Dnevni list POBJEDA 20.12.2025.

Subota, 20. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21561 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Skupština Crne Gore započela sjednicu na čijem je dnevnom redu kontroverzni akt o kojem će se odlučivati po hitnom postupku

Politički analitičar iz Beograda o porukama posljednje Međuvladine konferencije u Briselu i potezima zvaničnog Pariza koji su joj prethodili

Sada Vlada predlaže izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kojima se protive evropske institucije Kako prijedlog Demokrata prije pet mjeseci nije prošao kao stranačka inicijativa, ovog puta su poveli računa da izmjene zakona u parlament stignu preko izvršne vlasti

M. BABOVIĆ

Božović: Epizoda sa Francuskom nas je ponovo podsjetila da evropski put ne zavisi samo od ispunjenih kriterijuma Nije do kraja jasno šta je presudno uticalo na stav Francuske, ali je očigledno da Crna Gora mora mnogo intenzivnije da radi na komunikaciji sa Parizom kako bi se slične situacije ubuduće izbjegle. Nemam saznanja da li je Aleksandar Vučić mogao direktno da utiče na sprečavanje zatvaranja poglavlja Crnoj Gori, ali sam uvjeren da bi to učinio da je imao takvu mogućnost – kazao je STR. 2.

Balša Božović

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Vlada usvojila godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za narednu godinu

Za kupovinu dizel goriva planiraju da plate od devet do 12 miliona eura STR. 5.

Više od dva mjeseca građani ne mogu da kupe rastvor, Montefarm očekuje veću isporuku 24. decembra

STR. 2. i 3.

ZABRINJAVAJUĆE: Životinjski otpad završava na gradskim deponijama jer ni poslije sedam godina od donošenja plana nije počela izgradnja postrojenja za njegov tretman

INTERVJU: Vizuelni umjetnik Aleksandar Ostojić za Pobjedu povodom Gran prija na Podgoričkom likovnom salonu

Fiziološkog Umjetnički rad Nakon Bijelog Polja i Nikšića, rastvora nema ne može biti propala i lokacija u Podgorici u apotekama, a neutralan, Izgradnja postrojenja je obaveza predviđena u Poglavlju 12. u zdravstvenim Od lokacija Čelinska kosa u Bijelom Polju i Kličevo u Nikšiću ali ni ustanovama – odustalo se zbog protivljenja građana. Podgorička Deponija patetičan ima potencijalnu parcelu, ali je sporna prenamjena prostora nedovoljno TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Veseo karakter oplemenio poslovni stil Jakšić-Stojanović Specifičnost boje odijela pri modnom odabiru u velikoj mjeri utiče na cjelokupan look. Izabrana boja odijela je vrlo rijetka i ograničena za kombinovanje, ali je gospođa Jakšić-Stojanović tu manu pretvorila u stilsku vrlinu i zaslužila pobjedu STR. 19.

STR. 10.

VLADA CRNE GORE / SAŠA MATIĆ

STR. 7.

STR. 12. i 13.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

27 .

KUPON

2

Politika

Subota, 20. decembar 2025.

Politički analitičar iz Beograda o porukama posljednje Međuvladine konferencije u Briselu i potezima zvaničnog Pariza koji su joj prethodili

Božović: Epizoda sa Francuskom nas je ponovo podsjetila da evropski put ne zavisi samo od ispunjenih kriterijuma Božović ističe da nije do kraja jasno šta je presudno uticalo na stav Francuske, ali da je očigledno da Crna Gora mora mnogo intenzivnije da radi na komunikaciji sa Parizom kako bi se slične situacije ubuduće izbjegle. Osvrćući se na ulogu predsjednika Srbije, Božović kaže da nema saznanja da li je Aleksandar Vučić mogao direktno da utiče na sprečavanje zatvaranja poglavlja Crnoj Gori, ali i da je uvjeren da bi to učinio da je imao takvu mogućnost PODGORICA - Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije, koja je održana u Briselu, jedan je od najozbiljnijih pomaka u dugom i često usporavanom procesu evropskih integracija. Ovaj događaj prevazilazi tehničku dimenziju pregovaračkog procesa i dobija snažan politički i simbolički karakter.

To je, između ostalog, u izjavi za Pobjedu kazao Balša Božović, politički analitičar iz Beograda.

On ocjenjuje da je riječ o „velikoj stvari za Crnu Goru“, naglašavajući da je članstvo u Evropskoj uniji najpreciznije definisani crnogorski nacionalni interes.

- Ukoliko se zadrži jasan fokus na evropsku agendu, Crna Gora iz ovog procesa može izaći kao „velika pobjednica“, ne samo u institucionalnom, već i u širem društvenom smislu smatra Božović.

Naš sagovornik dodaje da članstvo Crne Gore u EU ne bi imalo značaj isključivo za samu državu, već i za cijeli region Zapadnog Balkana.

- Takav ishod mogao bi imati pozitivan efekat i na Srbiju, jer bi Crna Gora postala primjer da je evropski put ostvariv uz političku volju i stratešku dosljednost - kaže Božović.

U tom kontekstu, on upozorava da je od presudne važnosti da se evropska politika u Crnoj Gori brani i afirmiše, ne samo kroz odluke institucija, već i kroz odgovoran odnos medija i javnosti.

Prema njegovoj ocjeni, evropski kurs Crne Gore često se „sapliće“ temama koje dolaze iz dijela vladajuće većine, a koje nemaju veze sa reformskom agendom, već služe za proizvodnju identitetskih i ideoloških sukoba.

- Pitanja poput izmjena Ustava, kapele na Lovćenu ili podizanja spomenika koljaču, odvlače fokus sa ključnog državnog cilja i stvaraju dodatne podjele u društvu u trenutku kada bi energetski i politički resursi trebalo da budu usmjereni ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i ispunjavanju evropskih standarda - smatra Božović.

Osvrćući se na reakciju Francuske, on je kazao da je ista probudila loša sjećanja na period kada je Pariz blokirao evropski put Sjeverne Makedonije tokom mandata Zorana Zaeva.

Božović podsjeća da je tada „zaustavljena mlada demokratija puna evropskog entuzijazma koja je, nezamislivo za prilike u regionu, rješavala najteže bilateralne i unutrašnje sporove krupnim političkim koracima“.

- Ta epizoda nas je sve, ne samo Crnu Goru, ponovo pod-

sjetila koliko evropski put ne zavisi samo od ispunjenih tehničkih kriterijuma, već i od političkih odnosa unutar same Unije - ocjenjuje Božović.

On je dodao da nije do kraja jasno šta je presudno uticalo na stav Francuske u ovom slučaju, ali da je očigledno da Crna Gora mora mnogo intenzivnije da radi na komunikaciji sa Parizom kako bi se slične situacije ubuduće izbjegle.

Govoreći o regionalnom kontekstu, Božović se osvrnuo i na ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Iako, kako kaže, nema saznanja da li je Vučić u konkretnom slučaju mogao da direktno utiče na sprečavanje zatvaranja poglavlja Crnoj Gori, uvjeren je da bi to učinio da je imao takvu mogućnost.

Zatvaranje pet poglavlja jeste važan korak naprijed, ali i podsjetnik da je evropski put Crne Gore i dalje politički zahtjevan, osjetljiv i podložan spoljnim i unutrašnjim izazovima, zbog čega je, prema ocjeni Božovića, neophodno sačuvati jasnu stratešku orijentaciju i spriječiti da se evropska agenda potisne u drugi plan.

- Alternativa tom putu ne postoji, a cijena gubitka fokusa mogla bi biti dugoročna i teško popravljiva - zaključio je sagovornik Pobjede.

Irena MILOVIĆ

PODGORICA – Demokrate ne odustaju od plana da na svoj način sprovedu reorganizaciju i novo zapošljavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova, na čijem je čelu njihov Danilo Šaranović, kao i posebnim organizacionim jedinicama koje im pripadaju, poput Uprave policije.

Skupština Crne Gore u srijedu je započela Sedmu sjednicu jesenjeg zasijedanja, na čijem su dnevnom redu kontroverzne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, o kojima će se odlučivati po hitnom postupku. Kako je predviđeno u takvim slučajevima, razmatranje prijedloga zakona može se naći na dnevnom redu radnih tijela i plenuma već narednog radnog dana. Uz to, Poslovnik Skupštine predviđa da se zakonski akti kojim treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti samo 24 sata prije početka sjednice.

Riječ je o veoma spornim izmjenama akta, koje su brže-bolje povučene iz skupštinske procedure krajem jula, nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija. Uz to, isti zakon već je mijenjan početkom ove godine, takođe na način koji ne zadovoljava kriterijume demokratski razvijenih zemalja.

Kako prijedlog Demokrata prije pet mjeseci nije prošao kao stranačka inicijativa, ovog puta su poveli računa da izmjene zakona u parlament stignu preko Vlade, koja je o podobnosti novih odredbi odlučivala na jednoj od elektronskih sjednica. Dosadašnja praksa pokazala je da izvršna vlast koristi ovaj vid sastanaka za odlučivanje, odnosno pribavljanje pozitivnog mišljenja u slučajevima kada samo dio vladajuće koalicije podržava određeni prijedlog. Tako je dokument u skupštinsku pro-

Skupština Crne Gore započela sjed

Sada Vlad Zakona o u kojima se Kako prijedlog Demokrata prije pet mjeseci nije prošao kao stranačka inicijativa, ovog puta su poveli računa da izmjene zakona u parlament stignu preko izvršne vlasti ceduru stigao s potpisom lično premijera Milojka Spajića.

Noviteti predviđeni za budući sadržaj Zakona o unutrašnjim poslovima, ovog puta stižu kroz 28 članova. Uz izmjene koje su bile predviđene prijedlogom Demokrata koji je u skupštinskoj proceduru bio posljednjih dana jula, novi tekst sadrži još neka pojašnjenja određenih izraza. No, suština je ostala ista, a to je omogućavanje lakšeg zapošljavanja i otpuštanja samo na osnovu odluke vrha MUP i, konkretno, ministra Šaranovića.

I pored tvrdnji predlagača da je riječ o najboljim mogućim rješenjima za nužne, hitne promjene u sektoru bezbjednosti, samo obrazloženje daje mnogo razloga za brigu.

Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije

Janović: Prekratak rok za provjeru bezbjednosnih smetnji Jedini koji je imao određene rezerve prema novim prijedlozima, bio je direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović, koji je komentarisao član 128 – Postojanje bezbjednosnih smetnji.

On je precizirao da je insitucija kojom rukovodi saglasna s time da provjere postojanja bezbjednosnih smetnji za zaposlene u MUP-u, UP i drugim organizacionim jedinicama, sprovodi posebna komisija u saradnji s policijom.

Prema novim odredbama zakona, Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji čini pet članova, tri iz UP, jedan iz unutrašnje kontrole rada Policije i, kako se precizira, jedan službenik iz druge organizacione jedinice.

S druge strane, određene rokove smatra veoma spornim.

- U dijelu stava 12 navedenog člana, kojim je određen rok od 60 dana za dostavljanje mišljenja ANB, cijenimo da svako umanjenje rokova za vršenje bezbjednosnih smetnji (sa 90 na 60 dana), s obzirom na obim poslova Agencije i složenost sprovođenja procedure izrade mišljenja, može dovesti u pitanje poštovanje zadatih rokova – istakao je on.

Naime, ako agencija na čijem je čelu Janović u navedenom roku ne dostavi mišljenje, „Komisija će mišljenje o postojanju ili nepostojanju bezbjednosne smetnje donijeti na osnovu podataka dobijenih u skladu sa stavom 10 ovog člana“, odnosno isključivo u saradnji sa UP.

evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.

- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava Evropske unije – navode odmah nakon toga.

Ovakva kontradiktornost u dvije uzastopne rečenice, precizno ilustruje sve one dosadašnje primjere kada je Vlada „pričala jedno, a radila drugo“.

Uostalom, Crnu Goru je nedavno zamalo skupo koštalo to što su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na čijem je čelu lider SNP-a Vladimir Joković, probleme rješavali tako što su zanemarivali poruke civilnog sektora i evropskih institucija.

OBRAZLOŽENJE

Vladi je, u ime MUP-a, trebalo mnogo strana da objasni zbog čega su (i dalje) neophodne promjene koje će omogućiti tihi „veting“ sektora bezbjednosti, te lako i brzo zapošljavanje na osnovu stranačke opredijeljenosti.

U obrazloženju su već u prvoj rečenici istakli kako predložene izmjene proističu iz „strateške potrebe da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga“.

- Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana. To je instrument kojim se pravi jasna razlika između policijskih službenika koji su posvećeni imperativnoj primjeni zakona i ključnim načelima vršenja policijskih poslova, poput zakonitosti, neselektivnosti, profesionalizma i integriteta i onih kojima je primjena ovih načela bila potpuno nepoznata i kojima je kroz brojne prikrivene aktivnosti imperativ bila zloupotreba uniforme – smatraju predlagači.

Takođe dodaju kako je to „bezrezervna poruka da se bezbjednost ne može graditi kom-

Politika

Subota, 20. decembar 2025.

3

dnicu na čijem je dnevnom redu kontroverzni akt o kojem će se odlučivati po hitnom postupku

m. babović

da predlaže izmjene unutrašnjim poslovima protive evropske institucije

Službenici Uprave policije

promisima, već isključivo na temeljima povjerenja, integriteta i čiste službe“.

- Takva transformacija policijske službe nije pitanje lične percepcije, već sistemske odgovornosti prema svakom građaninu ove zemlje – dodaje se u obrazloženju.

Ukazuje se i na značajne događaje koji su obilježili protekli period, poput hapšenja (nekadašnjih i sadašnjih) visokih funkcionera policije, kao i krivičnih prijava protiv policajaca zbog veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom. A kako su „zaštita i unapređenje integriteta policijske profesije“ u interesu MUP-a i UP-a, smatraju da će predloženim mehanizmima „zaštititi dalju infiltraciju i onemogućiti uticaj organizovanog kriminala na MUP i UP“.

Na kraju konstatuju da su predložili izmjene koje unapređuju pravni okvir u oblasti policijskog integriteta.

- Uvode se sistemska rješenja koja direktno implementiraju evropske standarde iz Poglavlja 24, kao i preporuke GRECO-a i međunarodnih tijela, kao što su UNODC i OEBS – zaključuje se u obrazloženju prijedloga.

NOVINE

U dokumentu koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, istaknute su

ključne novine budućeg zakonskog akta.

Sada će policijski službenici na svakih pet godina biti podvrgnuti provjerama bezbjednosnih smetnji za dalji rad.

- Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je do sada bio slučaj – smatraju predlagači.

Upravo je ovako osmišljena procedura ranije bila predmet brojnih kritika koje su stizale sa svih strana i učinile da prijedlog zakona „nestane“ iz parlamentarne procedure neposredno prije najavljenog usvajanja.

- Napominjemo da se shodno zakonu, između ostalog, smatra da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad ako policijski službenik održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, sabotima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama – dodaje se u dokumentu.

A nakon dvije izmjene zakona u proteklih godinu, konačno bi u zakonu trebalo da se nađe i jedno očekivano rješenje, da policajcima koji su na poslu pod uticajem alkohola ili droga, ili odbiju testiranje na njih, radni odnos prestaje po sili zakona.

Podobnost za zapošljavanje u MUP-u i UP-u ubuduće će provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji. Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar, dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru.

Profesionalci ističu da se novim zakonskim rješenjima onemogućava napredovanje jednog dijela kadra, dok se istovremeno spuštaju kriterijumi za radni angažman.

Konkretno, za novo i ujedno najniže policijsko zvanje „mladi policajac“, biće potrebna završena četvorogodišnja srednja škola, ali će oni moći da napreduju na višu poziciju tek za sedam godina, pod uslovom da imaju isključivo pozitivne ocjene rada i da steknu viši obrazovni stepen.

S druge strane, prag za početak rada u policiji podignut je sa 30 na 32 godine, ali nije defi-

nisano na koji način će biti priznato ranije radno iskustvo na sličnim poslovima.

REAKCIJA

Na novi prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, juče je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA), koja se posebno osvrnula na model provjere „bezbjednosnih smetnji“. Oni ukazuju na to da ovaj vid provjere vrši „uzak krug ljudi po izboru ministra unutrašnjih poslova“, a da je posljedica „momentalni otkaz, bez sprovođenja disciplinskog postupka“. Isto se odnosi i na službenike protiv kojih su iz istog razloga već pokrenuti disciplinski postupci.

- Na ovaj način se grubo ugrožava ljudsko pravo na rad i na pravičnost postupka i dozvoljava se uskom političkom krugu da nekontrolisano i arbitrarno dijeli otkaze na osnovu neprovjerenih informacija. Time se omogućava i da se partijska čistka policije maskira kao zakonit „veting“, koji inače podrazumijeva vanrednu proceduru, koju sprovode posebne komisije stručnjaka priznatog integriteta, i koji se ni u kom slučaju ne smije izložiti riziku političke samovolje kakvu prijedlog zakona dozvoljava – potcrtavaju iz HRA. Takođe, ukazuju na činjenicu da ni ovaj prijedlog „nije usklađen sa pravom EU i me-

đunarodnim konvencijama“.

- Zakon nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja Crne Gore EU. Ovakva rješenja jasno pretvaraju policiju u instrument političke lojalnosti, ugrožavajući profesionalnost i depolitizaciju ove institucije i samim tim i povjerenje građana – dodaje se u reakciji ove nevladine organizacije.

Zbog toga su pozvali i Vladu, i poslanike Skupštine da hitno povuku predložene izmjene Zakona.

- Treba da obezbijede jasno propisane, precizne i provjerljive kriterijume za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sa odgovarajućim procesnim garancijama u disciplinskom postupku, kao što su pravo na upoznavanje sa optužbom i pravo da se na nju odgovori, tj. pravo na odbranu. Bezbjednost države se ne može graditi na snižavanju dostignutog nivoa ljudskih prava u vidu ukidanja procesnih garancija, niti na političkoj selekciji kadrova, već na temelju vladavine prava koja podrazumijeva izgradnju profesionalnih institucija – zaključili su iz HRA.

STAV EK

U Izvještaju o napretku Crne Gore, koji je ozvaničen početkom novembra, Evropska komisija je predočila više problema koji i dalje postoje u MUP-u i, još više, u UP, ali kojima se Šaranović više ni deklarativno ne bavi.

Naime, u tom dokumentu, koji predstavlja pregled usaglašavanja crnogorskog zakonodavstva sa standardima i direktivama EU, zatražena je „hitna reorganizacija MUP-a i UP kako bi se ojačala prevencija korupcije i unutrašnja kontrola“, i to drugu godinu za redom.

Takođe, kadrovi u crnogorskom sektoru bezbjednosti su tema koja se pomno prati u Briselu, na što ukazuje i sve češće korištena metafora evropskih zvaničnika o sprečavanju „Trojanskog konja“ ruskih interesa da se infiltrira u EU preko narednih članica te ekonomsko-političke zajednice zemalja.

U dijelu izvještaja o Poglavlju 24, jednom od dva najznačajnija koje se odnosi na pravdu, slobode i bezbjednost, navodi

se da su preporuke EK iz 2024. „djelimično implementirane i stoga ostaju široko važeće“.

Zato očekuju da Crna Gora u narednih 12 mjeseci „ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici“, te „reorganizuje odjeljenje za posebne istražne mjere“. U tom dijelu, detaljni izvještaj je znatno „olakšao posao“ ministru Šaranoviću.

- Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije i jedinica za borbu protiv korupcije MUP-a imaju preklapajuće nadležnosti i obje bi trebalo hitno reorganizovati. Odsjek za specijalne istražne metode UP-a treba reorganizovati kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost i smanjili rizici od curenja informacija – navodi se i u ovogodišnjem izvještaju.

Iako je u Izvještaju kao sporno navedeno to što aktuelni rukovodilac policije Lazar Šćepanović, kao i većina čelnika odjeljenja u UP, trenutno obavljaju svoje funkcije u svojstvu vršioca dužnosti, „što utiče na stabilnost i održivost policijskog djelovanja i povećava rizik od političkog uplitanja“, situacija je ostala ista. A za zapošljavanje (barem) 500 od prijavljenih 815 policijaca na osnovu javnog konkursa koji je bio raspisan, podsjećaju da to mora biti „zasnovano na zaslugama“.

- Takođe se moraju uspostaviti proceduralne zaštitne mjere protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona – pojašnjava se u tekstu.

Konačno, ukazali su kako su zakonska rješenja iz prijedloga koji je povučen krajem jula „još manje prihvatljiv za evropske institucije“ – posebno u dijelu koji se odnosi na disciplinske postupke i način provjere integriteta. EK se tada radovala što je dokument povučen iz procedure, pa bi njegov povratak na dnevni red Skupštine Crne Gore – i to po hitnom postupku – mogao da donese nove neželjene i negativne posljedice po nastavak pristupnih pregovora sa EU. Izgleda da je Šaranović u ovom slučaju ostao „nedodirljiv“ za strane uticaje, ali one koje bi trebalo da sasluša i djeluje u skladu s njima – zbog čega bi cijela Vlada vrlo brzo mogla da dobije evropski „crveni karton“.

Kristina JERKOV

Ekonomija

Subota, 20. decembar 2025.

Dugogodišnji poljoprivredni proizvođač i vlasnik preduzeća Ekoplant Željko Vidaković komentariše stanje u crnogorskom agraru

Finansijski rezultat kompanije Plantaže u prvih devet mjeseci

d. malidžan

Mali i pogrešno raspoređen Ostvarili gubitak od 1,41 milion eura agrobudžet gasi domaću poljoprivrednu proizvodnju

Mali agrobudžet

- Učešće agrobudžeta u ukupnom državnom budžetu Crne Gore godinama se kreće oko ili ispod jedan odsto. To je snažan i nedvosmislen pokazatelj da poljoprivreda, uprkos svim deklaracijama, u suštini nije strateški prioritet države – kazao je Vidaković Pobjedi.

On ističe da problem nije samo u visini sredstava, već u njihovoj namjeni i raspodjeli.

- Od nominalnog agrobudžeta znatan dio odlazi na administraciju i operativne troškove, regulatorna i kontrolna tijela, socijalne mjere koje nijesu razvojne, razne transferne i konsultantske stavke. Kada se sve to izuzme, sredstva koja zaista dospiju do proizvođača i koja bi trebalo da utiču na rast proizvodnje, preradu i tržišnu konkurentnost postaju nedovoljna da promijene stanje na terenu – rekao je Vidaković.

Subvencije bez efekta

Prema njegovim riječima, postojeći sistem subvencija uglavnom ne funkcioniše kao razvojni instrument.

- Podrška je često raspršena na veliki broj mjera, slabo povezana sa tržišnim rezulta-

Željko Vidaković

tom, nedovoljno uslovljena produktivnošću, kvalitetom i standardima. Takav pristup ne podstiče investicije, ne jača prerađivački sektor i ne povezuje proizvođače sa tržištem, već samo kratkoročno ublažava probleme, dok se strukturno stanje pogoršava. Posljedice su vidljive: smanjenje stočnog fonda, pad domaće proizvodnje hrane, gašenje gazdinstava i ubrzano napuštanje - depopulacija sela – upozorio je Vidaković.

On smatra da dodatni priti-

sak dolazi iz šireg ekonomskog okvira.

- Rast javnog duga, potrošačka struktura BDP-a i rekordni spoljnotrgovinski deficit stvaraju stalni pritisak na budžet.

U takvim uslovima, poljoprivreda se često posmatra kao trošak koji treba ograničiti, a ne kao jedan od rijetkih sektora koji može dugoročno smanjiti uvoz i povećati ekonomsku otpornost zemlje – saopštio je Vidaković i dodao da je rezultat takve politike paradoksalan ,,država se sve

Upravni odbor Asocijacije menadžera

Raspisali javni konkurs za dodjelu godišnje nagrade PODGORICA - Upravni odbor Asocijacije menadžera (AMM) raspisao je javni konkurs za dodjelu godišnje nagrade najuspješnijim menadžerima, preduzetnicima i poslodavcima za ovu godinu.

Nagrada se dodjeljuje jubilarni deseti put.

Iz AMM-a su rekli da je u protekloj deceniji godišnja nagrada AMM-a izrasla u najznačajnije poslovno priznanje na nacionalnom nivou koje dodjeljuje struka.

- Prijedloge za nagrade mogu dostaviti članovi i partneri AMM-a, poslovna udruženja, kompanije, sindikati, javne institucije, lokalne uprave, strukovne organizacije, kao i pojedinci. Kandidati mogu biti crnogorski i strani državljani

više zadužuje, uvoz hrane raste, a domaća proizvodnja se sve više gasi“.

Strategije bez budžetske podrške

Vidaković smatra da Crna Gora prethodnih decenija nije imala manjak strategija razvoja poljoprivrede već je imala manjak konkretnih odluka i budžetskog pokrića.

- Strategije su često pokušavale da obuhvate ,,sve sektore“, bez jasne selekcije onih proizvodnji u kojima naša država ima realne komparativne prednosti i tržišne šanse. Na taj način, bez jasnih prioriteta, čak i tako mala sredstva podrške se rasipaju, a efekti ostaju skoro nevidljivi – tvrdi Vidaković.

On smatra da ako se istinski želi promjena postojećeg stanja, tri stvari su neophodne.

- Agrobudžet mora hitno rasti na tri do pet odsto u narednim godinama, ali takođe mora rasti i po kvalitetu. Ključno je povećati udio sredstava koja idu direktno u proizvodnju, preradu i tržišnu konkurentnost, uz strogo razdvajanje razvojnih i administrativnih troškova – kazao je Vidaković.

Dodaje da subvencije treba vezati za učinak, tržište i kvalitet.

Podrška mora nagrađivati produktivnost, standarde, ugovorenu prodaju i preradu, a ne samo površine posjeda ili postojanje gazdinstva.

Vidaković je mišljenja i da poljoprivredu treba strateški povezati sa turizmom i domaćom potrošnjom, jer, kako kaže, bez ugovorene domaće hrane za turizam i javne institucije, nema stabilnog tržišta, a bez tržišta nema ni održive proizvodnje.

- Uvjeren sam da će bez ove tri promjene, crnogorska poljoprivreda i dalje ostati na margini budžeta i razvoja. Sa ovim promjenama naša poljoprivreda može postati razvojni resurs, a ne stalni problem – zaključio je Vidaković.

S. POPOVIĆ koji posluju na teritoriji Crne Gore - rekli su iz AMM-a. Rok za podnošenje prijedloga je 16. februar naredne godine. Odluku o laureatima i specijalnim priznanjima donosi Upravni odbor AMM-a, na prijedlog predsjedništva Asocijacije.

Gala svečanost dodjele godišnjih nagrada AMM-a biće održana početkom maja naredne godine, kada će se jubilarni deseti put okupiti ključni nosioci liderskih i menadžerskih procesa u Crnoj Gori.

R. E.

Igor Čađenović

Nikola Tripković

PODGORICA - Kompanija Plantaže je u prvih devet mjeseci ove godine poslovala sa gubitkom od 1,41 milion eura.

To je za 230.211 eura, odnosno za gotovo 20 odsto veći gubitak nego što je bio lani u istom periodu, kada je to preduzeće bilo u minusu do 1,18 miliona eura.

Kompanija Plantaže je prošlu poslovnu godinu završila sa ostvarenom dobiti od 1,04 miliona eura.

Izvršni direktor Plantaža je Igor Čađenović, dok je predsjednik Odbora direktora Nikola Tripković.

Država ima većinski paket akcija u Plantažama od gotovo 56 odsto (Razvojna banka 22,22 odsto, Fond PIO 21,49 odsto, Zavod za zapošljavanje 8,52 odsto i Vlada 3,66 odsto), dok Crnogorska komercijalna banka ima udio od 9,22 odsto vlasništva. S.P.

Aktivnosti predsjednika Odbora za ekonomiju i poslanika SD Borisa Mugoše

Predložio smanjenje PDV-a na smještaj u turizmu na 11 odsto m. babović

Agrobudžet mora hitno rasti na tri do pet odsto u narednim godinama, ali takođe mora rasti i po kvalitetu.

Ključno je povećati udio sredstava koja idu direktno u proizvodnju, preradu i tržišnu konkurentnost, uz strogo razdvajanje razvojnih i administrativnih troškova – naveo je Željko Vidaković privatna arhiva

PODGORICA - Crnogorska poljoprivreda danas se suočava sa dubokim i dugotrajnim problemima koji se više ne mogu objašnjavati lošim godinama, klimom ili pojedinačnim politikama.

Riječ je u suštini o sistemskom zapostavljanju poljoprivrednog sektora, prije svega kroz minimalan agrobudžet i njegovu pogrešnu strukturu, ali i kroz širi razvojni model države koji favorizuje potrošnju i uvoz, a zanemaruje proizvodnju, poručio je dugogodišnji poljoprivredni proizvođač, vlasnik i direktor preduzeća Ekoplant Željko Vidaković.

RBCG

4

Boris Mugoša

PODGORICA - Predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge smještaja turizmu sa 15 na 11 odsto i da ta mjera važi godinu.

On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, održanom u četvrtak, kazao da mjeru predlaže na godinu kako bi se vidjeli njeni efekti na cijene smještaja, promet odnosno broj noćenja.

Mugoša je na nalogu na mreži X napisao da je krajem prošle godine, bez adekvatne analize, povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, što je povećanje 113 odsto, a što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjilo ionako ranjivu konkurentnost naše destinacije zbog niza infrastrukturnih

problema i doprinijelo usporavanju rasta turizma.

On je kazao da je, prema ocjenama relevantnih institucija, navedeno povećanje stope PDV-a uticalo na pogoršanje indeksa poslovnog ambijenta u sektoru turizma koji je na najnižem nivou od kad se vrše procjene, uključujući čak i covid 2020. godinu.

Mugoša je naveo da je stopa PDV-a od 15 odsto treća najveća u Evropi, a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su konkurenti našoj državi.

Mugoša je kazao da se smanjenjem stope očekuje korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, kao i smanjenje sive ekonomije.

- Zbog toga sam i predložio da navedena korekcija stope PDV-a važi godinu dana, kako bi se realno sagledali efekti ove mjere - zaključio je MuR.E. goša.

Ekonomija

Subota, 20. decembar 2025.

PODGORICA - Uprava za ugljovodonike planira da naredne godine utroši devet do 12 miliona eura za kupovinu dizel goriva za formiranje naftnih rezervi, navodi se u godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2026. godinu, koji je usvojila Vlada.

U dokumentu se navodi da je Uprava za ugljovodonike u ovoj godini pokrenula postupak javne nabavke do 16.500 metričkih tona eurodizela sa zahtijevanim rokom isporuke u aprilu 2026. godine.

- Za predmetnu nabavku osigurana su sredstava iz naknade za obavezne rezerve uplaćene tokom 2025. godine, u iznosu od 11 miliona eura.

Eurodizel u količini od 16.500 metričkih tona koji je u postupku nabavke od decembra 2025. godine, biće uskladišten na Terminalu Bar, u kapacitetima koji su u svojini kompanije Jugopetrol, u trajanju od tri godine, a rok bi počeo teći u aprilu naredne godine – navodi se u planu.

U skladu sa ovim planom, zavisno od raspoloživih finansijskih sredstava i tržišnih okolnosti, Uprava će pored okončanja postupka nabavke eurodizela započetog u 2025. godini (nabavka do 16.500 metričkih tona), tokom naredne godine kupiti dizela u količini između 12.000 i 16.000 metričkih tona.

- Ako raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava, po osnovu prikupljene naknade tokom 2026. godine (ne računajući sredstva prenesena iz 2025. godine), bude iznosio 10,1 milion eura u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 12.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko devet miliona eura; a ukoliko raspoloživi iznos prikupljenih finansijskih sredstava i sredstava Evropske komisije, bude iznosio 13,1 milion eura, u tom slučaju Uprava bi planirala nabavku 16.000 tona dizela nabavne vrijednosti oko 12 miliona eura – kaže se u dokumentu.

Vlada usvojila godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za narednu godinu

Procjena

ve (17.600 metara kubnih), a za koje Ministarstvo planira da će biti raspoloživi Upravi najkasnije u decembru naredne godine.

- Za slučaj da skladišni kapaciteti na Terminalu Bar, koji su u vlasništvu države, ne budu raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine ili ne budu dovoljne zapremine da uskladište sav dizel koji se kupuje, biće potrebno ugovoriti (kratkoročno) skladištenje u Jugopetrolovim kapacitetima na Terminalu Bar, ili u raspoloživim skladišnim kapacitetima u inostranstvu (Hrvatska, Italija), dok skladišni kapaciteti u svojini države ne postanu raspoloživi. Planirani trošak skladištenja kod trećih strana iznosi pet eura po toni mjesečno – navodi se u Vladinom dokumentu.

Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da je Uprava za ugljovodonike obveznik

Procjena je uređena na osnovu nabavne vrijednosti robe u iznosu od 750 eura po toni, pri čemu vrijednost robe ne sadrži akcizu, obzirom da bi se roba čuvala u režimu odloženog plaćanja akcize.

- U svakom slučaju Uprava će kupiti maksimalnu količinu dizela za raspoloživi iznos finansijskih sredstava koja su prikupljena na prihodnom računu za obavezne rezerve, zaključno sa 20. decembrom naredne godine – piše u planu.

Fizička isporuka dizela planirana je za decembar 2026. godine, a sam postupak nabavke dizela sprovešće se saglasno Zakonu o javnim nabavkama, u bliskoj saradnji sa ministarstvom nadležnim za finansije.

- Eurodizel čija bi se nabavka u cjelosti sprovela tokom 2026. godine, skladištio bi se u skladišnim kapacitetima u državnoj svojini na Terminalu Bar koji su predmet obno-

5

s. vasiljević

Za kupovinu dizel goriva planiraju da plate od devet do 12 miliona eura Prihod od naknade između 11,6 i 11,7 miliona Zakonom je predviđeno da se sredstva za formiranje i održavanje obaveznih rezervi naftnih derivata obezbjeđuju iz naknade za obavezne rezerve.

Naknada u iznosu od tri centa po litru benzina i gasnih ulja i tri centa po kilogramu tečnog naftnog gasa primjenjuje se od 11. februara ove godine, u skladu sa Uredbom o izmjenama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata.

- Do 20. novembra na ime naknade za obavezne rezerve na prihodni račun, uplaćeno je 10,8 miliona eura. Na osnovu dinamike uplate naknade tokom ove godine, očekuje se da će nakon 20. decembra 2025. godine na namjenskom prihodnom računu za obaveze rezerve biti između 11,6 i 11,7 miliona eura, koji se namjenski prenose u narednu godinu – kaže se u dokumentu.

Rezervoari u Baru

Za slučaj da skladišni kapaciteti na Zakona, pregled potrebnih i dostupnih skladišnih kapaTerminalu Bar, koji su u vlasništvu citeta u odnosu na planiranu države, ne budu raspoloživi prije količinu i strukturu obaveznih rezervi naftnih derivata Uprazadnjeg kvartala 2026. godine ili ve, planiranu politiku nabavne budu dovoljne zapremine da ki i druga pitanja od značaja za formiranje i održavanje obauskladište sav dizel koji se kupuje, veznih rezervi Uprave u nabiće potrebno ugovoriti (kratkoročno) rednoj godini. skladištenje u Jugopetrolovim Cilj kapacitetima na Terminalu Bar, ili u Uprava je dužna da formira i 50 odsto obaveznih raspoloživim skladišnim kapacitetima održava rezervi naftnih derivata Crne u inostranstvu (Hrvatska, Italija), dok Gore, uvećano za količinu obaveznih rezervi koju bi trebalo skladišni kapaciteti u svojini države da formiraju uvoznici naftnih ne postanu raspoloživi derivata koji uvoze manje od formiranja dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Crne Gore.

Obavezne rezerve naftnih derivata, i to u dijelu za koji je zadužena Uprava, formiraće se postepeno, dinamikom koja je utvrđena Akcionim planom za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra prošle godine. Članom 32 Zakona predviđeno je donošenje Godišnjeg plana formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, a sve kako bi se obavezne rezerve formirale dinamikom definisanom Akcionim planom.

Ovaj Godišnji plan za narednu godinu sadrži količinu obaveznih rezervi koje Uprava planira da formira do 31. decembra 2026. godine, kao i potrebna finansijska sredstva za realizaciju planirane nabavke u 2026. godini prikupljena po osnovu naknade iz člana 40

15.000 tona bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.

- Primarni cilj Uprave u vezi sa obaveznim rezervama je formiranje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata, u skladu sa zakonom, uz osnovni princip transparentnog, tržišno neutralnog entiteta koji posluje uz najniže moguće troškove – kaže se u dokumentu.

Navedeno je da se obavezne rezerve Uprave formiraju postepeno, po mogućnosti čim prije, saglasno Akcionom planu, obzirom na ograničena raspoloživa finansijska sredstva i raspoložive skladišne kapacitete u Crnoj Gori.

- U skladu sa Akcionim planom, Uprava je u ovoj godini planirala nabaviti između 13.400 i 17.100 metričkih tona eurodizela. Postupak javne nabavke do 16.500 metričkih tona, pokrenut u decembru ove godine je u toku i biće završen u narednoj godini.

- Akcionim planom procijenjeno je da će Uprava u 2026.

godini (ne uključujući nabavku za 2025. godinu) da kupi preko 10.000 MT (metričkih tona) dizela, zavisno od tržišne cijene dizela, kursa dolar - euro, raspoloživog skladišnog kapaciteta i raspoloživog budžeta za obavezne rezerve. Ova je procjena prvenstveno indikativne namjene, dok na osnovu aktualne dinamike prikupljanja naknade i aktualnih tržišnih cijena dizela, Uprava planira kupiti oko 12.000 tona dizela u 2026. godini – piše u dokumentu.

Navedeno je da ukoliko raspoloživi iznos naknade za obavezne rezerve i skladišni kapaciteti tokom 2026. godine omoguće kupovinu većih količina dizela od prethodno navedenih, Uprava će to sigurno i realizovati. Obavezne rezerve se kupuju u režimu odloženog plaćanja akcize, obzirom da se namjeravaju skladištiti u carinskom terminalu.

Prema zakonu, Uprava mora formirati obavezne rezerve isključivo u fizičkom obliku.

Za ovu svrhu, na osnovu planirane kupovine dizela u ovoj i narednoj godini za potrebe formiranja obaveznih rezervi Uprave, procjenjuje se da je efektivno potrebno između 35.000 metara kubnih i 40.000 metara kubnih za skladištenje obaveznih rezervi koje će formirati Uprava.

Skladištenje

Saglasno Akcionom planu, namjera Uprave je da obavezne rezerve u fizičkom obliku čuva/skladišti u Crnoj Gori, u što je moguće većoj mjeri, s aspekta dostupnosti rezervi, u slučaju realne potrebe i potpune kontrole nad procesom puštanja rezervi.

Pritom, kako se navodi u Vladinom dokumentu raspoloživi naftni skladišni kapaciteti u državnom vlasništvu na Terminalu Bar (17.600 kubika) predstavljaju prioritet za skladištenje obaveznih rezervi, zbog lokacije, veličine i tehničkih mogućnosti.

- Međutim, ovi skladišni kapaciteti ne mogu prihvatiti svu količinu obaveznih rezervi koje se planiraju kupiti u narednoj godini, niti će biti raspoloživi prije zadnjeg kvartala 2026. godine, odnosno prvog kvartala 2027. godine, usljed potrebe za njihovom adaptacijom i modernizacijom i dovođenjem u ispravno tehničko-tehnološko stanje – piše u planu.

Navedeno znači da je, u međuvremenu, potrebno osigurati dodatne skladišne kapacitete na višegodišnjem nivou.

- Stoga je, nakon sprovedenog javnog poziva za skladištenje dijela obaveznih rezervi u Crnoj Gori saglasno zakonu, Uprava osigurala do 20.000 kubika skladišnog kapaciteta u Terminalu Bar zaključivši 4. decembra ove godine ugovor o skladištenju dijela obaveznih rezervi sa Jugopetrolom. Ugovor je zaključen u trajanju od tri godine, sa početkom skladištenja od aprila naredne godine, kada bi prema javnoj nabavci koja je započela u decembru 2025. godine, eurodizel u količini do 16.500 metričkih tona trebao biti isporučen – dodaje se u dokumentu.

Postoji i mogućnost da Uprava skladištiti obavezne rezerve u inostranstvu. Što je legitimna opcija predviđena S. POPOVIĆ zakonom.

6

Društvo

Subota, 20. decembar 2025.

Predstavnici asocijacije STEGA juče povodom Dana oslobođenja Podgorice položili vijenac kod Spomenika partizanu-borcu

Neki žele da Crna Gora nestane, ali ona je vječna

Danilo Marunović, u obraćanju okupljenim građanima, rekao je da su pokoljenje za pjesmu stvoreno i da njihovo vrijeme tek dolazi, dodajući da djeluje da je kult slobode negdje otišao.

- Svi mi koji smo danas ovdje nemamo svijest o tome što će ovo značiti za decenije koje dolaze. Šačica ljudi je devedesetih na Cetinju ispisala najslavnije stranice crnogorske istorije. Nije ništa manja ni naša misija danas na ovom mjestu. Crnogorci su uvijek stajali na pobjedničkoj strani. I onda kada je sve djelovalo izgubljeno - kao što je bilo 1918. i 1941. i 2006, tako da će biti i ubuduće,

Država je vječna, a mi smo prolazni, poručio je dr Aleksandar Mugoša i dodao da se građani moraju suprotstaviti svakom pokušaju ugnjetavanja

naše vrijeme tek dolazi - poručio je Marunović.

Generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić kazala je da borba za slobodu istinskih patriota nije gotova, a njihova tek počinje.

- Procesuirano je 35 građana, danas zato poručujemo: Gorica je naša linija, dostojanstvo Crne Gore je naša linija – rekla je Sekulić pozdravljajući razriješenu direktoricu Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Dragicu Lompar.

Profesor istorije Igor Radulović je poručio da su se okupili da bi pokazali solidarnost sa onih 35 ljudi koji su procesuirani.

- Mi, kao slobodni ljudi, moramo im pomoći da tu slobodu sačuvaju - kazao je Radulović.

Novinar i publicista Danilo Burzan je poručio - srećna sloboda koje danas nema, pa se za nju borimo uz puno problema.

- Negiraju crnogorsku naciju.

Spremaju nam novu okupaciju. Napraviše nam brdo problema i dovedoše do one faze kao da nam više spasa nema pa žele da nas gaze. Izabrali su vas 35 i to po programu „srpskog sveta“. Zabranjeno

d. mijatović

PODGORICA - Okupili smo se da odamo počast istinskim patriotama koji su prije 80 godina oslobodili Crnu Goru od fašizma, ali i da pošaljemo poruku da borba nije gotova i da ćemo je mi nastaviti - poručeno je juče sa skupa predstavnika neformalne asocijacije STEGA, nakon polaganja vijenca kod Spomenika partizanu-borcu na brdu Gorica povodom Dana oslobođenja Podgorice.

„Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, poručeno je sa skupa

je svima makar da prozbore. Živimo u zemlji čuda, u kojoj pamet ne znači ništa, u kojoj nema Vlade ni parlamenta.

Avgustovski oslobodioci čuda rade, sastavili tri vlade, dok im vojvoda drži glave na panju.

Vlasti žele da anuliraju sve crnogorsko, ali nećemo im dati -

nećemo skrenuti sa staze - naglasio je Burzan.

Istoričarka Jadranka Selhanović istakla je da nemamo kud bez putem antifašizma.

- Ne poklekni grade pred ovom mukom. Sloboda narodu, smrt fašizmu - rekla je Selhanović.

Jedna od govornica, student-

kinja Fakulteta političkih nauka Tamara Đurković je istakla da fašizam nije nestao već samo promijenio oblik.

- Krije se u normalizaciji nepravde. Slobodni smo na papiru, a zarobljeni duhom. Moram jasno reći da društvo koje se miri sa nepravdom samo bira oblik

ropstva. Neka bude borba neprestana - kazala je Đurković.

Ljekar Aleksandar Mugoša je poručio da je država važnija od života, kazavši da se ovo mora mijenjati.

- Moramo se suprotstaviti svakom pokušaju ugnjetavanja kategoričan je on. Država se urušava toliko da postoji želja da ona nestane. Ipak, država je vječna, a mi smo prolazni. Sjećate se biber spreja koji su tada pretrpjeli svi koji su bili na Gorici, kao ozbiljan nalet sile, kao ranije na Cetinju. Nauka kaže da je biber sprej u Kaliforniji bio odgovoran za smrt 70 ljudi. Od tada je tamo upotreba biber spreja zabranjena - podsjetio je Mugoša.

Vijenac na Spomenik partizanu - borcu u ime asocijacije položili su akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović i generalna sekretarka STEGA-e Dragana Sekulić.

Na skupu je primijećeno da je dio građananosiobedževesabrojem 35 uz zastave Crne Gore i Evropske unije. Takođe, na Gorici su bile parole „No pasaran“ i „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“.

Podsjetimo, STEGA je dan ranije najavila pomenuti skup, kazavši da se vidimo u 5 do 12 na Gorici, na crvenoj liniji. Povod je bio što je Uprava policije nedavno saopštila da je prekršajno procesuirano 35 učesnika skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“ u Podgorici, održanog u znak protesta zbog dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću. Iz Uprave su tada kazali da je došlo do narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike od strane okupljenih na protestu.

H. JANKOVIĆ

Smjena Dragice Lompar izazvala buru: URA i Đurašković optužuju vlast za politički revanšizam i urušavanje kulture

PODGORICA – Smjena Dragice Lompar sa čela Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ izazvala je oštre reakcije javnosti, kako laičke, tako i stručne.

Vlada joj nije produžila mandat, a kao jedan od mogućih razloga navodi se to što je ukazala na brojne zakonske nepravilnosti u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije bila objavljena. Na osnovu njene prijave, državno tužilaštvo je formiralo predmet. Lompar je ukazala da su prekršeni brojni zakoni, te da je knjiga unesena u COBISS sistem umjesto drugog izdanja.

Na nepravilnosti je upozoravala Ministarstvo kulture, ali je resor na čijem je čelu Tamara Vujović reagovao tek nakon osuda javnosti.

Iz Građanskog pokreta URA juče su podsjetili da je Lompar bila imenovana na predlog te partije, kao dokazani profesi-

onalac i osoba sa integritetom.

– Njena smjena predstavlja klasičan primjer političkog revanšizma prema onima koji se usude da kažu istinu i brane zakon – navedeno je u saopštenju GP URA. Iz te partije poručuju da su PES i Demokrate pokazali da su gori od DPS-a.

– Zalagali su se za meritokratiju, a građani su dobili najgoru partitokratiju. Nakon što su ljetos unizili Trinaestojulsku nagradu, sada dodatno urušavaju kulturu postavljanjem partijskih i crkvenih kadrova koji, uz to, ne ispunjavaju ni osnovne uslove za funkcije koje preuzimaju. Posebno zabrinjava činjenica da ministarka kulture Tamara Vujović nije našla za shodno ni da primi Dragicu Lompar, uprkos govorkanjima da joj je nasljednik već unaprijed određen. To jasno govori o namjeri ministarke da nastavi sa lošom, netransparentnom i poražavajućom politikom u sektoru kulture – navodi se u saopštenju URE.

Iz URE pitaju ministarku da li se direktor Nacionalne biblioteke bira u Ministarstvu kulture ili u vjerskim krugovima.

– Očekujemo da ministarka javno saopšti da li o izboru direktora odlučuje Ministarstvo ili vjerski poglavari, te da li je nacionalna ili ideološka pripadnost postala ključni kriterijum za rukovođenje institucijama kulture. Takođe, očekujemo jasan odgovor na pitanje da li bi Dragica Lompar bila imenovana na još jedan mandat da nije javno istupila povodom skandala oko dodjele najveće državne nagrade Bećiru Vukoviću – poručuju iz URE. Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković poručio je da odluka da se za direktora Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ imenuje Ivan Radulović šalje novu, skandaloznu poruku o upravljanju institucijama kulture po mjeri onih koji negiraju Crnu Goru i njen identitet.

zuns

Direktore ustanova kulture ne bira Ministarstvo već vjerski poglavari

Dragica Lompar

Kazao je da je Dragica Lompar tokom svog mandata pokazala da se institucijom od nacionalnog značaja može upravljati odgovorno i stručno, te da je to očigledno bio razlog da se, umjesto produženja mandata, izvrši promjena po mjeri političkih i ideoloških kriterijuma koji, kako navodi, nijesu crnogorski.

– Ivan Radulović dijeli stavove koji su u suprotnosti sa vrijednostima koje Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ treba da njeguje, afirmišući ideje

koje dijele i narušavaju nacionalni i kulturni identitet Crne Gore, uključujući i ideju o vraćanju kapele na Lovćenu – kazao je Đurašković.

Posebno je istakao da je neprihvatljivo da se prilikom imenovanja čelnih ljudi institucija kulture smještenih na Cetinju zanemaruje izuzetan stručni kadar sa Cetinja, koji bi, kako kaže, kvalitetno i efikasno odgovorio zadatku upravljanja Nacionalnom bibliotekom, ali i drugim institucijama kulture.

– Kultura se ne čuva imenovanjima po mjeri politike i raznih parapolitičkih velikosrpskih organizacija, već odgovornošću prema znanju, struci i vrijednostima na kojima počiva Crna Gora – poručio je Đurašković.

Dragica Lompar je juče, nakon smjene, saopštila da je tim izborom grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, koji propisuje da se za direktora javne ustanove čiji je osnivač država imenuje afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturi.

Istakla je da je, nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“.

– Dugo je trajalo jer je, izgleda, redom pitala osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov – da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je ovakav kriterijum nametnut, ostavljam javnosti da procijeni – saopštila je Lompar.

Dodala je da je potraga za kandidatom započela tek nakon njenog javnog istupanja u zaJ. M. štiti zakona.

Društvo

Subota, 20. decembar 2025.

7

Čitaoci Pobjede ukazali na to da više od dva mjeseca ne mogu da kupe rastvor ni u privatnim ni u državnim apotekama, Montefarm očekuje veću isporuku 24. decembra

Fiziološkog rastvora nema u apotekama, a u zdravstvenim ustanovama – nedovoljno

Zasad se fiziološki rastvor može naći samo u malim ampulama, što je neupotrebljivo, na primjer, za infuziju. Taj rastvor se koristi za infuziju i prilikom drugih medicinskih intervencija, ispiranja ili čišćenja.

Iz Montefarma su Pobjedi kazali da je problem u snabdijevanju fiziološkim rastvorom nastao još sredinom novembra, a uzrokovan je poteškoćama u samoj proizvodnji, o čemu je Montefarm zvanično obaviješten od proizvođača Hemofarm Vršac.

problemi nijesu riješeni

Ista situacija je i u regionu, jer Hemofarm već decenijama snabdijeva tržište i susjednih zemalja, što je neminovno uticalo na dostupnost fiziološkog rastvora. Iz Montefarma kažu da ti problemi do danas nijesu u potpunosti riješeni.

Naglašavaju da nije došlo do potpunog prekida isporuka u skladištu Montefarma, već se fiziološki rastvor isporučuje

Fiziološkog rastvora nema ni u regionu jer Hemofarm već decenijama snabdijeva tržište i susjednih zemalja, što je neminovno uticalo na dostupnost. Naglašavaju da nije došlo do potpunog prekida isporuka u skladištu Montefarma, već se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.

– Prema posljednjim informacijama proizvođača Hemofarm, veća isporuka za naše skladište planirana je za 24. decembar, dok bi u ponedjeljak trebalo da stigne manja količina, kako bi se obezbijedilo snabdijevanje do četvrtka – odgovorili su iz Montefarma.

Istakli su da su, u skladu sa uobičajenom procedurom, kada postoje najave proizvođača o mogućem prekidu ili smanjenju isporuke određenog lijeka ili medicinskog sredstva, odmah po saznanju o problemu Hemofarma obavijestili sve javne zdravstvene ustanove, kako bi se, koliko je god to moguće, pristupilo racionalizaciji potrošnje.

Jedna čitateljka je Pobjedi kazala da imaju problem sa nabavkom fiziološkog rastvora koji im je neophodan za onkološkog pacijenta, te da su im iz jedne zdravstvene ustanove kazali da ga donesu. Nabavili su ga u Albaniji, jer ga u Crnoj Gori nema, a deficitaran je i u Bosni i Hercegovini. Drugi čitalac je Pobjedi kazao da nema mogućnost da kod kuće njeguje člana porodice, jer ne može nigdje da ga kupi…

Iz Montefarma su Pobjedi pojasnili da je na tržištu ljekova u Crnoj Gori trenutno registrovan samo i isključivo fi-

ziološki rastvor proizvođača Hemofarm.

– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, međutim taj proizvođač se povukao sa našeg tržišta – kažu iz Montefarma.

Upravo iz tog razloga, usljed ograničene proizvodnje jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor trenutno nije moguće pronaći ni u privatnim apotekama.

Ovog rastvora često nema ni u veterinarskim ordinacijama, a ponekad uspiju da ga nabave u privatnim apotekama, po znatno višoj cijeni.

ugc

PODGORICA – Pacijenti i njihove porodice više od dva mjeseca bezuspješno pokušavaju da obezbijede fiziološki rastvor, osnovno sredstvo za infuzije i terapije, jer ga u apotekama nema – ni u državnim ni u privatnim. Iz Montefarma potvrđuju da postoji problem sa nabavkom fiziološkog rastvora, ali da nije došlo do potpunog prekida isporuka. Ipak, ističu da količine nijesu dovoljne da zadovolje potrebe zdravstvenih ustanova.

KCCG RASPOREĐUJE PO PRIORITETIMA

Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora (NaCl 0,9% a 500 ml) realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm.

Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemomont - Hemofarm, usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju navedenim rastvorom, uprava KCCG naredila je da se izvrši kontrola postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, da se racionalizuju zahtjevi u skladu sa realnim potrebama i mogućnostima, kao i da se izvrši preraspodjela raspo-

Naredne nedjelje očekuju dvije isporuke

loživih količina prema prioritetima, sve do potpune stabilizacije u snabdijevanju.

Oni su potvrdili da im je iz Montefarma rečeno da se veća isporuka očekuje 24. decembra, a manja u ponedjeljak ujutro, kako bi se premostio period do najavljene isporuke većih količina.

Dom zdravlja počeo da štedi

Pobjedi su pojedini zdravstveni radnici domova zdravlja kazali da im je, iako rastvora nema dovoljno, na što su upozoravali nadležne, tek u ponedjeljak od menadžmenta stigla

informacija da sa fiziološkim rastvorom pažljivije rukuju, odnosno da njegovu upotrebu smanje na najmanju moguću mjeru. To bi značilo da se određene terapije koje se mogu dati injekcijom ili ljekovima preferiraju u odnosu na one koje se daju kroz infuziju. Kazali su da su ljekari, i pored činjenice da fiziološkog rastvora nema dovoljno, prepisivali njegovo korišćenje u velikim količinama, da je veliki broj pacijenata terapije primao kroz infuzije, sve dok nije došlo zvanično upozorenje s vrha…

Iz Doma zdravlja Glavnog grada su odgovorili da ne posto-

ji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad zdravstvene ustanove.

– Nabavku fiziološkog rastvora i ostalog medicinskog potrošnog materijala vrši Montefarm, nakon čega se oni distribuiraju Centralnoj apoteci Doma zdravlja Glavnog grada, gdje redovno i kontinuirano dobijamo potrebne količine, u skladu sa iskazanim potrebama – kazali su Pobjedi iz te ustanove.

Dodaju i da se raspoložive zalihe nalaze na nivou potreba Doma zdravlja, a potrošnja se sprovodi racionalno i u skladu sa važećim medicinskim indikacijama i standardima.

– Dom zdravlja Glavnog grada kontinuirano prati stanje zaliha i u redovnoj je komunikaciji sa nadležnim institucijama, kako bi zdravstvena zaštita građanima bila pružena bez prekida – kazali su oni.

Naglasili su i da nema nedostatka drugih medicinskih materijala i sredstava neophodnih za rad medicinskog osoblja i za pružanje zdravstvenih usluga.

Montefarm je u odgovorima Pobjedi naglasio da su u stalnoj komunikaciji sa proizvođačem i nadležnim institucijama, te da preduzimaju sve aktivnosti u okviru svojih nadležnosti kako bi se stanje normalizovalo i obezbijedilo redovno snabdijevanje zdravstvenog sistema. J. MARTINOVIĆ

Uhapšen maloljetnik koji je veličao ratnog zločinca Ratka Mladića i genocid u Srebrenici i nacrtao nacistički simbol na jevrejskom obilježju

PODGORICA – Maloljetnik od 16 godina je ispisao grafite koji upućuju na govor mržnje na Ambasadi Bosne i Hercegovine kojima se veliča genocid u Srebrenici, ali i na tabli kojom se čestita jevrejski praznik Hanuka, a policija ga je lišila slobode.

On je na ambasadi ispisao „Generale, hvala ti za Srebrenicu“ i „Kafa, slatko, Mladić Ratko“, a na tabli ispod menore na Trgu Argentina kukasti krst. Koristio je i simbole koji upućuju

na „United force“ nekada aktivnom navijačkom grupom beogradskog „Rada“, koja se povezivala sa ekstremno desničarskim djelovanjem.

Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu je naredio da se protiv identifikovanog maloljetnika ovom tužilaštvu podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, jer je u noći 16. decembra, na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici, iscrtao pomenute grafite.

Ipak, kukasti krst na jevrejskom obilježju za Više državno tužilaštvo nije krivično djelo. Policijski službenici su cijenili da se „u radnjama maloljetnog lica stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru“ i zbog toga su ga uhapsili i priveli Sudu za prekršaje u Podgorici.

On je prihvatio juče u podgoričkom Sudu za prekršaje odgovornost za iscrtavanje nacističkih simbola na tabli postavljenoj povodom obilježavanja jevrejskog praznika Hanuke na Trgu Argentina, saopštila je sutkinja

portparol Suda za prekršaje u Podgorici, Ana Bokan.

Suđenje će biti održano 2. februara, kako bi u međuvremenu Centar za socijalni rad napravio procjenu porodičnih prilika porodice osumnjičenog i njega samog i shodno tome dalo prijedlog o načinu sankcionisanja.

Iz Uprave policije su kazali da će u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče naci-

pobjeda

Kukasti krst na menori za VDT nije krivično djelo

Vandalizovana tabla na kojoj je pisalo „Srećna Hanuka“

onalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, u cilju očuvanja javnog reda i

mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana. B.R.-J. M.

8

Hronika

Subota, 20. decembar 2025.

Direktorica portala Analitika saslušana u svojstvu svjedoka u okviru istrage protiv Aca Mijajlovića

PODGORICA - Direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović zatečena je činjenicom da se redovna poslovna komunikacija, vođena u okviru njenog mandata izvršne direktorice, pokušava predstaviti kao kriminalna radnja, upozoravajući da se time ne dovodi u pitanje samo njen lični i profesionalni integritet, već i ugled i egzistencija medija koji vodi. Ona je to, kako je objavio Portal Analitika, saopštila juče nakon što je u svojstvu svjedokinje saslušana u okviru istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, osumnjičenog za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.

- Smatram da sam ovim targetirana i kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. Osim što je doživljavam kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ugrožavanja egzistencije, smatram da je to, prije svega, targetiranje jednog medija, odnosno udar na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da se to predstavi kao kriminalizovana priča - rekla je Đuranović.

Ona je podsjetila i da su o ovom slučaju obaviješteni delegacija EU u Crnoj Gori, kao i Ujedinjene nacije. Đuranović je naglasila da Portal Analitika radi profesionalno i poštuje etički kodeks i da je njena obaveza da obezbijedi poslovne i finansijske uslove, kao i legalno i legitimno poslovanje.

Naredba za sprovođenje istrage SDT, u najvećem dijelu se

portal analitika

Đuranović: Poslovna komunikacija se pokušava kriminalizovati, riječ je o udaru na medij i lični integritet

Tinka Đuranović ispred SDT-a

zasniva na porukama pronađenim u telefonu Mijajlovića, koje tužilaštvo cijeni kao ključni dokazni materijal u ovom predmetu.

Juče je, kako je objavio Portal ETV, trebalo da bude obavljeno i saslušanje glavnog i odgovornog urednika ETV Draška

Đuranovića, ali je ono zbog neispoštovane tehničke procedure odgođeno za 24. decembar. Đuranović je Portalu ETV kazao da telefonski poziv SDT na saslušanje, bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija.

Istakao je da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama. Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz kada mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8.30 sati.

- Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečeno mi je da je to termin 19. decembra u 8.30 sati, da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih petšest dana, kazao je Đuranović ispred SDT. Dodao je da doživljava neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, kako naglašava, trebalo da poštuje i zakone i Ustav.

- Mislim da to nije u redu - ukazao je Đuranović.

On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije koja je odgovorila promptno, isto kao i Ujedinjene nacije, ali se priča nastavlja. - Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović.

Naglasio je da ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje.

- Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - poručio je Đuranović.

A. R.

Pretreseno više lokacija u Nikšiću, Šavniku, Plužinama i Pljevljima

Otac i stric prodali djevojčicu za 1.000 eura

Oduzete lažne policijske uniforme, oružje, municija, automobili i droga

Zgrada Višeg suda

PODGORICA – Kosovari K. M. (35) i njegov brat B. M. (42) osuđeni su na po tri i po godine zatvorske kazne zbog trgovine ljudima jer su zloupotrebom odnosa zavisnosti ugovorili i realizovali nedozvoljeni brak između dvoje djece stare po 12 godina.

Presudu je 2. juna 2025. godine izreklo vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Ivan Perović.

U ovom slučaju sudilo se iza zatvorenih vrata obzirom da je žrtva maloljeta osoba.

Sud je tokom sudskog postupka utvrdio da su optuženi „zajedno i po prethodnom dogovoru“ vrbovali kćerku K. M i brataničnu B. M. „zloupotrebom odnosa zavisnosti“, sa ciljem sklapanja nedozvoljenog braka.

- Neutvrđenog dana, u januaru 2022. godine, zajedno i po prethodnom dogovoru, zloupotrebom odnosa zavisnosti vrbovali oštećeno dijete, staro 12 godina, u cilju sklapanja nedozvoljenog braka - navodi se u presudi.

Optuženi su prethodno ugovorili brak sa porodicom S., a zatim organizovali vjeridbu i svadbeno veselje u skladu sa običajima.

Vjeridba između dvanaestogodišnje djevojčice i dječaka organizovana je 28. januara 2022. godine u kući K. M. – oca maloljetnice.

Dječak i djevojčica su tada jedno drugom predali zlatne burme.

Sedmicu kasnije, 4. februara održano je i svadbeno veselje.

- Dvanaestogodišnja djevojčica

bila je obučena u svečanu haljinu sa velom preko lica. U toku veselja ostavila je otiske prstiju na papiru, čime se smatra udatom – navodi se u presudi.

Već narednog dana, 5. februara, otac i stric su djevojčicu iz kuće odvezli do jedne bezinske pumpe u Podgorici i predali je rođacima dječaka – mladoženje.

Djevojčica je prevezena kod porodice S. u Beranama gdje je trebalo da nastavi zajednički život sa mladoženjom.

Sud je utvrdio i da je otac djevojčice naplatio ugovaranje dječjeg braka.

- Za ugovaranje nedozvoljenog braka optuženi K. M. dobio je novčani iznos od 1.000 eura – precizirano je u presudi.

Upravo zbog toga sud mu je, pored zatvorske kazne, izrekao i mjeru oduzimanja imovinske koristi.

U presudi se naglašava da su optuženi bili potpuno svjesni nezakonitosti svojih postupaka.

Obojica optuženih ranije su osuđivani, što je sud cijenio kao otežavajuću okolnost prilikom odmjeravanja kazne.

Izrečene kazne zatvora biće izvršene nakon pravosnažnosti presude, a optuženi su obavezani i da plate paušalne troškove krivičnog postupka u iznosu od po 100 eura.

K. M. i njegov brat B. M. su se od optužbi za trgovinu ljudima branili sa slobode, a na izdržavanje zatvorske kazne biće poslati nakon pravosnažnosti ove presude.

B. R.

PODGORICA - Crnogorska policija pretresla je 10 lokacija u Nikšiću, Šavniku, Plužinama i Pljevljima, u kojima je pronađeno i oduzeto sedam komada vatrenog oružja – puškomitraljez, automatsko oružje, puške i pištolji, 341 komad municije, tri putnička vozila, marihuana i tablete sa liste opijata, saopštila je Uprava policije.

- Policija je prilikom vršenja pojačanih aktivnosti na teritoriji Podgorice kontrolisala D. L. (35), člana jedne OKG sa sjevera Crne Gore, kod kojeg su pregledom vozila podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao, u prtljaž-

niku pronašla lažne policijske uniforme – dvije crne jakne sa natpisom ,,POLICIJA“, odjevni predmeti crne boje, četiri amblema sa grbom Crne Gore, tri para rukavica i podesne predmete namijenjene savlađivanju i razbijanju fizičkih prepreka, saopštila je Uprava policije.

Takođe, tom prilikom je na istom mjestu zaustavljen i kontrolisan i B. V. (29), operativno interesantno lice blisko jednoj OKG sa Cetinja koji je upravljao vozilom beranskih registarskih oznaka. Vozila su oduzeta radi daljih zakonskih provjera.

- Policajci su, postupajući po operativnim saznanjima, u uprava policije

m. babović

Optuženi za ugovaranje braka osuđeni na po tri i po godine zatvora

Oduzeto oružje i municija

okviru ove aktivnosti prikupili obavještenja i od operativno interesantog lica D. Ć. iz Berana, bliskog jednoj visokorizičnoj organizovanoj kriminalnoj grupi, kazali su iz policije.

Pretresom stanova koji koriste D. L. i B. V. pronađeni su i oduzeti elektronski uređaji, od čega jedan telefonski uređaj sa kripto zaštitom i vozilo sa, kako se sumnja, manipulisanim brojem šasije, a koje će biti predmet daljih provjera.

- Sumnja se da su navedene osobe, u cilju prikrivanja kretanja i onemogućavanja policijske detekcije, sprovodile mjere kontranadzora, te tokom dana koristile više iznajmljenih vozila, navode iz policije.

Dodaju da su spriječili izvršenje krivičnog djela i da će u nastavku daljih istražnih i operativnih mjera utvrditi „konkretan objekat napada“.

- Kontrolisane osobe se u policijskim evidencijama vode kao izvršioci teških krivičnih djela protiv života i tijela, krivičnih djela sa elementima nasilja, nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, te krivičnih djela iz oblasti imovinskog i privrednog kriminaliteta, zaključuju iz policije.

A. R.

Svijet

Subota, 20. decembar 2025.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta objavio je 19. decembra na platformi X da će sredstva biti za 2026. i 2027. godinu. „Obavezali smo se, ispunili smo“, rekao je.

Zvaničnici EU započeli su sastanke 18. decembra kako bi dogovorili rješenje za finansiranje.

Razgovori su bili fokusirani na prijedlog da desetine milijardi eura zamrznute ruske državne imovine budu utrošeni za pokrivanje finansijskih potreba Ukrajine.

Evropska unija postigla dogovor o kreditu za obnovu ratom razorene zemlje

Ukrajini 90 milijardi eura bez kamate

BUDŽETSKA REZERVA

Vjosa Osmani potpisala sporazum

Bahami priznali Kosovo

PRIŠTINA – Bahami su postali 121. država koja je priznala Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu, saopštila je predsjednica Vjosa Osmani.

Ona je navela da je u glavnom gradu Bahama potpisala bilateralni sporazum o priznanju i uspostavljanju diplomatskih odnosa sa tom karipskom ostrvskom državom.

Objavila je i zajedničku deklaraciju u kojoj se kaže da „obje države obavještavaju o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Komonvelta Bahama i Republike Kosovo“.

To važi „od datuma potpisivanja Zajedničkog sporazuma o uspostavljanju diplomatskih odnosa, u skladu sa međunarodnim pravom i Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961“, piše u deklaraciji.

Mete Frederiksen, Antonio Košta i Ursula von der Lajen

S druge strane, Poljska je usporedila situaciju s izborom između „novca danas ili krvi sutra“.

Samit EU održan je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin kritikovao lidere Unije, koristeći riječ koja se može prevesti kao „mlada svinja“, ponavljajući tvrdnje da će Moskva silom postići ciljeve rata protiv Ukrajine, ukoliko američki napori za mir ne dovedu do sporazuma koji ispunjava njene zahtjeve.

Rusija je prijetila masovnim pravnim postupcima zbog bilo kakvog korišćenja svoje zamrznute imovine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovao je samitu rekavši čelnicima da je prijedlog kredita, osiguranog zamrznutom ruskom imovinom, koja se trenutno drži u EU poželjniji. No, naveo je da u konačnom nije važno kako se sredstva koriste, sve dok se pronalazi rješenje.

„Ako u proljeće Ukrajina ne primi odgovarajuću tranšu, koja će u slučaju mira biti korišćena za obnovu zemlje, a u slučaju nastavka rata, za druge prioritete, proizvodnja dronova u Ukrajini biće višestruko smanjena“, rekao je novinarima na konferenciji za novinare nakon što se obratio učesnicima samita iza zatvorenih vrata.

Dodao je da se Ukrajina iduće godine suočava s manjkom

strane pomoći od oko 53 do 59 milijardi dolara.

Otkako je Rusija prije gotovo četiri godine počela invaziju na Ukrajinu, zapadne zemlje podržavaju tu ratom razorenu zemlju i direktnom budžetskom podrškom i vojnom pomoći. No, nadolazeće razdoblje moglo bi biti drugačije.

Sjedinjene Države signalizirale su da najvjerojatnije neće slati više novca, stavljajući teret na EU i druge zemlje iz grupe G7 da pojačaju pomoć i da to učine uskoro.

Oko 140 milijardi eura ruske državne imovine drži se u belgijskoj kompaniji za finansijska tržišta Euroclear, dok se dodatnih 25 milijardi eura drži u bankama širom EU, uglavnom u Francuskoj, ali i u jednoj belgijskoj privatnoj banci, na Kipru i u Njemačkoj.

Kredit za obnovu dio je šireg finansijskog paketa vrijednog do 210 milijardi eura, prema podacima Evropske komisije. To također uključuje 45 milijardi eura koji će se koristiti za otplatu kredita G7 Ukrajini od 2024. godine.

Dok većina od 27 članica EU podržava korišćenje imovine

KONTROLA TERITORIJE

U govoru 17. decembra, Putin je unaprijed pokušao okriviti Evropu i Ukrajinu za svaki neuspjeh mirovnih napora, ističući da će Rusija silom zauzeti više teritorija ukoliko Kijev i evropski čelnici, koje je opisao kao „mlade svinje“ ne zauzmu pravi pristup američkim prijedlozima. „Ako suprotstavljena strana i njihovi strani sponzori odbiju učestvovati u suštinskim raspravama, Rusija će postići oslobođenje svojih istorijskih zemalja vojnim sredstvima“, rekao je Putin, kritikujući svaki prijedlog koji poziva Moskvu na teritorijalne ustupke.

Moskva trenutno kontroliše gotovo petinu Ukrajine, a ruski zvaničnici više su puta rekli da neće pristati na kompromis o pet ukrajinskih regija, za koje Putin neutemeljeno tvrdi da su ruske.

Posebna tačka spoticanja u višesedmičnim pregovorima u kojima učestvuju SAD, Ukrajina, EU i Rusija bio je dio Donjecke regije koji ukrajinske snage još drže.

Godišnja konferencija predsjednika Rusije trajala skoro četiri sata, u fokusu uslovi za okončanje rata u Ukrajini MOSKVA - Godišnja konferencija za novinare predsjednika Rusije Vladimira Putina u emisiji Direktna linija je trajala gotovo četiri i po sata. Gledaoci su imali priliku da postavljaju pitanja uživo. Kremlj je saopštio da je unaprijed primio više od 2,6 miliona pitanja.

Dominantna tema bila je rat u Ukrajini.

Putin je rekao da su ruski uslovi za okončanje rata u Ukrajini oni koje je iznio u govoru u junu 2024. godine, kada je zahtijevao da Ukrajina odustane od ambicije da se pridruži NATO i da se u potpunosti povuče iz četiri regiona koje Rusija smatra svojom teritorijom.

Na pitanja o uslovima za okončanje rata u Ukrajini, optužio je Evropsku uniju da pokušava ,,pljačku ruske imovine usred bijela dana“, prenosi agencija Rojters.

Putin tvrdi da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nelegitiman lider. Mandat Zelenskog istekao je prošle godine, ali Ukrajina, koja je

Putin: EU pljačka našu imovinu usred bijela dana pod ratnim stanjem dok se bori protiv ruskih snaga, prema ustavu ne može da održi nove izbore.

Sedamdeset trogodišnji predsjednik Rusije, koji je razveden, potvrdno je odgovorio na pitanje da li je zaljubljen, ali nije želio da ulazi u detalje. Jednom dječaku je rekao da ponekad vozi po Moskvi inkognito kako bi shvatio šta se dešava u Rusiji.

Putin je u jednom trenutku dao riječ Naranu-Očiru Gorjajevu, odlikovanom heroju Rusije, koji je opisao svoje učešće u ruskom jurišu na ukrajinski grad Siversk.

Putin se izvinio udovici vojnika poginulog u borbi, nakon što je rekla da njena porodica još nije dobila naknadu koja im pripada. Državni mediji su kasnije izvijestili da je novac isplaćen.

REUTERS

No, pravne brige spriječile su neke članice Unije da potpišu prijedlog. Umjesto toga, postignut je sporazum o kreditu koji se temelji na zaduživanju na tržištima kapitala i podržan je „budžetskom rezervom EU“, izrazom koji se obično koristi za opisivanje dodatnog kapaciteta zaduživanja. „Nakon dugih rasprava, jasno je da će krediti za obnovu zahtijevati više rada jer liderima treba više vremena da prođu kroz detalje“, rekao je jedan zvaničnik EU za Radio Slobodna Evropa.

Finansiranje Ukrajine postalo je glavni problem za Blok od 27 zemalja, uz činjenicu da Sjedinjene Države ukidaju finansijsku podršku, dok zemlje poput Mađarske, također, insistiraju na ograničenju finansiranja.

za podršku kreditu, Belgija se boji da bi je plan mogao učiniti pravno ranjivom, a sumnju su izrazile i druge zemlje, uključujući Italiju. Šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da neće napustiti samit bez dogovora o tome kako finansirati Ukrajinu u iduće dvije godine.

Njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je ranije ove da bi neuspjeh značio da će „sposobnost djelovanja EU godinama biti ozbiljno narušena te da će svijetu pokazati da nije sposobna stajati zajedno i djelovati u ključnom trenutku“.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta objavio je na platformi X da će sredstva biti za 2026. i 2027. godinu. Finansiranje Ukrajine postalo je glavni problem za Blok od 27 zemalja, uz činjenicu da SAD ukidaju finansijsku podršku, dok zemlje poput Mađarske, također, insistiraju na ograničenju finansiranja reuters

BRISEL – Evropska unija (EU) osiguraće Kijevu beskamatni kredit od 90 milijardi eura, kako bi pomogla u finansiranju te ratom razorene zemlje, nakon izostanka dogovora o korišćenju zamrznute ruske imovine za podršku ekonomskim i vojnim potrebama Ukrajine.

9

Vladimir Putin

Putin je rekao da je naglo usporavanje ruskog privrednog rasta – na jedan odsto ove godine sa 4,3 odsto u 2024 – rezultat svjesnih poteza Centralne banke s ciljem obaranja inflacije. Tokom trajanja njegove konferencije za medije, banka je saopštila da snižava ključnu kamatnu stopu za po-

la procentnog poena, na 16%.

Putin je, kako prenosi agencija Beta, izjavio i da ruska vojska napreduje kroz Ukrajinu, kao i da će vojni ciljevi biti ostvareni.

Rekao je da je ruska vojska „potpuno preuzela stratešku inicijativu“, i dodao da će „imati još pobjeda do kraja godine“.

On je izjavio i da Rusija ima ideje kako i u kom pravcu bi moglo da ide rješavanje pitanja Naftne industrije Srbije i da je dijalog sa Srbijom u toku.

– Imamo ideje o tome kako, na koji način i u kom pravcu bismo mogli da krenemo zajedno naprijed. I takav dijalog je u toku sa našim prijateljima u Srbiji. Nadamo se da ćemo pronaći pravo rješenje.

Pretpostavljam da će prijateljsko rukovodstvo Srbije ispuniti obaveze prema NIS-u. Imamo međuvladin sporazum sa Srbijom u vezi sa usvajanjem bilo kakvih ograničenja u vezi sa ovim komercijalnim entitetom. I, naravno, pretpostavljamo da će prijateljsko rukovodstvo Srbije imati ovo na umu i ispuniti svoje obaveze – rekao je Putin.

Priredila: C. G.

10 Crnom Gorom

ZABRINJAVAJUĆE: Životinjski otpad završava na gradskim deponijama jer ni poslije sedam godina od donošenja plana nije počela izgradnja postrojenja za njegovu preradu

PODGORICA – Lokacija za izgradnju postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla koji nijesu za ljudsku upotrebu još nije određena, a bez toga nije moguće donijeti inovirani plan upravljanja tim otpadom koji je Crna Gora trebalo da dostavi Evropskoj komisiji do 31. decembra.

PROBLEMI

Nusproizvodi životinjskog porijekla (ABP) koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi su cijela tijela ili djelovi životinja, proizvodi životinjskog porijekla ili drugi proizvodi dobijeni od njih, uključujući jajne ćelije, embrione i sjeme. Mogu nastati i usljed sprovođenja mjera na suzbijanju, odnosno iskorjenjivanju zaraznih bolesti životinja.

U informaciji se navodi se da je Plan upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla Vlada donijela 21. juna 2018. godine. Naredne godine saopšteno je da će se postrojenje graditi u Bijelom Polju na lokaciji Čelinska kosa (KO Majstorovina, na granici sa opštinom Mojkovac) udaljenoj oko 15 km od grada. Za te potrebe je izgrađena Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, procjena vrijednosti zemljišta za eksproprijaciju. Tri godine kasnije konstatovano je da nije bilo napretka u realizaciji iako je projekat (projektovanje i izgradnja regionalnog centra za čvrsti komunalni otpad (prema Državnom planu za upravljanje otpadom) i projektovanje i izgradnja postrojenja za neškodljivo uklanjanje nusproizvoda životinjskog porijekla potvrđen kao prioritetna aktivnost.

Uslijedili su problemi vezani za izbor lokacije koji do danas nijesu riješeni. U januaru 2022. godine, mještani MZ Ravna Rijeka uputili su Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zahtjev za preispitivanje lokacije pa je u junu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede formiralo radnu grupu koja je zatražila je od Vlade da hitno obezbijedi novu. Nakon toga, u februara 2023 godine, Ministarstvo je uputilo dopis na adrese devet opština (Podgorica, Nikšić, Danilovgrad, Tuzi, Kolašin, Mojkovac, Berane, Pljevlja, Bijelo Polje) da razmotre mogućnosti za ustupanje zemljišta za izgradnju

Nakon Bijelog Polja i Nikšića, propala i lokacija u Podgorici

Izgradnja postrojenja je obaveza predviđena u Poglavlju 12. Od lokacija Čelinska kosa u Bijelom Polju i Kličevo u Nikšiću odustalo se zbog protivljenja građana. Podgorička Deponija ima potencijalnu parcelu, ali je sporna prenamjena prostora. Procijenjeno je da je projekat vrijedan oko devet miliona eura. Sredstva su obezbijeđena kroz kredit Svjetske banke koja je dva puta produžila rok za njihovo korišćenje NVO ŽUPA U SRCU

To je navedeno u informaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove) koju je juče usvojila Vlada.

Izgradnja postrojenja je obaveza koja proističe iz Poglavlja 12 - Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi. S obzirom na to da je nije ispunila, čime se dovodi u pitanje privremeno zatvaranje, Crna Gora našla je prelazno rješenje - do 1. maja 2026. godine, opštine moraju izgraditi stočna groblja ili jame grobnice za zakopavanje i spaljivanje tog otpada.

Subota, 20. decembar 2025.

OPŠTINE MORAJU IMATI STOČNA GROBLJA: Lešina životinje zaražene kju groznicom, 2024. godina

U Crnoj Gori klasifikacija i postupanje sa nusproizvodima životinjskog porijekla koji nijesu za ljudsku upotrebu uređeni su zakonodavstvom Evropske unije, ali se taj otpad ne odlaže u potpunosti na propisan način - direktno iz objekata u kojima nastaje preuzimaju ga komunalna preduzeća, odlažu na gradskim deponijama postrojenja. Pozitivno je odgovorila Opština Nikšić koja je predložila dvije – prva u Straševini (Brlja), površine 2.000 m2 i druga Industrijskoj zoni Gračanica (Kličevo), površine 19.923 m2. Nakon što su ih obišli predstavnici MIDAS 2 projekta konstatovano je da lokacija u Kličevu u potpunosti odgovara potrebama.

Na osnovu toga u martu 2024. godine, SO Nikšić je prenijela prava upravljanja na državu, a odluka je objavljena je u Službenom listu. Na taj način su se stvorili pravni preduslovi za zvaničnu promjenu lokacije i nastavak aktivnosti na izradi studije uticaja na životnu sredinu i društvo i pripremu dokumentacije za projektovanje postrojenja. Priča je formalno pravno zaokružena u aprilu 2024. godine kada Vlada je usvojila Informaciju o promjeni lokacije. Tako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo tendere za: izradu idejnog projekta, tenderske dokumen-

tacije, geotehničkih istraživanja, reviziju glavnog projekta i nadzor građevinskih radova za postrojenje, pripremu procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za izgradnju i rad postrojenja, kampanju podizanja svijesti o razvoju održivog sistema upravljanja tim otpadom... Međutim, decembra 2024. godine Savjet MZ Ozrinići, Bršno, Laz i Gvozdenice, Humci, Župa Nikšićka i Rastoci, te Islamska zajednica u Crnoj Gori i više NVO uputili su zahtjev da se odustane od izgradnje postrojenja u Kličevu.

Uslijedio je treći pokušaj da se lokacija obezbijedi - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je uputilo 19. februara 2025. godine dopis Deponiji Podgorica da razmotre mogućnost izgradnje postrojenja. Dobili su odgovor da postoji potencijalna parcela površine 9.000 m², iako je interno namijenjena za drugu svrhu.

Ali, Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj 20. maja kao odgovor (Glav-

nom gradu - službi gradonačelnika), iznosi mišljenje da se ne mogu izdati urbanističko-tehnički uslovi jer je članom 145 Zakona o uređenju prostora predviđeno da je to moguće samo za područje za koje nije donijet planski dokument sa detaljnom razradom, a izuzetno za gradnju objekata infrastrukture. Takođe, privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata koje osniva Skupština glavnog grada nije formirano te se ne može pristupiti izradi planskih dokumenata, odnosno promjeni namjene prostora.

BIZNIS PLAN

Sredstva za projekat su obezbijeđena kroz kredit Svjetske banke, odnosno MIDAS 2. Svjetska banka je 2022. godine zbog kašnjenja u realizaciji odobrila produženo trajanje projekta do kraja juna 2025. godine, kako bi bilo vremena da se postrojenje izgradi, jer je predviđeno vrijeme za projektovanje i izgradnju postrojenja procijenjeno na 36 mjeseci. Zato je u aprilu ove godine upućen Svjetskoj banci zahtjev za produženje trajanja MIDAS 2 projekta za dodatna 24 mjeseca.

Procijenjeno je da je Crnoj Gori potrebno postrojenje (objekat) kapaciteta od 8.000 do 10.000 tona godišnje, kako bi

se uspostavilo sakupljanje i zbrinjavanje u skladu sa EU zahtjevima. Ukupan trošak, koji uključuje projektovanje, izradu studije uticaja na životnu sredinu i društvo, kao i nadzor radova, procijenjen je na 6,9 miliona. Osim postrojenja, obuhvata i izgradnju dva sabirna centra u Nikšiću i Podgorici i nabavku vozila i opreme i uspostavljanje sistema upravljanja što će koštati još oko 3.000.000 eura.

U odnosu na Plan upravljanja, Biznis planom je preporučeno da se uspostavi sistem bez sabirnih centara, barem dok postrojenje za preradu ne bude u funkciji i dok se ne uspostavi adekvatna logistika. Predviđena je i nabavka šest kamiona za sakupljanje i transport nusproizvoda životinjskog porijekla, za koje je pripremljena i tehnička specifikacija. Takođe, bilo je predviđeno da se procjena efikasnosti uspostavljenog sistema bez sabirnih centara sprovede dvije godine nakon početka rada postrojenja. Biznis planom je procijenjeno da je za izgradnju objekta potrebno 5,3 miliona eura dok je za nabavku šest kamiona za transport potrebno 0,73 miliona eura.

– S obzirom na to da su niži troškovi izgradnje i proizvodnje, predlaže se izgradnja pogona za preradu svih kategorija nusproizvoda životinjskog porijekla metodom prerade.

Auto-put Bar – Boljare je znatno skratio vrijeme putovanja, pa treba uspostaviti sistem upravljanja ABP bez sabirnih centara, barem dok objekat/ postrojenje ne bude u funkciji i dok se ne uspostavi adekvatna logistika. To će omogućiti da se pravilno procijeni eventualna potreba za sabirnim centrima u Crnoj Gori – preporučeno je u biznis planu.

PROPISI

Pravilno upravljanje životinsjkim otpadom je od naročitog značaja za kontrolu zaraznih bolesti životinja, zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine. Iz Uprave za bezbjed-

Nusproizvodi životinjskog porijekla koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi su cijela tijela ili djelovi životinja, proizvodi životinjskog porijekla ili drugi dobijeni od njih, uključujući jajne ćelije, embrione i sjeme.

Mogu nastati i usljed sprovođenja mjera na suzbijanju, odnosno iskorjenjivanju zaraznih bolesti životinja nost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navode da su u Crnoj Gori klasifikacija i postupanje sa nusproizvodima životinjskog porijekla koji nijesu za ljudsku upotrebu uređeni zakonodavstvom Evropske unije, ali se taj otpad ne odlaže u potpunosti na propisan način - direktno iz objekata u kojima nastaje preuzimaju ga komunalna preduzeća, odlažu na gradskim deponijama na za to određenom ali neizdvojenom, ograđenom i neoznačenom prostoru što u slučaju izbijanja naročito opasnih zaraznih bolesti životinja ili zoonoza većeg obima predstavlja veliki problem (bolest kvrgave kože, eventualno širenje afričke kuge svinja, kju (Q) groznica i sl.).

– Zakonom o veterinarstvu kao prihvatljivo rješenje u odnosu na trenutnu situaciju i mogućnosti u Crnoj Gori definisano je da lokalne samouprave odrede prostore - stočna groblja, što one nijesu uradile.

U ovom trenutku alternativno rješenje za bezbjedno zbrinjavanje tog otpada jeste izgradnja stočnog groblja ili jame grobnice. Stočna groblja ili jame grobnice gradile bi jedinice lokalne samouprave na svojoj teritoriji ili više njih sporazumno u skladu sa svojim potrebama. Stočna groblja ili jame grobnice moraju biti izgrađeni u skladu sa Pravilnikom o higijenskim, veterinarsko-zdravstvenim i drugim uslovima za nusproizvode i objekte za preradu ili uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla.

Nakon izgradnje će biti upisani u registar koji vodi Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – piše u informaciji.

U izradi je zakon o upravljanju i postupanju sa nusproizvodima životinjskog porijekla. Isti će biće usklađen sa Uredbom (EZ) br.1069/2009 Evropskog parlamenta. Nakon objavljivanja zakona Uprava će uskladiti Uredbu (EZ) br. 142/2011 Evropskog parlamenta donošenjem Pravilnika o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog porijekla i dobijene proizvode koji nijesu namijenjeni ishraD. ŠAKOVIĆ ni ljudi.

Crnom Gorom

Subota, 20. decembar 2025.

11

Tivat: Neizvjesno usvajanje budžeta za 2026. godinu, predsjednik opštine krivi šefa parlamenta

Komnenović je juče saopštio da procedura za sazivanje sjednice Skupštine na kojoj će odlučivati o prijedlogu budžeta za 2026. godinu nije pokrenuta u skladu sa članom 40 Zakona o lokalnoj samoupravi Crne Gore i članom 47 Statuta Opštine Tivat, pa je njeno održavanje neizvjesno. S druge strane, ima nezvanična saznanja da će predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković sjednicu zakazati za januar.

Predsjednik opštine Petar Komnenović upozorava da neusvajanje budžeta vodi krizi lokalne uprave. Za to će, kaže, biti odgovoran predsjednik Skupštine Miljan Marković, koji bez valjanih razloga i bez objektivne potrebe uvodi Tivat u privremeno finansiranje, svojevrsno vanredno stanje – Ukoliko se to desi, ukoliko se sjednica ne održi i budžet ne usvoji do kraja godine, to vodi krizi lokalne uprave – saopštio je Komnenović.

On je pojasnio da ga je skupštinska Služba ranije ovog mjeseca obavijestila da će se sjednica održati 29. ili 30. decembra.

- Međutim, saznajem da još nije pokrenuta procedura njenog sazivanja. Imajući u vidu sve posljedice neusvajanja budžeta, prvenstveno po funkcionisanje lokalne uprave i usluga koje pruža, ali i po funkcionisanje preduzeća i

Marković: Prijedlog budžeta nije dostavljen – Odgovorno tvrdim da do danas, 19. decembra, Skupštinskoj službi nije dostavljen nijedan prijedlog odluke od strane predsjednika Opštine Željka Komnenovića, a posebno nije dostavljen Prijedlog odluke o budžetu Opštine Tivat za 2026. godi-

nu – saopštio je juče predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković.

On dodaje da je predsjednik opštine upoznat da predsjednik Skupštine, u skladu sa Poslovnikom, ima obavezu da održi Kolegijum predsjednika Skupštine sa predsjed-

Nikšić: Izložba radova u organizaciji CDPR

ustanova koje se finansiraju iz gradskog budžeta, juče sam zatražio i zvanično izjašnjenje predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića o razlozima nepokretanja procedure zakazivanja sjednice. Nezvaničan stav predsjednik SO Tivat po kojem će sjednica Skupštine biti zakazana u januaru 2026 – za mene, za listu Narod pobjeđuje, vjerujem i za sve naše koalicione partnere, u najmanju ruku neprihvatljiva. Svi odbornici koalicije po mom saznanju, izrazili su spremnost da podrže budžet i da prisunicima odborničkih klubova, na kojem se utvrđuju tačke dnevnog reda i usaglašava termin održavanja sjednice.

–Postupak pripreme sjednice nije formalnost. Po prijemu materijala, obaveza je da se oni pregledaju, da Skupštinska služba izvrši tehničku i pravnu pripremu, da se dokumentacija pripremi za dostavu odbornicima, a po potrebi i vrati na dopunu.

OPŠTINA TIVAT

TIVAT – Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović (Narod pobjeđuje) je uputio predsjedniku Skupštine opštine Tivat Miljanu Markoviću (DF) hitan zahtjev za sazivanje sjednice Skupštine kako bi se razmatralo i odlučivalo o prijedlogu odluke o budžetu Opštine Tivat za 2026. godinu, u predviđenom roku. Podsjeća da je usvajanje budžeta zakonska obaveza Skupštine opštine i preduslov za nesmetano funkcionisanje grada.

Željko Komnenović

OPŠTINA TIVAT

Komnenović: Ako neće Marković, ja ću zakazati sjednicu Skupštine

Miljan Marković

stvuju sjednici u decembru, čak i odbornici Markovićeve (DF) grupacije. Čini se da je Marković jedini među njima kojem to ne odgovara. On bez konsultacija s bilo kim donosi odluku da sjednicu o budžetu održi u januaru – naveo je Komnenović.

On ističe da bi se takvim neodgovornim postupkom Opština bez valjanih razloga i bez

objektivne potrebe uvela u privremeno finansiranje, svojevrsno vanredno stanje, sve do donošenja odluke o budžetu i njegovog usvajanja.

– Ukoliko predsjednik SO ne sazove sjednicu u zakonskom roku to suštinski znači da nije ispoštovana obaveza iz člana 40, stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi i člana 47, stav 3 Statuta Opštine Tivat. Podsjećam

To je standard odgovornog rada, posebno u završnici godine. Što se tiče privremenog finansiranja, važno je da građani znaju da je riječ o zakonom predviđenom mehanizmu koji omogućava nesmetan rad Opštine do usvajanja budžeta. Moj cilj je da se budžet usvoji što prije, ali uz puno poštovanje uloge odbornika i procedura koje garantuju kvalitet odluka –

kazao je Marković.

Podsjeća i na dogovor unutar koalicije da se, prije rasprave o ostalim tačkama, održi sjednica Skupštine sa tačkom koja se odnosi na izvještaj Komisije o poslovanju FK Arsenal, a nakon toga sjednica sa svim ostalim tačkama, uključujući i one koje kao predlagač dostavlja predsjednik opštine Željko Komnenović.

da odredbe izričito propisuju da, u slučaju propuštanja sazivanja sjednice u propisanom roku, sjednicu saziva podnosilac zahtjeva, odnosno predsjednik opštine. Imajući u vidu da se radi o kraju budžetske godine i da bi neblagovremeno postupanje moglo proizvesti ozbiljne negativne posljedice po funkcionisanje Opštine. U slučaju da sjednica Skupštine ne bude sazvana u Zakonom i Statutom propisanom roku, ja ću u skladu sa ovlašćenjima samostalno sazvati sjednicu Skupštine opštine Tivat, uz blagovremeno obavještavanje odbornika i javnosti – kazao je Komnenović.

Dodao je kako želi poslati jasnu poruku javnosti, da će posljedice nečinjenja predsjednika Skupštine opštine, biti izrazito negativne; lokalna uprava biće dovedena u nezavidan položaj vrlo ograničenog djelovanja.

C.G.

MUP prvi put sproveo obuku za jedinice civilne zaštite

Kako djeca vide - Dobrovoljci spasioci stekli pušenje ili zdravlje NIKŠIĆ – Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Dječjim savezom Nikšić i JU „Zahumlje“ organizovalo je izložbu izabranih dječjih radova učenika crnogorskih osnovnih škola na temu „Pušenje ili zdravlje“ kao dio decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene.

Na izložbi koju je u sali JU „Zahumlje“ otvorio dr Rade Kosović, psihijatar, nekadašnji direktor Doma zdravlja Nikšić, takođe je bilo radova učenika nikšićkih osnovnih škola od kojih je jedan rad i nagrađen.

Na izložbi su predstavljeni izabrani sa Konkursa za likovne radove organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola na te-

nova znanja i vještine

Na izložbi su predstavljeni izabrani likovni radovi sa konkursa organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola mu „Pušenje ili zdravlje“. Inače, čitava godina u borbi protiv pušenja se obilježava na temu: „Razotkrivanje privlačnosti: razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode“, koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) početkom godine i bila je aktuelna sav taj peRa. P. riod.

PODGORICA – Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova sproveo je prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.

Teorijski dio realizovan je u Trening centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači.

Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada.

– Ova važna edukacija pripad-

nika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se prvi put u Crnoj Gori, a kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi – saopšteno je iz MUP-a.

Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja. C. G.

SPREMNIJI ZA INTERVENCIJE: Detalj sa obuke

12 Kultura

Subota, 20. decembar 2025.

Upravna zgrada Jugooceanije dobila status kulturnog dobra

INTERVJU: Vizuelni umjetnik Aleksandar Ostojić za Pobjedu povod Podgoričkom likovnom salonu za djelo koje se bavi ekološkim probl

Zaštita države tek kada je na objekat ukazao i UNESCO PODGORICA – Jedanaest godina nakon inicijative civilnog sektora i tek nakon pritiska UNESCO-a i ICOMOS-a, Upravna zgrada Jugooceanije u Kotoru proglašena je kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, čime je spriječena dalja devastacija jednog od najvažnijih primjera moderne arhitekture u Boki.

Valorizacija zgrade dolazi nakon punih 11 godina od kada je NVO „Expeditio“ iz Kotora podnio Upravi za zaštitu kulturnih dobara inicijativu za zaštitu. Vlasnik Jugoceanije i obližnjeg hotela Fjord, koji je takođe bio jedan od bisera arhitekture 20. vijeka, je kompanija Boka Bay Investment. Ova podgorička kompanija je odmah nakon preuzimanja srušila hotel Fjord, a na toj lokaciji se već godinama planira izgradnja novog hotela. Status kulturnog dobra sada zaustavlja bilo kakvu planiranu gradnju na prostoru Jugooceanije, te nalaže zaštitu njenih arhitektonskih vrijednosti, a u narednom periodu i odluku o namjeni zgrade.

Jugooceanija je bila jedna od najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji i svjedok je obnove bokeljskog pomorstva sredinom 20. vijeka. Preduzeće je 1988. godine raspolagalo sa čak 26 brodova.

Projekat za izgradnju zgrade izrađen je 1960. godine, a projektanti su bili poznati jugoslovenski arhitekti, Đorđe Petrović, Mateja Nenadović i Đorđe Zloković.

Kako je saopšteno iz Uprave, jedinstvenost tog objekta ogleda se u značaju koji ona posjeduje kao jedno od prvih zdanja moderne arhitekture nastalih u Kotoru, odnosno u Crnoj Gori i Jugoslaviji, u periodu od 19601967. godine. U arhitekturi ove građevine ukrštaju se

arhitektonsko-estetski, inženjersko-tehnički, kulturno-istorijski i društveni aspekti, koji su karakterisali najsavremenije tendencije u razvoju savremene arhitekture tog vremena.

Treba pomenuti i učešće poznatih slikara Predraga - Peđe Milisavljevića i Dušana Ljubojevića u rješavanju partera zgrade, kao i vajara Pavla Pejovića koji je izradio bistu Sava Starovića, osnivača preduzeća.

- Naime, parterno uređenje zgrade „Jugooceanije“ sa skulptoralno riješenom „ružom vjetrova“ na dvorišnoj strani zgrade (prema moru), ukrasnim bazenom u atrijumu i bistom osnivača preduzeća, je umjetnički doprinos arhitektonskom rješenju zgrade u cjelini (osnova, volumen, fasade) - ocijenio je, između ostalog, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Elaboratu o utvrđivanju kulturne vrijednosti zgrade Jugooceanije. Zgrada Jugooceanije je pretrpjela posljedice neredovnog održavanja tokom perioda od 2003. do 2015. godine. U tom periodu u unutrašnjosti zgrade na pojedinim mjestima pojavile su se posljedice prodora vlage sa krova i sa fasada kao i propadanje unutrašnjih obloga (spušteni plafoni, podovi i dr.) Dugotrajni prekid u funkcionisanju zgrade izazvao je kvarove na instalacijama, opštu zapuštenost kako same zgrade tako i parkovskih površina, ukrasnog bazena i pločnika. Zapuštenost fasada se ogledala u nedovoljnom i neredovnom održavanju prozora, roletni, podova i ograda balkona. Pretvaranjem zgrade u Art centar izvršene su nužne popravke zgrade u prvom redu zaštita krovne terase od prodora vlage kao i zastakljivanje prozora na mjestima gdje su stakla J. N. nedostajala.

Umjesto govora o nagrađenom radu, laureat je u Modernoj galeriji prilikom dodjele nagrade na otvaranju Salona, u četvrtak veče, govorio o Pljevljima, rodnom gradu i mjestu gdje živi i stvara, o zagađenju i dugogodišnjem institucionalnom nemaru, dovodeći u direktnu vezu temu Salona i realnost iz koje njegov rad proizlazi. U razgovoru za Pobjedu osvrnuo se upravo na te teme.

POBJEDA: U kontekstu Salona „Cancelled“, Vaš rad se može čitati i kao suočavanje sa prostorima i temama koje su sistemski potisnute. Da li je za Vas „otkazivanje“ politički, ekonomski ili kulturni proces?

OSTOJIĆ: U praksi, to su nerazdvojni procesi. Kulturno „otkazivanje“ često dolazi kao posljedica političkih i ekonomskih odluka. Kada se jedan prostor svede isključivo na funkciju resursa, onda se istovremeno briše njegova društvena, kulturna i simbolička dimenzija. U tom smislu, „cancelled“ ne označava je-

Pljevlja decenijama daju nemjerljiv doprinos energetskom sistemu Crne Gore, ali je cijena tog doprinosa ostala lokalizovana, nedovoljno interesantna nadležnima (i onima koji se ne osjećaju tako) čija dužnost nije da se samo udobno klate na kožnim foteljama. Ta činjenica mora biti izgovorena, naročito u prostoru kulture - kazao je Ostojić M. BABOVIĆ

Zgrada Jugooceanije

PODGORICA - Podgorički likovni salon, koji je ove godine nosio naziv „Cancelled“, otvorio je niz pitanja o vidljivosti, brisanju i sistemskom zanemarivanju određenih tema, prostora i zajednica. U tom kontekstu, Gran pri Salona dodijeljen je Aleksandru Ostojiću - vizuelnom umjetniku čiji se rad već godinama bavi upravo onim što ostaje na marginama: pejzažima iscrpljenim eksploatacijom, materijalima koji nose tragove industrije i zajednicama koje snose posljedice tih procesa zarad razvoja cijele države.

Aleksandar Ostojić nakon uručenja Gran prija na Podgoričkom likovnom salonu

dan čin, već dugotrajan proces normalizacije odsustva odgovornosti.

POBJEDA: Kako funkcioniše proširena postavka rada ,,Pet kvadrata“?

OSTOJIĆ: Rad ,,Pet kvadrata“ u proširenoj izlagačkoj postavci koncipiran je kao dvodjelna cjelina koja se razvija između dokumentarne fotografije i materijalne studije lignita. Arhivske fotografije dvoje ekologa i inženjera pejzažne arhitekure Svetlane Ane Popčetović i Vasa Kneževića bilježe proces transformacije pljevaljskog polja u površinski kop, dok prateći

tekstualni materijal daje uvid u istoriju rudnika, njegov razvoj i razmjere eksploatacije.

Između ta dva dokumentarna registra nalazi se triptih ,,Pet kvadrata“, nastao 2015. godine nanošenjem pulverizovanog lignita na ravnu površinu.

Slika je građena materijalom ekstrahovanim iz površinskog kopa Potrlica u Pljevljima, čija se struktura, fragmentisana u tri cjeline, optički razvija u pet kvadratnih polja. Proširena postavka bilježi promjene pejzaža u realnom prostoru, dok triptih registruje transformacije same materije i prostora slike.

POBJEDA: Vaš govor na dodjeli nagrade je, na neki način, „poremetio“ očekivani ceremonijalni okvir. Da li ste svjesno ušli u taj rizik?

OSTOJIĆ: Apsolutno. Smatram da ceremonijalni okvir nije smio biti izgovor za neutralnost. Danas, kada smo svi upoznati sa onim što Pljevlja proživljavaju, sa krajnjim nemarom koji se ne može prećutati, upravo u tim formalizovanim trenucima postoji prostor da se izgovori ono što se inače prećutkuje više od skoro pola vijeka. Naravno da je govor bio svjestan iskorak iz očekivanog, ali ne i iz konteksta Sa-

U Kolašinu završena manifestacija „Dani Mila Boškovića“, najbolji pjesnici dobili priznan

Prva nagrada za „Rastanak“ Di Centar za kulturu Kolašin

UZKD

Umjetnički rad ne mo neutralan, ali ni pateti

Uručenje nagrade Dimitriju Nikoliću

KOLAŠIN - Završnica šeste manifestacije „Dani Mila Boškovića“ protekla je u znaku uručivanja nagrada na tradicionalnom pjesničkom konkursu i književnoj večeri posvećenoj autoru i njegovoj knjizi „Obnova Tivaide“.

Kako je ocijenio žiri u sastavu Tatjana Đurišić, predsjednica žirija i članovi Vidak Maslovarić i Nataša Peković, nakon „isčitavanja“ 142 pristigle pjesme na konkursu, jednoglasno je odlučeno da prva nagrada pripadne Dimitriju

Nikoliću iz Zaječara za pjesmu „Rastanak“. Drugu nagradu je dobio Tino Deželič iz Zagreba za pjesmu „Pjesma za starog“ dok je treća nagrada pripala Milanu Todoroviću iz Smedereva za pjesmu „Na Mediteranu“.

Kako je istakla Danijela Đukić, bibliotekarka Narodne biblioteke „Ljubo Anđelić“, ka Kolašinu su od 5. septembra do 5. oktobra stizali glasovi mladih pjesnika iz države u regiona. Tokom proteklih šest godina na konkurs se prijavilo preko 700 autora či-

Kultura

Subota, 20. decembar 2025.

lona. Smatrao sam da je važno iskoristiti taj trenutak ne za samoprezentaciju, već za jasno artikulisanje problema koji su dugotrajni, sistemski i duboko vezani za prostor iz kojeg dolazim. Pljevlja nijesu samo geografska tačka u Crnoj Gori, već grad na čijim resursima je sagrađena savremena Crna Gora. Ćutanje u tom trenutku bilo bi oblik saučesništva. Želio sam da ukažem na duboku asimetriju u načinu na koji se raspoređuju tereti i koristi unutar jedne države. Dok su centri osvijetljeni, funkcionalni i simbolički afirmisani, periferija snosi ekološke i jezive zdravstvene posljedice. Pljevlja decenijama daju nemjerljiv doprinos energetskom sistemu Crne Gore, ali je cijena tog doprinosa ostala lokalizovana, nedovoljno interesantna nadležnima (i onima koji se ne osjećaju tako) čija dužnost nije da se samo udobno klate na kožnim foteljama. Ta činjenica mora biti izgovorena, naročito u prostoru kulture.

POBJEDA: Izjavili ste da umjetnik u industrijskom ambijentu ne može biti izdvojen posmatrač. Kako ta pozicija utiče na Vašu praksu?

OSTOJIĆ: Ta pozicija podrazumijeva odgovornost, ali i ograničenja. Ne govorim o prostoru koji mi je tuđ, već o prostoru koji dijelim sa drugima. To u praksi znači da umjetnički rad ne može biti neutralan, ali ni patetičan. On mora biti precizan, materijalan i svjestan svog konteksta, on sam po sebi mora biti praksa. Praksa u tom pogledu postaje način da se artikuliše zajedničko iskustvo, a ne da se od njega pobjegne.

POBJEDA: Podgorički likovni salon „Cancelled“ okuplja različite umjetničke

POBJEDA: Da li mislite da se kroz umjetnost može vratiti vidljivost onoga što je „otkazano“ ili marginalizovano?

OSTOJIĆ: Umjetnost sama po sebi ne može promijeniti sistem, ali može poremetiti način na koji ga doživljavamo.

Vraćanje vidljivosti je prvi korak ka odgovornosti. Ako se nešto vidi, ako se o tome govori i ako dobije materijalni oblik, onda više ne može biti potpuno ignorisano. U tom smislu, umjetnost ima potencijal da otvori prostor za promjenu, makar na nivou svijesti.

prakse i generacije. Kako vidite značaj takvih platformi u savremenom kulturnom prostoru naše zemlje?

OSTOJIĆ: Ovakve platforme su važne jer omogućavaju da se problemi ne posmatraju fragmentarno, već u širem kontekstu. Kada kustoski koncept nije samo formalni okvir, već aktivni alat mišljenja, onda izložba postaje prostor stvarnog dijaloga. U tom smislu, „Cancelled“ je ponudio rijetku priliku da se umjetnost ne zatvara u autonomni krug, već da se direktno suoči sa stvarnošću.

POBJEDA: Na kraju, kako vidite nastavak svog rada u budućem periodu?

OSTOJIĆ: Ne vidim ga kao veliki zaokret, već kao kontinuitet. Moja primarna interesovanja za specifične materijale jesu nešto što se i ranije u mojem radu moglo uočiti. Bilo da se radi o staklu, metalu, kamenu, laporcu, lignitu, ili bilo kojem drugom materijalu, moje težnje su da se kroz specifične materijale upoznam sa svim onim aspekima koje ti materijali sa sobom nose. Rad sa lignitom, arhivama i pejzažom Pljevalja ostaje za sada moja preokupacija i otvoreno polje istraživanja. A. ĐOROJEVIĆ

nja

imitrija Nikolića me je Kolašin i manifestacija „Dani Mila Boškovića“ jasno ucrtana na mapu savremene poezije i kulture.

- Važan dio manifestacije je i Zbornik pjesama „Tamo kuda se misli sele“ u kojem svake godine 17 autora nalazi mjesto između korica koje ostaju trajno svjedočanstvo savremene regionalne poezije - istakla je Đukić.

U okviru književne večeri posveće Milu Boškoviću, profesorica Nataša Peković je govorila o njegovoj knjizi „Obnova Tivaide“ koja je ruko-

pisna zaostavština autora u izdanju Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

- Milo Bošković je pjesnik i kada piše prozu. U prilog tome govore i romani „Tivaida“ i „Obnova kruga“ koji su objedinjeni pod nazivom „Obnova Tivaide“.

Tako su spojeni pripovijedački manir sa postmodernističkim književnim izrazom. Gdje je lirski karakter zajednički za obje narativne strukture. Neki djelovi teksta su toliko lirski da ih od lirske pjesme razlikuje samo način segmentacije teksta istakla je Peković.

Dr. D.

Odbrana Boke od dalje devastacije prostora PODGORICA - Zajednica, struka i institucije udružile su snage oko budućnosti Perasta, poručeno je u Kotoru na predstavljanju nastavka projekta „Perast: Mobilising Competences“, kojim se otvaraju konkretni koraci ka obnovi palate Mazarović i aktiviranju javnih prostora grada.

Riječ je o projektu koji je realizovan u saradnji Share fondacije kao lidera projekta, opštine Kotor i Fondacije „Don Branko Sbutega“. Inicijativu podržava UNESCO kroz projekat „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koji finansira Evropska unija.

Na konferenciji u Kotoru najavljeno je da će rezultati projekta uskoro biti predstavljeni kroz zbornik studija od preko 130 stranica, koji obuhvata tri strateška dokumenta o izvodljivosti, mapiranju baštine i obnovi palate Mazarović. Dokumenti su rezultat rada interdisciplinarnog tima stručnjaka i fokusirani su na oživljavanje prostora i tradicije Perasta u službi zajednice, uz inicijativu da se palata Mazarović obnovi i otvori kao javni prostor za kulturne i obrazovne programe.

Tokom rada na projektu, akteri su uvidjeli izuzetan značaj lokalne zajednice i aktivnog učešća mještana Perasta, te su, vođeni tim iskustvom, proširili krug ključnih aktera za buduće djelovanje. Pored SHARE fondacije i Fondaci-

Pomorski muzej Crne Gore

ože biti ičan

U nastavku projekta „Perast: Mobilising Competences“

Vraćanje najavljena obnova palate Mazarović vidljivosti je prvi korak ka odgovornosti

Palata Mazarović u Perastu

je Don Branko Sbutega, kao predstavnika civilnog sektora, zajedničkoj inicijativi pridružili su se i Mjesna zajednica Perast, Društvo prijatelja Perasta i organizacija Expeditio. Svih pet aktera potpisalo je memorandum o saradnji za dalji projekat nazvan „REKUPERA(S)T“.

- Obavezali smo se da u prve korake uđemo već tokom naredne godine. Memorandum REKUPERA(S)T je tačka spajanja civilnog i javnog sektora koji smo mi potpisali, a uskoro ćemo ga poslati Opštini Kotor i nadležnim institucijama. Već imamo signale za pozitivan ishod razgovora.

Ideja je vrlo jednostavna – odbrana Boke od dalje devastaci-

je prostora i depopulacije domicilnog stanovništva. Naša želja je da cijeli sektor kulture u gradu da doprinos opstanku Kotora na UNESCO listi – kazao je direktor Fondacije „Don Branko Sbutega“ Ratimir Martinović.

Cilj koji su postavili za narednu godinu, kako je rekao, jeste da se vrt palate Mazarović, koja predstavlja okosnicu obnove u nekoliko narednih godina, do kraja proljeća i početka ljeta stavi u funkciju.

Suosnivač Share fondacije, prof. dr Đorđe Krivokapić saopštio je da će buduće aktivnosti biti usmjerene ka revitalizaciji i očuvanju kulturne baštine Perasta, razvoju kulturnih, umjetničkih i obrazov-

nih sadržaja, kao i stvaranju prostora za savremeni dijalog između tradicije i novih ideja.

Arhitektica i osnivačica NVO „Expeditio“ Aleksandra Kapetanović kazala je da je Palata Mazarović veoma bitna u ovom trenutku jer to jedan od rijetkih prostora koji je u opštinskom vlasništvu, i za koji je kroz Urbanistički projekat grada Perasta predviđeno da ima centralne djelatnosti i da ostane prostor namijenjen za korist zajednice.

- Ideja je da u prvoj fazi fokus bude na vrtu palate, što bi doprinijelo održivosti cijelog procesa. Palata je skoro vijek i po u ruševnom stanju, te u njoj ima puno vegetacije – rekla je Kapetanović.

R. K.

Roman ,,Ciganin, ali najljepši“ Kristiana Novaka predstavljen u Podgorici

Politička korektnost nas udaljava od prave diskusije POBJEDA – Roman ,,Ciganin, ali najljepši“ popularnog hrvatskog književnika Kristiana Novaka predstavljen je u Kosmos knjižari u Podgorici, u okviru 17. festivala knjiga i pisaca BOOKA.

Novak je u razgovoru s Marijom Vujošević kazao da roman ima četiri glavna lika – Kurda Nuzat, Roma Sandija, sredovječnu ženu Milenu i Plančića, predstavnika zakona. U pitanju je intrigantna misterija s krimi elementima – istragom ubistva u romskom naselju – ali i sociološka priča o Romima, ljubavi i predrasudama.

Prema riječima Novaka, kad pišeš o karakterima koji identitetski nijesu ti, onda ti se konstantno nameće pitanje: ,,odakle ti pravo?“ - Odakle ti pravo pisati iz prvog lica o mladom Romu? O

ženi? O Kurdu? Kao bijeli hetero muškarac, imaš te glasove i naravno da se s tim boriš da ne sklizneš. S jedne strane možeš skliznuti u to da budeš tako politički korektan, ali šta si onda napravio? Politička korektnost toliko često odmiče stvarnost od diskusija o stvarnim problemima – rekao je on.

Međutim, kako je kazao, tu postoji i jači glas koji kaže: ,,imaš priču koju, ako ne napišeš ti, neće niko“.

- U jednom trenutku, kad protagonistu baciš u taj žrvanj priče, postane nebitno odakle dolazi i što je - je li muško, žena, Rom, kaktus ili vrabac. On postaje punopravni protagonista - istakao je Novak, dodajući da je od starta znao da mora biti četvoro likova.

- Zato što mi je bilo izuzetno zanimljivo postaviti strukturu tako da niko od četvoro pro-

Pobjeda

dom Gran prija na lemima na sjeveru

13

Sa književne večeri u Podgorici

tagonista ne zna cijelu priču, ne zna cijelu istinu. Ali nama daje šansu da, ako znamo sve četiri priče o istim događajima iz različitih rakursa, možemo stvoriti dojam o tome što bi istina mogla biti za nas ispričao je Novak.

Prema njegovim riječima, u romanu ima dosta kajkavskog narječja, naročito u dijalozima.

- Moj profesor me osokolio u tome da naš književni tekst ne mora biti na sterilnom, standardnom jeziku - rekao An. R. je on.

14 Hronika Podgorice

Subota, 20. decembar 2025.

Svečanom sjednicom Skupštine glavnog grada obilježen Dan oslobođenja Podgorice

Radili i ulagali puno, ali predstoji još posla

Svečanom sjednicom gradskog parlamenta, održanom u velikoj sali KIC ,,Budo Tomović“, Glavni grad je obilježio 19. decembar, Dan oslobođenja Podgorice.

GLAVNI GRAD

GLAVNI GRAD

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je kako je ponosan što je Podgorica njegov grad, koji je iznjedrio dobre i poštene ljude, vaspitavane da na dobro dobrim uzvrate.

- Zna Podgorica i zna Crna Gora da je svako rođen da po jednom umre, a da bruka živi dovijeka. Bruka je grliti tiranina, bruka je ljubiti lance. Fašizam je bio ozbiljan protivnik na bojnom polju, koji je kreirao atmosferu straha i očaja i da je svaki otpor uzaludan.

Ali ovdje se nije mislilo tako.

Nema grada koji je toliko puta bombardovan i rušen do temelja kao Podgorica, nema tog feniksa koji se toliko puta izdizao iz pepela kao naša Podgorica - kazao je Mujović.

On je poručio da poštuje bivše gradonačelnike i zahvalio im za sve dobro što je učinjeno, naglašavajući da Podgorica i Podgoričani znaju da cijene trud i rad.

- Podgorica zahtijeva puno Gradonačelnik Saša Mujović i u prethodnih godinu dana radilo se puno. Rekonstruisa- Podgorica zahtijeva puno i u prethodnih godinu dana li smo i izgradili 70 kilometaradilo se puno. Rekonstruisali smo i izgradili 70 kilometara ra puteva i bulevara. Između ostalog, završili smo Bulevar puteva i bulevara. Između ostalog, završili smo Bulevar Veljka Vlahovića, započeli buVeljka Vlahovića, započeli bulevar Vojislavljevića, levar Vojislavljevića, dobili preko 900 novih parking mje- dobili preko 900 novih parking mjesta, novi park pored sta, novi park pored Osnovne Osnovne škole ,,Oktoih“, ulagali smo u zdravstvo, u kulturu, škole ,,Oktoih“, ulagali smo u zdravstvo, u kulturu, obrazo- obrazovanje i Podgorici vratili one stare vrijednosti, vanje i Podgorici vratili one kao što su hor Kulturno-umjetničkog društva „Stanko stare vrijednosti, kao što su hor Kulturno-umjetničkog Dragojević“, hor „Zvjezdice“ vraćen je pod okrilje Dječijeg društva „Stanko Dragojević“, saveza, vratili smo našem gradu i manifestaciju „Skokovi hor „Zvjezdice“ vraćen je pod okrilje Dječijeg saveza, vrati- sa Morače“... Ostalo je, naravno, i puno toga da završimo... ali li smo našem gradu i manife- borićemo se - kazao je gradonačelnik Saša Mujović staciju „Skokovi sa Morače“...

Ostalo je, naravno, i puno to- da smo zajedno, da smo jedni Podgorica je tačka koja spaja - nama, ulaskom Crne Gore u ga da završimo, znamo da nam drugima najbliži, da ne želimo kazao je Milatović.

Evropsku uniju i novim raostaje problem saobraćajnih nikakvo zlo njima i da bi svaki Predsjednik Crne Gore uka- zvojnim mogućnostima, u prigužvi, da nam ostaje problem atak na njih bio atak na nas sa- zao je na tri jasna prioriteta za lici smo da ispišemo neke od izrade planskih dokumenata, me - poručio je Mujović. razvoj glavnog grada – funkci- najljepših stranica. detaljne razrade, ali borićemo Predsjednik Crne Gore Jakov onalni saobraćaj, više zeleni- Podgorici danas treba kreativse - kazao je Mujović.

Milatović istakao je da je Po- la i javnih površina i Podgori- nost i vizionarstvo Kane RaGradonačelnik je imao poruku dgorica grad koji pamti, ali ne ca kao grad za mlade. dević kako bi se gradila plani za Botunjane i Zećane. živi u prošlosti.

- Priča o Podgorici piše se ra- ski i po mjeri čovjeka, mudrost - Molim naše prijatelje, na- - U Podgorici se srijeću istorija dom, odgovornošću i pošto- Marka Miljanova da se svaki še komšije, našu braću iz Ze- i sadašnjost, kaldrma Stare va- vanjem pravila, uz šansu koju potez povlači pažljivo i promite, da još jednom porazmisle, roši i nove staklene fasade. Po- donosi evropska budućnost šljeno, kao i pregalaštvo iz poda shvate da smo jedno te isto, dgorica nije samo glavni grad, Crne Gore. U godinama pred slijeratnih godina - da nam ne bude žao znoja ni radnih sati.

Podgorica traži rezultat, a rezultat traži rad. Građani treba neumorno da podsjećaju donosioce odluka na dužnost i čuvaju duh solidarnosti, kako bi Podgorica naše djece naslijedila ono najvažnije - karakter - zaključio je Milatović.

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović kazala je da je 19. decembar prilika da sa posebnim osjećajem odgovornosti i ponosa uputi čestitke svim građankama i građanima Podgorice, onima koji su u ovom gradu rođeni, onima koji su ga izabrali za svoj dom, ali i svima koji sa Podgoricom dijele dio životnog puta, makar i privremeno.

- Obilježavanje Dana Podgorice uvijek je trenutak u kojem Uručene Nagrade ,,19. decembar“

Uručene nagrade najboljim studentima Juče su svečano uručene i nagrade najboljim studentima povodom Dana oslobođenja Podgorice. Ovo priznanje za izuzetan uspjeh u studiranju u studijskoj 2024/2025. godini pripalo je Milici Vujošević, studentkinji Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikoli Kovačeviću, (Pravni fakultet UCG), Lazaru Šćekiću (Pravni fakultet UCG), Aleksandri Obradović (Pravni fakultet UCG), Jeleni Tomanović (Pravni fakultet UCG), Andrijani Ašanin (Pravni fakultet UCG), Isidori Rašović (Pravni fakultet UCG), Ivi Đuričković (Medicinski fakultet UUCG), Anji Misović (Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, UCG), Katarini Kostić (Filološki fakultet u Nikšiću UCG), Ivi Tripković (Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, UCG), Miji Bulatović (Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, UCG), Filipu Đuranoviću (Elektrotehnički fakultet UCG), Milici Vujović (Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju), Vladani Dabović (Filozofski fakultet u Nikšiću, UCG), Aleksandri Pavićević (Arhitektonski fakultet UCG), Luki Ljumoviću (Prirodno-matematički fakultet UCG), Hristini Merdović (Muzička akademija na Cetinju, UCG), Petri Marković (Fakultet za ekonomiju i biznis, Univerzitet „Mediteran“), Teodori Radunović (Fakultet vizuelnih umjetnosti UM), Anji Turović (Fakultet za turizam, UM), Staši Jovanović (Fakultet za informacione tehnologije UM), Miji Šarčević (Fakultet za dizajn i multimediju, Univerzitet Donja Gorica), Katarini Keković (Fakultet primijenjene nauke UDG), Tatjani Radulović (Fakultet umjetnosti UDG), Anastasiji Adžić (Fakultet pravnih nauka UDG), Anastasiji Vukadinović (Filološki fakultet UDG), Valentini Danaj (Fakultet za kulturu i turizam UDG), Mihailu Đuroviću (Fakultet za informacione sisteme i tehnologije UDG), Majdi Nikočević (Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju UDG) i Dadu Dervanoviću (Humanističke studije UDG).

- Vi ste buduća snaga Podgorice, najbolje što Podgorica ima. Naša je želja da zadržimo vaš potencijal ovdje. Ove nagrade su priznanje za trud koji ste uložili i imate pravo da slavite danas. Već sjutra je novi dan, a svaki novi dan je istinski izazov – imajte to na umu. Od stare slave se ne živi. Svakog dana stvarajte i nadograđujte se. Imaćete punu podršku Glavnog grada – poručio je, između ostalog, najboljim studentima gradonačelnik Saša Mujović.

se susrijeću sjećanja i očekivanja - prošlost koja nas obavezuje i budućnost koju zajedno gradimo. Vjerujem da ne postoji savremeni grad bez saosjećanja. Ne postoji snažna zajednica bez solidarnosti. I ne postoji budućnost bez odgovornosti prema drugima. Zato Podgorica nikada nije bila samo infrastruktura, niti zbir urbanih projekata. Ona je odnos među ljudima. Način na koji razgovaramo jedni s drugima, kako štitimo slabije, kako pružamo ruku mladima, kako čuvamo dostojanstvo javne riječi - kazala je Borovinić-Bojović.

Ona je naglasila da vjeruje u Podgoricu koja razumije, Podgoricu koja razgovara, Podgoricu koja zna da snaga grada ne leži u razlikama, već u uzajamnom razumijevanju i zajedničkim radostima.

- Na današnji dan, dok slavimo grad, slavimo i vrijednosti koje nas povezuju – mir, zajedniš-

tvo i poštovanje. Istovremeno želim da čestitam svim sugrađanima i sugrađankama koji danas obilježavaju krsnu slavu, Nikoljdan, uz želju da toplina doma i međusobno razumijevanje budu temelj našeg zajedničkog života. Na kraju, želim da Dan Podgorice ne bude samo svečanost, već podsjetnik da grad činimo boljim svakog dana, svojim djelima i odgovornošću - poručila je Borovinić-Bojović.

U okviru svečane sjednice uručene su najviša priznanja Glavnog grada, Nagrade „19. decembar“, koju su ove godine dobili istaknuti glumac Mladen Nelević, za životno djelo, kao i NVO Udruženje roditelja djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju, za dugogodišnji predani rad, humanost i izuzetan doprinos unapređenju prava i položaja djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

H. P.

Subota, 20. decembar 2025.

Arena

Sportski miks

15

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlikovao FK Budućnost Ordenom zastave I stepena

Na Dan glavnog grada, aktuelnom šampionu države pripalo je priznanje za izuzetan dugogodišnji doprinos razvoju i afirmaciji crnogorskog sporta.

Predsjednik je naglasio da ovo odlikovanje pripada generacijama igrača i trenera, njihovim porodicama, navijačima i prijateljima kluba, čija su ljubav i istrajnost, strepnja i nada, stotinu godina gradile Budućnost.

- Budućnost prevazilazi granice sporta, ona je izraz identiteta generacija Podgoričana i Podgoričanki, luča sportskog žara koji ne zna za predaju i simbol našeg grada – saopšteno je iz kabineta prvog čovjeka države.

Zato ovo odlikovanje, kako je poručeno, nije nagrada za jedan rezultat, već za čitav jedan vijek borbe, trajanja i vrijednosti.

- Ono je i podsjetnik da Budućnost pripada slobodi, antifašizmu i istorijskom pamćenju Podgorice. Od osporavane i zabranjiva-

Priznanje povodom 100 godina postojanja ne Zore, preko heroja Narodnooslobodilačke borbe, čuvara dostojanstva u teškim vremenima, pa do slavnih uspjeha 1965. i 1977. godine – Budućnost je uvijek bila ideja koja nadživljava epohe.

Milatović je ukazao da Budućnost nije i ne smije da bude stvar dnevne politike.

- Ona je izraz našeg vrijednosnog sistema, slika nedjelje na stadionu pod Goricom i san podgoričke djece. To je boja ovoga grada, njegova žila kucavica i sastavni dio naše svakodnevice – kazao je Milatović.

- Neka ovo odlikovanje bude podstrek za novu zoru i svijetlije dane, za novi sjaj naše Budućnosti i uspjehe kojima se svi radujemo poručio je predsjednik države.

D. KAŽIĆ

PREDSJEDNIK CRNE GORE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlikovao je FK Budućnost Ordenom zastave I stepena povodom 100 godina postojanja.

Sa svečanosti

Dobar zalet ,,ajkula“ pred put u Italiju

Danas međunarodna bokserska revija ,,Trofej Podgorice“

Detalj sa meča u Kotoru

Ohrabruje pobjeda nad Gruzijom PODGORICA – Dobra provjera pred put u Italiju, na sparing u Napulju sa ,,azurima“, je iza crnogorskog nacionalnog tima koji je počeo pripreme za Evropsko prvenstvo u Beogradu.

Selektor Dejan Savić promiješao je karte, a imao je i od čega jer su na spisku 22 igrača i mogao je da bude zadovoljan pobjedom njegovih izabranika protiv Gruzije (18:13). I mogao je da bude zadovoljan uglavnom sa većim dijelom meča, a kako su ,,ajkule“ ušle u prvu provjeru očekivao se i znatno ubjedljiviji višak od onoga koji je bio.

Izuzetno ohrabreni, motivisani prije svega mlađi prvotimci,

otvorili su idilično utakmicu, poveli 3:0, a višak su uspjeli da sačuvaju nakon osam minuta (5:2).

- Očekivao sam težak meč, a možda rezultat nije bio toliko realan. Ovo je tek pripremni period, a utakmica je bila test da vidimo gdje smo trenutno. Imamo potencijal, vidi se mladost i agresivnost, a i dobro plivamo - kazao je Filip Gardašević sa pet golova najefikasniji u slavlju našeg tima. ,,Ajkule“ su u priču oko EP krenule iz Podgorice, zatim su nastavile rad u Kotoru, a u sklopu pripremnog perioda crnogorski tim će od 26. do 30. decembra trenirati i sparingovati sa Italijom, nakon

čega se pripreme nastavljaju u Budvi do odlaska na Evropsko prvenstvo.

Naša reprezentacija će na Evropskom prvenstvu igrati u grupi A, u kojoj su još Mađarska, Francuska i Malta.

Prvi meč Crna Gora igra 10. januara od 18 sati protiv Malte, dva dana kasnije je duel sa Mađarskom (15.15), a posljednja utakmica prvog kruga je 14. januara protiv Francuske (18).

U drugu fazu takmičenja idu tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija) formirati grupu E. Dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u polufinaA. M. le.

PODGORICA - Tradicionalna međunarodna bokserska revija ,,Trofej Podgorice“ biće održana danas, a najboljim crnogorskim suprotstaviće se bokseri iz Albanije.

Revija će, u organizaciji Bokserskog kluba Podgorica i podršku Sekretarijata za sport Glavnog grada, biti održana 19. put, a pored amaterskih borbi biće održana i dva profesionalna meča. U tim borbama akteri će biti domaći profesionalni borci Edin Alković i Viktor Mihailović.

- Želja organizatora je da afirmiše crnogorski boks i da omogući domaćoj publici da

PRIVATNA ARHIVA

VPSCG/V. ILIĆ

Alković i Mihailović u profi mečevima

Nikola Ilić

gleda neke od naših najboljih boksera. Raduje povratak trofejnog Mirka Šarčevića

Naši futsalisti slavili i drugi put protiv Kipra

Dobar ritam za idealan kraj godine Crna Gora Kipar

4 1

HERCEG NOVI - Sportski centar Igalo. Golovi: 0:1 Nalpantijan u 24, 1:1 Vuletić u 27, 2:1 Bulatović u 30, 3:1 Vlaović u 32, 4:1 Vuletić u 37.minutu.

CRNA GORA: Sekulić, Vuletić, Bulatović, Vukčević, Spasojević.

Igrali su još: Đurković, Krunić, Nikolić, Vlaović, Marković, Delić, Gopčević, Puletić, Đukić.

KIPAR: Psilogenis, Nalpantijan, Anastasijadis, Josif, Ganđo.

Igrali su još: Stilijanu, Cicos, Luizu, Eksadiktilos, El Kebe, Papaspiru, Kulumbris, Jakovu, Andreu.

Futsal reprezentacija Crne

iz Bijelog Polja, a boksovaće i ekstra talentovani Miloš Roganović iz Nikšića i Nikola Ilić, osvajač bronzane medalje na Evropskom prvenstvu za školarce – rekao je Dragan Đuričković, direktor Podgorice.

U žiriju, koji će birati najboljeg boksera revije, biće bivši osvajači tog priznanja - Predrag Radošević (prvi osvajač trofeja), Boško Drašković, koji je tri puta proglašen za najboljeg, selektor Nikola Ružić i Dragan Đuričković.

Početak subotnje manifestacije u dvorani ,,Venom“ zakazan je za 14 sati, a ulaz je sloR.P. bodan.

Gore pobjedom je zaključila 2025. godinu.

Izabranici Sveta Ljesara savladali su Kipar i u drugom prijateljskom meču - 4:1.

Nakon vođstva gostiju, uslijedio je preokret. Dva gola postigao je Luka Vuletić, dok su se u listu strijelaca upisali i Janko Bulatović i Bojan Vlaović.

- Još jedna zaslužena pobjeda u meču u kojem smo sve vrijeme bili bolji rival. Dobro smo ih skenirali u prvoj utakmici, neutralisali njihove najbolje igrače i sigurnom igrom stigli do trinumfa - kazao je selektor Ljesar.

R.P.

Arena

16 Sportski miks

Subota, 20. decembar 2025.

Odbojkaši Budućnosti ligaški dio MEVZA lige završ ali moraju još da čekaju da bi znali da li će igrati fajn

Odbojkašice Budućnosti debitantski nastup u MEVZA ligi završile bez pobjede, ali trener „plavih“ vidi dobre strane ovog iskustva

Bogojević: Važan korak u razvoju ekipe i izazove koji slijede PODGORICA – Pet poraza u pet mečeva, uz dva osvojena seta, bilans je odbojkašica Budućnost voleja u debitantskom nastupu u MEVZA ligi, u kojoj su „plave“ zauzele posljednje mjesto u konkurenciji još pet timova.

Izabranice Luke Bogojevića su od utorka do četvrtka, u Zagrebu i Mariboru, izgubile redom od hrvatskih timova Mladosti (0:3) i Dinama (0:3), te od slovenačkog Maribora (0:3). Budućnost je jedine setove osvojila krajem septembra i početkom oktobra u Podgorici, u porazima od Limasola (1:3) i Hapoela Kfar Sabe (1:3)...

- Završili smo nastup na turniru MEVZA lige sa tri poraza u utakmicama protiv izuzetno

kvalitetnih protivnika. Iako rezultatski nijesmo zadovoljni, možemo biti zadovoljni načinom na koji smo se predstavili, posebno u prvoj i drugoj utakmici, gdje su djevojke pokazale borbenost, energiju i visok nivo igre protiv ekipa koje su objektivno iskusnije i kvalitetnije – kaže za Pobjedu Luka Bogojević, trener „plavih“.

Bogojević ističe da je njegova ekipa tokom posljednjeg turnira „imala i određenih problema sa virusom“.

- To je dodatno otežalo situaciju, ali se nadam da je to sada iza nas i da ćemo u narednom periodu biti kompletni. Takođe, važno je istaći da su sve igračice dobile priliku da nastupe, što je dodatno doprinijelo sticanju iskustva i jačanju

ekipe. Bez obzira na rezultate, turnir MEVZA lige za nas predstavlja važan korak u razvoju ekipe i dobru osnovu za izazove koji slijede – dodaje Bogojević, koga je Odbojkaški savez Crne Gore proglasio za trenera godine.

U Budućnosti nastup u MEVZA ligi, svakako, ocjenjuju pozitivno.

- Ovi mečevi su nam dali dragocjeno iskustvo i dodatni kvalitet u igri, koji ćemo imati priliku da pokažemo već u predstojećem polufinalu Kupa, ali i u nastavku sezone. Vjerujem da će nam nastup na ovom turniru značajno doprinijeti ostvarenju ciljeva koje smo postavili za ovu sezonu – zaključio je trener odbojkašica Budućnosti.

S. J.

Danas počinje polufinale Kupa Crne Gore za odbojkašice

Radić: Šest utak na veoma visok za nas su nepro PODGORICA – Druga polovina ligaškog dijela MEVZA lige za odbojkaše Budućnost voleja nije ni izbliza bila rezultatski uspješna kao prva. Za razliku od mečeva u Budvi i Podgorici, kada su savladali Maribor (3:0) i Budvu (3:1), a izgubili od mađarskog MAV Elorea (3:2), a nakon što su vodili 2:0 u setovima, Podgoričani su u Mariboru upisali poraze od Murse (3:1) i Mladosti (3:1), a u Blajburgu od austrijske Zadruge (3:0).

Time su ,,plavi“ ligaški dio završili sa dvije pobjede i četiri poraza, odnosno sedam bodova, ali još ne znaju da li će biti među četiri najbolja tima koji će se plasirati na fajnal-for. Budućnost je trenutno treća u konkurenciji sedam timova, a na kojoj poziciji će ostati znaće se kada se odigraju preostalih pet utakmica, četiri u januaru i jedna u februaru. Osim Maribora, koji je takođe završio ligaški dio (svih šest poraza), i prvoplasirane Zadruge koja sa pet pobjeda u pet mečeva već ima vizu za fajnal-for, ostale pozicije su nedefinisane. Mladost (10 bodova), Mursa (6) i Budva (5) treba da odigraju još po dva meča, a MAV Elore (5) tri…

- Mogućnost da igramo fajnal-for više nije u našim rukama i samim tim je jako neiz-

vjesno. Ne očekujemo da nam neko bilo šta pokloni. Sačekaćemo sve rezultate i vidjeti šta se može desiti, ali što se nas tiče, mi ćemo da nastavimo normalno da funkcionišemo i to iščekivanje nam neće narušiti trenažni proces – kaže za Pobjedu Dejan Radić, trener Budućnosti.

Komentarišući tri posljednje utakmice, Radić je istakao: - Dvije utakmice u Mariboru i jednu u Blajburgu smo odigrali protiv veoma kvalitetnih ekipa koje su glavni kanditati za osvajanje ovog takmičenja. Prije turnira znali smo da nam je za mogućnost igranja na fajnal-fora potrebna jedna po-

Šahovski savez izabrao najbolje

Herceg Novi veliki favorit, neizvjesniji podgorički derbi

PODGORICA – Prvi finalista Kupa Crne Gore za odbojkašice biće poznat u neđelju, a drugi u srijedu, nakon što se odigraju svi mečevi polufinala koji su na programu u narednih pet dana.

Program polufinala otvoriće večerašnji susret Herceg Novog i Budve u SC „Igalo“

(20.30 časova), a revanš je dan kasnije u Mediteranskom sportskom centru u Budvi, sa početkom u 16 sati. Herceg Novi je dobio prvenstveni duel protiv Budve sa 3:0.

Na drugoj strani žrijeba nalaze se podgoričke ekipe, Budućnost volej i Morača, a Budućnost je domaćin prvog duela

sali Medicinske škole, večeras od 18 sati. Biće to treći međusobni duel ovih timova, a oba prethodna u šampionatu pripala su Budućnosti, s tim da je posljednji, na terenu Morače, završen u pet setova. Revanš ovog polufinala u sportskoj dvorani OŠ „Radojica Perović“ planiran je za 24. decembar, takođe sa početkom u 18 sati.

U slučaju istog broja bodova nakon dva meča (tri boda za pobjedu od 3:0 ili 3:1, dva boda pobjedniku za pobjedu od 3:2, a poraženom bod), pitanje finaliste biće riješeno ,,zlatnim setom“.

S. J.

Predrag Nikač i A Milović najuspješ PODGORICA - Šahovski savez Crne Gore izabrao je najbolje u godini na izmaku. Komisija je odlučila da priznanja za najuspješnijeg šahistu i najuspješniju šahistkinju pripadnu Predragu Nikaču i Aleksandri Milović.

Komisija za izbor najboljih radila je u sastavu: Božidar Bonja Ivanović, velemajstor i predsjednik komisije, Dra-

gan Popadić, fide majstor i predsjednik Skupštine ŠSCG, Predrag Nikač, internacionalni majstor i sportski direktor ŠSCG, Mitar Đukanović, PR ŠSCG, Emil Ličina, predstavnik medija, Brano Kadić, majstorski kandidat i predstavnik medija i Dmitar Ćulafić, predstavnik sponzora ŠSCG. Nikač je osvojio bronzane medalje na IBCA evropskom pojedinačnom prvenstvu za slijepe i slabovide šahiste u

Poljskoj u standardnom i ubrzanom tempu, a predvodio je tim Svjetske šahovske federacije osoba sa smetnjama vida (IBCA) na paraolimpijadi u Astani (Kazahstan), gdje je ostvario vrijedne pobjede i doveo tim u borbu za visok plasman protiv jakih reprezentacija (dioba trećeg mjesta u ukupnom plasmanu).

Aleksandra Milović je nastupala sjajno za crnogorsku reprezentaciju i sa skorom 6/8

Arena

šili sa dvije pobjede i četiri poraza, nal-foru

bili 3:1 sa puno sjajnih poena u meču. U trećem meču protiv Zadruge smo uspjeli da smognemo snage samo za prvi set gdje smo parirali protivniku i bili blizu osvajanja seta – dodaje Radić.

Trener ,,plavih“ kaže da mogu da budu ,,ponosni kako su se pokazali u svim meče-

Za razliku od nekih drugih ekipa, Budućnost je šest mečeva odigrala u šest dana, tri od 4. do 6. novembra, a onda još tri od utorka do četvrtka ove sedmice, računajući i put do Maribora na prva dva meča, a onda dodatni od Maribora do austrijskog Blajburga (oko 90 kilometara).

- Sam sistem takmičenja MEVZA lige je surov sa odigravanjem tri utakmice u tri dana, gde igrači imaju ogromnu potrošnju, fizičku i psihičku u kontinuitetu u kratkom vremenskom periodu – kazao je Dejan Radić.

Zbog takvog sistema takmičenja, Budućnost je, podsjećanja radi, zbog povreda izgubila dvojicu najiskusnijih igrača, Marka Vukašinovića i Jovana Delića, za mečeve prvog kola Čelendž kupa protiv Maribora i doživjela dva maksimalna poraza od ekipe koju je prethodno pobijedila u MEVZA ligi sa 3:0.

vima ligaškog dijela“.

- Od tima koji je bio u planu da učestvuje u ovom projektu došli smo do sedam osvojenih bodova na tabeli i mogućnosti da se plasiramo na fajnal-for.

Moram da napomenem da je iskustvo od šest utakmica na veoma visokom nivou za nas neprocjenjivo. To je najveća dobit za sve nas od ove lige.

Nakon napornog puta nazad (autobusom), Podgoričani nemaju puno vremena za odmor jer u poneđeljak u Bijelom Polju protiv Jedinstva igraju revanš polufinala Kupa Crne Gore (,,plavi“ su prvi meč dobili 3:1).

- Neće nam biti lako zbog fizičkog stanja naše ekipe, kao i zbog kvaliteta Jedinstva, ali opet želimo da ispunimo jedan od ciljeva i plasiramo se u finale Kupa – zaključio je DeS. JONČIĆ jan Radić.

Odbojkaški savez Crne Gore izabrao najbolje u 2025. godini

Cenović i Milenković najbolji na domaćoj sceni, Đurović i Ćaćić u inostranstvu PODGORICA – Libero Herceg Novog Melisa Cenović i tehničar Budućnost voleja Rastko Milenković najbolja su odbojkašica i odbojkaš u domaćem prvenstvu u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Cenović je sa Novljankama odbranila duplu krunu, a članica je seniorske reprezentacije koja je izborila istorijski plasman na Evropsko prvenstvo. Milenković je u prošloj sezoni odbranio duplu krunu sa Budvom, a onda je ljetos prešao u Budućnost i sa „plavima“ uzeo Superkup, upravo protiv bivšeg kluba.

Srednja blokerka Porta Saška Đurović najbolja je odbojkašica u inostranstvu, nakon što je prošle sezone sa Sportingom osvojila Superkup

Aleksandra šniji u 2025. potvrdila da je pravi predvodnik našeg najboljeg ženskog nacionalnog tima, pa je odlukom komisije drugi put došla do priznanja za najbolju šahistkinju.

Najbolji omladinac i omladinka su članovi Budućnosti: Đorđe Žižić i Mihailo Pušara, dok su najbolji pionir i pionirka: David Pavlović, takođe član Budućnosti i Kira Popova, članica budvanske Dame.

Uspješnu godinu za Buduć-

nost upotpunjuje priznanje velemajstoru Nikoli Đukiću za najboljeg trenera, te priznanje za najbolji klub u radu sa mladima.

Za najbolji klub izabrana je nikšićka Elektroprivreda, koja je ove godine odbranila titulu u Premijer ligi.

Priznanja najboljima biće uručena u neđelju u Mojkovcu, koji će naredna dva dana biti domaćin rapid i brzopoteznog prvenstva Crne Gore.

R. A.

Portugala, igrala polufinale plej-ofa tamošnjeg prvenstva i bila standardna članica seniorske reprezentacije koja je prvi put izborila plasman na EP. Priznanje za najboljeg odbojkaša u inostranstvu otišlo je u ruke Vojina Ćaćića, primača servisa njemačkog Fridrihshafena, koji je prošle sezone u dresu ukrajinskog Epicentra osvojio duplu krunu.

Anastasija Koprivica i Vuk Stanojević dobili su priznanja za najperspektivnije u godini na izmaku. Anastasija je prošle sezone igrala za Moraču, ove sezone je primač servisa Budućnosti, a ljetos je prošla i pripreme sa seniorskom reprezentacijom pred nastavak kvalifikacija za EP. Stanojević je sa Budvom osvojio duplu krunu, a bio je najbolji primač servisa u

osvajanju juniorske titule, te najbolji igrač u osvajanju kadetskog prvenstva. Sa 16 godina, sedam mjeseci i četiri dana postao je najmlađi debitant u istoriji muške seniorske reprezentacije.

Strateg Budućnost voleja Luka Bogojević najbolji je trener u ženskoj konkurenciji, pošto je Podgoričanke u prošloj sezoni vodio do finala plejofa, a kadetkinje i juniorke do titule prvaka Crne Gore.

U muškoj konkurenciji je najbolji ponovo trener Budve Miljan Bošković, osvajač duple krune, te titula u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji.

Svečano uručenje priznanja najboljima biće održano 29. decembra u Hotelu ,,VOCO Podgorica“, u okviru svečanosti Odbojkaškog saveza Crne Gore.

S. J.

ŠSCG

MEVZA LIGA

bjeda. Nekako smo na taj prvi meč protiv Murse gledali kao na našu najveću šansu. Međutim, doživjeli smo poraz koji nam je jako teško pao. Za drugi meč smo učinili neke taktičke promjene u timu, na šta je ekipa odreagovala odlično.

Viđen je sjajan meč protiv Mladosti iz Zagreba gdje smo izgu-

17

Surov sistem takmičenja

kmica kom nivou ocjenjive

Ekipa Budućnosti u Mariboru

Sportski miks

OSCG

Subota, 20. decembar 2025.

Predrag Nikač

Aleksandra Milović

18 Sportski miks

Arena

Subota, 20. decembar 2025.

Rilski je još bolji. Tripl-dabl Luke Dončića u pobjedi Košarkašice Budućnost Bemaksa ostvarile važnu Amerikanka Pokazao je to i protiv Monta- Lejkersa, sigurna pobjeda Oklahome pobjedu u Bugarskoj protiv Rilskog ne, ali i pobjedama protiv Za-

,,Vučice“ se ponovo pitaju

Jovana Savković

PODGORICA – Poraz Montane u Celju, te trijumf košarkašica Budućnost Bemaksa u Samokovu, promijenio je stvari u vrhu WABA lige, jer je sada ponovo sve u rukama ,,vučica“. Montana i Podgoričanke sada imaju po jedan poraz, ali bugarski osvajač duple krune ima gostovanja Budućnosti i Partizanu, dok ,,plave“ do-

čekuju Bugarke, a gostuju ,,crno-bijelima“, što znači da mogu same da kroje sudbinu kada je u pitanju borba za prvo mjesto.

- Veoma bitna pobjeda za nas.

Vjerovale smo da možemo doći do brejka i zaista nam je značajno da smo nastavile pozitivan niz i tako na najbolji način krunisale 2025. godinu – kazala je Jovana Savković, prvotimka Podgoričanki, koja je u

Samokovu bila najefikasnija sa 19 poena.

Budućnost je od starta vodila, Rilski se trojkama vraćao u prvoj i tokom sredine druge dionice, ali su ,,plave“ već na poluvremenu imale +15 (44:29), da bi u nastavku konstatno bilo +20...

- Znale smo da se bugarski tim nikada ne predaje. I u Podgorici nam je napravio veliku seriju, a nakon što je došla nova

greba i Orlova. Zbog toga smo i nakon njihove reakcije dva puta u prvom poluvremenu željele da što prije vratimo razliku i meč uvedemo u mirni tok – objasnila je Novljanka.

Ove sezone nakon ligaškog dijela igra se plej-of, u kojem ne igra samo prvoplasirani tim. Po svemu sudeći bitku za ,,pol poziciju“ vodiće Montana i Budućnost, mada Partizan upravo u duelima protiv tih ekipa ima šansu da bude prvi. Istina, Montana ima trijumf protiv ,,vučica“ (88:82), tako da će u narednom kolu Budućnost možda juriti i idealnih +7...

- Sada slijedi pauza. Fokus je naravno na derbiju protiv Montane, ali nećemo biti opterećene razlikom. Želimo da nastavimo niz i protiv Bugarki, da im se osvetimo za jedini poraz i pokažemo da smo se podigle u odnosu na taj meč – optimistična je Savković. ,,Plave“ su još jednom bile sa skraćenom rotacijom, ali su odradile još jedno važno gostovanje.

- Od starta imamo kadrovskih problema. Ali, ne pričamo o tome, niti tražimo alibije. Idemo od utakmice do utakmice, željne da u svakoj narednoj pokažemo što bolje izdanje i da serijom pobjeda idemo ka našem cilju, a to je fajnal-for.

Nakon toga, sve je otvoreno – podvukla je Jovana Savković.

Sada slijedi pauza na oba fronta, a veliki značaj u izgledu konačne tabele može imati upravo naredni derbi, 15. januara, kada će Budućnost Bemaks ugostiti bugarsku R. PEROVIĆ Montanu.

Olimpijske nade u Herceg Novom, turnir za klasu 2008. godište

Biće dobrih utakmica PODGORICA - U Herceg Novom se od danas do 22. decembra igra peti turnir takmičenja Olimpijske nade.

Turnir je za igrače rođene 2008. godine i mlađe, a učestvovaće Jadran M:tel, Jug, Primorac, Budva BDR, Budućnost One i Leotar.

Turnir se igra po sistemu svako sa svakim, a u slučaju da dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, prvi kriterijum za utvrđivanje plasmana je učinak u međusobnim duelima. Sa prethodna četiri turnira najviše trofeja - dva osvojila je Mladost iz Bijele, u konku-

renciji igrača rođenih 2012. i 2014. godine i mlađih.

U konkurenciji igrača rođenih 2010. i mlađih slavio je Jug, a u klasi 2013. pehar je pripao Primorcu.

Olimpijske nade je takmičenje mlađih kategorija koje tradicionalno organizuju klubovi iz

Crne Gore i Dubrovačko-neretvanske županije, sa ciljem podizanja kvaliteta vaterpola i međusobnog upoznavanja i A. M. povezivanja.

Jokić pretekao Džabara po broju asistencija PODGORICA - Nikola Jokić je upisao 13. tripl-dabl u sezoni, pošto je za 38 minuta igre u pobjedi Denvera protiv Orlanda (126:115) zabilježio 23 poena, 11 skokova i 13 asistencija.

Taj broj asistencija mu je bio dovoljan da uđe u istoriju NBA lige kao centar sa najviše asistencija u istoriji ove lige, a srpski košarkaš je na vječnoj listi pretekao legendarnog Karima Abdul-Džabara (5.660). Pred meč je Jokiću trebalo da upiše šest asistencija da se izjednači sa Džabarom, pa sada ima ukupno 5.667…

- Uvijek kažem da su te stvari nešto za poslije karijere. Mislim da je to nasljeđe na koje ću se, poslije karijere, osvrtati, sjedeći na tremu, pijući pivo i pričajući izmišljene priče svojoj djeci - rekao je Jokić, po mnogima glavni favorit u trci za MVP nagradu.

Odličnu partiju pružio je i Džamal Marej koji je ubacio 32 poena, a veliki doprinos je dao i Kameron Džonson sa 19 poena i 11 skokova, u meču u kojem, praktično, nije bilo nikakve rezultatske neizvjesnosti do samog kraja, kada je Orlando prišao na jednocifreni minus, ali je tada bilo prekasno. Sa druge strane, Paolo Bankero je ostvario tripl-dabl sa 26 poena, 16 skokova i 10 asistencija, isti broj poena upisao je Vendel Karter junior, uz osam asistencija, ali ni to nije bilo dovoljno protiv jakih Nagetsa.

Denver je drugi u Zapadnoj konferenciji sa 20 pobjeda i šest poraza, dok je Orlando sedmi u Istočnoj konferenciji sa 15 pobjeda i 12 poraza.

Sjajno veče imao je i Slovenac Luka Dončić, ostvarivši tripl-dabl u pobjedi Los Anđeles Lejkersa protiv Jute rezultatom 143:135. Dončić je postigao 45 poena, uz još 14 asistencija i

11 skokova, ali i ključne poene za pobjedu. U posljednjoj dionici pogodio trojku skoro sa centra, kojom su Lejkersi pobjegli Džezerima (131:119) i tada riješili meč, na četiri minuta i 21 sekundu do kraja meča.

Lebron Džejms je bio blizu tripl-dabla, jer je meč završio sa 28 poena, 10 asistencija i sedam skokova. U ekipi Jute je Kežonte Džordž imao 34 poena, dok je Jusuf Nurkić ubacio 15, uz još osam skokova i sedam asistencija.

Sigurna je bila Oklahoma, koja je pobijedila Los Anželes Kliperse 122:101. Šampiona je do pobjede predvodio Šej Gildžes-Aleksander sa 32 poena, sedam skokova i šest asistencija, Čet Holmgren je dodao 22 poena i sedam skokova, a Džejlen Vilijams 20 poena. Najefikasniji kod Klipersa bili su Kavaj Lenard sa 22 poena, uz osam skokova i šest asistencija, i Džon Kolins sa 20 poena. Kapiten reprezentacije Srbije Bogdan Bogdanović je za 24 minuta na parketu ubacio 14 poena. Oklahoma je prva u Zapadnoj konferenciji sa 25 pobjeda i dva poraza, a Klipersi su na 13. mjestu iste konferencije sa šest pobjeda i 21 porazom.

S. J.

Stil 19

Subota, 20. decembar 2025.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Veseo karakter oplemenio poslovni stil Anđele Jakšić-Stojanović Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi.

Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu.

Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira?

Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo



MIRSAD NURKOVIĆ

M. BABOVIĆ

VLADA CRNE GORE / SAŠA MATIĆ

ANĐELA JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ



Odabrano kvalitetno muško poslovno odijelo vrlo precizne strukiranosti. Zanimljivo je da je kravata izabrana u paleti boja koje se vrlo rijetko kombinuju uz teget odijelo, ali je tu nepravilnost sam dezen kravate ublažio - jer je rijedak i specifičan.

Specifičnost boje odijela pri modnom odabiru u velikoj mjeri utiče na cjelokupan look. Izabrana boja odijela je vrlo rijetka i ograničena za kombinovanje, ali je gospođa Jakšić-Stojanović taj momenat mane pretvorila u stilsku vrlinu i zaslužila pobjedu.

Zasigurno bi gospodinu Nurkoviću odgovarala i odijela zemljanih boja i ona bi doprinijela njegovoj pojavi jer u određenim materijalima, izdužuju formu i doprinose nonšalantnosti same individue.

Dezen i palete boja na marami mogle su biti i zagasitije, ali je vrlo lijepo kombinovati ovu boju odijela sa nijansama žute i narandžaste.

Preklop na sakou je vezivanje koje je vanvremensko u poslovnom oblačenju, rijetko trandy, ali poštovano. U stilskom balansu je sa vezivanjem marame.

3 AZRA JASAVIĆ

S. MILOVIĆ

U fokusu su minđuše koje pomalo skreću pažnju sa odjevnih komada i da su bile manje forme, dobili bismo momenat veće elegantnosti.

Pantalone koje saliveno stoje i njihova ivica koja dolazi do izražaja, ublažile su lošiji odabir boje salonki, ali preovlađuje cjelokupna pojava koja je lijepa za oko i veseo karakter koji oplemenjuje ovaj business look.



Slojevito oblačenje je karakteristično za zimu, ali kao takvo ono posjeduje svoja pravila kombinovanja.

5

Gospođa Azra ima kvalitetne i posebne odjevne komade na sebi, ali oni kao kompozicija nijesu usklađeni na najbolji način. Fokus je na svakom odjevnom komadu, od sakoa do kaputa, zatim do boje i dezena ivica sakoa, i na kraju aksesoara.

MAIDA GORČEVIĆ

VLADA CRNE GORE / SAŠA MATIĆ

Ana Milo



Ali kvalitetne modne vizije ne treba izbjegavati jer time postajete posebna karika u modnom uticaju, a business chic style je jedan od najvrednijih modnih trendova.

2

Kada imamo aksesoar sa više detalja, preporuka je da se odabere samo ogrlica ili samo minđuše - kako bi cjelokupni look djelovao profesionalnije i formalnije.

SONJA TOMOVIĆ-ŠUNDIĆ

SKUPŠTINA CRNE GORE

Gospođa Maida ima istančan stil sa momentima kreativnosti i specifičnosti u formi i dizajnu. Odabir boje odijela i forme je trandy, ali kao takav on se ne smije sa drugim odjevnim komadima kombinovati tek tako, jer u tom slučaju on gubi svoju ekstravagantnost pri pojavi.

Konkretno je ovdje ublažen aksesoarom koji je trebalo da bude drugačiji, kao i bijelom bluzom koja je trebalo da bude iste nijanse kao i odijelo. Opet, tada njena pojava postaje chic, a ne poslovna, što je vjerovatno i sama htjela da izbjegne.

Dominacija izbora sakoa sa nesvakidašnjim radom na njegovim ivicama i dugmićima je za svaku pohvalu. Aksesoar je u najvećem fokusu jer ga ima previše, nažalost.



Business oblačenje ima svoje standarde.

Od paleta boja, dezena, forme do standarda za hair and make up.

Odabrani dezen haljine može biti poslovan ukoliko se stilizuje na pravi način, ali on sa maramom koja je osnovne jake boje narušava svaki dojam poslovnosti. Postaje razdragan, ekstravagantan i grub.

4

1

Moda je lijepa i ona sve treba biti samo ne gruba i nejasna. Izbor aksesoara na cjelokupan look je takođe pogrešan i on je sam doprinio lošijim kritikama. U ovom poslovnom looku definitivno je da postoji sloboda izraza i osjećaj za posebnost, ali on kroz palete boja mora biti u kompoziciji.

20 Objektiv

Subota, 20. decembar 2025.

Doku-drama Kauter Ben Hanije ,,The Voice of Hind Rajab“ potresno je svjedočanstvo o stradanju pe Piše: Marija Ivanović-Nikičević Forsiranje minutaže stajaćih ovacija u izvještajima sa premijera na Venecijanskom filmskom festivalu odavno ništa ne znači većini filmofila. I naravno da im više govori o marketinškoj strategiji i dosadnom novinarstvu nego o kvalitetu kako selekcije, tako i mišljenja publike koja bjesomučno tapše u amfiteatru, možda čak i nesvjesna da učestvuje u pretvaranju filmadžija i njihove umjetnosti – u trku konja. Ipak, 23 minuta i 50 sekundi stajaćih ovacija, najdužih u istoriji Venecije, moraju da vam skrenu pažnju…

Naročito kada uz izvještaje sa svjetske premijere doku-drame „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije u medije dospije i skandal sa Fernandom Tores, te njena pobuna protiv ostalih članova glavnog žirija i predsjedavajućeg Aleksandera Pejna i njihovog odbijanja da urgentnoj, beskrajno važnoj tuniskoj drami – uruče Zlatnog lava.

Nije brazilska glumačka zvijezda bila jedina koja je ljetos priželjkivala glavno venecijansko priznanje za „The Voice of Hind Rajab“. Mnogi kritičari i novinari pisali su o tome koliko bi bilo važno da jedan od tri najznačajnija filmska festivala na taj način stane uz Palestinu.

Ipak, Kauter Ben Hanija dobila je Gran pri, tj. Srebrnog lava, postavši prva pratilja Džimu Džarmušu i njegovom filmu „Father Mother Sister Brother“, a uručeno joj je, vrlo zanimljivo, i još sedam „pridruženih“ nagrada koje u Veneciji raspoređuju razne svjetske organizacije, od Unicefa do Crvenog krsta.

Poziv u pomoć

sada odlično znaju odakle ona 23 minuta i 50 sekundi aplauza u Veneciji. Ipak, film Kauter Ben Hanije od njih nije dobio ni sekund aplauza.

Kada se završio, svi su u sali još bili ukopani u svojim mjestima, a ako nijesu plakali i šuškali maramicama, onda su samo nijemo zurili u platno. I mnogo je ovom filmu i stradanju petogodišnje Hind Radžab od one silne venecijanske pompe bila primjerenija ta podgorička tišina, pa i onaj zbunjeni pokušaj aplauza poslije nekoliko minuta, koji je utihnuo prije nego što je i počeo.

Jer „The Voice of Hind Rajab“ je i eulogija, i elegija, i rekonstrukcija ubistva, i očajnički poziv u pomoć – i za djecu Palestine i za sve zarobljene u vrtlogu bilo kojeg rata. Ali, prije svega je pružena ruka, da zajedno ožalimo Hind Radžab, ne bi li nam taj proces pomogao da se pogledamo u ogledalo. I, ogrezli u krivicu, učinimo nešto, bilo što za Palestinu.

Za zemlju u kojoj je od oktobra 2023. i početka otvorenog genocida koji Izrael sprovodi nad Gazom, od bombi ili neuhranjenosti stradalo više od 20.000 djece. I još stradaju. „The Voice of Hind Rajab“ je pokušaj da se o tom stradanju progovori kroz rekonstrukciju poziva u pomoć koji je 29. januara 2024. primio Crveni polumjesec, palestinski Crveni krst. Tenkovi Izraelskih odbrambenih snaga tada su usmrtili Hind Radžab, njenog ujaka, ujnu i četvoro rođaka.

U trenutku kada je djevojčica ostvarila kontakt sa dispečerima Crvenog polumjeseca, najbliža ambulanta nalazila se samo osam minuta od automobila u kojem je bila zaglavljena. Nijesu uspjeli da joj pomognu, a probali su. U tom pokušaju stradalo je i dvoje radnika Crvenog polumjeseca. Sve da bi 10. februara, nakon što su se Izraelci konačno povukli iz Tel al-Have na jugu

Ubijena djevojčica vidi se samo na fotografijama

Mnogo je tuniskom kandidatu za Oskara i ubistvu djevojčice u Gazi, od ona silna 23 minuta i 50 sekundi stajaćih ovacija u Veneciji bila primjerenija podgorička tišina nakon prikazivanja na festivalu „UBRZAJ 2025“ Gaze, odakle je Hindina porodica i pokušala da pobjegne, pronašli sedam leševa. I 355 rupa na automobilu u kojem se nalazilo petogodišnje dijete.

Suze i agonija

Najveće postignuće filma Kauter Ben Hanije ogleda se u tome što dok gledate „The Voice of Hind Rajab“ znate da svjedočite trci s vremenom koja je unaprijed izgubljena – a nadate se. Iako znate da je djevojčica stradala, ipak vam se čini da bi možda mogla biti spašena.

I mrvi vas svaki sekund iščekivanja pomoći za koju moli i koju čeka okružena izraelskim tenkovima i leševima najdražih.

Kičmu filma, njenu osovinu i centripetalnu silu čini audio-zapis Hindinog poziva Crvenom polumjesecu. Djevojčicu možete da vidite samo na fotografijama, u filmu je prisutna isključivo glasom.

Kauter Ben Hanija oko snimka ređa kadrove dispečera koji pokušavaju da joj pomognu, gušeći se u anksioznosti, suza-

ma i agoniji zbog svih protokola koje moraju da ispune i pobijede ne bi li joj spasili život.

Bio u pitanju Omar (Mutaz Malhes), koji prvi odgovara na poziv, njegov stoički supervizor Mahdi (Amer Halejhal), koleginica Rana (Saža Kilani) ili psihološkinja Nisrin (Klara Kuri) koja je zadužena da zaposlenima pomogne da se izbore sa stresom – režiserka i scenaristkinja sve nas smješta u njihove cipele.

Njihova nemoć, njihove dileme, njihova frustracija, sve

imdb.com

x.com

Sve je to dovelo do toga da se nacionalna premijera drame „The Voice of Hind Rajab“ iščekuje sa posebnim zanimanjem, te da odjekne vijest da će otvoriti Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ 2025“. Oni koji su bili u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na otvaranju 16. izdanja manifestacije Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Ogledalo krivice

emocije koje osjećaju i sa kojima se bore dok ih djevojčica moli da joj pomognu – postaju naše. Mi smo oni, oni su mi; isto ili slično reagujemo na njene vapaje. I tako postajemo svjedoci genocida i njegovih posljedica iz prve ruke.

Teško je ne biti smrvljen agonijom, tenzijom i panikom koja se uvlači u prostorije Crvenog polumjeseca i srca njegovih dispečera. Do te mjere emocionalno drobe njihova unezvijerena lica u krupnom planu da postaje skoro nemoguće objektivno procijeniti kvalitet filma. Ipak, to jeste moguće ako se izmaknete i pokušate da napravite distancu.

Pa se sjetite tenzije trilera u jednoj sobi poput danskog hita „The Guilty“ (Gustav Moler, 2018), na čiji koncept jako podsjeća „The Voice of Hind Rajab“. I konačno postavite sebi vrlo zanimljivo pitanje: da li je režiserkin pristup, sa kombinacijom stvarnog, dokumentarnog snimka i igranih djelova sa glumcima koji tumače članove Crvenog polumjeseca, možda ipak – upitan? Problematičan, čak i manipulativan.

Tenzija i panika

Plakat filma koji je otvorio festival „UBRZAJ 2025“

Ovo pitanje je vrlo zanimljivo i ne – neće ga postaviti samo proizraelski nastrojeni gledaKauter Ben Hanija sa dijelom filmske ekipe na premijeri u Veneciji oci, ako takvi uopšte i otvore

Objektiv

Subota, 20. decembar 2025.

21 imdb.com

etogodišnje Palestinke, ali i sve djece u vrtlogu rata

Oskarovska igra

Sve ono igrano što „obigrava“ oko zapisa glasa Hind Radžab jeste slabije od snage autentičnog snimka, ali ni u kojem slučaju ga ne minira, naprotiv.

Zbog toga će vas toliko i razoriti trenutak u kojem djevojčicin glas prestaje da se čuje.

I zato će vas, dok budete slušali one talase u odjavnoj špici, i zapljusnuti okean krivice…

I spoznanje da ne možete ništa da učinite. Da je sistem jači

cgo

oči za „The Voice of Hind Rajab“. Jedan od razloga zbog kojih se može reći da je Kauter Ben Hanija napravila nezaobilazno filmsko štivo jeste upravo taj hibridni spoj uz čiju je pomoć i došla do razorne doku-drame i filma koji se nikako ne može ignorisati. Čak i ako je manipulativan, neka je takav „The Voice of Hind Rajab“ i 100 puta, jer njegova je srž – istinita. Ovo

je film sniman srcem i želucem, a ne kamerom. I postaju sve bolji čak i režiserkini pretjerani izbori, posebno skliznuća u melodramu, što više razmišljate o tome kako je ova priča mogla da izgleda u drugim rukama. I sa koliko bi je više senzacionalizma i manjka poštovanja prema žrtvama spakovao neki drugačiji autor.

Kauter Ben Hanija ušla je u svoju filmsku rekonstrukciju tek nakon što je dobila podršku Radžabine majke Visam Hamade. Inače, još zaglavljene u Gazi i borbi da Izrael prizna odgovornost za smrt njenog djeteta… Što se melodrame tiče, fakat je da je gluma bez finesa, te da glumci idu na sirove, ogoljene, pretjerane emocije. Takva je i većina režiserkinih izbora, od fotografije i krupnih planova, do pulsirajuće muzičke teme.

Svaki potez Kauter Ben Hanije usmjeren je ka izgradnji tenzije i panike, ali i buđenja saosjećanja kako za žrtve, tako i za dobre ljude koji žele da pomognu i zaustave patnju i stradanje, ali ne mogu da učine ništa.

Impotentni su, nemaju šansu protiv sistema koji melje žrtve i vječito igra u korist nasilnika.

Detalji sa uručenja nagrade i projekcije tuniske drame u KIC-u

i veći od svih nas. I da to ne može da promijeni niti jedan film, imao istu ili još veću snagu od „The Voice of Hind Rajab“.

No, baš zbog toga što možda neće promijeniti ništa, baš zato je dragocjen ovaj film i sedma umjetnost sama po sebi. Kao svjedočanstvo o nekim borbama koje pripadaju svima nama, ma koliko nas kilometara dijelilo. Kao podsjetnik da je uvijek biti bolje među progonjenima nego među progoniteljima, ma koliko ovo drugo naizgled lakše izgledalo. I kao poziv da otkrijete nešto važno o ljudima čije vam se priče najčešće serviraju u oblandi puke statistike u sve polarizovanijim svjetskim i lokalnim medijima.

Zato i treba, ako već nijeste, da pogledate „The Voice of Hind Rajab“, te da potražite filmove poput dokumentarca „No Other Land“ (2024) i igrane drame „The Teacher“ (Farah Nabulisi, 2023), ili serije kao što je Netfliksova skrivena poslastica „Mo“. Palestinska kultura mnogo je više od onoga što o njoj znate, a što više saznajete, to će biti i manja šansa da podlegnete bilo kakvim sterotipima, ticali se Izraela ili ne.

Sa velikim filmskim facama poput Alfonsa Kuarona, Džonatana Glejzera, Breda Pita, Hoakina Finiksa i Runi Mare, koji su joj se priključili kao izvršni producenti, dobra vijest je da Kauter Ben Hanija može da računa na svoj dio oskarovskog kolača. Ako „The Voice of Hind Rajab“, tuniski kandidat za Oskara za najbolji međunarodni film, završi među pet nominovanih, biće to njen treći đir do Dolbi teatra.

Već ga je zaslužila sjajnim filmovima „The Man Who Sold

Trka s vremenom za koju već znamo da je izgubljena

His Skin“ (2020) i „Four Daughters“ (2023)…

Toliko je palestinske djece zaspalo s očima izvan svakog zla da je postala beskrajno važna svaka filmska ili TV priča koja bi mogla da otvori barem jedno oko „slijepo“ na mon-

struoznosti u Gazi. Ako Kauter Ben Hanija to učini svojim filmom, moći će da kaže da je uradila mnogo. Isto kao i organizatori festivala „UBRZAJ“. Mnogo, mnogo više od bilo koga od nas… cgo

imdb.com

e svih nas

Izbjegni, negiraj i sačekaj da se zaboravi Izraelske vlasti negirale su zločin, te učinile sve da skrenu pažnju sa smrti Hind Radžab i članova njene porodice.

Princip „izbjegni, negiraj, skreni pažnju i sačekaj da se zaboravi“, pak, ne ide im od ruke u ovom slučaju. Džaba drže u šaci i najveće svjetske medije, pa se čak i bave adultifikacijom (izvještavajući o smrti djevojčice CNN ju je, recimo, nazvao „ženom“ ne bi li smanjio razmjeru svog zločina)… Borci i borkinje za ljudska prava ponavljaju njeno ime s obje strane okeana, a osim filma Kauter Ben Hanije samo u ovoj godini snimljena su još dva ostvarenja o Hind Radžab.

Princip „Izbjegni, negiraj, skreni pažnju i sačekaj da se zaboravi“ primjenjuju kako izraelske, tako i trenutne crnogorske vlasti. Zbog toga je toliko i važno što je nagradu CGO-a i Festivala „UBRZAJ“ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam ove godine dobila grupa građana sa Kruševog ždrijela. U njihovo ime, na sceni KIC-a primila ju je Vesna Pejović, majka i baka troje stradalih u prvom masakru na Cetinju.

Ko već tada nije vidio vezu između nje i njene borbe sa borbom majke Hind Radžab, osvijestio ju je nakon što je projekcija filma završena. Odatle i onaj muk, odatle i ona muka koja je pritisla svakoga na otvaranju festivala. Izbjegni, negiraj, skreni pažnju i sačekaj da se zaboravi… Neće moći tako, ne dok je građana i građanki poput Vesne Pejović, festivala kakav je „UBRZAJ“ i filmova kao što je „The Voice of Hind Rajab“.

22 Feljton

Subota, 20. decembar 2025.

SA OKRUGLOG STOLA O USTAVU CRNE GORE IZ 1905. GODINE – TEMELJU CRNOGORSKE PISANE USTAVNOSTI Obilježavanje 120 godina od usvajanja prvog crnogorskog ustava je bitno da bi se sa određene vremenske distance adekvatno odredili prema vlastitoj državnoj tradiciji. Ustav za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine predstavlja simbol crnogorskog nacionalnog identiteta i neizostavni marker u pravnoj istoriji crnogorskog naroda koji ujedno svjedoči o našoj kulturnoj, odnosno civilizacijskoj emancipaciji. U stručnoj literaturi ovaj pravni akt je postao svojevrsni spomenik koji je predstavljao prekretnicu u društvenom i političkom životu tadašnje Crne Gore. Njegovim usvajanjem uvažene su unutrašnje političke potrebe da Knjaževina Crna Gora, shodno evropskoj praksi, postane ustavna monarhija, s obzirom da je knjaz Nikola dugo vremena pravdao odlaganje uvođenja ustavnosti činjenicom da ni carska Rusija nema ustav.

Od usvajanja prvog pa do posljednjeg crnogorskog ustava mijenjale su se državne formacije, kao i društveno-politička uređenja u kojima je živio crnogorski narod. Preko ustavne istorije Crne Gore, tj. njenog ustavnog identiteta možemo da sagledamo neke bitne identitetske odrednice kao što su narod, jezik, državni simboli, crkva odnosno vjerske zajednice.

Jubilej 120 godina crnogorske ustavnosti predstavlja dugačak put, gdje smo u mogućnosti da sagledamo transformaciju Crne Gore od ruralne knjaževine preko formalno ravnopravne federalne socijalističke republike, potom republike konstituenta nefunkcionalne treće Jugoslavije, pa sve do obnove državne nezavisnosti 2006. godine, gdje savremena Crna Gora ustavnim načelima pokušava implementirati standarde zapadne demokratije.

Kada pravimo određene istorijske paralele vidimo da crnogorski ustavi u identitetskim odrednicama imaju često određene nedorečenosti. Iako je knjaz a potom i kralj Nikola I Petrović – Njegoš svojom višedecenijskom politikom kroz razne forme u društvenom životu stvarao i njegovao ideologiju srpstva među svojim podanicima, u Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine ne postoji odredba da je Crna Gora bila država srpskog naroda, kao što pitanje službenog jezika u Knjaževini ovim aktom nije tretirano, iako jeste nižim aktima. Objašnjenja za navedeno mogu biti različita, i svakako izlaze iz sfere jurisprudencije, ali je nepobitna činjenica da nijedan Popis stanovništva u Knjaževini Crnoj Gori iz 1879., 1899. i 1909. godine nije podrazumijevao izjašnjenje crnogorskih podanika po narodnosti i jeziku, već isključivo po vjeroispovijesti, zbog čega se u ustavnim odredbama, direk-

1.

Odluke tzv. Podgoričke skupštine smatrane su veleizdajničkim činom Donosimo prilog mr. sci. Ivana Jovovića sa Okruglog stola održanog na Pravnom fakultetu 12. decembra 2025. godine, povodom jubileja - 120 godina od donošenja Ustava Kraljevine Crne Gore

Ustav Kraljevine Crne Gore iz 1905. godine proglašen je u Zetskom domu na Cetinju

Kralj Nikola I Petrović Njegoš

tno ili indirektno determinišu odnosi vjerskih zajednica.

Naime, članom 40 ovog ustava definisano je da je državna vjera istočno-pravoslavna, a da je Crnogorska crkva autokefalna. Ona ne zavisi od bilo koje druge crkve, ali održava jedinstvo u dogmama sa istočno-pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom. Sve ostale vjeroispovijesti su slobodne i priznate. Sljedstveno tome u članu 45 vjerski poglavari u Knjaževini Crnoj Gori imali su posebna pravni status s obzirom da su bili virilni poslanici, tj. oni koji dolaze po položaju u Narodnu skupštinu, između ostalih: mitropolit crnogorski, arcibiskup barski i primas srpski i muftija crnogorski. U poglavlju 7 ovog ustava posebno su regulisana ovlašćenja vjerskih zajednica, njihova prava i obaveze, gdje ne postoji njihova odvojenost od civilnih vlasti, s obzirom da su tada vjerske zajednice vršile i javna ovlašćenja, ali je ustavom bila uspostavljena supremacija državne vlasti nad vjerskim zajednicama. Što se tiče drugih identitetskih rješenja u Ustavu, u članu 38 utvrđuje se Grb Knjaževine Crne Gore, kao dvoglavi bi-

Član 40 Ustava Kraljevine Crne Gore iz 1905. godine

jeli orao sa carskom krunom, skiptrom u desnoj a šarom u lijevoj kandži, dok mu je na prsima lav na crvenom štitu. Takvo ustavno određenje odgovara viševjekovnoj crnogorskoj heraldičkoj tradiciji. Međutim, Ustav je neodređen kada je u pitanju državna zastava Knjaževine, s obzirom da na boje indirektno upućuje član 39, u kojem se navodi da su narodne boje crvena, plavetna i bijela, što je otvorilo različita tumačenja kada je u pitanju državna zastava Knjaževine Crne Gore, s obzirom da se u stručnoj literaturi, kao i u foto dokumentaciji tog vremena istovremeno javljaju tri oblika zastave na državnim organima i institucijama Knjaževine odnosno Kraljevine Crne Gore: crvena zastava sa grbom, trobojnica sa grbom i trobojnica bez grba. Takođe, najvišim pravnim aktom Knjaževine nije determinisan još jedan identitetski simbol – himna, već se izvodila u Knjaževini odnosno Kraljevini Crnoj Gori himna pod nazivom „Ubavnoj nam Crnoj Gori“ koju je knjaz Nikola proglasio za himnu 1870. godine prema dostupnoj literaturi, ali o tome ne postoji zaseban akt, već na takve konstatacije nai-

lazimo u državnim publikacijama poput Državnog kalendara za Kraljevinu Crnu Goru.

Nad Kraljevinom Crnom Gorom 1918. godine izvršena je nasilna aneksija od strane Kraljevine Srbije što je prouzrokovalo ukidanje unutrašnjeg suvereniteta, čiju osnovu su predstavljale nelegitimne i nelegalne odluke Velike narodne skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori ili tzv. Podgoričke skupštine, kao pravno tijelo koju ne poznaje tada još uvijek važeći crnogorski Ustav i ostala pravna regulativa Kraljevine Crne Gore. To je razlog da su takve odluke od strane kralja i Vlade u egzilu smatrane veleizdajničkim činom. Uostalom, da je u konkretnom slučaju u pitanju bila nasilna aneksija svjedoče brojni domaći i inostrani istorijski izvori i literatura, s obzirom da okupacione snage nijesu u Crnoj Gori dočekane cvijećem nego mecima. Međunarodno-pravni subjektivitet Kraljevine Crne Gore postojao je sve do januara 1921. godine kada su i SAD prekinule diplomatske odnose sa Kraljevskom Vladom u egzilu. U ovoj činjenici nalazi se legalnost i legitimnost Božićnog ustanka, a ne pobune, od

24. decembra 1918., po starom odnosno 6. januara 1919. godine po novom kalendaru, kao izraz borbe crnogorskog naroda za povratak unutrašnjeg suvereniteta, s obzirom da formalni legalitet Kraljevine SHS uspostavljen tek Vidovdanskim ustavom 1921. godine.

Jedini pravni akt koji je nadživio Kraljevinu Crnu Goru jeste Opšte imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine, koji je za vrijeme trajanja Kraljevine SHS, tj. Jugoslavije, primjenjivan na istom pravnom području svoje ranije stvarne nadležnosti, iz razloga što Kraljevina SHS/ Jugoslavija nije imala jedinstven građanski zakonik. Taj period primjene Opšteg imovinskog zakonika kao pozitivnog pravnog akta okončan je 26. oktobra 1946. godine, kada je Skupština FNRJ usvojila Zakon o ništavnosti svih pravnih propisa donijetih do 6. aprila 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije.

U Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Crnoj Gori odnosno crnogorskom narodu oduzeto je pravo na nacionalno ime odnosno naziv, a nekadašnja Kraljevina Crna Gora svedena je na jednu od upravnih je-

dinica nove države pod nazivom Zetska banovina.

Završetkom Drugog svjetskog rata na tlu Jugoslavije, zahvaljujući pobjedi antifašističkih snaga, prvenstveno Komunističke partije, izvršena je promjena društveno-političkog uređenja, odnosno umjesto unitarne stvorena je Jugoslovenska federacija. Na taj način, došlo je do usvajanja Ustava NR Crne Gore, gdje je Crna Gora povratila dio nekadašnje suverenosti, mada suštinski u normativnom pogledu taj ustav sadržinski predstavlja diskontinuitet u odnosu na Ustav za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine, ne samo zato što je utemeljen republikanski, a isključen monarhistički oblik vlasti, već i u pogledu identitetskih obilježja. Ipak, značaj ovog Ustava iz 1946. godine je neupitan s obzirom da su u članu 3 ovog akta obuhvaćene republičke granice Crne Gore koje su od 2006. godine postale državne granice Crne Gore.

Treba napomenuti da se odredbe Ustava za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine nijesu primjenjivale na dijelu današnje državne teritorije Crne Gore, potez uz jadransku obalu i priobalje od Sutorine do Šušanja, jer su bili u sastavu Austro-ugarske, kao što je i njegova primjena samo kratkotrajno obuhvatala oblast Metohije koja je nestankom Kraljevine Crne Gore postala integralni dio Srbije, od 1945. autonomna oblast, a potom pokrajina u Jugoslovenskoj federaciji Kosovo i Metohija, a danas Republika Kosovo.

(Kraj u sjutrašnjem broju)

Oglasi i obavještenja 23

Subota, 20. decembar 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br.

21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP HOTELSKIH KUPALIŠTA BROJ: 0206-5671/1 od 19.12.2025.godine I Predmet Predmet Javnog poziva je zakup hotelskih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to: 1.

Budva 1.1 Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028 Lokacija: Slovenska plaža od Feroninog potoka do kraja Slovenske plaže Kategorija: Hotelsko kupalište Oznaka lokacije: 10F Dimenzije: Dužina 40m; Površina 1544m2 (od čega je 295m2 na privatnoj parceli) Katastarska parcela: 3061 KO Budva, 2917/2 KO Budva - privatna parcela Dozvoljeni privremeni objekti: Otvoreni šank od 12m2 sa terasom od 35m2; Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6245 Eura

Napomena 1: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.

Napomena 2: Imajući u vidu da je kupalište planirano dijelom na kat.par.

2917/2 KO Budva koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik/zakupac hotela koji ispunjava uslove iz tačke 4.3 ovog javnog poziva, a koji pribavi pisanu saglasnost od vlasnika privatnih kat.par. ovjerenu kod notara, izuzev ako se radi o istom licu (vlasnik/zakupac hotela je i vlasnik predmetne kat.par.), kada saglasnost nije obavezna.

II Način Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi 3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu,

bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača 4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Posebni uslovi za ponuđače za hotelska kupališta Pravo učešća na javnom pozivu za zakup hotelskog kupališta imaju vlasnici ili zakupci hotela visoke kategorije (5* ili 4* i hotelskog risorta), koji: 1) se nalaze u prvom pojasu uz kupalište (hoteli, uključujući i sastavne djelove hotela, kao i cjelinu hotelskog kompleksa ispred kojih se direktno ili indirektno (može ih razdvajati neka javna površina – šetalište, put, park, igralište, parking ili druga javna površina) nalazi zahvat planiranog kupališta.

2) Ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa hotelima opisanim u okviru tačke 1, pravo učešća imaju svi ostali vlasnici/zakupci hotela visoke kategorije (5* ili 4* i hotelskog risorta), koji se nalaze na kat.par. čija najisturenija tačka (u odnosu na more) donje ivice kat.parcele ne može biti udaljena od najisturenije tačke gornje ivice kat. parcele kupališta više od 250 m vazdušnom linijom (izuzetak predstavlja područje iznad granica Velike plaže u Ulcinju, gdje je granica udaljenosti gore opisana 650m vazdušnom linijom), pri čemu prednost imaju hoteli većeg smještajnog kapaciteta (što se utvrđuje iz Rješenja Ministarstva o odobravanju rada hotelu). U slučaju jednakog kapaciteta, prednost imaju hoteli više kategorije.

Ispunjenje prvog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju drugi uslov.

Vlasnik/zakupac hotela može zakupiti/koristiti samo jedno hotelsko kupalište.

4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude 5.1 Ponuda obavezno sadrži:

24 Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

1.

2.

3.

4.

5.

FIZIČKA LICA: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavusaglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

1.

2.

3.

4.

5.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDVa, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica

6.

7.

5.2

(ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Dokazi o ispunjenosti posebníh uslova

Ponuđač za zakup hotelskog kupališta je dužan da dostavi i: - Važeće Rješenje nadleżnog Ministarstva kojim se odobrava rad hotelu - Važeće Rješenje nadležnog Ministarstva o dodjeli kategorije hotelu, - Dokaz o vlasništvu hotela - List nepokretnosti izdat od nadležnog organa koji vodi katastarsku evidenciju, ne stariji od 90 (devedeset) dana od dana predaje ponude - Ugovor o zakupu sa vlasnikom hotela ukoliko je ponudač zakupac hotela za koji se podnosi ponuda.

-sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji 5.3. Nekvalifikacioni dokazi - dokazi kojima se dokazuju reference Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koju se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji 5.4 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku.

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača 6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima: (A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A) (B)REFERENCE UKUPNO Y=A+B

75 BODOVA 25 BODOVA 100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli: A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je: A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju Po osnovu referenci boduju se : ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.

U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.

Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.

Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.

Subota, 20. decembar 2025.

Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima: 1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini) 2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu...................12.5 bodova (2.5 boda po godini) Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.

Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument.

Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.

Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).

6.2

Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka 7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Činidbena garancija Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana odredenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno

Oglasi i obavještenja 25 originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preuzetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa trajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV. IX Tenderska dokumentacija Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“ Tenderska dokumentacija sadrži: • Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra, • Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude, • Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta • Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.

X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, za lokaciju iz ovog javnog poziva najkasnije do 12.01.2026.godine do 11:00 časova.

XI Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, održaće se dana 12.01.2025.godine, sa početkom u 14:00 časova, u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XII Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

26 Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

Iv.br.20/21; Iv.br.63/21; Iv.br.123/21; Iv.br.148/21; Iv.br.386/21; Iv.br.397/21; Iv.br.540/21; Iv.br.1047/21; Iv.br.1049/21; Iv.br.1050/21; Iv.br.1178/21; Iv.br.1179/21;; Iv.br.1332/21; Iv.br.1334/21; Iv.br.1372/21; Iv.br.1488/21; Iv.br.1527/21; Iv.br.1550/21; Iv.br.1667/21; Iv.br.1674/21; Iv.br.1735/21; Iv.br.1987/21; 2615/21; Iv.br.2853/21; Iv.br.1183/21; Iv.br.1028/21; Iv.br.109/21; Iv.br.1761/21; Iv.br.1532/21; Iv.br.31/22; Iv.br.36/22; Iv.br.1978/22; Iv.br.1611/22; Iv.br.1888/22; Iv.br.257/23; Iv.br.268/23; Iv.br.421/23; Iv.br.560/23; Iv.br.602/23; Iv.br.632/23; Iv.br.635/23; Iv.br.697/23; Iv.br.828/23; Iv.br.894/23; Iv.br.902/23; Iv.br.921/23; Iv.br.1000/23;Iv.br. 1013/13; Iv. Br 1091/23; Iv.br 1097/23; Iv. Br 1319/23; Iv. Br 1532/23; Iv.br.1811/23; Iv.br.1813/23; Iv.br.1853/23; Iv.br.1964/23; Iv.br.2164/23; Iv.br.2280/23; Iv.br.2373/23; Iv.br.2469/23; Iv.br.2746/23; Iv.br.1805/24; Iv.br.853/24; Iv.br.162/24; Iv.br.2502/24; Iv.br.1921/24; Iv.br.18/24; Iv.br.25/24; Iv.br.164/24; Iv.br.276/24; Iv.br.452/24; Iv.br.522/24; Iv.br.653/24; Iv.br.1087/24; Iv.br.1660/24; Iv.br.1800/24; Iv.br.1887/24; Iv.br.1990/24; Iv.br.2044/24; Iv.br.2122/24; Iv.br.2255/24; Iv.br.2363/24; Iv.br.2462/24; Iv.br.2468/24; Iv.br.2606/24; Iv.br.2646/24;Iv.br.2718/24; Iv.br.2761/24; Iv.br.2765/24; Iv.br.2771/24; JAVNI IZVRŠITELJ IRFAN RAMOVIĆ IZ PODGORICE, Ul.Hercegovačka 69, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "UNO NK" DOO NIKŠIĆ, Trg Slobode 17, PIB: 02375885, protiv izvršnih dužnika Vuković Nada iz Podgorice i dr., dana 15.12.2025. godine, donio je zaključak o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da se izvršni dužnici : 1. Vuković Nada iz Podgorice, Nikole Đurkovića 53,, 2. Lompar Vladimir iz Podgorice, ul. dr Nika Miljanića br.56, 3. Pavićević Saša iz Podgorice, Srednjoškolska 4, 4. Pečurica Pero iz Podgorice, Miloja Pavlovića 28, 5. Pepić Ajka iz Podgorice, Milana Raičkovića bb,, 6. Vučetić Milenko iz Podgorice,Lazara Sočice bb, 7. Perović Nada iz Podgorice, Gavrila Principa br. 16, ,8. Dajković Dragoljub iz Podgorice, Bratstva i jedinstva br.40,, 9. Talović Danijela iz Podgorice, Svetog Petra Cetinjskog 40, 10. Radojičić Snežana iz Podgorice, Džordža Vašingtona br.57, 11. Radević Željko iz Podgorice, Vlatazara Bogišića 15,12. Radeč Dušanka iz Podgorice, Veliše Mugoše bb,, 13. Boljević Saša iz Podgorice, Đoka Miraševića 33, 15. Boljević Tamara iz Podgorice, Vranići bb, 16 Bulatović Veselin iz Podgorice, Partizanski put bb, 17. Damjanović Milena iz Podgorice, ulica 17 Park šuma Zagorič 50,18. Bulatović Ruža iz Podgorice, Plužinska 25,19. Radonjić Janko iz Podgorice, Jerevanska 42, 20. Radonjić Jagoda iz Podgorice, Admirala Zmajevića br.3, , 21.

Ivan iz Podgorice, Romanovih 34, 22. Radonjić Radmila iz Podgorice, Buda Tomovića 59, 23. Alković Asija iz Podgorice, Ivana Milutinovića 4 24. Radonjić Bojan iz Podgorice, Kralja Nikole 85, 24. Dragović Milena iz Podgorice, AVNOJ-a 86,25. Racković Vasilije iz Podgorice, Piperska 361/1, 26. Radenović Dijana iz Podgorice, Mhala bb-Golubovci, 27. Račić Milinko iz Podgorice, Ceklinska bb, 28. Bušković Jelena iz Podgorice, Vranjina bb, 29. Jovanović Marjanka iz Podgorice, Miloša Obilića 30A, 30. Bojat Ana iz Podgorice, Ilije Plamenca bb, 31.

Knežević Branka iz Podgorice, Bracana Bracanovića 50,, 32.Stevović Aleksandra iz Podgorice, Ludviga Kube 52, 33. Nemanja Mijušković iz Podgorice, Cetinjski put 5/1, 34. Filip Sekulić iz Podgorice, Milana Raičkovića 35,35. Ćupić Vukosava iz Podgorice, Kralja Nikole 132, 36. Čolević Miodrag iz Podgorice, Vladimira Martinovića 2, 37. Đinović Ivana iz Podgorice, Ivangradska 7,38. Radević Lazar iz Podgorice, Nikole Đurkovića bb,,39. Ćupić Ivan iz Podgorice, Svetozara Markovića 12, 40. Đukanović Čedomir iz Podgorice, Spasoja Raspopovića C-26, 41 Brajović Ivan iz Podgorice, V proleterska 34, 42 Ćupić Dragan iz Podgorice, Kralja Nikole br.119, 43 Dučić Jelena iz Podgorice, Zagrebačka br.35, 44 Ivanović Nenad iz Podgorice, Vukice Mitrović 18,,45. Jelenić Marko iz Podgorice, IV proleterske 154,,46. Jašarević Milanka iz Podgorice, Zmaj jovina 265, 47.Lakušić Miloš iz Podgorice, Steva Boljevića 22, 48 Jovanović Radoman iz Podgorice, Mitra Bakića 49, 46 Jokanović Anka iz Podgorice, Đulje Jovanova Orahovca 36,, 50. Jovanović Aleksandar iz Podgorice, Janka Đonovića bb, 51. Bojanović Bojana iz Podgorice, Lješkopoljska 49,, 52. Kadović Stojan iz Podgorice, Bjelopoljska 1, 53. Klikovac Nada iz Podgorice, Mahala bb, 54. Milošević Nada iz Podgorice, Atinska 19, 55.

Miranović Nebojša iz Podgorice, I ulica Balabani 45 ,56. Živković Tomka iz Podgorice, Bul.Vojvode Stanka Radonjića 40/36,57. Marković Milan iz Podgorice,Krickog odreda bb, 58. Marković Miodrag iz Zete, Mahala bb, 59. Peruničić Dejan iz Podgorice, Fruškogorska bb, 60. Nedović Vidak iz Podgorice, Naselje Budo Tomović bb 61. Popović Milica iz Podgorice, Kralja Nikole 128, 62. Pešić Marko iz Podgorice, Park šuma bb, 63. Rašović Marko iz Podgorice, Crnci bb, 64. Korać Aleksandar iz Podgorice, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 11,65. Bulatović Radonja iz Podgorice, Steva Boljevića 13, 66. Tanase Tomić Jelena iz Podgorice, Bulevar Ibrahoma Koristovića 32, 67. Roganović Danijela iz Podgorice, Generala Sava Orovića bb,68. Milošević Matija iz Podgorice, Vojvode Drekala 4,69. Ivanović Marija iz Podgorice, Admirala Zmajevića 5/2,69. Knežević Blagota iz Podgorice, Donja Gorica bb, 70. Komnenić Vesna iz Podgorice, Mila Radunovića S4,, 71 Maksimović Novak iz Podgorice, Svetozara Markovića 52, 72 Milačić Milena iz Podgorice, Jelene Balšić 22, 73. Raičević Vlado iz Podgorice, Partizanski put 156, Tološi,, 74. Pekić Karmen iz Podgorice, Bul.Svetog Petra Cetinjskog 46,75.Sandra Raičević-Pejović iz Podgorice, 13. Jula 41, 76 Jelena Ratković Katnić iz Podgorice, Vranići bb, 77. Sanja Minić Vujisić iz Podgorice, Park šuma Zagorič bb , 78 Šćekić Milonja iz Podgorice, Petra Lubarde 48, 79. Šćepanović Darko iz Podgorice, Kakaricka gora bb, 80. Saveljić Mirko iz Podgorice, Ohridska 9, 81 Skoko Dejana iz Podgorice, Ratnih veterana bb,, 82. Šekularac Anka iz Podgorice, Filipa Lainovića bb, 83. Šćekić Milonja iz Podgorice, Petra Lubarde 48, 84. Smriko Stanislava iz Podgorice, Josipa Broza Tita 43, 85. Boričić Milan iz Podgorice, IV Proleterske bb,86. Savica Sanja Minić Vujisić, Park šuma Zagorič bb, 86. Radusinović Momirka iz Podgorice, Vijenac kosovskih junaka 4, 87. Ulić Mira iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića 52, 88. Sjekloća Milivoje iz Zete, Ribarska ulica Vranjina 50, 89. Strugar Desanka iz Podgorice, Vučedolska 11, 90. Tomić Vladimir iz Podgorice, Miloša Obilića 52B, obrati u roku od 3 dana javnom izvršitelju kako bi se istom uručila sljedeća rješenja: rješenje o izvršenju Iv.br. 20/21 od 20.01.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.20/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.63/21 od 14.01.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.63/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.123/21 od 27.01.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.123/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.148/21 od 27.01.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.148/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.386/21 od 16.02.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.386/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.397/21 od 16.02.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.397/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br. 540/21 od 01.03.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.540/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1047/21 od 16.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1047/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1049/21 od 16.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1049/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1050/21 od 16.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1050/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1178/21 od 29.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1178/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1179/21 od 29.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1179/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1181/21 od 29.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1181/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1332/21 od 14.05.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1332/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1334/21 od 14.05.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br. 1334/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1372/21 od 20.05.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1372/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1488/21 od 04.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1488/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. rješenje o izvršenju Iv.br.1527/21 od 14.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1527/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1550/21 od 14.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1550/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1667/21 od 29.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br. 1667/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1674/21 od 29.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1674/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1735/21 od 06.07.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, rješenje Iv.br.1735/21 od 05.01.2022. godine, kao i rješenje Iv.br.1735/21 od 29.12.2020. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1987/21 od 25.08.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1987/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2853/21 od 04.01.2022. godine, rješenje o izvršenju Iv.br.2615/21 od 09.12.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2615/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2853/21 od 04.01.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2853/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1183/21 od 29.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1183/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1028/21 od 12.04.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1028/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.109/21 od 22.01.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.109/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1761/21 od 09.07.2021. godine, kao i rješenje Iv.br.1761/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1532/21 od 14.06.2021. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1532/21 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.31/22 od 11.01.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.31/22 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.36/22 od 11.01.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.36/22 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1978/22 od 19.08.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1978/22 od 15.12.2025. godine, rješenje o izvršenju Iv.br.1611/22 od 30.07.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1611/22 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1888/22 od 16.08.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1888/22 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.257/23 od 10.02.2023.

godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.257/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.268/23 od 10.02.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.268/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.421/23 od 02.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.421/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.560/23 od 20.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.560/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.580/23 od 22.03.2020. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.580/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.602/23 od 24.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.602/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.632/23 od 24.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.632/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.635/23 od 28.03.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.635/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.697/23 od 06.04.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br. 697/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.828/23 od 27.04.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.828/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.894/23 od 09.05.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.894/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, kao i rješenje Iv.br.894/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.902/23 od 09.05.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.902/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.921/23 od 11.05.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.921/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1000/23 od 26.05.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1000/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, , rješenje o izvršenju Iv.br.1013/23 od 25.05.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1013/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1091/23 od 05.06.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1091/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1097/23 od 05.06.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1097/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka rješenje o izvršenju Iv.br.1319/23 od 23.06.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1319/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1532/23 od 20.07.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1532/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1811/23 od 05.09.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1811/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br. 1813/23 od 05.09.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1813/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1853/23 od 07.09.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1853/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1964/23 od 25.09.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1964/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2164/23 od 17.10.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2164/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2280/23 od 27.10.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2280/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2373/23 od 08.11.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2373/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2469/23 od 24.11.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2469/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2746/23 od 29.12.2023. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2746/23 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1805/24 od 07.08.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1805/24 od 29.12.2020. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.853/24 od 23.05.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.853/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.162/24 od 12.02.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.162/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2502/24 od 12.11.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2502/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1921/24 od 06.09.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1921/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.18/24 od 15.01.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.18/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.25/24 od 16.01.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.25/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.164/24 od 12.02.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.164/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.276/24 od 01.03.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.276/24 od 15.12.2025godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.452/24 od 02.04.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.452/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.522/24 od 05.04.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.522/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.653/24 od 25.04.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.653/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1087/24 od 07.06.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1087/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1660/24 od 25.07.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1660/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1800/24 od 07.08.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1800/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1887/24 od 26.08.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1887/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.1990/24 od 16.09.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.1990/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2044/24 od 19.09.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2044/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2122/24 od 30.09.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2122/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2255/24 od 10.10.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2255/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2363/24 od 24.10.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2363/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2462/24 od 05.11.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2462/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2468/24 od 05.11.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2468/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2606/24 od 28.11.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2606/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2646/24 od 04.12.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2646/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2718/24 od 17.12.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2718/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2761/24 od 23.12.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2716/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2765/24 od 23.12.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2765/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, rješenje o izvršenju Iv.br.2771/24 od 24.12.2024. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenje Iv.br.2771/24 od 15.12.2025. godine, donesenim radi naplate troškova postupka, Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Javni izvršitelj Irfan Ramović, s.r.

Oglasi i obavještenja 27

Subota, 20. decembar 2025.

Poslovni broj: Ivm.br.916/2025

Poslovni broj: Iv.br.1186/2025

Poslovni broj: Iv.br.1228/2025

Poslovni broj: Iv.br.1102/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM”- PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR. 12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika DOO HILTTI HILL ULCINJ, UL.13 BB,ULCINJ, PIB: 03088154, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 15.951,49 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” ULCINJ, UL. MAJKE TEREZE BB., Ulcinj, PIB: 02877449, koga zastupa MILOŠ ĆETKOVIĆ, UL. 26. NOVEMBAR 121, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika AGA SMAJLAJ, KODRE BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

832,27 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM” PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR. 12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Mehović Fatima, KOLOMZA ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 72,25 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “KOMUNALNE DJELATNOSTI” ULCINJ, MAJKE TEREZE BB ULCINJ, Ulcinj, PIB: 02877538, protiv izvršnog dužnika MAHMUTOVIĆ HAZBIJA MAHMUT , ŠTOJ BB ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 568,14 eura, dana 19.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DOO HILTTI HILL ULCINJ, UL.13 BB,ULCINJ, PIB: 03088154, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br.916/2025 od 06.04.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik AGA SMAJLAJ, KODRE BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1186/2025 od 28.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik Mehović Fatima, KOLOMZA ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1228/2025 od 31.03.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik MAHMUTOVIĆ HAZBIJA MAHMUT , ŠTOJ BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1102/2025 od 28.04.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.1184/2025

Poslovni broj: Iv.br.1188/2025

Poslovni broj: Iv.br.835/2025

Poslovni broj: Iv.br.1159/2025

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” ULCINJ, UL. MAJKE TEREZE BB., Ulcinj, PIB: 02877449, koga zastupa MILOŠ ĆETKOVIĆ, UL. 26. NOVEMBAR 121, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika RIZA KRAJA , KODRE BB ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

548,86 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” ULCINJ, UL. MAJKE TEREZE BB., Ulcinj, PIB: 02877449, koga zastupa MILOŠ ĆETKOVIĆ, UL. 26. NOVEMBAR 121, Ulcinj, protiv izvršnog dužnika HAJRUDIN BECIĆ, BUL. MARŠALA TITA , ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 586,80 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO KOMUNALNE DJELATNOSTI ULCINJ, MAJKE TEREZE BB ULCINJ, Ulcinj, PIB: 02013274, protiv izvršnog dužnika NIKŠIĆ MITHAT, DONJI ŠTOJ BB, ULCINJ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 517,67 eura, dana 19.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “CEDIS” DOO, PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika , DOO CORAL BEACH ULCINJ, HAFIZ ALI ULQINAKU BB, Ulcinj, PIB: 03176584, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 610,08 eura, dana 19.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik RIZA KRAJA , KODRE BB ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1184/2025 od 28.10.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik HAJRUDIN BECIĆ, BUL. MARŠALA TITA , ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1188/2025 od 28.10.2025.. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Da se izvršni dužnik NIKŠIĆ MITHAT, DONJI ŠTOJ BB, ULCINJ, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.835/2025 od 10.04.2025.. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik , DOO CORAL BEACH ULCINJ, HAFIZ ALI ULQINAKU BB, Ulcinj, PIB: 03176584, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1159/2025 od 25.03.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.12.2025. godine.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Javni poziv za prijavu učešća na Osnivačkoj skupštini Komore psihologa Crne Gore Obavještavamo sve psihologe u Crnoj Gori koji imaju najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja stečen na akademskom studijskom programu psihologije u Crnoj Gori i psihologe kojima je, u skladu sa posebnim zakonom, priznata inostrana obrazovna isprava stečena na akademskom studijskom programu psihologije u istom nivou kvalifikacije obrazovanja, da će se 3. februara 2026. godine, u 17.30 časova, u prostorijama Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u Podgorici, održati Osnivačka skupština Komore psihologa Crne Gore.

Uputstvo za prijavu Na email adresu prijava@komorapsihologa.me potrebno je poslati jedan email s navedenim podacima: - ime i prezime - kontakt telefon - Gmail adresu za one koji žele učestvovati i glasati online putem (iz tehničkih razloga bitno je da bude Gmail adresa) - broj lične karte ili pasoša (zbog identifikacije prilikom prisustva) - dokaz o stečenom VII1 nivou kvalifikacije na studijskom programu psihologija, u skladu sa Zakonom o psihološkoj djelatnosti, član 7 (kopija diplome, uvjerenja ili drugog važećeg dokumenta) - naznaku da li će učešće biti uživo ili online putem.

Ukoliko želite da se kandidujete za jednu od funkcija o kojima će se odlučivati na Osnivačkoj skupštini, molimo da to naznačite u prijavnom mejlu.

Funkcije su sljedeće: 1. Predsjednik/ca Komore 2. Zamjenik/ca Predsjednika/ce Komore 3. Član/ica Upravnog odbora (5 pozicija) 4. Član/ica Nadzornog odbora (5 pozicija) 5. Član/ica Etičkog odbor (5 pozicija).

Napomena: prema Statutu Komore psihologa, odobrenom od strane Ministarstva, lice birano za jednu od pozicija ne može biti birano za druge pozicije.

Rok za podnošenje prijava ističe 25.1.2026. godine, u 23:59 časova.

VAŽNO: Prijavom za članstvo u Komori psihologa Crne Gore potvrđujete da imate pravo članstva u skladu sa Zakonom o psihološkoj djelatnosti Crne Gore (član 7). Prema tumačenju Ministarstva, osobe koje su završile studije na programima Poslovna psihologija ili Primijenjena psihologa nemaju pravo članstva.

Psiholozi inicijatori Osnivačke skupštine: 1. Andrija Dulović 2. Branka Ćalasan 3. Marija Pašić 4. Marijana Marijanović 5. Tatjana Jovanović 6. Milena Lučić 7. Vasilije Mićunović 8. Monika Sekulović 9. Anđela Terzić 10. Marija Nikolić

11. Ana Bošković 12. Marija Petranić 13. Bojana Miletić 14. Nebojša Žižić 15. Vesna Raičević 16. Milica Milović 17. Milica Krivokapić 18. Damira Murić 19. Marija Boljević

JAVNO OBJAVLJUJE

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

DOO Konunalno-Lim Bijelo Polje, donosi:

ODLUKU Član 3.

Odobrava se izvršnom direktoru Društva da izvrši prodaju mehanizacije putem licitacije, shodno dostavljenom Izvještaju, i to: - FAP BP CG 038, - KOMBINIRKA JCB CX4, - ROVOKOPAČ KRAMER TOČKAŠ.

ODBOR DIREKTORA Predsjednik Duško Vojinović

Prodajem zemljište 130.000 m² Dubrave – KO Golubovci, pogodno za poljoprivredu, voćarstvo, vinogradarstvo, kao i ostale namjene. Na placu voda, struja i tri prilazna puta.

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tel: 069/ 595 - 000

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

28 Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

Cjenovnik čitulja Formati

Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 29

Subota, 20. decembar 2025.

849

832

Dana 18. decembra 2025. godine preminula je naša voljena

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 19. децембра 2025. године преминула наша вољена

MILKA DRAŠKOVIĆ rođena STARČEVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: kćerka IVANA, sin LJUBIŠA, sestra STAMENA, snaha TANJA, unučad KSENIJA, MAŠA, ELENA i BALŠA i ostala mnogobrojna rodbina

ВАЛЕРИЈА РАДУЛОВИЋ рођена КНЕЖЕВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 20. децембра од 10 до 15 часова и 21. децембра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Петра Вујовића 10, Подгорица. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка КАТАРИНА, синови БОГДАН и АЛЕКСАНДАР, брат НЕБОЈША, ујак РАДОМИР, снахе ИВАНА и МИЛЕНА, унуке МАША, НАЂА и СОЊА, братанићи АЛЕКСАНДАР и ОГЊЕН и остала многобројна родбина РАДУЛОВИЋ, КНЕЖЕВИЋ и ЂУРЂИЋ 807

808

Дана 18. децембра 2025. у 76. години упокојио се у Господу наш драги

Дана 18. децембра 2025. године преминуо је наш драги

МИЛАДИН - МИЉАН Милованов ВУЧКОВИЋ

РАДОСАВ Лукин ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 19. децембра од 11 до 16 часова и 20. децембра од 11 до 14 часова, када полазимо за Луково, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. ЦВИЈЕЋЕ СЕ НЕ ПРИЛАЖЕ.

OЖАЛОШЋЕНИ: супруга РАДМИЛА, синови ЗОРАН, ЛУКА, ЛАЗАР и ТОМО, сестра РАДМИЛА-РАДА, снахе СОЊА и МИЛЕВА, синовци БОЖИДАР-БОЖО и МИЛОВАН, синовице ВЕСНА, СТАНКА и ЈЕЛЕНА, сестрићи ВЛАДО, ДРАГАН и РАДЕ, брат од стрица, сестре од стрица, браћа и сестре од ујака и тетака и остала родбина ВУЧКОВИЋ и РАДОЈИЧИЋ

1939–2025.

Саучешће примамо у капели у Страшевини 19. децембра од 11 до 16 часова и 20. децембра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови МИЛОРАД-МИЈО, МИЛАН-БЕЛИ и МЛАЂЕН, сестре МИЛЕНА и ВОЈКА, брат од стрица ГОЈКО, снахе РАЈКА, ТАЊА, ДАРКА, МИЛИЦА и АНИЦА, унуци МИЛОШ, СТЕФАН и СРЂАН, унуке ТИЈАНА, МАЈА, АНА, АЛЕКСАНДРА и ГОРДАНА, праунучад и остала многобројна родбина

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

809

850

Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je dana 19. decembra 2025. u 96. godini u Aalborgu - Danska, preminuo naš dragi

Тужним срцем јављамо да је дана 19. децембра 2025. преминуо наш драги

др АЛЕКСАНДАР-САША Боров РАИЧЕВИЋ интерниста пулмолог

VASILIJE – VASKO JOVETIĆ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 19. децембра од 12 до 15 часова и 20. децембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана. Вијенци и цвијеће се не прилажу. Кућа жалости: Улица Блажа Раичевића бр. 7

Sahrana će se obaviti 27. decembra 2025. godine u 12 časova, u kapeli Almen Kirkegaard, Aalborg, Danska.

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка МИЛОЈКА-ГАРА, отац БОРИСЛАВ, брат МИРОСЛАВ, снаха ЈАДРАНКА, синовица СТАША, синовац МАТИЈА, тетке БОРКА, ЉУБИНКА и СОЊА, ујаци ВАСИЛИЈЕ и СЛАВИША, брат и сестра од тетке ЉУБО и СВЕТЛАНА ОБРЕНОВИЋ и остала родбина 816

Posljednji pozdrav

OŽALOŠĆENI: supruga ĐINA, sin PEĐA, kćerka DRAGANA, snaha MILENA, zet MATT, unučad LUKA, ISOBEL, EMILIA i HELENA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

PREDRAGU-TILU PEROVIĆU

U kratkom vremenu pokazao si mi šta znači povjerenje, dobrota i poštenje. Prihvatio si me iskreno i ljudski, na tome ću ti uvijek biti zahvalan. Počivaj u miru!

VASILIJE AŠANIN

818

С тугом у срцу и болом у души обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 19. децембра 2025. изненада у 72. години преминуо наш драги и вољени

MILKI DRAŠKOVIĆ Počivaj u miru draga naša, s ljubavlju ćemo te čuvati od zaborava.

BANE i BRANKA DRAŠKOVIĆ

822

Posljednji pozdrav prijatelju

848

846

Posljednji pozdrav kumu

TILU

ТОМИСЛАВ пок. Бранка ЛАЗАРЕВИЋ Сахрана драгог нам покојника обавиће се у суботу 20. децембра у 15 часова код Цркве Св. Василија Острошког у Кумбору. Саучешће примамо на дан сахране у Цркви Св. Василија Острошког у Кумбору од 12 до 15 часова.

SRĐAN SPAIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

823

Posljednji pozdrav mome bratu

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ЈУЛИЈЕ, рођаци СТЕВО и НЕЂЕЉКО, родице МИОМИРА, АНА, СТАНА, ПЕТРИЦА, породице ЛАЗАРЕВИЋ, КОВАЧЕВИЋ, СИЈЕРКОВИЋ, БРАНКОВИЋ и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav voljenom tati, đedu i tastu

RADOVANU RADOVIĆU Čuvaćemo uspomenu na tebe, a tvojoj ispunjenoj želji pričati kakvog je đeda imala.

Kćerka MILICA, unuka MATEA i zet MLADEN

DUŠKO RAZIĆ

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

SAVO i JELENA LIPOVINA sa porodicom

TILU B. BOROZAN 845

Sa tugom se opraštamo od

VOJISLAVA-VOJA ŠKULETIĆA

841

Bio si oslonac naše porodice. Ostaćeš nam u sjećanju kao vrijedan, velikodušan i čestit čovjek.

Nedostajaće nam tvoj humor, znanje i privrženost tradiciji. Neka ti je vječna slava, a u duši mir.

Zauvijek tvoji: MILOVANKA, NATAŠA, IVAN i IRENA

Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

31 820

Posljednji pozdrav dragom kolegi i dobrom čovjeku

dr ALEKSANDRU-SAŠI RAIČEVIĆU

Neka počiva u miru.

KOLEKTIV ZU DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA

840

833

Posljednji pozdrav našem voljenom

VOJISLAV-VOJO ŠKULETIĆ

Sa velikom tugom u srcu opraštamo se od tebe.

Nedostajaćeš nam svakoga dana, ali ćeš zauvijek živjeti u našim srcima i uspomenama.

Počivaj u miru.

VOJISLAV Bogdanov ŠKULETIĆ

IVAN, MARIJA, MAJA, NAĐA i BOGDAN

839

Teško se rastati od starijeg brata koji mi je bio uzor i oslonac čitavoga života.

I nije se lako oprostiti od najstarijeg ujaka koji je svaku tugu i radost podijelio sa našom porodicom, nenametljivo i bez mnogo riječi ali iskreno.

Ponosne na tvoj časni životni put, zahvalne za svu podršku i pažnju, čuvaćemo uspomenu na tvoju dobru dušu i plemeniti lik.

VOJISLAV-VOJO ŠKULETIĆ Sestra DANICA IKOVIĆ i sestrična SVJETLANA ALIGRUDIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

VOJISLAVU - VOJU ŠKULETIĆU

Hvala ti za život pun prelijepih uspomena. Zauvijek ćemo se sjećati tvojih priča i savjeta.

Počivaj u miru.

IRENA, NIKOLA, NINA i ĐURO

843

Pamtićemo te po tvojoj dobroti i plemenitosti. S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvaćemo te od zaborava. ŽELJKO ŠKULETIĆ sa porodicom

838

Dragi tata

VOJO

Otišao si tiho, ali iza sebe si ostavio neizbrisiv trag. Živjećeš kroz naše uspomene i sjećanja.

Počivaj u miru.

NATAŠA, LADISLAV i FILIP

32 Oglasi i obavještenja

Subota, 20. decembar 2025.

851

Dragi tetak

852

Posljednji pozdrav dragom tetku

VASILIJE JOVETIĆ

VASILIJU JOVETIĆU

Bio si mnogo više od tetka, bio si mi kao roditelj, oslonac, zaštita i bezuslovna ljubav. Hvala ti za svaku riječ, svaki zagrljaj i svu dobrotu koju si nesebično dijelio.

Ponosni smo što smo te imali i što si bio dio naših života. Tvoja ljubav, briga i dobrota zauvijek će živjeti u našim srcima.

Počivaj u miru.

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo sjećanje na tebe.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

IVAN i MIŠKO BULATOVIĆ sa porodicom

NADA, DUŠKO i FILIP

819

NINA, ANA, SLAVICA i BLAGOJE ĐUKANOVIĆ

KRSTU

Ostaće vječna uspomena na tvoje veliko srce i plemenitu dušu.

LJUBO JOVANOVIĆ

829

830

Počivaj u miru, čuvaćemo te u najljepšim uspomenama.

Porodica pok. NIKOLE JOVANOVIĆA

836

Posljednji pozdrav dragom kumu

817

Navršava se godinu dana otkako je zauvijek otišao naš voljeni

BATU VICKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

814

842

VESELIN VESO SEKULIĆ

Porodica pok. BOŽA MUHADINOVIĆA

SLAVKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom

MIĆO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

BATA VICKOVIĆA

Porodica pok. BLAGOTE MIRKOVIĆA

KRSTU VICKOVIĆU

Počivaj u miru.

828

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BATA VICKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Od kumova LATKOVIĆA

Volimo te, tvoja sestra MILANKA i zet RANKO sa djecom

831

Opraštam se od dragog brata od tetke

KRSTU

Brate moj, kako prihvatiti ovu stvarnost da nas zauvijek napuštaš.

Neka tvoja boleća duša počiva u miru, a mi ćemo dok smo živi tugovati za tobom.

Uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost čuvaćemo vječno.

KRSTU

826

Posljednji pozdrav dragom kumu

DUŠKU RAZIĆU

LJILJO

Posljednji pozdrav

824

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

Svome ocu

812

813

Svom

Svome ocu

LJUBU

LJUBU

od ćerke OLJE

od DRAGANA

LJUBU od BUBE

811

SJEĆANJE

U nedjelju, 21. decembra 2025. izaći ćemo u 10 časova na groblje Ždrebaonik.

Počivaj u miru, onako kako je i zaslužilo tvoje srce i duša. Nedostaješ nam zauvijek, Baćorni.

Tvoj sin ŽELJKO, snaha IVANA, unučad ŽELJKA, BOJANA i MIHAILO

Dana 20. decembra 2025. godine navršavaju se četiri godine otkad nije sa nama naš dragi

821

LJUBOMIR VUKADINOVIĆ sudija - advokat

Dvadeset godina je prošlo, a ne blijede sjećanja na tvoj plemeniti lik i dobrotu.

Bio si najbolji suprug, roditelj, svekar i djed.

Hvala ti što si nam ostavio svuda vrata širom otvorena – naše najveće bogatstvo.

PORODICA

BRANKO Bojov VULANOVIĆ

Odlazak nije kraj, već početak vječnosti. I dalje si tu, u svakom našem pogledu, koraku, osmijehu. Čuvamo te.

Tvoja PORODICA

Oglasi i obavještenja 33

Subota, 20. decembar 2025.

847

825

SJEĆANJE NA NAŠE DRAGE RODITELJE

Pola godine tuge i sjećanja, draga

DANOJLA VLAHOVIĆ

ANA

Dana 20. decembra 2025. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

JAKŠA VLAHOVIĆ

25. 12. 2021–25. 12. 2025. 25. 12. 2022–25. 12. 2025.

Počivaj u miru.

837

Godine prolaze, a nama i dalje djeluje kao da ste tu, u svakoj misli, svakom trenutku.

DRAGOLJUBA KANDIĆA

Tvoja čestitost, požrtvovanost i časnost ostaje nam za primjer kako se dostojanstveno gazi životom i stazom.

Tvoj DADO i MILENA Vaši ZDRAVKO i NATAŠA sa porodicama 844

Godinu dana bez našeg dragog brata

834

S ljubavlju i poštovanjem

TVOJI NAJMILIJI

MIŠKA Novaka ĐURAŠKOVIĆA Svakim danom tuga je sve veća.

Sestre STANKA sa porodicom i BISERKA

Dana 26. decembra 2025. navršava se tužna godina otkako nije sa nama naš voljeni

MIKI Brat od strica SAŠA 835

815

Навршава се 40 тужних дана откад није са нама наша драга

MILORAD - Miško ĐURAŠKOVIĆ

Bio si naša snaga, podrška i životni oslonac. S ponosom i tugom čuvamo te u našim srcima.

Uža familija će u nedjelju, 21. decembra u 11 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na Gornjem Ceklinu.

Supruga NATAŠA, kćerke JELENA, MILENA i VANJA

Navršava se 40 dana od kada jedna dobra duša putuje po vječnosti

У недјељу, 21. децембра 2025. године у 11.30 часова породица ће посјетити њену вјечну кућу на гробљу испред Цркве Св. Петке у Будви. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА БОЖОВИЋ

Porodica će u nedjelju, 21. decembra 2025. godine posjetiti njenu vječnu kuću.

U bolu i tuzi: suprug GERO, ćerke JELENA i ANA, unuk LAZAR, zet VUKO i sestra LJILJANA IN MEMORIAM

MILKA Simova MIROTIĆ Sinovi DRAGAN, ZORAN i ŽELJKO sa porodicama

рођена МИХОВИЋ

827

SONJA

20. 12. 2015 – 20. 12. 2025.

НАДА Душанова БОЖОВИЋ

806

Четрдесет је тужних дана без вољене сестре

ОЉЕ ЋУЛАФИЋ рођене ЉУМОВИЋ

Ријечи су немоћне да опишу празнину коју си оставила.

Сестра ЖАНА са породицом

810

34 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Subota, 20. decembar 2025.

OPŠTINA KOTOR Komisija za sprovođenje javnog poziva za prikupljanje ponuda radi davanja u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva , LN 634 Broj: 06-019/25- 28296 Kotor,19.12.2025. godine Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”, br.21/09, 40/11, 023/25), člana 16 Statuta Opštine Kotor (“Sl.list CG-opštinski propisi br.37/19), članova 5 i 13 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list CG” br.44/10), Odluke o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda radi davanja u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva, LN 634 u površini od 1921 m2 ("Službeni list Crne Gore - opštinski propisi", br. 058/25) i Rješenja predsjednika Opštine Kotor o imenovanju Komisije za sprovođenje javnog poziva za prikupljanje ponuda radi davanja u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva broj 01-018/25-27904 od 16.12.2025.godine, Komisija za sprovođenje javnog poziva za prikupljanje ponuda radi davanja u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva, LN 634 u površini od 1921 m2, objavljuje

JAVNI POZIV za davanje u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva putem prikupljanja ponuda I. Predmet ovog poziva je davanje u zakup nepokretnosti u državnoj svojini čiji subjekt raspolaganja je Opština Kotor na lokaciji označenoj kao kat. parc. 954/6 KO Lastva, LN 634 u površini od 1921 m2 koja po planskom dokumentu PUP-u Opštine Kotor predstavlja površine za industriju i proizvodnju u skladu sa Uvjerenjem Sekretarijata za urbanizam stanovanje i uređenje prostora.

Minimalna cijena zakupa nepokretnosti - kat. parc. 954/6 KO Lastva utvrđena je na osnovu procjene procjenjivača i sudskog vještaka ekonomsko-finansijske struke Tanje Radović-Đurčić i ista iznosi 574,71€ mjesečno, odnosno godišnje 6.896,58€.

II. OPŠTI USLOVI Ponuda treba da sadrži : Za fizička lica : - prezime, ime roditelja i ime - adresu, jedinstveni matični broj i potpis - broj telefona - dokaz o uplati depozita - broj računa za vraćanje depozita - broj lične karte, odnosno broj pasoša stranog državljanina -e-mail adresa Za pravna lica: - naziv i sjedište pravnog lica - potvrda o registraciji - ime i prezime direktora i njegov potpis - ovlašćenje - punomoćje za zastupanje (original ili ovjerena kopija) - broj telefona - e-mail adresa - dokaz o uplati depozita - broj računa za vraćanje depozita ZA SVE PONUĐAČE : Dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza- akt Poreske Uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, a za fizička lica I preduzetnike akt Poreske uprave po mjestu prebivališta- isključivo na području Crne Gore - Uvjerenje od Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza prema Opštini Kotor (uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnost i uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu prireza poreza, članskog doprinosa tur.organ., lokalnih komunalnih taksi i naknada.).

Dokaz o izmirenim obavezama po osnovu korišćenja građevinskog zemljišta i terasa ukoliko je ranije koristio ili koristi poslovni prostor opštine Kotor ili privremene objekte i zemljište, odnosno potvrdu Opštine Kotor da ponuđač nije privremeno koristio građevinsko zemljište ili poslovni prostor i da nije obveznik po osnovu istog.

- Obaveza ponuđača- za pravna lica da uplati na ime garantnog depozita iznos od 3.448 € (10% od početne cijene zakupa građevinskog zemljišta za period od 5 godina) ili da položi garanciju naplativu na prvi poziv na iznos depozita sa rokom važenja 60 dana a za fizička lica- uplatu garantnog depozita na iznos od 10% od početne cijene zakupa, za vremenski period od 5 godina na žiro račun opštine Kotor broj 530-9226121-18 kod NLB banke, sa naznakom “UČEŠĆE NA JAVNOM POZIVU TENDER ”.

Ukoliko fizičko lice podnosi ponudu isto ne smije biti osnivač, izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik ponuđača koji po tenderu ponudu podnosi kao pravno lice.

III. POSEBAN USLOV Parcela koja je predmet javnog poziva nije komunalno opremljena.

Zakupac je u obavezi da o svom trošku obezbjedi prilaz parceli 954/6 KO Lastva do komunalnog opremanja predmetne lokacije i da zakupljenu nepokretnost koristi u skladu sa njenom namjenom shodno planskom dokumentu - za industriju i proizvodnju.

Sva priložena dokumentacija mora biti original ili u formi ovjerene kopije i ne starija od 30 dana od dana objavljivanja Javnog poziva.

Prilikom izbora najpovoljnijeg zakupca polaziće se od kriterijuma : najviša ponuđene cijene.

IV. VRIJEME I MJESTO OTKUPA TENDERSKE DOKUMENTACIJE Tenderska dokumentacija se može podići svakog radnog dana u periodu od 08-11 u kancelariji Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor, prizemlje zgrade Opštine Kotor, Stari grad anag. br. 317, počev od 22.12.2025. godine do 29.12.2025. godine. Na ime otkupa tenderske dokumentacije neophodno je uplatiti iznos od 50 eura na žiro račun Opštine Kotor br: 530-9226228-85 (NLB Banka) i potvrdu o uplati dostaviti neposredno Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove. Po prijemu potvrde tenderska dokumentacija će biti predata zainteresovanom fizičkom ili pravnom licu.

V. VRIJEME I MJESTO PODNOŠENJA PRIJAVA Prijave za tender podnose se u zapečaćenom omotu Opštini Kotor, Stari Grad 317, sa naznakom “Za Komisiju za sprovođenje javnog poziva broj 06-019/25- 28296 od 19.12.2025. godine radi davanja u zakup nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva putem prikupljanja ponuda - ne otvaraj” svakog radnog dana u period od 08h do13h ,počev od 22.12.2025. godine zaključno sa 29.12.2025. godine.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao i one koje nisu zapečaćene , neće se razmatrati i vratiće se ponuđaču.

Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati.

Ponude se evidentiraju prema redosledu prijema.

VI. VRIJEME, MJESTO ODRŽAVANJA I POSTUPAK JAVNOG OTVARANJA Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 30.12.2025. godine sa početkom u 9,00 časova u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao i one koje nisu zapečaćene, neće se razmatrati i vratiće se ponuđaču.

Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva smatra se nepotpunom i ista se neće razmatrati.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača se dostavlja svim učesnicima javnog nadmetanja.

Učesnici javnog nadmetanja koji nisu zadovoljni odlukom, imaju pravo prigovora Komisiji u roku od 5 dana od dostavljanja Odluke.

Odluka komisije po prigovoru je konačna .

Ugovor o zakupu nepokretnosti označene kao kat. parc. 954/6 KO Lastva zaključuje se na osnovu Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i potpisuje ga predsjednik Opštine Kotor u roku od 5 dana od od dana konačnosti Odluke.

VII. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA Zakupac je dužan sa Opštinom Kotor zaključiti ugovor o zakupu u roku predviđenom javnim pozivom i prilikom zakjučenja ugovora priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj zakupnini za period od godinu dana.

U slučaju da prvorangirani ponuđač ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu zakupnine za period zakupa od godinu dana, Zakupodavac će aktivirati njegovu garanciju ponude, odnosno zadržati depozit i obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom plasmana ponuda.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor o zakupu ili ugovor o zakupu ne zaključi u propisanom roku, opština Kotor Sekretarijat za imovinsko pravne poslove će zaključiti ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem prema redosledu na rang listi, ali samo u slučaju da razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno izabranu ponudu, u suprotnom javni poziv će se proglasiti neuspjelim .

Ponuđač od svoje ponude može odustati samo do momenta otvaranja prve ponude.

Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena.

Ponuđač sa kojim bude zaključen ugovor o zakupu biće dužan mjesečnu zakupninu plaćati unaprijed za godinu dana.

Napomena : ovaj poziv biće objavljen na WEB site –u Opštine Kotor i u dnevnom štampanom mediju „Pobjeda“ Predsjednik komisije Ivan Mikijelj

Na osnovu odluke Sanitarne inspekcije, MIRAL D.O.O., Bar izdaje

VAŽNO SAOPŠTENJE O NEBEZBJEDNOM PROIZVODU Slajm igračka SLIME KIT šifra artikla: 885012, nepoznatog proizvođača, zemlja porijekla Kina, predstavlja opasan proizvod sa ozbiljnim rizikom, jer ne zadovoljava propisane bezbjednosne zahtjeve.

Nakon sprovedene analize utvrđeno je da ista ne zadovoljava CG standarde.

Ako ste kupili ovaj proizvod molimo Vas da odmah prestanete sa upotrebom.

Vratite isti trgovcu kod koga ste ga kupili i potvrdu (fiskalni račun ili kupljeni proizvod) trgovac će Vam vratiti plaćeni novac.

Zahvaljujemo Vam se na saradnji i izvinjavamo, zbog eventualnih problema koje smo Vam prouzrokovali.

MIRAL D.O.O.-BAR V - 2462/2025 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, PODGORICA, ul.

MOSKOVSKA 29 , PIB: 02289377, koga zastupa advokat PAVLOVIĆ JOVANA, PODGORICA, UL BOKEŠKA BR 12/I protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik NIKOLA MAUKOVIĆ rođen 27.12.1983. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 2462/2025 od 25.11.2025. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 19/12/2025 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 19.12.2025. godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

IV - 2464/2025 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, PODGORICA, ul.

MOSKOVSKA 29 , PIB: 02289377, koga zastupa advokat PAVLOVIĆ JOVANA, PODGORICA, UL BOKEŠKA BR 12/I protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik SUN XIAOFENG rođen 13.12.1963. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 2464/2025 od 25.11.2025. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 19/12/2025 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 19.12.2025. godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

IV - 2461/2025 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, ul. MOSKOVSKA 29, PIB: 02289377, koga zastupa advokat PAVLOVIĆ JOVANA, PODGORICA UL BOKEŠKA BR 12/I protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

Da se izvršni dužnik ALEKSANDAR PEROVIĆ rođen 20.06.1978. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 2461/2025 od 25.11.2025. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 19/12/2025 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 19.12.2025. godine

Javni izvršitelj Darko Rajković

UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET NIKŠIĆ

O B A V J E Š T E NJ E

Mr Lidija Vojinović predala je doktorsku disertaciju pod nazivom Književnost kao mjesto sjećanja: kultura pamćenja ratova XX vijeka u savremenoj južnoslovenskoj književnosti. Komisija za ocjenu doktorske disertacije u sastavu: Prof. dr Jelena Knežević, Filološki fakultet Nikšić Prof. dr Ljiljana Pajović Dujović, Filološki fakultet Nikšić Prof. dr Željana Tunić, Univerzitet „Martin Luter“ u Haleu, SR Njemačka, napisala je Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije i dostavila ga Filološkom fakultetu.

Doktorska disertacija mr Lidije Vojinović i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavljaju se na uvid javnosti 15 dana i nalaze se u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci i Biblioteci humanističkih nauka.

U Nikšiću, 20. 12. 2025.

Marketing 35

Subota, 20. decembar 2025.

Air Transat otvara prvu direktnu liniju za Kanadu sa Međunarodnog aerodroma Tirana Međunarodni aerodrom Tirana (TIA) i Air Transat sa zadovoljstvom objavljuju otvaranje prve direktne linije bez presedanja između Tirane i Toronta, što označava istorijski trenutak za albansku avijaciju. Ova usluga označava prvi preko-okeanski let sa TIA i prvu direktnu vazdušnu vezu između Albanije i Severnoatlantskog Regiona.

Prvi let sa TIA biće obavljen 19. juna 2026. godine, dok će operacije biti nastavljene tokom letnje sezone do 9. oktobra 2026. godine, sa nedeljnom učestalošću.

Nova linija odgovara na snažnu i održivu potražnju između Albanije, šireg regiona i Kanade. Sa procjenjenom godišnjom potražnjom od oko 60.000 putnika, očekuje se da će linija Tirana-Toronto služiti putnicima u turističke svrhe, posećivati porodicu i prijatelje (VFR), kao i dijasporskim zajednicama, uz podršku rastu turizma, poslovanja i kulturne razmene.

Kanada je dom značajne albanske i regionalne dijaspore, čije dugogodišnje i stabilne veze sa Albanijom i Balkanom konstantno generišu potražnju za direktnim letovima. Pokretanje ove rute nudi praktičniju i vremenski efikasniju opciju

putovanja, jačajući veze između ljudima i dalje pozicionirajući Tiranu kao regionalnu vazdušnu kapiju.

Otvaranje ove destinacije rezultat je bliske i efikasne saradnje između Međunarodnog aerodroma u Tirani i kompanije Air Transat, što odražava zajedničku posvećenost proširenju vazdušnih veza i odgovaranju na tržišnu potražnju kvalitetnim i pouzdanim vazdušnim uslugama. Posvećenost albanske vlade i bliska koordinacija nadležnih organa sa obje strane bili su ključni za finalizaciju sporazuma o vazdušnoj vezi između Albanije i Kanade u rekordnom roku, omogućavajući brzo otvaranje ove istorijske rute.

Komentarišući ov u objav u, direktor operacija Međunarodnog aerodroma u Tirani, gospodin Piervittorio Farabbi, izjavio je: „Otvaranje rute Tirana-Toronto sa Air Transat je veliko dostignuće za TIA i za Albaniju.

Ova prva direktna veza sa Kanadom, naša prva prekookeanska usluga i naš prvi direktan let za Sjevernu Ameriku je jasan signal rastuće potražnje za Albanijom i regionom. Čestitamo kompaniji Air Transat

na povjerenju koje su ukazali ovom tržištu, zahvaljujemo svim timovima i stranama koje su učestvovale na odličnoj saradnji. Zajedno otvaramo nove horizonte za putnike, turizam i ekonomske veze između Albanije, regiona i Kanade“. „Ponosni smo što smo postali prva avio-kompanija koja nudi direktan let bez presjedanja između Sjeverne Amerike i Albanije“, rekao je Sebastian Ponce, glavni direktor za prihode u Transat-u. „Ova ruta će podržati rast turizma u Albaniji i na Balkanu,

a istovremeno će putnicima u regionu ponuditi lak pristup Kanadi i dalje veze širom Sjeverne Amerike putem naše mreže i partnerstva sa kompanijom Porter Airlines“.

Otvaranje linije Tirana-Toronto omogućeno je zahvaljujući kontinuiranim investicijama Kastrati Group u modernizaciju Međunarodnog aerodroma u Tirani, što je obezbjedilo neophodnu infrastrukturu i operativne kapacitete za ovu interkontinentalnu destinaciju.

Ova ruta dodatno jača širenje mreže TIA-e i naglašava strateš-

ki fokus aerodroma na dugoročni rast, poboljšanju povezanosti i razvoj Tirane kao ključnog vazduhoplovnog čvorišta za region.

O Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) Međunarodni aerodrom u Tirani je glavna vazdušna kapija Albanije, služi kao ključni motor za turizam, ekonomski razvoj i međunarodnu povezanost.

Ocjenjen kao najbrže rastući aerodrom u Evropi, aerodrom održava liderstvo u regionu Zapadnog Balkana u pogledu povezanosti, broja putnika i investicija.

O Air Transat-u Osnovan u Montrealu 1987. godine, Air Transat je vodeći turistički brend, koji su putnici izglasali za najbolju avio-kompaniju za rekreativna putovanja na svijetu 2025. godine na dodjeli nagrada Skytrax World.

Njegov program nudi pristup međunarodnim destinacijama, uglavnom u Evropi, na Karibima, istočnoj obali Sjedinjenih Država, Južnoj Americi i Sjevernoj Africi. Air Transat je poznat po svojoj odličnoj korisničkoj usluzi i upravlja f lotom koja uključuje neke od najisplativijih aviona, energetski najefikasnijih u svojoj kate goriji.

Sa sjedištem u Montrealu i glavnoj bazi na Međunarodnom aerodromu Montreal-Trudeau (YUL) i aerodromu Toronto Pearson (YYZ), kompanija ima približno 5.000 zaposlenih sa zajedničkim ciljem: da zbližava ljude je dne sa drugima.

Air Transat je poslovna jedinica kompanije Transat A.T. Inc. (TSX: TRZ).www.airtransat.com

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvrednije naGrade dO Sada!

2x

TELEFON

iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2 x TELEFON

2x

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2 x TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

36 Marketing

Subota, 20. decembar 2025.

Zablude i manipulacije koje slušamo o novom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda Mjesecima slušamo niz netačnih tvrdnji o izgradnji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice. Dio njih nastaje iz neznanja, dio iz straha, dok su dio posljedica tendencioznih interpretacija, zloupotreba ili zanemarivanja činjenica. Navodimo najčešće neistine i činjenice, kako bi javnost imala uvid u stvarno stanje o realizaciji jednog od najvažnijih infrastrukturnih pitanja Glavnog grada.

Neistina: „Postrojenje je prijetnja po zdravlje građana.“ ISTINA: Postrojenje je zapravo ključna i neophodna zaštita zdravlja građana. Bez njega, neprečišćene otpadne vode u ogromnim količinama svakodnevno završavaju u Morači, a zatim u Skadarskom jezeru i Jadranskom moru. To direktno ugrožava zdravlje ljudi, poljoprivredu i ekosisteme Podgorice i Zete. U savremenoj Evropi ne postoji glavni grad bez ovakvog sistema.

Neistina: „PPOV je prijetnja kao i KAP.“ ISTINA: Poređenje sa industrijskim pogonima iz 60-ih godina prošlog vijeka je potpuno neutemeljeno. Bazen crvenog mulja KAP-a predstavlja ozbiljan ekološki problem i prijetnju po zdravlje građana i Vlada je za njegovu sanaciju opredijelila 30 miliona eura. PPOV, sa druge strane prečišćava zagađen otpadne vode u tehnički ispravnu vodu, bez ikakvog rizika po ljude i životnu sredinu. Dodatnog, površina koju zauzimaju bazeni crvenog mulja iznosi oko 450.000 m², dok će savremeno postrojenje zauzimati svega 6.500 m², odnosno 1,5% površine toksičnih bazena.

Neistina: „Riječ je o zastarjeloj tehnologiji koju Evropa izbacuje iz upotrebe.“ ISTINA: Sasvim netačno. Samo u Njemačkoj i Austriji funkcioniše oko 8.000 ovakvih postrojenja, a u Evropi čak preko 30.000. Riječ je o standardnoj, konvencionalnoj metodi koja se primjenjuje širom svijeta i ispunjava najviše ekološke standarde Evropske unije, koja ujedno finansira ovaj projekat. U Njemačkoj recimo ovakva postrojenja uspješno funkcionišu i to usred naseljenih cjelina. Oprema za postrojenje proizvodi se od kraja 2022. god.

Neistina: „Ugovor o izgradnji je sporan i sakriven od javnosti.“ ISTINA: Ugovor je dostupan u digitalnoj verziji na zvaničnoj internet stranici Glavnog grada.

Sadrži zatamjene djelove isključivo zbog zaštite intelektualne svojine izvođača radova. Nezatamnjena verzija dostupna je svim zainteresovanim stranama. Građani mogu da izvrše uvid u cijeli ugovor, i kompletnu projektnu dokumentaciju, slanjem zahtjeva na mejl adresu: podgorica. wwtp@kuzugrup.com.

Neistina: „Lokacija se može lako promijeniti, ali to ne žele.“ ISTINA: Izmještanje lokacije značilo bi ponavljanje kompletne procedure: nova geotehnička ispitivanja, novi elaborati, nova procjena uticaja na životnu sredinu i nova saglasnost Agencije.

To bi projekat odložilo najmanje 2 do 3 godine, uz nastavak ispuštanja neprečišćenih voda u Moraču tokom tog perioda. Propratni, finansijski troškovi i penali koji bi se u tom slučaju takođe morali platiti, mjere se u stotinama miliona eura.

Neistina: „Spalionica mulja biće Černobilj za Zetu.“

Neistina: „Zeta nema nikakvu korist od ovog postrojenja.“

ISTINA: Količina izduvnih gasova novog postrojenja biće 4.160 m³ na sat, što je ekvivalent količini koju proizvode 2 kamiona tokom jednog sata. Za poređenje, Termoelektrana Pljevlja emituje 900.000 m³ izduvnih gasova na sat. A ukupna emisija štetnih gasova cijelog sistema jednaka je jednokratnom radu 6 kamiona. Znatno veće zagađenje proizvode teške građevinske mašine koje se koriste za nelegalnu eksploataciju šljunka iz Morače. Dakle, emisije novog postrojenja, po svakom parametru, biće daleko ispod propisanih 2010-75 EU standarda. Na primjer, nivo praškastih materija biće upola manji od dozvoljenog.

Spaljivanje mulja je standardna praksa u Evropi, uz stroge filtere i kontinuirani monitoring u realnom vremenu. U slučaju prekoračenja, rad postrojenja se automatski obustavlja.

ISTINA: Svakog mjeseca u PG se generiše oko milion kubnih metara otpadnih voda. Od toga se trenutno prečišćava svega oko 40%, dok ostatak završava u Morači. Neprečišćene otpadne vode sadrže organske materije i otrovne supstance koje dovode do pomora biljnog i životinjskog svijeta i kontaminiraju zemljište i podzemne vode.

Upravo stanovnici Zete trpe najveće posljedice zagađenja, jer kroz njihova naselja protiče zagađena Morača i zemljište na kojima uzgajaju zasade je kontaminirano. Zato je izgradnja novog postrojenja pitanje i njihovog opstanka. Važan benefit je i to što će se oko 30% Zete priključiti na novu kanalizacionu mrežu.

Neistina: „Niko nema prava da postrojenje gradi na teritoriji opštine Zete.“

ISTINA: Izgradnja novog sistema, kao državnog objekta od opšteg interesa, planirana je na namjenskoj urbanističkoj parceli površine 13 hektara, unutar industrijske zone. Lokacija se nalazi između kompleksa KAP-a i lokalne saobraćajnice, na katastarskim parcelama u vlasništvu Glavnog grada. Napominjemo i to da infrastrukturni projekti ne poznaju administrativne granice. U Evropi postoje primjeri da jedna opština ili čak država koristi infrastrukturu koja se nalazi na teritoriji druge. Da li neko pita građane Pljevalja što se cijela Crna Gora napaja strujom iz Rudnika uglja koji je na njihovoj teritoriji ili iz Termoelektrane Pljevalja.

Neistina: „Biće i na novom postrojenju neprijatnih mirisa“ ISTINA: Neće. Aktuelno postrojenje, staro pola vijeka, rađeno je za kapacitet od 55.000 ekvivalent stanovnika, a Podgorica je davno i višestruko premašila taj broj. Problem neprijatnih mirisa posebno je intenziviran tokom avgusta i septembra, usljed sezone prerade grožđa u preduzeću „13. jul Plantaže“, koje tada u kanalizacioni sistem ispuštaju industrijske otpadne vode koncentracije zagađenja od 40.000 do 60.000 ekvivalent stanovnika. Zato će novo postrojenje imati zatvoren sistem i savremenu tehnologiju obrade vazduha.

Neistina: „Postrojenje će se graditi nadomak naseljenih objekata“ ISTINA: Najbliži objekat unutar industrijske zone je urušena kuća i nalazi se na udaljenosti od 141 m. Ostali objekti u istoj zoni nalaze se na udaljenostima od 241 do 499 m, pri čemu se dio njih odnosi na kuće u izgradnji bez namjene za stanovanje ili na objekte koji nijesu uknjiženi, dok su uknjiženi stambeni objekti udaljeni više od 400 m od budućeg postrojenja. Van industrijske zone, najbliži objekat nalazi se na udaljenosti od 696 m, dok se ostali objekti nalaze na udaljenostima većim od 700 m. Jezgro naselja Botun udaljeno je 1.384 m od planirane lokacije.