Dnevni list POBJEDA 14.12.2025.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 14. decembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21555 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

PREOKRET: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu

RAZGOVOR: Boris Muratović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u nikšićkom parlamentu

PES u Nikšiću politička marioneta bivšeg DF-a

UDAR NA BUDŽET: Vlada usvojila izvještaj Zaštitnika imovinsko pravnih interesa

Spajić izlobirao zatvaranje poglavlja 11 i 13 Visokopozicionirani izvor Pobjede iz EK je saopštio da je francuski ministar poljoprivrede imao primjedbe da nijesu implementirane preporuke od prošle godine za poglavlja 11 i 13. Rečeno je i da je jako teška komunikacija sa Ministarstvom poljoprivrede od 2022. i da ima loših komentara za rad tog resora vezano za tendere, zapošljavanje, krivolov, kao i eksploataciju šuma. Stiglo je desetine žalbi. Sve se preokrenulo u subotu, kada se intenzivnim lobiranjima premijera kod svih članica drastično preokrenula STR. 3. situacija u korist Crne Gore

VLADA CRNE GORE

Danas u Nikšiću imamo neskriveni nepotizam i partijsko zapošljavanje i ono se više ni ne pokušava opravdati. Aktuelna vlast u tome ne vidi nikakav problem, naprotiv, to se tretira kao normalna praksa i nagrada za političku lojalnost - kazao je Boris Muratović STR. 2.

Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona eura, prednjače tužbe vojske i policije U prošloj godini se iz državnog budžeta po osnovu izgubljenih sporova odlilo 18,8 miliona eura, a gotovo isti iznos ove godine isplaćen je za devet mjeseci. Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odmor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke STR. 7.

INTERVJU: Đorđo Žujović, građanski aktivista i politički konsultant

Region više nema državnika, zato su i odnosi među državama veoma loši

STR. 4. i 5.

POVODI: Nekadašnji profesionalni pilot u ,,Montenegro erlajnzu“ Vesna Aleksić bila je kapetan aviona na liniji Cirih - Beograd, koji je prekjuče ostvario milioniti let u nadležnosti SMATSA u 2025. godini

Dama za istoriju iznad oblaka

STR. 6.

SUSRETI: Crnogorski slikar Miomir Mišo Vemić za Pobjedu povodom izložbe radova ,,Reakcija na prazninu“ koja je otvorena u Podgorici VLADIMIR MIJAILOVIĆ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

SMATSA

NE! RATU U UKRAJINI

Savremeni svijet tone u nepovrat Svjedoci smo sukoba raznih grupacija, elita, biološke i političke kontaminacije, nadam se ne i nuklearne. Ta nemoć da promijenim sve to nabolje izaziva osjećaj praznine. Što radim? Ja sam tu da slikam, da svoj nijemi vrisak izrazim preko rada – kazao je Vemić STR. 12. i 13.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

21 .

KUPON

2

Politika

Neđelja, 14. decembar 2025.

INTERVJU: Boris Muratović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u nikšićkom parlamentu

PES u Nikšiću politička marioneta bivšeg DF-a NIKŠIĆ – Pokret Evropa sad u Nikšiću u potpunosti se uklopio u politiku bivšeg DF-a i praktično preuzeo ulogu političke marionete koju su u prethodnom mandatu imale Demokrate. Razlika je samo u imenu, ne u ponašanju, niti u političkim odlukama – kazao je za Pobjedu Boris Muratović, predsjednik Kluba odbornika DPS-a u Nikšiću.

Muratović je istakao i da danas u Nikšiću imamo neskriven nepotizam i partijsko zapošljavanje, te da se ono i ne pokušava opravdati jer, kako je rekao, vlast u tome ne vidi nikakav problem, već se to tretira kao normalna praksa i nagrada za političku lojalnost.

POBJEDA: U nikšićkoj opštini je od dva formirano pet sekretarijata. Znatno više nego ranije, što znači i više zaposlenih. Kako komentarišete proširivanje opštinske administracije? Kako to utiče na budžet grada i efikasnost lokalne uprave?

MURATOVIĆ: Samo po sebi, dijeljenje sekretarijata ne mora biti loše ako mu je cilj racionalizacija posla i veća efikasnost. Da je to bila stvarna namjera, niko razuman ne bi imao primjedbi. Međutim, u slučaju Nikšića očigledno je da proširivanje administracije nije vođeno potrebama grada, već legalizacijom rodbinskog i partijskog zapošljavanja.

Ne možete očekivati efikasnu lokalnu upravu ako na čelo sekretarijata dolaze ljudi sa sumnjivim diplomama, neadekvatnim zvanjima, višestruko polaganim stručnim ispitima i bez ozbiljnog pro-

fesionalnog iskustva. To nije kadar koji može da isporuči rezultate. Rezultat je jasan glomaznija administracija, veći pritisak na budžet i slabija usluga za građane Nikšića.

POBJEDA: Vidite li nepotizam i partijsko zapošljavanje u Nikšiću? Kako biste uporedili praksu zapošljavanja sada i dok je DPS vodio grad?

MURATOVIĆ: Nažalost, danas u Nikšiću imamo neskriven nepotizam i partijsko zapošljavanje i ono se više ni ne pokušava opravdati. Aktuelna vlast u tome ne vidi nikakav problem, naprotiv, to se tretira kao normalna praksa i nagrada za političku lojalnost.

Kada je DPS bio na čelu lokalne vlasti, odgovorne funkcije su, po pravilu, bile rezervisane za dokazane stručnjake sa jasnim profesionalnim referencama. Nesporno je da je bilo određenih kadrovskih grešaka i da tadašnji funkcioneri nijesu uvijek bili dostupni građanima onoliko koliko su morali biti. Cijenu takvog odnosa smo platili na izborima i danas smo opozicija.

Ali, posebno je licemjerno što su danas do odgovornih pozicija došli ljudi koji su nekada bili puki poslušnici prethodnih donosilaca odluka i koji, zbog ograničenih profesionalnih kapaciteta, ranije nijesu mogli napredovati. Preko noći su promijenili politički dres, najčešće prelaskom u PES, i dobili funkcije koje realno ne zaslužuju. Nijesu unaprijedili znanje ni sposobnosti, pa smo kao rezultat toga dobili vlast koja se ne bavi razvojem Nikšića, već raspodjelom političkog kolača, a na štetu građana Nikšića.

Posebno je licemjerno što su danas do odgovornih pozicija došli ljudi koji su nekada bili puki poslušnici prethodnih donosilaca odluka i koji, zbog ograničenih profesionalnih kapaciteta, ranije nijesu mogli napredovati. Preko noći su promijenili politički dres, najčešće prelaskom u PES, i dobili funkcije koje realno ne zaslužuju. Nijesu unaprijedili znanje ni sposobnosti, pa smo kao rezultat toga dobili vlast koja se ne bavi razvojem Nikšića, već raspodjelom političkog kolača, a na štetu građana Nikšića – kazao je Boris Muratović POBJEDA: Čini se da je opozicija u Nikšiću tiha.

Kao predsjednik Kluba odbornika DPS-a, jeste li saglasni da nedostaje politički „agresivniji“ odgovor opozicije na ono što smatrate lošim odlukama sadašnje vlasti?

MURATOVIĆ: Nijesam saglasan sa ocjenom da je opozicija u Nikšiću tiha. Da smo tihi, do sada ne bismo podnijeli desetine krivičnih prijava, ne bismo na svakoj sjednici SO Nikšić argumentima razbijali loše odluke vlasti i njihovu nekompetentnost, niti bi javnost i novinari ima-

lično pitanje gura u Zloupotreba vjere i kršenje bude centar javne politike, a institucije se svode na produžeduha sekularne države nu ruku tuđeg uticaja.

POBJEDA: Nedavno je predsjednica SO Nikšić Milica Lalatović-Žižić posjetila Mitropoliju crnogorsko-primorsku i razgovarala sa mitropolitom Joanikijem, o čemu je poslato i zvanično saopštenje. Pošto je Crna Gora sekularna država, jesu li prekršeni ti principi, kako tumačite odlazak šefice parlamenta kod Joanikija?

MURATOVIĆ: Crna Gora je po Ustavu sekularna država. To znači da svako, pa i nosioci javnih funkcija imaju pravo da lično vjeruju

u što god žele, ali nemaju pravo da vjeru predstavljaju kao dio institucionalnog djelovanja. U trenutku kada se posjeta vjerskoj instituciji promoviše kroz zvanično saopštenje, ona prestaje biti privatna i postaje politička poruka.

Dakle, ovdje se radi o političkoj zloupotrebi vjere, što nije prvi, a siguran sam, ni posljednji put. Vlast, i na lokalnom i na državnom nivou, sve otvorenije se utrkuje ko će dobiti naklonost Crkve Srbije, računajući da to donosi koji glas više.

Time se ono što treba da

Da je taj odnos duboko poremećen, pokazali su i javni nastupi pojedinih uposlenika Crkve Srbije, poput izjave Mijajla Backovića u Morinju, gdje su politički funkcioneri iz redova vlasti praktično ismijavani kao poslušni izvršioci onoga što im se zada kroz agendu, što je jasna potvrda ko diktira, a ko sluša.

Zato ovdje nije riječ o protokolu, već o kršenju duha sekularne države i opasnom miješanju vjere i politike, koje dugoročno ponižava i institucije i građane.

li informacije o brojnim nepočinstvima koja se dešavaju u gradu.

Da smo zaista tihi, DPS ne bi na posljednjim lokalnim izborima samostalno osvojio gotovo 15.000 glasova, više od 35 odsto podrške i ne bi povećao broj odbornika na 16 od ukupno 41 u lokalnom parlamentu. To su činjenice, ne utisci.

Ako neko može da pronađe sličan primjer u Crnoj Gori – da opoziciona partija u jednoj opštini ojača dok je van vlasti – prihvatiću tu subjektivnu ocjenu. Do tada, tvrdnje o „tihoj opoziciji“ više govore o onima koji ih iznose nego o našem političkom djelovanju.

POBJEDA: PES je nakon izbora dao podršku Marku Kovačeviću. Kako danas funkcioniše taj savez, uklapa li se PES potpuno u politiku bivšeg DF-a?

MURATOVIĆ: Tu nema nikakvog iznenađenja. Obistinilo se sve ono na što smo upozoravali u predizbornoj kampanji – između PES-a i bivšeg DF-a nema suštinske razlike. Glas dat bilo kome od njih bio je i ostao glas za to da Marko Kovačević i dalje bude na čelu Nikšića.

PES se u Nikšiću u potpunosti uklopio u politiku DF-a i praktično preuzeo ulogu političke marionete koju su u prethodnom mandatu imale Demokrate. Razlika je samo u imenu, ne u ponašanju, niti u političkim odlukama.

Uostalom, dovoljno je po-

gledati koga PES podržava Darija Vraneša u Pljevljima, Marka Kovačevića u Nikšiću i Andriju Mandića na državnom nivou. To mnogo jasnije govori o kakvoj se partiji radi nego sve deklarativne poruke koje pokušavaju da pošalju javnosti. Zato, danas više nema dileme, PES nije korektiv vlasti, već njen sastavni dio i pouzdan partner politike bivšeg DF-a kako na lokalnom, tako i na državnom nivou.

POBJEDA: Postoji li, po Vašem mišljenju, nešto pozitivno što je uradila za građane sadašnja nikšićka vlast? Recimo, finansijske nadoknade za porodice sa troje i više djece, finansijska pomoć osnovcima... Da li je nešto od toga moglo biti realizovano ranije, dok je DPS vodio grad?

MURATOVIĆ: Ima odluka koje možemo ocijeniti kao pozitivne, poput ovih koje ste naveli, jer to su mjere koje idu u korist građana i zato smo ih, bez obzira na sve rezerve, podržali i glasali za njih. Međutim, ne mogu da ne izrazim sumnju u namjeru, jer su te odluke donesene bukvalno pred izbore, očigledno u funkciji popravljanja izbornog rezultata partija koje su na vlasti.

Ono što govori u prilog našim sumnjama jeste brzina i nestručnost u njihovoj realizaciji – za pojedine odluke planirano je oko 100.000

eura godišnje, a na kraju je iz budžeta izdvojeno i do 16 puta više novca. To nije socijalna politika, to je neodgovorno upravljanje javnim novcem.

Da li je dio ovih mjera mogao biti realizovan i ranije, dok je DPS vodio grad? Vjerovatno jeste, ali budžet nije neograničen. Ipak, tada su realizovani brojni infrastrukturni i razvojni projekti zahvaljujući kojima je Nikšić uopšte mogao da konkuriše za titulu Evropske prijestonice kulture i istu dobije. Za razliku od toga, u posljednjih pet godina aktuelne vlasti nemamo nijedan ozbiljan kapitalni projekat u gradu.

I pored svega, DPS će i dalje biti konstruktivna opozicija.

Već na sljedećoj sjednici, prilikom usvajanja budžeta za 2026. godinu, predložićemo kvalitetne amandmane i testirati stvarne namjere vlasti.

Ne vidimo nijedan racionalan razlog da se ne usvoji odluka o besplatnom vrtiću za sve nikšićke predškolce, posebno kada se iz godine u godinu prenose višemilionska sredstva zbog neznanja i nekreativnosti lokalne uprave.

Ta mjera je ranije odbijena od strane odbornika vlasti, sada imaju priliku da, potpomognuti odbornicima iz PES-a, pokažu da zaista brinu o nikšićkoj mladosti i usvoje jednu pozitivnu, nediskriminatorsku odluku koja je već postala praksa u brojnim opštinama širom Crne Gore.

POBJEDA: Nikšić je proglašen Evropskom prijestonicom kulture. Je li zasluženo priznanje i može li opravdati takav status? Jesu li i koliko politički i vjerski uticaji prisutni u kreiranju kulturnih programa u Nikšiću?

MURATOVIĆ: Ideja da Nikšić postane Evropska prijestonica kulture prvi put je jasno izrečena u Izbornom programu DPS-a za lokalne izbore 2021. godine i naravno da je važno što je grad danas dobio tu titulu. Sada je ključno da svi pokažemo ozbiljnost i odgovornost, jer ova titula može biti ogromna kulturna, turistička i ekonomska razvojna šansa. Da li ćemo je opravdati, zavisi isključivo od nas.

Nažalost, dosadašnje iskustvo govori da lokalna vlast nije imala sluha za kvalitetne i dobronamjerne inicijative koje su dolazile iz redova opozicije, pa nemam prevelika očekivanja da su se u međuvremenu tome naučili. Što se tiče kulturnih programa, nema dileme da su politički i vjerski uticaji prisutni, i to je ono što mora prestati.

Ako želimo da zaista opravdamo status Evropske prijestonice kulture, šansu moraju dobijati oni koji to zaslužuju znanjem, kvalitetom i rezultatima – a ne po političkoj ili ideološkoj podobnosti. Samo tako možemo u potpunosti valorizovati ovu laskavu titulu i učiniti je ponosom svih građana Nikšića.

Ivana KOPRIVICA

Politika

Neđelja, 14. decembar 2025.

Sonja Biserko

Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama.

EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije - kaže Biserko BEOGRAD - Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.

- Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama.

EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije - kaže Biserko.

Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).

- EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih su-

sjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor - navodi Biserko.

Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.

- Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije - kaže Biserko.

Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.

- Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti - zaključije Biserko.

Violeta CVEJIĆ

PREOKRET: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu

Spajić izlobirao zatvaranje poglavlja 11 i 13 BRISEL /PODGORICACrna Gora će zatvoriti pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske aktivnosti premijera Milojka Spajića i njegovog tima, potvrdio je Pobjedi izvor iz crnogorske Vlade.

Kako je potvrđeno Pobjedi, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja. Crna Gora će zatvoriti Poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), Poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i Poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska prvobitno na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), zemlje članice ipak će dati zeleno svijetlo i za njih.

Visokopozicionirani izvor Pobjede iz Evropske komisije je saopštio da je francuski ministar poljoprivrede prije dva dana imao primjedbe da nijesu implementirane određene preporuke od prošle godine za poglavlja 11 i 13. Rečeno je i da je jako teška komunikacija sa Ministarstvom poljoprivrede od 2022. i da ima loših komentara za rad ovog resora kao i prijava vezano za raspisivanje tendera, zapošljavanje, krivolov, kao i eksploataciju šuma. Stiglo je na desetine žalbi i pisama.

Takođe, posljednjih 15 godina svim crnogorskim vladama iz Evropske komisije poručuju da poljoprivredu i ekologiju treba da vode stručna lica.

I pored brojnih primjedbi, sve se preokrenulo u subotu kada je intenzivnim lobiranjima kod svih članica, ali i odgovorima na konkretne primjedbe situacija drastično preokrenula u korist Crne Gore.

Prema pisanju CDM-a, preokret je uslijedio nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, saznaje nezvanično CdM. Pored susreta sa Makronom, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne admini-

Visokopozicionirani izvor Pobjede iz EK je saopštio da je francuski ministar poljoprivrede prije dva dana imao primjedbe da nijesu implementirane određene preporuke od prošle godine za poglavlja 11 i 13. Rečeno je i da je jako teška komunikacija sa Ministarstvom poljoprivrede od 2022. i da ima loših komentara za rad tog resora vezano za raspisivanje tendera, zapošljavanje, krivolov, kao i eksploataciju šuma. Stiglo je na desetine žalbi i pisama.

I pored brojnih primjedbi, sve se preokrenulo u subotu, kada se intenzivnim lobiranjima kod svih članica, ali i odgovorima na konkretne primjedbe situacija drastično preokrenula u korist Crne Gore stracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu. Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Takođe, prema informacijama Pobjede, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo Emanuelu Makronu, ističući važnost da se pruži podrška Crnoj Gori da zatvori svih pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji ovog mjeseca.

Kancelar Njemačke Fridrih Merc izjavio je da sa Crnom

Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji. On je to izjavio prije nekoliko dana na zajedničkoj pres-konferenciji sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju. To je i u našem interesu, jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi. To se posebno odnosi na ograničavanje nelegalnih migracija. Za naše dvije zemlje to je od velikog značaja - kazao je Merc.

Zatvaranjem pet poglavlja, Crna Gora bi u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih poglavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 poglavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.

Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.

Podsjetimo, Crna Gora je status kandidata dobila u decembru 2010. godine, a pregovore otvorila u junu 2012. godine.

Do sada je otvorila 33 pregovaračka poglavlja.

N. Z.

vlada crne gore

RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

3

Spajić lično kontaktirao Makrona

4

Politika

Neđelja, 14. decembar 2025.

POVODI: Marko Parezanović, drugi čovjek BIA smijenjen jer je ruski čovjek

Zbog krize sa NIS-om počeo obračun sa ruskim kadrom

Reuters

Vučić priprema teren da preuzme NIS nakon čega će se naći na ozbiljnom političkom udaru Rusije i smjenom ruskih ljudi umanjuje mogućnost ruskog negativnog odgovora u službama i medijima, objašnjava Aleksandar Olenik, advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

Naftna industrija Srbije

BEOGRAD - Smjena Marka Parezanovića, načelnika Operativnog odjeljenje srpske službe bezbjednosti BIA odgovor je Rusiji na njihov bojkot oko prodaje NIS-a, koja se nalazi pod sankcijama SAD zbog rata u Ukrajini, a zbog čega Srbiji prijeti ozbiljna energetska kriza jer je rafinerija u Pančevu prestala da radi.

Rusi optužuju strane službe: Objašnjenja da je drugi čovjek BIA smijenjen jer se nalazi u „Skaj“ porukama Šarićeve grupe i da se BIA nije dobro infiltrirala u studenski protest pala su u vodu, jer su nakon Parezanovićeve smjene eksplodirali komentari u ruskim medijima, od kojih je najzanimljiviji sa portala ruserbia.com koji piše: „... strane specijalne službe su tražile njegovo uklanjanje, a njihovi mediji podržavaju taj zahtjev jer je Parezanović bio posljednji čovjek u vrhu BIA koji je svim snagama štitio Srbiju“.....

Ovaj portal je registrovan u Rusiji i objavljuje informacije o Srbiji, ali se bavi i Crnom Gorom. U jednom tekstu navode: „Zahvaljujući Parezanoviću srpski identitet je vraćen u Crnoj Gori u vrijeme kada je režim Mila Đukanovića bio na ivici da ga potpuno iskorijeni“....

I baš ta nit oko uspostavljanja srpskog svijeta, uz podršku Rusije i po ugledu na Ruski svijet, Parezanovića je zajedno sa Aleksandrom Vuli-

nom odvela 2024. godine na Međunarodni bezbjednosni forum u Rusiju gdje su predstavljali Srbiju, a Parezanović je dobio odlikovanje od predsjednika Rusije.

Višeslojna smjena: Drugi čovjek BIA smijenjen je samo nekoliko dana prije Vučićeve posjete Briselu i večere sa Ursulom fon der Lajen kada je srpski predsjednik predložio da cio Zapadni Balkan uđe istovremeno u EU bez obzira na loš izveštaj koje je ovo evropsko tijelo napravilo o Srbiji. Da li se njegova smjena može dovesti u vezu sa pokazivanjem dobre volje Srbije da je počelo udaljavanje od Rusije koje zahtijeva EU? Olenik kaže da smjena Parezanovića „ima više slojeva“, ali da nije vezana za Vučićevu posjetu Briselu već za smanjenje ruskog uticaja, „a posljedica toga je što Rusi odbijaju da prodaju NIS“.

On podsjeća da Rusi ni u jednoj drugoj državi, koja je bila u sličnoj situaciji kao Srbija sada, nijesu prodali svoje kompanije koje su kupili.

- Rusima je NIS beznačajan finansijski ali im je politički jako bitan jer kontroliše bukvalno srce Srbije, njen krvotok i sve može da stane ako NIS ode. Mislim da Rusi neće prodati NIS i natjeraće Vučića da gurne NIS u stečaj i uništit ga ili da ga uzme“, navodi Olenik i ocjenjuje da je Vučiću postalo jasno da Rusi nemaju nikakav plan i prijedlog za NIS zato što prodaju. „Ćute jer im odgovara da što duže kontrolišu NIS, a ako

NIS propadne propada i on sa njim. Dakle, ako bude nestašice goriva, redova, ako gorivo poskupi, njegovi će ga srušiti sa vlasti zajedno sa građanima koji su do sada bili neutralni“ - kaže Olenik.

Udar ruskih službi Na pitanje što se dešava kada Srbija preuzme NIS, Olenik kaže da ih očekuje udar ruskih službi.

- U tom momentu naći ćemo se na ozbiljnom udaru Rusije i ruskih službi, a smjena Parezanovića je priprema za vrijeme nakon preuzimanja NIS-a i smanjenje mogućnosti ruskog negativnog odgovora u medijima i u službama. Prema nepotvrđenim informacijama, vojna služba je potpuno pod kontrolom ruske dok za BIA to nije slučaj - odgovara Olenik i ponavlja da Vučić mora da pripremi teren za preuzimanje NIS-a od Rusa, što znači da mora da suzbije njihov uticaj i u službama bezbjednosti i u medijima kako bi to preuzimanje što bezbolnije prošlo i kako bi posljedice preuzimanja bile što manje.

- Moram Vas podsjetiti da je Vučić dio birača preuzeo od Srpske radikalne stranke od Šešelja, oni čine oko 50 odsto, i potrebne su mu službe da bi ih zadržao. Preuzimanjem NIS-a Srbija se polako okreće zapadu i okreće leđa Rusima i to zbog Amerike i Trampa. Američke sankcije NIS-u su prva korisna stvar koju je Tramp uradio za Srbiju iako mu to nije to bila namjera ali desilo se - kaže Olenik i priču o Parezanoviću upoređuje sa funkcionisanjem državne uprave od 2012. godine kada je SNS došao na vlast.

Lojalisti na sceni - U početku su davali otkaze drugima, a zapošljavali svoje, onda su zapošljavali one kojima vjeruju. U početku je bilo dovoljno samo da okrenete glavu kada oni rade protivzakonito što je radila i vrhovni javni tužilac gospođa Zagorka Dolovac nije se miješala u svoj posao. Međutim, sada to više nije dovoljno, oni traže da budete apsolutni lojalista i bespogovorno na svim mjestima u državnoj upravi od ljekara, nastavnika, profesora, policije, da izvršavate svako naređenje pogotovo na ulici.

Ko to neće dobija otkaz ili biva smijenjen. Mislim da donekle i to vezano za Parezanovića jer on zna svoj posao ali neće bespogovorno da sluša. On jeste na ruskoj politici i vjerovatno je ocijenjen da nije lojalista i to je druga strana te medalje - kaže naš sagovornik.

Violeta Cvejić

INTERVJU: Đorđo Žujović, građanski aktivista i politi

Region više n i odnosi međ Ne moram da objašnjavam u kojoj mjeri su bile važne odluke o ulasku Crne Gore u NATO 2017. kao i usklađivanje spoljne politike sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, što podrazumijeva sankcije Rusiji.

Crna Gora je prva u regionu istisnula Rusiju iz sfere uticaja, što je takođe bila strateški važna odluka, posebno ako znate kako Crnogorci doživljavaju Rusiju, što se vidjelo i nakon promjene vlasti 2020. Teško bi aktuelna vlada premijera Milojka Spajića mogla da vodi Crnu Goru u EU da prije toga nijesu bile donijete ove važne odluke. Ne vjerujem da bi se ijedna vlada nakon 2020. godine usudila da povuče sličan potez - kaže Žujović PODGORICA - Uticaj inostranih aktera na rezultat parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine naslov je master rada koji je Đorđo Žujović nedavno odbranio na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Istovremeno, ovo je prvi naučno-akademski rad na ovu temu odbranjen na Beogradskom univerzitetu.

- Tema promene vlasti u Crnoj Gori 2020. godine do sada u Srbiji nije tretirana i istražena na valjan način. O tome se uglavnom pisalo - pre svega u medijima, manje u akademskim radovima - na navijački način, ignorisanjem nekih objektivnih okolnosti i bez namere da se suštinski razumeju Crna Gora i procesi koji su izmenili njen karakter. Mnogo je onih u Srbiji koji na Crnu Goru gledaju kroz ličnu prizmu, lični motiv - kaže za Pobjedu građanski aktivista i politički konsultant Đorđo Žujović.

POBJEDA: Što je bio Vaš motiv da pišete o Crnoj Gori? ŽUJOVIĆ: Pokušao sam da saznam što se sve događalo uoči promena u Crnoj Gori 2020. godine, kakve su bile geopolitičke okolnosti, ko je vršio pritisak da se ta vlast promeni, u kojoj meri su srpski zvaničnici i Srbija na to uticali. Mediji i javnost u Srbiji to ignorišu, ne žele da razgovaraju o tome što njihova država radi u susedstvu. Nekako se podrazumeva da Srbija ima pravo da se meša u unutrašnja pitanja susednih država, a ako na to upozorite javnost, slede izgovori da nisu znali, nisu čuli, ne tiče ih se.

Od istine se beži. Baš zato sam

odabrao ovu temu, koju, inače, dugo pratim.

Na stranu crnogorsko društvo, i o tome možemo razgovarati, ali ako je reč o politici, većina odluka koje je Crna Gora donosila dvadesetak godina pre promena, naročito onih spoljnopolitičih, bile su izuzetno važne ne samo za Crnu Goru, nego i za odnose u regionu.

POBJEDA: Što, na primjer? ŽUJOVIĆ: U prvom periodu (1991-1997), ključna i strateški najvažnija odluka, iz koje su proistekle sve kasnije, bilo je okretanje Crne Gore ka Zapadu, posebno prema SAD. Drugo, u periodu od 1997. do 2006. godine, Crna Gora je vodila politiku koja je suštinski porazila ideju velike Srbije. Verovalo se da je obnova državne nezavisnosti 2006. godine bila udarac od kojeg će se srpski velikodržavni projekat teško oporaviti.

Nije Beograd slučajno tih godina u Podgoricu slao svoje agente sa zadatkom da sruše crnogorsku vlast, koja je ipak uspela da redefiniše odnose sa Srbijom i da je natera na poštovanje. To je Beogradu, ko god da je na vlasti, uvek teško prihvatljivo.

Važna tekovina tog vremena bilo je drugačije pozicioniranje Crne Gore u regionu: nakon više decenija, prvi put je postala akter, uvažen i poštovan.

Naravno, Beograd je i to doživeo kao neverovatnu drskost.

Ne moram da objašnjavam u kojoj meri su u „trećoj fazi“, onoj od 2006. do 2020. godine, bile važne odluke o ulasku Crne Gore u NATO 2017, kao i usklađivanje spoljne politike sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva sankcije Rusiji. Crna Gora

Od istine se beži: Đorđo Žujović

je prva u regionu istisnula Rusiju iz sfere uticaja, što je takođe bila strateški važna odluka; posebno ako znate kako Crnogorci doživljavaju Rusiju, što se videlo i nakon promene vlasti 2020. Teško bi aktuelna Vlada premijera Milojka Spajića mogla da vodi Crnu Goru u EU da pre toga nisu bile donete ove važne odluke. Ne verujem da bi se ijedna vlada nakon 2020. godine usudila da povuče sličan potez.

POBJEDA: U svom radu pominjete i priznanje Kosova 2008. godine. Koliko je ova odluka Vlade u Podgorici uticala na odnos srpskog društva prema državi Crnoj Gori? ŽUJOVIĆ: Verovatno presudno. Reakcije tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, njegova odluka da zbog priznanja Kosova protera ambasadore samo Crne Gore i Makedonije, pokazale su da Srbija suštinski ne priznaje crnogorsku državnu nezavisnost. Zvanična Srbija bila je ljuta, ali i šokirana, jer se prvi put suočila sa činjenicom da Crna Gora odluke donosi samostalno i bez odobrenja Beograda. Do 2020. godine Podgorica se uspešno suprotstavljala beogradskom paternalizmu.

POBJEDA: Ipak, za razliku od tadašnjeg premijera Vojislava Koštunice, predsjednik Boris Tadić čestitao je 2006. Crnoj Gori nezavisnost.

Politika

Neđelja, 14. decembar 2025.

5

ički konsultant

nema državnika, zato su đu državama veoma loši

ŽUJOVIĆ: To je istina, ali očito ne menja stvar. Pa, predsednik Aleksandar Vučić, kada god kritikuje svoje političe protivnike, ne propusti da kaže – pustili ste Crnu Goru, što samo potvrđuje tezu da svaka beogradska vlast, izuzev tri godine vlade premijera Zorana Đinđića, Crnu Goru doživljava kao svog „zabludelog mlađeg brata“, koga je neophodno vratiti gde pripada. Kako to radi Srbija? Ako nema snage da se frontalno obruši na Crnu Goru, koja je danas ipak pod kišobranom NATO, onda pravi svoje male „autonomne oblasti“ - SAO Pljevlja, Nikšić, Herceg Novi – preko kojih pokušava da destabilizuje Crnu Goru. Ovu politiku Srbija decenijama sprovodi pomoću sebi lojalnih „profesionalnih Srba“, koji se, što je zaista veoma čudno, ponose svojim sluganstvom.

POBJEDA: Kakav status u Srbiji imaju crnogorski „profesionalni Srbi“? ŽUJOVIĆ: Pa, kakav status bi mogli imati, šta mislite? Kako se odnosite prema ljudima bez elementarnog dostojanstva i digniteta? Crnogorski jezik je bogat, zna se kako se takvi nazivaju. Licemerna politika zapadnih saveznika doprinela je tome da su „profesionalni Srbi“ deo vlasti u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koliko su zaista zapadni saveznici uticali na promjene 2020. godine?

ŽUJOVIĆ: Nije sporno da je višedecenijska vlast istih stranaka i koalicija izazvala zasićenje, te da je promena vlasti u demokratskim društvima dobrodošla. Donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti decembra 2019. bio je svojevrsni katalizator procesa krupnih političkih promena. Doduše, da nije bio zakon, procese bi ubrzalo nešto drugo: naprosto, stvorena je takva atmosfera. U međuvremenu se poklopilo više interesa: države Srbije i njenih zvaničnika, Srpske pravoslavne crkve, ruske crkve, Rusije, koja je državnim udarom iz 2016. pokušala da obori vlast u Podgorici, zatim interes Zapada, koji je godinama unazad, kroz izveštaje EU o napretku, slabio vlast u Podgorici, kritikujući je zbog nedostatka vladavine prava, korupcije i organizovanog kriminala. Američka administracija – i ona u Stejt departmentu

i ona na terenu – veoma je jasno pokazala nezainteresovanost za budućnost Crne Gore, za to ko će naslediti vlast Demokratske partije socijalista i njenih partnera. Ko se danas seća prvoga sa zajedičke opozicione liste na izborima 2020? Poslednji je danas najviša vlast u Crnoj Gori. Bilo je, dakle, važno da se vlast DPS-a sruši.

Zvanična Srbije imala je dva kanala delovanja.

POBJEDA: Koja? ŽUJOVĆ: Ona koja deluju i danas - SPC i BIA. Njihov uticaj bio je pojačan i 2016. godine, uoči pokušaja državnog udara. Četiri naredne godine iskorišćene su za pripremu onoga što će se dogoditi 2020; litije su bile samo sredstvo. Mislim da je vlada Duška Markovića suviše meko odgovarala onima koji su Crnoj Gori radili o glavi. Jer tu nije bila reč o klasičnoj političkoj borbi ideja, ideologija, o

ekonomskoj, socijalnoj, kulturnoj politici, već ste na suprotnoj strani imali snage koje su želele da nestanete; najbolje ako može i fizički. Ako vam preti ta vrsta opasnosti, ako ste egzistencijalno ugroženi, morate se boriti da biste opstali.

POBJEDA: Kako je Srbija - i vlast i opozicija, i režimski i opozicioni mediji – reagovala na promjene u Crnoj Gori 2020. godine? ŽUJOVIĆ: Sećate se Matije Bećkovića i obećanja da će srpska omladina na ramenima nositi Dritana Abazovića? Jer Abazović je postao simbol. Beograd najviše voli kada za svog saradnika i operativca dobije osobu različitog etničkog i kulturnog modela, poput „poštenog Albanca“ iz vremena Slobodana Miloševića. Zato su tu figuru, koja je, nakon što je poslužila bila odbačena, u početku s oduševljenjem dočekali i vlast i opozicija u Srbiji.

Naravno, i režimski i opozicioni mediji su, kao i danas, izveštavali jednoobrazno, navijački, pa prosečan građanin nije imao gde da se detaljnije obavesti u događajima koji su izazvali politički zemljotres u susednoj državi. Tome dodajte ocene pokojnog patrijarha SPC Irineja, koji je status Srba u Crnoj Gori uporedio sa statusom Srba u ustaškoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Oni građani Srbije koji nisu imali dovoljno informacija, ali koji su znali za stradanje Srba u NDH, reagovali su emotivno, stvarajući sliku na temelju onoga što su čuli od patrijarha i onoga što im je servirala BIA. Čak i neki pristojni i meni dragi ljudi, čim bi se pomenula Crna Gora, govorili su gotovo isto što i režim ili nacionalisti. Iskreno, čudio sam se što je čak i deo beogradske demokratske opozicije pad DPS-a 2020. doživeo kao svojevrsno olakšanje.

POBJEDA: Zašto ste se čudili? ŽUJOVIĆ: Zato što sam znao da je upravo vlast DPS devedesetih godina prošloga veka brinula i čuvala fizičku bezbed-

Da ne govorimo o načinu na koji je predsjednik Đukanović predao vlast.

A način na koji neki lider odlazi suštinski ga veoma definiše – i lično i politički. Jer ako nakon pedeset pobjeda mirno priznate poraz, onda to govori i o tome kako doživljavate državu i društvo. U redu, izgubili smo vlast, ali država mora da nastavi da funkcioniše, tako sam razumio njegovu poruku. Ta zaostavština je, i za Crnu Goru i za region, veoma važna nost nekih od njih. Ne mislim samo na Zorana Đinđića.

U svakom slučaju, te 2020. dobili ste simbiozu koja se pokazala veoma lošom za evropsku i građansku Crnu Goru. Mogu dolaziti pohvale sa svih evropskih adresa, može Crna Gora ući u EU, ali je nova politička garnitura, to je odavno jasno, duboko zatrovala crnogorsko društvo i dodatno svesno produbila istorijske podele.

Deo opozicionara i intelektualaca u Srbiji imao je gotovo lični odnos, lični problem sa predsednikom Milom Đukanovićem.

POBJEDA: Kako – lični odnos? ŽUJOVIĆ: Predsednik Đukanović daleko je od tipičnog političara, čak i na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Nikada se nije uklapao ni u jedan postojeći model balkanskog političara. Kako nekoga definisati kao autokratu, a znati da su medijske slobode u zemlji čiji je predsednik neuporedive u odnosu na one koje ste imali i koje imate u svojoj? Kako o predsedniku Đukanoviću govoriti kao o diktatoru, a ignorisati politički pluralizam, u kojem više poli-

Jednoglasje na Beogradskom univerzitetu POBJEDA: Kako su reagovale Vaše kolege, Vaši profesori na izbor teme koju ste odabrali? ŽUJOVIĆ: Nije teško braniti ono u što duboko verujete.

Ma koliko u akademskom i ljudskom smislu bili pošteni, kolege i profesori na Fakultetu političkih nauka u Beogradu o Crnoj Gori

imaju već formiran stav.

Trudio sam se da što vernije prikažem što se dogodilo u Crnoj Gori, bez obzira na rezerve akademskog okruženja, ali i na moguće posledice. Kao i na većini fakulteta Beogradskog univerziteta, kada je reč o Crnoj Gori, vlada jednoglasje; drugačije mišljenje se

dosta teško probija.

POBJEDA: Profesor Dragan Đukanović je bio Vaš mentor, koliko Vam je pomogao? ŽUJOVIĆ: Mnogo. Profesor Đukanović retka je pojava u akademskom svetu i njegova podrška mi je bila veoma važna. Pre nekoliko godina, profesor Đukano-

vić je, pri međunarodnim studijama na FPN-u u Beogradu, pokrenuo program Studije savremenog Balkana, otvorivši nam prostor da region istražujemo bez pritiska, slobodno, uvažavajući fakte i činjenice. Verujem da će iz tog programa izaći radovi o kojima će se debatovati.

tičkih partija uredno dobija više od deset procenata podrške građana? U Srbiji, pritom, nijedna stranka već duži niz godina nije u stanju da samostalno pređe famoznih tri procenta kako bi postala parlamentarna.

Da ne govorimo o načinu na koji je predsednik Đukanović predao vlast. A način na koji neki lider odlazi suštinski ga veoma definiše – i lično i politički. Jer ako nakon pedeset pobeda mirno priznate poraz, onda to govori i o tome kako doživljavate državu i društvo. U redu, izgubili smo vlast, ali država mora da nastavi da funkcioniše, tako sam razumeo njegovu poruku. Ta zaostavština je, i za Crnu Goru i za region, veoma važna.

POBJEDA: Region je dosta burno reagovao na promjene 2020. godine: za razliku od Srbije, u kojoj su, liše dvadesetak intelektualaca, pad prozapadne vlasti svi pozdravili, ogromna većina liberalne, demokratske javnosti regiona bila je zabrinuta za budućnost Crne Gore. ŽUJOVIĆ: Imali su pravo. Uostalom, šta se sve promenilo od te 2020. godine! Za početak, zbog politike koju vodi, Crna Gora je dobila više protestnih nota od susednih: Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova; dvojicu visokih državnih funkcionera Hrvatska je proglasila za persone non grata. Sam položaj i status Crne Gore u regionu bitno je izmenjen.

Sve zajedno, svedočimo veoma lošim odnosima među državama regiona, možda i zato što region više nema političara od formata. Doduše, nema ga ni Evropa. Umesto državnika, imamo krizu liderstva i instant političare koji se pojavljuju i nestaju, ali koji nam pojedoše silne godine.

POBJEDA: Rekli ste da Srbija ima ambiciju da upravlja Crnom Gorom. Može li Beograd u tom smislu danas biti zadovoljan? ŽUJOVIĆ: Uprkos spoljnim manifestacijama, odnosi Crne Gore i Srbije na prilično su niskom nivou. Beograd javno komentariše i kritikuje ponašanje onih koje kontoliše, a koji su deo vlasti u Podgorici. Vlast je na to očito pristala.

Sa druge strane, režimu u Beogradu nikada niko nije dovoljno dobar u služenju i taj test političari u Crnoj Gori moraju svakodnevno da polažu. Vučić, pritom, stalno podiže lestvicu: nije dovoljna lojalnost, malo je; mora se preći na slepi fanatizam.

Po Vučićevoj oceni, u tome je za sada uspešan samo Milan Knežević.

Tamara NIKČEVIĆ

6

Ekonomija

Neđelja, 14. decembar 2025.

POVODI: Nekadašnji profesionalni pilot u ,,Montenegro erlajnzu“ Vesna Aleksić bila je kapetan aviona na liniji Cirih - Beograd, koji je prekjuče ostvario milioniti let u nadležnosti SMATSA u 2025. godini

PODGORICA – Kada sam prvi put osjetila letjenje, shvatila sam da je to ono čime želim da se bavim. Obuku sam počela 1999. godine i pamtim osjećaj kada sam prvi put samostalno upravljala avionom – toliko je bilo dobro da sam od sreće počela da pjevam u kabini!

,,Obraća vam se vaš kapetan Vesna Aleksić, upravo smo ušli u vazdušni prostor Republike Srbije i od kolega iz Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA dobili smo važnu informaciju. Sa velikim zadovoljstvom želim da vas obavijestim da prisustvujete milionitom letu u 2025. Želimo vam prijatno i udobno putovanje i ostatak leta, hvala vam što zajedno sa nama ispisujete istoriju iznad oblaka“

Tim riječima je u decembru 2008. profesionalna pilotkinja (tada ,,Montenegro erlajnza“) Vesna Aleksić (tada Bućan) govorila za Pobjedino izdanje ,,Porodičnog magazina“. Danas, 17 godina kasnije – Vesna je ponovo ušla u istoriju – bila je kapetan aviona „Er Srbije“ koji je zabilježio milioniti let u 2025. godini, što je, kako je saopšteno iz Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA istorijski rezultat u domaćem i regionalnom vazdušnom saobraćaju. Rekord je ostvaren 12. decembra letom iz Ciriha za Beograd.

Pilotkinja u ulozi kapetana vazduhoplova A-319 podijelila je tu informaciju sa putnicima i obavijestila da ,,prisustvuju obilježavanju istorijskog rekorda“. Ulaskom vazduhoplova u vazdušni prostor Srbije, kontrolor letjenja je čestitao i informisao posadu da je upravo njihov let milioniti opsluženi vazduhoplov u nadležnosti SMATSA u 2025. godini.

- Obraća vam se vaš kapetan Vesna Aleksić, upravo smo ušli u vazdušni prostor Republike Srbije i od kolega iz Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA dobili smo važnu informaciju. Sa velikim zadovoljstvom želim da vas obavijestim da prisustvujete milionitom letu u 2025. Želimo vam prijatno i udobno putovanje i ostatak leta, hvala vam što zajedno sa nama ispisujete istoriju iznad oblaka.

Tim riječima se Vesna obratila putnicima na letu JU331 od Ciriha do Beograda negdje iznad Sombora, po ulasku u srpski vazdušni prostor iz Mađarske. Avion je bio „Airbus A319“ (registracije YU-APA), a upravljali su ona i prvi oficir Marko Keserović.

Ovaj uspješni i lijepi povod je prilika da se podsjetimo još jednog decembra - onog prije 17 godina, kada je tadaš-

nja sagovornica Pobjedinog ,,Porodičnog magazina“ bila jedina ženu profesionalni pilot zaposlena u saobraćaju u Crnoj Gori i Srbiji. Mi smo je ,,ugrabili“ između Beograda i Podgorice i razriješili trilemu: pilot, pilotkinja ili pilotica?

- U našim letačkim knjigama piše pilot, ali ako se govori o nečemu što bi pilot trebalo da uradi stoji on/ona. Lično volim kada kažu pilot – rekla je Vesna.

Ako profesionalnog pilota zamišljate kao mladu, lijepu i nježnu damu svijetle kose i očiju boje neba – onda ste pogodili. Takođe, potvrdila nam je da je sebe pronašla u nadmudrivanju sa oblacima i vjetrom i ne obazire se na primjedbe da je u muškom vazdušnom prostoru.

- Sjećam se da sam jednom čula komentar da je još jedna kuhinja ostala prazna... Mada, mene takve riječi ne pogađaju, čak me i nasmiju. Imam

SMATSA

Rekord uživo

Vesna Aleksić bila je kapetan na milionitom letu 12. decembra 2025. godine

punu podršku kolega i veoma dobar profesionalni i drugarski odnos. Što se putnika tiče, prijatno sam iznenađena: ne da ne zaziru što ih je vozila ženska ruka nego su, uglavnom, svi koji su me vidjeli da sjedim u kokpitu imali pozitivne komentare – kazala je Vesna i objasnila da su svi prošli istu obuku, pridržavaju se neophodnih procedura, tako da razlike nema.

Vesna se i 2017. upisala u istoriju jer je kao prva žena kapetan „Er Srbije“ pilotirala avionom sa kompletno ženskom posadom na letu od Beograda do Pariza i nazad. Društvo u kokpitu pravila joj je kopilotkinja Mirjana Stojilković.

- Let je protekao bez ikakvih problema. Bilo je samo pozitivnog uzbuđenja. I koleginica i ja smo bile srećne što ćemo raditi zajedno i vrlo smo lijepo sarađivale. Putnici su bili oduševljeni, većina nas je slikala dok je izlazila iz aviona, pretpostavljam da je ra-

PRIVATNA ARHIVA

Dama za istoriju iznad oblaka

Priča o Vesni u Pobjedinom ,,Porodičnom magazinu“, decembar 2008.

zlog taj što se ipak cijeli ženski sastav posade rjeđe viđa - rekla je tada Vesna za Blic.

Vesnin otac Stanko Bućan bio je mehaničar, kontrolor i instruktor u ,,Montenegro erlajnzu“, a naša sagovornica je od djetinjstva bila fascinirana tim svijetom. U razgovoru za ,,Magazin“ našalila se da mogu da osnuju privatnu avio-kompaniju pošto je otac avio-mehaničar, sestra Aleksandra radila je kao agent za prodaju avio-karata, tadašnji mladić a kasnije suprug Vojislav je pilot, dok bi majka Gordana bila zadužena za ketering.

Vesna je sportski tip i oboža-

va vožnju (posebna strast su motocikli), nakon srednje škole završila je ljetnju školu letjenja u Pilotskoj akademiji u Vršcu, zatim je prošla obuku u privatnoj kompaniji ,,Prince Aviation“, pa školovanje završila u JAT-ovoj pilotskoj akademiji...

Trenuci za pamćenje

Još jedan decembarski dan bio je istorijski za Vesnu. Krajem 2016. godine imala je prvi let na poziciji kapetana „Er Srbije“ i to od Beograda do Bejruta, dok je jedan od nezaboravnih letova bio njen prvi noćni iznad Beograda.

- Vidjevši Beograd sa visine od 3.000 metara, sva ta svjetla u mraku, bilo je nevjerovatno iskustvo i jedan od mnogih razloga zbog kojih volim ovo što radim – rekla je Aleksić za medije.

Na pitanje što je najvažnije za uspješnog pilota odgovorila je da je najbitnije da je čovjek zdrav, zdravog razuma, siguran u sebe, odlučan i smiren u vanrednim situacijama.

- Sreća je takođe bitan faktor (osmijeh). Neko tokom cijele karijere ne doživi neke abnormalne situacije, dok neko mnogo toga preživi, pa je opet bogatiji za to iskustvo.

Draž letjenja jeste u velikom zadovoljstvu i osjećaju moći upravljanja tako moćnom mašinom...

Priču zaključujemo Vesninim odgovorima na pitanje da izdvoji trenutke za pamćenje.

- Jedan od trenutaka kada sam poželjela da zaustavim vrijeme jeste i dan kad sam saznala da sam dobila posao u ,,Montenegro erlajnzu“ – rekla je šarmantna Vesna u decembru 2008. godine za Pobjedino izdanje ,,Magazina“.

R. U.-I.

Ekonomija

Neđelja, 14. decembar 2025.

7

Vlada usvojila izvještaj Zaštitnika imovinsko pravnih interesa

Izgubljeni sporovi za devet mjeseci državu koštali 18,7 miliona eura, prednjače tužbe vojske i policije PODGORICA – Iz državnog budžeta u prvih devet mjeseci ove godine isplaćeno je 18,7 miliona eura po osnovu izgubljenih sporova u prva tri kvartala ove godine. Iznos sredstava koja su iz državnog budžeta isplaćena po tom osnovu u prva tri kvartala ove godine gotovo je dostigao prošlogodišnji iznos za cijelu godinu. To pokazuje izvještaj zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za treći kvartal ove godine, koji je Vlada nedavno usvojila.

U prošloj godini se iz državnog budžeta po osnovu izgubljenih sporova odlilo 18,8 miliona eura, a gotovo isti iznos ove godine isplaćen je za devet mjeseci. Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odmor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke

Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte, na što će država osim troškova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizišao iz djelovanja vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra finansija, a sada aktuelnog premijera Milojka Spajića, kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu

U prvom kvartalu država je platila 5,2 miliona eura, u drugom 4,7 miliona, dok je u trećem ovaj iznos premašio 8,7 miliona eura. Tokom prošle godine je država za izgubljene sporove platila 18,8 miliona eura, a nema preciznog podatka koliko je od toga naplaćeno prinudno.

Dodatni troškovi

Prednjače tužbe pripadnika Vojske i policije

Tužbe zaposlenih u javnoj upravi i dalje redovno pristižu, a i u trećem kvartalu u tome prednjače pripadnici Vojske i policije koji sudski naplaćuju naknade za prekovremeni rad, dežurstva, neiskorišćeni godišnji odmor, topli obrok, rad u komisijama te druge dodatke. Ćirović naglašava i da se u postupcima koji se vode pred Upravnim sudom, a u kojima organe zastupaju njihovi službenici, ne izmiruju dosuđeni troškovi, te da o tome ima informaciju tek kada se pokrene prinudna naplata. Znatan broj postupaka protiv države odnosi se i na

Neizvršavanje pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke i kamate, što predstavlja znatnu štetu za državni budžet – navodi se u izvještaju

utvrđivanje prava svojine te naknade za eksproprijaciju.

Zaštitnik je po osnovu prava na sudske troškove za sporove u kojima su imali uspjeh tokom trećeg kvartala prihodovao 135.900 eura.

U izvještaju se navodi da je država obavezana da po osnovu razlike u PDV-u stečajnoj upravi Montenegro erlajnza isplati 752.600 eura, te da je usvojena i tužba Crnogora puta AD Podgorica kojom je država obavezana da za izvedene radove isplati 255.800 eura, uz desetogodišnju kamatu. Između ostalih, potvrđena je presuda u korist države protiv Jugoslovenske okeanske plovidbe kojom je utvrđeno pravo svojine na zemljištu u Kotoru od skoro devet hiljada kvadrata.

Najskuplje parnice

Među najskupljim izgubljenim parnicama u trećem kvartalu je četiri miliona eura vrijedan spor sa kompanijom Univerzal monte,

d. mijatović

Ipak, u svim izvještajima zaštitnica ukazuje da državni organi i dalje u značajnom mjeri odbijaju da postupaju po pravosnažnim i izvršnim presudama, što predstavlja značajnu štetu po budžet.

- Neizvršavanje pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koji učestvuju u sudskim postupcima, nastavlja se odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG) i kamate, što predstavlja znatnu štetu za državni budžet – navodi se u izvještaju.

Osim toga, kako ukazuje, ne plaćaju se redovno ni fakture, niti se na njih prigovara, što i u ovom slučaju rezultira prinudnom naplatom.

Bojana Ćirović

na šta će država osim troškova spora od skoro 22.000 eura, morati da plati i kamatu za skoro četiri godine. Riječ je sporu koji je proizišao iz djelovanja vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg ministra finansija, a sada ak-

tuelnog premijera Milojka Spajića kada je sa kompanijom Univerzal potpisan sporazum o raskidu gazdovanja putem Meljine Petijevići, kako bi se ukinula putarina na tom putu.

Država je u tom sporu tražila

da se oglasi ništavost sporazuma, tvrdeći da Vlada nije ispoštovala zakonsku proceduru za njegovo potpisivanje, ali je Privredni sud to odbio, što je kasnije potvrdio i Apelacioni. Sporazum je predviđao obavezu države da isplati četiri miliona eura Univerzalu, koji je obavezan da preda svu dokumentaciju u vezi izgradnje ovog puta te da sanira dio puta na Kotobilju.

Apelacioni sud je potvrdio da je Univerzal ispunio sve obaveze, te da je država dužna da isplati milionski iznos.

Ranija Vlada Dritana Abazovića je na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića cjelokupnu dokumentaciju oko ovog sporazuma proslijedila tužilaštvu na provjeru.

Protiv države je od 1. jula zaključno sa 30. septembrom podnijeto 373 tužbi, od čega je podgoričkoj kancelariji Zaštitnika stiglo 175, kancelariji u Kotoru 59, a u Bijelom Polju 139 tužbi.

M. LEKOVIĆ

8

Društvo

Neđelja, 14. decembar 2025.

Učenica podgoričke gimnazije Anja Vujnović, stipendista američke vlade, za Pobjedu priča o boravku u SAD

Odvajanje od porodice na godinu nije lako, ali vrijedi Dopada mi se to što je ovamo dosta školskog i domaćeg rada u digitalnom formatu – svaki učenik dobija laptop koji omogućava brz pristup velikom broju materijala, a i bolji je za životnu sredinu od pretjeranog broja udžbenika. Postoji veliki izbor neuobičajenih predmeta, kao što su kuvanje i grafički dizajn. Oduševljena sam i time koliko vrednuju sport i fizičku aktivnost, jer svaki učenik ima mogućnost da trenira do tri sporta godišnje, a i da se takmiči iz istih PODGORICA – Ovu školsku godinu devet učenika Crne Gore pohađa američke srednje škole i živi u američkim porodicama, u okviru FLEX programa koji finansira Vlada SAD. Jedna od učenica koja je pošla u Ameriku je i Anja Vujnović koja je za Pobjedu prenijela dosadašnje iskustvo. Prethodna tri mjeseca su je naučila da bude - samostalnija, tolerantnija, znatiželjnija...

Ona ukazuje da je prošla rigorozan proces selekcije i da je na kraju dobila ovu stipendiju, što je obradovalo, te je u Ameriku stigla sredinom avgusta.

Očekivanja

Vujnović je u prvom razredu podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Nakon više krugova prijave, koji su se sastojali iz kratkih eseja, intervjua i grupne aktivnosti, u februaru ove godine saznala je da je prošla i da može da pohađa nastavu u Americi. Prilika da iskusi život u američkoj porodici i da tamo pohađa prvi razred srednje škole joj je bila primamljiva i motivišuća, ali konačna odluka nije bila njena, već komisije u Vašingtonu.

- Proces pripreme je bio uzbudljiv, ali i zahtjevan. Od odabira predmeta koji će najbolje predstaviti našu kulturu Amerikancima do sticanja vještina koje će mi pomoći da se prilagodim novom načinu života, zahtijevao je puno pažnje i posvećenosti. Najveća podrška i oslonac u svakom koraku bila je moja porodica, koja je za sve probleme našla rješenje i bila podsticaj u trenucima nesigurnosti – navodi ona.

Vujnović ostaje na razmjeni do maja/juna sljedeće godine.

Nada se da će do tada nastaviti da uči o svojoj okolini, stiče

Anja Vujnović u SAD

prijateljstva i gradi odnose sa host porodicom, i unapređuje sebe i svoje sposobnosti.

Nije imala priliku da izabere porodicu niti mjesto u kom ću boraviti, već je porodica, kako kaže, izabrala nju.

- Moja porodica-domaćin živi u Indijani, u gradiću koji se zove Portland, i već godinama primaju učenike iz različitih krajeva svijeta koji dolaze na razmjenu. Iako prilagođavanje na zajednički život može da bude izazovno, potrudili su se da se od prvog dana osjećam kao kod kuće i bili su od velike pomoći tokom navikavanja na školu i zajednicu. Sa zadovoljstvom su me upoznali sa američkom kulturom i omogućili da iskusim praznike na tradicionalan način, isprobam razne obroke i posjetim gradove u okolini i šire - navodi Vujnović.

Svako je rado slušao kako pričam o životu u Crnoj Gori, našoj istoriji, razlikama između dvije kulture...

Nedavno sam imala priliku da održim pet prezentacija o Crnoj Gori pred različitim grupama učenika i profesora; svako je pažljivo slušao, a dobila sam i par pitanja – vozimo li na lijevoj ili desnoj strani puta, pada li često snijeg, kako proslavljamo praznike. Iako mnogi nikada nijesu ni čuli za Crnu Goru, bili su zainteresovani da saznaju više – kaže Vujnović Dodala je da je kod porodice-domaćina oduševila ljubaznost, gostoprimstvo i želja da saznaju sve o njoj, njenoj porodici, Crnoj Gori i našoj kulturi i običajima.

- Vrlo rado su probali slatkiše i grickalice koje sam donijela, a i neke od naših tradicionalnih jela i peciva koje sam napravila. Posebno su ih zanimale razlike u obrazovnom sistemu,

Većinu dana provede u školi Učenica Anja Vujnović kaže da većinu dana provodi u školi. Određenim danima se budi rano kako bi stigla u školu, u 6.30, i dan počela treningom, a časovi traju od 8.15 do 15.30 sati, uz pauzu za ručak. Od 16 do 17.30 sati je na bazenu, na

treningu plivanja.

- Poslije toga vrijeme provodim sa host porodicom i radim domaći, i trudim se da se dovoljno odmorim i spremim za naredni dan.

Više slobodnog vremena imam vikendom; ponekad prošetam kroz grad i istra-

žujem zajednicu ili pođem sa host porodicom do nekog od obližnjih gradova. Često idem na izlete sa drugim učenicima na razmjeni i istovremeno upoznajem i njihove kulture i poredimo svoja iskustva – ističe Vujnović.

praznicima, društvenim događajima i jeziku – istakla je ona.

Prezentacija o Crnoj Gori

Sredinom avgusta, kada je stigla na razmjenu, tamošnja školska godina je već bila počela, ali joj to nije bio veliki problem. Učenici iz stranih država nijesu rijetkost u njenoj školi, jer svake godine ih dolazi desetak, tako da nikog nije začudio njen dolazak, i svi su bili više nego spremni da joj pomognu da se snađe i prilagodi.

- Najteža je bila prva nedjelja, u kojoj sam se trudila da zapamtim put do učionica i različitih prostorija u školi, koja mi je na početku ličila na lavirint. Iako ne broji puno više od hiljadu učenika, zgrada škole je velika, a uključuje i sportske

terene, bazen, i mnogo drugih prostorija – navodi ona.

Vujnović dodaje da su učenici i profesori u školi bili jednako ljubazni i gostoljubivi koliko i porodica.

- Svako je rado slušao kako pričam o životu u Crnoj Gori, našoj istoriji, razlikama između dvije kulture... Nedavno sam imala priliku da održim pet prezentacija o Crnoj Gori pred različitim grupama učenika i profesora; svako je pažljivo slušao a dobila sam i par pitanja – vozimo li na lijevoj ili desnoj strani puta, pada li često snijeg, kako proslavljamo praznike. Iako mnogi nikada nijesu ni čuli za Crnu Goru, bili su zainteresovani da saznaju više – kaže Vujnović.

Model učenja u Americi se drastično razlikuje od našeg.

- Oni imaju isti raspored - od sedam časova - svakog dana, a većinu predmeta sami biraju, uz pomoć školskih savjetnika. Dopada mi se to što je dosta školskog i domaćeg rada u digitalnom formatu – svaki učenik dobija svoj laptop koji omogućava brz pristup velikom broju materijala, a i bolji je za životnu sredinu od pretjeranog broja udžbenika. Postoji veliki izbor neuobičajenih predmeta, kao što su kuvanje i grafički dizajn.

Takođe sam oduševljena time koliko vrednuju sport i fizičku aktivnost; svaki učenik ima mogućnost da trenira do tri sporta godišnje a i da se takmiči iz istih. Ja trenutno treniram plivanje i mnogo sam zahvalna na toj prilici. Jedna od stvari koju bih zamjerila obrazovnom sistemu jeste da ne insistira na poznavanju osnova iz svih oblasti, već dopušta slobodan odabir predmeta, mada razumijem da i kod toga postoje prednosti – istakla je Vujnović.

Vujnović je navela da se trudi da u najboljem svjetlu predstavi sebe i svoju državu. Ona ohrabruje svakog učenika, koji razmatra mogućnost razmjene, da – iskoristi priliku.

- Odvajanje od porodice i svega već poznatog na godinu dana nije lako, ali definitivno vrijedi. Godina na razmjeni je izuzetno poučno i uzbudljivo iskustvo, koje će izgraditi neraskidiva prijateljstva i povezanosti, i uz pomoć kog se stiče drugi dom – zaključuje N. Đ.

Vujnović.

HERCEG NOVI - Crna Gora, iako je država sa izlazom na more i bogatom pomorskom tradicijom, još nema zvanične i precizne podatke o tome koliko je naših pomoraca oboljelo usljed izlaganja i, uopšteno, rada sa azbestom na brodovima, kako u lukama, u okviru domaćih i/ili stranih kompanija, tako i u toku plovidbe. To je za Pobjedu potvrdila Nađa Pavlović, direktorica Udruženja pomoraca oboljelih od azbesta (UPOA).

MUK I NENADLEŽNOST

Odgovor na ova pitanja naš list pokušao je dobiti od Ministarstva zdravlja, Ministarstva pomorstva i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Crne Gore. Zanimalo nas je da li ove institucije raspolažu informacijom o ukupnom broju crnogorskih pomoraca čija oboljenja su posljedica rada sa azbestom, koje su dijagnoze najčešće, da li i kakvu podršku od njih imaju u liječenju i dijagnostici, jesu li im se do sada obraćali po tom pitanju, te planiraju li bilo kakvu sistemsku podršku ovim ljudima u narednom periodu.

Do zaključenja teksta i njegovog objavljivanja na naš upit poslat 9. decembra na zvanične mejl adrese odgovoreno nam je samo iz FZO. - Nažalost, pitanja koja ste poslali nijesu u nadležnosti Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - odgovorila je kratko Pobjedi Marija Radinović iz Službe za odnose s javnošću ove institucije.

NAJČEŠĆE DIJAGNOZE

Prema riječima Nađe Pavlović, direktorice jedine strukovne nevladine organizacije za ovu oblast, to što se još ne barata konkretnim brojkama i dijagnozama dosta otežava njihovu misiju.

- Nažalost, kao što znate, ne postoji tačan podatak o ukupnom broju naših pomoraca oboljelih od izlaganja azbestu i to dosta komplikuje situaciju. Od kada postoji UPOA u kontaktu smo sa velikim brojem njih koji manifestuju mnogobrojne simptome i dijagnoze koje su u manjoj ili većoj korelaciji sa azbestom kazala je ona.

Podaci Instituta za javno zd

Metđonaj: B znatno već PODGORICA - Posljednjih sedmica u Crnoj Gori došlo je do povećanja broja respiratornih akutnih bolesti, prvenstveno gripa. Bilježi se i veće obolijevanje od infekcija respiratornim sincicijalnim virusom, koji je značajan za malu djecu i novorođenčad, dok se kovid sporadično javlja, saopštio je u Radio-ordinaciji Radija Crne Gore epidemiolog Instituta za javno

Društvo

Neđelja, 14. decembar 2025.

9

AKTUELNO: Posljedice rada u pomorskoj industriji

UPOTREBA AZBESTA

Pojašnjava da se azbest koristio na brodovima, s obzirom na to da je izuzetno otporan na vatru, kao obloga na protivpožarnim pregradama, kablovima, ventilima, cijevima i za izolaciju električnih materijala.

- Budući da se radi o jeftinom materijalu, široko je upotrebljavan u pomorskoj industriji iako su njegovi štetni efekti i tada bili poznati - napominje ona.

Ističe da se simptomi azbestoze mogu pojaviti čak i nakon 30, 40 godina od udisanja azbesta i izloženosti njemu.

- Vlakna azbesta, kada se udahnu, mogu se zadržati u disajnim putevima i limfnom sistemu, a zatim preko urina dospjeti do bešike. Ona mogu izazvati hronične upale, oštetiti DNK ćelije i dovesti do razvoja malignih tumora - ukazuje Pavlović.

MISIJA I CILJ

Simptomi azbestoze mogu se pojaviti čak i nakon 30, 40 godina od udisanja azbesta i izloženosti njemu. Vlakna azbesta, kada se udahnu, mogu se zadržati u disajnim putevima i limfnom sistemu, a zatim preko urina dospjeti do bešike. Ona mogu izazvati hronične upale, oštetiti DNK ćelije i dovesti do razvoja malignih tumora ukazuje Nađa Pavlović kada se nađu u situaciji da se bore sa ozbiljnim bolestima, Pavlović je mišljenja da samo to nije dovoljno.

- Tek posljednjih godina je posvećena pažnja azbestu i smrtonosnim i dugotrajnim posljedicama koje ostavlja primjećuje ona.

s. milović

Premda postoji neki vid regularne podrške pomorcima sa medicinske strane, odnosno

Nema podataka koliko je pomoraca oboljelo zbog izlaganja azbestu

FZO nije nadležan, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo pomorstva nijesu još odgovorili

dravlje

Broj slučajeva gripa ći od registrovanog zdravlje dr Emir Metđonaj.

- Od početka nadzora, od kraja septembra, zaključno sa prošlom sedmicom, evidentiran je 71 laboratorijski potvrđen slučaj gripa, a samo u prošloj nedjelji otkrivena su 34. Imali smo i jedan smrtni ishod. Preminuli je pripadao rizičnoj grupi starijih od 65 godina i nije bio vakcinisan. Međutim, broj oboljelih je znatno veći, jer se svi pacijenti sa simptomima gripa ne testiraju - objasnio je dr Metđonaj.

Podsjetio je da je veoma važno da se imunizuju osjetljive populacije. Do sada je dato više od 18.500 vakcina.

- Vakcina ne štiti od pojave infekcije i osoba može da se razboli, ali u znatnoj mjeri štiti od pojave ozbiljnih komplikacija gripa, od hospitalizacija i smrtnih ishoda. Koliki je značaj gripa kao velikog javnozdravstvenog problema, koji je često potcijenjen, govore podaci iz nekoliko studija. Recimo, u sezoni gripa,

ilustracija

Pavlović navodi da su, na osnovu njenog dosadašnjeg iskustva, najčešće dijagnoze: mezoteliom, leukemija, tumor pleure, azbestoza, kancer na plućima, grlu i bešici, rast pleuralnih ploča (benigni) i zadebljanje pleure i benigna pleuralna efuzija.

Udruženje pomoraca oboljelih od azbesta (UPOA) osnovano je prošle godine. Pavlović ističe da je njihov osnovni cilj da pomognu ljudima koji su proveli cijeli život ploveći morima da dobiju odštetu koju zaslužuju, po svakom osnovu i zakonu ukoliko su se razboljeli od neke bolesti za koju Izloženost azbestu izaziva kancer je medicinski dokazano da je u vezi s azbestom. narušenog zdravstvenog sta- UPOA dolazi u direktan nja ili smrti koja je posljedikontakt sa pomorcima i nji- ca izloženosti azbestu - prehovim porodicama u situ- cizirala je Pavlović. acijama kada oni nijesu u Pored toga, dodaje ona, njihomogućnosti da samostalno va misija je i da u narednom podnesu zahtjev za odštetu periodu izrade zvaničan reili kada je pomorac premi- gistar pomoraca oboljelih od nuo, a najbliža rodbina nije azbesta sa njihovim dijagnodovoljno upoznata sa pro- zama, jer trenutno ne postoji cedurom. U tim slučajevima nikakva zvanična evidencija, UPOA pomaže u pripremi i ali i da povežu državne instipodnošenju zahtjeva i tužbe, tucije i strukovna udruženja pri čemu se prikuplja medi- pomoraca. Takođe, zadatak cinska dokumentacija, kao i im je da šire svijest o štetnosti podaci o pomorčevim plo- ovog materijala i zdravstvevidbama: na kojim je brodo- nim rizicima koje nosi. vima radio, u kojem periodu, kroz čije je teritorijalne vo- POSTUPAK de plovio i u kojim lukama je Podsjeća da slična udruženja pristajao, a sve kako bi se po- već postoje u Italiji i Grčkoj. krenuo postupak za ostvari- Naglašava da je osnovna svrvanje prava na odštetu zbog ha UPOA da pomogne svim naročito kod osjetljivih populacija, čak osam puta češći je moždani udar. Deset puta više ima srčanih udara, a kod 80 odsto osoba sa dijabetesom dolazi do poremećaja glikemijskog statusa. Mnogo su češće i upale pluća.

Dakle, vakcina predstavlja najvažniji alat u borbi protiv gripa i to je specifična mjera prevencije. Međutim, izuzetno su važne i opšte mjere prevencije za sve respiratorne infekcije. To su izbjegavanje bliskog kontakta sa oboljelom osobom, izbjegavanje gužvi, naravno, nošenje zaštitne maske koja prekriva nos i usta, zatim održavanje fizičke distance, često pranje ruku i redovno provjetravanje prostorija - zaključio je dr Metđonaj.

R.P.

našim pomorcima da ostvare pravdu, putem pravnih postupaka, koji su za njih potpuno besplatni.

- Pravni postupak je potpuno besplatan za pomorca i ne postoji nikakva prevara poručuje Pavlović, koja otkriva i da joj se često dogodi da joj ljudi ne vjeruju, jer misle da Udruženje, po okončanju spora, uzima za sebe „neki ekonomski dio“ za njegovo pokretanje.

- Jedina svrha UPOA je biti tu za pomorce i njihove porodice da ostvare pravednu naknadu štete za zdravstvene muke koje im je azbest nanio. Da cijenu koju su platili zdravljem ne preplate ćutanjem - ponavlja ona.

Pozvala je sve koji se nalaze

u takvoj situaciji ili imaju saznanja o sličnim slučajevima da se obrate UPOA putem mejla: info@upoa.me ili telefonom na broj +382 69 050 151.

- Ukoliko ste se vi razboljeli od neke teške ili ozbiljne bolesti ili poznajete pomorca koji se sa takvom bolešću bori, odnosno ako ste poznavali pomorca koji je preminuo od teške bolesti (postupak u tom slučaju može pokrenuti njegova porodica – roditelji, supruga ili suprug, sestra ili brat), UPOA je tu da vas sasluša i pruži vam pomoć kako biste ostvarili ono što vam zakonski sljeduje - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, Nađa Pavlović, direktorica UPOA. Milovan MARKOVIĆ

Danas referendum

Građani Zete se izjašnjavaju o kolektoru PODGORICA - Građani Zete izjasniće se danas na referendumu da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati. Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana. Ministarstvo unutrašnjih poslova oformilo je kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se

informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

U Botunu je organizovano više protesta u znak protivljenja gradnji. Dio građana u Botunu prije mjesec postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala. Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.

Iz Glavnog grada saopštili su

da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.

Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja.

R. P.

10 Povodi

Neđelja, 14. decembar 2025.

POGLED SA STRANE: Generalna skupština UN usvojila je 3. decembra Rezoluc da vrati ukrajinsku djecu roditeljima, Crna Gora je bila za, Srbija je ćutala

Piše: Dragan VESELINOV

Časno i nečasno g

Crna Gora je u Njujorku 3. decembra 2025. godine časno postupila. Srbija nije. I njena snishodljivost se ne može pravdati naftnom i gasnom zavisnošću od Moskve. Cijela Evropa se od toga oslobađa. Vrh Srbije je navodno možda finansijski vezan za tajne provizije u Moskvi i brani se zbog toga u Njujorku od preko dvije trećine članica UN koje su glasale protiv Rusije, jer se boji otvaranja revizorskih knjiga o sebi. Njen vrh i sada nesmetano pljačka državni budžet i gradi beogradski EXPO 27 kao da je on replika nacističke izgradnje sistema berlinskih palata „Germanija“ kog su Sovjeti 1945. godine potom srušili do temelja Kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila 3. decembra 2025. godine Rezoluciju kojom se od Rusije zahteva da vrati ukrajinsku decu kako roditeljima tako i njihovoj zemlji Ukrajini, Crna Gora je za nju glasala, a Srbija je izašla iz sale i ćutala je. Po rečima Marijane Betse, zamenice ministra spoljnih poslova Ukrajine, radi se o povratku ne manje od 20.000 otete dece – što nalaže humanost i poštovanje Četvrte ženevske konvencije o ljudskim pravima, član 49, iz 1949. godine. Istakla je da je nebrojeno dece od početka moskovskog zauzeća Krima 2014. godine naovamo ubijeno, teško ranjeno, silovano, odvajano od porodica i odvođeno u Rusiju – kao ratni trofeji. To je „nezamislivo“, naglasila je.

DA LI JE LAŽ

Ambasadorka Rusije, u svojstvu zamenice stalnog ruskog zastupnika u UN, Marija Zabolotskaja je obrazloženje Marijane Betse nazvala „ciničnom političkom laži“.

Nije laž. Ova rezolucija je „sazreavala“ još od 2014. godine – S2014/136, odmah posle moskovske invazije na Krim, ali je u obnovljenom obliku stigla na dnevni red Generalne skupštine na usvajanje nažalost tek sada. Ove, 2025. godine, čvrsto ju je predložila velika grupa evropskih zemalja – među njima i Crna Gora. Srbija nije. Podržala ju je 91 država, dok su njih 12 predvođenih Rusijom bile protiv, a uzdržalo se 57 država, uglavnom bivših kolonija predvođenih Turskom.

Rezolucija se, između ostalog, pozvala i na Konvenciju o pravima deteta UN iz 1989.

godine koju je tada Skupština usvojila pod oznakom 44/25.

Otimanje žena i dece, i pretvaranje žena u farme za rađanje odnarođene dece, konačno je postalo zločin protiv humanosti. Time su potučene i sve religije koje to dozvoljavaju – ne samo Mojsijev patrijarhalni biblijski Stari zavet, ne samo Pavlovo hrišćanstvo iz Novog zaveta, ne samo Muhamedova apostazija i turski „devširme“ islam, već i sve rasističke i socijal-šovinističke ideologije od Evrope do Japana i Kine.

U Rezoluciji od 3. decembra 2025. godine su jasno opisani zločini ruske sile na temelju izveštaja međunarodnih organizacija među kojima su otimanje siročadi, odvajanje i otimanje dece od roditelja, nasilno deportovanje dece u Rusiju, oduzimanje dečijih ukrajinskih pasoša, promena imena ukrajinske dece u ruska imena, i nasilno pripajanje dece ruskim hraniteljskim porodicama. Jezička rusifikacija ukrajinske dece se podrazumeva. To se odnosi i na preuzimanje ruskog pisma, ruskog pravoslavlja, ispovedanje istorije Ukrajine kao ruske, i nametanje ruske pesme i kulture.

RUSIFIKACIJA

Kada je carska Rusija u okupiranoj Finskoj 1900. godine naredila da službeni jezik Finaca i državne administracije Helsinkija posle gotovo sto godina od tamošnjeg moskovskog gospodstva mora biti ruski – nije se obazirala na to što je tada u Finskoj živelo svega osam hiljada Rusa a 2,7 miliona Finaca. Car Nikolaj Drugi se nije osvrtao na prethodnu peticiju više od 500.000 Finaca kojom su zahtevali slobodu

i ravnopravnost. Rusi su ukinuli finske poštanske marke, zabranili svojim pravoslavnima da uđu u luteransku crkvu, postavili sebe na železničku mrežu i obalske svetionike, zaveli cenzuru štampe i naredili Fincima da služe vojni rok u ruskim jedinicama. Tada je još uvek duhom važio zakon cara Alekseja iz 1649. godine koji je izricao smrtnu kaznu za svakoga ko vređa Rusku pravoslavnu crkvu iako je on Crkvi zabranio da širi zemljišne posede i drži robove. Što rob ne sme da opsuje popa?

Finci su stekli slobodu od Rusije 1917. godine silom. Ali, kada potom boljševici budu učvrstili svoju vlast, krenuće Rusi na Finsku ponovo, 1939. godine, i oteće joj komad teritorije. Do danas je tako ostalo.

Naravno, takva „praksa“ Rusije nije bila nepoznata nijednoj evropskoj kolonijalnoj sili, naročito u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Danas je više nema, a savremena Finska je, kao svedok i nekadašnja žrtva ruskih aspiracija, potpisala predlog Rezolucije protiv Moskve. Kada kažemo „Moskva“ - onda mislimo i na carsku, i na sovjetsku, i na putinovsku Rusiju. Nema razlike među njima.

NEMA RAZLIKE

Nema razlike između govora careva, Staljinovog pisanja iz 1913. godine o „Marksizmu i nacionalnom pitanju“ i Putinovog govora da su Ukrajinci zbunjeni Rusi a da je Ukrajina „neotuđivi deo naše sopstvene istorije, kulture i duhovnog prostora“. Imperijalna Rusija Nikolaja Prvog iz 19. veka je zagovarala trojedno jedinstvo svih Rusa kroz ujedinjenje Moskova, Belarusa i Ukrajinaca sa rusfikacijom jezika i

SUNOVRAT CIVILIZACIJE: Moskva do sada nije vratila nijedno dijete u Ukrajinu

vere, i kroz centralizaciju države. Ovo poslednje je začeo Petar Veliki u 18. veku. Naknadno je rusifikacija opravdavana „civilizacionom“ pozivu Rusa na narode Evroazije i istočne Evrope – posebno Poljaka i Litvanaca. Tu su Rusi pretrpeli fijasko. Staljin se 1913. godine prvi put potpisao na ruskom jeziku kao „Staljin“, čelični, i taj nadimak je zadržao do smrti iako je bio Gruzijac i ponosio se tajnim pseudonimom „Koba“, imenom persijskog cara Kobadesa. To je učinio u svom radu „Marksizam i nacionalno pitanje“, a osobito je odobravao kontradiktorno poimanje „sovjetskog građanina“ kao ruskog čoveka koji vodi ostale narode ka komunizmu. Rusi su mesije.

I Jurij Andropov, šef SSSR-a od 1982. do 1984. godine je, kao

A Finska je još u julu ove godine dala novi podstrek Crnoj Gori – možda sjutra i Ukrajini, da vodi računa o imigraciji kada je zakonom zabranila Rusima i Bjelorusima, kao građanima izvan EU, da slobodno kupuju nekretnine u njoj ukoliko nemaju stalno boravište u toj zemlji. A Ministarstvo odbrane im ga ne daje. Ta zabrana je ustanovljena zbog zasnovanog straha Helsinkija od rusko-bjeloruskog podrivanja njene nezavisnosti i hibridnim lakim upadom u Finsku nezavisno od granice duge 1.200 kilometara. Zato je i ušla u NATO. Finska je izračunala koliko će je ta zabrana oštetiti u cijelom spoljnom prihodu kao dijela moskovskog turizma – ali je svoj humanitet i patriotizam postavila iznad poslovnih provizija. Ima ona sada zbog toga teškoća i već je opteretila svoj budžet dugovima – i pod paskom je briselskih revizora. Moral košta

i mnogi drugi neruski boljševici, rusifikovao svoje ime i od jevrejskog Libermana je postao Rus, Andropov. Njegovo stvarno nacionalno poreklo je i sada državna tajna Moskve čiji je cilj očuvanje iluzije da je bio Rus. Rusi ne znaju da je on bio Jevrejin. Nemoguće je voditi Rusiju a da nisi Rus. Šovinizam je tu princip ruske nacionalne politike.

DUGI PUT

Za vreme SSSR-a je u toj zemlji živelo 128 naroda. Danas ih je manje jer je savremena Rusija manja od SSSR-a.

Multietnicitet nije tamo začet tek vladavinom Ivana Kalite Groznog u 16. veku – iako se to pominje kao začetak „moderne“ nacionalne politike. Multietnicitet tamošnje teritorije je stihijski nastajao daleko pre novgorodske Rusije. I svi nerusi su iz veka u vek izlagani prisilnoj rusifikaciji, „obrusenie“. Devetnaesti vek je konačno oformio savremenu nacionalnu politiku Moskve. Odlučno je car Aleksandar Drugi Romanov posle poraza Rusije protiv Turske i zapadnih saveznika u Krimskom ratu 1856. godine krenuo na ofanzivnu rusifikaci-

ju azijskih naroda, posebno Kazaka, kako bi izbegao njihova nacionalna proleća. Kazake je najurio u Kinu, ali ne sve, a Beloruse i Ukrajince je odvikavao od maternjeg jezika i silio ih da deci daju ruska imena.

Lenjinov rođeni brat Aleksandar Uljanov, član „Narodne volje“, hteo je da atentatom ubije šovinističkog cara i cezara Aleksandra, ali je otkriven.

Pogubljen je 1887. godine šest godina pošto je „Narodna volja“ bombama ipak došla glave caru 1881. godine.

Lenjin je isprva govorio da je carska Rusija bila „zatvor za neruse“ i u prvim godinama sovjetske vlasti je poveo politiku „korenizacije“ davši narodima pravo na svoj jezik i kulturu. Nerusi su govorili „rusiiskii“ a etnički Rusi „ruskii“. Sa Staljinom posle 30-ih godina prošlog veka se to ubrzano menjalo. Ukrajinci su to odbili i Staljin je 1932/33. godine glađu, „holodomorom“, i opsadom Kijeva, pobio do sedam miliona stanovnika Ukrajine. To je do sada najstrašniji ishod rusifikacije i opiranja Moskve da drugim narodima dozvoli negu nacionalnog bića.

Povodi

Neđelja, 14. decembar 2025.

ciju kojom se od Rusije zahtijeva

glasanje

RUSIFIKACIJA MUSLIMANA

Boljševici su islamskim narodima zabranili štampanje Korana na arapskom pismu u korist latinice – što je učinio i Ataturk u Ankari, ali su boljševici posle 1930. godine naredili da Koran ide samo na ruskoj ćirilici koja je posebno prilagođena jezicima ovih naroda. Time se hteo sprečavati osećaj jedinstva muslimana, prodor arapskog panislamizma, potom uticaj Irana, i panturkizam u SSSR-u. Sovjetska komunistička partija se nikada nije iskreno nacionalno federalizovala i ostala je centralistička po moći, ali je teritorijalno dozvoljavala prigodnu federalizaciju lokalnih naroda uz dominaciju ruskog jezika. Međutim, od 1938. godine, svi su u školi morali učiti ruski jezik i istoriju ruskog naroda kao uslov daljeg školovanja i mesta u društvu. Staljin je posle Drugog svetskog rata deportovao u Sibir Nemce sa Volge (došli su po pozivu Katarine Velike), Balte, Ukrajince, Balkare, Kalmike, Inguše, Čečene, Estonce i druge. Sve od 1934. do 1980. godine su mnogi đaci u osnovnoj školi mogli sa-

mo u jednoj godini da uče na svom jeziku – uglavnom u prvom razredu i potom više ne.

Ponegde na „čak“ tri jezika – kao u Moskvi, ruski, baškirski i tatarski.

RUSIFIKACIJA PRIMITIVIZUJE NACIONALIZAM

U gradovima Ruske Federacije su tatarska deca, svega šest odsto njih, iskoristila tu jednu ili i više godina učenja na svom jeziku. U selima je bilo bolje po očuvanje nacionalnih jezika jer su tamo deca u kući govorila na maternjem jeziku – ali je to dovelo do toga da je manje obrazovano ruralno stanovništvo negovalo nacionalni sentiment dok se gradsko stanovništvo odrođavalo od njega. To je paradoks Rusije. Nacionalni pokreti su se otuda u SSSR-u „primitizovali“. Dok su oni u Evropi bili tekovine obrazovanog građanstva i njihovih revolucija, u Rusiji je nacionalistički naboj bio više patriotske prirode a manje intelektualna revolucija u korist demokratskog civilnog društva. Šef Komunističke partije SSSR-a Nikita Sergejevič Hruščov je otvoreno na 22. Kongresu te parti-

U Rezoluciji od 3. decembra 2025. godine su jasno opisani zločini ruske sile na temelju izvještaja međunarodnih organizacija, među kojima su otimanje siročadi, odvajanje i otimanje djece od roditelja, nasilno deportovanje djece u Rusiju, oduzimanje dječijih ukrajinskih pasoša, promjena imena ukrajinske djece u ruska imena, i nasilno pripajanje dece ruskim hraniteljskim porodicama. Jezička rusifikacija ukrajinske djece se podrazumijeva. To se odnosi i na preuzimanje ruskog pisma, ruskog pravoslavlja, ispovijedanje istorije Ukrajine kao ruske, i nametanje ruske pjesme i kulture je 1961. godine govorio da će se narodi u SSSR-u pretopiti u jedan i govoriti jednim jezikom.

Ruskim. To je moralo hraniti frontovske nacionalističke otpore po desetinama neruskih naroda.

To je ponovljeno i pod Leonidom Brežnjevim na 24. Kongresu KP SSSR 1971. godine kada je umesto nacija lansirana sintagma „sovjetski narod“ vođen ruskim jezikom.

Tada je gotovo napuštena ideja o proleterskom internacionalizmu. Godine 1978. je vlada SSSR-a naredila obavezno učenje ruskog jezika od prvog razreda nadalje u svim nacionalnim školama u 14 glavnih sovjetskih republika sa planom uklanjanja nacionalnih jezika iz štampe, radija, televizije i književnosti. Čak je i pod Gorbačovim na 27. Kongresu KP SSSR-a 1986. godine istaknuto prvenstvo ruskog jezika i nauke nad drugim jezicima, iako on nije osporavao opstanak drugih. Ali, nije im davao budućnost. Ruski će pobediti sve.

Rusi su se prevarili. Raspadanje Sovjetskog Saveza posle 1990. godine im je donelo tektonski politički i kulturni šok. Otišle su islamske zemlje – neki manji narodi su ostali u fiktivnim autonomijama, otišao je protestantski Baltik, otišle su hrišćanska Gruzija i Jermenija, otišla je pravoslavna Belorusija, otišla je multikonfesionalna Ukrajina, a od SSSR-a i panslavizma pod ruskom zastavom su izbegle Poljska, Češka, Slovačka i Bugarska. Moskva je ostala sama. U islamskim zemljama je uspomena na rusifikaciju opstala preko rusifikovanih prezimena muslimana – ali nije isključeno da će ih oni sutra poništavati i vraćati se korenu predaka.

SUŠTINA RUSIFIKACIJE

Suština rusifikacije je moskovsko otimanje tuđih teritorija i bogatstava putem uništavanja kulturnog bića osvojenih naroda. Zatiranje drugih nacija je metodski cilj rusifikacije.

To je smisao napada Rusije i na Ukrajinu od 2014. godine isprva na Krim, a od 2022. godine i na celu Ukrajinu.

A kako god da se završi ovaj rat između Rusije i Ukrajine, Rusija će biti kažnjena sramotom mršavog osvajanja dela istočne Ukrajine i difamijom zločina nad ukrajinskim narodom, a decom posebno. Moskvu će bilo kakav mir opteretiti trajnim kijevskim neprijateljstvom ali i nepoverenjem u ce-

lom slovenskom svetu (možda čak i u Srbiji i Lukašenkovoj Belorusiji), u Evropi, Americi, u evro-američkoj galaksiji i mnoštvu drugih zemalja na svim kontinentima. Putin nije staljinski, čelični osvajač, i ne može da se meri ni sa ruskim carevima niti sa boljševicima.

Ruski jezik se polako gasi u bivšim republikama SSSR-a, i neće postati međunarodni jezik kako su u to bili ubeđeni boljševici nadajući se svetskoj revoluciji pod Moskvom sa padom evropskih kolonijalnih jezika.

CRNA GORA NIJE POGRIJEŠILA

Crna Gora je u Njujorku 3. decembra 2025. godine časno postupila. Srbija nije. I njena snishodljivost se ne može pravdati naftnom i gasnom zavisnošću od Moskve. Cela Evropa se od toga oslobađa.

Vrh Srbije je navodno možda finansijski vezan za tajne provizije u Moskvi i brani se zbog toga u Njujorku od preko dve trećine članica UN koje su glasale protiv Rusije, jer se boji otvaranja revizorskih knjiga o sebi. Njen vrh i sada nesmetano pljačka državni budžet i gradi beogradski EXPO 27 kao da je on replika nacističke izgradnje sistema berlinskih palata „Germanija“ kog su Sovjeti 1945. godine potom srušili do temelja.

A Finska je još u julu ove godine dala novi podstrek Crnoj Gori – možda sutra i Ukrajini, da vodi računa o imigraciji kada je zakonom zabranila Rusima i Belorusima, kao građanima izvan EU, da slobodno kupuju nekretnine u njoj ukoliko nemaju stalno boravište u toj zemlji. A Ministarstvo odbrane im ga ne daje. Ta zabrana je ustanovljena zbog zasnovanog straha Helsinkija od rusko-beloruskog podrivanja njene nezavisnosti i hibridnim lakim upadom u Finsku nezavisno od granice duge 1.200 kilometara. Zato je i ušla u NATO. Finska je izračunala koliko će je ta zabrana oštetiti u celom spoljnom prihodu kao dela moskovskog turizma – ali je svoj humanitet i patriotizam postavila iznad poslovnih provizija. Ima ona sada zbog toga teškoća i već je opteretila svoj budžet dugovima – i pod paskom je briselskih revizora.

Moral košta.

Moskva do sada nije vratila nijedno dete u Ukrajinu. Možda neće nikada. Ali mnogim pravdoljubivim Rusima to neće biti prihvatljivo i jednog dana će i oni kazati svoju reč.

•

11

Nesavremena razmatranja

Umiranje u ljepoti Piše: Boro ŠUPUT Ali prava zvučna slika umiranja u ljepoti nije nastala u Beču ili Bajrojtu, već u Parizu devedesetih godina XIX vijeka. Erik Sati piše Gimnopedije – note koje se kreću tako sporo da gotovo miruju, kao da se muzika sama sebe plaši. Reinaldo Han (ili An, ako volite francusku verziju ovog Prustovog prijatelja), komponuje na Verlenove stihove: „Nad krovom nebo plavi, / tako mirno, tako blago“. Muzika na „Sive pjesme“ pluta između plača i ushićenja savršenstvom trenutka, kao u „Izvrsnom času“.

To je muzika koja je odustala od svega Kada Gustav Mahler 1901. šalje Almi Šindler rukopis adađeta iz Pete simfonije, uz njega prilaže stihove Rikertove pjesme: „Ako voliš zbog ljepote, nemoj voljeti mene; voli sunce koje ima zlatnu kosu… voli mene zbog ljubavi“. To je bila najduža ljubavna poruka koju je iko ikada napisao bez riječi. Samo gudači i harfa, oko sedam minuta nježnosti u F-duru. Nije tu bilo ni traga smrti.

Sedamdeset godina kasnije, Viskonti je htio da na plaži u Lidu Gustav fon Ašenbah umire u stolici, dok mu se bijela šminka miješa sa znojem i morskom solju. U pozadini svira isti adađeto, ali sada u Bernštajnovom sporom, jedanaestominutnom tempu. Pet puta se ponavlja tokom filma - kao muzička slika umiranja u ljepoti. Kako se desilo da ista melodija bude i najveće ljubavno pismo i najveći oproštaj od života?

Odgovor se može tražiti kod Artura Šopenhauera, koji smatra da postoji samo jedan istinski spas od patnje života pokretanog slijepom voljom - čista estetska kontemplacija. U tom trenutku čovjek prestaje da bude subjekt želje i postaje „čisti, bezvoljni subjekt spoznaje“. Najviši stepen tog spasenja je muzika, jer ona ne predstavlja svijet ideja, već samu volju.

Vagner je to bukvalno preveo u „Liebestod“ (ljubavnu smrt) – Izolda umire grleći mrtvog Tristana i pjeva: „U talasu što se diže, u zvuku što odjekuje, u svemu što diše svjetskim dahom, utonuti, potonuti, bez svijesti - to je najviša slast“. Tomas Man, koji Šopenhauera dovodi do sarkastične groteske, ostavlja otvorenim da li Ašenbah u Veneciji umire od kolere ili od prevelike ljepote.

Ali prava zvučna slika umiranja u ljepoti nije nastala u Beču ili Bajrojtu, već u Parizu devedesetih godina XIX vijeka. Erik Sati piše Gimnopedije – note koje se kreću tako sporo da gotovo miruju, kao da se muzika sama sebe plaši. Reinaldo Han (ili An, ako volite francusku verziju ovog Prustovog prijatelja), komponuje na Verlenove stihove: „Nad krovom nebo plavi, / tako mirno, tako blago“. Muzika na „Sive pjesme“ pluta između plača i ushićenja savršenstvom trenutka, kao u „Izvrsnom času“. To je muzika koja je odustala od svega.

Mahlera su u taj svijet uveli posthumno. Njegov adađeto bio je previše živ - on sam ga je dirigovao samo sedam minuta. Tek kada ga je Bernštajn usporio do granice bola, mogao je da nevoljno postane ono što je danas - himna estetskog samouništenja. Dakle postoje dva adađeta: prvi u partiturama i u Mahlerovoj originalnoj namjeri: sedam minuta nade, ljubavi, sunca i zlatne kose; drugi na filmskom platnu i u našim ušima: jedanaest minuta umiranja u ljepoti, gdje se Eros i Tanatos konačno stapaju u jedan jedini ton koji lagano nestaje na horizontu.

Da se bavio ovim finesama, Đerđ Lukač bi vjerovatno u tome vidio simptom raspada buržoaske osjećajnosti, koja više nije u stanju da shvati stvarnost i umire u pasivnoj kontemplaciji.

(Autor je jugoslovenski diplomata)

12 Kultura

Neđelja, 14. decembar 2025.

INTERVJU: Crnogorski slikar Miomir Mišo Vemić za Pobjedu povodom izložbe radova ,,Reakcija na

Svjedoci smo sukoba raznih grupacija, elita, biološke i političke kontaminacije, nadam se ne i nuklearne. Ta nemoć da promijenim sve to nabolje izaziva osjećaj praznine. Što radim? Ja sam tu da slikam, da svoj nijemi vrisak izrazim preko rada – kazao je Vemić

KONJ NIJE ŽIVOTINJA, TO JE BIĆE: Miomir Mišo Vemić pozira ispred svojih radova

VEMIĆ: Taj nijemi vrisak treba da prenese gledaocima to što osjećam. Ne pripadam nijednom pravcu. Umjetnik mora u sebi da nosi svoju ideju, misao i stanje i da to izrazi na platnu, a ne da se deklarativno određuje da li pripada modernoj ili klasičinoj umjetnosti. Ne može se na silu ništa raditi.

POBJEDA: Koliko Vas politička i društvena stvarnost u Crnoj Gori dotiču i inspirišu?

Vladimir Mijailović

Naziv njegove nove izložbe, „Reakcija na prazninu“, koja se do 25. decembra može pogledati u galeriji Hotela ,,Crowne Plaza Podgorica“ istovremeno je i metafora i stanje: borba protiv tišine praznog platna, ali i protiv šire, civilizacijske praznine savremenog svijeta koju Vemić bilježi kao „nijemi vrisak“ kroz boju i pokret.

U razgovoru za Pobjedu Vemić govori o dubokoj vjeri u iskrenost kao jedinom istinskom temelju umjetnosti, motivu konja koji ga prati od djetinjstva, o galopu koji i danas odzvanja njegovim slikarstvom. Iznad svega, Vemić ostaje dosljedan: angažovan, samokritičan i u potpunosti posvećen ideji da se umjetnik rađa darovan, ali opstaje isključivo radom.

POBJEDA: Zašto baš naziv „Reakcija na prazninu“? Što je ta praznina protiv koje se borite?

VEMIĆ: Osjećaj praznine kao stanje beznadežnosti u svijetu koji nas okružuje. Sve je postalo jako apokaliptično i bezizlazno. Toliko se zahuktala ta mašina, taj armagedon da gotovo i nema izlaza. Savremeni svijet tone u nepovrat. Svjedoci smo sukoba raznih grupacija, elita, biološke i političke kontaminacije, nadam se ne i nuklearne. Ta nemoć da promijenim sve to nabolje izaziva osjećaj praznine. Što radim? Ja sam tu da slikam, da svoj nijemi vrisak izrazim preko rada. Djela će ostati kao svjedočanstvo jednog vremena u kome je svijet živio, naravno, ako preživi sve ovo što se dešava.

POBJEDA: Lijepo ste to definisali - ,,nijemi vrisak“. Kakva je njegova misija?

Savremeni svijet tone u nepovrat

m. babović

PODGORICA - Crnogorski slikar Miomir Mišo Vemić pripada onoj rijetkoj vrsti umjetnika koji ne prave razliku između života i umjetnosti. U njegovom ateljeu boja postaje otpor, linija postaje krik, a konj - centralna figura na njegovim platnima - prerasta u biće kroz koje se prelama svijet, ponekad divlji i zastrašujući, a ponekad nježno ispunjen sjećanjima iz djetinjstva na Sinjajevini.

Mišo Vemić na jednoj od likovnih kolonija

VEMIĆ: Nema toga koga ne dotiču, ali ja nastojim da se izvučem iz svega toga.

POBJEDA: Na koji način?

VEMIĆ: Zatvorim se u atelje i slikam ono što osjećam. Ne želim da me svrstavaju ni u jednu opciju. U Crnoj Gorima ima dosta pomodarstva.

POBJEDA: Na što konkretno mislite?

VEMIĆ: Sad je moderan minimalizam, performansi…

Umjetnik ne smije da se povodi za pravcima. Mnogi misle

da je ono što se trenutno traži u svijetu suština umjetnosti, međutim, suština umjetnosti je u čovjeku, u iskrenosti. Slikar slika ono što proživljava.

Neko ko iskreno slika ne povodi se za važećim normama i pravcima.

POBJEDA: Vaši konji već decenijama galopiraju kroz platna kao znak energije, otpora i unutrašnjeg krika. Što konj simboliše za Vas? VEMIĆ: Moja izložba je zapravo autoportret. Konj nije životinja, to je biće. Energija tog bića me prati čitavog života i nekako sam je preusmjerio na sopstvo.

POBJEDA: Često pominjete vrisak đedovog vranca kao prvo sjećanje u selu Dragoševac na obroncima Sinjajevine. Da li taj vrisak još nosite u sebi kada slikate?

VEMIĆ: Taj konj je bio crn kao ugarak. Na svojim leđima i danas nosi moju dušu na padinama Sinjajevine. Evo, ovo prvi put sada kažem - krao sam konje ljudima koji su bili na mobi. Jahao sam ih, padao sa njih.

Imao sam pet, šest godina. To je sve zapečaćeno u mom najranijem djetinjstvu i pokušavam sad sve to da otpečatim i prenesem na platna ljubav prema tom biću. Vranac je poznat u tom kraju jer je izdržljiv i prelijep. On je pokre-

tač mog umjetničkog života.

Sjećam se tog njegovog vriska na Sinjajevini u mirnom jutru.

Odzvanjao je dolinama i meni to danas djeluje kao neki prasak koji zvoni u mojim ušima.

Nastojim da sve to prenesem na platna.

POBJEDA: Da li je taj vranac iz Vašeg djetinjstva ukrotiv ili ga i dalje jurite po platnu?

VEMIĆ: Taj vranac, na neki način, juri mene.

POBJEDA: Kako to?

VEMIĆ: Juri me da slikam i istražujem još više, da ulazim u sve tajne pokreta. Svaki pokret ima neku simboliku. Biće na mojim slikama nije biće sa postera, ne pije vodu, ne pase travu. To je biće koje se otima od te pošasti koju je čovjek stvorio demonizujući samog sebe, stvarajući demonske strukture koje uništavaju sve ono što je prirodno, zdravo i čisto u čovjeku. Taj konj nema uzde, samo se pokušava osloboditi od tih čovjekolikih demona na svojim leđima. Nijesu to samo čovjekoliki demoni, nego i demoni u vidu insekata i grabljivica. Sve je to neka simbolika. Pokušavam kroz tu simboliku da se izrazim i objasnim ono što slikam.

Svaki umjetnik mora da je na neki način angažovan, da to nije slikanje radi slikanja. Ja

nijesam takav slikar. Volim da budem angažovan, da osjetim i da prenesem to na platna.

POBJEDA: Sad ste mi donekle i odgovorili na pitanje kako se zapravo dogodilo da upravo konj postane Vaše „životno biće“ na platnu, Vaša centralna tema?

VEMIĆ: Svaki slikar traži temu u kojoj će se izražavati, traži rukopis po kojem će se prepoznavati, traži tehniku kojom će to sve realizovati.

Mene je tema pronašla. Od četvrte godine do kraja osnovne škole čuvao sam goveda i sva su mi dešavanja i život na selu poznati, nosim to u sebi. Ta tema je vremenom sazrijevala. U sebi sam prepoznao zov djetinjstva i vrisak tog konja me je probudio.

POBJEDA: Vi kažete da zapravo slikate čovjeka kroz konja?

VEMIĆ: Da, to je autoportret. Slikam sebe i svoja raspoloženja. Ja sam konja očovječio. Pravim portrete konja, tog bića koje ima svoj karakter i emocije. To su sve reprodukovane emocije mog sopstva.

Pokušavam to na platnu da iznjedrim. Sve ove slike ovdje su put ka jednoj mojoj najvećoj i najboljoj slici.

POBJEDA: A koja je to slika?

VEMIĆ: Ne znam. Nadam se da će se ta slika roditi što kasnije, a to znači da ću ja još dugo da slikam i istražujem tu savršenu muskulaturu, to savršeno eksplozivno biće koje predstavlja sublimat erosa i tanatosa, konstruktivnog i destruktivnog.

POBJEDA: Koliko je Sinjajevina - mjesto Vašeg rođenja, taj surovi reljef i čudesni svijet djetinjstva, oblikovao Vašu estetiku?

VEMIĆ: Sinjajevina je jedno prostranstvo, jedna visoravan gdje se duh oslobađa. To je savršena visoravan gdje čovjek može da jezdi i duhom i poezijom i slikarstvom. Za mene je Sinjajevina simbol slobode i nadam se da ćemo je sačuvati od nekih projekata koji su aktuelni. Crna Gora mora da ima Sinjajevinu zdravu i slobodnu.

POBJEDA: Da li je tačno da je prva stvar koju ste nacrtali bio trag ugljena po čatmi stare kuće. Da li i danas slikate iz istog poriva želje da ostavite trag? Da li je to bio trenutak u kojem je počeo Mišo Vemić, slikar?

VEMIĆ: Ostaviti trag je misija čovjeka koju mu je dao Bog. Ako čovjek ne ostavi iza sebe trag, kao da nije ni živio. Kada danas uđem u kuću svog rođenja, još su ti crteži tu, na toj čatmi.

POBJEDA: Je li to moguće?

VEMIĆ: Da, ta kuća je ostala.

Svake godine je soba bijeljena, mi kažemo bijeljena kad se kreči. Otpada sloj kreča i ispod se vide moji crteži. Nijesam imao tada olovku, to je bio veliki luksuz. Crtao sam sagorjelom grančicom, ugljenom. Kasnije, kad mi je brat pošao u školu, došao sam do olovke. Išao sam 12 kilometara u jednom pravcu do škole

Kultura

Neđelja, 14. decembar 2025.

Radovi Miša Vemića

U Crnoj Gori ima dosta korupcije i nepotizma POBJEDA: Što Vas najviše zabrinjava na crnogorskoj savremenoj umjetničkoj sceni, a što Vam uliva nadu?

VEMIĆ: Nadu mi uliva veliki broj talentovanih ljudi.

Crna Gora je rasadnik darovitih ljudi i obiluje vrhunskim umjetnicima. Crna Gora je što se tiče umjetnosti perjanica na Balkanu. Zabrinjava me što je odnos prema umjetnicima u Crnoj Gori ravan nuli. Ima dosta korupcije – „ja tebi ti meni“, nepotizma, nesavjestan odnos prema umjetnicima. Svaki stvaralac mora biti tretiran na pravi način. Svakom stvaraocu mora da se pruži pomoć, na bilo koji način. Govorim o stvaraocima koji kontinuirano stvaraju, a ne hobi umjetnicima.

je to ,,fraza nedarovitih“.

Kako izgleda Vaš stvaralački poriv u najdubljem sloju?

VEMIĆ: Za umjetnika je bitan rad, inspiracija je svuda i na svakom koraku. Ako umjetnik danas nije inspirisan, pod sumnjom je njegova moć rasuđivanja i osjećaj za stvarnost. Jer nam stvarnost nudi mnogo toga. Neko ko nije u toj priči on se pravda i kaže da nema inspiraciju.

Zamislite to. Ja radim svaki dan po šest-sedam sati minimalno, a tome treba dodati i vrijeme koje provodim u ateljeu posmatrajući ono što sam uradio ili čitajući eseje o umjetnosti. To mi pomaže da riješim neki problem na slici.

Mi umjetnici smo na neki način ovaploćenje Don Kihota POBJEDA: Često govorite da je „praznina najveći neprijatelj umjetnika“. Na koju tišinu mislite?

VEMIĆ: Mislim na to štao će se izroditi na platnu. Prazno platno je jedan protivnik, jedna vjetrenjača. Mi umjetnici smo na neki način ovaploćenje Don Kihota, neprestani borci za vlastitu ideju koju pokušavamo proturiti kroz svoja djela javnosti na sud.

Jer, ne mogu da zamislim da pravim sliku ako mi ona ne servira probleme koje moram da riješim. Ne mogu da shvatim slikare koji olako slikaju, rutinski, koji slikaju lagodno. Slika mora da boli umjetnika, a on mora da je preboli kad je naslika.

POBJEDA: Koje probleme Vam slika najčešće servira?

VEMIĆ: Razne probleme moje trenutno raspoloženje, tehniku kojom ću to da riješim, razne uticaje kojih treba da se oslobodim. Kad slikam, uronim u svoju priču i što više uranjam sve mi je teže. Svaka sljedeća slika mi je još veći problem.

POBJEDA: Vraćate li se slikama koje ste završili?

VEMIĆ: Ja sam uvijek nezadovoljan svojim slikama.

POBJEDA: Rekla bih da ste vrlo samokritični?

VEMIĆ: Jesam, mnogo.

POBJEDA: Je li to dobro za umjetnika?

VEMIĆ: Ja sam toliko samokritičan da me to zabrinjava.

To je mnogo dobro za umjetnike. Umjetnik treba da ne voli samog sebe, nego da voli ono što radi. Jer, ako počne da voli samog sebe, pojaviće se gordost.

POBJEDA: Rekli ste da je umjetnik dužan da „posmatra bez suda“. Da li je to danas moguće, u svijetu koji neprestano presuđuje?

VEMIĆ: To je u prirodi čovjekovoj - da sudi. Najgore je što je u čovjekovoj prirodi i da presuđuje. Ne mogu da kažem da je loš Salvador Dali, mogu da kažem da li mi se dopada ili ne dopada. Takođe, mogu da kažem da su mi Rembrant i Egon Šile idoli, ali to ne znači da si oni i drugima idoli. Oni su za mene ovaploćenje onoga čemu i ja težim - da budem brutalan u iskrenosti, da nema laži. Rembrant je umro umazanih prstiju bojom, Šile je bio genije u crtežu. Meni nije bitno je li Šile bio dobar čovjek, meni je bitno njegovo djelo. Danas se obično gleda kakav je čovjek, koliko ima veza - na televiziji, u politici… Danas ako se umjetnik ,,prišije“ uz politiku, on će možda ostvariti mnogo više nego što bi ostvario da radi samostalno i apolitično.

POBJEDA: Kada to govorite, mislite li globalno ili na Crnu Goru?

VEMIĆ: Odnosi se to i na Crnu Goru, ali i globalno. Razni su lobiji u opticaju. Mnogi politikanti u svijetu i kod nas vrbuju umjetnike u svoje redove. Pogotovo ako je umjetnik poznatiji. Mnogi ljudi vjeruju umjetnicima i misle da su oni katalizatori situacije u kojoj se živi i stvara.

POBJEDA: Jeste li Vi imali takva iskustva?

VEMIĆ: Nikad. Nijedna politička stranka nije me prizvala u svoje redove, niti bih ja to prihvatio. Vjerovatno me je moj način življenja, ponašanja i rada na neki način izolovao iz tih kretanja. Nikakvih uticaja nije na mene vršio niko. To mogu sa zadovoljstvom da kažem. Tu sam uspio da ostanem svoj.

POBJEDA: Zašto je danas tako teško biti umjetnik i istovremeno živjeti od umjetnosti?

VEMIĆ: Kada umjetnici završe akademiju, niko im ne garantuje da će moći da dobiju posao, da će im otkupljivati slike, nemaju nikakav status. Osuđeni su da se snalaze.

Mnogi ne mogu da se bave onim što je njihovo opredjeljenje. Tu predstoji strašna borba, da dođu do galerije, publike i kritike.

Država treba svakom umjetniku godišnje da otkupi makar po jedan rad, da ga stimuliše, da mu se radovi nađu u nekim institucijama da ih ljudi vide. Kako će mladi umjetnik da krene kad nema novca za materijal, kad nema osnovna sredstva da nastavi sa radom.

POBJEDA: Može li se u Crnoj Gori živjeti od umjetnosti?

VEMIĆ: Ja sam jedan od primjera koji živi isključivo od umjetnosti. Mali je broj takvih umjetnika.

POBJEDA: To znači da situacija za one koji tek počinju nije baš pogodna?

VEMIĆ: Ne da nije pogodna, nego je čak pogubna.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Ilija Šoškić na festivalu „Ubrzaj“ predstavio fotografski ciklus „PPP. Devet sati poslije“

Praktičar etike dužnosti

CGO

u Bukovici i vraćao se nazad.

To mi je ostalo u sjećanju - ta energija koju sam trošio ima uticaja na ovo što radim.

POBJEDA: Kakav je osjećaj kada danas vidite te prve crteže?

VEMIĆ: To je predivno. Osjećaj da sam mnogo ostario, osjećaj želje da se vratim u neko srednje doba da počnem intenzivnije da radim. Majstor kad napravi kuću kaže: ,,Kada bih pravio drugu kuću, drugačije bih je uradio“.

POBJEDA: Da li biste Vi nešto promijenili u svom stvaralačkom putu?

VEMIĆ: Ne bih ništa mijenjao, samo bih radio još intenzivnije.

POBJEDA: Kako su Vaši roditelji reagovali na Vašu opredijeljenost za umjetnost?

VEMIĆ: Moj otac nije bio pristalica ovoga što radim. Govorio je: ,,Mišo crtakara“. Kad dijete počne da crta, roditelji se svima hvale njegovim radovima, a kako odrasta i kako se opredjeljuje za životni poziv, roditelji počinju da izbjegavaju priču o crtanju. Počinju da pitaju: ,,Koliko si dobio iz matematike, istorije…?“ To je rezultat našeg siromašnog društva koje se borilo za sigurnost. Svi su se roditelji borili da dijete bude situirano.

Iz tog razloga su smatrali da umjetnost ne može donijeti egzistenciju, da je to neka vrsta hobija i zabave.

POBJEDA: Pretpostavljam da ste kasnije dobili podršku?

VEMIĆ: Nikada nijesam dobio otvorenu podršku, nego neki prećutni pristanak i mirenje sa situacijom da sam ja to što jesam.

POBJEDA: Kako ste Vi reagovali kada je Vaša kćerka Marija odlučila da se bavi umjetnošću?

VEMIĆ: Ona je odrasla u mom ateljeu i to je opredijelilo za ovo što sada radi. Mislim da je izvanredan umjetnik.

Nikad ja nju nijesam opredjeljivao za bilo koju profesiju. To sam prepustio njenom izboru.

POBJEDA: Koji ste joj savjet uputili?

VEMIĆ: Samo da iskreno radi ono što osjeća, i da radi. Riječ dar, kad se čita unazad, piše rad. To je samo možda na našem jeziku tako, ali je istina da se prožimaju rad i dar.

To je kao neki poziv za stvaranje i uspjeh.

POBJEDA: Često ističete da inspiracija ne postoji, da

UGC

prazninu“ koja je otvorena u Podgorici

13

Šoškić predstavlja svoj fotografski ciklus

PODGORICA - Na festivalu „Ubrzaj“, pred brojnom publikom Crnogorske kinoteke, umjetnik Ilija Šoškić predstavio je „PPP. Devet sati poslije“, izuzetno rijedak fotografski ciklus zabilježen nekoliko sati nakon smrti čuvenog italijanskog reditelja Pjera Paola Pazolinija, koji danas služi kao vrijedno istorijsko i umjetničko svjedočanstvo.

Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.

SPECIJALNA AKCIJA

Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pazolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu „Ubrzaj“, na 50. godišnjicu Pazolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.

Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film - art biografija Ilije Šoškića „Si e No – Da i ne“, autorke Sanje Blečić. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.

Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina, o čemu su govorili reditelj Andro Martinović i istoričarka umjetnosti Nela Gligorović.

- Saradnja sa Ilijom je promijenila i preoblikovala moju kustosku praksu. On je umjetnik čija produkcija samog rada je produkcija života - istakla je Nela Gligorović.

Kako je dodala, Šoškićeva praksa je konceptualna i obilježena intermedijalnošću.

- Ilija je praktičar deontološke etike - etike dužnosti. U ovom

svijetu, koji prijeti da pojede sam sebe, izgleda da društvo očekuje od nas i svih koji radimo u kulturi da istaknemo nužnost primjene etičkih principa. Na kraju filma, Ilija je pomenuo drugost i drugačijost, jer je svaka drugost varijanta fundamentalne kategorije društvenog iskustva - lakmus te drugosti - navodi Gligorović.

Prema njenim riječima, i pored svega što se dešava u Crnoj Gori, opseg i značaj Šoškićevog opusa ostaju izvan svakodnevnog okvira.

- Monumentalnost opusa jednostavno izmiče našoj sredini. Njegov rad pruža mladima primjer da je moguće misliti i djelovati drugačije, a stvari iz njegove prakse ne samo iz umjetnosti, već i u politici, filozofiji, životu su nepresušna teritorija koja je poprilično autonomna - napomenula je Gligorović.

Martinović je rekao da je umjetnost kojom se bavi Ilija Šoškić takva da svaka izvedba predstavlja neki novi čin.

- Mislim da su zato ove stvari važne i čestitao bih autorki filma Sanji Blečić - rekao je Martinović.

On se osvrnuo na više impresija koje je kod njega izazvao film, Ilijin rad i vezu sa Pazolinijem. Izdvojio je tri ključna pitanja, tri zajednička imenitelja ova dva umjetnika: mjesto, smisao i tijelo.

- Pazolini je izgubio svoje „mjesto“, a Ilija bilježi slike bez senzacionalizma. „Zašto je išao tamo? Zbog duha mjesta – to je mjesto koje je smrću preoblikovano - naglasio je Martinović.

TIJELO

Pitanje tijela, na koje Ilija računa kao atleta i umjetnik, bilo je isto važno i Pazoliniju.

- Tijelom se bavio na različite, često provokativne načine svodeći ljudsko tijelo na stvar, na robu – što duboko povezuje pitanje uvjerenja i onoga što donosi kapitalizam, a što nije odvojivo od fašizma - zaključio je Martinović.

Festival „Ubrzaj“ otvoren je do 14. decembra, a detaljan program festivala i sve dodatne informacije mogu se pronaći na sajtu https://ubrzaj.me/. R .K.

14 Objektiv

Wicked: For Good: Nastavak mjuzikla sa Arijanom Grande i Sintijom Erivo pati od zamora već posne priče u svijetu ,,Čarobnjaka iz Oza“

Potrošeno gorivo filmske magije Glinda. Ta svačija mezimica i privilegovana šćeruna, koja u sebi nema ni trinu stvarne magije - ali koja je svjesna svoje pozicije i pokušava da kakvu-takvu promjenu donese ,,iznutra“. A nije da joj to ne donosi neke mnogo bolne lomove i dileme. Još onda kad bude prinuđena da bira između ličnog i opšteg dobra; kad bude morala da ostavlja po strani krupnu ličnu povredu - da bi uradila nešto za šta vjeruje da je ispravno.

Dakle, slika i prilika sazrijevanja mlade osobe. A Arijana Grande je, opet, muzička zvijezda sa sasvim dovoljno glumačkog iskustva - da to iznese delikatno i suptilno. Ne onako kako bi se to od nje očekivalo, daleko od toga! Dakle, ovaj dio filmske čarolije, koji se tiče Elfabe i Glinde, ,,Wicked“ nastavak nije izgubio, naprotiv. I to je ono što ga, bez obzira na sve, drži debelo iznad prelazne ocjene i što će puniti bioskope ove jeseni.

Treći, važan komad te filmske magije bila bi muzika.

Ovdje je računica već prosto jasna: nastavak nema tako dobre, direktne i zarazne pjesme kao što su ,,What is This Feeling?“, ,,Defying Gravity“, pa i ,,No One Mourns the Wicked“ i ,,The Wizard and I“ iz prvog dijela. Što, opet, umnogome zavisi i od ,,naslijeđenog“ - sve to je muzika iz mjuzikla, koju su dvije muzičke zvijezde ovog puta učinile sasvim svojim.

A u ,,Wicked: For Good“?

Pa, naravno da je centralni i označujući momenat pjesma u završnici ,,For Good“; takođe je više nego važna i za karakternu transformaciju naših likova znakovita i ,,No Good Deed“ (onda kad neko tu do kraja ,,prihvati“ da je Zla vještica Zapada)... Ali,

hollywoodreporter.com

Torov čekić? Kad ga postane dostojan? Ili, kad Artur postane taj jedini, koji može izvući mač iz kamena? A kad stvarno neki čarobnjak postane dostojan magije?

Tu smo otprilike blizu suštine filma ,,Wicked: For Good“.

Nastavak i kulminacija prošlogodišnjeg neočekivanog hita ,,Wicked“ Džona M. Čua priče koja konvergira i pruža jedan drugačiji ugao, šta se to stvarno dešava u ,,Čarobnjaku iz Oza“ (,,The Wizard of Oz“ Viktora Fleminga iz 1939. znate to, bukvalno najgledaniji film ikad) - u motoru narativa ima gorivo od takvih pitanja. Koga i kako magija odabere - ili, ko i kako može da je u sebi ,,otključa“, a ko ne?

Slično onom - po kom ključu Glinda (Arijana Grande) i Elfaba (Sintija Erivo) ,,na mišiće“ drže priču i dalje interesantnom bira i razvrstava onaj čarobni šešir Godrika Grifindora u roka vatromet filmske magi- izgleda (eto, ima zelenu bo- jezda. Ozbiljno, nakon ,,Wicked“, stvarno ne možete niti ,,Hari Poteru“? E, takve odgo- je, skoro u cjelosti, od počet- ju kože). vore ovdje tražimo. ka do kraja. I to čini sa pokri- E da, i najbitnije: Oz i taj Eme- biste mogli zamisliti da nećem i smisleno; jer ima tezu. rald Siti su mjesta u kojima su ko bolje glumi, da neko bude Ugrožene vrste A ovaj sad? Pa, idemo redom. u liku dvije vještice suočena Glinda i Elfaba - od Arijane Dakle, tu su dvije vještice - Dobar dio Čuove filmske ma- dva politička i ideološka kon- Grande (stvarno, od svih osoGlinda i Elfaba. Prva dežur- gije (u priči koja nikako ni- cepta. One potlačene i proga- ba na svijetu!) i Sintije Erivo. na dobrica, svima-miljenica i je imala bilo kakve logike da njane Elfabe - koja bi na sve Stvarno. Sad valja biti pošten čistunica, koja uprkos cijeloj se podijeli na dva dijela, osim nepravde da odgovori revolu- prema ,,Wicked: For Good“ gomili dobrih namjera u sebi finansijske) ticao se toga da cijom... I one od starta privile- i kazati da to apsolutno i do magije nema skoro ni kapi... je Oz ove dvije vještice oz- govane Glinde, zlatnog srca i kraja važi za nastavak. Da su A druga, Zla vještica Zapada, biljno sasvim nalik ovom na- takođe svjesne svih nepravdi se njih dvije sasvim saživjele buntovnica i dežurna babaro- šem dunjaluku. Dakle, Oz - - koja bi sistem da mijenja ti- sa ovim ulogama; da su ih učiga za pristojan svijet i noćna u kom vlada neuki šarlatan ho i iznutra. Razumijete, sve nile slojevitim, kompleksnim mora njihove djece - koja, uz (naravno, Čarobnjak iz Oza). dileme našeg, modernog i sva- i stvarim. I sa svim tim - potpuno relevantnim za bilo kotakođe (neočekivano) veliku I u kom je glavno oružje (da, kog vremena. gomilu dobrih namjera - ima mnogo moćnije od magije) - E sad, zamislite momenat u ju modernu mladu ženu. Od u sebi magije dovoljno, malte- propaganda. Cijela jedna pro- kom je jedna tako dobra te- početka do kraja. ne da sama potjera lokomoti- pagandna mašina. Svijet koji matska podloga - u drugom Još je tu ovdje i po mnogo čevu razvoja i GDP zemalja G8, ima dežurne krivce i teorije dijelu skrajnuta... Zbog jed- mu podvučeno - budući da je pa nahrani gladnu djecu Tre- zavjere i silne kolektivne pa- nog ljubavnog trougla. Mož- sada manje u fokusu stvarćeg svijeta i (e, ovo pogotovo, ranoje. U kom je jedna od te da i četvorougla (dobro, lju- nost Elfabe (Erivo) one poovo je baš interesuje tamo u dvije vještice, Elfaba, ućutki- bavnog tro-i-po-ugla). Trt. tlačene i kinjene buntovniOzu i u filmu) - spasi sve ugro- vana i prezrena od starta - sace, koja bi na bum-tras i sa žene životinjske vrste bijelog mo zato što je drugačija. Pot- Bolni lomovi mnogo bijesa da pali revolusvijeta. Samo kad bi je pustili. puno bezazleno i banalno - ali, Drugi važan dio Čuove film- cionarne vatre i tako ispravJer, ima i u Ozu i u ovom na- neobjašnjivo drugačija. Samo ske magije iz prvog dijela ticao lja ozovske krive drine. Nego šem svijetu moćnijih sredsta- zato što (naravno!) drugačije se performansa glavnih zvi- je u žiži radnje mnogo više ta va od magije. Ali ono, jedna je sa magijom dibidus, druga je ima u malom prstu. Jasno vam je pitanje: zašto je to tako?

Sad se već hvatamo ironije: ,,Wicked: For Good“, drugi dio i završnica jedne ovakve priče, adaptacije velikog brodvejskog i teatarskog hita ,,Wicked“ (2003) Stivena Švarca - je nešto kao od filmske magije posna verzija prvog dijela. A ,,Wicked“ je bukvalno (i opet, potpuno neočekivano!) prošle godine bio nešto kao sarma i ruska salata prazničMalu Doroti uglavnom gledamo iza leđa, ne tražeći zamjenu za vječnu ne filmske gozbe. Film koji Sazrijevanje dobre i magije lišene vještice Glinde sada više u fokusu Džudi Garland pleše i pjeva (mjuzikl, jel’te) i radnje newyorker.com

Oz i Emerald Siti sada djeluju suženo i manje

prije svega Arijanina ,,The Girl in the Bubble“; kao iskorak iz mjehura od komfora za onu koja je tokom cijelog odrastanja, na silu, svijet i život gledala kroz ružičaste naočare. E, to Glindino ,,oči u oči“ sa stvarnošću - to je i ključni i najefektniji momenat filma - iako je daleko od toga da postane hit (to će, izvjesno, jedino biti ,,For Good“).

Mala Doroti

people.com

Ovaj Oz i čarobni svijet djeluju sasvim suženo, pa skoro i plastično, naročito u špartanju onim mjestima koje je Možete tačno reći momenat, kad Kapetan Amerika zasluži publika već dobro ,,istražila“ u prvom dijelu prošle godine Piše: Stojan STAMENIĆ

hollywoodreporter.com

Neđelja, 14. decembar 2025.

A četvrti sastojak filmske magije bio bi sam Oz. Sav onaj prostor od magijske akademije do Emerald Sitija pa do Mančkinlenda žutom stazom od cigli (koja je, eto, sad u punom jeku izgradnje)... A koji je u prvom dijelu pulsirao od boja, ukusa, sasvim karakternog života. A sada? E, tu je možda ključni momenat srozavanja: ovaj Oz djeluje sasvim suženo, pa skoro i plastično - naročito u špartanju onim mjestima koje je publika već dobro ,,istražila“ prošle godine... A neke nove lokacije, poput skrovišta Zle vještice Zapada, odakle ona planira pohod za oslobođenje ugnjetavanih čarobnih životinja pa, nedovoljno maštovito, nikako vau.

I sad dolazimo do potencijalno ključnog momenta koji poput gravitacije vuče ovaj filmski narativ, skoro da aterira...

A to je - da se što bolje uveže sa radnjom Flemingovog ,,Čarobnjaka iz Oza“ - da ga na svoj način i do kraja objasni i prepakuje. Sa sve origin story momentima: odakle i kako je došao Plašljivi Lav, kako je nastao i zbog čega je takav ispao Limeni i ko mu je i kako uzeo Srce - a kako je nastao Strašilo. Bez namjere da pretjerano otkrivamo radnju - recimo da se sve to tiče i nekih slomljenih srca i zabranjenih i neuzvraćenih ljubavi; a da je u momentima kad treba da uhvati taj sam prelomni trenutak filmskim jezikom slikano previše izdaleka, distancirano, hvatajući širi Oz horizont. Ali, hajde - recimo da su i holivudski ljepotan Džonatan Bejli kao kapetan Fijero i Itan Slejter kao jedan mančkinski sluga Bok tu odigrali sasvim korektno i poslužili svrsi.

Nego, dobra je autorska odluka, da kada u cijelu jednačinu upane i ono u oluji zalutalo đevojče iz Kanzasa Doroti - ,,Wicked: For Good“ ne pokušava da izmisli ili, ne daj bože,

Objektiv

Neđelja, 14. decembar 2025.

15

Moderni brazilski superstar Vagner Moura s aurom zvijezde starog kova LETTERBOXD

Režija je maksimalistička i zanatski

,,digitalizuje“ neku novu Džudi Garland... Umjesto toga, precizna, svakom aspektu se prišlo maloj Doroti nikad direktno s dužnom pažnjom, od fotografije u nećemo vidjeti lice, uvijek joj najčešće toplim tonovima do bogate biti u daljini ili između ramena. A film dobrim dijelom (i zvučne slike koja inače odlikuje pretjerano) grabi paralelno sa filmove brazilskog autora radnjom ,,Čarobnjaka iz Oza“, pokušava što bolje da mu se prilagodi i tako sebe uspora- Piše: Marko STOJILJKOVIĆ smeštenim u boljestojeći ograva ili savija već pravu narativđeni komšiluk u svom rodnom nu kičmu i zacrtan put.

Kažu o umetnicima: „Ako ne gradu Resifeu na severoistočI završnica. Opet i naravno - da uspeš kao stvaralac, odeš u pro- nom „špicu“ zemlje. Film je zajedno izbjegnemo bilo ka- fesore, a ako nisi ni za to, onda plenio gustim zapletom sačikav detalj iz radnje... Dovoljno postaneš kritičar.“ Nebitno je njenim od događaja relativno je reći to, da je Džon M. Ču sa- da li se ja sa time slažem lič- niskog intenziteta, koji na gomo jednim detaljom (praktič- no & personalno (što bi rekao mili stvaraju nepredvidljivu no - pogledom) uspio da ono Rambo Amadeus) - ako već situaciju, te bogatom i detaljfinale mjuzikla ublaži, skoro imamo primere koji očigled- nom audio-vizuelnom podrazvodni... I učini ga mnogo no pobijaju ovakvu uprošće- logom. A Filjo je kroz njega manje otvorenim - birajući da nu generalizaciju. prozborio koju o kontradikpruži (sasvim pomirljive) od- Sve i ako Pola Šredera, film- cijama trenutnog Brazila. Sagovore na neka važna pitanja. skog kritičara i teoretičara koji dašnjost i prošlost je prepleo u Pogotovo kada su Glinda i nje- se bacio prvo u scenaristiku, pa svom sledećem filmu, ,,Aquarini izbori u pitanju. onda i u režiju, te stao iza pri- us“ (2016), ispričanom iz perličnog broja filmova, uključu- spektive jedne zgrade, a žanRAZVUČENA PAUZA jući i neka remek-dela, nazove- rovskim vodama zaplivao sa A ideološki? Tu je već ,,Wic- mo „izuzetkom koji potvrđuje idućim neo-vesternom ,,Bacuked: For Good“ sasvim sum- pravilo“ - moramo priznati da rau“ (2019) u kojem takođe nije njiv, kojem god ,,taboru“ pri- je u pitanju poprilično jak au- izostalo socijalne potke. Usput, padali i koliko god vam bili tor, dovoljan da makar malo Filjo se bavio i dokumentaribliski revolucionarni ili ,,mir- odbacimo predrasude. stikom, bilo kroz seriju o tome nodopski“ načini borbe, nekako je njegov grad Resife žibitno. I u kojoj vam god mje- RESIFE U SREDIŠTU veo za vreme Svetskog prvenri bile bliže Glinda ili Elfaba i Jer, ako neko zna šta je dobar stva u fudbalu 2014. godine, ili njihovi izbori, naravno. A to je, film, onda su to filmski kritiča- kroz filmove o snimanju filma otprilike, ideja i teza - da sam ri. Bez lažne skromnosti, nama ,,Bacurau“, daleko od „civilizakonkretni sistem i nije toli- je posao da gledamo i analizi- cije“ i o nekadašnjim bioskopiko bitan... Koliko to, ko njime ramo filmove i svoje zaključke ma u Resifeu. upravlja. Ono, individualiza- uobličimo za publiku, bilo širu, Resife je ponovo u središtu cija politike, kao nešto važni- bilo specijalizovanu, pa nam je zbivanja Filjovog novog filma je od uvjerenja i stavova. Sa- uslovni refleks da „provalimo“ ,,The Secret Agent“ koji je prekad nam neko nešto „valja“. mijeru imao u Kanu ove godisvim američki.

Konačno - ,,Wicked“ bi izvje- Praktičari, bilo da se radi o re- ne, a nama u regiji se ukazao na sno mnogo bolje funkcioni- žiserima, scenaristima, monta- Human Rights Film Festivalu sao kao jedna, četvoročasov- žerima ili direktorima fotogra- u Zagrebu. na cjelina (čak i bez lišavanja fije, primera radi, dosta često gomile narativnih nepotrep- pate od profesionalnih defor- GODINE DIKTATURE ština i praznog hoda iz nastav- macija u gledanju filma, ili od U međuvremenu, film je doka) - nego ovako, podijeljen potrebe da ono što vide prila- bio status nacionalnog kanna dva filma. Režiser Ču je, gode svojim već postojećim didata za Oskara, a nominaciprosto, odlučio da svoju film- emocijama. To je možda dobro ja mu se smeši, imajući u vidu sku priču izdijeli na dva dije- za stvaranje filmskog dela, ali Filjov ugled, uspon brazilske la onako kako je i Švarcov mj- ne i za analizu istog. kinematografije i globalni inuzikl ,,presiječen“ pauzom... Problem kada filmski kritiča- teres za političku prošlost i saSamo što, eto, ono što u brod- ri i teoretičari krenu da se bave dašnjost najveće latinoameričvejskom teatru traje 20 minu- filmskom praksom je taj da su ke zemlje. Podsetimo, trenutni ta - ovdje je razvučeno na go- njihovi radovi često suviše in- laureat u kategoriji stranog fildinu. Dovoljno da ona magija telektualni, čisti, gotovo steril- ma je brazilski uradak ,,I‘m Stifilmskog iskustva sada djelu- ni, analitični, skoro lišeni emo- ll Here“ Valtera Saleša, a kako je izmoreno - i dobrim dijelom cija, nekako „školski“ i stoga na je ,,The Secret Agent“ smešten potrošeno. kraju osrednji. Oni znaju gde se u sličan period i dotiče se sličNego, sav taj let na vještičijoj zamke nalaze, pa gledaju da ih nih tema, dva filma funkcionimetli iznad Oza, taj Emerald izbegnu, a rezultat takvog izbe- šu kao nekakvi parnjaci.

Siti gledan iz ptičije i bioskop- gavanja rizika dosta često vodi Parnjaci su i zbog toga što će ske perspektive, očima mo- ka proseku bez dovoljno krea- nas oba iznenaditi, imajući u dernog svijeta - se ipak i oče- tivnog naboja. Srećom, uz Po- vidu koliko malo drže do konkivano bezbjedno i uspješno la Šredera, sada imamo i Kle- vencionalnih struktura za žanrove kojima se bave. Kao što završava... Ali, filmska maši- bera Mendoncu Filja. nerija grabi niz žuti drum od Ovaj brazilski filmski kritičar je Salešov film bio krajnje necigli uglavnom uz žešće gura- i teoretičar se kao stvaralac konvencionalan kao politička nje, na talentu i trudu Arijane oprobao s filmom ,,Neighbo- doku-drama bazirana na istiGrande i Sintije Erivo. uring Sounds“ (2012), ambi- nitim događajima i memoarcioznim „hyperlink“ filmom skoj prozi, tako je i The Secret

Slika brazilske stvarnosti iz vremena diktature sedamdesetih THE CULTURIST

e raskošno

Sjaj i tama brazilske prošlosti

Agent krajnje nekonvencionalni politički ili špijunski triler.

U centru zbivanja imamo Armanda (Vagner Moura, trenutno možda najveća brazilska glumačka zvezda na globalnoj pozornici), čoveka koji privremeno utočište nalazi u Resifeu dok čeka da se nešto dogodi.

Godina je 1977, vojna diktatura traje već 16 leta, a čini se da će potrajati još neko vreme, a Armanda upoznajemo u jednoj nadrealnoj sceni nalik na filmografiju Sema Pekinpoa ili, pak, samog Filja iz njegovog prethodnog igranog filma.

Armando se vozi svojom žutom „bubom“ prašnjavim putem, uviđa da mu ponestaje goriva i staje na propaloj pumpi za koju nije siguran ni da li radi.

Ispred njega leži leš čoveka delimično prekriven kartonom.

Pumpadžija objašnjava da je nesrećnik pokušao da ukrade nekoliko kanti motornog ulja, pa ga je kolega iz noćne smene „ucmekao sačmarom“. Nailazi policija koja leš kao da ne primećuje, ali zato od Armanda želi novac, a kako ne uspevaju da nađu tragove nekog prekršaja („Podavili se za tih deset eura dabogda!“, što bi se reklo u vicu), onda mu traže donaciju za policijsku stanicu za karnevalske praznike.

Karnevalsko je vreme i kada on stigne u Resife i smesti se u skrovište kod Done Sebastijane dok čeka nešto, neke papire za sebe i sina Fernanda (Encio Nunjez), da bi njih dvojica mogli da napuste zemlju. Dečak inače živi s babom i dedom (Karlos Francisko), inače kino-operaterom, i opsednut je filmom ,,Ajkule“ (,,Jaws“, Stiven Spilberg, 1975) koji u to vreme još uvek igra u Brazilu.

Ovaj komad trivije dovodi nas do još jednog komada misterije – ljudske noge izvađene iz ralja ulovljene ajkule, a kasnije i do fantastične intervencije: ta noga pravi haos po parku u kojem se skuplja gej-populacija.

THEPOSTERDB.COM

Ostvarenje Klebera Mendonce Filja „The Secret Agent“ redefiniše žanrove i adresira društvene probleme tako posebne južnoameričke zemlje

UCIJENJENA GLAVA

Elem, dok Armando čeka na papire na lažno, neupadljivo ime Marselo Alveš, on se sreće sa pregršt zanimljivih likova: zgodnom razvedenom gospođom sa sprata iznad, muljatorima, što državnim, što „otporaškim“, izbeglicama iz još nesrećnijih zemalja s još nesrećnijim sudbinama (prebeglog nemačkog Jevrejina Hansa - kojeg je u svojoj poslednjoj ulozi maestralno odigrao Udo Kir -korumpirani agent ucenjuje da će ga razotkriti kao nacistu), marginalcima i kriminalcima raznih profila.

Njemu je, inače, glava ucenjena jer se zamerio nekome moćnom, pa su mu za petama dvojica atentatora (Roni Viljelja i Gabrijel Leone) kojima će se priključiti i treći (Kajoni Venansio, u priču ulazi dosta kasno, ali ima pojavu koju je teško zaboraviti). A ako to sve nije dovoljno haotično, recimo samo da postoji i druga linija radnje koja se odvija u sadašnjem vremenu koja bi u rukama nekog drugog možda delo-

Udo Kir u posljednjoj ulozi karijere maestralno igra njemačkog Jevrejina

vala dosta nezgrapno, ali Filjo je ipak Filjo.

Ceo film, naravno, odiše duhom sedamdesetih i ,,novog Holivuda“, kao i Filjovom filmofilijom. Oseća se aura paranoidnih trilera Alana Dž. Pakule, Altmanovih filmskih mozaika, Fridkinovog urbanog trvenja i Pekinpoovog ,,Bring Me the Head of Alfredo Garcia“ (1974)... A i Spilbergov ,,Jaws“ je jaka referenca.

Filjova režija je maksimalistička i zanatski precizna, svakom aspektu se prišlo s dužnom pažnjom, od fotografije u najčešće toplim tonovima koju potpisuje Jevgenija Aleksandrova, pa do bogate zvučne slike koja inače odlikuje filmove brazilskog autora.

FANTASTIČNI MOURA

Zvezda filma je ipak Vagner Moura, možda i najveća zvezda moderne brazilske kine-

matografije i glumac koji ima prezencu filmske zvezde starog kova. On film suvereno nosi na svojim plećima, pritom iskazujući sposobnost transformacije u dve uloge koje igra. Ostatak ansambla je izvrsno izabran i sjajno mu sekundira. ,,The Secret Agent“, međutim, nije nekakva stilska vežba koja je sama sebi svrha, već film koji itekako redefiniše žanrove i adresira probleme brazilskog društva iz prošlosti čiji se repovi vuku i u sadašnjosti.

Kroz njega Kleber Mendonca Filjo prefinjeno poentira o Brazilu nekad i sad, o zemlji u kojoj koegzistiraju državni kriminal i onaj u privatnoj režiji, gde su tenzije konstantne i gde je život jeftin, pa preživljavanje nikako nije zagarantovano.

16 Sportski miks

Arena

Neđelja, 14. decembar 2025.

Nevjerovatan poraz SC Derbija u Čačku od Borca, u 10. kolu ABA lige

PODGORICA – Drugi put u sezoni SC Derbi je poražen od Borca, u Čačku nakon produžetka i ubjedljivije (89:82) nego u Podgorici (79:76), ali su izabranici Petra Mijovića veću priliku da slave propustili u gradu na Moravi, zbog čega će, sigurno, dugo žaliti za ovom utakmicom, u kojoj su dozvolili Borcu čak 25 ofanzivnih skokova!

Nakon što su u prvom poluvremenu konstantno jurili minus, i do 12 poena, Podgoričani su zaigrali bolje od treće četvrtine, a onda su nakon dva minuta i 12 sekundi igre u četvrtoj četvrtini stigli do maksimalnih 12 poena prednosti (70:58), kada se činilo da su našli pravu formulu za važan trijumf, prvi na strani u ovoj sezoni. Međutim, „studenti“ su „zaribali“ kad je bilo najpotrebnije, najviše u organizaciji napada i defanzivnom skoku i zaštitom sopstvenog koša, čime su dali šansu Čačanima da se vrate u meč. I pored toga, SC Derbi je imao šansu da dođe do pobjede u regularnih 40 minuta, ali je neshvatljivo loše odigrao sami finiš meča.

Naime, pri vođstvu od 76:73 i na 7,8 sekundi do kraja, SC Derbi je imao napad, ali Džir Dejvis nije uspio da na vrijeme izvede loptu ispod koša i pronađe nekog od saigrača (prošlo je pet sekundi), pa je loptu iznenada dobio Borac. Nakon tajm-auta, Uskoković je pokušao iz velike daljine da pogodi trojku i nije uspio, ali je nakon ofanzivnog skoka Jošila lopta ponovo došla do Uskokovića koji iz drugog pokušaja nije promašio (76:76), uz zvuk sirene, pa je meč otišao u produžetak.

U dodatnih pet minuta je neizvjesnost trajala do 82:82, na 94 sekunde do kraja, kada je Aleksa Ilić pogodio jedno od dva slobodna bacanja. Od tog trenutka „studenti“ više nijesu upisali ni poen, na drugoj strani PODGORICA - Crnogorski savez praktičnog streljaštva (CSPS) obilježiće večeras u Hotelu ,,Hilton“ u Podgorici, sa početkom u 19 časova, značajan jubilej – 20 godina od prijema u Svjetsku IPSC federaciju, kao i 25 godina od pojave praktičnog streljaštva na prostorima bivše Jugoslavije.

Ovaj svečani događaj ujedno će biti prilika da se obilježi i 21 godina od osnivanja CSPS-a, koji je formiran dvije godine prije obnove nezavisnosti Crne Gore, čime je Savez dao važan doprinos razvoju sportskog streljaštva i međunarodnoj afirmaciji crnogorskog sporta.

Iako Međunarodna IPSC federacija funkcioniše po principu nezavisnih nacionalnih regi-

BORAC/DUŠKO RADIŠIĆ

Od gotovog veresija

MIJOVIĆ: Imali smo sve u svojim rukama Sa jučerašnje utakmice u Čačku

je siguran sa linije bacanja bio Nikolić (7-7 sa penala na utakmici), a tačku na meč je stavio Boldvin, trojkom na 22,3 sekunde do kraja...

Iako su prve poene iz igre upisali tek nakon tri minuta i 13 sekundi igre (Darijus Džonson), a nakon što su gubili devet razlike (10:1), Podgoričani su uspjeli da prvu četvrtinu završe samo sa posjedom minusa (23:21). Prvo su se vratili u igru serijom 7:0 (10:8), a potom su novom serijom, od 8:0, uspjeli da izjednače na 19:19, na minut i 47 sekundi do kraja. Nijesu, međutim, uspjeli i da povedu, već je Borac imao dva poena prednosti na kraju prve dionice, iako je veoma loše šutirao za tri poena (8-1).

Međutim, Čačani su domini-

rali u skoku (16-5), a naročito u ofanzivnom (11-1), što je domaćin pretvorio 10 poena više iz drugog napada (12-2).

Druga četvrtina je bila slična prvoj, jer je Borac u prvoj polovini serijom 9:0 stigao do dvocifrene prednosti (35:23). Nijesu se, međutim, gosti predavali, zaigrali su bolje u drugoj polovini četvrtine, pa su odgovorili serijom 9:0, za dva minuta i 20 sekundi, za pola koša minusa (41:40), na minut i 36 sekundi prije odlaska na odmor.

Do poluvremena su, međutim, samo Čačani poentirali (trojka Manojlovića), za dva posjeda prednosti na polovini meča (44:40), pošto su Podgoričani u posljednjem minutu promašili po dva šuta za dva i tri poena, a jednom su izgubili loptu.

Dvorana: ,,Borac“.

Gledalaca: 750.

Sudije: Hordov, Mustapić i Peić.

Radović Boldvin Radulović Nikolić Jošilo Fundić Uskoković Krunić Čarapić Manojlović

2 12 17 6 11 13 28

89

82

(23:21, 21:19, 12:22, 20:14, 13:6) 65% (34-22) za 1 69% (13-9) 40% (50-20) za 2 51% (33-17) za 3 41% (32-13) 35% (26-9) 48 (25+23) Skokovi 31 (8+23) Blokade 4 2 Asistencije 12 20 10 Ukradene lopte 9 13 Izgubljene lopte 14 Faulovi 18 27

Rebec 13 Vučeljić Ilić 16 Džonson 21 Pavlićević Anđušić 2 Živanović Hadžibegović Bogdanović Dejvis 19 Drežnjak 11 Boaće -

SC Derbi preokret je napravio u trećoj četvrtini (22:12), u kojoj je trojkom Džonsona, i koševima Dejvisa i Ilića prvi put poveo 49:46, nakon skoro četiri minuta igre u drugom poluvre-

menu. Gosti su vođstvo čuvali sve do trojke Uskokovića na isteku regularnog toka meča...

SC Derbi u narednom kolu, 21. decembra, dočekuje DuS. JONČIĆ bai.

Crnogorski savez praktičnog streljaštva večeras obilježava veliki jubilej

ge i formiralo savez. Praktično streljaštvo je na ovim prostorima bilo prisutno i ranije - gotovo četiri godine kroz ligaška takmičenja Srbije i Crne Gore.

Posebno mjesto u istoriji Saveza zauzima činjenica da je CSPS donio prvu pojedinačnu i ekipnu zlatnu medalju nezavisnoj Crnoj Gori sa međunarodnog sportskog takmičenja. Taj uspjeh ostvaren je na takmičenju održanom na Igmanu, u Bosni i Hercegovini, i zauvijek je upisan zlatnim slovima u arhivu Crnogorskog saveza praktičnog streljaštva.

Svečanost u Hotelu ,,Hilton“ okupiće brojne sportiste, predstavnike institucija i prijatelje sporta, uz osvrt na bogatu istoriju i budući razvoj praktičnog streljaštva u CrR. P. noj Gori.

Dvije decenije za ponos

ona, koji se priznaju isključivo u okviru državnih granica, Crnogorski savez praktičnog streljaštva dobio je zvanično priznanje Svjetske IPSC

federacije još 2005. godine, u periodu državne zajednice Srbije i Crne Gore. Priznanje je potvrđeno na Svjetskom IPSC prvenstvu održanom

u Gvajakilu, u Ekvadoru.

CSPS je zvanično osnovan 5. marta 2004. godine, kada je pet klubova iz Crne Gore, na osnivačkoj Skupštini, udružilo sna-

Petar Mijović, trener SC Derbija, bio je razočaran porazom u Čačku.

- Teško je reći nešto smisleno nakon ovakvog poraza. Imali smo sve u svojim rukama, samo je trebalo da ubacimo loptu iz auta, ali je došlo do pada koncentracije, gdje se nijesmo postavili i iz toga nijesmo uspjeli da se demarkiramo i završimo utakmicu. I onda se u sljedećem napadu desilo ono što se dešavalo čitavu utakmicu, protivnik je uhvatio 27-28 ofanzivnih skokova, dao je 40 poena iz druge šanse, što je nedopustivo, što se nije desilo u ozbiljnoj ligi, a ABA liga je jedna od najozbiljnijih u Evropi. To je odlučilo utakmicu, koja je bila jaka važna za oba tima – kazao je Mijović.

PODGORICA - Čikago je prekinuo niz od sedam poraza, Bulsi su u gostima pobijedili Šarlot 129:126 i stigli do skora 14-10, što je trenutno dovoljno za 11. mjesto u Istočnoj konferenciji. Šarlot je stepenicu niže sa sedam pobjeda i 18 poraza. Čikago je nadoknadio minus od 13 poena u drugom poluvremenu, a domaćin je imao šansu da izjednači na 10 sekundi do kraja, kada je prvobitno sviran faul Zaku Kolinsu nad Konom Knupelom prilikom šuta za tri poena. Nakon čelendža trenera gostiju Bila Donovana, međutim, sudije su promijenile odluku, a u narednom napadu je Kobi Vajt sa linije bacanja, na 8,2 sekun-

Neđelja, 14. decembar 2025.

Arena

Košarka

17

Budućnost Voli upisala ubjedljivu pobjedu u gostima u 10. kolu ABA lige

Budućnost Voli je rutinski odradila gostovanje u Ljubljani protiv Ilirije, sigurnom pobjedom od 86:66 napravila je lijepu uvertiru pred važno gostovanje Trentu u utorak u Evrokupu.

Podgoričani su u „Tivoliju“ stigli do sedme pobjede u ABA ligi, druge protiv novajlije u regionalnom takmičenju, znatno ubjedljivije nego u „MTEL dvorani Morača“ na otvaranju sezone (84:78), prije svega zahvaljujući odličnoj igri u odbrani. Trener Budućnosti Andrej Žakelj je, kao tri dana ranije protiv London Lajonsa, koristio svih 12 igrača u rosteru, samo se Skajlar Mejs nije upisao u strijelce. Ilirija je ostala na dvije pobjede, a poraz od Budućnosti je bio sedmi u grupi B. Budućnost je Iliriji, koja je u ovom meču bila jača za nekadašnjeg dugogodišnjeg NBA igrača, 37-godišnjeg centra Bobana Marjanovića, dozvolila svega četiri poena u prvoj polovini prve četvrtine, i to samo jedan koš iz igre, što je gostima donijelo osam poena prednosti (12:4). Nakon što je trojku za domaće pogodio Kureš, uslijedila je serija Podgoričana od 9:0, koju je zaključio u kontri Đorđije Jovanović, za maksimalnih 14 poena prednosti u prvoj dionici (21:7), na dva minuta i 47 sekundi do kraja ove četvrtine. Međutim, do kraja kvartala efikasniji su bili domaći košarkaši (8:2), pa su se vratili na jednocifreni minus (23:15), iako su u prvih 10 minuta očajno šutirali za dva poena (11-2).

Budućnost je bila preciznija i za dva (12-8) i tri poena, jer je do dvije trojke došla uz šut ma-

ABA LIGA

Rutinski protiv Ilirije, lijepa uvertira „plavih“ za Trento Dvorana: ,,Tivoli“.

Gledalaca: 650.

Sudije: Javor, Porobić i Savović.

Grin Pađen Škorjanc Murić Tomažič Šitu Jurković Vuković Prepelič Kureš Marjanović Boisa

14 4 19 3 2 8 3 3 6 4

66

86

(15:23, 14:20, 18:22, 19:21)

82% (22-18) 32% (38-12) 36% (22-8)

za 1 58% (12-7) za 2 50% (40-20) za 3 42% (31-13)

38 (11+27) Skokovi 34 (9+25) Blokade 1 4 Asistencije 15 23 4 Ukradene lopte 12 19 Izgubljene lopte 11 Faulovi 20 23

8 8 4 9 11 7 9 9 6 12 3

ANDREJ ŽAKELJ: Igrači su sve samouvjereniji, to se vidi i na terenu

VODIO „PLAVE“ DO POBJEDE: Oleksandr Kovlijar

nje od Ilirije (5-6). Slovenci su, međutim, imali skok više (9-8), a mnogo bolji su bili u ofanzivnom skoku (4-1), što su valorizovali kroz poene iz drugog napada (5-2). Uz po četiri poena oba tima iz kontranapada, Budućnost je imala više asistencija (8-3) i ukradenih lopti (32), te manje izgubljenih (3-4).

Kada je Zoran Nikolić pogodio na startu za 25:15, prednost Podgoričana u drugoj četvrtini konstantno je bila dvocifrena, iako je, interesantno, Žakelj jednom više (ukupno dva puta) uzimao tajm-aut u odnosu na kolegu Modrića iz Ilirije – prvi put na 31:19, nakon što

je domaćin ubacio dva uzastopna koša, a drugi put 30-ak sekundi prije kraja, nakon jednog koša Ilirije, pri vođstvu Budućnosti od 40:26, želeći da skrene pažnju igračima da ne smiju da se opuštaju pri velikom vođstvu. „Plavi“ su maksimalnih 17 razlike (43:26) u prvom poluvremenu imali na 16 sekundi do odlaska na veliki odmor, kada je Nikola Tanasković pogodio trojku, nakon dogovorenog „pik-en-popa“ na tajm-autu. Posljednje poene, i to trojku (Grin), u prvom poluvremenu je, međutim, upisao domaćin, pa je prednost Budućnosti na polovi-

ni meča bila 14 poena (43:29).

Crnogorski šampion je do poluvremena poravnao ukupan odnos skokova (17-17), Ilirija i dalje bila bolja u ofanzivnom skoku (6-3), ali je broj poena iz drugog napada bio izjednačen (7-7). Uz bolje procente šuta za dva (68,8 – 23,8 %) i tri poena (37,5 – 27,3 %), Podgoričani su imali i više asistencija (13-7) i ukradenih lopti (6-4), a izjednačen je bio broj izgubljenih lopti (9-9).

Budućnost je u nastavku rutinski kontrolisala igru i rezultat, iako je nakon treće četvrtine ponovo imala manje skokova (24-26), pa i ofanzivnih (4-

Andrej Žakelj, trener Budućnosti, kazao je da je njegova ekipa dobro reagovala.

- Malo sam se plašio reakcije usljed niza utakmica i visoke pobjede u Evrokupu, jer se poslije toga za vikend obično malo mučimo, ali mislim da je danas pristup bio pravi i to je najvažnije. Naravno, uz greške u pojedinim trenucima je pala koncentracija, ali mislim da smo tokom cijele utakmice imali kontrolu. Zato mi je drago zbog igrača, jer igraju sve samouvjerenije i to se vidi i na terenu. Ali, ovo je samo jedna utakmica, za dva-tri dana već igramo novu u Evrokupu, tako da moramo dalje. Iliriji želim sve najbolje u novoj godini i do kraja sezone - rekao je Žakelj.

8). Nakon pogođenog bacanja Jogija Ferela, zbog tehnike greške Pađenu, Podgoričani su došli do 20 poena prednosti (51:31), nakon nešto manje od četiri minuta igre u drugom poluvremenu, ali je Žakelj morao da reaguje tajm-autom nakon što je Ilirija spustila minus na 12 poena (53:41). Slovenci su na istoj distanci bili i minut i po kasnije (57:45), ali su gosti do kraja četvrtine „digli“ prednost na 18 poena (65:47).

Bulsi slavili protiv Šarlota za desetu pobjedu u sezoni u NBA ligi

Filadelfija je savladala Indijanu sa 115:105. U neizvjesnom meču, koji je mogao da ode na stranu oba rivala, Seventisiksersi su uspjeli da prelome utakmicu u finišu, najviše zahvaljujući Džoelu Embidu.

Pejsersi su na osam minuta do kraja imali 100:95 i priliku da riješe utakmicu, ali su ušli u seriju promašaja, što je Filadelfija iskoristila, a ključni poeni su bili baš od Embida, kada je pogodio pod faulom.

Iskusni košarkaš je imao 39

poena i devet skokova, Pol Džordž je dodao 23 poena, šest skokova i pet asistencija, a Vi Džej Edžkomb 22 poena, pet asistencija i četiri skoka. Kod gostiju su se istakli Paskal Sijakam sa 20 poena i pet skokova, Endrju Nembhard sa 18 poena, sedam asistencija i pet skokova i Ti Džej Mekonel 15 poena i pet asistencija.

Iako bez najboljeg igrača Karsena Edvardsa, Minesota je u gostima pobijedila Golde Stejt - 127:120. Istakao se Džulijus

Zahvaljujući parcijalu 14:3, koji je trojkom zaključio Aksel Butej, Budućnost je do najveće razlike na meču došla na pet minuta i 44 sekunde do kraja kada je povela 79:50, nakon čega je „povukla ručnu“ i dozvolila Iliriji da malo ublaži poraz, uz bolji skok i na kraju utakmice (38-34), uključujući i ofanzivni (11-9).

Budućnost u narednom kolu, 22. decembra, dočekuje Beč.

S. JONČIĆ

Rezultati

Čikago i Vučević prekinuli seriju od sedam poraza de do kraja, osigurao pobjedu.

Nikola Vučević je u trijumfu Čikaga upisao 13 poena (8-6 iz igre, 2-1 za tri poena), četiri asistencije, tri skoka i blokadu.

Bulse je predvodio Džoš Gidi sa 26 poena, 11 asistencija i sedam skokova, Vajt je dodao 20 poena i pet skokova, a Patrik Vilijams i Kolins (osam skokova) po 16 poena. Knupel sa 33 poena, devet asistencija i pet skokova i Majls Bridžes sa 32 poena i sedam asistencija istakli su se u poraženom timu.

Sulejmon Megi Mejs Slavković Tanasković Ferel Jovanović Morgan Butsijel Nikolić Kovlijar Butej

Šarlot - Čikago Detroit - Atlanta Filadelfija - Indijana Vašington - Klivlend Memfis - Juta Dalas - Bruklin Golden Stejt - Minesota

Rendl sa 27 poena, devet skokova i šest asistencija, Rudi Gober je imao 24 poena i 14 skovova, a Donte Divićenco je 21 poen i šest skokova. Kod Golden Stejta je nevjerovatan bio Stef Kari sa 39 poena, i po pet skokova i asistencija, Kvin-

ten Post je imao 16 poena i šest skokova, Džimi Batler 15 poena, osam skokova i pet asistencija.

Klivlend je u gostima savladao Vašington sa 130:126, uz 48 poena nevjerovatnog Donovana Mičela, od čega je skoro polo-

126:129 142:115 115:105 126:130 126:130 119:111 120:127

vinu upisao u posljednjoj dionici i praktično sam donio trijumf Kavsima. Pratili su ga Evan Mobli sa 21 poenom i 13 skokova, Darijus Garland sa 18 poena i šest asistencija, i Deandre Hanter sa 15 poena.

Kod Vašingtona najbolji su bili Karlton Karington sa 27 poena, osam asistencija i šest skokova i Si Džej Mekolum sa 27 poena, šest asistencija i četiri skoka. Marvi Bigli je dodao 15 poena i 13 skoova, dok je Tristan Vukčević upisao 14 poeS. J. na i pet skokova.

Arena

18 Fudbal

Neđelja, 14. decembar 2025.

X/PREMIER LEAGUE

Dečić i Budućnost danas u Tuzima igraju zaostalu utakmicu 13. kola M

PODGORICA - Prvoligaši su na odmoru, ali ne svi – od jesenje polusezone ostalo je još da Dečić i Budućnost odigraju zaostalu utakmicu 13. kola Meridianbet 1. CFL. Meč je danas od 14 časova na Besa Areni u Tuzima.

ZA LJEPŠU JESEN

PREMIJER (16. KOLO): Čelzi savladao Everton, Liverpul pobijedio Brajton

Ovacije za Salaha, dva gola Ekitikea PODGORICA – Arne Slot je dao minutažu Mohamedu Salahu, Egipćanin dobio ovacije na ,,Enfildu“ i uzvratio asistencijom za drugi od dva pogotka Uga Ekitikea u pobjedi Liverpula nad Brajtonom (2:0).

Sedmica u kojoj je bilo potresa zbog izostavljanja Egipćanina sa spiska putnika na meč s Interom završila se uspješno za ,,redse“ – upisana je pobjeda u Milanu (1:0), potom i prva u Premijer ligi nakon dva remija, vjerovatno dovoljno za mir u kući i siguran status Slota makar do kraja godine.

Liverpul je do vođstva stigao već poslije 46 sekundi, kada je Ekitike iskoristio vrlo lošu reakciju odbrane Brajtona.

Dvadeset pet minuta kasnije na teren je ušao Salah umjesto povrijeđenog Džoa Gomesa i u 60. iz kornera asistirao Ekiti-

keu za drugi pogodak – još jednom je očajno reagovala odbrana gostiju.

Prethodno je bilo šansi na obje strane, od čega boljih pred golom Liverpula.

Salahu je ovo 277. put od dolaska u Premijer ligu da učestvuje kod pogotka kao asistent ili strijelac, po čemu je postao rekorder ovog takmičenja, preskočivši Vejna Runija (276), kada se računaju nastupi samo za jedan klub.

Egipćanin je u dresu Liverpula upisao 188 golova i 89 asistencija. Čelzi je prekinuo niz od tri meča bez pobjede u prvenstvu – ,,plavci“ su kod kuće bili bolji od Evertona (2:0).

Kol Palmer postigao je prvi pogodak još od sredine septembra, a trijumf ekipe Enca Mareske potvrdio je Malo Gusto, asistent kod prvog goNe. K. la.

Sa utakmice Dečić - Budućnost u Tuzima

uz polufinale masovnijeg takmičenja – mogli bismo da kažemo da je jesen bila uspješna.

Treba, naravno, sve to zaslužiti na terenu. Spremni smo, motiva ne fali, a vjerujem i da će rezultat biti po našoj mjeri – dodao je iskuni ofanzivac Tuzana.

SLAMKA SPASA ZA ,,PLAVE“

Budućnost je zaribala u prvoj polovini šampionata. O tome svjedoči činjenica da je sedma na tabeli, sa tri poraza u nizu,

na ,,minus 11“ u odnosu na najljućeg rivala iz Nikšića. Čini se da je pred ,,plavima“ posljednji trzaj da ostanu u kakvoj takvoj priči za odbranu titule.

- Ovo je jedina preostala slamka za koju možemo da se uhvatimo. Moramo da damo sve za pobjedu kako bismo kako-tako prišli lideru. Budućnost mora da razmišlja o tituli sve i da kasni 20 bodova, ali na ,,minus osam“ bi sve bilo drugačije – za Pobjedu kaže kril-

ni napadač Zoran Petrović.

Svjestan je hitronogi ofanzivac svega lošeg što prati Podgoričane od ljetos.

- Svi smo podbacili, bez izuzetka. Dosta je stvari uticalo da ne ostvarimo ono što se od nas očekuje. Ne mogu, niti želim, da opravdam rezultate, ali tereni u Petrovcu i Beranama... Da sam ja sudija – nikada ne bih dozvolio da se igra u takvim uslovima. Naravno, alibija nema, ali jednostavno se nijesmo snašli po blatu. Tri po-

,,Blaugrana“ je vezala petu pobjedu – četiri u La Ligi, jednu u Ligi šampiona.

Osasuna iz 16 mečeva ima 15 bodova i čeka je borba za opNe. K. stanak.

LA LIGA (16. KOLO): Dva pogotka Rafinje

X/FC BARCELONA

ČETIRI POGOTKA U OSAM DANA: Ugo Ekitike

Izabranici Nebojše Jandrića imaju šansu da uhvate treće mjesto uoči velike zimske pauze, ali i da pobjedom smanje trenutnih osam bodova zaostatka za vodećom Sutjeskom.

- Za kraj jeseni preostao je derbi. Budućnost nije u najboljem ritmu, ali uvijek zaslužuje poštovanje. Imaju talentovane mlade igrače i starije, prekaljene, koji donose iskustvo. To je tim koji u svakom trenutku može da se probudi. Pokazali smo već da možemo da ih pobijedimo. Istu stvar želimo da ponovimo za ljepši odlazak na odmor. Biće zahtjevan duel, detalji mogu da presude, a nadam se da će ključni faktori biti na našoj strani – za Pobjedu je izjavio napadač Vuk Striković.

Tuzani svakako imaju bolju polusezonu.

Otpisali su ,,plave“ iz Kupa, a na tabeli su tri boda iznad.

- Trijumfom bi sve izgledalo još bolje. Treća pozicija, prilazak vodećem timu na pet razlike,

FK BUDUĆNOST/RUSMIN RADDIČ

Pobjeda obostra

Barselona na plus 7, na potezu je Real PODGORICA – Barselona je u drugom poluvremenu slomila otpor Osasune, slavila s 2:0 i povećala razliku u odnosu na drugoplasirani Real Madrid na sedam bodova. ,,Merengesi“ večeras (21 h) gostuju Alavesu i ne smiju da kiksaju.

Barsi je sredinom prvog poluvremena VAR zbog ofsajda poništio pogodak Ferana Toresa, ostalo je 0:0 na poluvremenu, a onda je timu Hansija Flika dugo trebalo da slome otpor tima iz Pamplone.

Junak je bio Rafinja, koji je golovima u 70. i 86. minutu donio Kataloncima pobjedu.

Arena

Meridianbet 1. CFL

ana želja ZAOSTALI MEČ 13. KOLA

Dečić

TUZI: Stadion – Besa Arena.

Početak: 14 časova.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Budućnost Pomoćnici: Srđan Jovanović (Bar), Nikola Radulović (Podgorica), Miloš Bošković (Podgorica).

Delegat: Saša Janković (Podgorica).

raza Budućnosti u nizu se doživljavaju kao katastrofa. Samo smo krivi za ovakvu krizu.

Isto tako, samo sami možemo da pronađemo svijetlo na kraju tunela. Teško jeste, ali vjerujemo jedni u druge. Vjerujemo jedni u drugi, teško jeste, ali moramo dalje. Snosimo odgovornost za loš jesenji učinak – ističe Petrović.

Ljetos se vratio u tabor Budućnosti, ali ga je povreda spriječila da pruži veći doprinos ekipi.

- Nijesam se oporavio u potpunosti, ali sam pokušao da pomognem u posljednjim utakmicama. Povreda lista me je poremetila, ali ne smatram sebe manje odgovornim od ostalih. Svi smo jednaki, svi smo krivci za loše igre, za slabu formu. Rješenje je u nama samima.

Uz pojačanja u zimskom prelaznom roku, vjerujem da ćemo na proljeće pokazati pravo lice Budućnosti – dodao je Petrović.

Od Dečića zavisi ili ne zavisi sve?

Tabela 1. Sutjeska

19 11 3 5 32:20 36

2. Mornar

19 9 5 5 26:22 32

3. Jezero

19 8 5 6 25:22 29

4. Dečić

18 8 4 6 26:28 28

5. Petrovac

19 6 8 5 27:19 26

6. Mladost DG 19 8 2 9 30:30 26 7. Budućnost 18 7 4 7

21:17

25

8. Arsenal

19 4 8 7 17:25 20

9. Bokelj

19 4 7 8 23:29 19

10. Jedinstvo 19 3 6 10 10:25 15

- Ovo je krucijalna utakmica.

I kada ne ide, moramo da se skupimo i damo sve što imamo. Dečić je nezgodan protivnik, imaju ozbiljne pojedince, a u neku ruku su nam i dužnici jer su nas eliminisali u Kupu.

Uvijek teško gostovanje, napeta atmosfera, ali uz podršku naših navijača, koje očekujem u većem broju, vjerujem da možemo do pobjede. U krajnjem, ljepše je i biti četvrti nego sedmi na polusezoni – zaključio je Petrović.

D. KAŽIĆ

Ostaje otvoreno pitanje koliko će ,,đavoli“ moći dugoročno da balansiraju između sportskih ambicija i sve većeg finansijskog opterećenja

Nikad veći dug Mančester junajteda PODGORICA - Mančester junajted nastavlja da se suočava sa ozbiljnim finansijskim izazovima. Prema najnovijim izvještajima, ukupan dug kluba porastao je na rekordnih 1,29 milijardi funti, što je najviši iznos u istoriji kluba.

Iako izvršni direktor Omar Berada ističe „robustne finansijske rezultate“ i pozitivne efekte nedavnih mjera štednje, ukupne obaveze kluba i dalje rastu.

Do uvećanja duga je došlo nakon što je klub povukao dodatnih 105 miliona funti iz kreditne linije, kako bi finansirao dolaske Benjamina Šeška, Brajana Embeuma, Mateusa Kunje i Senija Lamensa. Od ukupno raspoloživih 350 miliona, Junajted je već iskoristio 268 miliona funti, dok su gotovinska sredstva smanjena sa 149,6 na 80,5 miliona funti.

Uprava kluba sprovela je niz restriktivnih poteza koje opisuje kao „teške, ali neophodne“. To je uključivalo dva talasa otpuštanja, nakon kojih je broj

zaposlenih smanjen sa 1.150 na oko 700. Takođe su ukinuti pojedini benefiti za zaposlene, poput besplatnih obroka.

Prema finansijskim podacima, ove mjere donijele su 13,3 miliona funti poslovnog profita, dok je ukupna masa plata smanjena za 6,6 miliona funti.

Udio troškova za plate u ukupnim prihodima kluba pao je na 52,5 odsto.

Ipak, uprkos kratkoročnim uštedama, ostaje otvoreno pitanje koliko će Mančester junajted moći dugoročno da balansira između sportskih ambicija i sve većeg finansijJ. T. skog opterećenja.

PODGORICA - Gotovo svi crnogorski mediji plasirali su informaciju da bi završna utakmica u godini mogla da bude posljednja za Dejana Vukićevića na klupi Budućnosti ukoliko danas u Tuzima (14h) ne savlada Dečić nakon tri vezana ligaška poraza.

Ubrzo poslije takvih natpisa oglasio se iskusni stručnjak.

Intrigantno, ponovo podužim monologom za klupski sajt, bez novinara, bez pitanja koja bi mu možda postavili novinari...

Vukićević se na istu stvar odlučio i kada je napravio nezapamćenu sječu kapitena usred sezone, kada se odrekao desetak igrača i prebacio ih rukovodstvu da rješava njihov dalji status. Čelnici su raskinuli saradnju sa četvoricom stranaca, dok plaćaju naše momke koje trener ne koristi, a vježbaju u odvojenom terminu, sa pomoćnicima koje je Vukićević takođe otpratio iz stručnog štaba.

Kad je frka – Dejo priča sam, bez dijaloga, razmjene mišljenja i stavova, otvorene debate, oči u oči sa sedmom silom.

- Malo sam iznenađen nekim naslovima, pričama, situacijama koje se dešavaju, negativnostima oko kluba, svlačionice. Neki su valjda ,,osjetili krv“, pa su ujedno dočekali da se bave tim stvarima i onda saznajem iz medija o nekim posljednjim šansama, posljednjim prilikama i tako dalje - rekao je Vukićević.

- Prvo, svakom treneru je prva naredna utakmica uvijek potencijalno posljednja. To je u ovom poslu jednostavno tako, zavisno od rezultata. I nemam apsolutno nikakav problem sa tim. Imao bih da je zvaničan stav kluba, iz razloga što imamo neke druge dogovore unutra, međutim, ja takav zvaničan stav nijesam ni od koga čuo. Pretpostavljam da je neko iz Upravnog odbora vjerovatno rekao nekim ljudima iz medija, pa se to onako proširilo i kroz javnost i bukvalno ste u svakom nastupu kao pred pogibijom ili posljednjom šansom.

Imam ime i prezime u branši da nikad to tako neće doživjeti - istakao je Vukićević.

Iskusni kormilar poručio je da mu posljednja šansa i ne treba.

- Ako je posljednja - nijesu morali da mi je daju. Mogli su to na Izvršnom odboru da odluče prije par dana. Uvijek je sudbina trenera u rukama ljudi koji rukovode klubom, ja taj problem zaista nemam. Radim sa ogromnom željom da ovaj klub napravi nešto što mora, posebno u crnogorskom fudbalu, ali i šire. Opet kažem i poručujem, ako je to zvaničan stav ljudi koji vode klub - nije trebalo da čekaju tu posljednju šansu, jer sam apsolutno siguran da ova utakmica ništa po tom pitanju neće promijeniti. Sve ovo pričam iz razloga što na mene zaista nema nikakav uticaj, ali ima na svlačionicu. I to su mladi momci, i ako se o tome vodilo računa, tako se utakmice ne pripremaju – kazao je Vukićević. Šef stručnog štaba ponovio je

Fudbal 19

Kormilar Budućnosti Dejan Vukićević oglasio se monologom za klupski sajt uoči (ne)odlučujuće utakmice sa Dečićem

Prvak manipulacije D. MIJATOVIĆ

Neđelja, 14. decembar 2025.

priču koju više znaju vrapci na grani. Vukićević apostrofira alibije, štiti sebe, brani neodbranjivo...

Poređenja radi – Sutjeska, Mornar i Bokelj su promijenili trenere takođe usred polusezone. Kod svih je to bio – bingo. Isti igrači postali su bolji, spremniji, a ekipe ozbiljnije.

Uslijedio je igrački i rezultatski progres.

Samo je kod Budućnost suprotno. Ona je sve gora kako dođe novi čovjek na klupi.

Vukićevićevi ,,plavi“ ispali su iz Kupa u prvom kolu, a trenutno su sedmi na tabeli. To je najlošiji učinak najtrofejnijeg crnogorskog kluba od kada se takmiči u samostalnoj državi.

Ako ovo nijesu fakti, ako ovo nijesu argumenti, neka Vukićević demantuje.

- Bilo je ljeto gdje je mogao da se snimi rijaliti, bukvalno, jer pripremni period i smjena trenera je doprinijela da igrači ne idu na teren, već na tobogane i bazene. To je fakat. Da igrači takvi uđu u prvenstvo, da dođe izvanredan trener, koji je u sedam zvaničnih utakmica imao četiri poraza, u tri prvenstvene dva, od Sutjeske i od Arsenala, i naravno tad vidi da mora da ide. Nakon toga je bilo jedno prelazno rješenje, opet da u tri utakmice ima jednu pobjedu i jedan poraz... I ja kad sam došao, znao sam gdje dolazim. I samo lud bi došao u utorak, a u srijedu sjeo na klupu. I to protiv Mornara u Baru, izuzetno kvalitetnog. I to sam uradio.

Sa grupom od 14 povrijeđenih igrača u tom momentu. I polako smo se stabilizovali, imali niz od devet utakmica sa jednim porazom protiv Mladosti.

Znate kako je došao i znate iz kakvog penala je taj poraz došao – sjeća se Vukićević.

Potom je donijeta odluka da se precrtaju devetorica igrača. Među njima Petar Grbić, Igor Ivanović, Adnan Orahovac, Vladan Adžić i Luka Mirković.

To su momci koji imaju blizu 1000 nastupa za Budućnost. To su fudbaleri koji su od Budućnosti napravili da bude ispred svih na domaćoj sceni. Senatori ,,plavih“.

Vukićević nije želio da sačeka kraj jeseni, pa onda suptilno da saopšti igračima: Momci, stari ste, ne uklapate se u moju viziju, ne trebate mi... Skroz legitimno, šmekerski, gospodski.

Isti oni bi ga više cijenili.

Umjesto toga, često je isticao kako mu fale povrijeđeni, a među njima su bili oni koje je sklonio kad su se oporavili.

Nije ih čak ostavio da treniraju sa grupom, što je neđe bila i njegova moralna obaveza, nešto što UEFA i FIFA propagiraju, jer niko od tih fudbalera nije napravio nikakav disciplinski prekršaj.

Ti momci mogu da se obrate Sindikatu profesionalnih fudbalera Crne Gore i advokatima. Mogao bi Vukićević, a i Budućnost, tek da vide kakvu im je uslugu napravio trener.

Prelomio je preko koljena, da skrene pažnju i kupi vrijeme za slabe rezultate. Čovjek nijednom decidno nije izgovorio - ,,Do mene je“.

Dejo izgleda mora da uči od mlađih kolega, čak i početnika koji ga dobijaju sa daleko skromnijim sastavom i budžetom.

Neka pogleda izjavu šefa Sutjeske poslije poraza od Mornara. Dejan Jelenić je kazao: ,,Uvijek polazim od sebe, tražim svoju grešku, gdje sam pogriješio u pripremi utakmice, gdje sam omanuo u izboru tima, igrača“...

Ali, Vukićević nastavlja u svom stilu...

- I onda sam ja uradio nešto zarad interesa kluba, ne ličnog.

Da sam gledao lični, ja bih se družio sa tim momcima, grlio svaki dan, pričali priče, dogovarali koliko će da igraju, jer su to momci koji su imali ovdje ozbiljan status. I vjerujte da su rukovodioci u određenim danima bili gosti u svom klubu, jer su ti momci imali toliko korijena tu, toliko povezanosti i toliko moći da su bukvalno mogli da rade koliko žele, kako žele i kad žele... I donijeta je odluka zajednički, i mene samo zanima moj razgovor sa predsjednikom kluba i dva direktora, izvršnim i sportskim.

Sve drugo je van ovoga što smo mi pričali u kancelariji. A pričali smo da je toliko štetnih ugovora u klubu – kaže Vukićević, nastavljajući monolog: - Da je Budućnost dovedena u situaciju da je vjerovatno jedini klub na svijetu gdje igrač ima svoje igrače. Da se tu ne zna ko je koga zastupao. Da su tu bili procenti 30-40 odsto ljudima koji zastupaju igrača. Da je tu Budućnost limitirana u prodaji oko cijene određenih igrača, gdje je stavljeno da je klauzula nekih 80.000 eura i ni centa više. Makar taj transfer bio milionski, Budućnost je limitirana zaradom. I od mog momenta ti kanali su zatvoreni. I ja sam bio svjestan kakve frontove otvaram i ja sam bio svjestan da određene interesne grupe više neće imati ono što su imale do tada. I dok budemo ovdje, neće imati niko. I sve što sam radio i radim je za interes Budućnosti i protiv mojih ličnih, jer sam okrenuo armiju ljudi protiv sebe iz tih razloga.

Lazar Mijović i Lazar Savović su suspendovani od Uprave jer nijesu htjeli da produže ugovore.

- Kad smo stabilizovali sve, kad su ostala četiri kola do kraja, u 10 sati uveče prije utakmice protiv Bokelja mi saopštavaju da su suspendovana dvojica igrača. Ne kažem ja da bismo sa njima dobili, ali to nije put, jer fudbal nije da promijenite čašu i stavite drugu. To je akvarijum nekih riba koje su dugo zajedno i koje su onako mirne. I u taj akvarijum da ubacite i bolju od njih, uznemirićete ga. To je svlačionica. Sve što se dešava vezano za nju je uznemiri. A dan uoči utakmice još i više. I mi smo došli u situaciju da igramo protiv Bokelja u ambijentu koji baš nije bio dobra priprema. I što sam mogao te noći u 10 sati da uradim je da kažem ne pristajem, da uradim stvari protiv interesa kluba ili protiv odluke, ili da kažem neću da radim u tim uslovima, idem kući i da ostavim da tim igra bez mene. Izgubili smo iz jednog auta, desi se... - inteligentnim stilom, u čemu je prvak među crnogorskim trenerima, zaključio je Vukićević. Davor KAŽIĆ

20 Sportski miks

Arena

Neđelja, 14. decembar 2025.

U Roterdamu se danas (17.30 h) igra finale 27. šampionata svijeta za rukometašice

PODGORICA – Na jednoj strani četvorostruki svjetski šampion, aktuelni evropski i olimpijski prvak, jedna od većih sila 21. vijeka u kolektivnim sportovima.

Na drugoj selekcija koja je posljednju medalju na velikim takmičenjima osvojila 2007, ali je u prethodnih 18 dana igrala izvanredan rukomet.

Okršaj reprezentacija koje imaju po osam pobjeda iz isto toliko mečeva. Norveška ili Njemačka, ko će biti novi svjetski prvak?

Finale 27. šampionata planete igra se danas od 17.30 sati u Roterdamu, dok će od 14.30 rukometašice Francuske i Holandije igrati za treće mjesto.

Neće se dogoditi prvi put da neka ekipa osvoji SP za rukometašice upisavši sve pobjede, u posljednjih 25 godina Rusija je to uradila dva puta (2001. i 2005), a Francuska na prethodnom šampionatu (2023), ali niko nikad nije dominirao kao što to Norvežanke rade ove godine na prvenstvu koje su organizovale Njemačka i Holandija.

U dosadašnjih osam utakmica upisale su sedam trijumfa sa dvocifrenom razlikom, a najbolje je prošla naša reprezentacija, koja je u četvrtfinalu izgubila sa devet – 32:23.

Prosječno, Norveška je pobjeđivala rivale sa 15,75 golova razlike – Švedsku je ostavila na minus 13, Brazil na minus 19, Češku na minus 23...

U polufinalu je deklasirala Holandiju sa 35:25.

- Mnogo nam znači što smo u

IHF

Njemačka prijeti norveškoj imperiji

još jednom finalu, zato smo i došle ovdje, da ostanemo na vrhu i što se mene tiče sve je dok tim ovako dobar – neću stati. Tu su i nove igračice, željne trofeja. Imamo iskustva i pokazale smo koliko smo dobre – kazala je Nora Merk, desni bek Norveške.

Otkad su 1998. osvojile prvu titulu (Evropsko prvenstvo), Norvežanke dominiraju – u posljednjih 27 godina osvojile su 27 medalja, od čega tri olimpijska, četiri svjetska i rekordnih 10 evropskih zlata.

Ukoliko večeras pobijede Njemice, sa pet titula postaće najuspješnija nacija u istoriji SP, ispred Rusije koja ima četiri.

Sve to bez pet bitnih igračica iz tima koji je u Parizu prošle godine stigao do olimpijskog trona.

- Stalno se priključuju nove igračice, imamo dobar sistem

i u tome je ključ, ali moramo priznati i da su neki timovi u drugačijem momentu nakon Olimpijskih igara – dodala je Nora Merk.

Skandinavska selekcija ima najbolji napad na prvenstvu (282 pogotka), ali i najbolju odbranu (primila 144 gola, u prosjeku 18 po meču).

Sjajno brane i golmanke, na čelu sa 45-godišnjom Katrin Lunde, koja će se od velikih takmičenja oprostiti 21. medaljom s OI, EP i SP. - Bili smo nevjerovatni u odbrani na ovom prvenstvu, ali moramo da budemo još bolji protiv Njemačke. Treba da ostanemo skromni, fokusirani i vidjećemo što će se dogoditi – poručio je Ole Gustav Gjekstad, tek treći selektor Norveške od 1994.

Kad je Njemačka posljednji put igrala finale SP, 1993. go-

dine (i u produžecima sa Danskom osvojila svoje jedino zlato), samo je jedna igračica iz aktuelne generacije bila rođena – kapitenka Antje Del. Od tada su Njemice osvojile dvije svjetske bronze (1997. i 2007), a potom im je najbolji plasman bilo šesto mjesto 2023.

Petu mundijalsku medalju osigurale su nakon što su sa 29:23 savladale Francusku u polufinalu.

- Volim ulogu autsajdera. Napravile smo zaista veliko iznenađenje. Možda je Francuska bolja ekipa, ali u ovom sportu ipak je bolji tim onaj sa većim timskim duhom i psihološki spremniji – izjavila je Antje Del. - Toliko smo spremne da nam vjerovatno ne treba ni zagrijavanje pred meč s Norveškom – dodala je kapitenka.

Norvežanke su favoritkinje, ali izabranice Markusa Gaugiša imaju čemu da se nadaju.

- Sada je sve moguće – podvukla je Del. Kao suorganizator Mundijala, Njemicama je – osim medalje – cilj na prvenstvu bio da popularizuju ženski rukomet u zemlji gdje su na utakmicama muškog rukometa dvorane uvijek pune.

- Zaista sam ponosna. Pokrenule smo kampanju i znale smo da će nam trebati neki uspjeh da bismo je ispunile srcem, životom i ljubavlju. Uspjele smo u tome i to me čini vrlo srećnom. Ali nijesmo završile posao, ostao je posljednji korak – poručila je kapitenka Antje N. KOSTIĆ Del.

Nikola Raičević sa trenerima Ružićem i Draškovićem

Veliki uspjeh crnogorskog boksa na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj

Raičević i Roganović izborili polufinale i osigurali medalje PODGORICA - Sjajan uspjeh crnogorskih boksera na Evropskom prvenstvu za juniore u Njemačkoj.

Nikola Raičević i Matija Roganović slavili su u četvrtfinalnim borbama i tako obezbijedili Crnoj Gori najmanje bronzane medalje.

U kategoriji do 50 kilograma Raičević je savladao grčkog boksera Dimostenisa Zikosa odlukom sudija 4:1. U prvoj rundi sudije su dale prednost grčkom bokseru (3:2), dok je u naredne dvije Raičević prikazao sjajan boks i borbom punom discipline, hrabrosti i tehničke zrelosti pokazao da Crna Gora ima svijetlu budućnost u ovom sportu. Raičević će se u polufinalu sastati sa Turčinom Beratom Ahdumanom.

Još ubjedljivije izdanje prikazao je Matija Roganović, koji je do 80 kilograma dominirao protiv Izraelca Georga Asafa, vicešampiona Evrope za školarce. Bio je Izraelac i u nokdaunu, pa je pobjeda maksi-

Prvi meč polufinala Kupa Crne Gore za odbojkaše

Budva dobila prvu rundu

SBbet Prva liga za rukometaše (13. kolo)

Važna pobjeda Rudara nad Mornarom 7 PODGORICA – Rudar je kod kuće pobijedio Mornar 7 (30:25) u jednoj od presudnih utakmica za mjesto u Mini ligi za prvaka crnogorskog rukometnog prvenstva.

Sastav iz Pljevalja preskočio je Barane na tabeli SBbet Prve lige – ima 12 bodova, jedan više od jučerašnjeg rivala.

Najefikasniji kod domaćina bio je Dragan Jelušić s devet pogodaka, šest je dao Strahinja

Grujičić, četiri Aleksa Ražnatović...

Dejan Čolović imao je 13 odbrana.

U redovima Mornara 7 izdvojio se Sava Ražnatović s 11 golova.

U prvom meču 13. kola Lovćen je u petak savladao Brskovo (47:28), a danas će igrati Budvanska rivijera – Sutjeska (15.30 h) i Partizan 1949 – Zabjelo (19 h).

Odgođen je meč Budućnost Podgorice i Jedinstvo Bemaksa.

Ne. K.

PODGORICA – Odbojkaši Budve pobijedili su Mornar 3:1 (25:12, 25:21, 25:15), u prvoj utakmici polufinala Kupa Crne Gore i napravili prvi korak ka finalu takmičenja u kojem brane trofej.

Trener Budvana Miljan Bošković je odmarao većinu prvotimaca, a najefikasniji je bio Miro Miljanić sa 20 poena, a Vuk Stanojević je dodao 12. Poene su upisali još i Dalibor Lečić (9), Filip Milosavljević, Vukota Čele-

bić (po 8), Marko Joksimović i Vukašin Cimbaljević (po 2).

U barskom timu najbolji su bili Stefan Radević sa 12 i Mihajlo Grupković sa 10 poena, a upisali su se još Vasiije Božović (6), Lazar Cimbaljević (5),

EPCG Superliga za odbojkašice (13. kolo)

Herceg Novi i dalje bez poraza PODGORICA – Odbojkašice Herceg Novog bez problema su sačuvale nepobjedivost u EPCG Superligi i nakon 13. kola – tim Marka Radusinovića je u Budvi pobijedio Mediteran sa 3:0 za 51 minut igre.

Novljanke su do 13. pobjede predvodile Valentina Gaviria Perez sa 13, te Brenda Graf i Gordana Madžgalj sa po 10 poena, dok se u poraženom timu istakla Anastasija Kovačević sa 16 poena.

Budućnost je u gradskom

derbiju protiv Morače opravdala ulogu favorita i upisala devetu pobjedu. Diana Crnojački sa 36 poena bila je najbolja u ekipi Budućnosti, po 12 poena su dodale Mileva Magdelinić i Lana Rakočević. U timu Morače

malnim rezultatom očekivan i realan ishod. Rival Roganoviću na putu do finala biće Ukrajinac Dmitro Kasianenko, koji je u četvrtfinalu eliminisao Letonca Vladislavsa Ustinovsa.

- Izuzetno smo ponosni na nastupe naših takmičara. I Raičević i Roganović pokazali su zrelost, disciplinu i borbenost.

Nikola je demonstrirao mirnoću i ogroman borbeni duh, što je donijelo rezultat. Pobjeda nad jakim protivnikom i obezbijeđena medalja na Evropskom prvenstvu su potvrda da se predan rad i vjera u proces uvijek isplate. I Matija je u borbi za medalju demonstrirao potpunu dominaciju i još jednom potvrdio da Crna Gora ima svijetlu budućnost u ovom sportu. Ovo su rezultati dugog i predanog rada, kako sportista tako i stručnog štaba. Ove medalje su veliki podstrek za dalji razvoj juniorske reprezentacije i dokaz da idemo pravim putem - rekao je selektor Nikola R. P. Ružić.

Zdravko Gojković, Vuk Ojdanić (po 4), Luka Vujošević (3), Nikola Rabrenović (2) i Vasilije Andrović (1).

Budućnost je dan ranije, takođe sa 3:1, bila bolja od Jedinstva.

Revanš mečevi u Bijelom Polju i Baru igraju se između 19. i 21. decembra. Jedinstvu i Mornaru potrebne su pobjede u najviše četiri seta kako bi izborili S. J. ,,zlatni set“.

standarno su se istakle Lara Jovović i Darja Popović sa po 27 poena.

Rezultati 12. kola: Gimnazijalac – Jedinstvo 3:0 (25:23, 25:20, 25:20), Mediteran – Herceg Novi 0:3 (4:25, 18:25, 17:25), Morača – Budućnost volej 2:3 (23:25, 28:30, 25:22, 26:24, 7:15). Petak: Albatros – Luka Bar 3:0 (25:21, 25:22, 25:16). Danas: Budva – Rudar (18).

S. J.

Feljton

Neđelja, 14. decembar 2025.

JEVTO RUŽIĆ: ISTINA O CRNOJ GORI I NJENA ČAST SU PREČI OD SVEGA

Zakulisni rad Petra Pešića bio je glavni uzrok krize Priredio: Slobodan ČUKIĆ

SLAB POLITIČAR A JOŠ GORI VOJNIK

Pokušaj Petra Pešića da bude dobar političar i dobar vojnik nije uspio. On je, istina, uspio da crnogorsku vojsku dovede „u očajno stanje” ali samo izdajom te vojske o čemu će biti riječi docnije. Da su srpska Vrhovna komanda i srpska vlada usvojile njegovo mudro mišljenje, da se „prekinu diplomatske veze sa Crnom Gorom” u nadi da se ova dovede do „očajnog stanja”, - situacija Srbije bi takođe bila „očajna”. Jer, lijevi bok i pozadina srpske vojske bili bi otkriveni; put kroz Sandžak, stara želja Austrije, bio bi otvoren; Pešićev predlog bi učinio ogromne usluge Austriji kako na vojničkom tako i na diplomatskom polju, - neutralnost Crne Gore za koju je Austrija nudila Crnoj Gori Skadar i bez pare i dinara. I ta njena neutralnost štitila bi austrijske baze u primorju Boke Kotorske. I što bi bilo najtragičnije, nastalo bi pitanje, kuda bi odstupila glavna snaga srpske vojske 1915. ako bi Crna Gora bila neutralna?

I takvom je, eto, čovjeku, takvom bratu i Srbinu i takvom oficiru od časti, Crna Gora, upravo njen kralj povjerio sudbinu svoje zemlje i najveći kapital Crne Gore – čast njenog oružja! – Zaista, trebalo bi prelistati istorije svih vojsaka svijeta i opet ne vjerujem da bi se našao primjer neiskrenosti i nelojalnosti onog stepena sa kojom je Petar Pešić komandovao crnogorskom vojskom.

KO JE ODGOVORAN ZA KAPITULACIJU CRNOGORSKE VOJSKE?

Da progovorimo sa činjenicama. Pođimo ovim redom: vrhovni komandant – kralj Nikola

Lazar Mijušković, 1916. godina

21

17.

Zaista, trebalo bi prelistati istorije svih vojski svijeta i opet ne vjerujem da bi se našao primjer neiskrenosti i nelojalnosti onog stepena sa kojom je Petar Pešić komandovao crnogorskom vojskom Od 17. avgusta 1914. godine, kada je stupio na snagu „plan zajedničkog dejstva“ po kome je srpska Vrhovna komanda upravljala operacijama srpske i crnogorske vojske, kralj Nikola je bio samo po imenu i na papiru vrhovni komandant

Petar Pešić

Od 17. avgusta 1914. godine, dana kada je stupio na snagu „plan zajedničkog dejstva“po kome je planu pripalo pravo srpskoj Vrhovnoj komandi da upravlja operacijama obiju vojska, kralj Nikola je bio samo po imenu i na papiru vrhovni komandant, a u stvari sa vrlo malim djelokrugom vlasti.

A od mjeseca jula 1915. godine, kada je za načelnika štaba crnogorske Vrhovne komande došao oficir srpske vojske, generalštabni oficir Petar Pešić, od tada je kralj izgubio i to malo vlasti koje je do tada imao.

Sve se to jasno vidi iz izvještaja koji je pukovnik Pešić dostavio srpskoj Vrhovnoj komandi sa Str. pov. Br. 16541 od 19.7.1915.

Franjo Josif

godine u kome je izvještaju rekao i ovo: „Prilikom moga naimenovanja za načelnika štaba crnogorske Vrhovne komande, kralj mi je dao reč pred ministrom predsednikom, ministrom vojnim i ministrom inostranih dela, da se više neće mešati u operacije i da će sa vojskom opštiti samo preko mene“.

Slučaj nekorektnosti koju je ovaj relativno mladi i učeni generalštabac ispoljio prema jednom sijedom i zaslužnom a i suverenom vladaru, kralju Nikoli, ja sam već prikazao u odjeljku „način na koji je Pešić komandovao crnogorskom vojskom” i to neću ponavljati, no ću preći na iznošenje dokumenata koji su prouzrokovali

Petar Plamenac

krizu. Ti dokumenti će nam reći da je zakulisni rad Petra Pešića bio glavni uzrok da crnogorska vojska nije uspjela da se spasi te krize. Evo tih dokumenata: Pošto pod njegovom (Pešićevom) sugestijom i šačice uticajnih političara, kralj nije usvojio plan o povlačenju vojske i vlade ka Skadru, koji mu je plan predložila vlada serdara Janka Vukotića, radi čega je ova dala ostavku, Kralj je tada povjerio obrazovanje vlade Lazaru Mijuškoviću, koja je bila taman dobro došla za osnaženje Pešićeve teze, a naime da spas Crne Gore leži jedino u miru sa neprijateljem.

Od tog momenta su počeli da teku najcrnji dani Kraljevog života. Neprijatelj steže vatreni obruč oko njegove usamljene vojske. Pada Lovćen i zatim prijestonica. A u svojoj kući ni na koga oslonca. Načelnik štaba mu je neiskren. I neistinito ga obavještava o situaciji na frontovima. Plaši ga sa neuspjehom samo nekolika bataljona na Lovćenskom i Hercegovačkom frontu, dok o glavnoj snazi crnogorske vojske koja je tih dana izvojevala sjajne pobjede ni riječi ni-

je progovorio, već svu vojsku prekriva neznatnom pobunom tri-četiri bataljona.

Tu nekorektnost pukovnika Pešića prema kralju i bar po imenu Vrhovnom komandantu, objavio je bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Petar Plamenac, u časopisu „Nova Evropa”, od 26. maja 1926. godine: „Pešić je, kao načelnik štaba Vrhovne komande izvijestio 27. decembra (st. kal.) kralja Nikolu da je neprijatelj zauzeo Kuk, da se nalazi za tri sata hoda od Cetinja”. Plamenac o tome veli: „Kad je Pešić ovaj O.Br.4274 uručio pokojnom kralju Nikoli, neprijatelj nije bio zauzeo Kuk ... Pešić je iste noći izvijestio i komande Sandžačke vojske i Hercegovačkog odreda da je pao Kuk. Međutim, Kuk je pao 28. decembra”.

Plamenac dalje veli: „Na sastanku kralja Nikole, njegove vlade i Pešića, održanom 12. januara 1916. u dvorcu na Kruševcu kod Podgorice, kralj je bio protiv nečasnog primirja, a vlada i Pešić za primirje. Pešić je tada rekao da je sve izgubljeno, da „u vojsku nade nema” i da spas leži u miru sa neprijateljem!”

Od jula 1915. godine, kada je za načelnika štaba crnogorske Vrhovne komande došao oficir srpske vojske Petar Pešić, od tada je kralj Nikola izgubio i ono malo vlasti koje je do tada imao. Sve se to vidi iz Pešićevih izvještaja srpskoj Vrhovnoj komandi

Plamenac je naveo i ovaj interesantan podatak: „Noću 12/13 januara Pešić obmanjuje kralja Nikolu, moli ga u ime svoga vladara i Nikole Pašića da traži mir sa neprijateljem i da spase Srpstvu što se dade spasiti.

Kralj Nikola i tada odbija. Pešić se potom služi neistinom; obmanjuje ga u času kada ovaj (Kralj) nije imao uza se nijednog odgovornog savjetnika: kaže mu da je Cetinje palo, što je bila neistina, jer je Cetinje palo tek 14. januara.

I tako pod dejstvom predloga vlade i svoga načelnika štaba, uviđajući najzad da je situaciju ispustio iz svojih ruku, a i pod teretom godina i bolesti, kralj popušti i pristade da se lično obrati austrijskom caru za mir.

U depeši koju mu je uputio 12. januara 1916. on je rekao i ovo: „Sire! Vaše trupe su danas zauzele moj glavni grad. Crnogorska vlada je prinuđena da se obrati c. i k. vladi da od nje, uz obustavljanje neprijateljstva, zatraži mir između država Vašeg c. i k. Veličanstva i moje zemlje. Pošto uslovi srećnog pobjednika mogu biti strogi, obraćam se unaprijed Vašem Veličanstvu da se založi za sklapanje časnog mira koji bi bio dostojan ugleda jednog naroda. Nikola”.

Odgovor austrijskog cara glasi: „Pričinjava mi zadovoljstvo što je Vaše Veličanstvo izjavilo da je spremno da napusti otpor koji je sada postao besciljan.

Uslovi obustave neprijateljstva već su saopšteni Vašem Veličanstvu preko moje Vrhovne komande. Na predlog crnogorske vlade dobiće ista odgovor moje vlade. Franjo Josif.”

Kada je austrijska vlada postavila uslove koji su bili neprihvatljivi, Kralj sa porodicom, sem knjaza Mirka, i sa dijelom vlade napustili su Crnu Goru i to samo na dan ranije izbjegli prije nego što su austrijske trupe ušle u Skadar.

(Nastavlja se)

22 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. decembar 2025.

524

Дана 13. децембра 2025, послије краће болести, преминуо је, у 51. години, наш драги

569

Дана 13. децембра 2025. у 82. години преминуо је наш драги

ЈОВАН - КИНО Николе ТОДОРОВИЋ ЛАКО Вукића ШУКОВИЋ Саучешће примамо у капели Миоска 13. децембра од 12 до 18 часова и 14. децембра од 8 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на сеоском гробљу Миоска. ОЖАЛОШЋЕНИ: сестре ДРАГАНА, ДАНКА, МИЛАНКА и ЛИДИЈА, стрине ДРАГИЦА и СЛОБОДАНКА, браћа од стричева ПРЕДРАГ, НЕБОЈША и ИВАН, сестре од стрица САЊА и ОЛИВЕРА, ујаци РАДУН и РАЈКО, тетке СПАСА и ЈЕЛА, као и остала многобројна родбина ШУКОВИЋ и КУЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 15. децембра од 10 до 13 часова, када се креће ка гробљу Загорич, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови МАРКИША и НИКОЛА, снаха МАРИЈАНА, сестра СЛАВКА, унуке АНЂЕЛА, ТЕОДОРА И АНАСТАСИЈА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Oglasi i obavještenja 23

Neđelja, 14. decembar 2025.

509

508

Tužnim srcem javljamo da je dana 13. decembra 2025. u 74. godini preminuo naš dragi i voljeni

Дана 13. децембра 2025. у 76. години преминула је наша драга

S dubokim poštovanjem opraštamo se od

ANDRIJA - KOLE Đurov PAVLIĆEVIĆ ЗАГОРКА Илијина РАСПОПОВИЋ

ANDRIJE - KOLA PAVLIĆEVIĆA

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 13. decembra od 12 do 15 časova i 14. decembra od 11 do 14 časova, kada se kreće za Ćekliće - Petrov Do, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Саучешће примамо 13. децембра од 11 до 15 часова на градском гробљу Чепурци и 14. децембра од 10 до 14 часова на сеоском гробљу у Мартинићима - Шабов круг, након чега ће се обавити сахрана.

Napustio nas je iskreni saborac, čovjek koji je svoj život i rad temeljio na poštenju, odgovornosti i brizi za druge.

Njegova dobrota, predanost i ljubav prema svom gradu i Crnoj Gori će zauvijek ostati u našim srcima.

Bila je čast imati te za prijatelja.

Počivaj u miru.

OŽALOŠĆENI: brat ILIJA - ZEKO, snahe SLAVOJKA, RADMILA i ALMIRA, sinovci ĐURO, FILIP, DRAGAN, NIKOLA, sinovične LJILJA, MARIJA, MAJA, ANA, SNEŽANA, NATAŠA i ostala mnogobrojna rodbina

Вијенци и цвијеће се не прилажу.

ODBOR PRIJESTONICE DPS 572

Posljednji pozdrav

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра МИЛАНКА, брат МИЛЕНКО, сестрична АНА ЛЕКОВИЋ, сестрић ИВАН ЛЕКОВИЋ, братанићи ДЕЈАН и НЕБОЈША, братанична МИЛЕНА, снахе СИЛВИЈА, СВЈЕТЛАНА и НЕВЕНКА, унучад и остала родбина

KOLU

KOLU

SNEŽANA i zet RADIŠA sa porodicom

542

ANDRIJI – KOLU PAVLIĆEVIĆU

560

567

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ANDRIJA KOLE PAVLIĆEVIĆ

KOLU

ANDRIJI-KOLU PAVLIĆEVIĆU

RUDO sa familijom

Porodica pokojnog FILIPA MIRKOVIĆA

RAJKO VUJOVIĆ sa porodicom

525

557

573

Posljednji pozdrav dragom

Od NIKOLE i ANE sa porodicom

574

Posljednji pozdrav našem dragom stricu, đeveru i đedu

Od sinovca FILIPA sa porodicom

SVETOZAR - KAĆO KAVAJA sa porodicom

Bez buke si živio, bez buke si i otišao, nikome težak, svima drag.

DRAGAN i DANIJELA

Sa dubokom tugom opraštamo se od tebe.

Odlaziš tiho, ali iza sebe ostavljaš veliku prazninu i neizbrisiv trag u našem srcu.

Zauvijek će te pamtiti tvoj Mihailo, kako si ga ti ono zvao MIĆO.

Mnogo toga smo zajedno prošli i doživjeli.

Sokole, neka ti je laka crna zemlja.

KOLU

Otišao si tiho, ali trag koji si ostavio u našim srcima biće vječan.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ANDRIJI-KOLU PAVLIĆEVIĆU

ANDRIJI - KOLU PAVLIĆEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

571

Posljednji pozdrav dragom

KOLU

Pravi prijatelji vječno žive u našim srcima.

Od komšija MIJANOVIĆ

Posljednji pozdrav drugu i velikom prijatelju

Brat ZEKO s porodicom

548

Posljednji pozdrav bratu od ujaka

Neka ti je laka zemlja.

570

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

Počivaj u miru voljeni brate, neka ti je laka gruda crnogorske zemlje po kojoj si časno i pošteno hodao.

Počivaj u miru dragi striko.

Posljednji pozdrav velikom prijatelju

530

KOLU Od porodice pokojnog BAĆA PAVLIĆEVIĆA

549

Posljednji pozdrav dragom komšiji

KOLU PAVLIĆEVIĆU Počivaj u miru.

Od porodice pok. MUJA MIRKOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

24 Oglasi i obavještenja 513

Posljednji pozdrav dragom

Neđelja, 14. decembar 2025.

559

Posljednji pozdrav

528

Sa tugom se opraštam od našeg velikog prijatelja

ZAGI RASPOPOVIĆ JOVANU JOVOVIĆU

Počivaj u miru, moj voljeni ujače.

Neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si mnogo volio.

S ljubavlju i tugom, opraštamo se od naše plemenite i voljene kume.

ZAGORKE – ZAGE RASPOPOVIĆ

SLOBO i SLAVKA ĐUROVIĆ

561

Posljednji pozdrav dragom ujaku

576

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Tvoja ĐINA sa porodicom

Tvoja dobrota i spremnost da svakom pomogneš, ostavili su duboki trag u svakome ko je Tebe poznavao…

Ostaje nešto jače od smrti - ljubav i sjećanje na dugogodišnje iskreno druženje i bezbroj lijepih trenutaka provedenih zajedno…

ZAGORKI RASPOPOVIĆ JOVANU JOVOVIĆU

563

Dragi brate, ujače i šura

JOVAN JOVOVIĆ

Najljepša uspomeno moga djetinstva, sa sobom si odnio veliki dio moga srca.

Počivaj u miru.

VIOLETA RAKOČEVIĆ sa porodicom

Muke su prestale, sad počivaj u miru.

VLADAN I DRAGAN RASPOPOVIĆ sa porodicama

Посљедњи поздрав нашој драгој

534

ЗАЊИ

MARIJA VUKADINOVIĆ

DRAGANU VUKČEVIĆU

Заувијек ћемо памтити твоју пажњу и доброту.

S pijetetom i ljubavlju,

БЕЛА, ЈАСНА и НЕВЕНА ЂУРАНОВИЋ 558

S tugom i bolom se opraštamo od tebe.

Zauvijek voljen, nikada prežaljen.

Posljednji pozdrav

Sa neizmjernom tugom se opraštamo od tebe draga

VESNA

Tvoji IVANOVIĆI

565

507

Dragi naš brate i ujače

562

Dragi brate

564

Ujače

NIKOLI JOVAN JOVOVIĆ BRANKA SJEKLOĆA sa porodicom

568

Čast je i privilegija što smo te imali za prijatelja. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

LJUBO VUJADINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

ALEN i CACA

JOVANU JOVOVIĆU

Dragi Jovica, počivaj u miru i neka ti je laka ova sveta crnogorska zemlja koju si istinski volio.

Tvoji: RAJKA, RADE, MARKO i MIMA RANKOVIĆ

511

Dragom prijatelju

Tvoj prerani odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može ispuniti.

Počivaj u miru.

BRANKA, ĐURO, MARIJA, ANDRIJANA i ĐURĐINA

JOVAN JOVOVIĆ

Neka te anđeli čuvaju, a naše sestrinske suze neka ti ne remete mir.

Tvoje sestre BRANKA i RAJKA

JOVAN JOVOVIĆ

Pile moje milo, otišao si, ostavio bol i ranu koja nikada zacijeliti neće.

Počivaj sa anđelima.

Tvoja MILICA i STEFAN

504

Draga

VEJO

Ode mi u vječnost…

Hvala ti za svaku riječ i sve lijepe trenutke provedene sa tobom.

Počivaj u miru.

Tvoja ŽAKA

Oglasi i obavještenja 25

Neđelja, 14. decembar 2025.

554

Opraštamo se od našeg dragog prijatelja i komšije

514

Danas se opraštamo od našeg voljenog ujaka

NJANJA VUKOTIĆA

Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si mnogo volio. Čuvaćemo te od zaborava.

BORA BOŠKOVIĆA Ostaćeš nam u nezaboravnom sjećanju po tvojoj dobroti. Dočekivao si nas uvijek raspoložen i spreman za šalu.

Tvoji KOČANJANI 553

518

Posljednji pozdrav kumu

Opraštamo se od našeg dragog

Tvoji VUKČEVIĆI

540

Posljednji pozdrav

NJANJA

pilota-instruktora

Jedrio si oblacima, dodirivao zvijezde i tamo zauvijek ostao.

Počivaj u miru, neka ti je lako ovo naše plavo nebo.

BORU

ŠUNJA MRVALJEVIĆ SA PORODICOM

DRAGOMIR PEKOVIĆ sa porodicom

512

Dragom prijatelju i divnom čovjeku

BORU BOŠKOVIĆU 541

Posljednji pozdrav ujaku

DRAGANU VUKČEVIĆU

PAJO JABUČANIN sa porodicom

Sa tugom i poštovanjem,

BORU BOŠKOVIĆU

Porodica PAOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

506

575

Posljednji pozdrav plemenitom komšiji i prijatelju

ZORAN DAPČEVIĆ sa porodicom

DRAGANU VUKČEVIĆU Sjećanje na tvoj plemeniti lik i dobrotu živjeće u nama.

Počivaj u miru.

BORU BOŠKOVIĆU

Sestra SANJA LEKOVIĆ sa porodicom 505

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

517

Dragi

Neka tvoja plemenita duša počiva u zasluženom miru!

GAGA VESNI RISTIĆ

DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

Teško je pronaći riječi, ostaje tišina ispunjena uspomenama i poštovanjem koje ćemo čuvati.

Neka tvoj mir bude vječan, a naše sjećanje trajno. Počivaj u miru.

Tvoje: NENA, IVONA, NEVENA, ANDREJA i IVANA

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Porodica IVKOVIĆ

538

Посљедњи поздрав драгој

ВЕСНИ РИСТИЋ Својим часним животом оставила си дубок траг у нашим срцима. Увијек ћемо те се сјећати с љубављу и поштовањем. ДУШКО, ЉИЉАНА и ГОРИЦА

26 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. decembar 2025.

536

Posljednji pozdrav našem dragom bratu Bukiju

IVAN BUKILIĆ

Bio si neizostavni član naše ekipe, naš najveseliji brat koji je svakog dana vedrio društvo i svojom pozitivom zračio gdje god bi se pojavio. Oslonac svima nama, uvijek spreman da pružiš ruku, ohrabriš, nasmiješ i pomogneš onda kada je bilo najteže. Svojom dobrotom, vedrinom i iskrenom brigom za druge ostavio si neizbrisiv trag u našim životima.

Hvala ti za sve zajedničke trenutke, za svaki smijeh, podršku i uspomenu koju ćemo čuvati duboko u srcima. Tvoj prerani odlazak nas je zatekao i ostavio prazninu, ali tvoja toplina i osmijeh nastavljaju da žive kroz sve nas koji smo imali sreću i privilegiju da te poznajemo.

Zauvijek ostaješ dio naše ekipe i naših života.

I znaj da će tvoji najmiliji — Matija, Pavle i Manja u nama imati iskrene prijatelje.

Tvoja BRAĆA IZ KLUBA MALOG FUDBALA STUPOVI

Oglasi i obavještenja 27

Neđelja, 14. decembar 2025.

539

556

Posljednji pozdrav našem dragom

Мојој мајци

IVANU BUKILIĆU

ПАВЛИЈИ пок.Батрића РАДОВИЋ рођ. СОКОВИЋ

Sa velikom tugom i nevjericom primili smo vijest da nisi više sa nama.

Nadali smo se da će tvoja pozitivnost i živahni duh pobijediti tu podmuklu bolest. Sve se jako brzo desilo i ne možemo da prihvatimo činjenicu da se opraštamo od tebe. Nedostajaće tvoji prolazi kroz naše kancelarije uvijek začinjeni velikim osmjehom.

Nedostajaćeš svim svojim kolegama koji su znali da u tebi imaju pouzdanog partnera na koga uvijek mogu da računaju. Tvoja profesionalnost i pouzdanost ostaje za primjer. Kao kolektiv izgubili smo omiljenog i vrijednog čovjeka, odanog i privrženog porodici koja tek treba da se suoči sa ovakom božijom nepravdom.

Ono što možemo da ti obećamo je da ćemo biti uz njih u ovim vremenima koja slijede bez njihovog Ivana.

Počivaj u miru.

Уз тебе је овај свијет био љепше, сигурније и срећније мјесто. Увијек си била јака, пуна љубави. И јуче смо се договорили шта ћемо данас радити кад дођем. Махала си ми на одласку. Али судбина је хтјела другачије. Драга моја мајко, последњи пут сам ти склопила ручице, пољубила и међу њих као што сам ти обећала ставила пупољак да понесеш свом Баћану. Сада заједно почивајте у миру. Поносна на твој живот, неутјешна твоја кћерка, СВЕТЛАНА РАДОВИЋ-МРАЧЕВИЋ

KOLEKTIV VEZUV – VOLCANO

550

520

515

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem dragom

Три године, мој ТАЈО

IVANU Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

СЛАВКО ВУКЧЕВИЋ

BLAŽO PEJOVIĆ

IVANU BUKILIĆU

535

Posljednji pozdrav

Počivaj u miru.

DACA, JELENA, VESNA, MILAN, IVAN, JASMIN i NEBOJŠA

Три године без тебе

ЂЕДЕ

IVANU

Моје молитве те грле, јер руке не могу. НЕДОСТАЈЕШ…

Od porodice pokojne NINE KADIJE Opraštamo se od naše drage svekrve i bake

VERICE KAŽIĆ SMILJA I MIRELA

Твоја МАРЕ

522

577

Sedam godina je od smrti našeg voljenog

DRAGANA Ljuba MILATOVIĆA

Neka te anđeli čuvaju draga naša nano

521

Sve što je dobro, časno i pošteno bilo je dio tebe.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Supruga GARA sa porodicom

Отишао си на мјесто ђе ништа не боли, ђе нема туге и ђе је живот вјечан и миран. НЕДОСТАЈЕШ...

ИВШО

28 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 14. decembar 2025.

551

523

Вријеме не пролази, наше које сте били поред мене је вјечно.

Rođendan je našoj majci, babi i tašti

Тата

Мајка

Брат

DUŠKI ĆETKOVIĆ Drugi rođendan da nas nećeš dočekati sa svojim prepoznatljivim osmijehom i raširenih ruku, već ćemo mi poljubiti hladnu ploču umjesto tebe.

Tvoja ljubav, briga i posvećenost nas i dalje vodi, jer si utkala u nas kako se kroz život dostojanstveno, časno i pošteno ide i živi.

Ponosni smo što smo tvoji, a kroz nas ćeš dovijeka živjeti.

БОЖИДАР - БОЖО

ЉИЉАНА – БЕБА

судија Вишег суда

дипл. инж. eлектротехнике

1936–1994.

ИВАН

1942–2025.

1973–2024. доктор

ЂУРОВИЋ

Моји, са мном заувијек.

Vole te puno: JELENA, TEODORA, MIA, DAŠA i VANJA

Поносан,

ПАВЛЕ са породицом

566

529

Godina je od odlaska naše

40 je dana od smrti moje voljene majke

ZAGORKE MARAŠ

Naučili smo da vrijeme ne liječi rane.

Ponosni što smo te imali.

Vole te i čuvaju sjećanje na tebe

NEVENKE DRAGIŠIĆ

suprug SLAVKO, sin VLADIMIR, kćerka IVANA i unučad ALEKSANDRA, ANDRIJA, ANĐA i NIKO

GARE

555

Četrdeset dana je od smrti naše drage

S tugom i ljubavlju čuvamo te od zaborava.

Stric MIHAILO sa porodicom

527

„Između nas i neba postoji samo život, koji je najkrhkija stvar na svijetu.“ -Paskal

Majko, mnogo toga smo trebali proživjeti zajedno, ali mi te život prerano uzeo. I dalje vjerujem da ćeš mi doći i da ću osjetiti toplinu tvog zagrljaja, ali stvarnost je bolna i surova.

Ostavila si prelijepe uspomene koje sada bole, a posebno boli jedna: slika mene kada se privučem, naslonim glavu na tvoje rame, a ti me miluješ i pružaš mi onaj osjećaj sigurnosti i bezuslovne ljubavi koji može imati samo dijete.

Mnogo mi nedostaješ, majko. Ali u ovom neznanju živih, ne preostaje mi ništa osim da se nadam da si uplovila u vrtove najljepših ruža, muškatli, petunija i da ćeš me tamo dočekati u zagrljaju jednog dana, kada kucne i moj čas.

Četrdeset dana od smrti

552

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

BOŽA PRLJE

S tugom i poštovanjem prisjećamo se njegove dobrote i plemenitosti, kojima je ostavio dubok trag u životima svih koji su ga poznavali.

Bio je čovjek velikog srca i čiste duše, a uspomena na njega zauvijek će živjeti u našim mislima i srcima.

Počivaj u miru.

BOŽA PRLJE

Prolaze dani, proći će i godine, ali će zauvijek ostati sjećanje na tebe, tvoju dobru i plemenitu dušu.

ŽIVKO VUJOVIĆ sa porodicom

14. 12. 2010 – 14. 12. 2025.

526

Tvoji KOKOTOVIĆI

DRAGAN Markov JANKOVIĆ

Tvoja IVANA

BOŽA PRLJE

Tužno i neprebolno sjećanje na jednu čistu i plemenitu dušu!

Majka DARE, sestra KOSARA i sestrić VUKO

533

516

Pet godina će od smrti

VOJA Pajovog BOGOJEVIĆA

Mili moj brate, kako vrijeme prolazi sve mi je teže bez tebe.

Nedostaje mi tvoja dobrota, pažnja, podrška i ljubav…

Počivaj u miru, a ja ću te žaliti dok sam živa.

Tvoja sestra NOVKA sa porodicom

510

Četrdeset dana od smrti

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog đevera i strica

,,Neka mir bude tamo gdje si sada, a zahvalnost ovdje gdje te pamtimo.“

MILOŠA POPOVIĆA

Tvoju dobrotu, osmijeh i ljubav nikada nećemo zaboraviti.

S poštovanjem, ponosom i tugom, vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Snaha LIDIJA, bratanične IVANA, TIJANA, MARIJA i VANJA sa porodicama

Djeca pok. RAKA i DIDA

Oglasi i obavještenja 29

Neđelja, 14. decembar 2025.

531

532

Navršava se godina dana od smrti našeg druga

Godina dana od smrti našeg druga

ČEDA MARTINOVIĆA

ČEDA MARTINOVIĆA

544

Prošla je tužna godina od kada nije sa nama naš voljeni i poštovani zet

ČEDO MARTINOVIĆ

Bio si dobar i veliki čovek.

Uvek ćemo te čuvati u srcu i duši.

Tvoj vedar lik biće u našem sećanju zauvek.

PAJA i ACO IVANOVIĆ sa porodicom

DEJAN i BOĆO sa porodicom

Tvoje tašta NADA i svastika SAŠA

545

Prošla je godina tuge, bola i neprihvatanja od kada smo ostali uskraćeni za ljubav, osmijeh, toplinu i dobrotu koje su te obasjavale, najdraži naš

546

U tihoj boli i dubokoj ljubavi sjećamo se našeg voljenog

ČEKI

ČEDA

Ponosni i bogati što smo imali Tebe, jednog tako jedinstvenog, plemenitog i divnog čovjeka.

Učio si nas dobroti, strpljenju, skromnosti i svemu onom što je danas rijetko, a nama se podrazumijevalo jer smo imali Tebe.

Ne opraštamo se mi od Tebe, voljeni naš Čeki, Ti živiš u nama i kroz nas u svakom trenutku, u svakom uzdahu.

S ljubavlju Tvoji

brata, strica i đevera.

Tvoja blaga duša i dobro srce zauvijek će ostati dio nas.

Nedostaješ kao dah, kao tišina poslije riječi, kao svjetlost koja je prerano utihnula.

Znaj da u našim srcima živiš i dalje, u svakoj uspomeni i svakom treptaju koji nas na tebe podsjeti.

Tvoji: GAGICA, ANA, MAŠE i ALEKSA

IVANA, DULE, NIDŽO i NAĐA 543

547

Godina je od smrti našeg

Godina je prošla od kada si nas napuštio

519

ČEDO Dušana MARTINOVIĆ

ČEDA MARTINOVIĆA

ČEDO MARTINOVIĆ

Godine mogu proći, ali uspomene i sjećanja na tvoj lik nikada.

IVAN KRŠIKAPA sa porodicom

537

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

CICA, TASO, TANJA i SRETO

Prošlo je godinu dana otkako nijesi sa nama, uspomena na tebe živjeće u našim srcima.

Tvoji: MLADEN, ALEKSANDRA, MARINA, SOFIJA i LENA

ČEDO MARTINOVIĆ Prođe godina, dobri moj druže.

Počivaj u miru.

MLADEN MAĐAR sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Neđelja, 14. decembar 2025.

Prodajem zemljište 130.000 m² Dubrave – KO Golubovci, pogodno za poljoprivredu, voćarstvo, vinogradarstvo, kao i ostale namjene. Na placu voda, struja i tri prilazna puta.

Tel: 069/ 595 - 000

Marketing

Neđelja, 14. decembar 2025.

31

Štampana čestitka

ostaje!

Ona je opipljiva uspomena, dio praznične atmosfere uz jutarnju kafu, nešto što se čuva, a ne briše iz inboksa.

Ne čekajte da praznična euforija prođe.

Pozovite našu marketinšku službu na 020 409 536 ili nam pišite na marketing@pobjeda.me Naš kreativni tim je tu da Vašu viziju pretvori u stvarnost.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvrednije naGrade dO Sada!

2x

TELEFON

iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2 x TELEFON

2x

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

32 Marketing

Neđelja, 14. decembar 2025.