Skip to main content

Dnevni list POBJEDA 09.11.2026.

Page 1

Име говори Poneđeljak, 9. novembar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXIII / Broj 21872 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1.50 €

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

DA TRETIRAMO HRVATSKU KAO SAVEZNIKA, A NE PREPREKU Profesor FPN Zlatko Vujović ocijenio da Hrvatska nema strateški interes da spriječi članstvo naše države u EU, ali je suštinsko pitanje da li ta zemlja u crnogorskoj vlasti vidi iskrenog evropskog partnera

S. VASILJEVIĆ

INTERVJU: Tvrtko Jakovina, istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Veći problem od bilateralnih sporova je što dio vlasti u Crnoj Gori ne želi bolje odnose sa Zagrebom

Tramp je oslabljen ali dovoljno jak da nastavi da pravi probleme

Za Crnu Goru brod „Jadran“ nema simbolički značaj kakav mu pridaju Hrvatska i Srbija. On je mnogo više dio istorijskog nasljeđa jugoslovenske države i dinastije Karađorđević nego simbol crnogorske državnosti. Istovremeno, njegovo održavanje predstavlja značajan finansijski teret. Zato ne vidim razlog da se ne razmotri neki oblik kompromisa, uključujući prenos broda Hrvatskoj ili zajedničko korišćenje u okviru evroatlantske saradnje, uz odgovarajući sporazum dvije države – kaže Zlatko Vujović, ističući, pored ostalog, da naša država ima realnu šansu da postane članica EU 2028. godine

STR. 4. i 5.

OD „DOBROTE“ DO RUSKOG PASOŠA: Kako su institucije napravile propust i ,,ustupile“ crnogorskog državljanina i ko će odgovarati

Pacijent iz Kotora regularno napuštio Crnu Goru, prošao vojnu obuku i čeka ga front

STR. 8. i 9.

STR. 2. i 3.

Ministarstvo vanjskih poslova nije imenovalo 13 ambasadora, među njima ni ambasadora u Njemačkoj

Milijarde za ekologiju, a pravi ispit tek predstoji

Hvale se da je Berlin među najvažnijim partnerima, ali nemušto odgovaraju o ambasadi

VLADA CRNE GORE

AMBICIOZAN CILJ: Ima li Crna Gora novca da zatvori Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene do kraja ove godine

Ivana Vojinović upozorava da politički i proceduralni napredak ne znači i stvarnu ekološku transformaciju. Nedostatak novca, stručnog kadra, institucionalnih kapaciteta i spremnih projekata mogao bi biti veći izazov od samog pregovaračkog roka STR. 7.

STR. 4.

Advokat Aleksandar Olenik vjeruje da će odnosi sa Crnom Gorom biti neuporedivo bolji

Crnogorski akademski slikar Vladimir Vukčević za Pobjedu povodom izložbe „Bleak Faith: Forsaken“, koja je predstavljena u Umjetničkom paviljonu

Ukidanje odluka o zabrani ulaska u Srbiju Između humanog pokazaće kakva će biti betona Bloka 5 i urbane distopije politika nove vlade STR. 8.

STR. 12. i 13.


2

Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Profesor FPN Zlatko Vujović ocijenio da Hrvatska nema strateški interes da spriječi članstvo naše države suštinsko pitanje – političko povjerenje, odnosno da li ta zemlja u crnogorskoj vlasti vidi iskrenog evropsk

Veći problem od otvorenih pitanja je što dio vlasti u Crnoj Gori ne želi bolje odnose sa Zagrebom

PODGORICA – Hrvatska nema strateški interes da spriječi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, ali ima ozbiljan problem sa dijelom crnogorske vlasti. Vjerujem da bi, kada bi umjesto radikalnih prosrpskih partija na vlasti bile građanske, proevropske i prozapadne političke snage, značajan dio današnjih sporova imao drugačiji tretman, a neka pitanja vjerovatno ne bi ni predstavljala prepreku evropskim integracijama. Mnogo veći problem od samih bilateralnih sporova jeste činjenica da dio crnogorske vlasti ne želi iskreno poboljšanje odnosa sa Hrvatskom – istakao je za Pobjedu Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka u Podgorici i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja. Vujović je posebno upozorio na 2028. godinu, kada se očekuju redovni parlamentarni izbori u Hrvatskoj, kao novi rizik za Podgoricu. – Ukoliko tada bude na dnevnom redu ratifikacija pristupnog ugovora Crne Gore, teško je zamisliti da odnos prema crnogorskoj vlasti neće postati i tema hrvatske unutrašnje politike. Ako u tom trenutku ključne pozicije u Crnoj Gori budu zauzimali lideri koje hrvatska javnost doživljava kao otvoreno antihrvatske, a od kojih je neke Hrvatska proglasila nepoželjnim osobama, podrška ratifikaciji mogla bi postati politički veoma osjetljivo pitanje. To je, po mom mišljenju, jedan od najvećih rizika koji se u Podgorici danas nedovoljno razumije – poručio je Vujović.

PORUKE ZAGREBA

Na pitanje kakve poruke danas stižu iz Zagreba kada je riječ o odnosima sa Crnom Gorom i njenom evropskom putu, Vujović kaže da su one prilično jasne. – Hrvatska želi da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali istovremeno očekuje da se riješe otvorena bilateralna pitanja i da u Podgorici ima pouzdanog partnera koji dijeli temeljne evropske i evroatlantske vrijednosti. Važno je razumjeti da dio pitanja koja Hrvatska danas otvara postoji već duže vrijeme. Međutim, promjena vlasti u Crnoj Gori 2020. godine,

Za Crnu Goru brod „Jadran“ nema simbolički značaj kakav mu pridaju Hrvatska i Srbija. On je mnogo više dio istorijskog nasljeđa jugoslovenske države i dinastije Karađorđević nego simbol crnogorske državnosti. Zato ne vidim razlog da se ne razmotri neki oblik kompromisa, uključujući prenos broda Hrvatskoj ili zajedničko korišćenje u okviru evroatlantske saradnje, uz odgovarajući sporazum dvije države – kaže Zlatko Vujović, ističući, pored ostalog, da naša država ima realnu šansu da postane članica EU 2028. godine a posebno ubrzanje evropskih integracija nakon 2023. godine, suštinski su promijenili politički kontekst u kojem se ta pitanja razmatraju. Jasno je da je zvanični Beograd, tokom režima Aleksandra Vučića, kada je postalo izvjesno da Crna Gora ima realnu šansu da u relativno kratkom roku postane članica EU, pojačao nastojanja da taj proces uspori ili zaustavi. Jedan od instrumenata takve politike bilo je podsticanje konfrontacije između Podgorice i Zagreba – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen bilo je svjesno osmišljena politička provokacija prema Hrvatskoj. – Njena svrha nije bila suočavanje sa prošlošću, već izazivanje reakcije Zagreba koja bi mogla ugroziti evropski put Crne Gore. Time je dio crnogorske parlamentarne većine poslao poruku da politički savez sa zvaničnim Beogradom ima prednost nad izgradnjom dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom. Istovremeno, takva politika dala je snažnije argumente onim političkim krugovima u Hrvatskoj koji su zagovarali tvrđi pristup prema Crnoj Gori. Drugim riječima, oni koji su željeli da zaoštre hrvatsku politiku prema Crnoj Gori dobili su povod upravo od dijela crnogorske vlasti – ocijenio je Vujović. Rekao je da zato današnje odnose ne možemo posmatrati isključivo kroz prizmu bilateralnih pitanja. – Suštinski problem je političko povjerenje, odnosno pitanje da li Hrvatska u aktuelnoj crnogorskoj vlasti vidi iskrenog evropskog partnera – kazao je Vujović. Na pitanje zašto Hrvatska upravo sada insistira na rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja i da li je riječ o legitimnim zahtjevima ili o političkom pri-

tisku, Vujović je istakao da smatra da postoje dva međusobno povezana razloga. – Prvi je legitimna namjera Hrvatske da, u trenutku kada Crna Gora ulazi u završnicu pristupnih pregovora, riješi pitanja koja smatra važnim za svoje državne i nacionalne interese. Drugi je politički kontekst koji je stvorio dio crnogorske vlasti. Antihrvatska retorika, političke provokacije i odbijanje saradnje u pojedinim pitanjima omogućili su Zagrebu da svoje ranije zahtjeve postavi mnogo odlučnije nego što bi to vjerovatno bio slučaj s drugačijom vladajućom većinom u Podgorici. Vjerujem da bi, kada bi umjesto radikalnih prosrpskih partija na vlasti bile građanske, proevropske i prozapadne političke snage, značajan dio današnjih sporova imao drugačiji tretman, a neka pitanja vjerovatno ne bi ni predstavljala prepreku evropskim integracijama – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, hrvatske zahtjeve ne treba posmatrati kao jedinstvenu kategoriju. – Dio pitanja je lako rješiv i trebao bi biti nesporan za obje strane: očuvanje sadašnjeg primjerenog obilježavanja mjesta nekadašnjeg logora Morinj, obeštećenje logoraša, suočavanje sa ratnim zločinima, procesuiranje odgovornih i rješavanje sudbine nestalih osoba. To su pitanja koja bi Crna Gora morala rješavati bez obzira na to da li ih Hrvatska postavlja kao uslov. Pozitivno je što je Vlada Crne Gore 20. oktobra donijela odluke o spomen-ploči u Morinju i promjeni naziva gradskog bazena u Kotoru. Šteta je što za njih nijesu glasale sve ključne vlasti sadašnje parlamentarne većine. Međutim, te odluke samo su dio potrebnih koraka i ne znače da su sva otvorena pitanja riješena – kazao je Vujović. Istakao je da, s druge strane, postoje pitanja čija je pravna i po-

litička priroda drugačija. – Kada govorimo o kopnenoj granici, treba razlikovati pravni osnov granice od njenog preciznog obilježavanja na terenu. Granice nekadašnjih jugoslovenskih republika predstavljaju osnov međunarodnih granica nakon raspada Jugoslavije, u skladu sa principima koje je afirmisala Badinterova komisija. Zato ne vidim osnov da se pitanje kopnene granice predstavlja kao da između dvije države ne postoji utvrđen međunarodnopravni okvir. Drugo je pitanje ugovornog potvrđivanja granice i demarkacije, odnosno preciznog utvrđivanja graničnih tačaka na terenu. To je tehnički i pravni posao koji dvije države treba da završe – kazao je Vujović. Kada je riječ o Prevlaci i morskom razgraničenju, rekao je, postoji privremeni režim uspostavljen Protokolom iz 2002. godine, koji funkcioniše i koji je u značajnoj mjeri zadovoljio praktične potrebe obje države. Vujović smatra da bi bilo racionalno dogovoriti međunarodnu arbitražu ili neki drugi prihvatljiv pravni mehanizam i spriječiti da to pitanje postane prepreka evropskim integracijama. Poručio je da je posebno zanimljivo pitanje školskog broda „Jadran“. – Ono ima pravnu i istorijsku, ali prije svega snažnu simboličku dimenziju. Postoje različita tumačenja sukcesije, posebno imajući u vidu da Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ predviđa poseban režim za vojnu pokretnu imovinu. Međutim, za Crnu Goru taj brod nema simbolički značaj kakav mu pridaju Hrvatska i Srbija. On je mnogo više dio istorijskog nasljeđa jugoslovenske države i dinastije Karađorđević nego simbol crnogorske državnosti. Istovremeno, njegovo održavanje predstavlja značajan finansijski teret. Zato ne vidim

razlog da se ne razmotri neki oblik kompromisa, uključujući prenos broda Hrvatskoj ili zajedničko korišćenje u okviru evroatlantske saradnje, uz odgovarajući sporazum dvije države – kazao je Vujović. Smatra da se sva ta pitanja mogu riješiti uz političku volju. – Mnogo veći problem od samih bilateralnih sporova jeste činjenica da dio crnogorske vlasti ne želi iskreno poboljšanje odnosa sa Hrvatskom – istakao je Vujović. Na pitanje da li je politika Zagreba usmjerena prema Crnoj Gori kao državi ili prvenstveno prema njenoj sadašnjoj vlasti, Vujović je rekao da je veoma važno napraviti tu razliku. – Hrvatska nema strateški interes da spriječi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Naprotiv, članstvo stabilne, proevropske i evroatlantski orijentisane Crne Gore odgovara dugoročnim interesima Hrvatske. Međutim, Hrvatska ima ozbiljan problem sa dijelom crnogorske vlasti. Riječ je o političkim snagama čiji su lideri decenijama zastupali stavove u direktnoj suprotnosti sa hrvatskim državnim interesima, podržavali politiku Slobodana Miloševića, podržavali postojanje tzv. Republike Srpske Krajine tokom ratnih dešavanja u Hrvatskoj ili se nikada nijesu jasno ogradili od nacionalističke politike devedesetih. Taj vrijednosni rascjep nije nestao time što su iz opozicije prešli u vlast. Dovoljno je pogledati ponašanje tih političkih aktera kada se na dnevnom redu Vlade nađu pitanja koja se tiču Hrvatske, uključujući sporna obilježja u Morinju. Vidimo visok stepen političke usaglašenosti prosrpskih partija, uključujući i one čiji su lideri proglašeni nepoželjnim osobama u Hrvatskoj – kazao je Vujović. Podsjetio je da je Hrvatska još u julu 2024. godine proglasila Andriju Mandića, Milana

Kneževića i Aleksu Bečića nepoželjnim osobama, što jasno, kako je kazao, pokazuje koliko je duboko narušeno političko povjerenje. – Dakle, nije riječ o povremenim nesuglasicama, već o dubljem političkom i vrijednosnom problemu – ocijenio je Vujović. Kazao je da je posebno problematično što je Pokret Evropa sad u pojedinim situacijama pristajao na zahtjeve svojih koalicionih partnera, ne procjenjujući dovoljno ozbiljno dugoročne posljedice po odnose sa Hrvatskom. – Vjerujem da u vrijeme usvajanja rezolucije o Jasenovcu ni dio rukovodstva PES-a nije vjerovao da evropski pregovori mogu biti završeni tako brzo. Zbog toga su odnose sa Hrvatskom tretirali kao pitanje koje ne zahtijeva posebnu političku pažnju. Danas je situacija drugačija. Evropske integracije postaju potencijalno najvažniji politički rezultat ove vlasti, posebno imajući u vidu ograničenja i neispunjena očekivanja u drugim oblastima, uključujući ekonomsku politiku. Međutim, političke posljedice ranijih odluka sada dolaze na naplatu – istakao je Vujović.

POTCJENJIVANJE

On je, upitan da li su crnogorske vlasti dovoljno ozbiljno shvatile upozorenja i zahtjeve Hrvatske, rekao da misli da nijesu. – Napravljeno je mnogo političkih grešaka, prije svega zbog potcjenjivanja značaja Hrvatske u procesu evropskih integracija. Hrvatska nije samo susjedna država sa kojom imamo otvorena bilateralna pitanja. Ona je članica Evropske unije i NATO-a, država sa razvijenim političkim vezama u evropskim institucijama i značajnim uticajem na politiku proširenja. Posebno ne treba potcjenjivati političku poziciju premijera Andreja Plenkovića. Riječ je o političaru s dugogodišnjim iskustvom u evropskim institucijama, snažnim vezama u Briselu i velikim ugledom među evropskim liderima. Zato bi bilo pogrešno graditi strategiju na očekivanju da će Njemačka ili druge velike članice EU jednostavno izvršiti pritisak na Hrvatsku da odustane od svojih zahtjeva. Crna Gora mora Hrvatsku tretirati kao partne-


Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

u EU, ali je kog partnera ra, susjeda i saveznika, a ne kao prepreku koju treba zaobići uz pomoć drugih evropskih država – rekao je Vujović. Ipak, postoji i objektivno političko ograničenje, kazao je. – Dio vladajuće koalicije ne želi normalizaciju odnosa sa Hrvatskom jer bi ona bila suprotna njihovoj političkoj strategiji i očekivanjima dijela njihovog biračkog tijela. Zato je teško očekivati da će se sva pitanja riješiti isključivo diplomatskim pregovorima dok u Podgorici istovremeno postoje politički akteri koji imaju interes da ti pregovori ne uspiju. Posebno upozoravam na 2028. godinu, kada se očekuju redovni parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Ukoliko tada bude na dnevnom redu ratifikacija pristupnog ugovora Crne Gore, teško je zamisliti da odnos prema crnogorskoj vlasti neće postati i tema hrvatske unutrašnje politike. Ako u tom trenutku ključne pozicije u Crnoj Gori budu zauzimali lideri koje hrvatska javnost doživljava kao otvoreno antihrvatske, a od kojih je neke Hrvatska proglasila nepoželjnim osobama, podrška ratifikaciji mogla bi postati politički veoma osjetljivo pitanje. To je, po mom mišljenju, jedan od najvećih rizika koji se u Podgorici danas nedovoljno razumije – poručio je Vujović.

PORUKE BERLINA

Na pitanje kako tumači poruke iz Berlina – da Crna Gora može postati članica EU 2028. godine i da je preostalo svega nekoliko rješivih pitanja, te jesu li te poruke upućene Hrvatskoj ili Crnoj Gori, Vujović smatra da su upućene i Zagrebu i Podgorici, ali sa različitim političkim značenjem. – Njemačka snažno podržava evropsku perspektivu Crne Gore i očigledno želi da proces proširenja dobije konkretan rezultat. Pristupanje Crne Gore EU bilo bi važan politički signal čitavom Zapadnom Balkanu, posebno u okolnostima u kojima je proces proširenja godinama bio opterećen zastojima i gubitkom kredibiliteta. Hrvatskoj je poruka da bilateralna pitanja, ukoliko postoji politička volja, ne bi trebalo da budu nepremostiva prepreka članstvu Crne Gore. Međutim, jednako je važna poruka Podgorici: evropska podrška nije zamjena za odgovornu državnu politiku i konstruktivan odnos prema susjedima – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, Njemačka ima značajan politički uticaj na Hrvatsku. – Uostalom, njemačka podrška bila je izuzetno važna i u procesu hrvatskog pristupanja EU. Ali bilo bi pogrešno zaključiti da će Berlin preuzeti odgovornost za rješavanje naših bilateralnih problema. Njemačka može pomoći, posredovati i podsticati kompromis, ali Crna Gora mora pokazati da je sposobna da sama vodi odgovornu politiku prema susjedima. Upravo je Hrvatska nedavno pokazala da ima ozbiljan uticaj unutar

evropskih institucija, kada je uspjela da utiče na formulacije zaključaka evropskog samita koje su se odnosile na dinamiku pristupanja Crne Gore. Mislim da u Berlinu postoji svijest da se većina otvorenih pitanja može riješiti relativno brzo. Problem nije toliko u njihovoj objektivnoj složenosti koliko u nedostatku političke volje dijela crnogorske vlasti. Zato poruke kancelara (Fridriha) Merca vidim kao snažnu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, ali i kao upozorenje da je vrijeme za političke provokacije i neodgovorno ponašanje isteklo – kazao je Vujović. Na pitanje je li realno da Crna Gora postane članica EU 2028. godine, Vujović je rekao da naša država ima realnu šansu da završi pristupne pregovore u relativno kratkom roku i postane članica EU 2028. godine. – Međutim, mislim da se u našoj javnosti nedovoljno pravi razlika između završetka pregovora, potpisivanja pristupnog ugovora i njegove ratifikacije. Završetak pregovora izuzetno je važan korak, ali ne znači da je posao gotov. Nakon potpisivanja pristupnog ugovora ulazimo u proces u kojem o našem članstvu odlučuju sve države članice, u skladu sa svojim ustavnim procedurama. Tada se politička logika značajno mijenja. Dok traju pregovori, Evropska komisija ima snažnu institucionalnu ulogu i interes da proces proširenja bude uspješan. Kada dođemo do ratifikacije, mnogo veći značaj dobijaju unutrašnje političke okolnosti u svakoj pojedinačnoj državi članici. Drugim riječima, Crna Gora će morati da odigra veoma složenu političku simultanku na 27 nacionalnih tabli. Na svakoj od njih postoje drugačiji politički interesi, unutrašnji odnosi, izborni ciklusi i percepcije proširenja Evropske unije. Posebne izazove vidim u Hrvatskoj i Francuskoj, ali iz različitih razloga – rekao je Vujović. Kazao je da, kada je riječ o Hrvatskoj, najveći problem mogao bi biti odnos prema političkom karakteru crnogorske vlasti. – Teško je očekivati da će hrvatski parlament bez ozbiljne političke debate ratifikovati pristupni ugovor države u kojoj važan dio vlasti čine političke snage koje hrvatska javnost smatra neprijateljski nastrojenim prema Hrvatskoj. Zato mislim da će sastav crnogorske vlade nakon izbora 2027. godine imati veliki značaj za završnu fazu evropskih integracija. To nije samo pitanje ispunjavanja tehničkih kriterijuma ili zatvaranja pregovaračkih poglavlja. To je pitanje političkog povjerenja, vrijednosne orijentacije i uvjerenja evropskih partnera da Crna Gora ulazi u EU kao država koja će doprinositi njenoj stabilnosti, a ne unositi dodatne unutrašnje podjele i sukobe. Dakle, 2028. godina jeste ostvariv cilj, ali nikako nije zagarantovan. Najveća opasnost je da Crna Gora uspješno završi pregovore, a zatim se suoči sa političkim blokadama u procesu ratifikacije koje je mogla izbjeći odgovornijom politikom – rekao je Vujović. Ivana KOPRIVICA

3

Za Crnu Goru nije presudno ko će zamijeniti Vučića, već da li će biti demontiran njegov sistem – Ako nova vlast u Srbiji bude spremna da demontira Vučićeve mehanizme političke kontrole i regionalnog uticaja, Crna Gora bi mogla dobiti priliku za suštinski drugačije odnose sa Srbijom. Ako se promijene samo ljudi na vrhu, a sistem ostane netaknut, i promjene u odnosima dvije države biće ograničene. Zato za Crnu Goru danas nije presudno ko će zamijeniti Aleksandra Vučića, već da li će s njegovim odlaskom biti demontiran i sistem koji je Beogradu omogućavao da tako snažno utiče na unutrašnje političke procese u našoj zemlji – kazao je Zlatko Vujović. Komentarišući izborni poraz Aleksandra Vučića i time kraj jedne političke ere u Srbiji, te kako će se ta promjena odraziti na odnose Beograda i Podgorice i može li Crna Gora očekivati drugačiju politiku Srbije i prestanak miješanja u njene unutrašnje političke procese, Zlatko Vujović je kazao da je pad Aleksandra Vučića nesumnjivo dobra vijest ne samo za građane Srbije već i za Crnu Goru. – Tokom značajnog dijela njegove vladavine Srbija je bila jedan od ključnih faktora destabilizacije u regionu: otvoreno se miješala u unutrašnje političke i izborne procese susjednih država, nastojeći da utiče na njihove izborne rezultate i sastav vlasti. Crna Gora je vjerovatno najbolji primjer takve politike. S određene vremenske distance danas imamo brojna svjedočenja aktera koji su učestvovali u promjeni vlasti 2020. godine. Ona govore o značajnoj uključenosti Srbije, njenih državnih i drugih resursa, kao i samog Aleksandra Vučića. Prema izjavama nekih lidera, onih koji su došli na vlast 2020. godine, bez takvog angažovanja Beograda promjena vlasti 2020. godine teško da bi bila moguća na način na koji se dogodila – kazao je Vujović. Rekao je da miješanje Srbije nije prestalo promjenom vlasti u Crnoj Gori. – Naprotiv, nakon 2020. godine poprimilo je još složenije oblike. Vučić je nastojao da utiče na formiranje vlada, prekompozicije lokalnih vlasti, koalicione aranžmane, izbor predsjedničkih kandidata, pa čak i na unutrašnje odnose i izbor rukovodstava pojedinih političkih partija. Mete političkih i medijskih kampanja nijesu bili samo DPS i Milo Đukanović. U određenim trenucima to su bili i premijer Milojko Spajić, kao i drugi politički akteri koji su pokazivali izvjestan stepen samostalnosti u odnosu na očekivanja Beograda. U tom sistemu uticaja važnu ulogu imali su djelovi Srpske pravoslavne crkve, medijske strukture, politički povezane organizacije i djelovi srpskog bezbjednosnog aparata. Postoje i ozbiljna pitanja o povezanosti pojedinih kriminalnih struktura sa finansiranjem političkih aktivnosti u regionu, koja zahtijevaju nezavisne institucionalne istrage – kazao je Vujović. Paradoksalno, Vučić je imao ogroman uticaj na crnogorsku

politiku, rekao je, iako nije uživao veliku popularnost kod značajnog dijela građana Crne Gore, uključujući i dio birača partija koje su mu bile najbliži politički saveznici. Njegova moć nije proizilazila iz neposredne podrške građana, već iz sposobnosti da preko političkih elita i različitih centara uticaja usmjerava ključne političke procese. Zato sam sklon ocjeni da je Aleksandar Vučić tokom prethodnih godina bio jedan od najmoćnijih političkih aktera u Crnoj Gori, iako nije obavljao nijednu funkciju u njenim institucijama – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, Vučićev pad sada stvara veliki politički vakuum. – Studentska lista ostvarila je izbornu pobjedu, ali je pred njom izuzetno složen zadatak. Nova politička većina moraće prije svega da se bavi konsolidacijom sopstvenog položaja, reformom institucija, odnosom prema naslijeđenim strukturama moći i rješavanjem ozbiljnih ekonomskih i političkih problema. Treba imati u vidu da ona nasljeđuje sistem opterećen netransparentnim ekonomskim aranžmanima, ozbiljnim sumnjama na korupciju, političkom kontrolom medija i problematičnim vezama između djelova državnog aparata i organizovanog kriminala. Istovremeno, suočiće se sa snažnom opozicijom i društvom u kojem ne postoji potpuni konsenzus ni o evropskim integracijama ni o ključnim spoljnopolitičkim pitanjima. Zato očekujem da će nova vlast u Srbiji, makar tokom prve dvije godine, biti prvenstveno zaokupljena unutrašnjim problemima i da neće imati ni kapaciteta ni političkog prostora da nastavi regionalnu politiku kakvu je vodio Vučić. Ali to ne znači da je sama promjena vlasti automatski donijela i promjenu politike Srbije prema regionu – rekao je Vujović. Kazao je da će ključni test za Studentsku listu biti da li je spremna da demontira sistem koji je Vučić izgradio. – Tu, prije svega, mislim na političku kontrolu medija, veze između djelova bezbjednosnih službi i kriminalnih struktura, kao i na mehanizme političkog uticaja u susjednim državama. Posebno važno pitanje biće djelovanje BIA i eventualna povezanost pojedinih pripadnika bezbjednosnog aparata sa kriminalnim grupama i političkim akterima u regionu. Ukoliko su postojali mehanizmi ucjenjivanja, nezakonitog finansiranja ili kontrole političara, njihovo razotkrivanje i uklanjanje mora biti jedan od prioriteta nove vlasti. Očekujem i da bi promjena vlasti mogla pokrenuti preispitivanje odnosa moći unutar Srpske pravoslavne crkve, imajući u vidu bliskost njenog sadašnjeg rukovodstva sa Vučićevim režimom – rekao je Vujović. Međutim, presudno je da li će nova politička elita htjeti da promijeni način funkcionisanja države ili će samo nastojati da preuzme postojeće instrumente moći, kazao je.

– U prvom slučaju mogli bismo svjedočiti početku duboke i pozitivne transformacije Srbije, sa izuzetno povoljnim posljedicama za cijeli region. U drugom slučaju dobili bismo samo privremeni predah, nakon kojeg bi se, s novim političkim akterima, mogla nastaviti suštinski ista politika. Zato će odnos nove vlasti prema naslijeđenim strukturama moći biti mnogo važniji pokazatelj promjene od njenih prvih deklarativnih poruka o dobrosusjedskim odnosima – smatra Vujović. Na pitanje šta pad Vučića znači za njegove političke saveznike i pristalice u Crnoj Gori, te mogu li se prilagoditi novim okolnostima ili će gubitak političkog pokroviteljstva iz Beograda značajno oslabiti njihov uticaj, Vujović je kazao da je pad Aleksandra Vučića ozbiljan politički udarac za njegove saveznike u Crnoj Gori. – Vjerujem da će značajan dio tih političkih aktera pokušati da se distancira od njega i uspostavi odnose s novom vlašću u Beogradu. Međutim, to neće biti jednostavno. Prije svega, njihova politička povezanost s Vučićem i strukturama izgrađenim tokom njegove vladavine mnogo je veća nego što je to bio slučaj s bilo kojim ranijim predsjednikom Srbije. Vučić nije bio samo politički lider koji je pružao podršku određenim partijama u Crnoj Gori. Izgradio je veoma složen sistem političkog, medijskog, ekonomskog i institucionalnog uticaja, koji je u značajnoj mjeri prevazilazio formalne nadležnosti predsjednika Srbije. U tom sistemu postojale su ozbiljne sumnje na povezanost pojedinih političkih aktera s kriminalnim strukturama, nezakonito finansiranje političkih aktivnosti i različite oblike zloupotrebe javnih resursa. Ukoliko se te sumnje potvrde u nezavisnim istragama, to bi za pojedine političare u Crnoj Gori mogao biti mnogo ozbiljniji problem od samog gubitka političkog pokroviteljstva Beograda – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, posebno bi bilo važno utvrditi da li su pojedine političke kampanje finansirane novcem kriminalnog porijekla i da li su postojali aranžmani u kojima se takva podrška kasnije kompenzovala kroz javne poslove, tendere ili druge oblike pogodovanja. – Takva pitanja ne mogu se riješiti političkim distanciranjem od Vučića. Ona zahtijevaju institucionalno utvrđivanje odgovornosti. Drugi problem za njegove saveznike jeste to što se nakon Vučićevog pada nije pojavio njegov očigledni politički nasljednik. Ranije su određene političke strukture u Crnoj Gori mogle relativno lako da promijene partnera u Beogradu, prilagođavajući se promjenama vlasti u Srbiji. Ovoga puta to će biti mnogo teže – kazao je Vujović. Rekao je da Studentski pokret i nova politička elita ne moraju imati ni interesa ni spremnosti da nastave odnose s akterima koji su bili duboko uključeni u Vuči-

ćev sistem regionalnog uticaja. – Teško mi je da zamislim da bi autentična studentska vlast, ukoliko ostane dosljedna zahtjevima iz kojih je nastala, bila spremna da koristi kriminalne strukture, netransparentno finansiranje ili bezbjednosni aparat za upravljanje političkim procesima u Crnoj Gori, na način koji je, smatram, karakterisao prethodni režim. Ali upravo tu dolazimo do još jednog važnog pitanja. Vučićev pad ne znači automatski i nestanak sistema koji je izgradio. Njegova politička moć nije počivala isključivo na predsjedničkoj funkciji, već i na širokoj mreži političkih, ekonomskih, medijskih i bezbjednosnih odnosa. Dio tih struktura mogao bi opstati i nakon promjene vlasti. Zato ne treba isključiti ni mogućnost njegovog političkog povratka, odnosno povratka političkih snaga koje su činile okosnicu njegovog režima. Ukoliko nova vlast ne sprovede ozbiljne institucionalne reforme, ne oslobodi medije političke kontrole, ne preispita djelovanje bezbjednosnog aparata i ne uspostavi efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, mogućnost restauracije prethodnog sistema ostaje veoma realna – rekao je Vujović. Kazao je da vjeruje da dio Vučićevih saveznika u Crnoj Gori računa upravo na takav scenario. – Oni će pokušati da politički prežive period njegovog odsustva s vlasti, nadajući se da će se on ili strukture povezane s njim u jednom trenutku vratiti. Zbog toga ne očekujem da će svi njegovi saveznici u Crnoj Gori automatski promijeniti svoje pozicije. Neki će pokušati da se prilagode novim okolnostima, dok će drugi vjerovatno nastaviti da održavaju postojeće veze i čekaju povoljniji politički trenutak – istakao je Vujović. Kazao je da, ipak, dugoročno gledano, Vučićev pad mogao bi značajno da promijeni odnose političke moći u Crnoj Gori. – Partije koje su veliki dio svog uticaja zasnivale na podršci Beograda moraće mnogo više da se oslanjaju na sopstvene političke kapacitete, podršku birača i sposobnost samostalnog djelovanja. To bi moglo otvoriti prostor za veću autonomiju crnogorskog političkog sistema i smanjenje spoljnog uticaja na donošenje ključnih državnih odluka. Da li će se to zaista dogoditi, zavisiće prije svega od toga kakva će Srbija nastati nakon Vučića. Ako nova vlast bude spremna da demontira mehanizme političke kontrole i regionalnog uticaja, Crna Gora bi mogla dobiti priliku za suštinski drugačije odnose sa Srbijom. Ako se promijene samo ljudi na vrhu, a sistem ostane netaknut, i promjene u odnosima dvije države biće ograničene. Zato za Crnu Goru danas nije presudno ko će zamijeniti Aleksandra Vučića, već da li će s njegovim odlaskom biti demontiran i sistem koji je Beogradu omogućavao da tako snažno utiče na unutrašnje političke procese u našoj zemlji – dodao je Vujović.


4

Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Ministarstvo vanjskih poslova nije imenovalo 13 ambasadora, među njima ni ambasadora u Njemačkoj

Hvale se da je Berlin među najvažnijim partnerima, ali nemušto odgovaraju o ambasadi PODGORICA - Crna Gora ima 13 upražnjenih ambasadorskih mjesta, uključujući i Berlin, dok je tokom mandata ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade Crne Gore Ervina Ibrahimovića imenovano 15 ambasadora i tri generalna konzula. Uprkos najavama da je popunjavanje diplomatsko-konzularne mreže jedan od prioriteta resornog ministarstva, za imenovanje ambasadora u Njemačkoj, koju MVP označava kao jednog od najvažnijih evropskih partnera, još nema konkretnog roka, niti je saopšteno dokle se stiglo u proceduri. Proces kadrovskog popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže još nije završen, a popunjavanje ambasadorskog mjesta u Berlinu, kako navode iz Ibrahimovićevog resora, dio je ukupnih napora da diplomatsko-konzularna mreža bude funkcionalnija i snažnija. U odgovoru na pitanja o stanju diplomatsko-konzularne mreže, iz PR službe Ministarstva vanjskih poslova za Pobjedu ističu da imenovanja predstavljaju značajan iskorak u kadrovskom jačanju diplomatske službe, kako bi bila sposobnija da odgovori na obaveze koje proizilaze iz međunarodnog položaja Crne Gore i završne faze evropskih integracija. – Naš pristup usmjeren je na kvalitetna i održiva rješenja, a ne na formalno popunjavanje pozicija po svaku cijenu. Upražnjena ambasadorska mjesta, prema podacima Ministarstva, su u: Albaniji, Argentini, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici i Suverenom Viteškom Malteškom Redu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji i Italiji. Iz PR službe objašnjavaju da proces popunjavanja ovih mjesta podrazumijeva koordinaciju Ministarstva vanj-

s. milović

Upražnjena ambasadorska mjesta su u: Albaniji, Argentini, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici i Suverenom Viteškom Malteškom Redu, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji i Italiji. Proces popunjavanja ovih mjesta podrazumijeva koordinaciju Ministarstva vanjskih poslova, Vlade, Skupštine i predsjednika države, kao i poštovanje međunarodnih procedura i protokola države prijema

Ministarstvo vanjskih poslova

skih poslova, Vlade, Skupštine i predsjednika države, kao i poštovanje međunarodnih procedura i protokola države prijema. – Cilj je da imenovanja budu realizovana u narednom periodu, uz puno uvažavanje profesionalnih kvaliteta i integriteta kandidata, jer ambasadori imaju posebnu odgovornost u predstavljanju države i zaštiti njenih interesa – naveli su u odgovoru. Kada je riječ o Njemačkoj, iz tog ministarstva navode da je ona jedan od najvažnijih evropskih partnera Crne Gore, posebno u kontekstu završne faze pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Popunjavanje ambasadorskog mjesta u Berlinu, kako kažu, dio je ukupnih napora da diplomatsko-konzularna mreža bude funkcionalnija i snažnija. Ipak, u odgovoru redakciji Robjede nijesu precizirali kada bi ambasador u Njemačkoj mogao biti imenovan, niti u kojoj je fazi procedura. – Kao i kod ostalih imenovanja, potrebno je sprovesti propisane institucionalne i međunarodne procedure, uz koordinaciju nadležnih organa, a cilj je da izbor bude kvalitetan i da budući ambasador u punom kapacitetu zastupa interese Crne Gore i doprinosi unapređenju odnosa sa tom državom – dodaje se u odgovoru. PR služba MVP-a ukazuje i na to da odsustvo imenovanog ambasadora ne znači i odsustvo diplomatskog djelovanja.

Bilateralna saradnja i komunikacija sa partnerima, kako objašnjavaju, dio su kontinuiranog rada Ministarstva i diplomatsko-konzularne mreže. Istovremeno, naglašavaju da ambasador na najvišem nivou predstavlja dodatni institucionalni kapacitet za politički dijalog, koordinaciju aktivnosti i neposredno zastupanje interesa države, zbog čega popunjavanje mjesta u Berlinu ostaje jedan od prioriteta. – Završna faza evropskih integracija zahtijeva veći obim diplomatskih aktivnosti, intenzivniju komunikaciju sa državama članicama i snažniju koordinaciju u oblastima važnim za pristupanje Evropskoj uniji. Pored službenika Ministarstva vanjskih poslova, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima raspoređeno je i 26 službenika iz drugih državnih organa, u skladu sa Zakonom o vanjskim poslovima – ističe se u odgovoru MVP-a. Ti službenici, kako navode, angažovani su u oblastima privrede, bezbjednosti, kulture, zdravlja, zaštite životne sredine, informisanja i drugim oblastima u kojima postoji potreba za specifičnom ekspertizom. – Najveći broj njih raspoređen je u Misiji Crne Gore pri Evropskoj uniji, a prisutni su i u Stalnoj misiji pri NATO-u i drugim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Dodatno diplomatsko prisustvo u zemljama Beneluksa prošireno je otvaranjem kan-

celarije Ambasade Crne Gore u Belgiji, sa sjedištem u Luksemburgu, u julu ove godine. Iz PR službe navode da je time unaprijeđena mogućnost neposredne podrške crnogorskim državljanima, ali i stvorena nova platforma za jačanje političkih, ekonomskih i društvenih veza sa Luksemburgom, koji je važan partner Crne Gore u procesu evropskih integracija. – Ovaj model omogućava da se diplomatska mreža dodatno osnaži znanjem i iskustvom drugih resora. Istovremeno, radimo na optimizaciji diplomatsko-konzularne mreže i njenom daljem razvoju, kako bi njeni kapaciteti bili usklađeni s potrebama države koja se priprema za članstvo u EU. Naš cilj je da Crna Gora u završnicu pristupnog procesa uđe sa efikasnom, profesionalnom i funkcionalnom diplomatskom službom. Kada je riječ o daljem razvoju mreže, iz Ministarstva najavljuju otvaranje ambasada u Češkoj i Slovačkoj, čiju političku podršku evropskoj perspektivi Crne Gore i regiona ocjenjuju kao posebno značajnu. Planirano je i jačanje diplomatskog prisustva u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Indiji, dok se, kako kažu, preduzimaju koraci za otvaranje ambasade Crne Gore u Japanu. Ove aktivnosti, prema objašnjenju PR službe MVP-a, zasnivaju se na procjeni političkog i ekonomskog značaja država, mogućnosti za unapređenje investicione saradnje, kvalitetnijem pružanju konzularnih usluga i jačanju međunarodne vidljivosti Crne Gore. Iz Ministarstva u zaključku poručuju da namjera nije samo povećanje broja predstavništava, već planski razvoj diplomatsko-konzularne mreže u skladu sa finansijskim mogućnostima i konkretnim potrebama države, kako bi Crna Gora završnicu pristupnog procesa dočekala sa efikasnom, profesionalnom i funkcionalnom diploIr. M. matskom službom.

PODGORICA - Na međuizborima održanim 3. novembra u SAD, Demokratska stranka osvojila je većinu u oba doma američkog Kongresa, ostvarivši ubjedljivu pobjedu nad republikancima. Analitičari tvrde da je trijumfom demokrata administraciji predsjednika Donalda Trampa zadat ozbiljan politički udarac. No, direktor Evropskog centra u Atlantskom Savjetu Jern Flek tvrdi da će, uprkos porazu Republikanske stranke, predsjednik Tramp nastaviti da vlada još odlučnije. - Pokazalo se da je Donald Tramp izuzetno nepopularan predsjednik. Rat sa Iranom, ogromni troškovi energenata i odnos prema Izraelu koštali su Republikansku stranku gubitka izbora - kaže profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istoričar Tvrtko Jakovina. On dodaje da je predsjednik Tramp „više vodio računa o vlastitom imidžu nego o stranci“, koja je često birala kandidate sklonije američkom predsjedniku ili po njegovoj volji, nego one što su „odražavali tradicionalne osjećaje“ republikanaca u SAD-u. - Pred izbore se govorilo da pobjeda demokrata neće biti toliko zasluga njihove dobre organizacije i njihovih dobrih kandidata koliko činjenice da će međuizbori biti referendum o predsjedniku Trumpu. Što je dijelom točno. Pobjeda demokrata sugerira ili veliko ogorčenje Amerikanaca prema predsjedniku Trampu, što on odbija prihvatiti, ili je zaista došlo do novog resetiranja odnosa unutar američkog društva. Tramp je prepoznao promjenu i u mnogim od država koje su sada postale demokratske tada pobijedio i sa petnaest procenata razlike. Ne zaboravite, pritom, da je ideja Bernija Sandersa, kao i kandidata koji su za američke pojmove bili iznimno lijevo, također bila iskaz želje za promjenom unutar SAD-a - kaže profesor Tvrko Jakovina za Pobjedu. POBJEDA: Iskaz koje tačno želje? JAKOVINA: Želje za svijetom koji će drugačije gledati na odnos bogatih i siromašnih, koji će na drugi način porezno tretirati super-bogate; za svijetom koji će se vratiti iskonskim američkim vrijednostima meritokracije, napredovanja prema zaslugama, neograničenim mogućnostima i svemu što Amerika polako prestaje biti. Američki građani su se nesumnjivo pobunili i zbog toga što je za dvije tisuće dolara porasla cijena energenata, čime je oštećeno svako kućanstvo. Za to je kriva fiskalna i porezna politika, koja se vodila bez jasnog plana. Pored toga, došli su na naplatu Trampovi udari na saveznike, njegovo uvećanje poreza na trgovinu Kanadi, europskim zemljama i američkim poduzećima koja su trgovala sa njihovim kompanijama. Pretpostavljam i da je Trampovo javno ponašanje, način na koji

INTERVJU: Tvrtko J

Tram jak da je komunicirao sa novinarima, sa strancima, sa do jučer najbližim saveznicima izazivalo ozbiljan odijum Amerikanaca. Da ne govorim o Trampovoj korupciji, koja na ovakav način nikada nije bila prisutna u SAD, ili barem ne među onima koji su bili na najvišim državnim pozicijama. POBJEDA: Sudeći po prvom intervjuu datom Fox Newsu, mislite li da je predsjednik Tramp razumio poruku američkih građana? JAKOVINA: Tramp je u prvom momentu djelovao pomirljivije nego što se moglo pretpostaviti. Izgledalo je da bi, usprkos očekivanjima, mogao surađivati sa demokratskim Kongresom; izuzev, dodao je, „po nekim pitanjima“. Tramp je zatim krenuo nabrajati moguće gotovo bizarne probleme, od kojih je jedan participacija trans-sportaša u ženskim timovima, gdje, kazao je, neće moći kooperirati sa demokratima. Kao da je to glavna tema i kao da Demokratska stranka u tome nastupa kao jedinstven i ultimativno progresivan blok! Tramp, pritom, ni u jednom trenutku nije bio usredotočen na sebe. POBJEDA: Odgovornost je prebacio na Republikansku stranku, ponavljajući da njegovo ime nije bilo na listiću. Zar to nije bilo očekivano? JAKOVINA: Jeste. Izbore su izgubili, kazao je, neki dobri ljudi, no - ja nisam bio taj. „Da je moje ime bilo na glasačkom listiću, ubjedljivo bismo pobijedili“, ponavljao je Tramp, što je potpuna deluzija u odnosu na katastrofu njegove stranke koja se dogodila. Tramp očito ne može prihvatiti poraz, zato poručuje da će, ukoliko mu nova većina bude donosila zakone sa kojima nije suglasan, napisati - veto. Riječ „veto“ ponovio je mnogo puta. POBJEDA: Kako onda do kohabitacije? JAKOVINA: Teško. Ne vjerujem da će, na valu ovako uvjerljive pobjede, demokrate tijekom naredne dvije godine pristati na nekada uobičajen način suradnje dvije velike partije. Tim prije što je ovo bila i borba protiv MAGA pokreta, koji je sada dramatično ranjen, čak i onamo gdje je to izgledalo gotovo nemoguće. Mislim na države poput Teksasa, u kojemu demokrate desetljećima nisu imali tako visoke funkcije. I Kanzas se smatrao siguran za republikance, baš kao Južna i Sjeverna Karolina, na primjer. Ipak, Republikanska stranka je i tamo poražena. POBJEDA: U kojoj mjeri je politička moć predsjed-


Politika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

5

Jakovina, istoričar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

mp je oslabljen, ali dovoljno a nastavi da pravi probleme nika Trampa sada dodatno dvedena u pitanje? Direktor Evropskog centra u Atlantskom savjetu kaže, na primjer, da predsjednik Trump nakon izbora „neće biti ni politički nemoćan ni zabrinut, jer je već u prve dvije godine pokazao da vlada putem izvršnih uredbi i koristeći ovlaštenja izvršne vlasti“. Ima li pravo? JAKOVINA: Dvije su opasnosti. Jedna je da mnogi u SAD, pa i u Demokratskoj stranci, pomisle da su republikanci i Tramp poraženi. Poraz republikanaca, odnosno trumpista, moguć je tek za dvije godine, na novim predsjedničkim izborima. Posao nije završen, a niti je svijet, niti su SAD iste. Sve je promijenjeno, Tramp je predsjednik. Drugo, Tramp može staviti veto na svaki prijedlog zakona koji mu bude donesen na potpis, a može i relativno neometano nastaviti vladati na vanjskopolitičkom planu. Što će vjerojatno i učiniti. Ne znam što će se događati s ratom na Bliskom istoku, ali mi se čini potpuno besmislenim ako bi se još zaoštrio; pogotovo u svjetlu prestanka financiranja Izraela. Pretpostaviti je da će demokrati opstruirati, propitivati, pozivati na svjedočenja sve Trampove suradnike, ministre, suce. Neće biti imenovanja novih sudaca, ometati će se rad administracije i tražiti da oni koji su na funkciji gube puno vremena u pripremama odgovora. Istovremeno, predsjednik Tramp, naročito njegovi prvi trabanti ili ministri koji su mu najodaniji, biti će prozivani, propitivani, što bi moglo utjecati na dio njegove administracije svjesne da se on više ne može natjecati. U tom smislu, svatko od njih sada sebe vidi u poseb-

Došli su na naplatu Trampovi udari na saveznike, njegovo uvećanje poreza na trgovinu Kanadi, evropskim zemljama i američkim preduzećima koja su trgovala sa njihovim kompanijama. Pretpostavljam i da je Trampovo javno ponašanje, način na koji je komunicirao sa novinarima, sa strancima, sa do juče najbližim saveznicima izazivalo ozbiljan odijum Amerikanaca. Da ne govorim o Trampovoj korupciji, koja na ovakav način nikada nije bila prisutna u SAD, ili barem ne među onima koji su bili na najvišim državnim pozicijama - kaže Jakovina no ugroženoj situaciji, jer neće biti predsjednika koji će ih braniti svojom popularnosti i karakterom. Također, znaju da ih može žrtvovati ako sam bude ugrožen. POBJEDA: Može li predsjednik Tramp u tom smislu biti ugrožen? Neki analitičari najavljuju impeachment. JAKOVINA: Može se pokušati, naravno, samo je pitanje da li je moguće u tome i uspjeti. Možda potezima koje povlači nepopularni Trump u ovom trenutku zapravo radi u korist demokrata. U tom smislu, bilo bi korisnije usredotočiti se na one koji bi eventualno mogli biti njegovi nasljednici u Republikanskoj stranci, tj. na moguće republikanske kandidati na izborima za dvije godine. POBJEDA: Ima li već takvih među njima? JAKOVINA: Ima. Jedan je J. D. Venc, koji je tvrdnjom da je

rat sa Iranom razlog izbornom porazu zapravo podvukao ono što se od drugog mjeseca ove godine ionako govorilo. Među najglasnijim političarima koji su bili protiv rata u Iranu bio je upravo J. D. Venc. To bi mogao biti njegov najveći adut i među republikancima i među drugima, jer može reći - evo, bio sam jedini glas, ali utišan od onih koji su podržali Trampovu odluku. Drugi je Marko Rubio, koji bi se mogao povući na poziciju tradicionalnih republikanaca, jedno vrijeme dominantnih u Republikanskoj stranci. Rubio republikacima može pomoći da se ponovo na taj način profiliraju. Ipak, ne mislim da se njih dvojica lako mogu otresti sjene i blata koje je na njih nabacio Trump i kojim su se i sami dosta namazali. Pretpostaviti je da će se, kao što to obično biva, do kraja po-

javiti više kandidata. Međutim, trenutno ne vidim velike zvijezde među republikancima. Mislim da se mnogi, zato što znaju da Tramp to ne trpi, neće isticati u prvi plan dok god on ima dvije godine mandata ispred sebe. Najzad, nije tajna da Tramp sebe vidi kao neprikosnovenog. POBJEDA: Što je sa demokratama? Jeste li među njima uočili neku zvijezdu? JAKOVINA: Jesam, ali je pitanje je li istinska zvijezda netko poput novog senatora iz Mičigena, čiji izbor zapravo sugerira nešto drugo. POBJEDA: Što? JAKOVINA: Senator Abdul Al-Said sugerira da je dio američkih političara bliskih Sandersovom gledanju na politiku, što znači bliskost drugačijoj poreznoj politici prema multimilionerima, drugačijoj zdravstvenoj po-

Naredne dvije godine Putin može biti miran POBJEDA: Hoće li novi odnos snaga u američkom Kongresu uticati na trans-atlantske odnose, posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini? JAKOVINA: U vanjskopolitičkom smislu, Trump je puno moćniji nego što je to na unutarnjem planu, pa će stoga, tijekom naredne dvije godine - osim ukoliko to Trump ne bude želio - biti mnogo teže očekivati dramatične i nagle promjene politike prema svim dijelovima svijeta. U tom smislu, sada Ukrajini možda može biti nešto lakše, ali za pravu

promjenu politike trebat ćemo pričekati promjenu u Bijeloj kući i u američkoj administraciji. Ne mislim da će to doći preko noći i da se ta politika može potpuno promijeniti. Konačno, neće tako lako nestati niti republikanski, niti zahtjevi nekih od novoizabranih demokrata za manjim izdvajanjima za strane ratove. Svoju pobjedu prije dvije godine Tramp je dijelom ostvario i zato što je rekao „No more forever wars“, što je ubrzo prekršio i ušao u rat s Iranom, kojeg SAD, ako nisu izgubile, sigurno nisu

dobile. Taj rat još traje, još boli i krvari cijelo čovječanstvo. Amerika će nastaviti biti orijentirana na sebe, i to je nešto što će, vjerujem, biti karakteristika i narednih administracija. POBJEDA: To znači da Vladimir Putin ne mora da brine? JAKOVINA: Naredne dvije godine ne osobito. Nema dramatičnih promjena. Tim prije što se Amerika, kažem, više neće posebno angažirati ni u jednom od ratova. Naravno, nitko ne zna što je sve točno Tramp u stanju napraviti, ali...

POBJEDA: Ostaje i američka politika prema Balkanu, odnosno prema našem regionu? JAKOVINA: Region odavno nije tema. Ni na tom planu neće biti promjena - Amerika sa većom pažnjom neće gledati prema europskom jugoistoku, niti prema Europskoj uniji. Ovo Briselu otvara mogućnost da se više brine o sebi i da se proba organizirati kao sila sama za sebe. Niti od Rusije, niti od Amerike, niti od drugih djelova svijeta očito neće biti velike pomoći, niti odnosa kakav je postojao

litici, ali i ono što postaje sve važnije, a to je odnos prema izraelskom lobiju i Izraelu. Mislim da će jedna od najvažnijih posljedica Trampove politike biti promijenjen odnos prema Tel Avivu. Doduše, ne samo zbog Trampa, nego i zbog politika koje posljednje tri godine Izrael vodi u Gazi i na Bliskom istoku. Kontaminirajuća je postala potpora koju je izraelski lobi davao određenim kandidatima, što se vidjelo i u slučaju guvernerke Mainea, koja je izgubila, pa i nekih drugih u Mičigenu. Ovo je važna posljedica, koja će imati utjecaja i na predsjedničke izbore za dvije godine. Pitanje je hoće li Demokratska stranka ostati „middle of the road“ i tražiti kandidata koji objektivno može pokupiti i dio republikanskih glasača - onih koji su ovog puta glasali za demokrate - ili će se jako pomaknuti pravcu Bernija Sandersa. To je rastući val među mlađim i urbanim Amerikancima. Ako bi u tom smislu guverner Kalifornije ostao najvidljiviji kandidat ili jedan od mogućih demokratskih kandidata za predsjednika, onda bi to doista bila pozicija „middle of the road“. Svakako treba sačekati. Pobjeda demokrata na međuizborima morala je iznenaditi i mnoge među njima, jer se pokazalo da, uz prave okolnosti, mogu pobijediti u Teksasu, Kansasu, Ajovi i državama gdje to nisu mogli desetljećima. POBJEDA: Mičigen je dobio prvog senatora - govorim o senatoru Al Saidu - islamske vjeroispovijesti. Demokrate najavljuju da će spiker u Predstavničkom domu prvi put u istoriji SAD-a biti Afroamerikanac Hakim Džefris. A što ovim presedanima demokrate poručuju? ranije. Ipak, međuizbori su predah i u smislu negativnog vala koji je eventualno mogao pomoći Marine Le Pen u Francuskoj, Alternativi za Njemačku i sličnim strankama u Europi. Ta će pomoć sada donekle biti usporena i može otežati očekivanja da će postojeća američka administracija nastaviti pomagati ekstremnoj i antieuropskoj desnici. Da li to znači da su Amerikanci ponovno usredotočeni na svijet kao što su to bili u vrijeme Hladnog rata ili iza Hladnog rata? Mislim da ne znači i da se u skorije vrijeme ta politika neće mijenjati.

JAKOVINA: Mičigen je savezna država koja je imala najveći broj muslimana. Na opće iznenađenje, oni su na predsjedničkim izborima prije dvije godine listom glasali za Trampa. S jedne strane to pokazuje ono što smo stalno imali u SAD - u jednom trenutku je bilo moguće izabrati katolika za predsjednika; govorim o Džonu Kenediju. Kasnije to uopće nije bilo pitanje - nitko, naime, nije problematizirao Bajdenovu katoličku vjeru. Isto bi se moglo dogoditi i sa novim senatorom iz Mičigena, koji je sjajno obrazovan, izvrstan govornik, odličan u debatama i koji je, iako nije spomenuo Izrael, u svom završnom govoru spomenuo Gazu, pitanje genocida i podvukao ono što se ticalo Izraela. „Ne dajemo novac za strane države da bi one vodile genocid; dajemo ga za građane naše države i zato se borim“, kazao je. Ova senatorova poruka važnija je od njegove vjere i nije bila koncentrirana samo na Mičigen. POBJEDA: Nakon izbora, predsjednik Barak Obama kazao je da Amerikanci žele politiku koja povezuje ljude umjesto da ih dijeli, kao i lidere koji nude konkretna rješenja. U vrijednosnom smislu, daju li ovi izbori nadu će se Amerika vratiti na „fabrička podešavanja“? JAKOVINA: U Kanadi sam, sa Vama razgovaram iz Toronta... Kanada je, uzgred, jedna od zapadnih zemalja koja na sveučilištima ima više onih stručnjaka čiji je predmet interesovanja Istočna nego Zapadna Europa. Imajući na umu koliki je broj Ukrajinaca, pa i drugih slavenskih naroda ovdje nekada došao, to nije čudno. Kolege Kanađani rekli su mi da Ameriku više nikada neće moći uzeti zdravo za gotovo, tj. da neće bezuvjetno vjerovati SAD-u. „No, ako se neke stvari promijene, što ćete onda“, pitao sam. „Ne, više ne“, rekli su. Nažalost, taj je odnos očito veoma kontaminiran. Ne kažem da se Amerika možda neće ispraviti i barem približno vratiti se na ono što je bilo nekada, ali vjerujem da neće biti potpunog povratka na stare politike prema Bliskom istoku, prema NATO-u i slično. Mislim da je to sada teško postići, jer je razina nepovjerenja koja je nastala u skandinavskim zemljama, u Kanadi, u Kini konačno takva da ju neće moći ispraviti samo jedna administracija. I sa te će strane Trampov utjecaj biti puno duži i onda kada ga više ne bude. Tamara NIKČEVIĆ


6

Ekonomija

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Razgovor sa predsjednikom Primorske privredne komore Slovenije o iskustvima te zemlje pri ulasku u EU i o tome što čeka crnogorske privrednike

Rakar: Zaštitite svoje proizvode i usluge i idite udruženi na evropsko tržište PODGORICA – Pri ulasku u Evropsku uniju (EU) čuvajte svoje proizvode, zaštitite svoje usluge, ne uzimajte svaku evropsku direktivu zdravo za gotovo, te znajte da je najbolje da pred velike evropske kompanije idete udruženi – glavne su poruke predsjednika Primorske privredne komore iz slovenačkog Kopra Roberta Rakara, koji je nedavno boravio u našoj zemlji i učestvovao na panelu Privredne komore Crne Gore o tome šta čeka crnogorsku privredu danom ulaska u Evropsku uniju. Rakar je u razgovoru za Pobjedu govorio o iskustvima Slovenije u momentu ulaska u EU i benefitima koje je ovoj zemlji članstvo donijelo, kao i o tome što crnogorsku privredu očekuje na evropskom tržištu. – Sigurno je najveća korist to što možete da radite sa tržištem od 450 miliona ljudi. To otvara izuzetne mogućnosti i za investicije u inostranstvu, ali i za strane investicije u vašoj zemlji. Ipak, to se mora kontrolisati, jer ako stranci odmah sve pokupuju u vašoj zemlji, to znači da oni kontrolišu šta će se raditi, kako i u kom obimu. To je najveća opasnost – navodi Rakar.

KLOPKA

Pojašnjava da je Slovenija u trenutku ulaska u EU upravo upala u tu klopku kao i svaka mala zemlja. Riječ je o, kako dodaje Rakar, velikom kapitalu, a investitori obično ne dolaze da bi nama pravili nešto dobro, već da sebi obezbijede što veći profit. – Ako treba, oni će kupiti lokalne firme i na taj način uklanjati konkurenciju. To tako ide – navodi Rakar. Kao značajnu prednost članstva, Rakar svakako izdvaja slobodno kretanje bez pasoša i granica. To bi, kako savjetuje,

res Evrope da primi nove zemlje zbog potencijalnih kupaca za evropske firme, a s druge strane i zbog pitanja bezbjednosti – navodi Rakar.

Sigurno je najveća korist od ulaska u EU to što možete da radite sa tržištem od 450 miliona ljudi. To otvara izuzetne mogućnosti i za investicije u inostranstvu, ali i za strane investicije u vašoj zemlji. Ipak, to se mora kontrolisati, jer ako stranci odmah sve pokupuju u vašoj zemlji, to znači da oni kontrolišu što će se raditi, kako i u kom obimu. To je najveća opasnost – upozorio je predsjednik Primorske privredne komore iz Kopra Robert Rakar Crna Gora kao turistička zemlja posebno morala da iskoristi, imajući u vidu učešće turizma u BDP-u. – To je za vas možda najvažniji dio članstva u EU koji morate iskoristiti najviše moguće. Mislim da je to posebno važno za sjever, jer smatram da su u tom dijelu vaše mogućnosti iskorišćene samo između deset i 20 odsto – navodi Rakar. Na pitanje Pobjede koje greške bi Crna Gora mogla izbjeći gledajući slovenačka iskustva, Rakar naglašava da Evropska unija uglavnom posluje kroz direktive, koje, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo shvatati „kao suvo zlato“. – Direktive su u mnogim zemljama interpretirane i inkorporirane u pravni poredak zemalja tako da što manje štete lokalnoj ekonomiji i građanima. Nemojte ih uzimati zdravo za gotovo i da to jedino mora biti tako. Interpretirajte ih. Mi smo tu griješili, jer smo prihvatali sve direktive kao suvo zlato i još na to dodavali 15 odsto više, da bi političare tap-

šali po ramenu u Briselu kako su sve dobro primijenili. Nemojte to da shvatate kao nešto što je jedino moguće, jer nije – savjetuje Rakar. Komentarišući to što je Slovenija u relativno kratkom roku doživjela šokove, prvo izlaskom iz Jugoslavije, a onda ulaskom u EU, te upitan da li je u tom trenutku bila spremna za članstvo, Rakar objašnjava da su se snalazili i na kraju dobro iskoristili svoju poziciju. Kaže da je Slovenija, iako je industrije generalno sve manje, i dalje druga ili treća zemlja u EU po učešću industrije u BDP-u.

DUG PUT

Ipak, put razvoja nije bio kratak, imajući u vidu da je Slovenija nakon više od dvije decenije nedavno dostigla 90 odsto evropskog prosjeka kada je riječ o životnom standardu. Podaci govore da je u trenutku ulaska u EU prosječna neto plata iznosila oko 700 eura, dok je prema posljednjim podacima iz avgusta dostigla skoro 1.700 eura.

Potrebno je zaštititi svoje proizvode i ne prodavati ih stranim investitorima. Isto se odnosi i na usluge, napravite uslove pod kojima stranci mogu pružati usluge u vašoj zemlji. Ako vi ne možete kod njih, zašto bi oni mogli kod vas? Ako vam dođe autobus sa njemačkim penzionerima, moraju angažovati crnogorskog turističkog vodiča. To tako ide. Probajte vi sa crnogorskim autobusom i vašim vodičem u Njemačkoj, to neće moći sigurno – saopštio je predsjednik Primorske privredne komore Robert Rakar

STRUKTURA PRIVREDE

Rakar objašnjava da Slovenija nikada nije bila poznata po finalnim proizvodima, ali jeste po poluproizvodima koje je Evropa trebala. – Na taj način smo jako brzo našli svoju poziciju na evropskom tržištu. Na početku, slobodno mogu reći, išli smo i sa cjenovnim dampingom. To je na početku bilo u redu zbog obima, ali plate su tada bile prilično niske. U međuvremenu se puno toga promijenilo za ove 22 godine i sada smo na oko 90 odsto evropskog prosjeka. Mislim da smo mogli i ranije da dostignemo prosjek, ali puno se prilika propustilo, ali to je tako, u određenoj situaciji odreaguješ tako kako odreaguješ – kaže Rakar. Upitan za spremnost Crne Gore za ulazak u EU, Rakar smatra da je uvjerenje među članicama EU da je Balkan sazreo da postane dio evropske familije. Ipak, razlog vidi i u novom tržištu koje će se otvoriti na ovim prostorima. – Mi pričamo o 25-30 miliona ljudi u ovom dijelu Evrope, to nije zanemarljivo, naročito u periodu krize u kojem se nalazi evropska privreda. Samo je njemačka automobilska industrija otpustila preko 100.000 ljudi, isto se dešava i u hemijskoj industriji. Ove dvije industrije su u Njemačkoj harale. Zato je i u tom pogledu inte-

Na pitanje Pobjede kako će se crnogorske kompanije snaći na velikom evropskom tržištu, imajući u vidu da preko 90 odsto u strukturi privrede čine mikro, mala i srednja preduzeća, Rakar ne vidi nikakav problem zbog takve strukture. – Ista je situacija i u Evropi, to je standard u EU. U Sloveniji je isto 99 odsto kompanija koje zapošljavaju do 25 ljudi. To jeste rizik, ali zato je potrebno zaštititi svoje proizvode i ne prodavati ih stranim investitorima. Isto se odnosi i na usluge, napravite uslove pod kojima stranci mogu pružati usluge u vašoj zemlji. Ako vi ne možete kod njih, zašto bi oni mogli kod vas? Ako vam dođe autobus sa njemačkim penzionerima, moraju angažovati crnogorskog turističkog vodiča. To tako ide. Probajte vi sa crnogorskim autobusom i vašim vodičem u Njemačkoj, to neće moći sigurno – slikovit je Rakar. Ipak, naglašava da je za privredu najvažnije udruživanje navodeći da je to već oproban recept kako se nastupa na velikom tržištu. – Pravite konzorcijume, zadruge, neke fleksibilne veze koje će pomoći da budete jači u pregovorima sa velikim firmama iz Evrope. Neka srednja firma iz Evrope može imati oko 10.000 zaposlenih. Imate ogromnu firmu s jedne strane, a s druge firmu od 25 ljudi, ne može drugačije nego sa udruživanjem. Oni imaju 150 pravnika, advokata, koliko ih vi sebi možete priuštiti – pita Rakar. Naglašava pak da se ne trebamo orjentisati samo na tržište Evrope, već se otvoriti i ka trećim zemljama, Africi, Južnoj Americi i Aziji. – To su interesantna tržišta. Za razliku od mnogih država iz EU, mi nemamo zajedničku istoriju. A ako je i imamo, ona je pozitivna, sjetimo se Pokreta nesvrstanih. To se

Sačuvajte Luku Bar Imajući u vidu da dolazi iz Kopra, poznatog po velikoj državnoj luci, Robert Rakar posebno naglašava da Crna Gora mora zaštititi i sačuvati Luku Bar. – Luka Bar ima perspektivu, ulaže se, može postati relativno važna regionalna luka za ovaj dio Evrope, ako se poprave saobraćajnice, ceste i željeznice. Luka vam je srce, ali ako nema žila, ništa od toga – upozorava Rakar. Jasno je, kako dodaje, da je infrastrukturu jako teško napraviti za deset godina ako već sada ne postoje svi planovi, ali sugeriše da se mora raditi barem po dionicama. Upoređujući barsku i koparsku luku, Rakar navodi da je njihova luka sa kapacitetom 23 miliona tona znatno veća od barske čiji je kapacitet 1,7 tona, ali ukazuje da se moraju iskoristiti prednosti koje postoje. – U Kopru su dominantno zastupljeni kontejneri i automobili, a u Luci Bar je najviše rasutog tereta. U posljednje tri godine i po planu za naredne tri u Luku Kopar biće uloženo preko 600 miliona eura u nove kapacitete. Jasno je da će Luka Bar ovo teško stići, jer su velike firme koje imaju brodove već odabrale luke, ali potrebno se za nešto specijalizovati i u tom biti najbolji. Luka u Kopru je državna, nadamo se da će tako ostati, a isto se nadamo i za Luku Bar, čuvajte je, jako vam je bitna – poručio je Rakar.

pamti, i koliko god čudno zvučalo, ime Josipa Broza Tita i dalje otvara vrata u Africi – kaže Rakar. Iako se Slovenija, kao i svaka mala zemlja, suočila sa odlaskom mladih ljudi iz zemlje, Rakar navodi da se danas situacija izmijenila, odnosno da novac nije više jedini motiv za odlazak iz zemlje. – Iako smo na početku svi jedino gledali bolju platu, danas je to drugačije. Posljednjih nekoliko godina gleda se kvalitet života, cijene stana, hrane, usluga, ali i koliko u profesionalnom smislu može doprinijeti kompaniji. Mladi ljudi žele da znaju da li mogu računati na jasno odvojen privatni i poslovni život, kakav je društveni standard, život za porodicu i djecu, koji je nivo bezbjednosti, a tek onda kolika je plata – navodi Rakar naglašavajući da ne treba zaboraviti i da će kompanije koje budu dolazile u Crnu Goru takođe trebati ljude. M. LEKOVIĆ


Društvo

Poneđeljak, 9. novembar 2026. PODGORICA – Privremeno zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene do kraja 2026. godine za Crnu Goru je ambiciozan, ali, prema ocjeni Ministarstva ekologije, dostižan cilj. Ipak, iza pregovaračke ambicije stoji mnogo složenije pitanje: može li država obezbijediti milijarde eura za nedostajuću infrastrukturu, dovoljno stručnih ljudi i institucije sposobne da evropske propise sprovedu u praksi? Ministarstvo procjenjuje da će za izgradnju nedostajuće infrastrukture biti potrebno između 3,5 i četiri milijarde eura, dok direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica dr Ivana Vojinović upozorava da usvajanje pregovaračke pozicije i zatvaranje poglavlja ne znači da su ekološki problemi riješeni. Njihova suštinska poruka jeste da će se uspjeh evropskih integracija u ovoj oblasti mjeriti konkretnim rezultatima – uređenim sistemom upravljanja otpadom, prečišćavanjem otpadnih voda, čistijim vazduhom i efikasnijom zaštitom prirode, a ne samo usvojenim zakonima i dokumentima.

Novac iz više izvora

Iz Ministarstva ekologije smatraju da zatvaranje Poglavlja 27 do kraja 2026. godine predstavlja jedan od ključnih prioriteta Crne Gore u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. – Crna Gora je ostvarila značajan napredak u ispunjavanju završnih mjerila, posebno u oblasti usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, jačanja institucionalnih kapaciteta i uspostavljanja strateškog okvira za sprovođenje preuzetih obaveza. Tokom 2026. godine usvojeno je 12 zakona, 93 podzakonska akta i četiri strateška dokumenta. Usvajanjem pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 završen je jedan od najvažnijih koraka u nacionalnim pripremama za njegovo privremeno zatvaranje. Predstoji razmatranje pregovaračke pozicije na nivou Evropske unije, uključujući usaglašavanje tranzicionih perioda. Konačna odluka zavisiće od procjene Evropske komisije i saglasnosti država članica. Poglavlje 27 jedno je od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja, prvenstveno zbog širine i složenosti obaveza koje obuhvataju kvalitet vazduha, upravljanje otpadom i vodama, zaštitu prirode, industrijsko zagađenje, hemikalije i klimatske promjene. Posebna zahtjevnost ovog poglavlja ogleda se u tome što usklađivanje zakonodavstva predstavlja samo prvi korak. Puna primjena evropskih standarda zahtijeva dugoročna infrastrukturna ulaganja, snažne administrativne kapacitete i kontinuiranu koordinaciju velikog broja insti-

7

AMBICIOZAN CILJ: Ima li Crna Gora novca da zatvori Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene do kraja ove godine

Milijarde za ekologiju, a pravi ispit tek predstoji Crna Gora želi da do kraja 2026. privremeno zatvori jedno od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja, za čiju je nedostajuću infrastrukturu potrebno između 3,5 i četiri milijarde eura. Dok Ministarstvo ekologije ocjenjuje da je taj cilj realan i dostižan, dr Ivana Vojinović za Pobjedu upozorava da politički i proceduralni napredak ne znači i stvarnu ekološku transformaciju. Nedostatak novca, stručnog kadra, institucionalnih kapaciteta i spremnih projekata mogao bi biti veći izazov od samog pregovaračkog roka tucija – istakli su iz Ministarstva ekologije. Oni tvrde da najveći izazov u narednom periodu neće biti samo usvajanje propisa, već njihova dosljedna i efikasna primjena. To podrazumijeva jačanje institucija, obezbjeđivanje dovoljnog broja stručnih kadrova, unapređenje inspekcijskih kapaciteta i, posebno, značajna finansijska ulaganja. Ipak, smatramo da je zatvaranje Poglavlja 27 do kraja 2026. godine realan i dostižan cilj, poručuju iz Ministarstva. – Kada je riječ o finansijama, iz ovog resora naglašavaju da Poglavlje 27 ne predstavlja jednokratni trošak, već dugoročan investicioni proces. Sredstva se obezbjeđuju iz više izvora: državnog i lokalnih budžeta, IPA fondova, drugih instrumenata Evropske unije, međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih partnera. Prema dostupnim procjenama i po sadašnjim tržišnim cijenama, za izgradnju nedostajuće infrastrukture biće potrebno između 3,5 i četiri milijarde eura. Od tog iznosa, oko 780 miliona eura potrebno je za infrastrukturu u oblasti upravljanja otpadom, oko 900 miliona eura za infrastrukturu povezanu sa zaštitom kvaliteta vazduha, dok se za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na 47 aglomeracija procjenjuje da je potrebno oko 800 miliona eura. Riječ je o velikom finansijskom izazovu, ali i o investicijama koje se neće realizovati odjednom, već fazno, kroz višegodišnje projekte i uz korišćenje različitih izvora finansiranja. Zato je važno razlikovati već realizovana sredstva od ugovorenih i planiranih investicija. Cilj Ministarstva je da obezbijedi održivo finansiranje i da sva-

ko ulaganje bude usmjereno ka konkretnim rezultatima – poručili su iz Ministarstva ekologije.

Politički cilj nije ekološki rezultat

Direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica dr Ivana Vojinović smatra da je privremeno zatvaranje Poglavlja 27 do kraja 2026. godine veoma ambiciozan cilj koji zahtijeva umjereni optimizam. – Tu bih napravila razliku između političke ambicije da se pregovori završe u određenom roku i stvarne spremnosti države da primjenjuje evropske ekološke standarde. Prošle sedmice je i usvojena Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27, što predstavlja važan korak naprijed u procesu. Iza pregovaračke pozicije stoji usklađivanje zakonodavstva sa evropskim pravnim tekovinama, planiranje budućih obaveza i definisanje načina na koji će se one ispunjavati, i ono što je posebno važno, u njoj se nalaze zahtjevi za pojedine prelazne periode. Usvajanje Pregovaračke pozicije ne znači da su ispunjene sve obaveze iz Poglavlja 27, a posebno ne da je Evropska unija već odobrila njegovo zatvaranje. Tek slijedi razmatranje i davanje saglasnosti 27 država članica i formalna odluka na Međuvladinoj konferenciji. Rekla bih da je sve ovo važan proceduralni i politički iskorak, ali da ga ne treba poistovjećivati sa suštinskim napretkom u zaštiti životne sredine. Suština je u sprovođenju evropskih propisa, jačanju institucija, obezbjeđivanju finansijskih sredstava i, prije svega, postizanju konkretnih rezultata na terenu. To su dvije različite stvari

Ivana Vojinović

koje, naravno, moraju biti međusobno povezane – upozorila je Vojinović. Ona je ukazala da nije realno očekivati da će Crna Gora do 31. decembra riješiti sve probleme sa otpadom, izgraditi kompletnu infrastrukturu za otpadne vode, otkloniti sve probleme sa kvalitetom vazduha, sanirati industrijsko zagađenje i završiti sve investicije koje zahtijevaju evropski standardi. – Iz tog razloga postoje tranzicioni periodi, prije svega za infrastrukturno i finansijski najzahtjevnije obaveze, pa će zato veliki dio posla trajati i nakon članstva u Evropskoj uniji još godinama, a u nekim segmentima i decenijama. U svakom slučaju, građanima se ne smije slati poruka da smo zatvaranjem poglavlja završili posao, posebno ako oni i dalje vide neuređena odlagališta otpada, ako nemaju adekvatan sistem otpadnih voda, ako tokom zime udišu zagađen vazduh ili ako vrijedna prirodna područja nijesu efikasno zaštićena. Krajnji cilj Poglavlja 27 nije samo članstvo u Evropskoj uniji, već kvalitetniji i zdraviji život građana Crne Gore, što bi trebalo da bude suština i pravo mjerilo uspjeha ovog poglavlja – ukazala je Vojinović.

Novac nije jedini problem

Govoreći o finansijskoj strani evropskih obaveza, Vojinović je navela da se ulaganja potrebna za Poglavlje 27 u Crnoj Gori trenutno procjenjuju na

oko tri do četiri milijarde eura. – Crna Gora ne može finansirati ove obaveze isključivo iz državnog i lokalnih budžeta. Za to je neophodna kombinacija nacionalnih sredstava, evropskih fondova, poput IPA-e, Investicionog okvira za Zapadni Balkan, Plana rasta za Zapadni Balkan, povoljnih kredita međunarodnih finansijskih institucija (Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i druge) i investicija privatnog sektora, a sa ulaskom u EU i strukturnih i kohezionih fondova. Međutim, problem nije samo koliko novca imamo na raspolaganju, već i koliko smo sposobni da ga iskoristimo. Bez kvalitetno pripremljenih projekata, riješenih imovinsko-pravnih pitanja, odgovarajuće projektne dokumentacije i efikasnih procedura javnih nabavki, čak se ni raspoloživa sredstva ne mogu pretvoriti u konkretne rezultate. Nije dovoljno imati listu projekata i procjenu koliko oni koštaju. Moramo imati realan, višegodišnji investicioni plan, sa jasno utvrđenim prioritetima, izvorima finan-

siranja, rokovima i odgovornim institucijama – upozorila je Vojinović. Na pitanje šta bi se moglo dogoditi ukoliko Crna Gora ne zatvori Poglavlje 27 do kraja godine i kako bi na to reagovala Evropska unija, Vojinović podsjeća da je kraj 2026. cilj koji je postavila Crna Gora, dok odluka zavisi od ocjene Evropske komisije i saglasnosti 27 država članica. – Ukoliko Poglavlje 27 ne bude zatvoreno do kraja godine, to neće značiti odustajanje Evropske unije od podrške Crnoj Gori. U ovom momentu, ispunjenje tog roka zavisi od toga da li će svih 27 zemalja članica prihvatiti stav da je Crna Gora dostigla nivo pripremljenosti potreban za privremeno zatvaranje poglavlja, uključujući odgovarajuće planove, institucionalne i finansijske garancije za ispunjavanje preostalih obaveza, a posebno naše zahtjeve za tranzicionim periodima. Ili će neka ili neke države članice tražiti određena pojašnjenja, istaći potencijalno dodatne zahtjeve u oblastima u kojima rezultati nijesu dovoljno uvjerljivi i sl. Evropska unija ima interes da Crna Gora uspješno okonča pristupne pregovore, posebno u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, ali to ne znači da će automatski prihvatiti neispunjene obaveze. Upravo suprotno, kredibilitet procesa proširenja počiva na tome da države kandidati pokažu sposobnost da preuzete standarde zaista primjenjuju. Ono što bi, po mom mišljenju, predstavljalo veći problem od samog pomjeranja roka jeste eventualni gubitak reformskog zamaha. Ako se dodatno vrijeme iskoristi za jačanje institucija, kvalitetniju pripremu investicija i rješavanje suštinskih problema, ono može imati svoju vrijednost. Privremeno zatvaranje Poglavlja 27 ne znači završetak ekološke transformacije Crne Gore. Pravi ispit slijedi kroz primjenu propisa i realizaciju investicija, od kojih će neposredno zavisiti kvalitet životne sredine i života građana – poručila je Vojinović. H. JANKOVIĆ


8

Hronika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo da je jedna od dvije stradale osobe u prevrtanju autobusa u Hrvatskoj iz Crne Gore

Crnogorska maloljetnica podlegla povredama TANJUG

PODGORICA – Maloljetna crnogorska državljanka jedna je od dvije osobe koje su poginule u prevrtanju autobusa na auto-putu A3 kod Ivanić-Grada u Hrvatskoj - zvanično je potvrdilo Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore. Iz MVP-a je saopšteno da je djevojčica preminula od posljedica zadobijenih povreda, te da je Ambasada Crne Gore u Zagrebu u kontaktu sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske i porodicom, kojoj pruža potrebnu pomoć i podršku.

Sa mjesta nesreće

- Povodom teške saobraćajne nesreće koja se dogodila na auto-putu A3, kod Ivanić-Grada u Republici Hrvatskoj, obavještavamo javnost da je, nažalost, među stradalima i maloljetna državljanka Crne Gore, koja je preminula od posljedica zadobijenih povreda - piše u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova. Saopštili su da je nakon saznanja o nesreći, Ambasada Crne Gore u Zagrebu stupila u kontakt sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske i zdravstvenim ustanovama u

kojima su zbrinuti povrijeđeni, u cilju utvrđivanja informacija o eventualno stradalim i povrijeđenim crnogorskim državljanima. - Nadležni organi Republike Hrvatske potvrdili su da je maloljetna državljanka Crne Gore preminula od posljedica nesreće. Ambasada Crne Gore u Zagrebu pružila je porodici svu potrebnu pomoć i podršku, uključujući asistenciju u organizaciji prenosa posmrtnih ostataka u Crnu Goru - saopšteno je iz Ministarstva R. P. vanjskih poslova.

Advokat Aleksandar Olenik vjeruje da će odnosi sa Crnom Gorom biti neuporedivo bolji

Ukidanje odluka o zabrani ulaska u Srbiju pokazaće kakva će biti politika nove vlade PODGORICA - Odluke o zabrani ulaska ljudima u Srbiju nijesu pravne nego političke i može ih ukinuti i tehnička vlada Srbije, međutim, samo promjena politike može dovesti do toga. Apsolutno sam siguran da će odnosi sa Crnom Gorom biti neuporedivi bolji nego sada. Očekujem da će u nekom pristojnom vremenu, odmah nakon formiranja vlade, biti ukinuta sva politička akta koja su izmišljena da prave probleme između Srbije i Crne Gore. Suštinski, stvar je u tome da li će i dalje u Srbiji biti dominantna nacionalistička politika koja će praviti probleme i sukobe u regionu da bi opstala na vlasti u Srbiji ili ćemo imati drugu dominantnu politiku, koja nije nacionalistička, zagovara saradnju u regionu, pristupanje EU, stabilnost i prosperitet. Iz ovoga što znamo do sada, možemo pretpostaviti da je realna druga opcija – navodi Aleksandar Olenik, advokat i potpredsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, za Pobjedu.

POBJEDA: Preispituju se razne odluke koje je donijela odlazeća vlada Srbije. Da li će se preispitivati i zabrane ulaska ljudima u Srbiju iz Crne Gore i Hrvatske među kojima su političari, kulturni radnici, ljudi iz nevladinih organizacija pod obrazloženjem da su bezbjednosna prijetnja Srbiji? OLENIK: To je odličan primjer za lustraciju. Službenici vlade koji su se bavili procjenom da li je neko bio opasnost po bezbjednost Srbije formalno nijesu kršili zakon i teš-

ko mogu biti krivično odgovorni. Međutim, oni su dobar primjer za lustraciju jer su donijeli odluke koje nijesu u opštem interesu i koristi Srbije nego u interesu trenutne vlasti. Lica protiv kojih su donosili odluke o zabrani ulaska imaju ugled i integritet i mogla su da naškode propagandi u Srbiji, zbog toga su stavljana u proceduru i zabranjivali im ulazak. Tragovi tih odluka postoje i ne mogu da nestanu jer sve ima elektronski trag, a njihovo ukidanje može biti pokazatelj kakva će biti suštinska politika nove vlade. POBJEDA: Zašto se svakodnevno međusobno smjenjuju i hapse visoki policijski rukovodioci, svi su podržavali bivšu vlast? OLENIK: Ovo što se dešava je proizvod nekih ličnih sukoba unutar stare vlasti. Pokušavaju da love u mutnom, umanje sopstvenu krivicu i zauzmu bolje pozicije pred budućom vladom. Sadašnji talas hapšenja je proizvod nestanka političke kontrole stare vlasti koja i dalje drži sve monopole u ministarstvima. Prave akcije hapšenja očekujemo kada se formira vlada i postavlja se pitanje da li će Vučić sačekati formiranje vlade u Srbiji ili neće. Sklon sam da pretpostavim da neće, jer dok se ne formira vlada nema ko da ga uhapsi. Onog momenta kada se formira vlada, postoji ozbiljna šansa za njegovo hapšenje. POBJEDA: Bez obzira na to što ima poslanički imunitet? OLENIK: Nema to nikakve veze sa ključnim djelima za koje je on odgovoran, a imunitet se može ukinuti za jedno popodne. POBJEDA: Često ste ukazi-

Očekujem da će u nekom pristojnom vremenu, odmah nakon formiranja vlade, biti ukinuta sva politička akta koja su izmišljena da prave probleme između Srbije i Crne Gore, kaže Olenik vali na državni terorizam, da li je stao? OLENIK: Državni terorizam je zaustavljen onog momenta kada su izgubili izbore iako nijesu predali vlast, i sada je državni terorizam zamijenjen vremenom pravde i odgovornosti. U izbornoj noći sam Pobjedi rekao da dolazi vrijeme odgovornosti i ta kovanica se poslije proširila po Srbiji. Vrijeme odgovornosti dolazi za sve kriminalce koji su dobili značke, tukli i zatvarali građane, koristili zvučno oružje, suzavac, a za građane stiže vrijeme pravde. Vrijeme odgovornosti biće slikovito prikazano kroz presude i sudske postupke. Državni terorizam koji je prošla vlast primjenjivala prema svojim građanima će se posebno izučavati kao fenomen. U XXI vijeku ni u Africi ni u Južnoj Americi takav državni terorizam nije zabilježen i njegov sistematski način na koji je sprovođen. Naša vlast vodila je specijalni rat po svim pravilima protiv svojih građana i sprovodila brutalnu medijsku propagandu neviđenih razmjera. Psihijatri, pogotovo stranci, kažu da je sluđivanje građana bilo tolikog stepena da je ušlo u sferu potrebe za medicinskim tretmanima. Jedna trećina građana Srbije tek sada dobija informacije da novosadska nadstrešnica jeste rekonstruisana, da je bilo korupcije zbog koje su ljudi ubijeni. Ali, prvo mora da prođe emotivni šok

pa da počnemo da rasklapamo strašni mehanizam državnog terorizma koji je djelovao 14 godina. POBJEDA: Da li je moguće da se povedu postupci protiv onih koje je pomilovao bivši predsjednik prije podnošenja ostavke? OLENIK: Inicijativa za pokretanje upravnog spora i ustavne žalbe ima pravne osnove, ali je neizvjesno. Vučić je donošenjem tih pomilovanja izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, ali su pomilovanja ostala na snazi. Pomilovanja su formalno ispravna, ali on je izvršio povredu službene dužnosti jer je pomilovao kriminalce koji su vršili političko nasilje po njegovom nalogu. Može se reći da je on bio saizvršilac i podstrekač za političko motivisano nasilje, gaženje građana i studenata, javno ih je podstrekavao obećavajući da neće biti kažnjeni. U Gruziji je opozicija zbog pomilovanja protiv predsjednika podnijela prijavu za krivično djelo zlouopotrebu službene dužnosti i taj dio protiv Vučića bih svakako sproveo ovdje. Možemo da primijenimo i ,,makedonski scenario“ kada je odlazeći predsjednik pomilovao bivšeg premijera, sve policajce i kriminalce koji su čuvali njegovu vlast. Makedonci su izmijenili zakon o pomilovanju i unijeli odredbu da novi predsjednik ima rok od 30 dana da provjeri sva pomilovanja bivšeg predsjed-

nika što je on i uradio i ukinuo pomilovanja. Ta mjera je djelovala retroaktivno što je jako rijetko i veliki izuzetak u pravu. Oni kojima je ukinuto pomilovanje obratili su se Sudu za ljudska prava u Strazburu, međutim, sud je donio odluku da nema kršenja ljudskih prava i da je taj zakon s pravom retroaktivan jer vraća pravnu državu, pravnu sigurnost i demokratske odredbe. Ta presuda je stvorila novu sudsku praksu u Strazburu. POBJEDA: Ima dosta poziva da se rasformira BIA, ko radi njen posao u međuvremenu dok se ne formira nova služba? OLENIK: U Čehoslovačkoj je poslije pada Berlinskog zida reformisana vojna služba koja je preuzela posao njihove BIA iz koje su svi dobili otkaz. Kasnije je osnovana nova služba sa novim ljudima i vratila poslove koje je vojska preuzela. Mogli bi slijediti taj primjer. Kod nas se posao BIA svodi na pronalaženje i uništavanje političkih protivnika i bavi se samo unutrašnjim neprijateljem, a ne terorizmom, zaštitom granica, kriminala itd. BIA, odnosno službe prije nje su nastale kao kopije sovjetskog NKVD-a koji se samo bavio političkim protivnicima. BIA nas je uništavala jer je namjerno pogrešno napravljena kao tajna politička policija i zato je treba rasformirati i napraviti novu službu. Violeta CVEJIĆ

PODGORICA – Crnogorski državljanin koji se krajem septembra nije javio Specijalnoj bolnici za psihijatriju „Dobrota“ u Kotoru, što mu je bila obaveza odlukom suda, ne samo da je nesmetano napuštio Crnu Goru, uprkos izrečenoj sudskoj mjeri bezbjednosti, već je prošao kompletan proces militarizacije u Ruskoj Federaciji, zadužio oružje i uniformu za front. Kako saznaje Pobjeda iz dobro obaviještenih izvora, ovaj crnogorski državljanin je regularno prešao granicu, prijavio boravište u Rusiji, prošao ljekarske preglede kojima je potvrđeno da je zdravstveno sposoban da se pridruži ruskoj vojsci, po ubrzanoj administrativnoj proceduri dobio ruski pasoš i zaključio vojni ugovor.

TAJNA LOKACIJA

Prema riječima našeg izvora, on je već završio kompletnu vojnu obuku u jednom od ruskih centara i trenutno se nalazi na ,,tajnoj lokaciji“ u stanju pune pripravnosti i čeka raspoređivanje na prvu liniju fronta u Ukrajini. Prema našim saznanjima, ugovorom sa Oružanim snagama obavezao se da najmanje godinu provede u Rusiji, gdje će kao strani plaćeni vojnik ratovati na njihovoj strani u agresiji na Ukrajinu. Novac je, kako se to pokazalo u većini slučajeva, glavni motiv, posebno osobama sa kriminalnim dosjeima. Osim finansijskih motiva, ruski pasoš u ovoj šemi ima i funkciju administrativnog štita jer, prema Ustavu Ruske Federacije, Moskva ne izručuje svoje državljane drugim zemljama. Dobijanjem novih dokumenata, crnogorskom vojniku iz „Dobrote“ je praktično obezbijeđen imunitet od domaćeg pravosuđa, budući da je Krivičnim zakonikom Crne Gore učešće na stranim ratištima, kao i vrbovanje naših građana, zaprijećena kazna i do 10 godina zatvora. Podatak da je pacijent iz „Dobrote“ „regularno“ prešao granicu ogoljava potpuni krah crnogorskog bezbjednosnog i graničnog sistema kontrole, kao i operativnog rada službi bezbjednosti. To potvrđuje podatak da u

Specijalna bolnica za psihijatriju u Dobroti


Hronika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

9

OD „DOBROTE“ DO RUSKOG PASOŠA: Kako su institucije napravile propust i ,,ustupile“ crnogorskog državljanina i ko će odgovarati

Dok su crnogorske institucije sedmicama ćutale, Ruska Federacija je crnogorskom državljaninu, koji je pod sudskom mjerom, po ubrzanoj proceduri dodijelila državljanstvo i pripremila ga za rat u Ukrajini detalj sa fronta: Zbog propusta crnogorskih institucija završio na ukrajinskom ratištu trenutku njegovog prolaska kroz aerodromske ili drumske skenere, Sektor granične policije u svom elektronskom sistemu uopšte nije imao evidenciju da je ovom licu na snazi mjera koju je krajem 2024. godine izrekao Osnovni sud u Kotoru, a liječenje, kako je to navedeno u rješenju, u psihijatrijskoj ustanovi može trajati do tri godine. Kako je naveo Pobjedin sagovornik, obuka traje dva mjeseca i „spreman si za front“. Kao motiv za odlazak navodi visoku novčanu ponudu, upravo kako bi pridobili što veći broj stranaca. – Po godini plaćaju nekoliko hiljada eura, sve zavisi na kojoj su liniji. Nekoliko njih se predomislilo i pobjeglo, ali su uhapšeni i prijete im kazne do 15 godina – navodi on. Pobjeda je 18. oktobra objavila da istražitelji rade na identifikaciji osoba koje stoje iza

vrbovanja i finansiranja crnogorskih državljana koji odlaze da ratuju na strani Rusije, kao i na rasvjetljavanju načina na koji se ove aktivnosti organizuju i finansiraju.

s. vasiljević

MUK INSTITUCIJA

Skandaloznije od ovog bezbjednosnog propusta je muk institucija i hronologija tog ćutanja. Pobjeda je došla do saznanja da je Specijalna bolnica „Dobrota“ obavijestila policiju još krajem septembra da se lice pod mjerom nije javilo bolnici, ali ne i sud. Umjesto hitne reakcije policije, ovom sada već vojniku iz Dobrote nesmetano je omogućeno da izađe iz države, ,,obezbijedi“ se ruskim dokumentima i zaduži vojnu uniformu. O tome kako je došlo do propusta, policija ne odgovara na upite Pobjede. Posljednjeg dana oktobra, kada je, prema našim saznanjima, ovo lice već izvjesno vrijeme je bilo na teritoriji Rusije, pitali smo ih da li imaju informacije da se pridružilo ruskoj vojsci, kao i da li su o

tome obavijestili tužilaštvo, ali odgovor nijesmo dobili. U međuvremenu, iz Višeg državnog tužilaštva potvrdili su da ih o tome policija nije obavijestila, pa oni nijesu izdali naloge za utvrđivanje činjenica o tom događaju. Policija nije odgovorila ni na pitanja da li su putem međunarodne saradnje razmijenili informacije povodom ovog slučaja i da li su o kršenju mjere obavijestili sud. Iz Osnovnog suda Kotor su nam saopštili da je ovo lice pod mjerama dok postoji potreba za liječenjem, ali ne duže od tri godine. Na pitanje koliko je puta vraćen u ustanovu nakon što je pušten na kućno liječenje, iz suda su odgovorili da ,,nemaju podatak“, kao i da nijesu obaviješteni da se ovo lice nije javilo, niti napuštilo Crnu Goru. Takođe, naveli su da ih je bolnica obavijestila da je prošle godine pušten tri dana na adaptacioni vikend. – Ako se osuđeni ne javi u zdravstvenu ustanovu na liječenje ili liječenje samovoljno napusti, zdravstvena usta-

nova o tome, bez odlaganja, obavještava sud (radnje propisane za izvršenje ove mjere sadržane su u odredbama članova od 149 do 152 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti) – naveli su.

PRIJE RUSIJE BIO U HOLANDIJI

Prema našim saznanjima, ovom licu nije prvi put da napušti zemlju i ne javi se bolnici. On je nedavno priveden u Holandiji i vraćen u Crnu Goru jer nije imao regulisan boravak. Slučaj pacijenta iz Specijalne bolnice u Dobroti pokazao je zabrinjavajući nedostatak koordinacije institucija sistema. Ovaj slučaj nije izolovan incident već dio šire, organizovane logističke mreže koja očito djeluje brže i organizovanije od institucija i broji sve više vojnika iz Crne Gore na strani Rusije. Iako podaci bezbjednosnog sektora potvrđuju da crnogorski istražitelji pod lupom drže mreže za vrbovanje, či-

Više tužilaštvo izviđa predmet po prijavi Filipovića Više državno tužilaštvo u Podgorici je 19. oktobra 2026. godine od Specijalnog državnog tužilaštva zaprimilo predmet formiran povodom podneska – inicijative građanskog aktiviste Ljubomira Filipovića.

– Navedena inicijativa odnosi se na provjeru informacija o mogućem učešću lica povezanih sa Crnom Gorom u oružanim formacijama Ruske Federacije i ratu u Ukrajini. Predmet se trenutno nalazi u postupku

izviđaja, u okviru kojeg je ovo tužilaštvo od Uprave policije zahtijevalo preduzimanje mjera i radnji radi identifikacije korisnika određenih Instagram profila – saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.

DonetskBattlefield

Pacijent iz Kotora regularno napuštio Crnu Goru, prošao vojnu obuku i čeka ga front Po šest mjeseci zatvora za ratovanje u Ukrajini i Siriji Iako je Krivičnim zakonikom Crne Gore izmjenama iz 2015. godine (član 449a) učešće u stranim oružanim formacijama, kao i vrbovanje ili finansiranje odlazaka, strogo zabranjeno uz zaprijećenu kaznu od šest mjeseci do 10 godina zatvora, u praksi je drugačije. Pred Višim sudom u Podgorici do sada su donijete dvije pravosnažne presude protiv povratnika sa stranih ratišta. U aprilu 2017. godine, Viši sud u Podgorici osudio je crnogorskog državljanina M. B. na kaznu zatvora od svega šest mjeseci zbog učešća na ratištu u istočnoj Ukrajini na strani proruskih snaga. U januaru 2018. godine, na identičnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđen je H. B. zbog učešća u strukturama takozvane Islamske države (ISIS) u Siriji u periodu od 2015. do 2016. godine.

njenice ukazuju na ozbiljne institucionalne propuste i zakašnjele reakcije nadležnih. Nije poznato ni koliko je crnogorskih državljana, prema evidencijama policije, bilo predmet provjera zbog sumnje na odlazak i učešće u stranim oružanim formacijama od 2022. do 2026, jer na to pitanje nijesmo dobili odgovor. Pobjeda nema zvaničnu potvrdu da je za ovim licem raspisana potjernica, ali i ako se to u međuvremenu dogodilo, učinjeno je isključivo uz formalnih razloga. Rusija svoje državljane ne izručuje drugim zemljama, čime mu je praktično obezbijeđen imunitet od crnogorskog pravosuđa, koje učešće na stranim ratištima kažnjava do 10 godina zatvora. Oni koji se predomisle i pokušaju da se vrate, završavaju u improvizovanih zatvorima na okupiranim teritorijama (poput Donjecka i Luhanska), o čemu su pisali ukrajinski mediji. Kako su objavili, ruska komanda u ilegalnim podrumima drži, muči i ponekad likvidira vojnike koji odbijaju da idu u juriš ili pokušaju da dezertiraju. Isto je i sa stranim državljanima, regrutovanim preko privatnih vojnih kompanija, poput nekadašnjeg Vagnera ili sličnih formacija, a ne direktno preko Ministarstva odbrane, gdje se zakon ne primjenjuje, već izvršava brutalna egzekucija. Učešće u stranim oružanim formacijama, kao i vrbovanje ili finansiranje odlaza-

ka, zakonski je kažnjivo u Crnoj Gori još od 2015. godine. Ipak, u praksi se očigledno otvara ogroman prostor za kritiku da sistem zakazuje u preventivnom djelovanju i pravovremenoj razmjeni informacija. Odlazak na ratište zahtijeva jaku logistiku, avionske karte i privremeni smještaj. Budući da Crna Gora nema direktne letove za Rusiju, rute uglavnom idu preko Beograda ili trećih zemalja. Broj crnogorskih državljana na ratištu u Ukrajini, prema podacima bezbjednosnog sektora, prešao je 15, a kako je objavljeno na društvenim mrežama, najmanje dvojica poginula su u septembru, a jedno lice se vodi kao nestalo. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, porodice nijesu obaviještene što se dogodilo s njihovim najbližima, iako su neke od njih pokušavale da zvaničnim kanalima dođu do bilo kakvog podatka. Prema saznanjima našeg lista, kao plaćeni vojnici u ruskoj agresiji na Ukrajinu mahom su angažovane osobe iz Herceg Novog, Budve, Kotora, Bara, Podgorice, Nikšića. Oni koji budu imali sreće, vratiće se, ali sa novim borbenim iskustvom, potencijalom za pridruživanje organizovanim kriminalnim grupama, radikalniji, sa traumama i biti još veći problem za bezbjednosne službe koje su žmurile dok su odlazili. Posljedice će, kako se to pokazalo u praksi, snositi ne samo službe bezbjednosti, već cijelo društvo. Ana RAIČKOVIĆ


10 Aktuelnosti

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

e tv

Njemački državljanin napustio Crnu Goru nakon rušenja njegoven kućice na Adi Bojani i višemjesečne borbe protiv navodnih zloupotreba

Bager ruši kuću njemačkog državljanina

Feulner: Crnogorske institucije su me iznevjerile, a Evropa zatvorila oči pred onim što se ovdje dešava Njemački državljanin tvrdi da mu je kuća srušena 5. novembra, dok je bio zadržan u ulcinjskoj policiji. Nakon godinu i po upozoravanja na sumnjive tendere, ucjene i nezakonito preuzimanje kućica, poručuje da je izgubio povjerenje u državu i evropsku diplomatiju, ali ne i volju da se izbori za pravdu PODGORICA – Nakon godinu i po borbe protiv onoga što smatra organizovanim kriminalom, korupcijom i nezakonitim preuzimanjem kućica na Adi Bojani, njemački državljanin Ralf Feulner koji je mjesecima tražio zaštitu crnogorskih institucija, ali i predstavnika Njemačke i Evropske unije, ostao je bez kuće i napustio Crnu Goru. U pismu dostavljenom Pobjedi poručio je da je izgubio povjerenje u crnogorsku državu koja se predstavlja kao uzorni kandidat za članstvo u EU, ali i u evropsku diplomatiju koja, kako smatra, iz geopolitičkih razloga zatvara oči pred onim što se u toj državi zaista dešava. – Izgubio sam povjerenje u crnogorsku državu koja se predstavlja kao uzorni kandidat za članstvo u EU. Takođe sam izgubio povjerenje u diplomatiju i balkansku politiku diplomata i političara iz Njemačke i Evropske unije. Oni žrtvuju svoje ljude zarad „višeg cilja“– naveo je Feulner. Njegova kućica na Adi Bojani srušena je 5. novembra, čime je okončana višemjesečna borba tokom koje je, zajedno sa ribarom Željkom Abramovićem, ukazivao na moguće zloupotrebe prilikom dodjele lokacija i preuzimanja objekata. Feulner tvrdi da je rušenje sprovedeno iako postupak pred Upravnim sudom još nije okončan, a podnijeta je i krivična prijava zbog sumnje na organizovani kriminal. Posebno ga je pogodilo to što je kuća uklonjena dok je, ka-

ko navodi, protiv svoje volje bio zadržan u policijskoj stanici u Ulcinju. – Izgubio sam svoju zaista ekološku kuću, koju je prije deset godina sa mnogo ljubavi i posvećenosti sagradio moj prethodnik, časni doktor iz Prištine. Izgubio sam drugi dom moje porodice i mene – naveo je Feulner, koji je Crnu Goru napustio 7. novembra, iscrpljen i, kako kaže, duboko povrijeđen. Pobjeda je ranije pisala o tvrdnjama Ralfa Feulnera i Željka Abramovića da se iza postupaka uklanjanja kućica na Adi Bojani kriju ozbiljnije nepravilnosti od običnog spora oko korišćenja državnog zemljišta. Oni su ukazivali na sumnjive okolnosti pod kojima su pojedini dugogodišnji korisnici, među kojima je bilo najviše njemačkih državljana, ostajali bez lokacija koje su godinama koristili na osnovu ugovora sa Javnim preduzećem Morsko dobro. Njihove sumnje odnosile su se na način sprovođenja tendera, promjene uslova zakupa i okolnosti pod kojima su pojedine lokacije dobijale nove korisnike. Tvrdili su da se radi o organizovanom preuzimanju atraktivnih lokacija, uz pritiske i ucjene dotadašnjih korisnika, kojima je, prema njihovim navodima, tražen novac kako bi zadržali kućice ili izbjegli njihovo rušenje. Zbog toga su tražili da nadležni organi ispitaju tendersku dokumentaciju, postupanje odgovornih i eventualnu povezanost osoba koje su učestvovale u preuzimanju lokacija. Feulner smatra da je rušenje njegove kuće pokazalo da

upozorenja i obraćanja institucijama nijesu dala rezultat. Prema njegovim tvrdnjama, u policijsku stanicu u Ulcinju pozvan je da dođe u 11 časova, čemu se uredno odazvao, ali je tamo zadržan oko tri sata, bez opravdanog razloga. Upravo u tom periodu, kako navodi, njegova kuća je srušena. On tvrdi da je uklanjanje objekta, uključujući odlaganje otpada, sprovedeno neprofesionalno i suprotno propisima. U pismu Pobjedi Feulner je posebno zahvalio ribaru Željku Abramoviću, sa kojim je ukazivao na navodne zloupotrebe i koji se, kako navodi, i dalje bori za egzistenciju. Tvrdi da je Abramović zamalo doživio istu sudbinu pored ostalog i zbog toga što je dokumentacija o njegovim ugovorima sa Morskim dobrom čuvana zajedno sa ugovorima njemačkih korisnika kućica, u kancelariji kojoj su, prema Feulnerovim tvrdnjama, pristup imale osobe koje optužuje za nezakonito preuzimanje lokacija. – Sa mojim časnim i iskrenim prijateljem Željkom, koji se i dalje bori za svoju egzistenciju i opstanak, suprotstavili smo se kriminalnim radnjama i nijesmo poklekli pred ucjenama kojima je bio, i još uvijek jeste, izložen značajan broj vlasnika kuća, uglavnom njemačkih državljana – naveo je Feulner. Feulner podsjeća da je sa porodicom na Adu Bojanu došao 2019. godine, da je to mjesto zavolio od prvog dana i stekao brojne prijatelje. Iako je izgubio kuću, zahvalan je komšijama koje su mu pružale podršku tokom višemjesečne borbe. B. R.

PODGORICA - Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, podsjeća da ovaj datum nije samo prilika za sjećanje na žrtve nacizma, već i za preispitivanje našeg odnosa prema mržnji, diskriminaciji, politički i ideološki indukovanom revizionizmu i opravdavanju zločina. Kako su istakli, to je posebno važno za Crnu Goru koja se ponosi antifašističkim nasljeđem, dok se istovremeno u javnom prostoru pokušavaju rehabilitovati saradnici okupatora i veličati pravosnažno osuđeni ratni zločinci. - Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na „Kristalnu noć“, kada su nacisti, u noći između 9. i 10. novembra 1938. godine, organizovali masovno nasilje nad Jevrejima. Ubijani su ljudi, uništavane sinagoge, domovi i radnje, a oko 30.000 Jevreja odvedeno je u koncentracione logore. Bio je to jedan od ključnih trenutaka u sistematskom progonu Jevreja, koji je kulminirao Holokaustom, tokom kojeg je ubijeno šest miliona Jevreja - navodi se u saopštenju koje potpisuje Rozana Vuljaj, asistentkinja na projektima. Istakli su da „Kristalna noć“ opominje i zato što nasilje nije nastalo iznenada. - Prethodile su mu godine širenja antisemitizma, institucionalizovane diskriminacije, uskraćivanja osnovnih prava i stvaranja neprijateljstva prema čitavoj jevrejskoj zajednici. Zato borba protiv fašizma i antisemitizma počinje mnogo prije nego što mržnja preraste u otvoreno nasilje – onda kada se normalizuju predrasude, relativizuje diskriminacija i ljudima osporavaju prava zbog njihove pripadnosti određenoj zajednici - navode iz CGO. Prema njihovim riječima, Crna Gora ima snažnu antifašističku tradiciju, ugrađenu u temelje njene savremene državnosti. - Međutim, pozivanje na to nasljeđe gubi smisao ako izostaje spremnost da se jasno osude postupci koji negiraju njegove vrijednosti. Nedavni događaji pokazuju koliko je antifašizam danas na ispitu, ne samo kao istorijsko opredjeljenje

CGO saopštio da Međunarodni dan b na žrtve nacizma, već i za preispitiva

Antifašiza samo dio

već i kao mjera političke i institucionalne odgovornosti navodi se u saopštenju. Iz CGO ističu da su, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama i građanskim aktivistima, reagovali na odluku Skupštine da ne podrži razrješenje Andrije Mandića, nakon što je uputio telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid. - Takođe, osudili smo i izjave Milana Kneževića i Darija Vraneša, kojima su nastavili da veličaju Mladića. Takve poruke vrijeđaju žrtve i njihove porodice, relativizuju težinu počinjenih zločina i dodatno su opasne kada dolaze od nosilaca javnih funkcija - istakli su. Naglašavaju da posebno brine što premijer Milojko Spajić nije osudio veličanje Ratka Mladića. - Ćutanje najviših državnih zvaničnika pred takvim poja-

vama doprinosi njihovoj normalizaciji i šalje poruku da politički interesi mogu imati prednost nad temeljnim demokratskim vrijednostima poručili su iz CGO. Kako su ocijenili, ne može se istovremeno isticati privrženost antifašizmu i tolerisati veličanje ratnih zločinaca. - Jednako su zabrinjavajući pokušaji rehabilitacije saradnika fašističkih okupatora, na šta je CGO ranije upozoravao povodom veličanja četničkog pokreta i Pavla Đurišića, kojeg je Adolf Hitler odlikovao Gvozdenim krstom. U Pljevljima se očekuje i postavljanje spomenika patrijarhu Varnavi Rosiću, čiji su antisemitski stavovi i veličanje Hitlera dokumentovani, kao i njegova bliskost četničkom pokretu - dodali su. Podsjećaju da Zakon o spomen-obilježjima zabranjuje podizanje spomenika licima koja su sarađivala s okupato-

KOLAŠIN: Jesenja akcija dobrovoljnog davalaštva krvi

Neko živi zbog osmijeha tvog...

KOLAŠIN - Hol SMŠ „Braća Selić“ u danima vikenda, kada nema nastave i đačke graje, postaje prostor brojnih korisnih društvenih aktivnosti. Ove nedjelje je, tradicionalno, ovdje održana jesenja akcija dobrovoljnog davanja krvi

koja je još jednom potvrdila humanost Kolašinaca. Kako su nam kazali Đorđe Baković i Miloš Rakočević iz kolašinskog Crvenog krsta, odziv je još jednom bio dobar i potvrdio je da ova dobrovoljna potvrda humanosti ima svoj kontinuitet.

- U saradnji sa Zavodom za transfuziju organizovali smo tradicionalnu jesenju akciju dobrovoljnog davanja krvi u Kolašinu. Našem pozivu se odazvalo 85 humanih građana koji su čekali u redovima da ispune zadatak koji su dali sami sebi. Naši volonteri su još


Aktuelnosti

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

borbe protiv fašizma i antisemitizma nije samo prilika za sjećanje anje našeg odnosa prema mržnji i diskriminaciji

am ne smije ostati o naše prošlosti rima, zastupala fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili imala negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva. To obavezuje nadležne institucije da postupe na osnovu zakona i istorijskih činjenica, a ne pod pritiskom dnevne politike i ideoloških interesa. - Zato 9. novembar nije samo podsjećanje na prošlost, već i opomena o odgovornosti prema generacijama koje danas oblikuju svoje razumijevanje istorije i društva. Teško je očekivati da mladi razviju kritički odnos prema istorijskim događajima ako istovremeno slušaju kako se osuđeni ratni zločinci predstavljaju kao heroji - navode iz CGO. Stoga, kako dodaju, obrazovanje o Holokaustu, Drugom svjetskom ratu i ratovima 90ih mora dobiti značajnije mjesto u školama, uz otvoren i na činjenicama zasnovan razgovor o žrtvama, odgovornosti i posljedicama netrpeljivosti. Istorija ne smije biti prostor političke manipulacije, već temelj kritičkog mišljenja i demokratske odgovornosti. - Borba protiv antisemitizma podrazumijeva jasno suprotstavljanje predrasudama i mržnji prema Jevrejima danas, ali i dosljednu zaštitu svih zajednica izloženih diskriminaciji. Ljudska prava i dostojanstvo moraju biti jednako zaštićeni za sve, a odnos prema zločinima ne smije zavisiti od nacionalnosti, vjere ili političke pripadnosti počinilaca i žrtava - istakli su. Naglasili su da antifašizam koji pravi izuzetke prema političkoj ili identitetskoj pripadnosti gubi svoj univerzalni smisao. CGO poziva nadležne institucije da odlučnije i dosljednije reaguju na govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, kao i da kroz obrazovanje i javne poli-

NVO Antifašisti Cetinja o inicijativi poslanice NSD Jelene Božović da se u Beranama podigne spomenik prvoj ljekarki u Crnoj Gori, koja je glorifikovala četnički pokret

O Divni Veković ne može se govoriti a da se prećutkuje njen antisemitizam Inicijativa poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović da se u Beranama podigne spomenik Divni Veković predstavlja pokušaj ideološke rehabilitacije četničkog pokreta kroz selektivno predstavljanje istorijskih činjenica, poručeno je iz NVO Antifašisti Cetinja. Kako su kazali, niko ne spori obrazovanje, stručne domete i prevodilački rad Divne Veković, međutim, ona se ne može prikazati samo kao Divna Veković prva ljekarka u Crnoj Gori, uz potpuno prećutkivanje - Ovdje se radi o otvorenom njenog političkog i ideoantisemitizmu i glorifikološkog angažmana tokom Drugog svjetskog rata. vanju četničkog pokreta i - U tekstu „Zaostro“, objavsaradnika italijanskih okupatora Pavla Đurišića, koji ljenom 19. decembra 1942. će, ubrzo nakon toga, početgodine u okupatorskom kom 1943. godine, izvršiti „Glasu Crnogorca“, Divna masovne pokolje muslimanVeković sa neskrivenim oduševljenjem piše o Pavlu skog stanovništva na sjeveru Crne Gore i Sandžaku Đurišiću, naziva ga četnič- poručuju iz ove NVO. kim šefom i njegov pohod „slavnim i Bogom blagosloKako dodaju, istraživanje venim“. Još otvorenije, naših istoričara o Crvepodržava njegovu akciju nom krstu u Drugom svjetskom ratu ukazuje protiv navodnih „jevrejskih agenata“, nazivajući ih na ulogu Divne Veković „jevrejskim krvopijama u radu beranskog odbonavode u saopštenju. ra koji je, istakli su, pod Istakli su da ne skriva ni Đurišićevom kontrolom, žaljenje što je prestara da se pomoć usmjeravao iskljupridruži Đurišićevim ljudima čivo prema onima koje i dijeli njihovo dobro i zlo. je četničko rukovodstvo

tike aktivno štite antifašističko nasljeđe. - Antifašizam se ne dokazuje prigodnim govorima, polaganjem vijenaca i pozivanjem

na slavnu prošlost, već odnosom prema mržnji, zločinima i njihovom opravdavanju danas. Država koja se ponosi antifašističkom tradicijom mora

Porodica Rondović, stalni davaoci krvi

U akciji učestvovalo 87 davalaca. Ovaj humani čin postaje navika i pojedinaca i porodica. Svemu daju doprinos kolašinski „crvenokrstaši“

jednom pokazali koliko s ozbiljnošću i znanjem prihvataju i realizuju naše akcije. Zahvalnost dugujemo i Dušanu Dragojeviću, direktoru SMŠ „Braća Selić“ koji nam uvijek

Podgorice i Mojkovca koji su došli da daju doprinos akciji dobrovoljnog davanja krvi. Bio je tu po tradiciji i Petko Bakić, predsjednik opštine Kolašin, Mile Bulatović i nje-

obezbijede prostor za naše akcije - istakli su Baković i Rakočevič iz opštinske organizacije Crvenog krsta Kolašina. Ispružena ruka i osmijeh pripadali su i humanistima iz

smatralo „nacionalno ispravnim“. - Zato pitamo poslanicu Božović, imajući u vidu da u obrazloženju njene inicijative nema ni riječi o antisemitizmu Divne Veković i njenoj političkoj podršci četničkom pokretu, na osnovu kojih kriterijuma se ona danas predstavlja kao univerzalni simbol humanosti i emancipacije žena - upitali su. Kako su zaključili, smatraju posebno neprihvatljivim što se na pojedinim platformama posvećenim istoriji žena u Crnoj Gori njena biografija predstavlja kao pozitivan primjer, bez ozbiljnog suočavanja sa ovim činjenicama. R. P.

imati i političku hrabrost da brani njene vrijednosti, bez izuzetaka i političkih kalkulacija - zaključuju iz CGO. R. P. gova brataničina Saška Bulatović. Porodica Rondović je takođe nastavila da bude ponosni nosilac humanosti. Milojica je dobrovoljni davalac krvi još od kada je služio JNA, supruga Tanja, inače zdravstveni radnik, 27 godina dobrovoljno daje krv. Sada imaju podršku od sina Dušana i kćerke Milene... Ispružena ruka i osmijeh postaju porodične tradicije. Humanost se prenosi sa generacije na generaciju. Zbog osmijeha sa ispruženom rukom i prikupljenih kapi krvi, neko nastavlja da živi... Dr. DRAŠKOVIĆ

11

Stav

Najgora vrsta privatizacije Piše: Mladen GAZIVODA Kako vrijeme prolazi, sve više neki događaji isplivavaju na površinu, a neke bez obzira koji je period prošao, ne treba zaboraviti. Ima nas još dosta koji vrlo dobro pamtimo devedesete i svu besciljnost i očaj kojim smo bili okruženi i preživljavali iz dana u dan. Od osude okoline zbog neslaganja sa zvaničnom politikom, ratne euforije, do preživljavanja i borbe sa inflacijom, svakojakih nestašica i potpuno ubijenog duha... Ali prođe i to i okrenusmo se prosperitetu. Prvo je njemačka marka zvanično uvedena u platni promet Crne Gore 2. novembra 1999. godine kao paralelna valuta uz jugoslovenski dinar, a kasnije je postala jedino sredstvo plaćanja, da bi je 2002. godine zamijenio euro. Time je zaustavljena devalvacija valute, čime je spriječena dalja inflacija i pad vrijednosti roba i usluga. Tada je jedna njemačka marka vrijedjela 0,511€, što znači skoro 2€ za jednu njemačku marku i tim odnosom je izvršena zvanična konverzija novca građana Crne Gore. Međutim, nije prošlo mnogo vremena da su njemačka marka i euro izjednačeni 1:1! Time je euro bukvalno devalviran i vrijednost je momentalno pala duplo, čime je sva roba i usluge toliko poskupljene, onako neprimjetno, da narod još nepriviknut na novu valutu poslije galopirajuće inflacije iz koje su izašli nije skoro ni primijetio. Ali, ako je neko zaboravio, stigao je još jedan grom iz vedra neba 2001. godine u vidu poklona Vlade Crne Gore svakom građaninu, vaučer od 5000 poena za kupovinu dionica vlasništva državnih preduzeća i koja se prilično neslavno završila, jer je uglavnom pala vrijednost i većina formiranih fondova su otkupljivali dionice za neki sitniš. Sjećam se i telefonskih poziva iz nekih agencija i fondova za otkup tih dionica, ponekad i 10 puta manje od nominalne vrijednosti! I sve je objašnjavano „trenutnim stanjem na tržištu“. Kao i uvijek, pojedinci su od toga postupka države stvorili sebi priliku za trgovinu i bogaćenje. Neko i nekako, a poneko i srećom i praćenjem tržišta. Ali sveukupno, ideja je više ličila na lutriju, nego na privatizaciju, pa koju „srećku“ izvučeš. Ideja je nastala po češkom modelu vaučerske privatizacije (češ. Kupónová privatizace) koji je bio pionirski i najpoznatiji model masovne privatizacije u zemljama u tranziciji, osmišljen s ciljem brze transformacije državne privrede u privatno vlasništvo, nakon pada socijalizma. Program je kreiran početkom 1990-ih pod vođstvom tadašnjeg češko-slovačkog ministra finansija i kasnijeg premijera Vaclava Klausa. Ali ova privatizacija je kod njih ipak dala rezultate koji su donijeli dobra građanima i državi, koliko god to zvučalo nestvarno sa našeg stanovišta. A nije da nijesmo imali još dobrih primjera iz ove prijateljske nam zemlje. ,,Plišanim razvodom“ dvije države 1. januara 1993. godine, uz šampanjac i čestitke, Čehoslovačka se razdvojila u Češku i Slovačku u zgradi gdje je organizovan prijem i posljednja sjednica zajedničke države, a koje i danas imaju potpunu saradnju, robnu razmjenu i vrlo sličan jezik… I nemaju pravu granicu, ni neka mimoilaženja. Dok se u isto vrijeme u republikama bivše Jugoslavije vodio krvavi građanski rat. Uz desetine hiljada žrtava, raseljenih lica i milionske štete. I danas poslije toliko godina još postoji animozitet između pripadnika nekih susjednih država i velika doza podozrenja i kod političara i kod samih građana. A bogami ima i onih koji ne mogu, niti smiju još uvijek preći granicu pojedinih susjednih država. Ne želim tražiti razlog i povod takvih postupaka bilo koje susjedne države, ali sigurno ti pojedinci znaju šta je razlog, pa neka sami preispitaju svoje postupke. Ja iskreno nijesam imao nekih neprijatnosti prilikom putovanja u susjedne zemlje, bar ne vrijednih za pominjanje, ali iz iskustva nekih poznanika i rođaka bilo je raznoraznih situacija… Mlađi ljudi sada mnogo lakše prelaze granice kao radna snaga ili turisti, svejedno. Ali njihovi roditelji sigurno nijesu zaboravili događaje koji su se odvijali u tom periodu devedesetih. A mi smo imali još jedno, da kažem, mirno razdvajanje iz SRJ 21. maja 2006. godine referendumom, jer se naravno nije moglo ni razmišljati o dogovoru uz šampanjac u zgradi tadašnje savezne vlade. I sada, poslije 20 godina, imamo opstrukcije, nametanja i podmetanja, pa ni odnosi među državama nijesu baš za pohvalu, a sve zahvaljujući predstavnicima građana koji bi trebali da rade za dobrobit svih, ali i ostrašćenih pojedinaca, jer recidivi prošlosti uvijek negdje isplivaju i prijete da pomute razum. „Najgora vrsta privatizacije je ona u kojoj se javno bogatstvo pretvara u privatne monopole bez ikakve koristi za potrošače.“ (Joseph Stiglitz)


12 Kultura

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Crnogorski akademski slikar Vladimir Vukčević za Pobjedu povodom izložbe „Bleak Faith: Forsaken“, koja je predstavljena u Umjetničkom paviljonu

Između humanog betona Bloka 5 i urbane distopije S. Vasiljević

Arhitektura je umjetnost u kojoj živimo. Svaki grad ima svoju važnu tačku, a za nas je to Blok 5, gdje su naša djeca rasla. Blok 5 je predivan prostor koji nudi ono što moderni gradovi više nemaju – rekao je Vukčević za Pobjedu

DA VINČI I DADO ĐURIĆ BI DANAS PRAVILI VIDEO-IGRE: Vladimir Vukčević

zabavne, bez prave umjetničke vrijednosti. Međutim, „Bleak Faith: Forsaken“ nije nastao u nekom studiju čiji je isključivi cilj pravljenje novca, već počiva na vrhunskoj likovnoj i muzičkoj umjetnosti. Suštinski, ova igra je konceptualno zamišljena i napravljena kao – moderna opera. Zašto opera? Zato što imate tekst, uloge, naraciju, vizuelne efekte, kompletne scenografije koje se mijenjaju iz jednog dijela igre u drugi, glumce, dijaloge, horove, režiju i moćnu muziku. Kada sve to složite, dobijate malu modernu operu koju igrate.

ULUCG

PODGORICA – Nesvakidašnji likovni svijet akademskog slikara Vladimira Vukčevića, nastao iz vizije njegovih sinova Miša i Rada u video-igri ,,Bleak Faith: Forsaken“, počeo je kao grafička novela, da bi se preko digitalne evolucije vratio na slikarska platna, koja je podgorička publika imala priliku da vidi od 7. do 21. oktobra u Umjetničkom paviljonu. Kroz ovu postavku, izložba je otvorila prostor za dublje promišljanje generacijskog dijaloga i toga kako se estetske vrijednosti i porodično nasljeđe prenose kroz nove medije. Vukčević za Pobjedu otvara vrata svoje kreativne laboratorije, u kojoj se odbačeni strip iz Amerike pretvorio u „modernu operu“, a sirova estetika krša, kôda i betona sjedinila u jedinstven estetski izraz. Od nasljeđa Dada Đurića i humanizma poratne podgoričke arhitekture pa sve do globalnih meridijana, ovaj razgovor otkriva kako porodična simbioza i beskompromisna vizija grade neraskidivi most između tradicionalnog slikarstva i digitalne budućnosti. POBJEDA: Izložba u Umjetničkom paviljonu ULUCG stavlja poseban akcenat na prevođenje digitalnog formata video-igre u klasični likovni jezik. Kako je izgledao proces transmisije digitalnih 3D modela na slikarsko platno? VUKČEVIĆ: Sve je zapravo krenulo kao grafička novela, odnosno strip, čiji su početni koncepti izloženi s lijeve strane galerije. Ideja da se taj digitalni svijet prenese u klasični likovni jezik prvenstveno je namijenjena starijoj publici i ljudima koji ne koriste računare i ne igraju video-igre, a koji prema njima često imaju predrasude da su one samo šarene i

Sa izložbe djela Vladimira Vukčevića

POBJEDA: Uticaj muzike je primjetan u nazivima određenih slika, a u završnici izložbe koristite treći stav Rahmanjinovljeve simfonije... VUKČEVIĆ: Tako je. Direktorica Muzičkog centra mi je rekla da prvi put doživljava Rahmanjinova na taj način. Muzika u projektu kreće se od klasične muzike, preko žestokih radova koje je moj sin Rade napravio u svijetu igre, pa sve do vizantijskih horova. To je spoj velikih kontrasta – ono što su Italijani u renesansi nazivali chiaroscuro (svjetlost–tmina) u slikarstvu, ovdje imamo i u muzici.

POBJEDA: U radovima i samom konceptu snažno se osjeća uticaj arhitekture – od cilindara i mostova do monumentalnih građevina. Koliko je poznavanje prostornog planiranja uticalo na građenje ovih distopijskih svjetova, naročito ako znamo da je Vaš otac bio arhitekta? VUKČEVIĆ: Arhitektura je umjetnost u kojoj živimo. Svaki grad ima svoju važnu tačku, a za nas je to Blok 5, gdje su naša djeca rasla. Blok 5 je predivan prostor koji nudi ono što moderni gradovi više nemaju. U nekim sredinama, poput Nikozije, gdje trenutno živim, najbolji prijatelji udaljeni su dvadeset minuta vožnje automobilom, pa se djeca viđaju samo u školi. A ovdje, čim se završi škola, klinci se sjure sa svih strana iz Bloka, od Ruskih kula, ispunjavajući prostore... Igrao se fudbal na parkingu, odbojka, košarka, penjalo se po drveću, gradile su se kućice od paleta. Zato je izuzetno važno sačuvati Blok 5 i njegov identitet, kao i cjelokupnu poratnu arhitekturu Podgorice, koja je planski i humano građena. Uzmite Blažov most – napravljen je široko u vrijeme kada je Podgorica imala desetak automobila, što svjedoči o ljudima s vizijom.

Boli me kada vidim šta se desilo nakon devedesetih – kako su parkovi pretvarani u parkinge, a zelene površine zagušene zgradama. Što se tiče mog porodičnog nasljeđa, moj otac je bio arhitekta koji je dugo radio u Francuskoj, a moj rođak po majci – Vukota Tupa Vukotić – radio je sa čuvenim arhitektom Bojovićem upravo na projektu Bloka 5. To je prostor građen po mjeri čovjeka, za razliku od današnjih bespogovornih copy-paste zgrada i naselja bez ijednog stabla. POBJEDA: Projekt „Bleak Faith: Forsaken“ i ova izložba neraskidivo su povezani sa radom Vaših sinova. Kako doživljavate ovu umjetničku simbiozu i razmjenu ideja između generacija u okviru istog kreativnog procesa? VUKČEVIĆ: Mi taj jaz uopšte ne vidimo – mi smo samo stariji od njih, a oni mlađi od nas. Ono što nas suštinski povezuje jeste ljubav prema arhitekturi, umjetnosti, slikarstvu i muzici. Stalno dijelimo muziku među sobom, klinci nam šalju vrhunske hitove i mi smo u potpunosti u toku. Kada su bili mali, pokazivali smo im ploče i učili ih o umjetnosti. Kupio sam im malu gitaricu, odsvirao par akorda i odatle su sami krenuli dalje.

To je ono što ja zovem grčkim izrazom „prohorati“ – da guraš naprijed, gaziš, ne staješ, pa makar kolike prepreke bile pred tobom. POBJEDA: U postavci se prepoznaje japanski koncept yugen – estetike skrivanja, sugerisanja i ljepote u nečemu što nije do kraja definisano. Koliko se ova istočnjačka filozofija poklapa sa mračnom atmosferom i sajberpank vizuelnim izrazom igre? VUKČEVIĆ: Taj koncept je u potpunosti dio mog ličnog načina rada. Kod mene je ključna ta linija, snažan crtež koji vas na momente vizuelno razori, a onda se u dubini polako topi i gubi u magli. To je urađeno tačno onoliko koliko je potrebno da osjetite da je prostor živ. Kada stanete ispred velikih slika, želite da u njih i zakoračite, pri čemu boje postaju hladnije, a konture se gube u daljini. POBJEDA: Pored moderne arhitekture, u radovima je prisutan i uticaj Vizantije. Zašto Vizantija? VUKČEVIĆ: Zato što većina video-igara koristi gotiku, pa smo odlučili da ubacimo vizantijski element koji je globalnoj publici manje poznat. Nama je to blisko, ali zamislite jednog Amerikanca koji igra igru, izabere glavnog crnogorskog lika i njegove pomoćnike serdare, pa se prošeta kroz vizantijsku kapelu uz zvuke starojermenskih i grčkih pojanja. Igra se uspješno igra širom svijeta – od Japana i Kine do Francuske i Njemačke, čija publika obožava taj sirovi, neobrađeni ambijent. Nijemci je obožavaju zbog tog nebrušenog dijela, te arhitekture i ljepote tih tekstura koje sam pokušao da prenesem u novijim radovima nastalim nakon igrice. A prije toga su bili samo koncepti. Ima tu Brčela, ima ovog našeg kamena, ima i Albanaca, s kojima smo bili istorijski vezani. POBJEDA: Na izložbi primjećujemo i jasan omaž Dadu Đuriću. Koliko je njegov rad uticao na Vas? VUKČEVIĆ: Dado je naš najbolji umjetnik, pravi mučenik umjetnosti. Otišao je sa Cetinja i živio sedamdesetak kilometara od Pariza, slikajući danonoćno do posljednjeg dana. Sjećam se fotografije koju je njegova ćerka objavila iz bolnice nekoliko dana pred smrt – Dado je crtao po malom papiriću koji se stavlja bolesnima uz hranu da se ne bi isprljali. Nevjerovatno ga cijenim i uvjeren sam da bi Dado danas pravio video-igre, baš kao


Kultura

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Omladina nam je izbačena na ulicu POBJEDA: Za tehno-žurku izabrali ste Umjetnički paviljon. Nedostaju li Podgorici prostori u kojima bi mladi mogli redovno da se okupljaju, druže i ostvaruju svoje kreativne ideje? VUKČEVIĆ: Apsolutno. Prostora za mlade dramatično nedostaje. Podgorica se gradi kroz potrošačku vizuru, nižu se zgrade i stanovi, dok je omladina izbačena na ulicu. Sjećam se kako je nekada bilo u Rijeci Crnojevića i na Barutani, domovi omladine i kulture bili su dupke puni svakog petka. U bivšoj Jugoslaviji svaki stambeni blok imao je omladinski centar gdje su mladi mogli da plešu, sviraju, pjevaju ili se druže. Danas su izbačeni iz tih prostora. Mi smo organizovanjem tehno-žurke u Umjetničkom paviljonu htjeli da pokažemo da mladi zaslužuju da budu u galerijama i muzejima, a ne da budu stigmatizovani. I znate šta? Sjutradan ujutro u Paviljonu nije bilo nijednog jedinog pikavca ni mrlje – sve su sami očistili i ostavili savršeno čisto. Mladi znaju da cijene prostor, ali im se mora pružiti prilika i povjerenje.

što mislim da bi i Leonardo da Vinči pravio video-igre. Samo slikanje na platnu danas, bez zvuka i cjelokupnog ambijenta, ostaje nepotpuno. Zato smo u Umjetničkom paviljonu organizovali i tehno-žurku za omladinu i probu Simfonijskog orkestra, što je dalo nevjerovatnu energiju i oživjelo prostor. POBJEDA: Likovi i „bosovi“ u projektu većinom su korpulentni gorostasi, a onda imamo suvonjavog Crnogorca koji opet ne izgleda ništa manje strašno. Zbog čega je za Vas bilo važno tretirati i crnogorsku nacionalnu istoriju? VUKČEVIĆ: Pomenuti lik je pravi crnogorski borac koji ne odustaje. Nosi autentičnu nošnju, sa modifikovanim zaramenicama. S ponosom gledamo na našu istoriju, jer smo mi jedini uspjeli da se ovdje nosimo sa Osmanskom imperijom. Tu je i motiv krstaš-barjaka. Značajno je podsjetiti se kako je nastao krstaš-barjak u muzeju na Cetinju: skrojen je od turske zastave osvojene u bici, tako što su od bijelog polumjeseca sami sjekli i slagali komade da naprave krst. Mi smo vječni navijači našeg kluba – Crne Gore... Andrija RADOVIĆ

13

Objavljena knjiga „Sveta Stolica i Evropa u drugoj polovini XX vijeka“ prof. dr Borisa Vukićevića

Iza zavjese Hladnog rata

PODGORICA - Knjiga prof. dr Borisa Vukićevića „Sveta Stolica i Evropa u drugoj polovini XX vijeka“ nedavno je izašla u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada. Na italijanskom jeziku, pod naslovom „La Santa Sede e l’Europa nella seconda metà del XX secolo“, ova knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće Kakuči (Cacucci editore) iz Barija, od osnivanja 1929. godine specijalizovane za publikovanje univerzitetske literature.

Vukićević govori i o odnosima Svete Stolice sa zapadnoevropskim državama, prije svega Francuskom, Velikom Britanijom i Italijom, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i međunarodnim organizacijama, u kojima je Sveta Stolica, posebno od 1960-ih imala vrlo aktivnu ulogu nih demokratija 1952. prekinula odnose, bila i jedina koja ih je obnovila četrnaest godina kasnije, da bi 1971. Josip Broz Tito bio prvi lider jedne evropske socijalističke države koji je zvanično posjetio Vatikan.

ODNOSI

Knjiga je rezultat autorovog dugogodišnjeg istraživačkog rada koji je ranije rezultirao i knjigom „Organizacija diplomatije Svete Stolice“ (2011), kao i nizom naučnih radova objavljenih u renomiranim časopisima u Brazilu, Malti, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

INTERESOVANJE

U predgovoru italijanskog izdanja, prof. dr Gaetano Damako, redovni profesor crkvenog i kanonskog prava na Univerzitetu „Aldo Moro“ u Bariju, istakao da su uloga i priroda Svete Stolice teme koje uvijek izazivaju političko i naučno interesovanje, a posebno u kriznim situacijama međunarodnih odnosa u svijetu, kao što je to slučaj danas. - Studija Borisa Vukićevića na tragu je tog interesovanja i predstavlja se u naučnoj panorami sa nekim specifičnostima koje zaslužuju da budu istaknute i motivišu pažnju čitalaca i naučnika – zapisao je Damako. Među brojnim subjektima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava Sveta Stolica zauzima posebno mjesto.

Izdanje Akademske knjige iz Beograda

Iako tokom svog gotovo dvomilenijumskog postojanja nije uvijek imala teritoriju kojom upravlja, njen status kao subjekta međunarodnog prava nije mijenjan. Njena uloga bila je značajna u vrijeme kada je imala diplomatske predstavnike kod vizantijskog cara, u vrijeme borbe za investituru sa njemačkim carevima i kada je, počev od 1500. godine, imenovala prve nuncije u italijanskim državama, ili kada je na Bečkom kongresu kardinal Erkole Konsalvi obezbijedio obnovu Papske države nakon Napoleonovih ratova.

Izdanje izdavačke kuće Kakuči iz Barija

Nakon pregleda istorijskog razvoja diplomatije Svete Stolice do Hladnog rata i evolucije njene organizacije, Vukićević se bavi višestranom analizom centralne teme knjige i jedinstvenog perioda u istoriji međunarodnih odnosa, to jest bipolarizma hladnoratovske epohe u Evropi, u kome je Sveta Stolica imala vrlo kompleksnu, često diskretnu, ali nesumnjivo važnu ulogu. Autor tako prvo analizira osnovne dokumente koji su obilježili politiku Svete Stolice tokom Hladnog rata, prije svega papske enciklike i akta Drugog va-

tikanskog koncila, ali i njenu spoljnopolitičku doktrinu prema socijalističkim zemljama u Evropi, nazvanu Ostpolitik (istočna politika), kao i ličnosti koje su bile ključne za kreiranje i sprovođenje njene spoljne politike: pape Jovana XXIII, Pavla VI, Jovana Pavla II i vodećeg vatikanskog diplomate Agostina Kazarolija. Potom slijedi opsežna analiza diplomatskih veza i odnosa Svete Stolice sa istočnoevropskim zemljama, u kojoj je posebno mjesto posvećeno Jugoslaviji, budući da je ona, nakon što je posljednja od tzv. narod-

Vukićević govori i o odnosima Svete Stolice sa zapadnoevropskim državama, prije svega Francuskom, Velikom Britanijom i Italijom, ali i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i međunarodnim organizacijama, u kojima je Sveta Stolica, posebno od 1960ih imala vrlo aktivnu ulogu, a papa Pavle VI podržao procese evropskih integracija. Konačno, u knjizi je data analiza demografskih, kulturno-istorijskih i političkih faktora uticaja Svete Stolice na promjene u Istočnoj Evropi krajem 1980ih godina. Naglašavajući kontinuitet njene diplomatije, autor se u završnici knjige bavi i različitim izazovima Svete Stolice u XXI vijeku, sve do izbora aktuelnog pape Lava XIV. Koristeći obimnu literaturu, povezujući različite epohe i geografske prostore, Vukićević vješto i eruditski povlači paralele i izvodi zaključke, što rezultira knjigom koja će biti interesantno štivo za čitaoce koji se bave međunarodnim odnosima i diplomatijom, ali i za širu čitalačku publiku. Boris Vukićević je redovni profesor i aktuelni dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. R. K.

Rezultati literarnog konkursa Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ Premijera predstave u režiji Petra Pejakovića povodom Dana Njegoševog rođenja

„Mali Njegoš“ u Danilovgradu

Matiji Vujičiću i Srpku Kadriću prve nagrade PODGORICA - Matija Vujičić, učenik sedmog razreda Osnovne škole „Marko Miljanov“ i Srpko Kadrić, učenik drugog razreda Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“, osvojili su prve nagrade na literarnom konkursu koji je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ raspisala povodom 13. novembra, Dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Nagrade će biti svečano uručene 11. novembra u 19 časova, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici. Na konkursu su učestvovali učenici osnovnih i srednjih

škola sa teritorije glavnog grada. Osnovci su pisali na temu „Iza tuge bistrija je duša“. Prvu nagradu osvojio je Matija Vujičić, čija je mentorka nastavnica Tanja Jovanović. Druga nagrada pripala je Lenki Babić iz OŠ „21. maj“, koja je rad pripremila uz mentorstvo Danke Čogurić, dok je treću nagradu osvojila Hana Šehović iz OŠ „Pavle Rovinski“, čija je mentorka mr Tamara Simović. Tema za srednjoškolce bila je „Ljudski život – snoviđenje strašno“. Prvonagrađenom Srpku Kadriću mentorka je bila Marija Živković. Drugu nagradu osvojio je Milan Mitić Lakušić, učenik JU Sred-

Biblioteka „Radosav Ljumović“

nje medicinske škole, uz mentorstvo Valerije Krgović. Treća nagrada pripala je Emi Perazić, učenici trećeg razreda Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“, čija je mentorka Ankica Đurišić. Iz Biblioteke su saopštili da konkursom žele da podstaknu književno stvaralaštvo mladih i njihovo interesovanje za Njegoševo književno i filozofsko R. K. nasljeđe.

DANILOVGRAD - Pozorišna predstava za djecu „Mali Njegoš – Bajka o Njegoševom djetinjstvu“ biće premijerno izvedena danas u 11 sati u danilovgradskom Centru za kulturu, dok je repriza zakazana za isti dan u 13 časova. Predstava donosi priču o odrastanju Petra II Petrovića Njegoša, jedne od najznačajnijih ličnosti Crnogorske istorije i kulture. Nastala je prema knjizi „Kako rastu veliki ljudi – Njegoš za djecu“, u produkciji JU Centar za kulturu Danilovgrad. Kroz maštovit pozorišni izraz, prilagođen najmlađoj publici, predstava približava djeci Njegoševo djetinjstvo, njegove misli i snove, kao i vrijeme u kojem je živio. Priča o odrastanju i želji da se postane veliki čovjek podstiče radoznalost, razvija maštu

i otvara prostor za upoznavanje sa crnogorskom istorijom, tradicijom i kulturnim nasljeđem. Predstavu koja je realizovana u okviru projekta podržanog na konkursu Ministarstva kulture i medija Crne Gore za finansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva za 2026. godinu, režirao je Petar Pejaković, a igraju glumci Milivoje – Mišo Obradović i Slaviša Grubiša. B. K.


14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Izazovi razvoja turizma u glavnom gradu PODGORICA – Razvoj turizma u Podgorici sve se više oslanja na goste koji dolaze da upoznaju glavni grad i njegovu okolinu. Iako je Podgorica tradicionalno bila poslovni i tranzitni centar, sve raznovrsnija struktura posjetilaca i rast broja organizovanih grupa pokazuju da grad postepeno nalazi mjesto u turističkim itinererima – ocjenjuje za Pobjedu Valdet Gjinaj, menadžer hotela „Bristol“. Da bi se taj trend nastavio, kaže on, gostima treba ponuditi sadržaje zbog kojih će u glavnom gradu ostati dva ili tri dana.

Podgorica ima potencijal za višednevni boravak turista

Odlični rezultati i atmosfera za pamćenje obilježili su šesti NLB Podgorica Millennium Run. Glavni grad Crne Gore juče je ugostio trkače iz čak 55 zemalja svijeta, koji su se nadmetali na četiri distance. Uz uzbudljivu borbu za najbolje rezultate, snažnu podršku publike i mnoštvo ličnih pobjeda, ovogodišnje izdanje donijelo je još jedan nezaboravan vikend. Posebnu pažnju privukli su nastupi elitnih atletičara iz devet država, među kojima su Etiopija, Maroko i Bolivija, dok su nove trase učesnicima pružile priliku da se takmiče u drugačijem ambijentu glavnog grada.

Odlični rezultati i atmosfera za pamć

Poslali najl sportskog s

Ove godine bila je rekordna posjećenost, ukupno tri i po hiljade Sve više gostiju dolazi da upozna učesnika. U subotu je bilo 1.300 djece glavni grad i njegovu okolinu. Za predškolskog i osnovnoškolskog duži boravak turista potrebno je uzrasta, dok je juče na startu, na četiri bolje povezati prirodne i kulturne distance – pet, 10, 21 i 42 kilometra, atrakcije sa vinskom i gastronomskom TAKMIČENJE Najzahtjevniju distancu, Co- bilo ukupno 2.200 učesnika iz 55 – Podgorica je tradicionalno ponudom, uz snažniju saradnju bila poslovni i tranzitni centar, ca-Cola HBC Maraton na 42,2 država svijeta – kazao je direktor Trke ali danas vidimo jasne nazna- hotelijera, agencija i lokalnih kilometra, u muškoj konkurenke promjene. Sve više gosti- proizvođača – poručuje Gjinaj ciji najbrže je istrčao Kenijac Igor Majer, iskazujući zadovoljstvo Stanly Kipruto koji je kroz cilj zbog toga što su nove trase naišle na ju dolazi da upozna sam grad prošao za 02:21:15. Drugo mjei njegovu okolinu. Mislim da Podgorica više ne treba da busto zauzeo je Silviu Stoica iz pozitivne komentare takmičara de samo mjesto kroz koje se prolazi, već destinacija u kojoj se ostaje – kaže Gjinaj.

Više razloga za duži boravak

Prosječan boravak gostiju u Podgorici i dalje je relativno kratak i najčešće traje nekoliko noći. Gjinaj smatra da glavni grad ima dobru osnovu da ga produži, posebno ako se prirodne atrakcije, vino, gastronomija i kulturno nasljeđe bolje povežu i predstave posjetiocima. – Ključ za njegovo produženje je u kreiranju sadržaja koji će gostu ponuditi razlog da ostane duže. Podgorica ima odličnu osnovu – blizinu prirodnih atrakcija, vina, gastronomije i kulturnog nasljeđa, ali to treba još bolje objediniti i prezentovati – ističe on. Na pitanje šta trenutno najviše nedostaje turističkoj ponudi glavnog grada, od sadržaja i uređenih atrakcija do promocije, događaja i infrastrukture, Gjinaj kaže da je potrebno raditi na više stvari istovremeno. – Ne bih izdvojio samo jednu stvar. Potrebna je sinergija sadržaja, promocije, infrastrukture i događaja. Podgorica ima potencijal, ali taj potencijal treba pretvoriti u konkretan turistički proizvod. Gostu moramo dati više razloga da ostane dva ili tri dana, a ne samo nekoliko sati ili jednu noć – navodi Gjinaj. Dosadašnji dio turističke sezone u glavnom gradu Gjinaj ocjenjuje veoma pozitivno. U hotelu ,,Bristol“ bilježe dobru popunjenost i kontinuitet u broju noćenja. – Turističku sezonu u Podgorici ocjenjujemo veoma pozitivno. Potražnja je stabilna, a hotel ,,Bristol“ bilježi dobru popunjenost i kontinuitet u broju noćenja. Posebno raduje činjenica da imamo sve više organizovanih grupa sa međunarodnih tržišta, što potvrđuje da Podgorica sve više ulazi na mapu turističkih itinerera – kaže on. Najviše gostiju u ,,Bristol“ dolazi iz Izraela, odakle sti-

Valdet Gjinaj

že značajan broj organizovanih grupa. Među gostima su i posjetioci iz Kine i brojnih evropskih zemalja. – Primjećujemo da je struktura gostiju sve raznovrsnija. To je veoma pozitivan trend, jer pokazuje da Podgorica postaje interesantna različitim tržištima, a ne samo poslovnim putnicima i tranzitnim gostima – ocjenjuje Gjinaj.

Saradnjom do autentičnog doživljaja

U razvoju ponude koja bi goste zadržala duže, Gjinaj važnu ulogu vidi u saradnji hotelijera sa turističkim organizacijama, agencijama, restoranima, vinarijama i lokalnim proizvođačima. Saradnja već postoji, ali bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude intenzivnija. – Hotel je samo jedan dio turističkog lanca. Kada povežemo hotel, turističke agencije, restorane, vinarije, lokalne proizvođače i turističke organizacije, tada gostu možemo ponuditi ono što je najvažnije – autentičan doživljaj destinacije – kaže Gjinaj. U ,,Bristolu“ gostima preporučuju restorane, vinske ture, kulturne i istorijske lokacije, prirodne atrakcije i izlete. Cilj je da svaki gost dobije priliku da upozna i grad i njegovu neposrednu okolinu. – Naš cilj je da gostu približimo Podgoricu kroz lokalno iskustvo. Preporučujemo restorane, vinske ture, kulturne i istorijske lokacije, prirod-

ne atrakcije i izlete. Posebno je važno gostu ponuditi izbor – da, u zavisnosti od vremena i interesovanja, može upoznati i sam grad i ono što se nalazi u njegovoj neposrednoj okolini – objašnjava on. Podgorica, prema Gjinajevim riječima, ima veliki potencijal i za razvoj kongresnog i poslovnog turizma i ima klijentelu za taj segment. – Podgorica ima veliki potencijal za razvoj kongresnog i poslovnog turizma. Kao glavni grad i poslovni centar, ona prirodno ima klijentelu za ovaj segment. Dodatni razvoj konferencijske infrastrukture i kvalitetna promocija mogli bi značajno doprinijeti tome da hoteli imaju stabilniju popunjenost tokom cijele godine – navodi Gjinaj. Kada je riječ o planovima ,,Bristola“, Gjinaj najavljuje nastavak ulaganja i unapređenje kvaliteta sadržaja i usluga. Prednost hotela sa 32 sobe vidi u mogućnosti da gostima ponudi individualniji i kvalitetniji pristup. – Plan je da nastavimo sa unapređenjem kvaliteta i kontinuiranim ulaganjima u hotel. Našu prednost vidimo upravo u mogućnosti da gostu ponudimo individualniji i kvalitetniji pristup. U narednom periodu želimo dodatno unaprijediti sadržaje i usluge i pozicionirati ,,Bristol“ kao hotel koji nije samo mjesto za boravak, već i dobru polaznu tačku za upoznavanje Podgorice i Crne Gore – zaključuje Gjinaj. N. KOVAČEVIĆ

Rumunije koji je na cilj stigao za 02:28:37, dok je trećeplasirani bio Andriy Prots iz Njemačke s vremenom 02:39:01. U ženskoj konkurenciji pobjedu je odnijela Mađarica Tunde Szabo sa rezultatom 02:50:45. Drugoplasirana je bila Lydmila Novikova iz Rusije s vremenom 3:23:06, a trećeplasirana Milena Biberdžić iz Crne Gore koja je istrčala za 03:27:25. Na Telekom polumaratonu od 21,1 kilometar u muškoj konkurenciji slavio je Nikola Mijajlović iz Srbije (01:06:16). Drugoplasirani je bio Stefan Iulius Gavril iz Italije (01:06:49), dok je treće mjesto zauzeo Bogdan Semenovych iz Ukrajine (01:09:21). U ženskoj konkurenciji pobijedila je Gresa Bakrači s Kosova koja je polumaraton istrčala za 01:18:35. Drugo mjesto zauzela je Nora Trkalja Boca iz Srbije (01:19:52), a treće Natalia Semenovych iz Ukrajine (01:20:50). U trci na 10 kilometara najuspješniji su bili Dušan Babić iz Crne Gore sa vremenom od 33 minuta i 45 sekundi. Potom Sreto Krstić iz Srbije koji je istrčao za 33 minuta i 52 sekunde. Treće mjesto zauzeo je Imer Kajoshaj iz Albanije koji je istrčao za 36 minuta i 11 sekundi. U konkurenciji dama slavila je Iva Kosanović iz Srbije koja je trku završila za 41 minut i tri sekunde. Drugoplasirana je

bila Lana Ivković iz Crne Gore koja je istrčala za 43 minuta i 17 sekundi, a trećeplasirana je Zerina Palavrtić koja je trku završila za 48 minuta i 7 sekundi. Na najkraćoj distanci, trci na pet kilometara, pobjedu u muškoj konkurenciji je odnio Ivan Popović iz Crne Gore koji je istrčao za 17 minuta i 50 sekundi. Drugoplasirani je Mišo Savović iz Crne Gore sa vremenom od 18 minuta i 43 sekunde, a trećeplasirani je Andrija Đurišić takođe iz Crne Gore sa vremenom od 19 minuta i 6 sekundi. U ženskoj konkurenciji slavila je Aleksandra Zvereva iz Rusije koja je istrčala za 23 minuta i 6 sekundi. Drugoplasirana je Ena Kovačević iz Crne Gore sa vremenom od 23 minuta i 9 sekundi, a trećeplasirana Jelena Ergić takođe iz Crne Gore s vremenom od 23 minuta i 35 sekundi. U Hero Run trci na pet kilometara, gdje su brzinu odmjerili pripadnici vatrogasno-spasilačkih jedinica, vojske i policije, najbolji je bio Miloš Rakonjac iz Uprave policije koji je trku završio za 18 minuta i 8 sekundi. Drugoplasirani je Pavle Mrvaljević takođe iz Uprave policije koji je istrčao za 19 minuta i 47 sekundi, a trećeplasirani je Slavko Rakočević, pripadnik Vojske Crne Gore s vremenom od 20 minuta i 9 sekundi.

ZADOVOLJSTVO

Direktor trke Igor Majer iskazao je veliko zadovoljstvo zbog toga što je šesto izdanje NLB Podgorica Millennium Run prošlo u znaku rekordnog broja učesnika i odlične atmosfere. - Ove godine bila je rekordna posjećenost, ukupno tri i po hiljade učesnika. U subotu je bilo 1.300 djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, dok je juče na startu, na četiri distance – pet, 10, 21 i 42 kilometra, bilo ukupno 2.200 učesnika iz 55 država svijeta – kazao je Majer. Navodeći da su ove godine predstavili nove staze na 10, 21 i 42 kilometra, iskazao je zadovoljstvo zbog toga što su naišli na veoma dobre komentare takmičara. - Idealno vrijeme, oblačno, idealna temperatura, bez vjetra i velike vlažnosti u vazduhu doprinijeli su tome da rezultati postignuti u svim konkurencijama za veliko poštovanje – naveo je Majer. Novitet ove godine je bila ,,Trka heroja“ (Hero run) na pet kilometara, za pripadnike Vojske, Policije. Službi zaštite i spašavanja i Dobrovoljnog vatrogasnog društva, koja je okupila sedamdesetak učenika koji su postigli zapažene rezultate. - Zaista nam je puno srce kako je Podgorica danas izgledala, sa više od 10 muzičkih tačaka po cijeloj stazi i građanima koji su se ponovo odazvali u veli-

vacije nije nedostajalo, a Pobjedin ženski trio naše koleginice ističu da im je činilo posebno zadoponovo uspješno kroz cilj voljstvo i ponos što su na Naše koleginice Milena Radonjić, Vanja Pustahija i Radmila Uskoković-Ivanović još jednom su opravdale timski duh i uspješno završile trku na 5.000 metara u okviru ovogodišnjeg NLB Podgorica Millennium Runa. One su svoj trud krunisale dobrim rezultatima, ostvarivši još bolja vremena u odnosu na prethodna takmičenja.

Ni jesenja slaba kiša, ni novembarski oblaci nijesu uticali na sjajnu energiju i prepoznatljivo dobro raspoloženje našeg ženskog trija. Besprekorna organizacija manifestacije dala im je dodatni podstrek, pa su lakše prebrođeni i „krizni“ trenuci na stazi. Poseban sportski izazov ove godine bila je i izmijenjena trasa u odnosu na ranije godine. Ipak, moti-

ovom lijepom i sve masovnijem sportskom događaju predstavljale kompaniju Pobjeda i trčale ulicama svoga grada. Pored ličnih sportskih postignuća, ova trka je imala i plemenitu dimenziju. Naša ekipa je svojim učešćem dala doprinos i važnoj humanitarnoj akciji NLB-a, koja je usmjerena na unapređenje uslova u crnogorskim porodilištima.


Hronika Podgorice / Crnom Gorom

ćenje obilježili šesti NLB Podgorica Millennium Run

15

Nadležni u nikšićkoj vlasti ne haju zbog katastrofalnog stanja u kojem je dvorište u samom centru grada

Kvart u Nikšiću – makadam ljepšu sliku pun rupa koje ugrožavaju srca Podgorice bezbjednost, ali ko mari?!

Sa starta trka na 10, 21 i 42 kilometra

ZDRAVLJE

Među najstarijim učesnicima trke na 21 kilometar bio je sedamdeset četvorogodišnji Radovan Radulović, koji je rođen u Podgorici, a koji živi u Subotici. - Prvi Crnogorac koji je istrčao maraton bio je moj otac Ilija Radulović, po kojem je nosila naziv jedna trka ranije. Ja danas trčim polumaraton, inače uvijek trčim maraton. Nema nas mnogo učesnika koji smo stariji od 70 godina. Trčati u Podgorici za mene je poseban pijetet. Ovdje je izvanredna klima, odlični uslovi za trčanje, a svaka čast i organizatorima – kazao je Radulović. Da učestvuje u trci na 10 kilometara, trideset jednogodišnja Ruskinja Jana Tolstokorova, iz Splita, gdje živi dvije godine, došla je u pratnji supruga i djece koji su je bodrili na stazi. - Bila sam profesionalna veslačica, u nastupima za Rusiju imam srebrnu i bronzanu medalju sa Svjetskog prvenstva. Predivno je danas u Podgorici. Trčim od djetinjstva, preporučujem svima da trče, za svoj gušt, nije važno da pobijedite, samo da trčite – kazala je Jana.

INA IVANOVIĆ

kom broju da pomognu i volontiraju, a nas je bilo više od 400 u samoj organizaciji kako bi sve proteklo besprekorno – zaključio je Majer. Glavni pokrovitelj manfestacije i ove godine je bio je Glavni grad i Sekretarijat za sport. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koji je učestvovao na trci na pet kilometara, zahvalio je svim učesnicima koji su doprinijeli u kreiranju najljepše slike Podgorice. - Veliko mi je zadovoljstvo što danas iz Podgorice možemo da pošaljemo najljepšu sliku, da pokažemo da pripadamo Evropi i svijetu i da slika našeg grada može da bude odmah pored slika evropskih metropola. Drago mi je da smo sa njima i na ovaj način povezani kurturološki i tradicijom i što smo se i ovoga puta pokazali kao dobri domaćini – kazao je Mujović. Uz Mujovića se na stazi našao i sekretar Sekretarijata za sport Glavnog grada Darko Nikčević koji je iskoristio priliku da se zahvali organizatorima na izvanrednoj organizaciji i posebno pozdravio naše sugrađane koji su učešćem u ovoj manifestaciji i ove godine poslali lijepu sliku Podgorice.

Koleginice Uskoković – Ivanović, Radonjić i Pustahija nakon trke

Na Millenium Run iz Sarajeva su došle i članice Udruženja ,,Trčanje i to“, šezdeset jednogodišnja Fatima Đozo i njena 37 godina mlađa koleginica Emina Jamahović. - Ovo mi je peti put da učestvujem u ovom takmičenju u Podgorici. Trčim na pet kilometara. Kao i uvijek, atmosfera je odlična, da nije tako ne bismo se vraćale svake godine. Trčim tri puta sedmično i idem dva puta u teretanu. Predlažem svima da krenu makar šetati, možda će zavoljeti i trčanje pa krenuti i tim putem – kazala je Fatima. Dvadeset četvorogodišnja Emina je kazala da već pola godine trči aktivno, a da je juče trčala polumaraton. - Atmosfera u Podgorici je prelijepa, velike pohvale za organizaciju i Grad, prvi put sam ovdje na takmičenju, doći ću opet – kazala je Jamahović. Među brojnim takmičarima na pet kilometara bile su i učiteljice iz vrtića ,,Leptirić“ (JPU ,,Sofija Klikovac“) Stana Bulatović i Dejana Radusinović. - Ovo je drugi put da učestvujemo u trci zadovoljstva. Želimo i na ovaj način da damo primjer djeci da se i ona uključe da trče – kazala je Bulatović, uz napomenu da je učešće na ovoj manifestaciji veliki doživljaj koji svima preporučuje. Njena koleginica Dejana je istakla da se trude da u vrtiću svakodnevno sprovode fizičke aktivnosti sa djecom. Među brojnim učesnicima bili su zaspoleni iz više od 200 crnogorskih firmi, koji su i na ovaj način pokazali da gaje zdrave stilove života. U okviru ovogodišnje manifestacije organizovali su i prijave za društvenoodgovorne kompanije, pa je dio sredstava odvojen za nabavku specijalizovanih svjetiljki za Službu zaštite i spašavanja Glavnog grada. I. MITROVIĆ

Pitali smo ih zašto se zaobilazi rekonstrukcija ovog dvorišta, da li je projekat u nečijoj fioci, kako nezvanično saznaju pojedini stanari, i ko je odgovoran za to, da li će makar sanirati rupe i otvoreni šaht, kako bi se bezbjedno moglo prolaziti. Ipak, odgovora nije bilo. Naravno, ni sanacije, čak ni privremene. Šahte, stare koliko i zgrada, nijesu nikad rekonstruisane, već često dolazi do začepljenja kanalizacione mreže u krugu dvorišta, a samim tim i izlivanja otpadnih voda ispod prozora građana koji žive u zgradi. Kako kažu, još prije više od dvije godine prikupili su potpise i uputili molbu da se hitno sanira kvart. Nadležni su tada mjerili ovaj prostor, ulili im lažnu nadu i sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Možda opštinski zvaničnici imaju u planu predizborni trik, da taj kvart urede kad predsjednik države raspiše izbore, nadajući se kojem glasu više. Ipak, nijesmo uspjeli od njih da saznamo u čemu je

Opasnost za prolaznike, ali niko ne reaguje

problem i zašto se čeka. Ono što je sigurno jeste da stanari, a posebno djeca, ne bi smjela prolaziti iza zgrade na uglu privatna arhiva

s. vasiljević

NIKŠIĆ – Nadležni u nikšićkoj opštini nijesu za Pobjedu odgovorili na pitanja u vezi sa katastrofalnim stanjem u kojem je dvorište u samom centru te opštine – na uglu između Ulice Josipa Sladea i Bulevara Vuka Mićunovića. Dvorište je zapravo makadam pun dubokih rupa, uz otvoreni šaht, gdje je ugrožena bezbjednost stanara, posebno djece. Ipak, niko ne haje za to, dok se iz nikšićke vlasti hvale realizovanim projektima.

Otvoreni šaht i ogromne rupe pod vodom

Ulice Josipa Sladea i Bulevara Vuka Mićunovića, radi sopstvene bezbjednosti. I. K.

privatna arhiva

Poneđeljak, 9. novembar 2026.


Arena

16 Sportski miks

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Golgeterski šou Đurđine Jauković u Dortmundu za prvi gostujući trijumf rukometašica Budućnosti u 7. kolu LŠ

Sigurni Budvani PODGORICA – Budva je opravdala ulogu favorita u gostima protiv Jedinstva 3:0 (25:18, 25:20, 25:17) i upisala i treću pobjedu u isto toliko mečeva na startu sezone u EPCG Superligi za odbojkaše. U ekipi Miloša Markovića trojica igrača su imala po 10 poena – Miro Miljanić, Vuk Stano-

Aleksa Đurović i Miloš Popadić), ženski kadetsko-juniorski kata tim (Kristina Bokovac, Lana Stanković, Nađa Knežević i Lejla Duraković) i muški kadetski tim u borbama (Vuk Dragojević, Filip Ilinčić, Vasilije Stojanović, Ardit Djonbaljaj, Vasilije Barjaktarović, Lazar Rakočević, Luka Barjaktarović i Stefan Miljanović). Crnogorski tim šampionat je okončao sa ukupno 14 odličja – četiri zlatna i 10 bronzanih, kao petoplasirani u generalnom plasmanu, u konkurenR. P. ciji deset država.

PODGORICA - Karate reprezentacija Crne Gore posljednji takmičarski dan Balkanskog prvenstva za kadete, juniore i mlade seniore završila je sa četiri medalje - jednom zlatnom i tri bronzane.

LIDER: Đurđina Jauković

Radovale su se rukometašice Budućnosti u Njemačkoj, s punim pravom, a očigledno da im je prijala pauza od tri neđelje, jer su protiv favorita, uz sve promašaje iz idealnih šansi, 13 tehničkih grešaka i kadrovskim problemima, pokazale neko novo lice koje ohrabruje... Osmina finala nije daleko, a velika pobjeda ekipe iz Podgorice značiće još više ako njemačkog predstavnika 15. novembra savladaju u ,,Morači“. - Utakmica je od starta bila teška, mi smo dobro krenuli, ali smo se i pogubili sredinom prvog poluvremena, odnosno dosta nas je poremetilo isključenje Jelene Radivojević, samim tim smo u rotaciji imali manji broj bekova. Dolazilo je do zamora, ali loše smo rješavali igru sa igračem više, imali smo tehničke greške i promašene zicere. Ali je najbitnije da smo se vratili poslije 13:9 iz prvog poluvremena. Vjerovali smo u sebe i u svlačionici se složili da se taj minus može stići. Opet se desila teška završnica, sigurna sam

Borusija D.

24

13

Dvorana: ,,Vestpres arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Kiruta, Murariju (Rumunija) Sedmerci: Borusija Dortmund 6-4, Budućnost 5-2 Isključenja: Borusija Dortmund 8, Budućnost 6 minuta Crveni karton: Radivojević (Budućnost) u 11. minutu.

Budućnost

9

25

BORUSIJA DORTMUND

BUDUĆNOST

Vahter...................................................... ........... (šest odbrana i sedmerac) Vigins....................(dva sedmerca) Tomajer ......................................... 3 (1) Grajsels ......................................... 5 (3) Kvist........................................................ Antl ......................................................... Van Maurik ........................................3 Mladenovska....................................._ Freriks ..................................................4 Vege ......................................................2 Olson ..................................................... Folebreht ............................................3 Egeling.................................................. Lig............................................................ Blekman ..............................................4 Mene ...................................................... -

Škerović .................................................. ...............(pet odbrana i sedmerac) Atingre ................... (dvije odbrane) Popović ..................................................Peličić ..................................................... _ Jauković ........................................ 9 (2) Godeč .................................................... 6 Ž. Bulatović ...........................................Skrobić.................................................. 3 Vuljak...................................................... 1 Radević................................................. 2 N. Bulatović ......................................... _ Delević ....................................................Ulićević ...................................................Radivojević...........................................Pavićević ...............................................Vukčević .............................................. 2

Trener: Maks Rontepiler

Trener: Maja Savić

da će u Podgorici biti mnogo teže. Mislim da će igrati kod nas bolje. Tražićemo šansu, Sola je osvojila četiri boda iz dvije utakmice i to bodove na koje nijesu računali, odnosno

mi na to nijesmo računali. Ovo je i zbog toga bitna pobjeda, na koju ćemo da zaboravimo jer se okrećemo novoj utakmici – kazala je Maja Savić, trener ,,plavih“. A. MARKOVIĆ

Zlatno odličje osvojio je ženski tim mlađih seniorki u borbama, koji su činili Una Raković, Jovana Damjanović, Nađa Boričić, Helena Backović i Anja Nikolić. Bronzani su bili muški kadetski-juniorski kata tim (Nikola Stanišić, Dušan Borović,

Moto GP šampionat

Beceki pokvario slavlje lideru PODGORICA - Marko Beceki slavio je na VN Katara, 20. trci Moto GP šampionata. Mark Markes je odložio šampionsko slavlje za što mu je bila potrebna pobjeda na „Lusailu“, ali i da Horhe Martin ne osvoji ni bod. Vozač Aprilije je od početka vodio i imao je tri sekunde prednosti u odnosu na Markesa. Vozač Trekhausa - Raul Fernandes bio je treći. Martin, koji je prije dvije neđelje doživio prelom zgloba desne ruke, oporavio se i stigao do sedme pozicije. Uoči dvije posljednje dvije trke Markes ima 60 bodova prednosti u odnosu na Martina, a Beceki je i dalje u

igri oko titule iako za liderom zaostane 74 boda, onoliko koliko je još u opticaju. Trku je propustio vozač Dukatija - Frančesko Banjaja zbog pada u sprintu. Naredna trka - za Veliku nagradu Portugala na programu je od 20. do 22. novembra. R. A.

EPCG Superliga za odbojkašice (5. kolo)

Budvanke i dalje maksimalne

jević i Vojin Ćaćić. Kod Jedinstva kapiten Milan Rovčanin bio je najefikasniji na utakmici sa 17 poena, Andrija Tomić je dodao 13.

Budvu u srijedu, kod kuće, očekuje prvi meč prve runde kvalifikacija za Čelendž kup, protiv bugarske Lokomotive iz PlovS. J. diva.

PODGORICA –Budva je neporažena i nakon petog kola EPCG Superlige za odbojkašice, a nakon što je na svom terenu pobijedila Gimnazijalac sa 3:1 (25:19, 23:25, 25:22, 25:21). Budvanke imaju isti skor kao prvoplasirana Budućnost (50), ali bod manje (14-15). Za pobjedu protiv Gimnazijalca su najzasluženije bile Đina Lekić sa 22, Vanja Matunović sa 17, Elena Čolaković sa

OK BUDVA

EPCG Superliga za odbojkaše (3. kolo)

Zlato i tri bronze za Crnu Goru

MOTO GP

Rukometašice Budućnosti su stigle do drugog trijumfa u A grupi, prvog gostujućeg na terenu u Dortmundu i to nakon što su u 40. minutu gubile 19:15! Onda je uslijedio golgeterski šou Đurđine Jauković - postigla je osam vezanih golova za 19:19 u narednih devet minuta. ,,Plave“ su na odmor otišle sa minusom od četiri gola, a uprkos crvenom kartonu koji je u 10. minutu zaradila Jelena Radivojević (u sastavu nije bilo Itane Grbić prvog srednjeg beka), minusima i dvocifrenim brojem tehničkih grešaka, napravile su velike probleme domaćinu koji je potpuno izgubio sigurnost u napadu, a nije imao ni rješenja za bekove Budućnosti. Dobre stvari bekovska linija uradila je u posljednjih nekoliko minuta kada je težište igre prenijela na pivotkinju Ivanu Godeč koja je na dvije asistencie Jauković držala ,,plave“ u egalu. Psihološki stabilniji tim iz Podgorice nije padao ni nakon dva promašaja sa sedam metara pri rezultatu 19:19, a ni onda kada je kazna uslijedila golom Freviks na devet minuta prije kraja utakmice. Ključne stvari šampionke Crne Gore odradile su u odbrani, u posljednjih 45 sekundi, kada su rivalke natjerale na pasiv i šut Blekman daleko preko gola. Rizik domaćinu da napada sa sedam igračica nije se isplatio, a u posljednjem napadu lijevi bek Skrobić je prevarila odbranu i golmanku Borusije. Ključne stvari za trijumf Budućnosti odradile su golmanke Andrea Škerović u prvom i Armel Atingre u drugom poluvremenu (ušla u u igru u 38. minutu).

ŽENSKI KADETSKO-JUNIORSKI KATA TIM: Kristina Bokovac, Lana Stanković, Nađa Knežević i Lejla Duraković

Balkansko prvenstvo u karateu

OK BUDVA

PODGORICA - Jovana Skrobić pogodila je na sedam sekundi prije kraja utakmice gol domaće Borusije za pobjedu od 25:24 u sedmom kolu Lige šampiona.

ŽRK OTP GROUP BUDUĆNOST

Jovana Skrobić pogodila za pobjedu

14 i Bojana Krasnići sa 10 poena, dok su se u kotorskom timu, koji je upisao četvrti poraz,

istakle Jelena Ćorović sa 27 i Katarina Simovski sa 19 poS. J. ena.


Arena

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Rukomet

17

Rukometaši Crne Gore remizirali sa Farskim Ostrvima u drugom kolu kvalifikacija za EP

Dvorana: ,,Bemaks arena“ Gledalaca: 2.000

Crna Gora

34

Branko Vujović postigao čak devet pogodaka

zicer kod 9:9, a odmah zatim su Farani pozvali tajm-aut. Tada je i Roganović promijenio odbranu, u zoni 5-1 prednjeg je prvo igrao Čepić, potom Aleksandar Bakić. Do kraja poluvremena Farska Ostrva vodila su još dva puta (11:12 i 16:17), a sredinom prvog dijela šansu je dobio Miloš Tujković, 16-godišnji biser crnogorskog rukometa. Odmah je pobrao aplauze asistencijom za Ćorsovića (13:12), potom i pogotkom – prvim u dresu ,,A“ reprezentacije, a nakon što je Mikelsen šutirao iznad gola na drugoj strani je Luka Vujović pogodio za plus dva – 15:13.

Promijenjena odbrana ,,lavova“ usporila je goste, ali su ipak vratili prednost – 16:17 preko Av Tejguma iz kontre. Roganović je zatražio tajm-aut, Bakić dao gol na sjajnu asistenciju Branka Vujovića, da bi nakon šeste odbrane Simića naša selekcija imala napad za vođstvo na poluvremenu – Arsenije Dragašević pogodio je pet sekundi prije kraja (18:17). Farani su golovima Poulsena preokrenuli na startu nastavka, a uskoro je naš tim morao tri puta da napada bez Branka Vujovića jer mu se ukazivala pomoć nakon što ga je grubo odgurnuo Hojdal, ali za to nije isključen. Nije se to previše odrazilo jer

Tujković: Sanjao sam o ovome Veliki dan(i) u karijeri Miloša Tujkovića. Šesnaestogodišnji biser prije četiri dana u Mađarskoj debitovao je za seniorsku reprezentaciju Crne Gore, a juče prvi put zaigrao pred domaćim navijačima. - Osjećaj je sjajan. Puna dvorana naših navijača... Izvukli smo bod, mogli i dva, ali bolje išta nego ništa. Dobra utakmica, hvala publici što nas je podržala u ovolikom broju – rekao je Tujković, dvostruki strijelac. Nije vjerovao da će mu selektor Zoran Roganović ukazati ovoliko povjerenje već u

18

Sudije: H. Alvares i J. Bustamante (Španija).

Farska O.

Sedmerci: Crna Gora 4 (3) Isključenja: Crna Gora 2, Farska Ostrva 6 minuta

17

34

CRNA GORA

FARSKA OSTRVA

Matović................................................. Simić .............................(11 odbrana) A. Bakić ................................................3 Dragašević.........................................7 M. Vujović .................................... 3 (3) Čavor ....................................................._ Čepić .....................................................3 Ćorsović ..............................................4 B. Vujović ............................................9 Tujković ...............................................2 Šćekić .................................................... Vukić ...................................................... L. Vujović .............................................1 Vujačić .................................................. Đulović.................................................. Radović ...............................................2

Jakobsen ................................................. ................. (10 odbrana i sedmerac) Lačok ...................... (dvije odbrane) Hojdal ......................................................Selvindi ................................................. 2 Mortensen ........................................... 1 Nordberg ...............................................Erlendson ..............................................Av Tejgum ........................................... 5 Hoj .............................................................Poulsen................................................. 7 Mikelsen.................................................P. Mitun ...................................................E. A. Šipagotu .................................... 8 R. A. Šipagotu ......................................O. Mitun ................................................ 7 Horn ....................................................... 4

Selektor: Zoran Roganović

Selektor: Peter Bredsdorf-Larsen

Roganović: Bod kao kuća

prvoj akciji sa ,,A“ selekcijom. - Iskreno, o ovome sam samo sanjao. Nijesam mogao da znam da ću uopšte biti u planu da igram ove utakmice. Doživjeti sve ovo ovako mlad stvarno je veliki uspjeh – kazao je talentovani Tivćanin. Miloš Tujković igra bez straha – čim je ušao protiv Farana upisao je asistenciju i gol. - Tako i mora. Treneri su vjerovali da mogu ovo da iznesem, moram i ja nečim da im se odužim – kazao je lijevi/ srednji bek Crne Gore. Član je slovenačkog Slovana i očekuje da uskoro

postane prvotimac. - Sljedeće godine 100 odsto. Zaista sam zadovoljan, mislim da sam napravio odličan izbor odlaskom u Slovan. To je bio pun pogodak – istakao je Tujković, koji je kao kadet dobio šansu u prvom timu tivatskog Partizana 1949. - To mi je mnogo pomoglo. Dobiti šansu tako mlad u seniorskom timu - bio je to značajan korak u karijeri. Očeličio sam se, spremao za nešto ovakvo – poručio je Miloš Tujković, adut crnogorske reprezentacije za narednih 20 godina.

Grupa 4 Crna Gora – Farska Ostrva Kosovo – Mađarska

34:34 20:34

1. Mađarska 2 2 0 0 66:41 4 2. Farska O. 2 1 1 0 71:64 3 3. Crna Gora 3 0 1 1 55:66 1 4. Kosovo 2 0 0 2 50:71 0 U narednom kolu (10-11. marta) sastaće se: Kosovo – Crna Gora, Farska Ostrva – Mađarska.

su ,,lavovi“ uspjeli da preokrenu na 23:22 cepelinom Čavor – Dragašević. Simić je nastavio šou, Luka Radović dao gol za plus dva (24:22), a poslije izjednačenja u strijelce se ponovo upisao hrabri Tujković. Farani su uzvratili serijom 0:3, VUK RAIČEVIĆ

PODGORICA - Crna Gora je zaslužila aplauz u ,,Bemaks areni“ za lavovsko izdanje u meču sa Farskim Ostrvima – zaslužila je možda i dva boda, ima i te kako za čim da žali, ali najvažnije je da nije izgubila (a mogla je) jer bi u tom slučaju bila na ivici ambisa. Naši rukometaši su u igri nerava osvojili prvi bod u kvalifikacionoj grupi 4 za odlazak na Evropsko prvenstvo (34:34), bod koji bi mogao da bude vrlo važan za odlazak na šampionat Evrope, ali će ,,lavovi“ morati u maju da uzmu još najmanje jedan ili dva protiv Farana i Mađara, a da prethodno u martu oba puta savladaju Kosovo. Tim Zorana Roganovića je na krilima kapitena Branka Vujovića i golmana Nebojše Simića odigrao neuporedivo bolji meč nego tri dana ranije u Mađarskoj kada je izgubio 32:21, a bila je ovo i potpuno druga ekipa u odnosu na onu koja je od istih ovih Farana u januaru na EP pod vođstvom Didijea Dinara izgubila čak 37:24. Simić je sa dvije odbrane na početku – prvo Poulsenu, pa Elijasu A Šipagotuu, odmah doveo atmosferu do usijanja, ali se istakao i njegov kolega na drugoj strani. Jakobsen je odbranio sedmerac Milošu Vujoviću, a Farani potom prvi put poveli – 2:3 preko pivota Horna u sedmom minutu. Farani su u tim momentima igrali onako kako znaju – brzo, prodorno, lako su dolazili do čistih pozicija za šut, ali je dobra stvar bila što su ,,lavovi“ pravili malo tehničkih grešaka, pa rivalu nijesu dozvoljavali kontre (samo jedna u prvom poluvremenu), a i fenomenalno je igrao Branko Vujović. Nijednom Ostrvljani nijesu imali plus dva, a Crna Gora je uspjela da preokrene u 15. minutu – nakon dva Simićeva odbranjena zicera, Ćorsović je pogodio za 9:8. Pivot iz Pljevalja nije iskoristio

VUK RAIČEVIĆ

Važan bod probuđenih ,,lavova“

I drugi put je Crna Gora sa Zoranom Roganovićem kao selektorom remizirala sa Farskim Ostrvima kod kuće. Prije osam godina je to bila senzacija, sada je zadovoljavajuće. - Bod kao kuća – rekao je Roganović. - Na ovaj način odigrati ovako tešku utakmicu, poslije onakvog meča u Mađarskoj (poraz 32:21), govori da smo mentalno jaki. Znali smo da će biti egal sve vrijeme i da će se odlučivati sve u finišu. Farani stalno igraju sedam na šest, odlično se poznaju, i tek ćemo vidjeti koliko je ovaj meč bio težak. Moramo da budemo zadovoljni, nijesu ovo ona Farska Ostrva iz kvalifikacija kad smo igrali prije osam godina, sada su to sve fenomenalni igrači, neki od njih su u svjetskom vrhu. Ali dobili smo i mi nekoliko igrača, moram istaći Miloša Tujkovića koji je odigrao fenomenalno, bez straha, hrabro. A ima samo 16 godina. Nevjerovatno – dodao je Roganović. - To nam treba - da ubacamo mlade igrače u novi sistem, za koji je potrebno vremena. ,,Dobili“ smo i lijevog beka Arsenija Dragaševića, bio je izvanredan u oba smjera, uz predvodnike Simića, Branka Vujovića... Ima mnogo stvari na koje treba pozitivno gledati – naveo je naš selektor.

što je natjeralo Roganovića na tajm-aut tačno 16 minuta do kraja. Uskoro je minut za konsultacije tražio i njegov kolega Peter Bredsdorf-Larsen. Farani su vodili jednom prije nego je Crna Gora preokrenula na 31:30 golovima Miloša

iz sedmerca i Branka Vujovića, te nakon 10. odbrane sjajnog Simića. Elijas A Šipagotu je izjednačio, ali imamo i mi majstore – Simić je zaustavio Av Tejguma i upisao 11. odbranu, a Dragašević bio precizan za 33:31. Nakon gola boljeg od dvojice A Šipagotua sudije su propustile da sviraju faul nad maestralnim Brankom Vujovićem, da bi as Kila donio izjednačenje u 57. minutu. PauliJakobsen je zaustavio šut Dragaševića, A Šipagotu preokrenuo, a Ćorsović u namjeri da što brže dođemo do gola dao pogrešan pas Radoviću. Na drugoj strani nije bio precizan Mitun, pa je Crna Gora dobila šansu da izjednači. Minut i sedam sekundi prije kraja Roganović je održao tajm-aut, LukaVujović izborio isključenje, a odlični Dragašević 10 sekundi prije kraja iskoristio rupu u odbrani Farana. Gosti su nakon tajm-auta faulirani, vrijeme je isteklo, pa im je ostao samo devetarac – Poulsen je pogodio u blok ,,lavoN. KOSTIĆ va“...


Arena Četvrti put na 50 odsto šuta sa slobodnih bacanja

BRINU GA TALASI DOBRE I LOŠE IGRE: Trener „plavih“ Andrej Žakelj

Uz puno oscilacija, košarkaši Budućnost Volija upisali očekivanu pobjedu u gostima protiv FMP-a

Žakelj: Najbitnije je da što više minuta igramo na visokom nivou

ORLANDO MAGIC

PODGORICA - Kažu da se pobjedi ne gleda u zube. Sa te strane, trijumf košarkaša Budućnost Volija u Železniku protiv FMP-a (76:73) predstavlja nastavak željenog puta, treću uzatopnu pobjedu na dva fronta i dobru uvertiru za teško i važno gostovanje Burgu u utorak, u posljednjem kolu prve polovine ligaškog dijela Evrokupa. Ipak, način na koji su se kockali sa pobjedom, a nakon što su u drugoj četvrtini imali i 19 poena prednosti, može da predstavlja problem za Podgoričane, jer ovo nije prvi put da tim oscilira tokom meča. Posebno kada ima veliko vođstvo, kao što je bio slučaj sredinom druge dionice (39:21). Već do poluvremena je prednost „plavih“ bila pala na šest poena (44:38), nakon treće dionice je vodio FMP (61:59), koji je imao i „plus šest“ (69:63) nepunih šest minuta do kraja. Budućnost se, međutim, trgla na vrijeme i do kraja meča došla do pobjede, pete u šest mečeva u regio-

nalnom takmičenju… - Mislim da utakmica nikad nije riješena, posebno ne u prvom poluvremenu. Napravili smo neke izmjene i nakon njih igrali veoma mekano u odbrani. To je bio jedini problem. Neki njihovi igrači su se razigrali, ali to smo im mi dopustili, i to se dešava. I kada je preko 20 razlike, sve je tu još otvoreno, nikad ne smiješ da se opustiš. Neki naši igrači su to radili, bili bez koncentracije, to se vidi i po slobodnim bacanjima, mi smo ih promašili 12, a teško je kad protivniku daješ krila, bilo ko da je na drugoj sttani – kazao je Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Upitan da prokomentariše različite igre i rezultate u ABA ligi (skor 5-1) i Evrokupu (3-3), Žakelj je odgovorio: - Što se tiče rezultata u ABA ligi, nemamo što da kažemo. Imamo talase dobre i loše igre, i to me više brine kao trenera. Ne samo ovaj meč, nego generalno pričam. Imamo momente kada igramo odlično, a onda one kad je vrlo loše. Tako je i u

Podgoričani su u Železniku veoma loše šutirali sa linije slobodnih bacanja, jer su promašili 12 od ukupno 24 penala. Procenat od 50 odsto je najslabiji u ovoj sezoni za „plave“. To je znatno ispod ovosezonskog prosjeka (72,5%), a Budućnost je u ovom statističkom segment deseta od 20 timova u ABA ligi. Budućnost je protiv FMP-a četvrti put u ABA ligi bila na 50 odsto šuta sa linije bacanja, a 10 puta u istoriji regionalnog takmičenja je pogodila manje od polovine penala. Crnogorski šampion je bacanja u ABA ligi najslabije šutirao 17. marta 2012. godine, u Ljubljani kada je u porazu od Olimpije (72:68) pogodio samo pet od 15 bacanja, što je bilo svega 33,3 odsto.

Evrokupu. Najbitnija stvar je da budemo konstantni, da što više minuta igramo na visokom nivou, jer samo tako možemo nešto da uradimo – dodao je Žakelj. Budućnost je protiv FMP-a igrala sa devetoricom igrača. Nije bilo povrijeđenog Jogija Ferela, pa je Oleksandr Kovlijar proveo čak 33 minuta, dok je ostatak vremena na „jedinici“ bio Ajverson Molinar, koji je na kraju sa 19 poena bio najefikasniji u pobjedničkom sastavu. - Molinar je imao neku povredu, još uvijek se vraća, nije pronašao svoj ritam. Ima i drugih stvari u igri, moraće da bude mnogo agresivniji, bolji, brži u odbrani. Što se tiče napada, može i on bolje, ali zbog toga je ovdje – zaključio je slovenački trener. S. J.

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Poraz SC Derbija u Beogradu u 7. kolu grupe B AB

„Studenti“ vod 30 minuta, ali nije dozvolio PODGORICA – Više od 30 minuta je SC Derbi bio ne ravnopravan, nego bolji rival, u više navrata je vodio i dvocifrenom razlikom, ali je na kraju morao da „položi oružje“ protiv, objektivno, mnogo boljeg protivnika. „Studenti“ su na kraju poraženi u Beogradu od Partizana ubjedljivije nego što su zaslužili – 92:80, pa su i nakon sedmog kola bez pobjede, najviše zbog nevjerovatnog poraza u prošlom kolu protiv Ilirije (ispustili prednost od 14 razlike u posljednja četiri minuta). Partizan je upisao i šestu pobjedu i zadržao je maksimalan učinak u grupi B ABA lige (prvo kolo je odgođeno). Početak meča je bio kao iz snova za tim Petra Mijovića, Podgoričani su nakon četiri minuta i šest sekundi igre poveli 15:2, nakon serije od 10:0, a u tom periodu su promašili samo jedan šut iz igre (4-3 za dva, 3-3 za tri poena). Uspio je Partizan da prepolovi minus dva minuta kasnije (17:11), serijom 6:0, ali bliže od toga nije uspio u ovoj četvrtini, posljednji put na 21:15 u 9. minutu. Podgoričani su bolje završili kvartal za „plus devet“ (25:16), uz čak timskih sedam asistencija (Partizan četiri), uz čega je dvije, uz jedan koš, upisao novajlija, američki plejmejker Dantej Kuraders, koji je u igru ušao na tri minuta i sedam sekundi prije kraja kvartala. „Studenti“ su odlično otvorili i

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

KK BUDUĆNOST VOLI/FILIP ROGANOVIĆ

18 Košarka

JEDAN OD NAJBOLJIH U PORAZU: Aleksa Uskoković na meču sa Partizanom

drugu četvrtinu, serijom 5:0 za maksimalno vođstvo od 30:16, nakon trojke Nikole Šaranovića, a dvocifrenu prednost su čuvali do 37:25, nakon koša Alekse Uskokovića, na šest minuta i 46 sekundi do kraja. Bilo je, međutim, jasno da Partizan ima kvalitet da se digne, pa je počeo polako da „topi“ prednost Podgoričana, i serijom od 9:0, koju je zaključio Vanja Marinković, Partizan je prvi put poveo 42:41, na 93 do odlaska na veliki odmor. Nije to obeshrabrilo goste, koji su odgovorili serijom

6:0 i na odmor otišli sa dva posjeda prednosti (47:42). Kao u drugoj, Partizan je i u trećoj četvrtini samo jednom došao do vođstva, ali SC Derbi nije dozvolio domaćinu, koji je dobio ovaj kvartal sa 22:17, da stekne prednost pred posljednjih 10 minuta (64:64). Iako je domaćin pogodio tri trojke (Podgoričani jednu), SC Derbi je i u ovoj dionici uspijevao da drži ritam i rezultatski egal protiv evroligaškog tima. „Studenti“ su nakon dva i po minuta poveli osam razlike (52:44) i

Stef Kari oborio rekord Lebrona Džejmsa, još jedna sjajna partija Viktora Vem

Vučević bez poena u n PODGORICA - Orlando je nakon produžetka izgubio u gostima od Golden Stejta 126:119, čime su „magični“ upisali četvrti poraz u nizu, a ukupno sedmi u devet mečeva od početka sezone. Drugu uzastopnu utakmicu, četvrtu ukupno, Nikola Vučević je ostao bez poenterskog učinka. Za skoro šest minuta koliko je proveo na terenu, crnogorski centar je promašio po šut za dva i tri poena, a upisao je dvije asistencije i ofanzivni skok. Golden Stejt nastavio je fantastičnu seriju i stigao do sed-

Rezultati Indijana - Denver Atlanta - Bruklin Klivlend - Njujork Oklahoma - Vašington Golden Stejt - Orlando Finiks - Hjuston Portland - San Antonio

102:114 124:121 97:109 114:75 126:119 102:99 103:125

me uzastopne pobjede, nakon tri startna poraza, a apsolutni junak ponovo je bio Stef Kari. Jedan od najboljih šutera svih vremena ubacio je 41 poen, uz po šest skokova i asistencija, i postavio novi NBA rekord. Kariju je, naime, ovo bila 16. utakmica sa najmanje 40 poena otkako je napunio 35 godi-

na, čime je prestigao Lebrona Džejmsa. Jaksel Lendeborg dodao je 23 poena i osam skokova, dok je Brenden Podzemski ubacio 15. Drejmond Grin završio je sa čak 13 asistencija. Orlando je predvodio Franc Vagner sa 30 poena i 11 asistencija. Viktor Vembanjama još jednom je potvrdio da je jedan od najdominantnijih igrača NBA lige. Francuski centar predvodio je San Antonio do ubjedljive pobjede u gostima nad Portlandom (125:103) sa 29 poena za svega 24 minuta na parketu. Posebno impresivna bila je nje-


Arena

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Košarka 19 KSCG

BA lige

dili skoro li im Partizan iznenađenje Dvorana: ,,Ranko Žeravica“ Gledalaca: 1.127. Sudije: Bijedić, Mihailović i Kacik.

Olmen Tompson Nakić Frenks Marinković Tanasković Stivens Rivs Lakić Pajola Lovernj

5 13 7 16 6 10 7 11 3 6 8

92

80

Radović Jordano Radošić 35% (19-16) za 1 70% (10-7) Pavlićević 49% (35-17) za 2 50% (52-26) Anđušić 48% (29-14) za 3 35% (20-7) Pavićević 35 (9+26) Skokovi 30 (8+22) Šaranović Blokade 7 2 Pen Asistencije 23 17 Popović Ukradene lopte 7 5 Dejvis 13 Izgubljene lopte 9 Kuraders Faulovi 18 23 Uskoković (16:25, 26:22, 22:17, 28:16)

Težak posao za selektorku Škerović i igračice

Crnogorske košarkašice otputovale za 2 Tursku, gdje igraju prvi od tri vezana meča 9 3 u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 3

6 7 6 2 3 17 6 16

Mijović: Igrali smo jako dobru košarku 34-35 minuta

konstantno su imali prednost do dva minuta i 15 sekundi prije kraja, kada je Nikola Tanasković, bivši kapiten Budućnosti, ubacio dva bacanja za vođstvo Partizana od 60:59. Ipak, to je bila jedina prednost domaćina, dok je SC Derbi još dva puta vodio, ali posljednji put na meču sa 64:62, nakon koša Uskokovića, na 44 sekunde prije kraja treće četvrtine. Košem i dodatnim bacanjem Džira Dejvisa, SC Derbi je bio na posjed minusa (69:67), na osam minuta i 50 sekundi do

Petar Mijović, trener SC Derbija, kazao je da je njegova ekipa, imajući u vidu kvalitet tima s kojim su se nadmetali, „34-35 minuta igrala jako dobru košarku“. - Preciznu, ne u smislu procenata, već u izvršavanju nekih postavljenih zadataka, gdje smo, za razliku od nekih ranijih mečeva, imali bolje pomjeranje lopte, mnogo više čvrstine u odbrani u situacijama „jedan na jedan“ i to je rezultirao time da smo 34-35 minuta bili u aktivnom vođstvu. S druge strane, svjesni smo bili da Partizan ima izuzetan timski i individualni kvalitet i da igra, pričam o evroligaškom nivou, odbranu na jako visokom nivou. Oni su iz toga uspjeli da daju neke lagane tranzicione poene i onda ih je u drugoj i četvrtoj četvrtini poslužio i šut za tri poena. Mislim da su na nekih 50 odsto šuta za tri poena bili, što dodaje i kvalitetu naše igre. Partizan je pogodio dosta važnih šuteva, utakmicu prelomio i priveo kraju – rekao je Mijović.

kraja meča, a onda je Partizan dodao gas, serijom 7:0 se odlijepio na 76:67, onda stigao i do prve dvocifrene prednosti

(79:69), te maksimalnih 17 razlike (90:73), nakon jednog od dva pogođena bacanja Marinkovića… S. JONČIĆ

mbanjame

novom porazu Orlanda gova efikasnost – pogodio je devet od 13 šuteva iz igre, uključujući tri trojke iz šest pokušaja. Devin Vasel dodao je 15 poena, dok su Stefon Kasl i Džulijan Šampenji ubacili po 14. Dilan Harper završio je sa 13 poena. Na drugoj strani, Deni Avdija predvodio je Portland sa 15 poena, Skut Henderson dodao je 13, a Demijan Lilard i Jang Hansen po 12, a Hansen je ostvario i prvi dabl-dabl u NBA karijeri, pošto je uz 12 poena uhvatio 10 skokova. Njujork je prvi put u seriji pobjeda, šampion je slavio u u

gostima protiv Klivlenda sa 109:97, za treću pobjedu u nozu, petu u devet mečeva. Niksi su slavili zahvaljujući odličnoj partiji Džejlena Bransona i Karl-Entonija Taunsa, koji su zajedno su postigli 60 poena. Uz 31 poen, Branson je upisao i devet asistencija i šest skokova, a Tauns, pored 29 poena, i 13 skokova. Kod Klivlenda je briljirao Donovan Mičel sa 37 poena, što je njegov najbolji učinak ove sezone. Ipak, nije imao dovoljno pomoći saigrača. Džejms Harden i Evan Mobli zajedno su ubacili svega 19 poena.

Oklahoma je potpuno deklasirala Vašington (114:75), a posebno lošu utakmicu odigrao je Trej Jang. Košarkaš koji je ljetos potpisao četvorogodišnji ugovor vrijedan 212 miliona dolara postigao je svega četiri poena za 28 minuta na parketu. Jang je pogodio samo jedan od šest šuteva iz igre. Jedina svijetla tačka Vizardsa bio je prvi pik ovogodišnjeg drafta Ej-Džej Dibantsa sa 19 poena, dok je Aleks Sar dodao 15 poena i 14 skokova. Na drugoj strani, Šej GildžesAleksander ubacio je 30 poena za samo 29 minuta. S. J.

Vjera u uspjeh i pored velikih kadrovskih problema PODGORICA - Žensku košarkašku seniorsku reprezentaciju Crne Gore očekuje nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ekipa Jelene Škerović uspješno je prošla prvu rundu, a sada je kroz dva ciklusa (novembar i februar) očekuju odlučujući mečevi za prolaz na prvenstvo Evrope. Naše košarkašice juče su otputovale za Istanbul (dio ekspedicije krenuo je iz Podgorice, a ostale igračice iz inostranstva pridružile su se ekipi u Istanbulu), jer 11. novembra gostuju Turskoj, a zatim ih u ovom „prozoru“ očekuju dvije domaće utakmice protiv Poljske (14. novembar) i Izraela (17. novembar). Predstojeći ciklus donosi podmlađivanje i ozbiljne kadrovske rokade. Selektorka Jelena Škerović, na konferenciji za medije uoči polaska na put, istakla je da reprezentacija iako oslabljena neigranjem šest reprezentativki koje su na koledžima u Sjedinjenim Državama, želi da se bori za deveti plasman na Eurobasket zaredom - Očekuju nas tri teške utakmice, a prvi rival je Turska. To je selekcija koja ima novog selektora, tako da su nam sa taktičke strane nepoznanica. Poznajemo, međutim, dovoljno dobro

njihove igračice, koje nastupaju u Evrokupu i Evroligi. Jak, iskusan tim koji je prije dva mjeseca igrao na Svjetskom prvenstvu. To je nova prilika za dokazivanje i za dalji razvoj. Idemo tamo sa ciljem da odigramo najbolje što možemo kazala je selektorka. U timu je pet debitantkinja, iz mlade i juniorske reprezentcije. - Nadam se da će mlade igračice iskoristiti šansu, da vide kako to sve izgleda, da bi mogle dalje da se nadogađuju. A mi da stvaramo nove reprezentativke, koje će za nekoliko godina preuzeti veću ulogu u timu - dodala je Škerović. Iako su bile na spisku, bilo je jasno da reprezentacija na njih ne može da računa - na koledžu u Americi su Maja Bigović, Ksenija Šćepanović, Lana Vukčević, Jelena Bulajić, Milena Bigović i Janja Dragišić, a Anastasija Drobnjak dvije godine je bez utakmica zbog činjenice da je dva puta operisala prednji ukršteni ligament, dok je Ljube Andrić bez klupskih mečeva duže od godinu, dok je Dragana Živković odlučila da završi karijeru. Kao da odsustvo igračica preko okeana nije dovoljno opterećenje, stručni štab se uoči okupljanja suočio i sa dodat-

nim trenažnim izazovom – činjenicom da su Bojana Kovačević i Andrea Jovićević odnedavno bez klupskog angažmana, što dodatno usložnjava održavanje optimalnog takmičarskog ritma. Selektorka dodaje da bez obzira na sve probleme tim neće odustati. - Teško je raditi, ali to smo prihvatili. To je realnost, moramo da se pomirimo sa tim i da tražimo pozitivnu stranu. Svjesni smo šta možemo da uradimo, pružićemo maksimum, a da li će to biti dovoljno – utakmica će pokazati - podvukla je Jelena Škerović. Nekadašnja reprezentativka Milica Jovanović, sada u ulozi direktorke ženskih selekcija u Košarkaškom savezu, vjeruje u djevojke iako je svjesna da ih očekuje težak posao. - Sa šireg spiska nedostaje šest igračica koje su na koledžu i koje se nijesu mogle odazvati. Djevojke koje su sa nama su djevojke koje su uvijek odazivaju i koje igraju svim srcem za Crnu Goru, vjerujemo u njih neizmjerno - rekla je Jovanović. Turska i Crna Gora sastaju se u srijedu, 11. novembra, a naša selekcija potom dvije utakmice igra kod kuće – 14. novembra sa Poljskom i tri dana kasnije sa Izraelom. R. PEROVIĆ


Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Sa meča u Nikšiću

PODGORICA - Sutjeska je vezala 12 utakmica bez poraza, ali 13 nije bio srećan broj za trenera Denisa Ćorića - respektabilna serija prekinuta je kraj Bistrice, gdje je Petrovac slavio sa gromkih 3:0. Nikšićani su ispustili priliku da se probiju na drugu poziciju reprezentativnu pauzu dočekuju kao četvrti tim na tabeli, sa 23 boda, iza Mornara i Budućnosti, a četiri koraka iza vodećeg Otrant Olimpika. Kolo broj 15 u Meridianbet 1. CFL zaključeno je na Trešnjici - pobjedom Dečića u sudaru sa OFK Mladost - 2:0. Tuzani su uhvatili priključak za gornjim domom, dok je sastav iz Lješkopolja izgubio četvrti put zaredom i ostao u zoni baraža - sada na ,,minus šest“ od luke spasa.

PETROVAC KAŽNJAVAO PROPUSTE RIVALA

Koliko god se izvršni direktor Sutjeske Jovan Papović trudio da saopštenjem nemušto ublaži ili sakrije nezadovoljstvo u ekipi zbog neisplaćenih zarada - minus faza kraj Bistrice reflektovala se u igri i rezultatu protiv Petrovca. Igrači nikšićkog kluba odbili su da treniraju dva dana uoči duela sa ,,neboplavima“, ali su u subotu vježbali kraj Bistrice nakon obećanja da će uplata biti regulisana u srijedu, uz

Tabela 1. Otrant

15 8 3 4

28:19 27

2. Budućnost 15 7 4 4

20:16 25

3. Mornar

15 6 6 3

21:15

24

4. Sutjeska

15 6 5 4

19:13

23

5. Dečić

14 6 3 5

14:11

21

6. Bokelj

14 5 4 5

10:11

19

7. Petrovac

14 4 6 4

15:13

18

8. Jezero

15 4 6 5

17:22

18

9. Mladost

15 3 3 9

11:25

12

10. Arsenal

14 1

10:20

9

6 7

sjedočenje desetak istaknutih članova navijačke grupe ,,vojvode“ koji su posjetili članove seniorskog pogona. Da je nešto narušeno pokazao je nastup u meču sa rivalom sa Jadrana. Aktuelni prvak nije ličio na sebe. Smjenjivale su se grube greške u zadnjoj liniji poslije kojih su domaći bili surovo kažnjeni. Najprije je Andrija Ražnatović poklonio loptu gostima, a potom je uslijedila kapitulacija u 21. minutu. Nemanja Carević je dodao do Rodriga Fausta, a Argentinac proslijedio do Trimrora Selimija koji je bio neumoljiv u završnici. Prvi put od početka sezone u postavi ,,plavo-bijelih“ našao se 30-godišnji defanzivac Marko Đukanović. Upravo se on okliznuo po nakvašenom terenu na 25 metara od gola, a to je iskoristio Carević koji je matirao bonus golmana Tomaša Đurovića u 39. minutu.

Nije više bilo povratka za Sutjesku koja je u nastavku doživjela još veću rezultatsku štetu. Tačku na debakl Nikšićana stavio je oporavljeni povratnik u redove Petrovca - Savo Arambašić u 74. Prije prije nego što je na semaforu pisalo 0:3, Zaim Divanović je probio po lijevom krilu, potom šutirao, a odbitak u mrežu sproveo 25-godišnji napadač ekipe sa primorja. Šimun i društvo su usporeni na tabeli. Debakl pred pauzu. Za ,,neboplave“ sve bolji trenuci otkad timom rukovodi Zoran Đurašković. Otkad je 51-godišnji Baranin preuzeo kormilo pod Malim Brdom - Petrovac se diže. Podno Trebjese je ostvarena treća pobjeda u prethodna četiri meča, a u tom nizu stao je i remi sa Mornarom na Topolici. Kordić i saigrači preskočili su crvenu liniju, nakupili 18 bodova, s tim da tek treba da odigraju zaostalu utakmicu sa Bokeljom u Kotoru.

PO NOTAMA RADUSINOVIĆA

Forma Dečića ide linijom toplo-hladno, ali na Trešnjici je izdanje nominalnog domaćina bilo dovoljno dobro da savlada OFK Mladost sa dva razlike. Meč viner bio je dvostruki strijelac - Balša Radusinović. Ofanzivac Tuzana je u 28. minutu naciljao metu iz slobod-

Petrovac

00 3 2

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 300. Sudija: Miloš Bošković. Golovi: 0:1 Selimi u 21, 0:2 Carević u 39, 0:3 Arambašić u 74. Žuti kartoni: A. Babić, Đukić (Sutjeska), Fićović (Petrovac).

Sutjeska

Petrovac

Đurović Golubović Hočko Aničić (od 55. Kecojević) Tošković (od 78. Đukić) Šćekić (od 46. Čavor) Ražnatović8 Đukanović (od 68. Dedić) S. Babić (od 46. Mrvaljević) A. Babić Šimun

Kordić Obradović Selimi (od 72. Pešukić) Faust Carević (od 79. Đeljaj) Fićović (od 46. Bakić) Divanović Miranović Boljević Merdović Striković (od 64. Arambašić (od 79. Balević)

Dečić

Mladost DG

2 1 00

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 100. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 1:0 Radusinović u 28, 2:0 Radusinović u 66. Žuti kartoni: Mugoša, Adžović (Dečić), Pavlićević, Kordoba, Roganović, Radinović (OFK Mladost).

Dečić

Mladost DG

Radošević Đoljaj Ćetković Đokaj (od 87. Adžović) Ljuljđuraj (od 87. Ljuljđuraj) Božanović (od 93. Ilir Camaj) Ujkaj Drešaj Kontić (od 93. Pavlićević) Radusinović (od 67. Đuranović) Mugoša

Radulović Ceklić (od 46. Radinović) Mugoša Pavlićević (od 74. Begović) Almeida (od 61. Čepić) Kordoba V. Mijović Pejović Nikolić Lalević (od 46. Roganović) Radunović (od 67. Torente)

nog udarca, a sve dileme oko ishoda otklonio je u 66. kada se lijepo ubacio i iz zone peterca ugasio sve nade protivnika da može makar do remija. Nastavlja se serija lošeg učinka za Mladost koja je spojila četiri poraza. Četa Aleksandra Nedovića ima najslabiju odbranu sa 25 kapitulacija, ali nije problem samo defanziva - nego i napad. O tome svjedoči činjenica da su ,,žuti“ dali svega 11 golova, od toga tek jedan na posljednjih pet utaD. KAŽIĆ kmica.

Odigrani mečevi 16. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

Jedinstvo čuva vrh, Kom se ne zaustavlja PODGORICA – Zeta je očigledno u rezultatskoj krizi, a nakon dva vezana remija poražena je u derbiju 16. kola Druge fudbalske lige. Jedinstvo je trijumfom protiv Zete (1:0) sačuvalo lidersku poziciju, istina samo sa bodom

prednosti u odnosu na Podgoricu, koja je bila ubjedljiva protiv Budve (3:0), dok je u vrhu tabele sada i Kom, nakon trijumfa nad Rudarom 2:1. Trenutak odluke u derbiju u Bijelom Polju dogodio se u 25. minutu, kada je gol postigao Aldin

Mušović. Iako je Jedinstvo od 52. minuta bilo sa igračem manje, jer je dva žuta kartona zaradio Marko Pantić, Bjelopoljci su odbranili pobjedu. Podgorica je već u prvom poluvremenu osigurala tri boda protiv Budve. Blagota Mar-

ković pogodio je mrežu Budvana u 16. i 38. minutu, da bi već u 42. minutu bilo 3:0, kada je Velizar Janketić bio siguran sa bijele tačke. Kom je savladao Rudar. Poveli su Pljevljaci u 22. minutu, nakon autogola Ermina Alića, ali je Kom izjednačio

Atalanta je živa zbog našeg napadača

Nikola Krstović pogodio za tri boda PODGORICA - Nikola Krstović postigao je sedmi gol u ovoj sezoni u Seriji A. Na gostovanju Monci bio je strijelac jedinog gola u 49. minutu i sada Atalanta, prije svega trener Mauricio Sari, može da odahne. Neko vrijeme - jer slijedi pauza zbog reprezentativnih obaveza. Naš reprezentativac je sa tri-četiri metra pogodio gol, ali zasluge za tri boda idu i na račun golma-

na - Marko Karnezeki koji je odradi veliki posao. Nakon pauze Atalatna dočekuje Inter. Milutin Osmajić i njegova Đenova poraženi su od Milana 2:1, a naš reprezentativac je već u prvom minutu promašio dobru šansu. Našem napadaču je nakon vođstva Milana poništen gol zbog ofsajda... Alfađo Sise i Kristijan Pulišić pogađali su za Milano. R. A.

Peti pogodak crnogorskog fudbalera u prvenstvu Mađarske

Đukanović donio bod Đeru PODGORICA - Prvi novembarski pogodak Viktora Đukanovića, ukupno peti u prvenstvu – crnogorski fudbaler donio je bod Đeru na gostovanju Njiređhazi (1:1) u 13. kolu mađarskog šampionata. Domaćin je poveo u nadoknadi prvog poluvremena evrogolom Žombora Hoša, da bi naš reprezentativac izjednačio u 54. kada je dobio loptu u prostor i realizovao kontru. Dvadeset dvogodišnji Nikšićanin imao je šansu i za preokret, a još jedna velika prilika ukazala se ekipi Đera u nadoknadi, ali je Benet šutirao vrlo loše, pravo u golmana. Đukanović je zamijenjen u 84, osam minuta nakon što je njegov saigrač Željko Gavrić dobio direktan crveni karton. Viktor je ove sezone pogađao upravo protiv Njiređhaze 2.

avgusta, potom protiv Zalaegersega, te dva puta u duelu sa Pakšom 17. oktobra. Po jednom je bio strijelac u Kupu Mađarske i kvalifikacijama za Ligu konferencija. Nakon jučerašnjeg kiksa protiv ekipe koja se bori za opstanak, Đer je drugi na tabeli, sa bodom manje od Puškaš akaNe. K. demije.

dvadesetak minuta kasnije, kada je sopstvenu mrežu pogodio Veljko Kalović. Totalni preokret režirao je Marko Pejović u 53. minutu. Pobjedu u ovom kolu upisao je i Lovćen, koji je golom Luke Đorđevića u 85. minutu savladao Iskru (1:0). Najviše golova viđeno je u remiju Berana i Grblja 3:3. Poveli su domaći preko Marka Medenice u 9. minutu, a već u 17. minutu po-

ravnao je Srđan Bošković. Amel Đešević početkom nastavka pogodio je za novu prednost Beranaca, ali je ponovo Bošković donio egal (u 66. minutu iz penala). Beranci su treći put poveli u 72. minutu preko Viktora Kuča, koji je samo tri minuta kasnije zaradio crveni karton. Grbalj je brojčanu prednost iskoristio i u 87. minutu preko Marka Tadića stigao do boda. R. P.

FACEBOOK/ETO FC

FK SUTJESKA

Krah Sutjeske uoči pauze

Sutjeska

ATALANTA BC

MERIDIANBET 1. CFL (15. KOLO): Petrovac ubjedljiv kraj Bistrice, Dečić bolji od Mladosti


Feljton

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

O LJUDIMA I DOGAĐAJIMA – SJEĆANJA JEDNOG FEDERALISTE

21

15.

Milion Andriji Radoviću za rad protiv kralja i Crne Gore Čim sam doznao da je Andrija Radović došao za predsjednika crnogorske vlade u Francuskoj, odmah sam pomislio da je on na taj položaj stupio za veliku nesreću i kralja Nikole i Crne Gore. Vrijeme i događaji dokazali su da je moj instinkt bio dobar, da me moje „šesto čulo” nije prevarilo

Autor: Dr Ivo JOVIĆEVIĆ Sluškinja (Mihaila Đuraškovića, nastanjenog u Draču, prim. prir,) nam pokaza jednu lijepu sobu sa dva čista kreveta u kojoj ćemo spavati. Pošto smo se odmorili, ja sam izašao u varoš i prodao jednom Arnautinu onoga moga maloga i srčanoga konja. Kad sam se, uveče, vratio našao sam u kući i mlađega brata Đuraškovića, Bora. Bio je to jedan otmeni gospodin ođeven u lijepo evropsko odijelo, a posjedovao je veoma gospodske manire. U kući Đuraškovića proveli smo dva prijatna dana. U međuvremenu raspitivao sam se da li će biti kakvog parabroda za Italiju ili Francusku, i doznadoh da jedna italijanska lađa kreće sa srbijanskim izbjeglicama za Marsej. Pošao sam na parabrod, predstavio se kapetanu, zamolio ga da me primi i rekao mu da su moja finansijska sredstva mršava, što je bila istina. Rekao mi je da se ne brinem i dao mi je trpezu mjesto njega, te sam tako besplatno otputovao u Marsej. More je bilo mirno, ali je postojala bojazan od podmornica, pa su, noću, na brodu svijetla bila potpuno pogašena. Stigli smo zdravo do Friula, jednog ostrva u blizini Marseja, na kome smo ostali 15 dana radi izdržavanja karantina.

U IZBJEGLIŠTVU FRANCUSKA, ŠVAJCARSKA, ITALIJA

CARSKA, ITALIJA OD MARSEJA DO EKS-AN-PROVANSA U Marseju nađoh jednu sobu koja bijaše dosta jeftina, a hranio sam se po restoranima. Jedne noći upoznah se, u bioskopu, sa jednom mladom, plavom i lijepom Francuskinjom. (…) U Marseju sam živio veoma skromno, jer sam imao veoma malo novaca, a vremenom ih je bivalo sve manje i manje, pa je pri-

Janko Spasojević

jetila opasnost da jednog dana ostanem bez prebijene pare. Mislio sam šta da radim, pa mi sinu pomisao da idem kod upravnika grada i da ga zamolim za pomoć. - Taman ste mi dobro došli reče on. Potrebit mi je čovjek koji dobro govori francuski i srpski jezik da predaje francuski srpskim đacima u školi Sen Benua u Eks-an-Provansu. U školi ćete imati stan i hranu i sto franaka mjesečno. Zahvalih mu i rekoh da ću se sjutra javiti na posao. Prijavih se, dakle, na dužnost i ostadoh osam mjeseci u Eks-an-Provansu. Onda mi jednog dana dođe pismeni poziv od Andrije Radovića, novopostavljenog ministra - predsjednika crnogorake vlade, da se javim na dužnost u Bordo, inače ako tako ne postupim gubim sva prava crnogorskog činovnika. Morao sam napustiti Eksan-Provans, gdje sam lijepo živio. U Bordou sam preuzeo

Donosimo djelove iz knjige dr Iva Jovićevića „O ljudima i događajima - sjećanja jednog federaliste“, koju je prije tri decenije objavio cetinjski „Obod“

Andrija Radović

Pero Vučković

Naš politički položaj u Bordou bio je većinom rđav. Kralj je stanovao u Merinjaku, jednoj staroj građevini izvan varoši, više kao neka vrsta zatvorenika nego kao vladar jedne savezničke države. S njim i njegovom vladom francuska vlada održavala je diplomatske veze preko jednog potpukovnika koji je bio običan špijun dužnost člana Glavne državne kontrole, koju sam i ranije obavljao u Crnoj Gori. (…) Čim sam doznao da je Andrija Radović došao za predsjednika crnogorske vlade u Francuskoj, odmah sam pomislio da je on na taj položaj stupio za veliku nesreću i kralja Nikole i Crne Gore. Jednom prilikom to sam naglasio knjazu Petru u prisustvu Iva Radonjića, sina plemenitog i agilnog vojvode Stanka Radonjića, desne ruke knjaza Nikole, kojemu njegov sin nije ni po čemu ličio, nego je bio jedan pravi Oblomov. Knjaz Pero stade govoriti da je gospodar pametno učinio što je za ministra predsjednika postavio agilnog Radovića. Ja sam ostao pri svojemu, navodeći da će se Radović, kad-tad, osvetiti starome kralju za ono ležanje u Jusovači. Ove moje riječi dostavljane su kralju i naljutile ga. Jednom prilikom kad sam došao u Merinjak, zamak u blizini Bordoa u kome je kralj boravio sa porodicom, reče mi u

mimohodu, prolazeći terasom zamka: - Ti mnogo brbljaš! Bolje će biti da skratiš tu jezičinu poslije čega mi je okrenuo leđa i ušao u zamak. Vrijeme i događaji dokazali su da je moj instinkt bio dobar, da me moje „šesto čulo” nije prevarilo. U vladi Andrije Radovića bili su ovi ministri: Pero Vučković, Milo Matanović i Janko Spasojević. Vučković je bio personifikacija dobrote i poštenja. Matanović je bio hrabar crnogorski oficir, ali kao intelektualac nije bio u stanju da riječima izrazi svoje zamršene ideje. Spasojević je bio poput Andrije Radovića i glavni mu je ideal bilo punano korito. Naš politički položaj u Bordou bio je većinom rđav. Kralj je stanovao u Merinjaku, jednoj staroj građevini izvan varoši, više kao neka vrsta zatvorenika nego kao vladar jedne savezničke države. Sa njim i njegovom vladom francuska vlada nije održavala diplomatske ve-

ze preko Delaroša Vernea, francuskog poslanika na Cetinju, nego preko jednog potpukovnika koji je bio običan špijun. Poslije izvjesnog vremena mi smo se premjestili u Pariz, ali ni tamo naš politički položaj nije bio ništa bolji. Novost je bila u tome što su u Parizu otpočeli pregovori između Milenka Vesnića, srbijanskog poslanika u Parizu, sa jedne, i kralja Nikole i njegove vlade, sa druge strane, odnosno pronalaska načina ujedinjenja Srbije i Crne Gore. Prema onome što sam saznao, predlozi crnogorske vlade bili su sljedeći: da kralj Nikola kao, takoreći, pater familijas i dinastije Petrovića i Karađorđevića, bude kralj ujedinitelj, a da Aleksandar bude njegov nasljednik; da se ovaj sporazum zaključi u najvećoj tajnosti, tako da se na konferenciji mira Crna Gora i Srbija pojave posebno, kao dvije nezavisne države, da bi se na taj način što više dobilo. Međutim, Srbijanci nijesu nikako htjeli prihvatiti ove predloge, nego su radili na tome da se Crna Gora ne primi na ovoj konferenciji kao nezavisna država, a u tome su imali podršku Francuske. Da bi lakše uspjeli u svojim namjerama, srbijanski političari dadoše Andriji Radoviću milion franaka da i on pokrene akciju protiv kralja Nikole i nezavisnosti Crne

Gore. Prethodno zaključuvši trgovinu sa srbijanskim političarima, Radović podnese ostavku kralju Nikoli i kratko vrijeme poslije toga pokrenu u Parizu list „Ujedinjenje” u kome se sistematski pisalo protiv interesa crnogorskog naroda. Oko „Ujedinjenja” Radović je okupljao one Crnogorce koji su pristali da za dinare postanu srbijanski agenti. U njegov tabor odoše Janko Spasojević i Milo Matanović, dok Pero Nikčević do kraja ostade vjeran gospodaru i Crnoj Gori. U Parizu je bio uspostavljen jedan ured koji se na francuskom zvao „Uvruar”, a to je bila kancelarija u kojoj se radilo na šiljanju paketa interniranim Crnogorcima u Austro-Ugarskoj. Knjeginjica Ksenija bila je upraviteljica ovoga ureda, a Ilija Srdanović bio je njen sekretar i pomagač. Blagodareći njima bili su poslati mnogi paketi, preko Švajcarske, interniranim Crnogorcima. U tu kancelariju svrćao sam i ja poneki put. Jednog dana knjeginjica Ksenija mi reče: - Imam da ti, na povjerenje, saopštim da tata nije zadovoljan ovom vladom i da će je promijeniti. Za predsjednika vlade doći će Evgenije Popović, naš generalni konzul u Rimu, a ti ćeš biti postavljen za ministra finansija. - Šalite se ili govorite ozbiljno? - upitah je. - Ne šalim se, Boga mi, - odgovori ona. - E kad je tako daću Vam ozbiljan odgovor: neću se primiti dužnosti nikakvog ministra, osim pod uslovom da za predsjednika Vlade dođe Simo Popović, koji stoji dobro i kod kralja Nikole i kod kralja Petra, pa da se odmah počnu pregovori sa srbijanskom vladom, preko Vesnića, u pogledu ujedinjenja Crne Gore i Srbije i da se u te pregovore ne miješa kamarila (a tu kamarilu činili su iguman Leontije Ninković, koji mi je nekako ličio na Raspućina, Miloš Živković, kralja sekretar, a posebno knjeginjica Ksenija, koja je na kralja imala veliki upliv, i neke druge osobe). Jer, ja ne želim da budem ministar forme radi, da iza kulisa donese odluke neodgovorne ličnosti, a ja da snosim moralnu odgovornost. Evo Vam, dakle, moje mišljenje i možete ga saopštiti kralju. (Nastavlja se)


22 Objektiv

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Slovenski mit maskiran u opičenu detektivsku horor-misteriju s prstohvatom erotike u kanad Ostatak svijeta zna je po Džonu Viku, a mi – po ruskim bajkama. Tresle su nam se gaće kad bi nam je pomenuli; svima bi nam se instant u glavi stvorila zla, deformisana, kilometrima bora naborana starica s ogromastičnim nosem. Jedna joj noga koštana, druga glinena. A kuća – ni vrata ni prozora. Umjesto brave – zubi što škljocaju; umjesto ograde – ljudske kosti i lobanje. Na kokošjim nogama kuća joj stoji, šetajući, premještajući se đe joj volja, okrećući se oko sebe same… Ni metla u nje nije ko u običnih vještica, no Baba Jaga leti u džinovskom avanu. Tučak joj je čarobni štapić, veslo ili toljaga, po potrebi; pomoćnici su joj životinje i tri lebdeće ruke; njene sluge su i Bijeli, Crveni i Crni konjanik što kontrolišu tri različita dijela dana… Dio zbog kojeg su nam se gaće i tresle kaže da Baba Jaga najviše na svijetu voli da krade, kuva i jede djecu. Kosti pogotovo. Koščice su joj najmilije… Što manje, što tanje, što mlađe – to babi slađe.

Kotao ekscentrič i pohotne babaro Kanadska autorka Ket Sendler očigledno je zamislila parče žanroslamajuće televizije, ali pitanje je hoće li, ako nastavi da miksa hiljadu raspoloženja i žanrova, do kraja uspjeti da slomi išta – osim sopstvenog vrata theposterdb.com

Piše: Marija Ivanović-Nikičević

Veo saznanja

Ublažena strava

imdb.com

Ipak, ne slažu se baš svi o zloj prirodi i karakteru strašne Jage. Narod je pričao jedno, Puškin je zapisivao nešto slično u „Ruslanu i Ljudmili“ (1820)… Ali imaju Rusi i „Vasilisu Prekrasnu“, gdje babaroga jeste zastrašujuća – ali je i sveznajuća. „Uvrnuta kao noć, mudra i moćna kao more“. Nagla i nepredvidljiva jeste, ali i spremna da pomogne likovima čistih namjera i srca. Pod uslovom, naravno, da joj pokažu poštovanje. Tako kompleksan lik davno je, dakle, išetao iz narodnih predanja i sa stranica klasične literature, te ušetao i u druge knjige, pjesme, filmove, pozorišna djela… Divno ju je i Istražiteljski tandem u dilemi – hapsiti ili se seksati s osumnjičenima? sasvim drugačije „pročitala“ i velika Dubravka Ugrešić. je su tako uvrnute kao „Yaga“. U njenom romanu „Baba Jaga Do te mjere, da vjerovatno ni je snijela jaje“ (2008), naslov- poslije ove četiri epizode nena junakinja je žrtva starosti i ćete biti načisto s tim da li vam senilnosti, a glavna babaroga se potpuno sviđa. u cijeloj priči zapravo su mo- Ta uvrnutost i „gužva“ žanroderni mitovi o ženama, muš- va zaista i jesu mač s dvije oškarcima i, prije svega, kultu trice, te razlog da kroz sezonu mladosti. Eto, može i tako – nastavite s opreznim optimikad imaš širine da vidiš iza ve- zom. Natprirodna horor-mila saznanja. sterija s prstohvatom erotiIza tog vela zavirila je 2019. go- ke i misticizma? Ili, riječima dine i kanadska autorka Ket autorke: „Opičena bajka maSendler, kreirajući istoime- skirana u detektivsku seriju ni pozorišni komad u kojem poput ‘True Detective’ ili ‘BroBaba Jaga ima mnogo više ve- adchurch’“. Pa, „Yaga“ je oči- Ezra Frenki zavodljiva i vrlo opasna kao Pem ze sa ženskom slobodom, bije- gledno zamišljena kao parsom i seksualnom željom ne- če žanroslamajuće televizije, masnih lokalnih bogataša, a i ključnog istražiteljskog dvojgo što bi većina nas mogla da ali pitanje je hoće li, ako krea- njega i njegovog cimera Loga- ca. Lokalna detektivka Kartorka nastavi da miksa hiljadu na Kejsija (ujedno i posljednju son (Klark Bako iz serije „The pomisli da je moguće. Veliki teatarski hit obezbije- raspoloženja i žanrova, do kra- osobu koja ga je vidjela) igra Changeling“) i ovako je skepdio joj je i TV adaptaciju ko- ja uspjeti da slomi išta – osim Hadson Vilijams, zvijezda tična prema pridošlici Čarlihita „Heated Rivalry“. A nje- ju Rapu (Noa Rid iz komedije ja je nedavno postala dostup- sopstvenog vrata. na na striming servisu Crave u gov je lik, inače, novitet u TV „Schitt’s Creek“), privatnom Kanadi, a kod nas na platfor- Prosto rješenje adaptaciji, tj. jedini kojeg nije istražitelju s nekonvencionalmi HBO Max. Emitovanje teče Kao i većina priča u malim bilo u originalnoj pozorišnoj nim metodama i podugačkom sedmično, pa od osam epizo- mjestima u kojima se gotovo predstavi… istorijom i s nestalim Henrida (26-30 minuta) prve sezo- ništa ne događa – i ova počinje Gotovo neprirodna fizička jem i s njegovom porodicom ne trenutno možete da upa- nečijim nestankom. Ime gra- sličnost između dvojice pri- koja ga je i unajmila. lite četiri. I zaista ih vrijedi dića je Vitlok, a nestale osobe jatelja budi razna pitanja i do- Karson i Rap primorani su potražiti, jer malo je serija ko- – Henri Park. U pitanju je sin datno komplikuje dinamiku da rade zajedno, a kontakti ih

vode od Henrijeve cure Pem (pečobrazno-zavodljiva Ezra Frenki) s kojom je navodno raskinuo tik uoči nestanka, preko lokalnih sumnjivaca kao stvorenih za folk horore (dvije riječi: Šila Mekarti), do profesorice kojoj je toliko teško da sakrije seksualne apetite prema studentima da su je prozvali „Boner Beast“… Ta Ketrin Hargruv (Keri-En Mos, neviđena u velikoj roli još od trilogije „The Matrix“), pak, tvrdi da nadimak potiče od njene naučne specijalizacije i fascinacije osteologijom, tj. proučavanjem kostiju… Prvoloptaško zaključivanje odmah bi nas navelo da zaključimo ko je Baba Jaga u ovoj priči, ali zaista bismo se razočarali da rješenje jednačine ispadne toliko prosto. No, možda čak uopšte nije bitno hoće li naslovna babaroga ispasti upravo profesorica Hargruv, nego ipak kako ćemo do tog spoznanja doći. Početak puta je već dovoljno zanimljiv s obzirom na to da je glavna naratorka, tj. glas koji uvodi i odjavljuje svaku epizodu – Jaga glavom i avanom. Dok podsjeća na sve što ljudi misle i pričaju o njoj, strašna starica pokušava da izokrene sve što mislimo da znamo o Jagi, njenoj kući, ljudskoj prirodi i svemu što bi mogla da smjesti u kotao… Svega i svačega ima u za sada dostupnim epizodama – od spaljenih pijetlova, astečkih noževa, tajnih prolaza i triskeliona, do halucionogenih lizalica, seksa pod maskama i kostimiranih žurki u čast mračnog solisticija. Sasušene kokošje noge skrivaju se đe im mjesto nije, halucinacije množe, orgazmi dijele, ljubavnici kastriraju… I u centru svega stoje dvoje istražitelja od kojih jedan baš i nije siguran treba li da uhapsi ili poseksa osumnjičene. Većinom će, zato, činiti oboje, samo ne obavezno baš tim redom… U ovoj „vještičjoj sezoni“, tokom koje nas redovno zasipaju s mnogo više horor serija i filmova nego što je to podnošljivo čak i za najtvrđe ljubitelje žanra, „Yaga“ je definitivno najčudnija zvjerka. I nije joj teško da pridobije pažnju, iako vam odmah bude jasno da je pakovana uz mnogo manje vještine u odnosu na, recimo, najveće oktobarske horor-hitove – „Carrie“ i „Crystal Lake“.

Hadson Vilijams „dupliran“ kao nestali Henri i

Razlog je vrlo jednostavan. Osim što ima epizode koje konzumiraju brzo i lako kao kanapeičići, pa ne gnjavi minutažom – „Yaga“ ne ščepava odmah za vrat s velikim i ambicioznim idejama. Atmosfera je lagana, koliko-toliko opuštena. Dešava se svašta, ali sve je i sasvim fino dozirano, tako da imate vremena i da se družite s likovima i skapirate koje su im namjere. Čak ni forsiranje seksa i razvratnosti nije toliko usiljeno s obzirom na to da se muvanje i zavođenje ve-


Objektiv 23

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

dskoj seriji „Yaga“ s Keri-En Mos

„Diary of a Chambermaid“: Manje ambiciozan i neobuzdan, strašni elementi. Frka je samo a jednako zanimljiv film rumunskog maestra Radua Žudea

imdb.com

ubijeni Logan

ćinom koriste za izvlačenje informacija ili sugerisanje koji bi lik, recimo, mogao čak i da sjedi na homo-stolici… Problem? Dok čini to što čini, „Yaga“ mnogo više liči na proceduralac posut hororom, mistikom i erotikom nego kao horor-misterija čija autorka ima želju, volju i, prije svega, mogućnost da nas prestraši, zamisli, čak i nasmije i zabavi. Jer da, ima ovdje i mnogo humora, tj. pokušaja da se crnohumornim forama i razmjenom sarkazma omekšaju

Keri-En Mos gospodari kadrom u ulozi razvratne ekspertkinje za kosti

Kompleksna slika Autorske ekscentričnosti rumunskog maestra ovdje su ipak Roman „Dnevnik sobarice“ svedene na razumnu mjeru. Novi film najviše podsjeća na Oktava Miraboa, pisca s re- njegove suzdržanije radove poput „Kontinental ‘25“ Piše: Marko Stojiljković

putacijom anarhiste, objavljivan je prvo u nastavcima krajem 19. veka, da bi 1900. godine, baš u doba znamenite afere „Drajfus“, bio publikovan i u jedinstvenom obliku. U njemu je propitivao buržoaski moral pun licemerja i izopačenosti, ali i šire klasne odnose i ljudske mehanizme ponašanja. Roman je dočekao brojne adaptacije i u pozorištu i na velikom platnu. Prva filmska adaptacija seže još do carske Rusije, a kasnije su svoje verzije ponudili Žan Renoar (1946) na engleskom jeziku i u američkoj produkciji, Luis Bunjuel (1964) s Žanom Moro u naslovnoj ulozi i Benoa Žako (2015) s Leom Sejdu. Rumunski režiser Radu Žude takođe je izabrao Miraboov roman kao polazište za internacionalni prvenac na stranom jeziku, ali njegova adaptacija egzistira na dva nivoa (film i teatar) i priču prebacuje u moderno okruženje i daje savremene poglede na večne teme. „Diary of a Chambermaid“ premijerno je prikazan ove godine u Kanu, a nedavno je zatvorio CinEast festival u Luksemburgu.

imdb.com

Specijalni efekat

Svijet koji gradi i u koji s lakoćom uvlači „Yaga“ zaista je bizaran, ali ne može se reći da je opčinjavajući ma koliko bio intrigantan. Ovo je, naprosto, jedna od onih serija čiji je uspjeh unaprijed određen ukusom, tj. predispozicijama publike. Za razliku od „Widow’s Bay“ – masterpisa komedije i horora – „Yaga“ nije projekat koji objektivno može da cijeni baš svako. Nije ni Eplov ovogodišnji superhit s Metju Risom (koji je s razlogom „počistio“ ceremoniju Emi nagrada) serija za svakoga, ali jeste nešto poslije čega svako, ma koliko subjektivan bio, može da kaže da razumije i vidi zbog čega je planeta toliko pošašavila i oduševila se. E, ovdje to nije slučaj; „Yaga“ nije tako promišljeno spakovana. Da ne govorimo o tome koliko je svaki, čak i najnebitniji lik u „Widow’s Bay“, ludilo za sebe, a u ovoj seriji imate problem čak i da povjerujete u određene aspekte i mogućnosti jednog od glavnih likova. Sve živo, i staro i mlado, driješi gaće kad vidi istražitelja Rapa? Kako da ne. Za taj „specijalni efekat“, pa čak i da ona pohotnost profesorke opsjednute kostima bude i seksi i uvjerljiva – potrebni su, ipak, mnogo potentniji glumci od Rida i Mos… U svakom slučaju, sjajno je pratiti ovako riskantnu, ali ne i previše nadmenu, ovako bizarnu, ali ne i nekoherentnu ili, ne daj bože, smuti pa prospi seriju. Još da se malo pojača i začini taj feministički vajb, da se udari jače po temama koje su posebno važne za „otpisane žene“ (od srednjih godina nadalje), da se otključa ta Baba Jaga kojoj je dosta muških sranja… I možda zaista dobijemo interesantno moderno čitanje čuvene slovenske mitske figure. Za sada, „Yaga“ je nešto što se lagano gleda i sedmično i iz cuga. Samo je pitanje hoće li ostati samo na tome – na jednokratnom bindžu. Ili ovo može da postane serija kojoj se vrijedi vraćati i upravo na nju (a ne na Džona Vika!) pomisliti kad god se pomene moderna Baba Jaga…

Zapadnjačko licemjerje jedna od interesantnijih tema imdb.com

čne oge

u tome što strave i užasa uopšte nema toliko da bi se tu išta moralo ublažavati…

Potporni stubovi

Kućna dinamika

Naslovna sobarica je Rumunka Đanina (Ana Dumitrasku, igrala i u Žudeovom prošlogodišnjem filmu „Dracula“) koja radi kao kućna pomoćnica kod dobrostojeće porodice Donadju u Bordou. Osim što priprema hranu i čisti kuću, brine i o njihovom dragom, ali pomalo razmaženom sinu Luenu, čeka ga ispred škole, igra se s njim i priča mu morbidne rumunske bajke. To ne seda naročito dobro cenjenoj gospođi Margerit (Melani Tijeri), ali čini se da je gospodin Pjer (Vensan Makenj) zadovoljan i više nego spreman da je uključi u kućnu i salonsku dinamiku, naročito kada mu je zatreba potvrda ispravnosti njegovog geopolitičkog rezonovanja. S obzirom na to da je „Diary of a Chambermaid“ na tom planu zaista strukturiran kao dnevnik, glavni mehanizam mu je odbrojavanje dana do Božića kada Đanina treba da otputuje i provede praznike kod majke (Lilijana Gica) i kćerke Marije (Sofija Dragoman) koju joj je ostavila na brigu dok pečalbari kako bi poplaćala dugove i renovirala kuću. Đanina će se tako naći u unakrsnoj vatri – majka i kćerka pritiskaju je da se vrati što pre i za stalno, a porodica Donadju spremna je iz-

jem. Neposredno, pak, to čini u interakciji s ukućanima-poslodavcima, njihovim prijateljima i familijom koji svi imaju i od nje traže potvrdu ličnih stavova o ratu u Ukrajini, Čaušeskuovoj diktaturi i savremenoj evropskoj levici „šampanj-socijalističkog“ usmerenja.

Plakat filma čije reference sežu do od Sartra, Brehta i Godara

dašno da plati kako bi Đanina svoje želje i potrebe podredila njihovom komforu. Između ostalog, i tako što će čuvati Pjerovu povređenu majku An (Mari Rivijer) dok je familija na već uplaćenom skijanju.

Ventilacija stresa

Iako je Đanina spremna da ih iza leđa i ispod glasa sve skupa sočno psuje na rumunskom, njen odnos s poslodavcima nije čisto transakcioni, već joj je do njih makar nominalno stalo. Zbog toga njene ispade možemo posmatrati i kao neku vrstu ventilacije stresa i frustracije. Drugi oblik toga su i njene opservacije o lepšim i manje lepim aspektima života u Francuskoj, od fontane-ogledala u centru grada do zapažanja o prisustvu ekstremnog siro-

maštva i nesigurnosti. Čak je i Luen povremeno meta njenih šala. Đanina takođe učestvuje i u naslovnoj amaterskoj predstavi lokalnog fakulteta koju postavljaju studenti književnosti, a režira je njena zemljakinja Ilinka (Ilinka Manolače, zvezda novijih Žudeovih filmova). Budući da glumci dolaze iz redova što legalnih, što ilegalnih imigranata, Đanina se tako susreće i s činjenicom da je i ona u odnosu na nekoga privilegovana. Od Žudea bismo očekivali poigravanje formom i verovatno veći fokus na samu predstavu. Umesto toga, uglavnom dobijamo isečke proba i ovlašne poglede u dinamiku ansambla, preko čega se Đanina posredno upoznaje sa zapadnjačkim licemer-

Tako Žude na sebi svojstven način tka kompleksnu tapiseriju stanja stvari u našem svetu, usput referišući i na izvorni roman i na njegove adaptacije, ali i na „potporne stubove“ filozofije, literature, pozorišta i filma – od Sartra, preko Brehta, do Godara. Rumunski autor se takođe poigrava formom, pre svega kroz uključivanje snimaka s mobilnog telefona koje Đanina pravi iz razonode, ali i kroz njene video-razgovore s ukućanima. Potonjima ponekad fali dramaturškog opravdanja, ali to Žudeu može da se toleriše. Zapravo, možemo da budemo zahvalni što je prepoznatljive autorske ekscentričnosti ovde ipak sveo na razumnu meru za razliku od nekih prethodnih filmova kao što su to „Dracula“ (2025) i „Don‘t Expect Too Much from the End of the World“ (2023), u kojima je autor baš pustio mašti na volju, pretrpao radnju svim i svačim i pomalo pogubio konce. U tom smislu, „Diary of a Chambermaid“ više podseća na Žudeove radove koji su suzdržaniji, tj. manje ambiciozni i neobuzdani. Recimo, „Kontinental ‘25“ (2025). Ali, kako to obično i biva sa Žudeom, i ovog puta dobili smo kompleksnu sliku i poziv da izvučemo sopstvene zaključke koje autor ipak u nekoj meri oblikuje za nas.


24 Oglasi i obavještenja Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Broj:01-019/26-4581 Žabljak, 06.11.2026. godine

Na osnovu člana 4 9 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak, br. 01-018/26-4441 od 27.10.2026. godine i shodno Zaključku sa XXV sjednice Privrednog saveta održane dana 15.10.2026. godine o definisanju prioritetnih oblasti za realizaciju biznis planova u 2026. godinu, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak, r a s p i s u j e JAVNI KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2026. GODINU I – USLOVI ZA RASPODJELU SREDSTAVA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava za žensko preduzetništvo iz tekućeg Budžeta Opštine Žabljak za 2026. godinu. Sredstva se dodjeljuju za biznis/poslovne ideje ženama preduzetnicama i privrednim društvima u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor društva. Sredstva za podsticanje osnivanja i razvoj poslovanja dodjeljuju se društvima/preduzetnicama sa prebivalištem osnivača ili jednog od osnivača i izvršnog direktora najmanje 1 godinu do dana raspisivanja javnog konkursa, odnosno sa sjedištem na teritoriji opštine Žabljak. U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koje započinju biznis prilažu: -prijavu na konkurs za projekat za podsticaj ženskog preduzetništva (Obrazac 1); -izrađen biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine (Ministarstvo pravde) -pismo preporuka ili namjera; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke. U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koji planiraju razvoj poslovanja prilažu: -prijavu na konkurs za projekat za podsticaj ženskog preduzetništva (Obrazac 1); -izrađen biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke; -pismo preporuka ili namjera; -rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; -Rješenje o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; -Važeći statut društva; -Original ili ovjerena kopija obrasca ovjerenih potpisa lica ovlašćenih za zastupanje (OP) i važeći karton deponovanih potpisa; -Potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; -Komplet obrazaca za godišnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitiku kupaca i dobavljača za prethodnu godinu, izuzev kod biznisa koji nijesu u obavezi da sastavljaju finansijske izvještaje; -Odgovarajući obrazac uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz broja zaposlenih. Napomena 1: Navedena dokumentacija treba da bude potpisana i pečatirana u formi orginala ili ovjerene kopije. Napomena 2: Društvo/preduzetnica koja je za realizaciju biznis plana koristila budžetska sredstva, po javnom konkursu u prethodnoj godini, prilaže i izvještaj o realizaciji biznis plana, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja, uključujući i finansijski izvještaj sačinjen u skladu sa posebnim propisom (detaljan finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu, sa kopijama računa, ugovora po kojima su plaćani, izvoda banke i ovjerenom uplatnicom kao dokaz o plaćanju i narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva). Ukoliko društvo/preduzetnica u navedenom periodu nije koristilo sredstva po osnovu odluka Komisije, u obavezi je da dostavi izjavu o tome. II – KRITERIJUMI ZA RASPODJELU Jedno društvo/preduzetnica može konkurisati sa najviše jednim biznis planom. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za izabrani biznis plan ne može iznositi više od 20% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine Žabljak za podršku ženskom preduzetništvu, što iznosi do 4,000.00 €. Prioritetne oblasti u kojima će se pružiti finansijska podrška za realizaciju biznis planova za žensko preduzetništvo, za 2026. godinu su: - razvoj poslovanja koji doprinosi produženju turističke sezone, - uvođenje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela na lokalno tržište, - razvoj ruralnog preduzetništva. Napomena 3: Biznis plan vezan za prioritetnu oblast, imaće bodovnu prednost u odnosu na biznis planove vezane za ostale oblasti iz člana 11 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu u opštini Žabljak. Biznis planovi koji se neće podržati su: -Aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl; -Biznis planovi kojim se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći; -Biznis planovi koji podrazumijevaju nabavku ili dopunu asortimana proizvoda radi stavljanja u prodaju; -Biznis planovi koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti; -Aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija); -Aktivnosti iz oblasti poljoprivrede iz razloga što su iste za podršku planirane kroz aktivnosti Agrobiznis info centra i resornog ministartsva, izuzev aktivnosti za razvoj ruralnog turizma; -Nemoralne i nelegalne aktivnosti. Dodjela sredstava za realizaciju biznis planova vrši se na osnovu ocjene kvaliteta, opravdanosti i razvojnog potencijala biznis plana, u skladu sa sledećim kriterijumima: 1. Ocjena društvene i lokalne korisnosti biznis plana, koja obuhvata usklađenost biznis plana sa prioritetnim oblastima iz člana 11 ove odluke, planirano otvaranje novih radnih mjesta, doprinos lokalnoj zajednici i lokalnoj ekonomiji, kao i društvenu odgovornost i uključivanje ranjivih kategorija stanovništva; 2. Status podnositeljke prijave i razvojni potencijal, koji obuhvata podršku pokretanju novog biznisa (START UP), kao i prednost podnositeljkama koje prvi put konkurišu za dodjelu sredstava po programu podrške; 3. Ocjena kvaliteta i održivosti biznis plana, koja obuhvata jasno definisane ciljeve i planirane aktivnosti, analizu tržišta i konkurencije, finansijsku opravdanost i održivost, izvodljivost i realnost plana realizacije, kao i inovativnost i razvojni potencijal poslovne ideje; 4. Sopstveno ulaganje i drugi izvori finansiranja, odnosno visina sopstvenog finansijskog učešća podnositeljke prijave u realizaciji biznis plana; 5. Razvoj poslovanja i ostvareni rezultati, koji obuhvataju razvojne kapacitete, znanja i iskustvo podnositeljke prijave, očekivane rezultate i mogućnost daljeg razvoja poslovanja, kao i povezanost planiranih aktivnosti sa dosadašnjim poslovanjem i ostvarenim rezultatima. Ocjenjivanje i bodovanje biznis planova vrši se u skladu sa Bodovnom listom, koja je sastavni dio Javnog konkursa, a prema kojoj se biznis plan može ocijeniti sa maksimalno 100 bodova. Napomena 4: Društvo/preduzetnica koja je korisnik sredstava iz prethodne godine, za svako naredno učešće na konkursu mora priložiti biznis plan sa izraženom razvojnom i inovativnom komponentom poslovanja. III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS/ ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Prijava na Konkurs podnosi se na propisanim obrascima Prijavni obrazac (Obrazac 1) i Model za izradu biznis plana (Obrazac 2), a isti se mogu preuzeti na web sajtu Opštine https://zabljak.me/. Prijavni obrazac (Obrazac 1) sadrži sledeće podatke: •Ime i prezime, JMBG i adresa prebivališta preduzetnice •Naziv društva, PIB, PDV broj i adresa sjedišta •Ime i prezime izvršne direktorice/osnivača/jednog od osnivača, JMBG •Registracioni broj u CRPS •Oblast u kojoj društvo djeluje •Kratak opis društva (istorijat, proizvodi, usluge, klijenti, obim i potencijal za razvoj) •Kratak pregled poslovanja u poslednje tri godine •Pitanja kojima želite da se projekat bavi •Vrsta savjeta koja Vam je potrebna •Očekivani ciljevi projekta •Planirani početak realizacije projekta Model za izradu biznis plana (Obrazac 2) sadrži sledeće podatke: •Osnovne podatke: naziv biznis plana, ime podnosioca, kontakt podaci, žiro račun •Naziv i kratak opis biznis ideje: šta planirate, kako, zašto i u kom vremenskom roku •Dosadašnje iskustvo i plan razvoja biznisa u narednih 5 godina •Analizu tržišta: nabavka sirovina/materijala, glavni kupci, konkurencija •Opis proizvoda/usluga i njihove cijene •Plan zapošljavanja (stalni i/ili sezonski radnici) •Informacije o lokaciji (da li je obezbijeđena infrastruktura) •Finansijski plan: -Potreban iznos i namjena sredstava -Visina podrške tražena od Opštine -Da li je planirano dodatno finansiranje -Očekivani prihodi i rashodi za prve tri godine •Zaključak: glavni izazovi i načini za njihovo prevazilaženje Prijava na konkurs podnosi se Komisiji, neposredno na pisarnici Službe predsjednika Opštine Žabljak ili putem pošte na adresu: OPŠTINA ŽABLJAK, TRG DURMITORSKIH RATNIKA 1 84220 ŽABLJAK, sa naznakom: „ZA KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2025. GODINU – NE OTVARATI PRIJE SJEDNICE KOMISIJE“. ROK ZA PRIJAVU JE 15 DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA KONKURSA, ODNOSNO OD 09.11.2026. ZAKLJUČNO SA 24.11.2026. GODINE. Neblagovremene prijave neće biti razmatrane. Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava za podršku ženskom preduzetništvu, u roku od 30 dana od dana zatvaranja konkursa. Za sve vrijeme otvorenog Javnog konkursa, zainteresovane preduzetnice za dodatne informacije mogu kontaktirati predsjednicu Komisije na broj telefona 069/854-854, a podršku za izradu biznis planova mogu dobiti u Biznis info centru. Javni konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja – u dnevnom listu Pobjeda, na oglasnim tablama Opštine, kao i na zvaničnoj internet stranici Opštine https://zabljak.me/. Predsjednica Komisije Dijana Leković

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak

Broj: 01-018/26-4583 Žabljak, 06.11.2026. godine

Na osnovu člana 4 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak broj: 01-018/26-4442 od 28.10.2026. godine, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak, r a s p i s u j e JAVNI KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU MLADIMA U BIZNISU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2026.GODINU I – USLOVI ZA RASPODJELU SREDSTAVA Predmet Konkursa je raspodjela sredstava za mlade u biznisu, iz Budžeta Opštine Žabljak za 2026. godinu, a na osnovu Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak broj: 01-018/26-4442 od 28.10.2026. godine. Sredstva se dodjeljuju za biznis/poslovne ideje preduzetnicima i privrednim društvima u kojima su mladi (lica mlađa od 40 godina) nosioci biznisa - osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor društva. Sredstva za podsticanje osnivanja i razvoj poslovanja dodjeljuju se društvima/preduzetnicima sa prebivalištem osnivača ili jednog od osnivača i izvršnog direktora najmanje 1 godinu do dana raspisivanja javnog konkursa, odnosno sa sjedištem na teritoriji opštine Žabljak. U zapečaćenoj koverti, mladi koji započinju biznis prilažu: -prijavu na konkurs za podršku mladima u biznisu (Obrazac 1); -biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; -pismo preporuka ili namjera; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke. U zapečaćenoj koverti, mladi koji planiraju razvoj poslovanja prilažu: -prijavu na konkurs za podršku mladima u biznisu (Obrazac 1); -biznis plan (Obrazac 2); -ovjerenu kopiju lične karte; -potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine; -potvrdu o prebivalištu, u skladu sa članom 3 stav 2 odluke; -pismo preporuka ili namjera; -rješenje o upisu krajnjeg korisnika u CRPS; -rješenje o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV-a; -važeći statut društva; -original ili ovjerenu kopiju obrasca potpisa lica ovlašćenih za zastupanje (OP) i važeći karton deponovanih potpisa; -potvrdu Uprave prihoda i carina o urednom izmirivanju poreza i doprinosa ne stariju od 30 dana; -komplet obrazaca za godišnje račune (Bilans stanja, Bilans uspjeha, Bruto bilans (Zaključni list), Analitiku kupaca i dobavljača za prethodnu godinu, izuzev kod biznisa koji nijesu u obavezi da sastavljaju finansijske izvještaje; -odgovarajući obrazac za poslednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene ovjeren od Uprave prihoda i carina, kao dokaz o broju zaposlenih; Napomena 1: Navedena dokumentacija treba da bude potpisana i pečatirana u formi originala ili ovjerene kopije. Napomena 2: Društvo/preduzetnik koje je za realizaciju biznis plana koristilo budžetska sredstva, po javnom konkursu u 2025. godini, prilaže i izvještaj o realizaciji biznis plana, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja, uključujući i finansijski izvještaj sačinjen u skladu sa posebnim propisom (detaljan finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu, sa kopijama računa, ugovora po kojima su plaćani, izvoda banke i ovjerenom uplatnicom kao dokaz o plaćanju i narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva). Ukoliko društvo/preduzetnik ne dostavi tražene izvještaje o realizovanom biznis planu iz 2025. godine, koji je finansiran iz Budžeta Opštine Žabljak, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za 2026. godinu i dužno je izvršiti povraćaj sredstava dodijeljenih po osnovu javnog konkursa u 2025. godini. II – KRITERIJUMI ZA RASPODJELU Jedno društvo/preduzetnik može konkurisati sa najviše jednim biznis planom. Odlukom o budžetu Opštine Žabljak za 2026.godinu, sredstva za podršku mladima u biznisu, planirana su u iznosu od 20,000.00 €. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za izabrani biznis plan ne može iznositi više od 20% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine Žabljak za podršku mladima u biznisu, što iznosi do 4,000.00 €. Zaključkom Privrednog savjeta Opštine Žabljak sa XXV sjednice održane dana 15.10.2026. godine, definisane su sledeće prioritetne oblasti u kojima će se pružiti finansijska podrška za realizaciju biznis planova za mlade u biznisu za 2026.godinu, i to: -razvoj poslovanja koji doprinosi produženju turističke sezone; -uvođenje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela na lokalno tržište; -razvoj ruralnog preduzetništva. Napomena 3: Biznis plan vezan za prioritetnu oblast, imaće bodovnu prednost u odnosu na biznis planove vezane za ostale oblasti iz člana 11 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku mladima u biznisu u opštini Žabljak, shodno ovoj Odluci i Listi za ocjenjivanje koja je sastavni dio Odluke. Biznis planovi koji se neće podržati su: -Aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl.; -Biznis planovi kojima se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći; -Biznis planovi koji podrazumijevaju nabavku ili dopunu asortimana proizvoda radi stavljanja u prodaju; -Biznis planovi koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti; -Aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija); -Aktivnosti iz oblasti poljoprivrede iz razloga što su iste za podršku planirane kroz aktivnosti Agrobiznis info centra i resornog ministartsva, izuzev aktivnosti za razvoj ruralnog turizma; -Nemoralne i nelegalne aktivnosti. Dodjela sredstava za biznis plan vrši se na osnovu sledećih kriterijuma: Pozitivni kriterijumi su:(kriterijumi usaglašeni sa stavkama iz Bodovne liste) 1)Vezanost biznis plana za oblasti navedene u članu 11 odluke; 2)Prednost imaju početnici odnosno lica koja započinju posao – START UP; 3)Prednost imaju društva/preduzetnici čiji biznis plan uključuje zapošljavanje lica sa teritorije opštine Žabljak; 4)Biznis plan nudi sve podatke koji su neophodni za početak, vođenje biznisa i njegovo uspješno poslovanje u budućnosti; 5)Biznis plan nudi predloge za finansiranja poslovne ideje iz sopstvenih i/ili drugih izvora finansiranja; 6)Inovativni aspekt biznis plana; 7)Povezanost biznis plana sa prethodnim aktivnostima društva/preduzetnika; 8)Podaci o društvu/preduzetniku (zapošljava veći broj lica, ima razvijene kapacitete i ostvarene rezultate); 9)Obrazloženje biznis plana. Eliminatorni kriterijumi su: 1)Nedostatak formalnih uslova za kandidovanje biznis plana (nepotpuna ili netačna dokumentacija); 2)Neadekvatan biznis plan (ne korespondira sa odredbama čl.16 Odluke); 3)Nedostajanje izvještaja o realizaciji biznis plana koji je podržan na osnovu konkursa iz 2025. godine. Napomena 4: Društvo/preduzetnik koji je bio korisnik sredstava, može ponovo konkurisati pri čemu se njegova prijava posebno vrednuje u odnosu na ostvarene rezultate prethodno podržanog projekta, kao i razvojnu i inovativnu komponentu novog biznis plana. III – PRIJAVLJIVANJE NA KONKURS Prijava na Konkurs podnosi se na propisanim obrascima, a to su : Prijavni obrazac (Obrazac 1) i Model za izradu biznis plana (Obrazac 2). Prijavni obrasci se mogu preuzeti sa web sajta Opštine www.zabljak.me. Prijavni obrazac (Obrazac 1) sadrži sledeće podatke: -Ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta, PIB i PDV broj za registrovane; -podatke o registraciji; -oblast u kojoj djeluje; -sjedište; -rubriku – ostalo u kojoj se upisuju dodatne informacije o biznis planu, koje su od uticaja za odlučivanje Komisije, a nisu sadržane u ostalim rubrikama obrasca (ko, što, kako, kada, gdje ) i -naznaku da za tačnost datih podataka odgovara društvo/preduzetnik odnosno ovlašćeno lice u društvu. Model za izradu biznis plana (Obrazac 2) sadrži sledeće podatke: 1.Osnovne podatke: -Rezime, -Misija i cilj projekta, -Podaci o društvu i -Analiza dosadašnjeg poslovanja. 2.Analiza tržišta: -Prodajno tržište, -Nabavno tržište, -Analiza konkurencije, 3.Proizvod, proizvodni program; 4.Zaposlenost i kvalifikaciona struktura; 5.Lokacija; 6.Predračun investicionih ulaganja; 7.Izvori finansiranja; 8.Rashodi poslovanja; -Investicioni troškovi (amortizacija, investiciono održavanje, kamate, osiguranje) i -Tekući troškovi (materijalni troškovi, obračun bruto zarada, ostali nematerijalni troškovi); 9.Zaključak i prateća dokumentacija. Prijava na Konkurs podnosi se na propisanim obrascima Komisiji i predaje neposredno na pisarnicu Službe predsjednika opštine Žabljak ili putem pošte na adresu: OPŠTINA ŽABLJAK – TRG DURMITORSKIH RATNIKA 1, 84220 ŽABLJAK, sa naznakom: „ZA KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA PODRŠKU MLADIMA U BIZNISU U OPŠTINI ŽABLJAK ZA 2026.GODINU - NE OTVARATI PRIJE SJEDNICE KOMISIJE”. Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava za podršku mladima u biznisu, u roku od 30 dana od dana zatvaranja konkursa. Za sve dodatne informacije kontaktirati predsjednicu Komisije, tel. 069 057 134. IV – ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENATA Prijava na konkurs se podnosi u roku od 15 dana od dana objavljivanja, odnosno od 10.11.2026. godine do 24.11.2026.godine. Neblagovremene prijave neće se razmatrati. Javni konkurs je objavljen u sredstvima javnog informisanja - u dnevnom listu Pobjeda, na oglasnim tablama Opštine i na web sajtu Opštine Žabljak www.zabljak.me. Predsjednica Komisije, Stanojka Vemić


Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 9. novembar 2026. Broj:22893 Podgorica, dana 06 .11.2026. godine. Na osnovu člana 124 i člana 126 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Sl list Crne Gore” br. 91/2025) , Godišnjeg plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2026. godinu br. 5-112/25-4750/30 od 16.12.2025. godine, Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore za objavljivanje javnog konkursa za dodjelu specijalizacija broj 05-112/26-1247/2 od 12.03.2026. godine, 05-112/26-12473/2 od 11.06.2026. godine i 05-112/26-4662/2 od 15.10.2026. godine, člana 6 i člana 7 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima o obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl list Crne Gore” broj 22/2016) i člana 22 Statuta JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, direktor r a s p i s u j e J AV N I

Montenegro Ministry of Transport

KONKURS

Specific Procurement Notice

I Za odobravanje specijalizacije zdravstvenim radnicima kako slijedi: dvije (2) specijalizacije iz oblasti radiologije za jedinicu za HMP Podgorica i dvije (2) specijalizacije iz oblasti kliničke biohemije, za jedinicu za HMP Podgorica, četiri (4) specijalizacije iz oblasti pedijatrije; deset (10) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine, za potrebe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, za sljedeće jedinice Zavoda za HMP: -jedna(1) specijalizacija iz oblasti pedijatrije za jedinicu za HMP Podgorica; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Podgorica; -jedna (1) specijalizacija iz oblasti pedijatrije za za jedinicu za HMP Ulcinj; -jedna (1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Ulcinj; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti pedijatrije za jedinicu za HMP Budva; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Budva; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti pedijatrije za jedinicu za HMP Herceg Novi; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Nikšić; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Pljevlja; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Berane; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Bijelo Polje; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Gusinje; -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Tuzi -jedna(1) specijalizacija iz oblasti urgentne medicine za jedinicu za HMP Zeta.

Request for Proposals Works Design and Build (Single-Stage RFP without Initial Selection)

II Učesnici javnog konkursa treba da ispunjavaju sledeće uslove: -da imaju opštu zdravstvenu sposobnost, -da imaju završen Medicinski fakultet, -da imaju položen stručni ispit i -da su nakon položenog stručnog ispita, bili u radnom odnosu jednu godinu u zdravstvenoj ustanovi -da zdravstveni radnik ima VII nivo kvalifikacije obrazovanja -da imaju crnogorsko državljanstvo ili stalni boravak u Crnoj Gori.

Purchaser: Ministry of Transport Project: Western Balkans Trade and Transport Facilitation Project Phase 2 (TTFP) Contract title: Design and Construction of a Railway Crossing and Access Road to Enhance Safety at Railway Level Crossings (Design and Build) Country: Montenegro Loan No.: TF0D2400 RFP No: MNE-WBTTFP- TF0D2400-G-RFP-26-2.2.3 Issued on: November 9, 2026 1.

The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of the Western Balkans Trade and Transport Facilitation Project Phase 2, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for Design and Construction of a Railway Crossing and Access Road to Enhance Safety at Railway Level Crossings (Design and Build).

2.

The Ministry of Transport now invites sealed Proposals from eligible Proposers for the Design and Construction of a Railway Crossing and Access Road to Enhance Safety at Railway Level Crossings (Design and Build). The scope includes: a) Railway line Nikšić-Podgorica - Construction of the Spuž Railway Crossing with the reconstruction of the access roads; b) Railway line Nikšić-Podgorica - Construction of the access road along the railway from the Sekulići road crossing to the Ždrebaonik road crossing.

3.

The procurement process will be conducted through international competitive procurement using Request for Proposal (RFP) Design and Build (Single-Stage RFP without Initial Selection) as specified in the World Bank’s “Procurement Regulations for IPF Borrowers” Seventh Edition, September 2025 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Proposers as defined in the Procurement Regulations.

5.

Interested eligible Proposers may obtain further information from Ministry of Finance of Montenegro – Technical Service Unit, Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement Officer, at tsu@epa.org.me during office hours 08:00 to 15:00 at the address given below.

6.

The RFP Document in English may be purchased by interested eligible Proposers upon the submission of a written application to the email address below. The RFP document will be sent by email, free of charge.

6.

A single-stage, two envelope RFP process will be used, and the Proposal will consist of (i) the Technical Part, without any reference to prices; and (ii) the Financial Part, as detailed in the RFP Document. The Technical and Financial Parts of the Proposals shall be submitted simultaneously in two separate sealed envelopes.

7.

Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenje Odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke kandidata kome je odobrena specijalizacija.

The Proposal, both the Technical Part and the Financial Part, must be delivered to the address below on or before 10:00h a.m. local time, on December 23, 2026. Electronic Procurement will not be permitted. Late Proposals will be rejected. The Technical Part of the Proposals will be publicly opened in the presence of the Proposers’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on December 23, 2026, 10:05h a.m., local time. The Financial Part shall remain unopened and will be held in safe custody of the Employer until the second public opening of the Financial Part, following the evaluation of the Technical Part of the Proposals.

8.

All Proposals must be accompanied by a Proposal-Securing Declaration and (ii) Local Labour Method Statement.

VIII Javni konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

9.

Attention is drawn to the Procurement Regulations requiring the Borrower to disclose information on the successful Proposer’s beneficial ownership, as part of the Contract Award Notice, using the Beneficial Ownership Disclosure Form as included in the RFP document.

10.

The address referred to above is:

III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: -uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; -uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; -dužina studiranja; -poznavanje stranog jezika i -rezultat usmenog intervjua. IV Kandidati za odobravanje specijalizacije na javni konkurs zdravstvenoj ustanovi podnose sledeća dokumenta: 1.Prijavu na Javni konkurs sa popisom dokumentacije koju dostavljaju 2.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ; 3.Dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu, VII nivoa okvira kavalifikacija odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori; 4.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 5.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 6.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija (za specijalizaciju iz urgentne medicine bodovaće se ocjena iz predmeta urgentna medicina, za specijalizaciju iz oblasti predijatrije bodovaće se ocjena iz predmeta pedijatrija, za specijalizaciju iz oblasti radiologije bodovaće se ocjena iz predmeta radiologija, za specijalčizaciju iz oblasti kliničke biohemije bodovaće se ocjena iz predmeta klinička biohemija ); 7.Dokaz o dužini studiranja, (za studente koji su studirali u Crnoj Gori početak školske godine računaće se od 01.09, a za studente koji su studirali van Crne Gore početak školske godine računaće se od 01.10); 8.Kandidati koji su studirali u državi u kojoj se nastavni plan i prgram i sistem ocjenjivanja razlikuju od sistema Bolonje koji se primjenjuju u Crnoj Gori i državama regiona, kandidati su dužni da dostave od nadležnih ustanova za priznavanje i nostrifikaciju diplome, odnosno fakulteta na kojem su studirali (prevedeno od strane ovlašćenog sudskog tumača) prosječnu ocjenu tokom studiranja i ocjenu iz predmeta u odnosu na pravila Bolonjskog sistema, u suprotnom dokumentacija će se smatrati neoptpunim i ista se neće razmatrati. 9.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika ; 10.Dokaz da je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi najmanje jednu godinu (fotokopiju prijave na socijalno osiguranje ovjerena od poreske uprave) 11.Uvjerenje Osnovnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; 12.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsustvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao, bodovi se neće oduzimati uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza ( rješenja sa fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu). V Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima o obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (“Sl list Crne Gore” broj 22/2016). VI Komisija ćeu roku od sedam dana od dana isteka roka za dostavljanje prijava, pozvati kandidate koji ispunjavanju uslove javnog konkursa, radi obavljanja usmenog intervjua. VII Odluku o odobravanju specijalizacija donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata.

IX Javni konkurs će biti objavljen i na sajtu JZU Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i u dnevnom listu „Pobjeda“. X Prijave sa potrebnom ovjerenom kopijom dokumantacijom, ne starijom od šest mjeseci, dostavljaju na adresu: JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, ul Vaka Đurovića bb, Podgorica, preko arhive JZU Zavoda za HMP. XI Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Kontakt telefon: 020/226-081. Javni konkurs je objavljen 09.11.2026. godine. Dokumentacija se može predati zaključno sa 24.11.2026. godine.

DIREKTOR Prim. Mr Sci.dr med. Vuk Niković

Ministry of Finance of Montenegro – Technical Service Unit Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement Officer Studentska 2a, first floor (left from the elevator), 81000 Podgorica, Montenegro Email: tsu@epa.org.me


26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. novembar 2026. 262

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 8. новембра 2026. у 81. години, послије дуге и тешке болести преминуо наш вољени супруг, отац, брат, свекар и ђед

ДРАГОЉУБ Илијин НЕНАДОВИЋ

О Ж А Л О Ш Ћ Е Н И: супруга ВУКИЦА, синови БОЈАН и БОРИС, снахе БРАНИСЛАВА и НАТАША, унуци ИЛИЈА, НИКОЛА, МАРКО, унука МИЛИЦА, брат АНЂЕЛКО, сестра РАДМИЛА, братанићи, братанична, сестрић, сестричине и остала родбина

Cjenovnik čitulja Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

1/9 1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Послије дуге и тешке болести умрла је у 49. години наша драга

САЊА Драгана АБРАМОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 9. новембра од 10 до 15 часова и 10. новембра од 10 до 12.30 часова, након чега ће се обавити сахрана на сеоском гробљу у селу Бериславци - Зета у 14 часова.

Formati

245

500€

По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице 8. новембра 2026. године.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ДРАГАН-ГАНИ, син НИКОЛА, кћерка АНИЦА, мајка ДРАГИЦА, отац ДРАГИША, брат СРЕТЕН, сестра АНА и остала породица АБРАМОВИЋ и ЛАКИЋЕВИЋ

243

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 8. novembra 2026. iznenada preminuo u 49. godini naš voljeni

MILJAN Dragana LAZOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 8. novembra od 12 do 15 časova i 9. novembra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 9. novembra u 15 časova na Novom groblju. Kuća žalosti: Ulica Blaža Jovanovića br. 27, Podgorica.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

OŽALOŠĆENI: supruga NINA, sin BRANKO, ćerke JOVANA i MILICA, majka MILANKA, otac DRAGAN, brat VLADETA, sestre MAJA i DEJA, snaha MILENA, bratanići, sestrići, sestričine, ujčevina MILIĆ i ostala porodica LAZOVIĆ


Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

244

Упокојила се у Господу након краће и тешке болести у 44. години

ТИЈАНА Радоја ДАКИЋ рођена ПОПОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 8. новембра од 11 до 16 часова и 9. новембра од 9 до 14 часова, након чега полазимо за село Сеоца (Пипери) гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг РАДОЈЕ, син ЛАЗАР, отац БОЖИДАР, мајка СЛОБОДАНКА, брат МЛАДЕН, сестре МАЈА и МИРЈАНА, свекрва ЗОРИЦА, заове ДАНИЈЕЛА и ЛИДИЈА, снаха АЛЕКСАНДРА, стриц МИХАИЛО, стрина ДУШАНКА, брат од стрица ЖЕЉКО, сестра од стрица РАДМИЛА, ујак СЛОБОДАН, тетке ДРАГИЦА и МИЛОДАРКА, ђевери ЛУКА и БОГДАН, братанићи КОЧА и РЕЉА, сестрићи ЛУКА и АРСЕНИЈЕ и остала многобројна родбина ДАКИЋ и ПОПОВИЋ

246

Dana 7. novembra 2026. preminula je naša draga

PAVA Mitrova VUČETIĆ rođena DAKOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 8. novembra 2026. godine.

OŽALOŠĆENA PORODICA

241

Dana 7. novembra 2026. u 83. godini preminula je naša draga

MILICA Jankova SUKNOVIĆ

242

Dana 7. novembra 2026. godine preminula je naša draga

JULKA Stevana GOJKOVIĆ

rođena TIJANIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom - Nikšić, 8. novembra od 11 do 16 časova i 9. novembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom. CVIJEĆE SE NE PRILAŽE. OŽALOŠĆENI: sinovi SRETEN i SLAVENKO - SAŠA, kćerka SLAVKA, sestre BOSILJKA i DESANKA, snahe DALIBORKA i ANA, unučad LUKA, VIKTOR, ĐORĐE, KALINA, HELENA i SOFIJA i ostala mnogobrojna rodbina SUKNOVIĆ i TIJANIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice dana 8. novembra na mjesnom groblju u Trubjeli. OŽALOŠĆENI: brat MIJODRAG, snaha SILVA, bratanići STEFAN i BORIS sa porodicama, sestre ZAGA, STAŠA, ANKA, OLGA i LJILJA sa porodicama


28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 9. novembar 2026. 259

260

Posljednji pozdrav dragoj snahi

MILJAN LAZOVIĆ Lazo naš, brate naš, još ne možemo da vjerujemo da te nema. Prerano, iznenada i nestvarno.

SANJI ABRAMOVIĆ

Zauvijek ostaješ sa nama.

Tvoji: LAZAR, TOMICA i MARKO

Počivaj u miru.

261

S tugom i nevjericom opraštamo se od našeg dragog

MIĆO i ACO ABRAMOVIĆ sa porodicama

MILJANA LAZOVIĆA 258

Čuvaćemo Te vječno u našim mislima i srcima. Počivaj u miru, naš Lazo. TOMICA i NINA

SANJI ABRAMOVIĆ Počivaj u miru.

Komšija MIJO VUJOŠEVIĆ sa porodicom

248

Posljednji pozdrav dragoj sestri

SANJI

Život piše čudne priče. Mirno spavaj, dok anđeli čuvaju te.

Sestra BILJANA DARMANOVIĆ sa porodicom

251

Posljednji pozdrav dragoj

249

Posljednji pozdrav Našoj dragoj

SANJI

Nijemi od bola i tuge ispratili smo te na vječni počinak. Uspomena na tebe vječno živi u našem sjećanju.

Stric MILAN, strina NOVKA, brat VLADO i sestra BILJA sa porodicom

SANJA ABRAMOVIĆ Postoje bitke koje nijesmo tražili, a koje smo morali voditi. Postoje rastanci čiju smo blizinu slutili, a za koje nikada nećemo biti spremni. Voljena moja, život nas je iskušao i naveo da promislimo o tome kako sve prolazi. Da osjetimo teret neizgovorenih strahova i težinu dana u kojima je teško pronaći mir. Ipak, pamtićemo sve ono čime si uljepšala naše živote, ljubav koju si nam pružala i vrijeme u kojem smo se zajedno radovali. Tvoja sestra ANA JOVANOVIĆ


Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 9. novembar 2026. 254

255

253

Dana 12. novembra navršava se godina dana od smrti drage sestre i tetke

Sa bolom u duši opraštamo se od naše voljene sestre, zaove i tetke

Poslije teške i duge bolesti napustila nas je naša draga

SANJE ABRAMOVIĆ

SANJA ABRAMOVIĆ rođena LAKIĆEVIĆ

BOSE Radomira BOJOVIĆ

Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju vrijeme ne može ispuniti. Ali i ljubav koja nikad neće prestati. Neke ljubavi su vječne, baš kao naša prema tebi.

Najvoljenijoj našoj... Dok je nas biće i tebe u svakom našem sjećanju. Hvala ti za svaki trenutak života koji si provela sa nama.

Tuga za Tobom ne mjeri se vremenom već prazninom koju si ostavila u našim srcima. Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

Tvoji brat SRETEN, snaha MARINA, bratanići LUKA i LAZAR i bratanična LARA

Tvoji: otac DRAGIŠA, majka DRAGICA, brat SRETEN, sestra ANA i tetka RADA

Tvoja sestra VJERA sa porodicom

rođene LAKIĆEVIĆ

257

252

Otišla je u nezaborav moja voljena bratanica

Umro je moj brat

SJEĆANJE 2011–2026.

247

MARIJA SJEKLOĆA Petnaest godina bez tebe, a praznina ostaje ista. U našim srcima i sjećanjima živiš zauvijek. S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

SANJA ABRAMOVIĆ rođena LAKIĆEVIĆ

Tvoja majka BRANKA, BRAT i SESTRA sa porodicama

DRAGAN Ilije DABETIĆ Moja tuga za njom je neizmjerna.

240

Moj oslonac, ponos, uzor i podrška. Hvala ti, dragi brate, na svemu, počivaj u zasluženim miru.

Tetka RADA

MARE Svakog dana nosim tvoj osmijeh sa sobom, poput sjajnog sunca. Nedostaješ mi, KJARA

250

Mojoj voljenoj

Tvoja sestra DRAGICA i zet DUŠAN

SANJA ABRAMOVIĆ

Hvala ti što si bila i ostala dio mene, za svu ljubav, podršku i radost. Ponosna na tvoju Borbu i hrabrost, zmaju moj. Volim te.

Tvoja sestra ANA, zet MIJO i tvoje voljenice ANJA, ANĐELA i MATEA JOVANOVIĆ

256

Dragom

DRAGOLJUBU DABETIĆU Bio si pun ljepote i ljudskosti, čojstva i topline u druženju sa nama. Počivaj u miru, poštovani Dragane. NIKOLA i IVANA


30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

Poslovni broj: Ivm. br. 1873/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka a.d. Podgorica, Bulevar Revolucije 17 koju zastupa Predsjednik Upravnog odbora Tamas Kamarasi, protiv izvršnog dužnika Vilson Nerda iz Bara, Sokolana bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja BB 2833332, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 2842794, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.11.2026. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vilson Nerda iz Bara, Sokolana bb, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijskog broja BB 2833332, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serije BB 2842794. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Bar, 05.11.2026. godine.

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 1435/26. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “OKOV” Podgorica, Bul. Josipa Sladea br. 6, koga zastupa izvršni direktor Jakov Bajović, protiv izvršnog dužnika DOO “OLD MONEY” Bar, Obala Iva Novakovića 3, Sutomore, koga zastupa direktor Elvedin Peročević, na osnovu vjerodostojne isprave – dio računa br. 6060315888 od 29.06.2026. i račun br. 6060211772 od 10.07.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.11.2026. godine,

đurđica ćorić

politika

Poneđeljak, 9. novembar 2026.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “OLD MONEY” Bar, Obala Iva Novakovića 3, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – dio računa br. 6060315888 od 29.06.2026. i račun br. 6060211772 od 10.07.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 24.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

dragica šaković

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Urednici

Bar, 05.11.2026. godine.

crnom gorom

ANA RAIČKOVIĆ

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice slobodan čukić

GLAVNI GRAD-PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU Podgorica, 09.novembar 2026. godine Broj: 13-421/26-10

marko milošević

objavljuje,

jovan terzić

arena

feljton i arhiv dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

AMANDMAN NA JAVNI POZIV BROJ 10/26 za davanje u zakup zemljišta za postavljanje privremenih objekata, prikupljanjem ponuda U tekstu Javnog poziva broj 10/26 za davanje u zakup zemljišta za postavljanje privremenih objekata, prikupljanjem ponuda, koji je Direkcija za imovinu objavila dana 05. novembra 2026. godine, vrši se ispravka na način da: Umjesto: “Ponude se predaju u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda za javni poziv br.10/26 -ne otvaraj”, zaključno sa danom 13. novembar 2026. godine do 15h.” Treba da stoji: “Ponude se predaju u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda za javni poziv br.10/26 -ne otvaraj”, zaključno sa danom 16. novembar 2026. godine do 15h.” Umjesto: “Otvaranje ponuda sprovešće se dana 16. novembra 2026. godine, sa početkom u 13 časova, u sali Uprave za ljudske resurse (u prizemlju, lijevo), u ulici Jovana Tomaševića 2A.” Treba da stoji: “Otvaranje ponuda sprovešće se dana 18. novembra 2026. godine, sa početkom u 13 časova, u sali Uprave za ljudske resurse (u prizemlju, lijevo), u ulici Jovana Tomaševića 2A.”

Na osnovu odredaba plana reorganizacije St.br.169/15 br. 13.2, tab.br.4, kao i odredaba 16 i 25, Odbor direktora AD”Lenka”( radi isplate razlučnog povjerioca i ulagača u rekonstrukciju objekta i opreme, raspisuje oglas o prodaji imovine sa LN-299 KO Lozna, parcela br.2093/1 sa rashladnom opremom, metodom slobodne pogodbe, sve u skladu sa Zakonom o svojinsko pravnim odnosima Sl.CG.br.19/2009 čl. 269,345,346,347, 348 i 350. Oglas ostaje otvoren 30 dana od dana objave u medijima; Ponude slati na adresu AD”Lenka”, Industrijska bb. Bijelo Polje. Napomena: Objekat je prilagođen namjeni za otkup ljkovitog bilja I šumskih plodova. Menadžment AD”Lenka”

Crna Gora Opština Kotor Sekretarijat za imovinsko - pravne poslove

Stari grad 317 85330 Kotor, Crna Gora tel. +382(0)32 325 856 pravna.zastita@kotor.me www.kotor.me

Broj: 06-080/26-23990 06.11.2026. godine Na osnovu člana 39 stav 1, 6, i 7 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini ("Službeni list Crne Gore", br. 21/09, 40/11, 23/25, 160/25), članova 29, 30, 31, i 33 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari i dobara u državnoj imovini ("Službeni list Crne Gore", br. 44/10), člana 11 Odluke o utvrđivanju kriterijuma, uslova i postupka za davanje u zakup zemljišta čiji je subjekt raspolaganja opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi” br. 30/23, 47/26), Odluke o davanju u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta putem prikupljanja ponuda radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera br. 01-018/26-23992 od 06.11.2026. godine, objavljuje se: JAVNI POZIV za izdavanje u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera putem prikupljanja ponuda I Predmet ovog poziva je izdavanje u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor, radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera u skladu sa Aktom Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora broj 03-332/26-23356 od 02.11.2026. godine koji su sastavni dio tenderske dokumentacije, na sledećoj lokaciji: na dijelu kat. parc 272/1 KO Škaljari I Aparat br. 9 - ugostiteljski aparat za prodaju palačinki, pomfrita, toplih sendviča, pržene ribe, kuvanog i prženog kukuruza i sl. - 1 objekat Aparat br. 10 - ugostiteljski aparat za prodaju kokica, šećerne vune i sl. – 1 objekat Aparat br. 11 - ugostiteljski aparat za prodaju palačinki, pomfrita, toplih sendviča, pržene ribe, kuvanog i prženog kukuruza i sl. - 1 objekat Minimalna mjesečna cijena zakupa sa uračunatim PDV-om privremenog korišćenja građevinskog zemljišta po prodajnom mjestu, odnosno aparatu iz javnog poziva, iznosi: -Ugostiteljski aparat za prodaju kokica, šećerne vune i sl.........................................................................................................180,00€ -Ugostiteljski aparat za prodaju palačinki, pomfrita, toplih sendviča, pržene ribe, kuvanog i prženog kukuruza i sl…….........240,00€ Minimalne mjesečne cijene zakupa sa uračunatim PDV-om utvrđene su Odlukom o utvrđivanju najnižeg iznosa zakupnine za privremene objekte montažnog karaktera i za zemljište na kojem se postavljaju, odnosno grade ("Službeni list Crne Gore - opštinski propisi", br. 30/23, 41/25). Zemljište iz člana 1 ove Odluke daje se u zakup za period od 05.12.2026. godine do 09.01.2027. godine. Za lokacije će biti obezbjeđeni priključci za struju. Priključci za vodu nisu obezbijeđeni, pa je zakupac dužan iste obezbijediti ukoliko su priključci za vodu potrebni za dobijanje potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa. Zakupac je dužan da posebno plaća utrošak električne energije, vode, odvoza smeća i ostale komunalije i takse, kao i porez na dohodak od imovine i imovinskih prava. Zakupac je dužan od strane nadležnih organa, institucija i inspekcija pribaviti sve neophodne saglasnosti i dozvole za obavljanje djelatnosti u zakupljenom objektu. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica. Prednost prilikom podnošenja ponuda imaju sva domaća i strana fizička lica koja imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Kotor, odnosno sva domaća i strana pravna lica koja obavljaju djelatnost na teritoriji opštine Kotor. II Ponuda treba da sadrži: 1. Tačan naziv i adresu ponuđača 2. Cijenu zakupa izraženu u eurima (numerički i tekstualno) 3. Oznaku lokacije tj. kat. parc. i aparata na koji se ponuda odnosi 4. Pečat i potpis ovlašćenog lica za privredna društva i preduzetnike, odnosno potpis ponuđača za fizička lica 5. Obavezu ponuđača da: uplate garantni depozit na iznos od 200,00€, s tim što pravna lica umjesto uplate garantnog depozita mogu položiti garanciju ponude naplativu na prvi poziv na iznos garantnog depozita utvrđen javnim pozivom sa rokom važenja od 60 dana. Uplata garantnog depozita se vrši na uplatni račun Opštine Kotor br. 530-9226121-18 prihodi opštinskih organa organizacija i službi - Opština Kotor, sa naznakom „ZA JAVNO NADMETANJE”. Dokaz o uplati garantnog depozita ili garanciju banke (pravna lica), ponuđač je dužan da dostavi uz ponudu. 6. Uplatu od 50 € (po aparatu) za troškove preuzimanja dokumentacije po Javnom pozivu na žiro račun br. 530-9226228-85 - ostali opštinski prihodi 7. Obaveza je ponuđača da u dokumentaciji ponude dostave lične podatke: za fizička lica (ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i broj lične karte ili pasoša); za preduzetnike (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i izvod iz CRPS – izdat u roku od 30 dana prije dana raspisivanja ovog Javnog poziva); za pravno lice (naziv i sjedište pravnog lica, izvod iz CRPS – izdat u roku od 30 dana prije dana raspisivanja ovog Javnog poziva, dokaz da plaćanja prema pravnom licu nisu obustavljena). Dokaz (za fizička lica, preduzetnike i pravna lica) da su izmirili poreske obaveze (dokaz da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza – akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, a za fizička lica i preduzetnike akt Poreske uprave po mjestu prebivališta - isključivo na području Crne Gore). Uvjerenje Sekretarijata za lokalne prihode i budžet Opštine Kotor da nemaju neizmirenih poreskih obaveza prema Opštini Kotor (uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza na nepokretnost i uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu prireza poreza, članskog doprinosa tur. organ., lokalnih komunalnih taksi i naknada). Dokaz o izmirenim obavezama po osnovu: zakupa, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, privremenog korišćenja građevinskog zemljišta i terasa, utroška električne energije, utroška vode i odvoza smeća ukoliko je ranije koristio ili koristi poslovni prostor opštine Kotor, ili privremene objekte i zemljište, odnosno potvrdu Opštine Kotor, da ponuđač nije privremeno koristio građevinsko zemljište ili poslovni prostor. Dokaz o izmirenim obavezama prema Opštini Kotor i drugim organima, moraju biti dostavljeni na način da se istim dokazuje ispunjenost uslova traženih javnim pozivom i to da u roku 60 dana do otvaranja ponude ponuđač nema dospjelih, a neizmirenih obaveza. Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma: najviše ponuđene cijene................................... max 100 bodova Veći broj bodova dodijeliće se većoj cijeni zakupa, a ostale ponude vrednovaće se primjenom proporcionalne metode. Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana od 08:00 časova do 13:00 časova, počev od 09.11.2026. godine zaključno sa 16.11.2026. godine do 13:00 časova, neposrednom predajom na arhivi Opštine Kotor-Građanski biro, Stari grad 317. Napomena: Upozoravaju se zainteresovani ponuđači da ponudu moraju blagovremeno dostaviti kako bi ista bila zavedena u protokol Opštine Kotor do 13:00 časova 16.11.2026. godine. Dokumentaciju za Javni poziv zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici mogu preuzeti svakog radnog dana od ovlašćenog lica Šaranović Predraga u prostorijama Opštine Kotor od 8:00 časova do 11:00 časova, počev od 09.11.2026. godine zaključno sa 16.11.2026. godine. Ponudu dostaviti u zapečaćenom kovertu s naznakom „Za javno nadmetanje ne otvaraj“ po javnom pozivu broj 06-080/26-23990 uz preciznu oznaku broja lokacije (kat.parc.) i aparata. Svaka ponuda po aparatu treba da sadrži sve tražene dokaze – original ili ovjerene fotokopije, ne starije od 6 mjeseci. Ponuđač može podnijeti 1 ponudu po pojedinačnom aparatu. Ukoliko fizičko lice podnosi ponudu isto ne smije biti osnivač, izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik ponuđača, koji po tenderu u dijelu istog aparata ponudu podnosi kao pravno lice. Jedan ponuđač može zakupiti smo 1 aparat. Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 17.11.2026. godine sa početkom u 09:00 časova u prostorijama Sekretarijata za imovinsko pravne poslove. Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao i one koje nisu zapečaćene, neće se razmatrati i vratiće se ponuđaču. Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva smatra se nepotpunom i ista se neće razmatrati. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača se dostavlja svim učesnicima javnog nadmetanja. Učesnici javnog nadmetanja koji nisu zadovoljni odlukom, imaju pravo prigovora Komisiji u roku od 5 dana od dostavljanja Odluke. Odluka komisije po prigovoru je konačna. Ugovor o zakupu zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor zaključuje se na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i potpisuje ga sekretar Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Opštine Kotor u roku od 3 dana od od dana konačnosti Odluke. Ponuđač je dužan prilikom zaključenja ugovora priložiti dokaz o unaprijed plaćenoj zakupnini za period zakupa od 05.12.2026. godine do 09.01.2027. godine. U slučaju da prvorangirani ponuđač ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu zakupnine za period zakupa od 05.12.2026. godine do 09.01.2027. godine, naručilac će aktivirati njegovu granciju ponude, odnosno zadržati depozit i obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom plasmana ponuda. Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor o zakupu ili ugovor o zakupu ne zaključi u propisanom roku, opština Kotor Sekretarijat za imovinsko pravne poslove će zaključiti ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem prema redosledu na rang listi, ali samo u slučaju da razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno izabranu ponudu, u suprotnom javni poziv će se proglasiti neuspjelim za aparat za koji ponuđač nije zaključio ugovor. Ponuđač od svoje ponude može odustati samo do momenta otvaranja prve ponude. Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena. Napomena: ovaj poziv biće objavljen na WEB site–u Opštine Kotor i u dnevnom štampanom mediju „Pobjeda“ Kontakt osoba: Predrag Šaranović Predsjednik komisije Aleksa Blagojević


Poneđeljak, 9. novembar 2026.

Marketing

NAŠA I VJEČNA Specijalna publikacija povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore Publikacija predstavlja sveobuhvatno svjedočanstvo o dvodecenijskom razvoju, uspjesima i izazovima od 2006. godine. Kroz bogat tekstualni sadržaj i autentične fotografije, čitaoci će proći kroz ključne političke, ekonomske, društvene, kulturne i sportske momente savremene Crne Gore. Postavljena na temeljima neprolazne istine da je Crna Gora naša jedina svetinja, ali i na čvrstom i neraskidivom stubu njenog istorijskog antifašizma, publikacija je i skup analitičkih tekstova o dvodecenijskom hodu moderne države kroz vrijeme, iskušenja i istorijske trijumfe i izazove. Djelo služi kao trajan dokument i podsjetnik za generacije koje dolaze o važnosti očuvanja državnog identiteta. Pozivamo vas da kroz stranice ove monografije zajedno proslavimo dvadeset godina ponosa, suvereniteta i zajedničkog građenja evropske budućnosti. Publikacija se može kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede, Bulevar revolucije 15, Podgorica

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

CIJENA 5 eura

31


32 Marketing

Poneđeljak, 9. novembar 2026.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Dnevni list POBJEDA 09.11.2026. by Pobjeda - Issuu