Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Finansijski konsultant Stevan Gajević navodi da bi izbjegao tvrdnju da je nagli rast cijena neminovan nakon primjene Euro modela, ali ipak ne negira da postoji rizik koji zahtijeva ozbiljnu procjenu. Ističe da posebno treba spriječiti da sama najava većih zarada postane opravdanje za preventivna poskupljenja bez odgovarajućeg rasta troškova

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

BEZOČNE IZMIŠLJOTINE: Bivši predsjednik Crne Gore odgovara na optužbe Andrije Mandića da su on i DPS krivi za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina

AKTUELNO: Finansijski konsultant komentariše kretanje inflacije i mogući uticaj predloženog Euro modela na rast cijena

Gajević: Da najava većih zarada ne postane opravdanje za poskupljenja

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Đukanović: Htjeli bi da mi natovare zločine njihovih „heroja“ U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom - mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni - kaže Đukanović

STR. 6. i 7.

NOVA POLITIČKA INICIJATIVA Potpredsjednica Vlade okuplja saradnike i priprema formiranje građanskog pokreta

Jelena Borovinić Bojović na čelu Građanskog pokreta „Luča“

STR. 2. i 3.

STR. 4.

Rekordna turistička godina na Žabljaku

Tahirović: Partijsko zapošljavanje i nepotizam dodatno otežavaju profesionalizaciju institucija

Samo u septembru 40.000 noćenja

STR. 4. i 5.

STR. 12.

Filmski centar uskratio reditelju Aleksi Bujišiću sredstva za predstavljanje projekta ,,Ovdje još raste“ u Češkoj, uprkos zvaničnim propozicijama i uslovima konkursa

Od otvorenog poziva do zatvorenih vrata STR. 10. i 11.

PLANOVI POSTOJE, RUKE „VEZANE“: Ostrvo Sveti Marko u Tivatskom zalivu zatvoreno i turistički nefunkcionalno, u privatnom je posjedu i lokalna uprava ne može uticati na dinamiku njegovog razvoja DUŠKO MILJANIĆ

AUTONOMIJA-

INTERVJU: Profesor bezbjednosti za Pobjedu o hibridnim prijetnjama, sajber bezbjednosti i institucionalnim slabostima Crne Gore

Milionski potencijal tavori, obećane investicije „isparile“ STR. 8. i 9.

Politika

PODGORICA - Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije. Dakle, nije im za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici. Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih „heroja“. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali - kaže u razgovoru za Pobjedu bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović komentarišući brojne optužbe koje je na njegov račun iznio predsjednik Skupštine Andrija Mandić govoreći o ratu devedesetih.

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Bivši predsjednik o Mandićevim optužbama da je kriv za produžetak rata u BiH i za g

Đukanović: Ne mogu o svoju istorijsku ni aktue sramotu prikriti ni onda posegnu za mojim ime

U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko Ističe da je „sve mogao očekivati od te vrste ljudi, ali ne i da kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba upiru prstom u njega zato što da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom - mržnjom prema je Vlada Crne Gore, na čijem čelu je bio, komšijama iz Her- drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni - kaže Đukanović cegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat“. POBJEDA: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je na dan glasanja o njegovoj smjeni optužio Demokratsku partiju socijalista i Vas za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Poručio je da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS- a i ponovio da ste slali gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini. Praktično Vas je optužio za direktno učešće u ratu sa kojim, kako utvrdi, on i politika kojoj pripada nemaju nikakve veze. Kako odgovarate na ove optužbe i kako je Crna Gora došla u situaciju da Mandić drži moralne pridike o ratu devedesetih i kune se u evropejstvo? ĐUKANOVIĆ: U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom - mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni. Očekivano, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić. Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore „u svoje i u ime NSD“ uputio saučešće

sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ‘99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima. POBJEDA: Kako komentarišete optužbe da je DPS kočničar na putu evropske integracije? ĐUKANOVIĆ: Najveći apsurd je kada takav Andrija Mandić optužuje DPS da ometa evropsku integraciju naše države zanemarujući neoborivu istinu da je baš u vremenu vlasti DPS-a Crna Gora stekla sve pretpostavke za istorijski zaokret i punu integraciju u evropske i evroatlantske strukture. Politikom koju je dominantno kreirao DPS, Crna Gora je ostvarila samoodrživost, ekonomsku nezavisnost i istrgla se iz kandži velikosrpskog nacionalizma koji je dotacije iz savezne kase shvatao kao cijenu za bezuslovnu lojalnost i odricanje Crne Gore od sebe. Tom istom politikom smo sačuvali Crnu Goru od NATO

bombardovanja, u ratu u kojem je Srbija izgubila Kosovo. Dok su se Mandić i drugovi junačili uz koljenice i šljivu i pomamljivali „nebeski narod“ da zada završni poraz Alijansi. Tom politikom diplomatski smo savladali granitni, jedinstveni bez izuzetka otpor međunarodne zajednice crnogorskom zahtjevu za organizaciju referenduma o nezavisnosti, dok su Mandić i ostala posluga snabdijevali Koštunicu spiskovima srpskih birača sa crnogorskim korijenima koji bi trebali na referendumu glasati protiv Crne Gore. Tom politikom je na referendumu obnovljena nezavisna Crna Gora, napravljen istorijski zaokret od vjekovne zagledanosti na istok i postavljen strateški cilj u Deklaraciji o nezavisnosti 3. juna 2006 - integracija u EU i NATO. Tom politikom je Crna Gora postala članica NATO saveza pobijedivši i

posljednju prepreku - državni udar na dan izbora 2016. godine u čijoj režiji je Mandić imao mnogo vjerodostojniju ulogu od ove koju danas igra. Iako je Dobrica Ćosić objasnio zašto je laž srpski nacionalni interes, izgleda da su se ovog puta malo više zanijeli i pretjerali.

POBJEDA: A otkud optužbe na Vaš račun za genocid u Srebrenici? ĐUKANOVIĆ: Sve sam mogao očekivati od te vrste ljudi, ali ne i da upiru prstom u mene zato što je Vlada Crne Gore, na čijem sam čelu bio, komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat. Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan. Međunarodna zajednica je i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata. Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije,

Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj „Perišić“ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije. Dakle, nije im za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici. Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih „heroja“. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali. U žaru borbe za funkciju u Skupštini, Mandić kao da nije svjestan svih gluposti koje izgovara. Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mo-

Politika

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

genocid u Srebrenici, o Spajićevom Euro modelu i o odnosu Brisela prema evropskim vrijednostima

oni elnu a kad enom

gla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija. U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga. Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske „bitke za Nikšić“. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom. POBJEDA: Premijer Milojko Spajić je najavio novo povećanje plata kroz Euro model u zemlji u kojoj gotovo da nema produktivnosti? Kako će se ovaj eksperiment odraziti na ekonomiju? ĐUKANOVIĆ: Euro model je obrazac neodgovorne populističke politike koja, nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene. Može se slobodno reći i da

to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom. Iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare. Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima. Drugi, avanturisti i prevaranti će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja. Sve dok ne ostvare svoj cilj. A kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu. Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu - to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu. Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju. Vlada koja ne mari za posljedice po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija. Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja - opet će se zadužiti u inostranstvu. Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma?

Uspjeh na evropskom putu nas ne smije zavarati da ne primijetimo i ozbiljne paradokse POBJEDA: Glavni izvjestilac za EP Marijan Šarec kazao da je užasno to što prvi čovjek parlamenta šalje saučešće ratnom zločincu ali da je to vlast u Crnoj Gori i da jedino sa njom mogu pregovarati i čine sve da država što prije uđe u EU. Zatvaraju se poglavlja, ali se ujedno i slave ratni zločinci i prekraja istorija. Je li i EU zaboravila na osnovnu tekovinu na kojoj je nastala - evropske vrijednosti? ĐUKANOVIĆ:To je svakog dana sve legitimnija dilema. Kao građaninu Evrope imponovalo mi je to što se EU nije odmah za Amerikom odrekla vrijednosti kao temelja svoje politike, da se nije pridružila rušenju dosadašnjeg svjetskog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu i da multilateralizam ne smatra teretom nego nužnim okvirom za pametnu i pravednu globalnu politiku. Svjedočimo odmaklim naporima velikih sila da svjetski poredak, mukotrpno građen od kraja Drugog svjetskog rata do nedavno, zamijene golim nasiljem. Od pet stalnih članica SB OUN jedna je nasrnula na susjednu, najveću evropsku državu i taj rat je uveliko ušao u petu godinu trajanja. Druga zavodi teror carinama, prijeti smaknućima starih civilizacija,otimanjem Grenlanda i Kanade, preusmjeravanjem i svojatanjem zaliva i moreuza... Evropa mora odoljeti toj atmosferi, jer jasno je da to ne može biti budućnost čovječanstva. Kako znamo, ideja takvog nasilja bilo je u prošlosti i završile su neminovnim porazima i dugoročnim ispaštanjem nasilnika. Evropa je pred najozbiljnijim političkim izazovom u svojoj istoriji. Kako u aktuelnom geo-

političkom metežu, koji će morati rezultirati novim poretkom, ostati konkurentna u društvu velikih sila i siledžija koje zahvaljujući svojim modelima vlasti mnogo jednostavnije donose važne odluke. Doduše, to nije novi problem EU. Sa njim se ona suočava već duže vremena, pojačano nakon što je Rusija razvila svoj hibridni model ratovanja po Evropi. Druga dva izazova su realno novija. Oni proističu iz praktično ratnog stanja na relaciji sa Rusijom i gubitka povjerenja, možda i trajno umanjenog interesovanja za saradnju u odnosima sa SAD. EU će morati da ubrzano definiše nova rješenja u svojoj politici odbrane i bezbjednosti, a to traži i puno vremena i puno novca. Takođe, moraće nastaviti da se dugoročno oslobađa energetske zavisnosti od Rusije. Neupitno, Evropa je od saradnje sa Rusijom na tom planu imala važne koristi u svom razvoju, ali je, pokazalo se, napravila i ozbiljne političke previde. U politici proširenja, tj. nastavka ujedinjenja Evrope svjedočimo potpunom zaokretu Unije. POBJEDA: Je li se predugo EU premišljala? ĐUKANOVIĆ: Od dvodecenijske suzdržanosti od prijema novih članica, koja je politički i vrijednosno devastirala Zapadni Balkan, EU je sada preko svih očekivanja entuzijastična da makar i simbolično pokaže da je politika proširenja živa. Radujem se tome jer sam iskustveno uvjeren da za naš region nema lijeka bez integracije u EU i NATO. Nije alternativa da nastavimo život na sporednom kolosijeku Evrope, jer takav izbor vodi ka već viđenom epilogu: zaostajanju i frekventnoj nestabilnosti. Zato žalim zbog politike EU

nakon tzv. velikog proširenja na početku ovog vijeka, kada su u posljedne dvije decenije samo Rumunija i Bugarska, kasnije i Hrvatska prekoračile evropski prag. Za to vrijeme dok se EU premišljala, drugi, prevashodno njeni protivnici, vrijedno su i uspješno radili. Tako da je danas euro i reformski entuzijazam u čitavom regionu posustao, kao i vjera da je naša evropska budućnost realna. Čak je u dijelu javnosti upitno i da li je nužna. Pogledajte samo raspoloženje javnosti u Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji. Takođe, koliko je danas ta tema zanimljiva i dalje nefunkcionalnoj BiH. Nakon agresije na Ukrajinu, EU je tražila kandidata za novu članicu, imala razne ideje i na kraju pravilno odabrala Crnu Goru. Realno, naša država je zahvaljujući sistematskoj politici reformi odmakla nekoliko godina ispred drugih kandidata. Već u susret nezavisnosti, još uvijek kao dio državne zajednice Srbija i Crna Gora, uspostavili smo zaseban kolosijek institucionalne saradnje sa EU. Crna Gora je imala euro u platnom prometu i 100 posto harmonizovala svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU. Odmah nakon referenduma i ozvaničili smo da su članstvo u EU i NATO primarni ciljevi naše spoljne politike. Od 2007. godine prošli smo kroz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, popunjavanje zahtjevnog Upitnika, ispunjavanje uslova za sticanje statusa kandidata 2010, dodatnih uslova za početak pregovora 2012; otvaranje svih pregovaračkih poglavlja i zatvaranje nekoliko početnih, članstvo u NATO 2017. godine. I sad smo pri kraju puta. I to je, kao što sam već rekao razlog

za radost svakog zdravomislećeg bića u našoj zemlji, nezavisno od toga što mislimo o nekoj partiji ili Vladi. Ranije, kao premijer ili predsjednik sam često upozoravao EU zvaničnike da ne treba kreirati prečice za članstvo u EU, niti obarati kriterijume. Da nam umjesto toga svima u regionu pomognu tako što će nam transferisati svoje ekspertize, u posebno zahtjevnim pregovaračkim poglavljima: vladavina prava, životna sredina, poljoprivreda... I da izdvoje sredstva za kvalitetnije infrastrukturno povezivanje EU i ZB. Nijesu se mnogo na to obazirali, jer nijesu razmišljali o proširenju. Da jesu, Crna Gora bi sa rezultatima kakve je već tada dostizala, mogla postati članica EU 2016, najkasnije 2018. godine. I ne samo Crna Gora. No, sad se nemamo rašta vajkati. Dobro je da će Crna Gora u nekoliko narednih godina biti članica EU. Ali, to obavezuje i na bitno drugačiju unutrašnju politiku. Ne samo u oblasti ekonomije i javnih finansija, nego u cjelini. Uspjeh na evropskom putu nas ne smije zavarati da ne primijetimo i ozbiljne paradokse. Na administrativnom planu, pregovaračka poglavlja se relativno glatko zatvaraju. Ali, istovremeno sve je više gaženja Ustava i zakona, sve je manje političke stabilnosti, čak i funkcionalnosti institucija, sve su brojniji ozbiljni faulovi na planu demokratije, posebno u odnosima sa susjedima.To se ne rješava ulaskom u Uniju, nego pametnim izborom i odgovornim i kompetentnim upravljanjem državnom politikom. Nadam se i da tu lekciju iz kulture demokratske odgovornosti upravo savladavamo.

Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno. POBJEDA: Sa čime će se suočiti privreda? ĐUKANOVIĆ: Privreda će zbog administrativnog propisivanja plata zaustaviti otvaranje novih radnih mjesta i pristupiti racionalizaciji koja će dovesti do gubitka posla za određeni broj radnika, što će voditi uvećanju nezaposlenosti. To će posebno pogoditi mlade ljude koji će duže čekati na svoju prvu šansu. Euro model će posebno teško pogoditi mala i mikro preduzeća, koja čine 99,3 odsto ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori. Ako ne budu u stanju da pokriju administrativno nametnutu razliku u platama, rastom cijena svojih roba i usluga, ona će prestati sa radom ili će se preseliti u sivu zonu.

Svi privredni subjekti i veliki i mali će ovakvim operacijama gubiti svoju konkurentnost. Do sada stabilni sistem PIO ulazi u opasne rizike. Ne samo da se zamagljuje sudbina štednje koju smo svi zaposleni uplaćivali u fond PIO za stare dane, nego ukidanjem obaveznog doprinosa za PIO, 120.000 građana Crne Gore se izlaže direktnom riziku kvaliteta Vladine politike i uticaja sve frekventnijih globalnih finansijskih kriza. To nije pametno. Ako javne finansije uđu u krizu, lako je objasniti zašto se tempo realizacije nekog infrastrukturnog projekta koji finansira Vlada mora usporiti. Ali, nema valjanog objašnjenja ako budžet nije u stanju da izmiri penzije. Državni dug će ubrzano da raste. Jer se nezarađena potrošnja odnekud mora pokriti. Prije Euro modela u Programu ekonomskih reformi 2026– 2028. koji je Vlada dostavila Evropskoj uniji predviđen je manjak prihoda u odnosu na rashode u sljedećoj 2027. go-

dini od oko 250 miliona eura. Euro modelom Vlada se odriče 430 milona eura dosadašnjih prihoda od PIO doprinosa. Takođe, trošak povećanih ličnih primanja koji se alimentiraju iz budžeta procjenjuje se na preko 300 miliona eura. Dakle, realno je kazati da će 2027. godine trebati da se savlada deficit od oko milijardu eura. Kako? Svako povećanje poreskih stopa brutalno bi rušilo već dobrano pokvareni poslovni ambijent u našoj državi. Time bi nastavili da gubimo investitore i doveli do bržeg posustajanja još uvijek krhkog domaćeg biznisa. Dakle, to se u finalu uvijek rješava na isti način: novim zaduživanjem u inostranstvu. I tu pada u vodu Vladino objašnjenje da u ovu avanturu ulazi da bi preduprijedila odliv mlade školovane radne snage u zemlje EU nakon našeg članstva. POBJEDA: Znači ne očekujete masovni odlazak mladih kada uđemo u EU? ĐUKANOVIĆ: Ne treba da od toga zebemo. Prije svega,

nažalost, neće biti prevelikog odlaska. Jer će manji broj njih moći da odgovori zahtjevnim kriterijumima zapošljavanja u razvijenim evropskim državama. A oni koji pođu neće ići u američke rudnike, nego u humanizovane i dobro plaćene uslove rada na par sati putovanja od Crne Gore. Vlada koja tobože pokušava da ih od toga odvrati mjerama sadržanim u Euro modelu čini mnogo neodgovornije i nemoralnije djelo. Troši budućnost novih generacija, naše djece i unuka. Sebično i gramzivo troši novac koji će tek stvarati generacije naših potomaka. Da, to je zaista vrhunac nemorala. I trajaće kratko. Dok EU iz svog geopolitičkog razloga bude gledala kroz prste ovakvim ekonomskim vratolomijama Vlade i dok joj pomaže u zaduženju, po logici da Crna Gora ne košta mnogo. A nakon toga suočićemo se sa surovom istinom - da nema bankarskih kredita za finansiranje tekuće potrošnje. Marija JOVIĆEVIĆ

Politika

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Nova politička inicijativa na crnogorskoj sceni: Potpredsjednica Vlade okuplja saradnike i priprema formiranje građanskog pokreta

Jelena Borovinić Bojović na čelu Građanskog pokreta „Luča“ PODGORICA – Potpredsjednica Vlade Crne Gore za zdravstvo i socijalno staranje Jelena Borovinić-Bojović biće na čelu novog Građanskog pokreta „Luča“, čije je formiranje u završnoj pripremnoj fazi, saznaje Pobjeda iz izvora upoznatih sa aktivnostima na uspostavljanju nove političke organizacije. Prema informacijama Pobjede, trenutno se radi na konstituisanju Inicijativnog odbora, koji bi trebalo da okupi nezavisne intelektualce, univerzitetski obrazovane stručnjake, ugledne pojedince iz različitih profesionalnih oblasti, kao i građane koji do sada nijesu bili aktivno uključeni u stranački život. Potpredsjednica Vlade Jelena Borovinić-Bojović potvrdila je za Pobjedu da je u toku formiranje pokreta, ali nije željela da iznosi više detalja. Osnivačka skupština Pokreta očekuje se sredinom novembra, kada bi trebalo da budu predstavljeni osnovni politički principi, organizaciona struktura i naredni koraci u formalizovanju pokreta.

Inicijativni odbor

Prema saznanjima Pobjede, među članovima Inicijativnog odbora trebalo bi da bude i Dragan Bojović, suprug Jelene Borovinić-Bojović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u Skupštini Crne Gore. Bojović je godinama pripadao najužem rukovodstvu DNP-a, čiji je lider Milan Knežević, a obavljao je i funkciju predsjednika opštinskog odbora te partije u Danilovgradu. Prema saznanjima Pobjede, očekuje se da će se novom Pokretu priključiti i značajan broj nekadašnjih članova tog odbora. Njegovo uključivanje u formiranje novog pokreta moglo bi da predstavlja važan organizacioni oslonac Boro-

m. babović

Prema saznanjima Pobjede, u toku je formiranje Inicijativnog odbora novog političkog pokreta, u kojem bi trebalo da bude i njen suprug Dragan Bojović, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske narodne partije. Borovinić-Bojović okuplja nezavisne intelektualce i nestranačke ličnosti, a prva sjednica Inicijativnog odbora planirana je za početak novembra

Jelena Borovinić-Bojović

vinić-Bojović, imajući u vidu političko iskustvo i poznavanje partijskih struktura koje je stekao tokom dosadašnjeg angažmana. Nova politička organizacija trebalo bi da gradi prepoznatljiv identitet, sa naglaskom na okupljanje nestranačkih ličnosti i stručnjaka, čime bi nastojala da se pozicionira kao alternativa tradicionalnim partijskim strukturama.

Politička samostalnost i odnos sa Spajićem

Formiranje Građanskog pokreta „Luča“ dolazi u trenutku kada Jelena Borovinić-Bojović zauzima značajnu poziciju u izvršnoj vlasti, nakon što je 23. jula ove godine, na prijedlog premijera Milojka Spajića, izabrana za potpredsjednicu Vlade zaduženu za zdravstvo i socijalno staranje. Prema informacijama Pobjede, Borovinić-Bojović uživa puno političko povjerenje premijera Spajića, a njeno imenovanje u Vladu tumačilo se

i kao potvrda njihovih dobrih političkih odnosa, što je Borovinić-Bojović više puta javno naglašavala. Njen ulazak u izvršnu vlast uslijedio je nakon višegodišnjeg angažmana u lokalnoj samoupravi Podgorice, gdje je predsjedavala gradskim parlamentom, prethodno nastupajući kao vanstranačka ličnost na izbornim listama koje su podržavale partije nekadašnjeg Demokratskog fronta. Formiranjem sopstvenog građanskog pokreta Borovinić-Bojović dobila bi i samostalnu političku organizaciju, što bi predstavljalo značajan zaokret u njenoj dosadašnjoj karijeri. Takav potez mogao bi joj omogućiti direktniji politički nastup, izgradnju sopstvene infrastrukture i snažniju pregovaračku poziciju pred buduće izborne procese.

Žena na čelu novog političkog pokreta

Posebnu pažnju izaziva činjenica da bi Jelena Borovi-

nić-Bojović bila među rijetkim ženama koje predvode političke organizacije na crnogorskoj političkoj sceni, kojom decenijama dominiraju muškarci. Jedan od najprepoznatljivijih primjera ženskog liderstva u novijoj političkoj istoriji Crne Gore bila je Draginja Vuksanović-Stanković, nekadašnja predsjednica Socijaldemokratske partije, i prva žena koja se kandidovala za predsjednika Crne Gore. Uprkos značajnom prisustvu žena u parlamentu, Vladi i lokalnim samoupravama, njihove pozicije na samom vrhu političkih organizacija i dalje su znatno rjeđe. U tom kontekstu, najavljeno političko organizovanje Borovinić-Bojović moglo bi da predstavlja još jedan korak ka većoj zastupljenosti žena na vodećim pozicijama u partijskom životu.

Od medicine do vrha izvršne vlasti

Jelena Borovinić-Bojović rođena je 29. avgusta 1975. godine u Podgorici, gdje je završila osnovnu i srednju školu kao dobitnica diplome „Luča“. Završila je i Muzičku školu „Vasa Pavić“, odsjek klavir. Diplomirala je 2001. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je 2009. završila specijalizaciju iz interne medicine, a 2016. godine supspecijalizaciju iz pulmologije. Profesionalnu karijeru započela je 2002. godine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i Domu zdravlja Podgorica. Potom je radila na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore, a kasnije na Internoj klinici, gdje je obavljala i funkciju načelnice Odjeljenja pulmologije. Široj javnosti postala je poznata nakon imenovanja za ministarku zdravlja u vladi Zdravka Krivokapića, 4. decembra 2020. godine, u vrijeme pandemije koronavirusa. Na toj funkciji ostala je do 28. aprila 2022. godine. U politički život Podgorice snažnije je ušla na lokalnim izborima 2022. godine, kada je predvodila koalicionu listu „Za budućnost Podgorice“. Za predsjednicu Skupštine glavnog grada prvi put je izabrana 13. aprila 2023. godine. Nakon političkih promjena i novih lokalnih izbora, ponovo je izabrana na čelo gradskog parlamenta krajem 2024. godine. Tokom obavljanja te funkcije bila je i predsjednica Skupštine Zajednice opština Crne Gore, a učestvovala je i u aktivnostima Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope. U maju 2026. godine podnijela je ostavku na funkciju predsjednice Skupštine glavnog grada, usljed političke krize i odnosa unutar lokalne vlasti. Dva mjeseca kasnije izabrana je za potpredsjednicu VlaN. Z. de Crne Gore.

PODGORICA - Crna Gora je nedovoljno pripremljena da odgovori na savremene hibridne i sajber prijetnje, a ozbiljne slabosti bezbjednosnog sistema ogledaju se u nedostatku stručnih kadrova, nefunkcionalnosti pojedinih institucija, nedovoljnoj edukaciji građana i izostanku adekvatnog kriznog komuniciranja. Uprkos iskustvu velikog sajber napada iz 2022. godine i pomoći međunarodnih partnera, država još nije izgradila dovoljno snažan sistem zaštite, dok partijsko zapošljavanje i nepotizam dodatno otežavaju profesionalizaciju institucija. To je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu ocijenio profesor bezbjednosti Mehmedin Tahirović, sa Univerziteta Donja Gorica, upozoravajući da Crna Gora, u trenutku kada se približava članstvu u Evropskoj uniji, ne može očekivati da će NATO i EU umjesto nje riješiti unutrašnje institucionalne probleme. – Nama su ključni partijsko djelovanje i nepotizam, a pripremljenost za odgovore na savremene izazove kao da nas se ne tiče. Ponašamo se kao da se nama ništa neće dogoditi i kao da neko drugi treba da uradi taj posao umjesto nas – NATO ili Evropska unija. Oni hoće pomoći, ali niko ništa za drugoga neće uraditi ako sam ne uradiš to – poručuje Tahirović. POBJEDA: Kako ocjenjujete spremnost Crne Gore da odgovori na hibridne prijetnje, posebno u trenutku kada se približava članstvu u Evropskoj uniji? Koliko naše društvo uopšte razumije šta podrazumijeva hibridno djelovanje? TAHIROVIĆ: Mislim da naše društvo nema dovoljno razvijenu bezbjednosnu svijest, počev od najosnovnijih situacija u svakodnevnom životu – šta uraditi ako izbije požar u zgradi ili naselju, kako postupiti u slučaju terorističkog napada, pa sve do najsloženijih savremenih prijetnji, među kojima je hibridno djelovanje. U savremenim uslovima ono podrazumijeva i korišćenje interneta i novih tehnologija radi nanošenja štete državama, institucijama i pojedincima. Rusija već godinama prednjači u Evropi kada je riječ o širenju dezinformacija i sajber djelovanju usmjerenom prema državnim institucijama i kritičnoj infrastrukturi. Sjetimo se da je Crna Gora u avgustu 2022. godine bila izložena ozbiljnom sajber napadu na državne institucije i administraciju. Posljedice tog napada, prema mojim saznanjima, ni danas nijesu u potpunosti otklonjene. Od Evropske unije dobili smo značajnu pomoć, uključujući formiranje regionalnog centra za sajber bezbjednost WB3C, koji se nalazi u Podgorici. Međutim, postavlja se pitanje koliko se njegovi kapaciteti koriste i koliko građani uopšte znaju o njegovom radu.

INTERVJU: Profes bezbjednosti i inst

Partij nepo profe

POBJEDA: Da li smo nakon tog iskustva izgradili funkcionalan sistem sajber zaštite ili i dalje postoje ozbiljne institucionalne slabosti? TAHIROVIĆ: Imamo ozbiljne slabosti. Uz podršku Evropske unije pokrenuto je formiranje Agencije za sajber bezbjednost, ali ona još nije stavljena u funkciju u mjeri koja je potrebna da bi odgovorila zadacima zbog kojih je osnovana. Direktor Agencije imenovan je tek nedavno, a institucija nema dovoljno stručnog kadra, adekvatne prostorije niti sve potrebne uslove za rad. Istovremeno, na lokalnom nivou nijesu razvijeni odgovarajući timovi za reagovanje na sajber incidente, upravo zbog velikog nedostatka stručnjaka. Nacionalni CIRT, koji djeluje u okviru sistema državne uprave, ima svoje nadležnosti, ali je neophodno izgraditi širi sistem koji će pružati podršku i građanima i drugim subjektima izloženim sajber prijetnjama. Zašto nijesu obezbijeđeni uslovi za rad Agencije? To je pitanje za Ministarstvo javne uprave i Vladu Crne Gore. Oni su odgovorni da obezbijede uslove za njeno funkcionisanje. Ne možemo govoriti o ozbiljnoj sajber bezbjednosti ako institucije koje treba da budu nosioci tog sistema nemaju ljude, opremu i uslove da obavljaju svoj posao. POBJEDA: Koliko je realno očekivati da se te slabosti brzo otklone i imamo li primjere država čija bismo iskustva mogli iskoristiti? TAHIROVIĆ: Problem je što ne želimo ili ne umijemo da iskoristimo ni sopstvena iskustva, a kamoli iskustva drugih država. Estonija je dobar primjer. Nakon velikog sajber napada 2007. godine, koji je ozbiljno ugrozio funkcionisanje države, uz pomoć NATO-a razvila je snažan sistem sajber zaštite. U Talinu je formiran NATO centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, ali su Estonci istovremeno na nacionalnom nivou razvijali sopstvene kapacitete. Posebno je zanimljivo što su uključili veliki broj dobrovoljaca, koji se organizovano obučavaju i učestvuju u jačanju otpornosti društva. Estonija je danas me-

Politika

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

sor bezbjednosti Mehmedin Tahirović za Pobjedu o hibridnim prijetnjama, sajber titucionalnim slabostima Crne Gore

jsko zapošljavanje i otizam dodatno otežavaju esionalizaciju institucija đu najrazvijenijim evropskim državama u toj oblasti. U Crnoj Gori je, čini mi se, Evropska unija preduzela više nego što smo mi sami uradili na nacionalnom nivou. Zašto je tako, treba pitati Vladu i nadležno ministarstvo. POBJEDA: Koliko je važno da državne institucije pravovremeno informišu javnost o bezbjednosnim prijetnjama? Imamo li uopšte razvijen sistem kriznog komuniciranja? TAHIROVIĆ: Tu imamo veliki problem. Događaji se smjenjuju jedan za drugim, a javnost često ne dobije odgovarajuće informacije o tome šta se dogodilo, kakve su posljedice i kakva opasnost eventualno postoji. Sjetimo se da je premijer Milojko Spajić prije nekoliko sedmica upozorio na mogućnost velikih hibridnih napada na Crnu Goru i djelovanje određenih država koje žele da spriječe njen ulazak u Evropsku uniju. Nakon toga predsjednik države Jakov Milatović tražio je hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, pa se otvorilo pitanje prethodnog održavanja sjednice vladinog tijela nadležnog za bezbjednost. Međutim, javnost nije dobila jasan epilog niti objašnjenje na osnovu kojih procjena je premijer iznio tako ozbiljno upozorenje. Očigledno je da krizno komuniciranje na nivou državnih institucija, pa i lokalnih zajednica, ne funkcioniše kako bi trebalo. To ćemo morati ozbiljno da prilagodimo evropskim standardima. Javnost ima pravo da zna sa kakvim se opasnostima država suočava. POBJEDA: Učestvovali ste i u edukacijama predstavnika državnih institucija o kriznom komuniciranju. Šta je to iskustvo pokazalo? TAHIROVIĆ: Bio sam angažovan na edukacijama koje su se odnosile na krizno komuniciranje i primjenu planova koje bi trebalo da imaju sva ministarstva i lokalne zajednice. U njima su učestvovali predstavnici Mini-

autonomija-

Crna Gora nema dovoljno stručnog kadra, razvijen sistem zaštite od sajber napada ni adekvatno krizno komuniciranje. Evropska unija i NATO mogu pomoći, ali niko neće uraditi naš posao umjesto nas – upozorava Tahirović

Mehmedin Tahirović

starstva javne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva evropskih poslova, Glavnog grada i Opštine Tuzi. Međutim, problem je što institucije nemaju dovoljno ljudi koji mogu da se bave tim poslovima. Veliki broj ministarstava nema ni odgovarajuće službe za odnose s javnošću, dok pojedini službenici, uz redovne poslove, obavljaju i te zadatke. Sa druge strane, imamo veliki broj zaposlenih u državnoj administraciji. To pokazuje da struktura zaposlenih ne prati savremene potrebe. Mi sa tradicionalnim navikama pokušavamo da uđemo u Evropsku uniju, a savremeni bezbjednosni izazovi zahtijevaju potpuno drugačiji pristup. POBJEDA: Kako iz bezbjednosnog ugla tumačite slučaj ruskog državljanina Mihaila Zvinčuka, povezanog sa informacionom mrežom „Ribar“, koji je protjeran iz Crne Gore zbog sumnji u bezbjednosno štetno djelovanje? Šta nam taj slučaj govori o izloženosti ruskim obavještajnim aktivnostima? TAHIROVIĆ: Imajući u vidu dosadašnje hibridno dje-

lovanje i različite dezinformacione aktivnosti koje su iz Rusije bile usmjerene prema Crnoj Gori, ovo nije ni prvi ni posljednji takav slučaj. O konkretnom slučaju znamo relativno malo, uglavnom ono što je objavljeno u medijima. Međutim, jasno je da Rusija godinama koristi različite kanale uticaja i da se takve aktivnosti mogu očekivati i u narednom periodu. Ukoliko se utvrdi da je određeno lice djelovalo na način koji predstavlja bezbjednosnu prijetnju, protjerivanje je uobičajena mjera. Ako je, međutim, počinjena šteta ili krivično djelo, onda se otvara pitanje odgovornosti pred nacionalnim pravosudnim organima. Ne možemo isključiti mogućnost ponavljanja ovakvih slučajeva, posebno u trenutku kada se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji. Slične aktivnosti imali smo i u periodu pristupanja NATO-u. Rusija, pod rukovodstvom Vladimira Putina, nastoji da očuva i proširi svoj uticaj u slovenskom svijetu, uključujući bezbjednost, spoljnu politiku i kulturu. POBJEDA: Ako je Zvinčuk bio na listama sankcionisa-

nih ili traženih lica, kako je uspio da uđe u Crnu Goru? Da li to otvara pitanje propusta nadležnih službi i njihove saradnje sa međunarodnim partnerima? TAHIROVIĆ: Međunarodna saradnja, posebno sa Europolom, Interpolom i partnerskim bezbjednosnim službama, od izuzetnog je značaja kada govorimo o hibridnom djelovanju i aktivnostima stranih obavještajnih struktura. Prema informacijama koje imamo, ovo lice je u Crnu Goru ušlo legalno, sa važećim pasošem. Da li su naši organi prethodno imali informacije o njegovim aktivnostima i eventualnim potragama drugih država, pitanje je za Agenciju za nacionalnu bezbjednost i graničnu policiju. Ne mora nužno značiti da je riječ o propustu. Postoji i mogućnost da je ulazak bio poznat službama i da je lice praćeno kako bi se utvrdila priroda njegovih aktivnosti. Ali mi nemamo dovoljno informacija da bismo mogli izvesti pouzdan zaključak. POBJEDA: Nedavno su na Istorijskom institutu Uni-

verziteta Crne Gore gostovali profesori za koje se navodi da su povezani sa ruskim fondom pod sankcijama Evropske unije. Mogu li akademske, kulturne i naučne veze biti kanali za širenje stranog uticaja? TAHIROVIĆ: Kao i svaki akademski građanin, najviše bih volio da se kulturna i naučna saradnja nikada ne dovodi u pitanje. Međutim, u okolnostima kada Rusija već godinama vodi rat protiv Ukrajine, moramo imati u vidu da i naučna i kulturna saradnja mogu biti zloupotrijebljene za ostvarivanje određenih interesa. Crna Gora je, nažalost, duboko podijeljeno društvo. Te podjele nijesu prisutne samo u politici, već se odražavaju i na bezbjednost, kulturu, akademsku zajednicu i svakodnevni život. Imamo situaciju u kojoj različite strukture imaju svoje kadrove i prioritete, a kao da ne postoje zajednička pravila ponašanja niti obaveza poštovanja mjera i sankcija koje je utvrdila Evropska unija. To se odražava i na naučnu saradnju, kao što pokazuje slučaj gostovanja predstavnika povezanih sa ruskim fondom za koji se navodi da je pod sankcijama. Različiti pogledi na rat Rusije protiv Ukrajine reflektuju se praktično na sve oblasti života u Crnoj Gori. POBJEDA: Upozoravate na nedostatak stručnih kadrova. Koliko naš obrazovni sistem može odgovoriti na potrebe savremene sajber bezbjednosti i šta bi trebalo promijeniti? TAHIROVIĆ: Savremeni bezbjednosni izazovi potpuno su drugačiji od onih koji su nekada bili prioritet. Vidimo kako se danas vodi ratovanje, koliko se koriste kompjuterske tehnologije, dronovi i savremeni sistemi. Crna Gora mora obrazovati ljude koji će biti sposobni da odgovore na takve izazove. Na Univerzitetu Donja Gorica postoji smjer bezbjednosti u okviru humanističkih studija, gdje se izučava i sajber bezbjednost. Međutim, postavlja se pitanje da li je to dovoljno. Smatram da bi Crna Gora trebalo da ima makar fakultet bezbjednosti, ako već nema institut koji se sistemat-

ski bavi tim pitanjima. Na takvom fakultetu morao bi postojati poseban smjer za sajber bezbjednost, kako bismo obrazovali specijaliste za tu oblast. Imamo i obrazovanje iz oblasti kompjuterskih tehnologija na Elektrotehničkom fakultetu, ali to nije isto što i specijalizovana edukacija za sajber prijetnje i bezbjednosne rizike. Nedostatak takvog obrazovanja jedan je od naših ozbiljnih problema. POBJEDA: Kako institucije zaštititi od partijskog zapošljavanja i nepotizma i obezbijediti da stručni ljudi budu adekvatno plaćeni? Može li država bez toga izgraditi funkcionalan bezbjednosni sistem? TAHIROVIĆ: To je jedno od ključnih pitanja. Ne šaljemo dobru poruku mladim ljudima ako se godine obrazovanja, specijalizacije i usavršavanja ne vrednuju na odgovarajući način. Ne potcjenjujem nijedno zanimanje, ali moramo razumjeti koliko truda i ulaganja zahtijeva obrazovanje stručnjaka koji treba da dostigne nivo znanja svojih kolega u razvijenim evropskim državama, Sjedinjenim Američkim Državama ili Kini. Ključ je u obrazovnom i bezbjednosnom sistemu, koji mora mnogo više pažnje posvetiti edukaciji. Posebno je važna civilna zaštita, koja u savremenim uslovima ima široke mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje građana. Kroz takav sistem mogli bismo razvijati i mrežu dobrovoljaca, po uzoru na Estoniju, organizovati obuke, takmičenja i različite oblike nagrađivanja, od stipendija i studijskih putovanja do dodatnog stručnog usavršavanja. Kod nas takav pristup nije razvijen. Zato se postavlja pitanje kako osloboditi institucije birokratije, partijskih uticaja i tradicionalnog nepotizma. Kako obezbijediti da profesionalci budu bolje plaćeni i da njihovo znanje bude presudno za napredovanje, ako su najpovlašćeniji upravo partijski kadrovi? U tome je suština problema – kako doći do sistema u kojem se vrednuju profesionalnost, obrazovanje i dostignuti nivo znanja. I. MILOVIĆ

Politika / Ekonomija

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

STAV

Godina raspleta

Godina raspleta traži odluku. Hoćemo li nastaviti da plaćamo tuđe velikodržavne zablude ili ćemo konačno preuzeti odgovornost za sopstvenu budućnost? Da nam od svih obećanja ne ostane samo sjećanje na ono što smo mogli biti. Crnu Goru imamo. Na nama je da je sačuvamo

Piše: Željko PEROVIĆ Beogradska nacionalistička histerija ne popušta. Naprotiv, doživljava novu kulminaciju. Uz napomenu da ni drugi balkanski nacionalizmi ne miruju. Ali je srpski najopasniji. Jer je nacionalizam u samom jezgru državne politike, sa širokom podrškom u društvu i snažnim osloncem u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, produženoj ruci te politike, čiji uticaj daleko prelazi granice Srbije. A sve to, na geopolitičkom planu, u sprezi sa ruskim interesima na Balkanu. Moguće je da je o nacionalizmu već više puta sve rečeno. I možda bi to bilo dovoljno da nacionalizam posustaje. Ali ne, i nakon svih poraza i tragedija, naročito onaj beogradski, ne da slabi već se stalno iznova obnavlja, revitalizuje i pojačanim djelovanjem prijeti da izazove nesagledive posljedice. Prije svega u samoj Srbiji, ali ne manje i u njenom susjedstvu, naročito u Crnoj Gori. Uticajni djelovi srpske političke i intelektualne elite, odbijajući svaku modernizaciju i reformu cjelokupnog društva, već decenijama nacionalizmom uspijevaju gotovo nemoguće – da pod istom zastavom okupe bogataše i sirotinju, državne službenike i kriminalce, akademike i radnike, grad i selo… i vlast i većinski dio opozicije. Da stvarne društvene sukobe potisnu nacionalnim pitanjem. A odgovornost za stanje u sopstvenoj zemlji uvijek potraže negdje drugo. Srbija, zahvaljujući pogrešnim percepcijama i usmjerenjima njene inteligencije i vođenjem agresivne nacionalističke i hegemonističke politike zadnjih pola vijeka, nalazi se na ivici haosa i građanskih sukoba. Nacionalistička histerija je bila i ostaje uzrok skupo plaćenih zabluda koje tek pristižu na naplatu. Samo suštinska promjena ove politike i modernizacija mogu spasiti Srbiju

od potpune propasti. Nažalost, pored svih promašaja i izgubljenih ratova, nacionalizam, sada (nevješto) prikriven kroz integralizam, ušavši u sve pore srpskog društva, se održava, jača i prijeti da u potpunosti dezintegriše državu. Negdje na samom početku svoje vladavine Vojislav Koštunica naglašava: ,,Vrijeme je da se mi okrenemo našoj maloj Srbijici“. I kamo sreće da jesu. Jer da (njegovi prethodnici) jesu, ne bi bilo ratova, pogibija, raseljavanja, siromašenja, genocida i sukoba sa svim i svakim u okruženju. Ne bi danas Srbija bila usamljena, daleko od Evrope i svakog modernizma, zarobljena u lažnom mitu o sopstvenoj veličini. Pogubna velikodržavna iluzija koja ne splašnjava, prijeti daljoj dezintegraciji zemlje. Istrajavanje na zamišljenim zapadnim granicama na liniji Karlovac – Karlobag – Ogulin –Virovitica dovoljno je unesrećila srpski živalj preko Drine, a prijeti, svjedočimo ovih dana, građanskim sukobima i na kraju daljeg usitnjavanja i gubitka Vojvodine, Sandžaka… A ta ,,mala Srbijica“ koju je samo jednom pomenuo Koštunica, mogla je biti, po brojnosti stanovništva, ekonomskoj snazi, resursima vodeća zemlja na prostoru bivše Jugoslavije. I bila bi istinska velika Srbija. Mi u Crnoj Gori nijesmo imuni ni na jednu balkansku pošast. Ponekad se trudimo i da prednjačimo. Povodljivi, kakvi jesmo, često bi se kroz istoriju, uglavnom ponešeni ,,velikim idejama“ i interesima drugih, zalijetali ,,grlom u jagode“, upadali u nevolje, pa se ponekad i dobro osramotili. Kao u sramotnom pohodu na Dubrovnik. Neki obmanuti, neki vrlo svjesni onoga što rade, nasrnuli smo na susjede. Iza tog pohoda ostali su stradanje, pustoš i sramota od koje nas nikakvi naknadni izgovori ne mogu osloboditi. Od posrnuća Crne Gore i dolaska na vlast samozvanih ,,oslobodilaca“, u stva-

ri osvetnika prema državi, nad građanskom Crnom Gorom su se nadvili mutni oblaci. Svojim činjenjem i nečinjenjem, podijelivši državu na etno feude, osvetnici, naročito onaj najznačajniji dio vlasti opsesivno vezan za posrnulu Srbiju i retrogradnu, Crnoj Gori neprijateljsku SPC, nastavlja sa opstrukcijama na našem EU putu, kvare odnose sa susjedima, vrše reviziju prošlosti i urušavaju građanski karakter države. Podjele i opšta kriza u društvu se opasno produbljuju. Istinski opredijeljene za građansku Crnu Goru stvarne opozicione partije su DPS i Evropski savez (ES). Međutim, otpor takvoj politici ne završava se na opozicionim partijama. On pripada i građanima željnim normalnog života, sigurnosti i međusobnog poštovanja. A opozicija, ako hoće njihovo povjerenje, mora pokazati da je iz sopstvenih grešaka nešto naučila. Poznati francuski mislilac iz sedamnaestog vijeka Blez Paskal kaže… ,,Ako svak ispita svoje misli, naći će da su uvijek obuzete prošlošću ili budućnošću…ako i mislimo o sadašnjosti, to je samo da bi u njoj našli uput kako da raspolažemo budućnošću“. Ako zaista želimo da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije, onda vlast mora odgovoriti na jednostavna pitanja. Kakvu evropsku budućnost gradimo ako vlast relativizuje ratne zločine? Kakvo pomirenje nude ako obnavljaju stare podjele i sprovode reviziju istorije po modelima iz Srbije? I kakvu samostalnost brane ako vlast nema želje i snage da se odupre malignom režimu u Beogradu, koji ne pokazuje ni naznake odustajanja od stvaranja svesrpske države i miješanja u unutrašnje stvari svih susjednih država? Evropsko opredjeljenje obavezuje. I onda kada treba sprovesti reforme. I onda kada se treba suprotstaviti onima koji bi Crnoj Gori određivali mjesto i budućnost. Neposredno pred smrt, u posljednjoj oporuci, Mir-

Mi u Crnoj Gori nijesmo imuni ni na jednu balkansku pošast. Ponekad se trudimo i da prednjačimo. Povodljivi, kakvi jesmo, često bi se kroz istoriju, uglavnom ponešeni ,,velikim idejama“ i interesima drugih, zalijetali ,,grlom u jagode“, upadali u nevolje, pa se ponekad i dobro osramotili. Kao u sramotnom pohodu na Dubrovnik. Neki obmanuti, neki vrlo svjesni onoga što rade, nasrnuli smo na susjede. Iza tog pohoda ostali su stradanje, pustoš i sramota od koje nas nikakvi naknadni izgovori ne mogu osloboditi

ko Tepavac, jedan od najznačajnijih (u plejadi velikih) ministara inostranih poslova druge Titove Jugoslavije, zapisuje: ,,Sa kišom il bez kiše oluja se sprema… ja ne mogu više u zemlji koje nema“. Najveća zabluda je ako mislimo da će ova i ovakva vlast, razjedinjena, posvađana, zavisna od centara van svoje države, sa najznačajnijim svojim dijelom protiv samostalne države, vlast u kojoj su zastupljene sve nacionalne skupine osim Crnogoraca, uvesti zemlju u EU. Neće! Jer je cilj sadašnje marionetske vlasti da se Crnogorci nikad ne vrate (u vlast) i da ih bude što manje. Jer kako drugačije tumačiti činjenicu da je Crnogoraca po popisu iz 1981. godine u Crnoj Gori bilo preko 400.000, u Srbiji oko 150.000. A danas (popis iz 2023) je u Crnoj Gori oko 250.000, a u Srbiji među ,,golorukim srpskim narodom“ spadoše na jedva 20.000. Nikako, osim da ih bude što manje, ili, kako jasno kaže aktuelni ministar zdravlja Srbije (Lončar), da ih uopšte ne bude. Ni njih ni njihove države. Što i jeste krajnji cilj. Jer zamišljena velika država podrazumijeva jednu državu, jedan narod i jednog vođu. U ,,godini raspleta“ koja slijedi, vlast koja je komunistički identitet prevela u kosovski zavjet, a biste narodnog heroja Save Kovačevića zamijenila ikonama Svetog Save, vlast koja se donedavno grozila na sve što dolazi sa ,,zlog Zapada“ i pored želje tog evropskog Zapada da nas primi (ugura) u svoje okrilje, teško je zamisliva. Zato je vrijeme da svi koji Crnu Goru smatraju svojom državom, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, zahtijevaju promjenu ovakve vlasti. I jasnu odgovornost onih koji će doći poslije nje. Jer država nije partijski plijen. Niti je bilo čiji nacionalni feud. U njoj mora biti mjesta za sve njene građane, pod jednakim uslovima i sa jednakim pravima. Godina raspleta traži odluku. Hoćemo li nastaviti da plaćamo tuđe velikodržavne zablude ili ćemo konačno preuzeti odgovornost za sopstvenu budućnost? Da nam od svih obećanja ne ostane samo sjećanje na ono što smo mogli biti. Crnu Goru imamo. Na nama je da je sačuvamo.

PODGORICA – Ne treba isključiti mogućnost da je najava Euro modela već tokom druge polovine septembra podstakla inflatorna očekivanja i pojedina poskupljenja. Cijene mogu reagovati na očekivani rast potrošnje i troškova prije nego što veće zarade budu isplaćene, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu finansijski konsultant Stevan Gajević, komentarišući najavljeni novi ekonomski program Vlade Euro model i septembarske podatke Monstata o godišnjoj stopi inflacije, koja je nakon višemjesečnog rasta dostigla 5,2 odsto. U avgustu je godišnja inflacija iznosila 4,5 odsto, u julu 3,8 odsto, a u junu i maju po 3,6 odsto.

Finansijski konsulta

Gajev većih oprav

Upitan da prokomentariše to što se u javnosti ukazuje da će primjena Euro modela neminovno dovesti do inflacije, Gajević navodi da bi izbjegao tvrdnju da je nagli rast cijena neminovan. Ne negira pak da postoji rizik koji zahtijeva ozbiljnu procjenu. – Posebno treba spriječiti da sama najava većih zarada postane opravdanje za preventivna poskupljenja bez odgovarajućeg rasta troškova. Ono na šta ukazujem je rast troškova medicinskih usluga i liječenja, po kojima smo i prošle i pretprošle godine prednjačili u EU. Ne mogu se oteti utisku da je bar donekle povezano sa ukidanjem doprinosa za Fond zdravstva – kazao je Gajević Pobjedi.

RIZIK

Na pitanje da li se može desiti da se Crna Gora ponovo suoči sa inflacijom od 17,5 odsto kao krajem 2022. godine, Gajević navodi da se takav scenario ne može ni isključiti niti smatrati izvjesnim. – To bi zahtijevalo ozbiljno pogoršanje uslova i snažno djelovanje više inflatornih faktora. Rizik nastaje kada se spoljna poskupljenja energije, hrane i transporta spoje sa domaćim rastom tražnje i troškova poslovanja i prije svega inflatornim i socijalnim očekivanjima. Ako raspoloživi prihodi naglo porastu, a ponuda robe i usluga ne može dovoljno brzo da odgovori, dio dodatne tražnje može se preliti u cijene, a dio u veći uvoz. Istovremeno, preduzeća kojima raste ukupan trošak rada mogu pokušati da taj rast prenesu na kupce. Međutim, nije stručno izjednačiti povećanje neto

U SEPTEMBRU INFLACIJA DOSTIGLA 5,2

zarade sa jednakim povećanjem troška poslodavca. Ako se istovremeno smanjuju porezi i doprinosi, njihov efekat morao bi biti uračunat. Tek poređenjem sadašnjeg i budućeg ukupnog troška rada u indeksiranim cijenama, možemo procjenjivati pritisak na cijene – navodi Gajević dodajući da zato ne bi tvrdio da je nagli rast cijena neminovan. Na pitanje da li je javnom obećanju većih zarada ipak trebalo da prethode analize

Stevan Gajević podržava cilj da ljudi u Crnoj Gori bolje žive od svog rada, ali navodi da građani moraju da znaju kolika je korist održiva, ko snosi trošak te šta će država uraditi ako rezultati budu lošiji od obećanih. Posebnu pažnju, kako naglašava Gajević, zaslužuju nezaposleni, primaoci socijalnih davanja i domaćinstva čiji prihodi neće neposredno pratiti rast zarada, a koja će snositi posljedice eventualnih poskupljenja, kao što su penzioneri, poljoprivrednici i drugi

Društvo

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

ant komentariše kretanje inflacije i mogući uticaj predloženog Euro modela na rast cijena

privatna arhiva

vić: Spriječiti da najava h zarada postane vdanje za poskupljenja Finansijski konsultant Stevan Gajević navodi da bi izbjegao tvrdnju da je nagli rast cijena neminovan nakon primjene Euro modela, ali ipak ne negira da postoji rizik koji zahtijeva ozbiljnu procjenu. Ističe da posebno treba spriječiti da sama najava većih zarada postane opravdanje za preventivna poskupljenja bez odgovarajućeg rasta troškova biti finansiran i koliko će trajati njegovi pozitivni efekti. – Najprije treba izračunati posljedice, sprovesti konsultacije i provjeriti pretpostavke, pa onda preuzeti čvrsta obećanja o iznosima i rokovima. Generalno, dobro bi bilo da svaka politika ima svoju odgovornost. Da je urađena, analiza bi pokazala šta se dešava sa prihodima i rashodima države, finansiranjem penzija, budžetima opština i troškovima javnih službi. Jednako je važno utvrditi koliko dodatnog tereta mogu podnijeti mikro i mala preduzeća, kakve su razlike među djelatnostima i da li postoji rizik od smanjenja zaposlenosti ili prelaska dijela poslovanja u sivu zonu – navodi Gajević.

Politička odgovornost

2 odsto: Stevan Gajević

i procjena fiskalnog uticaja, Gajević nema dileme da jeste. Ocjenjuje da građani imaju opravdanu potrebu za većim zaradama, a Vlada obavezu da pokaže kako će takav rast

Naglašava pak da ako država smanjuje prihode od doprinosa, mora jasno objasniti iz kojih trajnih izvora će nadoknaditi taj prihod. Potrebno je, kako navodi Gajević, dokazati očekivanja da će povećana potrošnja automatski obezbijediti dovoljno PDV-a i to kroz konzervativan obračun uz provjeru u nepovoljnijem scenariju. – Bez objavljenih analiza iza

kojih stoji neki potpisnik, javnost ne može znati da li one postoje, ali nijesu dostupne ili ne postoje. Obje situacije zahtjevaju objašnjenje. Politička odgovornost podrazumijeva da građanima, uz obećanu korist, budu predstavljeni troškovi, ali i rizici – naglašava Gajević. Podržava cilj da ljudi u Crnoj Gori bolje žive od svog rada, ali navodi da građani moraju da znaju kolika je korist održiva, ko snosi trošak te šta će država uraditi ako rezultati budu lošiji od obećanih. Posebnu pažnju, kako naglašava Gajević, zaslužuju nezaposleni, primaoci socijalnih davanja i domaćinstva čiji prihodi neće neposredno pratiti rast zarada, a koja će snositi posljedice eventualnih poskupljenja, kao što su penzioneri, poljoprivrednici i drugi. – Trajno veće zarade zahtijevaju rast produktivnosti, ulaganja, konkurencije i sposobnosti privrede da stvara veću vrijednost. Poresko rasterećenje može pomoći, ali njegov prostor ima granice – upozorava Gajević. Smatra da prijedlog privrede da se zarade fazno povećaju tokom perioda od godine zaslužuje ozbiljno razmatranje, dodajući da bi to moglo omo-

Fiskalni savjet mora biti glasniji Na pitanje Pobjede da li je nedavno imenovani Fiskalni savjet (FS), za koji je i sam bio kandidat, trebalo samostalno da reaguje povodom najava Euro modela, imajući u vidu da im zakon daje takvu mogućnost, Stevan Gajević navodi da je predsjednica FS saopštila da im nijesu dostavljene potrebne analize fiskalnih i makroekonomskih efekata, niti predlozi zakona na mišljenje. – Zato ne bi bilo pravedno tvrditi da je institucija potpuno ćutala, iako de facto jeste. Nije politički korektno

da baš ja kritikujem rad FS, ali evo najmanje što ću reći i što sam i do sada isticao je da je politički izbor članova Savjeta dao svoje rezultate. U najboljem, ćutanje. Smatram da je opravdano očekivati aktivniji institucionalni nastup FS. Nedostatak dokumentacije onemogućava konačnu kvantitativnu ocjenu, ali omogućava jasno upozorenje da održivost reforme još nije nezavisno provjerena. FS treba da precizira koje podatke traži, da li ih zaista formalno traži i da javnost obavijesti o tome

da li su dostavljeni – navodi Gajević. Naglašava pak da od FS ne treba zahtijevati da unaprijed podrži ili odbaci model na osnovu političkih najava. – Treba očekivati da insistira na pretpostavkama koje se mogu provjeriti, potpunom obračunu i javno obrazloženom mišljenju. Ako ne mogu sami, mogu tražiti pomoć. Nezavisnost FS dobija praktičan smisao upravo onda kada se razmatraju odluke sa velikim i dugoročnim posljedicama po javne finansije – ocjenjuje Gajević.

gućiti preduzećima da prilagode ugovore, organizaciju rada i novčane tokove, a državi da prati posljedice prije narednog koraka. – Time se može ublažiti istovremeni pritisak na troškove i tražnju, pa i rizik naglog poskupljenja. Ipak, faznost sama po sebi ne uklanja konačni trošak reforme niti garantuje stabilne cijene. Potrebna je i određena etička odgovornost poslodavaca. Zahtjeve treba provjeravati prema stvarnom poslovanju, produktivnosti, profitabilnosti i mogućnostima pojedinih djelatnosti. Ne mogu se automatski izjednačiti malo preduzeće koje teško održava likvidnost i kompanija sa visokom dobiti. Eventualna državna pomoć mora biti privremena, ciljana i vezana za očuvanje formalnih radnih mjesta u skladu sa odgovarajućim zakonskim normama. Opšte subvencionisanje svih poslodavaca moglo bi samo prenijeti teret na poreske obveznike i prikriti stvarnu cijenu modela – naglašava Gajević.

Prognoze MMF-a

Komentarišući posljednje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji očekuje postepeno snižavanje inflacije u Crnoj Gori sa ovogodišnjih 3,5 na 3,3 odsto naredne godine u kontekstu najavljenog Euro modela, na osnovu kojeg bi od januara zarade u Crnoj Gori trebalo da budu značajno uvećane, Gajević navodi da te projekcije treba shvatiti kao uslovnu procjenu kretanja ekonomije, čija pouzdanost zavisi od raspoloživih podataka i pretpostavki na kojima je zasnovana. – Dakle, nemam tu analizu pa ne mogu ni da se izjasnim nedvosmisleno. Ipak, prema informacijama koje imamo, rast crnogorske ekonomije procjenjuje se na tri odsto ove i 2,8 odsto naredne godine, uz prosječnu inflaciju od 3,5, odnosno 3,3 odsto. To govori o više stvari, prvenstveno da su koristili statističke i javno dostupne podatke te da

nije rađeno neko dublje istraživanje niti su traženi podaci o strukturi te šta u stvari u ekonomiji raste da možemo biti zadovoljni. Govori i o relativno umjerenim projekcijama rasta, koji sam po sebi ne daje osnov za zaključak da privreda može bez teškoća podnijeti svako administrativno povećanje zarada. Ako pak uzmemo u obzir logiku da je rast plata taj koji će u nekom kratkom roku povećati BDP, onda vidimo da je efekat rasta na nivou prosječnog pri čemu statistički sam rast nema trend rasta – navodi Gajević. Važno je, kako dodaje, razdvojiti prosječnu godišnju inflaciju od godišnje stope u pojedinačnom mjesecu, jer septembarskih 5,2 odsto predstavlja rast cijena u odnosu na septembar prethodne godine, dok godišnji prosjek obuhvata svih dvanaest mjeseci. – Te dvije vrijednosti mogu istovremeno biti tačne. Ipak, ubrzavanje inflacije u posljednjim mjesecima zahtijeva oprez prema očekivanju njenog brzog smirivanja – smatra Gajević. Naglašava i da se ne može zaključiti da li su efekti Euro modela uključeni u projekcije MMF-a, dodajući da je potrebno da Ministarstvo finansija i MMF razjasne da li su projektovane promjene zarada, poreza i doprinosa ugrađene u osnovni scenario i u kom obimu. – Dok to ne znamo, prognozu MMF-a ne treba predstavljati ni kao potvrdu ni kao negaciju održivosti tzv. Euro modela – naglašava Gajević.

Struktura potrošnje

Komentarišući septembarske podatke Monstata o godišnjoj stopi inflacije koja je dostigla 5,2 odsto, Gajević ukazuje da ovaj podatak predstavlja prosječnu promjenu cijena određene potrošačke korpe, ali da pojedinačna domaćinstva imaju veoma različitu strukturu potrošnje.

Najprije treba izračunati posljedice, sprovesti konsultacije i provjeriti pretpostavke, pa onda preuzeti čvrsta obećanja o iznosima i rokovima. Generalno, dobro bi bilo da svaka politika ima svoju odgovornost. Da je urađena, analiza bi pokazala šta se dešava sa prihodima i rashodima države, finansiranjem penzija, budžetima opština i troškovima javnih službi – kazao je finansijski konsultant Stevan Gajević – Porodica koja najveći dio prihoda izdvaja za hranu, zakup stana, zdravstvo, struju i prevoz drugačije je izložena poskupljenjima od domaćinstva koje ima sopstveni stan i znatno veći raspoloživi dohodak ili je statistički u boljoj poziciji kada su u pitanju zdravstveni troškovi. Ako najviše rastu cijene onoga što određena porodica mora svakodnevno da kupuje, njena lična stopa inflacije može biti iznad zvaničnog prosjeka. To, ipak, treba utvrditi određenim analizama i podacima, umjesto unaprijed pretpostaviti da svako domaćinstvo trpi veći rast troškova od 5,2 odsto – ocjenjuje Gajević. Upozorava da je poseban problem u već dostignutom nivou cijena, na čije kretanje utiču i sezonski faktori, uključujući pojačanu tražnju tokom turističke sezone i izraženu potrošnju neposredno nakon. – Ipak, sezonska poskupljenja treba razlikovati od godišnje inflacije, koja poređenjem dva septembra već obuhvata isti dio godišnjeg ciklusa – navodi Gajević. Podsjeća i na tzv. spoljne pritiske na koje ukazuje FAO koji je u septembru zabilježio rast međunarodnog indeksa cijena hrane od 1,5 odsto mjesečno i 5,8 odsto godišnje. Iako, kako dodaje, taj indeks nije neposredna mjera cijena na crnogorskim policama, upozorava na rizike za uvozno zavisnu ekonomiju kakva je Crna Gora. Gajević pak naglašava da ono što u najvećoj mjeri podstiče inflaciju spolja jesu cijene energenata koje su katalizator svih ostalih cijena. – Mišljenja sam da Vlada treba da prati kretanja životnog standarda, odnosno koliko osnovnih životnih potreba domaćinstvo može da podmiri nakon plaćanja obaveznih računa. Prosječna zarada i prosječna inflacija jesu potrebni pokazatelji, ali nijesu dovoljni za ocjenu standarda – napomenuo je Gajević. M. LEKOVIĆ

Ekonomija / Društvo

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

PLANOVI POSTOJE, RUKE „VEZANE“: Ostrvo Sveti Marko u Tivatskom zalivu zatvoreno i turistički ne posjedu i lokalna uprava ne može uticati na dinamiku njegovog razvoja

Milionski potencijal tavo obećane investicije „ispa TIVAT - Ostrvo Sveti Marko, jedna od atraktivnih lokacija Tivatskog zaliva, godinama je zatvoreno i turistički nefunkcionalno, iako su za njega ranije najavljivani ambiciozni razvojni planovi vrijedni stotine miliona eura. Umjesto novih hotelskih kapaciteta, marine i turističkog kompleksa, javnost i dalje nema pouzdane informacije o tome što se planira sa ovom lokacijom, da li će dobiti novog vlasnika i kada bi mogla ponovo postati dio turističke ponude Crne Gore. Pobjeda je pokušala da odgovore dobije od lokalne uprave, kabineta predsjednika države i advokata koji zastupa vlasnika. Međutim, osim odgovora advokata kojim je odbio da pruži tražene informacije, nadležne institucije zaćutale su.

PREGOVORI U PARIZU

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je 8. jula 2026. godine najavio medijima da bi ostrvo Sveti Marko trebalo da dobije novog vlasnika, uz obrazloženje da je proces ulaska stranog investitora u završnoj fazi i da se pregovori vode u Parizu. Pobjeda se ranije, 24. juna, obratila Opštini Tivat sa pitanjima ko je vlasnik ostrva, šta se namjerava sa ovom lokacijom, kolika je finansijska šteta za Crnu Goru zbog njene višedecenijske nefunkcionalnosti, koliko su se nadležni u Opštini bavili ovim problemom i postoje li zvanični podaci o tome kada bi ostrvo moglo ponovo profunkcionisati i u čijem će biti vlasništvu. Pitali smo i da li imaju informacije o tome da li se nekoj kompaniji do tada obraćala sa željom da valorizuje potencijale ostrva Sveti Marko, zašto je ono nedostupno posjetiocima i postoje li na Željko Komnenović

Ostrvo Sv. Marko je u vlasništvu privatne firme ,,Ostrvo Sveti Marko“ d. o. o. Tivat. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u julu je rekao da se vode pregovori i da bi ostrvo trebalo da dobije novog vlasnika, dok Mila Kasalica upozorava da, ako navodno postoji potencijalni kupac lokacije, neko ko bi trebalo da ulaže, ne može to činiti uz nelegalno gaženje aktuelnog vlasnika njemu crkveni objekti u izgradnji. Iz Opštine Tivat na sva pomenuta pitanja odgovorili su da, shodno podacima iz poreskog sistema, ostrvo Sv. Marko je u vlasništvu privatne firme registrovane u Tivtu pod nazivom ,,Ostrvo Sveti Marko“ d. o. o. Tivat. - Samo ostrvo je privatni posjed i lokalna uprava nije u mogućnosti da utiče na dinamiku njegovog razvoja. Upoznati smo sa činjenicom da je ostrvo na prodaju. U interesu Tivta jeste da ostrvo dobije svoju namjenu, prevashodno kao dio turističke ponude, u skladu sa važećom planskom dokumentacijom. To je veliki i značajan resurs koji bi višestruko doprinio turističkoj ponudi Crne Gore i Tivta – kazali su nam iz Opštine Tivat. Ponovo smo im uputili pitanja 7. oktobra 2026. godine podsjećajući ih na julsku najavu predsjednika Opštine i tražili konkretne informacije o tome šta je riješeno u vezi sa najavljenim ulaskom investitora, kada bi novi vlasnik preuzeo ostrvo i kada bi počela njegova valorizacija. No, ovog puta nijesmo dobili nikakav odgovor iz kabineta predsjednika Opštine Tivat. Pobjeda se obratila i kabinetu predsjednika države Jakova Milatovića, pitajući da li su upo-

znati sa činjenicom da lokacija koja je nekada donosila prihode godinama ostaje neiskorišćena i da li će predsjednik države nešto preduzeti povodom tog pitanja. Pitali smo da li su upoznati sa situacijom ostrva Sveti Marko, ali nijesmo dobili ni od njih odgovor.

OD PUTNIKA DO STRANOG KAPITALA

Prema podacima CompanyWallBusinessa, dostupnim u poslovnim registrima, Društvo sa ograničenom odgovornošću „Ostrvo Sveti Marko“ registrovano je u Tivtu 16. jula 2007. godine, sa adresom na samom ostrvu, odnosno na lokaciji koja se u registru vodi kao „Nepoznato mjesto“, dok je adresa za prijem službene pošte u Podgorici. Kompanija gazduje atraktivnim ostrvom površine oko 30 hektara, na kojem se nekada nalazilo naturističko turističko naselje. Prema podacima iz Centralnog registra Privrednog suda, jedini osnivač Društva „Ostrvo Sveti Marko“, čiji je direktor Roman Moskvins, jeste kompanija Stala Property Holdings Limited. U aprilu 2007. godine kiparski fond Akciona Investment, iza kojeg stoji ruska finansijska grupacija Metropol biznismena Mihaila Slipenčuka,, kupio je na Beogradskoj berzi paket od oko 75 odsto akcija srbijanske turističke kompanije Putnik za 41,61 milion eura. Putnik je u svom sastavu imao i ostrvo Sveti Marko u Tivtu, pa je kupovinom većinskog paketa akcija ostrvo dospjelo u vlasničku strukturu povezanu sa ruskim kapitalom. Metropol je tada imao velike planove za ovu loka c i j u . Na javljivana je izgradnja elitnog rezidencijalno-turi-

stičkog kompleksa sa manjim hotelom, marinom i nizom vila namijenjenih prodaji na tržištu. Projekat vrijedan oko 400 miliona eura predstavljan je na sajmovima nekretnina u zemlji i inostranstvu. Za potrebe njegove realizacije, prema tadašnjim navodima, pripreman je i planski dokument – državna studija lokacije. Međutim, projekat nikada nije počeo da se realizuje, a kao razlog se navodilo izbijanje svjetske ekonomske krize. Ruski vlasnici su u međuvremenu na nekoliko mjesta oglašavali prodaju ostrva, koje se danas najvećim dijelom vodi na istoimenu kompaniju registrovanu u Tivtu. Iako su od tada prošle godine, javnosti nijesu predočeni konkretni rokovi za novu investiciju niti je poznato kada bi lokacija mogla ponovo biti stavljena u turističku funkciju. Ekonomska analitičarka Mila Kasalica, odgovarajući na pitanje koliko Opština Tivat ili država Crna Gora mogu da utiču na vlasništvo koje se nalazi u posjedu kompanije Stala Property Holdings Limited, vlasnika povezanog sa Romanom Moskvinsom, navodi da se problem mora sagledavati kroz status privrednog društva, njegovu imovinu i odgovornost institucija za razvoj turističke lokacije. – Privredno društvo „Ostrvo Sveti Marko“ (PIB: 02670437) registrovano je za djelatnost „hoteli i drugi smještaj“. U aktivi (imovina) ima vlasništvo nad ozbiljnim zemljištem koje je vrednovano više desetina miliona eura. Ako su u prethodnom periodu rijetko bili blokirani, to je trajalo Mila Kasalica

NEVALORIZOVANI DRAGULJ: Ostrvo Sveti Marko

kratki broj dana; zapošljava jedno lice; plaća poreske prinadležnosti za jedno lice; legalno posluje u crnogorskom poslovnom okruženju. Zbog politizovanih grinjanja koja traju odavno, ugovor o privatizaciji nije uokviren (mada je lokacija opisana u Planu privatizacije 2017. godine). Lo- kacija Sv. Marko nije ista kao lokacija Ostrvo cvijeća (Miholjska prevlaka). Dvodecenijsko upravljanje potencijalne inve-

sticije (Ostrvo cvijeća) na štetu crnogorske turističke ponude nije jedina strateška investicija koja spaja raskol ciljeva razvoja sa državnog nivoa i pizmu lokalnih samouprava „one prethodne“ sa ovim tekućim vlastima, u navodnim opravdanjima da sakriju nerad, netransparentnost i nekvalitet javne usluge na državnom i lokalnom nivou. Vrijednosti crnogorskog sakralnog blaga su vrijednosti kojima nijesu služili ni lideri administracija do 2020. godine (uz drugare vjerske lidere), a tek ne služe niti znaju šta im je posao tekući grajači iz ničega u ništa, a došli su na vlast odgovornim građanskim odnosom prema izborima 2020. godine, dok poslušno završavaju u nemoralu, neprincipijelnosti i ružnom prema odgovornosti – istakla je Kasalica.

RAZVOJ

Na pitanje može li vlasnik toliko godina imati u posje-

Društvo

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

ori, arile“

sao državne i administracije lokalnih samouprava da kompletiraju vlasništvo s ciljem realizacije investicije. Ukoliko je stvarni vlasnik kao fizičko lice eventualno pod upitnim postupanjima bilo koje jurisdikcije u svijetu, jer radi posao od Švajcarske do Hong Konga, tada bi to genijalci iz MUP-a, Uprave policije, FOJ-a i Centralne banke Crne Gore (viceguvernerka) već do sada doveli u pitanje. Kako nijesu, onda je ovo tavorenje ničega i ništa u realizaciji bilo kakvog investicionog projekta koji bi doprinio jačanju crnogorske turističke privrede i ponude očekivano i nastaviće se – smatra Kasalica.

„Koje crnogorske institucije?“

du kapitalni resurs, a da nije napravio nijedan turistički niti bilo koji drugi pomak osim što se zatvoreno i zapušteno ostrvo vodi u njegovom vlasništvu, Kasalica odgovara: – A kako bi to litijaško-nelegalno trebalo oteti vlasništvo? Ako se to desi, posebno nelegalnim postupanjima državne uprave za tobožnju imovinu, koju vodi najnekvalitetniji DF profil ikad, po tom istom tragu bi se mogla pretresti sva postupanja DPS/DF/PES u vezi prevoda divnih časnih crnogorskih grobalja i crnogorskih istorijskih vjekovnih bogatstava u zaštiti neprevaziđenih patrona (od Sv. Nikole do mnogih ostalih) koji bi morali formalno da se vrate, tamo gdje im je mjesto, kod crnogorskih poreskih obveznika, a prije postupanja EU sudova. Turistička lokacija se razvija cjelovitošću razvojnog sagledavanja lokacije. Ako je preko 90 odsto lokacije u vlasništvu potencijalnog investitora, onda je, saglasno regulativi, odgovornost i po-

Na pitanje ko bi, prema njenom mišljenju, u institucionalnoj hijerarhiji Crne Gore morao da pokrene rješavanje ovog problema, Kasalica je upozorila: – Koje crnogorske institucije? Ako navodno postoji potencijalni kupac lokacije (mada znamo da ga nema jer Ostrvo cvijeća i Sv. Marko nijesu istovjetna lokacija za investiranje), bilo ko ko bi trebalo da ulaže ne može uz nelegalno gaženje tekućeg vlasnika. Opština Tivat od 2020. godine je nesposobnija od bilo čega što je bilo upitno u prethodnim timovima lokalne samouprave. Resorno ministarstvo uobičajeno okončava u kojekakvoj netransparentnosti, što bilo kojem inostranom investitoru uvećava rizike i troškove odgovornog vođenja investicionog projekta, što podaci o stranim direktnim investicijama 2026. godine nesumnjivo dokazuju. Resorna uprava tobožnje državne imovine je odavno institucionalno utuljena s ciljem da nastavi da potpisuje tunjave nelegalne dokumente, koje će uskoro neko odgovorno i opravdano oburdati za buduće imovinske neupitnosti u radu oko ozbiljnih javnih politika. U konačnici, odgovorno građanski ne treba administrativno i razvojno tražiti klerikalno-boljševička rješenja, ridikulne predloge otimačine, tamo gdje se mora uraditi odgovoran javni posao, koji ne može stati u tvit od 240 karaktera – ukazala je Kasalica. Pobjeda se obratila i advokatu koji zastupa vlasnika, mr Matiji S. Vučićeviću, pitajući ga, od kada je njegov klijent preuzeo ostrvo Sv. Marko, što je uradio a što je bilo predviđeno ugovorom i za koju cijenu je ,,preuzeo“ ostrvo. Da li je moguće da nakon toliko godina ostrvo nije turistički valorizovano iako je nekada francuska kompanija zarađivala milione. Advokat mr Matija S. Vučićević odbio je da odgovori na postavljena pitanja Pobjede tvrdeći da su tendenciozna. H. JANKOVIĆ

ŠKOLSKI PREDMET KOJI SE ČESTO POTCJENJUJE: Predsjednica Udruženja biologa Crne Gore o izazovima sa kojima se suočava taj kadar

Ne fali nastavnika nego časova PODGORICA – Reformom iz 2017. godine značajno je smanjen fond časova biologije u osnovnim školama, pa se u završnim razredima izučava svega jedan čas nedjeljno. U srednjim školama je u mnogim obrazovnim programima svedena na nivo izborne nastave. Ovo je nedovoljno, posebno u zemlji koja se naziva „prvom ekološkom državom“ i koja ima izuzetno bogat biodiverzitet. To je kazala za Pobjedu predsjednica Udruženja biologa Crne Gore –Cellula, profesorica Dragica Vukčević. Nezadovoljstvo nastavnika ovakvim stanjem bio je jedan od podsticaja za njihovo tadašnje organizovanje i osnivanje Udruženja. Najavu izrade novih programa i udžbenika vide kao priliku da se ispravi ono što je reformom iz 2017. godine narušeno. Vukčević je obrazložila da je nezadovoljstvo nastavnika potvrdila i anketa koju su uradili 2021. godine među nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Uporedili su i fond časova biologije u državama iz okruženja i u Evropskoj uniji, a to poređenje, kako kaže Vukčević, pokazuje koliko je naš pristup neujednačen i neodrživ.

Dezinformacije

– Biologija se često potcjenjuje, iako je temelj medicine, farmacije, prehrambene industrije, forenzike i zaštite životne sredine, a sve više i savremenih oblasti poput genetike i biotehnologije. U vremenu kada su učenicima dostupne ogromne količine, često i nepouzdanih informacija, uloga nastavnika biologije je posebno važna. Njegov zadatak nije samo da prenese znanje, već da učenike nauči da razmišljaju kritički, razlikuju naučno utemeljene činjenice od dezinformacija i razvijaju odgovoran odnos prema prirodi i sopstvenom zdravlju – istakla je profesorica, koja predaje biologiju u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, u Podgorici. Zato, prema njenim riječima, pitanje statusa nastavnika biologije nije samo pitanje jednog školskog predmeta. Ono, kako dodaje, govori i o tome koliko kao društvo vrednujemo nauku, zdravlje, zaštitu životne sredine i obrazovanje mladih. Prema podacima sa kojima raspolažu, nastava biologije u školama u Crnoj Gori stručno je zastupljena. Najčešće je

Udruženje biologa predlaže da izborni predmet Zdravi stilovi života, za koji postoje kvalitetan udžbenik i priručnik, postane obavezan. Isto tako i Prirodu u V razredu, uz učitelje, mogli bi predavati nastavnici biologije privatna arhiva

efunkcionalno, u privatnom je

Dragica Vukčević

predaju diplomirani biolozi sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, dok u manjim i seoskim školama nastavu realizuju i nastavnici hemije i biologije koji su se obrazovali u Nikšiću. Za razliku od biologije, izraženiji deficit kadra postoji u fizici, hemiji i matematici. – Kada je riječ o biologiji, problem nije nedostatak nastavnika, već mali fond časova. Zbog toga mnogi rade u više škola, često i u različitim opštinama, što otežava dodatnu i dopunsku nastavu, kao i vannastavne aktivnosti – rekla je Vukčević.

Rješenje

Pored povećanja fonda časova, Udruženje predlaže da izborni predmet Zdravi stilovi života, za koji postoje kvalitetan udžbenik i priručnik, postane obavezan. Stava su i da bi Prirodu u V razredu, uz učitelje, mogli predavati i nastavnici biologije, uz njihovo uključivanje u predmetni program. Njihova saradnja sa učiteljima omogućila bi postepen i prirodan prelaz učenika ka predmetnoj nastavi i bolje povezivanje sadržaja. – Ono što iz neposrednog iskustva možemo uočiti jeste slabo interesovanje mlađih kadrova da dugoročno ostanu u prosvjeti. Za mnoge mlade biologe rad u školi predstavlja privremeno rješenje dok ne pronađu druge mogućnosti zaposlenja u struci ili van nje. Prema saznanjima sa Prirodno-matematičkog fakulte-

ta, smanjuje se i broj studenata koji upisuju master studije biologije, dok oni koji ih završe školu rijetko biraju kao prvi izbor za zaposlenje. To je važan signal za budućnost – istakla je Vukčević. Kako dodaje, danas je nastava biologije stručno dobro zastupljena, ali ukoliko ne bude dovoljno mladih nastavnika koji će postepeno preuzimati mjesto kolega koji odlaze u penziju, deficit bi se za nekoliko godina mogao pojaviti i u biologiji. – Zato je važno raditi na tome da nastavničko zanimanje ponovo bude privlačan izbor za mlade biologe – kroz bolje uslove rada, rješavanje problema norme, kvalitetnu mentorsku podršku i jačanje ugleda nastavničke profesije. To je prepoznato i u Strategiji reforme obrazovanja 2025– 2035 – navela je ona.

Bolja zarada za mlade

Vukčević kaže da rad u laboratoriji, farmaceutskoj industriji ili istraživačkim institucijama mladima donosi bolju zaradu, veći ugled u društvu i manje stresa nego rad u učionici. Pruža im i ono zbog čega su biologiju i upisali: bavljenje naukom, rad na terenu i u prirodi, savremenu opremu i mogućnost putovanja i učešća u međunarodnim projektima. Uz to, tamo brže profesionalno napreduju, rade u timovima sa kolegama iz struke i nijesu opterećeni administracijom koja da-

nas oduzima mnogo vremena nastavnicima. Kako navodi, škola mladom biologu, nažalost, često nudi rad u više škola, mali fond časova, skromnu opremu i sve veća očekivanja javnosti, uz nedovoljno priznanja. Zato, prema njenim riječima, prosvjeta postaje prelazno rješenje, a ne poziv. – Ipak, rad sa djecom ima vrijednost koju nijedna laboratorija ne može ponuditi: priliku da probudite radoznalost i ljubav prema prirodi kod generacija mladih ljudi. Da bi mladi biolozi to prepoznali, potrebno je škole približiti nauci kroz bolju opremu, terensku nastavu, projekte i saradnju sa naučnim institucijama, uz sistem napredovanja koji nagrađuje kvalitet – kazala je ona. Vukčević ističe da nastavnici biologije imaju jednu olakšavajuću okolnost: veliki dio nastave mogu realizovati uz prirodni materijal, modele i terenski rad, jer je priroda sama po sebi najbolja učionica. – Posljednjih godina primjetan je i napredak u opremanju učionica, pa većina škola danas ima televizor i računar, što omogućava korišćenje digitalnih sadržaja, simulacija i video materijala – kazala je Vukčević.

Nedostaci

Ipak, podsjeća da je biologija, prije svega, eksperimentalna nauka, a tu i dalje ima mnogo prostora za napredak. – Problem je posebno izražen u srednjim i većim školama, gdje se nastava često ne odvija u istom kabinetu, pa nastavnici ne mogu pripremiti i ostaviti materijal za praktičan rad. Nedostaju nam prije svega opremljene laboratorije u kojima bi učenici samostalno izvodili oglede, postavljali eksperimente i pratili fiziološke procese, kao što su klijanje, fotosinteza, disanje ili rad enzima i sl., tokom više časova. Upravo takav rad razvija istraživački duh, kritičko mišljenje i razumijevanje naučne metode, što je danas jedan od ključnih ciljeva obrazovanja – navela je ona. Vukčević zaključuje da će Udruženje nastaviti da radi u dva pravca: kroz konkretne projekte sa učenicima i nastavnicima i kroz zalaganje za bolji položaj biologije u obrazovnom sistemu. N. ĐURĐEVAC

10 Kultura

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Filmski centar Crne Gore uskratio reditelju Aleksi Bujišiću sredstva za predstavljanje projekta ,,Ovdje još raste“ u Češkoj, uprkos zvaničnim propozicijama i uslovima konkursa

snosti, saopštio Bujišiću da će iz sopstvenih sredstava pokriti troškove smještaja za njega i Radulovića, dok će troškove puta morati da snose sami.

HRONOLOGIJA SPORA

Bujišić se obratio našoj redakciji, ispričao cijelu priču i ponudio dokumentaciju i prepisku koji ukazuju na niz nelogičnosti i kontradikcija između zvaničnih javnih poziva i naknadnih odluka u vezi s pokrivanjem putnih troškova i smještaja autora. Mladi reditelj najprije je istakao da nije riječ o 500 ili 1.000 eura, već o principu. - Sve je ovdje problematično: od načina na koji je to urađeno mimo dogovora, preko toga što nijesam dobio nikakvo zvanično obrazloženje od FCCG-a, iako sam tražio da mi navedu tačan član pravilnika na koji se pozivaju - ispričao nam je Bujišić. On je najprije podsjetio na hronologiju događaja. - Sve je počelo za vrijeme ovogodišnjeg Underhill festivala u Podgorici. Na festival je došao predstavnik Ji.hlave i javljeno mi je da bi trebalo da organizujemo sastanak s njim, mi koji se više bavimo dokumentarnim filmom. Došli smo na sastanak, a on nam je predstavio da traže projekte iz Crne Gore koji bi bili predstavljeni na Ji.hlavi, u industrijskom dijelu programa, te da je FCCG u saradnji s njima obezbijedio sredstva za put i smještaj. Rok je bio veoma kratak, ali uspio sam da prijavim projekat. Nakon možda mjesec ili mjesec i po javili su mi da sam prošao sa projektom - kazao je Bujišić. Podsjetio je da je u pozivu jasno navedeno da će troškovi biti pokriveni zahvaljujući saradnji Ji.hlave i FCCG-a, ali i činjenici da je Crna Gora zemlja u fokusu ovogodišnjeg izdanja.

Ovogodišnji plakat češkog festivala

Filmski centar Crne Gore je reditelju Aleksi Bujišiću retroaktivno otkazao podršku za učešće na festivalu Ji.hlava, mjesecima ignorišući njegov zvanični dopis. Epilog je da smještaj plaća češki festival, a putne troškove autor - Meni je to bilo sasvim logično, zato što sam to vidio i u prijavi na poziv. Da je pisalo bilo što drugo, možda se ne bih ni prijavio. Potom sam dobio imejl u kojem je navedeno da će mi javiti kada bude trebalo da pošaljemo pasoše, detalje i slično. Međutim, nakon 15 dana, 14. avgusta, stigao mi je imejl od Jarmile u kojem piše da su je partneri iz Filmskog centra obavijestili da mi ipak neće biti pokriveni putni troškovi i smještaj, jer FCCG zahtijeva da projekti koji su izabrani prethodno budu podržani na nekom od njihovih konkursa. To nije bilo navedeno u pozivu i praktično nijesmo imali nikakvu najavu o tome - ispričao je mladi reditelj, osvrćući se potom na osjećaj koji je u njemu izazvao takav odnos prema nje-

FCCG javno promoviše film uprkos uskraćivanju podrške Filmski centar Crne Gore je u saopštenju, objavljenom 14. oktobra na svom zvaničnom sajtu, najavio učešće crnogorskih autora na jubilarnom 30. izdanju festivala Ji.hlava – navodeći i projekt ,,Ovdje još raste“ reditelja Alekse Bujišića kao dio programa – uprkos činjenici da je upravo ta institucija ranije odbila da

Bujišiću pokrije troškove puta i smještaja pod izgovorom da projekat nema prethodnu institucionalnu podršku FCCG-a. Osim Bujišićevog ostvarenja, na ovogodišnjoj Ji.hlavi će u programu biti predstavljeno još pet naših projekata: crnogorska produkcija ,,Katalog“ u režiji Andrije Mugoše, crno-

gorsko-italijanska koprodukcija ,,Il Genio“ u režiji Ivana Marinovića, crnogorsko-hrvatska produkcija ,,Spomenik revolucije“ reditelja Mladena Ivanovića, crnogorska produkcija ,,13. riba“ u režiji Sare Stijović i špansko-crnogorska koprodukcija ,,Nerva 3177“ koji je režirao Matías Boero Lutz.

mu i njegovom projektu. - To je zaista frapantno. Bilo je ružno. Kinematografija je kod nas mala i svi se lično poznajemo. Očekuješ makar da te obavijesti institucija ispred koje se prijavljuješ, jer predstavljaš Crnu Goru, pa su dužni da ti jave da je tvoj projekat odabran - istakao je on, dodajući da je krajnje nelogično da se nakon selekcije primijeni kriterijum koji u zvaničnom pozivu uopšte nije postojao. - Najgore je što mi nikada nijesu dostavili zvanično obrazloženje, uprkos mom imejlu. Tražio sam da mi navedu tačan član pravilnika koji nalaže da projekti moraju prethodno biti podržani. Čak i ako zanemarimo to, oni su preuzeli finansijski dio, pokazali inicijativu i potvrdili prijave, tako da je ovakav naknadni način postupanja izuzetno problematičan. Ovo stvara opasan presedan – da FCCG može da radi što hoće i da ti čak ni prolazak na međunarodni festival ništa ne garantuje. Ispada da možeš dobiti budžet za film od 30.000 ili 70.000 eura, pa da ti ga poslije uskrate. U krajnjem, kako mogu očekivati da podrže moj projekat nekim sličnim iznosom ako mi je uskraćena podrška od 500 ili 1.000 eura? - pita se Bujišić. Postojanje FCCG-a, prema njegovim riječima, od izuzetnog je značaja za crnogorsku kinematografiju, ali jednako je važno insistirati na transparentnosti, dosljednosti i ja-

DOKweb / Institute of Documentary Film

Kao obrazloženje navedeno je da projekat nije prethodno dobio podršku institucije, iako takav uslov nije bio naveden u zvaničnom pozivu. Bujišić je istog dana, 14. avgusta, obavijestio FCCG da je razočaran što je tek posredno, preko menadžmenta Ji.hlave, dobio informacije o cijeloj situaciji, s obzirom na to da se svi veoma dobro poznaju. U svom dopisu naglasio je da uslov o prethodnoj podršci nije bio naveden u zvaničnom javnom pozivu, te je zatražio pravno obrazloženje i uvid u član pravilnika na koji se institucija poziva. Takođe je ukazao na apsurdnu situaciju u kojoj se isti projekat u tom trenutku nalazio u redovnoj konkursnoj proceduri i evaluaciji u FCCG-u. Najavio je da će, uprkos svemu i izostanku podrške, otputovati na festival. Na ovaj zvanični dopis Bujišić nije dobio odgovor. Konačan rasplet uslijedio je 29. septembra, kada je iz Češke stigla vijest koja je promijenila tok priče. Nakon što ga je Jarmila Outratova, rukovoditeljka industrijskog i edukativnog programa Ji.hlave, obavijestila da FCCG neće pokriti troškove puta i smještaja za njega i producenta Milana Radulovića, festival Ji.hlava je, nakon mjesec i po dana neizvje-

Od otvorenog poziva do zatvorenih vrata

Duško Miljanić

PODGORICA – Kada je Filmski centar Crne Gore objavio da je naša država u fokusu jubilarnog 30. izdanja prestižnog češkog festivala Ji.hlava, koji će biti održan od 23. oktobra do 1. novembra u Jihlavi, u zvaničnom pozivu navedeno je da će našim autorima troškovi puta i smještaja biti pokriveni zahvaljujući saradnji FCCG-a i pomenute filmske manifestacije. Međutim, za mladog reditelja Aleksu Bujišića i njegov dokumentarni film „Ovdje još raste“ (koprodukcija crnogorske kuće ABA film i slovenačkog studija Arkadena), obećani uslovi pali su u vodu kada je 14. avgusta, posredno, putem mejla koji je primio od češkog festivala, saznao da Filmski centar neće finansirati troškove puta i smještaja.

Aleksa Bujišić

René Kubášek

sno definisanim kriterijumima podrške. - Kada se javnim pozivom predvidi podrška crnogorskim autorima za učešće u međunarodnim programima, a potom se ona uskrati nakon ostvarene selekcije, na osnovu kriterijuma koji prethodno nijesu bili navedeni, neminovno se dovodi u pitanje povjerenje u instituciju i predvidljivost njene buduće podrške. U takvim okolnostima bojim se da se postepeno gubi i ono što bi trebalo da bude najvažnije – motivacija i, možda još važnije, prostor za stvaranje ispričao je Bujišić za Pobjedu.

za Ji.hlava New Visions Forum jer predstavlja ustaljenu praksu poznatu svim producentima u Crnoj Gori i ne zahtijeva dodatno obrazloženje u samom pozivu. Činjenica da je selekcioni tim Ji.hlave samostalno uvrstio projekat „Ovdje još raste“ u program New Visions Foruma ne podrazumijeva automatsku obavezu Filmskog centra Crne Gore da finansira putne troškove autora, niti mijenja navedeni kriterijum. Isti standard primjenjuje se jednako na sve crnogorske projekte u ovogodišnjoj selekciji - saopštili su iz FCCG-a. Kako je projekat „Ovdje još raste“ u ranoj fazi razvoja i još nije dobio nikakvu finansijsku podršku, iz FCCG-a su istakli da im je posebno drago što je njegov autor Aleksa Bujišić dobio priliku da ga predstavi na festivalu ranga Ji.hlave, te da to ostaje vrijedan rezultat bez obzira na pitanje pokrivanja troškova. - Filmski centar Crne Gore ne vidi razlog za javnu polemiku oko ovog pitanja. Institucija njeguje politiku otvorenih vrata i svaki autor je dobrodošao na razgovor u prostorijama Centra, gdje se ovakve nedoumice rješavaju

„OTVORENA VRATA“

Ovim povodom uputili smo pitanja Filmskom centru Crne Gore, ali umjesto odgovora na pet pitanja iz FCCG-a stigao je zbirni odgovor, kraći od postavljenih pitanja, u kojem nijesmo dobili odgovore na ono što nas je zanimalo. U odgovoru je navedeno da FCCG finansijski podržava projekte, uključujući pokrivanje troškova puta i smještaja, isključivo ako su prethodno dobili podršku institucije putem njenih javnih konkursa. - Ovaj kriterijum nije posebno naveden u tekstu poziva

Kultura

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. direktno i dogovorom, a ne kroz medije - zaključili su iz FCCG-a u kratkom odgovoru. Nijesmo dobili odgovor na pitanje na osnovu kojeg konkretnog pravnog akta, pravilnika ili zvanične odluke je uveden uslov o prethodnoj finansijskoj podršci, s obzirom na to da taj uslov nije pomenut u javnom pozivu. Izostalo je i objašnjenje zbog čega je informacija o uskraćivanju podrške saopštena posredno, preko menadžmenta češkog festivala, umjesto da matična institucija direktno i blagovremeno obavijesti autora. Takođe, nijesmo dobili odgovor na pitanje zbog čega su zvanični imejl i urgencija autora, poslati 14. avgusta, ignorisani više od mjesec dana. Zanimalo nas je i kako FCCG opravdava uskraćivanje podrške projektu na međunarodnom forumu uz obrazloženje da nema prethodnu podršku, dok se isti projekat istovremeno nalazi u redovnoj konkursnoj proceduri i evaluaciji na domaćem konkursu te iste institucije.

ČEŠKI UGAO

Tragom ovih informacija uputili smo pitanja i Renéu Kubášeku, rukovodiocu međunarodne saradnje festivala Ji.hlava. Najprije nas je zanimalo na koji način je vršena selekcija projekata. - Kada je riječ o odabiru projekata za Ji.hlava New Visions Forum, taj proces uvijek nezavisno sprovodi naš selekcioni odbor, kako za filmski program tako i za projekte iz oblasti filmske industrije. FCCG nam je pomogao da konkurs za prijave promovišemo u široj javnosti, ali nije imao nikakav uticaj na sam proces selekcije. Zbog toga nam je bilo veoma drago što smo imali priliku da primimo i upoznamo veliki broj zanimljivih i perspektivnih projekata i filmskih autora iz Crne Gore. U okviru Ji.hlava New Visions predstavljamo projekte u različitim fazama produkcije, uključujući i one u ranoj fazi razvoja, bez obzira na to da li su već dobili institucionalnu podršku - odgovorio je za Pobjedu Kubášek. Što se tiče troškova smještaja, prema njegovim riječima, razumjeli su da Filmski centar, zbog svojih internih pravila, nije bio u mogućnosti da ih pokrije. - To u potpunosti poštujemo. Bili smo u mogućnosti da pokrijemo troškove smještaja iz sopstvenog budžeta, između ostalog i zato što je naša saradnja s FCCG-om mnogo šira, a učešće crnogorskih projekata na Forumu predstavlja samo jedan dio obimnog programa Focus. Stoga ne smatramo problematičnim to koja partnerska strana pokriva ovaj konkretni trošak. Na kraju bih želio da istaknem i da je naša saradnja s Filmskim centrom Crne Gore bila odlična još od prvih razgovora o programu Focus. Veoma se radujemo njenom nastavku i prilici da sve ugostimo u Jihlavi - zaključio je Kubášek. Andrija RADOVIĆ

Novi uspjeh crnogorskog fotografa u inostranstvu

Kasom osvojio šest nagrada u Kini PODGORICA - Crnogorski umjetnički fotograf Andrija Kasom osvojio je šest nagrada u Kini, na 7. Međunarodnom fotografskom salonu „China Dream“ za 2026. godinu. Među nagrađenim radovima su fotografije sa motivima Skadarskog jezera, a Kasom navodi i da je, nakon njegove inicijative, Međunarodna asocijacija umjetničke fotografije (IAAP) u svoj zvanični sistem uvrstila crnogorsku zastavu i crnogorski jezik. Zlatnu medalju WPU dobila je fotografija „Rhythm of Shadows“, koju organizatori opisuju kao studiju minimalizma i geometrije. Za rad „Solar Shower“ Kasom je osvojio zlatni sertifikat, za „The Path to Light“ srebrni, a za makrofotografiju „A Small Pest 2“ bronzani sertifikat. Počasna priznanja pripala su fotografijama „For Memory“, sa prizorom sa Skadarskog jezera, i „Skadar Lake“. Prema podacima koje je dostavio, Kasom je tokom ka-

Nagrađena fotografija Andrije Kasoma, „Solar Shower“

Za rad „Solar Shower“ Kasom je osvojio zlatni sertifikat, za „The Path to Light“ srebrni, a za makrofotografiju „A Small Pest 2“ bronzani sertifikat Nagrađena fotografija Andrije Kasoma, „For memory“

rijere osvojio ukupno 266 međunarodnih priznanja. Nosilac je više fotografskih zvanja i priznanja, među kojima su AFIAP, QPSA, GPU CR 2, VIP2 APHRODITE, EIAAP, MAPS, ANPS, Hon.CPE,

ES.CPE, Hon.JSP, SWPU/1, IIG/s i FRPA.GNG. Kasom ističe da mu uvrštavanje crnogorske zastave i jezika u sistem IAAP-a znači više od osvojenih medalja. - Nijesam mogao dopustiti da

Razgovor o crnom talasu jugoslovenskog filma na UCG u Podgorici

se pored mog imena na zvaničnim svjetskim salonima navodi bilo koja druga zastava ili jezik, jer crnogorskim jezikom pričam od kada sam se rodio - kazao je on, dodajući da mu ta promjena zna-

či više od svih priznanja koja je osvojio. Prema njegovim riječima, uvođenje crnogorskih obilježja u sistem asocijacije omogućiće i drugim fotografima iz Crne Gore da svoje radove na međunarodnim salonima predstavljaju pod crnogorskom zastavom i na crnogorskom jeziku. R. K.

Otvoren konkurs za „Besjede 2 – U čast Skadarskog jezera“

Gocić i „Rani radovi“ na festivalu FUNK

Plakat programa

PODGORICA - Program „Crni talas YU filma“, koji obuhvata razgovor sa filmskim kritičarem i piscem Goranom Gocićem i projekciju filma „Rani radovi“ (1969) reditelja Želimira Žilnika, biće održan večeras u 18 sati, u Plavoj sali Rektorata UCG, u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore – FUNK. O jednom od najznačajnijih i najprepoznatljivijih pravaca jugoslovenske kinematogra-

Posebna pažnja biće posvećena uticaju crnog talasa na jugoslovensku kinematografiju i njegovom značaju iz današnje perspektive fije, njegovim autorima, filmovima i društvenom kontekstu u kojem je nastajao, sa Gocićem će razgovarati dr Goran Radonjić. Posebna pažnja

biće posvećena uticaju crnog talasa na jugoslovensku kinematografiju i njegovom značaju iz današnje perspektive. Goran Gocić jedan je od vodećih savremenih srpskih pisaca, filmski kritičar, publicista i reditelj dokumentarnih filmova. Autor je studija „Endi Vorhol i strategije popa“ i „Emir Kusturica: Kult margine“, kao i koautor zbornika o Žilniku, Makavejevu i Pavloviću. Za svoj prvi roman „Tai“ dobio je NIN-ovu nagradu za 2013. godinu i nagradu „Miloš Crnjanski“. Njegov najnoviji roman „Fikser“, objavljen 2026. godine, nagrađen je književnom nagradom „Radovan Beli Marković“, a uskoro se očekuje i izlazak njegove knjige posvećene crnom talasu u jugoslovenskoj kinematografiji. Nakon razgovora uslijediće projekcija filma „Rani radovi“, jednog od najpoznatijih ostvarenja jugoslovenskog crnog talasa, koji kroz priču o grupi mladih revolucionara preispituje društvene i političke ideale svog vremena. Program je otvoren za sve zaR. K. interesovane.

pošalju video-snimak besjePet opština, dadeil.com. na adresu teaserzeta@gmaSnimljena besjeda, kao na manifestaciji, treba pet glasova idanastup traju od šest do osam minuta. PODGORICA - Besjednici iz Zete, Podgorice, Cetinja, Tuza i Bara mogu se prijaviti za učešće na manifestaciji „Besjede 2 – U čast Skadarskog jezera“, koja će biti održana 29. oktobra u 20 časova u svečanoj sali Eco Resorta Plavnica. Za najbolju besjedu predviđena je nagrada od 1.000 eura, a organizatori će nagraditi i ostale učesnike. Ovogodišnja manifestacija nosi slogan „Jedno jezero - pet opština - pet glasova“ i predstavlja nastavak prošlogodišnjeg takmičenja „Besjede 1“, održanog u Kulturno-informativnom centru „Zeta“. Prvi put će na takmičenju učestvovati besjednici iz pet opština koje povezuje Skadarsko jezero. Pravo prijave imaju punoljetne osobe. Zainteresovani treba

Konkurs je otvoren do 24. oktobra u 16 časova. O pobjednicima će odlučivati žiri sa po jednim predstavnikom iz partnerskih opština. Zetu će predstavljati akademik i profesorica Slavka Klikovac, Bar književnik, novinar i publicista Milan Vujović, Podgoricu producentkinja i aktivistkinja Milena Đergović, Cetinje likovni umjetnik Luka Lagator, a Tuze diplomirana sociološkinja Leonora Dedivanović. Uz takmičarski dio, program će obuhvatiti muzičke i umjetničke sadržaje. Pokrovitelj manifestacije je Opština Zeta, a organizator i autor projekta Radoš Raković. Dodatne informacije dostupne su putem kontakta za medije i organizaciju Ane Božović, na broj telefona 069/973-720. R.K.

12 Crnom Gorom

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Još neizvjesno da li će ove zime na Savinom kuku biti vještačkog snijega, ali je već izvjesno da je ovo rekordna turistička godina na Žabljaku

Na Savinom kuku pripremaju se za predstojeću zimu

Samo u septembru 40.000 noćenja Najviše gostiju smo imali iz Izraela, čak 15 odsto, iz Njemačke smo imali 13 odsto posjetilaca, a onda po brojnosti slijede Srbija, Rusija, Velika Britanija, Holandija, Poljska, Francuska, SAD, Belgija, Španija, Italija... Imamo poseban rast broja turista iz Amerike, i to nas raduje jer je važno što smo otvorili tako veliko tržište. U pojedinim mjesecima imamo rast veći i od 200 odsto i sve nas više posjećuju gosti iz skandinavskih zemalja, kaže Abazović ŽABLJAK – Na Žabljaku se sumiraju rezultati ljetnje turističke sezone, koja je bila nezapamćeno dobra jer su oboreni svi rekordi po broju posjeta i ostvarenih noćenja, a pogotovo je septembar bio atraktivan za domaće i inostrane goste. Kakva će biti zimska i prije svega da li će ponovo zavisiti od sniježnih padavina, još je neizvjesno, a nijesu ni formirani cjenovnici. Ipak, predstavnica TC Durmitor Bojana Božović kaže da se na Savinom kuku pripremaju za predstojeću zimu. – Kao što je poznato, Savin kuk je jedino skijalište na Žabljaku i već se pripremamo da što bolje dočekamo predstojeću zimu. Pripremamo se za uobičajeni remont žičare, a još je neizvjesno da li ćemo imati vještačko osnježavanje. Uskoro ćemo formirati i cjenovnik, a planirano je da u funkciji budu žičara Savin kuk 1, srednji ski lift, snowboard staza, kao i lift za najmlađe ljubitelje skijanja – kaže za Pobjedu Bojana Božović iz TC Durmitor, koji gazduje jedinim skijalištem na Žabljaku. Žičara na Savinom kuku i ljetos je bila posjećena, bez obzira što nije radila do samog vrha, već su oni koji su željeli da uživaju u panoramskom pogledu morali da pješače do vrha. Ukupno je prodato 19.000 karata.

I jasno je da poddurmitorski kraj iz godine u godinu biva sve prepoznatljiviji po ljetnjem turizmu, upravo zbog nedostatka infrastrukture, topova za osnježavanje... Direktor lokalne Turističke organizacije Stojan Abazović kaže da je za njima daleko najuspješniji septembar. Lani je, recimo, na Žabljak u septembru evidentirano 26.000 noćenja, a ove godine čak 40.000. – Najviše gostiju smo imali iz Izraela, čak 15 odsto, iz Njemačke smo imali 13 odsto posjetilaca, a onda po brojnosti slijede Srbija, Rusija, Velika Britanija, Holandija, Poljska, Francuska, SAD, Belgija, Španija, Italija... U poređenju sa prethodnim sezonama, imamo poseban rast turista iz Amerike i to nas raduje, jer vrlo je važno što smo otvorili tako značajno i veliko tržište. U pojedinim mjesecima imamo rast veći i od 200 odsto i sve nas više posjećuju gosti iz skandinavskih zemalja kojih do ove godine nije bilo mnogo na Žabljaku. Lani smo imali 193.000 gostiju i to je bilo uvećanje za 30 odsto u poređenju s prethodnom godinom, a zaključno sa decembrom jasno je da ćemo imati više od 300.000 noćenja, što je sjajan rezultat – kaže Stojan Abazović, priznajući da bi ukupni rezultati sigurno bili mnogo bolji da nije podbacila prethodna zimska sezona. Izostale su prošle zime padavi-

ne, a na skijalištu se dogodila i tragedija, što je i te kako uticalo na posjetu Savinom kuku, ali Abazovića raduje što je njegov kraj u svakom smislu najbrže rastuća destinacija, ne samo u Crnoj Gori, već i znatno šire. – Jasno je da su nam neophodna značajna ulaganja u razvoj zimskog turizma, jer to je jedini način da budemo cjelogodišnje privlačni. Teško je ovdje finansijski prebroditi zimu ukoliko nemate dobru posjetu. Imamo u ponudi i novih sadržaja, otvoren je hotel „Aleksandar“ sa SPA centrom, tu je i hotel ,,Nordik“, lani je svoja vrata otvorio ,,Rezident“, a brojni drugi su obogatili ponudu. Ipak, fali nam velikih hotela sa SPA centrima, konferencijskim salama... – zaključuje Abazović. I predstojeće zime, tradicionalno, instaliraće klizalište, i to ovog puta na fudbalskom stadionu, na tzv. Ravnom Žabljaku. U istom kompleksu biće i staza za nordijsko trčanje, a planiraju i iznenađenja za djecu, brojne gastronomske manifestacije, zimsku trku, ture hodanja na krpljama... Svjestan je Abazović da je u njihovom kraju sve popularnije i turno skijanje, da imaju prelijepe prostore za te sportske aktivnosti, pa ipak mišljenja je da bez ozbiljne rekonstrukcije žičara na Savinom kuku i vještačkog osnježavanja neće biti zimskih turističkih sezona kakve oni priželjkuju. Ra. P.

Cetinjanka dr Tijana Martinović, naučnica Češke aka CETINJE – Dok o zaštiti šuma najčešće govorimo kroz sječu i požare, ispod naših nogu odvija se život od kojeg zavisi čitav ekosistem. Bakterije i gljive pomažu drveću da dobije vodu i hranljive materije, razgrađuju organske ostatke i utiču na zadržavanje ugljenika. Taj nevidljivi svijet istražuje dr Tijana Martinović, Cetinjanka zaposlena na Institutu za mikrobiologiju Češke akademije nauka u Pragu. Njen put usmjerila je odluka da srednju školu nastavi u razredu međunarodne mature u Mariboru. Tada je odlučila da studira mikrobiologiju, dostupnu na Univerzitetu u Ljubljani već na osnovnim studijama. Tamo je upisala i magistarske studije, a želja za novim iskustvima odvela ju je na jednogodišnju Erasmus razmjenu na Karlovom univerzitetu u Pragu. Prag joj se toliko dopao da je željela da ostane ili da se kasnije vrati. Studije je dovršila u Ljubljani, gdje je već i radila, a potom se prijavila za doktorsku poziciju na Institutu za mikrobiologiju Češke akademije nauka. U Pragu je doktorirala na Karlovom univerzitetu, a na Institutu radi i danas. U Crnu Goru ovoga puta dovela ju je saradnja na projektu FunGForest – „Biodiverzitet gljiva kao indikator zdravstvenog stanja šuma pod pritiskom klimatskih promjena“, koji vodi dr Jelena Lazarević sa Biotehničkog fakulteta u Podgorici. Predavala je na okruglom stolu „Uloga nauke u zaštiti šuma“ u CANU, a prisustvovala je i otvaranju izložbe „Skriveni junaci šuma“ i promociji istoimene knjige za djecu i mlade, čija je recenzentkinja. Uz obaveze stigne i da obiđe porodicu. Privukla ju je činjenica da su mikroorganizmi dio nas i naše okoline, ali i primjena znanja. Prije mikrobiologije životne sredine zanimali su je virusi i fermentacija vina. Ljubljana i Prag oblikovali su njen profesionalni i lični razvoj.

Bez mikro nema ni st Naučnica koja je karijeru gradila u Ljubljani i Pragu istražuje nevidljivi svijet od kojeg zavise zdravlje šuma i skladištenje ugljenika. Želja joj je da prouči i mikrobiom cetinjskih parkova

Tokom osnovnih studija radila je na Institutu za šumarstvo u Ljubljani. – Tada se još nije mnogo govorilo o klimatskim promjenama niti o važnosti mikrobiologije za zdravlje šuma. Imala sam viziju da ću u tom području moći više da doprinesem – objašnjava ona. Istraživanja je nastavila u Pragu, u laboratoriji specijalizovanoj za mikrobiologiju životne sredine. Danas se veliki dio njenog rada odnosi na mikroorganizme u šumskom zemljištu. – Gljive i bakterije u šumskom tlu od ključnog su značaja za kruženje materija. Simbiotske gljive pomažu drveću da dobije vodu i hranljive materije koje su mu potrebne, dok zauzvrat od biljke dobijaju ugljenik proizveden fotosintezom. Bez saprotrofnih gljiva i bakterija, koje razgrađuju organsku materiju – drvo, lišće i druge ostatke – ta materija bi se samo gomilala, a hranljive materije ne bi ponovo postajale dostupne biljkama – kaže Martinović. Mikroorganizmi određuju i ravnotežu između razgradnje organske materije, pri kojoj se dio ugljenika oslobađa u atmosferu i njegovog zadržavanja u zemljištu. – Ako se ta ravnoteža poremeti, mijenja se i sposobnost čitavog sistema da skladišti ugljenik – ističe ona, ukazujući na značaj mikroorganizama za

klimatske promjene. Istražuje i uticaj sječe, suša i drugih poremećaja. Suše i požari postojali su oduvijek, kao i prirodna regeneracija, a sječa je dio upravljanja mnogim evropskim šumama. Klimatske promjene i druge ljudske aktivnosti, međutim, čine poremećaje učestalijim i intenzivnijim, pa šume često nemaju dovoljno vremena za obnovu. – Mikroorganizmi mogu doprinijeti regeneraciji, ali je važno da se prilagodi način upravljanja šumama, na čemu se danas intenzivno radi. Nije lako postići ravnotežu između ekonomske vrijednosti i održivosti. Danas znamo da je bez funkcionalnog mikrobioma šumskog tla regeneracija šume znatno otežana – naglašava Martinović. Mikroorganizmi reaguju na drugačijim vremenskim i prostornim skalama nego biljke, a posljedice su često manje očigledne. – Određene gljive gotovo odmah stradaju jer gube svoje simbiotske partnere, dok se neke druge grupe još neko vrijeme mogu prilagođavati novim uslovima. Zato je izuzetno važno šta će se uraditi nakon ozbiljnog poremećaja – kaže ona. Tokom Erasmus boravka istraživala je i saprotrofnu gljivu na borovim iglicama sa Lovćena. Tu je prvi put pokazano njeno prisustvo iznad 1.000 metara nadmorske visi-

KOLAŠIN: Inicijativa da se novi sportski tereni pored Tare nazovu po go

„El Grande Milovan“ među sta KOLAŠIN - Svečano otvaranje bi trebalo da izgleda ovako - makaze kojima se presijeca vrpca u rukama dvojice Andrija. Naravno, tu su i ostali zvaničnici, ali i dvojica Andrija od kojih će jedan doći iz Beograda, a drugi iz Francuske. Stariji Andrija je glumac Andrija Kuzmanović koji je u znamenitom serijalu „Montevideo, bog te video“ glumio golmana Milovana Jakšića, najboljeg čuvara mreže na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, u Urugvaju 1930. godine. Mlađi Andrija je Andrija Bulatović, jedan od nosilaca fudbalske reprezentacije Crne Gore i

uspješni internacionalac u francuskom Lensu... Dvojica poznatih Andrija bi tako otvorili nove sportske terene pored rijeke Tare čija je izgradnja još u toku i koji će se zvati „Milovan Jakšić, Veliki Milovan“. Golman koji je obilježio prvo Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1930. godine gdje reprezentacija tadašnje Jugoslavije, samo zbog pristrasnosti sudija, nije postala najbolja na svijetu, rođen je u Kolašinu, a njegova porodica je živjela u selu Plana, u Donjem Lipovu. Decenijama je trajala ta priča iako u Plani nije bilo direktnih nasljednika ili rođaka porodice Jakšić. Inicijativu koja je nedavno jed-

noglasno usvojena na sjednici SO Kolašin, da se novi sportski tereni pored Tare nazovu „Milovan Jakšić, Veliki Milovan“, podnijela je Gospava Bulatović, odbornica Grupe građana. - Milovan Jakšić je rođen 1909. godine u Kolašinu, u Crnoj Gori. Njegovi Jakšići su vjerovatno kao uskoci stigli iz Hercegovine u Ljevišta, u Gornju Moraču. Porodica mu se preselila u pitomo selo Plana gdje je Milovan i rođen. Otac je najvjerovatnije poginuo u Prvom svjetskom ratu jer je Milovan u radničkim krugovima u Beogradu, u štampariji gdje radio kao slovoslagač, često bio „siroče iz Kolašina“. Sa 21. godinom, na Svjetskom prvenstvu

Crnom Gorom

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

ademije nauka, o šumskom mikrosvijetu i rodnom gradu

privatna arhiva

oorganizama tabala ni šuma

Tijana Martinović

ne, što je bilo značajno za opis distribucije i praga tolerancije. Spoj klime, zemljišta, nadmorske visine i tipova šuma Cetinje i Lovćen čini posebno zanimljivim za dalja istraživanja. – Mene lično posebno zanimaju bukove šume na Lovćenu, kroz koje sam još kao dijete išla sa porodicom „u pečurke“. Priznajem da tu možda nijesam potpuno objektivna kao istraživačica, postoji i mala lična pristrasnost. Voljela bih da jednog dana ozbiljnije istražimo njihov mikrobiom i možda iskoristimo savremene metode da predvidimo gdje će biti više pečuraka – kaže Martinović. Dugotrajne suše i ekstremne temperature mogu značajno promijeniti sastav i aktivnost mikrobioma zemljišta. Neke

grupe mikroorganizama bolje podnose takve uslove, dok druge nestaju ili postaju manje aktivne. – Problem je što se time ne mijenja samo sastav zajednice već i procesi koje ti mikroorganizmi obavljaju. Posljedice zato mogu da se prenesu na čitav šumski ekosistem i njegovu sposobnost da se oporavi nakon poremećaja – upozorava ona. Zato smatra da se zaštita zemljišta i njegovog mikrobioma zanemaruje. – Bez mikroorganizama nema ni stabala ni šuma. Ono što vidimo iznad zemlje zapravo u velikoj mjeri zavisi od procesa koji se odvijaju ispod naših nogu. Problem je što je taj dio ekosistema nevidljiv, pa ga je

mnogo lakše previdjeti – ističe Martinović. Važnost međunarodnog umrežavanja naučila je u Sloveniji. Naučni rad, smatra, ne treba da bude izolovan, a saradnja i razmjena iskustava od ogromnog su značaja. – Svi se mi na neki način takmičimo za projekte i sredstva, ali suštinski se na kraju sve svede na zajedničke ciljeve, pogotovo kada se radi o nekom većem problemu, kao što je postizanje održivih načina upravljanja šumama – navodi ona. Danas najviše vremena posvećuje analizi podataka koje donose savremene metode sekvenciranja DNK i tumačenju rezultata. Poslije brojnih noći i vikenda provedenih u laboratoriji tokom doktorata, dio laboratorijskog rada prepušta kolegama specijalizovanim za određene metode. Ipak, i sama postavlja i testira nove metode, a trenutno optimizuje protokol za analizu mikrobioma šumskih voda. Veliki dio ljeta provodi na terenu, gdje joj međunarodna mreža kolega pomaže u organizaciji i uzorkovanju. Uz napomenu da je njeno iskustvo u Crnoj Gori ograničeno i vezano za saradnju, razlike u odnosu na Sloveniju i Češku vidi prije svega u finansiranju. – U Crnoj Gori je i mnogo iskusnijim kolegama teško da obezbijede projekte, jer se za nauku raspisuje vrlo malo konkursa, a konkurencija je velika. U zemljama kao što su Slovenija i Češka postoji više mogućnosti – kaže ona. Objašnjava da se u Sloveniji doktorat upisuje uz redovno zaposlenje i fiksnu platu, dok u Češkoj uslovi zavise od pro-

olmanskom „zavičajcu“ Milovanu Jakšiću

ativama pored Tare u Urugvaju, „začarao“ je mrežu reprezentacije Jugoslavije. Posebno su bile skoro nevjerovatne odbrane protiv favorizovane i tada čuvene reprezentacije Brazila. Zahvaljujući odbranama Milovana Jakšića. pobijeđen je Brazil i Jugoslavija se plasirala u finale gdje je nezasluženo i nesportski poražena od domaćina Urugvaja. Milovan je tada dobio dva nadimka, onaj domaći „Jakša“ i onaj internacionalni „El Grande Milovan“ kojim je potvrđena njegova slava i popularnost kod navijača i javnosti koji su pratili prvo svjetsko prvenstvo u fudbalu - priča Gospava Bulatović. Ona ističe da je Milovan Jak-

šić s ponosom uvijek isticao da je Kolašinac. Drugi svjetski rat je proveo u Beogradu i koristio je uticaj popularnog sportiste da pomogne svojim drugovima iz oslobodilačkog partizanskog pokreta. Nosio je bol u sebi što iz logora Banjica nije spasio Milutina Ivkovića Milutinca koji je bio u half-liniji, u odbrani ispred njegovih stativa u Urugvaju i koji je kasnije proglašen narodnim herojem. - Nastupao je za klubove u Beogradu, stigao da brani i gol Slavije iz Praga, odigrao je preko 500 utakmica. Nakon Drugog svjetskog rata bio je predsjednik Udruženja fudbalskih trenera SFRJ. Bio je i jedan od osnivača FK Crvena zvezda.

Milovan Jakšić

Preminuo je 1953. godine od srčanog udara u Kairu, gdje je bio na turneji sa FK Crvenom zvezdom. Zbog svega što je uradio i kao sportista i kao društveni i progresivni radnik i kao „uvijek ponosni Kolašinac“, zaslužio je da ga se, 73 godine nakon njegove smrti, sjetimo u njegovom Kolašinu i da novim sportskim terenima

jekata i sredstava laboratorije, pa razlike postoje i unutar iste institucije. Posljednjih godina radi se na poboljšanju uslova za mlade naučnike, ali je naučni rad, smatra, generalno potcijenjen i za bolje uslove treba strpljenja i volje. Od 2018. na Prokletije se vraća svake tri godine po uzorke i podatke, kako bi pratila promjene na području koje za sada ne podliježu drastičnim ljudskim uticajima i povezala promjene temperature sa promjenama mikrobioma. Cetinje, poslije svih godina u Ljubljani i Pragu, ostaje njeno lično uporište i prostor budućih istraživanja. – Mislim da ne postoji šetalište uz Ljubljanicu ni Vltavu koje bi zamijenilo moj krug oko Bajica. Na Cetinju sam i počela da razmišljam o ekologiji i zaštiti životne sredine, kroz nevladine organizacije u koje sam još kao đak bila uključena, ali i kroz emisiju „Zeleni pravac“, koju sam vodila. Na to sam oduvijek ponosna, iako mi nije donijelo naročitu popularnost u srednjoj školi – dodaje u šaljivom tonu. Među njenim neostvarenim, ali ne i nedostižnim projektima je studija o mikrobiomu cetinjskih parkova. – Ja mislim da to mora biti nešto posebno, ali možda nije do mikrobioma nego do ljudi i njihove energije – kaže Martinović. Mladima poručuje da ne odustaju: i njoj je put do evropskih laboratorija nekada djelovao nedostižno. Za odlazak u Sloveniju bila su potrebna garantna pisma i brojni dokumenti, a sve je bilo skupo i komplikovano. Sa roditeljima je išla u Ljutu kod Kotora da traži sudskog tumača za slovenački. – Uz malo podrške i mnogo lične motivacije, može se. Ima mnogo zemalja koje cijene talenat i pružaju mogućnosti stipendija, studentskih poslova i besplatnog školovanja. Jednom kada se probije put, svaki korak dalje je lakši – poručuje Tijana Martinović. J. ĐUKANOVIĆ - petrović pored Tare, damo ime „Milovan Jakšić, Veliki Milovan“ istakla je Bulatović. Prerana smrt, u 44. godini, učinila je da Milovan Jakšić ne dođe do svoje Plane i svoga Kolašina. Ipak, trajao je u pričama, njegovi Planjani su ga ponosno pominjali i pokazivali na dio sela gdje je bilo imanje Jakšića. Nedavno je i filmski i serijski projekat Dragana Bjelogrlića o prvom fudbalskom svjetskom prvenstvu u Urugvaju pokazao kako je Milovan Jakšić „zaključavao“ mrežu Jugoslavije, koliko je bio popularan u Montevideu i kako je nastao nadimak „El Grande Milovan – Veliki Milovan“... „El Grande Milovan“ će uskoro „zauzeti“ mjesto među stativama na stadionu pored Tare. „Uvijek ponosni Kolašinac“ se na pravi način vratio svom Dr. DRAŠKOVIĆ gradu...

Profesor biologije u bjelopoljskoj gimnaziji upozorava

Tomović: Brojni Bjelopoljci se suočavaju sa alergijama BIJELO POLJE - Sezona cvjetanja alergenih biljaka traje od februara do novembra, a brojni Bjelopoljci suočavaju se sa alergijskim reakcijama u ovom periodu kada je koncentracija polena u vazduhu još na visokom nivou – saopštio je za Pobjedu magistar biologije, profesor u Gimnaziji ,,Miloje Dobrašinović“ Tomislav Tomović. U knjizi ,,Alergene biljke opštine Bijelo Polje“, čiji je autor Tomović, predstavljen je spisak oko 150 alergenih biljaka koje rastu u bjelopoljskom kraju. Tomović je istraživao i invazivne vrste koje stvaraju određene probleme. Objasnio je da su alergene biljke jedna grupacija drvenastih i zeljastih biljaka koje ispuštaju veoma veliku količinu polena i predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi, a u zavisnosti od vegetacionog perioda počinje njihova aktivnost. – Već početkom februara imamo problem. Tada počinje cvjetanje lijeske, zatim dolazi cvjetanje jove, vrbe, nakon toga javori, bukve i na kraju hrastovi. To su biljke koje predstavljaju taj rano proljećni period kada je koncentracija polena prisutna i on traje obično od februara pa do početka maja. Nakon toga počinje period kada cvjetaju trave, koji traje negdje do druge dekade jula, kada imamo pojavu veoma velikog broja tih biljaka. U tu kategoriju bismo izdvojili biljke kao što su: kiselica, a prije svega ambrozija, a jedna je od najjačih alergenih biljaka koja je posljednjih godina počela da se širi i kod nas u Bijelom Polju, a i u čitavoj Crnoj Gori, i predstavlja potencijalnu opasnost – kazao je Tomović. Po njegovim analizama i istraživanjima, smatra da na bjelopoljskom području ima oko 150 vrsta alergenih biljaka. – Na osnovu analize i rezultata istraživanja u Bijelom Polju sagledali smo oko 150 alergenih biljaka, imamo i brezu koja spada u grupu jačih alergena i utiče na respiratorni sistem. U našoj sredini imamo znatan broj tih biljaka i morali bismo svakako da vodimo računa, jer u takvim situacijama osobe koje imaju alergijske reakcije moraju prosto da izbjegavaju neke periode kad je u pitanju ciklus cvjetanja – objasnio je Tomović. Preporučuje da građani mogu pratiti koncentraciju polena u vazduhu na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine. – U Crnoj Gori imamo pet stanica za mjerenje kvaliteta

Tomislav Tomović

vazduha, ali i koncentracije polena, a poznato je da osobe koje imaju problema sa alergijama moraju poštovati određena pravila, kao što je izbjegavanje boravka na otvorenom i slično, tako da ove informacije mogu biti od velike koristi za tu populaciju – kazao je Tomović. Objašnjavajući uticaj klimatskih promjena na ciklus cvjetanja, naveo je da postoji evidentan problem kao i kod zemalja u regionu, ali i u Evropi. – Klimatske promjene posljednjih godina igraju jednu impozantnu ulogu i predstavljaju potencijalni okidač. U nekim periodima, recimo, u januaru i početkom februara, imamo i sunčane dane koji dovode do toga da taj korijenov sistem i biljka počinje da radi, odnosno da sprovodi procese mineralne ishrane. U takvim situacijama to pogoduje ranijem cvjetanju, čak i do mjesec dana kod nekih vrsta. Ipak, posljednjih godina to je evidentan problem i jednostavno to je nešto što je prisutno u čitavoj regiji, i kod nas i u drugim zemljama u Evropi – pojasnio je Tomović. Ambrozija, prema njegovim riječima, predstavlja najveću opasnost za razvoj alergijskih bolesti i na području bjelopoljske opštine. – Kod nas posljednjih godina invazivno se širi, prije svega u tim poljoprivrednim kulturama, a kao pogodan mehanizam širenja je saobraćajna infrastruktura, jer obično njihova sjemena prianjaju u šare guma i jednostavno se rasijavaju. U Bijelom Polju posljednjih godina primijećeno je da se širi duž saobraćajnice prema Dobrakovu, zatim i u njivama u tom dijelu, u Zatonu i u Vraneškoj dolini. To su veoma značajne površine, a narod je dosta miješa sa pelinom, pa ona svake godine zauzima sve veći i veći prostor. Smatram da veliki broj građana shvata posljedice prisustva ove biljke i da je ona jedan potencijalni neprijatelj, na čijem suzbijanju se mora intenzivno raditi – poručio je Tomović. Beća ČOKOVIĆ

14 Hronika Podgorice

Upravo je njen rad bio prvi susret sa svijetom stvaralaštva, ali i inspiracija koja joj je oblikovala odnos prema odjeći, detaljima i tradiciji. Danas, kroz savremeni modni izraz, Amanda nastoji da nasljeđe svojih predaka sačuva od zaborava, udahne mu novi život i pokaže da tradicija nije samo uspomena na prošlost, već neiscrpan izvor inspiracije za budućnost. Na putu ka izgradnji sopstvenog modnog identiteta, baba Tolja ostaje njen najveći uzor i neraskidiva veza između onoga što je naslijedila i onoga što stvara.

UZOR

Mlada i perspektivna modna kreatorka kaže da njena priča o modi počinje mnogo prije fakulteta. - Kada razmišljam o prvim susretima sa stvaranjem, uvijek se vraćam babi Tolji i njenom radu. Ona je decenijama ručno izrađivala tradicionalne albanske nošnje i kroz taj rad sačuvala dio našeg porodičnog i kulturnog nasljeđa. Od malena sam bila okružena pričom o tradiciji, ručnom radu i odjeći koja ima mnogo dublje značenje od samog izgleda. Kod babe sam prepoznavala posebnu posvećenost svakom detalju i strpljenje koje je potrebno da bi nastalo nešto vrijedno. Danas, kada se i sama bavim modnim dizajnom, sve više razumijem koliko su ti trenuci bili važni za moje formiranje – započinje razgovor dvadeset četvorogodišnja Amanda. Smatra da se ljubav prema modi kod nje nije pojavila odjednom. - Ona se postepeno razvijala kroz porodično okruženje, posmatranje babinog rada i želju da jednog dana i sama stvaram nešto što će imati lični pečat, ali i čuvati priču iz koje potičem. Baba Tolja je imala veliki uticaj na mene, ne samo u smislu mode već i kroz vrijednosti koje sam usvajala odrastajući. Njen rad me je naučio da iza svakog kvalitetnog komada odjeće stoje vrijeme, trud, preciznost i ljubav – iskrena je Amanda. Baba je za nju mnogo više od osobe koja je izrađivala tradicionalne nošnje. - Ona je važan dio mog identiteta i razlog zbog kojeg tradiciju ne posmatram samo kao nešto što pripada prošlosti. Njeno dugogodišnje posvećenje ručnom radu pokazuje koliko znanja, vremena i ljubavi stoji iza očuvanja kulturnog nasljeđa. Posebno mi znači pomisao da se ono što je ona godinama stvarala nastavlja kroz moju želju da istražujem tradiciju i da je prenesem u savremeni modni izraz. Iako

Modna kreatorka iz Tuza Amanda Berišaj moderne kreacije razvija po uzoru n

Spajanjem nasljeđa i s dizajna stvara autentič Tuzi i Malesija imaju bogato kulturno nasljeđe koje zaslužuje da bude istraživano, očuvano i predstavljeno na savremen način. Za mene je to i lična motivacija i odgovornost. Smatram da dizajner ne mora da bira između lokalnog identiteta i međunarodne relevantnosti. Naprotiv, vjerujem da autentičnost može biti jedna od najvećih vrijednosti u savremenoj modi... Moj cilj nije samo da predstavim tradicionalne motive već da kroz njih razvijam sopstveni dizajnerski jezik – poručuje Amanda Berišaj svaka od nas ima svoj način rada, povezuje nas ista ideja – da odjeća može da sačuva priču o tome ko smo i odakle dolazimo. Ponosna sam što je njen rad dio moje životne priče i što imam priliku da nastavim da istražujem nasljeđe koje je ona njegovala decenijama. Voljela bih da se njeno znanje i trud nikada ne zaborave i da kroz moj rad dobiju novu priliku da budu prepoznati – kaže Amanda. Na fakultetu je stekla stručno znanje, upoznala različite tehnike i razvila svoj pristup dizajnu ali, kako navodi, postoje stvari koje se ne mogu naučiti samo kroz obrazovanje. - To su osjećaj za nasljeđe, poštovanje prema radu i svijest o tome da svaki detalj može nositi određenu priču. Za mene je baba Tolja sve zajedno – uzor, učitelj i čuvar naše tradicije. Ona predstavlja vezu između onoga što smo naslijedili i onoga što tek treba da stvaramo. Posebno mi je važno što kroz svoj profesionalni put mogu da nastavim priču, koja je mnogo prije mene po-

čela u njenim rukama. Od babe sam, prije svega, naučila da ručni rad zahtijeva strpljenje i poštovanje prema svakom detalju. Kod tradicionalne nošnje ništa nije slučajno – od izbora materijala do načina na koji su elementi oblikovani i povezani. Sve ima svoju funkciju, značenje i mjesto u cjelini – priča Berišaj. U svom radu nastoji da zadrži pažnju prema detaljima, čak i kada stvara odjeću potpuno savremenog karaktera. Vjeruje da se kvalitet ne ogleda samo u konačnom izgledu kreacije već i u procesu njenog nastanka. - Možda je upravo to najvažnije što sam ponijela iz njenog primjera - da ne treba žuriti sa stvaranjem i da svaki komad treba da ima razlog zbog kojeg postoji. Želim da moje kreacije budu promišljene, da imaju karakter i da iza njih stoji jasna ideja – navodi Berišaj.

TRADICIJA

Najvažnije joj je da tradiciju ne posmatra kao nešto što treba doslovno prenijeti u sa-

vremenu odjeću, već kao izvor znanja, inspiracije i identiteta. - Tradicionalna albanska nošnja, posebno nošnja Malesije, ima bogatstvo oblika, strukture, tekstura i ukrasnih elemenata koji mogu da se istražuju na mnogo načina. Kada stvaram savremenu kreaciju, ne želim da dobijem samo modernizovanu verziju tradicionalne nošnje. Želim da razumijem njenu suštinu, a zatim da kroz sopstveni dizajnerski jezik razvijem nešto novo. Moj lični izraz dolazi do izražaja kroz izbor siluete, konstrukciju, proporcije, materijala i način na koji određeni tradicionalni element dobija novu funkciju. Ponekad je dovoljno prenijeti karakterističnu strukturu ili ideju volumena, bez doslovnog preuzimanja ukrasa – priča Amanda. Smatra da je važno poznavati tradiciju prije nego što počnemo da je mijenjamo. - Samo tako možemo da je reinterpretiramo sa poštovanjem i da stvorimo nešto savremeno, a da pritom ne izgubimo njenu autentičnost –

Izradom dječjih albanskih nošnji najmlađima približava tradiciju Izrada dječjih albanskih nošnji za Amandu Berišaj ima posebno značenje, jer kroz njih tradiciju približava najmlađima na neposredan i lijep način. - Dijete koje nosi tradicionalnu nošnju ne nosi samo odjeću već i simbol svoje kulture, porodice i zajednice kojoj pripada. Mislim da je veoma važno da djeca od malena upoznaju svoje nasljeđe i da razumiju vrijednost običaja koji su se prenosili generacijama. Tradicija se ne čuva samo u knjigama, muzejima ili kroz priče starijih, već i kroz njeno aktivno prisustvo u svakodnevnom životu i važnim porodičnim i kulturnim događajima. Zato izradu dječjih nošnji ne posmatram

samo kao kreativni posao. U njoj vidim i odgovornost da se određeni elementi naše kulture sačuvaju i prenesu dalje. Posebno mi je drago kada pomislim da će neki od tih komada možda postati dio porodičnih uspomena koje će se čuvati godinama – kaže Amanda. Planira da nastavi da izrađuje tradicionalne albanske nošnje za odrasle, jer smatra da je to važan dio njenog stvaralaštva i nasljeđa koje želi da sačuva. - U velikoj mjeri to zavisi od dostupnosti materijala. Poseban izazov predstavlja izrada džubljete, jer se danas više ne može pronaći isti materijal koji se nekada koristio za njenu izradu. Upravo zato mi je jedna od

Dječja albanska nošnja

želja da u budućnosti radim na tome da se pronađe odgovarajući način za izradu autentičnog materijala, odnosno da se razvije kvalitetan uzorak koji bi omogućio da se taj materijal ponovo proizvodi. Smatram da

PRIVATNA ARHIVA

Ljubav prema modi i poštovanje prema bogatom kulturnom nasljeđu Malesije, mlada modna kreatorka iz Tuza Amanda Berišaj ponijela je iz porodičnog doma, u kojem je poseban trag ostavila njena baba Tolja, poznata po decenijama posvećenim ručnoj izradi tradicionalnih albanskih nošnji.

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Amanda Berišaj

ističe mlada kreatorka iz Tuzi. Inspiraciju pronalazi u svom porijeklu, tradiciji Malesije, albanskoj narodnoj nošnji, ali i u arhitekturi, umjetnosti, teksturama, oblicima i savremenoj modnoj sceni. - Posebno me privlače odjevni predmeti koji imaju snažnu strukturu, izražen volumen i zanimljiv odnos između materijala i tijela. Tradicionalna nošnja za mene nije samo vizuelna inspiracija. Ona je način da istražujem kako su ljudi nekada kroz odjeću izražavali pripadnost, identitet i društvenu ulogu. Kada te elemente povežem sa savremenim kroočuvanje tradicionalne nošnje ne podrazumijeva samo čuvanje njenog izgleda već i očuvanje materijala, tehnika i znanja potrebnih za njenu izradu. Kada je riječ o muškoj albanskoj narodnoj nošnji, želim da nastavim da je izrađujem, kao i ostale djelove ženske nošnje za koje još imam pristup originalnim materijalima. Važno mi je da, kad god je to moguće, koristim autentične materijale kako bi nošnje zadržale svoju izvornost, kvalitet i vrijednost. Vjerujem da je naša odgovornost da sačuvamo ono što još imamo, ali i da pokušamo da obnovimo ono što polako nestaje. Moj cilj je da se tradicionalne nošnje ne izrađuju samo kao uspomena na prošlost, već da se njihovo znanje, kvalitet i autentičnost sačuvaju i za buduće generacije – poručuje Berišaj.

jevima i svojim estetskim senzibilitetom, nastaje prostor za novi izraz. Volim kada kreacija djeluje jednostavno na prvi pogled, ali kada joj se pažljivije pristupi, otkriva slojeve, teksturu i promišljene detalje. Ne želim da tradicija u mom radu bude samo dekoracija. Želim da bude polazište za stvaranje odjeće koja ima savremen karakter i može da komunicira sa različitim generacijama – priča Amanda. Njen obrazovni put vezan je za želju da se profesionalno bavi modnim dizajnom i da svoju kreativnost razvija kroz stručno obrazovanje. Osnovne studije završila je na Univerzitetu Donja Gorica, gdje je stekla osnovu za dalji razvoj u oblasti dizajna. - Nakon toga nastavila sam obrazovanje na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam imala priliku da dodatno razvijam svoje znanje iz oblasti tekstila, odjeće i savremenog modnog stvaralaštva. Diplomski rad u Zagrebu još nijesam završila, ali mi je iskustvo studiranja na tom fakultetu bilo veoma značajno za profesionalni razvoj – navodi Amanda. Za tekstil i modni dizajn odlučila se jer je željela da kreativne ideje pretvara u konkretne odjevne predmete. - Moda mi omogućava da povežem umjetnički izraz, konstrukciju, istraživanje materijala i priču koju želim da prenesem kroz odjeću. Smatram da je obrazovanje u ovoj oblasti važan temelj, ali i da dizajner mora neprestano da istražuje, uči i razvija sopstveni pristup. Za mene je svaki

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

15 PRIVATNA ARHIVA

na bogato kulturno nasljeđe Malesije

savremenog čne kreacije Za kaput dobila prvu nagradu na Festivalu modnih kreatora u Puli nje postoji jasna zamisao. Proces izrade zahtijeva promišljanje konstrukcije, izbor materijala i niz odluka koje na kraju određuju karakter kreacije. Priznanje na Festivalu mladih modnih kreatora u Puli za mene ima posebnu vrijednost jer predstavlja potvrdu uloženog rada i podsticaj da nastavim da razvijam svoj autorski izraz. Svako priznanje je značajno, posebno na početku profesionalnog puta, kada još gradiš svoje ime i tražiš mjesto na modnoj sceni. Ipak, najvažnije mi je to što me takva iskustva ohrabruju da nastavim da istražujem, eksperimentišem i stvaram. Voljela bih da u budućnosti imam priliku da svoj rad predstavim i na drugim festivalima i međunarodnim manifestacijama – kaže Berišaj.

novi projekat prilika da proširim znanje i bolje razumijem šta želim da predstavim svojim radom – priča Berišaj. Studiranje u Zagrebu omogućilo joj je da proširi pogled na modni dizajn i da se detaljnije upozna sa različitim pristupima stvaranju odjeće. - Posebno mi je bilo važno da tradicionalne elemente počnem da posmatram ne samo kao dio kulturnog nasljeđa već i kao potencijalno polazište za savremena dizajnerska istraživanja. Kroz obrazovanje sam dodatno razvijala razumijevanje konstrukcije, proporcija, materijala i odnosa između ideje i gotovog odjevnog predmeta. To mi je pomoglo da jasnije sagledam na koje načine tradicionalna nošnja može da se interpretira kroz savremene forme. Zagreb mi

je pružio drugačije profesionalno i kreativno okruženje, a iskustvo studiranja van Crne Gore pomoglo mi je da bolje razumijem koliko je važno poznavati međunarodnu modnu scenu, ali istovremeno ostati povezan sa sopstvenim identitetom. Ne mislim da savremenost podrazumijeva odricanje od tradicije. Naprotiv, vjerujem da upravo poznavanje vlastitog nasljeđa može da bude velika prednost kada dizajner razvija autentičan izraz i želi da se predstavi široj publici – poručuje modna kreatorka.

INSPIRACIJA

Priprema modnu reviju koja bi trebalo da poveže Crnu Goru i Hrvatsku. - Ideja projekta jeste da se kroz modu uspostavi dijalog izme-

Kaput sašila po uzoru na džubljetu

đu Crne Gore i Hrvatske, kroz njihove kulturne posebnosti, zajedničke dodirne tačke i različite načine izražavanja identiteta. Želim da pokažem kako moda može da poveže različite sredine, a da pritom ne briše njihove posebnosti. U tom procesu posebno me zanima odnos tradicije i savremenosti. Tradicionalni motivi i elementi kulturnog nasljeđa mogu da posluže kao inspiracija za nove siluete, konstrukcije i odjevne forme. Važno mi je da rezultat ne bude doslovno predstavljanje prošlosti, već savremena interpretacija onoga što nas oblikuje. Voljela bih da publika kroz ovu reviju prepozna da kultura nije nešto statično, već nešto što se razvija i prenosi kroz generacije. Moda može da bude prostor susreta, razmjene

Baba Tolja ponosna na Amandu Amandina baba Tolja Berišaj kaže da je ponosna na unuku što je izabrala da se bavi modom i što je zanima ono čime se ona bavila cijelog života. - Drago mi je što ona prepoznaje vrijednost tradicionalnih albanskih nošnji i što želi da ih sačuva na svoj način. Za mene je poseb-

Kreacije Amande Berišaj

ideja i međusobnog razumijevanja. Za mene bi uspjeh projekta bio da publika prepozna i kreativni potencijal mladih dizajnera i bogatstvo kulturnog nasljeđa koje može da posluži kao osnova za nove umjetničke pravce – priča Amanda. Veoma joj je važno da kroz svoj rad predstavi sredinu iz koje dolazi. - Tuzi i Malesija imaju bogato kulturno nasljeđe koje zaslužuje da bude istraživano, očuvano i predstavljeno na savremen način. Za mene je to i lična motivacija i odgovornost. Smatram da dizajner ne mora da bira između lokalnog identiteta i međunarodne relevantnosti. Naprotiv, vjerujem da autentičnost može biti jedna od najPRIVATNA ARHIVA

Kaput, koji je nastao u okviru Amandinog diplomskog rada na Univerzitetu Donja Gorica, predstavljao je važan korak u njenom razvoju kao dizajnerke. Kroz ovaj projekat imala je priliku da poveže ideju, istraživanje i praktičan proces izrade u jednu cjelinu. Na takmičenju Modometrija 2025. u Puli za njega je dobila prvu nagradu, a tema je bila „Tradicija – narodne nošnje mog kraja“, sa zadatkom da se elementi tradicionalnih nošnji reinterpretiraju kroz savremenu modu. - Moj kaput nastao je upravo iz želje da kulturno nasljeđe Malesije i albansku džubljetu predstavim na moderan i autentičan način... Kod stvaranja odjevnog predmeta posebno mi je važno da forma ne bude sama sebi svrha, već da iza

no lijepo da ono što sam godinama radila ne ostane samo uspomena, već da nastavi da živi kroz njenu kreativnost i ljubav prema ovom poslu. Najvažnije mi je da poštuje naše nasljeđe i da ga prenosi dalje, svojim putem i svojim rukama – poručila je devedeset devetogodšnja Tolja. Tolja Berišaj

većih vrijednosti u savremenoj modi. Kada stvaralac dobro poznaje svoje porijeklo i zna šta želi da ispriča, njegov rad može da komunicira i sa ljudima koji ne dijele isto kulturno iskustvo. Moj cilj nije samo da predstavim tradicionalne motive već da kroz njih razvijam sopstveni dizajnerski jezik. Želim da ljudi prepoznaju estetiku, emociju i priču koja stoji iza kreacije, čak i ako ne poznaju sve elemente tradicije iz koje ona potiče – navodi naša sagovornica. Kako dodaje, moda ima moć da približi različite kulture bez potrebe da ih izjednači. - Upravo u tome vidim njenu posebnu vrijednost – da kroz odjeću možemo da sačuvamo ono što je naše, a istovremeno otvorimo prostor za komunikaciju sa svijetom... Crna Gora ima veliki kreativni potencijal, ali mladim modnim dizajnerima je potrebno više prostora, institucionalne podrške i prilika da svoj rad predstave široj publici. Vjerujem da bi povezivanje mode sa kulturom, tradicijom i turizmom moglo znatno doprinijeti razvoju domaće modne scene i njenoj prepoznatljivosti na međunarodnom nivou – poručuje Amanda. Cilj joj je da otvori i razvija sopstveni modni brend ,,BREZ“, čiji identitet želi da gradi na kulturnom nasljeđu

Crne Gore, sa posebnim naglaskom na tradiciju Malesije i albanskog nasljeđa koje je dio bogatstva naše države. - Želim da ,,BREZ“ bude prepoznatljiv po tome što tradicionalne vrijednosti, motive i tehnike povezuje sa savremenim modnim dizajnom, stvarajući kreacije koje imaju autentičnu priču i lični pečat. Važno mi je da brend ne bude samo mjesto na kojem nastaje odjeća već i prostor kroz koji ću moći da istražujem, čuvam i predstavljam naše kulturno nasljeđe na nov način. Želim da pokažem da tradicija može biti snažna inspiracija za savremeno stvaralaštvo i da ono što potiče iz naše sredine može imati vrijednost i izvan granica Crne Gore. U narednih pet do deset godina voljela bih da „BREZ“ izraste u prepoznatljiv brend koji će predstavljati Crnu Goru kroz modu, da razvijam autorske kolekcije i ostvarujem saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama i modnim manifestacijama. Moj cilj je da gradim brend koji će biti savremen i konkurentan, ali koji nikada neće izgubiti vezu sa svojim korijenima. Vjerujem da je upravo u spoju nasljeđa i savremenog dizajna mogućnost da stvorim nešto autentično i dugoročno vrijedno – zaključuje Amanda Berišaj. Igor MITROVIĆ

16 Sportski miks

PODGORICA - Lovćen se plasirao u treće kolo EHF Evropskog kupa. Rukometaši sa Cetinja ponovo su nakon ,,plus 10“ iz prvog meča, u revanšu odigrali neriješeno 34:34. Obje utakmice odigrane su u Luksemburgu. U ekipi trenera Filipa Popovića najefikasniji sa devet golova bio je Vuk Mrvaljević, Milan Popović je dao šest, Luka Vujović i Vladimir Stanković po pet. Tri gola postigli su Bogdan Petričević i Nikola Andrić, gol manje Vučko Mrvović, a u strijelce se upisao Aleksa Perišić. Zarija Lutovac, Predrag Mijatović i Miloš Milačić imali su ukupno sedam odbrana. A. M.

Kompletiran izuzetan uspjeh crnogorskog karatea na SP za kadete, juniore i mlađe seniore PODGORICA - Crnogorski karatista Anes Arifaj osvojio je bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u poljskom gradu Bielsko-Białi, čime je kompletiran uspjeh naših takmičara, jer je prethodno zlatnu medalju osvojio junior Vuk Vučinić, dok je bronzana bila juniorka Katarina Đukić.

Anes Arifaj osvojio bronzu

Mlađi senior Iskre u borbi za treće mjesto, u kategoriji do 75 kilograma, pobijedio je reprezentativca Bosne i Hercegovine Aliju Arnautovića 2:1. U duelu starih znanaca, Arifaj je odradio perfektan meč, kontrolisao ga je od početka do kraja i na kraju zasluženo slavio. - Osvajanje svjetske medalje za mene prestavlja ostvarenje jednog velikog sna. Iza tog uspjeha stoji veliki rad, mnogo odricanja i treninga, trenutaka kada nije bilo lako, ali sam vjerovao u sebe i svoj cilj - rekao je Arifaj, zatim naglasio da

Ženska rukometna reprezentacija, uz podršku tea Šošo, nekada Pletikosić. COK-a, od danas na pripremama u Tivtu Pripreme u Tivtu organizu-

S. VASILJEVIĆ

Sve u službi EP

Selektorka Lazović sa pomoćnicom Čelebić

PODGORICA - Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore će od danas do 25. oktobra odraditi pripreme u Tivtu u okviru EHF sedmice i nastaviti da se uigrava za Evropsko prvenstvo. Biće to nastavak rada nakon uspješnog nastupa na turniru „Trofej Makedonije“ u Ohridu, krajem septembra, na kojem

su „lavice“ osvojile prvo mjesto sa dvije pobjede - protiv Srbije i Sjeverne Makedonije, te remijem protiv Hrvatske. Selektorka Suzana Lazović odredila je spisak od 20 igračica, a u odnosu na turnir u Ohridu, u nacionalni tim vraćaju se golmanka Teodora Rončević, pivotkinje Bobana Klikovac i Andrijana Popović, te srednji bek Ma-

ju se uz podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta i to kroz program oporavka i regeneracije sportista, koji COK i SIRO Porto Montenegro realizuju kao dio šireg sistema podrške crnogorskim sportistima na putu ka Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 2028. godine. Tokom boravka u Tivtu, stručni štab nastaviće da uigrava ekipu i radi na detaljima igre uoči Evropskog prvenstva koje Crna Gora otvara 3. decembra duelom protiv Mađarske u rumunskom gradu Oradea. Rivali u grupi A su još Slovenija i Island, a u glavnu rundu plasiraće se dvije prvoplasirane selekcije. Na spisku su: (golmanke) Armel Atingre, Marija Marsenić, Teodora Rončević, (krila) Dijana Mugoša, Mela Mehmedović, Nina Bulatović, Anastasija Marsenić, (pivotkinje) Tatjana Brnović, Bobana Klikovac, Andrijana Popović, (bekovi) Đurđina Jauković, Ivana Savić, Mina Novović, Elena Mitrović, Matea Šošo, Natalija Lekić, Nikolina Marković, Tanja Ivanović, Jelena Vukčević, A. M. Nina Ramusović.

U Turskoj se održava Evropsko prvenstvo u boksu do 15 godina

Nikola Ilić danas u ringu PODGORICA - Oktobar je u potpunosti u znaku boksa! Nakon što je uspješno završeno Evropsko prvenstvo do 17 godina u Budvi, a samo dva dana kasnije u metropoli crnogorskog turizma počelo i Svjetsko prvenstvo do 19 godina, velika bokserska uzbuđenja očekuju se i u Turskoj, gdje je u Trabzonu počelo Evropsko prvenstvo za školarce, borce do 15 godina. Crnogorski boks će na ovom

šampionatu predstavljati Nikola Ilić, koji je u Tursku doputovao u pratnji trenera Edina Alkovića. Mladi Ilić svoj prvi meč na šampionatu ima već danas, kada će mu rival u osmini finala biti finski reprezentativac Aleksi Lindgren, a za reprizu prošlogodišnjeg uspjeha i osiguravanje nove evropske medalje biće mu potrebne dvije pobjede. Talentovani član BK Podgo-

rica na ovaj šampionat je stigao sa ozbiljnim međunarodnim iskustvom kao aktuelni osvajač bronzane medalje sa prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva i zlata sa „Bornemissa kupa“ u Mađarskoj. Njegov trener Edin Alković naglasio je da su pripreme odrađene na vrhunskom nivou i da vjeruje u novi veliki rezultat. - Nikola je maksimalno spreman i motivisan, a odlična

je ponosan što je svoju državu predstavio na najbolji mogući način. - Medalja će mi biti dodatni motiv za nastavim sa još jačim radom i da se borim za još veće uspjehe. Hvala svima koji su bili uz mene i vjerovali u mene - rekao je Arifaj. To je njegova druga medalja na velikim takmičenjima, nakon što je bio bronzani i početkom februara ove godine na Evropskom prvenstvu u Limasolu, u konkurenciji juniora. Bio je na korak od svjetske medalje i prije dvije godine u Veneciji, ali je tada u meču za treće mjesto poražen od Španca Ikera Leala Morena 1:0. Arifaj je pohod ka medalji u Poljskoj počeo ubjedljivim trijumfom protiv Islanđana Agnesara Gunarsona 8:0, eliminisao je i Holanđanina Rikarda Frankena 2:2, Mikitu Hrihorašenka iz Austrije 2:0 i Italijana Đenara Inđenta 6:0. U polufinalu izgubio je od Hitama Ofkira iz Maroka 3:1, pa je uslijedila R. P. borba za medalju.

DŽUDO SAVEZ

Cetinjani lako do naredne runde

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Naša džudo reprezentacija imala zapažen nastup na Balkanskom prvenstvu do 16 godina

Crnogorskim džudistima šest medalja na Balkanskom prvenstvu PODGORICA - Crnogorska džudo reprezentacija sa šest medalja završila je nastup na Balkanskom prvenstvu do 16 godina u grčkom gradu Arta. Osvojena jedna srebrna i pet bronzanih odličja. Srebrno odličje pripalo je Marku Gardaševiću, u kategoriji preko 90 kilograma. On je, poslije odličnih izdanja u preliminarnom dijelu takmičenja, u finalu poražen od Turčina Imrea Halila Tune. Bronzu je osvojila Anamarija Milatović u kategoriji preko 70 kilograma, nakon što je u meču za medalju bila bolja od

crnogorske takmičarke Andree Šundić. Milorad Tadić je do bronze u kategoriji do 60 kilograma stigao trijumfom u duelu za medalju nad Jilmazom Abdulkadirom iz Turske. Vuk Andrić je bio bronzani do 66 kilograma, nakon što je savladao kolegu iz nacionalnog tima Petra Čvorovića, koji je osvojio peto mjesto. Bronzane medalje u konkurenciji takmičara do 90 kilograma osvojili su Milan Kuč i Sava Gardašević. Kuč je u meču odluke nadvisio Azera Dedića iz Bosne i Hercegovine, dok je Gardašević pobijedio Stefana Boleu iz Moldavije. R. P.

BSCG

Lovćen izborio treće kolo Evropskog kupa

Arena

Ilić i Alković

provjera u Zagrebu pokazala je da je u pravoj formi za najveće domete. Znamo da je konkurencija u Trabzonu žestoka, ali vjerujemo u naš rad i idemo korak po korak sa jasnim ciljem – da ponovo obradujemo Crnu Goru medaljom

- rekao je Edin Alković. Na ovom masovnom prvenstvu u Turskoj učestvuje ukupno 396 boksera i bokserki iz 30 zemalja rođenih 2012. i 2013. godine, a finalne borbe i odluke o šampionima Evrope zakazane su za 25. oktobar. R. P.

OSVRT: Podgoričk PODGORICA - Budućnost nije izgubila od Krima zato što je bila nadigrana. Nije izgubila ni zato što joj se nije pružila prilika da pobijedi. Izgubila je utakmicu koja joj se dva puta nudila u posljednjem minutu. Na kraju nije uspjela da sačuva ni bod. Krim je u Ljubljani, u 6. kolu Lige šampiona, slavio 24:23, golom Nine Zulić sa zvukom sirene. Sam rezultat ne može opisati koliko je nevjerovatan bio način na koji je Budućnost ostala praznih ruku. Pri rezultatu 23:23, na 98 sekundi do kraja, Krim je izgubio loptu. Maja Savić je zatražila tajm-aut i Budućnost je dobila napad za vođstvo. Đurđina Jauković pogodila je stativu. Ni to nije bio kraj. Krim je u narednom napadu ponovo napravio tehničku grešku. Ana Abina je zbog nepromišljenosti isključena, a Budućnost je tada, 24 sekunde prije kraja, dobila sedmerac i priliku da praktično riješi utakmicu. Jelena Vukčević nije pogodila. Ali ni tada sve nije bilo izgubljeno. Budućnost je i dalje imala mogućnost da sačuva remi. Tri sekunde prije kraja Jauković je napravila tehničku grešku, a Zulić je stigla da pogodi za pobjedu Krima. U manje od minut Budućnost je imala napad za vođstvo, sedmerac za pobjedu i loptu kojom je mogla da sačuva bod. Ostala je bez svega. Teško je zamisliti precizniju sliku onoga što Budućnost danas nije, a morala bi da bude. Nije mirna kada se utakmica odlučuje. Nema sigurnu ruku kojoj može da povjeri posljednju loptu. Nema jasno izgrađenu hijerarhiju u napadu. I, što je možda najteže za klub takve tradicije, nema pobjedničku naviku koja se nekada podrazumijevala uz plavi dres. Veliki klub se ne prepoznaje samo po budžetu, imenima i broju reprezentativki. Prepoznaje se po tome šta uradi kada mu se pruži prilika da pobijedi. Budućnost je u Ljubljani dobila više takvih prilika nego što se u jednoj završnici obično dobija. Nije iskoristila nijednu.

PORAZ NIJE POČEO U POSLJEDNJEM MINUTU

Bilo bi, ipak, pogrešno čitav poraz svesti na stativu, promašeni sedmerac i tehničku grešku tri sekunde prije kraja. Utakmica je izgubljena mnogo ranije, kroz još jedno veče napada bez kontinuiteta, ritma i dovoljno lakih golova. Budućnost je na poluvremenu vodila 11:10. Armel Atingre je držala ekipu u igri, odbrana je funkcionisala, a Krim izgledao kao protivnik kojeg je moguće pobijediti. I jeste bilo moguće. Krim nije odigrao veliku utakmicu. Napravio je 13 tehničkih grešaka, imao duga razdoblja bez ideje i dozvolio Budućnosti da nekoliko puta

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Arena

Rukomet

ke rukometašice u Ljubljani protiv Krima imale pobjedu, izgubile i bod u 6. kolu Lige šampiona

Tri sekunde koje su ogolile Budućnost

D. MIJATOVIĆ

Nekada je Budućnost bila ekipa protiv koje utakmica nije bila završena ni kada gubi pet razlike. Danas je ekipa uz koju utakmica nije završena ni kada u posljednjem minutu ima sve u svojim rukama. To je možda i najteža promjena koju je klub doživio. Nije problem samo što je Budućnost izgubila petu od šest utakmica i ostala na dva boda. Problem je što još ne pokazuje prepoznatljivo lice. Ne zna da li želi da bude odbrambena ekipa, ekipa tranzicije ili tim koji će kvalitetom bekova rješavati pozicione napade. Za sada je pomalo od svega, a nedovoljno dobra u bilo čemu da bi bila sigurna kada se odlučuje pobjednik

Rukometašice Budućnosti na dva su boda nakon šest kola u eliti

preuzme vođstvo. U posljednja dva minuta domaće su dva puta poklonile loptu. Budućnost takvog protivnika nije znala da kazni. Napad je ponovo bio spor i neujednačen. Bilo je dobrih individualnih rješenja, ali ne i igre koja se može ponavljati kada je najpotrebnije. Nije bilo dovoljno tranzicije, lakih pogodaka ni napada prije nego što se odbrana Krima postavi. Zvanična statistika nije zabilježila nijedan gol Budućnosti iz kontre. To je već postalo pravilo, a ne izuzetak. Ekipa koja želi da igra ozbiljnu ulogu u Ligi šampiona ne može svaki pogodak da traži kroz pozicioni napad. Posebno ne ekipa čiji pozicioni napad još nema brzinu, širinu ni automatizam. Budućnost je postigla 23 gola. Ponovo. Protiv FTC-a 20, 26 protiv CSM-a, 22 protiv Bresta, 21 protiv Esbjerga, 23 protiv Sole i sada 23 protiv Krima. Ukupno 135 pogodaka u šest utakmica prosječno 22,5 po meču. Od dolaska Maje Savić učinak je 23 ,21 ,22 i 23 gola. Dakle, promjena trenera donijela je

pomak u odbrani, energiji i pristupu, ali u napadu još nije promijenila suštinu. Budućnost se danas bolje brani nego na početku sezone. I dalje ne zna kako da tu odbranu pretvori u pobjede.

DVIJE IGRAČICE NIJESU NAPAD

Jovana Skrobić odigrala je najbolju utakmicu od dolaska u Budućnost. Postigla je osam golova iz 12 pokušaja, od toga pet sa devet metara, i konačno ponudila ono što je ekipi nedostajalo - ozbiljnu prijetnju iz spoljne linije. Đurđina Jauković imala je pet golova iz sedam šuteva i četiri asistencije. Veći dio utakmice bila je konkretna, koristila prostor i donosila dobra rješenja. Njih dvije zajedno postigle su 13 od 23 gola Budućnosti. Ali, završnica je pokazala razliku između dobre statistike i vođenja ekipe do pobjede. Od glavne igračice ne očekuje se da bude bez greške. Očekuje se da, kada dođe posljednji minut, donese mir. Da izabere pravo rješenje. Da sačuva loptu kada

nije moguće postići gol. Jauković je u posljednja 64 sekunda pogodila stativu, a zatim tri sekunde prije kraja izgubila loptu iz koje je Krim postigao pobjednički pogodak. To ne briše sve dobro što je uradila. Ali objašnjava zašto Budućnost nije pobijedila. Jelena Vukčević postigla je pet golova, ali je promašila sedmerac koji je mogao da donese dva boda. Budućnost je ukupno realizovala četiri od šest sedmeraca. U utakmici izgubljenoj jednim golom, računica je surovo jednostavna. Ivona Pavićević bila je nepogrešiva - tri šuta, tri gola. Ponovo je uradila svoj dio posla bez mnogo potrošenih lopti. Armel Atingre imala je 12 odbrana i 34 odsto uspješnosti. Zaustavila je šest šuteva sa devet metara i ekipi dala sasvim dovoljno da iz Ljubljane odnese oba boda. Nije ih odnijela.

KRITIKE NE MOGU ZAOBIĆI GRBIĆ

Poseban problem predstavlja forma Itane Grbić. Protiv Sole nije postigla nije-

dan gol iz šest pokušaja. Protiv Krima ponovo je ostala bez pogotka, ovoga puta iz tri šuta. U dvije utakmice - nula golova iz devet pokušaja. Imala je četiri asistencije u Ljubljani, ali od jedne od najiskusnijih igračica mora se tražiti mnogo više. Budućnost nije Grbić dovela da bude samo korektor napada i dodavač, već da preuzme odgovornost, napadne prostor i pogodi kada ekipa ostane bez rješenja. Za sada to ne dobija. I ovdje više nije riječ o jednoj lošoj večeri. Kada bek u dvije uzastopne utakmice ne postigne gol iz devet šuteva, onda je riječ o formi koja direktno utiče na igru cijele ekipe. Ako srednji bek ne predstavlja prijetnju, protivnička odbrana može da se usmjeri prema Jauković i Skrobić. Prostor prema pivotu se zatvara, lopta se usporava, a napad postaje lakši za čitanje. Budućnost tada zavisi od toga hoće li dvije igračice same pronaći put do gola. To nije sistem. To je čekanje individualnog poteza.

GDJE SU OSTALE?

Ivana Godeč je postigla dva gola iz pet pokušaja i promašila sedmerac. Hana Vuljak, Dunja Radević i Jelena Radivojević zajedno su imale tri šuta i nijedan pogodak. Desna strana ponovo nije donijela ozbiljnu prijetnju sa distance. Kada se pogleda raspodjela golova, utisak je još jasniji: Skrobić osam, Jauković pet, Vukčević pet i Pavićević tri. Sve ostale zajedno - dva. Četiri igračice postigle su 21 od 23 gola. Ekipa koja ima ambiciju da se plasira u plej-of ne može toliko zavisiti od uskog kruga igračica. Protivnik brzo prepozna odakle prijeti opasnost, usmjeri odbranu na dvije ili tri tačke i čeka da ostale preuzmu odgovornost. Kod Budućnosti je često ne preuzmu. Neke zato što nijesu u formi. Neke zato što nemaju dovoljno samopouzdanja. Neke zato što još nije jasno šta je njihova stvarna uloga u napadu. Odgovornost je i na stručnom štabu da taj problem riješi. Maja Savić ne može pogoditi sedmerac umjesto igračice, niti sa klu-

pe sačuvati loptu u posljednje tri sekunde. Ali može i mora da izgradi jasniji sistem, proširi broj igračica koje nose napad i odredi ko donosi odluke kada se meč lomi. Za to neće biti dovoljno samo podići glas ili zatražiti tajm-aut. Potrebni su automatizmi, povjerenje i hijerarhija koja se ne određuje prema imenu, već prema onome što igračica trenutno pruža.

BUDUĆNOST NIJE KLUB KOJI BI SMIO DA UČI KAKO SE POBJEĐUJE

Poraz u Ljubljani posebno boli jer Krim nije bio bolji za gol. Budućnost je bila lošija za jednu odluku, jedan sedmerac i tri sekunde koncentracije. Ali, upravo se na takvim detaljima prepoznaje ekipa. Može se izgubiti od kvalitetnijeg protivnika. Može golmanka da odbrani nemoguće, može stativa da odluči i može posljednji šut da ne uđe. Ovdje nije riječ samo o tome. Budućnost je dobila napad za pobjedu i završila ga stativom. Dobila je još jednu loptu i sedmerac, pa ga promašila. Ostala joj je mogućnost da sačuva bod, pa je izgubila loptu tri sekunde prije kraja. To više nije nedostatak sreće. To je nedostatak kontrole. Nekada je Budućnost bila ekipa protiv koje utakmica nije bila završena ni kada gubi pet razlike. Danas je ekipa uz koju utakmica nije završena ni kada u posljednjem minutu ima sve u svojim rukama. To je možda i najteža promjena koju je klub doživio. Nije problem samo što je Budućnost izgubila petu od šest utakmica i ostala na dva boda. Problem je što još ne pokazuje prepoznatljivo lice. Ne zna da li želi da bude odbrambena ekipa, ekipa tranzicije ili tim koji će kvalitetom bekova rješavati pozicione napade. Za sada je pomalo od svega, a nedovoljno dobra u bilo čemu da bi bila sigurna kada se odlučuje pobjednik. Budućnost bi morala da bude ekipa koja zna šta igra. Morala bi da bude ekipa u kojoj glavne igračice preuzimaju odgovornost, ali ne troše svaku važnu loptu bez jasnog plana. Morala bi da koristi odbrane svojih golmanki, kažnjava tehničke greške protivnika i iz dobrih odbrana postiže lake golove. Morala bi da ima više od dvije raspoložene igračice u napadu. I, prije svega, morala bi da zna kako se utakmica završava. U Ljubljani nije znala. Zato je poraz od Krima mnogo više od izgubljena dva boda. On je upozorenje da se Budućnost još nije vratila sebi, bez obzira na promjenu trenera, bolju odbranu i povoljniji dio rasporeda. Tabela će zapisati 24:23. Ali prava slika utakmice stala je u posljednje tri sekunde: Budućnost je imala loptu i bod u rukama, a završila je gledajući kako protivnik slavi. Veliki klubovi ponekad izgube utakmicu. Ali, ne smiju ovako često da izgube sebe. Ana MARKOVIĆ

Arena

18 Košarka

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili Slovan u 4. kolu ABA lige i prekinuli niz od tri poraza

PODGORICA – U prvoj abaligaškoj utakmici u sezoni na domaćem terenu, Budućnost Voli je opravdala ulogu favorita protiv Slovana iz Bratislave sa 82:70. Podgoričani su protiv novajlije u regionalnom takmičenju prekinuli niz od tri poraza na dva fronta (Napoli, Crvena zvezda, Tofaš), što je bila najduža negativna serija u eri trenera Andreja Žakelja (od novembra 2023. godine). Crnogorski šampion je ponovo odigrao dva različita poluvremena, ali za razliku od prethodna tri meča je bio mnogo bolji u prvih 20 minuta, dok je potpuno stao u nastavku meča, odnosno od trenutka kada je poveo sa maksimalnih 30 razlike (60:30). Da li su „plavi“ nakon toga čuvali snagu za utorak, kada u Podgorici igraju meč Evrokupa sa Neptunasom, ili je to posljedica loše i nestabilne forme na startu sezone, pokazaće naredni mečevi, počev od ovog sa litvanskim timom. Nakon dva meča pauze zbog povrede (protiv Napolija), u tim se vratio Džuvan Morgan, ali ponovo nije bilo Ajversona Molinara (preskočio Tofaš) i Andrije Slavkovića. Budućnost je u prethodna tri duela primala 50 i više poena u prvoj četvrtini, nekoliko dana ranije protiv Tofaša je primila 30 poena u drugoj dionici, i sve to je uticalo na pomenute poraze. Podgoričani su Slovanu dozvolili 25 poena u cijelom prvom poluvremenu, a svega sedam u prvoj četvrtini (do osmog minuta je dva koša postigao samo Zoran Nikolić, bivši centar Budućnosti), pa je crnogorski šampion pi-

KK BUDUĆNOST VOLI/FILIP ROGANOVIĆ

Za 23 minuta do 30 razlike, a onda „povukli ručnu“ Dvorana: ,,MTEL Morača“. Gledalaca: 300. Sudije: Urego, Mađoski i Temelkov.

Smit 15 Šajok 11 Hadžibegović 5 Ferel Jovanović 8 Morgan 3 Butsijel 2 Đorđević 6 Kovlijar 4 Butej 12

(17:7, 32:18, 13:20, 20:25)

83% (12-10) 44% (34-15) 47% (30-14)

za 1 za 2 za 3

67% (18-12) 48% (29-14) 31% (32-10)

40 (12+28) Skokovi 33 (11+22) Blokade 3 4 Asistencije 22 16 7 Ukradene lopte 8 12 Izgubljene lopte 12 Faulovi 18 16

Bjukenon Majerčak Buj Ford Ambraham Bluet Bačvić Nikolić Pavelka Sabo Skins Drežnjak

18 7 3 6 7 7 8 2 7 5

Žakelj: Bila nam je potrebna ova pobjeda Flečer Megi na jučerašnjem meču

tanje pobjednika riješio već na poluvremenu kada je vodio 24 poena razlike (49:25). Serijom 9:0, koju je zaključio Aksel Butej, Budućnost je stigla do prve dvocifrene prednosti (13:2), na četiri minuta i šest sekundi prije kraja četvrtine, u kojoj su „plavi“ najveću prednost, od 11 poena, imali i u pretposljednjem minutu (17:6). U posljednja skoro dva minuta četvrtine, samo su gosti upisali jedan poen sa linije bacanja. Slovan je u drugoj dionici popravio napad, ali i Budućnost sa skoro dvostruko više poena (32:18). Novom serijom od 9:0, Podgoričani su u 14. minutu poveli 28:9, a prednost Budućnosti u prvom poluvremenu je rasla do 27 poena (46:19), koliko je bilo u pretposljednjem minutu. U prvih 20 minuta oba tima su loše šutirala za dva poena, Budućnost bolje za nijansu (43,8 – 41,2%), ali su „plavi“

bili odlični za tri poena sa devet trojki iz 17 pokušaja, za razliku od gostiju (13-2). Domaćin je bio bolji i u skoku (25-15), pa i ofanzivnom (9-7), sa više poena iz druge šanse (13-5) i nakon izgubljenih lopti rivala (5-2), te više asistencija (113), izgubljenom loptom manje (5-6), dok su oba tima imala po tri ukradene lopte. Ubjedljivo vođstvo je „uspavalo“ Podgoričane koji su opušteno ušli u treću četvrtinu, posebno napadački, pa su „plavi“ u ovom kvartalu upisali svega 13 poena, odnosno pet koševa iz igre (dva za dva i tri za tri poena). A sve to nakon što je Budućnost došla do dvostruko više poena od rivala (60:30), na šest minuta i 47 sekundi do kraja kvartala, nakon zakucavanja u kontri Džastina Smita. Domaćin je, međutim, u preostalih skoro sedam minuta, upisao samo dva poena (Butej za 62:38), pa je Slovan u posljednju četvr-

Rezultati i tabela 4. kolo: Cibona – Borac 94:95, FMP – Široki 66:78, Igokea – Cedevita Olimpija 81:93, Krka – Crvena zvezda 78:97, Budućnost Voli – Slovan 82:70. 1. Široki 3 3 0 235:216 6 2. Crvena zvezda 3 2 1 287:259 5 3. Cedevita Olimpija 3 2 1 251:227 5 4. Budućnost Voli 3 2 1 250:243 5 5. Borac 3 2 1 270:264 5 6. FMP 3 2 1 235:235 5 7. Slovan 3 1 2 249:261 4 8. Igokea 3 1 2 261:276 4 9. Cibona 3 0 3 252:274 3 10. Krka 3 0 3 218:253 3 5. kolo (22 – 24. oktobar): Široki – Slovan, Borac – FMP, Cibona – Krka, Cedevita Olimpija – Budućnost Voli, Igokea – Crvena zvezda.

tinu ušao sa 17 poena minusa (62:45), a nakon nešto više od dva minuta igre je smanjio na 13 razlike (65:52). Odgovorila je Budućnost serijom 9:0 za 74:52, sredinom dionice, kada je i riješeno pitanje pobjednika, jer je Slovan do kraja meča uspio samo da priđe na 10 poena, u posljednjem minutu (80:70).

Andrej Žakelj, trener Budućnosti, bio je zadovoljan igrom svog tima u prvom poluvremenu. - Znamo u kakvoj smo situaciji, bila nam je potrebna ova pobjeda, odnosno neka dobra igra, da igrači dobiju samopouzdanje. Odigrali smo vrlo dobro prvo poluvrijeme, i u napadu i odbrani. Koncentracija i sve što smo se dogovarali je bilo kako treba i na tome moramo da gradimo dalje. U drugom poluvremenu se drugačije igra kada imate ovoliku prednost, ali mislim da to što smo tražili od današnje utakmice, to smo i dobili. Čestitam momcima na pristupu i koncentraciji, bilo je bolje nego na prethodnim utakmicama - rekao je nakon meča Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Slovenački stručnjak je istakao da njegova ekipa ima velikih problema sa povredama. - Pokušavamo na treninzima, miksamo igrače na različite pozicije. Nažalost, to je tako, s tim moramo da živimo i da idemo dalje.

Najefikasniji u ekipi Budućnosti bio je Flečer Megi sa 16 poena (pet trojki iz osam pokušaja), Džastin Smit je dodao 15 poena, pet skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte, Aksel Butej 12 poena, a Marijal Šajok 11. Oleksandr Kovlijar je upisao samo četiri poena, ali i 10 asistencija, dok je Džeri Butsijel bio najbolji

skakač u timu sa osam uhvaćenih lopti. Trej Bjukenon je bio najefikasniju u gostujućem timu sa 18 poena. Naš Zoran Nikolić je meč završio sa osam poena i devet skokova (četiri u napadu). Budućnost u narednom kolu, 24. oktobra, gostuje Cedevita S. JONČIĆ Olimpiji.

SC DERBI/FILIP ROGANOVIĆ

Košarkaši SC Derbija danas (17.30 h) gostuju Dubaiju, u 4. kolu grupe B ABA lige

Daće sve od sebe da namuče šampiona

NAJTEŽE MOGUĆE GOSTOVANJE: Aleksa Uskoković

PODGORICA – SC Derbi je sezonu otvorio sa dva poraza, u gostima od Zadra, te kod kuće protiv Bosne. S obzirom na to da danas (17.30 časova) gostuju aktuelnom šampionu ABA lige, evroligaškom Dubaiju, izabranicima Petra Mijovića trebaće podvig da bi upisali prvu pobjedu u sezonu. Realno, tim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je apsolutni favorit za treću sezonsku pobjedu u regionalnom takmiče-

nju, nakon trijumfa u gostima protiv Ilirije i Kluža. - Gostujemo ekipi koja je jedna od najboljih ne samo u ABA ligi već i u Evroligi. Izuzetan kvalitet predvođen jednim od najboljih evropskih trenera. Naša ambicija je da damo sve od sebe i da u duelu sa ovako kvalitetnim timom odigramo što je moguće bolju utakmicu – kaže Petar Mijović, trener SC Derbija. Sa 89,5 primljenih poena u prva dva meča, za SC Derbi će bi-

ti izazov da se nosi sa Dubaijem koji je u prva dva kola ABA lige prosječno postizao 88,5 poena. Biće ovo četvrti međusobni duel dva tima, a Dubai je dobio sva četiri prethodna. - Očekuje nas vjerovatno najteže moguće gostovanje, dobra prilika da vidimo gdje smo u odnosu na vrhunsku ekipu. Moramo da budemo najbolji mogući, da vjerujemo u sebe i da iskoristimo svaku priliku koja nam se ukaže – rekao je Aleksa Uskoković,

plejmejker SC Derbija, koji je u prva dva kola imao prosjek od 12,5 poena and osam asistencija. Dubai ima pozitivan skor i u Evroligi, sa četiri pobjede i dva poraza nakon šest odigranih kola. Protekle sedmice, u duplom kolu, Dubai je pobijedio u gostima Baskoniju i Armani. - Vraćamo se u Dubai nakon tri gostovanja i tri pobjede, koje nam ulivaju samopouzdanje za dalji rad. Protiv SC Derbija želimo da nastavimo u istom ritmu i ostvarimo treću pobjedu u ABA ligi. Veoma se radujemo povratku pred naše navijače u „Koka-Kola areni“, da osjetimo njihovu podršku i zajedno dođemo do još jedne pobjede – rekao je Ćavi Paskval, S. J. trener Dubaija.

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Arena

Sportski miks 19

PONOVO U DRESU ORLANDA: Nikola Vučević

Zahvaljujući Nikoli Vučeviću, koji u najjačoj ligi planete nastupa od daleke 2011. godine, Crna Gora će i u novoj sezoni imati svog predstavnika, igrača na kojeg naša država i te kako treba da bude ponosna zbog svega što dao i daje našoj košarci. Vučević će u ovoj sezoni ponovo igrati za Orlando, u koji se vratio ovog ljeta, nakon igranja za Čikago i Boston. Popularni Vuč je u dresu Orlanda prvi put igrao od 2012. do 2021. godine, tokom kojih je etablirao kao jedan od najboljih centara u NBA ligi, uz dva učešća na Ol-staru (2019, 2021). Nakon Orlanda je igrao za dvije od najznačajnijih flanšiza, kao što su Bulsi i Seltiksi. - Osjećam se veoma dobro i među ovim momcima. Posljednjih mjesec ili dva proveo sam s njima, pa sam imao priliku da dobro upoznam svakoga oko sebe. Sjajno je ponovo biti ovdje. Veoma sam srećan zbog toga i jedva čekam da ponovo zaigram kada počne regularni dio sezone – kazao je Vučević, koji je NBA karijeru počeo u Filafelfiji, odakle je i stigao u Orlando. „Magični“ su prošlu sezonu završili sa skorom 45-37 i osmim mjestom za mjesto u plej-inu, a Detroit ga je u prvom krugu zaustavio tek u sedmoj utakmici. Orlando je ljeto počeo otkazom Džamalu Mozliju, treneru ko-

Jedanaest igrača sa ex-Yu prostora U novoj sezoni NBA lige nastupiće 11 igrača sa ex-Yu prostora. Pored našeg Nikole Vučevića (Orlando), igraju petorica srpskih košarkaša - Nikola Jokić (Denver),

Bogdan Bogdanović (Hjuston), Nikola Jović (Majami), Nikola Topić (Oklahoma siti) i Tristan Vukčević (Vašington), trojica Hrvata - Ivica Zubac (Indijana), Karlo

Matković (Nju Orleans) i Mario Hezonja (Klivlend), te Slovenac Luka Dončić (Los Anđeles Lejkersi) i reprezentativac Bosne i Hercegovine Jusuf Nurkić (Juta).

ji je u klubu proveo pet sezona, a zamijenio ga je Šon Svini, cijenjeni pomoćni trener koji je radio sa Janisom Adetokumbom, Lukom Dončićem i Viktorom Vembanjamom. Od Svinija se očekuje da napravi igru sa više blokada i kretanja bez lopte za Paola Bankera (22,2 poena i 8,4 skoka u prosjeku u prošloj sezoni), Franca Vagnera i Dezmonda Banea. Ostatak ljeta prošao je bez velikih poteza, Vučević se vratio na jednogodišnji ugovor, dok je Moric Vagner je otišao u Bruklin. Projekcija kladionica za Orlando su 43 pobjede i 54,4 odsto šanse za plej-of. Šut ostaje boljka, „magični“ su prošle sezone i 27. u ligi po procentu pogođenih trojki, a Bankero i Franc Vagner u karijeri pogađaju tek oko 32 odsto. Dolazak Vučevića bi mogao da pomogne, jer nerijetko pogađa sa perimetra...

mu siti (3.60) i San Antonio (3.70), dok je branilac trofeja tek četvrti, s kvotom 10.00. Razlog je ljeto kakvo NBA liga dugo nije vidjela. Janis Adetokumbo je nakon 13 sezona napustio je Milvoki i prešao u Miami, Lebron Džejms (iz Lejkersa) i Džejlen Braun (iz Bostona) pridružili su se Džoelu Embidu u Filadelfiji, Kavaj Lenard vratio se u Toronto (gdje je 2019. osvojio titulu), a Lamelo Bol, Dža Morent i Pol Džordž su promijenili timove, tredom u Minesotu, Boston i Portland. Uz to, prvi izbor drafta Ej Džej Dibantsa i Entoni Dejvis zajedno gradi novi Vašington. Oklahoma i San Antonio zajedno nose gotovo polovinu ukupne šanse za šampionski prsten, a sljedeća je Filadelfija sa 9.50. Prošlosezonski finalisti Zapada tako su jasno ispred Istoka, gdje se za vrh, po kladionicama, bore Filadelfija, Njujork i Boston (15.00). Po kladionicama na Istoku nema jasnog favorita. Za pobjedu u konferenciji Njujork (4.50) i Filadelfija (4.60) gotovo su izjednačeni, Boston je treći (6.50), a iza njih su Detroit, prošlosezonski prvi nosilac sa 60 pobjeda, i Klivlend, predvođen Džejmsom Hardenom i Donovanom Mičelom. Najzanimljivija je Atlantska divizija, u kojoj su

Niksi, Seltiksi i Siksersi na kvotama između 2.80 i 3.50. Zapad je priča o dvije ekipe, Oklahomi (2.40) i San Antoniju (2.50) daleko su ispred ostalih. Po kladionicama, Minesota je treći favorit sa 15.00, ispred Denvera Nikole Jokića (1.00). Kladionice Los Anđeles Lejkerse (kvota 20.00) i Luku Dončića više kao šestog favorita Zapada, a ispred je Hjuston (16.00).

OKLAHOMA I SAN ANTONIO FAVORITI

Njujork je aktelni šampion, ali kladionice ne vjeruju Niksima, koji su u finalu plej-ofa prošle sezone savladali San Antonio 4-1 u pobjedama i osvojili prvu titulu nakon 1973. godine, a Džejlen Branson je bio najkorisniji (MVP) igrač finala. Ipak, uoči sezone 2026/27. bet365 na vrh stavlja Oklaho-

Regionalna vaterpolo liga (8. kolo)

V. ILIĆ

Primorac ubjedljiv protiv Zemuna

Balša Vučković

u sastavima i testiraju potencijalna pojačanja. Još važniji datum je 10. januar, kada NBA ugovori postaju garantovani do kraja sezone. Zbog toga se upravo početkom januara često događaju otpuštanja igrača čije ugovore klubovi ne žele da garantuju do kraja sezone. Za evropske klubove to je prvi period u kojem posebno pažljivo gledaju ka NBA ligi, jer se na tržištu mogu pojaviti košarkaši dovoljno kvalitetni da odmah naprave razliku u Evroligi. Ako postoji jedan datum koji generalni menadžeri u NBA ligi posebno zaokružuju, onda je to 11. februar. Tada ističe rok za trejdove u sezoni 2026/27. To je posljednja prilika klubovima da velikim razmjenama mijenjaju ekipe pred završnicu regularnog dijela sezone. Tradicionalni Ol-star vikend održava se od 19. do 21. februara u Finiksu, dok će zvanična pauza u NBA ligi trajati od 19. do 24. februara. Poslije toga ekipe ulaze u posljednjih mjesec i po borbe za direktan plasman u plej-of, pozicije u plejinu ili, kod onih najlošijih, što bolju poziciju pred lutriju za NBA draft. Regularna sezona završava se 11. aprila 2027. godine i tog dana na teren će izaći svih 30 NBA ekipa. Već 12. aprila biće zaključeni sastavi za plejof, a od 13. do 16. aprila igra se plej-in turnir. Tu će ekipe koje regularni dio završe između sedmog i desetog mjesta u svojim konferencijama tražiti posljednje dvije karte za plej-of. NBA još nije u objavljenom kalendaru naveo datum početka prve runde plej-ofa za 2027. godinu. Za poređenje, prethodne sezone plej-of je počeo dan nakon završetka S. JONČIĆ plej-ina.

PODGORICA - Prvi meč 8. kola Regionalne vaterpolo lige Primorac je otvorio pobjedom protiv Zemuna (23:6). Kotorani su očekivano savladali domaći tim, a posao su završili do odmora (12:3). Balša Vučković sa pet golova bio je najraspoloženiji u kotorskoj ekipi, pratili su ga sa četiri Isuke Inaba i Nemanja Ubović... Danas će u bazen i ostale crnogorske ekipe. Jadran MTEL od 18 sati gostuje Valisu, Budva će sat kasnije na megdan Vojvodini, a derbi igraju Šabac Budućnost One od 20 sati. A. M.

VAŽNI DATUMI U SEZONI

Dvije neđelje nakon početka sezone, krenuće još jedno takmičenje. NBA kup startuje 30. oktobra, a timovi će biti podijeljeni u šest grupa. Sistem je jednostavan – pobjednici šest grupa prolaze dalje, zajedno sa po jednom najboljom drugoplasiranom ekipom iz obje konferencije. Četvrtfinala NBA kupa igraće se 4. i 5. decembra, polufinala su zakazana za 8. i/ili 9. decembar, dok će novi osvajač trofeja biti poznat 11. decembra. Finale se ove godine igra u čuvenoj dvorani „Hinkl Fildhaus“ u Indijanapolisu. Početak nove godine tradicionalno predstavlja trenutak kada NBA tržište postaje mnogo zanimljivije. Od 5. januara klubovi mogu da potpisuju desetodnevne ugovore sa igračima, što ekipama daje mogućnost da kratkoročno popunjavaju rupe

Evropsko pojedinačno prvenstvo u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida

Remi Predraga Nikača PODGORICA - Crnogorski šahista Predrag Nikač remizirao je sa Ukrajincem Oleksandrom Ridželom, u petom kolu IBCA Evropskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida na Kritu. To je Nikaču drugi uzastopni meč bez pobjede, nakon što je dan ranije poražen od Španca Eduarda Danijela Pulveta. Šampionat je otvorio sa tri vezana trijumfa protiv Brajana Vuda iz Engleske, Poljaka Andržeja Migale i Šveđanina Vilijama Johansona. U duelu Nikača i Ridžela igrano je nepravilno otvaranje. U središnici partije dolazi do brojne razmjene figura, nakon čega nastaje jednostavna topovska završnica, koja je zaključena remijem. Nakon pet odigranih mečeva crnogorski i ukrajinski šahista imaju po tri i po boda. Turnir se igra po švajcarskom sistemu, u devet kola i 40 poteza za dva sata po igraču, uz bonifikaciju 30 sekundi. Šampionat je okupio 44 šahista iz 18 država. Nikača na Kritu prati FIDE majstor Nenad Aleksić. R. A.

Filip Kunčer treći na stazi Navara

Prvi podijum u sezoni PODGORICA - Crnogorski automobilista Filip Kunčer osvojio je 3. mjesto na stazi Navara, u okviru Reno Klio kupa i stigao do prvog podijuma u sezoni. Krenuo je sa 4. mjesta, a nakon početka trke, obišao je sa unutrašnje strane Kolburna. U finišu ušlo je vozilo bezbjednosti, koje je na stazi ostalo do

FILIPKUNCER.COM

PODGORICA – Utakmicom Detroit – Boston, u utorak u 21 čas po našem vremenu, počinje nova sezona u NBA ligi. Iste noći Njujork kao šampion dočekuju Filadelfiju, dok San Antonio igra protiv Oklahome u prošlosezonskoj reprizi finala Zapada.

Vučević opet predstavlja Crnu Goru

POK

ORLANDO MAGIC

U utorak veče po našem vremenu počinje nova sezona u NBA ligi, titulu brani Njujork

početka posljednjeg kruga. Naš automobilista osvojio je 36 bodova.

Dan ranije morao je da odustane zbog sudara, gdje nije bilo R. A. njegove krivice.

20 Odbojka / Fudbal

Arena

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. FSCG

Podgoričani nakon maratona pobijedili Budvu u Superkupu

OSCG

Budućnost odbranila trofej

NAJBOLJI U POBJEDI BUDUĆNOSTI: Jovan Delić na jučerašnjoj utakmici

Budva 2 Budućnost volej 3 PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: Slobodan Kovačević (Podgorica) i Sonja Simonovska (Bar). Rezultat po setovima: 25:22, 25:27, 22:25, 33:31, 10:15. BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Čaušević, Ćuk 8, Stanojević 17, Radonić, Milosavljević, Joksimović (libero), Kolito 17, Butko 5, Ćaćić 7, Čelebić 11, Cimbaljević 0, Babić. BUDUĆNOST VOLEJ: Lakčević (libero), Santana 14, R. Milenković 2, Sinđelić 6, Zvicer 14, A. Radić, V: Milenković 14, Petričević, Kovačević, Delić 28, Silajdžić, F. Radić, Petrović 6, Milošević. Odbojkaški klub Budućnost

odbranio je trofej u Superkupu pošto je, nakon uzbudljivog meča, punog preokreta, savladao Budvu sa 3:2. Serijom 4:0, Budva je povela 4:1 na startu prvog seta, a nakon asa Stanojevića je prvi put vodila četiri razlike na rezultatu 8:4. Šampion je konstantno držao prednost, do 20:18, a onda je Budućnost sa dvije kontre Delića izjednačila na 20:20, a nakon kontre Zvicera je došla do drugog vođstva (22:21). Ipak, Budvani su sa četiri uzastopna poena, od čega je dva posljednja as servisima osvojio Stanojević, došli do vođstva od 1:0 u setovima. Budućnost je otvorila drugi set vođstvom od 3:0, ali je Budva brzo izjednačila (4:4), a onda i povela (6:5), nakon kontre Stanojevića, a nakon greške Petro-

vića je imala „plus tri“ (13:10). Podgoričani, međutim, nijesu posustajali, brzo su izjednačili (13:13), nakon čega su igrali poen za poen do vođstva Budve od 20:19. Sa dva poena Delića, a između i greške Stanojevića, Budućnost je povela 22:20, a onda i prva stigla do set lopte na 24:23, ali je nije iskoristila, kao što nije Budva svoju na 25:24. Zvicer je sa dva poena, od čega je jedan bio iz kontre, vratio vođstvo i donio drugu set loptu za Budućnost na 26:25, a nakon greške Cimbaljevića u napadu „plavi“ su izjednačili. Kada je, nakon bloka Čelebića, u trećem setu povela 8:3, činilo se da je Budva uhvatila ritam za vođstvo od 2:1. Međutim, Budućnost se digla i sa pet poena u nizu, četiri na servis Delića (dva asa u toj seriji), preokre-

nula i povela 15:12. Budva je 16:15, a onda je na scenu stupio Sinđelić, koji je prvo izblokirao Ćaćića za 18:15, nakon čega je sa još dva uzastopna bloka donio Podgoričanima maksimalnih četiri poena prednosti (21:17). Nije se Budva predavala, nakon kontre Kolita je smanjila na 22:21, a onda i na 23:22. Međutim, Budućnost je nakon „pecanja“ Stanojevića došla do set lopte koju je odmah iskoristila zahvaljujući bloku Vasilija Milenkovića za vođstvo od 2:1 u setovima. U četvrtom se Budva prva odlijepila na 10:7, nakon kontre Kolita je bilo 15:11, a na 22:17 i 23:18 se činilo da će Budvani lako do osvajanja seta. Ipak, Budućnost se nije predavala, Radić je u igru uveo i Kubanca Karlosa Santanu (umjesto Delića), posljednje pojačanje, koji je vratio Podgoričane u igru. Nakon njegovog asa, „plavi“ su došli do set lopte na 25:24, a pošto Budvani nijesu realizovali svoju set loptu na 24:23. Budućnost nije iskoristila svoju priliku, nakon čega je uslijedila rezultatska klackalica, da bi Budva iskoristila osmu set loptu, blokom Ćaćića, za 33:31 i taj-brek. U petom setu je počeo i Delić, na prijemu umjesto Zvicera, da bi Santana zadržao mjesto korektora, što je bila dobitna kombinacija za Budućnost. Budućnost je vodila od prvog poena, a neriješeno je posljednji put bilo na 5:5. Podgoričani su odlučujuću prednost stekli na 10:7, nakon dvije greške Ćuka, a Santana je as servisom za 13:8 „blindirao“ S. JONČIĆ pobjedu…

HEROJ ZLATIČANA: Hinata Sakamaki

Kompletirano 12. kolo Druge fudbalske lige Crne Gore

Poraz Jedinstva, Zeta u 93. minutu do boda PODGORICA – Fudbaleri Podgorice nakon 12. kola Druge lige sami su na vrhu – Jedinstvo je doživjelo neočekivan poraz na svom terenu od Koma (2:1), dok je Zeta u nadoknadi vremena stigla do boda protiv Iskre (1:1). Ubjedljiv trijumf upisao je Lovćen na gostovanju Beranama – 3:0. Kom je napravio iznenađenje, a junak Zlatičana bio je dvostruki strijelac Japanac Hinata Sakamaki. Naime, Jedinstvo je dobro ušlo u meč, stiglo do prednosti u 31. minutu, kada je pogodio Miloš Nikolić, ali se situacija brzo promijenila. Prvo je Sakamaki dva minuta kasnije poravnao, a onda odmah na startu nastavlja i prekreće rezultat. U Golubovcima je bilo zani-

Rezultati i tabela Podgorica – Grbalj Budva – Rudar Berane – Lovćen Jedinstvo – Kom Zeta – Iskra

2:1 0:0 0:3 1:2 1:1

12 6 5 1 22:15 23 1. Podgorica 2. Jedinstvo 12 6 2 4 18:15 20 3. Zeta 12 5 4 3 17:14 19 4.Lovćen 12 6 1 5 19:18 19 5.Kom 11 5 3 3 16:12 18 6.Iskra 12 5 2 5 12:11 17 7. Grbalj 11 4 4 3 14:11 16 8. Rudar 12 4 4 4 17:17 16 9. Budva 12 2 5 5 14:15 11 10. Berane 12 0 2 10 7:28 2 U narednom kolu (25.oktobra) sastaju se: Zeta – Berane, Iskra – Budva, Rudar – Podgorica, Grbalj – Jedinstvo i Kom – Lovćen.

mljivo, a oba tima željela su pobjedu da se dodatno primaknu vrhu. Mreže su u Golubovcima mirovale sve do 89. minuta kada je Danijel Jovanović doveo Iskru u vođstvo. Bod Zeti donio je, ipak, Vanja Vučićević u trećem minutu sudijske nadoknade vremena – 1:1. Berane je nastavilo sa izuzetno lošim rezultatima, Lovćen je bio ubjedljiv - 3:0. Cetinjani su poveli golom Anela Asovića u 29. minutu. Iskusni Jovan Mirković dobio je dva žuta kartona za samo šest minuta, pa su gosti imali igrača manje od 47. minuta, što je Berancima dalo nadu da mogu izbjeći poraz. Ali, kada je Petar Laličić u 67. minutu pogodio za 0:2, bilo je jasno da će Cetinjani uzeti cijeli plijen. Konačan ishod postavio je rezervista Vuk AjR. P. ković u 83. minutu. ŽOK LUKA BAR

EPCG Superliga za odbojkašice (2. kolo)

Ne pomažu ni strankinje, Luka Bar u derbiju bolja od šampiona PODGORICA - Nakon maksimalnog poraza u Superkupu od Budućnosti, istina bez ijedne strankinje (nijesu bile registrovane zbog tužbi nekih bivših igračica za neisplaćene ugovorne obaveze) i reprezentativke Melise Cenović, Herceg Novi je izgubio i prvi meč u prvenstvu, kod kuće i to u kompletnom sastavu. U derbiju 2. kola kola, Luka Bar je slavila protiv aktuelnog šampiona sa 3:2 i na najbolji način otvorila novu sezonu sa dvije pobjede i pet bodova. Najbolja na parketu bila je Dijana Vuković sa 28 poena, a

kod Luke Bar dvocifrene su bile još Maja Meklelan sa 14 i Džeklin Sims sa 12. Kod Herceg Novog Oksana Jakušina je osvojila 23 poena, Ralica Đoković 15, Dajami Sančes poen manje. Maksimalan učinak nakon dva kola ima i Budućnost, uz svih šest osvojenih bodova. Podgoričanke su drugi trijumf upisale u gostima protiv Jedinstva. U podgoričkom timu, u kojem u igru nije ulazila korektorka i kapitenka Dijana Crnojački, istakle su se Klara Đukić (13 poena), Valentina Lazarević (12) i Teodora Čavić (11), dok su najbolje u domaćem timu bile Mileva Magdelinić i Ele-

na Kuč sa po 15 poena. I Mediteran ima dvije pobjede nakon dva kola, pošto je, nakon trijumfa u gostima protiv Morače, slavio kod kuće protiv Galeba 3:1. Fantastičan meč ponovo je imala kapitenka Anastasija Kovačević sa 29 poena, a ispratila je Sara Zec sa 14. Najefikasnija među „galebicama“ bila je Sara Striković sa 20 poena, a poen manje imala je Andrijana Merdović. Drugu pobjedu u šampionatu Budva je ostvarila na gostovanju Morači, koja je uzdrmana na startu šampionata. Bilo je 3:0 za gošće u dvorani OŠ „Radojica Perović“. Đina Lekić je

Ekipa Luke Bar

briljirala u ekipi Budve sa 19 poena, Vanja Matunović je osvojila 10. Kod Morače najefikasnija je bila reprezentativka Darja Popović sa sedam poena. Albatros je kao gost slavio u bokeškom derbiju protiv Gimnazijalca sa 3:0. Istakla se

Jovana Kljajić, koja je bila najefikasnija igračica Albatrosa sa 14 poena, a 10 je osvojila Anđela Stojković. Jelena Ćorović bila je najuspješnija poenterka utakmice sa 18 poena za domaći tim, dok je Katarina Simovski dodala 12. Drugo kolo: Mediteran – Galeb

3:1 (25:17, 23:25, 25:18, 25:19), Gimnazijalac – Albatros 0:3 (19:25, 19:25, 17:25), Morača – Budva 0:3 (19:25, 12:25, 21:25), Herceg Novi – Luka Bar 2:3 (24:26, 25:18, 18:25, 25:23, 12:15), Jedinstvo – Budućnost volej 1:3 (14:25, 14:25, 26:24, S. J. 16:25).

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Arena

Fudbal

21 S. MILOVIĆ

MERIDIANBET 1. CFL (11. KOLO): Podgoričani slavili protiv Dečića u Tuzima, bez golova u duela Mladosti i Jezera

,,Plavi“ sa vrha čekaju rasplet runde Prošla je cijela vječnost dok su se Podgoričani vratili na čelo elitnog ranga, taj trenutak čekao se od kraja pretprošle sezone kada su osvojili titulu, a srećni dani došli su sa promjenom na klupi početkom septembra. Iznenada, u gro plan utrčao je Srđan Nikić, momak iz kluba, koji je vezao tri trijumfa i pokazao da zaslužuje dugoročniju podršku na klupi. Sve ide kako treba pod vođstvom 48-godišnjeg stručnjaka koji je Budućnosti dao prepoznatljivi identitet, pobjednički karakter i ozbiljnost, uz forsiranje mladih igrača koji rješavaju utakmice. Jedan od njih, zvijezda u povoju, vunderkind - Petar Vujović bio je heroj na Areni Besa, gdje je početkom drugog poluvremena u stilu majstora odlučio meč. Na DG Areni nije bilo pogodaka u sudaru Mladosti i Jezera. Danas su na programu još dva duela tekuće runde - Sutjeska dočekuje Bokelj, dok će Petrovac ugostiti Otrant Olimpik.

„PLAVI“ RASTU

Dečić je na startu takmičarske godine bio bolji od Budućnosti pod Goricom, ali sada su uloge zamijenjene - Tuzani padaju, a ,,plavi“ rastu, o čemu svjedoči

činjenica da sa vrha čekaju rasplet 11. kola. Sudar u Tuzima onako kako se očekivalo - tvrdo, jako, na jednu loptu. Gosti su pokazali više i taman za gol bili ispred suparnika. Odlučnije, agilnije je Dečić otvorio utakmicu na Areni Besa, a i bio je tim koji je prvi zaprijetio. Položaj tijela Đoljaja možda nije bio najprirodniji, ali je kroz ne baš najbolje postavljenu odbranu rivala uspio da pronađe Ćetkovića - 22-godišnji vezista imao je otvoren pogled na gol sa sredine kaznenog prostora, ali je iza linije penala uputio neprecizan šut. Kazna za ovaj promašaj mogla je da stigne Tuzane u 11. minutu kada je golman Radošević oklijevao sa deganžmanom, da bi izgubio loptu pod pritiskom Kovinića. Sve su dobro uradili fudbaleri Budućnosti, osim završnice - Vukanić obično pretvara takve šanse, ali ovoga puta je opalio ,,nebu pod oblake“. Nekoliko puta su se ,,plavi“ našli na zemlji, računajući da je faul, odmahivao je rukom sudija Vujović, puštajući prednost, s tim da je u 20. minutu stvarno morao da zaustavi meč. Raspopović je nehotično vrhom kopačke udario Đoljaja u lice, bilo je krvi i prvotimac domaćeg tima morao je da napusti teren. Sa klupe je ušao mladi Đokaj, junak prošlog derbija u glavnom gradu. Iz toga prekida je Braunović pokušao rezantno iskosa sa desne strane, ali je tukao ravno u Domazetovića. Ritam i dinamika duela opali su od sredine uvodnog poluvremena do odmora. Malo

RASPORED (11. KOLO) PETROVAC - Stadion: Mitar Mićo Goliš. Početak: 15 časova. Otrant Petrovac Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Vujović (Bar), Samir Krnić (Tuzi), Davor Božović (Nikšić). Delegat: Radoš Ilinčić (Podgorica). NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: 18 časova. Sudija: Nikola Dabanović Bokelj Sutjeska (Podgorica). Pomoćnici: Jovan Došljak (Berane), Goran Savićević (Bar), Nikola Cvijović (Budva). Delegat: Stanko Novaković (Podgorica).

konkretnih dešavanja, mada su Podgoričani diktirali prividnu inicijativu, sa boljim rasporedom. Momci Ivana Brnovića nijesu imali rješenje i bilo je momenata kada su gurali pas unazad. Akcije ,,plavih“ po desnom krilu bile su limitirane ponajviše zbog loše partije Krisa Ondonga koji se premijerno našao u startnoj postavi. Bilo je očigledno da je posljednje ljetnje pojačanje najtrofejnijeg crnogorskog kluba zrelo za zamjenu. Odmah je reagovao trener Nikić početkom nastavka i umjesto njega u igru poslao Vušurovića. U drugom dijelu, Budućnost energičnija, agresivnija, pokretljivija, bolje postavljena i konkretnija. Takav pristup - urodio je plodom u 50. minutu. Gosti su uhvatili Tuzane na spavanju: Pupović je bacio duži aut, a za sve ostalo pobrinuo se 17-godišnji Vujović - bijeg ispred Ljuljđuraja, pa elegatna završnica lijevom, iz teškog ugla, u malu mrežu pored nemoćnog Radoševića. Još jedan magični dodir supertalenta koji je potpisao treću prvoligašku egzekuciju. Šok za domaće igrače i navijače, a povod za jaču pjesmu i slavlje najvatrenijih pristalica gostiju koji su se natiskali u mali montažni boks naspram centralne tribine stadiona u Tuzima. Emotivno i snažno su fudbaleri podgoričkog sastava doživjeli vođstvo, a samo što su nastavili meč - Vušurović nije iskoristio kolosalnu šansu sa desetak metara iskosa. Radošević je tom odbranom

Tabela 1. Budućnost 11

5 3 3 12:7 18

2. Otrant

10 5 2 3 17:12 17

3. Mornar

11 4 5 2 14:11 17

4. Sutjeska

10 4 3 3 11:7 15

5. Bokelj

6. Dečić

10 4 3 3 10:8 15

4 3 2 8:5 15

7. Mladost

3 3 5 10:17 12

8. Jezero

2 5 4 12:18 11

9. Petrovac

1 5 3

10. Arsenal

10 1 4 5 6:13 7

7:9

ostavio svoje u igri za pozitivan ishod, ali falilo je gasa za povratak u egal. Budućnost pozadi čvrsta i tačna, nije davala protivniku prostora da uradi nešto više u posljednjoj trećini terena. Vukanić je zatresao mrežu nakon udarca Bulatovića, ali je pogodak poništen zbog ofsajda. Desetak minuta prije kraja, Pavlićević je srušen u šesnaestercu ,,plavih“ - za arbitra Vujovića ništa od jedanasterca, samo korner za domaće. U 90. je Makridakis mogao da poentira za 2:0, ali je traljavo završio kontra napad. Napet finiš, ali Budućnost je na ramenima iznijela još jednu malu/veliku pobjedu - vrijednu prvog mjesta na tabeli.

PODJELA NA DG ARENI

Remi u međusobnom duelu na DG Areni nije pomjerio OFK Mladost sa sedmog odnosno Jezero sa osmog mjesta na tabeli. Razlika u odnosu dva tima ostala je ista - bod u korist Donjogoričana. Tokom prvih 45 minuta vodila se velika borba, ali bilo je situacija koje su mogle da promijene najnepopularniji rezultat.

Dečić

Budućnost

Mladost

00 1 0 0 Stadion: Arena Besa. Gledalaca: 1000. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Vujović u 50. Žuti kartoni: Adžović (Dečić), Serikov, Raspopović, Kris Ondong, Bulatović (Budućnost).

Dečić

Budućnost

Radošević Đoljaj (od 23. Đokaj) Ćetković (od 63. Pavlićević) Ljuljđuraj (od 83. Ivanović) Božanović Ujkaj Drešaj Stanisavić8 Kontić (od 83. Adžović) Braunović Radusinović

Domazetović Serikov Popović Kovinić (od 72. Bulatović) Raspopović Vujović (od 72. Ajković) Pupović Vukanić Ondong-Mba (od 46. Vušurović) Osman Jovanović (od 81. Makridakis)

Jezero

Stadion: DG Arena. Gledalaca: 150. Sudija: Lazar Čađenović. Žuti kartoni: Jovanović, Pavlićević, S. Mijović (Mladost), Bulatović, Jovanović (Jezero).

Mladost

Jezero

Radulović Čepić (od 56. Pavlićević) Mugoša (od 71. S. Mijović) Jovanović Almeida Kordoba Roganović (od 56. Radunović) Radinović V. Mijović (od 71. Lalević) Pejović Nikolić

Aković Osmanović Fatić Jovićević Škrijelj (od 63. Jovanović) E. Redžepagić (od 38. Nišimura) I. Redžepagić Bulatović (od 73. Bojović) Tučević (od 73. Boričić) Krivokapić (od 63. Terzić) Raičević

Roganović se nije proslavio završnicom, dok Almeida nije najbolje naciljao dalji ugao prilikom atraktivnog pokušaja - spoljnom. Plavljani su imali jednu pravu akciju da povedu prije odmora - Raičević je uposlio Krivokapića, pas je dalje otišao do Edisa Redžepagića koji nije dobro zahvatio loptu, pa je golman Radulović bez problema intervenisao. Nešto više uzbuđenja bilo je u nastavku. Pejović nije dohvatio centaršut Mugoše u 48. minutu, a Radinović je u 59. opalio iznad gola poslije uigrane akcije Mladosti.

Uslijedio je period meča kada je Jezero imalo više od igre i bilo bliže vođstvu. Imran Redžepagić se obreo u protivničkom šesnaestercu, lopta je bila u njegovim nogama, ali je izostao bolji udarac. Plavljani su bili opasni i u 75. minutu kada je Boričić pokušao sa dvadesetak metara, ali je Radulović i ovoga puta bio na visini zadatka. U finišu nije bilo situacija iz kojih je utakmica mogla da ode na jednu ili drugu stranu. Momci Aleksandra Nedovića tik iznad crvene linije elitnog ranga. Četa Rada Petrovića u zoni baraža. D. KAŽIĆ

- Bokelj je veoma dobro vođena ekipa, znaju što mogu i žele. Pred nama je zahtjevna utakmica. Što se nas tiče, igraćemo

na pobjedu. Tako će biti i večeras, 100 odsto - rekao je Boris Miličković, asistent u stručD. K. nom štabu Sutjeske.

Obećavajući ritam Sutjeske PODGORICA - Dvije današnje utakmice kompletiraće 11. kolo Meridianbet 1. CFL - na Jadranu se sastaju Petrovac i Otrant Olimpik (15 h), a kraj Bistrice Sutjeska dočekuje Bokelj. Nikšićani su ušli u formu od kada Denis Ćorić vodi ekipu - u ligi bez poraza, a u Kupu prolaz među osam nakon boljeg izvo-

đenja penala protiv Dečića. Skor 48-godišnjeg stratega iz Mostara u elitnom rangu crnogorskog fudbala je četiri pobjede i tri remija, uz kuriozitet da ,,plavo-bijeli“ nijesu primili gol na posljednjih pet mečeva u šampionatu. Brojke mogu da izgledaju još bolje u slučaju pozitivnog ishoda protiv Kotorana.

FK SUTJESKA

PODGORICA - Scene kada fudbaleri nakon utakmica slave pobjede ispod vatrenih navijača ponovo idu uz Budućnost. Na seriju dobrih rezultata nadovezao se ishod u Tuzima, gdje su ,,plavi“ srušili Dečić sa 1:0 i u 11. kolu preuzeli ulogu lidera u Meridianbet 1. CFL.

Slavlje fudbalera Budućnosti u derbiju kola

22 Objektiv

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

„The Color Of Money“: Skorsezeova potcijenjena drama sa savršenim bilijarskim duelom Pola Njuman

Kako se (p)ostaje zvijezda

imdb.com

Ovo nije priča o tome kako stari majstor predaje štafetu mladom. Ne, uopšte! Jer majstor ipak odluči da je neće predati… Potrebna mu je nazad Piše: Stojan Stamenić Momenat u kom su se stari i novi Holivud pogledali pravo u oči. Imao je 61 godinu i gotovo četvrt vijeka čekao da ponovo uzme bilijarski štap Fast Edija. Drugi je imao 24, „Top Gun“ u bioskopima i čitav Holivud pred sobom… Da bi ih Martin Skorseze 1986. zasjeo za isti sto.

imdb.com

Brži od zvuka

Marti snima bilijar kao boks. Kugle udaraju jedna u drugu kao pesnice; štapovi ateriraju u kadar… Kamera kruži oko zelenog stola kao po ringu, traži oči protivnika, nervozu, prvi znak slabosti… Udarac, rez, lice. Novi udarac; publika čeka nokaut. Samo, niko u filmu „The Color of Money“ nikog ne udara. To je Skorseze; u filmu „Raging Pol Njuman i Tom Kruz serviraju odličnu lekciju iz psihologije Bull“ (1980) pretvorio je boks u operu, a prije četiri decenije bilijar – u borilački sport. I to onaj u kojem protivnika ne treba oboriti. Sve što je potrebno jeste ubijediti protivnika da vam preda novac… Za jednim od bilijarskih stolova za kojim se igraju takve igrice 1986. našli su se vrlo zanimljivi protivnici: Pol Njuman i Tom Kruz… Prvi je prošao gotovo sve što velika holivudska zvijezda može da prođe, osim jedne proklete sitnice: nikako da dobije Oskara za najbolju glavnu ulogu. A drugi upravo, nakon „Top Gun“ slave, leti brže od zvuka – i postaje zaštitno lice nove generacije američkog filma. Jedan miruje, drugi se lansira u orbitu. I između njih – taj bilijarski sto. Ako je neko sredinom osamdesetih želio da napravi film o smjeni holivudskih generacija, teško da je mogao sastaviti bolju postavu. Ipak, budite uvjereni: najljepše je to što „The Color of Money“ uopšte nije film o starom majstoru koji predaje štafetu mladom. Ne, uopšte! Jer majstor ipak odluči da je neće predati… Potrebna mu je nazad. Četrdeset godina kasnije, „The Color of Money“ ostaje poseb- Holivudski veteran i superstar u usponu na setu sa Skorsezeom na zvjerka u Skorsezeovoj filmografiji. Nastavak klasika, Početak? Ipak 1961! U filmu pokaže da nije. ,,The Hustler“ je snimljen četvrt vijeka kasnije; „The Hustler“ Roberta Rosena zaslužio da bude klasik; Njuman sportski film u kojem sport ni- Njuman je „Fast Edi“ Felson – je dobio nominaciju za Oskara, je najvažniji… I priča o učitelju, mladi, drski i fantastično talen- a Fast Edi naprečac postao jekoji tek treba da shvati da mu je tovani takmičar ubijeđen da je dan od njegovih ključnih likoučenik bio potreban samo za- talenat dovoljan. Dok mu život, va. Nagradu Američke akadeto da bi se ponovo sjetio sebe. naravno, prilično temeljno ne mije, ipak, nije primio.

I lijepih četvrt vijeka kasnije Edi se vraća! Prodaje alkohol, vozi bijeli „kadilak“… I bilijar uglavnom posmatra s bezbjedne udaljenosti, sve dok ne ugleda Vinsenta Lauriju. Sve dok Kruz ne uđe u film

kao nezaustavljivi, frenetični ljudski fliper. Skoro sumanuti zvrk od čoeka. Vinsent je, naravno, nevjerovatno talentovan, bučan, narcisoidan, vrlo djetinjast… I gotovo nesposoban da odigra

odličan potez, a da prethodno ne provjeri gleda li ga dovoljno ljudi. Edi odmah prepoznaje talenat, jednako kao i problem. Jer, zna to stari majstor, hustler ne mora samo da bude najjači igrač u prosto-

Objektiv 23

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

riji; poenta je – i u životu i u sportu – da ostali ne znaju da je najbolji. Vinsent, jasno je, više voli aplauz nego novac. I tu počinje najbolji paradoks filma: Edi ne želi da nauči Vinsenta kako da igra dobro. Pokušava da mu pokaže kako da igra loše! Odnosno – kada. Jer hastling je, uče vas to i Skorseze, i Njuman i Kruz, mala umjetnost manipulacije.

Kompleksni trik

Odličan primjer te vrste manipulacije je upravo film „The Color of Money“ u kojem Skorseze, kao da neće, pretvara sportsku dramu i priču o bilijaru u lekciju iz psihologije. Štap i kugle samo su rekviziti; prava igra odvija se u glavi… Najprije onog s druge strane stola. „Money won is twice as sweet as money earned“ – to je Edijeva filozofija. Kapitalizam, ali s kredom ispisanim bilijarskim štapom. Svejedno ga je savršeno lako razumjeti. A kako Kruz novac zarađuje? Za ulogu je trenirao toliko ozbiljno, da je najveći broj udaraca mogao da izvede potpuno sam. Za jedan od najkomplikovanijih trikova ipak je uskočio profesionalac Majk Sigel. A Skorseze je objašnjavao da je Tom vjerovatno mogao da nauči i taj udarac… Samo bi produkcija, eto, izgubila nekoliko skupih snimajućih dana. Boja novca – filmska magija i, ponekad, pitanje budžeta. Kruz se svakako vraški dobro zabavio. Njegovo paradiranje oko stola uz „Werewolves of London“ Vorena Zivona trebalo bi da bude nesnosno… I jeste, ali baš koliko treba! A naspram njega je Njuman koji gotovo da ne mora ni da se pomjeri. Kao uporni, efikasni prigušivač. No, te 1986. godine mnogi su u tome vidjeli… pa, jedan od problema filma. Najveća zamjerka filmu „The Color of Money“ sada djeluje skoro otkačeno fascinantno. Praktično uvijek kreće kazivanjem da bi film bio od starta više cijenjen da ga nije režirao Skorseze. Od autora filmova „Taxi Driver“ i „Raging Bull“ očekivalo se više prepoznatljive naelektrisanosti i lude energije. Spram Skorsezea, za umne filmske glave tog vremena – „The Color of Money“ bio je previše konvencionalan film! E da, prema Kruzu su bili još radikalniji. Mnogi su se pitali da li je Vinsent takvom nastavku uopšte bio potreban! Kao, umjesto poznate holivudske konstrukcije mentora i štićenika - mnogo bi zanimljiviji bio film koji bi se zavrtio samo oko ostarjelog Edija. Njegovih strahova, njegove životne gladi i potrebe da otkrije ima li u njemu još nečega od onog starog igrača. Oko Njumana i Skorsezea već niko nije imao dilemu. I tu počinje zanimljiva rasprava između 1986. i 2026; vrijeme je Kruzu promijenilo ulogu. Ono što je tada moglo da izgle-

da kao kliše – stari majstor i mladi talenat – sada djeluje gotovo kao dokument filmske istorije za koji se nije ni znalo da to može biti. Jer, znate već: s jedne strane Pol Njuman, velika zvijezda klasičnog Holivuda… S druge Tom Kruz, koji upravo postaje superzvijezda novog vremena. I zato Vinsent nikako ne može biti višak. Kruzov lik i jeste vremenska kapsula filma! Nego, nijesu Njuman i Kruz sami za stolom, nikako. Meri Elizabet Mastrantonio kao Karmen mnogo je pametnija nego što Vinsent misli, a Edi u njoj brzo prepoznaje savršenog partnera u upravljanju Vinsentovim talentom i ogromnim egom. I tek onda se pojavljuje Forest Vitaker! Njegov Amos priredi Ediju najgore poniženje koje profesionalni šibicar može da zamisli. Prevarant je prevaren, na lijepe oči obrlaćen… Dovoljno da se promijeni pravac filma. I da Edi, onaj koji misli da je njegova igra završena i da sada može drugima da objašnjava pravila – ponovo uzme štap!

Nema fajronta

Pazite, standardna verzija priče završila bi se tako što bi mudri mentor prenio znanje mladom učeniku. I to bi bilo to. E, tu Skorseze obrće stvar: učenik je taj koji budi mentora. Vinsent ne mora da postane novi Edi zato što priča starog Edija nije završena. I tu se, konačno, vraćamo Njumanovom oskarovskom paradoksu. Početkom 1986, poslije šest neuspješnih glumačkih nominacija, Akademija mu je konačno uručila počasnog Oskara i praktično signalizirala – da Njuman svira fajront. I, što se događa? Pol postaje Fast Edi! I naredne godine konačno osvaja zlatni kip za najboljeg glumca. Tako to postroji Holivud: Pol Njuman morao je da čeka četvrt vijeka i ostari zajedno s likom – da bi Akademija završila posao. I zato završetak filma „The Color of Money“ sada radi možda bolje nego 1986. kada su Martiju zamjerili što publici uskraćuje klasično zadovoljenje finalnim duelom učenika i učitelja. Skorsezea, naravno, uopšte nije zanimalo ko je bolji igrač; Edi je taj koji namješta kuglu, uzima štap, gleda prema stolu… „I’M BACK!“, rez. Ni kugla, ni zeleni sto ni sve rupe na njemu tu više nijesu važne. S distancom od 40 godina, znamo i ono što ljudi za tim stolom, iza kamera, u tišini bioskopa – tada nijesu mogli znati. Njuman je konačno dobio davno zasluženog Oskara; Skorseze kasnije napravio gomilu velikih filmova… A onaj iritantni klinac, mali narcis bez pokrića preko puta Edija, postao je jedna od najvećih filmskih zvijezda. Četiri decenije kasnije, dakle, možemo da posvjedočimo: stari Holivud nije baš predao štap novom… Ali mu je u filmu „The Color of Money“ poka• zao kako se štap drži.

„Jaadugar: A Witch In Mongolia“: Grandiozno carstvo u očima djevojčice na vjetrometini istorije

Znanje je najopasnija magija Najbolje scene nijesu nužno one u kojima neko gine, uzbudljiviji su momenti kad Sitara nešto razumije prije ostalih. U njenim rukama knjiga je ubojitija od sablje

theposterdb.com

na i Toma Kruza

Piše: Stojan Stamenić Konjice koje prelaze kontinente i gradovi koji nestaju. Persijski učenjaci, šamani, robovi i prinčevi; Džingis-kanovi nasljednici koji između porodičnih svađa raspoređuju dobar dio poznatog svijeta… Mongolsko carstvo u 13. vijeku – najveća predstava na planeti. I apsolutno materijal za barem 70 sezona televizije. Pa, gdje su onda, kog đavola, sve te serije?

Azijske stepe

Pop-kultura iscijedila je Rim do posljednjeg gladijatora; Vikinzi su dobili više televizijskih sati nego što su vjerovatno proveli ploveći… Tudori toliko serija, da Henrija Osmog i cijenjene mu gospođe nema samo još u Marvelovom univerzumu. A Mongoli? Uglavnom istorijska fusnota. U najboljem slučaju, civilizacija u strategijskim video-igrama. Zato „Jaadugar: A Witch in Mongolia“ donosi zadovoljštinu unaprijed – i prije nego što pokaže da je dobra. Najbolji potez? Najprije to što nam autor serije ne pokazuje Mongolsko carstvo iz 13. vijeka kroz Džingis-kana, nego kroz oči djevojčice. Ime joj je Sitara; nema vojsku, plemićko porijeklo, ni mač, bože sačuvaj. Nema čak ni magiju koju naslov obećava. Njeno jedino oružje na vjetrometini srednjeg vijeka i svih stepa Srednje Azije: mozak. „Jaadugar“, dakle, prati tendenciju novijih anime serija da u fokus postavi glavnu junakinju kojoj je inteligencija mnogo bitnija od borbene statistike. Znaju anime zaljubljenici: Friren razumije vrijeme i gubitak, Maomao iz „The Apothecary Diaries“ rješava dvorske misterije brže od Šerloka… I Sitara pripada istoj familiji anime štreberki. Nego, godina je 1213, mjesto je Tus, na prostoru sadašnjeg Irana. Sitara je rođena u ropstvu, a nakon smrti majke završila je u obrazovanoj muslimanskoj porodici gdje je prvi put dobila pristup znanju. Čita, uči, računa, posmatra… A onda dolaze Mongoli. I sve što je gradila – odlazi dođavola. Bitno: 13. vijek ovdje nije egzotična tapeta iza likova, koji bi jednako mogli živjeti u generičkom fantazijskom anime

Daleko od romantične priče o pobjednicima

kraljevstvu. Istorija proizvodi priču: osvajanja, ropstvo, nauka, položaj žena i politički odnosi određuju šta likovi mogu da urade… I hoće li živi dočekati sljedeću epizodu. Tu se negdje krije i značenje „vještice“ iz naslova. Sitarina čarolija je znanje: matematika, astronomija, medicina, jezici… I sposobnost da razumije sistem u kojem se našla. Najbolje scene zato nijesu nužno one u kojima neko gine: uzbudljiviji su momenti kad Sitara nešto razumije prije ostalih! A knjiga? Mnogo ozbiljnije oružje od sablje. Budimo pošteni, to je i prilično hrabar stav u anime svijetu, u kojem se problemi tradicionalno rješavaju tako što neko vikne naziv svog napada.

Stvarna moć

Jednako je zanimljiv i vizuelni pristup. Studio „Science SARU“, koji je u „Dandadan“ pokazao koliko daleko može otići kad pusti ludu animaciju s lanca, ovdje radi gotovo sve suprotno. „Jaadugar“ izgleda nježno, skoro dječje… Boje djeluju kao da su nanesene na papir; pozadine podsjećaju na ilustracije iz stare knjige. I onda tu uđu… Uh, Mongoli. Kontrast je, naravno, sjajan.

Nasilje nije spektakl, već prekid nečega lijepog; gradovi nijesu tu da bi bili impresivno razneseni, nego da osjetimo šta znači kada mjesto koje je nekome predstavljalo čitav svijet – prestane da postoji. Abel Gongora režira, uz Naoko Jamadu („A Silent Voice“) u ulozi kreativne supervizorke. A upravo njena autorska delikatnost odgovara svijetu u kojem jedan pogled može otkriti političku namjeru. Posebno je zanimljiv lik Toregene, jedne od najmoćnijih ličnosti Mongolskog carstva. Ona i Sitara razumiju isto: ako u sistemu kojim dominiraju muškarci nemaš formalnu moć, moraš otkriti gdje se nalazi neformalna… Informacija postaje valuta, a znanje oružje… Jer „vještice“ nijesu žene koje znaju magiju, nego žene koje znaju previše! Autori, naravno, ne demonizuju Mongole kao bezličnu hordu, ali njihov uspjeh ne pretvaraju ni u romantičnu priču o pobjednicima. Njihova snaga je porodica, ali i politika, humor, nježnost na neočekivanim mjestima. Postoje, naravno, i ljudi preko čijih je leševa carstvo izgrađeno… A autori serije razumiju da obje stvari mogu biti tačne.

Nije sve jednako uspješno; 12 epizoda povremeno djeluje samo kao prvi čin, a ne zaokružena cjelina. Sve te političke linije traže strpljenje, radnja zna žestoko da uspori, a galerija mongolskih prinčeva i savjetnika može zbuniti gledaoca koji paralelno skroluje po telefonu. Opet, baš ta činjenica da „Jaadugar“ zahtijeva pažnju predstavlja osvježenje. Vjeruje gledaocima i, još važnije, svojoj junakinji. Sitara nije strong female character zato što joj je scenarista dao mač; njena snaga ogleda se u tome što ima sposobnost da pretvori nemoć u strategiju. Nije ovo savršen anime; istorijska pozadina uporno prijeti da proguta likove… Ali kada se nađe balans između intimnog i istorijskog, slikovnice i masakra, nauke i politike – može se reći da spada u najzanimljivije animacije godine! I onda je baš lijepo što je njegova najveća fantazija zapravo jednostavna: da znanje može da promijeni svijet. Istorija na to samo dodaje: da, može… Ali prvo valja da preživite ljude koji svijetom upravljaju.

24 Zabava

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

NVO Ecopatriotizam i Radioničarska kuća „Zlatni vez“ uspješno realizovali Školu zlatnih vrijednosti

Do ideje za organizaciju obuke, kako je kazala predsjednica NVO Ecopatriotizam Ivana Čogurić-Rašović, ona i njena ekipa aktivistkinja došle su tokom svakodnevnog obilaska naše države kroz brojne ekološke akcije čišćenja. - Uvijek smo pored puta nailazile na gospođe sredovječnih godina i/ili starice koje su, na nekom štandu ili samo ćebetu, prodavale vunene čarape i ostale tradicionalne motive naše Crne Gore – prisjetila se ona. Te ih je zaintrigiralo i podstaklo da se zapitaju bavi li se iko više tom djelatnošću. Priznaje da su shvatile da je „na rubu izumiranja“. - Stoga smo odlučile da potražimo partnera koji će nam pomoći da izdejstvujemo bilo što da se krene nešto mijenjati u tom pravcu. Nedugo zatim povezale smo se sa Radioničarskom kućom „Zlatni vez“, koja je bila, isto kao i mi, jako zainteresovana da stvorimo novu generaciju polaznica koje će učiti ovaj zanat. U međuvremenu je izašao poziv za projekte koje finansiraju AFD, ALDA i BOOST Balkans. Mi smo zajedno aplicirali sa projektom „Škola zlatnih vrijednosti“ i dobili ga – ispričala je Čogurić-Rašović za Pobjedu.

Neki od radova polaznica Škole zlatnih vrijednosti

Pobjeda

Ivana Čogurić, predsjednica NVO Ecopatriotizam

Stefan Jeremić, Radioničarska kuća „Zlatni vez“

Privatna arhiva

IDEJA

Pobjeda

PODGORICA -NVO Ecopatriotizam i Radioničarska kuća „Zlatni vez“ realizovali su projekat „Škola zlatnih vrijednosti“, s ciljem osnaživanja žena, očuvanja tradicionalnog zanata zlatoveza i otvaranja novih mogućnosti za njihovo ekonomsko osamostaljivanje. Program, u trajanju od osam mjeseci, spojio je višegeneracijsko zanatsko znanje sa mogućnostima profesionalnog angažmana, podstičući njegovanja crnogorske kulturne baštine i promociju ručnog rada.

Pobjeda

Od zaborava čuvaju zlatovez, blago Crne Gore

Jedan od mnogobrojnih radova RK „Zlatni vez“

INTERESOVANJE VELIKO

Kurs zlatoveza pohađalo je ukupno Potvrdila je da su imali jako 20 polaznica, podijeljenih u dvije puno prijava. Iako je poziv bio grupe od po deset. Obuka za svaku namijenjen prvenstveno ženama, zanimljivo je da im se javio grupu trajala je četiri mjeseca i ogroman broj zainteresovanih muškaraca. - Aplikacije je bilo jako teško isprocesuirati zbog kvaliteta istih, ali gledali smo da izaberemo najbolje – ističe ona. Kurs zlatoveza pohađalo je ukupno 20 polaznica. One su bile podijeljene u dvije grupe od po deset. Obuka za svaku grupu trajala je po četiri mjeseca. - Šest, sedam žena biće honorarno angažovano u Radioni-

čarskoj kući „Zlatni vez“, a poslije dodatnog usavršavanja zanata biće im ponuđeno i da zasnuju konkretan radni odnos – pohvalila se predsjednica NVO Ecopatriotizam.

ZNAČAJ PROJEKTA

Veliki rezultat ovog projekta, osim toga, ona vidi i u tome što se počela prepoznavati važnost ove teme, kako od crnogorskih građana, ta-

ko i od inostranih partnera. Naglašava da je kolektiv Radioničarske kuće „Zlatni vez“, za koju je imala sve riječi hvale, bez ustručavanja i ikakve zadrške, prenio višegeneracijsko znanje, širom otvorivši vrata svog ateljea. - Svima nama je pomalo misterija kako izgleda praktično njegovanje crnogorske tradicije sve dok ne kročimo u neku zanatsku radionicu i ne vi-

dimo koliko je truda potrebno da bi se taj zlatni trenutak, kojim se toliko dičimo svuda po svijetu, zaista pretvorio u nešto vrijedno zlata – navodi Čogurić-Rašović. Stefan Jeremić iz Radioničarske kuće „Zlatni vez“ ne krije da je za njega i njegovu porodicu ovaj projekat bio izuzetno značajan. - Mi smo, kao porodična radionica koja traje već tri generacije, jedni od rijetkih koji se na ovaj način bave očuvanjem ove vrste našeg nacionalnog kulturnog blaga. Zato smo mnogo srećni kad ono što znamo i umijemo imamo da podijelimo s nekim kako bi ova tradi-

Privatna arhiva

Od fotografije do zlatnog veza

Radmila i Batrić Rakočević u narodnoj nošnji

Sve je počelo početkom sedamdesetih godina u Bijelom Polju, u porodici fotografa Batrića Baća Rakočevića. Njegova velika ljubav prema fotografiji, kao i istoriji svog grada i Crne Gore, probudila je u njemu želju za istraživanjem, fotografisanjem... Posebno mjesto među arhivom zauzimali su portreti starih Crnogoraca u narodnim nošnjama. Fotografisanjem brojnih sugrađana, ali i prikupljanjem starih

portreta, narodna nošnja sve više dolazi u prvi plan. Supruga Radmila Mika Rakočević pružala mu je punu podršku. No, njena prva ljubav bila je šivenje. Uglavnom je kreirala manje i jednostavnije komade odjeće. Često putujući svijetom, vođen objektivom svog aparata, Baćo je uvijek donosio neobične poklone sa raznih destinacija. Pored lijepih i rijetkih materijala, jednom prilikom iz Češke poklonio joj je i časopis

„Burda“. Nedugo zatim otvorili su radionicu sa misije da ovaj terzijski zanat otrgnu od zaborava. Tako je nastala domaća radinost „Rakočević“. Nju je naslijedila njihova ćerka Vesna Rakočević, a međuvremenu ona je evoluirala u Radioničarsku kuću „Zlatni vez“, koja čuva nematerijalno kulturno blago Crne Gore i prenosi znanje, tehnike i umijeće o ovom plemenitom zanimanju na nove generacije.

cija nastavila da živi – izjavio je on za Pobjedu.

ANGAŽMAN

Podsjeća da je zlatovez, tj. tehnika zlatnog veza, zaštićena zakonom kao naše nematerijalno kulturno blago i kao nasljeđe. Požalio se da, usljed vremena u kojem živimo, razvoja tehnologija i svega ostalog, nije nešto što bi privlačilo veliki broj ljudi. - Naročito ne onih koji su voljni da posvete ozbiljno vrijeme i savladaju tehniku za koju je potrebno mnogo vremena da bi se ona radila na pravi i autentičan način, kako se to nekad radilo – dodaje Jeremić. Iz tog razloga je srećan što je „Škola zlatnih vrijednosti“ postigla upravo to. - U jednom javnom i otvorenom konkursu pozvali smo dame koje su voljne, imaju želje i prepoznaju vrijednost ovoga što radimo da nam se pridruže i da kroz obuku, koja je trajala četiri mjeseca po grupi, prođu najosnovnije tehnike zlatnog veza i da, po završenom kursu, mogu početi sa nekim osnovnim vezovima, pa bilo da to žele da rade samostalno, na nivou ličnog preduzetništva i/ili kućne radinosti, ili da žele da se pridruže našoj radionici – pojasnio je on. Prezadovoljan je i što polaznice koje su prošle obuku planiraju da vještine koje su stekle primijene u praksi. - Uz njih šest koje startuju da rade s nama kao honorarci, kako bi poslije usavršavanja postale dio stalnog tima, dosta njih to želi samostalno da radi. Takođe, pojedine već imaju neki svoj zanat koji će da oplemene zlatnim vezom – rekao je Jeremić.

ŽENSKA LINIJA

On je, zajedno sa sestrom Jelenom, treća generacija koja se bavi ovim poslom. Ponosan je na to što se tradicija prenosi ženskom linijom. - Baba Radmila je bila neko ko je vodio cijelu radionicu. U njenom periodu ona je brojala i do 40 žena koje su aktivno vezle zajedno s njom. Danas je moja majka, Vesna Rakočević, na njenom čelu, a i dalje imamo veliki broj dama koje rade s nama, tako da nam je drago što dobijamo i novo pojačanje – dodao je on. Napominje da njegova sestra Jelena, koja je aktivno koordinirala obukom, radi u radionici oko deset godina. - Namjera je da, kao naša majka poslije naše babe, jednog dana ona polako preuzme rukovođenje svim – jasan je Jeremić. Milovan MARKOVIĆ

Feljton 25

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

ALEKSANDAR STIPČEVIĆ O ZMIJI KAO SREDIŠNJEM KULTNOM SIMBOLU KOD JUŽNIH ILIRA

Lik zmije pojavio se i na novcu ilirskih gradova Fibule sa motivom zmije na ilirskoj teritoriji isključivo su domaći, ilirski proizvod i možda u toj činjenici treba tražiti objašnjenje za neobičnu popularnost tih Kao posebnu zanimljivost ističemo činjenicu da prika- fibula među onim Ilirima kod kojih, inače, kult zmije nije bio predominantan Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Poznati hrvatski lingvista i arheolog Aleksandar Stipčević je opširno pisao o zmiji kao kultnoj životinji u religiji južnih ilirskih plemena. Donosimo dio iz studije „Kultni simboli kod Ilira” (Sarajevo, 1981), kao i članak „Zmija kao čuvarica grobova: prilog proučavanju ilirskih ostataka u suvremenim narodnim vjerovanjima” (Zagreb, 1983)

Jarac na reversu faroskog novca

Rimski novčić sa prikazom boginje Salus

Na novcu plemena Labeata, na reversu je prikazan ilirski brod. Taj brod ima na pramcu i na krmi pulene u obliku zmije, što bi moglo značiti da su labeatski brodovi, kao i brodovi ostalih ilirskih plemena u južnim krajevima, imali pulene u obliku ove životinje svoje materijalne i duhovne kulture, nego i svoje neprijateljstvo i aroganciju pobjednika i kolonizatora. Posebnu skupinu čine prikazi na iliro-grčkom novcu. Najstariji, i ujedno najzanimljivi-

ji, jest prikaz zmije na novcu grčke kolonije Pharos (današnji Starigrad na Hvaru). Na reversu novca tog grada prikazana je zmija koja se visoko i prijeteći uzdigla prema jarcu, koji se sa svoje strane

ustremio na zmiju. Ova dramatična scena, u kojoj samo što nije započela borba na život i smrt, između jarca kao simbola novih grčkih doseljenika i zmije kao prastarog simbola domaćeg življa, pojavljuju se samo na prvoj emisiji novca te kolonije (iz IV st. pr.n.e), dakle, u vrijeme kada grčki kolonisti moraju voditi žestoke borbe sa starosjedicima za održavanje u novoj postojbini. U kasnijim emisijama zmija nestaje s pharoskog novca i ostaje samo jarac

WIKIPEDIA

ilirski proizvod i možda u toj činjenici treba tražiti objašnjenje za neobičnu popularnost tih fibula među onim Ilirima kod kojih, inače, kult zmije nije bio predominantan. Pojačana popularnost tog religioznog simbola mogla je, možda, biti posljedicom učvršćivanja i isticanja nacionalnog identiteta od strane ilirskog etničkog elementa pred strancima, koji su u ove krajeve donijeli ne samo napredniju tehnologiju, svoju umjetnost i mnoge druge tekovine

WIKIPEDIA

za zmije uopće nema na području Histra, a da se vrlo rijetko susreću u Liburna, što jamačno neće biti slučajno. Neilirsko, mediteransko porijeklo Liburna, odnosno, ljubomorno čuvanje starih mediteranskih tradicija u tom plemenu, a djelomice i u susjednih Histra, moglo bi objasniti tu čudnu pojavu. Dolaskom Kelta na Balkan, odnosno kao posljedica njihovog posrednog ili neposrednog utjecaja na život Ilira, broj prikaza zmija u središnjem dijelu Zapadnog Balkana naglo raste. Na čitavom nizu fibula ranolatenskog tipa prikazana je glava zmije na zavraćenoj nozi. U jednom jedinom lokalitetu kod sela Vrućice kod Tešnja, nađeno je deset takvih fibula, u Donjoj Dolini nekoliko primjeraka itd. Nije lako objasniti pojavu zmije na ranolatenskim fibulama u Bosni i Hercegovini u tako velikom broju, jer sami Kelti vrlo rijetko ukrašuju svoje fibule motivom zmije, a rijetko to čine i drugi narodi koji su pod utjecajem Kelta izrađivali tzv. fibule sa maskama (Maskenfibel) – inače karakteristične za latensku, odnosno, keltsku kulturu; oni nisu na njima prikazivali zmiju nego pticu ili neku drugu životinju ili, pak, ljudsko lice. Fibule sa motivom zmije na ilirskom teritoriju isključivo su domaći,

Prikaz broda sa pulenama u obliku zmije na skodarskom novcu

Prikaz broda sa pulenama u obliku zmije na labeatskom novcu

– očiti znak konsolidacije kolonista na ilirskom tlu i uspostavljanja mirne suradnje sa okolnim Ilirima. Lik zmije će se pojaviti, također, i na novcu ilirskih i iliro-grčkih gradova na jugu, u današnjoj Albaniji. Tako u jednoj emisiji novca iz Apolonije iz doba cara Karakale (196217. n.e.) imamo prikazanu zmiju ovitu oko Eskulapova štapa, a u drugoj emisiji prikazana je božica Salus (Hygieia) koja hrani zmiju. Dalje prema jugu, u gradu Byllisu, kovao se koncem III i početkom IV st. pr.n.e. novac koji je na reversu imao prikazanu zmiju ovitu oko roga obilja, a u gradu Olympae koncem II st. pr.n.e. ponovno susrećemo zmiju ovitu oko štapa. Posljednji grad koji na svom novcu ima prikazanu zmiju jeste Amantija; zmija je na novcu ovog grada skupljena u klupko. Treba spomenuti i novac plemena Labeata, koji na reversu ima prikazan ilirski brod. Taj brod ima na pramcu i na krmi pulene u obliku zmije, što bi moglo značiti da su labeatski brodovi, kao i brodovi (ili bar neki od njih) ostalih ilirskih plemena u južnim krajevima, imali pulene u obliku ove životinje. Dokumentacija koju nam pruža prijerimska arheologija, a koju smo ukratko ovdje iznijeli, nije jedini izvor za upoznavanje zmije kao religioznog simbola u Ilira. Niz drugih podataka o tom simbolu daju nam druge znanstvene discipline – lingvistika, mitologija, klasična arheologija, etnologija. (Nastavlja se)

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. 585

Cjenovnik čitulja Formati

Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Дана 17. октобра 2026. у 33. години изненада је преминуо наш драги

АЛЕКСАНДАР-АЦО Жељков ПРИБИЛОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели у Будви 18. октобра 2026. од 14 до 17 часова, 19. октобра 2026. од 10 до 17 часова и 20. октобра 2026. од 10 до 14.30 часова, након чега ће се у 15 часова обавити сахрана на гробљу код Цркве Света Петка у Будви.

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка БИЉАНА, сестра ДРАГАНА, ђевојка ГОРДАНА, стричеви, ујаци, тетке и остала многобројна родбина

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. 598

588

Dana 18. oktobra 2026. napustila nas je naša

Dana 18. oktobra 2026. tragično je stradao u saobraćaju u 30. godini

BLAGOTA - SAŠA Ilijin MILAŠEVIĆ

MILANKA BUŠKOVIĆ rođena MARKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 19. oktobra od 12 do 16 časova i 20. okotbra od 11 do 13.30 časova, kada povorka kreće za Donje Uliće gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Saučešće primamo na Čepurcima 19. oktobra od 10 do 15 časova i 20. oktobra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga ELLA, kćerke LEONA i LARA, otac ILIJA, majka MIRJANA, brat MILOŠ, sestra ANĐELA, bratanić IVAN, bratanična MIJA, ujak PETAR, tetke DRAGICA, VESNA, NADA i RADMILA, braća i sestre od tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

OŽALOŠĆENI: sin DARKO, kćerka DIJANA, unučad DORIS, EMILI i VOJIN, sestre SENKA, OLIVERA, DRAGICA i ostala rodbina

582

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 18. октобра 2026. у 78. години преминуо наш вољени

БАТРИЋ Савов МИРАНОВИЋ

594

581

Posljednji pozdrav

Дана 18. октобра 2026. године, послије дуже и тешке болести, упокојио се у Господу

MILANKI BUŠKOVIĆ

РАДОШ-ГАРО Ђорђијев МАРКОВИЋ

Саучешће примамо у капели код Цркве Св. Николе у Голубовцима 18. октобра од 9 до 20 часова и 19. октобра од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу код Цркве Св. Петке у Голубовцима. По жељи покојника, цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СТАНКА-ЋАНА, кћерка АНА, синови ДУШКО и СИНИША, брат СЛАВКО-РАЈО, сестра БРАНКА, снахе ИВОНА, НАТАША, ЉИЉА и ВЕСНА, унучад ЈЕЛЕНА, НИНА, ФИЛИП, АНЂЕЛА, МИА и ЛАЗАР, братанићи, сестричићи, сестрична и остала многобројна родбина МИРАНОВИЋ

1952–2026.

Саучешће примамо у капели на Лукову 18. октобра од 11 до 16 часова и 19. октобра од 11 до 14 часова. Опијело ће се служити од 14 часова, сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу у Лукову. Цвијеће се не прилаже.

Hvala za sve lijepe uspomene Darkovog i mog djetinjstva.

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ВЕРА, брат РАДИСАВ-ДРАГАН, тетка ГОСПАВА, снаха БОСИЉКА, братанић МИЛИВОЈЕ, братанична МИЛИЦА, сестрић АЛЕКСАНДАР, сестрична ВЕНКА, браћа од ујака, браћа и сестре од тетака и остала многобројна породица МАРКОВИЋ и МИЈУШКОВИЋ

Otišla je na vječni počinak naša draga

RADE RADIFKOVIĆ sa porodicom 590

595

Posljednji pozdrav mojoj sestri

JOVANA-GARA Savina KASALICA

Ostaje poštovana, pamćena i s iskrenim osjećanjima žaljena. Nek joj je vječna slava i hvala! SLOBODAN i VESNA sa porodicom

MILANKI BUŠKOVIĆ

Sestrinska ljubav je prevelika da bih je opisala riječima. Počivaj u miru.

Sestra OLIVERA i zet GORAN VUJOŠEVIĆ

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. 596

Majko, Stari zakon fizike kaže da iz nečega možeš da dobiješ samo onoliko koliko u to uložiš. Otkako si nas donijela na svijet, sve svoje i sebe dala si nama. Osmijeh po kojem će te svi zapamtiti na naličju je nosio brigu o najbližima, a nikad namjeru da sebe zaštitiš od ovoga što će te snaći. Smislu moj, zagrli mi oca i počivajte u miru.

DARKO

597

Majko, praznina je ogromna koliko i tvoje srce. Obavijala si nas svojom snagom i vodila kroz svijet od kojeg je tvoja dobrota bila veća. Uz tebe je sve bilo lakše. Zauvijek tužna za tobom

tvoja DIKI

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 19. oktobar 2026. 592

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Danas se navršava 15 godina otkako nijesi sa nama, voljena naša

MITRU BACKOVIĆU

ALVIRA BALIĆ

Počivaj u miru, plemenita dušo.

rođena TATAROVIĆ

Od porodice pok. BOŽA MUHADINOVIĆA

MILANKI BUŠKOVIĆ

583

SJEĆANJE

Dragocjeno vrijeme sa tobom i nezaboravne uspomene nikad ne mogu izblijedjeti, jer ono što duša čuva, vrijeme ne briše.

MELITA VUKOVIĆ

Godine prolaze, ali sjećanja na vas, vašu dobrotu i pažnju vječno traju.

LUJZE NIKOLIĆ

591

MILANKI BUŠKOVIĆ

Ostala si mi dužna bar još jednu priču, prebrzo nam ode… Počivaj u miru i budi nam spokojna.

586

Danas se navršava godinu dana od smrti naše majke

PORODICA

Posljednji pozdrav mojoj tetki

Ovaj dan uvijek iznova budi bolne uspomene na život bez tebe. Iako vrijeme neumoljivo leti, ono ne briše tugu u našim srcima, jer nam tvoja toplina, plemenitost i osmijeh neizmjerno nedostaju svakog dana. Sa ponosom i ljubavlju čuvamo sjećanje na tvoju odanost porodici, a utjehu tražimo u vremenu koje smo proveli zajedno. Svojom dobrotom i čistim srcem ostavila si neizbrisiv trag i obezbijedila mjesto u našem vječnom sjećanju. Tvoja neizmjerna ljubav i blagorodnost ostavile su neizbrisiv trag, pa te sa ponosom vječno pamtimo i čuvamo od zaborava. Tvoji: otac MUZAFER-MUŠKI, majka ŠEFKA, brat ALEN, snaha EDA, bratanične LEJLA, AMRA sa porodicom i bratanić DARIS

ULFETA VUKOVIĆ

6. 8. 1974 – 19. 10. 2012. 6. 8. 1939 – 4. 6. 2013.

VELIBOR i TATJANA VUJOŠEVIĆ

589

587

Posljednji pozdrav dragom tetku

584

Danas se navršavaju 22 godine od smrti našeg

Njen lik i odnos prema nama i dalje ne blijedi i podsjeća na vrijednosti u kojima smo odrastali. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

MARKA ĐURIŠIĆA

Godine prolaze, ali vrijeme ne liječi prazninu koju si ostavio. Živiš u svakoj našoj suzi, u svakoj uspomeni i u ljubavi koja ne poznaje kraj. Zauvijek voljen, nikad prežaljen, u našim srcima dok postojimo.

MILETA i BORIS sa porodicama

Tvoji NAJMILIJI 19. 10. 2013 – 19. 10. 2026.

Tvoja NIKA sa porodicom Stari, nijesmo te zaboravili.

DUŠAN Tvoja žena MILKA i sin MILJAN

593

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Na osnovu člana 5 Odluke o kriterijumima za dodjelu stipendija u opštini Tuzi (“Sl. list Crne Gore- opštinski propisi”, br. 032/21, 49/25 i 036/26), Sekretarijat za lokalnu samoupravu raspisuje

CRNA GORA OPŠTINA DANILOVGRAD Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu Na osnovu člana 3 stav 1 i člana 5 stav 3 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podrsku zenskom preduzetnistvu („Sluzbeni list CG - opstinski propisi”, br. 17/22), Komisija za raspodjelu sredstava za podrsku zenskom preduzetnistvu, raspisuje

Javni konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Opštine Danilovgrad opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu ͳǤ

Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budzeta Opstine Danilovgrad opredijeljenih za podrsku zenskom preduzetnistvu. ʹǤ Sredstva iz Budzeta dodjeljuju se za biznis, poslovne ideje zenama preduzetničama i privrednim drustvima u kojima su zene nosioči biznisa - osnivač ili jedan od osnivača i izvrsni direktor preduzeča mora biti zena (u daljem tekstu: drustvo/preduzetniča). ͵Ǥ Sredstva za podstičanje osnivanja i razvoja poslovanja dodjeljuju se drustvima/preduzetničama sa prebivalistem, odnosno sjedistem na teritoriji opstine Danilovgrad, koje če se realizovati na teritoriji opstine Danilovgrad. ͶǤ Ukupan iznos sredstava opredijeljenih Budzetom Opstine Danilovgrad za podrsku zenskom preduzetnistvu u 2026. godini iznosi 25.000 eura. ͷǤ Sredstva namijenjena Budzetom Opstine raspodjeljuju se za biznis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih čiljeva u strateskim dokumentima, programima i planovima Opstine, a kojima se naročito: - podstiče ekonomski razvoj opstine, - podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja (unapređenjem stočarstva, vočarstva, vinogradarstva, ratarstva, povrtlarstva, realizačijom programa na ruralnom području, zastitom poljoprivrednog zemljista, korisčenjem plodnog zemljista), - podstiče razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, - stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, - podstiče razvoj lova i ribolova, - doprinosi afirmačiji i valorizačiji kulturnog potenčijala, tradičije i kulturne posebnosti opstine, podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja kulturne bastine, - doprinosi razvoju fizičke kulture i sporta, - doprinosi očuvanju zivotne sredine i odrzivog razvoja. ͸Ǥ Biznis planovi koji se neče podrzati su: - aktivnosti koje su u nadleznosti ili odgovornosti Vlade, kao sto je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zastita, - biznis planovi kojim se traze finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoči, - biznis planovi koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i stampanju knjiga, brosura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikačija nije dio nekog sireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti, - aktivnost koja se smatra nezakonitom ili stetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreču, duvan, alkoholna piča (izuzev proizvodnje vina i vočnih rakija), - nemoralne i nelegalne aktivnosti. ͹Ǥ Jedno drustvo/preduzetniča moze konkurisati sa najvise dva biznis plana, a moze biti podrzano/a samo jednim biznis planom. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne moze iznositi vise od 30% od ukupnog iznosa predviđenog Budzetom Opstine za podrsku zenskom preduzetnistvu. ͺǤ Drustvo/preduzetniča moze konkurisati za ukupan iznos ili za dio sredstava za realizačiju aktivnosti iz biznis plana i duzna je da to naznači. ͻǤ Drustvo/preduzetniča podnosi prijavu na Konkurs na propisanom obrasču 1 i obrasču 2, koji se mogu preuzeti na pisarniči Opstine Danilovgrad ili sa web sajta www.danilovgrad.me. Prijava se podnosi Komisiji za raspodjelu sredstava za podrsku zenskom preduzetnistvu u zapečačenoj koverti i predaje na pisarniči Opstine Danilovgrad. 10. Potrebna dokumentačija: Preduzetniče koje započinju biznis prilazu: - prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazač 1a), - popunjenu formu za biznis plan (Obrazač 2), - ovjerenu kopiju lične karte, - potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine, - pismo preporuka ili namjera, - tri stampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u, - rjesenje o upisu u CRPS, odnosno rjesenje nadleznog organa, - potvrdu od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza. Preduzetniče koje planiraju razvoj poslovanja prilazu: - prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazač 1a), - popunjenu formu za biznis plan (Obrazač 2), - ovjerenu kopiju lične karte, - potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine, - potvrdu od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza, - pismo preporuka ili namjera, - tri stampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u, - rjesenje o upisu u CRPS, odnosno rjesenje nadleznog organa, - rjesenje o registračiji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a, - vazeči Statut drustva, - original ili ovjerenu kopiju obrasča ovjerenih potpisa liča ovlasčenih za zastupanje (OP) i vazeči karton deponovanih potpisa, - komplet obrazača za godisnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitika kupača i dobavljača) za prethodnu godinu, izuzev kod preduzetniča koje nijesu u obavezi da sastavljaju finansijske izvjestaje, - odgovarajuči obrazač za posljednji mjeseč uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Poreske uprave, kao dokaz o broju zaposlenih, ako obvezniča ima prijavljene radnike. Drustva koja započinju biznis prilazu: - prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazač 1b), - popunjenu formu za biznis plan (Obrazač 2), - ovjerenu kopiju lične karte, - rjesenje o upisu u CRPS, odnosno rjesenje nadleznog organa, - rjesenje o registračiji za PDV (ako je obveznik PDV-a), - vazeči Statut drustva, - original ili ovjerenu kopiju obrasča ovjerenih potpisa liča ovlasčenih za zastupanje (OP), i vazeči karton deponovanih potpisa, - potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela, - potvrdu od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza, - tri stampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u. Drustva koja planiraju razvoj poslovanja prilazu: - prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava (Obrazač 1b), - popunjenu formu za biznis plan (Obrazač 2), - ovjerenu kopiju lične karte (osnivač ili jedan od osnivača i izvrsni direktor), - rjesenje o upisu u CRPS odnosno rjesenje nadleznog organa, - vazeči Statut drustva, - original ili ovjerenu kopiju obrasča ovjerenih potpisa liča ovlasčenih za zastupanje (OP) i vazeči karton deponovanih potpisa, - potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela, - potvrdu od organa lokalne uprave o urednom izmirivanju poreza, - tri stampane i jednu elektronsku verziju biznis plana na CD-u, - komplet obrasača za godisnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitika kupača i dobavljača) za prethodnu godinu, - potvrdu Poreske uprave o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana, - pismo preporuka ili namjera, - rjesenje o registračiji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a, - odgovarajuči obrazač za posljednji mjeseč uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Poreske uprave, kao dokaz o broju zaposlenih, ako obvezniča ima prijavljine radnike. ͳǤ Konkurs če biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda”, na web sajtu i oglasnoj tabli Opstine Danilovgrad i putem lokalnog javnog emitera-Radio Danilovgrad. ʹǤ Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu, oglasnoj tabli i web sajtu Opstine Danilovgrad www.danilovgrad.me, odnosno od 19. oktobra 2026. godine, zaključno sa 17. novembrom 2026. godine. ͵Ǥ Neblagovremeno pristigle prijave, nepotpuna ili netačna dokumentačija i neadekvatan biznis plan koji ne korespondira sa predlozenim sadrzajem u članu 15 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podrsku zenskom preduzetnistvu („Sluzbeni list CG - opstinski propisi”, br. 17/22) se neče razmatrati. ͶǤ Komisija vrsi dodjelu sredstava za biznis plan na osnovu pozitivnih i eliminatornih kriterijuma propisanih članom 19 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podrsku zenskom preduzetnistvu („Sluzbeni list Crne Gore – opstinski propisi”, br. 17/22). ͷǤ Odluka o raspodjeli sredstava biče dostavljena učesničima Konkursa, objavljena na web sajtu Opstine, oglasnoj tabli Opstine i putem lokalnog javnog emitera – Radio Danilovgrad. ͸Ǥ Za sva dodatna pitanja, kontakt osoba je: Danijela Ceković, sekretar Komisije ǣ Ͳ͸ͻ ͷͳͲ Ͳ͸ͻ Ǥ ͲͳǦ͵Ͳ͸Ȁʹ͸Ǧ͵ͷ͸ͺȀͳ ǣ ͳ͸ǤͳͲǤʹͲʹ͸Ǥ PREDSJEDNIK KOMISIJE Ratko Đurišić s.r.

KONKURS Za dodjelu stipendija za studijsku 2026/2027. Godinu Opština Tuzi dodjeljuje stipendije za studijsku 2026/2027. godinu studentima: •osnovnih studija; •specijalističkih studija i •master studija. (stipendija se odnosi na studente u zemlji i inostranstvu) Pravo na stipendiju mogu ostvariti redovni studenti osnovnih, specijalističkih i master studija bez obzira na mjesto studiranja, sa prebivalištem na području Opštine Tuzi pod uslovom da su prvi put upisali semestar studijske godine i da su ostvarili prosjek ocjena u prethodnoj nastavnoj godini najmanje 8,50. Pravo na stipendiju mogu ostvariti i studenti koji su bez oba roditelja, lica sa invaliditetom i pripadnici RAE populacije, bez obzira na ostvarenom uspjehu u prethodnom školovanju. Pravo na stipendiju mogu ostvariti i studenti koji su se opredijelili za deficitarna zanimanja uz uslov da su ostvarili prosjek ocjena u prethodnoj nastavnoj godini najmanje 7,50 odnosno da su nosioci diplome “Luča” u srednjoj školi. Na osnovu dostavljenih podataka od Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa lokalne uprave, stručnih i posebnih službi, deficitarna zanimanja su sljedeća: profesor engleskog jezika, profesor matematike, profesor razredne nastave, diplomirani ekonomista, profesor albanskog jezika, profesor maternjeg jezika, profesor fizike, profesor italijanskog jezika, diplomirani farmaceut, profesor sociologije, informatičar, stepen bachelor – turizam, fizička kultura - stepen specijaliste, psiholog, profesor likovne grupe predmeta, profesor muzičke grupe predmeta, profesor istorije, stepen bachelor – diplomirani ekonomista, diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije, specijalista strukovni nutricionista – dijetetičar, diplomirani defektolog – logoped, profesor latinskog jezika, diplomirani inženjer za hemijsku tehnologiju, bibliotekar, diplomirani likovni umetnik, pedagog, profesor hemije, profesor filozofije i logike, stepen bachelor – ekonomija, arhitektura- stepen specijaliste i stepen specijaliste – prehrambena tehnologija-tehnologija proizvoda biljnog porijekla, diplomirani pravnik, diplomirani inženjer arhitekture, diplomirani inženjer građevinarstva – smjer hidrotehnika, vaspitač, profesor muzičke kulture, profesor likovne kulture, audio – vizuelna produkcija, izvodačke umjetnosti – koreografija, muzikolog, kostimografija, scenografija, biljna proizvodnja – voćarstvo i vinogradarstvo, vinarstvo, biljna proizvodnja – povrtarstvo i ratarstvo, biljna proizvodnja – stočarstvo, bezbjednost hrane, agrobiznis i ruralni razvoj, geodezija, inžinjer građevine, grafički dizajner. Pravo na stipendiju imaju studenti koji: • imaju najmanju prosječnu ocjenu za sve godine studija 8,50 odnosno 7,50 za deficitarna zanimanja, • prvi put upisuju semester studijske godine, • nijesu gubili nijednu godinu tokom studija, • imaju prebivalište na području opštine Tuzi, • su državljani Crne Gore, • nosioci diplome “Luča” • nisu zasnovali radni odnos. Stipendije se dodjeljuju za jednu studijsku godinu i isplaćivaće se mjesečno, za deset mjeseci studijske godine. Kandidati koji konkurišu za dodjelu stipendija prilažu sledeća dokumenta: • potvrdu o ukupnoj prosječnoj ocjeni za sve godine studija (original ili ovjerena kopija), • potvrdu o upisu godine studija (original ili ovjerena kopija), • potvrdu o prebivalištu (original ili ovjerena kopija), • potvrdu o državljanstvu (original ili ovjerena kopija), • ovjerena izjava da student ne prima drugu stipendiju, • ovjerena izjava da nisu u radnom odnosu, • dokaz da je nosilac diplome “Luča” (original ili ovjerena kopija). Postupak za dodjelu stipendija sprovodi Komisija za dodjelu stipendija. Nakon isteka roka za podnošenje prijava Komisija utrvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa. Lista se objavljuje na web sajtu i oglasnoj tabli opštine. Stipendista gubi pravo na stipendiju, ako: • se utvrdi da je pravo na stipendiju ostvario na osnovu netačnih podataka, • je promijenio mjesto prebivališta, • prekine studiranje • zasnuje radni odnos • i u drugim slučajevima predviđenim ugovorom. Rok za prijavu na Konkurs je 30 dana. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijava na Konkurs može se preuzeti u Arhivi ili sa sajta Opštine Tuzi. Tražena dokumenta potrebno je u zatvorenoj koverti sa naznakom “Konkurs za stipendije”, predati Arhivi opštine Tuzi ili putem pošte. Sve dodatne informacije u vezi sa Konkursom mogu se dobiti putem telefona na broj: 020/875-167.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

OBAVJEŠTENJE O DOBITNICIMA NEDJELJNIH NAGRADA

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA

Nagradna igra „Ponosno tvoja Prva banka CG i Mastercard nagrađuju“

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Prva banka CG AD - osnovana 1901. godine objavljuje imena dobitnika nedjeljnih nagrada u drugom ciklusu nagradne igre „Ponosno tvoja Prva banka CG i Mastercard nagrađuju“, za period od 8. do 14. oktobra 2026. godine.

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

Dobitnici nedjeljnih nagrada su: 1. Nura Mustafić - Poklon vaučer za kupovinu u maloprodajnim objektima Voli u vrijednosti od 100,00 EUR 2. Milica Bulatović - Poklon vaučer za kupovinu na benzinskim stanicama EKO u vrijednosti od 100,00 EUR 3. Milijana Petrović - Poklon vaučer za kupovinu u maloprodajnim objektima Mil-Pop u vrijednosti od 100,00 EUR 4. Nikolina Nenezić - Mobilni telefon iPhone 17 Pro 256 GB 5. Eldina Kajošević - Poklon vaučer za dvije osobe za boravak u Wulfenia Hotel & SPA

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

Čestitamo dobitnicima i zahvaljujemo svim učesnicima na učešću u nagradnoj igri.

CRNA HRONIKA

Nagradna igra se nastavlja, a više informacija o načinu učešća i uslovima dostupno je u zvaničnim Pravilima nagradne igre na sajtu www.prvabankacg.com.

HRONIKA PODGORICE

NIKOLA SEKULIĆ JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

Prva banka CG AD - osnovana 1901. godine

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

32 Marketing

Poneđeljak, 19. oktobar 2026.