Dnevni list Pobjeda 13.10.2019

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

m o j l nedje

Podgorica • Crna Gora • Nedjelja, 13. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19365 • Cijena 0,70 eura

godina

AKTUELNO: Sjutra na snagu stupaju izmjene Zakona o trgovini, prva neradna nedjelja 20. oktobra

TRGOVCI SE BOJE PADA PROMETA Vlasnici veletrgovina poručuju da će primjenom zakona njihovi radnici biti zadovoljni, ali postavljaju pitanje kako će se neradna nedjelja odraziti na poslovanje tokom turističke sezone i smatraju ovo rješenje ishitrenim

Vladimir Bilčik, šef Parlamentarnog odbora EU i CG za pridruživanje, o imenovanju izaslanika za Balkan

Koristiti postojeće institucije

STR. 2.

INTERVJU: Profesor Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik

Brine me porast ustašofilije u Hrvatskoj

STR. 10 i 11.

STR. 4. i 5.

SUSRETI: Španski muzičar Huan Manuel Kanjizares

Pravnici upozoravaju da definicija plagijarizma u Zakonu o akademskom integritetu mora da se izmijeni

Gitara je najbolji saveznik i saputnik

Ispada da nije plagijat ako se prepiše nečija simfonija

Nijedan potez se nije mogao preduzeti bez Duška Kneževića STR. 6.

Zbog neriješenih imovinskih odnosa sporno 3.858 predmeta

STR. 8. i 9.

STR. 13.

SLUČAJ GLOBAL KARBON: Ulogu vlasnika Atlas grupe do detalja opisala njegova dugogodišnja saradnica Brankica Bašović

RAZGOVOR: Direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović

STR. 7.

Za septembarske zarade poslanika izdvojeno oko 123 hiljade eura

Poslovnik se još ne primjenjuje, Demokratama pune plate STR. 3.

2

Politika

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Vladimir Bilčik, šef Parlamentarnog odbora Evopske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, o imenovanju izaslanika Evropske unije za Balkan

Koncentrisati se na ulogu postojećih institucija u EU

PODGORICA - Potencijal svih institucionalnih i političkih instrumenata, koji su nam na raspolaganju u EU, mora biti maksimalno iskorišćen, kako bismo ubrzali proces pridruživanja Uniji i zato smatram da treba da se koncentrišemo na ulogu postojećih evropskih institucija.To je u razgovoru za Pobjedu poručio Vladimir Bilčik, šef Parlamentarnog odbora Evopske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, odgovarajući na pitanje da li smatra da bi EU trebalo da imenuje posebnog izaslanika za Zapadni Balkan, što je nedavno predložio crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

- Imamo sve potrebne alate u EP i u Savjetu i mislim da ih moramo iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri na strani EU, da bismo obezbijedili kredibilan okvir za naše partnere i, naravno, da očekujemo da partneri ispune obećanja koja su dali. Dakle, mislim da je to prioritet, da iskoristimo puni potencijal postojećih institucionalnih struktura. To je ključno. Imaćemo komesara za proširenje i imaćemo visokog predstavnika - rekao je Bilčik.

Upitan da li to znači da bi izaslanik za Balkan, bio suvišan, Bilčik nije želio direktno da odgovori, ali je naveo da postojeće institucije imaju vrlo dobru platformu za otključavanje procesa proširenja i za njegovo unapređenje.

- To je važno, sve dok partneri u regionu, takođe u Crnoj Gori, ispunjavaju svoje obaveze o važnim pitanjima, jer je to ono što mi od njih tražimo - da ispune svoje obaveze kako bi

Liderstvo na putu ka Uniji mora da bude propraćeno važnim koracima u Crnoj Gori.

Proširenje je ambiciozan proces ispunjavanja kriterijuma i kada govorim u ime EP važno je da vidimo da imamo kredibilno partnerstvo sa parlamentom u Crnoj Gori i Skupštinu koja je funkcionalna i pomaže da se izvrše zakonske promjene i obezbjedi njihovo sprovođenje potrebno za otvaranje poglavlja - kaže Bilčik krenuli u proces proširenja rekao je Bilčik.

On je kazao da proširenje nikada nije lak zadatak, ali da će se angažovati kako bi se process ubrzao.

-Evropski parlament je oduvijek podržavao proširenje, a ja se nadam da ću kao šef delegacije POSP moći da doprinesem tom procesu. Takođe, nadam se da bi u narednih nekoliko godina proširenje moglo postati politika koja ima kredibilan proces, a to znači da ćemo se na strani EU

jako angažovati i boriti se za to u EP. U isto vrijeme, očekujemo od naših partnera i zemalja kandidata da pokažu neke vjerodostojne rezultate. Svi smo svjesni da pomjeranje naprijed u igri proširenja, zahtijeva reforme i vjerodostojno partnerstvo u Crnoj Gori i u ostalim zemljama kandidatima na



Zapadnom Balkanu - rekao je Bilčik.

Dodaje da će dati sve od sebe da odigra konstruktivnu ulogu u podržavanju Crne Gore da bude lider.

- Ali liderstvo mora da bude propraćeno važnim koracima u Crnoj Gori. Proširenje je ambiciozan proces ispunjavanja

Imamo veoma otvorena, ali prilično teška saslušanja sa kandidatima i teško je predvidjeti kako će se ta saslušanja završiti

EP uporno podržava proširenje Na pitanje da li očekuje da će Sjeverna Makedonija i Albanija ovog mjeseca otpočeti pregovore sa EU, Bilčik je kazao da se nada pozitivnm signalu.

- EP je uporno podržavao proširenje. U Briselu uvijek pozivamo na napredak, jer su nam potrebni pozitivni signali za naše partnere na Zapadnom Balkanu - istakao je slovenački diplomata.

Isto tako, dodaje, EU želi da bude sigurna da njihovi partneri ispunjavaju obaveze koje su dio igre proširenja.

- Mislim da je krajnje vrijeme da damo vjerodostojne odgovore na promjene

i reforme koje smo vidjeli u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i nadam se da bismo zaista kasnije ovog mjeseca mogli da vidimo neke važne odluke koje je donio Savjet. To bi bile dobre vijesti, ne samo za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, već za proces proširenja generalno. U suštini, mislim da ovo može povećati šanse svih drugih aspiranata u regionu da se region pokrene u dobrom pravcu. Jednom kada se proces otključa, kada više nije statičan, potreban nam je signal i nadam se da ćemo ga dobiti kasnije ovog mjeseca zaključio je Bilčik.

kriterijuma EU i kada govorim u ime EP važno je da vidimo da imamo kredibilno partnerstvo sa parlamentom u Crnoj Gori i da imamo funkcionalan parlament u Crnoj Gori, koji pomaže da se izvrše zakonske promjene i obezbijedi njihovo sprovođenje koje nam je potrebno za pregovore o otvaranju poglavlja. Znamo da je većina poglavlja otvorena, ali su samo neka od njih privremeno zatvorena, tako da morate raditi na tome. Takođe, mislim da je važno da u narednih nekoliko sedmica postignemo dobre korake za buduće proširenje od strane EU, za koje se nadam da će dati zamah Crnoj Gori, tako da i Crna Gora zaista ostane lider u budućnosti naveo je Bilčik.

Upitan da prokomentariše neuspjelo imenovanje Lasla Tročanjija za komesara za proširenje, Bilčik je kazao da proces izbora komesara shvataju veoma ozbiljno.

- Imenovanje EK jedan je od glavnih prerogativnih koraka koje imamo kao članovi Parlamenta. Ovaj proces shvatamo izuzetno ozbiljno i ove godine je poboljšan posebnim statu-

som koji je Parlament dao Odboru za pravna pitanja, koji ispituje sukob finansijskih interesa svih kandidata i moram dodati da to nije bio samo gospodin Tročanji iz Mađarske, već je takođe to bio slučaj sa rumunskom kandidatkinjom, za koju je procijenjeno da nije sposobna da učestvuje u radu EP zbog sukoba finansijskih interesa - objasnio je Bilčik.

Kaže da poštuje odluku svojih kolega, jer proces imenovanja nije lak.

- Imamo veoma otvorena, ali prilično teška saslušanja sa kandidatima i teško je predvidjeti kako će se ta saslušanja završiti. Radimo sve kako bismo mogli da glasamo za EK kasnije ovog mjeseca, ali takođe želimo da budemo sigurni da ć emo dobiti najbolju moguću komisiju, tako da imamo kredibilno ispunjavanje naše politike unutar EU, ali i uz poštovanje naših partnera.

Zbog toga moramo da budemo veoma pažljivi kada su sukobi u finansijskom interesu, ali i pitanja koja imaju veze sa potencijalnim političkim problemima, kao i sa pitanjima korupcije - naveo je Bilčik.

Dodaje da je Mađarska vlada već predložila novog kandidata za zauzimanje te pozicije, kojeg će EP ponovo ispitati, i proći će kroz isti postupak kao i ostali kandidati.

- Za mene kao šefa delegacije proširenje je veoma važan portfelj buduće komisije i važno je da imamo snažnog komesara za proširenje. Ne mogu znati ko će to biti, jer na kraju će Evropski parlament odlučiti.

Moramo odobriti svakog pojedinačnog kandidata, ali takođe moramo odobriti i Evropsku komisiju u cjelini - rekao je Bilčik.

Jovana ĐURIŠIĆ

Pobjeda

Politika

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

3

Skupština za septembarske zarade poslanika izdvojila oko 123 hiljade eura

Miloš Nikolić

Poslanik DPS-a o odluci Fronta da napusti Odbor za izborno zakonodavstvo

Nikolić: Nije dobar potez za dijalog

PODGORICA - Odluka Demokratskog fronta da napusti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, nije dobra za ukupan dijalog na crnogorskoj političkoj sceni - ocijenio je Miloš Nikolić, poslanik DPS-a.

Poslovnik se još ne primjenjuje, Demokratama pune plate Još je neizvjesno kako će se riješiti ovaj problem, a prijedlog Luiđa Škrelje, predsjednika Administrativnog odbora, bio je da se formira radna grupa od vlasti i opozicije, koja bi odredila kriterijume za utvrđivanje opravdanosti odsustva poslanika sa zasijedanja parlamenta i radnih tijela PODGORICA – Skupština Crne Gore za septembarske neto zarade poslanika izdvojila je 122.309 eura, od čega je više od 16 hiljada eura isplaćeno poslanicima koji bojkotuju parlament.

Zarade poslanicima Demokrata, SNP-a i nezavisnom Dritanu Abazoviću nijesu smanjene zbog odsustvovanja sa zasijedanja parlamenta i radnih tijela, jer se još ne primjenjuju izmjene Poslovnika, po kojima se poslanik novčano kažnjava zbog neopravdanog odsustva sa jedne i više sjednica. Prema novom Poslovniku, poslanik koji neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica, duže od 30 dana, biće kažnjen oduzimanjem pola plate, dok se onome koji neo-

pravdano odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine umanjuje mjesečna zarada za 30 odsto.

Administrativni odbor dobio je informaciju od generalnog sekretara Skupštine o odsustvima poslanika sa sjednice 23. avgusta, ali stav tog tijela je da ne procjenjuje šta je opravdani, a šta neopravdani izostanak. Još je neizvjesno kako će se riješiti ovaj problem i kada će početi da se primjenjuje Poslovnik, a prijedlog Luiđa Škrelje, predsjednika Administrativnog odbora, bio je da se formira radna grupa od vlasti i opozicije, koja bi odredila kri-



terijume za utvrđivanje opravdanosti odsustva poslanika sa zasijedanja parlamenta i radnih tijela.

Demokrate su, zbog neprimjenjivanja Poslovnika, i prošlog mjeseca primili pune zarade, čiji je ukupni iznos 11.033 eura.

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić primio je 1.423, a generalni sekretar Boris Bogdanović 1.446 eura, dok su članovi Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, Momo Koprivica i Danilo Šaranović, primili 1.391, odnosno 1.410 eura. Zarada Danijele Paviće-

Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić primio je 1.423, a generalni sekretar Boris Bogdanović 1.446 eura

Delegacija Skupštine na Interparlamentarnoj uniji u Beogradu PODGORICA - Delegacija Skupštine Crne Gore koju predvodi predsjednik Ivan Brajović učestvovaće 13. i 14. oktobra na 141. Skupštini Interparlamentrane unije koja će biti održana u Beogradu.

Brajović će govoriti na generalnoj debati na temu „Jačanje međunarodnog prava: parlamentarne uloge i mehanizmi i doprinos regionalnoj saradnji“.

Tokom učešća na Interparlamentar-

vić iz SNP-a, koja takođe bojkotuje parlament, bila je u septembru 1.912 eura, a njenog partijskog kolege Srđana Milića 1.640 eura. Nezavisni poslanik Dritan Abazović primio je u septembru, takođe u bojkotu, 1.446 eura.

Zarade koje iznose više od 2.000 eura primili su predsjednik Skupštine Ivan Brajović (2.277 eura), potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović (2.067 eura), ali i Jovanka Laličić iz DPS-a (2.010 eura). Drugi potpredsjednik Skupštine, Genci Nimanbegu, primio je septembarsku zaradu od 1.848 eura.

Od poslanika DPS-a među najvećima su zarade Marije Ćatović – 1.939 eura, Luiđa Škrelje – 1.891, Branka Čavora – 1.864, Predraga Sekulića – 1.839, Miodraga Vukovića - 1.825 eura.

Među poslanicima opozicije po visini zarade u septembru bio je prvi nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović (1.859 eura). Slijede Branko Radulović iz DF-a (1.838), Predrag Bulatović iz DF-a (1.785), Džavid Šabović iz SDP-a – 1.733.

Zarade lidera DF-a Andrije Mandića, Milana Kneževića i Nebojše Medojevića iznosile su 1.614, odnosno 1.456, odnosno 1.469 eura.

Zarada Borisa Mugoše (SD) u septembru bila je 1.793 eura, a Andrije Popovića (LP) 1.640 eura. Ranko Krivokapić iz SDP-a primio je septembarsku zaradu od 1.719, a predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović razliku u zaradi od 325 eura.

Zarada generalnog sekretara Skupštine Aleksandra Jovićevića za septembar iznosila je 1.913 eura, a njegovih zamjenika Mersudina Gredića i Marije Mirjačić – 1.485, odnosno 1.470 eura.

I. K.

noj uniji, predsjednik Skupštine će imati bilateralne sastanake sa šefovima delegacija više zemalja, najavljeno je iz njegovog kabineta.

Na ovogodišnjoj Skupštini Interparlamentarne unije učestvovaće poslanici iz oko 140 zemalja, a prisustvovaće više od 70 predsjednika parlamenata iz cijelog svijeta. Delegaciju Skupštine Crne Gore čine poslanici Suad Numanović, Jovanka Laličić i Miloš Nikolić.

Interparlamentarna unija (IPU) je svjetska organizacija nacionalnih parlamenata, osnovana 1889. radi zaštite i izgradnje globalne demokratije kroz politički dijalog.

R. P.

On je rekao da je odluka DF-a stvar njihovih unutrašnjih partijskih procjena i dogovora.

- Ipak vjerujem da ovakav korak nije dobar za ukupan dijalog na crnogorskoj političkoj sceni, a posebno kada je u pitanju dijalog o izbornom zakonodavstvu - rekao je Nikolić agenciji Mina.

Prema njegovim riječima rad samog Odbora bio bi dodatno

bolji ukoliko bi u njemu učestvovali svi politički činioci, pa i DF. - Vjerujem da će i trenutni sastav uraditi dobar posao i dodatno unaprijediti izborno zakonodavstvo. Čini mi se da je i ova procjena DF-a, između ostalog, bazirana na unutaropozicionoj kalkulaciji koja se tiče pojedinačnih rejtinga, što vodi opoziciju iz jednog u drugi izborni poraz - naveo je Nikolić.

Rekao je da se, kao dominantan faktor na političkoj sceni DPS ne raduje se takvoj situaciji.

- Već se nadamo konstruktivnijem i većem doprinosu od opozicionih političkih subjeI. K. kata - dodao je Nikolić.

LP predala aplikaciju Evropskim liberalima

Hoće punopravno članstvo u ALDE PODGORICA - Liberalna partija predala je zvanično zahtjev za punopravno članstvo u ALDE savez liberala i demokrata Evrope, koji okuplja liberalne i centrističke partije svih država Evrope.

U aplikaciji se navodi da je LP jedina stranka političkog centra i liberalnog profila u Skupštini Crne Gore ali i na političkoj sceni kojom dominiraju socijalističke, desničarske i nacionalne partije.

- LP je i jedina partija koja otvoreno i bez kalkulacija promoviše sve proklamovane evropske i moderne vrijednosti i otvoreno štiti ljudska prava i dostojanstvo svih ljudi u državi - navodi se u saopštenju.

LP je pet godina pridruženi član ALDE alijanse liberala koja ima sedam premijera država Evrope a sestrinske partije LP Crne Go-

re vladaju u 15 država EU. - Šarl Mišel, lider liberala Belgije, član ovog saveza, izabran je za novog predsjednika Evropskog savjeta, dok je ranije savezu pristupio i Emanuel Makron, predsjednik Francuske - navodi se u saopštenju.

Rukovodstvo LP predstaviće aplikaciju na izbornom Kongresu ALDE saveza liberala Evrope u Atini (24-25. oktobra), kada će lideri i delegati svih partija Evrope odlučivati o punopravnom članstvu crnogorskih liberala u treći najmoćniji politički savez u EU i njenim institucijama.

- Prijemom LP u punopravno članstvo ALDE ispuniće se još jedna važna pretpostavka da Crna Gora dobije još snažniju podršku iz Evropske unije za svoju zvaničnu politiku, čiji dio će i u narednom periodu biti i LP - doI. K. daje se u saopštenju.

4

Ekonomija

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Sjutra na snagu stupaju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, prva neradna nedjelja 20. oktobra PODGORICA - Sjutra na snagu stupaju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima. Prva neradna nedjelja je 20. oktobra.

Zakon je usvojen 20. juna, a najveći crnogorski trgovački lanci podržavaju ovo zakonsko rješenje, iako pojedini očekuju da će promet u njihovim trgovačkim objektima biti smanjen, s obzirom na to da se nedjeljom i praznicima ostvaruje najveći promet. Predstavnici trgovačkih kompanija saopštili su Pobjedi da će primjenom zakona njihovi radnici biti zadovoljniji, a od potrošača očekuju da promijene kupovne navike i prilagode se promjenama i sedmične i dnevne kupovine obavljaju ostalim danima u sedmici. Anketirani građani smatraju da će se lako prilagoditi na uvođenje neradne nedjelje i ističu zadovoljstvo što nedjeljom i praznicima radnici u trgovini više neće raditi.

Iz kompanije „Voli“ poručili su da će poštovati zakon, ali da to očekuju i od drugih. Komentarišući izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini, iz te kompanije su podsjetili da su poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i od otvaranja prvog marketa radili nedeljom.

- U svakom slučaju, podržali smo zakon, jer smatramo da će povoljno uticati na naše zaposlene. Kada je kompanija „Voli“ u pitanju, neradna nedjelja će nam pojednostaviti organizaciju slobodnih dana, neće biti racionalizacije radnih mjesta - kazali su iz „Volija“.

Oni su naveli da je činjenica da su potrošači navikli na mogućnost trgovine nedjeljom.

- Upravo tog dana se ostvaruje najveći promet, a postavlja se pitanje i kako će se neradna nedjelja odraziti na poslovanje tokom turističke sezone – ista-

Trgovci se boje pad Vlasnici veletrgovina postavljaju pitanje kako će se neradna nedjelja odraziti na poslovanje tokom turističke sezone. Smatraju da bi tokom ljeta radna nedjelja imala pozitivne efekte, ne samo sa ekonomskog aspekta već i u domenu kvalitetnije usluge

kli su predstavnici ovog trgovačkog lanca.

Prema njihovim riječima, sasvim je sigurno da će doći do određenog pada prometa zbog uvođenja neradne nedjelje.

- Svakako da benefiti koje donosi, prevazilaze komercijalne razloge. Radnici će biti zadovoljniji, što je nama kao najvećem poslodavcu u Crnoj Gori od velike važnosti – poručili su iz „Volija“.

Iz kompanije „Merkator – CG“ u okviru koje posluju „Idea“ prodavnice, saopšteno je da to preduzeće posluje u skladu sa zakonskim regulativama, te će tako postupiti i kada su u pitanju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, a koje predviđaju da maloprodajni trgovački objekti ne mogu raditi nedjeljom i u dane državnih praznika.

- Kompanija „Merkator - CG“ je društveno odgovorna kompanija i kao takva pozdravlja mjere Vlade, a koje će omogućiti da naše kolege iz maloprodajnih objekata imaju slo-

Svi moraju poštovati zakon BAR - Miloš Bokan ima četiri prodavnice u Šušanju od kojih dvije rade tokom cijele godine, a dvije su sezonskog karaktera.

- Nijesam posebno razočaran što se uvodi neradna nedjelja. Sigurno će doći do pada prometa, ali s druge strane, odmorićemo taj jedan dan. Volio bih samo da tu zakonsku odredbu svi, bez izuzetaka, poštuju. A što se

vlasnika prodavnica tiče, preživjećemo - procjenjuje Bokan. On ističe da problema u organizovanju posla neće biti, jer je u njegovoj firmi i ranije bilo pravilo da radnici imaju sedmično po jedan slobodan dan.

- Nećemo imati višak radne snage, jer dobra radna snaga uvijek nedostaje. Tokom prošle godine sam, upravo zbog toga što sam imao

Šteta koju ćemo teško procijeniti HERCEG NOVI - Novo zakonsko rješenje koje predviđa neradnu nedjelju za trgovinske objekte za pojedine poslodavce je loše i smatraju da će imati negativne efekte na njihovo poslovanje, ali određeni broj ispitanika smatra da se posao može kvalitetno organizovati kako bi zaposleni bili slobodni tog dana.

Preduzeće „Škorpion“ koje se prioritetno bavi uvozom i distribucijom robe široke potrošnje ima i jedan maloprodajni objekat u Herceg bodnu nedjelju, koju će moći da provedu u krugu porodice – naveli su iz „Merkatora“.

Predstavnici ove trgovačke kompanije vjeruju da će i njihovi potrošači razumjeti ove mjere, te da će trgovinu obavljati drugim danima.

- Kompanija „Mercator - CG“ dvoje zaposlenih viška, kombinovao - davao slobodni dan, samo da ne bih otpuštao radnike. I u ovom momentu bih bio srećan kada bi našao još jednog dobrog i pouzdanog novog radnika. Odmah bih ga zaposlio - ističe Bokan.

Sandro Nilović se trgovinom bavi godinama. Barani rado trguju u njegovom marketu „ANB“ kod nadvožnjaka. Ističe da posebnih priprema za novi režim rada nije bilo.

- Neće se puno toga promi-

Novom. Kažu da su stoga lako mogli napraviti pripreme za organizaciju posla po novim pravilima. Smatraju da će se promet zasigurno smanjiti, ali kao najveći problem ističu neradne nedjelje tokom turističke sezone.

- U turističkim i pograničnim gradovima imamo dosta turista iz okolnih zemalja koji mogu doći samo nedjeljom u trgovinu. Ljeti će neradnja nedjelja biti veliki problem iz razloga što turisti koji dođu ne mogu da planiraju kupovinu unaprijed ili da li će djeci

biti potrebno nešto tog dana.

Problem je što u blizini našeg ali i drugih objekta, postoje pijace gdje se prodaje razna trgovačka roba a kojima je dozvoljen rad nedjeljom tako da potrošači neće kupovati više i planirati kupovinu ranije u drugim trgovinama – kažu iz „Škorpiona“.

Kao problem navode i neradne praznične dane „koji se samo još kod nas proslavljaju po zakonu i po tri dana“.

- Za to vrijeme mnogim proizvodima će isteći rok trajanja ili svježe voće i povrće neće

očekuje da će pomenute mjere dovesti do promjene kupovnih navika potrošača, te da će se nabavke koje su do sada obavljane nedjeljom, obavljati drugim danima – kazali su predstavnici „Merkatora“.

Oni su upozorili da bi u dijelu prometa tokom turističke se-

zone moglo doći do gubitaka u prometu.

- To bi moglo negativno da utiče na poslovanje trgovine u cjelini, ali to ostaje da se vidi u narednom periodu – rekli su iz „Merkatora – CG“.

I iz kompanije „Domaća trgovina“ poručuju da će se u svim „Aroma“ marketima i „Conto diskontima“ poštovati Zakon o unutrašnjoj trgovini, tako da će nedjelja biti neradni dan.

- Sve organizacione i strukturne promjene u radu naših marketa i diskonta su izvršene kako bi se uskladilo poslovanje u odnosu na novo zakonsko rješenje – saopšteno je iz „Domaće trgovine“.

Prema njihovim riječima, ovaj zakon treba da se poštuje i njihova očekivanja su da će svi iz poslovnog svijeta podjednako sprovesti odredbe.

jeniti. Neke veće pripreme bi bile potrebne da je broj radnih sati povećan, ovako će mi samo biti lakše da rasporedim radnike. Svi će nedjeljom biti slobodni, za razliku od dosadašnje prakse kada sam slobodne dane davao tokom radne sedmice. Sada će biti jednostavnije - kaže Nilović, koji objašnjava da li će se obim posla smanjiti i kako će se neradna nedjelja odraziti na promet, nezahvalno prognozirati.

V.K.V.

Svi zaslužuju slobodan dan

ANKETA

ANĐA BOGOJEVIĆ

DANICA RADULOVIĆ

NADA RADULOVIĆ

NENAD MARJANOVIĆ

Smatram da je donošenje ovog zakonskog rješenja pozitivno, jer radnici u trgovini treba da imaju jedan slobodan dan, jer stvarno se puno radi, pogotovo u trgovini. Za razliku od njih mi koji radimo u državnoj upravi, imamo neradnu subotu i nedjelju.

Meni kao potrošaču je odgovarala radna nedjelja u trgovačkim objektima, ali s druge strane treba poštovati pravo radnika u trgovini da imaju slobodnu nedjelju, koju će provesti sa porodicom. Ja ću se privići tako što ću potrebne namirnice kupovati tokom sedmice.

Smatram da je uvođenje neradne nedjelje u trgovini ispravno i podržavam to zakonsko rješenje. Zaposleni u prodavnicima treba da imaju slobodan dan, a mi kao potrošači imamo na raspolaganju ostale dane u sedmici za obavljenje trgovine.

Radnici u trgovačkim objektima nedjeljom i državnim praznicima ne treba da rade. Rad nedjeljom predstavlja eksploataciju radnika. Svako treba da ima dan odmora, koji će provesti sa porodicom. Kao potrošač ću se bez problema navići na neradnu nedjelju.

ROŽAJE - Povodom zakona o neradnoj nedjelji u sektoru trgovine koji stupa na snagu naredne sedmice, pitali smo rožajske trgovce kako će se to odraziti na njihovo poslovanje, kao i zaposlene u tom sektoru što misle o neradnoj nedjelji.

Adnan Kalač, šef trgovine „Wahels“ nam je kazao da nemaju ništa protiv takvog rješenja i da će to dobro doći kako vlasnicima trgovinskih radnji tako i zaposlenima.

- Svima nam je potreban jedan neradni dan kako bismo mogli da završavamo i privatne obaveze.

Donošenjem ovog zakona, taj dan je jasno određen i smatram da će biti obrado-

biti upotrebljivo. Iz tog razloga će se nanijeti šteta koju je teško procijeniti. Takvo rješenje proslave i prenosa dana praznika ne postoji nigdje više. Na osnovu svega ovoga lako je zaključiti kakve će poslijedice proizvesti primjena ovog zakona – poručili su iz tog trgovinskog preduzeća.

Navode da u prvim danima neće smanjivati broj zaposlenih, ali kasnije je veoma izvjesno da će to uraditi, te da će i zarade zaposlenima biti umanjene. Ž. K. - U prethodnom periodu dosta se govorilo o neradnoj nedjelji, tako da vjerujemo da su potrošači već dobro informisani kako bi mogli planirane kupovine da obave neki drugi dan – rekli su predstavnici „Domaće trgovine“.

Oni su dodali da će njihove potrošače ipak dodatno informisati o nastalim promjenama.

- Sa aspekta prometa ne očekujemo veće promjene iz razloga što će se potrošači prilagoditi promjenama pa će se sedmične i dnevne kupovine obavljati ostalim danima – saopštili su predstavnici „Domaće trgovine“.

Oni su naveli da je turizam jedna od strateških privrednih grana, pa smatraju da bi tokom turističke sezone radna nedjelja imala pozitivne efekte, ne samo sa ekonomvani i vlasnici kao i zaposleni. Što se tiče potrošača, smatram da će im to u početku predstavljati problem dok se ne naviknu ali će se i to brzo dogoditi kazao je Kalač.

Slično mišljenje smo čili i od Najče Agić, šefice marketa „Put gross Sofiko“.

- Smatram da će opasti promet samo u prvih nekoliko dana, dok naše mušterije ne stvore naviku da namirnice kupuju ostalim danima.

Zbog toga smo na ulazu u naš market postavili obavještenje da će od naredne sedmice nedjelja biti neradni dan, jer ima mušterija koji nijesu informisane o tom zakonu. Što se tiče zaposlenih, bez obzira da li su šefovi ili radnici, svi su obradovani ovakvim rješenjem - kazaF.K. la je Agić.

Pobjeda

Ekonomija

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

da prometa

5

Premijer posjetio gradilište na Cmiljači

Marković: Buduće skijalište novi zamajac ekonomiji

Premijer sa saradnicima na Cmiljači

U Delti će i nedjeljom raditi bioskop, kafići, banka, pošta... bioskop, svi ugostiteljski objekti, restorani i kafići, apoteka, cvjećara, uslužni kiosci, banka, pošta, igraonica, frizerski salon i sve što spada u kategoriju uslužnih djelatnosti, tako da se ne može reći da će šoping mol biti zatvoren – naglašeno je iz Delta sitija.

Predstavnici ovog šoping mola su podsjetili na svoju

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Iz Delta sitija je saopšteno da svi zakupci u ovom šoping molu već odavno raspolažu informacijom da naredne sedmice stupaju na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojima je predviđena neradna nedjelja u trgovačkim objektima.

- Podrazumijeva se da će zakon biti poštovan. Iako butici neće raditi, radiće

raniju procjenu da će mjesečni gubitak prometa u trgovačkim objektima u Delti, biti oko milion eura.

- To je nemoguće nadomjestiti jer su dani vikenda najvažniji dani za modnu maloprodaju, koja je dominantna ponuda svakog šoping mola.

Takođe je procijenjeno da će potencijalno 20 odsto zaposlenih ostati bez posla, ali realne rezultate ćemo imati tek nakon nekoliko mjeseci primjene zakona – rekli su iz Delta sitija.

PODGORICA - Buduće skijalište na Cmiljači i kompleks turističkih centara na Bjelasici u cjelini od sezone 2020/2021. biće novi zamajac našoj ekonomiji i donijeće nova radna mjesta i prilike za mlade ljude bjelopoljskog kraja - kazao je predsjednik Vlade, Duško Marković, tokom obilaska gradilišta ski centra.

- Želio sam da pri kraju građevinske sezone vidim šta se uradilo u toku ove godine, kako se odvijaju radovi i na koji način da se najbolje pripremimo da odmah početkom iduće godine nastavimo još snažnijim intenzitetom.

Vlada se sada u razvoju Bjelasice i ski centara na Bjelasici fokusirala na Cmiljaču. Želimo je što prije imati u pogonu - rekao je Marković.

On je rekao da je napravljeno više koraka naprijed, te da su renomirani proizvođač žičara Lajtner i njegov lokalni partner Novi Volvox uradili ozbiljan posao na postavljanju stubova buduće žičare i polazne i izlazne stanice.

- Realizujemo naš plan razvoja kada je u pitanju Cmiljača i Bijelo Polje u cjelini.

Ukupna vrijednost projekta je 23 miliona eura, 17 miliona zaključenih i 10 miliona realizovanih ugovora. Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600 će vjerujem 2021. godine biti značajan zamajac, ne samo zimskoj i ukupnoj turističkoj privredi, nego cijeloj crnogorskoj ekonomiji. Nova radna mjesta, podsticaj za mnoge druge prateće djelatnosti i nove prilike za mlade ovog kraja - istakao je Marković.

Saopšteno je da je projekto-

vani kapacitet žičare 2.600 skijaša na sat, a njena dužina gotovo 1,4 kilometara. Jedan od zahtjevnijih segmenata projekta je izgradnja pristupne saobraćajnice Ravna Rijeka – Latinska kosa – Jasikovac – Cmiljača, ukupne dužine oko 16 kilometara, koja će povezati budući planinski centar sa magistralnim putem i tako ga učiniti pristupačnim za sve ljubitelje zimkog turizma.

- Istovremeno sa konstrukcijom žičare i pristupnog puta radi se i elektroenergetska infrastruktura za potrebe napajanja budućeg turističkog kompleksa Cmiljača. Na lokaciji Majstorovina u Bijelom Polju projektovana je trafostanica 35/10 kV koju Vlada finansira sa 1,18 miliona eura iz kapitalnog budžeta - saopštili su iz Vlade. I. K.

Tivat domaćin „Privatnog luksuznog foruma“ Domaćini Tivat i Crna Gora se nalaze rame uz rame sa etabliranim TIVAT - Tivat će od 16. do ista nametnula kao prestižna lokacijama poput, 19. oktobra biti domaćin destinacija. Zahvalni smo or- Tenerifa, Rivijere prestižnog „Privatnog lukganizatorima što su prihvatili suznog foruma“ („Private inicijativu menadžmenta ho- Maje, Malezije, Beča, Luxury Forum“), koji će tela „Regent“ prije dvije go- Istanbula i Floride

Najbolji agenti na jednom mjestu

skog aspekta već i u domenu kvalitetnije usluge.

Uprava za inspekcijske poslove pozvala je ove sedmice preduzeća da, poštovanjem propisane obaveze, daju doprinos potpunoj primjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini. Iz Uprave su podsjetili sva preduzeća koja se bave trgovinom na veliko i malo, na propisanu odredbu člana Zakona o unutrašnjoj trgovini čija primjena stupa na snagu od sjutra, što znači da je prva neradna nedjelja 20. oktobra.

- Upozoravamo i apelujemo na sve kompanije, na koje se odnosi propisano ograničenje, da poštuju tu obavezu, kako ne bi došli u situaciju da Uprava za inspekcijske poslove preko tržišnih inspektora preduzima propisane upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne - navodi se u saopštenju.

Za nepoštovanje te obaveze, pored novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti pro-

dajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen.

Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura.

Zakonom je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici.

Izuzetno od tog člana, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica.

Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima - tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unu-

tar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko.

Specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju se prodavnice, odnosno kiosci u kojima se obavlja prodaja pretežno jedne vrste robe.

Unija poslodavaca (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Iz UPCG su ranije kazali da smatraju da je taj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava koji jamči slobodu preduzetništva, koja se može ograničiti samo ako je to neophodno zbog zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.

S. POPOVIĆ

u hotelu „Ridžent Porto Montenegro“, ugostiti 100 predstavnika i 85 agenata iz elitnog segmenta turističke industrije. Forum okuplja najeminentnije evropske profesionalce koji se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, predstavnike luksuznih hotela i hotelskih lanaca i prestižne kompanije „Konsijerž“ („Concierge“).

- Čast nam je da imamo priliku da ugostimo najbolje agente upravo u Tivtu, te kroz organizaciju ovako kompleksnog događaja predstavimo Crnu Goru koja se nakon desetogodišnjeg perioda za-

Ridžent Porto Montenegro

dine, te omogućili da sljedeće sedmice ugostimo profesionalnu elitu iz segmenta luksuznih turističkih putovanja.

Pored kvalitetnog programa, agenti će Crnu Goru doživjeti kroz brojne aktivnosti kroz koje ćemo prikazati ne samo najbolje što destinacija pruža, već i elemente načina života ove regije. Sa radošću iščekujemo da kao ozbiljan partner-destinacija predstavimo i profesionalne, organizacione i prostorne kapacitete za održavanje ovog foruma. Činjenicu da se forum održava kod nas smatramo potvrdom nastavka razvoja Crne Gore kao cjelogodišnje luksuzne destinacije. Agenti koji bu-

du na forumu uvrstiće Crnu Goru u svoje ponude te će, po procjeni organizatora, destinacija u naredne tri godine profitirati 7,2 miliona dolara dodatnog prihoda - izjavio je Ivan Gajić, direktor prodaje hotela „Ridžent Porto Montenegro“.

Kao domaćini, Tivat i Crna Gora se nalaze rame uz rame sa etabliranim lokacijama poput Tenerifa, Rivijere Maje, Malezije, Beča, Istanbula i Floride.

Partneri ovog projekta su Porto Montenegro, Nacionalna turistička organizacija, hotel „Čedi Luštica Bej“, opština Tivat, agencija „Talas M“ i kompanija „Jelou ivents“.

S. K.

6

Hronika

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Vlada Crne Gore investira u kompleks na Zlatici

Sedam miliona eura za Sektor specijalne policije PODGORICA - Vlada Crne Gore će iz Kapitalnog budžeta investirati sedam miliona eura za unapređenje uslova smještaja i rada pripadnika Sektora specijalne policije, saopšteno je iz službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore.

Ugovor o realizaciji ovog projekta potpisali su Uprava javnih radova i podgorička kompanija ,,Čelebić“, kojoj je posao povjeren kroz postupak javnih nabavki.

O potrebi ulaganja u policiju, nedavno je govorio i predsjednik Vlade Crne

Gore Duško Marković. Na Kolegijumu Uprave policije, povodom Dana unutrašnjih poslova, premijer Marković je rekao da je Vlada veoma svjesna da samo kadrovski i tehnološki osposobljene bezbjednosne službe mogu adekvatno odgovoriti tim

izazovima.

Dodao je i da Vlada neće štedjeti niti zakidati na stvaranju najboljih mogućih uslova za funkcionisanje policije, naprotiv.

Projektom je predviđeno rušenje postojećih starih objekata koji se nalaze u

Projekat objekta za specijalnu policiju

podgoričkom naselju Zlatica i izgradnja novog kompleksa za potrebe pripadnika Sektora specijalne policije, koji će u njemu imati sve neophod-

ne uslove za boravak i rad.

Između ostalog, planirani su administrativni centar, smještajni i sportski objekti, garaža i drugi sadržaji. C. H.

SLUČAJ KARBON: Ulogu vlasnika Atlas grupe do detalja opisala njegova saradnica Brankica Bašović

Nijedan potez se nije mogao preduzeti bez Kneževića PODGORICA – Dugogodišnja saradnica Duška Kneževića, Brankica Bašović, tvrdi da je odluke o poslovnim potezima, kojim je za 1,9 miliona eura oštećena kompanija „Global karbon“, a čiji je osnivač IBM banka, donosio upravo Duško Knežević.

- Kada su u pitanju preduzeća u okviru Atlas grupe, a koja je osnovao Knežević, nijedna radnja se nije mogla preduzeti bez njegove dozvole i odluke. On je bio upoznat sa svim detaljima poslovanja kompanija koje je osnovao – navodi se u optužnici za predmet Global karbon koju je potpisala specijalna tužiteljka Lidija Vukčević.

Prema stavu Tužilaštva, Duško Knežević, koji se nalazi u bjekstvu, označen je kao organizator četvoročlane kriminalne grupe koja mu je svojim djelovanjem pribavila imovinsku korist od 1.942.000 eura.

OPTUŽNICA

Osim Kneževića na optužnici su se našli bivši izvršni direktor Invest banke Montenegro (IBM) Zoran Nikolić i nekadašnji član odbora direktora te banke Predrag Dašić, izvršna direktorica ,,Global karbona“ Biljana Bašović i dugogodišnja Kneževićeva saradnica u više kompanija u okviru grupe, kao što su ,,Atika land“ i ,,Mogren hil“, Brankica Bašović.

Biljana Bašović se tereti da je direktni izvršilac poslova kojim je oštećena IBM banka, dok se Nikolić, Dašić i Brankica Bašović terete za zloupotrebu službenog položja putem podstrekavanja.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić.

Knežević finansijskim mahinacijama pribavio korist od skoro dva miliona eura

Prema navodima optužnice, Knežević je osnovao kriminalnu organizaciju koja je u periodu od 2008. do 2017. godine nezakonito sticala dobiti i moć pri čemu su korišćene privredne i poslovne strukture.

Prema kriminalnom planu Kneževića povezane kompanije i poslovne banke formiraju preduzeća u koja ulažu novac koji kasnije transferišu na nezakonit način.

Grupa koju je predvodio odbjegli biznismen za 1,9 miliona eura oštetila je firmu „Global karbon“ čiji je osnivač IBM. IBM i Atlas banka posredstvom „Global karbona“ omogućavali su kreditno zaduženje većem broju povezanih osoba i firmi za kupovinu karbona.

Karbon nikad nije kupljen, a krediti su završili kao depoziti povezanih pravnih lica u Francuskoj.

Knežević je davanjem pozajmi-

ce od milion eura stranoj kompaniji Mega Gulf Investments Holdings Limited, koja nikada nije vraćena i kolaterala na više od 900.000 eura za kredite povezanih kompanija, oštetio IBM banku.

OSNIVANJE GLOBAL KARBONA

Na prijedlog Duška Kneževića predsjednika Atlas Grupe 2008. godine IBM banka osnovala je preduzeće ,,Global karbon“ DOO Podgorica koje se bavilo trgovinom prava na emisiju štetnih gasova.

Tadašnji izvršni direktor IBM banke Predrag Dašić u odbrani navodi da se protivio tom prijedlogu ali je u konačnom prihvatio odluku većine na tom sastanku.

Odlukom odbora direktora određen je osnivački ulog od 2.000.000 eura koje je IBM banka uplatila na račun predu-

Formalno bila direktorka ,,Global karbona“, a radila u marketingu druge firme Biljana Bašović je u istrazi kazala da ju je Duško Knežević formalno postavio za izvršnu direktorku u novoformiranoj kompaniji ,,Global karbon“, a da će u stvari raditi poslove marketinga u ,,Atlas investu“ što je i radila od 2008. do 30. novembra 2018. godine.

Knežević joj je rekao da će se ta kompanija baviti trgovinom hartija od vrijednosti na berzama u zemlji i inostranstvu, da će ona biti ovlašćeno lice za zastupanje, dok će Đorđe Đurđić biti ovlašćeno lice za trgovinu HOV. Biljana Bašović je prema navodma iz optužnice tvrdila da nikada nije gledala što potpisuje jer je imala povjerenja u poslovne saradnike ali i Invest banku koju su kontrolisale druge institucije.

Nikolić negirao članstvo u kriminalnoj organizaciji Bivši izvršni direktor IBM banke Zoran Nikolić negirao je u istrazi članstvo u kriminalnoj organizaciji, pogotovu one na čijem se čelu nalazi Duško Knežević sa kojim je imao vrlo oskudnu komunikaciju.

On je naveo i da ne vidi razlog zbog kojeg bi, kako mu se stavlja na teret, podstrekavao Brankicu Bašović koja je vodila finansije svih preduzeća u okviru Atlas grupe i imala intenzivnu komunikaciju sa Kneževićem.

Prema njegovim riječima, nije logično ni zaključivanje Tužilaštva da je podstrekavao Biljanu Bašović koja je prema statutu kompanije ,,Global karbon“ imala neograničena ovlašćenja.

zeća ,,Global karbon“ u nekoliko navrata, zavisno od likvidnosti banke.

Dašić je istakao da su za sve kredite koje je odobrila IBM banka firmama, a čije je vraćanje garantovano osnivačkim ulogom ,,Global karbona“, postojale odluke odbora direktora.

- U konkretnim slučajevima, Dašić je naveo da su krediti davani Atlas grupi, Fin Investu, RT Mimoza, RTV Atlas. Ni sa jednim od ovih klijenata, pa ni sa odgovornim licima ovih pravnih lica, on tvrdi da nije imao bilo kakvu komunikaciju u vezi odobravanja predmetnih kredita, a u slučaju kada bi zahtjev za kredit bio naslovljen na njega on bi ga odmah prosljeđivao Sektoru za komercijalno poslovanje na obradu – navodi se u optužnici.

U slučaju dva kredita koja je

IBM banka odobrila ,,Global karbonu“, po riječima Dašića, po banku nije bilo štete ili rizika jer su krediti bili obezbijeđeni depozitom.

To što je depozit poticao od osnivačkog uloga IBM banke, po riječima Dašića, ne znači ništa jer je ,,Global karbon“ bio samostalni privredni subjekt.

On ističe da nije bilo razloga da ne potpiše sporne kredite jer je za svaki od njih postojala odluka odbora direktora o odobravanju kredita .

- Krediti nijesu vraćeni od zajmoprimca jer se u međuvremenu desila ekonomska kriza u koju su upala i preduzeća Atlas grupe zbog čega smo im iz banke produžavali rokove za vraćanje kredita u nadi da će se stanje popraviti – ispričao je Dašić u istrazi.

On dodaje da je 2014. godine

Centralna banka naložila da se krediti moraju zatvoriti što su oni i učinili depozitima ,,Global karbona“.

Međutim, odbrana Dašića je, prema navodima Tužilaštva, opovrgnuta aktom Centralne banke od 12. februara 2018. godine iz kojeg proizilazi da je zatvaranjem kredita iz depozita ,,Global karbona” IBM učinila na svoju štetu, odnosno štetu firme koju je osnovala.

Njegova odbrana opovrgnuta je i iskazom Brankice Bašović koja je tvrdila da je Knežević donosio odluke kada će se, kome, i pod kojim uslovima odobriti kredit i o tome ju je obavještavao preko direktora banaka, odnosno instrukcije od Kneževića je dobijala od Dašića, a kasnije i od Nikolića.

Rezultat ovih poslovnih poteza IBM banke je potpuni gubitak sredstava koje je uložila u kompaniju ,,Global karbon“ ali i pogoršala cjelokupno stanje i umanjila imovinu banke, navodi se u optužnici.

DOKAZI

Ovaj stav Tužilaštva se temelji na poslovno finansijskoj dokumentaciji IBM banke, Atlas banke, kompanija ,,Global karbon“, ,,Fin invest“, ,,Atlas grupa“, RT ,,Mimoza“, RTC Atlas i Atlas sistemi kao i personalnim dokazima, posebno odbrane optužene Biljane i Brankice Bašović kao i iskaza svjedoka saradnika Đorđa Đurđića i svjedokinje Jelene Jablan.

U nalazu vještaka ekonomsko finansijske struke se navodi da su svi pravni poslovi koji su predmet optužbe preduzeti od strane optuženih bez odluke osnivača IBM banke.

Osnivački ulog koji je IBM banka uplatila na račun ,,Global karbona“ iskorišćen je nenamjenski, bez odluke osnivača, bez ekonomske opravdanosti čime je prouzrokovana šteta od 1.942.000 eura.

Optužnica je podignuta i predata Višem sudu 6. jula ali njena kontrola nije izvršena do današnjeg dana. Na ročištu održanom 11. oktobra odbrana je tražila izuzeće sutkinje Evice Durutović zbog čega je razmatranje dokaza u ovom predmetu odgođeno na neodređeno vrijeme.

B.R.

Pobjeda

Aktuelno

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

7

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović saopštio da je podnijeta 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Zbog neriješenih imovinskih odnosa sporno 3.858 predmeta U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva: u Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade zahtjeva i do 90 odsto od ukupnog broja kazao je Čanović PODGORICA - Od 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju 3.858 rješenja je u prekidu postupka, a razlozi su neusklađenost sa postojećim planovima i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Postupak se nastavlja nakon usvajanja Plana generalne regulacije, odnosno rješavanja imovinsko-pravnih odnosa - kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović. On navodi da je broj predmeta u kojima je tražena dopuna 23.917, jer nije dostavljena potpuna dokumentacija.

PREDMETI

- Ovi predmeti će se analizirati nakon prikupljanja potpune dokumentacije, a rokovi do kojih je potrebno dostaviti dokumentaciju su dati od strane jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku - kazao je Čanović.

2427 zahtjeva odbijeno zbog isteka roka Kako je Čanović naglasio broj zahtjeva podnijetih poslije isteka roka je 2.427.

- Pošto je rok za podnošenje zahtjeva bio prekluzivan, te će se shodno Zakonu navedeni zahtjevi odbiti ili su već odbijeni.

On naglašava da prema podacima iz septembra ove godine, od oko 51.000 podnijetih zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno je skoro 31.000 zahtjeva.

- U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva: u Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade zahtjeva i do 90 odsto od ukupnog broja - kazao je Čanović.

Kada su u pitanju zahtjevi koji su u prekidu postupka shodno Zakonu, rješenje o legalizaciji, se može, objasnio je, donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donešenog do stupanja na snagu ovog za-

kona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno zakonom propisanom procedurom ili se postupak prekida do donošenja Plana generalne regulacije.

- Takođe, rješenje o legalizaciji se donosi ukoliko su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to jedan od razloga za prekid postupka. Nakon rješavanje prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa postupci će se nastaviti - istakao je Čanović.

PRIHODI

Do sada je, kako pokazuju podaci od septembra, donijeto 643 rješenja o legalizaciji.

- Rješenje o legalizaciji bespravnog objekta shodno Zakonu obavezno sadrži smjer-

Naknada za bespravne objekte od 3,55 do 14,20 eura po kvadratu Naknada za bespravne objekte, kako je napomenuo Čanović, će se plaćati na godišnjem nivou, a visina naknade po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do 2 odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

- Godišnja naknada za korišćenje prostora, može iznositi od 3,55 do 14,20 eura po metru kvadratnom, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave.

U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, prosječna cijena građenja sta-

nova u novogradnji za prošlu godinu iznosi 710 eura po metru kvadratnom (za glavni grad prosječna cijena građenja iznosi 620, za primorski region 945, za središnji region 541, a za sjeverni region 527 eura po metru kvadratnom) - precizirao je Čanović rekavši i da su opštine Petnjica, Šavnik, Danilovgrad i glavni grad Podgorica dobile saglasnost na prijedloge odluka o utvrđivanju naknade za korišćenje prostora.

- Opštine Petnjica i Šavnik su prijedlozima utvrdile stopu od 0,5 odsto, Danilovgrad jedan odsto, a glavni grad 1,5 odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori - istakao je Čanović.

Marko Čanović

nice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta iz planskog dokumenta, sa rokom usklađivanja od tri godine od dana izvršnosti rješenja - kazao je Čanović.

U Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadodovljni su dosadašnjim sprovođenjem Zakona u dijelu sprovođenja postupka legalizacije, imajući u vidu da je podnijeto oko 51.000 zahtjeva za legalizaciju i da je do sada obrađeno 31.000. Prihodi od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte koji su uplaćeni u budžete jedinica lokalne samouprave iznose oko 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura.

- Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte: u budžete jedinica lokalne samoup rave j e u p l a ć e n o o ko 1.150.000 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina, te naplaćena suma ukazuje da je u najvećem broju do sada donijetih rješenja naknada isplaćena jednokratno - kazao je Čanović.

Shodno odredbama Zakona, odnosno člana 169 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, jedinica lokalne samouprave je dužna da sredstva ostvarena od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora iz člana 168 ovog zakona, koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog

smještaja, u skladu sa ovim zakonom.

CILJ

- Znači, sredstva prikupljena u procesu legalizacije će se ulagati u one prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izgradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa. Krajnji cilj, odnosno rezultat koji očekujemo je podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor - objasnio je Čanović.

On najavljuje da će se prema dosadašnjoj dinamici obrada zahtjeva završiti do kraja tekuće godine.

- Ovo iz razloga što je u pojedinim jedicama lokalne samouprave podnijet veliki broj zahtjeva sa nepotpunim podacima ali i iz razloga nedostatka administrativnih kapaciteta - kazao je Čanović ističući da je postupak legalizacije kompleksna procedura koja obuhvata provjeru viš e č i n j e n i c a - u s l ova i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih.

- Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje vrijednosti te imovine. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekta u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke - kazao je Čanović.

Uska grla u procesu legalizacije, kao što je izrada elaborata od strane ovlašćenih geodetskih organizacija, ali i pitanje ovjere elaborata od strane Katastara su, kako naglašava, bila očekivana, usljed nedostatka administrativnih kapaciteta.

Obustavljeno 156 postupaka Kako je kazao generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja doneseno je 156 rješenja o obustavi postupka legalizacije.

- Shodno Zakonu o upravnom postupku, rješenje o obustavi postupka se donosi kada stranka odustane od zahtjeva, ali i u drugim slučajevima. Za određeni broj zahtjeva se u postupku utvrdilo da su građeni kada nije postojala obaveza pribavljanja građevinske dozvole, tako da su ti objekti legalni - kazao je Čanović.

- Već je nevedeno da se i jedinice lokalne samouprave srijeću sa problemom nedostatka administrativnih kapaciteta, u dijelu rješavanja po zahtjevima za legalizaciju. U medijima je, takođe, postavljen problem nedostatka planskih dokumenata. Nedostatak planske dokumentacije može uzrokovati, kao što je navedeno, prekid postupka, odnosno „odlaganje“ odlučivanja po pojedinim zahtjevima za legalizaciju, i ta mogućnost je predviđena Zakonom - objašnjava naš sagovornik. Činjenica je, ističe Čanović, da se problem bespravne gradnje koji je nastajao decenijama ne može riješiti u kratkom roku, te je Zakonom uspostavljena procedura sa ciljem provjeravanja svih relevantnih činjenica neophodnih za legalizaciju.

- Zakonom je omogućeno da se objekti koji su izgrađeni bespravno - suprotno propisima o gradnji i drugim pozitivnim propisima, legalizuju u zakonom propisanoj proceduri, koja okončanjem rezultira pravnom sigurnošću i povećanjem vrijednosti imovine - kaže Čanović. N. KOVAČEVIĆ

8

Društvo

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Pravnici upozoravaju da definicija plagijarizma u Zakonu o akademskom integritetu mora da se

Martinović: Ispada da nije pl ako prepišete nečiju simfon PODGORICA - Advokat Nikola Martinović kazao je za Pobjedu da definicija plagijarizma u Zakonu o akademskom integritetu nije postavljena kako treba i da treba da se izmijeni, jer nije u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima.

Da budu dostupni kompletni radovi

U Zakonu o akademskom integritetu, koji je donijelo Ministarstvo prosvjete, piše da je plagijarizam preuzimanje tuđeg autorskog djela ili dijela tog autorskog djela, tuđih bitnih naučnih saznanja ili njihovih djelova, hipoteza, teorija, metoda, podataka do kojih se došlo naučnim istraživanjem bez označavanja autora, ili sprovođenje druge slične radnje prikazujući ih kao autentično svoje djelo, u cilju pribavljanja lične koristi. Osporavajući ovo značenje, Martinović, prije svega, ističe da treba imati u vidu da autorsko djelo nije samo autorsko djelo do kog se došlo naučnim istraživanjem.

Snežana Kaluđerović iz CGO-a, između ostalog, kazala je da su odavno apelovali i da u repozitorijumu ustanova moraju biti objavljeni i lako dostupni kompletni radovi a ne samo po jedna ili dvije stranice.

- Time se otežava eksterna provjera radova za koje neko ima interesovanja – rekla je ona.

Advokat Nikola Martinović ispričao je za Pobjedu da na osnovu dosadašnjeg iskustva iz predmeta koje je vodio o plagiranjima, među kojima je bilo i magistarskih radova, može da kaže da ni mentor ni komisija ,,pojma nemaju o tome što im kandidati pišu, što je u svijetu nezamislivo“

Brojevi nijesu kriterijum Sa Univerziteta Crne Gore nijesu nam odgovorili na pitanja o propisima kojima je uređena oblast plagijarizma, među kojima je Odluka o korišćenju softvera protiv plagijarizma koju je Senat ranije usvojio. U tom dokumentu istaknuto je, između ostalog, da su indikatori pozitivnog rezultata na plagijarizam ako postoji bilo

sumnjivi rad se, kako praksa pokazuje, provjerava tako što se fomira komisija koja ga manuleno analizira, a, između ostalog, na raspolaganju joj je i softver protiv plagijarizma, kao pomoćna alatka. Aktuelni predmeti kojima se bave ta stručna tijela tiču se lidera Demokrata Alekse Bečića i vanredne profesorice Pravnog fakulteta Bojane Lakićević-Đuranović. Zanimljivo je što je tim komisijama Senat vratio na doradu podnešene izvještaje iz razloga što je nedostajalo ono ključno: zaključak jesu li ti radovi plagijat ili nijesu.

U slučaju Bečića, osim toga, falio je i potpis jednog člana komisije. Martinović, s druge strane, smatra da nije teško utvrditi autentičnost rada, ali da tim komisijama ,,nedostaje integritet da kažu činjenično stanje“.

- Utvrđivanje da li je nešto ili nije plagijat treba povjeriti samo ljudima od struke i integriteta. Koliko god da ste stručni, ako nemate integritet da kažete ono što jeste, da ste objektivni, istog trenutka ste diskvalifikovani da donesete pravilnu odluku o autorstvu, odnosno plagijatu. Kada imate stručno znanje i integritet onda nikada nemate problem da iznesete jasan zaključak. Ako uzmu nešto da rade onda moraju da kažu što misle o tome, moraju da budu

koji dio teksta koji je direktno preuzet od drugih autora bez navodnika i originalnog izvora, postoji više od 30 odsto sličnosti između doktorske teze/master rada kandidata i autorskih radova drugih autora, a da nijesu navedeni izvori.

Naši nezvanični sagovornici sa UCG-a ispričali su da u ovoj priči nema jasnih definicija, jer

jasni i konkretni – rekao je on.

Postoji, dodaje Martinović, nekada i sutuacija kada ne možete da iznesete zaključak jasno, ali onda ,,se dovodi u pitanje vaša stručnost, odnosno onda se ispostavlja da nemate stručni kapacitet da ga iznesete“.

- Kada bi mene pitali o nuklear-

,,brojevi nijesu kriterijum“.

- Softver može da saopšti da imate preuzeto više od 60 odsto tuđeg rada, a onda kada se provjeri da to bude nula posto. Softverski rezultat ne mora da odgovara realnom stanju zato se sve provjerava manuelno. To je više preventivna alatka za studente, mentore i profesore – kazali su oni.

noj fizici, ja teško mogu iznijeti neki zaključak da li je nešto ispravno ili neispravno u tome, zato što nemam znanje iz te oblasti. Dakle, nedostatak jasnog zaključka najčešće je uzrokovan time što nijeste dovoljno stručni i onda nije uopšte sporno da taj posao ustupite

nekome ko je više stručan ili da se konsultujete sa nekim i da donesete jasan zaključak – kazao je on.

U procesu utvrđivanja plagijarizma, prema njegovim riječima, bilo kakav softver ne može da zamijeni ljudsko znanje i ljudsku ocjenu. Kada bi softver mogao da procijeni je li nešto plagijat ili ne, navodi Martinović, onda bi sve sudije, ili sve stručnajke zamijenili tim uređajem.

- Softver može da bude samo neki od indikatora da vas usmjeri, da vam kaže ovdje ima nečega ovoliko, a onda stručnjaci treba da procijene, svako iz svoje oblasti, o čemu se tu radi. Danas teško možete bilo koji rad napisati, a da ne koristite tuđe radove. Radovi se i pišu da bi se koristili, a ne da bi ostali beskorisni na polici. Bitno je da navedete što ste koristili i da na-

vedete neki svoj poseban zaključak koji nije identičan sa zaključkom nekog prethodnika o toj istoj stvari – rekao je on.

Najveću odgovornost, prema njegovim riječima, snose mentori i komisije pred kojima se ti radovi brane. Martinović kaže da na osnovu dosadašnjeg iskustva iz predmeta koje je vodio o plagiranjima, među kojima je bilo i magistarskih radova, ni mentor ni komisija ,,pojma nemaju o tome što im kandidati pišu“.

- To je u svijetu nezamislivo – istakao je on.

Ako se mentor i komisije ponašaju na način da ne provjeravaju radove i posmatraju ih kao one koji dolaze na traci, onda, navodi naš sagovornik, imate sasvim izvjesno plagiranje u ogromnoj mjeri.

- Najbolji primjer za to je kada pogledate magistarske radove i bibliografiju koja je navedena na kraju svakog rada. Sasvim sam siguran da većina tih ljudi koji su napisali rad niti imaju knjige na koje su se pozvali u bibliografiji, niti su ih čitali, ili ikad viđeli. Imao sam situaciju da je čovjek u svom radu navoILUSTRACIJA

PRIMJEDBA

- Već je autorsko djelo svako djelo ljudskog duha. Pri tome se može govoriti i o umjetničkom djelu. Naši univerziteti imaju i umjetničke fakultete, pa bi se po ovoj definiciji automatski isključili svi fakulteti koji se tiču umjetnosti. Ako napravite muzičku kompoziciju onda to nije naučno djelo, već je umjetničko i po ovoj definiciji u Zakonu o akademskom integritet u , n e b i p r e d s t av l j a l o plagijarizam - to što prepišete nečiju simfoniju, ili kopirate nečiju sliku, ili iskoristite nečiji vajarski rad – kazao je on.

Naš sagovornik, takođe, negoduje što je u definiciji navedena i ,,lična korist“, jer smatra da za povredu autorskog prava lična korist uopšte nije bitna. Autorsko pravo, pojašnjava Martinović, podrazumijeva dva segmenta prava - moralna i imovinska.

- I to bi trebalo da bude dio zakona. Ne bi trebalo da akademski integritet pretpostavlja ličnu korist ispred moralne dimenzije kršenja autorskih prava, nego bi to trebalo da bude bilo kakva radnja kojom se krše autorska prava. U prvom redu bi trebalo da bude moralni aspekt tog plagijarizma – kaže on.

Jasno je, kaže Martinović, što se može smatrati plagijatom.

- Svako preuzimanje tuđeg autorskog djela. To je najširi mogući pojam. Kad preuzmete tuđi rad, ne treba vam model po kom ćete to da preuzemete, hoćete li to da uradite sa lijeve ili desne strane, ili da ga citirate hronološkim redosljedom, bitno je da ste preuzeli neki suštinski dio, ne citat. Sad bi mogli reći da kada pravnici citiraju stare rimske pravnike ili koriste rimska pravila vrše plagijat. Ne, to je postalo dio opšte kulture, pa se to ne smatra plagijatom, jer to su stvari koje su u opštoj uportebi – rekao je on.

Na Univerzitetu Crne Gore

SNEŽANA KALUĐEROVIĆ: Postupci dosta spori i dugo traju

NIKOLA MARTINOVIĆ: Plagijat je kad preuzmete suštinski dio iz tuđeg rada

Pobjeda

Društvo

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

9

Podaci Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore

e izmijeni

lagijat niju 

I do sada su postojali mehanizmi provjere radova za koje se otvori pitanje autentičnosti. Ali, imali smo nevoljnost akademske zajednice koja je rezultirala zaštitom umjesto procesuiranjem onih koji su se ogriješili o akademsku čast - kaže Snežana Kaluđerović iz CGO-a dio autore čija imena ne zna, ili je navodio autore koji nikad nijesu objavili radove na srpsko-hrvatkom jeziku, već na stranom koji kandidat ne zna. I onda sam pitao kako je moguće da vi koristite nečije radove, a taj jezik ne poznajete, a takvih primjera imate sijaset – rekao je on, dodajući da je većina magistarskih radova napravljena ,,kao kompilacija raznih djelova nečijih tuđih radova i zaključci su, onako u dogovoru sa mentorom, potpuno beskorisni za tu struku iz koje dolaze“.

ODBIJEN PRIJEDLOG

Centar za građansko obrazovanje bio je dio radne grupe koja se bavila uređivanjem propisa koji se tiču plagijata. Viša pravna savjetnica iz ove nevladine organizacije Snežana Kaluđerović ispričala je za Pobjedu da su imali svoju predstavnicu u radnoj grupi za izradu Zakona o akademskom integritetu i kaže da su značajno doprinijeli oblikovanju tog teksta.

- Radi se o jedinstvenom zakonu ne samo u regionu nego i šire, i za nas je taj zakon satisfakcija da je vrijedilo napora ukazivanje na raširenost i štetnost pojave kršenja akademskih načela. Kao i u svakoj radnoj grupi, većina odlučuje šta je konačno prihvatljivo i mi smo imali većinsku podršku za najveći broj naših sugestija integralno ili u ključnim odredbama, što je i dokaz da se radilo o utemeljenim rješenjima. Međutim, jedna važna stvar je izostala. Naime, u važećem Zakonu o akademskom integritetu nema odredbe da i mentori moraju snositi odgovornost za slučajeve plagijarizma – istakla je ona.

Naravno, kako dodaje, mentori ne bi imali istu odgovornost kao studenti za koje se utvrdi da su plagirali rad, ali kao oni koji su pratili izradu tog rada i garantovali svojim integritetom za kvalitet tog rada bili bi u negativnom kontekstu navedeni u univerzitetskom biltenu i u jednom broju akademskih godina bi im bila uskraćena mogućnost da budu mentori.

- Usvojena je jedna mnogo blaža forma pa ,,mentor prati izradu rada kandidata uvažavajući načela akademskog integriteta u skladu sa pravilima ustanove“.

Za naš prijedlog nije bilo razumijevanja, što je šteta, jer je ta norma mogla imati snažana preven-

Ko upiše fakultet mora da ga završi Martinović je istakao da je u Crnoj Gori sistemski postavljeno obrazovanje na način da svako može da upiše fakultet, a ono što je posljedica tako široke baze studenata jeste trend usmjeren ka tome da ko upiše fakultet mora da ga završi.

- To je apsurd. Postoji jedna pojava koja je katastrofalna i koja će pokazati posljedice tek u budućem periodu.

Dolazite do okolnosti da fakultet ne završava talenat ili znanje, nego upornost. A kad imate samo uporne ljude koji iza toga nemaju talenat niti znanja onda dobijate ljude koji su neupotrebljivi za neki posao. To se već dešava crnogorskom društvu, a mislim da će se to više dešavati – kazao je on.

tivni karakter – kaže ona.

Zakonodavni okvir je uspostavljen, ali vidjećemo kako će ići primjena jer smo svjedoci da se nadležni na univerzitetima nerado bave ovim pitanjima.

- I do sada su postojali mehanizmi provjere radova za koje se otvori pitanje autentičnosti. Ali, imali smo nevoljnost akademske zajednice koja je rezultirala zaštitom umjesto procesuiranjem onih koji su se ogriješili o akademsku čast. Želimo da vjerujemo da će primjena novog Zakona donijeti neke nove vjetrove u ovoj sferi – rekla je ona.

Postupci su, kako dodaje, dosta spori i dugo traju, a ,,i oni koji se provjere ažurno i gdje se utvrdi da je riječ o plagijatu, kao u slučaju Lakićević-Đuranović, neko drugi na sljedećoj stepenici, u ovom slučaju Senat UCG usporava“.

- Neshvatljiv je postupak Senata UCG koji je vratio na doradu kristalno jasan zaključak komisije koju su sami odredili i koja je sprovela zakonito postupak – smatra Kaluđerović.

Vlada Crne Gore nedavno je imenovala Etički komitet koji će se u narednom periodu baviti očuvanjem, unapređenjem i zaštitom akademskog integriteta. Prema našim saznanjima, ovo tijelo trebalo bi uskoro da održi prvu sjednicu. Članovi su Bogdan Ašanin sa Medicinskog fakulteta UCG, dekan Fakulteta pravnih nauka UDG Zoran Stojanović, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje UCG Stevo Popović, Ana Lalević-Filipović sa Ekonomskog fakulteta UCG, Aleksandra Banjević sa Filološkog fakultet UCG, Elvir Zvrko sa Medicinskog fakulteta UCG i Senad Gačević sa Muzičke akademije UCG. Osim toga što će oni da donesu i prate primjenu Etičke povelje, promovišu načela akademskog integriteta, odlučuju po prijedlogu za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta za one građane Crne Gore čiji je rad objavljen, odnosno kvalifikacija stečena van naše zemlje, davaće, takođe, mišljenje i o propisima i inicijativama koje se N.Đ. tiču akademske etike.

Terapiju buprenorfinom koristi 247 heroinskih zavisnika PODGORICA - Supstitucionu terapiju buprenorfinon u Crnoj Gori koristi 247 heroinskih zavisnika - kazala je psihijatrica Klinike za psihijatriju u Kliničkom centru, Irena Ljutica.

Ona je istakla da je u Crnoj Gori mnogo veći broj pacijenata koji se nalaze na supstitucionoj terapiji buprenorfinom, u odnosu na metadon.

Prema njenim riječima, buprenorfin je u Sjedinjenim Američkim Državama odobrila Agencija za hranu i ljekove 2002. godine, dok se u posljednih šest godina može naći i na crnogorskom tržištu.

Ljutica je agenciji Mina kazala da je na početku prošle godine bilo 148 pacijenata koji su ga koristili, a na kraju 203.

- Prilikom uključivanja pacijenta u program, psihijatri objašnjavaju dejstvo lijeka, pravila i eventualne rizike prilkom kombinovanja sa drugim ljekovima, alkoholom ili opijatima - rekla je Ljutica.

Ona je navela da se na početku liječenja rade osnovne biohemijske analize, kao i testiranje na hepatitis C infekciju i HIV. U toku rada, kako je Ljutica dodala, otkriven je značajan broj

Psihijatrijska klinika u Podgorici

zaraženih hepatitisom C, a oni su poslati na pregled infektologu. Prema njenim riječima, od ukupnog broja pacijenata, 51 odsto je bilo pozitivno na hepatitis C, 25 je bilo negativno, a 24 odsto je odbilo testiranje.

Ljutica je kazala da se terapija buprenorfinom aplicira svakodnevno, tako što pacijent dolazi sam po terapiju.

- U Podgorici postoje dva punkta za apliciranje supstitucione terapije buprenorfinom.

Prva je ambulanta KC u kojoj terapiju dobija 65 pacijenata, dok ostali dobijaju terapiju u

metadonskom centru u sklopu Doma zdravlja na Koniku - rekla je Ljutica.

Pacijenti se, kako je istakla, javljaju psihijatru jedan put mjesečno na kontrolu, kada neposredno prije pregleda rade test iz urina na psihoaktivne supstance. Prema njenim riječima, buprenorfin u poređenju sa metadonom je sigurniji i efikasniji lijek, ali samo onda kada se primjenjuje onako kako ga je propisao ljekar.

Oba lijeka, kako je navela, vežu se za opioidne receptore u mozgu bolesnika i na taj način

smanjuju želju za drogom, a buprenorfin zbog djelimičnog antagonističkog dejstva ima slabije depresivno dejstvo na centar za disanje i srčani rad.

- Zavisnost od heroina je hronična bolest koja zahtijeva dugotrajno liječenje - istakla je Ljutica.

Ona je dodala da postoje i pacijenti koji prekinu terapiju iz različitih razloga.

- Neophodno je da pacijent bude motivisan za liječenje i da ima podršku porodice i društva kako bi bilo uspješno - doI. K. dala je Ljutica.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo da je za mjesec posađeno 320 hiljada sadnica

Pošumljavanje i suzbijanje bespravnih radnji prioritet PODGORICA - Rad koordinacionog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, koji je formirala Vlada u aprilu, daje evidentne rezultate, što predstavlja ohrabrenje i potvrdu efikasnosti koordinirane saradnje i terenskog rada svih nadležnih institucija prilikom rješavanja i ovog izazova - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Navodi se da je, osim otkrivanja nelegalnih aktivnosti, u fokusu pošumljavanje.

- Za mjesec posađeno je 320 hiljada sadnica. Jesenja sadnja u okviru akcije pošumljavanja „Po jedna sadnica za svakog stanovnika Crne Gore“ počela je sredinom septembra u Plavu. Najintenzivniji radovi se izvode u područnim jedinicama Pljevlja, Nikšić, Bijelo Polje, Mojkovac i Berane. Do polovine oktobra zasađeno je 320.000 sadnica, na 154,6 hektara - saopšteno je.

Ističe se da su na nivou svih područnih jedinica formirane komisije koje obavljaju kontrolu kvaliteta i dinamike ak-

Sa akcije

tivnosti prilikom pošumljavanja, a sve radove na kraju obići će centralna komisija Uprave.

- Od početka aprila koordinacioni tim održao je devet sjednica, i to na terenu, tamo gdje su šume posebno ugrožene bespravnim aktivnostima. Ove sedmice, sjednica je održana u Kolašinu, koji je najviše ugrožen - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da raste broj krivičnih prijava za poznata lica.

- Od početka godine podnešeno je 46 krivičnih prijava za bespravnu sječu za poznata lica, što je značajno unapređenje u odnosu na prethodni pe-

riod kada su prijave bile uglavnom za NN lica. Za privatne šume podnijeto je osam prekršajnih prijava za bespravnu sječu drvne mase od oko 154 kubika. Podnijete su četiri krivične prijave protiv službenika Uprave za šume zaduženih za čuvanje šuma, kao i jedna prekršajna prijava za uzurpaciju državne imovine saopšteno je iz Ministarstva.

Dodaje se da je u Kolašinu analizirana i planska dokumentacija u šumarstvu. Za gazdinsku jedinicu Bukov potok – Sušac evidentiran je značajan manjak drvne mase, koji je oči-

Registrovan zemljotres manje jačine

Treslo kod Brajića

PODGORICA - Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je juče ujutru, u 3 sata i 39 minuta, zemljotres manje jačine sa epicentrom na tri kilometra sjeveroistočno od Brajića.

Kako je saopšteno, jačina potresa u

žarištu iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale.

- Žarište zemljotresa locirano je na dubini od sedam kilometara. Nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području - navodi se u saopštenju. I. K.

gledno posljedica bespravnih sječa na tom području - navodi se u saopštenju i dodaje da je dokumentacija proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal i osnovnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

- Narednih dana analiziraće se i dokumentaciju i stanje u gazdinskoj jedinici Vučji potok, gdje su takođe konstatovane bespravne sječe. Inspekcije pojačano kontrolišu promet ogrijeva. Šumarska inspekcija je tokom avgusta i septembra izvršila 291 kontrolu preduzeća u ovoj oblasti i izrekla kazne R. P. u ukupnom iznosu.

10

Intervju

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Profesor Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik ZAGREB - Iako predsjednički izbori još uvijek nijesu raspisani, sudeći po najnovijem, oktobarskom istraživanju javnog mnjenja, odluka o novoj/om predsjednici/ predsjedniku Hrvatske biće donešena u drugom krugu izbora, koji će biti održani najkasnije početkom januara naredne godine.

Najveći broj građana Hrvatske, njih 29,8 procenata, danas bi podržali aktuelnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Za njenog najozbiljnijeg rivala, bivšeg premijera Hrvatske i nekadašnjeg predsjednika Socijaldemokratske partije Zorana Milanovića, izjasnilo se 25,6 procenta hrvatskih glasača. Istraživanja pokazuju i da iza navedena dva kandidata mnogo ne zaostaje pjevač Miroslav Škoro, čiji je trenutni rejting prilično visok - 19,1 procenat.

Predsjednik Hrvatske u periodu od 2010-2015. godine, profesor Zagrebačkog sveučilišta Ivo Josipović, u intervjuu za Pobjedu kaže da je još rano za prognoze konačnog ishoda predstojećih izbora, podsjećajući nas na blisku prošlost.

I zaista: Stjepan Mesić je 2000. do Pantovčaka stigao sa pozicije potpunog anketnog autsajdera, dok su uoči predsjedničkih izbora 2015. godine te iste ankete pokazivale da će Ivo Josipović Kolindu Grabar-Kitarović pobijediti već u prvom krugu. „U izborima nije odlučujuća moguća, možda i realna podrška iskazana u istraživanjima, već potpora koju kandidatima daju građani koji izađu na izbore. Veoma je važan terenski rad političkih stranaka i animacija glasača“, objašnjava predsjednik Josipović.

POBJEDA: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) potvrdila je da će podržati kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović. S obzirom na to da proteklih pet godina odnosi na relaciji predsjednica Hrvatske – premijer Andrej Plenković nijesu baš uvijek bili harmonični, koliko je podrška HDZ-a iskrena?

JOSIPOVIĆ: Podrška barem onog dijela HDZ-a koji stoji uz Grabar-Kitarović će biti jasna.

Međutim, desno krilo HDZ-a očito želi i putem predsjedničkih izbora „sapunati dasku“ Plenkoviću. Podrška zato neće biti onako entuzijastična kakva je bila u prvim izborima 2015. Plenković ne može sebi dopustiti poraz kandidatkinje HDZ-a, iako sam uvjeren da ni on ne cijeni osobito mandat Grabar-Kitarović.

POBJEDA: U čemu je onda politički interes HDZ-a da podrži aktuelnu hrvatsku predsjednicu? Pitam zbog toga što pojedini analitičari progno-



Mislim da „misleća“ Hrvatska, čak i ona desnog centra, mandat GrabarKitarović ne ocjenjuje visoko. Brojne skandalozne izjave, estradizacija predsjedničke pozicije i odsustvo iole suvisle politike, još manje kakvog konkretnog rezultata, mnoge čini nezadovoljnima njenim mandatom

ziraju da bi, ako uspije da uđe u drugi krug predsjedničkih izbora, Miroslav Škoro lako mogao dobiti glasove birača najveće vladajuće stranke.

JOSIPOVIĆ: Iako šef države nema velike izvršne ovlasti, uloga predsjednika važna je u oružanim snagama, tajnim službama i vanjskoj politici.

Svaka racionalna politička stranka željela bi da njihov kandidat drži te poluge vlasti. Pored toga, pozicija predsjednika ima i simboličku, politički važnu vrijednost.

Pretpostavka da će se dogoditi scenarij o kojemu govorite jest da u drugi krug izbora uđu Grabar-Kitarović i Škoro. Iako taj scenarij nije nemoguć, nije ni jako vjerojatan.

POBJEDA: Što je vjerovatnije?

JOSIPOVIĆ: Najvjerojatnijim mi se čini da će u drugom krugu biti Grabar- Kitarović i Milanović. Drugi po vjerojatnosti smatram duel MilanovićŠkoro, a tek trećom mogućnošću Škoro i Grabar-Kitarović.

Ako bi se to dogodilo, mislim da bi Škoro imao veoma ozbiljne izglede za pobjedu.

POBJEDA: Ankete pokazuju da je rejting predsjednice Grabar-Kitarović dosta stabilan –„bez dramatičnih uspona i padova“. Budući da je predsjednica proteklih mjeseci imala niz veoma neobičnih javnih nastupa, što stabilnost njenog rejtinga govori o hrvatskom društvu?

JOSIPOVIĆ: Rejting Grabar-Kitarović je za predsjedničku poziciju, prema kojoj su građani Hrvatske uvijek bili blagonakloni, veoma loš.

Ona ima gotovo duplo manju podršku no što sam je ja imao prije drugih izbora, a i tokom cijelog mandata osjetno niži rejting od moga.

POBJEDA: A ipak je dobila izbore 2015?

JOSIPOVIĆ: Jeste. Mislim da „misleća“ Hrvatska, čak i ona desnog centra, mandat Grabar-Kitarović ne ocjenjuje visoko. Brojne skandalozne izjave, estradizacija predsjedničke pozicije i odsustvo iole suvisle politike, još manje kakvog konkretnog rezultata, mnoge čini nezadovoljnima njenim mandatom.

POBJEDA: Nakon što je u avgustu zapjevala u Kninu, predsjednica Grabar-Kitarović pjevala je i u Njujorku, tokom nedavnog susreta sa hrvatskim iseljenicima. Da li ste kao bivši predsjednik, ali i kao muzički obrazovan čovjek, nastupe o kojima govorim razumjeli kao ,,traženje drugog pristupa od onoga koje je bilo u socijalizmu i komunizmu“, kako je to predsjednica objasnila?

JOSIPOVIĆ: Riječ je o jadnoj izvedbi projekta estradizacije funkcije predsjednice. U nedostatku ikakvog rezultata ili kakve političke ideje, predsjednica se okrenula zabavljanju naroda. Nažalost, razina naših medija u mnogome podupire takav pristup. Danas, nakon toliko godina, bajke o socijalizmu i komunizmu kao izgovor za nedostatak vlastite političke ideje, dostojanstva funkcije i političkih rezultata, čista su besmislica. A kad bi pjevanje bilo neki kriterij za izbore, predsjednica ne bi imala nikakvih izgleda. Tko god je čuo one snimke, posebno kninsku, može zaključiti da predsjedničino glasanje prije sliči tuljenju nego pjevanju.

Osim pjevačkih sposobnosti,

Brine ustašo

Ivo Josipović

bio je na njoj vidljiv i utjecaj nekih drugih faktora.

POBJEDA: Da, ukazivali ste već na te „faktore“. Ipak, da li je, tokom petogodišnjeg mandata, aktuelna predsjednica Hrvatske povukla neki potez kojem biste dali pozitivnu ocjenu?

JOSIPOVIĆ: Ne mogu se sjetiti ni jednog važnog i uspješnog poteza. Neke je rutinske poslove dobro odrađivala. Uz puno skandaloznih, imala je i pokoju pristojnu izjavu ili govor. Možda bi joj se u plus moglo ubrojiti ponašanje u vrijeme kada se, nakon izbora, nije mogla odmah sastaviti vlada. Iako, i tu je trebalo samo slijediti ustavnu normu.

POBJEDA: Što joj najviše zamjerate?

JOSIPOVIĆ: Smatram da je učinila odmak od antifašizma i u više se navrata ponašala kao ustašofil. U odnosima sa susjedima prečesto je dolijevala ulje na vatru. U nekoliko medijski eksponiranih događaja ponašala se potpuno neprimjereno funkciji predsjednice države, te je sramotila i sebe i Hrvatsku.

POBJEDA: Na što tačno mislite kada predsjednicu Hrvatske optužujete za ustašofiliju?

JOSIPOVIĆ: Njene izjave o ustaškom pozdravu „za dom spremni!“, relativizacija ustaških zločina i propust da reagira na odgovarajući način na javne manifestacije ustaštva i netrpeljivosti prema manjinama čini je suodgovornom za vidljivi rast ustašofilije. Mica-

nje biste predsjednika Tita iz Ureda, nakon što je ta bista bila tamo od Tuđmanovih vremena do njena mandata, tek je jedna od gesta kojima se simbolički odmakla od antifašizma.

Bez obzira na trenutno stanje, vjerujem u Hrvatsku i njenu dobru budućnost. Sadašnji trenutak je, nadam se, tek epizoda. Brine me, dakle, ustašofilija, možda ne toliko zbog sadašnje realne snage najrigidnije desnice, koliko zbog vidljivih trendova i onoga što bi oni sutra mogli donijeti.

POBJEDA: Što vas još brine?

JOSIPOVIĆ: Brine me nesposobnost vlasti da uredi odnose sa susjedima i da razumije da je dobar susjed važniji za sigurnost i od najvišeg zida. Brine me tehnološko zaostajanje zemlje, deindustrijalizacija, korupcija i odlazak mladih i obrazovanih ljudi. Brine me to što je Hrvat-

ska, koja je u relativno kratkom vremenu ostvarila važne rezultate na međunarodnoj sceni, sve više prepoznata kao „zločesto dijete“ međunarodne politike, kao nepouzdan partner.

Brine me što se ljubav prema domovini ne mjeri rezultatima rada, doprinosom zajednici, već mržnjom prema drugima.

Ali, s druge strane, vidim toliko uspješnih pojedinaca i tvrtki, dobrih potencijala i dobrih ideja. Zato sam optimist.

POBJEDA: Ko je sve odgovoran za tako loše stanje u hrvatskom društvu o kojem govorite?

JOSIPOVIĆ: Uvijek je politika glavni krivac.

POBJEDA: Nalazite li u svemu i dio vlastite odgovornosti? Da vas podsjetim: prvi ste predsjednik Hrvatske koji je otišao na Blajburg. Jeste li pogriješili?

JOSIPOVIĆ: Nimalo. Riječ je bila o pokušaju da se konačno stavi točka na Drugi svjetski rat. Kontekst mog odlaska tamo bio je potpuno drukčiji od komemoracija koje danas organizira vlast. Otišao sam praćen jakim izaslanstvom nekadašnjih partizana. Blajburg nije sam bio mjesto većih stradanja, ali, kasnije su na Križnom putu, uz mnoge ratne krivce, stradali i mnogi nevini civili. Glavna poruka mog odlaska u Blajburg bila je: svima koji nisu zločinci cvijet na grob i pijetet, a slava ratnim pobjednicima koji su bili na pravoj strani. Ne uz Hitlera i Musolinija, već protiv njih. Nažalost, desnica, posebno Katolička crkva, nisu željeli takav rasplet rasprava o davno prošlom ratu.

Iskoristili su promjenu vlasti i znatno ojačali povijesni re-

Nadam se da će Hrvatska učiniti sve da Crna Gora bude bliže EU POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Hrvatske, da li se nešto promijenilo u odnosu dvije države otkako nijeste predsjednik Hrvatske?

JOSIPOVIĆ: Odnosi s Crnom Gorom nisu pokvareni, za razliku od odnosa s drugima, posebno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Drago mi je zbog toga.

POBJEDA: Pojedini analitičari tvrde da bi Hrvat-

ska, posebno tokom predstojećeg predsjedavanja EU, morala imati aktivniju ulogu u smislu pomoći oko evropskih integracija Crne Gore.

Da li je Hrvatska uopšte zainteresovana da pruži tu vrstu pomoći?

JOSIPOVIĆ: Nadam se da će naša Vlada učiniti sve da Crna Gora bude bliža EU. Smatram da je Hvatskoj jako važno

da svi susjedi, naravno i Crna Gora, uđu u EU. Ipak, moram reći za članstvo Crne Gore u EU neće biti presudna ni Hrvatska, ni bilo koja druga država.

Presudna je sama Crna Gora i njena sposobnost da provede potrebne reforme. Tu mislim na sve one gospodarske reforme, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava…

Navijam za Crnu Goru!

Pobjeda

Intervju

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

me porast ofilije u Hrvatskoj U Srbiji je jačanje četništva otišlo puno dalje nego jačanje ustaštva u Hrvatskoj. Zapravo, naše se države međusobno nemaju neko veliko moralno pravo optuživati za četništvo i ustaštvo jer su obje krive.

Realno, Hrvatska danas nije ustaška država, nadam se da to neće ni postati. Ni Srbija nije četnička država, nadam se da ni ona to neće postati. Ali, u obje su države jake snage koje žele reviziju istorije i koje od dva izdajnička pokreta žele stvoriti rodoljube i heroje. Procesi su slični

vizionizam koji je na sramotu i na štetu Hrvatskoj. Pa tko razuman svoju zemlju iz tabora pobjednika želi preseliti u tabor gubitnika, žigosanog od cijelog civiliziranog svijeta kao skup najvećih zločinaca u ljudskoj povijesti!?

POBJEDA: Znate da se i u Srbiji naširoko govori i piše o ,,jačanju ustaštva“ u Hrvatskoj. Koliku težinu imaju ovakve ocjene, posebno ako znamo da one dolaze od politike koja konstantno radi na reviziji i bliže i dalje prošlosti?

JOSIPOVIĆ: Zapravo, u Srbiji je jačanje četništva otišlo puno dalje nego jačanje ustaštva u Hrvatskoj. Obje su pojave očite i štetne, i samim državama, i međusobnim odnosima. Zapravo, naše se države međusobno nemaju neko veliko moralno pravo optuživati za četništvo i ustaštvo jer su obje krive.

Realno, Hrvatska danas nije ustaška država, nadam se da to neće ni postati. Ni Srbija nije četnička država, nadam se da ni ona to neće postati. Ali, u obje su države jake snage koje žele reviziju povijesti i koje od dva izdajnička, Hitleru i Musoliniju odana zločinačka pokreta koja su međusobno i dobro surađivala, žele učiniti domoljube i heroje. Procesi su slični.

POBJEDA: Imate li utisak da su odnosi Hrvatske i Srbije pogoršani od vremena kada ste na čelu te dvije zemlje bili predsjednik Boris Tadić i Vi? JOSIPOVIĆ: Imam. Tadić i ja smo vodili bitno drukčiju

politiku od današnjih lidera.

U Hrvatskoj i Srbiji danas su na vlasti nacionalističke snage koji česte verbalne sukobe koriste za jačanje svojih unutarnjih pozicija. Nažalost, nacionalističko huškanje je uvijek i svugdje kroz povijest bilo snažan politički motivator. Ali, povijest isto tako pokazuje da su gotovo uvijek nacionalističke politike dovodile do oružanih sukoba, ili barem do teško narušenih odnosa kakvi su svima štetili. Tadić i ja smo vodili politiku pomirbe i jačanja suradnje. Jako mi je žao da naši nasljednici, ne samo da nisu učinili korak dalje, već su odnose među državama i narodima vratili desetke godina unazad.

POBJEDA: Hoćete da kažete da odnose dvije države nije popravila ni posjeta predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj februara 2018?

JOSIPOVIĆ: Desničari u Hrvatskoj su predsjednicu kritizirali što je Vučića zvala u posjetu. Ja sam je pohvalio i mislim da je njena odluka da se nađu bila pozitivna. Takva moja ocjena implicira da sam se nadao da će njihov susret doprinjeti smirenju odnosa između dvije države.

POBJEDA: I, što se dogodilo?

JOSIPOVIĆ: Grabar-Kitarović je kao domaćin pokazala potpuno nesnalaženje i diletantizam; istodobno, Vučić je pokazao da mu nije stalo do smirivanja.

POBJEDA: Na koji način je to pokazao?



Izjave predsjednice Grabar-Kitarović o ustaškom pozdravu „Za dom spremni!“, relativizacija ustaških zločina i propust da reagira na odgovarajući način na javne manifestacije ustaštva i netrpeljivosti prema manjinama čini je suodgovornom za vidljivi rast ustašofilije

JOSIPOVIĆ: Iskoristio je lošu pripremu susreta sa strane Grabar-Kitarović i ponašao se potpuno neprilično, gotovo ponižavajuće za hrvatsku stranu. Imao je gard kao da je on predsjednik Srba-hrvatskih državljana. Grabar-Kitarović je za tako što bila potpuno nepripremljena. U tom smislu, rezultat Vučićeva boravka u Hrvatskoj je, nažalost, bio ne smirivanje, već jačanje tenzija.

POBJEDA: Tokom te posjete Zagrebu, predsjednik Vučić je otkrio da mu veoma smeta sintagma „velikosrpska agresija“. Je li devedesetih to zaista bila velikosrpska agresija na Hrvatsku?

JOSIPOVIĆ: Naravno da jest. Uostalom, i presude međunarodnih sudova govore o tome. Sintagma „velikosrpska agresija“ je u hrvatskoj politici

smatrana određenim kompromisom da se istakne kako rat u Hrvatskoj nije rezultat politike cijelog srpskog naroda, već da je riječ o dijelu politike u Srbiji koju je predvodio Milošević, a koji su, nažalost, slijedili i neki drugi. Osobno tu sintagmu razumijem upravo kao želju da se ne stigmatizira cijela država ili narod Srbije. Naravno, kako vrijeme odmiče, da se s obje strane vodila neka suvisla politika pomirenja, vjerojatno bi ta ili neka druga sintagma bila manje u uporabi. Osobno, kao predsjednik, zalagao sam se za to da se i hrvatska pobjeda u ratu drukčije obilježava.

POBJEDA: Kako?

JOSIPOVIĆ: Da proslava bude integrativna i da se pokaže pijetet i u odnosu na nevine žrtve kojih je nemalo bilo i sa srpske strane. U govoru u Kninu rekao sam kako je Hrvatska pobijedila u ratu, ali da sada mora pobijediti i u miru: da se mora izići iz ratnih vremena i da svim svojim građanima, naravno i Srbima, mora biti domovina koja ih prihvaća, ne diskriminira i u kojoj mogu ostvariti sva prava i slobode, individualne a i one koje su kolektivne naravi i proizlaze iz manjinskog statusa koji im priznaje Ustav Republike Hrvatske.

POBJEDA: Predsjednik Vučić se, kažete, tokom posjete Hrvatskoj 2018. ponašao kao da je predsjednik Srbima – hrvatskim građanima. Nijesam stekla utisak da je to smetalo Miloradu Pupovcu, tom, kako ste jednom rekli, „najodani-

jem savezniku HDZ-a i hrvatske desnice“. Kako to?

JOSIPOVIĆ: Pa, nije li to očito? Ta se Pupovčeva odanost znala pravdati time da manjine moraju biti uz većinu. Međutim, vidjeli smo nakon prošlih izbora: Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) bila je jedna od partija bez koje HDZ vjerojatno ne bi mogao sastaviti vladu.

Da se razumijemo, Pupovac ima pravo na svoju politiku.

Legitimno je izabran i sam bira političku stranu. Ipak, smatram da i mi s ljevice imamo pravo primijetiti kakvu politiku vodi i pravo da tu politiku kritiziramo. Pupovac je, na primjer, bio u poziciji tvrđim stavom spriječiti uklanjanje imena maršala Tita sa trga u Zagrebu. Nije to učinio s komentarom kako on „nije Šesta lička“. Za sebe govori da je socijaldemokrata, a već desetljećima paktira i sa najdesnijim političkim snagama.

Ujutro je spreman držati govore o ustaškim žrtvama i kritizirati vlast zbog ustašofije, popodne s ustašofilima u Saboru dizati ruke. Zadnja velika afera vezana za Pupovca je njegovo upozoravanje na rastuću ustašizaciju hrvatskog društva, na što su desničari nemilo navalili na njega, prijeteći mu i kaznenim progonom. To je strašno! Čak i da Pupovac u takvoj ocjeni nije bio u pravu, a jest, tražiti kazneni progon bilo koga zbog političke ocjene koja je legitimna, realna i dio ustavom zajamčenih sloboda izražavanja i političkog djelovanja, strašno je. Tu podržavam Pupovca, ali

11

ga pitam: Pobogu, Milorade, pa ti si vlast! Što radiš u toj vlasti za koju i sam kažeš da je barem nedjelovanjem širom otvorila vrata ustašofiliji!?

POBJEDA: Što mislite o predsjedničkom kandidatu, bivšem premijeru i bivšem šefu SDP-a Zoranu Milanoviću?

Može li se Milanović nazvati kandidatom ljevice?

JOSIPOVIĆ: Da me pitate o Milanoviću od prije par godina, rekao bih vam da ne može.

Danas, kaže, promijenio se.

Siguran sam da Milanović ima kapacitet biti dobar lider, ali ima i mane koje su ga do sada sprječavale da to zaista i bude.

Zapravo, izgleda da ljevica i nema velikog izbora. Mora vjerovati u Milanovića i podržati ga.

Mislim da povjerenje koje je dobio time što je prihvaćen kao predsjednički kandidat SDP-a pokazuje da na njega ljevica računa, ali i on mora razumjeti da ima obavezu prema ljevici.

POBJEDA: Nakon gubitka predsjedničkih izbora 2015, izašli ste iz Milanovićevog SDP-a i osnovali svoju stranku. Zašto ste im se nedavno vratili?

JOSIPOVIĆ: Tada sam smatrao da je SDP na krivom putu i da ne jamči socijaldemokraciji uspjeh. Mnogi su mislili slično. Nažalost, kasniji izbori su potvrdili tu moju tezu, ali ne i očekivanje kako ću uspjeti okupiti jaku ekipu na ljevici koja bi možda mogla predstavljati novu lijevu jaku snagu. Razloga za to bilo je više.

POBJEDA: Kojih?

JOSIPOVIĆ: Prvo, izbori su nam došli prerano i kao nova stranka nismo bili za njih spremni. Nismo imali ni sredstva, ni medijsku podršku, ni odgovarajuću stranačku infrastrukturu. Mnogi ljudi nisu ni znali da postoji nova lijeva stranka Naprijed Hrvatska. Nadalje, rast desnice je pokazao da na ljevici treba ići na ponovno ujedinjavanje, da rascjepkanost samo koristi desnici i da ni jedna nova lijeva opcija nije smogla snage postati snažan faktor na političkoj sceni. Željeli smo ojačati SDP kao ipak centralnu lijevu opciju, tim prije što je novo vodstvo na čelu s Davorom Bernardićem, unatoč određenim unutarstranačkim problemima, dalo razloga za optimizam. Željeli smo i drugima dati dobar primjer da možemo zajedno. Sada kad smo opet dio SDP-a, mogu reći da je pozitivni legat stranke Naprijed Hrvatska da je za socijaldemokraciju sačuvala oko tisuću i po ljudi koji su se bili politički razočarali i koji su većinom ponovo spremni za angažman.

POBJEDA: Jeste li razmišljali da se kandidujete na izborima za predsjednika Hrvatske 2020?

JOSIPOVIĆ: Nisam ozbiljno razmišljao o tome. Po malo sam se umorio od visoke politike, a i procijenio da ljevica ima više izgleda s nekim novim kandidatom. Uz to, posljednjih me pet godina malo i razmazilo. Umjesto napornog rada u kojemu sam, kao i drugi iz visoke politike, stalno bio pod paljbom, i neprijateljskom i prijateljskom, zadnjih godina, vjerojatno i zbog toga kako u inozemstvu vrednuju moj mandat, imam jako puno poziva širom svijeta. Upravo sam se vratio s, doslovno, puta oko svijeta, a spremam se za koji dan i na novi put u države jugoistočne Azije i Kinu. Upoznao sam nove prijatelje, vratio se pisanju muzike, svojim studentima na Pravnom fakultetu. Tamara NIKČEVIĆ

12

Kultura

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo“ predstavljeno u Nacionalnoj biblioteci Bugarske u Sofiji SOFIJA - Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo“ koju je, u saradnji sa Bugarskom akademijom nauka priredila Matica crnogorska, otvorena je preksinoć u Nacionalnoj biblioteci Bugarske „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Sofiji.

Postavka je realizovana povodom obilježavanja 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika i 500 godina od štampanja prvih knjiga Božidara Vukovića Podgoričanina - Psaltira i Služabnika. Predstavljena su 24 bogato ilustrovana panoa, a materijal za izložbu prikupljen je u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Izožbu su otvorili ministri kulture Crne Gore i Bugarske Aleksandar Bogdanović i Boil Banov.

Događaju su, između ostalih, prisustvovali car Simeon drugi Sakskoburgotski, ambasadorka Crne Gore u Bugarskoj Snežana Radović, ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Maglena Plugčijeva, predsjednik CANU akademik Dragan Vukčević itd.

Doprinos razvoju kulture Balkana

DOSTIGNUĆE

Prema riječima ministra Bogdanovića, izložba nudi uvid u početke velikog civilizacijskog dostignuća, koji je izveden prelaskom sa rukopisnog na štampani tekst. To se, kako je podsjetio, u Crnoj Gori dogodilo svega 40 godina nakon Gutenbergovih prekretničkih poduhvata.

-U tadašnjoj Crnoj Gori, u prostoru u kojem su se doticale kulture Istoka i Zapada, jedan vladar male države izložene velikim iskušenjima, prepoznao je ono što mnogi njegovi savremenici koji su vladali većim i naprednijim prostorima, nijesu umjeli prepoznati – naglasio je ministar Bogdanović.

Dodao je i da nije pretjerano reći da se Oktoih prvoglasnik na osoben način nadovezao na prve početke slovenske pismenosti, zadržavajući duh crnogorskog prostora, njegovu istorijsku specifičnost i autentičnost.

-On predstavlja važno svjedočanstvo o religioznom i političkom životu crnogorske države u doba Crnojevića i vitalni je dodatak istorijatu relacija iz-

Ministar Bogdanović otvara izložbu u Sofiji

Štamparska tradicija koja se u Crnoj Gori baštini vjekovima predstavlja dobru osnovu za dalje unaprjeđenje saradnje između Crne Gore i Bugarske - kazao je predsjednik Bugarske akademije nauka Julian Revalski među slovenskih naroda tog vremena – kazao je ministar Bogdanović.

Ministar Banov rekao je da partnerstvo Bugarske i Crne Gore na polju kulture već daje zapažene rezultate. Plod tih aktivnosti je i izložba u Sofiji.

- Ovaj događaj, ujedno, izraz je velike želje Bugarske akademije nauka i umjetnosti da ojača saradnju sa Maticom crnogorskom. Vjerujem kako će taj proces biti nastavljen i to štampanjem cetinjskog Psaltira s

posledovanjem, koji je prvi put objavljen 1495 – kazao je ministar Banov.

DOPRINOS

Brojne posjetioce pozdravio je i predsjednik Bugarske akademije nauka, akademik Julian Revalski, koji je istakao da crnogorsko ćirilično štamparstvo daje značajan doprinos razvoju kulture šireg područja Balkana.

Naglasio je i da štamparska tradicija koja se u Crnoj Gori baštini vjekovima predstavlja dobru

osnovu za dalje unaprjeđenje saradnje između Crne Gore i Bugarske.

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović naglasio je kako Matica predano radi na njegovanju kulture sjećanja crnogorske nacije i društva.

- Znamo da poruke iz naše prošlosti imaju smisla i vrijednosti samo ukoliko ih svaka generacija iznova protumači, kritički valorizuje i prihvati kao svoje rekao je Radulović.

Izložba predstavlja i dio pro-

grama obilježavanja 150 godina postojanja Bugarske akademije nauka. Tim povodom, ministar Bogdanović razgovarao je sa predsjednikom te institucije Julianom Revalskim, sa kojim je razmotrio mogućnosti buduće međuinstitucionalne saradnje između Crne Gore i Bugarske.

Postavka je rađena na crnogorskom i engleskom jeziku, a cjelokupan projekat dobio je podršku Ambasade Crne Gore u Sofiji i Ambasade Bugarske u Podgorici. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture Crne Gore.

Izložbi je prethodilo potpisivanje Sporazuma o saradnji Matice crnogorske i Nacionalnog arhiva Bugarske akademije nauka.

Priredila R. M.

Preminuo glumac Robert Forster LOS ANĐELES - Američki glumac Robert Forster, nominovan za Oskara za ulogu u filmu „Džeki Braun“, preminuo je u 79. godini. Forster je umro od raka mozga, u svom domu u Los Anđelesu, okružen porodicom.

Saučešće su pored ostalih uputile i njegove kolege Brajan Krenston i Semjuel L. Džekson.

Rođen u Ročesteru, u državi Njujork, Forster je glumom počeo da se bavi slučajno, kada je dobio ulogu na audiciji na koju je došao, jer je tu bila djevojka koja mu se dopadala.

Nakon pojavljivanja u više filmova šezdesetih godina, Forster je ispao iz prve linije i tokom sedamdesetih i osmadesetih je glumio uglavnom u filmovima B produkcije. Tako je u karijeri učestvovao u više od 100 filmova. Na veliku scenu se vratio 1997, u filmu „Džeki Braun“ Kventina Tarantina. Tarantino je ulogu agenta za kaucije Maksa Čerija napisao za Forstera, nakon što je ovaj bezuspješno pokušao da dobije ulogu u „Uličnim psima“, a režiser obećao da ga neće zaboraviti.

Za ulogu u tom filmu je bio nominovan za Oskara, ali je nagrada ipak otišla Robinu Vilijamsu za ulogu u „Dobrom Vilu Hantingu“. Poslije „Džeki Braun“, pojavio se, pored ostalog, u „Malholand drajvu“ Dejvida Linča i serijama „Čista hemija“ (Breaking Bad), „Tvin Piks“ (Twin Peaks) i „Do poslednjeg čoveka“ (Last Man Standing).

R. K.

Izložba posvećena Romima, autora Slobodana Lalovića, otvorena u KIC-u „Budo Tomović“

- Kultura i tradicija romskog naroda je veoma bogata i raznovrsna. Na ideju za realizaciju ove izložbe došao sam poslije upoznavanja sa autorom koji je prijatelj naše Fondacije. Imao sam povjerenja da će na pravi način prikazati život romskog naroda i nijesam se mnogo uplitao u njegov umjetnički rad - istakao je Sejdović.

Prizori iz života u strip crtežima

D. MALIDŽAN

PODGORICA - Strip crteži Slobodana Lalovića predstavljeni su na izložbi pod nazivom ,,Život romskog naroda“ koja je otvorena u petak veče u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Na otvaranju su govorili direktor Fondacije ,,Ruka prijateljstva“ Dejvid Sejdović i zamjenik direktora KIC-a Zoran Šoškić.

Sa otvaranja izložbe „Život romskog naroda“ u holu KIC-a

VIĐENO I DOŽIVLJENO

Slobodan Lalović kazao je da su u središtu izložbenog prostora radovi koji su za temu imali romsku i egipćansku populaciju, ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Pored radova koji se bave romskom svakodnevicom, autor je publici predstavio i niz svojih strip djela koja nijesu vezana za pomenutu tematiku.

Lalović ističe da u radu akcenat stavlja na ono što je lično vidio i doživio.

- Dosta Roma sam upoznao na staroj pijaci, gdje je sada Gintaš. Tamo se trgovalo robom široke potrošnje. Izgubivši u vrijeme tranzicije zakratko posao u fabrici „Radoje Dakić” moj otac je

jedno vrijeme bio primoran da izađe na pijacu i da se počne baviti tim poslom.

Ja sam mu pomagao kao dječak i upoznao puno Roma. Imao sam neke prijatelje među njima koje sam nacrtao, ali ti radovi nijesu u postavci, jer sam im

poklonio crteže - kazao je Lalović.

IŠČEZLI ZANATI

Kada mu je Dejvid Sejdović predložio da napravi djela na temu „Život romskog naroda” on je, kako kaže, „prošao

kroz svoje misli” i napravio ove crteže.

- Svi radovi su urađeni u strip stilu. Nemam nikakvo formalno likovno obrazovanje, a naučio sam cratati kroz stripove kao dijete. Kada sam imao pet godina, rođak mi je donio gomilu stripova. Ja sam to prelistavao, što se mom pokojnom ocu nije sviđalo jer je to smatrao šund literaturaom. Ipak, ostao sam uporan u čitanju stripova i u pokušajima da imitiram razne strip stilove. Ovo što vidite večeras je rezultat te upornosti - rekao je autor izložbe.

Lalović kaže da je na radovima pokušao da oživi sjećanja na davno minula vremena u kojima su svoje mjesto imali brojni, danas zaboravljeni, zanati.

- Imate tu kovača, kišobrandžiju kojeg više ne možemo vidjeti na ulicama. Tu je djevojčica koja prodaje cvijeće i koja nudi specijalcu cvijet. Taj crtež sam nazvao „Ja želim mir”. Na to me je inspirisala emisija Dragana Radulovića o Ljubici koja prodaje ljubičice. Tu su i čistači cipela koji su takođe iščezli, zatim obućari, kazandžije… Kada me je Dejvid pitao mogu li da napravim izožbu o životu romskog naroda, rekao sam mu da mogu da pokušam, ali ne mogu ništa da garantujem. Kada je vidio ove radove rekao mi je: „Ti poznaješ njihov život bolje nego ja” - kazao je Lalović.

Prema riječima Zorana Šoškića izložba „Život romskog naroda” predstavlja novi impuls i refleksiju dara i stvaralačkih A. Đ. pregnuća Slobodana Lalovića.

„Modro blago“ na sceni KIC-a PODGORICA - Predstava „Modro blago“, u produkciji Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta, biće izvedena danas, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Po motivima romana Dušana Kostića, tekst je napisao i dramatizovao Stevan Koprivica, a režiju potpisuje Staša Koprivica. „Modro blago“ uzbudljiva je priča o potrazi za blagom grupe tinejdžera, smještena u šezdesete godine prošlog vijeka. Radnja se dešava u Herceg Novom, gdje družina biva ponesena legendom o sakrivenom blagu, negdje na skrovitom mjestu u tom gradu.

Igraju: Vule Marković, Jelena Simić, Vukan Pejović, Pavle Popović, Branka Femić, Dejan Đonović, Jelica Vukčević, Maja Šarenac, Goran Slavić i Emir Ćatović.

R. K.

Pobjeda

Kultura

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

13

SUSRETI: Španski muzičar Huan Manuel Kanjizares nakon nastupa na festivalu u Nikšiću

Gitara je najbolji saveznik i saputnik D. MILJANIĆ

Vrijeme sa Pakom de Lusijom je neprocjenjivo u svakom smislu

Huan Manuel Kanjizares tokom koncerta sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom

NIKŠIĆ - Nastup španskog virtuoza Huana Manuela Kanjizaresa na prošlonedjeljnom Guitar festu u Nikšiću obilježili su aplauzi – počinjali su završetkom jedne, a trajali do prvog trzaja žice i početka druge kompozicije. Tada su prestajali, tek da ne bi narušili ljepotu izvođenja.

I da na video-bimu iznad pozornice nije pisao ovogodišnji festivalski slogan „Viva España!“, Kanjizaresova muzika jasno je dala do znanja svima iz kog dijela svijeta dolazi ovaj muzičar. Prve večeri sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, a druge sa Huan Karlosom Gomezom, Nikšićani su mogli da čuju klasične i flamenko tonove koji su ih odveli na đir Pirinejskim poluostrvom. I nije bilo bitno kakve su čije asocijacije na Španiju – svi su imali intimni momenat slobode u kome su mogli da putuju kako su sami željeli.

U razgovoru za Pobjedu, poznati španski gitarista, koji je jedno vrijeme svirao i sa čuvenim Pakom de Lusijom, otkriva šta je to što u današnjem vremenu čini flamenko aktuelnim, koliko je na njegovo stvaralaštvo uticao De Lusija, kao i šta je to što spaja španski i crnogorski mentalitet.

POBJEDA: Nastupali ste sa poznatim svjetskim orkestrima, a na otvaranju Nikšić Guitar festa i sa Crnogorskim. Koliko ste zadovoljni nastupom i u čemu je specifičnost Crnogorskog simfonijskog orkestra?

KANJIZARES: Bilo je divno, jer je u pitanju orkestar sa kojim sam u startu osjetio jaku hemiju. Već na prvoj probi smo se uklopili i mislim da smo ostvarili kvalitetnu saradnju. Oni su veoma dobri muzičari, predani svom poslu i zaista se može osjetiti njihova velika želja za sviranjem.

Bio sam zaista zadovoljan svime, naročito jer je „Medite-

Flamenko je drugačija dimenzija, u kojoj nema mjesta za bilo kakve laži, koja ljude vodi do nekih novih nivoa. Publika koja ne razumije španski može to da osjeti i razumije, jer je to emocija koja se emituje i na poseban način dopire do ljudi ranski koncert“ veoma ritmičan i nije lak za izvođenje i sviranje. Jedva čekam da opet dođem i da zasviramo zajedno.

POBJEDA: Na koncertu je izvedeno i Vaše posljednje djelo „Mediteranski koncert“ za gitaru i orkestar – omaž Hoakinu Rodrigu. Šta je to bitno što ste željeli da pokažete kroz ovu kompoziciju?

KANJIZARES: Prije svega, „Mediteranski koncert“ predstavlja moju zahvalnost maestru Rodrigu i poštovanje njegovoj muzici. Sviranje njegovog koncerta „Aranhuez“, kada sam nastupio sa Berlinskom filharmonijom, otvorilo mi je prostor za ulazak u svijet simfonijske muzike. Bio je moja inspiracija. Poslije toga i ja sam počeo da komponujem. Tako je nastao moj prvi

koncert „Andalus“, a nekako je bilo prirodno i moja velika želja da drugi bude posveta Hoakinu Rodrigu.

POBJEDA: U Nikšiću ste nastupili i sa Huanom Karlosom Gomezom, sa kojim nastupate već 20 godina, a često ističete da se vaš dobar odnos najbolje osjeća na pozornici. Koja je najbitnija stvar koja vas povezuje? Na koji način Gomez upotpunjuje Vaš muzički izraz?

KANJIZARES: Huan Karlos i ja se poznajemo godinama.

Između ostalog, ja sam bio njegov profesor na Konzervatorijumu u Barseloni. Koncert, u zavisnosti od koncepta, traje sat ili sat i po. Nakon toga vam ostaju 23 sata u kojima morate da živite sa nekom osobom, da sa njom dijelite i dobro i loše. Energija i i vibracija moraju da budu prisutne

u bilo kom odnosu, a nas dvojica imamo sreću da smo prije svega prijatelji. Kada je u pitanju umjetnička strana, Huan Karlos je neko ko posjeduje veoma dobar ritam, koji je osnova za flamenko muziku.

Veoma je muzikalan, odlično se upotpunjujemo i pomaže mi mnogo da se muzički izrazim onako kako želim.

POBJEDA: Ovogodišnji slogan nikšićkog festivala nosi naziv „Viva España!“. Koliko je španski mentalitet i kultura slična crnogorskoj? Uspijeva li ovdašnja publika da na pravi način osjeti autentični flamenko zvuk?

KANJIZARES: U Crnoj Gori, baš kao i u Španiji, postoji jaka folklorna tradicija, koja se često može osjetiti i čuti i u popularnoj muzici. U svim zemljama u kojim postoji tako velika ljubav prema muzi-

POBJEDA: Dugo vremena ste nastupali sa Pakom de Lusijom. Koliko je on uticao na Vaš rad i stvaralaštvo?

KANJIZARES: Gitaru sam počeo da sviram kada sam imao šest godina i tada sam izvodio kompozicije Paka de Lusije. Moj najveći san bio je da jednog dana sviram sa njim. Upoznali samo se kada sam imao 12 ili 13 godina. Prije jednog nastupa otišao sam u njegovu garderobu, kako bih odsvirao nešto. On se veoma prijatno iznenadio i rekao mi da sam od svih mladih muzičara koje je upoznao ja među najinteresantnijim. Savjetovao mi je da nastavim da radim i rekao da će me jednog dana pozvati. Kada sam imao 21 ili 22 godine, zazvonio je telefon, a osoba sa druge strane žice predstavila se kao on. Od šoka mi je ispala slušalica iz ruku, nijesam mogao da vjerujem. Bilo je to ispunjenje dječačkog sna. Saradnja sa njim je prije svega bila bazirana na velikom prijateljstvu. Bio sam tada veoma mlad, a on je za mene bio ne samo inspiracija u muzičkom smislu, nego i podrška. Neko ko mi je davao savjete, sa kim sam provodio vrijeme u restoranima, na plažama, osoba koja me učila životu. Vrijeme koje sam proveo sa njim je neprocjenjivo u svakom smislu. Bio mi je veliki prijatelj i počastvovan sam što sam živio u vremenu u kom je on stvarao.

ci, prisutna je i izrazita osjetljivost koja sa lakoćom prihvata različite kulture i muzičke pravce. Nastupao sam na brojnim scenama na svijetu, a vjerujem da je crnogorska publika na pravi način osjetila našu priču. Kada ljudi ne posmatraju to što se dešava na sceni kao spektakl, već učestvuju u tome, to je mnogo važno za muzičara. Tako je svaki put kada nastupam u Crnoj Gori, uvijek osjetim povezanost sa ljudima. Neosporan je kulturalni i muzički, tradicionalni bekgraund, koji zaista čini sličnim Crnogorce i Špance.

POBJEDA: Koliko je flamenko zvuk i dalje prisutan u današnjem vremenu, u kom preovladavaju druge muzičke forme?

KANJIZARES: Flamenko nije samo muzika, to je način na koji se osjećaju stvari. Način na koji se osjeća život. To je drugačija dimenzija, različita od svega, u kojoj nema mjesta za bilo kakve laži, koja ljude vodi do nekih novih nivoa. U jednoj od pjesama, pjevač flamenka govori o tome kako su ga pozvali u dva ujutro i javili da mu je preminula majka. To je muzika koja se doživljava i preživljava lično.

Publika koja ne razumije španski može to da osjeti i razumije, jer je to emocija koja se emituje i na poseban način dopire do ljudi. Zbog toga joj se ljudi uvijek vraćaju, jer

Kanjizares i Huan Karlos Gomez na drugom koncertu u Nikšiću

umiju da cijene te stvari. Uprkos najezdi raznih muzičkih formi, uvijek će biti načina da flamenko živi, biće materijala da se on razvija i predstavlja ljudima.

POBJEDA: Potičete iz muzičke porodice, u kojoj je flamenko dio familijarne baštine. Da li je to predodredilo Vaš muzički put, tj. da li Vam je zbog toga taj zvuk bliži od zvuka klasične gitare?

KANJIZARES: Budući da sam odrastao u tradiciji flamenko muzike, on je za mene bio poput vazduha koji sam disao. Kao što sam rekao, sviram od šeste godine, a sa devet sam pošao u školu i počeo da sviram klasičnu gitaru. Tada su neki stari flamenko majstori govorili mom starijem bratu da me izvede iz škole, zato što će me „deflamenkizovati“, ubiti u meni taj duh.

Ja sam najbolje profitirao jer sam napokon mogao da dam ime i prezime notama koje sam već svirao. Uspio sam da povežem svijet klasične i flamenko gitare, to mi je otvorilo neke nove horizonte, tako da danas nijesam usko opredijeljen u jednom pravcu. Čini mi se da sam upotpunio i dao strukturu nečemu sa čime sam odrastao i onome što sam godinama naučio.

POBJEDA: Šta je to što publiku vraća zvucima klasične gitare, uprkos eri hiper produkcije, digitalizacije?

KANJIZARES: Gitara je, prije svega, instrument koji i sviračima i ljudima koji slušaju pruža veliku satisfakciju. Jedan od rijetkih instumenata koji je prisan, ima blizak kontakt sa tijelom, osjeća puls ljudi. Za razliku, na primjer, od klavira koji je dalek i možda nekada djeluje otuđeno. Čak i ako ste amater, prije ćete nabaviti za svoju dušu gitaru, nego bilo koji drugi instrument. Na gitari su nastala brojna vanvremenska, klasična djela, koja su jednako aktuelna i danas kao i u vremenu u kom su stvarana. U jednom momentu može da proizvede topao, sladak zvuk, dok je već u drugom veoma divalj. Naročito kada se udruži, kao u mom slučaju, klasični i flamenko zvuk. Gitara je veoma zahvalan instrument, koji je tu da vas razveseli, a opet da bude saputnik i saveznik u samoći.

Svetlana VIŠNJIĆ

14

Svijet

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Kako je dodjela najvišeg crkvenog priznanja predsjedniku Srbije podijelila vladike

SPC između svetosavlja, donacija i Vučića Priredbe u kojima učestvuje predsjednik Srbije prate se u direktnom prenosu gotovo svih pet TV stanica sa nacionalnom frekvencijom. Zato je teško i zamisliti da je ovaj orden Aleksandar Vučić primio u skromnim prostorijama patrijaršije i da se o tome sjutradan pojavila samo kratka vijest

Patrijarh Irinej

Mitropolit Amfilohije

BEOGRAD - Uprkos tome što se Srpska pravoslavna crkva neprestano poziva na misiju Svetog Save, dodjela tog ordena prvog reda predsjedniku Srbije toliko je podijelila vladike da nekolicina i mitropolit Amfilohije nijesu prisustvovali svečanosti – iako se radi o najvišem crkvenom ordenu koji je do 1945. godine bio državni.

Vjerski analitičar Draško Đenović za ,,Pobjedu“ podsjeća da se ove godine, mimo običaja, umjesto u Patrijaršiji svečanost dodjele održala u Sava Centru i još je zanimljivije da je istom prilikom orden dodijeljen i samom Patrijarhu Irineju od strane njemu bliskih arhijereja. Inače, kada se radi o promjeni protokola koju pominje Đenović jasno je da je to učinjeno zbog predsjednika Srbije i medijske pokrivenosti ovog događaja.

Priredbe u kojima učestvuje predsjednik Srbije prate se u direktnom prenosu gotovo svih pet TV stanica sa nacionalnom frekvencijom. Zato je teško i zamisliti da je ovaj orden Aleksandar Vučić primio u skromnim prostorijama Patrijaršije i da se o tome sjutradan pojavila samo kratka vijest.

Cijena ,,Svetog Save prvog reda“ Nakon što je Rusija donirala dva miliona eura za oslikavanje Hrama Svetog Save u Beogradu, kroz rad njenih majstora, orden Svetog Save dobili su predsjednik i premijer Rusije Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev. Vlada Srbije je oko milion eura donirala SPC za poreze i doprinose sveštenstvu (olakšice imaju i druge crkve u Srbiji) i orden je dobio predsjednik Srbije.

Povjerenje - Svima je jasno da bi sadašnji režim u Podgorici volio da vidi odlazak Amfilohija Radovića s čela Mitropolije crnogorskoprimorske jer im se otvoreno suprotstavlja kao što se suprotstavio i dodjeli ordena Vučiću. On to jednostavno može da radi jer je osoba od integriteta u koga vjernici i sveštenstvo u Crnoj Gori imaju ogromno povjerenje - ocjenjuje Đenović.

SUKOB OKO VIŠE PITANJA

Pitanje je da li je podjela među vladikama uslijedila samo zbog dobitnika ordena ili je orden bio dobra prilika da se pokaže nejedinstvo o kojem se govori već duže vrijeme.

- Razlog zbog kojeg je došlo do

podjele među vladikama je to što je u pitanju crkveni orden SPC, a sam Aleksandar Vučić je sebe javno deklarisao kao agnostika - kaže Đenović.

On objašnjava da je crkveni orden, po prirodi stvari, namijenjen osobama za širenje, jačanje i promovisanje vrijednosti pravoslavne crkve.

- Vladike unutar Sabora SPC su inače kao i cjelokupno društvo podijeljene po više osnova (zilotskiji i liberalniji, ,,lokal patriotske“ struje, generacijske razlike, oni koji djeluju u većinski pravoslavnim zemljama nasuprot onim drugim, političkim opcijama koje su im bliske). Četrdeset devet arhijereja koji djeluju u 39 eparhija svakako ne mogu da budu jedinstveni. Otuda i poziv 14 episkopa, uključujući tu i Amfilohija Radovića i Atanasija Jevtića da se povodom dodjele ordena Sv. Save I reda predsjedniku Srbije sazove

Većina vladika Grčke crkve podržali potez Vaseljenske patrijaršije

Atina priznala Ukrajinsku pravoslavnu crkvu ATINA - Zahtjev Vaseljenske patrijaršije za prihvatanje autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve, prihvaćen je na jučerašnjem vanrednom sastanku Jerarhije Pravoslavne crkve Grčke.

Jerarhija koju čini 80 vladika, priznala je novu autokefalnu crkvu. Sedam mitropolita je zatražilo odgađanje te odluke, prenijela je RTCG. Poglavar Grčke pravoslavne crkve, arhiepiskop Jeronimos, od sada će u molitvama pominjati i poglavara Ukrajinske crkve.

Po informacijama sa zasijedanja, vladike su aklamacijom glasale za prijedlog Jeronimosa o

SVE SE KUPUJE

Aleksandar Vučić

priznavanju autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve.

Atinski list ,,Katimerini“ na svom sajtu piše da je Jeronimos na sastanku bio izvjestilac o toj temi što se vrlo rijetko dešava, te to ukazuje da je to ,,odluka od posebne političke vrijednosti, jasna poruka podrške Vaseljenskoj patrijaršiji, poslata u svim pravcima“.

Arhiepiskopova preporuka za priznavanje autokefalnosti Ukrajinske crkve, temeljila se na preporukama dva nadležna odbora Jerarhije koji su predložili da se autokefalnost priznava, kao u vrijeme ponovnog osnivanja Crkava u Albaniji i Češkoj.

Jeronimos je napomenuo da je Ukrajinska crkva uvijek bila u kanonskoj nadležnosti Vaseljenske patrijaršije koja je odustala od te svoje nadležnosti, da bi se Ukrajinska crkva pridružila društvu autokefalnih pravoslavnih crkava, iako je taj akt osporila Moskovska patrijaršija.

Tako Jerarhija prihvata odluku prethodnog Stalnog svetog sinoda od 28. avgusta i preporuku Jeronimosa, te, kako piše u saopštenju, priznaje ,,kanonsko pravo Vaseljenske patrijaršije na ustupanje autokefalnosti, kao i privilegiju poglavara Grčke crkve da se dalje bavi pitanjem priznavanja Ukrajinske crkve“.

vanredno jesenje zasijedanje Sabora – kaže Đenović.

On skreće pažnju na činjenicu da je sadašnji patrijarh Irinej nekim svojim postupcima i dijametralno suprotnim načinom života i vođenja SPC u odnosu na svog prethodnika Patrijarha Pavla koga su i nepravoslavni smatrali svecem koji hoda - stekao sebi dovoljno neprijatelja u Saboru.

- Ako dodamo godine (89) i nedavnu bolest patrijarha Irineja moguće je da pojedini krugovi računaju na njegovu slabost. Ono što je zanimljivo jeste da su najglasniji episkopi koji su prešli osmu deceniju života poput Amfilohija i Atanasija koji imaju po 81 godinu.

Koliko god se svojevremeno

za Patrijarha Germana govorilo da je ,,crveni patrijarh“ za Irineja se govori da je preblizak aktuelnoj vlasti u Srbiji. S druge strane, sadašnja vlast i država Srbija tu bliskost izdašno podmazuju donacijama SPC, te poreskim i ostalim olakšicama - konstatuje Đenović.

Zbog tog ,,podmazivanja“ 14 vladika neće uspjeti u nastojanju da se održi vanredni Sabor SPC jer su i oni korisnici tih donacija. Upravo zbog toga, crkva će vrlo brzo morati da prihvati političku realnost kada je u pitanju Kosovo, ali i druge pravoslavne crkve čije postojanje SPC sada ignoriše - na primjer autokefalnost ukrajinske crkve.

Reakcije na tursku ofanzivu u Siriji

Francuska se pribojava jačanja Islamske države PARIZ/VAŠINGTON Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o turskoj ofanzivi u Siriji i upozorio ga da posljedica toga može biti oživljavanje aktivnosti takozvane Islamske države.

Kako se navodi u saopštenju kabineta Makrona, on je naglasio da je potrebno pod hitno zaustaviti tursku ofanzivu.

U saopštenju se ne precizira da li je Makron pozvao američke snage da intervenišu, primjećuje AP. Makron je ukazao na potrebu

Emanuel Makron

da se zaustavi ,,bilo kakav preporod Islamske države u regionu“ i da se pruži podrška kurdskim snagama, koje su pomogle vojnoj koaliciji pod vođstvom SAD da preuzmu teritoriju Sirije i Iraka od ek-

Ipak, ekonomski gledano crkveni predstavnici lako su prihvatili realnost kada su u vrijeme hiperinflacije 90-ih godina prošlog vijeka počeli da naplaćuju svoje usluge. Tako je sferu duhovnosti pojeo novac pa se ne treba čuditi što svaki orden, pa i onaj najviši, ima tarifu koja se ustvari zove dobrovoljna donacija bez obzira što u opisu ordena Svetog Save stoji da se dodjeljuje za zasluge na polju kulture, narodne prosvete, nauke, javnih službi i crkve i za zasluge prema državi, naciji, kralju i civilnim i vojnim licima.

Baš zbog toga zanimljiv je i dio spiska njegovih dobitnika.

Osim naučnika Nikole Tesle ovaj najviši orden je dobilo čak osam ruskih političara, ali i direktor najveće pravoslavne TV stanice u Moskvi Boris Kostenko, zatim gotovo svaki privrednik Srbije koji važi za ime u svijetu tajkuna od Bogoljuba Karića, Miroslava Miškovića, Milana Beka…, pa političari koji su bili na čelu Telekoma Srbije, Direkcije za građevinsko zemljište Beograda, sportisti poput Dejana Bodiroge, Vlade Divca i Novaka Đokovića i naučnici pretežno istoričari i umjetnici poput Emira Kusturice.

Violeta CVEJIĆ

stremista Islamske države.

Istovremeno, u Parizu su juče tekli protesti zbog turske operacije u Siriji Hiljade građana Pariza protestovalo je u znak podrške Kurdima, a zbog turske operacije u Siriji čija su meta kurdska uporišta.

Učesnici demonstracija održanih na Trgu Republike u istočnom dijelu Pariza, upozorili su da bi turska ofanziva mogla da dovede do oživljavanja Islamske države, prenosi AP. Proteste su organizovale različite grupe aktivista, a pojedini učesnici nosili su transparente na kojima je pisalo ,,Erdogan jednako ID“.

Neke od kritika odnosile su se i na američkog predsjednika Donalda Trampa zbog odluke da povuče američke snage iz Sirije, smatrajući da je to omogućilo tursku invaziju.

Pobjeda

Reportaža

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

15

Centar za zaštitu i proučavanje ptica održao prvi trening ,,Uvod u posmatranje ptica na Prokletijama“ PODGORICA, GUSINJE Najmlađi nacionalni park u Crnoj Gori Prokletije poznat je kao predio izuzetnih pejzaža, koji postaje omiljeno mjesto sve većem broju turista, ali i planinarima i alpinistima. S druge strane, zbog konstantne migracije stanovništa, snažan potencijal ovog područja ostaje neiskorišćen.

Skriveni potencijal u planinama alpske ljepote Posmatranje ptica

Ptica jarebica kamenjarka je jedna od karakterističnih vrsta u našoj zemlji. Njihovo jedino utočište su upravo planine alpske ljepote - Prokletije.

POSMATRANJE

Pobjeda je dobila priliku, da na poziv Centra za zaštitu i proučavanje ptica, izvještava sa terena u sklopu treninga ,,Uvod u posmatranje ptica na Prokletijama“, koji je dio projekta ,,Razvoj eko-turizma na balkanskim Alpima“.

Tri dana, koja su bila izdvojena za upoznavanje o metodama identifikacije ptica koje nastanjuju ovo područje, turistički i planinarski vodiči iz Crne Gore i Kosova, proveli su u dolini Grebaje. Ovaj prostor predstavlja glavni centar sportskog – rekreativnog planinarenja i alpinizma u crnogorskom dijelu Prokletija.

Od 2. do 4. oktobra učesnici su se na terenu, ali i putem edukativnih materijala, informisali o osnovama ornitologije.

Posmatranje ptica je sve popu-

Partneri projekta Partner u projektu koji i dalje traje je Kosovo Advocacy and Devolopment Centar (KADC) i planinarsko udruženje „Pashtriku“.

Finansira ga Evropska unija kroz IPA II program Crna Gora – Kosovo 2014-2020. godine i uz podršku Ministarstva javne uprave Crne Gore.



Da NP Prokletije može biti zanimljiviji i drugačiji iz više uglova, pokazuje i podatak da je baš ovaj dio sjevera stanište sivog sokola, ptice koja je prilično rijetka u Crnoj Gori

PLAVSKO JEZERO: Ornitolog Bojan Zeković sa učesnikom treninga

larniji hobi, u kojem se prepoznaje potencijal za kreiranje drugačije turističke ponude i privlačenje nove ciljne grupe turista. Prva dva dana obuke su održana na Kosovu, u NP Bjeshket e Nemuna.

TEREN

Prvog dana u crnogorskom dijelu Prokletija organizovana je posjeta Plavskom jezeru. Plav posjećuje sve veći broj turista, te je potrebno obogatiti turističku ponudu i prirodne potencijale iskoristiti na najbolji mogući način. To je upravo plan CZIP-a, koji pokušava da prikaže veliki potencijal Plavskog jezera i okoline, što je idealno mjesto za ovaj hobi.

Zahvaljujući lijepom vremenu, učesnici su bili u prilici da uz adekvatnu opremu vide, ali i čuju informacije o vrstama koje naseljavaju ovo stanište, od ornitologa iz CZIP-a Bojana Zekovića.

- Jedan od razloga zašto se upravo na ovom jezeru može realizovati ,,birdwatching“ kao

Eko-turizam na balkanskim Alpima Kako bi postigao održivi razvoj prekogranične regije kroz zajedničke turističke potencijale zasnovane na prirodnom i kulturnom nasljeđu, CZIP je prije 11 mjeseci u saradnji sa Gorskom službom spašavanja, započeo projekat ,,Razvoj eko-turizma na balkanskim Alpima“.

Projekat traje dvije godine, a obuhvata

dio turističke ponude, jeste jer su neke vrste ptica u neposrednoj blizini ljudi. To je tako zato što na ovom području nema krivolova – rekao je Zeković.

Osim Plavskog jezera, ornitolozi iz CZIP-a su demonstrirali i potencijal posmatranja ptica, u živopisnom okruženju Prokletija, u dolini Grebaje.

Da NP Prokletije može biti zanimljiviji i drugačiji iz više uglova, pokazuje i podatak da je baš ovaj dio sjevera stanište sivog sokola, ptice koja je prilično rijetka u Crnoj Gori.

Iako je prijetila kiša tog jutra 3. oktobra, Marija Šoškić iz CZIP-a je uspjela da

obnovu ukupno 50 kilometara planinarske staze, obuke za vodiče iz oblasti biodiverziteta poput, posmatranja ptica, sakupljanja ljekovitog bilja, gljiva. Projekat obuhvata i obuku sa specijaliziranim vodičima, sa kojima će se sprovesti planinarska obuka za spašavanje, kako bi se poboljšala prekogranična saradnja pri pomaganju izgubljenim ili povrijeđenim turistima. U planu je rekonstrukcija Centra za spašavanje, koji će biti uspostavljen sredinom 2020. godine i još mnogo toga.

objasni učesnicima koje to vrste naseljavaju oštre vrhove planina, i kako se nestvarna ljepota Prokletija, u tonu jesenjih boja, uklapa u svu tu priču.

ISKUSTVO

Nakon terenskog rada drugog dana obuke, u toplom i ušuškanom ambijentu katuna Maja Karanfil, održane su dvije prezentacije. Marija je kroz prezentaciju objasnila geografiju Prokletija, a Bojan je pričao o zastupljenim vrstama ptica i kako je u stvari ,,birdwatching“ veoma popularn hobi širom svijeta.

Kasnije tog dana, već uigrana ekipa u dobrom raspoloženju

je odgledala film o pticama ,,Ambasadori Crne Gore“.

Posljednjeg dana, 4. oktobra, terenski dio na Hridskom jezeru je odložen zbog loših vremenskih uslova. S druge strane, vrijeme je taman toliko poslužilo da učesnici vide još jedan prirodni fenomen Prokletija. U pitanju je kanjon Grlje. Kiša koja je padala prethodna dva dana, pobrinula se da kroz kanjon glatko teče vodopad, pa su na kraju ove trodnevne ,,mijsije“, učesnici otišli bogatiji za više iskustava.

POTENCIJAL

Koordinatorka projekta Ksenija Medenica rekla je da je

ponosna održanim teningom, te da se ovaj vid hobija, koji je u mnogim razvijenim zemljama propratni dio turističke ponude, tek razvija kod nas.

- Bili smo dva dana na Kosovu blizu granice i dva dana ovdje kod nas. Ova mjesta imaju veliki potencijal za ,,birdwatching“ i zato želimo da obučimo turističke vodiče. Problem je što u ovom kraju ima malo vodiča. Ali isto tako ima mnogo njih iz drugih krajeva, i Crne Gore i Kosova koji planiraju ili već rade na ovom području i žele da prošire svoju turističku ponudu. Trening za posmatranje ptica se sastoji iz tog teorijskog dijela, a zatim odlaska na teren. Na kraju prodiskutujemo o onome što smo vidjeli, jer se na taj način najbolje uči ta vještina – rekla je Medenica.

Ona je dodala da je upravo cilj ovog treninga da turistički i planinarski vodiči nastave samostalno da se interesuju za ovaj vid hobija. Uz instrukcije i informacije dobijene od ornitologa, uz mogućnost preuzimanja različitih aplikacija i brošura, mogu se privući sasvim novi profili turista.

Jelena VUKAŠINOVIĆ

Dolina Grebaje

16

Pobjeda Auto

Vijesti

ŠVARCENEGER PRODAVAC

Čuveni akcioni holivudski glumac Arnold Švarceneger postao je prodavac automobila. Da, dobro ste pročitali. Dobro, nije baš bukvalno, već samo za potrebe jednog skeča gdje je trebalo da se ukaže na sve, i to zamislite, prednosti električnih automobila. Ono što je u cijeloj priči interesantno jeste da se Švarceneger maskirao i dočekivao mušterije u jednom kalifornijskom salonu automobila i to kao prodavac pod imenom

Haurd Kleiner. Njegov zadatak je bio da ismijava sve one koji su željeli da kupe električne automobile, a pritom predstavljajući loše stvari kod dizel motora kao

NAJSNAŽNIJI

Fiatov model „500“ kada se pojavio napravio je pravo malo čudo i veliko interesovanje na svjetskom tržištu, pa je tako doživio da i putuje preko okeana i na američkom tržištu doživio zapaženo interesovanje.

Kako se proizvodio, tako se i porodica raznih karoserijskih verzija širila, pa je tako sada ovaj model dobio nove sportske članove i to „500L sport“ i „500X sport“. Ovi modeli sada nude dinamičniji i zanimljiviji stilski koncept, kao i neznatno izmijenjene vozne osobine i to sve u skladu sa sportskim konceptom. Kako iz fabrike kažu upravljanje je sada preciznije, a oslanjanje unapređuje i stabilnost u krivinma. Za ovako sportski nastrojene modele pripremljene su i originalne kombinacije boja, kao što su jedinstvena crna odnosno dijabolik blek, naravno sportski stil je predviđen i za kabine, a motori su već dobro poznati.

PORODIČNA IZLOŽBA Kompanija Meklaren na svom ovogodišnjem „porodičnom danu“ je spremila posebno iznenađenje za sve zaposlene. Meklaren je priredio specijalnu izložbu svih svojih modela koji su ikada izašli iz pogona ove poznate marke super sportskih automobila. Ukupno 23 različita modela bila su izložena ispred tehnološkog centra Meklaren u Vokingu u Engleskoj, sjedištu Meklarena. Između ostalog, tu je bio i prvi proizvedeni model ove marke čuveni „MP4-12C“. Ukupna vrijednost svih izloženih automobila iznosi nešto manje od 56 miliona eura.

KRAJ

PONOVO

SVE POPULARNIJI Teslini automobili polako ali sigurno postaju sve popularniji. Na samom početku pojavljivanja Teslinih modela nije bilo tako. Međutim, vremena se mijenjaju pa je nedavno istraživanje specijalizovanog internet portala iz Velike Britanije „Compare The Market“ pokazalo zanimljive rezultate. Portal je sproveo anketu među posjetiocima ovog sajta, a pitanje bilo jednostavno - za koju marku automobila bi se odlučili ukoliko bi kupovali automobil, a modeli Tesla, Džip i Meklaren su dobili skoro 400 odsto glasova u odnosu na istu anketu iz 2009. godine. A kada su najveći gubitnici u pitanju, među posjetiocima je opalo povjerenje prema Jaguaru, Aston Martinu i Lotusu.

BMW 3 SERIES TOURING

500L Sport

500X Sport

Jugo „florida“ je automobil koji je 90-ih godina predstavljao ponos kragujevačke zastave. Prodavao se uz dobro poznat slogan „Maksimalni prostor, minimalna cijena“. Dobro poznati automobil se odavno ne proizvodi, mada poneki model se može sresti našim drumovima i interesantno je da nije u lošem stanju. Uprkos sloganu koji se lako pamti, „You go when you drive a Yugo“, model „florida“ nije dugo „živio“ među kupcima starog kontinenta. Šteta. Danas brojni kolekcionari ponovo pokušavaju da pronađu očuvan primjerak. Takođe da podsjetim da je 90-ih cijena nove „floride“ iznosila, pretvoreno u eure, 8.200 eura.

Noviteti

dobre. Naravno, na kraju je otkrio mušterijama da je riječ o skrivenoj kameri i poručio svima da što prije pređu da koriste vozila na električni pogon.

SPORTSKA PORODICA

Kompanija iz Maranela uvijek je iznenađivala sportskim modlima.

Da, kompanija Ferari je u pitanju.

Tako i ovoga puta na drumove stiže model „812 GTS“ koji je po statistici trenutno najsnažniji kabriolet na svijetu. Ovog ljepotana brzine koji će svom vlasniku pružati pravi užitak vjetra u kosi pokreće benzinac V12 zapremine 6.5 litara i snage 800 KS. Sve ove performanse omogućavaju ovom najsnažnijem kabrioletu da do 100 km/h stigne za manje od tri sekunde, a maksimalna brzina je 340 km/h.

Ono što je takođe karakteristično, a prije svega zanimljivo za ovaj model jeste da je ovo za posljednjih 50 godina prvi kabriolet koji ima motor u prednjem dijelu automobila. Posljednji koji je imao ovu koncepciju bio j model „365 GTS“ koji je predstavljen 1969. godine.

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Čitajući ovaj tekst mnogi ljubitelji i fanovi kompanije Audi i njihovih sportskih modela neće biti srećni i biće veoma razočarani. Naime, šef kompanije Audi Bram Schot najavio je da modeli „R8“ i „TT“ neće imati nasljednika, ili tačnije rečeno, neće imati narednu generaciju. Umjesto njih u kompaniji imaju planove da ulože 14 milijardi eura u električne automobile, digitalizaciju i naravno autonomnu

vožnju. Ono što se nadam jeste da Audi neće u potpunosti odbaciti koncept sportske vožnje.

IPAK IDE BRZO Kada se pomene automobil osnovno pitanje svih je kolika mu je maksimalna brzina, to je mjerilo kvaliteta automobila, ali i samog motora. Međutim, ako vam pomenem maksimalnu brzinu jednog prevoznog sredstva koja je samo 119,58 km/h siguran sam da se nećete oduševiti i mnoge će ostaviti u čudu, ali kada nastavite sa čitanjem ovog kratkog teksta ostaćete zapanjeni. Ovo je brzina koju je postigao Englez Met Everard (Matt Everard) i to vozeći „tuk-tuk”. Ovo simpatično prevozno sredstvo koristi se pretežno u zemlji gdje je krava sveta životinja, u Indiji, kao i na indijskom pot-

kontinentu, a ono što mogu reći jeste da liči na nešto između automobila i rikše i „kotrlja“ se na tri točka (jedan naprijed dva pozadi).

U ovo „simpa“ vozilo ovaj Englez je uložio 22.500 eura i ugradio veći i jači motor u posebno dizajnirani „tuk-tuk“. Da sve bude još upečatljivije, rekord je postavio u društvu svog rođaka Rasela, koji je sjedio na zadnjem sjedištu.

ROBOTIZACIJA

Kao globalni partner Olimpiskih i Paraolimpiskih igara kompanija Tojota ovoga puta želi da pruži rešenje mobilnosti koje se ne zaustavlja samo na ustupanje službenih vozila za Olimpiske i Paraolimpiske igre u Tokiju 2020. godine. Jedan od načina na koji Tojota to čini je učestvovanje u Robotskom projektu Tokio 2020.

Roboti koji će biti predstavljeni na Olimpiskim igrama u Tokiju iduće godin koristiće se za unapređenje

mobilnosti ljudi na raznim lokacijama i događajima.

Lijep i koristan Karavan automobili koji nastaju od limuzinskih verzija uvijek su bili veliki izazov za dizajnere, jer su pred njihove radne stolove i olovke stavljali velike izazove, kako produžiti krov i kako zadržati zadnji dio sličan limuzini.

Takođe karavani kod kupaca su veoma traženi. BMW karavani podjednako su lijepi kao i limuzinske verzije i podjednako traženi kao limzine, a najpopularniji karavan bavarskog brenda je svakoko serija „tri“. Sada se na tržište pojavila nova serija „tri“ u karavan verziji koja kako se i očekivalo ide korak dalje u odnosu na odlazeći model koji se pojavio 2011. godine, naravno odvaja se i prevoznim karakteristikama, što kupce ovog tipa automobila najviše zanima.

Uglavnom, ono što najviše zanima, ali i privlači kupce ovog „plavo-bijelog propelera“ jeste zadnji dio, odnosno prtljažnik koji kod novajlije u „osnovnoj postavci“ nudi zapreminu od tačno 500 litara (pet litara više nego sada), a ako je i ovo malo preklapanjem naslona zadnje klupe vlasnik ovog zaista „simapa“ karavana dobija kapacitet prtljažnika od 1.510 litara (10 više nego prije). Zanimljivo je da je i tovarni prag sada postavljen niže nego ranije, širina ulaznog otvora veća je 11 cm, a dostupna je praktična opcija otvaranja samo stakla petih vrata, korisna stvar u slučaju kada na tijesnim prostorima u prtljažnik treba staviti manje stvari. U putničkom prostoru novi karavan je komforniji nego dosada. Duži je 8 cm i širi 2 cm, dok je međuososvinsko rastojanje veće za 4 cm (2,81 m), pruža lijepu prostranost koja u simbiozi sa modernom tehnologijom enterijera pravi poželjno okruženje

Pojavom malog Hjundaijevog modela „i10“ ova koreanska kompanija je na tržištu malih gradskih automobila napravila bum. Bio je to tada veoma lijepo dizajniran mališan simpatičnog izgleda. Na uporednim testovima uredno je dobijao bitke protiv evropskih konkurenata, a često je i proglašavan i najkompaktnijim automobilom gradske klase, pa i na našem tržištu. Sada je doživio i treće izdanje. S obzirom na dobre refernce prethodnika, Hjundaijevi inženjeri i dizajneri su svjesni

za vozača i saputnike. Jednom riječju, dizajnerski je jedan od najspotskijih skrojenih karavana srednje klase. Za upravljačem je sve isto kao kod limuzinske verzije. Multimedijski i informacioni sistem nudi i glasovnu komunikaciju sa vozačem, naravno uz uvodnu poruku „Hey BMW“. naravno karavna će imati jednaku ponudu i kombinacije

motora mjenjača i pogona kao limuzina. Dizel motori će imati 150, 190 i 265 KS, a turbobenzinski 184, 258 i 374 KS, a pogon na svim točkovima ide uz sve motore, osim uz osnovne.

Više zabave

da pred trećom generacijom stoji zahtjevan zadatak. Radikalnih dizajnerskih zaokreta u dizajnu nema i nije teško prepoznati da su za glavnu podlogu novom izgledu uzeti postojeći stil i linije, koji su i do sada nailazili na dobr odjek. Sve je naravno snažno modernizovano i oplemenjeno oblicima i formama koje „i10“ dovode u direktnu vezu sa osta-

lim novim modelima kuće. Veća zaobljenost donosi novu dozu simpatičnosti, dok izraženija maska daje na ozbiljnosti. Promjene su donijele i korekciju dimenzija. Dužina je doduše, zadržana na 3,67 m, ali je visina manja za 2 cm (1,48 m), a širina za isto toliko veća (1,64 m), čime su dobijene skladne spoljnje proporcije i još bolja prostranost, po kojoj je „i10“ i dosada bio na dobrom glasu. Sku-

Pobjeda Auto

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Brak snage i prostranosti

17

Zanimljivosti Sitroen Većina današnjih tehnoloških sistema koji olakšavaju ili pomažu u što bezbjednijoj vožnji, nije „sada“ izmišljena, već samo usavršena i poboljšana. Takav sistem je i onaj koji upozorava na napuštanje kolovozne trake.

Još 2005. godine prvi ga je u svoje automobile kao standardnu opremu uveo Sitroen.

Multilink AUDI RS6 AVANT Svaki rođendan je posebno slavlje i radost, a u slučaju Audija pored svega ovog, svaki rođendan je prilika za predstavljanje nečega posebnog i novog modela. Ovoga puta 25. rođendan Audijevog sportskog odeljenja RS pamtiće se po otkrivanju do sada najagresivnije dizajniranog, snažnijeg i tehnološki najnaprednijeg modela „RS6“. Prošla generaija je ponijela titulu kralja sportskih karavana, a nova odlazi korak dalje i nudi do sada neviđeno brutalan spoj vizuelne i tehnološke agresivnosti sa jedne strne i prostranosti i luksuza sa druge. Ispod prednjeg poklopca pet metara dugačke i za 8 cm šire i dva cm niže karoserije od standardne, „nauružane“ i laserskim svjetlimai 21 ili 22-colnim naplacima, krije se twinturbo benzinski V8 motor 4.0 TFSI

Nebih da budem pristrasan, ali ono što se mora priznati i reći jeste da je kompanija Mercedes sa mnogim tehnološkim uređajima i sistemima u automobilskoj industriji bila prva i prva primjenila na svojim modelim. Tako je prva ugradila sitem ABS, a i prva je koja je primijenila prvo multilink oslanjanje i predstavila ga 1969. godine prošlog vijeka na svom prototipu „C111“.

Pojas snage 600 KS i 800 Nm koji je potpomognut 48 voltnom električnom instalacijom sa pomoćnim generatorom (mildhibrid).

Razlog svega ovog je da prvu stotku hvata uz Lanch Control za svega 3,6 sekundi, a drugu za samo 12 sekundi. Impresivno, nema što. Nažalost, najveća maksimalna brzina je elektronski ograničena na 250 km/h, ali sa paketom „Dynamic“ maksimalna brzina je 305 km/h. Ono što je posebnost ovog motora je da u smirenoj fazi može

plji paketi opreme sadrže LED svjetla, nove 16-colne naplatke kao i dvobojnu karoseriju sa 22 moguće kombinacije, a kompletno nov doživljaj donosi i detaljno renoviran enterijer, dizajnerski i funkcionalno.

Značajan iskorak je napravljen u pravcu bolje mreže povezivosti putem platformi Android auto i Apple CarPlay, bežičnog punjenja mobilnog, a tu je i dobra opcija Find My Car, za one koji nakon dobrog partija-

Nijedan automobil danas se ne može zamisliti bez sigurnosnog pojasa. To je jedno od ključnih bezbjednosnih pomagala ako dođe do nezgode i naravno nezamislivo je ne koristiti ga. Ali, ono što treba istaći jeste da je prvi sigurnosni pojas u automobilu ugradila američka kompanija

Taker i to 1948. godine prošlog vijeka.

Podešavanje da isključi 4 cilindra, kada se deaktivacijom drugog, trećeg, petog i osomg cilindra, u sprezi sa korištenjem nakupljene energije mildhibrid sistemom, može uštedjeti do osam decilitara benzina na 100 km (inače 13,1 litar na 100 km). Revidirano je i oslanjanje i pogon na svim točkovima prilagodljivih odnosa prenosa snage i momenta, manjom masom, širim tragom točkova, nižim težištem i elektronski vektoriranim prebačajem sila po svakom točku. Aktivno oslanjanje spušta automobil za dodatni santimetar iznad 120 km/h ili prema potrebi diže za 2 cm. Prtljažni prostor je takođe kraljevski. Tako osnovna zapremina iznosi 565 litara, a preklapanjem naslona zadnjih sjedišta raste na 1.680 litara. Unutraš-

nisu baš sigurni gdje su ostavili svog mezimca na četiri točka, naravno tu je i navigcija i pretraživanja najbližih benzinskih

stanica. Sada je sigurnost na višem nivou, pa tako ovaj mališan upozorava na mogućnost sudara i to aktivnim kočenjem, zadržavanjem u traci, a svoje mjesto je našla i kamera za parkiranje. Kada su motori u pitanju, Hjundai je ostao vjeran klasici i za sada nema najava

njost obložena kožom Valcona i sportski „RS detalji oplemenjuju luksuzan, tehnološki napredan ambijent, sa virtuelnim kokpitom. spolja „RS6“ ima dvije nove boje i to sivu „Nardo“ i crnu „Sebring“.

Konstrukcija motora za automobile je od kada postoje četvorotočkaši izazov za konstruktore, pa tako i danas. Međutim, davne 1960. godine na tržištu, odnosno u automobilu i to marke Fiat, pojavio se prvi serijski TC motor sa podešavanjem ventila, koje se obavljalo pomoću pločica koje

su se nalazile ispod bregastog vratila.

Diferencijal Samoblokirajući diferencijal je u skoro svim automobilima, a pogotovo terencima ili SUV modelima, neizostavna stavka, ali i kod sportskih automobila.

Naime, on vodi računa o jednakoj raspodjeli snage na točkove i pomaže pri terenskoj vožnji tako što vodi računa o momentu okretanja i boljem prijanjanju, pogotovu kod sportskih automobila. Interesantno je da ni

ova „stvarčica“ nije nova, stara je punih 84 godine. Prvi samoblokirajući diferencijal konstruisala je kompanija ZF i to 1935. godine, po narudžbi Ferdinanda Poršea.

Četiri kraka o „koketiranju“ sa turbomotorima. Tako su u ponudi ostali poznati atmosferski MPi benzinaci, trocilindarski 1.0 (67 KS) i četvorocilindraš zpremine 1.2 litra sa 84 KS. Takođe u ponudi su i manuelni i automatski mjenjači koji imaju pet stepeni prenosa.

Trokraka zvijezda je dobro poznat znak kompanije, brenda koji nosi naziv Mercedes-Benc. Ono što se malo zna jeste to da je Mercedes, 1909. godine, pored postojećeg znaka sa tri kraka patentirao i četvorokraku verziju znaka koju nikada nije koristio. Zašto, nije poznato. Ko zna, možda ga jednom u budućnosti i upotrijebi.

Sa druge planete Kompanija Meklaren je postala veoma ozbiljan igrač u svijetu super automobila. Sjedište Meklarena nalazi se u „Meklaren tehnolodži centru“ u Vokingu. Ovaj svojevrsni futuristički kompleks prostire se na 500.000 kvadratnih metara i sadrži četiri zgrade. Glavnu zgradu polukružnog oblika uz vještačko jezero projektovao je mag arhitekture današnjice, ser Norman Foster. U ovoj kompaniji, čiji su dio i „Meklaren rejsing formula 1“ kao i „Meklaren automotiv“, zaposleno je više od hiljadu ljudi.

HYUNDAI i10

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

18

Foto priÄ?a

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Na Trgu nezavisnosti u Podgorici, 10. oktobra, odrĹžan koncert KIC pop hora povodom

75

Pobjeda

godina naĹĄeg lista

Pobjeda

Feljton

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

19

15.

STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE

Iz tajne ruske depeše se vidi da Cuca nije okrivio knjaza » Piše: Dragan B. PEROVIĆ

„Nakon ubijstva turske vlasti naredile su istragu i kontrolu svih brodova koji polaze ili pristaju uz albansku i crnogorsku obalu. Slično su postupile i austrijske vlasti, po naredbi ministra inostranih poslova grofa Buola. Austrijanci su radili u skladu sa svojim zakonodavstvom, jer je Stefan Cuca bio njihov oficir.

Potraga za bjeguncima koji su izvršili zlodjelo nije dala rezultata, iako su imali njihova imena i opis. Uz to „nastala je živa diplomatska korespondencija, naročito od strane Francuske koja je postavljala pitanje uzroka i odgovornosti za atentat“ (Dr Andrija Lainović, Novi podaci o ubistvu Stevana Perovića Cuce, Stvaranje, 15/1960, br. 10, str. 870). „Austrija, Rusija i Turska okrivljavali su kneza Danila radi Perovićevog ubistva. Ruski kao i austriski pretstavnik u Carigradu izjavili su odmah posle izvršenog atentata, da se oni potpuno slažu sa izjavom koju je dao Perović odmah posle izvršenog atentata, da je ovo delo kneza Danila...

Danilo je odbijao svako učešće u pripremanju atentata protivu Stefana Perovića...“ (D. Stranjaković, Sizerenstvo, Zapisi, str. 338 – 339).

Danilo se dodatno pravdao i izjavio da priče o njegovom angažovanju u atentatu nemaju osnova, već da tim optužbama Rusija i Austrija žele da ga kompromituju kod stranih država, a posebno pred Francuskom, da bi on tako izgubio zaštitu kod cara Napoleona. Danilo je u svojoj prepisci sa inostranim predstavnicima odbijao mogućnost da je on organizator, nal a z e ć i n e ko l i ko ra z n i h objašnjenja i izgovora. Kod francuske diplomatije opravdavao se pozivanjem na posljednje pismo koje mu je Cuca uputio. Navode toga pisma ćemo posebno prokomenta-

Stefan Perović je bio sačuvao moć govora skoro do posljednjih trenutaka života ali je bilo nemoguće da se od njega dobiju i najmanja obavještenja o ubicama, koje je on, izgleda, poznavao.

Sve što se u tom pogledu moglo od njega doznati jeste da se ubica uprljao neizbrisivom ljagom.

Uostalom, uporno je ćutao na sva pitanja koja su mogla dovesti na trag da se krivci pronađu

Knjaz Danilo Petrović Njegoš

risati. Danilo je rekao da nije imao razloga da ubije Cucu koji mu je u pismu izrazio pokornost, već da su sve to spletke Austrije i Rusije koje hoće da ga obore, a da je Cuca bio u službi Austrije i stalnoj vezi sa Turskom. O tome je pisao francuskom ministarstvu spoljnih poslova i caru Napoleonu III: „Kunem Vam se, Sire, Vama koga poštujem i volim kao oca, da sam potpuno nevin u ovome zločinu... Ja sam, Sire, u ovoj borbi vojnik Francuske“ (Danilo Lekić, Posljednje pismo Stevana Perovića Cuce knjazu Danilu i interesovanje francuskih službenih krugova za Cucino ubistvo, Stvaranje, br.

4, str. 261).

Francuzi iz svojih razloga nijesu htjeli da mnogo provjeravaju Danilove navode, jer im je bio dragocjen kao saveznik i nijesu željeli izgubiti svoj uticaj u Crnoj Gori. Neka Danilova objašnjenja nalaze se u pojedinim napisima i radovima istoričara. „Ubi-

Francuska ambasada u Istanbulu u 19. vijeku

Apolinarij Petrovič Butenjev

Francuski car Napoleon III



Knjaz Danilo je izjavio da nije imao razloga da ubije Cucu koji mu je u pismu izrazio pokornost, već da su sve to spletke Austrije i Rusije koje hoće da ga obore, a da je Cuca bio u službi Austrije i stalnoj vezi sa Turskom. O tome je pisao francuskom ministarstvu spoljnih poslova i caru Napoleonu III: „Kunem Vam se, Sire, Vama koga poštujem i volim kao oca, da sam potpuno nevin u ovome zločinu“

stvo bi se prema mišljenju Danilovom, može biti, moglo objasniti i na sljedeći način: u Carigradu postoji jedna naseobina crnogorska kojom upravlja jedan šef potvrđen od strane Danilove prema njegovim uputstvima. Jedan od Crnogoraca iz ove kolonije, izazvan glasovima koji su kružili u Carigradu, da je Sultan bio imenovao Perovića za pašu i obećao mu vojsku da se sa njom vrati u otadžbinu, mogao je izvršiti atentat“ (D. Stranjaković, Sizerenstvo, Zapisi, str. 339).

Da ukratko pojasnimo o kakvoj je naseobini Crnogoraca u Carigradu riječ. Zanimljivo je da se predvodnik Crnogoraca u Carigradu nazivao Hrvat-baša. Veliki broj Crnogoraca bili su, kako bismo danas rekli, gastarbajteri u Carigradu. Srpski književnik Ljuba Nenadović, boraveći u Carigradu, o tome je (1859. go-

dine) zapisao: „Da bi mogli spokojnije u toj neprijateljskoj zemlji svoje poslove radit... Zato su uzimali na sebe bratsko i srodno ime i kazivali da su Hrvati“.

U stvari, Crnogorci su se bili prvo obratili „srpskom agentu, ali ovaj nije htio da ih zastupa kao turske neprijatelje, a Srbija je tada imala čak i tzv. „turski ustav“. Onda su se Crnogorci snašli i pribavljali su isprave kao da su Bokezi-Hrvati, jer je Boka bila pod Ćesarom bečkijem.“ Hrvat-baša je zastupao Crnogorce pred vlastima u Turskoj, a imao je pravo nositi oružje. Knjaz Danilo je Hrvat-bašu postavio kao svojevrsnog konzula koji je raznosio službenu poštu.

Drugo Danilovo objašnjenje ticalo se takođe Crnogoraca iz Carigrada, pred kojima je Cuca nešto mogao govoriti protiv njega: „Radi čega su nekoliko Crnogoraca, sledujući njihovim starim običajima, a verujući da čine jedno pohvalno delo, ubili ga, i da njemu, knjazu, neće biti nikakvo iznenađenje, ako ubice jednog dana dođu da traže od

njega, za izvršeno delo, nagradu... Kaže da je pitao veliki broj Crnogoraca šta oni misle o ubistvu Stefana Perovića, i da su mu svi koje je pitao odgovorili da je Perović mogao biti ubijen od nekih Crnogoraca koji su verovali da time čine uslugu otadžbini, da ne bi trebalo radi toga prouzrokovati nerede i da će onaj koji je izvršio atentat, kad se ponovo bude vratio u Crnu Goru, ponositi se. Međutim, nama izgleda da je knez Danilo bio upoznat sa izvršenim atentatom nad Perovićem i da ga je verovatno sam on pripremio“ (D. Stranjaković, Sizerenstvo, Zapisi, str. 339).

Druge zemlje su, za razliku od Francuske, koristile priliku da sa i bez argumenata napadnu Danila i optuže ga za Stefanovu likvidaciju. Posebne optužbe stizale su od Rusije i Srbije, uz već pomenute austrijske i turske. Uporište za svoje tvrdnje nalazili su u navodnim riječima smrtno ranjenog Stefana Cuce u kojima direktno optužuje Danila za svoju smrt. Tako B. Pavićević zaključuje: „Ruski poslanik na Porti Butenjev smatrao je, takođe, da je knjaževa umiješanost u ovo zagonetno ubistvo dokazano Perovićevom izjavom, izrečenoj na samrtnoj uri, kad je direktno knjaza naznačio kao vinovnika atentata”.

Zahvaljujući tekstovima dr Andrije Lainovića imamo podataka iz više izvora, među kojima posebno mjesto zauzima tajni dopis ruskog izaslanika u Carigradu Butenjeva. Kao što će se viđeti puno je važnije ono što je napisano u tajnoj depeši, od onoga što

se javno govorilo ili puštalo kao glasina. Lainović je prvo prenio pisanje pojedinih stranih listova. Tako iz pariske štampe, ne navodeći naziv listova, prenosi vijest da je Stefan ubijen i nastavlja: „Stefo Perović, bivši austriski oficir, došao je kako se priča, u Carigrad da ostvari svoje pretenzije na knjaževstvo Crne Gore i namjeravao je da u tom cilju pođe u Petrograd. Kako se tvrdi, on je ovih dana bio obaviješten o atentatu i zbog toga je bio požurio sa odlaskom za Rusiju. U trenutku kada je ubijen, nalazio se u društvu otpravnika poslova Srbije u Carigradu i njegova sekretara. Evo nekih pojedinosti o atentatu.

Ubijeni Perović i njegovi drugovi izašli su u šetnju po obali, pošto su zajedno večerali.

Vrebajući svoju žrtvu, ubica ju je očigledno pratio od hotela do mjesta gdje je mogao, zahvaljujući jednoj uskoj i mračnoj uličici, obaviti zločin i osigurati lako bjekstvo. Prenesen u jednu susjednu kuću, Perović je preživio svoju ranu samo za nekoliko časova i pored brižljive pomoći koju su mu ukazali brzo pozvani ljekari. Pištolj je bio napunjen sa dva metka od kojih je jedan prošao kroz desno plućno krilo. Ipak, ranjenik je bio sačuvao skoro do posljednjih trenutaka života moć govora, ali je bilo nemoguće da se od njega dobiju i najmanja obavještenja o ubicama, koje je on, izgleda, poznavao (podvukao D. B. P.). Sve što se u tom pogledu moglo od njega doznati jeste da se ubica uprljao neizbrisivom ljagom. Uostalom, uporno je ćutao na sva pitanja koja su mogla dovesti na trag da se krivci pronađu” (Dr Andrija Lainović, Novi podaci o ubistvu Stevana Perovića Cuce, Stvaranje, 15/1960, br. 10, str. 866-872).

(Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (14.10-20.10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog Da biste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i Mjesečeve nakšatre možete poznatog vedskog astrologa Mlade- lako dobiti na ovoj adresi ukoliko na Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te istinsku uzmete besplatan đotiš program na Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno

za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojav-

www.vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. ljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno.

Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u srijedu u 17:16.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose.

Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Pobjeda

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Enigmatika

21

22

Enigmatika

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda

Pobjeda

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Mali oglasi NEKRETNiNE Moderna poslovna zgrada bruto 815m2 sa parkingom i garažom na desetak metara od raskrsnice glavne Ulice Slobode i Hercegovačke. Direktna prodaja.

Tel. 00381-63-166-3331 1 CENTAR – ulica Hercegovačka – savremen lokal 415m2 sa privatnim parkingom i dvorištem. Jedinstven u centru, prilagodljiv svim zahtjevima, izuzetan po svim parametrima. Prodajem.

Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina PG, 425m2. Započeta kuća 116 m2 grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja.

Ucrtano1/1 Tel. 067/250-040 3 PRODAJEM stan 50 m2 sa garažom, Ul. Georga Dimitrova 58, 32.000 eura.

Tel. 068/040-754 4

KUĆNI SERVIS - Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

RaZNo POKLANJAM čamac na dvije godine čovjeku od 35 do 40 god. sa motorom. Od Čanja do Svetog Stefana.

Tel. 068/040-754 6 PRODAJEM inventar i ustupam razrađeni frizersko kozmetički salon.City kvart-Podgorica Tel.067/394-261 7

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Дана 12. октобра 2019. у 71. години изненада је преминуо наш драги

Pobjeda

S bolom u duši obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je 12. oktobra 2019. u 84. godini preminuo naš dragi

НОВАК Мијајлов ДУРУТОВИЋ RADIVOJE Spasojev GOJKOVIĆ Саучешће примамо у градској капели у Бару, 12. октобра од 9 до 16 часова и 13. октобра од 8 до 10.30 часова, када се креће за Горње Поље – Никшић, гдје ће се саучешће примати од 12.30 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити истог дана на сеоском гробљу у Шипачну у 15 часова.

Saučešće primamo u kapeli u Kočanima 12. oktobra od 11 do 16 časova i 13. oktobra od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Kočanima.

Cvijeće se ne prilaže.

Ожалошћени: супруга ВЕРА, синови ДАНИЛО, НИКОЛА и МАТИЈА, сестре БОСИЉКА и ДУШАНКА, снахе САВЕТА, ЛЕНКА, МИРЈАНА и ЈАДРАНКА, унука НИНА, братанићи ПРЕДРАГ, НЕНАД и МИХАЈЛО и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: supruga SENKA, sinovi SVETOZAR BUĆKO i GORAN, brat MILAN, sestra ANĐELIJA LOLA, snahe NADA, IRENA i ANĐELIJA, sinovac SRETEN, sinovice, sestrići, unučad i ostala mnogobrojna rodbina 529

580

Dragom i voljenom đedu

NOVAK DURUTOVIĆ S tugom, poštovanjem i velikom žalošću opraštamo se od tebe.

RADIVOJU Rijetko se kada pojavila osoba poput tebe koja je u trenu izmamila osmjeh na našim licima.

Volimo te i zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Porodica SPIČANOVIĆ 560

tvoji: LUKA, TEA, MAŠA i NAĐA 572

Posljednji pozdrav

Voljenom ocu, svekru i đedu

čika RADIVOJU GOJKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADIVOJU RADOVAN i IVKA PAVLIĆEVIĆ sa porodicom Hvala ti na neizmjernoj pažnji, ljubavi i nježnosti koju si nam pružao.

Tvoje riječi ćemo čuvati od zaborava.

556 Posljednji pozdrav dragoj strini

Prije godinu dana, napustio nas je naš dragi đever i stric

tvoji: GORAN, IRENA, TEA, MAŠA i NAĐA 573 Voljenom

MIRI JOVANOVIĆ

TOMO LASICA

MILOVAN JOVANOVIĆ i MIRJANA LATINOVIĆ

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tvoj plemeniti lik.

Snaha MILICA sa porodicom 581

582

Sa bolom i tugom opraštamo se od našeg voljenog strica

RADU Tvojim odlaskom nastala je velika praznina u mom životu.

Tvoja humanost i ogromno srce zaslužuju vječno sjećanje.

Oduvijek ćeš biti dio mene, i čak kad nijesi sa mnom. tvoja SENKA 574 Dragom i voljenom

NOVAKA Krstovog VULEVIĆA Počivaj u miru.

RADIVOJU

MILAN VULEVIĆ sa porodicom 584

Bio si dobar i plemenit otac, đed i svekar.

Sa tvojim odlaskom ostavio si nam veliku prazninu.

S ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe. tvoji: BUĆKO, NADA i LUKA 575

e-mail: oglasno@t-com.me

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Дана 12. октобра 2019. у 87. години испустила је своју племениту душу наша вољена

Dana 11. oktobra 2019. preminula je iznenada naša draga

25

Posljednji pozdrav voljenoj i nježnoj majci i baki

ВУКОСАВА Јованова СТАМАТОВИЋ рођена Ђуричковић

JORDANKA STANKOVIĆ

Саучешће примамо у градској капели Даниловград 12. октобра од 11 до 16 часова и 13. октобра од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници у Даниловграду.

Ожалошћени: кћерка МИЛКА, синови ЂОРЂЕ и МИРКО, сестра НОВКА, снахе ЕМИРА и БРАНКА, унучад, братанићи, сестрићи и остала многобројна родбина СТАМАТОВИЋ и ЂУРИЧКОВИЋ

rođena Krcunović

JORDANKI STANKOVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena 12.oktobra na groblju Čepurci u užem krugu porodice.

543

Sin DARKO, unuci RISTO i ALEKSA Ožalošćeni: sin DARKO, unuci RISTO i ALEKSA, sestra BISERKA i brat BUDIMIR

Dana 12. oktobra 2019. iznenada je preminuo u 68. godini naš dragi

531

530

BRANKO Milovanov MILIČKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj sestri

Posljednji pozdrav dragoj babi

Saučešće primamo 12. i 13. oktobra u porodičnoj kući selo Potoci - Bioče.

Sahrana će se obaviti 13. oktobra na seoskom groblju Potoci u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga PERSA, kćerka DRAGANA, sinovi DEJAN i DARKO, sestre STANISLAVA, SENKA i ZORKA, bratanić DRAGUTIN, bratanična BILJANA, snahe ANA, MILKA i MAJA, unučad DANILO, ANDRIJA, DUNJA, DUŠICA, MATIJA, FILIP i TEODORA i ostala mnogobrojna rodbina MILIČKOVIĆ

JORDANKI STANKOVIĆ JORDANKI

553

Vječno ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

Дана 11. октобра 2019. године умрла је BISERKA

Vole te tvoja unučad

MAJA, ANA, MARKO i PETAR

ДРАГА Душанова РАЈКОВИЋ

578

579

Umrla je 12. oktobra 2019. u 88. godini

Posljednji pozdrav našem dragom

По жељи покојнице сахрана ће се обавити у кругу породице 12. октобра на гробљу Чепурци.

STEFANU

Ожалошћена породица РАЈКОВИЋ и АЏИЋ

VASILJKA Dragutinova PEJOVIĆ rođena Janković 551 Посљедњи поздрав тетки

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 13. oktobra od 12 do 16 časova i 14. oktobra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Hvala ti za svu dobrotu i ljubav koje si nam pružio. U neizmjernoj tugi opraštamo se od tebe. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, sačuvan od zaborava. Na putu u nebeska prostranstva neka te čuvaju anđeli.

Počivaj u miru.

NAĐA i NOVAK MUGOŠA 567

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

OŽALOŠĆENI: ćerke VESNA, RADMILA i MIRJANA, brat MILORAD, sestre DESANKA i JOVANKA, snaha MIRA, unuci MARIO i NIKOLA, unuka NIKOLETA, đeveričić MILUTIN, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične, praunučad i ostala rodbina PEJOVIĆ i JANKOVIĆ

ДРАГИ РАЈКОВИЋ Вољела си нас и мислила о нама до посљедњег дана, као што смо и ми тебе вољели и никада те нећемо заборавити.

552

Твоји братанићи: ДУШАН и МИРКО РАЈКОВИЋ

STEFAN Radev PETROVIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE

Sa tugom u srcu, i bolom u duši opraštam se od tebe dragi druže.

020-202-455, 020-202-456.

583

e-mail: oglasno@t-com.me

MATANOVIĆ ANDRIJA MATA sa porodicom 569

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Posljednji pozdrav dragom bratu, šuri i ujaku

STEFANU

Nijemi pred surovom istinom ...

Riječima ne možemo opisati bol i tugu koju osjećamo.

Vole te tvoji SANJA, MIĆA, BOJANA, TINA i FILIP

538

Pobjeda

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Voljeni brate,

STEFANE

Bol i tuga su neopisivi.

Bio si pravi brat, đever i stric. Živjećeš vječno u našim srcima

Vole te tvoji:

PEĐA, IVANA, NAĐA i ANĐELA

539

27

28

Oglasi i obavještenja

Dana 11. oktobra 2019. preminuo je naš voljeni

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Oproštaj od naše miljenice, sestre, svastike, tetke

UROŠ Stojanov LAKOVIĆ

MIRJANE MARDUNOVIĆ

1950 – 2019.

rođene Velimirović

Sahrana je obavljena dana 12. oktobra u krugu porodice.

Prirodna ljepotica, širokog obrazovanja, ljudske topline i gostoprimstva.

To je Mirjanina slika, koja ostaje u našem trajnom pamćenju, poštovanju i milosti.

Ožalošćeni: brat ŽARKO, bratanići IVAN i MILAN, snaha SONJA, sestrična KATARINA i sestrić ALEKSANDAR

Njeni Vukićevići Sestra MARINA, svak SLOBODAN, sestrične VIOLETA, VESNA, SVETLANA, snaha KATARINA, sestrić SRĐA

Pobjeda

13. 10. 2007 - 13. 10. 2019. Прошло је 12 година откад није са нама наш

РАШО И након оволико година без тебе, тражим те у сваком дану и трену не дајући те забораву. Кад је туга у срцу преголема, вријеме није лијек болу. Оста сестра жељна брата, затворише се родска врата. Почивај у загрљају наших племенитих родитеља Сестра РАДМИЛА са породицом 547 Šest je mjeseci od smrti

558

546

MILOŠA Živkovog MLADEN

Posljednji pozdrav tetki

Voljeni naš, Dani prolaze, ali bol i tuga neće nikada.

Neka ti naše suze ne remete vječni mir.

Dana 12. oktobra 2019. u 68. godini preseli na Ahiret

Supruga MILEVA, unuci BORIS i IVAN, kćerka VESNA 536

MIRI MARDUNOVIĆ KARENFILA ŠELA BAHOVIĆ rođena Ljušković Hatar primamo u gradskoj gasulhani u subotu 12. oktobra od 18 do 21 čas i u nedjelju 13. oktobra od 9 do 15 časova.

Dženaza polazi u nedjelju 13. oktobra u 15 časova od gradske gasulhane.

Dženaza će se klanjati ispred gasulhane, a pokop obaviti na gradskom mezarju Loznice.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH Ožalošćeni: sin ENIS KIĆO, braća BEŠIR, DŽEMAL i JONUZ LACO, sestre NUSRETA, HEDIJA, REMZIJA, SEMIJA, SANIJA i ostala mnogobrojna rodbina

Neka te anđeli čuvaju kao što si ti čuvala sve nas.

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe

ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ sa porodicom 559

JELENE Tomove ROLOVIĆ Dana 11. oktobra 2019. iznenada je preminuo u 72. godini naš dragi

Uspomenu na tebe i ljubav koju si nam pružala čuvaćemo u našim srcima zauvijek.

555

ZORAN i MILO sa porodicama 568

Dragom đeveru i stricu

Navršava se šesnaest godina od smrti

RADISAV SLOBO Dragov RADOJEVIĆ

NOVAKU K. VULEVIĆU S poštovanjem i ponosom ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru pored svojih najmilijih.

Ožalošćeni: snaha KOSA, bratanići NEĐELJKO i SLOBODAN VULEVIĆ 544

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 12. oktobra od 16 do 20 časova i 13. oktobra od 9 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu.

Ožalošćena porodica: sinovi PREDRAG i NENAD, kćerka ZORKA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, unučad i ostala rodbina

MILEVE MARTINOVIĆ

542

POMENI

Voljenom stricu

Deset godina je od smrti našeg voljenog

Bol i tuga se ne mjere riječima, ni vremenom koje prolazi već prazninom koja je ostala poslije tebe.

Ponosni na tebe i zahvalni za svu ljubav i pažnju.

Vječno ćeš biti u našim mislima.

NOVAKU K. VULEVIĆU TVOJA PORODICA Hvala ti za iskrenu ljubav, pažnju i dobrotu koju si mi poklanjao. Živjećeš vječno u mom srcu.

Bratanična SLOBA PERIĆ sa porodicom

ĐURICE S ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj dragi lik.

TVOJI NAJMILIJI

545

554

Posljednji pozdrav dragom

Tri godine od kad nije sa nama naš dragi

NOVAKU K. VULEVIĆU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

OŽALOŠĆENI: brat BRANKO VULEVIĆ GALJO, sestra MILEVA, bratanići DRAGAN i ZORAN, snahe SLAVKA i MONIKA, unučad MARIJA, MIRKO i ANDRIJA 570

533 Šesnaest godina od smrti moje majke

LEKO PECOVIĆ Ostavio si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja.

Počivaj u miru kod svog sina Branka.

MILEVE V. MARTINOVIĆ Ako je život morao stati, sjećanje na tebe vječno će trajati.

Tvoji: supruga PAULINA, kćerka BRANKA i unuka MARTINA 571

BRANKA sa porodicom 534

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Danas se navršava šest mjeseci od smrti našeg oca, supruga

Dvije godine su od smrti našeg voljenog i nikad prežaljenog oca

29

Godina je dana od kada nije sa nama naš voljeni roditelj – ujak

JOVANA ROGANOViĆA

DušAN Pekov VuKČeViĆ

Vrijeme koje je prošlo nije ublažilo tugu i prazninu u našim srcima.

Bio si brižan suprug, otac i nečujno se borio sa svojom bolešću.

Niko kao ti nije znao voljeti, davati, opraštati.

Bio si i ostaćeš uzor svima nama.

Svake sekunde si u našim srcima i zauvijek ćeš biti. Riječ hvala je malo naspram onoga što mi dugujemo tebi. Živio si za nas, živio si kroz nas, obasipao nas ljubavlju i pažnjom, pružao bezrezervnu podršku svemu što radimo, slavio i ponosio se našim uspjesima.

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

profesor

BRANKA pok. Boža KAluĐeROViĆA Vrijeme što je prošlo i ono što će proći ne može da izblijedi uspomenu na tebe, tata. Živiš u svakoj našoj priči, živiš u našim životima svakog dana. Bog nam nije dao da za života doživiš, da se raduješ našim naraštajima, ali znamo da negdje odozgo u zagrljaju tvoje Veke posmatraš sve. Neka vaše duše počivaju u vječnom miru.

Ujače, dok smo živi bićeš u našim srcima. Nedostaje mi tvoj savjet, ali ujna je posvetila svu pažnju nama.

Sestrići ZORAN i GARO 537 Četrdeset je dana od smrti voljene majke

Zauvijek neutješna

Beskrajno tužni:

VAŠA DJECA

sin MILOŠ, kćerke JOVANA i DEJANA, supruga VJERA 557

550 Pola godine je od smrti našeg voljenog

Miluše

Навршавају се двије године од смрти мог брата

Iz dana u dan sve mi je teže bez tebe, tvog nasmijanog lika, tvoje dobrote i plemenite duše, tvog hrabrog i velikog srca.

JODŽe

БРАНКА КАЛУЂЕРОВИЋА

Tvoja ćerka BUDIMKA 564

Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo.

Послије твог одласка остало је много туге и бола. Нека те анђели чувају са твојим драгима.

Strina BOSE, sestre RAJKA, MAJA, VESNA sa djecom 563

Draga

Сестра СЕНКА БАНОВИЋ 541 Draga majko,

MAJKO Previše nedostaješ.

Ja ću te dovijeka čuvati od zaborava.

JOVO

Kćerka MILANKA

BRANKA Božidarova KlePeC

Prošlo je šest mjeseci kako si otišao tiho i dostojanstveno.

Sudbina je bila jača od naših želja.

Sjećanje na tebe uvijek je prisutno, a ljubav vječna.

Tvoja sestra NJEGE sa porodicom

rođena Marković 1948 – 2019.

Prolazi 40 dana od kako si otišla tiho i bez pozdrava, a ja još uvijek svako veče očekujem tvoj poziv... Nedostaješ...

Počivaj u miru, a ja ću tvoj lik čuvati od zaborava.

532

576 Voljeni

548 Draga

Kćerka SNEŽANA

13. 10. 2017 – 13. 10. 2019.

BAKO Hvala ti za svu toplinu i nježnost.

Nedostaješ...

Tvoji: SLAVICA i VUK

JOVO

NAĐA MiliĆ ŽARiĆ

Od kada nijesi sa nama bol i praznina u našim srcima sve je veća. Bez tebe ništa više nije isto. Čuva te od zaborava Brat SLAVKO sa porodicom 577

Bebo moja, živote moj. Volim te, anđele moj. Ne mogu da te dodirnem, da ti čujem glas, ali mogu da slijedim tvoje misli. Da živim za Darjana i Andreja Spavaj, Bebo moja.

540

549 Dana 20. oktobra 2019. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

TVOJA PORODICA

Dana 13. 10. navršava se 40 dana od smrti naše drage

SJEĆANJE na naše

VuKČeViĆe

Babe Miluše Hvala ti za neizmjernu brižnost i toplinu.

Sa ljubavlju i poštovanjem nosićemo tvoj lik u našim srcima.

Tvoji: VLADO, MIJO, DRAGICA, MARIJA, SARA i VASILIJE 566

BAJO

ZORA

iliJA

13. 10. 1996.

rođ. Marković 29. 11. 2004.

24. 12. 1994.

Ostao je trag koji ne blijedi i tuga koja ne prestaje.

BRANKA, DRAGANA i MAJA sa porodicama 535

SeNKe Radomanove ĐuROViĆ Tvoj plemeniti lik ostaće zauvijek u našim srcima. Tvojim odlaskom izgubili smo čvrsti roditeljski oslonac. Zaslužila si naše vječno sjećanje i poštovanje.

Ovim putem izražavamo veliku zahvalnost medicinskom osoblju Doma zdravlja i Hitnoj pomoći Danilovgrad.

Hvala svima koji prisustvovaše sahrani naše drage pokojnice, kao i onima koji putem telegrama izjaviše saučešće.

Porodica će u nedelju u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

Našoj dragoj babi i prababi

SeNKi Radomanovoj ĐuROViĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Ožalošćena porodica ĐUROVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me 561

Unučad MILENA, VLADO, ŽELJKO, MARINA, MARIJA, ANDREA, NIKOLETA, ANĐELA i praunuka DARIJA 562

BABA Tražimo te, a ne možemo te naći.

SARA i VASILIJE 565

30

TV program

Pobjeda

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

RUKOMET (Ž)

RTCG 2 16:50

FILM

Pobjeda RTCG 1 23:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

LIGA ŠAMPIONA 2. KOLO

Bitighajm – Budućnost

Džungla

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

13:05 Živa istina, r.

14:05 Strani dok. program 14:30 Obrati pažnju, r.

15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Partneri u zločinu, r.

17:20 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Obrazovna emisija 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Partneri u zločinu, s.

22:35 Dnevnik 3 23:15 Jubilarnih 10 godina postojanja udruženja folklornih ansambala Crne Gore 01:10 Okvir, r.

02:30 Mostovi, r.

03:00 ABS, r.



   RTCG 2

07:00 08:00 10:00 13:00 14:00

16:50

18:40 19:30 20:15 22:30 00:00

01:30 03:30 04:30 05:30

Oj, vesela veselice, r.

Sport klasik Dnevna soba Sportska subota, r.

Košarka: Mornar Igokea, ABA liga, 2. kolo, snimak Rukoemet: Bitighajm Budućnost, Liga šampiona, 2. kolo ABS Dnevnik 2 Koncert klasične muzike Krivica, film Rukoemet: Bitighajm Budućnost, Liga šampiona, 2. kolo, s.

Sport klasik Koncert Oj, vesela veselice , r.

Mostovi, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

TV PRVA

04:30 07:30 07:45 09:00 09:15 12:00 14:00 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 01:05 01:30 02:30 04:30

Paramparčad, r.

Kao pas i mačka, film Ljepotica i zvijer 2, film Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj, r.

Nikad nije kasno, r.

Zlatni krug, r.

Zvezde Granda specijal, r.

Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Agora, film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r.

Agora, r.

Milost, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

11:15 Larin izbor, r.

13:12 Sportisimo 13:25 Kapital 15:40 Strasti Orijenta, r.

16:05 VIP kuvar 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Dva smo svijeta različita, s.

20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:30 Danas umireš, r.

02:05 Loganov rat, r.

03:40 Gledajući detektive, r.

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s.

07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Pčelica, r.

09:55 Žogarija 12:00 Vijesti 12:06 Želim sebi najbolje, r.

14:00 Vijesti 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Poljubac uz logorsku vatru, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Sestrinska ljubav, film 00:50 Želim sebi najbolje, r.



07:30 08:00 11:00 12:00 15:00

A1 TV

16:30 17:00 17:15 18:15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

Glas Amerike Dječja TV Lopta, s.

Weekend film, r.

Priče sa Mikijem Dragićevićem Klub A Business, r.

TOP A1, info. emisija Vrhovi Balkana, s.

Weekend film TOP A1, info. emisija Muzika Balkana TOP A1, info. emisija Prč u petak, r.

Al Jazeera vijesti Showroom Repriza

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Pobjeda

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Marketing

31

Magazin

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Pobjeda DARKO DRLJEVIĆ

32

Tvorac jednog od najvećih tehno hitova dolazi u Podgoricu

Di-džej Oksia nastupa u ,,Kolektoru“ Springstinov dokumentarac stiže 25. oktobra

,,Sundown“ najavljuje film ,,Western Stars“

PODGORICA - Glavni grad u saradnji sa organizacijom Konektor dovodi jednog od nazjnačajnih francuskih di-džejeva u u posljednjih 20 godina.

Konektor pretenduje da bude novi brend Glavnog grada u domenu noćnog provoda, sa fokusom na visoku produkciju i jake nastupe kakve možemo vidjeti u svim velikim evropskim i svjetskim metropolama.

Oliver Rejmond, poznatiji u tehno svijetu kao Oksia (Oxia), 2. novembra će u okviru projekta ,,Konektor“, gostovati u podgoričkom

,,Kolektoru“.

Ovaj Francuz je počeo da miksuje sa 15 godina, a da 1991. godine. Iz njegovog studija izašli su hitovi ,,Harmonie“, ,,Whole Life“ ili ,,Housewife“ u kolaboraciji sa Miss Kittin, a legendarni ,,Domino“, sada već klasik sa više od 65 miliona pregleda na Jutjubu, je neizostavna traka na plejlistama najvećih svjetskih di-džejevaOksia ima dva albuma - ,,24 Heures“ i ,,Tides of Mind“, a singlove i remikse izdavao je za Goodlife, Noir Music, Terminal M, Intec i mnoge druge.

Uz njega nastup na prvoj ,,Konektor“ žurci imaće i cr-

nogorski di-džejevi Cule i Proximus, koji su svojim nastupima na Si densu i Egzit festivalu potvrdili da su jedni od najtraženijih crnogorskih izvođača tehno muzike u regionu.

Karte za žurku u ,,Kolektoru“ od sjutra će biti u prodaji.

Cijena karte za prvu Konektor žurku iznosi 10 eura i može se kupiti u podgoričkim lokalima ,,Hugo“ u Bokeškoj ulici i ,,Forest“ u Siti kvartu.

Za najveće ljubitelje francuskog di-džeja, prvih 70 karata po cijeni od sedam eura, biće u prodaji do 20. oktoZ. K. bra.

LOS ANĐELES – Brus Springstin, njegova žena Peti Skialfa i čitav orkestar donose fantastičnu izvedbu numere „Sundown“.

Kasnije ovog mjeseca, na vidjelo će izaći Springstinov rediteljski prvijenac, „Western Stars“, film koji nosi isto ime kao Springstinov album iz ove godine.

Projekat se dotiče teme ljubavi i gubitka, usamljenosti i porodice i neumoljivog prolaska vremena, te sadrži snimke performansa uz vinjete u kojima glumi Brus.

Na snimku se pojavljuje legendarni roker koji uživo izvodi pjesmu „Sundown“ uz pratnju supruge i cijelog orkestra. Čitava stvar je snimljena u skoro stogo-

dišnjoj štali na Springstinovom posjedu.

- Znali smo da ne idemo na turneju, pa sam tražio način da dio muzike u živoj verziji isporučim publici rekao je sedamdesetogodišnji muzičar u jednom intervjuu prošlog mjeseca.

Film „Western Stars“ je režiran u saradnji sa Tomom Zinijem i biće prikazan 25. oktobra.

Bend The Cure priprema tri nova izdanja

Stjepan Hauser objavio spot za ,,Labudovo jezero“

Kultna tema sa Londonskim Prvi album stiže krajem godine simfonijskim orkestrom ZAGREB - Stjepan Hauser objavio je prvi službeni solo singl i spot ,,Labudovo jezero“.

Nakon rasprodatih i energičnih koncerata širom svijeta, Hauser je za prvi solo singl odlučio da interpretira ,,Labudovo jezero“, poznato remek djelo Čajkovskog.

Novi aranžman kultne baletne teme producirao je Nik Patrik, a Hauseru se u izvedbi pridružio Londonski simfonijski orkestar.

Pjesmu prati i spot u kojem je Hauser okružen predivnim balerinama iz Sanrema.

- Kroz život i karijeru su mi određene kompozicije prirasle srcu. Kompozicije koje imaju posebnu dramu, pokretačku melodiju, duboku romantiku... „Labudovo jezero“ je jedna od takvih. Mogućnost da je snimim sa

LOS ANĐELES - Ono što je najavljivao prošle godine frontmen benda The Cure, Robert Smit, biće i ostvareno, uskoro stiže novi album. I to, kako je najavio – prvi od tri na kojima rade.

Londonskim simfonijskim orkestrom mi je napokon dala priliku da podijelim strast za tom muzikom na način koji sam uvijek zamišljao - re-

kao je Hauser.

Već sjutra, Hauser najavljuje i nadolazeću turneju u 2020. koja će uključivati gradove širom Evrope.

Naime, britanski rok sastav radi punom parom ,,na tri fronta“, a prvi bi album, prema riječima Smita, mogao da se pojavi pred kraj godine.

- Prvi singl, a moguće i cijeli album, izaći će ovog Božića ili malo ranije.

Nosi naziv ,,Live From the Moon“ ali ime će sigurno biti promijenjeno - otkrio je Smit u intervjuu za Zocalo, prenosi NME. Biće to njihov 14. studijski album, na koji se čekalo 11 godina. Uz studijske imaju i 11 kompilacijskih i pet koncertnih albuma, a posljednji studijski je objavljen 2008. godine pod

nazivom ,,4:13 Dream“.

Smit je izgubio oca, majku i brata i ta, kako je u jednoj ranijoj izjavi za NME rekao, tamna strana života umnogome je oblikovala album koji najavljuje. Čini se da fanovi neće dugo čekati poslije prvog na drugo ostvarenje.

U intervjuu je Smit otkrio da će to biti album sa, kako je rekao, mnogo slobodnijim djelovima i sa jačim i izraženijim zvukom, sa snimcima uživo. Treći album će biti, kako je najavio, jedan bučan disk, zasnovan na njegovim ličnim iskustvima i iskustvima sa scene, ali i na činjenici da smo toliko navikli na buku, da i ne primjećujemo njeno prisustvo.

Bend, koji postoji više od četiri decenije, ove godine bio je na svjetskoj turneji u okviru koje su nastupili na Egzitu 4. jula.

Arena Pobjeda

Nedjelja, 13. oktobar 2019./ Godina XII / Broj 4564

Poraz ni u mislima

ABA LIGA (2. KOLO): Budućnost Voli večeras (20h) gostuje Crvenoj zvezdi

Derbi šansa za prekretnicu

Str. 8-9.

Str. 10-11.

Rukometašice Budućnosti danas (17h) gostuju Bitighajmu u 2. kolu LŠ

2

Arena

Fudbal

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Razočaranje zbog rezultata i igara crnogorske reprezentacije koja nema pobjedu u k

PODGORICA - Reprezentacija Crne Gore završiće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo bez pobjede na domaćem terenu, vrlo vjerovatno i bez pobjede uopšte, budući da sjutra gostuje Kosovu, a u novembru Engleskoj.

Veliko je razočaranje zbog rezultata i igara ,,hrabrih sokolova“ koji su prije dvije noći pod Goricom propustili posljednju realnu šansu da upišu trijumf u takmičarskom ciklusu - protiv Bugarske sa kojom dijele posljednje mjesto u grupi.

Utakmica je završena 0:0, a kakvu su partiju prikazali - ,,crveni“ nijesu ni zaslužili više od toga.

- Pričalo se prije meča da moramo da pobijedimo Bugare. Imali smo pet dana prirpema za tu utakmicu, izašli na teren sa željom da pobijedimo, nažalost nijesmo u tome uspjeli.

Nije bilo onako kako smo se pred meč dogovorili sa selektorom, mnogo toga nije bilo na nivou. Jednostavno, morali smo svi da odigramo bolju utakmicu, ali to je prošlost i okrećemo se Kosovu, gdje ćemo probati da osvojimo tri boda - rekao je Fatos Bećiraj.

Otkada postoji, nacionalni tim nije bio u težoj situaciji, većoj krizi…

- Prolazimo kroz težak period i nadam se da ćemo već od sljedeće utakmice makar igrati bolje nego što je to bilo u petak. Naravno, želimo i pozitivne rezultate - dodao je Bećiraj.

Kakva je situacija u svlačionici?

- Nije laka situacija, ali u svlačionici je kao i uvijek odlična atmosfera. Pokušavamo da pričamo što više i da nađemo soluciju kako da izađemo iz ove krize kazao je Bećiraj.

Iskusni napadač je dugo član reprezentacije Crne

LAGATOR: Svima nam je krivo zbog igre i rezultata protiv Bugarske Dušan Lagator je počeo utakmicu kao zadnji vezni, a završio kao štoper - na poziciji na kojoj je zamijenio povrijeđenog Stefana Savića.

- Što reći, očekivali smo pobjedu, očekivali smo tri bod kod kuće, ali nijesmo to ostvarili. Svima nam je krivo. Dali smo maksimum, ali nijesmo zadovoljni. Potrudićemo se još više da bi krenulo na bolje. Moramo da pobjeđujemo, posebno kod kuće. Svi želimo uspješnije rezultate rekao je Lagator. Što vam je rekao selektor poslije utakmice?

- Normalno je da budemo nervozni, i mi i selektor, jer smo očekivali pobjedu. Spremali smo se za to, ali nije nam pošlo za rukom da osvojimo tri boda odgovorio je Lagator.

Jeste li očekivali veću podršku sa tribina gdje je bilo 3000 gledalaca?

- Jesmo, ali nijesmo pobijedili u prošloj utakmici protiv Češke i generalno imamo slabije rezultate. Sve to utiče na pad interesovanja, manjak navijača.

Nadali smo se da ćemo savladati Bugare i tako poslati pozivnicu publici za ubuduće - kazao je fudbaler ruskog Sočija.

D. MALIDŽAN

Pričamo između sebe

Gore, sa 66 nastupa rekorder je u nacionalnom timu, nosi kapitensku traku u odsustvu Stevana Jovetića i Stefana Savića.

Bio je akter velikih mečeva, ali duel koji ga sjutra očekuje definitivno je specifičan. ,,Crveni“ gostuju Kosovu, zemlji u kojoj je Bećiraj rođen, gdje ima porodicu.

Tridesetjednogodišnji ofanzivac, doduše, bio je u timu kada je naša selekcija dočekala istog rivala, ali sada je drugačije - igra se u Prištini.

- Gledam na ovu kao na svaku drugu utakmicu.

Igrali smo već u Podgorici i na ovaj susret isključivo

gledam sa sportske strane.

Ukoliko dobijem šansu da tamo zaigram, pružiću maksimum kao i svaki put do sada. Profesionalac sam. Nadam se da ćemo pobijediti u Prištini i vratiti pozitivnu atmosferu koja je uvijek krasila ovu reprezentaciju - ističe Bećiraj.

Kosovo ima šansu da ode na veliko takmičenje.

- Dosta mlada, ali talentovana reprezentacija. Znam dosta njihovih igrača, igraju u jakim ligama i biće teško.

Reprezentacija Kosova me podsjeća na nas od prije sedam-osam godina kada smo igrali dobro, kada je bio pun stadion, puno

optimizma… Ali, bez obzira na sve, vjerujem da ćemo u Prištini pokazati da je ovo trenutno bio sam loš momenat za crnogorski fudbal - naglašava Bećiraj.

Biće teško bez Savića...

- Savić je lider ove ekipe i igrač koji nam puno znači.

Pokušaće selektor da nađe adekvatnu zamjenu i siguran sam da ko god bude igrao pružiće najbolje od sebe - zaključio je napadač izraelske Makabi Netanje.

Reprezentacija danas u jutarnjim časovima leti za Prištinu. Meč sa Kosovom igra se sjutra na stadionu Fadilj Vokri od 20 i 45 časova.

D. K.

Fudbal

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Arena

3

kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, Fatos Bećiraj pred meč sa Kosovom poručio

e, tražimo izlaz iz krize Savić otputovao za Madrid: Van terena oko tri sedmice Stefan Savić napustio je meč sa Bugarskom u 39. minutu zbog povrede - nakon sprinta sa protivničkim igračem osjetio je bol u nozi, po bolnoj grimasi odmah se vidjelo da će tražiti izmjenu.

Kapiten Crne Gore odmah je otputovao za Madrid na detaljne ljekarske preglede, s tim što je u Podgorici odradio ultrazvuk. U pitanju je zadnja loža, a prve prognoze kažu da je povreda blaža nego što se u prvi mah mislilo.

Fudbaler Atletika odsustvovaće sa terena oko tri sedmice.



Sekulić debitovao za A tim

Na svoju odgovornost, sinoć je sa ekipom trenirao Vukan Savićević

Dobrom odbranom na početku meča, golman Danijel Petković je spriječio Bugarsku da povede.

Kasnije nije imao mnogo posla - sačuvao je mrežu, baš kao i njegov kolega na suprotnoj strani Plamen Ilijev.

- Igrali smo dosta dobro na početku, zatvorili prilaze golu, držali smo nulu, ali u napadu nijesmo stvarali šanse, u prvom poluvremenu nijednu ozbiljniju. U nastavku je bilo nešto bolje, imali smo par situacija pred njihovim golom, ali nijesmo pogodili mrežu. Nijesmo bili učinkoviti, ostaje žal zbog

D. MALIDŽAN

PETKOVIĆ: Pružiti otpor u Prištini

toga - kaže Petković.

Crna Gora nema nijednu pobjedu u kvalifikacijama, a sjutra gostuje Kosovu koje ima šansu da se plasira na veliko takmičenje.

- Domaćin će u Prištini

napadati svim raspoloživim sredstvima, ali potrudićemo se da pružimo otpor. Imamo obavezu da uradimo sve kako bismo ostvarili povoljan rezultat - dodao je čuvar mreže ,,hrabrih sokolova“.

Za crnogorsku reprezentaciju debitovao je lijevi bek Nemanja Sekulić koji je odigrao svih 90 minuta u meču sa Bugarskom.

- Srećan sam zbog prvog nastupa za naš nacionalni tim. Kada sam počeo da igram fudbal imao sam taj san. Zahvaljujem selektoru Hadžibegiću na ukazanoj šansi. Trudio sam se da pružim maksimum i pomognem ekipi. Ostaje žal što nijesmo ostvarili pobjedu.

Očekivali smo tvrd meč, ali na kraju nijesmo uspjeli da ispunimo cilj protiv Bugara - rekao je Sekulić.

4

Arena

Fudbal

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Kadetska liga, 11. kolo: Favoriti ostvarili ubjedljive pobjede

Lider se igrao Budućnost Otrant O.

16 0

PODGORICA - Teren Budućnosti na Starom aerodromu. Gledalaca: 50. Sudija: Marko Radović (Berane).

Strijelci: Đukić u 19, 26. iz jedanaesterca, 40, 53. i 57, Dragićević u 33, Drmač u 37. i 44, Čelebić u 61, Roganović u 75, Globarević u 78, Magdelinić u 79, Mugoša u 84, 86. i 90. i Tošković u 89. minutu.

BUDUĆNOST: Pejović, Medenica (Magdelinić), Globarević, Đukić (Mugoša), Marstjepović, Dakić (Roganović), Femić (Vojvodić), Čelebić (Tošković), Dragićević, Drmač, Lucević (Ćetković).

OTRANT OLIMPIK: Muratović (Markuš), Gorana, Mašanović (Vuković), Karamanaga, Ljamović (Bojanović), Sadiković, Pelinković (Begzić), Dragović, Tulović, Ibrahimi, Arsljanović.

Arsenal 0 OFK Titograd 4 TIVAT - Stadion: Arsenala.

Gledalaca: 50. Sudija: Branko Odalović (Nikšić). Strijelci: Vujisić u 18, Vukčević u 74. i Milić u 89. i 90+2. minutu. Žuti kartoni: M. Milosavljević, Perčin (Arsenal), Kljajević, Ljutica (OFK Titograd). Crveni karton: M. Milosavljević (Arsenal) u 64. minutu.

ARENAL: Gobović, Milović (Golub), Žujović (Lipovac), Proković (Čortan), Miletić (Buzić), Pravilović, Serbus, L. Milosavljević, M. Milosavljević, Samardžić (Baštrica), Perčin.

O F K T I TO G R A D: D e .

Adrović, Kljajević (Janković), Vujisić, Da. Adrović (Lakušić), Minić (Ivanović), Mihaljević (Kolar), Smolović (Vukčević), Živanović (Radević), Đaković, Ljutica (Bogojević), Milić.

Tabela 1. Budućnost 11 11 0 0 76:5 33 2. Podgorica 11 9 1 1 80:12 28 3. Kom 11 9 0 2 35:10 27 4. OFK Titograd 11 8 1 2 50:19 25 5. OFK Berane 11 8 1 2 34:8 25 6. Mornar 11 8 0 3 46:19 24 7. Zeta 11 8 0 3 37:21 24 8. Grbalj 11 7 0 4 40:25 21 9. Sutjeska 11 6 0 5 37:23 18 10. Jezero 11 5 1 5 35:24 16 11. Lovćen 11 4 1 6 34:21 13 12. Iskra 11 4 0 7 16:32 12 13. Bokelj 11 3 0 8 35:60 9 14. Rudar 11 2 1 8 11:32 7 15. Ibar 11 2 0 9 11:50 6 16. Arsenal 11 1 0 10 7:50 3 17. Otrant O. 11 1 0 10 5:102 3 18. Petrovac 11 0 0 11 8:84 0 U narednom kolu (19. oktobar) sastaju se: Ibar – OFK Titograd, Rudar – Arsenal, Otrant Olimpik – Bokelj, Sutjeska – Budućnost, Grbalj – Zeta, OFK Berane – Mornar, Kom – Jezero, Lovćen – Iskra, Podgorica – Petrovac.

(Dž. Murić), A. Murić, Dedeić, Kurpejović (Kurtagić), M. Murić.

Petrovac 0 Lovćen 14

Zeta Sutjeska

4 3

GOLUBOVCI - Pomoćni teren stadiona Trešnjica.

Gledalaca: 50. Sudija: Dejan Marković (Podgorica). Strijelci: Vujačić u 15. i 26. iz jedanaesterca, Lazović u 40. i Stanišić u 42. za Zetu, a Milić u 9. i 34. i Dragićević u 71. minutu za Sutjesku. Žuti kartoni: Krstović, Vujačić, Mušikić, Pejović (Zeta), Peković (Sutjeska). Crveni karton: Petar Peković (Sutjeska) u 78. minutu.

ZETA: Jušković, Davidović (Kažić), Krstović (Radičković), Ajković (Krkotić), Vujačić (Batrović), Mušikić (Raičković), Stanišić (Čelebić), Matanović, Đinović, Lazović (Mikulić), Pejović.

SUTJESKA: Kilibarda, Bojović, Papović, Radović, Žižić, Nikolić (Dragićević), Peković, Kecojević (Roćenović), Milić, Đurković, Šapurić.

Iskra Kom

0 1

SPUŽ - Stadion: Zore. Gle-

dalaca: 30. Sudija: Ivan Šarac (Cetinje). Strijelac: Ćetković u 24. minutu. Žuti kartoni: Raspopović, Miks (Iskra), Dujović, Vešović (Kom).

ISKRA: Marković, Vasecki (Ristić), Raspopović, Begović (Mrvošević), Antović (Grozdanić), Šimšić, Barović, Miks, Kostić, Ramović, Brajović (Popović).

KOM: Janjević, Pavićević, Pejović (Stanišić), Joković, Vukotić, Bojanić, Tanjević, Dujović (Begović), Ćetković (Aćimić), Knežević (Radonjić), Bulatović (Vešović).

Bokelj Rudar

4 3

KOTOR - Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 50. Sudija: Nikola Cvijović (Budva).

Strijelci: Kašćelan u 13, D. Radević u 40. i 50. i Perović u 51. za Bokelj, a Krstonijević u 22. i Ernec u 36. i 56. minutu za Rudar. Žuti kartoni: Perović, Čolan (Bokelj), Krstonijević, Ernec (Rudar).

BOKELj: Radović, D. Radević (A. Radević), Katelan, Kašćelan, Krivokapić, Perović (Giljača), Gopčević

(Vukčević), Mirković, Nikaljević, Čolan, Bušković.

RUDAR: Mrdak, Krstonijević, Vučetić, Balčin (Delić), Tešović (Jašović), U. Čepić, Ernec, Dukić (Pljevaljčić), A. Čepić, Boričić (Tošić), Terzić (Danilović).

Podgorica Ibar

13 1

PODGORICA - Pomoćni teren „DG Arene“. Gledalaca: 50. Sudija: Mladen Gospić (Podgorica). Strijelci: V. Đukanović u 8, 60, 73. i 85, Vuković u 13, Vujačić u 18. i 35, Habibović u 44, Aničić u 65, Pavlićević u 78, 88. i 89. i P. Đurašković u 87. za Podgoricu, a A. Murić u 29. minutu za Ibar.

PODGORICA: Ivanović (L. Đurašković), Lukovac (Boričić), Aničić (Ljumović), Vujačić (Šćekić), Pejović (Perunović), Vuković (Pavlićević), Vukotić, A. Đukanović, V. Đukanović, Vučinić (P. Đurašković), Habibović.

IBAR: Plunac (Kujević), Klica, Husović (Čivović), I. Hasović, Kalač (R. Hasović), E. Hasović, Nurković

BUDVA - Teren na Jazu.

Gledalaca: 20. Sudija: Miloš Adamović (Podgorica).

Strijelci: Hajdarović (autogol) u 8, Tmušić u 17, 35. i 44, Zuber u 19, Vicković u 25, 37. i 57, Perović u 38, Lalić u 65, Božović u 67, 70. i 74. i Marković u 85. minutu.

PETROVAC: Sredović, Tomašević, Perišić, Liješević, Hajdarović, Raković, Radojević, Bojić, Minić.

LOVĆEN: Kustudija, Tatar (Marković), Ražnatović, Kaluđerović (Zadrima), Zuber (Drašković), N. Miljenović, Tmušić (Božović), Vicković (Lalić), Radišić, F. Miljenović, Perović.

Mornar Grbalj

1 2

BAR - Stadion: SRC „Topolica“. Gledalaca: oko 50. Sudija: Marko Roganović (Danilovgrad). Strijelci: Stojanović u 73. minutu za Mornar, a Carević u 12. i 68. minutu za Grbalj.

MORNAR: Đonović, Ratknić (Tripković), Vujačić, Šoškić (Đečbitrić), Mihaljević (Šebek), Ličina, Stojanović, Jovićević (Dubak), Janković, Miljanić, Ljuljić.

GRBALj: Ćetković, Kovinić, Tabaš, Braletić (Rozgaja), Vo.Dragović, Petović, Jelić, Carević, Vu.Dragović (Popović), Lasjak (Đukić), Adamović.

Priredio: R.PEROVIĆ

Fudbal

5

Arena

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Druga liga, 12. kolo: Lider na Lugovima

Derbi u Bijelom Polju PODGORICA – Dok prvoligaši pauziraju zbog obaveza naše reprezentacije, danas se nastavlja takmičenje u Drugoj ligi.

Lider, ekipa Dečića gostuje ,,fenjerašu“ Lovćenu i to na Lugovima, koji su već godinama bez fudbala, dok se derbi sjevera, ali i kola igra u Bijelom Polju, gdje Jedinstvo dočekuje Jezero. Primorski okršaj Otrant – Mornar igra se u Beranama. Sigurno je da se očekuje dosta neizvjesnosti, ali krenimo redom...

Dečić je jedini tim bez poraza, a danas ima ulogu apsolutnog favorita protiv Lovćena, koji je na začelju.

Tuzani imaju pet bodova više u odnosu na Jezero, koje gostuje Jedinstvu, pa u taboru Dečića vjeruju da nakon ovog kola mogu i uvećati prednost. Ipak, ne treba potpuno otpisati Lovćen, koji je u prošlom kolu protiv Drezge (4:0) najavio buđenje i izlaz iz rezultatske krize. Upravo tom pobjedom Cetinjani su uhvatili korak za konkurentima, pa je jasno da je i Cetinjanima svaki bod zlata vrijedan.

Arsenal bez trenera Arsenal će danas u Rožajama biti bez trenera. Prema navodima Radio Tivta Zoran Lemajić i Arsenal su se razišli, pa će danas Tivćane sa klupe voditi Branislav Uljarević.

Raspored i tabela KOTOR: Bokelj – Drezga BUDVA: Lovćen – Dečić BERANE: Otrant O. – Mornar ROŽAJE: Ibar – Arsenal BIJELO POLJE: Jedinstvo – Jezero Sve utakmice počinju u 14.30 časova.

Mnogi timovi koji se nadaju baražu danas će pomno pratiti rezultat iz Bijelog Polja, gdje Jedinstvo dočekuje Jezero. Plavljani imaju pet bodova manje od lidera i isto toliko više od Jedinstvo, pa u slučaju brejka dodatno bi se učvrstili na drugom mjestu i ostali jedini pravi pratioci Dečiću.

U svakom drugom slučaju, jasno je da bi bitka za baraž bila još neizvjesnija.

Ishod meča u Bijelom Polju posebno će pratiti fudbaleri Mornara, koji u slučaju remija u tom duelu i njihovog brejka, mogu stići do trećeg mjesta. Barani su u dobroj formi, vezali su nekoliko dobrih rezultata i nakon lošijeg starta, dokazali da mogu da se bore za gornji dio. Danas ih očekuje neugodno gostovanje Otrant Olimpiku, i to u Beranama, a Ulcinjani

su dokazali da protiv svih mogu da igraju, pa će za Mornar to biti veoma zahtjevan meč.

Na sjeveru se igra još jedan meč Ibar – Arsenal.

Rožajci su najavili prodor iz donjeg dijela tabele, izašli iz rezultatske krize, pa sa ulogom favorita dočekuju Arsenal i u slučaju pobjede mogu da naprave važan iskorak u odnosu na timove iz

1. Dečić 2. Jezero 3. Jedinstvo 4. Mornar 4. Bokelj 6. Ibar 7. Drezga 8. Arsenal 9. Otrant O. 10. Lovćen

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 7 4 4 4 4 3 3 3 2

3 1 5 4 2 2 3 2 2 2

0 3 2 3 5 5 5 6 6 7

23:10 19:9 11:10 11:10 11:13 14:17 12:18 14:18 9:13 11:17

27 22 17 16 14 14 12 11 11 8

donjeg dijela. Tivćani sa druge strane, žele da izbjegnu poraz, kako ne bi došli u neugodnu situaciju, ali i da bi zadržali korak za timovima koji jure baraž. R.P.

Nekadašnji kapiten Mornara našao novi angažman

Marković na Novom Zelandu PODGORICA - Stevan Marković karijeru nastavlja na Novom Zelandu. Nekadašnji kapiten Mornara dogovorio je saradnju sa ekipom Velingtona, što će za iskusnog defanzivca biti deseti klub u karijeri, ali i sedma zemlja u kojoj će nastupati.

Dugogodišnji kapiten Mornara, koji je igrao u Crnoj Gori (Mornar, Lovćen i Grbalj), te Srbiji (Sinđelić, OFK Beograd), Albaniji (Kukeši), Maldivima (Nju Radiant), Indoneziji (Borneo) i Rumuniji (Arad), tako

će imati priliku za novi izazov u klubu koji ima velike ambicije.

- Potpisao sam ugovor do kraja sezone. Liga počinje u novembru i traje do kraja marta, a ukoliko uspijemo da se plasiramo u plej-of igraćemo do kraja aprila.

Plasmanom u plej-of imamo mogućnost da izborimo i plasman u Ligu šampiona Okeanije, tako da će ovo biti jedan novi izazov za mene kazao je 31-godišnji Baranin.

Stevan Marković igrao je na Maldivima, zatim je uslije-

dio odlazak u rumunski Arad, da bi se na kratko vratio u Mornar. Ipak, nakon serije slabih rezultata barskog tima, Marković je otišao, a zatim čekao inostrani angažman i uslijedio je poziv sa Novog Zelanda.

- Vrlo sam motivisan i nadam se da sam napravio dobar potez i da će ovo biti uspješna sezona za mene i za moj novi klub. Vjerujem da ću se brzo i bez problema adaptirati na novu sredinu i da ću dati doprinos ostvarivanju što boljih rezultata naglasio je Marković. R.P.

6

Arena

Međunarodni fudbal

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Kristijano Ronaldo postigao 699. pogodak u karijeri, ispred njega samo petorica

,,Napad“ na Milera i Puškaša Kristijano Ronaldo je blizu još jednog velikog dostignuća - 700. pogotka u karijeri.

Fantastični Portugalac je efektnim lobom u pobjedi nacionalnog tima nad Luksemburgom (3:0) stigao do kote 699 iz 973 meča u 12 različitih takmičenja, s tim što madridski mediji računaju da je već ušao u ,,klub 700“.

Držaćemo se, ipak, onoga što priznaje sav ostali svijet, a to je da CR7 treba još jednom da zatrese mrežu kako bi dostigao magičnu brojku.

Prvu priliku imaće već sjutra, kada

Portugal gostuje Ukrajini u Kijevu, gdje će aktuelni šampion Evrope ovjeriti vizu za Euro 2020. ukoliko osvoji tri boda, a Srbija ne pobijedi Litvaniju.

Kada postigne 700. pogodak u karijeri, a do tada se sigurno neće dugo čekati, Ronaldo će postati tek šesti igrač kojem je to uspjelo.

Ispred njega su legende svjetskog fudbala - Gerd Miler (701), Ferenc Puškaš (709), Romario (748) i Pele (779).

Najbolji golgeter svih vremena je austrijsko-češki fudbaler Jozef

Bican, koji je postigao (nedostižnih) 805 golova u periodu od 1931. do 1955. godine.

Ronaldov najveći konkurent, Lionel Mesi, do sada je u karijeri dao 668 pogotka na 823 utakmice, s tim što je Argentinac dvije godine mlađi.

U klupskoj karijeri, CR7 je postigao pet golova za Sporting, 118 za Mančester junajted, čak 450 za Real Madrid i 32 za Juventus, čiji je trenutno član.

U dresu Portugala u strijelce se upisao 94 puta na 161 nastupu.

Samo je Iranac Ali Daei ispred njega po broju golova u dresu reprezentacije - 109.

- Nemam dilemu, srušiće moj rekord - rekao je svojevremeno Daei.

Oduševljenje nije krio ni Kristijanov sunarodnik i trener iz Real Madrida, Žoze Murinjo.

- Sa 34 godine, on je i dalje na vrhu i nimalo me to ne iznenađuje. Jedino o čemu razmišlja je da pobjeđuje, ruši rekorde i uvijek dostigne nešto više. On je fenomen - izjavio je Murinjo.

Ne. K.

Promocija trenera u Đenovi

Ranijeri spašava Sampdoriju Sampdoriji je hitno trebala promjena na klupi nakon što je u sedam kola Serije A osvojila svega tri boda i zakucana je za dno tabele.

Kolarovu ugovor, pa fotelja Aleksandar Kolarov (33) je u Romu stigao 2017. godine iz Mančester sitija za pet miliona eura.

U protekle dvije sezone stekao je povjerenje uprave

rimskog velikana, koja će mu ponuditi ugovor do 2021, uz mogućnost produžetka na još jednu sezonu.

I to nije sve - postoji opcija da iskusni lijevi bek ostane u klubu i nakon igračke karijere, odnosno da preuzme jednu od direktorskih funkcija ,,vučice“.

Za Kolarova su ljetos bili zainteresovani turski klubovi, ali je u dogovoru sa čelnicima Rome odbio ponude.

Ne. K.

Uprava kluba iz Đenove odlučila je da ulogu kapetana koji poljuljani brod treba da uvede u mirnu luku povjeri Klaudiju Ranijeriju.

Iskusni stručnjak je potpisao dvogodišnji ugovor, uz mogućnost prekida saradnje ukoliko Samp ispadne iz elite.

Debi će imati 20. oktobra protiv ,,svoje“ Rome, na dan kad će proslaviti 68. rođendan.

Ranijeri je u italijanskom prvenstvu vodio 393 meča i ostvario učinak od 169 pobjeda, 126 remija i 98 poraza.

U karijeri je sjedio na klupi čak 16 klubova, a najveće uspjehe ostvario je sa Lesterom (Premijer liga

2016), Valensijom (Superkup Evrope 2004) i Fiorentinom (Kup Italije 1996).

Ne. K.

Košarka

Arena

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

7

ABA liga (2. kolo): Mornar ubjedljiv protiv Igokee, ubacili 17 trojki

Nidamov indeks 34

PODGORICA - Odraz namjera i jasnih plej-of ambicija bio je jučerašnji trijumf Mornara nad Igokeom 92:78 u barskoj ,,Topolici“, u prvom meču ABA sezone pred svojim navijačima.

Bez nedovoljno oporavljenog reprezentativca Nemanje Vranješa, tim Mihaila Pavićevića vezao je drugu važnu pobjedu na startu regionalnog takmičenja, uz dobro raspoređenu minutažu nosilaca igre. Čak 17 trojki ubacio je crnogorski vicešampion u sinoćnjem duelu, tako sebi obezbijedio laganu završnicu već od 32. minuta, nakon serije 18:0. Uoči gostovanja VEF Rigi u Letoniji u utorak na startu FIBA Ligi šampiona, potom i derbija protiv Partizana u Baru u subotu, utisak o formi je izuzetno pozitivan. Ključna figura na terenu bio je naš reprezentativac, plejmejker Derek Nidam: ostvario je učinak od 22 poena, sedam skokova, šest asistencija i tri ukradene lopte, za čak 34 indeksna poena i istaknutu kandidaturu za najboljeg igrača 2. kola.

NIDAM SVEPRISUTAN U uvodnih sedam minuta Mornar je ubacio četiri trojke (prednost 19:9, dvije trojke Bjelice, po jedna Pulena i Nidama), a do 14. minuta čak sedam trojki (vođstvo 34:28). Ipak, u prvom poluvremenu bilo je jasno da nije vrhunski šut bio ključni razlog za prednost Barana, već odlična igra pod obručem. Prednost 42:33 u prvih 20 minuta zaslužena je zbog jasne prednosti u skoku (20-15 do odm o ra z a t i m M i h a i l a Pavićevića). Čak devet ofanzivnih skokova Mornar je imao u uvodne dvije četvrtine, od toga Sead Šehović čak četiri.

Nakon dobre odbrane po pravilu je uslijedila brza re-

Pavićević: Možemo još bolje Mihailo Pavićević, trener Mornara: Čestitam igračima na dobroj predstavi. Znali smo unaprijed, biće grešaka u igri, prvi je meč u ABA ligi pred našim navijačima. Očekivao sam i veći grč u igri, ali mogu reći da sam zadovoljan jer smo se rano trgli. Možemo još bolje i tečnije u napadu od ovoga prikazanog, imamo još rezervi. Naš stil je prepoznatljiv, nećemo odstupati od njega, to će se dopasti i našoj publici i publici u regionu.

Barać: Kažnjeni za greške Marko Barać, trener Igokee: Čestitke Mornaru, zasluženo su pobijedili. Nametnuli su stil igre i onda je teško igrati protiv njih. Mornar je imao devet ofanzivnih skokova u prvom poluvremenu, tako su gradili samopouzdanje, dobijali pozicije za otvorene šuteve za tri poena. U presudnim situacijama imali smo probleme u organizaciji napada, brojne greške, a Barani su to znali da kazne.

alizacija. Ekipa koja je imala svega 36 procenata šuta iz igre u prvom poluvremenu, je postigla čak 42 poena - jer je imala čak 36 šuteva iz igre (naspram 30 Igokee). Bilo je jasno, da Pavićevićeva ekipa koristi sve benefite prednosti u kvalitetu igrača spoljnje linije, pogotovo u igri bržeg tempa. Iskusni krilni centar, reprezentativac Milko Bjelica, imao je 12 poena i pet skokova do odmora. Ipak, ključna karika bio je plejmejker naše reprezentacije Derek Nidam - sa sedam poena, pet skokova, po tri asistencije i ukradene lopte! Sa njim na terenu Mor-

Rezultati FMP - Mega Bemax 98:79 Primorska - Partizan 68:56 Mornar - Igokea 92:78 Danas 17.00 - Cedevita Olimpija - Cibona 20.00 - Crvena zvezda - Budućnost Voli Ponedjeljak 18.00 - Zadar - Krka

nar je ostvario 14 poena više od Igokee u prvom poluvremenu.

SERIJA ZA POBJEDU Izuzetno je za Mornar bilo bitno što je drugo poluvrijeme otvoreno sa dvije trojke - prvo Pulena pa Nidama, u uvodnih minut i po (prednost 48:33). Igokea je pokušala da odgovo-

Dvorana: SC ,,Topolica“ Gledalaca: oko 1.900 Sudije: Zamojski, Majkić i Koljenšić

Pulen Nidam Šehović Mugoša Ros Begić Vujošević Pavićević Voler Markota Bjelica Luković

22 22 2 2 14 11 12 7

92

78

Evans 10 Simeunović Cvetković 81% (21-17) za 1 61% (18-11) Talić 2 37% (32-12) za 2 52% (44-23) Lešić 10 51% (33-17) za 3 37% (19-7) Karinauskas 8 Skokovi 29 (8+21) Kliford 31 (12+19) Blokade 2 5 Stević 15 Asistencije 19 23 Von 13 Ukradene lopte 5 5 Ilić 15 7 Izgubljene lopte 10 Kočić Faulovi 18 23 Tomas 5 (21:13, 21:20, 23:18, 27:27)

ri na isti način, brzim šutevima sa distance, što je funkcionisalo do 27. minuta. Sa dvije trojke Vona, potom realizacijom Kliforda, na početku osmog minuta treće dionice gosti su prišli na 54:51.

Reakciju je pronašla petorka sa Pulenom, Bjelicom, Volerom, Rosom i Vujoševićem: nakon realizacije Pulena, Voler je vezao dvije trojke i vratio prednost na kraju treće dionice na sigurnih 65:51. I nije se zaustavio: na pola 32. minuta,

Mornar je za nešto više od četiri minuta zaokružio seriju 18:0, polaganjem Nidama za 72:52. Meč je bio riješen, u momentu kada je domaćin imao izuzetan skor u šutu za tri poena (2512) i šest skokova više od rivala.

Ekspresno riješen duel je odraz timskog i pojedinačnog kvaliteta, ali i sjajna vijest za trenera Pavićevića.

Jer već u utorak, u Letoniji, Mornar će igrati protiv VEF Rige na startu FIBA Lige šampiona.

S. S.

8

Arena

Košarka

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

ABA liga (2. kolo): Budućnost Voli večeras (20h) go

DERBI - ŠANS

Orlando ubjedljivo poražen od Bostona

Povreda Vučevića Nikola Vučević doživio je povredu skočnog zgloba i nije mogao da nastupi u porazu Orlanda od Bostona 100:75, prvom nakon tri pripremna trijumfa uoči NBA sezone.

Pitanje je da li će Baranin moći da igra za Orlando tokom sedmice pred nama, u završnici priprema. Bez njega tim sa Floride bio je nemoćan, Seltiksi su poveli 11:0 pa 35:11 i rano riješili meč.

Za Boston najbolji su bili Tejtum sa 15, Smart sa 14, Braun sa 11 i Vilijams sa deset poena. Amerikanac sa našim državljanstvom Džavonte Grin odigrao je šest i po minuta za Seltikse i upisao četiri poena, dvije ukradene lopte i skok.

Orlando je u porazu predvodio Ros sa 20 poena, Frejzer je dodao deset a Aminu devet poena. ,,Magični“ će u noći između nedjelje i ponedjeljka dočekati Filadelfiju, što će biti prvi duel predsezone koji će odigrati pred svojim navijačima. S. S.

Novi klub iz Podgorice u Prvoj B ligi

OSNOVAN KK AKADEMIK PODGORICA - Košarkaški klub Akademik ove sezone će sa seniorskim timom nastupati u državnom prvenstvu, u Prvoj B ligi.

Novoformirani klub takmičiće se u glavnom gradu, a trener će biti Rade Petrović. Cilj je da se oformi talentovana ekipa, bez stranaca i pruži šansa za stasavanje mladim igračima.

Treninzi i utakmice Akademika održavaće se u dvorani ,,Univerzitetskog sportskog i kulturnog centra“ u Podgorici. Takmičenje u Prvoj B ligi startuje 19. oktobra.

R. A.

Plejmejker Efesa obilježio rundu Evrolige

Micić MVP kola Vasilije Micić, plejmejker Efesa, zaslužio je titulu najboljeg igrača 2. kola Evrolige, partijom u pobjedi šampiona Turske nad Albom 106:105, nakon pro-

dužetka.

Srpski bek imao je učinak od 32 indeksna poena, što je ostvario sa 23 ubačena poena (trojke 6-4), 13 asistencija (lični rekord u Evroligi) i četiri ukradene lopte.

Drugi na listi bio je bek Barselone Kajl Kurić - Amerikanac je u trijumfu nad Zenitom u gostima zabilježio 24 poena.

R. A.

PODGORICA - Vrlo je važno da su odjeci kontroverznog aprilskog ABA finala i nepravde u petom meču finalne serije u ,,Pioniru“, pred večerašnji (20 h) ABA derbi protiv Crvene zvezde u Beogradu, u drugom planu za Budućnost Voli.

Naš šampion i trener Slobodan Subotić su pod pritiskom očekivanja dobre partije, nakon poraza od Trenta u Evrokupu u Podgorici.

U taboru ,,plavih“ je jasno uvjerenje da se protiv Zvezde može igrati na trijumf.

Eventualno novo razočaranje, ili loša partija, najviše bi pod lupu javnosti postavili rad trenera Subotića, kritikovanog zbog sužene rotacije u porazu od Trenta u srijedu. S druge strane, biće favorit, rival sa većim, evroligaškim budžetom, koji je potrošen na dovođenje skupih i izuzetnih pojačanja, poput krilnog centra Derika Brauna i plejmejkera Lorenca Brauna. Zvezda je kvalitet dokazala pobjedom nad Fenerbahčeom u Evroligi u četvrtak. Posao ,,plavima“ donekle olakšava to što, zbog incidenata na ABA finalu, Zvezda večerašnji meč u ,,Pioniru“ organizuje bez prisustva navijača, osim nekoliko desetina posjetilaca u VIP loži.

Uoči derbija, trener Slobodan Subotić govorio je u propustima u prethodnim duelima, pa i nekim prethodnim izborima koje je okarakterisao kao pogrešne.

- Moram i ja početi da upotrebljavam 12 igrača.

Od meča do meča, sve je relativno. Možda Zvezda naredni ili neku od sljedećih utakmica odigra sa deset igrača, prethodni sa Fenerbahčeom igrala je sa 12. Moramo i mi rotirati,

TOMIĆ: Tvrdo i čvrsto Milan Tomić, trener Crvene zvezde: Očekuje nas važna utakmica, Fenerbahče smo ostavili iza sebe, okrenuti smo ekipi Budućnost Volija i počeli smo pripreme za ovaj meč već u petak. Igraćemo u istom okruženju kao i meč sa Primorskom, i želimo da odigramo na isti način kao i prethodnu utakmicu, tvrdo i čvrsto u odbrani, pridržavajući se dogovora iz svlačionice. Ulazimo polako u ritam koji će biti uobičajen ove sezone, i koji će biti još brži i teži kako vrijeme bude odmicalo. Želimo pobjedu, i nastavak dobrih partija u regionalnoj ligi. ali i gledati naprijed jer se svaka tri dana utakmice odigravaju i to je vrlo teško sa osam ili devet igrača. I ja sam sigurno kao trener izvukao neke pouke, Trento mi je pokazao nešto više, jer je to bila naša prva utakmica u ,,Morači“ u Evrokupu.

To se trebalo dobiti, ako želiš da olakšaš put do druge runde, ali nadam se da ćemo već od Gdinje u srijedu biti bolji - rekao je Subotić.

Mentalna priprema za večerašnji duel je vrlo važna.

- Moramo da unapređujemo našu igru, da one stvari koje su nam se dešavale protiv Trenta popravljamo. Prva prilika je Beo-

grad. Idemo neopterećeni, što je bilo u prošlosti bilo je, sad je nova sezona i moramo ići dalje. Radili smo na planu mentalne pripreme posljednjih dana, pogotovo sa igračima koji nijesu mnogo igrali u prethodnim mečevima.

Moramo biti psihološki jači. Neko igra više, neko manje, to je sve relativno.

Onima koji su manje igrali treba se pružiti šansa, a one koji su igrali dosta ne smijemo ,,ubijati“ i premoriti jer prvenstvo je tek počelo. Moramo napraviti što bolju rotaciju, jer nas za tri dana čeka vrlo važna utakmica u Evrokupu, tu moramo biti svježi i spremni - rekao je Subotić.

Istakao je da će neki igrači,

Košarka

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Arena

9

ostuje evroligašu Crvenoj zvezdi u Beogradu

SA ZA PREKRETNICU Dobrić: Vrlo nam je važno Ognjen Dobrić, igrač Crvene zvezde: Dobro se poznajemo sa ekipom Budućnost Volija, koja je pretrpjela određene promjene u sastavu, ali je grupa domaćih igrača ostala na okupu. Brzo smo se okrenuli tom meču, i kao što sam rekao još u svlačionici ,,Štark arene“ poslije Fenerbahčea u četvrtak, vrlo nam je važno da pobijedimo tu utakmicu i da na pravi način uđemo u sezonu u ABA ligi.

U Beogradu tri trijumfa Kada su dueli u ABA ligi i ABA Super kupu u pitanju, protiv Crvene zvezde Budućnost Voli ima skor 19-24.

U mečevima u kojima je igrala u Beogradu, učinak Budućnost Volija je 3-19. ,,Plavi“ su u Beogradu slavili dva puta u šampionskoj sezoni 2017-18 (79:75 u regularnom dijelu i 80:76 u finalnoj seriji), kao i u sezoni 2009-10 (88:77).

Suadov trojkaški skor Sa 324 trojke koje je postigao u ABA ligi, Suad Šehović je na diobi trećeg mjesta na vječnoj listi trojkaša u takmičenju, sa Marinom Baždarićem.

Ispred njega su samo Damir Rančić sa 343 trojke i rekorder Siniša Štemberger (403) tako da kapiten Budućnost Volija ima sjajnu šansu da se ove sezone domogne druge pozicije. prethodno opterećeni sa minutažom preko 35 minuta protiv Trenta, biti svježi za meč u Beogradu.

- Pokušao sam i Džastina Kobsa i Danila Nikolića da odmorim u prethodna dva dana. Mislim da smo to uspjeli. Takva je bila utakmica protiv Trenta, Kobs je bio ofanzivno vrlo raspoložen, a Danilo je protiv Zadra pogodio četiri trojke.

Igrao je protiv Trenta 36 minuta, možda prvi put tako mnogo. Jednostavno, takva je bila utakmica, trebali su nam igrači koji su ofanzivno orijentisani.

Vidjeli ste protiv Trenta, postigli smo 68 poena, bili smo deficitarni u napadu, u posljednjoj četvrtini postigli smo samo devet

poena - kazao je Subotić.

Trener Podgoričana prokomentarisao je i koliko je važno pojačanje Luka Božić za večerašnji i naredne duele...

- Sa Božićem nam je potrebno strpljenje. Meč protiv Trenta njegova je prva evropska utakmica, -prethodno je igrao u Zagrebu i Zadru. Za njega je to bio mali šok. Moramo biti strpljivi sa njim, da se što prije uklopi u ekipu.

Nije lako doći u sred sezone, ali sigurno ima kvalitet - dodao je Subotić.

Očekuje se da, nakon dva meča skoro bez minuta, šansu dobije i letonski centar Martinš Mejer.

- To što Mejers nije igrao je moja greška, to priznajem.

Momak je stvarno radan i svaka mu čast. Ne da se nije naljutio, nego je bio vrlo korektan u komunikaciji, nije ostavilo traga na njemu što nije bio u sastavu. Razgovali smo, sigurno da će uzeti svoje minute - dodao je Subotić.

Faktor igranja u praznoj dvorani može biti vrlo bitan...

- Na nama je sve, uvijek, bez obzira na navijače.

Može biti bez ijednog gledaoca, ili u punom ,,Pioniru“... Zvezda ima pravo na 50-60 ljudi u dvorani, ali opet, sve je na nama zaključio je Subotić.

Krilni centar Hasan Martin je važno oružje tima u borbi pod košem.

- Mi nijesmo favoriti u

ovom meču, to nije tajna, ali ja idem tamo da pobijedim, ekipa ide tamo da pobijedi. Zvezda je odlično izuzetan tim. Takav duel nas čini uzbuđenim i motivisanim, da pružimo sve od nas. Zvezda je možda trenutno jedan od najboljih timova Evrope. Znamo što je na nama, i koliko možemo, koliko dobro. Nema straha, niti sumnje u naš kvalitet kod nas. Idemo da pokušamo da trijumfujemo - rekao je Martin.

Recept za pravu igru je jasan.

- Nikad nijesam zadovoljan u potpunosti kada su moje partije u pitanju, uvijek mogu bolje. Tražim prostor za napredak. Gledam naprijed, vidim prostor da napre-

dujemo kao cjelina. Potpuno smo fokusirani na derbi koji slijedi. Timski moramo biti agresivniji, u mečeve ulazimo na neki način meko. Moramo sa više hitrine, brzine, izvršavati šeme u napadu. Brže ulaziti u pozicije za realizaciju koje želimo. Ta čvrstina je vrlo bitna, posebno u meču koji slijedi - kazao je Martin.

Novi igrači ,,plavih“ su svjesni važnosti derbija...

- Čuo sam od saigrača kakvo je rivalstvo sa Zvezdom, što se sve dešavalo prošle sezone. Što se mene lično tiče, volio bih da su prisutni i navijači. Rivalstvo je jako, a vjerujem da će biti izuzetan meč, sa ili bez navijača - zaključio je Hasan Martin.

S. STAMENIĆ

10 Arena

Košarka/Rukomet

CETINJSKI LIST

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

LIGA ŠAMPIONA (2. KOLO): Naše

Da pokaž ERSTE LIGA (1. KOLO): Trijumf Sutjeske u gostima Lovćenu

Brejk u prijestonici Lovćen Sutjeska

81 91

CETINJE - Dvorana: SC ,,Lovćen“. Gledalaca: oko 1.500. Sudije: Lučić, Radinović i Radulović. Rezultat po četvrtinama: 16:14, 18:24, 16:14, 26:24. Produžetak: 5:15.

LOVĆEN: Latković 7, Diplaros 9, Bogdanović, Hadžibegović 5, Vrbica 9, Parača, Lopičić 6, Vučinić, Popović 17, Đukanović 21, Darbaidze 5, Ekume 2.

SUTJESKA: Goranović, Pavlićević 16, Gardašević, Vulević 9, Knežević 9, Ćalić, Vujović 8, Bojić, Sejfić 10, Lalović 20, Đoković 13, Čvorović 6.

Sutjeska se revanširala Lovćenu za poraz u ABA2 ligi iz meča odigranog u srijedu, sinoć u cetinjskoj dvorani u dramatičnom meču odlučenom u produžetku.

Nikšićki tim je imao više svježine u završnici duela odigranog u vrhunskoj atmosferi dvorane u prijestonici. Kapiten Lalović imao je 20 poena i pet skokova, a centar Sejfić deset poena i čak 16 skokova.

Jedinstvo St. centar

63 76

BIJELO POLJE - Dvorana:

,,Nikoljac“. Gledalaca: oko 300. Sudije: Dragojević, Janjušević i Kajević. Rezultat po četvrtinama: 15:11, 20:20, 20:17, 8:28.

JEDINSTVO: Raičević, Hjuz 11, Kljajević, Kaluđerović 11, Beganović, Čović, Čičić 12, Madžgalj, Drašković 7, Vuković 5, Đurišić 17, Pavićević.

STUDENTSKI CENTAR: Koljević 4, Pajović, Slavković 14, Vujović, Vujisić 8, Milošević 18, Radunović, L. Žugić, F. Žugić 8, Kartalović 2, Popović 22, Mehić.

Odličnom igrom u četvrtoj dionici podgorički Studentski centar zaslužio je pobjedu u gostima Jedinstvu, juče u Bijelom Polju.

Reprezentativac Aleksa Popović je sa 22 poena, osam skokova i pet asistencija obilježio trijumf tima Nenada Trajkovića.

Primorje Ol stars

79 73

IGALO - Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: oko 250. Sudije: Vujičić, Lakićević i Kostić. Rezultat po četvrtinama: 16:24, 30:16, 11:17, 22:16.

PRIMORJE: Kuzmanović 17, Pantović 3, Žarić 3, Kovačević 24, Aranitović 2, Rutešić 10, Grković 20.

OL STARS: Bogojević 28,

Nikaljević 9, Peruničić 2, Jovanović 3, Mirotić 13, Cebalović 13, Dragović 5.

Predvođeno kapitenom Veliborom Kovačevićem (24 poena, sedam skokova, četiri asistencije) i Markom Grkovićem (20 poena i sedam skokova), Primorje je u završnici duel protiv Ol starsa zaslužilo trijumfom u premijernom kolu u Igalu.

Ibar 81 Danilovgrad 66 ROŽAJE - Dvorana: Na Bandžovom brdu. Gledalaca: 600. Sudije: Raičević, Šanjević i Vuković. Rezultat po četvrtinama: 24:11, 20:21, 20:17, 17:17.

IBAR: Nokić, Gavranić 5, Fetahović, Feleć 16, E. Kalić 4, Nurković 2, A. Kalić 10, Simović 18, Huremović 3, Čekić 10, Ljujić 12.

DANILOVGRAD: Knežević, Popović 9, Tatar, Jovović 9, Anđelić 14, Ćeranić, Hajduković 12, Mališić, Ratković 3, Baucal, Radulović 6, Đoković 13.

Ibar je u debiju sezone pred svojim navijačima u uvodnom dijelu meča stekao visoku prednost protiv Danilovgrada, koju je rutinski čuvao do kraja. Simović je sa 18 poena i sedam skokova predvodio Rožajce.

S. S.

PODGORICA - Rukometašice i stručni štab Budućnosti, nakon današnje utakmice sa Bitighajmom u Njemačkoj, dobiće konačan odgovor šta se desilo u startnom porazu od Bresta u grupnoj fazi Lige šampiona.

Tako misli trener Dragan Adžić, nakon 35 primljenih golova od ekipe koja na papiru nije favorit za osvajanje trofeja.

O čemu se zapravo radi?

Budućnost tokom sedmice nije došla do konačnog odgovora o razlozima neuspjeha u ,,Morači“ na premijeri Lige šampiona.

Pretpostavke su možda prvi put u posljednjih deset godina, kako je Adžić preuzeo mjesto prvog trenera, ispred činjenica. Zaključak nije konačan, a razloga je više, prije svega, za izuzetno slabo izdanje u defanzivi.

U igri su, nakon temeljne analize, premor, opuštanje i možda pritisak prvog meča i nesnalaženje u taktici koja je do detalja prezentovana igračicama u pripremi meča.

- Mislim da je situacija kompleksna i da je više razloga uticalo da se to desi. Vjerujem da smo dobar dio njih anulirali i ostaje danas da se pokažemo i potvrdimo koliko. Nakon ove utakmice čvršće ili sigurnije ćemo konstatovati da je to bilo to.

Djevojke su tokom sedmice bile samokritične, iskrene, tražili smo razloge u svakom detalju dosadašnjeg rada, posebno u posljednje dvije sedmice. Zato smatram da ćemo nakon utakmice u Njemačkoj moći definitivno konstatovati razlog onakvog izdanja, za koji vjerujem da nikad više nećemo ponoviti - istakao je Adžić.

Prvi stručnjak vjeruje da je ekipa došla do osnovnih razloga slabe igre, ali i sve da su bili rezultatski ubjedljivi sa Brestom, razmišljanje

Danas (17h): Bitighajm-Budućn



Brest je pregazio Valčeu - 37:24 (22:9) u prvoj utakmici drugog kola Adžića o narednom rivalu ne bi se mijenjalo.

- Cijenim Bitighajm, način na koji raste u posljednje dvije godine i koliko ulažu i kakve igrače imaju. Vjerujem da smo se na pravi način za njih spremili i da ćemo osnovne stvari, koje su izazvale loš osjećaj na terenu protiv Bresta, anulirati. Poslije ovog šamara, vjerujem da ćemo krenuti pravim putem.

Rukomet

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Arena 11

e rukometašice u Njemačkoj jure prvu pobjedu nakon šokantnog poraza od Bresta

žu šampionske gene

nost

Ristović sa golmankama u Njemačkoj

Golmanke spremne

Bitighajm želi pobjedu Martin Albertsen vjeruje da Bitighajm može do premijerne pobjede kod kuće.

Trener Bitighajma vidi ranjivu Budućnost nakon startnog neuspjeha u ,,Morači“.

Još jedan poraz bio bi poblematičan. Zbog toga je i opravdan pritisak koji se nametnuo nakon poraza na startu LŠ.

- Teško je kod nas, u ženskom rukometu, bitisati bez pritiska, jer je uvijek tu. Živimo sa njim, djevojke to dobro podnose, ja sigurno.

Zato vjerujem da ćemo u Njemačkoj pokazati tre-

- Postoje dva tima koji su izgubili na otvaranju, Budućnost i mi. Sada želimo da se ispravimo.

Poraz Budućnosti od Bresta kod kuće je najveće



iznenađenje kola. I zbog toga očekujem uzbudljivu utakmicu. Mi želimo pobjedu na svom terenu, svaki igrač u sastavu će se boriti za to. Ne želimo ni jednu utakmicu da izgubimo kod kuće - poručio je strateg šampiona Njemačke.

Golmanke Budućnosti su spremne da dobrom energijom i ogromnim motivom daju vjetar u leđa saigračicama.

- Urađena je dobra analiza prethodne utakmice, izvučene su pouke i u toku ove sedmice smo poradili na svim onim segmentima igre rukometnog golmana, kako bi učinak bio što bolji na ovoj utakmici - kazao je Novak Ristović, trener golmanki Budućnosti.

Poput Bresta i Bitighajm raspolaže sa igračicama sa razornim i preciznim šutevima.

- O različitosti i sličnosti, ne bih trošio riječi. I jedni i drugi svoje šuterske sposobnosti iskazuju koliko im se omogući, u ovom slučaju i konkretno za današnji meč koliko mi dozvolimo. Svaka ekipa sa kojom ćemo igrati u grupnoj fazi ima u svojim redovima igračice koje iziskuju veoma dobru analizu, kao i tehničko-taktičku pripremu.

Poznato je ko prednjači u redovima njemačkog šampiona: - Mogu se izdvojiti desni bek Van der Hejden, desno krilo Malestein, kao i lijevi bek Kudlač.

Sva tri golmana (Rajčić, Babović i Sando) su zdraa i kvalitetno su radili tokom sedmice. Psihološki su spremne da odgovore novoj obavezi.

- Nijesam primijetio bilo kakav detalj koji bi ukazao da je poraz u prvom kolu uticao na psihološku spremnost.

Poraz se nije odrazio na gubitak samopouzdanja poručio je Ristović.

Budućnost je od Bresta primila 35 golova, a trener Adžić se još jednom osvrnuo na ogroman broj primljenih golova: ,,Ovo je najupečatljivije u 20 godina mog bitisanja u klubu“

nutni maksimum, koji neće biti pod uticajem situacije u koju smo sebe doveli. U suštini, ovom utakmicom ne osvajamo Ligu šampiona, niti prolazimo grupu, niti ispadamo. Samo treba sebe

da pronađemo, a onda je sve na nama. Vratićemo se na ono što djevojke sigurno mogu, a to je da pružimo maksimum i pobjeđujemo rivale u našoj grupi.

Za prvu pobjedu Buduć-

nost mora pokazati najveći stepen odgovornosti u defanzivi. Prije svega u vraćanju, a onda i u poštovanju principa.

- U suštini Bitighajm ima srednje bekove, koji cijene

loptu, znaju da je sačuvaju, a osim Kudlač, tu je još najbolja njemačka igračica, kao i Holanđanka ljevakinja i igra srednjeg beka. Ekipa je kvalitetno skockana, zahtjevna sa pozicije srednjeg beka. Vjerujem da ćemo znati puno bolje da riješimo bekove u odnosu na to kako smo igrali prema Ani Gros iz Bresta.

A.M.

12 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Kenijac juče u Beču prvi uspio da is

Kipčoge iza Eliud Kipčoge, svjetski rekorder maratonskih trka, juče je na nezvaničnoj trci u Beču uspio da istrči prvi, istorijski maraton za manje od dva sata. Njegovo vrijeme (1:59:40) nije novi svjetski rekord - ali je rezultat koji je odjeknuo planetom i u javnosti mnogo široj od sportske. Granica snova je pomjerena.

Formula 1: VN Japana na programu danas (7 h), odlaganje opcija

Spektakl jači od tajfuna Velika nagrada Japana u Suzuki gotovo izvjesno biće održana danas, u 7 časova po našem vremenu ili sa pomjeranjem termina od maksimalno dva sata. Očekuje se da do starta spektakla Formule 1, glavni udar razornog tajfuna Hagibis prođe centralno japansko ostrvo Honšu.

Ni jak zemljotres, u jučerašnjim prijepodnevnim časovima koji je pogodio širu okolinu glavnog grada Tokija, ne može ugroziti trku. Suzuka, nekih 300 kilometara južno od Tokija, je na ,,periferiji“ udara tajfuna. Ono što ipak nije izvjesno, je održavanje kvalifikacija (trebale biti na programu juče, pa odložene za noć između subote i nedjelje).

U slučaju otkazivanja kvalifikacija, računaće se rezultati drugog treninga u petak, a iz prvog reda startovali bi vozači Mercedesa, Valteri Botas i Luis Hamilton. Rivali iz Ferarija, Šarl Lekler i Sebastijan Fetel, startovali bi sa četvrte odnosno pete pozicije, iza Maksa Ferstapena iz Red Bula.

- Znali smo još u petak da taj drugi trening može

Lov na rekord Trka u Suzuki vozi se od 1987. godine i jedna je od klasika šampionata, staza na kojoj je često odlučivan šampion.

Rekorder je Mihael Šumaher sa šest pobjeda u periodu od 1995. do 2004. godine. Luis Hamilton ima pet trijumfa (2007, 2014, 2015, 2017, 2018) i danas će juriti Šumaherov rekord. Interesantno, treći na listi je Sebastijan Fetel iz Ferarija, jedini sa četiri pobjede, sve ostvarene u bolidu Red Bula (2009, 2010, 2012. i 2013. godine). imati veliki značaj i to je uticalo na našu urgentnost. Tokom cijelog kruga treninga bolid se odlično ponašao, uz blagu nestabilnost u jednoj krivini. Prezadovoljan sam i optimista - rekao je Finac Valteri Botas. Šampion i lider prvenstva Luis Hamilton kazao je da se nada spektakularnoj trci i promjenjivim vremenskim uslovima. Britanac ima veliku prednost u šampionatu, ali je rekao da želi da njegova ekipa Mercedesa tokom jeseni pokaže da je dominantna.

Ferari je razočarao na treninzima, nakon dominacije što se brzine tiče u odnosu na rivale od kraja avgusta.

- Iskreno iznenađen sam da nam je falilo toliko brzine na pravcu, rivali su

nas očigledno sustigli. Ne znam da li se radi o nekim njihovim poboljšanjima bolida. Vjerujem da nije bilo ni do mene ni do Fetela. Imamo cijelu subotu za rad na bolidu. Duge krivine nam ne odgovaraju, ali borićemo se. Ne znam da li je to dovoljno za pobjedu - rekao je Šarl Lekler, pobjednik trka u Mondi i belgijskoj banji Spa Frankoršamp ove godine.

Na tabeli šampionata vodi Hamilton sa 322 poena, ispred Botasa sa 249 i Leklera sa 215 bodova. Do kraja sezone ostalo je pet trka. To znači da bi aktuelni prvak, eventualnom pobjedom u Suzuki, imao priliku da gotovo izvjesno osigura šestu svjetsku titulu, na Velikoj nagradi Meksika 27. oktobra. S. S.

- Danas kao da smo ponovo prvi put otišli na Mjesec i vratili se na Zemlju! Teško je naći prave riječi nakon ovih emotivnih dva sata, osim toga da sam beskrajno počastvovan i srećan što sam dobio priliku da učestvujem u ovakvom projektu. Nema toga ko više može govoriti o granicama dostignuća atletičara - rekao je Kenijac Kipčoge nakon nastupa.

Olimpijski šampion, u posljednjih pola decenije potpuno dominantan na maratonskim trkama, se za ovaj poduhvat pripremao mjesecima, u okviru akcije britanske kompanije Ineos (sponzor najboljeg tima drumskog biciklizma). Ideja je bila jasna - da se Kipčogeu obezbijede idealni uslovi da istrči maraton za

kraće od dva sata, što je decenijama smatrano ,,nedostižnim za čovjeka“. Tako je imao podršku preko 40 atletičara, koji su se smjenjivali na stazi, diktirali tempo i čuvali Kenijca u zavjetrini. Na stazi u bečkom parku ,,Prater“, sa krugom od nešto više od četiri kilometra, Kipčoge nije imao rivale, a ispred trkača je jedan od trenera iz automobila laserskim signalom na

Regionalna vaterpolo liga (4. kolo)

Novljani podbacili Jadran Carine 6 Mladost 15 IGALO - Bazen Instituta Igalo. Gledalaca: 200.

Sudije: Tiozo (Hrtvatska) i Abramović (Crna Gora).

Rezultat po četvrtinama: 0:5, 2:4, 3:4, 1:2.

JADRAN CARINE: Tešanović, Čagalj 1, Popadić 1, Obradović, Banićević, Averka, Mijušković, Gardašević, Đ. Radović 1, Spajić 1, Brkić, Petković 2, Đurović, D. Radović

MLADOST: Marcelić, Kozmin 2, Miloš 2, Biljaka, Ćuk 2, Majić, Bukić 4, Lazić, Boven 2, Anzulović, Kunac, Kharkov2, Miškić, Vrlić.

Jadran je podbacio u derbiju, koji je nakon prve četvrtine izgubio smisao jer je Mladost vodila 5:0 u Igalu!

Novljanski vaterpolisti ne samo da su poraženi od gostiju iz Zagreba (15:6), već su upisali i treći vezani neuspjeh (prije toga slabiji od Juga u RL i Ligi šampiona) i moraće mnogo toga da poprave u igri jer ih 18.

Sportski miks

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

strči maratonsku distancu za manje od dva sata

a granice snova Dominacija Eliuda

drumu kontrolisao tempo.

- Ipak, samo je Kipčoge mogao da izdrži taj tempo koji smo nametnuli. Već godinama inspiriše modernu generaciju trkača, od vrhunskih takmičara do rekreativaca. Ovo je sjajna stvar za čovječanstvo, podsticaj da se ovakva vremena što prije ostvaruju i na klasičnim takmičenjima - rekao je Kipčogeov trener Patrik Sang.



Kataro je u 5. kolu A2 Regionalne lige izgubio kao gost od Zemuna 15:12 novembra očekuje duel sa Solnokom, jedan od važnijih za plasman na završni turnir elitnog takmičenja.

Do prvog gola Jadran je tek stigao u trećem minutu druge četvrtine, kada je gubio 6:0, a do odmora su bili u minusu od sedam golova.

U gostujućem timu nije bilo

Dugo je tokom nastupa Kipčoge imao oko deset sekundi bolje prolazno vrijeme od projektovanog za dva sata. Na kraju je, u posljednjih 700 metara, sam bio u sprintu i slavio, znajući da je poduhvat ostvaren.

- Ono što sam vidio u posljednjem kilometru, to njegovo ubrzanje, je kao da sam prisustvovao prvom pojavljivanju superheroja.

Svaki uložen euro i dolar u slabog mjesta, šest igrača upisalo se u strijelce, najefikasniji je bio Luka Bukić (4).

Kod Novljana kapiten Marko Petković postigao je dva gola.

M. A.

Primorac Budva

11 7

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 200.

Sudije: Savinović i Prančić (Hrvtska). Rezultat po četvrtinama: 2:1, 2:3, 3:1, 4:2.

PRIMORAC: Kralj, Drašković 2, Vuksović 1, Gopčević, Mačić 1, Sekulić, Stanojević, Janović, Perković 3, Milić 1, Matković 3, Baštrica, Ćetković, Rajhel.

BUDVA: Lazović, Petrov-

Eliud Kipčoge (34), Kenijac visok 167 santimetara i težak 57 kilograma, je od 2013. godine nastupao na 12 zvaničnih maratona i slavio 11 puta. Od toga, u Londonu je pobijedio čak četiri puta (rekorder slavne staze), a u Berlinu tri puta, uz pobjede u Čikagu, Roterdamu, Hamburgu i na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru 2016. godine.

Upravo je na trci u Berlinu, 16. septembra prošle godine, istrčao aktuelni zvanični svjetski rekord (2:01:39). Zbog ovog Ineos projekta u Beču, ove godine nije trčao u Berlinu.

ovaj projekat je bio opravdan - rekao je Džim Retklif, najbogatiji Britanac i vlasnik kompanije Ineos.

Kipčoge je za narednu godinu najavio napad na novu olimpijsku titulu, kao i svjetski rekord u Berlinu. S. S. ski, S. Ćetković 2, Kovačević 1, KLikovac, Dragović, Ivović 1, Vukmirović 1, Ivanović, Milardović 1, P. Ćetković 1, Franeta, Mandić, Korać.

Crnogorski derbi u 4. kolu Regionalne lige pripao je mlađem timu koji je u Budvi i protiv Budve, iskazao ponovo ogroman potencijal kao i u pobjedi protiv Mornara iz Splita.

Momci iz Kotora, igrači Primorca pod vođstvom trenera Petra Vica savladali su Budvu (11:7) iako nijesu bili favoriti. To, naravno, a pokazali su sinoć, nije presudno uticalo na izdanje Kotorana koji su samo u drugoj četvrtini bili manje uspješni od gostiju. A. M.

Arena 13 Crnogorska karatistkinja nastupala na Svjetskim igrama na pijesku

Radulović bez medalje

PODGORICA - Crnogorska karate reprezentativka Biserka Radulović nije uspjela da se umiješa u borbu za medalju na prvim Svjetskim igrama na pijesku u Kataru. Radulović je nastup u grupi B završila kao petoplasirana sa 23,82 boda. Članica Budućnosti imala je samo 0,6 boda manje od četvrtoplasirane Tajlanđanke Monsiše Taratanakul, koja je izborila nastavak takmičenja. Radulović je bila jedina predstavnica Crne Gore na tom takmičenju, koje se održava pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Takmičenje u karateu održano je samo u katama, a pravo nastupa imale su 32 takmičarke.

Radulović je kazala da je zadovoljna svojim nastupom, kao i ocjenom koju je dobila.

- Razočarana sam, jer nijesam prošla u drugi krug. Smatram da sam trebala biti među četiri u grupi i da prođem dalje, ali objektivnost sudija koja u katama nikad nije na zavidnom nivou, kao i uslovi koji su svima novi doprinijeli su da završim na petom mjestu u grupi sa minimalnom razlikom za četvrtoplasiranom takmičarkom sa Tajlanda - kazala je Radulović agenciji MINA. Ona se zahvalila treneru Neli Tatar i matičnom klubu Budućnost na obezbijeđenim pripremama i Crnogorskom olimpijskom komitetu koji joj je omogućio da učestvujem R.A. na takmičenju.

Karate turnir ,,Kolašinski pobjednik“

Budućnosti 20 medalja

PODGORICA - Karatisti Budućnosti imali su uspješan nastup na turniru ,,Kolašinski pobjednik“. Mladi takmičari podgoričkog kluba pokazali su ogroman potencijal, što najbolje potvrđuje brojka od 20 medalja, od čega šest zlatnih, četiri srebrne i 10 bronzanih.

Zlatne medalje u Kolašinu osvojili su: Lazar Popović, Ina Ramović, Petar Vojinović, Dražen Šutović i Mia Ramović.

Srebrne medalje osvojili su Lana Tatar, Marta Marsenić, Filip Filipović i Tijana Vujisić.

Bronzane medalje osvojili su: Sofia Popović, Dahan Bašović, Lana Đikanović, Vidak Stojović, Vukan Kanura, Sofija Radišević, Vukota Marsenić, Vuk Janketić, Elena Lakić, Đurđa Todorović i Maša Jovićević.

R. P.

14 Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Arena 13. oktobar 2019.

Arena Nedjelja, 13. oktobar 2019.

14 Nedjelja, Arena

Lutrija Lutrija Lutrija

Nedjelja

19:30 Nedjeljom sport 07:00 Jutarnji program - uživo 14:45 Druga strana sporta 10:00 Hrana kao lijek – premijerno 14:55 Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 10:45 Ljepote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 11:00 Crtani film 15:30 Intermeco 20:45 Druga strana sporta 11:30 Oblačić - premijerno 15:45 Kolaž 20:55 Kolaćić sudbine – repriza 12:00 Sportske vijesti – uživo 16:45 Servisne 21:00 Grad koji volim – premijerno utarnji program uživo – repriza 14:45 Druga strana sport 22:00 Film – premijerno 12:30-Opstanak 17:00 sporta Podgoricom - repriza19:30 Nedjeljom 00:00 Aktuelno – repriza 13:00 Dogodilo se … -14:55 premijerno 17:30 Intermeco+Muzika rana kao lijek – premijerno Kolačić sudbine - premijerno 20:00 Humoristička serija 18:30 Dogodilo se… repriza 00:30 Repriza dnevnog programa 13:15 Koncert epote i Legende Crne Gore 15:00 Living room – premijerno 20:30 Koliko poznaješ svoj grad 14:00 Skener –repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 20:45 Druga strana sporta tani film 15:30 Intermeco 14:30 Crtani film 19:00 Aktuelno

lačić - premijerno ortske vijesti – uživo pstanak – repriza ogodilo se … - premijerno ncert ener –repriza tani film

Nedjelja

15:45 Kolaž 16:45 Servisne 17:00 Podgoricom - repriza 17:30 Intermeco+Muzika 18:30 Dogodilo se… - repriza 18:45 Ljepote i Legende Crne Gore 19:00 Aktuelno

20:55 Kolaćić sudbine – repriza 21:00 Grad koji volim – premijerno 22:00 Film – premijerno 00:00 Aktuelno – repriza 00:30 Repriza dnevnog programa

Crne Gore Crne Gore

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Nedjelja, 13. oktobar 2019.

Stoni tenis: Uspjeh Filipa Radovića

Srebro u Finskoj

Masters u Šangaju: Veliki talenti danas (10.30h) u meču za trofej i 1.000 ATP poena

Zverev ili Medvedev?

Aleksandar Zverev i Danjil Medvedev igraće danas (10.30 h) za titulu mastersa u Šangaju, jednog od glavnih turnira jesenjeg dijela sezone.

Njemac Zverev zaslužio je treće finale u ovoj godini, jučerašnjom pobjedom nad polufinalistom US opena Mateom Beretinijem 6:3, 6:4 u polufinalu. Imao je 11 asova i samo jednu duplu servis-grešku, a protivniku nije dopustio ni šansu za brejk-loptu. Meč je ekspresno riješen za jedva nešto više od sat igre.

- Iz meča u meč osjećam se komotnije na terenu. Uživam u Šangaju, neke stvari u privatnom životu su se sredile i to se vidi u mojoj igri - rekao je Zverev.

Rus Medvedev, finalista US opena, nastavio je vrhunski niz rezultata od Vimbldona. Šampion mastersa u Sinsinatiju je juče u polufinalu Šangaja pobijedio Grka Stefanosa Cicipasa 7:6, 7:5. Sredinom prvog seta spasio je tri brejklopte u svom servis-gemu i zaigrao značajno sigurnije u svojim servis-gemovima. Dočekao je 13. finale turnira u karijeri, igraće za čak četvrtu titulu ove sezone.

- Nijanse su odlučile, protiv Zvereva moram biti odvažniji i bolje napadati - rekao je Medvedev.

Trenutno četvrti teniser svijeta Medvedev je, interesantno, do sada izgubio sva četiri međusobna duela protiv šestog na ATP listi Zvereva. Sva četiri puta igrali su na betonskim podlogama, posljednji put na mastersu u Torontu prošle godine.

S. S.

Najmlađa u meču za titulu u posljednjih 15 godina

Gof u finalu Linca Koko Gof (15), talentovana američka teniserka, izborila je prvo finale WTA turnira u karijeri, pobjedom nad Njemicom Andreom Petković 6:4, 6:4 juče u austrijskom Lincu.

Tako je Gof, trenutno 110. teniserka svijeta, postala najmlađa učesnica finala još od Čehinje Nikol Vajdišove 2004. godine.

- Na turnir sam došla sa specijalnom pozivnicom, nakon što je otkazala Anđelik Kerber. Ovo je nevjerovatno iskustvo, želim trofej - rekla je Gof. Rivalka u finalu biće bolja iz duela Ostapenko - Aleksandrova, odigranog sinoć.

R. A.

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Filip Radović osvojio je srebrnu medalju na međunarodnom turniru koeficijenta 20 u finskom Pajulahtiju.

Cetinjanin je u finalu poražen od drugog igrača svijeta, Dejvida Džejkobsa iz Indonezije 3:0.

Radović, vicešampion Evrope sa prvenstva u Helsingborgu, prethodno je u polufinalnom meču pobijedio Francuza Matea Boasa (3:0), sa kojim dijeli četvrto mjesto na Svjetskoj seniorskoj parastonoteniskoj rang listi.

Nastup u grupi, u petak, završio je kao prvoplasirani pobjedama nad Sian Đin Suom iz Kineskog Tajpeha 3:1 (11:9, 6:11, 11:5 , 11:6) i prvakom Azije, Indonežaninom Kometom Akbarom 3:1 (11:8, 11:9, 9:11, 11:7) i izborio direktan plasman u četvrtfinale.

U borbi za polufinale nadigrao je Francuza Žila de La Budonea 3:2.

- U finalu sam poražen od drugog igrača svijeta, koji je od samog početka bio je

dominantan. Nijesam uspio da nametnem svoju igru i pobijedio je potpuno zasluženo. Iza mene je dobar turnir, što je najbitnije opravdao sam ulogu drugog nosioca turnira. Ostaje da se

pripremim za turnir u Holandiji, od 1. do 3. novembra.

Nadam se da ću održati formu do tada i da ću ga odigrati na sličnom nivou kao u Finskoj - kazao je Radović agenciji MINA. Ne. K.

Slavni Amerikanac Dvajer pao na doping testu

Suspenzija i kraj karijere Dvostruki olimpijski šampion u plivanju Konor Dvajer (30) objavio je kraj takmičarske karijere, nakon što je suspendovan na 20 mjeseci zabrane nastupa zbog dopinga.

Slavni Amerikanac je u novembru i decembru prošle godine koristio zabranjeni steroid, što su otkrili uzorci

antidoping testiranja uzeti u tom periodu na treninzima. Dvajer je istakao da je samo koristio ljekove koje mu je doktor prepisao, ali da prihvata suspenziju.

Kraj karijere objavio je zbog toga što neće imati priliku da nastupi na Olimpijskim igrama u Tokiju, na ljeto naredne godine. R. A.

Mejveder zvao Pakjaa

revanša sa Pakjaom odustane od egzibicione borbe dogovorene u Kini.

Mejveder je savladao Pakjaa u najskupljoj borbi do sada u istoriji boksa, 2015. godine. U posljednje dvije godine bokser sa rekordnim učinkom 50-0 nije imao zvaničnu borbu. R. A.

Revanš opet u igri Flojd Mejveder (42), kontroverzni neporaženi bokser, lično je zvao velikog rivala Manija Pakjaa (40) i ponudio mu revanš, ranije

ove sedmice.

To je potvrdio jedan od njegovih promotera Džej Lau, ističući da je Amerikanac Mejveder odlučio da zbog