Dnevni list POBJEDA 21.12.2025.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 21. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21562 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Europarlamentarac poručuje da uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti što građani traže, ali da su Botunjani bili pod uticajem lažnih vijesti i dezinformacija

Vajc: Podgorica će bankrotirati ako ne bude kolektora

Reditelj Blagota Eraković za Pobjedu, nakon što je nedavno objavljena monografija ,,Među svima kao da je sam“, koja sabira decenije njegovog stvaralaštva

Živimo vrijeme Šćepana Malog, Crna Gora je prepuna lažnih ljudi S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Ono što kaže naš narod, pljeva isplivala na površinu. To se sad dešava. Srijećem ovdje fantastično obrazovane mlade ljude, pitam ih đe rade – nekakve privatne firme, nevladine organizacije... A śutra bih mu dao da bude na čelu ne znam koje privredne ili političke asocijacije i organizacije, kad bih se ja nešto pitao. To je zaista igranje nečim što je najvrednije u jednom društvu. Ne dozvoliti da kvalitet izađe iz anonimnosti i da se afirmiše – kazao je Eraković STR. 12. i 13.

Kopredsjednik Igmanske inicijative iz Novog Sada Aleksandar Popov o nadirućoj fašizaciji društva u regionu

Mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da Glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još sto miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva, navodi sagovornik Pobjede STR. 3.

Sramotna je izjava Ane Brnabić kojoj je prethodio Vučićev odlazak u Brisel kada je predložio da cijeli region zajedno uđe u EU, ali nije mogao da ode na samit EU - Zapadni Balkan. Njegova ideja nije bila da svi sa Zapadnog Balkana budu istovremeno primljeni u EU, nego je ideja da ne mogu Crna Gora i Albanija da uđu prije Srbije u EU. Ideja je bila da se Crna Gora i Albanija povuku unazad dok Srbija ne bude spremna da uđe u EU. Srbija nikada neće biti spremna jer stanje u njoj nije obećavajuće za naše građane - kaže Popov STR. 2. i 3.

Zabrana tanjih plastičnih kesa nije donijela očekivane rezultate, korišćenje cegera nije zaživjelo, a količina otpada raste

POBJEDA

RODITELJSKA BORBA ZA „LUČU“: Pojedini nastavnici kažu da ima roditelja koji se neprimjereno ponašaju kada se završava školska godina – traže bolji uspjeh za svoju djecu

Srbija će saplitati Crnu Goru na putu ka EU

Nekada se ,,pritiskalo“ za dvojku, sada se traže petice

Građani biraju najlon kese čak i kad moraju da ih plate više

Kako se uspjeh na kraju polugodišta u osnovnoj školi ne računa ni za „Luču“, ni za upis u srednju školu, to se ocjene tada lakše i realnije izvode. Na kraju drugog polugodišta se naročito ,,borbe“ vode za odličan uspjeh i „Luče“. Nekada je više pritiska bilo za prelaznu ocjenu, odnosno dvojku. Sada je situacija bitno drugačija, pritisak je za petice – ističe profesorica matematike Danijela Jovanović STR. 7.

STR. 4.

Nesreća na žičari Savin kuk na Durmitoru, jedna osoba stradala

Njemački državljanin ispao iz korpe sa visine od 70 metara

STR. 6.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

28 .

KUPON

2

Politika

Neđelja, 21. decembar 2025.

Poslanik Socijaldemokrata o predloženom zakonu o unutrašnjim poslovima

Kopredsjednik Igmanske inicijative iz Novog Sada Aleksandar Popov o nadirućoj fašizaciji društva u regionu

m. babović

Iduća godina biće p saplitanja Crne Gor od Srbije na putu ka

Nikola Zirojević

Zirojević: Nastavak političkog progona je izjava Ane Brnabić kojoj je prethodio Vučićev odlazak u Brisel policijskih službenika Sramotna kada je predložio da cio region zajedno uđe u EU, ali nije mogao da ode na PODGORICA – Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnog zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata Duška Stjepovića, saopštio je Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata.

Istakao je da je tada Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju sa njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa „njim koji je samo izvođač radova“. Naveo je da „danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje, kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika, preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač“.

- Sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa. Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. veting propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi - ocijenio je Zirojević.

Za ministra unutrašnjih poslova, kako je rekao Zirojević, dodatan problem predstavlja to što je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo „štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore“.

- U konačnom, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije, što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu. Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za

evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona zaključio je Zirojević.

Novine u predloženom zakonu koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku jesu i te da će policijski službenici na svakih pet godina biti podvrgnuti provjerama bezbjednosnih smetnji za dalji rad.

- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj – smatraju predlagači.

U obrazloženju je navedeno da predložene izmjene proističu iz „strateške potrebe da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga“.

- Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana. To je instrument kojim se pravi jasna razlika između policijskih službenika koji su posvećeni imperativnoj primjeni zakona i ključnim načelima vršenja policijskih poslova, poput zakonitosti, neselektivnosti, profesionalizma i integriteta i onih kojima je primjena ovih načela bila potpuno nepoznata i kojima je kroz brojne prikrivene aktivnosti imperativ bila zloupotreba uniforme – smatraju predlagači.

Dodaju da je to „bezrezervna poruka da se bezbjednost ne može graditi kompromisima, već isključivo na temeljima povjerenja, integriteta i čiste službe“.

- Takva transformacija policijske službe nije pitanje lične percepcije, već sistemske odgovornosti prema svakom građaninu ove zemlje – dodaje se u obrazloženju.

R. P.

samit EU - Zapadni Balkan. Njegova ideja nije bila da svi sa Zapadnog Balkana budu istovremeno primljeni u EU, nego je ideja da ne mogu Crna Gora i Albanija da uđu prije Srbije u EU. Ideja je bila da se Crna Gora i Albanija povuku unazad dok Srbija ne bude spremna da uđe u EU. Srbija nikada neće biti spremna jer stanje u njoj nije obećavajuće za naše građane - kaže Popov BEOGRAD - U Hrvatskoj ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i Tompsonov koncert. U Crnoj Gori spomenik Pavlu Đurišiću koji je od Hitlera dobio orden gvozdeni krst. U Srbiji izjednačavanje četničkog i partizanskog pokreta, spomenik Draži Mihailoviću, stvaranje parapolicijskih snaga od SNS-a koji je svoje jurišnike i lojaliste pretvorio u nešto što liči na SS odrede 30-ih godina u Hitlerovoj Njemačkoj i imamo jednog čovjeka koji je uzurpirao i devastirao institucije, napravio udar na tužilaštvo i sudije, urušio vladavinu prava i medije sve to liči na nadiruću fašizaciju društva u regionu i ta priča nije napamet - objašnjava Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative iz Novog Sada, i ukazuje da protiv fašizacije sada ukazuje samo civilno društvo svojim moralnim kredibilitetom.

Aleksandar Popov

Pobjeda: Opisujući što se dešava na lokalnom i globalnom nivou Zoran Pusić iz Igmanske inicijative Hrvatske rekao je: „Navukao se neki mrak koji ima paralelu s početkom 30-ih godina u Evropi“ – to korespondira sa nazivom skupa „Nadiruća fašizacija društva“, koji je održan u Sarajevu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i 25 godina od osnivanja Igmanske inicijative – kako Vi vidite lokalne i globalne probleme?

Popov: Kriza u regionu bila bi manje dramatična da Evropa nije okrenuta samo rešavanju svojih problema i rata u Ukrajini, posvetila bi se konsolidaciji regiona. Sa druge strane, odmažu joj i SAD koje dolaskom Trampa favorizuju desne stranke i tendencije unutar EU. Pojedine njene članice se pod plaštom suverenizma indirektno zalažu za rastakanje Evrope.

Trideset godina nakon Dejtonskog sporazuma imamo nefunkcionalnu državu BiH,

Vučićeva ideja nije bila da svi sa Zapadnog Balkana budu istovremeno primljeni u EU, nego je ideja da ne mogu Crna Gora i Albanija da uđu prije Srbije u EU. Ideja je bila da se Crna Gora i Albanija povuku unazad dok Srbija ne bude spremna da uđe u EU. Srbija nikada neće biti spremna jer stanje u njoj nije obećavajuće za naše građane - kazao je Popov

a svašta je moglo da se uradi.

Ipak za postojeće stanje ne mogu okriviti političke elite jer one funkcionišu u zadatom sistemu.

Dejton ima konstruktivnu grešku i posle pet godina je trebalo promeniti normativni i institucionalni okvir BiH što je predlagala Igmanska inicijativa. Međutim, to nije prihvaćeno jer se nacionalni lideri nadigravaju zahvaljujući tom nefunkcionisanju i stalno su radili na rastakanju BiH. Oni su se osilili sada i pojavljuju se kao zaštitnici svoje nacije a u stvari pune sopstvene džepove.

Problem je što su tri konstitutivna naroda ravnopravna, ali četvrta grupa nije ravnopravna, a nju čine neopredeljeni: imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava po predmetu Sejdić – Finci, gde oni nemaju pravo da budu birani u Predsedništvo

BiH i neke druge institucije. To je presuđeno pre više od deset godina, ali presuda nije sprovodena - jer kada bi je sproveli, razbila bi se tronacionalna struktura i u BiH bi preovlađivali građani.

Predstavnici tri konstitutivna naroda predlažu da se ukine visoki predstavnik jer se oni međusobno dogovaraju i to je u jednom momentu podržala i predstavnica SAD. Ukidanje visokog predstavnika bi dalje devastiralo BiH i izazvalo potres koji zdušno nailazi na odobravanje tri konstitutivna naroda. I potpisnici Dejtonskog sporazuma Srbija i Hrvatska umesto da pomažu konsolidaciju BiH čine suprotno.

Pobjeda: Odnosi Srbije i Crne Gore mogu da postanu regionalni problem.

Izjave Ane Brnabić, predsjednice parlamenta, da kriminalne klanove kontroliše Crna Gora i da se u Briselu ne zna ko šta donosi uslijedile su zbog bijesa što Srbija nije otvorila klaster 3 - takve izjave ne doprinose stabilnosti. Što kažete o tome što je rekla?

Popov: To je sramotna izjava kojoj je prethodio Vučićev odlazak u Brisel, kada je predložio da ceo region zajedno uđe u EU, ali nije mogao da ode na samit EU - Zapadni Balkan. Njegova ideja nije bila da svi sa Zapadnog Balkana budu istovremeno primljeni u EU, nego je ideja da ne mogu Crna Gora i Albanija da uđu pre Srbije u EU. Ideja je bila da se Crna Gora i Albanija povuku unazad dok Srbija ne bude spremna da uđe u EU. Srbija nikada neće biti spremna jer stanje u njoj nije obećavajuće za naše građane.

Neodlazak Vučića na samit EU - Zapadni Balkan je tri koraka unazad za Srbiju. On nije otišao da ne bi slušao kritike koje su već izrečene u ranijim ocenama Brisela koliko je Srbija spremna za EU i što

Politika

Neđelja, 21. decembar 2025.

Europarlamentarac upozorava da su Botunjani bili pod uticajem lažnih vijesti i dezinformacija

puna Vajc: Podgorica će bankrotirati ako ne re bude kolektora a EU sve još treba da učini. Ursula fon der Lajen je rekla da će morati za mesec ili dva da se vidi šta je urađeno i u februaru treba da dođe delegacija iz Evrope koja će napraviti uvid o situaciji u Srbiji. Represija prema političkim protivnicima i urušavanje tužilaštva ne idu u prilog Srbiji nego je samo dalje urušava.

Ovde se stalno izvlači iz konteksta patriotski sentiment da je glavna stvar Kosovo, a ne govore da je glavna stvar što su u Srbiji urušene institucije i vladavina prava i da je predsednik mnogo izašao iz svojih ustavnih ovlašćenja.

Umesto da se ta situacija poboljšava u skladu sa preporukama EU, mi svaki dan idemo par koraka unazad.

Pobjeda: Ministarstvo vanjskih poslova nije reagovalo na izjave Brnabić, da li je to dobro ili loše?

Popov: Možda je i dobro.

Da su reagovali, samo bi se otvorio prostor za dalju polemiku, reakcija bi podstakla svađalački duh. Ponavljam, izjava Brnabić je krajnje neprimerena jer je ona predsednica parlamenta susedne zemlje.

Pobjeda: Protekle sedmice poslanici vladajuće koalicije u Srbiji svakodnevno su se bavili u negativnom kontekstu priključenjem Crne Gore i Albanije EU – da li to govori da Srbija polako gubi svoj uticaj u Crnoj Gori?

Popov: Srbija nije odustala da i dalje preko prosrpskog faktora u Crnoj Gori predsednika parlamenta Andrije Mandića utiče na zbivanja u Crnoj Gori. Ne bi me čudilo, što već govore neki analitičari, da će iduća godina biti pokušaj saplitanja Crne Gore od Srbije na putu ka EU. Violeta Cvejić

On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog širenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.

- Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uništavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam - kazao je sagovornik Pobjede.

Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, što je, ističe, nešto što svaki moderan grad mora da ima.

- Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, zaštite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je nešto što svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u Švajcarskoj.

Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih Švajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće štetiti životnoj sredini niti građanima. I da, greške su pravljene u prošlosti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc.

Gubitak novca na štetu svih građana

Vajc postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.

- Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao što sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim

Mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da Glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva, navodi sagovornik Pobjede

skupština crne gore / f. burzanović

Srbija nije odustala da i dalje preko prosrpskog faktora u Crnoj Gori predsjednika parlamenta Andrije Mandića utiče na zbivanja u Crnoj Gori - kazao je Popov

PODGORICA - Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem širenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, ocijenio je za Pobjedu europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajc.

Tomas Vajs u Skupštini Crne Gore

uslovima i zaštiti životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova opština je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt navodi - Vajc.

On je kazao da treba poštovati stav građana, te da uvažava referendum.

- Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti što građani kažu i kako oni vide situaci-

ju, ali tu smo gdje smo sada.

Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva navodi Vajc.

Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome „kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima“.

- To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju

27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa - kazao je on.

„Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi“

Komentarišući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im više puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo štetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je „jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija“.

- To je vrlo očigledno. I, kao što sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe pokušava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako

Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, zaštite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je nešto što svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u Švajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih Švajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće štetiti životnoj sredini niti građanima. I da, greške su pravljene u prošlosti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije - kazao je Vajc

3

Ponuda Vlade je fer Vajc kaže da je sada nužno pronaći rješenja za izlazak iz ove situacije.

- Mislim da je ispravno što su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima što su izvršili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada nešto traži od građana, pa treba nešto i da im da. To je u redu - kaže Vajc.

On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i štetan i da mora hitno da se sanira.

- I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuliše ljudima radi sopstvenog političkog opstanka - ističe sagovornik Pobjede.

U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju još nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rješenje ili da riješi situaciju.

-Ali, još jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A što to znači?

To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu.

I to ne šteti samo opštini ili Botunu, već šteti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rješenje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji - zaključuje Vajc.

što stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcionišu populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi - kazao je predsjedavajući POSP-a.

Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.

- On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono što nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija - naveo je on.

Bojan ĐURIŠIĆ

Ekonomija

PODGORICA - Zabrana plastičnih kesa debljine zida od 15 do 50 mikrona formalno je stupila na snagu, ali njeni efekti u praksi ostaju upitni. Kako za Pobjedu kaže iz NVO Green Home Nina Mihailović, ove kese jesu uklonjene sa tržišta, ali su u svakodnevnoj upotrebi zamijenjene drugom vrstom plastike.

– Plastične kese koje su izbačene iz upotrebe odnose se isključivo na kese za jednokratnu upotrebu debljine zida od 15 do 50 mikrona. Te kese su formalno uklonjene sa tržišta, međutim, u praksi su zamijenjene drugim vrstama plastičnih kesa, tanjim kesama za voće i povrće ili debljim kesama koje se tretiraju kao višekratne i naplaćuju se uz ekološku naknadu – objašnjava Mihailović.

Namjera zakona, dodaje ona, bila je jasna – da se deblje i teže kese koriste više puta i da se kroz finansijsku naknadu smanji njihova potrošnja.

– Međutim, vrlo je upitno da li je ova mjera dala stvarne pozitivne efekte u ekološkom smislu. Kao društvo često biramo jednostavnija i praktičnija rješenja, pa upotreba plastičnih kesa i dalje ostaje veoma rasprostranjena – navodi Mihailović.

Poseban problem vidi u tome što visina naknade nije bila dovoljno stimulativna.

– Visina naknade očigledno nije bila dovoljna da motiviše većinu građana da se odreknu njihove upotrebe. Zbog toga se opravdano postavlja pitanje da li je ova mjera proizvela i suprotne efekte, odnosno generisanje još veće količine plastičnog otpada, imajući u vidu da su nove kese znatno teže i masivnije od onih koje su zabranjene – upozorava ona.

Prema njenim riječima, jedino rješenje koje može donijeti stvarne rezultate jeste potpuno ili rigorozno ukidanje plastičnih kesa.

– Jedini način da se zaista smanji količina otpada od plastičnih kesa jeste njihovo potpuno ili rigorozno ukidanje iz upotrebe. Dok god su one dostupne na prodajnim mjestima, potrošači će ih birati radije nego da sa sobom nose višekratne cegere napravljene od bezbjednih i održivih materijala – kaže Mihailović.

Neđelja, 21. decembar 2025.

Zabrana tanjih plastičnih kesa nije donijela očekivane rezultate, korišćenje cegera nije zaživjelo, a količina otpada raste

Građani biraju kese čak i kad moraju da ih plate više hailović smatra da promjene nijesu trajne.

– Promjena društvenih navika zahtijeva mnogo vremena, kontinuitet u djelovanju, kao i snažne i dugoročne inicijative za podizanje svijesti. To je naročito izraženo u oblasti ekologije, gdje su promjene u ponašanju često povezane sa ličnim vrijednostima i odnosom prema prirodi – ističe ona.

Dodaje da, uprkos brojnim akcijama i zakonskim mjerama, rezultati izostaju.

– Iako su brojne akcije i inicijative sprovođene tokom prethodnih godina, postavlja se pitanje njihovih stvarnih rezultata, imajući u vidu vrijeme koje je prošlo i činjenicu da rezultati, nažalost, ne ukazuju na značajne i mjerljive pozitivne promjene – navodi Mihailović.

Ona je navela da to potvrđuju i zvanični podaci.

– Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, od početka primjene mjere u oktobru 2024. do kraja februara 2025. godine u promet je stavljeno više od 10 miliona plastičnih kesa. Ako se uzme u obzir prosječna masa tih kesa, dolazimo do procjene da je za samo nekoliko mjeseci generisano oko 150 tona plastičnog otpada u Crnoj Gori. Ovakvi podaci zasigurno ne ukazuju na uspješnost mjere zakona, ali ni na spremnost društva za promjenu – kaže ona.

Govoreći o svijesti građana, Mihailović ističe da više nema prostora za dileme.

– Kao organizacija koja se

REZULTATI IZOSTAJU

Iako Crna Gora već godinama sprovodi različite kampanje i inicijative u oblasti zaštite životne sredine, Mi-

Iako su plastične kese formalno zabranjene, u Crnoj Gori je za samo nekoliko mjeseci u promet stavljeno više od deset miliona novih kesa

Namjera zakona bila je jasna – da se deblje i teže kese koriste više puta i da se kroz finansijsku naknadu smanji njihova potrošnja. Međutim, vrlo je upitno da li je ova mjera dala stvarne pozitivne efekte u ekološkom smislu. Kao društvo često biramo jednostavnija i praktičnija rješenja, pa upotreba plastičnih kesa i dalje ostaje veoma rasprostranjena – navodi Nina Mihailović ekološkim temama bavi više od 25 godina, smatramo da je prošlo vrijeme u kojem možemo govoriti o pripremanju društva za prihvatanje činjenice da su plastične kese štetne. To više nije stvar mišljenja, već nesporna naučna činjenica – naglašava ona.

Negativne posljedice su, dodaje, već vidljive.

– Vidimo ih kroz zagađena korita rijeka tokom akcija čišćenja, kroz analize količina plastičnog otpada u prirodi, prisustvo mikroplastike i izuzetno niske procente reciklaže – navodi Mihailović.

Zbog toga se, smatra ona, ne može oslanjati samo na dobrovoljnost.

– Više nijesmo u fazi u kojoj se možemo oslanjati isključivo na dobrovoljno prihvatanje ekoloških principa.

Neophodna je dosljedna i sistemska primjena zakonskih rješenja, bilo da je riječ o mo-

tivacionim mjerama, kaznenoj politici ili kombinaciji oba pristupa – poručuje ona.

ODGOVORNOST DRŽAVE

Govoreći o trgovinskim lancima, Mihailović navodi da zabrana sama po sebi nije predstavljala operativni izazov.

– Zabrana plastičnih kesa debljine zida od 15 do 50 mikrona nije predstavljala značajan operativni izazov za trgovinske lance. Uvedene su alternative kroz tanje kese za voće, povrće i pekarske proizvode, kao i deblje kese koje se naplaćuju – objašnjava ona.

Prema njenim riječima, ova mjera nije mogla negativno uticati na poslovanje.

– Procedura je prilagođena na način koji omogućava kontinuitet poslovanja bez poremećaja – kaže Mihailović.

Pozivajući se na podatke Tržišne inspekcije, ona navodi M. BABOVIĆ

4

Kupci rijetko nose cegere

da su u prvih nekoliko mjeseci primjene zakona, nakon 834 nadzora, utvrđene 23 nepravilnosti, izdato osam prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 8.000 eura i donijeto osam rješenja o zabrani prometa.

– Veći trgovinski lanci u velikoj mjeri poštuju odluku, ali se u manjim marketima, na pijacama i u manjim trgovinama i dalje mogu naći kese promjera koji je zabranjen – upozorava ona.

Ističe i da trgovci mogu imati znatno aktivniju ulogu.

– Trgovinski lanci bi mogli ohrabrivati potrošače da biraju održiva rješenja, kroz isticanje višekratnih cegera, omogućavanje pakovanja hrane u sopstvene posude ili korišćenje ekološki prihvatljive ambalaže – smatra Mihailović.

Govoreći o odgovornosti, ona naglašava da ključnu ulogu ima država.

– Najveća odgovornost leži na onima koji vrše vlast i koji su odgovorni za realizaciju politika zaštite životne sredine.

Neophodna je aktivna i koordinisana uloga svih društvenih aktera – ministarstava, inspekcija, trgovinskih lanaca, komunalnih preduzeća, upravljača deponijama i građana – navodi ona.

Posebno ističe ličnu odgovornost pojedinca.

– Dok god planetu Zemlju ne budemo doživljavali kao sopstveni dom i dok ne shvatimo da narušavanjem životne sredine ugrožavamo sopstveno zdravlje i zdravlje budućih generacija, promjene će biti spore i ograničene – kaže Mihailović.

Osvrćući se na rad inspekcija, ona navodi da su one djelimično aktivne, ali da nemaju dovoljno kapaciteta.

– Mali broj inspektora, veli-

ki broj propisa i širok spektar nadležnosti otežavaju efikasnu kontrolu. Inspekcije mogu biti važan mehanizam u smanjenju upotrebe plastičnih kesa, ali samo uz jačanje institucionalnih kapaciteta i šire razumijevanje društva o važnosti zaštite životne sredine – zaključuje Mihailović.

PROMJENE SU POTREBNE

Iz NVO Zero Waste Montenegro Vanja Cicmil smatra da su građani pokazali spremnost za promjene, ali ne svi jednako i ne bez podrške sistema.

– Građani su već pokazali da mogu da mijenjaju navike. Sve više ljudi nosi cegere, posebno oni koji su svjesni problema i imali su priliku da se informišu. Međutim, spremnost ne zavisi samo od dobre volje pojedinaca – kaže Cicmil.

Problem vidi u porukama koje se šalju iz prakse.

– Ako u prodavnici dobijate besplatnu kesu ili vam se nudi alternativa koja je opet plastika, šalje se pogrešna poruka. Spremni jesmo, ali promjena mora biti olakšana, podržana i jasna. Ceger treba da postane standard, a ne izuzetak – poručuje ona.

Govoreći o trgovinskim lancima, Cicmil navodi da je situacija neujednačena.

– Ima onih koji poštuju propise i ozbiljno su se prilagodili, ali ima i onih koji koriste sive zone, dijele tanke kese na kasi, nude ih besplatno i zamjenjuju jedne problematične kese drugim – ističe ona.

Na pitanje ko je odgovoran za loš odnos prema prirodi, Cicmil naglašava da ne postoji jedan krivac.

– Godinama smo živjeli u sistemu koji je promovisao jednokratno, brzo i jeftino, bez razmišljanja o posljedicama.

Odgovornost je zajednička – institucija, biznisa i građana – kaže ona.

Dodaje da promjena mora biti zajednička.

– Institucije postavljaju pravila, biznisi nude rješenja, a građani svojim izborima pokazuju što žele. Kada se te tri stvari poklope, promjena se dešava brzo – navodi Cicmil.

Govoreći o kaznama, ona smatra da problem nije u njihovom postojanju, već u primjeni.

– Kazne često postoje na papiru, ali ako se propisi krše, a kazne su rijetke ili simbolične, one ne mijenjaju ponašanje. Kazne moraju biti dovoljno visoke da se ne isplati kršiti zakon i moraju biti dosljedno primjenjivane – kaže Cicmil.

Dodaje i da dio prikupljenih sredstava mora biti transparentno vraćen u zaštitu prirode i edukaciju građana.

– Kada ljudi vide da se pravila sprovode jednako za sve i da novac ide u pravu svrhu, raste povjerenje u sistem – zaključuje Cicmil.

H.JANKOVIĆ

Ekonomija

Neđelja, 21. decembar 2025.

5

RAZGOVOR: Darko Tipurić, direktor MBA programa na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Crna Gora neće ostvariti održiv napredak novim zakonima, nego promjenom političke kulture PODGORICA - Crna Gora se trenutno nalazi na raskršću između velikog razvojnog potencijala i dubokih institucionalnih slabosti koje godinama opterećuju javni interes. Prirodni resursi, energetske mogućnosti i turizam nude realnu šansu za održivi razvoj, ali bez profesionalnog upravljanja, depolitizovanih institucija i stvarne odgovornosti, ti potencijali ostaju zarobljeni u mreži kratkoročnih političkih i partikularnih interesa. U takvom ambijentu pitanje korporativnog upravljanja, naročito u javnim preduzećima i regulatornim tijelima, postaje ključno pitanje demokratske zrelosti i zaštite javnog dobra - ističe za Pobjedu prof. dr Darko Tipurić, jedan od vodećih regionalnih autoriteta za oblast menadžmenta i korporativnog upravljanja i direktor MBA programa na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Razvojni resursi

Navodi da Crna Gora raspolaže velikim razvojnim resursima – prirodnim bogatstvima, čistom energijom i tradicijom turizma – koji joj daju stvarnu mogućnost da oblikuje održiv model razvoja u turizmu, energetici i upravljanju javnim poduzećima.

- No, potencijal sam po sebi ne znači razvoj. Bez institucionalne stabilnosti, strateškog promišljanja i meritokratskog menadžmenta, ti resursi lako postaju žrtva kratkoročnih interesa i političkih kalkulacija.

Središnji problem ostaje slabost institucija i trajna politizacija javnog sektora. Turizam je i dalje sezonski naslonjen uz devastaciju prostora, energetski sektor neusklađen i podložan partikularnim interesima, a javna poduzeća nerijetko funkcioniraju kao instrument političke raspodjele, a ne profesionalnog upravljanja - tvrdi Tipurić.

Uprkos brojnim rizicima, Crna Gora, kako naglašava, ima priliku za preokret ako uspije uspostaviti kontinuitet razvojnih politika, depolitizovati institucije i mudro koristiti međunarodnu suradnju.

- Ta je šansa stvarna, ali zahtijeva više od deklaracija: dugoročnu disciplinu, vjeru u znanje i profesionalnost te sposobnost da se javni interes napokon stavi ispred političkog. Hoće li to iskoristiti, pokazaće vrijeme - poručuje Tipurić.

zoru. Nedostatak znanja, iskustva i integriteta u odborima i regulatornim tijelima podriva institucionalni kredibilitet, obeshrabruje ulaganja i svodi transparentnost na puku formalnost, dok se korporativno upravljanje pretvara u ritual bez stvarne kontrole i odgovornosti - naglašava Tipurić.

Uprkos brojnim rizicima, Crna Gora ima priliku za preokret ako uspije uspostaviti kontinuitet razvojnih politika, depolitizovati institucije i mudro koristiti međunarodnu saradnju - poručuje Tipurić Navodi da bi reforme u Crnoj Gori trebale započeti ondje gdje je otpor najveći: u depolitizaciji upravljanja i uvođenju stvarne, a ne formalne odgovornosti upravljačkih tijela.

- Nužno je osloboditi regulatorne institucije političkog pritiska te uspostaviti jasne standarde profesionalne etike, integriteta i javne odgovornosti. Istovremeno, razvoj tržišta kapitala mora postati strateški prioritet, ne samo radi podsticanja tržišne dinamike, nego i kao instrumenta društvene kontrole i transparentnosti. Crna Gora neće ostvariti održiv napredak novim zakonima, nego promjenom političke kulture i shvatanjem da je javni interes temelj svake moderne države, a ne tek retorički ukras u njezinim strateškim dokumentima - poručuje Tipurić.

Smatra da ne treba razvijati zajedničku strategiju upravljanja dražavnim i privatnim kompanijama Zapadnog Balkana, pogotov ne pred ulazak u EU. - Ideja da Zapadni Balkan može ili treba razviti nekakvu „zajedničku strategiju“ upravljanja državnim i privatnim kompanijama potpuno je pogrešna. Istorija regije pokazuje da formalna koordinacija rijetko prevladava duboko ukorijenjene političke interese, te da nije ekonomski i društveno racionalna. Države imaju različite motive, resurse i očekivanja ali i stepen razvoja. Crna Gora je nešto bolja od Srbije, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije – ali ne znatno. U Crnoj Gori fokus bi trebao biti na jačanju unutarnjih institucijskih kapaciteta i transparentnosti, otklonu od političke nesigurnosti, izvaninstitucionalnih društvenih pritisaka i raslojavanju društva na naše i vaše. Potrebna je razboritost i pametno upravljanje na svim nivoima kako bi

se ostvario milenijumski cilj pridruživanja Europskoj uniji - objašnjava Tipurić.

Navodi da je korporativno upravljanje u državama bivše Jugoslavije i dalje opterećeno duboko ukorijenjenim strukturnim slabostima.

- Države su preuzele evropske modele, no često bez dubljeg razumijevanja njihove svrhe: zakoni su doneseni, ali se primjenjuju selektivno; nadzor postoji, ali bez autoriteta; transparentnost se zaziva, ali rijetko postaje živa praksa. Tako je stvoren paradoks u kojem regija deklarativno pripada evropskom institucionalnom prostoru, dok se u stvarnosti oslanja na neformalne mreže, političke uticaje i osobne odnose - kazao je Tipurić.

Korporativno upravljanje

On dodaje da korporativno upravljanje u tom kontekstu postaje ogledalo kontinuiteta tranzicijske patologije.

- U toj slici posebno se ističe pojava „morokracije“, poretka u kojem znanje, sposobnost i odgovornost gube na vrijednosti, dok njihovo mjesto zauzimaju lojalnost, konformizam i pragmatična poslušnost - dodaje Tipurić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas predstavlja ilustrativan primjer društva koje nije uspjelo ukorijeniti dobru praksu korporativnog upravljanja u vlastiti institucionalni i poslovni kontekst.

- Na normativnom nivou okvir je usklađen s evropskim standardima, no njegova primjena ostaje ograničena složenom kombinacijom političke zavisnosti, niskog povjerenja u institucije i slabih tržišnih podsticaja za odgovorno upravljanje - objasnio je Tipurić.

Smatra da državna poduzeća postaju produžeci političke

Male ekonomije

Darko Tipurić

volje, usmjereni na raspodjelu privilegija i očuvanje klijentelističkih obrazaca.

- Svrha im ne proizlazi iz težnje za efikasnošću ni iz odgovornosti prema građanima, već iz potrebe da se učvrste obrasci političke vjernosti.

Njihova važnost ne mjeri se društvenom korisnošću, nego stepenom u kojem podupiru strukturu vlasti - kaže Tipurić.

Upravljanje državnim poduzećima, kako ističe, povjerava se onima čija vrijednost ne počiva na znanju, iskustvu ili viziji, već na bespogovornosti.

- U takvom poretku, mediokritet postaje idealan upravitelj: dovoljno ograničen da ne ugrozi hijerarhiju, a dovoljno odan da besprijekorno služi njezinim interesima. Prosječnost se afirmiše kao vrlina, jer oslobađa od sumnje, propitivanja i ambicije. Što je pojedinac prosječniji, a politički pokorniji, to mu je položaj sigurniji i uticajniji - objasnio je Tipurić.

Umjesto profesionalne odgo-

Crna Gora danas predstavlja ilustrativan primjer društva koje nije uspjelo ukorijeniti dobru praksu korporativnog upravljanja u vlastiti institucionalni i poslovni kontekst. Na normativnom nivou okvir je usklađen s evropskim standardima, no njegova primjena ostaje ograničena složenom kombinacijom političke zavisnosti, niskog povjerenja u institucije i slabih tržišnih podsticaja za odgovorno upravljanje - objasnio je Tipurić

vornosti i strateškog promišljanja, kako smatra, dominiraju kratkoročni interesi, oportunizam i lojalnost prema centrima moći.

- Takvo okruženje ne proizvodi menadžere koji vode, već one koji čekaju signal odozgo.

Time se gubi ključna pretpostavka korporativnog upravljanja – autonomno donošenje odluka utemeljenih na stručnosti, a ne na političkim kalkulacijama. U takvom sistemu čak i dobro osmišljene reforme gube snagu, jer ne mijenjaju dubinske obrasce ponašanja koji reproduciraju ovisnost, netransparentnost i institucionalnu inertnost - kaže Tipurić.

U većini zemalja regiona, po njegovim riječima, nadzorni i upravni odbori formalno imaju jasno definisanu ulogu, ali u praksi često djeluju pasivno, pod snažnim političkim i interesnim uticajima.

- Umjesto da strateški usmjeravaju kompanije i štite interese akcionara, oni nerijetko postaju dio sistema koji bi trebalo da nadziru, rijetko pokreću ozbiljne rasprave i gotovo nikada ne preuzimaju stvarnu odgovornost. U takvom morokratskom ambijentu potiskuju se savremeni standardi upravljanja zasnovani na profesionalizmu, jasnoći odgovornosti i nezavisnom nad-

Smatra da u malim ekonomijama, poput crnogorske, uspješni menadžeri djeluju u uslovima ograničenih resursa, nestabilnog institucionalnog okvira i visoke regulatorne nepredvidivosti.

- Njihova snaga proizlazi iz sposobnosti da improviziraju, povezuju i preživljavaju u kontekstu gdje pravila igre nisu uvijek jasna, a tržište je usko i politički osjetljivo. Oni uspjeh grade na osobnim mrežama, fleksibilnosti i pragmatičnom razumijevanju realnosti. Ta sposobnost snalaženja često dolazi na račun dugoročne strategije i institucionalne discipline. Dok se crnogorski menadžer mora svakodnevno boriti s političkim pritiscima, nesigurnošću i improvizacijom, njegov zapadnoevropski kolega ima privilegiju da se fokusira na rast, inovacije i održivost i djeluje unutar sustava u kojem su pravila stabilna, procesi standardizirani, a odgovornost strogo definirana - kaže Tipurić.

Dodaje da su tehnološka revolucija i ekološka kriza pokazale ograničenja tradicionalnih, centralizovanih modela vođenja. Lider koji ne razumije digitalnu kompleksnost i etičke posljedice odluka u uslovima klimatske nesigurnosti postaje dio problema, a ne rješenja.

- Savremeni ambijent zahtijeva drugačije shvatanje odgovornosti: lider više nije figura koja vodi odozgo, već graditelj povjerenja i vrijednosti u sistemu stalne neizvjesnosti. U doba digitalne moći i klimatskih izazova, liderstvo postaje pitanje moralne zrelosti i sposobnosti da se očuvaju zajednički resursi, a ne puko upravljanje statusom quo - kaže Tipurić.

- Dobro upravljanje, bilo u javnom ili privatnom sektoru, počinje onoga trenutka kada se moć doživljava kao dužnost, a ne kao privilegija. Njegova je suština u sposobnosti da se odluke donose razumno, transparentno i s odgovornošću prema zajednici i budućim generacijama - poručio je na kraju Tipurić.

Nada KOVAČEVIĆ

6

Hronika

Neđelja, 21. decembar 2025.

Njemački državljanin ispao iz korpe sa visine od 70 metara

Usljed snažnog udara došlo je do gubitka ravnoteže, nakon čega je državljanin Njemačke ispao iz korpe i sa visine od 70 metara pao na tlo, pri čemu je zadobio smrtonosne povrede ŽABLJAK – Državljanin Njemačke Hetner Sebastijan (34) izgubio je život juče u teškoj nesreći na skijalištu Savin kuk na Durmitoru, dok je njegova supruga (30) teško povrijeđena, potvrđeno je Pobjedi.

Nesreća se dogodila oko 13 časova na žičari broj dva, kada je, tokom vožnje, jedna kor-

Proklizavanje korpi na žičari uzrok nesreće

Generalni direktor Direktorata za bezbjednosnonadzorne poslove poručuje da rezultati ove godine potvrđuju njihovu odlučnost i efikasnost

Zoran Kujović

Kujović: Samo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma izrečene kazne u iznosu većem od 200.000 eura PODGORICA - Rezultati ostvareni tokom 2025. godine potvrđuju odlučnost i efikasnost Direktorata u sprovođenju nadzorne funkcije - ocijenio je generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove Zoran Kujović.

Samo u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma izrečene su, ističe on, novčane kazne u ukupnom iznosu od preko 200.000 eura.

To, prema njegovoj ocjeni, jasno ukazuje na snagu institucionalnog odgovora.

- Po informacijama Direktorata, nadležni organi su, uključujući i predmete iz ranijeg perioda, procesuirali većinu slučajeva i preduzeli zakonom propisane mjere, čime su os-

tvareni vidljivi operativni rezultati u borbi protiv nezakonitih finansijskih aktivnosti - naveo je Kujović.

Posebno je istakao i rezultate u oblasti nadzora nad zaštitom lica i imovine i detektivske djelatnosti, gdje ukupan iznos očekivanih novčanih kazni, po osnovu izdatih prekršajnih naloga i pokrenutih prekršajnih postupaka iznosi više od 100.000 eura.

- U narednom periodu nastavićemo sa intenzivnim nadzornim aktivnostima, dodatnim jačanjem kontrole i unapređenjem rada, sa jasnim ciljem da Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove ostane pouzdan stub zakonitog i odgovornog bezbjednosnog sistema - zaključio je Kujović. R.P.

pa proklizala i udarila u korpu ispred sebe.

Usljed snažnog udara došlo je do gubitka ravnoteže, nakon čega je državljanin Njemačke ispao iz korpe i sa visine od 70 metara pao na tlo, pri čemu je zadobio smrtonosne povrede.

U istoj korpi nalazila se i njegova supruga, takođe državljanka Njemačke, koja je nakon sudara ostala zaglavljena na žičari.

Ona je tom prilikom teško povrijeđena i hitno transportovana u Opštu bolnicu u Nikšiću, odakle je zbog težine povreda – otvoreni prelom butne kosti i povreda glave prebačena u Klinički centar Crne Gore na operaciju.

Nakon nesreće, dodatni problem nastao je zbog činjenice da je Tužilaštvo naložilo da se ski lift ne pušta u pogon dok traje uviđaj.

Zbog toga su tri osobe ostale zaglavljene u korpama na znatnoj visini i na veoma nepristupačnom terenu.

Riječ je o državljanima Srbije, Njemačke i Crne Gore.

Spasioci i zaposleni u Skijalištu Savin kuk pokušavali su da im pruže pomoć u teškim vremenskim uslovima, uključujući dostavljanje ćebadi, kako bi se zaštitili od hladnoće dok traje procedura.

Kako svjedoče snimci reportera RTCG, akcija spašavanja bila je izuzetno zahtjevna.

Nakon završetka uviđaja kojim je rukovodila tužiteljka Merima Obućina, sve osobe koje su bile zaglavljene na žičari uspješno su evakuisane i zbrinute, bez dodatnih povreda.

Istragu ove nesreće tužilaštvo će nastaviti i danas kada će vještak mašinske struke utvrditi okolnosti koje su dovele do tragičnog događaja. B. R.

Procesuirano još 16 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira nakon incidenta na Zabjelu

Za uznemiravanje građana odgovaraće prekršajno PODGORICA - Crnogorska policija procesuirala je još 16 osoba, od kojih 11 maloljetnih, zbog narušavanja javnog reda i mira nakon incidenta na Zabjelu 28. oktobra.

Serija nasilnih incidenata, fizičkih napada, demoliranja imovine i javnog govora mržnje obilježila je posljednje dane oktobra u Podgorici, nakon sukoba koji se dogodio u noći između 25. i 26. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo.

Događaji koji su uslijedili izazvali su bezbjednosnu i društvenu krizu, uz više od 30 procesuiranih osoba, među kojima je i značajan broj maloljetnika.

Uprava policije saopštila je da je u petak, u nastavku intenzivnih aktivnosti, procesuirala još 16 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira nakon događaja na Zabjelu 28. oktobra.

Među njima je 11 maloljetnih lica uzrasta 16 i 17 godina, kao i pet punoljetnih.

Kako je navedeno u saopštenju, protiv Đ. K. (18), D. B. (18), S. V. (18), B. P. (19) i V. Đ. (18), kao i 11 maloljetnika, podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka zbog kršenja člana 6 Zakona o javnom redu i miru, koji se odnosi na uznemiravanje građana i ugrožavanje njihove bezbjednosti na javnom mjestu.

m. babović

rtcg

Nesreća na žičari Savin kuk na Durmitoru, jedna osoba stradala

Okupljanje građana nakon incidenta na Zabjelu

Policija navodi da su se osumnjičeni 28. oktobra kretali u dvije grupe, sa fantomkama na glavama, noseći metalne šipke i drvene palice, čime su izazvali strah i uznemirenost građana.

Za ovaj prekršaj zakonom je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana.

Iz Uprave policije ističu da je pravovremenim i preventivnim djelovanjem spriječeno dalje narušavanje javnog reda i mira, te poručuju da će nastaviti sa pojačanim, neselektivnim i zakonitim postupanjem u cilju očuvanja bezbjednosti građana.

Lanac nasilnih događaja započeo je u noći između 25. i 26. oktobra, oko pola sata nakon

ponoći, ispred jednog kafića u naselju Zabjelo, kada je došlo do fizičkog sukoba između stranih državljana i mladića iz Podgorica. Tokom tuče korišćeno je hladno oružje.

Tom prilikom dvadeset petogodišnji M. J. zadobio je posjekotine u predjelu grudi i ruku, nakon čega je hitno prevezen u Klinički centar Crne Gore, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć.

Uslijedila je serija incidenata usmjerenih protiv turskih državljana i imigranata. Zabilježeni su slučajevi demoliranja ugostiteljskih objekata u njihovom vlasništvu, fizički napadi, prijetnje i javni pozivi na linč.

Incidenti su kulminirali protestima i spontanim okupljanjima građana na više lokacija u Podgorici.

U podgoričkom naselju Siti kvart, više desetina okupljenih uzvikivalo je poruke poput „Turci napolje“, dok su proteste obezbjeđivale jake policijske snage.

Zbog pogoršane bezbjednosne situacije, gotovo svi ugostiteljski i trgovinski objekti u Podgorici čiji su vlasnici turski državljani privremeno su zatvoreni. Nakon višednevnih incidenata i rasta tenzija, Vlada Crne Gore reagovala je odlukom o ponovnom uvođenju viznog režima za državljane Turske. B.R.

Društvo

Neđelja, 21. decembar 2025.

7

RODITELJSKA BORBA ZA „LUČU“: Pojedini nastavnici kažu da ima roditelja koji se neprimjereno ponašaju kada se završava školska godina – traže bolji uspjeh za svoju djecu

Nekada se ,,pritiskalo“ za dvojku, sada se traže petice PODGORICA – Prvo polugodište za učenike u školama završava se naredne sedmice, 26. decembra, u toku je zaključivanje ocjena, pa je Pobjeda provjerila kod pojedinih obrazovnih ustanova kako taj proces protiče i da li bilježe pritiske od roditelja koji, kako praksa pokazuje, na kraju polugodišta traže veće ocjene za svoju djecu. Nastavnici nam kažu da taj problem – i dalje postoji.

Stručna javnost je do sada u više navrata polemisala o ocjenama koje dobijaju đaci u školama i rezultatima koje pokazuju na raznim takmičenjima. Ispostavilo se da se kod pojedinih ocjene drastično razlikuju na takmičenjima ili eksternoj provjeri znanja u odnosu na one koje iz tog predmeta đak dobije u školi. Bilježili su se primjeri da je na eksternoj provjeri znanja učenik dobio jedinicu, a iz istog predmeta je u školi imao - petice. Donosioci odluka su najavljivali da će uraditi analizu svega i da će kontrolisati nastavnike u školama, kako bi se suzbila ta pojava. Nedavnim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano je, pored ostalog, da ukoliko nastavnici u školama ne budu radili kvalitetno, moći će da odgovaraju do mjere da može da prestane potreba za njihovim radom u učionici. Sa adrese donosioca odluka poručivano je da imaju cilj da u učionicama bude isključivo kvalitetni kadar, te da će morati da rade na tome kako bi se svi izazovi savladali. Od nastavnika se, takođe, traži da ocjenjuju realno i da ne smiju da ispunjavaju bilo čije želje.

Kako se sada bliži kraj prvog polugodišta Pobjedini sagovornici ističu da se u ovo bilježe manji pritisci roditelja, jer su im važnije ocjene na kraju godine – kada fali prosjek za „Luču“ ili upis na neki fakultet. U protekloj godini su, kako svjedoče pojedini profesori, roditelji bili ,,agresivniji“, pa im je zabranjivan dolazak u školu, pojedini direktori su sugerisali da se deaktiviraju Vajber grupe dok se ne završi ocjenjivanje...

Autoritet nastavnika

Pobjeda je o aktuelnom stanju razgovarala sa Prosvjetnom zajednicom, koja okuplja veći broj nastavnika iz obrazovnih ustanova. Predsjednik ove organizacije profesor

Kako se uspjeh na kraju polugodišta u osnovnoj školi ne računa ni za „Luču“, ni za upis u srednju školu, to se ocjene tada lakše i realnije izvode. Na kraju drugog polugodišta se naročito ,,borbe“ vode za odličan uspjeh i „Luče“. Nekada je više pritiska bilo za prelaznu ocjenu, odnosno dvojku. Sada je situacija bitno drugačija, pritisak je za petice – ističe profesorica matematike Danijela Jovanović -

Petar Špadijer

Petar Špadijer kaže da vrijeme ocjenjivanja uvijek donosi i priču o uticanju i pritiscima na nastavnike. Iako je, prema njegovim riječima, ovo tema koja se godinama pominje u većoj ili manjoj mjeri, u Prosvjetnoj zajednici nijesu sprovodili konkretna istraživanja o navedenoj pojavi.

- Ipak, ne možemo zanemariti dvije strane ove priče - jedna je nedopustiv uticaj društva, u prvom redu roditelja, ali ne samo njih, na proces i autonomiju ocjenjivanja, što automatski povlači i pitanje odnosa institucija sistema obrazovanja prema nastavnicima u učionici, pitanje njihove zaštite i slobode rada. Međutim, sa druge strane, se izdvaja problem autoriteta samog nastavnika, koliko je on jasan, čvrst, potkrijepljen znanjem, profesionalnošču i dosljednošču. Priznaćemo, na pojedinca koji stoji iza svog rada i svojih odluka, koji se nije ogriješio o pravila struke ili etiku jako je teško uticati – poručuje Špadijer.

Profesor matematike u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš kaže da o pritisku prilikom zaključivanja ocjene može dati samo parcijalnu sliku, budući da nije dosad bio razredni starješina, te nije bio u neposrednijem odnosu sa roditeljima.

-

Mato Kankaraš

Pritiska nesumnjivo uvijek ima, posebno u situacijama kada vagate da ostavite učenika na polaganje ili čak da ga oborite na godinu. Mala smo sredina, pa je uvijek lako naći zajedničke poznanike preko kojih se može uspostaviti kontakt. Po mom iskustvu, nije da će vam neko prijetiti, ali oće da vam nabiju neki osjećaj krivice ako se odlučite na određenu ocjenu – rekao je Kankaraš.

On dodaje da se zanemaruje ,,da je glavni pritisak upravo u okvirima škole - odnosno na kolegijalnom nivou“.

- Na odjeljenskim vijećima kao da vas neko dovodi pred svršen čin navodeći kako nekome fali neki bod neđe zbog čega bi valjalo progledat kroz prste. Sad je ta praksa formalno ukinuta, ali nadam se da će ta praksa stvarno i zaživjeti. Do skoro se redovno dešavalo da vas ništa ni ne pitaju ako nekome nedostaje bod već mu upišu iz vašeg predmeta ocjnu više što je stvarno odvratno bilo – rekao je Kankaraš.

Direktorica Srednje stručne medicinske škole u Podgorici dr sc. med. Kristina Radoman kaže da u njihovoj školi zaključivanje ocjena protiče u skladu sa važećim pravilnicima i pedagoškim standardima na osnovu kontinuiranog praćenja rada i postignuća učenika tokom nastavne godine.

- Ne bilježimo pritiske od roditelja koji bi uticali na objektivnost i profesionalnost nastavnog kadra kada je u pitanju zaključivanje ocjena. Postoji komunikacija sa roditeljima, naravno, ali nastavnici donose odluke samostalno i stručno u okviru svoje profesionalne autonomije. Škola, kao i uvijek nastoji da obezbijedi transparentnost, ali i da zaštiti integritet nastavnog procesa – navela je Radoman.

I direktorica Druge osnovne škole u Budvi Nataša Radonić saopštava da se ocjenjivanje u toj ustanovi odvija u kontinuitetu, od početka školske godine.

Stručna javnost je do sada u više navrata polemisala o ocjenama koje dobijaju đaci u školama i rezultatima koje pokazuju na raznim takmičenjima. Ispostavilo se da se kod pojedinih ocjene drastično razlikuju na takmičenjima ili eksternoj provjeri znanja u odnosu na one koje iz tog predmeta đak dobije u školi

Danijela Jovanović

Zaključivanje ocjena je samo jedna aktivnost koja slijedi nakon kontinuiranog procesa i protiče bez pritisaka i nepravilnosti. Sporadične slučajeve nezadovoljstva roditelja, rješavamo bez problema, u skladu sa zakonima – rekla je Radonić.

Borba

A profesorica matematike u Osnovnoj školi ,,Milorad Musa Burzan“ u Podgorici Danijela Jovanović nada se da će zaključivanje ocjena na kraju ovog, prvog, polugodišta, proći kao i ranijih godina bez većeg pritiska na nastavnike.

Ona podsjeća da je na kraju školske godine bitno drugačija priča jer tada kreće ,,borba“ za bolje ocjene.

- Kako se uspjeh na kraju polugodišta u osnovnoj školi ne računa ni za „Luču“, ni za upis u srednju školu, to se ocjene tada lakše i realnije izvode. Na kraju drugog polugodišta se naročito ,,borbe“ vode za odličan uspjeh i „Luče“. Nekada je više pritiska bilo za prelaznu ocjenu, odnosno dvojku.

Sada je situacija bitno drugačija, pritisak je za petice – ističe Jovanović.

Ona se prisjeća da se lično na početku prosvjetne karijere i ona ,,borila“ da sebe predstavi kao prosvjetnog radnika kod kojeg se zaključivanje ocje-

na izvodi isključivo na osnovu postignuća učenika. Sada joj je, kako priča, mnogo lakše jer je iza nje višedecenijsko iskustvo.

- I ja sam u učionici imala i djecu prijatelja, komšija, poznanika, javnih ličnosti. No, imperativ mi je tokom čitave prosvjetne karijere bio - isti kriterijumi za sve. Nekadašnji moji đaci mi kada god se sretnemo pominju tu ,,pravednost“ u ocjenjivanju i to je pokazatelj da sam uspjela i u vaspitnom segmentu, te sam naučila i još uvijek podučavam djecu da ocjene treba da budu rezultat njihovog rada. Sada savjetima pomažem mlađim kolegama – zaključuje Jovanović.

Svaka škola na početku školske godine utvrđuje raspored termina kada roditelji mogu da dođu kod odjeljenskog starješine ili predmetnog nastavnika. Ti termni se nalaze na oglasnoj tabli i dostupni su rodteljima. Roditeji učenika tokom školske godine mogu redovno da se informišu o ocjenama pomoću elektronskog dnevnika, te mogu doći kod svakog predmetnog nastavnika u terminu koji škola odredi.

Zimski raspust počinje u subotu, 27. decembra, a završava se 18. januara.

N. ĐURĐEVAC

8

Društvo

Neđelja, 21. decembar 2025.

INTERVJU: Branka Božović, radno okupacioni terapeut na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore

Najbolja potvrda terapije je osmijeh

M. BABOVIĆ

Već pri ulasku u galeriju postaje jasno da ovo nije klasična postavka - ovo je prostor u kojem slike govore glasnije od riječi, a emocije bez zadrške izlaze pred publiku. Na platnima se smjenjuju tamni i svijetli tonovi, nagli potezi i mirne površine, kao odraz unutrašnjih procesa kroz koje prolaze njihovi autori. Izložba ne govori samo o individualnim pričama, već i o značaju očuvanja mentalnog zdravlja i borbi protiv stigme. Javnim prikazivanjem ovih radova, pacijentima je data vidljivost, ali i priznanje za trud, hrabrost i napredak koji često ostaje nevidljiv široj javnosti. Izložba pokazuje i koliko kreativna terapija može biti snažan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja. „Boje oporavka“ podsjećaju da put ka ozdravljenju nije lak, ali da može biti obojen stvaralaštvom, razumijevanjem i podrškom zajednice.

U tim bojama ne krije se samo

U sklopu Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju radno-okupaciona terapija odvija se tri puta nedjeljno.

Vremenski je ograničena, ali, zna se desiti da se i produži kako bi pacijeniti mogli dovršiti svoj rad.

Dani i vrijeme predviđeni za radnu okupacionu terapiju, u rasporedu različnih aktivnosti koji su predviđeni za pacijente, su povezani jedan za drugim, što omogućava kontinuitet rada sa pacijentima i kontinuitet njihovog kreativnog procesa - istakla je Branka Božović umjetnost - u njima je hrabrost da se krene dalje. Svaka slika, crtež ili forma nosi lični pečat autora, ali i univerzalnu poruku: oporavak je moguć! Posebnu vrijednost izložbi dao je njen humanitarni karakter: sav prihod od prodaje biće usmjeren na nabavku materijala za terapijski rad i dalju podršku pacijentima, čime se krug solidarnosti i razumijevanja dodatno zatvara. Izložba je realizovana zahvaljujući zajedničkom angažmanu Kliničkog centra Crne Gore Klinike za psihijatriju i Odjeljenja Dnevna bolnica, Sekretarijata za kulturu i Muzeja i galerija Podgorice.

U razgovoru za Pobjedu Branka Božović, radno okupacioni terapeut na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, govori o tome kako umjetnost postaje terapijski jezik, kakav značaj ovakve izložbe imaju za pacijente i zašto je saradnja kulture, zdravstva i medija ključna za očuvanje mentalnog zdravlja u zajednici.

POBJEDA: Kako je koncipirana radno-okupaciona i kreativna terapija u okviru Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju KCCG? BOŽOVIĆ: U sklopu Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju radno-okupaciona terapija odvija se tri puta nedjeljno.

Vremenski je ograničena, ali, zna se desiti da se i produži kako bi pacijeniti mogli dovršiti svoj rad. Dani i vrijeme predviđeni za radnu okupacionu terapiju, u rasporedu različnih aktivnosti koji su predviđeni za pacijente, su povezani jedan za drugim, što omogućava kontinuitet rada sa pacijentima i kontinuitet njihovog kreativnog procesa.

POBJEDA: Da li pacijenti na početku imaju otpor ili strah od izražavanja kroz umjetnost?

BOŽOVIĆ: S obzirom na to da je Dnevna bolnica Klinike za psihijatriju KCCG otvorena za pacijente u zadnjem kvartalu 2025. godine, sve aktivnosti i programi predviđeni pacijentima bili su dobrim dijelom ,,strani i nepoznati“, što je sasvim razumljivo. Ta-

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Izložba „Boje oporavka“ u galeriji „Art“ u Podgorici otvorila je prostor u kojem se umjetnost i mentalno zdravlje susrijeću na najiskreniji način - kroz lične priče pacijenata pretočene u boju, liniju i formu. Postavku su činili radovi pacijenata Odjeljenja Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, nastali u okviru radno-okupacione i kreativne terapije. U ovim djelima nema težnje ka savršenstvu. Ima istine. Ima nemira, ali i smirenja koje dolazi kada se unutrašnji svijet izlije na platno. „Boje oporavka“ otkrivaju koliko je stvaralaštvo snažan alat u procesu liječenja i koliko je važno govoriti o mentalnom zdravlju - otvoreno, bez stigme i straha. Izložba podsjeća da se iza svakog platna krije čovjek, a iza svake boje - korak bliže oporavku.

ko je početak radno okupacione terapije bio više protkan suzdržanošću nego otporom ili strahom.

POBJEDA: Na koji način umjetnost postaje poseban terapijski jezik za pacijente koji teško verbalizuju svoje emocije?

BOŽOVIĆ: Na startu su pacijenti skeptični i lako posumnjaju da ne mogu biti kreativni. Upravo iskorak iz ove pozicije nevjerovanja u sebe potpomognut je umjetnošću da, ono što je dio njihovog bića, bude iskazan, nacrtan i oslikan.

POBJEDA: Koje promjene najčešće primjećujete kod pacijenata tokom i nakon učešća u kreativnim terapijama? Da li ove terapije utiču na njihovo samopouzdanje i osjećaj lične vrijednosti?

BOŽOVIĆ: Radno-okupacioni terapeut ne posmatra klijenta u dijagnostičkim kategorijama, već nastoji razumjeti njegov doživljaj sebe i svijeta u kojem živi. Terapeut sebe koristi kao instrument promjene pacijenta či-

Mediji su veliki saveznici u očuvanju mentalnog zdravlja POBJEDA: Da li smatrate da kultura i zdravstveni sistem treba intenzivnije da sarađuju? Da li kultura može biti saveznik zdravstvenog sistema u Jedan od radova sa izložbe

prevenciji mentalnih poremećaja?

BOŽOVIĆ: Upravo Vaša želja za prisustvom na otvaranju izložbe i ovim intervjuom pokazatelj je da mediji,

me se stavlja naglasak na ono što je dobro i konstruktivno, a ne na problem koji ima. Na taj način osnažuje se samopouzdanje i osjećaj lične vrijednosti pacijenata.

POBJEDA: Da li u praksi primjećujete da pacijenti kroz sliku ili crtež lakše „progovore“ o unutrašnjim stanjima?

BOŽOVIĆ: Radno-okupaciona terapija odvija se u opuštenoj atmosferi, bez strogih pravila, ali sa potrebnim instrukcijama i napomenama, i vrijeme predviđeno za terapiju u zabavnoj atmosferi uvijek brzo prođe. Upravo ovakva atmosfera pogoduje da se olakša da otvore vrata duše i ovaj momenat iskoristi da emocije pretoče na bijeli papir kao sliku ili crtež.

POBJEDA: Da li se vremenom primjećuje promjena u načinu na koji pacijenti verbalizuju emocije nakon rada u kreativnoj terapiji?

BOŽOVIĆ: Svakako. Promjena se dešava individualno, tako da ne postoji vremenska gradacija kad bi se mogli očekivati prvi znakovi promjene/promjena. Ponešeni prvim malim uspjesima, pacijenti znaju da se prepuste čarima bijelog papira i četkice, tempera, akrilnih boja i u isto vrijeme svjedoče procesu transformacije svojih emocija. Ono što je unutra, iznjedreno je na površinu.

POBJEDA: Zašto su likovni izrazi posebno pogodni za terapijski rad?

BOŽOVIĆ: Nadovezala bih odgovor na ovo pitanje sa Vašim prethodnim pitanjem.

Pacijenti, i kad misle da ,,ne mogu“, da ,,ne znaju“, sa podrškom radnog okupacionog terapeuta, iz zone ,,ne znanja“ polako se prepuštaju svojim sposobnostima i kreativnim pristupima, koje su bile neotkrivene i/ili zaboravljenje.

POBJEDA: Da li je važniji sam proces stvaranja ili krajnji rezultat? kao dio kulture, mogu biti veliki saveznici u prevenciji mentalnih poremećaja i očuvanju mentalnog zdravlja. Objavljeni članak u novinama ili na portalima, prikazani prilog na televiziji, dodatno naglašavaju značaj mentalnog zdravlja i načine kako se može pomoći pojedincima koji su suočeni sa nekim od psihičkih tegoba.

BOŽOVIĆ: Oba ova elementa su jednako važna i usko su povezana. Proces stvaranja i krajnji rezultat zasnovan je na osjećaju zadovoljstva i sreće i taj osjećaj je iskren/vidljiv na licima pacijenata. Osmijeh zadovoljstva i sreće pacijenata se prenosi i na nas.

POBJEDA: Kako se balansira terapijski cilj sa estetskim aspektom rada?

BOŽOVIĆ: Balans se uspostavlja sa raznim tehnikama materijala za rad, pa tako pacijenti mogu da rade sa glinamolom, temperama, kredom, vodenim bojicama, akrilnim bojama, a, dodajemo i elemenat prirode, kao što je drvo. Nekad pacijente stavimo u mali, kreativni i simpatični izazov da samostalno ili u grupi dostignu terapijski cilj.

POBJEDA: Kakav značaj ima javno izlaganje radova za pacijente koji su učestvovali u terapiji? Koliko ovakvi događaji pomažu pacijentima da se osjećaju prihvaćeno i ravnopravno u zajednici?

BOŽOVIĆ: Želim naglasiti da je izložba radova u galeriji ,,Art“ u Podgorici bio pionirski projekat Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju.

Kompletan stručni tim i osoblje bili su uključeni u organizaciju izložbe na koju ćemo biti ponosni u istoj mjeri i na isti način kako su bili ponosni naši pacijenti. Zato se sa punim pravom može reći da se radi o njihovoj izložbi, izložbi kreativnih pojedinaca, a mi smo se pobrinuli da se organizacijom iste zahvalimo i tako pokažemo da su i te kako vrijedni i ravnopravni članovi društva.

POBJEDA: Zašto je važno da se ovakve izložbe organizuju van zdravstvenih ustanova? Da li javna prezentacija može dodatno ojačati terapijski efekat?

BOŽOVIĆ: Decembar je u Podgorici bogat kulturnim dešavanjima i događajima i možda je ,,ispod radara“ u gomili informacija iz oblasti kulturnih dešavanja prošla informacija o izložbi. Nevezano za to, želim naglasiti da je od velikog značaja saradnja institucija kulture i zdravstvenih instituacija, jer to je i smisao funkcionisanja jednog društva, povezanost i saradnja svih djelova društvenog sistema. Ojačavanje terapijskog efekta ostvaruje se upravo saradnjom svih djelova sistema.

POBJEDA: Kako izložba doprinosi borbi protiv stigme u vezi sa mentalnim zdravljem?

BOŽOVIĆ: Doprinosi značajno, jer izložbe su oblici promocije mentalnog zdravlja.

Stigmatizacija je nekad vidljiva, nekad nevidljiva i osobe sa mentalnim poremećajem mogu je najbolje osjetiti.

Smatram da su izložbe veoma kvalitetan oblik ublažavanja stigme, kao i elemenat podrške u cjelokupnom društvu da osobe sa mentalnim tegobama jednako vrijede.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Stav

Neđelja, 21. decembar 2025.

9

IZ PROŠLOSTI: O žrtvama za opstanak države Crne Gore i njene nacionalne slobode, a protiv nasilne aneksije 1918. godine

Piše: Novak ADŽIĆ Crnogorski ustanički, emancipatorski pokret od 1919. godine i docnije bio je jak i dugotrajan, te, nadasve, rasprostranjen širom Crne Gore. On je bio iskaz državotvornih crnogorskih suverenističkih snaga, koje su u svojim redovima po idejnim i političkim svjetonazorima okupljale rojaliste (monarhiste), odane kralju Nikoli I Petroviću-Njegošu i dinastiji Petrović-Njegoš i crnogorskim vladama u egzilu, kao i republikance, a koji su imali zajednički cilj da se Crna Gora oslobodi nametnog novog ropstva od strane službenog Beograda i dvora Karađorđevića, čija je žrtva bio crnogorski narod. Bio je to pokret naroda odraslog i opstalog u slobodi sa ciljem da odbrani i sačuva svoju slobodu.

Ustanički pokret je bio snažan i na prostoru Bjelopavlića i uopšte u danilovgradskom srezu.

Istaknuti borac za pravo, čast i slobodu Crne Gore, koji je komitovao, oružano se konfrontirao i odupirao tlačiteljima Crne Gore i vojnim, žandarmerijskim, kontrakomitskim i bjelaškim formacijama nove države Kraljevine SHS - bio je i oficir, potporučnik crnogorske vojske Savić Đurović iz Bjelopavlića (daniloVgradski srez). On je bio jedan od komitskih četovođa još iz vremena austrougarske okupacije Crne Gore (1916–1918). Bio je, prvobitno pristalica ujedinjenja Crne Gore i Srbije, ali se vrlo brzo razočarao i odbjegao u šumu zbog načina „ujedinjenja“ i nehumanih i brutalnih postupaka organa vlasti novouspostavljene države prema Crnogorcima i njihovim suverenim pravima. Prisupio je 1919. godine crnogorskom zelenaškom i komitskom oslobodilačkom pokretu. Komitovao je nekoliko godina. Savić Đurović je u sukobu sa žandarmerijskom potjerom uhvaćen, zarobljen 25. marta 1922. godine. Potom je uhapšen i predat područnim organima vlasti Kraljevine SHS i sudskog gonjenja. Dugo je potom bio kao politički zatvorenik u tamnici. Režim ga je bio oglasio za „odmetnika“ i „hajduka“. O njegovom hvatanju vijest donosi i radikalski list „Crna Gora“ od 28. marta 1922, u članku pod naslovom „Uhvaćen hajduk“, koji glasi: „Oglašeni i ucijenjeni hajduk, Savić Đurović, rezervni potporučnik iz Bjelopavlića, Srez Dan. gradski, Okrug Podgorički, uhvaćen je od žandarmerije i predat vlastima dana 25. ov. mj. t. g. te je stavljen pod istragu“. („Crna Gora“, Cetinje, broj 21, od 28. marta 1922, članak „Uhvaćen hajduk“, str. 4.)

Tragedija Crne Gore i crnogorskog naroda Ustanički pokret je bio iskaz državotvornih crnogorskih suverenističkih snaga, koje su u svojim redovima po idejnim i političkim svjetonazorima okupljale rojaliste (monarhiste), odane kralju Nikoli I Petroviću-Njegošu i dinastiji Petrović-Njegoš i crnogorskim vladama u egzilu, kao i republikance, a koji su imali zajednički cilj da se Crna Gora oslobodi nametnog novog ropstva od službenog Beograda i dvora Karađorđevića, čija je žrtva bio crnogorski narod. Bio je to pokret naroda odraslog i opstalog u slobodi sa ciljem da odbrani i sačuva slobodu Ustanički i gerilski narodni pokret ZA PRAVO, ČAST I SLOBODU CRNE GORE dugo godina, nakon okupacije i nasilne aneksije Crne Gore, izvršene krajem 1918. godine, manifestovan je i na području sreza i okruga Kolašina. Mnogo je bilo pregalaca iz kolašinskog područja, koji su vojevali, krvarili i stradali za opstanak i obnovu Crne Gore. Među njima znameniti komita bilo je i Mirko Radosavov Šćepanović, koji je položio svoj život za Crnu Goru i njenu slobodu krajem juna 1922. godine.

O pogibiji crnogorskog rodoljuba, slobodara, ustanika i komite, a od režima oglašenog kao odmetnika i ucijenjenog kao hajduka, Mirka Radosavova Šćepanovića iz okruga Kolašina, vijest donosi i beogradski dnevni list „Vreme“, od 25. juna 1922. godine. Taj list, na strani 2, u tekstu pod naslovom „Hajdučija-smrt odmetnika“, objavljuje vijest koja glasi: „Noću između 21. i 22. ov. mca. u Međurečju, u srezu moračko-rovačkom, ubijen je oglašeni i ucenjeni hajduk Mirko Radosavov Šćepanović“.

Iz Rovaca istaknuti crnogorski rodoljub, zelenaš, ustanik i komita bio je i Vukosav Vlahović, koji se do smrti borio protiv okupacionih formacija i otimača crnogorske državnosti i dostojanstva. On je likvidiran od strane oružanih formacija u službi Kraljevine SHS, u noći između 7. i 8. jula 1922. u Trmanju u Rovcima. Represivni režim pod egidom dvora Aleksandra Karađorđevića i Pašićeve vlade bio ga je oglasio za odmetnika i ucijenio kao hajduka.

Bogradske dnevne novine „Pravda“, broj 186, od 11. jula 1922, na strani 3, objavljuju sljedeću vijest: „Ubijen hajduk.

Noću između 7. i 8. ov. mes. ubijen je Vukosav Vlahović ucenjeni hajduk sa 1000 dinara u selu Trmanju u Crnoj Gori“.

Istaknuti višegodišnji borac za pravo, čast i slobodnu Crne Gore, dosljedni pregalac za njen opstanak i ratnik protiv okupacionih srpskih (srbijanskih) trupa, pod firmom Kraljevine SHS, koje su ga progonile, kao i njegove saborce, bio je Jovan Bulatović iz Rovaca. On je po-

Spomenica Božićnjeg ustanka

Kralj Nikola u egzilu

ginuo, odnosno, ubijen u sukobu njegove komitske grupe sa gonećim formacijama režima, odnosno, u oružanom konfliktu sa žandarmerijskom patrolom 15. oktobra 1922, u okolini Kolašina. Između ostalog, o njegovoj pogibiji pisao je i beogradski dnevnik „Politika“. Jovan Bulatović je od strane vlasti bio oglašen i ucijenjen kao odmetnik i hajduk.

List „Politika“ od 16. oktobra 1922. godine u članku „Pogibija odmetnika Bulatovića“ piše: „Kolašin, 15. oktobra. Jedna žandarmerijska patrola sreza kolašinskog sukobila se noćas sa družinom zloglasnog pljačkaša Jovana Bulatovića iz Rovaca.

U borbi koja se odmah otvorila i koja je trajala puna dva časa, žandarmi su ubili Bulatovića a dva druga pljačkaša teško su ranili. Ostali su se razbegli pred vatrom iz pušaka žandarma.

Poginuli Bulatović poznat je u celoj Crnoj Gori kao jedan od najopasnijih zlikovaca. On je ranijih godina bio u družini Huseina Boškovića, a zatim u družini dr Vukašina Markovića. Početkom ove godine organizovao je svoju družinu sa kojom je izvršio nekoliko poznatih razbojništava“. („Politika“, Beograd, broj 5201, od 16. oktobra 1922, str. 5. Članak „Pogibija odmetnika Bulatovića“).

Naravno, da je demonizacija ovog crnogorskog patriote, koju vrši, u rečenom tekstu, „Politika“, izraz propagande režima, jer se činjenica, suprotna od njenog tvrđenja da je ustanik Jovan Bulatović bio borac, ratnik, stradalnik, rodoljub za Crnu Goru, a ne „zloglasni pljačkaš“, niti „zlikovac“ i „razbojnik“, kako ga je stigmatizirala i klevetala „Politika“ i ostala ondašnja oligarhijska štampa.

Jedan od najznamenitijih crnogorskih ustanika, gerilaca, komita, koji je skoro punih osam godina, od 1919. do druge polovine 1926. bio u šumi, stameno i nesalomivo boreći se i žrtvujući za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore i protiv okupacije i nasilne aneksije Crne Gore bio je Milan Stevov Perović iz Martinića (Bjelopavlića). Rođen je 1896. u selu Glizica i kao protivnik novostvorenog stanja u KSHS i surove represije režima nad crnogorskim narodom, odmetnuo se u šumu da se bori za suverenitet Crne Gore. I njegov rođeni brat Milić Stevov Perović bio je čuveni ustanik, patriota i zelenaški komita, koji će dugo vremena biti u šumi, da bi potom bio uhvaćen i osuđen od strane režimskog suda na doživotnu robiju, kao politički osuđenik i zatvorenik. Znameniti

crnogorski rodoljub i komita koji je dugi niz godina vojevao za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore bio je Petar Stevov Perović iz Bjelopavlića, rođeni brat Milana i Milića Perovića. I Petrov sin Novo Perović bio je jedan od najčuvenijih ustaničkih prvaka i stradalnika za crnogorsku čast, slobodu i dostojanstvo. Dugi niz godina Novo P. Perović je bio u šumi i borio se protiv organa vlasti Kraljevine SHS i njima potčinjenih struktura, gonećih formacija i njihovih protagonista i pristaša. Novo Petrov Perović je, nakon višegodišnjeg komitovanja, zarobljen i uhvaćen tokom 1929. godine i osuđen od strane režima na dugogodišnju robiju.

Organi vlasti Kraljevine SHS su Milana S. Perovića iz Martinića, oglasile za odmetnika i ucijenile kao hajduka. Načelstvo okruga podgoričkog KSHS je rješenjem, broj 3199, od 10. aprila 1921. godine pozvalo na predaju brojne komite iz sreza danilovgradskog, među kojima i Milana Stevova Perovića, kome u tom pozivu daje i lični opis, pa kaže da je on „težak iz Glizice, rasta srednjeg, lica okruglog, kose crne, očiju crnih, brkova malih crnih, brade crne, brije se, osobenih znakova nema“.

Taj poziv na predaju odbio je Milan S. Perović i nastavio sa gerilskim ratovanjem. Dvije godine nakon toga, veliki župan Zetske oblasti KSHS Milovan T. Džaković zahtijevao je od Ministarstva unutrašnjih djela Kraljevine SHS u Beogradu, da se povećaju ucjene za hvatanje ili likvidaciju za brojne crnogorske ustanike i

komite, a među njima i za Milana S. Perovića i njegovog rođaka Milovana Stojanova Perovića, oba iz sela Glizica, sa 10.000 na 15.000 dinara, što je Ministar unutrašnjih djela prihvatio i donio odluku u traženom smislu. Ucjena za Milana S. Perovića konstantno je, potom, povećavana da bi u momentu kada je ubijen dostigla cifru od 30. 000 dinara.

On se sukobljavao, dugo vremena potom, sa potjernim odjeljenjima režima. Bila je obećana velika novčana nagrada za one koji ga uhvate ili ubiju. Komita i patriota crnogorski Milan S. Perović ubijen je u oružanom sukobu sa žandarmerijskom potjerom KSHS 12. jula 1926. godine na području Bjelopavlića. Vijest o njegovoj pogibiji objavljuje i list „Crna Gora“, od jula 1926, zvanično glasilo Narodne radikalne stranke, odnosno, njenog Okružnog odbora u ondašnjoj Zetskoj oblasti.

Taj kratki tekst u formi vijesti o njegovoj pogibiji, pod naslovom „Pogibija odmetnika“, glasi: „Noću 12. o.m . žandarmerijska patrola stanice Martinići pod vodstvom kaplara Andrije Papka sukobila se sa oglašenim odmetnikom Milanom Perovićem, koji je ucijenjen sa 30.000 dinara.

Odmetnik je ubijen a teže ranjen žandarm kaplar Martin Lulić, koji je sjutra dan podlegao ranama“. („Crna Gora“, Cetinje, broj 28, petak 23. jula 1926, str. 3).

Nasilna aneksija u uslovima vojne i druge okupacije zbila se od kraja 1918. godine. To nije bilo nikakvo ujedinjenje, nego tragedija Crne Gore i crno gorskog naroda.

10 Povodi

Neđelja, 21. decembar 2025.

POGLED SA STRANE: Gruzovik Pobednji je ruski nadimak za američki ratni kamion

Gruzovik Pobed

Moskva danas u potpunosti zaboravlja da ju je prije 80 godina očuvala druga sila i da joj je ta sila pomagala da prije 35 godina izađe iz zastarjelog socijalističkog sistema. Niko priseban ne slavi Gruzovik Pobednji je ruski nadimak za američki ratni ka- Ameriku i naš evropski način života kao bezgrešan i savršen – bio bi tada to dosadan život bez mion marke Studbeker US6. motiva za promjenom, za napretkom. No, Studbeker kamion je pokazao da je moguće jedinstvo Tako su ga Rusi iz milošte prozvali. Sovjeti su ga dobijali od država i naroda na mnoštvu točkova radi zajedničke pobjede. On postoji i sada, jer Studbeker nije u Vašingtona od 1942. do 1945. garaži ili u muzeju automobila. On samo čezne za novim vozačem. Ima li ga Rusija? godine u okviru Ruzveltove Piše: Dragan VESELINOV

pomoći antihitlerovskim snagama pod imenom Lend–liz.

Ne manje od 180.000 komada je isporučeno Moskvi. On je jedan od simbola američko-ruskog saveza za vreme Drugog svetskog rata. Ta pomoć je stizala preko Aljaske na pacifičku obalu SSSR-a, preko Irana sa juga, preko Engleske severnim morima, i vazduhom iz svih pravaca. Kamion je stizao uglavnom u delovima a sklapan je po isporuci.

Većina nas je videla ruske rakete Kaćuše ispaljene na Nemce sa kamionskih platformi.

Taj kamion je bio Studbeker.

Da njega nije bilo, ne bi bilo ni Staljinovih orgulja – nadimka za Kaćuše. Ne bi bilo ni naknadnih sovjetskih ratnih kamiona ZIL i drugih, rađenih pod uticajem Studbekera koje smo gledali nekoliko decenija naknadno na vojnim paradama. Taj kamion je ujedno i simbol ruske političke prevrtljivosti i nezahvalnosti Moskve prema onima koji su joj pomagali da se spašava kada joj je bilo teško. Sve do danas. Objasnićemo to – najviše zbog politike klike Vladimira Putina. Imao je on od koga to i da nauči.

POMOĆ

Ruzvelt je poslao Staljinu vojnu i prehrambenu pomoć koju je nazvao „arsenalom demokratije“. Krenuo je sa tim odmah po nemačkom izdajničkom napadu na SSSR juna 1941. godine. Poslato je 14.000 aviona, 400.000 kamiona i džipova, 13.000 tenkova, osam hiljada traktora, alati, železnički motori, šine, vagoni, uniforme, 15 miliona pari čizama, šlemovi, puške, municija, antitenkovski topovi, maziva, goriva – oko 2,7 miliona tona, 4,5 miliona tona hrane, cela Fordova fabrika auto-guma, igračaka i odeće za decu i mnogo drugog. U dolarima po kursu iz 2024. godine to je vredelo oko 200 milijardi. Rusi nisu posle rata tu pomoć otplatili sa više od 20 odsto. Amerika im je 1972. godine oprostila dug i pretvorila ga u poklon. I nije on bio jedini.

Staljin je na sastanku sa Ruzveltom i Čerčilom u Teheranu 1943. godine u zdravici za Ruzvelta rekao: „Sjedinjene Države …su zemlja mašina. Bez ovih mašina datih nam putem Lend-liza, mi bismo izgubili rat“. Amerikanci su isporučili pomoć kao beskamatni kredit, što je Staljin

Američki ratni kamion marke Studbeker US6

posebno tada naglasio osuđujući „krvožedni hitlerizam“.

Svoj nije.

MOĆ STUDBEKERA

Kada je stigao Studbekerov kamion Rusi su po prvi put videli polukamion za 2,5 tona tereta na šest točkova na tri osovine. Bio je sa brojnim oblicima vagonskog dela od otvorenog do zatvorenih. Išao je sa zadnjom a potom i sa prednjom vučom. Kasnije su ga dobijali i na četiri osovine, za najveće terete, sa pogonom na svim točkovima. Bilo je više modela, jedan od njih je razdvojio i šasiju za kabinu od šasije za vagon i tako je imao elastičnu vezu teretne kutije sa kabinom zbog čega je lakše prelazio preko velikih neravnina. Videli su Rusi reduktore menjača, merač goriva, merač pritiska za ulje, udobno i podesivo sedište. Imao je posebne gume da izdrži ste-

novite i blatnjave terene. I zadnji točkovi su precizno išli tragom prednjih točkova da smanje otpor tla. Grejao je kabinu dok ruski kamioni i tenk T-34, to nisu mogli. I ne samo to, Amerikanci su svaki kamion isporučivali sa kožnim mantilom sa krznom za šofere. To vozači nisu ni videli – jer su ih oficiri odmah prigrabljivali za sebe. Otuda mi vidimo ruske oficire na frontovskim snimcima u salivenim dugim kožnim jaknama. Amerikanci su zbog toga protestovali, uzalud. Svejedno, vozači su voleli ovaj kamion.

I sasvim usput, Studbeker je 1939. godine prvi proizveo američki pik-ap, kamionet za putnike i teret, 20 godina pre nego što je to 1959. godine učinio Ford sa modelom Rančero. Mnogi su žalili što je ova fabrika – sa nemačkim poreklom osnivača, zatvorena 1966. godine. No, njen trag

je, posebno u SSSR-u, bio toliko rasprostranjen da je u običnom govoru Rusa postalo uobičajeno da se za potvrdnu reč za kvalitet govorilo „stjudbeker“, nešto slično OK. I, Staljin je ovim kamionom bio toliko oduševljen da je, po Hruščovljevim memoarima, rekao i ovo: „Samo zamisli kako bismo mi napredovali od Staljingrada do Berlina bez njih! Naši gubici bi bili kolosalni jer bismo izgubili pokretljivost“ - manevar!

njihove autonomne republike u SSSR-u iz 1936. godine, u daleko Zakavkazje, između 400.000 do 500.000 Čečena (i Inguša) kao odmazdu za njihovu navodnu saradnju sa nacistima. Za osam dana su to učinili u organizaciji tajne službe, NKVD-a, njenih 120.000 vojnika predvođenih Gruzijcem Lavrentijem Berijom. Berija je bio organizator umorstva 22.000 poljskih oficira i intelektualaca posle sovjetskog osvajanja Poljske

ZLOUPOTREBA STUDBEKERA

Ovo Staljin nije nikada rekao Amerikancima – nije kazao da je Moskva Studbekerima uglavnom pristiglim preko Irana, izvela februara1944. godine jedan od najstrašnijih genocida (neki govore „etničko čišćenje“) u istoriji Rusije. Te godine su Sovjeti pobili i deportovali iz Čečenije, iz

Šta se dogodilo da Putin zatim obnovi hladni rat sa bivšim saveznicima umjesto da nastavi sa integracijom? On potom nije ušao u muzej posvećen Saveznicima gdje se čuvaju i dugmad sa američkih uniformi šivenih za Sovjete gdje na prednjoj strani dugmadi stoje sovjetski komunistički simboli a na stražnjoj piše „Made in Chicago“. Taj muzej je danas zatvoren. Njegova simbolika je zgasla, jer Moskva, između ostalog, do danas nije objasnila zašto je NATO odbio formalnu želju SSSR-a iz 1954. godine da se učlani u Sjevernoatlantski savez. Kako je NATO mogao da prihvati Moskvu sa staljinističkim sistemom SSSR-a? I zašto ovaj savez neće Moskvu ni sada uprkos nekim prvim željama Putina poslije 2000. godine? Neće je dokle god bude ovakva

Vladimir Putin

1939. godine, i nasilnog deportovanja i ubistava Poljaka, Balta, Rumuna i drugih na gulage. To su krili. Kao što su sakrivali i prethodne genocide nad ovim narodom iz 18, 19, i 20. veka. I odbijali su međunarodne osude. A Beriju je likvidirao Ukrajinac Hruščov 1953. godine i naknadno je prisajedinio Krim Ukrajini.

Do te, 1944. godine su Čečeni kao i Ukrajinci, uporno odbijali da se kolektivizuju u državne „zadruge“, kolhoze, i odbijali su da napuste svoj tradicionalni sistem međuklanovske konfederacije (kao nekada i Crnogorci u Brdima). I tvrdokorno su ispovedali islam bez pristanka na boljševički komunizam. Tokom 30-ih godina prošlog veka dizali su se i na lokalne ustanke.

Isprva su neke njihove vođe želele da se preko Nemaca domognu nezavisnosti, ali su to Nemci tokom svojih 12 nedelja među njima odbili. Mnogi Čečeni su odmah po nemačkoj okupaciji krenuli u partizansku gerilu protiv njih, a mnogi su bili i u Crvenoj armiji.

GENOCID

NKVD je 23. februara, 1944. godine, na Dan Crvene armije, pozvao vođe čečenskih klanova na proslavu. Tamo ih je razoružao, naredio je da potpišu pristanak na deportaciju i potom naredio deportaciju blizu 400.000 Čečena i više od 90.000 Inguša. Vojska se rasporedila po staništima naroda i u svakom je porodicama dala po pola sata da ponesu nužne

Povodi

Neđelja, 21. decembar 2025.

n marke Studbeker US6

dnji i Putin U stvari, Rusija osim nafte, gasa, zlata, sibirskog dijamanta i oružja još uvijek ne može da se uvrsti u ravan sa spoljnim tehnologijama, novim znanjima, moralom, modom i internacionalnom pjesmom u savremeni mozaik progresa. Ona krije genocide, krije osvajanja, krije pljačku i krije rusifikaciju kao prirodno „pravo“ Rusa nad drugim narodima. Ona je intimno svjesna svog kompleksa, ali nema snage da ga prizna. To nimalo ne liči na romantičnu idilu o introspektivnim Rusima naših čitalaca Dostojevskog, Tolstoja, Gogolja, Turgenjeva i drugih. Mi im pripisujemo iluziju o „ruskoj duši“ kao realnost moskovske politike, a oni nama poturaju Gulag i rat kog mi ne želimo da vidimo. Zato ni nama ne ide dobro. Ni mi često nijesmo zreli. Za introspekciju je neophodna demokratija radi slobodne kritike, a dokle god traje kolonijalni nacionalizam, militarizam i diktatura, narod će živjeti u ropstvu destruktivnih ideja. To znamo i u Srbiji i u Crnoj Gori stvari sa sobom. Tovarila ih je kao marvu na Studbekere, odnosila ih je do železničkih čvorišta bez hrane, vode i higijene.

Tamo bi ih ubacivala u stočne i teretne vagone i odnosila na istok, u bespuća Kazahstana, Sibira i drugih područja. Otišlo je 29. februara 159 konvoja, a dan posle još 21 .

Pre puta su nemoćni za transport ubijani na licu mesta kao i posle transporta, a mnogi su umirali u dugoj transportnoj hladnoći, nedeljama izgladnjivani. Putovanja su trajala između 20 i 30 dana. Nije bilo medicinske pomoći. Razvile su se odvratne prenosne bolesti poput tifusa, a mrtvi su danima putovali sa živima.

Mnoge muslimanke su odbile da nužde pred muškarcima u vagonima i umirale su u mukama. I mnogi preostali Čečeni iz drugih područja su hvatani i deportovani. U planinama su zatvarani po štalama i potom spaljivani. Njihova Čečenska Autonomna Republika je ukinuta a svako sećanje na

nju se htelo iskoreniti. Bili su prisiljeni da za mali novac rade najteže poslove u lokalnim kolhozima, sovhozima i fabrikama. Bilo im je zabranjeno da odlaze dalje od 3-5 kilometara od svojih nastambi, javljali su se NKVD-u na svakih 15 dana, a njihova deca su u školama podvrgnuta lingvističkoj i kulturnoj rusifikaciji.

Isto tako su prolazili i demobilizovani Čečeni posle 1945. godine nezavisno od svog junaštva u ratu. Od 1944. do 1953. godine demografski gubitak Čečena iznosio je 54,3 odsto.

Malo ko je postavljao pitanje zašto Rusi koriste američku pomoć za unutrašnji genocid umesto da pojačaju svoju borbu na zapadnom frontu protiv Nemaca.

STRAŠNA PREDIGRA

U SSSR-u je bilo zabranjeno govoriti o ovoj „Studbeker deportaciji“. Državna propaganda je Čečene kvalifikovala nacistima i banditima, i nepouzdanom narodu. Još uvek su živele reči generala nekadašnje carske vojske Georgija Zasa, poreklom baltičkog Nemca, koji je tokom 30-ih godina 19. veka vodio za cara varvarske ratove protiv Čečena - da su oni „đubre“ i „niža rasa“. Čečeni i danas svoju neposlušnu decu opominju da su „zasi“. Za vreme Zasove eksterminacije pobijeno je do 1,5 miliona Čečena. On je spavao sa odsečenim glavama pored svog kreveta i slao ih u Berlin na fiziološka ispitivanja kao primerke predljudskog roda.

Nikita Sergejevič Hruščov je poništio 1957. godine Staljinovu deportaciju i dozvolio Čečenima i Ingušima povratak u stari kraj. Ali je u Rusiji sve do kraja 80-ih godina prošlog veka bilo zabranjeno da se o genocidu nad Čečenima u ruskoj kolonijalnoj istoriji išta govori. On je obnovio čečensko-ingušku republiku sa

Groznim kao glavnim gradom.

To je sada čudna vrsta polunezavisne zemlje u okviru Rusije. Tamo je Čečena sada preko 1,5 miliona.

Nije to stabilna „država“. Putin je to dokazao spornim zimskim olimpijskim igrama u krasnodarskom Sočiju 2014. godine zanemarujući atmosferu rastućeg svetskog protesta zbog zaprepašćujuće invazije na Krim svojim „olimpijskim“ govorom u blizini Staljinove dače u tom gradu. Na moskovskom stadijumu je 2022. godine opravdao napad na ukrajinski narod kao rat protiv nacista, a oktobra 2025. godine je u Sočiju kazao da se „globalna ravnoteža u multipolarnom svetu ne može uspostaviti bez odobrenja Rusije“. Ukrajina je tada dva sata posle njegovog nastupa napala bespilotnim letilicama Soči uz gradske sirene, pucnjavu iznad Crnog mora i grada, i uz devetočasovnu obustavu avionskog saobraćaja.

DUGMAD JEDINSTVA

Amerikanci su novim Studbekerom pomogli Rusiji – pomogli su joj ogromnim kapitalom da izađe iz boljševičkog uređenja posle 1990. godine. Mnogo je to pitanja ostavilo za sobom.

Koliko je sadašnje uređenje pod Putinom opravdalo njihovu investiciju?

Podsetićemo se da je u Moskvi 2004. godine otvoren muzej posvećen američkoj Lendliz pomoći SSSR-u u znak zahvalnosti američkom farmeru i radniku. Putin je muzej prihvatio. U muzej je navodno sin sovjetskog maršala Konstantina Rokosovskog doneo očev očuvani američki džip Vilis iz Lend-liza (nama nije poznato da je Rokosovski imao priznatog sina). Taj džip je 2005. godine išao napred na moskovskoj vojnoj paradi na 60. godišnjicu nemačkog poraza. Slavio je američku i savezničku pomoć Moskvi. I veliki odred ruske vojske je marširao obučen u američke uniforme sa njihovim šlemovima – onako kako su njihovi dedovi bili obučeni na frontu sve do kraja otadžbinskog rata. Putin je tada tačno kazao da je u Drugom svetskom ratu bio na razne načine obuhvaćen „61 narod i 80 odsto svetske populacije, a da je pomoć Saveznika bila integralni deo Hitlerovog poraza“. Šta se dogodilo da Putin zatim obnovi hladni rat sa bivšim saveznicima umesto da nastavi sa integracijom? On potom nije ušao u muzej posvećen Saveznicima gde se čuvaju i dugmad sa američkih uniformi šivenih za Sovjete gde na prednjoj strani dugmadi stoje sovjetski komunistički simboli a na stražnjoj piše „Made in Chicago“.

Taj muzej je danas zatvoren.

11

Nesavremena razmatranja Njegova simbolika je zgasla, jer Moskva, između ostalog, do danas nije objasnila zašto je NATO odbio formalnu želju SSSR-a iz 1954. godine da se učlani u Severnoatlantski savez. Kako je NATO mogao da prihvati Moskvu sa staljinističkim sistemom SSSR-a? I zašto ovaj savez neće Moskvu ni sada uprkos nekim prvim željama Putina posle 2000. godine? Neće je dokle god bude ovakva.

PUTINOVA ODBRANA

Putinova Rusija je primer kako stara komunistička propaganda o Americi kao svetskom zlu opstajava u narodu gde on ne vidi svoje kriminalne milijardere i kriminalnu vladu u Moskvi. I narod izgleda još ne oseća svoj tragični kompleks superiornosti. Ne vidi ni svoju Vladu kao nekontrolisanog vulgarnog kapitalistu i budžetskog manipulanta. Diktatura to najviše suzbija. Ali nije samo to - Rusija nastavlja da sanja da je i dalje kolonijalna sila, a da je njen narod potcenjen i da time zaslužuje revanšističko poštovanje u rivalitetu sa drugim silama po cenu sukoba. Rusi su narod željan dokaza da su u ravni sa razvijenijim od sebe.

U stvari, Rusija osim nafte, gasa, zlata, sibirskog dijamanta i oružja još uvek ne može da se uvrsti u ravan sa spoljnim tehnologijama, novim znanjima, moralom, modom i internacionalnom pesmom u savremeni mozaik progresa. Ona krije genocide, krije osvajanja, krije pljačku i krije rusifikaciju kao prirodno „pravo“ Rusa nad drugim narodima. Ona je intimno svesna svog kompleksa, ali nema snage da ga prizna.

To nimalo ne liči na romantičnu idilu o introspektivnim Rusima naših čitalaca Dostojevskog, Tolstoja, Gogolja, Turgenjeva i drugih. Mi im pripisujemo iluziju o „ruskoj duši“ kao realnost moskovske politike, a oni nama poturaju Gulag i rat kog mi ne želimo da vidimo. Zato ni nama ne ide dobro. Ni mi često nismo zreli. Za introspekciju je neophodna demokratija radi slobodne kritike, a dokle god traje kolonijalni nacionalizam, militarizam i diktatura, narod će živeti u ropstvu destruktivnih ideja. To znamo i u Srbiji i u Crnoj Gori.

Moskva danas u potpunosti zaboravlja da ju je pre 80 godina očuvala druga sila i da joj je ta sila pomagala da pre 35 godina izađe iz zastarelog socijalističkog sistema. Niko priseban ne slavi Ameriku i naš evropski način života kao bezgrešan i savršen – bio bi tada to dosadan život bez motiva za promenom, za napretkom. No, Studbeker kamion je pokazao da je moguće jedinstvo država i naroda na mnoštvu točkova radi zajedničke pobede.

On postoji i sada, jer Studbeker nije u garaži ili u muzeju automobila. On samo čezne za novim vozačem. Ima li ga • Rusija?

Strategija ili kako vam drago Piše: Boro ŠUPUT Umjesto globalnog hegemonskog projekta, SAD se pozicioniraju kao velika sila koja je fokusirana na zapadnu hemisferu i ekonomski rast. Za Brazil, to znači ekonomski pritisak i podršku opoziciji. Za Evropu, to znači eroziju bezbjednosne garancije i miješanje u njenu unutrašnju politiku. Za obje regije, pitanje nije da li će se prilagoditi – već koliko vremena imaju Nacionalna bezbjednosna strategija Sjedinjenih Američkih Država za 2025. godinu predstavlja radikalan raskid sa posthladnoratovskim konsenzusom. Ukorijenjena u doktrini „America First“, strategija redukuje američke saveze na instrumentalne aranžmane i najavljuje povratak intervencionizma u zapadnoj hemisferi kroz revitalizovanu Monroovu doktrinu. Ovaj dokument ne predstavlja samo promjenu prioriteta – on signalizira fundamentalnu transformaciju američke uloge u svijetu.

Centralni paradoks ove strategije leži u njenoj primjeni na Latinsku Ameriku, sa Brazilom kao ključnom preprekom.

Kao članica BRICS-a i najznačajniji ekonomski partner Kine u regionu, Brazil pod Lulom da Silvom aktivno promoviše multipolarni poredak koji direktno podriva američke ambicije. Ekonomska međuzavisnost Brazila i Kine – sa bilateralnom trgovinom koja prevazilazi 180 milijardi dolara – nije prolazna alijansa već strukturna realnost koju će svaka buduća brazilska vlada morati da uzme u obzir.

Kroz carinske sankcije Brazilu i eksplicitnu podršku Bolsonaru, Vašington pokušava destabilizaciju Luline vlade.

Međutim, ova strategija proizvodi „okupljanje oko zastave“, efekat koji Lulu jača. Čak i ako uspije promjena režima, strukturne ekonomske veze sa Kinom ostaće netaknute –Brazil ne može jednostavno da prekine odnose sa svojim najvećim trgovinskim partnerom radi zadovoljavanja američkih geopolitičkih ciljeva.

Evropa se, pak, nalazi u drugačijoj, ali jednako teškoj poziciji. Trampova strategija eksplicitno kritikuje evropske politike migracija, stanje sa slobodom govora i najavljuje podršku „patriotskim“ (desničarskim) strankama. Amerikanci više ne skrivaju namjeru da se miješaju u unutrašnju politiku EU –Vensovi sastanci sa Alisom Vajdl i Najdželom Faražom, jasan su signal. Ipak, Evropa nema alternativu osim strategije „progutaj uvredu i čekaj“. Bez sopstvene moći odvraćanja, uklještena između privrednih divova SAD i Kine, EU je strukturno nesposobna za samostalni odgovor.

Problem sa čekanjem je što sljedeći američki predsjednik možda neće biti povratak na stari kolosijek. Vens, kao vjerovatni nasljednik, predstavlja možda i veću prijetnju od Trampa. Za razliku od Trampovog transakcionog oportunizma, Vens je ideološki koherentan postliberalni konzervativac sa jasnom vizijom preuređenja svjetskog poretka.

Sa 40 godina, on može dominirati američkom politikom naredne tri decenije. Njegova generacija nije formirana transatlantizmom, nego razočaranjem, usponom Kine i kulturnim ratovima. Vens ne želi da reformiše NATO – on podržava snage koje će iznutra transformisati postojeći evropski politički poredak.

Umjesto globalnog hegemonskog projekta, SAD se pozicioniraju kao velika sila koja je fokusirana na zapadnu hemisferu i ekonomski rast. Za Brazil, to znači ekonomski pritisak i podršku opoziciji. Za Evropu, to znači eroziju bezbjednosne garancije i miješanje u njenu unutrašnju politiku. Za obje regije, pitanje nije da li će se prilagoditi – već koliko vremena imaju.

Istini za volju, i ovdje se treba podsjetiti na jednu notornu istinu koja važi u međunarodnim odnosima: strateški dokumenti država, posebno velikih sila, važe onoliko dugo koliko i vojni planovi generalštaba - a to znači dok ne počne bitka. A onda važi nacionalni interes, što god on u tom trenutku bio. ( Autor je jugoslovenski diplomata)

12 Kultura

Neđelja, 21. decembar 2025.

Reditelj Blagota Eraković za Pobjedu, nakon što je nedavno objavljena monografija ,,Među svima kao da je sam“, ko

PODGORICA – Malo je stvaralaca u crnogorskoj kulturi čija biografija toliko precizno korespondira s usponima, padovima i transformacijama ovdašnjeg društva kao što je to slučaj s Blagotom Erakovićem. Baš kako je Aleksandar Milosavljević, autor monografije ,,Među svima kao da je sam priča o Blagoti Erakoviću, reditelju“, na promociji kazao: ,,Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori“.

Monografija je koncipirana na savremen način – vještom kombinacijom intervjua s Erakovićem, odabranih tekstova savremenika, teatrologa, kritičara i novinara, kao i obimne arhivske dokumentacije i teatrografije rodonačelnika savremenog pozorišnog izraza u Crnoj Gori. Izdavač knjige je Crnogorsko narodno pozorište, a na promociji 10. decembra tražilo se mjesto više – unošene su dodatne stolice u pres salu CNP-a, a mnogi su stojeći ispratili promociju.

ANGAŽOVANOST

što su unosili stolice u salu, nego je ostalo bar pedesetak ljudi da stoji. I ono što me je posebno impresioniralo, niko živi do kraja nije napuštio. Svi su odstojali promociju. Eto, to mi je ovako baš drago – istakao je on.

Govoreći o nazivu knjige, koji je on sam dao, a ne autor Milosavljević, proslavljeni reditelj ističe da je u pitanju indikacija iz ,,Gorskog vijenca“.

- Obično pisci kad pišu drame stave ,,sam“ ili ,,sam sobom“. A Njegoš je u monologu vladike Danila stavio ,,među svima kao da je sam“. Tako sam se ja cijelog života osjećao, bio sam uvijek u kolektivu. Moja umjetnost i jeste kolektiv. Stalno je oko mene bilo i ljudi, i glumaca, i saradnika, i novinara, i javnosti, i publike, i svega živoga. Ali si probleme rješavao sam. Kad dođeš kući da pripremiš probu, sam radiš, sam dolaziš do određenih ideja koje ujutro na probi sprovodiš. Ako se može, ako ne može, mijenjaj drugu, treću, petu, nije važno. Dok ne na-

I. BOŽOVIĆ

Eraković je otkrio da je ova knjiga velikim dijelom zasluga njegove žene Olje.

- Ja sam bio mnogo lijen, nijesam se trudio da to sakupljam.

Ona je sakupljala dokle je mogla doći, najviše iz beogradske i crnogorske štampe – istakao je on.

Izuzetno je zadovoljan kako je protekla promocija.

- Ono što me posebno oduševilo – bilo je masa svijeta. Ne samo

Ono što kaže naš narod, pljeva isplivala na površinu. To se sad dešava. Srijećem ovdje fantastično obrazovane mlade ljude, pitam ih đe rade – nekakve privatne firme, nevladine organizacije...

A śutra bih mu dao da bude na čelu ne znam koje privredne ili političke asocijacije i organizacije, kad bih se ja nešto pitao. To je zaista igranje nečim što je najvrednije u jednom društvu. Ne dozvoliti da kvalitet izađe iz anonimnosti i da se afirmiše – kazao je Eraković đeš ono što treba da se nađe. Ali to uvijek radiš sam – kaže on.

Svojim predstavama je, ističe Eraković, zadirao u probleme društva.

- I onog prošlog i ovog sadašnjeg. Jer mislim da sve relevantne društvene činjenice pozorište mora da obradi. Bukvalno mora dati svoj komentar. Nije mi uopšte bila namjera da se bavim politikom u pozorištu. Ali mnogi ljudi su to tumačili kao moj politički stav, što uopšte nije tačno. Ja sam čovjek koji ima svoj odnos prema određenim stvarima, političkim stvarima koje se dešavaju uopšte. I ovdje, i u Beogradu, Skoplju, i u Zagrebu. I gdje sam god radio. Ali nije to bilo primarno, niti mi je bila namjera da promovišem Savez komunista, niti DPS, niti Liberalni savez ili Novu srpsku demokratiju – rekao je on.

PLJEVA ISPLIVALA

Eraković ističe da je dosta živio, režirao više od 156 predstava,

radio nekoliko godina preko 65. godine i mirno se povukao.

- Ali danas sam dobio takvu želju, da imam snage, da uradim ,,Šćepana Maloga“ ponovo, ali potpuno kao modernu dramu.

Jer ovo vrijeme koje živimo je vrijeme Šćepana Maloga. Đe god se okreneš i u političkom životu i u privredi i u turizmu i u poljoprivredi... Sve neki lažni ljudi, neki ljudi koji nemaju ništa iza sebe... Samozvanjci. Nemaju biografiju, nemaju struku, nemaju ništa. Završavali fakultete po nekim sumnjivim univerzitetima kojih više nema – rekao je Eraković.

Podsjetio je da je 1969. godine uradio ,,Šćepana Malog“.

Mišljenja su, kaže, bila podijeljena.

- Razmaženi gledaoci su smatrali – Blagota skrnavi Njegoša, a ovi koji su malo kompleksnije razmišljali dizali su me u nebesa. Dvije sam verzije radio, u dvije podjele, ta predstava je 20 i kusur godina bila na repertoaru. Ali danas paklenu želju imam da postavim taj komad kao potpuno savremenu dramu. Da se dešava danas i ođe.

Dođe čovjek, kaže, ja sam ruski car. I ovi ga izaberu za cara

Crne Gore, da gospodari i da radi što voli. Jer takvih lažnih intelektualaca, političara itd. savremeno crnogorsko društvo je prepuno. U svim poljima, i u umjetnosti, toliko je lažnih ljudi. A u politici su preko 90 odsto lažni ljudi. Izmišljeni. Pali odnekud s neba – kazao je Eraković, dodajući da u našoj zemlji teško mogu doći do izražaja pravi, izuzetni kvaliteti.

- Ono što kaže naš narod, pljeva isplivala na površinu. To se sad dešava. Srijećem ovdje fantastično obrazovane mlade ljude, pitam ih đe rade – nekakve privatne firme, nevladine organizacije... A śutra bih mu dao da bude na čelu ne znam koje privredne ili političke asocijacije i organizacije, kad bih se ja nešto pitao. To je zaista igranje nečim što je najvrednije u jednom društvu. Ne dozvoliti da kvalitet izađe iz anonimnosti i da se afirmiše – kazao je Eraković.

OTOPLJAVANJE

Eraković je pripadao generaciji reditelja koja je probijala led na scenama Jugoslavije.

- Da bi glumci u to vrijeme prihvatili reditelja, trebalo je da izgleda kao ja sad, a sad zami-

OBNOVA CNP-A NAJBOLJA REŽIJA: Blagota Eraković

STEVO VASILJEVIĆ

Živimo vrijeme Šćepana Malog, Crna Gora je prepuna lažnih ljudi

sli nekog od 21 godinu... I tako ja sam od muke pustio bradu.

Da bih izgledao starije i ozbiljnije. U beogradskim pozorištima nije bilo govora da neko radi diplomske predstave tu. Svi su radili vani – po Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, pa i Crnoj Gori. Vjerovali li ne, ja sam prvi student režije beogradske akademije koji je dobio da radi diplomski u Beogradu, u Beogradskom dramskom pozorištu na Crvenom krstu. Radio sam Čarlsa Dikensa. Bila je na repertoaru BDP-a preko 15 godina. E, tako je to otopljavanje počelo – ispričao je Eraković.

Pomenutoj generaciji mnogo je pomogao festival BITEF. - Kad su se pojavili autori iz svijeta, mladi, i ako je među njima bilo devedesetogodišnjaka – npr. Krejča, starac, Zavadski, pa i Grotovski je imao 70 godina sigurno kad se pojavio na tom 1. BITEF-u, koji je nas ponio toliko da nijesmo znali što da radimo poslije toga. Onda smo dali mašti na volju. I ja sam prvo radio na eksperimentalnoj sceni ,,Mozaika A“ u klubu Studenata umjetničke akademije u Beogradu. To je bilo jedno eta-

Jedan sam od osnivača Festivala glumca, a oni me ne zovu čak ni na otvaranje Eraković je titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, koja je pripala Nikšiću, opisao kao ,,veliki zalog“.

Dodao je da ga već dugo ne zovu u rodnom gradu.

- Evo peta godina od kada su došli na vlast „oslobodioci“, mene uopšte ne zovu. Ja sam jedan od osnivača Festivala glumca. Istini za volju, prije toga je Slobo Milatović Eraković potpisuje monografiju nakon promocije u Podgorici

osnovao Festival crnogorske monodrame. U jednom momentu sam rekao da nema toliko monodrama da bismo mogli pozvati tu da se takmiče, nego da napravimo Festival glumca. Na sreću sam naišao na razumijevanje i Zahumlja i Opštine. Pokojni Lazo Tripković, koji je tada rukovodio Zahumljem, odmah je izašao u susret. Tada je u

Sindikalnom domu Željezare bilo jedino mjesto gdje se mogla igrati pozorišna predstava. Taj festival smo prebacili tamo. Nazvao sam ga, odnosno predložio sam da se zove Festival glumca. Godinama sam vodio taj festival, dok se nije stabilizovao i ustalio. Vjerovali ili ne - ne zovu me čak ni na otvaranje – rekao je Eraković.

Kultura

Neđelja, 21. decembar 2025.

13

oja sabira decenije njegovog stvaralaštva Nagrada „Ranko Radović“ dodijeljena podgoričkom studiju „ARHINGinženjering“

Prepoznate vrijednosti Hadrovića džamije

blirano mjesto za mlade u Beogradu. Tu sam napravio nekoliko predstava po tekstovima mojih kolega s akademije koji su studirali dramaturgiju, što je već samo po sebi izazvalo veliku pažnju u Beogradu.

Kasnije smo sve to prebacili u Dom omladine, tada je napravljena satirična scena ,,Stepenice“ – rekao je on.

Potpuno novom estetikom osvajali su pozorišta širom Jugoslavije.

- Ja kad sam radio ,,Sida“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čuveni pozorišni kritičar Buca Mirković napisao je kritiku ,,Mjesto Kleja gledajte Korneja“. Sve borbe koje su se dešavale između Rodriga Sida i njegovih protivnika mačevima ja sam radio kao karate. I bukvalno u kostimima za karate koji su glumci oblačili i izlazili na dvoboj. Neko ko je shvatao pozorište kao mjesto istraživanja je bio oduševljen, a neko ko je bio klasično orijentisan – većina, da odmah kažem, tu su predstavu prezirali – prisjeća se Eraković.

Tokom decenija rada sarađivao je sa Dragicom Tomas, Borom Begovićem, Petrom Begovićem, Milošem Jeknićem, Veljkom Mandićem, Nadom Blažević, Zlatom Raičević, Milivojem Živanovićem, Milanom Lanetom Gutovićem, Mirom Stupicom, Ljubišom Jovanovićem i mnogim drugim...

Svojom najboljom režijom Eraković i dalje smatra obnovu Crnogorskog narodnog pozorišta nakon velikog požara 1989. godine, kada je prihvatio da rukovodi pozorištem i krene sve od nule.

- To je bilo užasno vrijeme. Plate smo primali od pet do 10 maraka. Ako si uspio ujutru rano da ih zamijeniš, dinare za marke kod dilera, na trgu podgoričkom. Podijelili smo posao u četiri tendera. Prvi tender je bio tri miliona maraka. Sad zamislite, ideš u Skupštinu, u vladu crnogorsku, da moliš nekoga za tri miliona maraka, a njegov pogled na svijet je televizor iz Tuzi od 200 maraka – kazao je on.

NIKŠIĆKI TRG

Božo Koprivica se u predgovoru ovoj monografiji, u tekstu o Erakoviću, posebno osvrće na nikšićki trg, na kojem se, kako piše, odmah vidjelo hoćeš li biti glumac, reditelj, ili igrač...

Za Erakovića, piše Koprivica, taj trg je predstavljao nešto vječno, poput vode ili zraka.

Eraković je ocijenio da je nik-

Crnogorski reditelji nijesu dovoljno hrabri Eraković je istakao da crnogorski reditelji često idu na sigurno - ,,ziheraški“.

- Razmišljaju: ovo će upaliti i radiće. U pozorištu, i umjetnosti uopšte, bez velikog rizika nema ni velikog uspjeha. Nemaju dovoljno hrabrosti da raspale. Mirko Radonjić ima. Pored njega, cijenim i Danila Marunovića i Damjana Pejanovića. Sva trojica su vrlo talentovani i treba im dati prostora – kazao je on.

Eraković je ocijenio da se komadi mladih crnogorskih dramaturga rijetko postavljaju.

- Redovno čitam drame tih ljudi, koji studiraju, koji su završili tamo, veoma interesantne. Imamo tu scenu Studio u CNP-u, koja je vrlo prilježna i vrlo tehnički opremljena. Ako ne može na Velikoj sceni, može tamo da se igra.

Ja bih dva ili tri teksta, savremena, domaća crnogorska, igrao u godišnjem repertoaru – rekao je Eraković.

šićki trg možda i najljepši koji postoji na ovim prostorima.

- Takav trg nema nijedna naša velika gradska cjelina, ni Beograd, ni Zagreb, Ljubljana... Ljubljana ima Krekov trg, koji nije loš. Beograd, recimo, nema trg takve vrste kao što je nikšićki trg. To je pravio, kao što se zna Josip Slade, po ugledu na pariske trgove.

Drago mi je što taj trg nije diran. Sve su zgrade, sve kuće...

Nešto malo je tu taknuto, ali ne remeti arhitekturu tog trga – rekao je on, dodajući da su se na tom trgu ,,dešavale sve veće nikšićke stvari“.

- Recimo, jedno vrijeme zvali su nas nesaničari. Izlazili smo iz kuće oko devet sati uveče.

I onda šetali maltene u vrijeme kad se rasturao korzo. A društvo su činili Mirko Kovač, Živko Nikolić, Vito Nikolić, Vule Bojović, Jakša Čanović, profesor iz gimnazije... – ispričao je Eraković.

Andrija RADOVIĆ

Autor projekta je arhitektonski tim u sastavu: Rifat Alihodžić, odgovorno lice, Jasmina Salković, Elvira Muzurović i Branko Rabrenović. Žiri je radio u sastavu: prof. dr Grozdana Šišović, d.i.a. (predsjednica žirija), prof. mr Zoran Abadić, d.i.a. i prof. dr Đorđe Alfirević, d.i.a.

Svečana dodjela Nagrade „Ranko Radović“ za 2025. godinu i otvaranje izložbe učesnika konkursa biće održani u ponedjeljak, 22. decembra, u 12 časova, u Zadužbina Ilije M. Kolarca, na Studentskom trgu u Beogradu.

Pored nagrade dodijeljene arhitektonskom studiju „ARHINGinženjering“, žiriji su, na osnovu pristiglog konkursnog materijala, donijeli odluke i u ostalim kategorijama ovog značajnog arhitektonskog priznanja. U kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu, Nagrada „Ranko Radović“

ARHINGINŽENJERING

Naslovnica monografije o Blagoti Erakoviću

PODGORICA - Arhitektonski studio „ARHINGinženjering“ iz Podgorice dobitnik je Nagrade „Ranko Radović“ za 2025. godinu u kategoriji realizovanog arhitektonskog djela, za projekat Hadrovića džamije u Podgorici (Drač), realizovan 2024. godine. Odluku je donio stručni žiri, prepoznajući arhitektonsku vrijednost, kontekstualnu osjetljivost i savremeni izraz ovog sakralnog objekta.

Hadrovića džamija na Draču

Na raskršću četiri ulice Arhitekta Rifat Alihodžić ranije je za portal gradnja.rs objasnio da se lokacija za izgradnju Hadrovića džamije nalazi na raskršću četiri ulice, u geografskom središtu naselja Drač, što je logično za jedan sakralni objekat. Na ovom istom mjestu se, sve do 1956. godine, nalazila džamija iz vremena Otomanske imperije.

- Ona je srušena u jednom ideološkom talasu obračuna komunističke vlasti sa religijom. Tada su nestali još neki objekti drugih konfesija u Podgorici i Crnoj Gori. Sistematsko uništavanje objekata je išlo do iskopavanja čak i većeg dijela temelja, kao i cjelokupne dokumentacije uključujući i fotografije – sačuvana je samo jedna koja obuhvata jednu fasadu - navodi Alihodžić.

Na taj način je, kako je rekao, bila isključena mogućnost izgradnje objekta džamije na Draču po principu rekonstrukcije, pa se urbanističkim planom, usvojenim početkom 21. vijeka, predvidjela izgradnja novog objekta džamije na staroj lokaciji.

jednoglasno je dodijeljena Milanu Prosenu, vanrednom profesoru dr, istoričaru umjetnosti, za monografiju „Palata Srpske akademije nauka i umetnosti“, u izdanju Srpske akademije nauka i umetnosti

iz 2024. godine. Žiri je u ovom sastavu radio pod predsjedavanjem dr Dijane Milašinović-Marić, uz članove prof. dr Anu Nikezić i dr Sanju Simonović-Alfirević.

Nagrada „Ranko Radović“ u

kategoriji televizijske emisije, izložbe ili multimedijalne prezentacije dodijeljena je autorskom timu za projekat „Rasplitanje: Novi prostori“, realizovan u okviru Paviljona Republike Srbije na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture – Bijenalu u Veneciji, koji je trajao od 10. maja do 23. novembra 2025. godine. Dobitnici ove nagrade su: Davor Ereš, Jelena Mitrović, Igor Pantić, prof. Sonja Krstić, prof. Ivana Najdanović, obje modne dizajnerke, i Petar Laušević, naučni saradnik. Žiri je radio u sastavu: prof. dr Aleksandra Pešterac, d.i.a. (predsjednica), doc. dr Vladimir Kovač i doc. dr Ivan Šuletić.

Nagrada „Ranko Radović“ predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja u oblasti arhitekture, urbanizma i teorije arhitekture u regionu, a ovogodišnji dobitnici potvrđuju širinu i relevantnost savremene arhitektonske produkcije – od realizovanih objekata, preko teorijskog rada, do inovativnih izložbenih i multimedijalnih formi.

Dodjela nagrada i prateća izložba u Zadužbini Ilije M. Kolarca okupiće brojne arhitekte, teoretičare, istraživače i predstavnike kulturne javnosti, a poseban značaj ovogodišnje manifestacije ogleda se i u međunarodnoj vidljivosti projekata koji su prepoznati kao vrhunski doprinos savremeR. K. noj arhitekturi.

Matica crnogorska objavila knjigu o crnogorskom građevinskom nasljeđu u poslijeratnom periodu

Arhitektura zaista može da napravi revoluciju PODGORICA – U izdanju Matice crnogorske objavljena je knjiga „Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa“, autora Slavice Stamatović-Vučković i Danila Bulatovića.

Predstavljajući istraživanje „Praćenje odraza korbizijanskog principa u arhitektonskoj praksi socijalističke Crne Gore“ na konferenciji „Le Korbizje u Jugoslaviji i na Balkanu“ koja je održana u Sarajevu u septembru 2023. godine, međunarodni i regionalni učesnici konferencije imali su priliku da se sveobuhvatnije upoznaju s graditeljskim nasljeđem Crne Gore iz perioda od 1945. do 1970. godine.

Ovako formulisana tema usmjerena je na razumijevanje i tumačenje arhitektonskih realizacija kroz prizmu

Naslovnica knjige

posrednog uticaja francuskog arhitekte Šarl-Eduara Žanrea, poznatijeg pod pseudonimom Le Korbizje, čija je modernistička filozofija značajno oblikovala graditeljsku praksu kako u svijetu tako i u bivšoj Jugoslaviji, navodi se u predgovoru ove knjige.

– S obzirom na to da su rezultati istraživanja prezentovani na konferenciji doprinijeli novim saznanjima, prepoznala se potreba da se oni sintetizuju kroz formu monografije u cilju mapiranja crnogorskog arhitektonskog nasljeđa kao dijela mozaika regionalne i internacionalne arhitektonske istraživačke scene. Time se želi inicirati i proces šire društvene prepoznatljivosti ovog fenomena, posebno u kontekstu njegove kulturne i turističke promocije – navode autori.

San o dobrom životu i stav da arhitektura zaista može da napravi revoluciju donoseći dobrobit čovječanstvu je temeljno uporište Le Korbizjeovog višeslojnog pristupa, kao i osovina sile njegovog snažnog uticaja na arhitektonsko-urbanističku teoriju i praksu XX

vijeka, pa u tom kontekstu i na jugoslovenske i crnogorske arhitekte i urbaniste tog vremena.

– Kroz sedam tipoloških grupa, sa usmjerenjem na iščitavanje „klasičnih principa korbizijanskog modernizma“ detaljnije je obrađeno i pomenuto više od 40 arhitektonskih djela i nešto više od 30 jugoslovenskih i crnogorskih arhitekata inicijalno prikazanih na sarajevskoj konferenciji. Međutim, ovaj broj djela i autora nije konačan, već se može dopunjavati, posebno u domenu kolektivnog stanovanja kao najbrojnijeg segmenta arhitektonske produkcije – navode autori.

Knjiga je objavljena u sklopu biblioteke „Posebna izdanja“.

Urednik je Ivan Ivanović, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Jovović.

R. K.

14 Zabava

Neđelja, 21. decembar 2025.

Crna Gora večeras bira predstavnika za Eurosong 2026. u Beču

Sve spremno za veliko finale Montesonga Direktor Montesonga Danijel Alibabić prezadovoljan je kako se cjelokupan proces odvija ove godine.

- Iskreno, zadovoljan sam bio i prošle. Nekako smatram da i mi kao organizatori, ali i autori i izvođači, učimo da idemo u korak s vremenom. Zaista se svi trudimo i dajemo sve od sebe da ovaj festival bude najznačajniji muzički događaj u zemlji, a i trebalo bi da bude samim tim što pobjednik predstavlja Crnu Goru na najvećem muzičkom takmičenju na svijetu - izjavio je Alibabić za Pobjedu.

Njemu je drago što su svi ujedinjeni i imaju želju i motivaciju da sve protekne u najboljem redu, te da produkcijski budu na boljem nivou u odnosu na prošlu godinu.

MOTIVACIJA

Gaja Barović, klavijaturistkinja i bek vokal muzičkog sastava Baryak, koji učestvuje na Montesongu drugi put, ima pozitivna očekivanja.

- Mislim da nam je ovog puta, po mom skromnom sudu, pjesma mnogo bolja. Jedva čekam da vidim što će da se desi - rekla je Barović Pobjedi.

Napominje da se njihovoj publici već svidjela. Prema njenom mišljenju, na osnovu onog što je vidjela dosad, po komentarima na društvenim mrežama i muzičkim platformama, numera je ostavila dobar utisak.

Njihova motivacija da se prijave, nakon prošlogodišnjeg učešća sa pjesmom „Dva srca“, jeste to što uživaju u tome da stvaraju muziku.

- Ovo je jedan dodatak na to, kao neka trešnjica na šlag, ali osim toga mi smo tu samo da pravimo muziku. Čekamo album da izbacimo, da uživamo u tome što radimo i to je to - jasna je Barović.

Kotoranin Stefan Vukotić, koji će na Montesongu u nedjelju nastupiti pod rednim brojem dva sa kompozicijom „Nedekodirana“, veliki je fan Evrovizije kao događaja. To ga je, priznaje, i podstaklo da se prijavi.

- Crnoj Gori fali muzičkih festivala. Pratim Evroviziju, ali i Sanremo. On je referentna tačka u muzičkoj karijeri koju gradim - kazao je Radović.

Građani za svog favorita mogu glasati SMS porukom na broj 14941. Cijena glasa iznosi 0,70 eura sa PDV-om. Sa jednog broja moguće je glasati najviše 20 puta.

Drugi način je onlajn glasanje preko platforme vote.rtcg.me, koja je prevashodno namijenjena gledaocima iz inostranstva, ali će biti dostupna i publici u Crnoj Gori Milovan Marković

PODGORICA - Finale ovogodišnjeg Montesonga biće održano večeras u Velikom studiju Radio-televizije Crne Gore. Program će početi u 20 sati. Gledaocima RTCG, koja je organizator ovog takmičenja, predstaviće se 15 žanrovski različitih kandidata.

Obećava spektakl: Danijel Alibabić, direktor Montesonga

Redosljed nastupa Lara Baltić - Rhythm boy Stefan Vukotić - Nedekodirana Mila Nikić - Kao varnica Majda Božović - Ipak smo ljudi Krstinja - Oli oli Baryak - Minerva Neno Murić - Ako čuješ glas Lana Lopičić - Doline Đurđa - Dominos Dolce Hera - Casanova 91 Tamara Živković - Nova zora Andrea Demirović - I believe Tina Džankić - Shadows Luka Radović - Pjevaj vilo Lana i Đorđe - Temperatura

Luka Radović sa Cetinja, koji će izvesti numeru „Pjevaj vilo“, a kojem je ovo isto drugo učešće, Eurosong vidi kao dobar festival.

- Osim toga, on je i prilika da se promoviše pjesma. Moja volja i želja prošle godine je bila da se predstavim sa pjesmom i imam festivalski nastup. Slično je i ove godine. Ipak, ovog puta smo radili namjenski, u smislu da smo imali priču koju smo radili baš za Montesong i, nadamo se, Evroviziju - navodi Radović.

Za njega je izazov bilo to što je, prilikom stvaranja pjesme, „iskombinovao Crnu Goru, Skandinaviju, moderni zvuk i gitare“.

- Nacionalni momenat, balkanski ritam, etno instrumental popunjen gitarama i, na kraju, prilagođen Evroviziji, sa sve tehno segmentom koji ide posljednjih 20 sekundi. Što je više slušam, jednako me „radi“. Nema opadanja energije. Kad je god čujem, ja koji sam je otpjevao u studiju sto puta, „pukne“ me adrenalin. Iako ne volim da se hvalim, ljudi mi dnevno šalju poruke i kažu: to je to što iz

Uživa u muzici koju stvara sa ekipom: Gaja Barović

Očekuje pobjedu: Stefan Vukotić

tanju režije i tona... Ako nastavimo ovako, za pet godina neće nam biti premca - ocijenio je Radović.

KONKURENCIJA

Naši sagovornici jedni druge ne posmatraju kao rivale. No, pojedini ne kriju da bi voljeli dobiti priliku da reprezentuju Crnu Goru u Beču.

- Ja jesam takmičarski tip, ali trenutno apsolutno nijesam u tom fazonu. Ima bitnijih stvari od plasmana, a to je da budem zadovoljna nastupom. Da sjutra, kad ga budem vidjela, budem ponosna na njega. Moje je da to dobro otpjevam, da budem, kao i pjesma, vrckava i koketna. Što će biti dalje - ne znam. Voljela bih da ljudi glasaju i da budem negdje u vrhu, jer to znači da se ljudima svidjelo i da su prepoznali kvalitet - nadovezala se Mila Nikić.

Njen kolega Stefan Vukotić očekuje pobjedu.

- Kratko i jasno. Zato smo svi tu, da se prikažemo u najljepšem svjetlu, prenesemo ono što pjesma koju pjevamo ima i pokušamo odnijeti trijumf kategoričan je kantautor.

Radović je stava da je konkurencija takva da ima „svega i svačega“.

- Raznovrsno, žanrovski dosta šarenoliko i to je odlično.

Na ovaj festival uopšte ne gledam konkurentski. Meni je ovo lijepo druženje. Publika i žiri će odrediti ko će biti taj.

Prošle godine smo dokazali da smo ekipa, a to ćemo potvrditi i u nedjelju - izričit je Radović.

POZIV

Njegova pjesma autentičan crnogorski proizvod: Luka Radović

Crne Gore treba da pođe. Ipak, i da ne prođemo, imamo hit i ja sam prezadovoljan - iskren je Cetinjanin.

Mila Nikić, koja će pjevati pjesmu „Kao varnica“, vjerovatno se nikada ne bi prijavila da nije dobila poziv od Kristine Kovač.

- Ona me je kontaktirala i hvala joj na tome. Predložila mi je da dođem u Berlin da snimamo pjesmu s timom. Mada sam u prvim trenucima razmišljala, na kraju sam bila presrećna što me je pozvala i pokrenula da se usudim i upustim u ovu avanturu. Jako sam ponosna na pjesmu. Totalno je moj stil i predstavlja mene i ono što ja želim - ispričala je Nikić.

ORGANIZACIJA

Da je produkcija i organizacija Montesonga, u odnosu na prethodno izdanje, znatno

Kristina Kovač je nagovorila da se prijavi i učestvuje: Mila Nikić

kvalitetnija potvrdili su nam svi sagovornici.

- Definitivno je bolje! Jedino što mi fali jeste konekcija među samim kandidatima. Prošli put smo svi bili zajedno, na istom mjestu, svako je bodrio svakoga, komunicirali smo više, družili se. Sada kao da nema te intime koja se među kandidatima napravi. Možda je zbog toga što smo mlađa ekipa - prisjeća se Gaja Barović iz Baryaka.

Njen stav, ruku na srce donekle, dijeli i Vukotić.

- S obzirom na to da sam prošle godine bio u ulozi posmatrača, a sad izvođača, prezadovoljan sam organizacijom ovogodišnjeg Montesonga. Sve je na mnogo profesionalnijem nivou - istakao je Kotoranin.

Nikić je do sada imala svega jednu probu.

- To što sam osjetila, vidjela i čula bilo mi je super. Ma-

da, kad ste spremni i sigurni u sebe - sve lakše „legne“. Moja pjesma je, premda ljudi koji se ne bave pjevanjem to možda ne čuju, vrlo zahtjevna. Zato ima malo panike i stresa, ali jako sam zadovoljna organizacijom i produkcijom. Vjerujem da će u nedjelju sve da zvuči i izgleda lijepo, kao i da ćemo ljudima ponuditi jedan „audio-vizuelni paketić“ - ubijeđena je Nikić.

Radović nesumnjivo smatra da je napravljen iskorak u odnosu na lanjski Montesong.

- Prošle godine to je bio Montesong koji je rađen poslije duže vremena. Ove godine je sve ozbiljnije, jer se realizuje u zgradi RTCG i sve je tu. Svi smo tu, sve je tu, kompaktno, brzo, komunikacija na nivou, produkcijski bolje, ljepše što se tiče scene, svjetla, efikasnije i modifikovanije po pi-

Pozvali su građane da u nedjelju obavezno isprate Montesong.

- Vidjećete kako izgledamo kad smo spremni, uvježbani, ali i kako se zabavljamo. Možda je to najljepša stvar od svega - podvukla je Barović.

Razlog zbog kojeg bi publika trebalo da podrži Baryak, proučuje ona, je to što su „mladi, talentovani i nada Crne Gore“.

Radović je gledišta da bi u njegovom slučaju to trebalo da urade jer je „Pjevaj vilo“ potpuno crnogorski proizvod.

- Ako imamo njeguški pršut, njeguški sir, tako je i ovo jedan autentični crnogorski proizvod koji može predstavljati Crnu Goru u svijetu - decidan je on.

Publici se obratila i Mila Nikić.

– Možda djelujem samouvjereno, ali sam zapravo prilično skromna. Ako vam se dopadne nastup, ja ću se zaista potruditi da sve izgleda lijepo.

Vjerujem da ćete čuti dobru muziku i snažnu poruku, a ja ću dati sve od sebe da pjesmu vokalno izvedem najbolje što mogu. Ako vam se dopadne – glasajte za broj tri. Ako ne, svakako vas srdačno pozdravljam – priznala je Nikić.

Danijel Alibabić, u ime organizatora, obećao je da će Montesong biti pravi spektakl za gledaoce.

- Imaćemo široku muzičku lepezu, 15 različitih muzičkih žanrova i zaista će svako moći da odabere nešto što će mu se svidjeti - zaključio je Alibabić.

Milovan MARKOVIĆ

Objektiv

Neđelja, 21. decembar 2025.

15

Sorentinov autorski iskorak ,,La Grazia“ u pravcu Antonionijeve tjeskobe

Utišana raskoš italijanskog maestra Variety

Čak i kad ga ne „vozi“ jaka inspiracija, i kad se ponaša kao stariji autor nego što to zapravo jeste, Sorentino pravi dobre, emotivne i zabavne filmove

Velikan Toni Serviljo u roli odlazećeg predsjednika Italije

Suza u vakuumu

Maestro Sorentino sa Serviljom na filmskom setu IMDB

Ana Ferceti u ulozi kćerke predsjednika dosljedno prati Servilja

Odbrana dogme

Može li Sorentino da izgura taj uspon? To će uskoro otkriti pretplatnici na servis ,,Mubi“, a festivalska publika je već imala prilike da ga pogleda, kako širom Evrope i Amerike, tako i na regionalnom nivou. Recimo na Human rights film festivalu u Zagrebu.

Italijanski predsednik Mariano De Santis (povratnik u svet Sorentinovog stvaralaštva, Toni Serviljo) je u jeseni svoga života, ali i u poslednjoj etapi svog mandata. Ovaj nekadaš-

Trenutno mora da se suoči s nekoliko izazova i da donese konačne odluke kojima nikada zapravo nije bio sklon: na stolu mu je predlog zakona o eutanaziji koji, i pored prepravki, ne zna da li da potpiše ili ne.

OutNow

U filmskoj i televizijskoj karijeri Paolo Sorentino je naslikao portrete korumpiranih političara, smorene rok-zvezde, pape, bonvivana opšte prakse, pa samog sebe u godini Maradone u Napulju, mitološki zamamne „sirene“ koju su njena lepota, pamet i dobrota zaštitile od posledica prljavštine stvarnog sveta... i čega sve ne.

Sve te osobe bile su interesantne već na površini, neke od njih i duboko ispod iste. U najnovijem filmu, ,,La Grazia“, Sorentino stavlja u centar pažnje, po sopstvenom priznanju režisera kroz filmski lik, dosadnu osobu. U tom odnosu snaga pravi izazov je ne napraviti dosadan film, odnosno unutrašnji život i dileme koje more dosadnu osobu oslikati kao zanimljive i publici, a ne samo hipotetičkom filmskom liku i autoru koji ga je stvorio.

otporan na sve – nije, čak do te mere da mu najbliža saradnica i kćerka Dorotea (Ana Ferceti) upravlja prehranom i u smislu količine, i u smislu arome, odnosno nedostatka istih, zbog zdravlja, naravno.

Jer, u skladu s katoličkom verom koju praktikuje, ako ga ne potpiše, ispašće mučitelj, a ako ga potpiše – biće ubica. Razgovori s njegovim prijateljem Papom (Rufin Doh Zejenuin) mu nisu od velike pomoći jer Papa mora da brani dogmu svoje organizacije.

Pritom, dve molbe za pomilovanje (otud i naslov filma) se isto pozivaju na eutanaziju i milosrđe. Učitelj (Vasko Mirandola) je ubio svoju dementnu suprugu koja je postala nasilna prema njemu, a jedna žena (Linda Meserklinger) je ubila svog psihički bolesnog muža koji ju je zlostavljao. Za njihove slučajeve ne postoji pravni okvir, a i on i Dorotea kao pravnici po struci imaju profesionalnu deformaciju da po svaku cenu traže istinu.

Pa ipak, više od svega, Mariana muči misterija s kim ga je njegova pokojna žena Aurora varala pre četrdeset godina. On sumnja na svog najstarijeg prijatelja i potencijalnog naslednika u predsedničkoj fotelji, Uga Romanija (Masimo Venturielo), ali mu to prijateljica, kritičarka umetnosti Koko Valori (Milvija Mariljiano) ne želi potvrditi, iako zna istinu.

Zapravo, Marianu se čini da kao usamljeni udovac nema za šta da živi posle svog mandata. Kći je nasledila njegov Variety

nji sudija i još uvek valjda jedan od većih autoriteta po pitanju pravnih nauka nosi nadimak „Armirani Beton“, navodno zbog čvrstine svog uverenja, ali i zbog toga što ranjivost vešto krije iza principa. Ali da je

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

pravnički um i posvećenost detaljima, sin je odustao od ugleda klasičnog kompozitora i izabrao da zarađuje novac sa pop-muzikom. Distrakcije koje mu nude šef obezbeđenja i savetnik za odbranu privremene su, a fascinacije muzikom repera Guea i bestežinskim stanjem u kojem obitava jedan italijanski astronaut su predaleke za njega. Možda je obostrana radoznalost koju on i urednica modnog časopisa, takođe na odlasku s funkcije, dele jedno prema drugom, dovoljan razlog...

Efektna i lijepa fotografija Darije D’Antonio

Do sada je Sorentino uglavnom poređen s Federikom Felinijem od velikana italijanske kinematografije, ali ,,La Grazia“ se čini kao njegov ulaz u svet Mikelanđela Antonionija i teskobu koja je bojila njegove filmove. Pa ipak, i kod ovako „utišanog“ Sorentina ima raskošne režije, boje, humora, dosetke, pa čak i očuđujućih trenutaka koji nam subvertiraju očekivanja i pokazuju snagu duha, kako glavnog lika koji ubire humorne poene predstavljajući se kao dosadnjaković, tako i samog Sorentina kao filmskog autora koji, čak i kada svodi račune, nije rekao sve što ima.

Videćemo tako Papu na skuteru, portugalskog predsednika za kojeg će se Mariano zapitati da li on nekome deluje tako, sliku suze koja pada, odnosno ne pada u bestežinskom stanju, ničim izazvanu scenu plesa... A čućemo cinične opaske koje Koko ispaljuje, pa čak i himnu „hrabrih alpinaca“ gde se Mariano priključuje horu oficira. Zašto? Pa, Sorentino nikada nije bežao od idiosinkratičkih momenata, naprotiv.

Sve funkcioniše dosta dobro i na zanatskom i na glumačkom planu. Naravno, raskoš ,,The Great Beauty“ (2013) ili ,,Parthenope“ (2024) ne možemo očekivati u jednom ovako utišanom filmu. Ali, slike Rima i posebno palate Kvirinale kroz objektiv Darije D‘Antonio nude nam sasvim dovoljno lepote, dok je saundtrek izuzetno raznolik i na nekoliko mesta direktno iznenađujući. Glumački, Toni Serviljo briljira i u diskretnom načinu, bez suvišnih poteza (Volpi kup u Veneciji i nominacija Evropske filmske akademije samo su potvrda toga), Ana Ferceti ga prati u mikro-glumi, a ostali mu sekundiraju ili ga čak razigravaju.

Na kraju, rezultat je film koji se lako gleda i o kojem se i posle razmišlja, čak i kada smo svesni da Sorentino zapravo više pokušava da filozofira nego što zaista ima da podeli neku veliku mudrost. Uostalom, i za inspiraciju za film mu je poslužio stvarni događaj, pomilovanje koje je odobrio aktuelni italijanski predsednik Serđo Matarela. Pa opet, čak i kad ga ne „vozi“ jaka inspiracija, i kad se ponaša kao stariji autor nego što to zapravo jeste, Sorentino pravi dobre, emotivne i zabavne filmove.

16 Objektiv

Neđelja, 21. decembar 2025.

Sjećanje na najboljeg titogradskog milicionara, jednu Novu godinu i decembar prije 40 godina Tek je 17 časova, a decembarski mrak obgrlio titogradske ulice. Svjetla farova probijaju maglu... Može tu i neka muzika, ono kao sa početka ,,Šekija“ od Zabranjenog pušenja: niz Ulicu Marksa i Engelsa tromo se spušta ,,tristać“, svjetla mu prekidaju, motor kašljuca.

Na kolovoz, tu na ćošku, stupa milicionar.

- Za ovaj posao moraš uvijek da budeš raspoložen. Sve ti brige, problemi, nevolje, moraju ostati iza tebe. Kad stupiš na posao, već si nekako nov, rasterećen svega... Ili makar, tako treba da izgleda svima na ulici. Ili tako, ili nije dobro - govorio je iste noći, prije 40 godina, Predrag Pajović. Najbolji milicionar u Titogradu.

Sa titogradske ulice 1985. godine

Kazao bih vam i nešto još, ali ne znam smije li se to reći... Za 11 godina nikad nijesam palicu upotrijebio. A pištolj? Pa, samo na treningu u streljani ne, ne, ma nije to zbog televizora, nemojte da tako ispane, nije loš i onaj crno-bijeli. Drugo je to - dodaje Pajović Pobjedinom novinaru, dok naredno vozilo ne naiđe na njegovu raskrsnicu.

Kaže, koncentracija i dobro raspoloženje, još pred praznik, osnov da dobro odradiš taj posao. I dodaje, kaže nije neskromno za 11 godina u službi, da je stalno u tome uspijevao. A nije da nije bilo ličnih nevolja, dodaje on.

Pa dodaje najbolji titogradski milicionar: podstanar sam, sreća da sam naišao na dobrog gazdu.

- A opet, znate kako je kad se primakne prvi u mjesecu. Plata nekih 36.000. A od toga treba platiti kiriju, sve ostale obaveze. Od ostatka razvući na 30 dana. Žena Zvezdana nezaposlena. A kćerkama, Valentini je dvije, a Sanji jedna godina... Njima ne smije ništa da fali. Teško je sve to prevladati... A da sa svakim građani-

nom koji mi se obrati, ili kom se ja obratim, nađem zajednički jezik - govorio je Predrag, za jednu prazničnu Pobjedu prije 40 godina.

I opet dodaje nešto o onoj radosti: ,,Ne, nije to zbog televizora u boji, ne...“. *** A zbog čega je taj ponos? Jednog milicionara, u vremenu mnogo prije onog u kom su policajci postali glavne babaroge ili dežurne mete navijač-

ke pjesme; ili, iz dana u dan, punili neke stupce o korupciji, aferama...

- ...Drugo je to, kažem vam.

Mnogo puta sam na poslu ostao i deset i više sati. Posebno kada radim sa radarom.

Tada trebaš da poslije radnog vremena ostaneš... Čeka te foto-laboratorija i razvijanje slike-dokaza. Trojica nas je za radarom u gradu. Za moje kolege Ratka Varagića i Ljuboja Filipovića važi sve isto - dodaje Predrag.

Arhiva Pobjede

Arhiva Pobjede

*** Ovako je to bilo tad: najboljem je slijedio kolor televizor. Još ti ga pokloni i direkt u ruke preda predsjednik opštine. Jedna Nova godina, kraj decembra 1985. Trideset jednogodišnji Predrag Pajović je tog jutra dobio poziv od sekretara SUP-a.

Ni mrva uzbuđenja kad mu je saopšteno da je nagradu dobio. Ni onda kad su mu rekli da neki novinari žele da prate njegov radni dan. Nikakav problem. Još jedan dan u službi.

Tek kasnije te večeri, nakon radnog dana na terenu, supruzi Zvezdani će da saopšti vijesti o nagradi. Cijeli radni dan u službi, još sa nekim novinarima Pobjede.

- Dobro veče, jeste umorni...

Da pogledamo isprave? Dokumenta, izvolite, hvala - već sve završeno, osmijehom uzvraćen osmijeh. Uslijedila je nakon ,,tristaća“ jedna ,,fića“, njenom je gazdi već rekao da je saobraćajna pri isteku, za koji dan... I opet osmijeh.

- A kuvalo je nešto u meni.

Došlo mi da vrisnem. Da izletim iz kancelarije, pođem kući i kažem supruzi. Kako će se radovati njih tri večeras... Ali

Kolor televizor za saobraćajca

Privatna arhiva

Piše: Stojan STAMENIĆ

Sa Pobjedine naslovnice prije 40 godina

Pobjeda, 31. decembar 1985. godine

Pa kaže: isto tako će kuvati u njemu i kad mu predsjednik opštine dodijeli taj kolor televizor... Pa opet, kaže - niko neće primijetiti.

I otkriva nešto važno, tad pred Novu godinu: nije mu i neće mu biti to najdraža nagrada. Makar dvije ostaju ispred.

Jednu je, kaže, 1981. pa ponovo te 1985. godine dobio od titogradskih pionira. Za ,,najdražeg saobraćajca“.

- Od Opštinskog savjeta Saveza pionira sam prvi put dobio komplet knjiga. A ove godine su mi poklonili sat. Čuvam to kao najdraže uspomene. Znate već to, djecu ne možete prevariti i djeca su uvijek najobjektivniji ocjenjivači - već i konačno pred novinarima, tu na dužnosti u plavoj uniformi, razvlači jedan osmijeh. Pa još dodaje ponosno: da se kao instruktor, u saobraćajnoj pionirskoj školi, godinama sa djecom druži. Dođu iz svih krajeva, pa kad se raziđu - šalju pisma. I tako svake godine.

I ponovo: korak naprijed, podignuta desna ruka sa znakom ,,stop“ visoko, lijeva pokazuje gdje treba da se zaustavi plavi ,,jugo“. Dotaknut prstima obod milicionarske šapke... I ,,Dobro veče“. Malo početne nervoze... Na kraju opet smijeh. Još ga je vozač sirenom otpozdravio.

Pajović onda dodaje da mu se za 11 godina niko nije na rad požalio. Pa kaže - rekao bih vam i nešto još, ali ne znam smije li se to reći...

- Za 11 godina nikad nijesam palicu upotrijebio. A pištolj? Pa, samo na treningu u streljani... *** I naravno da novinara Pobjede tad, prije 40 godina, interesuje kako saobraćajac uopšte bira, koga će propustiti a koga zaustaviti? Pa taj mladi tata u plavoj uniformi samo kaže: ,,Dođe to vremenom“... I doda, kao neki znak, da ga u njegovom mjestu i na njegovim ulicama, ništa ne može iznenaditi: ,,Titograd, ipak, nije veliki grad...

A dobro pamtim registarske brojeve i modele automobila“.

Samo te 1985. godine sam ja zaustavio i otkrio više od 200 neregistrovanih automobila. I preko toga - isto toliko vozača bez položenog vozačkog ispita!

- A ima i pijanih vozača, nije da nema... Na titogradskim ulicama, znate, dosta je onih koji voze brže nego je dozvoljeno.

Decembarski mrak ulice obgrlio i grad polako ušuškava u tišinu. Skoro će kraj smjene; Predrag će sa onom radošću uskoro da grabi ka onom iznajmljenom stanu, ka svoje tri dame. Nova je godina, sa ramena će skoro skliznuti uniforma, pa i za njega konačno biti praznik, kao i za sve one koje je tog dana, u svim prazničnim žurbama i brigama zaustavio.

Na pokazanom mjestu zaustavlja se, ovog puta, ,,škoda“.

I Predrag i novinar već znaju i zaključuju - spram spoljnjeg izgleda, i ne garantuje baš potpunu ispravnost. ,,Dobro veče, jeste umorni... Da pogledamo isprave?“.

•

Objektiv

Neđelja, 21. decembar 2025.

17

Netfliksov dokumentarac ,,The New Yorker at 100“ nudi neodoljiv uvid u svakodnevicu redakcije

Na svetilištu novinarstva Netflix

da čita. Potvrda: svake sedmice ,,Njujorker“ sleti pred vrata oko 1,4 miliona pretplatnika. Po cijeni od devet dolara. I ne da preživljava, nego cvjeta!

A znate ko je sve u ,,Njujorkeru“ objavljivao svoje kratke priče, fikcije (jer i to se u jednom medijskom magazinu objavljuje)? E ovako: Nabokov, Hemingvej, Murakami, Rot, Apdajk, Selindžer, Dal, naravno Kapote... I opet, treba li još?

Film ,,The New Yorker at 100“ Maršala Karija je pokušaj nečeg đavolski teškog: da se u nešto više od sat i po dokumentarca sublimira šta svijetu znači jedan magazin. I više od toga: šta znači i kakva je redakcija koja je - evo desnu ruku dajemo - najbolja u svijetu. Jer, ozbiljno – nebitno je čak šta ,,Njujorker“ jeste bio - pođete do njihovog sajta, pogledate one čuvene karikature, preletite bilo koji od tih strašno zanimljivih autorskih tekstova...

I znate da je iza toga beskrajno zanimljiva ekipa ljudi, koji uživaju u svom poslu i tome što mogu da dijele sopstvena uvjerenja, jedni sa drugima. U toj redakciji na Menhetnu - i na tim stupcima, svake sedmice.

Da uprostim: ,,Njujorker“ je svjetski šampion novinarstva.

Ovo je i poruka Mariji i Nenadu: da kojim slučajem na mail adresu zaluta poruka urednika ,,Njujorkera“ Dejvida Remnika sa ponudom za posao, u roku od 10 minuta bi od mene dobili jedno ,,sajonara“ i ,,Objektiv“ i ,,Pobjeda“. Nemojte poslije da nijesam rekao.

Urednik Dejvid Remnik (lijevo), ,,Majkl Džordan novinarstva“, u redakciji i na posteru dokumentarca

Zbog jednog članka Albert Ajnštajn je naručio 1.000 primjeraka časopisa ,,The New Yorker“, da bi ga podijelio članovima Odbora atomskih naučnika za vanredne situacije.

Zbog tog jednog članka sa naslovom ,,Hiroshima“ iz 1946 započeta je borba za zabranu nuklearnog oružja.

I još: zbog jednog drugog članka u ,,Njujorkeru“, koju deceniju kasnije, prvi put je krenula kampanja za zabranu hemikalija štetnih po životnu sredinu. Pa nakon toga: zbog velike istraživačke priče u ,,Njujorkeru“, nikog drugog nego famoznog i kontroverznog Trumana Kapotea, započet je cijeli postmoderni trend sa romanima i žanrom ne-fikcije; i još, cijeli talas true crime priča (književnih, televizijskih, filmskih!), o istinitim zločinima. Treba li još?

mpeznim, forsirano intelektualnim... A mnogo manje onim što stvarno jeste: primjer kako jedan medij može da oblikuje kulturu, svijest, ma i da mijenja istorijsku mapu svijeta ovog savremenog doba.

Ozbiljno.

A sada? Taj ,,The New Yorker“ je izuzetak nad izuzecima štampanog i kakvog god hoćete novinarstva; primjer da besramno i bologlavo duge istraživačke tekstove koji naginju ka umjetnosti, te kolumne, profile, kritike - i dalje ko ima

Milionsko cvjetanje

Taj ,,The New Yorker“, u godini kad je magazin slavio stogodišnjicu postojanja, mnogo više smatraju elitističkim, po-

Nego, da nastavimo: prva zamjerka ovom filmu je to što taj i takav magazin, koji je uvijek ispisivao nova pravila i hrabro stupao na novu i neistraženu teritoriju - za svoju stogodišnjicu zaslužuje više od konvencionalnog ,,Netflix“

Neodoljivi filmski kritičar Ričard Brodi u filmu

dokumentarca. Znate već to: brzi rezovi, sentimentalno putovanje kroz istoriju sa inspirisanim naratorom - i uvid u kutak privatnosti ili ličnosti nekih u cijeloj priči bitnih tipova, u formi intervjua.

Druga i posljednja zamjerka bi bila što u cijeloj priči je najmanje svoje i lično, u odnosu prema poslu i pisanju, rekao glavna faca - urednik Dejvid Remnik. Lika ozbiljno zovu ,,Majkl Džordan novinarstva“, još od devedesetih - i vjerujte, apsolutno je zaslužio taj epitet. Preletite njegov intervju sa Obamom rađen u noći kada je Tramp prvi put pobijedio na predsjedničkim izborima, ili veliki profil-intervju sa Lenardom Koenom rađen nekoliko sedmica prije Koenove smrti... Ili, neki od njegovih lenjingradskih izvještaja iz perioda raspada Sovjetskog Saveza - i bude vam jasno - šta je MVP novinarstva.

I kako jedan lik u našem vremenu od novinskih članaka i informacija pravi umjetnost.

Ozbiljno. E, taj Remnik, dvodecenijski urednik, nije želio da dozvoli da u bilo kom minutu filma ovo bude više priča o njemu, nego o ,,Njujorkeru“. Na neki način plemenito - ali, sa druge strane, momenat zbog kog film trpi.

Ali, znate kako Ričard Brodi, slavni filmski kritičar ,,Njujorkera“, opisuje svoj posao?

I uopšte, cijelo bioskopsko iskustvo, pa potom i pitanje

kritike? Kao one momente, kad prestane da postoji sve, i drugi ljudi u bioskopu, i stolice, i potom cijela redakcija oko njega - i on sam... E, vjerujte, ovaj dokumentarac, sasvim običan na ,,Netflix“ striming servisu, učiniće da to i tako osjetite. I ne, nema to veze s tim što je naratorka slavna holivudska i filmska diva Džulijen Mur; što o ,,Njujorkeru“ tu, između ostalih, govore i Džon Ham i Sara Džesika Parker, i...

Ne, prosto ti ljudi, njihova svakodnevna magija u najboljoj redakciji na svijetu, njihovi savršeno različiti karakteri, snovi, motivi, talenti, muke učine ovaj film neodoljivim. I zanemarite na trenutak činjenicu - da je ovo vrlo sentimentalna tema za nekog ko se bavi novinarstvom ili bilo kakvim kreativnim pisanjem. Ovo je, prosto, film - o bilo kom poslu koji neka grupa ljudi radi sa žestokim uvjerenjem.

Logika vremena

nytimes.com

Piše: Stojan STAMENIĆ

Urednik kao Džordan

The New Yorker

Film Maršala Karija je pokušaj nečeg đavolski teškog: da se u nešto više od sat i po dokumentarca sublimira što svijetu znači - jedan stogodišnji magazin

Izrada izdanja za veliki jubilej ,,Njujorkera“ uvezuje radnju filma

Pa se oni, tamo u ,,Njujorkeru“, zajedno hrabre, pa stupaju na mjesta na koja niko prije njih nije kročio, i bukvalno i kreativno. I, naravno, griješe, mnogo griješe (a imaju cijeli jedan veliki desk samo za provjeru tačnosti svega i svačega u tekstovima!)... I da, rade nešto što je mimo svake medijske logike našeg vremena. Gomila mnogo dugih tekstova, jako malo fotografija, mnogo karikatura, i tako svake sedmice po cijeni od čak devet dolara, za nešto što su ipak i u krajnjoj liniji - samo novine. Pa ipak, i pored toga i uprkos svemu tome - dođu do onog broja od milion i po pretplatnika.

A njih milion i po ne možete već prevariti; njima je jedan stogodišnji ,,Njujorčanin“ - pompezan, elitista, ali uvijek mnogo hrabar, temeljan i iznad svega human - dio porodice. I svi su oni - taj ,,The New Yorker“. E pa, ima jedan dokumentarac na ,,Netfliksu“ zbog koga ćete, već do trećine ili pola, poželjeti da i vi budete dio toga - te estetike, te etike i tog integriteta. Na svetilištu novinarstva. Pa zaboraviti na sebe, baš kao Ričard Brodi, dok pod malom lampom u bioskopskom mraku hvata bilješke za one tekstove...

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 21. decembar 2025.

Saopštenje fudbalera Budućnosti Petra Grbića, Igora Ivanovića, Luke Mirkovića, Vladana Adžića i Adnana Orahovca koje je sada već smijenjeni šef struke Dejan Vukićević udaljio iz ekipe usred takmičarske polusezone

PODGORICA - Sada već bivši trener Budućnosti Dejan Vukićević napravio je usred jeseni nešto što nije nijedan njegov prethodnik.

Iskusni stručnjak priredio je nezabilježenu sječu igračkog kadra kada je iz ekipe odstranio desetak fudbalera, među njima i četiri stranca sa kojima je u međuvremenu raskinuta saradnja.

Ostali su naši momci, pet kapitena, po hijerarhiji, senatori, igrači koji imaju blizu 1000 nastupa za ,,plave“, a koji su od kluba napravili to što jeste – najtrofejniji u crnogorskim okvirima.

Od dana kada im je zabranjen pristup prvom timu, kada su trenirali u posebnom terminu sa pomoćnicima koje je Vukićević takođe otkačio, nijesu pustili glas, barem ne javno. Ispunjavali su zadatke kako to nalaže profesionalna obaveza.

Sada se kolo okrenulo – šef stručnog štaba je otišao, oni su ostali. Došao je trenutak da se zajedničkim saopštenjem obrate Petar Grbić, Igor Ivanović, Luka Mirković, Vladan Adžić i Adnan Orahovac.

Njihovo pismo prenosimo integralno.

- Poslije učestalih monologa rijaliti igrača i glumca koji je radio sve osim svog posla, a koji je upravo tražeći krivce u svemu osim u samom sebi ostao bez posla nakon što je Budućnost doveo do najniže tačke u novijoj istoriji kluba, došlo je vrijeme za naš glas – zbog naših porodica, imena i prezimena koje imamo, zbog naših prijatelja, zbog Budućnosti, navijača, ,,Varvara“…

Naš glas bi se čuo sve i da je situacija drugačija, ali smo čekali da se završi polusezona ka-

FK BUDUĆNOST

Rijaliti igrač i glumac je radio sve osim svog posla

Igrači koji su se oglašili saopštenjem

ko naši drugovi iz svlačionice ne bi gubili fokus, ali očigledno da je to sa bivšim trenerom bilo nemoguće, jer je sam pravio pompe iz dana u dan umjesto da je donosio pobjede. Za razliku od bivšeg trenera, nećemo držati monologe i tjerati cirkus jer je naš klub završio na poražavajućem sedmom mjestu na tabeli, a to nijesmo radili ni kada su nas odvojili da treniramo sa strane, sami u 15.00 sati, što je protivno svim FIFA pravilima, jer je Budućnost iznad svih nas.

Nijesmo željeli klubu i saigračima da stvaramo još veći problem, a mogli smo vrlo lako, jer

je samo jedan papir mogao da blokira račun naše Budućnosti ili transfere. Ali to bivši trener nije znao, jer je ostao u nekom svom vremenu od prije 15 godina, a tadašnji fudbal i rad su dijametralno suprotni od današnjeg…

A u tom vremenu je samoproglašeni najbolji trener Crne Gore, ima nekoliko trofeja i nekoliko pobjeda, svi znaju kako je do njih došao, ali i to malo što ima predstavlja kao da je neviđen uspjeh. I, naravno, iz godine u godinu kopa jamu ,,svojoj“ Budućnosti. Od tada do danas, naravno, nije uradio ništa vrijedno pomena.

I zbog toga smo dužni da upoznamo javnost sa činjenicama i saopštenjem stavljamo tačku na bilo kakvu dalju raspravu, jer ne želimo da od Budućnosti pravimo šaradu u kojoj bivši trener očigledno uživa, jer je Budućnost klub, stogodišnjak koji zaslužuje najbolje, koji je svijetu podario najbolje, a koji je svima nama dao mnogo…

Pozivamo sve trenere koji su nas trenirali – od Branka Brnovića, preko Mladena Milinkovića, Aleksandra Nedovića, Miodraga Džudovića, Ivana Brnovića, Ivana Delića i Nenada Lalatovića – da kažu da li smo ikada trenirali kad

smo htjeli i koliko smo htjeli, da li smo postavljali uslove i diktirali tempo treninga ili bilo čega…

Pozivamo kondicione trenere koji su radili sa nama Nikolu Vukčevića i Milivoja Grbovića, doktora Nermina Abdića, fizioterapeute Zorana Jovovića i Damira Zejnilovića da kažu koliko smo bili fizički spremni (pojedinci i najspremniji u ekipi), koliko smo utakmica odigrali pod injekcijama za dobrobit kluba, da li smo ikada namjerno preskočili utakmicu ili možda lažirali povredu…

Ne stidimo se, za razliku od

bivšeg trenera, da pomenemo imena, jer sve što pričamo je istina i nemamo čega da se stidimo, a imena se obično ne pominju samo kada neko želi da manipuliše javnošću. Toliko znamo.

Nas petorica vjerovatno sasvim slučajno imamo oko 1.000 utakmica u plavom dresu, pored toga još slučajnije smo osvojili 33 titule, a jedan od nas je počeo svoju 11. sezonu u klubu – i naravno da će pustiti korjene, jer je Budućnost njegova kuća.

A u toj kući niko nikada nije bio gost, jer je prihvaćen objeručke sa svim dostojanstvom koje Budućnost nosi sa sobom, jer samo zajedno možemo da pravimo pravu sliku Budućnosti.

Ta zajednička slika se najviše ogleda u mladosti Budućnosti, kojoj nikada nijesmo bili prepreka, nego najveća moguća podrška, pa smo sa oduševljenjem prepuštali svoja mjesta Viktoru Đukanoviću, Lazaru Mijoviću, Milanu Vukotiću, Vasiliju Adžiću, Andriji Bulatoviću, Bodinu Tomaševiću… I uvijek će tako biti, a naši dobri odnosi sa svima njima govori o tome da smo im značili na njihovom putu razvitka.

Na kraju, vjerovatno nas čeka još jedan monolog čovjeka koji je potrošio i posljednju trenersku šansu baveći se više izgovorima nego rješavanjem problema. I opet ćemo vjerovatno slušati izgovore.

P. S. Neka bivši trener bude svjestan da će neki od nas još da igraju i neka bude ubijeđen da ćemo još dugo da radimo i da osvajamo trofeje. To baš ne možemo reći za njega – piše u saopštenju ispod kojeg stoje imena fudbalera Grbića, Ivanovića, Mirkovića, Adžića i D. KAŽIĆ Orahovca.

Neđelja, 21. decembar 2025.

Arena

Sportski miks 19

Arso Milić i Nemanja Čađenović

Gradonačelnik Podgorice promijenio odluku Sekretarijata za sport

Mujović, pored Čađenovića, nagradio i Milića PODGORICA - Arso Milić, uz Nemanju Čađenovića, proglašen je za najboljeg sportistu Podgorice. Odluku da obojica budu nagrađeni donio je gradonačelnik Saša Mujović.

- Radna grupa za dodjelu priznanja i nagrada za najuspješnije sportiste Podgorice u 2025. godini, formirana Rješenjem gradonačelnika, predložila je, a Sekretarijat za sport donio odluku da se za najuspješnijeg sportistu Podgorice u godini na izmaku proglasi vicešampion svijeta, kik bokser Nemanja Čađenović stoji u saopštenju Sekretarijata za sport.

Navodi se da radna grupa,

shodno Pravilniku o bližim kriterijumima za raspodjelu sredstava sportskim subjektima, ima pravo da predloži samo jednog kandidata.

- Gradonačelnik na prijedlog sekretara za sport može proglasiti dvojicu sportista za to priznanje, što je ovom prilikom i učinio uvažavajući izuzetne sportske rezultate takmičara u džu džici Arsa Milića, među kojima se izdvajaju zlatne medalje na Svjetskom i Evropskom prvenstvu - piše u saopštenju Sekretarijata za sport.

Svečana ceremonija proglašenja najuspješnijih sportista, klubova i sportskih radnika u godini na izmaku zakazana je za ponedjeljak, u 12 sati, u Hotelu ,,Voco“.

R. P.

Haland prestigao Ronalda Mančester siti je drugi put uzastopno u Premijer ligi slavio sa 3:0, a ukupno u posljednja tri meča (računajući Liga kup) nije primio pogodak.

Vezao je sedam trijumfa u svim takmičenjima, posljednji u nizu juče protiv Vest Hema na ,,Etihadu“ – bilo je 3:0.

Erling Haland je u petom minutu najavio trijumf ,,građana“, a sredinom prvog poluvremena upisao se i Tidžani Rejnders. ,,Čekićari“ su imali tri šanse da smanje na 2:1, a nakon odličnih reakcija Đanluiđija Donarume domaći tim je otklonio sve dileme.

Haland je u 69. minutu postavio konačan rezultat.

Norvežanin je prestigao Kristijana Ronalda po broju pogodaka u Premijer ligi – postigao ih je 104 u 114 utakmica, naspram 103 na 236 mečeva Portugalca.

- Srećni smo zbog pobjede, ali moramo da igramo bolje, inače ovo neće biti dovoljno da budemo kandidati za titulu i u martu, aprilu i maju. Uvijek moram da se zahvalim Erlingu na

golovima, ali ovog puta želim da istaknem njega, Fila Fodena i Nika O’Rajlija, mnogo su nam pomogli u ovoj utakmici.

Odbrambeno napredujemo i to se jasno vidi, ali s loptom smo daleko od onoga što moramo da radimo. Nijesmo ni blizu toga. Način na koji napadamo zavisi od toga kako se protivnici brane, moramo biti na pravim mjestima kako bismo bili fluidniji, a nijesmo bili. Srećni smo svakako jer smo na mjestu koje vodi u Ligu šampiona, u trci za titulu, u polufinalu Liga kupa. Ipak, mnoge stvari moramo da radimo bolje – poručio je Pep Gvardiola, trener Mančester sitija.

Izgleda da je Liverpul izašao iz krize – ,,redsi“ su upisali tri boda na gostovanju Totenhemu, što im je treća uzastopna pobjeda u svim takmičenjima.

Istina, tim Arnea Slota nije blistao, ali važan je trijumf – bilo je 2:1 uz pogotke Aleksandera Isaka i Uga Ekitikea.

Utakmicu je odredio i detalj iz 33. minuta kada je Ćavi Simons nagazio Virdžila van Dajka i dobio direktan crveni karton.

X/MANCITY

SEKRETARIJAT ZA SPORT GLAVNOG GRADA)

PREMIJER (17. KOLO): Čelziju bod, Liverpul bolji od Totenhema

Erling Haland je nezadrživ

Aktuelni prvak sve do 57. minuta nije mogao da iskoristi to što je imao igrača više, a onda je došao do vođstva kombinacijom Florijana Virca i Isaka.

Njemac je bio asistent, Šveđanin strijelac, ali se kod šuta i povrijedio, pa je morao da izađe iz igre.

Ekitike je u 66. povisio na 0:2, ali ,,redsi“ nijesu mogli da se opuste jer je rezervista Rišarlison u 83. smanjio zaostatak.

Bilo je uzbuđenja do kraja – Rišarlison je imao šansu za 2:2, a zbog udaranja Konatea drugi žuti karton dobio je Romero.

Liverpul dijeli četvrto mjesto na tabeli Premijer lige sa Čelzijem, dok je Totenhem tek 13.

Njukasl je protiv Čelzija vodio 2:0 na poluvremenu golovima Nika Voltemadea, ali je morao da se zadovolji bodom jer su Ris Džejms i Žoao Pedro u nastavku spriječili poraz ,,plavaca“, koji imaju šest bodova više od ,,svraka“.

Bornmut i Barnli remizirali su 1:0, u duelu Brajtona i Sanderlenda nije bilo pogodaka, dok je Brentford u gostima bio bolji od VulverhemptoN. KOSTIĆ na (2:0).

FK CRVENA ZVEZDA

BUNDESLIGA (15. KOLO)

Bajer pokazao klasu, het-trik Pejčinovića

Poslije 20 godina

Tijago Silva se vratio u Porto PODGORICA - Tijago Silva se vratio u Porto – četrdeset jednogodišnji štoper potpisao je ugovor s klubom čiji je član bio prije 20 godina.

Legendarni Brazilac nedavno je raskinuo ugovor sa Fluminenseom i tada poručio da želi da se vrati u Evropu kako

bi izborio mjesto za Svjetsko prvenstvo koje se igra narednog ljeta.

Silva je bio velika želja Milana, pominjalo se i da bi mogao opet u Englesku gdje mu živi porodica, ali je odabrao Porto, koji mu je bio prva evropska stanica 2004. godine.

Tijago je potpisao ugovor do kraja aktuelne sezone, s moguć-

nošću da se produži za još jednu. Čuveni štoper je profesionalnu karijeru počeo u Pedrabranki, iz koje je otišao u Žuventud, pa u Porto, gdje je nastupao za B tim.

Uslijedio je odlazak u moskovski Dinamo, pa povratak u Brazil – u Fluminense, pa blistavi period u Milanu, Pari Sen Žermenu i Čelziju.

Ne. K.

tu nadoknade rezervni igrač Montrel Kulbret stavio je tačku na trijumf gostiju.

Bajer je stigao do druge vezane pobjede, a Lajpcig je u negativnom nizu. Ni tri gola Dženana Pejčinovića, nekadašnjeg pionirskog reprezentativca Crne Gore, nijesu pomogla Volfsburgu u goleadi da dođe do bodova. Slavio je Frajburg 4:3.

Hamburg i Ajntraht odigrali su 1:1, Union Berlin je slavio 1:0 u gostima kod Kelna, a bez golova završeni su mečevi Augzburg - Verder i Štutgart - HoR. A. fenhajm.

X/FC PORTO

BUNDESLIGA

PODGORICA - Bajer je u direktnom okršaju za treće mjesto u 15. kolu Bundeslige savladao Lajpcig u gostima 3:1 i pokvario slavlje navijača koji su sinoć proslavili 15. rođendan.

Moglo je biti drugačije jer je Ksaviješ Šlager pogodio u 35. minutu za domaći tim. Pet minuta je trajalo slavlje navijača sa igračima kada je Martin Terijer izjednačio, a do odmora ekipa iz Leverkuzena se postarala za potpuni preokret. Patrik Šik je bio precizan za 1:2 na minut do pauze, a u osmom minu-

Vladan Milojević napušta klupu šampiona Srbije

Dejan Stanković opet u Zvezdi PODGORICA - Vladan Milojević napušta klupu Crvene zvezde, a kao i u decembru 2019. naslijediće ga Dejan Stanković.

Srpski mediji su objavili da će nekadašnji fudbaler Lacija i Intera ugovor potpisati u ponedjeljak, a da je dogovorena saradnja na dvije i po godine.

Zvezdina želja bio je Alberto Rijera, trener Celja, ali su Slovenci ,,zaključali“ španskog stručnjaka, a u međuvreme-

nu je Stanković ostao bez posla u moskovskom Spartaku i nametnuo se kao najlogičnija opcija za klupu ,,crveno-bijelih“.

Dejan Stanković je u prvom mandatu trenirao Zvezdu od decembra 2019. do avgusta 2022. godine.

Osvojio je tri titule šampiona Srbije i dva Kupa, a tri puta je bio eliminisan iz kvalifikacija za Ligu šampiona.

Sa Zvezdom je dva puta prošao grupu Lige Evrope.

Ne. K.

Arena

U noći između petka i subote odigrano pet utakmica NBA lige

ADMIRALBET ABA LIGA, 11. KOLO: Košarkaši

Mijović: Test zajedništva

NBA

Vučević blistao u novom trijumfu Čikaga

PODGORICA – U neobičnom terminu (osim kada su u pitanju utakmice Mege), SC Derbi će od 13 časova danas u ,,Mtel dvorani Morača“ ugostiti Dubai u okviru 11. kola Admiralbet ABA lige.

PODGORICA - Dva meča u dva dana i dvije pobjede Čikaga nad Klivlendom. Nakon što su slavili u svom Junajted centru 127:111, Bulsi u Roket areni ponovo su bili bolji od Kavalirsa - 136:125.

Bulsi su prvi put od 20. novembra vezali dvije pobjede u NBA ligi, dok je Klivlend pretrpio treći poraz zaredom. Čikago je imao +14 (74:60) u trećem periodu, ali je Klivlend preokrenuo (87:85), nakon čega je viđena prava drama, ali su Bulsi serijom 11:3 stigli do trijumfa. Čikago je bio na krilima crnogorskog košarkaša Nikole Vučevića i Matasa Buzelisa, koji su postigli po 24 poena.

Vučević je bio sjajan, imao je i

Neđelja, 21. decembar 2025.

Rezultati Boston – Majami Njujork – Filadelfija Atlanta – San Antonio Klivlend – Čikago Minesota – Oklahoma

129:116 107:116 98:126 125:136 112:107

15 skokova, po dvije asistencije i blokade, te jednu ukradenu loptu. Osim Vučevića i Buzelisa, kod Čikaga su dvocifreni bili još Gidi sa 17, Džons 16, Huerter 14, te Kolins i Vajt po 13.

Kod Klivlenda je Darius Gar-

land imao 35 poena.

Aktuelni šampion poražen je u domu Timbervulfsa – Minesota je slavila protiv Oklahome 112:107. Entoni Edvards pogodio je trojku na 39 sekundi do kraja za 108:107, da bi Džjeden Mekdenijels i Džulijus Rendl pogodili sa slobodnih bacanja za veliku pobjedu. Evdvard je na kraju upisaoo 26 poena, uz 12 skokova, dok je kod Oklahome Šej Gildžes–Aleksander postigao 35 poena. R. P.

Biće o prilika da ,,studenti“ naprave reakciju nakon bolnog poraza od Borca, gdje su imali sve, ali su na kraju, nakon produžetka, poraženi.

Ipak, kada se kaže reakcija misli se na odnos i igru, a ne na rezultat, jer SC Derbi nije u poziciji da prijeti – Podgoričani imaju samo dvije pobjede u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja, a u goste im stiže jedina ekipa koja je bez poraza. Za razliku od

SC Derbija koji je vezao četiri poraza, tim Jurice Golemca potvrdio je status pobjedom u Evroligi protiv Efesa.

Sam pogled na tabelu jasno pokazuje ko je favorit u ovom meču, te da je pred ekipom Petra Mijovića ozbiljan test.

- Bez obzira na izuzetan kvalitet protivnika, što potvrđuju i njihovi rezultati u Evroligi, mi se nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo. Iza nas je veliki broj utakmica koje su se lomile na jednu loptu, a koje nijesu otišle na našu stranu. Nakon teškog poraza od Borca i načina na koji smo izgubili taj meč, pokušavamo da psihološki podignemo ekipu - rekao je trener Derbija Petar Mijović.

Ovaj meč predstavlja duel fenjeraša i lidera A grupe.

- Od samog starta se radi jako dobro i smatram da smo zaslužili mnogo više od pozicije na kojoj se trenutno nalazimo. Nadam se da protiv Dubaija možemo da odigramo jednu dobru utakmicu i napravimo iskorak – dodao je Mijović.

Kvalitet rivala svima je jasan.

Dubai u Evroligi igra dobro, na skoru je od osam pobjeda i devet poraza, tako da je jasno kakav je zadatak ispred SC Derbija.

- O Dubaiju je suvišno trošiti riječi - rezultati u Evroligi jasno govore o kvalitetu koji posjeduju, čak i u situacijama kada nastupaju u oslaMRK BUDUĆNOST PODGORICA

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija u januaru u Sofiji igra kvalifikacije za EP

Prvi spisak Milana Miloševića

Okupljanje je zakazano za 2. januar, kada će selekcija otputovati za Staru Pazovu.

Naše mlade odbojkašice (2009. godište i mlađe) će se pripremati u sada već tradicionalnoj bazi do 12. januara, kada ih očekuje put za Bugarsku. Crna Gora će igrati u grupi B, u kojoj se, pored domaćina Bugarske, nalaze i reprezentacije Grčke i Kosova. U grupi A snage će odmjeriti Turska, Srbija i Rumunija. Prvoplasirana selekcija iz Sofije će ostvariti direktan plasman na Evropsko prvenstvo, koje će se održati od 1. do 12. jula 2026. godine u Letoniji i Li-

Ženska juniorska reprezentacija

13. JANUAR 14.00 – Grčka – Crna Gora 16.30 – Bugarska – Kosovo 19.00 – Rumunija – Turska 14. JANUAR 14.00 – Kosovo – Grčka 16.30 – Crna Gora – Bugarska 19.00 – Srbija – Rumunija 15. JANUAR 14.00 – Kosovo – Crna Gora 16.30 – Grčka – Bugarska 19.00 – Turska – Srbija 16. JANUAR 14.00 – Za 5. mjesto: 3A – 3B 16.30 – Polufinale 1: A1 – B2 19.00 – Polufinale 2: B1- A2 17. JANUAR 16.30 – Finale

tvaniji. Preostale četiri selekcije izboriće plasman u drugu rundu kvalifikacija, koje će se odigrati od 26. do 29. marta 2026. godine.

Pored dvije zemlje domaćina, učešće je već osigurala i Finska, kroz NEVZA kvalifikacije.

Na spisku su - tehničarke: Nađa Peković (Budućnost), Staša Jovović (Luka Bar); primači servisa: Lina Milivojević (MAV Elora, Mađarska), Ele-

na Čolaković (Budva), Elena Jovanović (Budućnost), Klara Đukić (Budućnost), Jelena Ćorović (Gimnazijalac); korektorke: Anastasija Koprivica (Budućnost), Đina Lekić (Budva); srednje blokerke: Andrea Glavanović (Galeb), Mitra Gudelj (Mediteran), Sofija Duletić (Budućnost), Bojana Krasnići (Budva), Marta Jauković (Budućnost); libera Lara To-

šić (Budućnost) i Sara Striković (Galeb).

Prvi pomoćnik selektora Miloševića biće Luka Bogojević, a u stručnom štabu su još i kondicioni trener Jovan Ristić, psihološkinja Andrea Laković, kao i statističar Mateja Ristić. Tokom kompletnih priprema, sa U18 reprezentacijom biće i selektor ženske seniorske reprezentacije JoR. P. vo Caković.

debitantski nastup u MEVZA ligi, u nedjelju, večeras (18h) dočekati Moraču u sportskoj sali Medicinske škole. Biće to treći međusobni duel timo-

va iz glavnog grada u sezoni – oba prethodna u šampionatu pripala su Budućnosti, a posebno zanimljiv bio je meč na Moračinom parketu, koji je za-

vršen u pet setova.

Revanš u sportskoj dvorani OŠ „Radojica Perović“ planiran je za 24. decembar, takođe sa početkom u 18 sati.

R. P.

OSCG

Polufinale Kupa Crne Gore za odbojkašice

Raspored

CEV

PODGORICA - Ženska odbojkaška reprezentacija Crne Gore do 18 godina od 13. do 17. januara u Sofiji igraće prvu rundu zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.

Novoimenovani selektor Milan Milošević saopštio je spisak odbojkašica za pripreme.

Morača izaziva Budućnost PODGORICA - U drugom meču polufinala sastaju se podgoričke ekipe, koje su jedna uz drugu na tabeli EPCG Superlige.

Budućnost će, nakon što završi

ABA LIGA

20 Sportski miks

Budućnost prati Lovćen i Rivijeru

SBbet prva liga za rukometaše (14. kolo)

Budućnost slavila u Mojkovcu, Partizan 1949 u Bijelom Polju PODGORICA – Rukometaši Budućnost Podgorice i Partizana 1949 upisali su pobjede u gostima u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige. ,,Plavo-bijeli“ su bili bolji od Brskova sa 31:28, dok je sastav iz Tivta trijumfovao protiv Jedinstvo Bemaksa sa 39:19.

Za Budućnost je duel s posljednjeplasiranim timom prvenstva bio komplikovaniji nego što se očekivalo. Prelomljen je tek u finišu, kada je Andrija Radovanović trećim uzastopnim pogotkom donio prednost od 29:26.

Radovanović je meč završio s pet golova, koliko su dali i Balša Đurović i Balša Račić. Vuko Borilović imao je 10 odbrana.

U redovima Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović s 10 pogodaka, dok je Danijel Jokić odbranio 15 šuteva.

Budućnost ima 20 bodova, dva manje od Lovćena i Budvanske rivijere.

Partizan 1949 nije imao nikakvih problema u Bijelom Polju.

Do trijumfa nad Jedinstvom vodili su ga Darko Đurković sa devet, te Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović sa po sedam pogodaka.

Sedam je za Jedinstvo dao Bojan Varagić.

Večeras će igrati Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27.

Ne. K. decembar.

Arena

Neđelja, 21. decembar 2025.

Sportski miks

21

i SC Derbija danas (13h) dočekuju Dubai Filip Anđušić

Svjetski kup (spust)

U Francuskoj Huter se pita, Von treća PODGORICA - Kornelija Huter pobijedila je u spustu - trci Svjetskog kupa voženoj u francuskom Val d’Izeru.

Austrijska skijašica je upisala

Kakav spust u Val Gardenu

10. pobjedu u Svjetskom kupu i to rezultatom 1:41,54 minuta. Njemačka skijašica Kira Vajdle-Vinkelman zaostala je za najboljom 26, a trećeplasi-

bljenom sastavu, bez nosilaca igre. Sigurno je da nas očekuje izuzetno težak meč. S druge strane, na nama je da izađemo čvrsti i motivisani, ne samo u ovoj narednoj utakmici, već i u svim mečevima koji slijede - protiv timova sličnog kvaliteta, ali i onih koji su objektivno jači. Mislim da sada dolazimo do testa zajedništva i karaktera. Ukoliko u tom segmentu odgovorimo kako treba i ako u ovom teškom momentu ostanemo zajedno, vjerujem da će doći period u kojem ćemo dobar rad na treninzima pretvoriti u pobjedničku seriju - poručio je Mijović.

Centar Filip Anđušić vjeruje da njegova ekipa mora da igra agresivno protiv jakog rivala.

- Očekuje nas veliki izazov protiv ekipe Dubaija. Riječ je o timu koji je popunjen kvalitetnim igračima na svim pozicijama, sposobnim da naprave razliku u svakom trenutku. Na nama je da odgovorimo agresivno i da ispravimo stvari koje nijesu funkcionisale u prethodnim utakmicama, kako bismo bili konkurentni - rekao je Anđušić. R. PEROVIĆ rana Amerikanka Lindzi Von sa 35 stotinki.

Von je najbolja u plasmanu spusta sa 240 bodova, Eme Ajher je druga (171), Huter je treća (165) U ukupnom poretku Svjetskog kupa vodi Mikaela Šifrin sa 558 bodova i ima 158 bodova više od drugoplasirane Novozelanđanke Alis Robinson.

Danas je na programu superR. A. veleslalomom.

Košarkašice Budućnost Bemaksa do 17 godina

Košarkašice Budućnost Bemaksa do 17 godina uspješne u Zagrebu

Male ,,vučice“ superiorno do glavne runde PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa do 17 godina igraće u glavnoj rundi WABA lige.

Podgoričanke su na turniru u Zagrebu ostvarile polovičan učinak – poražene su od FSV iz Rijeke (53:51), da bi u drugoj utakmici savladale Studio Zagreb (59:32), čime su ligaški dio u grupi B završile sa učinkom 4-2.

FSV, Zagreb, Šampion iz Sofi-

je i Budućnost Bemaks izborili su prolaz u Top8 fazu, gdje će iz grupe A biti još Futurosa i Rejer (Italija), Janjina i Celje (Slovenija), koji će kroz glavnu rundu i ukupno četiri meča tražiti prolaz na fajnal-for.

Podgoričanke mogu da žale za nesrećnim porazom od FSV iz Rijeke (53:51), jedinim neporaženim timom iz grupe B, jer su u većem dijelu meča vodile, ali su posljednja dva napada lop-

tu izgubile Vasilisa Miljanić i Blanka Jovović. Ipak, bolan poraz nije poremetio ,,plave“, koje su bile ubjedljive protiv domaćina, Zagreba, koji je do ovog meča imao samo jedan poraz – 59:32.

Presudna je bila druga dionice, gdje je Budućnost odigrala sjajnu odbranu i uspjela da uveća prednost (33:17), tako da je u nastavku sve bilo jasno.

Na kraju je tim mladog trenera Marka Miloševića zasluženo stigao do značajnog brejka.

Najefikasnija bila je Blanka Jovović sa 19, uz 7 skokova (indeks 25), 14 je dodala Lucija Baković (imala i 7 uhvaćenih lopti), Martina Terić dodala je 9, Lola Racković 6, Vasilisa Miljanić i Jovana Vukmirović po 4, Ana Jovović 3, dok se u strijelce nijesu upisale Tara Rajović i Ema Kaluđerčić. R. P.

Održana međunarodna bokserska revija ,,Trofej Podgorice”

Sekretarijata za sport Glavnog grada Darko Nikčević, koji je na početku revije pozdravio sve prisutne i proglasio takmičenje otvorenim.

Najboljim u ostalim kategorijama pehare su uručili bivši uspješni bokseri Predrag Radošević i Boško Drašković, legendarni trener Bajram Ademović i član Upravnog odbora BSCG Milorad Mihailović.

Trofeju Podgorice prisustvovao je i osvajač zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj MatiBK BIJELO POLJE

PODGORICA - Poslije nesretnog pada u trci super džija, Franjo fon Olmen je sve ispravio juče u spustu u Val Gardenu. I još je slavio ispred Marka Odermata. Švajcarac je do četvrte pobjede u Svjetskom kupu stigao u vremenu 1:58.67, brži je bio 30 stotinki od Odermata, a čak 98 od Italijana Florijana Šnajdera.

Odermat je lider u spusta sa 280 bodova, Von Almen je na 230, na poziciji tri je Dominik Pari (140).

U generalnom poretku takođe je prvi Odermat sa 765 bodova, Henrik Kristofersen ima 302, Vinsent Krihmajer je treći (283)…

Danas je na programu veleslalom.

R.A.

PODGORICA - Bokser Podgorice Nikola Ilić pobjednik je međunarodne revija Trofej Podgorice.

Za najboljeg tehničara proglašen je Ivan Tijanić, najbolji strani bokser je Rei Čolaku, dok su za najborbeniji par proglašeni Veselin Dedić i Desjan Leši. Pehar za najboljeg sudiju pripao je Radu Vujoviću.

Pehar najboljem bokseru revije Nikoli Iliću, osvajaču bronzane medalje na Evropskom prvenstvu za boksere do 15 godina u Budvi, uručio je sekretar

BSCG

Odermat Pehar za Nikolu Ilić ne mora uvijek da je najbolji

Bokseri Bijelog Polja

Sa proglašenja najboljih

ja Roganović, koji je doživio ovacije svih prisutnih u dvorani ,,Venom”.

BK Podgorica, koji je i ove godine u organizaciji imao podršku Glavnog grada, planira

da naredni, jubilarni 20. Trofej Podgorice bude višednevni međunarodni turnir. R. P.

Bokseri Bijelog Polja danas nastupaju na turniru petog kola regionalne lige

Novi izazov za Bjelopoljce PODGORICA - Bokseri Bijelog Polja nastupiće danas u Zrenjaninu na turniru petog kola regionalnog takmičenja Balkan open. Čast bjelopoljskog kluba braniće pet boksera: kadeti Savo Šarčević (do 54), Matija Kojović (do 57), juniori Milutin Šćekić (do 54) i Omar Bahović (do 63) i kapiten Mirko Šarčević (do 80).

Rival Šarčevića biće Gabrijel Jović (BiH), Kojovića čeka Nenad Nakov (Sjeverna Makedonija), Šćekić će se boriti protiv Lazara Dimitrova (Sjeverna Makedonija), Bahovića očekuje duel sa Kristijanom Đukićem (BiH), dok će se Šarčević sastati sa Dariom Tomićem iz Srbije.

- Najviše se očekuje od borbe Šarčevića protiv veoma kvali-

tetnog domaćeg boksera. Meč je proglašen šlagerom večeri.

Klub zauzima visoko peto mjesto od 36 klubova, a ambicije su nam sada još veće, posebno pred osmo kolo, u kojem je Bijelo Polje domaćin - stoji u saopštenju bjelopoljskog kluba.

Ekipu predvode trener Mugoša Kovačević i Budimir Radošević.

R. P.

Arena

22 Formula

Neđelja, 21. decembar 2025.

SLIJEDE VELIKE PROMJENE U FORMULI 1: Od naredne godine najbrži cirkus na svijetu ulazi u novu eru tehničkih propisa i na startnom gridu će se pojaviti i 11. tim

Spremite se za najveću promjenu pravila ikada PODGORICA - Meklaren je dominirao Formulom 1 ove godine, osvojivši titule i u konkurenciji konstruktora i u pojedinačnoj – ali sada slijede velike promjene.

Od naredne godine najbrži cirkus na svijetu ulazi u novu eru tehničkih propisa i na startnom gridu će se pojaviti i 11. tim.

NOVA, SMJELA ERA PRAVILA

Nova pravila koja se uvode 2026. predstavljaju najveću promjenu u Formuli 1 u posljednjih mnogo godina – ako ne i najveću ikada. Bolidi će biti manji, okretniji i ekološki prihvatljiviji.

Biće lakši za 30 kilograma, uži za 10 centimetara i imaće pogonske jedinice sa gotovo ravnopravnom podjelom snage između električnog i motora sa unutrašnjim sagorijevanjem – uz korišćenje potpuno održivih goriva.

Ljubitelji Formule 1 s razlogom se pitaju - da li će i trkanje biti drugačije? Da, ali koliko drugačije – jedno je od mnogih nepoznanica.

Pravila za šasiju i motor nikada ranije nijesu mijenjana isto-

vremeno u ovako velikoj mjeri.

Biće uvedena nova aerodinamička pravila, a pogonske jedinice, iako slične osnovne arhitekture kao u prethodnih 12 godina, značajno su unaprijeđene sa tehnološke strane.

Motori ostaju 1,6-litarski V6 turbo-hibridi, ali je MGU-H, koji prikuplja energiju iz izduvnih gasova i turbine, uklonjen, dok je udio snage koji proizvodi hibridni dio motora praktično udvostručen – na oko 50 odsto.

VELIKE PROMJENE U AERODINAMICI

Navedene novine su zahtijevale i velike promjene u aerodinamici. Ne samo da je napuštena filozofija ,,ground effect“ podnice sa venturi kanalima, uvedena 2022. godine, već su uvedena i pokretna prednja i zadnja krila. Cilj je povećanje brzine na pravcima kako bi se omogućilo veće prikupljanje energije prilikom kočenja.

Već neko vrijeme vozači izražavaju zabrinutost zbog toga kako će sve ovo uticati na samo trkanje. Čini se da će biti i određenih neobičnosti. Naime, motor sa unutraš-

njim sagorijevanjem će često funkcionisati kao generator za bateriju, pa će, na primjer, u nekim krivinama raditi na maksimalnom broju obrtaja. DRS sistem za preticanje je ukinut, jer je otvaranje zadnjeg krila potrebno za druge svrhe. Umjesto toga, uvedeno je dugme ,,push-to-pass“, koje privremeno obezbjeđuje dodatnu električnu energiju.

- Zaista je teško predvidjeti kako će sve ovo izgledati. Ne želim da kritikujem unaprijed, niti da govorim previše negativno. Osjećaj je potpuno drugačiji i nijesam siguran da će vam se dopasti. Ali, možda me iznenadi. Možda bude fantastično. Možda će preticanje biti nevjerovatno lako. Ne znam – kaže objašnjavajući promjene u Formuli Luis Hamilton i nastavlja: - Imamo manje potisne sile, a više obrtnog momenta. U vožnji po kiši, mogu da zamislim da će biti izuzetno teško – mnogo teže nego sada. Ali, kao što sam rekao, možda dođemo i shvatimo da imamo bolji grip nego što smo očekivali - dodaje Britanac iza koga je razočaravajuća debitantska sezona u bolidu Ferarija.

STIŽE KADILAK

Deset timova postaće jedanaest kada se sljedeće sezone gridu priključi Kadilak, uz podršku američkog automobilskog giganta Dženeral Motorsa.

Kadilak se odlučio za iskustvo umjesto mladosti i kao svoju prvu vozačku postavu izabrao bivšeg vozača Mercedesa Valterija Botasa i nekadašnjeg Red Bulovog vozača Serhija Peresa, koji zajedno imaju 106 plasmana na pobjedničko postolje. Britanac Grejem Loudon, koji je ranije radio u timovima Virdžin i Marusi, biće šef ekipe.

Američki tim će u prve tri sezone koristiti Ferarijeve pogonske jedinice, dok se GMovi motori očekuju od 2029. godine.

ZAUBER POSTAJE AUDI

Audi je još jedno novo ime, ali za razliku od Kadilaka, njemački proizvođač je preuzeo švajcarski tim Zauber, koji je 2025. završio kao deveti u šampionatu konstruktora. Član Folksvagen grupe iz Ingolštata razvija sopstveni m o t o r, p a r a l e l n o s a uvođenjem novih pravila za

pogonske jedinice. Džonatan Vitli biće šef tima i sarađivaće sa bivšim šefom Ferarija Matijom Binotom, koji vodi Audijev F1 projekat. Njemac Niko Hilkenberg i Brazilac Gabrijel Bortoleto, vozači Zaubera u 2025. činiće Audijevu prvu vozačku postavu.

POVRATAK FORDA I KRAJ RENOOVIH MOTORA

Red Bul započinje partnerstvo sa Fordom, koji učestvuje u finansiranju razvoja pogonskih jedinica za nova pravila. Time se završava saradnja Red Bula i Honde.

Japanski proizvođač postaje fabrički dobavljač motora za Aston Martin, gdje će legendarni dizajner Formule 1 Adrijan Njuji preuzeti ulogu šefa tima u okviru velike reorganizacije.

Još jedna velika promjena dolazi nakon što je Reno ugasio svoj F1 program motora. Alpina će ubuduće koristiti Mercedesove pogonske jedinice.

MADRID MIJENJA IMOLU U KALENDARU

Kalendar Formule 1 ponovo ima 24 trke – počinje u Au-

straliji 8. marta, a završava se u Abu Dabiju u decembru 2026.

– ali sljedeće godine biće dvije trke u Španiji.

Velika nagrada Španije voziće se na novoj stazi u Madridu i praktično zamjenjuje trku Emilija-Romanja u Imoli. ,,Madring“ će biti hibridna staza, kombinacija javnih puteva i privatnog zemljišta, čiji je jedan dio još u izgradnji.

Trka će se održati od 11. do 13. septembra, kao završnica neprekidnog evropskog dijela sezone.

Barselona ostaje u kalendaru i sada nosi naziv Velika nagrada Barselona - Katalonija, a vozi se od 12. do 14. juna. Trka u Kanadi pomjera se iz juna na period od 22. do 24. maja, kako bi se održala u istom mjesecu kao i Velika nagrada Majamija (1–3. maj).

Zbog toga se Velika nagrada Monaka pomjera unazad, na 5–7. jun. Što se tiče sprint trka, Silverston je među šest staza koje će ih ugostiti sljedeće sezone, zajedno sa Kinom, Majamijem, Kanadom, Zandvortom (posljednja godina u kalendaru) i SingapuJ. TERZIĆ rom.

Feljton 23

Neđelja, 21. decembar 2025.

SA OKRUGLOG STOLA O USTAVU CRNE GORE IZ 1905. GODINE – TEMELJU CRNOGORSKE PISANE USTAVNOSTI

2.

Rješenje koje po prof. Mitriću predstavlja pravni specifikum U koliko želimo prepoznati tragove crnogorskog ustavnog kontinuiteta, upotrebom komparativne metode, možemo naći izvjesne sličnosti u pogledu ustavnog rješenja republičke zastave, s obzirom da je članom 5 Ustava NR Crne Gore definisana trobojnica, crveno, plavo, bijela sa crvenom petokrakom, kao ideološkim simbolom, te da je u članu 113 predviđeno da se postupak pred sudovima vodi na srpskom jeziku „Građani koji ne znaju srpski jezik mogu se služiti svojim jezikom. Tim građanima obezbjeđuje se pravo da se upoznaju sa cjelokupnim materijalom i da preko prevodioca prate rad suda“.

Po prvi put u Ustavu zaštićen je eksplicitno nacionalni integritet crnogorskog naroda koji je u Kraljevini SHS/Jugoslaviji bio izložen hegemonističkoj politici Beograda, pa se u članu 11 istog akta navodi: „Protivan je Ustavu Narodne Republike Crne Gore svaki akt koji je na njenoj teritoriji uperen protiv suverenosti, ravnopravnosti i nacionalne slobode crnogorskog naroda i Narodne Republike Crne Gore kao i ostalih naroda Jugoslavije i ostalih narodnih republika Federalne Narodne Republike Jugoslavije“.

Imajući u vidu aktuelnu političku praksu u Crnoj Gori trebalo bi razmisliti o vraćanju ove ustavne uredbe u pozitivno pravo Crne Gore.

Neobjašnjivo je da je republič-

Partijsko i republičko rukovodstvo Crne Gore je 1946. godine zasigurno bilo upoznato da je Njegoševa kapela na Lovćenu bila simbol dinastičke i unitarističke karađorđevićevske državne politike usmjerene protiv nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore

Donosimo prilog mr. sci. Ivana Jovovića sa Okruglog stola održanog na Pravnom fakultetu 12. decembra 2025. godine, povodom jubileja - 120 godina od donošenja Ustava Kraljevine Crne Gore ko komunističko rukovodstvo Crne Gore napravilo totalnu distinkciju u odnosu na istorijski grb Knjaževine Crne Gore, što nijesu uradila druga rukovodstva u jugoslovenskim republikama, naprotiv, u ustavima Narodne Republike Srbije i Narodne Republike Hrvatske zadržani su stari istorijski grbovi sa apliciranom petokrakom što je bilo u funkciji isticanja nacionalne odnosno državne tradicije. Isti slučaj je sa Narodnom Republikom Albanijom, koja je takođe u svom novom grbu i zastavi koristila istorijski simbol albanskog naroda, naravno uz ideološki simbol – petokraku. Naime, u članu 4 Ustava NR Crne Gore navodi se: „Državni grb Narodne Republike Crne Gore pretstavlja Lovćen sa Njegoševom Kapelom okružen lovorovim vijencem, koji je dolje povezan crnogorskom zastavom.

Između vrhova lovorovog vijenca je petokraka zvijezda.

Pozadi Lovćena nekoliko vijuga predstavljeno je more“.

Ovakvo rješenje grba ne samo što ne korespondira sa komunističkom ideologijom jer se u prvi plan stavlja religijski simbol, nego je istovremeno i suprotno proglasu Komunističke parije Crne Gore od 1941. godine, kada se crnogorski narod poziva u borbu za socijalnu i nacionalnu emancipaciju. Tadašnje partijsko i republičko rukovodstvo Crne Gore je zasigurno bilo upoznato da je Njegoševa kapela na Lovćenu bila simbol dinastičke i unitarističke karađorđevićevske državne politike i tradicije usmjerene protiv nacionalnog i državnog identiteta Crne Gore, zbog čega se s razlogom može postaviti pitanje odakle motivi za takvo ustavno rješenje grba socijalističke Republike Crne Gore od 1946. do 1992. godine, tim prije, što je projekat Mauzoleja na Lovćenu bio jedna od najvažnijih političkih tačaka u poslijeratnoj Crnoj Gori. Moguće objašnjenje možemo prepoznati u ideološkoj koncepciji Milovana

Član 11 Ustava NR Crne Gore iz 1946. godine

Ustav NR Crne Gore iz 1946. godine

Grb Narodne Republike Crne Gore

Član 11 Ustava iz 1946. godine kaže: Đilasa crnogorske nacije, po kojoj je crnogorski narod steProtivan je Ustavu NR Crne Gore svaki kao subjektivitet u novom viakt koji je na njenoj teritoriji uperen jeku, ali njegovu srednjovjeprotiv suverenosti, ravnopravnosti kovnu genezu vezuje za srpsko i nacionalne slobode crnogorskog etničko stablo. Navedene konnaroda.

Imajući u vidu aktuelnu političku praksu cepcija će nezvanično ostati na snazi tokom cijelog trajanja so- u Crnoj Gori trebalo bi razmisliti o vraćanju ove cijalističkog perioda kod par- ustavne uredbe u pozitivno pravo Crne Gore tijskih i republičkih organa Crne Gore, uz određena lična lističke ustave s obzirom da je godine, iako je država definineslaganja, pa se dalje nije du- crnogorski narod izmješten u sana kao građanska u istom blje zalazilo u oblikovanje na- preambulu Ustava, srpski je- aktu, u članu 79 nailazimo na cionalnog i institucionalizaci- zik ijekavskog izgovora pro- odredbe koje štite nacionalni ju državnog identiteta kao što glašen za jezik u službenoj identitet manjinskih naroda i je to slučaj sa makedonskim upotrebi, uz ravnopravnost manjinskih nacionalnih zajedrukovodstvom. Crnogorsko ćiriličnog i latiničnog pisma. nica, a u članu 80 zabranjuje se partijsko i republičko ruko- Međutim u navedenom Usta- nasilna asimilacija manjinskih vodstvo zadovoljavalo se kom- vu u članu 6 prepoznajemo naroda, a da pri tome ustavopromisnim rješenjima, kao povratak monarhističkoj tra- pisac nije definisao koji je to što vidimo iz. Ustava iz 1963. diciji Crne Gore s obzirom da državotvorni narod ili narodi i 1974. godine, s obzirom da je Ustav kaže da Crna Gora ima od kojih potencijalno mogu biu službenoj upotrebi bio srp- grb, zastavu i himnu, pri čemu ti ugrožena prava manjinskim sko-hrvatski jezik ijekavskog je Zakonom o grbu i zastavi iz narodima te im prijeti nasilna izgovora, a oba pisma – ćirilica 1993. godine zakonodavac go- asimilacija. Ni preambula Usi latinica. Iako je u navedenim tovo preuzeo rješenja iz Usta- tava ne pruža nam mogućnost ustavima Crna Gora bila defi- va za Knjaževinu Crnu Goru tumačenja ovih odnosa, šta vinisana kao država crnogorskog u pogledu grba i zastave, ali je še, komplikuje ga, s obzirom da naroda i pripadnika drugih na- pitanje himne zbog neposto- se u preambuli između ostalog roda i narodnosti Jugoslavije janja političkog konsenzusa navodi: „Polazeći od odlučnokoji žive u njoj, u praksi afirmi- ostalo zadugo nedefinisano. sti da smo kao slobodni i ravsana je i njegovana koncepci- Slijedeći monarhističku tra- nopravni građani, pripadnici ja dualnog identiteta crnogor- diciju Ustav iz 1992. godine u naroda i nacionalnih manjina skog naroda. članu 11 decidirano navodi tra- koji žive u Crnoj Gori: CrnoUstavom Republike Crne Go- dicionalne vjerske zajednice gorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, re iz 1992. godine napravljen pravoslavnu crkvu, islamsku Muslimani, Hrvati i dr. privrje određeni diskontinuitet u zajednicu i katoličku crkvu, ali ženi demokratskoj i građanodnosu na prethodne socija- propisuje njihovu odvojenost skoj Crnoj Gori“. od države. Tek Zakonom o dr- U članu 4 Ustava iz 2007. gožavnim simbolima iz 2004. go- dine definisana su, tj. de facto dine utvrđeno je da je himna preuzeta rješenja iz Zakona o Crne Gore „Oj, svijetla maj- državnim simbolima, dok je u ka zoro“ a istim pravnim ak- članu 13 utvrđeno da je službetom još su se više grb i zasta- ni jezik u Crnoj Gori crnogorva približili monarhističkim ski, dok su u službenoj upotreobilježjima Knjaževine, od- bi srpski, bosanski, albanski i nosno, Kraljevine Crne Gore, hrvatski, te da su oba pisma iako Crna Gora ima republi- ravnopravna. Ovakvo ustavkansko uređenje. no rješenje po ocjeni profeUstavom Crne Gore iz 2007. sora Blagote Mitrića pred-

stavlja pravni specifikum, bez obzira koliko god težili da Crna Gora bude demokratska država, s obzirom da u uporednoj praksi ne postoji država sa pet službenih jezika. Ipak, nedostaje eksplanacija od strane stručne javnosti kada su u pitanju objašnjenja u pogledu normiranja crnogorskog jezika po nazivu države, što bi implicite dovelo u pitanje pravo etničkim Crnogorcima da svoj jezik nazovu nacionalnim imenom.

Crnogorci nijesu progovorili crnogorskim jezikom od 2007. godine, iako su im do tada sva dotadašnja ustavna i zakonodavna rješenja to pravo onemogućavala. Zato je jotovana varijanta crnogorskog jezika autentični, istorijski iskaz kao narodnog jezika Crnogoraca.

Ustav iz 2007. za razliku od prethodnog iz 1992. godine ne nabraja tradicionalne vjerske zajednice, već u članu 14 navodi da su vjerske zajednice odvojene od države i slobodne u vršenju obreda i vjerskih poslova. Kako je ta sloboda vjerskih zajednica u proteklom periodu primjenjivana, prepoznajemo u njihovom direktnom ili indirektnom političkom angažmanu, naročito Srpske pravoslavne crkve, ali i ostalih vjerskih zajednica, pa shodno načelu de lege ferenda preporučujem da se vratimo na sedmo poglavlje Ustava za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godinu, s obzirom da nas kao zajednicu očigledno mogu vratiti u sekularne odnose istorijski potvrđena rješenja.

Na osnovu svega izloženog, neupitna činjenica je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine bio u funkciji oblikovanja nacionalnog i državnog identiteta s obzirom da i organizator ovog skupa ovaj akt ocjenjuje kao temelj ustavnosti.

U važećem Ustavu, prepoznata je intencija ustavopisca da se u mjeri mogućeg inkorporiraju ona identitetska rješenja iz crnogorske pravne prošlosti koja se temelje upravo na Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru.

Imajući u vidu da su u našoj ustavnoj tradiciji promjene konstanta, kao i činjenicu da društvena stvarnost često ne odgovara načelu de lege lata, ostaje otvorena mogućnost koja se dugo najavljuje u političkom diskursu da dođe do promjena u bližoj budućnosti onih odredbi Ustava kojima se tretiraju identitetska pitanja.

(Kraj)

24 Marketing

Neđelja, 21. decembar 2025.

Neđelja, 21. decembar 2025.

Oglasi i obavještenja 25 Dnevni list

Cjenovnik čitulja Formati

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/9 1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/6

20€

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

1/2 1/1

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

275€

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

500€

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 21. decembar 2025.

856

Дана 20. децембра 2025. преминуо је у 76. години наш вољени

РАДОВАН Видов МИРОВИЋ Саучешће примамо у сеоској капели село Курило 20. децембра од 12 до 20 часова и 21. децембра од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СТАНКА, син НЕДЕЉКО, ћерке СУЗАНА, СЛАЂАНА, МАЈА и ИВАНА, сестра СТАНКА, снаха БАРБАРА, сестрићи ГОРАН и МИЛАН, унучад, браћа и сестре од ујака и браћа и сестре од тетака и остала родбина МИРОВИЋ и ШУШКАВЧЕВИЋ

857

Na Ahiret je preselio poslije kraće bolesti u 71. godini naš dragi Rahmetli

MEHO Jakupa REBRONJA Hatar će se primati 20. decembra 2025. godine u gasulhani (kapeli) na mezariju Bistrica od 11 do 16 časova i 21. decembra od 11 do 15 časova.

Dženaza će se obaviti 21. decembra na mezariju Bistrica u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga VESELINKA, sin DEMIR, ćerke: MERIMA i MIRELA, braća: MUHO, NUHO, SAFET i sestra ZEKIJA, snaha ASIFA, AMIDŽA HAZIR, tetka RUŠA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

888

Тужним срцем јављамо да је дана 20. децембра 2025. у 75. години преминула наша драга и вољена

СТАНКА Мићунова БУРИЋ рођена МАНДИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 21. децембра од 10 до 15 часова и 22. децембра од 10 до 14 часова, након чега се креће за село Велика Загреда, гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ЖЕЉКО, ћерке ЖЕЉКА и ЖАНА, сестра МИКА, снаха САЊА, ђевер МИОМИР, јетрва ЈАДРАНКА, заова МИЛАНКА, унучад, сестрић и сестричне, ђеверичићи и ђеверична и остала ожалошћена породица 907

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Тужним срцем јављамо да је дана 20. децембра 2025, у 80. години, преминуо наш драги и вољени

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

ЈОВАН Бајов ВУКЧЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 21. децембра од 10 до 16 часова и 22. децембра од 9 до 13.30 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Српској. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВЕРА, кћерка АЊА, синови ВАЊА и МИЛОШ, сестра БОСА, снахе АНДРИЈАНА, АНА и ЗОРИЦА, унучад СТЕФАН, АНДРЕЈ, БОГДАН, ВАСИЛИЈЕ, ТАРА, МАЈА, МАРИЈА БОЈАНА, праунучад, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне и остала родбина ВУКЧЕВИЋ и РАДУНОВИЋ

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

854

855

Dana 19. decembra 2025. godine preminula je naša draga

Тужним срцем јављамо да је дана 20. децембра 2025. у 75. години послије краће болести преминуо наш драги

876

Posljednji pozdrav

MILKA DRAŠKOVIĆ

LJILJANA KRNIĆ

РАДОЈЕ Новичин РАДУЛОВИЋ

rođena VUKOVIĆ

Саучешће примамо у капели у Спужу 20. децембра од 10 до 18 часова и 21. децембра од 9 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Спужу. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДРАГИЦА, синови МЛАДЕН и НОВАК, кћерка ИВАНА, браћа СЛОБОДАН и САВА, брат од стрица НИКОЛА, сестра од стрица НАЂА, снахе СЛАВИЦА, МИРОСЛАВА, МИЛЕНА, ИРЕНА и МИЛИЦА, ујак РАТКО - ТИТО, тетка БОСА БРАЈОВИЋ, унучад, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина РАДУЛОВИЋ и ЈОВОВИЋ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u užem krugu porodice u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

PORODICA VUJOVIĆ

OŽALOŠĆENI: sin ENES - BATKO, unučad LUNA i ALEK

872

Dragi druže

Posljednji pozdrav našoj kumi

882

880

Посљедњи поздрав нашој драгој снахи

LJILJI KRNIĆ Draga naša, tamo gdje odlaziš nećeš biti sama, jer tamo te čeka tvoja prva radost. Počivajte u miru među Anđelima!

Dobri naš Aco,

ostali smo nijemi i duboko potreseni saznanjem da si nas prerano napustio. Zauvijek ćemo te pamtiti sa osmijehom na licu i sjećati se onakvog kakav si bio – vedar, pošten, pravičan i uvijek spreman da pomogneš svakome.

Tvoj odlazak ostavio je veliku prazninu, ali uspomena na tebe živjeće u našim srcima.

S ljubavlju i tugom, upućujemo ti posljednji pozdrav.

TVOJE IV C ODJELJENJE, SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA PODGORICA

BUCKA i ZORICA sa djecom

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

МИЛКИ 900

Током 55 година живота с тобом дијелили смо многе заједничке тренутке. Почивај у миру.

Заова НАДА ПАНИЋ са породицом

RADOJU S velikim ponosom čuvaćemo sjećanje na tebe.

Brat MIKI sa porodicom 864

Posljednji pozdrav

885

867

Posljednji pozdrav dragom tetku

Dragi

BATU VICKOVIĆU

Bato, bio si veliki i iskreni moj prijatelj i naše kuće za sve ove 20 godina našega poznanstva, što si mi napravio a bilo je toga dosta, od srca ti jedno veliko ljudsko hvala. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, a ja ću te čuvati od zaborava.

NIKOLA-KOJO ČIČAREVIĆ sa familijom

LJUBO

Hvala ti za iskreno prijateljstvo i sve što si učinio za nas. Ponosni na tvoj častan život, čuvaćemo uspomenu na tebe.

Porodica MIRANOVIĆ, MIĆO, STANKA i OLJA i STEVO i ANA VUKČEVIĆ

LJUBU KALUĐEROVIĆU

U srcu te, s ljubavlju i poštovanjem čuva „ono malo dijete iz Podgorice“.

ANA VUKČEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 21. decembar 2025.

903

Otišla je tiho i bez pozdrava naša voljena majka, svekrva i baba

875

Sa dubokom tugom i nevjericom primili smo vijest o iznenadnoj smrti naše pripravnice, Jasmine Korać, koja je u našem kolektivu provela devet mjeseci.

VALERIJA

JASMINA KORAĆ Hvala ti za svu ljubav, dobrotu i snagu koju si nam nesebično darivala.

Draga Jasmina, imali smo sreću da te upoznamo i da s tobom dijelimo svakodnevicu.

Tvoja vedrina, dobrota i ljubav prema životu širile su se tiho, ali su ostavili dubok trag.

Ne vjerujemo da si otišla - vjerujemo da si samo nastavila dalje, onako vesela i razdragana da negdje tamo ostvaruješ svoje planove.

Počivaj u miru, čuvaćemo te u srcima zauvijek.

MATA, MIMA, NAĐA i SONJA

Kolektiv JU OŠ ,,Novka Ubović“ 904

893

Otišla je naša

Mila naša

VALERIJA

VALJA

Majko, Vaki, baba, hvala ti za sve.

Volimo te.

JASMINA

Bila si svjetlost, dobrota i toplina. Takvu ću te zauvijek pamtiti. Neka tvoja divna duša počiva u miru.

UJNA, MANE, TINA, LALE, SOFIJA i LAZAR

Tvoji: BOLE, IVANA i MAŠA

898

Sa dubokom tugom i bolom opraštamo se od naše voljene

Mila moja

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Volimo te i već nam nedostaješ.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe. Kakva si osoba bila i šta si nam značila.

874

Tvoja mentorka, DRAGANA SORAT

865

Mojoj dragoj

VALERIJI

VACE

Iznenadila si me, nikada se predavala nijesi. Krasile su Te snaga i borbenost. Za mene si bila prijatelj velikog srca, žena lav. Od Tebe sam mnogo naučila i vazda si mi podrška bila. Bila mi je čast poznavati Te. Počivaj u miru, dušo moja.

Tvoja NATAŠA KAVAJA

Plemenita, vedre naravi i velikog srca, uvijek spremna na topli zagrljaj i da učini dobro svima. Požrtvovana i beskrajno posvećena svojoj porodici i rodbini, ostavila je neizbrisiv trag dobrote i ljubavi.

Hvala ti Vaco za posebnu ljubav koju si gajila prema meni, tvome ujaku, a ta bliskost ostaje zauvijek urezana u sjećanju.

Počivaj u miru, draga naša Vaco.

VALERIJA RADULOVIĆ

Ujak RADE, ujna DESA i djeca NELA, SANDRA, MILENA i MILOŠ sa porodicama

Bila si i ostala simbol snage i dobrote. Žena lavljeg srca koja je svima bila oslonac i spas. Čuvamo te od zaborava, ponosni što smo te imali za prijatelja.

899

VERA GRUBAČ, INES ŠAFRANIĆ i RADMILA ŠUŠIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

889

Moj Peki

Četrdeset tužnih dana od smrti našeg dragog

Četrdeset je tužnih dana od smrti našeg dragog

PREDRAG KNEŽEVIĆ

Tužno bez tebe.

Bole ove riječi, boli stvarnost.

Sve nebeske staze sada su tvoj dom. Putuj mirno, čuvaj nas odozgo, kao što ćemo te i mi čuvati od zaborava.

891

890

PREDRAGA KNEŽEVIĆA

PREDRAGA KNEŽEVIĆA

Istina je teška, moje srce prazno, sa tvoje strane. Rano prođe tvoj životni vijek. Majka te nikad neće preboljeti, uvijek će te voljeti.

Neka te Gospod prigrli i tvoju dušu nastani u mjestu svijetlom, u mjestu cvijetnom.

Šta da kaže majka, koja osta da živi bez sina, prve sreće i najviše tuge.

Putuj spokojno, sine, neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom sa djedom i babom.

Vole te majka JOVANKA i RACO

Majka JOVANKA

Voli te tvoja sestra STANKA sa porodicom

860

Četrdeset je tužnih dana od smrti voljenog

869

Četrdeset dana je od smrti dragog supruga i oca

PREDRAGA PEĐE KNEŽEVIĆA Peko, dani prolaze, a bol i tuga za tobom ostaju isti. Teško je povjerovati da si nas napustio.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoji: stric BOŽO, strina ZORE, braća DRAGAN, GORAN i KOSTA sa porodicama

Voljeni naš

PREDRAGA KNEŽEVIĆA 863

Četrdeset dana je prošlo, ali bol je ostala ista duboka, tiha i neumoljiva. Ostala mi je ljubav koju si mi dao, koju čuvam za našu Mašu, ljubav koja neće izblijedjeti ni u jednom danu koji dolazi bez tebe.

Volim te u svakom dahu koji zaboli.

Volim te u svakom danu koji moram da prođem bez tebe.

PEĐO

Još se jednom dokazalo da voljeni nikada ne umiru zato što za sobom ostavljaju bol koji živi u srcima onih koji su te voljeli. Ti si nam ostavio taj bol dok gođ živimo. Počivaj u miru.

Tvoji: SAVO, NADA, DEJAN i IGOR

894

Pet godina od smrti voljenog supruga i oca

Prošlo je 40 tužnih dana od kada nas napusti naš voljeni

DRAGANA MIJANOVIĆA

Godine prolaze, ali sjećanja na tebe ne blijede.

TVOJA PORODICA

861

Zauvijek i preko svakog vremena.

Tvoje JASNA i MAŠA

Četrdeset je dana od prerane smrti našeg dragog zeta

868

PREDRAGA KNEŽEVIĆA PEĐA KNEŽEVIĆ

Dragi Peko, Teško se mirimo sa istinom da te više nema. Živjećeš vječno u našim sjećanjima i srcima.

Tvoj stric RADE sa porodicom

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

FEJZO, SONJA i BALŠA ALIBABIĆ

Prošlo je skoro 40 dana od kada nas je iznenadno i prerano napuštio naš dragi

PREDRAG - PEĐA KNEŽEVIĆ

862

Porodica će dana 21. decembra 2025. godine u 10 časova, zajedno sa prijateljima i kumovima, posjetiti njegov vječni počinak, položiti cvijeće i zaliti ga suzama, i još jednom se uz opelo pomoliti za pokoj njegovoj duši.

Ožalošćene porodice KNEŽEVIĆ, VUJOVIĆ i ALIBABIĆ

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

31 866

892

Dragom

SJEĆANJE

PEĐI KNEŽEVIĆU

BISERKA Brate moj, prerano ode. Faliće mi tvoj osmijeh, humor i susreti sa tobom...

PECOVIĆ

DEŠO

Ima nešto što ne umire, a to je ljubav i sjećanje na vas, naši dragi roditelji. I dalje živite u našim srcima, mislima i svakom tihom trenutku sjećanja. Uvijek ćete biti voljeni, i nikad prežaljeni!

Brat BLAŽO sa porodicom

Vaše ćerke: MAJA, SANJA i KATARINA sa porodicama 877

881

Šest je mjeseci od smrti našeg dragog đevera i strica

873

Danas se navršava godina od smrti naše

PREDRAG KNEŽEVIĆ

TATA Mnogo toga je pred nama, A tebe nema.

Ostaćeš dio svakog našeg koraka.

Tvoji: VALENTINA i JOVAN

MIRJANE Žarkove MILIĆ

MIŠKA NIKIĆA

rođene JOVANOVIĆ

896

Navršava se pola godine od smrti naše

Vrijeme koje prolazi ne odnosi sjećanje i ljubav, niti liječi tugu i nedostajanje.

Sa ljubavlju i zahvalnošću čuvaćemo sjećanje na tebe.

ZAUVIJEK TVOJA PORODICA

S ponosom i tugom,

ŽELJKA, JOVANA, JELENA i DANILO

MILKE Radomana JOVANOVIĆ

Naše nezacijeljene rane tvojim odlaskom opet su povrijeđene.

Tješi nas vjera da si u zagrljaju svojih sinova našla mir.

Godina koja je prošla svakim danom je pokazivala tvoje nenadoknadivo odsustvo, a tvoje odsustvo dokazivalo koliko si nam značila i koliko sebe si davala da nam budeš oslonac u svim prilikama i na svim poljima.

Hvala ti što si bila takva i što nam je tvoj život ostao primjer kako dostojanstveno živjeti.

SINIŠA, ANJA i SAŠA 858

Tri godine od smrti voljene majke

BOSE BOROZAN

Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju. Nedostaješ, majko, za sve lijepe trenutke u našim životima, kojima bi se radovala i bila ponosna.

U mom srcu ostaješ uvijek voljena, nikad zaboravljena.

Kćerka SUZANA 859

Danas je godinu dana od smrti

VESELINA SEKULIĆA Vrijeme prolazi, bol i tuga ne blijede jer svakog dana nedostaješ sve više, tata. Ćerka TANJA ŠALETIĆ sa porodicom

21. 12. 2011 – 21. 12. 2025.

PAVLE Markov KOSTIĆ Sa istim bolom, tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvaju te od zaborava

Tri godine je od smrti naše drage

BOSE BOROZAN

tvoji: SAŠA, NATAŠA i SANDRA 871

Tvoja dobrota i plemenita duša zaslužuje da je vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

BOŽO i LJUBO sa porodicama

879

32 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

878

883

12. 12. 2016.

21. 12. 2015.

MILEVE TOMAŠEVIĆ

VLADO ROGANOVIĆ

rođene ČABARKAPA

VASO

VOLJENA MAJKO! Prolaze godine i dani, ali nijedan bez sjećanja na bolnu istinu da nijesi više sa nama.

Da nas nećeš više sretati, toplo zagrliti i ispraćati kao što si uvijek radila.

Nedostaje nam tvoja ljubav i dobrota koju si nam uvijek nesebično pružala.

Bićeš uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Počivaj u miru, anđele naš.

ZORAN MIRKOVIĆ

Prošlo je tužnih sedam godina, oni koje volimo ne odlaze, hodaju pored nas svaki dan, nevidljivi, nečujni, ali uvijek blizu.

Mnogo je lijepih uspomena po kojima ćemo vas vječno pamtiti, sa ponosom pominjati i nikad zaboraviti.

Zauvijek vaši: supruga i majka ROSA, sinovi i braća DRAGAN i MIĆO, ćerka i sestra MARICA LALATOVIĆ sa porodicama

TVOJI NAJMILIJI: sinovi JOVAN i GORAN, kćerke GOCA i MIRA, snaha DRAGANA, unučad JOVANA, TEODORA, NIKOLA, MATIJA i FILIP i praunuka KASIJA

906

Deset godina od smrti našeg voljenog

IN MEMORIAM

Vole te sestra JOVANA i mama GORDANA

886

ZORAN MIRKOVIĆ

mr ing. KARLO MERKER 3. 10. 1979.

3. 10. 2025.

901

Tužno sjećanje na naše drage

Pet godina je od smrti naše voljene majke, svekrve, babe i prababe

Dragi naš, zauvijek ćeš biti dio nas, u svakoj uspomeni, u svakoj priči, u svakom sjećanju, koje čuvamo s ljubavlju.

Za sve u životu nedostaješ…

mr BOSILJKA POČEK MERKER

TVOJA PORODICA

3. 11. 1980.

3. 11. 2025.

Deset je godina od smrti našeg dragog

Naučni radnici Zavoda za biologiju mora – Kotor.

895

Životi posvećeni nauci, moru, a najviše i najkraće đeci.

ZORANA MIRKOVIĆA

Njihovi NAJMILIJI

Vrijeme prolazi, ali bol i praznina koju si ostavio ne blijede. S tugom, ali i beskrajnim poštovanjem, čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: JELENA, OGNJEN, NINA i GAVRO

897

VLADIMIR ROGANOVIĆ Prošla je još jedna godina bez tebe, a nedostaješ mi svakog dana.

Ja te i dalje čekam sa puta kada si rekao da ideš na dva dana i da se vraćaš. Nažalost, sa tog puta se nikada nisi vratio.

Bio si više od prijatelja. Bio si moja najveća podrška, moj oslonac kada je bilo najteže, i moja radost kada je bilo najljepše.

Vrijeme prolazi, ali praznina ne. Živiš u svakom sjećanju, u svakom koraku koji pravim, u svemu što jesam danas.

Zauvijek moj najbolji drug.

Nikada zaboravljeni

Drugarica SOFIJA

905

IN MEMORIAM

853

GOJKO Đ. ĐURIČKOVIĆ 21. 12. 2012 – 21. 12. 2025.

Sve bih dala da si tu.

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Tvoja MAJA 870

BATO

VICKOVIĆ

Počivajte u miru, nek vas anđeli čuvaju.

SEKA BANOVIĆ

ANĐELKA

KUM RADOJICA ZEKOVIĆ

Oglasi i obavještenja 33

Neđelja, 21. decembar 2025.

902

VLADO ROGANOVIĆ

U vječnoj uspomeni svojih najmilijih.

Volimo te.

DUŠKO i BOJANA ROGANOVIĆ

887

Sedam godina od smrti našeg voljenog

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Nedostaješ, brate.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji:

DUŠKO ROGANOVIĆ, NEMANJA ZUROVAC, JOVAN ŽMUKIĆ, ILIJA ALEKSIĆ i IGOR BOŠNJAK

34 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 21. decembar 2025.

JUGOPETROL AD Stanka Dragojevica bb, 81 000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 401 800 www.jugopetrol.co.me

PRAVILA NAGRADNE IGRE „EKO VOZI i OSVOJI“ Član 1 Priređivač nagradne igre pod nazivom „EKO VOZI i OSVOJI“ „Jugopetrol“ akcionarsko društvo za istraživanje, eksploataciju i promet nafte i naftnih derivata - Podgorica, ulica Stanka Dragojevića bb, PIB: 02013258 (u daljem tekstu: Priređivač ili Jugopetrol AD). Član 2 Nagradna igra organizuje se i sprovodi na teritoriji Crne Gore u periodu od 22.12.2025. godine do 02.03.2026. godine u cilju promocije kompanije Jugopetrol AD i unaprijeđenja odnosa sa postojećim i potencijalnim kupcima. Član 3 Pravo na učešće u nagradnoj igri se ostvaruje ispunjavanjem pristupnog formulara i dobijanjem EKO VOZI I OSVOJI kartice (u daljem tekstu: EViO). Ova kartica se koristi prilikom kupovine bilo kojih artikala ili usluga za evidentiranje broja učešća u nagradnim izvl ačenjima i to na bilo kojoj Jugopetrol EKO benzinskoj stanici na teritoriji Crne Gore, bez obzira na način plaćanja.

Broj učešća u izvlačenju se izračunava dijeljenjem iznosa svakog računa pojedinačno po modulu 5, odnosno: • • •

Registracijom jednokratne kupovine*1 u vrijednosti od najmanje 5,00€ do 9,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na 1 (jedno) učešće u izvlačenju za nagrade.

Registracijom jednokratne kupovine od 10,00€ do 14,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na 2 (dva) učešća u izvlačenju za nagrade.

Isti sistem važi i za veće iznose fiskalnih računa, dakle od 15,00€ do 19,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na 3 (tri) učešća u izvlačenju za nagrade i tako dalje.

Pored učešća iz prethodnog stava ovog člana, dodatna učešća se dobijaju kupovinom premium dizel goriva, Diesel Avio Double Filtered, po modulu 5, odnosno: • • •

Kupovinom u vrijednosti od najmanje 5,00€ do 9,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na dodatno 1 (jedno) učešće u izvlačenju za nagrade.

Kupovinom od 10,00€ do 14,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na dodatna 2 (dva) učešća u izvlačenju za nagrade.

Isti sistem važi i za veće iznose fiskalnih računa bez limita, dakle od 15,00€ do 19,99€ na navedenoj kartici ostvaruje se pravo na dodatna 3 (tri) učešća u izvlačenju za nagrade i tako dalje.

Za izvlačenje finalne nagrade kvalifikovani su svi brojevi kartica i to onoliko puta koliko su prava na učešće u izvlačenju stekli u navedenom periodu nagradne igre. Član 4 U nagradnoj igri može da učestvuje svaki potrošač na teritoriji Crne Gore iz člana 6 ovih Pravila, koji se za vrijeme trajanj a nagradne igre kvalifikuje za istu u skladu sa pravilima iz člana 3. Član 5 Pravila igre biće objavljena u dnevnom listu “Pobjeda“, te na web stranici Priređivača: www.jugopetrol.co.me, prije početka nagradne igre. Član 6 Pravo učestvovanja u nagradnoj igri imaju sva fizička lica (pojedinačno), starija od 18 (osamnaest) godina, osim zaposlenih u društvu Priređivača nagradne igre, zaposlenih kod eksternih saradnika Priređivača koji su direktno uključeni u proces i organizaciju nagradne igre, koja se za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuju za istu u skladu sa pravilima iz člana 3. Dodati uslov za učestvovanje u izvlačenju za finalnu nagradu jeste da fizičko lice ima boravište ili prebivalište u Crnoj Gori.

Pod zaposlenim u društvu Priređivača nagradne igre podrazumijevaju se i lica angažovana preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih i lica koja u prostorijama Priređivača nagradne igre obavljaju poslove na osnovu drugih angažovanja.

Pravna lica nemaju pravo učešća u nagradnoj igri.

Jedna kartica se može koristiti maksimalno 5 (pet) puta na dan za evidentiranje kupovine ili najviše za kupovinu do 150l goriva na dan, odnosno broja učešća u nagradnim izvlačenjima. Član 7 Fond nagrada: Finalna nagrada: • Automobil Audi A3 Limousine 35 TFSI S-tronic u vrijednosti od 35.352,00€ sa PDV-om.

Nedeljne nagrade: • Putovanje u Pariz za dvoje (dobitnik ima pravo povesti još jednu osobu), u ukupnom iznosu od 2.500,00€ sa PDV-om; • Putovanje u Rim za dvoje (dobitnik ima pravo povesti još jednu osobu), u ukupnom iznosu od 2.500,00€ sa PDV-om; • MacBook air 13 silver u iznosu od 1.169,00€ sa PDV-om; • Dyson air wrap za stilizovanje kose u iznosu od 585€ sa PDV-om; • Sony playstation 5 u iznosu od 489,00€ sa PDV-om; • Segway električni skuter u iznosu od 589,00€ sa PDV-om • DJI osmo pocket 3 action kamera u iznosu od 579,00€ sa PDV-om; • Samsonite putni kofer u iznosu od 239,00€ sa PDV-om; • Lavazza aparat za kafu sa kapsulama, šoljicama i kašikama u ukupnom iznosu od 122,00€ sa PDV-om; • 150 EKO vaučera za gorivo u vrijednosti od po 50,00€ sa PDV-om, u ukupnom iznosu od 7.500,00€ sa PDV-om; • 150 Cosmetics vaučera u vrijednosti od po 50,00€ sa PDV-om, u ukonom iznosu od 6.900,00€ sa PDV-om.

Ukupan nagradni fond iznosi 58.524,00€ sa PDV-om.

-

se sa prvim izvučenim dobitnikom ne može stupiti u kontakt u roku od 24 sati od sata izvlačanja; prvo izvučeni dobitnik ne ispunjava uslove propisane ovim Pravilima; Priređivač ima osnovane razloge da sumnja da je prvo izvučeni dobitnik prekršio uslove propisane ovim Pravilima; dobitnik odbije nagradu.

Ukoliko ni prvi rezervni dobitnik ne ispuni uslove iz prethodnog stava ovog člana, dobitnikom se smatra naredni izvučeni reze rvni dobitnik koji ispunjava sve uslove propisane ovim Pravilima. Postupak se ponavlja sve dok Komisija ne potvrdi dobitnika koji ispunjava sve uslove propisane ovim Pravilima.

Ukoliko ni jedan od dobitnika (prvobitni i rezervni) ne ispunjavaju sve uslove propisane u ovim Pravilima, Priređivač će ponoviti izvlačenje.

Priređivač će putem dnevnog lista “Pobjeda“, društvenih mreža i web stanice www.jugopetrol.co.me objaviti informaciju o ponovnom izvlačenju.

U toku izvlačenja nagrade se sačinjava zapisnik koji mora da sadrži: • Mjesto i vrijeme izvlačenja; • Broj i datum izdavanja saglasnosti na pravila nagradne igre; • Datum i naziv dnevnog medija u kojem su ova pravila objavljena • Imena i prezimena članova komisije • Način izvlačenja dobitnika • Ime i prezime i adresa dobitnika Zapisnik potpisan od svih članova komisije Priređivač dostavlja nadležnom organu u roku od 8 dana od dana izvlačenja dobitnika nagrade. Član 10 Sastav komisije za izvlačenja nagrada čine tri člana i to: 1.

2.

3.

Jelena Kustudić, zaposlena u Jugopetrol AD, Ivana Stanić, zaposlena u Jugopetrol AD, Jana Stanišić, zaposlena u Jugopetrol AD

Dodatno, rezervni članovi komisije su 1.

Andrijana Spasić, zaposlena u Jugopetrol AD 2.

Vuk Mašanović, zaposleni u Jugopetrol AD 3.

Sofija Milović, zaposlena u Jugopetrol AD, koji se imenuje u slučaju odsustva nekog od članova komisije iz stava 1 ovog člana. Član 11 Ime dobitnika biće objavljeno na društvenim mrežama Jugopetrola AD i na web stranici www.jugopetrol.co.me kako je definisano članom 8.

Priređivač se obavezuje da će u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, sa posebnom pažnjom voditi računa o ličnim podacima učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Učešćem u Nagradnoj igri dobitnici nagrada, odnosno njihovi zastupnici, su saglasni da se podaci dobitnika, a u skladu sa obavezom Priređivača, dostave Upravi za igre na sreću ("Uprava") i svim drugim nadležnim organima, kao i arhivi Priređivača.

Učešćem u Nagradnoj igri, Učesnici se saglašavaju da: • se podaci koje dostave u skladu sa ovim Pravilima mogu koristiti u svrhe sprovođenja Nagradne igre i izvlačenja dobitnika nagrada od strane Priređivača; • se podaci koje dostave u skladu sa ovim Pravilima čuvaju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i da isti mogu biti korišćeni u marketinške svrhe priređivanja nagradne igre i drugih promotivnih kampanja i aktivnosti Jugopetrol AD; • se njihovo ime javno objavi u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore; • se njihovi lični podaci (a naročito: ime i prezime, broj telefona (posljednje 3 cifre) mogu objaviti od strane Priređivača i koristiti na način da se objave u štampanom, zvučnom, slikovnom i video materijalu bez naknade i prethodne saglasnosti Učesnika, a isključivo u svrhe priređivanja ove Nagradne igre i promocije Priređivača; i • se fotografije i/ili video zapisi Učesnika javno objave u zvučnoj, slikovnoj i/ili video formi na zvaničnoj internet stranici i društvenim mrežama Priređivača, a u cilju ostvarivanja svrhe Nagradne igre definisane ovim Pravilima.

• na zahtjev Jugopetrola AD potpišu izjavu kojom potvrđuju ispunjenost uslova utvrđenih u ovim Pravilima.

• Neće dozvoliti drugim licima da koristi EKO VOZI I OSVOJI karticu • u pisanoj formi, odmah obavijesti Jugopetrol AD ako dođe do promjene u adresi, email adresi ili kontakt telefonu navedenim u pristupnom formularu. U suprotnom se Jugopetrol AD neće smatrati odgovornim za gubitak korespondencije. Član 12 Dobitnici nedeljnih nagrada svoje nagrade mogu preuzeti u prostorijama u Crnoj Gori koje odredi Priređivač u roku ne dužem od 15 dana od objavljivanja rezultata izvlačenja na društvenim mrežama Jugopetrola i web stranici www.jugopetrol.co.me.

Dobitnici svih nagrada svoj identitet dokazuju prilaganjem lične isprave sa fotografijom (lična karta, vozačka dozvola ili pasoš).

Dobitnik finalne nagrade svoju nagradu može preuzeti u prostorijama u Crnoj Gori koje odredi Priređivač i to u roku ne dužem od 15 dana od objavljivanja rezultata izvlačenja društvenim mrežama Jugopetrola i web stranici www.jugopetrol.co.me. Član 13 Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze Priređivača prema dobitniku. Dobitnik je dužan sam snositi troškove, transporta, registracije, osiguranja i sve eventualne dodatne troškove nakon preuzimanja nagrade, dok će prenos vlasništva snositi Priređivač. /Član 14 U slučaju da se u nagradnu igru uključi manje dobitnika od broja nagrada, odnosno da se ne uključi ni jedno lice, u definisan im rokovima nepodijeljena ili nepreuzeta nagrada biće prodata na javnom tenderu, a sredstva ostvarena prodajom uplaćena u korist budžeta države Crne Gore.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500.00€ koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet države Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada. Član 15

Nagrade nijesu zamjenjive za novac. Član 8 Izvlačenje nedeljnih dobitnika vrši se u prostorijama Priređivača, ul. Stanka Dragojevića bb, tako što će se iz baze podataka sa evidentiranim karticama, softverski uz pomoću softvera za nasumičan odabir brojeva automatski izvući slučajnog dobitnika svakog utorka počev od 30.12.2025. godine od strane tročlane komisije sastavljene od zaposlenih kompanije Jugopetrol AD. Ukoliko je utorak neradan dan, izvlačenje se vrši prvog narednog radnog dana.

Izvlačenje finalne nagrade, odnosno automobila, će biti obavljeno 03.03.2026. godine u 10h, u prostorijama Priređivača, ul. Stanka Dragojevića bb. Listići sa odštampanim brojevima kartica kvalifikovanih onoliko puta koliko su prava na učešće u izvlačenju stekli u toku trajanja nagradne igre biće postavljeni u transparentnu kutiju odakle će dobitnik biti nasumično izvučen.

Pravo učešća u izvlačenju nagrada imaju svi listići koji su to pravo stekli u prethodnim sedmicama.

Brojevi dobitnih kartica za nagrade biće objavljeni najkasnije 48h nakon izvlačenja, na društvenim mrežama Jugopetrola i na web stranici www.jugopetrol.co.me U izvlačenjima imaju pravo učešća sva lica koja se za vrijeme trajanja nagradne igre kvalifikuju za istu u skladu sa pravilima iz člana 3.

Pravo na kvalifikaciju za učešće u nagradnoj igri se završava 02.03.2026.godine u 23:59 časova. Član 9 Komisija iz člana 10 ovih Pravila nadgleda ispravnost izvlačenja i utvrđuje da li su izvučeni dobitnici ispunili sve uslove koji su definisani u ovim Pravilima.

Prilikom izvlačenja nagrada u vidu vaučera za kupovinu, pored prvobitnih dobitnika izvlačiće se još 10 (deset) rezervnih dobitnika.

Prilikom izvlačenja ostalih nagrada, pored prvobitnog dobitnika izvlačiće se po 3(tri) rezervna dobitnika u odnosu na svaku nagradu pojedinačno.

Prvo izvučeni rezervni dobitnik će se smatrati dobitnikom pod uslovom da:

ͳ ȗ ͷ,00€ predstavlja 1 (jedan) fiskalni

račun od najmanje ͷ,00€. Dakle, nije moguće kvalifikovati se za učešće u izvlačenjima sabiranjem iznosa više fiskalnih računa manjih od ͷ,00€.

Nagradna igra može se prekinuti samo u slučaju da nastupe okolnosti za koje Priređivač nije odgovoran, odnosno koje nije moga o spriječiti, otkloniti ili izbjeći (viša sila). Učesnici će o prekidu nagradne igre biti obaviješteni putem dnevnog lista “Pobjeda“, te na društvenim mrežama i web stanici Jugopetrola www.jugopetrol.co.me. Član 16 Učesnik nagradne igre prihvata prava i obaveze iz ovih pravila i to potvrđuje svojeručnim potpisom na pristupnom formularu. Pravila su važeća nakon što nadležni organ na njih da saglasnost i budu objavljena u dnevnom listu “Pobjeda“, prije početka nagradne igre. Član 17 Priređivač se obavezuje da će 5% utvrđene vrijednosti nagradnog fonda odmah uplatiti u korist budžeta države Crne Gore.

U slučaju prekida nagradne igre shodno članu 14 ovih Pravila, Priređivač ima pravo povraćaja sredstava iz prethodnog stava. Član 18 Pojedini uslovi ugovora između Jugopetrola AD i korisnika EKO VOZI I OSVOJI KARTICE će osim ovih Pravila igre biti istaknuti na poleđini pristupnog formulara. Član 19 U slučaju spora između Priređivača i učesnika ove nagradne igre nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

Podgorica, 09.12.2025. godine

Marketing 35

Neđelja, 21. decembar 2025.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvRednije naGRade dO Sada!

2x

TELEFON iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

2x

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

36 Marketing

Neđelja, 21. decembar 2025.