Име говори Četvrtak, 12. novembar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXIII / Broj 21875 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1.50 €
NE! RATU U UKRAJINI
НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ
НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
ANALIZA Hrvatska poslala Crnoj Gori nepovoljan ugovor o granici po principu uzmi ili ostavi
Hrvatski premijer Andrej Plenković zaprijetio da Crna Gora neće zatvoriti pristupne pregovore sa EU ako ne prizna kopnenu granicu sa tom zemljom na osnovu Badinterove komisije
Zašto Zagreb danas neće Spajićev arbitražu za Prevlaku kabinet: Granica na iako je ranije prihvatao Prevlaci Sadašnji predsjednik Hrvatske, a tadašnji premijer Milanović iz SDP-a 2014. smatrao je da će se pitanje Prevlake vjerovatno rješavati arbitražom i da spor ne bi trebalo da zaustavi ulazak Crne Gore u EU. Šest godina ranije, premijeri Sanader iz HDZ-a i Đukanović dogovorili su pripremu postupka pred Međunarodnim sudom pravde za razgraničenje na moru. Danas Plenković završetak crnogorskih pregovora u planiranom roku vezuje za prihvatanje hrvatskog prijedloga o kopnenoj granici, dok Kabinet Milojka Spajića traži da se najprije utvrdi kuda je prolazila nekadašnja međurepublička granica STR. 3.
Cilj nam je da budućim generacijama ostavimo odnos u kojem granica nije tema spora, nego primjer kako odgovorne evropske države rješavaju i najosjetljivija pitanja – naveli su iz Spajićevog STR. 2. i 3. kabineta S. VASILJEVIĆ
NENAD MANDIĆ
Piše: Nenad ZEČEVIĆ
nikada nije ni bila definisana
EKOLOŠKI INCIDENTI U PODGORICI I PLJEVLJIMA
Sastanak premijera i predstavnika Unije poslodavaca
U Piperima oštećena stabla zaštićene munike, u Vrulji se izlila hlorovodonična kisjelina
Spajić ne odustaje od Euro modela, Mikavica upozorava na moguća poskupljenja i otpuštanja od januara
STR. 13.
Duvan u Crnoj Gori godišnje odnese više od 2.000 života, a puši više od trećine odraslih
Cigareta nije loša navika, već uzrok teških bolesti Ljekari upozoravaju da se tek manji dio oboljelih od karcinoma pluća otkrije na vrijeme za operaciju, da mladi sve češće posežu za novim nikotinskim proizvodima STR. 8. i 9.
STR. 5.
Vlada rebalansom budžeta predložila znatno povećanje vrijednosti projekta Narodnog muzeja
Depo još čeka izvođača, a procjena radova skočila na 1,04 miliona Ukupna procijenjena vrijednost sanacije i adaptacije Centralnog depoa Narodnog muzeja povećana je sa 650.000 na 1.040.000 eura. U prijedlogu rebalansa nije konkretno objašnjeno šta je dovelo do poskupljenja od 390.000 eura, dok novi tender, nakon što je prethodni propao bez ijedne STR. 14. i 15. ponude, još nije objavljen
2
Politika
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Hrvatski premijer Andrej Plenković zaprijetio da Crna Gora neće zatvoriti pristupne pregovore sa EU a kopnenu granicu sa tom zemljom na osnovu Badinterove komisije
Spajićev kabinet: Granica na Pre nikada nije ni bila definisana Cilj nam je da budućim generacijama ostavimo odnos u kojem granica nije tema spora, nego primjer kako odgovorne evropske države rješavaju i najosjetljivija pitanja. Tako granicu činimo mjestom spajanja i stvaramo preduslove za razvoj pograničnog područja, naveli su iz Spajićevog kabineta
STAV SPAJIĆEVE VLADE
Ističu i kako Crna Gora predlaže dvostepeni pristup rješavanju graničnog pitanja, koji bi najprije podrazumijevao direktne razgovore Podgorice i Zagreba. - Prvo bilateralni dijalog, a ako se uz dobru volju obje strane rješenje ne postigne u razumnom roku, zajednički odlazak pred odgovarajuću međunarodnu instancu. To je najodgovorniji i najkonstruktivniji put, jer čuva dostojanstvo obje strane i isključuje utisak da bilo ko nameće rješenje drugome - poručuju iz Kabineta. Naglašavaju i da Crna Gora ne
Milojko Spajić i Andrej Plenković
- Crna Gora ne dovodi u pitanje primjenu Badinterovog principa, prema kojem nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ. Ta primjena, međutim, podrazumijeva prethodno utvrđivanje konkretne linije koja je u relevantnom trenutku imala karakter međurepubličke granice, a koja u ovom pojasu nikada nije bila u potpunosti utvrđena – naveli su iz Spajićevog kabineta.
DVOSTEPENI PRISTUP
traži povlašćen položaj u procesu evropskih integracija, ali očekuje da se otvorena pitanja rješavaju odgovorno i u evropskom duhu. - Ne tražimo prečice na evropskom putu niti bilo čiju blagonaklonost. Tražimo da se sva pitanja sagledaju realno, odgovorno i u evropskom duhu navodi se u odgovoru. U Vladi smatraju i da se ne treba vraćati na pitanje zbog čega granični spor nije ranije riješen, već se usredsrediti na pronalaženje trajnog i prihvatljivog rješenja. - Nemamo potrebe da tražimo odgovore zašto ova pitanja nijesu ranije riješena. Naša je odgovornost da ih sada riješimo
ozbiljno i održivo, tako da niko ne može imati utisak da su nametnuta. Sva rješenja moraju biti plod kompromisa, jer samo tada su obje strane na dobitku – istakli su oni. Iz kabineta premijera zaključuju i kako Crna Gora i Hrvatska, kao prijateljske i savezničke države, imaju kapacitet da dugogodišnje otvoreno pitanje riješe dogovorom, zrelo i dostojanstveno. - Cilj nam je da budućim generacijama ostavimo odnos u kojem granica nije tema spora, nego primjer kako odgovorne evropske države rješavaju i najosjetljivija pitanja. Tako granicu činimo mjestom spajanja i stvaramo preduslove za razvoj
pograničnog područja – naveli su iz Spajićevog kabineta.
MIŠLJENJE BADINTEROVE KOMISIJE
Badinterova komisija je arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je, u periodu od kraja 1991. do sredine 1993. godine, donijela niz pravnih mišljenja, među kojima je i ono koje se tiče razgraničenja nakon raspada SFRJ. Ona je utvrdila da su nekadašnje administrativne granice između republika SFRJ automatski postale međunarodne granice novonastalih država i da se ne mogu mijenjati silom. Komisija se pozvala na načelo uti possidetis juris prema kome države nasljednice zadržavaju onu teritoriju i granice koje su imale kao federalne jedinice u trenutku sticanja nezavisnosti. Badinterova komisija je takođe utvrdila i da je promjena tih granica moguća isključivo kroz slobodan i obostran sporazum između susjednih država.
VODU ZAMUTIO MILATOVIĆ
TUMAČENJE NAČELA BADINTEROVE KOMISIJE
Crna Gora i Hrvatska načelno su prihvatile mišljenje i zaključke Badinterove komisije, ali ih različito tumače i primjenjuju kada je riječ o području razgraničenja oko poluostrva Prevlaka i ulaza u Bokokotorski zaliv.
Poluostrvo Prevlaka
Hrvatska 2011. utvrdila da granični sporovi ne smiju biti prepreka pristupanju EU Iz kabineta premijera Milojka Spajića su podsjetili da je hrvatski Sabor još 2011. godine jednoglasno usvojio Deklaraciju o promovisanju evropskih vrijednosti u Jugoistočnoj Evropi, kojom je Hrvatska zauzela stav da bilateralna pitanja, uključu-
Hrvatska stana naglašava da je kopnena granica na Prevlaci bila jasno definisana kao republička granica unutar bivše SFRJ, zbog čega je do sada smatrala da kopneno razgraničenje nije sporno, već da se u pregovorima o razgraničenju fokus treba staviti na granicu na moru. Crna Gora, sa druge strane, tvrdi da granica na Prevlaci nikada nije bila precizno i pravno obavezujuće utvrđena na terenu kao međudržavna granica. Crnogorska strana zbog toga smatra da je riječ o kompletnom pitanju razgraničenja na kopnu i na moru, koje bi trebalo rješavati bilateralnim dogovorom ili putem međunarodne arbitraže.
Nenad Mandić
Odgovarajući na ovo, iz Spajićevog kabineta navode da su spremni na kompromis, ali i da predlažu da se pitanje razgraničenja prvo pokuša riješiti bilateralnim dijalogom, a u slučaju da dogovor izostane, da se onda ide pred ogovarajuće međunarodne instance. Naglašavaju i da je pitanje razgraničenja važno i složeno i da mu zbog toga treba pristupiti strpljivo, na osnovu činjenica i prava i bez dnevnopolitičke retorike i pritisaka. - Spremnost Crne Gore na kompromis je iskrena, kao i naša obaveza da zaštitimo legitimne pravne pozicije i nacionalne interese. Vjerujemo da hrvatska strana to razumije, jer isti princip važi i za nju – rekli su iz Spajićevog kabineta Javnom servisu. Kada je riječ o mišljenu Badinterove komisije, iz Vlade naglašavaju da je pravni stav Crne Gore jasan i da prihvatanje tih principa nije sporno, već da je potrebno utvrditi kako se nekadašnja međurepublička granica protezala na konkretnom području.
s. vasiljević
PODGORICA – Crna Gora ne dovodi u pitanje primjenu Badinterovog principa, ali je za konačno razgraničenje sa Hrvatskom neophodno prethodno utvrditi konkretnu liniju nekadašnje međurepubličke granice koja na tom području nikada nije bila u potpunosti definisana. Na taj su način iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića prokomentarisali posljednju izjavu hrvatskog premijera Andera Plenkovića, da „Crna Gora, ukoliko ne prizna kopnenu granicu sa Hrvatskom, neće zatvoriti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji kako planira“. - Prijedlog ugovora o granici na kopnu, odnosno razgraničenju kopnene granice, na temelju Badinterove komisije trebalo bi da bude prihvatljiv za Crnu Goru – kazao je Plenković u Saboru, odgovarajući na poslanička pitanja. Plenković je naglasio i kako privremeni režim, koji je na snazi, polazi upravo od te postavke. - Ako njima to ne odgovara, znači da šalju poruku: ne možemo prihvatiti načela Badinterove komisije, ne vjerujemo u to da su republičke granice i granice između država koje su nastale nakon bivše SFRJ. Onda je to ozbiljan problem. I u toj varijanti Crna Gora neće zatvoriti pregovore o pristupanju kako planira, da budem sasvim jasan - zaključio je Plenković.
jući granične sporove, ne treba da budu prepreka pristupanju država kandidata Evropskoj uniji. Iz Spajićevog kabineta se pozivaju i na Strategiju Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. godine, koja predviđa da se
otvorena bilateralna pitanja ne zloupotrebljavaju tokom pristupnog procesa. - Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. navodi da EU „neće uvoziti bilateralne sporove“, ali i da se sve države moraju „uzdržati od zloupotrebe
otvorenih pitanja u procesu pristupanja EU. Ona takođe predviđa da se granični sporovi koji se ne mogu riješiti bilateralno upute na obavezujuću i konačnu međunarodnu arbitražu – podsjetili su iz Spajićevog kabineta.
Hrvatski premijer je priznanje kopnene granice između dvije susjedne države u Saboru postavio kao uslov za zatvaranje pristupnih pregovora Podgorice sa EU, odgovarajući na pitanje koje mu je poslanik HDZ-a Andro Krstulović Opara postavio podstaknut stavom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića o spomen-ploči postavljenoj na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, gdje su bili zatočeni hrvatski ratni zarobljenici, ali i pitanju razgraničenja. Milatović smatra da je ta ploča, koju su u oktobru 2022. godini otkrili tadašnji ministri spoljnih poslova i odbrane Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević, a koju je aktuelna Vlada tek nedavno legalizovala, nezakonita. Predsjednik je, takođe, ocijenio da je razgraničenje na moru usko povezano sa razgraničenjem na kopnu i da Crna Gora sebe ne treba da dovede u situaciju da, prihvatanjem određenih zahtjeva, unaprijed oslabi svoju pregovaračku poziciju u eventualnim arbitražnim sporovima. Upravo su ti stavovi bili povod za pitanje upućeno Plenkoviću u Saboru. - Predsjednik Crne Gore svojim stavovima sasvim sigurno ne doprinosi brzom rješavanju otvorenih pitanja sa Hrvatskom, jer dovodi u pitanje ploču u Morinju, nazivajući je nezakonitom. Isto tako, prije dolaska u Zagreb kaže da ne treba prihvatiti ugovor sa Hrvatskom o granici, jer će je to dovesti u lošu pregovaračku poziciju. Znaju li oni da, ukoliko ne potpišu taj ugovor, možemo smatrati da to nije odustajanje od njihovih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj? Jesu li toga svje-
Četvrtak, 12. novembar 2026.
ako ne prizna
evlaci sni – pitao je Opara Plenkovića. Opara je tom prilikom pohvalio i potez Plenkovićeve vlade pred Evropskim savjetom, kojim je Crna Gora ostala bez jasno određenih vremenskih odrednica o završetku pristupnih pregovora sa Unijom. Ocijenio je kako je Plenković time Crnoj Gori ostavio dovoljno vremena da sama odluči što će učiniti sa otvorenim pitanjima sa Hrvatskom.
HRVATSKA NERIJEŠENA PITANJA
Iz kabineta premijera Spajića su se osvrnuli i na izjavu HDZovog poslanika, poručujući mu da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema drugim državama, te da poštuje hrvatski teritorijalni integritet i sve sporazume koje je sklopila sa tom državom. - Suština je kako se granica protezala na konkretnom području i kako se, zajedno sa morem i tromeđom, utvrđuje jednim ugovorom o državnoj granici – neveli su oni. Dodaju da su iste principe prihvatile Slovenija i Hrvatska, ali i podsjetili da njihovo granično pitanje još nije riješeno. Ističu i da je Crna Gora razgraničenje uspješno riješila sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, a da je sa Hrvatskom na snazi Protokol o privremenom režimu, koji važi do zaključivanja ugovora o državnoj granici. - Taj režim je bio na snazi i kada je Hrvatska postala članica EU - naglašavaju iz Kabineta i podsjećaju da Protokol izričito ne prejudicira konačno razgraničenje.
HRVATSKI USLOVI
Zvanični Zagreb je Crnoj Gori, kao uslov za zatvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU, ispostavio osam zahtijeva, od kojih je Podgorica, u međuvremenu, riješila dva. Ta dva uslova odnose se na ploču u Morinju, koju je Vlada naknadnom odlukom odobrila, i bazen u Kotoru, koji je do skoro nosio naziv po jednom od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista i čuvaru u nekadašnjem logoru Morinj Zoranu Džimiju Gopčeviću, a koji je Vlada preimenovala u Gradski bazen „Petar II Petrović Njegoš“. Preostalih šest neriješenih uslova odnose se na odštetu za zatočene u nekadašnjem logoru Morinj, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Boki, povratak školskog broda „Jadran“ i rješavanje pitanja granice između dvije zemlje. Đ. ĆORIĆ
Politika
3
ANALIZA: Hrvatska poslala Crnoj Gori nepovoljan ugovor o granici po principu uzmi ili ostavi Piše: Nenad ZEČEVIĆ
Zašto Zagreb danas neće arbitražu za Prevlaku iako je ranije prihvatao
Zoran Milanović je 2. juna 2014. godine, poslije razgovora sa tadašnjim crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u Zagrebu, ocijenio da će se pitanje razgraničenja na Prevlaci vjerovatno rješavati međunarodnom arbitražom. Tadašnji hrvatski premijer iz SDP-a smatrao je da spor nije takve težine da bi trebalo da stoji na putu ulaska Crne Go- Sadašnji predsjednik Hrvatske, a tadašnji premijer Zoran Milanović iz re u Evropsku uniju. Hrvatska je već bila članica Unije. Đuka- SDP-a 2014. godine smatrao je da će se pitanje Prevlake vjerovatno rješavati nović je nakon istog sastanka arbitražom i da spor ne bi trebalo da zaustavi ulazak Crne Gore u Evropsku kazao da dvije države još mogu postići bilateralni dogovor uniju. Šest godina ranije, premijeri Ivo Sanader iz HDZ-a i Milo Đukanović i da arbitraža ostaje moguća dogovorili su pripremu postupka pred Međunarodnim sudom pravde za ako neposredni razgovori ne razgraničenje na moru. Danas Andrej Plenković završetak crnogorskih daju rezultat. Šest godina ranije, 12. marta pregovora u planiranom roku vezuje za prihvatanje hrvatskog prijedloga o 2008, Đukanović je u Zagrebu razgovarao s tadašnjim hr- kopnenoj granici, dok Kabinet Milojka Spajića traži da se najprije utvrdi kuda je vatskim premijerom Ivom Sa- prolazila nekadašnja međurepublička granica naderom iz HDZ-a. Prema zvaničnom saopštenju Vla- rili su ekspresno sa porukom Badinterova komisija je u Mi- da prihvatanje nacrta ugovora tanja ne treba zloupotrebljade Hrvatske, dvojica premije- da Crna Gora ne dovodi u pi- šljenju broj 3 iz januara 1992. poveže s rokom za njihov za- vati u pristupnom procesu. ra saglasila su se da se otvore- tanje primjenu Badinterovog primijenila načelo uti posside- vršetak, Zagreb povećava poli- Za granične sporove koji se no pitanje granice riješi pred principa. U odgovoru su naveli tis juris, prema kojem dotadaš- tičku cijenu neslaganja za Po- ne mogu riješiti bilateralno Međunarodnim sudom prav- da primjena tog načela zahti- nje međurepubličke granice dgoricu. U međunarodnom predvidjela je obavezujuću i de u Hagu. Mješovita komisija jeva da se prethodno utvrdi postaju međunarodne i mogu postupku, nakon što bi drža- konačnu međunarodnu artrebalo je da pripremi pravni konkretna linija koja je u rele- se mijenjati sporazumom za- ve utvrdile njegov predmet i bitražu. Da bi takav postupak okvir za izlazak pred sud, a cr- vantnom istorijskom trenutku interesovanih država. Komi- pravni osnov, odluku bi donio bio moguć u slučaju Prevlake, nogorski parlament i Hrvatski imala karakter međurepublič- sija tim mišljenjem nije odre- sud ili arbitražni tribunal. To dvije države morale bi da utvrsabor da ga potvrde i unapri- ke granice. Prema stavu Kabi- dila kuda prolazi konkretna je razlika koja može objasniti de što upućuju na odlučivanje, jed prihvate sudsku odluku. neta, ta linija u spornom po- granična linija na Prevlaci. Za zašto Zagrebu sada više odgo- odnosi li se postupak na koPredmet na kraju nije upu- jasu nikada nije bila potpuno njeno utvrđivanje potrebni vara bilateralni put. Plenkovi- pno, more ili oboje i na čemu bi utvrđena. Iz Podgorice su po- su pravni akti, arhivski doku- ćev nastup u Saboru pokazu- počivala nadležnost izabrane ćen sudu. Sanaderov dogovor odnosio se ručili i da Crna Gora nema te- menti, katastarske evidencije, je prioritet koji daje ugovoru instance. Mogle bi dogovoriti na morsku granicu i predviđao ritorijalnih pretenzija prema karte i podaci o tome kako su o kopnu, dok pitanje hrvat- i rokove za razmjenu dokaza, postupak pred stalnim među- drugim državama, da poštuje tadašnji republički organi vr- skog pristanka na međunarod- pregovore i zajedničko obranarodnim sudom. Milanović njihov teritorijalni integritet i šili nadležnost. Hrvatska treba no odlučivanje o moru ostaje ćanje sudu ili tribunalu. je govorio o arbitraži kao vje- sporazume koje je zaključila s da potkrijepi tvrdnju da pred- otvoreno. Takav postupak tražio bi da rovatnom ishodu. Iako su po- Hrvatskom. ložena linija slijedi naslijeđe- U raspravi o arbitraži važno je obje države dokumentuju srijedi dva različita postupka, Spajićev kabinet smatra da ko- nu granicu, a Crna Gora da po- i iskustvo Hrvatske sa Slove- svoje tvrdnje i prihvate mooba hrvatska premijera ostav- pnenu granicu, morsko raz- kaže koju dionicu osporava i nijom. Hrvatski sabor je 2015. gućnost da odluka odstupi od ljala su prostor da o razgrani- graničenje i pitanje tromeđe na osnovu kojih dokumenata. zatražio izlazak iz arbitraže o njihovih početnih pozicija. čenju odlučuje međunarodna treba urediti jednim ugovo- Kopneno i morsko razgrani- hrvatsko-slovenačkoj granici Podgorica bi morala precizno instanca. Danas je na čelu hr- rom o državnoj granici. Pred- čenje uređuju različita pravila, nakon što su objavljeni nedo- navesti koje dionice osporavatske vlade ponovo premi- laže da Podgorica i Zagreb pr- ali su na ulazu u Bokokotorski pušteni kontakti slovenačke va, kojim dokazima raspolajer iz HDZ-a, ali je u prvi plan vo pokušaju postići dogovor zaliv neposredno povezani. zastupnice i arbitra. Povlače- že i kakve posljedice predlostavio prihvatanje hrvatskog neposrednim pregovorima. Krajnja tačka kopnene grani- nje je najavio upravo Milano- žene kopnene linije vidi za nacrta ugovora o kopnu. Zato Ako oni u razumnom roku ne ce može uticati na određiva- vić. Tribunal je nastavio po- razgraničenje na moru. Zasadašnji pristup Zagreba tre- daju rezultat, dvije države bi nje početne tačke razgraniče- stupak i 2017. donio konačnu greb bi morao obrazložiti kaba posmatrati i kroz ono što se zajednički obratile odgova- nja na moru. Koliki bi taj uticaj odluku koju Zagreb nije pri- ko je linija iz njegovog nacrta Hrvatska traži od Podgorice rajućoj međunarodnoj instan- bio zavisi od teksta eventual- hvatio. To iskustvo može obja- utvrđena i da li bi pristao na i kroz mogućnost da taj za- ci. Kabinet je podsjetio i da je nog ugovora, geografije obale sniti dio hrvatskog opreza pre- međunarodno odlučivanje o htjev poveže s rokovima pri- privremeni režim na Prevlaci i pravila međunarodnog prava ma arbitraži. Plenković je u pitanjima koja ostanu otvorevažio kada je Hrvatska postala mora. Zato zahtjev Podgorice sadašnjem saborskom obra- na. Već bi dogovor o tim korastupanja EU. Hrvatski premijer Andrej članica EU, kao i da se hrvatski da se kopno i more sagledaju zloženju prijedloga za Crnu cima pokazao postoji li način Plenković rekao je u Sabo- Sabor 2011. založio da bilate- zajedno ima konkretan prav- Goru kao argumente naveo da se spor rješava u predvidru da je Podgorici dostavljen ralna pitanja ne koče pristupa- ni značaj. Poseban dogovor o Badinterovo načelo i važeći ljivim rokovima, čak i ako koprijedlog ugovora o kopnenoj nje država kandidata. kopnu bio bi moguć ako bi se privremeni režim. načna linija ne bude odmah granici koji je, prema njego- Iz razmjene poruka jasno je dvije države precizno spora- Današnji pristup Zagreba utvrđena. vom tumačenju, zasnovan na gdje se dvije vlade razilaze. zumjele o njegovim posljedi- otvara i pitanje dosljednosti Milanović je 2014. smatrao načelima Badinterove komisi- Zagreb smatra da njegov nacrt cama za pitanja koja na moru prema deklaraciji koju je hr- da spor o Prevlaci može ići je. Dodao je da i privremeni re- ugovora potvrđuje naslijeđe- ostaju otvorena. vatski Sabor usvojio 21. okto- na arbitražu bez zaustavljažim na Prevlaci polazi od iste nu kopnenu granicu. Podgo- Javno obrazloženje Zagreba bra 2011. godine. Hrvatska je nja evropskog puta Crne Gore. pretpostavke. Odbijanje hr- rica u skladu sa nacionalnim je da ugovor o kopnu treba da uoči sopstvenog ulaska u Uni- Sanader je 2008. sa Đukanovivatskog prijedloga protuma- interesima traži da se prije potvrdi granicu naslijeđenu iz ju zauzela stav da otvorena bi- ćem dogovorio pripremu izlačio je kao poruku da Crna Gora potpisivanja utvrdi odgovara vremena Jugoslavije. Politič- lateralna pitanja, uključujući ska pred Međunarodni sud ne prihvata načelo prema ko- li predložena linija nekadaš- ka prednost tog pristupa pro- granične sporove, ne treba da pravde za morsku granicu. jem su nekadašnje republičke njoj međurepubličkoj grani- izlazi iz položaja Hrvatske u koče pristupanje država kan- Plenković danas prihvatanje granice postale granice drža- ci. Hrvatski premijer prihva- Evropskoj uniji. Kao člani- didata. Dvije godine kasnije hrvatskog nacrta o kopnenoj va nastalih raspadom SFRJ. tanje nacrta vidi kao potvrdu ca, ona može uskratiti sagla- ušla je u EU dok je na Prevla- granici povezuje s planiranim - I u toj varijanti Crna Gora ne- Badinterovog načela, dok cr- snost potrebnu za napredo- ci još važio privremeni režim, završetkom pristupnih pregoće zatvoriti pregovore o pri- nogorska Vlada smatra da tek vanje pristupnih pregovora. uspostavljen protokolom ko- vora, a Spajićev kabinet predstupanju kako planira. Da bu- treba utvrditi što iz primjene Zbog takve politike se već na- ji je 2002. potpisala s tadaš- laže zajednički izlazak pred dem sasvim jasan - kazao je tog načela proizlazi za kon- lazi u jednoj vrsti tihe diplo- njom Saveznom Republikom međunarodnu instancu ako ultimativno Plenković. Nje- kretno područje. matske izolacije u Uniji. Ka- Jugoslavijom. Deklaracija je bilateralni pregovori ne usgova izjava uslijedila je nakon političko opredjeljenje Sabo- piju. Pitanje za Zagreb zato Kada prihvatanje nacrta ugovora pove- ra. Današnje povezivanje gra- je konkretno: ako dvije vlade što je poslanik HDZ-a Andro že s rokom za njihov završetak, Zagreb ničnog prijedloga s rokom za ne mogu da se saglase o tome Krstulović Opara otvorio pitanje da li bi izostanak crnozavršetak pregovora daje kon- kuda je prolazila naslijeđena povećava političku cijenu neslaganja kretan povod da Zagreb obja- granica, zašto o spornoj liniji gorskog potpisa na ponuđeni za Podgoricu. U međunarodnom ugovor trebalo tumačiti kao postupku, nakon što bi države utvrdile sni kako taj pristup usklađu- ne bi odlučila međunarodna zadržavanje teritorijalnih preje s ranije usvojenim stavom. instanca, kao što su hrvatski njegov predmet i pravni osnov, odluku bi donio sud Evropska komisija je u Strate- premijeri iz SDP-a i HDZ-a tenzija prema Hrvatskoj. Iz Kabineta predsjednika Vla- ili arbitražni tribunal. To je razlika koja može objasni- giji za Zapadni Balkan iz 2018. ranije bili spremni da razmode Milojka Spajića odgovo- ti zašto Zagrebu sada više odgovara bilateralni put godine navela da otvorena pi- tre? •
4
Ekonomija
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Ministri saobraćaja i energetike u parlamentu odgovarali na poslanička pitanja
Zečević: Intenzivniji radovi na drugoj dionici auto-puta očekuju se na proljeće Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ocijenio je da Elektroprivreda Crne Gore ima potencijal da prevaziđe postojeće izazove i nastavi da bude jedan od ključnih oslonaca ekonomskog razvoja. On je dodao da tekuća godina predstavlja period konsolidacije poslovanja EPCG i postepenog povratka pozitivnim finansijskim rezultatima
On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića, kazao da su od početka pripremnih radova sprovedene aktivnosti na organizaciji gradilišta, mobilizaciji osoblja i mehanizacije, geodetskim snimanjima, izgradnji pristupnih puteva i pripremi projektne dokumentacije. Vuković je pitao što je do danas konkretno urađeno na planu realizacije projekta, koliko novca je utrošeno za izvedene radove i kada se može očekivati njihov završetak.
Izrada tehničke dokumentacije
Zečević je podsjetio da je, u skladu sa ugovorom, prva godina realizacije prvenstveno usmjerena na izradu tehničke dokumentacije, prije svega glavnog projekta i organizaciju gradilišta. - Riječ je o fazi koja je javnosti manje vidijiva, ali je ključna za kvalitetno i nesmetano izvođenje radova u narednom periodu - kazao je Zečević. Kada je rijec o finansijskim sredstvima, on je saopštio da je do kraja septembra izvođaču isplaćen avans od ukupno 69,4 miliona eura, od čega 28 miliona iz bespovratnih sredstava EU i 41,4 milion iz zajma Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). - Navedeni iznos predstavija avansnu uplatu, a ne plaćanje za izvedene radove. Avans se vraća kroz umanjenje privremenih situacija, u skladu sa ugovorenim uslovima - objasnio je Zečević. Ugovoreni rok za projektovanje i izgradnju iznosi 60 mjeseci, uključujući 18 mjeseci za izradu glavnog projekta, što završetak radova na dionici smješta u drugu polovinu 2031. godine. - Ministarstvo će zajedno sa Monteputom kontinuirano pratiti realizaciju ovog projekta i insistirati na poštovanju ugovorenih rokova i standarda
Rezultati poslovanja EPCG
luka zeković / skupština crne gore
PODGORICA - Na izgradnji druge dionice auto-puta Bar – Boljare od početka pripremnih radova 26. juna do danas sprovedene su brojne aktivnosti, saopštio je ministar saobraćaja Radoš Zečević i dodao da se intenzivniji i jasno vidljivi radovi očekuju na proljeće.
Radoš Zečević
kvaliteta, kako bi građani sjevera što prije dobili savremenu saobraćajnu vezu koju zaslužuju - poručio je Zečević. Izgradnjom ove dionice, ugovorene vrijednosti 693,97 miliona eura bez PDV-a, auto-put se nastavlja od Mateševa prema Andrijevici, a time i prema sjeveroistoku države i granici sa Srbijom. Monteput je početkom ove godine zaključio ugovor o projektovanju i izgradnji te dionice sa konzorcijumom PowerChina STECOL - PCCD. Projekat se realizuje po modelu „projektuj i izgradi“, prema kojem je izvodač odgovoran i za izradu Glavnog projekta i za izvođenje radova. Zečević je saopštio da se završetak svih radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz očekuje do kraja godine. - Trenutno se izvode završni radovi, uključujući postavljanje završnog habajućeg sloja asfalta, trotoara, odvodnjavanja, javne rasvjete i saobraćajne signalizacije i opreme puta - rekao je Zečević u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Nove srpske demokratije (NSD), Vuka Todorovića.
Bulevar Tivat – Jaz
Todorović je pitao kada se može očekivati završtak projekata izgradnje bulevara Tivat – Jaz i rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari. Zečević je rekao da je realizacija bulevara Tivat – Jaz, dužine 16 kilometara, vrijedna 54 miliona eura bez PDV-a, te da se finansira kombinova-
Admir Šahmanović
no, uz dio sredstava iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). On je dodao da se završetak rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari, ukoliko vremenski uslovi dozvole, može očekivati do kraja ovog mjeseca. - Projekat se realizuje na osnovu ugovora o donaciji sa Kinom, koji je obezbijedila Vlada, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 6,5 miliona eura. Radovi su ušli u završnu fazu: završeni su betoniranje kolovozne ploče, hidroizolacija i asfaltiranje mosta, i to prije planiranog roka - precizirao je Zečević. On je, govoreći o projektima koje Ministarstvo saobraćaja i Vlada sprovode u oblasti putne infrastrukture, rekao da se realizuje 21 ugovor o izvođenju radova, ukupne ugovorene vrijednosti od 1,12 milijardi eura bez PDV-a. - Radovi se izvode na 12 projekata, dok je za devet u toku pribavljanje dozvola i sprovođenje pripremnih radova. Među njima su i dva najveća infrastrukturna projekta u novijoj istoriji Crne Gore: izgradnja dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, vrijedna 694 miliona eura, na kojoj su pripremni radovi počeli 26. juna, kao i obilaznice Budva - prva faza, vrijednosti 196 miliona eura, na kojoj su pripremni radovi počeli 5. oktobra - rekao je Zečević.
Negativne posljedice
On je odgovarao i na pitanje predsjednika Kluba poslanika
Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, u vezi sa negativnim posljedicama koje gradnja auto-puta može imati na područje Zubaca u barskoj opštni, pogotovo kada je riječ o vodoizvorištu. Zečević je objasnio da se na tom lokalitetu poklapaju trase Jadransko-jonskog i auto-puta Bar – Boljare, te da se radi o najznačajnijim infrastrukturnim projektima od kojih zavisi dugoročni razvoj Bara, opštine i države. - Projekti se realizuju odgovorno i uz uvažavanje interesa loklanog stanovništva i najmanji mogući uticaj na prostor - rekao je Zečević. On je podsjetio da su u Ministarstvu svjesni značaja očuvanja vodoizvorišta, ali da razumije zabrinutost stanovništva. - Uvjeren sam da će Monteput, kao investitor, i dalje profesionalno i odgovorno voditi ovaj projekat u interesu građana i uz očuvanje prirodnih resursa - poručio je Zečević. Ministarstvo će, prema njegovim riječima, u okvoru svojih nadležnosti pratiti taj proces. Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović ocijenio je da Elektroprivreda (EPCG) ima potencijal da prevaziđe postojeće izazove i nastavi da bude jedan od ključnih oslonaca ekonomskog razvoja. On je dodao da tekuća godina predstavlja period konsolidacije poslovanja EPCG i postepenog povratka pozitivnim finansijskim rezultatima.
- Prema zvaničnom finansijskom izvještaju, EPCG je na kraju prvog polugodišta ostvarila neto dobiti od 15,86 miliona eura, što predstavlja značajan pozitivan pomak u odnosu na isti period prošle godine, kada je zabilježen gubitak od 24,53 miliona eura - naveo je Šahmanović u Skupštini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Sonje Popović. Ona je pitala Šahmanovića koliko su od 2020. godine od danas uvećana izdavanja za zarade, ko će snositi odgovornost za masovna partijska zapošljavanja i pogoršavanje finansijskog stanja EPCG, koja je prošlu godinu završila gubitkom od 92 miliona eura, te koliko iznose ukupna dugovanja elektroenergetske kompanije. Šahmanović je rekao da EPCG ne smije biti posmatrana samo kroz bilanse jedne poslovne godine, ali ni zaštićena od pitanja, kritike i odgovornosti za ostvarene rezultate. Riječ je o kompaniji koja upravlja jednim od najvažnijih državnih resursa i zato, prema njegovim riječima, mora poslovati po najvišim standardima odgovornosti, profesionalnosti i efikasnosti. - Naša obaveza je da obezbijedimo uslove za finansijsku stabilizaciju kompanije, ali i da insistiramo na promjenama u načinu njenog upravljanja. To podrazumijeva odgovornu kadrovsku politiku, racionalno upravljanje troškovima, jasnu odgovornost organa upravljanja i investicije koje će donositi mjerljive rezultate - naveo je Šahmanović. On je kazao da je uvjeren da EPCG ima potencijala da prevaziđe postojeće izazove i nastavi da bude jedan od ključnih oslonaca ekonomskog razvoja države. - Ne treba zanemariti da izazovi u pogledu likvidnosti postoje. Ministarstvo energetike i rudarstva, u saradnji sa Vladom i rukovodstvom EPCG, razmatra najbolja moguća rješenja za očuvanje finansijske stabilnosti kompanije, obezbjeđivanje kreditnih linija, uredno servisiranje obaveza i stvaranje uslova za nesmetan nastavak započetih i planiranih investicija. Ukoliko se neki novi modeli organizacije
ili restrukturiranja pokažu kao najefikasniji, treba razmišljati i u tom pravcu. Smatram da treba sagledavati sve opcije, kako bi došli do optimalno, održivog i eftkasnog modela poslovanja - rekao je Šahmanović. Prema raspoloživom finansijskom izvještaju, EPCG je na kraju juna imala dugoročne obaveze od 124,57 miliona eura, dok su kratkoročne iznosile 190,38 miliona eura, što je ukupno približno 314,95 miliona eura. - Kada je riječ o izdvajanjima za zarade, prema podacima koje je dostavila EPCG, troškovi bruto zarada iznosili su 20,7 miliona eura u 2020. godini, dok su u prošloj bili 28,53 miliona eura, što predstavlja povećanje od približno 37,8 odsto. U prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 25,13 miliona eura. Istovremeno, važno je istaći da se učešće bruto zarada u ukupnim troškovima poslovanja tokom posmatranog perioda kretalo izmedu pet odsto i osam odsto, odnosno da nije došlo do značajnijeg povećanja njihovog relativnog učešća u ukupnim troškovima kompanije - saopštio je Šahmanović. On je naveo da je zapošljavanje u kompanijama u državnom vlasništvu u nadležnosti njihovih organa upravljanja, ali da Ministarstvo insistira na tome da se svaka odluka o zapošljavanju posmatra kroz prizmu stvarnih potreba, stručnosti, produktivnosti i finansijske održivosti. - Posebno je važno sagledati okolnosti u kojima je EPCG poslovala tokom prošle godine. Riječ je o izuzetno zahtjevnoj godini, prije svega zbog realizacije ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, koja je podrazumijevala duži zastoj i smanjenje sopstvene prozivodnje električne energije dodao je Šahmanović. On je naveo da su takve okolnosti neposredno uticale na finansijske rezultate kompanije, pored ostalog i zbog potrebe obezbjeđivanja nedostajućih količina električne energije na tržištu. - Zbog toga se gubitak od približno 92 miliona eura, ostvaren u prošloj godini, mora posmatrati i u kontekstu tog velikog investicionog zahvata, neophodnog za nastavak rada Termoelektrane i unapređenje ekoloških standarda - objasnio je S. POPOVIĆ Šahmanović.
Ekonomija
Četvrtak, 12. novembar 2026.
5
Održan još jedan sastanak premijera i predstavnika Unije poslodavaca
Spajić ne odustaje od Euro modela, Mikavica upozorava na moguća poskupljenja i otpuštanja od januara
zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić. Predstavnici Vlade i UPCG su 23. septembra održali prvi sastanak povodom najavljenog Vladinog programa Euro modela. Mikavica je rekao da su poslodavci očekivali korekciju predloženih iznosa. Kazao je i da na sastanku nije bilo spremnosti da se sadašnji iznosi minimalnih zarada zadrže još godinu, a da se novi primijene po isteku tog perioda. – Do toga nije došlo u ovom momentu – kazao je Mikavica, govoreći o očekivanoj korekciji minimalnih zarada. On je najavio da će Unija na narednom sastanku učestvovati u proširenom sastavu Upravnog odbora. Do tada će, kako je rekao, razgovarati sa članstvom o tome šta po-
vlada crne gore
kabinet predsjednika
minimalna zarada iznosila bi Poslodavci 1.000 eura, za radna mjesta su očekivali sa srednjom stručnom spremom 1.250 eura, a za radna korekciju mjesta sa visokim obrazovapredloženih njem 1.400 eura. UPCG je poslije najave modela iznosa. Na zatražila razgovor sa premijesastanku nije rom, navodeći da privreda nije bilo spremnosti bila konsultovana tokom pripreme mjera. Unija je upozoda se sadašnji rila da posljedice po održivost iznosi minimalnih poslovanja, konkurentnost, zaposlenost i ukupnu stabilzarada zadrže još nost privrede nijesu dovoljno godinu, a da se detaljno analizirane i zatražila da se razgovori nastave kroz novi primijene socijalni dijalog. Nakon sastanka predstavniNa sastanku je razgovarano o po isteku tog tome kako bi povećanje mini- perioda – ističe u ka Vlade i UPCG održanog malnih zarada uticalo na po23. septembra, Spajić je saopMilojko Spajić Slobodan Mikavica štio da su dogovoreni naredslovanje crnogorskih predu- izjavi za Pobjedu kima ne – kazao je Mikavica. cenijama i imaju stabilnu po- Kazao je da bi trebalo razmo- ni koraci ka primjeni modela. zeća. Uz Spajića i Mikavicu, predsjednik Način na koji će odgovoriti na ziciju na tržištu, prema njego- triti olakšice za preduzeća ko- Mikavica je tada kazao da porazgovoru su prisustvovale povećanje troškova, kako je re- voj procjeni, lakše će podnijeti ja već imaju teškoće u poslova- slodavci još nijesu dali podršpredstavnica UPCG Suzana UPCG Slobodan kao, zavisiće od svakog predu- promjene. Istakao je da veća nju, posebno na sjeveru. Među ku predloženim mjerama i da Radulović i ministarka rada, Mikavica
PODGORICA - Vlada je i nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) ostala pri predloženim iznosima minimalnih zarada i planiranom početku primjene Euro modela, kazao je Pobjedi predsjednik UPCG Slobodan Mikavica nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Poslodavci su Vladi ostavili analize na uvid, a kako je kazao, novi sastanak biće održan za deset do 15 dana u proširenom sastavu.
slodavci mogu da preduzmu, dok Vlada ostaje pri prijedlogu koji je iznijela. – Ostavili smo naše analize na uvid. Konsultovaćemo se sa članstvom i vidjeti šta i kako dalje – rekao je Mikavica.
Posljedice
Predsjednik Unije kazao je da predloženo povećanje minimalnih zarada neće jednako uticati na sve članice. Nekim poslodavcima, prema njegovim riječima, mjere odgovaraju, dok drugi očekuju poteškoće. Istakao je da će UPCG i dalje ukazivati na moguće posljedice po privredu kako bi se one preduprijedile i kako bi Vlada imala osnov da razmotri korekcije. – Nekima ovo odgovara, ne-
zeća pojedinačno. Kao moguće reakcije naveo je povećanje cijena, zatvaranje pojedinih objekata, otpuštanje dijela zaposlenih i druge načine racionalizacije poslovanja. – Da li će neko podizati cijene? Da li će neko zatvoriti objekat? Da li će neko na neki drugi način reagovati? To je individualno, ali će se sigurno to dešavati – rekao je Mikavica. Dodao je da će mnoge firme morati da prilagode poslovanje. Među onima kojima će to biti najteže izdvojio je male privrednike na sjeveru i preduzeća sa deset, dvadeset ili trideset zaposlenih. Takvim firmama, kazao je, potrebni su i radna snaga i kapital, a imaju manje resursa da se prilagode rastu troškova. Kompanije koje posluju de-
preduzeća raspolažu sa više kapitala i imaju više mogućnosti da reorganizuju rad. Ipak, očekuje da će smanjenja broja zaposlenih biti i u velikim i u malim firmama. – Želimo da imamo isti promet ili veći sa što manje zaposlenih – rekao je Mikavica, ocjenjujući da će predloženo povećanje minimalnih zarada ubrzati promjene u organizaciji poslovanja. Upitan da li je premijer bio spreman da razmotri finansijsku pomoć privredi, Mikavica je kazao da na sastanku nije bilo razgovora o direktnom finansiranju preduzeća. Dodao je da Unija ne traži takvu vrstu pomoći. – O tome se nije razgovaralo i to nije u planu – rekao je Mikavica.
mogućim mjerama pomenuo je odlaganje plaćanja poreza na dobit, kao i smanjenje tog poreza u pojedinim sektorima ili sredinama sa manjim obimom privredne aktivnosti. Takvi ustupci bi, prema njegovim riječima, mogli da ohrabre preduzetnike da nastave poslovanje. Mikavica je istakao da bi se na taj način moglo pomoći firmama u sredinama u kojima je privredna aktivnost slabija da opstanu i sačuvaju radna mjesta. Vlada je Euro model najavila 17. septembra, a početak primjene planiran je za januar 2027. godine. Prijedlog predviđa tri iznosa minimalne zarade, zavisno od nivoa obrazovanja potrebnog za radno mjesto. Za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem
treba dodatno ispitati njihovu dugoročnu održivost. Pozvao je Vladu da razmotri uvođenje mjera u etapama ili da predložene postavi kao cilj za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.
Koeficijenti
Mikavica je početkom oktobra kazao da bi poslodavci mogli pristati na jedinstvenu minimalnu zaradu između 800 i 900 eura, uz to da se ostale zarade i dalje utvrđuju primjenom koeficijenata. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković početkom oktobra kazao je medijima da će računica za Euro model biti jasna najkasnije do 15. novembra, kada Vlada treba da dostavi Skupštini prijedlog budžeta. N. KOVAČEVIĆ
Održani uvodni sastanci Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda razgovarali sa predstavnicima CBCG i Ministarstva finansija
PODGORICA - Tim Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji predvodi Jeff Danforth, šef misije ove institucije za Crnu Goru, počeo je juče redovne godišnje konsultacije sa Crnom Gorom po članu IV Statuta MMF-a. - Riječ je o redovnoj misiji tokom koje predstavnici MMF-a prikupljaju informacije o aktuelnim ekonomskim kretanjima, stanju javnih finansija, finansijskog sistema i izgledima za naredni period – na-
vodi se u saopštenju Centralne banke Crne Gore (CBCG). Tim povodom je u Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) održan uvodni sastanak predstavnika MMF-a sa guvernerkom CBCG Irenom Radović i njenim saradnicima. - Na sastanku je razgovarano o stanju i kretanjima u bankarskom sektoru Crne Gore, njegovoj stabilnosti i otpornosti, kao i mjerama koje CBCG preduzima u pravcu očuvanja finansijske stabilnosti. Razgovarano je i o ostalim ak-
tuelnim pitanjima iz nadležnosti CBCG koja će biti predmet detaljnije analize tokom trajanja misije – kaže se u saopštenju. Predstavnici MMF-a će, kako se navodi, tokom boravka u Crnoj Gori, održati niz sastanaka sa predstavnicima CBCG, Vlade, drugih relevantnih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice, radi sveobuhvatnog sagledavanja ekonomskih prilika, izazova i perspektiva crnogorske ekonomije. I ministar finansija Novica
Vuković sa saradnicima održao je uvodni sastanak sa misijom MMF-a. - Tokom boravka u Crnoj Gori, predstavnici MMF-a održaće niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva finansija, kao i drugih nadležnih državnih institucija. U fokusu razgovora biće aktuelna fiskalna i monetarna kretanja, stanje javnih finansija i makroekonomski pokazatelji – saopšteno je iz Ministarstva finansija. Posebna pažnja, kao se dodaje, biće posvećena sagleda-
cbcg
Počele redovne godišnje konsultacije sa MMF-om
Predstavnici CBCG i MMF-a
vanju rezultata dosadašnjih ekonomskih politika, projekcijama privrednog rasta i fiskalnim perspektivama, uz razmjenu mišljenja o mogućim pravcima daljeg unapređenja ekonomske politike.
Najavljeno je da će nalazi misije biti predstavljeni javnosti 24. novembra, kada će biti upriličena zajednička konferencija za medije CBCG, Ministarstva finansija i MMF-a. R. E.
6
Ekonomija
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Studentski parlament Univerziteta CG organizovao tribinu o uticaju najavljenog ekonomskog programa Vlade na mlade
su Ministarstvu prosvjete u maju ustupili nacrt ovog zakona koji su pripremili, ali da do danas nemaju informaciju što se sa njihovim prijedlogom dešava. Predlažu da se formira studentski servis koji će biti posrednik između studenata koji bi obavljali privremene i povremene poslove i poslodavaca, kako studenti koji rade ne bi više bili u sivoj ili crnoj zoni. - Studenti bi mogli da rade onoliko koliko im je potrebno ili koliko im dozvoljavaju studije, a u okviru zakonom propisanih mogućnosti koje predviđa nacrt zakona koji je Studentski parlament sačinio i ustupio Ministarstvu prosvjete – kazao je Vujisić. Na jučerašnjoj studentskoj tribini Studenti, kako dodaje, žeZa potpunu procjenu veće i dalje su potrebni objedinjeni obračun za centralni budžet, lokalne samouprave i Fond „Euro model i mladi: veće zarade, le sistem koji će biti održiv u PIO; podaci o broju praksi, a ne da se zakon donešanse ili nove prepreke“, ostale su zaposlenih po pragovima, sektorima i regionima; precizan tretman sezonskog rada, se samo pro forme. Studentski nepunog radnog vremena (i rada „po učinku“) i kolektivnih ugovora; te procjena uticaja na cijene, zaposlenost, prazne stolice namijenjene ministarki servis bi, kako pojašnjava Vujii javna Bez tih podataka procjene treba posmatrati kao scenarije, a ne kao potvrđene sić, posredovao između stuprosvjete, nauke investicije i inovacija prof.preduzeća. dr ishode. Za procjenu predloženih minimalnih zarada potrebno je objaviti metodologiju određivanja iznosa od denata i poslodavaca, pružao Anđeli Jakšić, ministru finansija mr i omogućavao isplatu 1.000, 1.250 i 1.400 eura. Obrazloženje treba da obuhvati njihov odnos prema produktivnosti, prosječnojzaštitu i naknada. Novici Vukoviću, kao i predstavniku medijalnoj zaradi, postojećoj raspodjeli zarada i uporedivim pokazateljima u zemljama regiona. Posebno treba - Država mora da napravi podUnije poslodavaca Crne Gore sticaj da poslodavci zapošljaobjasniti razliku od 12% između dva viša praga i procijeniti kako bi ona uticala na postojeće odnose zarada vaju studente, jer ne možemo između radnih mjesta različite složenosti, stručnosti i odgovornosti. PODGORICA – Da li Euro le su prazne stolice namijenjeviše da igramo na kartu patrimodel predviđa rast nakna- ne ministarki prosvjete, nauotizma i očekujemo da mlake i inovacija prof.efekti dr Anđelii konkurentnost da za stručno osposobljavadi neće napustiti zemlju. Oni 3. Ekonomski Jakšić, ministru finansija mr nje, hoće li država omoguće otići ukoliko ovdje ne budu imali budućnost – kazao ćiti studentima da obavljaju Novici Vukoviću, kao i predUnije poslodavaca je Vujisić. privremene i povremene 3.1.stavniku Troškovi rada i razlike među kompanijama poslove u legalnoj zoni te da Crne Gore. Njihovim nacrtom zakona je To je za studente, kako je kazao Na tribini ostale prazne za ministre finansija i prosvjete i predstavnika UPCG li će povećanje plata dovesti predviđeno formiranje fonPresudna je postojeća struktura zarada, a ne stolice samo prosječna plata kompanije. Kompanija sa većim brojem povjerenik Studentskog parla- pragova suočiće se sa dodatnim troškom. Trošak može biti veći ako se radi do toga da poslodavci dajuradnih da za podsticaje u oblasti stumjesta ispod novih jednake šanse mladima koji menta Univerziteta Crne Gore ci vlasti moraju o njima razgo- izostanci se mogu nadomjesti- njuje da se ekonomske re- dentskih poslova kojim bi odnosa između početnih, i rukovodećih pozicija povećajuZato i zarade nijesu neposredno Vuk Radusinović, jasan odgovarati sastručnih ljudima na koje se te ti, ali ne i odgovornost. formekoje ne mogu mjeriti samo upravljalo Ministarstvo prosu tek završili fakultete, pi-očuvanja vor. Naglasio je da ovu tribinu odluke donose . Najmanje što idući put neka, pored opravdatanja su studenata koja su obuhvaćene zarada, već i kva- svjete, a koji bi se punio od pouvećanjem minimumom. nijesu organizovali da bi kriti- mogu da urade jeste da pokažu nja za ovaj izostanak, donesu i litetom života i mogućnosti sebnog doprinosa poslodavajuče ostala bez odgovora. kovali mjere za povećanje ži- spremnost da razgovaraju. Mi konkretne odgovore koji se ti-pokazuje ca koji zapošljavaju radnike iz tekgodišnje treba da uđu mladih koji Ilustracija Privredne komore Crne Gore za kompaniju sa deset zaposlenih rast mase Naime, na jučerašnjoj student- votnog standarda, već da su nijesmo ostali bez bitnih gosti- ču svih mladih u Crnoj Gori – na tržište rada. zemalja trećeg svijeta koje nizarada od 33,0% pridausklađivanju samo do novih instiminimuma, 54,7% uz očuvanje postojećihparlaodnosa skoj tribini „Euro model i mlasu predstavnici Alumnista Studentskog jesu članice EU. Oni poslodavna priliku najzad ju, nego poručioodnosno je Radusinović. računali di: veće zarade, veće šanse zarada. ili dobiju o su je da Studentski par- menta i bivši radne grupa za ci koji bi zapošljavali studente tucija propustili prili- Naglasio Uinformacije scenarijuo temama u kojem svi danas zaposleni na sadašnjem minimumu rast iznosi 78,4%. Točlan nije procjena u javnosti nema govora. kuosjetljivosti da razgovarajutroška sa mladima lament podržava svaku održinove prepreke“, koju je orgacijelukojima ekonomiju, već ilustracija na početnu strukturu plata. [3] za pripremu nacrta zakona o mogli bi da računaju na finannizovao Studentski parlament - Osim što imaju odgovornost o njihovoj budućnosti. Dobi- vu mjeru čiji je cilj povećanje obavljanju studentskih poslo- sijski podsticaj. Univerziteta Crne Gore, osta- da donose odluke, predstavni- li su neopravdani izostanak, a standarda građana, ali ocje- va Vedran Vujisić je kazao da M. LEKOVIĆ m. babović
Bez odgovora o Euro modelu, ministri izbjegli susret sa studentima
3.2. Tri scenarija dodatnog troška za članice MFIC-a
Savjet stranih investitora u Crnoj Gori38 objavio analizu sa preporukama Interna analiza uključuje kompanija članicaEuro i više modela od 5.250 zaposlenih u redovnom obuhvatu. U uzorku je
Dodatni godišnji troškovi kompanija članica MFIC-a između 15,8 miliona i 30 miliona eura 56,5% visokoobrazovanih (oko 2.970 zaposlenih), a 32,8% ima srednju stručnu spremu (oko 1.720). U vrhuncu sezone angažuje se još oko 1.000 sezonskih i agencijskih radnika. Rezultati se odnose na obuhvaćene članice i ne mogu se automatski prenijeti na cijelu ekonomiju. Analiza MFIC-a ukazuje na moguća tri scenarija dodatnog godišnjeg troška. One predstavljaju osnovu za dalju provjeru po kompanijama i sektorima, ne konačan obračun nakon usvajanja propisa.
PODGORICA – Analiza Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) o uticaju Euro modela ukazuje da bi dodatni godišnji troškovi kompanija za plate mogli iznositi između 15,8 i 30 miliona eura, u zavisnosti od obima povećanja zarada i potreba za sezonskim zapošljavanjem.
Iz MFIC ukazuju da ključni elementi Euro modela u suštini predstavljaju instrumente Direktno usklađivanje najnižih zarada; prosječno 250–300 € Umjereni 15,8–18,9 miliona € duboke penzione reforme, komjesečno po zaposlenom. ja zahtijeva dugoročno planiranje i pažljivu implementaciUključuje kompresiju zarada; prosječno 350–400 € mjesečno po Realni 22,1–25,2 miliona € ju uz strogo poštovanje pravne zaposlenom, do 4.800 € godišnje po radnom mjestu. sigurnosti, stečenih prava i zaUključuje ljetnji vrhunac i oko 1.000 dodatnih sezonskih i agencijskih štite svih slojeva društva. Zato Puni sezonski 27,6–30,0 miliona € radnika. su prije konačnih odluka neophodne fiskalne i sektorske analize i dijalog s privredom. Analiza MFIC-a ukazuje na moguća tri scenarija dodatnog godišnjeg troška Naglašavaju da je riječ o interOsvrćući se na ukidanje doPored redovne plate, moguće je povećanje troškova naknada i obaveza vezanih za minimalnu ili prosječnu noj analizi u okviru 38 kompa- podaci o broju zaposlenih po procjenjuje se na 15,8 do 18,9 400 eura, odnosno do 4.800 uzimanje veće odgovornosti, prinosa za Fond PIO, iz MFIC zaradu kroz usklađivanje i povećanje: otpremnina, bolovanja, dežurstava, prekovremenog rada za i ugovornih miliona eura, uz prosječno pragovima, sektorima i reginija, članica MFIC sa 5.250 zaeura godišnje po radnom mjeali i stvoriti pritisak uskla- ukazuju da je neophodno premjesečnog troška poslenih, od kojih je 56,4 odsto stu. Puni sezonskitroška scenario, strukture zarada.neto cizirati da li će to uticati isonima, precizan se- povećanje usluga. Zbog togatretman je za odluku o primjeni potreban obračun ukupnog rada,đivanje a ne šire samo promjene visokoškolaca, a 32,8 odsto sa zonskog rada, nepunog rad- od 250 do 300 eura po zapo- koji uzima u obzir angažo- Ukoliko bi ovi troškovi pre- ključivo na strukturu prihozarade. srednjom stručnom spremom. nog vremena i kolektivnih slenom. Realni scenario, koji vanje oko 1.000 dodatnih se- mašili operativnu dobit kom- da sistema ili i na elemente Zato ukazuju da se tri scenari- ugovora, procjena uticaja na uključuje i potrebu za poveća- zonskih i agencijskih radnika, panija, to bi moglo dovesti do od kojih zavise buduća penja koja su pripremili ne mogu zaposlenost, investicinjem primanja i zaposlenima predviđa da bi dodatni godiš- promjena cijena, usporavanja zijska prava. 3.3.cijene, Produktivnost, obrazovanje i zaposlenost automatski prenijeti na cijelu je i javna preduzeća. Bez ovih čije su plate veće od minimal- nji troškovi mogli iznositi iz- zapošljavanja, odlaganja inve- U preporukama za unapređeekonomiju. Podaci koji su trekako bi se očuvale razlike u posebno reorganizacije rada. nje Euro modela iz MFIC supo- ca,zadržavanje među 27,6 mladih, i 30 miliona Rastpodataka zaradaprocjene može treba poboljšati radnika, u eura. Crnoj sticija Gori ili i povećati raspoloživi nutno dostupni javnosti, kako smatrati kao scenarija, a ne odnosu na nivo stručnosti, od- Iz MFIC upozoravaju da bi Ipak, naglašavaju da se ne mo- gerišu da bi Ministarstvo fidohodak. Održivost rasta zarada zavisi od rasta produktivnosti. Prema podacima ILO produktivnost rada je se navodi u analizi, nijesu do- kao potvrđene ishode – sto- govornosti i složenosti poslo- značajno smanjenje razlika že očekivati ista reakcija kod nansija trebalo da predstavi približno 31,1 međunarodni dolar u Crnoj Gori,godišnji naspram 58,7 uizmeđu Hrvatskoj i 59,9 svih u Sloveniji. va, predviđa dodatni kompanija,Ove već ćevrijednosti to zavi- godišnje efekte na budžet, lovoljni za preciznu procjenu ji u analizi. u platama početnih, uticaja Euro modela. U umjerenom scenariju, ko- trošak od 22,1 do 25,2 miliona stručnih i rukovodećih pozi- siti od njihove profitabilnosti, kalne samouprave i Fond PIO - Za to su neophodni obje- ji podrazumijeva direktno eura. U tom slučaju, prosječ- cija moglo oslabiti finansijski konkurencije, ugovornih oba- najmanje za naredne dvije godinjeni obračun za državni usklađivanje najnižih zara- ni dodatni mjesečni trošak po podsticaj za obrazovanje, pro- veza i potencijala za poveća- dine 2 uz projekcije za dalji peM. LEKOVIĆ riod. budžet, opštine i Fond PIO, da, dodatni godišnji trošak zaposlenom iznosio bi 350 do fesionalno napredovanje i pre- nje produktivnosti. Scenario
Pretpostavka
Dodatni godišnji trošak
Društvo
Četvrtak, 12. novembar 2026.
7
Osnovni sud poništio odluke Javnog servisa o raspodjeli stanova zaposlenima, RTCG izjavio žalbu
Ključevi uručeni, a sud naložio da se stanovi dijele ponovo
Sud je naložio javnom servisu da ponovo izvrši bodovanje i raspodjelu stanova između prijavljenih kandidata po javnom oglasu od 27. novembra 2024. godine. Rok za to je 30 dana od pravosnažnosti presude. Istom presudom određena je privremena mjera kojom se RTCG-u zabranjuje da preduzima dalje radnje po tom oglasu do pravosnažnog okončanja spora. Presudu P.br. 1513/25 donijela je 22. septembra sutkinja Ivana Žujović, a Pobjeda je imala uvid u njene djelove. Tužilju zastupa Mirko Bošković, advokat Sindikata medija Crne Gore, a RTCG advokatica Zorica Đukanović. Iz službe za odnose s javnošću RTCG-a odgovorili su da su presudu primili i da su na nju, u zakonskom roku, izjavili žalbu Višem sudu u Podgorici. Pobjeda ih je pitala i kada su presudu primili, kakav je stav javnog servisa o njoj i šta se do pravosnažnosti dešava sa rang listom i stanovima. Pitali smo i da li su stanovi dodijeljeni i useljeni i da li je postupak obustavljen. Na ta pitanja nijesu odgovorili.
Zaposlenoj nije priznato pet bodova za status samohranog roditelja, iako je oglas tražio upravo dokaz o tom statusu, a njoj je pravosnažnom presudom povjereno roditeljsko pravo. Sa 59,6 bodova ostala je ispod granice od 62,3 boda, koliko ima posljednji od 90 zaposlenih na listi. Sud je naložio ponovno bodovanje i raspodjelu i privremenom mjerom zabranio Javnom servisu dalje radnje po oglasu. RTCG je obećao da će transparentno obavijestiti javnost, ali ne odgovara šta se dešava sa stanovima
Pet bodova razlike
Prema obrazloženju presude, RTCG je tužilji utvrdio ukupno 59,6 bodova. Bodove po osnovu statusa samohranog roditelja nije joj dodijelio. Član 25 Pravilnika o rješavanju stambenih potreba RTCG-a propisuje da se zaposlenom koji je samohrani roditelj ukupan broj bodova uvećava za pet. Samohranim roditeljem Pravilnik smatra roditelja koji je razveden, ili čiji je drugi roditelj umro ili je nepoznat, a izdržava dijete, odnosno vrši produženo roditeljsko pravo u skladu sa zakonom. Javni oglas je od kandidata izričito tražio da prilože dokaz da je zaposleni samohrani roditelj. Prečišćeni tekst Pravilnika, broj 01-8642, nosi datum 26. novembar 2024, dan prije raspisivanja oglasa. Posljednje rangirani zaposleni, pod rednim brojem 90 na izvršnoj rang listi, ima 62,3 boda. Da joj je priznato pet bodova, tužilja bi imala više od njega.
Boravak kod babe i djeda nije dokaz
RTCG je, kako se navodi u presudi, zaključio da tužilja ne izdržava maloljetnog sina. Kao odlučnu činjenicu za taj zaključak uzeo je to što
vlada crne gore
PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici poništio je kao nezakonite dvije odluke Radio-televizije Crne Gore (RTCG) u postupku dodjele stanova zaposlenima. Prva je odluka od 22. aprila 2025, kojom je odbijen prigovor zaposlene na bodovanje. Druga je odluka od 23. aprila 2025, kojom je utvrđena izvršna rang lista za rješavanje stambenih potreba zaposlenih.
Abazović, Drljević i Raonić prilikom polaganja kamena temeljca za zgradu u aprilu 2023. godine
dijete određeno vrijeme boravi kod babe i djeda. U obrazloženju iste odluke RTCG je, međutim, naveo da Savjet nije ovlašćen da vrši procjenu i ocjenu zakonske dužnosti izdržavanja djece. Sud je u obrazloženju podsjetio na dvije odredbe Porodičnog zakona. Prema prvoj, roditeljsko staranje obuhvata čuvanje, podizanje, vaspitanje, obrazovanje, zastupanje i izdržavanje djeteta. Prema drugoj, roditelji su dužni da izdržavaju svoju djecu. Ocijenio je da boravak djeteta kod babe i djeda sam po sebi ne dokazuje da je majka prestala da ga izdržava. Naprotiv, taj boravak je u skladu sa Porodičnim zakonom, koji djetetu garantuje pravo da održava lične odnose sa srodnicima i drugim bliskim osobama, ako je to u njegovom najboljem interesu. Prema stavu suda, RTCG je kao odlučujući dokaz morao da cijeni pravosnažnu i izvršnu presudu kojom je tužilji povjereno vršenje roditeljskog prava nad sinom, a koja u tom dijelu nije izmijenjena. Sud je zaključio da je javni servis pogrešno primijenio član 25 Pravilnika i pogrešno bodovao tužilju. To je,
kako se navodi, neposredno uticalo na zakonitost odluke o prigovoru i odluke o utvrđivanju izvršne rang liste.
Komisija boduje, Savjet odlučuje
Javni oglas za prodaju 90 stanova raspisala je Komisija za rješavanje stambenih potreba u RTCG-u. Komisiju je Savjet RTCG formirao odlukom od 30. oktobra 2024, a 5. novembra dao je saglasnost na odluku o raspisivanju oglasa. Oglas je potpisala Komisija u sastavu: Vjekoslav Mikulić, šef unutrašnje službe zaštite, kao predsjednik, Jadranka Drobnjak i Stevan Uskoković kao predstavnici Sindikata zaposlenih RTCG, samostalna računovođa Tatjana Mugoša i poslovno-administrativna sekretarka Vera Dragaš. Prema oglasu, Komisija je bila dužna da u roku od 60 dana od zaključenja oglasa utvrdi red prvenstva. Pravo na stan imalo je prvih 90 učesnika s najviše bodova. O prigovorima na rang listu odlučivao je Savjet RTCG. Bivša ombudsmanka RTCG-a Danijela Popović, rangirana pod rednim brojem 112, uputila je 2. maja 2025. javno sa-
opštenje članovima Savjeta, nakon što je njen prigovor odbijen. U saopštenju je citirala obrazloženje odluke kojom je prigovor odbijen. U njemu se odluka o raspisivanju oglasa opisuje kao „nesporno krajnje transparentna i zakonita“, a rang lista kao „primjerena i adekvatna“. Popović je tada ocijenila da rang lista nije smjela biti napravljena zbog, kako je navela, brojnih nepravilnosti koje su prethodile oglasu. Upozorila je da je Pravilnik osporen pred Ustavnim sudom i zapitala šta će Savjet učiniti ako taj spor bude riješen u korist Sindikata. Navela je i da će imena onih za koje sumnja da su favorizovani saopštiti pravosudnim organima.
Ključevi uručeni prije gotovo godinu
Ključeve 90 stanova zaposlenima je, kako je tada objavio portal javnog servisa, uručio tadašnji predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević. Iz Sindikata medija Pobjedi su kazali da je to bilo 25. novembra 2025, deset mjeseci prije prvostepene presude. U zgradi su 24 garsonjere, 42 jednosobna i 24 dvosobna sta-
na. Prema oglasu, garsonjere su površine od 27,94 do 32,06, jednosobni stanovi od 40 do 52,88, a dvosobni od 59,20 do 64,58 kvadrata. Stanovi su se zaposlenima prodavali po cijeni od 705 eura po metru kvadratnom sa PDV-om, a ostali uslovi prodaje trebalo je da budu precizirani predugovorom o kupoprodaji. Drljević je na uručenju ključeva kazao da bi najviše volio da su mogli izgraditi onoliko stanova koliko RTCG ima zaposlenih. - No, nije to bilo moguće ni realno, pa će sigurno biti i nezadovoljnih članova kolektiva rekao je tada Drljević. Istakao je i zasluge većine članova Savjeta na, kako je naveo, posvećenosti da zahtjevi budu blagovremeno procesuirani i čitav posao doveden do kraja. Ključ je, prema njegovim riječima, dobio svaki osmi zaposleni. Ugovor za izgradnju zgrade, vrijedan 3.387.000 eura, generalni direktor RTCG-a Boris Raonić potpisao je 28. novembra 2022. sa nikšićkom firmom „Roaming Montenegro“. Kamen temeljac položen je 6. aprila 2023. godine.
Šta znači zabrana
Privremenu mjeru sud je obrazložio odredbama samog Pravilnika. Na osnovu izvršne rang liste, Komisija u roku od 30 dana donosi pojedinačne odluke o rješavanju stambenih potreba. Na njih učesnik oglasa može uložiti prigovor Savjetu RTCG kao drugostepenom organu, a odluka Savjeta je konačna. Na osnovu nje generalni direktor donosi pojedinačna rješenja. Zaposleni kojem je riješena stambena potreba dužan je da sa poslodavcem zaključi ugovor o kupovini stana pod povoljnijim uslovima, najkasnije 15 dana od uručenja rješenja. Iz tih odredaba, kako navodi sud, proizilazi da se postupak u formalnom smislu okončava rješenjima generalnog direktora i zaključivanjem ugovora o kupovini. Sud
je ocijenio da bi se nastavkom aktivnosti po oglasu do kraja parnice ostvarivanje potraživanja tužilje znatno otežalo. Zato je smatrao ispunjenim oba uslova koje za privremenu mjeru propisuje Zakon o izvršenju i obezbjeđenju: da je potraživanje učinjeno vjerovatnim i da postoji opasnost da će se njegovo ostvarivanje osujetiti ili znatno otežati. Presuda ne precizira šta bi ponovna raspodjela značila za zaposlene koji su ključeve već dobili. Da li su sa dobitnicima stanova zaključeni ugovori i da li je izvršena uknjižba, Pobjeda je RTCG pitala još 23. septembra. Pitali smo i kakav je status stanova dok spor traje i koje su radnje po oglasu bile u toku ili planirane kada je određena privremena mjera. Na ta pitanja RTCG nije odgovorio ni nakon što je primio presudu. Bez odgovora su ostala i pitanja koliko je prigovora na rang listu podneseno u internom postupku i koliko ih je usvojeno. Nijesu odgovorili ni koliko je sudskih postupaka zaposlenih u vezi sa raspodjelom stanova u toku, niti ko je donio konačnu odluku o rang listi.
Rang lista nije odluka
Sud je odbacio dio tužbe kojim je traženo poništenje same izvršne rang liste. Ocijenio je da rang lista nije odluka koja može biti predmet samostalne sudske zaštite, već akt pravne tehnike kojim se iskazuje redosljed prvenstva u ostvarivanju prava na stan. Punomoćnik tužilje preuzeo je presudu 23. septembra, kazali su iz Sindikata medija. Iz Sindikata navode da im nije poznato da li je i na koji način suprotna strana upoznata sa presudom. Takođe tvrde da sa RTCG-om nijesu u kontaktu ni po ovom ni po bilo kojem drugom pitanju i da nakon presude od javnog servisa nijesu dobili nikakvo obavještenje o daljem postupanju po rang listi. RTCG je Pobjedi 24. septembra, nakon konsultacije sa Pravnom službom, odgovorio da je za presudu saznao iz medija. Prema tom odgovoru, pravni zastupnik RTCG-a provjeravao je dva dana da li je presuda dostavljena, ali ona nije bila u sudskoj pisarnici niti mu je bila uručena. Iz RTCG-a su tada naveli da ne bi bilo profesionalno ni pravno odgovorno da komentarišu sadržaj presude, eventualni pravni lijek ili moguće posljedice prije nego što je zvanično prime. Obećali su da će po prijemu i detaljnom razmatranju presude blagovremeno zauzeti stav i o svim relevantnim pitanjima transparentno obavijestiti javnost. Ni u odgovoru na pitanja koja je Pobjeda poslala 13. oktobra taj stav nije iznesen. Javni servis saopštio je samo da je presudu primio i da se na nju žalio. J. MARTINOVIĆ
Društvo
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Najbolja rješenja za diplomce UCG izabrana u PODGORICA – U Crnoj Gori se svake godine otkrije februaru, pojedini dekani i profesori kažu da nemaju informaciju kada će početi da se koristi više od 400 novih slučajeva
m. babović
Nema još toge i kape za studente UCG
Univerzitet Crne Gore
PODGORICA – Univerzitet Crne Gore početkom marta obavijestio je javnost da je uspješno sprovedena procedura konkursa za idejno rješenje svečane uniforme - studentske toge. Sa ove visokoškolske ustanove nijesu Pobjedi odgovorili kada će studenti početi da nose uniforme i je li procedura njihove izrade završena. Pobjeda je razgovarala i sa pojedinim dekanima fakulteta, profesorima, članovima Senata, ali niko od njih nema informaciju kada će diplomirani studenti početi da nose svečane uniforme. Kažu da od Rektorata nijesu dobili obavještenje i da nemaju detaljne informacije, te ne znaju ni kako izgleda najbolje odabrano rješenje za uniforme. - Nijesmo dobili nikakvu informaciju. Početkom marta UCG je informisao javnost da je okončan konkurs i to je to. Niko nas iz Rektorata nije informisao o ovoj temi – kazali su nam oni. Sa Univerziteta Crne Gore nijesu odgovorili na pitanja Pobjede kada će, pored ostalog, studenti moći da nose svečane odore. Početkom marta ove godine sa UCG je saopšteno da je uspješno sprovedena procedura konkursa za idejno rješenje svečane uniforme - studentske toge. Cilj konkursa bio je osmišljavanje originalnog i funkcionalnog dizajna uniforme koja je prepoznatljiva i jasno označava pripadnost Univerzitetu Crne Gore. Nakon što je Komisija pregledala sve pristigle radove, u februaru je utvrđena rang lista i dodijeljene su, kako je tada saopšteno, nagrade za tri najbolja rješenja. Prva nagrada u iznosu od 3.500 eura dodijeljena je Mileni Krivokapić za rješenje pod šifrom HAR77889. Druga nagrada u iznosu od 1.500 eura pripala je Mariji Kaluđerović (MARSAV1122), dok je treća nagrada od 500 eura dodijeljena Mirjani Šarac-Mitrović (SEO28019). Komisija je pregledala radove pod šifrom, odnosno bili su anonimni. Prvonagrađeni autor bio je dužan da u roku 15 dana dostavi
karcinoma pluća, a samo 100 do 150 pacijenata kandidati su za operaciju jer su ostali već u uznapredovaloj fazi bolesti, upozorili su ljekari juče na obilježavanju Nacionalnog dana bez duvanskog dima u Kliničkom centru, organizovanom u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Duvan, prema međunarodnoj studiji iz 2024. godine, u Crnoj Gori godišnje odnese više od 2.000 života, odnosno 30 odsto svih smrti, a duvanske proizvode, prema procjenama Ministarstva zdravlja, koristi 35,4 odsto odraslih.
Nacionalni dan bez duvanskog dima: duvan u Cr odnese više od 2.000 života, a puši više od trećin
Cigareta nije već uzrok teš
Ljekari upozoravaju da se tek manji dio oboljelih od karcinoma pluća Borba protiv pušenja, poruči- otkrije na vrijeme za li su ljekari, ne može se svesti Univerzitetu Crne Gore kom- na jedan dan u godini. Poseb- operaciju, da mladi pletirane krojne šablone u na- no ih zabrinjava što među mla- sve češće posežu za značene dvije veličine za togu, dima, uz klasične cigarete, sve detaljnu tehničku specifika- više prostora zauzimaju novi novim nikotinskim ciju i uputstva za realizaciju, duvanski i nikotinski proizvo- proizvodima koje kao i finalni uzorak (u jednoj di, koje dio korisnika doživljaveličini) usaglašen sa zahtje- va kao „zdraviju“ alternativu. doživljavaju kao Pulmolog dr Vladimir Jova- „zdraviju“ alternativu vima komisije. Isplatom nagrada, radovi koji nović kazao je da je obilježaosvoje prvo, drugo i treće mje- vanje ovog dana prilika da se i da prevencija mora sto postaju vlasništvo Univer- javnost podsjeti na posljedi- početi mnogo ranije ziteta Crne Gore. Univerzitet ce pušenja, ali da bi upozore-
Crne Gore zadržava sva nagrađena idejna rješenja, zajedno sa izrađenim uzorkom. UCG je 31. decembra 2025. godine objavio konkurs za idejno rješenje svečane uniforme – studentske toge diplomaca UCG. Potom je formirana komisija koja je odabrala najbolja rješenja. U odluci koju je potpisao rektor Vladimir Božović navedeno je da je komisija ocijenila da se prvorangirano rješenje izdvaja prepoznatljivim i originalnim dizajnerskim konceptom, visokim stepenom usklađenosti sa tehničkim, estetskim i funkcionalnim zahtjevima konkursa, uz visok nivo usklađenosti sa tehničkim, estetskim i funkcionalnim zahtjevima konkursa. Predsjednica Komisije koja je birala idejna rješenja je mr Jelena Đukanović, kostimografkinja i dizajnerka tekstila. Đukanović je ranije za Pobjedu kazala da je Univerzitet mogao da naruči neka tipska rješenja za uniformu, ali da to nijesu željeli da učine, već da treba da imaju autentičnu odoru koja je svojstvena našem podneblju. - Očekujem da se jave mladi dizajneri. Tema je mnogo zanimljiva. Najbolje rješenje mora da bude autentično, nema imitacija. Treba da bude jednostavno, elegantno i da ima veze sa našim prostorima, da ima pečat našeg podneblja – govorila je tada Đukanović. Ona je objasnila da je važno i da ne bude preskupa izrada za najbolje rješenje, da uniforma može lako da se obuče, da svima lijepo stoji… Đukanović nakon ove tadašnje izjave nije željela da komentariše ishod konkursa, već nas je uputila na UCG, odnosno na njihovu PR službu koja je odgovorna za komunikaciju sa N. ĐURĐEVAC medijima.
nja o štetnosti duvanskog dima morala biti svakodnevna. – Ono što bi trebalo da bude naša praksa jeste da svakodnevno, a ne samo na današnji dan, podsjećamo građane da je duvanski dim jako štetan po zdravlje. Pušenje ne ugrožava samo pluća, već je značajan faktor rizika za čitav organizam. Osim što izaziva hronična oboljenja, duvanski dim je faktor rizika broj jedan za karcinom pluća, koji je među vodećim uzrocima smrtnosti. Kod muškaraca je karcinom pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti, a kod žena je na trećem ili četvrtom mjestu – upozorio je dr Jovanović. Ključ je, kako je kazao, u prevenciji, kampanjama i kontinuiranoj edukaciji stanovništva, i to ne samo kada je riječ o plućima, jer pušenje oštećuje i krvne sudove, srce i mozak, a kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima obolijevanja i smrtnosti. – I pored svih kampanja, procenat pušača u Crnoj Gori i dalje je zabrinjavajuće visok. Posebno zabrinjava porast broja pušača među ženama, ali i među mladima – ukazao je dr Jovanović.
Novi proizvodi
Prof. dr Agima Ljaljević iz Instituta za javno zdravlje, nacionalna koordinatorka za kontrolu upotrebe duvana, ukazala je da se problem mijenja i da klasične cigarete nijesu jedini izazov. – U populaciji se smanjuje broj korisnika tradicionalnih cigareta, posebno među mladima, ali istovremeno raste broj korisnika novih duvanskih i njima sličnih proizvoda. Oni se vrlo agresivno nude na tržištu kao zdravija varijanta i kao pomoć u odvikavanju od duvana. Međutim, naša iskustva
pokazuju da nijesu ni zdraviji, niti pomažu u odvikavanju, jer sadrže veliki broj toksičnih i kancerogenih materija. Dio mladih „pušačku karijeru“ započinje upravo ovim proizvodima, a često i ne shvataju da su time počeli da puše – kazala je dr Ljaljević. Prema njenim riječima, posljedice njihove upotrebe su brojne – od respiratornih i kardiovaskularnih, do neuroloških komplikacija. – Oni izazivaju zavisnost, poremećaje učenja, pažnje i koncentracije. Snus, koji je veoma popularan među mladima, dovodi do lokalnih i sistemskih problema – promjena u usnoj duplji i povećanog rizika od malignih bolesti, ali i do problema u drugim organima, jer se supstance krvlju prenose do njih. Posebno zabrinjava što značajan broj korisnika počinje da koristi ove proizvode veoma rano, čak i prije navršene desete godine. Kod njih je rizik veći, jer rizik od oboljenja raste sa dužinom korišćenja i brojem proizvoda koji se koriste tokom dana – upozorila je dr Ljaljević.
Svi sektori moraju djelovati
Na pitanje ko bi, kao društvo i država, trebalo da utiče na svijest građana, posebno mladih, Ljaljević je odgovorila da odgovornost ne može biti samo na jednoj instituciji. – Važno je da se djeluje sinhronizovano i da svi sektori, u okviru nadležnosti, preuzmu svoju ulogu – i obrazovanje, i socijalna zaštita, i ekonomija i finansije – i realizuju aktivnosti u skladu sa preporukama Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana – kazala je Ljaljević, ocijenivši da je samo takvim pristupom moguće dugoročno smanjiti upotrebu
Borba protiv pušenja ne smije da se svede na samo jedan dan u godini
duvanskih i srodnih proizvoda i sačuvati zdravlje stanovništva.
kccg
8
Često kasno i za operaciju
Grudni hirurg dr Ivan Joksimović upozorio je da javnost mora mnogo češće biti suočena sa konkretnim podacima o posljedicama pušenja. – Nije dovoljno da se okupimo jednog dana, o tome treba govoriti svakog dana. U Crnoj Gori se svake godine otkrije više od 400 novih slučajeva karcinoma pluća, a samo 100 do 150 pacijenata kandidati su za veliku operaciju, dok su ostali već u uznapredovaloj fazi bolesti. Sa tim podacima moramo doprijeti do javnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 85 odsto karcinoma pluća povezano je sa pušenjem. Moramo biti stalno medijski prisutni i uticati na ljude, posebno na mlade, da shvate da pušenje nije loša navika, već uzročnik mnogih ozbiljnih bolesti. Karcinom pluća jeste najteža posljedica sa kojom se susreću grudni hirurzi, ali štetni efekti pušenja zahvataju kompletan respiratorni i kardiovaskularni sistem – naveo je dr Joksimović. Ovakvi događaji, dodao je, mogu imati efekta, ali samo ako se
Pušenje ne ugrožava samo pluća, već je značajan faktor rizika za čitav organizam – kaže Vladimir Jovanović organizuju češće, a ne samo jednom godišnje, i uz snažnu podršku medija, koji imaju najveću mogućnost da informacije o štetnosti pušenja prenesu građanima. U saopštenju povodom Nacionalnogdanabezduvanskogdima Ministarstvozdravljanaglasiloje da je problem upotrebe duvana posebno izražen u Crnoj Gori.
Društvo / Svijet
Četvrtak, 12. novembar 2026.
9
Pregovori Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju završeni nakon noći vazdušnih napada
rnoj Gori godišnje ne odraslih
ijzcg
kccg
pobjeda
Alternative tradicionalnim cigaretama nijesu ni zdravije, niti pomažu u odvikavanju, jer sadrže veliki broj toksičnih i kancerogenih materija – ističe Agima Ljaljević – Prema dostupnim procjenama, duvanske proizvode konzumira 35,4 odsto odrasle populacije, što je značajno iznad evropskog prosjeka. Dodatnu zabrinutost izazivaju podaci o navikama
U Crnoj Gori se svake godine otkrije više od 400 slučajeva karcinoma pluća, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 85 odsto karcinoma pluća povezano je sa pušenjem – kaže Ivan Joksimović mladih. Istraživanje ESPAD iz 2024. godine pokazuje da je među šesnaestogodišnjacima upotreba elektronskih cigareta dostigla 31 odsto,
grijanih duvanskih proizvoda 17 odsto, dok nikotinske vrećice koristi 19 odsto ispitanika – navodi se u saopštenju. Prema međunarodnom izvještaju ESPAD 2024, međutim, elektronsku cigaretu probalo je bar jednom u životu 31 odsto crnogorskih šesnaestogodišnjaka, a u posljednjih 30 dana koristilo ju je njih 17 odsto, što je ispod evropskog prosjeka od 44, odnosno 22 odsto. Crna Gora je među šest zemalja u kojima je e-cigaretu probalo manje od trećine učenika. Podaci o grijanim duvanskim proizvodima i nikotinskim vrećicama ne nalaze se u međunarodnom izvještaju. Iz Ministarstva su istakli da je Crna Gora kroz zakonodavni okvir i međunarodne obaveze preuzela odgovornost za unapređenje kontrole duvana, u skladu sa Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana. Međutim, kako su dodali, kvalitet javnih politika ne mjeri se samo njihovim normativnim uređenjem, već prije svega dosljednošću primjene i konkretnim rezultatima u zaštiti zdravlja stanovništva.
Polovina umrlih mlađa od 70 godina
Investicionu studiju za kontrolu duvana u Crnoj Gori objavili su 2024. Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Sekretarijat Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje. Prema toj studiji, polovina od više od 2.000 ljudi koje duvan godišnje odnese mlađa je od 70 godina, a oko 12 odsto smrti posljedica je izloženosti tuđem duvanskom dimu. Prema podacima iz studije, od karcinoma dušnika, bronha i pluća povezanih s duvanom u 2019. godini umrlo je 478 ljudi. Ekonomski gubici od upotrebe duvana u 2020. procijenjeni su na 307 miliona eura, odnosno 7,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. Studija navodi i da Crna Gora nema nacionalni fond za kontrolu duvana niti namjenska sredstva za programe kontrole, te da zdravstvene i javno zdravstvene ustanove uglavnom nemaju posebne budžetske linije za tu namjenu, pa se preventivne aktivnosti oslanjaju na povremena izdvajanja različitih ministarstava i H. JANKOVIĆ institucija.
Rula Rouhana/Reuters
e loša navika, ških bolesti
Američki izaslanik Džared Kušner juče pred novinarima u Abu Dabiju
ABU DABI - Ruski i ukrajinski pregovarači saopštili su da je tokom dvodnevnih mirovnih pregovora u Abu Dabiju, koji su završeni u srijedu, ostvaren određeni napredak, ali su američki posrednici ocijenili da između zaraćenih strana nedostaje povjerenja i da i dalje postoje razlike u ključnim pitanjima, uključujući teritorijalna, javlja Rojters. Tokom prvih mirovnih pregovora u posljednjih devet mjeseci, Rusija i Ukrajina dogovorile su veliku razmjenu ratnih zarobljenika, ali osim toga, nakon sastanaka uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, nije bilo mnogo konkretnih najava. Specijalni izaslanik SAD-a Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, kazao je da posrednici nastoje da pronađu zajedničke interese strana kako bi se okončao najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Izrazio je uvjerenje da će uspjeti da pronađu put ka miru. Uprkos javno iskazanom optimizmu Trampa, nakon više od četiri i po godine rata, koji je počeo ruskom sveobuhvatnom invazijom na Ukrajinu, nema naznaka značajnijih kompromisa o ključnim pitanjima. Kijev je odlučno odbacio zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina da se, u zamjenu za mir, odrekne čitavog istočnog regiona Donbasa. Budući da su pregovori o teritoriji u zastoju, američki posrednici pokušavaju da razgovore usmjere ka bezbjednosnim garancijama i obnovi nakon rata. - Realnost je da trenutno između strana nema povjerenja, što je i očekivano nakon ovakvog sukoba - kazao je Kušner. Dodao je da se na pregovorima u Abu Dabiju razgovaralo i o teritorijalnim pitanjima, ističući da će ona biti najteža za rješavanje. - Postoje oblasti u kojima vidimo prostor za postizanje kompromisa, dok su za druga pitanja potrebni dodatni razgovori, ali mislim da je ovo bio dobar prvi korak - rekao je Kušner. On je najavio da će zajedno sa drugim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom u če-
Dogovorena razmjena zarobljenika, teritorija i dalje sporna tvrtak otputovati u Moskvu, gdje će razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tom prilikom pokrenuće i pitanje proširenja pregovora uključivanjem evropskih partnera, za koje je Kušner kazao da moraju biti za pregovaračkim stolom. Prema njegovim riječima, postojeća bezbjednosna arhitektura u Evropi mogla bi da posluži kao osnova za postizanje sporazuma, ali nije iznio dodatne detalje. Kako je administracija Trampa smanjila direktnu podršku Ukrajini, Evropa je postala vodeći pružalac finansijske i vojne pomoći Kijevu. Nakon sastanaka u Moskvi u četvrtak, Kušner i Vitkof otputovaće u Irsku, gdje će razgovarati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji bi trebalo da prisustvuje sastanku evropskih lidera u toj zemlji. Dvodnevni pregovori između Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju, održani uz posredovanje SAD, završeni su kratkim sastankom 11. novembra, nakon što su Moskva i Kijev tokom noći razmijenili napade dronovima. Do tih razgovora došlo je u trenutku kada Bijela kuća obnavlja napore da se prevaziđe zastoj u najvećem i najkrvavijem ratu u Evropi od Drugog svjetskog rata. U razgovorima su, pored Ukrajine, učestvovale Njemačka, Francuska i Velika Britanija – takozvana grupa E3 – kao i Italija, NATO i Evropska unija. Međutim, njihove konsultacije sa američkim predstav-
nicima odvijale su se odvojeno od trilateralnih pregovora sa Rusijom. Uprkos pregovorima, Rusija je nastavila napade na Ukrajinu, pri čemu je, nakon napada dronovima, grad Krivi Rog u južno-centralnom dijelu zemlje ostao djelimično bez struje i grijanja, saopštile su lokalne vlasti. - Oštećeni su stambeni objekti, škole i vrtići, izjavio je Oleksandr Vilkul, šef Savjeta za odbranu Krivog Roga. Tokom noći, Rusija je izvela napade na šest velikih ukrajinskih energetskih postrojenja u četiri regiona, saopštio je 11. novembra ukrajinski zvaničnik. Takođe, na meti se našla i željeznička infrastruktura u Dnjepropetrovskoj i Žitomirskoj oblasti, dodao je on. U međuvremenu, tokom noći je iznad Lenjingradske oblasti u Rusiji oboreno 150 ukrajinskih dronova, naveo je guverner te oblasti Aleksandar Drozdenko u objavi na Telegramu. Prema riječima Drozdenka, nekoliko dronova pogodilo je lučko područje Ust-Luga, gdje se nalazi najveće rusko čvorište za izvoz energenata i nafte na Baltičkom moru, što je izazvalo požar i dovelo do ranjavanja tri radnika. U odvojenom napadu, dvije osobe su poginule kada su ostaci drona udarili u stambenu zgradu u ruskoj Smolenskoj oblasti, koja se graniči sa Bjelorusijom, saopštile su regionalne vlasti. Priredila: R. U.–I.
10 Hronika
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Apelacioni sud uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva protiv biznismena, tužiteljke, policajaca i političara
Potvrđena optužnica protiv Mijajlovića i još pet okrivljenih Ne sjećam se kada se desilo da na prvu Apelacioni sud preinači rješenje o obustavi postupka nižestepenog suda. I ranije su se postupci u fazi kontrole optužnice obustavljali, međutim, gotovo po pravilu, takva rješenja bi po žalbama tužilaštva bila ukidana uz navođenje ukidnih razloga, a ne preinačavana – naveo je advokat Stefan Jovanović
Branilac nekadašnjeg predsjednika Odbora direktora Telekom korupcije prilikom privatizacije 2005. godine tvrdio da je njego PODGORICA – Fotografija mejla iz septembra 2005. godine dokaz je ucjenjivanja nekadašnjeg predsjednika Odbora direktora Telekoma Olega Obradovića, iza kojeg stoji navodni novinar Zoran Božinovski, a ne dokaz u postupku istrage korupcije u slučaju privatizacije Telekoma 2005. godine, koji je nedavno inicirala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović, saopštio je juče advokat Nikola Martinović.
Fotografija m ucjenjivanja
Advokat nekadašnjeg predsjednika Odbora direktora Telekoma tvrdi da je On je nakon salušanja Obradovića pred sudijom za istra- elektronska poruka kojom je navodni gu Višeg suda, medijima pre- novinar iz Sjeverne Makedonije dao kopiju fotografije mejla Zoran Božinovski ucjenjivao njegovog navodeći da je sporni dokument podmetnut i da je njegov branjenika sudu predstavljena kao branjenik još prije tri godine dokaz za korupciju i najavio tužbe. ucjenjivan istim elektronskim porukama. Sa druge strane, zaštitnica je istakla da Sa druge strane, Ćirović je pose autentičnost dokaza ne utvrđuje PODGORICA – Advokat zbog čega je Apelacioni sud ručila da se istina neće utvrStefan Jovanović ocijenio zauzeo dijametralno supro- đivati pred televizijskim ka- pred kamerama, već u sudnici je simptomatičnom odluku tan stav od Višeg suda i koji merama, već forenzičkim i indirektno optužila Specijalno su konkretni žalbeni navodi vještačenjima i drugim dokaApelacionog suda Crne znim radnjama. tužilaštva prihvaćeni. Gore da odmah potvrdi tužilaštvo da nije sprovelo djelotvornu Za razliku od Višeg suda, ko- Martinović istiće da je ponovoptužnicu Specijalnog istragu, zbog čega je inicirala državnog tužilaštva (SDT) ji je u septembru zaključio na istraga privatizacije Teleda nema dovoljno dokaza za koma nastavak dvadesetogo- sprovođenje novih dokaza protiv biznismena Alek-
sandra Mijajlovića i još pet okrivljenih, umjesto da predmet vrati Višem sudu na ponovno odlučivanje. Iz Apelacionog suda juče je saopšteno da je uvažena žalbu SDT-a i potvrđena optužnica protiv Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića zbog stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe položaja putem podstrekavanja, odavanja tajnih podataka. Jovanović ističe da se ne sjeća da je Apelacioni sud ranije već po prvoj žalbi tužilaštva preinačio rješenje o obustavi krivičnog postupka, navodeći da su takve odluke gotovo po pravilu ukidane i vraćane prvostepenom sudu uz jasne naloge. – Nezahvalno je prokomentarisati odluku Apelacionog suda isključivo na bazi šturog saopštenja sa sajta. Neophodno je izvršiti uvid u odluku kako bi se utvrdilo koji su razlozi naveli sudije da preinače rješenje Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici – kazao je Jovanović za Pobjedu. On smatra da je posebno pitanje zbog čega prvostepenom sudu nije omogućeno da još jednom razmotri svoju odluku. – Ne sjećam se kada se desilo da na prvu Apelacioni sud preinači rješenje o obustavi postupka nižestepenog suda. I ranije su se postupci u fazi kontrole optužnice obustavljali, međutim, gotovo po pravilu, takva rješenja bi po žalbama tužilaštva bila ukidana uz navođenje ukidnih razloga, a ne preinačavana – naveo je advokat. Dodao je da će se tek nakon uvida u pisanu odluku znati
osnovanu sumnju i obustavio postupak, Apelacioni sud ocijenio je da „prikupljeni dokazi opravdavaju izvođenje okrivljenih pred sud“. Iz Apelacionog suda pojasnili su da se u fazi kontrole optužnice ne utvrđuje krivica, već samo postojanje osnovane sumnje, dok će se dokazi pojedinačno i zajedno ocjenjivati tokom glavnog pretresa, kada će biti provjerene i odbrane okrivljenih. Prema optužnici SDT-a, Mijajlović je navodno koristio i više crnogorskih medija, među kojima su Pobjeda, TV E, Antena M, CdM, Standard, Portal Analitika, M portal, kako bi kreiranjem javnog mnjenja stekao nezakonitu moć i diskreditovao određene vjerske, političke i privredne organizacije. Viši sud je osporio i postojanje osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja, ocjenjujući da samo pribavljanje policijskih podataka, bez dokaza da su iskorišćeni za ostvarivanje koristi, ne predstavlja to krivično djelo. Sud je smatrao da se eventualna disciplinska odgovornost policijskih službenika Spičanovića i Pavićevića ne može širokim tumačenjem pojma koristi pretvoriti u krivičnu odgovornost. Kada je riječ o optužbama za odavanje tajnih podataka protiv Spičanovića, Lazovića i Nastić, Viši sud je zaključio da, imajući u vidu odredbe Zakona o tajnosti podataka, nije dostignut potreban stepen osnovane sumnje za to krivično djelo. Međutim, iz saopštenja drugostepenog suda nije jasno kojim je konkretnim razlozima osporio ranije zaključke Višeg suda. B.R.
dišnjeg pokušaja da se njegov branjenik poveže sa korupcijom, dok Ćirović ne vidi ništa sporno u inicijativi za istragu. Specijalno državno tužilaštvo prošle godine usljed zastare odustalo je od gonjenja po prijavi koju je 2019. godine podnijela Mreža za afimaciju nevladinog sektora. Viši sud utvrdio je da zastara nije nastupila za primanje mita koje se navodi u prijavi MANS-a.
MEJL KOJI NIJE MEJL
Martinović je saopštio da je Obradović juče odgovorio na sva pitanja, a najviše vremena potrošeno je na mejl od 29. septembra 2005. godine, koji je Ćirović dostavila početkom sedmice, za koji je ocijenio da se radi o falsifikatu. – Ona ga nije dostavila kao mejl, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme – kazao je Martinović. Dodao je da je od sudije za istragu zatražio da sporni mejl proslijedi tužilaštvu kako bi se utvrdilo ko je, prema njegovim tvrdnjama, falsifikovao elektronsku prepisku.
U tom dokumentu, kako je pojasnio, navodno se prikazuje prepiska u kojoj Obradović predstavnicima Mađar Telekoma predlaže da se 7,3 miliona eura podijeli preko konsultantskih ugovora. Martinović tvrdi da takva prepiska ne postoji ni u spisima Specijalnog državnog tužilaštva ni u dokumentaciji američke Komisije za hartije od vrijednosti, a koji su istraživali korupciju u ovom slučaju. – Na tim mejlovima se šalje tobože nešto iz Makedonskog Telekoma sa adrese švajcarske firme koja proizvodi vage. Mađari svoja imena pišu na cr-
Ćirović je poručila da se istina neće utvrđivati pred televizijskim kamerama, već forenzičkim vještačenjima i drugim dokaznim radnjama
nogorskom, a najočiglednija prevara je da Rene Oberman piše o privatizaciji Telekoma kao direktor Dojče Telekoma 2005, a on je postao direktor tek 2006. godine – kazao je Martinović pojašnjavajući zašto smatra da se radi o falsifikatu. On je naveo da su njegovom branjeniku još 2023. godine, dok mu je suđeno u drugom predmetu, na telefon stizale elektronske poruke uz zahtjeve za novac. – Svi mejlovi koji su objavljeni u vrijeme trajanja suđenja protiv Obradovića i Miodraga Ivanovića, uz prijetnje i ucjene, poslati su na telefon Obradovića. Mi smo to saopštili i pokazali te poruke – kazao je Martinović. Za pokušaj ucjene optužio je Zorana Božinovskog iz Sjeverne Makedonije, povezujući ga sa objavljivanjem spornih poruka. Na fotografiji mejla u koju je Pobjeda imala uvid se pominju milionski transferi i navodna raspodjela novca političarima u Crnoj Gori i Makedoniji.
Navodi se da su iz Crnogorskog i Makedonskog Telekoma četiri miliona eura prebacivani kompaniji Rawleigh Trading, a potom preko konsultantskih firmi namijenjeni političarima u dvije države. Na početku je i upozorenje da poruku treba bezbjedno izbrisati. Martinović je kazao da se Božinovski dovodio u vezu sa kriminalnom grupom u Makedoniji, čiji su pripadnici bili osuđeni zbog prodaje državnih tajni mađarskim i grčkim obavještajnim službama, uz korišćenje ucjena uticajnih ljudi. Ukazao je i da je Božinovski, kako bi izbjegao suđe-
Vijeće Višeg suda usvojilo jemstvo u iznosu od 1.383.000 eura za optuženog za šverc ci
Petranoviću oduzet pasoš i zabra PODGORICA – Vijeće Višeg suda usvojilo je jemstvo u iznosu od 1.383.000 eura za okrivljenog Veska Petranovića, vlasnika „Tehnomaksa“, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za šverc cigareta, objavio je Portal ETV. Petranoviću su određene mjere nadzora zabrana napuštanja stana i oduzimanje pasoša. Advokat Marko Radović
podsjetio je da je jemstvo za Petranovića ranije već bilo usvojeno, ali da ga je Apelacioni sud Crne Gore ukinuo, a Vijeće ponovo odlučilo da prihvati. Obrazlažući odluku, sudija Boris Bulatović kazao je da je Petranoviću pritvor bio određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne, ali da Vijeće smatra da više ne postoje razlozi koji bi opravdavali njegovo dalje zadržavanje.
- Činjenica da je Petranović već 20 mjeseci u pritvoru, da je porodičan čovjek, otac troje djece, đed i poslovan čovjek, da nije osuđivan, jemstvo je garancija da isti neće pomisliti da se sakrije ili opstruira postupak - rekao je Bulatović za Portal ETV. On je podsjetio da je Petranović i ranije napuštao Crnu Goru i vraćao se, a znao je za Skaj komunikaciju koja je objavljena 2022. godine.
- Vijeće cijeni i lične okolnosti da je Petranović neosuđivan i porodičan čovjek, nema kriminalnu prošlost, pa puštanje iz pritvora ne može uticati na vođenje postupka - istakao je Bulatović. Osim Petranovića, optužnicom su obuhvaćeni biznismen Aleksandar Mijajlović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i
Hronika
Četvrtak, 12. novembar 2026.
s. milović
mejla dokaz a ili falsifikat
Martinović je od sudije za istragu zatražio da sporni mejl proslijedi tužilaštvu kako bi se utvrdilo ko je, prema njegovim tvrdnjama, falsifikovao elektronsku prepisku
Oleg Obradović sa advokatom Nikolom Martinovićem
Najavio je i pokretanje sudskog postupka protiv svakog ko bude povezivao Obradovića sa spornim mejlom.
nje u Makedoniji, pobjegao u Srbiju, gdje je boravio dvije godine, sve dok nije došlo do postupanja po međunarodnoj potjernici i zahtjevu za njegovo izručenje Makedoniji. Na pitanje novinara zašto navodna ucjena nije prijavljena policiji, Martinović je odgovorio da je Obradović tako odlučio po savjetu tadašnjeg advokata, jer je protiv njega već bio u toku sudski postupak, ali da nije pristao na ucjenu. – Odbio je svako davanje novca koje su od njega zahtijevali – kazao je Martinović, ne želeći da otkrije koliko je novca traženo.
FORENZIKA
Zaštitnica Bojana Ćirović, kazala je da će sporni imejl nije ključni dokaz. - Niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan, ni da nije falsifikovan - kazala je Ćirović. Ona nije saopštila na koji način je došla do tog dokaza. – Ne moram da koristim samo ono što je u spisima Specijalnog tužilaštva i suda koji su do sada pribavljeni. Apsolutno mogu da koristim sve što smatram korisnim i cjeli-
igareta
shodnim za ovaj posao – navela je ona. Na pitanje Pobjede da li smatra da Specijalno državno tužilaštvo nije sprovelo djelotvornu istragu i da je posao mogao biti bolje urađen, Ćirović nije dala direktan odgovor. – Ostavljam javnosti da sudi, s obzirom na to da mi moramo sada niz dokaznih radnji da sprovedemo posredstvom sudije za istragu - odgovorila je Ćirović navodeći da ukoliko se steknu uslovi ona će napisati i optužnicu. – Ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se sprovedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice. A ukoliko tužilaštvo u međuvremenu preuzme predmet, onda je to već njihov posao – kazala je Ćirović. Nekadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović po savjetu advokatice Svetlane Vujanović odbili su da pred sudijom za istragu Višeg suda iznose odbranu na sumnje da su učestvovali u korupciji Telekoma, dok je biznismen Veselin Barović kazao da ni sa kim nije „ni kafu popio na račun prodaje akcija TeleB. ROBOVIĆ koma“.
Radoje Rabrenović, kao i Marko Đurišić, Davor Lukačević, Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica i Dušan Vukadinović. Sud je razdvojio postupak u odnosu na Dražena Vukadinovića, kojem je na prethodnom ročištu ukinut pritvor zbog zdravstvenog stanja. On se trenutno nalazi na liječenju u inostranstvu. A. R.
m. babović
anjeno napuštanje stana
Viši sud
Crnogorski ženski lobi reagovao na informacije da je pokojna Alma Vuković godinu prije smrtonosnih batina prijavljivala Dušana Ramića za prijetnje ubistvom
Petrović traži da Unutrašnja kontrola utvrdi odgovornost policajaca i starješina PODGORICA – Femicid je najavljeni zločin kada institucije ćute i ne nalaze za shodno da ga spriječe, poručila je aktivistkinja Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, reagujući na podatke iznijete na suđenju Dušanu Ramiću, optuženom za nasilje sa smrtnim ishodom nad Almom Vuković, rođenom Ćosović. Ona je ocijenila da je zastrašujuće što policija nije izvršila procjenu rizika niti preduzela odgovarajuće mjere zaštite nakon što je pokojna Alma, godinu prije nego je brutalno pretučena, prijavila Ramića zbog prijetnji ubistvom. Petrović je zatražila hitno utvrđivanje individualne odgovornosti policijskih službenika i njihovih starješina, unutrašnju kontrolu njihovog postupanja, kao i suspenziju onih koji nijesu preduzeli zakonom propisane mjere zaštite. Reagovanje je uslijedilo nakon što je na suđenju 10. novembra u Višem sudu u Podgorici pročitan dopis danilovgradske policije iz kojeg proizilazi da je Alma u julu 2024, godinu prije smrtonosnog napada prijavila Ramića zbog prijetnji. Prema tom dokumentu, Ramić joj je tokom telefonskog razgovora, nakon što mu se javila riječju „reci“, zaprijetio riječima: „Još jednom mi se obrati tako i ubiću te“. Alma je tada od policije zatražila da ga upozori i zaštiti je od daljeg uznemiravanja, navodeći da ne želi da se slučaj procesuira pred sudom. Komentarišući policijsku dokumentaciju, tužiteljka Marija Kažić ukazala je da nije izvršena procjena rizika, niti je žrtva detaljno saslušana o okolnostima prijetnji, pa je propuštena prilika da se utvrde okolnosti koje su predstavljale jasne pokazatelje mogućeg ponavljanja i eskalacije nasilja, iako je već sama prijetnja ubistvom bila ozbiljan indikator visokog rizika. Sa stavom tužilaštva saglasio se i pravni zastupnik Almine porodice, advokat Željko Aprcović, koji je ukazao da je žrtva prijavila bivšeg emotivnog partnera jer je očekivala zaštitu nadležnih. Petrović je ocijenila da ovaj slučaj potvrđuje ono na što aktivistkinje godinama upozoravaju, da femicidu često prethode prijetnje i nasilje koje
vlada crne gore / đorđe cmiljanić
ma Olega Obradovića tokom saslušanja u istrazi ovom klijentu sporni dokument podmetnut
11
Aida Petrović
institucije ne prepoznaju ili ne zaustavljaju na vrijeme. – Zastrašujuće je bilo pročitati da policija nije izvršila procjenu rizika, niti je Alma detaljno saslušana o okolnostima prijetnji. Iako je godinu prije kobnog događaja prijavila da joj Ramić prijeti ubistvom, to nije bilo dovoljno da nadležni preduzmu hitne radnje i mjere, zaštite nju i njeno dijete sa posebnim potrebama i spriječe još jedan femicid – navela je Petrović. Ona je istakla da smrt Alme Vuković i činjenica da je troje djece ostalo bez majke nije samo porodična tragedija niti izolovan incident. – To je direktan rezultat sistemskog nemara, pasivnosti i odbijanja institucija da zaštite one kojima je pomoć od rodnog nasilja najpotrebnija, čak i kada su obaviještene da žrtva traži pomoć i podršku i strahuje za svoj život i živote svoje djece – ocijenila je Petrović. Prema njenim riječima, kada žena prijavi nasilje, a policija ne reaguje, ignoriše prijetnje ili pogrešno procijeni rizik, država postaje saučesnik u zločinu. – Femicid se gotovo nikada ne dešava iznenada. On je krajnji ishod dugotrajnog nasilja, kontrole i zastrašivanja koje je moglo i moralo biti zaustavljeno, kao i u nekim ranijim slučajevima kada nadležni organi nijesu adekvatno radili svoj posao u skladu sa zakonom – upozorila je Petrović. Crnogorski ženski lobi zbog ovog slučaja zahtijeva hitno utvrđivanje individualne odgovornosti svih koji su postupali po Alminoj prijavi. – Tražimo unutrašnju kontrolu i suspenziju svih policijskih službenika i starješina koji su zapri-
mili prijavu, a nijesu preduzeli zakonom propisane mjere zaštite – navela je Petrović. Ona zahtijeva i potpunu transparentnost istrage i sudskog postupka, uz obrazloženje da javnost ima pravo da zna ko je napravio propuste u lancu postupanja, zbog čega nije izvršena procjena rizika i zašto zaštitne mjere nijesu sprovedene na vrijeme. Petrović je zatražila i hitnu promjenu prakse u kojoj se prijave rodnog nasilja tretiraju kao „porodične ili partnerske razmirice“, umjesto kao ozbiljne prijetnje po život žrtve i njene porodice. – Oštriji zakoni ne znače ništa ukoliko policija, tužilaštvo i sistem u cjelini ne primjenjuju postojeće mehanizme za prevenciju, zaštitu i zbrinjavanje žrtava rodnog nasilja, kako bi se nasilje spriječilo i ne bi imalo fatalan kraj – poručila je ona. Upozorila je da se nepostupanjem institucija ženama koje trpe nasilje šalje poražavajuća poruka da su prepuštene sebi i da im prijavljivanje nasilja ne garantuje sigurnost i zaštitu. – Ne pristajemo na saučešća i birokratska opravdanja nakon što se ubistvo već desilo. Tražimo odgovornost odmah, jer svako sljedeće ćutanje institucija može značiti novi ugašeni život, novi femicid – zaključila je Petrović. Prema optužnici, Ramić je u noći između 7. i 8. juna 2025. godine fizički napao Almu u njenoj kući, nanijevši joj teške povrede glave i grudnog koša. Ona je te večeri ostala bez svijesti, a Ramić, prema navodima iz istrage, nije pozvao medicinsku pomoć. Alma je preminula 3. avgusta 2025. godine, nakon više od mjesec B. R. provedenih u komi.
12 Crnom Gorom
Četvrtak, 12. novembar 2026.
KOTOR: Projekat „EU za sve u Crnoj Gori“
Postavljaju cijevi za odvođenje voda, put zatvoren do daljeg Grant za adaptaciju B. ČOKOVIĆ
ZA KVALITETNIJE PRUŽANJE USLUGA: Sa potpisivanja ugovora
PRIVREMENO RJEŠENJE: Radovi u Rakonjama
BIJELO POLJE – Na području aktivnog klizišta u bjelopoljskom naselju Malo Polje – Rakonje počelo je polaganje cijevi za privremeno odvođenje površinskih i atmosferskih voda, nakon što su cijevi u cjelosti dopremljene na lokaciju, a radovi na uklanjanju materijala sa trase kanala privedeni kraju. Iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje saopštili su da se aktivnosti na terenu odvijaju planiranom dinamikom, uz prioritetni cilj zaštite stanovništva, materijalnih dobara i kritične infrastrukture.
SMANJENJE RIZIKA
– Polaganjem cijevi stvoreni su preduslovi za uspostavljanje privremenog sistema odvođenja voda. Ove aktivnosti
Sistem cijevi je prelazno rješenje kako bi se spriječilo dalje klizanje tla, dok će trajna sanacija biti rađena na osnovu elaborata koji pripremaju stručnjaci Geološkog zavoda. Vozači mogu da koriste alternativne pravce kroz donji dio naselja Malo Polje i Rakonje, kao i preko gradske zaobilaznice predstavljaju važan korak u smanjenju rizika i stvaranju uslova za narednu fazu, odnosno privremenu sanaciju klizišta – naveli su iz Opštinskog tima. Iz lokalne uprave pojašnjavaju da je to prelazno rješenje do izrade elaborata i tehničke dokumentacije, nakon čega će se pristupiti planiranju i realizaciji konačne, trajne sanacije klizišta.
Do obrušavanja brda došlo je prošle srijede oko podne, kada se iz pravca naselja Medanovići sručila ogromna količina nasipa, nakon čega su ekipe Komunalnog preduzeća Lim, Vodovoda i privatne mehanizacije sa kolovoza uklonile više od 2.000 tona zemlje. Stručni tim Geološkog zavoda Crne Gore – inženjer Milorad Vojvodić i saradnik u sektoru za inženjersku geo-
logiju Luka Andrijašević – obišao je teren sa članovima Opštinskog tima kako bi snimio situaciju i definisao hitne mjere za zaustavljanje daljeg klizanja tla. Na osnovu njihovih prvih preporuka naloženo je preusmjeravanje površinskih voda koje pristižu iz naselja Medanovići i kruga bolnice, dok su ekipe Vodovoda angažovane na otčepljivanju velikih atmosferskih i kanalizacionih cijevi prečnika 800 milimetara koje su zatrpane tonama materijala, kako bi se spriječilo dalje natapanje i potkopavanje magistralnog puta.
SAOBRAĆAJ
Dok geolozi ne završe snimanje terena i ne izrade projekat sanacije, saobraćaj na ugroženoj dionici magistralnog puta Bijelo Polje – Ribarevine, na potezu od Auto-moto društva do rakonjskog podvožnjaka, ostaje potpuno obustavljen za sve kategorije vozila. Vozila se preusmjeravaju alternativnim pravcima kroz donji dio naselja Malo Polje i Rakonje, kao i preko gradske zaobilaznice, uz pojačano prisustvo policije. Zbog neposredne opasnosti od daljeg obrušavanja trusnog tla i rizika od poplava u slučaju novih padavina, preventivno su evakuisane četiri porodice čije kuće gravitiraju tom B. ČOKOVIĆ području.
Građanskog biroa
KOTOR – Opština je dobila bespovratna sredstva Evropske unije za adaptaciju i opremanje Građanskog biroa u Starom gradu, u kojem građani predaju zahtjeve, dostavljaju dokumentaciju i dobijaju informacije o opštinskim uslugama. Kotor je među 13 crnogorskih opština kojima je odobrena podrška u okviru prvog poziva za dodjelu grantova projekta „EU za sve u Crnoj Gori“ (EU4ALL). Ugovor o dodjeli sredstava potpisali su potpredsjednik Opštine Stojan Milović i savjetnica u Kancelariji za međunarodne projekte Tea Perovanović. – Građanski biro je prva tačka kontakta naših sugrađana sa Opštinom i važno je da prostor bude funkcionalan i prilagođen potrebama građana i zaposlenih – kazao je Milović. Projektom su planirani građevinsko-zanatski, instalaterski i završni radovi, kao i nabavka novog namještaja prilagođenog prijemu stranaka i radu službenika, što će doprinijeti boljoj organizaciji svakodnevnog rada biroa. Iv. K.
Poziv Biotehničkog fakulteta UCG
Maslinari da se prijave za učešće u EU projektu
PODGORICA - Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore je pozvao maslinare i udruženja maslinara da se prijave za učešće u aktivnostima prekograničnog projekta COOPER 2.0, koji se realizuje uz sufinansiranje Evropske unije. Poziv je namijenjen maslinarima i njihovim udruženjima koji žele da se uključe u projektne aktivnosti i iskoriste mogućnosti podrške kroz evropske fondove. Kako je saopšteno sa Biotehničkog fakulteta, cilj poziva je da što veći broj proizvođača bude informisan o mogućnostima koje projekat nudi za unapređenje maslinarstva i prekograničnu saradnju. Svi zainteresovani mogu pronaći detaljne informacije o uslovima učešća, kao i prijavni obrazac, na internet stranici Biotehničkog fakulteta, gdje je objavljen poziv. R. C. G. J. Đ. P.
CETINJE: Osnovci i srednjoškolci govorili na temu – kakvu školu žele
CETINJE – Više praktične nastave, zanimljiviji časovi, veća upotreba tehnologije i više razumijevanja nastavnika za probleme kroz koje mladi prolaze – neke su od promjena koje su učenici cetinjskih osnovnih i srednjih škola predložili tokom okruglog stola „Kakvu školu želiš?“ Okrugli sto je održan u čitaonici JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“, u organizaciji đačkog parlamenta Gimnazije i profesora Petra Špadijera, koji je bio koordi-
nator razgovora. Učenici su ukazali da časovi ponekad budu dosadni i da bi veća interakcija sa nastavnicima, uz korišćenje tehnologije tamo gdje ona može pomoći učenju, nastavu učinila zanimljivijom. Posebno su istakli nedostatak praktične nastave u stručnim školama. U razgovoru o srednjoj medicinskoj školi čulo se da praktičnog rada nema dovoljno, ali i da dio učenika izbjegava praksu. Zahtjev za više prakse iznijeli su i učenici turističke škole.
Važan dio razgovora odnosio se na komunikaciju između učenika i nastavnika. Đaci su ukazali na prisustvo verbalnog nasilja i zatražili više razumijevanja za uzrast u kojem se nalaze, promjene kroz koje prolaze i probleme sa kojima se suočavaju. Poručili su da se svi problemi ne mogu riješiti vikom i zapisima, već da je potreban drugačiji pristup i više razgovora. Profesor Špadijer otvorio je pitanje – obraćaju li se učenici pedagoško-psihološkoj službi, koja bi trebalo da bude pr-
Đaci traže više prakse i razumijevanja, a manje kritike i zapisa
UNAPRIJEDITI KOMUNIKACIJU: Sa okruglog stola
va adresa za pomoć. Jedan od vršnjačkih edukatora ocijenio je da se ta podrška uglavnom ne koristi na pravi način. Razgovaralo se i o tome koliko đački parlament može pomoći. Učenik koji je član parlamenta kazao je da se njegovi članovi trude, dok je Špadijer naglasio da je važno osnažiti
to tijelo i učenicima približiti timove kojima mogu da se obrate kada imaju problem. Na pitanje koje bi izmjene unijeli u način školovanja, đaci su predložili više radionica, dodatnih aktivnosti i takmičenja koja bi podstakla interesovanje za pojedine predmete. Kao primjer naveli su matemati-
ku, fiziku i hemiju, uz ideju da učenici kojima ti predmeti bolje idu pomažu drugovima kojima je potrebna podrška. Vršnjačko podučavanje prepoznali su kao koristan način učenja, jer je, kako su objasnili, ponekad lakše pitati vršnjaka i sa njim razjasniti ono što na času nijesu razumjeli. Špadijer je naveo da već postoji pilot-projekat vršnjačke edukacije. Gimnazijalci su, takođe, ukazali i na potrebu za konsultacijama u četvrtom razredu, koje bi im pomogle pri izboru fakulteta i donošenju odluke o nastavku školovanja. Špadijer je ukazao da se dio tih ideja može ostvariti kroz sekcije i dogovor sa nastavnicima, pozivajući učenike da budu inicijatori. Ocijenio je i da profesori ne objašnjavaju dovoljno jasno zašto je školovanje važno i kako stečeno znanje može pomoći mladima da sjutra rade i zarađuju. J. Đ. P.
OPŠTINA KOTOR
BIJELO POLJE: Nastavljena sanacija klizišta u naselju Malo Polje – Rakonje
Crnom Gorom
Četvrtak, 12. novembar 2026.
13
EKOLOŠKI INCIDENTI U PODGORICI I PLJEVLJIMA: Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula postupke po službenoj dužnosti
U Piperima oštećena stabla zaštićene munike, u Vrulji se izlila hlorovodonična kisjelina U oba slučaja postupa se na osnovu nalaza i dokumentacije Ekološke inspekcije. U obavještenjima Agencije ne navodi se ko su akteri incidenata – ko je izvodio radove u Piperima, niti ko je i za čije potrebe prevozio kisjelinu u Vrulji, a da će precizno utvrditi obim nastale štete, identifikovati odgovorne operatere i odrediti obavezne preventivne ili mjere sanacije terena s. vasiljević
PODGORICA – Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) pokrenula je ovog mjeseca dva odvojena postupka po službenoj dužnosti radi utvrđivanja postojanja štete u životnoj sredini, odnosno neposredne opasnosti od njenog nastanka – zbog oštećenja stabala zaštićene munike tokom rekonstrukcije puta u Piperima (Podgorica), te zbog izlivanja hlorovodonične kisjeline na zemljište u selu Vrulja (Pljevlja).
ODGOVORNOST I MJERE SANACIJE
Postupci su, navedeno je u obrazloženju, pokrenuti u skladu sa Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, a na osnovu nalaza i dokumentacije Ekološke inspekcije.
STRADALO 16 ENDEMIČNih BORovA
SLUČAJ PRIJAVILA UPRAVA ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA I LOVIŠTIMA: Rekonsrtuisana dionica puta u Piperima, jučerašnji snimak
pačnim, krševitim terenima, zbog čega svako oštećenje tih stabala predstavlja značajan udar na ekosistem. U dokumentu Agencije nije navedeno ime izvođača radova i investitora. Međutim, prema ranijim saopštenjima i pisanju medija, rekonstrukcija i adaptacija putne mreže u Piperima – uključujući širenje i asfaltiranje trase od Radovča i Dubravica ka Kameniku – započeta je u maju ove godine kao projekat Glavnog
Kako se navodi u obavještenju EPA, na osnovu zapisnika Ekološke inspekcije utvrđeno je da je ,,prilikom transporta došlo do curenja hlorovodonične kisjeline (HCl) te da je
grada i Vlade. Na tim projektima bili su angažovani gradsko preduzeće „Putevi“ i kompanija „Eurozoks“.
hemikalija CURILA NA ČETIRI PARCELE
Dva dana ranije, 3. novembra, Agencija je pokrenula još jedan postupak po službenoj dužnosti – zbog incidenta koji se dogodio 30. oktobra u Pljevljima, na lokaciji koja obuhvata četiri parcele u katastarskoj opštini Vrulja.
dospjela na zemljište“. U dokumentu Agencije, međutim, nije navedeno ko je i za čije potrebe prevozio kisjelinu, o kojoj se količini radi, niti kako je došlo do njenog prosipanja.
vlada crne gore
Prema obavještenju EPA od 5. novembra, postupak je pokrenut povodom oštećenja stabala munike (Pinus heldreichii) na području Pipera, do kojeg je došlo prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji puta od Dubravice do Kamenika. – Inicijativu za inspekcijski nadzor je podnijela Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, nakon čega je Ekološka inspekcija na terenu konstatovala da je tokom radova oštećeno 16 stabala munike, ukupne drvne zapremine od 8,54 kubna metra – piše u obavještenju Agencije. Nije, međutim, precizirano šta konkretno podrazumijeva oštećenje, niti u kakvom su stanju stabla trenutno. Munika je reliktna i endemična vrsta bora Balkana, koja u Crnoj Gori ima status zaštićene vrste i raste na nepristu-
Posljednji postupci pokrenuti 2023. godine zbog devastacije Morače Postupci po Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini nijesu česti u praksi crnogorskih institucija, iako je bilo više ekoloških incidenata. Prema podacima sa sajta tog državnog organa posljednji slučajevi u kojima je Agencija za zaštitu
Hlorovodonična kisjelina je snažna, korozivna neorganska hemikalija koja u dodiru sa tlom može izazvati naglu promjenu kiselosti (zakisjeljavanje) zemljišta, uništavanje mikroorganizama i biljnog svijeta, te potencijalno ugroziti podzemne vode ukoliko se hitno ne sprovede sanacija.
životne sredine postupala po tom zakonu i obavijestila javnost zabilježeni su 2023. godine. Tada je najprije u avgustu kompanijama „Montenegro Petrol“, „Bemax“ i „Beton Montenegro“ izdato rješenje da je „nastala šteta u životnoj sredini kršenjem Zakona i
profesionalnih standarda, internih pravila poslovanja i grubom nepažnjom operatera usljed devastacije prirodnih vrijednosti u koritu rijeke Morače na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta, čime je pričinjena šteta koja ima značajan negativan uticaj
AGENCIJA UTVRDILA DA JE KORITO DEVASTIRANO: Morača
na dostizanje ili održavanje povoljnog statusa zaštićenih vrsta i prirodnih staništa predmetnog područja, kao i izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre“. Zatim je u decembru iste godine kom-
paniji „Montenegro Petrol“ donijeto i privremeno rješenje kojim je utvrđeno da i devastacija na potezu od Botuna do Ponara predstavlja štetu u životnoj sredini.
U oba slučaja, Agencija za zaštitu životne sredine navodi da će u daljem toku postupka prikupiti dodatnu dokumentaciju, rezultate mjerenja i ispitivanja, kao i izjašnjenja svih uključenih subjekata. Cilj postupaka je da se precizno utvrdi obim nastale štete, identifikuju odgovorni operateri i odrede obavezne preventivne mjere ili mjere remedijacije (sanacije) terena. Iz Agencije saopštavaju da su o pokretanju postupaka, u skladu sa zakonom, obaviješteni nadležno Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ekološka inspekcija, kao i organi lokalne uprave (nadležni sekretarijati) u Podgorici i Pljevljima. Pobjeda od Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje odgovore na pitanja – ko su akteri tih ekoloških incidenata, kako je do njih došlo, koje su razmjere pričinjene štete, te da li su za sporne aktivnosti postojale neophodne dozvole i saglasnosti. Od Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zatražili smo i pojašnjenje da li su stabla munike posječena, polomljena mehanizacijom ili potkopana tokom probijanja puta, u kakvom su stanju te da li se mogu sačuvati. Prema izmjenama Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, koje su stupile na snagu u avgustu ove godine, pravna lica koja ne preduzmu propisane preventivne mjere, ne prijave opasnost ili ne sprovedu naloženu sanaciju terena mogu biti kažnjena od 4.000 do 80.000 eura, dok su za odgovorna lica predviđene kazne od 2.000 do 8.000 eura, uz mogućnost zabrane obavljanja djelatnosti do šest mjeseci. Pored novčanih kazni, zakon obavezuje zagađivača da sve troškove remedijacije snosi sam. D. ŠAKOVIĆ
14 Kultura
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Ljubitelji devete umjetnosti danas u Biblioteci „Miroslav Luketić“
U Budvi počinje „Stripovanje“ PODGORICA - Šesti festival stripa ,,Stripovanje“ počinje danas u 16 sati u čitaoničkom prostoru Narodne biblioteke „Miroslav Luketić“ u Budvi gdje će biti organizovano takmičenje djece u crtanju stripa. U 17 sati, biće otvorena godišnja izložba Škole stripa i ilustracije, kao i izložba gostujućih strip autora na prvom i drugom spratu u holu Akademije znanja. Govoriće predavači škole - Simon Vučković i Miloš Albijanić. Nakon zvaničnog otvaranja izložbe slijedi proglašenje najboljeg rada sa prethodno održanog takmičenja, a tom prilikom će govoriti članovi žirija: Gani Sunduri, Nedeljko Simanić i Simon Vučković. Na dječijem odjeljenju Biblioteke u 17.30 sati publici će se predstaviti gosti starije generacije strip autora: Gani Sunduri i Nedeljko Simanić, dok će se gosti mlađe generacije predstaviti na istom mjestu u 18.15 sati. Oni su članovi studija „Steambug“: Petar Đurišić, Teodora Raduno-
Vlada rebalansom budžeta predložila znatno povećanje vrijednosti pr
Depo još čeka izvođ a procjena radova skočila na 1,04 milio PODGORICA - Sanacija i adaptacija Centralnog depoa Narodnog muzeja Crne Gore, za koju država prošle godine nije uspjela da pronađe izvođača, sada je procijenjena na 1,04 miliona eura – 390.000 više nego što je bilo predviđeno dosadašnjom procjenom.
Ukupna procijenjena vrijednost sanacije i adaptacije vić, Mina Brajović, Milica Lazović i Vladana Lalić. Festival Centralnog depoa organizuje Narodna biblioteNarodnog muzeja ka ,,Miroslav Luketić“ u kojoj se odvija Škola stripa i ilustrapovećana je cije posljednjih devet godina. Podsjetimo, svakog četvrtka u To proizilazi iz Prijedloga za- sa 650.000 na terminu od 16 do 18 sati u pro- kona o izmjenama Zakona o 1.040.000 eura. storijama Narodne biblioteke budžetu za 2026. godinu, koji održava se radionica za djecu je Vlada utvrdila 5. novembra U prijedlogu i mlade koja je pokrenuta 2017. i uputila Skupštini na usvaja- rebalansa nije godine - Škola stripa i ilustra- nje po hitnom postupku. U dicije koju vode edukatori, strip jelu dokumenta koji se odnosi konkretno majstori Simon Vučković i Mi- na izmjene procijenjenih vri- objašnjeno šta loš Albijanić. A. Đ. jednosti kapitalnih projekata navedeno je da se ukupna vri- je dovelo do jednost sanacije i adaptacije poskupljenja od Javno čitanje drame Barbare Delać u CNP-u Centralnog depoa u Vladinom domu na Cetinju povećava sa 390.000 eura, dok 650.000 na 1.040.000 eura. Ri- novi tender, nakon ječ je o rastu od 60 odsto. što je prethodni STVARANJE USLOVA propao bez ijedne Depo Narodnog muzeja Crne Gore PODGORICA - Javno čitanje drame „Zidovi – recimo izložNova procjena je istovremese njihove procjene povećava- i adaptacije depoa opredijeba“ autorke Barbare Delać biće održano večeras u 19 sati no više nego dvostruko veća ponude, još nije ju radi stvaranja uslova za ras- ljeno je 310.000 eura. Od toga na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, u okviru od vrijednosti tendera koji je objavljen
Suočeni sa zidovima, stvarnim i simboličnim
programa obilježavanja 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture. Dramu će čitati članovi glumačkog ansambla nacionalnog teatra: Dejan Ivanić, Danilo Čelebić, Nikola Perišić, Slavko Kalezić, Jadranka Mamić, Žaklina Oštir, Jelena Minić i Sanja Vujović. Drama „Zidovi – recimo izložba“ proglašena je za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za prošlu godinu. „Dramski tekst ,,Zidovi – recimo izložba“ ističe se kao inovativno i slojevito djelo koje vješto kombinuje elemente poezije i dramskog izraza. Drama donosi jasno artikulisan generacijski glas - glas mladih ljudi suočenih sa nevidljivim preprekama savremenog svijeta, zidovima koji su i stvarni i simbolični. – Taj glas nije revoltiran praznim gestom, već promišljen, samosvjestan i poetski izražen. Poetika teksta ogleda se u njegovom jeziku: on je ritmičan, gust, a opet prozračan, omogućavajući čitaocu i budućem gledaocu da kroz metaforu i emociju prepozna sopstveno iskustvo – navedeno je u obrazloženju odluke žirija. A. Đ.
Nastavak programa „Feminescop“
„Aftersun“ u Kinoteci PODGORICA - Film „Aftersun“ (2022), škotske rediteljke Šarlot Vels (Charlotte Wells), jedno od zapaženijih ostvarenja savremene evropske kinematografije, biće prikazan sjutra veče, u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci, u okviru trećeg izdanja ,,Feminescopa“, filmskog programa posvećenog rediteljkama i autorkama. Film prati jedanaestogodišnju Sofi i njenog oca Kaluma tokom zajedničkog ljetovanja u Turskoj. Kroz trenutke igre, razgovora i svakodnevnih rituala upoznajemo njihov blizak
odnos, ali i suptilne pukotine u svijetu odraslih koje djevojčica tek počinje da naslućuje. Dvadeset godina kasnije, Sofi se vraća uspomenama na to ljetovanje, pokušavajući da kroz fragmente sjećanja i stare video-snimke razumije očevu unutrašnju borbu koju tada nije mogla da prepozna. Sa izuzetnom senzibilnošću, Vels gradi intimnu priču o porodičnim odnosima, odrastanju, prolaznosti i složenosti ljudskog pamćenja. „Aftersun“ je dirljivo filmsko promišljanje o onome što pamtimo, ali i o svemu što tek kasnije uspijeA. Đ. mo da razumijemo.
Ministarstvo javnih radova raspisalo 30. oktobra prošle godine. Vrijednost te javne nabavke iznosila je 502.221 euro bez PDV-a, ali do isteka roka 2. decembra nije pristigla nijedna ponuda. Ministarstvo je zbog toga tri dana kasnije poništilo postupak. U javno dostupnoj evidenciji do zaključenja ovog teksta nije objavljen
novi tender za radove na Centralnom depou. U Prijedlogu rebalansa nije precizirano zbog čega je procijenjena vrijednost radova na depou uvećana za 390.000 eura niti koji su novi ili dodatni radovi uračunati u taj iznos. U zajedničkom obrazloženju za više kapitalnih projekata navodi se da
pisivanje javnih poziva, nastavka već započetih višegodišnjih projekata, izvođenja dodatnih radova, izmirivanja ugovorenih obaveza i na osnovu izrađenih i revidovanih glavnih projekata. Međutim, nije navedeno koji se od tih razloga konkretno odnosi na Centralni depo. Prijedlogom rebalansa za ovu godinu na aktivnosti sanacije
je 10.000 predviđeno za konsultantske usluge, projekte i studije, dok je 300.000 namijenjeno izdacima za građevinske objekte. To znači da iznos od 1,04 miliona predstavlja ukupnu procijenjenu vrijednost projekta, a ne novac koji će u cjelosti biti utrošen tokom 2026. godine. Povećanje procjene otvara pitanje da li je
Italija najavila otvaranje muzeja Marija Sironija u prvoj polovini 2027. godine
Rim sprema muzej slikara Musolinijevog režima
PODGORICA - Benito Musolini na konju već je na zidu budućeg muzeja Marija Sironija u Rimu. Na suprotnom zidu je, takođe na konju, kralj Vitorio Emanuele Treći. Sironi je te freske završio 1938. za spomen-dvoranu Doma ratnih invalida, u kojem italijanska vlada sada planira da otvori muzej posvećen njegovom djelu. Izbor zgrade otvara pitanje koje će postavka teško moći da zaobiđe: kako predstaviti jednog od važnih slikara italijanskog 20. vijeka i objasniti njegovu ulogu u fašističkom režimu. Projekat je 3. novembra predstavio ministar kulture Ale-
sandro Đuli, koji ga je nazvao poduhvatom svog mandata na koji je najponosniji. Država je od rimskog Arhiva Marija Sironija kupila 30 djela za stalnu zbirku, a još 90 dobiće na pozajmicu. Među njima su slike, crteži i skice koje prate Sironijev rad od futurizma i metafizičkog slikarstva do monumentalnih kompozicija tridesetih i poslijeratnih djela. U muzeju će biti i istraživački centar u kojem će se moći konsultovati umjetnikova prepiska i bilješke. U saopštenju kojim je Ministarstvo predstavilo projekat ne pominju se ni Musolini ni fašizam. Istoričar umjetnosti Tomaso Montanari rekao
je za The Art Newspaper da se ne protivi otvaranju muzeja, ali da postavka mora jasno objasniti politički kontekst Sironijevog rada. - Budući da je Italija republika utemeljena na antifašizmu, obrazovni materijali muzeja moraju jasno pokazati da on ne podržava fašizam - kazao je Montanari. Prema njegovim riječima, prvobitni plan bio je gotovo sav usmjeren na djela iz doba režima, a Ministarstvo je djelimično uvažilo njegov prijedlog da uključi i radove iz drugih razdoblja. Na taj je rizik još u februaru upozorio istoričar umjetnosti Fabio Benci, koji je sada
član naučnog odbora muzeja. Za francuski Le Journal des Arts kazao je da bi se pod izgovorom ponovnog otkrivanja značajnog umjetnika mogla legitimisati estetika autoritarne vlasti. Sironi (1885–1961) pridružio se fašističkom pokretu 1919. Za Musolinijev list Il Popolo d’Italia radio je političke karikature i ilustracije, a od režima je dobijao narudžbe za zidne slike i mozaike u javnim zgradama. U Manifestu zidnog slikarstva iz 1933, koji je potpisao s još trojicom umjetnika, zagovarao je umjetnost namijenjenu širokoj publici i pridavao joj ulogu u oblikovanju društva pod fašizmom.
Kultura
Četvrtak, 12. novembar 2026.
15
rojekta Narodnog muzeja Crne Gore Održan prvi susret partnera međunarodnog projekta SynAmp,
OPREMA U MAGACINU
Glavni arhitektosnki projekat
ona
nakon neuspjelog tendera mijenjan projekat, predmjer radova ili način rješavanja dugogodišnjeg problema prodora vode, kao i da li je prethodno procijenjena vrijednost bila nedovoljna da privuče zainteresovane izvođače. Tenderom iz 2025. bili su obuhvaćeni građevinsko-zanatski i instalaterski radovi, uključujući sanaciju vlage i hidroizolacije, uređenje zidova, podova
Centralni depo Narodnog muzeja, podsjetimo, nije osposobljen ni gotovo devet godina nakon što je tadašnja direktorica te ustanove Vjera Borozan upozorila da su naviranje vode i pojava buđi u prostoru u kojem se čuva najveći dio muzejskog fonda najkritičniji problem ustanove. Pobjeda je nedavno objavila da se oprema nabavljena za uređivanje depoa, vrijedna nešto više od 206.000 eura, gotovo šest godina nalazi u privatnom magacinu u Podgorici jer prostor nije bio spreman za njenu ugradnju. Nabavku opreme raspisalo je krajem 2019. godine tadašnje Ministarstvo kulture, prije izvođenja neophodnih radova na depou i bez konsultacija sa Narodnim muzejom, a ugovor sa kompanijom „Was Design“ zaključen je u septembru 2020. godine. Iako je njime bio predviđen rok od 60 dana za isporuku i montažu, oprema nije ugrađena jer rekonstrukcija depoa nije bila ni započeta. Umjesto u Vladinom domu, smještena je u magacin kompanije „SAB Security“. Trošak njenog čuvanja za 72 mjeseca, zaključno sa novembrom ove godine, dostigao je 140.400 eura, uz mjesečnu zakupninu od 1.950 eura. Tako je država, nakon gotovo decenije priprema, projekata, saglasnosti i neuspjelih pokušaja sanacije, došla u situaciju da oprema vrijedna 206.000 eura i dalje stoji neupotrijebljena, da njeno skladištenje košta više od dvije trećine nabavne cijene, dok je procjena radova na prostoru u koji treba da bude ugrađena povećana na više od milion eura. J. NIKITOVIĆ
Benito Musolini na konju, rad Marija Sironija
Dvije freske u budućem muzeju bile su prekrivene poslije rata i ponovo otkrivene 1988. Ministarstvo najavljuje da će uz njih izložiti i Sironijeve pripre-
mne crteže. Posjetioci će tako moći da vide kako su nastajali portreti vladara koje je slikar, po narudžbi, postavio jednog R. K. naspram drugog.
za realizaciju odabrano 16 umjetnika
Crnu Goru predstavljaju Ivan Marović i Krsto Vulović PODGORICA - Prvi susret partnerskih organizacija međunarodnog projekta SynAmp (Synergy Amplified: Innovating the Classical Music Ecosystem), koji koordinira Fondacija „Don Branko Sbutega“, a sufinansira Evropska unija kroz program Kreativna Evropa, održan je u Milanu. Teme partnerskog sastanka bile su razmatranje dosadašnjih rezultata projekta, definisanje narednih aktivnosti i potvrđivanje izbora umjetnika i profesionalaca u kulturi koji će učestvovati u njegovoj daljoj realizaciji.
Sastanku su prisustvovali predstavnici osam partnerskih organizacija iz Crne Gore, Hrvatske, Italije, Švedske, Mađarske, Srbije, Kosova i Albanije, a Fondaciju „Don Branko Sbutega“ predstavljali su Ratimir Martinović, Sara Mandić i Katija Krečak Jarović. Na sastanku u Milanu potvrđen je izbor 16 umjetnika, osam kompozitora i osam multimedijalnih umjetnika, koji će u narednoj fazi projekta biti povezani u osam interdisciplinarnih kreativnih dua. Umjetnike iz svih osam zemalja učesnica odabrao je međunarodni stručni žiri. Iz Crne Gore izabrani su kompozitor Ivan Marović i mul-
KotorArt
đača,
i plafona, zamjenu instalacija, ventilaciju, klimatizaciju i sisteme zaštite. Uprkos obimu posla i procijenjenoj vrijednosti većoj od pola miliona eura, nije dostavljena nijedna ponuda.
Sa jednog od sastanaka u Milanu
timedijalni umjetnik Krsto Vulović. Kreativna dua radiće na stvaranju novih multimedijalnih umjetničkih djela uz podršku SynAmp Kreativnog savjeta (SynAmp Creative Council). Ovaj proces, kako je saopšteno iz KotorArta, predstavlja važan korak u ostvarivanju osnovne ideje projekta: sinergije savremene klasične muzike i različitih umjetničkih disciplina kroz međunarodnu saradnju, umjetničke rezidencije i razvoj novih obli-
ka umjetničkog izražavanja. Sastanku u Milanu prethodila su dva dana aktivnosti u Kremoni, u okviru manifestacije Chamber Music Networking Event. Projekat SynAmp predstavljen je javnosti tokom svečanosti povodom obilježavanja deset godina rada organizacije Le Dimore del Quartetto, održane u Muzeju violine (Museo del Violino). Program je obuhvatio i stručnu radionicu posvećenu kamernoj muzici, tokom koje su partneri i profesionalci iz
sektora razmjenjivali iskustva i znanja o održivosti, radnim uslovima umjetnika, međunarodnoj saradnji i digitalnim inovacijama. – Susreti u Kremoni i Milanu potvrdili su snažnu saradnju unutar međunarodnog konzorcijuma i postavili okvir za narednu fazu projekta. Tokom 2027. godine planirani su kreativni procesi, međunarodne umjetničke rezidencije i pripreme za SynAmp turneju – saopšteno je iz KotorArta. A. Đ.
Premijera monodrame „Džo Frejžer“ 23. novembra u Bijelom Polju PODGORICA - Monodrama „Džo Frejžer“, u kojoj Petar Novaković igra svjetskog bokserskog šampiona, biće premijerno izvedena 23. novembra u 20 časova u Velikoj sali Centra za kulturu u Bijelom Polju. Predstavu je po motivima poeme „Ja, Džo Frejzer“ Srđana Valjarevića dramatizovala i režirala Hana Japundžić, u produkciji Bjelopoljskog pozorišta. Rediteljka u Frejžerovoj priči otvara pitanje pobjede i poraza, dovodeći u vezu iskustvo američkog boksera od prije pola vijeka i iskustvo crnogorskog glumca danas. – Tekst „Džo Frejžer“ Srđana Valjarevića u glumačkoj interpretaciji Petra Novakovića priča je o unutrašnjoj borbi pojedinca postavljena doslovno u bokserske rukavice – navela je Japundžić. U Valjarevićevom načinu pisanja i susretu boksera i glumca na sceni, Japundžić prepoznaje i ono što ih povezuje. – Istina je, puno je razlika između ove dvije persone, a ipak unutar monodrame, a i načinom na koji je Valjarević pisao, postoji taj sudar u kojem su obojica zapravo inhibirani pojedinci, luzeri – ocijenila je rediteljka.
Unutrašnja borba u bokserskim rukavicama Novaković u priči o šampionu vidi i priču o muškarcima koji, slijedeći naslijeđene obrasce ponašanja, zadržavaju za sebe ono što osjećaju i žele. – Muškarci mahom ne brinu o sebi. Muškarci imaju običaj da drže u sebi snove, ideje, odgovore i reakcije na život – naveo je glumac. Frejžera opisuje kao čovjeka koji se, uprkos tituli svjetskog šampiona, najviše boji samog sebe. U njegovom tumačenju, bokser prihvata rizik da se otvori i pokaže šta ga pokreće. – Frejžera treba zamisliti srećnog. Frejžer je vedar, ali usamljen, vješt, ali lijen, osjećajan, ali divalj, konkretan, ali začudan, klošar i pijanac, ali svjetski šampion – kazao je Novaković. Japundžić se nada da će predstava zabaviti publiku, a da će se gledaoci Frejžerovoj borbi vratiti i po izlasku iz sale. – Voljela bih da ova monodrama u trenutku gledanja publiku zabavi, a da prava monodrama počne kad pojedinac
Plakat predstave
ode doma i kad pod vlastitim tušem te večeri prepozna da je bio bokser, glumac ili bilo šta.
Svima je borba slična jer svi se zapravo borimo u istom ringu – poručila je rediteljka. R. K.
16 Povodi
Četvrtak, 12. novembar 2026.
STAV
Zemni gas može spasiti Crnu Goru
Zaleđe ulcinjskog gasnog bloka - Ulcinjsko primorje
Pišu: Mr sc. Vladimir POPOVIĆ, dipl. inž. geofizike Prof. dr Mihailo BURIĆ, dipl. inž. geologije Ekonomska logika, konkretni podaci i iskustva nas upozoravaju na opasnost baziranja života države na zaduženjima, bez povećanja proizvodnje i stvaranja novog dohotka. Prema donekle dostupnim podacima, Crna Gora se zadužuje u zadnje vrijeme oko milijardu eura godišnje, zato što njena privreda ne stvara nove vrijednosti, pa ne proizvodi dovoljno prihoda za život države. Najbliži negativan primjer je Srbija, koja je došla do situacije da je njeno ukupno ekonomsko opterećenje 123 milijarde eura zaduženja, sa dugovima preduzeća, banaka, građana, kamata i dr. (prof.
dr Slobodan Komazec). Nije tema da li su Crnu Goru i Srbiju zadužili PES i SNS. Važno je shvatiti da se radi o dvije veoma različite zemlje po veličini i privrednim potencijalima, zbog čega je „kopiranje“ veoma štetno, zato što ove dvije zemlje imaju različite modele za spašavanje iz dužničkog ropstva. „Bratska analogija“ može Crnu Goru da odvede u nedođiju, zbog čega ona treba da traži svoja autentična rješenja. Crna Gora, kao mala država, može da opstane i postane daleko najbogatija zemlja u Evropi, ako se organizuje kao Švajcarska, u kojoj su Njemci, Francuzi i Italijani živjeli i radili zajedno vjekovima. Što se dešavalo preko granice, to na nju nije bitno uticalo, već se živjelo i radilo po sopstvenom modelu. Čak je Cr-
ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu
na Gora u prednosti u odnosu na Švajcarsku jer ima bolju klimu, more, naftu, gas i druge prirodne resurse. Alternativa je da nastavimo ka’ dosad i postanemo zakrpa na rupi, po ugledu na neke druge zemlje. Ako se još donese zakon primjeren za male evropske i arapske zemlje, đe se ne izdaju pasoši sa pravom glasanja nikome ko nema korijene u toj zemlji, praktično će biti riješen jedan od fundamentalnih problema zaštite države i naroda. Paralelan proces uređenju države treba da bude brzo i efikasno rješavanje ekonomskih problema. Uz uređenje države, treba obezbijediti ekonomsku stabilnost, tako što će se finansirati važni projekti. Takvih projekata ima mnogo. Najvažnije je da što prije počne eksploatacija nafte
i gasa duž Crnogorskog primorja. Prema ekspertima „Ramka“, poznate britanske naftne kompanije koja je uradila 2D seizmiku i istraživanje u podmorju prije 20 i više godina, i „Energeana“, koji je uzeo dvije licence 2017. godine, procijenjeno je da samo u plitkoj zoni, po „Energeanovim“ licencama, ima rezervi gasa oko 34,6 milijardi US$. Od toga bi Crnoj Gori pripalo oko US$ 20 milijardi. Ovo je skromna procjena bazirana na staroj 2D seizmici i Pobjeda, 16. mart 2017. zavisno od cijene gasa. U Ulcinjskom bloku, zajedno sa bili smo milijarde jer je cije„Energeanovim“ licencama, na gasa prošle godine bila 30 samo u plitkim gasnim sedi- odsto viša nego danas. Ruska mentima ima gasa u vrijedno- firma „Novatek“ – a samim tisti od preko 60 milijardi US$, me i srpska vlada – znaju da u od čega bi Crnoj Gori pripao Crnoj Gori postoje ogromne profit od oko 65 odsto, ili oko količine hidrokarbonata. Ka40 milijardi US$, i to samo iz da će ozbiljna istraživanja poplitkih gasnih sedimenata. Na četi? Ko o tome odlučuje, vrlo staroj 2D seizmici na 17 mje- je važno, veliko i potpuno nesta se vidi kako gas izlazi na jasno pitanje. Ovdje se nemidno mora! novno nameće pitanje aktuUz ovu analizu treba imati u elnim apostolima i njihovim vidu i izjavu g-dina Mathio- nalogodavcima: zašto se nije sa Rigasa, direktora „Energe- pristupilo daljem istraživaana“, pri preuzimanju licence nju nafte i gasa kad su „Eni“ i u Crnoj Gori, u Podgorici 15. „Novatek“ napustili Crnu Gomarta 2017. godine: „Odušev- ru i zašto „Energean“ još niljen sam potpisivanjem Ugo- je izbušio predviđenu plitku vora o koncesiji, što obilježava bušotinu? važan dan za ‘Energean’ i naš Sad, pred izbore, ponovo je kontinuiran rast, s obzirom glavna tema neosnovano pona to da ulazimo u izuzetno većanje plata i penzija, a još obećavajući region Jadrana“. prije dvije godine su mogli naNažalost, kompanija „Energe- praviti Crnu Goru najbogatian“ još nije izbušila predviđe- jom zemljom Evrope! Ko i zanu plitku bušotinu, iako je to što ovo radi? Narod to ne zna, po ugovoru trebalo da uradi ali struka mora da makar pojoš od 2020. godine! kuša otkriti zakulisne radnje Što se dešava, nije jasno. Niko na štetu Crne Gore, a za strau Vladi nije reagovao, a izgu- ne interese.
Poslije prve „Energeanove“ bušotine, koja može da se izbuši za dva–tri mjeseca, Crna Gora je mogla da dobije oko 20 milijardi eura. Naravno, ovo su približne sume, zasnovane na analizama geoloških i geofizičkih podataka „Energeanovih“ licenci. Kao geofizički konsultant, Popović je napravio milione i milijarde raznim svjetskim firmama, tako da iza stavova u ovom tekstu stoje obrazovanje, znanje i iskustvo. Najbolji je dokaz da su vrhunske svjetske firme kao „Maraton“ i „OMV“ učestvovale na tenderu 2016. i 2017. godine, jer znaju da postoje ogromne količine hidrokarbonata kod nas. Važni bi bili kontakti sa naftnom kompanijom „Shell“, koja je pronašla veliko mezozojsko karbonatno ležište nafte u Albaniji. Posebno je značajno i to da je Evropski parlament izglasao gas za zelenu energiju. Mogućnost izvođenja kose eksploatacione bušotine sa kopna, a ne iz mora, pojačava ekološki kvalitet projekta.
Hronika Podgorice
Četvrtak, 12. novembar 2026.
17
Glasanjem o predloženim zaključcima juče završena 23. sjednica gradskog parlamenta
Pokazali da je konsenzus ipak moguć
POBJEDA
Epilog glasanja o podršci postupku za medicinski potpomognutu oplodnju
snost predlagača (odbornice Ksenije Aranitović), a potom ni podršku u gradskom parlamentu.
TIP
Svjetski dan šećerne bolesti obilježen i na TC Forum
Neposredni kontakt je uvijek dragocjen
Ukazali na značaj prevencije i ranog otkrivanja dijebetesa Povodom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, gradsko preduzeće Tržnice i pijace podržalo je realizaciju informativno-edukativne aktivnosti NVO CAUZ (Crnogorska asocijacija za unapređenje zdravlja). U okviru aktivnosti, predstavnici NVO CAUZ organizovali su u Tržnom centru „Forum“ informativni pult i u razgovoru sa posjetiocima pijace pružali im korisne informacije o dijabetesu, značaju prevencije i ranog otkrivanja, kao i važnosti usvajanja zdravih životnih navika. - Kao društveno odgovorna kompanija, nastojimo da budemo podrška inicijativama koje prevazilaze okvire naše osnovne djelatnosti, a koje doprinose unapređenju kvaliteta života, očuvanju zdravlja i podizanju svijesti o važnim društvenim temama. Vjerujemo da upravo kroz saradnju sa nevladinim organizacijama i drugim društvenim akterima možemo dati značajan doprinos zajednici u kojoj poslujemo – istakli su iz Tržnica i pijaca, uz poruku da su uvijek otvoreni za saradnju i podršku ovakvim H. P. i sličnim inicijativama koje su u interesu zajednice.
Skupština glavnog grada usvojila je i prijedlog odluke o subvencionisanju dijela troškova usluge produženog boravka, a
većinsku podršku odbornika dobio je i prijedlog o stavljanju van snage odluke o davanju FK Crvena stijena na korišćenje
Skupština je jednoglasno usvojila prijedlog odluke o naknadi troškova postupka medicinski potpomognute oplodnje, kao i prijedlog lokalnog akcionog plana za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u glavnom gradu, te predloženi lokalni akcioni plan Glavnog grada za podršku žrtvama nasilja za period do 2028. godine fudbalskog terena i klupskih prostorija u Tološima. Skupština je jednoglasno usvojila i prijedlog lokalnog akcionog plana za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti u glavnom gradu, kao i predloženi lokalni akcioni plan Glavnog grada za podršku žrtvama nasilja za period do 2028. godine. Usvojena je i Informacija o poslovnim prostorima u svojini Glavnog grada koji su dati na korišćenje ili ustupljeni fizičkim licima za potrebe umjetničkog stvaralaštva ili kulturnih djelatnosti, uključujući četiri prijedloga zaključaka. Gradski parlament usvojio je prijedlog o prestanku dužnosti dosadašnjeg v. d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Dalibora Zečevića, ali mu je potom izglasan novi privremeni v. d. mandat na čelu Agencije, do izbora novog direktora, najduže do šest mjeseci.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, Skupština glavnog grada usvojila je sa 28 glasova za, 22 protiv i jednim uzdržanim, prijedlog da za članove Savjeta RTV Podgorica izaberu Dragana Ljutića i Žarka Koraća. Skupština je usvojila i odluku o imenovanju žirija za dodjelu Nagrade „19. decembar“. Za predsjednicu žirija izabrana je Sonja Tomović- Šundić, a za članove Vladan Radulović, Radoje Vujadinović, Srđan Stanković, Boban Melović, Boris Vukićević, Nevena Mijajlović, Milena Đukanović, Bojan Baća, Dragi Vujačić, Vuksan Simonović, Miodrag Živković i Ivona Čović. Skupština je takođe usvojila prijedlog rješenja o imenovanju komisije za dodjelu studentske nagrade Glavnog grada za 2026. godinu, kao i prijedlog rješenja o imenovanju Komisije za praćenje realizacije projekta „Velje brdo“. H. P.
Ove zime trebalo bi da počne izgradnja treće faze promenade uz Moraču
Milion i po za uređenje šetališta od Milenijuma do Vezirovog mosta Izgradnjom šetališta na desnoj obali Morače biće nastavljeno uređenje obala najveće gradske rijeke. Šetalište, koje je i nastavak postojeće promenade na lijevoj obali, prostiraće se desnom obalom od mosta Milenijum do Vezirovog mosta, a omogućavaće korišćenje pješacima, biciklistima i osobama s invaliditetom. Projekat, za koji je tender otvoren do 7. decembra, vrijedan je 1,45 miliona eura. - Pored staza koje će ukupno biti duge oko 1,6 kilometara, projekat podrazumijeva izgradnju potpornih zidova, zaštitne ograde, stepeništa za bolji pristup obali rijeke. Biće postavljena javna rasvjeta, česme, vodovodna infrastruktura, sistem za navodnjavanje. Posebna pažnja posvećena je prilagođavanju konfiguraciji terena, kvalitetu i trajnosti materijala, ali i očuvanju postojećeg zelenila - navela je Jelena Ristović iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. Ona je kazala da termin početka radova zavisi od dinamike realizacije tenderske procedure, tj. odabira najbolje ponude, zaključenja ugovora i
AIR
Glasanjem o predloženim zaključcima, juče je konačno završena 23. sjednica Skupštine glavnog grada, započeta 5. novembra. Skupština je usvojila inicijativu koja se odnosi na razvoj sporta i sportske infrastrukture u Podgorici sa prijedlogom zaključka i Informaciju o pitanjima sportske infrastrukture u svojini Glavnog grada koja je data na korišćenje sportskim klubovima i stanju u sportskim klubovima u vlasništvu Glavnog grada. Usvojena je i predložena odluka o ograničavanju oglašavanja na imovini i u institucijama Glavnog grada, čiji su sastavni dio bila i dva amandmana odbornika Mitra Šušića. Kako je na zahtjev predlagača, odbornika Miloša Đuričkovića (ES), sa dnevnog reda povučen prijedlog odluke o podsticanju izgradnje javnih parking kapaciteta uz učešće privatnih investitora kako bi bio dodatno dopunjen, o njemu se odbornici nijesu ni izjašnjavali. Skupština je jednoglasno usvojila prijedlog odluke o naknadi troškova postupka medicinski potpomognute oplodnje. Sastavni dio odluke postali su amandmani koje su podnijeli odbornik Mirza Krnić i Odbor za međuopštinsku i međunarodnu saradnju, te četiri amandmana koje je podnio gradonačelnik Saša Mujović, dok njegov peti amandman nije dobio sagla-
Budući izgled šetališta
konačno uvođenja izvođača u posao, ali da očekuje kako bi radovi mogli da počnu ove zime. - Realizacijom projekta, Podgorica će dobiti uređen prostor, predviđen za šetnju, rekreaciju, odmor, vožnju bicikla, boravak u prirodi na jednom od najznačajnijih poteza uz obalu Morače – poručila je Ristović. Prethodno je iz Kancelarije glavnog gradskog arhitekte
najavljeno da će projekat obuhvatiti izgradnju staza za rekreaciju (pješačkih i biciklističkih) čiji će raspored biti prilagođen konfiguraciji terena i postojećem zelenilu. Predviđeno je da širina biciklističke staze bude dva metra, a širina pješačke staze dva i po metra. Na pojedinim djelovima one će se nalaziti jedna uz drugu, dok će se na drugim djelovima razdvajati kako bi se što bolje prilagodile terenu i
postojećem zelenilu. Uz staze će biti postavljen i prateći mobilijar u vidu klupa, kanti za otpatke i odgovarajuće rasvjete... Osim ovih sadržaja za pješake i bicikliste, projektom je predviđeno i postavljanje taktilnih staza za kretanje osoba sa oštećenim vidom, kao i unapređenje zelenih površina uz Moraču, pri čemu će posebna pažnja biti posvećena očuvanju postojećeg drveća. H. P.
18 Fudbal *******************************
Arena
Četvrtak, 12. novembar 2026.
LIGA NACIJA: Ukoliko večeras pobijedi Letoniju, a Kipar ne savlada Jermeniju, Crna Gora će osigurati prvo
IGRAMO KVALITETNIJE NEGO 2011.
Veliku šansu imaju izabranici 43-godišnjeg Nikšićanina, koji je bio kapiten kada je Crna Gora u novembru 2011. sa Češkom igrala baraž za Euro 2012. - Bio sam igrač i mislim da smo tada napravili veliku stvar. Teško je porediti tadašnju i sadašnju ekipu, ali mislim da sada igramo kvalitetniji fudbal. Tada smo mnogo zavisili od jednog, dva igrača, a sada prije svega imamo dobar kolektiv. Ovo je grupa igrača koja je napravila dobru, familijarnu atmosferu, i to nas krasi svaki put kad izađemo na teren – objasnio je Vučinić. - Više kontrolišemo utakmicu, nije nas nadigrala ni Hrvatska, a znamo da je to reprezentacija iz svjetskog vrha. Polako slažemo kockice, mislim da idemo nabolje u svakom segmentu – podvukao je selektor. Ima i segmenata koji mu se ne dopadaju. - Stvaramo mnogo šansi, a dajemo malo golova. Pokazao sam igračima snimak sa 30 povoljnih situacija iz kojih nijesmo zatresli mrežu. Ne možemo da priuštimo sebi taj luksuz – poručio je Vučinić. - Kad sam postavljen za selektora imali smo problem sa malim posjedom lopte. Sad imamo posjed, ali slabiju realizaciju. Možda igrači nijesu navikli da toliko ulazimo u šanse – kazao je Vučinić.
FSCG
Ukoliko ,,sokoli“ večeras (20.45 h) savladaju Letoniju, a Kipar prethodno ne pobijedi Jermeniju u gostima (18 h), prvo mjesto u grupi C2, plasman u viši rang i mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za Euro 2028 – biće osigurani. U slučaju da i nakon večerašnjih duela razlika između naše i ostrvske selekcije ostane tri boda ili bude umanjena – odlučivaće direktan duel u nedjelju u Limasolu. Imperativ, međutim, nije samo prvo mjesto. Poželjno je osvojiti i što više bodova kako bi ,,crveni“ bili bliži baražu za EP ako izostane direktan plasman kroz redovne kvalifikacije. - Svaki meč je težak, posebno ovi koji su ,,unaprijed dobijeni“. To malo poremeti i opusti igrače. Ali nadam se da su shvatili koliko je bitna ova utakmica. Najvažnije je da na teren izađu koncentrisani, da pokažu volju, želju i borbu kao u prethodnim mečevima – rekao je selektor Mirko Vučinić na konferenciji za medije.
Dan odluke?
Crna Gora
Letonija
(4-3-3)
(5-4-1)
Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.315. Sudija: Žerom Brizar. Pomoćnici: Orelijan Bertomjeu i Hišam Zakrani (Francuska). Početak: 20.45 sati Popović
Roganović
Vujačić Gašević
Savić
Janković Osmajić
Bulatović
Adžić
Krstović
Hakšabanović
Uldrićis Ciganiks
Zelenkovs
Černomordijs
Patijčuks
Vapne
Cirkins
Vienties Melniks
Savalnieks
Matrevics
Selektor: Mirko Vučinić
Selektor: Paolo Nikolato
Grupa C2 18.00 – Jermenija – Kipar 20.45 – Crna Gora – Letonija 1. Crna Gora 2. Kipar 3. Jermenija 4. Letonija
POČINJE RASPLET: Mirko Vučinić na treningu ,,sokola“
BIĆE OPASNI AKO IM DOZVOLIMO
Mladi stručnjak očekuje dvostruki blok Letonaca. - Letonija može da bude opasna samo ako joj mi to dozvolimo. Čekaće šansu iz kontri, moramo da budemo vrlo pametni kad izgubimo loptu. I Jermeni su se ovdje branili sa 10 igrača u 30 metara ispred gola. Moramo da idemo na pobjedu, prihvatamo tu odgovornost jer smo prvi, dosadašnjim partijama dokazali smo da smo favoriti – kazao je 43-godišnji Nikšićanin. Crna Gora je imala kontrolu u prvom meču sa Letonijom, vodila 2:0, a onda se našla u
problemima kada je domaćin smanjio. - Vidjeli smo što može da se desi u meču koji smo kontrolisali – primimo gol i uđe panika. To je fudbal, znamo da nema opuštanja, u bilo kojem momentu može da krene po zlu. Treba biti maksimalno koncentrisan svih 90 minuta. Cilj je da osvojimo prvo mjesto i odemo u B diviziju, ako bude moguće da dođemo i do baraža – rekao je Stefan Savić, koji je sa klupe odgledao meč u Rigi. - Kontrolisali smo meč do 80. minuta, potom su oni dali gol za 1:2 i to im je dalo krila, a nas poremetilo. Publi-
ka ih je nosila. I mnogo veće ekipe u tim situacijama budu pod pritiskom, ali dobro smo reagovali i nijesmo primili drugi pogodak – naveo je Vučinić. - Svjesni smo da svi očekuju našu pobjedu, prije svega jer smo Letoniju pobijedili u gostima, ali ponavljam - danas nema lakih utakmica. I mnogo jače reprezentacije ne uspiju da pobijede svaki put kad su favoriti, to nas poziva na oprez. Maksimalno smo fokusirani da uradimo što je do nas. Neće nedostajati želje i motiva jer znamo što nam znači ova utakmica – nadovezao se Savić.
DILEMA JOVETIĆ
Vučinić je rekao da mu je mnogo žao što u timu nema Adama Marušića, koji se povrijedio na treningu, te da je pitanje koliko će moći da pomogne Stevan Jovetić nakon što je dva dana trenirao odvojeno od ekipe. Najavio je i da će starter biti Sead Hakšabanović, koji je zbog povrede propustio prethodna četiri meča Lige nacija. Fudbaler Malmea donosi opciju više u napadu, ali važno je i sačuvati mrežu – Crna Gora je to uradila samo jednom u prethodna četiri meča. - Važno je da cijela ekipa bude čvrsta i organizovana, ne sa-
4 3 4 2 4 1 4 0
1 0 1 1 1 2 1 3
7:4 5:3 4:5 2:6
10 7 4 1
- Svaki meč je težak, posebno ovi koji su ,,unaprijed dobijeni“. To malo poremeti i opusti igrače. Ali nadam se da su shvatili koliko je bitna ova utakmica. Najvažnije je da na teren izađu koncentrisani, da pokažu volju, želju i borbu kao u prethodnim mečevima – rekao je selektor Mirko Vučinić mo posljednja linija. Imamo kvalitet u ofanzivi i u većini mečeva stvaramo mnogo šansi. Ako odbranimo gol mnogo su nam veće šanse da pobijedimo – zaključio je Stefan Savić. N. KOSTIĆ
Kapiten i selektor Letonije: Znamo što nam treba za pobjedu POBJEDA
PODGORICA - Možda još samo korak do prvog cilja, a dva od potpunog ispunjenja ambicija u Ligi nacija. Pred fudbalskom reprezentacijom Crne Gore su odlučujućih 180 minuta.
Černomordijs i Nikolato na konferenciji za medije u Podgorici
Letonija ima samo bod iz četiri meča u grupi C2 Lige nacija, u najboljem slučaju mogla bi da završi kao trećeplasirana, ali selektor Paolo Nikolato smatra da dosadašnja kampanja njegove ekipe nije toliko loša. - Želimo da ostanemo vjerni svojim principima. Ne sudimo sebi samo prema rezultatima. Ovo je proces, moramo da budemo iskreni, imamo mlad tim. Realnost je da je ovaj nivo za nas vrlo težak. Lakše bismo stizali do pobjeda da su nam rivali Andora ili Gibraltar – kazao je Nikolato na konferenciji za medije na
Gradskom stadionu u Podgorici. - Nivo naših igara je vrlo blizak nivou C divizije, ali razliku prave neki periodi utakmica, otud i razlika na tabeli. Na primjer, nijesmo igrali lošije od Kipra u posljednjem meču, ali izgubili smo u 94. minutu. Igrali smo dobro i protiv Crne Gore u Rigi, imali mnogo šansi, ali nijesmo ih iskoristili. Oni svoje jesu. To su te epizode koje su odlučujuće. Moramo da budemo strpljivi, da koristimo prilike, treba nam i više sreće – dodao je italijanski stručnjak.
Arena
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Sve su manje šanse da će Adin Ličina, 19-godišnji fudbaler crnogorskih korijena rođen u Njemačkoj, zaigrati u dresu ,,sokola“. Predsjednik FSCG Dejan Savićević je na Skupštini Saveza početkom oktobra najavio da će selektor Mirko Vučinić i on obaviti razgovor s ofanzivcem Kremonezea na pozajmici iz Juventusa i njegovim menadžerom. Kontakt je uspostavljen, ali odgovor je bio negativan. - Zvao sam njegovog menadžera, ali nije se javio. Ličini sam poslao poruku, prenio mu da sam želio da ga zovem na ovo okupljanje, ali rekao mi je da želi da se fokusira na klub. Čak sam mu rekao i da će biti jedan od važnijih igrača. Mislim da smo odradili što je do nas – rekao je Vučinić. - U životu je najbitnije da imate želju. To govorim i igračima: ako protivnik ima veću želju od nas da pobijedi, teško ćemo uzeti tri boda bez obzira na to koliko smo bolji. Mora da postoji želja – naglasio je Vučinić. Kazao je i da se u slučaju Ličine mora pokazati poštovanje prema aktuelnim reprezentativcima. - Kako da izađem pred momke koji su godinama ovdje, prolivaju krv i znoj, a nekoga moramo da molimo da dođe. Ličini želim sve najbolje, veliki je igrač, da nije ne bih insistirao da igra za nas – naveo je Vučinić. Da li ćete ponovo pokušati? - Vidjećemo, nećemo se istrčavati – poručio je Mirko Vučinić.
I kapiten Antonijs Černomordijs osvrnuo se na prvi meč dvije selekcije (1:2). - Igrali smo dobro, ali ne tokom cijelog meča. Želimo da pružimo dobro izdanje, spremni smo da se borimo i osvojimo tri boda – istakao je defanzivac Rige. - Pričali smo o greškama u prethodna četiri meča, radujemo se prilici da ispravimo ono što nije bilo dobro. Nedostajalo nam je sreće, u Kipru smo izgubili u nadoknadi. Očekivali smo više bodova, znamo što je potrebno da promijenimo – poručio je Černomordijs.
,,Sokolići“ ubjedljivi na startu Azerbejdžan Crna Gora
2 7
BEOGRAD - Stadion FK Voždovac. Sudija: Lotar Dont (Belgija). Golovi: 0:1 Bubanja u 5, 0:2 Knežević u 13, 0:3 Mijović u 18, 0:4 Lesjak u 19, 0:5 Jovanović u 27’, 1:5 - Ali Alijev (p) 31’, 1:6 Jovanović u 45’+3, 1:7 Knežević 64’, 2:7 Čodarov u 79. Žuti kartoni: Valijev, Džabarli, Gazibajov, Salimov (Azerbejdžan), Fatić, Lazoja, Jašović, Vujačić (Crna Gora). AZERBEJDŽAN: Ajubov, Mahmudov, Ahmadov, Gulušov (od 46. Baširov), Rzajev, Džabarli, Valijev, Gazibajov (od 46. Kamara), Alijev (od 67. Čodarov), Sulejmanzade (od 46. Valijev), Ibrahim (od 62. Salimov). CRNA GORA: Minić, Stamatović, Lazoja, Fatić, Sekulović, Bubanja (od 70. Vujačić), Pavićević, Lesjak (od 46. Jašović), Mijović (od 70. Ražnatović), Jovanović (od 65. Lalović), Knežević (od 70. Popović). Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore ubjed-
Omladinci Crne Gore
ljivim trijumfom nad Azerbejdžanom otvorila je drugu rundu kvalifikacija za EURO 2027. ,,Sokoli“ su do tri boda došli rezultatom 7:2, od čega su čak pet golova postigli za manje od pola sata igre u prvom poluvremenu. Seriju je otvorio Viktor Bubanja, koji je u petom minutu oduzeo loptu protivničkom
golmanu i onda je rutinski poslao u mrežu. Osam minuta kasnije, Vukota Knežević je odlično reagovao glavom na centaršut Petra Sekulovića, da bi pobjedu već u 18. minutu najavio VeljkoMijović poslije lijepe akcije nekoliko njegovih saigrača. Ubrzo je lopta ponovo bila u mreži Azerbejdžana, ovog puta je Viktor LeFSCG
Ličina rekao da mu je sada važniji klub
Omladinska reprezentacija sjajno počela drugu rundu kvalifikacija za EP
FSCG
vo mjesto u grupi C2
Fudbal 19
sjak završio akciju Matije Jovanovića i Kneževića. Peti gol djelo je Jovanovića, nakon čega je Azerbejdžan uzvratio pogotokom iz jedanaesterca. Sjajno poluvrijeme Crne Gore zaokružio je Jovanović u trećem minutu sudijske nadoknade. U nastavku se u listu strijelaca još jednom upisao Knežević, dok je na drugoj strani mrežu
naše ekipe zatresao Muhamad Čodarov. - Rezultat govori da moramo biti prezadovoljni ovakvim otvaranjem kvalifikacija. Odigrali smo odlično, posebno prvo poluvrijeme. Praktično sve što smo stvorili u napadu smo i iskoristili, imali smo potpunu kontrolu lopte i pravu kombinatoriku. U nastavku smo svjesno usporili ritam, napravili neke izmjene da bismo osvježili ekipu, ali to nije uticalo na rezultat. Jedina loša strana ove utakmice su dobijeni žuti kartoni, koji će nam predstavljati određeno opterećenje u narednoj utakmici zbog moguće suspenzije za treće kolo. Okrećemo se duelu sa Farskim Ostrvima, znamo da su fizički veoma dobro pripremljeni. Mislim da smo tehnički bolji, ali teren je jedino mjerilo. Nadam se da će u tom meču naš pristup i ozbiljnost biti na nivou meča sa Azerbejdžanom - kazao je selektor Nenad Vukčević. U drugom kolu grupe B1, Crna Gora 14. novembra od 11 časova igra sa Farskim Ostrvima. R. P.
Bivši predsjednik FIFA žestoko kritikovao svog nasljednika
Blater: Infantino je nedodirljivi diktator
Crnogorski kadeti
Crna Gora ubjedljivo poražena na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo do 17 godina
Kadeti osjetili moć Engleza Crna Gora Engleska
1 6
BARTON - Teren broj 5 kompleksa Sent Džordž park. Sudija: Karel Ruček (Češka). Golovi: 0:1 Nikol-Jazuli u 6, 0:2 Parker u 22, 0:3 Nikol-Jazuli u 28, 1:3 Vukčević u 44, 1:4 Nikol-Jazuli u 51, 1:5 Ejb u 64, 1:6 Parker u 70.minutu. Žuti kartoni: Kuč, Samardžić (Crna Gora), Džozef, Nikol-Jazuli (Engleska). CRNA GORA: Janković, Jošanović, Kuč, Ivanović, Radusinović (od 68. Suljević), Samardžić (od 82. Kaluđerović), Kljajević, Laković (od 68. Grbović), Vukčević (od 68. Pavićević), Milačić, Bjeletić (od 58. Barjaktarović). ENGLESKA: Džek, Džobling, Fejokvu, Henri, O’Brajen (od 71. Ejmi), Votson (od 71. Eze), Parker, Džonson, Moci (od 62.
Ejb), Džozef (od 62. Bernard), Nikol-Jazuli (od 62. Senja). Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je u prvom kolu grupe 9 prve runde kvalifikacija za EURO 2027. Domaćin turnira Engleska opravdala je ulogu favorita rezultatom 6:1. Presudio je dobar start ,,gordog Albiona“, koji je zahvaljujući dvostrukom strijelcu MahdijuNikol-Jazuliju i Ksavijeru Parkeru rano stigao do tri gola prednosti. U finišu prvog poluvremena smanjio je Danilo Vukčević, međutim, do kraja meča još jednom je pogodio Nikol-Jazuli, kao i Džošua Ejb i Ksavijer Parker. - Svjesni smo da konačan rezultat od 6:1 izgleda teško i uvjerljivo, ali u analizi ove utakmice moramo biti potpuno realni i uzeti u obzir ključne okolnosti. Engleska je u ovaj meč ušla kao
apsolutni favorit, a pokazalo se da je protivnik u ovom trenutku jednostavno bio prejak za nas. Kada na takvu snagu rivala dodate naš najveći problem, a to je da smo utakmicu morali odigrati bez šest standardnih igrača, onda je bilo izuzetno teško izbjeći poraz. Suprotstaviti se tako moćnom protivniku u desetkovanom sastavu bio je preveliki hendikep, koji se na kraju drastično odrazio na konačni ishod. Naš fokus sada je da se ekipa što prije konsoliduje i oporavi. Okrećemo se novim izazovima sa jasnim ciljem da već u narednoj utakmici pokažemo svoje pravo lice - rekao je selektor Petar Kasom. U drugom kolu grupe 9, ,,sokoli“ se sastaju sa Ukrajinom. Taj meč na programu je 14. novembra od 20 časova po našem vremenu. R. P.
PODGORICA - Bivši predsjednik Svjetske fudbalske federacije Sep Blater žestoko je kritikovao svog nasljednika Đanija Infantina, nazvavši ga diktatorom i poručivši da bi mu možda bila potrebna psihijatrijska pomoć. Blater je u intervjuu za njemački magazin ,,Špigl”, govorio o načinu na koji Infantino vodi FIFA, a posebno je osudio odluku da američkom predsjedniku DonalduTrampu dodijeli nagradu za mir, kao i planove o budućoj prodaji dijela komercijalnih prava Svjetskog prvenstva. - FIFA pati. Trenutno je vodi čovjek koji je dozvolio da mu budu pomućeni vidici - rekao je Blater, ocijenivši da je dodjela nagrade za mir Trampu bila ,,sramotna”: - Zašto bi uradio tako nešto? Infantino dodjeljuje nagradu za mir nekome ko ubrzo potom vodi rat protiv Irana? To je ludilo – kategoričan je bivši predsjednik FIFA. Blater je kritikovao i način na koji Infantino, prema njegovom mišljenju, obezbjeđuje podršku nacionalnih fudbalskih saveza za novi mandat. Tvrdi da predsjednik FIFA pridobija glasove obećanjima o većim finansijskim sredstvima. - Ako glasate za mene, dobićete mnogo više novca nego ranije - opisao je Blater navodnu Infantinovu poruku predstavnicima saveza.
Sep Blater
Potom je iznio još oštriju ocjenu njegovog načina upravljanja. - On je diktator. Ljudi u FIFA mi govore da niko ne smije da se vozi liftom sa njim. On je nedodirljiv - istakao je Blater. Posebno ga je razbijesnio i odbačeni plan o prodaji dijela komercijalnih prava Svjetskog prvenstva. Infantino je, prema Blaterovim riječima, izgubio osećaj za granice. - Infantino više ne poznaje nikakve granice. Ne razumije ništa od toga. Mislim da bi možda jednog dana trebalo da bude poslat u psihijatrijsku ustanovu - rekao je Švajcarac. Blater je bio na čelu FIFA od 1998. do 2015. godine, kada je podnio ostavku usred velikog korupcionaškog skandala. Protiv njega su vođeni postupci zbog optužbi povezanih sa poslovanjem federacije, ali je na kraju oslobođen u dva suđenja. Etička komisija FIFA izrekla mu je i zabranu bavljenja fuJ. T. dbalom.
20 Sportski miks
Arena
OSCG
Crnogorske košarkašice doživjele ubjedljiv poraz na s PODGORICA – Crnogorske košarkašice porazom u Istanbulu od Turske (79:62) otvorile su nastup u drugoj fazi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje se naredne godine održava u Belgiji, Finskoj, Litvaniji i Švedskoj.
Slavlje Budvana
Crnogorski tim siguran u prvoj utakmici CEV Čelendž kupa
Budva dominantna protiv Lokomotive PODGORICA - Odbojkaši Budve bili su ubjedljivi u prvoj utakmici CEV Čelendž kupa – savladali su kod kuće ekipu Lokomotiva Avije 3:0 (25:16, 25:15, 25:14) i najavili da bi mogli da imaju zanimljivu evropsku jesen.
pokazuje to što je gost iz Plovdiva u prvom setu samo dva puta uspio da izjednači (9:9 i 10:10), u drugom i trećem setu samo po jednom (na 6:6 u drugom i na 1:1 u trećem). Momci Miloša Markovića osvajali su poene na razne načine, a najviše ih je osvojio nekadašnji kapiten crnogorske reprezentacije Vojin Ćaćić – 17. Dvocifren u redovima prvaka Crne Gore bio je još Kubanac Augusto Kolito sa 15 poena, devet je osvojio Goj-
ko Ćuk, jedan manje Vuk Stanojević, a pet Aleksandr Butko. Upisao se i Luka Babić s poenom. Kod Lokomotive sa 16 poena najbolji je bio Žulijen Georgiev. Revanš u Plovdivu je 18. novembra, od 17.30 h, a Budvi je, u skladu sa propozicijama usvojenim uoči sezone, potrebna pobjeda kako bi zakazala duele sa boljim iz dvomeča CSKA Sofija – Epicentar Podoljani (Ukrajina), a ti dueli su dan za danom, 17. i 18. novembra u Sofiji. R. P.
RK SUTJESKA
Ni u jednom trenutku meča u Mediteranskom sportskom centru nije bilo neizvjesnosti. Budva je sve vrijeme diktirala tempo, a koliko je bila dominantna
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Izabranice Jelene Škerović bile su u ,,igri“ do poluvremena, ali je onda sve bilo u znaku domaće selekcije, koja je od 23. do 32. minuta od 39:35 stigla do 63:44, čime je meč bio odlučen, tako da je podmlađena selekcija bila daleko od iznenađenja na Bosforu. Istina, baš u tim trenucima, kada je Turska dominirala, pravila seriju, čudno je da nije bilo reakcija sa naše klupe, već je prvi tajmaut zatražen tek pri rezultatu 63:44, kada je bilo jasno da je vele obrt nemoguć... Brojne greške (18 izgubljenih lopti), loši procenti šuta (1-20 za tri, od čega je jedina trojka postignuta u 39. minutu), uslovili su da Turska opravda očekivanja, a na kraju da stigne i do ubjedljive pobjede. Zanimljivo je da je meč, koji je riješen u trećem periodu, imao atipičan finiš, jer su u posljednjih 13 sekundi zatražena čak tri tajm-auta. Inače, Crna Gora je bolje ušla u meč, a nakon dva i po minuta igre vodila je 8:2, gdje je Amerikanka Taja Rejmer, koja je sada glavna opcija nakon što više nema Nataše Mek, vezala šest poena, uz koš Zorane Radonjić. Ipak, naš tim pravio je greške u odbrani, a slaba realizacija uslovila je da domaća selekcija serijom 9:0, već na sredini prve dionice preokrene – 11:8. Turska je vjerovala da se može odlijepiti, ali je na kraju prve četvrtine imala svega četiri poena viška (18:14) i to zahvaljujući košu Erdogan u samom finišu.
Daleko o iznenađe na Bosfo Dvorana: TBF Centar Gledalaca: 2.550. Sudije: Stalaučinskavaite, Vartanov, Perciavale
Uzun ......................11 Turgut ...................... Jildidžan ................Fitik ........................10 Onar ......................10 Bajram ................18 Akpinar .................2 Šenjurek ...............2 Erdogan .............13 Ataš ...........................Berk ........................13 Ural ............................-
79
62
Kovačević ..........6 Radonjić .............11 Akšam .................12 87% (8-7) za 1 78% (9-7) Jovićević ...............63% (43-27) za 2 55% (47-26) Radević ................2 23% (26-6) za 3 5% (1-20) Glomazić ..............35 (9+26) Skokovi 40 (13+27) Ilić ................................Blokade 3 1 Savković ...............1 Asistencije 21 17 Đuranović ............15 Ukradene lopte 7 Andrić ......................13 Izgubljene lopte 18 Leković .................8 Faulovi 17 12 Rejmer ...............22 (18:14, 19:17, 20:11, 22:20)
Turska je održavala prednost, ali je Crna Gora bila na pristojnom minusu, sve do 16. minuta kada je Onar pogodila za prvo dvocifreno vođstvo – 30:20, a najveća razlika u prvom poluvremenu bila je na 2.58 prije kraja, kada je ponovo pogodila bek Feberbahčea, ali ovog puta trojku za 33:22. Zahvaljujući Rajmer, koja je imala dobre procente šuta (6/8 u prvom poluvremenu) Crna Gora je na veliki odmor otišla sa prihvatljivih 37:31, iako je u pr-
vih 20 minuta bila bez trojke (0-9 van linije 6.75), uz čak 10 izgubljenih lopti. Kada je Rajmer u 23. minutu pogodila za 39:35, malo je ko mogao očekivati da će meč brzo biti odlučen. Prvo je Erdogan pogodila trojku za dvocifrenu prednost (47:37), a Fitik pogodila na kraju treće dionice za veliki +15 (57:42). Crna Gora je bila više od šest minuta bez koša iz igre (posljednja četiri i po minuta trećeg perioda, pa sve do 32. minuta), a
Druga medalja za crnogorski kik boks na prvenstvu Evrope
Viktor Dukić izborio polufinale SBbet Prva liga za rukometaše (7. kolo)
Simultanka Barjaktarovića, Sutjeska lako sa Partizanom PODGORICA - Budućnost Podgorica ponovo se izjednačila s Lovćenom i Budvanskom rivijerom na tabeli SBbet Prve lige za rukometaše, s tim da sastav iz glavnog grada ima utakmicu manje od ostale dvije ekipe sa po 12 bodova. ,,Plavo-bijeli“ su u sedmom kolu slavili protiv Rudara u Mojkovcu (28:26). Meč na sjeveru države bio je uzbudljiv i prelomljen je u posljednja dva minuta kad je Budućnost kod rezultata 26:26 pogocima Luke Barjaktarovića i Slobodana Bulajića stigla do šeste pobjede.
Barjaktarović je postigao polovinu golova svoje ekipe – čak 14. Danilo Mihaljević imao je 13 odbrana. U ekipi Rudara najefikasniji je bio Filip Gazdić sa sedam pogodaka, dva više od Dragana Jelušića i Semira Jonuza. Dejan Čolović odbranio je 15 šuteva. Iza vodećeg trija je Sutjeska sa devet bodova. Sastav Božidara Mušikića nadigrao je Partizan 1949 – u Nikšiću je bilo 37:25. Osam puta se u strijelce za Sutjesku upisao Jakov Ćorović, jednom manje Filip Krivokapić, šest golova dao je Dražen Mandić.
Todor Radović je meč završio sa 15 odbrana. U redovima Partizana pet pogodaka Balše Đurovića, četiri Srđana Nikitovića... Mornar 7 bio je bolji od Jedinstvo Bemaksa – 36:27. Filip Junković imao je 19 odbrana, a najviše golova dali su Enes Mulić i Božidar Simić – po šest. Po pet su za Jedinstvo postigli Petar Popović i Bojan Varagić. U prvim mečevima sedmog kola Lovćen je u utorak pobijedio Berane 1949 (31:19), a Budvanska rivijera bila ubjedljiva protiv Brskova (42:12). Ne. K.
PODGORICA - Viktor Dukić plasirao se u polufinale i obezbijedio drugu medalju za crnogorsku kik boks reprezentaciju na Evropskom prvenstvu u Skoplju. Svjetski i evropski juniorski prvak u superteškoj kategoriji, discipline lou-kik, osigurao je najmanje bronzano odličje u debitantskom nastupu na velikom takmičenju u seniorskoj konkurenciji. Dukić je, nakon što je bio slobodan u prvom kolu, u četvrtfinalu jednoglasnom odlukom sudija savladao Alberta Ugrinčića iz Bosne i Hercegovine. Za plasman u finale boriće se protiv Jovana Popovića iz Srbije. Danas će u ring i Nemanja Čađenović. Aktuelni vicešampion svijeta u kategoriji do 71 kilogram odmjeriće snage sa Hakanom Karagozom iz Turske. Čađenović je u četvrtfinalu
KBSCG
Ekipa Sutjeske
Viktor Dukić
pobijedio Endrija Nuhaja iz Albanije. Na korak od medalje zaustavljen je Viktor Borozan (do 67), koji je u četvrtfinalu re-
zultatom 2:1 izgubio od Serhija Rusnaka iz Ukrajine. U četvrtfinalu ranije je eliminisan i Miroslav Vujović (K1, preko 91). R.P.
Arena
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Sportski miks
21
startu druge faze kvalifikacija za Evropsko prvenstvo Košarkaši Budućnost Volija odigrali još jedan FIBA
Bojana Kovačević na meču u Istanbulu
rezultat. Kovačević: Veći dio meča krajnji - Nije išao šut, posebno ne spolja. Mislim da je u smo dobro parirale početku možda i trema kod Bojana Kovačević, jedna od najiskusnijih u našoj selekciji, nedavno je ostala bez kluba, ali je dala doprinos, jer je pored četiri poena, imala 12 skokova. - Ponosna sam na saigračice, jer smo se zaista maksimalno borile. Taj momenat kada smo malo pale Turkinje su iskoristile i
odlučile utakmicu. Ipak, veći dio meča pokazale smo da možemo da se borimo sa jako ozbiljnim ekipama, tako da je ovo stimulans da radimo i da već na sljedećem meču odigramo još bolje – rekla je Kovačević. Naša reprezentacija imala je skromnih 1-20 u šutu za tri, što je svakako uticalo na
nekih igračica učinila svoje, a onda se pojavila nervoza, ali svakako ima dosta pozitivnih stvari iz ove utakmice. Sa druge strane, svjesne smo negativnih strana, koje je Turska iskoristila, a na kojim moramo raditi kako bi u predstojećim utakmicama bile bolje - naglasila je Kovačević.
domaćin je u tom periodu riješio meč – 61:42. Najveća razlika bila je u 35. minutu, kada je Bajram pogodila za +23 (70:47), a do kraja susreta Crna Gora je uspjela koliko – toliko da ublaži poraz, a da li će razlika u konačnom imati značaj, ostaje da se vidi... Našim košarkašicama u novembarskom ciklusu slijede još dvije utakmice i to u Podgorici - ,,crvene“ će u dvorani ,,Voco“ 14. novembra ugostiti
Poljsku, a tri dana kasnije selekciju Izraela. Baš ta dva meča pokazaće da li će ,,novi roster“ bez čak šest košarkašica (Milena i Maja Bigović, Ksenija Šćepanović, Jelena Bulajić, Janja Dragišić i Lana Vukčević), koje zbog obaveza na američkim koledžima neće biti u mogućnosti da igraju reprezentativne ,,prozore“ imati čemu da se nada. Odlazak talentovanih igračica u NCAA svakako je dobra
Rezultati
Vaterpolo Evrokup (3. kolo)
Primorac i Budva žele pozitivan niz PODGORICA - Primorac i Budva mogli bi da naprave odlučujuće korake ka osmini finala Evrokupa. Kotorani su lideri grupe B sa četiri boda i bodom više od večerašnjeg rivala iz Šapca. Gostuju dobro poznatom protivniku od kojeg su izgubili u 4. kolu Regionalne lige i to golom razlike, mada je duga istorija okršaja našeg i tima iz Srbije. Tajni nema, ali Primorac je svjestan činjenice da je Šabac prava domaćinska ekipa koja igra i ,,na pogonu“ crnogorskih reprezentativaca - Aljoše Mačića i sjajnog golmana Darka Đurovića. Upravo je nekadašnji golman Jadrana sa 11 odbrana u posljednjoj pobjedi bio dominantan sa gola. - Očekuje nas teška utakmica. Znamo ih dobro i znamo kako igraju. Najvažnije je da ne pravimo jeftine greške i ne prima-
Žakelj: Plej-of još nije blizu
mo lake golove. Ključ uspjeha je da odigramo agresivno do kraja meča. Posebno u odbrani - kazao je Jusuke Inaba. Duel u Šapcu zakazan je za 20.45 sati. Budva će od 18 sati dočekati mađarskog Honveda. U prethodna dva kola vicešampion Crne Gore bio je uspješniji od Posilipa i mađarskog BVSC-a. Honved je bez bodova, a Budvani meč grupe A čekaju ohrabreni nakon pobjede nad Primorcem u derbiju Regionalne lige. A. M.
1. kolo Turska – Crna Gora Izrael – Poljska 2.kolo SUBOTA 18.00 – Crna Gora – Poljska 18.40 – Izrael – Turska
79:62 64:75
stvar za njih individualno, ali je jasno da će u narednom periodu biti veliki problem za budućnost ženske košarke u CrR. PEROVIĆ noj Gori.
NINERS CHEMNITZ/EUROCUP
PODGORICA – Skoro dva sata i 20 minuta drame, česte rezultatske klackalice, mučenja u napadu, brojne greške u odbrani, promašeni ziceri i bacanja i neobično mnogo situacija u kojima su sudije gledale snimak, na kraju je otišla na stranu Budućnost Volija. Brejkom na istoku Francuske košarkaši podgoričkog kluba napravili su važan iskorak ka plej-ofu. ,,Plavi“ su nakon trijumfa protiv Burga (68:66) u 7. kolu sada na skoru 4-3, a četvrta pobjeda, druga u gostima, pred drugi dio takmičenja može predstavljati lijepu podlogu u borbi za što bolji plasman. - Plej-of je još daleko, jer nas čeka još sedam utakmica. Ali, u drugom dijelu imamo četiri utakmice na domaćem, tri na gostujućem terenu. Sigurno da je svaka pobjeda u gostima važna – objasnio je trener Budućnost Volija Andrej Žakelj. Utakmica je donijela izuzetnu rezultatsku klackalicu u meču na neuobičajno mali broj poena, zbog čega je meč za zaborav, koji nije donio ljepotu, već će se pamtiti po mnogo grešaka, loših rješenja u napadu i propustima u odbrani, ali je na kraju stigla pobjeda. Podgoričani su u drami poraženi od Trenta, ali ovog puta sreća je bila njihov saveznik. - Bila nam je potrebna pobjeda, baš kao i Burgu. I jedna i druga ekipa su odigrale nervoznu utakmicu i posebno ofanzivno nijesu imale svoj dan. Bila je to veoma fizički teška utakmica, a mislim da ju je na kraju skok riješio - naglasio je Žakelj. Budućnost je posebno dominirala defanzivno u reketu, čime je nekako nastojala da sakrije loše stvari tokom meča.
Andrej Žakelj
- Rekao sam prije utakmice, ako budemo uspjeli da kontrolišemo skok i ako budemo jaki fizički da možemo da igramo sa njima. Imali smo devet uhvaćenih lopti više i smatram da su skokovi u defanzivni dobili utakmicu. Srećan sam zbog igrača, bila nam je potrebna ova pobjeda i stigli smo do nje. Domaće novinare zanimalo je i mišljenje slovenačkog stručnjaka o dvojici Francuza u ekipi Budućnosti - Akselu Buteju i Džeriju Butsijelu. - Drugu godinu su sa nama i dobri su, inače ne bi bili tu. Prije svega dobri su momci, vrijedno rade. Aksel je važan na perimetru, sada nije bio njegov dan, ali je imao dobrih poteza, dok Džeri pravi prostor u reketu. Svako ima svoju ulogu i rade dobar posao.
Ipak, nakon pogotka Treja Vudberija za vođstvo Burga 64:61 na dva minuta prije kraja Žakelj je tražio tajm-aut. Iz tog minuta odmora uslijedila su dva pogotka Molinara, čime je Budućnost povela prvi put još od početka treće dionice. Imao je Molinar 0-3 sa linije penala, ali je kada je bilo najvažnije pogodio dva bacanja na 16 sekundi prije kraja za 68:66. Imali su domaći posljednji napad domaći, ali nijesu uspjeli da ga iskoriste, pa je podgorički tim došao do velikog trijumfa. Trener ,,plavo-bijelih“ objasnio je odluke u finišu utakmice. - Mislim da je odbrana napravila razliku, gubili smo šest poena i vratili se. Na kraju nijesam zvao tajm-aut, jer smo znali šta da igramo i dobili smo bacanja R. P. - zaključio je Žakelj.
NBA LIGA: Orlando slavio nakon četiri vezana poraza
Vučević prestigao legendarnog Medžika Džonsona PODGORICA - Nikola Vučević i njegov Orlando slavili su protiv Sakramenta 107:100 za treći trijumf ove sezone u NBA ligi. Crnogorski as igrao je 18 minuta, najviše ove sezone, a utakmicu je završio sa pet poena, četiri skoka i jednom asistencijom. Ipak, ovaj meč istorijski je za našeg Baranina. Crnogorski centar prestigao je legendarnog Ervina ,,Medžika“ Džonsona na 91. mjestu vječne NBA liste strijelaca. Vučević je ovaj istorijski podvig ostvario u pobjedi svog tima, a iako je postigao svega pet poena, to je bilo sasvim dovoljno da nadmaši učinak slavnog plejmejkera Lejkersa. Ovo je još jedno u nizu velikih
dostignuća za crnogorskog košarkaša, koji se početkom godine već upisao u istoriju kao prvi igrač sa prostora bivše Jugoslavije koji je ušao među Top 100 strijelaca najjače lige na svijetu. Najefikasniji u redovima Orlanda bio je Franc Vagner sa 33 poena, uz po sedam skokova i asistencija, dok je Entoni Blek ubacio 26 poena. S druge strane, Sakramento je sada u seriji od četiri vezana poraza bez ijedne pobjede pred svojim navijačima u dosadašnjem dijelu sezone. Zek Lavin bio je najraspoloženiji kod Kingsa sa 31 poenom, uz 29 koliko ih je potpisao Darijus Akuif Džunior. Deveto slavlje u posljednjih deset izazova režirao je Boston, ovog puta pobjedom nad Fila-
EUROHOOPS/X
od đenja oru
dramatičan meč u Evrokupu, ali za razliku od gostovanja Trentu, stigli do brejka protiv Burga
Nikola Vučević
delfijom 123:101. Istakli su se Pol Džordž sa 36 poena (uz šest trojki) i Džejson Tejtum sa 21 poenom (i tri trojke). Tajris Maksi ubacio je 24 za poraženi sastav, a Džejlen Braun 13 poena protiv svog bivšeg tima. Aktuelni šampion Njujork vezao je četvrtu pobjedu. Niksi su ubjedljivo bili bolji od Milvokija 117:85, protiv kojeg su radili što su htjeli Džejlen Branson sa 23 poena, Karl-Entoni Tauns uz 21 poen i 16 skokova i O
Rezultati Sakramento – Orlando Njujork Niksi – Milvoki Filadelfija – Boston Finiks – Los Anđeles Klipersi Juta – Majami Portland – Oklahoma
100:107 117:85 101:123 133:110 109:115 123:103
Dži Anonubi sa 19 poena. Baksi su doživjeli sedmi poraz zaredom, uz svega jednu pobjedu ove sezone. Haime Hakes istakao se u redovima MilvoR. P. kija sa 16 poena.
Arena
22
Četvrtak, 12. novembar 2026.
ŠAH Polufinalni i finalni mečevi nacionalnog kupa odigraće se 14. i 15. novembra u Danilovgradu
Shodno kalendaru takmičenja Šahovskog saveza Crne Gore za tekuću godinu, ekipna takmičenja završavaju se nacionalnim kupom, najmasovnijim eliminacionim turnirom na kojem učestvuju maltene svi crnogorski klubovi. Ovoga puta za veliki pehar boriće se nikšićka Elektroprivreda, Crnogorac sa Cetinja, ,,Danilovgrad-Talj“ i podgorička Budućnost koja brani prošlogodišnji trofej. Finiš takmičenja zakazan je za vikend u prostorijama novopečenog prvoligaša u Danilovgradu. Kapiteni pomenutih pretendenata na laskavo priznanje koji po svemu sudeći neće nastupiti u najjačim sastavima, komentarišu predstojeće takmičenje sigurni u ambicije i želju izabranika da se predstave u najboljem izdanju i da u odlučujućim mečevima budu na visini zadatka. Kapiten ,,strujaša“ Igor Mijanović ne krije zadovoljstvo što će se polufinalni i finalni mečevi odigrati u gradu na Zeti. - Siguran sam da će ŠK Danilovgrad biti sjajan domaćin kao i uvijek do sada, a po pitanju sastava još nijesmo usaglasili stavove. Za sada smo sigurni da će nastupiti Oleg Jaksin, Jovan Milović, Marko Krivokapić i Božidar Kisić, uz nadu i očekivanje da će i Denis Kadrić biti na raspolaganju kako
B. KADIĆ
Budućnost brani titulu nadaju odbrani trofeja. - Ipak, bez sumnje nam predstoji velika borba, budući da je konkurencija veoma jaka. U polufinalu nas očekuje duel protiv najprijatnijeg iznenađenja dosadašnjeg toka takmičenja, ekipe ŠK ,,Danilovgrad – Talj“, koju ne bismo smjeli da potcijenimo, jer bi sigurno rado iskoristila priliku da eliminiše i trećeg uzastopnog premijerligaša. Pod uslovom da uspijemo da opravdamo ulogu favorita protiv Danilovgrađana, u meču za trofej bismo odmjerili snage sa boljim iz duela Elektroprivrede i Crnogorca. Obje ekipe imaju veoma jake sastave, sa po čak pet velemajstora, a teško je prognozirati ko bi mogao da BIĆE DOBRI DOMAĆINI: Sekretar Nikola Sekulić i predsjednik ŠK ,,Danilovgrad -Talj“ Radovan Perković odnese prevagu. Vjerujem drugo. U drugom polufinalu, zvati njihov kolega po tituli je bilo inicijalno planirano. da uzbuđenja neće faliti, a Budućnost je veliki favorit, Ukoliko Denis ne bude opciArtem Iljin. Pored njega, ne bi bilo veliko iznenađenje no Danilovgrad je ove godija, moraćemo se odlučiti za oslonićemo se na sopstvene i da vidimo rapid doigravanekog od preostalih igrača iz ne pokazao da može naprasnage, Aleksandra Tominje. U svakom slučaju, nema viti iznenađenje i ne treba tima - rekao je Mijanović. ća, legendarnog Božidara sumnje da je pred nama ga lako otpisati. Očekuje nas Ivanovića, Peka Đurovića, uzbudljiv šahovski spektakl, Njegova želja je da poprave utisak od prošle godine kada veoma interesantan šahovMila Pobora, Sava Vujoa siguran sam da će naši priski vikend i želim mnogo su u Nikšiću osvojili bronzu. vića i Danila Pobora koji jatelji iz ŠK Danilovgrad biti sreće svim takmičarima - Imajući u vidu očekivane su spremni da se uhvate u izvanredni domaćini finalne zaključio je Mijanović. sastave preostalih timova, koštac sa ekipama koje pre- faze najmasovnijeg ekipnog smatram da nećemo biti takmičenja u Crnoj Gori Sa najboljim sastavom kubu- tenduju na najviši plasman favoriti po rejtingu, pa bi bolji re i Cetinjani, što znači da će - objektivan je kapiten ŠK zaključio je Đukić. rezultat u odnosu na prošlu Crnogorac Nebojša Pobor Po svemu sudeći, jedino je se i oni oslabljeni upustiti u godinu zaista bio veliki i uvjeren da će pružiti makekipa domaćina rastereborbu za laskavo priznanje. uspjeh. Nadamo se zanimljisimum kako bi se domogli ćena briga oko konačnog - Zbog poslovnih obaveza vim partijama u oba polujedne od medalja. poretka na pobjedničkom ili zdravstvenih razloga ne finalna duela. Naravno da Za vođu Podgoričana Niko- postolju. možemo računati na velepriželjkujemo pobjedu protiv majstore Ivana Ivanišelu Đukića, Budućnost uvijek - Mi smo praktično amateruvijek neugodnog rivala, ima visoke ambicije u svim ski sastav koji je ostvario vića, Miloša Perunovića ekipe Crnogorca, ali želje domaćim takmičenjima, pa jedan od najvećih uspjeha i Dragana Kosića, ali će su jedno, a realnost sasvim je jasno, kako kaže, da se u danilovgradskoj istoriji se pozivu vjerovatno oda-
Svjetsko prvenstvo za veterane u Vrnjačkoj Banji
Tri pobjede i pet remija Blagojevića Jedini crnogorski predstavnik na pojedinačnom svjetskom šampionatu za veterane koji se održava u Vrnjačkoj Banji, velemajstor Dragiša Blagojević ima dobre šanse da se uključi u borbu za vrh tabele koja broji 125 matadora sa svih meridijana. U minulih osam kola, standardni prvotimac podgoričke Budućnosti upisao je tri pobjede i pet remija i trenutno sa 5,5 osvojenih poena, tri runde prije kraja turnira nalazi se na podjeli sedmog do 20 mjesta. Takođe, on je jedan od rijetkih učesnika na ovom prestižnom
U DOBROJ FORMI: Dragiša Blagojević
takmičenju koji nije osjetio gorčinu poraza. To dovoljno govori da je
Blagojević u dobroj formi i da igrom podsjeća na najbolje dane u karijeri.
drevne igre koja traje više od pola vijeka. Preskočili smo tri teške prepreke i sada nema što da izgubimo, naprotiv biti u društvu renomiranih crnogorskih klubova bio je samo san uoči kvalifikacija. Sada je naš cilj je da pružimo što jači otpor za tablama, i da mimo crno-bijelih polja opravdamo odluku ŠSCG koja nam je dodijelila ulogu domaćina, a koju smo rado prihvatili - rekao je predsjednik i kapiten ŠK „Danilovgrad-Talj“ Radovan Perković. On se zahvalio lokalnoj upravi i pekari „Valpek“ na svesrdnoj materijalnoj i finansijskoj podršci tokom priprema i organizacije tog prestižnog šahovskog događaja u Danilovgradu. - Takođe, sa ovim polufinalom dajemo doprinos prazniku Njegoševih dana i ujedno činimo lijepu uvertiru uoči proslave Dana opštine i Dana oslobođenja grada „9. decembar“ u okviru koje ćemo organizovati jubilarni 20. po redu Memorijal „Ljubodrag Ljubo Đurović“ - dodao je Perković. Prvog dana završnice kupa, 14. novembra, polufinalni okršaji su na programu od 14 časova, a snage će odmjeriti ,,Danilovgrad-Talj“ i Budućnost, te Elektroprivreda i Crnogorac, dok će se u istom terminu narednog dana odvijati mečevi za prvo i treće mjesto.
Novo otvaranje Lionela Mesija
Blagojević 1 rogovi na tabli Bodnar 0 Kozji Vjerovali ili ne, Lionel Mesi
1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.g3 d5 4.Nf3 Bb4+ 5.Bd2 Be7 6.Bg2 0–0 7.0–0 c6 8.Qc2 Nbd7 9.Rd1 b6 10.Bf4 Bb7 11.Ne5 Nh5 12.Bc1 Nhf6 13.cxd5 cxd5 14.Nc6 Bxc6 15.Qxc6 Qc8 16.Qxc8 Raxc8 17.Nc3 Bb4 18.Bd2 h6 19.e3 Nb8 20.Bf1 Bxc3 21.Bxc3 Ne4 22.Bb4 Rfd8 23.Rac1 f5 24.f3 Ng5 25.Kf2 Kf7 26.Bd3 g6 27.h4 Nh7 28.g4 fxg4 29.h5 (dijagram) Nf8 30.fxg4 g5 31.Kg3 Kg8 32.Be7 Re8 33.Bd6 Rcd8 34.Bc7 Rc8 35.Bb5 Re7 36.Bd6 Rxc1 37.Rxc1 1:0
ima čak 517 miliona pratilaca na Instagramu i na drugom je mjestu na svijetu iza Kristijana Ronalda. Mesi je na španskom pitao: ,,Chat, znaš moj stil. Pokaži mi neko dobro šahovsko otvaranje, korak po korak koje odgovara mom stilu“. Odgovor je bio neočekivan: GPT mu je sugerirao rane poteze pješacima a6 i c6 i to 1.e4 a6 2.d4 c6. Međutim, treba znati da se radi o igri riječima na engleskom jeziku pa je otvaranje dobilo ime „kozji rogovi“ u čast argentinskog fudbalskog velikana. Dakle, pješaci a6 i c6 ,,štrče“ i doslovno liče na vrhove kozjih rogova. Mesijev video o novom otvaranju može sa pogledati na Instagramu i Youtubu. Takođe, kao zanimljivost može se naglasiti da je ovo druga ultrapopularna
Mesijeva reklama u kojoj je prikazan za šahovskom tablom. U decembru 2022. uoči svjetskog prvenstva u Kataru, pojavio se uz Ronalda u kampanji za Louis Vuitton, koju je fotografisala legendarna Ani Leibovic. Mesi i Ronaldo reklamirali su putnu škrinju, odnosno luksuzni kofer u šahovskom stilu. Crno-bijela tabla na fotografiji zapravo je kofer u kojem se tradicionalno prenosi službeni trofej FIFA šampionata. Priredio: B. KADIĆ
Feljton 23
Četvrtak, 12. novembar 2026.
O LJUDIMA I DOGAĐAJIMA – SJEĆANJA JEDNOG FEDERALISTE
18.
Predložih da se u interesu Crne Gore smijeni Plamenac Nastupi jedan krupan događaj – umrije kralj Nikola. Njegova smrt bila je težak udarac za Crnu Goru. On je bio personifikacija Crne Gore, pa se za njegova života moglo nadati da pravedna crnogorska stvar nije propala, ali poslije njegove smrti nije više moglo biti takvog nadanja
Autor: Dr Ivo JOVIĆEVIĆ
CRNOGORSKA VLADA SE SELI U RIM — SMRT KRALJA NIKOLE
U međuvremenu posjetio sam u Neiju predsjednika vlade Jovana Plamenca. On me je veoma lijepo primio. Tom prilikom iznio sam mu mišljenje odnosno prenošenja sjedišta Crnogorske vlade iz Pariza u Rim, izjavljujući da time nećemo postići nikakav uspjeh u borbi za uspostavu Crne Gore nego ćemo našu stvar i još više pogoršati („u jada nema nada”!). Istovremeno sam rekao da nikako ne želim ići u Italiju nego sam riješio da ostanem u Parizu. On je pristao i obećao da će mi preko Pera Šoća, koji će za izvjesno vrijeme ostati u Parizu, šiljati moju redovnu platu. Kad sam ovu stvar ovako uredio, oprostio sam se sa starom knjeginjom Sarom Karađorđević i otputovao u Bri sir Marn, jedno selo u blizini Pariza, kod moje pređašnje gazdarice madam Leriš, koja je tamo imala jednu kućicu. U Bri sir Marn proveo sam šest mjeseci i potrošio svu ušteđevinu, jer mi Plamenac nije slao platu, kako je bio obećao. Napokon kad ostadoh bez novaca odoh kod Šoća, a on mi je rekao da je, dobio uputstvo da se ne mogu plate slati ni jednom crnogorskom činovniku koji ne boravi u Italiji. Ova neprijatna
Crnogorci se podijeliše u dva tabora – jedni su bili protiv Jovana Plamenca jer su smatrali da je on prisilio Danila da se odrekne prestola da bi se, kao ambiciozan i vlastoljubiv čovjek, sam dočepao potpune vlasti (što se u stvari i desilo), a drugi su ga podržavali
okolnost primoravala me je da se odlučim - ili da otputujem u Rim ili da tražim rada u nekoj fabrici u Parizu, za šta nijesam bio sposoban. Odlučih se da idem u Rim. Čim sam stigao pošao sam kod Plamenca, koji naredi da mi se plata izdaje i obeća da će mi se isplatiti i neizdate plate, ali ovo obećanje nije ispunio. Kao god što se u Parizu nijesam miješao u poslovanje crnogorske vlade tako se nijesam miješao u njene poslove ni u Rimu. Živio sam povučeno, dok su Jovan Plamenac i njegovi sateliti (među kojima je najglavniji bio Vladimir Popović) radili, toboš, na uspostavljanju Crne Gore, ali onako kako su pošteno radili tako su i uspjeli. Ne samo što njihov rad nijesam odobravao nego sam ga i kritikovao. Ali, nažalost, ni kralj, ni njegovi sinovi ni njegovi ministri nijesu bili mojega mišljenja. Ja sam u sebe promišljao da bi se trebalo obratiti za pomoć jedinom prijatelju Crne Gore, a to je Rusija, budući da su zapadne evropske sile potpuno izdale Crnu Goru. Pošto je, pak, u Rusiji bio uspostavljen novi režim, trebalo je, po mojemu mišljenju, nešto uraditi da novi (ruski) rukovodioci steknu povjerenje u onoga ko bi im se obratio za pomoć. Budući da Plamenac i njegovi savjetnici nijesu tražili pomoć i zaštitu od Rusije, riješio sam se da ja potražim tu zaštitu, iako nijesam bio nikakva zvanična osoba. A da bi Vorovski, trgovački predstavnik Rusije u Rimu, imao koliko-toliko povjerenja u mane, potrebito je bilo da prethodno ispoljim svoje političko uvjerenje. U tu svrhu napisah brošuru „Crnogorska Sovjetska Republika”, u kojoj sam pozvao Crnogorce da stvore svoju sovjetsku republiku, onakvu kakva je i ranije bila, sve do knjaza Danila,, kad su Crnogorci na narodnim skupštinama rješavali sve važne državne poslove, što znači da je Crna Gora bila jedna vrsta sovjetske republike. Ovu brošuru odštampao je u mali broj primjeraka Boro Minić u onoj istoj štampariji u kojoj je štampao moje „Kaplje žuči” u Ženevi, a ta Jovan Plamenac
je štamparija bila prenesena u Rim. Ali Minić nije htio pristati da štampa ovu brošuru nako poslje mojeg obećanja da ću mu platiti hiljadu lira i da neću nikome kazati đe sam je štampao i ko mi je štampao. Ova brošura bila je namijenjena za dva cilja - za propagandu u Crnoj Gori ako dođe do referenduma ( jer se govorilo da se na tome radi) i za traženje pomoći od Rusije (ako ne dođe do plebiscita). Jedan primjerak moje brošure dao sam jednoj činovnici ruske misije, sa kojom sam se dobro poznavao, da je onako slučajno pokaže Vorovskom. Dalje nijesam preduzrmao nikakve korake nego sam živio povučeno i čekao razvoj događaja. I zaista nastupi jedan krupan događaj - umrije kralj Nikola. Njegova smrt bila je težak udarac za Crnu Goru. On je bio personifikacija Crne Gore, pa se za njegova života moglo nadati da pravedna crnogorska stvar nije propala, ali poslije njegove smrti nije više moglo biti takvog nadanja.
Kralj Nikola pred smrt
POBUNA U GAETI
Na kraljev pogreb pošla je velika delegacija Crnogoraca iz Gaete i Rima, ali ja nijesam htio otići. Kasnije su mi pričali šta se tamo dešavalo. Jedni su pričali da se knjaz Danilo u početku nije htio proglasiti za Kralja pa je pristao od straha da ga ne ubiju razjareni Crnogorci, ali se odrekao prestola čim su Crnogorci napustili Kan pa je za kralja proglašen maloljetni Mihailo, a kraljica Milena za regentkinju. Drugi su mi govorili da je Plamenac nagovorio Danila da se ne primi prestola. Ovakvi protivurječni glasovi dopriješe u Gaetu pa se Crnogorci podijeliše u dva tabora jedni su bili protiv Plamenca jer su smatrali da je on prisilio Danila da se odrekne presto-
Vaclav Vorovski, ruski predstavnik u Italiji
la da bi se, kao ambiciozan i vlastoljubiv čovjek, sam dočepao potpune vlasti (što se u stvari i desilo), a drugi su ga podržavali. Nezadovoljstvo protivnika Plamenca još više je podstaklo blebetanje njegovog starijeg brata Sava koji je govorio da kruna Crne Gore nije ništa dalja Plamencima nego Petrovićima, praveći time aluziju na potonjeg od vladika iz raznih plemena Rufima Boljevića, koji je bio Plamenac, pa su pomislili da Plamenac ima namjeru da se proglasi za vladara Crne Gore (pomisao, naravno, glupa i neostvarljiva).
Zategnutost između protivnika i pristalica Jovana Plamenca bila je svakojeg dana sve veća, pa je on stavio pod vojni sud oko dvadeset najviđenijih Crnogoraca, a za predsjednika suda naimenovao svoga rođaka Mila Plamenca. Mene su izvjesni Crnogorci iz Gaete poručivali da treba preduzeti neku ozbiljniju akciju protiv Plamenca, jer se njegovo tirjanstvo više ne može podnositi, ali ja u početku nijesam uzimao u obzir ove poruke. Međutim, jednog dana dobih pismo od komandira Jovana Vujovića u kome mi
Pričali su mi da se knjaz Danilo u početku nije htio proglasiti za kralja, pa je pristao iz straha da ga ne ubiju razjareni Crnogorci, ali se odrekao prestola čim su Crnogorci napustili Kan pa je za kralja proglašen maloljetni Mihailo, a kraljica Milena za regentkinju
piše da će se Crnogorci u Gaeti međusobno pobiti ako ne intervenišu viđeniji među nama koji živimo u Rimu. Sad već nijesam mogao ostati indiferentan nego pokažem pismo Jovu Popoviću, Peru Vučkoviću i Kostu Lučiću, pozvah ih da idemo u Gaetu i rekoh im da treba oboriti Plamenca. Ni jedan od njih nije htio prihvatiti moj predlog, jer su se bojali od Plamenca. Krenuo sam sam po ponoći. Do željezničke stanice ispratili su me Draško Petrović, sin vojvode Boža i Lazo Tomović, rodom iz Vasojevića, koji mi dade levorver da mi se, za svaki slučaj, nađe pri ruci. Stigao sam ujutro i odmah pošao kod Vujovića. Ubrzo je velika grupa Crnogoraca napustila Vujovićev stan; između ostalih tu su bili ugledni ljudi kao što su Minja Nikolić, potpredsjednik nekadašnje Narodne skupštine, pop Ilija Kapa, oficir Vlado Zimonjić, Jovan Nikolić i dr. Odmah sam im predložio da se uputi molba regentkinji, kraljici Mileni, da odmah, u interesu Crne Gore, pozove nekoliko viđenijih Crnogoraca radi sastavljanja nove vlade, a da se Plamenac smijeni. Svi su prihvatili moj predlog, pa sam napisao molbu koju su svi prisutni potpisali, a poslije su dolazili i drugi da potpisuju. Međutim, dok sam ja ovako radio, ni Jovan Plamenac nije sjedio skrštenih ruku, nego je sa svojim savjetnicima i pomagačima izdao naređenje da me napadnu i izazovu tuču kako bi italijanske vlasti imale povoda da me zatvore. (Nastavlja se)
24 Oglasi i obavještenja
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Cjenovnik čitulja Formati
Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
15€
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
33€
OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
35€
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
55€
1/36
do 20 riječi (1 slika)
15€
1/20
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
18€
1/18
do 40 riječi (1 slika)
20€
1/12
do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
27€
1/6
do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
70€
1/5
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
100€
1/4
do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
160€
1/2
do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
275€
1/1
do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
500€
1/9
1/8
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Oglasi i obavještenja 25 406
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 9. novembra 2026. u 88. godini preminuo
MILOŠ Radosavov MIJANOVIĆ
Sahrana će se obaviti u petak 13. novembra u 12.30 časova na Novom groblju u Beogradu. Kuća žalosti Tadeuša Košćuška 72 Beograd. Čuvaćemo uspomene na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam pružao.
OŽALOŠĆENI: supruga KAĆUŠA, ćerka IVANA, sin UGLJEŠA, unuka KATARINA, braća SLOBODAN i ĐOKO, sinovci ZDRAVKO, IVAN, MILIJA i MARKO, bratanična MARIJANA, snaha BRANKA
26 Oglasi i obavještenja
Četvrtak, 12. novembar 2026. 409
Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље, комшије и познанике да је 11. новембра 2026. у 79. години послије дуге и тешке болести испустио племениту душу наш драги
414
Posljednji pozdrav našem iskrenom i voljenom
Упокојио се у Господу дана 11. новембра 2026. у 86. години наш драги
ДРАГУТИН Јованов КОСОВИЋ
РАДОМИР Јованов БАРОВИЋ
MILANU Milutinovom KAŽIĆU
Саучешће примамо 11. новембра 2026. од 15 часова у породичној кући Оштровац 75 - Никшић, а у капели на Новом гробљу под Требјесом 12. новембра од 11 до 16 и 13. новембра од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу.
Саучешће примамо у капели под Требјесом - Никшић 11. новембра од 14 до 16 часова и 12. новембра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЗОРКА, син МИШКО, кћерке СЛОБОДАНКА и СЛАВИЦА, брат ГОЈКО, сестре: МИЛИЈАНА, ДРАГИЦА, РАДОЈКА, РУЖА и СТАНКА, снахе: РАДА, СТОЈАНКА и КОВИЉКА, унучад: СТЕФАН, БРАНКО, МИЛОВАН, ИВАНА и ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине и остала родбина БАРОВИЋ и ујчевина ВУЛАШ
ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛИЈАНА, синови САША И СЛАВКО, снахе ДАНИЕЛА и РАНКА, синовац МИШО, синовице, сестрићи, сестричине, унучад, праунучад и остала родбина КОСОВИЋ и ПАВЛОВИЋ
403
Draga naša
423
Tvoja smrt nas je jako potresla, ali neumoljiva bolest čini svoje. Veliko ti hvala što si nas iskreno volio a takođe i mi tebe. A sada, dragi Bato, neka ti je lak počinak pod krilima božjih anđela. 404
Posljednji pozdrav dragoj
RATKO SORAT sa porodicom
GARA
GARI
Sa tugom se opraštamo od tebe. Neka se tvoja napaćena duša odmori u carstvu Nebeskom.
426
Počivaj u miru.
Tvoj DRAGAN ILIĆ sa porodicom
Preminula je jedna dobra i plemenita žena, veliki prijatelj naše porodice
IVANKA ILIĆ sa porodicom
SMILJA Vesova ĐURANOVIĆ 425
416
Posljednji pozdrav dragom bratu
RADOMIRU BAROVIĆU Bio si čovjek velikog srca, pažljiv i spreman da pomogneš svakome. Tvoja dobrota, plemenitost i poštena duša ostaviće neizbrisiv trag u našim srcima. Nikada nećemo zaboraviti sva tvoja dobra djela, tvoju ljudskost i toplinu. Počivaj u miru, dragi brate. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: braća BRANKO i MIODRAG, sestre DARE, RADMILA, JELENA i RUŽICA sa porodicama
Neka ti je laka zemlja, a tvoja plemenita duša neka počiva u miru.
SUZANA i VESO POPOVIĆ
IVO Milov BEŠOVIĆ
405
Uvijek ćemo se tebe rado sjećati.
NEĐO POPOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
419
Posljednji pozdrav komšiji i velikom čovjeku
DŽONIJU
NIKOLI
IVAN i VALENTINA BOŽOVIĆ
ZORAN TATAR sa porodicom
Počivaj u miru.
Oglasi i obavještenja 27
Četvrtak, 12. novembar 2026. 420
Posljednji pozdrav voljenom
398
Posljednji pozdrav
NIKOLI Brate naš, krv i korijeni vezali su nas neraskidivo, jače od svakog vremena i daljine. Srce nam se kida na pomisao kroz kakvu si tešku borbu prošao i koliko te bolest mučila, dok smo te nosili u mislima i molitvama. Nijesu naše oči mogle podnijeti prizore tvoje patnje. Sačuvali smo te u duši onakvog kakav si bio, ponosnog, u punoj snazi, zauvijek našeg ljepotana. Ostalo je toliko toga neizgovorenog. Odlazak brata otvara ranu koja ne zarasta i ostavlja prazninu u kojoj te vječno volimo. Počivaj u miru, dragi naš, neka ti nebo pruži spokoj.
OLGA ČAGOROVIĆ
Počivaj u miru, draga ujna.
Vole te sestre MARIJA i MAJA i brat PETAR RAJKOVIĆ
402
Posljednji, tužni pozdrav
JOVAN LEKIĆ sa porodicom
DŽONIJU Iskrenom prijatelju našeg kluba.
RUKOMETNI KLUB ,,LOVĆEN“ CETINJE 408
411
Dragi naš
Posljednji pozdrav našem voljenom bratu
DŽONI
Ostavio si prazninu od koje boli duša. Bio si brat, drug, prijatelj naše porodice. Čvrsto ćemo te čuvati od zaborava.
NIKOLI RAJKOVIĆU DŽONIJU
OLIVERA KAPIČIĆ sa porodicom
396
Neka tvoja dobra i iskrena duša putuje sa anđelima kroz nebesko Carstvo. Bio si primjer pravog prijatelja i na tome ti vječno hvala. Ti si dokaz kako se kroz život može boriti hrabro, pošteno i dostojanstveno. Čuvaćemo od zaborava svaku uspomenu na tebe, a tvoj osmijeh pamtiti sve dok se opet ne sretnemo. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom
NIKOLI RAJKOVIĆU
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Voljeni nikad ne umiru, zauvijek žive u našim srcima i sjećanjima.
Tvoji: MARKO, IVANA i STEFANA
DŽONI
Iskreno saučešće porodici i prijateljima. Tvoj odlazak nas je iskreno rastužio. Ostaćeš u lijepom sjećanju. Počivaj u miru, neka ti je vječna slava i hvala. Porodici želimo snagu da prebrodi ove teške trenutke. Od ĐURAĐA i TAMARE LAKIĆEVIĆ
DŽONI
MILENA BOROZAN
DŽONIJU RAJKOVIĆU PEĐA PETROVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav dragom drugu
417
DŽONIJU
NINO MILANOVIĆ sa porodicom
422
Bio si drug kao brat, prijatelj kakav se rijetko u životu srijeće. Pretužan je ovaj rastanak i težak. Počivaj u miru, druže. Vječna ti slava!
410
Hvala ti za iskreno prijateljstvo, ljudskost i svu dobrotu koju si nesebično pružao meni i mojoj porodici. Nedostajaćeš nam puno, jer se ljudi poput tebe rijetko srijeću, a nikad ne zaboravljaju.
NIKOLA i TAMARA DANILOVIĆ sa porodicom 412
Posljednji pozdrav dragom
Posljednje zbogom voljenom
NIKOLI - DŽONIJU
Bio si ponos porodice, snaga u tuzi i podrška u sreći svih nas. Takvog te je lako bilo voljeti. Tuguju za tobom tvoje CICA, ANA, MILICA i MILENA RAJKOVIĆ
421
28 Oglasi i obavještenja
Četvrtak, 12. novembar 2026. 427
428
Навршава се четрдесет дана туге и бола откако нас је прерано и изненада напустио наш вољени
БАКИ БРАНКО - БАКИ Душка ШАРИЋ
Љепото наша, не миримо се са неправдом да те више нема. 40 дана је прошло откако је изненада престало да куца твоје племенито срце. Твој глас и твоја присутност и даље недостају у сваком новом дану. Сине наш, био си наша срећа, наш понос, а сестри велики ослонац. Својим прераним одласком оставио си тугу и са собом однио дио наше душе. Док смо живи чуваћемо од заборава успомену на тебе и памтити твој ведар и насмијани лик.
понос рода нашег 2004–2026.
У суботу, 14. новембра 2026. године, у 10 часова породица ће посјетити његову вјечну кућу на градском гробљу Брдишта, Тиват.
ТУГУЈУ ЗА ТОБОМ отац ДУШКО, мајка МАЈА и сестра НИКОЛИНА
ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 418
407
Navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni
JOVAN JOVOVIĆ
VASO NOKO VUJOVIĆ
12. 11. 2017 – 12. 11. 2026.
Vrijeme prolazi, ali ne može izbrisati tugu koju osjećamo zbog tvog odlaska. Bio si naš oslonac, naš ponos i naša snaga. Praznina koju si ostavio za sobom je nepremostiva, a tvoj plemeniti lik i ljubav koju si nam pružio zauvijek ćemo nositi u srcima. Mnogo nam nedostaješ. S ponosom i vječnom ljubavlju,
Vrijeme prolazi, ali sjećanje ne blijedi. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Tvoje ćerke IVANKA, MIRA, SVETLANA i DRAGANA sa porodicama
tvoji NEBOJŠA, MANJA, ALEKSANDRA, NATAŠA, LUKA i VUK 397
TUŽNO SJEĆANJE
424
SJEĆANJE na naše drage roditelje
BRANO STRUGAR
2000.
Šesnaest godina bez tebe, a uvijek sa tobom, moj brate. Sestra LJUBICA sa djecom
TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me
TUŽNO SJEĆANJE
prof. dr BORISLAV USKOKOVIĆ 401
MILOŠA 2004.
JOCO MARTINOVIĆ
Tvoja NADA
Čuvamo te u našim srcima, neizmjerno zahvalni za svu pažnju i ljubav koju si nam pružio.
MILOŠEVIĆ
2013–2026.
Zauvijek u mojim mislima.
Sedam godina bez voljenog supruga i oca
JELENU
12.11. 2010 – 12.11. 2026.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
393
Sinovi BATO i PERO sa familijama
Tvoji: LJILJANA, LUKA i NIKOLA
Oglasi i obavještenja 29
Četvrtak, 12. novembar 2026. 413
399
400
Moj voljeni otac
STANKA Mirkova BOGOJEVIĆ
STANKA Mirkova BOGOJEVIĆ
Prošla je godina dana bez tebe, bez tvoje podrške i savjeta, bez tvoje ljubavi. Ostala je velika praznina, koju pokušavamo da popunimo mislima i pričama o tebi i tvojim djelima. Tvoje birane majčinske riječi i dobra i korisna djela su i dalje svuda oko nas, i prisjećamo se svih lijepih i poučnih trenutaka koje si nam pružila.
Godina prođe, a bol i praznina za tobom ostaju. Nedostaješ nam svakog dana, u svakoj misli i svakom trenutku. Zauvijek si u našim srcima, sa ljubavlju i uspomenama na tvoju dobrotu, toplinu i osmijeh. Počivaj u miru, voljena majko.
BRANKO Milošev MIJUŠKOVIĆ 2006–2026.
Dvadeset godina tuge, sjećanja…
U nedjelju, 15. novembra u 10 sati, u krugu uže porodice, posjetićemo njenu vječnu kuću u Staniseljićima. NEVENA
Tvoje ćerke SVETLANA i MILANKA
Sin SRETEN sa porodicom
429
430
Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena i nikad prežaljena
40 dana bez tebe, a bol i praznina ne prolaze, voljena majko
DANICA ROGANOVIĆ
DANICA ROGANOVIĆ
rođena POPOVIĆ
rođena POPOVIĆ
Tvoja plemenitost, dobrota i nesebična ljubav ostaće uvijek u našim srcima. Čuvamo te od zaborava kroz najljepše uspomene i ponos što smo te imali.
Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove da ćemo 15. novembra u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću u Škaljarima - Kotor.
Tvoja đeca ŽELJKO, STANIŠA i STANKA sa porodicama
OŽALOŠĆENA PORODICA
394
Draga majko
ĐURĐINA - ĐINA ŽUGIĆ Vrijeme prolazi, a kažu da vrijeme liječi rane. Ne, draga majko, ne liječi, samo pogoršava. Biti bez tebe. Bila si ti mala žena sa srcem anđela. Bila si sunce koje nas je pratilo, a koje nikad nije zalazilo. Ostaje praznina i bol. Ali mi tvoja djeca, dio tvoje duše zauvijek ćemo ostati tvoji. Zauvijek zahvalni na svemu što si nam u životu pružila. Tvoja djeca sin IGOR i ćerka IVONA
395
U četvrtak, 19. novembra 2026. godine, navršava se četrdeset dana od smrti naše drage
ĐURĐINE - ĐINE ŽUGIĆ Vječnu kuću na groblju Čepurci drage nam pokojnice posjetićemo u subotu, 14. novembra 2026. godine.
Zahvaljujemo se svima koji su pružili podršku i razumijevanje porodici pokojne Đurđine. Sa tugom i bolom.
Porodica pokojnice suprug UGLJEŠA, sin IGOR i ćerka IVONA
415
Sedam godina je od smrti naše majke
RADMILE RADOMAN
Sedam godina bez tebe… A kao da je juče bilo. Vrijeme ne briše ljubav, ne umanjuje nedostajanje i ne odnosi uspomene. Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima.
Tvoji: ćerke NAĐA i IRENA, zet MIHAILO i unučad MILJAN, MILICA i VLADIMIR
30 Oglasi i obavještenja
Četvrtak, 12. novembar 2026.
OPŠTINA KOTOR Komisija za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje – aukcija radi davanja u zakup pokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor Broj: 06-019/26-24361 Kotor, 11.11.2026. godine Na osnovu člana 29, 30 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”, 21/09, 40/11, 23/25, 160/25), čl.16 Statuta Opštine Kotor (“Sl.list CG-opštinski propisi br.37/19), člana 5, 29,30,31 i 32, a u vezi sa članom 40 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list CG” br.44/10), Odluke o davanju u zakup pokretnih kućica na dijelu kat. parc. 272/1 KO Škaljari I broj 01-018/26-24200 od 10.11. 2026. godine kao i Rješenja predsjednika Opštine Kotor o imenovanju Komisije za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcije) radi davanja u zakup pokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor broj 01-018/25-24009 od 04.11.2025. godine, Komisija za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcija) radi davanja u zakup pokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor, objavljuje
JAVNI POZIV za davanje u zakup pokretnih kućica za pružanje ugostiteljkskih usluga i/ili prodaju prehrambenih proizvoda na dijelu kat. parc. 272/1 KO Škaljari I Predmet zakupa su: pokretne kućice za pružanje ugostiteljskih usluga i/ili prodaju prehrambenih proizvoda broj 1,2,3,4 i 5 KO Škaljari I dimenzija po 5m2 koje se izdaju sa pripadajućim eksterijerom – četiri barska stola pokretne kućice za pružanje ugostiteljkskih usluga i/ili prodaju pića broj 6,7,8 dimenzija po 3m2 koje se izdaju sa pripadajućim eksterijerom -četiri barska stola pokretne kućice za pružanje ugostiteljkskih usluga i/ili prodaju prehrambenih proizvoda bez alkoholnih napitaka broj 12 i 13 dimenzija po 3m2 koje se izdaju sa pripadajućim eksterijerom – dva barska stola Sastavni dio ovog poziva je skica lokacije i položaja postavljanja kućice. Kućice se daju u zakup na period od 05.12.2026. godine do 09.01.2027. godine a početna cijena zakupa po jednoj pokretnoj drvenoj kućici sa pripadajućim eksterijerom iznosi: Za pokretne kućice (broj 1,2,3,4 i 5) za pružanje ugostiteljkskih usluga i/ili prodaju prehrambenih proizvoda 2.666,20€ Za pokretne kućice (broj 6,7,8) za pružanje ugostiteljkskih usluga i/ili prodaju pića 2.132,96€ Za pokretne kućice (broj 12 i 13) za pružanje ugostiteljskih usluga i/ili prodaju prehrambenih proizvoda bez alkoholnih napitaka 1.599,72€ shodno Izvještaju ovlašćenog procjenjivača ekonomsko – finansijske struke Tanje Radović. Opšti uslovi Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju domaća pravna lica i preduzetnici sa teritorije opštine Kotor pod uslovom da su otkupili aukcijsku dokumentaciju, uplatili depozit i registrovali se kao učesnici na aukciji. Prijave za javno nadmetanje (i potpisan nacrt ugovora bez oznake prodajne cijene i lokacije tj broja kućice) podnose se u zapečaćenom omotu Opštini Kotor, Stari Grad 317, sa naznakom “Za Komisiju za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcija) radi davanja u zakup pokretnih kućica u vlasništvu Opštine Kotor – kućica broj od 1-8 i 12-13 na lokaciji park u Škaljarima - ne otvaraj” Javni poziv biće objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”. Prijave se podnose na Građanskom birou Opštine Kotor u periodu od 12.11.2026. god. do 19.11.2026. godine od 08h do 13h. Sve prijave pristigle nakon navedenog vremena smatraće se nablagovremenim. Prijavu je potrebno podnijeti za sve kućice od 1-8 i 12 i 13, što je neophodno naznačiti na koverti prijave. Dostavom prijave se smatra da je prihvaćena početna mjesečna cijena zakupa za sve kućice. Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 500 € na žiro račun Opštine Kotor br: 530-9226121-18 kod NLB banke, sa naznakom “UČEŠĆE NA JAVNOM POZIVU-AUKCIJA”. Ukoliko lice nakon registracije učesnika odustane od prijave za određenu kućicu gubi pravo na povraćaj depozita. Jedan učesnik može zakupiti samo jednu kućicu tj. jedan pojedinačni segment. Učesnici su dužni dostaviti i sljedeće podatke: Za pravna lica: - naziv i sjedište pravnog lica - izvod iz CRPS-izdat u roku od 30 dana prije dana raspisivanja ovog Javnog poziva - ime i prezime direktora i njegov potpis - ovlašćenje - punomoćje za zastupanje (original ili ovjerena kopija) - broj telefona - e-mail adresa - dokaz o uplati depozita - broj računa za vraćanje depozita - potpisan nacrt ugovora Za preduzetnike: - ime i prezime/naziv preduzetnika - izvod iz CRPS –izdat u roku od 30 dana prije dana raspisivanja ovog Javnog poziva - adresu, jedinstveni matični broj i potpis - broj telefona - dokaz o uplati depozita - broj računa za vraćanje depozita - broj lične karte -e-mail adresa - potpisan nacrt ugovora ZA SVE PONUĐAČE: - dokaz da ponuđač nema neizmirenih poreskih obaveza- akt Poreske Uprave - isključivo na području opštine Kotor; - uvjerenje od Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor da ponuđać nema neizmirenih poreskih obaveza prema Opštini Kotor (uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnost, uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu prireza poreza, članskog doprinosa tur.organ., lokalnih komunalnih taksi i naknada.), dokaz o izmirenim obavezama po osnovu zakupa, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i terasa ukoliko je ranije koristio ili koristi poslovni prostor opštine Kotor ili privremene objekte i zemljište, odnosno potvrdu Opštine Kotor da ponuđač nije privremeno koristio građevinsko zemljište ili poslovni prostor.
Ponuđači su u obavezi da posjeduju sve potredne dozvole i saglasnosti za obavljanje djelatnosti u zakupljenim objektima (kućicama). Aukcijska dokumentacija: Aukcijska dokumentacija se može podići svakog radnog dana od 12.11.2026.god do 19.11.2026.god, u periodu od 8 do 11 časova, u Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor). Aukcijska dokumentacija sadrži: odluku o davanju u zakup, skicu sa lokacijama, podatak o visini depozita i broj žiro računa na koji se isti uplaćuje, izjavu o povjerljivosti, nacrt ugovora i prijavu za učešće na aukciji. Na ime otkupa aukcijske dokumentacije neophodno je uplatiti iznos od 50 eura na žiro račun Opštine Kotor, br: 530-9226228-85 (NLB Banka) i potvrdu o uplati dostaviti neposredno Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove. Po prijemu potvrde aukcijska dokumentacija će biti predata zainteresovanom licu. Obavještenje o zainteresovanim licima i /ili broju učesnika na aukciji ne može se davati prije održavanja aukcije. Vrijeme i mjesto održavanja registracije učesnika Registracija učesnika obaviće se u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor), dana 27.11.2026.godine sa početkom u 09:00 časova. Postupak registracije obuhvata: provjeru identiteta podnosioca prijave ili njegovog punomoćnika, provjeru vjerodostojnosti ovlašćenja punomoćnika, izdavanje numerisane aukcijske kartice i potpisivanje podnosioca prijave na listi učesnika kojim se potvrđuje njegovo učešće na aukciji. Podnosioci prijave koji se ne registruju na aukciji gube pravo na povraćaj depozita. Vrijeme i mjesto održavanja javnog nadmetanja (aukcije). Aukcija će se održati u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor) dana 27.11.2026. godine sa početkom u 10:00 časova. U slučaju nedostatka prostornih kapaciteta, zakupodavac zadržava pravo promjene mjesta održavanja aukcije, o čemu će učesnici biti obaviješteni prilikom registracije. Postupak izdavanja u zakup pokretnih kućica vršiće se putem usmenog javnog nadmetanja (aukcije) za svaku kućicu posebno, po principu da jedan učesnik može zakupiti samo jedan predmet aukcije(1 kućicu), na sledeći način : nakon registracije svih učesnika voditelj aukcije navodi prvi predmet aukcije tj. kućicu br. 1, saopštava početnu cijenu i poziva sve učesnike koji su podnijeli na isticanje ponude, podizanjem aukcijske kartice i dalje vodi postupak shodno Uredbi. Nakon završenog postupka licitacije za prvi predmet aukcije i proglašavanja zakupca za kućicu broj 1, proglašeni zakupac se obavještava da ne može dalje učestvovati u postupku javnog nadmetanja za preostale predmete aukcije, te da može napustiti mjesto održavanja aukcije, što se konstatuje na Zapisnik. Zapisnik se sastavlja pojedinačno za svaki predmet aukcije i postupak se za svaku kućicu vodi na gore navedeni način, do okončanja licitacije za sve pokretne kućice, uz napomenu da proglašeni zakupac za bilo koji predmet aukcije tj bilo koju pojedinačnu kućicu gubi mogućnost daljeg učestovanja u postupku javnog nadmetanja za preostale kućice. Izuzetno od navedenog, ukoliko je broj prijavljenih učesnika manji od 10 tj. od broja predmeta licitacije i ukoliko se svaki od prijavljenih učesnika proglasi zakupcem za po jednu kućicu, tada svi prijavljeni učesnici imaju pravo učestvovanja u postupku javnog nadmetanja za preostale kućice. Promjena raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja (aukcije) - licitacioni korak za sve pokretne kućice iznosi 200,00 eura, Zakupcem pojedinačne kućice se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu za istu, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za zakup predmetne pokretne kućice. Postupak nadmetanja za svaku kućicu posebno se završava ako niko od učesnika ni na trećem pozivu ne ponudi veću cijenu od tada ponuđene najveće cijene. Ukoliko je najveću cijenu za pojedinačnu kućicu ponudio jedan ponuđač, on se proglašava zakupcem, a ukoliko je više ponuđača ponudilo najveću cijenu za pojedinačnu kućicu, zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. U slučaju da se za aukciju prijavilo više učesnika, a nijedan ne ponudi cijenu veću od iznosa početne cijene, kućice se izdaju u zakup po redoslijedu prijema prijava. Podnosioci prijava čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati na javnom nadmetanju. Način i uslovi plaćanja Zakupac je dužan da sa Opštinom Kotor zaključi Ugovor o zakupu u roku od 3 dana od dana javnog nadmetanja (aukcije) i dokaz o uplati cjelokupnog izlicitiranog iznosa za period od 05.12.2026. godine do 09.01.2027. god dostaviti najkasnije na dan zaključenja Ugovora. Ukoliko zakupac ne zaključi Ugovor o zakupu u predviđenom roku ili ne isplati cijenu zakupa za pojedinačnu kućicu u predviđenom roku, gubi svojstvo zakupca, pravo da učestvuje u budućim aukcijama kao i pravo na vraćanje depozita. U tom slučaju zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu sa učesnikom koji je istakao drugu najvišu ponudu za pojedinačnu kućicu po cijeni koju je taj učesnik ponudio na aukciji. Uplaćeni depozit zakupca uračunava se u cijenu zakupa za pojedinačnu kućicu, a učesnicima javnog nadmetanja (aukcije) koji nisu izlicitirali ni jednu kućicu uplaćeni depozit se vraća u roku od 10 dana od dana održavanja aukcije. Predsjednik komisije Ivan Mikijelj
Oglasi i obavještenja
Četvrtak, 12. novembar 2026. Na osnovu člana 167 i 168 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl.list CG”, br. 02/18, 34/19, 38/20, 50/22, 84/22, 81/25 i 98/25) i člana 138 i 139 Statuta opštine Rožaje ( “Sl.list CG- opštinski propisi”, br. 38/18 i 16/21), Saglasnosti Službe predsjednika opštine Rožaje na Nacrt Lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom na teritoriji opštine Rožaje br. 01327/26-3745 od 09.11.2026.godine, Sekretarijat za stambeno komunalne poslove i saobraćaj daje na javnu raspravu:
NACRT LOKALNOG PLANA UPRAVLJANJA KOMUNALNIM I NEOPASNIM GRAĐEVINSKIM OTPADOM NA TERITORIJI OPŠTINE ROŽAJE 2025-2029. GOD. JAVNI POZIV Građanima, predstavnicima mjesnih zajednica, nevladinim i drugim organizacijama, lokalnim i državnim institucijama, stručnoj javnosti i svim zainteresovanim licima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos o razmatranju nacrta Lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom na teritoriji opštine Rožaje. Javna rasprava o nacrtu Lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom na teritoriji opštine Rožaje trajaće 15 dana od dana objavljivanja Javnog poziva na internet stranici Opštine Rožaje. Predlozi, sugestije i komentari na nacrt Lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom na teritoriji opštine Rožaje mogu se dostaviti Sekretarijatu za stambeno komunalne poslove i saobraćaj u pisanoj formi, na adresu: ulica Maršala Tita br. 3 Rožaje ili u elektronskoj formi na e-mail: saobracaj.opstinarozaje@gmail.com do isteka roka. Primjerak Nacrta u štampanoj formi može se preuzeti u prostorijama Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj ( adresa: ulica Maršala Tita br. 3 Rožaje, stara zgrada MUP-a), svakog radnog dana od 09 do 14h. Centralna javna rasprava održaće se u utorak 24. novembra 2026. godine sa početkom u 09:30h, u maloj Sali Centra za kulturu opštine Rožaje. U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br. 065/20 od 03.07.2020. )„ Primorje“ AD Tivat daje sljedeće
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA
Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ AD Tivat da će se XXVII redovna godišnja Skupština akcionara sazvana za dan 18.12.2026. godine održati u konferencijskoj sali hotela „Palma“ u Tivtu sa početkom u 12:00 časova i sljedećim dnevnim redom: 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara 2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2025. godinu sa izvještajem revizora i izvještaja o poslovanju društva 3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2026. godinu 4. Donošenje odluke o davanju saglasnosti na Aneks broj I Ugovora o poslovnoj saradnji broj 3469 od 13.08.2024. godine. Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom. Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ). Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2, svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima i na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije i rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me PRIMORJE AD TIVAT
Na osnovu odredbi Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 090/25 od 06.08.2025, 121/25 od 21.10.2025., 044/26 od 27.03.2026.), Odbor direktora A.D. za hotelijerstvo i turizam “Vektra Boka” Herceg Novi saziva:
VI VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA “VEKTRA BOKA” A.D. HERCEG NOVI (u Planu Reorganizacije)
Skupština će se održati dana 04.12.2026.god., sa početkom u 12,00 časova u Herceg Novom, u hotelu “Ellena”, ul. Jadranski put broj 40, Sutorina DNEVNI RED 1. Usvajanje zapisnika sa V vanredne Skupštine akcionara i Informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva dostavljenom od strane CKDD, 2. Usvajanje finansijskih izvještaja za 2024.god.; Usvajanje revizorskog izvještaja za 2024.god.; Usvajanje finansijkog izvještaja za 2025.god., 3. Donošenje Statuta Društva “Vektra Boka” A.D. i usaglašavanje istog u skladu sa odredbama Zakona o privrednim drustvima, koji je stupio na snagu dana 01.01.2026.god. (u skladu sa A.D. kod jednodomnog upravljanja) 4. Razrješenje članova Odbora direktora, 5. Izbor i imenovanje Odbora direktora, 6. Utvrđivanje nadoknade za članove Odbora direktora, 7. Izbor revizora za 2025.god., Kvorum potreban za rad sjednice skupštine akcionarskog društva čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su lično prisutni ili zastupani putem punomoćnika u skladu sa članom 272. Zakona o privrednim društvima. Materijal za Skupštinu biće stavljen na raspolaganje akcionarima u skladu sa članom 262. Zakona o privrednim društvima. Identifikacija i evidentiranje akcionara ili punomoćnika počeće u 10,00 časova na dan održavanja Skupštine i vršit će se na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu uredno ovjerenog punomoćja u skladu sa članom 262. Zakona o privrednim društvima. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA
Procurement of an automatic analyser for animal feed and raw materials Publication reference: SATECON T10 University of Montenegro-Institute of Marine Biology Kotor intends to award a supply contract for supply, delivery, assembly, installation, commissioning and on-site training for one complete automatic analyser for animal feed and raw materials based on near-infrared spectroscopy in Podgorica, Montenegro with financial assistance from the INTERREG VI-A IPA Programme Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro 2021-2027. The tender dossier is available from: https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/217698
31
Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
The deadline for submission of tenders is 14 December 2026. For hand-delivered tenders, the deadline is 14:00 local time in Montenegro on that date. Submission arrangements are specified in the tender dossier.
Direktorica marketinga:
Possible additional information or clarifications and answers to questions shall be published on: https://www.ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/217698
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Poslovni broj : Iv.br.982/26 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Konstruktor group“ Bijelo Polje, Rasovo bb, PIB:03119971, koga zastupa Admir N. Hajdarović advokat iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.7, protiv izvršnog dužnika DOO “Toškovići“, iz Podgorice, ul. Svetlane Kane Radević br.1,V sprat, PIB:02345471, na osnovu vjerodostojnih isprava iz izreke rješenja, radi naplate potraživanja u iznosu od 16.490,53€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 09.11.2026.godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “Toškovići“, iz Podgorice, ul. Svetlane Kane Radević br.1,V u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bu se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.982/26 od 26.08.2026.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 09.11.2026. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r. Poslovni broj: Iv.br.1402/26 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” BAR, BRANKA ČALOVIĆA BR.2, Bar, PIB: 02054779, protiv izvršnih dužnika: 1. DIANOV ANVAR, PARTIZANSKI PUT PDBR.20, SUTOMORE, Bar, 2. DIANOVA INGA, PARTIZANSKI PUT PDBR.20, SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 204,12 eura, dana 11.11.2026. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik 1. DIANOV ANVAR, PARTIZANSKI PUT PDBR.20, SUTOMORE, Bar 2. DIANOVA INGA, PARTIZANSKI PUT PDBR.20, SUTOMORE, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1402/26 od 29.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 11.11.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
vanja pustahija
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić
politika
SRĐAN POPOVIĆ
ekonomija
jelena martinović
društvo
Jovan Nikitović
kultura
dragica šaković
crnom gorom
Urednici ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
nikola sekulić
hronika podgorice jovan terzić
arena
slobodan čukić
feljton i arhiv
marko milošević
dizajn
dragan mijatović
fotografija
LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
portal pobjede Urednik Bojan Đurišić
Zamjenica urednika Ana Popović
Poslovni broj: Iv.br.1407/26 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” BAR, BRANKA ČALOVIĆA BR.2, Bar, PIB: 02054779, protiv izvršnog dužnika CRNČEVIĆ BOŠKO, UL. CRNOGORSKIH SERDARA BR.74/A, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 524,25 eura, dana 11.11.2026. godine,
JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik CRNČEVIĆ BOŠKO, UL. CRNOGORSKIH SERDARA BR.74/A, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.1407/26 od 29.09.2026. godine i rješenje o troškovima od 11.11.2026. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.
OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda Praznični trobroj našeg lista izaći će 13. novembra 2026. godine. Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 12. novembrom 2026. godine. Za naredni broj Pobjede, koji izlazi 16. novembra 2026. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 15. novembra 2026. godine. Kontakt telefon: 020 202 455, Viber: 068 034 555 E-mail: oglasno@pobjeda.me OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.
OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
TELEFON
020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
32 Marketing
U prodaji
Četvrtak, 12. novembar 2026.
Mevlija Islamović
U ogledalu uspomena Nizozemska
Da li ste znali da iza modernog lica Nizozemske stoje vjekovni tradicionalni običaji koji oblikuju njihov mentalitet? Mevlija Islamović, koja je tamo izgradila dom, a sačuvala dušu zavičaja, kroz svoj intimni zapis, otkriva sličnosti i razlike koje nas spajaju, donoseći vam jedinstvenu hroniku tradicije, običaja i svakodnevnice sjevera. Ova knjiga, koja se čita u dahu, spaja dva svijeta i otkriva ono o čemu turistički vodiči rjeđe pričaju.