Issuu

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Iz Udruženja prevoznika upozoravaju da im je ugrožena egzistencija zbog tretmana pri ulasku u države članice Šengena, ishod od prošle sedmice zabrinjavajući

Sa hrvatske granice vraćena 24 vozača kamiona D. MIJATOVIĆ

Konačno rješenje ovog problema je pristupanje Crne Gore u svojstvu članice EU i punom Šengen sistemu bez viznih ograničenja, do kada će rad i poslovanje prevoznika, odnosno prevoza u drumskom saobraćaju djelovati sa znatno ograničenim kapacitetima imajući u vidu uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije – poručeno je iz Privredne komore STR. 4. i 5.

INTERVJU: Rasim Ljajić, nosilac zajedničke liste Sandžačke demokratske stranke i Crnogorske demokratske stranke

Vratimo normalnost u Srbiju, to je životna potreba

STR. 4. i 5.

RAZGOVOR: Aleksandra Vuković-Kuč, potpredsjednica DPS-a i poslanica

Ne smije evropski cilj biti alibi za antievropsku vlast Najviših moralnih vrijednosti Crne Gore, njenog čojstva i antifašizma, nećemo se odreći zarad fotelje Andrije Mandića. U Evropu se ne ulazi zatvaranjem očiju pred onim što Evropu poriče – istakla je Vuković-Kuč, poručujući da za DPS nema zajedničkog glasanja sa većinom dok se ne omogući slobodno izjašnjavanje o razrješenju Andrije Mandića STR. 2. i 3.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI: Dijana PopovićGavranović govori za Pobjedu o ulozi medija u zaštiti djece učinilaca krivičnih djela

RIJEČ VIŠE: Član novoosnovanog Evropskog kluba 28 – STEGA Jakov Popović

Odgovornost za slabost suverenističkog bloka tražiti u političarima

Kad naslov ostane etiketa za cijeli život Senzacionalizam može da obilježi dijete, ugrozi njegovo mentalno zdravlje i oteža rehabilitaciju – javni interes nije opravdanje za zadiranje u privatnost, upozorava načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva

Napredak Crne Gore ka EU više nije nužno potvrda vrijednosnog preobražaja društva, već posljedica geopolitičkih okolnosti STR. 2.

STR. 8. i 9.

Pjesnik Srđan Gagić za Pobjedu povodom knjige ,,Varljiva istorija doma“, koja je predstavljena na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici KORNELIA GŁOWACKA-WOLF

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NAŠI U SVIJETU: Pet miliona ljudi širom svijeta prati globalnu beauty zvijezdu iz Plava Amru Olević-Reyes

Najprodavaniji ruž Nasilje danas oblikuje društvene koji koriste svjetske odnose, javni govor zvijezde je nazvala Montenegro i rad institucija STR. 12. i 13.

STR. 15.

PRIVATNA ARHIVA

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

TANJUG RADE PRELIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

RAZGOVOR: Član novoosnovanog Evropskog kluba 28 – STEGA Jakov Popović

Odgovornost za slabost suverenističkog bloka tražiti u političarima PODGORICA - Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji više nije nužno potvrda vrijednosnog preobražaja društva, već posljedica geopolitičkih okolnosti, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu mr Jakov Popović, član novoosnovanog Evropskog kluba 28 - STEGA. On smatra da stvarna politička moć počiva izvan državnih institucija, dok odgovornost za slabost suverenističkog bloka ne treba tražiti u biračima, već u političarima.

Kao kardinalni grijeh aktuelne opozicije izdvojio bih njen nedovoljan elan i organizacionu poletnost prilikom odbrane onoga što suštinski jesu superiorne vrijednosti i ideje. Smatram da izvorište ove anemičnosti predstavlja manjak sveopšteg nacionalnog samopouzdanja. Ovaj osjećaj je u potpunosti neosnovan, odnosno bez uporišta i argumenta u dubokoj, gordoj crnogorskoj istoriji. On se, ipak, ispoljava kao hronična potreba crnogorskog naroda da se bespotrebno unižava pred drugima, izvinjavajući se svijetu zbog činjenice da postoji, i što mu stoga, po prirodi stvari, pripadaju određena prava - kaže Popović

POBJEDA: Vlast evropske integracije predstavlja kao svoj najveći uspjeh. Može li se istovremeno biti uspješan na evropskom putu i, kako tvrdite, voditi antievropska i anticrnogorska politika? POPOVIĊ: Odgovor je apsolutno potvrdan. Najbolji dokaz ovoj tvrdnji ponudilo je nedavno glasanje crnogorskog parlamenta za smjenu Andrije Mandića sa pozicije predsjednika Skupštine. Ukoliko ikoga treba podsjetiti, pitanje Mandićevog razrješenja pokrenuto je nakon njegove izjave saučešća presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Naime, Mandićevi koalicioni partneri, mahom predvođeni Pokretom Evropa sad, pravdali su njegov opstanak na poziciji kroz očuvanje stabilnosti eurointegracija Crne Gore. Crnogorsko društvo je tako dovedeno u apsurdnu situaciju gdje njegovi vlastodršci svoje antievropske prakse pravdaju navodnim evropskim aspiracijama. Nameće se, međutim, sljedeće pitanje – kako im je ovakav igrokaz, u dijelu javnosti, a pogotovo kod naših „Zapadnih partnera“, prošao? Odgovor počiva u činjenici da se, od momenta ruske invazije na Ukrajinu, proces crnogorskih eurointegracija suštinski promijenio. Naime, nakon sramotnog agresorskog čina Ruske Federacije, Evropska unija počela je uviđati neophodnost momentalne ekspanzije svojeg geopolitičkog uticaja na Balkanu, prostoru koji je tradicionalno predstavljao pogodno tlo za širenje antizapadnog uticaja. Učlanjenje Crne Gore bi, u tom kontekstu, poslužilo kao vjeran dokaz evropske geopolitičke konsolidacije i vitalnosti njenog dugo umrtvljenog procesa proširenja. Tako je, gotovo preko noći, ovaj decenijski, beživotni proces otišao iz jedne krajnosti u drugu – učlanjenje Crne Go-

re je za Evropsku uniju odjednom postalo imperativ. Od tog trenutka proces crnogorskih eurointegracija prestao je biti pokretačka sila dugotrajnog preporoda našeg društva i pretvorio se u iznuđenu posljedicu svjetskih geopolitičkih okolnosti. Evropskoj uniji najednom je postalo nebitno kakva će joj vrijednosno oblikovana Crna Gora pristupiti – mladićevska, đurišićevska, četnička – sve dok to učini što prije. Od tada odluka o pristupanju Crne Gore u stvarnosti više nije bila naša. Okvir crnogorskih eurointegracija se tako preko noći našao u potpunosti ispražnjen od svoje vrijednosno-transformativne suštine. Posredstvom ovog novonastalog vakuuma, navedeni okvir pretvorio se u idealan instrument za legitimizaciju retrogradnih, malicioznih ideologija. Uvidjevši ovo, politički eksponenti velikosrpske politike u Crnoj Gori najednom su sprovođenje svog iredentističkog projekta počeli legitimizovati kroz navodne „evropske pretenzije“. Ka ostvarenju svog viševjekovnog cilja – obezdržavljenja Crne Gore – krenuli su novim putem. Unutar ovog političkog bloka, dakle, nastupila je potpuna narativna, ali ne i vrijednosna metamorfoza. Militantna, šovinistička retorika Andrije Mandića tako je preko noći poprimila pretežno pomiriteljski, ekumenistički ton. Recentna istorija je, takođe, retroaktivno „pozapadnjačena“ radi obezbjeđivanja potrebnog geopolitičkog legitimiteta. Tako su vladu formiranu u Ostrogu, pod patronatom Amfilohija Radovića, njeni ključni akteri naknadno počeli prezentirati kao više evropsku od svih prethodnih. Predsjednik opštine Nikšić istovremeno je počeo zagovarati i obračunavanje sa Crnogorcima „kao sa Turcima“ i kandidaturu svojega

grada za prijestonicu evropske kulture. Svakodnevna i sveprisutna glorifikacija ratnih zločinaca, poput Pavla Đurišića i Ratka Mladića, svedena je na tek jednu od mnogobrojnih „seoskih tema“, na čije genocidalne istorijate i zloslutne implikacije treba zažmuriti zarad navodnog ispunjenja našeg evropskog cilja. Aktuelni proces eurointegracija postao je tako groteskna inverzija sopstvene vrijednosne suštine. Pod istom izvrnutom krinkom krenulo se i u legitimizaciju posljedica spornih, kulturocidnih dekreta, silom nametnutih Crnoj Gori nakon njene aneksije 1918. godine. Naime, monopol Srpske pravoslavne crkve nad tada otuđenom crnogorskom sakralnom imovinom, počeo se u javnosti predstavljati kao njeno prirodno pravo, utemeljeno na evropskim konvencijama o slobodi vjeroispovijesti. Stogodišnje duhovno obeskućenje crnogorske nacije, postalo je nešto normalno i očekivano, dok se konstatacije Crnogoraca o trajanju ovog duhovnog aparthejda tretiraju kao izlivi vjerske netolerancije i nacionalnog ekstremizma. Dok Crnogorci sa otuđenih oltara predačkih bogomolja slušaju kako crnogorska nacija, jezik, duhovnost i državnost ne postoje, dio njihovih političkih predstavnika istovremeno ih poziva da svoje nacionalno nasljeđe pretope u nekakvu bezličnu, građansku masu, oslobođenu od onog nacionalnog dostojanstva koje se garantuje ostalim narodima. Građanski karakter Crne Gore jeste preduslov državnog opstanka, pa time i naš imperativ, ali postojanost takvog vrijednosnog uređenja nikada ne smije biti prepreka na putu crnogorske nacionalne samoaktuelizacije. POBJEDA: U jednom autorskom tekstu napisali ste da „sa zlom nema kompromi-

sa“. Na koga se riječ „zlo“ odnosi – na određenu ideologiju, političke partije, njihove lidere ili i na građane koji za njih glasaju? POPOVIĊ: Zlo isključivo treba promatrati u kontekstu ideologije, jer se poopštavanje istog na šire grupe, po pravilu, završava tragično. Smatram da ne postoji nijedna urođena kolektivna karakteristika koja bi čovjeka, po rođenju, mogla odrediti kao inherentno zlog, ali sam takođe apsolutno ubijeđen da postoje ontološki zle i zločinačke ideologije, koje neminovno dovode do tragičnih ishoda. Ne možemo, stoga, birati kojoj naciji pripadamo, isto kao što ne možemo birati sopstveno prezime, porodicu ili pleme. No, odluka o tome da se priklonimo određenoj ideologiji, koja naše nacionalno ime stavlja u službu izopačenih, razarajućih, genocidnih ciljeva, jeste isključivo naša. Nema i ne može biti zlih naroda, jedino zlih ideologija. Smatram da vjetrovi jedne takve ideologije već više od vijeka prohujavaju Crnom Gorom. Njihovoj proliferaciji trenutno doprinosi nekolicina ljudi koja, potpomognuta velikim stranim kapitalom i robusnom infrastrukturom, ovom zlu svjesno udiše život. Zlo za ovu kliku ne predstavlja cilj sam po sebi, već služi kao pogodno sredstvo za ostvarenje jednog imperijalističkog, velikodržavnog projekta. Kada državni ekspanzionizam postane cilj kojem se podređuju sva sredstva, glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje genocida prestaju biti moralna odrednica, i postaju nužnost. Najveći broj ljudi koji slijedi ovu ideologiju, ipak, to radi predvođen lažnim uvjerenjem da istinski doprinosi nečemu što jeste plemenito i dobro. Ideologija zloupotrebljava njihovu primordijalnu ljudsku potrebu

za kolektivnom identifikacijom i nastoji izjednačiti sebe sa cjelokupnom nacijom uopšte. Neophodno je stoga tim ljudima neprestano ukazivati na činjenicu da je ovo izjednačavanje maliciozno i lažno, te da u konačnici uvijek dovodi do destruktivnih ishoda. Istovremeno, neophodno je stvoriti potrebne društvene uslove za emancipaciju ovih ljudi od njihovih duboko ukorijenjenih predrasuda i zabluda. Sa takvim idejama nikada ne smije biti kompromisa. POBJEDA: Zašto suverenističke partije, uprkos upozorenjima da je država ugrožena, ne uspijevaju da pridobiju većinu građana? Da li je problem u biračima ili u politici koju im nude? POPOVIĊ: Zato što se vođenje ozbiljne politike ne može svesti na ponavljanje par prezasićenih parola i reaktivno pisanje kritičkih saopštenja. Suverenističke partije pravilno prepoznaju činjenicu da je država egzistencijalno ugrožena, ali to samo po sebi ne znači mnogo, ukoliko nijesu sposobne ubijediti građane da u tu borbu ulaze svom snagom, bez vrijednosnih kompromisa i sitnih kalkulacija. Odgovornost nikada ne može pasti na pleća birača, već ona uvijek i isključivo počiva u rukama političara koji objašnjenje za svoje nedovoljno dobre izborne rezultate mogu pronaći jedino ukoliko se pogledaju u ogledalo. Kao kardinalni grijeh aktuelne opozicije izdvojio bih njen nedovoljan elan i organizacionu poletnost prilikom odbrane onoga što suštinski jesu superiorne vrijednosti i ideje. Smatram da izvorište ove anemičnosti predstavlja manjak sveopšteg nacionalnog samopouzdanja. Ovaj osjećaj je u potpunosti neosnovan, odnosno bez uporišta i argumenta u dubokoj, gordoj crnogorskoj istoriji. On se, ipak, ispoljava kao hronična potreba crnogorskog naroda da se bespotrebno unižava pred drugima, izvinjavajući se svijetu zbog činjenice da postoji, i što mu stoga, po prirodi stvari, pripadaju određena prava. Moramo razumjeti da ovo beskrajno samoposipanje pepelom nije nužno odraz nacionalne moralnosti i odgovornosti, već naše doktrinarne, organizacione i samospoznajne nesigurnosti koja protivnicima crnogorske nacije omogućava da Crnogorcima vječito imputiraju nezasluženu, neoduživu krivicu. Crnogorci, onda, zaslužuju ne samo biološki već i idejno mlade političke predstavnike - one koji će milenijum dugoj crnogorskoj oslobodilačkoj borbi, ponuditi novu, čeličnu rezolutnost. Njihovo pregnuće, vođeno nesalomljivom snagom nacionalne volje, pokazaće crnogorskom narodu da se ključ korjenite, sveoprožimajuće promjene oduvijek nalazio u njegovim rukama. Crna Gora, dakle, nazire neku novu Stegu. J.Đ.-P.

INTERVJU: Aleksan

Ne sm alibi za PODGORICA – Članstvo u EU podrazumijeva i političku kulturu u kojoj vlast odgovara na pitanja, poštuje opoziciju i ne sklanja odgovornost svojih funkcionera sa dnevnog reda. Evropski konsenzus mora imati i evropski sadržaj. Zato i našim evropskim partnerima poručujem: ne smije evropski cilj biti alibi za antievropsku vlast. Želja da Crna Gora što prije postane članica ne smije voditi tolerisanju postupaka koji podrivaju vrijednosti Unije. Često poruke ove vlasti čine da Crna Gora djeluje kao ogledalo nacionalističke politike Republike Srpske ili odjek autoritarne Rusije, umjesto kao demokratsko, antifašističko i antiratno društvo – kazala je u intervjuu za Pobjedu Aleksandra Vuković-Kuč, potpredsjednica DPS-a i poslanica. Vuković-Kuč poručila je da neće biti institucionalne saradnje, ni zajedničkog glasanja DPS-a sa većinom dok se ne omogući slobodno izjašnjavanje o razrješenju Andrije Mandića, te da isto važi i za sjednicu na čijem dnevnom redu će biti ustavne promjene. POBJEDA: Zbog nedostatka kvoruma nije održana sjednica čija je tačka dnevnog reda bila inicijativa DPS-a za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da se poslanici ne mogu prisiliti da dođu, te da je i nedolazak njihov stav. Šta Vi mislite? Imaju li poslanici pravo na takav stav? I zašto se izbjegava ta rasprava? VUKOVIĆ-KUČ: Naravno da se poslanici ne mogu prisiliti da dođu na śednicu. Ali sloboda političkog izbora podrazumijeva i odgovornost za njega. Saglasna sam sa gospodinom Šarecom da je nedolazak stav. U ovom slučaju, to je stav da Andriju Mandića treba zaštititi od rasprave o njegovoj odgovornosti. Mi ne tražimo da bilo ko glasa po našem nalogu. Tražimo da parlament raspravlja i odlučuje. Ko smatra da Mandić treba da ostane na čelu Skupštine, neka pred građanima obrazloži zašto. Neka objasni kako se odavanje počasti osuđenom ratnom zločincu uklapa u evropske vrijednosti koje navodno zastupa. Sam Mandić je, kada je inicijativa podnesena, govorio da se raduje raspravi i najavljivao interesantan dijalog. Sada od tog dijaloga bježi. Njegovo ponašanje upućuje na vrlo jasan

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

ndra Vuković-Kuč, potpredsjednica DPS-a i poslanica

mije evropski cilj biti a antievropsku vlast skupština crne gore

Evropa se brani i iz Crne Gore - odbranom ljudskog dostojanstva, poštovanjem žrtava i odbijanjem da se ratni zločini relativizuju. Najviših moralnih vrijednosti Crne Gore, njenog čojstva i antifašizma, nećemo se odreći zarad fotelje Andrije Mandića. U Evropu se ne ulazi zatvaranjem očiju pred onim što Evropu poriče – istakla je VukovićKuč, poručujući da za DPS nema institucionalne saradnje ni zajedničkog glasanja sa većinom dok se ne omogući slobodno izjašnjavanje o razrješenju Andrije Mandića

Aleksandra Vuković-Kuč

zaključak: ni sam nije siguran da ima većinu za ostanak na funkciji, pa ne želi da rizikuje obezbjeđivanjem kvoruma. Da je uvjeren u podršku koju javno predstavlja kao neupitnu, imao bi priliku da je potvrdi glasanjem. Njegovi partneri, istovremeno, uskraćivanjem kvoruma pokušavaju da ga sačuvaju, a da javno ne izgovore njegovu odbranu. Rasprava bi razotkrila raskorak između njihovih evropskih izjava i političkih postupaka. Međutim, odsustvo iz sale ne znači odsustvo odgovornosti. Eli Vizel je upozorio: „Neutralnost pomaže tlačitelju, nikada žrtvi“. Oni koji uskraćuju kvorum moraju znati da time nijesu ostali neutralni. Izabrali su da zaštite Mandića, pardon, Mladića. Neka onda preuzmu odgovornost za taj izbor. POBJEDA: Predsjednica EK Ursula fon der Lajen kazala je da zatvaranje preostalih poglavlja iziskuje politički konsenzus. I Spajić je pozvao sve partije da zajedno budu na tom putu i da nema potrebe za potezima koji će odgoditi integracije. Da li je u aktuelnoj političkoj situaciji moguće postići politički konsenzus?

VUKOVIĆ-KUČ: Moguć je i potreban, ali se mora graditi uzajamnim poštovanjem i konkretnim postupcima. Poziv predśednice Evropske komisije razumijem kao obavezu svih političkih aktera, uključujući vlast koja upravlja institucijama i ima najveću odgovornost za njihovo funkcionisanje. DPS je podrškom važnim evropskim zakonima pokazao da državni interes može staviti iznad partijskog. Međutim, konsenzus se ne može svesti na očekivanje da opozicija obezbjeđuje glasove, a odustane od pitanja političke moralnosti. Premijer ima priliku da svoj poziv na saradnju učini vjerodostojnim: neka njegova većina omogući raspravu i izjašnjavanje o razrješenju predśednika Skupštine. Ishod niko ne traži unaprijed. Tražimo demokratski postupak. Članstvo u Evropskoj uniji podrazumijeva i političku kulturu u kojoj vlast odgovara na pitanja, poštuje opoziciju i ne sklanja odgovornost svojih funkcionera sa dnevnog reda. Evropski konsenzus mora imati i evropski sadržaj. Zato i našim evropskim partnerima poručujem: ne smije evropski cilj biti alibi za antievropsku

vlast. Želja da Crna Gora što prije postane članica ne smije voditi tolerisanju postupaka koji podrivaju vrijednosti Unije. Često poruke ove vlasti čine da Crna Gora djeluje kao ogledalo nacionalističke politike Republike Srpske ili odjek autoritarne Rusije, umjesto kao demokratsko, antifašističko i antiratno društvo. Evropa se brani i iz Crne Gore - odbranom ljudskog dostojanstva, poštovanjem žrtava i odbijanjem da se ratni zločini relativizuju. Najviših moralnih vrijednosti Crne Gore, njenog čojstva i antifašizma, nećemo se odreći zarad fotelje Andrije Mandića. U Evropu se ne ulazi zatvaranjem očiju pred onim što Evropu poriče. POBJEDA: DPS je odlučio da ne prisustvuje sjednici SO Kotor na kojoj je trebalo da se otvori pitanje, veoma bitno u odnosima sa Hrvatskom, o promjeni naziva bazena „Zoran Džimi Gopčević“. Takođe, nijeste učestvovali u sjednici crnogorskog parlamenta 9. oktobra. Hoćete li nastaviti da ne sarađujete sa većinom, iako znate da je to nova politička blokada koja može ugroziti evropski put? VUKOVIĆ-KUČ: Nećemo svojim prisustvom stvarati

privid redovnog stanja dok se zahtjevu 35 poslanika uskraćuje rasprava. Naš stav jednako važi u Podgorici i Kotoru: nema institucionalne saradnje ni zajedničkog glasanja sa većinom dok se ne omogući slobodno izjašnjavanje o razrješenju Andrije Mandića. Pitanje kotorskog bazena tiče se i odnosa sa Hrvatskom, za koje vlast snosi najveću odgovornost. Pritom, formalni prijedlog za promjenu imena nije ni podnesen. DPS nije mogao spriječiti glasanje koje vlast nije ni predložila. Naše uskraćivanje saradnje jeste politički pritisak sa jasnim i ostvarivim zahtjevom: omogućite raspravu i glasanje. Ne uslovljavamo njihov ishod. Vlast koja traži naše glasove mora prihvatiti i naš glas. POBJEDA: Sa Mandićem se nijesu sastale ni evropska komesarka Marta Kos, ni Ursula fon der Lajen kada su posljednji put boravile u Crnoj Gori. Kakvu su poruku time poslale? VUKOVIĆ-KUČ: Njihove motive treba da objasne njihovi kabineti. Politički, izostanak tih susreta vidim kao signal distance, ali ga ne bih predstavljala kao formalnu odluku Evropske unije o Andriji Mandiću. Svakako, teško ga je pomiriti sa slikom koju Mandić gradi o sebi kao predvodniku evropskih integracija. Evropski kredibilitet stiče se postupcima: odnosom prema demokratskim institucijama, susjedima i žrtvama ratnih zločina. Robert Berns je pisao o dragocjenom daru da sebe vidimo onako kako nas drugi vide. Taj pogled sa strane može biti ljekovit za svako društvo koje želi da napreduje. Pomaže nam da prepoznamo ono što smo, iz navike ili interesa, prestali da primjećujemo. Zato poruke evropskih partnera treba ozbiljno saslušati. Ali Crnoj Gori potrebni su i samospoznaja i unutrašnja moralna jasnoća. Moramo sami biti sposobni da prosudimo što je prihvatljivo ponašanje javnog funkcionera, što dugujemo žrtvama i kakav odnos imamo prema ratnim zločinima. Naša savjest ne smije zavisiti od rasporeda sastanaka evropskih zvaničnika. Inicijativu DPS-a potpisalo je 35 poslanika. Trideset pet po-

Izborni kalendar nije Mandićev privatni rokovnik POBJEDA: Mandić je najavio izbore za šest mjeseci. Kako to komentarišete? VUKOVIĆ-KUČ: Zanimljivo je da Andrija Mandić najavljuje provjeru povjerenja svih političkih aktera, a izbjegava provjeru sopstvene podrške u parlamentu. Ako je toliko uvjeren u snagu politike, neka najprije omogući raspravu i izjašnjavanje o svom razrješenju. Međutim, ovđe postoji i ozbiljno pitanje odnosa prema institucijama. Mandić sa mjesta predśednika Skupštine, gotovo uzgred, kao da ćaska, saopštava da je do izbora ostalo šest mjeseci. Na osnovu čijeg dogovora i u ime koje institucije? Parlamentarne izbore raspisuje predśednik države, koji je već najavio konsultacije sa svim parlamentarnim partijama. Mandić može iznijeti politički prijedlog, ali nema ovlašćenje da sopstvenu procjenu predstavlja kao utvrđeni izborni kalendar. Za objedinjene lokalne izbore utvrđen je 13. jun 2027. godine. O mogućnosti da istog dana budu održani i parlamentarni izbori razgovaralo se, ali njihov datum nije konačno utvrđen. Upravo zato potreban je ozbiljan razgovor svih parlamentarnih subjekata i najširi politički konsenzus, uz puno poštovanje nadležnosti predśednika države i propisanih procedura. Posebno je neodgovorno odbrojavati mjesece do izbora dok posao na sveobuhvatnoj izbornoj reformi ostaje nedovršen. Predśednik Skupštine trebalo bi da obezbijedi da parlament završi taj posao i stvori pouzdane uslove za izborno nadmetanje. Izborni kalendar nije njegov privatni rokovnik. POBJEDA: Da li DPS već zna kako će nastupiti na izborima? VUKOVIĆ-KUČ: Što se DPS-a tiče, spremni smo za izbore. Insistiranje na pravilima, konsultacijama i ravnopravnim uslovima izraz je odgovornosti prema građanima i njihovom pravu da slobodno biraju. Javne resurse i ekonomske mjere vlast ne smije podređivati partijskom izbornom računu. O formatu našeg nastupa javnost će biti obaviještena kada nadležni stranački organi donesu odluku. Ne bih prejudicirala koalicione aranžmane. Naš politički pravac je jasan: građanska, antifašistička i evropska Crna Gora, snažne institucije i vlast koja odgovara građanima. Na tom programu tražićemo povjerenje.

slanika nije dobilo mogućnost da se o njihovom zahtjevu raspravlja i odlučuje. Ako to nije ponižavanje parlamentarne demokratije, što jeste? Evropski pogled može nam pomoći da jasnije vidimo sebe. Ali odgovornost da se pogledamo u oči i odgovorimo na osnovna pitanja političke etike pripada nama. POBJEDA: Parlamentarna većina uputila je pismo Uri povodom ustavnih izmjena, pozivajući ih da dostave prijedloge, kako bi obezbijedili dogovor i izglasavanje najkasnije do 13. oktobra. PES je juče saopštio da onaj ko ne glasa za ustavne izmjene, preuzima odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta. Kako to komentarišete i kakav će odnos imati DPS prema sjednici na kojoj će se raspravljati o ustavim promjenama, s obzirom da ne sarađujete sa većinom? VUKOVIĆ-KUČ: PES bi da ustavnim izmjenama propiše odgovornost, a parlamentarnom praksom sačuva nedodirljivost. Traže provjeru integriteta funkcionera, dok sprečavaju da se o odgovornosti predśednika Skupštine uopšte govori. Na riječima integritet, za Mandića imunitet. Poziv URA-i da hitno dostavi zahtjeve gotovo je politička satira: vlast traži da joj se napiše ono što odbija da pročita. Bahatost ove vlasti toliko je gru-

ba da razotkriva malograđansko shvatanje moći: funkciju doživljavaju kao lično uzvišenje, a zahtjev za odgovornošću kao lično poniženje. Pred njima već stoji zahtjev 35 poslanika. Ne pet - trideset pet. Napisan, potpisan i dostavljen. Njihova hitnost pred evropskim rokovima bila bi uvjerljivija da je prati spremnost da omoguće osnovni demokratski postupak: raspravu i glasanje. Za evropski put traže saglasnost, za Mandićev opstanak - poslušnost. Od nas je neće dobiti. Vlast se najpouzdanije razotkriva upravo tamo đe za svoje ljude traži izuzetak od pravila koja propisuje drugima. URA će odgovoriti u svoje ime. Naš stav ostaje isti i za ovu śednicu: nema institucionalne saradnje ni zajedničkog glasanja dok se ne omoguće rasprava i izjašnjavanje o razrješenju Mandića. Ne uslovljavamo ishod glasanja. Zahtijevamo da ga bude. Konkretna ustavna rješenja ocjenjivaćemo prema sadržaju, bez pristajanja na etiketu da je svaka primjedba prepreka Evropi. Monteskje je upozoravao da je svaki čovjek koji ima vlast sklon da je zloupotrijebi i da ide sve dok ne naiđe na granice. Naš zahtjev za raspravu upravo je podśećanje da te granice postoje. Evropski put ne daje vlasti pravo da ih pomjera, već je obavezuje da ih poštuje. Ivana KOPRIVICA

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

INTERVJU: Rasim Ljajić, nosilac zajedničke liste Sandžačke demokratske stranke i Crnogorske dem

Vratimo normalnost u Srbiju, to je životna pot

Rasim Ljajić je stari politički Crnogorci i Bošnjaci dva su slična naroda, dva slična mentaliteta. vuk koji je, rezignirano konstatuju njegovi nekadašnji sa- Razumijemo se. Uostalom, i blizu smo. Kada osvojimo mandate i uđemo borci, već 26 godina dio svake vlasti u Srbiji - i one DOS-ove u Skupštinu Srbije, nadam se i u sljedeću vladu, zalagaćemo se za najbolje petooktobarske i ove Aleksan- odnose sa Bosnom i Hercegovinom i sa Crnom Gorom. Naša lista bi mogla dra Vučića. Nakon bezmalo dvije decenije, Ljajić je nedav- biti faktor normalizacije odnosa Srbije sa svim državama regiona, kaže Ljajić no napustio lidersku poziciju u Socijaldemokratskoj partiji Srbije (SDPS) i na predstojeće parlamentarne izbore izlazi kao nosilac zajedničke liste sandžačke i crnogorske partije, i to pod nazivom „Rasim Ljajić - Ljudski SDP/CDP“. - Odluku da SDPS prepustim Jugu Radivojeviću doneo sam kada sam video da u stranci koju sam osnovao pre više od deceniju i po ne postoji spremnost da se, rizikujući, u ovu izbornu utakmicu uđe ili samostalno ili na način koji bi nam omogućio da politički preživimo. Kada sam prvi put nagovestio da SDPS neće praviti predizbornu koaliciju sa vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), atmosfera među funkcionerima, među stranačkim prvacima bila je kao na sahrani. Bili su šokirani - kaže Rasim Ljajić za Pobjedu. Na pitanje zašto je, nakon toliko godina, predložio da SDPS, umjesto sa strankom Aleksandra Vučića na izbore izađe samostalno, Ljajić kaže da su odnosi između koalicionih partnera prirodno imali i us- Očekujem da će nakon izbora iz studentskog pokreta nastati najmanje dvije ili tri nove političke stranke : Rasim Ljajić pone i padove. - Partnerima iz SNS-a sam re- ostalo kako je bilo. Toga su bi- jatelj, povukao sam se, rekao re. Imao sam dva uslova - da uđemo u Skupštinu Srbije, nakao da, s jedne strane, verujem li svesni i u SDPS-u, zato moj da sam uvek tu da pomognem, ne budem kandidat za posla- dam se i u sledeću vladu, zalada više nisam u mogućnosti da predlog nije naišao na odobra- ali da je očito vreme da svako nika i da lista bude multietnič- gaćemo se za najbolje odnose koaliciji donosim neophod- vanje. No, ako ste lider, ne mo- ide svojim putem. Istovreme- ka - kaže Ljajić. sa Bosnom i Hercegovinom i ne glasove, ali i da, sa druge žete ignorisati strahove onih no, osećajući obavezu prema POBJEDA: Otuda Crnogor- sa Crnom Gorom. Naša lista bi mogla biti faktor normalizacistrane, ne želim da mi bilo ko koje predvodite, njihove am- onima koji su decenijama gla- ci na Vašoj listi? poklanja mandate. Zato sam bicije, želje, strasti, afinitete. sali za mene - govorim o San- LJAJIĆ: Tako je. Crnogorci je odnosa Srbije sa svim držamislio da je poštenije da na Kada se nađu u procepu, ljudi džačkoj demokratskoj stran- i Bošnjaci dva su slična naro- vama regiona. izbore izađemo samostalno, obično brinu isključivo o sebi. ci - prihvatio sam ponudu da da, dva slična mentaliteta. Ra- POBJEDA: Dvije nedjelje je svestan da bi stranci politič- Kako bih sa onima sa kojima napravimo novu listu i s njom, zumemo se. Uostalom, i blizu do izbora. Kako ocjenjujeki bilo mnogo lakše ako bi sve sam gradio stranku ostao pri- 25. oktobra izađemo na izbo- smo. Kada osvojimo mandate i te predizbornu atmosferu? LJAJIĆ: Teško da su neki izbori u Srbiji održani u ovako demokratska partija napetoj atmosferi i uz naglaSrbije? šenu polarizaciju i ostrašćemanjim vanparlamentarSDPS-a i SPS-a je u postoLJAJIĆ: Imam jednu listu – POBJEDA: Vaša nekanost između suprotstavljenih nim strankama, što politički „Rasim Ljajić - Ljudski SDP/ dašnja stranka ušla je u jećim okolnostima dosta političkih tabora. Dve nedelje CDP“. ne bi bilo pametno. U tom predizbornu koaliciju sa logična. Obje stranke su, uoči glasanja, jasno je da vePOBJEDA: Dakle, nema Socijalističkom partijom kako ste i rekli, bile u koasmislu, Dačićev SPS bio je ćina stranaka koja na njima dileme za koga ćete glaSrbije Ivice Dačića, što logičan izbor. liciji sa SNS-om, pre toga učestvuje neće preći izborima logike. Obje stranke u vladi sa Demokratskom POBJEDA: U postojećem sati? ni cenzus. U tom smislu, izsu, naime, bile dio parpolitičkom kotlu malo strankom. Nije bilo realno LJAJIĆ: Tu ste veštačku bori bi mogli biti i svojevrsno ko se usuđuje da bilo očekivati da SDPS ili SPS dilemu sami izmislili. Nisam lamentarne većine i u političko čistilište, nakon košto prognozira. Ipak, na izbore izađu u koaliciji funkcioner ni jedne od vrijeme Demokratske ga će ostati deset do dvadeset možete li nam pomoći da stranaka koje učestvuju sa nekom od opozicionih opozicije Srbije (DOS) i procenata tradicionalnih poriješimo jednu od ključstranaka. Takav bi savez na izborima, Socijaldemou vladama Aleksandra litičkih partija; ostale će, kamožda bio najsličniji nekaVučića. Pored toga, obje nih dilema ovih krajnje kratsku partiju Srbije sam žem, nestati. Sledi novo presu mijenjale koaliciodašnjoj Narodnoj slozi napetih izbora: od svoje napustio, nemam veze s slagivanje, nova podela karata Slavka Perovića i Novaka dvije liste, za koju ćete tim. Učestvujem u kampai dosta drugačija politička scene partnere tako što glasati 25. oktobra? Kilibarde. Mešanje ulja su prelazile na stranu na u Srbiji. nji kao nosilac liste „Rasim LJAJIĆ: Kakve dve liste, i vode. Pored toga, SDPS pobjednika. Šta ih je još Ljajić - Ljudski SDP/CDP“, POBJEDA: Neke od straTamara?! pred sobom i nije imao povezalo? pa pozivam građane da 25. naka koje su namjeravale POBJEDA: Lista koju veliki izbor - mogli su ili LJAJIĆ: Malo ste pakosni, oktobra na izbornom listiću da učestvuju na izborima predvodite i Socijalsamostalno ili u savezu sa ali imate pravo - koalicija zaokruže broj četiri. su se povukle; druge su pod strahovitim pritiskom tzv.

Znam za koga ću glasati 25. oktobra

i. božović

PODGORICA - Ako lista Sandžačke demokratske partije i Crnogorske demokratske partije, koju predvodi Rasim Ljajić, na parlamentarnim izborima u Srbiji zaista pređe cenzus, velika je šansa da nakon 25. oktobra, prvi put u istoriji, poslaničko mjesto u Skupštini Republike Srbije dobije Crnogorac iz nominalno crnogorske stranke.

nezavisnih medija i analitičara, koji su od njih tražili da odustanu od izbora i podrže Studentsku listu. Da li je političko raščišćavanje koje pominjete dobra ili loša vijest po politički život i parlamentarnu demokratiju u Srbiji? LJAJIĆ: To je svakako loša vest. U svim demokratskim zemljama, politički život podrazumeva postojanje političkih stranaka. Srbija je i u tom smislu slučaj sui generis - pojedine političke stranke će nestati u korist pokreta za koji ne znate ni kakve je političke profilacije, ni za šta se konkretno zalaže, ni šta mu je program. Iako je taj pokret nastao kao protestna reakcija na novosadsku tragediju, on je pre svega pokazao akumulirano nezadovoljstvo građana načinom vladanja u Srbiji. Ipak, pokret se tek nedavno pojavio kao politička alternativa vlasti, dok su opozicione stranke marginalizovane. Deo njih se zaista povukao pod pritiskom; većina ostalih svesna je da trči trku za koju unapred zna da je izgubljena. Očekujem da će nakon izbora iz studentskog pokreta nastati najmanje dve ili tri nove političke stranke. Nije, naime, realno da na okupu držite kandidate sa Studentske liste koji će se prvi put videti i upoznati kada dođu u skupštinsku salu da verifikuju mandate. Ni takav slučaj nigde nije zabeležen. POBJEDA: Može li se svojevrsni trans dijela društva i bezuslovna podrška koju ono daje studentskom pokretu uporediti sa opijenošću Vojislavom Koštunicom 2000. godine, prije njega Slobodanom Miloševićem? LJAJIĆ: Ne može. I Koštunica i Milošević su političke ličnosti. Ovde takve ličnosti nema. Za većinu studentskih kandidata šira javnost prvi put je čula tek nedavno, kada su se njihova imena našla na Studentskoj listi. Jasno je da je reč o političkim amaterima, koji nikada nisu dali ni jednu političku izjavu, a kamoli se bavili politikom. Možda je reč o najboljim stručnjacima u svojim oblastima, možda i o najboljim ljudima, ali u političkom smislu, kada ih slušate i gledate, u regularnim društvenim uslovima za njih, verujem, nikada ne biste glasali. No, 25. oktobra se glasa protiv, ne za, pa očito nije važno ko su kandidati i ko šta zastupa. Politika je nestala, zamenio ju je catch all pristup. Studentska lista izbegava da definiše politički i vrednosni

Politika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

mokratske stranke

u treba

Računamo na glasove Crnogoraca širom Srbije

POBJEDA: Kampanja Vaše liste dosta se razlikuje od ostalih. Karnevalska atmosfera, pjesma, narandžasti ‘Fića’... Otkuda to? LJAJIĆ: ‘Fića’ je moj. Bio je crvene boje, zbog toga ga nisam vozio otkako sam izabran za potpredsednika Sportskog društva Partizan. Nedavno sam ga prefarbao u narandžastu boju, pa ga sada vozim u kampanji. U dosta napetoj i mračnoj političkoj atmosferi, teško je privući pažnju. Kad se slonovi tuku, strada trava; kada vode ljubav, opet strada trava. Ko će, pored Studentske i liste Aleksandra Vučića, obratiti pažnju na male stranke? Da biste privukli i zadržali pažnju, morate biti kreativniji. Verujem da smo uspeli. Građane smo probudili ne samo karnevalskom atmosferom, jakom i veselom bojom, već i pesmama koje pišemo za svaki grad posebno. Jučer smo imali pesmu posvećenu Tutinu, sutra Prijepolju. Ljudi pevaju sa nama, plešu.. Trudimo se da ih podsetimo na normal-

nost, na vreme kako smo nekada živeli. Ovo što gledamo nije politička borba, nego gladijatorska arena. I to mora da prestane. POBJEDA: Zaista, neko je primijetio da samo glasači i simpatizeri Studentske liste i liste koju predvodite na predizborne skupove dolaze veseli i bez podsticaja u smislu sendviča i dnevnica. Što ti ljudi od Vas očekuju, što mislite? LJAJIĆ: Ovo je prvi put da na parlamentarne izbore izlazimo kao samostalna lista. Verujem da dobar deo i naših glasača, posebno u Sandžaku, za stranku čiji sam do skoro bio lider nije glasao zbog političkog saveza u kome smo do sada bili. Ne vidite se u toj koaliciji, nema vašeg imena, govorili su mi i zato glasali za druge. Tako su u Sandžaku godinama podršku dobijali Sulejman Ugljanin, Usame Zukorlić i drugi. Sada prvi put učestvujemo pod svojim imenom, a nemojte zanemariti ni dodatno pozitivan efekat utiska ‘novog

početka’. Novi smo i možda je baš zato kampanja naše liste drugačija i specifična. Najzad, ljudi shvataju da bismo mogli biti tas na vagi, te da bi i oni konačno mogli dobiti svoje autentične predstavnike u Skupštini Srbije. Lično, nisam zainteresovan za mesto poslanika u parlamentu; mnogo me više zanima da kao lista dobijemo političku snagu i budemo za stolom za kojim se odlučuje. Ako od nas bude zavisilo, mogu da razmislim o mogućnosti učešća u nekoj vladi. POBJEDA: Da razmislite? LJAJIĆ: Da, jer ne mislim da mi je mesto u Vladi u kojoj već neko ima 135 poslanika, pa me poziva da mu budem dekor. To ne. POBJEDA: Računate na glasove Crnogoraca iz Vojvodine? LJAJIĆ: Naša lista će u Novom Sadu 15. oktobra održati veliki skup, nakon toga krećemo u obilazak Vojvodine. Prva nedelja kampanje bila je rezervisana za Vojvodinu, poslednja nedelja takođe. Računamo

na glasove Crnogoraca širom Srbije, kako onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci, tako i onih koji su poreklom iz Crne Gore. Nikada nikoga nisam pitao kako se nacionalno izjašnjava. Obraćamo se građanima. Na jučerašnjem skupu u Beogradu govorio je i predstavnik Crnogorske demokratske partije Ratko Minić, koji je Crnogorce u Srbiji pozvao da glasaju za našu listu. POBJEDA: Ako je danas dosta teško biti Crnogorac u Srbiji, koliko je bilo rizično ući u predizborni savez sa Crnogorskom demokratskom strankom? LJAJIĆ: Bilo je rizično, naravno. Da sam bio strogo politički pragmatičan, nikada ne bih povukao potez koji će mi, posebno u postojećoj atmosferi, doneti više štete nego koristi. Ipak, rizikovao sam, verujući da je, dugoročno, to dobra politička investicija. Pored toga, to je bila i neka moja moralna obaveza, zato što u Srbiji imate zajednicu kojoj se praktično niko ne obraća i koja, možda i zato što je malobrojna, nije politički organizovana.

LJAJIĆ: Kao manjinski partner u vlasti, SDPS svakako snosi deo odgovornosti za sve što se proteklih godina dešavalo, ali srazmerno političkoj snazi i uticaju koji smo imali. Ni manje ni više od toga. Tokom poslednjih razgovora koje smo imali sa tadašnjim predsednikom Srbije, rekao sam da ne mislim da će izbori rešiti bilo šta ukoliko se ne postigne minimalni dogovor o datumu njihovog raspisivanja, izbornih uslova i obaveze da sve strane priznaju izborni rezultat. Ako nemamo taj minimalni dogovor, mislim da će izbori, rekao sam, biti više društvena opasnost nego izlaz iz političke krize. Vučić je odgovorio da je studente 94 puta pozivao na razgovor, ali da se ni jednom nisu odazvali. POBJEDA: Da, ali ih je u međuvremenu nazivao ustašama, stranim plaćenicima i slično. LJAJIĆ: Da sam na tvom mestu, rekao sam mu, pozvao bih ih i 95., 96. i 100. put ako treba. U suprotnom, izbori ništa neće rešiti. POBJEDA: U državama regiona iz nekog razloga prihvaćena je teza da je strankama manje brojnih naroda mjesto među vladajućom većinom. Nakon svega, je li koalicija sa Aleksandrom Vučićem bila politička greška? Cilj naše liste je, ponavljam, da nakon 25. LJAJIĆ: Kao lider Socijaldeoktobra budemo faktor koji će odlučivati mokratske partije Srbije, na o tome ko će napraviti vladu. To ne zavisi izborima sam te 2012. godine učestvovao kao deo liste samo od podrške birača koju ćemo Demokratske stranke. Kada dobiti, nego i od rasporeda snaga dva je sastavljena nova većina i dominantna politička bloka, oba duboko uverena u kada se krenulo u konstituito da svaki ponaosob sam može dobiti pedeset prosanje vlade, ponuđeno nam cenata. Imam utisak da sam, ponavljajući da će svaka je da im se pridružimo. Kada vlada zavisiti od nas, mnogima pokvario računicu god sam imao neku političku

dilemu, trudio sam se da, bez obzira na političku cenu, odlučujem kao čovek, ne kao političar. Međutim, prihvatajući ponudu, te 2012. odlučio sam da budem političar. Iako se pokazalo da sam politički povukao dobar potez, mislim da je to što sam učinio bilo nemoralno. Uz gorak ukus u ustima, ušao sam u koaliciju sa Srpskom naprednom strankom, svestan da je to jedini način da stranka na čijem sam bio čelu politički preživi. Pogledajte gde su danas nekada moćne stranke. Nema ih. SDPS je opstala. Zato kažem da je moja odluka politički bila opravdana. Moralno nije. POBJEDA: Te su stranke sa političke scene zbrisala propagandna glasila koje je kontrolisao Vučićev režim. Ali, kako se se odluka koju danas vidite kao moralno problematičnu politički isplatila? LJAJIĆ: U Sandžaku, na primer, nikad nije bilo većih investicija kao tokom poslednjih desetak godina. Govorim o desetinama miliona eura uloženih u izgradnju puteva, bolnica, škola, ambulanti, vrtića, sportskih objekata, institucija. U infrastrukturnom smislu, Sandžak je dugo bio slepo crevo; danas ima dobre saobraćajne veze sa ostatkom Srbije i regiona. POBJEDA: I to je zasluga Vaše stranke? LJAJIĆ: Svakako je posledica činjenice da je SDPS bio deo vlasti. Da smo ostali u opoziciji, teško da bismo se mogli pohvaliti rezultatima. Istovremeno, kao deo vladajuće koalicije, donosili smo glasove listi na kojoj smo se nalazili, ali i Vučiću kao predsednič-

kom kandidatu. Zahvaljujući i njima, pobeđivali na izborima i dobijali priliku da pomognemo gde smo mogli. POBJEDA: Da, Vaša stranka je prikupljala glasove za Vučićevu predsedničku kampanju. No, čini mi se da danas imate ekvidistancu u odnosu na Vučića i Studentsku listu. LJAJIĆ: Cilj naše liste je, ponavljam, da nakon 25. oktobra budemo faktor koji će odlučivati o tome ko će napraviti vladu. To ne zavisi samo od podrške birača koju ćemo dobiti, nego i od rasporeda snaga dva dominantna politička bloka, oba duboko uverena u to da svaki ponaosob sam može dobiti pedeset procenata. Imam utisak da sam, ponavljajući da će svaka vlada zavisiti od nas, mnogima pokvario računicu. POBJEDA: Kako? LJAJIĆ: Studenti računaju da će u Sandžaku dobiti veliki broj glasova, ne shvatajući da su protesti jedno, a izborna kampanja drugo. I Vučić ima svoju računicu, ali, budući da nemamo isto biračko telo, ne razumem napade koji mi stižu sa te strane. Bilo kako bilo, u Sandžaku je naša lista dominantna politička snaga, a podrška stiže i u ostatku Srbije. Verujem da će naša lista biti najveće iznenađenje predstojećih izbora. POBJEDA: Na koju stranu onda, znate li? LJAJIĆ: Ne znam. A i da znam, ne bih Vam rekao. Jer ako kažem - ulazimo u vladu sa Vučićem, potencijalni glasač bi s pravom mogao da kaže - šta će mi posrednik, glasaću direktno za Vučića. Isto je i ako bih najavio da ćemo ići sa Stu-

dentskom listom. Zašto bih se onda izjašnjavao i sekao granu na kojoj sedim? Tim pre što niko ne može da predvidi konačne rezultate izbora. POBJEDA: Zašto ne može? LJAJIĆ: Istraživanja koja dobijamo u dobroj meri obesmišljava ovako polarizovana i ostrašćena atmosfera. Građani se plaše da se izjasne za bilo koga - ne znaju ko ih anketira, zašto, da li će ti podaci još negde biti iskorišćeni. Istraživanja mogu biti indikator, ali ih ne bih uzima zdravo za gotovo. POBJEDA: Razumijete li opozicionare koji, nakon Vaše višegodišnje koalicije sa Aleksandrom Vučićem, danas imaju određenu rezervu prema Vama u smislu eventualne postizborne saradnje sa listom koju predvodite? LJAJIĆ: Iskreno, ne zanima me mnogo šta ko misli. Ako lista koju predvodim uspe da dobije toliko glasova da od nje zavisi buduća većina, videćete šta će se dogoditi. Posebno će oni koji se zaklinju da to nikada neće učiniti, oni koji imaju rezervu, prvi poleteti da se jave ako dobiju šansu da sastave većinu. Izborna matematika vas navede da brzo promenite ploču. Tim pre što se svi borimo da postanemo deo vlasti, a ne da sa tribina posmatramo šta se događa u parlamentarnoj areni, u kojoj se broje samo ruke koje odlučuju. Malo ko vodi računa o argumentima; važnija je snaga koja ima moć da te argumente pretvori u odluke. I to su zakoni politike. Zato ne hajem za „rezerve“ aktuelnih opozicionara. Ako buduća vlada bude zavisila od mene, javiće se i jedni i drugi. Ne brinite! Tamara NIKČEVIĆ

okvir u kojem se kreće. Građanin o tome malo zna. POBJEDA: Ali i ne pita. Kaže - trenutno nije važno. LJAJIĆ: I u tom smislu je ovo čemu svedočimo sui generis. Nikada se i nigde, naime, ništa slično nije dogodilo. POBJEDA: Je li ostrašćenost i napetost koja se osjeća u društvu slična onoj uoči 5. oktobra 2000. godine? LJAJIĆ: Nije. Uoči pada Slobodana Miloševića, pre svega, nije bilo društvenih mreža, koje i te kako utiču na podizanje strasti. Nas je Milošević napadao pomoću tradicionalnih medija - televizija i režimske štampe. Izuzev u dva ili tri slobodna medija, kao lideri DOS-a, nismo imali mogućnost da mu odgovorimo. Zahvaljujući društvenim mrežama, danas svaki pojedinac na neki način učestvuje u javnom i političkom životu, vodi kampanju, piše što hoće, ruži političke protivnike na način nezamisliv u pristojnom društvu. Stanje postaje neizdrživo. POBJEDA: Između dva politička pola - Studentske liste i koalicije koju predvodi Aleksandar Vučić - Vaša lista poziva na normalnost. Na kakvu normalnost? LJAJIĆ: To nije ni politički ni ideološki apel; to je doslovno životna potreba. Svi temelji, sve vrednosti na kojima počiva normalno društvo odavno su srušeni. Formirani su tabori i, umesto politički svesnih bića, uglavnom imamo navijače. Nema političke greške koju će napraviti onaj za koga navijamo, a zbog koje ćemo ga politički kazniti; isto tako, nema dobrog političkog poteza tzv. druge strane koji ćemo priznati ili nagraditi. Crno je ili belo. Birališta smo pretvorili u borilišta. Verujem da između dva najveća politička tabora postoje građani koji će se 25. oktobra opredeljivati na osnovu političkih programa, vrednosnih stavova, ličnih ili političkih preferencija. Do njih pokušavamo da dođemo, njima šaljemo poruke. POBJEDA: Kakve? LJAJIĆ: Prva i najvažnija je apel da izborni proces prođe mirno. Kako će proteći izbor-

Studenti računaju da će u Sandžaku dobiti veliki broj glasova, ne shvatajući da su protesti jedno, a izborna kampanja drugo. I Vučić ima svoju računicu, ali, budući da nemamo isto biračko telo, ne razumem napade koji mi stižu sa te strane. Bilo kako bilo, u Sandžaku je naša lista dominantna politička snaga, a podrška stiže i u ostatku Srbije. Verujem da će naša lista biti najveće iznenađenje predstojećih izbora ni dan? U kakvom društvu ćemo osvanuti 26. oktobra? Hoće li gubitnik priznati rezultat? POBJEDA: Može li taj čvor rasplesti neki novi Gonzales? Pominje se i ta mogućnost. LJAJIĆ: Evropa odavno nema Gonzalesa. Imamo posla sa potkapacitiranim političkim birokratama, koje niti poznaju, niti žele da se ozbiljnije upoznaju sa prilikama na Zapadnom Balkanu. Postojeća generaciji političara ne može se približiti nivou onih iz devedesetih godina prošloga veka. U Americi, pak, imate Donalda Trampa, koji podržava desničare širom Evrope i sveta. Od takvog Zapada je teško očekivati da vam pomogne da rešite vlastitu političku krizu. POBJEDA: Što je alternativa? LJAJIĆ: Boga molim da prevlada razum. Ako razlika između rezultata dve najjače liste bude drastično veća ili manja, može se očekivati priznavanje rezultata i čestitanje pobedniku. Ako ta razlika bude mala i ako jedna strana ne prizna rezultat, Srbija će u predsedničke izbore, koji će biti održani najkasnije za dva meseca, ući ozbiljno politički destabilizovana. Zato mislim da je najvažnija ne politička, nego životna potreba, da se kao društvo vratimo normalnosti. Vreme je za normalnost, druga je ključna poruka koju naša lista šalje građanima. Nažalost, promenjena je paradigma; kao društvo, ozbiljno smo politički i civilizacijski regresirali. POBJEDA: Duže od deceniju bili ste dio naprednjačke vlasti, osjećate li odgovornost za regresiju o kojoj govorite? Jeste li bivšeg predsjednika Vučića nekada upozorili na to da agresija koja dolazi s te strane destabilizuje društvo?

Ekonomija

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

razgovor: Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza Bijelo Polje

Striković: Evropski model na tipično balkanski način BIJELO POLJE - Crna Gora danas se nalazi pred vrlo jednostavnim izborom. I to nije izbor između dvije politike, već između dva modela države. Jedan je pravi evropski model (ne onaj koji nudi premijer) – jaka institucija, vladavina prava, odgovornost javnih funkcionera i jasna distanca od politike koja relativizuje ratne zločine. Drugi je model u kojem se evropske riječi koriste kao dekoracija, dok se u praksi čuvaju politički dogovori koji nas vraćaju u balkanske obrasce, ocijenio je za Pobjedu predsjednik kluba odbornika Evropskog saveza Bijelo Polje dr Adnan Striković.

On smatra da je upravo zato slučaj Andrije Mandića postao mnogo veći od pitanja jedne funkcije. - Ako postoji inicijativa da parlament raspravlja o njegovoj odgovornosti, onda poslanici moraju imati priliku da glasaju. Ako se sjednica izbjegne zbog nedostatka kvoruma, javnost ima pravo da zna ko je spreman da preuzme političku odgovornost, a ko pokušava da je izbjegne. Postavlja se pitanje može li predsjednik Skupštine biti iznad Skupštine. Lično nemam dilemu: institucije moraju biti jače od političkih dogovora. I tu dolazimo do lažnog „Euro modela“. Do modela koji je bez najave i konsultacije sa bilo kim usvojen na elektronskoj sjednici i predstavljen javnosti kao revolucionaran. Premijer nam govori o evropskim platama i pripremi za članstvo u Evropskoj uniji. Vlada je najavila povećanje minimalnih plata i nemamo ništa protiv toga. Naprotiv – građani Crne Gore zaslužuju veće plate, ali i bolje penzije i kvalitetniji život. Da li će to ovakav model obezbijediti? Nijesam ekonomista i neću ulaziti u dublju analizu najavljenog modela. Postaviću samo nekoliko pitanje svima. Da li može biti srećna država u kojoj će 99 odsto zaposlenih primati minimalnu platu? Da li je model koji to nudi pravedan i u krajnjem održiv? Kako će se taj model odraziti na lokalne samouprave? Moje Bijelo Polje će imati dodatnih šest miliona eura obaveza. Odakle? Kako će se model odraziti na mikro i mala preduzeća na sjeveru? Da li će se povećati nezaposlenost? Kako će najavljeni skok cijena preživjeti penzioneri i oni koji su u stanju socijalne potrebe? Evropski standard nije samo suma na platnoj listi. Evropski standard je i odgovornost vlasti. Evropski standard je i parlamentarna de-

Adnan Striković

mokratija. Evropski standard je i poštovanje evropskih vrijednosti. Evropski standard je da funkcija predsjednika Skupštine nije iznad institucije koju predstavlja - decidan je Striković. Navodi da su upravo o tome govorili i evropski poslanici iz četiri velike političke grupacije, poslavši jasnu političku poruku u vezi sa Mandićem. Stoga ima pitanje za Vladu i parlamentarnu većinu. - Ako je „Euro model“ zaista evropski model – gdje su evropski standardi političke odgovornosti? Je li u redu evropske plate koristiti isključivo za kupovinu izbora, što je tu evropsko? Ništa, radi se o tipično balkanskom modelu. Ne možemo očekivati evropske fondove, a odbijati evropska pravila. Ne možemo zatvarati poglavlja, a istovremeno zatvarati i oči pred političkim porukama koje izazivaju ozbiljne reakcije naših evropskih partnera. I ne možemo građanima govoriti da će od januara živjeti evropski, dok im politička scena ostaje zarobljena u pitanjima i podjelama iz prošlosti. Lično podržavam svako povećanje životnog standarda građana, ali tražim da Vlada javnosti pokaže kompletnu računicu „Euro modela“ – koliko će koštati, kako će biti finansiran, kakav će biti uticaj na privatni sektor, penzioni sistem, lokalne samouprave i javne finansije. I sam javni prostor pokazuje da oko modela postoje pitanja koja traže odgovore: Ministarstvo finansija najavljuje detaljnu računicu, dok poslodavci i ekonomisti ukazuju na potrebu izmjena i pitanje dugoročne održivosti. Važne su plate i lijepo je imati evropske plate, ali je za građane mnogo važnije imati evropsku državu u suštinskom smislu. To podrazumijeva slobodu, demokratiju, ali i odgovornost političara. Moja poruka je jasna - evropska plata bez evropskog životnog standarda i bez evropske odgovornosti, uz inflaciju i skok cijena, ne zvuči evropski, zaudara balkanski zaključuje Striković. BEĆA ČOKOVIĆ

Iz Udruženja prevoznika upozoravaju da im je ugrožena egziste PODGORICA – Samo tokom protekle radne sedmice sa hrvatske granice vraćena su 24 crnogorska vozača kamiona, a petoro ih je deportovano sa teritorije drugih zemalja Evropske unije – kazao je Pobjedi predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Đorđije Lješnjak. To je, kako podsjeća, rezultat striktne primjene pravila 90/180 o boravku na teritoriji zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma na osnovu kojeg se i profesionalni vozači tretiraju kao turisti. Tim pravilom je ograničeno trajanje boravka – rada profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci. Zbog toga je, kako iz Udruženja ukazuju skoro godinu, ugrožena egzistencija njihovih preduzeća i vozača koji su onemogućeni da rade van ovih vremenskih ograničenja.

Prošle radne s hrvatske gran 24 vozača kam Konačno rješenje ovog problema je pristupanje Crne Gore u svojstvu članice EU i punom Šengen sistemu bez viznih ograničenja, do kada će rad i poslovanje prevoznika, odnosno prevoza u drumskom saobraćaju djelovati sa znatno ograničenim kapacitetima imajući u vidu uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije – poručeno je iz Privredne komore

Zabrana

Lješnjak je objasnio da je nekim vozačima zabranjen ulaz u EU i do godinu, dok su neki samo vraćeni. Na pitanje Pobjede od čega to zavisi, objašnjava da je riječ o subjektivnoj procjeni policajca na granici. Prilikom posljednjeg protesta Udruženja, kada su ambasadoru EU u Crnoj Gori predali zajedničke zahtjeve sa kolegama iz regiona upućene Evropskoj komisiji (EK), Lješnjak je izrazio sumnju da EK ne želi da im izađe u susret, jer pokušava da riješi svoj problem deficita ovog zanimanja. Da su podaci na nivou EU alarmantni kada je riječ o broju profesionalnih vozača koji nedostaju u ovim zemljama, novinarima je tokom nedavne Konferencije o ekonomiji u Budvi kazao ekspert za transport prof. dr Velibor Peulić, koji je i sam angažovan u vezi s ovom problematikom na nivou nacionalne asocijacije u Bosni i Hercegovini. Naglašava da ako ne budemo imali dovoljno vozača, privreda neće imati svoj krvotok, već će se troškovi transporta kalkulisati nekim drugim državama iz kojih će se obezbjeđivati prevoz. - Drumski prevoznici su krvotok privrede, oni nijesu turisti niti su sigurnosna prijetnja. Prema podacima Međunarodne drumske transportne unije iz Ženeve, evropskim zemljama trenutno nedostaje oko pola miliona profesionalnih vozača. Kada se analizira struktura trenutnih zaposlenih, svega 2,5 odsto vozača je do 25 godina, dok oni koji imaju 55 i više godina čine 48,9 odsto ukupnog broja profesionalnih vozača. Zato je logično da će njihovim penzionisanjem biti potrebno angažovati ovoliki broj vozača na nivou EU – navodi Peulić. Naglašava pak da BiH i Crna

Đorđije Lješnjak

Gora, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, trenutno dijele ovaj problem, dodajući da će ga Crna Gora ipak riješiti ulaskom u EU.

Pritisak iz regiona

Peulić navodi da EU nema namjeru da mijenja pravila Šengena, ali da je pritisak koji su nacionalna udruženja stvorila na regionalnom nivou ipak imao neki rezultat. Ipak, smatra da je potrebna zajednička politička volja vlada svih zemalja regiona koje u ovom trenutku kao da nema. - Republika Hrvatska je prva članica EU koja je na osnovu interesa i pritiska koji smo stvorili regionalnim protestima izmijenila Zakon o strancima i omogućila prevoznicima iz BiH i Crne Gore vizu D, koja im omogućava cjelogodišnji ulazak bez primjene za njih spornog pravila u slučaju kratkih lanaca snabdijevanja, odnosno ako se realizuju samo na relaciji Crna Gora – Hrvatska ili BiH – Hrvatska – pojašnjava Peulić. Ipak, kako je Pobjedi kazao Lješnjak, za crnogorske vozače ovaj ustupak Hrvatske ne znači mnogo. - Mi nijesmo dobili još nijednu vizu, generalno se vr-

lo malo radi sa Hrvatskom, uglavnom naši kamioni idu ka Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Ovaj dogovor sa Hrvatskom je možda pola procenta rješenja problema – ocjenjuje Lješnjak za Pobjedu, dodajući

da bi ostale zemlje članice, da žele, mogle da slijede primjer Hrvatske, ali da Evropska komisija mora da postigne konsenzus na nivou svih članica. Smatra da je ovo namjerno urađeno sa Hrvatskom, jer je ona najmanji uvoznik, a da su prevoznici iz ostalih zemalja regiona uglavnom samo u tranzitu preko te države. - Time kao pokazuju da imaju volju da nam pomognu, ali to suštinski ne znači ništa. Problem bi bio riješen kad bi se ponovo vratilo pravilo da sa vizom jedne zemlje iz Šengen zone možete ulaziti u sve druge zemlje Šengena – kazao je Lješnjak, dodajući da bi im bilo prihvatljivo da sa hrvatskom vizom mogu ići u ostale zemlje. Najavio je da bi na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet tokom oktobra trebalo da bude organizovana tematska sjednica na kojoj bi trebalo da se pojave predstavnici Ministar-

Sa jednog od ranijih protesta crnogorskih prevoznika

Ekonomija

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

encija zbog tretmana pri ulasku u države članice Šengena

InfoRadar

sedmice sa nice vraćena miona

Velibor Peulić

stva finansija i Poreske uprave u vezi s obećanjima koja su dobili krajem januara kako bi prekinuli protest na crnogorskim granicama, a koja nijesu realizovana.

Izazovi

Da je stanje u sektoru transporta na globalnom nivou već duže vrijeme izazovno, ukazuju iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), dodajući da su ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku uticali i na rast svih troškova i poremećaje lanaca distribucije robe na tržištu.

- Rast i nestabilnost cijena nafte i ostalih energenata, povećanje svih troškova poslovanja počev od rezervnih djelova, servisa do troškova putarina, ograničena mogućnost rada na tržištu EU do 14 dana mjesečno zbog pravila 90/180, kao i razni vidovi protekcionzima i necarinskih barijera predstavljaju operativni pritisak i prepreke koje ograničavaju poslovanje i razvoj sektora transporta. Stanje u sektoru transporta može se ocijeniti kao veoma izazovno i nestabilno za dugoročno inve-

stiranje u nabavku voznih sredstava, unapređenje poslovnih kapaciteta i u konačnom samu održivost ove djelatnosti – kazali su Pobjedi iz PKCG. Rješavanjem ovih problema se, kako dodaju, bave od starta, još od 2024. godine, navodeći da su njihovi predstavnici učestvovali na brojnim skupovima sa ključnim akterima iz EU i nadležnih državnih organa, ukazujući na potrebe i prijedloge za prevazilaženje ovog ograničenja. Smatraju da će prelazno rješenje sa Hrvatskom na srednji rok donekle omogućiti poslovanje sa EU onim prevoznicima koji imaju poslovne aranžmane sa kompanijama iz Hrvatske kao zemljom članicom Šengen zone. - Konačno rješenje ovog problema je pristupanje Crne Gore u svojstvu članice EU i punom Šengen sistemu bez viznih ograničenja, do kada će rad i poslovanje prevoznika, odnosno prevoza u drumskom saobraćaju djelovati sa znatno ograničenim kapacitetima imajući u vidu uvoznu zavisnosti crnogorske ekonomije. Isto se očekuje u što skorije vrijeme, budući da je i u sektoru transporta Crna Gora uskladila svoje propise sa EU - navode iz PKCG. Ukazuju da su osim adekvatne infrastrukture, podsticajnog i predvidivog poslovnog ambijenta za razvoj sektora transporta ključni vozači, ali da svi problemi sa kojima se susreću počevši od zadržavanja na granicama, preko neadekvatne infrastukture i kazni, nijesu podsticajni za mlade ljude da se opredijele za ovu profesiju. - Upravo iz tih razloga je u sektoru drumskog prevoza, pored ogromnog deficita vozača, izražena izuzetno nepovoljna starosna struktura zaposlenih, kako na nivou EU, regije, tako i u Crnoj Gori. Prema procjenama prevoznika, za upravljanje postojećim voznim parkom bez uvećanja flote nedostaje više od 20 odsto vozača zbog čega raspoloživa vozila stoje parkirana i nefunkcionalna - ukazuju iz PKCG. Ono što ističu kao najveće probleme jesu sporost prekograničnog prometa zbog neuslovnosti terminala na graničnim prelazima.

Drumski prevoznici su krvotok privrede, oni nijesu turisti niti su sigurnosna prijetnja. Prema podacima Međunarodne drumske transportne unije iz Ženeve, evropskim zemljama trenutno nedostaje oko pola miliona profesionalnih vozača. Kada se analizira struktura trenutnih zaposlenih, svega 2,5 odsto vozača je do 25 godina, dok oni koji imaju 55 i više godina čine 48,9 odsto ukupnog broja profesionalnih vozača. Zato je logično da će njihovim penzionisanjem biti potrebno angažovati ovoliki broj vozača na nivou EU – navodi ekspert za transport prof. dr Velibor Peulić - Često se javlja i situacija nedostatka carinskih službenika, što značajno uslovljava kašnjenje u isporuci robe i neplanirano stajanje na neuslovnim graničnim prelazima. Čekanja na granicama, nedostatak fitosanitarnih i veterinarskih inspektora, nepostojanje brzih traka za transport, sporost i neažurnost protoka robe, intenzivne i obimne kontrole vozila na graničnim prelazima, nedostatak mjera podrške prevoznicima u cilju smanjenja karbonskog otiska i efikasnosti poslovanja su takođe veliki problemi – kažu iz PKCG. Prepoznajući značaj uvođenja digitalnih servisa, PKCG se uključila u postupak uvođenja i implementacije eCMR sistema, a sam sektor je, kako navode, digitalizovan u skladu sa međunarodnim, evropskim standardima, gdje se uglavnom i obavlja transport. - Predstavnici privrede preko Komore su u prethodnom periodu inicirali unapređenje infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta nadležnih prekograničnih službi, uz neophodnost pojednostavljenja procedura, što su i mjerila za zatvaranje poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore EU. U tom smislu se očekuje da će se u procesu pristupanja EU i ispunjavanju kriterijuma za funkcionisanje jedinstvenog evropskog tržišta, pitanja efikasnosti prekograničnog prometa unaprijediti uspostavljenjem sistema koji će predstavljati podsticajno i stimulativno poslovanje privrede u toj oblasti – zaključuju iz PKCG. M. LEKOVIĆ

STAV

Značajan napredak Piše: Mladen GAZIVODA Ovo malo privatnih entuzijasta koji su otvorili preduzeća za flaširanje vode, obradu kamena, preradu mlijeka, preradu mesa i slično trebaju podršku i podsticaj. Hrana i voda će biti najznačajniji resurs, a već i sada su. Ne treba i ne može sve da zavisi od uvoza, naročito ako to sve već imamo kod nas U svjetlu ubrzanog ulaska u EU i značajnim koracima kojima idemo prema naprijed, nekako se ispod radara provukla vijest da aerodrom u Podgorici dobija natkrivenu pješačku stazu. Da ne povjeruješ, ovakav napredak i ulaganje u crnogorske aerodrome, ali i turističku ponudu! Pa jedino ako će je predstaviti kao nekakvu turističku atrakciju, da putnici umjesto da se sklanjaju od kiše ili jakog sunca idu pored staze i dive se takvom arhitektonskom čudu! Zamislite, neko se dosjetio poslije toliko godina šetanja od aviona do pasoške kontrole da napravi nadstrešnicu. Nema veze što se krov aerodroma skoro svake godine popravlja, pa onda poslije toga još više curi, da trebaju gumene čizme poslije prve kiše. Ili što je više šaltera za iznajmljivanje vozila nego onih za čekiranje. Da samo kratko uporedim aerodrome – Tirana, koji ima veći parking za automobile nego čitav naš aerodrom. I broj prevezenih putnika 10 puta više nego naša oba. A prije 20 godina nijesu imali ni asfaltirane puteve, a nijesam siguran ni da je poletno-sletna staza bila pod tvrdom podlogom. Druge zemlje unapređuju i proširuju aerodrome, povećavaju flotu vazduhoplova, a mi dobijamo natkrivenu pješačku stazu kao 28. država u EU. Ali korak po korak. Evo je kod nas skoro uveden i autobuski prevoz od aerodroma do grada, pa poslije i ne znam koliko godina. Mada, sjećam se davno „terminala“, autobusa za putnike koji je kretao od poslovnice „JAT-a“ u centru grada do aerodroma i koji je funkcionisao vrlo tačno. Možda nijesmo bili moderni, ali smo imali prevoz, koji je iz nekog razloga ukinut. I eto sada i natkrivene pješačke staze. Pa malo li je na ovu skupoću… Nema veze što je kupljen avion za potrebe Vlade Crne Gore. I treba, samo jako. A turizam, biće. Što sad izvolijevamo. Posjeta nikad veća ljetos, naravno rekordna. Sad će i zimska sezona, možda ne rekordna, ali značajna. Samo još da padne snijeg, dovoljno snijega, jer nemamo topove za osnježavanje. A i šta će nam, što smo se razmazili. Neka turisti šetaju umjesto što skijaju. I onako se samo gube po planinama, pa se moraju spašavati. Treba angažovati sve kapacitete, a ne samo ski-liftove i staze. Doduše, nijesu ni prilazni putevi neki, ali su dobri bili tolike godine, pa što neće i sada. Nije ni neka vodovodna i kanalizaciona struktura, ali snaći ćemo se. U Kolašinu se toliko ozidalo zgrada da se komšije mogu rukovati preko balkona, a kola će parkirati negdje oko grada. Što moraju baš svi u centar. Uostalom, riješiće se sve javnim prevozom, vozom, autobusom i drakonskim kaznama za nepropisno parkiranje. Krajnji rezultat će vjerovatno biti smanjenje broja vozila na ulicama gradova u Crnoj Gori, ali je ipak uslov prvo regulisati adekvatne parkinge i gradski i međugradski prevoz. Voz imamo, ali kao i da nemamo. Možda bi bolje bilo da vrate parnu lokomotivu pa da naplaćujemo karte kao za raritet… Zašto se, recimo, ne ulaže više u turizam ili ja to ne primjećujem? Ili poljoprivredu? Koliko vidim, industrija nam je mrtva ili, što bi se reklo, „ljepši se kopaju“. Ne znam koliko se mlađe generacije sjećaju fabrika „Radoje Dakić“, „Marko Radović“, „Elastik“, „Titex“, „Obod“, „Košuta“, „Beranka“, „Rivijera“, Solana „Bajo Sekulić“... I sad još da „ugasimo“ poljoprivredu i turizam. Mada i kao „rekonvalescenti“ imaju šanse da prežive ovu stagnaciju ako samo neko bude imao malo razumijevanja i uloži sredstva, a valjalo bi i malo znanja uz to, pa da se pokrene sa mrtve tačke. Ovo malo privatnih entuzijasta koji su otvorili preduzeća za flaširanje vode, obradu kamena, preradu mlijeka, preradu mesa i slično trebaju podršku i podsticaj. Hrana i voda će biti najznačajniji resurs, a već i sada su. Ne treba i ne može sve da zavisi od uvoza, naročito ako to sve već imamo kod nas. „Ako poljoprivreda krene po zlu, ništa drugo neće imati priliku da krene kako treba.“ — M. S. Swaminathan

Hronika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Prijedlog strategije nacionalne bezbjednosti u skupštinskoj proceduri

Organizovani kriminal, korupcija i hibridne prijetnje najveći bezbjednosni izazovi PODGORICA – Organizovani kriminal i korupcija, naročito korupcija na visokom nivou, predstavljaju jednu od najozbiljnijih i najdugoročnijih prijetnji nacionalnoj bezbjednosti – navodi se u prijedlogu strategije nacionalne bezbjednosti Crne Gore, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri. Hibridne prijetnje prepoznate su kao jedan od najvećih savremenih bezbjednosnih izazova, ali i sajber prijetnje i strani maligni uticaji. - Hibridne prijetnje predstavljaju savremeni i složeni oblik bezbjednosnih prijetnji koje se sve intenzivnije koriste od različitih državnih i nedržavnih aktera radi ostvarivanja njihovih interesa. U kontekstu Crne Gore, ove prijetnje odlikuju se visokim stepenom nepredvidijivosti, prilagodljivosti metoda djelovanja i otežanim utvrđivanjem odgovornosti, budući da se često realizuju putem posrednih aktera i istovremeno pogađaju više društvenih i institucionalnih oblasti – piše u prijedlogu i navodi da se nameće potreba za holističkim i integrisanim nacionalnim pristupom, zasnovanim na unapređenju nacionalne otpornosti kroz razvoj situacione svijesti, medijske i digitalne pismenosti, intenziviranju međuresorne i međunarodne saradnje, a u cilju efikasne prevencije, ranog otkrivanja i odgovora na hibridne prijetnje.

OBAVJEŠTAJNO DJELOVANJE

- Posebnu pažnju potrebno je posvetiti malignim stranim uticajima, uključujući političko, medijsko, ekonomsko, informativno i obavještajno djelovanje usmjereno na podrivanje demokratskih institucija i procesa evropskih integracija Crne Gore – navodi se u prijedlogu. Sajber prijetnje navedene su visoko na listi savremenih bezbjednosnih prijetnji. Istaknuto je da kompleksnost ovog domena zahtijeva visok stepen koordinacije svih su-

bjekata sistema nacionalne bezbjednosti, kao i saradnju sa privatnim sektorom i međunarodnim partnerima. - Terorizam i nasilni ekstremizam predstavljaju direktnu prijetnju interesima države, njenim institucijama, subjektima kritične infrastrukture i bezbjednosti građana. lako je nivo terorističke prijetnje u Crnoj Gori nizak, ona i dalje predstavlja znatnu bezbjednosnu prijetnju. Savremeni terorizam dodatno je podstaknut mogućnostima širenja ekstremističke ideologije putem interneta i društvenih mreža. Prevencija i suzbijanje terorizma zahtijevaju sveobuhvatan pristup koji uključuje državne i organe lokalne samouprave, obrazovni sistem, vjerske zajednice, civilno društvo i medije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti suzbijanju govora mržnje i radikalizacije, naročito kada dolaze od političkih ili vjerskih aktera. Analiza finansijskih tokova i potencijalnih veza između terorističkih organizacija, organizovanog kriminala i političkih struktura ostaje jedan od ključnih elemenata efikasnog odgovora na ovu prijetnju – navodi se u predloženoj strategiji. Ističe se da, iako je vjerovatnoća izbijanja konvencionalnih oružanih sukoba u Crnoj Gori niska, sama mogućnost njihovog nastanka ostaje trajna i latentna prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. U dijelu o bezbjednosnom okruženju, navodi se da su posljedice globalnih previranja i promjena bezbjednosnog poretka naročito vidijive na prostoru Zapadnog Balkana. - Ranjivosti regiona, koji i dalje nosi nasljeđe etničkih sukoba, krhkih demokratskih sistema, nedovoljno izgrađenih institucija i duboko polarizovanih društava, dodatno su produbljene implikacijama savremenih geopolitičkih dešavanja, posebno agresijom Rusije na Ukrajinu, all i širim globalnim krizama, uključujuci krize na Bliskom istoku. Globalne krize i interesi velikih sila za posljedicu imaju jačanje spoljnih uticaja u

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti malignim stranim uticajima, uključujući političko, medijsko, ekonomsko, informativno i obavještajno djelovanje usmjereno na podrivanje demokratskih institucija i procesa evropskih integracija Crne Gore – navodi se u prijedlogu

regionu Zapadnog Balkana. Vanjski akteri, prvenstveno Rusija, nastavljaju da koriste širok spektar instrumenata od društveno-političkog uticaja i energetskog pritiska do propagandnog djelovanja i informacionih operacija - sa ciljem usporavanja ili onemogućavanja integracije država regiona u NATO i EU, podsticanja podjela i destabilizacije unutrašnjih prilika - navodi se u prijedlogu.

MREŽA INTERESA

Dodaje se da se region suočava i sa mrežom interesa država koje nastoje da putem investicija, infrastrukturnih projekata, kulturnog i društvenog uticaja djeluju na političke procese i učvrste svoje pozicije. To čini, kako se dodaje, regionalni bezbjednosni ambijent višeslojnim i sve manje predvidljivim, te shodno tome Zapadni Balkan i dalje predstavlja područje aktivnog strateškog nadmetanja i uticaja. - Stabilnost Crne Gore primarno zavisi od unutrašnjih faktora, kao što su reforma institucija, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije... Pored toga, otpornost na spoljne uticaje i sposobnost upravljanja indirektnim posljedicama globalnih kriza (uključujući poremećaje u snabdijevanju energijom, ekonomske šokove, potencijalne migracione pritiske i dr.) važan su faktor njene sveukupne stabilnosti. U tom smislu, Crna Gora mora sagledavati bezbjednosne prijetnje, rizike i izazove kao prilike da, kroz unutrašnje reforme i vođenje pragmatične i konzistentne vanjske i bezbjednosne politike, bude dio stabilnog, predvidivog i integrisanog okruženja. Time će, koristeći nacionalne i kolektivne bezbjednosne mehanizme, dalje razvijati sposobnosti za ostvarivanje i zaštitu svojih nacionalnih interesa – piše u prijedlogu. Novine u prijedlogu su u definisanju tri strateška pravca njenog sprovođenja - jačanje nacionalne otpornosti, unapređenje bezbjednosnih kapaciteta i jačanje društvene kohezije. Nakon usvajanja strategije u Skupštini, Vlada će u roku od šest mjeseci donijeti plan implementacije, kojim će biti definisane konkretne aktivnosti, nosioci realizacije, rokovi i mehanizmi praćenja sprovođenja. I. K.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI: Dijana Popović-Gavranović govori za PODGORICA – Dok policija, tužilaštvo i sud utvrđuju odgovornost maloljetnika za krivično djelo, javnost često već donosi svoju presudu, a naslov, fotografija ili nekoliko prepoznatljivih detalja mogu postati etiketa koju dijete nosi godinama, upozorava načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović-Gavranović. Kada se priča o maloljetniku osumnjičenom za krivično djelo pretvori u medijski spektakl, posljedice mogu biti mnogo trajnije od same vijesti. U maloj sredini, poput Crne Gore, ponekad je dovoljno nekoliko detalja da se prepozna o kome je riječ, što dijete može izložiti osudi i odbacivanju u školi, među vršnjacima i u zajednici. - Zaštita maloljetnika ne znači prikrivanje događaja, već odgovorno izvještavanje koje ne ugrožava njihovo dostojanstvo, privatnost i mogućnost da se promijene. Javni interes nikada ne može biti izgovor za zadiranje u privatnost i uništenje dostojanstva maloljetnog učinioca – poručuje Popović-Gavranović. Koliko je važno pitanje načina na koji se izvještava o djeci osumnjičenoj za krivična djela pokazuje i primjer iz septembra, kada je u medijima objavljen tekst o sedamnaestogodišnjaku osumnjičenom za šest teških krađa u Podgorici. U naslovu je maloljetnik označen kao „višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta“, dok su u tekstu navedeni detalji sumnji koje mu se stavljaju na teret. Taj primjer sam po sebi ne dokazuje da je identitet maloljetnika otkriven, ali otvara pitanje da li se prilikom izvještavanja dovoljno vodi računa o tome kako formulacije u naslovima i detalji iz policijskih saopštenja mogu uticati na dijete. - Kada mediji mladu osobu u razvoju obilježe kao „ozbiljnog zločinca“ i sredina ga odbaci, on može da internalizuje plasiranu sliku o sebi - navodi Popović-Gavranović. Na taj način, upozorava ona, mediji utiču da društvo dobija osobu koja prihvata nametnutu kriminalnu ulogu umjesto rehabilitacije, što dugoročno povećava rizik od recidivizma.

TRAJNA STIGMA

Popović-Gavranović smatra da se prilikom izvještavanja o maloljetnicima često zanemaruje mogućnost da objavljeni sadržaji izazovu dodatnu traumu i odbacivanje djeteta u porodičnom, školskom i vršnjačkom okruženju. - Često se ne vodi računa ni o stigmatizaciji maloljetne osobe (rizik da bude osuđena, odbačena i napuštena od porodične, školske, vršnjačke, šire zajednice, što je suštinski čini žrtvom) - kaže ona. Upozorava da internet može dugoročno uticati na odnose djeteta sa ljudima iz njegovog

Kad nasl etiketa za Senzacionalizam može da obilježi dijete, ugrozi njegovo mentalno zdravlje i oteža rehabilitaciju – javni interes nije opravdanje za zadiranje u privatnost, upozorava načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva okruženja, čak i kada aktuelni događaj prestane da bude u središtu javne pažnje. - Treba razmišljati i kako će na taj događaj za sada, za deset i više godina gledati samo dijete, njemu važne osobe, kao i da će zahvaljujući internetu, zauvijek ostati zabilježeno mnogo toga što može da uruši djetetove prijateljske, partnerske, poslovne i sve druge odnose u budućnosti i dugoročno ugrozi njegovu dobrobit - navodi Popović-Gavranović. U maloj sredini kakva je Crna Gora, upozorava ona, dijete može biti prepoznato i bez objavljivanja imena i prezimena. - Prepoznavanje je veoma lako jer je čitava Crna Gora mala sredina, svi će nepogrešivo prepoznati o kome je riječ i napraviti otklon od njega kaže ona. Problem dodatno produbljuju komentari na portalima i društvenim mrežama, u kojima se maloljetniku i njegovoj porodici upućuju osude i pozivi na najstrože kazne. - Senzacionalizmom se podstiče i velika količina komentara koja uobičajeno proprati ove objave, kako na stranicama medija, tako i na društvenim mrežama, na način da se izreknu osude i požele sve najgore moguće kazne maloljetniku i njegovim roditeljima. Maloljetnik zbog svega toga može postati meta napada i u stvarnom prostoru, ne samo onlajn - upozorava sagovornica Pobjede.

JAVNI INTERES

Pravo javnosti da bude informisana ne podrazumijeva pravo na sve detalje iz života maloljetnika. Prema mišljenju Popović-Gavranović, važno je da javnost zna da li su nadležni organi reagovali, koje se mjere preduzimaju i koliko je određena pojava rasprostranjena. - Javni interes jeste statistika o broju prijavljenih krivičnih djela u kojima su učestvovali maloljetnici i kvalifikaciDijana Popović-Gavranović

ja učinjenih krivičnih djela shodno Krivičnom zakoniku, kao i informacija da su policija/državno tužilaštvo reagovali i da su preduzete mjere nadzora - pojašnjava ona. Javni interes, kako ističe, podrazumijeva i otvaranje rasprave o uzrocima problema među mladima, prevenciji nasilja i odgovornosti institucija. - Javni interes je i otvaranje društvene debate o tome zašto su mladi u krizi i kako sistem zakazuje u prevenciji. To doprinosi bezbjednosti građana - kaže Popović-Gavranović. S druge strane, objavljivanje privatnih i porodičnih detalja, fotografija, podataka o školi i sadržaja sa društvenih mreža može služiti senzacionalizmu, a ne informisanju javnosti. - Javni interes nije objavljivanje specifičnih detalja o načinu izvršenja krivičnog djela i

UNICEF

Hronika

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

a Pobjedu o ulozi medija u zaštiti djece učinilaca krivičnih djela DVIJE GODINE PRIKUPLJALI DOKAZE: Policajci ukazivali na

preduzetim mjerama nadzora/bezbjednosti niti objavljivanje djetetovih inicijala, škole koju pohađa, fotografija škole, njegove kuće, detalja o njegovoj ličnosti, školskom, porodičnom životu, njegovih objava ili objava drugih o njemu na društvenim mrežama, fotografija ili audio i video-snimaka koji omogućavaju da se vizuelno identifikuju akteri događaja o kojima se izvještava, da se prepozna mjesto događaja - precizira ona. Ni činjenica da je neki drugi medij već objavio takve informacije ne oslobađa novinara odgovornosti. - Takođe, ni u kom slučaju nije opravdanje preuzimanja i objavljivanja sadržaja koji su neki drugi mediji prikazali narušavajući prava djeteta pod izlikom da je to javnost već vidjela - kazala je Popović-Gavranović.

ZAŠTITA IDENTITETA

Identitet maloljetnika može biti otkriven i kada njegovo ime nije objavljeno. Fotografije škole ili kuće, snimci na kojima se prepoznaju glas ili lik, kao i kombinacija drugih podataka, mogu biti dovoljni da ga identifikuju osobe iz njegovog neposrednog okruženja. - Objavljivanje podataka o djeci koja se nalaze u krivičnom postupku je zabranjeno jer se time štiti privatnost i sprečava publicitet, a što bi inače moglo da nanese štetu maloljetnim licima. Zakonom je zaštićen identitet maloljetne osobe koja je učinila krivično djelo, kao i zaštita identiteta djeteta koje je oštećeno krivičnim djelom. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta - ističe ona. Ni saglasnost roditelja ili djeteta, prema njenom mišljenju, ne znači automatski da je medijsko izlaganje u najboljem interesu maloljetnika. Roditelji u kriznim situacijama mogu željeti da javnosti ukažu na problem ili propuste institucija, a da pritom nijesu svjesni dugoročnih posljedica objavljivanja podataka o djetetu. - Čak i kada pristanak djeteta i njegovog zakonskog zastupnika postoji, nedopustivo je intervjuisanje ili fotografisanje djeteta ili drugi postupak kojim se direktno ili indirektno otkriva identitet djeteta, a kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Dobrobit djeteta uvijek je nadređena javnom

interesu - upozorava Popović-Gavranović. Kritičko izvještavanje o radu institucija jeste važno, ali se mora organizovati tako da dijete ne postane sredstvo za dokazivanje njihovih propusta.

DRUGA ŠANSA

Popović-Gavranović podsjeća da je maloljetnik osoba u razvoju, zbog čega se pri odlučivanju o njegovoj odgovornosti i mjerama moraju uzeti u obzir uzrast, zrelost, porodične prilike i druge okolnosti. - Maloljetnik je dijete koje se nalazi u razvoju, u procesu sazrijevanja, njegova ličnost se formira tokom čitavog procesa razvoja, a u zavisnosti od faze razvoja i sazrijevanja, dijete postaje sposobno za preuzimanje odgovornosti za svoje potrebe, postupke, zdravlje, bezbjednost i za druge - pojašnjava ona. Zato krivični postupak prema maloljetniku ne treba posmatrati samo kroz kažnjavanje, već i kroz mogućnost da se prepoznaju problemi koji su prethodili djelu i obezbijedi podrška kako se ono ne bi ponovilo. U tom procesu, kaže Popović-Gavranović važnu ulogu ima Stručna služba, čija procjena doprinosi izboru mjere primjerene konkretnom djetetu i okolnostima u kojima živi. - Zbog toga je važno učešće Stručne službe u procjeni maloljetnika i davanju nalaza i mišljenja o primjeni njemu najprimjerenije alternativne/ vaspitne mjere, čime se obezbjeđuje sveobuhvatno uzimanje u obzir kriterijuma za određivanje alternativne/vaspitne mjere - navodi sagovornica Pobjede. Popović-Gavranović naglašava da stručnjaci koji rade sa maloljetnicima ne odustaju od njih, već nastoje da im pomognu da razumiju posljedice svojih postupaka i promijene ponašanje. - Stručnjaci sa specijalizovanim znanjima su uvijek na strani djeteta koje je učinilac krivičnog djela i nikad ne odustaju od njega, oni znaju da svako dijete zna šta je dobro, a šta loše, ali nije uvijek u stanju adekvatno da procijeni situaciju i reaguje na prihvatljiv način, kao i da svako dijete želi da bude dobro i da se nikada kod djeteta kaznom neće postići ono što se može uraditi pozitivnim podsticanjem navodi ona. Upozorava i da medijski sadržaji mogu dodatno povrijediti djecu koja su žrtve nasilja ili

ih navesti na oponašanje djela, zbog čega je važno izbjeći nepotrebne opise nasilja, prijetnji i navodnih motiva. - Medijski prilozi ne smiju povećavati djetetu štetu koja je već nastala, nanositi još veću bol i patnju od već pretrpljene, a način saopštavanja ne smije navoditi emocionalno labilne osobe da ponove ili oponašaju to djelo - kaže ona. Popović-Gavranović precizira da javna riječ ne smije da produbi nasilje ni da zatvori krug nasilja, pošalje poruku o bezizlaznosti, posebno kada se govori o slučajevima sa teškim posljedicama, teškim povređivanjem. Mediji, smatra ona, mogu govoriti o krivičnim djelima, njihovim posljedicama i odgovornosti institucija bez stigmatizacije djece i njihovih porodica. - Profesionalac nikada ne govori u medijima o konkretnim slučajevima u kojima su djeca učinioci ili žrtve. Etično je ne govoriti o konkretnom slučaju, već govoriti o društvenom problemu, društvenoj odgovornosti, društvenoj reakciji koja obezbjeđuje sistemsko rješavanje problema - pojašnjava ona. Novinari zato, prije objavljivanja, treba da procijene šta žele da postignu izvještavanjem i da li je određeni detalj zaista važan za javnost. - Medijsko izvještavanje ne smije zadovoljavati interes korisnika za negativne vijesti, puke i/ili senzacionalističke informacije. Od toga je značajniji interes djeteta da bude zaštićeno pa profesionalac prije svakog izvještavanja treba da odgovori bar na pitanja šta želi izvještavanjem da postigne, kakve su posljedice njegovog izvještavanja, izaziva li nečiju ranjivost, narušava li nečiju privatnost, bezbjednost ili ometa istragu - ističe ona. Za Popović-Gavranović zaštita djeteta ne znači prećutkivanje krivičnog djela, već odbijanje da se maloljetniku, pored odgovornosti koja se utvrđuje u zakonitom postupku, izrekne i trajna društvena kazna putem medija. - Kazniti maloljetno lice a da mu se pomogne je bez smisla, nedjelotvorno i rizično za recidiv - ukazala je. Internet može sačuvati svaku objavu, ali odgovornost medija je da ne dozvole da jedna vijest postane maloljetnom počiniocu krivičnog djela presuda za cio život, poručila je Dijana Popović-Gavranović. Bojana ROBOVIĆ

PODGORICA - Predsjednik Sindikata Uprave policije (UP) Mladen Šuškavčević uhapšen je preksinoć na Graničnom prelazu Božaj zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj. Šuškavčeviću je na teret stavljeno isto krivično djelo kao i predsjedniku Sindikata Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dragoljubu Miloviću, bivšem predsjedniku sindikalne organizacije Policijske akademije Žarku Mrdoviću i nekadašnjem predsjedniku Sindikalne organizacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Danilu Radunoviću koji su uhapšeni dan ranije. Prema saznanjima Pobjede, Šuškavčević je dan prije hapšenja otputovao za Litvaniju zbog čega je uhapšen posljednji u nastavku akcije usmjerene na suzbijanje nezakonitosti u radu sindikalnih organizacija sektora bezbjednosti. Iz Uprave policije se nijesu oglašavali povodom hapšenja čelnika sindikata. Kako nam je nezvanično saopšteno, Šuškavčević je uhapšen zbog zloupotrebe prilikom izgradnje stanova za policajce koji više od deset godina nemaju mogućnost da riješe stambena pitanja. Tokom 2022. godine, više od 1.500 policijskih službenika potpisalo je peticiju kojom su tražili smjenu dugogodišnjeg predsjednika Sindikata. Nezadovoljni policajci otvoreno su optuživali Šuškavčevića i način na koji se rukovodi stambenom zadrugom „Bezbjednost“ zbog netransparentne dodjele stanova pod povoljnim uslovima policijskim službenicima. Sredinom februara prošle godine Pobjeda je pisala o sumnjivim radnjama prilikom izgradnje stanova za policajce u zgradi iza Opštine Bar, na placu Sindikata bezbjednosnih institucija, čija izgradnja tada nije počela. - Policajci iz Bara više od 10 godina ne mogu da riješe stambeno pitanje, jer sindikat ne radi za dobrobit policajaca – tvrdili su tada Pobjedini sagovornici. Kako su tada upozorili, Sindikat ne radi u korist policajaca, jer im nudi stanove po višoj cijeni uz izgovor „da je takva trenutna cijena i da je to dobro.“ Pobjedini sagovornici su tada naveli da je država ustupila opštinsko zemljište i prebacila ga na MUP, dok je MUP prebacio zemljište na Sindikat bezbjednosnih institucija (174 stana). Prvi ponuđač za izgradnju

Šuškavčeviću stavljene lisice nakon povratka iz Litvanije Nezadovoljni policajci otvoreno su optuživali Šuškavčevića i način na koji se rukovodi stambenom zadrugom „Bezbjednost“ zbog netransparentne dodjele stanova pod povoljnim uslovima policijskim službenicima ETV

lov postane za cijeli život

zloupotrebe u Sindikatu Uprave policije

Mladen Šuškavčević

stambene zgrade bila je firma Roming iz Nikšića koja je odustala nekoliko dana prije početka izgradnje. Nakon toga, raspisan je novi oglas na koji se javlja investitor iz Turske, čija je firma registrovana u Crnoj Gori, ali nema dovoljno sredstva na računu, zbog čega je odbijen. Ubrzo se raspisuje novi oglas i opet se javlja firma Roming, ali sa skupljom ponudom i uslovom da ako 20-ak policajaca odustane od stanova, preostali će dobiti kvadrat stana po nižoj cijeni. Nakon pisanja Pobjede, odustalo se od „oduzimanja“ stanova policajcima. Konačno, kako tvrde naši sagovornici, policijaci iz Bara su riješili kompletnu dokumentaciju za dobijanje građevinske dozvole, ali je firma Roming iz Nikšića podigla cijenu za još milion eura pri čemu će, kako saznajemo, policajci odustati od te ponude jer nije ispoštovan ugovor. Pobjeda je 24. januara prošle godine poslala pitanja Sindikatu Uprave policije, na čijem je čelu Mladen Šuškavčević, a nakon toga i kontaktirala s

Pobjeda je 24. januara prošle godine poslala pitanja Sindikatu Uprave policije, na čijem je čelu Mladen Šuškavčević, a nakon toga i kontaktirala s njim telefonom, međutim, nijesmo dobili odgovore. Pitanja smo tada poslali i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću nakon saznanja da su mu se članovi Sindikata obraćali za pomoć u rješavanju stambenog pitanja, ali odgovore nijesmo dobili ni od njega

njim telefonom, međutim, nijesmo dobili odgovore. Pitanja smo tada poslali i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću nakon saznanja da su mu se članovi Sindikata obraćali za pomoć u rješavanju stambenog pitanja, ali odgovore nijesmo dobili ni od njega. Tada su i policajci zbog ovog i brojnih drugih problema, tražili odgovore od ministra Šaranovića. - Tražimo odgovore o pitanju zarada i uniformi. U ovom slučaju, država treba da učestvuje sa 600.000 eura, pa se pitamo da li Šaranović i Vlada treba da isprate gdje ide taj novac. Predsjednik Sindikata ima riješeno stambeno pitanje i gradi kuću u Zeti, pa se pitamo da li bi ministar trebalo da obrati pažnju da li Sindikat radi u skladu sa Zakonom, kazali su oni za Pobjedu. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović nekoliko dana nakon upita Pobjede, tačnije krajem januara prošle godine, razgovarao je sa Šuškavčevićem o rješavanju stambenog pitanja policajaca u više gradova i drugim problemima u službi. Akcija, koja je počela u petak je, kako nam je nezvanično saopšteno, realizovana nakon dvije godine operativnog rada, detaljnih provjera dokumentacije o sumnjivim radnjama koje se tiču raspodjele novčanih stambenih fondova i sindikalnog novca. A. R.

10 Društvo

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

povodi: Obilježena treća godišnjica Saveza patriota u Njemačkoj

Crna Gora mora više koristiti potencijal svojih iseljenika

HANOVER - Na obilježavanju treće godišnjice Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj upućene su poruke o očuvanju nezavisnosti, građanskog karaktera države i njenoj evropskoj budućnosti. Generalni konzul Amer Cikotić najavio je povezivanje crnogorskih ljekara u Njemačkoj sa zdravstvenim ustanovama u domovini, poslanik DPS-a Abaz Dizdarević pozvao je na snažnije uključivanje dijaspore u evropske integracije, dok je Ernes Erko Kalač poručio političarima da više razgovaraju sa iseljenicima i uvažavaju njihovo iskustvo.

Obilježavanje tri godine rada Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj okupilo je predstavnike crnogorske dijaspore, političkog i javnog života, diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i brojnih udruženja koja djeluju među crnogorskim iseljenicima. Sa skupa su upućene poruke o potrebi očuvanja samostalne, građanske, multietničke i evropske Crne Gore, ali i snažnijeg povezivanja države sa svojim građanima koji žive i rade u inostranstvu. Posebno je naglašeno da je dijaspora decenijama predstavljala važan oslonac Crnoj Gori, finansijski pomažući porodice i rodni kraj, ali da u narednom periodu njen doprinos treba snažnije usmjeriti ka prenošenju znanja, profesionalnog iskustva i povezivanju crnogorskih institucija sa evropskim stručnim i naučnim krugovima.

Čolović: Čuvajmo i njegujmo našu domovinu

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Emina Čolović pozdravila je okupljene, prijatelje udruženja, kao i sve one koji su bili pozvani, ali zbog obaveza nijesu mogli da prisustvuju svečanosti. Posebne pozdrave uputila je crnogorskim patriotama širom svijeta, poželjevši njima i njihovim porodicama mir, sreću i blagostanje. –Želim da pozdravim sve patriote Crne Gore širom svijeta, da im poželim mir, sreću, radost i mir u duši, njima i njihovim porodicama. I da poželim samo jedno – da demokratski čuvaju i njeguju našu samostalnu domovinu Crnu Goru – poručila je Čolović. Njeno obraćanje bilo je posvećeno zajedništvu crnogorskih iseljenika i očuvanju njihove povezanosti sa državom iz koje potiču.

S obzirom na evropske integracije i činjenicu da je Crna Gora na putu da postane naredna članica Evropske unije, nadamo se u što kraćem roku, nama više nije potreban samo novac kojim ste pomagali svoje. Nama je potreban transfer znanja u raznim oblastima – od nauke, sporta i informacionih tehnologija do medicine – rekao je Abaz Dizdarević Generalni konzul Crne Gore u Frankfurtu Amer Cikotić čestitao je članovima Saveza patriota trogodišnjicu rada i izrazio očekivanje da će udruženje nastaviti aktivnosti usmjerene na povezivanje i organizovanje crnogorske dijaspore. Pozdravljajući prisutne, među kojima su bili predstavnici Skupštine Crne Gore, predsjednik Skupštine opštine Plav Alen Balić, predstavnici diplomatsko-konzularne mreže, iseljeničkih udruženja i medija, Cikotić je istakao značaj kontinuirane saradnje institucija sa dijasporom. –Tri godine su brzo prošle. Nadam se da ćete kao udruženje postojati još dugo, nastaviti da radite ono što radite za našu zajedničku državu i animirati dijasporu u Njemačkoj, ali i šire – kazao je Cikotić. On je istakao da Savez patriota, kao i druga crnogorska udruženja, ima dobru komunikaciju sa Ambasadom Crne Gore u Berlinu, a posebno sa Generalnim konzulatom u Frankfurtu. Prema njegovim riječima, upravo takva saradnja omogućava realizaciju zajedničkih projekata, čiji će se broj u narednom periodu povećavati. – Savez patriota, kao i druga naša udruženja, ima veoma dobru komunikaciju sa Ambasadom Crne Gore u Berlinu, a posebno sa Generalnim konzulatom u Frankfurtu. U tom pravcu radimo zajedničke projekte i vjerujem da ćemo u narednom periodu biti veoma aktivni – rekao je Cikotić. Jedna od najvažnijih inicijativa, kako je objasnio, proistekla je iz razgovora tokom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore u Frankfurtu.

OJAČATI PROFESIONALNE VEZE

Podsjetio je da je toj svečanosti prisustvovalo više od 500 ljudi, što je pokazalo značaj okupljanja dijaspore, ali i otvorilo mogućnosti za nove oblike saradnje. On je naveo da Generalni konzulat namjerava da organizuje susret zdravstvenih radnika iz Njemačke sa kolegama i rukovodiocima zdravstvenih ustanova iz Crne Gore. Cilj takvog okupljanja bio bi da se obnove i ojačaju profesionalne veze, razmijene iskustva i otvore mogućnosti za konkretnu saradnju. – Pokušavamo da nadoknadi-

Sa okupljanja iseljenika u Njemačkoj

mo vrijeme tokom kojeg su ti ljudi bili odsutni iz Crne Gore tako što ćemo organizovati skup na kojem će se upoznati sa našim ljekarima i rukovodiocima klinika iz Crne Gore. Plan je da takav susret organizujemo u martu – najavio je Cikotić. Istakao je da će Generalni konzulat nastaviti organizaciju okupljanja predstavnika dijaspore i najavio godišnji susret iseljenika u decembru. Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević poručio je da dijaspora ima izuzetan značaj za Crnu Goru i da je došlo vrijeme da se njen doprinos, osim finansijske pomoći, sagledava i kroz mogućnosti prenošenja znanja i iskustava stečenih u razvijenim evropskim državama. Zahvaljujući organizatorima na gostoprimstvu, Dizdarević je pozdravio predstavnike Saveza patriota, Generalnog konzulata, crnogorske parlamentarce i okupljene iseljenike. Naglasio je da predstavnici političkog života nijesu došli kako bi govorili u ime pojedinačnih partija, već da sa dijasporom razmijene mišljenja o budućnosti Crne Gore. – Nijesmo večeras ovdje u tom smislu da vas pozdravljamo ispred bilo koje partije. Tu smo da bismo podijelili razmišljanja sa vama o onome što je dijaspora dala Crnoj Gori – istakao je Dizdarević. Prema njegovim riječima, finansijski doprinos dijaspore izuzetno je značajan, a novac koji iseljenici šalju članovima svojih porodica i sunarodnicima predstavlja važan dio ekonomskih tokova.

– Svi smo svjesni koliko dijaspora daje Crnoj Gori i na koji način pomaže svojoj rodbini i sunarodnicima. Govorimo o iznosu većem od 600 miliona eura na godišnjem nivou – naveo je Dizdarević. Ipak, smatra da savremene okolnosti i evropske ambicije Crne Gore zahtijevaju drugačiji pristup odnosima sa iseljeništvom. On je ukazao da evropske integracije otvaraju prostor da ljudi porijeklom iz Crne Gore, koji su stekli profesionalnu afirmaciju u Njemačkoj i drugim državama, doprinesu razvoju domovine bez obaveze trajnog povratka. – S obzirom na evropske integracije i činjenicu da je Crna Gora na putu da postane naredna članica Evropske unije, nadamo se u što kraćem roku, nama više nije potreban samo novac kojim ste pomagali svoje. Nama je potreban transfer znanja u raznim oblastima – od nauke, sporta i informacionih tehnologija do medicine – rekao je Dizdarević. On je ocijenio da bi Crna Gora trebalo da razvije mehanizme putem kojih bi znanje ljudi iz dijaspore postalo dostupnije institucijama, univerzitetima, zdravstvenim ustanovama i privredi. – Potrebna su vaša znanja da bi Crna Gora živjela punim, istinskim životom države članice Evropske unije – kazao je Dizdarević.

Reintegracija dijaspore kroz saradnju

Posebnu pažnju Dizdarević je posvetio potrebi uspostav-

ljanja institucionalne saradnje sa stručnjacima koji žive izvan Crne Gore. On je naglasio da to ne znači da država treba da insistira na njihovom povratku, već da stvori mogućnosti za uključivanje u razvojne procese kroz mentorstvo, razmjenu iskustava i konkretne zajedničke projekte. – Ne mora se od vas tražiti povratak u Crnu Goru, ali na principu mentorstva neka vrsta reintegracije dijaspore mora da se dogodi prije nego što postanemo punopravna članica Evropske unije – rekao je Dizdarević. Dodao je da upravo zbog toga politički predstavnici treba češće da razgovaraju sa ljudima koji su profesionalni uspjeh ostvarili van granica Crne Gore. Istakao je da je Njemačka prepoznala njihove kvalitete i omogućila im da zauzimaju važne pozicije u različitim društvenim oblastima. Jedno od najličnijih i najemotivnijih obraćanja tokom večeri imao je predstavnik dijaspore Erko Kalač, koji je govorio o Emini Čolović, njihovom zajedničkom odrastanju u Rožajama, odnosu političara prema iseljenicima i evropskoj budućnosti Crne Gore. Istakao je da mu obraćanje nije jednostavno jer govori kao pripadnik dijaspore koja okuplja veliki broj vrijednih i uspješnih ljudi. Prema njegovim riječima, politička funkcija ne bi smjela da udalji predstavnike vlasti od građana. – Dragi moji političari, lijepo je kada čovjek dobije platu. I ja sam nekada dobijao političku platu na kraju mjeseca. Ali je

još ljepše kada čovjek pokaže svoje ideale – poručio je Kalač. Govoreći o istorijskoj ulozi političkih ideala, Kalač je podsjetio na proces obnove crnogorske nezavisnosti. Ocijenio je da bez ljudi koji su bili spremni da istraju u svojim uvjerenjima Crna Gora ne bi obnovila državnu samostalnost. – Da nijesmo imali čovjeka koji je bio idealista, ne bismo obnovili nezavisnost Crne Gore – rekao je Kalač. Govoreći o aktuelnim odnosima u izvršnoj vlasti, iznio je stav da prisustvo predstavnika manjinskih naroda ima značajnu ulogu u očuvanju njenog evropskog usmjerenja. – Mi i danas imamo političare koji pokušavaju da održe taj evropski kurs. Pitam se kakva bi bila ova vlada da u njoj nema Albanaca i Bošnjačke stranke. Kako bismo je onda nazvali? – kazao je Kalač. Prema njegovoj ocjeni, prisustvo manjinskih partija u vlasti predstavlja važan faktor u održavanju evropske orijentacije Crne Gore. – Mi smo srećni što su oni dio vlasti. Da njih nema, ta vlada bi, po mom mišljenju, bila srpska vlada u Crnoj Gori i ne bi zadržala evropski kurs. Možda se neko ne slaže sa mnom, ali ja sam čovjek koji živi u Evropi – rekao je Kalač.

Evropska unija 2028. godine kao cilj

Kalač je posebno naglasio značaj evropskih integracija i pozvao političke predstavnike da ulože maksimalne napore kako bi Crna Gora što prije postala punopravna članica Evropske unije. – Želim da se izborite za Crnu Goru, ne sa znakom pitanja kada je riječ o 2028. godini, nego svom snagom da te godine uđemo u Evropsku uniju – poručio je. Kazao je da bi članstvo Crne Gore u EU promijenilo i odnos iseljenika prema domovini, jer bi se ponovo našli unutar istog evropskog institucionalnog i društvenog prostora. – Onda ćemo vam sve oprostiti kada uđete u Evropsku uniju, jer znamo da je Evropska unija civilizovano društvo i da mi više nećemo biti dijaspora u istom smislu, nego ćemo ponovo biti dio vas – rekao je Kalač. Na kraju je političarima uputio poruku da istraju u zaštiti državnih interesa. – Nemam kritike na vaš rad. Borite se, ne dajte Crnu Goru. Borite se – poručio je Kalač. Izrazio je želju da se među ljudima iz dijaspore i predstavnicima matične države nastavi dijalog, čak i kada imaju različita mišljenja. N.KOVAČEVIĆ

Region

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

POVODI: Nikola Lunić, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti, o malignom lancu ruskog uticaja na region PODGORICA - Isti jezik ne poznaje prepreke, pa srpske televizije i portali ulaze u svaku crnogorsku kuću, dok dio političke i crkvene scene svijet gleda istim očima kao Beograd i Moskva. Pritom je Crna Gora članica NATO-a i najdalje je stigla na evropskom putu, pa je i najvrednija meta destabilizacije. Pokušaj državnog udara iz oktobra 2016, u kojem su, prema optužnici, učestvovali oficiri ruske vojne obavještajne službe GRU zajedno sa državljanima Srbije, djelimično je pripreman sa srpske teritorije. To nije istorijska fusnota, to je obrazac, kaže konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić za Pobjedu. Ističe da Srbija nije postala središte ruskog uticaja zato što je Moskva bila naročito vješta, već zato što je Beograd bio naročito gostoljubiv.

Srbija je za Moskvu sigurna kuća na pragu Unije

Bez stručnih službi koje su izvan stranačkog uticaja i pod civilnom kontrolom, svaki drugi napor ostaje samo ukras. Država mora da zna ko je u zemlji, čime se bavi i za čiji račun, i mora da bude odlučna da proglasi personom non grata svakoga ko pređe granice diplomatskog posla. Isto važi za kampove za obuku. Paravojno organizovanje je krivično djelo, a ne spoljnopolitičko opredjeljenje, i pitanje nije postoji li zakon, nego POBJEDA: EU od 2022. godine upozorava na ruski uti- postoji li volja da se primijeni - kaže Lunić caj koji ide iz Srbije prema zemljama regiona. Kako je Srbija postala centar za širenje tog uticaja, naročito prema Crnoj Gori, ali i prema zemljama EU? LUNIĆ: Srbija nije postala središte ruskog uticaja zato što je Moskva bila naročito vešta, već zato što je Beograd bio naročito gostoljubiv. Od 2022. godine Evropska komisija i Evropski parlament u svakom izveštaju ponavljaju istu poruku: Srbija se ne usklađuje sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, ne uvodi sankcije Rusiji i, uprkos deklarisanom evropskom putu, sprovodi politiku „četiri stuba“, u kojoj Brisel, Vašington, Moskva i Peking imaju isti status. To nije neutralnost, već otvoren prostor. A u otvorenom prostoru uticaj ne mora da se gradi, dovoljno je da se useli. Činjenice govore same za sebe. Ruska ambasada i trgovinsko predstavništvo u Srbiji brojali su 54 osobe kada je počela invazija na Ukrajinu, 62 godinu kasnije, a danas ih je 78. Ista misija u Bugarskoj, zemlji uporedive veličine, broji 18 diplomata. Radio Slobodna Evropa utvrdio je još 2023. da su se među ruskim diplomatama u Beogradu našli i oni proterani iz država članica EU zbog sumnji na špijunažu. Dodajmo tome ruske medije na srpskom jeziku, domaće medije koji bez filtera prenose optiku Kremlja, redovne avionske linije sa Moskvom dok je evropsko nebo za ruske avione zatvoreno, bezvizni režim za ruske državljane i državu koja ne pokazuje ni volju ni sposobnost da razlikuje turistu od obaveštajca. Prema državama EU uticaj stiže drugim kanalima: dezinformacijom koja ne poznaje granice, energetskim zavisnostima, privrednim vezama i ljudima koji se slobodno kreću. Srbija je za Moskvu sigurna kuća na pragu Unije: dovoljno blizu da dosegne, dovoljno izvan da ne odgovara. Rusija ne mora da pobedi u regionu. Dovoljna joj je Srbija koja se ne opredeljuje između Brisela i Moskve.

POBJEDA: Ruska ambasada u Srbiji ima najbrojnije osoblje (78 osoba) u odnosu na druge njihove ambasade u regionu. Da li je tačno da dvije trećine tog osoblja prikuplja obavještajne podatke? LUNIĆ: Nije tačno, i važno je da se to kaže precizno, jer netačna brojka potkopava tačnu poruku. Baza podataka RuPEP (Russian Politically Exposed Persons), privatni projekat otvorenih izvora o politički izloženim osobama u Rusiji i bivšem Sovjetskom Savezu, objavila je početkom oktobra da je najmanje 29 od 78 zaposlenih u ruskoj ambasadi i trgovinskom predstavništvu u Srbiji povezano ili moguće povezano sa ruskim obaveštajnim službama, od čega njih 19 sa Ministarstvom odbrane ili vojnom obaveštajnom službom GRU. To je 37,2 odsto, dakle nešto više od trećine, a ne dve trećine. Uz to, reč je o vezama i mogućim vezama, ne o dokazanim operativnim ulogama, a sami autori priznaju da nisu istraživali aktivnosti pojedinaca. Ono što jeste tačno ipak je dovoljno zabrinjavajuće. Broj osoblja izdvaja se u poređenju sa ambasadama u regionu, a RUPEP ocenjuje da beogradska ambasada funkcioniše kao regionalni centar zahvaljujući povoljnoj saradnji sa srpskim vlastima. Kao nekadašnji izaslanik odbrane znam da je u službi svake velike sile obaveštajno pokriće diplomatskim položajem pravilo, a ne izuzetak. Prikupljanje podataka iz javnih izvora deo je diplomatskog posla. Problem nastaje kada se prikupljanje pretvori u operativni rad: u regrutaciju, obuku, uticaj i pripremu terena. Trojica srpskih državljana osuđena su u Srbiji zbog svinjskih glava ostavljenih ispred devet pariskih džamija, a presuda kaže da su ih usmeravale strukture obaveštajne službe Ruske Federacije. U kampu kod Loznice obučavani su Moldavci i Rumu-

ni za izazivanje nereda. Nemačka je pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu pripisala Rusiji, a nemački istražitelji traže odgovore od dvojice Srba u pritvoru zbog eksploziva i delova drona. Dokaza da se te operacije vode iz beogradske ambasade nemamo, ali se pitanje samo nameće: kada se istrage u vezi s regrutovanjem, obukom i logistikom povezuju sa Srbijom, a država ćuti, šta je to drugo nego regionalno obaveštajno čvorište? Zato brojka nije najvažnije pitanje. Važniji je institucionalni odgovor, odnosno ko prati one koji prate. Srbija nema tajne službe, ima stranačke, a stranačka služba ne radi kontraobaveštajni posao - radi posao stranke. Zato se brojke o prisutnosti ruskih obaveštajaca mogu osporavati, ali ćutanje države ne može. I trećina osoblja je dovoljna da zabrine, posebno kontraobaveštajni sistem kojem trenutno to nije prioritet, ili je slep, ili ne želi da vidi. POBJEDA: U Srbiji Rusi imaju svoje medije, ali i naši emituju rusku propagandu koja je pojačana od napada na Ukrajinu. Imamo ministre koji otvoreno promovišu Rusiju, otkriveni su i kampovi za obuku, Srpska pravoslavna crkva ukazuje na „rusku braću“, energetski smo najviše zavisni od Rusije. Da li je i na koji način moguće suzbiti ruski maligni uticaj? LUNIĆ: Moguće je, ali ne zabranama i ne parolama. Maligni uticaj se ne suzbija u Rusiji, nego u Srbiji, jer ne raste iz ruskog korena, već iz naših slabosti. Gde je država jaka, svakom uticaju je zatvoren put. Međutim, takav uticaj prolazi tamo gde umesto državnih interesa imamo stranačke. Prvi front su obaveštajno bezbednosne službe. Bez stručnih službi koje su izvan stranačkog uticaja i pod civilnom kontrolom, svaki drugi napor ostaje samo ukras. Država mo-

ra da zna ko je u zemlji, čime se bavi i za čiji račun, i mora da bude odlučna da proglasi personom non grata svakoga ko pređe granice diplomatskog posla. Isto važi za kampove za obuku. Paravojno organizovanje je krivično delo, a ne spoljnopolitičko opredeljenje, i pitanje nije postoji li zakon, nego postoji li volja da se primeni. Drugi front je javni prostor. Srbija ne mora nikoga da cenzuriše, ali mora znati ko je vlasnik, ko finansira i ko plaća određene medije. Nezavisan regulator, a ne regulator koji sluša partijsku instrukciju, jedini je način da se sloboda govora odvoji od uvoza propagande. Ministar koji otvoreno hvali stranu silu to sme da čini samo zato što zbog toga ne odgovara. Zato je presudna odgovornost, a ne polemika. Treći front je energetska bezbednost. Zavisnost se ne prekida preko noći, ali se prekida planski: novim gasnim vezama, brojnijim dobavljačima i obnovljivim izvorima. Ko energiju kupuje od jednog prodavca, obično kupuje i njegovu politiku. U Srbiji deluje da je energetska diversifikacija godinama planski politički sabotirana kako bi se sačuvala zavisnost od samo jednog centra moći. Četvrti front je najosetljiviji, a to je crkva. Jedno je duhovno bratstvo, a drugo strateški savez. Crkva ima pravo na svoje predanje, ali država nema pravo da je pretvori u oruđe spoljne politike, niti crkva sme dopustiti da se pretvori u alat stranih službi. Vernici zaslužuju crkvu koja služi njima, a ne Kremlju. Sve to može biti skupo, ali mnogo manje nego alternativa: država koja je talac stranih interesa. POBJEDA: Od 18 lista za izbore u Srbiji 25. oktobra prvi put imamo dvije ruske partije na dvije izborne liste, Putin je izrazio nadu da će Vučić biti premijer. Samo jedna izborna lista zalaže se

za evropski put, Studentska lista neće uvoditi sankcije Rusiji. Da li EU kažemo doviđenja? LUNIĆ: Doviđenja se ne kaže jednom, na izborima. Govori se godinama, jednom po jednom odlukom, svakom sankcijom koja nije uvedena i svakim spoljnopolitičkim stavom koji nije usklađen. Građani 25. oktobra ne biraju između Evrope i Rusije. Biraju između ljudi koji ih decenijama uveravaju da ne moraju da biraju. Zato Putinova izjava vredi mnogo više od puke uljudnosti. Kad strani državnik usred izborne kampanje javno poželi da određeni kandidat postane premijer, to nije podrška, to je investicija. A kad kandidat to primi bez ijedne primedbe, jasno je ko na koga računa. Ali budimo pošteni i prema Studentskoj listi. Njeno odbijanje sankcija Rusiji nije proruska orijentacija, nego odraz raspoloženja birača. Do sada niko u Srbiji nije dobio izbore obećanjem sankcija. To što gotovo ceo politički spektar deli isti stav nije dokaz da je Srbija postala ruska, već da je sedenje na više stolica postala jedina politika oko koje se svi slažu. Odgovornost je tu podeljena između domaćih političara i Brisela. Političari su godinama gradili uverenje da se do Evrope može stići bez ikakve cene. Brisel nije ponudio ni pouzdan rok, ni pouzdan razlog da se ta cena plati. Ali pravilo ostaje isto: usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije nije preporuka nego uslov, uključujući i sankcije. Ko to ne prihvata, ne može govoriti da je na evropskom putu. Može samo reći da stoji pored njega. POBJEDA: Nedavno ste objasnili da je hrvatska vojska tokom devedesetih bila nadomak da osvoji Banjaluku i da se to zahvaljujući američkoj diplomatiji nije desilo. Međutim, za veliki dio društva te zasluge pripisuju se osu-

đenom ratnom zločincu za genocid Ratku Mladiću, a protivnici toga nazivaju se ustašama. Kako objašnjavate da je lažni narativ postao državna istina koja je ušla i u školski sistem? LUNIĆ: Krenimo od činjenica. Banjaluka u jesen 1995. nije ostala srpska zahvaljujući vojnoj veštini, nego zato što je Vašington tako hteo. U operacijama „Maestral 2“ i „Južni potez“ hrvatske i bošnjačke snage osvojile su Jajce, Šipovo, Drvar i Mrkonjić Grad i stigle nadomak grada. Zaustavila ih je američka diplomatija. Ričard Holbruk je 19. septembra u Zagrebu od Tuđmana i Izetbegovića dobio obećanje da neće napasti Banjaluku. Razlog nije bio milosrđe, već interes: pad grada značio bi masovan egzodus Srba, rizik da Beograd uđe u rat i propast mirovnih pregovora, a Vašington je hteo mir u Dejtonu. Zahvaljujući Americi, Republika Srpska postoji u današnjim granicama. Ratko Mladić u toj slici nije spasilac. Vojnički gledano, bilans mu je težak: u Hrvatskoj 1991. nije deblokirao kasarne JNA, Krajini u avgustu 1995. nije pomogao, a kad je u julu iste godine prebacio snage na istočne enklave, zapadni front ostao je oslabljen, baš tamo gde se odlučivala sudbina Republike Srpske. Čak je i Karadžić u avgustu 1995. pokušao da ga smeni, ali je odluku povukao, verovatno pod pritiskom Beograda. Srebrenica nije bila strateški cilj, nego zločin. Mladić je 2021. pravosnažno osuđen na doživotni zatvor, između ostalog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine, uključujući i opsadu Sarajeva. Zašto onda lažni narativ postaje državna istina? Zato što mu istina nikada nije bila potrebna, potrebna mu je korist. Posle ratova nije bilo suočavanja s prošlošću. Političari koji su iz tih ratova izneli moć i položaj nemaju interes da se prošlost raščisti, a društvo koje se plaši sopstvenog ogledala rado veruje onome ko mu kaže da je slika lepa. Tako se individualna krivica pretvara u kolektivnu odbranu, a ko postavi pitanje, postaje izdajnik, strani plaćenik ili ustaša. Etiketa je mehanizam, a ne argument: ona zamenjuje činjenice, a ćutanje obezbeđuje privid saglasnosti. U meri u kojoj je takav narativ prešao u udžbenike i školsku praksu, odgovornost nije na nastavnicima, nego na ministrima i političkim elitama koje odlučuju šta se uči, a šta se prećutkuje. Zato je poruka neprijatna, ali tačna: ako već neko treba da bude slavljen zbog opstanka Republike Srpske u ovim granicama, onda je to tadašnja američka administracija, a ne komandant koji je izgubio teritorije i vojsku odveo u zločin. Narativ ne postaje državna istina zato što je istinit, nego zato što je koristan, a koristan je dok niko ne plati cenu njegovog održavanja. Cena je ta da zemlja koja ne razlikuje zločinca od branioca ne razlikuje ni saveznika od zaštitnika. Violeta CVEJIĆ

12 Kultura

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Pjesnik Srđan Gagić za Pobjedu povodom knjige ,,Varljiva istorija doma“, koja je predstavljena na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici

Nasilje danas oblikuje društvene odnose, javni govor i rad institucija

pobjeda

Lirski subjekt najavljuje silazak u podzemlje pamćenja, porodičnog nasljeđa i ratnih trauma devedesetih godina prošlog vijeka. U tom neumoljivom putovanju kroz krhotine sjećanja dom se ne ukazuje kao prostor sigurnosti, već kao nestabilna, drhtava metafora i duboka generacijska rana. Pišući iz iskustva dislokacije i unutrašnjeg lutanja, autor ispisuje i dijagnozu epohe u kojoj je ukorijenjenost – osjećaj pripadanja jednom stabilnom

Naslovnica zbirke

Porodično i zavičajno iskustvo postavlja temelje jezičkom idiomu, snabdijeva nas prvim etičkim odgovorima na stvarnost, nudi gotove narative s kojima se zatim cijelog života razračunavamo. Kasnija pripadanja, a naročito nepripadanja, nastaju i kroz udaljavanje od primarnog doma, kroz vlastite izbore i uspostavljanje drugačijih odnosa – kazao je Srđan Gagić tlu i nepromjenjivom zavičaju – postala nedostižan luksuz. Teme porodice i doma nijesu nove za Srđana Gagića; njima se bavio i u pjesničkim zbirkama „Djeca u izlogu“ (2015) i „Prelazno doba“ (2017). „Varljiva istorija doma“, nastajala tokom osam godina, u dugom i strpljivom stvaralačkom procesu, rasla je u sjenci Gagićevog uredničkog rada, sačuvavši rijetku unutrašnju koherentnost koja je autoru omogućila da rukopis izbrusi do visokog stepena jezičke čistoće. Jedna od ključnih poetičkih odrednica knjige jeste preispitivanje etike svakodnevnog: od tijela kao materijalne i klasne arhive, obilježene umorom i uskraćenošću na različitim nivoima, preko poetske obrade motiva hljeba i kućnih rekvizita, do suptilne demistifikacije pjesničke pozicije. Gagić u svoju poeziju uvodi pročišćujući dah humora, onaj „negativni uslov poezije“ koji, prema riječima velikog francuskog nadrealističkog pjesnika Luja Aragona, uspostavlja pjesništvo tako što prethodno razara antipoeziju – sve ono što je isuviše sentimentalno, već viđeno i izlizano svakodnevnom jezičkom upotrebom. U ovoj zbirci taj mehanizam funkcioniše kroz uvođenje autoironijskih elemenata i unutrašnjeg glasa neimenovane „pesnikinje“, koja preispituje i demistifikuje sam čin stvaranja. Njen zadatak je

Kornelia Głowacka-Wolf

PODGORICA – Predstavljanjem zbirke poezije „Varljiva istorija doma“ pjesnika i glavnog urednika beogradskog „Raštan izdavaštva“ Srđana Gagića, ovjenčane prestižnom regionalnom nagradom „Predrag Matvejević“ u Zagrebu, otvoren je Međunarodni festival književnosti u Podgorici. Gagić nas u ovu pjesničku knjigu uvodi citatom iz Danteovog „Pakla“, čime se uspostavlja važna poetička ravan zbirke: pjesnički glas preuzima ulogu vodiča kroz svojevrsnu intimnu katabazu.

KADA BIH UNAPRIJED ZNAO CILJ I ISHODIŠTE, VJEROVATNO NE BIH PISAO POEZIJU: Srđan Gagić

da razbije lažnu pjesničku samodovoljnost i spriječi da se govor o domu, traumi i prošlosti pretvori u okamenjenu, patetičnu matricu. Gagić u intervjuu za Pobjedu govori o rekonstrukciji pamćenja, etici tijela i svakodnevice, autoironijskim elementima, izazovima uredničkog rada i mogućnosti autentičnog stvaralaštva u šumu tuđih glasova s kojima se susrijetao tokom prethodnih osam godina. POBJEDA: Naslov u sebi spaja dva naizgled suprotstavljena pojma: „istoriju“, koja podrazumijeva činjenice i dokaze i pridjev „varljiva“, koji unosi sumnju i

nestabilnost. Da li je ta varljivost bila Vaš polazni stav prema sopstvenom pamćenju ili spoznaja do koje ste došli tek kada ste počeli da slažete porodična sjećanja u stihove, još od prve pjesničke knjige? GAGIĆ: Pamćenje ne doživljavam kao arhivu, već kao proces rekonstrukcije u kojem ima i dopisivanja i konfabulacije. Čim iskustvu dam jezički oblik, znam da sam upisao i značenja koja ono u trenutku proživljavanja možda nije imalo. Zato mislim da „varljivost“ označava nemogućnost da iskustvo obuhvatim i učinim cjelovitim. Kroz te nesta-

koje su u njemu ostale Urednički rad podrazumijeva svojevrsnu nosti otvorene. To je svojevrsno izlaženje iz sebe i prepuštarekonstrukciju stvaralačkog procesa nje drugome. Istovremeno POBJEDA: Ova knjiga je nastajala osam godina, a Vi ste za to vrijeme istovremeno čitali i uređivali stotine tuđih tekstova. Koliko je u tom neprekidnom šumu tuđih glasova, motiva i stilova bilo teško sačuvati i odbraniti

sopstveni, autentični ton? Da li Vam je zbog toga bilo teže ili lakše da uočite varljivost svojih stihova? GAGIĆ: Tokom tih osam godina bio sam urednik, izdavač, ali i prosvjetni radnik, što je zahtijevalo posve-

ćenost i vrijeme. Različiti profesionalni identiteti dali su mi priliku da budem produktivan, ali su me udaljavali od pisanja. Urednički rad podrazumijeva svojevrsnu rekonstrukciju stvaralačkog procesa, razumijevanje autorskih izbora i moguć-

sam razvijao sposobnost da i sopstveni tekst sagledam iz različitih perspektiva, da prepoznam njegova ograničenja i uočim moguća rješenja. Bio sam i dovoljno nesujetan da učim od autora i autorki čije sam knjige uređivao.

bilnosti jezika i pamćenja progovara poezija. POBJEDA: Jesu li sva naša kasnija pripadanja nužno sekundarna i nesavršena u odnosu na to primarno iskustvo doma i pripadnosti njemu? GAGIĆ: To što je neko iskustvo prvo ne znači da je istinitije i važnije od svega što dolazi kasnije. Porodično i zavičajno iskustvo postavlja temelje jezičkom idiomu, snabdijeva nas prvim etičkim odgovorima na stvarnost, nudi gotove narative s kojima se zatim cijelog života razračunavamo. Kasnija pripadanja, a naročito nepripadanja, nastaju i kroz udaljavanje od primarnog doma, kroz vlastite izbore i uspostavljanje drugačijih odnosa. POBJEDA: Goran Čolakhodžić je zapisao da je jedna od ključnih odrednica Vaše poezije putovanje i mijenjanje boravišta nekoga ko ima „više pravih domova ili možda nijedan“. Da li je to stalno putovanje u Vašim pjesmama primarno socijalno pitanje ili unutrašnja, pjesnička nemogućnost da se na jednom mjestu pusti korijen?

GAGIĆ: Putovanje je poetički okvir koji mi omogućuje da izrazim povjerenje u proces i promjenu, čak i kad ih ne vidim u neposrednoj realnosti. U ovome što je Goran primijetio prepoznajem i vlastito životno iskustvo, rastrzano između Bosne, Hrvatske i Srbije, ali i širi generacijski položaj. Rođeni smo u državi koja je ubrzo počela da nestaje u nasilju od kojeg se nikad nijesmo oporavili. Naprotiv, ono je normalizovano i oblikuje društvene odnose, javni govor i rad institucija, stvarajući društvo u kojem je teško razviti osjećaj pripadanja i ukorijenjenosti. POBJEDA: U zbirci tijelo funkcioniše kao svojevrsna materijalna arhiva. Pišete o ožiljcima, mladežima, sukrvici i fiziologiji. Ako su porodična sjećanja i zvanične istorije u svojoj suštini „varljivi“, da li je tijelo za Vas ostalo jedini prostor koji ne može da slaže i u kojem je prošlost upisana bez mogućnosti naknadnog uljepšavanja? GAGIĆ: Tijelo u zbirci pripada istom iskustvenom prostoru kao, na primjer, predmeti, pokućstvo i hrana. Preko njih pokušavam da govorim o etici svakodnevnog i da otvorim meni važna pitanja uslova života, raspodjele, uskraćenosti i gladi. Bilo mi je bitno i da tijelo bude shvaćeno kao klasno određeno, oblikovano konkretnim materijalnim i društvenim uslovima, ali i potrošački. Šta jedem, koliko (moram da) radim, odmaram li se, šta mi je potrebno za život, koliko trpim? Zato tijelo u zbirci najprije razumijem kao mjesto gdje se intimno susreće s društvenim i klasnim. POBJEDA: U pjesmi „Kako se majka kupa“ majka se oslobađa svih identiteta koje nosi pred drugima. To me je navelo na pitanje koliko uopšte poznajemo svoje roditelje izvan njihove uloge roditelja. Da li ste tek pišući pjesmu „Kako se majka kupa“ shvatili da majku poznajete uglavnom kroz ono što je bila Vama, a ne kroz ono što je bila sebi? GAGIĆ: „Kako se majka kupa“ pripada krugu pjesama u zbirci u kojima se pojavljuju ženske figure: majka, sestra, starica, pjesnikinja, radnica. Kroz njih sam pokušao da otvorim

Kultura

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Večeras počinje realizacija sporazuma o saradnji CNP-a i Opštine Šavnik

,,Mali bračni zločini“ u Centru za kulturu Prema riječima direktora CNP-a Ilije Subotića, gostovanje Crnogorskog narodnog pozorišta u Šavniku predstavlja važan dio nastojanja da predstave nacionalnog teatra budu dostupne publici širom zemlje. - Kao nacionalna teatarska kuća, imamo odgovornost da budemo prisutni u različitim sredinama i da s publikom širom Crne Gore gradimo odnos zasnovan na dostupnosti i kontinuitetu. Gostovanje u Šavniku za nas je važan korak u tom pravcu, ali i prilika da kroz saradnju s lokalnim institucijama stvaramo prostor

Duško Miljanić

PODGORICA - Realizacija sporazuma o saradnji između Crnogorskog narodnog pozorišta i Opštine Šavnik počinje večeras izvođenjem predstave „Mali bračni zločini“ u Centru za kulturu, sport i medije u 20 sati.

Scena iz predstave

za nove programe, razmjenu iskustava i dugoročnije povezivanje kulturnih aktera - rekao je Subotić.

Predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić naglasio je da dolazak nacionalnog teatra predstavlja prekretnicu i

Knjiga Ivana Jovovića objavljena povodom 140 godina Konkordata Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice (1886)

Trilogija o prošlosti Barske nadbiskupije

PODGORICA - Matica crnogorska objavila je knjigu Ivana Jovovića, predsjednika Matice crnogorske, pod nazivom „Fragmenti prošlosti Barske nadbiskupije“. Urednik ovog izdanja je književnik i glavni urednik časopisa „Matica“ Dragan Radulović, recenzent je univerzitetski profesor Ilija Velev, a knjigu u ime izdavača potpisuje Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.

Publikacija, prema riječima autora, sadrži heterogenu strukturu stručnih i naučnih članaka i publicističkih tekstova u kojima se daje prikaz pojedinih ličnosti i događaja, kao i statusa Barske nadbiskupije u različitim državnim formacijama, od vremena kada je bila centralna vjerska institucija u Dukljanskom kraljevstvu, preko borbe za opstanak pod vlašću Osmanlija, zatim njene reanimacije i reafirmacije u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori, pa do savremenog doba. – Na stranicama ove knjige akcentovan je, kroz zasebne cjeline, primarni slovenski identitet Barske nadbiskupije, iako je ona u prošlosti i sadašnjosti na širem prostoru njene jurisdikcije imala heterogenu etno-jezičku strukturu, što se može

Matica crnogorska

pitanje društvenog položaja žene i da ženskom iskustvu pristupim s feminističkom sviješću o odnosima moći. Bio sam svjestan sopstvenih ograničenja u pisanju o nečemu što mi iskustveno ne pripada, a to je značilo i posebnu odgovornost i poštovanje. Figura majke bila je i prostor u kojem sam razmatrao odnose između nametnutih i izabranih identiteta, između ličnih želja i društvenih očekivanja. Zatim se otvorilo i pitanje koliko smo sposobni da roditelje sagledamo izvan uloga koje imaju u našem životu, a kroz koje se i sami određujemo. Zato je i otac u mojim pjesmama često dječak: pokušavam da zamislim šta je bio prije nego što je postao otac, kakve je mogućnosti tada imao i šta je od njih ostalo. A onda i šire: ko su očevi bili prije nego što su postali nosioci propisanih modela muškosti i velikih političkih i istorijskih narativa i šta se od pojedinačnih želja izgubi kada se svedemo na uloge koje nam je neko namijenio? POBJEDA: U nekoliko pjesama pojavljuje se glas neimenovane „pesnikinje“ koja sa strane ironično komentariše proces pisanja i stihove. Zašto Vam je bilo važno da u samu strukturu knjige ugradite taj unutrašnji metapoetički glas? GAGIĆ: Važna mi je demistifikacije i vlastite pjesničke pozicije, ali i poezije koju pišem, njene pretenzije na istinu, autentičnost ili povlašćeno razumijevanje svijeta. U političkom trenutku u kojem živimo, mistifikacija mi djeluje posebno opasna. Vjerujem da bi ishodište poezije moglo biti u onome što je ona sposobna da čini unutar jezika i time omogući drugačije oblike opažanja i mišljenja. Ironiju i autoironiju usmjeravam i prema različitim formama osviješćenosti i aktivizma, naročito prema njihovoj sklonosti da kritički stav pretvore u potvrdu vlastite moralne ispravnosti. Zanima me protivrječnost između vrijednosti koje zastupamo i odnosa u kojima učestvujemo: možemo, recimo, imati razvijenu ekološku svijest, a istovremeno svojim navikama biti uključeni u obrasce potrošnje i eksploatacije koje kritikujemo. Sebe ne izuzimam iz toga. Taj ironijski glas čuva u tekstu prostor za sumnju u sebe i opominje da nas deklarativno opredjeljenje ne oslobađa odgovornosti za način na koji živimo. POBJEDA: U nekoliko pjesama kao da postoji sukob između potrebe da se nešto kaže i svijesti da je svako kazivanje već neka vrsta preoblikovanja stvarnosti. Ako je i sjećanje varljivo, a jezik kojim ga pokušavamo sačuvati takođe nesavršen, šta onda za Vas predstavlja cilj i konačno ishodište pjevanja? GAGIĆ: Kada bih unaprijed znao cilj i ishodište, vjerovatno ne bih pisao poeziju. Važan mi je proces, kao i to da tokom njega ostanem etički i ideološki budan i odgovoran: prema sopstvenoj poziciji, prema onome što tekst izgovara i podrazumijeva i prema čitaocu. Andrija RADOVIĆ

Naslovna strana knjige

prepoznati na osnovu korišćene arhivske građe i literature. Isto tako, ukazano je na institucionalno i vaninstitucionalno zajedništvo lokalnog klera i vjernika obje crkve, mnogo prije istorijskog dogovora Carigrada i Rima iz 1965. godine o međusobnom ukidanju anateme crkava – naveo je Jovović. Prema njegovim riječima, u okrilju Barske nadbiskupije na

personalnoj ravni, kako od crkvenih velikodostojnika, tako i vjernika, njegovana je kultura zajedničkog života. - Ona je materijalizovana u obliku dvooltarskih crkava, kao autentičnog proizvoda crnogorske duhovnosti, objašnjene pojmom narodnog ekumenizma, čiju genezu nalazimo u poznom srednjem vijeku, a koje su uprkos

dokaz da kultura nije privilegija velikih gradskih centara. - Izuzetno smo ponosni što imamo priliku da u Šavniku svim izazovima opstale do danas u liturgijskoj upotrebi. Potvrda tog autentičnog odnosa katoličke i pravoslavne crkve na crnogorskom prostoru sadržana je i u kultu blažene Ozane Kotorke - navodi Jovović. Kako je istaknuto u predgovoru, publikacija u dijelu prezentovanih članaka je nastala korišćenjem primarnih istorijskih izvora zbog čega pruža neke nove spoznaje o crkvenim ličnostima, kao i crkvenim ustanovama koje su bile potisnute u dosad objavljenoj literaturi, a suštinski su neizostavni dio identiteta Barske nadbiskupije, navodi se u predgovoru. - U zasebnim tematskim cjelinama izvršena je dekonstrukcija naslijeđenih jednostranih narativa o katolicizmu kao importovanoj, a ne autohtonoj, odnosno prvobitnoj vjerskoj orijentaciji crnogorskog stanovništva. Radovi sadržani u ovoj knjizi nastajali su i učešćem autora u obilježavanju jubileja koji se odnose na osnivanje ove crkvene institucije. Oni nijesu samo obuhvatili interpretaciju njene prošlosti nego su anticipirane neke od aktuelnih tema iz života Barske nadbiskupije. Angažman autora knjige nije podrazumijevao samo pisanu riječ, već su njegove aktivnosti prepoznate i kroz obnovu sakralnih i profanih objekata katoličke crkve kako je zapisano u Predgovoru. Knjiga „Fragmenti prošlosti Barske nadbiskupije“ u jednom od poglavlja obuhvata preliminarni pregled razvoja i ustrojstva ostalih vjerskih organizacija na prostoru Crne Gore, s obzirom da Barska nadbisupija nije izolovano funkcionisala. A. Đ.

ugostimo Crnogorsko narodno pozorište. Ovo gostovanje je jasan dokaz da kultura ne smije i ne treba da bude rezervisana samo za velike gradske centre, već da svaki građanin Crne Gore zaslužuje pristup vrhunskim umjetničkim sadržajima. Potpisivanjem sporazuma sa CNP-om otvorili smo novo poglavlje u razvoju naše opštine, a predstava ,,Mali bračni zločini“ je tek prvi korak u stvaranju bogatijeg i sadržajnijeg kulturnog života za sve naše sugrađane - rekao je predsjednik opštine Šavnik. Gostovanje nacionalnog teatra predstavlja važan korak u približavanju kulturnih sadržaja publici u Šavniku, dok dvije institucije već planiraju proširenje saradnje kroz nove programe i gostovanja u narednom periodu. Predstava, čiji su autori glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević, rađena po tekstu Erika Emanuela Šmita, kroz napetu i dinamičnu priču o bračnim odnosima otvara univerzalna pitanja o bliskosti, ljubavi i istini. Stručni konsultanti u realizaciji predstave „Mali bračni zločini“ bili su glumac Marko Baćović i rediteljka Dušanka Belada, koja potpisuje izbor muzike. Scenografkinja je Ivanka Vana Prelević, kostimografkinja Mia Đurović, a izvršni producent Danilo Milatović. A. Đ.

Izložba „I THINK, THEREFORE I PROMPT“ večeras u Podgorici

Odnos prema autorstvu, idejama i kreativnosti PODGORICA - Izložba „I THINK, THEREFORE I PROMPT“, na kojoj će biti predstavljeni radovi studentkinja master studija Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, biće otvorena večeras u 19 sati u holu tehničkih fakulteta u Podgorici u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore – FUNK. Izložba istražuje odnos čovjeka, umjetnosti i vještačke inteligencije, odnosno način na koji savremene tehnologije mijenjaju proces stvaranja, ali i naš odnos prema autorstvu, idejama i kreativnosti. Kroz radove studenata otvaraju se pitanja koja prate gotovo svaki naš susret sa vještačkom inteligencijom – šta od tehnologije tražimo, šta nam ona nudi, a šta nam zauzvrat uzima? Ono što povezuje predstavljene radove nije tehnologija sama po sebi, već svijest o posljedicama koje ostavljamo i koje nam se ostavljaju svaki put kada otvorimo novi chat. Koordinatorka projekta je prof. mr Suzana Pajović uz podršku saradnice mr Maše Kontić, a svoje radove predstaviće studentkinje master studija Fakulteta likovnih umjetnosti UniverA. Đ. ziteta Crne Gore.

14 Crnom Gorom

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

NAŠI U „BIJELOM SVIJETU“ ČUVAJUĆI TRADICIJU ČUVAJU SEBE: Kako to rade Haris i Andrija

Haris Toković

KOLAŠIN - Tradicija je najbolji čuvar zavičaja. Tradicijom se zavičaj brani i „stiže“ tamo đe nam najviše treba. U onaj prostor male praznine srca i duše. Još kada je zavičaj udaljen hiljadama kilometara ili tačnije osam hiljada i skoro dvjesta kilometara vazdušne linije. Toliko je od Kolašina do Čikaga, u kojem su, između ostalih, i mladi Kolašinci Haris Toković i Andrija Mijatović... Ovoga puta njihov izazov bio je učešće u takmičenju u pripremanju hrane, takozvanoj Kotlicijadi. Kulinarski izazovi sa adrenalinom druženja, sve to na jednom mjestu i u jednom čikaškom danu za ljude iz Crne Gore i Srbije koji su za život izabrali ovu tačku Amerike… - Učestvovalo je više od 20 ekipa i sve su po svom izbo-

Andrija Mijatović

ru pripremale hranu. Sve su to obični ljudi koji rade druge poslove, a ovdje se oprobavaju u kuvarskim sposobnostima. Učestvovali smo ispred naše organizacije „Porijeklo“, a Kolašin smo predstavljali Andrija Mijatović, Dino Toković, Dara Milošević i ja. Odlučili smo da pripremamo kačamak, a recept nam je poslao naš prijatelj iz Kolašina Nebojša Ćetković. Kuvao se krompir, tekle ostale pripreme, moralo se malo i improvizovati, pa smo od dvije nogare od stolova napravili „kačamare“. Kada je došlo vrijeme da se kačamak „tuče“, krenuli smo silovito uz bodrenje okolne publike. „Opkoračili“ smo šerpu sa krompirom i brašnom i nijesmo žalili ni snage, ni „udaraca“. Upozorili smo našu Daru Milošević, inače iz Mateševa, koja je spremala priganice sa medom i kajmakom, da

ne potroši zalihe kajmaka jer smo htjeli da kačamak bude baš dobro „osmočen“, kao u našim kolašinskim restoranima, koji imaju najbolji kačamak u Crnoj Gori - priča Haris Toković. Andrijin i Harisov kačamak su probali i „domaći“ koji znaju o kakvom se jelu radi, ali i brojni Amerikanci, kojima je to bio prvi „susret“ sa ovim tradicionalnim crnogorskim jelom. Da su svi bili zadovoljni, potvrđuje i to da je takmičarska šerpa brzo ostala prazna. Ekipa je još pripremila teletinu ispod sača i imala zapažen nastup na ovom takmičenju… - Uvijek nam je drago da se okupimo i da na tim okupljanjima vratimo zavičaj u naša srca. Kačamak je poseban simbol kolašinskog kraja, ali i naših porodica, načina života. Uz njega „doletimo“ najbrže do našeg Kolašina. Naša organizacija „Porijeklo“ okuplja

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

PRIVATNA ARHIVA

Kačamak u Čikagu na „kolašinski način“ Volimo da se okupimo i da na tim okupljanjima vraćamo zavičaj u naša srca. Na takmičenju u pripremanju jela smo „ponudili“ kačamak i vidjeli da je takmičarska šerpa brzo ostala prazna. Bio je „osmočen“ kao u našim kolašinskim restoranima, pričaju Haris Toković i Andrija Mijatović

Ovako su „tukli“ kačamak Haris (lijevo) i Andrija (desno)

više od 100 članova iz cijele Crne Gore koji žive u Americi, najviše u Čikagu. Pomažemo i ugroženima u Crnoj Gori, narodnim kuhinjama... Organizujemo se da pomognemo i našim sportistima koji u svijetu predstavljaju Crnu Goru. Uvijek imamo dobar odziv na humanitarnim akcijama. U aprilu smo imali humanitarno veče za pomoć ugroženim porodicama u Crnoj Gori, kojem je prisustvovala i konzulka Snežana Jonica - priča Haris Toković. Umiju i znaju da rade i da opstanu na probirljivom američkom tržištu. Da budu profesionalci na poslu, dobri domaćini i organizatori svojih porodica. I u svemu tome postoje dani kada odluče da se „presele“ u zavičaj. Kada su „tukli“ kačamak, Haris i Andrija kao da su bili u svojim kolašinskim dvorištima… Dr.DRAŠKOVIĆ

„Kačamari“ su bile nogare od stola

Susreti

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Pet miliona ljudi širom svijeta prati globalnu beauty zvijezdu iz Plava Amru Olević-Reyes

Njen ruž „Montenegro“ predstavila je i Kim Kardašijan

Za malu Crnu Goru bio je to veliki i glamurozan trenutak – njeno ime našlo se u kolekcijama zaljubljenika u šminku, na beauty portalima i društvenim mrežama širom svijeta. Iza proizvoda „Montenegro“ stajala je djevojka koja je iz Plava otišla u Ameriku sa samo devet godina, ne sluteći da će jednoga dana njene fotografije, savjete i proizvode pratiti milioni ljudi. Javnost danas vidi savršeno stilizovana izdanja, luksuz, svjetske kampanje i proizvode sa njenim imenom, ali je put do toga počeo daleko od privilegija. Bila je dio porodice koja je morala da se prilagodi novoj zemlji i izgradi život od početka. Kasnije je i sama morala da uči, radi i stvara sopstvene prilike u industriji u kojoj joj niko nije garantovao uspjeh. Danas Amru Olević-Reyes na Instagramu prati oko 4,9 miliona ljudi. Na svom profilu predstavlja se kao osnivačica brenda „Amrezy“, dok je njeno ime odavno postalo sinonim za besprijekoran, odvažan i prepoznatljivo glamurozan stil. Međutim, iza raskošnih izdanja, luksuznih pakovanja i milionske publike nalazi se priča o imigrantskoj porodici koja je u Americi počela veoma skromno. Amra nije imala privilegije, veze ni unaprijed zacrtan put. Karijeru je gradila korak po korak, najprije kao profesionalna šminkerka. Sa 22 godine počela je da radi u Sephori, a iskustvo je kasnije sticala i u MAC-u, gdje je, kako je ranije ispri-

čala, učila od nekih od najboljih mejkap umjetnika i razvijala sopstvenu tehniku. Već 2016. godine imala je oko 4,8 miliona pratilaca, a njeni najodaniji fanovi prozvali su se „Rezy Riders“. Uslijedile su velike saradnje sa kompanijom „Anastasia Beverly Hills“. „Zlatni Amrezy hajlajter“ iz 2018. izazvao je ogromnu pažnju beauty publike, dok je 2020. predstavljena „Amrezy“ paleta sa 16 sjenki. „Allure“ je tada naveo da je riječ o njenoj trećoj saradnji sa ovim kozmetičkim gigantom. Godine rada, stvaranja sadržaja i izgradnje povjerenja sa publikom na kraju su dovele do pokretanja njenog sopstvenog kozmetičkog brenda. „Amrezy“ je zvanično lansiran u septembru 2025. godine, kao nova etapa karijere žene koja je put počela kao šminkerka, nastavila kao jedna od prvih velikih beauty influenserki, a zatim postala preduzetnica i vlasnica brenda. Brend je inspirisan zlatnim dobom Holivuda, ali ga prevodi u savremeni jezik glamura. Njegove ključne vrijednosti su kvalitet, inkluzivnost i autentičnost, a zvanična stranica „Amrezija“ navodi da se iza njegovog nastanka nalazi više od decenije Amrinog iskustva, umjetničkog rada i strasti prema ljepoti. Ipak, među svim imenima, proizvodima, saradnjama i dostignućima, „Montenegro“ ima posebno mjesto. U samo jednoj riječi spojeni su njen svjetski uspjeh i porijeklo koje nikada nije zaboravila. POBJEDA: Jedan od proizvoda nazvali ste „Montenegro“. Kako je nastala ta ideja i što ste željeli da ljudi širom svijeta pomisle kada vide ime Crne Gore na vašem proizvodu? OLEVIĆ-REYES: Nazvati jednu nijansu „Montenegro“ bilo mi je veoma lično. Željela sam da dio mjesta odakle potičem bude dio mog brenda. Veoma sam ponosna na svoje korijene i posebno mi je značila ideja da ime Crne Gore bude na proizvodu koji može doći do ljudi širom svijeta. POBJEDA: Koja je vaša prva prava uspomena na Crnu Goru i Plav? Postoji li miris, jelo, mjesto ili porodični običaj koji Vas momentalno vrati tamo?

OLEVIĆ-REYES: Iako sam veoma mlada otišla iz Plava, on mi je uvijek ostao u lijepom i posebnom sjećanju. Rado se sjećam Plavskog jezera i svih onih dana koje smo, naročito ljeti, provodili pored njega. To su uspomene koje i danas sa posebnom toplinom nosim u sebi. Posebno mjesto u mom srcu ima i Gusinje, jer je moja mama rodom iz Gusinja. Tamo sam često provodila vikende kod maminih roditelja i za te dane me vežu predivne uspomene. Plav i Gusinje ostali su dio mene i uvijek im se rado vraćam kroz sjećanja. POBJEDA: Vaši roditelji Ervin i Šemsa porijeklom su iz plavsko-gusinjskog kraja. Što ste od njih ponijeli kroz život, a što smatrate tipično crnogorskim ili plavskim? OLEVIĆ-REYES: Mislim da smo iz Plava ponijeli ono najljepše iz naše kulture – poštovanje prema porodici i starijima, kao i spremnost da uvijek pomognemo drugome. Od roditelja smo naučili da budemo vrijedni, skromni i da držimo do svoje riječi. To su vrijednosti koje nosimo sa sobom gdje god da smo. POBJEDA: Kada je Vaša porodica otišla u Ameriku, koliko je početak bio težak? Što ljudi danas, kada vide uspjeh i glamur, ne znaju o godinama koje su tome prethodile? OLEVIĆ-REYES: Imala sam samo devet godina kada smo

privatna arhiva

Amra Olević-Reyes, svjetskoj javnosti poznata kao Amrezy, od skromnog imigrantskog početka i rada u Sephori i MAC-u stigla je do milionske publike, uspješne saradnje sa kozmetičkim gigantima i sopstvenog brenda. Za Pobjedu govori o nevjerovatnom putu ka uspjehu, proizvodu koji je nazvala po Crnoj Gori i uspomenama na Plav i Gusinje

Amra Olević-Reyes

se preselili u Ameriku, tako da tada nijesam u potpunosti razumjela koliko je mojim roditeljima bilo teško da počnu sve ispočetka. Počeli smo veoma skromno, a sve što su izgradili zahtijevalo je mnogo rada i odricanja. Ljudi danas vide glamur, ali ne vide uvijek sve godine truda koje su tome prethodile. POBJEDA: Što je bilo teže privatna arhiva

PODGORICA - Kada je Amra Olević-Reyes, jedna od pionirki svjetske beauty scene na društvenim mrežama, jednu od svojih nijansi ruža nazvala „Montenegro“, ime Crne Gore našlo se na proizvodu koji su naručivali ljubitelji šminke širom svijeta. Bila je to moćna nijansa tamne šljive, predstavljena u okviru saradnje „Amrezy“ i kompanije „Lip Land Cosmetics“. Kolekciju su činili ruževi „Rezy“, „Brooklyn“ i „Montenegro“ – nazivi koji su govorili o Amrinom identitetu, njenom životu u Americi i zemlji iz koje potiče. Ruž „Montenegro“ je privukao toliko pažnje da ga je na svojoj aplikaciji predstavila i Kim Kardašijan, tada već jedna od najuticajnijih žena svjetske beauty i modne industrije.

Amra Olević-Reyes sa roditeljima

– uspjeti kao žena, kao imigrantkinja ili kao neko ko nije dolazio iz privilegovane sredine? OLEVIĆ-REYES: Rekla bih da je najteže bilo to što nijesam dolazila iz privilegovane sredine. Nijesam imala veze, resurse niti neki put koji je već bio zacrtan za mene. Sve što sam izgradila morala sam sama da učim i stvaram usput, a mislim da me je upravo to učinilo odlučnijom i snalažljivijom. POBJEDA: Što je bio stvarni prelomni trenutak vaše karijere – jedna objava, jedna osoba, jedna saradnja ili godine rada koje su se odjednom „poklopile“? OLEVIĆ-REYES: Ne mislim da je postojao jedan određeni trenutak. Bile su to godine dosljednog rada i dijeljenja moje ljubavi prema ljepoti i modi. Moja publika rasla je zajedno sa mnom, a vremenom su sve te godine rada počele da mi otvaraju vrata za koja nijesam ni zamišljala da će biti moguća. POBJEDA: Danas ste od influenserke postali vlasnica sopstvenog brenda. Koliko je drugačije kada više ne predstavljate tuđi proizvod, već vaše ime, novac i reputacija stoje iza svakog proizvoda? „Amrezy“ svoj identitet gradi

upravo na Vašem dugogodišnjem iskustvu, kvalitetu i inkluzivnosti. OLEVIĆ-REYES: Potpuno je drugačije kada vaše ime stoji iza proizvoda. Toliko godina sam isprobavala i promovisala proizvode za ljepotu da sam tačno znala kakve standarde želim za svoj brend. U brendu „Amrezy“ svaki detalj mi je ličan, jer je svaki proizvod odraz mene i reputacije koju sam godinama gradila. POBJEDA: Da li razmišljate da jednog dana neki proizvod, kolekciju ili kampanju direktno posvetite Plavu? Koliko često danas dolazite u Crnu Goru i što ćete prvo uraditi kada ponovo stignete? OLEVIĆ-REYES: Voljela bih da jednog dana nešto posebno posvetim Plavu. Nažalost, već mnogo godina nijesam bila u Crnoj Gori. Život i obaveze oko posla učinili su da godine prođu mnogo brže nego što sam shvatila. To definitivno želim da promijenim, a kada se vratim, Plav i Plavsko jezero biće među prvim mjestima koja želim da posjetim. POBJEDA: Kako možemo snažnije povezati uspješne ljude iz dijaspore sa Crnom Gorom? OLEVIĆ-REYES: Mislim da sve počinje stvaranjem više prilika da ljudi iz dijaspore ostanu povezani i doprinesu Crnoj Gori, bilo kroz biznis, kulturu, turizam ili kreativne projekte. Mnogi od nas veoma su ponosni na svoje porijeklo, čak i ako smo život izgradili negdje drugo. POBJEDA: Postoji li nešto što još nijeste ostvarili, a što bi za Vas predstavljalo pravi znak da ste uspjeli? OLEVIĆ-REYES: Ne mislim da ću ikada imati jedan trenutak kada ću reći da sam zvanično uspjela. Uvijek sebi postavljam nove ciljeve. Već sam ostvarila stvari o kojima sam nekada samo sanjala, ali mislim da će uvijek postojati neki novi san kojem ću težiti. POBJEDA: I za kraj – kada biste Crnu Goru morali opisati jednom Amerikancu u samo tri riječi, koje bi to riječi bile? OLEVIĆ-REYES: Tri riječi kojima bih opisala Crnu Goru jednom Amerikancu bile bi: prelijepa, ponosna i nezaboravna. A ako bih mogla da dodam i četvrtu: posjetite! N. KOVAČEVIĆ

16 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Nakon zahtjeva roditelja djece iz vrtića ,,Leptirić“ i Uprave JPU ,,Sofija Klikovac“, postavljeni usporivači brzine u Ulici 4. jula

Ipak je bezbjednost djece na prvom mjestu Iako su ranije od nadležnog Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada odbijani zahtjevi za ugradnjom usporivača brzine na ovom mjestu, to je ipak odobreno nakon ponovnog zahtjeva roditelja poslije saobraćajne nezgode koja se dogodila 2. septembra na ovom pješačkom prelazu u kojoj je odraslu žensku osobu udario automobil, nakon čega je sa težim tjelesnim povredama završila u Kliničkom centru Crne Gore. Policajci su istoga dana izvršili uviđaj, a o silini udara dovoljno govori i to što je cipela povrijeđene pješakinje odletjela na kolovoz. O ovoj saobraćajnoj nezgodi i zahtjevima roditelja djece iz vrtića ,,Leptirić“ Pobjeda je izvijestila početkom prethodnog mjeseca.

DOPISI

Čedomir Marković, čije dijete pohađa vrtić ,,Leptirić“, početkom septembra je na Vajber grupi obavijestio roditelje da se na pješačkom prelazu ispred ovog vrtića u Ulici 4. jula dogodila saobraćajna nezgoda. Kako je tada naveo, već

I. MITROVIĆ

Nakon zahtjeva roditelja djece iz vrtića ,,Leptirić“ i Uprave JPU ,,Sofija Klikovac“ prethodne sedmice postavljeni su usporivači brzine kod pješačkog prelaza u blizini ove vaspitne jedinice u Ulici 4. jula na Zabjelu.

Usporivači brzine u Ulici 4. jula

je nekoliko puta upozoravao nadležne institucije na ovaj problem. - Upravo sam u ime svih nas uputio zvaničan i hitan zahtjev Sekretarijatu za saobraćaj Glavnog grada, Službi za građane i Glavnom administratoru. Takođe, poslao sam zvaničan dopis i novoj direktorici naše ustanove JPU „Sofija Klikovac“, sa zahtjevom da se uprava vrtića institucionalno uključi, kako bi nam Glavni grad hitno postavio dva ležeća policajca i signalizaciju sa žutim treptajućim svjetlom – napisao je Marković na Vajber grupi roditelja i izjavio tada za Pobjedu da su ga iz Uprave JPU ,,Sofija Klikovac“ obavijestili da su i oni uputili i-mejl nadležnom Sekre-

tarijatu za hitno postupanje. U dopisu koji je uputio Glavnom gradu i nadležnom Sekretarijatu za saobraćaj zatražio je hitno postavljanje usporivača brzine (ležećih policajaca) i vertikalne saobraćajne signalizacije ispred pješačkog prelaza kod vrtića ,,Leptirić“. Takođe, obavijestio ih je i o detaljima saobraćajne nezgode i istakao da je

taj događaj kap koja je prelila čašu i jasan alarm da se tragedija sa težim posljedicama mora preduhitriti.

ODGOVORNOST

I jedna od stanarki Ulice 4. jula Jelena Nikčević-Adžić, čije mlađe dijete pohađa vrtić ,,Leptirić“, a starije OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, prije dvije godine uputila je zahtjev Se-

kretarijatu za saobraćaj Glavnog grada za postavljenje usporivača brzine kod pješačkog prelaza u blizini vrtića ,,Leptirić“. Iz Sekretarijata su tada odgovorili negativno na njen zahtjev. - Službenici ovog Sekretarijata obišli su lokaciju koja se navodi u Vašem obraćanju i utvrdili da se radi o dvosmjernoj saobraćajnici, bulevarskog tipa, sa izgrađenim trotoarima sa obje strane, obilježenom adekvatnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, ulica kojom saobraća autobuski prevoz i veoma je frekventna dnevnim obimom saobraćaja. Shodno tome, a imajući u vidu da su raskrsnice u neposrednoj blizini lokacije koja se navodi u Vašem obraćanju regulisane svjetlosnom signalizacijom, to ne postoje prostorno saobraćajni uslovi za dodatno usporavanje saobraćaja i odobrenje predmetnog zahtjeva – naveli su, između ostalog, prije dvije godine iz Sekretarijata za saobraćaj u dopisu u koji je Pobjeda imala uvid. Najvažnije je to što je su iz nadležnog Sekretarijata još jednom razmotrili ovaj saobraćajni problem i nakon toga odobrili postavljanje usporivača brzine, jer je bezbjednost pješaka, prije svih djece, ipak na prvom mjestu. I. MITROVIĆ

Zbog kuće nasred trotoara pješaci hodaju kolovozom U proteklih dvadesetak godina promijenilo se pet gradskih uprava, ali nijedna nije našla rješenje za kućerak nasred trotoara u Ulici 4. jula na Zabjelu (koja je rekonstruisana 2006. godine i temeljno sanirana 2021. godine) iz čijeg dvorišta se izlazi direktno na kolovoz!? Položaj kuće od tridesetak kvadratnih metara, sa dvorištem od sedamdesetak kvadrata, takav je da su brojni prolaznici, među kojima veliki broj djece, primorani da siđu sa trotoara i dvadesetak metara hodaju kolovozom jedne od najpromet-

nijih saobraćajnica u gradu, i tako izlažu život opasnosti. I u periodu prethodne tri gradske uprave smo pisali i ukazivali na ovaj problem. Razgovarali smo i sa vlasnicima kuće, koji su nam više puta ponovili da ne bi imali ništa protiv ako bi Glavni grad, iz razloga bezbjednosti brojnih stanovnika ovog dijela grada, otkupio ovu kuću kako bi povezao dio trotoara koji nedostaje. Ulica 4. jula je iz godine u godinu sve prometnija za saobraćaj, a u saobraćajnim špicevima redovno se stvaraju saobraćajne gužve, što

je obično u vrijeme kada djeca odlaze ili se vraćaju iz škole. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je ova saobraćajnica tranzitna, te da nije mali broj vozača koji i ne sluti da na ovoj dionici pješaci hodaju cestom. Uz brzu vožnju i nepreglednost prilikom preticanja, to dodatno ugrožava njihovu bezbjednost... Uzimajući sve to u obzir, jasno je da bi trebalo naći način da ova svojevrsna barikada bude konačno uklonjena, a Ulica 4. jula cijelom dužinom konačno bezbjedna za pješake.

Snimci kamera sada će moći da se koriste i za naknadno kažnjavanje počinilaca

- Sada se to mijenja. Nakon dobijanja saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama za proširenje video-nadzora, snimci će moći da se izuzimaju i koriste za identifikovanje i naknadno kažnjavanje pre-

Kazne za nelegalno odlaganje otpada od 500 do 1.500 eura kršilaca – saopštili su iz Glavnog grada. Za nelegalno odlaganje otpada, kako ističu, predviđene su rigorozne novčane kazne od 500 eura za fizička i 1.500 eura za pravna lica. - Nakon saobraćaja, gdje smo u kratkom periodu postigli značajne rezultate na uvođenju komunalnog reda, fokus Komunalne policije stavljamo na nelegalno odlaganje otpada.

Ovo je višegodišnji problem sa kojim se Podgorica suočava i više nema prostora za tolerisanje neodgovornog ponašanja. Javne površine nijesu deponije i nećemo dozvoliti da pojedinci svojim postupcima ugrožavaju komunalni red i kvalitet života građana. Ko bude nelegalno odlagao otpad, mora da računa na rigorozne kazne - poručio je gradonačelnik Saša Mujović.

Podsjećamo, iz gradskog preduzeća Čistoća d. o. o. Podgorica ranije su izjavili za Pobjedu da su kamere postavljene u različitim djelovima grada gdje je problem nepropisnog odlaganja otpada prepoznat godinama unazad. Kako su dodali, sve lokacije su propisno obilježene tablama sa informacijom da je zona pod video-nadzorom. - Iskustva sa terena pokazuju

Povra muzič

Sa nastupa Hora ,,Stanko Dragojević“ u Herce

Nebezbjedan dom i barikada za pješake

Komunalna policija Glavnog grada do sada je putem postavljenih kamera mogla da prati nelegalno odlaganje otpada, ali nije mogla naknadno da koristi snimke za sankcionisanje počinilaca koji su napustili lice mjesta.

Hor „Stanko Dragoje

da je primjetno manje odlaganje otpada na pojedinim lokacijama koje su pod video-nadzorom, ali se na pojedinim lokacijama i dalje odlažu veće količine otpada uprkos upozorenjima da je se prostor snima. Glavni grad Podgorica u kontinuitetu preduzima odlučne korake u cilju suzbijanja nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanja divljih deponija na teritoriji grada, imajući u vidu da je ovaj vid nesavjesnog odnosa pojedinaca jedan od najvećih problema godinama unazad – poručili su tada I. M. iz Čistoće.

Godinu nakon obnove, Hor „Stanko Dragojević“ polako vraća stari sjaj i ponovo zauzima mjesto koje mu pripada na kulturnoj mapi Podgorice i Crne Gore. Nakon sedam, osam godina pauze, uz podršku Glavnog grada, ovaj nekadašnji simbol kulturnog života Podgorice nastavio je svoju misiju očuvanja bogatog muzičkog nasljeđa i tradicije horskog pjevanja, koja se u glavnom gradu njeguje gotovo vijek i po. Okupljajući generacije pjevača i čuvajući prepoznatljiv način izvođenja kompozicija a kapela, Hor „Stanko Dragojević“ potvrđuje da vrijednosti koje su decenijama oblikovale kulturni identitet grada ne pripadaju samo prošlosti, već imaju svoje mjesto i u savremenom stvaralaštvu. Njegova obnova zato nije samo povratak na scenu, već i važan korak u očuvanju tradicije i prenošenju bogatog kul-

Zbog radova na vodovodnoj

Zatvara se sao Ulici generala Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Ulici generala Sava Orovića, zbog izvođenja radova na adaptaciji vodovodne mreže.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

ević“ polako vraća stari sjaj i ponovo zauzima mjesto koje mu pripada na kulturnoj mapi

privatna arhiva

eg Novom

turnog nasljeđa budućim generacijama.

KULTURNO NASLJEĐE

O nastavku rada Hora ,,Stanko Dragojević“ za Pobjedu govori njegova članica Dejana Savićević, koja se još kao srednjoškolka sedamdesetih godina prošlog vijeka priključila tom Društvu. - Obnovom hora u septembru prošle godine, uz podršku Glavnog grada, nastavljena je misija očuvanja vrijednog kulturnog nasljeđa i stvaranja novih umjetničkih dometa – započinje razgovor Savićević, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što ovaj gradski hor ponovo ima podršku Glavnog grada i Sekretarijata za kulturu. U prostorijama ,,Banje“ na obali Ribnice dva do tri puta sedmično imaju zajedničke i individualne probe, koje su pred nastupe češće. U maju ove godine nastupali su na Međunarodnom festivalu horova u Ulcinju, u julu na Cetinju, a

Obnovom hora nastavljena je misija očuvanja vrijednog kulturnog nasljeđa i stvaranja novih umjetničkih dometa. ,,Stanko Dragojević“ je nekad bilo jedino kulturnoumjetničko društvo, a poslije i hor. Iz njega su ponikli svi ostali horovi, klape, grupe... Nadamo se da će i iz ovog hora izaći dobri pjevači. Tu smo mi kao amateri, ali tu su i kolege i koleginice koji imaju muzičko obrazovanje – priča članica Hora Dejana Savićević, podsjetivši da su u njemu pjevali i Ksenija Cicvarić, Sergej Ćetković, Nenad Knežević - Knez... prethodnog mjeseca na Međunarodnom festivalu horova u Herceg Novom. - U proteklih godinu postigli smo dosta, ako uzmemo u obzir da je Hor sedam, osam godina, zbog raznih okolnosti, bio van muzičke scene. Radeći na izradi Monografije, paralelno je krenula priča na obnovi Hora. Veoma smo zadovoljni što smo u tome uspjeli – priča Savićević. U proteklom periodu održali su nekoliko audicija i primili određeni broj novih članova. - Dirigent Miro Kruščić, koji je inače bio član Hora ,,Stanko Dragojević“, odlučuje o prijemu novih članova. Sada ih imamo pedesetak, od kojih je 30 – 40 redovnih članova – navodi naša sagovornica. Otkad postoje pjevaju a kapela, bez muzičke pratnje, oslanjajući se samo na svoje glasove. - To je veoma zahtjevno. Mislim da smo jedini hor u Crnoj Gori koji pjeva bez muzičke podloge. To je i dio tradicije koju smo zadržali, horsko pjevanje koje je oblikovalo ,,Stanko Dragojević“, jer na taj način izvodimo sve kompozicije - od klasike, sevdalinki, naših narodnih, starogradskih pjesama, kao i kompozicije stranih autora. Repertoar je veoma raznovrstan – objašnjava Savićević. Ispričala je i anegdotu sa nastupa na prošlogodišnjoj proslavi Dana Podgorice. - Tonac, koji je bio zadužen za ozvučenje, tražio je od nas da mu damo muzičku matricu. Rekli smo da je nemamo. Kako nemate, pa kako ćete da pjevate – pitao je. Samo glasom, a kapela - odgovorili smo. A, pa vi ste onda pravi hor - zaključio je tonac. To nam je svima imponovalo i to često prepri-

čavamo – kazala je Savićević. Iskazuje ponos što su narodnu pjesmu ,,O kakva si šeher Podgorice“ uspjeli da prilagode a kapela četvoroglasnom pjevanju. - Volimo da je otpjevamo kao neku našu himnu Podgorice. Izveli smo je na sva tri festivala ove godine. Zadovoljni smo kako je publika prihvatila. I mi smo srećni, osjećate se nekako uzvišeno kad pjevate Podgorici i predstavljate svoj grad i državu – poručuje članica Hora ,,Stanko Dragojević“.

BOGATA TRADICIJA

Zadržavajući našu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu, ima prostora i za nadogradnju novim kompozicijama. - Ali ona srž, ona bit što je ,,Stanko Dragojević“ nekad bio, što je sad i što će biti, mora uvijek da ima svoju podlogu – a to su kompozicije koje smo i ranije izvodili, prije svega duhovna muzika. Muzička tradicija i naša kulturna baština zaslužuju da se čuvaju, to nasljeđe nadograđujemo novim repertoarom. Nedavno smo u Ulcinju pjevali pjesme i na albanskom i grčkom jeziku – kaže Savićević. Iskazuje zadovoljstvo što u horu ima i mlađih članova. - ,,Stanko Dragojević“ je nekad bilo jedino kulturno-umjetničko društvo, a poslije i hor. Iz njega su ponikli svi ostali horovi, klape, grupe... Nadamo se da će i iz ovog hora izaći dobri pjevači. Tu smo mi kao amateri, ali tu su i kolege i koleginice koji imaju muzičko obrazovanje – priča Savićević, podsjetivši da su u ovom horu pjevali i Ksenija Cicvarić, Sergej Ćetković, Nenad Knežević - Knez... Hor, kako dodaje, nije samo GLAVNI GRAD

j mreži

obraćaj u a Sava Orovića - Zatvaranje važi od danas do 30. novembra ove godine u vremenskom intervalu od osam do 15 časova – saopštili su iz Sekretarijata za saobraćaj. H. P.

I. MITROVIĆ

atak glasu koji čuva čku dušu Podgorice

Biblioteka ,,Radosav Ljumović“

pjevanje – on je poput porodične zadužbine koja se prenosi s koljena na koljeno. - Hor je životna škola, druženje, lijepa energija, međusobno uvažavanje i poštovanje, pjesma, muzika, nešto najljepše što imate u svom biću i što manifestujete kroz riječi i melodiju. Funkcionišemo kao jedna velika, složna porodica, postoji ta međusobna povezanost gdje svi žele jedni drugima da pomognu – ističe naša sagovornica. Iskazuje zadovoljstvo zbog toga što je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada proljetos u Njegoševom parku (na panoima uz stazu koja vodi prema visećem mostu) organizovao izložbu posvećenu bogatoj tradiciji KUD-a „Stanko Dragojević“, koja je posvjedočila o vremenu u kojem je ovo Društvo bio jedan od najvažnijih kulturnih centara grada, okupljajući generacije umjetnika i čuvajući tradiciju horskog i kulturnog stvaralaštva. - Imamo toliko notnih zapisa, naših i stranih kompozitora. Trebalo bi da postoji i muzej ,,Stanka Dragojevića“ gdje bi se to muzičko nasljeđe sačuvalo od zaborava. Društvo sa ovako bogatom i dugom tradicijom to i te kako zaslužuje – zaključila je Savićević. Podsjećamo, prošle godine navršilo se jubilarnih 80 godina od osnivanja Kulturno-umjetničkog društva ,,Stanko Dragojević“ koje je osnovano 1945. godine, i 145 godina amaterskog kulturnog pjevanja u Podgorici, koje se od 1880. godine razvijalo kroz brojna društva. Od formiranja, u okviru KUD-a ,,Stanko Dragojević“ aktivno je bilo sedam sekcija - hor, dramska, recitatorska i folklorna sekcija, bleh muzi-

Dejana Savićević predstavila monografiju na sajmu knjiga u Podgorici

Monografija predstavljena i na sajmu knjiga Dejana Savićević podsjeća da su 2021. godine započeli rad na monografiji KUD-a ,,Stanko Dragojević“, kako bi sačuvali blago i tradiciju ovog kulturno-umjetničkog društva. Na 592 stranice knjige, pored bogatog opusa ,,Stanka Dragojević“, dugog skoro osam decenija, našao se i period od 1880. godine, odnosno i period od početaka amaterskog kulturnog stvaralaštva u Podgorici. Pribavili su veliki broj fotografija, zapisa, diploma, zahvalnica... Milorad Mićo Miranović je urednik Monografije, Nikola Latković je grafički urednik, a u njenoj izradi su učestvovali i Dragan Mitov Đurović, Vesna Ivanović, kao i nekoliko članova ovog Hora. - Monografiju je štampao Sekretarijat za kulturu Glavnog grada u junu ove godine. Obuhvata period od 1880. do 1945. i od 1970. do 2025. godine. Tu su priče o Horu ,,Stanko Dragojević“, ali i antifašizmu, o tome da je 145 članova ovog Društva učestvovalo u NOB-u, od kojih je 14 proglašeno za narodne heroje. Tu su i brojne fotografije, ali i emocije, sjećanja, nešto što nas vraća na priču o horu. Upravo ta naša želja da se ,,Stanko Dragojević“ ne zaboravi dovela je do toga da se Hor obnovi – poručuje Savićević, iskazujući zahvalnost i donatorima koji su im pomogli, PAM-u... Ovo bogato svjedočanstvo o najstarijem gradskom horu ona je predstavila i na sajmu knjiga, koji je prethodnog mjeseca održan na Trgu nezavisnosti. - Monografija se može pogledati i u Gradskoj knjižari u Ulici slobode. Nakon doštampavanja, knjiga bi trebalo da se nađe u prodaji od naredne godine – zaključila je Savićević.

ka, narodna muzika i orkestar za ples. Od 1945. godine hor je ostvario više od 2.000 koncertnih nastupa. Dobitnik je najznačajnijih nagrada u oblasti horskog pjevanja - prva nagrada u Čehoslovačkoj 1968. godine, druga nagrada u Francuskoj 1961. god. treća nagrada u Engleskoj 1970. godine, zatim prva nagrada Mokranjčevi da-

ni – Negotin 1994. godine, apsolutni pobjednik Internacionalnih horskih svečanosti - Niš 1996. godine... Gotovo nijedan državni skup u Podgorici ranije se nije mogao organizovati bez nastupa ovog kulturno-umjetničkog društva, a nastupali su i širom Crne Gore i bivše Jugoslavije. I. MITROVIĆ

NB ,,Radosav Ljumović“ raspisala literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola U okviru festivala „Riječ Njegoševa“ – Njegoševi dani, Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ raspisala je literarni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola. Cilj konkursa je, kako navode, da se mladi stvaraoci podstaknu na promišlja-

Radove slati do 1. novembra nje Njegoševog djela, misli i poetike, kao i da kroz sopstveno literarno stvaralaštvo odgovore na odabrane teme. - Za učenike osnovnih škola tema konkursa je „Iza tu-

ge bistrija je duša“, dok je za učenike srednjih škola tema „Ljudski život - snoviđenje strašno“. Radove, uz obavezne podatke o učeniku, mentoru i školi, kao i broj telefona nastav-

nika/profesora mentora, poslati na email : nbp@podgorica.me. Rok za dostavljanje radova je 1. novembar 2026. godine – poručuju iz Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“. I. M.

18 Mundijal prijateljstva

Arena

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Fudbalska legenda i naš bivši selektor gost na promociji knjige ,,Hadžija sa Koševa“ p Na prvom sastanku oči u oči odmah smo se Dejo i ja lako dogovorili. Ponosan sam, što sam u tim godinama kao selektor upoznao narod, za koji jedino mogu reći da je i bolji od mog naroda iz Bosne i Hercegovine - kazao je Hadžibegić

Hadžibegić: Privileg Goru mogu smatrat

ULCINJ - Bordo vino, spram bordo boje njemu voljenog Sarajeva, u dalekoj španskoj Sevilji novo ime - Faruk Hadžibegić. I to je samo jedna od vinjeta velike karijere jugoslovenske i bosanskohercegovačke fudbalske, igračke legende, a našeg bivšeg selektora, u dva navrata i selektora BiH. I sve to stane, i mnogo više, u dragocjenost od biografske knjige, monografije ,,Hadžija sa Koševa“. Njena promocija apsolutno je pripadala juče Mundijalu prijateljstva, a bila je, posljednjeg dana ponosnog ulcinjskog okupljanja sportskih legendi - njeno emocionalno jezgro.

SNAŽNE EMOCIJE

Zašto ,,Hadžija sa Koševa“? Prvi razlog je karijera Faruka Hadžibegića, rekordera po broju nastupa u dresu Jugoslavije od fudbalera iz Bosne i Hercegovine. Drugi, sasvim lična priča, iz pera BrankaTomića, čija se kompletna urednička karijera u Sarajevu poklopila s karijerom fudbalske legende. Treće - činjenica da Farukovo Sarajevo slavi 80 godina postojanja. A

Promocija knjige „Hadžija sa Koševa“ juče u Ulcinju

Farukova šampionska generacija, iz 1985. godine, je posebna inspiracija. - Ako me osvoje emocije, nemojte mi zamjeriti... Kad se Branko Tomić odlučio da pravi knjigu o meni i mojoj karijeri, nekoliko dana sam ćutao. I potom mu rekao: ,,Važi, po-

nosan sam. Ali samo pod jednim uslovom, da svako kaže ono što misli“. Dakle, onako kako jeste. U knjigu su stali i moji saigrači, ali i brojni rivali. Poklonio sam je cijeloj našoj generaciji, jer je slika generacije, od škola, fakulteta, klubova - pa tek o meni. Mno-

gi od tih ljudi tu su od nas pravili ljude, a to što sam odatle izašao kao reprezentativac, to je zasluga mojih trenera, mojih saigrača, mojih protivnika - uz suze, sjećajući se i na one koji više nijesu tu, govorio je jedinstveni Hadžibegić. Kako je rekao, ponos je bio

igrati za reprezentaciju u njegovim danima karijere - a Mundijal prijateljstva nosi i čuva upravo taj duh. O nezaboravnom i neprežaljenom promašenom penalu sa Mundijala u Italiji 1990. godine, u četvrtfinalu protiv Maradonine Argentine, re-

Priča Starog mosta Poseban dio Mundijala prijateljstva bio je mediteranska, autentično mostarska priča o skokovima sa Starog mosta. Veliki šampion skokova Lorens Listo našao se u Ulcinju; kada je dostigao rekord od 13 pobjeda Emira Balića, odlučio je prekinuti karijeru. Bio je to izraz poštovanja, i prema Starom mostu, i prema Baliću koji je nedavno preminuo, i prema tradiciji skokova - od slavnog lokalca, rođenog u gradu na Neretvi, nekoliko stotina metara od mjesta svoje slave.

- Emir je šezdesetak godina proslavljao Mostar, diljem Jugoslavije, ali i svijeta. Njegovih 13 pobjeda je uvijek bilo nedostižno, a kada sam dostigao deset pobjeda, otprilike sam i znao, da bih mogao doći u priliku i da prestignem... Odluka je iz osjećaja, lične emocije, da je mnogo pravednije od toga da ,,porazim“ Emira, da ostanemo izjednačeni poručio je on. O skokovima sa Starog mosta i slavnim skakačima snimljen je ove godine i dokumentarni film ,,Mostarska lasta“ Muhameda Biki-

kao je da je tih dana, uoči raspada Jugoslavije - imao veliku podršku. - Tada mi niko nije rekao niti jednu kritiku, toliko smo bili jedinstveni. A prošle godine, na putu od Pariza do Sarajeva, sletio sam u Beograd... I na aerodromu mi jedan kaže: ,,Burazeru, onaj penal ne mogu da ti oprostim“. Na hrvatskoj granici, policajac... Isto tako, samo uz psovku! A tu, u Dolovima, kod nas u Bosni, jedan policajac mi kaže - ,,Daj da se slikam sa tobom, da pokažem babu - kako si ti mašio penal“ - uz osmijeh je kazao slavni Hadžija.

DEJOV POZIV

Mostarska priča o skokovima sa Starog mosta

ća. A u Ulcinju je Bikić poručio da je Lorensova odluka bila i početna tačka - da se krene u snimanje filma. - Emir je tad već bio naruše-

nog zdravlja, a arhive njegovih snimaka su nam mnogo pomogle. Premijera je bila u februaru, u mjesecu kad se slavi mostarsko oslobođenje

od fašizma - rekao je Bikić, ističući da je film dobio i festivalsku nagradu za najbolju ličnost, 15 dana nakon Emirovog odlaska.

O danima na klupi Crne Gore, Hadžibegić je govorio sa posebnom emocijom. - Kada me Dejo, Dejan Savićević, pozvao za selektora, bio sam na odmoru na Turskoj... I kaže Dejo, moj bivši saigrač, bio sam mu kapiten, zove me, reprezentacija... I moj je uslov samo bio: ,,Dejo, da završim odmor, eto me“. Na prvom sastanku oči u oči odmah smo se

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Arena

Mundijal prijateljstva 19

posljednjeg dana Mundijala prijateljstva

gija što Crnu ti svojom Žoc - knjiga o najvećem

Kod Željka Obradovića ono olimpijsko ,,važno je učestvovati“ ne važi - nego, ,,važno je pobijediti“. I svako ko je prišao legendarnom Žocu to zna; ta njegova izjava nakon izborenog fajnal-fora Evrolige sa Huventudom, prije više od 30 godina, je i savršena slika njegovog mentaliteta i karijere devetostrukog osvajača klupske titule Evrope. Promocijom knjige ,,Žoc“, biografijom najuspješnijeg trenera u istoriji evropske košarke Obradovića, započet je program posljednjeg dana petog Mundijala prijateljstva. Autori - beogradski novinari Branimir Smilić i Nikola Novaković, istakli su da je knjiga velikim dijelom osvojena na izjave i sjećanja brojnih ljudi koji su imali čast da rade sa Obradovićem. - Bio je problem, prvo, odakle početi priču o Željku - a naravno, iz njegovog Čačka sve je počelo. A u Čačku je jedina veća legenda i od njega i od Dragana Kićanovića - Radmilo Mišović, čija je karijera završena praktično kad je Željko počinjao. Od njega smo dobili mnogo informacija. Juniorska Željkova priča počinje 1978. godine, dakle trebalo je pokriti period od 47 godina. A taj rani igrački period bilo je najteže obraditi - kazao je Smilić. Vladimir Dragutinović, šampion Evrope sa Partizanom 1992, evocirao je brojne uspomene. Još od vremena kad je Željko bio igrač. - Još od juniorskih dana bio sam tu, Željko je bio taj koji me uvijek i tada tjerao - da

trčim, da moram da pobijedim. I kao igrač, gledao je i iskazivao brojne trenerske stvari. Pritisak je nevjerovatan, ti moraš da popustiš, i on traje, sve dok ne uradiš kako on želi. Ta energija, što je unosio prvo u saigrače, a potom i u svoje igrače, brojne velikane, to je posebno. A priča svih je identična: detalji, ponavljanje, insistiranje na preciznosti, automatizmu. Kod Željka improvizacija ne prolazi, u međuvremenu je malo popustio što se tiče discipline jer se i košarka promijenila. Ali, uvijek je insistirao da svlačionica bude zdrava, da odatle sve kreće i da ima nekolicinu onih u timu koji će iznijeti krizne trenutke kazao je on. Nikola Novaković poručio je da je rad na knjizi iziskivao brojne i mnoge interesantne razgovore; a da su ih pratile brojne anegdote, koje jednu priču o vanserijskoj karijeri čine sasvim životnom i bliskom.

- Zanimljiv detalj - pričali su igrači Panatinaikosa, prije svega Alvertis, o njihovoj prvoj tituli Evrolige 2000. godine. I govorili su kako je današnji trener Makabija Kataš došao posljednji u tim, a Željko je bio posebno strog prema njemu... Ishod: Kataš je igrao u finalu protiv ,,svog“ Makabija i trojkom donio Željkovom timu prvu titulu prvaka Evrope - poručio je Novaković, ističući značaj povratka Obradovića 2021. na klupu Partizana, za modernu evroligašku eru ,,crno-bijelih“ i dobijanje trogodišnje licence u evropskoj eliti. Knjiga obuhvata razgovore sa brojnim velikim imenima košarke iz Španije, Italije, Grčke, Turske, potom i brojnim evropskim novinarima... Posebno interesantna priča tu je i naše košarkaške legende, nekada Obradovićevog prvotimca Vlada Šćepanovića. Za sveobuhvatnu sliku karijere stale u skoro pola vijeka - za sva vremena.

i lako dogovorili. Ponosan sam, što sam u tim godinama kao selektor upoznao narod, za koji jedino mogu reći da je i bolji od mog naroda iz Bosne i Hercegovine - kazao je Hadžibegić. Potom i istakao, koliko mu je sada blizak narod Crne Gore. Imam čast i privilegiju, da sam upoznao ljude od samog vrha, od tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića, do vozača u javnom prevozu. Sjećam se poraza od velike Engleske na ,,Vembliju“, bilo je tako bolno, ali smo im vratili prvim mjestom u grupi, plasmanom u Ligu nacija. Sve to su momenti i detalji, da mogu

reći da mi je privilegija, da mogu da Crnogorce i Crnu Goru smatram svojim - poručio je Hadžibegić. O tituli Sarajeva 1985. godine, rekao je da je to bila generacija koja je sklopljena nakon niza godina izuzetne selekcije. - I imali smo sreću, da nam se sve poklopilo. Naš najbolji igrač Safet Sušić je prethodno otišao, ali kad nam je najbolji otišao, nekako je ispalo da smo se kao cjelina pojačali - sa prilikom da preuzmemo odgovornost, kada je otišao tako silan autoritet i klasa kao što je Safet. Na polusezoni smo tek počeli razmišljati o ti-

tuli, potom su stigli neki ključni mečevi protiv Hajduka gdje smo ostali neporaženi - dodao je legendarni fudbaler. Kao najtežeg i najvećeg rivala opisao je Zlatka Vujovića, ,,bržeg od munje“ - saigrača iz jugoslovenske reprezentacije i prijatelja.

Dokumentarac o košarkaškom titanu Evrope i Hrvatske

Rađin put do Kuće slavnih Promocija knjige „Žoc“

SARAJEVSKA PRIČA

Mirsad Fazlagić, kapiten reprezentacije Jugoslavije iz šezdesetih, kapiten šampionskog tima Sarajeva i finalista Evropskog prvenstva 1968. godine, govorio je o knjizi i fudbalskom velikanu. - Faruka smatram da je pose-

Dokumentarni film o košarkaškom titanu Evrope i Hrvatske Dinu Rađi, ,,Rađa - From Split to Hall of Fame“, prikazan je sinoć u ulcinjskom Domu kulture. Slavni Splićanin bio je prisutan na projekciji i uveličao Mundijal prijateljstva. Osamdesetominutni sportsko-biografski film Vojana Koceića prati životni i sportski put velikana, koji je ostavio vanvremenski trag u jugoslovenskoj i hrvatskoj reprezentaciji, splitskoj Jugoplastici, kao i u NBA ligi u dresu slavnih Boston Seltiksa. - Film je nastao 2020, uvijek mi je emotivno da gledam, svaki put sve teže. Nažalost, sve manje je živih među onima koji su sudjelovali u filmu. A o Kući slavnih neka pričaju drugi, nekoj djeci koja bi ovo pogledala. Srećan sam jer mogu vidjeti koliko je rada i odricanja iza mojih uspjeha. Bez 20 godina žrtvovanja ne može. A ima vremena za život... - kazao je Rađa nakon projekcije u Ulcinju.

Film izuzetne auorske energije i dinamike na savršen način prati korake legendarnog centra, na putu do mjesta u Kući slavnih košarke u američkom Springfildu, gdje je i nastala igra pod obručima.

Interesantno, Koceić je za potrebe dokumentara snimio čak 300 sati materijala - a konačan jednoipočasovni rezultat nudi sveobuhvatan, životan uvid u jedinstvenu ličnost velikog šampiona.

ban čovjek. Kada je birao ko će o njemu govoriti, raspitivao se i za naše zdravlje - pa je izabrao Branka sa četiri i mene sa jednim bajpasom - kazao je, uz osmijeh, Fazlagić. Podsjetio je da se poznaju 60 godina, da zaslužuje pažnju koju je dobio - pa da na ulcinjskoj promociji njegove knjige budu brojni bivši saigrači iz Sarajeva. - Kao da je cijela ekipa tu, da pogura svog kapitena. Imao sam srećnu okolnost, da me u Sarajevu, kada sam došao, smjeste u isti haustor, gdje je živio Faruk... Tamo je on, još kao dječak, uvijek čekao, da

ga treniram, da šutiramo. Eto od tada, od 1959, od 1960. godine, ne znam koliko sam mu pomogao - pa evo, i sada, sam uz njega. U životu, naravno, ne može ići sve kako treba; bio je ponekad i nepravedno u drugom planu... Ali, nijesam vidio čovjeka takve upornosti. To je prvi i jedini igrač, koji je nakon svakog treninga govorio - ,,Mirso, možemo li još!“. Iz tog rada proizašla je njegova karijera, šampionska i fenomenalna. Prema prijateljima je uvijek i posebno pažljiv, a jedan je od rijetkih koji je mnogima sam nudio pomoć, iskazivao brigu - istakao je Fazlagić.

Branko Tomić, autor knjige, višedecenijski urednik sarajevskog ,,Oslobođenja“, prenio je Ulcinjanima pozdrave iz Švedske gdje provodi veći dio godine; uz nadu, da će svi zajedno, sa Hadžibegićem i Fazlagićem, slaviti i deseti Mundijal. Nastup KIC pop hora, potom je bio i savršen i simboličan epilog nakon promocije knjige o Hadžibegiću - a pjesme poput ,,Zemljo moja“ prenijele su posebnu emociju sportskim legendama i svim posjetiocima Mundijala prijateljstva. S. STAMENIĆ R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Foto: D. MIJATOVIĆ

Vojan Koceić i Dino Rađa

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Rukometašice Budućnosti nakon drame savladale n

Atingre odbran u ,,Morači“ nako Budućnost Voli drugu uzastopnu utakmicu odigrala loše u odbrani, pa je poraz od Crvene zvezde bio neminovan

Žakelj: Bili smo premekani, kasnimo sa uigravanjem PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija su u subotu veče u Beogradu protiv Crvene zvezde tek peti put u 67. međusobnoj utakmici u ABA ligi, počev od 29. oktobra 2003. godine, ubacili 90 i više poena. I doživjeli su drugi poraz, nakon onog od 12. januara 2008. godine, kada je Zvezda, takođe kod kuće, slavila nakon produžetka 115:114, a pošto je regularni dio meča završen 100:100. U tri navrata je Budućnost slavila protiv „crveno-bijelih“ kada je postizala 90 i više poena, 2018. (kod kuće sa 92:86) i dva puta 2025. godine (u gostima sa 96:89, nakon produžetka, te onda kod kuće 100:81). I sva tri puta je primila manje od 90 poena. Poraz od 101:91 govori o tome koji je uzrok poraza od evroligaša. Ako se tome dodaju i 93 primljena poena nekoliko dana ranije u porazu kod kuće od Napolija, u meču Evrokupa, onda je sasvim jasno zašto izabranici Andreja Žakelja u dva najjača duela na startu sezone nijesu imali šansi za uspjeh. Za razliku od pobjeda u gostima protiv Slaska (99:75) i Krke (77:72), odbrana „plavih“ u duelima sa Napolijem i Zvezdom je bila daleko od željenog nivoa, bez obzira što su oba posljednja rivala kvalitetom iznad protivnika s početka sezone. Podgoričani su poveli na startu meča sa 5:1, imali su prednost do 7:5, nakon toga se samo Zvezda pitala. Gostima nije pomoglo ni to što su imali više skokova od domaćina (3827), posebno ofanzivnih (185), što je „plavima“ donijelo čak 20 poena više od rivala iz druge šanse (30-10). Iako je napadački igrala bolje u drugom poluvremenu, u kojem je imala ukupno više poena (50:47), Budućnost tokom cijelog meča nije uspijevala da poremeti dobar šut Zvezde za dva (67,7 %) i posebno tri poena, jer su Beograđani ubacili 16 trojki iz 32 pokušaja. Dosta od tih koševa je domaći ubacio bez pravog odbrambenog otpora Podgoričana, koji su mogli i ubjedljivije da izgube imajući u vidu da je prednost Zvezde u

Izjednačili treći najbolji broj skokova u napadu Sa 18 ofanzivnih skokova protiv Crvene zvezde, Budućnost je izjednačila treći najbolji učinak u skokovima u napadu u abaligaškoj istoriji. Isti broj ofanzivnih skokova su „plavi“ imali 24. februara 2007. godine u porazu u Sarajevu od Bosne (85:80). Budućnost je rekord od 20 skokova u napadu ostvarila 30. aprila 2024. godine u porazu od Partizana u Beogradu (78:67), u prvom meču polufinala plej-ofa, a više uhvaćenih lopti u napadu od posljednjeg meča imala je i 5. oktobra 2013. godine - ukupno 19, u porazu od Krke u gostima (60:57).

Bilo je i dobrih stvari Slovenački stručnjak vidi i pozitivne strane iz meča u Beogradu. - Bilo je i dobrih stvari, pogotovo u napadu. Mislim da smo odigrali mnogo bolje nego na nekim prethodnim utakmicama. Imali smo mnogo ofanzivnih skokova, što je, više-manje, samo želja. Moramo da analiziramo utakmicu, da budemo bolji svakako i da idemo dalje – rekao je Žakelj.

više navrata išla do 18 poena. - Zvezda je više-manje cijelu utakmicu bila bolja. Pogotovo u prvom poluvremenu sa mnogo većom energijom i koncentracijom, dok to sa naše strane nije bilo na nivou. Na momente jeste, ali, generalno, neke stvari koje smo dogovorili nijesmo ispoštovali. Bili smo premekani, pogotovo u nekim duelima, bez kontakta. To je onda teško braniti protiv tako dobrog tima kao što je Zvezda - rekao je Andrej Žakelj, trener Budućnosti. Pokušala je Budućnost u posljednjoj četvrtini da se vrati u igru, prišla je na „minus osam“ (80:72) u 31. minutu, ali više od toga nije uspjela... - Mislim da smo u drugom poluvremenu u nekim momentima pokazali karakter. Neki igrači donijeli su novu energiju, tako da sa te strane mogu biti zadovoljan pojedinim igračima. Neki su se vratili poslije povrede, a bili smo i bez Džuvana Morgana i Oleksandra Kovliljara, Megi se vratio poslije povrede, Slavković takođe. I mi imamo svoje probleme, ali to nije alibi za pristup i

energiju - dodao je Žakelj. Jasno je da je Budućnost još daleko od željene forme. - Mislim da kasnimo sa uigravanjem, pošto smo imali osam igrača u reprezentacijama, svi zajedno smo seokupili tek 3. ili 4. septembra. Imali smo i povrede, tako da mislim da do sada, ni tokom pripremnog perioda, nijesmo odigrali nijednu utakmicu, u kompletnom sastavu. Malo kasnimo u segmentu igre i uigravanja, što se vidi i na terenu, jer imamo i dobre momente, ali i baš loše. Nijesu ni sve novajlije još pokazale kvalitet zbog kojih su i dovedene. - Nekim igračima treba malo više vremena da se uklope i potrebno je strpljenje, što je sasvim normalno. Kao što sam rekao i tokom pripremnog perioda, mi ćemo kroz zvanične utakmice da tražimo formu. Nažalost, nemamo puno vremena za trening, ali mislim da je ovom timu potrebno malo vremena, posebno zbog novih igrača. Mislim da možemo mnogo bolje – zaključio je ŽaS. JONČIĆ kelj.

Ovaj trijumf nosi ogromnu težinu, jer je riječ o prvoj pobjedi Podgoričanki nakon devet vezanih poraza i devet mjeseci u elitnom takmičenju (10. januara slavile su na gostovanju Bistrici 38:34), dok se na pobjedu u Ligi šampiona u Podgorici čekalo još od 11. januara 2025. godine (Vajpers 26:20) odnosno čak 638 dana! Takođe, ova velika pobjeda, kojom Budućnost čuva nadu da može do glavne runde, ima i poseban pečat - prvi je trijumf za „plave“ pod vođstvom šefa stručnog štaba Maje Savić. Ali, ni ovog puta Podgoričanke nijesu mogle bez drame IvonaPavićević ukrala je loptu i pogodila praznu mrežu za 22:20 na tri minuta i 27 sekundi do kraja, da bi na 74 sekunde prije isteka vremena Ivana Godeč realizovala penal za 23:21, čime je sve bilo spremno za slavlje. No, Hana Restad je smanjila, a Sola presingom poremetila ,,plave“ nakon tajm – auta. Naime, Jauković je neshvatljivo dala loptu pravo u ruke Brandbu, ali joj je Armel Atingre 18 sekundi prije kraja fenomenalno odbranila zicer i tako sačuvala trijumf i postala junakinja meča. Inače, Budućnost je znala da u ovom meču nema pravo na grešku, a taj imperativ očigledno je uslovio da na startu domaće budu nesigurne. Gošće su povele 3:1, a bilo sigurno mnogo ubjedljivije da Atin-

Atingre: Baš sam srećna Budućnost je mogla ranije da osigura pobjedu, ali je na kraju golmanka Armel Atingre spasila ,,plave“. - Baš sam srećna! Bio je to pravi triler. Osvojili smo bodove koje smo bukvalno i morali da osvojimo. Sada već moramo da razmišljamo o Krimu, a kasnije i Borusiji Dortmund - kaže Atingre. Budućnost nikako nije uspjela da prelomi meč protiv ekipe koja je u norveškom šampionatu ostvarila pet trijumfa iz isto toliko utakmica, dok je u Ligi šampiona bez trijumfa u pet kola. - Veoma je disciplinovana i borbena ekipa. Međutim,

i mi smo pokazale da znamo da se borimo do samog kraja i uspjele smo - dodala je golmanka crnogorskog predstavnika.

gre nije činila čuda (skinula tri zicera). Norvežanke su igrale od starta ,,brzog centra“, bile agresivne u odbrani, ali su doputovale sa samo 12 igračica, od čega je svega devet bilo u rotaciji. Međutim, nije ih to poremetilo, iako su imale veliku potrošnju i malu rotaciju. Budućnost je, upravo, nakon izmjena na bekovskim pozicijama, došla do ,,vazduha“, a golovima Vuljak i Skrobić preokrenula, da bi poslije isključenjja Barke i Henriksen u 19. minutu stigla i do 9:6. Go-

šće su prišle na 10:9, ali je Budućnost u trenucima kada je imala igračicu manje (isključenje Andrijane Popović) dala dva gola i u 29. minutu stigla do plus četiri (14:10). Domaće su i početkom nastavka sjajno iskoristile isključenje Selme Henriksen i golovima Dunje Radević i Jauković otišle na čak pet razlike (16:11), pa se sticao utisak da je Budućnost prelomila utakmicu. Međutim borbene gošće nijesu željele da se predaju, jer S. VASILJEVIĆ

Andrej Žakelj na utakmici sa Crvenom zvezdom u Beogradu

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti ostvarile su prvu pobjedu u Ligi šampiona ove sezone, savladavši norvešku Solu 23:22.

SC Derbi protiv Bosne poraže

Mijović PODGORICA – Košarkaši SC Derbija nijesu uspjeli dva puta u skoro mjesec dana da u „MTEL dvorani Morača“ savladaju Bosnu, koja je ove sezone mnogo jača nego prošle, zbog učešća u Evrokupu. Za razliku od prijateljskog meča za treće mjesto na Memorijalu „Ljubo Jovanović“, kada su uspjeli da nadoknade minus od 17 poena iz sredine treće četvrtine i slave 74:72, izabranici Petra Mijovića, praktično, su bili bez šansi u abaligaškog duelu, koji je pripao gostima 100:91. Odlučila je prva četvrtina, koju je Bosna dobila 34:20, iako

Arena

Sportski miks

ŽRK BUDUĆNOST/DEJAN STARČEVIĆ

nila pobjedu, slavlje kon 638 dana!

Atingre brani šut Brandbue u posljednjim sekundama za pobjedu

,,Mtel dvorana Morača”. Gledalaca: 200.

Budućnost

Sudije: Pikar i Voše (Francuska).

Sola

Sedmerci: Budućnost 8 (8), Sola 1 (1). Isključenja: Budućnost 6, Sola 8 minuta.

BUDUĆNOST

SOLA

Škerović ................................................Atingre ..........................(9 odbrana) Marsenić ...............................................Popović ................................................ 1 Jauković .........................................3 (1) Godeč .............................................7 (4) Savić........................................................Skrobić................................................. 3 Vuljak.................................................... 2 Radević................................................. 1 Bulatović...............................................Ulićević ..................................................Radivojević .........................................Pavićević ............................................ 3 Grbić........................................................Vukčević .......................................3 (3)

Sola ........................................................... Granlund......................(13 odbrana) Fosum ..................................................... Brandbu ...............................................7 Henriksen.............................................2 Vit .............................................................3 Sejerstad................................................1 Gudmestad .........................................3 Restad ....................................................2 Grenstad ..............................................2 Barka........................................................ Kristensen............................................. Herem ..............................................2 (1)

Trener: Maja Savić

Trener: Stefan Stegavik

Savić: Ovakve pobjede su najljepše Rukometašice Budućnosti u prvom meču bez prava na grešku upisale su pobjedu – savladale su Solu 23:22, što je prvi trijumf Maje Savić u ulozi glavne trenerice. - Volimo dramu, a ovakve pobjede su možda najljepše i najviše se upamte. Vidjelo se po curama da su pod pritiskom, ali ne mogu

ništa da im zamjerim. Cijele nedjelje smo radili video-analizu, trenirali dobro… Ponosno mogu da kažem da smo imali 27 faulova u odbrani. To je dobro. Odbrana je funkcionisala kako treba – ponosno je istakla Savić. Ipak, jasno je da je Budućnost imala velikih proble-

ma sa realizacijom, posebno u nastavku meča. - U pojedinim momentima, posebno u drugom poluvremenu imamo problem u napadu. Tačnije, problem je bio u realizaciji, jer smo imali 18 promašaja, a nije bilo mnogo tehničkih grešaka - kaže trenerica Budućnosti.

derbi začelja značio je da će tim koji izgubi praktično već sada izgubiti sezonu. Zahvaljujući prije svega Fridi Brandbu, Sola je uspjela prvo u 42. minutu da priđe na 18:16, a ni

tajm aut Maje Savić nije mnogo promijenio stvari. Domaće su se mučile u napadu, krila bila potpuno odsječena, da bi Sola serijom 3:0 u 52. minutu stigla do 20:20, čime je bilo jasno

da slijedi neočekivana drama. Prilično bitan momenat dogodio se u 56. minutu, kada je Budućnost iz gotovo pasivnog napada, izborila sedmerac, koji je Godeč pretvorila u vođstvo –

21:20. I, onda kroz već opisanu dramu, iako su Pavićević i Godeč najavile pobjedu, sve je stalo u posljednjih nekoliko sekundi, kada je Atingre odbranila pobjedu. R. PEROVIĆ

ć: Nemam loš utisak su se „studenti“ borili u naredne tri dionice (zbirno su dobili te tri četvrtine sa pet razlike) i pokušali da se vrate iz velikog minusa. Najbliži su bili nepuna dva minuta prije kraja četvrtine, kada su smanjili na dva poena razlike (69:67), a rivalu su „disali za vratom“ do finiša 31. minuta, kada je bilo 78:73 za goste. Bosna je, međutim, serijom 8:0 vratila dvocifrenu prednost (86:73) i sedam minuta prije kraja definitivno prelomila meč u svoju korist... - Nemam loš utisak što se tiče mog tima. Prva četvrtina jeste bila defanzivno loša, ali ne zbog nedostatka želje, to je jako važno da istaknem,

već je to bio plod neke nervoze gdje se nijesmo ponašali onako kako smo planirali. Od druge četvrtine smo se popravili, bili smo značajno precizniji i agresivniji, ali Bosna je pokazala kvalitet koji, stvarno, ima. Mislim da će oni ove sezone, ako izuzmemo četiri ekipe iz samog vrha (Dubai, Partizan, Crvena zvezda, Budućnost Voli) biti peta ili šesta ekipa ABA lige – kaže Petar Mijović, trener SC Derbija. Više puta kada je hvatao priključak, SC Derbi nije uspio da pogodi neke važne šuteve za izjednačenje ili preokret. - Protiv vrhunskih ekipa, a u odnosu na kvalitet koji vi

imate, potrebno je biti konstantan u mnogim stvarima svih 40 minuta. Ti promašeni šutevi su bili rezonski, nešto što mi želimo. Na tom otvorenom terenu smo iskreirali dva dobra tranziciona napada, ali nijesmo to realizovali. Ne bismo mi, možda, u tim situacijama prelomili utakmicu da možemo da je dobijemo, ali sigurno slika bi bila drugačija do samog kraja. Oni su pogodili neke teže šuteve nego što smo mi promašili, uspjeli su da kazne momenat koji mi nijesmo iskoristili i došli su do, za njih, značajne pobjede. A mi idemo dalje, okrećemo se sljedećim mečevima – dodaje Mijović.

Preminuo novinar Dana Davor Katić U Podgorici je u 49. godini života preminuo Davor Katić, novinar sportske redakcije dnevnih novina Dan. Katić je proveo 26 godina radeći u Danu kao sportski novinar, dok je u posljednjih nekoliko godina obavljao funkciju urednika sportske redakcije. Tokom karijere biran je za najboljeg mladog novinara Crne Gore, a kasnije i za najboljeg sportskog novinara u državi. Davor Katić biće upamćen po velikoj posvećenosti

poslu i izuzetnoj kolegijalnosti. Sahrana će se obaviti danas u 15 sati na Novom groblju u Podgorici.

Rudar uzeo prvi bod

SBbet Prva liga za rukometaše (3. kolo)

Sada ,,plave“ mnogo lakše okreću se gostovanju Krimu. - Biće lakše do sjutra. Imamo Krim i tu želimo nove bodove. Slavlje traje nekoliko minuta i to je to. Želim da se ekipa odmori. Ponosna sam na ekipu. Greške su sastavni dio utakmice, imamo ih i imaćemo ih. Pokazale smo da smo tim i zaslužile smo pobjedu - zaključila je Maja Savić.

en i drugi put ove sezone u ABA ligi, za „studente“ je kobna bila prva četvrtina

IN MEMORIAM

MATCHLENS

norvešku Solu za prvi trijumf ove sezone u Ligi šampiona

IVAN PETROVIĆ IPE/DAN

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Drama u Nikšiću i Bijelom Polju, Mornar bolji od Brskova PODGORICA - Dramatična završnica na dva od tri jučerašnja meča trećeg kola SBbet Prve crnogorske lige za rukometaše. Sutjeska se protiv Rudara vratila poslije minus četiri i imala napad za pobjedu nakon što su gosti iz Pljevalja prokockali šansu da povedu 30:31 (Filip Gazdić šutirao pored gola). Lopta je poslije tajm-auta došlo na desno krilo do Todora Bulatovića, ali nije iskoristio veliki ugao – zaustavio ga je Dejan Čolović i 13. odbranom donio prvi bod Rudaru u sezoni (30:30).

Neizvjesno je bilo i u duelu Jedinstvo Bemaksa i Berana 1949, iako je domaćin u prvom poluvremenu vodio šest razlike. Na kraju je presudio pogodak Nikole Babovića iz sedmerca pet sekundi prije kraja – Berane je upisalo prvu pobjedu, Jedinstvo treći poraz. Mornar 7 je lako riješio meč sa Brskovom – bilo je 33:21 za barski tim. Lovćen je u subotu savladao Budućnost Podgoricu (40:28), dok je Budvanska rivijera bila bolja od Partizana 1949 Ne. K. (31:29).

da jednim okom Nije isključeno da jednim isključeno budemo i na tržištu, da olakšamo, ali vidjećeokom budemo i na tržištu sebi mo. Ja sam prošle sezone, Petar Mijović ističe da u ovom trenutku njegovoj ekipi „nedostaje još jedan igrač u fazi kreacije“. - Kako bismo rasteretili neke druge. Svi timovi imaju po dvojicu-trojicu kreatora igre, i nemaju primarnog ili sekundarnog,

već imaju puno igrača na lopti koji mogu da prave razliku. Uvijek se primarno gleda da se u odnosu na ono što imate kod sebe dobijete nekoga ko neke stvari može da u određenom segmentu podigne na ozbiljniji nivo. Nije

usljed nekih provreda, napravio neku dramu, možda i previše rano, i ne želimo da uđemo u sličnu situaciju ove sezone, nego da se mirno i na najbolji mogući način pripremimo za sve što nas čeka – rekao je trener „studenata“.

U odnosu na Zadar, protiv Bosne je spoljna linija odigrala mnogo bolje (Uskoković 23 poena, Jordano 17, Veson 11, Pavlićević 9). U Zadru je bilo evidentno da ekipi fali još koja utakmica, nakon odgađanja prvog kola ABA lige i početka Crnogorske lige. - Ako isključimo taj početak meča, mi smo odigrali značaj-

no bolje nego u Zadru, kada se nedostatak utakmica mnogo više osjetio nego protiv Bosne. Protiv Zadra smo probili tamičarski led. Ne kažem da bi to bilo dovoljno za pobjedu u Zadru, koji je drugačiji i bolji nego ranije, ali sigurno bismo drugačije izgledali. Slijede nam dva meča na strani, protiv apsolutnih favorita (Dubai, Kluž), i treba

malo da se osvježimo, da oni koji su bili povrijeđeni dobiju dodatne dane da se oporave. Jer, kada sam krenuo na utakmicu sa Bosnom bio sam siguran da Pavlićević i Pen neće moći da igraju, ali su oni iskazali želju da igraju i odigrali su je pod blokadama. Ja se nadam da ćemo biti zdravi u narednom kolu – zaključio je Mijović. S. J.

Arena

22 Sportski miks KVALIFIKACIJE ZA EVROKUP VATERPOLISTA: Kotorani maksimalni, upisali se i ,,plavo-bijeli“

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Milutin Osmajić za Pobjedu o rušenju Fiorentine u dresu Đe

Paj d’Eks Primorac

8 20

EKS AN PROVANS – Bazen ,,Iv Blan“. Sudije: M. Skjavo (Italija) i H. Bermudes (Španija). Rezultat po četvrtinama: 1:7, 3:3, 3:4, 1:6. PAJD’EKS: Pluzo, Bašelje 1, Betej 3, Ogihara 1, Drae 1, Brez, Skorleti, Mute 2, Helebajk, Mekdženet, Sabo, Kandić, Gamara, Azizi. PRIMORAC: Kralj, D. Brguljan, Kovačić, Inaba 6, M. Brguljan, Roganović 1, Perov 1, Vučković 3, Radović 3, Ubović 2, Ćetković 1, Petković, Pejović, Banićević 3. Tri od tri vaterpolista Primorca na kvalifikacionom turniru za Evrokup. Kotorski tim je u posljednjem kolu turnira u Francuskoj bio bolji od domaćeg Paj d’Eksa (20:8), nakon što je prethodno pobijedio Galatasaraj (18:5) i Dinamo iz Tbilisija (25:11). Sve je na bazenu u Eks an Provansu bilo gotovo već nakon prve četvrtine, koju je tim Vida Lompara dobio sa 7:1. - Došli smo na ovaj turnir kao favoriti, ali kvalitet je trebalo potvrditi u bazenu, što nikada nije lako. Uslov za to bila je ozbiljna i pametna igra od starta turnira, na kraju smo zabilježili tri vrlo ubjedljive pobjede i mogu biti zadovoljan i rezultatom i pristupom svih igrača. Ekipa se polako podiže, prvi cilj je ostvaren. Sada čekamo žrijeb motivisani da prođemo

GENOACFC.IT

Primorac tri od tri, prvi trijumf Budućnosti grupu bez obzira na to ko nam budu rivali jer siguran sam da ovaj tim može da igra sa svakim u Evropi i vjerujem da ćemo iz meča u meč biti sve bolji – rekao je trener Vido Lompar.

Primorje Budućnost

10 14

PODGORICA – Bazen ,,Morača“. Sudije: T. Kavčić (Slovenija) i R. Evers (Holandija). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 2:4, 4:4, 2:3. PRIMORJE: A. Vukojević, Vlah, Canc, Margitić, Potočnik, Dujmić 2, Šurbek, Turk 1, Dugan, Babić, Smoje 1, I. Vukojević 6, Sudulić, Šimac. BUDUĆNOST: Radović, Vušković 2, Popović 2, Krapić 1, Brguljan 2, Golubović, Vidović 1, Cerović 1, Radanović 5, Aleksić, Ražnatović, Milanović, Novaković. Budućnost je u Podgorici, poslije poraza od BVSC-a (17:13) i Terase (19:10), nadigrala riječko Primorje sa 14:10. Turnir je završila na trećem mjestu i seli se u niže rangirano takmičenje, Kup konferencije. Tim Petra Radanovića odvojio se sredinom druge četvrtine kada je poveo 6:2, a najviše što je sastav sa Kantride uradio u nastavku bilo je nekoliko prilazaka na minus dva. Plasman u Evrokup sa kvalifikacionih turnira izborili su Apolon, BVSC, Primorac, Terasa, Šabac, Savona, Paj d’Eks, Posilipo, Partizan, Barselona i Ne. K. Jug.

pokazujemo svoje mogućnosti – kazao je Osmajić.

DRUGAČIJE NEGO U ENGLESKOJ

PRVI STRIJELAC TIMA: Osmajić slavi pogodak protiv Fiorentine

PODGORICA - Odigrao je 318 od mogućih 360 minuta za Crnu Goru u samo 11 dana prvog ciklusa Lige nacija, pa imao dovoljno snage da nakon iscrpljujućeg ritma sa reprezentacijom odmah bude junak Đenove i odvede je do prve pobjede u Seriji A ove sezone. Milutin Osmajić se ne zaustavlja – dvadeset sedmogodišnji fudbaler je u subotu, samo pet dana nakon duela s Jermenijom pod Goricom, pogotkom i asistencijom zaslužio epitet igrača utakmi-

ce u trijumfu nad Fiorentinom (2:1). - Mnogo mi znači ova partija, prije svega zbog ekipe. Obaveze s reprezentacijom bile su fizički i emotivno zahtjevne, ali mi je drago što sam uspio da prenesem dobru energiju i pomognem timu da dođe do pobjede – rekao je Osmajić za Pobjedu.

VIŠE OD BORBE ZA OPSTANAK

Đenova je prije trijumfa nad ,,violom“ imala samo bod u pet kola. Nikšićanin se nada da pobjeda nad Fiorentinom

Četvorostruki svjetski šampion slavio u Velikoj nagradi Singapura

srednje deformisanoj gumi, iako mislim da je srednja guma za sve bila malo teža borba. Ipak je radilo, tako da sam naravno veoma srećan što sam ovdje pobijedio. Mislim da je bilo mnogo toga pozitivnog za nas u posljednjih nekoliko trka i jednostavno je to sjajno vidjeti. Imamo mnogo motivacije u timu da pokušamo da ostvarimo još bolje rezultate. To je zaista dobra grupa ljudi. Stvarno uživam u radu sa njima i nadam se da ćemo se još malo više zabaviti do kraja godine - poručio je Maks. Drugo mjesto osvojio je vozač Ferarija Šarl Lekler, a treće lider u generalnom plasmanu Kimi Antoneli, koji je sve bliži osvajanju svoje prve šampionske titule.

znači početak pozitivne serije. - Vjerujem da ovaj trijumf može da bude uvod u niz dobrih rezultata. Imamo kvalitet i mislim da nam je bila potrebna ovakva pobjeda da dobijemo dodatno samopouzdanje. Sada je najvažnije da nastavimo da radimo i budemo konstantni – naveo je Osmajić. Ekipa Danijelea De Rosija želi više od ,,gole“ borbe za opstanak u Seriji A. - Opstanak je sigurno prvi cilj, ali mislim da ova ekipa ima kvalitet da napravi nešto više. Ne volim mnogo da pričam unaprijed, već da na terenu

Prvi poraz Podgori nakon preokreta sr PODGORICA – Timovi iz vrha doživjeli su poraze, a iako je Podgorica prvi put ove sezone doživjela neuspjeh ostala je lider Druge fudbalske lige.

On je dodatno uvećao prednost u odnosu na klupskog kolegu i jedinog konkurenta u trci za titulu Džordža Rasela koji je trku završio tek na devetom mjestu, pa je razlika između njih dvojice sada 102 boda u korist Antonelija, na šest prije trka do kraja sezone. Nije ni Antoneli danas briljirao, ali je u finišu trke iskoristio Hamiltonove probleme sa gumama, a usput uspio da pretekne i Landa Norisa, pa je sa pete pozicije ekspresno skočio na odlično treće mjesto.

Snažni Nikšićanin u Đenovu je stigao minulog ljeta iz Prestona. Tri godine je proveo u engleskom Čempionšipu, tri pogotka i asistencija u šest kola u novom klubu govore da se već dobro snašao i u Italiji. - Obje lige su veoma zahtjevne, ali se fudbal igra na različite načine. U Seriji A se mnogo pažnje posvećuje taktici i detaljima. Vjerovao sam u sebe i svoje kvalitete, tako da mi je drago što sam se brzo uklopio. Što se golova tiče, želim da ih postignem što više i da prije svega pomognem ekipi – istakao je Osmajić. Serija A je liga koja prija Crnogorcima. Adam Marušić je dugo među ključnim igračima Lacija, Nikola Krsto-

Kompletirano 11. kolo Druge fudbalske lige Crne Gore

Maksov savršeni vikend, Antoneli na korak od titule! PODGORICA - Četvorostruki šampion Formule 1, vozač Red Bula Maks Ferstapen ostvario je drugu uzastopnu pobjedu ove sezone. Poslije trijumfa u Sepangu za VN Bahreina, Ferstapen je bio najbrži i u Singapuru. Ovo je bio savršen vikend za Holanđanina, koji je najprije pobijedio u sprint-trci u Singapuru, zatim je obezbijedio pol-poziciju za glavnu trku, što je na najbolji način iskoristio i bez većih problema trijumfovao. U izjavi nakon trijumfa, koji je stigao nakon njegove 250. trke u Formuli 1, Maks se osmijehnuo. - Dugo mi je trebalo, ali mislim da je ova trka bila veoma dobra. Imali smo brzinu kada nam je bila potrebna na mekoj i na

Serija kolik Mirk novu

Noris na kraju četvrti ispred drugog vozača Meklarena Oskara Pjastrija, Hamilton je završio na šestom mjestu, sedmi je Loson, osmi Hulkenberg, a iza devetoplasiranog Rasela, u Top 10 se plasirao Hađar. Svojevremeno prva i jedina noćna trka Formule 1 bila je jedna od najinteresantnijih u šampionatu, ali ove neđelje to nije bio slučaj... Naredna trka vozi se 25. oktobra za Veliku nagradu SAD u J. T. Ostinu.

Naime, Podgorica je u gradskom derbiju poražena od Koma 3:2, a identičnim rezultatom zaustavljena je i Zeta od Rudara, dok je Iskra deklasirala Berane – 5:1. Nakon 11 runde nema više neporaženih u Drugoj ligi – Podgorica je stala u duelu protiv Koma. Zlatičani su odlično otvorili meč i već do poluvremena imali dva gola viška – prvo je Marko Burzanović pogodio u petom minutu, a zatim i Vukota Knežević u nadoknadi prvog dijela igre. Bilo je jasno da će Podgorica morati da krene na sve ili ništa. I, lider je uspio

u samo pet minuta da se totalno vrati meč golovima kapitena Marka Vračara u 53. i Velizara Janketića u 58. minutu. Ipak, uspio je Kom da dođe do trijumfa pogotkom Sava Milića u 68. minutu za konačnih 3:2. Zeta je u Pljevljima rano stigla do prednosti – pogodio je Rade Drakić u 17. minutu, ali to nije poremetilo Rudar. Domaći su nakon pola sata igre stigli do poravnanja, kada je pogodio Andrija Pupović, da bi onda Brazilac Gabrijel Dos Santos u dva minuta najavio iznenađenje. Brazilac je pogodio u 66. i 68. minutu i najavio pobjedu, dok je Lazar Vukčević u sudijskoj nadoknadi samo ublažio poraz ekipe iz Golubovaca. Za razliku od mečeva u Podgorici i Pljevljima, u Danilovgradu nije bilo drame – Iskra je savladala Berane 5:1. Već u

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Arena

Fudbal 23

a A dokaz ko vrijedimo, zadovoljio ko je donio Remi obje strane u energiju 1800 Budućnost i Sutjeska pod Goricom odigrale derbi bez golova u 10. kolu Meridianbet 1. CFL

vić se afirmisao u Lećeu pa postao adut Atalante, Vasilije Adžić igra sve bolje na pozajmici u Sasuolu. - Drago mi je što naši igrači ostavljaju dobar utisak u Italiji. To pokazuje da crnogorski fudbal ima kvalitet i da možemo da se nosimo s velikim izazovima. Na meni je da nastavim da radim, napredujem i opravdam očekivanja – poručio je Osmajić.

i početkom oktobra upisali tri pobjede i remi – uoči duela s Letonijom kod kuće i Kiprom u gostima imaju tri boda više od ostrvske selekcije, jedinog konkurenta za vrh grupe koje donosi i mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za Euro 2028, potencijalno i mjesto u baražu za EP. - Mislim da smo napravili dobar korak naprijed i da se vidi energija koju imamo kao ekipa. Posebno nam znači podrška navijača. U novembru želimo da nastavimo u istom ritmu, da damo maksimum i obradujemo ljude koji nas prate – poručio je Osmajić. Nekadašnji fudbaler Sutjeske, Kadisa, Bandirmaspora i Vizele igra sjajno otkad je za selektora izabran Mirko Vučinić. Postigao je osam pogodaka u posljednjih 11 mečeva nacionalnog tima. U čemu je tajna dobre sarad-

IMA NEŠTO I DO NIKŠIĆKOG MENTALITETA

ice, Rudar rušio Zetu

FSCG

Đenova će odigrati još pet utakmica (između ostalih s Romom, Juventusom i Milanom) prije nove pauze zbog termina za nacionalne timove. Sredinom novembra Osmajić će sa Crnom Gorom krenuti u odbranu prvog mjesta u C2 grupi Lige nacija i napad na B diviziju. ,,Sokoli“ su krajem septembra

nja sugrađana? - Ima sigurno malo i do nikšićkog mentaliteta – uz osmijeh je kazao Osmajić. - Šalu na stranu, mislim da su najvažniji povjerenje, rad i dobra atmosfera u ekipi. Selektor je donio novu energiju, a ja se trudim da svaki put dam maksimum i iskoristim priliku koja mi se ukaže – podvukao je snažni napadač. Vučinić ne odustaje od ideje da napada sa dva robusna špica – Osmajićem i Krstovićem. Obojica su počela sva četiri meča u Ligi nacija. - Mislim da se dobro razumijemo na terenu i da nam obojici odgovara način na koji igramo zajedno. Najvažnije je da funkcionišemo kao ekipa i da jedan drugom pomažemo. Ako nastavimo ovako da radimo, vjerujem da možemo još mnogo da pružimo zajedno – zaključio je Milutin Osmajić. N. KOSTIĆ

Rezultati i tabela Lovćen – Jedinstvo Grbalj – Budva Rudar – Zeta Kom – Podgorica Iskra – Berane

2:0 2:2 3:2 3:2 5:1

Utakmica više borbena nego lijepa, sa malo pravih šansi i poteza za pamćenje, nešto opasniji bili su Nikšićani, ali iz dvije velike situacije, preko Aleksandra Boljevića i Miloša Vračara, nijesu uspjeli da riješe meč. Nesavladiv među stativama ,,plavih“ ostao je Filip Domazetović - najbolji akter pod Goricom. Domaćin je mogao da povede na samom startu nakon reakcija Lazara Popovića i Momčila Raspopovića, potom stvorio nekoliko poluprilika, ali nedovoljno da bi natjerao Vladana Giljena da vadi loptu iz mreže. Kiša u glavnom gradu nije pokvarila ambijent kakav ide uz utakmicu najljućih rivala. Bilo je ultrasa sa obje strane, uz to i neizostavna pirotehnika, konačno da i jedan domaći duel odiše fudbalskom atmosferom. Budućnost je sada druga na tabeli, Sutjeska treća, s tim da ih prate identične brojke u glavnim kolonama - po 10 nastupa, četiri pobjede, po tri remija i poraza, sa gol razlikom 11:7 i 15 bodova. Lider iz Ulcinja je na ,,plus dva“, mada kolo nije kompletirano - usljed manjka uslova za igru u predviđenim terminima odloženi su dueli Arsenal – Dečić, odnosno Bokelj Petrovac.

MLADI, MLADI, MLADI...

1. Podgorica 11 5 5 1 20:14 20 2. Jedinstvo 11 6 2 3 17:13 20 3. Zeta 11 5 3 3 16:13 18 4. Grbalj 10 4 4 2 13:9 16 5.Iskra 11 5 1 5 11:10 16 6. Lovćen 11 5 1 5 16:18 16 7. Kom 10 4 3 3 14:11 15 8. Rudar 11 4 3 4 17:17 15 9. Budva 11 2 4 5 14:15 10 10. Berane 11 0 2 9 7:25 2 U narednom kolu (18. oktobra) sastaju se: Berane – Lovćen, Jedinstvo – Kom, Podgorica – Grbalj, Budva – Rudar i Zeta – Iskra.

prvom dijelu viđeno je pet golova – domaći su poveli u 27. minutu preko Stefana Đukanovića, da bi osam minuta kasnije prednost udvostručio Luka Drmač. Istina, ,,fenjeraš“ je najavio mogućnost da se vrati u meč u 37. minutu, kada je ka-

PODGORICA - Miroljubivi derbi, po bod za Budućnost i Sutjesku (0:0), pomak na tabeli, ali ne u toj mjeri da bi sa vrha bio skinut Otrant Olimpik.

Sa meča Podgorica - Jedinstvo

piten Nikola Đukić bio precizan sa bijele tačke (2:1). Ali, ta nada gostiju trajala je kratko. Prvo je nesmotreno Maksim Đukić pogodio svoju mrežu, a već do poluvremena bilo je 4:1, nakon gola Ognjena Rolovića. Konačan ishod postav-

ljen je dvadesetak minuta prije kraja, nakon što je rezervista Pavle Ćetković matirao Bogdana Fatića. Na startu ove runde Lovćen je savladao Jedinstvo 2:0, dok su Grbalj i Budva igrali neriješeR. P. no 2:2.

Trener ,,plavih“ Srđan Nikić nastavio je da širi broj omladinica koji nastupaju za prvi tim. Najprije je ukazao povjerenje 16-godišnjem Aleksi Cauševiću - najmlađem debitantu u elitnom rangu, da bi protiv Sutjeske među šest pravih bonusa uvrstio vezistu Nemanju Ajkovića (17). U nastavku su ušli Zarija Mugoša i Marko Šćepanović svi ispod 20 godina. Mladi, prepuni talenta, energije, motiva i želje, Podgoričani su pokušavali da produže niz od tri pobjede, ali nijesu pronašli načina da sruše ljutog i mnogo iskusnijeg protivnika.

navijača došlo je pod Goricu da gleda najveći crnogorski derbi između Budućnosti i Sutjeske. Prednjačili su ultrasi domaćeg tima kojih je bilo nekoliko stotina u kopu na sjevernoj tribini. Varvari su se pobrinuli da ambijent bude pravi fudbalski - grlom i dlanovima, petardama, topovskim udarima i pirotehnikom

- Svi ti mladi igrači zaslužili su da igraju. Nijesmo ih izmislili. Vidjeli ste kako je odigrao Ajković, koji ima četiri utakmice za omladince. To je prepoznat talenat, a imamo još mladih – Rakčevića, Camaja, Jašovića, pored momaka koji dobiju sve važniju ulogu u timu. Naravno, ne mogu svi da igraju, ali to je naše opredjeljenje, da im damo šansu - rekao je Nikić. - Imali smo mnogo problema oko sastava, sa trojicom igrača koji su tražili izmjene. Mislim da je derbi, iako nije bilo golova, opravdao očekivanja jer se vidjela napadačka orjentacija obje ekipe. Uzeti bod ovakvoj Sutjesci nije nimalo loše - istakao je šef stručnog štaba Budućnosti. Četrdeset osmogodišnji strateg nije imao devet fudbalera za vrijeme reprezentativne pauze. To je u ozbiljnoj mjeri uticalo na pripremu i sami tok meča... - Duga pauza je ostavila trag. Devet reprezentativaca priključilo nam se dva dana uoči derbija. Razmišljali smo o tome da potpuno promijenimo tim, ali ja vjerujem u ove momke i ubuduće će sigurno da dobijaju prostora - poručio je Nikić.

ĆORIĆ: PRAVEDNO

Sutjeska nema poraz od kada je klupu preuzeo Denis Ćorić. U prethodnih sedam rundi učinak aktuelnog prvaka je - četiri pobjede i tri remija. Sa rođenim Mostarcem, Nikšićani ponovo ističu ozbiljnu kandidaturu za titulu. - Falilo je samo golova. U prvom poluvremenu, posebno

M. BABOVIĆ

enove i rezultatima reprezentacije Crne Gore

Susi na vrhu liste strijelaca Mornar ima najefikasnijeg fudbalera lige - marokanski napadač Abderahman Susi postigao je osam golova u prethodnih 10. kola Meridianbet 1. CFL. Dvadeset trogodišnji ofanzivac dva puta je pogodio protiv Jezera prošlog četvrtka na Topolici (3:3), s tim da ekipa neko vrijeme ne eksploatiše ono što dobija od glavnog strijelca. Susi rešeta mreže, ali Barani su bez pobjede u posljednje četiri utakmice. Momci Veska Steševića usporili su ligaški ritam, ali tabela je toliko zgusnuta da su na tri boda od lidera, a četiri iznad opasne zone. Drugi na listi strijelaca je Valentin Rudović koji je sa pet pogodaka učestvovao u vodećoj ulozi Otrant Olimpika. Četiri egzekucije upisao je makedonski internacionalac Alban Taipi, takođe iz redova ulcinjskog tima...

u prvih 20 minuta, Budućnost je bila bolja, a onda smo se stabilizovali. U drugom smo dominirali, ali mislim da bi bilo nezasluženo da smo pobijedili. Remi je najpravedniji rezultat - rekao je Ćorić. - U ovakvim mečevima uvijek tražite trijumf, ali nije lako poslije dvadesetak dana pauze. Vidi se da se još nije uhvatio ritam, ali smatram da možemo da budemo zadovoljni. Drugi krug je tek počeo, a ako ne izgubite u gostima od tima koji želi u vrh onda ne možete da bude razočarani. Iako Sutjeska uvijek želi maksimalan učinak, i ovo je dobar rezultat - kazao je trener iz Bosne i Hercegovine. ,,Plavo-bijeli“ su loše počeli sezonu, sa sedam uzastopnih poraza,, ali vraćaju se na nivo realnih dometa i kvaliteta rostera. - Vjerujem da uz kvalitetne pripreme i dodatnu selekciju od dva-tri nova fudbalera, Sutjeska može da se bori za vrh. Tradicija ovog kluba nas na to obavezuje. Da mislim da ne možemo da se borimo za trofeje, sigurno ne bih bio ovdje - zaD. KAŽIĆ ključio je Ćorić.

Arena

24 Boks / Karate

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Strahinja Mrdak šampion Evrope PODGORICA - Strahinja Mrdak je novi šampion Evrope u boksu za takmičare do 17 godina, nakon što je u finalnom meču u Budvi podigao prepunu dvoranu na noge i osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 54 kilograma! Sjajan dan na šampionatu krunisao je Veselin Dedić, koji je

u kategoriji do 75 kilograma osvojio bronzu. U sjajnom ambijentu pred domaćom publikom, viđeno je sjajno finale. Mrdak je naspram sebe imao Rusa Matveja Zajceva. Meč je počeo u grču – ruski borac je nametnuo svoj ritam i dobio prvu rundu sa 4:1. Međutim, ono što je uslijedilo

BSCG

Crnogorski bokser osvojio zlato na šampionatu Starog kontinenta do 17 godina u Budvi

Strahinja Mrdak sa stručnim štabom

u nastavku pokazuje od kakvog je šampionskog kova satkan mladi crnogorski reprezentativac. Pokazavši taktičku zrelost i čeličnu volju, Strahinja je u naredne dvije runde potpuno preokrenuo situaciju na ringu. Mrdak je počeo da pogađa u brzim i razornim serijama i natjerao protivnika na povlače-

nje. Druga i treća runda pripale su našem bokseru sa ubjedljivih 5:0, što mu je u konačnom zbiru donijelo pobjedu jednoglasnom odlukom sudija i lansiralo ga na sam krov Evrope. Ova istorijska zlatna medalja rezultat je nevjerovatne serije pobjeda koje je Strahinja Mrdak nanizao tokom prvenstva u

Budvi. Njegov impresivan pohod počeo je dominantnim trijumfom protiv turskog borca Jigita Keskina rezultatom 5:0, da bi u osmini finala bez borbe eliminisao finskog reprezentativca Mia Ristolu. U četvrtfinalu, u meču izuzetno visokog intenziteta, savladao je Ukrajinca Vladislava Vasileviča

odlukom sudija 4:1, dok je do same borbe za zlato stigao nakon preokreta u uzbudljivom polufinalnom okršaju protiv Azerbejdžanca Gardaša Rahimova rezultatom 3:2. - Neizmjerno sam ponosan na ove momke i na sve što su prikazali u ringu - istakao je selektor Nikola Ružić, koji je imao samo riječi hvale za Mrdaka. - Strahinja Mrdak je odradio taktički besprekoran šampionat, pokazao je nevjerovatno srce, pamet i zrelost u ključnim momentima i potpuno zasluženo stigao do evropskog trona – objasnio je Ružić, a zatim akcenat stavio na drugog našeg takmičara. - Veselin Dedić je takođe pružio sjajne borbe, odlučivale su nijanse u polufinalu i potpuno razumijem njegov žal za finalom jer je živio za to. Ipak, evropska bronza je fantastičan rezultat. Pokazali smo da Crna Gora ima boksere za sam evropski vrh. Veliko hvala našoj vjernoj publici u Budvi koja je bila naš dodatni vjetar u leđa i napravila atmosferu za pamćenje - rekao je selektor NikoR. PEROVIĆ la Ružić. PRIVATNA ARHIVA

Odložen spektakl boksa bez rukavica najavljen za 17. oktobar u Beogradu

Prašović čeka novi datum za borbu za titulu

BSCG

PODGORICA - Spektakl BKFC-a u „Beogradskoj areni“, koji je bio zakazan za 17. oktobar, odložen je samo sedam dana prije održavanja. Crnogorski borac Dilan Prašović trebalo je da se u glavnoj borbi večeri bori za titulu evropskog šampiona u teškoj kategoriji protiv neporaženog Engleza i aktuelnog vlasnika šampionskog pojasa Ogusta Falknera. Organizacija Bare Knuckle Fighting Championship (BKFC) saopštila je da se događaj u Srbiji odlaže zbog nepredviđenih okolnosti, uz najavu da će novi datum biti objavljen naknadno. Za beogradski spektakl bilo je planirano ukupno 12 borbi, pa je odlaganje poremetilo planove čitavog borilačkog programa.

Prema zvaničnom obavještenju, svim kupcima ulaznica biće vraćen novac. Za Prašovića je ova vijest stigla u najnezgodnijem trenutku. Iza njega su tri mjeseca napornih priprema, odricanja i rada, tokom kojih je formu tempirao upravo za 17. oktobar. Crnogorski borac bio je spreman da pred beogradskom publikom pokaže koliko je napredovao i u meču protiv Falknera pokuša da osvoji titulu šampiona. Ipak, u Prašovićevom timu ne namjeravaju da dozvole da ih ovaj udarac zaustavi na putu ka cilju. Iako je odlaganje poremetilo planove, ambicije ostaju iste – borba za šampionski pojas. - Najvažnije je da Dilan ostane motivisan i da nastavimo

tamo gdje smo stali. Toliko je rada uložio da bi dočekao ovaj meč i siguran sam da će sve to iskoristiti kada dobijemo novi datum. Čekamo da BKFC objavi termin i Dilan će dati sve od sebe da osvoji titulu. On je spreman za najveće izazove i nećemo odustati od cilja zbog okolnosti na koje nijesmo mogli da utičemo - poručio je menadžer Todor Zečević. Odlaganje beogradskog događaja tako je privremeno zaustavilo Prašovićev pohod ka tituli, ali ne i njegove šampionske ambicije. Poslije tri mjeseca napornog rada, crnogorski borac sada čeka novi termin kako bi protiv Ogusta Falknera dobio priliku da pokaže koliko je spreman i nastavi put ka jednom od najvećih uspjeha u dosadašnjoj karijeri. R. P.

Crnogorski kata timovi

Naša karate reprezentacija otputovala za Poljsku, gdje će se od 14. do 18. oktobra održati SP za kadete, juniore i mlađe seniore

Crna Gora sa 37 takmičara PODGORICA - Crnu Goru će na Svjetskom prvenstvu u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore u poljskom gradu Bielsko-Biala predstavljati 37 takmičara. Šampionat je na programu od 14. do 18. oktobra. U katama pojedinačno nastupiće kadeti Dušan Borović (Potoci) i Simona Keković (Mladost), juniori Nikola Stanišić (Mladost) i Neda Beljkaš (Potoci) i mlađi seniori Benjamin Aljošević (Bar) i Jovana Milić (Bar). Ženski kata tim činiće Nađa Knežević, Lana Stanković, Kristina Bokovac i Lejla Duraković (KK Bar). Stručni štab u katama čine selektori Srđan Vuković (kadetkinje i juniorke), Slavka Maksimović (kadeti i juniori), Nela Tatar (U21 žene) i v. d. selektorke Biserka Radulović (U21 muškarci). U borbama, u konkurenciji ka-

detkinja, za medalje boriće se Matea Dedaj (do 47, KK Bar), Petra Marković (do 54, Omladinac), Martina Todorović (do 61, Iskra) i Gorana Đorojević (preko 61, Mawashi), a kod kadeta Filip Ilinčić (do 52, Omladinac), Arijan Aljošević (do 57, Bar), Vuk Dragojević (do 63, Omladinac), Lazar Rakočević (do 70, Gorštak) i Veselin Škatarić (preko 70, Omladinac). Juniorski sastav čine Nika Jokić (do 48, Ris), Marija Čizmović (do 53, Mawashi), Katarina Đukić (do 59, Gorštak), Vasilisa Čizmović (do 66, Mawashi), Jovana Janković (+66 kg, Šavnik), Rajan Jovanović (do 61, Mawashi), Jusuf Saljiu (do 68, Omladinac), Andrija Kosović (do 76, Bar) i Vuk Vučinić (+76 kg, Iskra). U konkurenciji mlađih seniorki (U21) boje Crne Gore braniće Helena Backović (do 55,

Omladinac), Nađa Boričić (do 61, Omladinac), Una Raković (do 68 kg, Omladinac) i Jovana Damjanović (+68, Omladinac), a kod mlađih seniora Balša Vojinović (do 60, Iskra), Branko Lazović (do 67, Iskra), Anes Arifaj (do 75, Iskra), Mihailo Gojaković (do 84, Iskra) i Vaso Abramović (+84 kg, Mawashi). Predvodiće ih selektori Gagarin Maraš (kadetkinje), Aleksandar Ćalić (kadeti i juniori), Dejan Ivanović ( juniorke), Žarko Raković (U21 žene) i Nenad Vojinović (U21 muškarci). U zvaničnoj delegaciji su i predsjednik Karate saveza Igor Ognjenović, sportski direktor Dragoljub Fatić, direktor reprezentacije Slobodan Vlahović, sekretar Veljko Brnović, doktor reprezentacije Perica Maraš i fizioterapeut Enera Osmani. R. P.

Feljton 25

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

ŠPIRO KULIŠIĆ: KAKO RAZUMJETI ETNOGENEZU CRNOGORACA

19.

Crnogorska rodovska i plemenska jedinstvenost Detaljna ispitivanja pokazala su da se etnički razvitak crnogorskih plemena, kao i njihova društvena struktura, odvijao pod jakim uticajem starinačkog U turskom popisu iz 1570. godine, u Piperima se spo- crnogorskog stanovništva, koje je kulturno i jezički asimilovalo doseljenike Priredio: Slobodan Čukić

minju uglavnom ista naselja koja su i ranije navedena, a koja je i Erdeljanović zabilježio prilikom svojih ispitivanja. A kako je dalje utvrdio Branislav Đurđev, i u Kučima su navedena ista sela kao i u popisu iz 1497. godine, gdje su većinom označena kao katuni. U popisu iz 1570. godine navedena su imena sela u Bjelopavlićima, od kojih su mnoga i sada poznata. Stoga, ovi podaci pretežno dovode u sumnju tezu o nekom jačem doseljavanju sa strane u oblast crnogorskih plemena u toku XVI vijeka, koje je navodno iz temelja izmijenilo etnički sastav stanovništva Crne Gore. Erdeljanović je pretpostavio na osnovi složenih romansko-slovenskih imena i mogućnu dvojezičnost u ranijem periodu, kako su i po drugim tragovima ocijenili i neki lingvisti (P. Ivić). A sve to pokazuje da su starija plemena u oblasti Crne Gore, iz vremena prije osnivanja srednjovjekovne srpske države, mogla biti samo manja, generički složena plemena, zapravo bratstva, koja su u početku predstavljala spoj balkanskog i starog slovenskog stanovništva. Kako je u nauci utvrđeno, još od Račkog i Klaića, sličan se proces odvijao i u predjelima gdje će se kasnije razviti hrvatska srednjovjekovna država. Stoga se ne može govoriti o „srpskim plemenima” Crne Gore u vremenu do osnivanja

U cjelini, crnogorska rodovsko-plemenska organizacija, i po vremenu kada se razvija i po nekim bitnim crtama i oblicima, razlikuje se od poznatih rodovskih struktura i rodovske tradicije drugih slovenskih naroda. S druge strane, u nekim bitnim elementima i specifičnim oblicima i nazivima veoma je bliska rodovskim strukturama i rodovskoj terminologiji balkanskih starinaca

države Nemanjića, kako je to uradio Erdeljanović, već jedino o balkansko-slovenskim plemenskim i etničkim strukturama. U vrijeme turskih osvajanja, kako je zaključio Erdeljanović, došlo je do novog formiranja crnogorskih plemena doseljavanjem stanovništva iz „ostalih srpskih zemalja”. Doseljenička su bratstva, kaže dalje Erdeljanović, pokazivala „uvek veću energiju nego stara”, pa su stoga i uspjela da istisnu mnoge stare rodove i porodice, i da se na njihovom zemljištu nasele. Međutim, sam je Erdeljanović primijetio da među susjednim plemenima „nema jačih dijalekatskih razlika”, iako svako pleme ima „ipak manje posebne, većinom fonetske i leksičke odlike, koje su naročito u središnjim delovima plemena jače izražene”. Stoga se mora postaviti jedno pitanje: Kako se može objasniti da se, pored tih brojnih i tako energičnih doseljenika „iz ostalih srpskih zemalja”, očuvao zetski dijalekat, i zatim, kako su se njegove dijalekatske odlike najbolje očuvale u „središnjim delovima plemena”, kada su „nova i jaka doseljenička bratstva zahvatala sva naselja po središtu plemenske oblasti”? I najzad, zašto ta nova i jaka doseljenička bratstva „obično usvajaju starog plemenskog sveca za svoje krsno ime”?

Crnogorac sa unukom

ALBANSKI UTICAJI

Skup crnogorskih glavara

JAK UTICAJ STARINACA

Kako se vidi iz brojnih predanja koja navode Erdeljanović i drugi ispitivači, mnogobrojna nova bratstva prvobitno su nastala od doseljenika koji su ulazili u ženino bratstvo i primali njegovu slavu. Zapravo, bratstva su se razvijala od sinova i unuka ovih prvih doseljenika i žena iz starinačkih bratstava. Sinovi i unuci doseljenika već su govorili materinskim dijalektom, pa su se na taj način održavali govori zetskog dijalekta, osobito u središnjim dije-

svakom plemenu potvrđuju i rijetke „jače dijalekatske razlike unutar plemena”, dok se unutar nahije sreću i znatnije dijalekatske razlike. Ovim se pokazuje proces asimilacije doseljenika unutar svakog plemena, iz čega se ujedno vidi koliko je neosnovana teza da su u Crnoj Gori nahije prerasle u plemena, kao i tvrdnja da je u drugoj polovini XV vijeka „jedan talas katunske organizacije preplavio dotadašnju seosku organizaciju”, koji bi ujedno značio i navodni priliv „svježijeg vlaškog etničkog elementa”, u oblast crnogorskih plemena. Veoma živi etnički odnosi sa Albancima još nijesu dovoljno ni sistematski proučeni. Ali, kako je još Jireček primijetio, padaju u oči albanska mjesna imena u unutrašnjosti Crne Gore gdje se ne govori albanski, na primjer Šindđon u Crnojevića Rijeci, Progonovići i Goljemade (gulae magnae), već od 1444. godine, u Lješanskoj nahiji.

Objavljujemo djelove iz kultne studije Špira Kulišića „Etnogeneza Crnogoraca“, koja razobličava nacionalne mitove. Knjigu je prvi put objavila Pobjeda (Titograd, 1980), a nedavno ga je treći put objavila Dukljanska akademija nauka i umjetnosti lovima plemena, gdje je, po Erdeljanoviću, i doseljavanje bilo najjače. Detaljna ispitivanja u crnogorskim plemenima pokazala su da se i etnički razvitak ovih plemena, kao i njihova društvena struktura, odvijao pod jakim uticajem starinačkog crnogorskog stanovništva, koje je kulturno i jezički asimilovalo doseljenike. A ova je asimilacija bila veoma olakšana i ubrzana i time što je ogromna većina doseljenika poticala iz susjednih crnogorskih plemena. Lingvista Radosav Bošković je utvrdio da se jezičke izoglose podudaraju sa plemenskom granicom, i zatim, da podjela u nahije i bratstva nije znatnije uticala na obrazovanje govora. U cjelini, crnogorska rodovsko-plemenska organizacija, i po vremenu kada se razvija i po nekim bitnim crtama i oblicima, razlikuje se od poznatih rodovskih struktura i rodovske tradicije drugih slovenskih naroda. S druge strane, u nekim bitnim elementima i specifičnim oblicima i nazivima veoma je bli-

Crnogorac

ska rodovskim strukturama i rodovskoj terminologiji balkanskih starinaca. Izmiješanost romanskih i slovenskih mjesnih naziva u predjelima oko Zete i Morače, kako je sam Erdeljanović zaključio, neosporno svjedoči da je romanski i slovenski živalj vrlo rano živio u neposrednom susjedstvu, što je moralo „dosta rano dovesti do njihova zbližavanja i mešanja”. Proces etničkog izjednačavanja pod uticajem starinaca u

Među Vlasima albanska imena javljaju se kao u srpskim, tako i u primorskim izvorima. I u turskim izvorima XV vijeka zabilježena su imena katuna ili drugih sela, kao što su Bankeći, Koći u Kučima ili Stačalići, Bušati, Rogame u Piperima, koja je i Erdeljanović zatekao. Albanske uticaje u crnogorskoj stočarskoj i rodovskoj terminologiji detaljno je obradio Ivan Popović koji zaključuje da se radilo o simbiozi etničkog i jezičkog karaktera. Po njegovoj ocjeni, albanski je uticaj osobito pojačan poslije pada naših srednjovjekovnih država, u vrijeme rodovsko-plemenskog života kada je albanski jezik izvršio znatan uticaj na značenje nekih naših riječi i na formiranje odgovarajućih izraza, stočarskih i rodovskih. Posredovanjem albanskog jezika u crnogorske govore i uopšte u naše balkanske dijalekte ušli su i neki stariji termini tračko-ilirskog pa i mediteranskog porijekla, kao što su vatra, katun, čuka, balega. Međutim, gledano u cjelini, i po narodnim predanjima, u nekim crnogorskim plemenima izvršena je slovenska asimilacija manjih albanskih skupina, pri čemu su značajnu ulogu imali ugzorilokalni brak i dualna (komplementarna) egzogamija između pojedinih crnogorskih i albanskih bratstava i porodica. (Nastavlja se)

26 Objektiv

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Kultura hrane i ubilački svijet Džona Vika spajaju se u animiranoj HBO poslastici „Get Jiro!“ zasno Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ako postoji savršen izbor za sveca zaštitnika svijeta u kojem se perčini sijeku i glave padaju zbog nečega naizgled tako banalnog kao što je to umakanje sušija u pogrešan sos – to je Entoni Bordejn. Opet, njegove knjige, TV emisije i cjelokupna gurmanska filozofija najmanje imaju veze sa striktnim pridržavanjem pravila. Za Bordejna, jednog od najvećih inadžija u svijetu modernog kulinarstva, sve te „krute obaveze“ propisane tradicijom različitih kultura zapravo valja shvatiti kao poziv na šoljicu razgovora. I divan, dragocjen povod za upoznavanje s drugim kulturama i svega što hrana u njihovom svijetu može da znači. Hrana, dakle, za Entonija nikad nije bila samo hrana, nego sredstvo za povezivanje s drugima, ključ za otključavanje i razumijevanje do tada nedostupnog drugog svijeta. Zahvaljujući njegovim knjigama i emisijama mnogi su počeli da razmišljaju o nečemu što su samo gutali i uzimali zdravo za gotovo. Bordejn je taj koji im je natuknuo, nimalo suptilno, da svako jelo skriva parče istorije, kolektivnog (ne)svjesnog i specifične kulture, te da samim tim nepoštovanje prema hrani ujedno znači i iskazivanje prezrivosti prema zajednici koju ta ista jela okupljaju za stolom. Zato, kada ti neko kaže da ne umačeš suši u soja sos, treba da znaš da je to pitanje života i smrti. I da niko neće moći da te spasi sopstvene arogancije. Jer odbiti poslušanje, uraditi što ti je ćef, iskulirati ono što je tvom domaćinu sveto… Pa, naravno da glave ima da lete. I naravno da po toj vrsti radikalnog gurmanskog kosmopolitizma – odmah prepoznajete otiske Bordejnovih prstiju po seriji „Get Jiro!“ („Dočepaj se Đira!“).

OPASNI ŠEFOVI

Katanu da poliž Krckanje kostiju, rendanje lica, flambiranje prstiju, waterboarding s vrućim umacima, arterije isjeckane kao povrćke za supu… Ma, nema tog načina na koji se ljudsko meso ovdje nije spremilo i pospremilo. Ovdje su čak i vegani – žedni krvi bi projekat bio završen, te da bi nam kompanije Warner Bros. Animation i DC Studios omogućile da vidimo ovu uvrnutu gurmansku distopiju i na malim ekranima. Priča počinje u bliskoj budućnosti, u postapokalitpičnom Los Anđelesu, u distopiji u kojoj je sve ljudsko – uključujući seks, putovanja, prijateljske, romantične i ine odnose – moguće iskusiti u digitalnom obliku. Samo hranu ne. I zato kulinarstvo i jeste na paprenoj cijeni. Hrana, dakle, opstaje kao jedini prostor slobode; posljednja je teritorija, praktično Dorna koja odbija da bude kolonizovana. U tom i takvom svijetu, kuvari postaju do te mjere moćni, da bi mrtvi-ladni izašli na crtu i najopasnijim šefovima narko-kartela, pa i jednom Pablu Eskobaru… Ili bilo kome iz ultranasilnog, totalno nepredvidljivog i supermegagigakrvavog svijeta Džona Vika. Los Anđeles na „pet minuta odavde“ zapravo se dijeli na periferiju i uski centar u kojem ordinira kulinarska elita, tj. najmoćniji kulinarski šefovi i vlasnici restorana u kojima je sasvim normalna i svakodnevna stvar da te neko izbuši kao sir samo zbog toga što si mu uzeo rezervaciju. E, na tim ivicama velegrada, u oblasti koju u seriji nazivaju Outer Ring (spoljašnji prsten), pronalazimo našeg suši majstora Đira (glas mu daje Brajan Ti). Njega, naravno, ne zani-

Klasičan usamljeni osvetnik, ali i nešto mnogo dublje i veće od toga

maju kulinarski ratovi, karteli, borba za prestiž i moć… Điro je samo tip koji želi da jede svoj suši bez soja sosa. I bude ostavljen na miru.

WARNER BROS. DISCOVERY / HBO MAX

EKSKLUZIVNO

VIŠAK KARAKTERA

Prva glava u prvoj sezoni leti već u prologu – Điro je šalje u nebo yanagiba nožem upravo zbog tog sušija „uvrijeđenog“ umakom od soje. I to je dovoljno da znate da je suptilnost jedino jelo koje vam sigurno niko neće poslužiti u ovom restoranu. Krckanje kostiju, rendanje lica, flambiranje prstiju, waterboarding s vrućim umacima, arterije isjeckane kao povrćke za supu… Crni kukavče, nema tog načina na koji se ljudsko meso nije spremilo i pospremilo u „Get Jiro!“. Nevjerovali ili da, ovdje su čak i vegani – žedni krvi. I sposobni da je se napiju. Vegane u seriji predstavlja Rouz (Alison Pil), ljuta gurmanka anarhistkinja s neograničenim pristupom oružju i zamjenama za meso. U jednom trenutku, Điro će biti ukliješten između nje i njenog

Glave, udovi, trupovi, nema tog dijela tijela koji zbog nepoštovanja, gramzivosti i arogancije, ali i zbog očuvanja integriteta, kulinarskog i ljudskog – neće letjeti kroz svih deset polučasovnih epizoda prve sezone… Nova Adult Swim poslastica, čije je emitovanje 4. oktobra startovalo na TV HBO i servisu HBO Max, adaptacija je istoimene grafičke novele koju je nacrtao i vizuelno uobličio Langdon Fos. A ovaj bestseler Njujork tajmsa s Džoelom Rouzom pisao je, naravno, Bordejn. Entoni je, kao što vjerovatno znate, pobjegao iz ovog svijeta i života s omčom oko vrata u junu 2018, a seriju „Get Jiro!“ počeo je da razvija s kreatorima Brajanom Gejtvudom i Alesandrom Tanakom godinu ranije. Bila je, dakle, potrebna skoro cijela decenija da Fotografija puna refleksija i igre ogledala s najukusnijim jelima

Od kadrova hrane ne bi se postidio ni Studio „Ghibli“

ljutog rivala Boba (Tajtus Veliver), vlasnika basnoslovnog restoranskog biznisa koji zapravo funkcioniše kao tipični gangsterski bos, pa samo škica priliku da flambira nekoga, bio mu neprijatelj ili samo podanik koji je imao nesreću da mu uhvati pogled u pogrešnom trenutku. Njihov kulinarski rat nadgleda Sinda Lin (Kortni Tejlor),

detektivka zadužena za rješavanje slučaja ubistva u Đirovom malom restoranu koji će privući pažnju najvećih zvjerki u biznisu. Dok epizode budu odmicale, polako ćete otkrivati pozadine i motivacije svih likova, ali i vrlo interesantno ustrojstvo svijeta u kojem je sve podređeno hrani. Pa se za krucijalne stvari mnogo više nego što bi valjalo pitaju,

recimo, ministarstvo zdravlja, organizacije i institucije usko povezane s prehrambenom industrijom… Imati mali restoran s fenomenalnom hranom na periferiji svijeta u kojem je hrana glavna valuta – e, to vam je ravno onoj opasnosti u koju se uvalio Volter Vajt u „Breaking Bad“ nakon što su provalili kako mu je dobar met. Điro tu igra ulo-

WARNER BROS. DISCOVERY / HBO MAX

žeš

gu tipičnog ćutljivog kauboja čiju je nesklonost riječima lako pobrkati s manjkom karaktera. Ili, ako vam je draže, čiji ćete višak karaktera spoznati i na koži osjetiti na mnogo teži način, istog trenutka kada stanete između njega i pirinča…

MRAČNI VITEZ

WARNER BROS. DISCOVERY / HBO MAX

Naš naslovni junak je, dakle, i osvetnik škrt na riječima poput Džona Vika ili Mračnog viteza (zaista ima momenata kad će vas serija asocirati na „Batman: Caped Crusader“), i ludak okupan krvlju poput Svinija Toda, i klišeizirani akcioni lik kao iskopiran iz franšize „Grand Theft Auto“… A istovremeno je i Bordejn – od glave do pete. Ta specifična mješavina velike kulinarske snobovštine i još veće dobrodušnosti i uvjerenja da bi dobra hrana morala da bude dostupna baš svima, to je nešto u čemu su kreatori serije mnogo pogodili s Đirom. Takav je, kažu, bio i Bordejn. I to ne kažu samo njih dvojica i mnogi drugi koji su ga

znali, nego i mnogi među nama koji su se istripovali da su ga upoznali čitajući baš „Kitchen Confidential“ (2000) i/ li gledajući „No Reservations“ i „Parts Unknown“. Entoni je, čini se, ipak bio i još štošta. Vibrantan, magnetičan, slatkorječiv – i kao pisac, i kao kuvar, i kao govornik i TV voditelj. Savršeno je žonglirao sopstvenim kontradikcijama – bio je komplikovan, ali istrajan i vrlo uvjerljiv u svim tim stvarima koje je u vezi sa sobom i kulturom hrane želio da nam proda. Kad god bi rekao nešto tipa: „Tvoje tijelo nije hram nego luna park. Uživaj u vožnji.“ – to je zvučalo tako kul, kao čisti rokenrol. I još zvuči sjajno, samo sada znamo da se ispod ovih riječi naziru slojevi i slojevi – svega za otpakovati. Kod Bordejna je bilo i poze i glume – ne iz zle namjere, nego rođene iz haosa sopstva. I zato je bilo tako lako hvatati mu „pogrešne“ riječi, preispitivati integritet, nazivati njegov prkos „buntom zarad bunta“ i romantizacijom (auto)sabotaže. Istina je da su mnogi mladi muškarci ušli u svijet kulinarstva sa željom da postanu ne kao on, nego baš on – novi Entoni Bordejn. Oblikovao je milione, iz emisije u emisiju mijenjao i širio percepciju i filozofiju hrane. Zato nije ni čudo što se serija „Get Jiro!“ tako dugo radila… Budite sigurni da su dvojica kreatora željela da je pretvore u savršeno, transcendentalno iskustvo. U nešto što vam širi saznanja o kulturi hrane, mami vodu na usta i tjera vas da probate nove gurmanluke… ali i u nešto što je baš dirljivo poželjeti, a preteško ostvariti – u pet sati za koje sa sigurnošću možete reći da ih nijeste proveli gledajući samo seriju, nego družeći se s Bordejnom.

KLASNE PODJELE

Ta želja da ovih deset epizoda budu, barem na neki način, produžetak Bordejnovog ovozemaljskog života nadvija se nad cijelom sezonom. Dok razgovaraju Điro, Bob, Rouz, Sinda i ljudi koji imaju tu nesreću da im se nađu na putu – skoro da možete da čujete Entonija kako kroz foodie teme raspravlja o stvarima koje su ga zanimale i o kojima je brujao za života. Rasa, klasa, autentičnost, kulturna aproprijacija, džentrifikacija, umjetnost strpljenja – sve su to stvari koje zauzimaju važno mjesto u „Get Jiro!“ mozaiku. Hrana je ovdje oružje i klasna valuta; kroz mješavinu krvi i sušija – saopštavaju se neke užasno važne stvari o gorućim društvenim pitanjima. I sve je to super, sve vozi i radi – dok krvožedna akcijada ipak ne izgura ljubav prema hrani. Neće je, naravno, poklopiti, niti u potpunosti smaknuti s ekrana, ali hoće se „Get Jiro!“ napuniti generičke akcije zbog koje ćete na trenutak čak i zaboraviti koliko je zanimljiv taj klasno podijeljeni Los Anđeles u kojem sva-

ko osim Đira želi da postane restoranski megacar. Pa opet, čim serija izgubi zalet i počnje da se spotiče o klišeizirane momente, kreatori uspore, olabave, omekšaju naraciju… I, naravno, otvore prostor da u kadru zablista – njeno veličanstvo hrana. Ni Studio „Ghibli“ ne bi se postidio tih boja i tekstura, te nježnosti i meditativne, gotovo filozofske usporenosti s kojom se hrana ovdje sprema i jede. Malo je modernih animacija koje mogu da se pohvale s tako lijepom fotografijom i s toliko kadrova u kojima se površine tanjira, šerpica, kašika i čorbica pretvaraju u ogledala za likove (ali bukvalno!) kao ova serija, kao „Get Jiro!“.

PROBUĐENA ŽELJA

Čak i kada postane predvidljiva i slaba na opšta mjesta, ova vožnja ne prestaje da bude luda, divlja i fascinantna. Svaka epizoda ima barem jedan omaž filmskom klasiku, a čini se da je i svih deset osmišljeno tako da bude žanr za sebe. Ne može se reći da baš svaka vozi perfektno, ali tek je nemoguće reći da reference nijesu zanimljive. Što sve nećete vidjeti u „Get Jiro!“ – od Kurosave i samurajskog klasika „Yojimbo“ (1961), preko De Palme i krimi-klasika „Carlito’s Way“ (1993), do Milerove raspištoljene „Mad Max“ franšize. A posebna priča je epizoda s bjekstvom iz zatvora… Dvadeset dva minuta spakovana u jednom kadru, a da to ni u jednoj jedinoj sekundi ne zaliči na pokaznu vježbu. Nego, najvažnija misija koju „Get Jiro!“ uspijeva da obavi – bitnija čak i od toga hoće li produžiti život i dodatno slaviti Bordejna – tiče se toga hoće li vam probuditi želju da istražujete, da se dublje pozabavite kulturom hrane. Koliko god bila krvava i žanrovski specifična, čini se da hoće. I to je sigurno nešto što bi Entoniju bilo najvažnije, da vas „Get Jiro!“ inspiriše da se dočepate nekih mjesta i jela do kojih najvjerovatnije ne biste stigli da je nijeste pogledali. Nakon ovih deset epizoda, sve što se od Bordejnovog biopika „Tony“ u režiji Meta Džonsona poželjeti može jeste da bude makar upola dobar, autentičan i uvrnut omaž legendi kao što je to „Get Jiro!“. Sjajnog glumca ima – Dominik Sesa oborio je cijelu planetu s nogu debitantskom rolom pored Pola Đamatija u fenomenalnom filmu, instant božićnom klasiku „Holdovers“ (2023) Aleksandera Pejna… No, da li će to biti dovoljno? Hoće li mu faliti kičme, širine duše i uma, štosne ekspertize? Da i ne počinjemo o bolikuru za tuđa mišljenja, romantizaciji hrane, ljepoti i mraku i apsurdima i svemu drugom što ljubav prema kuvanju sa sobom nosi? Vidjećemo. U svakom slučaju, navijamo da bude tako, i da 2026. baš bude godina Entonija Bordejna.

Piše: Marina D. RICHTER Posle razočaravajućeg izleta u naučnu fantastiku u glavnom takmičarskom programu ovogodišnjeg festivala u Kanu, tj. filma „Sheep in the Box“ koji nam je kolektivno podigao obrve kao da smo videli nekoga kome se divimo da se spotiče o sopstvene noge – Hirokazu Koreeda pojavio se i u Veneciji. I slobodno se može reći da ga je drama o odrastanju „Look Back“ vratila na pravi put. U pitanju je adaptacija hitmange Tatsuke Fudžimota koju je objavila izdavačka kuća „Shonen Jump“, te koja je već 2024. doživela ekranizaciju – istoimeni animirani film Kjotake Ošijame.

Look Back

Divna i nježna drama o odrastanju

Hirokazu Koreedu oduvijek su privlačili PORODIČNI ŠTIH ljudi s margine, pa je sada kroz priču Koreeda se prvi put potpuno o ženskom prijateljstvu dotakao i predao fascinaciji japanskom umetnošću koju strasno prati fenomen „hikikomori“, tj. osobe koje ne od detinjstva. No, za razliku od napuštaju kuću zbog socijalne fobije Ošijame, u „Look Back“ samo

delimično koristi animaciju da ispripoveda priču o prijateljstvu dve „mangake“. Film je u potpunosti snimljen analognom (35mm) kamerom novajlije Senza Uene na lokacijama na kojima se radnja odvija i u stripu, u Nikaho Sitiju (prefektura Akita u regionu Tohoku u severnom Japanu). Režiser je odlučio da se u potpunosti drži originalnog rukopisa, pa je dodao samo nekoliko odraslih likova ne bi li povezao porodične odnose, što zapravo i jeste njegov specijalitet. Porodica je Koreedu oduvek interesovala, a u priči iz mange, odrasli su zapravo odsutni. Ubacivanjem osoba od autoriteta, režiser je izvukao narativ iz sveta fantazije i stopio ga s prepoznatljivom svakodnevicom, i to potpuno iz perspektive protagonistkinja. Iako optički nije nalik ničemu što je Koreeda snimio, „Look Back“ nosi njegov prepoznatljiv autorski pečat. Deca su ponovo u fokusu, makar u prvoj polovini filma, dok je priča fokusirana na sklapanje prijateljstva dve devojčice koje se upoznaju kroz ljubav prema mangi. Fudžino (Natsuki Deguči kao odrasla devojka, Rjo Ikeda kao devojčica) i Kjomoto (Aju Makita u mladosti, Roka Okada kao mlađa verzija) razlikuju se

skoro po svemu osim po ambiciji da od hobija jednoga dana ipak naprave karijeru.

PRIJATELJSKI VAJB

Koreedu su oduvek privlačili ljudi s margine, pa mu je u Fudžimotovoj mangi sigurno najzanimljiviji bio fenomen „hikikomori“, tj. dece i odraslih koji ne napuštaju kuću zbog socijalne fobije. Fudžino je jedna od njih, a Kjomoto je njena jedina spona sa svetom koji uz nju oprezno otkriva. „Hikikomori“ je socijalno prihvatljivo stanje u Japanu, pa deca mogu da završe školu od kuće. Dve devojčice upoznaju se sasvim slučajno, poslednjeg dana škole, pred raspust. Direktor tada moli Kjomoto da Fudžino odnese njeno svedočanstvo. I ova sigurno ne bi pomolila nos iz sobe da joj „poštarka“ nije proturila jedan od svojih tabaka strip-papira kroz procep od vrata. Obe su, do tog momenta, bile samo međusobne obožavateljke i verno su jedna drugoj pratile stripove objavljivane u školskim novinama. Film je sniman iste godine kao i „Sheep in the Box“, što je bilo moguće samo zahvaljujući tome što se radnje filmova ne odigravaju tokom istih godišnjih doba. Međutim, dok se Koreeda nekoliko meseci nalazio u gradu, pa onda ponovo

na severu, njegove glumice su sve vreme živele zajedno na lokaciji gde su se sprijateljile. Zbog toga se na platnu između njih oseća energija nepatvorenog prijateljstva. Najoriginalniji detalj filma „Look Back“ ogleda se u tome što kao naizgled obična priča o odrastanju nema nijednu ljubavnu dramu, čak ni naznaku romanse, pa su muškarci u drugom planu. Ovde se prevashodno radi o prijateljstvu, strasti prema crtanju i snovima o budućnosti dve devojke koje radije troše vreme na stvaranje stripova nego na izlaske i druženje s vršnjacima. Tek pred kraj filma usisani smo u pastelni svet animacije koji samo ovlaš podseća na Mijazakijevu estetiku. U pitanju je, međutim, izvanredno urađena rotoskopija iza koje stoji japanski multitalenat Joko Kuno, animatorka, režiserka i manga kreatorka čiji genijalni um angažuje svako ko traži perfektnu izvedbu. Animirane scene su, kao što to roto-tehnika zahteva, prethodno snimljene s glumicama, pa su naknadno animirane. Tehnički gledano, u drami „Look Back“ sve štima, a posebno je uspeo dizajn zvuka koji svaki pokret pera i šum lišća pretvori u melodiju. imdb.com

ovanoj na grafičkoj noveli Entonija Bordejna

imdb.com

Objektiv 27

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Stvaranje stripova važan dio karakterizacije

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. oktobar 2026. 347

Дана 11. октобра 2026, у 93. години, умрла је наша драга

357

Дана 11. октобра 2026, послије тешке болести, у 70. години напустио нас је наш вољени

АНГЕЛИНА - ГИША Милова ВУЈОВИЋ

VESELIN Milana ĐUROVIĆ

рођена НИКОЛИЋ

ДРАГАН Мијајла БУЛАТОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима 11. октобра од 11 до 16 часова и 12. октобра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Кочанима. Цвијеће се не прилаже.

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 12. октобра од 10 до 17 часова и 13. октобра од 10 до 14 часова, када се креће за село Бријестово гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови БОБО и ДАЈА, сестра ЛОЛА, снахе БРАНКА, МИРА, СНЕЖАНА, СВЕТЛАНА, СТАНОЈКА, МИЛИЦА и ВАСА, унучад БЛАГОТА, ЛУКА В., ЛУКА П., ДРАГАНА, АЛЕКСАНДРА, СНЕЖАНА, ИВАНА и МИЛИЦА, праунучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ВУЈОВИЋ и НИКОЛИЋ

Preminula je

346

Iznenada nas je napustio u 58. godini naš voljeni

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću dana 11. oktobra od 11 do 16 časova i 12. oktobra 2026. godine od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

ОЖАЛОШЋЕНИ : супруга МИЛОЈКА-МИЛАНКА, кћерка СЛАЂАНА, синови РАДОВАН и МИЛОШ, брат БОЖИДАР, снахе ДРАГИЦА, СЕНКА, МИЛОЈКА и РУЖИЦА, унучад ЛАНА, ЛУКА и ТАРА, братанићи, братаничне, сестрична и остала родбина БУЛАТОВИЋ и ЖАРИЋ

OŽALOŠĆENI: supruga MILANKA, kćerke MAŠA i MILICA, sestre TAMARA i SANJA, sestrići MILOŠ i DUŠAN, sestrične EVA, JOVANA i SARA, brat od strica MILUTIN, ujak RADE, tetke, braća i sestre od strica, ujaka, tetaka i ostala rodbina ĐUROVIĆ i OTAŠEVIĆ 348

362

Дана 10. октобра 2026, у 73. години, преминула је наша вољена

359

Sa tugom i nevjericom opraštamo se od našeg kolege i prijatelja

DRAGANA – MACA MILONJIĆ VESELINA – VESKA ĐUROVIĆA Sahranjena 11. oktobra 2026, Čepurci – Podgorica.

U žalosti brat DRAGAN i sestra MARIJA sa porodicama

СЛАВИЦА Милоја ЧЕПИЋ рођена БАИЛОВИЋ

Сахрана је обављена 11. октобра у кругу уже породице на Новом гробљу - Подгорица. Кућа жалости: Улица Блажа Јовановића број 13.

Odlaziš kao čovjek koga ćemo pamtiti po ljudskim vrijednostima, kolegijalnosti, profesionalizmu i časnom odnosu prema policijskom pozivu. Zajednički rad, međusobno poštovanje i uspomene koje smo dijelili ostaće trajno urezani u našim sjećanjima. TVOJE KOLEGE IZ SP ŠAVNIK

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови НЕБОЈША и БОШКО - БОЛЕ, брат ЖЕЉКО, сестре ЗАГОРКА и ЉУБИНКА, снаха МАРИЈА, унук ЛАЗАР, као и остала родбина ЧЕПИЋ и БAИЛОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom bratu

351

VESKU S ljubavlju, tugom i poštovanjem ne damo te zaboravu. MILUTIN ĐUROVIĆ sa porodicom

356

Draga baba, hvala ti za svu ljubav, toplinu i dobrotu koju si mi pružila. Čuvaću te u srcu zauvijek. Tvoj unuk LAZAR

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 12. oktobar 2026. 360

355

Posljednji pozdrav našem

VLADO JOVIĆEVIĆ

DAVORU Zajedno smo odrastali, dijelili najljepše dane i stvarali uspomene koje vrijeme nikad neće izbrisati. Jedan dio naših života odlazi s tobom, a ti ćeš zauvijek ostati dio nas. Počivaj u miru, brate naš.

Godina dana puna tuge prošla je od tvoje smrti. Počivaj u miru.

Drugovi iz kvarta Preko Morače: SAŠA, BORIS, PAVLE, TIHI, BOBO, MIRKO, GVOZDEN, MUGI, DANILO, DUŠAN, BOJAN, DARKO, MILJAN, MARKO, VLATKI, LUKA, ĆONTO i SAVA

361

Posljednji pozdrav dragom stricu

Tvoje sestre BOSE i STANKA

350

358

Posljednji pozdrav kolegi

VESKU ĐUROVIĆU

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama. Tvoj odlazak ostavlja veliku tugu, a ljubav i poštovanje prema tebi ostaće vječni. BLAŽO ĐUROVIĆ sa porodicom

BOŽIDAR IVANOVIĆ

DAVORU KATIĆU

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje naš osjećaj gubitka i poštovanja prema tebi. Ostaćeš upamćen po svojoj dobroti, poštenju i vedrom duhu. Čuvaćemo te od zaborava u našim mislima i pričama.

352

Voljena tetka

Pamtićemo tvoju kolegijalnost i ljubav prema sportu.

DANICA Beskrajno ti hvala za svu ljubav, dobrotu i žrtvu kojom si nas cijelog života darivala. Hvala ti što si nam bila oslonac, utjeha i najbolja odiva svome rodu, ikada. Davala si i kada nijesi imala, pomagala i kada je i Tebi bilo teško, odvajala od svoje djece i dijelila sa svima nama. Hitaj tetkice u zagrljaj onima koji su prerano otišli… zbog kojih si vječno tugovala… zbog kojih ti se srce stezalo u grudima, a u očima uvijek krila suze. Žuri da se siti ispričate. Bog neka Ti čuva dušu prostu i crna ti zemlja laka. Živjećeš u našim srcima zauvijek. Tvoji: SLAVICA, VASKO i MILOŠ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

VLADO i ŽELJKA sa porodicom

SPORTSKA REDAKCIJA ARENE - POBJEDA

354

Voljenoj babi i tetki

349

DANICI ROGANOVIĆ Hvala ti za ljubav i poštovanje svih ovih godina. Čuvaćemo te od zaborava, voljeti i spominjati. STEFAN i NELA

353

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DANICI ROGANOVIĆ

Voljeli smo te i poštovali, bila si dio naših života, naših mladosti i tuga i naš veliki oslonac. Hvala ti na tvojoj bezrezervnoj ljubavi prema tvom rodu i tvojoj braći, na hrabrom i časnom životu. Nedostajaće mi oni naši dugi razgovori, naša druženja, tvoja pažnja i ljubav. Čuvaćemo te u svojim srcima, ponosni na sve ono što si bila. Tvoji: bratanić STEVAN - MIŠO POPOVIĆ sa porodicom

BOŽIDAR IVANOVIĆ Godina dana bez tebe prošla je u tišini i sjećanju na tvoju plemenitost i iskreno drugarstvo. Ponosni smo što smo te poznavali i dijelili s tobom životne puteve. Čuvaćemo uspomenu na tebe.

IVAN i MILOŠ PEJAKOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

Poslovni broj: Iv. br. 771/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Lovćen auto” Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koga zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Demirović Emrah iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2025-183-896635, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

Poslovni broj: Iv. br. 1310/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul. Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Krstić Mitar iz Bara, Haj Nehaj bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12630, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Demirović Emrah iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2025-183-896635. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 22.06.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Krstić Mitar iz Bara, Haj Nehaj bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 12630. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 03.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 09.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 770/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Lovćen auto” Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koga zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Agović Kemal iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2024-183-873323 i 2025-183-890126, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

J A V N O O B J A V LJ U J E

SRĐAN POPOVIĆ

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Agović Kemal iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2024-183-873323 i 2025-183-890126. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 22.06.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1175/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Pilipović Nikola Miodrag i Vijatović Nikola Mirjana iz Bara, Pod Glavicom bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013526 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pilipović Nikola Miodrag i Vijatović Nikola Mirjana iz Bara, Pod Glavicom bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013526 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.08.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 09.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

Poslovni broj: Iv. br. 1213/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1174/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Lovćen auto” Podgorica/ Novaka Miloševa 6/2, koga zastupa izvršni direktor Ratko Babić, protiv izvršnog dužnika Rajković Zvezdan iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2025-183-900690 i 2025-183-929820, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Janoch Franc Josef iz Bara, Ulica 174/20, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013433 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

dragan mijatović

fotografija

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Rajković Zvezdan iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 2025-183-900690 i 2025-183-929820. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 06.08.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Janoch Franc Josef iz Bara, Ulica 174/20, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013433 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.08.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV

Poslovni broj: Iv. br. 1167/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1132/26.

Urednica

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul. Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Pavlović Đura Marko iz Bara, Požarevačka br. 3-1B br. 4/3, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27364, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Todorović Vuk Lazar iz Bara, Glavanovića br. 56, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016269 od 09.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pavlović Đura Marko iz Bara, Požarevačka br. 3-1B br. 4/3, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27364. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1312/26.

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul. Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Rizvanović Ifet iz Bara, Suvi potok br.3, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18436, radi naplate novčanog potraživanja, dana 09.10.2026. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Rizvanović Ifet iz Bara, Suvi potok br.3, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 18436. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 03.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Todorović Vuk Lazar iz Bara, Glavanovića br. 56, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016269 od 09.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 09.10.2026. godine.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za poljoprivredu, zaštitu životne sredine i vodoprivredu, Opštine Tuzi OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost Da je nosilac projekta LAZER PALUSHAJ, podnio zahtjev broj 06-3228574/1 od 08.10.2026 godine za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat Lokalnog objekta od opšteg interesa objekat privrednog razvoja – “Skladište” na katastarskoj parceli broj 349 KO Dinoša Opština Tuzi. U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetnu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za poljoprivredu, zaštitu životne sredine i vodoprivredu Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 77, kancelarija broj 5, radnim danima od 09,00 do 13,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www.tuzi.org.me. Rok za uvid u dokumentaciju i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za poljoprivredu, zaštitu životne sredine i vodoprivredu kao i na e-mail agrotuzi@tuzi.org.me je od 12.10.2026. do 16.10.2026. godine.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.

I. br. 510/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Filipović Angeline i Pekić Dragane iz Bara, koje zastupa Ana Stanković Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane iz Bara, Sutomore, Zelen bb, na osnovu izvršne isprava – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 220/21-17 od 13.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.10.2026. godine, donio je

Cjenovnik čitulja Formati

Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 257 KO Petnjik I i to: Zabilježba rješenja o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 11.06.2024. godine. V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 06.02.2025. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 108.732,00 €. VI Na sedmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 10.873,20 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

Bar, 05.10.2026. godine

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se sedma prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane, upisane u LN broj 257 KO Petnjik I, PJ Berane, kao katastarska parcela br. 855, potes Brdo, Pašnjak 3. klase, površine 4.361m2 i kat.parcela br. 982, potes Podbukovac, voćnjak 2. klase, površine 4.700m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 03.11.2026. godine u 13,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 11.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

1/9 1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

32 Marketing

Poneđeljak, 12. oktobar 2026.