Dnevni list POBJEDA 22.10.2026. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Komesarka za proširenje, u susret Samitu lidera Berlinskog procesa, održala predavanje na Fakultetu političkih nauka u Podgorici

UREDNIČKI KOMENTAR

Gutanje žaba i državne crvene linije

Kos: Crnu Goru vidim kao „dobar otrov“ koji će prodrmati EU MEDIA BIRO

U najavi osnivanje još jednog političkog subjekta

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Dio crnogorske javnosti pojedine zahtjeve doživljava kao zadiranje u unutrašnje stvari suverene države. Posebno kada se pitanja koja bi trebalo rješavati kroz bilateralne sporazume, sudske postupke ili međunarodnu arbitražu pretvaraju u uslove za napredovanje prema Evropskoj uniji. Takva percepcija ne mora značiti da su svi hrvatski zahtjevi neopravdani. Ali znači da mi kao država nemamo pravo da ih prihvatamo bez ozbiljne pravne analize, javnog obrazloženja i jasno utvrđenih granica kompromisa STR. 3.

Univerzitetski profesor fizike analizira zašto se na konkurse osnovnih i srednjih škola iz matematike, fizike, hemije ne javlja stručni kadar

DRI dala negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva ekologije za 2025. godinu

moraju da imaju veće plate od ostalih

98.000, isplatili 329.000 eura

Jovanović na čelu Miranović: Nastavnici Za ugovore o pokreta „Tvoja deficitarnih predmeta djelu planirali Crna Gora“ STR. 9.

Jedan od osnivača HSF-a Nebojša Mandić za Pobjedu

STR. 10.

Memorandum o razumijevanju EPCG, Rudnika uglja i EBRD-a

Crna Gora Početak saradnje na projektima energetske zaslužuje da ima strip tranzicije Pljevalja izdavaštvo EPCG

Prema nezvaničnim informacijama, jedan od ključnih razloga za osnivanje pokreta je nezadovoljstvo radom aktuelne vlade i odnosom prema lokalnim samoupravama STR. 4.

Dobili smo da su najveći svjetski umjetnici poput Manare, Mekina, Breće i ostalih postali naši lični prijatelji, ali i prijatelji Herceg Novog, Boke i Crne Gore – istakao je Mandić STR. 14. i 15.

Generalni direktor RUP-a Nemanja Laković istakao da je cilj odgovorno upravljanje transformacijom, uz očuvanje energetske sigurnosti, postojećih radnih mjesta i ekonomske stabilnosti Pljevalja STR. 6.

Politika

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Odluka kojom je Vlada Crne Gore riješila dva od osam otvorenih pitanja sa Hrvatskom izazvala negod

PODGORICA – Prirodniji i primjereniji naziv za bazen u Kotoru bio bi ,,Gradski bazen Kotor“, dok je tekst spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju morao biti pažljivije formulisan, smatra predsjednik države Jakov Milatović. Milatović se juče oglasio povodom odluke Vlade da, u svrhu rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom, bazen u Kotoru, koji je do sada nosio naziv po vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, preimenuje u „Gradski bazen Petar II Petrović Njegoš“ i da naknadno odobri spomen-ploču postavljenu 2022. godine na ulazu u nekadašnji logor u Morinju. Crna Gora je time riješila dva od ukupno osam zahtjeva koje je zvanični Zagreb ispostavio kao uslov za okončanje pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Milatović, međutim, smatra da ime Petra II Petrovića Njegoša, kao jednog od najznačajnijih simbola crnogorske duhovnosti, državnosti i slobodarske tradicije, ne bi smjelo biti predmet sporova u vezi sa nazivima sportskih objekata. - Njegoševo ime i djelo zaslužuju poseban pijetet i dostojanstven odnos. Ukoliko je promjena dosadašnjeg naziva bazena u Kotoru bila neophodna, smatramo da bi naziv „Gradski bazen Kotor“ bio prirodnije i primjerenije rješe-

i. komnenić

Milatović: Tekst na ploči u M mora biti drugačije formulisa Kovačević: Udareno na Usta

Bazen u Kotoru čije je ime promijenjeno odlukom Vlade

nje - naveli su iz kabineta predsjednika države. Iz Milatovićevog kabineta upozoravaju i da naknadno odobravanje spomen-ploče u Morinju, uz zadržavanje postojećeg teksta na tom memorijalnom obilježju, otvara pitanje načina na koji se Crna Gora odnosi prema prošlosti. - Zločini počinjeni u Morinju sudski su utvrđeni, a žrtve i njihove porodice zaslužuju poštovanje i dostojanstveno sjećanje. Upravo zato smatramo da je tekst spomen-ploče morao biti pažljivije formuli-

san, sa jasnim fokusom na ljude i poštovanje njihovog dostojanstva, uz izbjegavanje formulacija koje su predmet političkih tumačenja i koje mogu dodatno produbljivati podjele – naveli su u saopštenju. Iako su, kako naglašavaju, Crnoj Gori potrebni najbolji mogući odnosi sa Hrvatskom, otvoren i iskren dijalog sa svim susjedima i što brži napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, iz Milatovićevog kabineta ipak upozoravaju da dobrosusjedska politika

mora počivati na međusobnom uvažavanju, poštovanju dostojanstva obje države i dosljednoj primjeni principa koji važe jednako za sve. Ističu da evropski put Crne Gore podrazumijeva izgradnju povjerenja, ali i spremnost da se o osjetljivim pitanjima razgovara odgovorno, otvoreno i bez selektivnog pristupa. - Dobri odnosi sa susjedima i napredak ka članstvu u Evropskoj uniji treba da počivaju na međusobnom poštovanju, iskrenom dijalogu i dosljednom odnosu prema prošlo-

Iz kabineta predsjednika države upozoravaju da dobrosusjedska politika mora počivati na međusobnom uvažavanju, poštovanju dostojanstva obje države i dosljednoj primjeni principa koji važe jednako za sve, dok predsjednik Vaterpolo i plivačkog kluba Primorac Siniša Kovačević upozorava da su u slučaju promjene imena bazena u Kotoru prekršeni i Ustav i novi zakon o sportu. Oglasio se i poslanik DNP-a Vladislav Bojović, koji je ministra sporta i mladih, funkcionera SNP-a Zorana Jojića, pozvao da javno saopšti kako se izjasnio po pitanju promjene imena bazena

sti i dostojanstvu svih žrtava – zaključili su iz kabineta šefa države. Promjeni imena bazena u Kotoru usprotivio se i predsjednik Vaterpolo i plivačkog kluba Primorac Siniša Kovačević, koji smatra da je time udareno na Ustav Crne Gore. - Vlada je prekrojila volju Skupštine opštine Kotor i ukinula lokalnu samoupravu sprovodeći udar na Ustav. Jedini nadležan organ za promjenu imena bazena je SO Kotor i kada se ta većina nije mogla naći postalo je jasno na osnovu ranijih obećanja Hrvatskoj da će se tako od-

Jokić predlaže da bazen nosi naziv „Zimski bazen Kotor“ Predsjednik opštine Kotor i funkcioner Demokrata Vladimir Jokić juče je Ministarstvu sporta i mladih podnio zahtjev za davanje saglasnosti na prijedlog promjene imena gradskog bazena u „Zimski bazen Kotor“. - Opština Kotor, na osnovu člana 106a stav 1 Zakona o sportu, podnosi zahtjev za

davanje saglasnosti na prijedlog promjene naziva gradskog bazena u Kotoru, kojem je odlukom Vlade Crne Gore utvrđen naziv „Gradski bazen Petar II Petrović Njegoš“, tako da novi naziv glasi „Zimski bazen Kotor“ – navodi se u zahtjevu koji je Jokić uputio Ministarstvu sporta i mladih.

Iz kotorske lokalne uprave smatraju da je predloženi naziv u skladu sa članom 106a stav 2 tačka 1 Zakona o sportu, kojim je propisano određivanje naziva sportskog objekta prema nazivu jedinice lokalne samouprave, odnosno naselja na čijem se području objekat nalazi. Dio naziva „Zimski bazen“,

kako ističu, predstavlja oznaku vrste, odnosno namjene sportskog objekta, u skladu sa stavom 3 istog člana. Jokić je u zahtjevu naznačio i da naziv „Zimski bazen Kotor“ neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici kojoj služi, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet

Kotora. - Član 106a Zakona o sportu izričito uređuje mogućnost promjene naziva sportskog objekta. Činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne isključuje primjenu tog postupka, niti je zakonom propisana zabrana naknadne promjene tako utvrđenog naziva. Imajući

lučiti sa državnog nivoa - kazao je Kovačević, gostujući na Newsmax Balkans televiziji. Kovačević smatra da je Vlada prekršila i novi zakon o sportu, koji predviđa da promjenu imena sportskog objekta mora inicirati onaj u čijem je vlasništvu taj objekat. - To je u slučaju bazena Opština Kotor. A ovdje je Vlada to odlučila i napravila pravnu hajdučiju - naveo je Kovačević. On smatra de je imenovanje bazena po Njegošu neprimjereno, ali i da ime bazena nije trebalo da se mijenja. Kovačević Vladi zamjera i to što u vidu da predloženi naziv ispunjava zakonom propisane kriterijume, zahtijevamo da Ministarstvo, u skladu sa članom 106a stav 2 Zakona o sportu, u roku od 30 dana od dana prijema ovog zahtjeva dostavi Opštini Kotor saglasnost na predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ - navodi se u zahtjevu. Iz Opštine navode da će, po pribavljanju saglasnosti Mini-

vlada crne gore / bojan gnjidić

Na Miločeru se danas održava Samit lidera Berlinskog procesa

Događaj otvaraju Spajić i Merc Fridrih Merc i Milojko Spajić

PODGORICA - Crna Gora će danas biti domaćin Samita lidera Berlinskog procesa, kojim naša zemlja završava ovogodišnje predsjedavanje ovom važnom inicijativom,

saopšteno je iz crnogorske Vlade. - U okviru programa predsjedavanja realizovano je 26 događaja, od kojih je 14 održano na ministarskom nivou, što je najveći broj aktivnosti

realizovanih u okviru jednog predsjedavanja u istoriji Berlinskog procesa. Program predsjedavanja obuhvatio je ministarske sastanke posvećene vanjskim i unutrašnjim poslovima, ekonomiji, poljo-

privredi, zaštiti životne sredine i drugim oblastima od značaja za regionalnu saradnju i evropsku integraciju Zapadnog Balkana. Pored sastanaka na visokom političkom nivou, organizovan je i niz prate-

Politika

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

dovanje dijela domaće javnosti

VLADA CRNE GORE

Morinju an av i zakon Spomen-ploča u Morinju

Kotoru nije dozvolila da odluči o novom imenu. Zapitao se i do koje granice je Vlada spremna da popušta u odnosima sa Hrvatskom. - EU nije mjesto u čijem predvorju treba da ostavimo dostojanstvo na vješalici. Dostojanstvo se čuva na drugi način, kao i dobrosusjedski odnosi – poručio je Kovačević. Pobjeda je juče objavila da je Vlada odluku o promjeni imena bazena i naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju donijela preglasavanjem, budući da su protiv bili ministri iz Demokrata, Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije. Ipak, poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović juče je ministra sporta i mladih, funkcionera SNP-a Zorana Jojića, pozvao da javno saopšti kako se izjasnio po pitanju promjene imena bazena. starstva, prijedlog odluke o promjeni naziva biti upućen i kotorskom parlamentu na razmatranje i odlučivanje. - Ovim zahtjevom traži se prethodna saglasnost na predloženi naziv, dok će se njegova primjena obezbijediti nakon donošenja i stupanja na snagu odgovarajućeg akta nadležnog organa – zaključuje se u zahtjevu.

ćih događaja koji su okupili predstavnike akademske i naučne zajednice, civilnog društva, poslovnog sektora, medija i mladih, čime je dodatno osnažena inkluzivnost Berlinskog procesa i otvoren prostor za širi društveni dijalog o budućnosti regiona – navodi se u saopštenju Vlade. Završnu aktivnost crnogorskog predsjedavanja, odno-

Bojović smatra da je Vlada tom odlukom na neprimjeren i nedostojanstven način prihvatila ucjene i ultimatume Hrvatske. - Najnovijim izmjenama Zakona o sportu je definisano da ovakve odluke predlaže Ministarstvo sporta i mladih, pa smatram da javnost zaslužuje da sazna ne samo kako je Jojić glasao, nego i da čuje razloge zbog kojih je odluku predložio. S obzirom na to da gospodin Jojić dolazi iz partije koja nikada nije mijenjala svoj stav o režimu Franja Tuđmana i njegovoj ustaškoj ideologiji kao i o njemu kao ključnom razbijaču SFRJ, što je prouzrokovalo kao posljedicu sve nedaće i ratove na prostoru bivše Jugoslavije, sa pažnjom očekujem objašnjenje kako je ministar Jojić obrazložio da se izađe u susret ucjenama Andreja Plenkovića, koga možemo smatrati direktnim nasljednikom Franja Tuđmana na mjestu predsjednika HDZ-a – poručio je Bojović. On je istakao i da, kao poslanik, građanin Crne Gore i Srbin iz Crne Gore, ne može prihvatiti odluku Vlade jer se njome, kako smatra, prihvata pozicija Crne Gore kao uzročnika problema u bivšoj Jugoslaviji. - Iako svi znamo da je nasilna secesija Slovenije i Hrvatske proizvela sve ovo - ocijenio je Bojović, te zaključio kako naročito ne prihvata to da korake ka Evropskoj uniji pravimo po diktatu Hrvatske. Đ.Ć. sno Samit lidera, otvoriće predsjednik Vlade Milojko Spajić i savezni kancelar Njemačke Fridrih Merc. Samit će okupiti sve lidere Zapadnog Balkana, predstavnike država članica Evropske unije i međunarodnih organizacija. Na Samitu će učestvovati i evropska komesarka za proširenje Marta Kos. R. P.

UREDNIČKI KOMENTAR

Piše: Nenad ZEČEVIĆ „Ako moraš da progutaš žabu, nemoj mnogo da je gledaš, progutaj je odmah. Ako moraš da progutaš nekoliko žaba, najveću progutaj prvu“. Ovim je riječima pokojni premijer Srbije Zoran Đinđić još 2002. godine objašnjavao suštinu političke odgovornosti i neophodnost suočavanja sa najtežim državnim problemima. U vremenu kada se Srbija suočavala sa zahtjevima međunarodne zajednice, uključujući saradnju sa Haškim tribunalom, Đinđić je upozoravao da odlaganje neprijatnih odluka ne znači njihovo rješavanje, već najčešće samo povećava cijenu koju će država na kraju morati da plati. Gotovo četvrt vijeka kasnije, Crna Gora se nalazi pred sopstvenim žabama. Neke smo već počeli da gutamo. Ali, po svemu sudeći, nijesmo počeli od najvećih. One tek dolaze. Hrvatska je pred Crnu Goru postavila osam zahtjeva, čije rješavanje povezuje sa podrškom završetku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Među njima su pitanja naziva bazena u Kotoru i statusa spomen-ploče u Morinju koja su već riješena, obeštećenja bivših zatočenika logora Morinj, školskog broda „Jadran“, državne granice, nestalih osoba, ratnih zločina i imovinskih prava hrvatske zajednice. Zagreb ih predstavlja kao jasno definisana i ostvariva pitanja dobrosusjedskih odnosa. Za Podgoricu, međutim, ona nijesu samo spisak obaveza, već skup osjetljivih pravnih, istorijskih, finansijskih i državnih dilema. Treba reći otvoreno: dio crnogorske javnosti pojedine zahtjeve doživljava i kao zadiranje u unutrašnje stvari suverene države. Posebno kada se pitanja koja bi trebalo rješavati kroz bilateralne sporazume, sudske postupke ili međunarodnu arbitražu pretvaraju u uslove za napredovanje prema Evropskoj uniji. Takva percepcija ne mora značiti da su svi hrvatski zahtjevi neopravdani. Ali znači da mi kao država nemamo pravo da ih prihvatamo bez ozbiljne pravne analize, javnog obrazloženja i jasno utvrđenih granica kompromisa. Jer evropske integracije podrazumijevaju preuzimanje obaveza, ali ne i odricanje od prava da država samostalno štiti svoje legitimne interese. Dvije najveće žabe, makar prema njihovoj političkoj

gućio je stabilnost, ali nije riješio konačno razgraničenje. Hrvatska sada očekuje konkretniji napredak u potvrđivanju kopnene granice, dok pitanje razgraničenja na moru ostaje predmet posebnih razgovora. Crna Gora nema razloga da bježi od pregovora, ali mora insistirati da se o teritorijalnim i pomorskim pitanjima odlučuje isključivo na osnovu međunarodnog prava, uz mogućnost arbitraže ako biDio crnogorske javnosti pojedine lateralni dogovor izostane. zahtjeve doživljava kao zadiranje u Posebno bi bilo problematično ukoliko bi se od Podgoriunutrašnje stvari suverene države. očekivalo da unaprijed priPosebno kada se pitanja koja bi trebalo ce hvati određena tumačenja rješavati kroz bilateralne sporazume, granice, a da se konačno rješavanje pomorskog razgranisudske postupke ili međunarodnu čenja ostavi za neku neizvjearbitražu pretvaraju u uslove za snu budućnost. teritorija nije pitanapredovanje prema Evropskoj uniji. Državna nje političke trgovine, niti Takva percepcija ne mora značiti da su bi članstvo u Evropskoj unibiti predstavljeno svi hrvatski zahtjevi neopravdani. Ali jikaosmjelo nagrada za jednostrane znači da mi kao država nemamo pravo ustupke. Hrvatska ima prada ih prihvatamo bez ozbiljne pravne Naravno, vo da štiti svoje interese, kao analize, javnog obrazloženja i jasno što Crna Gora ima obavezu da štiti svoje. Ali dobrosusjedski utvrđenih granica kompromisa odnosi podrazumijevaju uzajamno uvažavanje, a ne samo težini i mogućim posljedi- ni vrijednosti nekadašnje voj- korišćenje povoljnije pregovaračke pozicije. cama, jesu školski brod „Ja- ne imovine. dran“ i obeštećenje zatoče- Ništa manje osjetljivo nije pi- Nije dobro da iz iste Vlade stižu različite poruke o hrvatnika Morinja. Uz njih stoji i tanje Morinja. treće, možda dugoročno naj- Nedjela počinjena nad za- skim uslovima, kao što je bivažnije pitanje: razgraniče- točenicima su sudski utvr- lo glasanje o legalizaciji ploče nje sa Hrvatskom na područ- đena i država ima moralnu i u Morinju. ju Prevlake. pravnu obavezu da se prema Ni opozicija ne bi smjela osta„Jadran“ nije samo brod. Za žrtvama odnosi odgovorno. ti izvan ovog procesa. mnoge građane postao je sim- Međutim, priznanje odgo- Pitanja koja zadiru u teritobol državnog dostojanstva. vornosti i utvrđivanje poje- riju, državnu imovinu, meHrvatska smatra da joj pri- dinačnih prava na odštetu ni- đunarodne obaveze i budžet pada, pozivajući se na njego- jesu ista stvar. prevazilaze mandat bilo kovu raniju bazu u Splitu. Crna U javnosti se pojavljuju ra- je vlade. Zato bi bilo poželjno Gora, sa druge strane, polaže zličiti podaci o broju zato- da se usaglasi minimum zapravo na brod koji se dvije de- čenika, a samim tim i procje- jedničkih principa i crvenih cenije nalazi u njenom posje- ne finansijskih obaveza koje linija, bez obaveze da podrdu i koji je postao dio identi- bi, prema pojedinim navodi- že svako konkretno rješenje. ma, mogle premašiti 17 mili- Crna Gora mora znati gdje teta njene mornarice. završava prostor legitimnog Međutim, ni jedna ni druga ona eura. strana ne mogu riješiti spor Dok raniji izvori pominju 292 kompromisa, a počinje odripukim pozivanjem na tradi- osobe koje su prošle kroz Mo- canje od interesa koji se ne ciju, emocije ili patriotizam. rinj, hrvatsko ministarstvo mogu nadoknaditi ni najbrPotreban je ozbiljan pravni vanjskih i evropskih poslo- žim evropskim integracijai politički dogovor sa Zagre- va navodilo je 317 zatočenih ma. bom, po mogućnosti u okviru i 169 onih koji su svjedočili o Ipak, ne treba izgubiti iz visveobuhvatnog sporazuma postupanju prema njima. Uti- da ni drugu stranu problema. kojim bi se rješavala i druga sak je da je taj broj rastao. Ta Beskonačno odlaganje teških otvorena pitanja. Kompro- razlika zahtijeva objašnjenje, odluka nije strategija. Ono samis jeste neophodan, ali on ali sama po sebi ne dokazuje mo produžava sporove, pomora biti obostran, sadrža- da je bilo ko neosnovano za- većava nepovjerenje i ostavtražio odštetu. Svjedočenje u lja budućim generacijama jan i održiv. Upravo zato država Crna Go- krivičnom postupku nije je- račune koje današnji polira mora definisati svoje crve- dini mogući način dokaziva- tičari nijesu imali hrabrosti ne linije. nja zatočeništva. da zatvore. One ne smiju biti proizvod Zato je neophodno javnosti Tu se vraćamo Đinđićevoj dnevne politike ili potrebe predočiti vjerodostojnu do- metafori. pojedinih ministara da pri- kumentaciju, precizne kri- Gutanje žaba nije poziv na kupe političke poene. Moraju terijume i mehanizme poje- bezuslovno prihvatanje svepočivati na međunarodnom dinačne provjere. ga što druga strana traži. Još pravu, ustavnim nadležnosti- Koliko osoba ima utvrđen manje znači da evropska buma, provjerljivim činjenica- status bivšeg zatočenika? Ko- dućnost Crne Gore mora biti ma i jasno utvrđenim držav- liko ih je već obeštećeno? Koji plaćena bilo kojom cijenom. zahtjevi su novi, a koji proiz- Građani imaju pravo da znanim interesima. Koliko je to važno, pokazala laze iz ranijih sudskih postu- ju šta Hrvatska traži, šta Crje i nedavna polemika o hr- paka? Da li postoji opasnost na Gora nudi, koje su pravne vatskoj spin priči o potraži- od dvostruke naknade i koli- mogućnosti i kakvi bi bili povanjima vojne imovine pro- ki je stvarni finansijski teret litički, teritorijalni i finansijski efekti eventualnih sporacijenjene na 2,7 milijardi koji bi država preuzela? Na ta pitanja moraju postoja- zuma. Imaju pravo i da znaju američkih dolara. Pominjanje tog iznosa iza- ti odgovori prije potpisivanja šta su crvene linije njihove zvalo je snažne reakcije crno- bilo kakvog sporazuma. države. gorske javnosti i zvaničnika. Posebno poglavlje predstav- Možda smo neke manje žaNaknadno je iz Zagreba po- lja državna granica. Crna Go- be već progutali. Možda su vučena ručna kočnica i jav- ra i Hrvatska već više od dvije najveće još na stolu. Ali prano pojašnjeno da nije riječ decenije funkcionišu uz privo pitanje nije samo imamo li o novom formalnom odštet- vremeni režim na području političke hrabrosti da ih pro nom zahtjevu, već o procje- Prevlake. Taj aranžman omo- gutamo.

Gutanje žaba i državne crvene linije

Politika

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Bivši predsjednik reagovao na izjavu u kojoj je Milojko Spajić ponovo pominjao ugovor DPS-a sa Jedinstvenom Rusijom

Đukanović: Nesrećni premijer još nije shvatio da je navučen na tanak led

Milo Đukanović

politička ništavnost partije na čijem je čelu – naglasio je bivši predsjednik. Đukanović je ustvrdio i kako je tokom rasprave u parlamentu jasno saopšten stav nekih partija, od kojih je DPS najznačajnija, da se i do najvažnijih državno-političkih ciljeva treba doći ne ugrožavajući nacionalno samopoštovanje. - Članstvo u EU je strateški

U najavi osnivanje još jednog političkog subjekta BUDVA – Aktuelni predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović uskoro bi trebalo da ozvaniči formiranje novog političkog subjekta pod nazivom „Tvoja Crna Gora“ na čijem čelu bi bio, a i čije učešće bi se moglo očekivati na narednim parlamentarnim i lokalnim izborima zakazanim za jun 2027. godine. Prema nezvaničnim informacijama, jedan od ključnih razloga za osnivanje pokreta je nezadovoljstvo radom aktuelne vlade, odnosom prema lokalnim samoupravama i sve izraženijom centralizacijom odlučivanja. Pretpostavlja se da bi novi politički subjekt u Crnoj Gori mogao da okupi i dio birača nezadovoljnih politikom stranaka koje čine parlamentarnu većinu. Planirano je okupljanje mlađeg kadra, pojedinaca sa značajnim profesionalnim iskustvom, a očekuje se i podrška dijela cr-

Jovanović na čelu pokreta „Tvoja Crna Gora“ Prema nezvaničnim informacijama, jedan od ključnih razloga za osnivanje pokreta je nezadovoljstvo radom aktuelne vlade, odnosom prema lokalnim samoupravama i sve izraženijom centralizacijom odlučivanja. Pretpostavlja se da bi novi politički subjekt u Crnoj Gori mogao da okupi i dio birača nezadovoljnih politikom stranaka koje čine parlamentarnu većinu nogorskih privrednika nezadovoljnih aktuelnim ekonomskim politikama i njihovim uticajem na poslovanje. Novi pokret, prema tim informacijama, ima ambiciju da političko djelovanje proširi izvan

bilo koje adrese, pa ni iz EU“. - Velika je samoobmana da je za Crnu Goru najvažnije da se samo proturi kroz još uvijek otvoreni prozor EU pod izgovorom „ko zna šta će biti sjutra“. Za takav maloumni pristup nije važno da li se krši Ustav, da li se igra s demokratijom, da li se kvare odnosi sa susjedima, da li se privatizuje parlament, da li se sastaje Vlada, da li se poštuju prepo-

cilj Crne Gore i takvim ga je učinio DPS, dok se premijer, ako sam dobro upamtio njegovu ispovijest, učio multikonfesionalnosti sa budistkinjama i protestantkinjama i dok još nije ni znao šta je Evropska unija – poručio je Đukanović. Naglasio je i kako „ni tako uzvišeni cilj ne opravdava pristajanje na kolonijalni odnos prema našoj državi s

Budve i učestvuje u narednim izbornim ciklusima na državnom i lokalnom nivou. Podsjećamo, Jovanović je još krajem aprila ove godine najavio izlazak na državnu političku scenu. Gostujući na Tele-

m. babović

On je, objavom na platformi Iks, reagovao na izjavu premijera koji je, dan nakon drugog kruga glasanja o izmjenama Ustava u Skupštini, poručio da posebno žali što je „nova generacija političara iz redova DPS-a, na javni mig (ne) formalnog šefa, javno štitila ugovor kojim se on obavezao Jedinstvenoj Rusiji prije 15 godina“. - Trt Milojko, što bi rek’o naš narod - napisao je Đukanović u objavi na Iksu. Đukanović je ocijenio i kako se u ponedjeljak veče u Skupštini nije glasalo samo o ustavnim promjenama, nego i o dostojanstvu Crne Gore. - Baš kao što se prije neki dan nije glasalo samo o smjeni predsjednika parlamenta nego i o tome ko u najvišem predstavničkom domu opravdava ratne zločine upućivanjem telegrama porodici presuđenog ratnog zločinca za genocid, a ko ih beskompromisno osuđuje i prezire svaki pokušaj njihovog relativizovanja od strane lažnih evropejaca. I na jednom i na drugom glasanju jasnije od bilo čega drugog se ukazao politički diletantizam premijera i

Članstvo u EU je strateški cilj Crne Gore i takvim ga je učinio DPS, dok se premijer, ako sam dobro upamtio njegovu ispovijest, učio multikonfesionalnosti sa budistkinjama i protestantkinjama i dok još nije ni znao što je Evropska unija, poručio je Đukanović

m. babović

PODGORICA – Premijer Milojko Spajić je ko zna koji put pokazao koliko ništa ne razumije, čak i kad mu se omakne da nešto politički tačno primijeti, ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore i počasni lider DPS-a Milo Đukanović.

ruke Venecijanske komisije, MMF-a, Svjetske banke, čak i same Evropske komisije. Važno je da se ubacimo u EU i da prethodno ispunimo imperative njene birokratije kakvih nema u praksi niti jedne države članice EU - naveo Đukanović. Ocijenio je da to nije evropejstvo, već da se „to zove inferiornost, snishodljivost, nepoštovanje državnog i nacionalnog dostojanstva“. - Ali, preteška je to lekcija za premijera. Kao što je teško od njega očekivati da prestane da laže. I da shvati da je 2011. bila sasvim drugačija od 2026. Mogao bi makar da prelista memoare bivšeg generalnog sekretara NATO-a Lorda Robertsona koji piše da se tih godina razgovaralo s Putinom o pristupanju Rusije Alijansi. Mogao bi, ako bi imao ko da ga nauči makar da ne ponavlja izmišljotine i gluposti o navodnoj antievropskoj povezanosti DPS-a s partijom Jedinstvena Rusija, koje mu je neko vjerujem zlonamjerno poturio, što je u parlamentu pred licem crnogorske javnosti ubjedljivo demantovao Andrija Nikolić pročitavši sadržinu sporazuma o međupartijskoj saradnji. Nesrećni premijer još nije shvatio da je navučen na tanak led, pa pokušava da dokaže nedokazivo, da je DPS antievropska partija, biće da je proruska - naveo je Đukanović. Dodao je i da takvo, kako je naveo, bulažnjenje samo potvrđuje da premijer nema iole valjane odgovore na kritike koje se tiču stručnih i socijalno-politički osjetljivih tema, nametnutih njegovim neodrživim Euro modelom. - Koji će, ako bi bio usvojen, izvjesno i njega otjerati iz zemlje – smatra Đukanović. Navodi i da to ne bi bila najgora vijest za Crnu Goru. - Jer će prije toga rastjerati sve investitore i sve koji budu imali bilo kakvu alternativu zaključio je Đukanović. Đ.Ć.

Nikola Jovanović

viziji Nova M, poručio je da će „loše politike poraziti na državnom nivou, kao što je to učinio na lokalnom“, najavljujući učešće na parlamentarnim i lokalnim izborima. Ocijenio je i da su očekivanja građana nakon promjene vlasti 2020. godine iznevjerena, zbog

čega je, kako je naveo, potrebna nova politička ponuda. Pobjeda je pokušala da od predsjednika opštine Budva dobije potvrdu ovih informacija i više detalja o eventualnom osnivanju novog političkog subjekta, ali do zaključenja teksta to niIr.M. jesmo uspjeli.

Komesarka za proš

Kos: C kao „ koji ć PODGORICA - Crna Gora je u završnoj fazi pristupanja Evropskoj uniji, ali mora zadržati tempo, sprovesti preostale reforme i sačuvati široku političku saglasnost o članstvu, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom jučerašnjeg predavanja i razgovora sa studentima Fakulteta političkih nauka u Podgorici. Kos je ključne poruke našoj zemlji, na korak od pozicije 28. članice Evropske unije, sažela u šest tačaka. Završnu fazu uporedila je sa sportskim takmičenjem u kojem se cilj već vidi, ali energija može da opadne. - Zato morate zadržati tempo i istrajati do kraja - kazala je ona, te naglasila da pristupanje nije samo tehnički proces, već podrazumijeva stvaranje institucija sposobnih da štite evropske vrijednosti. Studentima je poručila da je u svemu tome posebno značajan član 2 Ugovora o EU, koji obuhvata poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. Kako je istakla, članstvo u EU znači trajno poštovanje tih vrijednosti, a ne samo ispunjavanje uslova do dana pristupanja. Govoreći o evropskim integracijama kao nacionalnom projektu, Kos je navela da je dosadašnji napredak „rezultat rada vlasti i opozicije“. Takođe je napomenula kako „demokratija podrazumijeva razgovor o razlikama i spremnost na kompromis“. Političko jedinstvo, objasnila je, ne znači da svi moraju imati iste stavove, već da postoji široka saglasnost o članstvu u EU kao strateškom cilju. - Državni interes mora biti iznad interesa političkih partija i pojedinaca - poručila je. Takođe je ukazala kako „političke pobjede traju do sljedećih izbora“, dok je evropski put dugoročan izbor. - Ako je interes jedne partije iznad interesa države, za takvu politiku nema mjesta na putu ka EU - istakla je komesarka za proširenje. Kao četvrtu poruku izdvojila je dobrosusjedske odnose. Prošlost se, kako je kazala, ne može izbrisati, ali se njene posljedice mogu liječiti razgovorom,

Politika

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

širenje, u susret Samitu lidera Berlinskog procesa, održala predavanje na Fakultetu političkih nauka

pobjeda

Crnu Goru vidim „dobar otrov“ će prodrmati EU

Milatović: Potreban nacionalni konsenzus i jačanje institucija Crna Gora ima priliku da postane naredna članica Evropske unije i time potvrdi kredibilitet politike proširenja, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom zvaničnog susreta sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Oni su juče razgovarali o završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU, te obavezama koje je potrebno ispuniti kako bi se ostvario strateški cilj naše države. Iz kabineta šefa države su istakli kako je Kos „pohvalila doprinos

Milatovića promociji Crne Gore i njenog evropskog puta kroz intenzivno diplomatsko angažovanje“. S druge strane, Milatović je istakao kako završnica evropskih integracija mora biti praćena širokim nacionalnim konsenzusom i dodatnim jačanjem demokratskih institucija. - Na nama je da završimo reforme i pokažemo da smo spremni za članstvo. Evropski put Crne Gore sada mora biti zajednički državni posao - zaključio je on.

Govoreći o odnosima s Hrvatskom, Kos je podsjetila da otvorena pitanja ne treba ostavljati za sam kraj pristupnog procesa. Takođe je navela kako obje države treba da pokažu političku volju i odgovornost, te smatra da Crna Gora ima dovoljno hrabrosti da to i učini

Marta Kos i Boris Vukićević

Demokratija nije samo vlast većine, već uključuje zaštitu manjine, dijalog i odgovornost. Različite partije mogu imati različite stavove, ali je za ključne reforme potreban parlament koji funkcioniše i političke snage spremne da državne interese stave ispred uskih partijskih interesa, ukazala je visoka evropska zvaničnica kompromisom i političkom hrabrošću. - Crna Gora ima rane iz prošlosti, kao i sve zemlje u regionu - rekla je Marta Kos. U istom kontekstu poslala je snažnu poruku političarima da je „rane potrebno liječiti, a ne produbljivati“. Govoreći o odnosima s Hrvatskom, podsjetila je da otvorena pitanja ne treba ostavljati za sam kraj pristupnog proce-

sa. Takođe je navela kako obje države treba da pokažu političku volju i odgovornost, te smatra da Crna Gora ima dovoljno hrabrosti da to i učini. - Uspjeh Crne Gore bio bi važan za cijeli Zapadni Balkan, jer bi zemlja mogla postati naredna uspješna priča proširenja i podstaći reforme u regionu - dodala je ona. Šestu poruku posvetila je EU kao mirovnom projektu,

Mandić: Proširićemo put za sunarodnike iz Srbije i Republike Srpske Predsjednik parlamenta Andrija Mandić tokom jučerašnjeg susreta sa komesarkom Kos izrazio je zadovoljstvo što će Crna Gora biti prva naredna članica EU. - Kao nacionalnom politi-

čaru, posebno je važno što će upravo Srbi iz Crne Gore biti u mogućnosti da kroz institucije Unije dodatno prošire put koji je takođe definisan od strane naših sunarodnika iz Srbije i Republike Srpske, odnosno

„nastalom iz potrebe da države koje su ratovale počnu da sarađuju“. No, kako je navela, rat u Ukrajini pokazuje da „mir nije dat jednom zauvijek“.

JEDNAKE VRIJEDNOSTI

Komentarišući odnose snaga unutar same EU, Kos je istakla da veličina države nije presudna za njen uticaj. - Znate ono da se „otrov pakuje u malim flašicama“. Ja vidim Bosne i Hercegovine, kako bi i oni što prije postali dio EU - izjavio je on. Među temama o kojima je govorio sa Kos bile su i buduće izmjene Ustava. - Vjerujem da ćemo prilikom drugog i trećeg glasanja za izmjene Ustava u domenu integriteta imati i više od 56 glasova podrške koje smo imali prilikom prvog glasanja - naglasio je šef Skupštine Crne Gore.

Crnu Goru kao jedan dobar „otrov“ koji će prodrmati EU i učiniti je boljom - kazala je. Smatra i da male zemlje, uz ispravne ciljeve, u Briselu mogu imati veoma „dugu sjenku“. Podsjetila je da će Crna Gora kao članica imati svog člana Evropske komisije, te i na taj način učestvovati u donošenju odluka, jer „nijedna država ne može biti manje vrijedna“. Posebnu poruku uputila je mladima, od kojih očekuje da već sada učestvuju u javnom životu i doprinose jačanju institucija. - Često vam govore da ste budućnost, ali vi ste i sadašnjost. Morate već danas preuzimati odgovornost i kreirati politike koje idu vama u korist - poručila je studentima.

PRAVA MJERA INTERESA

Na pitanje kako evropski put može biti stvaran ako dio političkih partija ne podržava evropske vrijednosti, Kos je

odgovorila da pristupanje nije moguće bez funkcionalnog parlamenta. - Demokratija nije samo vlast većine, već uključuje zaštitu manjine, dijalog i odgovornost. Različite partije mogu imati različite stavove, ali je za ključne reforme potreban parlament koji funkcioniše i političke snage spremne da državne interese stave ispred uskih partijskih interesa - ponovila je. Na pitanje može li Crna Gora ući u EU dok je dio političke scene proruski orijentisan, odgovorila je i da je „parlament skup različitih interesa, ali da vlast većine sama po sebi ne garantuje dobar pravac“. Vladavinu prava izdvojila je kao jedno od najvažnijih načela. - Ako neko radi nešto protivzakonito, mora biti u zatvoru, bez obzira na to koju funkciju obavlja - poručila je Kos. Govoreći o zaplijenjenim cigaretama u državnim magacinima, navela je da one „nijesu mogle ostati tamo, već da su morale biti uništene“.

NEMA MJESTA VELIČANJU MLADIĆA

Jedna od studentkinja pitala je Kos što EU može da uradi povodom stavova predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, podsjećajući na njegovo veličanje presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Kos je odgovorila da u pro-

Svaki pristupni proces je proces promjena. Nema mjesta veličanju Mladića, ali Crna Gora je mnogo više od jednog, dva ili pet političara. To je zemlja koja je na ispravnom putu i cilj je najvažniji. Bez obzira na to šta smatramo u EK, ući ćete u EU samo ako svih 27 država članica bude uvjereno da ste zaista spremni - rekla je Kos

cesu pristupanja nema mjesta takvim porukama. - Svaki pristupni proces je proces promjena. Nema mjesta veličanju Mladića, ali Crna Gora je mnogo više od jednog, dva ili pet političara. To je zemlja koja je na ispravnom putu i cilj je najvažniji. Bez obzira na to šta smatramo u EK, ući ćete u EU samo ako svih 27 država članica bude uvjereno da ste zaista spremni - rekla je Kos. Očekuje da će sporne poruke pojedinih političara biti zaustavljene, ali i da evropske institucije ne mogu uraditi baš sve što bi se od njih očekivalo. - EK ne može ukloniti određene političare kako bi rezultat pristupnog procesa bio bolji - precizirala je ona. Komentarišući mogućnost „članstva drugog reda“ koji zagovaraju pojedine članice EU, Kos je kazala da Crna Gora treba da ima punopravno članstvo. No, ponovila je da se razmatraju mehanizmi za reagovanje u slučaju ozbiljnog nazadovanja u demokratiji i vladavini prava. Kao razlog za takve mjere pomenula je iskustvo sa Mađarskom i potrebu da se spriječi ulazak novih „trojanskih konja“. - Ako članica ostane usklađena sa pravilima i vrijednostima Unije, neće biti uskraćivanja prava, niti evropskih sredstava - dodala je. Naglasila je i da Crna Gora mora ispuniti sve uslove i da prijem nove članice zahtijeva saglasnost svih 27 država EU. - Ne postoji mogućnost da zemlja bude primljena samo zato što je to geopolitički poželjno ili zato što ima prijatelje u Uniji. Prijateljstvo ne znači samo pohvalu. Pravi prijatelj mora biti spreman da kaže i ono što je teško čuti - zaključila je koK. JERKOV mesarka Kos.

Ekonomija

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

U okviru Investicione konferencije potpisan memorandum o razumijevanju između Elektroprivrede, Rudnika uglja i EBRD-a

Početak saradnje na projektima energetske tranzicije Pljevalja Generalni direktor RUP-a Nemanja Laković je na Investicionoj konferenciji EU – Crna Gora istakao da je cilj odgovorno upravljanje transformacijom, uz očuvanje energetske sigurnosti, postojećih radnih mjesta i ekonomske stabilnosti Pljevalja, istovremeno stvarajući uslove za razvoj novih djelatnosti epcg

PODGORICA - U okviru Investicione konferencije EU – Crna Gora koja se održala u Herceg Novom, Rudnik uglja Pljevlja (RUP), Elektroprivreda (EPCG) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su memorandum o razumijevanju koji predstavlja početni okvir saradnje na projektima energetske tranzicije Pljevalja.

U ime EPCG memorandum je potpisao Nikola Madžgalj, izvršni direktor II, u ime Rudnika uglja Pljevlja (RUP), generalni direktor Nemanja Laković, dok je u ime EBRD-a memorandum potpisao Grzegorz Zielinski, izvršni direktor za jugoistočnu Evropu. Potpisivanju su prisustvovali ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i investicije Ivan Mrvaljević. - Planirane aktivnosti obuhvataju razvoj solarne elektrane sa baterijskim sistemom za skladištenje energije na pro- Sa potpisivanja memoranduma storu nekadašnjeg rudarskog kompleksa, kao i rješenje za vodi se u saopštenju RUP-a. daljinsko grijanje i skladi- Navedeno je da RUP kroz nove štenje toplotne energije - na- investicije, diversifikaciju po-

slovanja i partnerstvo sa Vladom i Evropskom unijom (EU), teži da obezbijedi održivu bu-

dućnost kompanije i privrede pljevaljskog kraja, saopšteno je iz kompanije.

Generalni direktor RUP-a Nemanja Laković je na Investicionoj konferenciji EU – Crna Gora istakao da je cilj odgovorno upravljanje transformacijom, uz očuvanje energetske sigurnosti, postojećih radnih mjesta i ekonomske stabilnosti Pljevalja, istovremeno stvarajući uslove za razvoj novih djelatnosti. - Što se tiče energetske tranzicije izradili smo dva projekta za manje od dvije godine. Imamo solarnu elektranu Grevo od 62 megavata (MW) i malu hidroelektranu na rijeci Ćehotini 2,2 MW. Takođe, to će biti malo energetsko čvorište za skladištenje materijala i to je ono što možemo da uradimo u našoj kompaniji kako bi sproveli energetsku tranziciju - istakao je Laković. Dodatni pravci razvoja su nove industrijske i komercijalne djelatnosti, uključujući proizvodnju HTZ opreme, građevinsku operativu, asfaltnu bazu te investiranje u drvnu industriju s obzirom da se 60 odsto šuma Crne Gore nalazi na teritoriji opštine Pljevlja. U okviru panela ,,Jačanje energetske otpornosti: Investicije u obnovljive izvore energije“, La-

Što se tiče energetske tranzicije, izradili smo dva projekta za manje od dvije godine. Imamo solarnu elektranu Grevo od 62 megavata (MW) i malu hidroelektranu na rijeci Ćehotini 2,2 MW. Takođe, to će biti malo energetsko čvorište za skladištenje materijala i to je ono što možemo da uradimo u našoj kompaniji kako bi sproveli energetsku tranziciju - istakao je generalni direktor Nemanja Laković ković je saopštio da je potrebno razvijati projekte i uspostaviti saradnju sa investitorima, ali uz krajnji oprez kako se ne bi ugrozila energetska i ekonomska stabilnost Crne Gore. - Naš cilj je da sačuvamo radna mjesta u Pljevljima i stvorimo zdrave, održive kompanije koje želimo da proširimo i da nastave da rade što uspješnije i što duže. Želimo da povećamo miks energije u našem sistemu i moramo da izgradimo obnovljive izvore energije (OIE). Dakle, potrebno nam je mnogo dobrih investitora. Potrebno nam je dobrih projekata, ali ne smijemo ugroziti naš energetski sistem. U realizaciji ovakvih projekata neophodni su poseban oprez, odgovornost i pažljivo planiranje - kazao je Laković Za realizaciju ovih ciljeva neophodna je saradnja i podrška Vlade, EU i međunarodnih finansijskih institucija, kroz pristup evropskim fondovima, grantovima, povoljnim finansijskim instrumentima i programima pravedne tranzicije. S. POPOVIĆ

PODGORICA - Institut ekonomskih nauka pozvao je Vladu i Ministarstvo ekonomskog razvoja da bez odlaganja pokrenu proces usvajanje izmjena Zakona o zaštiti potrošača, kojima bi se uvela obaveza isticanja sidrenih, odnosno baznih cijena u trgovini na malo. - Vrijeme za preventivno djelovanje ističe, a cijene već rastu - upozorili su iz Instituta. Oni su objasnili da je riječ o inicijativi koju su pokrenuli u avgustu prošle godine, a u septembru ove ponovo dostavili kroz konkretan prijedlog zakonskih izmjena u okviru javne rasprave. Oni su dodali da životni standard ne određuje samo visina primanja, već stvarna kupovna moć, pa tako rast nominalnih zarada neće ostvariti očekivane rezultate ukoliko se istovremeno povećaju cijene. - Zato insistiramo na hitnom uvođenju sidrenih cijena, čija je suština da, uz sadašnju maloprodajnu cijenu, trgovac ista-

d. malidžan

Institut ekonomskih nauka pozvao Vladu na usvajanje izmjena Zakona o zaštiti potrošača

Traže isticanje baznih cijena u prodavnicama Insistiramo na hitnom uvođenju sidrenih-baznih cijena, čija je suština da, uz sadašnju maloprodajnu cijenu, trgovac istakne i cijenu koja je važila na jasno određen raniji datum. Ako je proizvod na referentni datum koštao dva eura, a danas iznosi 2,5 eura, građanin odmah vidi da je poskupio 25 odsto. Bez čuvanja starih računa, fotografisanja rafova i nagađanja koliko je nešto ranije koštalo - saopšteno je iz Instituta

Potrošači bi dobili jasan uvid u kretanje cijena

kne i cijenu koja je važila na jasno određen raniji datum. Ako je proizvod na referentni datum koštao dva eura, a danas iznosi 2,5 eura, građanin odmah vidi da je poskupio 25 odsto. Bez čuvanja starih računa, fotografisanja rafova i nagađanja koliko je nešto ranije koštalo - saopšteno je iz Instituta. Oni su objasnili da sidrene cijene nijesu zamrznute cijene, niti predstavljaju administrativno ograničavanje trgovine. To je, kako su kazali, obaveza trgovaca da promjene cijena učine vidljivim, uporedivim i provjerljivim.

redne godine, već sada počinju da prilagođavaju cijene budućim, a ne postojećim tržišnim okolnostima - saopštili su iz Instituta. Oni su upozorili da takvo anticipativno ponašanje može predstavljati ozbiljan rizik za očekivane efekte Euro modela, kojim je najavljen rast minimalnih zarada na 1.000, 1.250 i 1.400 eura. Oni smatraju da postoji ozbiljna opasnost da građani dio obećanog povećanja zarada izgube kroz poskupljenja prije nego što prime prvu uvećanu pla-

- Trgovci bi zadržali pravo formiranja cijena, ali bi potrošači dobili jasan uvid u njihovo kretanje - naveli su iz Instituta. Ta obaveza, kako su poručili iz Instituta, mora obuhvatiti širok krug proizvoda, a ne samo nekoliko osnovnih životnih namirnica. Uz to, veći trgovački lanci trebalo bi javno da objavljuju ažurne digitalne cjenovnike, kako bi građani, stručne organizacije i nadležne institucije mogli da prate i upoređuju promjene cijena. Inflatorni pritisci, kako su dodali, ne moraju uvijek dolaziti

sa međunarodnog tržišta. Oni mogu nastajati i unutar domaće ekonomije, kao posljedica tržišnih očekivanja, cjenovne politike i povećanja trgovačkih marži koje nije praćeno srazmjernim rastom troškova. - Zato je neophodno ispitati u kojoj mjeri sadašnje promjene cijena imaju objektivno troškovno opravdanje, a u kojoj mjeri predstavljaju unutrašnje, odnosno endogene inflatorne pritiske. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da trgovci, očekujući veću kupovnu moć stanovništva na-

tu. Oni su predložili da se 1. novembar razmotri kao referentni datum za početak evidentiranja baznih cijena, kako bi se kasnije moglo precizno pratiti njihovo kretanje tokom posljednjih mjeseci ove godine i početka primjene Euro modela. Obavezno isticanje uslijedilo bi nakon usvajanja potrebnih propisa. Nadležni treba da intenziviraju nadzor nad isticanjem cijena, oglašavanjem sniženja i mogućim nepoštenim poslovnim praksama. S. P.

Ekonomija

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Na sjednici skupštinskog odbora za ekonomiju raspravljano o problemima crnogorskih prevoznika

PODGORICA – Iako v. d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić i direktor Poreske uprave Sava Laketić ne spore da je potrebno dodatno ubrzati procedure za povraćaj akciza na gorivo i PDV-a, na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, sazvanoj u vezi sa problemima crnogorskih prevoznika, ustvrdili su da je određeni pomak u tom dijelu ipak napravljen, ali i naveli da su u poslovanju pojedinih prevoznika utvrdili više neregularnosti, od kojih neke podliježu i krivičnoj odgovornosti. Oni su bili i jedini čelnici crnogorskih institucija koji su se odazvali pozivu na ovu sjednicu, imajući u vidu da se nijesu pojavili ni ministar finansija Novica Vuković, ni ministar saobraćaja Radoš Zečević.

Krivične prijave

Vučinić je navela da je samo tokom ove godine izdato 68 prekršajnih naloga i podnijete tri krivične prijave protiv pojedinih prevoznika. Na njenu izjavu da bi, prije nego zatraže da se sredi stanje u institucijama, prvo trebalo da srede stanje u svojim redovima, predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak je kazao da se zalažu da se prekršaji i krivična djela objelodane, ali da to nije njihov posao. - Ne mogu se saglasiti da smo mi ti koji bi trebalo da čistimo naše redove. Niti smo za to plaćeni niti imamo ovlašćenja. Za to platu primaju nadležne institucije i one bi to trebalo da rade. Mislimo da bi prilikom svakog nedozvoljenog prometa robe, ukoliko se utvrdi da je odgovoran vozač ili prevoznik, pored novčane kazne trebalo da im se oduzme i licenca – kazao je Lješnjak. Naveo je da im Vlada nije ispunila nijedan zahtjev, iako im je to bilo obećano krajem januara nakon čega su obustavili proteste na crnogorskim grani-

m. babović

Kamiondžije tvrde da im Vlada nije ispunila nijedan zahtjev

Predstavnici prevoznika na jučerašnjoj sjednici

Najveći problem s kojim se suočavaju prevoznici su, kako je naveo predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak, neredovan povrat PDV-a na koji pojedini čekaju godinama. Sa druge strane, direktor Poreske uprave Sava Laketić navodi da je u posljednje dvije godine dva i po puta povećan procenat uredno obrađenih zahtjeva, dodajući da je taj procenat trenutno 36 odsto, što je za njega ,,poražavajuće“ cama. Tada su, kako je naveo Lješnjak, imali susrete sa ministrima finansija i ekonomije Novicom Vukovićem i Nikom Đeljošajem. - Vuković je ključna osoba koja je trebalo da bude ovdje, jer smo sa njim razgovarali, dok sa Ministarstvom saobraćaja imamo najmanje problema – kazao je Lješnjak. Lješnjak tvrdi da je i Đeljošaj na sastanku u Privrednoj komori odustao od daljeg djelovanja u pravcu rješavanja njihovog problema, kada je, kako navodi, shvatio da ništa nije urađeno. Inicijalno su postigli kompromis i dobili, kako dodaje, zaključke da su njihovi zahtjevi opravdani uz obećanje da će dio biti riješen u roku od nekoliko dana, a ostali na nivou radne grupe. Zbog toga su, kako je naveo Lješnjak, i prekinuli protest

u nadi da će to zaista biti tako. - Đeljošaj je na tom sastanku u PKCG rekao da je sramno da se došlo do toga da neko suštinski traži da se poštuju zakoni. Kazao je da je Vlada prevarila prevoznike i da on više nema s kim da radi i taj sastanak je tako prekinut. Od Đeljošaja smo dobili odgovor da više ne može da nam pomogne, kazao je da se razočarao u kolege i da on više nije adresa za njihove probleme – tvrdi Lješnjak. Godinama se, kako dodaje, o njihovom sektoru nije vodilo računa, što je posebno eskaliralo sa određenim odlukama posljednje dvije godine. Lješnjak je naveo da zbog svog djelovanja on i članovi Udruženja trpe torturu na granicama i to po nalogu određenih službenika Uprave carina, te da su pojedini prevoznici izašli iz

problema na Carinski sistem u zastoju tehničkih strani provajdera trenutĐorđije Lješnjak je juče na sjednici ukazao da dolazi do čestih prekida u radu carinskog sistema, što je bio slučaj i juče. - U ponedeljak nije radio sistem, kao ni jutros, nema sedmice u kojoj sistem ne radi jedan cijeli dan. Sistem je odličan, samo treba da radi, ali ne radi – kazao je Lješnjak. Maja Vučinić je to negira-

la navodeći da sistem radi, te da je normalno da se nekad dešavaju prekidi, ali da alternativa postoji kroz papirnu dokumentaciju. Uprava carina do sada nije obavještavala medije o prekidima sistema, ali je juče neposredno nakon što je Lješnjak na sjednici ukazao na to, uputila saopštenje da je usljed

no onemogućena elektronska razmjena poruka. - U toku su aktivnosti na otklanjanju tehničkih problema i ponovnom uspostavljanju nesmetane razmjene poruka. O uspostavljanju redovnog funkcionisanja elektronske razmjene korisnici će biti blagovremeno obaviješteni - saopšteno je juče iz Uprave carina.

Udruženja jer nijesu mogli da se nose sa pritiskom. - Za deset godina nijesam imao toliko kontrola kao u posljednjih pola godine, isto je i sa nekim drugim kolegama. Stvoren je narativ da mi želimo da blokiramo državu, ali mi smo ljudi koji ovoj državi mnogo doprinose, svi prevoznici su na bijeloj listi poreskih obveznika – kazao je Lješnjak, dodajući da zapošljavaju oko 4.500 domaćih radnika i plaćaju poreze isključivo ovoj državi.

Problemi

Najveći problem s kojim se suočavaju je, kako je naveo Lješnjak, neredovan povrat PDV-a na koji pojedini čekaju godinama. Tvrdi da su zbog toga što sistem Poreske uprave nije radio izgubili mogućnost povrata PDV-a iz inostranstva, te da kontrole prije nego im se odobri povrat traju mjesecima, kod nekih i godinama. Podsjeća da je zakonski rok 30 dana, ali da ne postoji zahtjev koji je riješen u tom roku, dodajući da preko 60 odsto prevoznika nije uspjelo da dobije povrat PDV-a u posljednje tri godine. Laketić je kazao da Poreskoj upravi fali preko 200 zaposlenih, jer je 30 odsto radnih mjesta nepopunjeno. Smatra da su kontrole zahtjeva za povraćaj PDV-a nepotrebne, jer usporavaju proces i stavljaju fokus na najuredniji dio privrede. Pojašnjava da je rok za povraćaj od 30 do 60 dana, ali da se

to odnosi na osnovan PDV, čemu mora prethoditi ili kontrola ili analiza rizika. - U posljednje dvije godine dva i po puta je povećan procenat uredno obrađenih zahtjeva u ovom roku. Taj procenat je trenutno 36 odsto i dalje je za mene poražavajući i ne mirim se sa činjenicom da to ne može brže i urednije da se radi – kazao je Laketić, dodajući da trenutno rade na trećoj izmjeni kako bi ubrzali procedure. Naglasio je da tok i trajanje same kontrole zavisi od kvaliteta dokumentacije i urednosti poslovanja privrednih subjekata. - Moram da kažem da smo mi u ovom sektoru otkrili niz nepravilnosti koje ukazuju ne samo na prekršaje, već imamo indicije i za određena krivična djela, što smo s drugim organima podijelili. Bilo je situacija da kamioni koji su po carinskoj dokumentaciji van zemlje, uredno sipaju gorivo u Crnoj Gori i isporučuju takve račune Poreskoj ili je jedno vozilo u pet minuta bilo na dva kraja države, što ukazuje na pokušaj zloupotrebe instituta povraćaja PDV-a - kazao je Laketić te pozvao prevoznike na razgovore.

Akcize

Lješnjak je problematizovao i vraćanje akciza koja im je, kako navodi, smanjena sa 18 na 11 centi po litru dodajući da Vlada kad god smanji akcizu, oni ostaju bez tog dijela, te nikad ne znaju kada će se to desiti jer se odluka donosi u ,,pet do 12“. Sporno im je radno vrijeme na granicama i spor rad, osim toga ima problem i sa carinskim sistemom koji, kako je kazao Lješnjak, nije ni juče radio. Tvrdi i da postoji neujednačena praksa. - Mi to predajemo u carinarnicama u Bijelom Polju, Podgorici i Baru, a kao da predajemo u tri različite države. Jer ono što je potrebno na jednom mjestu, a na drugom to ne traže - kazao je Lješnjak. U prilog tome je pokazao uplatnicu za taksu od pet eura na prelazu Dobrakovo, navodeći da je to jedina granica na kojoj je plaćaju. Vučinić je kazala da sa tim nije bila upoznata navodeći da su možda zaposleni pogrešno protumačili propis da je to potrebno te dodajući da će se ta praksa prekinuti. Na zamjerku Lješnjaka da ne mogu da dobiju povrat za gorivo koje su sipali po kompenzaciji, Vučinić je kazala da to zakon propisuje još od 2015, dodajući da ne zna zbog čega se to dozvoljavalo do njenog dolaska na mjesto v. d. direktorice.

Lješnjak je problematizovao i što im se za povrat akcize traži dokaz o plaćanju, iako uglavnom njihov sistem poslovanja podrazumijeva i pružanje usluga i uzimanje goriva na odloženo plaćanje. Vučinić je kazala da je imajući u vidu da se akciza traži kvartalno, dovoljno da podnesu dokaz da imaju ugovor za kupovinu goriva na odloženo plaćanje. Vučinić tvrdi da se carinjenje robe ubrzalo digitalizacijom i značajno smanjilo troškove privrede. Ipak ocjenjuje da prostora za ubrzavanjem povraćaja akciza ima. - Žao mi je što nijesmo toliko ubrzali povraćaj akcize, ali kad sam ja došla u Upravu carina kašnjenje je bilo tri godine, insistirala sam da se to što prije vrati. Trudimo se da ih vraćamo što prije, da čekate što manje, jer je to vaš novac. Mi takođe imamo problem sa kadrom, nedostaje nam više od 20 odsto carinskih službenika, a zahtjevi Evropske komisije su da zaposlimo 120 službenika imajući u vidu da ćemo ulaskom u EU biti spoljna granica – kazala je Vučinić. Na zahtjev da je potrebno produžiti radno vrijeme carinskih terminala, Vučinić navodi da to nijesu tražili ni uvoznici ni špediteri, iako su oni pozvani da to urade ukoliko procijene da je potrebno. - Granične ispostave rade 24 sata, a carinjenje robe svaki dan od sedam do 19 časova. Ne vidim razlog zašto bi se povećavalo radno vrijeme carinskih terminala – kazala je Vučinić. Lješnjak je ocijenio da bi oni bili zadovoljni da je to u praksi tako, ali nije. - Ako carinski terminali rade to tada, to nam je u redu, ali ne rade. Za nas bi bilo dovoljno da rade i do 18 h. Ali ako se kamion ne pojavi do 13:30 na carinskom terminalu, tog dana se ne može ocariniti roba, već samo uskladištiti. Mi tražimo da nam se dozvoli da imamo carinjenje do 18 uveče – kazao je Lješnjak. Ružica Bajčeta iz Ministarstva finansija je naglasila da nema načina da im se odobri veći iznos za povraćaj akcize od postojećeg, navodeći da je zakonski minimum na nivou evropske regulative 330 eura na 1.000 litara, odnosno 33 centa po litru. Kazala je da je država po tom osnovu prošle godine vratila 8,4 miliona eura. Predsjednik Odbora Boris Mugoša naglasio je da je u Crnoj Gori akciza na dizel 44 centa i da država na to još i obračunava PDV, a da je akciza na benzin 50 odsto veća od evropskog minimuma. M. LEKOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Na sjednici Odbora Udruženja građevinarstva Privredne komore raspravljano o Euro modelu

Rast troškova rada bi mogao ugroziti konkurentnost i povećati cijene nekretnina Nije realno očekivati da se svaki dodatni trošak rada jednostavno prenese na krajnjeg kupca ili naručioca posla, posebno imajući u vidu da su cijene već na istorijskom maksimumu - naglasio je predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva Mile Gujić, ukazujući na potrebu da se prije primjene modela sprovedu sektorske simulacije i procijene njegovi efekti na profitabilnost, likvidnost, investicije i konkurentnost nje potrebu za rastom zarada i poboljšanjem životnog standarda zaposlenih, ali da je važno utvrditi dinamiku tog procesa kako bi se očuvala stabilnost poslovanja. On je upozorio da povećanje minimalne zarade može izazvati poremećaje u platnoj strukturi, jer kompanije moraju korigovati i ostale zarade kako bi zadržale kvalifikovani kadar. Dodatni rizik predstavlja kumulativni efekat promjena troškova rada, poreske politike i drugih poslovnih opterećenja, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća. - Nije realno očekivati da se svaki dodatni trošak rada jednostavno prenese na krajnjeg kupca ili naručioca posla, posebno imajući u vidu da su cijene već na istorijskom maksimumu - naglasio je Gujić, ukazujući na potrebu da se

Sa sjednice Odbora Udruženja građevinarstva

On je posebno ukazao na problem refundacije trudničkog i porodiljskog odsustva, navodeći da razlika između istorijskog prosjeka zarade

na osnovu kojeg država vrši refundaciju i uvećane minimalne zarade koju poslodavac mora isplatiti stvara dodatni finansijski teret za preduzeća.

U skupštinskoj proceduri izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

štine imati više sluha za potrebe penzionera. Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da su penzioneri zaboravljeni u Crnoj Gori čak i u najavama reformi. Prijedlog URE, objasnio je, znači povećanje penzija od januara 2027. godine, pa bi minimalna penzija bila veća oko 30 odsto, prosječna penzija za oko 20 odsto, dok će penzije koje su iznad prosjeka biti povećane za oko 15 odsto. Sve to pod uslovom da parlamentarna većina podrži prijedlog izmjena zakona koji je URA podnijela. Novi momenat, kako je objasnio Konatar, jeste to što minimalna penzija ne može biti niža od dvije trećine minimalne zarade i ne može biti niža od 600 eura. Naše mišljenje je, navodi Konatar, da bilo kakva jednokratna pomoć ne mijenja trajno povećanje penzija jer se ne radi o sistemskom rješenju. - Ako neko pita koliko ovo košta, pošto smo ozbiljno radili analize kada smo pripremali ovaj prijedlog, ovo bi budžet Crne Gore koštalo oko 187 miliona eura. Smatramo da se taj novac može obezbijediti suzbijanjem sive ekonomije, uvođenjem digitalnih platformi za

dinamika

Kako je saopšteno iz PKCG, Gujić je istakao da građevinski sektor ne dovodi u pita-

prije primjene modela sprovedu sektorske simulacije i procijene njegovi efekti na profitabilnost, likvidnost, investicije i konkurentnost.

skupština crne gore

URA predlaže povećanje svih penzija za 120 eura

PODGORICA - Poslanici Građanskog pokreta URA predali su u skupštinsku proceduru prijedlog kojim bi se omogućilo uvećanje svih penzija u državi za 120 eura, da minimalna penzija bude najmanje 600 eura, ali nikad ispod dvije trećine minimalne zarade i da se primanja penzionera usklađuju sa zaradama četiri puta godišnje, i to 1. januara, 1. aprila, 1. jula i 1. oktobra. Šef Kluba poslanika URA Zoran Mikić rekao je na pres konferenciji da su poslanici te partije juče predali Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Podsjetio je na najavu da će u narednoj godini doći do porasta plata i istakao da je cilj URE da to prati i rast penzija. - Penzioneri ne mogu da čekaju mart ili april, kada im je aktuelna Vlada obećala da će eventualno doći do povećanja

Predstavnici GP URA na konferenciji za novinare

njihovih penzija, već penzije treba uvećati odmah. Mi smo u prethodnom periodu obavili niz razgovora sa različitim udruženjima penzionera iz svih krajeva države i odlučili da izađemo sa ovim prijedlogom - rekao je Mikić. Najvažnije je, rekao je Mikić, da se po prvi put povežu minimalna zarada i minimalna penzija, tako da, kako bude rasla mini-

Ugroženost

pkcg

PODGORICA - Prije primjene Euro modela trebalo bi sagledati njegove kumulativne efekte na troškove poslovanja, zaposlenost i cijene, ali i na atraktivnost ambijenta za investiranje, ocijenili su iz Odbora Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore (PKCG). Privrednici upozoravaju da bi rast troškova rada mogao dodatno opteretiti mikro, mala i srednja preduzeća, ugroziti konkurentnost kompanija i uticati na rast cijena nekretnina, zbog čega traže otvoren dijalog sa nadležnim institucijama i razmatranje mogućnosti prilagođavanja dinamike primjene mjera. Predsjednik Odbora Mile Gujić ocijenio je da je najavljeni Euro model povećanja zarada od značaja za privredu u cjelini, te da se njegov uticaj mora sagledati kroz ukupne troškove poslovanja, održivost zaposlenosti i konkurentnost kompanija.

Zbog toga je pozvao na reformu sistema, kojom bi se obezbijedila direktna isplata naknade majkama iz državnih sredstava, uz potpuno rasterećenje poslodavaca. - Ako želimo održiv rast zarada, moramo imati održive građevinske kompanije koje taj rast mogu dugoročno da podrže - poručio je Gujić. Privrednici su tokom diskusije upozorili da se efekti Euro modela moraju sagledati dugoročno, imajući u vidu da rast troškova zarada utiče na cjelokupno poslovanje, cijene proizvoda i usluga, investicije i zaposlenost.

malna zarada, mora rasti i minimalna penzija, koja ne smije biti ispod dvije trećine minimalne zarade. - Smatramo da je to jedino fer i pošteno rješenje prema penzionerima. Vi znate da smo već predlagali povećanje penzija početkom ove godine za 40 eura, što su kolege iz parlamentarne većine i Vlade odbile, želeći da zloupotrebljavaju pove-

Iz GP URA predlažu da minimalna penzija ne može biti niža od dvije trećine minimalne zarade i ne može biti manja od 600 eura ćanje penzija u izborne svrhe. Svi ste svjedoci da raste inflacija, da rastu cijene osnovnih životnih namirnica, ljekova, medicinskih suplemenata, ali i pregleda, i zato ne smijemo čekati mart ili april, već je potrebno odmah povećati sve penzije - rekao je Mikić. On je pozvao sve poslanike da podrže ovaj prijedlog i izrazio nadu da će rukovodstvo Skup-

Posebno su istakli ugroženost zanatskih, mikro i malih preduzeća, koja nemaju dovoljno akumuliranih sredstava da apsorbuju dodatne troškove, dok su pojedine kompanije već najavile mogućnost dvocifrenog procentualnog povećanja cijena nekretnina. Ukazano je i na nedovoljnu informisanost privrede o svim aspektima primjene modela, što kompanijama otežava pravovremeno planiranje i procjenu finansijskih posljedica. - Privrednici su ocijenili da bi eventualno smanjenje broja zaposlenih, uz istovremeni rast cijena, moglo dovesti do značajnog otpuštanja i time većih izdvajanja države za socijalnu zaštitu. Zbog toga su pozvali na otvoren dijalog privrede, PKCG i predstavnika Vlade, kao i razmatranje mogućnosti odlaganja primjene modela kako bi se sagledale njegove posljedice i eventualna rješenja - navodi se u saopštenju. S. POPOVIĆ njeno suzbijanje, oduzimanjem imovine stečene organizovanim kriminalom, kao i fokusiranjem na potrošnju domaćih proizvoda - rekao je Konatar. Država, poručio je, ne finansira penzije, već samo vraća penzionerima ono što su oni tokom svog radnog vijeka uplaćivali u Fond PIO kroz doprinose na svoje zarade. - Ne smijemo dozvoliti da novca u budžetu ima samo pred izbore, već je potrebno trajno i sistemsko rješenje za povećanje životnog standarda penzionera u Crnoj Gori - zaključio je KoR. E. natar.

Društvo

Četvrtak, 22. oktobar 2026. PODGORICA – Nastavnici deficitarnih predmeta moraju imati veću platu od ostalih. Znam da to nije popularno, i da će se dio kolega s pravom osjetiti zapostavljenim. Nije ovo mjera bez mana. Ali u kratkom roku druge mjere nema, a sve ostalo smo već probali i nije dalo rezultat, kazao je Pobjedi prof. dr Predrag Miranović, fizičar i bivši rektor UCG. Miranović je do sada u više navrata polemisao o problemu deficitarnog kadra u školskom sistemu i upozoravao da se moraju preduzeti konkretni potezi. Bio je učesnik okruglih stolova na Prirodno-matematičkom fakultetu kada se diskutovalo o toj temi. Proteklih dana, što smo juče objavili, osnovne i srednje škole raspisale su konkurs za potražnju nastavnika matematike, fizike, hemije... Otvoreno su nam pojedini direktori škola kazali da godinama raspisuju oglase na kojima se niko ne javlja i da su svi upoznati sa problemom deficitarnog kadra. Nijesu željeli konkretno da komentarišu platu koja se nudi potencijalnim kandidatima za poziciju nastavnika deficitarnih zanimanja, koja iznosi od 800 eura i nešto više, za puno radno vrijeme. Rekli su kratko da oni ne određuju iznos plate. Obaveza im je da raspisuju konkurse, a kada se niko ne javi od kandidata, produžavaju ugovore nestručnim nastavnicima koji predavaju predmete za koje se nijesu školovali. Tako studenti predavaju biologiju, inženjeri matematiku, nastavnica biologije i fiziku i hemiju.

Univerzitetski profesor fizike analizira zašto se na konkurse osnovnih i srednjih škola iz matematike, fizike, hemije ne javlja stručni kadar

Miranović: Nastavnici deficitarnih predmeta moraju da imaju veće plate od ostalih Ovo se ne rješava za godinu dana. Ali ako se ne počne sada, za deset godina nećemo razgovarati o tome ko predaje fiziku u osnovnoj školi, nego o tome ima li ko da je predaje u gimnaziji... Država koja danas ne umije da plati profesora fizike, platiće to sjutra mnogo skuplje, kaže za Pobjedu prof. dr Predrag Miranović IDEMO NAZAD

Sagledavajući cjelokupno stanje, prof. Miranović kaže da ga ne iznenađuje realnost. Podsjeća da o problemu govore godinama i da se svaki put razgovor završi konstatacijom da je problem veliki. Konstatacija, poručuje Miranović, nije rješenje. - Prije dva dana objavljen je podatak da od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije njih 423 nijesu školovani za predmet koji predaju. To je više od trećine. Prije tri godine ta brojka je bila oko

30 odsto. Dakle, ne stojimo u mjestu. Idemo nazad – kaže profesor. Miranović ističe da nije problem direktora obrazovnih ustanova što se niko ne javlja na konkurse, jer oni rade jedino što im preostaje. - A nastavnica biologije koja predaje i hemiju i fiziku nije improvizacija jedne škole, nego slika problema. I budimo pošteni prema njoj: nije ona kriva što je stavljena u poziciju da predaje ono za šta se nije školovala – kazao je profesor.

Komentarišući iznose plata, Miranović navodi da je pravo pitanje: ko za taj novac hoće da javi? - Mlad čovjek koji je diplomirao fiziku ili matematiku danas ima ponudu iz IT sektora, ima inostranstvo, ima privatne časove kojima za pola radnog vremena zaradi koliko i u školi. Škola nema čime da konkuriše. Nije to nedostatak patriotizma kod mladih ljudi, nego elementarna računica – rekao je on. Precizirao je da je najgore što je taj krug zatvoren.

- Đak koji četiri godine sluša fiziku od nestručnog nastavnika neće zavoljeti fiziku. Neće je upisati. Za pet godina neće biti profesor fizike. Svaka generacija nam vrati manji broj ljudi nego što smo poslali, i to traje decenijama – rekao je on. Pored toga što smatra da nastavnicima deficitarnog zanimanja treba ponuditi veće plate, Miranović ukazuje na važnost stipendiranja studenata matematike, fizike i hemije, uz ugovornu obavezu da poslije diplome određeni broj godina rade u prosvjeti. Država, kako ističe profesor, tako dobija kadar koji je sama školovala, a ne da se nada da će se neko javiti na konkurs. Istakao je da je potreban i ozbiljan program dokvalifikacije za inženjere i druge koji imaju struku, kroz pedagoško obrazovanje. - To nije ideal, ali je neuporedivo bolje od onoga što sada imamo – rekao je on.

UGLED

Dodaje da postoji, takođe, nešto što se ne rješava novcem

– da je profesorska profesija izgubila ugled, i dok se to ne promijeni, nijedna mjera neće dugo trajati. - Ovo se ne rješava za godinu dana. Ali ako se ne počne sada, za deset godina nećemo razgovarati o tome ko predaje fiziku u osnovnoj školi, nego o tome ima li ko da je predaje u gimnaziji. Fizika, matematika i hemija nijesu predmeti kao svaki drugi. Na njima stoji sve ono što zovemo tehnologijom i razvojem. Država koja danas ne umije da plati profesora fizike, platiće to sjutra mnogo skuplje – zaključuje Miranović. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodjeljuje stipendije studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u nastavi. Iznos stipendije je 300 eura. Saopštavali su do sada u više navrata da je ovo samo jedna od mjera kojom nastoje da podstaknu interesovanje za deficitarne profesije i podstaknu da najbolji kadrovi nađu svoje mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore. N. ĐURĐEVAC

Ministarstvo zdravlja na nalaze Državne revizorske institucije odgovorilo saopštenjem, na pitanja Pobjede nije odgovoreno PODGORICA – Ministarstvo zdravlja tvrdi da ima „jasan uvid u kompletan finansijski tok“ novca prenesenog Razvojnom programu UN-a (UNDP) za projekat „Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori“. U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) zabilježeno je, međutim, da je samo Ministarstvo tokom revizije navelo da „ne raspolaže odgovarajućom dokumentacijom“ na osnovu koje bi se mogli utvrditi izdaci nastali realizacijom projekta. Ministarstvo je stav iznijelo u saopštenju objavljenom dan nakon što je DRI dao negativno mišljenje i na njegov finansijski izvještaj i na pravilnost poslovanja za 2025, a mediji objavili nalaze revizije. Ministarstvo izražava „iznenađenje sadržajem i interpretacijom dijela nalaza“ i osuđuje, kako navodi, „zlonamjernu i tendenciozno usmjerenu interpretaciju“. Na pitanja koja mu je Pobjeda uputila nakon objavljivanja izvještaja, Ministarstvo nije odgovorilo.

„SVAKI CENT“ I 5,8 MILIONA

U saopštenju se navodi da je „svaki cent utrošen u unapre-

Nemaju dokumentaciju, imaju uvid u „kompletan finansijski tok“ đenje zdravstvenog sistema“. DRI, međutim, nije mogao da utvrdi koliko je od 3.633.000 eura uplaćenih UNDP-u u decembru 2025. stvarno potrošeno do kraja godine, niti koliko je ostalo neutrošeno. Prema podacima UNDP-a dostupnim revizorima, od 8,2 miliona eura prenesenih od 2017. dobavljačima i konsultantima plaćeno je 2,4 miliona. Iznos od 5.825.898,72 eura, kako stoji u izvještaju, „još nije realizovan kroz izvršene projektne aktivnosti“. Ministarstvo navodi da planira aktivnosti, daje naloge, vrši nadzor i odobrava plaćanja. Revizori ne spore da Ministarstvo učestvuje u Upravnom odboru projekta i potvrđuje isporuke. Utvrdili su, međutim, da nije dokumentovan okvir kojim bi se jasno razgraničile odgovornosti Ministarstva i UNDP-a. Utvrdili su i da Ministarstvo praćenje projekta „u značajnoj mjeri zasniva na izvještajima UNDP-a“, bez dokumentacije koja omogućava

da se novac prati do konačnog utroška. Pobjeda je UNDP-u 20. oktobra uputila pitanja o projektu, uključujući i to kojim su dobavljačima i konsultantima isplaćena sredstva i po kojoj proceduri su izabrani. Iz UNDP-a su odgovorili da razmatraju relevantne informacije kako bi obezbijedili „precizan i sveobuhvatan odgovor“, koji će, kako navode, dostaviti u najkraćem mogućem roku. Ministarstvo tvrdi da su sredstva „prenesena u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa“. DRI navodi suprotno: evidentiranje 3,63 miliona eura na računu ostalih transfera institucijama „nije u skladu“ s tim pravilnikom, jer se na toj grupi računa knjiže plaćanja bez protivusluge, a ovdje je riječ o opremi, softveru i konsultantskim uslugama. Upravo zbog tog iznosa, koji je više od 32 puta veći od praga materijalnosti, izrečeno je negativno mišljenje na finansijski izvještaj.

Ministarstvo navodi da su dvostruka plaćanja „izolovane administrativne greške koje su identifikovane i otklonjene“ i da „nije riječ o gubitku javnih sredstava“. U izvještaju piše da je hotelskom preduzeću „Budvanska rivijera“ dvaput plaćeno 6.753,31 euro i da do završetka revizije „nijesu preduzete aktivnosti radi povraćaja preplaćenih sredstava“. Da je novac u međuvremenu vraćen, Ministarstvo u saopštenju ne navodi. Dvostruko plaćena faktura za osiguranje zaposlenih, prema izvještaju, kompenzovana je tek ove godine. Kašnjenje s poreskim prijavama za period maj–decembar Ministarstvo objašnjava uvođenjem novog portala Poreske uprave (IRMS). Revizorima je, prema izvještaju, kao razloge navelo tehničke probleme i nedostatak kadrovskih kapaciteta. DRI je utvrdio i nedostatke u evidencijama i prijavljivanju lica angažovanih po ugovorima o djelu i konsultantskim ugo-

vorima. Ministarstvo tvrdi da su problemi u međuvremenu riješeni. O dopunskom radu Ministarstvo navodi da je bio potreban zbog obaveza iz EU agende i da je obim „srazmjeran“. DRI, međutim, nije sporio obim dopunskog rada, već to što ugovori nijesu jednoobrazni i što su pojedini zaključeni retroaktivno. Za varijabilni dio zarade Ministarstvo navodi da se odnosi na „izuzetan učinak“. Revizori su utvrdili da kriterijumi za taj učinak ne postoje i da su pojedini zaposleni istovremeno primali i varijabilu i naknade za dodatno angažovanje. U jednom slučaju varijabila i prekovremeni rad isplaćeni su bez evidencije o prisustvu zaposlenog.

ŠTA SAOPŠTENJE PREĆUTKUJE

O nekim od najtežih nalaza revizije Ministarstvo u saopštenju ne govori. Ne objašnjava zašto organizacije koje se bave zaštitom osoba s invaliditetom prošle godi-

ne od Ministarstva nijesu dobile nijedan euro, iako to propisuju zakon i odluka Vlade. Ne objašnjava ni zašto revizorima, uprkos višestrukim zahtjevima, nije dostavilo dokumentaciju za 70.976,39 eura isplaćenih po sudskim odlukama. Nema ni riječi o standardima i normativima medicinskih usluga, koji ne postoje ni nakon što je DRI na njihovo odsustvo ukazao još u reviziji Fonda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu. Ministarstvo ne pominje ni 579.647 eura za programe nevladinih organizacija, prenesenih UNDP-u bez ugovorne obaveze da se zna ko je novac dobio. Prećutkuje i 734.974,37 dolara koji i dalje stoje na računu u poslovnoj banci, van državnog trezora. Ministarstvo navodi i da DRI „po prvi put problematizuje“ saradnju s UNDP-om, uz napomenu da je DRI ranije više puta kontrolisao rad Ministarstva. Dodaje da sličan aranžman s UNDP-om imaju i druga ministarstva i organi sudske vlasti. DRI je u ovogodišnjem izvještaju preporučio i posebnu reviziju cijelog projekta. Ministarstvo je dužno da do 19. novembra DRI-ju dostavi akcioni plan za realizaciju 32 preporuke. J. MARTINOVIĆ

10 Društvo

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

DRI dala negativno mišljenje na usklađenost poslovanja Ministarstva ekologije za 2025. godinu

Za ugovore o djelu planirali 98.000, isplatili 329.000 eura Ministarstvo je prošle godine angažovalo 73 lica van radnog odnosa, bez plana koliko im je ljudi potrebno, i isplatilo im gotovo polovinu iznosa neto plata svih zaposlenih. Nema unutrašnju reviziju, ne vodi evidenciju dolazaka na posao, a nabavke je dijelilo na manje ugovore. Iz resora kažu da nijesu mogli zapošljavati zbog izmjena zakona i zato što kadrovski planovi za 2025. nijesu usvojeni

Novac je obezbijeđen preusmjeravanjem sredstava tokom godine. Pozicija za ugovore o djelu dobila je 238.524 eura, što je najveće pojedinačno povećanje u budžetu Ministarstva. U isto vrijeme planiranih 200.000 eura za transfere opštinama svedeno je na nešto više od 3.000 eura, a sredstva za izradu i održavanje softvera sa 204.000 na 7.600 eura. Ukupan budžet resora preusmjeravanjima je uvećan za 9,28 odsto, blizu granice od deset odsto koju dozvoljava zakon. Zajedno sa konsultantima, ljudima van radnog odnosa Ministarstvo je neto isplatilo 379.682 eura. To je gotovo polovina iznosa koji je otišao na neto plate svih zaposlenih (816.541 euro). Tako proizilazi iz konačnog izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju u 2025. godini resora kojim rukovodi Damjan Ćulafić. DRI je dala dva mišljenja, i nijedno nije pozitivno. Na finansijski izvještaj Ministarstva DRI je dala uslovno mišljenje. Razlog je jedna greška: 763.800 eura plaćenih za građevinske radove knjiženo je kao trošak usluga, a ne kao kapitalni izdatak. Revizori su ocijenili da je greška ma-

terijalno značajna, jer je deset puta veća od praga od 74.854 eura, ali da ne dovodi u pitanje izvještaj u cjelini.

Sistematizacija i ugovorci

d. mijatović

Na usklađenost poslovanja sa propisima DRI je dala negativno mišljenje. Utvrdila je da Ministarstvo nije poštovalo Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o javnim nabavkama, propise o unutrašnjoj reviziji i unutrašnjoj kontroli, pravila o programskom budžetu, kao i pet sopstvenih internih pravila. Ministarstvo je tokom godine angažovalo 73 lica, od kojih 42 po ugovoru o djelu i 31 po ugovoru o konsultantskim uslugama. Isplatilo im je ukupno 453.727 eura bruto, odnosno 379.682 eura neto. Interno pravilo Ministarstva traži da se u zahtjevu za angažovanje po ugovoru o djelu navede da je riječ o poslovima koji nijesu predviđeni sistematizacijom. Predviđa i da se prethodno napravi plan o broju lica koja su potrebna. Za 2025. godinu takav plan nije dostavljen. Revizori su utvrdili da ugovorci uglavnom nijesu radili povremene ili posebne poslove, već redovne poslove Mini-

Na finansijski izvještaj Ministarstva DRI je dala uslovno mišljenje

VLADA CRNE GORE/Đ. ĆULAFIĆ

PODGORICA - Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera planiralo je prošle godine 98.029 eura za ugovore o djelu. Na kraju je po tom osnovu isplatilo 328.768 eura, više od tri puta više.

vodnik. Iz Ministarstva odgovaraju da rad zaposlenih prate kroz evidencije radnih sati i mjesečne izvještaje, a da uvođenje elektronske kontrole ulaska i izlaska zavisi od Uprave za imovinu. U Ministarstvu ne postoji ni unutrašnja revizija. Sistematizacijom su za nju predviđena tri radna mjesta, ali na njima nema nikoga. Nije usvojena politika upravljanja rizicima niti akt o postupanju po prijavama sumnji na nepravilnosti i prevare. Plan za unapređenje unutrašnje kontrole za 2025. godinu donijet je tek u maju 2026. Lice za prijem prijava zviždača imenovano je tek tokom revizije, u septembru ove godine. Iznos od 763.800 eura, zbog kojeg je finansijski izvještaj dobio uslovno mišljenje, plaćen je kompaniji Strabag za izgradnju Eko-efikasne zgrade, u kojoj je sjedište Ministarstva. Iz Ministarstva objašnjavaju da je riječ o zadržanom depozitu od deset odsto vrijednosti radova koje je finansirala Italija i da su sve ranije uplate za taj projekat knjižene na isti način. Revizori su na istoj poziciji za konsultantske usluge pronašli i kupovinu dva laptopa i hotelski smještaj za službenicu na službenom putu.

Putovanja i gorivo

Damjan Ćulafić

starstva. Bili su raspoređeni u kabinetu ministra i službi za odnose s javnošću, ekološkoj inspekciji, pravnoj i finansijskoj službi, kao i u direktoratima za zaštitu prirode, održivi razvoj, razvoj sjevera i međunarodnu saradnju. Većina ugovora o djelu trajala je duže od godinu dana. Uglavnom su zaključeni krajem 2024. i produžavani aneksima. Pre-

ma ocjeni DRI, to nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kojim se uređuju zasnivanje radnog odnosa i popuna radnih mjesta u državnim organima.

Zavisnost od saradnika

Izvještaj pokazuje koliko Ministarstvo zavisi od ugovornih saradnika. Radna mjesta zadužena za kadrovsku evidenciju nijesu popunjena, pa podatke o zaposlenima u Centralnu kadrovsku evidenciju, uz dvije načelnice, unose i dva lica angažovana po ugovoru o djelu. Poslove službenika za javne nabavke od aprila do oktobra obavljalo je lice angažovano po ugovoru o dopunskom radu. Ministarstvo je istovremeno povećalo sistematizaciju. Krajem oktobra 2025. broj predviđenih izvršilaca povećan je sa 136 na 176, iako tokom cijele godine nije bilo nijednog zapošljavanja putem javnog oglasa. Iz Ministarstva su revizorima odgovorili da tokom 2025. nijesu mogli zapošljavati zbog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenici-

ma i zato što, u skladu sa zaključkom Vlade, kadrovski planovi za tu godinu nijesu usvojeni. Kako navode, zbog obima obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 27 Ministarstvo je bilo „prinuđeno“ da nedostatak kadrova privremeno nadomjesti konsultantima. DRI konstatuje da Ministarstvo kadrovski plan za 2025. nije donijelo. Vlada je u martu prošle godine Ministarstvu i drugim državnim organima naložila da nacrt kadrovskog plana dostave u roku od 30 dana od donošenja akta o sistematizaciji, uz usklađivanje sa izmjenama zakona koje su tada bile u skupštinskoj proceduri. Kadrovski plan za 2026. godinu Ministarstvo je donijelo.

Sporna evidencija

Ministarstvo ne vodi evidenciju prisutnosti zaposlenih na poslu, iako je ona po internim pravilima potrebna za obračun plata. Nema evidencije prisustva ni za zaposlene koji po ugovorima o dopunskom radu rade van redovnog radnog vremena. Izvještaji konsultanata o obavljenom poslu, koji su dokaz da je posao urađen, ne zavode se u djelo-

U javnim nabavkama DRI je utvrdila da je Ministarstvo za rezervaciju avio-karata i hotelskog smještaja zaključilo dva ugovora o jednostavnoj nabavci, čija ukupna vrijednost prelazi 25.000 eura bez PDV-a. Zakon za nabavke te vrijednosti propisuje redovan postupak i zabranjuje dijeljenje nabavke na manje djelove. Jedan ugovor sa istim dobavljačem, zaključen na 7.999 eura, prekoračen je za više od hiljadu eura. Seminari plaćeni iz donacija organizovani su bez postupka javne nabavke, iako, kako upozorava DRI, donatorski novac nije izuzet od tih pravila. U izvještaju o direktnim nabavkama jedna usluga od 9.599 eura upisana je dva puta. Revizori su utvrdili i da Ministarstvo tokom 2025. nije obračunavalo potrošnju goriva za službena vozila, iako to propisuju njegova interna pravila. Ugovor o poslovnoj saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore, vrijedan 5.000 eura, potpisan je u junu za sajam sezonskog zapošljavanja održan u martu. DRI je preporučila da se ugovori ne zaključuju naknadno, za projekte koji su već realizovani. Ministarstvom je u 2025. godini rukovodio ministar Damjan Ćulafić. Ministarstvo do 19. novembra mora dostaviti DRI akcioni plan za otklanjanje nepravilnosti, a do 19. aprila 2027. izvještaj o tome šta je preduzelo. Izvještaj je proslijeđen i skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. J. MARTINOVIĆ

Hronika

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Ukinut pritvor Podgoričaninu osumnjičenom za krađu i oštećenje stvari

Stanković pušten na slobodu

PODGORICA - Miloš Stanković (28) iz Podgorice koji je uhapšen u maju zbog sumnje da iz stana koji je iznajmio u Master kvartu ukrao bijelu tehniku i prodao je, a ostale stvari polomio i oštetio, pušten je na slobodu. - Kako se sumnja, M. S. je u periodu od novembra 2025. do maja 2026. godine, boraveći u stanu koji pripada oštećenom licu, iz istog otuđio više komada bijele tehnike, koje je potom prodao drugom licu, dok je dio

inventara i drugih predmeta u stanu polomio i oštetio, saopštili su ranije iz policije. Kako su naveli, Stanković je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Na teret mu se stavljaju dva krivična djela – krađa i uništenje i oštećenje tuđe stvari. Stanković je bio svjedok na suđenju u postupku protiv biznismena Zorana Bećirovića, njegovog sina Luke i tjelohranitelja Mladena Mijatovića, službenika MUP-a za nasilnič-

ko ponašanje nad novinarkom Pobjede Anom Raičković kada je tvrdio da „trpi veliki pritisak od tužilaštva i Uprave policije.“ On je 25. februara prošle godine u sudinicu ušao sa fotografijom na kojoj su on i advokat Balša Dragović i dao je na uvid sudiji Iliji Raduloviću kako bi potvrdio da je bio u restoranu ,,Gurman“ u Bloku 5. - Kad sam došao u policiju da uzmem poziv za tužilaštvo, rekli su mi da se na snimcima sve vidi, da su oštećenu udarali

i da ću da kažem ,,tako i tako“. Tužiteljka me je maltretirala i vršila pritisak i raspravljala se sa braniocem, rekao je tada Stanković. Ispričao je da se plaši da ,,ne završi u nekoj jami“ i da nije ništa čuo jer je od stresa pobjegao do toaleta. Saopštio je i da je pobjegao kroz zadnja vrata i sve gledao kroz staklo. Bećirović je prvostepeno osuđen na godinu zatvora, a njegov sin Luka na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Mijatoviću izrečeno deset mjeseci zatvora. Presudu je ukinulo vijeće Višeg suda i postupak vratilo na ponovno suđenje, koje je zakazano za petak. J. R.

Čitanjem pisanih dokaza nastavljeno suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru

Katnić: Postupci protiv Radoja Zvicera demantuju optužnicu s. vasiljević

PODGORICA - Optuženi bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ocijenio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić obmanjuje i manipuliše, poručujući da su postupci pokrenuti protiv vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i drugih istaknutih članova te kriminalne grupe demantovali tezu tužilaštva da su on, bivši policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović stvarali privid da gone kavački klan. - Tužilac obmanjuje da smo Lazović, Čađenović i ja stvarali privid da gonimo kavački klan. Tu njegovu tezu demantuju postupci koji su pokrenuti protiv Zvicera i više istaknutih članova te kriminalne grupe, Sa privođenja Milivoja Katnića kazao je Katnić. Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, oci- vodima optužnice, Lazović najenio je da pisani dokazi koje je pustio službu. Šoškić predočio u sudnici de- - Kad ovo slušam, samo mi se mantuju navode optužnice o u glavi mota jedna misao – šta postojanju navodne organizo- ova dva, neka mi oproste na vane kriminalne grupe. formulaciji, sužnja rade u priPiperović se posebno osvrnuo tvoru?, upitao je Piperović. na izjašnjenje tadašnjeg tuži- Lazović je na njegove riječi reoca Saše Čađenovića od 7. de- agovao kroz osmijeh, poručucembra 2022. godine, koje se jući da se dobro osjeća. odnosilo na dopunu krivične - U super sam stanju, nikad boprijave u vezi sa planiranjem lje, kazao je on. ubistva visokorangiranog pri- Katnić je, s druge strane, naveo padnika škaljarskog klana Mi- da je Čađenoviću prvo stavljelića Šakovića. no na teret da je postupao po Ukazao je i na datume podno- nalogu Radoja Zvicera, a pošenja prijava, tokom juna i ju- tom da je to činio po nalogu la 2021. godine, ističući da je Lazovića. Lazoviću funkcija prestala 1. Prema riječima Čađenovimarta iste godine. ća, svi svjedoci koji su do sada - Ima li boljeg dokaza da ovaj saslušani potvrdili su navoOKG nema tri člana od ovo- de njegove odbrane, odnosno ga što je pročitao tužilac Šoš- da je procesuiran vrh kavačkić? Nema. Tužilac je predočio kog klana zbog najtežih kriizjašnjenje tadašnjeg tužio- vičnih djela. ca Saše Čađenovića o dopuni Tokom jučerašnjeg ročišta krivične prijave iz 2022. godi- Šoškić je kao dokaz predočio ne. Sjetite se navoda iz optuž- i obavještenja prikupljena od nice da Lazoviću služba pre- Milana Kankaraša 2020. gostaje 2021. godine, istakao je dine. Kankaraš je u jednom od iskaza naveo da smatra da iza Piperović. On je sudu predložio da upore- ubistva Nikšićanina Predradi datume radnji koje se stav- ga Pejovića stoji Duško Roljaju na teret Čađenoviću sa ganović, jer je, kako je tvrdio, vremenom kada je, prema na- komentarisao taj događaj.

Piperović je ocijenio da taj dokaz nema dodirnih tačaka sa Zoranom Lazovićem, niti sa navodima optužnice koji se odnose na navodnu organizovanu kriminalnu grupu. Drugi branilac Lazovića, advokat Nikola Martinović ukazao je da se dvije godine vodi postupak u kojem je Lazović navodno organizator OKG, a njen član je samo Katnić. - Iako je ova konstrukcija, shodno zakonu nemoguća, imamo dokaz da se u crnogorskom sudstvu, i nemoguće u pravu, može ostvariti. Već dvije godine tužilac nijednim dokazom nije predložio da se uspostavi veza između Lazovića i lica optuženog u drugoj optužnici – Čađenovića. Tako da dokaz koji je predstavljen ne ukazuje čak ni u kontekstu na odnos između Lazovića i Čađenovića - naglasio je Martinović. Čađenović je podsjetio da je protiv Roganovića nedavno podignuta optužnica zbog učešća u ubistvu Pejovića. - To nije učinjeno ni 2023, ni 2024, ni 2025, nego 2026. Ni 2023. godine nije postojao ni najniži nivo osnovane sum-

nje da bi se pokrenuo postupak protiv neke osobe, kazao je Čađenović. Dodao je da ni drugi specijalni tužilac 2023. godine nije našao osnov sumnje za pokretanje postupka protiv neke osobe zbog ubistva Pejovića. SDT tereti bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi, prema navodima optužnice, postali Katnić, suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar, nekadašnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Lazović se, između ostalog, tereti da je bio povezan sa ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću krajem decembra 2020. i početkom januara 2021. godine. Tužilaštvo sumnjiči Katnića da je, koristeći funkciju u Specijalnom državnom tužilaštvu, kontrolisao da se ne preduzima krivično gonjenje protiv vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i drugih pripadnika te grupe. Suđenje se nastavlja danas. Jovana RAIČEVIĆ

Sektor granične policije obavijestio sud da ne raspolaže podacima o kretanju organizatora i pripadnika kriminalne organizacije odgovorne za međunarodni šverc cigareta

Odbrana tvrdi da je SDT ostalo bez ključnog dokaza protiv Saše Pekića PODGORICA – Sektor Granične policije juče je dopisom obavijestio Viši sud da ne raspolaže podacima o prelascima državne granice Saše Pekića iz perioda za koje ga Specijalno tužilaštvo tereti da je organizovao međunarodni šverc cigareta jer se takve evidencije, kako navode, čuvaju najduže pet godina. To je, kako je ukazao branilac Pekića, advokat Marko Radović bio ključni dokaz Tužilaštva protiv njegovog branjenika. Sa druge strane, Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da propisi, osim petogodišnjeg roka čuvanja, predviđaju i mogućnost njihovog dužeg zadržavanja kada su pribavljene za potrebe vođenja krivičnog postupka i ostaje pri stavu da su ranije pribavljene evidencije Specijalnog policijskog odjeljenja zakonit dokaz. Radović je podsjetio sud da njegov branjenik nije imao Skaj nalog, već da ga tužilaštvo sa navodnom kriminalnom organizacijom povezuje preko komunikacija trećih osoba koje ga pominju u prepiskama. On je za Pobjedu pojasnio da u jednoj od poruka razmijenjenih tokom decembra 2020. godine navodi da „šef nije u Crnoj Gori“ i da je tužilaštvo ovu komunikaciju povezalo sa podacima o prelascima državne granice, prema kojima je Pekić u tom periodu napustio Crnu Goru. Radović je ponovio stav da su evidencije o prelascima granice tužilaštvu i sudu dostavili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja. – Iako po Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu SPO i SDT imaju pravo uvida u te evidencije, oni te podatke mogu koristiti samo u operativne svrhe, za potrebe postupaka i istraga koje vode. Međutim, ne mogu oni biti organ koji izdaje takve evidencije, jer ih, shodno Zakonu o graničnoj kontroli, vodi granična policija – pojasnio je juče Radović. Iz tog razloga odbrana je ranije predložila sudu da se neposredno obrati graničnoj policiji i zatraži zvanične podatke o prelascima državne granice Pekića. Istovremeno je zatraženo da se iz spisa predmeta, kao pravno nevaljan dokaz, izdvoje sporni dopis SDT-a i prateće evidencije. Sudija Branislav Leković je prihvatio prijedlog da se od granične policije pribave podaci, ali za sada nije donio odluku o izdvajanju dokaza koje osporava odbrana.

- Tražio sam evidenciju o kretanju okrivljenih u ovom predmetu od svih organa, Specijalnog policijskog odjeljenja, Uprave policije - sektor Granične policije, MUP-a kako bismo ih uporedili i provjerili navode odbrane o nepoklapanju – kazao je Leković. Odgovor Uprave policije koji je potom pročitao pokazao je da granična policija više ne raspolaže traženim podacima iz navedenog perioda, uz obrazloženje da je rok njihovog čuvanja pet godina. Sa druge strane, specijalni tužilac Ivan Medojević nije prihvatio zaključak odbrane da ranije dostavljeni podaci ne mogu imati dokaznu vrijednost. On je ukazao da zakonske odredbe, osim ograničenja roka čuvanja evidencija na pet godina, omogućavaju da se ti podaci zadrže i duže ukoliko su pribavljeni za potrebe krivičnog postupka. Medojević je naveo da posjeduje dopis Ministarstva unutrašnjih poslova od 1. januara 2024. godine, pred istek roka od pet godina, kojim su Specijalnom policijskom odjeljenju dostavljeni podaci o prelascima granice optuženih u ovom predmetu za period od 1. januara 2019. do 31. decembra 2022. godine. - Ti podaci su povučeni i sačuvani. Imam taj dopis za potrebe drugog predmeta i predlažem da se pročita u dokaznom postupku – kazao je on i sudu predao dokument o evidenciji prelaska graničnog prelaza. Podsjećamo, Pekić je označen kao organizator jedne od dvije povezane kriminalne organizacije koje su se bavile međunarodnim krijumčarenjem cigareta. Drugom grupom su, kako se navodi u optužnici, rukovodili braća Petar i Mirko Cicmil i policijski službenik Dragan Backović. Na optužnici su i Srđan Jokić, Goran Janketić, Predrag Vučurović, Predrag Mijušković i Nikola Glomazić. Tužilaštvo ih tereti da su učestvovali u krijumčarenju najmanje 22.539 paketa cigareta, čime je, prema navodima optužnice, državnom budžetu pričinjena višemilionska šteta. Pekić je uhapšen 27. decembra 2024. godine i od početka postupka negira optužbe. Tvrdio je da je postupak protiv njega politički motivisan, povezujući ga sa porodičnim vezama sa nekadašnjim premijerom Zdravkom KrivoB. R. kapićem.

12 Crnom Gorom

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

ULCINJ: Budžet rebalansom umanjen sa 23,86 miliona na 21,87 miliona eura

Kasa ,,lakša“ za dva miliona eura, drastičan skok pravnih troškova Rebalansom su troškovi sudskih postupaka skočili sa 70.000 na 155.000 eura, dok su izdaci za ugovore o djelu porasli sa 289.500 na 306.500 eura. Nasuprot rastu administrativnih i pravnih troškova, kapitalne investicije su umanjene za 2,60 miliona eura u odnosu na prvobitni plan. Iznos namijenjen sportu uvećan je sa planiranih 300.000 eura na čak 1,12 miliona eura D.IVANOVIĆ

ULCINJ – Opštinska kasa za ovu godinu biće znatno tanja nego što je to prvobitno planirano. Prema nacrtu rebalansa, umjesto projektovanih 23,86 miliona eura, budžet je pao na 21,87 miliona, što je smanjenje od čak 1,98 miliona eura. Pad prihoda natjerao je Opštinu na drastično kresanje kapitalnih investicija, dok s druge strane pojedine stavke, poput sudskih troškova i pravnih usluga, bilježe rekordan rast.

KULTURA, SPORT

PRIHODI, RASHODI

Manje novca Opština očekuje od tekućih prihoda (porezi, takse, naknade) gdje je iznos umanjen sa 15,06 miliona eura na 13,09 miliona eura. Od poreza je umanjen prihod sa 8,23 miliona eura na 7,93 miliona eura. Od taksi se bilježi blagi rast sa 321.000 na 340.500 eura, a od lokalnih komunalnih taksi se takođe očekuje više prihoda, te je stavka uvećana sa 70.000 na 75.000 eura. Znatno je umanjen prihod od naknada – sa planiranih 6,24 miliona eura na 4,59 miliona eura. U okviru te stavke uvećani su iznosi naknada za korišćenje voda (sa 20.000 na 25.000 eura), kao i naknada za zaštitu voda od zagađivanja (sa 25.000 na 40.000 eura), dok su smanjeni prihodi od mineralnih sirovina sa 60.000 na 40.000 eura. Bilježi se i pad kod naknada za puteve, koje su umanjene sa

MANJE NOVCA OD TEKUĆIH PRIHODA: Zgrada opštinske administracije

220.000 na 200.000 eura. Prihodi od naknada za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta drastično su smanjeni – sa 5,10 miliona eura na 3,50 miliona eura. Ukupni izdaci Opštine rebalansom su smanjeni sa plani-

ranih 23,86 miliona eura na 21,87 miliona eura. Tekući izdaci bilježe blagi pad i smanjeni su sa 9,82 miliona eura na 9,72 miliona eura. U okviru ove grupe, za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca izdvaja se više nov-

Novi izdaci za kulturu i sport Prema nacrtu rebalansa, u budžet su uvedene nove stavke na strani rashoda, a odnose se na nove projekte i manifestacije. Tako je za manifestaciju „Exit

dobiće Sekretarijat za komunalni nadzor i inspekcijske poslove – 120.000 eura. Opšti troškovi sudskih postupaka takođe bilježe skok i to sa 70.000 na 155.000 eura.

Montenegro“ opredijeljeno 100.000 eura, za Festival monodrame 10.500 eura, kao i za poljoprivredno-turističku manifestaciju „Noć bamije“ 11.000 eura.

Uvedena je i nova budžetska linija – sufinansiranje sportskih klubova putem javnog konkursa, za koju je predviđeno 245.000 eura.

ca – iznos je povećan sa 4,10 miliona eura na 4,23 miliona eura, pri čemu su neto zarade porasle sa 3,33 miliona na 3,38 miliona eura. Ostala lična primanja bilježe rast sa 302.500 na 380.500 eura (stavka za zimnicu povećana je sa 40.000 na 50.000 eura). Rashodi za materijal su blago umanjeni sa 570.850 na 546.400 eura, iako su troškovi za energiju (350.000 eura) ostali nepromijenjeni. Rashodi za usluge bilježe rast sa 1,42 miliona na 1,53 miliona eura, najviše zbog drastičnog skoka advokatskih, notarske i pravnih usluga sa 29.000 na čak

258.500 eura, dok su konsultantske usluge i projekti smanjeni sa 737.000 na 470.000 eura. Tekuće održavanje javne i građevinske infrastrukture značajno je srezano sa 1,96 miliona eura na 1,37 miliona eura. Sa druge strane, troškovi kamata su duplirani i porasli su sa 80.000 na 160.000 eura, primarno zbog rasta kamata nerezidentima sa 50.000 na 140.000 eura. U okviru ostalih izdataka, ukupna suma za ugovore o djelu je povećana sa 289.500 na 306.500 eura, a ubjedljivo najviše novca po tom osnovu

Transferi za socijalnu zaštitu umanjeni su sa 20.000 na 14.000 eura. Smanjeni su i ukupni transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru sa 4,88 miliona na 4,17 miliona eura. U toj stavci izdvajaju se isplate institucijama kulture i sporta koji su skočili sa 370.000 na 1,17 miliona eura (sport dobija 1,12 miliona eura umjesto planiranih 300.000), ali su s druge strane transferi javnim preduzećima značajno smanjeni – sa 3,89 miliona na 2,40 miliona eura. Kapitalni izdaci, ključni za razvoj grada, pretrpjeli su veliko smanjenje – sa planiranih 6,86 miliona eura budžet za kapitalne projekte srezan je na 4,26 miliona eura. Najveći rez napravljen je na izdacima za lokalnu infrastrukturu koji su pali sa 4,54 miliona na 2,65 miliona eura, gdje su lokalni putevi ,,srezani“ sa 1,69 miliona na svega 567.039 eura. Na kraju, u stavci otplate dugova bilježi se značajno povećanje rashoda – sa planiranih 1,98 miliona eura iznos je podignut na 3,44 miliona eura, usljed skoka otplate obaveza iz prethodnog perioda sa 685.000 na 1,74 miliona eura. Budžetske rezerve (tekuća od 200.000 i stalna od 30.000 eura) ostale su na istom nivou kao u prvobitnom planu. D. Šaković

NIKŠIĆ: Opština raspisala konkurs namijenjen mladim preduzetnicima, na raspolaganju 50.000 eura

NIKŠIĆ – Opština je raspisala konkurs za raspodjelu sredstava mladim preduzetnicima u 2026. godini. Za te namjene obezbijeđen je ukupan budžet od 50.000 eura, dok maksimalan iznos koji se može dodijeliti po izabranom biznis planu ne može preći 20 odsto od ukupnog iznosa, odnosno 10.000 eura. Pravo da se prijave na konkurs imaju nezaposlena lica

do 30 godina života koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje – PJ Nikšić, imaju prebivalište na teritoriji te opštine i žele da pokrenu sopstveni biznis. Dodatni uslov je da kandidati do sada nijesu ostvarili pravo na neki vid finansijske podrške iz budžeta Opštine ili države u tekućoj, kao ni u prethodnoj godini. Sredstva će se, predviđeno je konkursom, raspodjeljivati

za biznis planove kojima se naročito podstiču specifične privredne oblasti. Finansijski zamajac dobiće ideje usmjerene na: razvoj turizma, ugostiteljstva i kulture, zatim očuvanje životne sredine i održivi razvoj, digitalne djelatnosti i razvoj malih kreativnih djelatnosti i socijalno preduzetništvo i opšti ekonomski razvoj opštine Nikšić. Jedan podnosilac može kon-

kurisati sa najviše dva biznis plana, ali Komisija može podržati samo jedan projekat. Posebnu prednost pri selekciji imaće nezaposlena lica sa invaliditetom i roditelji djece sa posebnim potrebama. Sa druge strane, iz Opštine napominju da se neće podržati nemoralne i nelegalne aktivnosti, projekti povezani sa igrama na sreću, duvanom i alkoholom, kao ni biznis planovi koji se iskl-

D.MIJATOVIĆ

Neće podržati projekte povezane sa igrama na sreću, duvanom i alkoholom

NEMA PODRŠKE ZA NEMORALNE I NELEGALNE AKTIVNOSTI: Zgrada Opštine

jučivo baziraju na jednokratnoj izradi knjiga i brošura. Na ,,crnoj listi“ su i raspod-

jela humanitarne pomoći. Rok za predaju dokumentacije je 19. novembar. R.C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Rudnik uglja traži 30 visokoškolaca PLJEVLJA – U toku je realizacija 15. ciklusa Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem u Crnoj Gori, a među poslodavcima koji mladima nude priliku za sticanje prvih radnih iskustava je pljevaljska kompanija Rudnik uglja. Zainteresovani visokoškolci se mogu prijaviti do 16. novembra, preko portala elektronske uprave. Prema objavljenom pozivu, Rudnik je iskazao interesovanje za 30 visokoškolaca različitih obrazovnih profila – građevinske, elektro, rudarske, saobraćajne i mašinske inženjere, inženjere geologije i hemije, informacionih tehnologija, zaštite životne sredine, kao i zaštite i zdravlja na radu. Među profilima i oblastima su i ekonomisti i pravnici, poslovno upravljanje, poslovna informatika, porezi i carine, diplomirani menadžer civilne zaštite i pejzažni arhitekta. Osposobljavanje traje devet mjeseci, tokom kojih će korisnici upoznati radne procese, primijeniti teorijska znanja u praksi i razvijati stručne vještine.

Tivatsko Komunalno preduzeće nastavlja saradnju sa cetinjskom firmom ,,Matej“ MO

PLJEVLJA: Program stručnog osposobljavanja

Iz kompanije navode da učešćem u programu žele da podrže prelazak mladih iz sistema obrazovanja na tržište rada i omoguće im da steknu praktična znanja potrebna za buduće profesionalno angažovanje. Budućim korisnicima poručuju da period osposobljavanja iskoriste za usavršavanje, sticanje novih iskustava i aktivan doprinos radnom okruženju. Pravo na stručno osposobljavanje imaju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje. Prijava poslodavaca u program je završena 16. oktobra. R.C.G.

r. perošević

KOLAŠIN: Modernizacija puteva u Rovcima

biće „bliže“ posjetiocima: Kapetanovo jezero

Asfalt od Veljeg Dubokog do Kapetanovog jezera KOLAŠIN – U drugoj fazi adaptacije puta ka Kapetanovom jezeru, Ministarstvo javnih radova planira da uloži 968.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na adaptaciju puta od Veljeg Dubokog do Kapetanovog jezera, koje predstavlja posebnu prirodnu i turističku atrakciju ovog dijela Rovaca, na samoj granici opština Kolašin i Nikšić. Planirana je modernizacija dionice od Donjeg do Gornjeg sela, kao i putnog pravca od Kičevca do Trebiješa. Projekat predviđa pripremu i profilisanje puta, ugradnju tamponskog sloja, asfaltiranje, uređenje bankina, te radove na odvodnjavanju. Put će biti asfaltiran u širini od tri metra, uz odgovarajuća proširenja u krivinama i na raskrsnicama. Debljina asfaltnog sloja iznosiće šest centimetara, a biće postavljen na tamponu od 20 centimetara. U okviru sanacije planirano je i čišćenje korita potoka, kao i ugradnja armirano-betonskih cjevastih propusta. Kako bi se saobraćajnica zaštitila od odrona, kritične kosine biće obezbijeđene visećim žičanim mrežama na ukupnoj površini od 2.022 kvadratna metra. Na opasnim dionicama puta biće postavljeno i 576 metara zaštitne odbojne ograde. Planirani rok za završetak svih radova je 150 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao. Realizacijom ovog projekta stvaraju se uslovi za kvalitetnu turističku valorizaciju prostora oko Kapetanovog jezera. Uz to, obezbjeđuje se i bolja saobraćajna povezanost Kolašina i Nikšića s obzirom na to da je riječ o Dr. D. graničnom prostoru između ove dvije opštine.

TIVAT NEMA LOKACIJU ZA GRAĐEVINSKI OTPAD: Čišćenje lokacije Montepranzo

Kabasti otpad iz Tivta ide u Dobrsko Selo CETINJE / TIVAT – Od početka januara do kraja septembra tivatsko Komunalno preduzeće predalo je firmi „Matej“ na Cetinju 17.234 kubika otpada, za šta je plaćeno 164.037 eura, saopšteno je Pobjedi iz tog preduzeća. Odgovori koje potpisuje izvršni direktor Vučeta Stanišić pokazuju znatan rast – količina predatog otpada za devet mjeseci ove godine veća je za čak 11.638 kubika, odnosno trostruko u odnosu na prošlu godinu, kada je tokom svih 12 mjeseci evidentirano 5.596 kubika kabastog i građevinskog otpada. Istovremeno, trošak tivatskog preduzeća uvećan je za više od 127.000 eura, što je preko četiri puta veći iznos u poređenju sa cijelom prethodnom godinom kada je utrošeno 36.992 eura. Iz ovog preduzeća objašnjavaju da su na rast troškova, pored

Tivat šalje ogromne količine otpada na Cetinje, troškovi su višestruko porasli, jer nema prostora za svoju deponiju. Komunalno preduzeće od januara do oktobra predalo cetinjskoj firmi „Matej“ 17.234 kubika otpada, za šta je plaćeno 164.037 eura. U toku je tender Opštine Tivat za uklanjanje dodatnih 4.000 kubika kabastog komunalnog otpada sa lokacije Montepranzo samih količina, uticale i više cijene usluga cetinjske firme, a iznos plaćen za prvih devet mjeseci ove godine već je više od četiri puta veći nego za cijelu prethodnu godinu. Količine u odgovoru nijesu razdvojene po vrstama otpada, iako je to bilo traženo u novinarskim pitanjima. Navodi se da je riječ o kabastom komunalnom i određenim količinama građevinskog otpada sa lokacije Montepranzo. U Komunalnom objašnjavaju da se dio ovog materijala usitnjava prije predaje u skladu sa trenutno raspoloživim tehničkim kapacitetima tivatskog preduzeća, dok se materijal koji nije moguće usitniti predaje u svom izvornom obliku.

UGOVOR NA NEODREĐENO

Poslovna saradnja uspostavljena je još 22. januara 2019. godine, kada je zaključen trostrani ugovor između Opštine Tivat, Komunalnog i firme „Matej“. Do ugovaranja usluga odlaganja na Cetinju došlo je nakon što je prestala mogućnost korišćenja ranije tivatske deponije Grabovac, koja je služila za privremeno odlaganje šuta, zemlje i otpada sa zelenih privatnih i javnih površina. Kako Opština Tivat zbog

izraženih prostornih ograničenja na svojoj teritoriji nije mogla obezbijediti zamjensku lokaciju, ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme – odnosno do pronalaženja dugoročnog rješenja u Tivtu. Budući da takva lokacija ni danas nije obezbijeđena, saradnja sa cetinjskom firmom se nastavlja. Iz Komunalnog napominju da firmi „Matej“ nije uskraćeno odobrenje nadležnih organa za postupanje sa ovim vrstama otpada, kao i da su se u prethodnom periodu više puta zvanično obraćali nadležnim institucijama tražeći prostor za privremeno skladištenje na lokalnom nivou. Ugovorom iz 2019. godine definisane su obaveze firme „Matej“ u pogledu prijema, odlaganja i vođenja evidencije o primljenim količinama. Međutim, dostavljeni odgovori ne sadrže podatke o tome koliko tivatskog otpada trajno ostaje na Cetinju, koliko je prerađeno i gdje završava materijal poslije obrade. Nije navedeno ni da li Komunalno dobija dokaz o reciklaži ili konačnom zbrinjavanju, jer dokumentacija preduzeća prati otpad samo do momenta predaje cetinjskom partneru.

NEPOTPUNI PODACI O EKOLOŠKOM UTICAJU

Agencija za zaštitu životne sredine izdala je firmi „Matej“ dozvolu za preradu otpada na katastarskoj parceli 2171 u KO Dobrsko Selo, sa rokom važenja do 20. novembra 2029. godine. Dozvolom je odobrena godišnja prerada 5.000 tona neopasnog građevinskog otpada i ukupno 15.000 tona drveta, biorazgradivog i kabastog otpada. Ove količine obuhvataju više vrsta otpada i nijesu kapacitet rezervisan isključivo za Tivat, a preduzeće je dužno da do 31. marta dostavi Agenciji izvještaj o količinama za prethodnu godinu. Iz dokumenata se vidi da rješenje Agencije iz decembra 2024. godine, kojim je „Matej“ upisan u registar trgovaca i posrednika koji preuzimaju otpad u fizički posjed, opisuje većim dijelom betoniran prostor oko hala, obodni drenažni kanal i separator za prečišćavanje otpadnih voda. S druge strane, ekološki elaborat za ovaj pogon navodi da se prerađeni otpad može zadržati najduže godinu dana od dopremanja, ali i napominje da autorima elaborata prilikom procjene uticaja na buku, prašinu i podzemne vode nije bio dostupan podatak o tačnoj dubini podzemnih voda na toj lokaciji. J. ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ

14 Kultura

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Sa izvođenja predstave

Pitanja o ćutanju koje prati žensko iskustvo

PODGORICA - Oktobarska nagrada Opštine Herceg Novi kruna je dvije decenije rada Hercegnovskog strip festivala, manifestacije koja je devetu umjetnost učinila dostupnom širokoj publici i Herceg Novi upisala na međunarodnu mapu strip stvaralaštva. Od susreta sa svjetski poznatim autorima do radionica za najmlađe, HSF je izgradio prepoznatljiv kulturni identitet i prostor u kojem se susreću iskustvo, talenat i nove generacije. Ipak, iza jubileja i priznanja ostaju izazovi finansiranja i nedostatak izdavačke infrastrukture za domaće autore.

Jedan od osnivača Hercegnovskog strip festivala Neb Oktobarske nagrade Opštine Herceg Novi, koja je dod

Crna Gora zas ima strip izdav HSF

UCG

Predstava „Tri žene – slomljena opera“ izvedena u okviru FUNK-a

Škola za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi i Mjesna muzika Đenović predložili su HSF za Oktobarsku nagradu zbog „izuzetnog kvaliteta kulturnog sadržaja koji donose u grad, ljubavi prema Herceg Novom, izuzetne turističke promocije destinacije, zbog 20 godina trajanja i 30 manifestacija, kontinuiranog prisustva na kulturnoj sceni regiona, edukativne i kulturne vrijednosti festivala“. Nagrada će biti uručena na svečanoj sjednici 28. oktobra. Na jubilarnom, 20. Hercegnovskom strip festivalu, autori, crtači i scenaristi iz 25 zemalja boravili su u Herceg Novom, Tivtu, Risnu i na Lovćenu. Festival je i ove godine zadržao prepoznatljiv koncept neposrednog susreta umjetnika i publike, kroz crtanje za fanove, izložbe, radionice, berze striKULTURNA POLITIKA: Hrvatski program podrške pa i muzičke programe. Ovoosamnaestogodišnjacima bilježi prve rezultate godišnje izdanje okupilo je više od 150 gostiju. O putu koji je festival prešao, Susret svjetski poznatih stvaralaca i publike na Hercegnovskom strip festivalu ali i onome što tek treba ostvariti u intervjuu za Pobjedu go- Dobili smo da su najveći svjetski kvalitetne umjetnosti je osnovori Nebojša Mandić, jedan va oko koje se formirao i zbog umjetnici poput Mila Manare, Dejva PODGORICA - Deset hiljada za pozorište, bioskop, koncer- od osnivača HSF-a. koje je nastao HSF. Kroz naše osamnaestogodišnjaka u Hr- te, muzeje, izložbe i kupovinu POBJEDA: Dvadeset godi- Mekina, Enrikea Breće i ostalih, postali radionice tokom festivala svaknjiga. Pravo ostvaruju preko na HSF-a je ozbiljan jubigodine prođe više od stotinu vatskoj aktiviralo je Kulturnaši lični prijatelji, ali i prijatelji Herceg ke djece i to ne samo u Herceg Nonu iskaznicu, kojom im drža- sistema e-Građani, dok iska- lej. Jeste li zadovoljni kako znicu koriste kroz mobilnu je festival prošao i da li je is- Novog, Boke i Crne Gore i da se o nama vom, već i u Tivtu, Risnu, Kotova obezbjeđuje po 100 eura na Luštici, Lovćenu... Uz to, aplikaciju ili u obliku fizičkog punio ono što ste od njega za kulturne i medijske sadrpriča u superlativu svuda u svijetu, u ru, bar-koda, objašnjava Finansij- očekivali? tokom svih naših manifestacižaje. U nepunih pet mjeseci ja, organizujemo više masterod pokretanja pilot-projekta ska agencija Fina. Ta agencija MANDIĆ: Dvadeseto izdanje svim krugovima u kojima je prisutna predavanja za afirmisane potrošeno je 280.000 eura, a razvila je mobilnu i veb-aplika- je zaista predstavljalo ogrodeveta umjetnost – istakao je Mandić klas umjetnike i na taj način dajemladi najveće interesovanje ciju koja omogućava aktivira- man izazov za nas, jer smo, u pokazuju za knjige i bioskop, nje i korišćenje vaučera, kao kontekstu imidža i kvaliteta nje bude nešto što će prevazići kulturnu manifestaciju koju mo priliku ovdašnjim umjeti provjeru preostalog iznosa. koji je HSF kontinuirano gra- sve do sada. I uspjeli smo. Na- je naša zemlja vidjela u skori- nicima da postanu neko ko će saopštilo je hrvatsko ministarstvo kulture i medija. Program je zamišljen za gene- dio, bili svjesni odgovornosti pravili smo nešto što je pre- je vrijeme. prenositi svoja znanja na mlaraciju od gotovo 40.000 mla- koju nosi jedan takav jubilej i vazišlo sva očekivanja i što je POBJEDA: Ovogodišnji đe generacije i da, to je ono na Prema objavljenim podacima, dih koji ove godine postaju pu- činjenica da svake godine po- bilo samo u našim najoptimi- HSF okupio je veliki broj šta smo najponosniji kao rezuldižemo ljestvicu u organiza- stičnijim nadanjima. Potvrdili autora i gostiju iz cijelog svi- tat nakon dvije decenije rada. ostvareno je više od 10.500 noljetni. transakcija, putem interneta i Podrška je usmjerena na kori- cionom i kvalitativnom smi- smo epitet ,,kulturološkog ču- jeta. Šta biste izdvojili kao POBJEDA: Koliko je teško finansijski i organizaciona više od 150 aktivnih prodaj- snike, koji sami biraju kulturnu slu. Stoga su nam i očekivanja da“ koji su nam nadjenuli naši najveći uspjeh? nih mjesta. Od ove jeseni među ponudu prema svojim intere- i težnje bili da jubilarno izda- strani gosti i priredili najbolju MANDIĆ: Najveći uspjeh, tj. no održati festival ovakvog dostupnim sadržajima su i gra- sovanjima. Pri predstavljanju zadovoljstvo je kada na kraju obima, a istovremeno zamofonske ploče. projekta Ministarstvo je našestodnevnog umjetničkog i držati besplatan program svakog drugog druženja i stva- za publiku? – Iznos od 100 eura prilika glasilo da pilot treba da ispiranja, tih preko 150 autora iz MANDIĆ: To je posao na koje da osamnaestogodišnja- ta efekte ovakvog podsticaja više od 25 zemalja vidite da su jem Jovan Subotić i ja radici samostalno odaberu sa- na učešće mladih u kulturi, uz postali prijatelji međusobno mo doslovno cijele godine, držaje koje žele istražiti – stvaranje nove publike i dodatPOBJEDA: Da li se već sada zna šta bi moglo biti i sa svima u organizaciji, ali i doslovno svakog dana. Izuzetistakla je ministarka Nina ne potrošnje u kulturnom sekposebno iznenađenje 21. HSF-a ili je prerano za toru. Ivan Božić iz Ministarsa velikim brojem fanova, i da no je kompleksno i zahtjevno Obuljen-Koržinek. planove? Nakon jubilarnog izdanja, šta je sljedeći doslovno svako od njih, u vr- i iziskuje ogromna odricanja Cilj je, kako je objasnila, da stva tada je ukazao da mladi, veliki san HSF-a? lo emotivnim rastancima, ka- prije svega od slobodnog vremladi otkriju nova intereso- i kada su kulturni sadržaji doMANDIĆ: Jovan Subotić i ja već uveliko planiramo sljevanja i razviju kulturne navike stupni, ne prepoznaju uvijek že da želi da se vrati i ponovo mena i vremena sa porodicideće izdanje, jer jedino tako se održava ovaj kvalitet koji koje će ih pratiti i kasnije. Mi- kulturu kao dio svakodnevibude dio ove predivne priče. ma, jer mi radimo potpuno HSF ima. Tako da imamo već nekoliko gostiju sa kojima nistarstvo poziva i ostale kori- ce. Iskaznica bi trebalo da im POBJEDA: Najavljena je druge stvari od kojih živimo. smo kontaktirali, ali ono što mogu reći je da je sljedeće snike da aktiviraju iskaznicu, omogući da bez finansijskog riškola stripa u Podgorici ko- Međutim, dokle god imamo godine 21. izdanje, ali je dvadeseti rođendan (jer je nulte ju će voditi autori ponikli na podrške od javnih institucinavodeći da se mreža uklju- zika isprobaju različite sadržagodine bio prvi festival) i za takav jubilej pripremamo je i pronađu ono što ih zanima. HSF-u. Da li je upravo to je- ja, čiji se budžeti pune od svih čenih pružalaca usluga širi. veliku monografiju o dvadesetogodišnjem radu HSF-a. dan od rezultata na koji ste građana ove zemlje, naša je Program je pokrenut 19. maja, Nova prilika za korišćenje Naravno, tu nam ogromnu podršku pruža jedini doktor a namijenjen je mladima ko- sredstava biće zagrebački Innajponosniji nakon 20 go- politika da mi tim građanima teorije stripa sa ovih prostora Luka Rakojević koji je, moramo da pružimo besplatdina rada? ji tokom 2026. navršavaju 18 terliber, međunarodni sajam takođe, redovni gost i veliki prijatelj naše manifestacije. MANDIĆ: Rad sa djecom i ne programe, jer su ih oni na godina. Dodijeljeni iznos mo- knjiga koji se održava od 10. R. K. gu koristiti do 19. rođendana, do 15. novembra. edukacija u kontekstu prave neki način već platili. PODGORICA – Predstava „Tri žene – slomljena opera“, muzičko-poetski i dokumentarni teatar koji kroz umjetnost otvara pitanja položaja žena u društvu, njihovog stvaralaštva i borbe za ravnopravnost, izvedena je u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK. Predstava je autorski projekat tri generacije umjetnica: renomirane kompozitorke i rediteljke Irene Popović-Dragović, pijanistkinje Katarine Ranković i Kale Dragović, koje su kroz muziku, poeziju i dokumentarni teatar otvorile prostor za promišljanje o ženskom iskustvu, stvaralaštvu i društvenom položaju žena.

Kroz tri klavira, glas i dokumentarne zapise, predstava je povezala lična iskustva i istorijske činjenice, ukazujući na patrijarhalne obrasce, društvenu neravnopravnost i ćutanje koje često prati žensko iskustvo. U središtu ovog scenskog ostvarenja našla su se i pitanja ženskog autorstva, vidljivosti žena u umjetnosti i njihovog položaja kroz različite generacije i istorijske periode. Predstava, koja je prethodno izvedena na Međunarodnom festivalu alternativnog teatra Korifej u Kolašinu, zasnovana je na autorskom konceptu koji polazi od potrebe da se o položaju žena govori otvoreno, kroz umjetnost koja podstiče kritičko promišljanje i An. R. društveni dijalog.

Sto eura za knjige, bioskop i nove navike

U planu monografija o radu HSF-a

Kultura

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

HSF

služuje da vaštvo Nebojša Mandić

POBJEDA: Nakon dvadeset godina, šta je najveći problem sa kojim se HSF danas suočava? MANDIĆ: Problem je činjenica da iako smo dokazali koliku dodatnu vrijednost donosimo ovom društvu i cijeloj zajednici i napretku kulture, mi svake godine iznova moramo da priču ponavljamo i da strepimo da li će se podrška nastaviti i ta nesigurnost stvara zaista velike pritiske u organizaciji. Stoga i mnogo znači činjenica da očekujemo da, shodno obećanjima, u sljedećih par mjeseci dobijemo i status manifestacije od značaja za državu, jer već više od osam godina ispunjavamo sve uslove i naša aplikacija se nalazi kod nadležnih institucija koje o tome odlučuju, međutim zbog određenih administrativnih stvari koje nijesu naši propusti, ta odluka nije realizovana. POBJEDA: Kada podvučete crtu, šta ste dobili organizujući HSF svih ovih godina, a šta ste možda morali da ,,žrtvujete“? MANDIĆ: Uh, ovo je vrlo teško odgovoriti u kratkoj formi – ali najveća satisfakcija je da vidimo hiljade mlade djece koja odrastaju uz naš festival prethodne dvije decenije, edukujući se u smjeru kvalitetne kulture. Dobili smo da su najveći svjetski umjetnici poput Mila Manare, Dejva Meki-

na, Enrikea Breće i ostalih, postali naši lični prijatelji, ali i prijatelji Herceg Novog, Boke i Crne Gore i da se o nama priča u superlativu svuda u svijetu, u svim krugovima u kojima je prisutna deveta umjetnost. POBJEDA: Šta Vam danas znači činjenica da autori poput Šona Kristala, Džima Mahfuda i Izara Lunačeka govore o HSF-u kao o posebnom, gotovo utopijskom festivalu? Da li je to potvrda da ste uspjeli da napravite nešto drugačije od velikih komercijalnih konvencija? MANDIĆ: Upravo su autori ti kojima je ovaj festival posvećen i upravo je to zbog čega svi umjetnici najviše vole da dođu na naš festival iako su svjesni da ovdje neće zaraditi, da neće dobiti honorar za svoje gostovanje, ali će dobiti iskrenu pravu ljubav prema umjetnosti i svim vrijednostima koje podrazumijeva kvalitetna kultura življenja. To svi naši gosti prepoznaju i to svi oni prenose kada se vrate u svoje sredine i to je u stvari naš najbolji PR – njihovo neskriveno zadovoljstvo, sreća i umjetnost koju ovdje dožive. POBJEDA: Govorili ste da je HSF bio pokretač strip scene uCrnojGori.Kakodanasocjenjujetestanjedomaćegstripa? MANDIĆ: Ono što je činjenica i čime se zaista ponosimo jeste da Crna Gora danas ima ogroman broj mladih strip stvaralaca koji svoj talenat pokušavaju i iskazuju kroz devetu umjetnost. Činjenica da je tokom ovog izdanja HSF-a na istom nivou u istoj galeriji, kao i najveći svjetski priznati umjetnici, svoje radove izložilo više od 20 mladih autora iz naše zemlje, mnogo govori i o tome šta mi imamo u Crnoj Gori, ali i kakav je doprinos HSF-a stvaranju te scene. Međutim, ogroman je problem što u našoj zemlji ne postoji strip izdavaštvo, što mi nemamo niti jednu jedinu izdavačku kuću, a Crna Gora to zaslužuje da ima. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Samostalna izložba radova crnogorske umjetnice Ivane Radovanović, pod nazivom „O buduće vrijeme da li si mi tuđe“, otvorena je u galeriji Kolarčeve zadužbine u Beogradu. Kroz skulpturu, prostorne instalacije, objekte, reljefe i video-radove umjetnica istražuje prolaznost, transformaciju materije i neprekidno mijenjanje svijeta. Izložbu je otvorila Danijela Purešević, istoričarka umjetnosti, koja je ujedno i autorka teksta za katalog izložbe. Polazeći od latinske sentencije Omnia mutantur, nihil interit - „Sve se mijenja, ništa ne propada“ - iz Ovidijevih „Metamorfoza“, umjetnica gradi složenu ambijentalnu cjelinu u kojoj se prepliću trajno i prolazno, materijalno i duhovno, destrukcija i obnova. Izložba obuhvata radove nastale u periodu od 2020. do 2026. godine i predstavlja višegodišnje istraživanje procesa promjene kao jedne od temeljnih odrednica postojanja. U središtu postavke nalaze se obelisk i kocke šećera, motivi kroz koje Ivana Radovanović promišlja odnos između civilizacijskih simbola, vremena i raspadanja. U video radu „Sugar Obelisk - Orevuar Montenegro“ monumentalna forma obeliska, izvedena kao čelična konstrukcija ispunjena kockama šećera, prepuštena je djelovanju vremena i spoljašnjih sila. Proces njene degradacije postaje umjetnički čin i metafora prolaznosti, dok se promjene i nestajanje materije pretvaraju u svojevrsni savre-

Samostalna izložba radova Ivane Radovanović otvorena u Beogradu

Inspirisana poezijom Ratka Vujoševića meni Memento mori. Na ovaj rad nadovezuje se djelo „O buduće vrijeme da li si mi tuđe“, u kojem su trenuci razgradnje obeliska sačuvani u bronzi. Suprotnost između postojanosti bronze i trošnosti šećera otvara pitanje odnosa između trajanja, sjećanja i nestajanja – navodi se u saopštenju. Inspiraciju za naslov izložbe i pojedine radove umjetnica pronalazi u poeziji crnogorskog pjesnika Ratka Vujoševića, posebno u njegovoj poemi „Orevuar Montenegro“ iz 1965. godine. Purešević je naglasila da se stvaralaštvo Ivane Radovanović odvija prevashodno u domenu skulpture u proširenom polju, gdje ona ispoljava naglašenu težnju za oslobađanjem od svih vrsta ograničenja - od prostornih, do formalnih. – Njene izvedbe monumentalne su po formatu, ali i po svojoj misaonoj i koncepcijskoj supstanci i naboju. Svaka čestica njenih umjetničkih tvorevina brižljivo je odabrana, a njihov identitet do krajnosti

Privatna arhiva

bojša Mandić za Pobjedu povodom dijeljena ovoj manifestaciji

Detalj sa otvaranja izložbe u Beogradu

osviješćen. Suštinsku odrednicu njenog rada čini proces - temporalnost, transformacija, trajanje i nestajanje, reverzibilinost. Kroz njena djela konstantno fluktuira vrijeme, ništa nije statično, niti konačno, sve je u pokretu, jedino su promjene stalne, dok tenzija između trajnog i efemernog, postojanog i trošnog, nerijetko dovedena do kritične tačke pucanja, gradi temeljni značenjski i dramaturški zaplet. Na-

glašeno refleksivna i fluidna, ukorijenjena u sadašnjem vremenu, njena ostvarenja uvijek su protkana i sofisticiranom, ali britkom angažovanošću – kazala je ona. Izložba će biti otvorena do 31. oktobra. Realizaciju je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, putem javnog konkursa za sufinansiranje projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva za 2026. A. Đ. godinu.

Nagrađivani film Bojana Stijovića stiže pred domaću publiku Predstavljanje knjige

„Crna truba“ od 29. Istorija oktobra u bioskopima pljevaljskog kraja širom Crne Gore Veselina Konjevića

PODGORICA – Nakon uspješnog festivalskog putovanja, međunarodnih premijera, nagrada i zapaženih kritika, crnogorski dugometražni film ,,Crna truba“, u režiji Bojana Stijovića, od 29. oktobra kreće u bioskopsku produkciju širom Crne Gore, u organizaciji Mreže kinoprikazivača Crne Gore. Film će biti prikazivan u bioskopima i centrima za kulturu širom zemlje, među kojima su Podgorica, Nikšić, Bar, Berane, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Mojkovac, Pljevlja, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Žabljak, Plužine, Zeta i Petnjica. Projekcije su planirane i na Cetinju, uz naknadnu potvrdu termina. ,,Crna truba“ je žanrovski raznolika, vizuelno upečatljiva i dramaturški precizno vođena, a reditelj uspijeva da izuzetno brz ritam radnje i pomenutu napetost ,,opusti“ sporijim, lirskim kadrovima i tako dozira emocionalni naboj, održavajući pažnju gledalaca u savršenom balansu sve do samog

Kadar iz filma „Crna truba“

,,finala“. U pitanju je originalna filmska priča o poznatom piscu Maksimu Grahovcu, koji se nakon deset godina vraća u svoje rodno mjesto iz inostranstva, kako bi posjetio brata i sa njim se dogovorio o imanju koje su naslijedili. Maksim i Niko nijesu bili u kontaktu veoma dugo i njihov odnos je vremenom postao distanciran. Na putu ka selu Maksim doživljava saobraćajnu nesreću koja njegov povratak pretvara u noćnu moru. Dok pokušavaju da pronađu izlaz iz situacije koja se svakim satom dodatno komplikuje, braća se suočavaju ne samo sa nesrećom koja se

dogodila, već i sa starim dugovima koji nikada nijesu podmireni. Istovremeno, čitavo mjesto slavi povratak svog najuspješnijeg pisca, dok on i brat pokušavaju da prikriju istinu koja bi mogla da im uništi živote. Glavne uloge u filmu tumače Momčilo Otašević i Marko Janketić, dok glumačku postavu čine i Milica Janevski, Strahinja Bubanja, Srđan Grahovac, Vasko Raičević, Gorana Dragašević, Stefan Bošković, Nemanja Dragović, Jovo Petričević, Aleksandar Gilić, Ratka Mugoša, Dejan Jovićević, Nikola Jovićević i Marko Pogačar. An. R.

PODGORICA – Promocija knjige „Pljevlja u poznom srednjem vijeku“ autora Veselina Konjevića biće upriličena večeras, u 19.30 sati, u biblioteci Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici. Predstavljanje organizuju Matica crnogorska i Gimnazija. O knjizi će govoriti Ivan Jovović, urednik izdanja, istoričarka Vesna Kovačević, istoričar Marjan Premović i autor, dok će razgovor moderirati Marko Spaić. Pozdravnu riječ imaće profesor Zoran Pejović, direktor Gimnazije „Slobodan Škerović“. Knjiga predstavlja proširenu verziju magistarskog rada Veselina Konjevića i donosi interdisciplinarno istraživanje istorije Pljevalja u poznom srednjem vijeku. Kombinujući istorijsku geografiju, društvenu i političku istoriju i izvore različitog porijekla, autor rekonstruiše razvoj pljevaljskog kraja od srednjovjekovne župe Breznice, preko perioda vlasti hercega Stjepana Vukčića Kosače i osmanskih popisa, do razvoja gradova i utvrđenja, privrednih tokova i kulturne baštine ovog područja. An. R.

16 Zabava

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Andrija Čelebić i Miloš Raičević u izazovnoj tridesetodnevnoj avanturi

Sa 20 eura krenuli kroz evropske gradove Privatna arhiva

PODGORICA - Dvadeset eura početnog budžeta, trideset dana na raspolaganju i želja da obiđu što više evropskih država. Sa takvim planom na put su krenuli Andrija Čelebić i Miloš Raičević, poznatiji kao Berber Miloš, 12. oktobra. Umjesto unaprijed razrađene rute, njihovu avanturu određuju prilike koje se ukažu, poslovi koje uspiju da pronađu i ljudi koje sretnu.

PRIPREME BILE KRATKE

Ideju je osmislio Miloš. Andriji je poziv stigao dok je i sam bio na jednom nesvakidašnjem putovanju – pješačkom izazovu do Venecije. Ponuda da ubrzo ponovo krene u nešto slično, ovoga puta sa svega 20 eura početnog budžeta, nije ga dugo držala u nedoumici. – Miloš mi se javio sa pitanjem da li sam spreman da zajedno krenemo u ovu avanturu. Prihvatio sam bez mnogo razmišljanja – priča Čelebić. Nakon povratka iz Venecije uslijedilo je nekoliko dana od-

Čelebić i Raičević u Minhenu

mora, a potom i polazak iz Miloševog frizerskog salona. Pripreme su bile kratke, ali su cilj jasno postavili.

Susreti sa ljudima, njihova podrška i radoznalost postali su važan dio putovanja. U svakom novom gradu, uz dilemu kako zaraditi za sljedeću dionicu, otvara im se i prilika za novo poznanstvo

CILJ JE PUTOVATI

Početnih 20 eura za njih je pravilo izazova koje podrazumijeva da novac za hranu, prevoz i nastavak putovanja moraju da zarade usput. Zato se, zavisno od mjesta i mogućnosti, prihvataju različitih poslova: prodaju čokoladice i cvijeće, peru šoferšajbne, šetaju pse i skupljaju limenke koje potom mijenjaju za novac. Miloš, uz sve to, radi ono po čemu je prepoznatljiv – šiša ljude koje upoznaju. – Naš cilj nije samo da putujemo, već da pokažemo da se uz dobru ideju, hrabrost i spremnost na rad može doživjeti mnogo toga i onda kada nemaš mnogo novca – objašnjava Čelebić. Upravo je Milošev zanat donio jednu od zanimljivijih epizoda. Iako na put gotovo da nije ponio alat za šišanje, brzo je pronašao način da svoj posao nastavi i daleko od salona. Prvi

pribor kupio je u kineskoj prodavnici, a potom počeo da šiša ljude koje su sretali. Reakcije su bile pune oduševljenja, posebno kada bi njihovi novi poznanici saznali sa koliko su novca krenuli i što pokušavaju da ostvare.

MNOGO VIŠE OD PUTOVANJA

Susreti sa ljudima, njihova podrška i radoznalost postali su važan dio putovanja. U sva-

kom novom gradu, uz dilemu kako zaraditi za sljedeću dionicu, otvara se i prilika za novo poznanstvo. – Mnogi su oduševljeni našom idejom, podržavaju nas i sa zanimanjem prate kako uspijevamo da nastavimo putovanje. Svaki susret donosi neku novu priču, a upravo ti ljudi i njihove reakcije čine ovo iskustvo mnogo više od običnog putovanja – kaže Čelebić. U trenutku razgovora nalazili su se u Štutgartu, dok su kao moguće naredne destinacije pominjali Luksemburg ili Francusku. Konačna odluka zavisi od okolnosti, jer se njihov plan mijenja u hodu. Neizvjesnost ih prati iz dana u dan, jer je potrebno obezbijediti sredstva, pronaći način da stignu do sljedećeg grada i prilagoditi se onome što ih tamo dočeka.

DOGOVOR ISTI

Svakodnevne dogodovštine dijele i sa publikom. Na YouTube kanalu „Chele“ u 19 časova objavljuju novu epizodu, pokazujući kako izgleda putešestvije koje je počelo sa 20 eura, te koliko je rada i snalažljivosti potrebno da bi se nastavilo. Pred njima su još gradovi, granice i situacije koje ne mogu unaprijed predvidjeti. Međutim, dogovor sa početka puta ostaje isti. – Idemo dalje, snalazimo se i ne odustajemo – poručuje Andrija Čelebić. Jelena ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ

Organizatori se pohvalili postignutim rezultatima trodnevnih manifestacija koje su ovog ljeta održane u Ulcinju i Budvi

Navode da je prosječna potrošnja po posjetiocu iznosila 1.108 eura, dok je čak 82,8 odsto publike stiglo iz inostranstva. - Uz procijenjenih sedam miliona eura koje je Crnoj Gori donio EXIT to Montenegro festival u Ulcinju, ukupan ekonomski efekat EXIT-ovih festivala u našoj zemlji ovog ljeta iznosi oko 36 miliona eura - precizirali su oni.

EXIT festivali Crnoj Gori donijeli ukupno 36 miliona eura privredi kroz privatni i hotelski smještaj, restorane i kafiće, prodavnice, taksi-prevoz i druge usluge koje su koristili - saopštili su organizatori.

RAZLOG DOLASKA

Za 46 odsto ispitanika Sea Dance je bio glavni razlog putovanja, dok je za dodat-

nih 20 odsto predstavljao jedan od motiva dolaska u Crnu Goru. Još 20 odsto već se nalazilo u zemlji, ali je upravo zbog manifestacije doputovalo u Budvu i Bečiće. - Tako je Sea Dance kod ukupno 86 odsto ispitanika imao direktnu ulogu u odluci o do-

POTROŠNJA

Tokom tri festivalske noći zabilježena je posjeta od 93.000 ljudi. Istraživanje Turističke organizacije Budva pokazalo je da su svega 17,2 odsto publike Sea Dancea činili domaći gosti. Njih 82,8 odsto bilo je iz inostranstva. Posebno visoku potrošnju, ističu organizatori, ostvarili su gosti izvan regiona. Prema podacima TO Budva, njihova prosječna potrošnja iznosila 1.335 eura. - Novac koji su festivalski gosti potrošili tokom boravka u Crnoj Gori ostao je turističkoj

lasku u Crnu Goru ili putovanju ka Budvi i Bečićima - zadovoljni su oni.

PROSJEK BORAVKA

Publika nije u našoj državi boravila samo tokom festivalskog vikenda. – Prosječan posjetilac proveo je 5,8 noći u Budvi i okolini, uz EXIT2Montenegro

BUDVA – Muzički festival Sea Dance, koji je održan od 28. do 30. avgusta na plaži u Bečićima, a na kojem su nastupile zvijezde kao što su Charlotte de Witte, Hugel, Boris Brejcha, John Newman i mnogi drugi, donio je Crnoj Gori oko 29 miliona eura, tvrde organizatori.

Sa ovogodišnjeg Sea Dancea u Bečićima

još oko 1,7 noći u drugim djelovima zemlje, pa je prosječno putovanje trajalo oko sedam i po dana, znatno duže od samog festivalskog vikenda – saopštili su organizatori. Više od četiri petine posjetilaca koristilo je komercijalni smještaj. Privatni apartmani i sobe bili su izbor 59 odsto posjetilaca. U hotelima je boravilo 22 odsto, a dva odsto koristilo je kampove. Preostali dio publike odsjeo je u sopstvenom smještaju ili kod prijatelja.

PREPORUKE

Organizatori su ponosni na to što je ovogodišnje izdanje festivala u Bečićima dobilo veoma visoke ocjene. – Dobro su ocijenjeni muzički program, festivalske bine, sistem plaćanja, organizacija ulazaka i redova, ponuda hrane i pića, čistoća i drugi segmenti festivalskog iskustva – naglasili su u saopštenju. Net Promoter Score (NPS), međunarodno korišćeni pokazatelj spremnosti posjetilaca da preporuče događaj drugima, dostigao je 65 odsto. Osim toga, 95 odsto posjetilaca raz-

Dosadašnja podrška države festivalu Sea Dance 2014. ---------------------------------------------------100.000€ 2015. --------------------------------------------------- 100.000€ 2016. -------------------------------------------------- 100.000€ 2017. ------------------------------------------------- 200.000€ 2018. ------------------------------------------------- 300.000€ 2019. ----------------------------------------------------------------------- ništa 2020. --------------------------------------------------- COVID-19 2021. ------------------------------------------------- 400.000€ 2022. ----------------------------------------------- 200.000€ 2025. ------------------------------------------- 1.500.000€

matra mogućnost ponovnog dolaska na Sea Dance. – Visoku ocjenu dobila je i nova festivalska lokacija. Bečiće je 57 odsto ispitanika ocijenilo kao odlično mjesto za održavanje muzičkog festivala – zaključuju oni. Podsjetimo, Vlada je na telefonskoj sjednici 6. aprila odlučila da sa ukupno 1,5 miliona eura podrži Sea Dance. Projekat su sufinansirale i Opština Budva sa milion i Opština Ulcinj sa 300.000 eura. S druge strane, najveće domaće muzičko-zabavne manifestacije od Ministarstva kulture i medija (MKM) i Ministarstva turizma (MT) dobile su ukupno 130.879 eura. Mi.M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Gradonačelnik Saša Mujović sa delegacijom Univerziteta Crne Gore

GLAVNI GRAD

Planirana izgradnja troetažne garaže sa više od 800 parking mjesta

Sa sastanka u Glavnom gradu

Gradonačelnik Saša Mujović razgovarao je juče sa delegacijom Univerziteta Crne Gore na čelu sa odlazećim rektorom Vladimirom Božovićem o realizaciji projekta ,,Uni stan 3“, revitalizaciji Tološke šume i unapređenju saobraćajne i komunalne infrastrukture na prostoru univerzitetskog kampusa. Jedna od centralnih tema sastanka bilo je uređenje par-

king prostora u blizini Univerzitetskog parka u skladu sa važećim detaljnim urbanističkim planom. Umjesto postojećeg privremenog parkinga, projektom ,,Uni stan 3“ planirana je izgradnja troetažne garaže sa više od 800 parking mjesta, čime će biti znatno unaprijeđeni kapaciteti za parkiranje i odgovoreno na potrebe sve većeg broja korisnika ovog prostora. Iz Glavnog grada je saopšteno

da se početak realizacije projekta ,,Uni stan 3“ očekuje u prvom kvartalu naredne godine, a njegova izgradnja, uz planirane infrastrukturne i zelene projekte, predstavlja značajan iskorak u daljem razvoju univerzitetskog kampusa. - Na sastanku je bilo riječi i o projektu revitalizacije Tološke šume, koja predstavlja jedan od najznačajnijih zelenih prostora Podgorice i važan dio kampusa Univerziteta Cr-

ne Gore. Realizacija ovog projekta, kao dio zelene agende Univerziteta Crne Gore, doprinijeće očuvanju i unapređenju prirodnog ambijenta, stvaranju kvalitetnijeg prostora za boravak i rekreaciju, ali i jačanju zelene infrastrukture našeg grada - navedeno je u saopštenju sa sastanka. Posebna pažnja posvećena je i planiranoj saobraćajnici koja bi trebalo da poveže bulevar sa Ljubljanskom ulicom. Imajući u vidu kontinuirano širenje univerzitetskog kompleksa i razvoj ovog dijela Podgorice, ocijenjeno je kako je unapređenje saobraćajne povezanosti i prateće infrastrukture važan preduslov za funkcionalnije i kvalitetnije urbano okruženje. - Glavni grad prepoznaje značaj partnerskog odnosa sa Univerzitetom Crne Gore i nastaviće da pruža podršku projektima koji doprinose modernizaciji infrastrukture, očuvanju zelenih površina i stvaranju savremenog, funkcionalnog i održivog urbanog prostora, a cilj gradske uprave je da razvoj ovog dijela grada prati potrebe građana i akademske zajednice, uz odgovoran odnos prema prostoru i prirodnim resursima Podgorice - poručeno je sa sastanka. H. P.

Saopštenje JZU Dom zdravlja Podgorica

Preventiva ne prestaje 31. oktobra – nastavljamo i u novembru Iz Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja Podgorica iskazano je zadovoljstvo odzivom na javni poziv na preventivne mamografske preglede u okviru kampanje „Ružičasti oktobar“. Naglašavajući da je odziv prevazišao njihova očekivanja i upućujući zahvalnost svim ženama na ukazanom povjerenju, odgovornosti i brizi o sopstvenom zdravlju, poručili su da će zbog izuzetno velikog interesovanja ova preventivna akcija biti produžena i tokom novembra. - Svaka žena koja se prijavi do 31. oktobra biće mamografski snimljena bez uputa, u zakazanom terminu tokom oktobra ili novembra. Ovakva organizacija pregleda rezultat je naše želje da svakoj pacijentkinji obezbijedimo kvalitetan, precizan i siguran pregled. Mamografija je detaljna

dijagnostička procedura koja zahtijeva pažnju, posvećenost i poštovanje medicinskih protokola, zbog čega je važno da se pregledi obavljaju bez žurbe i uz dovoljno vremena za svaku ženu. Istovremeno, želimo da podsjetimo da preventivni mamografski pregledi ostaju dostupni i nakon završetka kampanje. Nakon 31. oktobra, pregledi se mogu obaviti redovnim putem, uz uput izabranog doktora, koji je potrebno ponijeti u Centar za radiologiju, nakon čega se termin zakazuje u uobičajenoj proceduri – poručili su iz Doma zdravlja Podgorica. Saopštenje su zaključili porukom da „Ružičasti oktobar“ podsjeća na važnost preventive, ali da njihova posvećenost zdravlju žena traje tokom ciH. P. jele godine.

Zaustavljen tender Ministarstva javnih radova Najavljen nastavak izgradnje promenade uz Moraču za izgradnju doma zdravlja u Siti kvartu

Prekinut postupak Milion i po za treću fazu šetališta vrijedan 23,7 miliona

Planirani izgled doma zdravlja u Siti kvartu

nistarstvo javnih radova, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja. Tada je saopšteno da će novi objekat na više od 15.500 kvadratnih metara objediniti široki spektar zdravstvenih usluga, uz savremene dijagnostičke i specijalističke kapacitete, prilagođene potrebama građana. Navedeno je da će to biti najveći objekat ovog tipa u Crnoj Gori i centralni objekat primarne zdravstvene zaštite za područje glavnog grada, projektovan u skladu sa savremenim evropskim standardima, čime će biti unaprijeđena dostupnost i kvalitet zdravstveH. P. ne zaštite.

- Očekujemo da će se to desiti vrlo brzo, s obzirom na to da je izrada projektne dokumentacije trenutno u završnoj fazi. U toku je priprema tenderske dokumentacije, tako da očekujemo da ćemo u veoma kratkom roku raspisati tender za izbor izvođača radova. Nakon toga slijedi sprovođenje potrebnih procedura, a nadamo se da ćemo već tokom ove godine započeti izvođenje radova na ovom prostoru - kazao je Đukić. On je za Gradsku TV pojasnio da je zapravo riječ o trećoj faza šetališta, tj. o lokaciji na desnoj obali Morače, od mosta Milenijum do Vezirovog mosta, u dužini od oko 800 metara.

RTVPG

Tenderski postupak za izgradnju objekta doma zdravlja u Siti kvartu zaustavljen je nakon što su 15. oktobra podnijete dvije žalbe na tendersku dokumentaciju, pa aktivnosti u ovom tenderu koji je raspisalo Ministarstvo javnih radova ne mogu biti nastavljene do donošenja odluka po tim žalbama. Obavještenje o prekidu postupka, u projektu vrijednom 23,7 miliona eura bez PDV-a, objavljeno je 19. oktobra na sajtu javnih nabavki (CEJN). U objavljenom saopštenju nije navedeno ko je podnio žalbe, niti na koje se konkretne odredbe iz tenderske dokumentacije one odnose. Stoga se postavlja pitanje nastavka postupka, odnosno da li će tenderska dokumentacija na koju su uloženi prigovori ostati nepromijenjena ili će biti potrebne dodatne izmjene. Tender za izgradnju doma zdravlja u Siti kvartu raspisali su krajem septembra Mi-

Stefan Đukić iz Službe glavnog gradskog arhitekte najavio je nastavak izgradnje šetališta uz Moraču, a projekat, čija je vrijednost procijenjena na nešto manje od milion i po eura, trebalo bi da doprinese kvalitetnijem korišćenju prostora uz rijeku.

Planirani izgled šetališta

- To je nešto što je ranije započeto, odnosno radi se na osnovu idejnog rješenja koje je odabrano na konkursu još 2020. godine. Sada je riječ o razradi tog idejnog rješenja i njegovom prilagođavanju uslovima na terenu – kazao je Đukić. Projekat će obuhvatiti izgradnju staza za rekreaciju (pješačkih i biciklističkih) čiji će raspo-

red biti prilagođen konfiguraciji terena i postojećem zelenilu. - Predviđeno je da širina biciklističke staze bude dva metra, a širina pješačke staze dva i po metra. Na pojedinim djelovima one će se nalaziti jedna uz drugu, dok će se na drugim djelovima razdvajati kako bi se što bolje prilagodile terenu i postojećem zelenilu. Narav-

no, uz staze ide i prateći mobilijar u vidu klupa, kanti za otpatke i odgovarajuće rasvjete – naveo je Đukić. Osim novih sadržaja za pješake i bicikliste, projektom je predviđeno i unapređenje zelenih površina uz Moraču, pa će posebna pažnja biti posvećena očuvanju postojećeg drveća i sadnji novog zelenila. H. P.

Arena

18 Naš gost

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Volja je ključ uspjeha

D. MIJATOVIĆ

Nekadašnji slavni centarfor Sarajeva i Crvene zvezde Husref Musemić za Pobjedu o ljepoti fudbala i energiji ulcinjskog Mundijala prijateljstva

Selektori Mirko Vučinić i Sergej Barbarez, iako relativno mladi i u prvom angažmanu, dočekali su svoju priliku i iskoristili je. Pojavilo se dosta mladih igrača, što je veoma bitno i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru – rekao je Musemić

Ova jedinstvena manifestacija je od 9. do 11. oktobra peti put okupila bivše asove ex-Yu sporta. Svaki akter donio je na jedinstveni skup u Ulcinju posebnu priču, a velikani su autoritetom i harizmom podsjetili na dane kada su ispisivali uspješne stranice jugoslovenskog sporta. Danas, sa distance proživljenog i ostvarenog, govore mirno, sa prepoznatljivom toplinom ljudi koji cijene prave vrijednosti i iskreno gostoprimstvo.

FASCINANTNA IDEJA

Dok je posmatrao nasmijana lica kolega i domaćina, ideju Pavla Pepđonovića koja pokreće čitav grad, naš sagovornik je ocijenio fascinantnom. Kada smo ga pitali za utiske, nekada robusni centarfor skromno je napomenuo da je teško naći nove riječi nakon svega što je već istaknuto. - Što bi čovjek mogao više reći poslije svega što su drugi već kazali?! Jednostavno, ne možete vjerovati da postoje takav entuzijazam i energija da se sve ovo uradi. Zahvalnost ide Pavlu i ekipi koja s njim radi, ali i građankama i građanima Ulcinja koji su uključeni u sve ovo, a i državi Crnoj Gori. Naglašava da je riječ o izuzetno plemenitoj i pažljivo osmišljenoj priči koja ima viziju i nosi duboke vrijednosti. - Nije lako sve to organizova-

Titule, kupovi, rekordi Husref Musemić rođen je 4. jula 1961. u mjestu Janja, kraj Bijeljine, kao sedmo dijete u porodici. Karijeru je počeo u Radniku iz Bijeljine na poziciji centarfora, a sa 19 godina je obukao dres jugoslovenskog prvoligaša Sarajeva. Bio je član generacije Sarajeva koja je osvojila titulu prvaka Jugoslavije 1985. Nakon toga je potpisao ugovor sa beogradskom Crvenom zvezdom i u njenom dresu postigao 26 golova i učestvovao u osvajanju titule šampiona države u sezoni 1987/88. Godine1989. prelazi u škotski Harts, potom se vraća u Sarajevo, a u zimskom prelaznom roku 1991. odlazi u holandski Tvente. Zatim je igrao za još jedan holandski klub VVV-Venlo, da bi period od 1992. do 1994. proveo u njemačkom Pfulendorfu.

Nakon završetka igračke karijere, bavio se trenerskim poslom. Vodio je Sarajevo u nekoliko navrata u Premijer ligi BiH, a bio je i trener Đerzeleza Zenica, Čelika, Olimpika iz Sarajeva, Slobode iz Tuzle, Mladosti Doboj Kakanj, Igmana… Pod njegovim vođstvom Sarajevo je prvi put u istoriji osvojilo duplu krunu (prvenstvo i Kup BiH) u sezoni 2018/ 19. Osvojio je dvije titule Premijer lige BiH sa Sarajevom (u sezonama 2006/07. i 2018/19). Pored trofeja iz 2019. Kup BiH je sa Sarajevom osvojio i 2005. godine. Zvanično drži rekord kao šef stručnog štaba sa najviše ostvarenih pobjeda u istoriji tima sa Koševa. Za A reprezentaciju Jugoslavije odigrao je jednu utakmicu - 30. marta 1983. na prijateljskom meču u Temišvaru

ti, ali naglašavam da takav entuzijazam, suptilnu volju i želju zaista nijesam nigdje drugo vidio. To se vidi na ljudima. Osjećate da ste primljeni sa zadovoljstvom, da im ništa što pitate nije teško, da im nije teret. Naprotiv, postoji iskrena radost što nas mogu ugostiti – poručio je Musemić. Upravo su ta čista energija i mladost poslužile kao odličan uvod u sljedeće pitanje – kako gleda na nedavne utakmice reprezentacija Crne Gore i Bosne i Hercegovine, selekcija koje su bile hit u svojim grupama u Ligi nacija. Fokus je bio na velikom broju mladih igrača, ali i na relativno mladim selektorima, debitantima na uža-

renim trenerskim klupama. - Oba selektora su strpljivo dočekala svoju priliku i iskoristila je. Gledao sam nekoliko utakmica Crne Gore i drago mi je zbog Mirka Vučinića. Prati, naravno, i igre Bosne i Hercegovine, rad selektora Sergeja Barbareza i njegovih izabranika. - Mi smo bili hit, nastupili smo na Svjetskom prvenstvu i nijesmo se obrukali. Sve to ide nabolje i sigurno se u narednom periodu može očekivati još dobrih stvari. Pojavilo se dosta mladih igrača, što je veoma bitno za svaku reprezentaciju – kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Crnu Goru – kaže Musemić za Pobjedu.

STANOJE ĆAKO BEGOVIĆ

ULCINJ - Imam 65 godina, svašta sam prošao u životu, putovalo se, doživjelo se mnogo toga, ali sam siguran da nigdje nijesam bio bolje primljen nego ovdje u Ulcinju - započinje priču za Pobjedu nekada slavni golgeter Husref Musemić, koji je na Mundijal prijateljstva stigao drugi put, noseći lijepa sjećanja i iz 2023. godine.

NAJBOLJI DOČEK U ULCINJU: Husref Musemić

Musemić na utakmici Budućnost – C. zvezda odigranoj u Titogradu 9. septembra 1987.

protiv Rumunije. Nakon raspada Jugoslavije, odigrao je prvu utakmicu za reprezentaciju Bosne i Hercegovine 30. novembra 1995. protiv Albanije u Tirani.

Husrefov 15 godina stariji brat Vahidin (1946-2023) bio je čuveni centarfor Sarajeva i Nice. Odigrao je 17 utakmica za Jugoslaviju i dao devet golova. Vahidin je bio član

jugoslovenske reprezentacije koja je 1968. godine osvojila drugo mjesto na Kupu evropskih nacija (kasnije Evropsko prvenstvo) u Italiji 1968. godine.

MLADOST JE - MLADOST

nila, ali da su ključ svega volja, karakter i odnos prema dresu. - Sve ih izuzetno cijenim i poštujem. Ono što sam ja kao trener uvijek volio u svojoj ekipi i što smatram osnovnim preduslovom da bi se nešto napravilo jeste da imate voljni moment na visokom nivou. Mislim da Bosna i Hercegovina posljednjih godinu - godinu i po dana upravo to ima. I to se vidi. Nekad odigrate slabije, nekad malo bolje, sve je to relativno. Ali bitno je da imate taj segment, koji je, po meni, najvažniji da bi se nešto napravilo. A mi ga u ovom trenutku imamo – jasan je Musemić. Na kraju razgovora, vraćajući film kroz decenije prepune

velikih utakmica, golova i rezultata, zamolili smo ga da za naše čitaoce izabere ono najbitnije. Izbor je pao na tri klupska vrha, ali i na meč koji je nadrastao sam fudbal i postao dio istorije jedne države. - Teško je izdvojiti. Svakako to su titula sa Sarajevom 1985. godine, finale Kupa sa Sarajevom 1983. i titula sa Crvenom zvezdom 1988. godine. Posebno mjesto zauzima moje učešće na prvoj utakmici reprezentacije BiH, protiv Albanije, igranoj u Tirani 1995. To je bio trenutak za sva vremena – poručio je Husref Musemić dok je ulcinjski praznik druženja živio najljepšu sportsku bajku. R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Iako su obje selekcije prošle kroz periode stagnacije, prekaljeni as u novoj generaciji vidi neophodan zamajac za budućnost. - Mladost je mladost! Dugo se tavorilo, ali s mladim igračima sigurno dolazi pozitivna energija, željni su dokazivanja, a reprezentacija je veoma bitan segment za svakog igrača. Svi žele da se afirmišu kroz reprezentaciju, da izgrade svoj ugled u Evropi i svijetu. Na pitanje da li u sadašnjem sastavu Bosne i Hercegovine ima ljubimce, igrače koji ga možda podsjećaju na njega iz igračkih dana, naš sagovornik kaže da su se fudbalska vremena promije-

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Arena

Fudbal 19

Budućnost ponovo može na vrh

PODGORICA – Pozitivna serija fudbalera Budućnosti od sredine septembra vinula je ,,plavo-bijele“ u vrh tabele Meridianbet 1. CFL.

OPREZ ,,PLAVO-BIJELIH“

Budućnost je u seriji od pet mečeva bez poraza u prvenstvu (četiri pobjede i remi), uz trijumf nad ekipom Bokelja u Kupu nakon jedanaesteraca... Posljednja potvrda dobre forme stigla je u Tuzima, gdje su ,,plavo-bijeli“ u nedjelju savladali Dečić (1:0). - Ostvarili smo važan trijumf, nastavili sa dobrim nizom, odigrali kvalitetnu utakmicu… Opet smo djelovali kao pravi tim, bila je prisutna ogromna želja što nas krasi u posljednje vrijeme, vidjelo se to i tokom radovanja poslije gola i kasnije sa navijačima. Dečić je kvalitetna ekipa, pobjeda zato dobija dodatno na značaju, ali već istu noć smo počeli da razmišljamo o Arsenalu - rekao je za klupski sajt Andrej Pupović, asistent iz auta za pobjednički gol Petra Vujovića. Budućnost i pored svega mora da bude oprezna pred okršaj sa posljednjeplasiranim timom lige – na to je podsjeća i remi u prvom krugu prvenstva (0:0 u Tivtu). - To je ekipa koja u svakom trenutku zahtijeva maksimalan pristup i koncentraciju. Znamo koliko mogu da budu nezgodni, uostalom već smo to osjetili na svojoj koži. Arsenal apsolutno zaslužuje naše po-

Tim Srđana Nikića bio je minulog vikenda nakratko i na čelnoj poziciji dok Otrant Olimpik nije upisao šesti trijumf i vratio se na plus dva u odnosu na Sutjesku i Budućnost. Podgorički tim bi danas ponovo mogao da zauzme prvo mjesto jer je u 12. kolu veliki favorit protiv posljednjeplasiranog Arsenala na domaćem terenu (18 h), a onda bi čekao ishod subotnjeg derbija između Otranta i Sutjeske (14 h). U neobičnom, gotovo NBA ritmu igra se CFL – utisak je da su utakmice non-stop jer se kolo rasteže u tri dana, igra se i vikendom i u toku sedmice. Prošla runda završena je u ponedjeljak, danas počinje nova, sredinom naredne sedmice će se odigrati 13. kolo. Osim Budućnosti i Arsenala, danas će na teren i Mornar i Mladost Donja Gorice, čiji duel počinje u 15 sati. Sjutra će na teren Bokelj i Dečić (15 h), odnosno Jezero i Petrovac (18), pa u subotu Otrant i Sutjeska...

štovanje, znamo kako igraju, kako se postavljaju, što žele... Ne zanima nas njihova trenutna situacija i pozicija na tabeli jer smo svjesni da uvijek nađu način da se izdignu iz aktuelne situacije, posebno protiv nas – poručio je Pupović. - Na nama je da nastavimo da igramo u istom ritmu, da budemo posvećeni, agresivni, borbeni, jer nam sigurno niko ništa neće pokloniti. Vjerujem da ćemo istrčati na teren ponovo kao pravi tim, slijediti uputstva stručnog štaba i upisati novi trijumf. Biće teško, ali uvijek se zna šta je naš cilj – naveo je 25-godišnji lijevi bek. ,,Plavo-bijeli“ ne mogu da računaju na povrijeđene Miomira Đuričkovića i Igora Ivanovića, te Momčila Raspopovića koji ima kartone. - Uvijek i razmišljamo samo o narednom treningu ili narednom protivniku. Samo tako možemo da napredujemo jer se ne smijemo zadovoljavati urađenim. Sve to na sjajan način prate i naši navijači koji nam iz meča u meč daju vjetar u leđa i prava su podrška. Nadam se da će doći na stadion u što većem broju uprkos tome što je radni dan i da ćemo ponovo zajedno slaviti novu pobjedu - podvukao je Andrej Pupović.

As PSŽ-a pokidao prednji ukršteni ligament

PODGORICA - Pari Sen Žermen je u derbiju trećeg kola Lige šampiona pobijedio Barselonu (4:2), ali na ,,Parku prinčeva“ su nakon velikog trijumfa imali više razloga za brigu nego za radost. ,,Sveci“ su saopštili da je krilni igrač Hviča Kvarachelija doživio tešku povredu i da će se podvrgnuti operaciji prednjeg ukrštenog ligamenta. To znači da je za gruzijskog asa sezona završena... Kvarachelija se povrijedio u duelu sa ĆavijemEspartom, nakon čega nije mogao da se osloni na desnu nogu i zamijenjen je u 59. minutu utakmice u Parizu. - Prije svake utakmice molim Boga da teren napustim zdrav, ali uzalud. Nije prošlo mnogo vremena, ali stalno razmišljam – zašto ja? Vjerovatno sam se za ovu utakmicu pripremio bolje nego ikada prije. Mislio sam da

PSG.FR

Kvarachelija završio sezonu

NJEGOVO ODSUSTVO VELIKI PEH ZA PSŽ: Hviča Kvarachelija

sam spreman na sve, ali ne i za ovo, a shvatam da me Bog odabrao i baš kao što sam ja čuvao druge igrače na terenu, spreman sam da prođem kroz ove mjesece teškog rada, bola i suza. Znam da se moram vratiti još jači zbog ljudi koji su uvijek uz mene. Neću vas izdati, neću vas razočarati. Hvala svima na podršci, vidimo se uskoro – kazao je maestro PSŽ-a.

Dvadeset petogodišnji Kvarachelija pomogao je PSŽ-u da osvoji uzastopne titule u Ligi šampiona nakon što je u januaru 2025. godine prešao u glavni grad Francuske iz Napolija. Ove sezone upisao je 11 nastupa za PSŽ. Klub je takođe potvrdio da će UsmanDembele i Markinjos odsustvovati ,,nekoliko sedmica“.

RUSMIN RADIČ/FK BUDUĆNOST

MERIDIANBET 1. CFL (12. KOLO): Rundu otvara duel Mornara i Mladosti, Arsenal pod Goricom

Andrej Pupović, lijevi bek Budućnosti

Raspored

DANAS U BARU I PODGORICI

PETAK KOTOR: Bokelj – Dečić

(15)

BERANE: Jezero – Petrovac

(18)

SUBOTA ULCINJ: Otrant – Sutjeska

(14)

Tabela

1. Otrant

11 6 2 3 19:13 20

2. Sutjeska

5 3 3

15:7 18

3. Budućnost

5 3 3

12:7 18

4. Mornar

11 4 5 2

14:11 17

5. Dečić

10 4 3 3

10:8 15

6. Bokelj

10 4 3 3

8:9

7. Mladost DG 11

3 3 5 10:17 12

8. Jezero

2 5 4 12:18 11

9. Petrovac

10 1 5 4

8:11

10. Arsenal

10 1 4 5

6:13

MORNARI SPREMNI

I Mornar je favorit danas na svom terenu, mada ne izraziti kao Budućnost – na ,,Topolicu“ stiže Mladost, od koje tim Veska Steševića kao četvrtoplasirani ima šest bodova više. - Očekujemo tešku utakmicu i nadamo se da ćemo osvo-

Problem i za Barselonu: Olmo mjesec van terena Nakon duela na ,,Parku prinčeva“ peh je zadesio i Barselonu. Španski klub objavio je da će Dani Olmo odsustvovati sa terena oko mjesec. Sjajni vezista povrijedio je lijevi primicač nakon što se sudario sa protivničkim igračem. Nekadašnji fudbaler zagrebačkog Dinama propustiće duele sa Real Madridom, Alavesom, Aston Vilom, Atletiko Madridom, vjerovatno i sa Viljarealom.

Dembele je napustio teren hramljući zbog povrede lijeve butine, dok je Brazilac povrijedio desnu butinu. Ne. K.

BAR – Stadion: Topolica. Početak: 15 sati Sudija: Miloš Bošković Mladost Mornar (Podgorica) Pomoćnici: Marko Gojković (Nikšić), Miodrag Brajović (Podgorica), Vladimir Bjelica (Nikšić) Delegat: Miodrag Božović (Berane) PODGORICA – Stadion: Pod Goricom. Početak: 18 sati Arsenal Budućnost Sudija: Nikola Cvijović (Budva) Pomoćnici: Goran Šućur (Nikšić), Igor Tomašević (Nikšić), Luka Pejović (Podgorica) Delegat: Admir Zejnilović (Berane)

jiti veoma važna tri boda. Dobro smo se pripremili za meč i spremni smo. Takođe, pozvao bih navijače da dođu u što većem broju i pruže nam podršku – izjavio je za klupski sajt Benjamin Kriještarac, golman Mornara. Mladost će u Baru biti bez Anđelka Jovanovića zbog kar-

tona, a iz istog razloga tim sa klupe neće moći da vodi šef stručnog štaba Aleksandar Nedović. Ni Mornar nije u kompletnom sastavu. Neće igrati kapiten Andrija Kaluđerović i Jovan Baošić, a već duže vrijeme nedostaje i Darko ZoN. KOSTIĆ rić.

Analiza magazine Forbs

Ronaldo najplaćeniji fudbaler Kristijano Ronaldo (41) najplaćeniji je fudbaler svijeta, objavio je Forbs (Forbes) u najnovijoj analizi zarada fudbalskih zvijezda. Portugalski napadač iz Al Nasra trebalo bi tokom sezone 2026/27. da zaradi oko 267 miliona eura (računajući i sponzorske ugovore), što je više nego dvostruko od iznosa koji se predviđa drugoplasiranom Lionelu Mesiju (39). Mesijeva godišnja zarada procjenjuje se na 129,2 miliona eura, dok je na trećem mjestu Kilijan Mbape sa 89,1 milion eura. Ronaldo i Mesi nalaze se na prva dva mjesta Forbsove liste 12. put u posljednjih 13 godina. Desetorica najplaćenijih fud-

balera svijeta zajedno bi trebalo da zarade oko 839 miliona eura, što je nešto manje nego prošle godine. Gotovo polovina tog iznosa pripada Ronaldu i Mesiju. Među top10 najplaćenijih su trojica igrača Real Madrida – Kilijan Mbape, Vinisijus Žunior i Džud Belingem, dok je Barselonin Lamin Jamal sa samo 19 godina već na šestom mjestu. Njegova godišnja zarada procjenjuje se na 49 miNe. K. liona eura.

20 Sportski miks

Arena

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Budućnost Voli protiv Neptunasa upisala prvu doma sezoni u Evrokupu, uz šest igrača sa dvocifrenim poe

Ferel: Timski r bio veoma važ Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore na pripremama u Tivtu

Fokus na EP i Los Anđeles PODGORICA - Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore već tri dana boravi u Tivtu, gdje u sklopu EHF sedmice odrađuje pripreme za Evropsko prvenstvo, koje će u decembru biti održano u pet zemalja: Poljskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj i Turskoj. Okupljanje u Tivtu nastavak je rada nakon uspješnog nastupa na turniru „Trofej Makedonije“ u Ohridu, krajem septembra, na kojem su „lavice“ osvojile prvo mjesto, uz dvije pobjede - protiv Srbije i Sjeverne Makedonije, te remi sa Hrvatskom. Selektorka Suzana Lazović za ovu akciju pozvala je 20 igračica, a fokus stručnog štaba je na procjeni forme reprezentativki, nastavku uigravanja ekipe i analizi protivnica

koje očekuju Crnu Goru na Evropskom prvenstvu. - Ova EHF sedmica dolazi u pravom trenutku i na pravom mjestu, jer uz podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta imamo odlične uslove za rad u Tivtu. I ovo okupljanje je dio ciklusa priprema za Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su odavno u našem fokusu, jer je to naša velika želja. Djevojke igraju u različitim sistemima i državama, svaka liga je drugačija i postoje različita opterećenja. Želim da se uvjerim u formu svih igračica i da vidim šta mogu da očekujem od njih u decembru. Zadovoljna sam onim što vidim. Već smo krenuli sa analizom protivnika koji nas očekuju na Evropskom prvenstvu. I na prošlom okupljanju bavili smo se svim rivalima u grupi, a sada ćemo početi da se spremamo specifično za sva-

kog od njih - kazala je selektorka Lazović. Pripreme se realizuju uz podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta, kroz program oporavka i regeneracije sportista koji COK i SIRO Porto Montenegro sprovode u okviru šireg sistema podrške crnogorskim sportistima na putu ka Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 2028. godine. Crna Gora će nastup na Evropskom prvenstvu otvoriti 3. decembra duelom protiv Mađarske u rumunskom gradu Oradea. U grupi A rivali našoj selekciji biće još Slovenija i Island, a plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane reprezentacije. „Lavice“ u Tivtu nastavljaju da grade formu i timsku povezanost, uz jasnu ambiciju da spremno dočekaju decembarske izazove na evropskoj sceni. A. M.

Podgorica Bemaks večeras (18 h) gostuje Hercegovcu, u prvom kolu grupe B ABA2 lige

KK PODGORICA

Sekulić: Prve utakmice u sezoni su uvijek specifične

Trener Podgorice Marko Sekulić

PODGORICA – Od četiri crnogorska košarkaška tima, Podgorica Bemaks će posljednja na teren u prvom kolu nove sezone ABA2 lige – tim Marka Sekulića će večeras (18 sati) da gostuje ekipi Hercegovca, u prvom kolu grupe B, u kojoj su još Sloboda Tuzla i TFT Skoplje. Podgorica Bemaks u novu takmičarsku godinu ulazi sa prilično izmijenjenim i nikad mlađim sastavom, u rosteru je i

nekoliko talentovanih juniora, uz samo jednog stranca - američkog beka šutera Trevijana Tenisona. - Očekuje nas izuzetno teško gostovanje ekipi Hercegovca. Za nas ovaj meč dolazi u prilično specifičnom momentu, s obzirom na to da domaće prvenstvo još nije počelo, pa nam je ovo, iako je kraj oktobra, ujedno i premijerni zvanični meč u novoj sezoni. Samim tim, pred nama je dodatan izazov. Prve utakmice u

sezoni su uvijek specifične i nose sa sobom posebnu težinu, a mi ove godine ulazimo u takmičenje sa prilično podmlađenim sastavom. Međutim, i pored svih tih okolnosti, vjerujem da će moji mladi igrači ostaviti dobar utisak. Naš primarni cilj je jasan želimo da svaki meč, a posebno u regionalnom takmičenju, iskoristimo na najbolji mogući način kako bismo napredovali iz kola u kolo – kazao je Marko Sekulić. Podgorica u prvom meču želi da ostavi što bolji utisak. - Poslije napornih priprema slijedi start sezone, koju smo sa nestrpljenjem čekali. Na startu ABA2 lige slijedi gostovanje ekipi Hercegovca, koja je sastavljena od nekoliko iskusnih igrača i sigurno projektovana za velike stvari. Biće ovo izazov za našu mladu ekipu, ali svakako idealna prilika da vrlo motivisani pokušamo da ostavimo što bolji utisak – kazao je Denil Krnić, krilo Podgoričana. S. J.

PODGORICA – Šest dana nakon Tofaša, Budućnost Voli je ponovo ubacila 14 trojki u utakmici Evrokupa, s tim da je protiv Neptunasa to uradila iz pet pokušaja više (27-32), odnosno sa slabijim procentom šuta sa perimetra (51,9 - 43,8 %).

Podgoričani su protiv Neptunasa primili samo poen manje negu u Bursi (89-90), što znači da igra u odbrani nije napredovala, a protiv Litvanaca su imali ukupno samo skok manje (37-38) u odnosu na gostovanje u Turskoj, gdje su imali skok više u napadu (12-11). U čemu je, onda, razlika između dva meča, što je to uradio crnogorski šampion u pobjedi u utorak veče u „MTEL dvorani Morača“ protiv Neptunasa (104:89), a u odnosu na poraz od Tofaša (90:85)? Budućnost je, prije svega, protiv litvanskog protivnika imala mnogo bolji procenat šuta za dva poena u odnosu na meč sa Tofašom (57,8 - 38,5 %), te trostruko manje izgubljenih lopti (6-18). I broj asistencija je bio veći (28-20), a „plavi“ su bili precizniji i sa linije slobodnih bacanje u odnosu na meč u Turskoj (83,8 – 68,4 %).

TROJICA ODSKOČILA

Budućnost je do pobjede došla na krilima, prije svega, trojice igrača, Jogija Ferela (21 poen, pet trojki, šest asistencija, pet skokova), Džastina Smita (18 poena, devet skokova,

Žakelj: Smit se prilagodio, znamo kvalitete Morgana Protiv Neptunasa je odlično odigrao Džastin Smit (18 poena, devet skokova, pet ofanzivnih, tri blokade i dvije asistencije), koji ima sve važniju ulogu u igri Budućnosti. - Smit igra na dvije pozicije, pozicija „četiri“ mu, možda nije primarna, nego pozicija „pet“, na kojoj sve više igra, pogotovo protiv Neptunasa.

jer visoki igrači nijesu bili na nivou, ali to je jedna utakmica. Dobro trenira, prilagodio se na naš sistem i saigrače, trebalo je vremena za to. Ima svoj kvalitet koji pokazuje - istakao je Žakelj. Nakon dva propuštena meča zbog povrede, Džuvan Morgan se protiv Slovana vratio na teren, a protiv Neptunasa je bio na

tri blokade, dvije asistencije) i Džuvana Morgana (18 poena, pet asistencija, tri skoka). Smit i Ferel su posebno bili efikasni u prvom poluvremenu, Ferel je upisao 13 poena za nepunih 11 minuta igre, a Smit 14 za skoro 10 minuta i samo jednim promašajem za dva poena (7-6), što je ekipu „poguralo“ za 56:42 na velikom odmoru. Dvocifreni poenterski učinak do kraja meča imala su još trojica igrača, Oleksandr Kovlijar (11 poena, osam asistencija), Aksel Butej (11) i Đorđije Jovanović (10 poena, pet skokova). Takav timski učinak je bio potreban za prvu sezonsku pobjedu kod kuće u Evrokupu, nakon što su „plavi“ izgubili na premijeri od Napolija... - Timski rad je bio veoma važan. Igrali smo veoma dobro, dijelili smo loptu. Biće trenutaka kada će protivnik napra-

viti seriju poena, ali sve zavisi od toga kako ćete na to odgovoriti, a mi smo igrali kod kuće – rekao je Jogi Ferel, koji je ubacio pet trojki i bio MVP meča. Budućnost je protiv Neptunasa upisala prvu stotku u sezoni, u meču u kojem nijednom nije dozvolila protivniku da povede, ali jeste da konstantno prijeti i da se vraća iz velikog minusa. Litvanci su posljednji put ozbiljno priprijetili na dva minuta i 45 sekundi prije kraja trećeg kvartala (71:68). Odgovor Budućnosti je stigao sa perimetra, dva puta Kovlijar i jednom Flečer Megi su trojkama započeli seriju od 13:0, koju je na početku posljednje dionice zaključio Smit sa dva uzastopna koša za nedostižnih 16 razlike (84:68), nepunih devet minuta prije kraja meča... - Ovo je bila utakmica koju smo SUTJESKA ELEKTROPRIVREDA/ANDRIJA RADULOVIĆ

Sa treninga ,,lavica“

Sa meča Sutjeska – Triglav

Uspješan start crnogorskih timova u prvom kolu ABA2 lige

Pobjede Sutjeske i Mornara PODGORICA – Košarkaši Sutjeske i Mornara upisali su pobjede na startu sezone u ABA2 ligi. Iako prva četvrtina nije nagovještavala ovakav ishod, Sutjeska je na svom terenu savladala slovenački Triglav 87:80 (18:32,

32:14, 18:22, 19:12), u prvom kolu grupe C. Najbolji u redovima Sutjeske bio je američki bek Viktor Nagbaroča sa 22 poena, Stefan Mitrović je dodao 13 poena i osam asistencija, Bogdan Bojić 12 poena, a Goran Gajović 10 poena i šest skokova.

Mornar je slavio u Banjaluci protiv Borca 77:73 (24:20, 18:13, 16:20, 19:20), u prvom kolu grupe A. Entoni Braun je bio najbolji kod Mornara sa 26 poena i sedam skokova, a dvocifren je bio i Viktor Vujisić sa 10 poeS. J. na, uz 11 skokova.

Arena

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

aću pobjedu u enterskim učinom

Sportski miks

Crnogorski bokser boriće se za medalju na šampionatu za mlade u Budvi

Roganović u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva

rad je žan

PODGORICA - Crnogorski bokser Matija Roganović plasirao se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva za mlade (do 19 godina) u Budvi, nakon što je u meču kategorije do 85 kilograma savladao Italijana Luku Kasarsu odlukom sudija 3:2. - Član BK Nikšić još jednom je potvrdio da mu je Kasarsa redovna mušterija, upisavši protiv njega i treću pobjedu ove godine. Nošen gromoglasnom podrškom sa tribina Mediteranskog sportskog centra u Budvi, Roganović je silovito ušao u meč. Već nakon minut i po borbe u prvoj rundi, nakon razorne serije snažnih udaraca crnogorskog reprezentativca, sudija iz Šri Lanke bio je prinuđen da broji Italijanu. Da je prva runda protekla u potpunoj dominaciji Roganovića potvrdilo je i drugo brojanje Kasarsi

svom nivou (18 poena, pet asistencija, tri skoka). - Znamo kvalitete Morgana, nije tajna da je on bio naš prvi izbor da ga ljetos zadržimo i u tome smo uspjeli. On to vraća. Nažalost, bio je povrijeđen, igrao je bez treninga, a kada imate kvalitet onda i to možete. On je bitan za tim, ne samo na terenu. U svlačionici je vrlo pozitivan, drži sve zajedno, svakako je bitan igrač za nas – dodao je Žakelj.

svega 15 sekundi prije kraja te dionice, nakon čega su sve sudije jednoglasno dale prednost našem borcu – saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore. - Matija je taktički besprekorno odradio i drugu rundu. Održavao je i uvećavao bodovnu prednost, a potom rutinski priveo borbu kraju u finišu meča. Iako su arbitri iz Južne Afrike i Estonije u krajnjem bodovanju dali nerealnu prednost Italijanu, to ni u jednom trenutku nije moglo ugroziti zasluženu pobjedu i plasman crnogorskog boksera među osam najboljih na svijetu – naveli su iz BSCG. Roganovića sjutra očekuje meč karijere i borba za osiguranu svjetsku medalju. Rival u četvrtfinalu biće mu Kubanac Hulio Ćibas, koji je u osmini finala eliminisao reprezentativca Ukrajine Hlieba Kvaša. - Matija je odradio fantastičan

meč i pokazao karakter pravog šampiona. Znali smo da mu Kasarsa leži kao borac, ali treći put pobijediti istog rivala u godini, i to na ovako velikoj sceni, ogroman je pritisak. Publika u Budvi mu je dala krila, a ta dva brojanja u prvoj rundi su pokazala svu snagu i energiju koju posjeduje. Sudijsko bodovanje na kraju je bilo malo čudno od strane pojedinih arbitara, ali čista i zaslužena pobjeda ni u jednom momentu nije dolazila u pitanje – rekao je trener reprezentacije Boško Drašković. - Četvrtfinale donosi meč sa Kubancem Čibasom. Svi znamo što Kuba predstavlja u svijetu boksa, ali Matija je spreman, u naletu je i uz pravu taktiku i ponovnu podršku sa tribina vjerujemo da možemo do istorijskog rezultata i svjetske medalje za Nikšić i Crnu Goru – R. A. kazao je Drašković.

Jogi Ferel vodio „plave“ do trijumfa protiv Neptunasa

morali da dobijemo i pobijedili smo. To je najvažnije, prvo zbog toga što je to bila druga utakmica u tri dana, a drugo jer je težak period za nama i za naše samopouzdanje. A pobjedama se jedino popravlja samopouzdanje. Zbog igrača sam srećan zbog pobjede protiv Neptunasa – kazao je Andrej Žakelj, trener „plavih“. Iako je u dvorani bilo tek oko hiljadu gledalaca, Ferel ističe da je podrška bila važna za ekipu. - Navijači su mnogo pomogli. Uvijek je zabavno igrati kod kuće uz podršku takvih navijača, tako da će nam biti potrebni na svakoj utakmici – dodao je Ferel.

sezone. Protiv Neptunasa za 16 minuta igre nije uspio da se upiše u strijelce, kao što je bio slučaj u Beogradu protiv Crvene zvezde. - Nadam se da će u subotu biti drugačije. On se trudi na treninzima, želi dobro, na kraju je ovo timski sport. Zbog toga imamo Smita koji može da pokrije dvije pozicije. Siguran sam da će Butsijel na sljedećoj utakmici biti bolji. Važno je da daje maksimum, i kad ima slab dan. Ne želim puno da pričam o individualcima, ali sam siguran da će Butsijel biti bolji. Očekivalo se više i od Marijala Šajoka (tri poena protiv Neptunasa), posebno nakon partija za Južni Sudan na Svjetskom prvenstvu i Olimpijskim igrama, kao i u Makabiju, zbog čega je i bio najzvučnije pojačanje ovog ljeta. - Neću reći da je tu neki pro-

BUTSIJEL I ŠAJOK ISPOD OČEKIVANJA

Centar Džeri Butsijel na početku sezone ne igra kao što je to radio u većem dijelu prošle

blem. On je od početka kad je došao, jer nijesmo bili kompletni na pripremama, bio primoran da igra na poziciji koja mu nije bila primarna. Konstantno imamo povrede igrača na poziciji „dva“, prvo Megi, sada je Molinar van terena. Možda mu pozicija „dva“ nije primarna, možda mu ni ja nijesam našao pravu ulogu. On je odličan momak, odlično radi, kvalitetan je i zaslužuje više minuta, ali ima tu još mnogo utakmica. Žakelj je govorio i o eventualnim pojačanjima. - Mi smo na tržištu, gledamo ako ima pojačanja koja mogu da nam pomognu, ali ništa ne radimo na silu. Tražimo, ali ništa na silu. Gledamo pozicije koje ste spomenuli, ali i neke druge, a to ne znači da će se to desiti – zaključio je trener S. JONČIĆ „plavih“.

Trofeji u Superkupu za Mariju i Milutina PODGORICA – Nakon Saške Đurović sa portugalskim Portom, još dva trofeja Superkupa u inostranstvu imaju pečat crnogorske odbojke. Tehničarka naše ženske reprezentacije Marija Šušić debitovala je za AEL peharom Sueprkupa, što je njen prvi seniorski trofej. Tim iz Limasola je nakon velikog preokreta savladao Olimpijadu Neapolis 3:2, iako je gubio 0:2 u setovima. AEL-u je to 13. trofej u Superkupu, a prvi nakon skoro 15 godina posta, čime je prekinuta četvorogodišnja dominacija Olimpija-

ROBOMARKETS AEL VOLLEYBALL

Uspješan start sezone crnogorskih odbojkaša u inostranstvu

Mlade odbojkašice Crne Gore igraće u Podgorici od 13. do 17. januara

OSCG domaćin prve runde kvalifikacija za EP za pionirke PODGORICA – Početkom iduće godine, u kojoj će, zajedno s Hrvatskom, biti domaćin juniorskog Evropskog prvenstva za odbojkaše, Odbojkaški savez Crne Gore će biti organizator još jednog turnira – kako je saopšteno iz OSCG, Crna Gora je dobila organuizaciju prve runde zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2027. u konkurenciji odbojkašica do 16 godina (pionirke). Turnir će biti održan od 13. do 17. januara u Podgorici. - Domaćinstvo ovog turnira predstavlja značajnu priliku za crnogorske mlade odbojkašice da pred domaćom publikom odmjere snage sa kvalitetnim evropskim selekcijama i pokušaju da naprave korak ka plasmanu na Evropsko prven-

stvo 2027. godine. Takođe, još jedan je od velikih događaja u nizu koji će organizovati OSCG, sve uoči najvećeg u istoriji – Eurovoleja odbojkaša 2028. godine - saopšteno je iz OSCG. Prva runda kvalifikacija igra se u okviru Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA), u kojoj će, kao što je bio slučaj i tokom ovog ljeta, odlukom Administrativnog borda CEV-a, učestvovati selekcije Rusije i Bjelorusije. Uz našu pionirku reprezentaciju, za mjesto na Evropskom prvenstvu boriće se u grupi 1 selekcije Grčke, Bugarske i Bjelorusije, dok su u grupi 2 Rusija, Turska, Srbija i Rumunija. Prema sistemu takmičenja, u slučaju da Rusija ili Bjelorusija osvoje ovaj turnir, i pobjednik i najbolji tim iz BVA zone plasiraće se direktno u završ-

nu fazu, kroz dva direktna mjesta, umjesto jednog. Posljedično, ukupan broj timova koji se iz prve runde plasiraju u završnu fazu porastao bi sa četiri na pet. Pobjednice ostalih zonskih kvalifikacija koje organizuju regionalne odbojkaške asocijacije, EEVZA, MEVZA, NEVZA i WEVZA, obezbijediće direktan plasman na turnir koji se igra u Slovačkoj i Mađarskoj narednog avgusta. Reprezentacije koje u tome ne uspiju imaće novu priliku kroz drugu rundu kvalifikacija u aprilu, u kojoj će učestvovati do 20 selekcija. Timovi će u drugoj rundi biti raspoređeni u pet grupa po četiri reprezentacije, a pobjednici grupa i četiri ili pet najboljih drugoplasiranih selekcija izboriće plaS. J. sman na EP.

Drugo kolo kvalifikacija za Ligu šampiona za odbojkašice

Novljanke nemoćne protiv Marice Herceg Novi Marica

Marija Šušić u akciji na meču Superkupa

de u domaćim takmičenjima. Prvi crnogorski internacionalac koji se okitio zlatnom medaljom ove sezone je Milutin Pavićević, koji je sa novim timom, prvakom Rumunije Dinamom iz Bukurešta, osvojio Superkup. Naš korektor, međutim, nije dobio priliku u pr-

vom meču za pehar u sezoni. Dinamo je savladao Zalau rezultatom 3:0 i na pravi način najavio sezonu u kojoj će se nadmetati i u Ligi šampiona. Rivali „crvenih pasa“ u elitnom takmičenju biće Peruđa, aktuelni dvostruki uzastopni prvak Evrope, te Monpelje i Zirat. S. J.

0 3

HERCEG NOVI – SC ,,Igalo“. Gledalaca: 200. Sudije: Sanja Miklošic (Slovenija), Roj Bensimon (Izrael). Rezultat po setovima: 13:25, 23:25, 20:25. Poeni iz napada: Herceg Novi 29, Marica 35. Poeni iz bloka: Herceg Novi 2, Marica 15. Poeni iz servisa: Herceg Novi 6, Marica 6. Greške: Herceg Novi 18, Marica 19. HERCEG NOVI: Deretić, Petis 4, Cenović (libero), Vasileva 5, Akimova 4, Kilibarda, Karimi 4, Madžgalj, Fumani,

Bojić, Šekularac (libero), Jakušina 5, Tišma 4, Sančes 11. MARICA: Todorova (libero), Nedjalkova (libero), Pejičić 15, Gunčeva 6, Kipitova 11, Velčeva, Ivanova, Popova, Gendžuova, Borisova, Angelova 9, Sarijeva, Bečeva 9, Nikolova 7. Odbojkašice Herceg Novog poražene su kod kuće od bugarske Marice 3:0, u prvom meču drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Redovni učesnik grupne faze elitnog takmičenja opravdao je ulogu favorita pred revanš u Plovdivu koji se igra 28. oktobra. Novljankama za pro-

laz treba pobjeda bilo kojim rezultatom (to je promjena u propozicijama uoči početka sezone 2026/27. u evropskim kupovima) i dobijen ,,zlatni set“. Ako eliminišu Maricu, Novljanke će u trećoj rundi kvalifikacija igrati protiv boljeg iz dvomeča Turan Tovuz (Azerbejdžan) – Mladost Zagreb (Hrvatska), a ta runda je na programu 3/5. i 10/12. novembra. Turan je dobio prvi meč sa 3:0. Ako izgube od bugarskog tima, Novljanke će evropski put nastaviti u šesnaestini finala CEV kupa protiv turske S. J. Ankare.

Arena

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

ŠAH Dva kola do kraja Kupa šampiona Starog kontinenta u Budvi

Naime, ,,strujaši“ nakon pet odigranih kola na 41. Kupu evropskih šampiona u Budvi imaju devet meč bodova i dobre šanse da se domognu jedne od medalja na ovom prestižnom takmičenju sa 108 ekipa Starog kontinenta. Izabranici Igora Mijanovića su u petoj rundi deklasirali Slovačku Dunajsku Sredu sa 4,5:1,5 i sa četiri pobjede uz jedan neriješen ishod nalaze se na petom mjestu sa bodom zaostatka u odnosu na rumunski Super Čes i Češki Novi Bor koji dijele prvu poziciju sa maksimalnim učinkom. Kapiten Elektroprivrede Igor Mijanović je zadovoljan učinkom svojih izabranika i očekuje da nastave sa istim ritmom u samom finišu šampionata. - Počeli smo turnir kao šesti nosilac po prosječnom rejtingu, ali spremni da se suprotstavimo i glavnim

Bergman 0-1 Drašković 1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 d5 4.g3 Bd6 5.Bg2 0–0 6.0–0 Nc6 7.Nbd2 a5 8.b3 Ne4 9.Nxe4 dxe4 10.Ne1 f5 11.Bb2 e5 12.d5 Ne7 13.Qc1 b6 14.Qc3 Ng6 15.a3 h5 16.Nc2 h4 17.b4 Qe7 18.c5 bxc5 19.bxa5 Ba6 20.Rfe1 Qg5 21.a4 Rf6 22.Na3 Kf7 23.Nb5 Rh8 24.Ba3 hxg3 25.fxg3 Qh5 26.h3 Qg5 27.Bxc5 Bxc5+ 28.Qxc5 Qxg3 29.Qf2 Qg5 30.Ra3 f4 31.Nxc7 Bc8 32.Kh2 e3

Gorjačkina 1-0 Šuvalova Sa Kupa u Budvi

favoritima za titulu, što smo pokazali i u teškom okršaju sa turskim Pendikom, najboljim sastavom po imenima sa FIDE liste. Bod iz tog duela nas motiviše da nastavimo u istom ritmu, i u koliko budemo miljenici kaise, obradovaćemo svoje navijače i sve ljubitelje drevne igre u Crnoj Gori - rekao je Mijanović. On je istakao da plasman među četiri najbolja kluba Evrope obezbjeđuje vizu za Super ligu koja će se održati u Rumuniji sredinom februara naredne godine.

Od ostalih crnogorskih predstavnika tivatska Mimoza (Miloš Stanković, Andrej Šuković, Miloš Vlatković, Dušan Lekić, Slaviša Milanović, Jovan Todorović, Dragan Popadić i Zoran Lazarević) je sakupila sedam, podgorička Budućnost (Nikola Đukić, Dragiša Blagojević, Blažo Kalezić, Miloš Pečurica, Nemanja Vukčević, Vladimir Pajković, Veljko Šćekić i Đorđe Žižić) šest i Nikšić (Vilijam Hansen, Aleksandra Žerebcova, Mitar Đuka-

Memorijal „Obrad Manojlović“ u Herceg Novom 25. oktobra

Turnir povodom Dana opštine ŠK „Herceg Novi 1949“ u saradnji sa ŠSCG i lokalnom upravom, a povodom Dana opštine i Dana oslobođenja grada organizuje tradicionalni 15. po redu Međunarodni memorijal „Obrad Manojlović“. To je uspomena na šahovsku

legendu ne samo ove nego i drugih crnogorskih sredina i okruženja, koji je preko šest decenija kao igrač, organizator i sudija bio neponovljivi misionar u popularizaciji drevne igre u rodnom mjestu. Turnir će se biti održan u Hotelu „Play“, 25. oktobra sa

Zanimljivost sa Olimpijade u Samarkandu

,,Ljepotica“ turnira Na 46. Olimpijadi u uzbekistanskom Samarkandu podijeljeno je mnogo specijalnih nagrada. Međutim, među njima nije bilo priznanja za najljepšu partiju. Da je kojim slučajem i to bilo na dnevnom redu, u najuži krug ušla bi pobjeda gruzijskog velemajstora Badura Jobave protiv finskog intermajstora Toiva Keinanena. On je u francuskoj odbrani, varijanta Morfija, demonstri-

33.Qf3 Nh4 34.Qf1 Qg3+ 35.Kh1 Nxg2 (dijagram) 36.Qxg2 Rxh3+ 0:1

rao fantastični napadački stil i nakon serije žrtava i kreativnih poteza primorao protivnika na kapitulaciju. Inače, Jobava je petostruki seniorski šampion svoje zemlje i ima dvije olimpijske zlatne medalje za individualni rezultat 2004. i 2016. godine, a kod ljubitelja drevne igre poznat je kao moderni šahovski romantičar koji je svojevremeno bio i u top 20 igrača na svjetskoj rejting listi.

početkom u 11 časova. Predviđeno je da se odigra 13 kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od tri minuta po igraču i bonifikacijom od dvije sekunde za svaki odigrani potez. Kotizacija za učešće na ovom takmičenju, koje će se rejtingovati, iznosi deset eura.

nović, Peter Hansen, Vuk Miletić, Patrik Damodaran, Paulina Pelander i Aldar Badmajev) četiri boda. U šestom kolu koje je na programu danas od 14 časova Elektroprivreda će odmjeriti snage sa Alkaloidom iz Makedonije, Budućnost sa mađarskim MTK, Mimoza sa švedskom ekipom Vasa, a Nikšić sa engleskom Vajt Rose. Kod dama prednjači holandski Gambit Bonevo (Ana Ušenjina, Klaudija Kulon, Elina Dalineian, Aleksandra Maltevskaja i Narmina Nagradni fond je 2.500 eura i raspoređen je na 13 redovnih i pet specijalnih priznanja koja su namijenjena najboljem omladincu, dami i veteranu, kao i najuspješnijim predstavnicima grada domaćina. Prošlogodišnju titulu brani intermajstor Blažo Kalezić, dok je uloga glavnog arbitra povjerena internacionalnom šahovskom sudiji Luki Lješkoviću.

Jobava - Keinanen 1.e4 e6 2.d4 d5 3.exd5 exd5 4.Sf3 Sf6 5.h3 h6 6.Sc3 L d6 7.L d3 0–0 8.0–0 c5 9.dxc5 L xc5 10.L f4 Sc6 11.a3 Te8 12.Te1 L e6 13.Dd2 a6 14.Tad1 Tc8 15.Dc1 b5 16.a4 Db6 17.L xh6 !! (dijagram), (Jobava započinje seriju žrtava i kreativnih poteza koje ruše zamak crnog kralja) gxh6 18.Dxh6 L xf2+ 19.Kf1 L xe1 20.Txe1 Dd8 21.Sg5 Tc7 22.Te3 L f5 23.Tg3 Sg4 24.Txg4 L xg4 25.L

h7+ Kh8 26.L e4+ Kg8 27.Sxd5 L e2+ 28.Kg1 f5 29.Sf6+ Dxf6 30.L d5+ crni predaje

1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.Nc3 Bg7 4.e4 d6 5.h3 0–0 6.Be3 a5 7.Nf3 e5 8.d5 Na6 9.Nd2 c6 10.g4 Nc5 11.Be2 a4 12.g5 Nfd7 13.h4 f5 14.f3 f4 15.Bf2 h6 16.Rg1 hxg5 17.hxg5 Qb6 18.Qc2 a3 19.b3 Kf7 20.Rh1 Rh8 21.Rxh8 Bxh8 22.Rb1 Qb4 23.Kd1 Bg7 24.Qc1 Bf8 25.Kc2 Nb8 26.Qh1 Bg7 27.Bxc5 Qxc5 28.b4 Qe3 29.Qh7 Na6 30.c5 cxd5 31.Nc4 Nxb4+

32.Rxb4 Qxc5 33.Rb5 Qc6 (dijagram) 34.Rb6 1:0

Kalafova) koji je svih pet mečeva riješio u svoju korist. Inače, u organizaciji ŠSCG, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih

i Opštine Budva, u crnogorskoj metropoli turizma takmiči se rekordan broj ekipa - 108 u muškoj i 22 u ženskoj konkurenciji.

EP za osobe bez i sa smetnjama vida

Remi Predraga Nikača

POKCG

Uz sav respekt prema renomiranim ekipama koje pretenduju na laskavo priznanje, nikšićka Elektroprivreda (Venkateš Pranav, Murali Kartikejan, Evgenij Romanov, Roman Šogdžijev, Denis Kadrić, Nikita Petrov, Luka Drašković i Oleg Jaksin) je trenutno u centru pažnje domaće šahovske javnosti.

ŠSCG

„Strujaši“ drmaju Evropom

Predrag Nikač remizirao je sa Jacekom Stačančikom iz Poljske u osmom kolu IBCA Evropskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida na Kritu. Nikač je upisao drugi remi i znatno umanjio, ali ne i ostao bez šansi, da se umiješa u borbu za medalje, naveli su iz Paraolimpijskog komiteta. Naš šahista je u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario i četiri pobjede i dva poraza. - U duelu komšija na tabeli igrana je sicilijanska odbrana. Meč je obilježila veoma komplikovana i teška pozicija, puna preokreta. Igralo se doslovno do ,,golih kraljeva“ i remija, koji je više odgova-

rao poljskom intermajstoru – saopšteno je iz POK-a. Nikač, uoči posljednjeg kola, ima pet bodova. Vodeći je Eduardi Pulvet sa šest i po, dok po bod manje ima grupa od šest šahista. Turnir se igra po švajcarskom sistemu, u devet kola i 40 poteza za dva sata po igraču, uz bonifikaciju 30 sekundi. Šampionat je okupio 44 šahista iz 18 država. Priredio: B. KADIĆ

Arena

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

Sportski miks 23

PODGORICA - Kada se spoje nepokolebljiv duh, nevjerovatna mentalna snaga i rad bez kompromisa, stvara se šampionski mozaik koji Crnu Goru ponovo stavlja na vrh sportske planete! Crnogorski karatisti na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Poljskoj još jednom su dokazali da naspram njih i najveće svjetske sile padaju. Sa zlatom oko vrata novog vladara planete Vuka Vučinića i bronzanim odličjima koja sijaju kao zlato u rukama Anesa Arifaja i Katarine Đukić, naša reprezentacija potvrdila je ono što svi znamo – u crnogorskom karateu kuca srce pravih šampiona.

VUK POTVRDIO DOMINACIJU

Apsolutni junak šampionata je junior Vuk Vučinić, koji je u kategoriji preko 76 kg pokorio planetu! U dramatičnom finalnom meču savladao je Ukrajinca Vladislava Rudenka rezultatom 7:4, istog rivala kojeg je pobijedio i na Evropskom prvenstvu u Limasolu. Vučinić je time spojio titule evropskog i svjetskog šampiona, nastavljajući niz koji je započeo još 2024. u Tbilisiju kao kadetski prvak Evrope. Na putu do zlata, Vučinić je deklasirao Japanca KohseijaKavamuru (8:0), Egipćanina Šerifa Mohameda Sultana (3:2), Hrvata Ervina Soltića (7:2) i u polufinalu MustafuMuhamadua Sisea (6:0). - Gubio sam u finalu do posljed-

nje četiri sekunde, ali nijednog trenutka nijesam sumnjao u pobjedu. Bio sam sto odsto siguran u sebe i znao sam kako da preokrenem rezultat. Za mene je ovo veliki početak i glavna prekretnica ka seniorskoj konkurenciji – objasnio je Vučinić, a zatim kazao da mu osvojena titula prvaka svijeta predstavlja veliki podstrek i važan korak ka seniorskoj konkurenciji. - Za mene to predstavlja veliki početak i glavni put ka mojoj seniorskoj konkurenciji i kategoriji - rekao je Vučinić na konferenciji za novinare. Takmičar Iskre je kazao da se nada da će nastaviti da napreduje i ostvaruje dobre rezultate i u narednom periodu. Vučinić je zahvalio trenerima i sparing partnerima u matičnom klubu Iskra, kao i Karate savezu, selektorima i cijeloj delegaciji na podršci tokom priprema i takmičenja.

HEROJSKI PODVIZI ARIFAJA I ĐUKIĆ

Mlađi senior Anes Arifaj pokazao je nevjerovatnu mentalnu stabilnost. Nakon što je na prošlom planetarnom šampionatu ostao bez medalje u meču za treće mjesto, u Poljskoj je naplatio sve dugove. U borbi za bronzu u kategoriji do 75 kg savladao je reprezentativca BiH Alija Arnautovića sa 2:1. U putu do medalje nanizao je pobjede protiv takmičara iz Islanda (8:0), Holandije (2:2), Austrije (2:0) i Italije (6:0), dok je jedini poraz doživio u polufinalu od Maro-

Anes Arifaj, Katarina Đukić i Vuk Vučinić sa medaljama sa Svjetskog prvenstva

Ognjenović: Potvrda sistemskog rada Predsjednik Karate saveza Igor Ognjenović naglasio je da je 12. mjesto u konkurenciji 114 zemalja ogromna stvar za Crnu Goru, ali i rezultat dugogodišnjeg sistemskog rada. - Nijesam pogriješio kada

sam rekao da je Crna Gora u samom vrhu svjetskog karatea. Svi zajedno imamo obavezu prema ovim mladim ljudima da im obezbijedimo uslove za nastavak karijere. Posebno nas raduje što gradimo jaku bazu za Evropsko

prvenstvo kojem će Podgorica biti domaćin 2028. godine – rekao je Ognjenović. Direktor reprezentacije Slobodan Vlahović skrenuo je pažnju na impresivan podatak koji svjedoči o pobjedničkom mentalitetu naših boraca.

- Na posljednja tri velika takmičenja nijesmo izgubili nijednu pojedinačnu borbu za medalju! Imali smo 12 mečeva za odličja na prvenstvima u Kipru, Frankfurtu i Poljskoj – i sve smo dobili! To je rezultat ozbiljnog rada i priprema da budemo najbolji kada je najpotrebnije.

kanca Hitama Ofkira. - Ova bronza za mene je mnogo više od medalje. Prošli put sam izgubio borbu za treće mjesto, a sada sam dokazao koliko sam napredovao. Ključ pobjede u odlučujućem meču bila je psihološka priprema – objasnio je Arifaj. Veliku radost donijela je i juniorka kolašinskog Gorštaka Katarina Đukić u kategoriji do 59 kg. U borbi za treće mjesto ubjedljivo je savladala Kolum-

bijku Hoze Mariju Rave Rendon (5:0) i stigla do prve medalje na šampionatima svijeta. Đukić je tokom turnira pokazala čeličnu volju, naročito u repesažu protiv predstavnice Kineskog Tajpeha, gdje je preokrenula rezultat u samoj završnici (6:5). - Medalja je konačno tu, osjećaj je neopisiv! Bilo je izuzetno teških mečeva, morala sam da se vraćam iz fizičkog i psihičkog pada, ali vjerovala sam do

kraja. Ovo je tek početak nečeg velikog – kazala je Đukić, objasnivši da je tokom šampionata imala nekoliko teških mečeva, a da joj je najzahtjevniji bio duel u repasažu, u kojem je gubila do posljednjih sekundi. Podsjetila je da je na prethodnom Svjetskom prvenstvu osvojila peto mjesto i da joj je to iskustvo pomoglo da ovog puta uspješno završi borbu za bronzu. Selektor Nenad Vojinović ka-

zao je da je reprezentacija u Poljsku otputovala sa deset takmičara za koje je stručni štab vjerovao da imaju kvalitet za osvajanje svjetske medalje. - Napravili smo veliku stvar, a to je da ne gubimo ključne mečeve. To pokreće ekipu i stvara dodatni pritisak protivnicima rekao je Vojinović i istakao da su tri medalje istorijski rezultat, ali i samo jedan stepenik u daljem razvoju crnogorskog R. PEROVIĆ karatea.

Stonoteniseri šampionske ekipe i drugi sastav hercegnovskog kluba uspješni na drugom turnusu Super lige Crne Gore

Novi i Igalo maksimalni

PODGORICA - Stonoteniseri šampionske ekipe Novi i drugi sastav hercegnovskog kluba, ekipa Igala ostvarili su maksimalan učinak na drugom turnusu Super lige Crne Gore. U dva kola turnusa, koji je odigran u sportskoj sali Osnovne škole „Novka Ubović“, ekipe Branka Cubovića nastavile su dominaciju. Šampionska ekipa Novi u četvrtom kolu pobijedila je fenjeraša, ekipu Mornara iz Bara, sa maksimalnih 4:0, dok je ekipa Igala u bokeljskom derbiju bila uspješnija od Tivta 4:2. To je bio prvi poraz povratnika u Super ligu. U trećem susretu tog kola treći super ligaš iz Herceg Novog, ekipa Boke pobijedila je beranski Budim 4:1. U popodnevnom terminu, u petom kolu, Novi je slavio protiv Tivta 4:2 . Petu pobjedu u

prvenstvu za osmostrukog šampiona Crne Gore postigli su Filip Radulović, Jakša Krivokapić i Stefan Radonjić. U gradskom derbiju Igalo je savladalo Boku 4:1, a do pobjede vodili su ga Luka Bakić, Bojan Cubović, Miloš Rahović i Luka Karanović. U derbiju začelja Budim je pobijedio Mornar 4:2. Na tabeli vodi Novi sa maksimalnim učinkom od pet pobjeda. Šampiona prati Igalo sa četiri pobjede i porazom, treći je Tivat sa tri dobijena i dva izgubljena meča. Ekipa Boke ima skor od dva trijumfa i tri poraza, dok je Budim na drugom turnisu uknjižio prve bodove. Mornar je na začelju sa svih pet izgubljenih mečeva. Naredni turnus Super lige biće odigran početkom naredne godine.

STK NOVI

Rezultati za ponos

M. BABOVIĆ

Crnogorski karatisti osvojili tri medalje na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore

SPIN DOMINIRA PRVOM LIGOM

Stonoteniseri podgoričkog STK Spin ostvarili su maksimalan učinak nakon prvih pet kola Prve crnogorske lige za seniore. Posebnu težinu tom rezultatu daje činjenica da je STK Spin najmlađa ekipa u ligi, sa prosječnom starošću igrača od svega 16 godina. - Uprkos tome što se takmiče protiv znatno starijih i iskusnijih seniora, mladi stonoteniseri Spina demonstriraju izuzetan kvalitet, borbenost, zrelost i timski duh, potvrđujući da mladost može biti velika prednost kada je prate rad, posvećenost i sportske ambicije -saopšteno je iz tog kluba. U prvih pet kola slavili su protiv Budućnosti 4:1, Luče 4:1, Mojkovca 4:1, Budve 4:0 i

SJAJAN POČETAK: Stonoteniseri Novog

Kotora 4:0. Spin su do čelne pozicije nakon dva turnusa i pet kola vodili Đorđe Mitrić, Petar Tomić, Marko Savić i Đorđe Rahović, koji je ovogodišnje pojačanje podgoričkog kluba. Rahović nastupa za Spin na osnovu dvojne registracije, a registrovan je i za STK Novi. Član ekipe je i Dimitrije Đukić, koji zbog po-

vrede nije mogao da nastupi u prvom dijelu sezone. U STK Spin zadovoljni su dosadašnjim nastupima, ali ostaju čvrsto na zemlji, svjesni da je pred ekipom još mnogo izazova. - Prvo mjesto predstavlja veliki podstrek, ali i obavezu da se nastavi sa istim pristupom, disciplinom i zalaganjem u sva-

kom narednom meču. STK Spin nastavlja prvenstvo sa jasnim ciljem – da zadrži lidersku poziciju i izbori plasman u Super ligu, čime bi ova izuzetno mlada generacija napravila veliki korak u svom sportskom razvoju i dodatno afirmisala podgorički i crnogorski stoni tenis - saopšteno je iz STK R. P. Spin.

24 Feljton

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

ALEKSANDAR STIPČEVIĆ O ZMIJI KAO SREDIŠNJEM KULTNOM SIMBOLU KOD JUŽNIH ILIRA

Zmija je i kod Ilira imala ulogu čuvarke grobova Ime Enhelejaca krije, jednako kao i ilirsko, pojam zmije, tačnije jegulje. Ali, kako u antičkoj zoologiji jegulja spada u zmije, i ovo je pleme, očigledno, poštovalo ovu životinju kao svog rodonačelnika i zaštitnika

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Vjerovanje da je ilirski rod potekao od zmije živjelo je dugo u svijesti starosjedilačkog stanovništva, pa refleks tog vjerovanja nalazimo čak u XIII st. u djelu „Historia Salonitana” splitskog kroničara Tome Arciđakona, koji, govoreći o Kadmu i njegovom zmijskom obliku, kaže da se upravo zbog te priče narod naziva zmijorodnim („anguigene”). Ilirsko pleme Enhelejaca (Encheleae), koje je živjelo na krajnjem jugu ilirskih zemalja, imalo je također zmiju kao svoj totem. Ime tog plemena krije, jednako kao i ilirsko, pojam zmije, tačnije jegulje, no kako u antičkoj zoologiji jegulja spada u zmije, i ovo je pleme, očigledno, poštivalo ovu životinju kao svog rodonačelnika i zaštitnika. Ne manje značajna je bila uloga zmije u kultu pokojnika, odnosno, predaka, i u vezi s tim i kao čuvarica kućnog ognjišta. Dokazi o takvu značenju zmije na Balkanu vrlo su stari. Bez sumnje se u takve može ubrojiti spomenuti nalaz iz lokaliteta Predionica u Prištini iz kasnog neolitika. Glinena figurica iz tog lokaliteta prikazuje zmiju smotanu u klupko, a kako je otkrivena u „kompaktnom kućnom lepu” jasan je njezin kultni sadržaj. Vrlo snažnu analogiju ovoj figurici nalazimo u Mikeni, gdje je tijekom arheoloških iskopavanja 1968. i 1969. godine pronađeno čak sedamnaest – što cijelih, što u ulomcima – kipića zmije od pečene zemlje smotanih u klupko. Otkriveni su, slično kao i u Predionici, u kući, koja je uništena u požaru, u kasnoheladskom periodu III B, tj. koncem XIII st. pr.n.e.

Poznati hrvatski lingvista i arheolog Aleksandar Stipčević je opširno pisao o zmiji kao kultnoj životinji u religiji južnih ilirskih plemena. Donosimo dio iz studije „Kultni simboli kod Ilira” (Sarajevo, 1981), kao i članak „Zmija kao čuvarica grobova: prilog proučavanju ilirskih ostataka u suvremenim narodnim vjerovanjima” (Zagreb, 1983)

Prsten u obliku zmije iz trećeg vijeka nađen u grobu žene u Viminaciumu

što znači da je mnogo kasnije od one otkrivene u Predionici. No ne može biti nikakve sumnje da je njihovo kultno značenje identično, tj. da predstavljaju čuvaricu kućnog ognjišta i da ujedno personificiraju duše pokojnika, odnosno samog rodonačelnika. Mnogo kasnije na ilirskom tlu ćemo naći još jednu potvrdu o postojanju tog kulta, i to na novcu ilirskog grada Amantije iz III-II st.pr.n.e. Vjerovanje o zmiji kao personifikaciji duše pokojnika, i prema tome i kao čuvarici kućnog ognjišta, jako je rašireno kod indoevropskih naroda od Indije do Evrope. Teško je stoga utvrditi

da li takva vjerovanja kod današnjih Albanaca i Slavena na Balkanu imaju svoj korijen u vjerovanjima Ilira, ali činjenica da su ona vrlo raširena kod današnjih stanovnika zapadnog dijela Balkanskog poluotoka daje nam pravo da pretpostavimo da u njima treba potražiti ostatke religije iz prapovijesnih vremena. Kao utjelovljenje duše pokojnika zmija često prebiva u grobovima; ona stoga čuva grobove jednako kao što je čuvala pokojnikovu kuću i njega samoga dok je bio živ. Zbog toga se zmije često susreću na grčkim, etrurskim i rimskim nadgrobnim spomenicima kao čuvarice groba. Na ilir-

Keramička figura u obliku sklupčane zmije, Predionica kod Prištine

skom tlu zmija se također pojavljuje na nadgrobnim spomenicima iz rimskoga doba, no nismo u mogućnosti reći da li ti prikazi imaju izravne veze sa vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva. Prikazi dviju zmija na jednoj kamenoj pepeonoj žari iz Jezerina kod Bihaća, te prikaz zmija na još jednom ulomku takve urne iz Ripča, ne ostavljaju međutim, nikakve sumnje da je zmija i u Ilira imala ulogu čuvarice grobova. Ove dvije žare dokazuju još i to da je vjerovanje o zmiji kao čuvarici grobova bilo živo u Ilira od prapovijesnog do rimskog doba. To možemo zaključiti po tome što jedna od tih ur-

ni, ona iz Ribića, po stilskim značajkama figuralnih kompozicija što su na njoj ugravirane, pripada vremenu cvata japodske umjetnosti, tj. najkasnije u IV st. pr.n.e. Urna iz Jezerina, pak, iz rimskog je doba, ali je u njoj bio pokopan Ilir, a ne stranac, kako nam to otkriva ime uklesano na njoj (Ditius Sestenius Frontonis filius). Na obje urne zmije se nalaze na prednjim stranama, točnije na izbočenim prednjim dijelovima urni, što je moralo pojačavati njihovu simboliku kao čuvarice smrtnih ostataka što su se u urnama nalazili. Vjerovanja o zmiji kao životinji koja utjelovljuje duše pokojnika što stanuju u tamnim dubinama podzemlja, kao i o njima kao čuvaricama grobova, samo je dio vjerovanja o zmiji kao htoničkoj životinji. Činjenica da zmija izlazi iz dubina zemlje i da se tamo vraća bila je uzrok vjerovanju o njoj kao životinji koja ima veze sa podzemnim svijetom i sa svim onim što se u tom svijetu događa i što ljudima donosi dobro ili zlo. Jer, jednako tako kao što iz podzemnog svijeta čovjeku prijete podmukle i zastrašujuće sile (vulkani koji iz utrobe zemlje izbacuju vatru i siju smrt, potresi koji uz podzemnu tutnjavu ruše ne samo ono što je čovjek svojim rukama stvorio nego i samu pri-

Spiralna narukvica sa završecima u vidu zmijske glave

6. U Mikeni je u arheološkim iskopavanjima 1968. i 1969. nađeno sedamnaest kipića zmije od pečene zemlje smotanih u klupko. Otkriveni su u kući koja je uništena u požaru. Nema sumnje da je njihovo kultno značenje identično figuri iz Predionice kod Prištine, tj. da predstavljaju čuvarku kućnog ognjišta rodu – planine, otoke i dr.m otrovni plinovi što izbijaju na površinu iz dubine zemlje i posebno podzemna božanstva neprijateljski raspoložena prema čovjeku na zemlji), tako iz tog istog podzemlja rastu biljke potrebne za život ljudi i životinja, izlazi izvor-voda i mineralne tople vode koje ljudima liječe kostobolju i druge opake bolesti itd; tako i zmija ima sad karakter zaštitnice i dobročinitelja, a sad pak krvni je neprijatelj čovjekov. O htoničkom karakteru zmije govori takođe velika popularnost kola, posebno posmrtnog, u Ilira u prapovijesno i rimsko doba (o čemu imamo svjedočanstvo u velikom broju likovnih prikaza), kao i ostaci tog kola u folkloru današnjih naroda na zapadnom dijelu Balkana. Otvoreno kolo što su ga Iliri plesali na sprovodima predstavlja, u stvari, zmiju; taj zmijolik ples, jednako kao i spirala i vijugavo tijelo zmije, simbolizira težak put duše pokojnika u labirint podzemnog svijeta. U egeo-kretskoj i grčkoj religiji dobro je poznata povezanost zmije sa božicom Velikom Majkom (Magna Mater) koja daruje život cjelokupnoj prirodi, pa je teško vjerovati da i Iliri u zapadnom dijelu Balkana nisu jednako kao i njihovi preci na tom području (o čemu glinena plastika iz neoeneolita pruža uvjerljive dokaze), poštivali tu božicu i da nisu povezivali htonski njezin karakter sa onim zmijskim. Kao htonička životinja zmija je ujedno i simbol plodnosti, i to kako plodnosti zemlje, tako i žene. Izravnih svjedočanstava, međutim, o zmiji kao simbolu plodnosti u Ilira nemamo, ali nam slučaj iz Epira, u kojem je bez sumnje bilo ilirskog etničkog elementa, da gola djevica u proljeće nudi hranu zmiji u svetom Apolonovom gaju pokazuje da su rituali u kojima je zmija povezana sa plodnošću bili poznati i Ilirima koji su obitavali u toj zemlji, a vjerojatno i drugima. Spomenuti slučaj iz sela Ormana u Makedoniji na neizravan način navodi nas, također, da je zmija i u Ilira igrala ulogu u plodnosti žene. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja 25

Četvrtak, 22. oktobar 2026. 734

725

OBAVJEŠTENJE Tužnim srcem javljamo da je dana 21. oktobra 2026. godine iznenada preminuo naš voljeni sin, otac, suprug i brat

S tugom u srcu obavještavamo da je dana 21. oktobra 2026. u 74. godini poslije duge i teške bolesti preminula naša draga

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

rođena SANDIĆ

1974–2026.

e-mail:

Saučešće primamo u Nikšiću u kapeli pod Trebjesom 22. oktobra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 22. oktobra od 11 do 16 časova i 23. oktobra od 10 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, kada će se obaviti sahrana.

oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OŽALOŠĆENI: suprug VELIZAR, sin NIKOLA, šćer NATAŠA KALEZIĆ, sestra DRAGICA DAMJANOVIĆ, brat MILORAD sa porodicom, unučad PETRA i PAVLE i ostala rodbina ŽUGIĆ i SANDIĆ

OŽALOŠĆENI: majka DRAGICA, supruga KAROLINA, sinovi VUK, LAZAR i VLADO, sestre NATAŠA i MILENA, braća i sestre od stričeva i tetke i ostala mnogobrojna rodbina POPIVODA

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

KATICA - MICA Velizara ŽUGIĆ

IGOR Vladov POPIVODA

Dnevni list

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura 757

crnom gorom

Умрла је наша вољена

Obavještavamo rođake, prijatelje, kumove i poznanike da je dana 21. oktobra 2026. u 89. godini preminuo naš dragi

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 22. oktobra od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju. OŽALOŠĆENI: sin ZORAN sa porodicom, ćerka ZORICA - TANJA sa porodicom i ostala rodbina JOVOVIĆ

Formati

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/8

tel/fax: 020/202-455,

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

Ожалошћене породице: ВУЧУРОВИЋ, МУГОША, САМАРЏИЋ, МИНИЋ и ВРАЧАР

1/9

OGLASNO ODJELJENJE

fotografija

ARSENIJE - ADŽO Lazarev JOVOVIĆ По жељи покојнице сахрана је обављена 21. октобра 2026. године у Грахову у кругу најближе породице.

Urednici

tel/viber: 068/034-555

ВУКОСАВА Митрова ВУЧУРОВИЋ

Cjenovnik čitulja

dragica šaković

733

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. oktobar 2026. 720

719

737

Dana 20. oktobra 2026. umro je

Тужним срцем јављамо да је дана 21. октобра 2026. године преминуо наш вољени

Dana 21. oktobra 2026. u 74. godini preminula je naša voljena

JOVAN MEJO VUJOVIĆ

ЂУРО Шћепана КОСТИЋ

1943–2026.

1948–2026.

Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу 21. октобра од 14 до 16 часова и 22. октобра од 10 до 12 часова и истог дана у капели Дучице Жупа од 12.30 до14.30 часова, када ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу у Дучицама. По жељи породице цвијеће се не прилаже.

KOSARA Kostadina JANKOVIĆ rođena TOMIĆ

Po želji pokojnika sahranjen je u krugu porodice 21. oktobra.

ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерке МИЛИЦА и НАТАЛИЈА, унучад ЛЕНА и МИЛАН, сестре СТАНИЦА и ЈОВАНКА, снаха МИЛИЈАНА, синовица ЗОРИЦА, сестричина МИЛАНКА, сестрићи ЗДРАВКО, РАДОМИР и МИЛИЈА и остала родбина КОСТИЋ и ЈОКИЋ

Saučešće primamo u kapeli Krnja Jela 22. oktobra od 9 do 18 časova i 23. oktobra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 23. oktobra u 14 časova na mjesnom groblju Katunac - Krnja Jela. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENA PORODICA VUJOVIĆ 726

Dana 15. oktobra 2026. godine preminuo je viceadmiral u penziji

739

Posljednji pozdrav dragoj tetki

OŽALOŠĆENI: suprug KOSTADIN, sin DANILO, kćerka MILOSAVA, braća MILISAV i MILENKO, sestra STANA, snahe NATAŠA i ZORA, đever DRAGUTIN, jetrva ŽIVKA, zaove MILICA, MILIJANA, JELENA i LJILJANA, unučad JOVANA, JELENA, MILENA, MILICA i FANA i ostala mnogobrojna rodbina JANKOVIĆ i TOMIĆ

STANOJKI - ĆANI ĆETKOVIĆ SLOBE, NINA i BOBO sa porodicom

JOVAN pok. Vuka POPOVIĆ

732

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Sahrana je obavljena 20. oktobra na groblju Orlovača u Beogradu.

RAJKI DELIBAŠIĆ rođenoj KADIĆ

Više od pola vijeka našeg drugarstva, prijateljstva i kumstva i bezbroj lijepih trenutaka provedenih sa tobom obavezuje me da te nikad ne zaboravim. Iskreno kumstvo i prijateljstvo traje vječno.

Porodica pok. VUKA POPOVIĆA

Tvoja kuma BRANKA - BEBA KRIVOKAPIĆ

752

Dana 20. oktobra 2026. godine u Beogradu je sahranjen moj brat od strica

Posljednji pozdrav našoj dragoj

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

736

763

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i prababi

DARINKI NIKOLIĆ

Uspomene na tebe vječno ćemo nositi u svojim srcima i čuvati od zaborava.

JOVAN Vukov POPOVIĆ kontraadmiral

Kako si ti poštovao i čuvao ljudske osobine i vrline tvoga oca i tvojih, obaveza je da tvoji najbliži nastave istim putem. Neka ti je laka crna zemlja. VESO POPOVIĆ sa porodicom

ĐOLE, SANJA i ZORAN

Posljednji pozdrav dragoj majci

DARINKI NIKOLIĆ

764

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i brigu koju si mi nesebično pružala. Ćerka SANJA

DARINKA Blaža NIKOLIĆ

Hvala ti za svu ljubav, dobrotu i pažnju kojom si nas darivala. Ne umiru oni koji su voljeni, već zauvijek žive u srcima onih koji ih vole.

Ćerka RUŽICA, unučad IVAN, PAVLE i KRISTINA, praunuka DOROTEA

Oglasi i obavještenja 27

Četvrtak, 22. oktobar 2026. 742

Posljednji pozdrav dragoj

Hvala za iskreno prijateljstvo.

BOBI VUKČEVIĆ

Boki, hvala za pažnju koju si nam pružala, tvoja dobrota ostaće zauvijek u našim srcima.

LILA i TAMARA BJELOBRKOVIĆ

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše tetke i svastike

743

Posljednji pozdrav

Tvoji DARKO, ANĐELA, LARA i MONA BJELOBRKOVIĆ

717

731

756

Posljednji pozdrav dragom kumu

Посљедњи поздрав драгом комшији

STANOJKE – ĆANE ĆETKOVIĆ

NIKOLI NIKOLIĆU

Zauvijek zahvalni na svemu što si učinila za nas. Čuvaćemo te u najljepšim sjećanjima.

RAJKO, NENA, ĐORĐE i MARIJA VUJOVIĆ

Porodica pokojne sestre ROSE MARKOVIĆ

НИКОЛИ

730

738

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Породица РАДОМАН

NIKOLI

NIKOLI NIKOLIĆU

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Porodica pok. RADA VUŠUROVIĆA

Porodica LAKOVIĆ 722

755

Posljednji pozdrav dragom rođaku

Posljednji pozdrav dragom i plemenitom

JOVANU MEJU VUJOVIĆU

JOVANU - MEJU VUJOVIĆU

Neizmjerno smo te voljeli. Počivaj u miru, dragi naš rođače. Porodica BORA Simova VUJOVIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. DRAGAN Ratkov POPIVODA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

727

NIKOLI

NIKOLI NIKOLIĆU Počivaj u miru.

728

Posljednji pozdrav bratu

NEĐO VUŠUROVIĆ sa porodicom

NIKOLA MALJEVIĆ sa porodicom

745

Posljednji pozdrav voljenom drugu

IGORU

Čuvaću te od zaborava.

NANO ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

753

723

S poštovanjem i sjećanjem na dugogodišnje prijateljstvo opraštamo se od

744

Tužan je ovaj pozdrav, dragi moj Kume

MEJU

Nijesam se nadao ovako iznenadnom kraju našeg druženja. Sa tugom se opraštam od tebe, ali uspomene na naše zajedničke trenutke i sve lijepe dane ostaće zauvijek u mom srcu. ZORAN Jankov

754

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

JOVANA - MEJA VUJOVIĆA

Dragi Mejo, laka ti zemlja i vječni mir tvojoj plemenitoj duši.

MEJU

Porodica pok. ANDRIJE MUHADINOVIĆA

Porodica pok. MARKA VUKOVIĆA

IGORE Čuvaću te u srcu i najljepšim uspomenama. Neka ti je laka crnogorska zemlja po kojoj si hrabro koračao.

Voli te tvoj Kum NENAD TOMKOVIĆ sa Porodicom

28 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. oktobar 2026. 747

Dragi brate

746

Dragi naš

748

Dragi moj sine

IGORE

Ostali su nedosanjani snovi, ostali smo mi u nevjerici i sa neizmjernim bolom i ostala je ponosna uspomena na tebe.

Bio si naš oslonac i naša snaga. Uvijek uz nas da nam pokažeš i osvijetliš put. Nedostajaćeš nam za velike i male životne stvari, ali znamo da ćeš uvijek biti uz nas, čuvati nas i usmjeravati. Bol je prevelika, ali će je naša ljubav nadjačati. Zauvijek u našim mislima.

Majčine rane su duboke, ali ponos na tebe i neizmjerna ljubav su dublji i jači od svake boli. Živjećeš sa mnom dok god moje srce kuca. U mojim mislima zauvijek.

Tvoje sestre NATAŠA i MILENA sa porodicama

Vole te tvoji KAĆA, VUK, LAZAR i VLADO

750

Posljednji pozdrav dragom

749

Posljednji pozdrav dragom

IGORU POPIVODI

Pamtiću te po tvojoj plemenitosti i dobroti, po lijepim zajedničkim uspomenama. Zauvijek ćeš ostati u mojem srcu i sjećanju.

Plijenio si svojim osmijehom i dobrotom, a tvoj prerani odlazak ostavio je prazninu i tugu u našim srcima.

751

IGORU POPIVODI Tužni zbog tvog preranog odlaska, zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost.

MIRJANA, VLADO, LUKA i ISKRA IVANOVIĆ

762

Dragom

IGORU

Pamtićemo uvijek tvoju dobrotu i vedrinu, kojima si plijenio. Počivaj u miru.

Tetka NADA, brat MIRKO, sestre ANA i MIRJANA

Tetka LENA CARIČIĆ

Posljednji pozdrav dragom

Tvoja neutješna majka DRAGICA

JOVANA i MIRKO BOŠKOVIĆ

758

Voljenom ocu i đedu

759

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu

ADŽU

Iako su nas dijelili kilometri, daljina nas nikad nije razdvojila jer je tvoja ljubav uvijek pronalazila put do nas. U srcu nema udaljenosti. Ostaćeš upamćen kao čestit i plemenit čovjek.

Dragi tata, danas te sa dubokim bolom i beskrajnom ljubavlju ispraćamo na vječni počinak. Bio si nam oslonac i sigurnost. Ostaćeš u našim srcima voljen i nikad zaboravljen. Ponosni smo što smo te zvali ocem, đedom i tastom. Počivaj u miru!

Tvoji sin ZORAN, unuke ANJA i ANDREA i praunuke TARA i NINA

Tvoji ćerka TANJA, zet MIODRAG i unuke KSENIJA, MILENA i IVANA

Oglasi i obavještenja 29

Četvrtak, 22. oktobar 2026. 760

741

Posljednji pozdrav poštovanom kumu

Voljenom đedu

724

SJEĆANJE 22. 10. 2002 – 22. 10. 2026.

ARSENIJE JOVOVIĆ Hvala ti i na onom svijetu kako si nam roditelje poštovao. Poštuj da bi bio poštovan.

ADŽU

Kumovi: MIJODRAG, STANKA i SENKA sa porodicama

MILAN Dragutina ŠOĆ 716

Bio si oslonac i poseban u našim životima. Naše bezbrižno djetinjstvo vezano je za tebe. Bio si više od đeda. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe!

Godina dana je prošla od kada je prestalo da kuca srce moje sestre

Tvoje unuke KSENIJA, MILENA i IVANA

NADE VUKIĆ

Voljeni sine, brate, 24 godine satkane od boli, tuge, a ni jedan dan bez sjećanja na tebe, bez suza u oku, boli u duši. Sine, još jedna bol, praznina. Tajo pođe kod tebe, u tvoj zagrljaj, oslobodi napaćenu dušu. Počivajte u Božijem carstvu.

1948–2025.

TVOJI NAJMILIJI MAJKA i SESTRE

U našim srcima ostaješ da živiš kroz najljepše uspomene i sjećanja. Nedostaješ nam. VESNA i SAVO sa porodicom 718

729

Voljeni naš

761

Dvije godine su prošle otkako nisi s nama

MILAN Radov ANDRIJAŠEVIĆ

MIRKO

KOVILJKA IVANOVIĆ

Kažu proći će, manje boleće, kažu ali ne prolazi. Prolaze dani, prolazi život, ali ne prolazi bol. Kako prihvatiti da nema tvog neponovljivog osmijeha, širokog zagrljaja, radosti i topline koju si svima pružao. U našim srcima sve je ostalo isto, još si tu.

Sjećamo se i ne zaboravljamo te.

PORODICA SIMOVIĆ

Tvoje mjesto u našim srcima ostalo je zauvijek ispunjeno ljubavlju, toplinom i najljepšim uspomenama. Nedostaješ nam u svakodnevnim trenucima, u porodičnim okupljanjima i u svemu što bismo još željeli podijeliti s tobom. TVOJA PORODICA

Sin PERKO, supruga BELA, snaha JELENA

721

Danas se navršava pola godine od odlaska našeg voljenog i najboljeg

DEKIJA Riječi su nedovoljne da opišu koliko nam fališ - tvoj glas, zagrljaj, osmijeh, „biće sve dobro, viđećeš“, tvoja beskrajna ljepota, jednostavnost kojom si nas obasipao ljubavlju. Zato te tražimo i nalazimo u svemu što jesi, a sve si što je lijepo i sunčano. Pokušavamo da uhvatimo tvoje nebeske šapate, lepi naš, jer iako fizički nisi tu, sa nama si stalno i u svemu. Zauvijek tvoje MARINA, JOVANA i MILICA

735

SJEĆANJE

740

SJEĆANJE

2017–2026.

1982–2026.

22. 10. 1984 – 22. 10. 2026.

DARINKA

VELJKO

MILORAD - MITO MIJAČ

rođ. MIJUŠKOVIĆ

MAGOČEVIĆ

Prolaze godine tuge koje vrijeme ne liječi.

Vaša blaga lica i tople oči uvijek su sa nama. Nedostajete nam! Vaše ćerke NADA, RADA i MIRA sa porodicama

Supruga LJILJANA i ćerka SVETLANA

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. oktobar 2026. Na osnovu čl. 336, 337, 341, 342 i 345 Zakona o svojinsko pravnim odnosima („Sl. list CG“ br. 19/09) hipotekarni povjerilac ”Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica (dalje: CKB AD Podgorica) objavljuje sledeće

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u l. n. br. 2337 KO Novi Bar, na kat. parceli br. 5807/2, broj zgrade 1, PD 25, po kulturi stambeni prostor, površine 46 m2, na prizemlju, koja nepokretnost je upisana kao svojina Miša Minića u obimu prava 1/1. Predmetna nepokretnost se nalazi u Baru, u ulici Jovana Tomaševića br. 16, stan br. 81, Topolica, Bar. Početna kupoprodajna cijena označene nepokretnosti iznosi 108.500,00 EUR (sto osam hiljada pet stotina eura). IV - 1996/2026 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA 29 , koga zastupa advokat ČVOROVIĆ MILORAD, PODGORICA, ul. VASA ĆUKOVIĆA BR. 12 protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Da se izvršni dužnik TATSIANA BUYALSKAYA rođen 22.07.1993. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 1996/2026 od 02.10.2026. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 21/10/2026 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 21/10/2026 godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Poziva se izvršnog dužnika IBRAHIM REDŽA, UL.GORNJA KLEZNA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.2171/2021 od 03.09.2021 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 21.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 21.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Br.202/26

Ulcinj, 22.10.2026.god.

Na osnovu Statuta Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, član 19 stav 2, član 32 stav 19 i član 56, kao i na osnovu Odluke o prodaji službenog vozila, broj 201/26, Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori objavljuje: JAVNI POZIV za učešće u javnom nadmetanju za prodaju službenog vozila I. Predmet prodaje Predmet prodaje je službeno vozilo u vlasništvu Savjeta: Marka i tip: Volkswagen Passat 1.9 TDI Godina proizvodnje: 2007 Boja: crna metalik Registarske oznake: UL-AK-033 Br. šasije: WVWZZZ3CZ8P014770 Vozilo se prodaje u viđenom stanju. II. Početna cijena Početna cijena javnog nadmetanja iznosi: 2.335,40 € Početna cijena je određena na osnovu procjene ovlašćenog procjenjivača imovine III. Način prodaje Prodaja se vrši putem javnog nadmetanja po principu: “viđeno - kupljeno” Naknadne reklamacije nijesu dozvoljene. IV. Vrijeme i mjesto Javno nadmetanje će se održati dana: 10.11.2026 u 11:00 časova Mjesto: Prostorije Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, Ulcinj. V. Učešće u javnom nadmetanju Pravo učešća imaju fizička i pravna lica. Obavezna dokumentacija: Fizička lica: Ime i prezime Adresa stanovanja Broj lične karte ili pasoša Pravna lica: Naziv i sjedište Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreski identifikacioni broj VI. Depozit Učesnici su dužni uplatiti depozit u visini: 10% početne cijene Depozit se uplaćuje na žiro račun Savjeta: Broj računa: 510-22421-95 Crnogorska Komercijalna Banka (CKB) Svrha uplate: “Depozit za učešće na javnom nadmetanju” Učesnici su obavezni da dokaz o uplati depozita dostave zajedno sa prijavom za učešće na nadmetanju Povraćaj depozita: Učesnicima koji ne budu izabrani depozit se vraća u roku od 3 radna dana Pobjedniku, depozit se uračunava kao dio konačne cijene, dok preostali dio cijene ostaje za uplatu nakon završetka postupka. VII. Rok za prijavu Prijave se dostavljaju najkasnije do: 06.11.2026 u 14:00 časova u arhivu Savjeta u Ulcinju. VIII. Dodatne informacije Vozilo se može pogledati svakog radnog dana od 10:00 do 14:00. Kontakt: +382 30 411 302 , E-mail: knsh@t-com.me , kksh.mn@gmail.com IX. Objavljivanje Javni poziv će biti objavljen na: •oglasnoj tabli Savjeta •jednom dnevnom listu u Crnoj Gori •nedeljniku “Koha Javore”

Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika “V&P prodavnica” sa sjedištem u Baru, ul. Jovana Tomaševića br. 20, po osnovu Ugovora o ekspres biznis kreditu br. 05-421-0100641.4 od 13.4.2010. godine na dan 09.09.2026. godine iznosi 10.204,16 EUR. Ovaj iznos će biti uvećan za iznos troškova postupka vansudske prodaje koji su procijenjeni na 1.500,00 EUR, sudske troškove u iznosu od 2.077,00 EUR i pripadajuće zakonske zatezne kamate. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate jemstvo za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje prije početka postupka prodaje na žiro račun lica ovlašćenog za sprovođenje vansudskih prodaja adv. Marije Živković br. 510- 91219-20 koji se vodi kod “Crnogorske komercijalne banke” AD Podgorica, s pozivom na broj 05-421-0100641.4 i svrhom uplate “depozit za učešće na javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti”. Uz prijavu se, pored dokaza o uplati jemstva za učešće na javnom nadmetanju, dostavljaju i sledeća dokumenta: za fizička lica - ovjerena fotokopija lične karte sa podacima o prebivalištu a za pravna lica - izvod iz Centralnog registra privrednih subekata odn. potvrda o registraciji, ne stariji od 15 dana na dan podnošenja prijave i ovlašćenje za zastupanje. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave pogodne za identifikaciju, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave pogodne za identifikaciju kao i pisanu izjavu kojom lice koje se prijavljuje za javno nadmetanje potvrđuje da je saglasno sa tim da Banci dostavi dokumentaciju koja sadrži lične podatke. Svi dostavljeni podaci se obrađuju isključivo u svrhu identifikacije kupca i čuvaju se do okončanja postupka vansudske prodaje nepokretnosti.

Iv.br.2171/2021 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika IBRAHIM REDŽA, UL.GORNJA KLEZNA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

OGLASNO ODJELJENJE

Prva vansudska prodaja označene nepokretnosti sprovešće se putem usmenog javnog nadmetanja koje će biti održano dana 04.11.2026. godine u filijali “Crnogorske komercijalne banke” AD Podgorica koja se nalazi na adresi ul. Maršala Tita br. 5, Bar sa početkom u 10,00 časova.

Prijave sa pratećim dokumentima predaju se u zapečaćenoj koverti sa oznakom “prijava za javno nadmetanje - ne otvaraj” i dostavljaju se advokatu Mariji Živković, na adresu njene advokatske kancelarije Šeika Zaida br. 2, Podgorica, najkasnije do 30.10.2026. godine, u 12,00 časova. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti prihvaćene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javne prodaje ukoliko se u vrijeme određeno za istu pojavi makar jedan učesnik. Učesnik javne prodaje ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika. Ponuda učesnika koji ponudi najvišu cijenu se smatra prihvaćenom, a taj učesnik se proglašava kupcem. Jemstvo kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a kupac je dužan da ostatak postignute kupoprodajne cijene isplati u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Kupac će sa ovlašćenim licem zaključiti Ugovor o kupoprodaju u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene. Ukoliko u navedenim rokovima kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu, odn. ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, gubi pravo na povraćaj depozita a ovlašćeno lice ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa ponuđačem koji je ponudio drugu po visini cijenu nepokretnosti. Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju. Kupac snosi troškove sačinjavanja Ugovora o kupoprodaji, taksi za upis prava svojine, poreza na promet nepokretnosti kao i ostale troškove koji mogu nastati u postupku prenosa apsolutnih prava na kupca. Ostalim učesnicima u postupku javnog nadmetanja položeno jemstvo će biti vraćeno u roku od 8 dana od dana održavanja istog. Za sve dodatne informacije zainteresovana lica se mogu obratiti licu ovlašćenom za sprovođenje postupka vansudske prodaje, adv. Mariji Živković slanjem e maila na adresu marija.zivkovic@me.com ili pozivom na broj telefona 067 530 352.

Iv.br.2169/2021

Iv.br.1668/2021

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika REDZEP HADŽIBRAHIMOVIC, NOVA MAHALA, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika ERMIRA MAVRIC, VELIKA PLAZA BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršnog dužnika REDZEP HADŽIBRAHIMOVIC, NOVA MAHALA, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.2169/2021 od 03.09.2021 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 21.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 21.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO. Iv.br.1691/2026 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’VTN ELEKTRO’’ DOO BAR, TOPOLICA, Bar, protiv izvršnog dužnika ‘’FONTANA-MNE’’ DOO, BRAĆA FRAŠERI BB, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršnog dužnika ERMIRA MAVRIC, VELIKA PLAZA BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.1668/2021 od 12.07.2021 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 21.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 21.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO. Iv.br.799/2017 Javni izvršitelj Vuk Latković iz Ulcinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca MTEL DOO, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, Podgorica, Podgorica, protiv izvršnog dužnika NASER MUHAREMOVIĆ, VOJA LAKČEVIĆA 10, Ulcinj, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršnog dužnika ‘’FONTANA-MNE’’ DOO, BRAĆA FRAŠERI BB, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.1691/2026 od 02.10.2026 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 21.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 21.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Poziva se izvršnog dužnika NASER MUHAREMOVIĆ, VOJA LAKČEVIĆA 10, Ulcinj, sa posljednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Ul. braće Frašeri bb, PC MCM, II sprat, kancelarija broj 4, Ulcinj, radi uručenja Rješenja o izvršenju Iv.br.799/2017 od 17.07.2017 sa prijedlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja od 21.10.2026.godine. Upozorava se izvršni dužnik da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnik ne obrati u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Ulcinju, 21.10.2026 Javni izvršitelj Vuk Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 22. oktobar 2026. I. br. 510/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Filipović Angeline i Pekić Dragane iz Bara, koje zastupa Ana Stanković Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane iz Bara, Sutomore, Zelen bb, na osnovu izvršne isprava – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 220/21-17 od 13.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.10.2026. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane iz Bara, Sutomore, Zelen bb, na osnovu izvršne isprava – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 220/21-17 od 13.01.2017. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zapisnika V prodaje od 01.09.2026. godine i zaključka o VII prodaji nepokretnosti od 05.10.2026. godine, a koja prodaja je zakazana za dan 03.11.2026. godine u 13.00 časova. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 21.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1514/23 od 15.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN07 MELJINE” na katastarskoj parceli broj 76/2 KO Podi, opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN07 MELJINE” na katastarskoj parceli broj 76/2 KO Podi, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN07 MELJINE” na katastarskoj parceli broj 76/2 KO Podi, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1511/29 od 14.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN08 HOTEL DELFIN” na katastarskoj parceli broj 581/1 KO Bijela, opština Herceg Novi.U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN08 HOTEL DELFIN” na katastarskoj parceli broj 581/1 KO Bijela, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN08 HOTEL DELFIN” na katastarskoj parceli broj 581/1 KO Bijela, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1508/29 od 14.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN27 GRADSKA KAFANA” na katastarskoj parceli broj 107/5 KO Herceg Novi, opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN27 GRADSKA KAFANA” na katastarskoj parceli broj 107/5 KO Herceg Novi, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN27 GRADSKA KAFANA” na katastarskoj parceli broj 107/5 KO Herceg Novi, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1516/29 od 14.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN28 TOPLA” na katastarskoj parceli broj 1418/5 i 1418/8 KO Topla, opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN28 TOPLA” na katastarskoj parceli broj 1418/5 i 1418/8 KO Topla, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN28 TOPLA” na katastarskoj parceli broj 1418/5 i 1418/8 KO Topla, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Poslovni broj: Iv. br. 1276/26.

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „MTEL” d. o. o. iz Podgorice donijeto rješenje broj: 03-UPI-1513/29 od 14.10.2026. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN39 HOTEL VOJVODINA” na katastarskoj parceli broj 1013/1 KO Topla, opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje fiksne radiokomunikacione stanice „HN39 HOTEL VOJVODINA” na katastarskoj parceli broj 1013/1 KO Topla, opština Herceg Novi, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju fiksne radiokomunikacione stanice „HN39 HOTEL VOJVODINA” na katastarskoj parceli broj 1013/1 KO Topla, opština Herceg Novi, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje Nikšić, Vuka Karadžića br. 2,, protiv izvršnog dužnika Marković Budimir iz Bara, Brijege bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07226076, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.10.2026. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marković Budimir iz Bara, Brijege bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07226076. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 01.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 21.10.2026. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1353/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1356/26.

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Bolzen Christian Rene iz Bara, Kunje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 075436672. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 11.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lojić Šilić Lidija iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07174149. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 11.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.10.2026. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1439/25.

Poslovni broj: Iv. br. 949/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa izvršni direktor Stevo Pejović, dipl. pravnik, protiv izvršnog dužnika Sergeeva Viktoruya iz Bara, ulica 5 br. 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020120 od 26.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đorđević Zoran iz Bara, Kaptaža - Čanj, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073662616. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 12.08.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sergeeva Viktoruya iz Bara, ulica 5 br. 34, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 020120 od 26.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 10.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.10.2026. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1272/26.

Poslovna oznaka Iv.br.1830/2026

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “RAI-M” D.O.O., sa sjedištem na adresi: Serdara Šćepana bb, Nikšić, protiv izvršnog dužnika “FIL-ELECTRONICS” D.O.O., sa sjedištem na adresi: Ilije Plamenca bb, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 21.10.2026.godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marković Ratomir iz Bara, Ronkula bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074733037. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 01.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

Izvršnom dužniku “FIL-ELECTRONICS” D.O.O. vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima Iv.br. 1830/2026 od 05.10.2026. godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 21.10.2026. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovni broj: Iv. br. 1346/26.

Poslovna oznaka Iv.br. 2443/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Čistoća D.O.O., Podgorica, ul. Zetskih vladara bb, protiv izvršnog dužnika Sakib Polumenta, na adresi Zmaj Jovina broj 131, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 19.10.2026.godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Knežević Miloš iz Bara, Zagrađe bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074833341. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 11.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Sakib Polumenta vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju sa prilozima Iv.br. 2443/2022 od 02.09.2022. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Bar, 21.10.2026. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

32 Marketing

Četvrtak, 22. oktobar 2026.

NAŠA I VJEČNA Specijalna publikacija povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore

CIJENA 5 eura

Publikacija predstavlja sveobuhvatno svjedočanstvo o dvodecenijskom razvoju, uspjesima i izazovima od 2006. godine. Kroz bogat tekstualni sadržaj i autentične fotografije, čitaoci će proći kroz ključne političke, ekonomske, društvene, kulturne i sportske momente savremene Crne Gore. Postavljena na temeljima neprolazne istine da je Crna Gora naša jedina svetinja, ali i na čvrstom i neraskidivom stubu njenog istorijskog antifašizma, publikacija je i skup analitičkih tekstova o dvodecenijskom hodu moderne države kroz vrijeme, iskušenja i istorijske trijumfe i izazove. Djelo služi kao trajan dokument i podsjetnik za generacije koje dolaze o važnosti očuvanja državnog identiteta. Pozivamo vas da kroz stranice ove monografije zajedno proslavimo dvadeset godina ponosa, suvereniteta i zajedničkog građenja evropske budućnosti.

Publikacija se može kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede, Bulevar revolucije 15, Podgorica

Kompanija Voli dobitnik priznanja Šampion crnogorske privrede „Neka ovo priznanje bude simbol naše zajedničke vjere u Crnu Goru, zemlju velikih mogućnosti, vrijednih ljudi i evropske budućnosti koju ne čekamo, već zajedno stvaramo,“ poručio je Bokan.

U okviru ovogodišnje investicione konferencije EU-Crna Gora „Od partnerstava do projekata: Investiranje u evropsku budućnost Crne Gore“ (AIM 2026), održana je svečana dodjela nagrada Champions of Montenegro 2026, kojima se prepoznaju izuzetni poslovni rezultati i doprinos razvoju crnogorske ekonomije. Nagrade su dodijeljene u tri kategorije: Šampion crnogorske privrede, za poslovne rezultate, inovacije, konkurentnost, zapošljavanje i dugoročni doprinos crnogorskoj ekonomiji; Šampion međunarodnih investicija; Šampion ekonomije budućnosti. Nagradu je Draganu Bokanu, predsjedniku Odbora direktora i osnivaču kompanije Voli, dodijelio ministar finansija, Novica Vuković. „Velika mi je čast da u ime kompanije Voli primim ovo priznanje, potvrdu našeg rada, potvrdu da smo prepoznati kao pouzdan partner našoj državi i društvu. Neka ovo priznanje bude simbol naše zajedničke vjere u Crnu Goru, zemlju velikih mogućnosti, vrijednih ljudi i evropske budućnosti koju ne čekamo, već zajedno stvaramo,“ poručio je Bokan. Ukazao je da se Crna Gora može pohvaliti velikim brojem vrijednih i uspješnih privrednika. „To su ljudi koji imaju viziju, hrabrost da preuzmu rizik i sposobnost da od ideje stvore velike sisteme, koji zapošljavaju hiljade ljudi i pokreću čitave segmente ekonomije, predstavljaju posebno važan razvojni potencijal. Takve ljude i kompanije moramo prepoznati kao partnere u izgradnji budućnosti Crne Gore. Jer velike investicije ne nastaju same od sebe. Za njih su po-

trebni ljudi koji su spremni da ulažu, ali i država koja razumije značaj takvih ulaganja i stvara predvidiv, stabilan i podsticajan poslovni ambijent. Potrebni su nam kvalitetni zakoni, efikasne institucije, jasne procedure i regulatorni okvir koji će podsticati razvoj, a istovremeno obezbjeđivati poštovanje pravila i jednakost za sve. Smatram da u ovom trenutku moramo posvetiti posebnu pažnju domaćim privrednicima koji imaju kapacitet i spremnost da pokrenu velike investicione cikluse. Njihov kapital, iskustvo i poznavanje domaćeg tržišta predstavljaju značajan resurs koji Crna Gora treba da iskoristi,“ istakao je Bokan. Bokan je ovim putem pozvao na veću saradnju između Vlade i privrede. „Politika i privreda imaju različite uloge, ali moraju imati zajednički cilj. Političari treba da se bave politikom, institucijama i stvaranjem kvalitetnog sistema, dok privrednicima treba omogućiti da se posvete onome što najbolje rade, da investiraju, razvijaju poslovanje, otvaraju radna mjesta i stvaraju novu vrijednost. Kada svako odgovorno obavlja svoju ulogu, uz međusobno poštovanje i jasna pravila, napreduje cijelo društvo.“ Za Šampiona međunarodnih investicija finalisti su bili Adriatic Marinas, Hemomont i Terna Crna Gora, a nagrada je pripala kompaniji Hemomont. Za Šampiona ekonomije budućnosti finalisti su bili Coinis, Logate i Uhura Solutions. Nagrada je dodijeljena kompaniji Coinis. Domaćin svečane večere bio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.