući dva prethodna filma Kauter Ben Hanije i vidjevši sadržaj ovoga, znam da uranjamo u duboko propitivanje patnje, smrti, rata, dižući, kroz patnju nevinog djeteta, još jednom glas protiv sprovoditelja genocida nad Palestincima.

Moćan debi Georgija M. Unkovskog: pate, bune se i razbijaju okove dvoje mladih. „DJ Ahmet“ – koliko civilizacijske pobune i čistog duha u ovom klešu tradicije i modernosti… …Gledam svijet, a mislim o nama…

PAVLE SIMONOVIĆ Igor Bezinović, poznat po sklonosti ka hibridnim formama i istraživanju odnosa fikcije i dokumenta, u filmu „Fiume o morte!“ rekreira događaje iz vremena D’Anuncijeve okupacije Rijeke, ali ne kao čistu istorijsku rekonstrukciju. Umjesto toga, gradi

VLADIMIR PEROVIĆ Patnja, nesreća, stradanje, jad.

Ljudsko zlo. Sudbinsko zlo. Bol. Svjetski bol… To je bila ‘25. U životu. I na filmu… Pate svi. Ali mnogo više žene…

Patnja je preblaga riječ. „No Other Land“ – bjelodana jasnoća; država Izrael – 80 godina genocida nad Palestincima. Autori: Jevrej i Palestinac zajedno! Vrhunac ljudskosti. Urlik do nebesa.

(A naš urlik!? „Sto hiljada Turaka…“ – pali, ruši, ubij…)

Pati i žena klovna-zabavljača jer nije spremna da, kao on, proda čovječnost za mrvicu lagodnosti udijeljene od pervertirane, krvožedne vladajuće klase u briljan-

DUŠAN KASALICA U dokumentarcu „Mirotvorac“ Ivan Ramljak bavi se Josipom Rajhlom-Kirom, načelnikom osječke policije koji je početkom devedesetih pokušavao da priguši nacionalne tenzije u gradu i spriječi ratni haos, da bi 1991. bio ubijen u zločinu koji ni danas nije do kraja rasvijetljen.

Oslanjajući se na bogat arhivski materijal, autor sklapa filmsku istragu koja podsjeća i hrvatsko i srpsko društvo da ratna prošlost nije završeno poglavlje, posebno ne u vremenu novog rasta nacionalističke mobilizacije i podjela kojima svjedočimo.

Radnja filma „Bog neće pomoći“ Hane Jusić odvija se u dinarskim planinama Hrvatske početkom 20. vijeka: Teresa iz Čilea stiže u kuću stočarske porodice Mitrović s viješću da je njihov najstariji sin Marko poginuo i da je došla da sahrani njegove kosti. Kroz odnos Terese i odbačene Milene, sukob braće Nikole i Ilije, običaj da udovica pripada porodici i sumnje u Teresinu natprirodnost, „Bog neće pomoći“

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

19

imdb.com

Privatna arhiva

FILMSKI PRESJEK

Zoran Marković Zonjo

postaje priča o pritisku zajednice, praznovjerju i traženju izlaza iz unaprijed zadatog života. „Peter Hujar’s Day“ Ajre Saksa je nježan, divan film u kojem se rekreira intervju iz 1974. fotografa Pitera Hudžara (Ben Višo) i novinarke Linde Rozenkranc (Rebeka Hol), a radnja se dešava gotovo isključivo u njegovom njujorškom stanu. Kroz kretanje po sobama, promjene svjetla, zvukove ulice i duge razgovore, naizgled nevažna svakodnevica pretvara se u intimnu, melanholičnu priču o anksioznosti, nadi i prolaznosti, ispričanu sa toliko pažnje i zanata da prerasta u remek-djelo. „Dry Leaf“ Aleksandra Koberidzea tročasovni je film snimljen u 240p na „soni eriksonu“ iz 2008, u kojem otac Irakli traži nestalu kćerku Lisu, sportsku fotografkinju koja je snimala fudbalske terene, prateći trag njenih snimaka. Kroz iste pejzaže koje su posmatrali u različito vrijeme, film postaje emotivna meditacija o odsustvu i pokušaju oca da preko njenih kadrova shvati kako je kćerka gledala svijet. Pikselizovana slika, precizne kompozicije i muzika stvaraju hipnotičan osjećaj sna snimljenog telefonom.

SEAD ŠABOTIĆ Iz mog ugla gledano godinu je obilježio „One Battle After Another“ Pola Tomasa Andersona.

Poradovalo me je prije svega to što se vratio književnom univerzumu Tomasa Pinčona, jednog od mojih omiljenih pisaca. Način na koji je prenio njegovu gustu, paranoičnu prozu na veliko platno, pritom zadržavajući lucidnost i humor, za mene je jedan

Jedna od najluđih scena u kino-senzaciji „One Battle After Another“

od najuzbudljivijih poduhvata savremenog (američkog) filma.

Film posebno izdvaja politički kontekst, provučen kroz tamni, surovi humor. Anderson gradi galeriju likova koji su u mladosti bili oličenje borbe za ideale – poletni, rječiti, tvrdo ukorijenjeni u lijevom političkom senzibilitetu. Potom ih, dosljedno pinčonovski, susrijećemo godinama kasnije: izgubljene, umorne, pretvorene u zavisnike koji više ni sebi ne vjeruju, a kamoli sistemima protiv kojih su se borili.

U toj transformaciji likova prepoznao sam i nešto naše, crnogorsko. Previše često svjedočimo kako se ideali izokreću, kako se ono što bi trebalo da bude plemenito potiskuje pred dnevnim interesima, kalkulacijama i banalnostima. Andersonov film podsjetio me je koliko je društvima i pojedincima lako da izgube kompas, te kako se borba za nešto važno može pretvoriti u vlastitu karikaturu.

Zbog toga mi je i obilježio godinu. „One Battle After Another“ natjerao me je da se smijem, ali i da se nelagodno prepoznam.

BRANISLAV MILATOVIĆ Za mene, „Fiume o morte!“ Igora Bezinovića bio je jedan od onih filmova koji vas zateknu u tre-

nutku kada pomislite da vas dokumentarac više ne može iznenaditi. Izgradio je most između vremena za koje sam mislio da pripada isključivo udžbenicima i sadašnjosti koja još nosi njegove sjenke.

Posebno me dotaklo to što Bezinović ne insistira na velikim gestovima, već strpljivo otkriva kako se istorija taloži u ljudima, gradovima i simbolima. U tom tihom ali upornom razotkrivanju, prepoznao sam onu rijetku vrstu filmske hrabrosti koja vas natjera da svijet oko sebe gledate malo pažljivije. „Fiume o morte!“ je mnogo više od dokumenta – ovaj film je podsjetnik da identitet nije datost, već proces stalnog preispitivanja i razumijevanja.

ZORAN MARKOVIĆ ZONJO Sad već tradicionalno, evo opet kontra opštem mišljenju. Film od kojeg sam mnogo očekivao, a nijesam dobio ništa je „Frankenstein“ Giljerma del Tora.

Na početku želim da se oslonim na Tarantinov stav: postaje pomalo besmisleno gledanje rimejkova, jer jedino originalne priče zaista imaju snagu da pomjere gledaoca. Iako je Del Toro izmijenio naraciju trudeći se da unese

svježinu, iako film nesumnjivo ima mnogo atraktivnih i znalački izvedenih elemenata, cjelina je ipak prilično jalova — bez kapi uzbuđenja. I to ne samo zbog toga što se ista priča filmski rabila posljednjih 100 godina, već i zbog ozbiljnih dramaturških problema.

Del Toro je ponovo iscrtao bajkovit svijet, nalik ilustraciji za luksuzno izdanje knjige. Iskreno, mnogo je strašnije preći vlastiti prag i konzumirati realnost nego gledati ovu sterilnu, gotovo nježnu storiju. Frankenštajn, visok i, usudio bih se reći, čudno zgodan i pametan, djeluje kao lik koji bi bez muke pronašao put do nečijeg srca. Teško je povjerovati da bi takva figura imala potrebu da okonča svoj život, čime se potire suštinska motivacija junaka iz naslova.

Del Toro je već snimio film sa sličnom energijom koji me takođe nije dotakao. „The Shape of Water“ (2017) osvojio je dva Oskara (najbolji film i režija), a opet, kao da ne postoji. Izblijedio je prije nego što je napunio deset godina.

Ne znam kako će „Frankenstein“ proći vremenom, ali jedno sigurno znam: u mojoj kući se više neće gledati.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

20

LISTALICA

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

RUTA 66 NA VELIKOM PLATNU – VJEČNI SIMBOL BJEK

DRUMOVANJE DO AMERIČKOG SNA

Piše: Stojan STAMENIĆ

D

izrovanih seoskih džada. Taj „66“, to je majčinski put, put bjekstva.

Sada, s iskustvom pop-kulture, sa horizontima platna od holivudskih filmova i muzičkim klancima i dolinama od vinila, znamo i to: „Route 66“ ipak je više od bjekstva. Sto godina nakon otvaranja, uoči tog velikog jubileja koji će biti obilježen 2026. godine, to je put nade. I predstavlja sve ono što znači američki san; ono što Amerikance definiše kao slobodne, kao ljude u pokretu, ka promjeni, ka novom.

Teško da ima ljepše i preciznije praznične metafore od one koja duh jedne nacije i taj cijeli „američki način života“ sublimira u dug, tih i siguran put ka okeanu i suncu. Od industrijskog i vjetrovitog Čikaga na početku, ka najljepšoj plaži Los Anđelesa u Santa Moniki.

Tu čeka sve ono što može da zadovolji damar pustolova… I što garantuje i rutu ostvarenja - i siguran prolaz ka porodici, ka voljenima. Drum ka ličnom ostvarenju, kapija najintimnijih

imdb.com

rum ljudi u bjekstvu, to je „66“. Put izbjeglica i odmetnika, od prašine i sve stisnutije zemlje, od tutnjave traktora i sve suženijih rančeva, od spore i sigurne pustinjske invazije na sjever, od vihornih vjetrova koji zavijaju iz Teksasa, od poplava koje zemlji ne donose bogatstvo i kradu joj i ono malo bogatstva što postoji…

To što je veliki pisac Džon Stajnbek pisao u „Plodovima gnijeva“ („The Grapes of Wrath“) prije osam i kusur decenija, to je cijela mitologija jednog druma.

Od svega toga ljudi bježe i slivaju se u „66“ sa svih tih sporednih drumova, sa kolarskih staza i

Nema ljepše i preciznije praznične metafore od one koja duh jedne nacije i cijeli taj „američki način života“ sublimira u dug i siguran put ka okeanu i kalifornijskom suncu

imdb.com

Natural Born Killers

nadanja i snova - i jedno obećanje. Da se ona sloboda, kako god je bilo ko od nas zamišljao i za sebe poželio, može uhvatiti.

Ta Ruta 66 takođe je zaslužna za to što Amerika, što cijeli svijet živi i osjeća ono što modernim generacijama znači road trip.

Drumovanje, kao karakterna i mentalitetska osobina… Nigdje tako raskošno, čežnjivo, pobožno, uzbudljivo i sveto - kao na filmu.

THE GRAPES OF WRATH U nezaboravnoj adaptaciji Stajnbekovog romana, onom velikom performansu vječnog Henrija Fonde u ,,The Grapes of Wrath“ (1940) Džona Forda - taj put porodice Džoud iz ruralne Oklahome ka Kaliforniji

LISTALICA

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

21

mnogo je više od potrage za boljim životom. To je i starozavjetna, biblijska metafora životne i duhovne katarze, poput izlaska žednih i beznadežnih Jevreja iz tumaranja pustinjom.

Ford, filmski pjesnik američkog horizonta, potrudio se da se ključne scene snime upravo na Ruti 66, koje se film i Stajnbekov roman tiču. Pa je taj „majčinski put“ stao u ram od kadrova snimanih u Arizoni, Novom Meksiku, Oklahomi… I Kaliforniji.

Džoudovi u Stajnbekovoj knjizi i Fordovom filmu su oni koje je Amerika suštinski iznevjerila: ratari koji su u naletu rapidne mehanizacije i tokom najžešće ekonomske krize Velike depresije izgubili ono najvrednije, sopstvenu zemlju… Da bi, praktično kao migranti u modernom vremenu, tražili ne sreću i ne ostvarenje, nego koru hljeba i puki opstanak na putu ka Kaliforniji. To je testament i slava istrajnosti onih koji su od života dobijali samo trnje. I na kraju, „The Grapes of Wrath“ je i sasvim zabavna i duhovita proslava američkog duha.

EASY RIDER

Easy Rider Nimalo slučajno i sasvim simbolično: „u sedlu“ jednog čopera, u lavirintu i na drumu kontrakulture šezdesetih, jedne nove Amerike koja traži drugačiju slobodu - sjedi sin nezaboravnog Henrija… Piter Fonda.

Tu, na najljepšem i najslavnijem bajkerskom putovanju na filmu, uz Fondu je i Denis Hoper… A dvojica hipi-bajkera namjeravaju da dođu do izvorišta svega onoga što američka muzika znači u 20. vijeku - do Nju Orleansa.

Taj Hoperov „Easy Rider“ (1969), kod nas poznat po savršenom kreativnom prevodu „Goli u sedlu“, važna je referenca druma, ali i cijele planetarne ere. I film koji je praktično lansirao karijeru Džeka Nikolsona, koji tu igra advokata što će nenadano postati treći i sasvim tragični bajkerski musketar na njihovom drumovanju.

Nema velike teme sa kraja šezdesetih koju taj film ne dotakne: od politike, preko lične slobode i mjere onog šta za bilo koga od nas

znači ostvarenje, do seksualnosti. „Easy Rider“ je američko čitanje onih „novotalasnih“ filmskih postulata postavljenih koju godinu ranije u Francuskoj… I perfektan dokaz da i niskobudžetni film, snimljen za samo milion dolara, može doživjeti uspjeh i vječnost.

LITTLE MISS SUNSHINE Ah, kakva slatkoća od žutog „folksvagen“ kombija na velikom kros-kantri putovanju jedne otkačene porodice. I kakav biser

imdb.com

Ovo je već zicer. „Easy Rider“ je film spram kog se horizonti Rute 66, za sve generacije unazad pola vijeka, najprije prepoznaju!

imdb.com

KSTVA, ALI I SLOBODE, NADE I LIČNOG OSTVARENJA

Little Miss Sunshine

No Country for Old Men

22

LISTALICA

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

od moderne, road trip priče 21. vijeka! „Little Miss Sunshine“ (Valeri Feris, Džonatan Dejton, 2006) je mnogo toga, a prije svega je divno obećanje. Da jedna sedmogodišnja djevojčica Oliv (Abigejl Breslin) može stići i iskazati sebe, potpuno autentičnu i neponovljivu - na običnom takmičenju ljepote u kalifornijskom Redondo Biču.

Ruta 66 je tu poprište onih nezaboravnih scena poput momenta kada cijela ta porodica gura i „zalijeće“ šklopociju od kombija, kako bi uopšte krenula na veliki put. Tako savršeno duhovito i cinično „Little Miss Sunshine“ na drumu priča o tome šta u našem vremenu znači - moderna porodica. I koliko to, u performansu glumačke ekipe sa Stivom Karelom, velikom Toni Kolet, Alanom Arkinom i Gregom Kinerom - može biti plemenito.

Taj i takav film, naravno, dotiče i ključne velike teme našeg vremena - od depresije i traganja za onim što nas zaista definiše, interesuje i motiviše u životu - do prihvatanja sebe samih,

onakvih kakvi jesmo, u svojim i tuđim očima. Sniman u gradiću Flagstaf - na Ruti 66.

NATURAL BORN KILLERS Putovanje ubitačno i ludo, onako kako bi ga samo Kventin Tarantino mogao zamisliti i napisati. „Natural Born Killers“ (1994) Olivera Stouna savršen je u onoj mjeri u kojoj je i jednostavna priča: dvoje ljubavnika, poklopljenih svim i svakakvim traumama iz djetinjstva – eto, masovne su ubice. I žestoko ih slave u medijima.

Prije svega, ova priča koja niz Rutu 66 vijuga od Ilinoisa i Novog Meksika ka Arizoni – žestoka je satira. U njoj bračni par Noks (Džulijet Luis i Vudi Harelson) drumuje u nezaboravnom „dodž čelindžeru“, ubijajući i prosipajući tuđu krv praktično na svakih nekoliko kilometara što im, sasvim ludo, nevjerovatno prolazi skoro tokom cijelog filma.

Ovaj portret nezaboravnog američkog druma stilski i vizuelno sasvim je otkačen. Pa je prije više od 30 godina Stoun oslikao

vrlo jedinstven, frenetičan i skoro psihodeličan filmski jezik…

Koristeći, pritom, i animaciju i gomilu specijalnih efekata koje bismo i dan-danas smatrali inovativnim. Iščašenost kojoj teško možete odoljeti!

NO COUNTRY FOR OLD MEN Ozbiljno, kako bi drugačije mogao da izgleda vestern našeg doba - nego kao „No Country for Old Man“ (2006) braće Koen? I još - kako biste drugačije zamislili personifikaciju čistog, užasnog zla - nego kao Havijera Bardema u toj adaptaciji romana Kormaka Makartnija?

Kao u najboljim filmovima braće Koen: ta velika potraga, igra mačke i miša, jurnjava za strašnim ubicom, anđelom smrti koji odlučuje o tuđem životu običnom „pismo-glava“ igrom - jeste i moderna i cinična studija o sudbini i slobodi izbora. Gdje su svi glavni likovi (pogotovo oni stari kauboji, relikti „prohujalog svijeta“ koje glume Tomi Li Džons i Džoš Brolin) kidani strašnim osjeća-

Posebno mjesto na Ruti 66, njena žila kucavica, jeste „Roy’s Motel & Cafe“. Tu lokaciju prepoznaćete lako u gomili filmova, reklama i nezaboravnih muzičkih spotova.

Mjesto je Amboj, u dolini San Fernando u Kaliforniji, u famoznoj i modernoj mitskoj Mohave pustinji - jednom od najsurovijih kutaka američkog života. I upravo tu, u kafe-restoranu Rojevog motela, sjedi nezaboravni Rutger Hauer koji je jednom minijaturom potpisao, prema mišljenju mnogih, ulogu karijere. I ne, ne radi se tu o jednom od androida sa kraja filma „Blade Runner“ (1982) Ridlija Skota! Riječ je o serijskom ubici i revolveraškom obračunu „oči u oči“ u filmčini „The Hitcher“ (1986) Roberta Harmona.

E sad, pjesme i spotovi. Prepoznaćete Rojev motel u „The Lost Art of Keeping a Secret“ koja je 2000. proslavila veliki kalifornijski bend Queens of the Stone Age! Pa u ušećerenoj baladi „Hero“ (2001) španskog pop superstara Enrikea Iglesijasa. Pa u elektronskoj posla-

pinterest.com

Revolveraš u Rojevom motelu

Sabirni centar mnogih filmova, reklama i muzičkih spotova

stici „This is What It Feels Like“ (2013) Armina Van Burena i Trevora Gatrija… Otprilike će vam to i

najbolje otkriti kako u našem vremenu izgleda i šta modernoj Americi znači Ruta 66.

jem neizbježnosti i prolaznosti…

Ali i onim što je tako precizno verbalizovano u jednom važnom momentu: da život i svijet idu dalje, ne mareći mnogo za bilo čije želje, čežnje ili snove.

Ovo putovanje modernom američkom pustinjom i Rutom 66 efikasno je i cinično rušenje svih narativa o „divljem zapadu“ i „američkom snu“… I to uz tezu da stari heroji u našem vremenu mogu samo da se nadaju uspješnom bjekstvu i šansi da se negdje sklone - nikako ne trijumfu.

Posebno ne trijumfu nad zlom, onako kako ga sije i personifikuje Bardem. Uz ključnu i finalnu scenu „Desert Sands“ motela, snimanu upravo na Ruti 66, u Albukerkiju u Novom Meksiku, iako se u filmu tu govori o gradu El Paso u Teksasu.

CARS Jedna sasvim piksarovska, animirana priča koja je čak trebalo da se zove „Route 66“! Pa je radni naziv promijenjen tokom produkcije kako ne bi bilo konfuzije sa već zaboravljenom serijom iz šezdesetih… I tako smo dobili „Cars“ (2006), koji je pisao, producirao, režirao, dijelom i animirao fantastični Džon Lesiter, glavni baja „Piksara“, te kreator, između ostalih, i „Toy Story“ serijala.

U jednom svijetu antropomorfnih (ili: čovjekolikih!) automobila, Lajning Makvin je onako malo egocentrični, sebični debitant pun sebe i nada se pobjedama na Dinoco 400 šampionatu…

Pa njegov put ka Los Anđelesu, Kaliforniji i finalnim trkama postaje, naravno, mnogo više od samog traganja ka pobjedama. Ipak je i traganje za onim što je zaista vrijedno borbe i zalaganja. Neočekivano, u jednom zaboravljenom pustinjskom gradiću Radijator Springs, u Arizoni. Naravno, na Ruti 66.

Pa tako potcijenjeni Piksarov animirani biser sasvim efektno oslikava šta za jedno dijete može značiti putovanje, traganje za sobom, za ključnim ličnim izborima... A istovremeno je i prelijepa posveta „malim životima“, onim sićušnim mostovima i gradovima koji jedan drum, poput Rute 66, čine nezaboravnim i životnim. I mnogo prije finalnog odredišta, tamo na okeanskoj plaži i pučini

Santa Monike.

MARKETING

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

23

24

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

PRETPRAZNIČNI CIKLUS

BEZ BITKE SE PJESNA NE ISPOJA

Izguslao: Milivoje KRIVOKAPIĆ

Ž

il Skot Heron odavno poruči, Revolucija se neće gledat kući, Uz reklame i TV ekrane, Jer će raja sva vanka da bane.

Tim je stihom zadužio one, Što biraju pravdu da poklone, Poniženim, roblju kapitala, Radnoj klasi, žednoj ideala, Pravednoga svijeta i sreće, U kom niko nikog tlačit neće.

I možda je ta versa istina, Al prkosi joj filmska mašina, Pa se zgodi da iznjedri ona, Novo blago P. T. Andersona, Duh otpora primače nam bliže, Đe u tutnju bitka bitku stiže.

Sad nam valja krenut od početka, Od prvoga napada i metka, Upoznat se sa potajnom vojskom, Što elanom i hrabrošću svojskom, Na državne nepravde udara, Zatočene čupa iz njedara, Imigrantskih gnusnih kazamata, Ta ga vojska ne preza od rata, Protiv silnih i protiv sistema, U kojemu ničeg ljudskog nema.

I odatle poče priča ova, Skupila se grupa tih lafova, Četa mala ali odabrana, I revoluciji skroz odana, Predvodi ih silna Perfidija, Amazonka i ljutita zmija, I velika ljubav još od prije, Dikaprija, kog ćemo kasnije, Bobom zvati, jedva vjerovati, U šta mu se život preobrati.

Probi četa lance i ogradu, Spasi raju, dariva joj pravdu, Perfidija, u maniru svome, Tu ponizi svetost uniforme, Krvoločnog Lokdžoa Stivena, U stvarnosti znanog Šona Pena, Pa bikini zonu mu potpali, Strast divljačku u njemu zapali.

Milivoje Krivokapić: Sebe vidim dok se Bobom bavim, kad za imejl šifru zaboravim

PRETPRAZNIČNI CIKLUS

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

25

Minu vakat, al mnogo ne prođe, Perfidija u nevolju dođe, I Lokdžo se o nju okoristi, Al ne znade da će tu koristi, Imat mnogo manje nego štete, Jer u igru uljegnu dijete.

U sve živo mogu se zakleti, Da svakome osta u pameti, Scena žene u drugome stanju, Što mašinkom tuče ko po pranju.

Tu bi jasno – ne čeka nas bajka, Perfidija neće biti majka, Brižna, nježna, ko iz slatke priče, Jer svoje se borbe ne odriče, Zalud bjehu molbe i pozivi, Da se skrasi i u miru živi, Krv joj ključa, u grudima bije, Bira borbu mjesto familije. Šta da čini dragi joj siroti, Nego da se u svojoj prostoti, Svije oko šćeri i pazi je, Jer od majke neke vajde nije.

S Perfidijom poigra se sreća, Pade žrtva, snađe je nesreća, Tu je Lokdžo pritisnu da zbori, I o svemu potanko prozbori, Ako išta znači joj sloboda, Te tu kleta svoju družbu oda, I u strahu svoju čapru spasi, Čast herojstva zavazda ugasi.

Brzo krenu lov na pristalice, Klasne borbe, pravde i ljevice, Popadala skoro sva je grupa, Osta svega šačica od trupa, U duboku ode ilegalu, Al uspješe da izvuku malu, Te joj Vila ime darivaše, I sa ocem Bobom je poslaše, U daljine, u nove živote, Van dometa majčine sramote.

Perfidija dugo ne mirova, Izigrala Lokdoža sirova, Lako ode pr’o državnog praga, U Meksiko i nesta bez traga.

Prođe otad i ljeta i zima, Vila posta tinejdžerka divna, A Bob dane provodi stonerski, Živi život ko Grande Lebovski, Anksioznost živom održava, Šiba vutru i nemirno spava, I šćer svoju paranojom truje, Da nikome nikad ne vjeruje, I da joj je majka heroina, Jer bi teško pala joj istina.

Za tog vakta Lokdžo napredova, Dobaci do pukovničkih snova, Te ga zovu u tajnu elitu, Međ fašiste, međ bijelu svitu, Za njeg’ časti veće od te nije, Ma mu osta sporan trag od prije,

Perfidija bješe tamne kože, Pomiješat sa njom se ne može, Kroz glavu mu tad sumnja prohoda, Da je možda sa njom dao ploda, U crn naum u trenu uroni, Svaku sumnju metkom da ukloni.

Lako krvnik tražene locira, I veliku raciju scenira, Ne bi li se Vile dohvatio, Spornu prošlost svoju očistio.

Ali žurka potom brzo krenu, Lokdžo osta provaljen u trenu, Ilegala nikada ne spava, Vilu hitro na vakat spašava, Dojaviše Bobu šta se zbilo, Šta ga snađe, u san se ne snilo, Muko moja, njegovoga jada, Kontakt tajni obavezu zada, Da se sjeti skrivene lozinke, Kako bi ga spasli neprilike, Stade bježat, al krhko sjećanje, Šanse da se sjeti sve je manje, Sebe vidim dok se njime bavim, Kad za email šifru zaboravim.

Bob ne ima kome da se vrati, Al se dobrom čovjeku obrati, Taj upomoć hitro mu se baca, Serđo Karlos, sensei i faca, Benisio, migrantski ataše, Na kimono kaubojke paše.

No u bjekstvu Bob se tad skršio, U tamnicu lako obvršio, Na sto jada ilegala skonta,

Da on im je stari drug sa fronta, Opet Sensei tajne konce vuče, Iz lanaca on Boba izvuče.

Uporedo, dok Bob muči muke, Ćerku su mu sklonili od huke, U konake sestara časnijeh, Proleterki, dilerki vrsnijeh, Ma ta maska vrlo brzo panu, Na kapije zli pukovnik banu, U crnu se majicu utegao, S teškom mukom avaz sačekao, Da je otac koji ne šće biti, Vilu mora brzo ukloniti.

Taman tada Bob im se primače, Ali pukovnik s Vilom mu umače, Bob siroti istinu ne znade, I u dalju poćeru se dade, Za šćerunom koja mu to nije, Koja plod je majčine sičije.

Lokdžo neće oroz da povuče, Plaćenika u igru uvuče, Zanećka se i taj hladnokrvnik, Te se nađe da će biti krvnik, Od Lokdžoa gadni brat po rasi, Mladoj Vili život da ugasi.

Al se savjest na svijest navali, Plaćenik se na Vilu sažali, S krvnicima tad se pokomati, I njen život svojom glavom plati.

Dok se sve to brzo odigrava, Pukovnika usput snađe strava, Tajno bratstvo nije oprostilo, S Perfidijom što mu se zgodilo,

U vožnji mu precizni ubica, Sasu kuršum posred gruba lica.

Baš na tome drumu priča krenu, U svoj rasplet, kao u vesternu, Nanjušio ubica je Vilu, Za njom krenu u trkačkom stilu, Al se ne da mlada ajdučica, Ne bijaše dorasto ubica, Gerilskome genu i nauku, Na njeg Vila okrvavi ruku, I baš u tom tenzičnome trenu, Novo lice pristupi na scenu, Šćaše Vila opet da pripuca, Straha puna, slijepa od sunca, Al odzvoni šifra upamćena, Pozna Boba, oca nesuđena.

I da znate, pretekla je zlica, Kivni Lokdžo, nakaznoga lica, Pokušao da spere je ljagu, I nanovo prikloni se vragu, Da se metne pod skute rasista, No im priča ne bijaše čista, Pa ga podlim darom namamiše, I bez mnogo buke ugušiše.

A Bob osta da živi u laži, Jer je Vili on ko otac draži, Jer je voli i o njojzi brine, I kad mir je i kada se gine, Što ko pravi otac sjetuje je, Da se bori za svoje ideje, Da se bori, ali da se pazi, Da ne smije niko da je gazi, Da istraje i kad nema daha, Jer sloboda odsustvo je straha.

FOTO: Filip Rašović

K

njiževnost je mnogobožačka religija. Ako se piscima molite i mnogo čitate, pa još poželite da se bavite pisanjem i zaista počnete da slovozborite u bilo kojoj formi, teško da možete da izbacite iz glave „Savete mladom piscu“ Danila Kiša. Mogu proći decenije, možete prestati da budete mladi, ali te riječi ostaju urezane u podsvijest. I to ne toliko zbog stilskih, nego upravo etičkih implikacija u vezi sa pisanjem koje Kiš dotiče.

Ima i više od dvije decenije kad sam te savjete prvi put čitala, ali nikad nijesu prestali da mi budu filter za pisce, naročito pri prvom susretu sa njihovim rukopisima. Tako sam Iliju Đurovića i mapirala kao autora na kojeg i te kako treba obratiti pažnju već nakon prve zbirke priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ (Žuta kornjača, 2014).

Utisak o piscu koji stavlja etičko ispred svega, a pritom posjeduje stil koji reže poput skalpela, sačuvao je i u „Crnim ribama“ (Žuta kornjača, 2016), „Bridu“ (Treći trg, 2018) i „Sampasu“ (Treći trg, 2021)

Ilija Đurović: Za tako vreo grad, nemamo dovoljno podgoričkih filmova

ILI-ILI

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

ILIJA ĐUROVIć, pisac

DJEDA MRAZ U O

Bili Bob Tornton podsjeća me na Djeda Mraza kojeg je pokušavao da glumi prijatelj mojih roditelja kad bi nas, kao đecu poštenih radnika, pozivali da primimo paketiće - romanu koji je nominovan za Evropsku nagradu za književnost, te Ninovo priznanje. Uslijedila je zbirka poezije „Rand“ (Treći trg, 2024), a ove godine i „Ostaci straha“.

Paralelno, Đurović je stvarao i za pozorište, privukavši najveću pažnju dramskim tekstom „Sleepers“ (2019) koji je napisao sa Mirjanom Medojević, te komadom „Sobe“ (2018) koji je po njegovom tekstu režirao Mirko Radonjić.

Ove godine režiser Pavle Simonović snimio je istoimeni film po Đurovićevom scenariju, a premijera se očekuje tokom 2026. U godini za nama, pak, svjetsku premijeru dočekao je kratkometražni film „Ada“ koji je Đurović napisao, ali i korežirao sa Branislavom Milatovićem, te u kojem je glavnu ulogu ostvarila crnogorska i evropska rising star Lidija Kordić.

Dok čekamo datume nacionalnog polijetanja oba filma, jasno je da ih valja podebljati markerom u kalendaru. I čitati Đurovića u svim oblicima, od proze i poezije, preko dramskih i filmskih tekstova, do kolumni i članaka koje povremeno piše za „Novosti“, slovenački časopis „Disenz“ i „Berliner Zeitung“.

U prilog tome, evo Đurovića i u našoj novogodišnjoj „Ili-ili“ pitalici. Da malo pojačamo zazubice do „Soba“ i „Ade“ i otkrijemo barem dio filmskih, muzičkih i TV fascinacija jednog od najinteresantnijih crnogorskih pisaca.

OBJEKTIV: Božićni antijunak: Grinč ili Andrija Mandić? ĐUROVIĆ: Andrija Mandić nije ni junak ni antijunak, on je četnički vojvoda na lažnom evropskom putu, čija mi je toksična politika odvratna, pa bih ga isključio iz svakog izbora, pogotovo novogodišnjeg. Znači, preostaje Grinč za kojeg prvi put čujem.

OBJEKTIV: Najveća šarena laža kapitalizma: sloboda iz-

Mirko Radonjić

26

bora ili svi mogu biti bogati ako se dovoljno potrude? ĐUROVIĆ: Podjednako odvratne laži. Obje vode ka onoj možda najvećoj kapitalističkoj lažini: ka sreći kao nečem opipljivom, važnom i dostupnom svakom ko potroši život jureći je.

OBJEKTIV: Klasik televizije HBO: „The Wire“ ili „The Sopranos“? ĐUROVIĆ: „The Wire“. Vjerovatno jer sam je gledao u danima kad smo brat i ja čekali sat i minut početka serije na TV-u. „The Sopranos“ sam pogledao kasnije, kad sam već mogao da shvatim zbog čega je tako dobra. Kad sam gledao „The Wire“, osjećao sam da gledam nešto posebno, a nisam znao zbog čega je posebno. Čuvam to sjećanje na gledalačku nevinost.

OBJEKTIV: Vječiti rivali: Pera Kojot ili Ptica Trkačica? ĐUROVIĆ: Kojot, jer je simpatični kreten kakve volim i u životu.

OBJEKTIV: Film o odnosu oca i kćerke: „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022) ili „Paper Moon“ (Piter Bogdanovič, 1973)? ĐUROVIĆ: „Aftersun“. Pogodio me u mjesta za koja nisam ni znao da postoje u meni. To kod umjetničkog djela ponekad cijenim više od bilo čega drugog. Onima koji biraju „Aftersun“ preporučujem i „Tuesday“ (2015), kratki film iste autorke.

OBJEKTIV: Novogodišnja pjesma: „Preko Brda, preko brega“ (Kolibri) ili „Januar“ (Ana Nikolić)? ĐUROVIĆ: „Januar“ Ane Nikolić ne znam, pa biram Kolibri. Puštao sam ih kćerki prije nekoliko godina. Djeca djeluju kao da ne mrze da pjevaju u tom horu. Nije mala stvar.

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

OBLAKU RAKIJE I DIMA OBJEKTIV: Monti Pajton skeč: „The Ministry of Silly Walks“ ili „The Spanish Inquisition“? ĐUROVIĆ: Monti Pajtone propustio sam u potpunosti. Oni spadaju u neke važne stvari koje su me zaobišle. Možda se jednog dana vratim, ali sve više mi se čini da neke stvari prolaze nepovratno, pa tako i moj Monti Pajton.

OBJEKTIV: Glumačka gromada: Robert De Niro ili Al Paćino? ĐUROVIĆ: Kad sam bio mali Al Paćino je u kući važio za najvećeg živog glumca. Kroz čitave devedesete drao se, bečio i granao rukama u toliko filmova koje smo stalno reprizirali na TV-u.

Kao odrasli gledalac biram De Nira. Skoro sam ponovo gledao „Heat“ (Majkl Man, 1995) i njih dvojicu za stolom u kafani kako minimalnim sredstvima grade scensku tenziju i bio je to, ko zna koji put, čaroban dramski trenutak. Već u sljedećoj sceni Paćino opet nađe nekoga na koga će da se izdere, dok De Niro nastavlja da gradi lik nekim suptilnijim, meni danas mnogo dražim sredstvima.

Al Paćino iz „Kuma“ ostaje moj omiljeni Al Paćino.

OBJEKTIV: „Prevozno sredstvo“: dobar film ili dobra knjiga? ĐUROVIĆ: Knjiga. Mnogo neudobnije i uzbudljivije prevozno sredstvo.

OBJEKTIV: Power couple: Brano Mandić i Slađana Kavarić-Mandić ili Žan-Pol Sartr i Simon de Bovoar? ĐUROVIĆ: Biram glamuroznu sredinu: Nebojša Pajkić i Isidora Bjelica.

OBJEKTIV: Kultni film Slobodana Šijana: „Ko to tamo peva“ (1980) ili „Maratonci trče počasni krug“ (1982)? ĐUROVIĆ: „Ko to tamo peva“.

Sjećam se melanholično-vesele atmosfere u kući kad god bismo ga gledali, pa mi zbog toga ostaje bliže srcu.

27

mubi.com

ILI-ILI

Kadar iz filma „Aftersun“

OBJEKTIV: Kišov savjet mladom piscu: „Ne misli da su pisci ‘savest čovečanstva’: video si već toliko gadova.“ ili „Ne budi servilan, jer će te prinčevi uzeti za vratara. Ne budi naduven, jer ćeš ličiti na vratare prinčeva.“? ĐUROVIĆ: Kiš je bio moj najvažniji autor u periodu učenja o pisanju i etičkoj odgovornosti pisca, pa te savjete skoro da znam napamet i nije lako odabrati. U kontekstu odrastanja u flori i fauni crnogorske književnosti, izabrao bih ovaj drugi, o servilnosti, piscima-vratarima i naduvenim mediokritetima.

OBJEKTIV: Filmski Djeda Mraz: Bili Bob Tornton u „Bad Santa“ (Teri Zvigof, 2003) ili Pol Đamati u „Fred Claus“ (Dejvid Dobkin, 2007)? ĐUROVIĆ: Bili Bob Tornton, jer izgleda kao Djeda Mraz kojeg je pokušavao da glumi prijatelj mojih roditelja kad bi nas, kao đecu poštenih radnika, pozivali da primimo paketiće od Djeda Mraza koji diskretno miriše na rakiju i duvan. Čarobno.

OBJEKTIV: The Books of Knjige: Gajo ili Popaj? ĐUROVIĆ: Eh, taj Popaj. Imao sam javnu ili polujavnu antipolemiku s njim oko nekih tananih osjećanja na temu pozorišta i kritike. Tu sam priznao da mi

je nekad bio zaista kul, ali odavno to više nije. Ako već treba da se vratim u te srećne noći kad sam s bratom u ponoć baždario radio i čekao Buksovce, reći ću da mi je Gajo svakako bio omiljen, zbog beketovskog elementa u njegovom humoru. Popaj je bio drugi omiljeni, zbog inteligencije i dobre glume. Ali, što se kaže, daleko od ušiju, daleko od srca.

OBJEKTIV: Podgorica kao poprište filma: triler ili crna komedija? ĐUROVIĆ: Podgorički film mogao bi da bude žanr za sebe. Za tako vreo grad, u kom svaka tetka ili pijani ujak mogu da nose dramsku radnju, nemamo dovoljno podgoričkih filmova.

OBJEKTIV: Proslava Nove godine: na gradskom trgu ili u krugu porodice? ĐUROVIĆ: U krugu prijatelja.

OBJEKTIV: Neodoljivi neurotik iz sitkoma: Fibi („Friends“) ili Dik Solomon („3rd Rock from the Sun“)? ĐUROVIĆ: Dik Solomon, bez dileme. Uljepšao je mnoge depresivne večeri mog djetinjstva i hvala mu na tome. I Hariju hvala.

OBJEKTIV: Novinar iz Feral Tribune redakcije: Predrag Lucić ili Boris Dežulović? ĐUROVIĆ: Ta dva velika majstora novinskog teksta već danas djeluju kao da su nam došli iz nekog

drugog, dalekog svijeta, u kom se za novine pisalo drugačije, što ne reći – mnogo bolje. Ako već moram da izaberem, prateći pjesnički impuls biram Predraga Lucića.

Ponosni sam vlasnik njegovih sabranih pjesama „Južno dvorište“.

Ostavio nam je pravo blago koje će biti relevantno dok god bude pismenih govornika ovog jezika.

OBJEKTIV: Tarantinov negativac: Bil (Dejvid Karadin, „Kill Bill“, 2003/04) ili Hans Landa (Kristof Volc, „Inglorious Basterds“, 2009)? ĐUROVIĆ: Uvijek Dejvid Karadin, neuhvatljivi i melanholični Bil. Kristof Volc tipičan je virtuoz njemačke škole glume, poliglota sposoban da od dobre uloge napravi vatromet, što je i pokazao sa Hansom Landom.

Dejvid Karadin stvorio je Bila s malo tehnike i mnogo bola koji mu se jednostavno vidi u očima.

Uostalom, moj izbor uvijek bi pao na onog glumca koji je umro daveći samog sebe kaišem tokom masturbacije, u ormaru. Volim osjetljive glumce.

OBJEKTIV: Novogodišnji specijalitet: sarma ili ruska salata? ĐUROVIĆ: Odmalena ne podnosim ni jedno ni drugo, a kad ih vidim zajedno na stolu, postajem vegan u najluđoj noći.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

28

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

DESET NAJVIBRANTNIJIH OVOGODIŠNJIH SERIJA PREDVODI APSOLUT

CRNO OGLEDALO NAŠEG DOBA B

Uprkos kvanitetu, Netfliks nije uspio da isprati kvalitet konkurencije.

Ipak, svi su mu kiksevi i propuštene šanse ove godine oprošteni zbog remek-djela Džeka Torna i Stivena Grejema

ogovi bindža mogu biti zadovoljni; mnogo im je predivnih i prestrašnih žrtvi prineseno ove godine ispred malih ekrana. Televizija HBO ponovo je ispala najveće gospoče sa čak pet naslova na našoj godišnjoj top listi. Apple TV+ ispratio ju je sa dvije istinske saj-faj poslastice i jednom satirom koja je nasmijala i potjerala u galop srca najvećih filmskih štrebera, a spisku se priključio i britanski Sky Atlantic, ovog puta sa pričom na krilima muzike Nika Kejva i njegovih divnih gubitnika za koje je tako lako navijati i praštati im grijehe.

Netfliks, pak, uprkos kvanitetu nije uspio da isprati kvalitet konkurencije, zbog čega toliko i brine njegova kupovina cijele Warner Bros, HBO i HBO Max kolekcije, što je zasigurno najvažniji i najzlokobniji ovogodišnji događaj u filmskoj i TV industriji. Živi bili pa vidjeli kako će nam izgledati naredna godišnja lista i koliko će na njoj biti HBO naslova.

Pa ipak, svi su kiksevi, propuštene šanse i megalomanije Netfliksu oprošteni ove godine zbog remek-djela koje je hrabrošću i zapanjujućim umijećem pripovijedanja zaslužilo prvo mjesto na listi. Vraćaćemo se još dugo, dugo tom crnom ogledalu našeg doba…

Statistika kaže da na ovogodišnjoj listi imamo i sedam novih, te tri „stare“ serije, sa znancima koji su ponovo uspjeli da pomjere visoko zacrtane kriterijume.

No, od svih brojki važnija je su-

ština, a to je da je 2025. - godina beskompromisnih TV autora. Onih koji su odlučili da nas suoče sa najvećim strahovima bez potcjenjivanja i držanja za ruku, misleći da treba da se, svi zajedno, suočimo sa demogorgonima stvarnosti. I vjerujući da možemo, ako ne da pobijedimo, onda makar da se borimo do kraja. Pa da bude – što bit’ ne može.

1. ADOLESCENCE I’m sorry, son.

Teško je odlučiti odakle krenuti sa superlativima, jer Netfliksova britanska mini-serija apsolutni je masterklas režije, glume, televizijskog pripovijedanja. Džek Torn i Stiven Grejem u „Adolescence“ serviraju „odabrane slike“, otvarajući „samo“ četiri epizodna prozora u priču koja se žanrovski kvalifikuje kao drama, a zapravo je gola noćna mora. Ne samo aktera serije nego i svih nas koji je gledamo, bili roditelji ili ne.

Svaka epizoda snimljena je iz jednog kadra, a one-shot nije puka stilska vježba ili trik za privlačenje pažnje, nego krucijalan alat kreatora koji su iskoristili tehničko da otključaju emocionalno. Da nam kažu mnogo o digitalnim tvrđavama u koje nam se djeca zaključavaju, da nas natjeraju da se zapitamo zbog čega neki dječaci odrastaju u toksične muškarce, da nas emocionalno unište spoznanjem da možemo dati sve od sebe dok ih podižemo, ali da to možda neće biti dovoljno…

Nema lakih izlaza i objašnjenja kada je u pitanju „Adolescence“, kao što ih nema ni u sve strašnijoj i komplikovanijoj stvarnosti. Zbog toga su toliko i dragocjena očajnička pitanja u njoj postavljena. I zbog toga nema te nagrade koja može dovoljno nagraditi i njene kreatore i glumačku ekipu na čelu sa Grejemom i Ovenom Kuperom, dječakom debitantom kojem se već može naslutiti karijera u rangu Leonarda Dikaprija, Kristijana Bejla ili Džejka Džilenhola koji mu je i najdraži glumac.

U školski program zaslužuje da bude uvršćena i u svaki dijalog o djeci uključena… Toliko je „Adolescence“ važna da se usuđujemo da kažemo da je ovo serija koja bi mogla da spašava živote.

2. PLURIBUS Your life is your own.

U svijetu u kojem su svi složni, u kojem boja kože i bilo kakve razlike prestaju da budu problem, u kojem nema jakih i negativnih emocija, u kojem je pacifizam imperativ, te u kojem vlada zabrana ubijanja kako ljudi tako i životinja – vrijedi li čuvati slobodnu volju? I to je samo jedno od kompleksnih pitanja majstorski postavljenih u saj-faj poslastici „Pluribus“ jednog i jedinog Vinsa Giligana i njegove muze Ree Sihorn.

Eplova neobično moćna naučna fantastika tiče se ljudske egzistencije, pandemije usamljenosti, koncepta utopije, kolektivne i individualne svijesti. I koliko je pametno skockan i vizionarski

promišljen put naše avendžerke i partibrejkerke Kerol, toliko je često i tragičan i smiješan njen krstaški pohod, njena misija spašavanja svijeta od sreće.

Maestralno njene kontradikcije približava Sihorn; čudesno nijansira njenu unutrašnju dramu i pokušaj da istovremeno procesuira tragični lični gubitak i novonastalo ludilo sa prekrajanjem svih pravila na kojima je počivala civilizacija od pamtivijeka. A vrhunsku glumu u svakom kadru prate Giliganovi obrti, detalji i reference koje „Pluribus“ pretvaraju u šou kakav se prerijetko viđa na televiziji… I zbog kojeg biste, ipak, kao Kerol, branili slobodnu volju i birali svijet haosa umjesto opšteg blagostanja, ako je to cijena ovakve individualnosti i ovakvog autorstva.

3. SEVERANCE They give us half a life and think we won’t fight for it.

Luđa od najluđeg Kafke, dugo iščekivana druga sezona još jedne Eplove saj-faj poslastice ispunila je sve snove i košmare fanova. Kreator Den Eriksen i režiser Ben Stiler podigli su ulog u nastavku, čineći „Severance“ još uvrnutijim, ali i „filozofičnijim“ i emocionalno zahtjevnijim TV iskustvom.

Dok se rugaju piramidalnim strukturama moći, menadžerima i apartčicima bez srca, birokratiji, besmislenim radnim mjestima, ali i prikrivenim agendama, teorijama zavjere i šaputanjima na hodnicima svemoćnih korporacija, autori serije ni na milisekundu ne zaboravljaju na ljudske žrtve u nehumanoj igri šklapanja love. I naravno, idu mnogo dublje od priče o tome koliko je užasavajuće to što je odlazak na posao za mnoge ljude poput boravka u zatvoru, što su za njih sloboda i odmor najčešće fantazija; što žive konstantni burnout; što stalno – pa čak i kada su najbolji – strahuju od otkaza.

Dileme i trileme u vezi s ljudskim karakterom, identitetom, prirodom sjećanja, čovjekovim vječitim otporom bilo kakvom kalupljenju, pa čak i kada kalup bira po svojoj mjeri – materijal su od kojeg se u „Severance“ gra-

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

29

TNI MASTERKLAS REŽIJE, GLUME I TELEVIZIJSKOG PRIPOVIJEDANJA Adolescence Pluribus

The Death of Bunny Munro Severance

The Rehearsal di vizuelna i narativna gozba. I proslavlja se izvor naših najvećih i najluđih kontradikcija; slavi se ljubav kao najdivniji oblik hazarderstva, a čovjekova sposobnost da voli kao ultimativni dokaz da zbog nje vrijedi živjeti i najmizernije živote.

Svaki detalj u „Severance“ igra za taj osjećaj, za ljubav i tu vrstu (ne)slobode. Zbog toga se ono slikarskom kičicom genijalno uokvireno finale i tetovira u koru mozga budeći još zilion i jedno pitanje u vezi s našom i budućnošću glavnih junaka. Samo neka saj-faj pametan, uzbudljiv,

provokativan i istinit kao „Severance“ – nastavi da živi. I nema zime za čovječanstvo.

4. THE DEATH OF BUNNY MUNRO You were always on my mind.

Niko to ne radi kao Britanci; niko to ne piše i ne pjeva kao Nik Kejv; niko lošeg oca, zauvijek izgubljenu dušu i očajnog seksualnog zavisnika ne može da proda kao Met Smit. „The Death of Bunny Munro“ jedna je od najpotcjenjenijih serija godine, a dobrim dijelom zaslužuje da bude pomenuta u svakom razgovoru

koji se tiče Grejemove „Adolescence“.

Adaptacija Kejvove knjige iz 2009. donosi opominjuću priču o maskulinitetu, te katastrofalnim posljedicama koje manjak ljubavi, pažnje i zdravih uzora može da ostavi na djecu. Uspjeće da vas iznenadi čak i ako ste čitali roman pisan u prvom licu. Scenarista Pit Džekson jeste mu ostao vjeran, ali je storija o ocu i sinu koji pokušavaju da prežive neizreciv gubitak osvježena i sagledavanjem događaja iz dječjeg ugla.

Za dječaka u seriji i vaše slomljeno srce u javi zadužen je debitant

Rafal Mate. S njim i Smitom prolazite cijeli rolerkoster emocija, koji kulminira u finišu, u oblaku neočekivano moćnog nadrealizma. Višnjica na torti je, naravno, Kejvov kameo. I jedna pjesma koju odlično znate, ali kao da je prvi put čujete dok se đavo sprema za put.

5. THE REHEARSAL Maybe a clown can change the world after all.

Eksperiment za TV vječnost.

Mjesto susreta gole komedije i najljućeg egzistenzijalističkog horora. Ultimativni rijaliti šou

30

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

koji to, ipak, nije. „The Rehearsal“ – vježba je za život i simulacija života koja pomjera granice moderne televizije.

U drugoj sezoni briljantne žanrovske mućkalice Nejtan Filder nastavlja da briše granice između dokumentarca i rijaliti televizije, tjerajući publiku da se pita da li je ono što gleda stvarno, fiktivno – ili nešto između. Ovog puta kao polazište za višeslojnu studiju ljudskih kontradikcija bira ogroman broj avionskih nesreća koje su izazvane lošom komunikacijom pilota i kopilota. Rezultat je još jedna serija koja bi stvarno mogla da spašava živote, ali i neočekivano intimna priča o biću i mentalnom zdravlju njenog kreatora.

Na koncu, dok sezona postaje sve luđa, Filder uspijeva da potka-

či ne samo avio-industriju, nego i matičnu kuću, naciste, homofobe, pa i samog sebe. Gosti koje bira i intervjuiše, pitanja koja im postavlja, zadaci koje im servira – sve je u ovoj seriji toliko puno apsurda, da ne prestajete da se pitate ko je bio dovoljno lud da Filderu potpiše dozvolu. Da vozi avion ili ovu seriju, nebitno je.

Teško da televizija može bizarnije i štosnije, a intimnije i hrabrije od Fildera i „The Rehearsal“. I zato je to morao da bude HBO.

6. TASK Out beyond ideas of wrongdoing and rightdoing, there is a river…

Mini-seriju Breda Ingelsbija najbolje opisuje referenca na Rumija u nazivu šeste epizode.

U seriji „Task“, nasilje eskalira dok rijeka mirno teče i svjedoči ljudskoj gluposti i strasti, sve do momenta kada se (skoro) cijeli detektivski slučaj raspetljava i svaki od likova svoj teret sa sobom odnosi.

Onda shvatite da su i lovci i lovine u mreži kontradikcija ljudske prirode sve vrijeme bili i ostali ulovljeni… I da ne mogu umaći. Ni od sebe ni od drugih, ni od krivice ni od grijeha, ni od Boga koji je odlučio da zauvijek zaćuti.

Divno to dočarava Mark Rafalo u ulozi bivšeg sveštenika na čelu jedinice za istraživanje zločina, ali i Tom Pelfri u lansirnoj ulozi (nadajmo se) velike karijere, u cipelama kriminalca kojeg lovi, a koji je sve samo ne negativac…

Ingelsbi i Rafalo su ponovo,

Task

The Peacemaker

The Studio

Common Side Effects

The Pitt

nakon „Mare of Easttown“ i „I Know This Much Is True“, uspjeli da spakuju kompleksne etičke dileme i beskrajno grešne likove u oblandu vrsnog trilera. „Task“ je tako postao još jedan dokaz da nijedna televizija i striming servis i dalje ne mogu da se mjere sa HBO i autorima koje angažuje ne bi li nas bombardovala melanholijom i mrakom, a onda i te kako nagradila za vjeru i strpljenje.

7. COMMON SIDE EFFECTS What if there were a medicine that could heal, like almost anything? But… what if ‘they’ didn’t want you to know about it?

Još jedan ovogodišnji triler iz HBO kuhinje kompleksna je i vrlo relevantna animacija o malom čovjeku pod šapom velike farmaceutske korporacije. „Common Side Affects“ Džozefa Beneta i Čarlsa Huetnera okreće naglavačke sve što mislite da znate o zlom vuku zvanom „Big Pharma“, Crvenkapicama od ekoloških aktivista i lovcima na teorije zavjera. I ostavlja u čudu.

SERIJE Triler zavjere, s očekivanim potjerama, pucačinama i sačekušama, ovdje služi kao narativni „kostur“, a „meso“ priče satkano je od vrhunske ljudske drame i fantastično oblikovanih likova, od stručnjaka za gljive Maršala Kusoa i njegove kornjače Sokrata, do urnebesnog policijskog dua i banalno zlih predstavnika farmakološke mafije koji pokušavaju da spriječe pronalazak ultimativnog lijeka protiv smrti.

To što vidite kada kamera „uđe“ u um osobe pod „Plavim anđelom“, gljivom sa magičnom moći zacjeljivanja? Koliko god ste filmova i serija pod najluđim LSD tripovima gledali, opet vam „Common Side Effects“ tada djeluje kao da otključava nešto do sada neviđeno na ekranu. Žestok je potencijal serije „Common Side Effects“; raskošni su pravci kojima bi mogla da krene, možda čak i uz prstohvat ili dva „Proljeća Ivana Galeba“ Vladana Desnice, ili Saramagovog „Kolebanja smrti“… Ako postoji novi autor koji može da pokaže mejnstrim televiziji kojim animiranim tragom treba da krene i što može da otključa, to je Benet.

8. THE STUDIO I got into all of this ’cause, you know, I love movies, but now I have this fear that my job is to ruin them. Život kao produženi napad panike, urnebesna satira o šoubiznisu, predivna posveta pokretnim slikama koje život znače – sve je to postala satira „The Studio“ pod bubnjarskim palicama Seta Rogena i Evana Goldberga. Teško je objasniti koliko je fantastično ovo parče Eplove televizije, te koliko se njegova dva kreatora divno bore da sačuvaju ono malo duše Holivudu, dok ga istovremeno – ubijaju od zajebancije.

Ima vas „The Studio“ u šaci i prije nego što u veliku jednačinu uđe Martin Skorseze, ali nakon što živa legenda i jedan od najosvjedočenijih filmskih štrebera stupi u kadar – sva su koplja položena. Ron Hauard, Šarliz Teron, Stiv Bušemi, Zoi Kravic i cijela planina slavnih gostiju samo su bonus koji potvrđuje utisak da se televizija odavno nije tako dobro i duboko

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

31

Gigantske frustracije sa Netfliksa Da je televizijska 2025. mogla da bude bolja, jasno govore i serije koje su imale potencijala, a završile su u fioci sa gigantskim frustracijama. Većinom su napadale sa Netfliksa, baš u godini kada nas je razbio „Adolescence“.

Odličan primjer je politički triler „Zero Day“ sa tvrdim antitrampovcem Robertom De Nirom. Teme koje se tamo potežu – od ekstremne desnice, preko opasnosti od terorizma, do krhkosti demokratije i impotencije ljevice – intrigantne su i relevantne, a smandrljane. Rezultat je petparački odgovor političkim svinjama.

Vreća frustracija ispala je i Netfliksova dramedija „Too Much“ Lene Danam, ni manje ni više nego autorke kultne „Girls“. Njen dugo iščekivani projekat samo je pokazao da nije uspjela da ostane relevantna u eri peak televizije.

Gigantski smor dobili smo i od Netfliksovog brothers in arms trilera „Black Rabbit“. Džaba vrhunska igra Džejsona Bejtmana i Džuda Loa, te sinergija dijela ekipe koji je prethodno servirao vrhunski „Ozark“; sve se svelo na vrcanje jednog te istog obrta i grijeha. Nešto slično može se reći i za „The Beast in Me“ sa Kler Dejns i Metjuom Rajsom - još jedan Netfliksov

triler s upečatljivim glumačkim performansima koje su, nažalost, na dno povukli tanka režija i pisanje.

Ništa bolje na Netfliksu nijesmo prošli ni sa novim sezonama hitova „You“, „The Witcher“ i „Nobody Wants This“, niti sa prvim dijelom nekada divne sjećalice „Stranger Things“. Ipak, poseban žal ostaje za jednim debitantom – za furioznim, prelijepo snimljenim vesternom „American Primeval“. Poslije fenomenalne vožnje kroz manje poznato, prilično krvavo parče američke i mormonske istorije stigne tako sladunjavo razrješenje, da biste najradije pucali u ekran. Šteta.

spustila niz meta-zečju rupu.

Ima i „The Studio“ one-shot sekvencu za pamćenje; ima i ansambl genijalno pretjeranih i histeričnih likova koje je lako obožavati (Ketrin Han je za u-ra-mi-ti, svi smo mi Ketrin Han!); ima mnogo srca i duše i vrlo malo dlaka na jeziku dok rastura sve što ne valja sa šoubiznisom, istovremeno dočaravajući i zbog čega je tako privlačan i neodoljiv. Sve ga to čini pravim malim darom sa neba za filmofile i sve one kojima pokretne slike – život znače.

ili nečim urgentnim kao što je ekser zakucan u srce – ovi doktori uspijevaju da vam pokažu koliko su visoki ulozi njihovog posla.

Dok epizode odmiču, likovi se gomilaju i ukrštaju njihove priče, „The Pitt“ otvara prozor u stres koji ne biste poželjeli ni najgorem neprijatelju, ali i u medicinske procedure rijetko tako eksplicitno a ipak sa mjerom, prikazivane na malim ekranima. Konačan utisak je da nam je ovakva serija bila potrebna, naročito nakon pandemije korona virusa. Da bismo shvatili, iz prve ruke i u realnom vremenu, koliko je teško ljudima s obje „strane“ bolesti ili povrede. Da bismo utuvili što medicina svima treba da nam znači.

nebitnjaković Mirotvorac, ma pravi Džoni Bravo od superheroja, uspio je da pokaže ne samo da nije gluperda, nego da je veliki car, dobrica i bratina. Ipak, druga sezona odvela nas je na potpuno novi nivo.

I otključala neke razgovore o biološkim i odabranim porodicama; žaljenju, patnjama i gubicima; samopreziru i samopotcjenjivanju; manjku sigurnosti i ljubavi iz kojeg se rađaju sva nasilja i zla ovog svijeta. U superherojskoj seriji, hej! Čak i od Gana, malo je ko to očekivao.

Cijela saga o učenju na vlastitim greškama, prihvatanju ožiljaka i spoznanju da nikad ne bismo bili to što jesmo da nijesmo prošli ognjeve svojih rana – uokvirena je, naravno, vrhunskom akcijom i urnebesnim humorom koji perfektno isporučuje Mirotvorčeva a naša odabrana porodica. Tako da „The Peacemaker“ lekcije postanu jedne od najvažnijih iz ove godine, a njen glavni junak možda i jedini tip kojem biste povjerili zagrljaj, kostolomac i rame za plakanje dok vas napušava mirom, ko zna koji put!

9. THE PITT Never apologize for feeling something for your patients.

Narativni okvir medicinske HBO drame „The Pitt“ oblikovan je u real time fazonu serije „24“: 15 epizoda pokriva knap 15 sati standardne smjene u fiktivnoj „Pitsburškoj hitnoj službi“. Ili u „Rupi“, kako je, kad mu dozlogrde pune čekaonice i menadžeri koji mu vise nad glavom da mora da smanji troškove i pojača efikasnost osoblja, naziva Majkl „Robi“ Rabinovič (Noa Vajl).

Dok nas vodi kroz tipični radni dan jedne sasvim prosječne hitne službe, kreator R. Skot Gemil uspijeva da potcrta koliko je sve što se tu događa – rutina, a koliko zapravo, ništa rutinsko nije. Bavili se ogrebotinom, stomačnim virusom

10. THE PEACEMAKER Eat peace, motherfuckers!!!

Isti recept nije nužno loš kada postaviš visoke standarde, a pritom, za razliku od Marvela, imaš i neka odlična „saznanja“ o tome kako se u superherojskom svijetu na pravi način može unovčiti koncept multiverzuma. To je ove godine pokazao Džejms Gan, kreator krvave, blesave i neočekivano emotivne druge sezone superherojskog HBO hita „The Peacemaker“ sa Džonom Sinom.

Prva sezona bila je sjajna; napucani „The Suicide Squad“

ISPOD CRTE: Slow Horses, Hal and Harper, Murderbot, Long Story Short, Mo, Dope Thief, The Bear, Dying for Sex, Chief of War, Dexter: Resurrection

32

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

NAJLUĐI NOVI LIKOVI KOJI SU VAM NEPRAVEDNO OSTALI ISPOD RADARA

OLUJE U BOCI

igra s tim motivom pretvarajući „Murderbot“ u dezert za zaljubljenike u saj-faj pun ironije, a sa srcem na mjestu.

DOPE THIEF Rej i Meni Za najmorbidniju i najzabavniju bromansu godine Epl je zadužio Brajana Tajrija Henrija i Vagnera Mouru. I baš su je isporučili sa sve crvenom mašnicom kao Rej i Meni u trileru „Dope Thief “ Pitera Krejga i Ridlija Skota.

Adrenalin pumpa, ne staje, a jedan od glavnih pokretačkih motora su crni humor i serijal koenovski nesrećnih događaja, koji naše divne gubitnike i najbolje prijatelje uvlači u noćnu moru distribucije meta. Čas

Sve ove kriminalno potcijenjene serije i njihovi električni junaci mogu da vam posluže kao savršen bijeg od praznične euforije i prvoloptaških božićnih filmskih i televizijskih paketića

N

ije tajna da smo od novih likova na televiziji tokom 2025. željeli samo jednog.

Ipak, nijesmo dobili tatu medvjeda u četvrtoj sezoni serije „The Bear“. Saga se, pak, nastavlja, pa neka to ostane želja i za 2026. godinu. I to bez ijedne grke, jer ipak jesmo naplastili gomilu fenomenalnih novajlija. Najslavniji su se bez sumnje i vama upisali u srca i TV kalendare, bila to Kerol (Rea Sihorn) iz sajfaj genijalnosti „Pluribus“, Oven Kuper u remek-djelu „Adolescence“, Mark Rafalo i Tom Pelfri u duhovnoj i krimi-odgonetki „Task“… Ili, pak, cijeli ubilački paket iz „Dexter: Resurrection“ i medicinski tim HBO majstorije „The Pitt“.

Nego, ipak je malim ekranima 2025. protutnjalo i zagrmjelo mnogo novih serija i likova koje su potpuno nepravedno ostale ispod radara. A zaslužili su je – i gledanost i ljubav cijelog svijeta.

U njihovu čast, evo deset kriminalno potcijenjenih naslova koje vrijedi nadoknaditi baš tokom praznika, jer mogu da posluže kao savršen bijeg od novogodišnje euforije i prvoloptaških božićnih filmskih, TV i muzičkih paketića. Koju god da upalite, sačekaće vas prave oluje i gromovi uhvaćeni u boci.

CHIEF OF WAR Ka’iana Zaboravite na zmajeve, Noćne kraljeve i sve što ste ikada vidjeli u „Game of Thrones“ i „House of the Dragon“: epski spektakl „Chief of War“ Džejsona Momoe veći je i brutalniji, a još je i zasnovan na istorijskim činjenicama i malo poznatoj „biografiji“ njegovih rodnih Havaja. Ako je ijedna TV akcijada zaslužila sta-

tus planetarnog hita ove godine, to je „Chief of War“.

Već u prvoj epizodi, kada Momoin Ka’iana pojaše, posebnim biljem uspava i izroni ajkulu, pa joj pomiluje kožu i šapne, kao da traži oprost, da će njena smrt produžiti krug života – „Chief of War“ ima vas u šaci. U nastavku, saznajete mnogo o havajskoj istoriji, kulturi i jeziku koji je, naravno, sahranio bijeli čovjek. Srećom, zahvaljujući Momoi, izronio je ponovo u „Chief of War“, nikad brutalniji i ljepši. Posvjedočite mu… „Chief of War“ i te kako vrijedi.

HAL AND HARPER Sin, kćerka i tata Svi smo gledali i slavili Rafala u „Task“, ali malo ko je uspio da iskopa nezavisnu seriju u kojoj je pokidao skoro koliko i radeći sa Bredom Ingelsbijem.

U „Hal and Harper“, premijerno prikazanom na Sandensu i trenutno dostupnom na Mubiju, utoplio nam je i slomio srca (ne nužno tim redom) igrajući samohranog oca koji daje sve od sebe da učini najbolju stvar za kćerku i sina. Njegovu djecu tumače Lili Rejnhart i kreator serije Kuper Raif, a u jednačinu naizgled male priče o velikim emocijama uključena je i sjajna Beti Gilpin.

Sve što možete da zamislite kada čujete „biser sa Sandensa“ ili „skriveni dragulj indi-filma“ – to je ova serija. Hal i Harper, bili sami ili ukombinovani s tatom, obaraju s nogu neobičnim, čak čudački bliskim odnosom za koji vrlo brzo shvatate da je posljedica mehanizma preživljavanja traume. No, neka vas ne plaši ta strašna i prečesto rabljena riječ našeg vremena – mnogo se slatkoće i divnih osjećanja slilo u „Hal and Harper“.

Toliko, da je to čini mnogo bo-

ljom prazničnom „hranom za dušu“ od većine božićnih serija i filmova.

LONG STORY SHORT Porodica Švuper Pasivna agresija u zlatnom izdanju – to je porodica Švuper, to je cijela animirana serija „Long Story Short“ koju potpisuje „BoJack Horseman“ maestro Rafael Bob-Vaksberg. Više ironije i sarkazma, ali ni više ljubavi, bliskosti i topline nije se osjetilo ni u jednoj ovogodišnjoj animaciji.

Kraljica te pasivne i svake agresije je, naravno, jevrejska supermama Naomi (Lisa Edelstin). I baš zbog nje, jednostavno, morate da upalite jednu od najpotcjenjenijih ovogodišnjih serija, rijetki biser sa Netfliksa, te priču koja, koliko god se ticala jevrejske kulture i identiteta, zbori o svakom od nas. I o našim porodicama i svemu što nam najbliži znače.

MURDERBOT SecUnit Možda ste čuli glasine da Aleksandr Skarsgord kida kao android apsolutno smoren i zgađen ljudima u Eplovoj saj-faj komediji „Murderbot“… Istina je. I o tome je trebalo da se priča mnogo više nego o njegovim sado-mazo papazjanijama sa Harijem Melingom u Lajtonovom filmu „Pillion“.

Ako ste se ikad zapitatali što vaš lični AI asistent misli o vašim tupavim pitanjima dok na njih sasvim ljubazno odgovara – možda dobijete ideju o tome gledajući SecUnita. Kad god izbaci neku opservaciju ili samo progunđa „Stupid fuckin’ humans“, serija braće Vajc radi kao sat, nema greške. I baš je zabavno gledati ga kako polako otkriva zbog čega ti ljudi nijesu toliko tupavi koliko misli da jesu. Skarsgord se sjajno

apple.com

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Chief of War

SERIJE

DUSTER

apple.com

Džim Elis Veliki izvor radosti – i neprebolna rana godine za nama.

I dalje djeluje nestvarno, ali HBO je već otkazala „Duster“. Šteta, jer priredila nam je jedno od simpatičnijih drumovanja sa šmekom sedamdesetih, te konačno vratila u prvi plan Murderbot

„Lost“ zvijezdu, beskrajno šarmantnog Džoša Holoveja. Čim ga vidite prvi put kako podiže prašinu za sobom u naslovnom „dasteru“ iz 1970. znate zbog čega su Džej Džej Abrams i Latoja Morgan odabrali Džoša. Njegov Džim Elis mnogo liči na čuvenog Sojera iz „Lost“.

On je ženskaroš, šarmantni dripac, prezgodni klošo i mala lisica koja može da nadlukavi sve i svakoga, ali je i dobrodušni tip spreman da pogine za one koje voli. To što njegov retro-krimić neće dobiti nastavak nije razlog da se drumovanju ne prepustite, naprotiv.

THE LOWDOWN Li Rejbon Itan Hok briljira kao posrnuli novinar sa srcem na reveru u FX/ Hulu neo-noaru „The LowHBO

se smijete, čas vam se stomak uvrće dok se dva pobratima koje želite da zaštitite po svaku cijenu - spuštaju sve dublje niz zečju rupu i zavjeru u srcu Filadelfije.

I „Slow Horses“ je Eplova serija koju je svjetska publika otkrila sa zakašnjenjem. Sve što se Reju i Meniju poželjeti može u 2026. jeste da dožive isto, da njihova neodoljiva bromansa uđe u dnevne sobe i srca miliona.

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Duster

down“. Do te mjere, da će vas ubijediti da Don Kihot stvarno postoji i juriša na vjetrenjače – samo se zove Li Rejbon i nosi diktafon umjesto koplja. Kreator Sterlin Harđo uspio je da stvori nešto rijetko: lika i seriju u kojoj se spajaju intelektualni nemir, vizuelna elegancija i ona vrsta ludosti bez koje nema ni dobrog novinarstva, ni vrhunske umjetnosti. Zbog toga je serija „The Lowdown“ i zaslužila drugu sezonu.

MOBLAND Hari da Souza i Hariganovi Počela je kao samo još jedna serija u kojoj Tom Hardi brunda sebi u bradu i sijeva pesnicama kad to najmanje očekujete, a završila se kao jedna od najuzbudljivijih priča o krimosima koji jedni drugima zabada-

33

ju noževe u leđa. Za to su se, osim glavne zvijezde i kreatora Ronana Beneta, pobrinuli i Padi Konsidin, te Helen Miren i Pirs Brosnan, vlasnici najdijaboličnijih bračnih supružnika s ovogodišnjih malih ekrana. Hardijev Hari da Souza i Harigan trojka održali su čas mafijaške anatomije nagovještavajući da nas najkrvaviji dio u Paramount+ seriji „MobLand“ tek čeka. Vežite se - biće gusta dvije hiljade dvadeset šesta!

DYING FOR SEX Moli i Niki Kancer, nastranosti i srodne duše idu ruku pod ruku u uvrnutoj FX/ Hulu dramediji „Dying for Sex“. I ne, seks ovdje nije izvor erotike kako biste mogli da očekujete, nego ogledalo za otkrivanje povreda i ljepote nečije duše.

Ta duša pripada Moli (Mišel Vilijams) koja nikad nije doživjela orgazam i koja, nakon terminalne dijagnoze, pokušava da pohvata što je još sebi ostala dužna. Najluđi sitkom i najogoljenija drama idu ruku pod ruku dok istražuje seksualnost, prvo sa fabrikom vibratora, a onda i sa gomilom „nastranih“ partnera.

Od svih njih, ipak, najdivnija je Molina najbolja prijateljica Niki – fenomenalna Dženi Slejt.

Zajedno, Vilijams i ona izgradili su hemiju od čelika i ispisale ljubavno pismo svim prijateljstvima jačim od smrti i većim od života.

YOUR FRIENDS AND NEIGHBORS Haris Džinović Dobro ste pročitali, jer Džon Ham u Eplovoj mini-seriji „Your Friends and Neighbors“ zakučio je lika „kriv što sam davô“.

I urnebesno je pratiti Dona Drejpera iz „Mad Men“, najveću mačo-facu moderne Amerike, kako poslije razvoda u kojem ga je žena ostavila bez gaća, izigrava postmodernog Robina Huda. Kako krade od bogatih – da bi ostao bogat. Hamov Endru „Kup“ Kuper – imao, pa nemao.

Kriv što je davô. I genijalan u sjajnoj TV priči o tome kako sreća nije para puna vreća. Kako novac nikad nikog nije uči nio srećnim.

34

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

tvtime.com

theupcoming.co.uk

ITALIJANI DOMINIRAJU LISTOM NAJBLISTAVIJIH SERIJA VAN ENGLES

DOSTOEVSKIJ: Mračnija i od HBO hit antologije „True Detective“

M: SON OF THE CENTURY: Fenomenalno o vezi između Dučeove Italije i modernog fašizma

KOPAČI PO MRAKU LJU

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Z

a nas koji svakodnevno gutamo serije i stalno smo u potrazi za novim televizijskim pričama, veći dio ponude vrti se oko naslova na engleskom jeziku. Međutim, TV produkcije na drugim jezicima često znaju da nam budu još zanimljivije. Ova televizijska sezona, recimo, bila je dobra i raznovrsna, pa je uspjela da svakome ponudi nešto: od biografija diktatora i mafijaša, preko zanimljivih dokumentarnih i animiranih serija, do istraga ubistava i porodičnih drama.

Stoga, iz okeana serija van engleskog govornog područja, rasutih po raznim striming servisima, od Južne Koreje, preko Kine, Izraela, do Španije i Italije, izdvajamo najbolje ulovljene 2025. godine. Koju god da pogledate sa ove liste, bila u top 10 ili ispod crte, nećete se pokajati.

1. M: SON OF THE CENTURY Kako bi prikazao uspon Benita Musolinija u mini-seriji „M: Son of the Century“ („Mussolini: Il figlio del secolo“), adaptaciji prvog

dijela knjige Antonija Skuratija - režiser Džo Rajt pretvorio je sliku u primarni alat, uz propagandne govore lika koji probija „četvrti zid“ i direktno se obraća gledaocima. U priči koja prati uspon fašizma i Dučeove rane godine na vlasti uopšte nije teško pronaći paralele sa sadašnjošću. Glumac Luka Marineli gradi Musolinija kao harizmatičnog i tragikomičnog klovna koji elokventno zavodi sljedbenike, dok se paralelno prikazuje hronologija događaja u grandioznom, ekspresionističkom stilu. Poseban naklon zaslužuju i montaža i upečatljiv dizajn zvuka, te muzika Toma Roulandsa (The Chemical Brothers), koja igra temeljnu ulogu u estetici serije.

2. FAITHLESS Švedska mini-serija „Faithless“ („Trolösa“) neka je vrsta rimejka istoimenog filma iz 2000. godine zasnovanog na scenariju i ličnim iskustvima legendarnog režisera Ingmara Bergmana.

Međutim, TV verzija ipak je i više od toga. Osim što traje duže, režiser Tomas Alfredson ovdje polako razvija svoju pri-

ču i pokazuje suzdržanost kada je u pitanju prikaz same afere.

Njega više zanimaju likovi i njihovi komplikovani odnosi dok se granice polako počinju pomicati. Tome se može dodati i vremenska dimenzija, s obzirom na to da serija ima više tajmlajna, pa vidimo i prvi susret glavnih junaka, i period nakon što se njihova veza raspala. Na kraju, Bergmanov prikaz znatno je pesimističniji; Alfredson ipak nudi malo utjehe i vjere u bolje sutra.

3. ASURA Nakon serijskog debija na Netfliksu sa prekrasnom „Makanai: The Maiko Cook“, japanski majstor Hirokazu Koreeda vratio se sa novom porodičnom dramom. „Asura“ je priča o četiri sestre koje se ujedinjuju nakon što otkriju da njihov otac godinama ima ljubavnicu. Njihov odnos središnji je fokus serije u kojoj autor istražuje svoje prepoznatljive filmske teme poput ljubavi, oproštaja i potrage za identitetom. Koreeda konstruiše naraciju koja uravnotežuje dramu sa daškom humora, te u kojoj posebno sjaje momenti kada junakinje dijele pripremu

obroka ili brinu o vrtu sa majkom. Sa prefinjenom režijom i u kombinaciji sa briljantnim glumačkim performansima, „Asura“ donosi impresivno i dirljivo iskustvo, između smijeha i suza.

4. WOMEN WEARING SHOULDER PADS Kada počnete da gledate ekvadorsku stop-animaciju „Women Wearing Shoulder Pads“ („Mujeres con hombreras“), potrebno vam je izvjesno vrijeme da se naviknete, jer njen stil nije nešto što možete da vidite svakog dana, pa ni godine. Kreator Gonzalo Kordova smješta je negdje između melodrame i komedije, između sapunice i queer filma, predstavljajući razne ženske likove u svijetu u kojem muškarci nemaju glas.

Uticaj Pedra Almodovara je očit, a mješavina njegove estetike i referenci na ekvadorsku kulturu stvara toliko jedinstven vizuelni stil da ga je teško uporediti sa bilo kojom drugom recentnom serijom na televiziji.

Kratki format čini „Women Wearing Shoulder Pads“ brzom i lako svarljivom za gledanje, ali

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

seriesmania.com

SKOG GOVORNOG PODRUČJA

van pogled na odrastanje iza rešetaka, a istovremeno je pretvara i u dirljivo svjedočanstvo o tome kako duhovitost postaje strategija preživljavanja. Lešem se ne pridržava pravila nijednog žanra, ne laska, niti olakšava gledaocima gledanje, a opet je teško, gotovo nemoguće odvojiti pogled od serije „Bad Boy“.

7. THE CAMORRIST

THE CAMORRIST: Sirovo raskrinkavanje zločina mafijaške organizacije Kamora

UDSKE DUŠE

Uspon i pad Benita Musolinija, Đuzepe Tornatore u nepokolebljivom obračunu sa mafijom i mračni proceduralac braće D’Inoćenco predvode top 10 na kojem su i Španija, Francuska, Izrael, Kina, Južna Koreja, Danska i Švedska

ispod lepršavosti priče ipak se kriju kompleksni portreti kontradiktornih žena u okruženju gdje se lično i političko neprekidno prepliću.

5. BLACK SWAN Naslov dokumentarne mini-serije „Black Swan“ u danskoj produkciji odnosi se na teoriju o crnom labudu, koja se koristi kao metafora za neočekivani događaj. Njen kreator Mads Bruger optužuje velike korporacije i istaknute osobe za umiješanost u finansijske prevare i pranje novca iz kriminalnog podzemlja, a sve počinje kada Amira Smajić, danska advokatica koja je dugo savjetovala kriminalne bande, odluči da napusti takav život i javnosti otkrije istinu. Kontroverza proizlazi prvenstveno iz načina na koji joj se nalaže da pokrene određene

razgovore i određene pojedince, što dovodi do rasprave o tome sastoji li se novinarstvo isključivo od prikazivanja onoga što se događa ili je dopušteno manipulisati situacijama kako bi se postigao određeni cilj. Ova napeta dokumentaristika nešto je što se mora pogledati.

6. BAD BOY Serija „Bad Boy“ Rona Lešema zasnovana je na stvarnim iskustvima komičara Danijela Čena, vrlo popularnog u Izraelu. Interakcija sadašnjosti i prošlosti daje priči fragmentiranu strukturu između zatvora i stend-apa koji omekšava tamu glavne drame. Ta dvojnost u kojoj humor, umjesto da bude izraz radosti, postaje alat psihološke odbrane, te mehanizam koji skriva tjeskobu i usamljenost seriji daje pametno kompono-

Istorija mini-serije „The Camorrist“ („Il camorrista“) duga je približno 40 godina; slavni italijanski režiser Đuzepe Tornatore otpočeo je karijeru 1986. filmskom adaptacijom romana Đuzepea Maraca o Rafaeleu Kutolu, osnivaču Kamore, jedne od najzloglasnijih kriminalnih organizacija u Italiji. Nakon mnogih peripetija i restauracije, pa i smrti glavnog glumca Bena Gazare 2012. godine, materijal je zaživio i u TV formatu. Tornatore je usvojio novinarski pristup ne bi li se ciljano distancirao od likova. Ta odluka rezultirala je manje dubokim razvojem nego što je poželjno, ali i sirovim i nepokolebljivim prikazom mafije sa brojnim nasilnim scenama. „The Camorrist“ vraća direkt u osamdesete godine i čini se kao nešto što je izronilo iz sjene pokazujući savršenu sposobnost da vas ostavi bez riječi i uznemiri ekstremno napetim prizorima i dijalozima.

8. IN A HOLE Autori francuske poslastice „In a Hole“ („Au fond du trou“) Maksim Šamu i Silvan Guvernor najpoznatiji su po „18h30“, romantičnoj veb-seriji o muškarcu i ženi koji razgovaraju dok hodaju prema autobuskoj stanici. Sada se vraćaju sa većim ambicijama, ponovno predstavljajući apsurdni humor koji odražava aspekte našeg društva i ljudskih odnosa. Radnja njihove nove serije odvija se na minijaturnom golf terenu, svojevrsnom mikrokosmosu u kojem se sudaraju različiti likovi. Dok se bore da pobijede, svjedočimo njihovim nesigurnostima i ličnim problemima. Gotovo svi dijele određeni osjećaj usamljenosti, što nudi perspektivu koja je pomalo melanholična. Na jednoj od rupa, recimo, nalazi se teška prepreka koju bi trebalo savladati. Pobijediti je ili je,

35

jednostavno, zaobići? Taj izbor u seriji „In a Hole“ pretvoren je u metaforu o našem stavu prema životu.

9. DOSTOEVSKIJ „Ovo zlo muči nas već 20 godina.

Svako ko čisti podrum na kraju se zaprlja. A mi smo prljavi odavno. Želim da pronađem Dostojevskog da bih se riješio ove pošasti.“ Ovaj citat može da posluži kao definicija serije „Dostoevskij“ braće Damjana i Fabija D’Inoćenca. Opšta mjesta iz policijskih priča ovdje su iskorišćena samo da bi bila iskrivljena i izokrenuta u narativu, čiji su autori mnogo više zainteresovani za istraživanje psihologije detektiva nego za prirodu kriminalca. S montažom koja ponekad naglo prekida kadrove održavajući konstantno napet ritam, te muzikom koja non-stop naglašava tamu, ovo je jedan od najprljavijih prikaza ljudske duše i jedan od najoriginalnijih pristupa kriminalističkom žanru koji možete da pogledate. „Dostoevskij“ komotno može da se uporedi sa prvom sezonom HBO antologije „True Detective“, s tim što je tama u koju nas uranja još dublja.

10. BLOSSOMS SHANGHAI Prvobitno zamišljena kao dugometražni film kojim bi se zaključila trilogija sastavljena od „In the Mood for Love“ (2000) i „2046“ (2004), nova serija Vong Kar-vaja adaptacija je romana „Blossoms“ Čina Jučenga.

Uvodne epizode imaju poteškoća da održe pažnju, posebno zbog toga što je užurbana naracija „zasoljena“ sa jako mnogo likova i ne sadrži najprepoznatljivije autorske elemente čuvenog kineskog režisera. No, drugi dio je ipak mnogo smireniji, a dodir Kar-vaja iz epizode u epizodu postaje osjetniji. Konačni rezultat može djelovati zamršeno, ali na koncu ga izvlači unikatna estetika.

ISPOD CRTE: Secrets We Keep (Danska), Mouth of Sky (Španija), Graveyard (Turska), Heweliusz (Poljska), Monster of Florence (Italija)

36

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

OD KRIMI-POSLASTICA DO EKSCENTRIČNIH KOMEDIJA – BRITAN Piše: Davor PAVLOVIĆ

B

ritanci drže nivo; oduvijek su bili sinonim za vrhunsku TV produkciju. Ipak, tek u eri televizijske hiperprodukcije i nakon početka ratova striming servisa pojedine serije s Ostrva stekle su zasluženu popularnost. Tako smo u posljednjih nekoliko godina mogli posvjedočiti njihovom širenju svijetom počevši od Brukerove antologije „Black Mirror“ koja se preselila preko okeana, preko romantične coming of age priče „Sex Education“, do crne komedije „Baby Reindeer“. I to sve zahvaljujući Netfliksu.

Sjajne britanske serije, srećom, mogu se pronaći i na drugim striming servisima, a za slučaj da su vam neke ipak promakle, tu je naša godišnja lista. Ako tražite novi materijal za maratonsko gledanje tokom praznika, možda ga pronađete u ovom izboru najuzbudljivijih ovogodišnjih serija s Ostrva.

KAKO SE SVIRA

Britanci to uvijek rade drugačije. Ako tražite novi materijal za maratonsko gledanje tokom praznika, nećete pogriješiti ni sa jednom od ovih serija Uz njih, preporučujemo još i drugu sezonu trilera „Frauds“, feministički krik „Dope Girls“ i boksersku poslasticu „A Thousand Blows“, uz napomenu da su dvije najbolje britanske serije 2025. godine, „Adolescence“ i „The Death of Bunny Munro“, završile na vrhu naše glavne liste.

Pa, da krenemo… Niko ne svira pravi TV pank kao Britanci. Od krimi-poslastica do ekscentričnih komedija – ovo su britanske produkcije koje su nas 2025. prikovale za male ekrane.

WHAT IT FEELS LIKE FOR A GIRL Zadivljujuća priča ispričana u prvom licu rađena je po autobiografiji novinarke Paris Lis, ko-

ja je i kreatorka serije. U fokusu BBC drame „What It Feels Like for A Girl“ su adolescencija u radničkoj četvrti Notingema i promjena pola. Narativ na jasan i direktan način odražava iskustvo glavne junakinje, dok je prikaz okruženja u kojima boravi opisan s istim intenzitetom kojim ih protagonistkinja doživljava, bez upotrebe bilo kakvih filtera. „What It Feels Like for A Girl“ je vrlo mračna, a istovremeno i serija puna nade i svjetlosti. I jedan je od najljepših podsjetnika iz 2025. da naša zajednica može i treba da bude velika porodica koja nastoji da podrži

i prihvati sve članove svoje zajednice, a ne da ih dijeli po bilo kojoj osnovi.

RIOT WOMEN Za razliku od prethodne, serija „Riot Women“ donosi priču o nekoliko žena. Iako bi neko mogao pomisliti da je tu riječ o „We Are Lady Parts“ – samo sa ženama u srednjim godinama, to nije slučaj. Ovdje je ipak manje komedije i muzike; priča obuhvata dramu sa dodirom ironije tipičnim za ovakav tip dramske serije, s obzirom na to da kreatorka Sali Vejnrajt, proslavljena izvanrednom „Happy Valley“, ozbiljno shvata probleme sa kojima se suočavaju njene junakinje kojima poseb-

britishtv.com

Slow Horses

Riot Women

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

37

NSKE PRODUKCIJE KOJE SU NAS PRIKOVALE ZA MALE EKRANE

PRAVI TV PANK nu snagu daju glavne glumice. „Riot Women“ je serija sa emocionalno dubokim likovima i prirodnim dijalozima koji uspijevaju održati ozbiljnost čak i kada neki od njih imaju bezazlen ton. Sa muškim likovima, koji se kreću u rasponu od običnih idiota do otvorenih zlostavljača, na kraju ostavlja gledaoce željne druge sezone. Prostora za nastavak ima, kao i za sitne popravke nakon kojih bi „Riot Women“ mogla da izraste iz vrlo dobre u izvanrednu seriju.

MR. LOVERMAN Adaptacija romana Bernardin Evaristo, koju je kreirao Nataniel Prajs, prava je TV poslastica. U fokusu serije „Mr. Loverman“ je bračni par, Beri i Karmel Voker koji su se upoznali na Antigvi i odlučili da emigriraju u

Veliku Britaniju kako bi osnovali porodicu. Tokom 50 godina braka, on joj je, pak, tajio vezu sa najboljim prijateljem Morisom…

Ova nekonvencionalna drama sastavljena je od osam polučasovnih epizoda i strukturisana tako da se smjenjuju Berijev i Karmel POV, pružajući kontrast između dva pogleda na iste događaje. Stoga, ovo nije priča o iskupljenju grešnog muškarca, nego ona koja jasno govori o posljedicama njegovih postupaka. „Mr. Loverman“ nudi portret ranjenih likova koje dirljivo i potresno iznose Leni Džejms i Šeron D. Klark. Iako priča možda djeluje kao da će slijediti tradicionalne puteve patnje, kreator uvijek pronađe način da izmami osmijeh glavnim junacima i ponudi im nadu.

SLOW HORSES To što izgleda kao klošar, to što se posljednji put okupao u prošlom vijeku, to što nosi prsle gaće i čarape, to što se ne zna je li mu masnija kosa ili viskijem natopljena jetra – samo je maska i korica. U nju se, pak, ukoričio Gari Oldman igrajući jednog od najlucidnijih agenata britanske službe MI5.

Izigravajući seronju 24/7, neprekidno vrijeđajući svoje agente, dižući pritisak šefovima, pa čak i brendirajući kao jedan od zaštitnih znakova ispuštanje prdeža zbog kojih biste pomislili da je nešto umrlo u njemu – Džekson Lamb postao je GOAT. Najbolji agent moderne televizije. I to nikad očiglednije bilo nije nego u posljednjoj, petoj sezoni Eplove serije „Slow Horses“.

No, iako je Lamb najbolja, definitivno nije jedina bravura kreatora Vila Smita. Sve je u „Slow Horses“ tip-top skockano, od ostatka glumačke ekipe i njihovih likova, do oktanske akcije, intimne drame i izvrsnog crnog humora. Zbog toga ovo i jeste jedna od serija čijem se nastavku najviše radujemo, te čiji ćemo datum premijere obilježiti crvenim slovom u kalendaru 2026.

Mr. Loverman

variety.com

glamourmagazine.co.uk

DEPT. Q Netfliksova adaptacija romana Jusija Adlera-Olsena napeta je kriminalistička drama u kojoj je originalni danski materijal uspješno transplantiran u milje Edinburga. „Dept. Q“ u režiji Skota Frenka ističe se sporogorećom naracijom i sjajnim portretom grešnog detektiva Karla Morka, čiji oštar intelekt, sarkazam i ranjivost izvanredno iznosi Metju Gud. U fokusu su mračni i često uznemirujući detalji u vezi sa starim neriješenim zločinima, koji uvlače gledaoce u mrežu tajni, laži i skrivenih namjera. Slučajevi, pak, nijesu samo zagonetke koje treba riješiti, već su i prozori u užasne aspekte ljudske prirode.

Napetost u seriji „Dept. Q“ postupno raste i kulminira zadovoljavajućim, iako često neugodnim, rješenjima. I to je samo jedna od stvari koje je čine nezaobilaznom za publiku koja cijeni inteligentne kriminalističke drame vođene jakim, karakternim likovima.

SAG: ROGUE HEROES U prvoj sezoni serije „SAG: Rogue Heroes“ Stivena Najta upoznali smo bezobzirne i neustrašive britanske vojnike iz Specijalne jedinice koja se borila protiv nacista u Africi. Istinita priča, za koju je kao referenca poslužila knjiga novinara Bena Mekintejara, dobila je još šest nastavaka, čija se radnja tiče 1943. godine i oslobađanja Italije. Kada jedinica stigne na ostrvo, stiže i prvo neprijatno otkrovenje: Siciliju kontroliše još jedan neprijatelj nacista Koza Nostra...

U još intenzivnijoj sezoni, Najt jedinstvenim spajanjem spektakularnih akcionih scena i intimne drame, te istorijskih događaja i čiste zabave podsjeća na monstruoznost najvećeg sukoba 20. vijeka. Intenzivna i nasilna na površini, a, ipak, vrlo kompleksna i sklona istraživanju ranjivosti kada zađete u dubinu, serija je zadržala i pojačala sve adute koje je već imala.

Bezobzirni ton i crni humor, dirljivi portreti mladih vojnika, odlični glumci, zanimljiv saundtrek koji ne skriva „pristrasnost“ pank-roku (The Clash,

38

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

The Change

theguardian.com

NAJVREDNIJA P

The Cult, Madness) – pomažu junacima da naprave istinski spektakl. Spajajući sve ove elemente, Najt je uspio da prikaže čovječanstvo u svim njegovim nijansama, moćno preispitanim kroz prikaz rata.

BOGLANDS Scenaristi Doirean Ni Koragajn i Riči Konroj uzeli su priču koja podsjeća na nordijski noar i prilagodili je miljeu koji odlično poznaju. Rezultat je „Boglands“ - galski noar usko povezan s irskom tradicijom.

Naziv „boglands“ odnosi se na treset, dok se izvorno ime serije „Crá“ može prevesti kao „mučenje“. Oba naslova uspostavljaju mračni ton koji je pojačan sivim krajolicima i pruža posebno impresivnu pozadinu priči punoj obrta.

U „Boglands“, kreatori daju određeni nivo odgovornosti i onima koji su lažno optuženi, pa je granica između žrtava i počinilaca slabije definisana. Koristeći tradicionalne instrumente poput irskih gajdi i violine, čiji je zvuk pomiješan s elektronskim melodijama, stvara se eterična, ali tajanstvena atmosfera, da bi na kraju sve zaokružilo vrlo zanimljivo i originalno razrješenje.

BLUE LIGHTS Još jedna irska drama čiji kvalitet ne pada ni nakon tri sezone.

U „Blue Lights“ sjajno je izbalansiran privatni i profesionalni život policajaca koji se više ne mogu klasifikovati kao početnici, pa to i mijenja ton u odnosu na prethodne instalacije. Likovi su morali da odrastu i sazru u određenom smislu, a serija ih je, srećom, ispratila i porasla sa njima.

Postoje neki manji problemi kada je o tom rastu i sazrijevanju riječ, ali ipak je zadovoljstvo vidjeti glumce kako se prilagođavaju i kako svaki lik reaguje na novo mjesto u svom životu.

Za one koji su u potrazi za pametno spakovanom kriminalističkom dramom, „Blue Lights“ je pravi izbor. Uživaće u priči koja zalazi duboko u neuredne lične živote likova, te njihove privatne nerede sjajno kombinuje i ojačava izuzetno zanimljivom akcijom.

REUNION Ono što seriju „Reunion“ automatski izdvaja u eri TV hiperprodukcije jeste glavni lik, tj. glumac s oštećenjem sluha. Metju Gurni ključno je lice priče koja je inspirisana trilerima osvete iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali sa vestern štihom koji podupire glavnu temu.

U seriji „Reunion“ uspostavljaju se vrlo emotivni odnosi između likova, pa više liči na porodičnu dramu nego na triler. Ovo je mogla da bude jedna od onih tipičnih britanskih krimi-drama, ali izdvojila ju je i zakomplikovala upravo gluvoća glavnog lika.

Upravo opsežna upotreba znakovnog jezika, koji se vrlo hrabro koristi, daje seriji „Reunion“ jedinstven ritam i atmosferu.

CODE OF SILENCE Vjerovali ili ne, britansku TV produkciju ove godine obilježila je još jedna serija u čijem je fokusu osoba s oštećenjem sluha.

I „Code of Silence“ tiče se hvatanja zločinaca uz pomoć, između ostalog, i čitanja s usana, samo je u pitanju ženski lik koji nije u plavoj uniformi, nego pomaže policajcima.

Šestodjelna sezona utemeljena je na postupcima i znanju jednog lika, kao i na glumačkoj sposobnosti da se tako specifičan zadatak iznese. Rouz Ajling-Elis završava taj posao bez problema. Zahvaljujući njoj i priči koja zabavlja od početka do kraja „Reunion“ i postaje više od klasične krimi-drame čija se radnja tiče policijskog miljea.

THE CHANGE Jedina čistokrvna komedija sa liste donosi priču o tuđinki koja dolazi u mali grad pun ekscentričnih likova. U takvom portretu jedinstvene zajednice, stend-ap iskustvo autorke i glavne glumice Bridžit Kristi omogućilo joj je da napiše sjajne dijaloge s oštrim smislom za humor kroz koji se promišljaju britanski identitet, odrastanje i nostalgija za jednostavnijim životom.

Serija „The Change“ (dvije sezone, 12 epizoda) urnebesna od prvog do posljednjeg kadra zahvaljujući talentu Bridžit Kristi za fizičku komediju i njenoj sposobnosti da oživi duhovite dosjetke iz scenarija koji je sama napisala. Iako je vrlo zabavna, radnja povremeno skreće u dramatično područje, što dovodi i do poprilične promjene tona, ali to u ovom slučaju nije mana.

Iako smo gledali slične komedije, „The Change“ se ističe zahvaljujući ekscentričnom britanskom humoru. Kristi je napravila inteligentnu komediju sa vješto portretisanim likovima. Ma koliko bili ekscentrični, lako je poistovjetiti se sa njima i uživati u njihovom

društvu.

ZAČAR

Č

ekajući treću sezonu Bjelogrlićeve serije „Senke nad Balkanom“, te premijere već snimljenih serija koje čekaju emitovanje iz različitih razloga, nijesmo dočekali previše kvalitetnog sadržaja u regionalnoj TV produkciji. Srbija i dalje prednjači, većinom sa nastavcima poput „Crne svadbe“, ali i sa nekim novim naslovima među kojima se ističe „Otmica“ rađena u saradnji sa Danskom. Hrvatska kaska, Bosna i Hercegovina traži svoje mjesto na tržištu, Crna Gora nije proizvela niti jednu originalnu seriju, ali barem je Ivan Marinović imao priliku da režira zabavan sitkom „Hotel***“ sa Nikolom Đuričkom.

U godini začaranog kruga, bez jake i uticajne serije poput prošlogodišnje „Sablje“, pet naslova se ipak izdvojilo. Vrijedi ih pogledati uz želju da im nastavci budu još bolji.

TVRĐAVA U prvoj sezoni „Tvrđave“ (RTS, 11 epizoda), pratimo život zaljubljenog para, Hrvatice i Srbina, kao i njihovih porodica i prijatelja tokom turbulentnih devedesetih godina u Kninu („glumi“ ga Nikšić) dok se upravo sprema „Oluja“. Scenario potpisuju Mirko Stojković i Goran Starčević, a režiju Saša Hajduković najpoznatiji po trilogiji „Meso“ – „Kosti“ – „Koža“. Glavne uloge tumače velike zvijezde iz regiona, a od manje poznatih ističu se Ognjen Mićović i Darija Vučko.

Iako se radnja odvija tokom ratnih sukoba, akcenat je većinom na ličnim sudbinama junaka. Pažnja se pridaje delikatnom oslikavanju priča anonimnih pojedinaca, pa će se većina gledalaca koji su proživjeli taj period, prisjetiti tog vremena sa bolom u stomaku. „Tvrđava“ je, dakle, važno kolektivno suočavanje sa prošlošću, sa naglaskom na švercu,

SERIJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

PETORKA IZ REGIONALNE KUHINJE

RANI KRUG bogaćenju kriminalaca i djelovanju tajnih službi. Hajdukovićeva serija je otrežnjujuća i morala je biti snimljena prvenstveno zbog novih generacija.

KOTLINA

BLAŽ MEĐU ŽENAMA Radnja sitkoma „Blaž među ženama“ (HRT, 14 epizoda) Gorana Kulenovića i Branka Ružića, za divno čudo ne odvija se u Zagrebu, već u Splitu. Iako njihov humor nije popularan kao bosanski, ovaj projekat dokazuje da i Hrvati znaju napraviti smiješnu seriju.

rts.rs

Radnja druge sezone „Kotline“ (BiH, osam epizoda) počinje po uzoru na prvu, tj. pronalaskom leša, samo što je sada riječ o rudaru i što je radnja premještena dobrim dijelom u Zenicu. Režiser Danis Tanović nastavlja putovanje tamo gdje je stao i narativno i vizuelno. Kroz istragu nas vodi vrlo fotogenično (sve je nekako zaglavljeno u prošlosti i mrtvo, uz svega nekoliko bljeskova svjetla), dok suptilno secira društvene probleme, od privatizacije i korupcije, preko stanja u represivnom aparatu, do onog šta čeka gastarbajtere kada se vrate kući.

I druga sezona drži pažnju dok dotiče socijalne devijacije

pretvarajući ekran u veliki ring gdje se „zabijaju noževi u leđa“ uz rijetke izlete u melodramu.

Uz neka nova glumačka imena poput Leone Paraminski, tu je i dalje većina poznatih likova. Njihov očaj dodatno doprinosi mračnoj atmosferi, iako serija ima i momenata koji pružaju određeni humoristički bijeg.

Iako „Kotlina“ nije uspjela da se odmakne od stereotipnog sindroma misterije ubistva, gdje se na silu skreće pažnja na pogrešan trag, zaslužuje pažnju i vrijedna je gledanja.

Darija Vučko i Ognjen Mićović u seriji Saše Hajdukovića

39

Srbija i dalje prednjači, Hrvatska kaska, a Bosna i Hercegovina traži svoje mjesto na tržištu. Crna Gora nije proizvela niti jednu seriju, ali barem je Ivan Marinović imao priliku da režira zabavan sitkom „Hotel***“ sa Nikolom Đuričkom U fokusu je samohrani otac koji se doselio u Dalmaciju sa tri kćerke. Povremeno im se pridruže i tašta, njegov tata ili komšija, pa replike frcaju svaki čas, nekad ultrasmiješne, nekad zanimljive, ali nikad plitke.

Dok epizode odmiču, ne zaobilaze se ni neka aktuelna dešavanja, a likovi se polako razvijaju i dobijaju punoću, pa rijetki ostaju dvodimenzionalni kao na početku.

Ovu oslobađajuću seriju posebno zanimljivom čine iskreni ton i ljubav i saosjećanje prema likovima. „Blaž među ženama“ je idealna TV zabava za ukućane od sedam do 77.

12 REČI Serija „12 reči“ (Superstar TV) Jelene Stolice priča je o kriptovalutama, kriminalu, pravosuđu, ali i drugim mutnim radnjama iza očiju javnosti.

Prožimajući nekoliko paralelnih tokova priča u trećoj i final-

noj sezoni podijeljenoj na deset epizoda, autorka je uspjela da podvuče crtu i brutalno pokaže da fikcija nije daleko od istine.

Iako nije toliko dinamična kao ranije, problemi se barem rješavaju brže, pa je i radnja jednostavnija. Nažalost, u odnosu na scenaristički, režiserski pristup je gotovo nevidljiv, a tempo prilično problematičan za nešto što bi trebalo da bude uzbudljiva krimi-priča.

Dva najjača aduta serije svakako su gluma i fotografija. Karakterizacija je realistična, a Viktor Savić prednjači u portretisanju svog lika. Posebno je interesantan i Filip Đurić kao tajanstveni vođa društva.

Naravno, tu je i Vesna Trivalić, kao i ostatak glumačke ekipe koja ostaje jednako ubjedljiva.

MAMA I TATA SE IGRAJU RATA Jadranka, Veljko i njihova kćerka Vida vratili su se treći put da nam uljepšaju vrijeme ispred malih ekrana. A zašto smo ih zavoljeli u seriji „Mama i tata se igraju rata“ (RTS) Gordana Kičića? Zato što su, kao i mi, ljudi sa manama i vrlinama koji kroz život prolaze sa milion problema i nedoumica. I u trećoj sezoni kroz deset epizoda koriste humor da se izbore sa svim mukama koje ih neprestano prate.

Glavna tema nove sezone je kriza srednjih godina, a šetajući od momenata kada bi glavni junaci umrli jedni za druge, do trenutaka kada bi se najradije davili golim rukama, pokazuju da su njihov suživot i roditeljstvo izvor najveće sreće, ali i veliki kamen u cipeli.

Ova nepretenciozna serija bila je i ostala zabavna studija karaktera, bez rupa i praznog hoda, sa zabavnim i dirljivim transformacijama svih likova.

Toliko smo zavoljeli ovu porodicu i njihove prijatelje da jedva čekamo četvrtu sezonu.

Davor PAVLOVIĆ

40

ANIME PLANET

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

DESETKU ZA PAMĆENJE PREDVODI KINO-BISER KOJI JE ODUŠEVIO MILIONE

MOTORNOM PILOM DO UJEDINJENJA

Piše: Biljana MARTINIĆ

A

nime industrija ne staje: u prosjeku, na globalnom nivou godišnje se objavi između 180 i 220 novih naslova, raspoređenih kroz četiri sezone - zimsku, proljećnu, ljetnju i jesenju. Kada se tome dodaju nastavci, OVA epizode, filmovi i specijali, broj emitovanih projekata za 365 dana lagano prelazi 3.000.

Drugim riječima: čak i da gledaš nekoliko epizoda dnevno, nikada ne možeš stići sve.

Godina 2025. pokazala je koliko je scena raznovrsna. Neki naslovi dominirali su anime narativom cijele godine, dok bi drugi eksplodirali i nestali poslije nekoliko sedmica, izazivajući gomilu diskusija, teorija i klipova po mrežama.

Na kraju godine, pak, bude materijala da svi mi anime fanovi napravimo mali, lični rezime sa naslovima koji su obilježili 12 mjeseci za nama i scenama koje smo premotavali više puta, te da izdvojimo barem jedan naslov o kojem smo pričali dugo, dugo nakon gledanja. E, baš tu počinje naša ovogodišnja anime top lista.

1. CHAINSAW MAN: REZE ARC Nekada je gledanje anime serija i filmova nosilo određenu etiketu. Bio je to hobi koji se objašnjavao, branio ili skrivao, nešto što se doživljavalo kao faza (jer ipak je to „crtani“), a ne kao punokrvna forma zabave. Van Japana, naročito na Balkanu, anime je dugo egzistirao na marginama pop kulture, a onda se dogodio globalni preokret.

Razvoj striminga izbrisao je granice, a anime je iz godine u godi-

Ova godina pokazala je koliko je scena raznovrsna. Ipak, nijedan naslov koji smo pogledali ne može da se uporedi sa filmom Tatsukija Fudžimota

nu prestajao biti niša i postajao zajednički kulturni jezik. Decenije kulturne razmjene, uticaja i inspiracija učinile su svoje, pa je sada postao jednako relevantan, raznolik i prisutan kao film ili serija iz bilo koje druge industrije.

Najbolji dokaz je „Chainsaw Man - The Movie: Reze Arc“, djelo Tatsukija Fudžimota koje je ostavilo mnogo bolji utisak nego većina kino-filmova koji će ove godine biti nominovani za Oskara.

Sirov, krvav i vizuelno hipnotišući, Fudžimotov anime funkcioniše i kao ljubavno pismo kinematografiji zbog niza omaža - od onog na ratnu melodramu „Ballad of a Soldier“ (1959), preko sirovog realizma „pozajmljenog“ od filma „Henry: Portrait of a Serial Killer“ (1990), do referenci na avangardne klasike kao što je Bunjuelov „Un Chien Andalou“ (1929) ili Majbridžov „The Horse in Motion“ (1878). „Chainsaw Man - The Movie: Reze Arc“ bio je neprocjenjivo bioskopsko iskustvo za zaljubljenike u anime. Ove godine klinci, koji su nekada morali da kriju šta gledaju, napokon su mogli ponosno da kupe kartu i sjednu u salu bez ikakve potrebe za objašnjavanjem. Ovaj film bio je namijenjen samo nama koji smo tu već godinama.

2. THE APOTHECARY DIARIES Umjesto da ostane na formuli epizodnih misterija, priča serije „The Apothecary Diaries“ obuhvatila je dublje političke intrige, kompleksnije odnose i mnogo teže odluke u drugoj sezoni. Fokus na Džinši-

jevu pozadinu i sve jasnije konture dvorskih igara podigli su ulog, dok je Maomao ostala sidro priče - onako najdraža, pronicljiva, hladna i uvijek korak ispred svih.

Uz napuštanje zone komfora i uranjanje serije u mračnije, emocionalno teže i politički opasnije igre, došlo je do ciljanog i naglog zaokreta koji je priču podigao na viši nivo. Druga sezona je upravo zbog toga i uspjela da ostavi gorki ukus tamo gdje je to bilo potrebno, ali i da zadržu toplinu i šarm zbog koje smo je odavno zavoljeli.

da svijet možemo spasiti time što ćemo ga učiniti humanijim i ponijeti se ljudski u trenutku kada je to potrebno.

U doba kada se sve češće zatvaramo, a briga za druge postaje sve rjeđa, lako je proći pored nekog i pomisliti: „To nije moj problem“.

Međutim, ovaj anime podsjeća da je najvažniji korak upravo onaj kada odlučimo da pružimo ruku.

Time „My Hero Academia“ prevazilazi tipičnu šonen poruku ličnog uspjeha i pretvara se u rijetku priču o odgovornosti svih nas.

3. MY HERO ACADEMIA

4. TAKOPI’S ORIGINAL SIN

Obožavani šonen okončan je u decembru nakon deset godina emitovanja. „My Hero Academia“ zavoljeli smo ne kao priču o superherojima, već o tome šta znači biti heroj. U svijetu u kojem gotovo svi imaju specijalne sposobnosti („quirk“), biti heroj prestaje da bude pitanje snage - i postaje pitanje izbora. Kada je izuzetnost norma, linija između heroja i zlikovca počinje da zavisi isključivo od moralnog kompasa.

Za razliku od mnogih zapadnjačkih priča o superherojima u kojima likove pokreće teret moći, „My Hero Academia“ navodi na obrnuto pitanje: „Šta ako herojsku odluku doneseš i prije nego što dobiješ moć?“ Upravo ta potreba da se pruži ruka nekome u nevolji postala je temelj serije. „My Hero Academia“ oprostila se sa fanovima vraćajući se svojoj najosnovnijoj ideji: heroj se ne postaje zbog moći, već zbog odluke da učiniš pravu stvar, čak i kada nemaš ništa osim sopstvene volje. Serija nam je pokazala

Anime „Takopi’s Original Sin“ na prvi pogled djeluje bezazleno i slatko, toliko da vas gotovo prevari. U jednom trenutku smijete se mekanom, djetinjastom vanzemaljcu koji govori bebećim glasom, a već u drugom primate šamar i upadate naglavačke u svijet bez milosti.

Radnja, podijeljena na samo šest epizoda, obuhvata zahtjevne teme poput samoubistva, zlostavljanja djece, vršnjačkog nasilja, roditeljskog nemara i moralne iscrpljenosti, postavljajući pitanje šta uopšte znači činiti dobro u svijetu koji je slomljen. Serija je kratka, ali razarajuća - i u potpunosti opravdava tvrdnju sa kojom dolazi, a to je da nijedno upozorenje zapravo ne može pripremiti gledaoca na ono što je spremna da kaže.

5. THE SUMMER HIKARU DIED Radnja počinje nestankom glavnog lika i njegovim iznenadnim povratkom, ali umjesto olak-

ANIME PLANET

41

4kwallpapers.com

šanja, javlja se sumnja da se vratio neko… ili nešto drugo.

Upravo u toj nelagodi, u neizgovorenom i neobjašnjenom, leži najveća snaga serije „The Summer Hikaru Died“.

Adaptacija mange Mokumokurena prati grupu mladića čija svakodnevica budi nostalgiju, ali je stalno potkopana osjećajem gubitka i egzistencijalnog straha. Sve je ispričano suptilno, atmosferično i vizuelno očaravajuće, na način koji vas neprestano podsjeća da gledate nešto drugačije. Čudan, bolan, emotivan i hipnotišući, ovaj anime donio je nešto zaista rijetko: tihu, jezivu horor priču koja podsjeća na brutalnu, melanholičnu atmosferu nekih kultnih filmova s početka dvije hiljaditih.

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

6. DAN DA DAN Bez dileme jedna od najiščekivanijih povratničkih serija godine, a druga sezona „Dan Da Dan“ priče pokazala je da početni uspjeh nije bio slučajnost. Nakon filma „Evil Eye“, postalo je jasno da se nekadašnji hit pretvorio u pravi popkulturni fenomen o kojem se priča i van anime krugova.

Uprkos pritisku i ogromnim očekivanjima, studio „Science Saru“ je bez zadrške isporučio nastavak sa prepoznatljivom energijom, humorom i paranormalnim haosom iz prve sezone - ali je i otišao korak dalje. „Dan Da Dan“ nastavak je još čudniji, glasniji i žanrovski slobodniji – i zbog toga je i morao da se nađe na našoj top listi.

7. GACHIAKUTA Priča o običnim ljudima koji se svakodnevno sudaraju s nepravdom svijeta u kojem žive – to je anime serija „Gachiakuta“. Njena priča je brutalna; ovo nije šonen o izgradnji bolje budućnosti, već o preživljavanju u svijetu bez milosti, gdje je nada rijetka, a pravda gotovo nepostojeća.

Dok je gornji svijet okrutan i nepravedan prema onima koje smatra manje vrijednima, život u Jami funkcioniše po zakonima opstanka, sa tek ponekim kratkim bljeskom

Najveći animirani bioskopski užitak isporučio „Chainsaw Man - The Movie: Reze Arc“

dobrote. Nasilje prožima sve čineći ovaj anime mnogo bližim pričama kao što je „Chainsaw Man“ nego klasičnim herojskim sagama poput stare dobre „My Hero Academia“ ili ovogodišnje „To Be Hero X“.

9. LAZARUS Jednostavno, ali jezivo pitanje: šta bi radio kada bi znao da imaš još samo 30 dana života - isto kao i ostatak svijeta? Umjesto očekivanog haosa, tvorci anime poslastice „Lazarus“ biraju spor, promišljen ritam i prate grupu naizgled nespojivih pojedinaca koji treba da spriječe najveći čin masovnog ubistva u istoriji.

Sa retro-senzibilitetom, džez atmosferom i „puzzle box“ strukturom, „Lazarus“ posjeduje prepoznatljivi DNK autora Šiničira Vatanabija i njegovih ranijih radova. Upravo taj izrazito odrasli i retro-pristup je istovremeno i njegova najveća snaga i prokletstvo. Vatanabi može više.

Ipak, iako to znamo, „Lazarus“ ostaje jedan od najautentičnijih projekata 2025. i ugođaj za sva čula koja jedan anime može aktivirati.

10. CITY THE ANIMATION Ova slice-of-life komedija u skeč-formatu odvela nas je na mjesto koje na prvi pogled djeluje udobno i poznato, ali je ispunjeno ljudima koji su sve samo

ne obični. Tako ćete u „City the Animation“ vidjeti dječaka koji nosi suknju jer mu je tako rekao horoskop, kuvara koji u kesu ubaci ne jednu nego dvije porcije hrskavih rezanaca, ali i djevojčicu koja pokušava da otkrije šta je to što je zaista čini srećnom.

Svaki lik je pomalo čudan, ali i momentalno drag. Iako stanovnici ovog anime grada na prvi pogled ne liče na ljude iz našeg komšiluka, često se ispostavi da su im ipak mnogo bliži nego što bismo željeli da priznamo. Upravo zbog toga ova mala, nježna i razigrana poslastica savršeno zaokružuje listu. Do iduće godine i do nove slatke muke pri biranju najvećih anime posla stica.

42

33 OBRTAJA

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

MATIJA GREDIć, jedna od zvijezda serije „Robin Hood“ sa Šonom Binom

SNALAZ SA TARANTINOM I FINČEROM

A

ko iko može da kaže da mu je 2025. bila dobra – to je Matija Gredić. Rođeni Nikšićanin, mlada nada dramskog studija „Prazan prostor“, student završne godine glume na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, ove godine našao se na malim ekranima ni manje ni više nego sa Šonom Binom.

Gredić je, kako i sam kaže za Objektiv, baš uživao na setu MGM+ serije „Robin Hood“ Džona Glena i Džonatana Ingliša u kojoj, između ostalih, igra i Koni Nilsen.

– Teško je sabiti šest mjeseci snimanja u dvije rečenice, ali osjećaj je nalik ispunjenju sna. I više sam nego zadovoljan. A što se Šona Bina tiče, biću kratak – car.

No, iako jeste najzvučniji, „Robin Hood“ nije jedini projekat iz 2025. kojim može da se pohvali Gredić. Šansu da zablista iskoristio je i u RTS seriji „Tvrđava“ Saše Hajdukovića, jednoj od najupečatljivijih u ovogodišnjoj regionalnoj produkciji. Da stvar bude još bolja, mala ali zapažena rola izašla je iz nečega što je trebalo da se svede samo na statiranje.

Gredić je, pak, dobio ulogu pjevača, pa tim povodom oformio i bend Tibor sa drugarima iz Nikšića i za Hajdukovićevu „Tvrđavu“ snimio obrade tri velike eksJu pjesme.

Kao još jedno predivno iskustvo iz 2025. godine Gredić izdvaja i ulogu u predstavi „Fedrina ljubav“ u somborskom Narodnom pozorištu. U diplomskom radu prijatelja Sima Đukića, igrao je sa mladim kolegama iz klase, ali i sa Slađanom Vlajović, Andrijanom Đorđević i Sergejom Trifunovićem.

Gredića 2026. čeka ga niz novih projekata o kojima, na našu žalost, ne može da govori u ovoj fazi razvoja. Stoga, u novogodišnjem specijalu pozabavićemo se prvenstveno njegovim filmskim, televizijskim i muzičkim fascinacijama, te naslovima koji su ga oblikovali, inspirisali i usmjerili ga ka umjetnosti. Sudeći prema

Tri filmska autora koje biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

– Tarantina, Dejvida Finčera i Serđa Leonea. Za kafanu i piće snašli bismo se usput. :)

ovim kratkim i samouvjerenim a vrlo prizemljenim odgovorima, i budućnost će za Matiju Gredića – biti svijetla.

Film koji Vas čini srećnim?

– „Scott Pilgrim vs. the World“ (Edgar Rajt, 2010). Ima fantastičnu muziku i ne pokušava da bude više od onoga što jeste - duhovit strip-film.W Film zbog kog ste poželjeli da „ubijete“ režisera?

– „All Quiet on the Western Front“ (Edvard Berger, 2022).

Ko je gledao - razumije.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

– Možda ću uvrijediti nekoga, ali „Vizantijsko plavo“ (Dragan Marinković, 1993)…

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/ priču voljeli da vidite na velikom platnu?

– Iako je već snimljen film na tu temu, ponovo bih obradio priču o lažnom caru Šćepanu Malom - kao komediju, u nekom Monti Pajton stilu. Mima Karadžić bi igrao Šćepana.

Omiljeni filmski rivali?

– Uh… Lomim se između Roberta De Nira i Al Paćina u trileru „Heat“ (Majkl Man, 1995) i

Kristofa Valca i Breda Pita kod Tarantina u filmu „Inglourious Basterds“ (2009).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

– Kad majmun uđe u tenk u filmu „Podzemlje“ (Emir Kusturica, 1995).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

– „On ide u špajz refleksno, zato što si ga tamo zatvarao kad je bio mali. Momčilo, ne treba da ga biješ u glavu.“ „Mene pokojni Gvozden tuko čekićem, pa opet dogurah do pukovnika.“ — „Mi nismo anđeli 3: Rokenrol uzvraća udarac“ (Petar Pašić, 2006).

Iako nije u pitanju film, ne mogu da izostavim ni bezbroj genijalnih replika Zorana Radmilovića u „Radovanu Trećem“.

Neodoljiva „štetočina“ iz animacije?

– „Fantastic Mr. Fox“ (Ves Anderson, 2009).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

– Ne sjećam se…

Soundtrack kog filma bi mogao da prati Vaš život?

– „Baby Driver“ (Edgar Rajt, 2017).

Poslije kog filma ste poželjeli da odete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

– „Casablanca“ (Majkl Kertiz, 1942). Iako nije snimana u Maroku, atmosfera filma je takva da sam ubijeđen da jeste.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

– Ništa drugačije od njegovih ostalih procesa, samo uz mnogo više dima cigareta.

Pjesma koja Vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

– „Wish You Were Here“, Pink Floyd.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

– „Money for Nothing“, Dire Straits. Ili „Changes“, Black Sabbath.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

– „Dark Necessities“, RHCP. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

– „Ljiljana“ Tome Zdravkovića ili „Layla“ Erika Kleptona.

Vaša pjesma za karaoke?

– Gledam da ih izbjegnem ako je moguće. Ako baš moram, onda „Ne može nam niko ništa“ Mitra Mirića.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života – koga biste odabrali i zašto?

– Da sam osuđen na tako nešto, već bi mi bio kraj života.

33 OBRTAJA

43 Luka Đuđa Vladisavljević

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

Domaći autor koga svi obožavaju, a Vi ga ne možete smisliti ili mislite da je precijenjen?

– Crvena jabuka.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

– Ozija Ozborna. Moji muzički počeci bili su povezani s njim, a zavolio sam ga još u djetinjstvu kroz video-igre poput „Guitar Hero“.

Pjesma koja je toliko loša da je nemoguće ne voljeti je?

– „Padeži“ Zorice Junior, ali moram priznati da me je ta pjesma spasila na kontrolnom iz književnosti u četvrtom razredu.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

– Nisam kačio postere, ali mi je na pozadini telefona stajao Bili Džo Armstrong, frontmen benda Green Day. Ni sada mi nije jasno šta sam tačno obožavao kod tog čovjeka. Slušao sam ga još od osnovne škole, valjda jer mi se činio kao savršeno ispunjenje rokenrol sna u tom periodu. Ili sam se možda inatio sa svima koji su slušali turbo folk oko mene.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

– ’Oće, ali Dina Merlina malo teže.

Serija idealna za kišni vikend?

– „True Detective“, ali samo prva sezona. Taman za vikend. :) Serija koja Vas podsjeća na djetinjstvo?

– „Bela lađa“. Gledao sam je s tatom.

Serija koja je zaslužila mnogo širu publiku?

– „Love, Death+ Robots“ zato što je kreativna, zabavna i potpuno drugačija. Dopada mi se što je

Matija Gredić: „True Detective“ je idealan izbor za kišni vikend

nepredvidljiva totalno. Taman pomisliš da si ukačio o čemu se radi, kad ono, obrne se za 180 stepeni - ne samo priča, već i stil i žanr.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

– „Narcos“. Završila se prije završetka.

Serija koju nikada nijeste završili?

– Sramota me je da kažem, ali nikada nisam završio „The Sopranos“. Nikad se nisam „primio“ na radnju.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

– Svemirski brod u kom putuje Spajk iz „Cowboy Bebop“.

Najdraži par iz serije?

– Volter Vajt i Džesi Pinkman („Breaking Bad“).

Radno okruženje iz serije koje ste poželjeli?

– Hehe, „Robin Hood“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

– Za Toma. Oduvijek, zauvijek.

M. I.-N.

44

KALENDAR

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

ČETIRI I PO DECENIJE OD PRVE SARADNJE I POČETKA PRIJATELJSTVA POLA MAKARTNIJ

BOŽIĆNI POZIV KOJI MIJENJA SVE

musicradar.com

Veći dio Polove vječne pop hitčine „Say, Say, Say“ napisao je Majkl; o tome postoji i mala muzička legenda. Kažu da je sve to osmišljeno u nekoliko sati, dok su kod Makartnijevih u Londonu igrali društvene igre

Piše: Stojan STAMENIĆ

J

edan poziv za Božić dovoljan da promijeni sve. Pol Makartni podigao je telefonsku slušalicu - i zamalo je odmah zalupio. Šta, nekakav ženski glasić kao usisan iz helijumskog balona, pa još američki akcenat? Znači, još jedna zaluđenica koja je nekako došla do njegovog broja…

Ipak, bio je Božić i to je značilo zeru više strpljenja. Nije ni tri sedmice prošlo od tragične smrti Džona Lenona; Makartni je bio sentimentalniji nego inače. I nije mogao da vjeruje što je sljedeće čuo tog 25. decembra 1980, prije četiri i po decenije. „Hej, Pol, ovdje Majkl Džekson. Šta misliš o tome da zajedno pravimo neke hitove?“.

CIJENA KONEKCIJE

Pol Makartni i Majkl Džekson u periodu najvećeg drugarstva

Svi lampioni i ukrasi u londonskom domu krajem 1980, na jelki Linde i Pola Makartnija, blistali su te večeri onako kako to samo može značiti - prilika. Prvo, za neočekivano prijateljstvo. Drugo, za sjajan biznis.

Naravno, ako je iko tih godina znao o poslu i muzici, to je bio bivši Bitls Makartni. Ono prvo potrajaće nekoliko godina. Drugo će potom koštati kraja ono prvo. Malo božićnih i prazničnih lekcija.

Jedan vremenski skok naprijed: cijele je tri godine duet „Say, Say, Say“ čekao da bude objavljen, prije nego što je na jesen i zimu, osamdeset treće na četvrtu, pokorio muzičku planetu. Snimanje je počelo manje od pola godine nakon onog božićnog poziva; Majkl Džekson se Polu i Lindi praktično u kuću uselio. Tada su postali prijatelji.

Ali tako to biva: nema tog odnosa i te lične konekcije koja u krajnjoj liniji nije neka kalkulacija. Šta dobijaš, a

KALENDAR

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

šta daješ. Kada je (opet, neočekivano) Polu zazvonio onaj telefon za Božić, imao je 40 godina i bio debelo svjestan da mu postaje sve teže da napiše i snimi hit.

A Majkl? Pa, džaba sav uzlet sa grupom Jackson 5; džaba i produkcijski dodir genijalnog i tako promišljenog Kvinsija Džonsa; džaba i potencijal hitova koji su se polako pakovali za nezaboravni album „Thriller“ (1982)… Tada, početkom osamdesetih, pop svijet i muzički mejnstrim još nijesu bili spremni za tamnoputog pop superstara!

Ozbiljno, tako je bilo prije samo 45 godina i na početku MTV ere.

I to je Džekson, sa 22 godine, te 1980. perfektno znao. I ovako je, sa Kvinsijem, razmišljao: da on bude taj koji će nekome ponuditi svu svoju kreativnu vitalnost, a da zauzvrat dobije ključ od kapije zvjezdanih visina. Ozbiljno, od koga je drugog nešto takvo mogao da očekuje ako ne od jednog Bitlsa?

SILNA ENERGIJA Majkl je napisao tekst i veći dio melodije skoro cijele vječne pop hitčine „Say, Say, Say“; o tome postoji i mala muzička legenda. Kažu da je sve to osmišljeno u nekoliko sati, dok su kod Makartnijevih u Londonu igrali neke društvene igre!

Eto, pravo drugarstvo.

Da, Pol jeste osmislio i odsvirao veći dio aranžmana za instrumente na pjesmi, ali je sve to suštinski bila Majklova ideja. Njihov kreativni proces najbolje je opisivao stari producent Bitlsa Džordž Martin, od momenta kada su svi ušli u londonski „AIR Studios“.

Otprilike ovako: da je tada, sa 22 godine, Majkl Džekson bio u stanju da za nekoliko sekundi prostog prisustva u studiju - svakoga zarazi ludom životnom i kreativnom energijom. Da je bio sposoban da ih sa nekoliko osmijeha sve natjera da ga prate, da mu u svaku ideju vjeruju. Baš kao Bitlsi, deceniju ili deceniju i po ranije! Mislite da Pol Makartni, tada i tu, nije bio svjestan toga?

U domu Makartnijevih tog proljeća 1981, u potpuno opuštenoj atmosferi, već svjestan da imaju spakovanu hitčinu (koja će, opet, čekati tri godine da bude objavljena), Pol se pred Majklom konačno opustio… I postao spreman da

amazon.com

JA I MAJKLA DŽEKSONA

Lindina fotografija na omotu singla „The Girl is Mine“

drugaru, novom prijatelju, povjeri nešto važno. Ili preciznije, da mu pokaže veliki katalog svih pjesama za koje je otkupio autorska prava.

Bile su tu, recimo, i neke pjesme legendarnog Badija Holija. „Majkl, znaš li, ovo je način da se zaradi mnogo, bezobrazno mnogo novca. Svaki put kada bilo ko odluči da snimi neku od ovih tuđih pjesama, ja zaradim. Svaki put kada neko pusti neku od ovih pjesama na radiju, ili je neko izvede uživo…

Ja opet zaradim“.

Džekson je lekciju odmah shvatio; 1985. godine, već basnoslovno bogat, otkupiće kompletan „ATV Music Publishing“, budući „Sony Music Publishing“. I te 1981. u domu Makartnijevih, reći će uz osmijeh nešto važno: „Ko zna, Pol, možda jednog dana budem otkupio prava na neke tvoje pjesme“.

Nasmijali su mu se, i Linda i Pol, kao da je to najluđi vic.

INTERNE FORE Nego, naravno da prijateljstvo nije stalo kod hita „Say, Say, Say“. Nekih godinu i po od onog božićnog poziva, na insistiranje Kvinsija Džonsa koji je tada za Majkla producirao genijalni i vanvremenski „Thriller“, započeli su rad na još jednom duetu.

Kvinsi je bio jasan: to treba da bude priča dva potpuno različita lika koji se tuku oko iste djevojke. I o tome šta imaju da kažu jedan drugom. Tako je u aprilu 1982. nastajala „The Girl is Mine“, a u oktobru iste godine postaće prvi singl sa vječnog „Thriller“ albuma!

E da, još jedna muzička legenda, kažu suva činjenica: duet „The Girl is Mine“ osmišljen je dok su Majkl i Pol zajedno gledali crtaće.

Ozbiljno. I da, Džekson je mnogo puta govorio da mu je stvaranje te pjesme bilo jedno od najdražih iskustava snimanja u studiju u cijeloj karijeri. Ono, zabava, gomila ideja, čudo božje internih fora i viceva. Ono, sve je lako kada radiš sa dobrim drugom. Još je fotografiju za omot singlice spakovala Polova Linda. Ono, baš intimna priča prijatelja.

Problem? Pa, kritika nikako nije voljela „The Girl is Mine“. Nakon što je pjesma lansirana, svi su bili ubijeđeni da će čak i „Thriller“ biti propast! Pjesmu je realno i publika ignorisala; nije ni čudo, jer suštinski, baš je bila pop plićak.

Nije dočekala ni približan uspjeh kakav je godinu kasnije, kada je objavljena, požnjela „Say, Say, Say“ (godinu ranije snimljena). Realno, nije ni izbliza bila tako dobra.

Još se Majkl, ne jednom nego više puta tokom narednih deceniju i kusur, suočavao sa optužbama da je ta pjesma plagijat i morao da se brani na sudu od svakakvih, manje ili više uspješnih muzičara…

Ali, nije to ni bilo toliko bitno - jer praznična magija onog božićnog poziva potrajala je dugo. Sve što su Makartni i Džekson kasnije zajedno dotakli bilo je poput zlatnog dodira, za obojicu.

SAMO BIZNIS Kada jednom postanete velika pop zvijezda, kada jednom pokažete da ste trendi, pa kada sve to

45

još isprati galaktički uspjeh ploče „Thriller“… Onda ništa, ali ništa ne može da pođe po zlu. …Osim što je, naravno, moralo poći po zlu. Zbog svih onih biznis računica i malih i velikih rivalstava, tamo u zvjezdanom Panteonu pop božanstava. Pa se tako i desilo ono što Pol nikako ne bi, niti je mogao da vjeruje. Kada su prava na pjesme Bitlsa postala dostupna za prodaju… Prije Makartnija i prije Lenonove Joko Ono, ugrabio je da ih otkupi - Majkl Džekson. E, to je Pol, naravno, doživio kao najdublju izdaju.

- Šta sam mogao kada se prilika otvorila? Pol jednostavno treba da shvati da to nema nikakve veze sa našim drugarstvom, da je to samo biznis - javno je govorio Džekson.

Suštinski, samo je poručivao da je to bio njegov mali i lični dokaz, sebi i svijetu, da je konačno velika riba.

Onaj dječak božanskog talenta koji nije bio na pravi način uvažen i prepoznat, samo zato što je tamnoput, dočekao je i zaslužio priznanje i slavu samo pet godina kasnije.

Naravno, bilo je džaba Majklu takvo nešto govoriti. Prevaren i nasamaren, Pol je godinama kasnije kratko komentarisao: „Pa ništa, tada smo se samo udaljili“… I tu je stala magija onog božićnog poziva.

BEZ GORČINE Na vijest o smrti Majkla Džeksona, već kontroverzne, strašno optuživane i usamljene zvijezde - krajem juna 2009. oglasio se i Pol Makartni. Tih dana javno se spekulisalo da je Majkl ostavio jasne instrukcije u testamentu da se prava za pjesme Bitlsa (ili makar dio njih) vrate Polu. Nije se ispostavilo tačnim.

Makartni je, ipak, u obraćanju poručio kako odavno nije ljut na Majkla, te da suštinski tu nikad nije bilo velike svađe… A porodici Džekson je, uz izraze saučešća, kao i cijelom muzičkom svijetu govorio o jedinstvenom, velikom, epohalno bitnom talentu. I čovjeku-dječaku nježne duše, kako će Majkla zauvijek pamtiti.

I to je Makartni: Bitls, kojem je još od njihovog bolnog razlaza krajem šezdesetih, bilo najlakše da nauči koliko su vrijedni laki i dostojanstveni rastanci. Bez mrve gorčine.

Jedna božićna lekcija, koju je savr šeno znao.

46

PODGORIČARENJE

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

PRIČA O POVRATKU MORNARA MIODRAGA KOPRIVI

Arhiva Pobjede

Piše novinar Pobjede u tom prazničnom broju prije pola vijeka: „Desetak kartonskih kutija u Miodragovom stanu puno je fotografija, negativa, filmskih traka“. Ima li ljepšeg odgovora na pitanje šta za nekoga, bilo koga, može da znači bogatstvo?

BUBOV PUT DO K Iz tropske Parangue, jedne od najstarijih brazilskih luka na Atlantiku, kretao se ka Crnom moru.

Na svim meridijanima i na svim širinama. I gdje sunce miluje ekvator i gdje se ruke mrznu od hladnoće. Po raznim lukama… I još više - na raznim morima. Na otvorenoj pučini.

Tačno u ponoć, bez kopna na horizontu.

Ovako je Pobjeda u prazničnom broju prije pola vijeka pisala o tim silnim crnogorskim brodovima: „Ni jedan jedincati među noći smjene dviju godina neće biti u domaćoj luci!“

Piše: Stojan STAMENIĆ

P

rije pola vijeka ovako je počinjala važna praznična vijest: jedan mornar će, nakon 18 godina pustolovina i službe okeanima i morima, Novu godinu dočekati prvi put kod kuće, u Titogradu.

Pa je tako taj Miodrag Koprivica za taj praznik, među onima za koje je uvijek i prije svega bio njihov Bubo – najmanje želio da govori o sebi. Već je čitaoce Pobjede molio da se u novogodišnjoj noći sjete svih moreplovaca.

Recimo, kotorske „Jugooceanije“.

I svih tih mornara koji će u tom trenutku, na pučini, daljinu do najbližih mjeriti hiljadama kilometara.

•••

Kapetan duge plovidbe Miodrag Bubo Koprivica

„Kapetan Martinović“ bio je negdje na putu od Port Sudana i Crvenog mora ka Lisabonu! „Durmitor“ se iz one divne i najveće belgijske luke Antverpen spremao za put ka Dalekom istoku… „Trinaesti jul“, šta mislite? Od Bahia Blanke, luke argentinskog Buenos Airesa…

Ka obali Sovjetskog Saveza, ali

Arhiva Pobjede

Još brodova Jugooceanije: u noći 31. decembra te 1975. „Admiral Zmajević“ brodio je, negdje od francuskog Marseja ka Kini.

•••

Isječci iz prazničnog broja objavljenog 31. decembra 1975.

onoj dalekoistočnoj, ka Vladivostoku!

I mislite da je tu kraj novogodišnje priče crnogorskih brodova i mornara, prije pet decenija? Iste noći, 1. januara 1976. „Metohija“ je iz Penanga, u Maleziji, grabila sjeverno, Tihim okeanom, ka Jokohami i Nagoji u Japanu. A „Prvi februar“?

Nego, Bubo Koprivica i njegovih 18 godina na moru. Prvih šest plovio je stalno za Indiju.

Po nekoliko mjeseci u jednoj luci ostajao i to vrijeme koristio da obiđe što više gradova.

Da vidi neke istorijske spomenike, neka djela umjetnosti… I više i bitnije od svega - da upozna ljude.

Kakva su to samo bila poznanstva… Jednom je imao priliku da tamo, u dalekoj tuđini i bijelom svijetu, bude i profesor u srednjoj školi!

Ovako: našao se jugoslovenski, crnogorski brod u američkoj državi Vašington, na Pacifiku, tamo u jednom zalivu između Sijetla i kanadskog Vašingtona.

PODGORIČARENJE

47

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

ICE U TITOGRAD MORALA JE POSTATI VAŽNA NOVOGODIŠNJA VIJEST Privatna arhiva

KUĆE

Jednog predavača u školi zaintrigirao je usidren brod sa jugoslovenskom zastavom, pa je fino došao do mornara - i tražio zapovjednika broda. Javio se Bubo. I čuo je neobičnu molbu: da dođe u školu i američkim đacima održi predavanje o jugoslovenskom društvenom sistemu, ekonomiji i našem narodu!

Brodski oficir iz Crne Gore, tada i prije više od pola vijeka s odličnim znanjem engleskog, pristao je da usliši molbu. Na kraju časa onaj američki „kolega“ prišao mu je i stisnuo ruku. „Imao sam i ja od Vas šta danas da naučim“.

••• Bubo u Bermudskom trouglu.

Mislite da je tih 18 godina moglo da prođe bez opasnosti? Cijeli jedan „ples“ u dugoj, uraganskoj oluji, nedaleko od Bermudskih ostrva, dočekao je na brodu „Banat“.

Pamtio je ovako: „More, 12 bofora… Oluja da je porediš sa ciklonom. I poziv za pomoć, koji primamo u svoj našoj nevolji od jednog grčkog broda. Šta da im odgovoriš; i sami smo u velikoj opasnosti, brod nam pleše, a na jednom mjestu je i oštećen.

Znate li šta to znači, kakvi su to lomovi i odluke, da li da odete da pomognete ili ne?“.

Na kraju je ispalo da su, na tom brodu „Banat“, u toj oluji bili i bliži smrti od onih Grka. Ali, preživi se… Ni ružno sjećanje ne ostane: ode sa prvim suncem i prvim danom na mirnom okeanu. Kaže Bubo: „To vam dođe na kraju… Kao da nije bila stvarnost. Kao da ste samo zapamtili da ste imali neke ružne snove“.

Pa opet, kući bi Bubo, u Titograd, donosio samo neke lijepe priče.

I svaka bi blistala kao slika: iz Japana, pa sa Kube, iz Meksika, sa sjevera Sibira ili iz Burme, sa malajskih ostrva.

Kakve je samo fotografije sa putovanja dopremao: recimo, ruševine drevnih gradova Inka i Maja. Neke savršeno slične i sa-

Brod „Zeta“, jedan od ponosa „Jugooceanije“

vršeno različite iz džungli Kambodže i dalje po Indokini. Kaže novinar Pobjede, u tom prazničnom broju: „Desetak kartonskih kutija u Miodragovom stanu puno je fotografija, negativa, filmskih traka“… Ima li ljepšeg odgovora na pitanje šta za nekoga, bilo koga, može da znači bogatstvo?

••• Miodragu je bilo teško da odabere, da odgovori na pitanje koja mu je destinacija ili dogodovština iz kapetanskog puta i svih tih godina - najdraža. Za Pobjedu je tada kazao samo: „Bila bi potrebna podeblja knjižurina, pa da…“. I znate već.

Kapetan je još dodavao, to mu je bilo posebno važno, da ne pije, ne puši, po lukama zaobilazi bučne lokale. „Zamišljaju nas kao grube ljude, nemirna duha, sklone porocima. Govore za nas - lako je njima, putovanja, viski, provodi!

Tako je, ali i nije tako. Za mene je posao, pored dužnosti i zarade, prilika da se nešto vidi i nauči…“.

Na kraju, naš mornar novinara skoro da prekorijeva: „Jedan

čovjek došao kući za praznike, kakva je to vijest, šta je tu za novine, šta je tu interesantno?“. A Pobjedin tadašnji autor Luka Gojnić već uveliko piše: „U prilici smo da vas izvijestimo da će doskorašnji zapovjednik broda ‘Zeta’ Miodrag Koprivica najluđu noć dočekati u Titogradu, u krugu porodice“…

Opet, nije da je to bila udarna vijest; pronašli smo je zavučenu na srednjim stranama, u jednoj bezbrižnijoj rubrici. Dok se, recimo, sa naslovnice zorio naslov da nekih 12 odsto Crnogoraca u 1976. godinu ulazi - sa partijskom knjižicom. O ironije, o zaludnih ideala…

Na kraju Bubo i novinar Pobjede pominju i jedan kuriozitet: posada onog broda, znaju oni i kog, koji će preko Pacifika grabiti od Azije ka Americi, doživjeće nešto jedinstveno. Kad budu plovili od luke u Japanu ka San Francisku, pri prelasku preko 180. meridijana, dva dana uzastopno slaviće Novu godinu!

I super je što je tako. Jer zamislite onu posadu crnogorskog broda, koja te noći grabi od Amerike

ka Aziji, pa joj se desi da taj najljepši dan u godini, prosto, mora da preskoči. Da direkt iz 31. decembra „pređe“, na pučini, pravo u 2. januar.

Onda bi tim mornarima sve te zvijezde nad okeanom treperile drugačije; neke blistale kao osmijesi, neke kao radosnice, neke malo čežnjivije… Baš kao i njihovim najbližima. Kao i onom pilotu i pustolovu Egziperiju, dok se sjeća svog Malog princa i traži ga u zvijezdama, na kraju jedne knjige.

••• I gdje su nam svi ti brodovi, i ti i takvi mornari? Da li biste ih opet, pa i u tuđini, Crnoj Gori za Novu godinu poželjeli? I treba li onda bilo kome objašnjavati zbog čega je vijest u Pobjedi, prije pola vijeka i u njenom posljednjem broju 1975, morala da bude: „Nakon 18 godina plovidbe po svim morima svijeta, zapovjednik broda Miodrag Koprivica prvi put će novogodišnju noć provesti u Titogradu, u krugu svoje po rodice“…

48

DŽUBOKS

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

NAJDRAGOCJENIJI ALBUMI GODINE PUNI LEKCIJA O ČEŽNJI, PR

MELODIJE OD KRVI, ZNO

Piše: Stojan STAMENIĆ

K

ada neko važan i autorski jedinstven odluči, na primjer, da nakon četvrt ili čak pola vijeka konačno izda novi album; kada je taj isti uvjeren da za dobru melodiju i refren tu vrijedi iskrvariti, žrtvovati i znoj i suze… Onda to mora biti baš lijepa lekcija.

Takve su 2025. potpisivale i ostavljale zvijezde poput Džarvisa Kokera iz benda Pulp, ili Džastina Vernona u novom hodočašću (samo)izolacije projekta Bon Iver. Pop zvijezda Rosalia na gorivu divne klasične muzike i zemaljskih zadovoljstava dosegnula je nebeske visine i istine; Hejli Vilijams rušila ego, a vječna diva Mejvis Stejlps tu pronalazila horizonte od zore divnog optimizma.

Tako je najbolja muzika divnih povratnika 2025. bila ona koja je i u sasvim romantičarskoj nostalgiji i čežnji pronalazila poruke prkosa i istrajnosti. Pa su i ljubavna pisma, koje je Bad Bunny pisao svom Portoriku, a FKA Twigs navodila da nam otkrije svu svoju divnu osjećajnost, bila poput protestnih slogana i parola. Biće nam potrebne - za borbu visoko podignute glave, dok se hvatamo ukoštac s uraganima vremena koje proriče najbolja muzika naše modernosti.

1. BAD BUNNY Debi Tirar Mas Fotos Najbolja stvar u vezi s karipskim uraganom od ovog albuma ogleda se u tome što je „Debi Tirara Mas Foto“ i dalje u potpunosti neispričana priča. Što tokom svakog preslušavanja otkriva nove rukavce i uvale cijelog kosmosa portorikanskog ostrva, nasljeđa i identiteta. Pritom, za „kralja latino trapa“ Benita, za taj kreativni fenomen i silu zvanu Bad Bunny - postaje prostor sasvim intimne, lične i nostalgične ispovijesti.

Najbolja muzika 2025. i u sasvim romantičarskoj nostalgiji zvučala je poput protestnih slogana i parola. Za borbu visoko podignute glave, dok se hvatamo ukoštac s uraganima vremena koje nam proriču njeni autori

E, taj katalog odrastanja i mladosti, porodični album sa Kariba – istovremeno je i vrlo potentan i kompleksan komentar realnosti ostrva Portoriko. Ta stvarnost lako može da se nazove neokolonijalizmom, pa „Debi Tirar Mas Fotos“, u svoj svojoj intimnoj ušuškanosti i upravo takvim ritmovima - nosi i poruku o važnosti otpora, urgentnog djelovanja… I prkosa. Zbog toga i jeste najbolji muzički komad našeg vremena.

2. PULP More Povratnički album one najrjeđe sorte koja se može pronaći u muzičkoj džungli, to je „More“. I zvjerka koja uspijeva da se uzdigne iznad bilo kakve nostalgije - i potpuno nadvisi dotadašnji, važan i veliki legat benda tako značajnog kakav je Pulp.

Pune 24 godine čekalo se da Džarvis Koker napravi iskorak sa novom pločom; da bi na „More“ ostavio potpis ne samo zrelog autora i muzičara, nego sasvim ostvarene, dovršene i u ovom i ovakvom svijetu utemeljene osobe.

Ovu ploču satkao je od znoja, krvi i suza, pokazujući u kojoj mjeri je živ i prisutan u svom i u našim životima. Takođe i podvlačeći koliko je britanski pop devedesetih kreativna sila, i to ona koja nije samo formirala i oblikovala karakter i svijest silnih generacija, nego što i dalje treperi… Kao jednako mlada, neugasla luča autentičnog kreativnog izraza.

3. ROSALIA Lux Prije tri godine albumom „Motomami“ pokorila je sve rukavce u močvarama sasvim zemaljskog damara i zadovoljstva, da bi se sa pločom „Lux“ ove jeseni Rosalija zaputila ka nebeskim visinama. Ka pop transcendenciji. Španjolka je, u vrtlogu i kovitlacu klasične muzike (!) i popa, kroz četiri čina i u pogonu od čak 13 jezika (japanski, ukrajinski, kineski!), uspjela da kaže nešto autentično, samo njeno i važno - o romansama, o religiji, o svemu što joj muzika svakog dana znači. „Lux“ je odraz kreativne smjelosti i petlje, jer kako drugačije opisati volju da se na ploči nađu i Londonski simfonijski orkestar, i Bjork, i stare pouke rima sicilijanskih brda, i katalonski napjevi… Pa odatle skretati ka flamenko popu; od nekih bezobraznih uvreda plesati valcer, pa u nečemu najbližem operi pjevati i govoriti važne stvari o smrti, o orgazmima, o nekom predavanju, o prihvatanju samoće.

I sve to čudo od života slaviti muzikom.

4. ANNIE & THE CALDWELLS Can’t Lose My (Soul) Povratak koji se kroz cijeli muzički eon čitavih 50 godina polako spremao i podgrijavao…

Da bi za Ani Kaldvel i njenu divnu muzičku porodicu -

označio raskošno i neponovljivo cvjetanje na ploči „Can’t Lose My (Soul)“.

Ta njena i njihova sila života je svojevrstan katalog, riznica, škrinja porodice koja je, u formi gospel-soula, 2025. otkrivena kao nevjerovatno bogatstvo. I kao rijetka životna sila koja se na živim nastupima i svirkama materijala sa sjajnog albuma, otkriva u seizmičkim potresima od ritma! Jedan glas svjesno dugo prigušen - da grune u momentu savršene i pravedničke jasnoće.

5. MAVIS STAPLES Sad and Beautiful World Velikanka soula ima pokriće karijere duge 75 (!) godina, da isporuči račune svim zaludnim borbama i slijepim ulicama našeg svijeta i vremena. A diva Mejvis Stejpls, u jednoj takvoj borbi i klinču, čini neočekivano: potpisuje muziku koja je zalog optimizma. I radosti u pravedničkom istrajavanju, uprkos svemu. „Sad and Beautiful World“, pogotovo u naslovnoj i divnoj obradi hita neprežaljene indie ikone Marka Linkusa – odraz je lične vizije i širine pogleda na svijet, za koje u svakom momentu znate da su ispravni. U vremenu kada sve te silne parole boraca za građanska prava djeluju, ako ne isprazno - onda zaludno i nedovoljno ubitačno i potentno – bez mane je ono što pjeva i propovijeda Mejvis.

6. GEESE Getting Killed Najuzbudljiviji američki rok bend našeg vremena! Kameron Vinter, tako mlada i autentična figura jedinstvenog glasa i intonacije kojoj se ne možete oduprijeti, niti je možete zaboraviti – udružila se sa starim školskim drugovima i u namjeri da u svakom sekundu i dahu ploče „Getting Killed“ bude korak ispred.

DŽUBOKS

8. VIAGRA BOYS viagr aboys Uh, kako je teško i kako je izazovno prolaziti kroz gustu magičnu šumu, kroz lavirinte satire, cinizma i vrhunske zabave na ploči „viagr aboys“! Koga i šta sve nije bend Viagra Boys tu potkačio: sve impulse moderne desnice, jahače AI-kalipse… Ali i umjetnost samu po sebi, pompeznu, nepristupačnu i samu sebi dovoljnu, naročito u našem vremenu.

E pa, švedski pank rokeri iznova dokazuju da umjetnost ne mora biti takva - da može i dalje biti samo jednostavno dijeljenje, ples spuštenog garda, izraz ličnosti bez kočnica, liše-

Sable, Fable Džastin Vernon perfektno i iznova otkriva svoj najbolji autorski recept. Izolacija, hibernacija - i odatle kreacija. Njegov Bon Iver projekat, ta planetarno bitna indie referenca, još 2007. oduševio je nezaboravnom „For Emma, Forever Ago“, pločom koju je osmislio u nekoliko sedmica samoće u kolibi u divljini Viskonsina.

Za novu „Sable, Fable“, prvu nakon šest godina, rabio je sličan način introspekcije. I isplatilo se: ovo je najbolji Bon Iver unazad deceniju i po; atmosferičan, na mahove ćudljiv, akustični zvuk koji u jednom momentu i neočekivano skreće ka r’n’b, ka „Motown“ inspiracijama, čak i ka soulu! U novim ritmovima, Džastin izražava izuzetnu ličnu zrelost - ne tražeći više ništa za sebe i pružajući sebe drugi ma

amazon.com

amazon.com

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

amazon.com amazon.com amazon.com

10. BON IVER

3.

amazon.com

Eusexua Senzualna britanska vladarka eksperimentalnog popa FKA Twigs na albumu „Eusexua“ dosegla je najviše: njena umjetnička vizija odjekuje najdalje u muzičkom mejnstrimu.

Talija Barnet, otkrivajući sasvim nove i divne slojeve osjećajnosti, u plesu svih ličnih drhtaja, spoticanja i letova - umnogome je oslonjena na klupsku muziku devedesetih…

I apsolutno zaslužuje da je zbog ove ploče istovremeno porede sa Bjork i Madonom! „Eusexua“ nije lako svarljivo i prohodno iskustvo, zahtijeva pozornost… Slušaoce koji su na to spremni nagrađuje biserima poput briljantne, već nezaboravne „Sticky“. Pravi trijumf.

2.

amazon.com

Ego Death at a Bachelorette Party U klinču sa sopstvenim egom, gomilom ličnih promašaja, vezama koje su i grozničave romanse, i neostvarene i sasvim platonske - Hejli Vilijams iznova pokazuje da je u solo vodama potentnija autorska sila nego u velikom bendu Paramore.

Njen tako važan milenijalski glas na ploči „Ego Death at a Bachelorette Party“ odjekuje dalje nego ikada - jer Hejli je uspjela nešto važno. Ne da se ogoli muzikom, nego da se praktično dezintegriše na proste činioce, suštinske elemente jedinstvene osobe… Da bi se odatle ponovo izgradila, nova i drugačija, sebi dosljedna. U sili pjesama poput „Love Me Different“, „Parachute“ i „Hard“.

9. FKA TWIGS

1.

amazon.com

7. HAYLEY WILLIAMS

ne agendi i skrivenih namjera.

Testament otvorenosti u svijetu koji sve više igra reaktivno i ziceraški.

amazon.com

OJA I SUZA

amazon.com

RKOSU I ISTRAJNOSTI

A šta to znači? Pa, da je Geese rijetki primjer benda muzičke modernosti koji nije nimalo predvidljiv, prazan, neiskorišćen. „Getting Killed“ nije lako iskustvo jer nikom ne ide niz dlaku - totalno je bučno, bezobrazno i emotivno opiranje entropiji i komfor zoni. Muzika kao hajdučka rabota!

49

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

50

DŽUBOKS

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

CHRIS REA N

THE CHRISTMAS ALBUM

amazon.com

ema crnjih ljudi na društvenim mrežama od onih koji, čim se primakne kraj septembra, kao navijeni kače i dijele „Looking for the Summer“ Krisa Rije. Ozbiljno, posebna je to fela kukumiga.

Nego, kosmičke pravde uvijek ima, a jedna je i to da melemni bluzer i roker iz Midslbroa ima riznicu sjajnih pjesama i muzike…

Mnogo, mnogo raskošnije od prostog zbira hitova poput „And You My Love“, „The Road to Hell“ ili „Josephine“.

Ozbiljno, sa 74 godine i 25 albuma („The Road to Hell“ [1989] i „Auberge“ [1991] na vrhu britanskih i evropskih lista, tamo na prelazu osamdesetih u devedesete) čiča sa sjevera Engleske zaslužio je da mu malo temeljnije prečešljate opus. Ne biste se pokajali.

Krisova „Driving Home from Christmas“ (1986), recimo, može da stoji rame uz rame sa najboljim prazničnim rok pjesmama.

Lijepe četiri decenije nakon nje spakovao je cijelu božićnu ploču što je, suštinski, i bio zicer. Jer „The Christmas Album“ je kolekcija pjesama koje su se našle na njegovim prethodnim izdanjima, a koje apsolutno nose svečarski duh kraja decembra.

Kratko, vrlo slatko, pa i ušećereno (jer to je Kris Rija; kad se to njemu zamjeralo!) i bluz-rokerski kalorično u rangu novogodišnje trpeze. U tih 35 minuta materijala i osam pjesama pronaći ćete, naravno, sjajnu „Driving Home from Christmas“ kako u originalnoj, onako klavirski rasplesanoj, tako i u mnogo interesantnijoj verziji snimljenoj 1988…

Pun pogodak albuma je, ipak, gorko-slatka „Hello Friend“ � odraz silne lične zrelosti uprkos rani koja uporno ne zacjeljuje. Pa se iza mostova, za sobom spaljenih, naziru praznični optimizam i gitarski osmijeh. Kakav, naravno, u svim ovim decenijama bez greške pripada Krisu Riji.

I da: ako ste, kojim slučajem, za ove praznike planirali makar neki mali road trip… Nema bolje muzičke navigacije i ljepšeg kursa za ulazak u 2026. od ploče „The Christmas Album“.

S. S.

COMMUNIST DAUGHTER

K

akva fora: tamo u Sent Polu u Minesoti, u svijetu kao pozajmljenom iz serije „Fargo“, postoji i prži Communist Daughter… Opaki, ljuti, do centra Zemlje subverzivni indie rok i folk bend!

Najveće su šanse da ste za njega čuli zbog sjajnih pjesama koje su se, recimo, vrtjele u seriji „Shameless“ prije skoro deceniju. Opet, zaljubljenici u moderni američki folk i amerikanu već ga dobro znaju - kao prateći bend na turnejama velikog pjesnika i kantautora Džejsona Izbela.

Uglavnom, među njih šestoro, glavne face su bračni par Džoni Solomon i Moli Mur. Njih dvoje su se, eto, sasvim slučajno sreli u njegovom prčvara-restoranu, tamo u Sent Polu (bukvalno, samo zamislite kako bi u filmu ili seriji „Fargo“ to mjesto izgledalo) - i uletjeli u najbitniju životnu, uz to i muzičku priču.

U pandemijskim godinama njih dvoje su, na primjer, živjeli u kalifornijskom San Dijegu kako bi brinuli o starima… Da bi, u posljednjih nekoliko godina, jednostavno odlučili da, liše turneje i benda, svijetu pokažu srednji prst. Odnosno, da se presele na veliko imanje sa kolibom - u tundri na sjeveru Aljaske!

E, takav bračni par i takav bend je, deceniju nakon prvog, objavio drugi dio albuma „Sing Sad Christmas“. I da, ima tu

ironije i sočnog cinizma… Ali vjerujte, ni izbliza koliko iskrene i sočne praznične topline. Koju publici, naravno, šalju tamo iz svijeta bogu iza nogu.

Radi se uglavnom o obradama: recimo, njihova verzija „Christmas Eve Can Kill You“ dua The Everly Brothers sada dobija nove slojeve i značenje, a i u najsumornijoj atmosferi pjesme „I Was Thinking I Could Clean Up For Christmas“ Ejmi Man blistaju neki dragulji vrlo pametne duhovitosti.

Najbolji momenat ipak je „Christmas at Denny’s“ koju je 1989. snimio stari kalifornijski majstor, onako voren-zevonovski tip Rendi Stonhil. Kada je čujete, tu ćete već poželjeti, da Communist Daughter kao sniježna mećava pomete makar te američke praznične liste. I u 2026. godinu, tamo u beskrajnoj noći Aljaske, uđe s ukusom trijumfa.

S. S.

amazon.com

SING SAD CHRISTMAS VOL. 2

LONDON CALLING

ČETVRTAK, 25. DECEMBAR 2025.

ZAUSTAVLJANJE NIJE OPCIJA

51

Provokativne retrospektive i inovativni programi obećavaju još intenzivniju godinu pred nama, pa će u fokusu ovih redova ostati dešifrovanje umjetnosti i njenog uticaja na Intrigantne retrospektive i inovativni programi obećavaju još društvena pitanja

Z

atvaranje godine uvijek iziskuje balans između retrospektive i optimizma. Kao globalni kulturni čvor, London je i 2025. godine potvrdio status komercijalno-eksperimentalnog centra, nudeći zanimljive programe i akcentujući važnost inkluzivnosti, ali i teme koje odražavaju sadašnje i predstojeće društvene i ekološke izazove. Dinamična godina za nama bila je ispunjena gorućim pitanjima u vezi s tehnologijom, identitetom i zaštitom prirode. Adresirajući te i takve teme autori su pažljivo širili granice vizuelne umjetnosti, a publika im je tražila iskustva koja su istovremeno edukativna i emotivna.

O većini događaja koji su privukli najveću pažnju u Londonu mogli ste saznati iščitavajući ove redove svakog četvrtka – od filma i istorije, preko fotografije i slikarskih klasika, do onih koji na specifičan način podvlače „tehnološki talas“. Između ostalog, mogli ste da primijetite i da su autori mnogih ključnih programa koji su obilježili 2025. na Ostrvu ispitivali održivost i društvenu odgovornost kroz interdisciplinarni pristup – film, istorija i umjetnost našli su se udruženi u jednom prostoru.

Baš kao dekoracije koje krase londonske ulice i ćoškove još od sredine novembra, od svjetlosnih anđela u Ridžent stritu, do kreativno riješenih visećih panela Mejfera i Sohoa – London je i ovu godinu završio kao grad kojem ne pada na pamet da se smiri. Stoga, sličan kulturni mozaik očekujemo i 2026.

intenzivniju godinu pred nama, pa će u fokusu ovih redova ostati dešifrovanje umjetnosti i njenog uticaja na društvena pitanja.

Uprkos globalnim pokretima koji često djeluju neadekvatno, ulazak u novu godinu simbolizuje trenutak u kojem kultura i umjetnost ostaju prostor stvarnih promjena. Neka umjetnici iz svih branši nastave da ispituju uobičajene narative i stvaraju projekte koji podstiču kritičko razmišljanje i konkretne akcije.

Mi, kao slučajni učesnici, našom prisutnošću možemo da pružimo smisao izložbama, performansima i projekcijama, pretvarajući pasivno posmatranje u aktivan dijalog, a umjetnost u alat za rađanje otpora i novih početaka.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Svjetlosni anđeli u Ridžent stritu

Kreativni viseći paneli Mejfera i Sohoa

DIREKTOR I GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Nenad Zečević UREDNICA Marija Ivanović-Nikičević ZAMJENIK UREDNICE Stojan Stamenić

SARADNICI Leila Murseljević, Biljana Martinić, Tijana Todorović, Marko Stojiljković, Davor Pavlović, Svetlana Višnjić, Srđan Ivanović i Marina D. Richter

objektiv@pobjeda.me ISSN 2957-2800