Dnevni list POBJEDA 05.10.2026.

Име говори Poneđeljak, 5. oktobar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21837 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1.50 €

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Saznanja Pobjede iz vrha izvršne vlasti nakon što je šef hrvatske diplomatije ispostavio Crnoj Gori nove zahtjeve

INTERVJU: Predsjednik pokreta Solidarnost i bivši potpredsjednik Pokrajinske vlade Goran Ješić

Hrvatski ministar u Morinju otvorio pitanje sukcesije vojne imovine vrijedne, prema procjeni Zagreba, više od 2,7 milijardi dolara i poručio da se pojedina pregovaračka poglavlja Crne Gore „prebrzo zatvaraju“. Crnogorska strana evropskim zvaničnicama prenijela svoju argumentaciju i upozorila na pokušaj povezivanja bilateralnih pitanja sa završnicom pristupnih pregovora

VLADA CRNE GORE / BOJANA ĆUPIĆ

GORAN SRDANOV RADAR

Kos i Fon der Lajen bile zatečene Grlić Radmanovim izjavama

Vučić i studenti su izjednačeni, odlučivaće desetak mandata

STR. 4. i 5.

Dekan FDES-a Đorđije Blažić kaže da je procedura za objektivnu ocjenu kandidata za CIK sačinjena, ali da preostaje mnogo važniji korak – dosljedna primjena

Bodovanje ne smije više biti stvar diskrecije

STR. 2.

STR. 2. i 3.

DECENIJSKI TREND PADA INTERESOVANJA ZA GIMNAZIJE: Iz Centra za stručno obrazovanje Pobjedi kažu da u kontinuitetu rade reviziju obrazovnih programa kako bi pratili potrebe privrede i moderne tehnološke trendove M. BABOVIĆ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

U stručne škole upisano 5.370 đaka, u gimnazije samo 1.717

Izložba ,,Botaničke iluzije“ do kraja godine u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore

Kada priroda postane čarobnjak

STR. 7

Igrao na dva Mundobasketa za ,,gaučose“, bio klupski prvak svijeta, ponosno i javno ističe crnogorsko porijeklo

Milović iz Banjana legenda argentinske košarke STR. 18. i 19.

STR. 13.

RAZGOVOR: Pjesnik Amar Ličina za Pobjedu povodom Godišnje nagrade NB „Radosav Ljumović“ za zbirku ,,Pouzdano merenje“

Važnost slobode shvatamo tek kada je ugrožena ili izgubljena

STR. 10. i 11.

S. MILOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Dekan FDES-a Đorđije Blažić kaže da je procedura za objektivnu ocjenu kandidata za CIK sačinjena, ali da preostaje mnogo važniji korak – dosljedna primjena

Bodovanje ne smije više biti stvar diskrecije PODGORICA - Način na koji će Komisija za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije sada primijeniti sopstvenu Proceduru pokazaće da li je napravljen samo formalni zaokret ili je zaista započela promjena standarda postupanja. Sada su stvorene konkretne pravne pretpostavke za otklon od ranije prakse u kojoj su se, bez jasnog pravnog osnova i mimo Zakona, konstruisale posebne liste kriterijuma za predsjednika i članove CIK-a, kao i posebni ad hoc bodovni pragovi. To je za Pobjedu kazao prof. Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije. Na stranici Skupštine Crne Gore, nadležna Komisija prvi put je prije nekoliko dana objavila Proceduru za objektivnu ocjenu kandidata koji će učestvovati na konkursu za sastav budućeg CIK-a. Pitanje izbora CIK-a dobija dodatnu težinu imajući u vidu da je konkurs za predsjednika i članove tog tijela otvoren već devet mjeseci, a krovno tijelo izborne administracije još nije formirano. Prema ocjeni Blažića, pravi test neće biti samo postojanje Procedure, već način na koji će je Komisija primijeniti – prije, tokom i nakon razgovora sa kandidatima. – Objektivnost postoji tek onda kada se može rekonstruisati put od tvrdnji kandidata i dokaza sadržanih u njihovoj dokumentaciji do konkretnog broja bodova koje budu ostvarili, a zatim i do konačnog, obrazloženog prijedloga koji se upućuje Administrativnom odboru, dodao je on.

PROCJENA

Komisija će, kako kaže, po Proceduri imati veliki prostor za stručnu procjenu, s tim što taj prostor više nije neograničena diskrecija. – Kandidat bi trebalo da ima jasan uvid, nakon odluke Komisije, zbog čega je dobio određeni broj bodova, na osnovu kojih elemenata, kao i zbog čega je drugi kandidat po jednom kriterijumu ocijenjen isto ili drugačije. Konačna ocjena mora biti obrazloživa, skrupulozna i pravno kontrolabilna, ističe Blažić i dodaje da transparentnost nije i ne može biti samo objavljivanje konačne bodovne liste prijavljenih kandidata. On smatra da transparentnost znači da je moguće rekonstruisati postupak odlučivanja i dostaviti na uvid kompletnu dokumentaciju bilo kojem kandidatu ili drugom zainteresovanom li-

cu, po potrebi i na zahtjev, saglasno važećim propisima. – Prvi važan korak je napravljen, Procedura je sačinjena i objavljena. Sada preostaje mnogo važniji korak a to je korak njene dosljedne, jednake i provjerljive primjene, koji se neće dovesti u pitanje. Od toga neće zavisiti samo integritet šestog postupka izbora predsjednika i članova CIK-a, već i povjerenje javnosti u instituciju koja treba da bude ključni nosilac predstojećih izbornih procesa u Crnoj Gori, poručuje naš sagovornik. Prema njegovoj ocjeni, posebno je značajno što je jasno potvrđeno ono na što je pravna struka ukazivala i ranije, a to je da isti zakonski kriterijumi moraju važiti i za predsjednika i za člana CIK-a, te da se ne mogu uvoditi proizvoljne bodovne barijere i davati saopštenja od konkursa do konkursa, bez neophodnog ujednačavanja i kontinuiteta. Suština nove metodologije, kako kaže Blažić, trebalo bi da bude u većoj pravnoj sigurnosti i objektivnosti, jer je bodovanje unaprijed utvrđeno i vezano za zakonske kriterijume. - Za svaki dodijeljeni bod trebalo bi da bude jasno koji se kriterijum ocjenjuje, na osnovu kojeg dokaza iz dokumentacije i na koji način je taj dokaz vrednovan. Drugim riječima, mora postojati jasna veza između zakonskog kriterijuma, dokaza, načina vrednovanja i konačnog broja bodova - ocjenjuje naš sagovornik. Kako navodi, za ulivanje povjerenja u novi postupak od posebnog značaja biće pitanje individualizacije bodovanja koje je Procedurom predviđeno svim članovima Komisije. – Kandidat kasnije mora imati mogućnost da vidi koliko je bodova dobio po svakom kriterijumu, na osnovu kojih dokaza, kako je Komisija primijenila propisanu metodologiju i kako je, na kraju, došla do zaključka da je jedan kandidat dobio više bodova od drugog, usljed čega će biti predložen Administrativnom odboru za predsjednika, odnosno člana CIK-a. To se posebno odnosi na ocjenu poznavanja izbornog zakonodavstva, ali i na bodove koji se dodjeljuju na osnovu ličnog utiska koji kandidat ostvari tokom razgovora sa Komisijom kaže prof. Blažić. S druge strane, dodaje da je posljednji kriterijum, kriterijum naročite osjetljivosti. – Ne zato što razgovor sa kandidatom nije važan – naprotiv, neposre-

dan razgovor omogućava Komisiji da procijeni određene sposobnosti i znanja koja se ne mogu uvijek utvrditi samo iz dokumentacije. Međutim, lični utisak je po svojoj prirodi subjektivniji od kriterijuma koji se mogu dokazivati dokumentima. Zbog toga upravo kod subjektivnijih kriterijuma metodologija mora biti preciznija, a obrazloženje detaljnije, što je objavljenom Procedurom i predviđeno - navodi Blažić. Takođe, kako kaže, utvrđeno je da će postojati i tonski i video-zapis, tako da se ne može ponoviti situacija, kakva je bila prethodnog puta, da se mimo očiju javnosti odvija razgovor između Komisije i kandidata za predsjednika i članove CIK-a. - Informisanje i mišljenje javnog mnjenja je u ovakvim postupcima, koji se ponavljaju toliko puta, od naročitog značaja. Po principu da javnost vidi i čuje. Da javnost zna - ističe on. Blažić smatra da činjenica da je neki zakonom predviđeni kriterijum u objavljenoj Proceduri dobio veći ili manji numerički značaj ne treba automatski problematizovati. Prema njegovim riječima, ključno pitanje i izazov su nešto drugo.

METODOLOGIJA

– Da li je metodologija unaprijed jednako primjenjiva na sve kandidate i dovoljno određena da se naknadno može provjeriti način na koji je primijenjena? Sama činjenica da postoji Procedura i da ona sadrži numeričku metodologiju još ne znači automatski da je objektivnost ostvarena i zagarantovana. To će pokazati postupak po Šestom konkursu, koji je u toku, a ako je suditi po Proceduri, dobre namjere su tu ocjenjuje sagovornik Pobjede. Osvrćući se na ranije neuspjele konkurse, metodologiju koja je u njima korišćena i reakcije javnosti, Blažić navodi da se sada otvara ozbiljno i legitimno pitanje o načinu na koji su oni uopšte bili uređeni i vrednovani. – Analizom Đorđije Blažić

objavljene Procedure ne može se izbjeći zaključak da u prethodnih pet postupaka nije postojala unaprijed utvrđena, jasna i strukturirana metodologija objektivne ocjene kandidata, odnosno metodologija koja bi kandidate i javnost unaprijed upoznala sa načinom na koji će se zakonski kriterijumi pretvarati u konkretno bodovanje. Zbog toga se s razlogom može problematizovati ne samo zakonitost, odnosno pravna valjanost ranije sprovedenih postupaka, nego i odgovornost Komisije za sprovođenje postupka izbora predsjednika i članova CIK-a i odsustvo transparentnosti - smatra on. Prema njegovim riječima, činjenica da je Komisija tek sad utvrdila i objavila metodologiju, što joj je Zakon kao obavezu od početka izričito nalagao, ne bi smjela da ostavi ni javnost ni kandidate bez odgovora na pitanje kako je to ovlašćenje ranije korišćeno i da li su granice tog ovlašćenja bile poštovane ili grubo prekoračene. – Uvidom u ranija obavještenja sa sjednica Komisije može se vidjeti da je samo na osnovu internog dogovora članova Komisije, konstatovanog u zapisniku, utvrđen način običnog bodovanja kandidata, bez prethodno javno poznate, razrađene i strukturirane metodologije koja bi jasno povezala zakonske kriterijume, dokaze koje kandidati dostavljaju i broj bodova koji se po pojedinom kriterijumu može ostvariti, dodao je i naveo da, po javno saopštavanim mišljenjima nespornih pravnih autoriteta u oblasti izbornog prava i ozbiljnih optužbi nekih od kandidata, raniji pristup nije obezbjeđivao dovoljno jasne garancije objektivnosti, jednakog tretmana kandidata i pravne provjerljivosti odluka. Sada, kada je Procedura konačno objavljena, kako kaže Blažić, postaje jasnije kako je postupak trebalo urediti od samog početka. On je uputio iskrene pohvale onome ko je zaslužan za zaokret u odnosu na dosadašnje metode rada Komisije, navodeći da ohrabruju i ulivaju povjerenje zauzeti stavovi novog člana Komisije Nemanje Stankova, predstavnika nevladinog sektora. – Uvjeren sam da će istrajati da promovisane principe rada Komisije do kraja ovog postupka sprovede i pretvori u praksu i time ovom procesu vrati potrebno povjerenje i zasluženi značaj - zaključio je Blažić. Ir. M.

PODGORICA - Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i evropska komesarka za proširenje Marta Kos bile su zatečene i neprijatno iznenađene izjavama hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana u Morinju, saznaje Pobjeda iz više izvora iz samog vrha izvršne vlasti. Grlić Radman je tokom boravka u Crnoj Gori otvorio pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, čiju vrijednost Zagreb procjenjuje na više od 2,7 milijardi dolara, ali i javno problematizovao brzinu zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja Crne Gore. Prema informacijama Pobjede, crnogorska strana je Kos i Fon der Lajen prenijela svoju argumentaciju u vezi sa sukcesijom i ukazala na pokušaj da se bilateralna pitanja otvore upravo u završnici evropskog puta Crne Gore. - Kos, koja je bila zajedno sa Grlićem Radmanom i Ibrahimovićem, nije mogla da vjeruje što priča Radman, dok je Fon der Lajen, koja je za njegovu izjavu saznala tokom posjete novom komunikacionom centru Granične policije, bila maltene šokirana, saopštio je izvor Pobjede iz samog vrha izvršne vlasti. Sagovornik našeg lista tvrdi da se u Podgorici primjećuje praksa da hrvatski zvaničnici upravo tokom važnih međunarodnih događaja u Crnoj Gori otvaraju bilateralna pitanja i dovode ih u vezu sa evropskim integracijama. Posebnu težinu, prema ocjeni izvora Pobjede, daje činjenica da su poruke iz Morinja stigle 1. oktobra, u trenutku kada je Crna Gora bila domaćin sastanka ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa i kada su Kos i Fon der Lajen slale neke od najsnažnijih poruka do sada o završnici crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom.

ZAGREB GOVORI O 207 PLOVILA I 2,7 MILIJARDI DOLARA

Grlić Radman je zajedno sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem i Martom Kos položio vijenac kod spomen-ploče u Morinju, nakon čega je pred novinarima govorio o zahtjevima Zagreba u vezi sa vojnom imovinom. Hrvatski šef diplomatije rekao je da školski brod „Jadran“ predstavlja samo dio mnogo šireg pitanja sukcesije. Ustvrdio je da Hrvatska raspolaže dokumentacijom i interaktivnim mapama prema kojima se 31. maja 1990. godine oko 207 vojnih plovila nalazilo u Hrvatskoj, a svega tridesetak u Crnoj Gori. Prema njegovim tvrdnjama, godinu kasnije odnos je bio gotovo obrnut, oko 207 plovila bilo je u Crnoj Gori, a tridesetak u Hrvatskoj. Govoreći o nekadašnjim vojnim brodovima, podmornici, vojnoj bolnici i drugoj imo-

Saznanja Pobjede iz ispostavio Crnoj Go

Kos i F bile za Radm

Radman sa Ibrahimovićem i Kos u Morinju

vini, Grlić Radman je vrijednost onoga što Zagreb potražuje procijenio na više od 2,7 milijardi dolara. Riječ je, međutim, o procjeni hrvatske strane, a ne o vrijednosti utvrđenoj zajedničkim međudržavnim sporazumom ili odlukom međunarodnog tijela. Prema saznanjima Pobjede, crnogorska strana je evropskim zvaničnicama predočila svoj stav da se sporovi proistekli iz sukcesije bivše zajedničke države moraju rješavati kroz odgovarajuće međudržavne mehanizme, a ne pretvarati u dodatna politička mjerila u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

GRLIĆ RADMAN PROBLEMATIZOVAO BRZINU ZATVARANJA POGLAVLJA

Još snažniju reakciju evropskih zvaničnica, prema tvrdnjama sagovornika Pobjede, izazvao je dio izjave hrvatskog ministra koji se neposredno odnosio na pristupne pregovore Crne Gore. Grlić Radman je javno kazao da ima osjećaj da se pojedina pregovaračka poglavlja „nekako prebrzo zatvaraju“. Govoreći i o Poglavlju 14 - Saobraćajna politika, poručio je

Politika

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

MARKOVIĆ PRED SMJENOM Opozicija u Tivtu danas predaje inicijativu za razrješenje predsjednika SO

Fon der Lajen atečene Grlić manovim izjavama Objava o Mladiću vlada crne gore

Miljan Marković

da se poglavlja koja zahtijevaju posebnu pažnju ne mogu zatvarati samo zbog geopolitičkih razloga, već da za svako mora biti precizno utvrđeno da li su ispunjena mjerila. Dodao je da države članice imaju pravo da, u skladu sa svojim argumentima, procjenjuju ispunjenost kriterijuma za zatvaranje poglavlja. Ta poruka stigla je u trenut-

ku kada je Marta Kos u Crnoj Gori govorila potpuno drugačijim tonom. Kos je na ministarskom sastanku Berlinskog procesa podsjetila da je Crna Gora već zatvorila 18 pregovaračkih poglavlja i kazala da Evropska komisija očekuje zatvaranje još nekoliko na narednoj međuvladinoj konferenciji sredinom oktobra.

Hrvatski ministar u Morinju otvorio pitanje sukcesije vojne imovine vrijedne, prema procjeni Zagreba, više od 2,7 milijardi dolara i poručio da se pojedina pregovaračka poglavlja Crne Gore „prebrzo zatvaraju“. Crnogorska strana evropskim zvaničnicama prenijela svoju argumentaciju i upozorila na pokušaj povezivanja bilateralnih pitanja sa završnicom pristupnih pregovora - Sada ste čvrsto u završnoj fazi, zato nastavite da ulažete svu energiju u uspješan završetak pregovora - poručila je Kos. Ona je ocijenila i da je napredak Crne Gore dao novi zamah politici proširenja na Zapadnom Balkanu, nazivajući 2026. rekordnom godinom za evropsku politiku proširenja. Snažna poruka stigla je i od Ursule fon der Lajen. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, predsjednica Evropske komisije ponovila je perspektivu da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije 2028. godine i ocijenila da se zemlja nalazi u završnoj dionici pristupnog procesa.

Dvije poruke u svega nekoliko sati

Tako su se tokom praktično istog dana iz Crne Gore čule dvije politički bitno različite poruke.

Kos i Fon der Lajen govorile su o završnoj fazi pregovora, novim zatvaranjima poglavlja i mogućnosti članstva Crne Gore u EU 2028. godine, dok je hrvatski ministar istovremeno otvorio pitanje vojne imovine vrijedne, prema procjeni Zagreba, više od 2,7 milijardi dolara i izrazio rezervu prema brzini zatvaranja pojedinih poglavlja. U Podgorici, prema riječima izvora Pobjede, očekuju da se bilateralna pitanja rješavaju dijalogom dvije države, ali insistiraju da ona budu jasno odvojena od procjene da li je Crna Gora ispunila evropska mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. To pitanje dobija dodatnu političku težinu jer se Crna Gora nalazi u završnici pregovora, dok odluke o privremenom zatvaranju poglavlja zahtijevaju saglasnost država članica Evropske unije. N. ZEČEVIĆ

Sukcesija potpisana 2001, sukcesor SRJ je Srbija Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ potpisan je u Beču 29. juna 2001. godine između pet ravnopravnih država sukcesorki: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. U ime SRJ dokument je potpisao tadašnji ministar spoljnih poslova Goran Svilanović. Sporazumom je regulisana raspodjela različitih kategorija imovine, finansijskih prava i obaveza nekadašnje zajedničke države, ali je za vojnu pokretnu imovinu propisan poseban režim. Aneks A, koji uređuje pokretnu i nepokretnu

državnu imovinu, predviđa da materijalna pokretna imovina bivše SFRJ, po pravilu, pripadne državi sukcesorki na čijoj se teritoriji nalazila u trenutku proglašenja njene nezavisnosti. Međutim, član 4 Aneksa A izričito izuzima vojnu imovinu iz tog pravila i propisuje da pokretna imovina koja je činila dio vojne imovine SFRJ bude predmet posebnih aranžmana koje treba da dogovore zainteresovane države sukcesorke. To znači da se pitanje vojne imovine ne može svesti samo na pravilo o tome na čijoj se teritoriji određena imovina nalazila, već Sporazum upravo za tu kategoriju

predviđa poseban dogovor zainteresovanih država sukcesorki. Adresa za hrvatske zahtjeve, prema ovom tumačenju, nije samo Crna Gora već i Srbija kao pravni nasljednik države koja je bila potpisnica Sporazuma. Zagreb, međutim, posljednjih petnaestak godina nije intenzivno otvarao to pitanje. Ranije je od Beograda tražena nadoknada od 10 milijardi dolara na osnovu vojne sukcesije, ali nakon odbijanja taj zahtjev nije ponavljan na isti način. Sporazum je stupio na snagu 2. juna 2004. godine, nakon što su ga ratifikovale sve države sukcesorke. Hrvatski sabor donio je

zakon o njegovom potvrđivanju 3. marta 2004. godine, dok je instrument ratifikacije Hrvatske kod depozitara položen 3. maja iste godine. Savezna Republika Jugoslavija Sporazum je potpisala 2001, a njen instrument ratifikacije deponovan je 10. oktobra 2002. godine. Zbog posebnog statusa vojne imovine, pitanje koje je Zagreb ponovo otvorio nije pravno završeno samim Sporazumom iz 2001. godine, već je riječ o oblasti za koju je predviđeno postizanje posebnih aranžmana među zainteresovanim državama sukcesorkama.

neposredan povod TIVAT - Opozicione partije u Tivtu, predvođene Demokratskom partijom socijalista, najvjerovatnije danas će podnijeti inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića iz Nove srpske demokratije, nezvanično saznaje Pobjeda. Klubovi odbornika DPS-a, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative zakazali su za sjutra u 10 sati konferenciju za novinare u zgradi Skupštine opštine Tivat, na kojoj bi trebalo da saopšte dalje poteze u vezi sa višemjesečnom krizom lokalne vlasti. Prema informacijama Pobjede, inicijativa za Markovićevu smjenu biće jedna od ključnih tema konferencije. Neposredan povod za pokretanje inicijative je Markovićeva objava na Fejsbuku nakon smrti bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Marković je na svom zvaničnom profilu, bez pratećeg teksta, objavio fotografiju Mladića u uniformi Vojske Republike Srpske, dok salutira ispod zastave tog bosanskohercegovačkog entiteta. Predsjednik tivatskog parlamenta tada je Vijestima kazao da je njegova objava bila „isključivo izraz saučešća porodici preminulog generala Ratka Mladića“. - Smatram da je to dovoljno jasno i da nema potrebe da se jednom ljudskom gestu naknadno pripisuju druga značenja - poručio je Marković. On nije želio da odgovara na pitanja o političkoj i istorijskoj poruci takve objave, navodeći da ne želi da učestvuje u polemikama o toj temi. Objava je izazvala oštre reakcije dijela opozicije. Iz Evropskog saveza tada su poručili da se evropska Crna Gora i kosmopolitski Tivat ne mogu graditi uz afirmaciju ideologije Ratka Mladića, ocjenjujući da je riječ o dodatnom razlo-

gu za smjenu lokalne vlasti. Odbornici DPS-a i Evropskog saveza potom su napustili sjednicu tivatskog parlamenta, navodeći da ne žele da daju legitimitet predsjedniku Skupštine koji je iskazao pijetet prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu. Politička kriza u Tivtu, međutim, počela je i prije Markovićeve objave o Mladiću. Glavni odbor građanske liste Narod pobjeđuje, koju predvodi predsjednik opštine Željko Komnenović, još 18. juna odlučio je da njeni odbornici ne prisustvuju sjednicama lokalnog parlamenta dok je Marković na njegovom čelu. Od Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića zatraženo je da predlože drugog kandidata za predsjednika Skupštine. Krtoljska lista, na čijem je čelu potpredsjednik opštine Jovan Brinić, podržala je takav stav i uslovila učešće u radu parlamenta prisustvom svih 17 odbornika tadašnje vladajuće većine. Komnenović i Brinić optuživali su Markovića da opstruira rad lokalne uprave, krši dogovor unutar koalicije i pregovara sa opozicijom kako bi uz podršku DPS-a sačuvao funkciju. Posebno su mu zamjerali postupanje u vezi sa izborom direktora Komunalnog preduzeća, nezakazivanje pojedinih sjednica i odnos prema projektima izvršne vlasti. Marković je odbacio te optužbe, tvrdeći da se u Tivtu ne formira nova većina sa DPS-om i da je riječ o „spinovanju“ političke situacije. Najavljena inicijativa opozicije sada bi mogla da bude prvi konkretan test odnosa snaga u tivatskom parlamentu. Za njen ishod biće presudno da li će dobiti podršku dijela dosadašnje vlasti, prije svega odbornika Naroda pobjeđuje i Krtoljske liste, koji već mjesecima zahtijevaju Markovićev odlazak. Ukoliko inicijativa bude formalno predata, politička kriza u Tivtu mogla bi ući u novu fazu, u kojoj će odbornici morati da se izjasne ne samo o Markovićevoj funkciji, već i o budućnosti kompletne lokalne vlasti. R. P.

opština tivat

z vrha izvršne vlasti nakon što je šef hrvatske diplomatije ori nove zahtjeve u završnici pregovora sa EU

3

4

Politika

PODGORICA - Gotovo dvije godine nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, građani Srbije dobili su priliku da kazne režim koji barem polovina njih smatra odgovornim za smrt šesnaest ljudi stradalih u pomenutoj tragediji. Naime, sada već bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspisao je parlamentarne izbore za 25. oktobar. Prema izvještaju Republičke izborne komisije, na izborima će učestvovati sedamnaest lista, od čega sedam manjinskih. Ključni takmac listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ biće „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, dok će se, sudeći po dostupnim istraživanjima javnog mnjenja, ostale liste boriti za cenzus. Dosadašnji tok kampanje u Srbiji razlikuje se od prethodnih i po tome što su tzv. slobodni mediji, novinari, analitičari, „nezavisni posmatrači“ i političari suštinski nepostojećih stranaka postali akteri izbornog procesa, koji, snažno pritiskajući proevropske stranake da odustanu od izbora i podrže Studentsku listu, zapravo traže njihovo gašenje i praktično ukidanje parlamentarnog života. Nakon što su se iz trke povukli Zeleno-demokratski front i Pokret slobodnih građana, agresija je usmjerena na listu „Evropska Srbija: Marinika Tepić, Zdravko Ponoš“, koju čine Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Srbija centar (Srce) Zdravka Ponoša i pokret Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje, koji predvodi Goran Ješić. No, Evropska Srbija se ne da: ostaje u trci, rizikujući da u toj neravnopravnoj borbi ne pređe cenzus, a onda i bude optužena da je „ukrala“ pobjedu Studentskoj listi. Goran Ješić kaže da je takav ishod isključen. Na početku razgovora za Pobjedu, Ješić se vraća na događaj nakon koga je prije dvije godine krenula pobuna. - Možda poslednji otisak crvene šake, koja je u novembru 2024. godine, nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu postala simbol otpora kriminalnom režimu Aleksandra Vučića, danas stoji na mojoj terasi. Zaboravili smo i crvenu šaku i poruku „ruke su vam krvave“. Svesno ili ne, ceo kontekst je promenjen i od krvave šake smo, hteli-ne hteli, došli do Užičkog kola - kaže Goran Ješić. POBJEDA: Dvadesetak dana je do parlamentarnih izbora, nijeste saglasni sa ocjenom da je predizborna atmosfera referendumska? JEŠIĆ: Po prirodi stvari, atmosfera uoči bilo kojih parlamentarnih izbora ne može biti referendumska. Ostaci Demokratske stranke, koja na terenu ne postoji ali vodi dosta čudnu kampanju, nisu jedini koji pokušavaju da, insistiranjem na tezi o referendumskoj atmosferi, prevare javnost, da joj podvale. Jer ako u parla-

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

INTERVJU: Predsjednik pokreta Solidarnost i bivši potpredsjednik P

Vučić i studenti su odlučivaće deseta Studentska lista je heterogena i nema jasnu politiku; njen cilj je da pokupi što više Vučićevih nezadovoljnih birača. Pitanje je samo da li ste, ako ste antievropejac, svjesni da, dođete li na vlast, bez EU nećete moći da isplatite plate i penzije. Ne razumijem zašto Studentska lista ignoriše činjenicu da je onoga protiv koga se bore juče direktno podržao Vladimir Putin, čovjek pred kojim je patrijarh Porfirije studentski i građanski protest u Srbiji nazvao obojenom revolucijom- kaže Ješić mentu imate 250 sedišta, od čega je 12 procenata njih već podeljeno poslanicima manje brojnih naroda - manjine imaju zagarantovanih pet procenata - i ako je gotovo izvestan cenzus saveza Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića i stranke Rasima Ljajića, o kakvom referendumu govorimo?! O pobedniku ovih izbora odlučivaće tesna većina, nekih desetak mandata, što dodatno dovodi u pitanje tezu da su dve najveće liste - Srpska napredna stranka i Studentska lista - dokaz da je atmosfera u društvu referendumska. Ona može biti na predsedničkim izborima, koji će biti održani verovatno dve ili tri nedelje nakon glasanja 25. oktobra, kada bi Evropska Srbija mogla podržati predsedničkog kandidata Studentske liste. Ideja da se sve opozicione stranke povuku iz trke i da Vučića i Studentsku listu ostave same u areni autentično je ruska, a cilj Moskve je da, preko Srbije, destabilizuje region, pre svega Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. POBJEDA: Da ih ostavi same? Na izborima učestvuje i Autentična desnica. JEŠIĆ: Imate pravo. Ne pamtim da je neko od intelektualaca, partija ili slobodnih medija koji nas prozivaju nekada pozvao Novu Demokratsku stranku Srbije (Novi DSS), tj. listu Autentična desnica da ne učestvuje na izborima, da se povuče u korist studenata, iako bi, zbog izvesne bliskosti politika i ideja, upravo Autentična desnica mogla uzeti glasove Studentskoj listi. Ali ne, oni nisu problem; problem je Evropska Srbija. POBJEDA: Bili ste potpredsjednik Demokratske stranke, što se sa tom partijom dešava? Zašto stariji člano-

vi ćute o sramoti koju vrh DS-a nanosi stranci? JEŠIĆ: Nije to od juče. Sa nekim uglednim članovima Demokratske stranke se povremeno viđam; podržavaju Evropsku Srbiju, ali ćute i u DS-u ostaju iz poštovanja prema jednoj od najstarijih političkih organizacija u zemlji. Sve im je jasno, članovi su samo formalno. Ovo što gledamo posledica je niza katastrofalnih političkih odluka unutar Demokratske stranke, partije koja danas postoji samo u medijima koji afirmišu antievropsku politiku i koji od Evropske Srbije zahtevaju da se povuče i podrži Studentsku listu. Reč je o pokušaju uništenja parlamentarne demokratije i ukidanja političkih stranaka, iza čega, ponavljam, stoje Moskva, Vučić i strukture koje su svojevremeno podržale i litije u Crnoj Gori i destabilizaciju Bosne i Hercegovine. One danas vode ozbiljan hibridni rat ne samo u Srbiji, nego i u Evropi. POBJEDA: I u Crnoj Gori je taj rat 2019/20. vođen preko „slobodnih“ medija, preko Vijesti prije svega, ko-

Svi instrumenti moći i sile u rukama su režima: Goran Ješić

je su društvo uvjeravale u „emancipatorsku ulogu“ državne crkve Srbije i njenih litija. JEŠIĆ: Ista „emancipatorska politika“ od mene, čoveka od 52 godine odraslog na panku i rokenrolu, danas traži da naučim da igram kolo. Nema emancipatorskog potencijala u politici koja prezire demokratiju, pluralizam, drugačije mišljenje i pravo na izbor. POBJEDA: Vladimir Putin kaže da je Aleksandar Vučić njegov favorit na izborima 25. oktobra. Studen-

Vučić se plaši EU, zato na nas nije izveo vojsku POBJEDA: Zašto je Vučić baš sada raspisao izbore, što mislite? JEŠIĆ: Raspisao ih je verujući u kalkulacije i istraživanja, ali i zato što je svaki novi dan nestabilnosti režima za njega predstavljalo noćnu moru. Važno mu je da u godinu EXPO-a uđe sa stabilnom vlašću u rukama. Istovremeno, time smiruje svoje narkodilere, ubice i

dojučerašnje navijače sa Zvezdinog severa, kojima je pomogao da naprave milijarde. Studenti do sada nisu imali izborni legitimitet. Kada ste besni, kada na vas bacaju suzavac, kada vas prebijaju, kada prebijaju decu pored vas, profesore, prijatelje, komšije, imate prirodnu želju da provalite u Gradsku kuću, da uđete u Izvršno

ti poručuju da neće uvoditi sankcije Rusiji, odnosno da vanjsku politiku Srbije neće usaglasiti sa vanjskom politikom EU. Što nije jasno? JEŠIĆ: Studentska lista je heterogena i nema jasnu politiku; njen cilj je da pokupi što više Vučićevih nezadovoljnih birača. Pitanje je samo da li ste, ako ste antievropejac, svesni da, dođete li na vlast, bez EU nećete moći da isplatite plate i penzije. Ne razumem zašto Studentska lista ignoriše činjenicu da je onoga protiv koga se bore juče veće, ali nemate legitimitet. Kakvi god da budu izbori 25. oktobra, studenti i opozicija će dobiti legitimitet, nakon čega se stvari dramatično okreću. Jer od momenta kada izgubi izbore, to više nisu Vučićeve institucije, nije njegova policija, njegovo tužilaštvo, njegova BIA. Nema komandu! Vučić na nas nije izveo vojsku isključivo zato što se plašio EU. Kome to nije jasno, ne zna ništa o politici. Dobro je što je taj strah kod njega ostao.

direktno podržao Vladimir Putin, čovek pred kojim je patrijarh Porfirije studentski i građanski protest u Srbiji nazvao obojenom revolucijom. Pored toga, upravo se iz Ambasade Rusije u Beogradu, u kojoj su, izuzev možda vozača i čistačice, svi službenici pripadnici tamošnjih obaveštajnih službi, baš kao i iz ruskog centra u Nišu, na različite načine napadaju predstavnici i Studentske liste i evropske opozicije. POBJEDA: Ako su svi protiv Evropske Srbije - od tzv. slobodnih medija i ruske agenture do Studentske liste i Aleksandra Vučića, što očekujete 25. oktobra? JEŠIĆ: Iako su moje političke ideje uvek bile u manjini - počeo sam u Građanskom savezu Srbije - nikada nisam bio u sličnoj situaciji. Devedesetih smo ipak imali slobodne medije, intelektualce, grupice i ostrvca koji su podržavali antiratnu politiku, otvorenu debatu o svim pitanjima, demokratsko, liberalno društvo, evropsku Srbiju. Danas? Pre dve godine, kada su počele demonstracije u Novom Sadu, uhapšen sam, a onda ceo mesec proveo u zatvoru. Mo-

Politika

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Pokrajinske vlade Goran Ješić

u izjednačeni, ak mandata

gao sam da se povučem, da biram drugi put. Nisam to učinio zato što verujem u parlamentarnu demokratiju, u republiku u kojoj je građanin nosilac suvereniteta. Građani svoj suverenitet prenose na političke organizacije, koje onda u parlamentu zastupaju njihove interese. Ne verujem u eksperimente, u izmišljanje novih društvenih sistema, u ukidanje partija, političkih organizacija, parlamenta. I to je suština. POBJEDA: Što? JEŠIĆ: Deo onih koji imaju pristup slobodnim medijima očito imaju zadatak da pobede pre svega opoziciju, onda i Vučića, pa ćemo, je li, da gradimo sve ispočetka. Reč je uglavnom o onima koje deceniju i po nigde nismo videli, koji nisu žrtvovali ništa i koji su, prezirući političare, ponavljali da su - apolitični. E, takvi nas danas pitaju - šta smo tačno uradili proteklih petnaestak godina. Tog 5. novembar 2024. u Novom Sadu, na primer, kao i na protestu narednog dana ispred suda, okupilo se nas jedva dve stotine; predstavnici gradske i pokrajinske opozicije i predstavnici parlamen-

tarnih partija iz Vojvodine tih su se dana gurali sa policijom, blokirali sud i sl. Da je postojala solidarnost, da je tada došlo pet hiljada onih koji me sada pitaju gde sam bio i šta sam radio, nikada niko od nas ne bi bio prebijen i uhapšen. Nikada nisam glasao za Slobodana Miloševića, nikada za radikale. Ipak, dosta je onih koji su umesto za Borisa Tadića, kakav god da je bio, 2012. glasali za Tomislava Nikolića, zaboravljajući radikalima i etnička čišćenja, i isterivanje Hrvata iz Vojvodine, ali i to da je šef Nikolićeve partije osuđen u Hagu. Kasnije su srljali iz greške u grešku i glasali za Dosta je bilo, pa za Belog Preletačevića, samo da ne bi za evropsku politiku. I oni mi danas objašnjavaju da moram da se sklonim i da podržim Studentsku listu?! Pritom, Evropska Srbija je sve učinila kako bi napravila što širi front. POBJEDA: Kako? JEŠIĆ: Razgovarali smo i sa onima koji nikad nisu biliza EU. Bili su protiv Vučića, ali ne i za EU. U međuvremenu smo radili ozbiljna istraživanja - poslednja nedjelja avgusta, početak septembra - i trendovi su pokazali da ćemo preći cenzus i osvojiti ozbiljan broj mandata. Onda je, po raspisivanju izbora, krenula neviđena kampanja, pre svega iz ruskih centara, na šta su se nakačili razni analitičari, intelektualci, nezavisni mediji, novinari, koji su ponavljali da Evropska Srbija neće preći cenzus. Zanemarili su, pritom, činjenicu da u Srbiji postoji ozbiljan deo birača koji će, ako ne može da glasa za građansku opciju, ostati kod kuće. Neće glasati za Studentsku listu, jer su im njihove pojedine poruke i lica - neprihvatljivi. POBJEDA: Dobro, to smo apsolvirali. Kako sada stvari stoje? Ima li opozicija šansu da 25. oktobra pobijedi Aleksandra Vučića? JEŠIĆ: Prvo, za Evropsku Srbiju cenzus više nije tema. POBJEDA: Što je tema? JEŠIĆ: Što bolji rezultat i namera da nakon izbora bez uslovljavanja podržimo vladu Studentske liste, čiji će program biti zasnovan na četiri novosadska a suštinski evropska zahteva: otvaranje dosijea, sređivanje tužilaštva, sudova, medija, sređivanje biračkog spiska i organizovanje novih izbora. Istovremeno, podržaćemo proevropskog kandida-

ta Studentske liste na predsedničkim izborima. POBJEDA: Pored Vaše liste, mogu li, nakon 25. oktobra, studenti da računaju na podršku stranaka manje brojnih naroda - na Mađare, ali i na Bošnjake i Crnogorce koje predvodi Rasim Ljajić? JEŠIĆ: Jedina ozbiljna istraživanja u Srbiji dobija Aleksandar Vučić - i to svakodnevno - jer ima i nepresušne resurse i dostupne najpouzdanije agencije. Evropska Srbija je angažovala dve nezavisne agencije i dobila identičan rezultat: Evropska Srbija ozbiljno iznad cenzusa, Vučićev SNS između 39 i 42 procenta podrške, dok sa manjinskim strankama nema iznenađenja. I to ne samo zato što im je zagarantovan određeni broj mesta, nego i zato što poručuju da nastavljaju da podržavaju politiku Aleksandra Vučića. POBJEDA: Rasim Ljajić kaže da će većina od njih zavisiti, ali ne i da su glasovi njegove koalicije glasovi Aleksandra Vučića. JEŠIĆ: Rasim Ljajić je 26 godina deo svake vlasti. Na izbore sada izlazi sa dve liste - jedna je manjinska, druga koalicije sa Dačićem. Ključno pitanje je - za koga će Rasim Ljajić glasati 25. oktobra. Sa druge strane, Savez vojvođanskih Mađara (SVM) je u ozbiljnom previranju, pre svega zato što je poslednjih desetak godina bio eksponent korupcije oličene u odnosima Viktora Orbana i Vučića. Krajnji ishod te katastrofalno pogrešne politike je da SVM odluke više ne donosi u Subotici, nego u Budimpešti. Uostalom, ne zaboravite da su mandati vlasništvo poslanika i da, bez obzira na to u kojoj ste partiji, kao poslanik imate suvereno pravo da upravljate mandatom na osnovu svojih ubeđenja ili koruptivnih resursa druge strane. Baš kao što ne želim da se Beograd meša u unutrašnja pitanja Crne Gore, Severne Makedonije ili Bosne i Hercegovine, ne bih voleo da nakon 25. oktobra Vlada u Budimpešti utiče na odluke glasača i kandidata SVM-a, koji su građani Republike Srbije. Uostalom, SVM neće odlučivati. POBJEDA: Neće? JEŠIĆ: Ne. Istraživanja koja smo radili prikazuju prednost, i to kontinuirano, liste Aleksandra Vučića u odnosu na Studentsku listu. Vučić je, kažem, zakucan na svojih tri-

deset devet, četrdeset dva i neće ići ispod. Studentska lista, pak, ima devet ili deset poena manje, ali i ozbiljan rezervoar glasova građana koji nisu hteli da se izjasne, a rekli su da će izaći na izbore. Siguran sam da su to glasači Studentske liste, manjim delom i Evropske Srbije. U svakom slučaju, rezultat će biti tesan, ali ćemo prvi put posle izbora 2008. imati potpunu kontrolu izbornog procesa, sve zapisnike, registrovati nepravilnosti. Moja procena je da ćemo nakon 25. oktobra imati pat poziciju. POBJEDA: Ne i vladu? JEŠIĆ: Nova vlada neće se formirati pre predsedničkih izbora, na kojima Vučić ne može da pobedi. Imaćemo, dakle, vladu u tehničkom mandatu, novog predsednika ili predsednicu Republike Srbije, i te će nove okolnosti i te kako uticati na raspad vladajuće kriminalne organizacije. Jer Srpska napredna stranka nije politička partija, već organizacija koja ima strukturu sicilijanske mafije. Vučićeve na okupu drži isključivo interes; čim ga ne bude, mafijaška konstrukcija će se srušiti kao kula od karata. To će se videti u noći 25. oktobra, a kulminiraće predsedničkim izborima. POBJEDA: Kako zamišljate tu noć 25. oktobra? JEŠIĆ: Ta noć je ključna. Pored kontrole zapisnika, veoma je važno to što Evropska Srbija, za razliku od Studentske liste, celo vreme održava intenzivnu saradnju sa EU. Prošlogodišnji nastupi evropske opozicije u Briselu i Strazburu donekle su uticali na promenu politike Evropske unije prema Srbiji. Intenzivna spoljnopolitička aktivnost opozicije rezultirala je stopiranja otvaranja tri pregovaračka klastera, što bi, da su otvorena u postojećim okolnostima, Vučić predstavio kao podršku Evropske unije sopstvenoj politici. Drugo, podržali smo godišnji izvještaj Tonina Picule, koji bi potpisao svaki slobodni građanin Srbije i koji se u dobroj meri razlikovao od tadašnjih stavova Evropske komisije. Najzad, uspeli smo da EU objasnimo da bi najavljenu posetu predsednice EK Ursule fon der Lajen Beogradu Vučić iskoristio u predizbornoj kampanji, zbog čega je ta poseta i odgođena. Trenutno je veoma važno da EU prati izborni proces koji je već nelegitiman.

5

Od obnove nezavisnosti, Beograd neprekidno potkopava Crnu Goru POBJEDA: Imate iskustvo 5. oktobra 2000. godine, znate što je urađeno, a što propušteno. Jeste li sigurni da ne biste ponovili greške? JEŠIĆ: Najbolja Vlada koju je Srbija imala bila je ona DOSa, koja je na međunarodnom planu tadašnju SRJ vratila onamo gde joj je mjesto. Građanima su vraćene penzije, deci dečji dodaci; uspostavljen je energetski sistem. Danas je spoljnopolitički kontekst dosta drugačiji, dobili smo novu šansu za promene. EU je 2003. Srbiji otvorila vrata, ali uz preduslove koji su za srpsko društvo bili preteški. Setite se muke sa lociranjem i isporučivanjem ratnih zločinaca, problema Kosova... Danas ih nemamo. Kao dovoljan okvir za funkcionisanje sa Kosovom, imamo Briselski sporazum; ratni zločinci su isporučeni i jedan po jedan odlaze. Kada se sastavi nova vlada u bilo kojem kapacitetu i kada se otkrije da je ekonomski slom Vučićeve Srbije epskih razmera, nastavak priključivanja EU biće neminovan. POBJEDA: Članstvo Crne Gore u EU može biti podsticaj i Srbiji i regionu? JEŠIĆ: Naravno. Nažalost, od obnove nezavisnosti 2006. godine, Beograd potkopava Crnu Goru. U tom smislu nije nevin ni Boris Tadić, a ni Zoran Lutovac, koji je bio ambasador Srbije u Podgorici. Ipak, destabilizacija regiona, uključujući Crnu Goru, isključivo je radikalsko-ruska ideja. Zato je važno da Srbija, odmah nakon formiranja Vlade, najhitnije uvede sankcije Rusiji, da izbaci ruske špijune i svoju spoljnu politiku usaglasi sa politikom EU. I ekonomski i kulturološki i istorijski Srbija je deo Evrope. Ma koliko se trudili, ne možete pobeći od EU, jer bi to značilo da bežite od sebe.

POBJEDA: Zašto je nelegitiman? JEŠIĆ: Zato što ga prati nasilje režima. Pored toga, sa mesta predsednika države, Vučić je mesecima vodio predizbornu kampanju; imate katastrofalno stanje u medijima, nefunkcionalan REM, još nije upućen poziv posmatračima Evropskog parlamenta... Ili ćete biti lekar ili vatrogasac, poručili smo Briselu. Ako ste lekar, od Vučića tražite koliko-toliko poštene izbore kako biste mogli da ih priznate. Pošto on fer izborne uslove odbija da obezbedi, u ulozi ste vatrogasaca, koji, u slučaju primene nasilja od strane vlasti i flagrantnog kršenja izbornog procesa, neće priznati rezultat izbora. POBJEDA: I, što onda? JEŠIĆ: Otvara se Pandorina kutija. U najboljem slučaju, sa zapisnicima u rukama, čekaćemo novog Gonzalesa, kao što smo ga čekali 1997, kada je Milošević pokrao izbore. Vučić će svojim narkokartelima morati da objasni zašto će Srbija dobiti političke sankcije i zbog čega neće biti u prilici da organizuje EXPO. A EXPO je njegovim mafijašima koji su svoje prljave milijarde oprali ulaganjem u izgradnju i hotelijerstvo, veoma važan kao način da im se vratiti uloženi novac. Sa druge strane, ne možemo isključiti ni „makedonski scenario“ - prelazna vlada, pa novi izbori. POBJEDA: U slučaju da opozicione stranke pobijede, ne očekujete da Vučić prizna rezultat? JEŠIĆ: Ne. Setite se Vojina Dimitrijevića. „Ako radikali dođu na vlast, više nema izbora“, upozoravao je. Kada vidi rezultate i prebroji sedišta u parlamentu, Vučić

će znati šta ima u džepu. Krenuće da proverava kandidate na Studentskoj listi, da kalkuliše ko bi od njih mogao da preleti, a onda će se usmeriti na to da svom kandidatu pomogne da pobedi na predsedničkim izborima. Što se neće desiti. POBJEDA: Ako već postoji mogućnost da neko sa Studentske liste preleti - a Kula je dokaz da postoji - kako to da joj je javnost tako lako dala blanko podršku? JEŠIĆ: Imam hiljadu pitanja... Kako će, recimo, izgledati konstitutivna sednica parlamenta, ko će biti šef poslaničkog kluba Studentske liste, kako će nove poslanike naterati da sede sedam dana na konstitutivnoj sednici, kako će da glasaju, ko odlučuje o tome ko će od njih biti član kojeg skupštinskog odbora, ko potpredsednik parlamenta? Sve su to pitanja za ove koji bezuslovno podržavaju Studentsku listu, koji bi da ukinu i politiku i političke partije i koji očito veruju da je neposredna demokratija majka demokratije. Na ta će pitanja oni morati da odgovore. POBJEDA: Ne očekujete nemire 25. oktobra? JEŠIĆ: Opozicija nije generator nasilja. Svi instrumenti moći i sile u rukama su režima - od narkokartela, narkodilera, navijača, batinaša, žandarmerije, policije. Svi kriminalci su na Vučićevoj strani. I svi do jednog će odgovarati. Imamo im imena i prezimena. Generator nereda, generator sukoba i nasilja može, dakle, biti samo jedan čovek - Aleksandar Vučić. Nadam se da za tim neće posegnuti. Tim pre što mu je uoči EXPO-a potreban mir, zato ne zaoštrava. Tamara NIKČEVIĆ

6

Ekonomija

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Osnivač platforme BeBeep Ivo Rašović o evropskom tržištu kapitala, domaćem startap ekosistemu

Crna Gora ima talente i ideje, ali ne i sistem koji stvara velike kompanije PODGORICA - Evropski investicioni fond (EIF) već četvrt vijeka ulaže u razvoj evropskog tržišta rizičnog kapitala, stvarajući uslove da novac stigne do startapova, inovativnih kompanija i preduzeća koja se pripremaju za izlazak na berzu. Iako uglavnom ne ulaže direktno u kompanije, EIF kapital usmjerava prema fondovima, čiji menadžeri zatim biraju konkretne firme sa potencijalom za rast. Osnivač platforme BeBeep Ivo Rašović, koji radi u Evropskom investicionom fondu u Luksemburgu, objašnjava da se suština tog procesa najbolje vidi kroz njegov uticaj na privredu i svakodnevni život građana. – Cilj je da se kapital pretvori u nove kompanije, nova radna mjesta i nove tehnologije koje se razvijaju u Evropi – kaže Rašović. Za 25 godina EIF je u evropske fondove uložio oko 53,9 milijardi eura, dok su ti fondovi kapital dalje plasirali u kompanije u znatno većem iznosu. Poseban značaj takvih ulaganja, prema njegovim riječima, ogleda se u razvoju tržišta koja ranije nijesu imala potrebnu infrastrukturu za ovu vrstu finansiranja. Kao dobre primjere navodi fondove Atomico i Creandum, koji su počeli sa desetinama miliona eura pod upravljanjem, dok danas upravljaju fondovima vrijednim više od milijardu eura i u svojim portfolijima imaju više kompanija čija je vrijednost premašila milijardu dolara. EIF je od 2015. godine sufinansirao 243 evropska „jednoroga“.

Crnogorsko tržište je dobro za testiranje poslovnih ideja, ali nije sposobne da brzo rastu i granica Crne Gore – istije premalo za kompanije koje žele ozbiljan rast. Domaćim izvan če Rašović. startapima, osim kapitala, potrebni su bolji regulatorni BEBEEP NASTAO KAO i poreski okvir, kvalitetni mentori i snažnije veze sa EKSPERIMENT investitorima, ocijenio je Ivo Rašović Rašović je, zajedno sa MarPrilikom odlučivanja o ulaganju u venture capital i private equity fondove ne procjenjuje se samo mogućnost ostvarivanja zarade. Jednako su važni kvalitet ljudi koji upravljaju fondom, njihovo iskustvo i sposobnost da sprovedu strategiju predstavljenu investitorima. Analizira se i ono što fond donosi tržištu – da li otvara novi sektor, primjenjuje drugačiju strategiju ili ulaže u oblasti u kojima ranije nije bilo dovoljno kapitala. – Ne želimo da naš novac samo zamijeni privatni kapital. Ideja je da budemo tamo gdje privatni investitori sami nijesu spremni da preuzmu određeni nivo rizika i da na taj način privučemo dodatni privatni kapital – objašnjava Rašović. Zbog toga EIF često ponovo ulaže u iste menadžere. Ukoliko neko kroz prvi fond pokaže da zna da prepozna kvalitetne kompanije, razvije novi sektor ili stvori tržište tamo gdje ga ranije nije bilo, raste povjerenje da će sličan rezultat ostvariti i sa narednim fondom.

NAJVEĆI RIZIK ZA EVROPU JE SPORO INOVIRANJE

Tehnološke kompanije ubjedljivo prednjače među preduzećima iz portfolija EIF-a koja su dostigla vrijednost veću od milijardu eura. Najzastupljeniji su informaciono-komunikacione tehnologije i digitalna ekonomija, a značajan kapital privlače i biotehnologija, farmacija, zelene tehnologije i energetika. Rašović, međutim, ukazuje da evropski investitori ove oblasti sve manje posmatraju isključivo kao priliku za ostvarivanje profita, a sve više kao pitanja od strateškog značaja za Evropu.

EIF je nedavno, kroz inicijativu „Ugly Duck“, okupio oko 500 vodećih evropskih fond-menadžera kako bi razgovarali o tehnološkom liderstvu, zdravstvu, energetici, bezbjednosti i strateškoj autonomiji kontinenta. – Najveći rizik za Evropu danas možda je upravo to da ne inoviramo dovoljno brzo. Nije problem samo ako napravimo lošu investiciju. Mnogo veći problem je ako neko drugi razvije tehnologije i kompanije koje će oblikovati narednih 20 godina, a Evropa u tome ne bude dovoljno učestvovala – ocjenjuje Rašović. Vještačka inteligencija već mijenja način na koji se sprovode finansijske analize i donose investicione odluke. Njena najveća prednost je mogućnost brze obrade velike količine podataka, uključujući istorijske rezultate fond-menadžera, tržišne trendove, uporedne pokazatelje i potencijalne rizike. Takvi alati investitorima štede vrijeme i omogućavaju im da se više posvete onome što algoritmi teže procjenjuju – kvalitetu tima, odnosima među ljudima i njihovoj sposobnosti da određenu ideju sprovedu u djelo. – Podaci često nijesu dovoljni, naročito kada se ulaže u novi fond ili startap koji nema dugu istoriju poslovanja. Što je investicija u ranijoj fazi i što je manje dostupnih podataka, to je ljudska procjena važnija – navodi Rašović. Zbog toga vještačku inteligenciju vidi kao moćan alat za početnu selekciju i analizu, ali ne i kao zamjenu za investitora.

CRNOGORSKE KOMPANIJE KAPITAL TRAŽE VAN DRŽAVE

Kada je riječ o Crnoj Gori, industrija venture capital i private equity fondova još nije dovoljno razvijena niti je šira javnost upoznata sa načinom njihovog funkcionisanja. Crnogorske kompanije kojima je potreban rizični kapital najčešće se okreću Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama regiona. Na domaćem tržištu još nije dovoljno zaživio model u kojem investitor, umjesto odobravanja kredita, ulazi u vlasničku strukturu kompa-

nije i zajedno sa preduzetnikom preuzima poslovni rizik. Domaći startap ekosistem ozbiljnije je počeo da se razvija prije pet ili šest godina, osnivanjem Fonda za inovacije, razvojem Naučno-tehnološkog parka u Podgorici i organizovanjem konferencija, programa i takmičenja koja promovišu preduzetništvo i inovacije. To je, prema ocjeni Rašovića, dobar početak, ali ekosistem još nije dovoljno razvijen. Crna Gora nema više generacija investicionih fondova niti veliki broj uspješnih kompanija čiji bi osnivači, nakon prodaje svojih udjela, stečeno znanje i kapital ulagali u novu generaciju preduzetnika. – Potrebni su nam i novac i bolji sistem. Grantovi su korisni, ali sami nijesu dovoljni. Moramo imati regulatorni i poreski okvir koji će ljudima olakšati da osnuju kompaniju, privuku investiciju, zaposlenima ponude vlasničke opcije i obezbijede kapital iz inostranstva – poručuje Rašović. Jedna od najvećih prepreka za razvoj crnogorskih startapova jeste ograničena veličina domaćeg tržišta. Kompanije koje se od početka usmjere isključivo na Crnu Goru brzo će se približiti granici svog rasta. Zbog toga bi preduzetnici već prilikom razvoja proizvoda trebalo da razmišljaju o regionalnom ili globalnom tržištu. Osim mogućnosti brzog širenja poslovanja, investitori posebno procjenjuju kvalitet i iskustvo tima. Rašović smatra da Crnoj Gori ne nedostaju talentovani ljudi, već sistem koji bi ih bolje pripremio za preduzetništvo. Na fakultetima se, kako navodi, premalo govori o izgradnji kompanije, finansiranju rasta i stvaranju poslovnog modela koji se može proširiti na druga tržišta. U razvijenijim ekosistemima studenti se mnogo ranije susreću sa mentorima, investitorima i stvarnim poslovnim projektima, dok se u Crnoj Gori takva znanja još često stiču kroz pokušaje i greške ili slučajne kontakte. – Ne nedostaju nam ideje niti entuzijazam. Više nam nedostaje sistem koji će talenat i energiju pretvoriti u kompa-

kom i Petrom, pokrenuo crnogorsku platformu BeBeep. Iako su oduvijek željeli da razviju sopstveni posao, paralelno su gradili karijere – Petar kao softverski inženjer, Marko kao veb-dizajner, a Rašović u finansijama. Digitalni proizvod nametnuo se kao prirodan izbor jer su posjedovali znanje potrebno da ga samostalno razviju, bez velikih početnih ulaganja. Privukla ih je ideja ekonomije dijeljenja, odnosno efikasnijeg korišćenja resursa koji već postoje. Dok je zajedničko korišćenje vozila u zapadnoj Evropi već bilo uobičajeno, u Crnoj Gori i regionu takav model gotovo da nije postojao. BeBeep nije nastao na osnovu savršenog i unaprijed razrađenog poslovnog plana, već kao eksperiment. Osnivači su napravili proizvod, ponudili ga korisnicima i počeli da ga prilagođavaju njihovim potrebama. Platforma se zato značajno mijenjala od prvobitne ideje. Dodatni izazov predstavljalo je regulatorno okruženje, jer u oblasti prevoza nema mnogo prostora za improvizaciju. Bilo je neophodno poslovati u okviru zakona i postepeno graditi povjerenje korisnika i partnera. Veliki korak u razvoju platforme napravljen je uvođenjem prevoza između Podgorice i aerodroma u Tirani. Na toj relaciji gotovo da nije postojao organizovani javni prevoz, dok je interesovanje putnika bilo veliko. Tada se pokazalo da korisnicima nije dovoljno samo dijeljenje troškova vožnje. Potrebni su im pouzdan prevoz, jasno definisana ruta, precizno vrijeme polaska i mogućnost da uslugu rezervišu telefonom u svega nekoliko koraka. To iskustvo značajno je usmjerilo dalji razvoj kompanije. Tim sada radi na trećoj verziji platforme – BeBeep v3, koja bi, između ostalog, trebalo da poveže turističke atrakcije u Crnoj Gori i donese nova digitalna rješenja za pomorski prevoz na Primorju. Za tri godine BeBeep je okupio više od 20.000 registrovanih korisnika, preko platforme realizovano je više od 18.000 vožnji, a kompanija sarađuje sa više od 20 profesionalnih transportnih partnera, koji raspola-

žu flotom od preko 50 vozila. Posebno važnim pokazateljem osnivači smatraju prosječnu ocjenu korisnika od 4,9, kako na Guglu tako i na samoj platformi. BeBeep je osvojio prvo mjesto na Balkathonu Savjeta za regionalnu saradnju za doprinos inovacijama u transportu, drugo mjesto na takmičenju EIT Jumpstarter, među više od 600 evropskih startapova u kategoriji urbane mobilnosti, kao i priznanja Spark.me Avantura i Balkan Green Ideas. – Nagrade su lijepa potvrda, ali je nama najvažnije to što smo uspjeli da napravimo proizvod koji ljudi zaista koriste – kaže Rašović. Regionalno širenje nije plan B Crna Gora, sa oko 600.000 stanovnika i izrazito sezonskim turizmom, može biti dobro tržište za provjeru poslovne ideje, ali nije dovoljno velika da bude krajnje tržište kompanije koja želi snažan rast. To se najbolje pokazalo na liniji između Podgorice i Tirane. Povezivanjem dvije države jednom rutom, BeBeep je gotovo preko noći dobio pristup širem tržištu i korisnicima iz Albanije. Kao naredna prirodna tržišta nameću se Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, a dugoročno i druge države. Balkan ima oko 20 miliona stanovnika i desetine miliona turista godišnje, dok je digitalna infrastruktura u oblasti prevoza i dalje fragmentovana. Potencijal postoji i u Italiji, Luksemburgu i drugim djelovima zapadne Evrope u kojima živi veliki broj ljudi porijeklom sa Balkana. Oni putovanja između zapadne Evrope i regiona često organizuju ručno, kombinujući usluge više prevoznika. – Ako uspijemo da taj proces objedinimo na jednoj platformi, postoji veoma zanimljiva poslovna prilika. Regionalno širenje za nas nikada nije bilo plan B, već dio plana od samog početka – naglašava Rašović. Banke neće nestati, ali će se mijenjati Finansije i platni promet u narednih pet do deset godina nastaviće ubrzano da se mijenjaju. Gotovina vjerovatno neće potpuno nestati, ali će se sve manje koristiti, dok će instant plaćanja, digitalni novčanici i fintech aplikacije postajati sve prisutniji. Rašović ne očekuje ni nestanak tradicionalnih banaka. One će razvijati sopstvene digitalne proizvode, sarađivati sa fintech kompanijama ili postajati infrastruktura u pozadini usluga koje građani svakodnevno koriste. Za korisnika će biti sve manje važno da li određena usluga dolazi od banke, fintech kompanije ili druge digitalne platforme. Presudno će biti da je ona brza, jednostavna i sigurna. – Čeka nas svijet u kojem će se banke, fintech kompanije i digitalne platforme sve više preplitati, a ne svijet u kojem će jedna od njih nestati – zaključuje Rašović. N.KOVAČEVIĆ

Društvo

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

7

DECENIJSKI TREND PADA INTERESOVANJA ZA GIMNAZIJE: Iz Centra za stručno obrazovanje Pobjedi kažu da u kontinuitetu rade reviziju obrazovnih programa kako bi pratili potrebe privrede i moderne tehnološke trendove

PODGORICA – Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja pokazuju da su i ove školske godine đaci radije upisivali srednje stručne škole nego gimnazije. Na konkursu za upis u prvi razred u crnogorske srednje škole upisano je 7.087 prvaka. U stručnom obrazovanju je njih 5.370, odnosno tri četvrtine svih upisanih učenika – 75,8 odsto. Za gimnazijske programe opredijelilo se 1.717 učenika, što čini preostalih 24,2 odsto od ukupnog broja upisanih prvaka. Ove podatke Pobjedi je dostavio Centar za stručno obrazovanje. Prema njihovim nalazima, rast interesovanja za srednje stručne škole rezultat je predanog rada na podizanju opšteg kvaliteta, savremenosti i privlačnosti ovog sistema obrazovanja. Ove škole, kažu oni, nude učenicima brz i siguran prolaz do tržišta rada, ali istovremeno daju i odličnu teorijsku i praktičnu bazu za nastavak školovanja na fakultetima.

Analize za gimnazije

Resorno ministarstvo prije dvije godine objavilo je Program razvoja opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori za 2024-2026. godinu, u sklopu kojeg su analizirali i stanje u gimnazijama. Konstatovano je tada da se, sagledavajući broj upisanih đaka, u tim školama u posljednjih deset školskih godina bilježi opadajući trend. Školske 2015/16. godine u crnogorskim gimnazijama bilo je ukupno 9.429 učenika, a 2023/24. godine 7.823. U dokumentu resornog ministarstva ocijenjeno je da evidentan trend pada može imati različite uzroke i implikacije na obrazovni sistem. - Može se pripisati određenom broju faktora, kao što su: demografski trendovi - smanjenje broja djece školskog uzrasta; promjene u obrazovnom sistemu - uvođenje novih obrazovnih programa, kao što

su stručne škole, može privući neke učenike/ce koji bi se inače opredijelili za opšte srednje obrazovanje; promjene društvenih tokova – promjene društvenih vrijednosti i aspiracija mladih mogu uticati na njihov izbor srednje škole… - navedeno je u tom dokumentu. Da bi se osigurao kontinuitet upisa u gimnazije, kako je tada poručeno, potrebno je odraditi dodatne i dublje analize da bi se stekla potpunija slika o promjenama u upisu. U tom dokumentu je precizirano da bi promjene, odnosno novine u nastavnim planovima i programima i promocija upisa u gimnaziju mogli da privuku nove prvake... No, ni nakon objave tog dokumenta stanje se nije promijenilo nabolje. U gimnazijama su 2023/24. godine bila ukupno 7.823 učenika, godinu kasnije bilo ih je 7.862, a prošle godine 7.736. U istom periodu u stručnim školama 2023/24. godine bila su ukupno 17.904 učenika, godinu kasnije 18.853, te lani 19.268. Dok su ranije pojedine gimnazije brojale nekoliko odjeljenja koja imaju više od 20 učenika, nedavno su pojedine bilježile da se u prvom upisnom roku prijavilo samo 38 đaka. Od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjeda očekuje odgovore na ovu temu. Pitali smo ih u kojim gimnazijama je zabilježeno najmanje upisanih prvaka, šta konkretno ove škole treba da promijene u svojim programima, te sa kojim ključnim izazovima se suočavaju. Odgovore očekujemo i od Unije poslodavaca Crne Gore. Pojedini direktori gimnazija u proteklom periodu navodili su da bi bilo dobro da isplaniraju određene vrste specijalizacije, odnosno usmjerenja unutar gimnazija, koje bi se primjenjivale po završetku prve godine. Nedavno je Pobjedi, uoči upisa prvaka, direktor podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Zoran Pejović kazao

m. babović

U stručne škole upisano 5.370 đaka, u gimnazije samo 1.717

Ogroman pad interesovanja za gimnazije

da oni i dalje imaju veće interesovanje učenika za upis u prvi razred od ponuđenih mjesta i da im odziv ne predstavlja problem. Pejović je istakao da se već duže u toj školi broj učenika koje traže ne mijenja, pa otuda ni broj đaka u školi. - Godinama je između 1.850 i 1.950 učenika, zavisno od broja novoupisanih odjeljenja – naveo je Pejović.

Fali zanatlija, privreda ih traži

Iz Centra za stručno obrazovanje kažu da oni kontinuirano rade na promociji stručnog obrazovanja, reviziji postojećih i izradi novih obrazovnih programa kako bi oni direktno pratili potrebe privrede i moderne tehnološke trendove. - Prateći evropske standarde, posebnu pažnju posvećujemo integrisanju digitalnih i zelenih vještina u nastavne planove. Dodatno, kroz jačanje dualnog obrazovanja i sistemsku saradnju sa privrednim sektorom, učenicima je omogućeno sticanje praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju – navode oni. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija na konkursu za upis prvaka u srednje škole u Crnoj Gori ponudilo je ukupno 9.281 mjesto, od čega je

upisano 7.087 učenika, a ostalo su 2.194 mjesta koja su nepopunjena. Dok podaci o upisu pokazuju da učenici biraju stručne škole, analize ukazuju i da unutar samog stručnog obrazovanja postoji određena neravnoteža. - Učenici u velikoj mjeri biraju četvorogodišnje obrazovne programe (IT, medicina, ekonomija i dr.) radi nastavka školovanja, dok trogodišnji zanatski i uslužni programi ostaju slabije popunjeni uprkos potrebama privrede kažu iz Centra za stručno obrazovanje. Oni su obrazložili da na ove trendove dodatno utiču demografska kretanja: na sjeveru se bilježi veći broj slobodnih mjesta usljed manjeg broja osnovaca, dok na Primorju postoji prostor za dodatno podsticanje interesovanja za ugostiteljska i uslužna zanimanja. - Aktivnosti Centra za stručno obrazovanje primarno su usmjerene na dalju modernizaciju sistema i njegovo još bliže usklađivanje sa dinamičnim potrebama tržišta rada, što je jasno predviđeno ključnim strateškim dokumentima: Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, Planom rasta, kao i Strategijom kari-

Upražnjena mjesta na četvorogodišnjem programu Kada je riječ o četvorogodišnjem obrazovnom programu, podaci Centra za stručno obrazovanje pokazuju da su ostala nepopunjena mjesta za određena zanimanja. Za elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija ostalo je 69 slobodnih mjesta, najviše u Plavu, Cetinju, Beranama i Bijelom

Polju; za agrotehničara i veterinarskog tehničara broje 68 slobodnih mjesta, mahom u Šavniku, Zeti, Plavu i Baru. Upražnjeno je 67 mjesta i na programu za tehničara gastronomije i hotelsko-turističkog tehničara - najviše u Pljevljima, Zeti, Nikšiću i Beranama. Za elektrotehničara elektronike i elektrotehničara

energetike zabilježena su 54 slobodna mjesta - najviše u Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Podgorici i Tivtu; za prehrambenog tehničara i tehničara hemijsko-farmaceutskih procesa i ispitivanja 36 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Podgorici); za brodomašinskog tehničara i tehničara automehatronike je 25 slobodnih mjesta (u

Baru i Nikšiću); za elektrotehničara računarskih sistema i mreža 25 je slobodnih mjesta (u Nikšiću i Pljevljima); za grafičkog tehničara i tehničara modnog dizajna je, takođe, 25 slobodnih mjesta (u Podgorici), a za tehničara za špediciju, carinu i organizaciju transporta ostalo je deset slobodnih mjesta - u Pljevljima.

jernog vođenja i savjetovanja – kažu iz ove institucije. U skladu sa ovim okvirom, kako dodaju, jedan od njihovih glavnih prioriteta jeste kontinuirani rad na promociji svih nivoa stručnog obrazovanja, a poseban akcenat je stavljen na afirmativno približavanje trogodišnjih zanatskih i uslužnih zanimanja mladima, kako bi prepoznali njihovu realnu vrijednost i brze mogućnosti zaposlenja. - Paralelno s tim, posvećeni smo redovnom unapređenju i reviziji obrazovnih programa kroz uvođenje savremenih digitalnih i zelenih vještina, čime pratimo evropske trendove i standarde kvaliteta – istakli su oni. Kažu da posebno vode računa o specifičnostima naših regija, nastojeći da ponudu obrazovnih profila dodatno prilagode potrebama lokalnih privreda, bilo da je riječ o razvoju turizma na jugu ili podršci privrednim potencijalima na sjeveru. - Takođe, kroz intenzivniju saradnju sa osnovnim školama i privrednim sektorom nastavljamo da jačamo karijerno informisanje učenika i širimo mrežu poslodavaca u dualnom obrazovanju. Naš cilj ostaje stvaranje podsticajnog ambijenta u kojem svaki učenik tokom školovanja stiče kvalitetna, primjenljiva znanja i vještine, kao sigurnu osnovu za svoju buduću karijeru – navode iz Centra za stručno obrazovanje.

Prodavači, konobari...

Podaci iz MEIS-a Centru za stručno obrazovanje pomažu da prepoznaju obrazovne programe kod kojih je ostao najveći prostor za popunu kapaciteta nakon što je okončan upis u prvi razred srednje škole. Razlike između ponuđenih

mjesta i interesovanja učenika, prema njihovim riječima, vidljive su i na trogodišnjim i na četvorogodišnjim obrazovnim programima. Oni ističu da se na osnovu pregleda programa na kojima je ostalo najviše nepopunjenih mjesta dolazi do podataka da je na trogodišnjem obrazovnom programu (nivo III) za prodavača bilo 140 slobodnih mjesta - ponuđeno 252 / upisano 112; na programu konobara ostalo je 89 slobodnih mjesta - ponuđeno 210 / upisano 121; za instalatera termotehničkih sistema broje 65 slobodnih mjesta, odnosno ponuđeno 127 / upisano 62; za pekara i proizvođača prehrambenih proizvoda ostala su 53 slobodna mjesta (ponuđeno 98 / upisano 45). Njihova statistika dalje pokazuje da je na programu elektroinstalatera, autoelektričara i montera elektronske komunikacione infrastrukture ostalo 49 slobodnih mjesta (ponuđeno 175 / upisano 127); za bravara-zavarivača i limara-autolimara 41 slobodno mjesto (ponuđeno 70 / upisano 29); za automehaničara i mehaničara energetskih postrojenja: 35 slobodnih mjesta (ponuđeno 182 / upisano 147); za kuvara: 25 slobodnih mjesta (ponuđeno 308 / upisano 283).

Posjete osnovnim školama

Profesionalna orijentacija u osnovnim školama predstavlja ključni korak u prepoznavanju dječjih sklonosti, a Centar za stručno obrazovanje i srednje stručne škole aktivno pružaju podršku tom procesu kroz blisku saradnju, poručuju iz ove institucije. Kažu da se poseban fokus stavlja na karijerno vođenje i usmjeravanje učenika završnih razreda osnovne škole, kako bi na vrijeme prepoznali svoje afinitete i informisano izabrali buduće zanimanje. Srednje stručne škole uz podršku Centra za stručno obrazovanje organizuju Dane otvorenih vrata i posjete osnovnim školama, gdje učenicima predstavljaju obrazovne programe i mogućnosti koje stručno obrazovanje nudi. - Kroz ove promocije, ali i organizaciju lokalnih i državnih takmičenja u vještinama, osnovcima se pruža prilika da praktično osjete šta konkretna zanimanja nose i lakše prepoznaju sopstvene talente. Na taj način, zajedničkim djelovanjem pomažemo učenicima da premoste jaz između osnovnog obrazovanja i prvih realnih koraka ka budućoj karijeri - zaključuju iz Centra za stručno obrazovanje. N.ĐURĐEVAC

8

Društvo

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Pravilnik o lovnim sezonama otvara brojne dileme, a stručnjaci iz Srbije i Hrvatske kažu da bi ključni parametri za odlučivanje o odstrijelu trebalo da budu brojnost, trend i zdravlje populacije

Država mora propisati obustavu lova grlice i glavate patke PODGORICA – S obzirom na međunarodne obaveze Crne Gore prema očuvanju migratornih vrsta, smatram da za grlicu i glavatu patku države moraju propisati obustavu lova. U Hrvatskoj je za ove dvije vrste to već urađeno – kazao je za Pobjedu Boleslav Slocinski, voditelj programa „Safe Flyways“ Udruge Biom iz Hrvatske, dok Slobodan Marković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, ističe za Pobjedu da se, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori, odluke o tome koje ptice, koliko dugo i u kojem broju mogu da se love ne bi smjele donositi prema interesima pojedinih grupa, već isključivo na osnovu pouzdanih podataka o stanju populacija, dugoročnog monitoringa i mišljenja stručnih institucija. Pobjedini sagovornici, stručnjaci iz Srbije i Hrvatske, ocijenili su da novi crnogorski pravilnik o lovnim sezonama, kojim je od 1. oktobra otvoren lov na srnu i lane, ali i zadržan lov na pojedine vrste ptica, među kojima su grlica i glavata patka, otvara pitanje koliko su odluke o odstrijelu usklađene sa stvarnim stanjem populacija i obavezom zaštite biodiverziteta. Upozorili su da se lov ne smije određivati prema interesima pojedinih grupa, već isključivo na osnovu naučnih podataka, monitoringa i trendova populacija, posebno kada je riječ o vrstama koje su već pod pritiskom i čiji broj opada. Slobodan Marković smatra da novi crnogorski pravilnik ne mijenja samo režim lova pojedinih sisara, već se ponovo

Glavata patka

Odluke o tome koje ptice, koliko dugo i u kojem broju mogu da se love ne bi se smjele donositi prema interesima pojedinih grupa, već isključivo na osnovu pouzdanih podataka o stanju populacija, dugoročnog monitoringa i mišljenja stručnih institucija – kaže Slobodan Marković Izrazi „lane“ i „tele“ mogu stvoriti utisak da se dopušta odstrijel veoma mladih, tek okoćenih životinja. Međutim, riječ je o dobnim kategorijama životinja u prvoj godini, dok je jesenski odstrjel mladih jedinki uobičajen dio upravljanja populacijama jelena i srne u nizu evropskih zemalja. Veći problem predstavlja status divokoze. U Crnoj Gori obitava jedinstvena podvrsta – balkanska divokoza, što predloženi pravilnik zanemaruje – upozorio je Boleslav Slocinski otvara i pitanje opravdanosti lova na ptice selice i vrste čije populacije bilježe pad, poput grlice i prepelice.

ZABRINJAVAJUĆE

- Posebno zabrinjava činjenica da Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore nije bila konsultovana u postupku donošenja pravilnika, iako je ranije dostavila preporuke koje se odnose i na zaštitu ptica. Situacija u Srbiji je u određenoj mjeri drugačija, jer veliki dio tamošnje ornitofaune uživa strogu zaštitu, dok je početkom ove godine izmijenjen i pravilnik kojim se uređuju lovostajem zaštićene vrste ukazao je Marković. Kazao je da lov na pojedine ptice selice i dalje dozvoljen uprkos pritiscima kojima su njihove populacije izložene, dok istovremeno imamo ozbiljan problem nezakonitog ubijanja ptica. - Kao posebno ilustrativan primjer izdvojio bih prepelicu, čiji se lov u Srbiji i dalje odvija tokom perioda seobe, kada je dodatno ugrožava široko rasprostranjena nezakonita upotreba elektronskih vabilica. Zbog toga, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori, odluke o tome koje ptice, koliko dugo i u ko-

Slobodan Marković

jem broju mogu da se love ne bi smjele donositi prema interesima pojedinih grupa, već isključivo na osnovu pouzdanih podataka o stanju populacija, dugoročnog monitoringa i mišljenja stručnih institucija. Kod migratornih vrsta posebno moramo imati u vidu da to nijesu „naše“ ili „njihove“ ptice. Iste jedinke prelaze granice više država, pa loše upravljanje lovom u jednoj zemlji poništava napore za nji-

Grlica

Boleslav Slocinski

hovu zaštitu duž čitavog migratornog puta – upozorio je Marković. Kada je riječ o krupnoj divljači, on smatra da se odluke o odstrijelu takođe moraju zasnivati na pouzdanim podacima o brojnosti, strukturi i trendovima populacije. – Ako nema dovoljno kvalitetnih podataka o tome koliko srneće divljači zaista ima, teško je procijeniti koji nivo odstrela populacija može da

podnese, a posebno kada govorimo o srnama i lanadima, koji su važni za prirodno obnavljanje populacije. Ne mislim da je pitanje lova samo po sebi problem, već je ključno da se njime upravlja održivo i na osnovu naučnih podataka. Ako podataka nema dovoljno, prvi korak bi trebalo da bude njihovo prikupljanje i kontinuirano praćenje populacije – istakao je Marković. Boleslav Slocinski navodi

da hrvatski propisi i lovačka praksa takođe dopuštaju odstrijel prvogodišnjih jedinki srne i jelena, dok su lovna razdoblja vremenski slična onima predloženim u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, ključni parametri za odlučivanje o odstrjelu trebalo bi da budu brojnost, trend i zdravlje populacije. - Izrazi „lane“ i „tele“ u javnosti mogu stvoriti utisak da se dopušta odstrijel veoma mladih, tek okoćenih životinja. Međutim, riječ je o dobnim kategorijama životinja u prvoj godini, dok je jesenski odstrijel mladih jedinki uobičajen dio upravljanja populacijama jelena i srne u nizu evropskih zemalja. Veći problem, smatra on, predstavlja status divokoze. U Crnoj Gori obitava jedinstvena podvrsta – balkanska divokoza (Rupicapra rupicapra balkanica), što predloženi pravilnik zanemaruje – upozorio je Slocinski. Za države članice EU to, kako je naveo, znači uspostavljanje posebnih područja očuvanja i sistema stroge zaštite, uključujući zabranu namjernog hvatanja i ubijanja. – Kao država kandidatkinja, Crna Gora će morati svoje zakonodavstvo i praksu uskladiti sa tim zahtjevima pravne tekovine EU. Posebno problematičnim smatram, zadržavanje lova na vrste ptica izrazito nepovoljnog statusa, među kojima su grlica (Streptopelia turtur) i glavata patka (Aythya ferina). Glavata patka je globalno klasifikovana kao ranjiva vrsta i obuhvaćena Sporazumom o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica močvarica – AEWA. Grlica je predmet međunarodnih mjera oporavka i upravljanja odstrijelom zbog dugotrajnog pada populacije. S obzirom na međunarodne obaveze Crne Gore prema očuvanju migratornih vrsta, smatram da za takve vrste države moraju propisati obustavu lova. U Hrvatskoj je za ove dvije vrste to već urađeno – poručio je Slocinski. On je naglasio da nakon proučavanja crnogorskog pravilnika, posebno problematičnim smatra upravo pitanje grlice. Pobjeda se povodom novih pravila obratila Lovačkom savezu Crne Gore, pitajući ih koliko jelena, divokoza i srna ima u lovištima u Crnoj Gori, prema podacima kojima Savez raspolaže, koliko lovišta planira odstrijel košute i teleta, divokoze i jareta, srne i laneta u ovoj sezoni, kako lovac na terenu utvrđuje da li ženka vodi mladunče, no od-

Društvo / Region

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Joković i Agencija bez odgovora Pobjeda se obratila i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa pitanjima - kojim podacima o brojnosti jelena običnog, divokoze, srne i hermelina raspolažu, posebno za mužjake, ženke i mladunčad, na osnovu čega je otvorena sezona za košutu i tele, divokozu i jare, srnu i lane, kao i za hermelina, koji su do 2025. bili zaštićeni trajnom zabranom lova, koliko je košuta i teladi, divokoza i jaradi, srna i lanadi odobreno za odstrijel u lovnoj 2026/27. godini, poznato je da naš životinski fond nije približan brojčano zemljama iz EU, po čijim je navodima pisan Pravilnik, koji je generalno stav Ministarstva na te činjenice. Do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore od resornog ministarstva. Obratili smo se i Agenciji za zaštitu životne sredine, takođe nijesmo dobili nikakav odgovor. Pitali smo ih, potvrđujete li da Agencija nije konsultovana u postupku donošenja Pravilnika o lovnim sezonama divljači, da li Agencija raspolaže podacima o brojnosti ili stanju populacija jelena običnog, divokoze, srne i hermelina, ako raspolaže, kakvo je stanje tih populacija, jeste li ranije dostavljali nadležnim ministarstvima stručne preporuke o listi lovnih vrsta i lovnim sezonama, kome i kada, kao i kakav je stručni stav Agencije o otvaranju lovne sezone za ženke i mladunčad jelena, divokoze i srne, kao i za hermelina?

govore nijesmo dobili. Zbog toga prenosimo stav koji je Savez objavio na svojoj internet stranici, gdje iz Lovačkog saveza navode da je Pravilnik o lovnim sezonama donesen „u skladu sa strukom i naukom“, te na način kako je to, prema njihovoj ocjeni, zakonski propisano i u drugim zemljama. Navode i da je na Pravilnik pozitivno mišljenje dala Evropska komisija. Prema njihovom tumačenju, činjenica da su ženke i mladunčad svrstani u lovne kategorije ne znači da su predviđeni za lov planskim dokumentima. – Samim tim što su ženke i mladunčad svrstane u lovne kategorije, one nijesu predviđene za lov planskim dokumentima i ne mogu se loviti u Crnoj Gori – navedeno je na sajtu Lovačkog saveza.

NOVA PRAVILA

Prema novom pravilniku, sezona za srndaća traje od 1. maja do 31. avgusta, dok je za srnu i lane propisan period od 1. oktobra do 31. decembra. Lovni dani su subota, nedjelja i dani državnih i vjerskih praznika, dok za potrebe komercijalnog lova korisnik lovišta može odrediti i druge dane u sedmici. Za jelena običnog, jelena lopatara, divokozu i muflona propisana je lovna sezona za „sve kategorije“, od 1. oktobra do 31. decembra. Divlja svinja može se loviti od 1. oktobra do 31. januara, a vuk od 1. oktobra do kraja februara. Lov na mrkog medvjeda i divlju mačku vezan je za planove gazdovanja tim vrstama. Posebne, uglavnom duže sezone, propisane su za objekte za kontrolisano gajenje divljači. Stupanjem na snagu novog pravilnika prestao je da važi dotadašnji Pravilnik o lovnim sezonama iz 2009. godine, koji je mijenjan 2009. i 2010. godine. Za stručnjake koji upozoravaju na stanje populacija, odgovor je prije svega u podacima – koliko određene vrste ima,

kakav je trend njene brojnosti, kakvo je zdravstveno stanje populacije i koliko odstrijel može da podnese bez ugrožavanja njenog dugoročnog opstanka. Podsjetimo da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja sjevera na čelu sa Damjanom Ćulafićem „pristalo“ na novi pravilnik u kojem je dozvoljen lovcima odstrijel srne i maldunčeta, divokoze kao i zaštićenih vrsta ptica, ipak „odjednom“ su se predomislili. Ćulafić koji je dao saglasnost na pravilnik koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ranije objašnjavajući da saglasnost nije mogao uskratiti. Ipak, zbog reagovanja šire javnosti ili samih „pravila“ EU, Ministarstva ekologije najavilo je donošenje nove liste zaštićenih vrsta kojom bi trebalo da bude obuhvaćeno 1.181 vrsta, od čega više od 540 životinjskih. Među vrstama koje je Ćulafić naveo kao vrijedne zaštite su medvjed, divokoza, jarebica, vuk i srna. Ministarstvo je ovu listu predstavilo kao važan korak ka jačanju zaštite biodiverziteta i punoj implementaciji ekološke mreže Natura 2000. Prema riječima Ćulafića, usvajanje Liste zaštićenih vrsta predstavlja jednu od obaveza u okviru Poglavlja 27 i dio procesa usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa evropskim standardima. Upravo zato, stručnjaci su upozorili na mogućnost nesaglasnosti između politike zaštita biodiviziteta i režima lova, kako će se nova politika zaštite biodiverziteta uskladiti sa pravilima koja istovremeno proširuju mogućnost lova na pojedine vrste. Posebno se problematizuje divokoza, odnosno balkanska divokoza kao jedinstvena podvrsta koja obitava u Crnoj Gori, ali i zadržavanje lova na ptice nepovoljnog statusa, prije svega grlicu i glavatu patku. H. JANKOVIĆ

9

POVODI: Advokat Čedomir Stojković o skandaloznom filmu Centra za društvenu stabilnost „Dosije prelistavanje“

BIA preko propagandnih uradaka vodi hibridni rat protiv Crne Gore PODGORICA - Propagandni uradak „Dosije prelistavanje“ (film Centra za društvenu stabilnost) koristi temelje medijske propagande koji su postavljeni decenijama prethodno da su Milo Đukanović i DPS zlo i na tim temeljima pokušavaju da objasne gluposti naivcima u Srbiji da oni tobože utiču na izborne i političke procese u Srbiji što je nonsens - kaže u razgovoru za Pobjedu advokat Čedomir Stojković POBJEDA: EU je Crnu Goru upozorila na hibridno djelovanje. Režim u Srbiji uvukao je Crnu Goru u predizbornu kampanju, da li je i to hibridno djelovanje? STOJKOVIĆ: Ono što ljudi u Crnoj Gori možda ne mogu da primete jeste da Vučićev režim i celo Šešeljevo pleme koje je on okupio ne mogu da oproste Crnoj Gori odvajanje, isto kao što Putim i Kremlj ne mogu Ukrajini da oproste odvajanje od Rusije. Tokom prethodnih decenija sva radikalska glasila su se propagandom izuzetno trudila da Mila Đukanovića i DPS prikažu kao najveće zlo koje postoji. Ta propagandna tradicija je imala, nažalost, značajan uspeh među stanovništvom u Srbiji. Većina građana Srbije zbog radikalsko Vučićeve Šešeljeve propagande Mila Đukanovića i DPS vidi kao zlo, najveće kriminalce i najveći užas koji postoji u Evropi isto kao što su to godinama prikazivali i za Đinđića pre njegovog ubistva. Kada decenijama prikazujete da je Đukanović neko zlo i da nezavisnost Crne Gore i njene državne institucije, s obzirom da su nastale u eri Đukanovića, teže se predstaviti kao zlo, onda posle 20 godina kada Srbi u to poveruju važno je prikazati Iliju Srdanovića i celu Studentsku listu da su u kontaktu sa Đukanovićem i kadrovima iz njegovog vremena. Tako se želi stvoriti percepcija kod stanovništva u Srbiji da Studentska lista predstavlja istu vrstu navodnog zla. Ceo propagandni uradak (film Centra za društvenu stabilnost) koristi temelje medijske propagande koji su postavljeni decenijama prethodno da su Milo Đukanović i DPS zlo i na tim temeljima pokušavaju da objasne gluposti naivcima u Srbiji da oni tobože utiče na izborne i političke procese u Srbiji, što je nonsens. POBJEDA: Rekli ste da mreža BIA doseže dokle ima novca? STOJKOVIĆ: BIA je u Srbiji partijska služba i služi SNS-u isto kao što je nacistički Gestapo služio nacističkoj partiji. Tokom 2026. godine nije jednostavno izvršiti politička ili novinarska ubistva ali nikada u istoriji nije bilo jednostavnije da se korupcija koristi kao poluga uticaja obaveštajnih službi. Milijarde evra je pokrala ova vlast u Srbi-

Ono što ljudi u Crnoj Gori možda ne mogu da primijete jeste da Vučićev režim i cijelo Šešeljevo pleme koje je on okupio ne mogu da oproste Crnoj Gori odvajanje isto kao što Putim i Kremlj ne mogu Ukrajini da oproste odvajanje od Rusije. Tokom prethodnih decenija sva radikalska glasila su se propagandom izuzetno trudila da Mila Đukanovića i DPS prikažu kao najveće zlo koje postoji. Ta propagandna tradicija je imala, nažalost, značajan uspjeh među stanovništvom u Srbiji - kaže Stojković ji i preusmerila ih na hibridne operacije u susednim državama. BIA ima zadatak da u tim državama pronađe političke poluge preko kojih vlast u Srbiji može uticati: odnosno ona preko političkih poluga kupuje i finansira javne ličnosti koje mogu pomoći u ostvarivanju politike Vučićevog SNS plemena. Uticaj BIA dopire dokle dopiru i milioni evra koji su toj službi dati na raspolaganje sa ciljem da negde finansiraju političare da bi se u javnosti kreirala određena slika, da suzbiju određene javne narative, da suzbiju istraživanja ili novinarska istraživanja i glasove ne samo u susednim državama nego i pojedinim članicima EU. POBJEDA: Što je onda BIA u hibridnom ratu? STOJKOVIĆ: BIA je izvršilac hibridnog rata. Naredbodavac hibridnog rata je Vučićevo pleme koje ne može da oprosti ništa od onoga što se dešavalo 90-ih godina: gubitak teritorija, otcepljenje Crne Gore i oni prave plan hibridnog napada i daju zadatke, a izvšilac hibridnih napada je BIA jednako kao što je FSB izvršilac hibridnih napada Rusije ne samo na susedne države već i po Evropi. POBJEDA: Sve češće čujemo da su predstojeći izbori u Srbiji sudbonosni? STOJKOVIĆ: Nažalost svaki izbori u Srbiji od pada Berlinskog zida su sudbonosni: oni kada je izabran Milošević jednako kao oni u kojima nije srušen Milošević a mogao je biti i da je bio srušen bili bi prekinuti ratovi 90-ih. Ukoliko Vučić posle izbora ostane na vlasti napetost koju nacionalističko pleme oko Vučića sprovodi po društvu će eskalirati u ozbiljne posledice, jer će se nakon svih ovih demonstracija i borbi oni osetiti osiljeno: sa jedne strane imaće pouzdanje veće nego ikada da se svete svima nama u Srbiji koji smo protiv njih, a sa druge strane će na talasu te pobede moći da pojačaju hibridne napade na susedne države što će doći sa velikom cenom kako po Srbiju tako i po te države. Ukoliko ne smenimo Vučića ogroman brol ljudi koji su proevropski orijentisani iseliće se iz Srbije koja će ostati izolovana geopolitička močvara i sve više će ličiti na Kalinjingrad na Severu Poljske, to će vremenom

dovesti do potpunog sloma i nepostojanja srpske države na duži rok a na kraći rok do velikog usporavanja napredovanja susednih država, pre svega Crne Gore koja je na korak od ulaska u EU, a Srbija, da Vučić pobedi, će se to svim silama truditi da spreči. POBJEDA: Zašto u kampanji ne vidimo proevropsku opoziciju, nego samo Vučića i studente koji neće uvoditi sankcije Rusiji? STOJKOVIĆ: U Srbiji imamo tradiciju suzbijanja proevropske opozicije. Kada je proevropska opozicija bila vlast u Srbiji, ta vlast je zakopana na centralnom groblju metkom kroz grudi Zorana Đinđića. Posle toga smo kratko vreme imali Tadićevu proevropsku politiku koja je opstruisana od duboke srpske države koja je nažalost preživela pad Miloševića a nastala je u njegovom vremenu. Danas živimo nastavak tog serijala, proevropska opozicija se na svaki mogući način satanizuje demonizuje i uništava. To se čini na isti način kao što se činilo i čini prema vašem predsedniku Milu Đukanoviću. Sve što je proevropsko u Srbiji se satanizuje: Dragan Đilas, Pavle Grbović, ja, jer to je dugoročna strategija Beograda i Moskve da se Srbija po svaku cenu drži van EU kako bi Srbija ostala južni Kalinjingrad Evrope. Satanizacija se obavalja u sadejstvu dve obaveštajne službe BIA i FSB čiji je BIA sve više samo privezak. Delovanjem tih službi dešava se da proevropskoj opozicji se ne daje prostora čak ni u opozicionim medijima jer obaveštajne službe imaju sposobnost da utiču i na uređivačku politiku, izazivanje svađa i nesuglasica na opozicionoj sceni. Sada na opozicionoj sceni postoje studenti i porevropska opozicija i zadatak tajnih službi je bio da ih posvađaju i spreče njihovu saradnju. Zašto? Zbog trajnog sprečavanja Srbije da se približava EU, jer približavanje EU znači rušenje iznutra duboke države formirane u vreme Miloševića koja i danas opstaje. POBJEDA: Vučić je posljednjeg dana mandata pomilovao 49 osoba ali ne znamo koga još osim novosadske grupe - priča se da su među njima bivši ministri, okrivlje-

ni za pad nadstrešnice u Novom Sadu, Milan Radojičić za Banjsku, optuženi za Jovanjicu najveću plantažu marihuane u Evropi... STOJKOVIĆ: Mi ne znamo da li je pomilovana novosadska grupa, jer te dokumente nismo videli niti su oni objavljeni. Vučić je na televizoru video Donalda Trampa da pred kamerama u Ovalnom ofisu potpiše nešto i da je to pomilovanje i pomislio je da tako pomilovanje i izgleda. Ministarstvo pravde je reklo da oni pojma nemaju koga je Vučić pomilovao, a ako je to slučaj to znači da je pregažen Zakon o pomilovanju. Pomilovanje ne može da dođe na inicijativu predsednika države nego na inicijativu ministra pravde koji takav predlog daje predsedniku države i uz to prilaže gomilu dokumenata, mišljenja i procena. Ništa se od toga nije dogodilo. Imajući u vidu da je pomilovanje došlo na zadnji dan Vučićevog poslednjeg predsedničkog mandata verujem da je na listi tih koje je Vučić pomilovao kriminalac do kriminalca koji su obavljali njegove privatne prljave poslove a posle su pohapšeni, kao i njegovi lojalni ministri prema kojima su pokrenuti krivični postupci. Verujem da je Vučić pomilovanjima želeo da obezbedi da buduća demokratska vlast i nezavisni sud ne pošalju u zatvor njegove te ministre i zato nije objavljeno ko je pomilovan već je objava ostavljena za posle izbora. Znači da bi objavljivanje imena pomilovanih pre izbora izazvalo ogroman skandal i revolt u Srbiji. Ne može se zamisliti situacija da šef države u Norveškoj pomiluje Brejvika a da to ostane tajna ili da Tramp u tajnosti pomiluje bilo koje lice. Ako se pomilovanje ne objavi imate problem da objasnite državnoj upravi da je pomilovanje stupilo na snagu jer tu nije samo sud već i policija i druge službe poput granične... Svi oni moraju da znaju da je nastupilo pomilovanje da bi se ono sprovelo. U ovom trenutku bez objave u Službenom glasniku nije nastupilo pomilovanje nego je samo potpisano a objavljivanje odloženo da se ne bi dogodio ogroman revolt građana zbog imena prema kojima je pomilovanje dato. Violeta CVEJIĆ

10 Kultura

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

INTERVJU: Pjesnik Amar Ličina za Pobjedu povodom Godišnje nagrade NB „Radosav Ljumović“ za

Važnost slobode shvatamo kada je ugrožena ili izgublj

BIO BIH NEISKREN KADA BIH REKAO DA MI NAGRADE NE ZNAČE: Amar Ličina

narukvicu, dok oko njega nijedan časovnik ne pokazuje isto vrijeme, čime se odbacuje linearno hronometriranje. Otklon od konvencionalnog računanja i tumačenja vremena mladi novopazarski pjesnik u zbirci ostvaruje kroz ritam i ponavljanja, kroz nizove (poput niza od sedamdeset sedam neobičnih portreta u uvodnom ciklusu ,,Ljudi“), ali i kroz pjesme poput ,,Vesti“, gdje se smrt najstarijeg čovjeka na svijetu ponavlja kao mantra, svaki put ista, a svaki put drugačija, jer se trenutak aktuelizuje iznova, u svakom čitanju. Ličina je u intervjuu za Pobjedu govorio o regionalnom uspjehu zbirke „Pouzdano merenje“, ličnoj vezi sa Crnom Gorom, poetičkom fokusu na potisnute sudbine malih ljudi, mehanizmima

kojima književni klanovi i društvo ućutkuju nepodobne glasove, te neophodnosti da umjetnik u vremenu društvenih pritisaka spoji estetski i etički princip. POBJEDA: Godišnja nagrada Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ dolazi nakon priznanja na Festivalu poezije u Vrbasu i nagrade „Aladin Lukač“. Kako sa ove distance posmatrate niz književnih verifikacija i što one znače mladom piscu na početku karijere? LIČINA: Bio bih neiskren kada bih rekao da mi nagrade ne znače. Svaka od te tri nagrade nosi posebnu simboliku. Festival u Vrbasu je kultno mjesto na kojem su se oblikovale i odrastale generacije značajnih pisaca. Nagrada „Aladin Lukač“ mi je važna jer dolazi iz mog rodnog grada Novog

Pazara, ali i zato što me upisuje na spisak izuzetno zanimljivih regionalnih autora. Konačno, nagrada u Podgorici donosi široku regionalnu verifikaciju čijeg obima vjerovatno još nisam u potpunosti svjestan. Sve nagrade

koje sam do sada dobijao bile su primarno festivalske ili namijenjene autorima do 27 godina i rukopisima. Nagrada NB „Radosav Ljumović“ ima drugačiju dimenziju jer je u potpunosti regionalna – obuhvata autore iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske – i vrednuje objavljene knjige bez obzira na to da li je riječ o prvoj ili pedeset prvoj zbirci. Činjenica da su se u najužem izboru našli autori poput Dejana Aleksića i Zorice Bajin Đukanović, koje izuzetno cijenim i smatram jednim od najdragocjenijih savremenih pjesnika, daje ovom priznanju dodatno poštovanje. POBJEDA: Zbirku otvara 75 portreta ljudi čije su sudbine veoma različite, ali ih povezuje osjećaj da su na neki način ostali izvan glavnog toka. Što Vas je privuklo tim pojedinačnim životima i što ste kroz njih željeli da sačuvate od zaborava? LIČINA: Taj ciklus je nastao iz potrebe da pišem o ljudima – uostalom, radni naslov zbirke i jeste bio ,,Ljudi“. Odlučio sam se za formu poeme jer sam želio da sačuvam kompozicijsku disciplinu i upem. babović

U teorijskom ogledu ,,Vrijeme lirike (Czas liryki)“, poljski pjesnik Julijan Pšiboš poseže za pojmom iz fizike – tačkotrenom – kako bi definisao specifičnost pjesničkog doživljaja. Dok je u fizici tačkotren beskrajno kratak i bezdimenzionalan, u lirici on dobija sopstvenu zapreminu, širi se i zatvara u sferični prostor, poput ,,mjehura od sapunice“. Kada Psiboš piše da se lirsko vrijeme ne dešava u bezvremlju, već u aktuelnom trenutku koji ima svoj sferični prostor, on zapravo daje ključ za razumijevanje cjelokupne poetike „Pouzdanog merenja“ Amara Ličine. Ova zbirka u potpunosti počiva na toj premisi: svaka njena pjesma jeste jedan lirski trenutak zatvoren u zamišljeni loptasti prostor, a upravo taj prostor autor metaforizuje kao vrijeme ,,između dva mraka“ (u pjesmi po kojoj je zbirka i imenovana), a koje je ujedno radno vrijeme sajdžije, kompatibilno Pšiboševom sferičnom vremenu. Sajdžija na ruci ne nosi sat, već

Čovjek ima unutrašnju potrebu da izmjeri, shvati i objasni svijet oko sebe i procese u sebi. Iz te potrebe za čuđenjem nastaje i sama poezija. Mi smo nesavršena bića i naše su mjere pristrasne i subjektivne, ali imamo neophodnu potrebu da tragamo za objašnjenjima i smislom – kazao je za Amar Ličina s. milović

PODGORICA – Godišnja nagrada Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ za zbirku poezije „Pouzdano merenje“ potvrdila je Amara Ličinu kao jednog od najzrelijih mladih glasova regionalne pjesničke scene, nakon što je ova Ličinina knjiga štampana kao pobjednička na Festivalu poezije mladih u Vrbasu, te nagrađena priznanjem ,,Aladin Lukač“ u njegovom rodnom gradu – Novom Pazaru. Godišnja nagrada Biblioteke dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u prethodnoj godini, a Ličini je uručena u sali ,,Marko Miljanov“, nakon čega je ,,Pouzdano merenje“ predstavljeno u Podgorici, u okviru Međunarodnog festivala književnosti.

Ne osjećam se kao gost u Crnoj Gori, jer ovdje su mi rođeni otac, djed i preci POBJEDA: Koliko Vam je intimno značajno ovo priznanje i potvrda pjesničke knjige u Podgorici, naročito uzevši u obzir da ste porijeklom upravo iz naše zemlje?

LIČINA: Pored samog književnog vrednovanja, Podgorica i Crna Gora za mene imaju duboko lično značenje. Moj otac je rođen u Radmancima u Bihoru, tu su mi rođeni djed i preci. Iako živim u Novom Pazaru

i imam državljanstvo Srbije, osjećam nevjerovatnu povezanost i ljubav prema ovom prostoru. U Crnoj Gori – bilo da sam u Podgorici, Bijelom Polju, Petnjici ili Beranama – nikada se ne osjećam kao gost. Naslovnica knjige ,,Pouzdano merenje“

čatljivost likova. Književnost ne mora uvijek da se bavi tzv. velikim temama. Velikim temama i istorijskim procesima baviće se nauka, dok je zadatak književnosti da se okrene pojedinačnoj sudbini, neposrednom životnom realitetu i onim malim stvarima koje čine ljudsko postojanje. Nijesam želio da te sudbine potpuno mistifikujem, niti da pišem čitave biografije, već da osvijetlim usamljene aspekte njihovih života – ono što nećete naći ni u kakvim službenim dokumentima ili policijskim zapisnicima. POBJEDA: U pomenutim portretima, u poemi ,,Ljudi“, osjeća se ironičan valer koji razbija mrak tema o kojima pišete. Gdje se nalazi granica između govornog, svakodnevnog jezika koji ove ljude čini bliskim i onog fino izbrušenog pjesničkog iskaza? LIČINA: U suštini, jezik je jako važna stvar. Drago mi je da ste pomenuli poemu ,,Ljudi“, iliti dužu narativnu pjesmu, zapravo katalog likova. Ona se bavi sirovim životnim realitetom, tim malim sudbinama i duboko sam ubijeđen da se te male sudbine mogu opisati jedino govornim jezikom, narodnim jezikom. Na kraju možemo reći da se jezik sam ne crpi isključivo iz visoke kulture, nego da je on vrlo živa i životna stvar koja oslikava stvarnost. Dakle, jezik, možda i bolje od književnosti, jeste prikaz ljudske stvarnosti. Tako da se na leksičkom fondu može najbolje vidjeti čime se ljudi najviše bave, što ih zaokupira, što ih tišti, čime se bave u slobodno vrijeme, čime su zauzeti. Možda moji ,,Ljudi“, moj katalog ljudi predstavlja sve ono čime smo mi zauzeti, odnosno čime su ti ljudi zauzeti. Sve njihove boli, radosti, sve ono što predstavlja njih same. Samim tim i jezik mora propratiti takav katalog. POBJEDA: U pjesmi ,,Kako je propao“ opisujete odbor koji puna tri sata vijeća da li da pjesnika hvali, kudi ili prepusti tišini. Iz koje potrebe je nastala ova slika i na kakve sve mehanizme – od književnih do širih društvenih – ukazuje taj apsurdni proces vijećanja? LIČINA: Ta pjesma se ne odnosi samo na književne kružoke, već na opšti obrazac ljudskog ponašanja. Mi se veoma često prema pojedincima ponašamo po prećutnom dogovoru grupe sa kojom se identifikujemo. Naravno, u

Kultura

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

tome se lako mogu prepoznati i književni klanovi, ali i širi društveni odnosi prema nepodobnim glasovima, pojavama ili idejama koje sredina pokušava da marginalizuje ili kontroliše. POBJEDA: Naslovna pjesma „Pouzdano merenje“ donosi motiv stare sajdžijske radnje u kojoj nijedan sat ne pokazuje isto vrijeme, uz antologijski stih da je radno vrijeme „između dva mraka“. Što za Vas predstavlja pouzdano mjerenje? LIČINA: To je stalna ljudska težnja za spoznajom i razumijevanjem. Čovjek ima unutrašnju potrebu da izmjeri, shvati i objasni svijet oko sebe i procese u sebi. Iz te potrebe za čuđenjem nastaje i sama poezija. Mi smo nesavršena bića i naše su mjere pristrasne i subjektivne, ali imamo neophodnu potrebu da tragamo za objašnjenjima i smislom. POBJEDA: Može li autor uopšte pouzdano da izmjeri sopstveno djelo i kakvim kantarom mjerite svoje knjige kada se osamite s njima? LIČINA: Mislim da autor ne može pouzdano da izmjeri svoje djelo. Tokom stvaralačkog procesa pisac prolazi kroz stanja od euforije do antiklimaksa, zbog čega teško može biti objektivan sudija. Kada knjiga dobije nagrade, pohvale kritike i interesovanje čitalaca koje dovede do drugog izdanja, sve to autora zatekne i obraduje, ali prava adresa za vrednovanje djela ostaje čitalac. POBJEDA: Zbirka ubrzo dobija novo izdanje u izdavačkoj kući „Plan B“. Što to izdanje donosi u tekstu i kako doživljavate činjenicu da knjiga sama krči put do novih čitalaca? LIČINA: U samom tekstu izmijenjen je samo jedan zarez i dodata je tačka na kraju jednog stiha. Ali samo izdanje, koje je došlo neočekivano brzo zahvaljujući Živku Vlahoviću i Simoni Dimitrijević, predstavlja ogromnu radost. Najljepši osjećaj za pisca jeste da bude prisutan u književnosti i da se njegovo djelo umnožava. Od trenutka kada se objavi, knjiga više nije vlasništvo autora, već onih koji je čitaju. POBJEDA: Šira javnost Vas poznaje i po društvenom angažmanu – bili ste dio studentskih protesta u Srbiji i direktno izloženi javnim i medijskim pritiscima.

POBJEDA: U pjesmi „Zavičaj“ pišete da ovaj mladi vijek, uprkos kratkom trajanju, već ima „bar jedan rat, pandemiju, krizu“ i nasljeđe onih koji su ga „sredinom posljednje decenije baš uprskali“. Koliko je pjesniku danas teško da pjeva iz tog prostora koji je već u startu opterećen istorijskim mrakom i gdje je danas pozicija pjesnika u tom globalnom lavirintu? LIČINA: To zavisi od perspektive – istorijski teret može biti i inspiracija i teško breme. Vrijeme u kojem živimo zaista stavlja jak teret na mlade ljude. Međutim, ne treba se zalijetati i gajiti iluzije da poezija u 21. vijeku može praviti tektonske političke promjene. Nijedna odluka nekog parlamenta ili Ujedinjenih nacija neće se promijeniti zato što je napisana pjesma. Poezija i književnost svijet mijenjaju na drugačiji, dublji način – kroz male, unutrašnje promjene u pojedincu. To je ona radost, osjećanje, pa i unutrašnja neprijatnost koja u čitaocu izaziva katarzu. Ako se u nekome tokom čitanja pjesme desi pomak, to znači da je književnost uspjela.

Kako iz vizure pjesnika koji piše o nepravedno zanemarenim pojedincima izgleda ta linija fronta između slobodnog čovjeka i mehanizama vlasti? LIČINA: Sloboda je jedna od onih temeljnih vrijednosti čiju važnost čovjek u potpunosti shvati tek kada je ugrožena ili izgubljena, a izuzetno se teško vraća. Kada vidite mnoge mlade ljude koji razmišljaju svojom glavom i postupaju po sopstvenoj savjesti, to uliva ogromnu dozu optimizma. Smatram da je dužnost umjetnika da ne bude samo estetičan, već i etičan – ta dva principa u stvaralaštvu i životu moraju djelovati zajedno. Andrija RADOVIĆ

Umjetnik kao mesar u raščinjenom svijetu PODGORICA – Zbirka poezije „Mesarske nježnosti“ pjesnika i novinara kulturne rubrike Pobjede Andrije Radovića biće predstavljena večeras, u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Knjiga je objavljena kao prvonagrađena na konkursu Ratkovićevih večeri poezije 2025. godine za pjesnike do 27 godina. Razgovor s autorom vodiće spisateljica Barbara Delać. Srpski pjesnik Petar Matović je u pogovoru „Mesarskim nježnostima“, nazvanom „Može li biti samilosti za umetnike“, zapisao da je u pitanju zbirka provokativnog i grotesknog naslova koja intrigantno i ironično tematizuje odnos umjetnik – djelo – zlo. - Prostor prvog ciklusa je mesara, njen inventar (kuke, nož, kosti, meso) ima presudnu simboličku vrijednost, a mesar, kao figura iz tradicionalne mitologije, dekonstruisan je - zapisao je Matović. Prema njegovim riječima, drugi ciklus („Zapisi iz mesarskog notesa“) čine parodije na pažljivo odabrane knjige iz Biblije koje tematizuju stvaranje, ljubav i razaranje („Postanje“, „Jevanđelje po Jovanu“, „Pje-

Andrija Radović

sma nad pjesmama“, „Jovanovo otkrovenje“), ili pak druge pjesme koje problematizuju problem stradanja, poput „Civitas Cruenta“, u kojoj prepoznajemo Kavafijev ,,Grad“. Matović je primijetio da se potpuno razotkrivanje figure mesara dobija u trećem ciklusu „Atelje pod kožom“. - U njemu skoro u potpunosti preovlađuje istorija vizuelnog prikazivanja anatomije, referisana kroz velikane likovne umjetnosti poput Ticijana, Mikelanđela, Rembranta, Haima Sutina, Miodraga Dada Đurića i Marine Abramović. Na dodjeli MTV nagrada 2010. godine Lejdi Gaga je obukla haljinu od goveđeg mesa, po

uzoru na radove H. Sutina, s porukom nepristajanja na dehumanizaciju u potrošačkom društvu. Marina Abramović je svojim performansom „Balkanski barok“, izvedenim na Venecijanskom bijenalu 1997. godine, dala jedno od najupečatljivijih umjetničkih svjedočanstava o ratu ikada. Dakle, u ovoj cjelini je do kraja obznanjena paralela sa umjetnikom, koji u raščinjenom svijetu paradoksalno i brutalno kao mesar vrši isti posao - prepoznaje, imenuje razgrađeno, organizuje neku vrstu reda - ocijenio je Matović. Radović je rođen u Podgorici 29. maja 1998. godine. Prije „Mesarskih nježnosti“ obja-

vio je zbirku poezije „Metrički savršen tromb“, u izdanju „Fokalizatora“. Pjesme je publikovao u književnim časopisima „Ars“, „Fokalizator“, „Književne novine“, „Trag“, „Fantom slobode“, „Alternator“ i „Panache“. Zastupljen je u izboru savremene crnogorske književnosti „Tragovi (ne)pripadanja“ (2025), među četrnaest autora, objavljenom u hrvatskom časopisu „Tema“, koji je sačinila Dragana Tripković. Pjesme su mu prevođene na njemački, francuski i makedonski jezik. Na Festivalu poezije mladih u Vrbasu bio je finalista i dobitnik druge nagrade (2025), dok je 2022. osvojio treću nagradu na istom festivalu. Laureat je festivala „Dani Radovana Zogovića“ u Kolašinu (2020), a bio je i finalista festivala Dani poezije u Zaječaru (2022). Urednik je za poeziju u izdavačkoj kući „Fokalizator“ u Podgorici. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) i Matice crnogorske. Diplomirao je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Dobitnik je nagrade istaknutog mladog novinara koju mu je dodijelilo Društvo crnogorskih novinara 2025. godine. R. K.

Raznovrstan program obilježio peti dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici PODGORICA - Djelo ,,Pesak u beskraju. Borhes“ istaknutog književnika i prevodioca Jovice Aćina, posvećeno čuvenom argentinskom autoru Horheu Luisu Borhesu, predstavljeno je petog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. Kako je pojasnio autor, ‘60ih godina prošlog vijeka čitao je „Nolitovo“ izdanje čuvene knjige „Maštarije“ i onda je naišao na Borhesovu izjavu „da su dobri čitaoci rjeđe ptice od dobrih pisaca“. - Htio sam da budem dobar čitalac, da se poravnam sa dobrim piscima. To je bila moja ambicija. Od tada sam čitao Borhesa ne samo u ovdašnjim prevodima Zagreba, Beograda, Podgorice i Sarajeva i pravio zapise koji su na kraju postali pogovori za Borhesove knjige u izdanju „Lagune“. To sam proširio i postali su tri-četiri mala poglavlja koja mi se jako dopadaju, za dobre čitaoce i one druge. Ima on neke veze i sa mojim pisanjem, pričama, romanima, ne direktne, ali u smislu da sam pišući htio da budem neka vrsta čitaoca u drugom stepenu. To su bile niti vodilje za mene, a onda se sve pojačalo - pojasnio je Aćin. Na festivalu je održano i pjesničko veče najpoznatijeg regionalnog savremenog pje-

Vještačka inteligencija mijenja način na koji čitamo snika Pera Zupca. Riječ je o jednom od najznačajnijih pjesnika, koji je, između ostalog, osvojio više od 70 nagrada za književno djelo. - Malajski, hebrejski, sejšelski, sve će se to objediniti u jednom obimnom projektu, gdje će biti zastupljeno 35 prevoda u jednoj knjizi do kraja godine. ,,Mostarske kiše“ su postale internacionalni događaj, što me jako raduje. Posljednjih desetak godina pišem pjesme o duhovnosti koja spopada čovjeka u kasnim godinama, kao i nove ljubavne pjesme, naravno - rekao je Zubac. Istovremeno, u Njegoševom parku, prikazan je film „Usta puna zemlje“, posljednje dugometražno ostvarenje Mladomira Puriše Đorđevića i ekranizacija istoimenog romana Branimira Šćepanovića iz 1974. godine. AI i književnost - dijaloški eksperiment ,,Ja, ChatGPT“ novinara i publiciste Nikole Markovića, predstavljen je takođe tokom pete večeri Festivala, a održana je i književna radionica koju su sa učenicima podgoričkih škola vodili književnica Nataša Nelević i pjesnik

Đorđe Cmiljanić

mo tek jena

Vrijeme u kojem živimo stavlja jak teret na mlade ljude

Zbirka poezije ,,Mesarske nježnosti“ pjesnika i novinara Pobjede Andrije Radovića biće predstavljena večeras u KIC-u ,,Budo Tomović“

m. babović

a zbirku ,,Pouzdano merenje“

11

Projekcija filma „Usta puna zemlje“ u Njegoševom parku

Miljan Nikolić. Razgovor je otvorio pitanje koje sve više ulazi i u učionice - kako vještačka inteligencija mijenja način na koji čitamo, pišemo i učimo. Nakon toga predstavila se i Muzička škola „Andre Navara“ koncertom na kojem je nastupilo sedam učenika osnovne i srednje škole. Petog dana predstavljena je ilustrovana, dvojezična knjiga za djecu „Upoznajte Prijestonicu Cetinje “, nastala u produkciji Centra za kulturu, knjiga „U đul bašti - sevdalinka kao nematerijalno kulturno nasljeđe“, književnice Emsure Hamzić, koja se godinama bavi sakupljanjem, čuvanjem i

prezentovanjem sevdalinke i fotomonografija „Zlatna odiseja – putovanje kroz Crnu Goru u tranziciji“ italijanske autorke Alesije Kapaso. Riječ je o nagrađivanom vizuelno-istraživačkom projektu koji kroz fotografiju prati političke, ekonomske i društvene promjene u Crnoj Gori, ali istovremeno govori o njenom identitetu, tradiciji, kulturnom nasljeđu i evropskoj budućnosti. Promocijom romana „Priznanje“ jednog od najčitanijih regionalnih autora Miodraga Majića spuštena je zavjesa na peti dan Međunarodnog festivala književnosti A. Đ. u Podgorici.

12 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Slobodan Bećo Došljak objavio je više od 100 knjiga poezije za djecu, a još 259 rukopisa čeka štampu

Život posvetio najmlađima Odbiše me i za Raduju ga posjete tuđu njegu i za penziju. Primam vrtićima i školama samo socijalno. Slobodan Bećo Došljak – Roditeljima bih savjeBilo je 100, sad je kaže da ga najviše raduju tovao da čuvaju djecu, posjete djeci u školama i da paze na njih dok su već 101 euro. To vrtićima. mali, da im čitaju priče i je ništa na ovu – Nikad to nijesam odbio. pjesme i da ih puste da Nebrojeno puta sam bio se igraju i da maštaju. skupoću danas. u posjeti djeci širom Crne A kad malo porastu, da Ali, pomognu mi Gore. Djeca su oduševljena ih čuvaju da ne pođu pa mi uglas pjevaju: „Čika za đavolom, drogom ili komšije i prijatelji... Bećo, čika Bećo...“ Ja pišem slično, da vode računa sa Ja da zavučem za njih, zbog njih postojim kim se druže, gdje izla– kaže Došljak. ze i kakve sve sadržaje ruku u tu gomilu Djecu savjetuje da budu gledaju na telefonu, jer i od 259 novih dobra, da slušaju roditelje, to danas dosta utiče na uče i budu dobri đaci, jer njihovu psihu i razvoj – rukopisa, bilo će, kako kaže, sve postepe- zaključuje naš pjesnik za koju da izvučem, djecu. no doći na svoje. siguran sam da je spremna da krst nam je donosio hranu. ju mojim pjesmama i pitaliNijesmo bili ni gladni ni žed- cama – kaže Došljak. se štampa. Ima ni. Donosili su nam i gardero- Ne piše, objašnjava, pjesme tu tema ko zna bu i obuću povremeno. To je za djecu da bi im bile teške, bilo šezdesetih godina proš- već da budu jednostavne, zakoliko, sve ono što Slobodan Bećo Došljak ispred svog doma nimljive i da ih navedu na razlog vijeka – iskren je Bećo. vole djeca – kaže A onda, kao da je sve ono što mišljanje. tora. Bolove nije imao, a na- rukopisa, ne pjesama, nego kle su me izbacili, ponavljao mu je nedostajalo u djetinj- – Ne pišem pjesme za djecu pjesnik za djecu kon nekog vremena snaga mu rukopisa, knjiga spremnih za sam nekoliko puta. Onda sam stvu nadoknađivao kroz ri- da im to bude teško, nego da Slobodan Bećo se vratila. štampanje. Nijesam od onih upisao Osnovnu školu „Za- ječi. je to lagano, da taj njihov mo– Sada sam bolje. Izdali su me zak razmisli i da pogodi. Oni koji pišu dvije knjige za gobjelo“. Prva tri razreda zavrAli, izgleda sam rođen sa – Došljak bile noge, mišići. Komšije mi dinu. Ja napišem knjigu za šim. Onda joj promijeniše ime ovim darom za pisanje – ka- se raduju poslije, hvale se kuU trošnom kućerku na Zabjelu, u kojem živi od djetinjstva, Slobodan Bećo Došljak čuva ono što mu je ostalo najvrednije – svoje rukopise. Objavio je više od 100 knjiga, a još 259 spremnih za štampu čeka nekoga ko bi ih objavio. Ispred njegove kuće je nešto više od kubika suvih dasaka i sitnijih drva koje su mu dale komšije, dok mu hrana stiže iz Gradske kuhinje. Živi od 101 eura socijalne pomoći i pomoći dobrih ljudi, a najviše ga raduju susreti sa djecom kojoj je posvetio gotovo cijeli svoj stvaralački vijek i za koje i danas piše.

PRODUKTIVNOST

Prije nekoliko mjeseci noge su ga izdale, pa su ga komšije savjetovale da ode kod dok-

kažu: „Idi, Bećo, kod doktora“. Što da idem kad nijesam imao bolove. Za nekih mjesec mi se povratila snaga u nogama. Sad mogu do grada da prošetam. Pođem i do prostorija Mjesne zajednice Zabjelo. Takođe, kad je utakmica Zabjela, kad je lijepo vrijeme, pođem da pogledam. I ja sam svojevremeno igrao fudbal – započinje razgovor za Pobjedu čika Bećo, kojeg smo zatekli kako sjedi na betonskoj kocki ispred svoje kuće od 27 kvadratnih metara u Ulici Radosava Burića na Zabjelu. Ovaj sedamdeset dvogodišnjak već decenijama piše za djecu. Objavio je više od 100 knjiga a, kako naglašava, spremno za štampu ima još 259 rukopisa. – Ja sam, brate moj, napisao dosta. To ne mogu objaviti da živim još, čini mi se, 100 godina. Spremio sam 259 novih

jedan dan – priča Došljak, uz napomenu da se dešavalo i da mu otuđe rukopise. Kada je bio mlađi, obilazio je škole i nudio djeci svoje zbirke pjesama. I danas nerijetko obraduje najmlađe, a njihova reakcija na njegove pjesme i pitalice za njega je najveća nagrada. – Bio sam prije dvadesetak dana sa kolegama Raškom Milićem i Slobodanom Čurovićem Apisom u Biblioteci, u posjeti djeci. Bilo je sjajno. Oduševila me jedna djevojčica iz Osnovne škole „Oktoih“, sa mašnicom na glavi. Nije me prepoznala, ali je odgovarala kao odrasla. Rekao sam da je moram posjetiti u odjeljenju I-5 i da joj poklonim knjigu „Izabrani ljekar“ – priča naš sagovornik i iskazuje zadovoljstvo zbog toga što djeca vole da pohvale njegove pjesme i pitalice.

u ,,Vuk Karadžić“ i ja ponavljah. Izbaciše me iz škole, pa sam pohađao večernju školu – priča čika Bećo. Nemaština u kojoj je živio, a u kojoj, nažalost, i danas živi, bila je razlog njegovog tadašnjeg lošeg učenja. – Porodica je bila velika, majka i otac i nas šestoro djece – petoro braće i sestra. Nemaština je bila velika, primali smo tada pomoć od Crvenog krsta. Otac paralizovan, majka je radila u klanici. Crveni

UROĐENI DAR

Dobro bi mu došlo makar dva metra drva

Slobodan Došljak završio je Fakultet za fizičku kulturu i sport. Kaže da je počeo da piše iznenada, još prije fakulteta. – To je krenulo prije fakulteta. Završio sam Srednju industrijsku školu, za stolarski zanat – prisjeća se on. U osnovnoj školi, kaže, nije bio neki đak. Na to je, međutim, najviše uticala nemaština u kojoj je živio. Odrastao je u osmočlanoj porodici, u trošnoj kući u kojoj i danas stanuje. Njegova porodica je, kako navodi, od države dobila tu kućicu 1959. godine. – Bio sam đak Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“, oda-

Rukopisi čekaju štampu

že čika Bećo. Volio bi da se nađe neko ko bi objavio makar neku od njegovih knjiga i rukopisa. Za to, međutim, treba novac, ali i izdavač. – Ja da zavučem ruku u tu gomilu od 259 novih rukopisa, bilo koju da izvučem, siguran sam da je spremna da se štampa. Ima tu tema ko zna koliko, sve ono što vole djeca. Ja kad dođem kod đaka prvaka ili djece u predškolskom, ona se toliko obradu-

ći tati, majci, babi kako su pogodili pitalice koje im je zadao čika Bećo.

NEMAŠTINA

I danas Bećo živi u velikoj oskudici. – Odbiše me i za tuđu njegu i za penziju. Primam samo socijalno. Bilo je 100, sad je već 101 euro, povećali su ga za euro. To je ništa na ovu skupoću danas. Ali, pomognu mi komšije i prijatelji. Radio sam nekad stolarski zanat u Izvršnom vijeću, u državnoj ustanovi, i u fabrici namještaja, ali kratko. Stiže mi hrana iz Gradske kuhinje, nijesam gladan, pa je sve nekako lakše – priča on, uz podsjećanje da je kao mlađi često obilazio škole i vrtiće širom Crne Gore i recitovao pjesme djeci. Ali, čika Bećo sve to vrijeme nije bio besposlen. Uradio je dosta i za Podgoricu i Crnu Goru. Objavio je više od 100 knjiga za djecu, a napisao još više od 250 rukopisa koji čekaju štampu. – Eh, ta penzija bi mi dobrodošla – kaže tihim glasom, sliježući ramenima. Ispred kuće je kubik-dva iscijepanih suvih dasaka i sitnijih drva koja će ga ugrijati kada zahladi. Pitanje je, međutim, koliko će potrajati, mada ih on, kaže, skromno troši. U kući je veliki nered, valjalo bi i to malo dovesti u red. Ali, i iz tog nereda izlaze stihovi za djecu – u najboljem redu. – Pomogle su mi komšije, ovi tu što žive do mene, dali su mi nešto drva – zahvalan je Bećo. Tekst i foto: Igor MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Izložba ,,Botaničke iluzije“ do kraja godine u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore Prirodnjački muzej Crne Gore otvorio je vrata neobičnoj izložbi „Botaničke iluzije“, čiji su autori dr Nada Bubanja i mr Nemanja Raičević. Posjetioci kroz iluzione fotografije, optičke varke, fotomozaike, projekciono mapiranje i neobične modele biljaka upoznaju čudesni svijet prirode u kojem granica između stvarnosti i iluzije gotovo da ne postoji.

Posebne povoljnosti za porodične posjete

Kada priroda postane čarobnjak naraste do 75 metara, a godišnje može da poraste i do jednog metra – kazala je Bubanja. Tu su i biljke iz Crne Gore koje su, same po sebi, svojevrsne iluzije jer rastu na specifičnim staništima. Neobični su i modeli plodova i cvjetova koji, na prvi pogled, podsjećaju na sasvim druge oblike. - Tako posjetioci mogu pomisliti da su ugledali ježa, smuka, lampion, majmunčića ili papučicu, a zapravo je riječ o plodovima biljaka iz prirode. Neke biljke zaista stvaraju iluziju u prirodi. Tako će posjetioci kod pojedinih vrsta pomisliti da imaju deset, umjesto pet latica, dok se druge latice talasaju poput srebrnih novčića – objašnjava Bubanja. Tu je i bašunasta iluzija, prostor u koji posjetioci mogu da uđu i fotografišu se. Riječ je o sobi oslikanoj vrstama karanfila, čiji neobični ljubičasti cvjetovi sa bjeličastim tačkicama stvaraju posebnu vizuelnu iluziju. Posebno je zanimljiva animacija stabla listopadnog drveta, naročito djeci. Kada rukom pređu preko zida na kojem je prikazano, njegov lišće počinje da opada.

UČENJE

Izložba je zanimljiva i odraslim posjetiocima, ali poseb-

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

I. MITROVIĆ

Riječ je o botaničkim iluzijama koje dolaze iz prirode. Posjetioci kroz iluzione fotografije, optičke varke, fotomozaike, projekciono mapiranje i neobične modele biljaka upoznaju čudesni svijet prirode u kojem granica između ZABAVA Prostor Izložbene galerije Pri- stvarnosti i iluzije gotovo da ne postoji rodnjačkog muzeja Crne Gore, u Ulici Oktobarske revolucije 74, kao da je, dolaskom nove postavke, prošao kroz ruke čarobnjaka – iluzioniste. Svaki njegov dio donosi nešto drugačije i neočekivano, a posjetioci se kroz izložbu upoznaju sa biljkama na način koji ih istovremeno zabavlja i edukuje. Ovo, međutim, nije Muzej iluzija. Riječ je o botaničkim iluzijama koje dolaze iz prirode. Beskonačno stablo, iluzije dubine, fotomozaici, optičke varke, lebdeće biljke i saksije, modeli neobičnih cvjetova i plodova, ljekoviti stolovi i projekciono mapiranje samo su neki od sadržaja uz koje posjetioci mogu zakoračiti u magični svijet biljaka. Iako su na izložbi predstavljene brojne biljke iz Crne Gore, postavka posjetioce vodi i u daleke krajeve svijeta. Dugin eukaliptus, koji zauzima centralno mjesto, raste u Indoneziji i na Filipinima. Kada se pogleda u unutrašnjost njegovog stabla, u koju djeca mogu i da uđu, stiče se utisak da se nalazite usred šume duginih eukaliptusa. Kustoskinja Nada Bubanja objašnjava da je upravo ova vrsta jedno od najprepoznatljivijih i najljepših stabala na svijetu zbog karakterističnih boja kore. - Dugin eukaliptus može da

Sa izložbe

no privlači djecu. Tokom naše posjete galeriji postavku su obilazili mališani iz privatne predškolske ustanove „Nova kućica“, kojima je Jelena Brnović iz Prirodnjačkog muzeja na prijemčiv i slikovit način objasnila sadržaj izložbe. Djeca su upoznala različite vrste, među kojima i one zaštiće-

ne koje ne smiju brati ukoliko ih vide u prirodi. Objasnila im je da neke biljke svojim izgledom podsjećaju na životinje, poput pčelice, te da je to način da se u prirodi kamuflira i zaštiti. Mališani su pokazali zavidno znanje i sami objasnili što znači kamuflaža.

- Kamuflaža u prirodi znači da se biljka sakrije da je ne primijete – kazao je šestogodišnji Veljko Jaćimović. Među brojnim vrstama mališanima je pažnju posebno privukla jezičasta kukavica, orhideja koja je naziv dobila po svom karakterističnom jezičku.

13

Izložba „Botaničke iluzije“ otvorena je 25. septembra u Izložbenoj galeriji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, u Ulici Oktobarske revolucije 74, i trajaće najmanje do kraja godine. Radno vrijeme je od devet do 17 časova radnim danima, a subotom od 10 do 18 časova. Ulaznica za djecu košta dva eura, za odrasle tri, dok porodični paket iznosi šest eura. Za organizovane grupe obezbijeđeni su vodiči Prirodnjačkog muzeja, koji posjetioce upoznaju sa postavkom i neobičnim svijetom biljaka.

Petogodišnjoj Milici Vukotić izložba se posebno dopala zbog cvijeća. - Moj omiljeni cvijet je suncokret – kazala je Milica i dodala da se izložba veoma svidjela i njenom bratu blizancu Petru. Glavna vaspitačica u PPU „Nova kućica“ Sanja Popović kazala je da nastoje da djeci omoguće da posjećuju ovakve izložbe i uče van učionice. - Djeca obožavaju da uče, da otkrivaju. Bili smo i kada je bila prethodna izložba. Oni uživaju. Trudimo se da u učionici bude što manje tehnologije, da čitamo, pravimo izlete, učimo – kazala je Popović. Iz Prirodnjačkog muzeja pozivaju građane da posjete izložbu i zakorače u svijet u kojem priroda pokazuje svoje neobično lice, a granica između stvarnosti i iluzije gotovo nestaje. I. MITROVIĆ

14 Objektiv

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Horgan ponovo razbija s urnebesno komplikovanim i ranjivim likovima u sjajno EKSKLUZIVNO Šeron coming of middle age dramediji „Youth“ na Televiziji HBO i striming servisu HBO Max Zbog čega samo za prvi pubertet kažemo – „nestašne godine“? Što je s onim drugim, što stupi na snagu tek nakon što uđemo u srednje doba? Zašto te niko ne upozori na hormonska čudovišta koja tada ulete i merački ti poobaraju sve figure na tabli za igru? I to taman onda kada pomisliš da je došlo vrijeme da malo odmoriš, da si se naradio, da si dovoljno odrobijao, da si i posao i familiju i sve što ti je milo postavio na svoje mjesto. Taj drugi pubertet nekad je grđi od prvog, pa nije ni čudo što ga oprezno prećutkuju, posebno ženama. Za to smo barem čuli ili već znamo: menopauza je ipak jedan od najneumoljivijih jahača hormonkalipse. No, na sreću ili nesreću – u zavisnosti od toga da li mislite da je čaša napola puna ili prazna – o drugom silasku hormona ipak ne ćutimo baš svi. Neki smo – Šeron Horgan. Svetica zaštitnica vječite kontre ponovo je tu da nam kaže kako jeste, kako mora, kako će biti… Zapravo, nije Šeron ponovo nego je uvijek, vječito, i dalje tu da nam kaže nešto važno o nama, najprije u formi neuredne, vrlo komplikovane, beskrajno urnebesne, dirljive, ranjive i duboko ljudske serije… I tako, nakon poslastica „Pulling“ i „Catastrophe“, eto nama trećeg dijela trilogije. Najbolje što trenutno možete da pogledate na TV HBO i striming servisu HBO Max jeste Šeronina coming of (middle) age dramedija „Youth“!

Mlada dama

Drugo odrastanje, drugi pubertet, drugi ulazak u svijet odraslih, drugi pad u nestašne godine i hormonalije jovo nanovo – to je glavna tema serije čije je sedmično emitovanje tek počelo, ali čijih smo sedam od osam epizoda već pogledali ljubaznošću TV HBO. Vidjećete već, kroz „Youth“ Šeron nastavlja da potvrđuje tezu da je odrastanje zapravo proces koji za sve nas, makar ako nju pitate, traje čitavog života. Naslov je, naravno, ironičan, kao i kod one, nažalost, prilično neuspjele dramedijice „Adults“, u kojoj ne biste uspjeli da sastavite ni jednu jedinu odraslu osobu od petoro gen alpha prijatelja. Opet, nije „Youth“ samo priča o izlasku iz srednjih godina. Jedan od njenih najdebljih slojeva posvećen je coming of age klasici koja, opet, ni po čemu nije klasična. Prvo, jer to je Šeron Horgan – mangup koji uvijek pronađe način da nadlukavi i sebe. I drugo, jer njenog sina u „Youth“ igra momče na početku karijere koje ipak već pokazuje da krv nije voda. Aran – devetnaestogodišnji sin Kilijana Marfija. I možda i najbolji razlog da pogledate „Youth“. Ako vjerujete, još bolji nego Šeron!

Mangupski srednji srednjim godinama

Odnos majke i sina, kojeg igra Kilijanov sjajni sin Aran Marfi, najvažniji je za povlačenje paralele između nekoliko faza odrastanja koje prolazimo. I izvlačenje zaključka da nikad ne možeš da budeš previše star da prestaneš da rasteš O sinčeku kasnije; sad nas zanima njegova televizijska majka. U „Youth“, Šeron igra Aleks – ženu u pedesetim na životnoj prekretnici, ali ne i onoj koju je zamislila. Vlasnica bajkolikog stana u centru Londona, zaposlena u prestižnoj izdavačkoj kući gdje joj je šefica i kreativna partnerka zapravo najbolja drugarica Sem (Šarlin Vajt), razvedena od Frenka (Robi Gi) koji očigledno razmišlja falusom a ne mozgom (tako joj je i upisan u telefon – kao Dick for Brains), majka tinejdžera koji se upravo sprema da odleprša iz gnijezda na koledž… Reklo bi se da Aleks ima sve, čak i „piletinu“ da joj ugrije raspušteničku postelju. Ipak, ni taj Patrik (Rupert Frend) za seks na eks – ni po čemu nije idealan. Isto kao što to nijesu ni posao, ni BFF, ni prazno gnijezdo… Čak i s Dejmijenom Luisom, koji želi da mu objavi knjigu (simpatičan kameo), postoji caka. A sve te cake i cakice krčkaju se u velikom kazanu punom hormona koji će se prevrnuti i izliti preko cijelog Aleksinog života u trenutku kada joj doktorica najavi menopauzu. Kako? Totalno laganini rečenicom: „Nećeš ga ti više nikom popušiti, mlada damo, ke ke ke“.

Kosmičke sitnice

Ako pitate Aleks, i valunge su smješnije od te no blowjobs for life fore. I naravno da je nekakva medicinska mišljenja neće obeshrabriti u pokušaju da zadovolji seksualne želje. Ima ih još, ne vjerovali ili da. Šteta je samo što bi ih najradije ispunjavala samo s Patri-

Šeron Horgan briljantna kao žena zbunjena ulaskom u „drugi pubertet“ Warner Bros. Discovery / HBO Max

Piše: Marija Ivanović-Nikičević

Kilijanov sin Aran Marfi blista u prvoj velikoj TV roli

kom koji, naravno, ima djevojku, možda i više njih. I ne, iako nije ni fini mamin sin, nije ni smećar, a s Aleks ima i hemiju i bliskost kakva se rijetko događa i u životu i na filmu i televiziji. Zato potajno i navijate da im uspije, iako ste svjesni da je Patrik od one sorte muška-

raca koji su operisani od monogamije. Vjetar se svezat ne može, i te i takve fore… Ne postoji, naravno, takva stvar kao što je operisanost od monogamije; postoje samo muškarci sa sindromom Petra Pana čije je bježanje od životnih odgovornosti očigledno

Rupert Frend sjajan kao Patrik

i klišeizirano svakom – osim njima. Srećom po seriju, Patrik je ipak malo kompleksnija zvjerčica. A sve što o treba da znamo o njemu i tim vezama iz kojih ne možemo da se iskobeljamo iako znamo da nijesu zdrave – saznaćete u sceni s estrogenskim flasterom. E,

Šeron Horgan pravi je majstor za te i takve kosmičke sitnice. Sve što njena Aleks treba da uradi jeste da stavi sebe na prvo mjesto. Ona to zna i pokušava, ali uvijek se ispriječi nešto drugo. Kad to nijesu grčevi u vilici, napadi anksioznosti, promjene raspoloženja i tač-

Objektiv

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Warner Bros. Discovery / HBO Max

Prije nego što se zadubimo u pubertetski dio, riječ-dvije o podsloju serije koji je vrlo lako zanemariti zbog niza dubljih tema. U pitanju je, naravno, sprdnja na račun modernog izdavaštva nagrđenog tik-tok senzacijama, instagramičnim trendovima i opštom holivudizacijom popularne literature. Hartija je oduvijek trpjela što niko i ništa drugi ne bi, ali serijal fantazijskih romansi „Goblinovo sjeme“? Okej, to je potpuno novi nivo. I genijalno je ismijan u seriji „Youth“ zajedno s gomilom dodatnih izdavačkih trendova, literarnih faca i ratova agenata. Za najsmješnije rivalstvo među izdavačima, recimo, pobrinuo se Fredi Foks (neodoljivo ljigav kao Spajder Veb u Eplovoj poslastici „Slow Horses“), genijalan kao Aleksin i Semin ključni rival Grejson. E, dok taj nije bacio oko na njihovu pomalo rasističku klijentkinju (igra je legendarna An Rid), u čije ime pregovara nadrndana sestra (genijalna Harijet Volter), nije im ni padalo na pamet da se lome oko nje. Sad već ide druga priča, pravi mali rat u kojem, već možemo da predvidimo, niko neće naučiti nikakvu lekciju. Aleks je, dakle, dovoljno stara da zna za bolje, ali ne i dovoljno odrasla da bi se bolje i ponašala. Potpuno je ludo koliko, zapravo, ne zna ništa o sebi, a koliko joj to „neznanje“ i „nesvijest“ – simpatično stoje! Odličan primjer je ejdžizam koji kod Aleks, vjerujte, šeta u oba pravca. S jedne strane, svoje godine ne vidi i totalno joj je kul da ljubavi s mlađim

muškarcem, a s druge – baca fore na račun metuzalema s kojim ju je na slijepi sastanak spojila Sem. Tom starcu Foču od stotinu ljeta ime je Malkolm, divno ga igra Daglas Hodž… Do te mjere, da Aleksine fore o tome kako je jednu nogu već dopremio u grob mnogo više govore o njoj nego o njemu. I tome da ona nije ni zavirila u neke radosne životne istine u kojima se Malkolm odavno razbaškario. A to će, od svih u seriji, prvi osjetiti upravo njen sin… Ruari nije dovoljno star da zna za bolje, a nije mu ni čudo što se osjeća zarobljeno i zbunjeno u svijetu u kojem treba da odraste. Iza navodne nezainteresovanosti, iza svih tih scena u kojima navodno ne čuje što mu majka priča od slušalica preko kojih sluša ko zna koji podkast pun mizoginije i toksičnog maskuliniteta, iza te tipične tinejdžerske apatije – skriva se duboko osjetljivo biće. Mladić koji razmišlja o granicama i nijansama. I ne može da provali, kao ni mnogi mnogo stariji muškarci, pravu mjeru muškosti. Ne smiješ biti previše mačo, ne valja da si očigledna alfa, ali nije dobro ni da si mekan, niti pretjerano emotivan. Kako da budeš samouvjeren u seksualnom smislu, a da ne djeluješ kao jezivi čudak? Kako postaviti granice, ko uopšte treba da ih odredi, gdje sve to vodi… Sve se to pita Ruari pokušavajući da shvati kuda brodi brod njegovog bića. Divan je odnos majke i sina; sjajno Šeron i mladi Marfi dočaravaju te sitne nijanse u komunikaciji na nivou roditelj-dijete koje čudo znače za izgradnju povjerenja ili za stvaranje ili produbljivanje jaza u komunikaciji. Ima „Youth“ mnogo slojeva i aduta, ali ovaj je najvažniji za poentiranje, za povlačenje paralele između nekoliko faza odrastanja koje prolazimo tokom života, za izvlačenje zaključka da nikad nijesi previše star da bi prestao da rasteš. I da starenje i odrastanje nijesu isto, naravno… Nikad suštinski ne prestajemo da odrastamo, to je proces koji traje, lomi nas, čeliči, rastužuje i uveseljava čitavog života. I nikad nećemo biti previše stari da počnemo da odrastamo. Kako je to samo smiješno, lijepo i zastrašujuće… I koliko je to samo urnebesno i dirljivo tačno. Kao život. Kao srednji prst osrednjim putevima, odlukama, životima i godinama. Ili kao serija Šeron Horgan…

na slavu voljenog „Kengura“ – baš najmanji problem. Ne bi „Kengur se vraća kući“ funkcionisao ni da nema nikakvu referencu na Rašinog golmana jer je, prosto, od glave do pete – loš. Ipak, taj „šleperski“ dio vrlo je zanimljiv za razgovor, prvenstveno zato što priču o Kengurovom „povratku“ transponuje iz filmske u marketinšku, socijalnu i, što da ne, čak i etičku sferu. Ako, pak, pitate PR tim i vrlo zanimljivog režisera i scenaristu Momčilovića („Sedam i po“, 2006; „Smrt čoveka na Balkanu“, 2012; „Vikend sa ćaletom“, 2020), „Kengur se vraća kući“ nije direktan nastavak, nego solo-priča inspirisana originalom čiji je, inače, skript i napisao prije 20 i kusur godina. U prevodu, riječ je o jednoj od varijacija sudbine koju je glavni lik Zoran Paunović – Kengur mogao da doživi. Novi „Kengur“ je zapravo, kaže Momčilović, „slika i prilika vremena u kom živimo i metafora polovine Srbije“. Sve likove iz filma je, dodaje, imao priliku da upozna… A kombinacija onog nadimka i povratka u naslovu je, inače, omaž, a ne samo dio marketinške kampanje. I PR filozofije koja – lažno se predstavljajući i namećući pogrešna očekivanja asocijacijom na nešto što volite – pokušava da vas dovuče u kina. Vidjećemo kako će Momčilovićev film proći na kino-blagajnama, ali već je svima jasno da bi mnogo manje gledalaca

otišlo da ga vidi da u nazivu nema reference na Đuričkovog kultnog golmana. Dokaz da je tako ne moramo da tražimo dalje od trejlera; grđe vizitke odavno nije imao film s ovih prostora. Tačno kao da je PR tim imao cilj da niko ne pođe da ga vidi. S druge strane, tačno je i da mnogi nijesu, niti će otići da ga pogledaju upravo zbog šlep-momenta. „Koncept“ i trejler uradili su medvjeđu uslugu autoru, pa nije malo onih koji „velikog povratnika“ kontinuirano pljuju i na neviđeno. Oni, pak, koji pođu da pogledaju film „Kengur se vraća kući“ vidjeće prenapadan, preprost, preagresivan, prenaporan, preiritantan… Fudbalmentari? Parodija na račun sportskih dokumentaraca, uz prstohvat sprdnje na račun „Trainspotting“ filmova Denija Bojla i romale romali Emira Kusturice, nema mnogo veze s mozgom. Format ni narativno ni stilski ne doprinosi priči, fore su plitke, gluma neujednačena, likovi prekarikirani… Jedina osoba koja vas sprečava da napustite salu je Nataša Ninković. Genijalna u izdanju u kojem je prerijetko gledamo, kao pokondirena tikva Zorka opsjednuta prebrojavanjem pratilaca na društvenim mrežama, možda je i jedina koja se može zamisliti u prvom „Kenguru“. Svaka čast, recimo, Jelisaveti Orašanin na izlasku iz zone komfora s Krdžom; bravo i za Andriju Kuzmanovića

koji se u svakom kadru opuča da nas ubijedi da bi trebalo da marimo za tu „Kengur prop’o“ ili „Imamo Kengura kući“ situaciju, jer je upravo to ono što živimo kao društvo. Nažalost, on nije Dragan Nikolić. Bi da bude i maničan i iritantan, ali i topao i simpatičan istovremeno, da vam prosto bude krivo što tako propada. Nažalost, nema dovoljno harizme, a bogami ni nekoga da ga navodi do cilja dok gradi odveć plastičnu kombinaciju fudbalerskih hazardera Pola Gaskonja i Saše Đanija Ćurčića. Dobar je, veli, momak, no su loši ovi oko njega… Nije Kengur dobar, daleko od toga, ali izgleda kao premija pored mnogih sporednih likova. Tume (Oliver Conić), njegov drugar iz djetinjstva? Liše momenta „odličan je u golmanstvu, odličan je u drugarstvu“, sve je u vezi s ovako portretisanom osobom s autizmom otišlo daleko izvan granice pristojnosti. Uvredljivi su i drugi likovi, ali čak ni vječito karikirani Romi nijesu prošli kao Tume. Nije Kuzmanović – Dragan Nikolić, a nije ni Momčilović – Žilnik, Pavlović ili Petrović. Divna je njegova želja da ne ćuti „krmači koja jede svoju najbolju djecu“ (citat je Džojsov, ali zemlja nije Irska nego Srbija), da ukaže na propast, da uperi prstom u trulež u kojoj živimo… Nažalost, izjalovila se. U praksi je ispala filmstvo i golmanstvo. „Kengur se vraća kući“ teško može da prođe i kao crnotalasna fora spakovana isključivo za tik-tok mladež, a kamoli kao film u pravom smislu te riječi. Kengur svakako može da radi kao metafora propasti društva, kao demistifikacija srpskog/ američkog sna, kao pali svetac zaštitnik svih onih likova iz Rašinog filma, tih divnih luzera koji bleje, lupetaju, piju pivo i prave se da je, kao, sve super, dok svijet propada. I potajno se ipak nadaju da negdje, ipak, postoji nada da će se izvući, da neće cijeli život provesti s dvolitarkom na krovu ili klupi ispred zgrade, u kafani, ispred kladionice. No, trebalo je sve to znati režirati i napisati. Ovdje ne radi, ne ide. I šteta je što je tako, jer ona kr• mača nastavlja jede… cineplex.com

je prije tri-četiri dana krenuo na fakultet. E sad, sin… Toliko je taj Ruari Flin važan za „Youth“, toliko ga slojevito tumači Aran Marfi, toliko su kompleksne teme u vezi s odrastanjem mladih (muškaraca) kroz priču o njemu pokrivene – da zaslužuje mjesto na posteru rame uz rame sa Šeron. Slojevita joj je veza s najboljom prijateljicom; prezanimljiv je ljubavni mnogougao (ili jednougao?) s Patrikom; urnebesno otvoren pogled na izdavaštvo kroz kontakt s najegocentričnijim i najispraznijim literarnim genijima koje možete da zamislite. Ali odnos sa sinom? Aleks i Ruari napajaju žilu kucavicu cijele serije. I mnogo bi manje grešna, smiješna i ljudska bila „Youth“ da nije napravljena poveznica između njegovog i njenog, tj. prvog i drugog puberteta.

Manjak svijesti

kasta krvarenja baš u trenutku kada treba da se obavi navikavanje na, citiramo, novi penis – onda su to nevolje s porodicom. Recimo, ćaletov Alchajmer. Nova sebična odluka onog sebičnjaka od bivšeg muža. Ili sin koji naprasno odluči da pauzira godinu, a tek

Nije Kuzmanović – Dragan Nekakav filmski čardak ni na Nikolić, a nije nebu ni na zemlji, to vam je, otni Momčilović prilike, film „Kengur se vraća kući“ Miroslava Momčilo- – Želimir Žilnik. vića. Nit je zvaničan nastavak Divna je njegova kultnog „Kad porastem biću Kengur“ (2004) Radivoja želja da ne ćuti Andrića, nit je klasičan spin„krmači koja jede off, a ne može se baš uračunati ni u standardne „legacy“ na- svoju najbolju stavke – za to bi ipak morao da djecu“, da ukaže ima barem jednog starog lika/ glumca i bilo kakvu konekciju na propast sa svijetom rođenim prije dviSrbije u filmu je decenije i kusur. Što je onda Momčilović napra- „Kengur se vraća vio? Pa, prvenstveno film koji kući“… Nažalost, je toliko loše napisan, režiran i promišljen, da mu je šlepanje izjalovila se Piše: Marija Ivanović-Nikičević

Kroz odnos sa Sem (Šarlin Vajt) potkačeno i moderno izdavaštvo

Warner Bros. Discovery / HBO Max

prst a

Golmanstvo i filmstvo

Warner Bros. Discovery / HBO Max

oj

15

Andrija Kuzmanović previše iritantan kao čuveni golman Zoran Paunović

16 Objektiv

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Kultni album „Ænima“ neponovljivog benda Tool slavi 30. rođendan

Nauka o plakanju i uputstvo za plivanje pinterest.com

Mejnard Džejms Kinan tjera vas da proučavate Junga, misticizam, geometriju i istočnjačku filozofiju… A onda izmisli filozofa, samo da provjeri jeste li dovoljno lakovjerni da ga potražite u biblioteci Piše: Stojan Stamenić

BEZ ROMANTIKE

Prvi je Kinanova zajedljivost. Drugi njegova potraga za transcendencijom – i naravno, dobra fora na svoj račun. A treći? Pa, Mejnardov ludi smisao za humor, ono kad mu basta da publici podvali glupost, samo da bi vidio koliko će dugo svi oni ozbiljno kopati po njoj. Negdje između te tri ličnosti, prije tačno 30 godina, nastala je „Ænima“… Ploča na kojoj je Tool prvi put do kraja postao Tool! Hiks je preminuo 1994. od raka pankreasa, imao je samo 32 godine. Kinan i ekipa prepoznali su sebi srodnog: lika koji publiku prvo nasmije, a onda joj objasni da je možda upravo ona predmet šale. Na omotu albuma „Ænima“ objavljena je njegova fotografija uz natpis „Another Dead Hero“; njegov glas otvara monumentalnu pjesmu „Third Eye“… A njegova fantazija o velikom zemljotresu, koji će Kaliforniju poslati u Pacifik, postaje duhovni temelj naslovne pjesme. Hiks je tu buduću obalu nazivao Arizona Bej. Kinan je, naravno, oduševljeno prihvatio ideju čovjeka koji je očigledno imao jednako

Kradljivci pažnje

Neponovljivi sudar uzvišenog i klozetskog na ploči iz 1996.

komplikovan odnos s Los Anđelesom. Na albumu „Ænema“ zaziva poplavu koja bi oprala grad od selebriti kulture, površnosti, svih takvih „malih svetinja“… pa ono „nauči da plivaš“ tu postaje refren – za kraj svijeta. Pazite samo taj naslov albuma: tipični „tulovski“ sudar uzvišenog i klozetskog. Gdje „anima“, Jungov pojam duše, susreće „enema“… Dakle, klistir. Ozbiljno, Duhovno pročišćenje – samo bez romantike.

Duhovni razvoj

Drunvalo Melkizedek je druga krajnost. Kinan je sredinom devedesetih prisustvovao seminaru s njegovim „nju ejdž“ prdnjavama od učenja. Melkizedekova biografija nije baš nešto što se stavlja u CV bez dodatnih pitanja: tu je trpao stvari o višim dimenzijama, drevnoj svijesti, ličnim vanzemaljskim putovanjima… I entitetu koji je preuzeo ljudsko tijelo, samo da bi čovječanstvu pomogao da pređe na viši nivo postojanja. Taj ezoterijski univerzum inspirisao je „Forty Six & 2“ o čovjekovoj narednoj razvojnoj fazi koju bi mogla da pokrene promjena hromozomske strukture. Ludilo! I niđe veze s naukom, naravno. Kinan je sve spojio s jungovskom „sjenkom“, mračnim, potisnutim dijelom ličnosti kroz koji čovjek mora proći da bi se promijenio. Rezultat? Jedna od najvećih pjesa-

ma benda. Jung, pseudogenetika, nju ejdž vanzemaljac i bas-rif zbog kojeg sve navedeno, makar sedam minuta, djeluje potpuno razumno. Onda na scenu stupa Ronald P. Vinsent, autor knjige „The Joyful Guide to Lachrymology“ i čovjek koji je razvio „lakrimologiju“ – nauku o plakanju. Prema kojoj, kao, suze vode ka duhovnom razvoju. Fanovi su tražili knjigu, novinari pokušavali da saznaju ko je čovjek… Problem? Nema dokaza da je Vinsent postojao. Mejnard ga je, po svemu sudeći, izmislio. I to je možda najvažnija fusnota za svakoga ko albu, „Ænima“ želi da čita kao sveti spis. Mejnard će vas natjerati da proučavate Junga, misticizam, geometriju i istočnjačku filozofiju… A onda će izmisliti filozofa, samo da provjeri jeste li dovoljno lakovjerni da ga potražite u biblioteci!

Kolač bez jaja

Shvatate sad, zato „Ænima“ i 30 godina kasnije djeluje tako živo. Nije to ploča četiri smrknuta lika koja zahtijeva da imate doktorat iz metafizike… Nego muzičara iza čije ozbiljnosti stalno viri klinac koji jedva čeka da neko nasjedne! A 1996. bila je, stvarno, odlična godina za diverziju. Alt-rok već je prestao da bude alternativa. Nirvana je bila istorija, grandž već industrija, MTV globalna štanc-fabrika buntovništva; britpop je s druge bande Atlantika vodio sop-

stveni rat, a diskografske kuće još tražile nove nirvane… Tool odgovor: album od 80 minuta, s pjesmama koje prkose radio-formatu dugim instrumentalnim pasažima, industrijskim šumovima, plakanjem djece, telefonskom sekretaricom… i da, pjesmom na njemačkom koja zvuči kao govor na totalitarnom mitingu! Ta „Die Eier von Satan“ zapravo je recept za kolačiće. Mali laki recept bez jaja. Tu je cijela „Ænima“ u minijaturi: prije nego što ste razumjeli i jednu riječ, već ste odlučili šta ona znači! Muzički, međutim, šale prestaju. Dolazak Džastina Čenselora na mjesto Pola D’Amura presudan je koliko i produkcija Dejvida Botrila. Čenselorov bas više nije podloga gitari Adama Džounsa; postaje pata-pata pripovjedač i udarnički instrument. Frontalno otvara prostor u koji ostali upadaju. Najbolji primjer – „Forty Six & 2“. A Deni Keri, najbolji bubnjar svih dimenzija i kosmosa, preko svega gradi ritmove koji manje podsjećaju na standardni metal, a više na prapotopni ritual.

PROROK SKROLA

Manevarski prostor tih pjesama stvarno djeluje i široko i klaustrofobično! Pa od „Stinkfist“ do „Third Eye“ stalno imate osjećaj da se nešto približava… Samo vam nije baš jasno da li prosvjetljenje ili kamion s prikolicom.

amazon.com

Tool slavimo kao četvorku, ali za ploču „Ænima“ valjalo bi dopisati još tri imena. Prvi je cinični komičar koji se, dok se sprdao s Amerikom, religijom i ljudskom glupošću, suočavao sa sopstvenim strašnim umiranjem. Drugi je već guru, koji je tvrdio da njegovo tijelo nastanjuje… Pa, vanzemaljac. Čak ne ni obični, nego drevni interdimenzionalni putnik. A treći je autor opskurne knjige o „nauci plakanja“… Filozof koji nikad nije postojao. Dakle, redom: Bil Hiks, Drunvalo Melkizedek, Ronald P. Vinsent. A sva trojica dio slagalice: Mejnard Džejms Kinan.

povezanosti i prestanku optuživanja drugih. A „jimmy“? Potpuno drugačija rana. Kinan se tu vraća sebi s 11 godina i vremenu kada je mama Džudit doživjela aneurizmu, koja će obilježiti život čitave porodice. Ispod svih gurua, fekalnih šala i apokaliptičnih vizija – otkriva se razlog zbog kojeg Mejnardova potraga za transformacijom nikada nije samo intelektualna igra… I zašto je u njenom središtu to dijete koje samo pokušava da shvati šta mu se dogodilo. U „ Me s s a g e t o H a r r y Manback“, Mejnard pretvara bijesnu telefonsku poruku, izgovorenu dijelom na italijanskom – u mali avangardni komad. U „Cesaro Summability“ čuje se Kinanov sin, a kada dođe završna „Third Eye“, Hiks se vraća da otvori vrata gotovo četrnaestominutnoj oluji od psihodelije… Pa album, koji je načet pjesmom o tome koliko nam stimulacije treba da nešto osjetimo, završava pokušajem da otvorimo oko… Ono koje nijesmo ni znali da imamo. Sve je to bilo upakovano u „lentikularni“ CD omot, tako da može da se pomjera i posmatra iz različitih uglova. I slike se tu mijenjaju pred očima, baš kao što album mijenja značenje zavisno od toga koliko mu vjerujete.

Omot slavne ploče

„Stinkfist“ je, naravno, idealan ulazak u taj svijet. Naslov nije mogao da prođe na MTV zbog seksualne konotacije, pa je spot emitovan kao „Track #1“. A iza male provokacije nalazi se jedna od najaktuelnijih ideja ploče: otupljivanje. Potrebno nam je sve više stimulacije da bismo išta osjetili. „Not enough, I need more“, poručuje Kinan 1996. godine, deceniju prije Fejsbuka i mnooogo prije nego što smo uposlili palčeve, da satima vuku beskonačni ekran prema gore. Ako neka pjesma s albuma „Ænima“ ima dumskroling fusnotu za 2026, onda je to ova. „Hooker With a Penis“? Napad na drugu omiljenu metu alternativne kulture: fana koji bend optuži da se „prodao“. Još uredno obučenog u proizvode kojima pokazuje da pripada antikomercijalnom plemenu. Kinan mu odgovara onoliko nježno koliko to naslov sugeriše. Iza svega, iza psovki, iza upiranja prstom – valja se nešto važno o

Naravno da je takav bend odbijao da objasni „šta je pisac htio da kaže“. Čenselor je davno insistirao da slušalac mora da učestvuje, da kopa i istražuje. A Kinan? Prije tri decenije rekao je u intervjuu da Tool ne pravi ništa bezvremeno. I da za deset godina vjerovatno nikoga neće biti briga. Za 20, kaže, definitivno neće. Trideset godina kasnije? Pa, nije mu procjena dobro ostarila. „Ænima“ je u međuvremenu postala jedna od ploča od kojih je teški rok naučio da može biti brutalan, cerebralan, psihodeličan i komičan istovremeno – da ne mora da bira! Tool je tako pronašao formulu koju će kasnije, na albumu „Lateralus“ (2001), dovesti do perfekcije. Bas koji vodi, gitara koja gradi arhitekturu, Keri koji računa matematiku nekog sopstvenog univerzuma… I Kinan koji se ponaša kao propovjednik, a ni sam nije siguran da li želi da vas prosvijetli ili da vam proda izmišljenu knjigu. „Ænima“, naravno, sada zvuči manje kao relikvija 1996. nego što bi trebalo. Njene mete nijesu nestale; selebriti kultura je metastazirala. Potreba za stimulacijom dobila je algoritam, a samoproglašeni gurui više ne moraju da putuju iz 13. dimenzije, dovoljan im je podkast. Bil Hiks želio je da Kaliforniju odnese Pacifik. Drunvalo Melkizedek došao je s kraja vaseljene da nam ponudi, kao, viši nivo svijesti. Ronald P. Vinsent nije nudio ništa; nije ni postojao. I sva trojica su „Ænima“, sva trojica Kinan. I njegovo praktično uputstvo za narednih 30 godina: „Naučite da plivate“. •

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Koliko je crnogorskim fudbalerima ostalo snage da večeras protiv Jermenije pod Goricom (20.45 h) prvi od dva ciklusa novog izdanja Lige nacija zaokruže na savršen način? - Ova utakmica je specifična jer smo se u prethodne tri mnogo istrošili. Imam problem jer svi žele da igraju, toliki je motiv prisutan, htjeli to ili ne da priznamo ova euforija podstiče momke da iako su umorni hoće da igraju. Ovo mi je najteži meč u pogledu odabira startnih 11 – izjavio je selektor Mirko Vučinić. - Tokom posljednjih deset godina ne znam kad sam bio odmoran, ali to je normalno stanje koje profesionalni sportisti prihvate. Igra se i trenira mnogo i uvijek se očekuje visok nivo. Ako neko nije spreman na sve to, mentalno i fizički, onda ovaj posao nije za njega. Nijesam umoran, iako jesam - kroz osmijeh je na konferenciji za medije rekao Marko Janković, koji je počeo sva tri prethodna meča, a vrlo vjerovatno će i večerašnji.

MOTIV BRIŠE UMOR: Crna Gora večeras protiv Jermenije u lovu na četvrtu pobjedu u C2 grupi Lige nacija

Huk sa tribina daje krila ,,sokolima“ Crna Gora

Jermenija

(4-3-3)

(3-4-3)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 11.315. Sudija: Manfredas Lukjančukas. Pomoćnici: Mangirdas Mirauskas i Aleksandras Stepanovas (Litvanija). Početak: 20.45 sati Popović Savić

Đurić Roganović Janković

Bulatović

VUČINIĆ: PRIHVATIO SAM JER SAM VJEROVAO

Na mukama je Vučinić, ali sasvim drugačijim nego prije godinu. Devetog oktobra 2025. naša reprezentacija pala je na najniže grane u svom postojanju – deklasirana je na gostovanju Farskim Ostrvima čak 4:0, na selektorskom debiju stratega iz Nikšića. Godinu kasnije, slika je neuporedivo pozitivnija – od izgubljenog povjerenja u nacionalni tim vrlo brzo došlo se do toga da su za meč pod Goricom prodate skoro sve ulaznice - i to ne zbog imena i snage protivnika, jer u goste dolazi neatraktivna Jermenija. Karta više traži se baš zbog Stevana Jovetića i drugova, koji su vezali tri pobjede na startu C divizije Lige nacija i oživjeli kult reprezentacije. - Prije godinu prihvatio sam mjesto selektora jer sam dobro poznavao igrače, četiri godine sam bio dio stručnog štaba, s nekim od njih sam i igrao. Vidio sam da momci imaju kvalitet jer ne bih se prihvatio nečega u što ne vjerujem. Najvažnije je da svi veslamo u istom smjeru, a to znači da mnogo radimo, da imamo želju, volju i glad za pobjedom – ponovio je Vučinić. - Sve ovo što se dešava – pun stadion, euforija, sve je to lijepo i prija. Ali može i da nas poremeti. Najvažnije je da radimo svoj posao, da nas rezultati ne promijene. Ako nam bude nedostajalo ono što nas sada krasi, želja i volja, onda će biti problema – poručio je Vučinić. - Svakom fudbaleru je želja da dočeka da igra pred punim stadionom. Raduje nas činjenica da smo rezultatima vratili publiku na stadion. Sada imamo i odgovornost - potrebno je da pokažemo dobru igru

17

Fudbal

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Tri meča, tri pobjede u dramatičnim završnicama, sve uz duga putovanja do Jerevana, odnosno Rige - i nazad.

Arena

Osmajić

Krstović

Miranjan

Serobjan

Gašević

Adžić Jovetić

Sevikjan Tiknizjan

Spercjan

Hovhanisjan

Harutjunjan Petrosjan

Terterjan

Pilojan

Čančarević

Selektor Mirko Vučinić

Selektor Jegiše Melikjan

Grupa C2 18.00 – Kipar – Letonija 20.45 – Crna Gora – Jermenija

Karta više traži se za meč Crna Gora - Jermenija

1. Crna Gora 2. Kipar 3. Jermenija 4. Letonija

3 2 3 3

3 1 1 0

0 1 0 1

0 1 2 2

7:4 3:2 4:5 1:4

9 4 3 1

Crnu Goru – rekao je Melikjan: Potrebna nam je hrabrost za dobar rezultat dimo 47-godišnji stručnjak. Poraz od Crne Gore u 89. minutu utakmice (2:3) očigledno je teško uzdrmao fudbalere Jermenije jer su četiri dana kasnije izgubili i od Kipra (2:0). Selektor Jegiše Melikjan je pred večerašnji duel s našom selekcijom za lokalne medije rekao da lista povrijeđenih igrača za ovu akciju sada

broji 13-14 igrača, nakon što su se u posljednjem meču povrijedili Artjom Bandikjan i Artur Garibjan. O tome je pričao i pred crnogorskim novinarima na konferenciji za medije na Gradskom stadionu. - Imamo isti problem od prvog meča. Vrlo smo limitirani s igračkim kadrom

i moramo hrabro da se borimo da bismo došli do dobrog rezultata. Imamo plan, ako želimo da zadržimo velike šanse moramo da pobijedimo – kazao je Melikjan. Jermene čeka pun stadion. - Drugačije je kad igramo kod kuće jer nas publika nosi. Potrebni su nam

navijači, ali moramo biti spremni za pritisak. Ne treba zaboraviti da smo jedna od najmlađih selekcija u Evropi, ali to ne znači da nemamo ambicije. Nadam se da će nas pogledati i sreća, te da će nam podrška navijača koji će nas bodriti, iako ih neće biti previše, biti dovoljan vjetar u leđa da pobije-

Vezista Ugočukvu Ivu očekuje uzbudljivu utakmicu. - Lijepo je igrati u Podgorici. U Jerevanu smo imali šanse za bolji rezultat, ali nažalost smo ostali bez bodova. Došli smo ovdje da pokušamo da ispravimo stvari i da pobijedimo – istakao je saigrač našeg Igora Vujačića u Rubinu iz Kazanja.

i dobre rezultate i oni će nastaviti da dolaze na stadion. Momci su spremni da pruže dobru partiju – nadovezao se Marko Janković.

tako jednostavno kao što izgleda. Kad si na vrhu, svi žele da te skinu sa te pozicije, najteže je tu i ostati. Najvažnije je da igrači iz dana u dan pokazuju karakter i želju da ostanu prvi – istakao je Vučinić. Crna Gora je 28. septembra pobijedila Jermeniju u Jerevanu sa 3:2. Dva puta su Jermeni izjednačavali, prije nego što je presudio gol Alekse Latkovića u 89. minutu. Novi član ,,sokola“ neće večeras biti u sastavu jer ima parne kartone. - Svaka utakmica je drugačija. Mislim da smo bili bolji tamo i zasluženo uzeli tri boda, iako smo dali gol u 89. minutu.

Ono što se dogodilo moramo, ipak, da ostavimo u prošlosti i da zaboravimo. Svaki dan donosi novi izazov i novo dokazivanje. Kad sam došao za selektora rekao sam da treba da pognemo glavu, zasučemo rukave, da trčimo i da se borimo. Momci to pokazuju i na treninzima i na utakmicama – zadovoljan je selektor.

manje po pogodak. Posebno je problematično na koji način... - Ne tako davno nijesmo pobjeđivali, a sada se očekuje da konstantno pobjeđujemo. To je velika i pozitivna stvar. Ipak, nije lako nositi se s tim. Doći će momenti i kad se gubi, kad će se odigrati neriješeno – čak i ako budemo bolji. Ne treba da se stavlja pritisak, pogotovo ne na momke koji su tek došli. Biće dobra atmosfera, samo treba da odigramo mirno i da nas ne ponesu očekivanja javnosti. Znaju momci da se nose s ovom situacijom, iako su neki dosta mlađi afirmisani su i imaju iskustvo - podvukao je Marko Janković.

Koliko bi ovaj meč sa Jermenijom mogao da bude drugačiji od prvog? - Smatram da će ovog puta dominirati ekipa koja bude fizički spremnija. Sada u prvom planu možda nije kvalitet, već koliko su igrači odmorni i spremni – naveo je iskusni vezista. - Imamo ogromnu želju da ciklus zaokružimo još jednom pobjedom. Ne smijemo da dozvolimo da bilo ko želi ili hoće da dobije utakmicu više od nas. Svi momci shvataju ozbiljnost situacije i maksimalno će se pripremiti da ostvarimo veliku pobjedu – zaključio je Marko JankoN. KOSTIĆ vić.

IDEALNA POZICIJA

,,Sokoli“ nakon tri kola C2 grupe imaju devet bodova, pet više od Kipra, šest od Jermenije, osam više od Letonije. Ukoliko večeras pobijede Jermene, a Kiprani prethodno ne savladaju Letonce (18 h), ovjeriće prvo mjesto uoči posljednja dva kola, koja se igraju u novembru. - U idealnoj smo poziciji. Sami smo na čelu tabele, prva ekipa iza nas je na minus pet. Ali nije

MEČ U KOJEM NE PRESUĐUJE KVALITET

Crna Gora u C2 grupi pokazuje karakteristike koje ranije nije imala – strpljenje, pobjednički mentalitet, zrelost, ali moraće i mnogo stvari da popravi. U svakom meču primila je naj-

Arena

18 Sportski miks

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Igrao na dva Mundobasketa za ,,gaučose“, bio klupski prvak svijeta, ponosno i javno is

Ime je Gabrijel Roke Milović. Ili, ako porodično stablo vratimo tamo gdje počinje ova priča – Gabrijel, odnosno Gavrilo Milović.

UZLET - I PARTIZAN

Gabrijel Roke Milović deset godina nosio je dres reprezentacije i sa Obras Sanitariasom postao klupski prvak svijeta. Argentinci ga pamte kao jednog od velikih košarkaša koje je dao Ćako; porodično stablo vodi mnogo dalje od Buenos Ajresa i Južne Amerike – pravo do Banjana

Petar, Mitar i La Montenegrina Veza Gabrijela Milovića sa počecima crnogorske kolonije u argentinskom Ćaku nije samo simbolična; daleko od toga. Petar Milović bio je rođeni brat Gabrijelovog đeda Nikole. Obojica su sinovi Maksima – Šuja Milovića i Tomane Eraković. Petar je rođen u Podljutu 1895. i stigao u Ćako 19. decembra 1913, dok mu se Nikola sa porodicom pridružio 1930. godine. Nikola će u Argentini dobiti sina Rafela – Radomira, a Radomir će 1960. postati otac budućeg argentinskog reprezentativca Gabrijela. Petar je, dakle, rođeni brat Gabrijelovog đeda. Za našu priču važan - jer nije bio ,,običan doseljenik“. Mnogo više od toga: jedan od pionira zajednice iz koje je nastala La Montenegrina, crnogorska kolonija u Ćaku. A njegova kćerka Katalina Milović kasnije je napisala knjigu „La Montenegrina“, posvećenu upravo toj gotovo epskoj iseljeničkoj priči. U priči o počecima kolonije pojavljuje se i Mitar Milović, jedan od prvih Crnogoraca koji su stigli u taj dio Ćaka. Katalina Milović, na primjer, u svojoj hronici među ranim doseljenicima navodi Mitra, zajedno sa drugima koji su stvorili jezgro buduće La Montenegrine. Dakle, kada je budući reprezentativac Argentine Gabrijel rođen 1960. u Ćaku, njegovo prezime već gotovo pola vijeka tamo nije bilo samo prezime jedne doseljeničke porodice. Bilo je dio istorije mjesta koje su njegovi zemljaci nazvali po zemlji iz koje su došli... La Montenegrina. U dresu Argentine osamdesetih

prvenstvu 1979, a već naredne godine debitovao je za seniorsku selekciju. Argentina je na američkom preolimpijskom turniru izborila plasman na Olimpijske igre u Moskvi 1980, ali tamo nije otišla zbog bojkota Igara. To je bio samo početak.

KLUPSKI PRVAK SVIJETA

Za Argentinu Gabrijel - Gavrilo je nastupao tokom čitave decenije – na kontinentalnim i pre-

olimpijskim turnirima, Panameričkim igrama 1983. i 1987, te na dva svjetska prvenstva, u Španiji 1986. i Argentini 1990. E, to već nikako nije fusnota argentinske košarke! Milović je pripadao generaciji koja je prethodila velikom uzletu tamošnjeg basketa - i kasnijoj čuvenoj „Zlatnoj generaciji“. Bila je to selekcija koja je igrala u vremenu stvaranja i učvršćivanja moderne argentinske košarkaške scene. A njegov najve-

ECODEPORTIVO.COM.AR

Rođen je 16. avgusta 1960. u argentinskom gradu Presidensija Roke Saens Penja - u provinciji Ćako. Visok dva metra i dva santimetra, talentovan za nekoliko sportova, pa stigao da se tokom mladosti ozbiljno bavi atletikom, odbojkom i košarkom... To ,,ozbiljno“ nikako ne potcijeniti: na primjer, bio je čak član omladinske odbojkaške selekcije Argentine. Lopta je, na kraju, ipak morala kroz obruč; a argentinska košarka na njegovom izboru je prilično dobro profitirala. Počeo je u lokalnom Union Himnastika Sokolu i školi Don Orione; važna raskrsnica stigla je 1976, kada je sa selekcijom Ćaka osvojio argentinsko omladinsko prvenstvo. Već naredne godine prešao je u Union Progresistu iz Vilja Angele - a 1979. sa tim klubom postao prvak provincije. I baš tu počinje jedna od onih sportskih priča koje, kada ih gledate nekoliko decenija kasnije, djeluju kao da ih je neko naknadno dopisao, da zvuče još bolje! Onda kad je u Argentinu 1979. na turneju stigao – beogradski Partizan. Prvak Jugoslavije, sa svjetskim velikanima Dalipagićem i Kićanovićem. Milović je sa Union Progresistom igrao protiv Beograđana. Kasniji izvori bilježe i njegovu epizodu, probu u Partizanu - u mjesecima nakon Titove smrti 1980... Kako god taj kratki evropski izlet definišemo, krug je bio neobičan: potomak porodice koja je otišla iz Banjana u Argentinu vratio se preko košarke na prostor zemlje iz koje su njegovi preci krenuli preko Atlantika. A prije evropske epizode, međutim, Gabrijel Milović već je ozbiljno zakoračio u argentinsku košarkašku elitu! Sa mladom reprezentacijom Argentine bio je treći na Svjetskom

Gabrijel Milović iz Ba legenda argentinske ECODEPORTIVO.COM.AR

PODGORICA - Banjani poznati po visokim ljudima - to svakako u Crnoj Gori neće zvučati kao naročito otkriće. Ali, da je jedan od njih u dresu košarkaške reprezentacije Argentine, da je sa važnom rolom igrao dva šampionata svijeta i postao klupski prvak planete... E pa, to je već druga priča. Još uz sve to - ljekar!

Bio dio argentinskih selekcija - i u košarci i u odbojci

ći klupski trofej stigao je 1983. Milović je 1981. prešao u Obras Sanitarias, jedan od najvažnijih argentinskih klubova. Sa Obrasom je osvojio šampionat 1982, a onda naredne godine postao dio ekipe koja je napravila nešto istorijsko. Obras je 1983. u Buenos Ajresu osvojio FIBA Interkontinentalni kup. U odlučujućem meču savladan je moćni italijanski Kantu 89:76, a Gabrijel Milović bio je član šampionskog sastava. Bio je to prvi takav naslov za argentinski klub. Drugim riječima, jedan Milović iz Banjana – doduše sa argentinskim pasošem i nekoliko hiljada kilometara porodične istorije između – bio je klupski prvak svijeta u košarci. Poslije Obrasa karijera ga je vodila u Brazil, a zatim kroz Union Santa Fe, Deportivo San Andres, Himnasiju iz Komodoro Rivadavije i Regatas San Nikolas. E da - paralelno sa košarkom završio je i medicinu! Kasnije se specijalizovao za sportsku

medicinu, što već govori o raskošnoj ličnosti, izuzetno cijenjenoj u javnosti u njegovoj domovini (u kojoj nerijetko ističe crnogorsko porijeklo, recimo u jednom velikom prošlogodišnjem intervjuu). Gabrijel, dakle, kao sportista, nije baš trošio vrijeme. I našao je sjajne načine da bude ostvaren.

PONOSNI KORIJENI

Ako bi se čitalo samo prezime „Milovich“ - moglo bi se pretpostaviti mnogo toga. Argentina je tokom 19. i 20. vijeka primila ogroman broj evropskih doseljenika, uključujući ljude sa prostora čitave bivše Jugoslavije... Pa, na prvu loptu - samo prezime i ne mora značiti direktnu konekciju sa Crnom Gorom. Kod Gabrijela, međutim, nema potrebe za nagađanjem. Argentinski košarkaški izvori predstavljaju ga kao čovjeka crnogorskog porijekla, a porodična genealogija Milovića iz Banjana daje nam mnogo više.

Gabrijelova linija ide preko njegovog oca Rafela – Radomira Milovića, rođenog u Argentini 9. januara 1932. Radomir je završio farmaciju i oženio Olimpiju Romanjoli, Italijanku i dječju ljekarku.. Imali su troje djece: Gabrijela – Gavrila, Đorđija i Milenu. E, Radomirov otac, a Gabrijelov đed, bio je Nikola Milović. I tu se vraćamo kući. Nikola je bio sin Maksima – Šuja Milovića i Tomane Eraković. Prema genealogiji bratstva Milovića, Nikola je 1930. otišao u Argentinu, sa suprugom Cvijetom Kankaraš. Sa njima su krenuli i njegova sestra Jovana, te roditelji Maksim i Tomana. Svi su svoj novi život nastavili u Ćaku! Nikola, međutim, nije krenuo naslijepo; u Argentini ga je već čekao brat. I tu porodična priča Gabrijela Milovića prestaje da bude samo zanimljiva genealogija jednog sportiste - i postaje dio jedne od najneobičnijih epizoda crnogorskog iseljeništva!

Arena

stiče crnogorsko porijeklo

anjana e košarke Poeni protiv Jugoslavije

ECODEPORTIVO.COM.AR

Sa 25 godina, na šampionatu svijeta 1986 u Španiji, Milović je za Argentinu u grupi igrao protiv - Jugoslavije... I za devet minuta na parketu ubacio je četiri poena, bez promašaja. Preko puta, naš nacionalni tim koji je slavio 87:68, a u njemu: braća Dražen i Aco Petrović, Divac, Dalipagić, pod košem Nikšićanin Radovanović... Gabrijel je za ,,gaučose“ igrao je 1990. na šampionatu svijeta - čiji je Argentina bila domaćin. Sa 29 godina bio je važan igrač u rotaciji, a njegova reprezentacija završila je na osmom mjestu... Uz izuzetnu partiju, recimo, u porazu od Janakisove Grčke 81:78 i izuzetan otpor Sjedinjenim Američkim Državama u porazu 104:100! A za Amerikance tada su igrale buduće NBA zvijezde: pod košem Alonzo Morning, Kris Getling i Kristijan Lejtner, a prvi strijelac - sjajni bek Keni Anderson... I već tada naslućivao se veliki košarkaški uspon južnoameričke košarkaške nacije.

Milović u domovini u godinama nakon karijere

Nikolin brat Petar Milović, rođen u Podljutu u Banjanima 1895, stigao je u Ćako još 19. decembra 1913. godine. Bio je među crnogorskim pionirima zajednice iz koje će nastati kolonija čije ime nije ostavljalo mnogo prostora za dilemu odakle su njeni stanovnici došli: La Montenegrina... Crnogorka. Jedna tamo, hiljadama kilometara od Banjana.

I OPET NATRAG...

Jer, možda je najljepši detalj cijele priče: način na koji ga zvanično bilježi genealogija bratstva. Ne samo Gabrijel. Nego: „Gabriel – Gavrilo (Rafelo-Radomir)“. Ispod toga: rođen 16. avgusta 1960, završio medicinski fakultet... Dugogodišnji reprezentativac Argentine u košarci. U nekoliko redova na porodičnom stablu - stao put, preko pola svijeta, i više. Maksim i Tomana iz Banjana; njihov sin Nikola preko Atlantika; Nikolin sin Radomir rođen u

Argentini. Pa njegov sin Gavrilo postaje Gabrijel... Oblači onaj prelijepi svijetloplavo-bijeli dres Argentine. I igra protiv najboljih košarkaša planete, e! I da: ni tu košarkaška genetika nije stala. Daleko od toga; Gabrijelov sin Maksimo Milović takođe je stigao do argentinskih mlađih reprezentativnih selekcija i košarkaški odrastao u Obrasu - klubu u kojem je njegov otac postao svjetski prvak. Pa se tako, poslije više od jednog vijeka, može povući linija kao u filmskoj priči. Od Podljuta i Banjana, preko broda za Južnu Ameriku, šuma i polja Ćaka... i kolonije nazvane La Montenegrina. Pa sve do Mundobasketa, reprezentacije Argentine i pehara namijenjenog najboljem klubu na svijetu. Dug put, a jedno prezime. Na dugoj vremenskoj liniji, na oba njegova kraja, ostalo je isto: Milović. Stojan STAMENIĆ

PODGORICA - Sasvim je dovoljno pet godina da jedno okupljanje dobije svoje male rituale, stare priče i prijateljstva, koja se nastavljaju tamo gdje su prethodne jeseni zastala... Ali i dovoljno dugo da poneka stolica ostane prazna. Poznata je kompletna agenda jubilarnog, petog Mundijala prijateljstva, koji će ove sedmice od 9. do 11. oktobra biti održan u Ulcinju, a ovogodišnje izdanje počeće upravo sjećanjem na one koji više neće moći da mu se vrate.

Sportski miks 19

Mundijal prijateljstva od 9. do 11. oktobra u Ulcinju

Susret emocija i uspomena D. MIJATOVIĆ

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

PET IMENA

Manifestacija koja je nastala iz plemenite želje Ulcinjana da iznova okupljaju one čije su se karijere, utakmice i prijateljstva nekada ukrštali širom Jugoslavije - peti rođendan dočekuje sa sjećanjima koja su u međuvremenu dobila drugačiju težinu. Neki od onih velikana koji su prethodnih jeseni ovdje pričali o utakmicama, putovanjima i ljudima jednog velikog sportskog vremena, ovog oktobra biće dio tuđih uspomena... I zato će, prije novih susreta, knjiga, filmova, muzike i vina - prvo veče pripasti njima. Kako je najavio Pavle Pepđonović - ,,prvi među jednakima“ u organizaciji manifestacije čiji je domaćin i organizator cijeli i ponosni Ulcinj - Mundijal će početi u petak, 9. oktobra, u 19 sati u Domu kulture, omažom posvećenim Ivanu Gudelju, Božu Koprivici, Goranu Suknu, Dušku Vujoševiću i Draženu Dalipagiću. Pet velikih svjetskih imena iz različitih sportskih priča i generacija - i ljudi koji su ostavili trag mnogo širi od rezultata, medalja i novinskih stranica. Posebno mjesto u toj večeri pripadaće Gudelju. Upravo je promocija njegove knjige i filma „Ivanova igra“ u Ulcinju bila jedna od iskri iz kojih je nastao Mundijal prijateljstva, a nekadašnji as Hajduka i reprezentacije svojim imenom, poznanstvima i prijateljstvima pomagao je da okupljanje iz godine u godinu raste. Zbog toga će peto izdanje biti i prvo na kojem će se njegovo ime naći među onima kojih se prijatelji sjećaju, umjesto među onima koji ih dočekuju. Biće to veče sjećanja, ali i podsjećanja na jednu od osnovnih ideja Mundijala: da se ljudi koji su nekada dijelili terene, tribi-

Sa prošlogodišnjeg okupljanja u Ulcinju

ne, novinarske lože i putovanja ponovo sretnu dok još mogu jedni drugima da ispričaju stare priče. Ovog oktobra, neke od njih moraće da pričaju i u ime prijatelja kojih više nema.

OD MOCE DO HADŽIBEGIĆA

Program se nastavlja u subotu, 10. oktobra, kada je za 11 sati na platou ispred Hotela „Dvori Balšića“ u Starom gradu zakazana ceremonija svečanog otvaranja. U istom hotelu će od 14 sati biti predstavljena knjiga Branka Tomića „Hadžija sa Koševa“, posvećena Faruku Hadžibegiću, nekadašnjem reprezentativcu Jugoslavije i jednom od fudbalera čije je ime ostalo neraskidivo vezano za Sarajevo i jednu veliku eru jugoslovenskog fudbala. Od 17 sati u Domu kulture sportsku prošlost preuzima filmsko platno. Biće prikazan dokumentarni film režisera Aleksandra Paunovića „Moca, jedna od najlepših fudbalskih priča – Momčilo Vukotić“, posvećen legendarnom fudbaleru Partizana i reprezentacije Jugoslavije. I ta projekcija prirodno se uklapa u ovogodišnji ton Mundijala: Vukotić je preminuo 2021. godine, ali su ostale utakmice, golovi, fotografije i priče ljudi koji su ga poznavali. Subotnje veče vraća Mundijal njegovoj vedrijoj strani. Od

19.30 sati, na platou ispred Hotela „Dvori Balšića“, biće održana vinska fešta Martinja uz bogat muzički program.

RAĐA I ŽOC

Nedjelja, 11. oktobar, biće gotovo potpuno u znaku košarke: na Adi Bojani će od 13 sati biti promovisana knjiga „ŽOC“, biografija najtrofejnijeg evropskog košarkaškog trenera Željka Obradovića, koju potpisuju novinari Branimir Smilić i Nikola Novaković. U 17 časova, u Domu kulture, slijedi crnogorska premijera dokumentarnog filma režisera Vojana Kocejića „Rađa – From Split to Hall of Fame“. Priča o legendarnom splitskom centru vodiće publiku od Splita i evropskih parketa, preko NBA lige, sve do Kuće slavnih. Lista gostiju još jednom pokazuje koliko je Mundijal za samo nekoliko godina izrastao u mjesto susreta nekadašnjih velikana jugoslovenskog i regionalnog sporta. Prvi put na manifestaciju u Ulcinj stižu Dino Rađa, Danira Nakić-Bilić, Svetlana Ceca Kitić, Danko Cvijetičanin, Blaž Slišković, Ratko Svilar, Dražen Mužinić, Boško Đurovski, Željko Pavličević, Zdravko Reić i Edo Pezzi.

VELIKI SUSRETI

Njima će se pridružiti brojni stari prijatelji Mundijala, me-

đu kojima su Dejan Savićević, Stojko Vranković, Zoran Čutura, Mihovil Nakić, Ivica Tucak, Igor Milanović, Šaban Trstena, Faruk Hadžibegić, Mehmed Baždarević, Deni Lušić, Veselin Đuho, Slavoljub Muslin i Nikola Plećaš... Dio ovogodišnjeg okupljanja biće, naravno, okrenut i djeci i mladima, koji će imati priliku da sa sportskim legendama razgovaraju o sportu, odrastanju, odricanju i vrijednostima koje ostaju i kada se ugase reflektori i završi profesionalna karijera. U godini u kojoj Mundijal toliko govori o sjećanju - upravo taj susret generacija dobija dodatni smisao. Peti Mundijal prijateljstva biće zatvoren u nedjelju od 20 sati u Hotelu „Palata Venezia“ u Starom gradu, uz koktel i muzički program. Pet godina nakon prvog okupljanja, Mundijal prijateljstva možda još jasnije pokazuje: zbog čega je uopšte bilo važno napraviti mjesto na kojem će se stari sportski prijatelji ponovo sresti. Rezultati odavno ostanu zapisani u tabelama; medalje završe u vitrinama, a velike utakmice na starim snimcima... Na kraju, ipak, najduže traju - ljudi. I priče koje jedni o drugima pamte. Lekcija koju nas je Ulcinj prethodnih godina tako divno učio i učiće iznova krajem S. S. sedmice.

Odigrana tri meča 10. kola Druge fudbalske lige Crne Gore

Ćatović u 94. za brejk Jedinstva i prvo mjesto PODGORICA – Tri utakmice 10. kola Druge fudbalske lige odigrane su, a ova runda biće zaključena u utorak, kada se sastaju Iskra i Rudar, odnosno Podgorica – Lovćen. Jedinstvo i Zeta upisali su pobjede, tako da su pretekli Podgoricu, a Bjelopoljci će makar do utorka biti sami na vrhu tabele, čime će donijeti dodatni pritisak Lješkopoljcima pred duel sa Lovćenom.

Iako je Jedinstvo igralo sa Beranama, jedinom ekipom koja ne zna za trijumf i koja je ubjedljivo posljednja, Bjelopoljci su do cijelog plijena stigli uz veliku dozu sreće. Naime, Jedinstvo je slavilo golom rezerviste Amila Ćatovića u četvrtom minutu sudijske nadoknade, a baš taj gol bio je presudan da njegov tim preuzme lidersku poziciju. Inače, Jedinstvo je do prednosti došlo u posljednjim trenucima

prvog poluvremena, kada je pogodio Aldin Mušović. Djelovalo je da je Jedinstvo pred trijumfom, ali Nikola Đukić je u 86. minutu zatresao mrežu rivala za 1:1, čime je derbi sjevera dobio priličnu neizvjesnost. I, kada se čekao kraj, Ćatović je rastužio ,,fenjeraša“. Važnu pobjedu upisala je Zeta, koja je na svom terenu savladala Grbalj 1:0. Tim iz Golubovaca, nakon dva vezana poraza na svom terenu, uspje-

la je u derbiju da zaustavi goste iz Radanovića, koji su nakon tri vezane pobjede zastali u meču koji je mogao da ih vine u sam vrh. Meč je odlučen u 55. minutu golom Dušana Jokovića. Budva i Kom igrali su u Petrovcu 1:1. Zlatičani su već u 3. minutu poveli golom Hinata Sakamakija, ali je Budva u 88. minutu preko kapitena Nikole Liješevića uspjela da izbjegne poraz. R. P.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

FSCG

Napad nije pratio odbranu i sa gola Andreu Škerović, če

Andrej Kostić sa saigračima slavi pogodak u Bitolju

Mlada fudbalska reprezentacija danas završava kvalifikacije za EP

Protiv Jermena za ovjeru trećeg mjesta PODGORICA - Dva fudbalska meča Crne Gore i Jermenije igraju se danas u Podgorici.

ska izgubila, pa smo u posljednjih pola sata krenuli u napad. Nedostajalo nam je možda malo mirnoće u završnici napada jer u dobrim situacijama nijesmo imali pravo dodavanje. Ali bilo je dosta i umora, meč je bio izuzetno naporan, sa dosta trčanja i duela, a mi smo u svaki ulazili maksimalno – rekao je za magazin FSCG Andrej Kostić, strijelac pogotka u Bitolju na sjajnu asistenciju Lazara Savovića. - Bio je okružen s nekoliko igrača Sjeverne Makedonije, međutim, odlično je vidio prostor i dao loptu, do koje sam prvi došao i postigao gol. Dobro smo sarađivali, nadam se da će tako biti i protiv Jermenije – kazao je Kostić. Jermeni su potpuni autsajderi u Podgorici – u devet kola nijesu upisali ni bod. - Opuštanje je zabranjena riječ

Uvertiru za okršaj ,,A“ selekcija u Ligi nacija koji se igra pod Goricom napraviće mlade reprezentacije duelom posljednjeg kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, čiji će domaćini naredne godine biti Albanija i Srbija. Utakmica na ,,DG areni“ igra se od 16.30 sati, a Crna Gora bi pobjedom odbranila treće mjesto u grupi E. Prva prilika za tako nešto propuštena je prije četiri dana u Bitolju, gdje su ,,sokoli“ remizirali sa Sjevernom Makedonijom (1:1). - Bili smo bolji u većem dijelu meča protiv Makedonaca i šteta je što nijesmo pobijedili, samim tim i potvrdili treće mjesto. Znali smo da je Šved-

u našoj ekipi, bez obzira na to protiv koga igramo. Stanje na tabeli ne oslikava prave mogućnosti Jermenije, zbog toga moramo biti maksimalno koncentrisani kako bismo na pravi način završili kvalifikacije. Igramo pred svojim navijačima i nadamo se novoj pobjedi – poručio je Kostić, napadač Milana na pozajmici u Sparti iz Roterdama. Devetnaestogodišnji Podgoričanin smatra da su ,,sokoli“ odigrali dobre kvalifikacije. - Grupa je veoma teška, a s pravom su se izdvojili Poljska i Italija. Ali pobijediti Švedsku kući i umalo na strani svakako je velika stvar. Uz malo sreće mogli smo bolje proći i u Italiji. Dosta dobrih partija smo prikazali, iako često nijesmo svi mogli da budemo tu, već smo bili u ,,A“ reprezentaciji – naglasio Ne. K. je Kostić.

PODGORICA - Poraz od šest golova razlike rukometašica Budućnosti od Esbjerga u 4. kolu Lige šampiona ne pokazuje pravu sliku onoga što je bilo u Danskoj - ,,plave“ su do posljednja četiri minuta bile u igri da iznenade rivala (nijesu realizovale napad da se približe na minus od dva gola), ali ponovo su napadački zastale. Loš izbor šuteva, promašaji iz zicer situacija, dvostruki broj tehničkih grešaka presudili su u meču u kojem je domaćin bio apsolutni favorit. Od bekova najveću preciznost iskazala je samo Jovana Skrobić (8-6). Ali, dobila je Budućnost iz ovog duela neke dobre smjernice, posebno odbrambene pred peti meč protiv ekipe Sola iz Norveške, a i trenerica Maja Savić može da bude ohrabrena izdanjem sa gola Andree Škerović koja je od 12. minuta zamijenila Armel Atingre i odbranila 11 šuteva (šest zicera). Ali i Ivone Pavićević, koja je bila najzaslužnija što su ,,plave“ od 19. minuta kod minusa od tri gola (12:9) stigle do izjednačenja. Nakon kraće pauze od treninga Pavićević je u ovom periodu oduzela čak tri lopte domaćim igračicama i postigla dva ključna gola za odličan rezultat do odmora. Danska ekipa od 19. do 37. minuta dala je samo gol, a gošće iz Podgorice propustile su tri napada (zicer i dva loša šuta iz pasiva) da dođu do viška od dva gola, kod vođstva od 14:13, i to sve u uvodnim minutima drugog poluvremena. Napad defi-

Ena Hot na korak do medalje PODGORICA - Jedina ženska predstavnica Crne Gore na Evropskom prvenstvu u boksu za mlade (U17) u Budvi, talentovana Bjelopoljka Ena Hot, ostvarila je veliku pobjedu na startu šampionata. Ona je u osmini finala kategorije do 54 kilograma, nakon izuzetno uzbudljivog i izjednačenog meča, podijeljenom odlukom sudija savladala reprezentativku Litvanije Eimante Bakucionite. Ovom pobjedom članica bjelopoljskog Feniksa obezbijedila je plasman u četvrtfinale, gdje je u srijedu očekuje borba protiv reprezentativke Turske Sudem Temucin, koja je jednoglasnom odlukom sudija eliminisala Po-

BSCG

Crnogorska bokserka slavila u osmini finala Evropskog prvenstva u boksu do 17 godina

ljakinju Emiliju Bajrakovsku. Selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić izrazio je veliko zadovoljstvo premijernim nastupom naše bokserke. - Izuzetno sam zadovoljan i ponosan na nastup Ene Hot. Pokazala je izuzetan karakter, borbenost i zrelost u ringu protiv veoma neugodne protivnice iz Litvanije. Ova pobjeda podijeljenom odlukom potvrđuje ko-

liko je meč bio psihički i fizički zahtjevan, ali Ena je ostala fokusirana do samog kraja. Već se okrećemo srijedi i četvrtfinalu protiv turske bokserke. Svjesni smo da nas čeka težak meč, ali idemo korak po korak, s jasnim ciljem da pred domaćom publikom pružimo maksimum - rekao je Nikola Ružić. Takmičarski program se nastavlja već danas, kada će na ring izaći još trojica crnogor-

skih reprezentativaca. Luka Otašević (do 57 kg) boriće se protiv bjeloruskog boksera Vadzima Valkaua. Ukoliko trijumfuje, Otašević će se u narednom kolu boriti protiv Grka Elefteriosa Zurnacisa. Ivan Tijanić će do 63 kg odmjeriti snage sa Hrvatom Stipom Brekalom. Pobjeda u ovom regionalnom derbiju vodi ga na Nou Gelera iz Izraela, dok će Vasilije Bugarin do 80 kg rukavice ukrstiti sa reprezentativcem Škotske Mihaelom Kahlom. -Sjutra nas očekuje izuzetno dinamičan i važan dan jer na ring izlaze trojica naših momaka. Luka, Ivan i Vasilije su maksimalno spremni i motivisani. Žrijeb im nije bio nimalo lak, očekuju ih kvalitetni i čvrsti protivnici, ali vjerujem u njihov rad i energiju. Boksujemo na domaćem terenu i to mora biti naš vjetar u leđa. Pozivam sve ljubitelje boksa i sporta u Budvi da dođu, podrže ove mlade momke i pomognu im da prebrode prve prepreke na putu ka evropskim odličjima - rekao je selektor Nikola Ružić. R. P.

EHF

Presudila i kla Dvorana ,,Blu voter doken“ Gledalaca: oko 1.000 Sudije: Dane i Marton (Mađarska)

Esbjerg

27

Budućnost

Sedmerci: Esbjerg 3-3, Budućnost 1-1 Isključenja: Budućnost 6 minuta Crveni karton: Bulatović (Budućnost)

13

u 38. minutu.

13

21

ESBJERG

BUDUĆNOST

Stefensen .............................................Filter (12 odbrana)............................Rušfelt-Deila ...................................... 1 Mork............................................... 8 (4) Egen ........................................................Iversen ...................................................Hanson ................................................. 1 Lefkvist ..................................................Majers ....................................................Resberg-Torgersen .........................Kindberg-Hansen .......................... 5 Solberg-Isaksen ................................Rejštad ................................................. 8 Larsen ....................................................Emeneger .......................................... 4

Škerović ........................(11 odbrana) Atingre .................................................... Marsenić ................................................ Popović .................................................. Jauković ..........................................3 (1) Godeč .....................................................3 Skrobić.................................................. 6 Vuljak....................................................... Radević..................................................2 Bulatović- ............................................... Delević .................................................... Radivojević...........................................Kadović .................................................. Pavićević ..............................................4 Grbić........................................................3 Vukčević ................................................-

Trener: Tomas Aksner

Trener: Maja Savić

Savić: Utisak je da ni sudijski kriterijum nije bio ujednačen - Ne mogu ništa da zamjerim djevojkama jer su igrale veoma dobro i svaka je dala svoj maksimum. Bili smo u egalu nakon prvog poluvremena, a utisak je da ni sudijski kriterijum nije bio ujednačen. Imali smo

tri isključenja, uključujući i ono za Ninu Bulatović, koja je dobila crveni karton na početku drugog poluvremena, dok Esbjerg nije imao nijedno. To nekada zna da bude i presudno u ovakvim utakmicama -

nitivno nije pratio defanzivu, a ni važne odbrane golmanke Škerović nijesu iskorišćene na adekvatan način. Sigurno na-

padačku partiju pružila je samo Skrobić, koja je, uz Đurđina Jauković, trenutno najbolje pojačanje podgoričke ekipe.

Danas u Bakuu počinje Svjetsko prvenstvo u džudo

Kovinić i braća Nurković brane boje Crne Gore PODGORICA - Crnu Goru će na Svjetskom seniorskom prvenstvu u džudou u Bakuu predstavljati trojica reprezentativaca Stefan Kovinić, Jusuf i Jahja Nurković. Prvi će na tatami danas da izađe Jusuf Nurković u kategoriji do 66 kilograma. Njegov rival na premijeri biće Kanađanin Žilijen Fraskador, dok ga u slučaju trijumfa u drugoj rundi čeka jedan od favorita, Brazilac Ronald Lima. - Ovdje je svjetska elita, vrhunski borci koji su svojim rezultatima izborili mjesto na ovom takmičenju, sama činjenica da smo među njima predstavlja veliko iskustvo,

ali i dodatnu motivaciju. Ovo takmičenje za nas ima dodatnu težinu i zbog olimpijskog ciklusa koji vodi ka Los Anđelesu 2028. Svaki nastup na ovom nivou je važan za sticanje iskustva, dokazivanje među najboljima i pozicioniranje na međunarodnoj sceni. Zato želim da iskoristim svaku priliku koju dobijem i pokažem koliko mogu - rekao je Jusuf Dva dana kasnije Jahja Nurković nastupiće u kategoriji do 81 kilogram. Prva prepreka biće mu Moldavac Adrijan Sulka, dok bi ga pobjeda u sljedećem kolu odvela na jednog od najboljih u ovoj kategoriji u

– Umjesto etvrti poraz rukometašica Budućnosti u Ligi šampiona PODGORICA kod kuće (protiv Spartaka),

asa domaćina

kazala je Maja Savić, trener Budućnosti. Ivona Pavićević je odigrala odličan meč - istakla je Savić. - I ne samo u napadu, nego i u fazi odbrane u kojoj je imala četiri ukradene lopte. Potencirala bih i sjajno izdanje golmanke Andree Škerović koja je na najbolji način iskoristila priliku. Vje-

rovali smo da možemo do iznenađenja, nijesmo uspjeli, ali ovo je najbolje izdanje u sezoni. Imali smo potrebnu agresivnost u odbrani, ali i pad u igri u posljednjih 10 minuta, zbog čega je Esbjerg došao do ubjedljive pobjede, nezasluženo visokom razlikom poslije svega viđenog na terenu.

Ekipa iz Danske nije lako poentirala iz brze igre, do odmora od 13, dala je samo dva gola iz kontranapada. Do kraja još

tri i jedan sa sedam metara nakon brzog centra. Dobre odgovore imale su ,,plave“, a još bolje Škerović sa gola, prema

Heni Rejštad bez obzira što je postigla osam golova (tri do odmora). Prevagu je pravila 35-godišnja slavna norveška reprezentativka Nora Mork. Odvlačila je pažnju, samim tim što je pravila viškove, a i dala je neke ključne golove za svoj tim (dala osam golova bez promašaja). Važne odbrane u serijama imala je Katarina Filter. Budućnost je možda pokazala najbolju partiju, bez obzira na napadačke loše minute, protiv jednog od favorita za završni turnir i favorita za trofej Lige šampiona. Iskustvo i duža klupa pomogli su treneru Tomasu Aksneru da drži ritam, ne umara previše igračice, dok je Savić u ovom dijelu manje mijenjala, osim kada se u 37. minutu zbog crvenog kartona na tribine preselila Nina Bulatović, a umjesto nje ušla Dunja Radević na desnom krilu. I upravo je sa ove pozicije stigao prvi šut i gol u 44. minutu! Od dolaska Savić na mjesto prvog trenera crnogorske ekipe vide se pomaci, odbrambeno osvježenje, a napadački fale šutevi sa desnog beka (Jelena Vukčević se skoro oporavila, a pojačanje Hana Vuljak još nije pokazala kvalitete i zbog čega je angažovao podgorički klub), ali i više preciznosti sa ostalih pozicija. Očigledna je ogromna potrošnja mnogih igračica koje igraju u oba pravca, što bi, donekle, moglo da se smanji, kraćim odmorima. U neđelju je jedan od važnijih mečeva za ,,plave“, gdje računaju na bodove, kao i sa Krimom, nakon čega slijede dva sa Borusijom iz Dortmunda. A. MARKOVIĆ

21

Košarkaši SC Derbija večeras (20.30 h) gostuju Zadru u drugom kolu grupe B ABA lige

Da prekinu četvorogodišnji post u dvorani „Krešimir Ćosić“

Nikola Pavlićević na prošlosezonskoj utakmici u Zadru

prije svega u odbrani, ali i u napadu. Ako budemo na pravom nivou od prvog minuta, vjerujem da možemo da dođemo do pobjede – kazao je Nikola Pavlićević, kapiten SC Derbija. Poslije četiri godine, Zadar je ljetos promijenio trenera Danijela Jusupa, pa je ekipu preuzeo Stipe Modrić, trener slovenačke Ilirije u prethodne tri godine. Udarna snaga Zadrana je i dalje naš Vladimir Mihailović, a pored kapitena Marka Ramljaka u ekipi su i dalje Krševan Klarica, Niko Šare, Lovro Buljević, Luka Bičić i Andro Mirčeta. Dario Drežnjak i Ivan Vraneš su se vratili u Zadar, dok su neki od novajlija Ivan Vučić, te dvojica Amerikanaca, bekovi Mark Ogden i Ros Vilijams…

- Nemamo puno informacija budući da SC Derbi još nije igrao službene utakmice. Ekipa je dosta promijenjena u odnosu na prošlosezonski roster, igraju malo drugačiju, bržu košarku s više tranzicije, imaju mobilnije igrače pa moramo zaustaviti njihovu igru u tranziciji. Nemaju neke velike centre, ekipa su koja dobro trči, odlično se postavlja, spoj su iskustva i mladosti. S druge strane, svi moji momci su zdravi, spremni, jedva čekamo prvu utakmicu na Višnjiku u ovom takmičenju i vjerujem da će bodovi ostati kod kuće. Najveća podrška su nam naši navijači, nadam se da će doći u velikom broju i da će nam biti šesti igrač na terenu – reS. J. kao je Modrić. REGIONALNA LIGA

Regionalna vaterpolo liga (5. kolo) prethodnih desetak godina, šampiona svijeta i Evrope, osvajača medalja sa Grend slemova i Gran pri turnira, Belgijanca Matijasa Kasea. Posljednjeg dana pojedinačnog Svjetskog prvenstva (10. oktobra) Stevan Kovinić će se boriti u kategoriji preko 100 kilograma. Žrijeb je odlučio da mu rival u prvom kolu bude srpski džudista Igor Vračar. Pobjeda bi ga odvela na prvog na Svjetskoj listi, zvaničnog prvaka Evrope i svijeta Inala Tasojeva. Uz trojicu reprezentativaca biće trenerski tandem Ivana Milović i Omer Nurković, dok će na poziv predsjednika Svjetske džudo federacije Marijusa Vizera šampionatu u Bakuu prisustvovati predsjednik i potpredsjednik Džudo saveza Crne Gore, Jovica Rečević i Marinko Jovović. Na šampionatu svijeta u Bakuu nastupiće 622 džudista i džudistkinje iz 93 države. R. P.

Budva bez odgovora u derbiju PODGORICA - Budvani su izgubili od Šapca (13:9) u gostima derbi 5. kola Regionalne lige. Nakon odmora naš vicešampion je posustao, dozvolio je rivalu u trećoj dionici da dođe do prednosti od tri gola, a u posljednjih osam minuta uđe sa viškom od dva. U posljednjih šest i po minuta gosti su bili u

FORMULA 1: Nevrijeme nije spriječilo Holanđanina da slavi u Maleziji

Napokon - Ferstapen PODGORICA - Maks Ferstapen napokon je slavio i to na Velikoj nagradi Bahreina. Četvorostruki šampion startovao je sa pol pozicije i stigao poslije 302 dana do pobjedničkog postolja. Vozač Red Bula upisao je 72. pobjedu u karijeri, bio je ubjed-

je crnogorski reprezentativac Darko Đurović sa 11 odbrana, a Aljoša Mačić dao je dva gola. Primorac je na učinku od dvije pobjede i tri poraza, a kao gost protiv Valisa bio je ubjedljiv i, čini se, napravio dobar zalet pred put u Francusku, gdje će nastupati u kvalifikacijama Evrokupa. Kotorani su slavili 25:9, uz se-

igri za bodove, nakon čega je domaćin ponovo stigao do nove velike prednosti od tri gola. Šabac je vodio 13:9 na četiri i po minuta prije kraja utakmice... Budvanima je ovo drugi poraz u posljednja tri meča. Dvostruki strijelci u porazu od Šapca bili su Marino Čagalj, Đorđije Stanojević i Matijas Biljaka. Kod domaćina blistao

ljiv u odnosu na lidera u generalnom plasmanu Kimija Antonelija. Iza vozača Mercedesa završio je Luis Hamilton u Ferariju i to nakon što je odustao Džordž Rasel u drugom Mercedesu i to kada je pretekao Isaka Hađara u drugom bolidu Red Bula. Trku je obilježilo odlaganje

Sa meča Šabac - Budva

dam golova (bez promašaja) ljevorukog Đura Radovića, a i Tim Perov bio je stoprocen-

tan sa četiri pogotka. Golman Marko Pejović upisao je devet odbrana. A. M.

kao i nekoliko vozača. Trka je bila nastavljena i pred posljednja četiri kruga, kada je Italijan ozbiljno krenuo u jur-

njavu za Holanđaninom, ali nije bilo rezultata. Do kraja trke ispred Hađara se našao i drugi vozač Ferarija Šarl Lekler, dok je Francuz morao da se zadovolji petim mjestom, ispred Oskara Pjastrija i Lijama Losona. Fernando Alonso je završio ispred branioca titule Landa Norisa, a bod je osvojio Arvid Lindblad. Antoneli u generalnom plasmanu vodi sa 320 bodova, Rasel ima 236, Hamilton 214... Naredna trka je za vikend u Singapuru. A. M.

FORMULA 1

ou

Jovana Skrobić u meču protiv Esbjerga

košarkaši SC Derbija će sezonu otvoriti večeras u gostima protiv Zadra (20.30 časova), u drugom kolu grupe B ABA lige (prvo kolo je odgođeno zbog neuspjelih pregovora suvlasnika regionalnog takmičenja i grupe od 63 sudija). Zbog toga je velika nepoznanica u kakvoj formi tim Petra Mijovića dočekuje meč na terenu gdje je izgubio četiri od pet puta u ABA ligi, a dobio je samo prvi duel u dvorani „Krešimir Ćosić“, prije četiri i po godine, sa 76:71… - Otvaramo sezonu protiv odlične ekipe Zadra, sa novim trenerom i značajno promijenjenim načinom na koji igraju u odnosu na prethodne sezone. Mi smo u situaciji da igramo prvi takmičarski meč u ovoj sezoni, što mislim da je hendikep u odnosu na ekipe koje su već odigrale nekoliko utakmica. U Zadru je uvijek teško i zahtjevno gostovanje. Očekujem da ekipa da maksimum i da sa dobrim planom igre, intenzitetom u oba pravca, pokušamo njihove glavne napadačke opcije da zatvorimo u najvećoj mogućoj mjeri, a sa druge strane napadački da iskoristimo neke njihove slabosti – kazao je Petar Mijović, trener SC Derbija. SC Derbi je u pripremnom periodu odigrao osam utakmica, šest je dobio i dvije izgubio, od čega jednu od Budućnosti u polufinalu Memorijala „Ljubo Jovanović“. Zadar je, sa druge strane, upisao pet od šest pobjeda u pripremnom periodu. Pred ovaj duel, SC Derbi ima bolji međusobni skor u ABA ligi, sa šest pobjeda u 10 utakmica. - Očekuje nas teška utakmica i jedva čekamo da izađemo na teren. Dobro smo se pripremali i vjerujem da ćemo utakmicu dočekati spremni i maksimalno motivisani. Mislim da će ključ biti naša agresivnost,

Sportski miks

ZADAR/ZVONKO KUČELIN

Arena

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

starta za sat i po zbog velike kiše, a kod prvog pokušaja formacijskog kruga Ferstapen i Hamilton su bili u problemima,

Arena

22 Odbojka

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Odbojkašice Budućnost voleja osvojile Superkup i na najbolji način počele novu sezonu

PODGORICA – Odbojkašice Budućnost voleja novu sezonu otvorile su na najbolji način – osvajanjem Superkupa, jedinog trofeja koji je nedostajao u riznici ženskog podgoričkog odbojkaškog kluba, nakon titule 2012. i Kupa Crne Gore u martu ove godine. S obzirom na to da su igrale protiv četvorostrukog uzastopnog šampiona i ekipe koja ih je u finalu plej-ofa prošle sezone nadigrala sa 3-0 u pobjedama, za odbojkašice Budućnost voleja je priprema Superkupa protiv Herceg Novog trebala da bude, relativno, jednostavna. Podgoričanke u duelu sa timom punim internacionalki, jednostavno, nijesu imale što da izgube, a mogle su mnogo da dobiju. Međutim, usljed promijenjenih okolnosti i činjenice da je Herceg Novi duel u Superkupu dočekao maksimalno oslabljen, bez ijedne strankinje (zbog tužbi bivših igračica nije uspio da ih registruje), te bez kapitenke i reprezentativnog libera Melise Cenović, kao i trenera Marka Radusinovića, bilo je jasno da je Budućnost apsolutni favorit protiv tima sa tri seniorke i kadetkinjama. U takvoj situaciji trebalo je promijeniti psihologiju pripreme i motivaciju za meč. Iako svjesne razlike u kvalitetu „plave“ sebi nijesu mogle da dozvole bilo kakvo opuštanje, da bi izbjegle neočekivane stvari. Na kraju, tim Luke Bo-

OSCG

Bogojević: Jako značajan trofej za početak sezone i sve što slijedi Crnojački: Nadam se da nije posljednji trofej u sezoni Ruska korektorka Dijana Crnojački je u ljeto 2025. stigla u Budućnost, nakon godine pauze zbog teške povrede koljena koju je doživjela u finišu sezone 2023/24. igrajući za Herceg Novi. Crnojački (djevojačko Balai) je za dvije sezone u Herceg Novom osvojila dvije duple krune, a Superkup je drugi trofej koji je uzela u Budućnosti, nakon prošlosezonskog Kupa Crne Gore. Superkup je osvojila i kao kapiten, i to protiv bivšeg tima koji je u sezoni 2024/25. kao trener vodio njen suprug Srđan Crnojački. - Nijesmo bile spremne baš za takvu utakmicu, da će biti tako lako. Ipak smo očekivale da će biti prava borba, ali ispalo je kako je ispalo. Bitno da smo uzele trofej, da smo ispunile sve zadatke. Idemo dalje, osvojile smo prvi trofej u sezoni, nadam se da nije i posljednji – kaže za Pobjedu Dijana Crnojački. S obzirom na to da je igrala u Herceg Novom, upitali smo korektorku Budućnosti da li je iznenađena situacijom u bivšem klubu. - Ne bih rekla da sam iznenađena, ali toliko loše nije bilo kada sam ja bila tamo. Ovo je prvi put da se tako nešto dešava, i nadam se da više neće ponoviti, da će riješiti svoje probleme – dodala je Dijana Crnojački. Odbojkašice Budućnosti proslavljaju trijumf u Superkupu

gojevića je opravdao očekivanja i okitio se prvim trofejom u Superkupu... - Mi smo očekivali i nadali se da ćemo odigrati jednu uzbudljivu utakmicu. Međutim, zbog svih tih dešavanja kod njih, Herceg Novi je izašao na teren sa mlađom ekipom, koja je u ovom momentu, stvarno, kvalitetom daleko od nas. Zato sam meč počeo i sa nekom izmiješanom postavom i sa nekim mlađim igračicama da bismo držali tu motivaciju – kaže za Pobjedu Luka Bogo-

jević, trener Budućnosti. Budućnost je lako dobila prva dva seta sa 25:9 i 25:12, dok je sve bilo teže u trećem, u kojem su Novljanke čak i vodile, do dva poena, a u igri su bile do 23:22 za „plave“, koje su sa dva uzastopna poena okončale set (25:22), samim tim i meč. - Djevojkama smo zadali konkretne zadatke, da probamo da imamo malo više poena iz bloka, da napravimo što manji broj servis-grešaka i na taj način da držimo fokus. To mi je bio glavni cilj i sve je funkcionisalo do-

sta lijepo, izuzev tog trećeg seta gdje je to, možda, i bilo očekivano da malo padne motiv jer smo i mi igrali sa postavom kadetskog uzrasta. Ali, na kraju je važno da smo naš posao odradili kako treba i uzeli trofej koji je jako značajan za početak sezone i sve što slijedi – dodaje Bogojević. Šef stručnog štaba Budućnosti ističe da je „žao svima, a prvenstveno njemu i njegovoj ekipi što Herceg Novi nije mogao da igra u najjačem sastavu“.

- Mi smo se pripremali i očekivali smo dobru utakmicu jer su oni, s obzirom na sastav koji su predstavili, ozbiljna ekipa. Nama je u ovom momentu i trebala jedna takva utakmica, bez obzira ko bi u toj utakmici izašao kao pobjednik. Ponavljam, trebala nam je jaka utakmica u Superkupu jer smo se pripremali za taj meč, pominjali ga iz treninga u trening i definitivno nam je žao što nije bilo tako, Ali, bože moj, u ovom momentu je to tako, mi smo trofej zaslužili na tere-

nu i to je ono što je najvažnije. Idemo dalje. Kako god, za Budućnost je ovo odličan start sezone. - Početak je iz snova. Mislim da će nam to dobro poslužiti za sve što slijedi dalje, za izazove koji nas čekaju krajem mjeseca, kada očekujemo četvrtfinale Kupa Crne Gore sa Lukom Bar, kada treba da budemo u najboljoj formi, jer je to meč koji nas, vjerovatno, vodi do same završnice tog takmičenja – zaključio je Luka BoS. JONČIĆ gojević. OSCG

Nikola Kažić, predsjednik OSCG, za Pobjedu komentariše blamažu Herceg Novog na Superkupu

To svakako nije dobra slika i ne doprinosi razvoju odbojke PODGORICA – Superkup za odbojkašice je prošao, trofeju su se u Podgorici radovale odbojkašice Budućnosti, ali je nakon ovog događaja ostao gorak ukus među odbojkaškim poslenicima u Crnoj Gori zbog načina na koji se Herceg Novi odnio prema ovom događaju. Podgoričanke su slavile lako i ubjedljivo (3:0), ali im je osjećaj zadovoljstva umnogome „pokvario“ rival koji je svojim neodgovornim potezima u prethodnom periodu sebe doveo u situaciju da mora da nastupi sa kadetkinjama i tri seniorke, koje su predvodile reprezentativka Gordana Madžgalj i Marija Bojić. To je bila blamaža četvorostrukog uzastopnog šampiona, koji je protiv Budućnosti igrao bez ijedne od strankinja koje su ljetos sti-

gle. Na opravdanoj poštedi bila je kapitenka i reprezentativni libero Melisa Cenović, a ekipu, neobjašnjivo, nije vodio šef stručnog štaba Marko Radusinović, već njegova pomoćnica Milena Burzanović. Sve to zbog toga što Herceg Novi nije na vrijeme riješio peripetije koje su nastale usljed tužbi nekih bivših igračica, a zbog neizmirenih ugovornih obaveza, zbog čega im je ljetos prvo bio blokiran račun, a onda i proces registracije novih igračica i izdavanja međunarodnih sertifikata, o čemu sada brigu vodi Svjetska odbojkaška federacija (FIVB)... - Odbojkaški savez je u organizaciji i pripremi borbe za trofej Superkupa, kao i do sada, uradio sve da ovo bude spektakl nalik onima iz posljednjih nekoliko godina kada su u pi-

tanju finala Kupa i Superkupa u obje konkurencije. Potrudili smo se i ovog puta da bude tako, ali nakon ovog meča ostaje gorak ukus što se sve odvijalo na način koji su ljubitelji odbojke imali priliku da vide. To, svakako, nije dobra slika i ne doprinosi razvoju odbojke u koji mnogo investiramo na svim nivoima, pa tako i u organizaciji ovakvih mečeva – kaže za Pobjedu Nikola Kažić, predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore, komentarišući dešavanja u vezi sa crnogorskim šampionom. Na pitanje kakva je bila komunikacija sa Herceg Novim u vezi sa pomenutom problematikom i da li je i kada OSCG mogao da zaključi da Novljanke neće moći da riješe svoje probleme prije Superkupa, Kažić je odgovorio. - OSCG je i ovoga puta, kao i

uvijek, uradio sve što je bilo potrebno, ubrzao svoj proces licenciranja, ali je OK Herceg Novi zbog odluke Svjetske odbojkaške konfederacije ostao onemogućen da licencira igračice iz inostranstva prije ove utakmice. Bilo je sličnih situacija i ranije, ali se uvijek rješavalo na vrijeme. Nažalost, ovog puta nije bilo tako i ostaje žal za spektaklom i sjajnom utakmicom kakvih su mnogo odigrala ova dva kluba prethodne sezone – dodaje Kažić. Predsjednik OSCG se na Superkupu susreo sa Milanom Ivaniševićem, predsjednikom OK Herceg Novi. - U razgovoru mi je rekao da će riješiti probleme što se licenciranja igračica tiče i da će spremno dočekati utakmice u kvalifikacijama za Ligu šampiona, što im ja od srca želim, kao i da

Kažić je predao pehar Superkupa Crnojački, kapitenki Budućnosti

naprave istorijski korak ka plasmanu u grupnu fazu. Pitali smo Kažića što OSCG može ubuduće da uradi da bi barem zaštitio sebe i svoja takmičenja od ovakvih situacija. - Odbojkaški savez će, svakako, tražiti modele u kojima će klubovi dobijati jasne rokove za licenciranje pred prve utakmice u sezoni kako bi se izbjegla neizvjesnost do posljednjeg dana pred borbe za trofeje. Predsjednik OSCG je na kraju

govorio i o pozitivnom primjeru u Herceg Novom. - Posebno želim da istaknem našu reprezentativku Gordanu Madžgalj, kao i Mariju Bojić koje su kao najstarije igračice u ekipi, svojim vladanjem, odnosom i zalaganjem pokazale da i u ovako teškoj situaciji na terenu žele da daju svoj maksimum i tako daju pravi primjer svima kako profesionalci treba da se ponašaju – zaključio je Nikola S. J. Kažić.

Feljton 23

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

ŠPIRO KULIŠIĆ: KAKO RAZUMJETI ETNOGENEZU CRNOGORACA

12.

„Tanke“ teze Jovana Cvijića i Jovana Erdeljanovića Priredio: Slobodan Čukić Sudeći po rezultatima arheoloških, jezičkih, istoriografskih i etnoloških istraživanja, starija plemena u oblasti Crne Gore, iz vremena prije osnivanja srpske države, mogla su biti samo manja, generička plemena, koja su u početku predstavljala spoj balkansko-romanskog i slovenskog življa. Pored brojnih toponima, to potvrđuju i uporni tragovi ugzorilokalnog braka, avankulata, dualne egzogamije i uopšte dualne strukture, kao i neke crte u crnogorskim govorima. U svakom slučaju, crnogorska rodovsko-plemenska organizacija u mnogim bitnim crtama i oblicima razlikuje se od poznatih rodovskih struktura i rodovske tradicije drugih slovenskih naroda, dok je, s druge strane, u mnogim bitnim elementima i oblicima veoma bliska rodovskim oblicima i odnosima kod balkanskih starinaca. Ovo se osobito može pratiti u ženidbenim i svadbenim običajima, u ponečem istovjetnim sa kavkaskim i jermenskim običajima, koji u cjelini nesumnjivo reflektuju najarhaičnije balkansko-slovenske rodovske odnose. U tom pogledu veoma je značajno da se sa nekim neslovenskim osobinama središnjih južnoslovenskih govora podudaraju oblici i suština cijelih sistema svadbenih običaja koji na isti način, kao i neke jezičke crte, odstupaju od slovenskog tipa. Na isti način, kako je to Brozović utvrdio za „neslavenski udio” u središnjim hrvatsko-srpskim dijalektima, možemo reći da su i prijeslovenski elementi u svadbenim običajima dinarskog stanovništva ne samo brojni i veoma stari, već i sasvim harmonično utkani u si-

Crnogorska rodovsko-plemenska organizacija u mnogim bitnim crtama i oblicima razlikuje se od poznatih rodovskih struktura i rodovske tradicije drugih slovenskih naroda, dok je, s druge strane, u mnogim bitnim elementima i oblicima veoma bliska rodovskim oblicima i odnosima kod balkanskih starinaca

Cvijić upada u neposrednu protivrječnost kada kaže da su doseljenici obrazovali bratstva, dok na prethodnoj strani ističe kako su „ovi morali ući u jedno bratstvo, uzeti slavu i prilagoditi se plemenskim navikama“ - iz čega slijedi da su se većinom doseljavali pojedinci i da su se nova bratstva razvila u krilu starih bratstava steme svadbenih običaja u kontinentalnoj dinarskoj oblasti. Neki specifični i sigurno veoma arhaični svadbeni običaji u oblasti zetskih govora, koji ujedno odražavaju i arhaične rodovske odnose, podudaraju se sa kavkaskim i jermenskim, a neki i sa albanskim običajima. A ovi svadbeni običaji u cjelini, i posebno oni koji se javljaju kao relikti, veoma dosljedno odražavaju kako arhaično rodovske, tako i na njima zasnovane etničke odnose između Slovena i balkanskih starinaca. Stoga se i ne može govoriti o „srpskim plemenima” Crne Gore iz vremena do osnivanja države Nemanjića, već jedino o balkansko-slovenskim odnosima i na toj gentilnoj osnovi formiranim slovenskim etničkim strukturama.

Jovan Erdeljanović

Jovan Cvijić (1865-1927)

dalje izlaže Erdeljanović, izvr-

ju nego stara”, jer su ovi dose-

gra grupisali su se novi doselje-

stanovništva iz „ostalih srpskih zemalja”. Ti su se doseljenici, kako misli Erdeljanović, velikom većinom jako množili, pa su ubrzo narasli u velika i jaka bratstva. Doseljenička su bratstva, kako kaže Erdeljanović, pokazivala „uvek veću energi-

pa su stoga i uspjeli da istisnu mnoge stare rodove i porodice i da se na njihovu zemljištu nasele. Osim toga, nastavlja Erdeljanović, među doseljeničkim bratstvima, u svakom plemenu ima po jedno ili dva koja vode svoje porijeklo od kakve znatne ličnosti, a neka čak dovode sebe u srodstvo sa starim srpskim vladarskim dinastijama (J. Erdeljanović, „Neke crte u formiranju plemena“, 77-78). Ova romantična slika cijelog procesa zasnovana je na biološko-mehaničkom shvatanju o „energičnim elementima” koji su se jako namnožili, potisnuli starije stanovništvo i obrazovali nova plemena.

rih plemena. Novi su doseljenici porijeklom iz susjednih oblasti, poglavito iz Metohije, sa Kosova, iz Hercegovine, od Sjenice, iz Bosne i moravske Srbije. I na kraju Cvijić zaključuje da su više „aglomeracijom nego srodstvom stvorena ova plemena” („Balkansko poluostrvo“, 53). Međutim Cvijić upada i u neposrednu protivrječnost kada kaže da su doseljenici obrazovali bratstva, dok na prethodnoj strani ističe kako su „ovi morali ući u jedno bratstvo, uzeti slavu i prilagoditi se plemenskim navikama” (isto, 52). A iz toga slijedi da su većinom doseljavali pojedinci i da su se nova bratstva razvila u krilu starih bratstava, u najtješnjoj ljudskoj, ekonomskoj i uopšte društvenoj vezi sa starijim stanovništvom.

O NOVOM FORMIRANJU šeno je „novo formiranje” ple- ljenici, navodno, „po svojoj pri- nici sasvim drukčijeg porijekla, PLEMENA mena, izazvano doseljavanjem rodi vrlo energični elementi”, obrazujući bratstvo, i ostaci sta-

Erdeljanović je ukazao da su u vrijeme turskih osvajanja neka plemena napustila zemlje u ravnicama i u riječnim dolinama, i da su se povukla u „unutrašnjost plemenskog sedišta, u visoke i teško pristupačne predele”. U tom periodu, kako

CVIJIĆ UPAO U PROTIVRJEČJE

Crnogorac, crtež

I Jovan Cvijić je usvojio navedenu tezu o starim srpskim plemenima „iz doba naseljavanja”, koja su se u klonitim oblastima održala zbog geografskog položaja, a modifikovala se pod uticajem istorijskih događaja. Zatim i on izlaže koncepciju o novom formiranju plemena, koja su pojačana ili proširena mnogobrojnim uskocima, i „što su se manja plemena utopila u veća” („Balkansko poluostrvo“, Beograd, 1931, II, 52) opet mehanički, kvantitativno, gubeći iz vida i ljudske i rodovske odnose. U svakom plemenu, kaže Cvijić, ima po nekoliko starih, srodnih rodova koji čine plemensko jezgro. Oko ovog jez-

JOŠ JEDNA KONTRADIKCIJA

Na isti način i Erdeljanović je, čak i u svojim detaljnim ispitivanjima, često prilazio pojavama i procesima sasvim nedijalektički, tako da je dolazio i do potpuno protivrječnih zaključaka. On je u svoje vrijeme primijetio da među susjednim plemenima „nema jačih dijalekatskih razlika”, iako svako pleme ima „ipak manje posebne, većinom fonetske i leksičke odlike koje su naročito u središnjim delovima plemena jače izražene” (isto, 69). Pa ka-

ko se može objasniti da se, pored brojnih i tako energičnih doseljenika iz raznih krajeva, održao zetski dijalekat i kako su se dijalekatske odlike najbolje očuvale u „središnjim delovima plemena”, kada su „nova i jaka doseljenička bratstva zahvatala sva naselja po središtu plemenske oblasti, a stara i slaba bratstva su većinom potisnuta po njenim ivicama?” (isto, 79). Iako nam nije objasnio zašto nova i jaka doseljenička bratstva „obično usvajaju i starog plemenskog sveca za svoje krsno ime”, vidi se da je to bio jedan od prvih uslova za asimilaciju doseljenika, koja je najreljefnije i najdosljednije izražena u plemenskim govorima jedinstvenog zetskog dijalekta. Pavle Ivić konstatuje kako akcenatsko pomjeranje, od samog početka, nije imalo istu izoglosu sa jekavskom zamjenom jata. Po strani je ostala Zeta, gdje je i poluglasnik ostao nezamijenjen. Proučavajući dijalekte Stare Crne Gore i susjednih krajeva, Radosav Bošković je utvrdio da se izoglose podudaraju sa plemenskom granicom i da podjela u nahije i bratstva nije znatnije uticala na obrazovanje dijalekata. Rijetke su jače dijalekatske razlike unutar plemena, ali unutar jedne nahije srijeću se ponekad znatnije dijalekatske razlike. Iz ovih tako značajnih konstatacija prije svega se vidi da je starije crnogorsko stanovništvo asimilovalo doseljenike, tako da su u svakom plemenu preovladale opšte i neke u njemu specifične jezičke crte zetskog dijalekta. Iz navedenog ujedno postaje sasvim jasno koliko je neodrživa tvrdnja nekih istoričara da su u Crnoj Gori nahije prerasle u plemena, i da je „u drugoj polovini XV veka jedan talas katunske organizacije preplavio dotadašnju seosku organizaciju“. Iz formiranja crnogorskih govora veoma se jasno vidi koliko je neosnovana i teza o prilivu „svježijeg vlaškog etničkog elementa“ u oblast crnogorskih plemena. U toj oblasti, uprkos tako mehanički shvaćenom množenju i širenju „energičnih“ i „svježijih“ doseljenika, navodno drukčijeg govora, drukčijeg etničkog karaktera i drukčije društvene organizacije (katuni), ne samo da se održao zetski dijalekat, već je njegov areal, kako ističe Pavle Ivić, postao i „vrlo živo migraciono žarište“, sa osnovnim pravcem ka sjeveroistoku. (Nastavlja se)

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. oktobar 2026. 177

Дана 4. октобра 2026. послије тешке болести у 66. години умрла је наша драга

169

Дана 3. октобра 2026, у 84. години, преминуо је наш драги

ЈЕЛЕНА Миланова ПЕРОВИЋ

НАУМ - НУНО Миње НИКОЛАИДИС

Саучешће примамо у капели у Страшевини 5. октобра од 11 до 16 часова и 6. октобра од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Страшевини.

Саучешће примамо у капели под Бијелом Гором - Улцињ 5. октобра од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

рођена ВУЈОВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка АНГЕЛИНА, супруг МИЛАН, кћерке: ИВАНА и МИЛИЦА, син ЛУКА, браћа: БОБО и ДАЈА, снахе: СТАНОЈКА, БРАНКА и МИРА, заове: НОВКА, НАДА и ЈЕЛИСАВКА, унуци: ЂОРЂЕ и АРСЕНИЈЕ, братанићи, братаничне и остала родбина ПЕРОВИЋ и ВУЈОВИЋ

Кућа жалости: Улица Васа Стругара 17, Улцињ.

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка СВЕТЛАНА, унука САША, унук ЛУКА, снаха СНЕЖАНА, сестре ВЕСЕЛИНКА и ЈУЛИЈА и многобројна породица 168

Cjenovnik čitulja Formati

Posljednji pozdrav našoj voljenoj mami i baki

Cijene

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 1/8

OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

prim. dr SMILJA VAVIĆ 1929–2026. pedijatar u penziji

Hvala ti za svu pažnju, ljubav, dobrotu i posvećenost kojima si ispunila naše živote. Kremacija će se obaviti 6. oktobra 2026. od 11 do 11.45 časova na Novom groblju u Beogradu. Datum polaganja urne na groblju u Nikšiću biće objavljen naknadno.

OŽALOŠĆENI: sin NEVEN, snaha NATAŠA i unuka DUNJA

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 5. oktobar 2026. 160

161

Posljednji pozdrav voljenoj majci

Dana 4. oktobra 2026. u 77. godini preminula je naša draga

181

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

VOJU BUŠKOVIĆU Dragi striko, neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BISERKI - MIRI SEKULIĆ BISERKA - MIRA Dragoljuba SEKULIĆ

Bratanične VESNA i STANKA sa porodicama

Lavice, tvoja duša je predugo nosila preteško breme tuge za svojim sinom i mojim bratom Igorom, kao i borbu sa teškom bolešću. Bila si i ostala moja lavica, simbol hrabrosti i ljubavi. Putuj mirno u zagrljaj svom jedincu, a ja ću te vječno nositi u srcu ponosna što sam te takvu imala.

rođena RADOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 4. oktobra od 12.30 do 16 časova i 5. oktobra od 10 do 13.30 časova, kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.

171

Посљедњи поздрав нашем драгом

Tvoja ćerka ANĐELKA

Kuća žalosti: Sava Lubarde 50, Podgorica.

НАУМУ НИКОЛАИДИСУ

162

Poslednji pozdrav

OŽALOŠĆENI: ćerka ANĐELKA, snaha SVETLANA, unučad DUNJA, BRAJAN, JOVAN i DANILO, brat DRAGAN, sestra DRAGANA, đever SLAVKO, zaove ANA i LIDIJA, jetrva BRANKA, đeveričići BOBAN i SAŠA, đeverična MAJA, zaovičići i zaovične, kao i ostala mnogobrojna rodbina SEKULIĆ i RADOVIĆ

Твој одлазак оставља празнину коју нико не може попунити. Нека твоја душа нађе мир и спокој.

BISERKI – MIRI SEKULIĆ Кћерка СВЕТЛАНА, унук ЛУКА и зет РАДОВАН

Hvala ti za nesebičnu ljubav i dobrotu koju si nam pružala. Uvek ćemo te nositi u našim srcima. Tvoji JOVAN, DANILO ANĐELKA i NIKAC

166

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj sestri, tetki i svastici

178

Posljednji pozdrav dragoj snahi, ujni i babi

170

Посљедњи поздрав нашем драгом

BISERKA - MIRA SEKULIĆ

MIRI

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji: DRAGANA, DEJAN, NIKOLA i JELENA DANILOVIĆ

S ljubavlju te se sjećamo, a s tugom opraštamo.

НАУМУ НИКОЛАИДИСУ

ANA MARKOVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav poštovanoj snahi

163

Почивај у миру.

Снаха СНЕЖАНА и унука САША

MIRI Počivaj u miru pored tvog Igora i Dragana.

Zaova LIDIJA ŽIVANOVIĆ Posljednji pozdrav dragoj teti

MIRI od VESKA, VANJE i NINE sa porodicama

183

182

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NAUM-NUNO NIKOLAIDIS Porodici iskreno saučešće. CVIJETA LIPOVINA sa porodicom

26 Oglasi i obavještenja 174

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

MIRJANA ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

186

164

Dana 15. oktobra 2026. navršavaju se 22 godine od kada nas je napustila naša majka, 5 godina otac i nepune 2 godine brat

5. 10. 2004.

15. 6. 2021.

VUKOSAVA Milova PEKIĆ rođ. LUKIĆ

MILO Gojko Ilijin PEKIĆ

VOJKI KOVAČEVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Pamtićemo te po tvojoj dobroti, plemenitom srcu i iskrenom osmijehu. LJILJA GRUBAC sa porodicom

179

Neka tvoja dobrota i plemenita duša počivaju u miru, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Dana 5. oktobra 2026. navršava se godina dana od kada nije sa nama

27. 12. 2024.

Porodica MASLOVAR

175

Draga Mike

RADENKO - BEĆO Radovanov ŠUĆUR

MIRJANA ĐUROVIĆ

MILENKO Milov PEKIĆ

Dani prolaze i godine, a bol i tuga ostaju…

Počivaj u miru.

Vaši sinovi i braća DRAGO, VESKO i RAŠO i vaša ćerka i sestra NADA

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i lijepe trenutke koje si nam poklonila. Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

10 je tužnih godina bez tebe, sine

PORODICA ŠUĆUR

Kumovi RADONJIĆI

SREĆKO

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga su uvijek prisutne u mom srcu. Srce kuca, ali neće da prestane, da budem pored tebe, srećo moja jedina. Počivaj u miru s anđelima. Tvoja CAJE

157

165

156

Dana 4. oktobra navršavaju se 2 godine od smrti naše voljene

BILJANE BOGDANOVIĆ

Počivaj u miru, draga majko. Neka ti je laka crna zemlja.

MIODRAG BOGDANOVIĆ sa porodicom

158

SREĆKO

Nedostaješ nam više nego što riječi mogu reći. Da si ovđe, vidio bi koliko su đeca porasla i koliko im svakog dana nedostaješ. Zauvijek voljen, nikad zaboravljen.

LJILJANA, FILIP i STEFAN

SREĆKU Srećko, sine, gazio si srcem puteve, motore i mašine, a ovaj dan nije bila mašina u tvojim rukama da je savladaš kao uvijek, bila je zla sudbina i zla ruka koja te otrgla iz našeg zagrljaja i odvela na vrata Raja, gdje te u zagrljaj primi moj brat jedini. A otac i majka iznad vas raširili krila da bi vam lakša crna zemlja bila. Kad se ponovo budemo sreli, nemoj ništa da me pitaš, samo me zagrli, svega mi je u životu bilo previše, samo tebe premalo. U vječnom bolu tvoj DUŠKO i SLAVICA

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

172

20 godina je prošlo, ali ljubav i uspomene na tebe neće nikad. Zauvijek u našim srcima i mislima

VESNA GLOGOVAC

„Ti si pjesma moje duše, ti si želja moga sna i ne mogu još da shvatim da bez tebe moram ja...“

Suprug NENO, sinovi BOBAN i ILIJA sa porodicama

Danas se navršava 10 bolnih godina od tvog preranog odlaska

SJEĆANJE

159

5. 10. 2012 – 5. 10. 2026.

Tvoja ujčevina porodica STOJANOVIĆ

184

BOBANU

LJUBO ŽARKOVIĆ

SREĆKO Sjećanje i tuga ostaju i dalje u nama.

173

Mnogo fališ. Pamtiću te od zaborava. DRUG

PORODICA 185

167

BOLE

BOBAN

Skriven iza pozornice života zauvijek ćeš biti moj mlađi brat.

Tvoj BRANKO

SJEĆANJE NA TEBE NE BLIJEDI Od dana kada nisi tu, ništa više nije isto. Nedostaješ u svakom danu, u svakoj priči i svakom trenutku. Bio si mi brat, drug i prijatelj, uvijek tu kada je trebalo. Tvoja dobrota, tvoj osmijeh i sve što smo zajedno prošli zauvijek će živjeti u meni. Nedostaješ! Zauvijek! D

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. oktobar 2026. 176

BOBAN SJEKLOĆA

Nedostaješ, voljeni brate moj!

ILIJA IVANOVIĆ

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

180

BOBANU

Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi. Počivaj u miru, dobri i nikad zaboravljeni brate.

NIKOLA MARTINOVIĆ sa porodicom

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Poslovni broj: Iv. br. 1339/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1001/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1155/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Milovanović Slavko iz Bara, Gorelac bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000774 od 27.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Paikina Maiia iz Bara, Peranovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016068 od 30.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Dramićanin Petar Milorad iz Bara, ul. Kraljice Jelene Balšić br. 25, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018576 od 09.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Milovanović Slavko iz Bara, Gorelac bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000774 od 27.06.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 19.12.2025. godine, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrateovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.10.2026. godine.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Paikina Maiia iz Bara, Peranovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016068 od 30.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.07.2026. godine, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrateovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Bar, 02.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dramićanin Petar Milorad iz Bara, ul. Kraljice Jelene Balšić br. 25, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018576 od 09.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1192/26.

Poslovni broj: Iv. br. 941/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1150/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, Ul. Moskovska 29, koje zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Orlandić Mladen iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave - izvod iz finansijske kartice br. 11245946, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.10.2026. godine, donio je

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Uzelac Branko iz Bara, Josipa Slade-Ilino br.43, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 008494 od 25.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Adamus Lutvo Hanka i Bandić Lutvo Mirsad iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016473 od 09.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Orlandić Mladen iz Bara, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz finansijske kartice br. 11245946. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 09.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Uzelac Branko iz Bara, Josipa Slade-Ilino br.43, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 008494 od 25.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 08.07.2026. godine, kod izvršnih dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrateovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Bar, 01.10.2026. godine

Bar, 02.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Adamus Lutvo Hanka i Bandić Lutvo Mirsad iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016473 od 09.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2196/25.

Poslovni broj: Iv. br. 1238/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1239/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Marygolda Pulikottil Kuriakkose iz Bara, Partizanski put bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 004942 od 24.11.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Preda Sanja iz Bara, Veliki Pijesak br. 89, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013405 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Adamović (Veca) Marija i Adamović (Veca) Igor iz Bara, ul. 132 Dubrava, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000152 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Marygolda Pulikottil Kuriakkose iz Bara, Partizanski put bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 004942 od 24.11.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.01.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Preda Sanja iz Bara, Veliki Pijesak br. 89, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013405 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Adamović (Veca) Marija i Adamović (Veca) Igor iz Bara, ul. 132 Dubrava, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 000152 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 02.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 02.10.2026. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1289/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1148/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1248/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Bibić Omer iz Bara, Dubrava, ulica 77 br.11, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018945 od 05.08.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Vujović Vaso Darinka iz Bara, Veliki Pijesak bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013426 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kajić Izet iz Bara, Pečurice, Dubrava bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 202001 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vujović Vaso Darinka iz Bara, Veliki Pijesak bb, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013426 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Kajić Izet iz Bara, Pečurice, Dubrava bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 202001 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.09.2026. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Bibić Omer iz Bara, Dubrava, ulica 77 br.11, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018945 od 05.08.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.08.2026. godine, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrateovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Bar, 02.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1184/26.

Poslovni broj: Iv. br. 1149/26.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa direktor Stevo Pejović, protiv izvršnog dužnika Garkavyy Aleksander iz Bara, Pečurice, Nišice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016792 od 23.07.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Petrović Radomir Nebojša iz Bara, Dubrava ul. 116, br.4, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013780 od 18.06.2026. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 02.10.2026. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika Garkavyy Aleksander iz Bara, Pečurice, Nišice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 016792 od 23.07.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 01.08.2026. godine, kod izvršnih dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrateovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. Bar, 02.10.2026. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E

UNIVERZITET CRNE GORE POMORSKI FAKULTET KOTOR OBAVJEŠTAVA Da se doktorska disertacija pod nazivom „ Novi pristupi u modelovanju asinhronih mašina za različite vrste brodskih opterećenja“ kandidata mr Ilije Kneževića, studenta doktorskih studija na Pomorskom fakultetu Kotor, studijski program Pomorske nauke, sa izvještajem komisije za ocjenu doktorske disertacije u sastavu:

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Petrović Radomir Nebojša iz Bara, Dubrava ul. 116, br.4, Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 013780 od 18.06.2026. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.07.2026. godine, kod izvršnog dužnika.

-prof. dr Milutin Petronijević, Elektronski fakultet, Univerzitet u Nišu, -prof. dr Maja Krčum, Pomorski fakultet, Sveučilište u Splitu, -doc. dr Miroslav Vukičević, Pomorski fakultet Kotor, Univerzitet Crne Gore, -prof. dr Tatijana Dlabač, Pomorski fakultet Kotor, Univerzitet Crne Gore, -prof. dr Martin Ćalasan, Elektrotehnički fakultet, Univerzitet Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

i izvještajem o provjeri originalnosti teksta disertacije, stavlja na uvid javnosti. Doktorska disertacija se sa navedenim izvještajima nalazi u Centralnoj univerzitetskoj i Pomorskoj biblioteci i ista se može pogledati i dati eventualne primjedbe u roku od 15 dana od dana objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 02.10.2026. godine.

POMORSKI FAKULTET KOTOR DOKTORSKE STUDIJE

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.

Iv.br.3870/25, 262/26; 1813/26; 1814/26; 1815/26; 1816/26; 1820/26; 2492/26; 2493/26; 2495/26; 2496/26; 2498/26; 2499/26; 2500/26; 2501/26; 2502/26; 2503/26; 2504/26; 2505/26; 2506/26; 2507/26; 2509/26; 2510/26; 2512/26; 2513/26; 2769/26 JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “CRNOGORSKI TELEKOM” AD. Podgorica, Moskovska broj 29, koga zastupa Jovana Pavlović, advokat iz Podgorice, Bokeška br. 12/I, protiv izvršnog dužnika Kruščić Jelene dr. shodno članu 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, dana 30.09.2026. godine, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

IZDAJEM u Budvi namješten jednosoban stan, za dvije osobe, na duži vremenski period. Stan je na prvom spratu u Ulici popa Jola Zeca, na 200 metara od Autobuske stanice. Kontakt telefon 068/711- 653

31

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Pozivaju se izvršni dužnici: 1.Kruščić Jelena iz Podgorice, Bulevar Save Kovačevića br.7, 2.Stanković Vesko iz Zete, Glavna gradska ulica Goričani br.117, 3.“MBP“ DOO Podgorica, ul. Svetozara Markovića br.50, 4.“JOVIĆ MG“ DOO Podgorica, Velje brdo Ulica III br.17, 5.Alijaj Senad iz Podgorice, ul. Ćamila Sijarića br.24, 6.Jovanović Stefan iz Podgorice, Vinogradska br.53, 7.“HEYYA MONTENEGRO“ DOO Podgorica, ul. Vuka Karadžića br.5, 8.“VISIONSOFT“ DOO Podgorica, Moskovska bb, 9.“PARK WORLD“ DOO Tuzi, Potez Kuće Rakića bb, 10.“TAMPEK“ DOO Podgorica, ul. Rusa Radulovića bb, 11.Perović Đorđije iz Podgorice, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.42, 12.Pavlović Milan iz Podgorice, Kragujevčka br.12, 13.Vuksanović Ljubica iz Podgorice, ul. Gojka Radonjića br.87, 14.Backović Goran iz Podgorice, ul. Bratstva i jedinstva br.13, 15.Kandić Živorad iz Podgorice, ul. Milana Kuča br.1, 16.Rakočević Nikša iz Podgorice, ul. Dragoljuba Milačića br.5, 17.Avci Nurten iz Podgorice, ul. Marka Radovića br.59, 18.Savović Ranko iz Podgorice, ul. Franca Rozmana bb, 19.Uskoković Duško iz Podgorice, ul. Isidore Sekulić br.14, 20.Radonjić Jelena iz Podgorice, ul. Moskovska br.99, 21.Popović-Kolašinac Biljana iz Podgorice, Vijenac Kosovskih junaka br.6, 22.Rašović Ivana iz Podgorice, ul. Pionirskih odreda br.3, 23.Janković Vesko iz Zete, Ulica Boljevići Mala Mataguži br.2, 24.Krasniq Fatushe iz Podgorice, ul. Isidore Sekulić br.24/1, 25.Šabanadžović Aleksandra iz Tuzi, Vladine bb, 26.Tvrdišić Dragić iz Podgorice, ul. Ivangradska br.8, da se u roku od 3 (tri) radna dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi 13. jula br.18, Podgorica ili pozivom na broj telefona 067/500-840, radi uručenja Rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, i to: 3870/25, 262/26; 1813/26; 1814/26; 1815/26; 1816/26; 1820/26; 2492/26; 2493/26; 2495/26; 2496/26; 2498/26; 2499/26; 2500/26; 2501/26; 2502/26; 2503/26; 2504/26; 2505/26; 2506/26; 2507/26; 2509/26; 2510/26; 2512/26; 2513/26; 2769/26, kao i Rješenja istih poslovnih oznaka od 30.09.2026. godine, donesenim radi naplate troškova postupka.

Direktorica marketinga:

Ukoliko se izvršni dužnici u ostavljenom roku ne obrate postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi same stranke, odnosno izvršni dužnici

hronika podgorice

vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

JAVNI OGLAS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZVOĐENJE POLUMATURSKE EKSKURZIJE ZA ŠKOLSKU 2026/2027.GOD. Predmet nabavke: Organizovanje polumaturske ekskurzije učenika za školsku 2026/2027. god. OPŠTI USLOVI: Termin izvođenja ekskurzije je oktobar 2026. godine. Ekskurzija se organizuje za oko 65 učenika i traje 6 dana. Glavne destinacije polumaturske ekskurzije su: ROŽAJE-BUYUKCEMEDŽE-ISTANBUL-ROŽAJE. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 19500,00 eura sa PDV-om. Okvirni broj učenika 65. Ponuda treba da sadrži: 1.Precizan opis maršute i detaljnu listu destinacija koje se obilaze. 2.Cijenu i rokove plaćanja. Cijena se iskazuje po jednom učeniku. Ukupna cijena će se utvrditi po konačnom broju učenika. 3.Podatke o kvalitetu prevoza i dokaze o visokim standardima, i po pitanju kulturnih, edukativnih, zabavnih i drugih sadržaja. 4.Prisustvo profesionalnog vodiča troškove čijeg aranžmana snosi odabrani ponuđač. 5.Gratis za razredne profesore koja su u pratnji polumaturske eksurzije. 6.Smještaj u hotelima visoke kategrije sa najmanje 5 zvjezdica u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Pravo učešća na oglasu imaju turističke organizacije i privredna društva koja su registrovana za obavljanje ove djelatnosti, tj. imaju licencu za obavljanje djelatnosti turističke agencije organizatora putovanja koja je važeća u vrijeme organizacije ekskurzije. Agencija mora posjedovati Licencu TOUR-OPERATOR, rješenje o izdavanju licence, obaveznu polisu osiguranja putnika, licencu za prevoz, Ugovor o prevozu. Oglas je otvoren 3 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Do dana 07.10.2026. godine do 11:00 h. Ponude se pripremaju u skladu sa važećim zakonima o turizmu i javnim nabavkama i dostavljaju u zatvorenim kovertama sa naznakom Ponuda za ekskurziju –ne otvarati. Ponudu se pradaju zaključno sa 06.10.2026 do 11:00 h. na arhivi škole i svaka prispjela ponuda se upisuje u djelovodnik, uz uslov da imena ponuđača i podnesene ponude se čuvaju kao poslovna tajna. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude najniža ponuđena cijena. Otvaranje i vrednovanje ponuda obaviće se 06.10. 2026.godine u 11:30 časova u prostorijama škole, adresa: JU OŠ “Mustafa Pećanin” Rožaje ul. Raduna Đukića bb. Na otvaranju ponuda je obavezno prisustvo ponuđača. Predstavnici skole će izvršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Neblagovremene i nepotpune ponude, kao i ponude koje nijesu zapečaćene, komisija neće razmatrati. Sa odabranim ponuđačem će biti zaključen ugovor o organizovanju i izvođenju polumaturske ekskurzije. JU OŠ Mustafa Pećenin Direktorica Ermina Kalač, prof.

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

32 Marketing

Poneđeljak, 5. oktobar 2026.