Dnevni list Pobjeda 18.11.2019.

Ponedjeljak, 18. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19400 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POVODI: Zašto je Aleksandar Vučić pokrenuo inicijativu „mali Šengen“

Sporiji rast – da, nova kriza – ne

ZAMJENA ZA EU U KOJU SRBIJA I NE ŽELI DA UĐE

M.B.

Viceguverner dr Nikola Fabris o svjetskim ekonomskim prognozama za narednu godinu

STR. 5.

DR.M.

Prošle godine u Crnoj Gori razvedeno 849 parova

Puca svaki četvrti brak

JOVANOVIĆ: Ideja nije

BISERKO: Beograd pokušava da se nametne kao strateški igrač

ni originalna jer je to prvi smislio Edi Rama

STR. 6 i 7.

STR. 2.i 3.

D.M.

M.B.

Što su razlozi za mali broj porođaja uz anesteziju u Crnoj Gori

Strah od epidurala nema opravdanja

Pobjeda na zatvorenom bazenu u Sportskom centru ,,Morača“

STR. 8. i 9.

Mjesto za rekreaciju i šampionske snove

STR. 17.

Pet osoba osumnjičeno za nezakoniti lov u kanjonu Male rijeke

Lovokradice privedene zbog ubijene medvjedice STR. 7.

RAZGOVOR: Profesor na Siti univerzitetu u Hong Kongu dr Marko Škorić

Loše je što političari umjesto medija biraju društvene mreže STR. 10.

2

Politika

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

POVODI: Zašto je Aleksandar Vučić pokrenuo inicijativu „mali Šengen“

Zamjena za EU u koju Srbija i ne želi da uđe BEOGRAD/PODGORICA Inicijativa ,,mali Šengen“, koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je oštre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zašto je Aleksandar Vučić baš sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju pošto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analitičari su saglasni u jednom - uzdržanost Crne Gore je racionalna.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je ,,mali Šengen“ Pokušaj Vučića da nametne ,,stratešku igru“ koja bi mu omogućila nadmoć kao najvažnijoj zemlji na Balkanu.

- U suštini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Međutim, ono što u suštini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je riječ o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u

JOVANOVIĆ: Ideja nije ni originalna jer je to prvi smislio Edi Rama začelju kada je o tome riječ. I Makronovo upozorenje da se ,,NATO nalazi u stanju moždane smrti“, a ,,EU na ivici provalije“, te njegov veto protiv otpočinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformiše unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, već je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana - kaže naša sagovornica.

- Odmah je izjavio da će se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj - ističe Biserko i objašnjava da je perspektiva EU bila važan mobilišući faktor koji je vremenom slabio. Uočavajući da su EU potrebne reforme, ona ocjenjuje da je nefer da se Balkan ostavi na cjedilu.

- Uvijek se setim Delorove re-

BISERKO: Beograd pokušava da se nametne kao strateški igrač čenice iz 1990. godine da su ,,Balkanci siročići Evrope“.

Da bi EU i čitav proces bio kredibilniji, treba da se otvore strukturni fondovi, koji bi ubrzali razvoj ovih zemalja kaže Biserko.

Ona ističe da se Crna Gora opredijelila za evroatlantske integracije i najdalje je otišla u tom pravcu od svih zemalja

IZGOVORI

Ističe da je Vučiću dobrodošao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o budućnosti Srbije i njene pripadnosti.



Vučić je odmah nakon veta Makrona izjavio da će se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj - ističe Biserko i objašnjava da je perspektiva EU bila važan mobilišući faktor koji je vremenom slabio

Aleksandar Vučić

Zapadnog Balkana i, kako stvari sada stoje, nema ozbiljnih benefita da se priključi ,,malom Šengenu“.

- Ukoliko ne bude ozbiljnih reformskih iskoraka, ta inicijativa nema smisla. Za sada je od koristi samo za Srbiju kao zemlji koja ima suficit sa svim susjednim zemljama. Problem koji može biti ozbiljan je svakako činjenica što je Srbija potpisala sporazum o bescarinskoj uniji sa Evroazijskom unijom – kaže Biserko.

Biserko upozorava da je Srbija opterećena aferama na unutrašnjo-političkom planu gdje se akteri povezuju sa Srpskom naprednom strankom, pa se postavlja pitanje da li se inicijativom ,,mali Šengen“ želi skrenuti pažnja sa posljednje afere oko prodaje oružja u Srbiji čiji je glavni akter otac ministra policije.

- Srbija živi na dnevnim aferama. Pomenuta afera sa oružjem svakako spada u ozbiljnije i o tome su iznijeti ozbiljni



Jovanović podsjeća da je Crna Gora najviše odmakla u procesu EU integracija i da ona nema potrebu da hitro reaguje, već analitički

dokazi - odgovara Biserko i konstatuje da nije jasno kuda to vodi i što se sve krije iza toga, odnosno da li je samo riječ o kriminalnim radnjama ili je možda i riječ o obračunu unutar SNS pred izbore.

UKRADENA IDEJA

Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, podsjeća da je Edi Rama prvi izgovorio ,,mini Šengen“ početkom maja u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije

INTERVJU: Potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka o krizi lokalne vlasti i odnosima u koaliciji

Front šuruje sa DPS-om u B

PODGORICA – Demokrate i Crnogorska u Budvi zajedno imaju više glasova nego savez DPS-a i DF-a, kazao je u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Crnogorske Miodrag Čučka.

Pozivajući se na interna partijska istraživanja, Čučka tvrdi i da je DPS u Budvi pao ispod 30 odsto podrške građana, dok se Crnogorska približava dvocifrenom procentu. Čučka je u razgovoru za naš list lidere DF-a, saveza sa kojim u Bud-

To su ljudi koji svojim članovima i funkcionerima podmeću prljava pisma protiv ljudi iz drugih političkih partija, kao što je to bio slučaj sa pismom koje je Andrija Mandić podmetnuo Đorđiju Vujoviću.

Jedan od razloga što smo i dalje u vlasti u Budvi bilo je saznanje da našu vlast ruši direktno Andrija Mandić, rekao je Čučka vi čine vladajuću većinu, nazvao ,,neznalicama i primitivcima“.

Ocijenio je i kako je tokom avgustovske krize u tom gradu bilo jasno da predsjednik opštine Budva Marko Carević i lider DF-a An-

drija Mandić nijesu u dobrim odnosima.

- To je bilo jasno tokom avgustovske krize vlasti, a sada je to eskaliralo - naveo je Čučka.

POBJEDA: Crnogorska je u av-

gustu najavila izlazak iz vladajuće koalicije u Budvi, ali ste se ubrzo predomislili i odlučili da ipak ostanete u istom kolu sa Demokratskim frontom. Smatrate li to principijelnom politikom?

Budvanska uprava neuporedivo bolja nego do 2016.

POBJEDA: Budvanska vladajuća koalicija na klimavim je nogama praktično od formiranja 2016. godine. U kojoj mjeri je to uticalo na funkcionisanje lokalne uprave i govori

li sve to da opozicija ipak nije kadra za preuzimanje i vođenje vlasti čak ni na lokalnom nivou? ČUČKA: Budvanska uprava je danas neuporedivo bolja u odnosu na period do 2016.

godine. Opštinske finansije su konsolidovane. Odlukom o privremenim lokacijama stvoreni su uslovi da se napravi red u priobalnom području.

Naš potpredsjednik Bulatović predano radi na pitanju utvr-

đivanja imovinskog kartona opštine. Mnogo je postignuća i zadovoljan sam što svojim znanjima i sposobnostima i mi iz Crnogorske doprinosimo popravljanju stanja u Budvi.

Politika

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

3

Nepovjerenje - Ako EU ide u pravcu suštinskih reformi, onda treba suštinski da se mijenja i odnos prema Balkanu. Ne vjerujem u inicijativu ,,mali Šengen“, ne vjerujem u iskrenost Beograda, posebno zato što je Kosovo isključeno iz te inicijative.

Opet je ostavljeno na milost Srbije i Albanije, a to ne sluti na dobro - kaže Sonja Biserko.

Nema štete - ,,Mali Šengen“ ne može zamijeniti članstvo u EU, ali upotrijebiću humoristički diskurs: važno je da ,,mali Šengen“ ne šteti procesu pristupanja i približavanja i već će i time biti koristan, pogotovo ako se u potpunosti zasniva na vrijednostima na kojima počiva i veliki. Ako relaksira odnose na Zapadnom Balkanu - ocjenjuje Jovanović.

nego što su na Kosovu i raspisani izbori i prije nego što je Francuska svojim vetom zaustavila Albaniju i Makedoniju na pragu pregovaračkog procesa.

Budvi ČUČKA: U politici ste principijelni prije svega kada striktno poštujete izbornu volju građana.

Građani Budve su 2016. godine glasali za to da DPS bude u opoziciji, a ne na vlasti. Mi smo 2018. godine odlučili da budemo dio budvanske vlasti upravo da bismo sačuvali izbornu volju građana Budve i da bismo spriječili DPS da se nezasluženo i protiv izborne volje vrati na vlast. Ja mislim da to jeste principijelno djelovanje.

POBJEDA: Čak iako za sve to vrijeme Front prozivate za neznanje, primitivizam, pohlepu? ČUČKA: Lideri DF-a jesu i neznalice i primitivci. To su ljudi koji svojim članovima i funkcionerima podmeću prljava pisma protiv ljudi iz drugih političkih partija, kao što je to bio slučaj sa pismom koje je Andrija Mandić podmetnuo Đorđiju Vujoviću.

– Srpski predsjednik je ovu ideju iznijetu u proljeće javno podržao tek s jeseni, nekoliko mjeseci kasnije, u septembru i to u javljanju iz Njujorka poslije tamošnjih političkih susreta. Kasniji razvoj događaja je pokazao ,,potencijale“ Ramine ideje, u stvari tek treba da ih pokaže. U svakoj od pomenutih zemalja ,,mali Šengen“ se promatra i koristi i sa stanoviša unutrašnjih političkih potreba i odnosa – objašnjava Jovanović. On skreće pažnju da je u Makedoniji

Jedan od dodatnih razloga što smo i dalje u vlasti u Budvi bilo je saznanje da našu vlast ruši direktno Andrija Mandić. Nas ne interesuju odnosi između Carevića i Mandića, ali nas zanima da naša vlast bude efikasna i da DPS ni po koju cijenu ne dobije priliku za kotorski scenario i u nekom drugom mjestu.

POBJEDA: Tvrdite da su Carević i Mandić u sukobu? ČUČKA: To je bilo jasno tokom avgustovske krize vlasti, a sada je to eskaliralo. Ali ponavljam, ne interesuju nas odnosi između funkcionera u drugim partijama.

POBJEDA: Izlazak iz vladajuće koalicije u Budvi u više navrata najavljivale su i Demokrate, ali to nikada nijesu formalizovale. Stiče se utisak da su funkcije ipak važnije od interesa grada i građana. Kako Vi to komentarišete? ČUČKA: Demokrate i mi imamo odličnu saradnju i u Budvi i na državnom nivou. Siguran sam da su i oni nezadovoljni šurovanjem DF-a i DPS-a u Budvi koje je postalo najvidljivije na sjednicama budvanske Skupštine na kojima

,,mali Šengen“ naišao na pozitivan prijem, kao i osuda Makrona i navodi: ,,Ali, ako pogledate ko su u Srbiji najveći sumnjičavci i kritičari ovog projekta, onda sve vodi ka vodenici i vodeničarima odvraćanja Srbije od njenog EU kursa i zamrzavanja kosovskog čvora, među kojima su dakako svi glavni politički protivnici Vučića.

U tom kontekstu za Jovanovića je zanimljiva i BiH kojoj uvijek sve međunarodne postupke kontroliše Moskva preko Dodika i skreće pažnju da je najveća enigma u cijeloj situaciji Edi Rama i Albanija, što pokazuje i varničenje između njega i Kurtija.

- Nijesu Albanija i Kosovo ono što su bile Zapadna i Istočna Njemačka - ocjenjuje Jovanović.

I Jovanović podsjeća da je Crna Gora najviše odmakla u procesu EU integracija i da ona nema potrebu da hitro reaguje, već analitički.

- Njena suzdržanost je već i otud i logična, razumljiva reakcija i u skladu sa odgovornom međunarodnom politikom koju ona vodi - zaključuje Jovanović.

Violeta CVEJIĆ

Poslanički klubovi pripremili pitanja za premijerski sat u srijedu

Pitaju o Kneževiću, stanovima, EU integracijama PODGORICA – Da li su istinite tvrdnje SDT da je tajkun Duško Knežević zajedno sa povezanim 79 fizičkih i 95 pravnih lica, utajio porez i transferisao oko 550 miliona eura, za koje se sumnja da potiču iz nelegalnih aktivnosti - pitaće Milan Knežević (DF) predsjednika Vlade Duška Markovića, u okviru premijerskog sata u Skupštini, zakazanog za srijedu.

- Ako jesu, što ste kao predsjednik Vlade u tri godine mandata uradili za zaštitite ekonomski sistem Crne Gore - pitaće Knežević premijera.

Aleksandra Vuković (DPS) pitaće Markovića koje mjere Vlada preduzima na polju podsticanja inovacija u privredi i podrške inovativnim brzorastućim kompanijama.

- Predstavite nam planove za narednu godinu u vezi sa ovim - pitaće Vuković.

Pitanje Ranka Krivokapića (SDP) odnosiće se na EU integracije.

- Nagovještava se novi pristup EU pregovorima o pristupanju, koji će, srećom, smanjiti



Andrija Popović (Klub LP-SD) pitaće premijera o efektima dosadašnje stambene politike u Crnoj Gori

prostor za simuliranje reformi, postrožiti kriterijume i zahtjeve kako bi više koristi od procesa imali građani, a ne najčešće neiskrene, političke elite koje ga vode. Da li ste svjesni nove dinamike u tom smislu i šta ćete, kao najodgovornija politička ličnost koja vodi unutrašnju i vanjsku politiku, preduzeti da Crna Gora izađe iz očiglednog produbljivanja političke nestabilnosti, negativnog ritma i suštinskog nazadovanja u ključnoj oblasti EU integracija koji, ukoliko se ovako nastavi, može rezultirati i formalnom blokadom procesa - pitaće premijera Krivokapić.

Miodrag Lekić iz Kluba SNPDemos pitaće Markovića da li će preispitati i ukinuti ,,neustavne i nemoralne odluke u partijsko-klanovsko-funkcionerskoj strukturi o dodjeljivanju stanova i kredita, u nekim slučajevima drugi, treći, četvrti put, pod uslovima koji ni izblizu ne važe za građane“.

Goran Danilović iz Posebnog kluba poslanika pitaće u kom mjesecu naredne godine se planira otvaranje dijela autoputa Podgorica – Mateševo i da li će to podrazumijevati završne radove u potpunom obimu na petlji Smokovac.

- Kad se planira nastavak radova od Mateševa do Boljara i kako će se taj projekat finansirati - pitaće Danilović.

Andrija Popović (Klub LPSD) pitaće premijera o efektima dosadašnje stambene politike u Crnoj Gori. Ervin Ibrahimović (Klub manjinskih stranaka) pitaće Markovića planira li Vlada i na koji način da poveća zastupljenost Bošnjaka u programskoj i kadrovskoj strukturi Javnog serI. K. visa.

Jelko Kacin o francuskom non paperu

Dobra prilika za Crnu Goru

Čučka je ponosan na sve članove Crnogorske u Budvi

su DF i DPS nekoliko puta preglasali nas ostale. Mi smo odlučili da ne učestvujemo više na koalicionim sastancima, jer šta vrijedi da idete na koalicioni sastanak kada vas kasnije na sjednici DF prevari i glasa sa DPS-om. Očekivano je da stav Demokrata prema takvom djelovanju DF-a bude izrazito kritički.

POBJEDA: Plašite li se da bi vam se ta nesloga ipak mogla obiti o glavu već na narednim izborima? ČUČKA: Demokrate i Crnogorska zajedno danas u Budvi imaju više glasova nego savez DPS-a i DF-a. Budvanski DPS je pao na ispod 30 odsto podrške građana, a

Crnogorska se približava dvocifrenom procentu podrške. To su ohrabrujući podaci i ti podaci govore da građani Budve nijesu naivni i da razborito procjenjuju ko, što i kako radi u Budvi. Ponosan sam na sve članove Crnogorske u Budvi, jer smo pokazali da čestitošću i iskrenošću u politici možemo da postignemo mnogo.

POBJEDA: Na koje se podatke pozivate? ČUČKA: Ne mogu vam reći više od ovoga što sam rekao. Imamo naša istraživanja koja su potpuno pouzdana. Možete da provjerite i kod naših političkih protivnika koliko je ovo tačno. Đurđica ĆORIĆ

PODGORICA - Takozvani non paper koji je Francuska poslala zemljama članicama EU, a u kom traže ,,obnovljeni pristup“ u procesu proširenja prema zemljama Zapadnog Balkana ne treba gledati kao obeshrabrenje već kao izazov da se uradi i više i bolje, ocijenio je nekadašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan Jelko Kacin za Novu M. Dodaje i da je ovo prilika za Crnu Goru koja je najdalje odmakla da dokaže da je posvećena ovom putu i da želi stići do kraja što je moguće prije.

- Prije svega zemlje koje žele napredovati u tom procesu svaki ovakav doprinos moraju uzeti kao novi izazov i kao priliku da se dokažu u pozitivnom smislu. Ja mislim da nema nikakvog razloga da bi tu bila neka distanca od strane crnogorske političke elite. Naprotiv, ja vjerujem da je sada

prilika da se dokaže da je Crna Gora posvećena tom putu i da želi stići do kraja što je prije moguće. Crna Gora je zemlja koja je u tom procesu otišla dosta daleko, ali na osnovu svih informacija kojima raspolažemo sada, politička elita Crne Gore bi morala razumjeti da je potrebno ubrzati taj proces jer nekih još nema, neki zaostaju, a neki koji su do sada relativno dobro radili moraju sve to implementirati u stvarR.P. nosti - kazao je Kacin.

4

Politika

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

PODSJEĆANJE: Kako je DPS uticao na određivanje strateškog puta crnogorskog društva

Od projugoslovenskih komunista do suverenista

M. babović



Peti kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore bio je prvi koji je održan u nezavisnoj Crnoj Gori 19. maja 2007. godine. Na njemu su definisani strateški nacionalni i državni ciljevi članstvo u NATO i EU

Sa Petog kongresa

PODGORICA – Demokratska partija socijalista, stranka koja pod tim imenom više od dvadeset osam godina vrši vlast u Crnoj Gori, održaće 30. novembra osmi kongres.

Ova partija dominantno je uticala na određivanje strateškog puta crnogorskog društva i kako se mijenjao njen ideološki i programski osnov, mijenjala se i Crna Gora.

Do 1996. godine bila je to projugoslovenska partija i gotovo bespogovorni saveznik Slobodana Miloševića i njegovog SPS-a – sa programskim motom „Jugoslavija bez alternative“. Nakon unutarpartijskog rascjepa od 1997. do 2000. godine programska platforma DPS-a je „Za Jugoslaviju – samo ako je demokratska“ i suprotstavljanje Miloševićevoj politici. Nakon svrgavanja Miloševića krajem 2000. godine nakon petooktobarskih promjena u Srbiji i pada „neprikosnovenog vožda svih Srba“ DPS kao programsku orijentaciju postavlja obnovu crnogorske nezavisnosti. Nakon ostvarenog cilja na referendumu 21. maja 2006. programska orijentacija DPS-a su evroatlantske integracije i reforma.

POČECI

DPS je nastala sredinom 1991. godine, transformacijom dotadašnjeg Saveza komunista Crne Gore. Na prvom (osnivačkom) kongresu DPS, koji je održan 22. juna 1991. godine u Podgorici, za



Do 1996. godine DPS je bila projugoslovenska partija i saveznik Slobodana Miloševića sa motom „Jugoslavija bez alternative“.

Otklon od „velikog vožda“ desio se od 1997. do 2000. godine kada je platforma DPS-a bila „Za Jugoslaviju – samo ako je demokratska“, a od 2001. - obnova crnogorske nezavisnosti. Nakon referenduma 21. maja 2006. programska orijentacija DPS-a su evro-atlantske integracije prvog predsjednika DPS izabran je Momir Bulatović, dotadašnji predsjednik Centralnog komiteta SKCG. Bulatović je u to vrijeme bio i predsjednik Predsjedništva Crne Gore. Kao nasljednica SKCG, DPS je od nastanka bila vladajuća stranka.

Promjena imena u Demokratsku partiju socijalista nije imala negativnijeg efekta u javnosti što su pokazali i naredni izbori 1992. godine. Partijsko rukovodstvo uspjelo je da ubijedi članstvo i simpatizere da se osim što se partija „oslobodila od birokrata“ nije promijenila ideološka programska orijentacija, pa „neće biti prekida revolucionarnog Titovog kursa i revizije avnojevskih temelja sistema“.

U oktobru 1991. godine javljaju se prvi ozbiljni sukobi unutar DPS. Veći dio stranačkog rukovodstva pokušao je da napravi zaokret prihvativši prijedlog Evropske zajednice o priznavanju punog državnog suvereniteta i nezavisnosti svih jugoslovenskih federalnih jedinica.

Međutim, nakon oštrog negodovanja u stranačkoj bazi, DPS

Referendum o državno-pravnom statusu održan je 21. maja 2006. godine, uprkos pritiscima na rukovodstvo Demokratske partije socijalista da kategorički odbije ultimatum Evropske unije kojim se zahtijeva podrška većine od 55 odsto. Opcija za nezavisnost osvojila je 55,5 odsto glasova

se vratila na prethodnu poziciju „Jugoslavija bez alternative“.

Na referendumu o državnom statusu Crne Gore koji je održan 1. marta 1992. godine, DPS je podržala ostanak Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom, pa je 27. aprila stvorena SR Jugoslavija.

Na prvim predsjedničkim izborima, krajem 1992. godine, predsjednik DPS-a Momir Bulatović postao je prvi predsjednik Republike Crne Gore.

Drugi kongres DPS-a održan je 5. marta 1994. godine, pod motom afirmacije demokratije i očuvanja građanskog mira. Za predsjednika stranke ponovo je izabran Momir Bulatović, a za potpredsjednika, tadašnji premijer Milo Đukanović, što je ojačalo njegovu poziciju u stranci.

RASKOL

U Demokratskoj partiji socijalista krajem 1996. počela je duboka kriza. Potpredsjednik DPS Milo Đukanović, koji je bio predsjednik Vlade, napravio je otklon od politike Slobodana Miloševića. Momir Bulatović, partijski lider i predsjednik Crne Gore, stao je na stranu „velikog vožda“. Na maratonskoj sjednici Glavnog odbora krajem marta 1997. godine Đukanović je dobio samo 7 glasova. Za Bulatovićeve zaključke glasala su 64 člana GO DPS-a. Đukanović je potpuno preokrenuo odnos snaga u Glavnom odboru DPS-a 11. jula 1997. godine. Tada je Mo-

mir Bulatović smijenjen sa funkcije predsjednika partije, a za njegovog nasljednika izabrana je Milica Pejanović- Đurišić. Đukanović je predložen za kandidata ove partije na predstojećim, oktobarskim predsjedničkim izborima.

Uslijedili su predsjednički izbori 5. i 19. oktobra 1997. godine. Đukanović i Bulatović su imali oprečne političke platforme dva suprotstavljena programa razvoja Crne Gore i SRJ. Đukanović je insistirao na demokratiji, tržišnoj privredi i otvaranju Crne Gore prema svijetu, uključujući i ispunjenje uslova za ukidanje „spoljnjeg zida sankcija“ (striktno sprovođenje Dejtonskog sporazuma i izručenje optuženih za ratne zločine Međunarodnom sudu u Hagu), ravnopravnost dvije republike u SRJ i otpočinjanje dijaloga sa albanskom manjinom na Kosovu. Bulatović je kao ključni cilj crnogorske politike postavio održanje SRJ i politički status quo.

U prvom krugu predsjedničkih izbora 5. oktobra Bulatović je dobio 147.614, a Đukanović 145.348 glasova. U drugom krugu izbora pobjeda je pripala Đukanoviću. Dobio je 174.745, a Bulatović 169.276 glasova.

REFERENDUM

Treći kongres je održan 31. oktobra 1998. godine. DPS je reorganizovana po ugledu na moderne evropske partije, a za predsjednika je izabran Milo

Đukanović.

Bulatovićevo krilo se u proljeće 1998. godine transformisalo u novu stranku pod nazivom Socijalistička narodna partija Crne Gore. Na parlamentarnim izborima 1998. godine zajednička izborna lista DPS, NS i SDP „Da živimo bolje - Milo Đukanović“, osvojila je 42 od ukupno 78 mandata u Skupštini Crne Gore.

Neposredno po okončanju NATO bombardovanja SRJ 1999.

DPS je istupila sa zahtjevom da se SRJ transformiše u uniju konfederalnog tipa. Četvrti kongres, koji je održan 6. oktobra 2001. godine, bio je istorijski. DPS je iz temelja izmijenila program. Strateško opredjeljenje bila je demokratska, međunarodno priznata i nezavisna Crna Gora.

Početkom januara 2001. godine NS i zvanično je raskinula koaliciju sa DPS i SDP pa su održani prijevremeni izbori u proljeće 2001. godine. Koalicija DPS i SDP pod nazivom „Pobjeda je Crne Gore“ osvojila je najviše glasova, ali ne i apsolutnu većinu poslaničkih mandata, nakon čega je usljedio period političke nestabilnosti, tokom koga je Crnu Goru vodila manjinska vlada DPS i SDP. Pod pokroviteljstvom Evropske unije sklopljen je 2002. godine Beogradski sporazum, pa je SRJ transformisana u labavu državnu zajednicu Crne Gore i Srbije. Koalicioni partner DPS-a, SDP i Liberalni savez uskratili su povjerenje Vladi. Na vanrednim izborima

2002. godine pobijedio je DPS u koaliciji sa SDP-om. Milo Đukanović je ponovo preuzeo Vladu radi priprema za referendum o državnopravnom statusu koji je garantovan Beogradskim sporazumom.

Re f e re n d u m o d r ž av n o pravnom statusu održan je 21. maja 2006. godine, uprkos pritiscima na rukovodstvo Demokratske partije socijalista da kategorički odbije ultimatum Evropske unije kojim se zahtijeva podrška većine od 55 odsto. Opcija za nezavisnost osvojila je 55,5 odsto glasova.

STRATEŠKI CILJEVI

Peti kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore bio je prvi koji je održan u nezavisnoj Crnoj Gori 19. maja 2007. godine. Na njemu su definisani strateški nacionalni i državni ciljevi - članstvo u NATO i EU. Na Šestom kongresu DPS-a 21. maja 2011. godine u centru pažnje bile su mjere za jačanje ekonomije, više radnih mjesta, bolji standard svih građana i brže dostizanje evropskih i evroatlantskih ciljeva, kroz Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

Sedmi kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore održan je 20. juna 2015. godine pod sloganom „Novi uspjesi na evropskom putu“. Na njemu je za predsjednika ponovo izabran Milo Đukanović, dok je prvi put uvedena funkcija zamjenika predsjednika, umjesto potpredsjednika partije. Na tu novu funkciju izabran je Duško Marković.

Na posljednjim parlamentarnim izborima 16. oktobra 2016. samostalno DPS je osvojila 35 od 81 mandata, dok jedan mandat pripada Liberalnoj partiji i njihovoj izbornoj listi i formirala vladu sa manjinskim strankama - Bošnjačkom strankom, Hrvatskom građanskom inicijativom i koalicijom Albanci odlučno, ali i Socijaldemokratama.

Iz programa DPS-a ostvaren je jedan od glavnih strateških ciljeva - Crna Gora je postala punopravna članica NATO 5. juna 2017. godine. Što se tiče drugoga, naša država je lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, sa otvorenih 32 od 33 pregovaračka poglavlja i 3 zatvorena poglavlja.

Zoran DARMANOVIĆ

Ekonomija

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

5

Viceguverner dr Nikola Fabris o svjetskim prognozama za narednu godinu

Sporiji rast – da, nova kriza – ne - Kao mala i otvorena ekonomija, Crna Gora je osjetljiva na eksterne šokove i rizike, posebno ako su prisutni u EU i zemljama regiona koji su naši najvažniji partneri. Odgovor na ekonomske neizvjesnosti i rizike ekonomije Crne Gore su jačanje fiskalne i finansijske stabilnosti. Te mjere se već implementiraju u Crnoj Gori i sa njima treba nastaviti, posebno u uslovima globalnog usporavanja ekonomije - upozorava viceguverner.

Da bi očuvali fiskalnu stabilnost neophodno je, pojašnjava on, nastaviti sa mjerama fiskalne konsolidacije koje će dovesti do opadanja budžetskog deficita, odnosno učešća javnog duga u BDP-u.

- Dokaz uspješnosti do sada preduzetih mjera fiskalne konsolidacije je uspješno izvršena emisija euroobveznica po najnižoj kamatnoj stopi (2,55 odsto), uz veliki odziv stranih investitora smatra Fabris.

U domenu finansijske stabilnosti CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost ban-

Jedini scenario u kojem bi moglo doći do ozbiljnije krize je u slučaju velikog političkog i ekonomskog zaoštravanja između velikih sila. Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama širom svijeta nikako ne treba potcjenjivati - kaže viceguverner

Podsjetimo da u posljednje vrijeme međunarodne finansijske institucije i ekonomisti, među njima i Nouriel Roubini, predviđaju da će svijet 2020. pogoditi nova, jača ekonomska kriza.

Ima, međutim, i mišljenja da neće biti krize poput 2008. ali da će biti usporavanja ekonomskog rasta.

OZBILJAN SLUČAJ

Fabris smatra da samo u jednom slučaju može doći do ozbiljne krize.

- Po mom mišljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doći do ozbiljnije krize je u slučaju velikog političkog i ekonomskog zaoštravanja između velikih sila - kaže viceguverner.

Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u

privredama širom svijeta nikako, upozorava Fabris, ne treba potcjenjivati.

- Ne treba ih potcijeniti tim prije što su uzroci nepredvidive političke odluke u odnosima velikih političkih i ekonomskih sila. Naročito zabrinjava usporavanje eurozone i najveće usporavanje njemačke privrede još od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi došlo do trgovinskog sporazuma između Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje - objašnjava Fabris.

Nažalost, kaže viceguverner, u ekonomskoj teoriji i politici još nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.

- Ono što pouzdano znamo to je da je kriza bilo u prošlosti, da će ih biti u budućnosti i da kada se pojave, nose značajne troškove.

Stoga sve najave ovakve vrs t e s u u d o m e n u e kspertskog mišljenja pojedinaca, koja mogu nositi veći ili manji stepen pouzdanosti. Takođe bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedeću godinu - ističe Fabris.

Ukoliko pogledamo kretanje ključnih makroekonomskih indikatora na globalnom nivou, kao i prognoze emitentnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske komisije, primijetićemo da svi oni, sa malim razlikama u prognozama, najavljuju samo usporavanje ekonomskog rasta.

- To je posljedica oživljavanja geopolitičkih napetosti, trgovinskog protekcioniz-

ma, odnosno pogoršanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti, čak i razvijenih društava – precizira viceguverner.

CRNA GORA

Na pitanje što Crna Gora treba da radi da bi se najviše što može zaštitila, u slučaju da krize ipak bude, Fabris kaže da se mora jačati fiskalna i finansijska stabilnost.

M.BABOVIĆ

PODGORICA - Najavljeno usporavanje evropske i svjetske privrede u 2020. godini neće dovesti do krize kakvu smo imali prije desetak godina, već bi u najgorem scenariju moglo da dovede do recesije i ekonomskih udara na pojedinačne zemlje, kazao je dr Nikola Fabris, viceguverner komentarišući za Pobjedu najave nove ekonomske krize.

KALKULACIJA

Podsjetimo da su protekle sedmice i iz Ministarstva finansija saopštili i da su prilikom koncipiranja državnog budžeta za narednu godinu vodili račina o projekcijama i kretanjima na međunarodnom tržištu. Podsjetili su da je u susret potencijalne nove globalne krize bila odluka da se proteklog septembra na međunarodnom tržištu zadužimo za refinansiranje obaveza za 500 miliona eura.

Iz Ministarstva su protekle sedmice takođe objasnili da u bliskoj komunikaciji sa MMF, Svjetskom bankom, Evropskom komisijom sagledavaju sve potencijalne rizike i da su u projekcijama uključili bafere za potencijalna kretanja. I iz ovog resora Vlade su takođe podsjetili na očekivanje svih – usporavanje ekonomskog rasta u narednoj godini.

Ne govore o ekonomskoj krizi koju smo imali u 2007, 2008. i 2009. godine već o usporenom rastu koji bi trebalo u ovoj godini da doživi kulminaciju, a od naredne se očekuju pozitivna kretanja. Iz Ministarstva finansija su dodali da su bili obazrivi prilikom projekcija i očekuju da su na realnom nivou.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

CBCG preduzima mjere da obezbijedi otpornost bankarskog sektora

M.B.

Najava direktora Uprave za ugljovodonike

karskog sistema.

- Ona na prvom mjestu znači visoku solventnost bankarskog sistema koja trenutno iznosi 17,71 odsto, što je za gotovo 80 odsto više od zakonskog minimuma. Zatim, nužno je da postoji visoka likvidnost bankarskog sistema (trenutno 1,1 milijardu eura). Takođe, potrebno je ograničiti i sva rizična ponašanja banaka, a jedna takva mjera je nedavno donijeta kada je u pitanju odobravanje gotovinskih kredita. I na kraju, da bismo bili skroz sigurni u stanje bankarskog sistema, za sljedeću godinu je planirana nezavisna procjena kvaliteta aktive bankarskog sistema - kaže viceguverner.

Moramo, upozorava Fabris, pojačati i otpornost realnog sektora.

- Faktor na kom moramo dodatno poraditi u narednom periodu je povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede, jer je značajno i da se poveća otpornost realnog sektora - smatra on.

Dubljević: Znaćemo na proljeće ima li nafte PODGORICA - Na proljeće bi trebalo i definitivno da se zna da li ima nafte u crnogorskom podmorju. Tada je planirana prva istražna bušotina, a kompanije koje su uradile seizmička i geodetska istraživanja obrađuju prikupljene obimne podatke.

Ukoliko se potvrdi da je crnogorsko podmorje bogato naftom, država bi godišnje dobi-

jala 65 odsto profita od eksploatacije nafte i gasa.

-Nadamo se da će nafte biti, a to ne možemo znati prije sredine sljedeće godine, kada će se završiti to prvo istražno bušenje - kaže direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.

Dubljević pojašnjava i što bi pronalazak nafte značio za prihode Crne Gore.

- Od ukupnog profita koji se zaradi od te nafte, 62 do 68 od-

sto pripada Crnoj Gori. Ako je profit milijardu, 620 do 680 miliona će pripasti Crnoj Gori - kaže Dubljević.

Grčka naftna kompanija Energrean, koja je u prvu fazu istražnih bušenja krenula sama na dva bloka površine 338 kvadratnih kilometara kao i italijanski Eni i ruski Novatek, koji istražuju blokove površine 1228 kvadratnih kilometara, prikupili su geološke i seizmološke podatke.

-Kompanije Eni i Novatek treba da obrade oko 60 terabajta podataka. Prvo svrdlo, prvu istražnu bušotinu možemo očekivati pred početak ljetnje sezone - pojašnjava Dubljević.

- Tada bi trebalo da počne istražno bušenje. I ono bi trebalo da traje tri ili četiri mjeseca - kazao je Dubljević.

Prva istražna bušotina biće van teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od

obale. Prva istraživanja počela su prije godinu, sve na osnovu koncesionog ugovora koji je Vlada Crne Gore potpisala sa kompanijama Eni i No-

vatek i Energrean.

Uporedo sa istraživanjima traje i veliki otpor ekoloških udruženja koja se protive ovom projektu.

R. P.

Hronika / Društvo

Podaci Uprave policije

Od početka godine poginula 41 osoba PODGORICA - Na crnogorskim drumovima od početka godine poginula je 41 osoba u saobraćaju, saopštili su juče iz Uprave policije, ističući da su u prethodnom periodu učinili značajne korake na poboljšanju stanja bezbjednosti saobraćaja.

Iz Uprave policije su, povodom 17. novembra Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, ukazali da je krajem 90-ih godina, na godišnjem nivou evidentirano i do 180 poginulih učesnika u saobraćaju, da bi tokom 2000-tih taj broj bio sveden na oko 120.

- U prethodnih 10 godina prosječan broj smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama je bio 60 na godišnjem nivou – kazali su iz policije.

Međutim, to, kako su kazali, nije nešto čime mogu i smiju biti zadovoljni i njihov stalni

Voziti oprezno jer životi nemaju cijenu Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda poručio je da građani odgovorno i oprezno voze jer životi naše djece nemaju cijenu.

Nuhodžić je istakao da je ljudski život dragocjen.

- Zato apelujem na sve učesnike u saobraćaju, a posebno na mlade vozače, da budu oprezni i odgovorni, da ne voze pod dejstvom alkohola, da ne koriste mobilni telefon, da vezuju pojas, da prilagode brzinu - navodi se u izjavi Nuhodžića, objavljenoj na zvaničnom nalogu MUP-a na Twitteru.

zadatak mora biti dalje unapređenje stanja u toj oblasti.

- To namjeravamo postići realizacijom mjera i aktivnosti predviđenih programom poboljšanja bezbjednosti drumskog saobraćaja za period 2020 – 2022, kao i realizacijom aktivnosti predviđenih Akcionim planom za realizaciju naprijed pomenutog programa; realizacijom aktivnosti predviđenih godišnjim planom rada Sektora policije opšte nadležnosti za 2020. godinu u oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja; realizacijom Plana kampanja i medijskih nastupa za 2020. godinu; kroz preventivno i proaktivno djelovanje saobraćajne policije sa ciljem sprečavanja krivičnih djela i prekršaja iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja – saopštili su iz policije.

Kako dodaju, stanje će unapređivati i kroz povećanje stepena zaštite i pružanje pomoći rizičnim grupama, za vrijeme njihovog učešća u saobraćaju, sa težištem na motocikliste, pješake i bicikliste, kao i djecu, starije i osobe sa invaliditetom, kao i pojačanim kontrolama saobraćaja na nacionalnom nivou, kada su u pitanju saobraćajni prekršaji u vezi sa prekoračenjem brzine, upotrebom alkohola i droga, korišćenjem sigurnosnih pojaseva, upotrebom mobilnog telefona u toku vožnje, tehničkom ispravnošću vozila…

Policija će pojačanim preventivno-edukativnim aktivnostima, sa težištem na školskoj populaciji, davati značajan doprinos u podizanju svijesti i sticanju novih znanja u vezi sa bezbjednošću saobraćaja kako kod mladih, tako i kod odraslih.

- Koristimo ovu priliku da još jednom apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da odgovornim odnosom prvenstveno prema sebi, svojoj porodici i prijateljima doprinesu ličnoj i opštoj bezbjednosti u saobraćaju i smanjenju broja saobraćajnih nezgoda na našim putevima - poručuju iz Uprave policije.

M. L.

Udes na putu Nikšić–Danilovgrad

Dvije osobe lakše povrijeđene

Prošle godine zabilježen rekordan broj razvoda u Crnoj Gori, čak 849 PODGORICA - Iz godine u godinu, u Crnoj Gori je sve manje sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Statistike pokazuju da je u 2018. godini na svaka četiri sklopljena braka – jedan razveden.

Razlozi zbog kojih je bračna zajednica zapala u krizu ne samo kod nas nego i u svijetu su ,,holivudizacija“ romantične ljubavi, različiti ciljevi partnera, problem i u komunikaciji i na kraju prevara, gubitak djeteta ili pobačaj, kazala je za Pobjedu psihološkinja Adrijana Pejaković.

TERAPIJE

Iako je nekada razvod najbolje rješenje, psihološkinja Pejaković smatra da je važno znati da između odluke da se razvedemo i bračne krize postoje međukoraci u vidu razgovora, bračne terapije koje treba probati.

Ona poručuje da je svaka kriza ujedno i šansa za lični, ali i partnerski rast.

Prema podacima Monstata, u prošloj godini sudbonosno da izgovorio je 3321 par. Sa druge strane, broj razvoda u prošloj godini (849) rekordan za posljednjih 10 godina, a skoro udvostručen u odnosu na 2000. godinu kada je razvedeno 439 brakova.

Prema podacima Monstata, muškarci i žene se najčešće za razvod braka odlučuju u periodu od 30. do 45. godine. Nije zanemarljiv i broj supružnika koji imaju više od 60 godina da poslije nekoliko decenija bračnog života odluče bračnom drugu reći zbogom.

Analizirajući ove podatke, psihološkinja Adrijana Pejaković napominje da je bračna zajednica u krizi ne samo kod nas nego i u zapadnom svijetu.

-Zasto je to tako? Odgovor



Puca svaki č

možda možemo pronaći ako pogledamo kako je bračna zajednica nekada izgledala. U tradicionalnom braku su supružnici ulazili u brak, često na preporuku, imali su svoje muške i ženske uloge koje su bile jasno određene. Osim toga, u to vrijeme je bila sramota da se ljudi razvode pa su bračne zajednice trajale do kraja života – podsjeća Pejaković.

Prema njenim riječima, brak je nekada bio zajednica dvoje ljudi koji su se udružili da bi podizali djecu i dijelili život, koji u ranija vremena često nije bio lak.

- Na našim prostorima je bilo mnogo ratova, gladi, nemaštine. Kada ljudi žive u tim uslovima obično se kaže da žive u tzv. zoni preživljavanja. U takvim uslovima obično nemate vremena ni volje da mnogo razmišljate da li vas partner voli, kakva su vaša ljubavna očekivanja, poklanja li vam cvijeće, jer se borite za goli život i da prehranite djecu – pojašnjava sagovornica Pobjede.

A onda, s pojavom modernog doba, povećanjem kvaliteta života ljudi počinju da žive u tzv. ,,zoni udobnosti“, posebno u zapadnom svijetu. To znači da su njihove osnovne životne potrebe namirene i da mogu da razmišljaju o smislu života i ljubavi.

Iako je nekada razvod najbolje rješenje, psihološkinja Adrijana Pejaković smatra da je važno znati da između odluke da se rastanemo i bračne krize postoje međukoraci u vidu razgovora, bračne terapije koje treba probati

MIT O ZALJUBLJENOSTI

da nas partner mora usrećiti jer ako nije tako onda to nije ljubav – kaže Pejaković.

Ona ističe da su zaljubljenost i ljubav u realnosti dva različita osjećaja.

- Zaljubljenost je nerealna idealizacija partnera gdje mi vidimo osobu ne kakva jeste, već kakva bismo mi željeli da bude i kakva je potrebna našoj nesvjesnoj predstavi o idealnom partneru. Zbog toga, nakon zaljubljenosti ne dolazi do ljubavi već do razočaranja. Bili smo očarani partnerom, pa smo se razočarali – navodi Pejaković.

Ona pojašnjava da je ljubav, sa druge strane, usmjerena na realnu osobu sa manama i vrlinama, koju poznajemo i volimo.

- Ljubav nije samo osjećanje, to je vrlina koja se razvija našom voljom, vremenom, upoznavanjem sebe i osobe koju volimo – kaže Pejaković.

Ona ističe da partner ne može stalno da nas usrećuje, da zaljubljenost traje najviše do dvije godine i da ro-

U zapadnom svijetu dolazi do pojave ,,holivudizacije“ romantične ljubavi gdje se promoviše mit o zaljubljenosti kao vrhovnom osjećaju, koji bi trebalo da traje i da nam leptirići u stomaku stalno rade kada vidimo partnera. Stvaraju se očekivanja

Prema podacima Monstata, muškarci i žene se najčešće za razvod braka odlučuju u periodu od 30. do 45. godine

formacijama, došlo je do prevrtanja vozila.

Povrijeđeni su transportovani u Klinički centar Crne Gore i nije poznato kakve su povrede zadobili.

- Saobraćaj je bio u prekidu oko 35 minuta - kazali su iz policije.

M. L.

CdM

PODGORICA – Dvije osobe lakše su povrijeđene u udesu koji se juče dogodio oko 16 časova na putu Nikšić–Danilovgrad, u mjestu Kujava, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije.

Prema nezvaničnim in-

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

D. MIJATOVIĆ

6

Sa mjesta udesa

Svaka kriza u braku ujedno je i šansa za lični, ali i partnerski rast

Adrijana Pejaković

mantična ljubav nije smisao života.

- Sve su to razočaravajuće istine koje ne želimo da prihvatimo jer se držimo idealizacija, pogrešnih predstava ljubavi i nesvjesno potvrđujemo svoja iracionalna uvjerenja o ljubavi: ,,Ne mogu da živim bez partnera“, ,,Bez ljubomore nema ljubavi“, ,,Ako nijesam zaljubljen, onda to ne vrijedi“ – navodi Pejaković.

Sagovornica Pobjede navela je četiri kategorije ljudi koji se razvode ili su pred razvodom.

Prvu grupu, prema njenim riječima, čine bračne zajednice gdje postoji zlostavljanje, alkoholizam, konstantne prevare, omalovažavanja.

Pejaković smatra da je takve zajednice najbolje prekinuti jer je mala vjerovatnoća da će se partner promijeniti.

- Obično se radi o problematičnim ljudima koji imaju i neprepoznate psihijatrijske poremećaje ili poremećaje ličnosti.

Nekada je razvod najbolje rješenje – kazala je Pejaković.

Drugu grupu čine supružnici koji imaju različite vrhovne vrijednosti, nemaju više iste želje i potrebe kao ranije, ne uklapaju se više i dugo su vremena već nesrećni.

Hronika / Društvo

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

četvrti brak

KONCEPT VRIJEDNOSTI

Da bi neka veza funkcionisala, kako kaže Pejaković, potrebno je da biramo ljude koji su nam slični i koji imaju vrijednosti slične kao mi.

- Ako je jednom supružniku veoma važno da ima djecu a partneru nije, u jednom trenutku doći će u sukob jer ne žele iste stvari.

vodeći računa o najboljim interesima djece ukoliko ih bračni drugovi imaju.

Kostić navodi da se dešava da se bračni drugovi u toku postupka razvoda braka ,,predomisle“ i odustanu od razvoda ili da to uslijedi nakon sudske odluke.

Kostić navodi da se nada u smanjenje broja razvoda za dobrobit bračnih drugova, članova njihovih porodica a i društva u cjelini jer kad se nešto dijeli to gubi na vrijednosti, a kad se udružuje i spaja to se dobija na vrijednosti.

PROGON I UBIJANJE ZAŠTIĆENE DIVLJAČI: Odstrijeljena medvjedica

Sava Kostić

Ili jedan partner želi ,,otvorenu vezu“, drugi smatra koncept vjernosti vrlo važnim.

Zato je važno da svoje vrijednosti znamo i da provjeravamo sa partnerom da li su to njegove vrijednosti. Kažu da je ljubav ne ono kada gledamo jedno u drugo, već kada gledamo u istom pravcu – pojašnjava Pejaković.

Treća kategorija je ona gdje postoji ljubav i privrženost između partnera, ali postoje i problemi u komunikaciji, odnosno partneri imaju ,,različite jezike ljubavi“.

- On joj kupi cvijeće, ali ona je željela da joj on kaže da je voli. On to ne govori jer nije vičan sa riječima i stidi se verbalnog izražavanja osjećanja, onda ona zaključi da je on ne voli i razmišlja o razvodu.

Ovo je primjer različitih jezika ljubavi – pojasnila je Pejaković.

Lijek za ovaj problem je bračna terapija kroz koju supružnici imaju mogućnost da nauče kako da izraze svoje želje, potrebe i osvijeste svoje jezike ljubavi.

- Partneri se začude kako nauče da dobro funkcionišu kada nauče o sebi, drugome, kada nauče da budu emocionalno pismeni i svoje želje izraze. Često čujem na terapiji od klijenata: ,,On me ne voli. Da me voli zagrlio bi me kad mi je potrebno“. Na moje pitanje - a kako da on zna šta vam je potrebno, nezadovoljni supružnik

PODGORICA: Pet osoba osumnjičeno za nezakoniti lov

odgovara ,,pa valjda treba da zna“ – navela je Pejaković primjer iz prakse.

I nakon pojašnjenja da partner ne može da čita misli i sugestije partnerki da zatraži ono što joj treba, Pejaković kaže da nezadovoljni supružnik često odgovori: ,,Ali nije isto ako ja to tražim ili on to sam uradi“.

-To je još jedna zabluda partnerske komunikacije. Nema istu vrijednost kada zatražimo i kada spontano nešto dobijemo. U suštini, kada otvoreno nešto tražimo i komuniciramo svoje želje poboljšavamo odnos sa drugom osobom, ostvarujemo dobar kontakt sa svojim emocijama i rastemo zajedno.

Mi nekada nesvjesno očekujemo da nas partner ,,spasi“, da riješi naše psihološke probleme koje moramo sami da riješimo. Zato se kaže da prvo moramo da volimo sebe da bismo mogli i drugog – pojašnjava Pejaković.

U posljednju, četvrtu grupu, prema riječima Pejaković, spadaju brakovi u akutnoj krizi.

- Desila se prevara u inače stabilnom braku, neka velika svađa, gubitak djeteta, pobačaj ili drugi problem koji je ugrozio bračnu zajednicu.

Takođe je važno da partneri koji se inače vole potraže pomoć kada je teško jer je svaka kriza ujedno i šansa – smatra Pejaković.

Sagovornica Pobjede poručuje svima koji planiraju da uplove u bračne vode da se ljubav gradi vremenom, poznavanjem sebe, upoznavanjem drugog, radom na sebi i odnosu.

Na taj način i ljubav i strast mogu da traju. Bojana ROBOVIĆ

PODGORICA – Pet osoba uhapšeno je juče dan nakon što su, kako se sumnja, ubili medvjedicu staru dvije godine u reonu Mala Rijeka, kod Bioča.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, osumnjičeni se terete za krivično djelo nezakoniti lov.

Krivolovci su nakratko uspjeli da umaknu ostavljajući odstrijeljenu divljač. Lovočuvari su ih ipak uspjeli identifikovati sa distance a o počinjenom krivičnom djelu obavijestili policiju koja je zatekla ubijenu životinju koja se ubraja u kategoriju trajno zaštićene divljači u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz lovočuvarske službe Lovačke organizacije Podgorica incident se dogodio u petak prije podne.

-Lovočuvari su na velikoj udaljenosti primijetili grupu od devet krivolovaca, pratili ih dvogledom. Nakon nekoliko pucnjeva lovočuvari su ugledali ubijenog medvjeda – navodi se u saopštenju LO Podgorica kje potpisuje predsjednik Upravnog odbora ove organizacije Milo Mihaljević.

Dodaje se da su lovočuvari preduzeli hitru reakciju, ali su se krivolovci, (kako se navodi,

Lovokradice privedene zbog ubijene medvjedice Iz Lovačke organizacije Podgorica navode da su počinioci praćeni, identifikovani, a potom je slučaj prijavljen nadležnim organima od ranije poznata grupa) razbježali koristeći težak teren i veliku udaljenost.

-Pronađena je ubijena divljač a nakon toga obaviješteni svi nadležni državni organi – kaže se u saopštenju Lovačke organizacije Podgorica.

Ističu da su prije dvadesetak dana na Upravnom odboru naglasili potrebu čuvanja

lovnih zabrana.

-Odličnim radom lovočuvarske službe kao i saradnjom sa nadležnim državnim organima lovni rezervati kao i strogi lovni zabrani će ubuduće biti sigurniji nego ikada prije. Ovo je, svakako, direktna i jasna poruka za eventualne krivolovce – smatraju u LO Podgorica.

M. L. - I. P.

Reakcija vlasti nakon incidenta u Ostrosu

Albanski državljanin kažnjen i protjeran iz Crne Gore PODGORICA – Albanski državljanin I. D. (64), koji je u subotu na Krajinskoj koštanjijadi narušio javni red i mir ističući zastavu Albanije, novčano je kažnjen i protjeran iz Crne Gore.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihove kolege iz Bara su nadležnom sudu za prekršaje podnijele zahtjev za pokretanje postupka protiv I. D. -Njemu je izrečena novčana

kazna od 300 eura, a na osnovu Zakonu o prekršajima za njega je izrečena i zaštitna mjera protjerivanja stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od mjesec dana - navode u policiji.

M. L.

Situacija na hidroakumulaciji Vrtac juče stabilna

Od meteo uslova zavisiće hoće li biti ispuštanja vode iz Perućice

PODGORICA - Situacija u Nikšiću i Danilovgradu kao potencijalno ugroženim opštinama zbog prelivanja hidroakumulacije Vrtac i eventualnog planskog ispuštanja vode iz HE Perućica, stabilna je, saopšteno je iz MUP-a.

S.V.

Advokat Sava Kostić kaže da je često glavni okidač za pokretanje postupaka za razvod braka nizak prag bračne tolerancije i razumijevanja za prve veće nesporazume do kojih dođe u toku zajedničkog života, želja za samostalnošću, tj. težnja da se nikome ne polažu računi pa ni svom bračnom drugu.

-Kada se na to nadoveže loša finansijska situacija i druge nesuglasice, rezultat toga bude razvod braka. Čest je okidač za razvod brakova i nasilje u porodici. Ovaj okidač je najtraumatičniji i za djecu i za bračne drugove – kazao je advokat Kostić.

On navodi da se u Crnoj Gori brak može razvesti na dva načina i to: prijedlogom za sporazumni razvod braka i putem tužbe.

- Prvi način je lakši i brži način da se razvede brak jer u prijedlogu za sporazumni razvod braka bračni

drugovi podnose pisani sporazum u kome su se sporazumjeli o vršenju roditeljskog prava i diobi zajedničke imovine tako da ne dolazi do postupka posredovanja od strane nadležnog organa – pojašnjava Kostić.

Iako teži, drugi način razvoda braka putem tužbe je češći u praksi.

- Nekada je teže advokatu zastupati u ovoj vrsti postupka nego u krivičnom postupku upravo zbog tih ,,emotivnih eksplozija“ nekadašnih supružnika – kaže Kostić.

On naglašava da sud u postupku razvoda braka upoznaje stranke o pravnim posljedicama tog postupka

D.M.

Nizak prag bračne tolerancije dovodi do raskida

7

Visok nivo vodostaja rijeke Zete u Danilovgradu

Tokom noći između petka i subote dotok vode u hidroakumulaciji bio je nešto manji, tako da će postupanje nadležnih u Elektroprivredi Crne Gore značajno zavisiti od meteorološke situacije.

Kako navode, službe zaštite i spašavanja ovih opština, kao i predstavnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a su u skladu sa postojećom situacijom preduzeli neophodne mjere i radnje, kako bi se eventualni problemi prevazilazili sa što manje posljedica.

8

Društvo

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Što su razlozi za mali broj porođaja uz

Osvrt

Moć politike u odnosu na moć prava

Piše: Prof. dr Blagota MITRIĆ

Kada se pravo shvati u okvirima pravičnosti, kada se pravičnost prihvati kao stožer prava, onda je to pravo legitimno u svom izvoru i legalno u svojoj primjeni, pa tada pravo postaje sve više svojevrsna i samosvjesna sloboda. To bi trebalo da bude atar vladavine prava ERRORE VERITAS NON AMITTITUR (zabludom se stvarnost ne mijenja) Pravo je stvoreno da bude istinski ispravljač mnogih „krivih Drina“ i jedina potpora spasenju života od životne gorčine.

Pravo garantuje da su svi građani jednaki pred zakonom, a Nepravda pokazuje da ima i onih „jednakijih“, jer je Nepravda vrlo žilava, raspojasana i raskalašna, kao što je Pravo vrlo suzdržano i škrto.

Pravo je osmišljeno radi Života, a Život traži da ga Pravo vjerno prati i da rezultira Pravdom. To se rijetko dešava, jer Pravda nije nužno svojstvo Prava. I njih Sunce rijetko ogrije...

Mnogo moćnije sija Sunce Politike, koja tako nadvladava moć i Prava i Života... A moć Prava je obesmišljena onog trenutka kad se kroz njegove paragrafe prvi put probila Sila Politike.

Ruso je poodavno rekao: „Najjači nije nikada dovoljno jak da uvijek bude gospodar, ako ne pretvori svoju snagu u pravo, a poslušnost u dužnost“. A ako hoće da od države pravi pravnu državu, onda sve mora biti u funkciji POŠTOVANJA PRAVA i POTČINJENOSTI PRAVU od „podanika“ do gospodara, odnosno da uvijek mora da moć prava nadvladava moć politike, a kako to propisuje Ustav Crne Gore u članu 1 kada kaže da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. I to bi bio atar pravne države.

Ako se desi situacija da moć politike nadvladava moć prava, onda se time ruše temelji pravne države, koji su tek „u izgradnji“.

Primjeri će da pojasne: Juče je Evropsku uniju zabrinula činjenica o trećem uzastopnom mandatu predsjednice Vrhovnog suda, pa sad očekujem da predsjednik Sudskog savjeta i ministar pravde oponiraju obavezujućim stavovima Evropske unije, ili bar da se izvine javnosti Crne Gore na učinjenoj (namjernoj) zabludi, jer lično ne mogu vjerovati da su toliko pravno neupućeni. Za stavove moje malenkosti ne moraju da brinu, koje sam ranije iznosio i koji su identični stavovima EU. Sada je i laiku jasno da su pala u vodu kao trule kruške tumačenja u vezi trećeg mandata, data od strane pomenutih državnih funkcionera zato što su njihova tumačenja bila politička, a ne pravna, na koji su način izdali sami sebe, kao nesporne pravničke autoritete. Da naglasimo: AB INITIO NULLUM, SEMPER NULUM, što će reći „ŠTO NEMA VAŽNOST OD POČETKA, NEMA JE NIKAD“. A veliki Valtazar je to još rječitije krstio: Što se grbo rodi, to vrijeme ne ispravi. To znači da izbor za treći mandat, koji je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom, bilo koga i bilo kad i bilo u koji organ, nikada ne može imati pravnu važnost.

Ili, kad se vlast formira na nivou države mimo izričite ustavne norme. Kad sam prije tri godine „iz svega mozga“ pisao da se ne može formirati Vlada izbornog povjerenja, niko nije poslušao, iako je to pročitao, a bio je dužan da posluša, ne moju malenkost, nego ustavnu normu.

Sada imamo istovjetnu pravnu situaciju, koju sam, takođe, okarakterisao kao onu od prije tri godine, pa se sada i aktuelna vlast poziva na tu ustavnu normu, ali iz političkih razloga.

Ili kada Vrhovni sud zauzme stav da se ne može pružiti sudska zaštita na odluke Skupštine Crne Gore, sa veoma „tankim“ pravničkim obrazloženjem, onim licima koje je razriješila Skupština Crne Gore, onda je i laiku jasno da je ovaj i ovakav stav protivustavan, bez obzira što nije obavezujući, jer je suprotan članu 20 Ustava Crne Gore, koji glasi: „Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu“. I tačka.

Ili kad Ustavni sud potvrdi treći uzastopni mandat predsjedniku države, on tada gazi izričitu ustavnu normu, iako je zaklet da je brani od svakog „gazitelja“, onda su sudije same urušile temelje Ustavnog suda, njegovu ulogu i nadležnost, ali i svoju profesionalnu savjest.

Da zaključimo: Kada se pravo shvati u okvirima pravičnosti, kada se pravičnost prihvati kao stožer prava, onda je to pravo legitimno u svom izvoru i legalno u svojoj primjeni, pa tada pravo postaje sve više svojevrsna i samosvjesna sloboda. To bi trebalo da bude atar vladavine prava. A glavni oslonac vladavine prava je sud koji rješava konkretne životne situacije svojom savješću i stručnošću kojim donosi glas zakona u smislu legitimne pravičnosti.

I kada se sud organizuje po načelu ustavnosti i zakonitosti, tada dolazi do punog izražaja nezavisnost i samostalnost suda i sudije, koji svojim presudama obezbjeđuju djelovanje vladavine prava, jer njegova nezavisnost i samostalnost predstavlja krucijalni temelj svake pravne države. Kao i neizostavnu pravnu sigurnost građana.

Neopravdani stra bojazan od epidu PODGORICA – Broj porođaja u epiduralnoj analgeziji, koja podrazumijeva donošenje na svijet djeteta uz medikamente koji porodilji eliminišu bol a drže je svjesnom, i dalje je zanemarljivo mali u odnosu na iskustva drugih zemalja u svijetu.

Od ukupnog broja normalnih vaginalnih porođaja uz epiduralnu analgeziju u Crnoj Gori porodi se između 6,4 i 7,4 odsto žena. Lani je od 3.830 porođaja urađenih u Kliničkom centru, 225, ili 7,4 odsto rađeno u epiduralu. Činjenice pokazuju da ovaj vid analgeze, koji omogućava bezbolan porođaj, još nije zaživio u našoj sredini. U Americi, gdje se stopa porođaja uz epidural kreće između 75 i 80 odsto, žena ukoliko ne želi epidural obavezno mora da potpiše saglasnost. Saglasnost se kod nas traži za one koje ga žele, a na takve žene se na ovim prostorima nerijetko i dalje gleda sa podozrenjem, ponekada i osudom.

NISKA STOPA

Razloge za ovako nisku stopu porođaja uz epiduralnu analgeziju, anesteziološkinja Alma Ećo-Kalač vidi kako dijelom u još snažnim patrijarhalnim obrascima, tako i u neinformisanosti žena iz koje proizilazi strah i bojazan.

- Bez obzira na sve napore koje smo mi kao anesteziolozi učinili i koje činimo svakodnevno, nijesmo značajno uspjeli da povećamo broj epidurala. Mislim da je glavni razlog neinformisanost, strah i bojazan žena o bezbjednosti epiduralne analgezije. Takođe, ovo je sredina gdje na portalima vidite da ukoliko neka žena i ima pozitivno iskustvo sa epiduralom, bude razapeta zato što se porodila na taj način i nije htjela kao prababa da istrpi bol. Ovo je 21. vijek, savremeno doba, koje podrazumijeva da su sve savremene medicinske metode ušle i zaživjele normalno i da bi u skladu sa tim trebalo da zažive i ovdje – navodi Ećo-Kalač.

Naša sagovornica ističe da je ovo zajednički posao anesteziologa i ginekologa, te da u tom pravcu treba dodatno osnažiti ginekološku službu koja i informiše ženu o mogućnostima bezbolnog porođaja.

Lani je ova metoda u Kliničkom centru primijenjena u 225 slučajeva, što je 7,4 odsto od ukupnog broja porođaja.

Ovako niska stopa uz takozvanu epiduralnu analgeziju zaostavština je snažnih patrijarhalnih uticaja, ali i neinformisanosti žena

Porođajna sala u Kliničkom centru

Epidural je zaživio u svijetu od 1960. godine, a kod nas je prva epiduralna analgezija urađena novembra 2003, uz asistenciju dr Grmeka iz Slovenije, dok je prva samostalna rađena januara 2004. godine.

POČECI

Ovu vrstu zdravstvene usluge, kako objašnjava naša sagovornica, danas u Crnoj Gori pruža Klinički centar gdje 12 mjeseci godišnje ordinira šest anesteziologa dodatno obučenih u oblasti epidurala.

Ećo-Kalač pojašnjava da je proces dobijanja epidurala strogo uređen, te da se trudnica prije nego se odluči detaljno informiše o svim mogućim kontraindikacijama, a takođe, ukoliko izrazi želju da se porodi na ovaj bezbolan način prolazi sve medicinske provjere neophodne za porođaj u epiduralu.

-Moja je preporuka da svaka žena koja želi epidural, kada uđe u deveti mjesec to predoči svom ginekologu. On je taj koji prati trudnoću i ako se očekuje normalan vaginalan porođaj u skladu sa željom trudnice šalje je kod anesteziologa na dodatni pregled i dogovor. Epidural je uvijek izbor

Bez uticaja na bebu Zbirna ocjena apgar skora, kojom se ocjenjuje beba na rođenju, se ne mijenja uz epiduralnu analgeziju, pokazale su studije, istakla je doktorka Alma Ećo-Kalač. Kako pojašnjava, retrospektivne studije su pokazale da zapravo primjena epiduralne analgezije mijenja apgar skor bebe na rođenju u prvom minutu, i smanjuje ga, ali u petom minutu ,,kad beba dobije drugu ocjenu ona je identična za bebe čije su majke dobile epidural i one koje nijesu“.

- Stepen oksidacije bebe trudnica koja se porodila uz epidural je značajno bolji. Ovo se objašnjava time da je trudnica relaksirana, nema bolove i oksidativni status, odnosno procenat kiseonika u placenti je veći, pa su i bebe trudnica uz epidural bolje – kazala je Ećo-Kalač.

same trudnice, a ona kao i ginekologa bira i anesteziologa – navodi sagovornica.

Anesteziološka ambulanta, kako ističe, radi svakog dana i prima sve trudnice koje su zainteresovane za epiduralnu analgeziju. Ećo-Kalač napominje da potencijalne pacijentkinje prilikom pregleda kod anesteziologa prilažu osnovne laboratorijske nalaze iz krvi kao i faktore koagulacije.

-Ukoliko na pregledu kod anesteziologa dobijete njegovu saglasnost, potpisujete pisanu saglasnost i prosto čekate porođaj – pojašnjava Ećo-Kalač.

Jedina prava od dvije metode Savremena medicina poštuje želju i potrebu žene za bezbolnim porođajem, ističe ansteziološkinja Alma Ećo-Kalač i u skladu sa tim po propisima tj. preporukama SZO nudi dvije medicinski potpuno prihvatljive i bezbjedne metode u porođaju - epiduralnu analgeziju i intravensku primjenu opioidnih analgetika.

- Postoji mnogo članaka i naučnih dokaza koji govore u prilog jedne ili druge, međutim saglasni su svi, i SZO, da je epiduralna

analgezija jedina prava uspješna analgezija u toku porođaja, jer nema značajniji uticaj na bebu dok se davanjem opioidnih analgetika introvenskim, utičete na promjenu respiratornog obrasca i stanja svijesti kod bebe. Postoje indikacije za upotrebu i ove druge metode, kod žena koje su histerične i ne mogu da podnesu bolove ili su psihijatrijski pacijenti i nemoguće im je postaviti epiduralni analgetik – kazala je Ećo-Kalač.

Ona napominje da potpisana saglasnost nije obavezujuća za trudnicu, ukoliko ona do porođaja promijeni mišljenje i ipak se odluči za porođaj bez epidurala.

Ećo-Kalač pojašnjava da se trudnica uvodi u epidural onda kada se steknu uslovi, kada porođaj već krene, što procjenjuju ginekolozi. Epidural se, ističe, sprovodi uz apsolutno poštovanje svih propisa koje preporučuje SZO, najprije u isključivo sterilnim uslovima, poštujući principe asepse.

- Sve se radi po principima i pravilima SZO, kako se radi u Engleskoj i Americi tako se radi i kod nas, jer je bezbjednost pacijenta na prvom mjestu – kaže Ećo-Kalač.

PREPREKE

Ona objašnjava da postoje apsolutne kontraindikacije, kada potencijalna pacijentkinja ne može primiti epiduralnu anesteziju.

-To su slučajevi kada je žena alergična na lokalni anestetik, zatim neko oboljenje krvi zbog čega su promijenjeni faktori koagulacije, potom u

Društvo

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

OŠTRA REAKCIJA: Pismo člana Savjeta Javnog servisa generalnom direktoru RTCG

z anesteziju u Crnoj Gori

ah i urala

D. MALIDŽAN

Od Jelene Trojanske do modernog doba Prva epiduralna analgezija nastala ubrizgavanjem lokalnog anestetika u epiduralni prostor izvedena je, navodi Alma Ećo- Kalač, 1949. godine, od kada popularnost ove vrste analgezije raste i danas se široko upotrebljava u svijetu.

Prije toga je, kako ističe, još 4. novembra 1847. godine Džejms Simson upotrijebio etar za analgeziju tokom vaginalnog porođaja, a neposredno nakon toga je vrlo brzo etar zamijenjen hloroformom. Ećo-Kalač priča da je od davnina postojala težnja da se ženi pomogne tokom porođaja, u zapisima iz rane kineske istorije pominje se upotreba opijata i uspavljujućih sredstava, a postoji i podatak da je još Jelena Trojanska znala spremiti lijek od mješavine trava koji je mogao da iz svijesti izbriše sjećanje na porođajnu bol.

- Procenat upotrebe epidurala je jako visok u zemljama koje su visoko ekonomski razvijene, najveći je u Americi 75 do 80 odsto, u Velikoj Britaniji taj procenat negdje oko 25 do 30 odsto, u Francuskoj oko 70 odsto. Kod nas u okruženju procenat ne varira mnogo u odnosu na nas i ne prelazi 10 odsto, isključujući Sloveniju gdje je od 15 do 20 odsto. Kod nas se ova usluga naplaćuje 125 eura po obavljenom epiduralu – navodi Ećo-Kalač.

Alma Ećo-Kalač

nosno forcepsa. To je dokazano. Ne dešava se toliko često.

Mi nijesmo radili studiju, ali postoje retrospektivne studije u svijetu koje su pokazale da se ipak povećava vjerovatnoća instrumentalnog porođaja kada se koristi epidural – pojasnila je naša sagovornica.

KOMPLIKACIJE

slučaju da imate infekciju na mjestu gdje se plasira epiduralni kateter, jer bi tada postojala vjerovatnoća da unesete infekciju u epiduralni prostor i onda to budu tragične posljedice. I na kraju četvrta kontraindikacija, da postoji neko urođeno ili stečeno oboljenje kičme pa će se zbog toga anesteziolog i vi mučiti da dobijete epiduralni kateter – pojasnila je anesteziološkinja.

Sve moguće komplikacije, kojih se žene i najviše pribojavaju, navodi naša sagovornica, su opisane i žena se detaljno upoznaje sa njima prije nego da pisani pristanak. Jedna od lakših komplikacija je, kako pojašnjava, situacija kada se usljed ponavljanja doze lokalnog anestetika, puni epiduralni prostor usljed čega može da se javi motorna slabost.

- To trudnice teško dožive, misle da je oštećena kičmena moždina. Ali to nema veze sa oštećenjem kičmene moždine, već dolazi do kumulacije lokalnog anestetika i zahvatanja motornog korijena i onda osjećate slabost, nekada ne možete da pomjerite lijevu ili desnu nogu, ali to je prolazno. Čim prestane da djeluje lokalni anestetik vrati se normalna funkcija u nogama – pojašnjava doktorka.

Epiduralna analgezija, navodi, naročito ako porođaj dugo traje povećava vjerovatnoću upotrebe instrumentalnog završavanja porođaja.

- To znači da tokom faze ekspulzije (izlaska bebe) trudnica nema dovoljno snage zbog slabosti koja nastupi u nogama i slabosti muskulature male karlice, ona ne može da izbaci plod i onda se tada koriste instrumenti tipa vakuma, od-

Moguće komplikacije, kako precizira, su i usporenje porođaja koji nastaje zbog prerano ili prekasno datog anestetika, pad krvnog pritiska, pojava svraba i drhtavice. Ećo-Kalač naglašava da su sve ove komplikacije bezazlene i da se lako tretiraju.

Među značajnijim komplikacijama, kakve su pad krvnog pritiska, ponovno plasiranje epiduralnog katetera, slučajeva kada je blok unilateralan tj. anestezija djeluje samo na jednu polovinu tijela, anesteziološkinja izdvaja moguću pojavu upornih glavobolja.

- Glavobolje se najčešće javljaju usljed neželjenog probijanja dure mater, tvrde moždane opne, pa se uđe u spinalni prostor u kome se nalazi cerebrospinalna tečnost čije oticanje izaziva uporne glavobolje.

Te glavobolje se povuku obično od 48 do 72 sata. Rijetka je komplikacija, javi se kod jedne trudnice od dvjesta onih koji su dobili epidural. Liječe se primjenom intravenskih rastvora kao i oralnih analgetika – objašnjava doktorka.

U toku epiduralne anestezije tj. procedure davanja, kako navodi, može da se desi da dođe do povrede nerva, što izaziva utrnulost ili slabost jedne ili druge noge. Utrnulost ovoga tipa je, kaže, promjenljive dužine trajanja, od dva-tri mjeseca, do maksimalno šest.

- Ovo je veoma rijetka komplikacija i javlja se u jedan naprema 13.000 trudnica. I tada se trudnici daju ljekovi koji će joj omogućiti oporavak nerva, a prepisuje joj se i fizikalna terapija – objašnjava Ećo Kalač.

Kao najteže moguće komplikacije anesteziološkinja navodi epiduralni apces ( jedan u 50.000 slučajeva), meningitis (1: 100.000 žena), epidural-

9

ni hematom (1: 170.000 žena) i gubitak svijesti – odnosno kompletna motorna blokada (1: 100 000 žena).

- To su posljedice sa fatalnim ishodom, izuzetno su rijetke, praćene su gubitkom svijesti, intubacijom, spašavanjem života. To su najteže komplikacije i njihova pojava je jako mala – kazala je Ećo-Kalač.

NEOPRAVDANI STRAH

Komentarišući najčešću bojazan žena da bi zbog davanja epiduralnog analgetika moglo da dođe do povrede kičmene moždine, naša sagovornica tu mogućnost potpuno isključuje.

- Bitno je da u epiduralnom prostoru u kojem se daje epiduralna analgezija nema kičmene moždine, kičmena moždina se završava u prostoru koji je iznad i koji anesteziolozi nikada ne bodu – pojašnjava naša sagovornica.

Epiduralna analgezija je, kako navodi, metoda neuroaksijalne regionalne anestezije kod koje se niske doze dugodjelujućeg lokalnog anestetika i niske doze opioidnog analgetika ubrizgavaju u epiduralni prostor. Epiduralni prostor je, dodaje, mali prostor koji se mjeri milimetrima, omeđen sa jedne strane durom mater, tj. tvrdom moždanom opnom, a sa druge pršljenovima. Ljekovi, odnosno analgetici u okviru ove anestezije, kako kaže, djeluje na korjenove živaca prevashodno na senzorne korjenove sa željom da manje djeluje na motorne i simpatičke.

- Epiduralu treba 10 do 15 minuta da počne da djeluje. Žene prvo osjete blagu toplinu koja počinje od vrhova prstiju i penje se naviše, do nivoa do koga smo boli. Poslije topline počinju blagi trnci kao kad lokalni anestetik djeluje kada vadite zub, i onda vidite osmijeh na licu žene zato što je svaki bol u roku od 10 do 15 minuta prestao. Neke se raspričaju, bude im lijepo, neke su pospane, gladne, žedne, sve je kako treba. Vješta ruka anesteziologa i iskustvo su jako važni za sprovođenje epiduralne analgezije – zaključuje naša sagovornica.

Ivana KRUNIĆ

Radović: Šundiću, upali ste u isti kolosijek kao i svi dosadašnji direktori PODGORICA - Član Savjeta RTCG Milan Radović uputio je oštro pismo generalnom direktoru Božidaru Šundiću, kao reakciju na stavove prvog čovjeka RTCG iznešene u Pobjedi.

U jučerašnjem tekstu, naslovljenom ,,Cijenu nezavisnosti Savjeta plaćaju građani“, Pobjeda se bavila posljedicama nezakonitih odluka Savjeta Javnog servisa o razrješenju prvih ljudi menadžmenta RTCG, zbog čega će, novcem crnogorskih građana, Javni servis morati da isplati više od pola miliona eura.

U istom tekstu je i član Savjeta RTCG Milan Radović imao priliku da kaže svoje mišljenje o odgovornosti Savjeta za donošenje odluka koje su crnogorski sudovi presudili da su nezakonite.

Pismo Milana Radovića Božidaru Šundiću prenosimo integralno: ,,Poštovani gdine Šundiću, pročitao sam vaše stavove u Pobjedi i obraćam vam se da vam skrenem pažnju na nekoliko činjenica koje bi trebalo vama da su poznate, s obzirom da ste na mjestu generalnog direktora koji ima obavezu da gradi dobar imidž RTCG, što to nije slučaj sa ovim stavovima.

1. Članovi Savjeta nijesu zaštićeni kao bijeli medvjedi, već zakon predviđa našu odgovornost, a osim toga naglašavam i

našu moralnu i profesionalnu odgovornost; 2. Smisao Savjeta Javnog servisa nije da tu budu stručnjaci samo za medije, već da budu stručnjaci i predstavnici iz različitih sfera društva i prije svega da predstavljaju i zastupaju javni interes ukupnog društva. Zakon i njegov duh su jasni i tu smo slični većini zemalja Evrope; 3. Upali ste u isti kolosijek kao i svi dosadašnji generalni direktori i pokušavate da držite lekcije Savjetu. To vam neću dozvoliti. Naprotiv. Zakon jasno kaže da je Savjet poslodavac generalnom direktoru.

Prihvatiću kritike od svih i biće mi korisne, ali ovakav ton, pri tome pogrešno argumentovan, ne mogu tolerisati; 4. Sljedeća činjenica jeste da Zakon kaže da generalni direktor i direktori TV i Radija moraju biti stručnjaci za medije i implementaciju programskog plana.

Kada ove činjenice sagledamo vaši stavovi nijesu zasnovani na zakonu i međunarodnim standardima. Kritikujete i odluke prethodnih savjeta, a kao rezultat takvih odluka vi ste sada na poziciji generalnog direktora. Ako ove stavove ovako dijelite javno, onda bi morao finalni vaš stav da bude oličen u moralnom činu podnošenja ostavke i oslobađanjem mjesta da se vaši prethodnici vrate, čime biste i

Milan Radović

stvarno pokazali da mislite ono što govorite i ne bi pristali da budete dio ili rezultat tih ,,pogrešnih“ odluka Savjeta.

Sada vas molim da ukoliko smo razjasnili ove stvari, da mi pošaljete ono što sam više puta tražio: 1. Kopiju svih faktura koje ste isplatili za emisiju ,,Živa istina“; 2. Spisak zaposlenih i honorarno angažovanih od kada ste stupili na dužnost generalnog direktora; 3. Koliko ljudi ne dolazi na posao i šta ste preduzeli po tom pitanju; 4. Gledanost svih emisija u prime time svake emisije na nedjeljnom nivou, ne kumulativno.

S poštovanjem, Milan Radović“ R. D.

Okrugli sto o izmjeni Zakona o priznavanju inostranih isprava i izjednačavanju kvalifikacija

Kurpejović: Zaštita sistema od „loših diploma“ PODGORICA – Cilj izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o priznavanju inostranih isprava i izjednačavanju kvalifikacija je zaštita crnogorskog obrazovnog sistema od manje kvalitetnih diploma kao i usmjerenje budućih studenata da prilikom odabira visokoškolskih ustanova vode računa o referencama, statusu fakulteta i o tome koliko su konkretne diplome na cijeni kod poslodavaca.

To su glavne ocjene koje je na okruglom stolu u okviru javne rasprave o nacrtu zakona saopštila direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović.

Ona je na otvaranju stola potencirala da je zakonodavac prepoznao potrebu da se crnogorski obrazovni sistem i tržište rada zaštite od onih diploma koje su prepoznate kao manje kvalitetne i koje dolaze sa ustanova koje ne karakteriše tradicija i dobar položaj na međunarodnim rang listama, a da se istovremeno obezbijedi kvalitetan i konkurentan kadar.

- Nije nam, naravno, cilj da otežamo situaciju bilo kome ko je obrazovanje ili studije završio na renomiranim ustanovama i čije znanje, vještine i

PREDSTOJI DOSTA POSLA: Sa okruglog stola

kompetencije nijesu upitne, niti želimo da usporimo internacionalizaciju i mobilnost.

Zapravo, njima će proces biti i olakšan. Fokus ovih izmjena su, dakle, one situacije gdje postoje značajne neusaglašenosti i diskrepance u obrazovnim ispravama i ishodima učenja - istakla je Kurpejović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, na okruglom stolu bilo je razgovora o institutu eksperta, koji je takođe predložen ovim zakonom.

Taj bi institut bio zadužen da, na zahtjev Ministarstva, daje mišljenje o obrazovnoj ispravi, uz prijedlog za prihvatanje,

odnosno odbijanje zahjeva za priznavanje.

-Ministarstvo prosvjete će u narednom periodu nastaviti da poštuje principe propisane Lisabonskom konvencijom i drugim pratećim aktima, uvažavajući internacionalizaciju i mobilnost uz istovremenu zaštitu crnogorskog sistema obrazovanja - zaključila je Kurpejović. Šira javnost je od 7. novembra 2019. godine pozvana da dostavi komentare, sugestije i prijedloge na pripremljeni nacrt zakona, a rok za dostavljanje je 27. novembar. Poziv je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete.

R. P.

Intervju

SAVJET EVROPE

10

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

RAZGOVOR: Profesor saradnik na Siti univerzitetu u Hong Kongu dr Marko Škorić

Loše je što političari umjesto medija biraju društvene mreže

To što su mediji nakon nekih dvjesta godina ostali bez uloge medijatora između političara i građana ima negativne posljedice, pored ostalog, to što se gubi obrazovanje koje su ljudi sticali čitanjem novina – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu prof. saradnik na Siti univerzitetu u Hong Kongu dr Marko Škorić PODGORICA – Društvene mreže izbacile su „iz igre“ medije kao medijatore između političara i građana. To što političari komuniciraju s javnošću preko društvenih mreža normativno možda nije loša ideja, ali je problem što nedostaje kontekst u tih, na primjer, 140 karaktera na Tviteru – naglasio je u razgovoru za Pobjedu profesor saradnik na Siti univezitetu u Hongkongu dr Marko Škorić.

Komentarišući ocjenu da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp koristi Tviter i 140 karaktera zato što vjerovatno ne bi imao što više od toga da kaže, naš sagovornik je kazao da to što su mediji nakon nekih 200 godina ostali bez uloge medijatora ima negativne posljedice.

OBRAZOVANJE

To je, prema riječima Škorića, loše zbog nedostatka konteksta, ali i zbog toga što se gubi obrazovanje koje su ljudi sticali čitanjem novina.

- Nijesam protiv toga da političari imaju naloge na društvenim mrežama, to je njihovo demokratsko pravo, ali je problem što se dolazi do dileme oko toga da li zastupaju sebe ili instituciju za koju su izabrani.

Da li Tramp sa Tvitera zastupa Trampa ili predsjednika Amerike? Ako je ovo drugo, onda ono što on piše na Tviteru nije prikladno, a isto to važi za većinu političara. To je sada najveći problem, prelaz preko



Ako vas društvene mreže targetiraju individualno sa reklamama, to znači da ste izolovani od ostalih. To samo po sebi nije bitno ako kupujete patike ili bukirate letove i tako dalje, međutim, problem je što po istom principu dobijate i vijesti – naglasio je Škorić

veoma tanke linije između privatne i društvene ( javne) sfere – smatra Škorić.

Pored granice između javne i privatne sfere, interesantna je, kako je dodao, i granica između funkcije i osobe koja je na funkciji.

- Šta se dešava sa nalogom na primjer predsjednika Amerike, Srbije ili bilo koje druge države kada odstupi sa funkcije – da li ostaje njemu ili biva prepušten novom predsjedniku?

To se rješava u hodu, relativno je novo i sigurno se sada upostavljaju protokoli za to – kazao je Škorić.

REGULATIVA

Društvene mreže i njihova odgovornost raste, prema riječima našeg sagovornika, koliko i globalna popularnost i profiti, a ako bude uvedena regulativa za odgovornost na njima moraće da bude multilateralna.

- Odgovornost na društvenim mrežama je iznad vlasničkog nivoa, odnosno ona ima međunarodni karakter. Ako ikada i bude uvedena regulativa za odgovornost na društvenim mrežama, ona će morati da bude multilateralna, jer ako



Privatnost se vraća na „velika vrata“ Privatnost se, prema mišljenju prof. dr Marka Škorića, vraća, u smislu da ponovo dobija na značaju u odnosu na posljednjih 10-ak godina, te ekspanzije društvenih mreža i nestajanja granice javne i privatne sfere s njima.

bude na nivou svake države biće jako komplikovano – smatra Škorić.

Komentarišući jedan od prijedloga člana 19 Regulative o generalnoj zaštiti podataka (GDPR) – uspostavljanje savjeta za društvene mreže, kako na globalnom, tako i na nacionalnom nivou, naš sagovornik je kazao da je ovaj propis dobar zato što su njime postavljeni određeni standardi koji pokrivaju jako veliko tržište.

- Mnogo je lakše imati jedan standard za 300 miliona ljudi – dodao je Škorić.

INFORMACIJE

Važno je, prema njegovim riječima, kako se društvene mre-

Kolega mi je rekao da je predložio dva odsto poreza na dobit od reklamiranja, što je u Americi nekih dvije milijarde dolara na godišnjem nivou. To bi bilo interesantno kao neki fond na primjer za razvoj novinarstva ili slično – naveo je Škorić

- U poređenju sa prethodnim periodom, privatnost se vratila na „velika vrata“. Prije društvenih mreža imali smo veoma precizne granice što je privatna, a što javna sfera.

Te granice su posljednjih 10-ak godina bile veoma

že, kao medijske institucije, odnose prema građanima, a „društvene mreže postaju medijske institucije, iako to ne bi htjele priznati zato što bi podlijegale drugom režimu regulative“.

- Manje-više smo svi odrasli u nekim sistemima u kojima postoji neka vrsta javne sfere koja je slična za većinu ljudi, odnosno postoji određena vrsta zajedničkog medijskog prostora. Ako vas društvene mreže targetiraju individualno sa reklamama, to znači da ste izolovani od ostalih. To samo po sebi nije bitno ako kupujete patike ili bukirate letove i tako dalje, međutim, problem je što po istom principu dobijate i vijesti – naglasio je Škorić.

Društvene mreže, kako je kazao naš sagovornik, imaju mnogo informacija o korisnicima, ali su one „populističkog tipa“.

- Oni imaju neku ideju o tome ko ste vi, ali ta ideja nije precizna i mogu nastati greške. U komercijalnom smislu to

labilne, ali se one polako ponovo uspostavljaju. Sada svaka društvena mreža garantuje sve više privatnosti. To je bitno zato što je njima važno da ostanete na društvenim mrežama – rekao je naš sagovornik.

možda nije veliki problem, ali je problematično u smislu udruživanja javne sfere, zato što ako znate da glasate na primjer za jednu osobu i gledate sadržaj samo određene vrste, oni će to vama stalno servirati – istakao je Škorić.

TARGETIRANJE

I u vrijeme izbora, kako je dodao, korisnici društvenih mreža bivaju izloženi određenim reklamama koje su za njih lično odabrane, kako bi se uticalo na političku preferenciju.

- U nekim državama to može biti ilegalno, dok u nekim nije, kao na primjer u SAD-u, gdje se glasači registruju za određenu partiju, te im one mogu i prilaziti. U Njemačkoj nemate pravo da prilazite ljudima i na taj način utičete na indivualno političko opredjeljenje - naveo je Škorić.

Problem je, prema njegovim riječima, što svi hoće da pobijede na izborima, ali što ona mora bit zasnovana na principima koji su iznad individue,



Da li Tramp sa Tvitera zastupa Trampa ili predsjednika Amerike? Ako je ovo drugo, onda ono što on piše na Tviteru nije prikladno – rekao je Škorić



Društvene mreže postaju medijske institucije, iako to ne bi htjele priznati zato što bi podlijegale drugom režimu regulative – kazao je Škorić

„možda čak i iznad jednog komšiluka, odnosno moraju postojati zajednički principi i vrijednosti koje ti ljudi zastupaju“.

- Ono što će se desiti ubrzo je da će društvene mreže biti regulisane, a ne vjerujem da će biti regulisane kao što su mediji zato što se bore protiv toga.

One u suštini ne proizvode medijski sadržaj, ali će biti primorane da promovišu sadržaje koji su od legitimnijih novinskih kuća – kazao je Škorić.

POVRATAK

U budućnosti, prema procjenama našeg sagovornika, stvari u onlajn sferi neće biti toliko haotične kao posljednjih 10 godina, ali dodaje da je neka preciznija „slika“ neizvjesna, odnosno da je ni sami vlasnici društvenih mreža ne znaju.

- Mislim da samo znaju ono što ne žele. Stvari se mijenjaju i siguran sam da će morati neku vrstu poreza da plaćaju.

Kolega mi je rekao da je predložio dva odsto poreza na dobit od reklamiranja, što je u Americi nekih dvije milijarde dolara na godišnjem nivou. To bi bilo interesantno kao neki fond na primjer za razvoj novinarstva ili slično – zaključio je Škorić.

J. BEHAROVIĆ

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

11

Primjer uspješnog mladog Bjelopoljca Denisa Hodžića

Ratko Pejić, poljoprivredni proizvođač iz Kolašina i čovjek koji 40 godina drži pse

BIJELO POLJE - Bjelopoljac Denis Hodžić (28) prvu platu zaradio je sa samo 15 godina radeći kao konobar, a danas su njegove usluge u ugostiteljstvu tražene po cijeloj Crnoj Gori.

Bio je dječak kada je tokom raspusta radio kao konobar da bi skupio novac za more, a 13 godina kasnije u Bijelom Polju postavlja standarde kada je u pitanju ugostiteljstvo.

Denisa sugrađani poznaju kao čovjeka koji je od jednog od brojnih ugostiteljskih lokala, ne želeći da se bavi klasičnom uslugom gostiju tipa hrana-piće, uspio da napravi brend koji je unio mnogo toga jedinstvenog i originalnog u gradu pod Obrovom.

Od kada je, sa dvojicom braće, otvorio lokal ,,Korzo“ u centru grada, Hodžić je toliko razvio posao da se njihove usluge traže čak i u Podgorici i na Primorju.

- Sa 15 godina, tokom ljetnjeg raspusta, tražio sam način da zaradim da odem na more. Uvidio sam da bi mi bilo najlakše da budem konobar. Imao sam finu zaradu, pa sam i sljedeće godine nastavio. U međuvremenu sam sa prijateljima počeo da se bavim organizacijom žurki i tada sam počeo da se interesujem više za ugostiteljstvo. Tokom stu-

Najviše obolijevaju lovački psi. Kada uoči promjene, vlasnik pasa treba da se obrati stručnom veterinaru koji ima laboratoriju, kaže Pejić, dodajući da od šeste godine brine o psima i da je lišmanija bolest registrovana prije tri decenije a ne sada

širiti strah od Preduzetnik koji Ne lišmanije, to je postavlja standarde izlječiva bolest

Ne prestaje da radi Na sebi: Denis Hodžić

dija u Podgorici bio sam pomoćnik menadžera u jednom lokalu, gdje sam stekao znanja o ugostiteljstvu, kako se ponašati prema osoblju, na šta obratiti pažnju...

Poslije predavanja sam radio u jednom kafiću i tako finansirao troškove studija - priča Hodžić.

Dodaje da je vrativši se u Bijelo Polje radio dvije godine za ogranak njemačke firme koja se bavila izradom kvota.

- U međuvremenu se oslobodio poslovni prostor u centru grada i nagovorio sam dvojicu braće i

da otvorimo lokal ,,Korzo“. Doveo sam kuvare iz Beograda koji su osmislili meni koji je bio drugačiji od svega ostalog u gradu, a to su bila jela koja su u tom momentu bila popularna u Beogradu i Evropi. To je naišlo na dobar odziv i posao je fino krenuo. Kako sam istovremeno radio dva posla, morao sam da napustim posao u toj njemačkoj firmi i fokusirao se samo na lokal. Napravili smo dobru osnovu za širenje biznisa, kasnije otvorili još jedan ugostiteljski objekat, opet

Poruka mladima: Ne čekajte savršenu priliku - U početku smo imali standardnih problema sa kvalifikovanom radnom snagom, a imali smo poteškoća sa namirnicama za ketering kojih nema u Bijelom Polju, pa smo ih dobavljali iz Podgorice.

U ovom poslu je dobra stvar to što je dinamičan. Vi diktirate ono što smatrate da je dobro i postavljate trendove za hranu. Manje dobra strana je što nema dovoljno slobodnog vremena. Radni dan mi

počinje u sedam, a završava u 12 uveče. Kada je ketering u pitanju, ako je zakazan za prije podne, onda u pet ujutro dolazim u kuhinju da bi se sve postiglo - ističe Denis.

Mladim ljudima koji žele da se bave ugostiteljstvom ili biznisom uopšte poručuje da ne čekaju savršenu priliku, jer ona jednostavno ne postoji.

- Tražite je u nekim normalnim okolnostima, da iz toga stvorite priliku. Ako ne, zaposlite se bilo gdje, počnite da

radite, iz toga će se izroditi prilika, samo neka se nešto dešava - poručuje Hodžić.

Kampanju kroz koju promovišu mlade, spretne i izuzetne Bijelopoljce pokrenula je NVO Multimedijal Montenegro sa obrazloženjem, kako je kazao, predsjednik te NVO Željko Đukić, da su odlučili da pokažu da postoji i druga strana priče, oni koji ostaju odlučni da svoju ideju i posao razvijaju u svom rodnom gradu.

angažovali ljude koji su nam pomogli oko menija, zaposlili dobre kuvare, izabrali dobre konobare - kaže Hodžić.

S obzirom na dosta dinamičan posao, kaže da redovno istražuju šta se dešava u okruženju i koji su novi trendovi u gastronomiji, a ubrzo su počeli sa dostavom hrane.

- Uvijek mi se sviđao ketering na proslavama i raznim događajima i počeo sam da se više posvećujem tome. To radim sam, a nije u pitanju klasični ketering, već se trudim da se sve uklopi u dekoraciju, da izgleda moderno.

Radio sam u početku keteringe za deset do 20 ljudi, a onda sam dobio ponudu od Bobana Šćekića koji se bavi dekoracijom.

Odradili smo zajedno ketering, odnosno dekoraciju za događaj na kojem je bilo 60-ak ljudi. Izbacili smo fotografije na društvene mreže, ljudima se dopalo, počele su da stižu nove ponude i tu sam vidio dobar prostor za unapređenje poslovanja. Braća i ja smo obilazili sajmove ugostiteljstva i poslastičarstva, nabavljali zanimljive posudice i počeli s finger foodom. To je naišlo na odličnu reakciju - priča Denis.

Beća ČOKOVIĆ

KOLAŠIN - Pas nikada ne može prenijeti bolest na drugog psa niti na čovjeka, tako da su u javnosti iznesene netačne tvrdnje o lišmaniji. Nije tačno da nema lijeka za nju. Bez provjere i argumenata su informacije priča Ratko Pejić, poljoprivredni proizvođač iz Kolašina i kako kaže „neko ko od šeste godine živi držeći pse i vodi o njima računa“.

On ističe da četiri decenije brine o psima, pomaže o njima i oni njemu. Psi su dio našeg načina života na selu, naši „saradnici“ i zaslužuju da im se posveti pažnja, a bi im se posvetila pažnja, neke detalje treba znati...

- Moj stav je da ova bolest nije ni toliko opasna, ni toliko rijetka da bi zavrijedila toliku medijsku pažnju, niti ovakav tretman oboljelih pasa. Ova bolest nije se pojavila sada, nego prije tri decenije. Ne bih se složio ni da ne postoji lijek za ovu bolest, jer savremena veterina napreduje na dnevnom nivou. Lijek je „milteforan“. Da li će pas od lišmanije biti izliječen zavisi od odgovornosti vlasnika i stručnosti veterinara. Kada vlasnik osjeti promjene na svom psu, mora se obratiti stručnom licu iz oblasti veterine koje pored znanja mora imati i adekvatnu laboratoriju. U Baru imamo profesionalnu Veterinarsku ustanovu za sitne životinje.

Pošto 40 godina brinem o psima, imao sa potomke pasa od onih koji su bolovali lišmaniju i svi su imali potomke i uginuli u dubokoj starosti. Od lišma-

nije najčešće obolijevaju lovački psi - objašnjava Ratko Pejić.

On smatra da je eutanazija prije humani, a ne preventivni čin ali i da treba ta odluka da bude stručno i kolektivno, a ne pojedinačno mišljenje. Eutanazija je skupa, a treba odgovoriti na pitanje što sa eutaniziranom životinjom. Kada je u pitanju problem pasa lutalica, Pejić ističe da je tu problem kod ljudi koji stvaraju pse bez vlasnika.

- Pas nije igračka, već ogromna briga i obaveza za svakog vlasnika. Problem je u lošoj edukaciji. U razvijenijim državama postoje psiholozi koji budućim vlasnicima na korišćenje daju psa robota o kojem se brinu određeni period. Na osnovu dobijenih podataka od psa robota, donosi se odluka da li taj čovjek može ili ne može biti vlasnika psa. Takođe i veterinaru treba da budu u opštoj misiji. Volio bih da pročitam da je neko od veterinara sproveo akciju tretiranja od parazita pasa bez vlasnika istakao je Ratko Pejić. Dr. P.

12

Kultura

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Vladimir Perović povodom premijere dva dokumentarna filma „Ognjilo“ i „Mir naše Gospe“

Melanholičan pogled na hod vremena

PODGORICA – Filmovi „Ognjilo“ i „Mir naše Gospe“, po scenariju i u režiji Vladimira Perovića, premijerno su predstavljeni u subotu veče u Centru za kulturu, u Tivtu. Autor je u „Ognjilu“ ispričao priču o drevnom načinu života koji je pod udarom modernog razvoja i sve veće urbanizacije sela i gradova.

„Mir naše Gospe“ donosi priču o masovnom turzimu, konzumerizmu i komercijalizaciji naše baštine. Reditelju je trebalo tri godine da snimi priču „Ognjilo“, budići da je u različitim etapama pratio izgradnju dalekovoda Lastva Grbaljska – Čevo. U razgovoru za Pobjedu, Perović ističe da u tom trogodišnjem periodu, njemu ništa nije bilo teško, kad je krš u pitanju.

- U njemu ja dišem punim plućima. Nakon Cuca, gdje je snimana većina mojih filmova, ostvarila mi se davnašnja želja da nađem jaku priču i dostojnog dokumentarnog junaka i na Čevu, odakle je moja majka – kazao je Perović.

MITSKI PRIMJER

Rad na filmu za Perovića je, kako je rekao, bio izuzetno nadahnjujući.

- Prvo, u prostoru sam koji volim i dobro znam. Drugo, čovjek pred mojim očima, dokumentarni junak Drago Vujović na čijem imanju se sve i dešava, predstavlja skoro mitski primjer gorštaka: jednostavan, čestit, tih, dobromisleć, neumoran radnik, snažan, nalik na neko brdo iz okoline, srođen sa prirodom i sa krajem u kojem živi… - ispričao je Perović.

Dodao je da je rad bio i napet.

- Ne na samom terenu, tu je razumijevanje između Draga i mene bilo ogromno, a redukovana ekipa radila kao sat, sve

PROSTOR KOJI VOLI I DOBRO POZNAJE: Vladimir Perović

SROĐEN SA PRIRODOM: Kadar iz filma „Ognjilo“

Neka živi napredak i nove tehnologije do one tačke u kojoj ne ugrožavaju normalni život čovjeka, a istovremeno neka opstanu mnogi tradicionalni oblici života i rada, neki zato što su dobri i funkcionalni a neki zato što predstavljaju naše duboko i toplo sjećanje kroz vjekove funkcionisalo sjajno pod sigurnom producentsko-organizacionom rukom mlade Jelene Božović. No, bilo je u nekoliko navrata neshvatljivih i neprihvatljivih birokratskih prepreka zbog kojih nismo mogli, sa novcem koji je već bio legao na račun ( ja mislio CZK, a ono: opštine Tivat!?), da snimamo onda kad je trebalo. To ostaje kao moja velika gorčina, iako mislim da smo napravili snažan i upečatljiv film… - rekao je Perović.

Dva toka u filmu, kako je objasnio, teku paralelno: život čovjeka i prirode, sa tim laganim tokom i čudesnim tišinama katunskog krša.

- Ali ta dva toka na kraju se ne sjedine. Sva promjena jeste da su u prostor, u pejzaž, u život mog junaka, uselila ogromna metalna stvorenja, međusob-

Umrla je briga za zajednicu Reditelj Vladimir Perović strahuje da smo u Crnoj Gori zakasnili da zaštitimo naše najveće kulturne i arhitektonske vrijednosti, posebno kada je u pitanju Kotor i Boka.

- Stručniji i pozvaniji od mene odavno upozoravaju, a i ovo obično oko ponešto nazire. „Što ovca vidi ležeći, nije daleko“, govorio je moj dobri pokojni otac Vojo. Novo vrijeme nosi alavost, nesaosjećajnost i sebičluk, umrla je briga za zajednicu, kultura je potisnuta novcem, i slutim da ćemo onima koji dolaze ostaviti samo ostatke ostataka – rekao je Perović.

no povezana debelim kablovima, i izmijenila izgled tog vajkadašnjeg krajolika. A moj junak nastavlja da živi život kakav je živio i dotad… - rekao je Perović.

U ovom dokumentarcu, autor samo upućuje „jedan melanholičan pogled na hod vremena i na jedno dešavanje koje

običnog čovjeka okrzne, ali nastavi svojim hodom i ne obazire se na njega“.

- Neka živi napredak i nove tehnologije do one tačke u kojoj ne ugrožavaju normalni život čovjeka, a istovremeno neka opstanu mnogi tradicionalni oblici života i rada, neki zato što su dobri i funkcionalni a ne-

ki zato što predstavljaju naše duboko i toplo sjećanje kroz vjekove. U tom smislu čini mi se da nije bilo boljeg simbola tog vremena od ognjila. Pa ognjilo i te divne iskre koje vrcaju nose i misao na pradavni momenat kad je čovjek na zemlji otkrio vatru. A vatra znamo šta znači… - kazao je Perović.

MJESTO DUHA

U filmu „Mir naše Gospe“, prema riječima Perovića, sva njegova misao bila je usmjerena na to da kroz priču o Gospi promišlja „gdje je mjesto duha u vremenu super-tehnologija, hiper-brzine, over-ovoga i over-onoga, prekomjernosti svake vrste“.

- Film je na neki način i metafora za sve nas izgubljene u ovom dobu, u kome imamo (ili češće nemamo) samo nemjerljivo mali časak vremena da zastanemo pred nečim što je veće, vrednije i vječnije, i što traje mnogo duže od jednog života, ili od tog trenutka posjete kad ljudski stvorovi dolaze naoružani „produžecima ljudskih opštila“, vide ili ne vide, ali upišu i objave cijelom svijetu da su tu bili, i odtutnje u taj veliki užurbani svijet, koji za tananosti, nijanse i ljepotu nema vremena – rekao je Perović.

Oba filma nastala su u produkciji Centra za kulturu iz Tivta. „Ognjilo“ je podržalo Ministarstvo kulture, dok je „Mir naše Gospe“ finansirala i Opština Kotor.

J. NIKITOVIĆ

Objavljen roman „Sirene za uzbunu“, crnogorskog autora Nikole Nikolića

Priča o odrastanju, ljubavi, erotici i smrti PODGORICA - U izdanju Nove knjige objavljen je roman „Sirene za uzbunu“ Nikole Nikolića, jednog od važnijih predstavnika mlađe generacije crnogorskih pisaca.

Riječ je o djelu koje opisuje period od prije dvije decenije, posljednju, burnu godinu prošloga vijeka, koju su obilježili bombardovanje, vanredno stanje i mnogi drugi lični i kolektivni potresi. Roman je napisan u prvom licu, u vidu naratorove rekonstrukcije perioda adolescencije, stasavanja u okrilju različitih, često sukobljenih istina – vršnjačke, nastavničke, roditeljske, medijske – sve pod pritiskom sirena koje danonoćno oglašavaju opasnost.

Osvrt na novi Nikolićev roman napisala je književnica i lingvistkinja Slavica Perović, koja je istakla da glavni junak, ni dijete ni mladić, ostavlja za sobom dane nevinosti i sazrijeva kao plod na dobrom suncu.

- Samo što njegovo sunce nije ni dobro ni blistavo, mada okruglo, više se čuje nego vidi, a pamti se kao prasak bombe, bljesak krstareće rakete ili udar projektila. Sazrijevanje se dešava po skraćenom postupku kako to biva u ratu ili stanju blizu rata, a ubrzavaju ga sveopšti strah, neizvjesnost i stanje duboke životne ugroženosti. U linearnoj naraciji u kojoj ima flešbekova, u jednom relativno kratkom periodu koji se obrađuje u romanu,

data je priča o odrastanju, ljubavi, erotici i smrti, sve u auri straha od bombi - zapisala je Perović.

Književnik Vladimir Tabašević kazao je da „Nikola ispisuje jedan od prvih romana generacije koja je carstvo života i carstvo smrti saznavala u isti mah“.

- Roman generacije koja je, krijući se od NATO bombi, po raznim skloništima i udžericama, osluškivala šta im to pubertetom zahvaćeni tijelo i duša imaju reći. Kad vršnjačka solidarnost osiromaši, a odrasli preurane s infantilnim prognozama mogućih epiloga rata – na sve strane čujemo sirene o koje se ne smijemo oglušiti - dodao je Tabašević.

Nikola Nikolić je rođen 1989.

Slike Gorana Ćetkovića u Zagrebu PODGORICA - Izložba slika „Zub vremena“, autora Gorana Ćetkovića, biće otvorena večeras u 19 sati, u galeriji Kristofora Stankovića u Zagrebu, kao dio manifestacije Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj.

Izložbu, koja će moći da se pogleda do 28. novembra, otvoriće hrvatska istoričarka umjetnosti Iva Kőrbler. Osim nje, na otvaranju će govoriti predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić i autor.

Postavku čini 30 ulja i akrilika na platnu velikog formata. „Zub vremena“ je psihoanalitička studija koja govori o otuđenosti čovjeka, kao i o prolaznosti života. Ovo je Ćetkovićeva 28. samostalna izložba, a kako je kazao, čast mu je što će u sklopu ovako značajne manifestacije predstavljati svoju umjetnost i zemlju.

S. V.

„Dokle pogled seže“ u KIC-u PODGORICA - Gradsko pozorište ugostiće večeras u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ višestruko nagrađivani autorski projekat poznatog reditelja Arpada Šilinga „Dokle pogled seže“, u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

Igraju: Varja Đukić, Srđan Grahovac, Nada Vukčević, Dušan Kovačević, Zoran Vujović, Dejan Đonović, Jelena Simić i Aleksandar Gavranić.

R. K.

Knjiga Božene Jelušić u Budvi BUDVA - Nova knjiga iz edicije Narodne biblioteke Budve, „Obične stvari“ autorke Božene Jelušić, biće predstavljena večeras u 20 časova u holu Akademije znanja, povodom obilježavanja Dana opštine Budva.

O knjizi će, uz autorku, govoriti recenzent dr Predrag Zenović i mr Svetlana Ivanović. Moderatorka programa biće Stanka Stanojević.

Knjiga „Obične stvari“ je skup kolumni koje je autorka pisala tokom proteklih dest godina za dnevni list Vijesti.

R. K.

„Zbogom sirotinjo“ u Kolašinu

godine u Podgorici. Završio je Fakultet političkih nauka. Na istom fakultetu odbranio je magistarsku tezu o kvislinškim režimima. Dosad je objavio dva romana: „Čvor“ (2011) i „Meandar“ (2014), kao i zbir-

ku priča „Atakama“ (2016).

Objavljivanje romana „Sirene za uzbunu“, koji će se uskoro naći u svim bolje snabdjevenim knjižarama, finansijski je podržalo Ministarstvo kulture.

R. K.

KOLAŠIN - Knjiga kolašinskih anegdota „Zbogom sirotinjo“, koje je sakupio i priredio novinar i publicista Vladimir Lazović biće predstavljena večeras, u 19:30 sati, u velikoj sali Doma kulture. O knjizi će govoriti pjesnikinja Vinka Perišić – Šarenac, karikaturiusta Darko Drljević, pravnik Boško Vlahović, novinar Dražen Drašković i autor.

U programu učestvuju glumci Đorđije Tatić i Nikola Šćepanović, muzička pratnja je Davor Sedlarević, a organitator programa je JU Centar za kulturu Kolašin.

Dr. P.

Kultura

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

13

INTERVJU: Alen Bešić, pisac i prevodilac BEOGRAD - Alen Bešić autor je koji neprekidno preispituje postojeće modele stvaranja i eksperimentalnom lirikom otvara nove tokove u srpskom i regionalnom pjesništvu. Objavio je knjige poezije „U fifligranu rez“, „Način dima“, „Golo srce“, „Hronika sitnica“, (izabrane pjesme, Bijelo polje, 2014), dvije knjige kritika i eseja o savremenom pjesništvu i desetak knjiga prevoda sa engleskog jezika.

Dobitnik je nagrada „Branko Miljković“ i „Risto Ratković“ za knjigu „Golo srce“, a za prevodilački rad osvojio je nagradu Društva književnika Vojvodine i „Miloš N. Đurić“. Glavni je urednik kultnog novosadskog časopisa Polja i urednik izdavačke djelatnosti Kulturnog centra Novog Sada.

POBJEDA: U pjesmi „Ars poetika“ kažete: Treba otputovati, zbog poroznosti, čežnje, / ranjivosti... Zašto čežnja za putovanjem i zašto nomadizam i lutalaštvo kao glavni motivi u poeziji?

BEŠIĆ: Nijesam toga donedavno bio svjestan. Činilo mi se da je mnogo važnija bila linija mediteranske inspirativnosti, odnos afirmacije i negacije mora kao ishodišta pjevanja. Ali više kritičara koji su pisali o mojim knjigama istaklo je upravo to nomadsko osjećanje svijeta i života kao jednu od presudnih karakteristika moje poezije. Očigledno je neophodno da se čovjek izmjesti iz svakodnevnog okruženja koje posmatra bez epifanije, sviklim pogledom, da bi doživio trenutak „čuđenja svijetu“, koje Šimić smatra suštinskom odlikom pjesnika.

POBJEDA: Knjiga „Golo srce“ atipična je zbirka poezije sa kompozicijom, temama, upotrebom teksta i ilustracija, koji su van savremenih tokova ovdašnje poetske produkcije. Zašto ste se odlučili za kombinovanje tekstualnog i vizuelnog materijala u knjizi?

BEŠIĆ: Moram priznati da jako sporo pišem. Između knjiga koje sam objavio prolazilo je i više od pet godina, a razlog tome je, pored urođene ljenosti, što svaki put nastojim da, ako ne radikalno, a ono barem primjetno promijenim poetički model. Ideal bi bio da svaka nova knjiga bude drugačija, ne samo u tematskom i poetičkom smislu, nego da nastoji da iznevjeri horizont očekivanja i u formalnom pogledu, tako što će dovesti u pitanje ustaljene načine i kodove čitanja. „Golo srce“ je, u odnosu na prethodnu knjigu „Način dima“, iziskivalo drugačiji pristup, i učinilo mi se, donekle pod uticajem V. G. Zebalda, jednog od meni najdražih pisaca, da bi bilo interesantno ukoliko bi uz svaku pjesmu (koje su inače prilično guste, palimpsestne) u koju je inkorporiran po citat iz djela meni dragih autora, na naspramnoj stranici, u smislu rasterećenja ali i čitalačke intrige, stajala crnobijela fotografija očiju datog pisca.

POBJEDA: Osim što je u pitanju postupak stvaranja kompleksnih semantičkih sadržaja, da li ste imali na umu i činjenicu da zaintrigirate čitaoce i da li pripremate još sličnih rukopisa?

BEŠIĆ: Da, neko bi prepoznao citat, neko oči, i to je prouzrokovalo drugačiju dinamiku čitanja. Rukopis na kom trenutno radim takođe će uključivati fotografije, ali i dokumente, novinske članke i obilje inter-

Književna kritika protjerana je iz dnevnih novina Kulturna umrežavanja sa konkretnim rezultatima POBJEDA: Bili ste na rezidencijalnim boravcima, književnim susretima u regionu. Što možete izdvojiti kao najvažnije u regionalnoj književnoj saradnji i što vidite kao glavne prepreke i prednosti u toj saradnji?

BEŠIĆ: Opšte je mjesto da kultura neometano prelazi granice i da se čitamo na svima nam razumljivim jezicima.

Rezidencije i festivali su veoma važni za razmjenu ideja i iskustava, međusobno upoznavanje i unapređenje saradnje. Uključen sam i u platformu Versopolis koja okuplja više od 200 pjesnika i 18 festivala u Evropi, između ostalih, Goranovo proljeće, Struške večeri poezije, Dane preobraženja i Dane poezije i vina, sa naših prostora, tako da je to jedan praktičan i veoma uspješan primjer kulturnog umrežavanja sa konkretnim rezultatima. Prepreke, naravno, proističu iz disproporcije ulaganja u kulturu u EU i zemljama koje nisu članice, ali ostaje nam da pišemo, prevodimo, uređujemo...

I trudimo se da barem na ličnom nivou svakodnevno unapređujemo te veze, ne obazirući se na državne i sitnopolitičke interese.

medijalnog materijala, ali upotrijebljenog opet na bitno drugačiji način u odnosu na „Golo srce“. Veliki uzor u tom pogledu mi je rana knjiga Majkla Ondačija „Sabrana djela Bilija Kida“, koja će uskoro, u mom prevodu, izaći u izdanju kraljevačke biblioteke „Stefan Prvovenčani“, kao i svekoliki opus kanadske pjesnikinje En Karson, a posebno njena maestralna knjiga „Nox“ napravljena u obliku kutije u kojoj se nalazi kao harmonika presavijena traka voluminozne hartije dužine dva metra koja sadrži vjeran faksimil rukom ispisane sveske u kojoj je bilježila poetsko žalovanje za preminulim bratom.

POBJEDA: Koliko Vas različiti žanrovi kojima se bavite stimulišu u pisanju? Koliko je danas bitno za pisce i književnost to komplementarno izražavanje u više oblasti?

BEŠIĆ: Kad kontinuirano pišete književnu kritiku, neminovno dođe do zamora materijala. Počnete da šablonski prepoznajete i tumačite određene aspekte svake naredne knjige, odnosno u svoj izgrađeni ili usvojeni hermeneutički model ukalupljujete tekst koji trenutno procjenjujete. U tom slučaju, dobro dođe promjena stvaralačke paradigme, prebacivanje u novi kolosijek, poput pisanja poezije ili poetske proze (što mi je najteže, ali je zadovoljstvo novonastalog neuoporedivo sa svim ostalim) ili pak prevođenja, koje ima tu prednost da gotovo svakodnevno doživljavate stvaralački ushit, doduše manjeg in-

tenziteta, ali rasterećuje to što potiskujete lični autorski ego, jer mnogo je važniji pisac čije djelo prenosite na maternji jezik, vi ste tu samo posrednik.

POBJEDA: Urednik ste Polja, jednog od najuticajnijih književnih časopisa u regionu. Kakva je danas uloga časopisa, štampanih i web, te njihov uticaj, uopšte, na tekuće književne i kulturne tokove?

BEŠIĆ: Polja imaju sreću da izlaze u Kulturnom centru Novog Sada, koji je krovna kulturna institucija u gradu.

Shodno tome časopis ima kakvo-takvo redovno finansiranje, što je neophodan preduslov za kontinuirano izlaženje periodične publikacije, a meni kao uredniku omogućuje da naručujem i honorišem tekstove. Drugim riječima, Polja nijesu „protočni bojler“, za razliku od mnogih drugih časopisa prinuđenih da zbog manjka sredstava objavljuju samo one priloge koje dobijaju od autora, već publikacija koja nosi prepoznatljiv urednički pečat redakcije, u kojoj su još Sonja Veselinović i Marjan Čakarević. To nam takođe omogućuje da cjelokupni sadržaj svakog broja besplatno postavimo na naš sajt (polja.rs), na kojem smo, u protekle tri godine, objavili i digitalizovanu arhivu svih brojeva od 1955. godine. Naša ideja je da Polja budu časopis koji objavljuje recentne književne tekstove autora iz regiona kao i književnu kritiku sa stavom, ali da budu i referentna u budućnosti, odnosno da im se i studenti, kritičari, knji-

Književna kritika izgubila je socijalni uticaj koji je imala tokom 20. stoljeća.

Protjerana je u elitističke rezervate periodičnih publikacija. Pretvorila se u reklamersko trućanje motivisano imperativom tržišnih zakona ili je opisna, benigna djelatnost proistekla iz politike nezamjeranja PREISPITIVANJE POSTOJEĆIH MODELA STVARANJA: Alen Bešić

VENECIJA …jer ovo je grad za oko; ostala čula su ovde jedva primetna druga violina…

Josif Brodski, „Vodeni žig“ Sačuvao sam tek pregršt pastelnih snimaka: recimo, jedan feral što jedva tinja u magli. Vjerujem da je taj nestvarni graničnik iza koga počinje beskonačnost, u stvari, kandilo za promrzlu dušu Josifa Brodskog. (Ona se već odavno, iz prenapučenog groblja San Mikele, prometnula u miris zapletenih algi.)

Pitam se ko je izmješao hodnike, rotonde, stepeništa i nije li Venecija Dedalov neostvareni san koji je jedanput pokušao odsanjati u utrobi Krita?

Nedovoljni su ovdje klupko i hrabrost. Minotaur se krije u svakom ogledalu. Naročito u podne, kad ti se izgubi i sopstvena sjenka.

Potrebno je da otekne nešto vode iz zamućenih kanala. (Kaže Brodski da je voda slika vremena.)

Da odrazi potavne. Tek tada okoštale slike sazru u jezik, i riječi (same od sebe) počnu da se krune poput Betovenovog preludija Für Elise.

Raste Prvobitni Grad. Uvijek drugačiji. Uvijek izvan imena.

(Iz knjige „Hronika sitnica“) ževni istoričari mogu kasnije vraćati i nalaziti upotrebljive temate, teorijske i problemske tekstove.

POBJEDA: Poznato je da se prozni tekstovi više čitaju od poezije i esejistike. Pa ipak, poezija se neprekidno piše i čita. Što u tom smislu možete reći o književnoj sceni u Vojvodini i Srbiji u

kontekstu regionalne prozne i poetske produkcije?

BEŠIĆ: Postoji konsenzus među kritičarima da je pjesnička scena u Srbiji jedna od najživljih i najinventivnijih u regionu. Svake godine pojave se barem tri-četiri vanserijske zbirke poezije, kojih se ne bi postidjeli ni daleko veći jezici od našeg, a pri tome pišu ih ge-

neracijski i poetički veoma udaljeni stvaraoci. Izuzetno je važno što se pojavljuju novi glasovi sa izgrađenom poetičkom sviješću, poput Maše Seničić, Bojana Vasića i dr. Nasuprot tome, čini mi se da prozne knjige, iako se više prodaju i imaju širu čitalačku publiku, nijesu na istom kvalitativnom nivou u odnosu na autore iz Hrvatske i Bosne.

Slutim i zašto je to tako, ali trebalo bi nam mnogo više prostora da to i elaboriram.

POBJEDA: S obzirom na to da ste objavili dvije knjige književnih kritika i eseja, kakav je Vaš odgovor na pitanje važnosti i uticaja književne kritike kad su u pitanju izbori za objavljivanje i uopšte književni kriterijumi?

BEŠIĆ: Književna kritika je neumitno izgubila socijalni uticaj koji je imala tokom 20. stoljeća. Protjerana je iz dnevnih novina i rubrika kulture u elitističke rezervate periodičnih publikacija. Pretvorila se u reklamersko trućanje motivisano imperativom tržišnih zakona ili je opisna, benigna djelatnost proistekla iz politike nezamjeranja. Međutim, i dalje se desi da se pojavi punokrvna kritika sa stavom, posebno mladih, angažovanih kritičarki koje odlično čitaju i raskrinkavaju mizogine i šovinističke diskurse pojedinih pisaca. Bez obzira u kom se obliku književna kritika ostvaruje - kao analitička vivisekcija književnog teksta uz upotrebu ilustrativnih citata, kao metodična akademska kritika, kao obimom ograničena, tzv. „neudobna forma“ novinske kritike koju karakteriše svojevrsna apodiktičnost prožeta elementima informativnosti, kao publicistička kritika, polemički zaoštrena i tendenciozna - trebalo bi da posjeduje diskretnu notu ispovjednog u sebi, jedinstveni vodeni žig kritičareve strasti i intelektualnog poštenja.

POBJEDA: Za prevod knjige izabranih pjesama Tonija Hoglanda „Nemoj reći nikome“ (2015) dobili ste nagradu „Miloš N. Đurić“, a preveli ste sa engleskog čitav niz proznih knjiga. Koje Vam je najvažije polazište kad je u pitanju prevodilaštvo?

BEŠIĆ: Nedavno sam, pripremajući jesenji broj Polja, pročitao izvanredan esej poljskog prevodioca i pjesnika Ježija Jarnjeviča, koji je prevela Milica Markić, inače jedna od najzaslužnijih osoba za vidljivost Olge Tokarčuk na našim prostorima. On je, na vrlo plastičan način, verbalizovao ono što sam oduvijek inuitivno osjećao kao svoj prevodilački credo. Jarnjevič, pojednostavljeno rečeno, razlikuje dvije „vrste“ prevodilaca: prevodioce ambasadore i prevodioce zakonodavce. Dok prvi nastoje da na maternjem jeziku pokažu ono što smatraju najreprezentativnijim u kulturi jezika sa kojeg prevode, dotle drugi, sami biraju tekstove za prevod, ne rukovodeći se time šta je reprezentativno za kulturu iz koje potiču, nego željom da svojim prevodom uđu u stvaralački dijalog. Meni je mnogo bliži taj „zakonodavni“ pristup, jer većinu knjiga koje sam preveo, a posebno pjesničkih (En Karson, Derek Volkot, Toni Hogland, Klodija Rankin...), birao sam rukovođen tim načelom.

Ljubeta LABOVIĆ

14

Svijet

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

LA PAZ - Žitelji La Paza čekaju u redovima na ulici kako bi nabavili životne namirnice i plin, dok pristalice protjeranog predsjednika Eva Moralesa nastavljaju da blokiraju glavne saobraćajnice u zemlji zbog čega je gradskom stanovništvu onemogućeno snabdijevanje sa seoskih farmi.

Protesti Moralesovih pristalica nastavljeni u većim gradovima Bolivije

Zvaničnici kažu da je veliki teretni vojni avion Herkules sletio u La Paz noseći mesne proizvode, prenosi Rojters.

Takođe, navode da je uspo-

Nestabilnost ne jenjava u Boliviji

La Paz odsječen, građani u redovima za hranu “

stavljen ,,vazdušni most sa La Pazom i da će se obezbijediti slična komunikacija i sa drugim velikim bolivijskim gradovima koji su zbog blokade puteva odsječeni i ne mogu da se snabdijevaju.

Bivši predsjednik Evo Morales je podnio ostavku pod priti-

Rusija počela da vraća zaplijenjena ukrajinska plovila

Nakon mornara sada Kijevu šalju i brodove MOSKVA/KIJEV - Rusija je počela da vraća ukrajinske vojne brodove zaplijenjene 25. novembra prošle godine u Kerčkom zalivu, saopštile su ruske vlasti. Televizija Krim 24 prenijela je da su brodovi transportovani motornim čamcima ruske Savezne bezbjednosne službe na Krimu i da će biti predati Ukrajini kod rta Tarhankut, prenosi RTS.

Dva ukrajinska artiljerijska broda i tegljač bili su u ruskim rukama gotovo godinu, nakon incidenta u Kerčkom moreuzu Prije skoro godinu dana tri ukrajinska broda koja su prolazila kroz Kerčki moreuz na putu ka Marijupolju oduzeta su jer nijesu imala dozvolu za prolazak i zašli su u ruske teritorijalne vode. Moskva je

saopštila da su brodovi - dva mala ukrajinska oklopna artiljerijska broda i tegljač - ilegalno ušli u njene teritorijalne vode. Kijev je to negirao.

Rusija je vratila mornare koji su u septembru bili na brodovi-

MJERA ZA IZGRADNJU POVJERENJA UOČI SAMITA O UKRAJINI: Brodovi na ruskom vezu

ma za Ukrajinu, u sklopu dogovora o razmjeni zarobljenika.

Ruski list Komersant objavio je u subotu da je Moskva odlučila da brodove vrati u Ukrajinu i da će ih ruski tegljači povući u Crno more i predati tri ukrajinska broda.

Taj korak će se vjerovatno smatrati mjerom za izgradnju povjerenja uoči planiranog samita o Ukrajini sljedećeg mjeseca. Čelnici Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine sastaće se u Parizu 9. decembra u pokušaju da unaprijede napore za mirno rješavanje sukoba na istoku Ukrajine, objavilo je u petak francusko predsjedništvo.

Razne ruske medijske kuće su objavile da će brodovi biti vraćeni u Ukrajinu bez oružja i dokumentacije.

U sukobu više od pet godina u istočnoj Ukrajini između proruskih aktivista i ukrajinskih vladinih snaga ubijeno je preko 13.000 ljudi.

Odnosi Ukrajine i Rusije su propali nakon aneksije Krima, što je potaknulo zapadne zemlje da uvedu sankcije Rusiji. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski obećao je da će okončati sukob, prenosi Rojters.

Član kraljevske familije prvi put o povezanosti sa Epstajnom

Britanski princ negira optužbe za zlostavljanje LONDON - Britanski princ Endru prvi put je, u intervjuu za Bi-Bi-Si, odgovarao na pitanja o vezama sa osuđenim pedofilom Džefrijem Epstajnom, u kojem je priznao da je bila greška što je boravio u njegovoj kući na Menhetnu.

Princ Endru, treće dijete kraljice Elizabete Druge, je kategorički odbacio navode da je imao seksualni odnos sa Amerikankom Virdžinijom Roberts koja ga je optužila za seksualno zlostavljanje kada je imala 17 godina.

Virdžinija Roberts tvrdi da se

to dogodilo tri puta 2001. i 2002. godine u Londonu, Njujorku i na Epstajnovom privatnom ostrvu na američkim Djevičanskim ostrvima, prenosi Bi-Bi-Si. - To se nije dogodilo. Apsolutno kategorično vam mogu reći da se to nije dogodilo - rekao je

Tramp: Bajden nije bijesan pas, nešto je bolji od toga

VAŠINGTON - Povodom uvrede koju je Sjeverna Koreja uputila nekadašnjem potpredsjediku SAD Džou Bajdenu, predsjednik Donald Tramp poručio je da je Bajden možda ,,pospan i veoma spor, ali nije ‘bijesni pas’“.

Donald Tramp je na Tviteru, u poruci sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu, reago-

vao na uvredu koju je sjevernokorejska agencija KCNA uputila nekadašnjem potpredsjedniku SAD Džou Bajdenu, koji učestvuje u trci za predsjedničkog kandidata Demokratske partije. ,,Džo Bajden je možda pospan i veoma spor, ali nije ‘bijesni pas’. On je zapravo nešto bolji od toga“, napisao je Tramp.

Nagovijestio je još jedan sastanak sa Kimom, poručivši na kraju svog tvita – ,,Vidimo se uskoro“.

Sa druge strane, američki potpredsjednik Džo Bajden nazvao je Kima ,,diktatorom ubicom“ i poručio da uvrede ,,autokrata“ nosi kao ,,bedž časti“.

Tramp reaguje u trenutku dok

princ Endru i istakao da se ne sjeća da se sa njom ikada sreo.

Princ Endru je pod pritiskom zbog veza sa šezdeset šestogodišnjim Epstajnom, američkim finansijerom koji je nakon što je optužen za seksualno zlostavljanje maloljetnica u dužem periodu izvršio samoubistvo u avgustu u zatvoru u Njujorku.

Princ Endru je 2010. godine fotografisan kako se šeta sa Epstajnom u parku u Njujorku, dvije godine nakon što je finansijer osuđen zbog podvođenja maloljetnice. se vodi istraga za njegov opoziv zbog navoda da je vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da sprovede istragu protiv Bajdena i njegovog sina Hantera.

skom početkom sedmice nakon nedjelja protesta i nasilja poslije izbora 20. oktobra koji su mu donijeli pobjedu pomračenu optužbama za prevaru.

Potom je u Meksiku dobio azil, a na vlast je stupila privremena samoproglašena predsjednica Bolivije Žanine Anjez.

Međutim, protesti Moralesovih pristalica su nastavljeni u većim gradovima Bolivije.

Od početka krize u Boliviji poginulo je najmanje 23 ljudi, a 715 je povrijeđeno u sukobima, saopštio je Međuamerički komitet za ljudska prava, prenosi Tas.

U sukobima u Bagdadu poginula jedna osoba, blokirani putevi

Demonstranti stigli do Zelene zone BAGDAD - Najmanje jedna osoba je ubijena, a 32 su ranjene u sukobima oko strateški važnog mosta u Bagdadu, saopštili su bezbjednosni i medicinski zvaničnici.

Kako se navodi, jedan demonstrant je stradao kada ga je u glavu pogodila dimna bomba koju je ispalila policija u namjeri da rastjera okupljene antivladine demonstrante.

Kako prenosi AP, sukobi su počeli oko mosta Ahrar na Tigru, koji vodi do ,,Zelene zone“ u kojoj su smještene vladine institucije i ambasade.

Jedna raketa pogodila je i ,,Zelenu zonu“, prenio je Rojters.

U eksploziji nije bilo žrtava niti je napravljena veća materijalna šteta, saopštili su iz policije.

U Iraku su nastavljeni antivladini protesti, a demonstranti su zapalivši gume blokirali puteve u nekim djelovima zemlje, nakon poziva lidera protesta na generalni štrajk.

Najmanje 320 osoba je ubijeno, a više hiljada ranjeno od izbijanja protesta početkom oktobra u Iraku.

U Vatikanu obilježen treći Svjetski dan siromašnih

Papa Franjo ugostio 1.500 siromašnih

VATIKAN - Papa Franjo ugostio je 1.500 beskućnika i siromašnih ljudi na ručku u sklopu obilježavanja trećeg Svjetskog dana siromašnih koji organizuje Rimokatolička crkva.

Na jelovniku su svima u velikoj vatikanskoj dvorani, uključujući i papu, bile lazanje, piletina u umaku od gljiva, krompir, slatkiši, voće i kafa.

Papine goste u Vatikan su doveli volonteri dobrotvornih udruženja koji im svakodnevno pomažu.

Cijele prošle nedjelje na Trgu Svetog Petra radila je mobilna klinika u kojoj su ljekari volonteri siromašnima pružali besplatne specijalističke preglede.

U blizini je siromašnima dostupna ordinacija opšte prakse tokom cijele godine, što je još jedna od zamisli pape.

Ranije je na misi za rimske siromahe održanoj na Trgu Svetog Petra Franjo kazao da svi oni boljeg imovinskog stanja zbog siromašnih ne bi trebalo da se osjećaju ,,neugodno“ nego bi trebalo da im pomognu koliko god je to moguće.

Dodao je da bi oni trebalo da se zapitaju ,,imam li ja kao hrišćanin među prijateljima bar jednu siromašnu osobu“.

Svjetski dan siromašnih ustanovio je papa Franjo apostolskim pismom ,,Misericordia et misera“ 20. novembra 2016.

Detalj iz velike vatikanske dvorane

Nemiri u Hong Kongu

Strijelama na policiju HONG KONG - Zvaničnik policije zadužen za medije pogođen je strijelom u nogu kada su snage reda upotrijebile suzavac i vodene topove u pokušaju da rastjeraju demonstrante koji su okupirali kampus univerziteta.

Prema izvještajima agencija, demonstranti su juče gađali policiju zapaljivim bombama i

strijelama nakon što su u univerzitetskom kampusu izbili novi neredi, a jedan policijski zvaničnik pogođen je u nogu.

Policija je koristila vodene topove i ispaljivala mlazove plave boje nakon što je nekoliko demonstranata viđeno kako strijelama gađaju sa krovova zgrada u okviru Politehničkog univerziteta Hong Konga.

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Izuzetan rezultat ekipe Škole za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ na takmičenju u Hrvatskoj

VRIJEDNE RUKE: Radnici Čistoće na zadatku u Bloku pet

Kad je čistoća u pitanju, nema neradnog vikenda Radnici Čistoće koji obavljaju poslove pojačanog manuelnog održavanja javnih površina bili su angažovani i vikendom.

U subotu je grupa radnika detaljno čistila uz putni pravac prema Tuzima i uz petrovačku magistralu, a uz angažovanje mehanizacije (radne mašine, kiperi, grajferi, traktori)

Lazaru Ičeviću zlato u kulinarstvu 

O kakvom je rezultatu riječ govori i podatak da je ostvaren u konkurenciji više od 600 učesnika iz 29 zemalja

uklanjan je i odvožen nepropisno odloženi otpad u Maslinama, na Koniku, u naselju Zelenika, kao i u Golubovcima.

Juče je u prvoj smjeni uklanjanje i odvoženje otpada obavljano u centru grada, na Draču i u Staroj varoši, kao i Preko Morače, odnosno u blokovima pet, šest i devet.

H. P.

Promjenljivo, do 17 stepeni

POKAZAO VRHUNSKI TALENAT: Lazar Ičević nakon uručivanja zlatne medalje

Ekipa Škole za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ ostvarila je izuzetan rezultat na godišnjoj AEHT konferenciji (European assocation of hotel and tourism schools) Evropskog udruženja ugo-

Tokom jutra ili prijepodneva povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a zatim djelimično razvedravanje. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna do 17.

Na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro održani ,,Dani šipka“

Treće izdanje manifestacije ,,Dani šipka“ održano je tokom minulog vikenda na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro.

Posjetioci su iz bogate ponude mogli da isprobaju sokove od pitomog i divljeg šipka, a kao i prethodnih godina organizatori su obezbijedili i cijeđenje šipka uz pomoć hidraulične prese i pravljenje soka na licu mjesta.

Slobodan Radošević iz Tržnica i pijaca kazao je da je manifestacija prije tri godine osmišljena sa ciljem da se radi na promociji divljeg šipka i na njegovom brendiranju kao izuzetnog prirodnog blaga.

- Divlji šipak je tipična crnogorska voćka i najisplativija je od svih koje imamo. Ministarstvo poljoprivrede mora malo više da se uključi kako bi se poradilo na njegovom brendiranju. Svake godine okupljamo izlagače koji imaju vrhunsku ponudu, a među kojjima su pioniri Rajko Dabanović, Dimitrije Mugoša i Budo Brajović – kazao je Radošević.

Jedan od učesnika, Rajko Dabanović kazao je da se proizvodnjom sadnica šipka bavi oko 20 godina, te da im ovakve manifestacije pomažu da steknu nove mušterije.

- Šipak uzgajam u Crmnici,

DR.M.

Da više cijenimo voćku zdravlja

PRIRODNI LIJEK: Šipak je uvijek tražen

kod Seoca. Najčešće pravim sirupe od šipka, a cijena im je pet eura po litru. Moji proizvodi su 100 odsto prirodni, ne koristim nikakve dodatke, a tome svjedoči veliki broj zadovoljnih mušterija koji redovno uzimaju sirupe kod mene – kazao je Dabanović.

Na tezgi Dimitrija Mugoše mogao se kupiti sok od divljeg šipka sa ili bez šećera, kao i plodovi divljeg šipka.

- Moja plantaža je u Tološima, a sve što sam izložio je organsko. Sok bez dodataka šećera dobar je za krvne sudove i masnoću, a prepun je vitamina.

Takođe, odličan je eliksir za kožu, pomaže da joj se vrati mekoća i energija. Veliku količinu proizvoda izvozimo i u Srbiju – kazao je Mugoša.

PR Tržnica i pijaca Biljana Jovović kazala je da je interesovanje građana za manifestaciju bilo veliko, te da dobijaju pozitivne komentare za organizaciju i ideju.

- Svake godine se povećava broj učesnika, a pojedini su se i sami javili. Smatram da smo dali veliki doprinos afirmaciji proizvodnje soka od šipka, kao i njegovom brendiranju.

Cilj je da na ovaj način posebnu pažnju posvetimo divljem šipku i ukažemo čast voćki koja predstavlja izvor vitamina, koja ima brojna ljekovita svojstva i predstavlja svojevrsni izvor zdravlja i prirodni lijek. Želja nam je da manifestacija iz godine u godinu raste, pa i da postane tradicionalna – istakla je Jovović. Z. K.

stiteljsko-turističkih škola, koja je od 11. do 16. novembra održana u Splitu.

U sklopu AEHT konferencije, naime, održano je i prestižno takmičenje u deset turističkih i ugostiteljskih

disciplina - hotelski menadžment, poslovanje recepcije, barsko posluživanje, posluživanje vina, pripremanje koktela, dehatlon ili kuvarsko takmičenje iz više vještina, restoransko usluživanje, predstavljanje destinacije,

poslastičarstvo i kulinarstvo.

Lazar Ičević je u disciplini kulinarstvo zauzeo prvo mjesto i zlatnu medalju, dok je u takmičenju u restoranskom usluživanju Marko Maraš osvojio šesto mjesto.

O kakvom je rezultatu riječ govori i podatak da je ostvaren u konkurenciji više od 600 učesnika iz 29 zemalja.

U AEHT je učlanjeno više od 300 ugostiteljskih i turističkih škola iz Evrope, a cilj održavanja godišnjih konferencija je prevashodno razmjena iskustava i saradnja mladih ljudi iz različitih država i kultura, kroz timski rad, stvaranje novih poznanstava i veza među učenicima.

H. P.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

17

Pobjeda na zatvorenom bazenu u Sportskom centru ,,Morača“

Mjesto za rekreaciju na kome se sanjaju šampionski snovi

RASTU ŠAMPIONI: Mali vaterpolisti ,,Budućnosti“ sa trenerom Miodragom Babovićem

Zatvoreni vaterpolo bazen, u okviru SC ,,Morača“, od 1. januara do 15. novembra ove godine koristilo je 38.020 posjetilaca, što je 25 odsto više nego za isti period prošle godine.

U petak veče, kada je ekipa Pobjede bila na bazenu i pri-

sustvovala treningu djece 2009. godište u okviru Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“, niko od dvadesetak naših sagovornika, uglavnom rekreativaca, nije imao ni najmanju zamjerku na uslove na bazenu, niti na rad osoblja. Istini za volju, nekoliko

M.BABOVIĆ

Posjetioci nemaju ni najmanju zamjerku na uslove na bazenu, niti na rad osoblja.

Istini za volju, nekoliko njih skreće pažnju na sve veći broj posjetilaca, pa i gužvu, što ukazuje na to da bi glavnom gradu dobrodošao još jedan bazen

Usluge zatvorenog bazena u okviru SC ,,Morača“ dostupne su i osobama sa invaliditetom.

- Za potrebe lica sa invaliditetom obezbijeđen je robot-rampa koja im omogućava nesmetan pristup bazenu i nesmetano korišćenje bazena – ističu iz Sportskih objekata.

Mjesečna karta za 30 ulazaka na bazen za osobe sa hendikepom je 15 eura, za redovne termine za građane.

njih skrenulo je pažnju na sve veći broj posjetilaca, pa i gužvu, što po njima ukazuje na to da bi glavnom gradu dobrodošao još jedan bazen.

OBEĆAVAJU

Na zatvorenom vaterpolo bazenu, osim rekreativaca,

Spojeno lijepo i korisno Sadmir Škrijelj na bazenu je bio sa djecom i prijateljima.

- Prvi put smo ovdje. Došli smo na nagovor prijatelja, koji je tu sa nama. Nijesmo se pokajali. Vrhunski je ovdje i djeca uživaju. Doći ćemo kad god budemo mogli – kazao je Škrijelj.

Njegov šestogodišnji sin Bedad kaže da mu se baš sviđa na bazenu, a desetogodišnji Sanin je kazao da bi volio, kada malo bolje nauči da pliva, da ga tata upiše na vaterpolo.

Njihov prijatelj Armin Muratbašić kaže da je ljetos češće dolazio na bazen.

- I sada je odlično, posebno kad zakiši, pa se nema gdje izaći – kaže Muratbašić. Šestogodišnja Lana Dedić bila je jedna od najmlađih posjetilaca na bazenu. Sa rukavićem na ruci, plivala je uz ivicu bazena sa ocem Dejanom i starijim sestrama Anjom i Ivom.

- Sviđa mi se ovdje i baš volim kad nas tata do-

vede na bazen – kazala je malena Lana.

Njen otac kaže da dolaze na bazen makar jednom sedmično.

- Ova rekreacija nam svima prija. Ponekad je gužva. Podgorica se širi, pa bi valjalo da ima makar još jedan bazen – kazao je Dejan Dedić.

Jelena Marković već dva mjeseca dolazi na bazen po tri puta sedmično.

- Ovaj vid rekreacije mi je preporučio ljekar, jer sam povrijedila ligament i ne odgovara mi druga vrsta treninga. Forma se popravlja. Odlično je, baš mi prija plivanje – kazala je Marković.

Filip Radović kaže da je pohađao školu plivanja kako bi savladao tehniku disanja.

- Primjećujem da većina ljudi ne zna pravilno da diše dok pliva. Preporučujem školu plivanja i odraslima jer je meni nakon obuke sada dosta lakše da plivam – kazao je Radović.

svoje mjesto imaju i mlađani vaterpolisti. Tamo se održavaju treninzi PVK ,,Budućnost“, u okviru kojega rade dvije sekcije sa oko 200 članova. Sa djecom u klubu rade vaterpolo pedagozi koji imaju trenerske licence izdate od Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore. Sa mališanima 2009. godište od prije mjesec počeo je da radi eminentni stručnjak Miodrag Babović iz Bijele.

- Došao sam da uradim nešto za ovaj klub. Računam da će za nekoliko godina ovaj klub biti za primjer u Crnoj Gori, pogotovo generacije rođenih 2007, 2008. i 2009. godine – poručio je Babović, uz napomenu da su djeca do 2004. godišta ovih dana na turniru olimpijskih nada između Hrvatske i Crne Gore.

Kako navodi, ova djeca treniraju šest puta sedmično, u prosjeku po sat i po.

- Od ove godine će biti tako jer jedino tako mogu da se stignu ozbiljnije ekipe njihovog uzrasta u Crnoj Gori – kaže iskusni trener koji je radio sa mnogim generacijama vaterpolista u zemlji i

ANKETA:

Saša Ristić, radnik Vodovoda i kanalizacije Već dva mjeseca redovno dolazim na bazen, svaki drugi dan.

Poslije napornog radnog dana plivanje me baš lijepo opusti. Ranije nijesam ništa trenirao, nego sam i nakon posla privatno radio. Sad umjesto toga plivam.

Već sam ušao u solidnu formu, za sat isplivam 1.500 metara, što je solidno za mojih 49 godina.

Ponekad dođem sa djecom.

Robot-rampa za osobe sa invaliditetom

Rajmond Đonaj, student medicine Iz Ulcinja sam, studiram u Podgorici. Baš volim ovo mjesto. Dolazim dva-tri puta sedmično.

Ovo mi dođe kao trening. Prezadovoljan sam i ambijentom i osobljem. Nastaviću da dolazim tokom cijele zime, jer i prije i poslije spremanja i polaganja ispita plivanje mi i te kako prija. Kad najviše učim, tada najviše isplivam.

Mirjana Krivokapić, profesorica Na bazen sam prvi put došla večeras. Oduševljena sam ovim mjestom. Temperatura i vode i u sali je baš prijatna. Prijatelji su mi preporučili ovo mjesto. Nastaviću redovno da dolazim. Ovo će mi biti neki vid rekreacije. Do sada sam išla u teretanu, na fitnes, šetala, a sada ću uz to praktikovati i plivanje, makar dva puta sedmično.

Zlatko Ćeklić, privatnik Rođen sam u blizini Skadarskog jezara, tako da mi je plivanje u krvi. Živim u Podgorici. Dolazim tri-četiri puta sedmično, po sat vremena.

Norma mi je 1.000 metara, koju isplivam za 40 minuta. To je dobra forma za mojih 56 godina. Zadovoljan sam ovim mjestom, sve je perfektno. Međutim, u posljednje vrijeme su sve veće gužve, dobrodošao bi još jedan bazen u Podgorici.

inostranstvu.

Jedanaestogodišnji Jovan Radonjić, koji već dvije godine trenira u ,,Budućnosti“, kaže da je prezadovoljan novim trenerom.

- Odličan je. Traži dosta od nas, ali sa njim možemo stići i do prvaka svijeta – s osmijehom je kazao Radonjić.

Njegov saigrač Rastko Laković, koji tri godine trenira vaterpolo, kaže da su treninzi veoma naporni.

- Teško je, ali je i zabavno.

Kad se nešto voli, onda se sve izdrži – kazao je Laković.

I mlađane vaterpolo nade, Senja Petrović i Vasilije Pejović, poručuju da im je cilj, kao i ostalim saigračima, da vaterpolo klub ,,Budućnost“ bude šampion Evrope.

PRIJATAN AMBIJENT

Zatvoreni vaterpolo bazen, ističu iz ,,Sportskih objekata“, od 1. januara do 15. novembra ove godine koristilo je 38.020 građana, što je 25 odsto više nego za isti period prošle godine.

- Na zatvorenom bazenu konstantna temperatura vode je 26,5 stepeni, a temperatura vazduha je 28,5 stepeni, sa podnim grijanjem oko bazena. Voda se u toku čitavog dana prečišćava i filtrira preko filterske stanice sa novim filterskim supstratom, koji je ugrađen 10. novembra, uz stalno upumpavanje tečnog hlora koji vrši dezinfekciju vode čija je dnevna vrijednost 0,7 – 1,0 mg/l – ističu iz Sportskih objekata.

Za bezbjednost posjetilaca zadužena je služba licenciranih spasilaca, a u svakoj smjeni angažovana su po dva spasioca.

- Brigu o poštovanju kućnog reda na bazenu vodi služba obezbjeđenja ,,Sekjuriti“.

Bazen ima i svog domaćina koji brine o potrebama svih korisnika na bazenu – navode iz Sporstkih objekata.

Zatvoreni vaterpolo bazen

za rekreativne potrebe koriste i organizovane grupe: plivačka sekcija Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, školice plivanja ,,Smart Gym“ i ,,UKIM“, kao i sindikalne organizacije Telekoma, Telenora, Vodovoda i kanalizacije, Čistoće i Deponija.

Organizovana je i škola sportskog plivanja koju je od početka godine do 15. novembra, ističu iz Sportskih objekata, pohađao 2.641 polaznik. Zatvoreni vaterpolo bazen za potrebe trenažnog procesa koriste i takmičari u plivanju Paraolimpijskog saveza Crne Gore.

Ulaznica za građane za sat plivanja je 2,5 eura. Mjesečna karta za deset ulazaka je 20 eura, za 15 je 25, a za svakodnevni ulazak 45 eura. Tu su i vikend karte – dva termina po cijeni od četiri eura. Za djecu do pet godina (u pratnji roditelja) ulaz je besplatan, a za onu od pet do 12 je euro (takođe uz pratnju roditelja). Radno vrijeme zatvorenog vaterpolo bazena je od 6:30 do 22 sata, svakog dana u sedmici.

U ovu cijenu uračunato je korišćenje bazena u trajanju od sat vremena, zatim korišćenje tuševa prije i poslije plivanja, svlačionica za presvlačenje, kaseta za garderobu, upotreba fenova... Posjetiocima je na raspolaganju i besplatan parking ispred bazena sa oko 100 mjesta i, što je najvažnije, uvijek gostoprimno i raspoloženo osoblje.

Igor MITROVIĆ

18

Marketing

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Feljton

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

19

2.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

„Ne znamo kada je i kako osnovana Podgorica ... Naziv je nastao od toga što je grad stvarno ispod brda (gore) sa nazivom Gorica. (Rovinski u fusnoti dodaje: U ovom kraju sva manja posebna uzvišenja u ravnici nazivaju se gorice: Gorica u Lješkopolju, pa sva ostrvca na Skadarskom jezeru uz obalu Krajine). Sa druge strane ove Gorice (sjeverno), dosta prostrana ravnica naziva se Zagorič, gdje se nalaze ostaci velikog naselja još iz rimskog vremena. Još i sada, mada s velikom mukom, tamo se može odrediti gdje su bili temelji kuća, pa se čak nazire jedna ulica. Očito, bio je ovdje veliki grad koji je, možda, bio dio Diokleje (pravilnije je Doklea) u kojoj je živio građanski elemenat, odnosno trgovci i zanatlije, a u isto vrijeme kada je na suprotnoj obali Morače bio utvrđeni grad opasan jakim zidinama, gdje se nalazila vojska i vlast koja je upravljala zemljom.“

RUKA RUcI

„U narodu postoji predanje da je, kada su Turci gradili tvrđavu u Podgorici, sav materijal za nju bio dopremljen iz Duklje. Preko Morače su ga prevozili u čamcima, a zatim se od mjesta gradnje do njene obale, narod postrojavao u dvije linije i svaki kamen se predavao iz ruke u ruku do odredišta. Takav način prenošenja kamena i danas postoji kod Crnogoraca. Često smo ga i mi primjenjivali pri otkopavanjima u Duklji, a naziva se ruka ruci. Stvarno se na ovaj način dobiva na vremenu koje se gubi kod običnog načina prenošenja na vraćanje praznih ruku. Ali je taj način vrlo zamoran, jer ne daje radniku ni trenutka odmora ... Turci, ipak – može se tome vjerovati – nijesu o tome vodili računa kad je u pitanju bila raja. Postoji samo jedna teškoća. To je prevoz kamena preko Morače.

Vrlo je težak prelaz preko nje i

Pogled s Malog brda na Duklju, Trijebač i Zagorič

Pavle Apolonovič Rovinski je u knjizi „Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, zabilježio mnoštvo detalja o crnogorskoj svakodnevici s kraja 19. vijeka i nekadašnjem životu. Ovđe donosimo izvode iz tog obimnog djela bez tereta, zbog njenog strmog pada i mnoštva kamenja koje štrči sa dna. A s teretom, osim opasnosti, bilo je potrebno previše vremena. Ali, takav način bio bi potpuno primjenljiv na lokalitet koji bi se nalazio na istoj strani Morače na kojoj i Podgorica. Takav lokalitet predstavlja Zagorič, ravnica koja se nalazi između Gorice i Morače.“ „Nekada je taj dio oko Morače bio veoma naseljen. U uglu između nje i Zete postojao je veliki grad Duklja, a na drugoj strani takođe su vidljivi ostaci građevina na velikom prostoru. Sada na razvalinama Duklje sirotinja gradi kolibe u cilju obrade okolnih njiva, a na drugoj strani kreću se samo čobani sa svojim stadima.“

S.Č.

O ZAGORIČU I RIMSKOM VODOVODU

S.Čukić

U Zagoričkom polju 1879. nije bilo ni jedne kućice

Pavle Rovinski

Pogled iz Zagoriča na Trijebač i Duklju

rače. Tako se isto na onoj strani gdje se nalazi Duklja nijesu mogli naseljavati Crnogorci, jer bi se našli pod vatrom Turaka. A u današnje vrijeme tamo se naseljavaju Crnogorci i skoro sva zemlja je pretvorena u njive. A odmah poslije rata nije bilo ni jedne kućice, ni komadića obrađene zemlje, i kada sam ga razgledao 1879. godine, nabasao sam, takoreći, napipao na čitavom

NASeljAVANje ZAGORIČA

„Do posljednjeg crnogorskoturskog rata ta ravnica se nije mogla naseljavati zbog toga što bi, pripadajući Turcima, mogla biti izložena vatri Crnogoraca s druge strane Mo-



S.Č.

Ruski naučnik bilježi da je u narodu postojalo predanje da je, kada su Turci gradili tvrđavu u Podgorici, sav materijal za nju bio dopremljen iz Duklje. Preko Morače su ga prevozili u čamcima, a zatim se od mjesta gradnje do njene obale, narod postrojavao u dvije linije i svaki kamen se predavao iz ruke u ruku do odredišta. Takav način prenošenja kamena i danas postoji kod Crnogoraca

Raskopani zemljani tumul u Zagoriču

Dio Zagoriča pri Morači

tom prostoru, tragove kao nekakvih građevina. Da obratim pažnju na taj lokalitet primorao me je stari rimski vodovod koji je prolazio njime ...

On počinje na turskoj teritoriji i njime je bila provedena voda iz rijeke Cijevne, koja je, izvirući iz visokih planina Prokletija i Trojana, vrlo bogata vodom, uvijek vrlo hladnom i čistom. U daljem svom toku, spuštajući se u ravnicu, ona ljeti presušuje u svom običnom koritu, a provlači se podzemnim putevima i u nekoliko rukavaca uliva u Skadarsko jezero. A na imenovanom mjestu, kod samog izlaza iz planina, Cijevna je uvijek puna vode. Odatle i počinje taj kanal. Obavijajući

kao duga suk grudski, koji ostaje zdesna, on prolazi kroz turska naselja Dinoše i pored kuća Omerbožovića, zatim malo skreće prema Kakarickoj gori i iz sjeverozapadnog pravca dolazi do rijeke Ribnice. Preko Ribnice on je bio prebačen preko mosta koji sada ne postoji, ali na drugoj (desnoj) njenoj obali nalazi se čitav ostatak luka, malo izdignut zbog toga što je ta obala nešto niža od lijeve.“

OStAcI VODOVODA

„Idući tragom kanala poslije toga prelaza, primijetili smo grananja, pri čemu se njegovi ogranci usmjeravaju prema njivama ili vinogradima u blizini, što ukazuje na njegovo korišćenje za navodnjavanje.

Zatim on ulazi u Doljane, čitave pod vinogradima, gdje i iščezava njegov trag na površini, ali ga i tamo pronalaze pri okopavanju vinograda. Po izlasku iz Doljana on ponovo postaje uočljiv, presijeca glavni put iz Podgorice za Kuče i Vasojeviće i ulazi u Zagorič. Dužina vodovoda do njegovog ulaska u Zagorič može iznositi oko 9 kilometara. Zatim smo ga otkopali, pri čemu smo pronašli kanal pokriven svodom, po dnu popločan prekrasnim glatkim pločama.

Njegova visina od dna do početka svoda je 122 centimetra, svod 48 cm = 170 cm. Takva visina pruža mogućnost čovjeku srednjeg rasta da prođe sagnuvši samo glavu. Širina mu je 56 cm. Zidovi su zidani sitnim kamenom s krečom, a postoji i krupno kamenje. Bilo je pokriveno cementom, koji se ponegdje još sačuvao.

Svod je ozidan od sitnog kamena, takođe s krečom i vrlo je čvrst.“



Rovinski piše da se sa druge strane brda Gorice (sjeverno), nalazi dosta prostrana ravnica Zagorič, gdje se nalaze ostaci velikog naselja još iz rimskog vremena. „Još i sada, mada s velikom mukom, tamo se može odrediti gdje su bili temelji kuća, pa se čak nazire jedna ulica.

Očito, bio je ovdje veliki grad koji je, možda, bio dio Diokleje“ RIbNIČKI AKVADUKt

„Ovdje postoji jedna neobična stvar. To je podzemni vodovod koji ide iz Dinoše, nekako od Cijevne, do Morače, a dužina mu je oko 12 km (14 km, prim. prir.). Vidi se i spolja, jer je izdignut. A kada se počne kopati, uočava se svod napravljen od opeka. Svod je visok oko 1 m a u širinu je nešto manji. Narod ga pripisuje legendarnom caru Dukljanu, a neki – rimskom imperatoru Dioklecijanu, i pretpostavljaju da taj vodovod prelazi čak Moraču radi povezivanja voda Duklje. Što se tiče njegovog prelaska preko Ribnice, u to nema nikakve sumnje: tragovi prelaza preko rijeke su i sada vidljivi na objema stranama. A na desnoj obali vidi se svod dug 2 i širok 1,5 metar, 2 metra izdignut nad zemlju, dok je lijeva obala znatno viša.“ (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Preletači i srpska politika Ljubiše Preletačevića u srpskoj politici nema već neko vreme, ali preletanja i dalje ima... I uglavnom je jednosmerno.

Na primer, 657 odbornika i odbornica je od 2016. do 2019. godine promenilo dres, pokazuju podaci Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta).

Od toga je „pet najvećih preletača” u proseku imalo četiri prelaska iz jedne stranke u drugu za tri godine, dodaju iz Crte. „U društvu koje funkcioniše po principu političke neodgovornosti, učestalo i oportuno stranačko preletanje jedan je od glavnih fenomena”, kaže Tamara Branković iz Crte za BBC na srpskom.

Ova organizacija objavila i listu pet najvećih preletača, na kojoj je prva Nada Kostić, nekadašnja ministarka zdravlja u Vladi Srbije, a koja kaže da „treba definisati šta je preletanje”. „Ako prelećete negde onda idete u vlast, kao (Goran) Vesić. To su oni koji zbog materijalne ili druge koristi prelaze u stranku koja ima moć. Ja ne odgovaram toj definiciji”, ističe Kostić za BBC. „Nisam ni u čemu, ni u jednoj organizaciji, jer mi nijedna ne odgovara. Mogu samo da postanem deo nečeg novog, ali bi mi i to verovatno računali u preletanje”.

„ŠAMPIONI”

Zbog učestalog preletanja poslednjih godina na svim nivoima, Crta je pre nekoliko meseci pokrenula portal „Ko je na vlasti”.

Na ovom sajtu objavljuje se evidencija o stranačkoj pripadnosti na lokalu - ko je na vlasti, ko u opoziciji i kako su prošli koji lokalni izbori.

Na primer, tu je i Crtina lista pet najvećih preletača u poslednje tri godine: Nada Kostić, Beograd: Dosta je bilo - nezavisna odbornica Grupa građana „Čuvari Starog grada” - Pokret za obnovu kraljevine Srbije - Demokratska stranka Dubravka Minić, Pančevo: Demokratska - nezavisna odbornica - Narodna stranka Srpska napredna stranka Jelena Đorđević, Niš: Dveri Jedinstvena Srbija - nezavisna odbornica - Zavetnici Marko Jančić, Šabac: Demokratska stranka - nezavisni

odbornik - Socijalistička partija Srbije - Srpska napredna stranka; Tamara Bastaja, Šabac: Zajedno za Srbiju - nezavisna odbornica - Socijalistička partija Srbije - odbornička grupa „Siguran korak”.

Redakcija BBC-ja pokušala je da stupi u kontakt sa svo petoro.

Marko Jančić nije želeo da odgovori na pitanja, Nada Kostić je negirala da je bila u pet stranaka, dok je Jelena Đorđević iz niških Zavetnika rekla da „ako je kriva za nešto, onda je to samo to što izgleda vidi i prepoznaje neke procese na vreme”. „U mojim političkim stavovima nema nikakve političke promene od perioda kada sam postala odbornik na listi Dveri, pa do danas i verujem da su Zavetnici politička opcija koja zastupa iste te ideje”, ističe ona.

PRIČA NADE KOSTIĆ

Nada Kostić, nekadašnja ministarka zdravlja u prelaznoj vladi posle 5. oktobra, za sebe kaže da je u politici od početka devedesetih.

Kako navodi, u životu je bila članica samo dve stranke. „Deset godina sam bila u Demokratskoj stranci Srbije Vojislava Koštunice, još od njenog nastanka, ali sam u jednom trenutku podnela ostavku i nije me bilo 12 godina. „Potom sam 2016, pred izbore, postala deo pokreta Dosta je bilo koji sam među prvima napustila kada sam shvatila da je reč o preduzeću, ne o stranci”.

Kao odbornica DJB-a u Skupštini opštine Stari grad Kostić je bila deo izborne liste tog pokreta za parlamentarne izbore.

U naredne tri godine je u Skupštinu Starog grada ulazila je noseći još četiri dresa, navodi se na portalu „Ko je na vlasti”.

Međutim, Kostić i to negira, navodeći da je od napuštanja DJB-a bila nezavisna poslanica. „Jesam uvek glasala za predloge Čuvara Starog grada i DS-a, ali su me uvek vodili kao nezavisnu odbornicu”, ističe ona.

Kada je reč o POKS-u, Kostić kaže da je samo bila deo Političkog saveta, kao i nekada u Demohrišćanskoj stranci Srbije Vladana Batića. „Nikada nisam potpisala pristupnicu”, ističe.

ŠTA KAŽU PODACI?

predstavnike držimo odgovornim, doslednim i svesnim da treba da zastupaju naše interese”, ističe Branković.

Iz Crte navode da su od 2016. zabeležili preletanja u 107 gradova i opština u Srbiji. Ovo je lista mesta sa najviše preletača: Topola (25) Brus (22) Zaječar (21) Pančevo (20) Lapovo (15) Paraćin, Knjaževac, Sombor, Kragujevac (14) Bogatić i Varvarin (11) Beogradska opština Stari grad (22) Najčešći preleti su u stranku koja se trenutno nalazi na vlasti, navode iz Crte. „Ne čudi da je Srpska napredna stranka jedna od poželjnih destinacija, s obzirom na to da čini deo vlasti u više od 90 odsto gradova i opština”, kaže Branković. „Takođe, beležimo i situacije da se preleće i unutar samih vladajućih koalicija, uglavnom od manjih ka većim koalicionim partnerima”.

Ipak, bilo je i slučajeva prelaska iz SNS u druge stranke. Na primer u Šapcu i Paraćinu, gde su naprednjaci u opoziciji.

U međuvremenu je 145 odbornika postalo nezavisno napustili su stranku na čijoj listi su izabrani, a nisu ušli u neku novu. „Zabeležili smo i slučajeve preletanja u opozicione stranke, što je stranke iz opozicije dovelo na vlast. Ovo je primer Srpske napredne stranke u i Zaječaru, koja je zahvaljujući preletačima formirala lokalnu vlast”, kaže Branković.

Procena Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD) je da su tako odbornici preneli glasove 250.000 birača strankama za koje oni na izborima 2017. godine nisu glasali, rekao je direktor ove organizacije Mladen Jovanović za portal Zaječar onlajn.

PRIČA JELENE ĐORĐEVIĆ

Političku karijeru je, kako kaže, počela u Ljajićevoj Socijaldemokratskoj partiji, ali nije imala njiho-

vu člansku kartu, nakon čega postaje deo Dveri. „Iz Dveri sam izašla 2016. godine, nezadovoljna tadašnjim ponašanjem rukovodstva stranke, kao i samovoljom tadašnjeg i sadašnjeg predsednika, zbog čega kao lokal-patriota ulazim u Jedinstvenu Srbiju. „Međutim, posle ‘Aerodrom’ sednice (na kojoj se odlučivalo o preuzimanju niškog aerodroma) napustila sam odborničku grupu i kao nezavisna odbornica prešla u opoziciju.

Zavetnicima sam se priključila 2018. godine”.

Kako navodi, i Dveri i JS je napustila zato što „dogovori nisu ispoštovani” i „Niš je potpuno bio podređen interesima centrale”. „Volela bih da sam pogrešila, ali mislim da sam bila u pravu i da su mnogi ljudi koji su me osuđivali i sami uvideli razloge zbog kojih sam to učinila”, kaže.

Iz JS su je, navodi uveravali da će „sve raditi u interesu Niša i Nišlija, a napustila ih je kada je videla da to više nije tako”. „Da li sam i koliko zbog toga pogrešila vidi se što je čitava ta odbornička grupa nekoliko meseci kasnije kolektivno prešla u vladajući SNS”.

Govoreći o preletanjima, Đorđević kaže da je „veliko dostignuće srpskog pravnog sistema što je pronađena hrabrost da se, uprkos svim partijskim pritiscima, u političkom životu afirmiše ličnost kao nosilac mandata”. „To nikako ne znači da bi prostačka trgovina mandatima koji predstavljaju poverenje glasača, trebalo da bude legitimizovana na bilo kakav način. „Međutim, zbog čega ovo ne biste tumačili na potpuno suprotan način, odnosno kao poziv političkim strankama da paze koga stavljaju na svoje izborne liste”, ističe ona.

SLAVNI SLUČAJEVI

Preletanja nije bilo samo na lokalu i po njima nije poznat samo Ljubiša Preletačević Beli.

Slučajeva je dosta, a među onima čije se ime najčešće pominje uz preletanje je predsed-

Tamara Branković iz organizacije Crta kaže da nam preletanje govori o tome da „političari pre svega računaju na to da građani slabo pamte”, kao i da „na građane računaju samo onda kada treba uzeti glas”. „S druge strane, ni mi sami nismo razvili dovoljnu svest o tome kako da naše izabrane

POLITIČARI U SRBIJI REDOVNO PRELIJEĆU U DRUGE STRANKE NA SVIM NIVOIMA: Narodna skupština Republike Srbije

Kako spriječiti prelijetanja?

Branković smatra da se „mora krenuti od pojedinca”. „Pojedinac mora da shvati da ne može da trguje pozicijom jer ona nije njegovo privatno vlasništvo i da mora da položi račun građanima koji su ga na tu poziciju postavili”.

Mladen Jovanović izjavio je za Zaječar onlajn da je jedini izlaz promena izbornog sistema koja bi omogućila „personalizaciju izabranih odbornika.”

Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid), objašnjava da je izborni sistem deo problema jer birači glasaju za liste, a ne za pojedince.

On je za Blic rekao da na menjanje stranke utiče

nica Skupštine Maja Gojković.

Promenila je pet stranaka: Narodna radikalna stranka, pa Srpska radikalna stranka, pa Narodna partija, pa Ujedinjeni regioni Srbije i na kraju Srpska napredna stranke.

Odmah iza nje je direktor RTB Bora Blagoje Spaskovski koji je posle Saveza komunista i SPS-a prešao u Ujedinjene regione Srbije, a onda u SNS. Tu su i slučajevi Boška Ničića, čiji je ceo pokret prešao u SNS, kao i nekadašnjeg radikala Aleksandra Martinovića koji se takođe pridružio naprednjacima, poput bivših kadrova DS-a Gorana Vesića i Siniše Malog.

Marinika Tepić, istaknuta članica opozicione Stranke slobode i pravde, političku karijeru počela je u Ligi socijaldemokrata Vojvodine na čijoj listi je prvi put bila 2012.

Onda je 2017. usledio prelazak u takođe opozicionu Novu stranku, ali je u aprilu ove godine izabrana za jednu od čelnica novoformirane Stranke slobode i pravde na čijem je čelu Dragan Đilas.

Od političara nešto starije generacije poznati su primeri Slobodana Vuksanovića i Branislava Lečića.

Vuksanović je karijeru počeo u Demokratskoj stranci, odakle je otišao u pokret Otpor, ali se tu nije predugo zadržao, pa je postao član Pokreta za demokratsku Srbiju (PDS).

Osnovao je zatim Narodnu demokratsku stranku, koju je kolektivno učlanio u DSS dve godine kasnije, a 2012. je prešao u SNS. Poznati glumac Bra-

i trenutna situacija u zemlji u kojoj je politika postala „u svim segmentima jako važna”. „Niko nije spreman da se na duži period odrekne uticaja koji dobija boravkom u vladajućoj stranci. Većina se prikloni vlasti, jer nisu navikli da budu u opoziciji”, rekao je on.

Branković navodi da bi policija i tužilaštvo trebalo da imaju ključnu ulogu u ispitivanju slučajeva korupcije i trgovine uticajem. „Naravno, znanje nas građana o tome ko nas predstavlja i kako nas predstavlja mora značajno da se unapredi, jer samo mi možemo da tražimo i borimo se za vlast koja je odgovorna nama”, kaže ona.

nislav Lečić takođe ima i dugačku političku karijeru koju je počeo u Demokratskoj stranci, pa je zatim bio jedan od osnivača Liberalno demokratske partije sa Čedomirom Jovanovićem.

Nakon toga osnovao je pokret Moja Srbija, koji je potom kolektivno učlanio u Demohrišćansku stranku Srbije.

Glavni motiv preletanja političara je interes, smatra Branković iz Crte. „Preletači radije biraju da trče za pozicijama, privilegijama, zauzimanju što boljeg položaja, a ne za političkim idejama, programom i javnim dobrom”, ističe ona. „U prilog tome nam govore i konferencije za medije, kolektivna preletanja pred kamerama ili uz organizovane proslave, javna svedočenja odbornika koji su preleteli u drugu stranku i dobili nagradu za to”.

Kako navodi, preletanje obesmišljava izbore i povećava nepoverenje građana u institucije i predstavnike. „Drugim rečima, vodi kao opasnom, rezigniranom stavu da su svi isti. Kada se tako preletanje dogodi, vi više ne znate ko je tu da vas predstavlja i da donosi odluke u vašem interesu.

To je ključni efekat preletanja. „Drugi efekat je da stranke koje nisu ni učestvovale na izborima dobijaju odbornike, poput Republikanske partije, Zavetnika ili Stranke moderne Srbije”.

Ponedjeljak, 18, novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

21

22

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje 1. Samostalni/a savjetnik/ica III - za međunarodno zdravstveno osiguranje - Područna jedinica Rožaje, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Rožaje - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje 1. Samostalni/a savjetnik/ica III - za zdravstveno osiguranje - Filijala Tivat, Područna jedinica Kotor, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Tivat - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo ili ekonomija - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuze-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

ti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potre-

be Fonda za zdravstveno osiguranje Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović tel: 069/157-889 ; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me ČELEBIĆ RECREATIVO DOO Adresa: OKTOIH BR.2 DONJA GORICA

Tel.: 020-444-412 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 10 dana PZU NAŠA MEDICINA Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA 25

Tel.: 068-215-002 Email: nasamedicina@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -probni rad 1 mjesec -CV slati putem e-maila:nasamedicina@gmail.com

ANDRIJEVICA TEL: 051/230-660

OPŠTINA ANDRIJEVICA Adresa: Branka Deletiaa bb

Tel.: 243610 Email: so@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA POLJOPRIVREDU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Stepen specijaliste - Stočarstvo, Položen stručni ispit, Poznava-

nje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati,osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokumenta koja podnosi kandidat/ kinja: Prijava na slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG CV Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja Uvjerenje o položenom stručnom ispitu Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja 2. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA RAZREZ, KONTROLU I NAPLATU LOKALNIH PRIHODA , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Stepen specijaliste - Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

Dokumenta koja podnosi kandidat/ kinja: -Prijava na slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG -CV -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja 3. VIŠI/A SAVJETNIK/CA ZA POSLOVE URBANIZMA I LEGALIZACIJE OBJEKATA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Andrijevica Uslovi: Master u oblasti arhitekture, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su ista-

23

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

knuti u uokvirenom dijelu pod nazakom opšti uslovi; Dokumenta koja podnosi kandidat/kinja: -Prijava na slobodno radno mjesto u kojoj se navodi JMBG -CV -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja

BERANE TEL: 051/233-332

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: ul.Vaka Đurovića bb PODGORICA

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: -licenca Ljekarske komore CG -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -fotokopija lične karte

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

ČEROVIĆ I DR OD Adresa: MIĆA VAVIĆA 14, HERCEG NOVI

Tel.: 031/323-325, 069/095-059 Email: cherovicneso@gmail. com Oglašava potrebu za: 1. DOSTAVLJAČ/ICA ROBE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez

obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Dostavljač robe Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: *CHEROVICNESO@GMAIL.COM

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ PODGORICA Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: rasovicsavo@gmail. com Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS). Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: - licenca ljekarske komore Crne Gore, - ljekarsko uvjerenje, - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, - fotokopija lične karte.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ PODGORICA Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: rasovicsavo@gmail.com

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Licenca ljekarske komore Crne Gore Ljekarsko uvjerenje Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZ CG Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak Fotokopija lične karte

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

NVU ZRAČAK NADE Adresa: VOJA ĐENISIJEVIĆA BB

Tel.: 322-991//067/607-048 Email: zracaknadel@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. STRUČNI/A RADNIK/CA ZA RAD U RADNO- OKUPACIONIM RADIONICAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Defektolog, Diplomirani socijalni radnik (VII/1 SSS), Pedagogija - stepen specijaliste, Psiholog Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Poželjno iskustvo, u radu sa djecom i omladinom sa smetnjama u razvoju.

Projekat se finansira iz sredstava Ministarstva radai i socijalnog staranja.

2. STRUČNI/A SARADNIK/ CA ZA RAD U RADNO OKUPACONIM RADIONICAMA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme kraće od punog, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vr-

ši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Bachelor primjenjene fizioterapije, Primijenjena fizioterapija – stepen stecijaliste Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Poželjno je iskustvo u radu sa djecom i omladinom sa smetnjama u razvoju.

Projekat se finansira iz srestava Ministarstva rada i socijalnog staranja.

3. SARADNIK/CA ZA RAD U RADNO-OKUPACIONIM RADIONICAMA SA ODRASLIM LICIMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Medicinska sestra Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Iskustvo u radu sa djecom,i mladima sa smetnjama u razvoju.

Projekat se finansira iz srestava Ministarstva rada i socijalnog staranja.

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JU OŠ 25 MAJ Adresa: SARAJEVSKA B.B.

Tel.: 087/271-579 Raspisuje konkurs za: 1. LOGOPED/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Stepen bachelor – Diplomirani logoped, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos na određeno vrijeme a najduže do 30.06.2020 godine.

Uslovi: VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan odnosno dva (240ili 300

e-mail: oglasno@t-com.me

kredita CSPK-a) odgovarajuće oblasti i profil obrazovanuja, položen stručni ispit za rad u obrazovno - vaspitnim ustanovama, odnosno licenca za rad, crnogorsko državljanstvo, ljekarsko uvjerenje.

Probni rad dva mjeseca.

ljudskim resursima, na telefon 032/661-306. ŠEFICA ODJELJENJA, mr Nataša Lutovac

TIVAT

NOVA DEMOKRATSKA SNAGA ,,FORCA“

TEL: 032/674-585

OPŠTINA TIVAT Adresa: TRG MAGNOLIJA- TIVAT

Tel.: 032/661-307 Email: kadrovi@opstinativat. com Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tivat Uslovi: VŠS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa i dokazi o ispunjavanju uslova: Stečeno visoko obrazovanje VI nivo kvalifikacije obrazovanja, (u obimu od 180 kredita CSPK-a) (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno na pisarnici Opštine Tivat ili preporučenom poštom na adresu: OPŠTINA TIVAT, Služba Predsjednika opštine-Odjeljenje za upravljanje ljudskim resursima, Trg Magnolija 1, 85320 Tivat.

Kontakt osoba za davanje informacija u postupku javnog oglasa je Nataša Lutovac – Šefica Odjeljenja za upravljanje

ULCINJ TEL: 030/412-213

GJERDJ KASTRIOTI SKENDERBEGU BB

Tel.: 030-401-760 Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Maturant gimnazije (IV SSS) Trajanje oglasa: 3 dana

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE VAKA ĐUROVIĆA B.B. PODGORICA

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Žabljak Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - Licenca za rad ljekarske komore CG - Ljekarsko uvjerenje - Uvjerenje da se kandidat/kinja nalazi na evidenciji ZZZCG - Uvjerenje da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak - Fotokopija lične karte.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 18, novembar 2019.

Ponedjeljak, 18, novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 18, novembar 2019.

Doo “City Taxi“ Podgorica, na osnovu Odluke Osnivača broj 01-87/19 od 08.08.2019 godine, raspisuje

JAVNI POZIV

Za prikupljanje ponuda za prodaju nepokretnosti 1. Nepokretnost u vlasništvu sa obimom prava svojina 1/1 Doo “City Taxi” Podgorica, u Kotoru-Škaljari, uknjižena u List nepokretnosti broj 173, KO ŠKALJARI II, na katastarskoj parceli broj 731, kao poslovna zgrada površine 1001 m2, dva pomoćna objekta od 8 m2 i 5 m2, obim prava korišćenje 1/1 i zemljište uz privrednu zgradu površine 1.036 m2, obim prava korišćenje 1/1.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-164/2019 KOTOR, 15.11.2019.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „ENTEXT“ DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Milošević Marko iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika „AREJ“ DOO KOTOR ,TABAČINA BB,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, dana 15.11.2019.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „ENTEXT“ DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Milošević Marko iz Podgorice protiv izvrsnog duznika „AREJ“ DOO KOTOR ,TABAČINA BB, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-164/2019 od 21.02.2019.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 393,31 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 03.03.2016.godine pa do konačne isplate, advokatskim troškovima u iznosu od 121,00 eura ,i troskovima izvršnog postupka u iznosu od 35,00 eura ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik „AREJ“ DOO KOTOR ,TABAČINA BB, se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-164/2019 od 21.02.2019.godine.

Upozorava se izvrsni duznik „AREJ“ DOO KOTOR ,TABAČINA BB,da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-1119/2019 KOTOR, 15.11.2019.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „ENTEXT“ DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Milošević Marko iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika „MOMO-P“ DOO BUDVA ,MAINSKI PUT BB, BUDVA,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave faktureračuna, dana 15.11.2019.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „ENTEXT“ DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Milošević Marko iz Podgorice protiv izvrsnog duznika „MOMO-P“ DOO BUDVA ,MAINSKI PUT BB, BUDVA, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvrsenju broj IV-1119/2019 od 24.09.2019.godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.699,20 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 15.04.2019.godine pa do konačne isplate, advokatskim troškovima u iznosu od 121,00 eura ,i troskovima izvršnog postupka u iznosu od 50,00 eura,troškove bankarske proviozije u iznosu od 2,75 eura, troškovima nagrade Javnog izvršitelja ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik „MOMO-P“ DOO BUDVA ,MAINSKI PUT BB, BUDVA, se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvrsenju broj IV-1119/2019 od 24.09.2019.godine.Upozorava se izvrsni duznik „MOMO-P“ DOO BUDVA ,MAINSKI PUT BB, BUDVA,da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Prijave na javni poziv mogu fizička i pravna lica podnositi putem zatvorenih koverti na adresu Doo “City Taxi “ Podgorica, ul. Radosava Burića bb., u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva, sa oznakom “ za javni poziv “ Otvaranje i razmatranje prispjelih ponuda će se izvršiti tri dana nakon isteka roka za podnošenje ponuda.

Uvid u ponuđenu imovinu može se vršiti svakog dana, nepokretnost se prodaje u viđenom stanju.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 067/ 619 586 ili na mail: office@citytaxi.com.

Javni poziv biće važeći ako se prijavi najmanje jedan ponuđač, koji ispunjava uslove iz Oglasa.

Neblagovremene, nepotpune, nezapečaćene i ponude koje ne budu izražene u apsolutnim novčanim iznosima, neće se razmatrati.

Doo “City Taxi “Podgorica zadržava pravo da ne izvrši izbor po prispjelim ponudama.

Doo “City Taxi “ Podgorica će u slučaju izbora najpovoljnijeg ponuđača po predmetu ovog Poziva, zaključiti kupoprodajni Ugovor u roku od 15 dana od dana zaključivanja ovog Poziva, a prodavac se obavezuje da predmetni prostor preda kupcu bez tereta i ograničenja.

Doo “City Taxi“ Podgorica

MaLI oGLaSI NEKRETNINE CENTAR do Ulice slobode – savremena poslovna zgrada bruto 810 m2 sa osam parkinga i podzemnom garažom.

Više prilaza svim vozilima.

Prodajem. Tel. 069 / 539 -328 1 POSLOVNI prostor 415 m2 – centar, nekoliko koraka od Ulice slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking za 100 auta.

Tel. 069/871-452 2 CENTAR – Hercegovačka ulica – moderna zgrada (rezidencija) 733 m2 sa velikim parkingom i garažom. Nekorišćena.

Prodaja. Tel. 069 / 867 –791 3 IZDAJEM stan 70 m2, zgrada Euro pact, I sprat, dvosoban, posjeduje kuhinju, nenamješten, posjeduje garažu.

Tel. 069/408-500 4

USLUGE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Draga naša tetka,

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Posljednji pozdrav dragoj

Umrla je u 73. godini

BACA Hvala ti na svemu. Čuvat ćemo te u našim srcima.

BAHTIJA – BACA Šeća HODŽIĆ

SENDI, SANELA, AMAR, OMAR i NELA 885

NATAŠI

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Kuća žalosti: Lamela 4 – Stari aerodrom, Podgorica

Draga tetka Ožalošćena PORODICA

Od porodice ĐINĐINOVIĆ DRAGAN, LJILJANA, MARKO i ALMA

883

BACA Draga moja tetka, Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam dala.

Volimo te,

881

DARIAN i MINKA Zaspala je moja najmilija

886 Posljednji pozdrav našoj sestri

BACA Hvala ti za život koji je bio meni posvećen. Tvoja ljubav bila je nemjerljiva.

Dok postojim, ti ćeš biti dio mene. Čuvam te od zaborava.

Tvoj, OKI

BACI HODŽIĆ

NATAŠICA Nikada, nikada te neću zaboraviti.

884

S ljubavlju, ZUVDIJA i HAMDIJA sa porodicama

GOCA ĐUKANOVIĆ 868

Umrla je u 80. godini

887

Posljednji pozdrav

Draga tetka,

DUŠANU DELIĆU BACA

VESNA KADIĆ

Znala si koliko te volimo, ali nikada nećeš znati koliko nam nedostaješ. Neizmjerno zahvalne za tvoju toplu ljubav.

rođ. Primorac

Utemeljivaču i graditelju posebnosti, za vječnost u našim srcima!

Počivaj u miru.

BORO DELIĆ sa porodicom

RABA i FADILJA 888 Sahrana je obavljena u krugu porodice na mjesnom groblju u Spužu, po želji pokojnice.

Draga

876 Dragi

Ožalošćena porodica: sin MLADEN, ćerka MAJA BULATOVIĆ, sestra LJILJANA sa porodicom

BACA

ĐEDE

Ljubavlju i pažnjom koju si nam uvijek poklanjala, zaslužila si posebno mjesto u našim srcima.

Hvala za sve.

889

Hvala ti što si me naučio da su odanost i posvećenost porodici i prijateljima, hrabrost, rad i strpljenje, sile koje pokreću svijet. Počivaj u miru, đede.

Porodica LEKIĆ 873

Opraštamo se od naše drage i plemenite zaove i tetke

877

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” BACE S ljubavlju i poštovanjem, LJULJKA i ISMET 890

Tvoj VASILIJE

Mom milom

Posljednji pozdrav dragom

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

BUĐONIJU Uvijek ćeš biti u mom srcu

BUDU

NIKOLA DRAGOJEVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 871

874

POPAJ i GAJO

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 18, novembar 2019.

Sa velikim bolom i tugom opraštamo se od naše drage snahe, jetrve i strine

29

Voljena

NATAŠE BJELICE

NATAŠA

Tragična sudbina prerano te odvojila od tvojih najmilijih. Ostaćeš trajno u našim srcima kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Počivaj u miru.

Draga majko, Zauvijek ćeš biti sa nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Ponosni i zahvalni.

Volimo te.

MIROSLAV, LJILJA, ANJA i NINA

BELI, LUKA i PETAR

878

880 Draga

Četiri godine su od smrti našeg oca

Skrhana bolom i tugom zbog prekinute mladosti moje drage snahe

GOLUBA Vukovog PERIŠIĆA Dragi oče!

Kad srce i duša bole vrijeme ne može biti lijek.

NATAŠA

869

NATAŠE BJELICE Tvoj iznenadni odlazak još ne možemo da prihvatimo. Zauvjek ćeš biti u našim mislima i srcima. S ljubavlju i tugom čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: brat PREDRAG, snaha MAJA, bratanić BRANKO PAVIĆEVIĆ

Ne mogu da se pomirim sa stvarnošću da su moji unuci ostali bez majčine topline, a sin bez voljene supruge. Bila si nježna majka i uzorna supruga, bezrezervno posvećena svojoj porodici. Nije ti se dalo da uživaš u napretku svoje porodice zajedno sa Dragoslavom.

Hvala ti na svemu plemenitom i ljudskom što si uradila prema meni i porodici.

Počivaj u miru, a mi ćemo te doživotno čuvati u našim mislima i ranjenim srcima.

Tvoji: MILICA, ALEKSA, LUKA

Dana 18. novembra navršavaju se četiri godine od smrti

GOLUBA Vukovog PERIŠIĆA

Sa ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaću veličinu tvoje ljudskosti i dobre duše od zaborava.

870

TVOJA SUPRUGA

Dana 17. novembra 2019. navršile su se tri godine od smrti naše drage

882

Svekrva MILICA

Opraštamo se od

879

NATAŠE BJELICE

RUŽICE Novove VUKOVIĆ

Пет година је од смрти наше драге мајке

Tvoji ćerka VANJA i unuk NIKOLA

naše koleginice i pravog druga. Pamtićemo njen osmijeh, smisao za šale, iskrenost, dobrotu i profesionalizam. Posebni ljudi žive u našim srcima i kada nisu pored nas, a ti si posebna.

Ponosni što si bila sa nama, tužni što smo te izgubili.

NATAŠINE KOLEGE IZ AGENCIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE 867

Godine prolaze, nedostaješ sve više.

U našim srcima zauvijek živiš.

Volimo te.

872

СТАНКЕ МИЋУНОВИЋ Почивај у миру.

875

ЂУРО и МИРЈАНА

e-mail: oglasno@t-com.me

30

TV program

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 23:15

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

Milijarde I



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Profil, r.

13:05 Ženski raj, r.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:45 Argumenti, r.

A bio je miran čovjek

   TV PRVA

RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Košarka: Mornar Zadar, ABA, snimak 09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 12:15 Dvije polovine srca, film 14:00 Sport plus 14:15 Pazarni dan, r.

16:15 Fudbal: finale U17, snimak 18:00 Sport plus 18:15 Fudbal fest 19:00 Sport plus 19:30 Dnevnik 2 20:15 Dnevna soba, r.

22:00 Kozara, film 00:05 Glas Amerike 00:35 Fudbal fest, r.

01:20 Pazarni dan, r.

04:30 Dnevna soba, r.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Dosije Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:15

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Crni biser, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

A bio je miran čovjek, film Poslije smrti, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, r.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Ljubav i osveta, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:15 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 18. novembar 2019.

EDVIN KALIĆ

Andrea Aković, prva glumica iz Crne Gore na Njujorškoj filmskoj akademiji

Radujem se novim izazovima i iskustvima PODGORICA – Podgoričanka Andrea Aković prva je glumica iz Crne Gore koja je dobila priliku da svoje znanje usavršava na Njujorškoj filmskoj akademiji. Riječ je o jednoj od najvećih i najprestižnijih škola glume u svijetu, a Aković će od januara imati priliku da uči sa odabranim talentima iz čitavog svijeta.

Po završetku Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, kaže da je htjela više da uči o filmskoj glumi, te je tako odlučila da se prijavi na master program NYFA. - Odlučila sam na internetu potražim master program na koji bih se prijavila. Moja namjera je bila da vidim kako aplikacija izgleda, budući da to nikad prije nijesam istraživala, Međutim, ispunila sam cijelu prijavu i tako je počelo. Nekoliko dana kasnije javio mi se asistent sa akademije koji me je vodio

kroz proces prijavljivanja – objasnila je Aković.

Prijemni ispit, kako je ispričala, sastojao se od dva monologa - komedije i drame, od 60 do 90 sekundi.

- Dobila sam tačne upute na koji način treba da se snimim i šta traže. Poslala sam snimak i ubrzo su mi javili da sam primljena i da sam d o b i l a , ,T a l e n t B a s e d Award“ u iznosu od 9.000 dolara, što mi je umanjilo školarinu koja je prilično velika – kazala je Aković.

Nastava počinje 21. januara, a na klasi će znanje usavršavati sa 15 talenata iz svih krajeva svijeta.

- Program je sličan kao u našim školama, samo što je

gluma pred kamerom i od prvog dana se radi na setu.

Nastava je koncipirana tako da se dobije scenario koji se priprema sedmicu, a naredne nedjelje se snima. Imam veliki strah od nepoznatog, ali me istovremeno raduje činjenica što ću moći mnogo da naučim, jer to mi je glavni motiv – rekla je Aković.

Iako je tek na početku karijere, Aković je već osjetila slasti svjetske i evropske glumačke scene. Naime, platno je ,,podijelila“ sa legendardnom glumicom Jelisavetom Sekom Sablić u f ilmu ,,The Sig n“ koji je predstavljen u maju, na filmskom festivalu u Kanu.

- ,,The Sign“ ima vrlo emo-



Zaslužujem da mi država pomogne kada su u pitanju finansije, da ne bih propustila tu priliku. Nadam se da će da me prepoznaju kao mladu, perspektivnu umjetnicu koja teži ka unapređenju znanja – zaključuje Andrea

Kultni film iz 2005. seli se na male ekrane

tivnu priču. U filmu se takođe zovem Andrea, a Jelisaveta je moja baka i zove se Sara. Radnja prati priču o baki i unuci, koja je odrasla sa bakom, nakon što su poginuli njeni roditelji. Ona želi da se uda za čovjeka druge vjere, ali baka se tome protivi. To je aktuelna i osjetljiva tema, a Andrea predstavlja novu generaciju mladih ljudi koji se bore za svoje želje. Premijera u Kanu je bila zaista predivno iskustvo i velika mi je čast što sam imala priliku da prvi profesionalni film uradim sa legendardnom glumicom poput Seke – objašnjava Aković.

U Sarajevu, dodaje ona, radi na mnogobrojnim projektima. Od četvrte godine vrlo je angažovana, te nije imala pauzu dužu od mjesec.

- Trenutno igram predstavu ,,Tvoj sin Huckleberry Finn“ u Narodnom pozorištu u Tuzli i dječju predstav u ,,Lakonoga u čarobnoj šu-

Zaigrala bih sa Kejt Blanšet i Hoakinom Finiksom Njujorška filmska akademija izrodila je mnogo svjetskih talenata, a među gostujućim predavačima bili su Robert de Niro, Filip Hofman, Al Paćino, Kim Katrel i Ben Kingsli. Našu sagovornicu pitali smo i da li ima ambicije da se oproba na američkom tlu.

- Mislim da svako ko kaže da ne bi volio da se pojavi u Holivudu, laže. To je negdje želja svih glumaca. Ako bi se desilo da dobijem ponudu u Americi, voljela bih da to bude drama sa Kejt Blanšet i Hoakinom Finiksom – istakla je Aković.

mu“, u Centru za kulturu u Sarajevu. Radim u Hospitalit y sektoru u East West Centru Harisa Pašovića, gdje pripremamo novi festival koji će se održati u decembru ove godine. Imala sam pozive i od našeg pozorišta za predstavu ,,Ivanov“ Andreja Žoldaka koja imala premijeru nedavno, međutim, zbog festival u Kanu nijesam mogla da se pojavim na audiciji – kaže Aković.

Kada je riječ o planovima, do odlaska u Njujork, baviće se papirologijom, kao i prikupljanjem sredstava za školovanje.

- Zaslužujem da mi država pomogne kada su u pitanju finansije, da ne bih propustila tu priliku. Nadam se da će da me prepoznaju kao mladu, perspektivnu umjetnicu koja teži ka unapređenju znanja – zaključuje Andrea.

Z. K.

Maja Velimirov predstavlja novu kolekciju na Nedjelji mode

Moje emocije stvaraju moje kreacije PODGORICA – „Master Fashion Week Montenegro XXVI“ počinje večeras i trajaće do srijede, 20. novembra. Među dizajnerima koji će predstaviti svoje nove kolekcije je i Maja Velimirov.

,,Sin City“ postaje serija LOS ANĐELES - Kultni film ,,Sin City“ iz 2005. godine koji je 2014. doživio i svoj nastavak ,,Sin City: A Dame to Kill For“, uskoro će se pojaviti i kao televizijska serija.

Robert Rodrigez i Frenk Miler, reditelji filma ,,Sin City“ nastalog prema stripu Frenka Milera, potpisali su ugovor sa kompanijom Legendary Television. Do ovog poteza došlo je nakon što je Miler prošle godine vratio pod svoje okrilje filmska i televizijska prava na ,,Sin City“.

Naime, film je nastao u produkciji Harvija Vajstajna odnosno njegove kompanije Weinstein Co. Nakon što je Weinstein Co. bankrotirao zbog Harvijevih brojnih seksualnih afera, prava na ,,Sin City“ otkupila je kompanija Lantern Capital Partners.

Frenk Miler uspio je da postigne dogovor sa njima da mu se vrate filmska i TV prava na ,,Sin City“.

Film je premijerno 2005. godine prikazan na festivalu u Kanu gdje se takmičio za Zlatnu palmu. U glavnim ulogama bili su Miki Rurke, Klav Oven, Brus Vilis, Džesika Alba, Rosario Doson, Benisio del Toro, Stana Katić i mnogi drugi.

- Nova kolekcija nosi naziv ,,Maja“, kao i sve prethodne i broji 14 modela. Veoma je urbana i moderna. Slavi raskoš jedne žene – kaže Velimirov.

Pri izradi je, dodaje, koristila kvalitetne materijale poput svile, kože i brokata.

- Moje emocije stvaraju moje kreacije. One su drugačije i posebne i čine sve žene koje ih nose upravo takvim. Svaka moja kreacija je ogledalo određenog trenutka i emocije. Kroz njih dijelim i talenat i ljubav – rekla je Velimirov.

Kako je istakla, ne prati rad kolega iz regiona i u svijetu mode nema uzora.

- Svako od nas radi to na drugačiji nacin i iz drugog razloga. U svijetu mode nemam uzora, vodim se isključivo svojom intuicijom i trenutnim osjećajem kad stvaram – zaključuje Velimirov.

Ovogodišnje izdanje modne

manifestacije održaće se pod sloganom ,,Čuvajmo planetu i kroz modu“, a otvoriće je jedna od najuspješnijih crnogorskih kreatorki Milena Vujačić. Nakon nje nove modele predstaviće Joy Miss, turska modna kuća iz Istanbula, srbijanski dizajneri - Ana Vasi-

ljević Čelar i Boško Jakovljević. Kolekcije će prikazati i brend Enrico Marinelli iz Italije, Mirjana Šarac iz Podgorice, koja će predstaviti svoju dječju kolekciju. U muzičkom dijelu u okviru revije nastupiće Nevena Božović, ovogodišnja predstavnica Sr-

bije na Eurosongu.

Drugo veče „Obuća Minja Fashion Day“ ljubitelji mode moći će da vide modele Marine Banović-Džuver, Atelier Simone by Ana Simone iz Beograda, Fashion store VENS sa gošćom iznenađenja na reviji, Lidije Burić, dizajnerke iz Nikšića, a predstaviće se i Maria Rosaria Venditto pobjednica Evropskog modnog festivala iz Italije.

Na završnoj večeri „Master Fashion Week Montenegro XXVI“ učestvuju Isidora Ceković, Maja Velemirov, Bojana Čelebić, Mirjana Šarac, dok će Crnogorsku nedjelju mode zatvoriti Milena Đurić, koja se poslije dvije godine ponovo vraća na modnu scenu revijom koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Zaštitna lica manifestacije su Milena Mačić, Balša Zajić, Milica Mijanović. Naslovnu fotografiju radio je Aleksandar Jaredić, vizuelno rješenje smjer modni dizajn UDG, grafika Ranko Todorović. Za frizure će biti zadužena Kuća mode i ljepote ,,Zoran“, a fotografi su Anes Lekić, Blacky foto, Nikola Pejović i Filip Z. K. Roganović.