Issuu

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Njemački kancelar o izjavi premijera Hrvatske Andreja Plenkovića

ANALIZA: Školski jedrenjak iz 1933. između međunarodnog prava, državnih interesa i evropskih integracija

Merc: Zahtjevi Hrvatske su manja lokalna pitanja koja su rješiva

Da li Crna Gora treba da ustupi „Jadran“ Hrvatskoj kao mjeru EU kompromisa

AP / SVEN HOPPE

Želimo da pokažemo da je EU i dalje spremna za prijem novih članica. EU nije zatvorena prodavnica, već je otvorena Unija za sve države u Evropi koje ispunjavaju uslove za članstvo, kako bi mogle i da postanu članice - poručio je Merc STR. 4.

Crnogorski javni dug drastično manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog…

STR. 5.

VLADA CRNE GORE

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Podaci Ministarstva finansija i statističke službe Evropske unije – Eurostata

Ustupanje „Jadrana“ Hrvatskoj moglo bi biti dio šireg međudržavnog kompromisa, ali samo ako bi Crna Gora zauzvrat dobila jasno definisane, formalizovane i politički vjerodostojne protivustupke. Takav sporazum mogao bi podrazumijevati konačno zatvaranje spora oko broda, hrvatsku podršku evropskom putu Crne Gore, utvrđivanje mehanizma za razgraničenje i nastavak zajedničke pomorske saradnje STR. 2. i 3.

Napravljen korak ka saradnji nakon javne polemike koju je konsultantska agencija pokrenula o proceduri javnih nabavki u NB ,,Radosav Ljumović“

Kompanija iz Podgorice oštro reagovala na zaključke kojima se traži ukidanje građevinske dozvole za kupalište u Baošićima

Nije mi bila namjera da bilo koga u profesionalnom smislu degradiram ili lično uvrijedim i zato ovim putem upućujem izvinjenje ako je do toga došlo – saopštila je direktorica NB ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić STR. 15.

Autentičan, ali i raznovrstan modni stil Nele SavkovićVukčević

STR. 21.

KAPITALNA INFRASTRUKTURA Vlada usvojila dopunjenu listu prioritetnih investicija u oblasti zaštite životne sredine

Za 102 ekološka projekta 1,5 milijardi eura

STR.13.

STR. 16. i 17.

ŠIBENSKI ŠARM NA ULCINJSKOJ OBALI: Slavna košarkašica Danira Nakić-Bilić za Pobjedu

Vrijedio je svaki sekund

Ulazak u FIBA Kuću slavnih je kruna moje karijere – rekla je Nakić-Bilić STR. 22.

EKSKLUZIVNO: Divna konekcija naše sa državom Skandinavije i priča o ljubavi prema Crnoj Gori koja je nadživjela kraljeve, države i čitav jedan vijek D. MIJATOVIĆ

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

S. VASILJEVIĆ

Ilinčić se izvinila Carine: Fidelityju, oni ponudili Vlada pomoć Biblioteci pritiska institucije M. BABOVIĆ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Cetinje među norveškim fjordovima U Bergenu i dalje traje Vila Cetinje koju je 1935. podigao Hugo Movinkel - norveški diplomata kralja Nikole i borac za crnogorsku državnost STR. 18. i 19.

GOOGLE MAPS

NE! RATU U UKRAJINI

Politika

Piše: Nenad ZEČEVIĆ PODGORICA – Školski brod „Jadran“, gotovo vijek star jedrenjak koji danas plovi pod crnogorskom zastavom, ponovo je u središtu odnosa Crne Gore i Hrvatske. Jedrenjak na kojem su se decenijama školovale generacije pomoraca, a čija istorija povezuje Tivat, Split i druge pomorske centre nekadašnje Jugoslavije, odavno nije samo predmet sukcesionog spora. Njegova sudbina postala je i dio mnogo šireg političkog pitanja - završnice crnogorskih pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Prema dokumentu koji je Zagreb dostavio državama članicama EU i najvišim evropskim institucijama, a na koji je juče ponovo ukazao hrvatski premijer Andrej Plenković, pitanje školskog broda „Jadran“ nalazi se među osam zahtjeva čije rješavanje Hrvatska očekuje u procesu evropskih integracija Crne Gore. Istovremeno, posljednji potezi crnogorskih vlasti pokazuju da se pojedina pitanja sa te liste približavaju institucionalnom rješenju. Izmjenama Zakona o spomen-obilježjima i Zakona o sportu, koje je Skupština Crne Gore usvojila 13. oktobra, otvoren je pravni put za regulisanje statusa spomen-ploče u Morinju i promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru. Time u prvi plan dolaze preostali zahtjevi Hrvatske, među kojima je vlasništvo nad „Jadranom“ jedno od politički i simbolički najosjetljivijih pitanja. O složenosti spora govori i činjenica da su obje države formirale komisije koje se bave njegovim rješavanjem. U takvim okolnostima otvara se pitanje koje prevazilazi istorijsku simboliku i nacionalni prestiž: da li bi Crna Gora, imajući u vidu strateški cilj članstva u Evropskoj uniji, mogla razmotriti ustupanje „Jadrana“ Hrvatskoj kao dio šireg kompromisa, ali isključivo kroz ravnopravan, precizan i pravno obavezujući međudržavni sporazum kojim bi bili zaštićeni njeni dugoročni interesi? Odgovor nije jednostavan. On zahtijeva sagledavanje istorije broda, međunarodnog prava i pravila sukcesije, interesa obje države, ali i političke realnosti u kojoj Hrvatska, kao članica Evropske unije, ima institucionalne mogućnosti da utiče na dinamiku crnogorskih pristupnih pregovora. Pritom je neophodno razlikovati pravnu obavezu od političke odluke. Država može raspolagati ozbiljnim pravnim argumentima u prilog svom vlasništvu, a ipak odlučiti da spor riješi međudržavnim kompromisom, ukoliko procijeni da je širi državni interes važniji od njegovog produžavanja. Takva odluka ne bi nužno značila priznanje pravne osno-

Subota, 17. oktobar 2026.

ANALIZA: Školski jedrenjak iz 1933. između međunarodnog prava, državnih in

Da li Crna Gora tre Hrvatskoj kao mje vanosti zahtjeva druge strane. Upravo u toj razlici između prava i diplomatije mogao bi se nalaziti prostor za rješenje spora koji već decenijama opterećuje odnose Podgorice i Zagreba.

s. vasiljević

BROD SA ISTORIJOM DUGOM GOTOVO VIJEK

Istorija „Jadrana“ počinje mnogo prije nastanka današnjih država Crne Gore i Hrvatske. Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, u čiji je sastav ušla i Crna Gora, ratna mornarica nove države suočila se sa potrebom da obezbijedi savremene uslove za školovanje budućih oficira i mornara. Značajnu ulogu u realizaciji ideje o nabavci školskog jedrenjaka imala je organizacija „Jadranska straža“, osnovana 1922. godine sa sjedištem u Splitu. Ona je radila na popularizaciji pomorstva i prikupljanju sredstava za izgradnju broda. Akciji su se pridružili odbori iz različitih krajeva tadašnje države, ali prikupljeni novac nije bio dovoljan za finansiranje gradnje. Najveći dio sredstava obezbijeđen je iz državnih izvora, kredita i ratnih reparacija, uz priloge donatora. Ugovor o gradnji zaključen je 4. septembra 1930. godine sa njemačkim brodogradilištem „H. C. Stülcken & Sohn“ u Hamburgu, prema projektu inženjera brodogradnje Josipa Škarice. Jedrenjak tipa „barkantin“, sa tri jarbola, porinut je 25. juna 1931, a njegova izgradnja završena je u junu 1933. godine. Prva luka u koju je „Jadran“ uplovio po dolasku iz Njemačke bio je Tivat, 16. jula 1933. godine. U Boki Kotorskoj priređen mu je svečani doček, a 19. avgusta iste godine upisan je u flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije. Svečana predaja broda mornarici održana je 6. septembra 1933. u Splitu, gradu sa kojim će tokom narednih decenija ostati snažno povezan. Na prvom školskom krstarenju 1934. godine „Jadran“ je posjetio Krf i ostrvo Vido, gdje je odata počast srpskim vojnicima stradalim tokom Prvog svjetskog rata. Taj istorijski događaj i veza broda sa tradicijom srpske vojske kasnije su se pojavljivali i u raspravama o njegovom nasljeđu. Nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine, pitanje vlasništva nad „Jadranom“ otvorila je i Srbija. Već ti podaci pokazu-

Brod „Jadran“

ju koliko je teško istoriju broda vezati isključivo za jednu današnju državu. Njegovi počeci, namjena i gotovo vijek dug život povezuju više pomorskih sredina i različite državne zajednice. Tokom narednih godina „Jadran“ je učestvovao u brojnim školskim krstarenjima Sredozemnim, Crnim morem i Atlantskim okeanom. Među najpoznatijim putovanjima bilo je ono iz 1938. godine, kada je plovio do Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork i Boston. Drugi svjetski rat prekinuo je njegovu školsku misiju. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, brod je preuzela italijanska mornarica, koja ga je koristila pod imenom „Marco Polo“. Poslije kapitulacije Italije 1943. jedrenjak je ostao u Veneciji, gdje je kraj rata dočekao u veoma lošem stanju. Nakon rata vraćen je Jugoslaviji, obnovljen u Tivtu i ponovo uključen u sistem pomorskog školovanja. U socijalističkoj Jugoslaviji nastavio je da služi ratnoj mornarici. Njegova dugogodišnja matična luka bio je Split, dok je tivatski Arsenal imao važnu ulogu u održavanju i remontima. Krajem 1990. godine „Jadran“ je upućen u Tivat radi remonta, gdje je ostao tokom raspada zajedničke drža-

ve i ratova koji su uslijedili. Nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. nastavio je da plovi pod crnogorskom zastavom, kao dio Mornarice Vojske Crne Gore.

MEĐUNARODNO PRAVO: DA LI JE PRESUDNO GDJE SE BROD NALAZIO 1991. GODINE

Pravni okvir za razmatranje vlasništva nad „Jadranom“ predstavlja Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, potpisan u Beču 29. juna 2001. godine. Njegov Aneks A uređuje raspodjelu pokretne i nepokretne državne imovine nekadašnje zajedničke države. Član 3 predviđa teritorijalni princip za raspodjelu određenih oblika pokretne državne imovine, pri čemu je važno mjesto na kojem se ona nalazila u relevantnom trenutku. Na ovu odredbu pozivao se i tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović 2006. godine odbijajući zahtjev Srbije za vlasništvo nad brodom. Međutim, pravni eksperti tvrde da se slučaj „Jadrana“ ne može posmatrati samo kroz tu odredbu. Član 4 Aneksa A predviđa da pokretna vojna imovina bivše SFRJ podliježe posebnim aranžmanima zainteresovanih država sukcesora. Time je vojna imovina izdvojena iz

automatske primjene opšteg teritorijalnog principa. Sporazum takođe predviđa da se kod imovine nekadašnje JNA, korišćene u civilne svrhe, uzimaju u obzir odgovarajući teritorijalni kriterijumi. Upravo zbog toga, vlasništvo nad „Jadranom“ nije moguće konačno utvrditi samo na osnovu činjenice da se u vrijeme raspada SFRJ nalazio u Tivtu. Ali ni njegova dugogodišnja matična luka u Splitu, sama po sebi, ne predstavlja konačan dokaz hrvatskog vlasništva. Hrvatska svoj zahtjev temelji na istorijskoj povezanosti broda sa Splitom, njegovoj ranijoj namjeni i činjenici da je u Tivat upućen radi remonta, a ne trajnog premještanja. Crna Gora, s druge strane, ističe kontinuitet posjedovanja, status broda nakon raspada državnih zajednica, njegov značaj za mornaricu i povezanost sa pomorskom tradicijom Boke Kotorske.Važno je i to što je brod izvorno građen za mornaricu zajedničke jugoslovenske države, uz dominantno finansijsko učešće državnih institucija i priloge iz različitih djelova tadašnje zemlje. Razdruživanje Crne Gore i Srbije 2006. godine predstavlja dodatni pravni i politički momenat, nakon kojeg je Crna Gora nastavila da raspola-

že značajnim dijelom vojne imovine zatečene na njenoj teritoriji. Ipak, to razdruživanje samo po sebi ne može automatski ugasiti eventualna prava drugih država sukcesora koja bi proizlazila iz raspada SFRJ. Zato bi konačan pravni zaključak zahtijevao detaljnu analizu međunarodnih sporazuma, dokumentacije o vlasništvu, sukcesionih pregovora i statusa broda u vrijeme raspada zajedničke države. Drugim riječima, spor ima ozbiljnu međunarodnopravnu dimenziju i ne može se riješiti isključivo pozivanjem na istoriju, mjesto remonta ili političke izjave. To, međutim, ne isključuje mogućnost sporazumnog rješenja. Politička dimenzija dodatno je došla do izražaja nakon što je Hrvatska definisala osam pitanja čije rješavanje povezuje sa podrškom završetku crnogorskih pristupnih pregovora. Zahtjevi se, između ostalog, odnose na obeštećenje zatočenika nekadašnjeg logora Morinj, status tamošnje spomen-ploče, naziv gradskog bazena u Kotoru, rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, neriješena imovinska pitanja, povratak „Jadrana“ i konačno razgraničenje dvije države. Za razliku od pitanja Morinja ili naziva kotorskog bazena,

Politika

Subota, 17. oktobar 2026.

nteresa i evropskih integracija

eba da ustupi „Jadran“ eru EU kompromisa

zama koje moraju biti ispunja- danas je predmet spora dvije Ustupanje „Jadrana“ Hrvatskoj moglo bi biti dio šireg međudržavnog vane nezavisno od mogućeg samostalne zemlje koje dijele pomorsku istoriju, članstvo u dogovora o vojnoj imovini. kompromisa, ali samo ako bi Crna Gora zauzvrat dobila jasno definisane, NATO-u i evropsku političku formalizovane i politički vjerodostojne protivustupke. Takav sporazum mogao DA LI BI USTUPANJE perspektivu. OTVORILO PROSTOR Najnoviji razvoj događaja pobi podrazumijevati konačno zatvaranje spora oko broda, hrvatsku podršku ZA NOVE ZAHTJEVE kazuje da između Zagreba i evropskom putu Crne Gore, utvrđivanje mehanizma za razgraničenje i Jedan od najozbiljnijih argu- Podgorice postoji prostor za menata protiv ustupanja bro- razgovore, ali ne i da je komnastavak zajedničke pomorske saradnje. Takav dogovor bi morao sadržati da jeste neizvjesnost da li bi promis već na vidiku. međusobno povezane obaveze, precizne rokove, mehanizme provjere takav potez zaista doveo do Ustupanje „Jadrana“ Hrvatsprovođenja i postupak za rješavanje eventualnih budućih neslaganja konačnog smirivanja odnosa skoj moglo bi se razmatrati vlasništvo nad školskim brodom ne može se riješiti izmjenom domaćeg zakona. Za to je potreban međudržavni dogovor, zasnovan na relevantnim pravilima međunarodnog prava i sukcesije.

SASTANAK U ZAGREBU: POZICIJE OSTALE RAZLIČITE

Novi pokušaj rješavanja spora pokrenut je sastankom crnogorske i hrvatske strane, održanim 9. oktobra u Zagrebu. Crnogorsku delegaciju predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović, dok je hrvatsku stranu predstavljao ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Razgovarano je o pravnom statusu školskog broda, raspoloživoj dokumentaciji i sukcesiji vojne imovine bivše Jugoslavije. Crnogorska strana ostala je pri dosadašnjem stavu o vlasništvu nad „Jadranom“, naglašavajući potrebu odgovornog dijaloga i uvažavanja argumenata obje države. Hrvatska je zadržala zahtjev za povratak broda. Iako sastanak nije donio približavanje osnovnih pravnih pozicija, njegovo održavanje ima diplomatski značaj. Spor je, nakon dugog perioda javnih polemika, ponovo vraćen u okvir institucionalnog dijaloga. Ključno pitanje sada je hoće li se budući razgovori zadržati na dokazivanju vlasničkih prava ili prerasti u pregovore o širem međudržavnom kompromisu. Od toga bi mogla zavisiti i budućnost „Jadrana“. Ustupanje broda Hrvatskoj nesumnjivo bi bila politički osjetljiva odluka. Za Crnu Goru, on ima istorijsku, pomorsku, vojnu, obrazovnu i simboličku vrijednost koju nije moguće svesti na tržišnu cijenu plovila ili troškove održavanja. „Jadran“ je dio identiteta crnogorske mornarice, povezan sa Bokom Kotorskom i generacijama pomoraca koji su na njemu sticali prva profesionalna iskustva. Ipak, državna poli-

tika ne može se zasnivati isključivo na simbolici. Pristupanje Evropskoj uniji jedan je od najvažnijih dugoročnih strateških ciljeva Crne Gore. Zbog toga je legitimno otvoriti pitanje da li bi rješavanje višedecenijskog imovinskog spora moglo biti opravdano ukoliko bi znatno doprinijelo ostvarenju cilja koji ima dalekosežne političke, ekonomske i društvene posljedice. Ustupanje „Jadrana“ Hrvatskoj moglo bi biti dio šireg kompromisa, ali samo ukoliko bi Crna Gora zauzvrat dobila precizno definisane, formalizovane i politički vjerodostojne protivustupke. Jednostrano ustupanje broda, bez takvog sporazuma, predstavljalo bi ozbiljan politički rizik. Moglo bi otvoriti prostor za nove zahtjeve i poslati poruku da bilateralno uslovljavanje daje bolje rezultate od pravno uređenog dijaloga. S druge strane, pažljivo pripremljen sporazum mogao bi višedecenijski spor pretvoriti u osnov za širu normalizaciju odnosa. Šta bi, u tom slučaju, Crna Gora morala dobiti zauzvrat? Prije svega, sporazum bi morao predvidjeti definitivno zatvaranje pitanja vlasništva nad „Jadranom“, uključujući međusobne zahtjeve koji neposredno proizlaze iz njegovog dosadašnjeg posjedovanja, korišćenja i održavanja, osim pitanja koja bi bila izričito izuzeta. Drugi element odnosio bi se na hrvatsku podršku evropskim integracijama Crne Gore. Zagreb bi mogao preuzeti jasnu političku obavezu da, nakon sprovođenja dogovorenih rješenja, pitanja obuhvaćena sporazumom više neće koristiti kao razlog za blokiranje zatvaranja pregovaračkih poglavlja ili kasnije ratifikacije pristupnog ugovora. Naravno, bilateralni sporazum ne može pravno garantovati članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, niti Hrvatska sama može obezbijediti takav ishod. Ali moguće je precizno utvrditi šta Zagreb smatra riješe-

nim i koja pitanja više neće biti predmet bilateralnog uslovljavanja. Treći element mogao bi biti uspostavljanje vremenski definisanog mehanizma za konačno razgraničenje dvije države, dok bi četvrti obuhvatio očuvanje pomorske i obrazovne funkcije „Jadrana“. Čak i ukoliko bi vlasništvo nad brodom bilo preneseno Hrvatskoj, dvije države mogle bi ugovoriti zajedničke programe obuke kadeta, redovne posjete crnogorskim lukama i učešće jedrenjaka u pomorskim manifestacijama. Tako promjena pravnog statusa ne bi nužno značila prekid veze „Jadrana“ sa crnogorskom pomorskom tradicijom. Istovremeno bi bila sačuvana istorijska činjenica da je brod dio šireg pomorskog nasljeđa nekadašnje zajedničke države, bez obzira na zastavu pod kojom bi ubuduće plovio.

PREVLAKA I RAZGRANIČENJE

Konačno razgraničenje Crne Gore i Hrvatske, posebno na području Prevlake i u morskom prostoru na ulazu u Boku Kotorsku, zaseban je bilateralni problem koji se godinama uređuje privremenim režimom. Iako spor oko „Jadrana“ i pitanje državne granice nijesu pravno ista pitanja, mogla bi biti obuhvaćena širim političkim sporazumom. Ukoliko bi Crna Gora razmatrala ustupanje broda, jedan od mogućih hrvatskih protivustupaka mogao bi biti pristanak na jasan, vremenski definisan mehanizam konačnog razgraničenja, uključujući obraćanje međunarodnom sudu ili arbitraži ukoliko bilateralni pregovori ne daju rezultat. Takvo rješenje ne bi podrazumijevalo da se bilo koja država unaprijed odriče svojih teritorijalnih stavova. Naprotiv, obje bi se obavezale da spor riješe pravnim putem. Za Crnu Goru bilo bi posebno važno da se definiše način rješavanja graničnog pitanja bez

njegovog nepotrebnog povezivanja sa dinamikom evropskih integracija. Time bi eventualni dogovor o „Jadranu“ dobio širu diplomatsku vrijednost, uz očuvanje zasebnog pravnog karaktera graničnog spora.

MOŽE LI BILATERALNI SPOR USPORITI DRŽAVNI PROJEKAT?

Crna Gora je u oktobru 2026. godine dostigla značajnu fazu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Na međuvladinoj konferenciji održanoj 12. oktobra privremeno su zatvorena još tri pregovaračka poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 21 od ukupno 33. Takav napredak potvrđuje poziciju Crne Gore kao prvog kandidata za članstvo u EU. Međutim, kako se proces približava završnici, bilateralna pitanja mogu dobijati sve veći politički značaj. Hrvatska, kao punopravna članica Evropske unije, učestvuje u donošenju odluka za koje je potrebna saglasnost država članica. To joj daje institucionalnu mogućnost da otvorena pitanja iz odnosa sa Crnom Gorom poveže sa dinamikom njenih pregovora. Ipak, politički uticaj države članice ne znači da svaki njen bilateralni zahtjev automatski postaje dio pravne tekovine Evropske unije. Evropski put Crne Gore trebalo bi prvenstveno da bude zasnovan na ispunjavanju evropskih kriterijuma, vladavini prava, demokratskim reformama i sposobnosti države da preuzme obaveze članstva. Istovremeno, od buduće članice opravdano se očekuje da gradi dobrosusjedske odnose i odgovorno pristupa naslijeđenim sporovima. Ta dva principa ne moraju biti u sukobu. Posebno je važno da se pitanja ratnih zločina, nestalih osoba i prava žrtava ne pretvaraju u predmet političke trgovine. Riječ je o pravnim, humanitarnim i institucionalnim obave-

dvije države. Ako bi Crna Gora ustupila „Jadran“, a Hrvatska potom nastavila da uslovljava njen pristupni proces drugim otvorenim pitanjima, bez jasnog dogovora o načinu njihovog rješavanja, korist za Podgoricu mogla bi biti znatno manja od očekivane. Takav razvoj događaja mogao bi učvrstiti uvjerenje da se istorijski sporovi rješavaju političkim pritiskom, a ne pravnim argumentima i ravnopravnim pregovorima. Zbog toga bi eventualni sporazum morao sadržati međusobno povezane obaveze, precizne rokove, mehanizme provjere sprovođenja i postupak za rješavanje budućih neslaganja. Posebno je važno razlikovati političku podršku od pravne garancije. „Jadran“ je za Crnu Goru mnogo više od vojnog plovila. Njegova istorija povezana je sa Bokom Kotorskom, pomorskim obrazovanjem i institucijama koje su ga decenijama održavale i koristile. Za dio crnogorske javnosti svako ustupanje Hrvatskoj predstavljalo bi neprihvatljivo odricanje od državne imovine i istorijskog nasljeđa. Za Hrvatsku, s druge strane, pitanje povratka broda ima snažnu simboličku vrijednost zbog njegove dugogodišnje povezanosti sa Splitom i pomorskim školstvom na hrvatskoj obali. Upravo zbog tih različitih istorijskih i emocionalnih perspektiva, eventualni kompromis morao bi biti pažljivo pripremljen i javnosti predstavljen kroz jasne pravne i državne interese, a ne kao jednostrana politička koncesija.

SIMBOL KOMPROMISA UMJESTO SPORA

Slučaj školskog broda „Jadran“ pokazuje koliko nasljeđe zajedničke prošlosti može biti složeno kada se ukrsti sa savremenim državnim interesima i strateškim spoljnopolitičkim ciljevima. Brod izgrađen 1933. godine za mornaricu nekadašnje zajedničke države

samo kao dio sveobuhvatnog, ravnopravnog i pravno preciznog međudržavnog sporazuma kojim bi Crna Gora ostvarila jasno definisane dugoročne interese. Takav dogovor morao bi istovremeno zatvoriti pitanje broda, precizirati hrvatsku podršku evropskim integracijama Crne Gore, utvrditi pravni mehanizam za rješavanje pitanja razgraničenja i omogućiti nastavak pomorske saradnje. Ne bi, međutim, trebalo stvarati iluziju da bi ustupanje jednog broda automatski garantovalo članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji ili otklonilo sve nesuglasice između dvije države. Vrijednost kompromisa zavisila bi od njegovog ukupnog sadržaja, čvrstine preuzetih obaveza i spremnosti obje strane da ih zaista sprovedu. Takav sporazum mogao bi predstavljati dokaz da zajednička prošlost, uprkos različitim tumačenjima i naslijeđenim sporovima, ne mora trajno opterećivati buduće odnose. Brod koji je gotovo čitav vijek školovao generacije pomoraca mogao bi tako dobiti novu ulogu – da od simbola sporenja postane simbol dogovora dvije susjedne države. Ipak, njegovu budućnost ne bi trebalo određivati samo željom da se što prije otkloni jedna prepreka evropskim integracijama. Odluka mora počivati na pravnim argumentima, realnoj procjeni državnih interesa i jasno utvrđenim obavezama obje strane. Jer, konačno, pitanje nije samo kome će pripasti „Jadran“, već šta bi Crna Gora njegovim eventualnim ustupanjem trajno izgubila, a šta bi zauzvrat stvarno i pravno obavezujuće dobila. Brod koji je gotovo čitav vijek školovao generacije pomoraca nekadašnje zajedničke države mogao bi tako, nakon decenija sporenja, dobiti novu ulogu da postane simbol dogovora i saradnje. Možda bi upravo to bila njegova najvažnija misija u gotovo jednom vijeku postoja• nja.

Politika

Subota, 17. oktobar 2026.

Đenero: Hrvatska je Njemačkoj na neki način poslala upozorenje, a ne obratno Hrvatska ne blokira crnogorske pregovore. Sjećate se, blokiranje pregovora je bilo ono što je Slovenija radila Hrvatskoj, gdje je obustavila pregovore o svim poglavljima. Hrvatska samo ima rezerve prema dva pregovaračka poglavlja, jer Crna Gora tu zapravo ne radi ništa, smatra hrvatski analitičar

PODGORICA - Temeljni je interes Hrvatske da Crna Gora što prije dođe pod evropski krov i da se tu zaštiti od nasrtaja „srpskog sveta“ koji će u idućoj godini, a nakon parlamentarnih izbora krajem oktobra, koji će vjerovatno završiti još jasnijim definisanjem režima u Srbiji kao oblika bjeloruskog scenarija. Ali interes Hrvatske je i to da Crna Gora uđe u EU usklađena sa zajedničkom evropskom politikom. To je, u razgovoru za Pobjedu, kazao hrvatski analitičar Davor Đenero komentarišući izjave i medijske navode koji su stigli tokom i nakon Samita lidera EU. Vijesti iz evropskih institucija posljednjih sedmica nijesu baš povoljne po Crnu Goru. Rezultatima Samita Savjeta EU koji je u Briselu okupio lidere zemalja članica, nijesu zadovoljni ni u Irskoj, zemlji koja trenutno predsjedava EU, jer se već nazire mogućnost da naša zemlja - kao predvodnica u integracijama - neće zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. Prema pisanju brojnih medija, na insistiranje Zagreba izmijenjeni su zaključci Savjeta EU o našoj zemlji i iz ranijeg nacrta uklonjene odredbe da privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja treba postići do kraja ove godine, a na pristupnom ugovoru raditi „što je prije moguće“. U usvojenom tekstu sada se navodi da Savjet EU „podržava izradu ugovora o pristupanju Crne Gore“ i „prima k znanju namjeru irskog predsjedavanja da radi na privremenom zatvaranju poglavlja, pod uslovom da Podgorica sprovede odgovarajuće reforme“.

Ovakve izmjene sobom povlače i činjenicu da napredak Crne Gore više nema precizni vremenski okvir. Uz to, Hrvatska insistira da se prije završetka pregovora riješe otvorena pitanja između dvije zemlje - barem lista od onih osam koji su prije neki dan zvanično objavljeni, za koje zvanični Zagreb očekuje da će se što prije riješiti za pregovaračkim stolom. Premijer te zemlje Andrej Plenković potvrdio je medijima da je Zagreb učestvovao u izmjeni teksta, te da su ovakvim zaključcima „poslali realnu poruku Podgorici“ da počne bilateralne razgovore s Hrvatskom. Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra ispravnim poruke i poteze premijera njegove države, jednako kao što i Irska ima svoje prioritete. - Irska ima veliki interes da se do kraja njenog predsjedavanja u decembru zatvore pristupni pregovori sa Crnom Gorom. To vam je slično kao što je Viktor Orban takav interes imao u junu 2011. godine. On je tada napravio sve da se u vrijeme predsjedavanja Mađarske završe pristupni pregovori Hrvatske s EU - kazao je on. Iz njegove perspektive, problem je što bi se definisanjem rokova stvorile obaveze dva mjeseca unaprijed. Ukazuje da Crna Gora ima čak 12 otvorenih pregovačkih poglavlja, pa bi zatvaranje po šest mjesečno „bilo potpuno neusklađeno sa dosadašnjim tempom“.

DRUGI BLOKIRAJU, HRVATSKA NE

Kada je riječ o osam zahtjeva koje Hrvatska povezuje s ispunjenošću kriterijuma za

članstvo, a posebno s Poglavljem 23 i 31, ključne teme su istraga ratnih zločina i obeštećenje žrtava, uključujući i „druga otvorena i vrijednosna pitanja“. - Hrvatska ne blokira crnogorske pregovore. Sjećate se, blokiranje pregovora je bilo ono što je Slovenija radila Hrvatskoj, gdje je obustavila pregovore o svim poglavljima. Hrvatska samo ima rezerve prema dva pregovaračka poglavlja, jer Crna Gora tu zapravo ne radi ništa - smatra hrvatski analitičar. Evropski zvaničnici i ranije su upozoravali da bi zastoj Crne Gore mogao oslabiti podršku proširenju u državama članicama, te poslati negativan signal drugim kandidatima, uključujući Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Hrvatska je zato bilateralni spor prebacila na teren usklađenosti sa politikom i zakonodavstvom EU, na koju se sada poziva u svih osam zahtjeva prema našoj zemlji. Za Đenera je takvo ponašanje zvaničnog Zagreba očekivano, nakon što su, kako tvrdi, vlasti u Podgorici mjesecima izbjegavale da sjednu za pregovarački sto. - Hrvatska je još na početku ljeta poslala ozbiljno upozorenje premijeru Crne Gore Milojku Spajiću da je nužno da se ozbiljno sjedne za sto. Mjesecima se to nije dogodilo, a onda je za sto poslat onaj akter iz crnogorske administracije koji aktivno radi na opstrukciji tih pregovora. Radi se o ministru odbrane Draganu Krapoviću iz Demokrata, koji je dodatno zaoštrio situaciju naveo je sagovornik Pobjede. Novi „oštar start“ Hrvatske on pravda temeljnim interesima svoje zemlje, koji bi, na-

vodno, mogli biti od koristi i našoj državi. - Temeljni je interes Hrvatske da Crna Gora što prije dođe pod evropski krov i da se tu zaštiti od nasrtaja „srpskog sveta“ koji će u idućoj godini, a nakon parlamentarnih izbora krajem oktobra koji će vjerovatno završiti još jasnijm definisanjem režima u Srbiji kao oblika bjeloruskog scenarija. Ali interes Hrvatske je i to da Crna Gora uđe u EU usklađena sa zajedničkom evropskom politikom - dodao je on.

PRITISCI ILI REFLEKSIJE

Medijski servis Euronews objavio je, pozivajući se na više izvora upoznatih s razgovorima, da Njemačka vrši pritisak na Hrvatsku da brzo riješi sporove s Crnom Gorom kako oni ne bi ugrozili pristupanje Podgorice EU. Prema istim navodima, Berlin želi da se proširenje nastavi bez zastoja i ponudio je mogućnost posredovanja. No, Plenković je nešto kasnije izričito demantovao da postoje pritisci na Hrvatsku, navodeći kako kancelar Fridrih Merc o tome „uopšte nije govorio“. Objavu Euronewsa opisao je kao „refleksije“ razgovora na marginama sastanka, održanih nekoliko dana ranije na nivou državnih sekretara. Istakao je i da je premijer deset godina, te da „nije pod pritiskom ni po ovom, ni po bilo kom drugom pitanju“. Prema njegovom tumačenju, Hrvatska je pokazala konstruktivnost, a njen stav razumije i više drugih članica EU. U razgovoru za Pobjedu, Đenero prenosi upravo istovjetnu sliku: da Njemačka ima interes da se pregovori završe jednako kao i Hrvatska, tako

BETA

Isplivali detalji sa samita lidera Evropske unije, zvanični Zagreb povukao radikalne poteze

Merc i Plenković tokom Samita EU

Merc: Zahtjevi Zagreba su manja lokalna pitanja koja su rješiva Crna Gora je ispunila gotovo sve uslove za članstvo i EU je spremna za prijem svih kandidata koji ispunjavanje uslova. S druge strane, zahtjevi koje je iznio hrvatski premijer Andrej Plenković su „manja lokalna pitanja koja su rješiva“, ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc. - Od Komisije je zatraženo da izradi i pristupni ugovor. Postoji još nekoliko manjih lokalnih pitanja, koja je iznio i kolega Plenković, ali su sva rješiva. Juče uveče je vođena veoma konstruktivna rasprava u vezi sa Crnom Gorom. Takođe želimo da pokažemo da je EU i dalje spremna za prijem novih članica. EU nije zatvorena prodavnica, već je otvorena Evropska unija za sve države u Evropi koje ispunjavaju uslove za članstvo, kako bi mogle i da postanu članice - poručio je Merc na konferenciji za novinare tokom drugog dana Evropskog savjeta.

da tu „priču o pritiscima treba zanemariti“. No, suprotnost stavova dvije članice ogleda se kroz tvrdi stav koji je zvanični Zagreb nedavno pokazao prema Berlinu. - Koliko ja znam, Hrvatska je Njemačkoj na neki način poslala upozorenje rečenicom da pristupni proces ne završava potpisivanjem pristupnog ugovora, nego njegovom ratifikacijom. Ako se problemi u pristupanju ne riješe, biće vrlo teško osigurati ratifikaciju pristupnog instrumenta u zemljama članicama. Zato očekivanja da se za završetak pregovora može zadati datum, pa se on dovede u vremenski tjesnac, jednostavno ne mogu da funkcionišu - naveo je naš sagovornik. On ima i vrlo slikovit primjer zbog čega Hrvatska stoji na tako tvrdim pozicijama. - Kada imate predsjednika Skupštine Andriju Mandića koji tvrdi da je sin ratnog zločinca Ratka Mladića ispravan i pristojan čovjek i da s njim može komunicirati zbog oca koliko god hoće - i to ne kao privatna osoba, nego kao državni funkcioner - kada se Bečićeve Demokrate ponašaju tako kako se ponašaju, kada još imate opstrukcije u ministarstvima prilikom sprovođenja acquisa (imali ste to najjasnije u Ministarstvu poljoprivrede, pa su skoro „pukli“ već zatvoreni pregovori o poljoprivredi i ribarstvu)... U takvim uslovima insistirati samo na rokovima je krajnje opasno za Crnu Goru stav je hrvatskog analitičara.

TRAŽI SE IBRAHIMOVIĆ

Plenković je evropskim zvaničnicima i novinarima svoju poziciju prema Crnoj Gori

objasnio time da je Hrvatska „pristala na privremeno zatvaranje 21 poglavlja“, da je više puta predstavila očekivanja koja Podgorica treba da ispuni. Takođe, kako je rekao, „želi da se razgovori ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića i Grlića Radmana nastave i da se sporna pitanja riješe dijalogom“. Na istom tragu je i stav Đenera koji navodi kako je s crnogorske strane napravljen veliki propust jer je pitanje vojne imovine, koji je čvrsto vezano uz vanjsku i bezbjednosnu politiku, „gurnuto“ Krapoviću - „onome koji stvara problem, a ne koji ga rješava“. - Pitanja koja su razmatrana sa drugim akterima su uglavnom bila vrlo uspješno rješavana. Tu imate posebno pozitivnu ulogu ministra Ibrahimovića i njegovog savjetnika Ranka Krivokapića koji su napravili veliki i dobar posao za Crnu Goru. I to su ljudi koji uživaju veliki ugled kod hrvatskih javnih vlasti - precizirao je sagovornik Pobjede. Zato je još jednom podržao insistiranje Plenkovića da se uklone vremenske odredbe za Crnu Goru kako bi se „uklonili pritisci brzine“. No, ni on ne spada u optimiste koji se nadaju zatvaranju svih poglavlja do Nove godine. - Ali, nije strašno. Dolazi Litvanija kao predsjedavajuća, koja je ozbiljna država i koja će isto tako gurati kao i Irska. Važno je da se to završi prije parlamentarnih izbora - zaključio je sagovornik Pobjede. Kristina JERKOV

Ekonomija

Subota, 17. oktobar 2026.

Podaci Ministarstva finansija i statističke službe Evropske unije – Eurostata

Crnogorski javni dug drastično manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog… PODGORICA - Bruto javni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 59,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek Evropske unije (EU) bio 82,9 odsto, pokazuju podaci Ministarstva finansija i Eurostata. Javni dug Crne Gore na kraju drugog kvartala iznosio je 58,5 odsto BDP-a.

Prema podacima Eurostata, bruto javni dug u EU na kraju prvog kvartala iznosio 82,9 odsto BDP-a, u odnosu na 81,8 odsto na kraju prošle godine. Najveći bruto javni dug u odnosu na BDP na kraju prvog kvartala ove godine imala je Grčka 143,5 odsto, zatim Italija 138,9 odsto, Francuska 117,6 odsto, Belgija 109,1 odsto i Španija 101,6 odsto na eura manje u odnosu na 31. mart. Smanjenje unutrašnjeg duga, tokom drugog kvartala, rezultat je redovne otplate duga u iznosu od 67,3 miliona eura i činjenice da u ovom periodu nije bilo zaduženja na domaćem tržištu. Potrebno je istaći da je tokom izvještajnog perioda došlo do povećanja duga pravnih lica i privrednih društava 2,4 miliona eura – precizira se u izvještaju. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka.

Prema podacima Ministarstva finansija, bruto javni dug Crne Gore na kraju marta iznosio je 5,13 milijardi eura, što je gotovo 55 miliona manje nego na kraju prošle godine. Prema podacima Eurostata, bruto javni dug u EU na kraju prvog kvartala iznosio 82,9 odsto BDP-a, u odnosu na 81,8 odsto na kraju prošle godine.

Zaduženje

Javni dug u eurozoni

U eurozoni bruto javni dug povećan je sa 87,7 na 88,9 odsto BDP-a. U poređenju sa prvim kvartalom prošle godine, bruto javni dug u EU porastao je sa 81,4 na 82,9 odsto BDP-a, a u eurozoni sa 87,2 na 88,9 odsto. Najveći bruto javni dug u odnosu na BDP na kraju prvog kvartala ove godine imala je Grčka 143,5 odsto, zatim Italija 138,9 odsto, Francuska 117,6 odsto, Belgija 109,1 odsto i Španija 101,6 odsto. Najniži bruto javni dug zabilježen je u Estoniji 25,2 odsto BDP-a, Danskoj 26,8 odsto, Bugarskoj 28,5 odsto i Luksemburgu 29,2 odsto. Među državama regiona koje su članice EU, javni dug Hrvatske iznosio je 58,4 odsto BDP-a, a Slovenije 64,8 odsto. U odnosu na prethodni kvartal, javni dug povećan je u 17 država članica EU, smanjen u osam, dok je u Letoniji i Češkoj ostao nepromijenjen. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, Litvaniji i Luksemburgu, a najveći pad u Grčkoj, Bugarskoj, Holandiji i Sloveniji. Ukupan javni dug Crne Gore na kraju juna, odnosno na kraju drugog kvartala iznosio je 5,02 milijarde eura, odnosno 58,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.480 unci zlata, neto javni dug Crne Gore na kraju drugog kvratala iznosio je 4,49 milijardi eura, odnosno 52,3 odsto BDP-a. - Ukupan državni dug na kra-

ju juna iznosio je 4,99 milijardi eura ili 58,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug na kraju drugog kvartala iznosio je 4,46 milijardi eura ili 51,9 odsto BDP-a – pokazuju podaci iz kvartalnog izvještaja Ministarstva finansija. Depoziti krajem juna su iznosili 533,4 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata, čija je

vrijednost iznosila 135,8 miliona eura, ili 6,2 odsto BDP-a. Crnogorski javni dug nakon prve polovine godine bio je niži od limita koje propisuju Mastrihtski kriterijumi, prema kojima javni dug ne smije da bude veći od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Spoljni dug

Ukupan spoljni dug Crne Gore krajem juna iznosio je 4,76 milijardi eura odnosno 55,4 od-

sto BDP-a, što je 44,6 miliona eura manje nego na kraju prvog kvartala. - Smanjenje spoljnog duga tokom drugog kvartala rezultat je činjenice da u tom periodu nije bilo povlačenja iz novih kreditnih aranžmana. Istovremeno, povučena su sredstva iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za različite infrastrukturne i razvojne projekte u ukupnom iznosu od 48 miliona eura, dok je otplata spolj-

nog duga u izvještajnom periodu iznosila 92,5 miliona eura, što je dovelo do smanjenja spoljnog duga u drugom kvartala - navodi se u izvještaju. U strukturi spoljnog duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na stranom tržištu u prethodnom periodu. - Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 238 miliona eura, odnosno 2,8 odsto BDP-a, što je 64,7 milio-

- Ukupno zaduženje tokom drugog kvartala iznosilo je 48 miliona eura, što se u cjelosti odnosi na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata - navodi se u izvještaju. Navedeni iznos se odnosi na povlačenja iz kredita zaključenih sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za realizaciju projekta reforma poreske administracije, MIDAS 2, podrška razvoju poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva, projekta podrške integrisanom razvojnom programu za koridore rijeka Save i Drine, projekat dekarbonizacije energetskog sektora, kao i Tips Clone projekta, u ukupnom iznosu od 14,8 miliona eura, zatim povlačenje kredita sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za dionicu auto-puta Mateševo– Andrijevica u ukupnom iznosu od milion eura, kao i povlačenje iz kredita sa Njemačkom razvojnom bankom za projekat vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali, faza V i projekat sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, faza I, u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura. Taj iznos se odnosi i na povlačenje iz kredita između Crne Gore, Bpifrance SA i Société Générale banke za nabavku patrolnih brodova za potrebe Vojske Crne Gore, u iznosu od deset miliona eura, kao i povlačenje iz kredita koje se odnosi na Plan rasta u iznosu od 20,6 miliona eura. S. POPOVIĆ

Ekonomija

Subota, 17. oktobar 2026.

pkcg

Na zajedničkoj sjednici odbora udruženja saobraćaja i špeditera PKCG razmatran najavljeni Euro model

Sa sjednice u Privrednoj komori

Prijedlog novog zakonskog rješenja ušao u skupštins

Formiranje robnih r bi u prvoj godini mo da košta 22 miliona

U Prijedlogu zakona o robnim rezervama koji je stigao u Skupštinu navodi se da će se sredstva za formiranje, skladištenje i korišćenje robnih rezervi obezbjeđivati iz budžeta, kredita, na regulacija poslovanja vodi dodatnih ulaganja u moderte prihoda Uprave ka rastu sive ekonomije u sek- nizaciju i održavanje željetorima gdje već ionako postoji zničkih kapaciteta. U takvim za robne rezerve značajna nelojalna konkuren- okolnostima, novo povećakoja se uspostavlja cija iz okruženja. nje obaveza po osnovu zaraNa sjednici je ocijenjeno i da da bez odgovarajuće finan- ovim propisom

Predloženo povećanje zarada moglo bi ozbiljno ugroziti održivost poslovanja PODGORICA - Primjena najavljenog Euro modela ugroziće egzistenciju malih preduzeća iz sektora saobraćaja i špeditera, ali i velikih sistema na koje su oslonjena, smatraju privrednici na sjednici održanoj u Privrednoj komori (PKCG). Na zajedničkoj sjednici odbora udruženja saobraćaja i špeditera Privredne komore Crne Gore ukazano je da treba iznaći održiv model za povećanje zarada usklađen sa uslovima poslovanja i rastom ekonomije. Predsjednik Odbora saobraćaja Igor Banović, smatra da u ovim sektorima nema mnogo prostora za podizanje cijena usluga kako bi se nadoknadili povećani troškovi zarada. - U našim sektorima nemamo mnogo prostora za rast cijena jer nam je konkurentnost ionako ugrožena. Poslovanje kompanija u ovom sektoru je dosta oslonjeno na Luku Bar koja ima dosta zaposlenih i ne znamo kako će se tamo nadomjestiti ovako značajan rast troška za plate, pošto se ne može očekivati porast pretovara tereta i prihoda u mjeri koja će to kompenzovati - rekao je Banović.

Potreban dijalog

On je, kako je saopšteno iz PKCG, poručio da su privrednici otvoreni za razgovor sa nadležnim organima, uvjeren da se kroz dijalog može doći do održivog dogovora. Prema njegovim riječima, odluke koje direktno utiču na poslovanje ne mogu se donositi jednostrano, bez prethodnih konsultacija sa privredom, imajući u vidu da svaka privredna djelatnost ima svoje specifičnosti, troškove i uslove poslovanja koje je neophodno uvažiti prilikom kreiranja ekonomskih mjera. Privrednici su, između ostalog, istakli da prevelika držav-

ovakvo uvećanje zarada, osim što nije u skladu s ekonomskom praksom, nije u duhu Evropske unije jer se kosi s njenom Direktivom o minimalnim zaradama koja je sastavni dio našeg zakonodavstva. Predstavnici državnih preduzeća u okviru Odbora upozorili su da bi primjena predloženog modela povećanja zarada mogla ozbiljno ugroziti održivost poslovanja, posebno u sektorima željezničkog prevoza i lučkih djelatnosti, koji se već suočavaju sa visokim troškovima, ograničenim prihodima i snažnom konkurencijom.

Troškovi zarada

Oni su ukazali da u pojedinim preduzećima troškovi zarada već dostižu oko 50 odsto ukupnih prihoda, što poslovanje dovodi na samu granicu rentabilnosti. Dodatno opterećenje predstavljaju specifičnosti željezničkog sektora, u kojem određena radna mjesta podrazumijevaju uvećane zarade zbog otežanih uslova rada, kao i visoki troškovi održavanja i zastarjela vozna sredstva. Predstavnici državnih kompanija istakli su da povećanje troškova rada ne prati nužno i mogućnost povećanja prihoda, jer preduzeća koja posluju na tržištu ne mogu jednostavno povećavati cijene svojih usluga bez gubitka konkurentnosti. Posebno su naglasili da željeznički sektor već trpi posljedice velikih infrastrukturnih radova i otežanog odvijanja prevoza, što dodatno komplikuje poslovanje. Oni su podsjetili i na dugogodišnju nepromijenjenu visinu državnih subvencija, uprkos znatnom rastu troškova poslovanja, kao i na potrebu

sijske podrške države moglo bi dodatno ugroziti održivost ovih sistema. Kada je riječ o lučkim i logističkim djelatnostima, upozoreno je da se povećanje troškova mora posmatrati i kroz uticaj na konkurentnost, obim poslovanja i zadržavanje postojećih partnera i linija. Istaknuto je da problemi u poslovanju velikih državnih sistema ne ostaju ograničeni samo na njih, već mogu izazvati lančane posljedice po privatne kompanije, transport, logistiku i ukupnu privredu. Na sjednici je istaknuto i da veliki sistemi imaju zaključene dugoročne ugovore na tri do pet godina sa definisanom cijenom usluge, te da u tom smislu nemaju mogućnost izmjene cijena sa komitentima, a najavljeno administrativno povećanje troškova kroz rast zarada ugrožava mogućnost njihovog poslovanja. Privrednici su tokom sjednice istakli i pitanje troškova bolovanja i način refundacije sredstava poslodavcima. Ukazali su na potrebu da se ova oblast dodatno razmotri, jer poslodavci, pored isplate zarada zaposlenima, moraju redovno izmirivati poreske i druge obaveze, dok troškovi povezani sa bolovanjima predstavljaju dodatno finansijsko opterećenje. Istakli su da je potrebno razmotriti efikasniji i pravedniji sistem refundacije, kako bi se teret ovih troškova uredio na održiv način i izbjeglo dodatno opterećivanje privrede. Oni su takođe ukazali na potrebu da se predložena rješenja Euro modela sagledaju u kontekstu evropskih pravila i principa, uz uvažavanje ekonomskih analiza i kriterijuma na kojima se zasnivaju politiS. P. ke zarada.

PODGORICA – Crna Gora bi uskoro mogla da dobije zakon o robnim rezervama imajući u vidu da je prijedlog ovog propisa, koji je Vlada utvrdila krajem juna, od četvrtka u skupštinskoj proceduri. Tome nije prethodila javna rasprava, na šta su ukazali iz Ministarstva finansija (MF) u mišljenju na tadašnji nacrt zakona u aprilu. Isto su naveli i iz Ministarstva javne uprave, a u njihovom mišljenju se navodi da se Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER), kao predlagač, pozvalo na zakonski izuzetak da rasprava nije obavezna ukoliko se, između ostalog, odnosi na propis iz oblasti odbrane i bezbjednosti. Formiranje robnih rezervi bi u prvoj godini moglo da košta skoro 22 miliona eura, a iz MF su ukazali da je riječ o značajnom fiskalnom efektu. - Imajući u vidu da procijenjeni troškovi nijesu planirani Zakonom o budžetu za 2026. godinu neophodno je pristupiti uspostavljanju održivog modela finansiranja koji neće dodatno opteretiti budžet. U tom smislu, MF predlaže razmatranje mo-

Predloženim zakonom se uspostavlja institucionalni okvir za formiranje robnih re

dela finansiranja po uzoru na finansiranje obaveznih rezervi naftnih derivata koji podrazumijeva kombinovani pristup finansiranja – stoji u mišljenju ministra finansija Novice Vukovića iz aprila ove godine. Prema tom modelu, za dio naftnih rezervi je nadležna država odnosno Uprava za ugljovodonike, dok dio obezbjeđuju naftne kompanije. Osim toga, građani od februara prošle godine plaćaju naknadu u okviru cijene goriva od tri centa po litru.

Finansiranje

U Prijedlogu zakona koji je stigao u Skupštinu se samo navodi da će se sredstva za formiranje, skladištenje i korišćenje robnih rezervi obezbjeđivati iz budžeta, kredita, te prihoda Uprave za robne rezerve koja se uspostavlja ovim propisom.

Predviđeno je da se roba skladišti u državnim ili u skladištima kod proizvođača robe ili drugih privrednih subjekata na teritoriji Crne Gore. Robne rezerve kod proizvođača robe skladištiće se kao povećane komercijalne zalihe, dok će se ljekovi i medicinska sredstva skladištiti kod farmaceutskih veleprodaja. Uprava će u slučaju potrebe raspisivati javni poziv na osnovu kojeg će maloprodaje na sebe preuzimati obavezu snabdijevanja potrošača sa određenom vrstom robe za koju će cijenu utvrditi Vlada

Ovaj zakon je pripremljen na osnovu Studije opravdanosti koju su 2022. godine radili profesori Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, koji su inicijalno procijenili da bi proces uspostavljanja robnih rezervi u prvoj godini koštao 20,1 milion eura. Ipak, kako se navodi u propratnom tekstu, ažuriranom finansijskom analizom, koja je rađena u aprilu 2025. godine, utvrđeno je da bi ipak inicijalna nabavka robe i uspostavljanje rezervi u prvoj godini koštalo 21,9 miliona eura, dok bi narednih godina trošak mogao iznositi 2,85 miliona eura godišnje, od čega troškovi rada Uprave oko 420.000 eura. - Predloženim zakonom se ne vrši neposredno formiranje robnih rezervi niti se utvrđuju njihove konačne količine i vrijednosti, već se uspostavlja pravni, institucionalni i organizacioni okvir za njihovo formiranje, upravljanje, obnavljanje i korišćenje. Stoga nije moguće unaprijed utvrditi konačan iznos sredstava potrebnih za sprovođenje zakona – navodi se u obrazloženju. Robne rezerve će se formirati od poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ljekova, opreme za potrebe odbrane, zaštite i spašavanja, sirovine za proizvodnju i drugih proizvoda od značaja.

Ekonomija

Subota, 17. oktobar 2026.

sku proceduru

Crnogorski premijer se u Bangkoku susreo sa predsjednikom Vlade Tajlanda

U Prijedlogu zakona se navodi da robne rezerve mogu biti i novčana sredstva i hartije od vrijednosti o kojima odlučuje Vlada. Vlada će donositi trogodišnji program za robne rezerve, na osnovu prijedloga MER-a u saradnji sa resorima poljoprivrede, zdravlja, unutrašnjih poslova, odbrane, saobraćaja, zaštite životne sredine i uređenja prostora. Godišnji plan se donosi na osnovu programa do kraja januara za tu godinu. Nabavka robe za robne rezerve sprovodiće se na osnovu Zakona o javnim nabavkama.

Skladištenje

Predviđeno je da se roba skladišti ili u državnim ili u skladištima kod proizvođača robe ili drugih privrednih subjekata na teritoriji Crne Gore. Robne rezerve kod proizvođača robe skladištiće se kao povećane komercijalne zalihe, dok će se ljekovi i medicinska sredstva skladištiti kod farmaceutskih veleprodaja. Uprava će u slučaju po-

Spajić: Turizam je jedna od naših najvažnijih poveznica PODGORICA - Crna Gora i Tajland imaju dobru osnovu za sadržajniju ekonomsku saradnju, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je turizam jedna od najvažnijih poveznica. - Turizam je jedna od naših najvažnijih poveznica, a snažniji ugovorni okvir omogućio bi da prilike koje prepoznajemo postanu konkretni projekti i partnerstva - rekao je Spajić na sastanku sa predsjednikom Vlade Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom. Iz Vlade su kazali da je tokom susreta, organizovanog u okviru Spajićeve posjete Bangkoku povodom učešća na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), potvrđena spremnost da se, na temelju dobrih i prijateljskih odnosa, dodatno unapređuje saradnja u oblastima od obostranog interesa, sa akcentom na medicinski turizam. Istaknuta je, kako su dodali, potreba jačanja ugovorno-pravne osnove kako bi se stvorili povoljniji uslovi za konkretnije povezivanje institucija i privrede dvije države. - Posebna pažnja posvećena je turizmu, kao važnoj privrednoj grani za obje zemlje i oblasti sa značajnim potencijalom za saradnju. Razmjena iskustava, povezivanje turističkih privreda i unapređenje međusobne promocije prepoznati su kao mogući pravci zajedničkog djelovanja-navedenojeusaopštenju.

vlada crne gore / bojana ćupić

trebe raspisivati javni poziv na osnovu kojeg će maloprodaje na sebe preuzimati obavezu snabdijevanja potrošača sa određenom vrstom robe za koju će cijenu utvrditi Vlada. Konačna cijena za potrošače, kako se navodi, ne može biti veća od prodajne cijene koju je ta roba imala u maloprodaji u mjesecu prije nastupanja krize ili poremećaja na tržištu. Uprava će izdavati odobrenje o pružanju usluga snabdijevanja, a maloprodaje će morati fizički da odvoje proizvode iz robnih rezervi u odnosu na ostalu robu i istovremeno voditi odvojena računovodstva, kako bi se prihodi od snabdijevanja potrošača iz ovih izvora mogli pojedinačno utvrditi. Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona trebalo bi da budu donijeti najkasnije u roku od godinu, dok bi Vlada trebalo da utvrdi godišnji plan robnih rezervi u roku od pola godine od stupanja zakona na snagu. U obrazloženju zakona se naglašava da robne rezerve nemaju za cilj da ometaju slobodno tržište, uz napomenu da se na ovaj način ne mogu smanjivati visoke cijene pojedinih proizvoda. Mogu se koristiti isključivo u slučajevima kada se može razumno očekivati da tržište neće funkcionisati ili kada je potrebno brzo obezbijediti robu kako bi se osigurala bezbjednost ili spriječila šteta. Jedan od autora Studije opravdanosti formiranja robnih rezervi dr Bojan Pejović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore je za Pobjedu prošle godine kazao da je riječ o izrazito složenom i odgovornom procesu, te da je suštinski važno da zakonsko rješenje bude usklađeno sa realnim potrebama kako bi sistem robnih rezervi bio dugoročno održiv i operativno funkcionalan. Ono na šta su profesori u studiji upozoravali jeste da Crne Gora nema dovoljno funkcionalnih objekata koji bi se mogli koristiti za formiranje, čuvanje i obnavljanje rezervi, te da je jedina alternativa skladištenje u privatnim objektima. Preporuka je da se kompletne rezerve formiraju na teritoriji države. Pejović je tada naglasio da je važno sistemski raditi na njihovoj izgradnji. - U tom kontekstu, potrebno je razmotriti i mogućnosti korišćenja EU fondova, kako bi se ojačala stabilnost sistema i unaprijedila ukupna otpornost na krizne poremećaje – kazao je Pejović ranije Pobjedi. M. LEKOVIĆ

Sa sastanka u Bangkoku

Čarnvirakul je na sastanku kazao da međunarodna prepoznatljivost Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije raste, ta da postoji potencijal za razmjenu znanja i iskustava oblasti medicinskog turizma. - Crna Gora se sve češće prepoznaje kao veoma privlačna turistička destinacija. Tajland je spreman da podijeli iskustva u razvoju turizma i podrži povezivanje naših turističkih sektora - rekao je Čarnvirakul. On je saopštio i da će, po prijemu zvaničnog crnogorskog zahtjeva, Tajland ukinuti vize za državljane Crne Gore. Sagovornici su se osvrnuli i na značaj održavanja godišnjih sastanaka MMF-a i SB, kao prilike za razgovor o ključnim izazovima globalne ekonomije i jačanje međunarodne saradnje. Oni su ocijenili da ovaj

Euro model je neophodna reforma Euro model je neophodna reforma, jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana, ocijenio je premijer Milojko Spajić. On je na svom nalogu na mreži X napisao da su, i tokom Svjetskog ekonomskog foruma, koji se održava u Dubaiju, u razgovorima sa ekspertima, potvrdili da su pred nama ozbiljni izazovi. - To su uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i dalje nepredvidiva geopolitička situacija - naveo je Spajić i dodao da je Euro model neophodna reforma.

dio svijeta postaje sve važnije mjesto susreta globalnih lidera i oblikovanja odgovora na zajedničke razvojne izazove.

Sastanku su prisustvovali i ministar finansija Novica Vuković i guvernerka Centralne banke Irena Radović. S. P.

Ministar energetike i rudarstva održao predavanje na Pembroke koledžu Univerziteta u Oksfordu

Šahmanović: Crna Gora kao primjer energetske tranzicije na putu ka EU PODGORICA - Crna Gora sprovodi reformske procese u okviru evropskih integracija, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i dodao da usklađivanje sa evropskim pravilima nije samo obaveza na putu ka članstvu, već prilika za izgradnju modernijeg i konkurentnijeg energetskog sektora. On je na predavanju na Pembroke koledžu Univerziteta u Oksfordu, u okviru prestižnog ciklusa predavanja SCR Speaker Series, predstavio iskustva Crne Gore u energetskoj tranziciji, evropskim integracijama i izgradnji sigurnijeg i održivijeg energetskog sistema. - Predavanje pod nazivom „Energetska tranzicija na putu ka EU: liderstvo, otpornost i transformacija – studija slučaja Crne Gore“ bilo je prilika da

ministarstvo energetike

m. babović

rezervi oglo a eura

ezervi

Admir Šahmanović

se na jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta na svijetu govori o ulozi malih država u velikim evropskim energetskim promjenama, ali i o tome kako Crna Gora, kroz reforme, investicije i regionalnu saradnju, postepeno mijenja svoju poziciju na energetskoj mapi

Evrope - navodi se u saopštenju. Govoreći o izazovima sa kojima se suočava evropski energetski sektor, Šahmanović je ukazao na značaj energetske sigurnosti, diversifikacije izvora snabdijevanja i ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije.

On je posebnu pažnju posvetio iskustvima Crne Gore i Zapadnog Balkana, regiona koji ima znatan energetski potencijal, ali čiji dalji razvoj zahtijeva snažnije povezivanje sa evropskim tržištem, modernizaciju infrastrukture i stabilan investicioni ambijent. Šahmanović je govorio o značaju povezivanja crnogorskog i evropskog energetskog tržišta, investicijama u obnovljive izvore energije, jačanju prenosne infrastrukture i stvaranju uslova za realizaciju novih energetskih projekata. Poseban dio predavanja bio je posvećen pitanju liderstva u vremenu velikih promjena, odnosno sposobnosti država da dugoročne energetske politike pretvore u konkretne rezultate, uz istovremeno očuvanje sigurnosti snabdijevanja i ekonomskih interesa građana i privrede. R. E.

Društvo

Subota, 17. oktobar 2026.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, nevladine organizacije traže od države veću pomoć najugroženijima

Za godinu ugrožene porodice ne dobiju pomoć ni za dvije mjesečne korpe PODGORICA - Četvoročlana porodica bez ikakvih prihoda, sa dvoje djece, dobija od države ukupno 232,41 eura mjesečno. Od toga je 172,41 euro materijalno obezbjeđenje, a 60 eura dječji dodatak, po 30 eura za svako dijete. To je 10,7 odsto sindikalne potrošačke korpe, koja je, prema podacima Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, za četvoročlano domaćinstvo u trećem kvartalu ove godine iznosila 2.170 eura. Ovo poređenje iznijela je Akcija za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, koji se obilježava danas. HRA naglašava da korpa nije zvanični prag siromaštva, ali da poređenje pokazuje veliki raskorak između pomoći i stvarnih troškova. Pomoć za cijelu godinu, kako navode, ne bi pokrila ni dvije mjesečne korpe. HRA zahtijeva od Vlade i Skupštine da budžetom za 2027. obezbijede djelotvornu podršku ljudima koji nemaju dovoljno za hranu, stanovanje, liječenje i druge osnovne potrebe.

Svaki peti u riziku

HRA se poziva na preliminarne rezultate MONSTAT-ove Ankete o dohotku i uslovima života za 2025, objavljene u julu. Stopa rizika od siromaštva iznosila je 20,9 odsto, što je 0,9 procentnih poena više nego godinu ranije. Približno svaki peti stanovnik Crne Gore bio je, dakle, u riziku od siromaštva. Iz HRA podsjećaju da je Crna Gora 12. oktobra privremeno zatvorila poglavlja 18 (Statistika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje). Pozdravljaju taj napredak, ali traže da se on vidi u životima najugroženijih. - Zatvorena poglavlja ne obezbjeđuju obrok, ne plaćaju račune za struju i ne pružaju krov nad glavom - saopštili su iz HRA. Od Vlade traže da pokaže rezultate Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2025–2028: kome je pomoć postala dostupna i koliko je ljudi zahvaljujući mjerama izašlo iz siromaštva. Pomoć, ističu, mora biti dostupna i onima koji zbog bolesti, invaliditeta, nedostatka dokumenata ili drugih prepreka ne mogu sami da prođu kroz administrativne postupke. HRA posebno traži veću podršku djeci s autizmom i drugoj djeci kojima je potrebna dodatna podrška, kao i njiho-

vim porodicama, uključujući i podršku koja roditeljima omogućava da rade. Za beskućnike traže siguran privremeni smještaj, hranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i dugoročna stambena rješenja. Podsjećaju i da je Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava još 2014. preporučio Crnoj Gori da obezbijedi dovoljno novca za borbu protiv siromaštva, posebno na sjeveru, i da unaprijedi stambenu podršku beskućnicima i porodicama s niskim primanjima. Dvanaest godina kasnije, HRA traži javni pregled sprovođenja tih preporuka, uz rokove i jasnu odgovornost.

Plate rastu, socijalna pomoć ne

I Banka hrane povodom Svjetskog dana hrane i Dana borbe protiv siromaštva upozorava da je više od petine stanovništva izloženo riziku od siromaštva. Brojne porodice, navode, teško obezbjeđuju dovoljno hrane, dok se hrana istovremeno baca u različitim fazama lanca snabdijevanja. - Nema borbe protiv siromaštva bez prava na hranu i dostojanstvene socijalne zaštite - poručila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević. Prema njenoj ocjeni, ekonomski rast i veće zarade nemaju puni smisao ako dio građana ne može da obezbijedi ni osnovne uslove za život. Najavljena povećanja zarada od početka naredne godine, kaže, ponovo otvaraju pitanje onih koji ne žive od rada. - Kao ni prethodna dva programa povećanja zarada, ni novi program ne donosi direktnu korist ljudima koji žive od socijalne pomoći ili nemaju nikakva primanja - upozorava Medojević. Kao posebno ugrožene Banka hrane navodi djecu, samohrane roditelje, starije bez penzije, nezaposlene, osobe s invaliditetom i hronične bolesnike. - Dijete ne smije biti gladno zato što mu roditelji nemaju novca, niti starost i bolest smiju značiti život bez dostojanstva - kaže Medojević. Banka hrane predlaže veća socijalna davanja i fleksibilnije kriterijume za pomoć, dostupne školske obroke, zaštitu starijih i razvoj socijalnog stanovanja. Od države traži i da zakonom uredi doniranje viškova hrane i uvede podsticaje za donatore, kako bi bezbjedna hrana stizala do onih kojima je najpotrebnija. - Nedopustivo je da hrana postaje otpad dok ljudi gladuju poručila je Medojević. J.M.

IJZCG za Pobjedu odgovorio da je do 13. oktobra prijavljeno pet slučaj toksina u Crnoj Gori, četiri pacijentkinje su morale da budu hospitaliz

Nakon Podgorice Budvi prijavljen bo poslije estetskih tr PODGORICA – Institutu za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), zaključno sa 13. oktobrom, prijavljeno je pet slučajeva botulizma kod pacijentkinja kojima je neposredno prije pojave simptoma u estetske svrhe apliciran botulinski toksin. Osim slučajeva iz Podgorice, IJZCG je u odgovoru Pobjedi naveo i dva slučaja koja se vezuju za objekat u Budvi. - Slučajevi se dovode u vezu sa dva objekta, tri slučaja u Podgorici i dva slučaja u Budvi, u svim slučajevima po navodima pacijentkinja korišćen je proizvod „Dysport“ - navode iz Instituta. Tretmani su, kako navode, obavljeni od 8. do 11. septembra. U Budvi su 8. septembra obavljena dva tretmana, a u Podgorici dva 10. septembra i jedan 11. septembra. Iz IJZCG-a navode da su četiri pacijentkinje bile hospitalizovane. Dvije su otpuštene, a dvije su, prema odgovoru zaključno sa 13. oktobrom, i dalje na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Sve slučajeve, kako navode, prijavila je Infektivna klinika, a „kompatibilni su s kliničkom slikom botulizma“. Dodatne sumnje nijesu prijavljene. IJZCG je, kako navode, nakon svake prijave i sprovedenog epidemiološkog ispitivanja obavijestio Zdravstveno-sanitarnu inspekciju pri Ministarstvu zdravlja i Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), „radi preduzima-

Tretmani obavljeni od 8. do 11. septembra, tri slučaja u Podgorici i dva u Budvi. Pacijentkinje navode da je korišćen preparat „Dysport“. Tužilaštvo u Podgorici ne odgovara da li je oduzeti preparat vještačen botulizma nakon primjene botulinskog toksina u estetske svrhe. Prvi slučajevi koji su zahtijevali hospitalizaciju zabilježeni su, kako navode, u septembru ove godine. - U prethodnom periodu su se na ambulantni pregled kod neurologa javljale pacijentkinje sa pojedinim očekivanim neželjenim efektima lokalnog karaktera nakon aplikacije botulinskog toksina koje nijesu zahtijevale bolničko liječenje - navode iz KCCG-a za Pobjedu. Iz bolnice kažu da ljekari svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka ili medicinskog sredstva prijavljuju CInMED-u. Dodaju da ni Klinika za infektivne bolesti ni Klinika za neurologiju do aktuelnih slučajeva nijesu imale evidentirane slučajeve u kojima je postojala sumnja da je lijek ili medicinsko sredstvo primijenila osoba koja nije zdravstveni radnik.

nja mjera iz njihove nadležnosti“. Pobjeda je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru juče popodne uputila pitanje da li je formiran predmet u vezi sa tretmanima u Budvi. Iz tužilaštva su najavili da će odgovor dostaviti nakon vikenda.

Prvi put u deset godina

Prve dvije prijave botulizma stigle su IJZCG-u sa Infektivne klinike 24. septembra. Iz Instituta su tada Pobjedi kazali da ta bolest u Crnoj Gori nije registrovana u posljednjih deset godina. KCCG je istog dana upozorio javnost da je pri prijemu pacijentkinji konstatovana osnovana sumnja na neispravan i lažni preparat, naveden kao Dysport. Slučaj je, kako su naveli, prijavljen Ministarstvu zdravlja, Upravi policije, CInMED-u i Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji. Ministarstvo zdravlja saopštilo je 25. septembra da su pacijentkinje primljene četiri do pet dana nakon tretmana, sa simptomima koji odgovaraju botulizmu, uključujući mišićnu slabost i otežano gutanje. Iz KCCG-a su Pobjedi saopštili da Klinika za infektivne bolesti ranije nije imala evidentirane slučajeve jatrogenog

Od zabrane rada do prekvalifikacije

s. milović

Svih pet slučajeva je prijavila Klinika za infektivne bolesti KCCG-a

Prema saopštenju Ministarstva zdravlja, tretmani u Podgorici obavljani su van registrovane zdravstvene ustanove, u objektu kojem je Sanitarna inspekcija 26. septembra zabranila rad jer nije imao sanitarnu saglasnost. Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici Borko Lončar 27. septembra odbio je prijedloge tužilaštva za mjere nadzora prema ukrajinskoj državljanki Juliji Kušnarovoj, osumnjičenoj za tretmane, i Draženu Lakićeviću, osumnjičenom da joj je prodao preparat. U rješenju je naveo da Kušnarova ima diplomu medicinskog fakulteta priznatu u Crnoj Gori, te da ne može odgovarati za nadriljekarstvo. Ljekarska komora potvrdila je Pobjedi da Kušnarova nije imala licencu za rad u Crnoj Gori niti je podnijela zahtjev za privremenu licencu. Iz Osnovnog državnog tuži-

Botulinski toksin smije se primjenjivati samo

laštva u Podgorici su 29. septembra Pobjedi kazali da su tu činjenicu imali u vidu „još od trenutka kada je dežurni tužilac obaviješten o događaju“ i da je uzeta u obzir u žalbi na odluku suda, predatoj dan ranije. Krivično vijeće Osnovnog suda je, po žalbi tužilaštva, preinačilo rješenja sudije za istragu, saopštio je 2. oktobra Osnovni sud. Kušnarovoj su izrečene mjere obaveznog javljanja državnom organu i privremenog oduzimanja pasoša, a Lakićeviću zabrana napuštanja stana zbog produženog krivičnog djela nedozvoljena trgovina. Vijeće je djelo koje se stavlja na teret Kušnarovoj prekvalifikovalo iz teškog djela protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom u nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, jer je, kako se navodi, po zanimanju doktor medicine. Sud je, kako se navodi, imao u vidu da tretmane nije sprovodila u registrovanoj ustanovi, da nije imala licencu za rad

Društvo

Subota, 17. oktobar 2026.

ilustracija

iu otulizam retmana njegovom sastavu i porijeklu, kao i zašto preparat nije dostavljen CInMED-u. Iz ODT-a su odgovorili da je predmet u fazi izviđaja i da „zbog zaštite interesa postupka“ ne mogu saopštiti više detalja. Upit o kontroli unošenja preparata sa botulinskim toksinom poslat je i Upravi carina. Iz te institucije su potvrdili da su ga primili i da su odgovori u proceduri.

Šta propisuje Pravilnik

o u zdravstvenim ustanovama

doktora medicine koji je stranac i da postoje osnovi sumnje da je medikamente naručivala na nelegalan način. Lakićević je pred sudijom za istragu naveo da je preparat nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova i da mu je više puta dopreman preko vozača autobusa, a jednom taksijem.

Preparat i dalje bez odgovora

Ni sedam dana nakon što je KCCG upozorio javnost, preparat nije bio dostavljen Institutu za ljekove i medicinska sredstva, nadležnom da utvrdi da li je riječ o originalnom lijeku. „Još nam preparat nije dostavljen“, kazali su Pobjedi 1. oktobra iz CInMED-a. Da li je preparat u međuvremenu dostavljen CInMED-u ili nekoj drugoj instituciji na vještačenje, nije poznato. Pobjeda je 14. oktobra pitala tužilaštvo u Podgorici da li je naloženo vještačenje oduzetog preparata, kojoj instituciji je povjereno i šta je utvrđeno o

Ljekovi sa botulinskim toksinom, kako je ranije za Pobjedu podsjetio CInMED, smiju se distribuirati samo preko ovlašćenih veleprodaja, apoteka i zdravstvenih ustanova. Primjenjivati ih smiju samo odgovarajuće obučeni zdravstveni radnici, isključivo u zdravstvenim ustanovama. Institut je pozvao građane da ljekove nabavljaju isključivo u okviru legalnog lanca distribucije. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u članu 189, estetske minimalno invazivne nehirurške metode svrstava u nove zdravstvene tehnologije, za koje je potrebna posebna dozvola. Bliže uslove propisuje Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje estetske minimalno invazivne nehirurške metode „antiage“ medicine glave i vrata, koji je donijelo Ministarstvo zdravlja i koji je na snazi od 17. decembra 2025. Prema Pravilniku, ove metode obavlja zdravstvena ustanova koja ispunjava uslove propisane za opštu i specijalističku ambulantu. Ustanova mora imati najmanje jednog specijalistu plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, maksilofacijalne hirurgije ili dermatologije sa venerologijom. U takvoj ustanovi tretman može obavljati i doktor medicine ili stomatologije sa najmanje dvije godine kliničkog iskustva nakon stručnog ispita, ako ima sertifikat o završenoj edukaciji za tu metodu. KCCG je u upozorenju od 24. septembra apelovao na građane da se ovakvi tretmani obavljaju isključivo u registrovanim i legalnim subjektima i da se vodi računa o validnosti preparata. J. MARTINOVIĆ

U odvojenim tužilaštvima formirani predmeti protiv predsjednika opštine Pljevlja i poslanika DNP zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića

Darija Vraneša izviđa bjelopoljsko tužilaštvo PODGORICA – U Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju formiran je predmet povodom slučaja predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša koji je nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića objavio čitulju da je on besmrtni srpski general, te je prošle sedmice na saslušanju u policiji kazao da mu je čast što je objavio čitulju, što je bio na sahrani Mladiću i da nije bilo Mladića ne bi postojalo srpske duše preko Drine. Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju potvrdili su Pobjedi da su formirali predmet povodom izjava Vraneša o Mladiću i da je postupak u fazi izviđaja. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima kazali su da su spise predmeta koji se tiču Vraneša dostavili na nadležnost Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. S druge strane, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici for-

OpstinA Pljevlja

jeva nakon primjene botulinskog zovane

Dario Vraneš

miran je predmet protiv poslanika Milana Kneževića, takođe, zbog izjava o Mladiću, a na osnovu krivične prijave koju su protiv njega podnijela nevladina udruženja - NVO „P.“, NVO „E.“, B. K. C. „S“, NVO „A.S.“ i BKZ. Prijavu im je Osnovno državno tužilaštvo Rožaje dostavilo na nadležnost 2. septembra ove godine. Knežević je prošle sedmice sa-

slušan u policiji nakon čega je kazao novinarima da je spreman da ide na suđenje, ali i u zatvor zbog svojih uvjerenja da je Mladić heroj i da od stavova neće odustati. Knežević je poručio i da se neće pozivati na poslanički imunitet ako se pokrene postupak protiv njega. Prijave protiv Kneževića odnose se na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević rekla je prošle sedmice Pobjedi da je dobro što su saslušani Knežević i Vraneš, te da je to prvi korak ka procesuiranju govora mržnje koji je izuzetno opasan po crnogorsko društvo. - Njihove izjave da je Mladić heroj koji je samo branio Srbe su netačne i krajnje bezobzirne. Mladić je osuđen za genocid, dakle namjerno uništavanje grupe od oko osam hiljada civila - bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici. Osuđen je i za višegodišnju opsadu i granatiranje Sarajeva, čije su žrtve bili i Srbi, kao i za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata širom BiH – kazala je tada Gorjanc-Prelević. Mladić je umro 27. avgusta u Hagu, gdje je služio kaznu doživotnog zatvora, a sahranjen je 7. septembra na beogradskom Topčiderskom groblju. N. Đ.

Komunalna inspekcija Budve tvrdi da je postupila po svim prijavama o ispuštanju fekalnih voda na Slovenskoj obali

Uzrok prvog izlivanja kvar na kolektoru BUDVA - Komunalna inspekcija Budva od 7. do 23. juna više puta je kontrolisala bujični kanal između restorana „Zeleni gaj“ i vile „Manojlović“ na Slovenskoj obali. U saradnji sa Vodovodom i kanalizacijom provjeravala je da li se otpadne vode nelegalno ispuštaju u more, navodi se u odgovoru te inspekcije Pobjedi. Načelnik Komunalne inspekcije Vladan Braunović ranije je najavio da će Pobjedi dostaviti kompletan predmet, nakon što je Morsko dobro za naš list navelo da od inspekcija u značajnom broju slučajeva nije dobijalo povratne informacije o ishodu postupaka po njihovim prijavama. Iz Komunalne inspekcije su nam poslali detaljnu hronologiju svog postupanja. - Služba komunalne inspekcije Opštine Budva postupila je po svim inicijativama koje su joj upućene povodom izlivanja fekalnih voda u bujični kanal na Slovenskoj obali, na potezu između restorana „Zeleni gaj“ i vile „Manojlović“. Nakon prve intervencije otklonjen je kvar na kolektoru, a kasnijim kontrolama nijesu pronađeni tragovi trasirne boje kojom je provjeravana povezanost kanalizacione mreže sa atmosferskim kanalom. Inspekcija je prvi zahtjev Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom primila 7. juna, nakon če-

Inspekcija je Pobjedi dostavila detaljnu hronologiju postupanja od 7. do 23. juna. Navode da su sarađivali sa Vodovodom i kanalizacijom, provjeravali moguće nelegalne priključke i o kontrolama službeno obavještavali Morsko dobro ga je istog dana izašla na teren i potvrdila navode o izlivanju fekalnih voda. Tokom nadzora odmah je ostvarena komunikacija sa DOO „Vodovod i kanalizacija“ Budva, čiji su službenici informisali inspektora da je uzrok problema začepljenje na kolektorskoj mreži u Mainskoj ulici, kod Hotela „Blue Star“, te da su njihove ekipe već angažovane na hitnoj sanaciji kvara - istakli su iz Komunalne inspekcije. Prema njihovim riječima, nakon završene sanacije kolektora Vodovod i kanalizacija Budva angažovao je 9. juna specijalizovano privredno društvo „Eko Saniteko MD“, koje je izvršilo dezinfekciju kanala hlorom. - Na novi zahtjev Službe za kontrolu Morskog dobra, od 11. juna, komunalni inspektor je već narednog dana, u prisustvu glavnog inspektora, ponovo izašao na teren. Tada nije bilo zamućenja atmosferske vode, već je bio prisutan samo neprijatan miris, koji je ocijenjen kao zaostala posljedica ranijeg havarijskog izlivanja. Istog dana sačinjena je službena zabi-

lješka i Morskom dobru upućeno zvanično obavještenje o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama sanacije i dezinfekcije. Provjeravani su i mogući nelegalni priključci. Međutim, problem je ponovo prijavljen 16. juna, kada se komunalnoj inspekciji telefonom obratio vlasnik ugostiteljskog objekta „Tropico“, tvrdeći da je na istoj lokaciji opet došlo do izlivanja fekalnih voda. Postupajući po toj prijavi, komunalni inspektor je 17. juna kontaktirao DOO „Vodovod i kanalizacija“ Budva i dogovoreno je da se odredi stručno lice koje će zajedno sa inspekcijom sačiniti plan daljih aktivnosti, kako bi se utvrdilo da li se iz okolnih objekata nelegalno ispuštaju fekalne vode u atmosferski kanal - naveli su iz Komunalne inspekcije. Inspektor je, kako su kazali, 18. juna zajedno sa predstavnicima ,,Vodovoda i kanalizacije“ izašao na teren radi detaljne provjere. Tom prilikom u šaht kod „Sajma“ sipana je trasirna boja. Prema izjavi poslovođe vodovodnog preduzeća, na taj gradski kanalizacioni šaht priključeni su

hoteli „Tre Canne“ i „Bracera“. - Prilikom obilaska i pregleda atmosferskog kanala 19. juna nijesu uočeni tragovi trasirne boje, o čemu je sačinjena službena zabilješka i upućeno obavještenje Službi za kontrolu JP „Morsko dobro“. Konačno, 23. juna izvršena je ponovna kontrola na predmetnoj lokaciji, kojom prilikom takođe nijesu uočeni tragovi trasirne boje, o čemu svjedoči službena zabilješka. Time je Služba komunalne inspekcije Opštine Budva u potpunosti i kontinuirano sprovela sve mjere i radnje iz nadležnosti - objasnili su iz Komunalne inspekcije. Kako su naglasili, Morsko dobro su o obavljenim kontrolama i utvrđenim činjenicama obavještavali službenim putem. Pobjeda je nedavno pisala o izlivanju fekalnih i otpadnih voda na više lokacija duž Crnogorskog primorja. Tada je načelnik Službe za kontrolu Morskog dobra Srđan Radić kazao da je to preduzeće po svim prijavama obavještavalo nadležne inspekcije, ali da u značajnom broju slučajeva nije dobijalo povratne informacije o ishodu postupaka. Načelnik Komunalne inspekcije Budva Vladan Braunović tada je tvrdio da je inspektor Morsko dobro za slučaj Slovenske obale dva puta obavijestio o izvršenom nadzoru, što se navodi i u dostavljenoj hronologiji. H. JANKOVIĆ

10 Hronika

Subota, 17. oktobar 2026.

Sud za prekršaje u Podgorici izrekao novčanu kaznu osamdesetogodišnjaku koji je iznio neprimjerene optužbe na račun novinarke Pobjede

m. babović

Zeković kažnjen sa 250 eura zbog vrijeđanja Raičković

Božidar Zeković

PODGORICA – Božidar Zeković (80) kažnjen je pred Sudom za prekršaje u Podgorici sa 250 eura zbog neprimjerenog komentara objavljenog na portalu Aktuelno, u kojem je targetirao novinarku Pobjede Anu Raičković, nazvavši je ,,specijalcem organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja biznismena Zorana Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte“. Kako je Pobjedi saopštila Ana Bokan, sutkinja i portparolka Suda za prekršaje, Zeković se

teretio da je prekršio Zakon o javnom redu i miru. - Rješenjem Suda za prekršaje u Podgorici od 30. aprila 2026. godine okrivljeni B. Z. oglašen je krivim zbog izvršenja prekršaja iz čl. 7 st. 2 Zakona o javnom redu i miru i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 250 eura - kazala je Bokan u odgovoru našem listu. Sporni komentar napisan je ispod teksta portala Aktuelno, čiji je suvlasnik Bećirović, pod naslovom ,,Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“. Zeković je pred sudom saop-

Uhapšen mušakarac zbog sumnje da je proganjao sedamnaestogodišnjakinju

Maloljetnicu duže vrijeme uznemiravao preko društvene mreže PODGORICA – Četrdestogodišnji Podgoričanin uhapšen je nakon što su ga roditelji maloljetnice (17) prijavili da duže vrijeme proganja njihovu kćerku, pokušavajući da komunicira sa njom preko jedne društvene mreže, saopšteno je iz Uprave policije.

Službenici podgoričke policije su mu, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, stavili lisice na ruke zbog sumnje da je počinio krivično djelo proganjanje. - Sumnja se da je muškarac, protivno volji maloljetnice u dužem periodu uspostavljao i pokušavao da održi neželjeni

štio da ostaje pri svakoj riječi koju je napisao te da u potpunosti stoji iza stava koji je iznio u spornom komentaru. Istovremeno, izjavio je i da ne poznaje Raičković. Sa druge strane, novinarka Pobjede bila je izričita da se radi o teškim optužbama na njen račun kao i da joj nije jasno na osnovu čega je Zeković tvrdio da je ona, kada su je u novembru 2024. napali Bećirović, njegov sin i dvojica tjelohranitelja, „poslata“ kao „specijalac“ u cilju „eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte“. Podsjetimo, zbog napada na Raičković prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović osuđeni su na godinu i deset mjeseci zatvora, dok je Luki Bećiroviću izrečeno sedam mjeseci uslovne kazne, a Ljubiša Dukić oslobođen je krivice. Intenzitet negativnih i uvredljivih tekstova na portalu Aktuelno znatno je povećan nakon nedavne odluke Višeg suda u Podgorici da ukine prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Osim Raičković, na meti neprimjerenih tekstova proteklih dana nalazi se i sudija Ilija Radulović koji je donio osuđujuću odluku u ovom predmetu, zbog čega su reagovali i iz Osnovnog suda u Podgorici, Sudskog savjeta ali i Udruženja sudija Crne Gore te oštro osudili optužbe na račun sudije Radulovića, ocijenivši ih kao neutemeljene i subjekJ. RAIČEVIĆ tivne. kontakt sa njom putem društvene mreže, kao i da je svojim postupanjem kod nje izazivao osjećaj uznemirenosti - navodi se u saopštenju policije. Policija je odmah nakon toga prikupila obavještenja i identifikovala osumnjičenog, a tužilac se izjasnio da se u radnjama ovog muškarca stiču bitni elementi krivičnog djela proganjanje, te naložio da se uhapsi. - Osumnjičeni muškarac je, uz krivičnu prijavu, priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo - zaključuju iz UP. J. R.

Nastavljeno suđenje za ubistvo Žarka Pejakovića i Pe kružnom toku prema Cetinju i Nikšiću u novembru 2

Svjedokinja prepo Marijanovića i Usk zakupce stana na PODGORICA – Radnica agencije za nekretnine M. T. juče je u Višem sudu u Podgorici kazala da su optuženi za dvostruko ubistvo na kružnom toku na ulazu u Podgoricu početkom novembra 2024. godine Miljan Marijanović i Nikoleta Uskoković, svega nekoliko dana prije likvidacije Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, iznajmili stan u kompleksu zgrada „Garden“ na Zabjelu. Ona je u sudnici prepoznala Marijanovića i Uskoković kao zakupce stana. Marijanović je tvrdio da stan nije iznajmio za sebe, već na molbu optuženog Aleksandra Dacića, koji je naveo da je bio namijenjen njegovom prijatelju, pravosnažno osuđenom licu koje se još nije javilo na izdržavanje zatvorske kazne, ali nije saopštio njegovo ime. Dacić je potvrdio Marijanovićeve navode, ali nije želio da otkrije identitet osobe za koju je, kako tvrdi, stan iznajmljen. Za ubistvo Lipovine i Pejakovića i nedozvoljeno držanje oružja osim Dacića, Uskoković i Marijanović terete se Vuk Lalatović, Artur Cimerman i Lazar Lazić dok se Savo Kaluđerović i Tomi Ra Frost terete za teško ubistvo pomaganja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija pomaganjem. Svjedokinja M. T. je, pred vijećem kojim predsjedava sutkinja Irena Šofranac- Nedović, ispričala da je na službeni broj pozvao Marijanović početkom novembra 2024. koji je kazao da se seli iz Bijelog Polja u Podgoricu i da bi došao da pogleda stan. - Došao je sa curom. Zajedno

Sa mjesta ubistva Pejakovića i Lipovine

smo pogledali stan i zadržali se oko šest-sedam minuta i zakupili stan. Vlasnik stana nije bio prisutan - ispričala je M. T. Prema njenim riječima, tražili su da odmah dobiju ključeve, objašnjavajući da se ona preseljava iz Bara, a on iz Bijelog Polja. – Ne sjećam se imena te cure koja je bila sa njim. Mislim da je Nina. Platili su zakupninu. Miljan nije imao ličnu kartu, pa je dao pasoš. Ja sam to sve fotografisala – kazala je svjedokinja. M. T. je dodala da prilikom dogovaranja zakupa nijesu pominjali optuženog Tomija Ra Frosta, koji se ranije zvao Tomica Rajović. Marijanović je ispričao da ga je zamolio Dacić da iznajmi stan, te da nije to za njega, već za njegovog druga koji treba da se useli sa vjerenicom. - Dacić mi je rekao da ne može da uzme na svoje ime jer ga mediji stalno „provlače“ i pominju. Tomica Rajović, odno-

sno Tomi Ra Frost, nema veze sa ovim stanom – izjavio je Marijanović. Njegove navode potvrdio je i Dacić, insistirajući da zakup stana nema nikakve veze sa ubistvom Lipovine i Pejakovića. – Taj stan nema nikakve veze sa krivičnim djelom. Tomica Rajović, odnosno Tomi Ra Frost, nije dao pare da se iznajmi stan. Ja sam dao pare – kazao je Dacić. U nastavku dokaznog postupka pročitan je zapisnik o uviđaju od 9. novembra 2024. godine, na čiju je sadržinu brojne primjedbe iznio advokat Vladimir Đurković. Kazao je da zapisnik sadrži nedostatke, posebno ukazujući na okolnost da je sačinjen tri dana nakon dvostrukog ubistva. – Iz teksta zapisnika proizilazi da je uviđaj obavljen 6. novembra 2024, a zapisnik sačinjen tri dana nakon izlaska na lice mjesta. Trodnevni jaz otvara opravdanu sumnju da li zapi-

Direktor Uprave policije na sjednici skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu ocijenio da je u slučaju hvatanja ruskog državljanina postupano b PODGORICA – U operaciji hvatanja ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča koji je 31. avgusta na strelištu „Češka zbrojevka“ u Danilovgradu ubio Nemanju Kapora (20) Petra Globarevića (24) i Momira Radonjića (67) bilo je „krtica“ koje su dostavljale podatke organizovanim kriminalnim grupama. To je saopštio direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na sjednici skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu i dodao da su zato i procesuirani. - Nadam se da je ovo javni na-

Šćepanović: Da vidimo odakle cure podaci neovlašćenim licima log svim starješinama da vidimo odakle cure podaci neovlašćenim licima - saopštio je Šćepanović. Višesatna potraga za Šabunjinom nakon trostrukog ubistva i njegov bijeg do Herceg Novog, gdje je nakon pucnjave u pravcu policije izvršio samoubistvo, otvorili su brojna pitanja o motivu i okolnostima

zločina. Šćepanović je kazao da je izdao 34 hitne mjere koje je dogovorio sa postupajućim tužilaštvom. Poručio je i da je policija besprekorno postupala u tom slučaju i da je sva pažnja bila fokusirana da se identifikuje osumnjičeni za zločin. On je rekao da kritičare bole udari na organizovani kri-

minal, pa se plasiraju neistine na račun policijskog vrha i podmeću neistine da vozi luksuzni „majbah“. To vozilo je, dodao je, vraćeno nadležnoj jedinici policije. - I tih sedam-osam dana koliko sam koristio to vozilo, na insistiranje službe bezbjednosti, mislio sam da nije potrebno. Dakle, direktor se ne ba-

hati. A sva vozila oduzeta od kriminalnih struktura kroz zakonite postupke biće stavljena na raspolaganje Upravi za državnu imovinu - rekao je Šćepanović. Rekao je da su borbu protiv mafije i organizovanog kriminala postavili kao nacionalni, ključni prioritet i da ne zna otkud žal za vozilima koja su

oduzeta od kriminalnih grupa. - Shodno zakonskim odredbama, Vlada je donijela uredbu na zahtjev SDT-a koje je blokiralo imovinu u određenom periodu. Data je mogućnost da ta vozila koriste štićene ličnosti - kazao je Šćepanović. Saopštio je da se sprovode mjere na zaštiti integriteta u policiji, a očekuje da i drugi državni organi beskompromisno primjenuju takve mjere. Što se tiče bezbjednosti saobraćaja, apelovao je na donosioce odluka da povedu računa o infrastrukturi i kvalitetu puteva. Govoreći o otkrivanju grupe

Hronika

Subota, 17. oktobar 2026.

d. malidžan

oznala koković kao a Zabjelu

snik vjerno odražava ono što je na terenu opaženo – kazao je Đurković. Branilac je ukazao i na to da su prije dolaska tužiteljke Višeg državnog tužilaštva na mjesto ubistva, na Bulevaru 21. maj, već intervenisale vatrogasna služba i ekipa Hitne pomoći, da su odvaljena suvozačeva vrata BMW-a u kojem su se nalazile žrtve, čime je, kako smatra, mjesto događaja izmijenjeno prije početka uviđaja. Posebno je problematizovao činjenicu da su u jednom zapisniku objedinjeni uviđaj na mjestu ubistva i uviđaj na Marezi, gdje je pronađen zapaljeni automobil za koji tužilaštvo tvrdi da je korišćen prilikom napada. – Spajanjem dvije radnje u jedan zapisnik one su lišene procesne samostalnosti, pa nije moguće utvrditi kada je koja radnja počela, niti gdje je granica između jedne i druge – naveo je Đurković. On je istakao da u dijelu zapi-

besprekorno ukrajinskih državljana u kući na Marezi, dodao je, bilo je direktno usmjereno na sprečavanje hibridnog djelovanja. Istakao je da su ta lica namjeravala da oforme saradničku mrežu među članovima kriminalnih grupa. - Imali su sofisticiranu opremu za praćanje, što je ukazivalo na mogućnost vršenja teških krivičnih djela, pa smo naložili protjerivanje a dio tih lica je procesuiran - kazao je direktor policije. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je na sjednici odbora da će se dr-

snika koji se odnosi na Marezu nije navedeno tačno vrijeme dolaska tužiteljke, već samo da je uviđaj obavljen „iste večeri“. Prema njegovim tvrdnjama, iz dokumentacije se ne može utvrditi ni kada je automobil zapaljen, niti kada je policija počela da obezbjeđuje mjesto na kojem je pronađen. Đurković je osporio i način na koji je vozilo pronađeno na Marezi povezano sa dvostrukim ubistvom. – Nema nijednog dokaza u zapisniku da je ovo zapaljeno vozilo bilo korišćeno u događaju na Bulevaru 21. maj, a veza je uspostavljena samo na osnovu pretpostavke – kazao je advokat. On je ukazao i na formulaciju u zapisniku prema kojoj je automobil „najvjerovatnije korišćen u izvršenju krivičnog djela“, ocjenjujući da takva konstatacija ne pripada zapisniku o uviđaju. Petar Lipovina i Žarko Pejaković ubijeni su 6. novembra 2024. godine, oko 15.20 časova, na prometnom kružnom toku na Bulevaru 21. maj, prema Cetinju i Nikšiću. Napadači su, prema navodima optužnice, sačekali automobil BMW u kojem su se nalazile žrtve i iz automatskog oružja ispalili najmanje 38 projektila. U spisima predmeta navodi se da je neidentifikovani pripadnik kriminalne grupe prethodno dovezao izvršioce „mercedesom“ do lokala u Ulici 8. marta, gdje su prešli u „reno“ i njime se odvezli do mjesta napada. Nakon ubistva, kako tvrdi tužilaštvo, automobil korišćen u napadu odvezen je na Marezu i zapaljen, radi uklanjanja B. ROBOVIĆ tragova.

žava odgovorno odnositi prema imovini koja bude oduzeta od organizovanih kriminalnih grupa. Na opasku poslanika Evropskog saveza Nikole Zirojevića da bi najviši državni funkcioneri mogli da koriste vilu odbjeglog vođe kavačkog klana Radoja Zvicera da se provode tokom ljeta, kupaju i uživaju, Šaranović je rekao da toga neće biti. - Što se tiče vile i zgrade Radoja Zvicera, neće se koristiti za baškarenje javnih funkcionera, za razliku od prethodnog perioda, nego će se koristiti za smještaj policijskih službenika - rekao je ministar. A. R.

CETINJE - Osnovni sud u Cetinju donio je prvostepenu presudu kojom je usvojio tužbeni zahtjev Prijestonice protiv Miroljuba Petrovića i Udruženja „Pleme Kuči“ iz Srbije zbog povrede prava na ugled i identitet, nastale objavljivanjem video-spota „Srce Srbije“. Tuženi su obavezani da Prijestonici solidarno isplate 10.000 eura na ime naknade nematerijalne štete, kao i troškove postupka, saopšteno je iz lokalne uprave. Prema saopštenju, presudom im je naloženo i da sporni spot uklone sa platforme Jutjub i trajno se uzdrže od njegovog ponovnog objavljivanja na internetu i putem medija. Sud je, kako navode iz Prijestonice, u obrazloženju utvrdio da su prepoznatljiva kulturno-istorijska obilježja Cetinja korišćena i predstavljena u kontekstu kojim su povrijeđeni ugled i identitet Prijestonice kao istorijskog i kulturnog centra Crne Gore. Prijestonicu je u postupku zastupao advokat Vido Đakonović sa Cetinja. Spot „Srce Srbije“, u izvođenju Jovane Petrović, objavljen je 20. avgusta 2024. godine i izazvao je reakcije zbog povezivanja pjesme o Srbiji sa kadrovima crnogorske kulturne i prirodne baštine. Gradonačelnik Nikola Đurašković već narednog dana najavio je pokretanje pravnih postupaka protiv odgovornih za njegov nastanak i objavljivanje. Prema tadašnjem opisu Radija Slobodna Evropa, u spotu se pojavljuju kadrovi ispred manastira Ostrog, mladići u crnogorskoj narodnoj nošnji koji igraju oro, kao i Orlov krš sa mauzolejem vladike Danila. Smjenjuju se i prizori drugih crnogorskih predjela, uključujući pogled na Bokokotorski zaliv, dok refren govori o narodu kao „srcu Srbije“. Prijestonica je 8. novembra 2024. saopštila da je podnijela tužbu, koju je pripremio njen pravni tim na čelu sa Đakonovićem. U tada objavljenim navodima tužbe istaknuto je

Prvostepena presuda po tužbi Prijestonice protiv Miroljuba Petrovića i Udruženja „Pleme Kuči“

Deset hiljada eura zbog povrede ugleda Cetinja Tuženima je naloženo i da uklone video-spot „Srce Srbije“ sa Jutjuba i trajno se uzdrže od njegovog ponovnog objavljivanja. Spot je objavljen u avgustu 2024. godine, a nadležne institucije tada su saopštile da za snimanje nijesu tražena potrebna odobrenja d. mijatović

etra Lipovine na 2024. godine

Zgrada Osnovnog suda na Cetinju

da se kombinovanjem audio i vizuelnog sadržaja osporava identitet Cetinja, njegovo nasljeđe pripisuje drugoj državi, a Prijestonica i lokaliteti na njenoj teritoriji pokušavaju predstaviti kao dio Srbije. Lokalna uprava tuženima je zamjerila i neovlašćenu komercijalizaciju cetinjskih simbola i baštine, kao i izostanak potrebnih saglasnosti i odobrenja za snimanje. Već tada zatraženi su trajno uklanjanje video-sadržaja i naknada štete zbog povrede ugleda i identiteta Prijestonice. Petrović je, u saopštenju nakon prvih reakcija, naveo da je Udruženje „Pleme Kuči“, čiji je predsjednik, organizovalo izradu pjesme i snimanje spota. Tvrdio je da tim sadržajem promoviše Crnu Goru.

Petrović je tvrdio i da je spot sniman uz medijsku podršku gradonačelnika Cetinja. Đurašković je to 22. avgusta 2024. demantovao, saopštivši da Petrovića ne poznaje, da niko od njega ni od Prijestonice nije tražio dozvolu i da nijesu bili obaviješteni o snimanju. Nakon objavljivanja informacije o tužbi, Petrović je 9. novembra 2024. ponovio da pjesma, prema njegovom tumačenju, afirmiše značaj Crne Gore za Srbiju. Najavio je novu pjesmu i snimanje na Cetinju, te izrazio uvjerenje da će Prijestonica povući tužbu i predložiti ga za počasnog stanovnika Cetinja. Pored spora zbog ugleda i identiteta, snimanje spota otvorilo je i pitanje poštovanja propisa o zaštiti kulturnih

dobara. Ministarstvo kulture i medija u saopštenju objavljenom 23. avgusta 2024. navelo je da mu nije podnijet zahtjev za odobrenje snimanja inostranog producenta na teritoriji Crne Gore, niti je od Uprave za zaštitu kulturnih dobara zatraženo odobrenje za korišćenje kulturnih dobara. Ministarstvo se pozvalo na Zakon o kinematografiji i član 58 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji uređuje upotrebu kulturnog dobra ili njegovog prepoznatljivog dijela, između ostalog, za filmski i fotografski materijal i u komercijalne svrhe. Najavilo je da će Upravi za inspekcijske poslove uputiti inicijativu za nadzor. Uprava za zaštitu kulturnih dobara tada je takođe saopštila da autori nijesu dobili njeno odobrenje i da je nadležnoj inspekciji uputila urgenciju za hitno postupanje. Da Uprava nije raspolagala traženom dokumentacijom o snimanju, potvrđuje i njeno rješenje od 16. septembra 2024, donijeto po zahtjevu Centra za građanska prava. Ta nevladina organizacija tražila je kopije zahtjeva, odobrenja i ostale dokumentacije povezane sa spotom „Srce Srbije“. Zahtjev za pristup informacijama odbijen je uz obrazloženje da, nakon uvida u dokumentaciju i arhivu, tražene informacije nijesu pronađene u posjedu Uprave. Rješenje je potpisao tadašnji vršilac dužnosti direktora Balša Perović. J.Đ.-P.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv škaljarca zbog ubistva u Herceg Novom prije šest godina

Milanovića terete da je dio grupe koja je ubila Šćepana Roganovića PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Ilije Milanovića zbog sumnje da je dio kriminalne grupe pripadnika škaljarskog klana, sada pokojnog Krsta Vujića, kojoj se na teret stavlja ubistvo Šćepana Roganovića 13. februara 2020. godine u Herceg Novom. Ubijeni Novljanin, koji nije bio evidentiran kao bezbjednosno-interesantna osoba, brat je odbjeglog visokopozicioniranog člana kriminalne

kavačke organizacije Duška Roganovića. - Iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku proizlazi osnovana sumnja da je okrivljeni I. M. 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je organizovao K. V. radi sticanja nezakonite moći, naveli su iz SDT-a. Milanović, za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica, u januaru 2022. godine uhapšen je u Grčkoj. Pripadnici Vujićeve kriminalne grupe postali su i, u međuvremenu, osuđeni Mili Baj-

ramović, Igor Glavaš, Dino Ibrahimović, Miloš Komar, Igor Vukotić, Slavko Radulović, Miloš Gvozdenović, Marko Radović i Miloš Đuričković, koji je potom na prijedlog tužilaštva dobio status svjedoka saradnika. - Kao i druga, za sada, nepoznata lica, sa ciljem vršenja krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i teško ubistvo, pa tako i ciljem lišenja života oštećenog Š. R. što je izvršeno upotrebom vatrenog oružja 13. februara 2020.

godine u Herceg Novom - naveli su iz SDT-a. Presudom Višeg suda u Podgorici, Bajramović je u junu osuđen na maksimalnih 40 godina zatvora zbog ubistva Roganovića. Ibrahimović, Radulović i Gvozdenović osuđeni su na po pet godina zatvora, dok je godinu manje dobio Komar. Na osmogodišnju zatvorsku kaznu osuđen je Vukotić, a na šest godina zatvora Radović. Svjedok saradnik Miloš Đuričković oslobođen je optužA. R. bi.

12 Hronika

Subota, 17. oktobar 2026.

Piše: adv. mr iur. sci. Nikola MARTINOVIĆ Dio vladajućeg političkog establišmenta, nemajući rješenja za aktuelne društvene probleme, u cilju izbjegavanja sopstvene odgovornosti, nastoji kampanjom javnog sramoćenjea i blaćenjem porodice Lazović skrenuti fokus javnosti sa rasprave o životnim problemima, zaduženju, neispunjenim obećanjima, podjelama i kriminalu koji su proizveli vršeći vlast. Najglasniji su pripadnici partije čiji prvaci imaju problem sa vaspitanjem, znanjem i obrazovanjem, dokazani klevetnici i korsnici laži u političkoj kampanji. Osobe kojima je nepotizam referenca, a jedina stručnost uzvikivanje parola za potrebe raznih partija, bez bilo kakvog iskustva iz oblasti za koju su pribavili diplome, a kamoli uspjeha u profesiji. Takve osobe grade svoju političku karijeru isključivo blaćenjem i iznošenjem neistina u vezi sa postupcima koji se trenutno vode protiv oca i sina Lazović. Mjerljivo je dokazivo, da je u vrijeme Informbiroa 1948. i sudskih procesa koji su vođeni protiv Milovana Đilasa i Aleksandra Rankovića, bilo manje kleveta i neistina iznijetih od nosilaca vlasti, nego što je to slučaj sa Zoranom i Petrom Lazovićem. Otac i sin, nerazdvojni u krvnoj vezi, bez jauka, kako im i priliči, podnose špalir toplog zeca kojeg im priređuju sitne političke duše radi dokazivanja svom vođi. Utrkujući se da neistinom udare što jače po zatočenim Lazovićima. Stvaraju standard da komunikacija, naročito javna, predstavlja sposobnost pljuvanja, vrijeđanja, manipulacije i laganja. Tako od civlizovane i provokativne javne polemike, stvaraju opštu atmosferu zadruge ili farme, jer se očigledno u takvom ambijentu osjećaju prirodno. Ako je laž veća, psovka sočnija, podmuklost pakosnija, misle da je argumentacija jača. Žalosno, ali istinito, oni ne koriste javno dostupne podatke i objavljene informaciji iz više sudskih postupka već sopstvene konstrukcije, čime pokazuju samo zlobu i zluradost, a neki i uzaludnost studija prava koje su navodno svršili. Olakšavajuća okolnost može im jedino biti to što diploma fakulteta koju drže, u stučnim krugovima, ne ukazuje na znanje već na spremnost studenta da diplomu jednostavno kupi. Kao glavu šeće-

ra koju policajac Đuka Milovana Glišića prodaje seoskoj sirotinji. No, sudbina je čudo. Jedan od najglasnijih pljuvača dočekao je da mu najbliži srodnici završe kao pritvorenici zbog djela koje je neizmjerno teže od svega što se obojici Lazovića montiranim optužnicama stavlja na terat. Bez želje da tim pritvorenicima na bilo koji način otežam položaj ili odbranu, ne mogu smetnuti s uma, mogućnost da im je srodnik -političar, doslutio. Najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa ponuđeno je za slobodu Petra Lazovića. Vrijednost ponuđenog jemstva je činio novac od 100.000 eura, pribavljen zajmom, koji je po odbijanju jemstva vraćen i ostatka, isključivo u nekretninama. Nijedna nekretnina nije svojina Petra Lazovića. Iz prostog razloga što on nekretnine nema. Sopstvene kuće i naslijeđena imanja su dali njegov otac i stric, a ostatak su dale firme prijatelja porodice Lazović koje se bave nekretninama više od 30 godina i oduvijek su na bijeloj poreskoj listi. Svi ovi podaci su javni i dostupni. Ali uzalud za političare koje istina ne zanima. Naprotv. Na meti se našao i sudski vještak, zato što je u procesu protiv Zorana Lazovića konstatovao da u njegovom finansijskom statusu nije našao bilo kakve anomalije, a kamoli prekršaje ili pranje novca. Najveće bogatsvo je ugled porodice Lazović i potvrda prijatelja koju su u ovom zlom vremenu uz njih, spremni da založe sve što su stekli za riječ Zorana Lazovića. Samo političar sa kupljenom doplomom pravnika može problematizovati porijeklo imovine ponuđeno kao jemstvo, iz prostog razloga što je zakonska obaveza lica koje nudi jemstvo da pokaže porijeklo jemstva, a dužnost suda je da to provjeri. To je Viši sud u Podgorici i uradio. Ovo je pravilo koje zna student prava sa prelaznom ocjenom iz krivičnog procesnog prava. Ali očigledno ne i političar sa diplomom pravnika. Sve nekretnine ponuđene kao jemstvo su provjerene kroz bilanse, poreske prijave i revizorske izvještaje. Firme koje su ponudile jemstvo su poreski besprijekorne o čemu je i sud pribavio podatke. Dritan Abazović je kao premijer prijetio tim preduzećima, pa je zbog njegovih prijetnji naša država, jedina u Evropi, osuđena da plati štetu zbog diskriminacije koju sprovodi premijer. Da li se neko pitao je li Abazović naknadio državi štetu koju je ona platila zbog njegovog kršenja zakona? Ovo pismo, izvjesno, neće učiniti boljim i časnijim ljudima naše političare - klevetnike, niti će doprinijeti da budu pametniji i bolji ljudi, ali će ostati kao svjedočanstvo za budiće generacije koje, nadam se, neće voditi političari bez časti i znanja. (Komentar je izvorno objavljen na Portalu Antena M)

Krapović: Prijavio sam Radulovića za lažne optužbe o nabavci dva patrolna broda PODGORICA – Ministar odbrane Dragan Krapović podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv Veselina Radulovića zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje iz člana 388 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. - Kao što sam javno obećao, nastavljam da razobličavam ono što smatram kontinuiranom i politički motivisanom kampanjom DPS advokata i bivšeg suspendovanog policajca Veselina Radulovića, usmjerenom protiv mene lično, protiv Ministarstva odbrane, ali ne slučajno usmjerenom na projekat nabavke patrolnih brodova. Povod je, kako je dodao, njegova krivična prijava iz juna ove godine, kojom je pokušao da dovede u pitanje zakonitost nabavke dva patrolna broda za potrebe Vojske Crne Gore, jednog od najvećih i najznačajnijih projekata u istoriji naše Vojske - naveo je u prijavi Krapović. Kako je dodao, detaljno su obrazložene činjenice i pravni argumenti koji, prema njegovom uvjerenju, potvrđuju zakonitost postupanja Ministarstva odbrane i neutemeljenost optužbi koje je Radulović iznio. - Ovaj projekat nije realizovan iza zatvorenih vrata. Naprotiv, svaki njegov korak bio je transparentan, javno predstavljen i

VLADA CRNE GORE

Bogatstvo su prijatelji

Ministar odbrane podnio krivičnu prijavu protiv advokata

Dragan Krapović

dostupan na uvid crnogorskim građanima. Od donošenja odluka i potpisivanja sporazuma, preko ceremonije polaganja kobilice, pa sve do svečanog porinuća prvog patrolnog broda „Petar I Njegoš“, lično sam prisustvovao ključnim događajima i o svakom od njih otvoreno komunicirao sa javnošću - naveo je Krapović. Podsjetio je da je Skupština Crne Gore 9. septembra 2024. godine usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Francuske o saradnji u domenu odbrane, sa pratećim Tehničkim aranžmanom. Zakon je objavljen u Službenom listu Crne Gore 16. septembra, a stupio je na snagu 24. septembra 2024. godine. - Upravo je taj Zakon predstavljao osnov za zaključenje komercijalnog ugovora o nabavci brodova. Kristalno jasno svakome i pravno perfektno sprovedeno, i skladu sa Ustavom i

zakonima Crne Gore. O tome sam jasno govorio 4. septembra 2024. godine pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike, kao i 9. septembra, tokom rasprave u plenumu Skupštine Crne Gore. Tada sam unaprijed saopštio sve u vezi sa ovim projektom - naveo je Krapović u prijavi. Naveo je da je sve javno i nedvosmisleno obrazložio pred poslanicima i građanima Crne Gore, prije realizacije predmetnog posla. -O tome postoje i zvanični skupštinski zapisnici i video snimci, koje ovom prilikom ponovo stavljam na uvid javnosti. Podsjetiću i da su ovaj projekat ranije problematizovali pojedini oficiri bivšeg DPS režima kao i drugi opozicioni politički subjekti i pojedinci. Na sve njihove tvrdnje Ministarstvo odbrane i ja lično dali smo jasne i argumentovane odgovore, naveo je Krapović. Smatra da nije slučajno što se,

uprkos javno dostupnim činjenicama, iznova pokušava kompromitovati projekat od strateškog značaja za odbrambeni sistem Crne Gore. -DPS advokat i bivši suspendovani policajac Radulović se u javnosti žalio da ne odgovaram na njegova pitanja. Najamnika DPS-a ne smatram sagovornikom. Zato želim da budem potpuno jasan: ne smatram da sam dužan da sa njim vodim beskonačne javne polemike, ali sam institucijama Crne Gore uvijek bio i ostajem na raspolaganju, 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji. Za svako pitanje, svaki dokument i svaku odluku za koju nadležni organi ocijene da je potrebno dati objašnjenje, kazao je Krapović. Dodao je da očekuje da nadležno tužilaštvo ispita sve okolnosti i utvrdi da li je u konkretnom slučaju došlo do svjesnog i namjernog lažnog prijavljivanja. -Niko nema pravo da zloupotrebljava krivične prijave kao sredstvo političkog obračuna, jednako kao što niko ne smije biti izuzet od provjere zakonitosti svog postupanja. Ne tražim nikakav povlašćen tretman, niti prejudiciram odluku tužilaštva. Tražim da se činjenice utvrde, dokazi ispitaju i zakon primijeni jednako na sve. Ili moram odgovarati po prijavi DPS advokata i bivšeg suspendovanog policajca Veselina Radulovića ili on mora odgovarati po mojoj prijavi, piše u sopštenju koje potpiA. R. suje Krapović.

Odbijene garancije u nekretninama ponuđene za ukidanje pritvora pripadnicima kriminalne organizacije Radomira Baćovića

Jemstva vrijedna više od 1,8 miliona eura nedovoljna za slobodu Lalevića i Vujoševića

PODGORICA - Viši sud u Podgorici odbio je prijedloge da se Miloš Lalević i Igor Vujošević, optuženi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Radomira Baćo-

vića koja je švercovala drogu, uz jemstva u nekretninama vrijednosti višoj od 1,8 miliona eura brane sa slobode. Kako je kazala za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću D. MIJATOVIĆ

Komentar TVE

Viši sud

Višeg suda u Podgorici Marija Milovanović, imovinom su garantovala treća lica. Prijedlog za prihvatanje jemstva za Lalevića sudu je dostavila njegova braniteljka, advokatica Jelena Tadić-Palibrk, a nekretnine ponuđene za njegovo jemstvo procijenjene su na 973.374,28 eura. Vujoševićev branilac, advokat Matija Bulatović, kako je kazala Milovanović, predložio je jemstvo u nekretninama vrijednim 840.000 eura, koje su takođe ponudila treća lica. Pored Lalevića, Vujoševića i Baćovića optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Alen Kurina, Damir Frljučkić i Vjekoslav Lambulić.

Prema navodima optužnice, koja je prošla sudsku kontrolu 13. marta, Baćović se tereti da je 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja se bavila krijumčarenjem droge. Tužilaštvo ih tereti da su u tri navrata, od 23. septembra do 22. decembra 2020. godine, radi prodaje kupili marihuanu u Albaniji, unijeli je u Crnu Goru i preko njene teritorije prenijeli u Bosnu i Hercegovinu. Droga je, prema navodima iz optužnice, trebalo da preko Hrvatske bude prodata u Mađarskoj. Baćović i Kurina su u bjekstvu, a specijalni tužilac Vukas Radonjić ranije je predložio da im se sudi u odB. R. sustvu.

Kultura

Subota, 17. oktobar 2026.

Kompanija „Carine“ oštro reagovala na zaključke kojima se traži ukidanje građevinske dozvole za kupalište u Baošićima

Vlada pritiska institucije

U opširnom reagovanju na zaključke usvojene na osnovu inovirane informacije Ministarstva kulture i medija, „Carine“ tvrde da se pokušava zaobići zakonom propisana procedura preispitivanja građevinske dozvole, koja je, kako ističu, i dalje pravosnažna i izvršna. Smatraju da Vlada svojim zaduženjima i preporukama pokušava da unaprijed proizvede posljedice sudskih odluka koje još nijesu donesene. - Posmatrani zajedno, ovi nalozi, zaduženja i preporuke predstavljaju pokušaj da se pitanja o kojima se odlučuje isključivo u zakonom propisanim upravnim i sudskim postupcima riješe aktom izvršne vlasti, i to mimo odluka nadležnih sudova i prije njih - navodi se u reagovanju dostavljenom Pobjedi. Vlada je, podsjetimo, zadužila Upravni odbor Morskog dobra da preduzme radnje radi stavljanja van snage mišljenja na idejno rješenje i glavni projekat kupališta, dok je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa naloženo da preduzme zakonske radnje radi stavljanja van snage građevinske dozvole od 13. januara 2026. godine. Opštini Herceg Novi preporučeno je da postupi u istom pravcu. Istovremeno, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaduženo je da izda urbanističko-tehničke uslove za predmetnu lokaciju, a Morsko dobro da, nakon njihovog izdavanja, pristupi izradi dokumentacije za vraćanje obale u prvobitno stanje.

DOZVOLA I PRAVA

Iz „Carina“ ističu da projekat realizuju na osnovu građevinske dozvole koja nije poništena, ukinuta niti na drugi način stavljena van snage. Podsjećaju da je izdata nakon javnog poziva, zaključivanja ugovora sa Morskim dobrom, pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova, revizije projektne dokumentacije i dobijanja mišljenja nadležnog javnog preduzeća. - Građevinska dozvola nije puka administrativna formalnost

nih institucija i da posljedice eventualnih grešaka državnih organa ne mogu automatski biti prebačene na njega.

Iz kompanije tvrde da izvršna vlast pokušava da mimo zakonom propisanih postupaka obesmisli važeću građevinsku dozvolu, dok o zakonitosti rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara sudovi još nijesu odlučili

- poručuju iz kompanije, navodeći da su njenim izdavanjem stekli pravo da izvode radove u granicama dozvole i revidovane tehničke dokumentacije. Tvrde da je riječ o stečenom pravu zaštićenom Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te da se ono ne može ukinuti zaključkom Vlade, preporukom izvršne vlasti ili naknadnim povlačenjem mišljenja. Prema njihovom tumačenju Zakona o upravnom postupku, konačno rješenje kojim je stranka stekla pravo može biti poništeno ili ukinuto samo iz zakonom propisanih razloga, u utvrđenim rokovima i postupku u kojem se poštuju procesna prava svih učesnika. Posebno naglašavaju da je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa još 17. marta ove godine, pozivajući se na članove 139 i 140 Zakona o upravnom postupku, podnio Opštini Herceg Novi prijedlog za poništavanje građevinske dozvole. - O tom prijedlogu odlučuje isključivo nadležni organ, samostalno i na osnovu zakona i utvrđenih činjenica - navode „Carine“. Zato Vladinu preporuku upućenu opštinskom organu smatraju pritiskom izvršne vlasti na njegovu samostalnost u konkretnoj upravnoj stvari. - Ako zakonski razlozi za poništavanje postoje, organ je dužan da postupi i bez preporuke Vlade. Ako ne postoje, preporuka ih ne može stvoriti - poručuju iz kompanije. Isto, kako tvrde, važi i za Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, koji je već upotrijebio zakonsko pravno sredstvo i svoje nadležnosti može dalje vršiti samo u granicama zakona.

POSTUPCI JOŠ TRAJU

Kompanija „Carine“ posebno osporava ocjenu iz Vladine informacije da je rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o vraćanju lokacije u prvobitno stanje pravosnažno. Navodi da je pred Upravnim sudom Crne Gore pokrenula dva upravna spora, u kojima osporavaju rješenja Uprave i Ministarstva kulture i medija o obustavi radova i vraćanju lokacije u pređašnje stanje. - Posebno ukazujemo da rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu pravosnažna. Izvršnost tih rješenja proizlazi samo iz činjenice da podnošenje tužbe ne odlaže njihovo izvršenje - ističu iz kompanije. Prema njihovom tumačenju, konačnost upravnog akta ne znači i njegovu pravosnaž-

s. vasiljević

PODGORICA – Kompanija „Carine“ najoštrije se usprotivila zaključcima koje je Vlada Crne Gore 14. oktobra usvojila povodom spornog investicionog kupališta u Baošićima, ocjenjujući da izvršna vlast pokušava da utiče na postupke o kojima mogu odlučivati isključivo nadležni organi i sudovi. Iz kompanije upozoravaju da bi takvo postupanje moglo proizvesti odštetne zahtjeve vrijedne desetine miliona eura, ali i otvoriti pitanje lične odgovornosti državnih funkcionera i službenika.

Nasuta plaža i hotelski kompleks kompanije „Carine“

Najavljuju odštetne zahtjeve Iz „Carina“ upozoravaju da bi šteta zbog zaustavljanja projekta i eventualnog uklanjanja izvedenih radova, prema analizi angažovanih finansijskih vještaka, mogla dostići desetine miliona eura, pa i više. Tvrde da Vladini zaključci ne mogu poništiti građevinsku dozvolu, ali da predstavljaju dokaz

nost, jer sud tek treba da ispita zakonitost osporenih rješenja. Smatraju da se u Vladinoj informaciji neosnovano govori o pravosnažnom rješenju, čime se, kako tvrde, javnost dovodi u zabludu. Kompanija ocjenjuje da Vlada, dok su sudski postupci u toku, svojim zaključcima pokušava da ostvari ono što bi mogla proizvesti tek nepovoljna sudska odluka. Na taj način, prema njihovom stavu, sudska kontrola zakonitosti bila bi obesmišljena, a izvršna vlast preuzela bi ulogu organa koji odlučuje o pravima i obavezama investitora.

NOVI USLOVI

Poseban dio reagovanja odnosi se na zaključak kojim je Ministarstvo prostornog planiranja zaduženo da izda urbanističko-tehničke uslove za lokaciju u Baošićima, kako bi Morsko dobro moglo da pripremi projektnu dokumentaciju za vraćanje obale u prvobitno stanje. Iz kompanije podsjećaju da su za istu lokaciju urbanističko-tehnički uslovi već izdati, da su na njihovoj osnovi izrađeni i revidovani

namjere države da zaustavi projekat prije okončanja sudskih postupaka. - Ono što ti zaključci mogu, i što zapravo čine, jeste da ustanove i dokažu odgovornost Crne Gore za štetu - navode iz kompanije. Najavljuju da će zaključke koristiti kao ključni dokaz u postupcima za naknadu štete pred domaćim i Evropskim sudom za ljudska prava, upozoravajući da bi eventualnu odštetu, preko državnog budžeta, snosili svi građani.

projekti i izdata građevinska dozvola koja je još na snazi. - Informacija i sama priznaje da zakon ne poznaje urbanističko-tehničke uslove „za vraćanje lokacije u prvobitno stanje“ - navode iz kompanije „Carine“. Smatraju da se zato traženi uslovi predstavljaju kao redovni, iako im je, prema njihovoj ocjeni, stvarna svrha uklanjanje radova izvedenih na osnovu već izdatih uslova i važeće građevinske dozvole. Takvo korišćenje zakonskih ovlašćenja kompanija kvalifikuje kao njihovu zloupotrebu. U reagovanju se tvrdi da Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata ne predviđa mogućnost da se za istu lokaciju više puta izdaju različiti urbanističko-tehnički uslovi, niti da se različitim podnosiocima zahtjeva izdaju uslovi različite sadržine. „Carine“ se ponovo pozivaju i na zakonski rok od 15 dana za dostavljanje uslova nadležnih organa, uz tvrdnju da propuštanje tog roka proizvodi pretpostavku saglasnosti sa uslovima iz planskog dokumenta.

Prema njihovom stavu, drugačiji uslovi mogli bi se izdati samo nakon usvajanja novog planskog dokumenta drugačije sadržine, pri čemu ni tada ne bi mogli automatski staviti van snage ranije izdate uslove i građevinsku dozvolu. Iz „Carina“ osporavaju i pravni osnov za stavljanje van snage mišljenja koje je Morsko dobro dalo na idejno rješenje 4. decembra i glavni projekat 12. decembra prošle godine. Navode da su ta mišljenja data u skladu sa ugovorom o zakupu od 26. novembra 2025. godine, u postupku koji je okončan izdavanjem građevinske dozvole. Prema njihovom tumačenju, crnogorski pravni poredak ne poznaje institut naknadnog povlačenja ili stavljanja van snage takvih mišljenja kao samostalan način za uklanjanje pravnih posljedica već izdate dozvole. Čak i kada bi Morsko dobro povuklo mišljenja, tvrde, takva radnja ne bi mogla uticati na pravnu snagu građevinske dozvole. Iz „Carina“ tvrde da Vlada novom informacijom više ne osporava javni poziv, izbor ponuđača i ugovor o zakupu, niti činjenicu da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 2023. kasnila sa izdavanjem konzervatorskih uslova. Sporno je sada to što državni organi i Morsko dobro nijesu pribavili saglasnost Uprave prije izdavanja građevinske dozvole. - Čak i kada bi ta teza bila tačna, radilo bi se o propustu organa javne vlasti, a ne investitora – navode iz kompanije, pitajući zašto je onda njihov zakonski zastupnik bio u pritvoru. Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, poručuju da investitor ima pravo da se osloni na akte nadlež-

UNESCO

„Carine“ ponavljaju da konačna odluka UNESCO-a, usvojena u julu u Busanu, ne pominje njihov projekat u Baošićima niti sadrži zahtjev za obustavljanje radova, poništavanje građevinske dozvole ili vraćanje lokacije u prvobitno stanje. Tvrde da se isti cilj sada pokušava ostvariti zaključcima Vlade, čiju pravnu utemeljenost osporavaju, iako za takvo postupanje, kako ističu, ne postoji konkretan zahtjev UNESCO-a. Istovremeno upozoravaju da Vladini zaključci ne oslobađaju državne funkcionere i službenike lične odgovornosti za eventualno nezakonito postupanje, koje bi, uz ispunjenje zakonskih uslova, moglo otvoriti i pitanje krivične odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja. Navode da su protiv odgovornih lica u Upravi za zaštitu kulturnih dobara već podnijeli krivične prijave, a isto najavljuju i protiv svakog službenika koji bi ubuduće nezakonitim postupanjem nanio štetu kompaniji. - Zaključak Vlade nije i ne može biti osnov za isključenje krivične odgovornosti. Ko svjesno postupa protivno zakonu, odgovara lično, bez obzira na to čiju je preporuku ili nalog izvršavao - poručuju iz „Carina“.

POLITIČKA VOLJA

U zaključku reagovanja iz kompanija „Carine“ ističu da ne osporavaju obavezu države da štiti kulturnu i prirodnu baštinu, niti pravo nadležnih institucija da preispituju zakonitost bilo kojeg projekta. Insistiraju, međutim, na tome da se spor rješava isključivo pred nadležnim organima i sudovima, u zakonom propisanim postupcima. - Zaštita javnog interesa ne može biti opravdanje za postupanje protivno zakonu. Politička volja, makar bila izražena i zaključkom Vlade, ne može zamijeniti zakon niti odluku nadležnog suda - navode iz kompanije. Očekuju da institucije kojima su Vladini zaključci upućeni postupaju isključivo u granicama svojih nadležnosti i da sačekaju odluke sudova pred kojima se već vode postupci. Poručuju da će svoja prava štititi svim zakonom predviđenim sredstvima, pred nadležnim sudovima, Ustavnim sudom Crne Gore, a nakon iscrpljivanja domaćih pravnih sredstava i pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao i obraćanjem institucijama Evropske unije. J. NIKITOVIĆ

14 Kultura

Subota, 17. oktobar 2026.

Intervju: Akademska umjetnica Anka Burić za Pobjedu govori o izložbi ,,Poklonjeno vrijeme“ u Mod

Čovjek samo treba da iznosi istinu i da bude ono što jeste

Upravo iz tog iskustva nastala je izložba „Poklonjeno vrijeme“, otvorena u Modernoj galeriji koju čine crtački dnevnici na platnu rađeni od 2022. godine do danas, s akcentom na posljednje dvije godine i radove (crteži velikog i srednjeg formata, blokovi i sveske crteža - kao instalacija i u digitalnom formatu) u kojima Anka Burić predočava i sažima iskustvo suočavanja i prevazilaženja zdravstvenih izazova. Postavka je intimna mapa jednog unutrašnjeg putovanja na kojoj se smjenjuju crteži, misli, sjećanja i trenuci svakodnevice. U malim kvadratima, od kojih svaki predstavlja jedan dan, Burić je bilježila ono što se ne može uvijek izgovoriti: strah i nadu, tišinu bolničkih čekaonica, susrete sa dragim ljudima, pogled na more i snagu da se, uprkos svemu, nastavi dalje. Iz tih fragmenata izrastao je dnevnik koji prevazilazi ličnu priču i postaje podsjetnik da se život ne sastoji samo od velikih događaja već i od naizgled neznatnih trenutaka u kojima ponovo pronalazimo sebe. U intervjuu za Pobjedu Burić govori o istini i umjetnosti kao prostoru unutrašnje slobode, o trenucima kada crtanje postaje način da se misao sačuva od tišine i o dugom, ali neophodnom putovanju ka sebi. POBJEDA: Na osnovu svega

što sam imala priliku da vidim večeras, moj je utisak da je ovo izuzetno lična izložba. Koliko ste u ovim radovima ogolili sebe pred publikom i koliko Vam je bilo važno da kroz njih podijelite ne samo svoje umjetničko, već i duboko ljudsko iskustvo? BURIĆ: Ova izložba je izuzetno lična. Moji radovi su veoma iskreni i u njima nema ničega što nije proisteklo iz mene. Često se iznenadim kada, nakon određenog vremena, ponovo pogledam neki svoj rad i zapitam se: „Jesam li ja ovo radila?“ I sada, kada su radovi iz mog ateljea izašli u galerijski

Anka Burić

prostor, ponovo sam se našla pred istim osjećajem. Posmatram ih i radujem im se, kao da ih otkrivam iznova. Djela predstavljena na ovoj izložbi nastajala su tokom posljednjih pet godina. Tako, otprilike, i pravim izložbe, na svakih pet godina. Stvaram onda kada osjetim potrebu za tim, a radovi se vremenom talože, sve dok ne dođe trenutak da ih objedinim u jednu cjelinu. Važno mi je da i izbor radova i koncept izložbe

budu sublimacija određenog životnog i stvaralačkog perioda, odraz svega što sam u tom vremenu proživjela, osjećala i promišljala. Mislim da se upravo ta unutrašnja povezanost i zaokruženost prepoznaju i na ovoj izložbi. POBJEDA: Naziv izložbe „Poklonjeno vrijeme“ nosi snažnu ličnu i univerzalnu poruku. Kada ste počeli da doživljavate vrijeme kao nešto što nije samo dato, već m. babović

PODGORICA - Postoje trenuci u životu kada čovjek zastane, zaćuti i počne drugačije da mjeri vrijeme. Ono što je do juče podrazumijevao, odjednom postaje dragocjeno, a svaki novi dan dobija značenje koje ranije možda nije umio da prepozna. Za akademsku umjetnicu Anku Burić, suočavanje sa zdravstvenim problemima postalo je i suočavanje sa sobom, ali i put ka novom razumijevanju života, stvaranja i svega što vrijedi sačuvati.

m. babović

Dugo sam razmišljala o nazivu izložbe. Svi imamo poklonjeno vrijeme, a ono se događa upravo sada i nalazi se pred nama. Da li smo toga svjesni, zavisi samo od nas. Svaki dan je novi dan, a promjene se neprestano dešavaju, kako na mikroplanu, tako i na globalnom nivou. Pokušavam da zabilježim upravo ono što se nalazi između tih događaja – svijest o sadašnjem trenutku i prihvatanje istine, kakva god ona bila, čak i kada je veoma teška - istakla je Burić

Publika na izložbi u Modernoj galeriji

Istina mi je oduvijek bila veoma važna POBJEDA: Vaši crteži polaze od izrazito ličnog iskustva, ali se pred njima posmatrač može prepoznati i u sopstvenim strahovima, nadama i pitanjima. Kako se dolazi do tog univerzalnog mjesta u umjetnosti, u kojem nečija lična priča postaje bliska drugima?

BURIĆ: Ako je nešto zaista istinito, onda ta istina pripada i pojedincu i društvu u cjelini. Istina mi je oduvijek bila veoma važna, jer vjerujem da ono što je iskreno i autentično može da prevaziđe granice ličnog iskustva i postane univerzalno. Zanima me kako ljudi reaguju na moje radove – da li će

im izmamiti osmijeh. Dok sam boravila u bolničkoj čekaonici, posmatrala sam prostor oko sebe i zapazila uramljenu rečenicu: „Vaše mišljenje nam je važno“. Ta poruka me je podstakla na razmišljanje, pa sam pripremila jedno platno na kojem posjetioci izložbe mogu da zabilježe svoje utiske.

i poklonjeno? Što se promijenilo u Vašem razumijevanju vremena i života? BURIĆ: Dugo sam razmišljala o nazivu izložbe. Svi imamo poklonjeno vrijeme, a ono se događa upravo sada i nalazi se pred nama. Da li smo toga svjesni, zavisi samo od nas. Svaki dan je novi dan, a promjene se neprestano dešavaju, kako na mikroplanu, tako i na globalnom nivou. Pokušavam da zabilježim upravo ono što se nalazi između tih događaja – svijest o sadašnjem trenutku i prihvatanje istine, kakva god ona bila, čak i kada je veoma teška. Posljednja godina bila je za mene izazovna i teška. Sasvim slučajno otkrila sam da imam kancer. U tom trenutku sam samo zaćutala i rekla sebi: „Idemo dalje“. Ni sama ne znam odakle mi je došla ta snaga. U čekaonicama i bolničkim salama u sveskama sam bilježila misli. Dešavalo se da po sedam sati čekam na tvrdim, metalnim stolicama. Energiju tih prostora, atmosferu čekaonica i iskustva pacijenata, kojih je, nažalost, sve više, pokušavala sam da sačuvam u svojim dnevnicima. Više puta sam zapisala: „Ovo je poklonjeno vrijeme“. Na pojedinim crtežima zabilježila sam i svoj prvi susret sa hemioterapijom. Pokušavala sam da pratim trenutak u kojem lijek ulazi u moj organizam, da osluškujem što se u meni događa i da sve to pretočim u crtež. U tom procesu shvatila sam koliko čovjek može da pomogne sam sebi. Mislim da svi radovi nose jedan blagi osmijeh koji možda govori više od svega što bih mogla da izgovorim. POBJEDA: Crteže i dnevnike na kojima se zasniva izložba stvarate od 2022. godine, bilježeći svaki dan u posebnom kvadratu. Kako je nastala potreba da svakodnevicu pretvarate u crtež? Da li je to u početku bila svjesna umjetnička odluka ili spontana potreba da sačuvate trag jednog vremena? BURIĆ: To je bila veoma svjesna odluka. U nemogućnosti da radim u velikom formatu, okrenula sam se malom. Zanimalo me je kako će se taj mali mozaik, sastavljen od svakodnevnih zapisa i crteža, oblikovati tokom 365 dana. Počela sam 2022. godine i vodila računa o tome da svaka naredna godina u mojim dnevničkim zapisima bude pomalo drugačija, da nosi sopstveni ritam i specifičnost. POBJEDA: Kao što ste rekli, Vaši dnevnici nastajali su i tokom suočavanja sa zdravstvenim izazovima,

u čekaonicama i bolničkim sobama, u trenucima neizvjesnosti. Što se tada događalo sa Vašim odnosom prema stvaranju? Da li je crtanje postalo način da sačuvate kontinuitet sa sobom onda kada su okolnosti prijetile da Vas udalje od uobičajenog života? BURIĆ: Da nijesam crtala, ne znam kuda bi mi misli tekle. Sve ono što sam osjećala, svu atmosferu u sebi i oko sebe, sublimirala sam u male skice koje su sada izložene pred javnošću. Svaki kvadratić predstavlja jedan novi dan, a nijedan dan nije isti. I mi se svakoga dana osjećamo drugačije – nekada nas preplavljuju lijepe emocije, a nekada se suočavamo s onim težim, manje prijatnim osjećanjima. Sve je to dio života i upravo sam kroz te male formate pokušala da zabilježim tu promjenljivost, prolaznost i bogatstvo unutrašnjeg svijeta. POBJEDA: Postoji li trenutak iz tog perioda koji Vam je posebno ostao urezan u pamćenje, a koji ste uspjeli da sačuvate upravo kroz crtež? Što umjetnost može da zabilježi, a što riječima ponekad ne uspijevamo da izrazimo? BURIĆ: Ponekad se dogodi da ne mogu ništa da radim. Tada u dnevniku jednostavno napišem: „Danas mi se ništa ne radi“. I to je dio tog procesa, jer i takvi dani pripadaju životu i zaslužuju da budu zabilježeni. Ova platna nosila sam sa sobom gdje god sam tokom godine išla - u Ulcinj, Igalo i na druga mjesta. Platno je uvijek putovalo sa mnom. Zbog toga je prostor u ovom dnevniku veoma čitljiv: u radovima se mogu prepoznati mjesta na kojima sam boravila, ali i raspoloženja i emocije koje su me za njih vezivale. Ako pogledamo zapise iz 2022. godine, vidjećemo tragove mojih boravaka u Igalu i Ulcinju, atmosferu tih prostora i ono što sam u njima osjećala. Velika plaža jedno je od mojih omiljenih mjesta. Tamo su nastala tri rada sa ove izložbe – sjedjela sam, gledala more i crtala. Jedan od njih nosi naziv „Zrno pijeska“. U tom sićušnom zrnu sadržan je čitav univerzum. Moja sestra istoričarka umjetnosti Julka Marinković, koja je i kustoskinja izložbe zajedno sa Ljiljanom Karadžić, zapisala je da u svakom kvadratiću vidi mikro odbranu. POBJEDA: U instalaciji „Otisak duše“ izlažete dnevnike koji su nastajali u izrazito intimnim i osjetljivim životnim okolnostima. Koliko je

Kultura

Subota, 17. oktobar 2026.

dernoj galeriji

Napravljen korak ka saradnji nakon javne polemike koju je konsultantska bilo teško odlučiti da te lič- agencija pokrenula o proceduri javnih nabavki u NB ,,Radosav Ljumović“

d. mijatović

Ilinčić se izvinila Fidelityju, oni ponudili pomoć Biblioteci d. mijatović

ne zapise iznesete pred publiku? BURIĆ: Nije mi bilo teško, jer je sve to istina. Čovjek samo treba da iznosi istinu i da bude ono što jeste. Svojim studentima sam uvijek govorila: „Budite ono što jeste“. Mislim da danas mnogi ljudi bježe od sebe. POBJEDA: U pojedinim kvadratima nalaze se i crteži Vaših prijatelja ili unuka. Što se događa kada Vaš lični dnevnik postane prostor koji dijelite sa drugima? BURIĆ: Moje unuke Sofija i Ana dolaze kod mene i svaka nacrta svoj kvadratić - tako su zabilježile doček Nove godine. Tu su i zapisi o berbi grožđa, kao i različiti trenuci koji su obilježili taj period. Sve su to mali fragmenti života koji su, svaki na svoj način, pronašli mjesto u ovom dnevniku. POBJEDA: Od malih crteža u sveskama do monumentalnih figura u ciklusu „Nova ja…“, Vaš izraz kreće se od intimnog zapisa do snažne prostorne prisutnosti. Što je pokrenulo tu promjenu u razmjeri i energiji crteža? Što za Vas danas znači naziv „Nova ja…“? BURIĆ: Kada sam u svojim sveskama sagledala te monumentalne figure, počela sam da ih zamišljam na velikom platnu, u prostoru. To su figure izdvojene iz prostora i vremena, a istovremeno duboko ukorijenjene u njima. Naziv „Nova ja“ proistekao je iz mog ličnog osjećaja, jer se upravo tako sada osjećam. Figura je na ovom radu podignuta desetak centimetara iznad zemlje, kao da se izdiže iznad dotadašnjeg iskustva i načina posmatranja svijeta. Čovjek počinje da gleda drugačije, iz nove perspektive, sa novim načinom razmišljanja. To je ta „Nova ja“. POBJEDA: Tokom dugog umjetničkog puta istraživali ste različite medije, ali je potreba za bilježenjem ostala konstanta. Kada danas pogledate svoje stare radove i uporedite ih sa ovim najnovijim, što o sebi otkrivate? Postoji li nešto što Vas je i nakon toliko godina stvaranja iznenadilo? BURIĆ: Prije svega, vidim kontinuitet. Kada pogledam sve što je nastajalo tokom godina, postajem svjesna koliko je moje biće neprestano tragalo za stvaranjem i koliko mi je bilo važno da održim kontinuitet rada. Stvaram od 1975. godine, tako da je iza mene više od pet decenija stvaralaštva. POBJEDA: Jednom ste zapisali: „Teško je doći do sebe, a još teže vratiti se sebi“. Kako danas razumijete tu misao? Da li nas životna iskušenja ponekad udalje od nas samih i istovremeno nam omoguće da sebe upoznamo na drugačiji način? BURIĆ: Ta misao je čista filozofija, nastala iz muke. Zanimljivo je da se ista rečenica danas može primijeniti i na ovu izložbu. Zabilježila sam je prije dvadeset godina, na koricama kataloga „Dnevnik jednog koraka“. Adrijana ĐOROJEVIĆ

Slavica Ilinčić

Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“

PODGORICA - Nakon otvaranja pitanja o procedurama javnih nabavki u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, direktorica te ustanove Slavica Ilinčić, iskazala je žaljenje zbog svojih istupa koji su protumačeni kao napad na stručnost zaposlenih u konsultantskoj agenciji Fidelity Consulting i uputila izvinjenje ako je do toga došlo, najavljujući da će sporna pitanja o javnim nabavkama biti razmotrena u skladu sa zakonom. S druge strane, iz Fidelityja su poručili da prihvataju izvinjenje i ponudili Biblioteci besplatnu pomoć u pripremi i sprovođenju budućih nabavki sa željom da, kako su kazali, ova razmjena bude početak korisne saradnje u interesu javnosti. Ilinčić je u saopštenju za javnost istakla da je, vodeći računa o javnom interesu i pravu svih zainteresovanih građana da imaju uvid u rad javnih ustanova i preduzeća, kao direktorka Biblioteke ali i lično, uvijek pokazivala spremnost da na sve nedoumice pruži odgovarajuća objašnjenja. PODGORICA - Sjećanje na kultni crnogorski humorističko-satirični časopis Omladinski grafiti, koji je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio ključno uporište urbane kulture, antiratne satire i slobodne misli, oživljeno je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju održavanjem tribine „Hronika jednog vremena“, u okviru koje je otvorena i izložba njegovih prepoznatljivih naslovnih strana. Časopis je izlazio od 1993. do 2001. godine.

- Stoga, ne sporeći namjeru konsultantske kompanije Fidelity Consalting da na kvalitetan i sveobuhvatan način tretira pitanja koja smatra važnim za ostvarivanje javnog interesa, iskazujem žaljenje zbog nekih svojih istupa koji su protumačeni kao napad ili osporavanje stručnosti zaposlenih u kompaniji. Nije mi bila namjera da bilo koga u profesionalnom smislu degradiram ili lično uvrijedim i zato ovim putem upućujem izvinjenje ako je do toga došlo – rekla je ona, dodajući da uvažava pravo Fidelityja, ali i drugih, da ukazuje na pitanja od javnog interesa, poštuje kritički pristup društvenoj stvarnosti, jer predstavlja način da se kao zajednica popravimo i unaprijedimo, uključujući i transparentnost javnih nabavki. - U tom smislu, pokrenuta su određena pitanja u vezi s nekim aspektima procesa javnih nabavki na koja je potrebno dati jasne odgovore. Ta pitanja biće razmotrena pažljivo, odgovorno i u skladu sa zakonom, s ciljem da se unaprijedi rad Biblioteke i postojeće procedure. U tom svjetlu posmatram i angažman kompanije Fidelity Consulting, jer nam je interes zajednički – transpa-

rentan rad javnih institucija – zaključila je Ilinčić. Iz Fidelity Consultinga su saopštili da cijene spremnost da se prizna greška i uputi izvinjenje, koje prihvataju. - Znamo da nije lako napraviti taj korak u javnoj raspravi i zato ga uvažavamo. Vjerujemo da upravo takvi gestovi otvaraju prostor da se razgovor nastavi sa više razumijevanja i međusobnog poštovanja – ocijenili su iz Fidelityja, dodajući da je smisao njihovog angažmana da doprinesu odgovornom trošenju javnog novca i boljem radu institucija. - Biblioteka ima posebno mjesto u životu grada i svima nam je u interesu da bude ustanova kojoj građani vjeruju i čijem radu mogu da daju svoj doprinos. Zato želimo da ponudimo i konkretnu pomoć. Kao tim Fidelity Consultinga, stojimo na raspolaganju da Biblioteci besplatno pomognemo u pripremi i sprovođenju budućih postupaka javnih nabavki. Rado ćemo podijeliti svoje znanje i iskustvo sa njenim zaposlenima, kako bismo im olakšali posao i pomogli da se greške ne ponavljaju. Voljeli bismo da ova razmjena bude početak korisne saradnje. Da iza

nje ostanu bolji postupci, veće povjerenje i nešto dobro za Biblioteku i građane – naveli su u svom saopštenju iz Fidelity Consultinga. Podsjetimo, Fidelity Consulting je najprije upozorio na netransparentnost i zabrinjavajuće paušalne stavke bez pojedinačnih naslova i autora, tvrdeći da su kompleti plaćeni višestruko skuplje od maloprodajnih cijena. Objavili su tenderske podatke iz kojih proizilazi da je Biblioteka nabavila dvije lektire za 34.700 eura. Ilinčić je za Pobjedu ustvrdila da je riječ o sukcesivnoj nabavci približno 2.000 knjiga. S druge strane, službenik za javne nabavke u Biblioteci Igor Nikezić je za Pobjedu kazao da se kod sukcesivne nabavke u sistem metodološki unosi jedinični komad, te da tu ne postoji ništa sporno. Nakon toga, Pobjeda je posjetila Biblioteku, a direktorica Ilinčić potvrdila je ekipi našeg lista da vrijednost nabavljene školske lektire zaista ne iznosi 34.700 eura - kako stoji u spornoj tenderskoj stavci - već višestruko manje, u što se naš list uvjerio i neposrednim uvidom i sabiranjem pojedinačnih iznosa iz otpremnica koje nam je direktorica dala na uvid, prema kojima je za lektire utrošeno tačno 12.936,07 eura. S druge strane, Ilinčić je ustvrdila da je u Biblioteku dopremljen kompletan kontingent knjiga u punoj ugo-

vorenoj vrijednosti od 50.000 eura s PDV-om i da niko nije uzeo pomenutu razliku u novcu. Direktorica je objasnila da vrijednost od 50.000 eura nesumnjivo postoji u knjigama koje su nam službenici Biblioteke pokazali u paketima, u sali „Božidar Vuković Podgoričanin“. Reagujući na istraživački tekst Pobjede, objavljen 9. oktobra, u kojem je razotkrivena razlika od skoro 22.000 eura između ugovorene vrijednosti i iznosa navedenog u pristiglim otpremnicama, Fidelity je zatražio od Glavnog grada i Biblioteke hitno objavljivanje cjelokupne dokumentacije o nabavci školske lektire, tvrdeći da dokumenti koje je objavila Pobjeda otkrivaju da su potvrde o realizaciji nabavke potpisane prije nego što su knjige pristigle u Biblioteku, ustvrdivši da se radi o kršenju Zakona o javnim nabavkama. Prema njihovim navodima, dokumenti do kojih su došli preko MANS-ove aplikacije „Pitajte institucije“ pokazuju da su fakture izdate svega šest dana nakon zaključenja ugovora, dok su zvanične potvrde o realizaciji nabavke ovjerene znatno prije nego što je fizička isporuka knjiga uopšte započela. Ilinčić za Pobjedu nije željela da komentariše nove navode Fidelityja, istakavši da je u nekoliko navrata već rekla sve što je imala. Andrija RADOVIĆ

Na FCJK održana tribina i otvorena izložba o kultnom satiričnom časopisu Omladinski grafiti

Inficirani slobodom izražavanja Na tribini su govorili Stevo Vasiljević, Duško Mihailović, Alen Mlatišuma, Peđa Milić i Aleksandar Radunović Popaj, dok je razgovor moderirao Stefan Todorović. Jedan od članova ove autentične mlade grupacije i današnji foto-reporter Pobjede i Rojtersa Stevo Vasiljević je kazao da je „svaka naslovna strana bila toliko pedantno i detaljno sastavljana, djelić po djelić“, ali da je od samog vizu-

elnog identiteta mnogo važnije bilo ono što piše. - Ovo je bio samo metod kojim smo našoj čitalačkoj publici ponudili jedan od komunikacionih kanala za koji smo smatrali da će najbolje doprijeti do nje – dodao je Vasiljević. Jedan od osnivača časopisa, novinar Duško Mihailović, kazao je da je formalni izdavač časopisa bilo Društvo mladih ekologa. – Nas četvorica smo maltene

oteli te novine. Društvo je bilo pod kontrolom vlasti, ali su nas pustili da radimo ono što hoćemo. Kada je izašao prvi broj, nijesu bili oduševljeni – prisjetio se Mihailović. Član organizacije The Books of Knjige i dramski pisac Aleksandar Radunović Popaj kazao je da su Grafiti za njih bili čin nepristajanja na stvarnost. – Siguran sam da se protiv vlasti treba boriti, jer mislim da

vlast kvari ljude. Ne mogu da shvatim mladog čovjeka koji uđe u političku partiju koja je na vlasti 20, 25 ili 30 godina. Mladost sa sobom nosi buntovnost, a većina mladih danas ulazi u politiku da bi se uhljebila – naglasio je Radunović. Novinar agencije Asošijeted pres Peđa Milić kazao je da su se stvarajući časopis „inficirali slobodom izražavanja“. – Grafiti su bili i prozor u slobodu i svjetlo u mraku, jer su to bile ratne godine, vrijeme inflacije... – prisjetio se MiAn. R. lić.

16 Crnom Gorom

Listu je pripremilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, odnosno Sektorska radna grupa koju je taj resor formirao za izbor i vrednovanje strateškog značaja projekata. U obrazloženju odluke se podsjeća da je ova lista posljednji put ažurirana u decembru 2021. godine, zbog čega se i pojavila potreba za njenom revizijom. – Finansijska sredstva za realizaciju planirana su iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF), svih dostupnih finansijskih programa Evropske unije, uključujući IPA fondove, kao i kroz kredite renomiranih razvojnih banaka među kojima su EIB, EBRD, KfW, CEB, AfD i Svjetska banka. Ovi višegodišnji projekti realizovaće se u skladu sa utvrđenom dinamikom i izvorima finansiranja, koji će se detaljno razmatrati prilikom izrade godišnjih zakona o budžetu Crne Gore. Svi projekti su obrađeni u skladu sa Metodologijom za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata. U čitavom procesu aktivno su učestvovale i implementacione jedinice „Vodacom“ i „Procon“. Shodno proceduri, prioritetnu listu je razmatrao Savjet za javne investicije na sjednici održanoj 30. septembra 2026. godine – navedeno je u obrazloženju. Autori ističu da među projektima nema nijednog iz Andrijevice, Budve i Šavnika jer lokalne samouprave ,,i pored intenzivne komunikacije i višestrukog prolongiranja rokova od strane resornog Ministarstva, u predviđenom vremenu uopšte nijesu dostavile svoje projekte“. Prema listi, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera stoji iza tri velika strateška državna projekta - „Infrastrukturno opremanje zaštićenih područja“ (3 miliona eura), „Zaštita Parka prirode Ulcinjska solana“ (11,02 miliona eura) i regionalni megaprojekat „Unapređenje efikasnosti vodosnabdijevanja zamjenom azbestno-cementnih cijevi u Crnoj Gori“ (586,78 miliona eura).

PRIMORje

Novi projekti u Baru su izgradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema za naselje Pečurice (13 miliona eura), izgradnja dva postrojenja na deponiji Možura za kompostiranje biorazgradivog otpada (3,16 miliona eura) i sortiranje/selekciju komunalnog otpada (4,10 miliona eura). Sa stare liste su „prepisana“ tri projekta a svaki se odnosi na Možuru - proširenje kapa-

KAPITALNA INFRASTRUKTURA: Vlada usvojila dopunjenu listu prioritetnih investi

Za 102 ekološka pro potrebno 1,5 milijard Lista kreirana 2021. godine dopunjena je sa 39 novih projekata vrijednih više od 900 miliona eura. Pojedinačno najskuplji - 587 miliona eura podrazumijeva zamjenu azbestnih cijevi. Na izgradnju postrojenja za otpadne vode odnose se 23 projekta, a na unapređenje snabdijevanja vodom 29. Na listi nema projekata iz Andrijevice, Budve i Šavnika jer ih lokalne samouprave nijesu dostavile. Predviđeno je da se sredstva za realizaciju obezbijede iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, dostupnih programa Evropske unije, uključujući IPA fondove, kao i kroz kredite razvojnih banaka POBJEDA

PODGORICA – Vlada je usvojila ažuriranu Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih investicija u oblasti zaštite životne sredine na kojoj se nalaze 102 projekta ukupne vrijednosti 1,5 milijardi eura. Među njima je 39 novih, koji su vrijedni 900,81 milion eura i čine 60 odsto ukupnog budžeta cijele liste.

Subota, 17. oktobar 2026.

NAJSKUPLJA INVESTICIJA: Zamjena azbestnih cijevi koštaće više od 500 miliona eura

citeta te deponije kroz izgradnju novih sanitarnih kada (10 miliona eura), rekultivacija sanitarnih kada (3,38 miliona eura) i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (2,10 miliona eura). Dva nova projekta planirana su u Herceg Novom, a odnose se na izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže u naselju Kuta (620.000 eura) i izgradnju ekološki efikasnog azila za nezbrinute životinje (570.000 eura). Sa stare liste su prepisana tri projekta, od kojih su dva usmjerena na vodosnabdijevanje – rješavanje visokih zona u opštini (19,83 miliona eura) i preuzimanje vode iz Trebinjskog jezera za potrebe sistema Herceg Novog, Tivta i Kotora (32,08 miliona eura), dok se treći odnosi na projektovanje i opremanje objekta za kompostiranje zelenog otpada (695.000 eura). Tri nova projekta u Kotoru fokusirana su na stabilnost vo-

dovodne mreže – stavljanje u funkciju rezervoara Stara fortica i izgradnja veznih cjevovoda (642.789 eura), kao i zamjena distributivne mreže u donjoj zoni Dobrote (650.883 eura) i Novog naselja (630.811 eura). Sa stare liste je prepisano čak devet projekata: glavni projekti kanalizacione i vodovodne mreže u Risnu (2,43 miliona eura i 1,84 miliona eura) i Perastu (1,51 milion eura i 289.581 euro), tranzitna linija Risan – Perast sa glavnom pumpnom stanicom (1,03 miliona eura), cjevovod Kostanjica – Morinj (1,91 milion eura), rekonstrukcija pumpnih stanica Tabačina (2,01 miliona eura) i Peluzica (1,78 miliona eura), zamjena mreže u Zlatnim njivama (1,09 miliona eura), te rekonstrukcija PS Solila sa pripadajućim cjevovodom (1,25 miliona eura). Tivta nema među novim projektima, a sa stare liste je prepisan - sanacija neuređenog

odlagališta otpada Lovanja – Sinjarevo (4,90 miliona eura). Jedini, ali finansijski izuzetno izazovan novitet za Ulcinj jeste izgradnja kanalizacionog sistema u Štoju, vrijedna 39,06 miliona eura. Sa stare liste su prepisana četiri velika primorska projekta: izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pratećom infrastrukturom (33,50 miliona eura), sanacija i ekološka revitalizacija kanala Port Milena (9,87 miliona eura), izgradnja nove i sanacija postojeće mreže vodosnabdijevanja (9,65 miliona eura), te hitne intervencije na razdvajanju fekalne i atmosferske kanalizacije uz sanaciju podmorskog ispusta Đerane (2,73 miliona eura).

SJEVERNe opštine

U listu je iz Berana uvrštena investicija o kojoj se godinama govori – izgradnja CITES centra za zbrinjavanje ugroženih životinja sa ZOO vrtom

(4,13 miliona eura), zatim: izgradnja vodovoda u ruralnim područjima (500.000 eura), uvođenje SKADA sistema i instalacije digitalnih vodomjera (2,20 miliona eura) i projekat jamska skladišta za toplifikaciju opštine (10 miliona eura). Sa stare liste su dva projekta koja se odnose na regulaciju korita Lima sa pritokama (1 milion eura) i izgradnja obaloutvrde rijeke Lim – III faza (15 miliona eura). Na dopunjenoj listi su projekti izgradnja atmosferske kanalizacione mreže - FAZA 1 – centralna i industrijska zona grada (4,58 miliona eura), zatim izgradnja vodovoda od kružnog toka na Ribarevinama do postojeće šahte na KO Ravna Rijeka (402.043 eura), izgradnja vodovoda Zminac (542.890 eura) i zamjena azbestno-cementnih vodovodnih cijevi i unapređenje sistema vodosnabdijevanja (15,30 miliona eura). Sa stare liste su preuzeti projekti izgradnja sekundarne kanalizacione mreže u centralnoj i industrijskoj zoni (7,60 miliona eura), uređenje desne obale rijeke Lim između pješačkog mosta Loznice do gradskog mosta Nikoljac (4,63 miliona eura), izgradnja cjevovoda za vodosnabdijevanje sa izvora Bistrice (Majstorovina) - Rezervoar Pobrnjica (3,93 miliona eura), projektovanje i izgradnja Regionalnog reciklažnog centra upravljanja otpadom za sjeverni region (16,40 miliona eura) i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda I faza (9,32 miliona eura). Jedini novitet u Kolašinu jeste unapređenje rada Službe zaštite i spašavanja (1,37 miliona eura). Sa stare liste je preuzet od najvećeg broja od pet projekata: izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i segmenata kanalizacione mreže (7,01 miliona eura), uspostavljanje i održivo upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom parkova prirode (3,55 miliona eura), rekonstrukcija gradskog vodovoda (1,60 miliona eura),

IDEJNO RJEŠENJE izabrano 2023. GOD

unapređenje sistema za odvojeno sakupljanje i transport otpada (960.000 eura), te sanacija i rekultivacija laguna za otpadne vode (700.000 eura). U Mojkovcu su svi novi projekti usmjereni na seosku infrastrukturu, odnosno na izgradnju i rekonstrukciju vodovoda u naseljima Stevanovac (250.000 eura), Podbišće (100.000 eura) i Stupsko polje – Veliki do (200.000 eura). Iz prethodnog perioda preuzeta su dva velika ekološka projekta – unapređenje sistema za upravljanje otpadnim vodama (6,08 miliona eura) i izgradnja fekalne kanalizacije za dio naselja Babića Polje (1,32 miliona eura). Na ažuriranoj listi za Petnjicu nema novih projekata, dok je na staroj – izgradnja kanalizacione mreže sa regulacijom rijeke Popče (4,28 miliona eura). Dva nova projekta planirana u Plavu i Gusinju rješenje su za goruće komunalne probleme – izgradnja rezervoara Kačanik (359.538 eura) i rekonstrukcija gradske vodovodne mreže (1,09 miliona eura). Od starih projekata finansijski najzahtjevniji je prikupljanje i tretman otpadnih voda (23,08 miliona eura) i dugonajavljivana revitalizacija i zaštita Plavskog jezera (22,96 miliona eura). Na spisku su i regulacija korita rijeke Grnčar u Gusinju (8,04 miliona eura), rekonstrukcija i modernizacija vodosnabdijevanja oba grada (5,03 miliona eura), rekonstrukcija vodovoda u Plavu (2,54 miliona eura), te izgradnja kanalizacije u gusinjskim naseljima Begluci I i II (2,24 miliona eura). U Plužinama nema novih projekata, a od starih je aktuelna izgradnja reciklaž-

Crnom Gorom

Subota, 17. oktobar 2026.

ojekta rdi eura

Deset najskupljih projekata opština / Predlagač

naziv projekta

MERS

Unapređenje efikasnosti vodosnabdijevanja zamjenom azbestno-cementnih cijevi u CG

586,78

Podgorica

Postrojenje za termičku obradu otpada

150,00

Podgorica

Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda

75,61

Ulcinj

Izgradnja kanalizacionog sistema u Štoju

39,06

Ulcinj

Izgradnja PPPOV sa pratećom infrastrukturom

33,50

Danilovgrad

Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove kanalizacione mreže

33,27

vrijednost mil. eura

32,08

Zeta

Projektovanje i izgradnja PPPOV

Nikšić

Izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom

25,00

Plav i Gusinje

Prikupljanje i tretman otpadnih voda

23,08

nog dvorišta i transfer stanice (2,99 miliona eura). Prema dopunjenoj listi u Pljevljima biće izgrađen novi vatrogasni dom (2,61 milion eura). Sa stare liste su prepisana četiri velika ekološka projekta: II faza kanalizacione mreže kroz unapređenje sistema upravljanja otpadnim vodama (16,06 miliona eura), rekonstrukcija transportnog cjevovoda Potpeć – Pliješ sa povratnim cjevovodom (10,07 miliona eura), regulacija korita rijeke Ćehotine (6,05 miliona eura), te rekon-

Odluka Agencije: Za objekat u Golubovcima ne treba ekološki elaborat

CENTRALNI REGION

DINE: CITES centar sa zoo vrtom u Beranama

Herceg Novi / Preuzimanje vode iz Kotor / Tivat Trebinjskog jezera

rih je prepisan - unapređenje vodosnabdijevanja u opštini (2,34 miliona eura).

OPŠTINA zeta

icija u oblasti zaštite životne sredine

26,33

strukcija cjevovoda Jugoštica – Bogiševac sa mrežom za naselje Guke (1,75 miliona eura). U Rožajama nema novih investicija, dok su sa stare liste preuzeta tri: izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (16,24 miliona eura), regulacija korita rijeke Ibar kroz naselje Suho Polje (5,94 miliona eura), te izgradnja transfer stanice za čvrsti otpad sa sortirnicom i reciklažnim dvorištem (4,90 miliona eura). Ni na Žabljaku nema novih ekoloških projekata, a od sta-

Na Cetinju će prema dopunjenoj prioritetnoj listi biti izgrađeno i opremljeno reciklažno dvorište (333.000 eura), a sa stare su preuzeti projekti - rekonstrukcija vodovodne infrastrukture“ (21,34 miliona eura) i izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda, nedostajućeg cjevovoda i hidrotehnički tunel (19,30 miliona eura). U Danilovgradu novi projekti su rekonstrukcija vodovodne mreže i objekata u sistemu vodoizvorišta Slatinski izvori (2,44 miliona eura), zatim izrada zona sanitarno-tehničke zaštite za vodoizvorišta (101.300 eura) i zamjena azbestno-cementnih cijevi u vodovodnoj mreži (2,49 miliona eura). Na staroj listi su rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove kanalizacione mreže (33,27 miliona eura) i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i bioprečišćivača (8,43 miliona eura). Kao jedini novitet za Nikšić uvršten je infrastrukturni projekat vodosnabdijevanja srednjeg platoa Banjana (8,30 miliona eura). Sa stare liste je prepisano pet velikih investicija: projektovanje i izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom (25 miliona eura), izgradnja II faze kanalizacione mreže za prigradska naselja Rubeža, Oštrovac, Dragova Luka i Ćemenca (14,21 milion eura), zamjena azbestno-cementnih cijevi vodovodnog sistema (14,09 miliona eura), rekonstrukcija i dogradnja gradskog vodovoda (7 miliona eura), te regulacija rijeke Gračanice u zoni postojećih mostova (2,86 miliona eura). Na ažuriranoj listi među 39 novih prioritetnih projekata čak pet su u Podgorici. Najveća investicija jeste postrojenje za termičku obradu otpada, vrijedno 150 miliona eura. Slijede je modernizacija i automatizacija Reciklažnog centra (20 miliona eura), izgradnja gradske bio-kompostane (3 miliona eura), pretvaranje biogasa u električnu energiju (2,06 miliona eura), te uvođenje sistema upravljanja građevinskim otpadom u Crnoj Gori (586.000 eura). Na staroj listi su dva kapitalna projekta – sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda (75,61 milion eura) i unaprjeđenje sistema sakupljanja i selektivnog odlaganja otpada (1,69 miliona eura). U Tuzima će biti realizovan projekat - vodosnabdijevanje naselja Arza, Helmica, Nabom i Traboin vrijedan 3,37 miliona eura. U najmlađoj crnogorskoj opštini Zeta biće, prema listi, projektovan, izgrađen i opremljen objekat za kompostiranje (1,20 miliona eura). Sa stare liste je prepisan kapitalni projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda sa pripadajućom kanalizacionom mrežom (26,33 miliona eura). D. ŠAKOVIĆ

IMAĆE PRIZEMLJE I DVA SPRATA: Idejno rješenje objekta

Zeta dobija savremeni administrativni centar Parcela na kojoj će se graditi budući dom Opštine nalazi se u blizini Srednje škole. U zgradi površine više od 3.000 kvadrata, pored opštinskih službi, MUP-a, pošte i banke u prizemlju, na spratovima će biti smješteni sekretarijati, kabinet predsjednika i lokalni parlament ZETA - Za projekat izgradnje novog administrativnog objekta za potrebe Opštine nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Takvo rješenje donijela je Agencija za zaštitu životne sredine, čime je otvoren put za realizaciju tog projekta u Golubovcima, planiranog na parceli u neposrednoj blizini Srednje škole. Novi administrativni centar, koji će riješiti višegodišnji izazov smještaja opštinskih službi koje su do sada radile na više različitih lokacija, prostiraće se na urbanističkoj parceli kod Srednje škole. Ukupna bruto površina zdanja iznosiće 3.237 kvadratnih metara, dok je neto površina 2.695 kvadratnih metara.

PODJELA PROSTORA

Objekat će imati prizemlje i dva sprata. U opisu arhitektonskog rješnja navodi se da je projektantski izraz definisan kroz dva dominantna elementa. Istočna, južna i zapadna strana objekta zaštićene su perforiranom metalnom

opnom protiv prekomjerne insolacije, dok je sjeverna strana otvorena i urađena u kombinaciji strukturalno zastakljene i kompozitne ventilisane fasade. -Unutrašnjost objekta osmišljena je kroz devet ulaza koji omogućavaju jasnu funkcionalnu podjelu i gradativno raspoređivanje sadržaja od javnih ka privatnim zonama. U prizemlju, koje ima dominantno javnu namjenu, smješteni su ulazni hol sa recepcijom, svečana sala za vjenčanja, javne rasprave i druge skupove, te prostrana šalterska sala u kojoj će građanima na jednom mjestu biti dostupne opštinske službe, MUP sa biometrijom, pošta i banka, uz prateće arhivske i tehničke blokove. Prvi sprat je u potpunosti posvećen opštinskim sekretarijatima i upravama, a sadrži i veliku salu za sastanke te info-pult sa radnim mjestima za sekretara i zaštitara. Na drugom spratu formirani su kabineti za predsjednika opštine i Služba Skupštine, uz dodatne kancelarijske prostore – piše u opisu arhitektonskog rješenja. Planirano je da u novom zda-

nju borave ukupno 224 zaposlena. Kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, urbanističko-tehnički uslovi nalažu 65 parking mjesta. Na samoj parceli biće obezbijeđeno devet mjesta, dok će preostalih 56 biti raspoređeno u neposrednoj blizini objekta.

IZDATI UT USLOVI

Iz Agencije za zaštitu životne sredine u rješenju navode da će uticaj izgradnje i eksploatacije objekta na životnu sredinu biti isključivo lokalnog karaktera. Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica još u februaru 2021. godine investitoru je izdao urbanističko-tehničke uslove (UTU), čime je potvrđeno da lokacija nije predviđena ni za kakvu drugu namjenu. S obzirom na to da je najbliži stambeni objekat udaljen oko 50 metara vazdušne linije, buka tokom izvođenja radova biće niža od dozvoljenih vrijednosti. Takođe, zemljište nije poljoprivrednog karaktera, a izvođač radova ima zakonsku obavezu da nakon završetka gradnje prostor u potpunosti vrati u prvobitno stanje. Na arhitektonskom konkursu za idejno rješenje budućeg doma zetske administracije, koji je Opština raspisala krajem 2022. godine, najbolje je vrednovan rad autora iz studija ,,Arhing inženjering“ (dr Rifat Alihodžić, Jasmina Kujović-Salković, Branko Rabrenović i mr Elvira Muzurović). Prva nagrada tada nije dodijeljena. D. Š.

TIVAT: Opština unapređuje javnu rasvjetu

LED svjetiljke na 135 pozicija TIVAT - Direkcija za investicije otpočela je radove na unapređenju javne rasvjete, na magistralnom putu kroz grad, od kružnog toka Gradiošnica do Seljanova. Projekat je vrijedan 105.000 eura obuhvata zamjenu LED svjetiljki na 135 pozicija, zamje-

nu dotrajalih i oštećenih stubova novim, polaganje novih kablova na određenim trasama i druge radove koji podrazumijevaju ukupno poboljšanje rasvjete na magistrali. Posao je povjeren kompaniji Ramel. – Ispravne svjetiljke koje budu skinute sa pozicija na

ovoj trasi, biće iskorišćene za zamjenu dotrajale rasvjete u drugim djelovima grada – navedeno je u saopštenju. Radovi se izvode prema Elaboratu o unapređenju osvjetljenja Jadranske magistrale kroz Tivat koji je izradila Gera. R. C. G.

18 Povodi

Subota, 17. oktobar 2026.

EKSKLUZIVNO Divna konekcija naše sa državom Skandinavije i priča o ljubavi prema Crnoj Gori koja Piše: Stojan STAMENIĆ Najdivnija crnogorska i nordijska konekcija, duga gotovo čitav vijek – eno je, u prelijepom Bergenu, među norveškim fjordovima, u jednoj od najvećih luka Evrope! Nije to ni spomenik, ni ploča, ni kakav davno zaboravljeni diplomatski dokument nego velika, bijela kuća; s tamnim krovom, prozorima okrenutim prema zelenilu i adresom koja se može pronaći na svakoj savremenoj mapi. Ime je bilo, prije skoro vijek, Vila Cetinje. Stoji tamo i danas. Na adresi Stamerbakken 9, u bergenskom naselju Fjøsanger (Fjusanger) - gotovo devedeset godina nakon što je podignuta... Kao najljepši trajni dokaz ljubavi i poštovanja jednog Norvežanina prema Crnoj Gori. Bio je diplomata u službi kralja Nikole, intelektualac koji je za njenu državnost vodio bitke u Londonu i Parizu... Pa joj, kada je sve bilo završeno, kad joj ni imena više nije ostalo - u rodnom Bergenu podigao dom.

Cetinje među norveškim fjordovima U Bergenu i dalje traje Vila Cetinje koju je 1935. podigao Hugo Movinkel norveški diplomata kralja Nikole i borac za crnogorsku državnost. Zahvaljujući Gradskom arhivu Bergena, prvi put predstavljamo njenu preciznu lokaciju, originalne arhitektonske nacrte i današnji izgled

FILMSKA BIOGRAFIJA

Zvao se Hugo Movinkel, a priča o njegovoj vili, koju smo prije dvije godine na stranicama Pobjede predstavili kao gotovo nevjerovatnu istorijsku crticu, sada je dobila sasvim novo poglavlje. Zahvaljujući izuzetnoj predusretljivosti Gradskog arhiva Bergena, pronašli smo ne samo tačnu lokaciju kuće, nego dobili i originalne nacrte iz 1935. godine, plan nekadašnjeg imanja - i dokumentaciju o njenoj kasnijoj sudbini. Uz njih su stigli i savremeni prikazi objekta koji potvrđuju da je jedan mali dio crnogorske istorije ostao gotovo netaknut u norveškom pejzažu. Jer, tako Norvežani brinu o svom lijepom urbanističkom nasljeđu. Ispostavilo se, dakle, da Ceti- Pogled na lokaciju Vile Cetinje na aktuelnom Google Maps snimku nje nije samo grad pod Lovćenom, postoji jedno i na sjeveru u Crnu Goru stiže Hugo Mo- gled s Lovćena. Bio je to čovjek Evrope. Ima svoju ulicu, svo- vinkel. Norvežanin iz ugledne svog vremena koji je dobro poje zidove i krov - i možda još bergenske porodice, diploma- znavao svijet, njegove političljepše, svoju gotovo filmsku ta s ozbiljnim međunarod- ke mehanizme, ali i sve ono što biografiju. A što je najljepše, nim iskustvom, ali i strastve- se u diplomatiji rješava daleko ni lovac... U našim krajevima od zvaničnih prijema. A Crna još je tu. Valja, ipak, priču započeti proveo je šest sedmica, a nor- Gora ga je osvojila. mnogo prije izgradnje: da bi veška štampa kasnije će bi- U norveškim medise razumjelo zašto je jedna ku- lježiti kako je tokom lova u jima sačuvana ća u Bergenu dobila ime po Ce- crnogorskim planinama na- je i anegdotinju - valja se vratiti u vrijeme išao na pratnju kralja Nikole. ta o krakada Evropa još nije znala ni Taj susret, koji će se u Bergenu lju Nikoslutila koliko će se brzo promi- godinama prepričavati (o če- li - prema jeniti. Početak je druge dece- mu svjedoče arhive norveških kojoj je nije 20. vijeka, Norveška i Cr- medija) - otvorio je neobičnu monarh na Gora su mlade kraljevine, epizodu u istoriji dvije države. svom nosvaka sa svojim ambicijama, vom pobrigama i velikim silama koje PARIZ, VAŠINGTON... znaniku, su im krojile sudbinu. Movinkel je već imao diplo- otprilike, Paralele: Norveška je tek 1905. matskog iskustva u Parizu, raskinula državnu uniju sa Rimu, Avru, Sankt PeterburŠvedskom i krenula samo- gu - i Vašingtonu. Globtroter: stalnim putem, Crna Gora je stigao da upozna i Argentinu, iste godine dobila prvi Ustav, a radio je i u zajedničkoj nora 1910. proglasila se kraljevi- veško-švedskoj obavještajnom... Bilo je to vrijeme kada noj službi. I ne, nije se rase državna samostalnost nije dilo o kakvom zalutalom podrazumijevala, valjalo ju putniku ni znatiželjnije svakodnevno potvrđivati i ku, kojem se dopao popred sopstvenim narodom i za Hugo Movinkel, diplomatskim stolovima mnonorveški go moćnijih evropskih država. diplomata i borac za Crnu Goru E, upravo tada, 1912. godine -

kazao da ,,baš i ne zna gdje se tačno nalazi Norveška“, niti kakve koristi ima od tamošnjeg generalnog konzulata - ali da je Hugo pravi čovjek za taj posao. Koliko je u tome istorijske istine, a koliko kasnije mašte, teško je razlučiti. No, anegdota ima sve sastojke dobre priče: kralja Nikolu, norveškog pustolova, lovačke razgovore i diplomatiju koja počinje gotovo slučajno. A ono što je uslijedilo više nije bilo pitanje anegdote. Movinkel je 1912. postao generalni konzul Crne Gore u Kristijaniji, današnjem Oslu. Tu dužnost obavljao je

do 1918. godine - a zatim se njegov angažman pretvorio u nešto mnogo ozbiljnije, od predstavljanja jedne male balkanske kraljevine na evropskom sjeveru. Jer Crna Gora je iz Prvog svjetskog rata izašla kao država čija se budućnost odlučivala bez njenog dotadašnjeg suverena. Dinastija Petrović Njegoš našla se u izgnanstvu, a pitanja državnosti, međunarodnog priznanja i položaja kraljevine postala su dio složenih pregovora o novoj evropskoj političkoj karti... U takvim okolnostima, Hugo Movinkel stao je na stranu kralja Nikole. Od 1918. do 1922. godine predstavljao je crnogorske interese u Londonu i Parizu, opet nastojeći da diplomatskim vezama i političkim uticajem pomogne. Bio je među zagovornicima prava dinastije Petrović na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919. godine... A za Crnu Goru nije bio samo počasni predstavnik koji će prisustvovati prijemima, potpisivati čestitke i povremeno nazdravljati. Bio je angažo-

van - u jednom od najosjetljivijih pitanja njene moderne istorije.

SUNČANI BRIJEG

I upravo tu počinje ona naročito zanimljiva strana Movinkelove biografije. Jer, nije bio Crnogorac po rođenju, niti je imao porodičnu obavezu da zastupa Petroviće. Niti bilo kakav interes - naprotiv! Mogao je kao čovjek ugledne norveške porodice i već izgrađene međunarodne karijere da bira mnogo jednostavniji put. Izabrao je - onaj crnogorski. Njegova misija nije uspjela, međunarodni poredak poslije rata nije se oblikovao prema zahtjevima kralja Nikole i njegovih predstavnika. A Movinkel se, prema norveškim biografskim zapisima, teško mirio s takvim epilogom. Norveška štampa opisivala ga je i kao oštrog protivnika versajskog mirovnog poretka, politička uvjerenja i razočaranje rezultatima poslijeratnih pregovora obilježili su njegove naredne godine... Godine 1922. vratio se u Bergen. Ali Crnu Goru, pokazalo se, nije ostavio za sobom. Cijelih trinaest godina nakon povratka iz diplomatskih misija, 1935, Movinkel je sa suprugom Helgom podigao vilu na imanju Solbaken, u dijelu Bergena poznatom kao Paradis, odnosno Fjøsanger. A Solbakken bi se na naš jezik mogao prevesti kao Sunčani brijeg. I zaista, prema modernim fotografijama: kuća se nalazi na uzvišenju, okružena drvećem i zelenilom... S pogledom prema nižim djelovima naselja. A negdje dolje je i divna luka. I onda, za svoj novi dom Movinkel nije izabrao norveško ime. Nazvao ga je ,,Villa Cettinje“. Dva slova ,,t“ - prema tadašnjem načinu pisanja imena crnogorske prijestonice u pojedinim stranim jezicima. Ime koje je za nekog norveškog prolaznika moglo zvučati egzotično; a za Huga predstavljalo sasvim određeno mjesto, državu i godine koje su obilježile njegov život. I da, tu je želio da traži svoj starački mir.

VRATA ARHIVA

U vrijeme kada je vila podignuta, Cetinje više nije bilo prijestonica nezavisne kraljevine... Petrovići već odavno nijesu vladali Crnom Gorom, a nekadašnji diplomatski centar male balkanske države bio je administrativno sjedište Zetske banovine... I upravo zato, izbor imena dobija posebnu težinu. I to, stari diplomata to je učinio onda kada takav izbor nije mogao donijeti nikakvu političku korist. Ako je diplomatija bila njegov javni način da iskaže privrženost Crnoj Gori - vila je postala njen privatni, gotovo intimni nastavak. Kada smo početkom 2024. godine prvi put pisali o Movinkelu i njegovoj vili, znali smo za postojanje tog neobičnog crnogorskog traga u Bergenu. Znali smo i za godinu gradnje,

Povodi 19

Subota, 17. oktobar 2026.

a je nadživjela kraljeve, države i čitav jedan vijek diplomatsku biografiju njenog prvog vlasnika, kao i činjenicu da je njegov dom bio mjesto okupljanja uglednih gostiju... Ali, nijesmo znali ništa o njoj nakon njegove smrti; da li uopšte i dalje postoji, preciznu adresu gdje jeste ili gdje je bila, ili originalne planove niti pouzdanu potvrdu o današnjem stanju kuće, eventualne dalje vlasnike. Sada imamo sve to: na redakcijski upit stigao je izuzetno sadržajan odgovor iz Gradskog arhiva Bergena (Bergen Byarkiv), institucije koja čuva dragocjenu dokumentaciju o istoriji i arhitekturi norveškog grada. Kamo sreće da mi imamo takve. Zahvaljujući predusretljivosti i profesionalnoj pomoći predstavnika tog arhiva, dobili smo originalne nacrte vile, plan imanja - i detaljne podatke o kasnijim vlasnicima. Uz dokumentaciju su nam dostavljena i dva savremena prikaza kuće, koja pružaju šansu za poređenje nekadašnjeg projekta i današnjeg izgleda. Na toj pomoći posebno zahvaljujemo službenicima Gradskog arhiva Bergena koji su izdvojili vrijeme da pretraže arhivske zbirke, provjere istorijat objekta i crnogorskoj javnosti učine dostupnim materijal od izuzetne vrijednosti za ovu priču. A prvi podatak iz pisma bio je upravo onaj kojem smo se najviše nadali: „Villa Cettinje still stands today“, navedeno je u odgovoru iz Bergena.

SAČUVAN IZGLED

Adresa je Stamerbakken 9, a katastarska oznaka parcele 13/514. Ne radi se, dakle, o građevini koja je davno nestala, niti o imenu koje je preživjelo samo u starim novinama. Kuća postoji, ima svoje stanare i svoju savremenu adresu. I uprkos intervencijama tokom proteklih decenija - kako potvrđuje arhiv, u velikoj mjeri zadržala je prvobitni izgled. Među dokumentima koje smo dobili nalaze se originalni projekti iz 1935. godine, sa potpisom arhitekte Leifa Grunga. A to ime norveškim poznavaocima arhitekture znači mnogo više nego što bi se na prvi pogled moglo pomisliti. Obrazovao se u Stokholmu, a sopstvenu praksu otvorio je u rodnom gradu 1923. Njegovi projekti obuhvatali su stambene četvrti, privatne vile i poslovne zgrade, a posebno je bio zainteresovan za mo-

Divna građevina u zelenilu proplanka Solbakken

dernu arhitekturu, funkcionalnost prostora - i nove načine gradnje. Iako je pripadao generaciji koja je snažno prihvatala evropski modernizam, u projektovanju pojedinih vila kombinovao je savremene ideje - s tradicionalnim obilježjima zapadnonorveške arhitekture. Upravo takav spoj prepoznaje se i na nacrtima Vile Cetinje. Vila ima četvorovodni krov, drvenu horizontalnu oplatu, pravilno raspoređene prozore - i velike staklene površine u prizemlju... Na crtežima se jasno vide kapci na prozorima, ulazni dio, bočne fasade i niži prateći trakt. Jasno je: Grung nije projektovao samo spoljašnjost. Sačuvani su i detaljni planovi unutrašnjeg rasporeda prostorija, spratova i poprečni presjek objekta. Sada možemo gledati gdje su bili salon, trpezarija, hodnici, stepenište i druge prostorije doma, u kojem je Movinkel proveo posljednje godine života. Ima u tome i nečeg naročito privlačnog: gledati skoro 90 godina stare arhitektonske linije i znati da su upravo po tim planovima nastali zidovi koji i sada stoje na istom mjestu.

BRODARSKI MAGNAT

Još jedan dokument otkriva dimenzije nekadašnjeg imanja: na originalnom situacionom planu, naslovljenom kao parcela Cettinje, navedena je površina od 2.277 kvadratnih

Originalni planovi Vile Cetinje prije više od devet decenija

metara. Gotovo 23 ara zemljišta - sa glavnom kućom, pristupnim stazama i uređenim prostorom oko nje. Na tom planu mogu se pratiti prilazi imanju, položaj objekta, zakrivljene staze i odnos kuće prema okolnom zemljištu... A zanimljiv je i detalj da su u prvobitnom projektu predviđeni pomoćni prostori i garaža, što govori o karakteru tadašnjeg doma imućne bergenske porodice. I da, sudbina Vile Cetinje nije završena smrću Huga Movinkela, krajem jula 1949. godine. Naprotiv, kuća je dobila novo, gotovo podjednako zanimljivo poglavlje! U dokumentaciji Gradskog arhiva Bergena navodi se da je 1958. godine njen vlasnik bio Hilmar Reksten, jedan od poznatih norveških brodarskih magnata. Jer Bergen, grad čija je istorija neraskidivo vezana za more, trgovinu i brodarstvo - tako je u biografiju kuće upisao još jednog čovjeka međunarodnih poslova. Samo što je, umjesto diplomatskih nota i pregovora o državnim granicama, Rekstenov svijet bio svijet brodova, luka i pomorske trgovine. Te 1958. godine angažovao je arhitektu Andersa Nortvedta da projektuje manju dogradnju prednje fasade. Izmijenjen je i raspored unutrašnjih prostorija, a na imanju je izgrađena garaža... Reksten je u donjem dijelu nekadašnjeg Solbakkena

smjestio i svoje glavne poslovne kancelarije, u zgradi na adresi Statsminister Michelsens vei 38. Na jednoj od savremenih fotografija dostavljenih iz Bergena upravo se taj objekat vidi u neposrednom susjedstvu vile. I tako je kuća koja je dobila ime po crnogorskoj prijestonici - postala dio poslovnog i porodičnog svijeta, jednog od poznatih ljudi norveškog pomorstva. Nakon Rekstenove smrti 1980. godine, vlasništvo je prešlo na njegovog sina Auduna, koji je 1986. izveo nove izmjene na fasadi. Uprkos svemu tome, osnovni izgled kuće - ostao je prepoznatljiv.

ZAŠTITNIK IRVASA

Iz arhiva navode da se nekadašnji karakter vile i sada u velikoj mjeri može raspoznati. To potvrđuju i fotografije: veliki bijeli objekat s tamnim krovom, na zelenom uzvišenju, još nosi arhitektonsku fizionomiju doma iz tridesetih. U Bergenu, dakle, nijesu samo sačuvali dokumentaciju o Vili Cetinje. Sačuvana je i sama kuća. A to je za našu priču najljepša vijest. Možda i ne treba da čudi što je baš Movinkel ostavio ovakav trag: njegova biografija, čak i kada se iz nje izdvoji crnogorska epizoda, djeluje kao građa za avanturistički roman. Studirao je pravo, službovao u evropskim diplomatskim centrima, boravio u Americi i Argentini, okušao se u različitim

poslovima i ostao upamćen kao čovjek širokih interesovanja. Imao je veze s međunarodnim finansijama, industrijom, zaštitom kulturnog nasljeđa i prirode. Po povratku u Bergen bavio se međunarodnim berzanskim poslovima, ulaganjima u industriju gvožđa i čelika, ali i dobrotvornim radom. Norveški izvori ističu njegov doprinos obnovi Crkve Svete Marije u Bergenu, jedne od značajnih istorijskih građevina grada. U njegovoj biografiji posebno mjesto ima i angažman na zaštiti divljih irvasa od lova! Tu se krije gotovo simpatičan paradoks: čovjek koji je u Crnu Goru stigao kao strastveni lovac, u domovini je ostavio trag i kao zaštitnik divljači. I da, bio je bliski rođak Johana Ludviga Movinkela, višestrukog norveškog premijera, a u društvenom životu Bergena uživao je ugled koji je daleko prevazilazio njegovu nekadašnju diplomatsku funkciju... Njegov dom bio je mjesto susreta uglednih intelektualaca i predstavnika medijske elite. A samo ime tog doma svjedočilo je o jednoj neobičnoj epizodi njegove prošlosti. U njemu je, makar simbolično, stalno bilo mjesta - za Crnu Goru. Movinkel je preminuo u 81. godini. Kralj Nikola tada već gotovo tri decenije nije bio među živima, Crna Gora je postala jedna od republika socijalističke Jugoslavije, a politički svijet u kojem su se dvojica ljudi upoznala 1912. već davno je nestao.

ZA BUDUĆE SUSRETE

I možda je upravo sada trenutak da Vila Cetinje prestane biti samo lijepa istorijska zanimljivost i postane nešto više. Jer, teško je zamisliti ljepši povod za nove crnogorsko-norveške kulturne veze od činjenice da u jednom od najpoznatijih i najljepših gradova Norveške postoji kuća nazvana po našoj prijestonici. Istorija Bergena oduvijek je bila otvorena prema svijetu, a na jednom od njegovih zelenih uzvišenja, u Fjusangeru, postoji mali, gotovo zaboravljeni podsjetnik - na Crnu Goru. Ta kuća mogla bi biti lijep povod za posjete crnogorskih istoričara, novinara, arhitekata, studenata i putnika Bergenu, za saradnju arhiva i muzeja dvije zemlje, zajedničke izložbe, kulturne programe... I nova istraživanja o ljudima

koji su prije više od jednog vijeka povezivali evropski sjever i Balkan. Nije, naravno, riječ o javnom muzeju - već o privatnoj kući, čiju sadašnju namjenu i vlasništvo treba poštovati. Ali za susret s jednom istorijom nije neophodno zakoračiti preko njenog praga. Dovoljno je znati gdje je. Do momenta kad se, recimo, originalni nacrti Leifa Grunga jednog dana predstave i na Cetinju. Da u gradu po kojem je vila dobila ime vide kako je jedan norveški diplomata 1935. godine zamišljao svoj dom. Da se ta priča nađe u zajedničkoj izložbi norveških i crnogorskih institucija ili u kakvom kulturnom programu koji bi povezao Bergen i Cetinje. A zašto ne i da se ova neobična veza nađe na mapi divnih zanimljivosti koje Crnogorci mogu posjetiti tokom putovanja u Norvešku? Ne kao turistička atrakcija s blagajnom i suvenirnicom - nego kao mjesto koje ima svoju priču, značenje i emociju. I da, kao podsjetnik - da se veze među narodima ne stvaraju isključivo sporazumima, državnim posjetama i velikim političkim projektima... Ponekad počnu lovačkim susretom u planinama, ponekad prijateljstvom kralja i jednog diplomate. A ponekad potraju samo zato što neko, mnogo godina kasnije, odluči da svojoj kući podari ime grada koji nikako nije mogao zaboraviti.

STVARNA VRIJEDNOST

Jer sada imamo nešto što se ne može izmjeriti ni kvadratima imanja, ni godinama, ni brojem sačuvanih arhitektonskih crteža... Dokaz - da je jedna mala zemlja nekome, daleko na evropskom sjeveru, značila dovoljno da joj posveti sopstveni dom. Gotovo vijek kasnije, možda je vrijeme da i Crna Gora uzvrati tom sjećanju. Da se Movinkelovo ime izvuče iz fusnota diplomatske istorije i da njegova kuća postane povod za novo upoznavanje dvije zemlje. Jer u Bergenu, među fjordovima, postoji jedna sasvim obična adresa s neobičnom pričom. Stamerbakken 9... A na njoj – naše Cetinje. Arhivska građa: Bergen City Archives, the archive of architect Leif Grung (BBA/A-2123). Posebna zahvalnost Gradskom arhivu Bergena na dostavljenim dokumentima i pomoći.

20 Hronika Podgorice

Subota, 17. oktobar 2026.

U Službi zaštite i spašavanja proteklu sezonu požara ocjenjuju kao uspješnu

Za vatrogasce bilo manje posla nego lani U odnosu na prethodnu godinu, posebno tokom juna i jula, imali su znatno manji broj požara i intervencija, ali naglašavaju kako je produžena požarna opasnost tokom septembra zahtijevala kontinuiranu pripravnost svih raspoloživih kapaciteta. - Posebno bismo istakli drugačiji pristup početnom odgovoru na požare, odnosno pravovremeno angažovanje većeg broja ekipa, čime smo u brojnim slučajevima spriječili njihovo širenje i prerastanje u višednevne intervencije. Iz operativnog ugla, smatramo da je ova sezona pokazala koliko su važni kvalitetna organizacija, preventivni rad i pravilno raspoređivanje ljudskih i tehničkih resursa – naveli su iz SZS u odgovoru na pitanja Pobjede.

INTERVENCIJE

Prema podacima za jun i jul, SZS je realizovala ukupno 812 intervencija, od čega 346 požara. Taj broj je do kraja sezone prešao 1.000 intervencije, od čega više od 600 požara. - U istom periodu 2025. godine evidentirano je 1.219 intervencija, od čega 730 požara. Služba je već do 1. septembra ove godine evidentirala 2.271 intervenciju od početka godine. Pri tumačenju statistike važno je napomenuti da ukupan broj intervencija nije jedino mjerilo opterećenja Službe. Pored gašenja požara, značajan dio ak-

N. KOSTIĆ

U Službi zaštite i spašavanja (SZS) ovogodišnju požarnu sezonu ocjenjuju kao veoma uspješnu u pogledu organizacije, operativnog odgovora i sprovedenih preventivnih mjera.

Sa nedavne intervencije u KCCG

tivnosti obuhvata preventivne obilaske, dežurstva, izviđanje terena, tehničke intervencije i druge poslove zaštite i spašavanja – naglasili su iz SZS. Kao najzahtjevnije intervencije tokom ovogodišnje požarne sezone izdvojili su požare na području Bratonožića, posebno na lokalitetima Klopot i Potkrš, zatim požare na području Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“, kao i požar na Malom brdu, koji je obilježio završni dio sezone. - Na području Bratonožića ekipe su se suočavale sa veoma zahtjevnom konfiguracijom terena, otežanim pristupom

Festival dječje pjesme „Naša radost“ večeras u Bemaks areni

požarištima i nepovoljnim vremenskim uslovima. Takve okolnosti zahtijevale su značajno angažovanje ljudstva, opreme i kontinuirano prilagođavanje taktike gašenja. Posebno složene bile su i intervencije na području Skadarskog jezera, gdje su močvarno zemljište, gusta vegetacija i ograničena pristupačnost predstavljali ozbiljne prepreke za efikasno djelovanje vatrogasnih ekipa. Pred kraj sezone izdvojio se požar na Malom brdu, gdje je, zbog blizine stambenih objekata, prioritet bio sprečavanje širenja vatre prema naseljenom području.

Ovogodišnji festival inspirisan je svijetom bajki, a okupiće talentovane mlade izvođače koji će se predstaviti sa 16 takmičarskih kompozicija, donoseći publici nove dječje pjesme, razigrane melodije i autentičnu dječju energiju. Kao i prethodnih godina festival je takmičarskog karaktera. Tokom programa, koji bi trebalo da traje do 19.30 časova, biće izvedeno 16 kompo-

zicija, a izvodiće ih: Đorđe Barjamović, Darija Knežević, Dunja Brnović, Lola i Petra Petrović, Ivona Kaluđerović, Ksenija Đurić, Saša Nenezić, Rahma Kujević, Milena Grkova, Nađa Savić, Ljubica Radunović, Kana Jašarović, Ksenija Trajković i Aleksandar Ćeranić, Milica Laković, Tamara Salak, Mia i Ema Mudrić. Po završetku takmičarskog dijela uslijediće proglašenje pobjednika i dodjela festivalskih nagrada. Najuspješnijima će biti dodijeljene nagrade stručnog i dječjeg žirija, kao i hora ,,Zvjezdice“, koji će i ove godine pratiti soliste. H. P.

IZAZOVI

I ove sezone bilo je okolnosti koje su im otežavale rad. - Najveće otežavajuće okolnosti predstavljali su nepristupačnost pojedinih terena, pojačan vjetar, suva vegetacija i ograničene mogućnosti dopremanja vode na udaljene lokacije. Na brdskim i planinskim područjima često nije moguć neposredan pristup vozilima, što zahtijeva ručno razvlačenje vatrogasnih crijeva, korišćenje specijalizovane

Naglašavaju da su iskustva iz ovogodišnje sezone potvrdila opravdanost teritorijalnog raspoređivanja vatrogasnih ekipa, odnosno približavanja operativnih kapaciteta područjima povećanog rizika. - Posebno se pokazalo značajnim uspostavljanje redovnog punkta u Donjoj Gorici, koji osim intervencija na požarima omogućava brži odgovor i na saobraćajne nezgode i druge vanredne događaje na ovom dijelu teritorije. Značajnu ulogu ima i punkt u Tološima, kao i sezonski punktovi na Gorici i u Zeti. U narednom periodu potrebno je nastaviti analizu prostorne pokrivenosti, učestalosti intervencija i vremena dolaska ekipa na pojedina područja. Na osnovu tih pokazatelja moguće je objektivno procijeniti potrebu za dodatnim punktovima ili prilagođavanjem postojećeg rasporeda snaga. Važno je naglasiti da otvaranje novih punktova mora biti praćeno odgovarajućim ljudstvom, vozilima i opremom, kako bi se unaprijedila ukupna operativna sposobnost, a ne samo izvršila preraspodjela postojećih resursa – naglasili su iz SZS.

Savremena zaštita i spašavanje ne može se zasnivati isključivo na broju vatrogasaca i vozila, već zahtijeva integrisan sistem prevencije, ranog otkrivanja, kvalitetnog komandovanja i koordinisanog odgovora – poručili su iz Službe I. M. zaštite i spašavanja.

Počela izgradnja saobraćajnice koja će povezati dva bulevara na Ćemovskom polju glavni grad

Muzika inspirisana svijetom bajki U organizaciji JU Dječji savez danas će u Bemaks areni (početak u 18 sati) biti održano 46. izdanje Festivala dječje pjesme „Naša radost“.

Pravovremenim angažovanjem raspoloživih snaga spriječene su potencijalno ozbiljnije posljedice. Sve navedene intervencije pokazale su značaj brzog početnog odgovora, dobre organizacije na terenu i pravovremenog angažovanja odgovarajućih snaga i sredstava – podvukli su iz SZS.

Iz operativnog ugla, smatramo da je ova sezona pokazala koliko su važni kvalitetna organizacija, preventivni rad i pravilno raspoređivanje ljudskih i tehničkih resursa – naveli su iz SZS

opreme i fizički zahtjevan rad vatrogasaca-spasilaca. S druge strane, na močvarnim područjima, problem predstavljaju nestabilno zemljište i ograničena mogućnost kretanja ljudi i opreme, dok poseban izazov predstavljaju požari u blizini naseljenih područja, gdje prioritet postaje zaštita ljudskih života i stambenih objekata, uz istovremeno sprečavanje daljeg širenja požara. Pored ovoga, značajan izazov predstavlja i dugotrajna operativna angažovanost ljudstva tokom višemjesečne požarne sezone, zbog čega su organizacija smjena, odmor i očuvanje operativne spremnosti od izuzetnog značaja – navode iz SZS. Smatraju da je ovogodišnja požarna sezona pokazala da su, uz odgovarajuću organizaciju, raspoređivanje snaga i dodatno angažovanje zaposlenih, bili sposobni da efikasno odgovore na veliki broj izazova. - Naravno, uspješno realizovana sezona ne znači da su potrebe za daljim unapređenjem kapaciteta iscrpljene. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti kontinuiranom kadrovskom jačanju, obuci i stručnom usavršavanju, kao i nabavci specijalizovanih vozila za intervencije na nepristupačnom terenu. Među važnim prioritetima su terenska vatrogasna vozila, savremena oprema za gašenje požara otvorenog prostora, odgovarajuća lična zaštitna oprema, termovizijska sredstva i dalji razvoj sistema izviđanja i nadzora pomoću bespilotnih letilica. Takođe, potrebno je nastaviti unapređenje komunikacionih sistema i razmjene operativnih informacija sa drugim službama i institucijama.

Otvaranje novih punktova

Početak radova kod kružnog toka na bulevaru prema Tuzima

Korak bliže rasterećenju saobraćaja Pripremni radovi za izgradnju saobraćajnice koja će povezati Bulevar Veljka Vlahovića sa Bulevarom Josipa Sladea počeli su juče. Riječ je o saobraćajnici dužine 800 metara, a vrijednost investicije iznosi 2,4 miliona eura sa uračunatim PDV-om. Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je riječ o važnom infrastrukturnom projektu koji će doprinijeti rasterećenju saobraćaja.

- Radiće se sve ono što podrazumijeva moderna saobraćajnica – fekalna i atmosferska kanalizacija, trotoarske površine, ozelenjavanje prostora... Mogu da kažem da je ovo jedan od vrlo važnijih projekata koji će jako puno doprinijeti rasterećenju saobraćaja, pogotovo ovom dijelu saobraćaja koji ide iz pravca Tuza, odnosno graničnog prelaza Božaj prema drugim djelovima Podgorice - kazao je Mujović.

Putem povezivanja sa Bulevarom Josipa Sladea, to će označiti i vezu sa Bulevarom Georgija Žukova, a kasnije i sa Bulevarom Vojislavljevića, čime će praktično biti dobijena nova petlja zaobilazniceokoPodgorice,uprvom reduzbogizmještanjatranzitnog saobraćaja. - Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice vrši nadzor ovog objekta. Investitor je Glavni grad. Ukupna vrijednost investicije je 2,4 miliona eura, sa uračunatim PDV-om. Izvođač je dobro poznato preduzeće Crnagoraput, koje izvodi radove i na Bulevaru Vojislavljevića. Moram da napomenem da ovo što su angažovani na ovoj dionici puta neće uticati negativno na radove na Bulevaru Vojislavljevića - kazao je Mujović. Rok za završetak ove saobraćajnice je oktobar 2027. godiH. P. ne.

Stil

Subota, 17. oktobar 2026.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Autentičan, ali i raznovrstan stil Nele Savković-Vukčević Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Ana Milo

SKUPŠTINA CRNE GORE

Kreativni individualizam, kao izraz ličnog ukusa, ispoljava se kroz dotjerivanje s mnogo sjaja, bilo kroz strogo ograničenu paletu boja, istančanost ili ekstravaganciju, uvijek uz simboliku nečeg novog, s ciljem da se postigne autentičnost.

M. BABOVIĆ

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Gospođa Nela SavkovićVukčević, svojim repertoarom različitih materijala, paleta boja, krojeva i dezena, predstavlja primjer raznovrsnog modnog stila i samostalnosti pojedinca u izboru odjevnih komada.

Uočljivi su lijepi modni izrazi, zasnovani na nesvakidašnjim detaljima i tradicionalnim krojevima, naročito u završnoj obradi odjevnih komada. Oni oplemenjuju poslovni izgled svojom dopadljivošću, dok harizma same osobe koja ih nosi dodatno doprinosi ukupnom utisku. S druge strane, upotreba jarkih boja ponekad ograničava slobodu izražavanja i van je standardizovanih poslovnih pravila odijevanja. Zbog toga se postojanost modnog identiteta ispoljava na različitim nivoima, u zavisnosti od izbora boja, krojeva i načina njihovog kombinovanja. Umjeren modni stil, zasnovan na jednostavnoj odjeći i aksesoarima, obogaćen dezenima, raskošnom ženstvenošću i elegancijom, takođe je prisutan. U njemu se prepoznaju pozitivne tendencije ka ljupkosti, profinjenosti i izraženoj želji za promjenom. Ipak, ovakva stilska neodređenost može se posmatrati kao dokaz slobode u istraživanju sopstvene ženstvenosti i ljepote, koju gospođa Nela SavkovićVukčević nesumnjivo posjeduje. Istovremeno, njen modni izraz mogao bi dobiti jasniji i prepoznatljiviji pravac kroz saradnju sa modnim stručnjakom, koji bi uskladio njenu kreativnu individualnost sa dosljednijom estetskom koncepcijom.

SKUPŠTINA CRNE GORE / M. MATKOVIĆ

M. BABOVIĆ

Takva estetska traganja mogu doprinijeti uspješnom modnom izrazu, što je kod nje česta pojava. Ipak, svjesno ili nesvjesno mijenjanje oblika ponekad može udaljiti postojeći stil od skladne kompozicije i jasno definisane estetske cjeline.

Arena

22 Košarka *******************************

Subota, 17. oktobar 2026.

ŠIBENSKI ŠARM NA ULCINJSKOJ OBALI: Slavna košarkašica Danira Nakić-Bilić prvi put je bila na Mundijalu prijateljstva, za Pobjedu je govorila o karijeri

Vrijedio je svaki sekund

Emotivni susret na Crnogorskom primorju ponovo je spojio nekadašnje saigračice i protivnice sa terena, vraćajući ih u dane kada su vladale parketom. - Prvi put sam u Ulcinju i jako mi je drago. Prije svega zato što sam imala priliku da vidim puno bivših sportista koje sam susrijetala tokom karijere. Ipak, najviše se radujem mojim bivšim košarkašicama; s nekima sam igrala, a protiv nekih sam nastupala – podijelila je za Pobjedu prve utiske i emocije nakon samog otvaranja Mundijala prijateljstva. Iza Šibenčanke sa aktuelnom zagrebačkom adresom su godine treninga, utakmica, velikih pobjeda, pa i bolnih poraza. Danas je na čelu Hrvatskog športskog muzeja koji trajno čuva sjećanje na sportiste. Ipak, u Ulcinju je i sama postala dio jedinstvene sportske priče, dio Mundijala prijateljstva koji je ovog puta ispisao petu stranicu druženja, sjećanja i uspomena na dobra stara vremena. Kad je počelo najavljivanje gostiju na Mundijalu prijateljstva na bini Doma kulture, šampionka Danira je predstavljena prva (među jednakima). A takođe iz prve smo se i dogovorile za kraći razgovor za Pobjedu. Tihog glasa i čvrstog stiska ruke, u razgovoru je ostala jasna, odmjerena i precizna – baš kao u svojim vrhunskim igračkim danima kada je pogađala koševe i rješavala utakmice. - Svaki put kada se ponovo sretnemo, bez obzira na to što su prošle decenije otkako smo se posljednji put vidjele, uvijek se nekako vratimo u svlačionicu. To mi je jako drago. Radujem se i što ću tokom ovih dana imati priliku da čujem što se s njima događa, kako im izgledaju životi.

ULOGA TIMA

Posmatrajući ih tako graciozne, ponosno visoke i elegantne tokom raznih programa Mundijala prijateljstva - jasno je da su specifičan drimtim. Njihovo žensko drugarstvo pokazalo se jačim od sjaja medalja i decenija distance, a šarmom su dodale notu ljepote ulcinjskoj fešti od sporta i druženja.

M. KRPULJEVIĆ

Ulazak u Fiba Kuću slavnih je kruna moje karijere. To je priznanje da je sve što sam radila u košarci, svi rezultati, ali ne samo pobjede nego i porazi, sve ono što se tokom godina nakupilo – imalo smisla – rekla je Danira NakićBilić u razgovoru za naš list D. MIJATOVIĆ

ULCINJ - Tri puta je pokorila Evropu, ušla u Kuću slavnih i ispisala košarkašku istoriju, a minulog vikenda je šarmantna Šibenčanka Danira Nakić-Bilić donijela tu šampionsku krunu u Ulcinj. Donijela je i nesebično je podijelila - decenije su prošle, ali moćne sportske veze i uspomene ostale su zauvijek.

Danira u dresu Elemesa na utakmici protiv Budućnosti u Titogradu, 21. novembar 1987.

VRHUNSKA KARIJERA: Danira Nakić-Bilić u Ulcinju

Naša sagovornica je tri puta zaredom u vrlo mladim igračkim godinama (prvi put sa 19) proglašavana najboljom košarkašicom Evrope. Sa vremenske distance pogled na taj period karijere je još objektivniji. - Zapravo sam tek sada u potpunosti svjesna koliko sam imala sreće što sam igrala s jako dobrim košarkašicama. Ovo je timski sport i bez zajedništva, bez tog sinergijskog učinka, nema ni rezultata – jasna je Danira. Naglašava da su upravo rezultati ono što lansira prema individualnim priznanjima. - Nećete nikada biti najbolja igračica Evrope ili MVP nekog turnira ako nijeste osvojili medalju. Dakle, upravo zahvaljujući tim djevojkama s kojima sam imala priliku da igram, dobila sam priliku da osvojim i individualna priznanja. Kruna njene karijere je prijem u Fibinu Kuću slavnih 2024. godine. - To je priznanje da je sve što sam radila u košarci, svi ti rezultati, ali ne samo pobjede nego i porazi, da je sve ono što se tokom godina nakupilo – imalo smisla. Kada se sve sabere, sva odricanja, godine treniranja, pa čak i povrede i operacije, shvatite da je vrijedio svaki sekund. Na neki način, ušli ste u kuću koja trajno čuva sjećanje na vas. Nakon završetka igračke karijere ostala je indirektno u sportu, kroz različite instituci-

Četiri srebra i zlato sa Jugoslavijom, triput zaredom najbolja u Evropi Danira Nakić – Bilić igrala je na poziciji beka i krila (1,84 cm) i sa 16 godina postala je prvotimka ŽKK Elemes iz Šibenika. Sa 17 godina postala je reprezentativka Jugoslavije, za koju je odigrala 83 utakmice. Sa tom selekcijom osvojila je četiri srebrne medalje osvojene na Evropskom prvenstvu 1987. u Madridu, Olimpij-

skim igrama 1988. u Seulu, Svjetskom prvenstvu 1990. u Kuala Lumpuru i Evropskom prvenstvu 1991. u Tel Avivu, kao i zlatnu na Univerzijadi u Zagrebu 1987. Igrala je i tri godine u inostranstvu, dvije u Španiji, jednu u Italiji, a karijeru je završila igrajući za Kroaciju. Od aktivnog igranja oprostila se u maju 1999. godine,

je i funkcije, sada je na čelu Hrvatskog športskog muzeja. Pitali smo je koliko joj iskustvo, znanje i poznanstva s parketa pomažu u poslovima koje obavlja nakon karijere. - Imala sam sreću što sam radila, a i danas radim, na zadacima u kojima su mi sva iskustva iz aktivne sportske karijere izuzetno vrijedna i korisna. Radila sam u Hrvatskom olimpijskom odboru, u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji … sada sam direktorica Hrvatskog športskog muzeja, članica sam jedne Fibine komisije, kao i komisije Evropskih olimpijskih odbora. Naglašava da je sve ono što je imala priliku da doživi neposredno na parketu, kasnije mogla koristiti kao dragocjeno iskustvo i znanje na drugim poslovima. - Posebno se radujem ovom

sadašnjem poslu, jer sam direktorica nacionalnog sportskog muzeja – institucije koja trajno čuva sjećanje na sve nas, bivše sportiste.

PORODIČNA PETORKA

Sa takmičarskog parketa i muzejskih arhiva priču selimo tamo đe je najtoplija – pod krov zajedničkog doma. Sa suprugom Zvonimirom Bilićem (bivši hrvatski rukometni reprezentativac i svjetski vicešampion iz 1995) ima kćerke Luciju, Toniu i Lenu, koje su same birale svoj put, a sportski gen ipak je prevagnuo ka narandžastoj lopti. - Najstarija kćerka prvo je krenula s odbojkom, jer ni suprug ni ja nijesmo željeli da budu opterećene sportovima kojima smo se mi bavili. Međutim, najstarija kći sama je prešla na košarku, a ostale su slije-

sa nepunih 30 godina. Na klupskom nivou osvojila je brojna prvenstva i kupove u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Danira je tri puta zvanično proglašavana najboljom košarkašicom Evrope 1988, 1989. i 1990. godine. Međunarodni olimpijski komitet joj je 2009. godine dodijelio priznanje „Žena u sportu“, za Evropu.

Zvanična ceremonija njenog prijema u Kuću slavnih održana je 15. septembra 2024. godine u Singapuru, uoči finala FIBA Interkontinentalnog kupa. Danira Nakić-Bilić diplomirala je poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon što je prestala da igra košarku, bavila se politikom, između ostalog bila i dopredsjednica Gradske skupštine Zagreba, a sada je na čelu Hrvatskog športskog muzeja.

Koliko je svijet mali - Naša kćerka koja živi u Norveškoj nedavno mi je poslala fotografiju koju je objavio jedan košarkaš. Na fotografiji je bila olimpijska medalja, a on se pohvalio koliko je ponosan na svoju taštu. Kćerka mi je poslala fotografiju i pitala: „Pa, zar nije i tvoja medalja ovakva?“ Kada sam malo bolje pogledala, vidjela sam ime Mare Lakić, koja je danas ovdje s nama. Eto koliko je svijet mali – rekla je Danira.

dile nju, ne nas. Tako su sve tri bile u košarci, a sada je aktivna samo najmlađa – kaže Danira, koja je dodala da je njen savjet kćerkama uvijek bio da su obrazovanje i školovanje prioritet, a da u sportu treba da uživaju. - Sport je škola dobrih vrijednosti za život. Nekada najbolja košarkašica Evrope danas ređa uspjehe na drugim poljima, dok kroz život korača jednostavno i ti-

ho, odano posvećena porodici. Upravo se u toj tišini i vansportskoj skromnosti krije njena posebna snaga. Ulazak u FIBA Kuću slavnih stigao je kao potvrda da se ne vrednuju samo koševi i trofeji, već i kompletan životni put. Više puta je ponovila da je pažnju privlačila isključivo igrom, dok je van parketa birala skromnost. Teren je za nju bio i ostao jedina prava pozornica. R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Subota, 17. oktobar 2026.

Arena

******************************* Fudbal 23

Primorski okršaj otvara 11. kolo Meridianbet 1.CFL – Arsenal danas (14 h) dočekuje Mornar

Arsenal i Mornar, timovi sa Primorja, dočekuju ovaj okršaj u dijametralno suprotnim raspoloženjima – Barani su prije samo četiri dana ostvarili ubjedljivu pobjedu u Ulcinju i to protiv lidera, ekipe Otranta (3:0), čime su stigli do četvrtfinala, dok je Arsenal eliminisan iz Kupa i to na svom terenu od drugoligaša, ekipe Grblja. Tivćani su od starta sezone daleko od forme i rezultata koje priželjkuju, pa su zbog toga od starta zakovani za dno. Arsenal je sezonu otvorio sa četiri remija (sve po 0:0), a u ukupno 10 ovosezonskih mečeva ostvario je samo jednu pobjedu. Baš zbog toga, duel protiv Mornara je nada za Tivćane – totalni povratak ili definitivno veliki problem… - Svjesni smo značaja utakmice. Čeka nas težak i zahtjevan meč, ali se nadam da možemo odigrati dobru utakmicu. Barani imaju izuzetan kvalitet, ali nastojaćemo da ih zaustavimo, jer su nam bodovi prijeko potrebni – istakao je Igor Vukčević, prvotimac Arsenala. Sa druge strane, Mornar je na-

FK MORNAR

PODGORICA – Primorskim okršajem između Arsenala i Mornara, koji se igra danas (14 h) u Tivtu počinje 11. kolo Meridiabet Prve crnogorske fudbalske lige, a ova runda biće zaključena tek u ponedjeljak, kada se i igraju posljednja dva meča.

Tivćani za nadu, Barani za vrh 5

utakmica ove sezone odigrao je Arsenal u Tivtu (četiri prvenstvene i jednu u Kupu) ali nije ostvario nijednu pobjedu

Raspored NEĐELJA PODGORICA: Mladost DG – Jezero (14h) TUZI: Dečić – Budućnost

(18h)

PONEDJELJAK PETROVAC: Petrovac – Otrant

(15h)

NIKŠIĆ: Sutjeska – Bokelj

(18h)

TABELA 1. Otrant

10 5

3 17:12 17

2. Budućnost

10 4

11:7 15

3. Sutjeska

10 4

11:7 15

4. Bokelj

8:5 15

5. Dečić

2 10:7 15

6. Mornar

10 3

2 12:10 14

7. Mladost DG 10 3

5 10:17 11

8. Jezero

10 2

4 12:18 10

9. Petrovac

7:9

10. Arsenal

5:11

TIVAT - Stadion: Arsenala. Početak: 14 časova. Sudija: M. Savović. Mornar Arsenal Pomoćnici: I. Pejović (Podgorica), B. Femić (B. Polje), V. Ljumović (Podgorica). Delegat: P. Đukić (Berane).

POZIVA NA OPREZ: Velimir Ljutica (desno) na meču protiv Dečića

kon dva vezana poraza nanizao četiri pozitivna rezultata, čime je raspoloženje ponovo na nivou u taboru Barana, a nakon ubjedljive pobjede nad

Otrantom Mornar pun samopouzdanja stiže na još jedan primorski okršaj. - Veoma smo zadovoljni kako smo odigrali meč u Ulci-

nju. Ova pobjeda nam je bila prijeko potrebna poslije četiri utakmice bez pobjede. Mislim da možemo opet započeti onaj naš prepoznatljiv niz po-

bjeda od prošle godine – rekao je defanzivac Barana Velimir Ljutica. Mornar na početku sezone nije uspio da savlada Tivćane na ,,Topolici“, ali sada je jasno da Barane interesuju samo tri boda. - Odmah nakon duela u Kupu, fokusirali smo se na veoma teško gostovanje, ekipi

Arsenala. Na neugodnom terenu probaćemo da igramo našu igru i damo sve od sebe da se vratimo sa tri boda – naglasio je Ljutica. Ova runda igraće se tokom tri dana, a sjutra će se sastati Mladost DG – Jezero i Dečić – Budućnost, dok će u ponedjeljak igrati Petrovac – Dečić i Sutjeska – Bokelj. R. PEROVIĆ

FSCG

Fudbalski klub Budućnost pokazao da vjeruje svojim talentima

Zarija Mugoša potpisao profesionalni ugovor

Crnogorski pioniri

Naša pionirska fudbalska selekcija biće dio najmlađeg Fifinog takmičenja, čije premijerno izdanje je u Azerbejdžanu

Crna Gora na prvom Mundijalu PODGORICA - Crnogorska fudbalska pionirska selekcija biće dio najmlađeg Fifinog takmičenja, čije premijerno izdanje je u Azerbejdžanu. Selektor U-15 reprezentacije Crne Gore Balša Bogićević objavio je spisak igrača koji će dobiti priliku da igraju na Svjetskom prvenstvu za pionire. Na spisku je 14 igrača – golmani: Nikola Vlahović (Mornar), Mirko Mišur (Sutjeska);

odbrana: Mateja Tanjević (Akademija siti), Uroš Drobnjak, Marko Mihailović, Aldin Rastoder (Stari aerodrom), Mihajlo Jovanović (Budućnost); vezni red: Filip Radonić, Vasilije Vojinović (Sutjeska), Maksim Novaković (Budućnost), Božidar Ivanović (Kom); napad: Lazar Radonjić (Stari aerodrom), Lazar Šćepanović, Strahinja Čolević (Budućnost). Crna Gora će u grupnoj fazi igrati sa Republikom Irskom

(24. oktobar), dan kasnije sa Engleskom i Zimbabveom, a 26. oktobra sa Kambodžom i Nikaragvom. Nakon 26. oktobra, na osnovu osvojenih bodova u grupi C, ,,sokolići“ će saznati u koji od šest nivoa završnice (nivoi A-F) prolaze. Bez obzira na plasman, reprezentacija ne ispada, već nastavlja da igra nokaut mečeve za plasman u tom rangu sve do završnih utakmica koje se igraju 30. oktobra. Na premijernom Svjetskom prvenstvu za pionire učestvuje 187 reprezentacija sa svih kontinenata. Utakmice traju dva puta po 20 minuta, igraju se u formatu 8 protiv 8, na terenima manjih dimenzija (68m × R. P. 47m).

Snažni desni bek je u Budućnost stigao 2019. godine, prošao kroz mlađe selekcije, igrao Omladinsku Ligu šampiona u dva navrata, a njegov put do prvog profesionalnog ugovora nije išao „prečicom“. Predstavnik „generacije 2007“ prethodnu sezonu proveo je u Bokelju, gdje je dobio kontinuitet, seniorske minute i prostor da napravi iskorak. Cijela sezona u takmičarskom ritmu donijela mu je potrebno iskustvo, a odličnim igrama i golovima zaslužio je povratnu kartu među „plave“. - Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam potpisao prvi profesionalni ugovor sa FK Budućnost. Kroz sve ove godine, Budućnost je postala dio mog života. Zahvalan sam svima u klubu koji su vjerovali u mene, pomagali mi tokom prethodnih godina i pružili mi priliku da napredujem i ostvarim

FK BUDUĆNOST

PODGORICA - Još jedan igrač iz sistema Budućnosti napravio je važan korak. Fudbaler Zarija Mugoša potpisao je, nakon stipendijskog, prvi profesionalni ugovor sa podgoričkim klubom – na tri godine, do ljeta 2029. godine.

ovaj korak - rekao je Mugoša nakon potpisa ugovora u društvu sportskog direktora Fatosa Bećiraja i porodice. Ljetos je prošao pripreme sa prvim timom, na početku sezone igrao, ali ga je povreda u posljednje vrijeme odaljila od terena. Sada je spreman, a profesionalni ugovor predstavlja potvrdu povjerenja koje je zaslužio radom i odnosom prema obavezama. Njegov potpis je ujedno nastavak jasnog pravca našeg kluba – da mladi igrači dobijaju priliku, ali i da do prvog tima mogu doći različitim putem. Nekome je dovoljan direktan iskorak iz Omladinske škole, nekome je potreban period seniorskog fudbala i

kontinuiteta na drugom mjestu. - Sada želim da radom, trudom i igrama pomognem klubu koliko god mogu. Vjerujem da nas ove godine čekaju lijepe stvari i da zajedno možemo da ostvarimo dobre rezultate. Svi smo fokusirani, držimo se zajedno, koncentrisani smo samo na tim i zajedno idemo u nove pobjede - poručio je 19-godišnji desni bek, koji je prošao sve mlađe reprezentativne selekcije. Od Omladinske škole i Lige šampiona, preko važne seniorske sezone, do povratka u Budućnost i prvog profesionalnog ugovora – Zarija Mugoša je svoju priliku zaslužio. Sada slijedi novo dokazivanje… R. P.

Arena

24 Fudbal ******************************* / Rukomet

Subota, 17. oktobar 2026.

FSCG

LIGA ŠAMPIONA (6. KOLO): Rukometašice Budućn

Danas prva dva meča 12. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

Podgorica u derbiju traži reakciju PODGORICA – Fudbaleri Podgorice prije samo pet dana doživjeli su prvi poraz ove sezone u Drugoj ligi, a već danas čeka ih derbi. Lješkopoljci će na premijeri 12. kola ugostiti Grbalj, tako da će u derbiju ove runde tražiti šansu da naprave reakciju i sačuvaju lidersku poziciju. Jasno je da Podgoricu čeka težak posao, iako je Grbalj nakon tri vezane pobjede u minula dva kola osvojio samo bod.

se zaista bori za sam vrh. Osim derbija, danas će biti odigran još jedan meč 12. kola, ali u večernjem terminu – Budva će od 18 časova ugostiti Rudar pod Malim brdom. Oba tima igraju u promjenljivoj formi od starta, a iako su iznenadili u prošlom kolu (Budva osvojila bod u Radanovićima, Rudar srušio Zetu) nalaze se na samom dnu tabele, zbog čega ovaj meč ima izuzetnu važnost. Preostala tri meča igraju se sjutra – Berane će prvu pobjedu ove sezone juriti na svom terenu protiv Lovćena, Jedinstvo će ugostiti Kom, dok u Golubovcima igraju Zeta i R. P. Iskra.

Istovremeno duel na ,,DG areni“ biće idealna prilika za tim iz Radanovića da pokaže da li je spreman da

Raspored DANAS PODGORICA: Podgorica – Grbalj (14 h) PETROVAC: Budva – Rudar (18 h) SJUTRA BERANE: Berane – Lovćen (13 h) (13.30 h) B. POLJE: Jedinstvo – Kom (14 h) GOLUBOVCI: Zeta – Iskra

TABELA 1. Podgorica

1 20:14 20

2. Jedinstvo

11 6

3 17:13 20

3. Zeta

3 16:13 18

4. Grbalj

10 4

5.Iskra

5 11:10 16

13:9 16

6. Lovćen

5 16:18 16

7. Kom

10 4

3 14:11 15

8. Rudar

11 4

4 17:17 15

9. Budva

5 14:15 10

10. Berane

11 0

9 7:25 2

Ofanzivac Real Madrida definitivno propušta ,,el klasiko“

Žalba Real Madrida na odluku Disciplinske komisije bila je neuspješna – Komisija za žalbe Kraljevskog španskog fudbalskog saveza (RFEF) potvrdila je juče suspenziju od četiri utakmice za Vinisijusa Žuniora, nakon što je isključen na utakmici protiv Viljareala. Klub će sada slučaj iznijeti pred Administrativni sportski sud (TAD), prenijela je Marka. Brazilski fudbaler dobio je crveni karton u duelu sa ,,žutom podmornicom“ zbog povlačenja Natana Salibe za kosu tokom akcije koja je dovela do pogotka, koji je naknadno poništen upravo zbog ovog prekršaja. Zbog kazne od četiri utakmice, sjajni ofanzivac propustiće duel sa Seviljom ove nedjelje, ,,el klasiko“ sa Barselonom na ,,Kamp nouu“ 25. oktobra, te

X/REAL MADRID C. F.

Odbijena žalba, Vinisijus propušta četiri utakmice

naredne ligaške utakmice protiv Rasinga u Santanderu 1. novembra i Valencije na stadionu ,,Mestaja“ 7. novembra. Vinisijus se na teren neće vraćati sve do završetka novembarske pauze zbog termina za reprezentacije (vikend 21-22. novembra), kada je na rasporedu utakmica sa Seltom. Real Madrid je 14. oktobra 2026. godine zatražio da se ponište disciplinske posljedice prois-

tekle iz isključenja, uz obrazloženje da je u sudijskom izvještaju s utakmice došlo do očigledne materijalne greške, navodi Marka. Klub je iznio različite zahtjeve koji se tiču k lasifikacije ponašanja igrača, tvrdeći da događaji zabilježeni u rubrici ,,ostali incidenti“ u sudijskom izvještaju ne mogu poslužiti kao osnov za izricanje zasebne sankcije. Žalbena komisija nije prihvatila ove argumente i potvrdila je odluku Disciplinske komisije, kojom je Vinisijusu izrečena suspenzija od četiri utakmice – dva meča zbog povlačenja Salibe za kosu ,,dok je lopta bila u igri, ali nije bila predmet duela između dvojice igrača“, te dodatne dvije utakmice zbog agresivnog prilaženja sudiji nakon dobijanja crvenog kartona, što je zabilježeno u izvještaju koji je podnio sudija Isidro Dijas, Ne. K. navela je Marka.

,,Plave“ su kao i prošle neđelje, u utakmici sa norveškom ekipom, favoritkinje u Sloveniji, mada domaćin nije toliko kvalitetom ni loš i nema sumnje da će probati da uhvati možda jedan od posljednjih vozova za osminu finala. Krim još nema pobjedu, a naša ekipa je nakon četiri vezana ovosezonska poraza upisala prve bodove prošle neđelje kod kuće. - Presrećna sam što smo, nakon ove četiri uvodne utakmice, konačno izborile pobjedu koja nam daje mnogo samopouzdanja i znači nam pred utakmice koje slijede - istakla je mlada članica ,,plavih“ Ivana Savić. Budućnost je, nakon serije teških mečeva, ušla u mirniju lu-

ku u kojoj može da traži bodove konkretno protiv Sola, Krima i donekle Borusije iz Dortmunda. - Nema opuštanja. Daćemo maksimum i pokušaćemo da ispravimo greške koje smo pra-

vile. Protivnik, vjerujem, da neće ni u jednom momentu odustati i da će se boriti do kraja, a mi moramo da odgovorimo - jasna je Savić. Pred šesti meč grupe A, u našem klubu vjeruju, a što je izja-

Naša futsal reprezentacija ubjedljivom pobjedom otvorila glavnu rundu kvalifikacija za SP

Start iz snova Crne Gore Crna Gora Moldavija

6 1

PODGORICA - Dvorana hotelskog kompleksa ,,VOCO“. Sudije: George Jansizijan, Kastriot Gerdžaliju, Ademir Avdić (Švedska). Golovi: 1:0 Nikolić u 1, 2:0 Marković u 8, 3:0 Cimbaljević u 12, 4:0 Vuletić u 20, 5:0 Nikolić u 32, 5:1 Koval u 40, 6:1 Nikolić u 40. minutu. Žuti kartoni: Obada, Mošneagu (Moldavija). CRNA GORA: Sekulić, Nikolić, Mugoša, Puletić, Marković. Igrali su još: Đurković, Popović, Bulatović, Bojanović, Delić, Cimbaljević, Vlaović, Vuletić, Vukčević. MOLDAVIJA: Burduja, Koval, Lasku, Obada, Botnaru. Igrali su još: Golubjuk, Petrari, Krasnov, Godorojea, Radukan, Bejenaru, Vasilevski, Gicau, Mošneagu. Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je Moldaviju u prvom kolu grupe 2 glavne runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Krajnji rezultat bio je 6:1, prije svega zahvaljujući sjajnoj igri Crne Gore u prvom poluvreme-

FSCG

Sa meča Podgorica - Jedinstvo

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti imaju dobru priliku da poprave bodovni saldo u Ligi šampiona i to u Sloveniji protiv Krima, samim tim približe se osvajanju šestog mjesta koje vodi u osminu finala elitnog takmičenja. U grupi A situacija, kada je vrh u pitanju, manje-više je jasna, a za mjesto koje bi moglo da najavi dobru proljećnu priču očigledno će se boriti naš, slovenački šampion i Sola iz Norveške.

DEJAN STARČEVIĆ

Nova šansa

Crnogorska reprezentacija

nu. Tada je ekipa Sveta Ljesara postigla četiri gola, prvi već nakon 39 sekundi igre, kada je Nemanja Nikolić zatresao mrežu Moldavije. Filip Marković je u osmom minutu udvostručio prednost, a četiri minuta kasnije Nikola Cimbaljević najavio pobjedu. U posljednjem minutu prvog dijela u listu strijelaca upisao se i Luka Vuletić. Peti gol za Crnu Goru postigao je Nikolić, da bi u posljednjem minutu viđena dva gola, po jedan na obje strane. Prvo na 5:1 smanjio Jok Koval, ali je ubrzo Nikolić postavio konačnih 6:1.

- Znamo Moldaviju sa ranijih pripremnih turnira i znali smo da se radi o kvalitetnoj, čvrstoj i disciplinovanoj ekipi. Već u prvom minutu smo postigli gol i onda je bilo i lakše igrati. Najviše sam se plašio uvodnog dijela utakmice, međutim, mi smo ga odigrali sjajno i kasnije rutinski priveli kraju. Kada igramo na ovako visokom nivou od početka, onda možemo da se nosimo i sa najjačim reprezentacijama - rekao je selektor Ljesar. U drugom kolu grupe, naša selekcija 6. novembra gostuje Francuskoj. R.P.

Arena

Subota, 17. oktobar 2026.

Sportski miks 25 MATCHLENS

nosti danas (18 h) gostuju Krimu

a za bodove

Ivana Savić na meču sa Solom

vila i mlada rukometašica, da sve zavisi od njih. - Sve zavisi od nas, koliko budemo vjerovale jedna u drugu i ekipu - poručila je Savić. U prvom ovosezonskom elitnom trijumfu podgorička eki-

pa nije blistala, ali je mnogo dobila u dijelu samopouzdanja. - Poslije dužeg vremena došla je pobjeda, ljepše se osjećamo i imamo više samopouzdanja. Želimo i protiv Krima da ostvarimo trijumf - kazala je Dunja

Radević. Cilj prije početka sezone bile su ove četiri utakmice, kazala je Radević. - Imali smo četiri poraza, bilo je teško da se vratimo, ali cilj još prije početka sezone bile su ove četiri utakmice. Najbitnije je da smo pobijedili Solu i tako želimo da nastavimo. Motiva ne fali, a neće ni domaćinu. - I oni žele prve bodove. Neće se predati kao ni u jednoj utakmici. Ne smijemo da se opustimo, ali mislim da sve zavisi od nas. Krim je, uprkos porazu, u prethodnom kolu u Dortmundu napravio male, ali ohrabrujuće korake. Mada je činjenica da se ova ekipa oslanja i na snagu individualnog kvaliteta. - Vidjeli smo malu reakciju i veću spremnost za borbu. Zatim smo se fokusirali na odbranu kako da je učinimo stabilnijom i kvalitetnijom. To će biti glavni fokus za današnju utakmicu. Moramo biti jači u defanzivi, jer verujemo i nadamo se da će naš napad postići dovoljno golova. Ali, moramo i da spriječimo Budućnost da ne postigne previše golova - istakao je Rasmus Poulsen, trener Krima. Utakmica počinje danas u 18 A. MARKOVIĆ sati.

Duplo kolo Regionalne vaterpolo lige danas i sjutra PODGORICA - Mečevima sedmog kola u kojima će sva četiri crnogorska kluba da gostuju, nastavlja se vaterpolo Regionalna liga. Budva će od 17.45 prva u bazen, gostuje Zemunu i sve osim pobjede bilo bi iznenađenje. Budvani su u prethodnom kolu izgubili od Budućnosti One u Podgorici, a ovo prilika da po-

Novljani na ispitu prave bodovni saldo. Budućnost je u dobrom ritmu Regionalne lige, ,,plavi“ od 18 sati gostuju Valisu, a sat i po kasnije Primorac je favorit protiv Vojvodine. Kotorani su prije tri dana slavili na Škveru protiv Jadrana m:tel i napravili dobru

priču nakon što su prethodno izgubili tri derbija. Derbi će se igrati u Šapcu od 20 sati - naš šampion želi da pobjedom izbriše slabija izdanja u posljednja dva poraza od Sabadelja na startu Lige šampiona i u derbiju od Primorca. A. M.

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izradu Glavnog projekta PODGORICA - Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za izradu Glavnog projekta Atletskog stadiona u Podgorici, budućeg sportskog objekta koji će glavnom gradu obezbijediti savremene uslove za razvoj atletike, treninge i organizaciju sportskih takmičenja. Budući stadion, kapaciteta 4.518 gledalaca, imaće atletsku stazu sa osam takmičar-

Podgorica konačno dobija atletski stadion skih staza, prateća borilišta za skakačke i bacačke discipline, kao i zatvoreni atletski tunel za trening i zagrijavanje, saopšteno je iz tog resora. Stadion će biti projektovan u skladu sa standardima Svjetske atletske federacije (World Athletics), uz uslove za orga-

nizaciju domaćih i međunarodnih takmičenja. Realizacijom tog projekta Podgorica i Crna Gora dobiće savremenu sportsku infrastrukturu, koja će doprinijeti razvoju atletike i unapređenju uslova za sportiste – stoji R. A. u saopštenju.

Lovćen se nada trećem kolu

EHF Evropski kup za rukometaše (2. kolo)

Lovćen u Luksemburgu u evropskoj misiji

PODGORICA – Rukometaši Lovćena petu sezonu zaredom izlaze na kontinentalnu scenu.

Šampion Crne Gore igraće danas i sjutra dvomeč drugog kola EHF Evropskog kupa, a rival ,,crvenih“ je Berhem.

Lovćen je bio slobodan u prvoj rundi, gdje je predstavnik Luksemburga igrao protiv još jedne crnogorske ekipe – Sutjeske. U Nikšiću je bilo 31:30 za Berhem, u Krojtemu 34:31 za domaćina. Dogovorom klubova, oba me-

ča Lovćena i Berhema biće odigrana u Luksemburgu, danas i sjutra sa početkom u 18 sati. Lovćen je prošle sezone stigao do trećeg kola EHF Evropskog kupa, trećeg po kvalitetu kontinentalnog takmičenja, gdje je eliminisan od atinskog AEK-a. Ne. K.

SBbet Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Tri meča na sjeveru, sjutra derbi vikenda PODGORICA – Dvije ekipe imaju maksimalan učinak poslije tri kola SBbet Prve rukometne lige – Lovćen i Budvanska rivijera. Upravo su najveći konkurenti za titulu trebalo da se sastanu ovog vikenda u prijestonici crnogorskog turizma, ali je meč

odložen zbog obaveza cetinjskog kluba na evropskoj sceni. Od preostala četiri meča četvrtog kola, tri će se odigrati danas, jedan sjutra. Rudar će u Mojkovcu od 15 sati biti domaćin Mornaru 7 i pokušati da ostvari prvu pobjedu. Pljevljaci imaju samo bod, dok su Barani sakupili četiri.

U Beranama će od 18 sati Berane 1949 dočekati Brskovo, dok će se u 20 časova u Bijelom Polju sastati Jedinstvo Bemaks i Partizan 1949. Derbi vikenda igraće se sjutra u Univerzitetskoj dvorani – sudariće se Budućnost Podgorica i Sutjeska, timovi koji imaju četiri, odnosno pet bodova, i prvi su pratioci vodećeg dvojca. TABELA: Lovćen 6, B. rivijera 6, Sutjeska 5, Budućnost Podgorica 4, Mornar 4, Partizan 2, Berane 2, Rudar 1, Jedinstvo 0, Brskovo 0 bodova. Ne. K.

Basketnjuz objavio ekonomski plan razvoja Evrolige

Učesnicima 3,4 milijarde eura i proširenje u narednih 10 godina PODGORICA - Evroliga planira da kroz desetogodišnji plan podijeli klubovima učesnicima ovog takmičenja 3,4 milijarde eura, ali i proširenje takmičenja 2027. i 2031. godine. Kako je objavio Basketnjuz, nakon sastanka klubova akcionara početkom mjeseca, Evroliga je predstavila ekonomske stubove svog desetogodišnjeg plana, koji su jednoglasno odobrili svih 13 klubova akcionara. Cilj plana je značajno povećanje komercijalnih prihoda lige i ekonomske raspodjele klubovima učesnicima, uz stvaranje novih prilika za investicije i ekspanziju. Tokom cijelog desetogodišnjeg perioda, liga projektuje ukupnu raspodelu od 3,4 milijarde eura timovima učesnicima, što uključuje 2,2 milijarde eura od prihoda i 1,2 milijarde eura od franšiznih naknada. Prema tom biznis planu, Evroliga cilja 648 miliona eura godišnjih komercijalnih prihoda do desete godine.

Basketnjuz prenosi da Evriliga ovu ambiciju temelji na dosadašnjim rezultatima lige, koja je u prethodnom desetogodišnjem periodu ostvarila petostruki rast komercijalnih prihoda. Projektovano je da ekonomska raspodjela klubovima dostigne 2,2 milijarde eura tokom desetogodišnjeg perioda. Proširenje predstavlja još jedan ključni stub desetogodišnje strategije. Evroliga trenutno ima 15 obavezujućih ponuda ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, što odražava interesovanje za učešće u budućem razvoju takmičenja. Biznis plan predviđa 1,2 milijarde eura od franšiznih naknada kroz dva potencijalna prozora za proširenje, planirana za 2027. i 2031. godinu. Ove naknade bi bile dodatak na komercijalne raspodjele generisane za klubove učesnike, stvarajući dodatne mogućnosti za povećanje ekonomskih resursa dostupnih širom lige. Na osnovu trenutno procijenjenih vrijednosti od 1,8 milijardi

eura za sve licencirane klubove zajedno i 1,4 milijarde eura za ligu, plan predviđa značajan dugoročni rast tokom naredne decenije. Očekuje se da će prelazak na franšizni model donijeti trenutno povećanje vrijednosti i klubova i lige počevši od sezone 2026/2027, uz očekivani rast vrijednosti od 25 odsto. Do kraja desetogodišnjeg perioda, projektovano je da zajednička vrijednost trenutno licenciranih klubova dostigne 5,4 milijarde eura, što predstavlja trostruko povećanje, dok se predviđa da će vrijednost lige dostići 7,98 milijardi eura, što je 5,7 puta više od njene trenutne procijenjene vrednosti tokom narednih 10 godina. Franšizna transformacija je osmišljena tako da pruži dugoročni okvir za investicije, stabilnost i komercijalni rast, istovremeno omogućavajući klubovima da imaju koristi od rastuće vrijednosti cjelokupnog takmičenja. Dugoročna održivost klubova ostaje cenS. J. tralni cilj plana.

Arena

26 Sportski miks

Subota, 17. oktobar 2026.

PODGORICA – Budva pretprošle, Budućnost volej prošle sezone, osvajači su prva dva izdanja Superkupa Crne Gore. Kome će pripasti treći trofej, odlučiće u neđelju veče u Podgorici, u dvorani „Verde“ (20 sati), pravo dva najjača crnogorska kluba - Budva, aktuelni osvajač duple krune, i Budućnost, koja je oba puta prošle sezone poražena od rivala u finalima Kupa i prvenstva, s tim da je u plej-ofu izgubila tek u majstorici.

PODGORICA - Crnogorski šahista Predrag Nikač pobijedio je Šveđanina Vilijama Johansona i zadržao maksimalan učinak i nakon trećeg kola IBCA Evropskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida na Kritu. U prva dva kola savladao je Brajana Vuda iz Engleske i Poljaka Andžeja Migalu. - Nikač je u duelu sa Johansonom crnim figurama igrao složenu varijantu holandske odbrane. Doslovno je ostao ,,posljednji u sali“ i u cajtnotu

ŠAH: Evropsko pojedinačno prvenstvo za osobe bez i sa smetnjama vida

Nikač nastavio seriju pobjeda slomio otpor protivnika. Crnogorski šampion još jednom je pokazao sjajan karakter – saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Nikač se za prvu evropsku medalju bori u konkurenciji 44 ša-

hista iz 18 država. Turnir se igra po švajcarskom sistemu, u devet kola i 40 poteza za dva sata po igraču, uz bonifikaciju 30 sekundi. Nikača na Kritu prati FIDE majstor Nenad AlekB.K. sić.

Svjetsko prvenstvo u boksu do 19 godina svečano otvoreno ispred zidina Starog grada

PODGORICA - Budva je ponovo dokazala da je globalni epicentar ,,plemenite vještine“. Ispred drevnih zidina Starog grada upriličeno je spektakularno svečano otvaranje Svjetskog prvenstva u boksu za mlade do 19 godina. Pod otvorenim nebom i uz grandioznu atmosferu, Budva je ugostila boksersku elitu koja broji 474 boksera i bokserke iz 67 zemalja svijeta. Ovaj planetarni spektakl predstavlja krunu dugogodišnjeg rada i istorijski podvig kakav dosad nije zabilježen - organizovati Evropsko prvenstvo do 17 godina, a odmah zatim i Svjetsko prvenstvo u tako kratkom razmaku, presedan je u svijetu sporta koji je Crnoj Gori i Budvi donio ogromno međunarodno priznanje i povjerenje. Koliki je značaj ovog događaja najbolje govori podatak da će u Budvi tokom prvenstva boraviti između 1.500 i 2.000 ljudi, uključujući trenere, pratioce i članove delegacija iz cijelog svijeta, što donosi i ogroman doprinos crnogorskom turizmu. Mnogobrojne takmičare i posjetioce, nakon defilea učesnika, pozdravio je predsjednik Bokserskog saveza Crne Gore Aleksandar Klemenko. On je istakao da ovo prvenstvo pozicionira Budvu kao globalno prepoznatljiv dom olimpijskog boksa, te da je ponosan na po-

BSCG

Vuk Dabović danas u ringu

vjerenje koje svjetska sportska javnost ukazuje našoj zemlji. Riječi podrške uputio je i ministar sporta i mladih Zoran Jojić, naglasivši važnost takvih manifestacija za razvoj sporta i promociju Crne Gore kao lidera u sportskom turizmu. Prisutne je u ime nacionalnih sportskih institucija pozdravio predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović, dok se u ime krovne svjetske asocijacije - World Boxing-a obratio tehnički delegat Mihael Norford iz Engleske. Čast da ovo istorijsko planetarno prvenstvo proglasi zvanično otvorenim pripala je predsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću, čime je označen početak borbi za titule najboljih na svijetu. Crnu Goru će na ovom prestižnom šampionatu predstavlja-

ti dva borca koji će u ringu Mediteranskog sportskog centra jurišati na svjetski vrh: Vuk Dabović i Miloš Roganović. ,,Led će probiti“ Dabović, koji će se u kategoriji do 65 kg večeras boriti protiv Begenča Kakamudova iz Turkmenistana. Ukoliko trijumfuje i preskoči prvu prepreku, Dabović će u utorak ukrstiti rukavice sa Lukom Čikvadzeom iz Gruzije. Drugi crnogorski predstavnik Miloš Roganović na scenu stupa u srijedu. On će se u kategoriji do 85 kilograma boriti protiv boljeg iz duela između Italijana Luke Kasarce i Hrvata Nika Gorete. Spektakl u Budvi traje sve do 27. oktobra, kada su na programu velika finala. Organizatori su poslali najljepšu pozivnicu svima obezbijedivši potpuno besplatan ulaz na sve mečeve. R. P.

- U eri ekipe Budve, koja dominira crnoogorskom odbojkom što se tiče pehara, sama činjenica da smo prošle sezone, poslije toliko godina, uzeli trofej Superkupa nam puno znači. Ove godine ulazimo u meč kao branioci trofeja. Imali smo naporne i iscrpne pripreme u Podgorici i inostranstvu, dosta prijateljskih utakmica i jakih treninga. Mislim da smo se spremili na maksimalnom nivou za ovaj trenutak sezone. Ekipe su pomalo promijenjene, ali smatram da je kvalitet ekipa još bolji nego prošle sezone. Definitivno obje ekipe napreduju iz sezone u sezonu, što se tiče igračkog kvaliteta. Očekuje nas teška utakmica do posljednjeg poena kao i svaki put protiv Budve – rekao je Dejan Radić. S obzirom na ovogodišnji roster, Budvani u ovaj meč, realno, ulaze kao favoriti. - Prilično je nezahvalno govoriti o očekivanjima jer je prva utakmica. Superkup je specifičan po tome što dolazi nakon priprema i odmah je borba za trofej. Naš cilj su, svakako, utakmice u Evropi. Dobra Budućnost znači i dobru Budvu, i to je najvažnije za crnogorsku odbojku. Imajući u vidu najavu i cijelu organizaciju Odbojkaškog saveza Crne Gore, siguran sam da nas u nedjelju očekuje lijepa predstava, ali nijesam siguran da li nas očekuje i toliko lijepa odbojka. Za očekivati je da bude i određeni broj grešaka i sve ostalo naspram pritiska koji momci moraju da očekuju zbog borbe za trofej. Ali, kako vrijeme bude odmicalo, siguran sam da će utakmice biti sve kvalitetnije i da će to izgledati lijepo. Iz godine u godinu to ide sve bolje, i nadam se da će taj trend nastavi-

Ko će prv trofeja u S

OSCG

POKCG

Odbojkaši Budve i Budućnost voleja u neđelju u

Radić i Mark

ti - kazao je Miloš Marković, trener Budvana.

ROSTERI

U Budvu su ovog ljeta stigla četvorica novih igrača – legendarni ruski tehničar Aleksandr Butko, španski korektor Augusto Kolito, bivši crnogorski reprezentativac Gojko Ćuk (srednji bloker), te reprezentativac Bosne i Hercegovine, srednji bloker Alan Čaušević. Sezonu će sa Budvom da počne i reprezentativac Vojin Ćaćić (i dalje je u potrazi za inostranim angažmanom). Ugovore su produžili reprezentativci Luka Babić, Vukašin Cimbaljević i Vukota Čelebić, te srpski libero Lazar Močić, a i ove sezone će igrati kapiten Balša Radunović, mada postoji šansa i da prestane zbog problema sa koljenom, i tehničar Nikola Radonić. Pod ugovorom su reprezentativci,

primač Vuk Stanojević, libero Andrija Joksimović, primač Filip Milosavljević. Otišli su tehničar Marko Joksimović, korektor Lazar Dodić i srednji blokeri Matija Ćinćur i Dalibor Lečić. - Tim je prilično bio posložen u trenutku kada sam ja došao. Sad imam lijepu i trenersku obavezu da to pokušam da posložim na najbolji mogući način sa kadrom kojim raspolažem. Vrijeme će pokazati kako mi ide. Činjenica je da je tu 10 igrača od prošle godine, da su četvorica novih koji manje-više participiraju za prvu postavu. A odbojka ne trpi mnogo izmjena. Dakle, ovo je, manje-više, isti, a potpuno drugačiji sastav – dodaje Marković koji je, zvanično, imenovan za trenera nakon što su objavljena sva pojačanja. U Budućnost su ovog ljeta stigli kubanski reprezentativac

Naša reprezentacija u parastonom tenisu učestvovaće na međunarodnom turniru prijateljstva

Crnogorski parastonoteniseri u Nišu PODGORICA - Crnogorska reprezentacija u parastonom tenisu učestvovaće na međunarodnom turniru prijateljstva, koji će danas i sjutra biti odigran u Nišu. Najavljeno je učešće više od 80 stonotenisera iz Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Poljske, Bugarske i Hrvatske. Crnogorsku reprezentaciju čini sedam takmičara Stonoteniskog kluba Luča, koje će predvoditi

trener Čedomir Damjanović. Nastupiće Dejan Bašanović (kategorija10), Uroš Guholj i Miljan Ćerović (8), Slobodan Mihailović i Pjetro Paljušević (7), Đuro Krivokapić i Milijana Ćirković (6). Takmičenje će biti odigrano u sportskoj sali Osnovne škole „Ivo Andrić“ u Nišu. Pojedinačni mečevi na programu su danas, dok je takmičenje u dublovima predviđeno za sjutra. Oba takmičarska da-

na počeće u deset sati. - Nastup u Nišu biće još jedna prilika da crnogorski parastonoteniseri predstave svoju državu na međunarodnoj sceni i potvrde posvećenost razvoju para stonog tenisa u Crnoj Gori. Turnir, osim takmičarskog značaja, promoviše inkluziju, ravnopravnost, sportski duh i prijateljstvo među osobama sa invaliditetom - stoji u saopštenju STK Luča. R. P.

Arena

Podgorici otvaraju sezonu

vi do drugog Superkupu? Marković: Na utakmici će presuditi staloženost i manji broj grešaka Upitan da prokomentariše što može da presudi u Superkupu, trener Budve Miloš Marković je odgovorio. - Presudiće staloženost i manji broj grešaka. Pošto su ekipe prilično izjednačene, nama trenerima je negdje glavni izazov u tim utakmicama usmjeriti ih na pravi način da ih ne ponese srce, već da rade neke stvari koje su zacrtane na treninzima – rekao je Marković.

Radić: Santana spreman, na meni je da odlučim o sastavu ekipe

ković na jučerašnjoj konferenciji za novinare

kvalitetno što se tiče dovođenja igrača i jačanja sastava i nekih drugih administrativnih stvari. Smatram da su, definitivno, i oni podigli kvalitet svoje ekipe u odnosu na lani, kao i mi. Ponovo očekujem dugu i tešku borbu – ističe Radić.

„PLAVI“ ZADOVOLJNI PRIPREMAMA

Budućnost je tokom priprema igrala kontrolne mečeve u Kaknju i Kragujevcu. - Jako sam zadovoljan kako je sve prošlo. Pripreme smo počeli početkom septembra, imali smo pet-šest sedmica do Superkupa. Ekipa je super trenirala, maksimalno motivisana ulazi u svaki trening. Što se

tiče prijateljskih utakmica, u Kragujevcu, na jako kvalitetnom turniru, osvojili smo prvo mjesto, prije toga smo u Kaknju, takođe, ostvarili pobjede. Jako sam zadovoljan svime kako smo prošli – dodao je Radić. Budućnost će se ove sezone takmičiti na četiri fronta. - Superkup je uvod u sezonu koja će biti jako naporna za nas. Ali, tu smo, naravno, zbog toga. Formirali smo kvalitetnu ekipu za igranje u više takmičenja – domaćem prvenstvu i Kupu Crne Gore, Čelendž kupi i MEVZA-a ligi gdje u svaku utakmicu ulazimo maksimalno motivisani i sa željom da pobijedimo – zaključio je Radić. S. JONČIĆ

POK

Karlos Čarls Santana, primači servisa i reprezentativci Crne Gore Ivan Zvicer i Vasilije Milenković, te srednji bloker iz Bosne i Hercegovine Adnan Silajdžić, a za Zvicera i Silajdžića je to povratak u podgorički klub. Ugovore su produžili tehničar Rastko Milenković, srednji bloker Marko Sinđelić i libero Nikola Lakčević, a ostali su i kapiten Jovan Delić i srednji bloker Srđan Petrović. Otišli su primači servisa Marko Vukašinović, Aleksa Nikolić i Kosta Poleksić, te korektor Luka Lojić. - Osnova naše ekipe je ostala ista od prošle sezone, pojačali smo se na nekim pozicijama, a došli su igrači koje poznajemo kroz reprezentaciju, Adnan (Silajdžić) je već bio kod nas ranije. Prošle sezone smo Budvani i mi imali kvalitetne ekipe, ali se vidi da ljudi u upravi Budve i Budućnosti rade

Kubanac Karlos Čarls Santana se priključio ekipi Budućnosti prije sedam dana i do sada nije odigrao nijednu kontrolnu utakmicu sa novim saigračima. Trener „plavih“ Dejan Radić je ostao „zakopčan“ na pitanje da li će i u kojoj mjeri koristiti Santanu na meču Superkupa. - On je trenirao na Kubi, malo se odužio proces dobijanja vize. Međutim, sve to smo i očekivali. On je spreman, registrovan je za takmičenje, i samo na meni je da odlučim o sastavu ekipe. Što se tiče našeg rostera, svi su zdravi – rekao je Radić.

Miljana Ćirković

Sportski miks 27

Crnogorski odbojkaški trener do novog trofeja bez poraza PODGORICA – Skoro pet mjeseci nakon prvog mjesta na Igrama Zaliva u Dohi (Katar), Ivan Joksimović domogao se još jednog trofeja na klupi Bahreina - crnogorski odbojkaški trener je vodio selekciju ove male države u Persijskom zalivu do titule pobjednika arapskog prvenstva. Bahreni je odbranio trofej na impresivan način, bez poraza i izgubljenog seta u pet mečeva! Na šampionatu održanom u Amanu (Jordan), 24. po redu, Bahreni je maksimalnim rezultatom savladao Kuvajt, Jordan, Saudijsku Arabiju, Alžir i na kraju, u odlučujućem meču Oman, koji je do tog meča bio upisao sve pobjede. Bahrein je, tako, stigao do četvrte titule u ovom takmičenju. Bahreni je pokupio i četiri individualne nagrade, Mahmud Abdulvahed je MVP takmičenja, Mohamed Jakub najbolji primač servisa, Hasan Al Šakuri najbolji srednji bloker i Abdula Mohamed Džafar najbolji korektor. Joksimović je na klupu Bahreina stigao u aprilu ove godine, a manje od mjesec kasnije je vodio Bahrein do trofeja u Dohi. Naš trener je u ovu arapsku zemlju stigao krajem oktobra prošle godine, kada je preuzeo klub Darkulaib i odmah ušao u istoriju klupske odbojke u Bahreinu, kao prvi trener koji je do titule šampiona došao bez poraza, odnosno sa svih 26 pobjeda. Zbog smrtnog slučaja u porodici, Joksimović je juče stigao u Podgoricu, a krajem iduće sedmice se vraća u Darkulaib gdje ga očekuje početak nove klupske sezone. Prije dolaska u Bahrein, Joksimović je tri sezone radio u Katar sport klubu, prvom klubu u Kataru, sa kojim je bio treći u prvenstvu u sezoni 2006/2007.

Joksimović sa Bahreinom osvojio i arapsko prvenstvo PRIVATNA ARHIVA

Subota, 17. oktobar 2026.

VEĆ TREĆI PEHAR U BAHREINU: Ivan Joksimović

U Kataru je vodio i Šamal i El Džaiš, sa kojim je sezoni 2013/2014. bio proglašen za trenera godine u Kataru, iako je sa timom bio treći u prvenstvu. Osim u Kataru, Joksimović je dvije i po godine proveo i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Al Ahliji i Al Ainu. Prije prvog odlaska u inostranstvo, bio je i pomoćni trener Budućnosti, trener mlađih kategorija podgoričkog kluba, pomoćni trener juniorske reprezentacije bivše SR Jugoslavije (kada je selektor bio Veselin Vuković), te član stručnog štaba muške seniorske repre-

zentacije Crne Gore (takođe sa Vukovićem). Vodio je i nekadašnju Budvansku rivijeru, sa kojom je 2012. godine osvojio duplu krunu. Nakon toga je otišao u Katar… Joksimović je jedini trener koji je dva puta bio selektor Crne Gore - prvi put na kormilu reprezentacije je bio od 4. februara 2011. godine do 17. maja 2013. godine, a drugi od 6. juna 2022. godine do 23. septembra 2024. godine. Vodio je Crnu Goru na Evropskom prvenstvu 2023. godine (pobjeda i četiri poraza u grupnoj fazi). S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (2. kolo)

Snaga šampiona na provjeri protiv Luke Bar PODGORICA – Prvo kolo EPCG Superlige za odbojkašice proteklo je bez derbija, a drugo će obilježiti večerašnji duel u SC ,,Igalo“ između Herceg Novog i Luke Bar (21 čas), odnosno četvorostrukog aktuelnog šampiona i najtrofejnijeg kluba u crnogorskoj odbojci (12 titula, sedam trofeja u Kupu). Herceg Novi je poražen u Superkupu od Budućnosti (3:0), ali je taj meč odigrao bez strankinja i reprezentativke Melise Cenović. Novljanke su, u međuvremenu, riješile administrativne probleme, isplaćena su dugovanja prema dvjema bivšim igračicama, koje su zbog toga tužile klub ( još takvih tužbi je pokrenu-

to), pa je šampion kompletirao redove i tako odigrao i dobio prvu utakmicu, protiv Galeba (3:0). Luka Bar je slavila u Bijelom Polju protiv Jedinstva, takođe maksimalnim rezultatom. Još dvije utakmice subotnjeg programa igraju se na Crnogorskom primorju. Kolo će otvoriti meč u Budvi između Mediterana i Galeba. Budvanke su sezonu otvorile pobjedom u Podgorici protiv Morače sa 3:2. U kotorskoj Gimnaziji za prvu pobjedu u sezoni boriće se, u komšijskom derbiju, Gimnazijalac i Albatros. Kotoranke su na startu poražene u gostima od Budućnosti, a Novljanke u jednom od najzanimljivijih mečeva prošle runde sa ekipom Budve.

PAROVI (2.KOLO) SUBOTA 19 – Mediteran – Galeb 19 – Gimnazijalac – Albatros 20 – Morača – Budva 21 – Herceg Novi – Luka Bar NEĐELJA 17 - Jedinstvo – Budućnost volej

Danas se sastaju i Morača i Budva, u Sali OŠ „Radojica Perović“. Oba tima sezonu su počela maratonskim mečevima, s tim da je Budva slavila 3:2. Posljednji meč ovog kola igra se u neđelju u Bijelom Polju, između Jedinstva i Budućnosti. Biće to druga vezana utakmica za Jedinstvo u SC „Nikoljac“ i još jedan veliki izazov, pošto na sjever Crne Gore, nakon Luke Bar prošlog vikenda, stiže osvajač Superkupa. S. J.

28 Objektiv

Subota, 17. oktobar 2026.

Glumica Alba Rorvaher za Objektiv o ulozi u Brizeovoj britkoj drami „A Good Little Soldier“ koja je nagr

Aleksander Kalka / Archivio Storico La Biennale di Venezia

Korporativni svije nedokučiva grote

Francuski režiser Stefan Brize je, s koscenaristima Olivijeom Gorsom i Korali Amedeo, odnio nagradu za najbolji scenario 83. Venecijanskog filmskog festivala. Priznanje mu je odato za britku korporativnu dramu „A Good Little Soldier“ („Un bon petit soldat“) u kojoj Alba Rorvaher, kao šefica odjeljenja za ljudske resurse velike korporacije, prolazi kroz krizu identiteta. Menadžment počinje da postavlja Karlu na „svoje mjesto“ istog trenutka kada kroči na novu poziciju. Čitav sistem vrijednosti koji je gradila počinje da tone kao Titanik onog momenta kada spozna da je njena funkcija ništavna, kao i da u toj mašini za štancanje para važi samo zakon jačeg i produktivnijeg. U filmu „A Good Little Soldier“, Karlinog arhineprijatelja igra velemajstor Vensan Lindon, očekivano sjajan kao veliki šef osiguravajućeg društva. Manipulativan, oštar i bez dlake na jeziku – Arno je odličan protivnik Albinoj Karli. A zajedno najbolje pomjeraju i pritiskaju dugmiće kako saigrača, tako i cijelog filma i publike… Nakon svjetske premijere na Lidu, popričali smo s Rorvaher o snimanju filma „A Good Little Soldier“. Italijanska glumica govori za Objektiv o saradnji s Vensanom i Brizeom, ali i o izazovima koje je morala da pobijedi kako bi nam dočarala korporativni pakao glavne junakinje glumeći na stranom, stručnom i vrlo specifičnom jeziku. OBJEKTIV: Kako je počela Vaša avantura s „A Good Little Soldier“? RORVAHER: Prije tri godine Alba Rorvaher: Snimanje je bilo teško i naporno, ali uvijek interesantno srela sam se s Brizeom kako bismo razgovarali o drugom filmu, drami „Out of Season“ (2023) koja je kasnije premijerno prikazana u Veneciji i u kojoj sam odigrala jednu od glavnih uloga. Nas dvoje imamo mnogo toga zajedničkog. Volimo da posmatramo svijet oko sebe i vjernost realnosti nam je vrlo bitna. Brize nikako ne voli lažiranu stvarnost. Kada to kažem, ne mislim na nešto iznimno negativno što limitira kreativnu slobodu, nego na građenje priče. Što se mene tiče, pokušavam da se kroz detaljno istraživanje uloge vežem za intimno, interno osjećanje tog karaktera. Tokom našeg razgovora, Stefan i ja otkrili smo da nam je način rada vrlo sličan. Vodi nas skoro identična želja za autentičnošću. OBJEKTIV: Što Vas je na početku savjetovao, a kako ste Glavna junakinja Karla svedena na soldata bez trunke taštine na kraju pristupili ulozi? RORVAHER: Znači, kada pleksnosti karaktera i prirode niji na tako ozbiljnoj funkciji. Pitao me je da se na određeno mi je predložio da igram u fil- Stefanovog rada. mu „A Good Little Soldier“ Prvo što je zahtijevao od me- vrijeme preselim u Francusku i poslao mi scenario, nakon ne jeste da naučim francuski. i otpočnem intenzivni jezičšto sam ga pročitala bila sam U tom trenutku pričala sam ga ki kurs, i to vrlo specifičnog, iskreno srećna. Takođe sam malčice, ali ne dovoljno dobro tehničkog francuskog, neopodmah znala da će taj put biti da bih mogla da prođem kao hodnog za te dijaloge u korveoma intenzivan zbog kom- neko ko radi u velikoj kompa- porativnom miljeu. To sam i

Archivio Storico La Biennale di Venezia

Razgovarala: Marina D. Richter

uradila. Vjerovala sam mu. Jer, kao što možda znate, Stefanu je taj svijet vrlo blizak. Odlično ga poznaje s obzirom na to da mu je „A Good Little Soldier“ već četvrti film čija se radnja odvija u svijetu velikih korporacija.

OBJEKTIV: Glumački ansambl je vrlo interesantan. Uglavnom ga čine naturščici koje profesija vezuje za taj korporativni milje… RORVAHER: Da, bili smo okruženi običnim ljudima koji odlično razumiju sve o čemu

film govori, ali ne smijemo zaboraviti da su i oni takođe pokazali glumački talenat. Za nas koji smo tu aterirali, bio je veliki izazov suočiti se sa stvarnošću. Ništa u vezi s ulogom nije mi bilo jednostavno, ali mi je mnogo pomoglo to što su bili tu i što sam ih imala, da bih se vezala za nešto autentično. Osim toga, svakog dana, od jutra do mraka pričali smo o temama iz korporativnog okruženja. To je stvarno bila avantura. Intenzivno iskustvo, teško i naporno, ali uvijek interesantno. Moj posao sastojao se od toga da postanem dio tog načina razmišljanja. U tome je stvar. OBJEKTIV: Kako ste se nosili s tom vrstom pritiska? RORVAHER: Teško je reći kakav je tačno taj kreativni proces bio zato što je bio vrlo misteriozan zbog načina na koji Stefan radi, ali i zbog uklapanja zajedničke saradnje. Jedno što mogu da kažem jeste da sam imala vrlo teško breme i da sam morala da ga nosim na plećima jer ga je, jednostavno, i Karla nosila. Neke stvari sa snimanja uvijek mi ostanu urezane u sjećanje.

Objektiv 29

Subota, 17. oktobar 2026.

Rejnolds se toliko stopio Osamdesete odjekuju karijerom autorskog tandema s Dedpulom, Džon Frensis Dejli – Džo- da je postao natan Goldstin. Njihov prvenac „Vacation“ (2015) bio je na- neupotrebljiv. stavak, rimejk i „ribut“ kultne Srećom, stvar vadi komedije „National Lampoons Vacation“ (1983). U filmu Brana, slojevit „Game Night“ (2018) kombi- glumac koji umije novali su duh Skorsezeovog klasika „After Hours (1985) s da razmišlja i kao drugarskim humorom iz ko- filmski autor medija osamdesetih. Konačno,

Piše: Marko Stojiljković

S režiserom i koscenaristom Brizeom u Veneciji

Moja sreća ogleda toksično kao njeno. Nije lako Pasta karbonara je bila dio igre u tako manipulativ- u kojoj razgovaramo o nečese u tome što sam, preživjeti nom svijetu. mu što nas zabavlja, ali moraduboko u sebi, Čak bi se moglo reći da sam mo da ostanemo ozbiljni. U toj zbog toga što sceni, snima nas tim koji pravi divlje prirode, ali privilegovana imam izbora, jer u njenom slu- digitalni sadržaj za marketinšza razliku od Karle čaju, to pitanje da li će zaradi- ku promociju firme. Kamerti platu povezano je s tim da li manka odlazi po novu karti– poštujem sebe. će prihvatiti pravila igre. Ka- cu za snimanje, pa smo prvi S druge strane, da spozna tu istinu, mnogo je put sami u prostoriji a da se boli. Bilo joj je, naprosto, po- ne osjećamo nelagodno. To moje okruženje trebno mnogo vremena da bi je momenat kada mi šef budi nije toliko stigla tu gdje jeste. osjećaj da sam u dobrim ruPostoji scena u filmu u kojoj joj kama, da sam sigurna, da sam toksično kao prijateljica koja živi u Ameri- „dobri mali vojnik“ koji je od njeno. Nije lako ci kaže: „Bila si siromašna, a velike važnosti za firmu. Karsada si tu na dobroj poziciji u la prvi put osjeća tu sigurnost. preživjeti u tako velikoj kompaniji, pa guraj“. U tome se ogleda suptilnost manipulativnom Njoj je teško da posluša instin- scenarija. kt i oprosti se od svega. Znači, Znači, kamermanka se vraća i svijetu mali dobri vojnik radi ono što mi iznova počinjemo da priča-

U ovom slučaju, to je bilo učenje. Hvala Stefanu na tom zadatku jer sam francuski naučila toliko dobro da sam mogla da zvučim ubjedljivo. Kao što sam pomenula, Stefan ne voli da lažira stvari i uvijek dokumentaristički pristupa svojim sižeima. Ovaj film, naravno, nije dokumentarac, ali ne ne ide lakšim putem da bi došao do svojih istina. Sa sobom sam odnijela sve te probe koje smo radili s režiserom, direktorom kastinga i drugim članovima tima koji su svi donijeli svoja iskustva. Sve mi je to pomoglo da zaboravim na ograničenja i identifikujem se s Karlom čija je ličnost prilično kontroverzna, iako nije zla po prirodi. Zapravo bih rekla da je vrlo humana. Karla je zarobljena i, na početku, potpuno nesvjesna toga. Ona i dalje vjeruje u sistem. Ona je, dakle, „dobri mali vojnik“. I zaista misli da je i sistem dobar. Karla jednostavno nema to kritičko oko zato što je zarobljena u određenom sistemu vjerovanja. Na kraju se osvijesti i shvati kuda ide, i to je put kojim smo pokušali da hodamo. OBJEKTIV: Vaš performans je intenzivan, a posebno je žestok u sceni u kojoj eksplodirate na filmskog sina i vrijeđate ga iz petnih žila. RORVAHER: Da, to je duga i mučna scena. S obzirom na to da je postala dio monstruoznog sistema, Karla se takođe pretvorila u monstruma. Poenta je u tome što toga do određenog trenutka nije svjesna. Moja sreća ogleda se u tome što sam, duboko u sebi, divlje prirode, ali za razliku od Karle – poštujem sebe. S druge strane, moje okruženje nije toliko

Čini se kao sreća u nesreći da ga je spasio Nikolaj Justinov zvani Nik (Kenet Brana), bivši KGB agent za ispitivanje i sadašnji pustinjak koji je entuzijasta za američku kulturu, od filmova („Top Gun“), preko muzike (Brus Springstin), do politike (demokratija i ljudska prava). Pitanje je koliko Troj može da veruje bivšem špijunu, naročito kada u potragu za njim krene nadobudni KGB kolega Volkov (Marčin Doročinski), ali izgleda da nema izbora jer Nik jedini hoće, može i zna kako da mu pomogne. Da bi to i uradio, pak, traži azil u Americi za sebe i kćerku, ali pitanje je koliko u datoj geopolitičkoj situaciji (godina je 1987, Hladni rat se bliži kraju, Gorbačov pokušava da reformiše Sovjetski Savez iznutra i pregovara s Reganom) Amerika sme da prizna da šalje svoje špijune u SSSR i koliko sme da prihvati prebege sovjetskih špijuna… Čini se da nespretno uparen dvojac nema izbora osim da sarađuje, a Troj i Nik će nausput naučiti mnogo jedan o drugom, hladnoratovskom konfliktu, ali i o svojim zemljama i njihovim politikama.

mu se kaže. OBJEKTIV: Mali dobri vojnik, ali scenario je napisan tako da ne postoje apsolutne istine i ništa nije potpuno dobro ili loše, crno ili bijelo. Da li Vam se to dopalo? RORVAHER: Naravno. Dualnost je ključna za radnju. Svaki lik je i dobar i loš. Šef kojeg igra Vensen Lindon nije samo zastrašujući, nego je na momente i vrlo smiješan. Zna da izgovori stvari s kojima se možda slažemo, ali što se onda dogodi? Onda nas pukne njegova zla strana. Scenario je pun takvih momenata. Vrlo je kompleksan. OBJEKTIV: Jedna od najnapetijih scena u filmu odvija se tokom radionice za povećanje produktivnosti zaposlenih. Da li ste možda prisustvovali nekoj od njih? RORVAHER: Te stvari se zaista dešavaju. To je stvarnost koja je istovremeno toliko apsurdna da postaje groteskna. Dok to gledate spolja, kao „turista“ a ne kao neko ko zaista pripada sistemu – uopšte ne možete da vjerujete šta se dešava. OBJEKTIV: Da li ste imali prostora za improvizacije u komičnijim scenama sa šefom? RORVAHER: Mislite konkretno na pastu karbonara? OBJEKTIV: Da. RORVAHER: Ne, nijedna scena nije bila improvizovana, stvar je u tome što je Stefan izgradio vrlo fascinantan sistem za isporučivanje dijaloga. On želi da glumci razgovaraju baš onako kako bi pričali u stvarnom životu. Sada nemate pojma šta ću da kažem, pa me pažljivo slušate – e, to je taj sistem. Ako biste znali šta ću izustiti, bili biste spremni da reagujete.

mo o karbonari. Karla se potpuno otvara i smije se kao dijete zato što konačno misli da je na sigurnom. Ipak, nakon što se kasnije pojavi na sastanku odbora sigurna da može da otvori usta i konačno kaže lično mišljenje, otkriva da je obmanuta. Za mene je to „opuštanje“ i navođenje Karle da se osjeti bezbjedno i počne da se ponaša kao dijete – vrlo inteligentan potez. U toj sceni ne radi se o karbonari, već o šefovom strategijskom potezu da joj uništi odbrambeni mehanizam. Kada šef kaže da ste dobri, tek tada možete da se konačno opustite. Radi se o manipulaciji. Iako je to scena koja puca od humora, vrlo je mračna i duboka. I publika to osjeća. Zbog toga mislim da je film vrlo suptilan. OBJEKTIV: I Vi se, kao Karla, bavite vrlo zahtjevnom profesijom. Između ostalog, dok snimate provodite mnogo vremena daleko od porodice… RORVAHER: Ipak ne bih rekla da su naši poslovi uporedivi. Na primjer, Karla više nije žena. Zaboravila je na ženstvenost. Oblači se kao muškarac. Njeno tijelo više ne postoji. Njen život je bezbojan; pogledajte joj samo frizuru, garderobu, šminku… Ona je vojnik bez trunke taštine. Radoholičarka je, žrtvuje sve što ima za posao. U Karlinom svijetu nema prostora za nježnost i suptilnost. Mnogo mi se više dopadaju likovi koje sam tumačila u prethodnim filmovima, ali to ne znači da zbog toga manje volim i cijenim „A Good Little Soldier“. Čak naprotiv, zbog toga mi ovaj film i uloga i jesu bili iznimno unikatno isku• stvo.

„Dungeons & Dragons: Honor Among Thieves“ (2023) bio je filmska verzija društvene igre koja je osamdesetih bila na vrhuncu popularnosti, a u njemu su sačuvali duh načina na koji je igra igrana tokom navedene decenije. Bilo je, dakle, samo pitanje vremena kada će radnju nekog filma smestiti konkretno u osamdesete. To smo upravo i dočekali na striming servisu Apple TV+ gde je nedavno postao dostupan akciono-drugarski „Mayday“.

Ljubavni dio

Kolege kritičari danima se utrkuju upoređujući ga s kultnim naslovima iz te famozne dekade, od „Top Secret“ (1984), preko „Red Heat“ (Volter Hil, 1988), do „Black Rain“ (Ridli Skot, 1989). Uostalom, Dejli i Goldstin dali su im štofa obilatim referencama na „Top Gun“ (Toni Skot, 1986) i špijunske i političke trilere onog doba. No, mi u regiji imali smo naslov čija se radnja mogla skoro doslovce prepisati i preraditi za potrebe ovog filma. U pitanju je pomalo zaboravljeni „Pad u raj“ (2004) Miloša Radovića. U njemu zagriženi rodoljub Ljubiša (Lazar Ristovski) uspeva da obori američki avion tokom NATO

bombardovanja 1999. i zarobi pilota (Sajmon Lindon). Peripetija, međutim, nastaje nakon što se Ljubišina sestra Dušica (Branka Katić) u pilota zaljubi, pa i brat smekša i premetne se iz tamničara u pomagača u bekstvu. Kod Dejlija i Goldstina je, međutim, preskočen rom-kom deo zapleta zato što je, u ovom slučaju, kćerka jednog od dvojice protagonista (Marija Bakalova) iz evidentnih razloga nezainteresovana za drugog protagonistu. Zbog toga njihova saradnja od početka počiva na drugim osnovama. Na koncu, „Mayday“ je više akcioni film, a manje komedija karaktera, a i zanatske kompetencije Dejlija i Goldstina se razlikuju od Radovićevih. Pa opet, poenta filma da lično prijateljstvo znači više od državnih politika, ma koliko se objektivno razlikovale, ostala je sačuvana.

Boljke striminga

Pilot i pustinjak

Mornarički pilot Troj Keli (Rajan Rejnolds) dobio je tajni zadatak da preleti preko teritorije Sovjetskog Saveza i uslika šta treba. Avion mu je presretnut i oboren, ali uspeo je da se katapultira na vreme negde duboko u ruskoj provinciji. theposterdb.com

et je eska

Mayday

Karen Di Paola / cinematografo.it

rađena u Veneciji

Rejnolds i Brana u Eplovoj neočekivano gledljivoj akciji

S pozitivne strane, detalji perioda su solidno pogođeni; ruski likovi razgovaraju na ruskom jeziku (a ne na lošem engleskom s preglumljenim akcentom), a fotografija Berija Petersona i montaža Džejmi Gros i Džona Lija su dovoljno glatke i dinamične da se čini da je film stalno u pokretu i da nema praznog hoda. To je priličan uspeh za striming film koji se po pravilu gleda usput, ali sve troje su stalni saradnici dvojca i deluje da svi znaju šta treba činiti. S negativne, pak, imamo standardne boljke striming filma kao koncepta, tj. potrebu da se „crta“ ono što bi trebalo da se podrazumeva svakom fokusiranom gledaocu s predznanjem bilo iz istorije, bilo iz filmova, kao i potrebu da se na mahove gledalačka pažnja privlači veštačkim putem. Tu dolazimo i do problema Rajana Rejnoldsa i njegove glume: izgleda da je toliko ušao u određeni tip likova u rasponu od iritantnih akcionih komičara do Dedpula da mu je sada već teško, ako ne i nemoguće, da iz toga izađe. Možda nije samo do glumca, već i do filmskih autora i studija koji više ne znaju kako da ga drugačije upotrebe, a Dejli i Goldstin pritom i propuštaju priliku da bolje razviju epizodne likove i razigraju glumce. Srećom, stvar vadi Brana, multitalentovan i slojevit glumac koji pritom zna da razmišlja i kao autor. U rukama nekog drugog, bradati Nik bi ispao karikatura – nešto poput hibrida drvoseče i Raspućina ili, pak, kao generički akcioni čiča iz „B“ filmova. Međutim, Brana uspeva da mu udahne ličnost i dušu, pa se zbog toga i isplati pogledati „Mayday“.

30 Feljton

Subota, 17. oktobar 2026.

ALEKSANDAR STIPČEVIĆ O ZMIJI KAO SREDIŠNJEM KULTNOM SIMBOLU KOD JUŽNIH ILIRA Priredio: Slobodan ČUKIĆ

ZMIJA

Nijedna životinja nije u religioznoj simbolici Ilira igrala tako važnu i značajnu ulogu kao zmija. Ta tajanstvena životinja neobična oblika koja bešumno gmiže i izlazi iz dubina zemlje gdje obitavaju demoni i bogovi podzemlja, kao i duše pokojničke, i koja svojim ugrizom može u tren oka usmrtiti ne samo životinje nego i samog čovjeka, izazivala je, i još uvijek izaziva strah pomiješan sa strahopoštovanjem. Nije slučajno stoga što zmija igra vrlo značajnu ulogu u religiji i mitologiji svih naroda koji obitavaju područja u kojima žive zmije, od Amerike na zapadu do Azije na istoku, i od paleolitičkih vremena sve do današnjeg dana. U Ilira, posebno onih na jugu, zmija je životinja koja svojim mnogostrukim značenjima zauzima središnje mjesto u strukturi religiozne simbolike. Ona je totemska životinja i rodonačelnik ilirskog plemena, simbol mudrosti, zla, zdravlja, plodnosti, personifikacija duše pokojnika, čuvarica kućnog ognjišta i nadsve htonička životinja. Prikazi zmije, kao materijalni dokazi njenog kultnog i simboličkog značenja, pojavljuju se u ovom dijelu Evrope mnogo ranije nego što se na ovom prostoru formiraju ilirska plemena. Najstariji likovni prikazi zmije potječu čak iz najranije faze mlađeg kamenog doba, koja je zasad najbolje utvrđena na poznatom lokalitetu kod Lepenskog vira na Đerdapu. U ovom lokalitetu, u kući br. 50 otkriven je prikaz zmije oblikovan od živog pješčara, kao i još jedan u obliku koštane igle „čiji je gornji dio pretvoren u vijugavo tijelo zmije”. Ovaj posljednji predmet pronađen je u sloju Ic tog lokaliteta, a to se može datirati pod konac VI tisućljeća pr. n. e. Da nalazi iz Lepenskog vira nisu slučajni, odnosno, da kult zmije nije bio ograničen samo

Najstariji prikazi zmije nastali su još u neolitu Poznati hrvatski lingvista i arheolog Aleksandar Stipčević je opširno pisao o zmiji kao kultnoj životinji u religiji južnih ilirskih plemena. Donosimo dio iz studije „Kultni simboli kod Ilira” (Sarajevo, 1981), kao i članak „Zmija kao čuvarica grobova: prilog proučavanju ilirskih ostataka u suvremenim narodnim vjerovanjima” (Zagreb, 1983)

Od mlađeg neolitika pa sve do razvijenog željeznog doba, ne susrećemo u zapadnom dijelu Balkana realističke prikaze zmije. To razumije se, nikako ne znači da je zmija u tom dugom vremenskom razdoblju prestala igrati ulogu koju je kao kultna životinja imala u ranija vremena i koju će imati kasnije u željeznom dobu. Nestanak realističkih prikaza zmije u skladu je sa sve većom geometrizacijom u likovnoj umjetnosti od kasnog neolitika dalje u ovom dijelu Evrope. Geometrijska umjetnost dominira i u Ilira sve do sredine prvog tisućljeća pr. n. e, kada Položaj Ilira prema Helenima i Tračanima likovno prikazivanje božanstava, simbola, scena iz živoU Ilira, posebno onih na jugu, zmija je živo- ta i dr., ponovo uzima maha. U dugom periodu geometrijtinja koja svojim mnogostrukim značenji- skog likovnog izraza simbol ma zauzima središnje mjesto u strukturi zmije poprima geometrijsku, religiozne simbolike. Ona je totemska stiliziranu interpretaciju u životinja i rodonačelnik ilirskog plemena obliku valovite crte, spirale, meandra i sl. Ponovno se rena taj neolitički lokalitet, do- njica u Bosni, iz Krivača kod alistički prikazi ove životinje kazuju nalazi u drugim neoli- Bribira u Dalmaciji, a nalazi- pojavljuju tek koncem VI stotičkim lokalitetima. Tako su u mo je apliciranu i u nizu muš- ljeća pr.n.e., dakle, kada se na mjestu Donja Branjevina kod kih i ženskih glinenih figurica. području nastanjenom IliriDeronja, u sloju koji pripada Starčevo-Koros kulturi, otkrivene dvije glinene figure, za koje se s priličnom sigurnošću može tvrditi da prikazuju ovu životinju. Iz neolitika možemo, osim toga, pomenuti Predionicu u Prištini, iz Lisičića kod Ko-

Prikazi zmije, kao materijalni dokazi njenog kultnog i simboličkog značenja, pojavljuju se u ovom dijelu Evrope mnogo ranije nego što se na ovom prostoru formiraju ilirska plemena

Keramička figura u obliku sklupčane zmije, Predionica kod Prištine

Raspored ilirskih plemena

Aleksandar Stipčević

Ukrasna koštana igla s glavom u obliku zmije, Lisičići kod Konjica

ma – ne svugdje u jednakom obliku i s jednakim intenzitetom – počinje u skladu s dubokim društveno-gospodarskim promjenama koje se u to vrijeme počinju jasnije manifestirati i, naravno, sa sve

prisutnijim utjecajem snažnih kulturnih središta na jugu (Grčka) i na zapadu (Etrurci, Veneti i dr.) na Ilire, razvijati sve izrazitija tendencija za likovno oblikovanje u prvom redu onih transcendentalnih sila što su upravljale sudbinom ondašnjeg čovjeka, ili, pak, likovnim oblikovanjem onih simbola koji su predstavljali zaštitu od zlih duhova, bolesti, nesreće, neprijatelja. Realistički prikazi zmija u zemlji Ilira pojavljuju se najprije na jugu, na području rasprostranjenosti trebenišne kulture. Pod utjecajem jonske Grčke na makedonsko i peonsko područje prodire zmijski motiv koji se najčešće pojavljuje na narukvicama, već koncem VI st. pr.n.e, da bi kasnije, u V i IV stoljeću takvi prikazi na tom području postali vrlo čestim. Naravno, samo podrijetlo zmijskog motiva u južnim ilirskim krajevima ne treba nikako poistovjetiti sa podrijetlom njegova simboličkog sadržaja, jer je kult zmije poznat Ilirima u tim krajevima, kako smo već spomenuli, mnogo ranije nego što se ta životinja počinje ponovno likovno prikazivati u željezno doba. Uostalom, sama činjenica da je motiv zmije u to vrijeme, usprkos svom jonskom podrijetlu i jonske umjetničke inspiracije, najviše rasprostranjen upravo na području ilirske trebenišne kulture, a mnogo manje u susjednim neilirskim krajevima na jugu i na istoku, indikativna je potvrda o autohtonosti kulta te životinje u Ilira. U Albaniji, gdje je također bila djelomice rasprostranjena trebenišna kultura (prema mjestu Trebenište kod Ohridskog jezera, prim. prir.), motiv zmije, začudo, relativno se rijetko susreće. Skloni smo vjerovati da je to zbog još uvijek relativno slabe istraženosti tamošnjih ilirskih nekropola i naselja. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Subota, 17. oktobar 2026.

ZAPISNIK Izvlačenje dobitnika nagrada u nagradnoj igri „BENECOS septembar 2026“ Podgorica, 14.10.2026. u 14h, Cosmetics market Zabjelo, Ulica Ilije Plamenca bb, mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „BENECOS septembar 2026“za koju je izdata saglasnost od strane Uprave za igre na sreću br. 02-424/26-1043/2 dana 25.08.2026. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predviđene za račune. Dobitnik nagrade 1 x Aparat za sladoled i hladne deserte Ninja NC502EU CREAMi Deluxe 10u1: 1.Ranka Mišović, Nikšić Komisija: Tijana Terzić Mira Vučinić Danica Krivokapić

Podgorica, 14.10.2026.

Poslovni broj: Iv.br.1392/26 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika HERRMANN FELIX, Ulica Br.174 134, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 299,97 eura, dana 16.10.2026. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik HERRMANN FELIX, Ulica Br.174 134, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1392/26 od 25.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 16.10.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

IV - 1947/2026 Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM AD PODGORICA, PODGORICA, ul. MOSKOVSKA 29 , PIB: 02289377, koga zastupa advokat PAVLOVIĆ JOVANA, PODGORICA, ul. HERCEGOVAČKA BR 91 protiv izvršnog dužnika nepoznate adrese radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi ZAKLJUČAK Da se izvršni dužnik GORDANA KORDIĆ rođen 12.06.1981. godine u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog zaključka, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Rješenja o izvršenju Posl.broj IV - 1947/2026 od 23.09.2026. godine i Rješenja o troškovima javnog objavljivanja od 16/10/2026 godine, jer mu se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik, ne javi Javnom izvršitelju smatraće se da mu je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda. Budva, dana 16/10/2026 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.1393/26 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “KOMUNALNE DJELATNOSTI” DOO BAR, BULEVAR REVOLUCIJE, PIB: 02002752, protiv izvršnog dužnika TSARKOV ALEXANDER, Dubrava Ulica 90 Br.12,PEČURICE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 178,41 eura, dana 16.10.2026. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik TSARKOV ALEXANDER, Dubrava Ulica 90 Br.12,PEČURICE, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1393/26 od 25.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 16.10.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18, 84/24, 70/26), za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „VECTOR GRADNJA“ D.O.O. iz Nikšića donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3242/7 od 07.10.2026. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekata višeporodičnog stanovanja, na katastarskim parcelama broj 4358/4, 4360/3 i 4359/2 K.O. Nikšić, opština Nikšić. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG“, broj 75/18, 84/24, 70/26), za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „VECTOR GRADNJA“ D.O.O. iz Nikšića donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3242/7 od 07.10.2026. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekata višeporodičnog stanovanja, na katastarskim parcelama broj 4358/4, 4360/3 i 4359/2 K.O. Nikšić, opština Nikšić. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18, 84/24, 70/26), za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta “BOLD VENTURES” D.O.O. iz Kolašina donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3226/6 od 07.10.2026. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju eko hotela ,,SERENESCAPE” na lokaciji koju čine katastarske parcele broj 1169/31, 1170/1, 1172/1, 1172/20, 1174/2 i 1174/16 KO Lipovo, opština Kolašin. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije. “BOLD VENTURES” D.O.O. iz Kolašina može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. “BOLD VENTURES” D.O.O. iz Kolašina je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

32 Oglasi i obavještenja

Subota, 17. oktobar 2026. 532

ИКОНИЈА Радоја ВУКОВИЋ рођена МАТОВИЋ

Поштујући жељу покојнице, сахрана је обављена у кругу породице дана 16. октобра 2026. године.

Ожалошћене породице ВУКОВИЋ и МАТОВИЋ

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Oglasi i obavještenja 33

Subota, 17. oktobar 2026. 518

539

Tužnim srcem javljamo da je preminuo naš dragi

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 15. октобра 2026. преминула у 87. години наша драга и вољена

ALEKSANDAR Obrada LAKOVIĆ

МАРИЈА пок. Драгутина ДРЕЦУН рођ. БЈЕЛОТОМИЋ

Сахрана ће се обавити у суботу, 17. октобра на мјесном гробљу Љуботињ - Цетиње у 14.30 часова. Саучешће примамо 17. октобра у градској капели на Савини од 10 до 12 часова када поворка креће ка мјесту сахране. ОЖАЛОШЋЕНИ: син АЛЕКСАНДАР, кћерка ЈАСМИНА, снаха ЈЕЛИЦА, унук БОРИС, унука САРА, браћа МИЛАН и КРСТО, сестра ЗОРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, породице ДРЕЦУН, БЈЕЛОТОМИЋ и остала многобројна родбина

Saučešće primamo u kapeli Čepurci dana 17. oktobra 2026. od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u mjestu Seoštica u 14 časova. OŽALOŠĆENI majka MILIJANKA, sin BOBAN, ćerke IVONA i ISIDORA, brat RANKO, sestre VERICA, LJILJANA, ANKICA i SNEŽANA, sestričići i sestrične, unučad i ostala rodbina 542

S neizmjernom tugom obavještavamo rodbinu, prijatelje, kolege i sve koji su ga poznavali i cijenili, da je 13. oktobra 2026, u 48. godini, iznenada preminuo naš dragi i nikad prežaljeni

549

Тужним срцем јављамо да је наша вољена преминула

АНЂА - АНГЕЛИНА Радосава ПЕРОВИЋ рођена ДРЕЖЊАК

prof. dr VLADIMIR Miloradov VULETIĆ 1978–2026.

Po želji dragog nam pokojnika kremacija će se obaviti u Beogradu 17. oktobra 2026. dok će se urna naknadno položiti u porodičnu grobnicu u Šapcu, u prisustvu najuže porodice.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 17. октобра 2026. од 9 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 15 часова. Кућа жалости: Бул. Саве Ковачевића 54, Подгорица.

OŽALOŠĆENI: stric DRAGAN, strina DANKA, brat od strica NIKOLA i sestra od strica MILICA

ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка ИРЕНА, син ДРАГАН, снаха ЗАГОРКА, унучад АНЂЕЛА, ИВАНА, ДРАГАНА и ЂОРЂЕ, праунучад МИА, ЗОЈА, СТЕЛЛА и остала многобројна породица ПЕРОВИЋ и ДРЕЖЊАК

519

Дана 16. октобра 2026. у 85. години преминула је наша драга

Посљедњи поздрав драгој тетки

559

534

Posljednji pozdrav dragom kumu

ОЛГИ ПЕРОВИЋ Почивај у миру.

ОЛГА Радосава ПЕРОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 16. октобра од 13 до 15 часова и 17. октобра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити на сеоском гробљу Баљиновац - Вражегрмци у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: братанићи РОБЕРТ, РАДОСАВ - ЛОКА, РАДОСАВ ЏАЈО, САША, ДАРИО и ДРАЖЕН, братаничне ТАЊА и СВЕТЛАНА, сестрићи ВЕСЕЛИН - ВЕСО и ЖИВОЈИН - ЖИКО, сестрична СЛАВИЦА, снахе ВЕСЕЛИНКА - БУЛА, ТАЊА, ЈЕЛЕНА и МАЈА, брат од ујака РИСТО и остала родбина ПЕРОВИЋ

ACU LAKOVIĆU

Твоји: РОБЕРТ, ТАЊА, ПЕТАР и МАРКО

Посљедњи поздрав драгој

ОЛГИ ПЕРОВИЋ Нека ти је вјечна слава и хвала.

СНЕЖАНА НАНА ЈОВИЋ

535

Tvoj odlazak ostaviće veliku tugu, ali i uspomene koje vrijeme neće zaboraviti. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i sjećanjima. Neka ti je vječna slava.

VUKOTA PAVIĆEVIĆ sa porodicom

34 Oglasi i obavještenja

Subota, 17. oktobar 2026. 554

551

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

Posljednji pozdrav

ACU LAKOVIĆU

ALEKSANDAR Obrada LAKOVIĆ

Zatečeni tvojim iznenadnim odlaskom, s ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

TAŠKO, MIRJANA, SINIŠA i SRĐA

Sin BOBAN i unuk TADIJA 552

Dragi naš tata i đede

553

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

ALEKSANDAR Obrada LAKOVIĆ

ALEKSADAR Obrada LAKOVIĆ

Otišao si tiho i iznenada, bez najave i prilike da ti još jednom kažemo koliko te volimo. Hvala ti za svaki trenutak, toplinu i oslonac. Čuvaćemo te od zaborava i nositi u srcu dok smo žive. Počivaj u miru.

Tata moj, teško je pronaći riječi kada se opraštam od tebe, jer nijedna riječ ne može opisati bol koju osjećam. Zauvijek ćeš biti dio mene, moje duše, mojih misli i svake uspomene koju nosim sa sobom. Ako postoji mjesto gdje duše pronalaze svoj mir, želim da tamo budeš srećan i spokojan. A ja ću te čuvati od zaborava.

Ćerka ISIDORA i unuka LUCIJA

Ćerka IVONA, zet LUKA, unučad TIJANA i VELJKO

555

525

524

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom bratu

ČEDO VUJOVIĆ

ALEKSANDAR Obrada LAKOVIĆ

Bio si dio mog odrastanja, poštovao sam te kao oca. Velika legenda i još veći čovjek. Zauvijek u mom srcu. Počivaj u miru i hvala ti na svemu. MARKO DOŠLJAK sa porodicom

Posljednji pozdrav

Od brata RANKA

ČEDOMIRU VUJOVIĆU Dragom prijatelju i Podgoričaninu Čedu.

Od JOVANA NIKOLIĆA sa porodicom

541

ČEDO VUJOVIĆ Kako bolno zvuči reći posljednji pozdrav, dragi zete. Malo je reći zete, jer ti si nama bio kao brat. Tolike godine smo zajedno dijelili i radost i tugu. Bio si uvijek tu za nas. Dok god žive uspomene na tebe, ti ćeš biti tu sa nama. Pošao si sad kod tvoje Vuke i tamo te neće boljeti ništa. Počivaj u miru zajedno s njom, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. LJUBICA i DUŠICA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 35

Subota, 17. oktobar 2026. 544

Posljednji pozdrav

521

Posljednji pozdrav dragom tetku

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

MIŠKO JOKSIMOVIĆ

Dragi moj školski druže, godine su prošle, ali uspomene na našu mladost, školske klupe i zajedničke snove nikada neće izblijediti. Hvala ti na prijateljstvu koje je trajalo desetljećima. Putuj s anđelima.

JOVANU Đurovom MIROTIĆU Bila nam je čast i privilegija poznavati te! Neka ti je laka zemlja po kojoj si časno i pošteno hodao!

BATO DULETIĆ

Posljednji pozdrav prijatelju i komšiji

558

Od LENKE, ŽELJKA, SLAVKA i VASA sa porodicama

543

JOVANU MIROTIĆU

522

Posljednji pozdrav poštovanom

MIDU DREKALOVIĆU

MILORADU - MIDU DREKALOVIĆU

LJUBIŠA MARKOVIĆ sa porodicom

Porodica pokojnog SLOBA ANDRIJAŠEVIĆA

Bio si naš oslonac, naša snaga i uzor. Tvoja dobrota, plemenitost i ljubav ostaće trajno utkani u našim srcima. Hvala ti za svaki predivan trenutak i sigurnost koju si nam nesebično pružao. U ovim trenucima duboke tuge, riječi utjehe i brojni izrazi saučešća znače nam neizmjerno mnogo. Posebnu zahvalnost osjećamo prema kolektivu Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, čiji je gest pažnje i poštovanja pokazao da uspomena na našeg Jovana živi i danas, decenijama nakon njegovog odlaska u penziju. 533

529

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednje slovo

MIDU

MILORADU MIDU Živkovom DREKALOVIĆU Našem drugu, humanisti, dobrotvoru, likovnom pedagogu, jednom od najboljih izdanaka ponositih Kuča, otvorenog, bezazlenog i nevinog dječjeg srca i duše, uvijek spremnog da pomogne čovjeku, nevoljniku i unesrećenom. Ti i tvoja solidarnost i nesebičnost ostaće i dalje da žive u srcima svih dobronamjernih i humanih ljudi i u našim sjećanjima, jer si bio ČOVJEK u pravom smislu te riječi.

ĐURO i TANANA ROĆENOVIĆ sa porodicom

546

Dragi kume

JOVAN Đurov MIROTIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

NOVICA, ĐURE, MILOVAN, MIGO i DRAGAN

BUDA DRLJEVIĆ sa porodicom

548

Posljednje zbogom bratskoj uzdanici i ljudskoj gromadi

Supruga RADMILA i kćerke LJILJANA i MIRJANA

530

Посљедњи поздрав

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

557

MILORADU - MIDU DREKALOVIĆU

MILORADU – MIDU DREKALOVIĆU Dragi naš Mido, bio si ponos uže i šire porodice, oslonac, narodni dobrotvor i čovjek kakav se rijetko rađa. Veliki čovječe, hvala ti za svu podršku našim porodicama, dočecima i ispraćajima kakve si samo ti mogao da prirediš. Počivaj u svojim Vasiljevićima pored dičnih roditelja i u zagrljaju brata Iva kojem si željno hitao. ČEČO i GARO sa porodicama

МИЛОРАДУ - МИДУ ДРЕКАЛОВИЋУ

Hvala ti na bratskom odnosu i poštovanju koje si imao prema svojoj ujčevini. VLADO MIŠOVIĆ

17. 10. 2002 – 17. 10. 2026.

Твоја доброта, племенитост и велико заслужују трајно сјећање и поштовање.

515

срце

MOMČILO MOMO VEŠOVIĆ МИШКО МИШОВИЋ са породицом

Nema tih godina koje te mogu izbrisati iz našeg srca i naše duše. Tvoji: ZORKA, SAŠKA, SANJA i NIKOLA

36 Oglasi i obavještenja

Subota, 17. oktobar 2026. 547

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg

e-mail: oglasno@pobjeda.me Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

528

Dragi Vele,

DRAGANA DANILOVIĆA

Prođe četrdeset dana otkako si nas napustio.

Tražimo te u svakodnevici, u trenucima kada bismo najviše željeli da si tu, da čujemo tvoj glas, osjetimo tvoju blizinu i podijelimo sa tobom sve što život donosi. Učio si nas da ostanemo uspravni i onda kada je najteže. Ostavio si nam mnogo više od uspomena - ostavio si nam primjer ljubavi, dostojanstva i ljudskosti s kojima si koračao kroz život. Te vrijednosti će zauvijek živjeti u nama, a ti ćeš uvijek biti naš ponos, dio nas i naše snage.

Nedostaješ, tako nam nedostaješ. Volimo te i čuvamo od zaborava. U nedjelju, 18. oktobra 2026. godine u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Počivaj u miru.

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA 516

TVOJA PORODICA 550

523

Četrdeset dana bez našeg voljenog

BOŽIDARKA - BOŽICA RADONJIĆ

Postoje ljudi čija toplina ostaje u svemu što dotaknu, pa i onda kada ih više nema. A tvoja nam, Božice, nedostaje u svakom danu.

SANJA, BORKA, LELA i DIJANA

16 godina od smrti

25 godina od smrti

SLAVKA Vušurova VUŠUROVIĆ

Prošlo je četrdeset dana otkako nisi s nama, a bol i praznina koju si ostavio ne prolaze. Zauvijek ćemo pamtiti tvoje veliko srce, dobrotu i osmijeh koji je unosio toplinu u naše živote. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu reći. Živiš u našim srcima i uspomenama, zauvijek voljen i nikada zaboravljen. Počivaj u miru, voljeni naš Dragane, voljeni brate, striče i djevere.

20. oktobra je godina dana otkad nisi sa nama, ali ljubav, toplina i mudrost kojima si nas darivala ostaju zauvijek u našim srcima. Prolaznost ne može izbrisati sjećanje na tvoju plemenitu dušu, dobrotu i sve što si učinila za nas. S ponosom te pominjemo i s ljubavlju čuvamo od zaborava.

rođena DOMAZETOVIĆ

Porodica će u nedjelju posjetiti tvoj vječni dom.

Tvoji MILAN, SRĐAN, BOGDAN, BOJAN i ŽELJKA DANILOVIĆ 556

Sjećanje na naše drage roditelje

DRAGANA Radovana DANILOVIĆA

Navršava se dvije godine od smrti sestrića i brata

Tvoji DEJAN, TANJA, PAVLE, NIKŠA i MLADEN 514

540

TUŽNO SJEĆANJE

MARKA Ne prestaje ljubav. Ne prolazi tuga.

VLADA

OLGE

ŠĆEPANOVIĆ

Navršava se dvije godine od smrti sestrića i brata

Vrijeme prolazi, a vi živite u našim srcima voljeni i nikad prežaljeni.

MARKA Vaši: BOJANA, PEĐA i DARKO

DRAGAN MILAŠEVIĆ

Tetka SONJA sa porodicom

Ne blijedi sjećanje na tebe.

Ujak PERO sa porodicom

513

Dragi brate, 17. oktobar je dan kada je bio tvoj rođendan. Najveća radost u kući naših roditelja kad si se rodio, ali te uze zla bolest i povede kod njih na Uliće. Tvoje, brata, sestre, snahe, brataniće, brataničnu, sestriće, sestrične i od njih puno male đece koju nijesi uspio ni upoznati, ostavi da tuguju za tobom i tvojom plemenitom dušom. Svi te, brate, volimo i čuvamo od zaborava. Tvoji ILIJA, RADOJKA i VESNA

Oglasi i obavještenja 37

Subota, 17. oktobar 2026. 538

Godina dana je od smrti mog supruga

545

Navršava se godina dana od smrti našeg

527

Dana 17. oktobra 2026. godine navršava se deset godina od kada nijesi sa nama

MIODRAG - MEJO MUGOŠA

MITRA JOKIĆA

Godine te nijesu udaljile jer živiš u svakoj uspomeni. Žalimo što nijesi tu za sve što dolazi. Tvoja PORODICA

MITRA JOKIĆA

517

Sa ponosom i tugom čuvam uspomenu na tvoju dobru dušu i veliko srce. Hvala ti za sve godine zajedničke sreće, razumijevanja i podrške. Svaki dan donosi sjećanje na tvoj lik, i na sve one lijepe trenutke koje smo provodili sa našom porodicom.

Godina bez tebe, a uspomene i ljubav ne blijede. Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju. Vazda si bio tu za mene i moju porodicu, to se nikada neće zaboraviti. Zauvijek u našim srcima.

Tvoja supruga BELA

Brat NIKOLA sa porodicom

Četiri je godine od smrti naše voljene i stamene

MARINE Božidara MILOVIĆ rođene BRKULJAN

536

Godina otkad nije sa nama

537

Godina je od smrti našeg voljenog

Zahvalni na svemu što si uradila za nas. Nedostaješ nam svima!

MITAR JOKIĆ

MITRA JOKIĆA

Bio si naš oslonac, naša sigurnost, naša podrška. Ponosni smo što smo te imali za oca, đeda i svekra. Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružao. Hvala ti za sve u životu, dobri naš đede.

Nedostaješ nam u svakom trenutku, u svakom okupljanju i svakoj radosti koju bismo podijelili sa tobom. Da možemo samo još jednom da te zagrlimo i kažemo koliko te volimo.

Vole te tvoji DARKO, ANA, STEFAN, FILIP i SARA

Kćerka MIRA MILJANIĆ sa porodicom

Zauvijek u našim srcima.

520

531

Prošlo je četrdeset tužnih dana otkako nijesi sa nama

DARA NIKOLIĆ

Vrijeme koje prolazi nosi sjećanja i bol što nijesi tu, ali i priča priču o plemenitosti jednog velikog srca, o stamenoj volji i snazi jedne Crnogorke koja nije poklekla pod teretom koji joj je nosio život. Tvoja ljubav, dobrota i požrtvovanost živjeće u našim srcima. Tvoja đeca LJILJA, ŽELJKO i STANA sa porodicama

TVOJA VOLJENA PORODICA

Dragi naš

526

Navršava se osam godina od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni

GOJKO

DUŠAN Pekov VUKČEVIĆ

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam pružao sve ove godine. Počivaj u miru pored naših roditelja, brata Iva, bratanića Jova i ostalih naših predaka ispred Sv. Neđelje.

Uspomenu na tebe čuvamo u našim srcima i sjećanjima.

Tvoji: BRANKO, DRAGICA, ZORAN, LIDIJA, DRAGAN, ANJA, MAŠA i MAKSIM

PORODICA

Počivaj u miru.

38 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

CRNA GORA OPŠTINA BUDVA Sekretarijat za društvene djelatnosti Broj: 08-609/26 - 1166/1 Budva, 16.10.2026. godine

CRNA GORA OPŠTINA BUDVA Sekretarijat za društvene djelatnosti Broj: 08-609/26 - 1167/1 Budva, 16.10.2026. godina

Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore opštinski propisi“, br. 38/22 i 58/25), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje

Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 38/22 i 58/25), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

Subota, 17. oktobar 2026.

1.Pravo na stipendiju imaju redovni studenti akademskih i primijenjenih osnovnih studija pod uslovom da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2026/27. godine -prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija i postigli prosječnu ocjenu najmanje 8,00 -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina. Pravo na stipendiju imaju redovni studenti prve godine akademskih i primijenjenih master studija, pod uslo2. vom da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2026/27. godine -nisu gubili nijednu godinu tokom osnovnih studija -nakon završenih osnovnih studija postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 8,00 ako su studenti prve godine master studija -prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine magistarskih studija i postigli prosječnu ocjenu najmanje 8,00 ako su studenti druge godine master studija; -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina. 3.Pravo na stipendiju imaju i studenti I godine studija koji su dobitnici diplome „Luča“, ako odmah nakon završetka srednje škole upisuju studije, pod uslovom da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2026/27. godine -nisu u stalnom radnom odnosu. 4.Pravo na stipendiju, bez obzira na prosječnu ocjenu iz prethodne godine, imaju studenti koji su lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja i pripadnici RE populacije, uz uslov da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -prvi put upisali semestar studijske 2026/27. godine -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija -nisu u stalnom radnom odnosu -nisu stariji od 25 godina. Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.

fotografija

5.Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja Konkursa.

LOGOTIP POBJEDE

6.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova.

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

KONKURS za dodjelu nagrade „Tomo i Stanica Luketić“ za studijsku 2026/27. godinu

KONKURS za dodjelu stipendija za studijsku 2026/27. godinu

POTREBNA DOKUMENTA I Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 1 dostavlja: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu o upisu studijske 2026/27. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta -potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine -potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni na prethodnoj godini studija -dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu -kopiju tekućeg računa. II Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 2 dostavlja: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu o upisu studijske 2026/27. godine -uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa postignutom prosječnom ocjenom tokom osnovnih studija (student prve godine master studija) -potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine i potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni (student druge godine master studija) -dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu -kopiju tekućeg računa. III Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 3 dostavlja: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu o upisu studijske 2026/27. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta -ovjerenu fotokopiju diplome „Luča“. -dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu -kopiju tekućeg računa. IV Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 4 dostavlja: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu o upisu studijske 2026/27. godine -potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine -dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu -dokument kojim se dokazuje status lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnika materijalnog obezbjeđenja ili pripadnika RE populacije -kopiju tekućeg računa. Dokumenti koji se dostavljaju kao dokaz o ispunjavanju uslova moraju biti originali ili ovjerene fotokopije. Studenti koji studiraju u inostranstvu, pored gore navedene dokumentacije, moraju dostaviti prevod svih potvrda sa fakulteta od strane ovlašćenog tumača za jezik na kojem su potvrde izdate. Takođe, u slučaju da je sistem ocjenjivanja drugačiji, moraju navesti prosječnu ocjenu koja je ekvivalent slovnim ili brojčanim ocjenama u skladu sa ECTS skalom ocjenjivanja. 7.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. 8.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva. v.d. SEKRETARKA, dr Nina Miković

1.Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje i jednokratno. Pravo na nagradu imaju studenti nakon završenih master studija pod uslovom da su: -crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori -tokom studiranja, uključujući i osnovne i master studije, postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 9,50 -nisu gubili nijednu godinu tokom studija -završili master studije u periodu između dvije dodjele nagrada -nisu stariji od 25 godina. 2.Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja Konkursa. 3.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova: -fotokopiju lične karte -potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji Opštine Budva (za strane državljane) -potvrdu da tokom studiranja na osnovnim i master studijama nije izgubio nijednu godinu -uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom -uvjerenje o završenim master studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom -kopiju tekućeg računa. Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu. 4.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. 5.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva.

v.d. SEKRETARKA, dr Nina Miković

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „PAVGORD” d.o.o iz Podgorice, donešeno rješenje broj: 03-UPI-3251/22 od 12.10.2026. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta kolektivnog stanovanja i turističkog apartmanskog bloka sa 3 zvjedice, na katarskoj parceli 734/2 KO Baošići, Opština Herceg Novi. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, kao i mjerama iz donešenog Rješenja. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije UCG, raspisuje OGLAS Za honorarno angažovanje 1 (jednog/e) saradnika/ce u nastavi na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije UCG, za studijsku 2026/27. godinu, za izvođenje časova vježbi na studijskom programu Studije roda, na predmetima: Uvod u studije roda, Rod u pravnoj regulativi, Rod i politika, Rodno zasnovano nasilje, Popularna kultura i rodne prezentacije, Rodne perspektive u obrazovanju. Kandidat je dužan uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 78 Zakona o visokom obrazovanju (“Sl. list Crne Gore”, br. 122/25, 59/26 i 114/26) i člana 115 Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG, br. 677/26). Prijavu na oglas sa potrebnom dokumentacijom, u originalu ili u ovjerenoj kopiji, dostaviti preko arhive Instituta, u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa na adresu: Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Ul. Jaglike Adžić bb, 81000 Podgorica (prizemlje Ekološki efikasne zgrade – zgrade Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera). Intervju je obavezan. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. Kontakt podaci poslodavca: Telefon: 020/414-296; 414-246 E-mail: iims@ucg.ac.me

Marketing 39

Subota, 17. oktobar 2026.

SVE SU RAZLIČITE. DA SU ZDRAVE !

Karcinom dojke je izlječiv u preko 90% slučajeva kada se otkrije na vrijeme. Podsjetimo da ženska populacija u Crnoj Gori najviše obolijeva od karcinoma dojke. Radite redovne preventivne preglede dojki. KAMPANJA ZA PREVENCIJU KARCINOMA DOJKE - “1 CILJ: POBIJEDITI KARCINOM DOJKE”

Awareness Campaign Montenegro 2026

Za Nju - kampanja za borbu protiv raka dojke u CG

Studio Marketing PODGORICA

POLIKLINIKA FILIPOVIĆ

Za Nju

NAŠA I VJEČNA Specijalna publikacija povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore Publikacija predstavlja sveobuhvatno svjedočanstvo o dvodecenijskom razvoju, uspjesima i izazovima od 2006. godine. Kroz bogat tekstualni sadržaj i autentične fotografije, čitaoci će proći kroz ključne političke, ekonomske, društvene, kulturne i sportske momente savremene Crne Gore. Postavljena na temeljima neprolazne istine da je Crna Gora naša jedina svetinja, ali i na čvrstom i neraskidivom stubu njenog istorijskog antifašizma, publikacija je i skup analitičkih tekstova o dvodecenijskom hodu moderne države kroz vrijeme, iskušenja i istorijske trijumfe i izazove. Djelo služi kao trajan dokument i podsjetnik za generacije koje dolaze o važnosti očuvanja državnog identiteta. Pozivamo vas da kroz stranice ove monografije zajedno proslavimo dvadeset godina ponosa, suvereniteta i zajedničkog građenja evropske budućnosti. Publikacija se može kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede, Bulevar revolucije 15, Podgorica

CIJENA 5 eura

40 Marketing

Subota, 17. oktobar 2026.