Međimurske novine 993

Godina XVIII.

Broj 993.

^akovec, PETAK, 26. rujna 2014.

HODOŠANCI USTALI PROTIV ODAŠILJA A MOBILNIH OPERATERA

Mještani Hodošana ogor eni

ŽUPAN MATIJA POSAVEC o prvim iskustvima obrane od poplava i povijesno visokih voda Mure i Trnave

str. 5

Najvažnija pouka je da smo se obranili sami

str. 7

str. 2-3

128

ih je oboljelo i(li) umrlo od malignih bolesti

Cijena 7 kuna

HAIX vra a proizvodnju iz Azije u Europu

POŽAR U JUROV AKU zamalo progutao poznatu me imursku ugostiteljsku klet

str. 8

Vrhunska obu a iz Male Subotice po cijelom svijetu PROPAST MLIJE NOG biznisa Hamerovih

Plamena buktinja teško oštetila Potrti kota

str. 6

Petar Novak, mljekar iz Preloga

Šezdesetak mljekara ostaje bez novca za isporu eno mlijeko?

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.

Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA: mo do guć sta no ve st

str. 39

Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Borba Davida protiv Golijata M

ože li se negdje uop e dobiti bitka Davida protiv Golijata? Malog ovjeka protiv korporacije. U današnjem neoliberalnom svijetu ta borba sve više postaje uglavnom uzaludnom. Jer danas živimo u svijetu s kojim nismo zadovoljni (hrvatski gra ani su me u najnezadovoljnijima na svijetu, govori nedavno objavljeno istraživanje), a što re i kad nam dolazi vrijeme u kojem e neka mo na korporacija, primjerice, zaželjeti da se nešto negdje gradi i da, ako se istoj njihovoj želji ne udovolji, postoji mogu nost da lokalna samouprava ili država budu tužene od te korporacije nekom arbitražnom sudu (ne našem nego me unarodnom) zbog toga jer nisu dobili dopuštenje za gra enje ne ega te im time nije omogu eno da ostvaruju pro it. Upravo takvi neoliberalni zakoni ve djeluju u velikom broju zemalja, a neke su zbog tužbi velikih korporacija, poput Argentine, danas opet na koljenima. stovremeno mainstream mediji, koji sve više ili ve jesu dio toga crnog kapitalizma, vrlo rijetko i na marginama izvješ uju o prosvjedima nezasitnih korporacija, dužni kom ropstvu i sve ve oj podjeli izme u bogatih i siromašnih. ito da su u svemu tome sve više i hrvatski nacionalni mediji jer se, primjerice, o pregovorima o TTIP-u u Hrvatskoj ne može saznati gotovo pa ništa. Ugovor izme u EUa i SAD-a, koji e odrediti i promijeniti budu nost cijele Europe, ako se potpiše u roku od jedne, dvije onako kako to žele oni koji se kriju iza “zavjese pregovora”, ali su tako er i me u pregovara ima kad su u pitanju njihovi izravni interesi, još više e i našu zemlju dovesti u situaciju da nam korporacije rade gotovo pa sve što žele. elekomi su tako er me u najja im svjetskim korporacijama koji se, kako u svijetu, tako i kod nas, bore za što ve i kola na tržištu. Kvalitetan prijam signala u mobilnoj telefoniji za njih je o ito najvažniji u toj borbi za ostvarivanje što ve eg dohotka i dobiti, pa su uglavnom bazne stanice - odašilja i, repetitori, postavljeni u naseljenim mjestima kako bi signal bio što bolji.

I

O

T

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

G

otovo nikad se gra ane nije pitalo žele li oni odašilja e kraj svoje ku e, oni su jednostavno niknuli tamo gdje su to operatori poželjeli. Pa tako i u našem kraju, koje je najguš e naseljeni djeli Hrvatske, u kojem zaista ne bi bio problem da su ti repetitori, odašilja i, izvan naselja kako bi vuk bio sit, a koza cijela, odnosno kako bi se izašlo na ruku malom ovjeku koji danas puše na hladno kad ga netko uvjerava da je sve u redu, ali bez javnih rasprava i suo avanja s gra anima. pravo to isti u kad prosvjeduju i mještani Hodošana, koji nisu bili nikad obaviješteni ni pitani za izvo enje radova ili postavljanje ak dvije bazne stanice odašilja a mobilnih operatera u svom mjestu na udaljenosti od nekoliko stotina metara. One su niknule potiho, preko no i, bez suvišnih pitanja. anas kada imamo odli nu infrastrukturu u svakom mjestu u našoj županiji želimo što kvalitetnije uvjete za život. Kad nismo sigurni da je neka studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu, koja predvi a sve mjere zaštite života i sigurnosti zdravlja ljudi, donesena nezavisnim istraživanjima, odnosno u suradnji s gra anima – javlja se sumnja. Sumnja da odašilja , ne jedan, nego ak dva, jedan pored drugoga, nisu štetni po zdravlje ljudi, bez obzira koliko oni doprinose kvaliteti usluge pojedinog operatera, odnosno njegovoj ve oj mogu nosti za zaradu. dok je tako, dok nema transparentnosti prema gra anima, treba se boriti protiv onih koji ne žele uop e raspravu o tome, jer danas to možemo, iako je ta borba esto uzaludna. Jer, ako ne emo danas, sutra e, izgleda, to biti još puno teže.

U

D

I

VIJEST(I) TJEDNA

Ho e li me imurski mljekari opet biti preveslani?

Mljekara Zrindol iz Šenkovca isprva je dobro poslovala s proizvo a ima mlijeka. Cijene su se dogovarale sa svakim pojedina no, pla ala se kvaliteta i premija. No, pri a nije dugo trajala. Da nešto nije u redu u samoj mljekari, odnosno da ne ide sve tako bajno kako se najavljivalo, ulo se najprije iz proizvodnje.

Naime, stru njaci, mladi, obrazovani ljudi, odlazili su jedan za drugim, nezadovoljni uvjetima rada (velikom odgovornoš u, prekovremenim radom, a niskim primanjima).

Danas se u toj mljekari, kako su nam rekli me imurski mljekari, više ne prera uje ni litra mlijeka. Naime, još uvijek ima proizvo a a koji im voze mlijeko, ali, prema njihovim izjavama, mlijeko se vozi u okolicu Zagreba, gdje se prera uje u proizvode za potrebe pekarnica koje tako er u svojem vlasništvu imaju Hamerovi. Tema broja na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE

Uskoro novih 200 radnih mjesta u Maloj Subotici Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga aj ne samo za našu tvrtku Haix Obu a, nego i za cijelu Haix grupaci- ju na me unarodnoj razini, kao i za Europu. - kazao j e Ewald Haimerl, predsjednik Uprave Hai xa.

Dodao je: - Naši vrsni djelatnici i voditelji dokazali su premo u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima s Dalekog istoka koji su godinama držali monopol u proizvodnji funkcionalne, a opet kompleksne i lagane obu e. Još od 2010. godine uspješno planiramo naše cipele s oznakom ‘Made in Croatia’ diljem svijeta, od Europe, preko Amerike, do Azije. Ovim inom Haix mijenja trend te vra a proizvodnju obu e na podru je Europe. - ponosno su isticali elni ljudi Haixa kada su najavili proširenje kapaciteta sadašnje tvornice obu e. Reportažu donosimo na str. 7.

Potrti kota teško stradao u požaru Požar koji se dogodio tijekom no i s ponedjeljka na utorak zamalo je doslovce progutao još jedan autohtoni me imurski restoran. Danas se rijetko tko više sjeti nekada reprezentativnoga ugostiteljskog objekta Me imurska hiža u Balogovcu, koji je u cijelosti tijekom no i uništio požar 1998. godine, a zamalo se isto dogodilo i Potrtom kota u u Jurov aku. Me imurska hiža nakon toga, nažalost, više nikad nije obnovljena, ali nadamo se da e Potrti kota , koji je jako stradao, ali, sre om, nije do kraja uništen, uskoro zasjati u novom-starom sjaju poznatoga me imurskog g a s t ronomskog kutka. Reportažni prikaz iz Jurov aka na str. 8.

26. rujna 2014.

NEDJELJNI PROSVJED u Hodošanu zbog ak dva repet

ak 128 obo od malignih Hodošanu zv U Hodošanu je u nedjelju ujutro održan prosvjed kojim se traži izmještanje dva izvora elektromagnetskog zra enja na udaljenosti od 300 m koji me usobno interferiraju, o emu smo ve u nekoliko navrata pisali u Me imurskim novinama, no nije se dogodilo ništa ili nije ništa poduzeto. To je i razlog zbog ega su se mještani dogovorili da e ubudu e svake nedjelje prosvjedovati na ulici tihim prosvjedom pred repetitorom, koji se nalazi na privatnom zemljištu, od 14 do 14.30 sati, a kao in gra anskog revolta zbog toga što nikoga od vlasti nije briga. Konkretno, organizatori ovog okupljanja gra ana u nedjelju bili su i sami iznena eni kad se na skup odazvalo više do dvjesto mještana. Prema onome što smo saznali, nije to bio obi an skup gra ana i mještana, ve skup na koji su oni donijeli i znanja o bolesnima u svojim obiteljima.

Drugim rije ima, nakon prvih zbrajanja ustanovljeno je da je najmanje 128 gra ana Hodošana oboljelo od malignih bolesti, ili je od malignih bolesti umro netko od lanova obitelji.

Mještani Hodošana pokrenuli su ve ranije i potpisivanje peticije kojom traže hitno uklanjanje odašilja a mobilne telefonije i preseljenje dva repetitora izgra ena unutar nase-

Agresivne neoplazme navodno su zabilježene kod gotovo svih osoba ije su ku e u radijusu od 50 m od izvora elektromagnetskog zra enja. Je li to slu ajnost?

lja na me usobnoj udaljenosti manjoj od 400 metara. Izme u dva repetitora, to no u središtu dvostruke emisije EMP-a, nalaze se Osnovna škola Hodošan i Dje ji vrti , iji su polaznici djeca iz pet naselja: Hodošan, Palinovec, Donji Hraš an, Donji Pustakovec i Sveti Juraj u

NA ELNIK Miljenko Horvat:

Ne emo produživati ugovor, 1. listopada HT mora maknuti svoj repetitor Na elnik Miljenko Horvat is e da zbog opetovanog nezadovoljstva mještana Hodošan Op ina Donji Kraljevec ne e produžavati ugovor s HT-om, kad je rije o repetitoru kod Vatrogasnog doma Hodošan.

- Koncesija za odašilja isti e krajem rujna ove godine i ne e se produžava . Drugi odašilja je na privatnom zemljištu i tu Op ina ne može ništa. - kaže Miljenko Horvat.

Po Hodošanu se ve pri a da se HT dogovara da svoj repetitor postavi na preostali stup na privatnom zemljištu, pa bi se zarada iznajmljiva a dodatno pove ala.

Na prosvjedu u nedjelju u Hodošanu okupilo se stotinjak mještana

Trnju. Smatraju da postavljena postrojenja s emisijom elektromagnetskog polja (EMP-a) nisu uskla ena s važe om zakonskom procedurom Republike Hrvatske. Peticiju je potpisalo ak 95 posto mještana Hodošana, pa i to nešto govori, a borba protiv zra enja zapo ela je još prije godinu dana i više.

Mnogo bolesnih u ulici Bra e Radi a i Školskoj Nije na nama da donosimo sudove, ve da skrenemo pažnju javnosti na to što se doga a. No injenica je da je u ulicama blizu odašilja a mnogo bolesnih od malignih bolesti.

Konkretno, prema kazivanju samih mještana, u maloj Školskoj ulici u Hodošanu pet je osoba umrlo od malignih bolesti, a šest je oboljelo od njih.

U ulici Bra e Radi a, tako er prema kazivanjima mještana, umrlo je šest mještana Hodošana od malignih bolesti, a deset ih je bolesno, tako er od malignih bolesti. Mogli bi tako nabrojiti sve ulice Hodošana i rezultati se ne bi mnogo razlikovali od ovih. injenice su takve da izazivaju mnogo pitanja na koja nema odgovora.

Mještani sami procjenjuju da je incidencija malignih bolesti porasla za ak 30 - 40 posto u odnosu na prosje nu incidenciju malignih bolesti kod stanovništva. Tvrdi se da je maligna neoplazma zabilježena u gotovo svakoj obitelji sela, i to esto kod ak dva ili tri lana obitelji.

Agresivne neoplazme zabilježene su kod gotovo svih osoba ije su ku e u radijusu od 50 m od izvora elektromagnetskog zra enja.

Ra una se da je stupanj smrtnosti od maligne neoplazme pove an za 20 - 30 posto, a dobna granica pojavljivanja neoplazme pomaknuta je k osobama mla e životne dobi.

Vjeruje se da je problem zra enja u Hodošanu pokazatelj

Peticiju za izmještanje repetitora iz samog mjesta potpisalo je 95 posto mještana Hodošana, ali ona dosad nije urodila plodom

26. rujna 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

titora koja se nalaze u tom mjestu ponovno aktualizirao opasnosti od zra enja odašilja a

3

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

oljelih ili umrlih bolesti u voni na uzbunu akumulacije elektromagnetskog zra enja koje traje ve 15 godina, a ije se posljedice vide zadnjih godina, smatraju mještani.

Gra ani Hodošana tako er upozoravaju da susjedi repetitora nikad nisu bili informirani o izgradnji repetitora, te nikad nije tražena njihova suglasnost. Smatraju da je to grubo kršenje Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti od neioniziraju eg zra enja i drugih akata, kao i Prostornog plana Op ine Donji Kraljevec.

od strane Ministarstva zdravlja kao neovisni mjeritelj. Citiramo zaklju ak iz mjernog izvješ a: - Na mjernoj lokaciji Hodošan nije prona en nijedan zna ajan izvor elektromagnetskog zra enja. Na temelju provedenih mjerenja bazne postaje HT d. d.

GSM900 sustava postavljene na lokaciji Hodošan i analize rezultata mjerenja može se zaklju iti da su izmjerene razine jakosti

Jedan repetitor nalazi se na prostoru iji je vlasnik Op ina i njemu za par dana isti e koncesija koja nije produžena, a drugi je na zemljištu privatnog vlasnika

HT odgovorio: Zra enje je u dozvoljenim granicama Nakon što je peticija mještana Hodošana poslana u Hrvatski Telekom, stigao je odgovor da su sve bazne stanice mobilnih mreža Hrvatskog Telekoma razvijene, testirane i puštene u rad u skladu s me unarodnim standardima. Hrvatski Telekom na adresi Cvjetna ulica 1, Hodošan (kod Vatrogasnog doma), posjeduje baznu postaju ID 1020006 Hodosan. Iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma stigao je odgovor u kojemu se kaže da je tema elektromagnetskog zra enja danas vrlo aktualna i da u dijelu javnosti vlada zabrinutost. Kaže se da su hrvatski gra ani bolje zašti eni od djelovanja elektromagnetskih polja od, primjerice, gra ana Njema ke ili Austrije. - Na elo opreza je temeljni princip zaštite zdravlja gra ana, ime se Ministarstvo zdravlja u potpunosti rukovodilo prilikom odre ivanja dopuštenih granica elektromagnetskih polja u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog opreza, tj. na ela predostrožnosti, u spomenutom pravilniku uvedene su strože granice u odnosu na direktivu Europske unije i smjernice Me unarodne komisije za zaštitu od neioniziraju eg zra enja, ak i do 6,25 puta.

Posljednje mjerenje razina elektromagnetskih polja predmetne bazne postaje obavljeno je dana 17. sije nja 2014. godine (oznaka mjernog izvještaja: 21583NZ14001), a obavila ga je tvrtka Kon ar - Institut za elektrotehniku d. d., ovlaštena

ISTRAŽIVANJA o opasnostima EMF-a u tijeku

Nada Kolari , Bra e Radi a 17, Hodošan:

Bojim se za mlade - Bila sam na prosvjedu u nedjelju i pro v sam repe tora u samom mjestu, ima dovoljno prostora izvan mjesta. U obitelji imamo mlade, bojim se za djecu, kažu da zra enje djeluje dugotrajno.

Ivan Mesari , Bra e Radi a (Prode):

Nisam uvjeren - uo sam za prosvjed, ali nisam bio na njemu. Trebao bih više podataka da bih donio svoj sud. Nisam baš uvjeren da su za sve krivi repe tori, oni se nalaze i drugim mjes ma, pa se tako nešto ne uje. No, podržavam stru na istraživanja u tom smjeru.

elektri nih polja i gusto a snage niže od dozvoljenih grani nih razina prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja i Pravilniku o ograni enjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku i telekomunikacijsku terminalnu opremu.

Iz provedenog mjerenja vidljivo je da je obavljeno mjerenje u cijelom radiofrekvencijskom spektru od 85 do 2500 MHz, te da nije na en nijedan zna ajni izvor elektromagnetskog polja koji bi na bilo koji na in mogao utjecati na zdravlje ljudi.

Mjerenje je potvrdilo potpunu sigurnost bazne postaje te je izmjerena razina elektromagnetskog polja višestruko ispod zakonom dozvoljene. Na temelju provedenog mjerenja Ministarstvo zdravlja je dana 21. sije nja 2014. godine izdalo odobrenje za uporabu izvora elektromagnetskog polja. - piše u odgovoru.

Broj umrlih od malignih bolesti ve i od statisti kog prosjeka?

Prosjek umrlih od malignih bolesti za Republiku Hrvatsku iznosi oko 0,2 posto.

Toliko gra ana umire od malignih bolesti, dok je za agresivni glioblastom to 0,001 posto, odnosno jedan oboljeli na tisu u stanovnika.

Ako bi ra unali po godišnjoj stopi umrlih od 0,2 posto od malignih bolesti, odnosno u prosjeku za RH, to bi za Hodo-

Elektromagnetska preosjetljivost pojedinaca Koliko je poznato, odre ena opažanja na terenu u Hodošanu provode Marija Puri Hranjec, dipl. ing. molekularne biologije, koja živi u akovcu, i k i Jasmina Hranjec, studen ca 5. godine Medicinskog fakulteta.

Prema po etnim podacima došlo se do zaklju ka da bi trebalo proves dodatna istraživanja, no ono što je ve otkriveno daje za pravo pita je li doista rije o slu ajnos ili se radi o utjecaju zra enja na ljude.

Istraživanja na temu zra enja provode se i u svijetu i sve ih je više, godišnje i po nekoliko su a.

Prema nedavnoj studiji Bri sh Medical Journala i prof. Enrique Navarroa, ozbiljnost simptoma izravno je povezana s razinom izloženos stanicama mobilnih odašilja a. Osobe koje žive bliže mobilnim odašilja ima imaju izraženije simptome, bez obzira na rasu i dob.

Pojedini znanstvenici upozoravaju da je za mozak štetna i niska dugotrajna razina zra enja, a postupno se uvodi i pojam elektromagnetske preosjetljivosti pojedinaca zbog EMF zaga enja.

Znanstvenici tako er upozoravaju da su u opasnos ljudi koji žive u radijusu od 500 metara od odašilja a. No ima i onih koji se ne slažu s m tvrdnjama. šan zna ilo da godišnje od malignih bolesti umre jedan do dva stanovnika, a za neke oblike raka, poput glioblastoma, trebala bi biti samo iznimka.

Ipak, kad pitate mještane Hodošana, oni kažu da je taj broj znatno ve i. Konkretno, u samo dvije ulice Hodošana, Bra e Radi a i Školskoj, mještani su nabrojili ukupno 11 umrlih i 16 oboljelih od malignih bolesti i nitko ih ne e uvjeriti da je to slu ajno.

Renata Kutnjak Kiš, dr. med., specijalistica epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, govore i o ovoj temi rekla nam je da Hodošan u razdoblju od 2006. do 2010. godine ima ak manje oboljelih u prosjeku od ostatka Me imurja: - Prema našim podacima, prosje na godišnja stopa oboljelih od malignih bolesti u Hodošanu u razdoblju od 2006. do 2010. godine niža je od prosje ne stope u Me imurju.

Najnovije podatke još nemamo, oni su u izradi. Istraživanja

moraju biti veoma stru na, jer na rezultate utje e mnogo faktora, treba uzeti u obzir standardnu stopu, a mnogo toga ovisi i o starosti stanovništva.

U svakom slu aju, podržavam svako nezavisno istraživanje, no u svemu treba biti veoma pažljiv i ne donositi zaklju ke odmah, potrebno je mnogo vremena da bi se neki uzrok sa sigurnoš u ustanovio.

Prema mišljenju lije nika, koji su željeli ostati anonimni, naprosto se radi o premalom statisti kom uzorku da bi se nešto moglo sa sigurnoš u dokazati.

Zasad se ništa ne doga a na odašilja u HT-a kod Vatrogasnog doma u Hodošanu, sve je kao i prije, iako za par dana istje e koncesija, koja nije produžena

opravdano pitati se: Ima li interferencije?

Kako smo ve pisali, Vije e Mjesnog odbora Hodošan i predsjednik VMO-a Zoran Strahija donijeli su u velja i ove godine odluku da se repetitori maknu iz mjesta i postave izvan naselja.

Problem repetitora ne mu i samo Hodošane, nego i mještane Murskog Središ a, gdje se tako er traži njegovo izmještanje, ali i druge koji zasad ne prosvjeduju. Prosvjedi se održavaju i u drugim hrvatskim gradovima, gdje se traži njihove premještanje izvan naselja.

Uglavnom, repetitori se u Me imurju i Hrvatskoj vrlo esto i dalje nalaze u samim naseljima, dok se voze i kroz druge zemlje vidi da su oni vrlo esto izvan njih, pa se s pravom postavlja pitanje zašto takva praksa nije i kod nas.

“Bermudski trokut” zra enja dovodi do interferencije? injenica je tako er da žice dalekovoda zajedno s dva repetitora tvore trokut koji se nalazi u samom mjestu. Tako er, kako su nam rekli neki mještani, prilikom vožnje imaju smetnje kad se prolazi ispod žica dalekovoda, a isto se doga a i s mobitelima, pa je

Repetitor u Hodošanu na privatnom zemljištu ne može se izmjestiti bez privole vlasnika

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

U tri ljetna mjeseca odobrili 54.850 kuna pomo i Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” održala je u ljetnim mjesecima tri sjednice Upravnog odbora. Ukupno je na tri sjednice dodijeljeno 19 pomo i u iznosu od 54.850 kuna. U ovoj godini tako je dodijeljeno 56 pomo i u ukupnom iznosu od 188.085 kuna.

Na sjednici održanoj 5. lipnja dodijeljeno je pet pomo i u ukupnom iznosu od 18.920 kuna. Podnositelju zahtjeva iz Domašinca dodijeljena je pomo za kupnju lijeka u iznosu od 4.000 kuna, podnositelju zahtjeva, djetetu iz Hemuševca, dodijeljeno je 2.400 kuna za de ektološki tretman, podnositelju zahtjeva, djetetu iz Nedeliš a, 2.400 kuna za terapijsko jahanje i djetetu iz akovca 1.000 kuna za lijekove. Podnositelju zahtjeva, djetetu iz Mihovljana, dodijeljena je pomo od 9.120 kuna za troškove operacije oka.

Na sjednici održanoj 29. srpnja odobreno je osam pomo i u ukupnom iznosu od 22.090 kuna. Podnositeljici zahtjeva iz Gornjeg Kuršanca dodijeljena je pomo u iznosu od 1.000 kuna, podnositeljici zahtjeva, djetetu iz Strahoninca, dodijeljeno je 450 kuna, podnositeljici zahtjeva iz Puš ina 9.220 kuna, podnositeljici zahtjeva iz Kotoribe 4.000 kuna i podnositelju zahtjeva iz akovca 220 kuna, svima za kupnju lijekova. Djetetu

iz Svete Marije dodijeljeno je 2.400 kuna za terapijsko jahanje, djeci iz Pribislavca i Novog Sela Rok svakome po 2.400 kuna za de ektološki tretman.

Na sjednici održanoj 9. rujna odobreno je šest pomo i u ukupnom iznosu od 13.840 kuna. Podnositeljici zahtjeva, djetetu iz akovca, odobreno je 2.400 kuna za terapijsko jahanje, a podnositeljima zahtjeva, tako er djeci iz Šenkovca,

26. rujna 2014.

DRŽAVA nakon požurnica i protesta ipak osigurala novac za asistente u nastavi potrebitim u enicima, a u Me imurje stiže najviše novca

Posao dobiva više od 100 nastavnika, za koje je osigurano 5,3 milijuna kuna

Postupak zapošljavanja asistenata u nastavi kre e odmah nakon što se potpiše ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI

Nedeliš a i akovca, svakome po 2.400 kuna za de ektološki tretman. Za kupnju lijekova odobreno je 4.000 kuna podnositelju zahtjeva iz Domašinca i 240 kuna podnositeljici zahtjeva iz akovca.

Zaklada “Katruža” zahvaljuje svim dobrim ljudima koji na bilo koji na in pomažu i pozivamo da i dalje pomažu rad Zaklade uplatom donacija ili uklju ivanjem u akcije. Kao što vidite, potrebe su velike.

U naredna dva mjeseca Zaklada e organizirati dvije akcije: Radio gorice i prodajnu izložbu u korist “Katruže”, kako bi i nadalje mogla pomagati u lijekovima i terapijama koje ne odobrava Fond zdravstva.

(BMO)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je u utorak, 23. rujna odluku kojom se kre e u financiranje asistenata u nastavi u enicima kojima je pomo neophodno potrebna. Sje ate se da su roditelji sa svojom djecom protestirali i na Markovu trgu. Za asistente djeci s teško ama u školama u našoj županiji osigurano je gotovo 5,3 milijuna kuna, ime e im se osigurati nesmetan rad i odgojno-obrazovni proces u školama te prilika da nastavni plan i program savladavaju u redovnoj nastavi.

Od mjeseca kolovoza ove godine na razne se na ine špekuliralo o na inu financiranja asistenata u nastavi za u enike diljem Hrvatske, prvenstveno zbog natje aja koji je bio raspisan u lipnju, a kojim su se trebala osigurati potreb-

na sredstva, što dosad nije bila praksa. U Me imurskoj županiji postojao je sustav koji je unkcionirao ve nekoliko godina, a bio je rezultat samoorganizacije Županije, op ina i gradova koji su podijelili troškove za svakoga pojedinog asistenta, te iste financirali tijekom trajanja nastave.

Uhodani sustav Upravo zbog sustava koji je ve unkcionirao, kao i injenice da su potrebe u Me imurskoj županiji velike, realizacija ovog projekta bila je od izrazitog interesa i za Županiju jednako kao i za sve op ine i gradove. Naime, ovime se, nakon nekoliko godina, rastere uju njihovi prora uni u stavkama koje realno ni nisu trebali financirati, ali socijalna osjetljivost, kao i briga za najmla e, ipak je prevagnula.

- Gotovo 5,3 milijuna kuna osigurat e nesmetan rad i odgojno-obrazovni proces u

školama, a djeci s poteško ama priliku da nastavni plan i program savladavaju u redovnoj nastavi, što je veliki korak prvenstveno u njihovoj socijalizaciji. - rekao je župan Matija Posavec, isti u i da navedena sredstva obuhva aju škole kojima su osniva i Županija i Grad akovec.

- Ako se udružimo, možemo napraviti puno više nego što bi to mogli svaki za sebe, a ova odluka potvrda je toga.

- zaklju io je župan, napomenuvši da je ovime Me imurska županija dobila najviše sredstava u konkurenciji svih županija.

Za pla e pomo nika u akove kim osnovnim školama iz državnog prora una u školama kojima je osniva Grad akovec osigurano je od ukupnog iznosa 2.117.620 kuna, a ovih dana potpisat e se ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Nakon toga škole e po eti provodi-

Sto deset djece s teško ama, koja polaze redovne škole kojima su osniva Me imurska županija i Grad akovec, dobilo je asistente u nastavi, nakon što je država uz otezanje na po etku školske godine ipak osigurala novac za financiranje sto pet asistenata ti postupak zapošljavanja. U odnosu na projektni prijedlog, nakon provedenog postupka vrednovanja, u akovcu je neprihvatljivim ocijenjen samo jedan pomo nik.

Za škole u kojima je osniva Me imurska županija osigurano je financiranje 57 asistenata za 62 u enika, a za Grad akovec 48 asistenata za 48 u enika. (BMO)

POGLED ODOZDO

Zašto za Nijemce obu ari imaju budu nost, a za našu Vladu su problemati ni?

N

ovinarski susret s njema kim ulaga ima u tvornici obu e u Maloj Subotici bio je svojevrsni vremeplov u bolju prošlost, samo na višoj razini.

Naime, jednom smo (ma kako to bogohulno zvu alo, u bivšem sistemu) sve ime se njema ki vlasnik tvornice obu e u Maloj Subotici ponosio - ve imali. I socijalnu sigurnost koja je uklju ivala brigu za radnike, darove za djecu, radni ke igre i izlete, odmarališta i stipendije i naknade za nau nike. Sve smo to ve imali, pe se pitate zašto smo onda propali i to izgubili.

O ito ipak nešto nismo imali.

O

no što nismo imali je dobra organizacija, visoka tehnologija, radna disciplina i sustavna briga za razvoj proizvodnje. Tako da su povlastice prevladale dobru organizaciju, radnu disciplinu i dobre poslovne rezultate. Ta druga strana iz koje mogu proiza i povlastice bila je zanemarena, jer nije bilo vlasnika koji bi bdio nad efikasnoš u poslovanja. I tako smo se jednog dana probudili i ugledali da nam se sustav socijalne sigurnosti raspao, a mi se našli u raljama divljeg kapitalizma. On pak unato tome što nam je odu-

zeo socijalnu sigurnost opet nije bio usmjeren na dobro gospodarenje, ve samo izvla enje koristi za uski sloj. sada nam dolazi strani ulaga iz zemlje zrelog kapitalizma s drugom logikom poslovanja, zorno dokazuju i da je socijalni kapitalizam mogu , efikasan te da i u takvom sustavu i obu arska industrija ima budu nost. A to je ona gospodarska grana koju je naša Vlada prekrižila iz hrvatske industrijske strategije kao problemati nu i da je kao takvu nema potrebe razvijati.

I

S

ocijalni kapitalist iz Njema ke nije imao potrebu kriti da je on došao ovdje “izvu i”, ali pod humanim uvjetima i uz visoku tehnologiju. Za njega obu arska industrija ima budu nost. Itekako kad namjenske cipele iz tvornice u Maloj Subotici izvoze po cijelom svijetu, a proizvode je naši radnici. I gle uda, njema ki poslodavac potpuno je zadovoljan njima. aravno da obu arska industrija ima budu nost.

Ljudi moraju hodati obuveni.

Njema ki ulaga u Maloj Subotici uz naše kadrove pro-

N

izvodi unkcionalnu obu u: cipele za drvosje e koje pila ne može prerezati, potplate koji se ne kližu, obu u za vatrogasce koja ne gori, obu u za vojnike koja je lagana, a u kojoj se noge ne znoje, ali ni ne promo e, i tako dalje. Dakle onu obu u koja ljudima pomaže da lakše i sigurnije obavljaju posao. Tako je organizirana i ova tvornica, da ljudi koji marljivo u njoj rade što je mogu e lakše i u pogodnijim uvjetima obavljaju svoj posao i zara uju svoje pla e. Ne treba ni govoriti da se redovita isplata pla a ovdje podrazumijeva. što eš bolji društveni ugovor izme u poslodavca i radnika od ure enog sustava u kojem svi znaju svoj dio posla i svoje

I

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

odgovornosti. I uop e tu nema puno mudrosti, samo er odnos koji bi iz tvornice u Maloj Subotici trebalo proširiti na sve tvornice u Hrvatskoj, pa bi u našim razgovorima umjesto straha od toga što donosi budu nost ušlo veselje prema svakom novom danu.

26. rujna 2014.

URED ŽUPANA

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽUPAN Matija Posavec o prvim iskustvima obrane od poplava i povijesno visokih voda Mure i Trnave

Župan Matija Posavec: - Civilna zaštita više ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru, moramo imati kvalitetan stožer i jedinice, a to će se postići s vremenom. No u ovom trenutku još nije do kraja spremna

Najvažnija pouka je da smo se obranili sami M

e imurje se obranilo od dosad najve ih voda Mure i Trnave, no bilo je na momente kriti no. Razgovarali smo sa županom Matijom Posavcom da iznese dobre i one manje dobre strane cjelokupne obrane od poplava, s obzirom na to da je i osobno tri dana i no i dežurao na terenu kako bi se Me imurje obranilo od katastrofe.

• Me imurje je ovaj put obranjeno od poplava. Kako ocjenjujete sustav obrane?

— Prije svega pokazali smo ozbiljnost i doraslost opasnoj situaciji koja je prijetila, ali smo pokazali i organiziranost. Ljudi koji vode sustav obrane od poplava shvatili su opasnost koja je dolazila, a to se o itovalo u tome što su svaki trenutak bili na raspolaganju ljudima. I moj zamjenik Zoran Vidovi koji je ujedno i na elnik Stožera za zaštitu i spašavanje Me imurske županije je pokazao i dokazao da županijski stožer uz kvalitetno vo enje može napraviti izuzetan posao. Zapravo, bilo je kako smo se dogovorili na po etku.

Osobno sam dva dana i tri no i bio na terenu, gdje sam reagirao u trenutku i po potrebi. Željeli smo stalno imati alternativu. Zbog toga smo u jednom trenutku uspostavili i paralelnu liniju za vre e s pijeskom preko ŽUC-a radi dodatnih koli ina vre a. Bageri i kamioni unajmljivani su i od privatnika jer su procjene govorile da mo-

5

“

- U jednom trenutku na moje izričito traženje dodatne opreme rečeno mi je: ‘Struka procjenjuje da ne treba.’ To je u tom trenutku bio najgori mogući odgovor, bio sam ljut.

Samo mi koji smo bili na terenu znali smo što i kako je. Na kraju se pokazalo da je stručna analiza bila zastarjela

“

- Sustav obrane mora funkcionirati na način da sve ide preko jednog mjesta. Konkretno, sve je išlo preko JVP-a Čakovec, preko njih dostavljane su vreće s pijeskom iz Varaždina, što se pokazalo dobrom odlukom, a ne da svaka općina zasebno naručuje vreće s pijeskom i odlazi po njih

gu nastati puno ve e štete ako odmah ne reagiramo.

Sad nakon što je opasnost prošla postajemo svjesni da je Me imurje izbjeglo veliku opasnost. U jednom trenutku vodostaj u Murskom Središ u iznosio je 537 centimetara, što je dosad nikad zabilježena visina. Za usporedbu, betonska ograda postavljena je na visinu od 540 centimetara jer se ra unalo da tu visinu Mura nikad ne e dose i. A skoro ju je dosegla. Bilo je i prijetnji izlijevanja kanalizacije u Svetom Martinu na Muri i Murskom Središ u, što smo otklanjali pumpama.

Treba znati da su nasipi ve bili natopljeni od dugotrajnih kiša koje su padale gotovo cijelo ljeto, a potoci su bili puni voda. Stalne kiše prijetile su da e probiti nasipe potoka, podizali smo krune nasipa gdje je trebalo, a jednim okom pratili što se doga a u Sloveniji i Austriji.

Obranili smo se jer smo bili ispred vodenog vala • Kakva je bila sigurnosna procjena ugroze od poplave?

— Možda se to ne zna, no zbog visokih voda Trnave i Mure, kao i potoka, bio je ugrožen ve i dio Me imurja.

Tako bi i bilo da nije bilo tisu e ljudi koji su branili nasipe, u prvom redu vatrogasci, ali i svi gra ani, ra unamo oko 2.500 ljudi. Uspjeli smo o uvati nasipe zahvaljuju i preventivi i dobroj organizaciji, uvijek smo bili ispred vodenog vala. Po-

trošeno je oko 40.000 vra a s pijeskom, no uspjeli smo, štete su minimalne s obzirom na to kako je moglo biti.

• Kad je bilo najteže?

— U Gori anu na Trnavi i Muri u no i na utorak ljudi su ve bili jako umorni, vidjeli smo da nemamo drugi izbor nego angažirati nove snage. Digli smo na noge vatrogasce u Svetom Jurju na Bregu i gornjem Me imurju, a zamolio sam za pomo i gradona elnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka.

Za pola sata stiglo je iz Preloga pedeset vatrogasaca.

• Zašto ste odbili pomo izvana?

— Nije trebala pomo Hrvatske vojske, makar nam je nu ena, pa i helikopteri. Ravnatelj Policije Vlado Domini je, im je došao, pitao što nam treba. Rekao sam da emo mo i sami jer sam smatrao da imamo dovoljno ljudi za obranu. Jedina suradnja izvana bile su pumpe za ispumpavanje vode i dodatne vre e s pijeskom. Dobru stvar odradili su i mediji, u svakom trenutku znalo se što se doga a, a gra ani su bili motivirani pomo i. Ipak, odlu an posao odradili su me imurski vatrogasci. Moramo o uvati vatrogastvo, iako nema dovoljno sredstava, opet smo u prora unu Županije pove ali stavku za vatrogastvo.

Sustav civilne zaštite ne smije biti mrtvo slovo na papiru • Kakva su prakti na iskustva funkcioniranja sustava obrane?

— Posao Hrvatskih voda je održavanje nasipa, one za to dobivaju 2,3 milijarde kuna na nivou države godišnje i to treba biti jasno. Trnava se treba stalno istiti od trava da bi bila proto nija, to je tako er jasno.

Preventivno mi moramo pomo i Hrvatskim vodama da se nasipi o uvaju, ovaj se put sura ivalo, no suradnje nikad dosta. Hrvatske vode, odnosno njihovi stru njaci, trebaju re i što treba u initi, a mi emo pomo i koliko možemo, no i oni imaju svoju odgovornost.

Tako er sam shvatio da sustav obrane mora funkcionirati na na in da sve ide preko jednog mjesta. Konkretno, sve je išlo preko JVP-a akovec, preko njih dostavljane su vre e s pijeskom iz Varaždina, što se pokazalo dobrom odlukom, a ne da svaka op ina zasebno naru uje vre e s pijeskom i odlazi po njih.

• Osobno ste bili angažirani cijelo vrijeme?

— Bio sam s ljudima na terenu gotovo stalno, tako je naprosto trebalo. Iz Murskog Središ a došao sam u 15 sati u Gori an u ponedjeljak, bio s ljudima na nasipu.

Vratio sam se u akovec poslije 23 sata. Taman sam sjeo za stol, u 23.45 pro itao sam na društvenim mrežama da je puknuo nasip, što, doduše, nije bilo to no. Pitao sam što je, no nisam imao mira. Sjeo sam u auto i otišao ponovno u Gori an na Trnavu, gdje je curio nasip na nekoliko mjesta, što je trebalo sanirati. Re eno

mi je da trebaju dodatne vre e s pijeskom i ljudi, traktori i kamioni. Sve sam poduzeo da bismo što prije došli do materijala, a bez velikih papirologija. Da se voda prelila preko nasipa, ne bi više ništa mogli u initi.

Sad je opasnost prošla i može se mirno razgovarati.

Trenutno su na Muri samo dežurni koji pregledavaju nasipe. Nama ostaje da se na terenu utvrde štete koje e biti minimalne, prema onome što je moglo biti.

• Je li Vas nešto posebno razljutilo?

— U jednom trenutku na moje izri ito traženje dodatne opreme re eno mi je ‘Struka procjenjuje da ne treba.’ To je u tom trenutku bio najgori mogu i odgovor, bio sam ljut.

Samo mi koji smo bili na terenu znali smo što i kako je. Na kraju se pokazalo da je stru na analiza bila stara i nije uzimala u obzir tako visoke vode.

Drugim rije ima, da smo samo slušali struku, imali bismo poplave, pa mi je posebno drago što smo, kako se to zna re i, puhali i na hladno, osiguravali se maksimalno tamo gdje smo to mogli.

• Kakvim se pokazao sustav civilne zaštite?

— Civilna zaštita više ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru, moramo imati kvalitetan stožer i jedinice, a to e se posti i s vremenom. No, u ovom trenutku još nije do kraja spremna.

Službe su tako er odradile dobar posao, HEP je, odnosno Elektra, priklju io 150 ku anstava u kratkom vremenu kad je to bilo mogu e, a ŽUC sanirao jedanaest klizišta koja su se pojavila u gornjem Me imurju.

• Ljudi su na nasipima bila žedni i iscrpljeni, možda se moglo pomo i toplim ajem?

— Vjerujem da emo sve ono što smo ovaj put propustili nadoknaditi drugi put. Topli aj po no i dobro bi došao, a ne iziskuje velike troškove.

Sustav nasipa treba poboljšati • Kad ete pokrenuti inicijativu za poboljšanje nasipa na Muri i Trnavi?

— Poplave o ito postaju stalna opasnost, imali smo Puš ine na Dravi, svi su tvrdili da proboj nije mogu , a dogodio se. Mura tako er nije zašti ena rijeka, treba urediti još osam kilometara nasipa na Muri, i to što prije. Kad je rije o Trnavi, ova nas je opasnost nešto i nau ila, sad znamo gdje se kriju skrivene opasnosti koje treba otkloniti.

Me imurska županija e što prije pokrenuti inicijativu da se poboljšaju nasipi i urede kriti na mjesta, živimo izme u dvije rijeke i poplave su tu kontinuirana prijetnja.

Ovo nam je tako er bila pouka da se sami možemo obraniti. im se netko manje plete izvana, to bolje za nas, a možemo biti ponosni i na naše vatrogastvo.

(J. Šimunko)

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVAN VRDOLJAK, potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva, u akovcu obe ao da porezno rastere enje ne e i i na štetu lokalne i regionalne samouprave

Možemo li vjerovati da država ne e najviše uzeti onima koji rastu?

Ivan Vrdoljak, potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva, u posjet Me imurskoj i Varaždinskoj županiji stigao je u sklopu organizacijskog ja anja HNS-a. Me utim, s ministrom Vrdoljakom i ovom prilikom nezaobilazne teme bile su: gospodarstvo i planovi na tom polju u sljede em razdoblju.

Me imurje, kao i Varaždinska županija, koju je Vrdoljak tako er posjetio, o tome može govoriti puno. - Jedine smo županije koje ostvaruju veliki suficit u odnosu uvoz - izvoz, bilježimo konstantan pad nezaposlenosti te pove anje broja zaposlenih, što je klju no kada sagledavamo tržište rada. - poru io je me imurski župan Posavec.

Dodao je da se županijska vlast manje bavi strankom, a više pitanjima kvalitetnijeg života gra ana. - Glavni okus naših aktivnosti i danas i do kraja mandata bit e gospodarstvo. - istaknuo je Posavec.

- Me imursko gospodarstvo kontinuirano pove ava izvoz, smanjuje uvoz, pove ava zaposlenost. U ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s 4 posto, a u uvozu 1,9 posto. Da cijela država tako unkcionira, BDP bi nam rastao i kriza završila. - kazao je Posavec. - U svim našim aktivnostima

vidljivo je da se puno više bavimo projektima koji e u initi život naših gra ana kvalitetnijim, a to je upravo postala osnovna uloga HNS-a u Me imurju.

Na rije ima je ministar gospodarstva i potpredsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak hvalio gospodarstvo i ulaga ku klimu na sjeverozapadu, ali smanji li Vlada poreze na dohodak država e opet najviše oštetiti regije i njezine gra ane, i to baš tamo gdje gospodarstvo raste, kao u Me imurskoj županiji. Pitali smo kako to.

Ministar Vrdoljak je odgovorio da se to ne e dogoditi, ve da e biti kompenzacijskih mjera za onaj dio prihoda koji e preraspodjelom poreza na dohodak op ine, gradovi i županije izgubiti. Kazao je da e se to iskompenzirati.

Dodao je da s druge strane ima op ina i gradova u drugim dijelovima Hrvatske koje imaju suficite po obra unima prora una.

Tako da e Vlada, Ministarstvo financija, prvenstveno nakon dobre analize predložiti kompenzacijske mjere za one sredine koje imaju potencijal rasta. - Ne emo si dozvoliti da one mjere kojima je cilj smanjiti porezno optere enje budu na uštrb lokalne i regionalne samouprave. - kazao je Vrdoljak. (BMO)

U posjet me imurskom HNS-u Ivan Vrdoljak došao je u društvu Predraga Štromara, varaždinskog župana i predsjednika Središnjeg odbora HNS-a

26. rujna 2014.

PROPAST BIZNISA Mljekara Zrindol u Šenkovcu prestala s preradom mlijeka

Me imurski mljekari ponovno izigrani?

Sve je bilo lijepo i veselo u prosincu 2012. godine na otvaranju mljekare Zrindol u Šenkovcu, u vlasništvu obitelji Hamer, koja, kako kažu me imurski mljekari, više uop e ne prera uje mlijeko PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Prvi dan mjeseca prosinca 2012. godine Me imurje je dobilo prvu modernu minimljekaru u Šenkovcu, koja je, prema tadašnjim izjavama vlasnika, bra e Kristijana i Antuna Hamera, trebala osiguravati najzahtjevnije uvjete prerade mlijeka i mlije nih proizvoda.

Novootvorena mljekara Zrindol predstavljena je kao jedan od najkvalitetnijih takvih objekata u široj okolici u kategoriji malih mljekara, ali kao najve a u našoj županiji. Izgra ena je po standardnima EU-a, naravno, uz pomo sredstava iz IPARD programa, a pripomogla je i mati na Op ina. Cijela investicija vrijedna je oko 20 milijuna kuna, od ega je iz europskog onda dobiveno oko 6 i pol milijuna.

Mljekara je imala 60-ak kooperanata, a proizvodnja se kretala od 6-7 tisu a litara dnevno. Naravno, preseljenjem u novi, ve i i suvremeniji objekt otvorile su se mogu nosti i za više i bolje. Plan je bio proširiti proizvodnju baziranu na tradiciji, orijentirati se isklju ivo na autohtone me imurske sireve poput: sira turoša, sira s vrhnjem, a na tržište su bili izba eni i gro ovski sir, sir Zrinski. Veliko otvorenja ak je popra eno i 7. Danima hrvatskih sireva u organizaciji Udruge hrvatskih malih mljekara.

Mljekara je isprva dobro poslovala s proizvo a ima mlijeka. Cijene su se dogovarale sa svakim pojedina no, pla ala se kvaliteta i premija.

No, pri a nije dugo trajala. Da nešto nije u redu u samoj mljekari, odnosno da ne ide sve tako bajno kako se najavljivalo, ulo se najprije iz proizvodnje.

Naime, stru njaci, mladi, obrazovani ljudi, odlazili su jedan za drugim, nezadovoljni uvjetima rada (velikom odgovornoš u, prekovremenim radom, a niskim primanjima).

Danas se u mljekari u Šenkovcu, kako su nam rekli me imurski mljekari, više ne prera uje ni litra mlijeka. Naime, još uvijek ima proizvo a a koji im voze mlijeko, ali, prema njihovim izjavama, mlijeko se vozi u okolicu Zagreba, gdje se prera uje u proizvode za potrebe pe-

karnica koje tako er u svojem vlasništvu imaju Hamerovi.

Tužne mljekarske pri e Nevolje su nakon toga krenule i sa samim mljekarima.

Mlijeko se prestalo pla ati na vrijeme, isplata je kasnila par dana, pa par tjedana, i na kraju i par mjeseci, a samim time proizvo a i mlijeka, njih 70-ak, po eli su napuštati Zrindol.

- Ja mlijeko još uvijek predajem njima, no još svega par dana, jer jednostavno nemam kamo s njim. - pri a nam Petar Novak iz Preloga. - Zadnje mlijeko ispla eno mi je za sije anj, a dosad se njihov dug prema svima nama koji smo predavali mlijeko popeo i na nekoliko stotina tisu a kuna. Mislim da se možemo oprostiti od tog novca, kao što smo se oprostili i od nekoliko stotina tisu a kuna, koliko nam je ostao dužan Sirko. Ne znam kako netko može biti takav, kako može tako unkcionirati. - žali se dalje. - Em nama ne pla a mlijeko, dobio je sredstva za mljekaru u kojoj sada proizvodi sokove od jabuka. Zar to nitko ne kontrolira, javno pita Novak, i dodaje: - Pri ekat u još par dana, a onda u vidjeti mogu li ih kako pritegnuti ili blokirati put jabukama u mljekaru. Zasad pokušavam pravdu na i legalnim na inom. Ina e, zbog loše situacije s otkupom mlijeka mi smo proizvodnju preorijentirali na sir i samo što nismo pred otvaranjem sirane.

Sli nu pri u uli smo i u Vulariji.

- Ja vam u ovoj državi više nikome ne vjerujem. - gorko govori Marko Rešetar. - Ostal

sam bez penez u Sirkiju, sad tu u Šenkovcu, ne znam kaj da više mislim i velim. Sve se zna.

Mi proizvo a i smo zadnje rupe na sviralu, gdje je tu država, porezna, ima li tko obraza u toj našoj Hrvatskoj. Najradije bi sve rasprodal i kaj unda... Sve sam dal advokatu ak bude kaj op e s toga. Ne znam mogu li im kaj oduzeti, od ega se bumo mi naplatili ili bu kak Sirko.

Firma je otišla u ste aj, penez ga ni i nikome nikaj. A oni budu pak novu firmu otprli kak da se nikaj ni desilo.

Dug prema mljekarima oko 700.000 kn Nije lako ni predsjedniku Udruge mljekara Igoru Rešetaru iz Kuršanca jer, kako kaže: - U Sirkiju smo mogli barem kompenzirati robu, uzeti za dugovanje: sireve, sjemensku robu, barem je netko s nama pri ao i razgovarao. U Šenkovcu, kažu, ni to. Istina, bilo je u prvo vrijeme: ‘Evo sad emo platiti’, pa ‘Isplata ide drugi tjedan’, pa do e drugi tjedan, a sama obe-

Mljekari koji su prestali davati mlijeko Hamerovima traže svoj novac za ranije otkupljeno mlijeko, te kažu da im se više nitko ni ne javlja na telefon. Prije se obe avalo iz tjedna u tjedan da e ono biti pla eno, ali ništa od toga

Petar Novak, mljekar iz Preloga: - Ne znam kako netko može biti takav, kako može tako funkcionirati. Nama ne pla a mlijeko, dobio je sredstva za mljekaru u kojoj sada proizvodi sokove od jabuka. Zar to nitko ne kontrolira?

Danas se u mljekari u Šenkovcu, kako su nam rekli me imurski mljekari, više ne prera uje ni litra mlijeka. Prema njihovim izjavama, mlijeko se vozi u okolicu Zagreba, gdje se prera uje u proizvode za potrebe pekarnica anja. Sada nam se nitko ni ne javlja na tele on.

S druge strane, upozoravaju proizvo a e jabuka da se dobro paze kako ne bi i oni ostali i bez robe i bez novca. Jer u dosadašnjoj mljekari više se navodno uop e ne prera uje mlijeko, nego se tehnologija prilagodila proizvodnji sokova.

Kako pak smo doznali, dug mljekare prema proizvo a ima mlijeka kre e se oko 700 tisu a kuna. Kažu mljekari, Hameri se brinu samo da otplate mjese ni dug po kreditu od 150 tisu a kuna i za ostalo ih nije briga.

Za sav taj nered, kažu mljekari s kojima smo pri ali, kriva je država i zakoni, koji o ito i dalje štite one koji ne pla aju ra une, stvaraju gubitke i neodgovorno posluju.

Hameri ne žele govoriti o tome što se doga a O cijeloj situaciji, odnosno preorijentaciji s o ito propaloga mljekarskog biznisa na novi, koji je prije nekog vremena najavljen u javnosti - proizvodnji soka od jabuke, željeli smo uti iz prve ruke od Antuna i Kristijana Hamera. No, prema rije ima Antuna Hamera, obitelj je odlu ila da ne ide u javnost, da je zasad bez komentara, odnosno da mi možemo pisati što ho emo. Jednom kada se odlu e, rekao je Antun, ima brojeve našeg tele ona, nazvat e nas i ispri ati nam svoju stranu. Zasad sve, dakle, ostaje poslovnom tajnom.

26. rujna 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

HAIX MIJENJA TRENDOVE - vra a proizvodnju obu e iz Azije u Europu, pa tako i kod nas, zbog zadovoljstva kvalitetom naših radnika, prakticira humani kapitalizam uz visoku tehnologiju

Vrhunska obu a iz Male Subotice po cijelom svijetu Povratak proizvodnje obu e u Europu

Proširenje proizvodnih kapaciteta i novi strojevi omogu it e pove anje proizvodnje obu e sa sadašnjih 3.500 pari dnevno na ukupno 6.600 pari, uz otvaranje novih 200 radnih mjesta PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Haix je u novo proširenje proizvodnog pogona unkcionalne obu e u Maloj Subotici investirao novih 6 milijuna eura, tako da e ukupna površina proizvodnog pogona sa 6.000 etvornih metara narasti na 12.000. Proširenje proizvodnih kapaciteta i novi strojevi omogu it e pove anje proizvodnje obu e sa sadašnjih 3.500 pari dnevno na ukupno 6.600 pari. Nove investicije omogu uju i nova zapošljavanja. Bit e otvoreno ukupno 200 novih radnih mjesta, a još 250 zaposlenika bit e zaposleno kao zamjena za djelatnike koji odlaze u mirovinu u nadolaze em razdoblju.

- Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga aj ne samo za našu tvrtku Haix Obu a, nego i za cijelu Haix grupaciju na me unarodnoj razini, kao i za Europu, kazao je Ewald Haimerl, predsjednik

Ewald Haimerl, predsjednik Uprave Haixa: - Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga aj i za cijelu Haix grupaciju na me unarodnoj razini, kao i za Europu

Uprave Haixa. Dodao je: - Naši vrsni djelatnici i voditelji dokazali su premo u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima s Dalekog istoka koji su godinama držali monopol u proizvodnji unkcionalne, a opet kompleksne i lagane obu e. Još od 2010. godine uspješno planiramo naše cipele s oznakom ‘Made in Croatia’ diljem svijeta, od Europe preko Amerike do Azije. Ovim inom Haix mijenja trend te vra a proizvodnju obu e na podru je Europe. U suradnji s obrazovnim institucijama

Zbog proširenja pogona bit e otvoreno ukupno 200 novih radnih mjesta, a još 250 zaposlenika bit e zaposleno kao zamjena za djelatnike koji odlaze u mirovinu

u Me imurskoj županiji u akovcu ponovno su oživjeli program obrazovanja za obu are u sklopu kojega Haix ima 23 nau nika.

Za hla enje pogona koriste bunarsku vodu Prilikom dogradnje pogona za proizvodnju obu e u Maloj Subotici primijenjen je koncept održivog razvoja, niskoenergetskog na ina gradnje. Krovna konstrukcije izgradit e se na na in da se u jednom od daljnjih koraka mogu instalirati solarne elije. Kišnica e se skupljati u dva posebna spremnika, a koristit e se za dvije svrhe: za ispiranje WC-a i korištenje tehnološke, destilirane vode.

Kompletno hla enje i klimatiziranje osigurava se preko izmjenjiva a topline. Hla enje e se realizirati preko dvije nove pumpe za pumpanje bunarske vode. Haix Obu a je još 2009. godine bila prvi industrijski objekt u cijeloj Hrvatskoj koji je za hla enje hale koristio bunarsku vodu.

Iznadprosje nom izolacijom podova, prozora i stropa,

te najboljim mogu im iskorištavanjem topline koju otpuštaju strojevi, potreba za grijanjem smanjuje se na 2-3 mjeseca godišnje. Grijanje se realizira preko modernoga niskoenergetskog kondenzacijskog bojlera.

Mora se naglasiti kako je proizvodnja obu e povezana s puno ru nog rada. Me unarodna konkurencija i porast troškova pla a prisilili su europsku industriju proizvodnje cipela da od 1970. godine traži povoljnije proizvodne lokacije.

Preko južne i isto ne Europe put je vodio prema Aziji, posebno Kini. Nakon velikih proizvo a a cipela mnoga su srednja poduze a svoju proizvodnju tako er preselila u Aziju.

I proizvo a i unkcionalnih cipela, koji su svoju ponudu željeli nadopuniti laganim sportskim cipelama, ovisili su o tamošnjim proizvodnim mogu nostima, budu i da su proizvodne tehnologije (npr. lagani me upotplati, višebojni potplati, zahtjevna rješenja detalja itd.) bile dostupne još samo u Aziji. Osim one iš enja okoliša, nakon što se saznali za loše izrabljiva ke uvjete rada na azijskim proizvodnim loka-

cijama, proizvo a e sportskih cipela oko 2010. prati sve više negativnog publiciteta.

Zbog porasta troškova pla a i stalne potrebe za kontrolama uvjeta rada prednost Azije osjetno se topi. K tome se po tradicionalnim regijama za proizvodnju cipela sve više šire proizvo a i elektronike koji potiskuju proizvodnju cipela u zale e. Proizvo a i cipela koji su gledali u budu nost i procijenili razvoj doga aja slijedili su trend koji se pojavio, pa su proizvodne kapacitete preba ene u inozemstvo ponovno vra ali u ishodišnu zemlju.

Tome se sve više prilago avaju i dobavlja i koji isporu uju materijale koji su potrebni da bi se i ovdje u Europi, pa tako i kod nas u Hrvatskoj, Me imurju, Maloj Subotici, proizvodile cipele od sportskih materijala i s opti ki zahtjevnim rješenjima koje su distribuiraju cijelim svijetom.

Tvrtka koja podržava regionalnu odgovornost U Haix Obu i trenuta no radi 680 zaposlenih, a planiraju da ih 2017. bude 800.

Politika zapošljavanja ove tvrtke je regionalna odgovornost pa 96 posto zaposlenika dolazi iz Me imurske županije, od toga 6 posto iz Op ine Mala Subotica, a samo 4 posto iz susjednih regija, Varaždina i Koprivnice.

U strukturi zaposlenika 65 posto ih ima stru no obrazovanje, a ostali su priu eni radnici.

Na inicijativu Haixa i nakon intenzivne dvogodišnje suradnje sa strukovnom školom, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Obrtni kom komorom, Gospodarska škola je u ljeto 2012. ponovno dobila dozvolu za školovanje

obu ara. Za osiguranje proizvodnje nužni su i mehani ari, stoga su se odlu ili za svoje potrebe za izobrazbu elektromehani ara i mehatroni ara. Nau nici se od samog po etka integriraju u tvrtku, što uklju uje i te aj njema kog jezika koji tvrtka Haix jednom tjedno nudi nau nicima na 1. i 2. godini.

Dobivaju mjese nu naknadu za svoj rad budu i da su tri dana u tjednu na praksi u Haixu, te dodatak na troškove putovanja i prehrane.

Svakog nau nika opskrbljuju cipelama, majicama, naprtnja ama, Haix financira dio potrebne opreme za školu, a budu i da je školski program zastario, intenzivno rade na aktualizaciji nastavnih sadržaja.

Socijalna prava radnika Svake dvije godine zaposlenici provode tajno glasovanje za svoje glasnogovornike koji su glas zaposlenika. Redovito organiziraju te ajeve njema kog i engleskog jezika za upravu, majstore, rukovode e osoblje i tematske obuke

majstora. Svake godine Haix Obu a naizmjeni no organizira sportske igre ili izlete za zaposlenike. Bili su na Plitvi kim jezerima i u Crikvenici. Me u zaposlenicima je omiljen boži ni domjenak i podjela darova za djecu, za koju se prikazuje

i kazališna predstava. Puno ulažu u sigurnost i zaštitu na radu. Da bi radnici bili sigurni na radu, osiguravaju im kacige, rukavice, radnu odje u, epi e za uho i, dakako, Haix zaštitne cipele.

Svaki zaposlenik ima ergonomsku stolicu. Zaposlenici

redovito odlaze na lije ni ke preglede, svakodnevno dobivaju vo e i sokove koje su im uz vodu slobodno dostupni u pogonu gdje rade.

U proizvodnji se svako jutro gimnasticira. Mnogim zaposlenicima tvrtka pla a dodatne terapije.

Naši vrsni djelatnici dokazali su premo u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima Dalekog istoka

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. rujna 2014.

UKRATKO

Rovinjanka uspješno u kafi ima promijenila lažne eure Policijskim istraživanjem utvr eno je da je gra anka Rovinja prije nekoliko dana u Domašincu i Donjem Kraljevcu za kune zamijenila krivotvorene nov anice od 100 eura. Zbog kaznenog djela krivotvorenja novca bit e kazneno prijavljena op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Sumnja se da je 27-godišnjakinja iz Rovinja po inila kazneno djelo “krivotvorenje novca”,

na na in da je na podru ju Me imurske županije u dva navrata stavila u opticaj krivotvorene nov anice od 100 eura. Jednu krivotvorenu nov anicu promijenila je 21. rujna oko 20.30 sati u ugostiteljskom objektu u Ulici Katarine Zrinski u Domašincu, a drugu isti dan oko 22.30 sati tako er u ugostiteljskom objektu u Kolodvorskoj ulici u Donjem Kraljevcu.

Prema izjavi vlasnika, požar je uzrokovala eksplozija kuhinjske nape

POŽAR U JUROV AKU zamalo progutao poznatu me imursku ugostiteljsku klet

Potrti kota teško ošte en u plamenoj buktinji - Požar je buknuo u kuhinji. Izgorjela je cijela kuhinja i pola restorana. Gornji kat uništen je u potpunosti. - prepri ao nam je vidno potreseni vlasnik Potrtog kota a Valent Kon i , ija je klet posebna po tome što sadrži etnološku zbirku pomagala i oru a koje su koristili naši preci prije više od stotinu godina

Pod utjecajem alkohola sletio s ceste i prevrnuo se na krov U utorak rano poslijepodne desila se nova prometna nesre a u kojoj se mla i muški voza na potezu Ma kovec - Knezovec propustio držati desne strane kolnika te je, prešavši na lijevi prometni trak, vozilom sletio s ceste, gdje je udario u prometnu opremu ceste i betonsko-metalni most, nakon

ega se vozilo prevrnulo na krov. Poduzetim mjerenjem ustanovljeno je da je voza imao 0,58 g/kg alkohola u krvi. Mladi je pri prevrtanju zadobio teže fizi ke ozljede te je intervencijom hitne pomo i odmah preba en u Županijsku bolnicu akovec, gdje je zadržan na lije enju.

Teško ozlije en motociklista U Pribislavcu se u srijedu predve er dogodila prometna nesre a u kojoj je 50-godišnjak s mjestom boravišta u Vrbniku na cesti pri vožnji motociklom prešao na lijevi prometni trak i udario u vozilo iz suprotnog smjera kojim je upravljala 41-godišnjakinja iz Belice. Motociklist je

potom sletio s kolnika i pao, a motocikl se zabio u betonski stup. Voza je motocikla zadobio teške tjelesne ozljede te je preba en u bolnicu i zadržan na lije enju.

O prometnoj nesre i podnijet e se posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (n )

Požar koji se dogodio tijekom no i s ponedjeljka na utorak zamalo je doslovce progutao još jedan autohtoni me imurski restoran. Danas se rijetko tko više sjeti nekad reprezentativnoga ugostiteljskog objekta Me imurska hiža u Balogovcu, koji je u cijelosti tijekom no i uništio požar, a zamalo se isto dogodilo i Potrtom kota u u Jurov aku.

Me imurska hiža nakon toga, nažalost, više nikad nije obnovljena, ali nadamo se da e Potrti kota , koji je jako stradao, ali sre om nije do kraja uništen, uskoro zasjati u novom-starom sjaju poznatoga me imurskog gastronomskog kutka.

Uništen veliki dio objekta Plameni jezici zahvatili su ovu poznatu ugostiteljsku klet u no i s ponedjeljka na utorak, 23. rujna, a izgorio je ve i dio restorana u Jurov aku.

- Požar je buknuo u kuhinji. Izgorjela je cijela kuhinja i pola restorana. Gornji kat

uništen je u potpunosti. - prepri ao nam je vidno potreseni vlasnik Potrtog kota a Valent Kon i , ija je klet posebna po tome što sadrži etnološku zbirku pomagala i oru a koje su koristili naši preci prije više od stotinu godina.

Vatrena stihija uništila je kuhinju i pripadaju e aparate, gornji kat, krovište iznad kuhinje, šank te dio sale. Do dolaska vatrogasaca plamen je ve zahvatio krovište restorana, no brzom reakcijom postrojbi iz akovca, Sv. Martina na Muri i Lapšine požarište je uspješno stavljeno pod kontrolu pa su sprije ene mnogo teže posljedice. Nakon gašenja požara na mjestu doga aja za svaki slu aj ostali su dežurati vatrogasci iz DVD-a Sv. Martin na Muri.

nije nalazilo osoblje, no, kako doznajemo, u sali restorana nalazilo se dvadesetak ljudi koji zbog glasne glazbe i zabavljanja nisu ni slutili što se doga a samo nekoliko metara od njih, pa se vatra vrlo brzo proširila s kuhinje na ostatak restorana. Ozlije enih, na sre u, nije bilo.

Materijalna šteta nastala požarom je velika i ona se još uvijek procjenjuje, a imovina vlasnika je osigurana. Mate-

rijalna šteta procjenjuje se na više od milijun kuna, a o doga aju e se podnijeti posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu, priop ila je PU me imurska.

Nadamo se da e Potrti kota biti vrlo brzo obnovljen i uskoro ponovno u unkciji, kao jedan od jedinstvenih me imurskih gastronomskih kutaka.

(Sanja Heric, oto: Zlatko Vrzan)

Gosti nisu ništa slutili Prema izjavi vlasnika, požar je uzrokovala eksplozija kuhinjske nape do koje je došlo zbog nakupljanja masno a tijekom više godina. U vrijeme izbijanja požara u kuhinji se

Vatrena stihija uništila je kuhinju i pripadaju e aparate, gornji kat, krovište iznad kuhinje, šank te dio sale

PROVALA u Kotoribi dovela do nezapam enog vandalizma

Nema predmeta koji nije ošte en, šteta ve a od 100.000 kn Iz PUM-a je priop eno da je tijekom no i s 22. na 23. rujna u Kotoribi, u Poduzetni koj zoni, nepoznati po initelj provalio u prostorije poduze a iz akovca, gdje je ispremetao inventar i razbio ure aje i opremu, ali ništa nije ukrao. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko

stotina tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, priop ava policija.

Tragom te in ormacije saznali smo da se u Kotoribi dogodilo razbojstvo na objektu mosne vage od 60 tona u vlasništvu Poljopri-

vredne zadruge akovec te da je šteta velika. Direktor PZ-a akovec Branko Krnjak rekao nam je: - Dogodila se provala i razbojstvo u ku icu uz vagu, gdje uvamo skupe instrumente. Razbojnik ili razbojnici probili su prozore i upali u ku icu, tu uvamo instrumente, dis-

pleje, vlagomjer i drugo. Ništa nije ukradeno, no nema predmeta koji nije ošte en ili uništen, tukli su po instrumentima. Šteta iznosi najmanje 100.000 kuna i više, instrumenti su skupi.

Policija traga za po initeljima ovoga nesvakidašnjeg vandalizma. (j)

26. rujna 2014.

Na elnik PUM-a Krunoslav Gosari i župan Me imurske županije Matija Posavec otvorili su u ponedjeljak prvi Sajam sigurnosti u Nedeliš u u sklopu obilježavanja Dana policije 19. rujna, uz predstavljanje Zaklade za prevenciju.

Oko 1.500 gra ana posjetilo je sajam te se moglo uvjeriti što policija i sve njihove službe poduzimaju, tvrtke nude u komercijalnoj ponudi, odnosno udruge ine u sklopu civilnog sektora da bi gra anima jam ile sigurnost. Prikazana su sredstva i metode kojima se pri tome koriste, ali jednako tako su u ugodnoj i partnerskoj atmosferi dobili i informaciju ili savjet o tome što mogu i sami u initi da se osje aju sigurnijima, te kako mogu pridonijeti ve oj sigurnosti u svojoj sredini.

Posebnu pažnju posjetitelja plijenile su atraktivne pokazne vježbe pripadnika Antiteroristi ke jedinice policije, poput spuštanja iz helikoptera, tzv. repelinga, padobranskih skokova i rješavanja tala kih situacija, te pripadnika protueksplozijske zaštite sa specijalnim robotom za eksplozive “Teodorom”, kao i prikaz forenzi kih metoda i sredstava za pronalazak, izuzimanje i vješta enje tragova s mjesta doga aja.

Mnogobrojni posjetitelji okupili su se na pokaznoj vježbi gašenja požara i prikazu rada hidrauli kih škara za rezanje lima u ošte enom vozilu, a vatro-

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

USPJEŠAN prvi Sajam sigurnosti na MESAP-u u Nedeliš u

Vatrogasci DVD-a prikazali da su osposobljeni pomo i i kod prometnih nesre a

Atraktivnu vježbu izvla enja ranjenika iz automobila nakon izrezivanja lima škarama izveli su doma i DVD-i Op ine Nedeliš e

gasci JVP-a akovec i Nedeliš e te ekipa Crvenog križa akovec na kraju su dobili zasluženi pljesak mnogobrojne publike.

Odstranjivanje stakla iz uništenog automobila u kojemu se nalazi ranjenik

Prevencija u prvom planu Sve anom otvorenju Sajma prisustvovali su predstavnici Ravnateljstva policije i policijskih uprava, predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, župan Me imurske županije Matija Posavec sa zamjenicima, predstavnici gradova i op ina, pravosu a, javnih i državnih službi te brojni drugi uzvanici.

U svom obra anju župan Matija Posavec izrazio je zadovoljstvo što je prvi ovakav sajam opet održan u Me imurskoj županiji, koja je i dosad na državnoj razini prednja ila u svim vidovima prevencije. Zahvalio je posebno Policijskoj upravi

me imurskoj na još jednoj dobroj inicijativi i naporima koje je uložila u organizaciju Sajma, ali i svim sudionicima koji su dali svoj doprinos da ova priredba uspije.

Na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari istaknuo je da je Policijska uprava me imurska me u prvima prepoznala zna aj prevencije u suzbijanju svih oblika nedopuštenih ponašanja i ve niz godina uspješno provodi niz preventivnih projekata koje su kasnije preuzele i neke druge sredine.

Veliki dio tih projekata ne bi se mogao realizirati bez podrške jedinica lokalne samouprave, koje su ih, na sre u, prepoznale kroz svoja vije a za prevenciju i inancijski podržale. Zahvalio

NACIONALNI DAN BORBE protiv nasilja nad ženama

Emocionalno i psihi ko nasilje još je uvijek tabu-tema - Prema ženama imamo itav spektar nasilja. Od izi kog, ekonomskog i seksualnog nasilja. Žene kad prijavljuju nasilje prijavljuju ga zbog straha od ve eg nasilja. Imamo i slu ajeva nasilja nad muškarcima, koji ga naj eš e ne prijavljuju zbog srama. Tu se naj eš e radi o emocionalnom i psihi kom nasilju. Koliko god se više o svemu tome pri a, takvi oblici nasilja još su uvijek tabutema za našu zajednicu. - rekla je Marina Kolar iz Zore povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Javnim akcijama u akovcu, Prelogu i Murskom Središ u obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Akcije se provode u sklopu projekta “Nikad nije kasno”, koji provodi udruga Zora zajedno s partnerima: Sigurnom ku om akovec i Centrom za socijalnu skrb akovec sa svojom podružnicom Obiteljski centar. Na

Volonterke udruge Zora dijelile su zainteresiranim gra anima edukativne materijale spomen 22. rujna 1999., kada su organizacija dijelili edukativne na Op inskom sudu u Zagrebu letke i educirali prolaznike. Kotijekom brakorazvodne parnice lar je tako er istaknula kako su ubijene tri žene, a djelatnica suda gra ani prepoznali inicijativu teško ozlije ena, u Hrvatskoj se javne akcije uz odre ena pitasvake godine obilježava Nacio- nja: nalni dan borbe protiv nasilja - Svi misle da je nasilje sanad ženama. Tom su prigodom mo izi ko nasilje, ali jednako je u akovcu proteklu subotu na destruktivno nasilje i ono psizajedni kom promopunktu hi ko, kako za pojedinca, tako volonteri udruge Zora zajedno i za zajednicu u cjelini. Ljudi su s predstavnicima partnerskih najve e zanimanje iskazali za

informacije na kojim mjestima mogu dobiti pomo . I zato nam je drago da ve godinama sura ujemo zajedno s Policijskom upravom me imurskom i Centrom za socijalnu skrb akovec i Obiteljskim centrom te svi zajedno educiramo gra ane. Potreban je ekipiran rad, ve od samog prepoznavanja nasilja, pa do prijave, potrebe pomo i psihologa ili socijalnog radnika i pravnika, a ukoliko je potreban smještaj tu je i Sigurna ku a. Bitna je prevencija i edukacija. Izlazak iz obiteljskog nasilja je težak. Percepcija javnosti naj eš e glasi: ‘Ako ti ne brak ili veza ne odgovara, zašto ne iza eš iz toga.’ Me utim, životne pri e mnogo su složenije.

Ve i dok se samo nasilje dogodi ima i niz prethodnih situacija u kojima je žrtva sama, možda ima i inancijskih problema ili nedostatak samopouzdanja i esto se ne zna kome obratiti ili se ak srami. (rr)

9

Oko 1.500 ljudi, od najmla ih do onih malo starijih, posjetilo je Sajam te se moglo uvjeriti što naša policija i njihove službe, odnosno tvrtke i udruge, poduzimaju i nude da bi gra anima jam ile sigurnost, te kojim se sredstvima i metodama pri tome koriste

Policijski robot u akciji je i Službi za prevenciju Ravna- službe za zaštitu i spašavanje. teljstva policije koja je od sa- Poslove i preventivne aktivmog po etka podržala ovaj, ali nosti policije predstavili su i brojne druge projekte, poput PU me imurska, PU zagreosnivanja Zaklade za prevenci- ba ka, Služba za prevenciju ju Me imurske županije, koja je Ravnateljstva policije, Služba tako er promovirana na ovom protueksplozijske zaštite, AnSajmu. titeroristi ka jedinica policije i Centar za forenzi ka ispitivaViše od etrdeset nja, istraživanja i vješta enja izlaga a “Ivan Vu eti ”.

Održavanje Sajma podržali Na Sajmu je sudjelovalo ukupno 46 izlaga a, javnih i su i me imurski pjeva i Bojan državnih ustanova, udruga Jambroši i Mirko Švenda Žiga, i pravnih osoba koje se ba- a nastupila je i muška vokalna ve prevencijom u podru ju grupa Zrinski, KD “Pinklec” sigurnosti, profesionalnih i i drugi. (Josip Šimunko, foto: javnih vatrogasnih postrojbi, Zlatko Vrzan)

Projektiranje i stručni nadzor svih vrsta električnih instalacija: • instalacije slabe i jake struje u svim vrstama stambenih i poslovnih građevina • instalacije gromobrana • javna rasvjeta gradova, ulica, trgova i drugih prometnica • vanjska i unutarnja rasvjeta građevina, parkova, igrališta, stadiona i drugih objekata Projektiranje i stručni nadzor u području tehničke zaštite: • sustavi protuprovalne zaštite svih vrsta građevina • sustavi video-nadzora svih vrsta građevina • sustavi detekcije i dojave požara i pojave eksplozivnih plinova • sustavi detekcije, dojave i automatskog gašenja požara • sustavi kombinirane zaštite • sustavi zaštite artikala Revizija i savjetovanje u području sigurnosti Izvođenje svih vrsta spomenutih instalacija i ugradnja navedene opreme

Ruđera Boškovića 74, 40 329 Kotoriba Ured Čakovec Ivana pl. Zajca 53-55, 40 000 Čakovec mob. 098 241 888, 091 224 1889 tel. 040 310 310 bitel@ck.t-com.hr

10

Kroz Međimurje

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

23. OBLJETNICA preuzimanja bivših karaula JNA obilježena u donjem Me imurju

Spomen-plo e kao zahvala svima - Želimo da se nikada ne zaboravi da se povijest Donje Dubrave i svih nas sudionika mogla pisati i u onom drugom smjeru, kad bi nam sudbinu krojili oni koji su kasnije na bojištu daleko od rodnog mjesta ubili našeg branitelja Predraga Jur eca. - naglasio je na elnik Dražen Miser “U spomen na doga anja u Donjoj Dubravi u rujnu 1991. godine i oslobo enja prvoga vojnog objekta JNA u Republici Hrvatskoj te zahvala svim sudionicima na hrabrosti i domoljublju” - ovo je tekst koji je ispisan na spomen-plo i koja je na op inskoj zgradi u Donjoj Dubravi otkrivena u subotu, 20. rujna 2014. U organizaciji Op ine Donja Dubrava u tom je mjestu nakon 23 godine po prvi put sve ano obilježena obljetnica doga anja u rujnu 1991. godine i oslobo enja tadašnje karaule JNA “Florijan Bobi ”, u ono vrijeme jedne od tri na podru ju Me imurske županije. Postavljanjem spomen-plo a na zgradu Op ine i u Spomen-izletištu “Predrag Jur ec” napokon je i službeno trajno obilježeno mjesto u znak sje anja ne samo na taj doga aj, nego i na sve poginule branitelje, posebice Me imurce. Sve je po elo himnom i minutom šutnje za sve poginule hrvatske branitelje i prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franju Tu mana.

Josip Zbiljski: Sve što se radilo radilo se sa srcem Na elnik Dražen Miser tom je prilikom zahvalio svim sudionicima koji su isplanirali, pokrenuli i sudjelovali u tim doga ajima - oružjem, strojevima ili podrškom - jer u to vrijeme trebalo je smo i hrabrosti i pokazati domoljublje, naglasio je Miser. - Postavljanjem ove spomen-plo e jedina želja je da se kona no i zauvijek oda priznanje svim tim ljudima i zahvali na tome. Želimo da se nikada ne zaboravi da se povijest Donje Dubrave i svih nas sudionika mogla pisati i u onom drugom smjeru, kad bi nam sudbinu krojili oni koji su kasnije na bojištu daleko od rodnog mjesta ubili našeg branitelja Predraga Jur eca.

Nadam se da e ovaj dan probuditi ne samo sje anja svima vama sudionicima, ve da e se i mla e generacije upoznati s doga anjima iz te godine kao važnim dijelom povijesti Donje Dubrave. - istaknuo je u svom govoru na elnik Miser. O doga ajima te godine

ispri ali su Josip Zbiljski, koji je bio glavni pregovara , i Antun Jurinec, predsjednik Kriznog štaba Op ine akove.

U ime Me imurske županije na sve anosti su bili župan Matija Posavec i njegova zamjenica Sandra Herman, a

samom obilježavanju ove 23. obljetnice prisustvovali su i mnogi aktivni sudionici tih doga anja 1991. godine, poput Josipa Zbiljskog te Antuna Jurinca i Mladena Tkal eca, ali i prvi me imurski župan Marijan Ramuš ak, pukov-

Ratni zapovjednik 54. samostalne pješa ke bojne Vinko Horvat: - Dugo smo tražili na ine da sve riješimo pregovorima i mirnim rješenjem, no tek kad je osvojena vojarna u akovcu predala se i karaula u Gori anu

Sve ano i u Gori anu U nedjelju, 21. rujna u Gori anu je sve ano obilježena 23. godišnjica mirnog preuzimanja objekta karaule i Grani nog prijelaza Gori an u rujnu 1991. godine.

U parku ispred Doma kulture položeni su vijenci i zapaljene svije e za sve poginule hrvatske branitelje.

Skup branitelja i domoljuba pozdravio je Mladen Magdaleni , predsjednik Kluba 54. samostalne bojne. Na elnik Op ine Gori an Mario Mohari je uz pozdrave braniteljima napomenuo da je karaula Gori an u relativno dobrom stanju i da e se urediti kako bi se tamo mogle odvijati aktivnosti.

Nažalost, zbog poplave ovih dana nije bilo mogu e organizirati sve anost na samoj karauli.

Predsjednik Kriznog stožera Mjesne zajednice Gori an Josip Vadlja podsjetio je na niz doga aja i napora za oslobo enje karaule od jugovojske i stalna osmatranja Grani nog prijelaza Gori an i karaule. Ratni za-

povjednik 54. bojne, bojnik Vinko Horvat, koji je prije nekoliko dana primio odli je za 54. samostalnu bojnu od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a, rekao je da akcija oslobo enja karaule od jugovojske nije bila nimalo jednostavna, a da je cijela svoja i politi ka situacija bila vrlo složena.

U to vrijeme nije bilo oružja, a 54. samostalna bojna po ela je vojno djelovati tek kasnije, kad je osvojeno oružje.

- O tome kako zauzeti karaulu u Gori anu, koja je u redoslijedu napadnih operacija tada ostavljena za sam kraj zbog svojega specifi nog zna aja i položaja, raspravljalo se danima 1991. godine na tajnim sastancima u samom Gori anu.

- istaknuo je Vinko Horvat, koji je u to vrijeme bio obavještajni asnik Op inskog štaba teritorijalne obrane Op ine akovec (OŠTO), uz napomenu da bi ta doga anja trebalo zapisati jer sje anja blijede. (jš)

nik Mijo Crnoja, umirovljeni pukovnik HV-a Božo Šutalo, danas akon kod biskupa Ivana Šaška, te general HV-a Miljenko Filipovi , uz prisustvo vije nika Op inskog vije a te brojne mještane Donje Dubrave. Upravo je Josip Zbiljski, kao jedan od pregovara a sa zapovjednikom JNA u karauli, pobliže sve upoznao sa svim doga anjima tih dana u Donjoj Dubravi, ustvrdivši da u to vrijeme politika sama po sebi nije bila bitna i sve što se radilo radilo se sa srcem. Antun Jurinec, kao na elnik Kriznog stožera ondašnje Op ine akovec, izrazio je zadovoljstvo ovakvim skupom iako su prošle duge 23 godine. - Ova karaula bila je prvi objekt koji je osvojen u Me imurju, ali ono što je puno bitnije u tom vremenu je da je narod pokazao zrelost i svjesnost da se treba boriti za Hrvatsku. - zaklju io je Jurinec u svom obra anju. Župan je ponovno naglasio kako je Me imurje dalo ogroman doprinos u obrani Hrvatske. - Iako sam tada imao 11 godina, zanimljivo je slušati povijest od svjedoka.

Ovime danas zahvaljujemo tim ljudima na svemu što su pružali u obrani naše zemlje, u kojoj je sudjelovalo 8 tisu a Me imuraca, a Me imurje je primilo i 12 tisu a izbjeglica.

Zato je danas moja uloga i zada a isticati i naglašavati da je doprinos Me imurja u obrani Hrvatske nemjerljiv. - rekao je župan Posavec. Spomenplo-

Potpisuju se sve dobne skupine, a najviše radno aktivni odvija se i na podru ju naše županije. - Odaziv na akciju u Me imurskoj županiji jako je dobar. - kazala nam je aktivistica Nataša Saka , koja je volontirala na štandu ispred crkve svetog Nikole u akovcu. Kazala nam je da se potpi-

e je blagoslovio župnik vl .

Mirko Pilaj, koji je predvodio i molitvu, a svoj obol sve anosti dali su i lanovi Puha kog orkestra Op ine Donja Dubrava. Na kraju je delegacija u centru mjesta odala po ast svim hrvatskim braniteljima i upalila svije e podno spomenobilježja Predraga Jur eca.

Kapetan Borkovi dignuo karaulu u zrak Podsjetimo, tadašnji kapetan karaule u Donjoj Dubravi Dragoljub Borkovi vojnicima je zapovijedio da prije u preko Mure u Ma arsku i ak-

tivirao ranije postavljen eksploziv u objektima karaule, ime je uništeno sve oružje.

Na sre u, stradalih nije bilo.

Na sve anosti nakon 23 godine zatekli smo i 85-godišnjeg Ljudevita ižmešiju, koji se i danas sje a tih doga aja.

Ispri ao nam je kako je upravo on bio zadužen za preuzimanje inventara karaule. - Oružja nije bilo jer su sve digli u zrak.

Našli smo strojeve, aparate, odje u i hranu, što smo onda podijelili školi, udrugama i izbjeglicama koje se u to vrijeme bile u našem selu. - rekao je ižmešija. (Alen Fuš)

Obilježavanje ove godišnjice privuklo je brojne aktivne sudionike doga aja iz 1991. godine

I U ME IMURJU skupljanje potpisa za zastupnike imenom i prezimenom

Skupljanje potpisa za promjenu izbornog sustava prema kojem bi bira i zastupnike birali imenom i prezimenom, kao za Europski parlament, kada smo na ponu enim listama mogli zaokružiti svoje kandidate,

Otkrivanje spomen-plo e u Donjoj Dubravi

sivanju peticije odazivaju sve generacije bira a, ali da je ipak najve i odaziv radno aktivnog stanovništva.

I jedna zanimljivost, gra ani ne samo da do u potpisati peticiju, ve uz to i volonterki Nataši ispri aju svoje životne pri e, tako da ih se naslušala od potpisnika peticija. O ito je štand za potpisivanje peticije gra anima i svojevrsna “ispovjedaonica” pred crkvom.

Potpisivanje peticije po elo je u nedjelju, 21. rujna, a završava u nedjelju, 5. listopada. (BMO)

26. rujna 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IDE IZGRADNJA NOVE ŠKOLE u Nedeliš u, a odustaje se od dogradnje vrti a, koji bi se trebao preseliti u sadašnju zgradu Osnovne škole

Županija dala zeleno svjetlo, projekt se kandidira na EU fondove U sadašnjoj školskoj zgradi osloba aju se prostori u koje bi se preselio ili dio djece ili pak kompletan vrti .

Ako bi se preselio i samo dio djece, to ne bi bio problem jer je škola blizu, prakti ki se radi o spojenim objektima. ak se razmišlja kako bi u staru školu preselila i Op ina, kao i tamošnje udruge, a u prostor starog vrti a Memorijalna zbirka Andrije Lesingera…

Najnovijom odlukom Op inskog vije a odustaje se od dogradnje vrti a u Nedeliš u.

Ve godinama govori se o potrebi dogradnje i proširenja tamošnjeg vrti a, no stvar nikako da se pomakne s mrtve to ke.

- Imamo problem s prostorom vrti a koji je jednostavno premalen. - govori predsjednik tamošnjega Op inskog vije a Mladen Posavec. - Godinama pokušavamo na i rješenje tog problema, tim više što baš i nemamo mjesta za širenje. Naime, s jedne strane

Predsjednik OV-a Mladen Posavec

Aktualni sat

je privatni posjed koji ne možemo otkupiti pa smo izradili i idejno rješenje za proširenje nauštrb vanjskog prostora postoje eg objekta. Time bi dobili dodatne prostore, ali bi izgubili dio dje jeg igrališta.

No, i to iziskuje sredstva koja Op ina trenutno nema.

Sadašnja zgrada Osnovne škole postala bi dje ji vrti S druge strane, kaže, i zgrada škole je stara i traži obnovu ili pak izgradnju. Kako je Županija kao osniva dala zeleno svjetlo za novu školsku zgradu, stvari su se promijenile. - S jedne strane, sada se projekt izgradnje nove škole može kandidirati prema Vladi i fondovima EU-a, a s druge se strane u sadašnjoj školskoj zgradi osloba aju prostori u koje bi se preselio ili dio djece ili pak kompletan vrti . Ako bi se preselio i samo dio djece, to ne bi bio problem jer je škola blizu, prakti ki se radi

U sadašnju zgradu OŠ Nedeliš e nakon izgradnje nove trebao bi se preseliti vrti

o spojenim objektima. ak se razmišlja kako bi u staru školu preselila i Op ina, kao i tamošnje udruge, a u prostor starog vrti a Memorijalna zbirka Andrije Lesingera.

No, to je za sada zamisao na kojoj se intenzivno radi, dodaje Posavec, te kaže kako u tom dijelu imaju i podršku roditelja.

- Iako je vrti prenapu en i u grupama ima više djece nego što to propisuje pedagoški standard, objašnjava, u njemu se radi dobro, i to na zadovoljstvo roditelja. S djecom se radi profesionalno, s puno ljubavi,

ak i prema individualnim sklonostima. Angažirani su i psiholozi i pedagozi, polaze ga i djeca s posebnim potrebama, jedino nam nedostaju jaslice pa takva djeca polaze akove ke vrti e. Istina, ima djece i po varaždinskim vrti ima, i to iji roditelji tamo rade. Bez obzira u kom su vrti u, Op ina za svu djecu subvencionira 50 % cijene.

Tako er, kako kaže Posavec, postoje i naznake kako e se u Op ini otvoriti privatni vrti koji bi onda mogao zbrinuti odre eni broj djece. (Vlasta Vugrinec)

Uspješno sprije ene ve e štete od poplava Op inski na elnik Darko Dania na sjednici je ina e uvodno izvijestio vije nike o stanju vezanom uz poplave na podru ju Op ine Nedeliš e.

Vije nike je informirao kako je u no i sa subote na nedjelju, s 13. na 14. rujna 2014., u 4 sati ujutro zaprimio dojavu od strane Javne vatrogasne postrojbe akovec kako je poplavljen Macinec. Odmah je sazvan Stožer civilne zaštite Op ine Nedeliš e te je dana vatrogasna uzbuna i obaviještene su ostale nadležne službe. Ekipe su odmah izašle na teren, a

osim Macinca voda je ve poplavila Trnovec, zatim re an i dio Pretetinca i Dunjkovca, gdje je dodatni problem predstavljalo izlijevanje fekalnih voda iz kanalizacije. Uslijedilo je i prelijevanje vode iz potoka Trnave kod tri lokacije u Nedeliš u, te je kriti no bilo kod Industrijske zone Nedeliš e i u Sajmišnoj ulici. Uz oko 300 vatrogasaca u obranu od poplava uklju ili su se i mnogi gra ani pojedinih naselja. Tako je u 24 sata napunjeno i na kriti na mjesta postavljeno 5.000 vre a s pijeskom. Uklju eno je i 15

Miševi i medvjedi H

rvatska je ponovno u ratu, ovaj put kao lanica NATO-a. Kao i mnogo puta prije, mi nismo željeli rat, no ne može se pobje i od njega. miješno kako vodstvo države izbjegava izgovoriti rije rat, plaše i se reakcija javnosti. Cijela se pri a o ratu protiv islamskih ekstremista zamata u politi ki celofan tipa “dat emo streljivo i oružje”, “ponudit emo humanitarnu pomo ” i drugo. Ovih dana javnost je tek od ameri kog generala saznala da smo doista u pravom ratu, pa je to po-

S

stala vijest dana. Nažalost, ovaj e rat dugo trajati i svi e platiti stare dugove. To zna i da e platiti Europa, Amerika i sam Bliski istok, a onda i Hrvatska. Platit e dugotrajno zanemarivanje ljudskih prava i nesre enost me unarodnih politi kih odnosa. ravedno je u ovom slu aju boriti se protiv ekstremizma i ubijanja bez razloga, koji se provodi u jednom dijelu svijeta u ime islamske države, bez obzira na to što je Amerika možda sukrivac za narastanje današnjega islamskog kalifata.

P

raspoloživih pumpi za ispumpavanje vode, od kojih se nakon dužeg neprestanog rada njih pet pokvarilo. U Macincu su se otvorila tri klizišta, od kojih je jedno opasno za postoje u prometnicu pa su zbog toga aktivirane potrebne službe za hitnu sanaciju. U ponedjeljak, 15. rujna vode je bilo još u Dunjkovcu i Pretetincu, te u naselju Parag, gdje je ispumpavaju pripadnici JVP-a akovec. Koli ina vode u Puš inama, odnosno kod dravskog nasipa u blizini Gornjeg Hraš ana, tako er se velikom brzinom pove avala, ali, sre-

om, nije došlo do prelijevanja.

Rekao je kako e se tijekom utorka i srijede voda povu i iz preostalih dijelova te da e se situacija normalizirati. Na elnik je rekao kako se štete još ne mogu procijeniti. Zahvalio je Stožeru civilne zaštite Op ine Nedeliš e, svim sugra anima koji su se uklju ili u aktivnosti obrane od poplave, Hrvatskim vodama, JVP-u akovec, a posebno lanovima vatrogasnih društava s podru ja Op ine Nedeliš e koji su dali nemjerljiv doprinos u obrani od poplava i sprje avanju ve ih šteta.

Potpredsjednica Vije a Darinka Pergar rekla je kako u naseljima Pretetinec i Slakovec ulice nisu imenovane te da ku ni brojevi s jedne strane ulica ne odgovaraju onima s druge strane, zbog ega je vrlo teško prona i odre ena doma instva, posebno onima koji ne poznaju dijelove ovih naselja.

Predložila je da na po etku svake ulice stave table s ku nim brojevima u tim ulicama radi lakšeg snalaženja.

Vije nica Nataša Vr ek pro itala je pismo lanova DVD-a Nedeliš e koji su zbog sve ve eg broja intervencija, a prema tome i nabave potrebne opreme i obu avanja vatrogasaca, prisiljeni izgraditi novo spremište s garažama i nadograditi postoje e prostorije.

Za sve su ve izradili projekte i ishodili potrebne dozvole te e aktivirati gradilište kako se one ne bi ponovno morale obnavljati.

Procijenjena vrijednost radova je oko 2,5 milijuna kuna te su se obratili Op inskom vije u da se u prora unu osiguraju sredstva za su inanciranje ovog projekta, a sami su preuzeli obvezu inanciranja sukladno svojim mogu nostima.

Vije nik Ivan Marciuš podsjetio je kako je u travnju postavio upit vezano uz poslovanje Me imurskih voda d.o.o. i Me imurje plina d.o.o. te su u srpnju obznanjeni rezultati poslovanja ovih tvrtki. Pitao je zbog ega su, unato velikom plusu u poslovanju Me imurje plina d.o.o., potroša i, i to uglavnom umirovljenici, primili velike iznose za potrošnju plina u travnju, kada se više nije tako grijalo, o emu je bilo rije i i na Savjetu za zaštitu potroša a.

Zanima ga i što je s dogradnjom Dje jeg vrti a u Nedeliš u.

Vije nik Silvije Bacinger upozorio je kako nesavjesni voza i kod semafora u Nedeliš u koriste pokrajnju usporednu uli icu da bi zaobišli semafor kada se propuštaju pješaci te zbog velike brzine ugrožavaju i pješake i ostale sudionike u prometu prilikom povratka na glavnu cestu. Predložio je da se postave usporiva i prometa u toj uli ici, te da se kod pješa kog prijelaza preko puta Školske ulice na sjevernom ulazu u Puš inama postavi treptaju e svjetlo kao znak upozorenja voza ima koji velikom brzinom ulaze u naselje. Na elnik Darko Dania kazao je kako podr-

žava prijedlog da se u Pretetincu i Slakovcu na po ecima ulica postave table s ku nim brojevima.

Vezano uz pismo lanova DVD-a Nedeliš e, rekao je kako je upoznat s namjerom izgradnje spremišta i dogradnje postoje eg objekta te da je osobno sa zapovjednikom obilazio poslovne banke kako bi se Društvu osigurali povoljniji uvjeti inanciranja. Napomenuo je kako je DVD Nedeliš e svojim radom zadužio ovo i druga naselja te da e rukovodstvo Op ine u initi sve da mu pomogne u ostvarenju tog projekta. Kako zbog drugih obveza, kao što su inanciranje SRC-a Trate i 8 milijuna kuna za kanalizaciju u preostalim naseljima, a potom i za sanaciju prometnica, u op inskom prora unu nije mogu e osigurati tako velika sredstva. No, Op ina e pomo i i zajedno s Društvom taj projekt kandidirati na natje aje pri fondovima, kako bi se tamo osigurala potrebna sredstva.

Na elnik je rekao kako e se na jednu od idu ih sjednica pozvati direktor Me imurje plina d.o.o. da pojasni problematiku uz pove anje troškova grijanja, dok je vezano uz dogradnju vrti a rekao kako se zasad od toga odustalo.

Naime, od prošle sjednice Vije a Me imurska županija dala je suglasnost za izgradnju nove zgrade Osnovne škole u Nedeliš u, ime se otvara mogu nost da se za starije grupe djece otvore odjeli u zgradi sadašnje škole. Nadalje, s obzirom na najave nadležnog Ministarstva da e se uvesti devet razreda osnovne škole, odnosno da e biti nulti razred, to zna i da bi se 50 do 60 djece starije dobi izuzelo iz vrti a, ime se rastere uje vrti . Tako er je rekao kako ima informaciju da se u Nedeliš u otvara privatni vrti pa e biti mogu nosti upisa djece u njega i da su to sve razlozi zbog kojih sada nije planirana dogradnja vrti a.

Na elnik Dania složio se s prijedlogom da se u Nedeliš u u uli ici kod semafora postave usporiva i prometa, ujedno dodavši da e se Hrvatskim cestama u suradnji s Policijskom upravom me imurskom uputiti dopis za postavljanje treptaju ega upozoravaju eg svjetla kod pješa kog prijelaza na ulazu u Puš inama, s obzirom na to da se radi o državnoj cesti. (infa)

GLOBALNO I LOKALNO Ako netko ubija ljude u ime državne ideologije ili samo zato što je netko druge vjere, tu sve prestaje. Pravo je svakog ovjeka da živi i da ga ne ubijaju zbog toga jer je druga iji ili druge vjeroispovijesti. ostalom, svijet je dobro nau io što zna i ubijanje u ime ideologije ili vjere, bore i se protiv fašizma u dvadesetom stolje u. Zar se povijest ponavlja, sad u drugom obliku? Kad e se jednom nau iti da su vjere nastale za dobrobit ljudi, a ne za njihovo ubijanje?

Drugom svjetskom ratu ljudi su se borili protiv fašizma, u Domovinskom ratu borili

U

U

smo se protiv okupacije i za slobodu zemlje. U ovom ratu borit emo se za pravo na život svih ljudi prema njihovim vjerama i svjetonazorima te prava manjina na život. Bit e to novi hladni rat, iako sada tako ne izgleda, a linije tog rata ne e više biti samo granice država, ve i odre eni sukobi unutar država. jedinjeni narodi donose rezoluciju da se svi koji ratuju na strani islamske države osude ako su državljani drugih država. S druge strane, alžirski ekstremisti pogubili su još jednog humanitarca odsijecanjem glave, i to tamo gdje službeno nema rata, a zbog vojnog napada SAD-a.

U

N

ažalost, ini se kao da na Bliskom istoku nije bilo dosta ratova i da veliki rat tek po inje, rakete i bombe ne e same donijeti mir. Suniti ine 90 posto Muslimana u svijetu i na tu kartu se danas igra, posljednji sunitski kalifat bilo je tursko carstvo. Zbog toga je me unarodna koalicija koju predvodi SAD danas odjednom bez alternative. odstvo naše države pak nas uvjerava da emo pro i onako poskrive ki i pomalo kukavi ki, kao miševi dok se tuku medvjedi, kao da nismo imali Nikolu Šubi a Zrinskog.

Umjesto da javno kaže da idemo u rat kao lanica NATO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

V

saveza zbog prava svakog ovjeka na život. No i Amerika i Europa morat e nau iti da i veliki i mali narodi imaju ista prava na dostojan život.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. rujna 2014.

ŠTO MU I žitelje Gradskog kotara akovec - zapad?

Stanari se žale na premalo mjesta za p PIŠE: ROBERTA RADOVI

Zajedni ka sjednica na temu poboljšanja uvjeta života gra ana koji žive u zapadnom dijelu akovcu održana je 17. rujna u Domu sindikata. Moderator sjednice bila je Štefanija Damjanovi , predsjednica Gradskog kotara akovec - zapad. O aktualnoj problematici komunalija, selektiranju i postupanju s otpadom u stambenim zgradama te pripremi zgrada za apliciranje na natje aje za energetsku u inkovitost govorili su Dražen Bari , pro elnik Upravnog odjela za

Najžeš u raspravu izazvala su prebukirana parkirališta, ošte eni nogostupi i certificiranje stambenih zgrada

Dvadeset minuta za pitanja nije bilo dostatno za sve probleme o kojima su predstavnici stambenih zgrada željeli raspravljati

komunalno gospodarstvo, Ivica Perho , tehni ki direktor GKP-a akom, i Velimir Ma ari , direktor GP-a Stanorad, koji je naglasio kako se investicijska obnova pojedinih zgrada u ovim kvartovima nije provodila ak više od 30 ili 40 godina.

od dvije godine. Preporu io je stambenim zgradama što prije krenuti u postupak certi iciranja. Energetskom obnovom dobiva se kvalitetnija nekretnina kojoj se automatski uve ava i njezina inancijska vrijednost.

Ivica Perho istaknuo je speci i nost života u stambenoj zgradi (u kojoj i sam živi) te problematiku zbrinjavanja otpada. Uo eni su problemi oko održavanja isto e zelenih otoka i odvoza glomaznog otpada u Vukovarskoj ulici i pripadaju oj zoni solitera, jer dio stanara ne poštuje termi-

ne odvoza i neodgovorno odlaže otpad. Kako je naglasio, stanari su ti koji moraju prvo sami donijeti odluke o organizaciji i na inu života u stambenim zgradama, a potom uz potporu odgovaraju ih institucija do i do kona nih i željenih rješenja, s ciljem poboljšanja postoje ih uvjeta.

Problem parkiranja Pitanja gra ana dotakla su problem parkiranja u Vukovarskoj ulici, gdje je uo eno pove anje parkiranja vlasnika automobila koji dolaze iz susjednih naselja, pa ak i iz Varaždina i Koprivnice. Iznesen je i prijedlog da se s ciljem uvo enja reda uvede i naplata parkirališta za stanare pripadaju ih zgrada i solitera.

Stambene zgrade u ulici Ivana pl. Zajca muku mu e s nogostupom i biciklisti -

Certificiranje zgrada

Ošte eni nogostup izazvao je prevrtanje osoba u invalidskim kolicima. Najavljena je i mogu a tužba usmjerena prema Gradu akovcu

Obnova zgrada e, kako je kazao, krenuti u skladu sa zakonskom regulativom, a prvi korak je certi iciranje zgrada. Nakon kvalitetnog certi ikata, kazao je Ma ari , radi se glavni projekt za koji je potrebna natpolovi na suglasnost suvlasnika zgrade.

Država su inancira projektnu dokumentaciju u iznosu od 100 %, uz uvjet da se u obnovu krene najkasnije u roku

I parkirališna mjesta su ili ošte ena ili prebukirana

VATROGASCI SPASITELJI Murskog Središ a od poplave s pravom traže:

Oslobodite nas komunalne naknade PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središ e uputilo je gradona elniku prijedlog za izmjenu odluke o komunalnoj naknadi, kojim bi se komunalne naknade oslobodili aktivni operativni lanovi DVD-a na podru ju Grada Mursko Središ e, prema spisku imena vatrogasaca koji e Gradu dostaviti nadležna dobrovoljna društva i koji e biti javno objavljen. Prijedlog odluke dostavit e se Gradskom vije u na razmatranje i usvajanje.

Prihva ena je ponuda Elektre za popunu javne rasvjete u ulici Matije Gupca u Murskom Središ u, u iznosu od 4.898,96 kuna uklju uju i PDV, za dva nova kompleta javne rasvjete i izmicanje jednoga rasvjetnog stupa.

Grad Mursko Središ e je od Elektre akovec dobio elektroenergetsku suglasnost za produženje javne rasvjete za tri rasvjetna tijela u ulici Franje Koroša u Murskom Središ u, te e ista biti puštena

u probni pogon u najkra em roku.

Predsjednici mjesnih odbora zadužuju se da obave popis rasvjetnih tijela na podru ju svih naselja u cilju naru ivanja popravka javne rasvjete.

Temeljem dobivene suglasnosti od strane Vije a roditelja i Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središ e prihva eno je da Grad Mursko Središ e u Hlapi ini, ispred društvenog doma, kod Podru ne osnovne škole uredi stajalište za autobus za prijevoz osnovnoškolske djece, najkasnije do 1. listopada ove godine.

Proveden je postupak javnog otvaranja ponuda pristiglih po natje aju za izvo enje radova produžetka pješa ko-biciklisti ke staze u Križovcu. Pristiglo je pet ponuda, i to: TEGRA u iznosu od 433.752 kuna, TEAM GRA ENJE Mursko Središ e u iznosu od 449.938,88 kuna, PAVLIC ASFALT BETON Gori an u iznosu od 434.707,50 kuna, BLAŽON USLUGE GRA EVINSKOM MEHANIZACIJOM Mursko Središ e u iznosu od 461.973,75 kuna, AUTO-

Skela opet može ploviti

U Murskom Središ u postavit e se spomen-plo a na povijesni vodostaj Mure od 536 centimetara i uspješnu obranu od poplave

PRIJEVOZ NISKOGRADNJA Mursko Središ e u iznosu od 444.640,75 kuna.

Sve cijene iskazane su s uklju enim PDV-om. Kao najpovoljnija odabrana je ponuda irme TEGRA iz akovca, u iznosu od 433.752 kuna.

Spomen-plo a na vodostaj: 536 cm ZvonkoVrtari , zamjenik gradona elnika, te referent za graditeljstvo Antun Šimuni i komunalni redar Drago Belše zadužuju se za narudžbu i

postavljanje natpisnih plo a najvišeg vodostaja rijeke Mure, koji je dana 15. rujna 2014. godine iznosio 536 cm.

Gradona elnik prima na znanje pritužbe mještana Peklenice, iz ulice Marof, glede prometovanja teške poljoprivredne mehanizacije po navedenoj ulici, te zadužuje komunalni odjel za postavljanje odgovaraju ih prometnih znakova zabrane s obzirom na dostupnost obradivim parcelama kroz druge poljske putove.

Gradona elnik Dražen Srpak odlu io je da se poprave ošte eni poljski putova uslijed loših vremenskih uvjeta i prometovanja teške poljoprivredne mehanizacije. Zadužio je Miljena Zobi a iz Murskog Središ a za izradu popisa naj eš ih korisnika poljskih putova.

Drago Belše, komunalni redar, i predsjednici mjesnih odbora zadužuju se za izradu popisa poljskih putova koji su zarasli granjem radi njihova ure enja.

Skela Mursko Središ e - Fusek od 1. listopada pa do kraja plovne sezone do 30. listopada plovit e Murom svaki dan u vremenu 7 - 8, 11 - 12, 14 - 15 te 18 19 sati, jer je riješen pravni status skelara i skela može službeno ploviti. Izvan navedenoga propisanog radnog vremena i izvan plovidbene sezone skela mogu a je plovidba skelom isklju ivo na zahtjev korisnika te prema osobnom dogovoru korisnika sa skelarom, i uz posebno pla anje usluge vožnje skele, po cijeni od 10 kuna po osobi za oba pravca.

Karte e napla ivati skelar uz izdavanje istih, a ubrana sredstva upla ivat e u gradsku blagajnu.

Komunalni odjel Grada Mursko Sreiš e dobio je nalog sanacije drve a koja ošte uju stazu i ograde u ulici Vladimira Nazora u Murskom Središ u, rušenjem onog koje ošte-

26. rujna 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBRAJAJU SE ŠTETE od nevremena u gornjem kraju

Vjetar uništio vo njak Andrije Borisa u Bukovju

parking kom stazom koju je oštetilo korijenje drve a, što posebice otežava prolaz dje jim kolicima i invalidima. ak je došlo i do prevrtanja osoba u invalidskim kolicima uslijed ošte enih nogostupa. Najavljene su i tužbe gra ana usmjerene prema Gradu akovcu ukoliko se ta ošte enja ne saniraju.

U istom kvartu uo en je i problem nepravovremene košnje trave u dijelu prema školskim ustanovama. Žitelji tog kvarta uputili su i primjedbe oko održavanja postoje ih pješa kih prijelaza, potrebe još jedne “zebre” u smjeru trgova kog centra Konzum, zatim višekratne deratizacije u zgradama, curenje biootpada po prometnicma pri njegovom odvozu, održavanja dje jih igrališta i pripadaju ih koševa za sme e te ograda i prostora oko školskih igrališta.

Ukazano je i na potrebu izgradnje sigurnog i kvalitetnog pješa kog puta prema centru grada iz smjera novoga stambenog bloka kod tenis igrališta Franje Pun eca, odnosno na problem držanja ku nih ljubimaca koji vrše nuždu u prostoru zgrada.

Sljede a sjednica najavljena je kraj mjeseca listopada uz još jednu goru u temu - plin i dimnjaci. O ekuje se dolazak predstavnika Me imurje plina i dimnja ara uje sadnju i sadnjom novog drve a, te da se obavi sanacija asfalta na stazama.

Jednako tako Komunalni odjel zadužen je i za provo enje poslova sanacije šahta na cesti u ulici Matije Gupca u Murskom Središ u, nedaleko od Pansiona “Ilonka”.

Zvonko Vrtari , zamjenik gradona elnika i predsjednik Povjerenstva za sanaciju štete od poplave, zadužen je za izradu popisa ku a koje su ošte ene poplavom rijeke Muri i izlijevanjem oborinskih voda tijekom rujna, kako bi Povjerenstvo u najkra em mogu em roku raspodijelilo sredstva za sanaciju šteta.

Komunalni odjel zadužen je poslove ure enja odvodnog kanala u ulicama Marka Kova a - Maksima Gorkog - Josipa Broza Tita u Murskom Središ u.

Gradona elnik je naložio ispitivanje kvalitete vode izvora Curek na šetnici u Murskom Središ u.

Drago Belše, komunalni redar, zadužen je za dogovor s koncesionarom groblja Peklenica - Križovec u svrhu ure enje groblja za dan Svih svetih.

Na groblju Pek lenica potrebno je uz nova grobna mjesta urediti pješa ke staze s oplo nicima, za što se zadužuje predsjednica VMO-a Peklenica i komunalni odjel.

Andrija Boris pokazuje razmjere štete u svom vo njaku

Šestogodišnji trud Andrije Borisa iz Lapšine propao je u no i s prošlog petka na subotu, kada je jako nevrijeme pra eno vjetrom i obilnom kišom zahvatilo Me imurje i ostatak Hrvatske. U toj no i stradao je njegov vo njak koji se nalazi kod grani nog prijelaza Bukovje. Vjetar je uništio oko 0,8 hektara vo njaka na kojem je bila posa ena sorta zlatni delišes.

- Vjetar se najvjerojatnije povukao pod mrežu za zaštitu od tu e te srušio stabla i betonske stupove. Druga ije objašnjenje ne vidim jer je sve bilo napravljeno po standardima kako nalaže struka. - kazao je nemo no Andrija Boris kada nam je drugi dan nakon nevremena, u nedjelju, pokazivao svoj uništeni vo njak koji je izgledao katastrofalno. Snaga vjetra srušila je i prelomi-

la betonske stupove na tom dijelu vo njaka te iš upala vo ke iz zemlje.

Ogromna šteta eoni stupovi sa sidrom te nekoliko vo aka stajali su uspravno samo na po etku i na kraju redova. Ostatak vo aka odli nog uroda polegnut je na zemlju i potpuno uništen. Na preostalom dijelu vo njaka posa ena je sorta idared, no tamo vo ke nisu iš upane, iako se na vidi lagana nagnutost vo aka i stupova u jednu stranu.

Ovaj tjedan Boris je namjeravao krenuti u berbu jabuka, no sada e berba biti znatno otežana, a jabuke e se mo i iskoristiti samo za industrijsku preradu. - U vo njak smo uložili jako puno. Primjenjujemo navodnjavanje na itavom vo njaku. Htjeli smo da to bude moderan i iksan vo -

njak te da bude zašti en od tu e i vjetra, a sada je sve uništeno. - kazao je Andrija Boris, koji je u nedoumici što u initi dalje. S jedne strane, postoji mogu nost

da ne e i i u obnovu vo njaka, no, s druge strane, smatra da bi ipak bilo šteta pustiti sve kad je toliko bilo uloženo u njega. Uništeni je vo njak taj dan došao

pogledati i Radenko Haži , vinar, vinogradar i vo ar iz Jurov aka, koji je kazao da takvo što još nije vidio da bi se ovdje dogodilo. (Sanja Heric)

Srušena stabla jabuka u vo njaku

OSVRT KLUBA vije nika SDP-a na sve anu sjednicu Op ine Vratišinec

Vladaju i bez osje aja odgovornosti Pogrešno je tuma enje da se država ma ehinski ponašala prema nama, jer država nije uvjetovala potpisivanje ugovora za sanaciju odlagališta, reagirali su vije nici

SDP-a na govor vladaju ih na sve anoj sjednici uz Dan Op ine.

- ekali smo šest godina da netko od elnika naše Op ine javno progovori o minu-

su koji prije i bilo kakav razvoj naše Op ine. Mi vije nici SDP-a Vratišinca cijelo smo vrijeme ukazivali i opominjali za štetni ugovor koji je u ime Op ine Vratišinec potpisao

na elnik Op ine, gospodin Zdravko Mlinari .

Po usvojenom Planu gospodarenja otpadom sanacija odlagališta otpada Projnice iznosila je 1.689.654,25 kn, a po stvarno izvedenim radovima sanacija odlagališta bila je u iznosu 3.670.415,29 kn.

Pogrešno je tuma enje da se država ma ehinski ponašala prema nama, jer država nije uvjetovala potpisivanje takvog ugovora, a ugovor nije bio prezentiran vije nicima.

Na elnik uporno uvjerava vije nike da e revidirati ugovor s Fondom, no mišljenja smo da je to malo vjerojatno.

Iz svega proizlazi da narednih pet godina mi ne emo

imati nikakve investicije, jer je na elnik usmeno dogovorio obro nu otplatu dugovanja izvo a u radova (30.000 kuna mjese no) da otplati dug bez kamata, kojih se izvo a radova odrekao. Što re i osim: daj nam, Bože, što više takvih izvo a a radova na podru ju naše Op ine. U me uvremenu e mještani pla ati zaposlenike na njihov teret, te e se još zaposlenici nagra ivati pove anjem pla e kroz izmišljeno radno mjesto, i sve to uz blagoslov vladaju e koalicije, koji su sretni da su tu gdje jesu, bez osje aja odgovornosti. - stoji u osvrtu koji je poslao Klub vije nika SDP-a u Op inskom vije u Vratišinec. (BMO)

14

Poljodjelstvo

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KONA NO JE VESELO U VINOGRADIMA - berbe su u punom jeku, posjetili smo jednu od bezbrojnih u Železnoj Gori

Beli anci berbu krumpira zamijenili berbom grož a - Bilo je teško nositi putu punu grož a u ovaj strmi brijeg, ali uz malo dobre volje sve se može. Kod nas je samo ravnica, ali je unato tome lijepo u gornjem kraju. Prekrasna je priroda, a i cure iz ovog kraja. - rekao nam je u šali Domagoj Trstenjak iz Belice TEKST I FOTO: SANJA HERIC Prošli vikend gornje Me imurje zahvatila je groznica

nu odlazi u berbu grož a u Železnu Goru.

Nakon berbe okrjepa i druženje

berbi grož a pa su veliki i mali vinogradari imali su pune ruke posla. Vremenski uvjeti za dozrijevanje grož a, doduše, nisu bili toliko dobri kao proš-

I stari i mladi u berbi grož a koja je punom parom krenula prošli vikend

Domagoj iz Belice primio se uloge putara

Nakon napornog rada u vinogradu u popodnevnim je satima slijedila zaslužena okrjepa, a druženje se nastavilo do kasnove ernjih sati.

Vlasnik vinograda Radoslav Ferlin bio je zadovoljan berbom jer je ova godina bila izuzetno teška i zahtjevna za održavanje grož a, iako je urod grož a bio manji za trideset posto. Berba grož a pokazala se još jedanput kao odli na prilika za druženje s dragim ljudima uz doma u hranu i kvalitetnu vinsku kapljicu.

le godine, ali to svejedno nije skidalo osmijeh s lica ljudi zate enih u vinogradima. Pjesma i ‘’huškanje’’ orili su se s brijega na brijeg, a za dobro raspoloženje bilo je zaslužno i sunce koje se prethodnih dana teško moglo vidjeti u ovom kraju.

Berba u Železnoj Gori U obilasku terena ovaj put naišli smo na berbu grož a kod Radoslava Ferlina u Železnoj Gori, u ijem su vinogradu vrijedni bera i pobrali oko sedam tona grož a. Okupljanje bera a zapo elo je u pola osam ujutro. Nakon što se popilo doma e rakije od kruške, šljive i marelice te pojelo nekoliko orehnja a i makovnja a, koje je pripremila doma ica Jožica, to no u osam sati krenulo se u berbu grož a.

Me u okupljenim bera ima na berbi su se, osim doma ih ljudi, našli i Beli anci koji su ovaj put umjesto u berbu krumpira krenuli u berbu grož a. - Bilo je teško nositi putu punu grož a u ovaj strmi brijeg, ali uz malo dobre volje sve se može. Kod nas je samo ravnica, ali je unato tome lijepo u gornjem kraju.

Prekrasna je priroda, a i cure iz ovog kraja. - rekao nam je u šali Domagoj Trstenjak iz Belice, koji ve drugu godi-

Nakon napornog rada uslijedili su okrjepa i druženje sve do kraja dana

Dobra kapljica uvijek dobro do e u predahu

ULJARA BISTER

VRŠI OTKUP SUHIH ISPL ATA KOŠTICA GOLICA PO ODM AH! CIJENI OD 25 kn/kg

info: 091/7276 721 040/633 321

26. rujna 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI SAJAM I PLAC

Plodovi jeseni - najavili jesen Kesteni, kiselo zelje, ma uhice i multiflore na akove kom placu i u doslovnom su smislu najavili jesen i u drugi plan bacili ljetnu ponudu vo a i povr e, koje se može izbrojiti tek na prste jedne ruke.

Prvi krupni i svježe ubrani kesteni stigli direktno iz naših šuma, razumljivo, zasad drže relativnu visoku cijenu.

Ista stvar je i s multiflorama kojih, istina, ima u puno varijeteta i boja, no još uvijek nisu u punom cvatu i u punom rastu. Jesenskoj ponudi pridružile su se i sve ve e i ljepše glavice endivije i radi a, bilo da se radi o žutom ili pak crvenom. I dok u našim doma instvima još uvijek nije vrijeme za kiseljenje zelja, ljubitelji sarme ve

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - šljive - nektarine - breskve - mandarine - raj ica - endivija - patlidžani - kiselo zelje - kesteni - šampinjoni - bukova e - ma uhice - mul ore

12 kn/kg 12 kn/kg 15 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 12 kn/kg 6 kn/kg 12 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 13 kn/500 g 3 kn 5-25 kn

ga mogu kupiti, i to ono doma e. Pojavile su se i prve mandarine, pridruživši se tako ponudi grož a sorte muškat, nektarinama, breskvama, jabukama te posljednjim ovogodišnjim izdancima malina i kupina. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

ANEMIJA Anemija je naj eš a skupina hematoloških bolesti.

To je stanje kada je u organizmu smanjen broj eritrocita odnosno koncentracija hemoglobina ili vrijednost hematokrita. Anemija je jedan od estih simptoma raznih bolesti. Budu i da je terapijski pristup razli it, važno je odrediti da li je anemija samostalna bolest ili je simptom neke druge bolesti.

Osnovni simptomi kod anemije su blijede ili ikteri ne sluznice, životinje su mirne i apati ne. esto je prisutna tahikardija i poja ani udarci bila.Anemiju definira smanjena koncentracija hemoglobina, smanjen hematokrit ili snižen broj eritrocita u cirkulaciji fiziološke hidrirane životinje. Pojavljuje se u slu aju neravnoteže izme u proizvodnje i razgradnje eritrocita. Anemija je est klini ki i laboratorijski nalaz u veterinarskoj praksi ali nije kona na dijagnoza.Klini ki znakovi anemije su bljedilo, anoreksija, letargija, slabost, dispneja, kolaps, tahipneja i

tahikardija. Oni variraju ovisno o brzini razvoja anemije, koli ini izgubljenih stanica i mogu oj kardiopulmonalnoj adaptaciji životinje na manjak hemoglobina. Kroni ni tijek razvoja anemije aktivira kompenzacijske mehanizme i zato jaku anemiju ne moraju pratiti odgovaraju i klini ki zakovi, dok relativno blaga akutna anemija može potaknuti ozbiljne poreme aje.

U takvim su stanjima nužne laboratorijske pretrage. Pri utvr ivanju anemije osnovni je zadatak veterinara ustanoviti njezin uzrok kako bi je mogao pravilno lije iti te preventivnim postupcima sprije iti ponovni razvoj ako je to mogu e.

Nekoliko je na ina za klasifikaciju anemija koje mogu pomo i klini aru u identifikaciji uzroka i njezina razvoja: 1. Prema volumenu plazme, 2. Prema volumenu eritrocita i sadržaju hemoglobina i 3. Prema stupnju regeneracije. Prema tome je li volumen plazme fiziološki ili pove an, anemije možemo

podijeliti na apsolutne i relativne. U slu aju apsolutnih anemija volumen plazme je fiziološki, a u relativnima je normalan broj eritrocita ali u pove anom volumenu plazme (hemodilucija, gravidnost). Prema volumenu stanica (MCV-u) anemije možemo podijeliti na: 1.

Mikrocitno-hipokromne (obilježava ih sniženi MCV i sniženi MCH). U tu skupinu se ubrajaju sideropeni ne anemije i/ili kod kroni nog krvarenja. 2. Normocitnonormokromne (fiziološki MCV, fiziološki MCH, neregeneracijske anemije). Naj eš e nastaje zbog supresije eritropoeze kod kroni nih bolesti 3. Makrocitno- hipokromne (Povišeni MCV, sniženi MCH, regeneracijske anemije). Makrocitno hipokromna anemija je tipi na za krvarenje i hemolizu eritrocita.Prema stupnju regeneracije anemije dijelimo na regeneracijske (hemoliti ke i hemoragijske) i neregeneracijske (primarne ili sekundarne bolesti koštane srži). Regenerativne

anemije su obi no akutne, dok su neregenerativne perakutne (npr.gubitak krvi ili hemoliza koja traje manje od 48h) ili kroni ne.

U praksi naj eš e se ipak susre emo s hemoliti kim anemijama koje su naj eš e posljedica zaraznih bolesti, prije svega piroplazmoze i leptospiroze ili pak hemoragijskim anemijama koje su posljedica kirurških zahvata ili nekih trauma kod kojih životinja iskrvari u tjelesne šupljine.

Zbog svega navedenog klini ar mora prvo postaviti to nu dijagnozu i tek onda špristupiti lije enju. Ponekad je dovoljno anemije lije iti medikametozno, no ipak u ve ini težih slu ajeva nužna je trans uzija krvi koja je i danas nezamjenjiva metoda lije enja. U veterinarskoj medicini još uvijek trans uzija krvi se premalo koristi prije svega nemogu nosti skladištenja krvi na duže vrijeme.

Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

26. rujna 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

26. rujna – Dan korijena Spremanje korjenas h biljaka obavit emo na dane korijena u vrijeme presadnje, ime emo poboljša uvjete za njihovo skladištenje.

Kompostiranje kao pomo prirodi Prošli smo Vas tjedan nagovarali na kompostiranje. Vi ste dobri, pomažete prirodi.

Sad je na redu tehni ki dio pri e. Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hrpu. Hrpa bi trebala biti visoka oko 1-1,5 m, isto toliko široka, a dužina hrpe ovisi o koli ini materijala koji imamo na raspolaganju.

U ku anstvima s malim brojem lanova i malom oku nicom obi no nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostoje e hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Postoje i gotovi, manje lijepi, ali prakti ni komposteri od plasti nih materijala. Tako štedimo prostor, a vrtu i kompostištu osiguravamo uredan izgled. Za ovakav na in kompostiranja u vrtu moramo predvidjeti površinu od najmanje 3-4 m2.

Kompostiranje u hrpama omogu uje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozra nosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trgovina.

Ako se odlu imo za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz prakti nih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhoga drvenastog vrtnog otpada. Površina koju e zauzeti kompostište ovisi o veli ini vrta i oku nice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4 m2.

Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhoga drvenastog otpada iz vrta (liš e, suho pru e, usitnjeno granje, gran ice) i drugi sli ni suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju.

Za kompost je dobro odabrati blago nagnuto mjesto u sjeni nekog drveta ili velikog

grma. Hrpu treba slagati direktno na zemlji. Nikako pod kompost stavljati folije ili sli ne materijale.

Kad po injemo slaganje kompostne hrpe, prvo stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, gran ice, iverje). Na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i sprije ilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama.

Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon tri mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. na inimo kona nu kompostnu hrpu koju ostavimo da dozrijeva.

Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozra nost, hrpu pokrijemo.

Kompostiranje te e dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani na in, na istom mjestu (privremena hrpa). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva. Poželjno je prethodno rastresti materijal na hrpi gdje dozrijeva, a tek onda na njega položiti novi materijal, i to tako da ih me usobno ne miješamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Kompost je obi no dobar za upotrebu nakon 6-9 mjeseci.

Zreli kompost ujedna enog je izgleda, grumenast, tamnosme e do crne boje, mirisa po šumskoj zemlji. U njemu više ne prepoznajemo po etni materijal osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica vo a, ljuski oraha, manjih komada drva.

Ako nismo sigurni je li dobar, napravimo test sa sjetvom brzoklijavog sjemena. Ako sjeme klije, kompost je dobar.

Budite i dalje dobri, pomažite prirodi!

27. rujna rujn – Dan korijena do 10 sa ; od 11 ssa biljke cvijeta Iza 11 sati s skupljamo mlade koprive za aj, ribamo riba kupus za kiseljenje, radimo s p elama p elama.

28. rujna ruj – Dan cvijeta Skupljam mlade koprive za aj, ribamo Skupljamo kupus. Radimo R s p elama.

29. ruj 29 rujna – Dan lista – Miholje Oko Miholja pobrat emo listove velike peku e koprive. Posušene ih koris mo za aj, smrvljene pak kao dodatak brašnu kod pe enja kruha. Kopriva ure uje procese željeza i u te dane procesi su posebni jer se radi o meteornom željezu koje ja a volju te daje Mihaelovu hrabrost.

30. rujna – Dan lista Lisnate biljke koje mogu osta dulje u vrtu prskamo kod prodora hladnog vremena pripravkom 507. Kraj presadnje u 20 sa .

1. listopada – Dan ploda Sijemo ozime žitarice, ubiremo vo e.

2. listopada – Dan ploda Vo e ubiremo u vremenu za ubiranje (izme u 1. i 13. listopada). To je posebno dobro za zimnicu. Najbolji su dani 1. i 2. listopada, a jako su dobri i Dani cvijeta.

Njega vo aka, vinove loze i bobi astog vo a Vo e smo ve inom pobrali, neke vo ke su odbacile liš e pa je vrijeme za po etak njege vo aka kako bi u sljede oj godini ono bilo zdravo. Vo arska godina zapo inje po etkom studenoga. U tom vremenu moramo, a ove godine i nešto ranije, s posipanjem humusa ispod krošnje. Ovo se radi s vo kama koje su odbacile liš e, kao što su trešnje, višnje, bobi asto vo e.

Ispod krošnje preporu uje se koli ina 1 litar na metar kvadratni ako je biodinami ki ili 10 kg na metar kvadratni ako je pripremljen na ekološki na in.

Nakon toga o istimo vo ku ži anom etkom kako bismo skinuli lišajeve, te pripremimo premaz za vo ke.

Premaz za vo ke Jedna kanta svježeg kravljeg gnoja i jedna kanta gline

ili ilova e. Promiješamo tako da dobijemo sirutku – smjesu koja je gusto e da ne pada s li ila ke etke. Tim premazom namažemo stablo i deblje grane za dobro zdravlje i omogu imo na neki na in gnojenje kroz koru. Protiv šteto ina premaz razrijedimo i dobro izmiješamo s vodom, pa pustimo da se staloži, procijedimo i prskamo po sitnijim granama.

Možemo ponoviti još jedanput prije pupanja krajem zime. Premaz može biti u sloju do jedan cm. U prolje e nastavljamo prskanjem ajevima i preparatima.

Preporu ujem da ovim premazom premažete stara stabla koja želite spasiti i ponovno pomladiti. Kora e se oljuštiti i to je dobra preventiva protiv gljivi nih bolesti.

VRTLARICA VRT obitelji Jankovi iz Male Subotice obiluje bobi astim vo em

Nikad sla e maline Premda je ve ina bobi astog vo a ve odavno pobrana, u malinjaku obitelji Jankovi iz Male Subotice beru se posljednji ovogodišnji plodovi. Kako kaže mladi budu i agronom Mišel, bilo bi ih i više da kiša proteklih dana nije ubrala svoj dio.

Stoga Veronika i Zora brzo prelete kroz tisu u sadnica i popune dvadesetak posudica ovoga mirisnog vo a. Malina, za razliku od kupina, i nema nešto po Me imurju, premda ih tržište itekako traži. Osim u svježem obliku, obitelj od njih pravi doma i džem i liker, budu i da je vo e minimalno tretirano kemikalijama, tek onoliko koliko treba. Kako bi imali plodove tijekom cijele sezone, sade više sorti, industrijsku koja je rastom viša i daje manje plodove te novu sortu, zvanu polana, koja je nižeg rasta i puno rodnija.

Zanimljivo je i to što se ona uzgaja kao jednogodišnja biljka. Naime, na kraju sezone samo se pokosi do korijena i idu e godine opet potjera kao nova sadnica.

Time se sa starim granama odstranjuju i svi mogu i nametnici te eventualni uzro nici bolesti, poput botritisa ili pak kestenjaste pjegavosti izdanaka.

(Vlasta Vugrinec)

26. rujna 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIPA PETEK MIHALIC iz Štefanca uživa u stvaranju freakova i biljki udaka

Umjetni ko djelovanje na komadi prirode PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

- Freakovi su živa bi a koja su malo druga ija od ostalih pripadnika. Freak ljudi su ljudi koji se ponašaju malo druga ije.

Nije obavezno da su bolji, ili da su gori od drugih, ali su druga iji. Tako ih ja doživljavam. - zapo inje svoju pri u o stvaranju novih vrtnih biljnih skulptura Josipa Petek Mihalic, najpoznatija me imurska vlasnica Rasadnika “Iva”, i dodaje: - Tako je i s biljkama, oblikujem ih da budu druga ije od pripadnika svoje biljne vrste. Osobno sam ih željeli nazvati Balkan - bonsai, ali na to ime svi su frktali i s nelagodom skupljali obrve pa sam odustala.

Što su to zapravo freakovi?

Biljke freakovi su biljke koje su umjetni ki oblikovane. Radi se o biljnim vrstama koje ionako uzgajamo po svojim vrtovima, po balkonima, terasama, ali umjetni kim oblikovanjem od njih se napravi nešto drugo nego je njihova temeljna vrsta. To Japanci rade i zovu bonsai - oblikovana biljka posa ena u tegli.

One koje oblikuje Josipa Petek razlikuju se od japanskog bonsaija u pravilima koja su druga ija od isto nja kih.

- Neki za to ve koriste naziv europski bonsai. - govori Josipa, te dodaje da je to zbog toga što svatko odmah zna da je to nešto šišano i oblikovano i traje godinama.

- Meni se op enito ne dopada trend da je sve što je došlo s Istoka super, jer mi imamo svoju tradiciju i svoju dušu. Bonsai ima korijene u njihovoj religiji, predaji, legendama. Oni bonsai rade pre-

ma legendama, juna kim pri ama, nekim likovima iz tih predaja i prema svom odnosu prema prirodi. Ispalo bi da oni imaju odnos s prirodom, a da ga mi zapadnjaci nemamo. To nije ispravno, jer i mi imamo svoj odnos s prirodom, kao što imamo svoje biljke koje volimo i s kojima znamo komunicirati. - kaže Josipa, i napominje da je freak naše vi enje kako bi ta biljka mogla živjeti.

Odnos izme u ovjeka i biljke Ina e u svojem djelovanju nailazi na prijepore.

- Nemam baš podršku u svom djelovanju, jer mi dosta ljudi zamjera zašto bi se orezivao jedan drijenak ili grab koji su sami po sebi lijepi. - kaže Josipa. - Ali ako idemo tom teorijom i logikom, onda moramo svoje vrtove pustiti da rastu kako ho-

Biljke koje “iza u” iz mene imaju i imena - Stvaranje freakova meni predstavlja nevjerojatno ispunjenje. To su poslovi u kojima sam u stanju biti zaokupljena i 14 sati, oblikovati ih i sadit, uz dvije pauze da se najedem i to je sve. Volim kad te posao toliko zaokupi da se ne možeš od njega odmaknuti. Svi a mi se, te biljke - to sam ja. Dajem im i imena: Rodna godina, Tužna žena, Kišno jutro, ovjek, Majka i dijete, Danas je novi dan.

No imena nemaju svi freakovi, nego oni oni koji ‘iza u’ iz mene, ti imaju i ime.

Kako sam starija, radim ono što ho u, zapravo uvijek sam tako radila, ali sada je razlika u intenzitetu. ujem ono što želim uti, vidim ono što želim vidjeti i radim ono što želim. Nije nimalo udno što su se iz takva životna stava Josipe Petek Mihalic rodili i freakovi.

- Za velike biljke imamo prostor gdje one mogu živjeti, ali jednako tako imamo prostore gdje mala biljka može živjeti.

Freakovi se unose u prostore koji nisu ‘šuma’, ve to mogu biti terase, stanovi. Ali je to ujedno i naše umjetni ko djelovanje na komadi prirode, na neki na in živa skulptura. Freak nije nužno mala biljka, ali je mala da bi je mogli njegovati. Ako se orezuje cijela biljka, njezin nadzemni dio, a može se orezivati i podzemni dio, s godinama e ostati mala. - kaže Josipa.

e, a u tom slu aju e nam samo rasti hrastova i grabova šuma i bilje mo varnih predjela. Ona tim razmišljanjima suprotstavlja drugu logiku: - Zašto smo po eli ure ivati vrtove? Zato jer ho emo svoje vi enje i djelovanje pustiti u svoj dio prostora da izgleda kako mi ho emo. Ovo ime se ja bavim jest jedan korak dalje. - pri a Josipa. - Izra ujem vrtne skulpture da pokažem još jedan korak dalje kako je mogu e djelovati na prirodu, na okoliš, ali da to djelovanje ovjeka na biljke bude dobro i za biljku i za

ovjeka, da kad sjedneš na balkon ili terasu vidiš svoj freak.

Kada ga izra ujem, moram uzeti škare u ruke, ali jednu granu, listi ili korijen režem da bih dobila oblik za koji smatram da je lijep. Možda biljka ne ‘misli’ da je taj oblik lijep, ali ipak imamo neki suživot. Ja u joj dati hranjivo, vodu, prostor, zaštitu, a ona e pratiti moju ruku i izgledat e onako kako ja mislim da je lijepa. Možda e do aravati moje strahove, želje, da mi na kamenjaru do arava

Josipa Petek Mihalic: - Izra ujem vrtne skulpture da pokažem još jedan korak dalje kako je mogu e djelovati na prirodu nešto što sam vidjela na Vidovoj gori, Bra u prije mnogo godina, ali izražavat e nešto moje. To je jedan odnos izme u mene i

te biljke. Toplo se nadam da je pošten i srazmjeran.

Dosta krajobraznih arhitekata protivi se i iš u uje mom radu: zašto saditi oblikovani grab i održavati ga, cickati i lickati, umjesto sadnje obi nog graba? To je jedno moralno pitanje, jer je onda sljede e pitanje: zašto onda grab saditi u drvoredu, a ne ga pustiti da raste kako i gdje ho e?

To je prakti ki pitanje intenziteta našeg djelovanja na prirodu.

OTVORENJE ACTUAL CENTRA DOM DESIGN U PETAK 26.09.2014 OD 10:00 E. I G. LEGENSTEIN 11 CRO-40000 ČAKOVEC ALWOOD I ALEVO. REVOLUCIJA U DIZAJNU PROZORA.

TRADICIONALNA akcija u me imurskim goricama

Radio gorice za “Katružu” ovu subotu U subotu, 27. rujna s po etkom u 8.30 sati održat e se tradicionalna humanitarna akcija “Radio gorice za Katružu”. Start vesele povorke je ispred Gradskih bazena

“Marija Ruži ” akovec, odakle se kre e prema goricama gornjeg Me imurja. Ovu akciju tradicionalno organiziraju Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” i Radio 1.

I ove godine u njoj e sudjelovati glazbenici i zabavlja i – prijatelji “Katruže”.

Svi gra ani u akciju se mogu uklju iti donacijom u grož u, moštu ili na neki drugi na in, a cjelokupni prihod iskoristit e se za pomo onima kojima je to najpotrebnije – bolesnima s podru ja Me imurske županije.

(BMO)

HUMANA NOVA nastavlja zapo etu akciju skupljanja tekstila

U subotu na osam lokacija Socijalna zadruga Humana Nova u suradnji s GKP-om AKOM i KP-om PRE-KOM u sklopu obilježavanja Me unarodnog dana zaštite ozonskog sloja organizira sakupljanje tekstila i tekstilne odje e. Sakupljanje e se odvijati u subotu, 26. rujna, u vremenu od 8 do 12 sati na sljede im lokacijama: OREHOVICA – Društveni dom; STRA-

HONINEC – prostorije KUD-a; ŠENKOVEC – prostorije Op ine; KOTORIBA – Vatrogasni dom; SVETA MARIJA – Dom kulture; DONJA DUBRAVA – Dom kulture; GORI AN – Društveni dom; DONJI VIDOVEC – Dom kulture.

Socijalna zadruga Humana Nova poti e zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isklju enih osoba.

Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i o uvanju prirode te svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže društveno isklju enim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. (BMO)

-10% AKCIJA

POPUST POVODOM OTVORENJA U MJESECU LISTOPADU

Energie Genie Novi ACTUAL-ov prozor je svjetlosnim godinama udaljen od uobičajenih prozora. Poravnatih površina izvana i iznutra.Prozor nagrađen za dizajn svjetski poznatom nagradom Reddot design award, i nagradom za inovacije u području energetske učinkovitosti – nagrada Austrijskog ministarstva za okoliš. Više na www.actual.at/hr

DomD

D.O.O.

Vaš Savjetnik u Gradnji

E. I G. LEGENSTEIN 11 040/384 404 40000 ČAKOVEC domdesign.eu@gmail.com

Samo pravi prozor s crvenim

.

PROZORI

VRATA

ZAŠTITA OD SUNCA

18

Mozaik

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PEDESET godina braka Bernarde i Josipa Orehovca iz akovca, koji su prvi u Me imurju krenuli s organskim uzgojem hrane

Najvažnije je o uvati plodn te stare sorte vo a i povr a Bernarda i Josip Orehovec iz akovca proslavili su ovih dana 50 godina braka te 25. obljetnicu bavljenja ekološkom i biodinami kom poljoprivredom i gospodarstvom. Tom prigodom nastala je i obiteljska fotogra ija na kojoj je cijela obitelj Orehovec s k erima, zetovima i unucima. Tim povodom razgovarali smo s Bernardom Orehovec, koja se osvrnula na svoj dosadašnji rad. * Radili ste u ‘Trgocentru’ kao poslovo a prodavaonice koja nije imala veze s biodinami kom proizvodnjom. Kako je nastao interes za nju?

- Još dok sam bila poslovo a u prodavaonici tražila sam najbolje na ine kako bih proizvodila hranu za obitelj.

No tek 1995. godine saznala sam za biodinami ku proizvodnju po Rudolfu Steineru i od tada je neprekidno primjenjujemo u svojem vrtu, u imo i sami kao obitelj, u imo i druge, a u zadnje vrijeme i podu avam.

Danas je biodinami ka poljoprivreda ve dobro

Cijela obitelj Orehovec s k erima, zetovima i unucima na okupu na proslavi pedesete obljetnice braka

poznati pojam, no još ima onih koji smatraju da je to neka mistika. Kako lijepo prikazuje ilm o Rudolfu Steineru, ve više puta emitiran na našoj televiziji, a koji nosi naziv ‘Modus vivendi’ (Na in opstanka), to je jedini ispravni na in opstanka, ako vi inite zemlju

plodnom i ljude boljima. To je moje mišljenje. Htjela bih re i da bi ljudi trebali bolje poznavati biodinamiku i primjenjivati je, jer se ne koriste pesticidi i umjetna gnojiva.

Mjese ev sjetveni kalendar * Kako pomo i kulturnim biljkama da bolje rastu i daju ve e prinose prirodnim na inima?

- Treba koristiti sve raspoloživo što priroda nudi, mnogo toga otkrio je Steiner, ali i drugi, a i danas se otkriva mnogo toga, ne treba

Getheanum, svjetski centar biodinamike i antropozofije, gdje se svake godine održavaju svjetski kongresi

bježati od znanosti ako se ne šteti biljkama ili zemlji.

Treba koristiti i Mjese ev sjetveni kalendar, koji se pokazao dobrim za rast biljaka.

Osobno želim potaknuti ljude, odnosno cijele obitelji da imaju svoj vrt i u im ih kako napraviti vrt i preraditi plodove povr a. To ak ne mora biti samo biodinami ka proizvodnja, dovoljno je da bude ekološki uzgoj, važno je samo da se zemlja ne uništava, a time i ljudska hrana.

Kad sam 1995. godine otišla u mirovinu, mogla sam se biodinamikom baviti intenzivnije. Imala sam sre-

Bernarda Orehovec uz poklon-plakat s fotografijama od unuke Martine

u što sam odmah u po etku upoznala vode u biodinami arku Europe Mariju Thun, šest puta, a jedanput sam bila i na njezinom imanju.

Pet godina sam tražila najbolja znanja, mnogo putovala, ak i u Egipat, Švicarsku, druge zemlje, a priklju io se i suprug. Na sre u, djeca su me uvijek podržavala.

Nikad ne u odustati od biodinami ke poljoprivrede, a veliku pomo dobivam i od lanova obitelji. * Zbog ega je premalo gra ana koji se bave biodinami kom proizvodnjom, kao da smo u zadnjih desetak godina stalno na po etku?

- Mislim da je razlog u tome što se ljudi plaše previše posla, a drugi pak misle da e to teško uspjeti. No postoje i sli na rješenja, neki danas rabe permakulturu, i to je dobro. Ra unali smo da emo dobiti samostalno certi iciranje biodinami kih proizvoda marke ‘Demeter’ još prije nekoliko godina ako bude dvadeset biodinami kih proizvo a a u Hrvatskoj. No nastala je rupa, nitko osim mene nije imao ‘Demeter’, tek se u zadnje

vrijeme nešto dešava, no to je premalo.

Kad bi bilo više biodinami ara, otvorile bi se brojne mogu nosti izvoza, i to po solidnoj cijeni. Svi kažu ‘Previše posla’, a nitko nije upoznat s iskustvima biodinami ara u drugim zemljama koji obra uju desetine i stotine hektara. Evo jednoga malog primjera: korov na kukuruzu do petnaest centimetara i na grahu skidaju takozvanim štriglama, sli no branama s federima, a mi ni ne znamo što je to. Takav stroj stoji oko 10.000 eura, i ne mogu si ga ja priuštiti ko-

Velika koli ina vode naštetila je svim biljka bolest je zahvatila

ZELJARIJADA 2014. - u Vidovcu svetkovina zelja

Tisu u dvjesto i jedan metar sarme za novi Guinnessov rekord! Šezdeset kuhara udružilo se u zajedni kom spremanju megasarme i time oborilo vlastiti Guinnessov rekord. Sarmu su pripremili kuhari iz županijske Udruge kuhara, kuhari hotela Turist, u enici Gospodarske škole Varaždin i Srednje škole Vinica. Najduža sarma sada

iznosi 1.201 metar, a za sljede u godinu najavljuje se još više metara te ukusne delicije varaždinskog kraja, koja se priprema u sklopu manifestacije “Zeljarijada” u naselju Vidovec kraj Varaždina. Bez obzira volite li zelje ili ne, protekli vikend vrijedilo je zastati i oti i u Vidovec, mjesto u

Za sljede u godinu najavljuje se još duža megasarma

Varaždinskoj županiji koje je poznato po uzgoju zelja. Od petka, 19. rujna do nedjelje, 21. rujna organizirana je šesnaesta po redu Zeljarijada - svetkovina posve ena zelju. Putnike namjernike do ekao je bogat gastronomski i kulturno-umjetni ki program.

Na Zeljarijadi su se izme u osta-

log mogle razgledati i brojne doma e rukotvorine i proizvodi koje predstavljaju proizvo a i i udruge iz Vidovca, Varaždinskih Toplica, Kneginca, Lepoglave, Petrijanca i akovca.

Mogao se kušati i vidove ki gibanik, delicija koja je zašti ena žigom izvornosti. (rr)

26. rujna 2014.

Kroz Međimurje 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nost zemljišta a

- Danas je biodinami ka poljoprivreda ve dobro poznati pojam, no još ima onih koji smatraju da je to neka mistika. Me utim, ona je jedini ispravni na in opstanka, ako vi inite zemlju plodnom i ljude boljima. To je moje mišljenje. - kaže Bernarda

ja obra ujem svoj vrt i jedva dobijem godišnje kamion proizvoda. * Vodili ste više projekata. Što trenutno radite?

- Radila sam i radim u zadnje vrijeme u suradnji s drugim udrugama dva projekta, jedan u kojemu upoznajemo Rome s biodinamikom, i drugi, u koji uklju ujemo tjelesne invalide, a pomagat u i OŠ ‘Rudolf Steiner’ u Daruvaru.

To je socijalna ustanova koja je dobila dva hektara zemlje, pa u ih u iti biodinamici.

Treba uvati plodnost zemljišta * Prodajete li svoje povr e na ku nom pragu?

- Da bih uredno mogla prodavati svoje povr e i prera evine na ku nom pragu, jer ne mogu samo poklanjati svoje proizvode, imam i troškove, završila sam te aj za uzgajiva a cvije a, vo a i povr a u zatvorenom prostoru u Pu kom otvorenom u ilištu. Pomaže mi i unuk koji je po profesiji kuhar.

Osim toga, manje je poznato da sam završila te aj za vinogradara i voditelja vinskog podruma, odnosno podrumara, još devedesetih godina. Tada smo se mislili baviti grož em, no odustala sam jer smatram da je hrana koju jedemo mnogo važnija. * Što danas smatrate najvažnijim zada ama

ama, grah koji je ina e otporan na bolesti u roku od 24 sata

Listovi zelja mogu poslužiti i kao modni dodatak - ovaj put to su bile vidove ke vile

SNOBOKI uz puno perja u Maloj Subotici

Imalo se kaj istiti pri Nini Bernarda u Švicarskoj na kongresu biodinamike u Donachu s Mariom Thun, autoricom Mjese evoga sjetvenog kalendara, prevo enog na 27 svjetskih jezika, i Bernardina mentorica Meta Vrhunc

poljoprivredne proizvodnje?

- Najve a zada a ne samo za biodinami are, ve za sve poljoprivrednike, jest uvanje plodnosti zemljišta, to danas svi uvi aju, pa i u našem kraju, prije nije bilo tako.

Sve se više govori o plodnosti zemljišta. Nekad su nas oni koji su stavljali mnogo umjetnih gnojiva na svoja zemljišta gotovo ismijavali.

Druga najvažnija zada a za nas biodinami are je uva-

nje starih sorti sjemena, vo aka i povr a. Tu postižemo odre ene rezultate, no mogli bismo i mnogo bolje da se u to uklju uje ve i broj gra ana. Nažalost, vrt postaje za mnoge luksuz, nemaju vremena, a nismo se dovoljno organizirali da bismo mogli proizvoditi ve e koli ine ili izvoziti. Osobno uvam mnoge vrste sjemena, pa ak i oko sto sorata jabuka, te pomažem svima koji mi se obrate.

SUPRUG JOSIP OREHOVEC:

Sad podu avamo mlade biodinamici Suprug Josip Orehovec kaže: - Kao mladi bra ni par po eli smo raditi u vrtu kod roditelja. Kad smo se preselili u akovec, kupili smo parcelu, današnji vrt. Cijeli svoj radni vijek radio sam u ‘Elektri’ akovec i volio sam raditi u vrtu. Supruga se više posve ivala uzgoju povr a i cvije a, a ja sam sadio i ure ivao vo njak.

Moj posao nekada, a i danas, jest rad sa strojevima i priprema zemlje za sadnju i presadnju.

Nakon odlaska u mirovinu mogao sam zajedno sa

suprugom odlaziti na edukacije i studijska putovanja po Europi i oti i na biodinami ko imanje u Egipat. No, najviše vremena posvetili smo odlascima na sajmove i prezentacije biodinami ke metode. To je i danas najve i zadatak jer se dr. Rudolf Steiner poželio roditi baš u Me imurju. Sada podu avamo sve one koji to žele, a posebno mlade, a me u njima su i studenti s Agronomskog fakulteta iz Zagreba koji dolaze na prakti an rad s podru ja biodinami ke metode.

Tomislav iz Belice i Nina iz Male Subotice zapamtit e svoje snoboke. Dok je trajalo skon aje - ve er kada se službeno sastaju roditelji budu ih me usobno te upoznaju i utana uju detalje vjen anja budu ih mladenaca - njihovi poznanici i prijatelji potepli su cijelo imanje Nininih roditelja, kako bi se svima dalo do znanja što e se ukoro dogoditi u Nininoj ku i. Perjem je bilo oki eno cijelo dvorište, tako da je budu a mladenka morala potražiti dosta pomo nika da se dvorište dovede u red. (BMO)

GASTROFEST 2014., SZIGETSZENTMIKLOS

Svetomartinska ekipa u Ma arskoj kuhala kukuruzne žgance i cvirkove poga ice!

Predstavnici Op ine Sveti Martin na Muri sudjelovali su od 11. do 14. rujna u Szigetszentmiklosu u Ma arskoj na manifestaciji “Gastrofest”, gdje su uz predstavnike naših pobratimljenih gradova Szigetszentmiklósa (Ma arska), Busko - Zdrója (Poljska), Steinheima (Njema ka) i doma ina predstavili svetomartinsku gastronomsku tradicijsku kuhinju.

Naime, svetomartinska ekipa, koju su inili Stanko Trstenjak, Branko Polanec, Petra Novinš ak i Ivana Živ ec, predstavila je, osim sudionicima iz Ma arske,

Njema ke, Poljske, i sudionicima iz Bugarske i Makedonije tradicionalnu hranu. Sama manifestacija “Gastrofest” bila je organizirana u centru grada. Pod vodstvom Stanka Trstenjaka pripremala su se sljede a jela: pretepeni grah, koruzni žganci s tenfajem i pe enim lukom, cvirkove poga ice, koruzna zlevenka sa suhim slivama i orehima.

Hrvatska gastronomska ponuda uveliko je zainteresirala prisutne, a pogotovo predstavnike pobratimljenih gradova koji su se prisjetili dana provedenih u Svetom Martinu na Muri.

Zahvaljuju i projektu “Town twinning S-S-B-S-S” izme u Svetog Martina na Muri i Specchie u Italiji, Szigetszentmiklósa (Ma arska), Busko - Zdrója (Poljska) i Steinheima (Njema ka) ostala je dobra suradnja iako je projekt završio 2010. godine.

Sveti Martin na Muri ovom je prilikom zahvalio gradu Szigetszentmiklosu za nesebi no humanitarno djelovanje u sakupljanju pomo i za stradale na poplavljenim podru jima u Republici Hrvatskoj, i osim svoje zahvalnice predala se zahvalnica i Crvenog križa Republike Hrvatske.

20

Mozaik

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS-a br.1 akovec

Dorina Iva i : GLAZBENA IGRAONICA Mursko Središ e

Poziv na upis U tijeku su upisi djece u Glazbenu igraonicu koja s radom po inje 1. listopada. Upisuju se u enici nižih razreda osnovne škole.

U Glazbenoj igraonici djeca kroz igru, ples, pjesmu i sviranje u e osnove glazbenih pojmova, upoznaju instrumente i razvijaju zajedništvo. Kod djece se razvija sluh i osje aj za ritam, kreativnost i glazbeno razmišljanje.

Igraonica je dio programa Glazbene škole “Miroslav Magdaleni ” iz akovca, a održava se u prostorijama Osnovne škole Mursko Središ e. Termin održavanja igraonice dogovorit e se prema željama i slobodnom vremenu polaznika.

Voditeljica je Nataša Bra ko, profesorica glazbene kulture, koju za sve informacije možete kontaktirati na broj 098 762 096 ili 040 543 542.

Najviše me zanimaju sport i politika - U danima vikenda najve a je potražnja i interes za Me imurskim novinama i tada ih najviše i prodamo. Novo, ‘friško’ izdanje ljudi uvijek najviše traže i kupuju. - istaknula je Lidija Flajšer, zamjenica še ice u trgovini METTS br. 1 u akovcu.

Protekli smo tjedan u prostoru te rado posje ene METTS-ove prodavaonice od brojnih žitelja akovca zatekli i Dorinu Iva i , koja je napomenula da je u našim novinama uvijek najviše zanimaju sport i politika.

Sport jer se i sama aktivno bavi odbojkom, a politika,

Dorina Iva i , Smiljana Peršak, Lidija Flajšer i Branka Srnec

kako je uz osmijeh kazala, zato jer: - Mi je mama u politici. Tako su naše prakti ne platnene ekovre ice ponovno pronašle vlasnike koji e

ih sa zadovoljstvom koristiti, ujedno djeluju i i odgovorno prema o uvanju okoliša i zaštiti prirode. (rr, zv)

Mažoretkinje Sveti Martin na Muri

P

roteklu nedjelju održana je po šesti put smotra mažoretkinja pod nazivom ‘’Mi smo djeca sre e’’ u sportskoj dvorani Terma Sveti Martin u organizaciji Hrvatsko kulturnoumjetni ke organizacije Sveti Martin i suorganizatora, Op ine Sveti Martin na Muri i Terma.

Na kon uvodni h r ije i predsjednika Organizacijskog odbora Dražena Crn eca, predsjednice Hrvatskog saveza mažoretkinja Snježane Sremec te na elnika Op ine Sveti Martin na Muri zapo eo je program u

Na stotine djece izmijenilo se kroz ovu Udrugu, od malih djevoj ica od dvije, tri godine pa do tinejdžerki

ŠESTA SMOTRA MAŽORETKINJA u Termama Sveti Martin u znaku lijepog jubileja doma ina

Svetomartinske mažoretkinje proslavile deseti ro endan kojemu je sudjelovalo oko 260 mažoretkinja iz Me imurja.

Pred brojnom publikom uz doma e Mažoretkinje Sveti Martin na Muri predstavile su se i goš e iz Murskog Središ a, Nedeliš a, akovca, Kotoribe, Koprivnice i Domašinca, pod vodstvom svojih trenerica, te gledateljima pokazale svoje

umije e u plesu s mažoret štapom.

Za ro endan mala modna revija i koreografija iznena enja Ovom prigodom mažoretkinje iz Svetog Martina na Muri proslavile su ujedno i svoj deseti ro endan. Gledateljima su pri-

redile modnu reviju svih odjela tijekom deset godina aktivnog rada te koreogra iju iznena enja. Na kraju programa bile su podijeljene nagrade za sve mažoretkinje te priznanja mažoretkinjama za dugogodišnji rad.

- Puno smo toga prošli u tih deset godina. - kazao je Dražen

Crn ec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin. - Bilo je i lijepih i manje lijepih trenutaka, no pamti se samo ono dobro. Na stotine djece izmijenilo se kroz Udrugu, od malih djevoj ica od dvije, tri godine pa do onih najstarijih.

Kad se na jednom mjestu vidi sav njihov uložen trud, strast za plesom, sklopljena prijateljstva

koja nadilaze Udruge, onda se ovjeku ini da ipak nešto dobro radi i da nije sve uzalud.

Veseli injenica kako punoljetne djevojke zbog nastavka školovanja odlaze, tako dolaze mlade snage, pa nema straha za budu nost mažoret plesa u Svetom Martinu na Muri. (sh,vv)

MAŽORETKINJE MURSKOG SREDIŠ A

U gostima kod prijateljica u Viškovu U subotu, 20. rujna dvadesetak lanica mla ega juniorskog i juniorskog sastava mažoretkinja iz Murskog Središ a otputovalo je u Viškovo na 17. po redu manifestaciju pod nazivom “Matejna 2014.” . Ove godine “Matejna” je bila

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

me unarodnog karaktera pa su, osim mažoret i twirling timova te puha kih orkestara iz Hrvatske: Halubajske mažoretkinje, Svetonedeljske mažoretkinje, mažoretkinje Nedeliš a, Dubrov ana, Viškova te pore ke i opatijske mažoretkinje, puha ki

orkestri iz Marini a, KUD Ravna Gora i Lovran, sudjelovali i gosti iz Slovenije i Slova ke: twirling i mažoret klubovi iz Logaške i Slovenske Bistrice te puha ki orkestar Trstena - Slova ka.

U nedjelju, 21. rujna murskosrediš anske mažoretkinje uz

kolegice iz akovca, Gori ana, Domašinca, Kotoribe, Nedeliš a i Koprivnice bile su dijelom proslave 10. ro endana Svetomartinskih mažoretkinja, gdje su u prepunoj dvorani sa sastavom minima i juniorkama otplesale dvije koreogra ije. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

XANDER & THE KEYS: ŽELIMO PONOVNO SVIRATI U MEĐIMURJU! S po etkom jeseni Podroom Drink And Music Club otvara sezonu klupske i koncertne scene u akovcu.

Prva svirka nove sezone bila je uz britanski indie-rock bend Xander & The Keys. Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj, a osim u akovcu ksanderovci su gostovali u Zagrebu, Županji i Zaboku. Oduševljeni su prijamom publike: - Od hrvatske publike dobili smo brdo pozi vne energije, ini se da ovdje ljudi vole glazbu uživo, a sama publika bila je jedna od najboljih pred kojima smo imali priliku svira . (rr)

U KRALJEVOM VRTU

Damir Klaić - Ključ: Gdje “sprašiti” pročelnika za kulturu?

HUMANITARNI KALENDAR

Zašto su Aco Stanković i malena Dora “jurili” motorom?

FLASHMOB U MEĐIMURJU

Čast nam je biti dio europske kampanje za zdravlje!

2

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

U KRALJEVOM VRTU u petak, 26. rujna

26. rujna

Predstavljaju se Kristina Pongrac i Lidija Matulin

Čakovec Centar za kulturu akovecFila 2014.

18.00 predavanje Željka Saravanja: “Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar”; dr. Petera Suhadolca: “Kako pripremi tematski izložak” Kraljev vrt “Dopus te da se predstavim” 17.30 Kris na Pongrac i Lidija Matulin Pu ko otvoreno u ilište 19.00 izložba u enika Likovnog kluba “Paleta” Podroom Drink And Music Club 21.00 Jungleband Cafe-bar Paladin 22.00 Acous c band &DJ Cobra Fox bar 22.00 Expendable bend

Pušćine Terasa restorana Mamica 10.00 - 18.00 Jesenska izložba gljiva Gljivarskog društva “Smr ak” 11.00 Natjecanje u kuhanju gulaša s gljivama 13.00 Proglašenje pobjednika

Subota, 27. rujna Čakovec akovecFila 2014. u prostoru CZK-a 17.00 predavanja Alojz Tomac: “Natjecateljski razred razglednica” 18.00 Dario Filjar: “Što je to pred latelija” Cafe-bar Arcus 22.00 Money2 prate i bend Tonyja Ce nskog

Prelog DG Sport 10.30 - 17.00 Jesen v Me imorjo 26. druženje osoba s invaliditetom

Vrijedni lanovi HFD-a “Zrinski” prilikom postavljanja izložbe

RAZGOVOR S POVODOM

Otvorena međunarodna filatelistička izložba

“ČakovecFila 2014.”

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

U

akove kom Centru za kulturu otvorena je me unarodna filatelisti ka izložba pod nazivom “ akovecFila 2014.”. Izložbu organiziraju Hrvatsko filatelisti ko društvo “Zrinski” akovec i Centar za kulturu, pod pokroviteljstvom Me imurske županije, Grada akovca, te uz pomo tiskare Zrinski akovec, Hrvatske pošte d.o.o.o.

Mostar, Generali osiguranja, Hrvatskoga filatelisti kog saveza, Filatelisti ke zveze Slovenije i drugih. Ova je izložba prva me unarodna filatelisti ka izložba ikad održana u akovcu, te nakon više od etrdeset godina ponovno je natjecateljskog karaktera. Sve ano otvorenje izložbe, pored

visokih uzvanika iz Županije i Grada akovca, predsjednika filatelisti kih saveza Hrvatske i Slovenije, te brojnih filatelista i znatiželjnika, uveli ala je svojim nastupom muška vokalna skupina Župe Sv. Juraj na Bregu, kao i lanice Udruge žena “Poto nica” iz Domašinca, odjevene u izvorne me imurske nošnje. Više o izložbi rekao nam je Dario Stella, predsjednik Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” iz akovca: - Na ovoj me unarodnoj natjecateljskoj izložbi bit e izloženo sedamdesetak jednovitrinskih izložaka i dvadesetak izložaka filatelisti ke literature filatelista iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske.

Izložba je popra ena izložbenim katalogom, izložbenom ‘pepeljugom’, tiskanim u akove koj tiskari Zrinski, izložbenim plakatom, dotis-

cima na prigodnoj dopisnici, te s prigodnim poštanskim žigom izložbe koji e biti u upotrebi na dan otvaranja izložbe, etvrtak, 25. rujna u poštanskom uredu 40000 akovec.

U sklopu izložbe održat e se pet filatelisti kih predavanja eminentnih filatelista iz Hravatske i Slovenije, koji su stru njaci za podru ja o kojima budu predavali. Danas, 26. rujna, s po etkom u 18 sati održat e se predavanje pod nazivom “Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar”, Željke Šaravanja iz Mostara. S po etkom u 19 sati dr.

Peter Suhadolc, FIP sudac za tematiku i predsjednik FZS-a, održat e predavanje pod nazivom “Kako pripremiti tematski izložak”. U subotu, 27. rujna s po etkom u 17 sati Alojz Tomca održat e predavanje pod nazi-

vom “Natjecateljski razred razglednica”, dok e s po etkom u 18 sati Dario Filjar iz Zagareba imati predavanje “Što je to predfilatelija”.

Za nedjelju, 28. rujna od 10 do 11 sati predvi en je razgovor sa sucima kako bi izlaga i dobiti korisne obavijesti od njih kako da poboljšaju svoj izložak.

Bojan Bra i iz Maribora, tajnik FEPA-e, u 11 e sati predavati o tome “Kako izraditi maksimum kartu”. Izložba e se zatvoriti u 12 sati.

Izložba e biti otvorena za posjetitelje od srijede poslijepodne do nedjelje, u vremenu kada je otvoren Centar za kulturu akovec. Radno vrijeme Centra za kulturu akovec je od 10 do 12 sati te od 16 do 20 sati.

Nedjeljom od 10 do 12 sati. Sva predavanja bit e u predvorju Centra za kulturu u akovcu, a ulaz je slobodan.

OVAJ VIKEND

Nedjelja, 28. rujna Čakovec akovecFila 2014. u prostoru CZK-a 10.00 - 11.00 razgovor sa sucima 11.00 Bojan Bra i : “Kako izradi maksimum kartu”

Pušćine Terasa restorana Mamica 10.00 - 18.00 Jesenska izložba gljiva Gljivarskog društva “Smr ak” 14.00 - 16.00 KUU “Selja ka sloga”

Izložba gljiva u Pušćinama Gljivarsko društvo “Smr ak” ve tradicionalno organizira jesensku izložbu gljiva u Puš inama, ovaj put u suradnji s restoranom Mamica. Na terasi restorana gljivari e u subotu i nedjelju, 27. i 28. rujna, od 10 do 18 sati predstaviti najatraktivnije primjerke gljiva, ali i brojne druge pripravke od gljiva koje e posjetitelji mo i i kušati. Izložba

je edukativnog karaktera pa posjetitelji mogu od lanova Smr ka nau iti nešto više o pojedinim vrstama jestivih, nejestivih i otrovnih gljiva.

Otvorenje izložbe gljiva je u subotu, 27. rujna u 10 sati.

Jela od gljiva u Mamici Restoran Mamica osigurat e i popratni gastronomski program u znaku gljiva, a u subotu,

27. rujna u 11 sati organizirat e se natjecanje u kuhanju gulaša s gljivama. Osnovne namirnice (meso, gljive i luk) osigurava organizator, a prijavljene ekipe donose kotli , tajne sastojke i dobru volju. U 13 sati proglasit

e se pobjednik i gulaš s gljivama podijeliti prisutnima. U nedjelju od 14 do 16 sati posjetitelji e mo i uživati u izvedbama KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e.

(BMO, oto:ZV)

Priredba “Dopustite da se predstavim”, pod kojom se u Kraljevu vrtu organiziraju ljetni susreti gra ana s umjetnicima, ima svrhu popularizirati umjetnost i umjetni ko stvaralaštvo te potaknuti javnost na promišljanje problema suvremene zajednice iz perspektive umjetnosti i umjetnika. Predstavljanje Kristine Pongrac i Lidije Matulin - posljednje u ovogodišnjem ljetnom ciklusu - bit e održano u petak, 26. rujna s po etkom u 17.30 sati.

LIKOVNI KLUB “PALETA”

Izložba učeničkih radova Likovni klub “Paleta” Koprivnica i Zagreb osnovan je prije trinaest godina s ciljem pružanja mogu nosti svima talentiranima za likovno izražavanje te da se teoretski i prakti no upoznaju sa svim popularnim crta kim i slikarskim tehnikama. Ova umjetni ka likovna organizacija predstavit e se u akovcu izložbom slika u enika Likovnog kluba “Paleta”.

Sve anost otvorenja izložbe bit e u petak, 26. rujna u Pu kom otvorenom u ilištu akovec s po etkom u 19 sati. Postav izložbe potpisuje slikar Ivan Lovrekovi , a bit e izloženo više od trideset u eni kih radova. (rr)

DOM KULTURE Prelog

“Ritina škola” i Planet Art “Ritina škola” Willyja Russella jedna je od najizvo enijih suvremenih komedija u svijetu, a u produkciji Planet Arta adaptirana je za Hrvatsku. Time pri a o znanju i obrazovanju postaje još zanimljivija i intrigantnija, a govori nam o tome što se doga a kad se u društvu koje baš ne cijeni znanje pojavi jedna cura koja – želi znat’, želi shvatit’, želi skužit’…! Što je znanje, zašto je ono uop e potrebno, emu ono služi, što njime dobivamo… samo su neka od pitanja s kojima se publika susre e u ovoj predstavi. Predstava e se održati u Prelogu u Domu kulture u nedjelju, 5. listopada s po etkom u 19 sati. (rr)

26. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr CENTAR ZA KULTURU 52. Revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece

Stižu najbolji filmovi osnovnoškolaca.

Ulaz slobodan!

29. rujna ponedjeljak VARAŽDIN Varaždinske barokne ve eri Franjeva ka crkva 20.00 LADO - Hrvatska glazbena baš na

SVJETSKI DAN TURIZMA obilježava se i u Čakovcu

Degustacije, zabava i brojna iznenađenja

Detalj s jubilarne 50. Revije lmskog stvaralaštva djece

Revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece, jedna od najstarijih filmskih mani estacija u Hrvatskoj, svoje e 52. izdanje doživjeti od 25. do 28. rujna u ak tri grada - Varaždinu, Ludbregu i akovcu. Okupit e seosnovnoškolski filmski stvaratelji i njihovi mentori, a tijekom etiri dana Revije na filmskim platnima prikazat e se sam vrh hrvatske osnovnoškolske kinematografije. Svake godine Revija se održi u drugom gradu, a ove e, uz Hrvatski filmski savez, organizatori Revije biti Filmsko-kreativni studio “Vanima” iz Varaždina, Škola animiranog filma akovec i Osnovna škola Martijanec.

Prijavljeni filmovi pristigli su iz svih dijelova Hrvatske, a u natjecateljski program uvrštena su 92 ostvarenja. Preko 150 mladih autora i njihovih mentora gostovat e na sjeve-

ru Hrvatske, a ak dvadesetak mladih gostiju i njihovih mentora stiže iz inozemstva.

Žiri nas uči - novitet Revije U proteklih godinu dana Revija djece uspostavila je kontakte s jednim od najve ih svjetskih estivala filmova za djecu - Gi oni Experience, Italija, te mnogobrojnim drugim partnerima usmjerenima djeci ili dje jem stvaralaštvu iz cijelog svijeta (SAD, Japan, Turska, Makedonija, Srbija).

Novitet ovogodišnje Revije jesu interaktivna predavanja pod nazivom “Žiri nas u i”. Naime, lanovi žirija Boris Poljak, Simon Bogojevi Narath, Maja Flego i Slaven Ze evi održat e predavanja o kameri i snimanju, animaciji, filmskim temama i montaži. Na taj na in žiri ne e samo kritizirati i hvaliti,

“

Na reviji će sudjelovati 150 osnovnoškolaca i njihovih mentora, a tijekom četiri dana, od 25. do 28. rujna, bit će prikazana 92 filma u natjecateljskom programu

ve mlade filmaše u iti i ne em novom. Po prvi puta biti e okupljen i me unarodni žiri djece koji e, uz djecu iz Hrvatske, initi i osnovnoškolci iz Italije, Turske, Srbije, Slovenije i Ma arske.

U okviru Reviji održat e se i Seminarsko-radioni ki program medijske pedagogije za voditelje filmskih družina iz regije, poduprijet od strane Agencije za mobilnost i programe EU-a, odnosno programa Erasmus+. Produkt seminara, izme u ostalog, bit e i koristan priru nik o medijskoj pedagogiji u regiji. Revija je jedina mani estacija u Hrvatskoj posve ena isklju ivo filmskom stvaralaštvu osnovnoškolaca – bilo da su njihovi filmovi nastali u okviru školskih družina ili kinoklubova, kao izvannastavna aktivnost.

Kao i svih prijašnjih godina, i svi programi 52. Revije hrvatskoga filmskog stvaralaštva za djecu bit e besplatni. U akovcu se filmovi mogu pogledati u subotu 27. rujna u Centru za kulturu s po etkom u 18 sati.

U PRELOGU 26. druženje osoba s invaliditetom

Jesen v Međimorjo Društ vo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec poziva sve zainteresirane da se pridruže tradicionalnom 26. druženju osoba s invaliditetom diljem Hrvatske pod nazivom “Jesen v Me imorjo”. U programu e

sudjelovati i gosti iz Slovenije.

Druženje e se održati u subotu, 27. rujna u Sportsko-rekreacijskom centru DG SPORT u Prelogu. Sve ano otvorenje bit e u 10.30 sati, a rekreativna natjecanja održat e se u 12 sati. Podjela medalja i proglašenje rezultata natjecanja na-

javljeno je za 16.30 sati. Za sve sudionike bit e pripremljen domjenak. Tijekom druženja sudionici e se mo i natjecati u disciplinama: vise a kuglana, pikado, šah, utrka u invalidskim kolicima, belot. Za sportske igre vrijede pravila doma ina.

Svjetski dan turizma obilježava se svake godine 27. rujna putem prigodnih mani estacija, priredbi i doga anja. Navedeni datum odabran je kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turisti ku organizaciju, danom kada je 1970. godine usvojen Statut Organizacije. Turisti ka zajednica grada akovca ove godine obilježit e taj dan u samom srcu Me imurja, gradu akovcu, u subotu, 27. rujna od 9 do 12 sati. Tim e se povodom u akovcu predstaviti TZ Me imurske županije, TZ op ine Sveti Martin na Muri, TZ grada Mursko Središ e, TZ op ine Štrigova i TZ op ine Nedeliš e, TA Kompas, TA Rudi travel, TA Jakopi , Etno Art Travel i Muzej Me imurja. Uz bogat program Turisti ka zajednica grada akovca za sve gra ane, posjetitelje i turiste organizira besplatan razgled grada akovca od 10 do 11 sati, uz stru no vodstvo licenciranih vodi a. Turisti ka zajednica grada akovca priprema i prigodan zabavni program te brojne degustacije.

U subotu besplatno na Adrenalinski park u Čakovcu!

Nova turisti ka i sportska atrakcija u akovcu je Adrenalinski park koji je postavljen u vanjskom prostoru Gradskih bazena “Marija Ruži ” akovec.

Namijenjen je prije svega dje jem uzrastu i omladini, ali u treningu motori kih i psihi kih sposobnosti mo i e se okušati i odrasle osobe. U subotu, 27. rujna s po etkom u 10 sati prigodnom sve anoš u otvorit e se Adrenalinski park. Projekt je vrijedan 200.000 kuna , a financiran je sredstvima Grada akovca i Hrvatske turisti ke zajednice. Park e u uporabu predati gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , koji e voditeljima podijeliti i certifikate. Gra ani e Adrenalinski park povodom Svjetskog dana turizma, u subotu, mo i isprobati besplatno.(rr)

30. rujna utorak VARAŽDIN Varaždinske barokne ve eri Gradska vije nica 18.00 Dodjela fes valskih nagrada i promocija CD-a Katedrala 19.00 Koncert nagra ivanih u enika Glazbene škole Varaždinski komorni orkestar Zbora Glazbene škole u Varaždinu

3. listopada petak AKOVEC Millenium cafe-bar 21.00 Željko Pervan & Stand Up Comedy

4. listopada subota DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 Lidija Ba i

5. listopada nedjelja VARAŽDIN Varaždinske barokne ve eri Katedrala 11.00 Sve ana misa zahvalnica i koncert povodom završetka 33. Varaždinskih baroknih ve eri

MARATONSKI KONCERT uskoro u Areni Varaždin

Tri kralja - Stavros, Zečić i Grdović - za najizdržljivije!

Nakon prošlogodišnjega zajedni kog koncerta u akovcu, Tri kralja zabave stižu u subotu, 25. listopada u Arenu Varaždin. S razlogom okrunjeni titulom “kraljevi zabave”, Jasmin Stavros, Dražen Ze i i Mladen Grdovi poznati su i po samostalnim maratonskim koncertima, a kada se na istoj pozornici udruže sva trojica onda je zagarantirana cjelove ernja ešta do jutra. Prvi koncert nadmašio je sva o ekivanja publike i samih izvo a a, tako da se novi koncert o ekuje s velikim nestrpljenjem. Prema najavi organizatora, ovo e biti koncert za najizdržljivije jer je prošlogodišnji trajao ak pet sati, a za ovaj se sprema i duža satnica, sve po želji samih izvo a a!

Ponovno kolektivna ekstaza Poznato je da su glazbeni spektakli ovog trajanja uvijek nekako rezervirani za pojedine DJ-eve, estivale elektronske glazbe, ali jedna ve er s

ova tri izvo a a nikako ne trpi kra e trajanje, a upravo je to ono što publika cijeni. Ovi ljubimci publike u Areni e dati najbolje od sebe i svojim hitovima držati publiku na nogama dok god e ona to tražiti, a poznato je da i Stavros, Ze i i Grdovi imaju itekako utakmica u nogama i novih aktualnih hitova. O ekuje se i velik broj gostiju iz susjednih zemalja zbog Arenine lokacije i velikog broja obožavatelja ovih zabavnjaka u Sloveniji te željnih pravog tuluma! Tko god je bio na prošlom koncertu, zna da ga o ekuje urnebesna zabava i kolektivna ekstaza. Ulaznice su u prodaji, a mogu se kupiti na prodajnim mjestima u Varaždinu (Rock art ca e, Barfly, ca e-bar Timeout, Suvenirnica Varaždinskih vijesti), Ivancu (kavana Ivana), Ludbreg (ca e-bar Jura), Novom Marogu (ca e-bar Inn), akovcu (ca ebar Arcus, ca e-bar Paladin), u Prelogu (hotel Panorama), u Murskom Središ u (pizzeria Vuri) i Palovcu (Domino bar) i Eventim.hr.

10. - 12. listopada VARAŽDIN Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

11. listopada PRELOG koncert: Vatra, ka Forum

25. listopada subota ARENA VARAŽDIN 20.00 koncert Tri kralja zabave: Stavros, Ze i i Grdovi

31. listopada petak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Miroslav Ili

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

ARTELJE u Čakovcu

Upiši školu crtanja i slikanja

Sekcija Likovnog udruženja akovec pod nazivom “Artelje” osmišljena je kao aktivnost udruženja kojemu e primarni cilj biti organizacija edukativnih radionica za djecu i odrasle s usmjerenjem na umjetnost i umjetni ko stvaranje. Artelje je predstavljen proteklu subotu u centru akovca, gdje je organizirana i minislikarska radionica. lanovi LU -a tom su prigodom dijele i dobru energiju ujedno i pozvali sve zainteresirane na upis u novu sezonu u kojoj e svi slikari amateri mo i korisno provoditi svoje slobodno vrijeme. Poduku iz slikarskih i crta kih tehnika daju profesionalni voditelji koji imaju višegodišnje iskustvo u vo enju radionica. Radi se u malim grupama u prostoru Doma amatera. Upisi za školu crtanja i slikanja za djecu od sedam do etrnaest godina, kao i za odrasle, jesu u tijeku. Edukacija po inje u mjesecu listopadu. (rr)

DANI Kalmana Mesarića u Gradu Prelogu

Danas “I u našem gradu” Kalmana Mesarića Polaganjem vijenca na rodnu ku u Kalmana Mesari a misom zadušnicom i književnom ve eri posve enoj Kalmanu Mesari u zapo ela je 17. rujna manifestacija “Dani Kalmana Mesari a”. Vijenac je položio te samim time i otvorio cijelu manifestaciju predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga Goran Gotal.

U multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” na književnoj ve eri prikazan je život Kalmana Mesari a kroz itanje intervjua i pisama prona enih u njegovoj ostavštini u Zagrebu u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. U programu su sudjelovali Dejan Novak kao glas Kalmana Mesari a,

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Maja Kos i Marija Oto Sa er kao novinarke u intervjuima s Kalmanom Mesari em, Veronika Mesari i Damir Mužani uprizorili su isje ak iz predstave “I u našem gradu”, isje ak iz romana “Dravom zlato plovi” pro itala je Sara Štefan, a Mirjana Hrži pro itala je pismo koje je Kalman Mesari pisao pred sam kraj svog života o svom boravku u Splitu. Za glazbeni predah pobrinuli su se tamburaši Kulturne udruge “Selja ka sloga” Prelog. Književnu ve er posve enu Kalmanu Mesari u vodio je Željko Soka itanjem biografskih podataka o njemu, prema rije ima Kalmana Mesari a samom sebi. Program je nastavljen 18. rujna u Domu kulture Cirkovljan, u kojemu su sudjelovale lanice Književnog kruga Prelog: Marija Bermanec i Veronika Zrna, lanovi Prilo ke amaterske scene Vlado Kova i Miljenka Setnik, kao i lanovi KUD-a “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave s predstavom “Ljubav i kalamper”.

Ve su održane kazališne ve eri u ehovcu, Draškovcu, Hemuševcu, Otoku i Oporovcu. Završna priredba bit e održana u petak, 26. rujna u Domu kulture u Prelogu uz predstavu Kalmana Mesari a “I u našem gradu”, s po etkom u 19 sati.

U nedjelju, 21. rujna održana je i radionica za kazališne amatere Me imurja, koju je vodila kazališna kriti arka i teatrologinja Sanja Nik evi . (j)

MUZEJ “Croata insulanus” u Prelogu

Vedute i arhitektura Međimurja U Muzeju “Croata insulanus” može se pogledati izložba slika “Vedute i arhitektura Me imurja”. Predstavljene fotogra ije Nine Vrani a s terenskih istraživanja 1954. godine nalaze se u knjizi An ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti Me imurja”. Knjiga i fotogra ije iz te knjige danas su okosnica za istraživanje arhitekture Me imurja.

Ekipa je istražila i dokumentirala kulturnu baštinu našeg kraja od arheoloških iskopina do 19. stolje a, a fotogra ije su pohranjene u fototeci Odjela za informacijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Fotogra ije su podsjetnik na me imursku kulturnu baštinu, arheološka nalazišta, feudalne i stambene objekte, sakralnu arhitekturu, javnu plastiku, ali i spomenike kojih više nema.

Ova izložba nastala je u suradnji s Državnim arhivom za Me imurje u Štrigovi. (j)

U KRALJEVOM VRTU umjetnička večer uz Damira Klaića - Ključa

Čakovec može i mora izgledati Dom umjetnika bolje! u Kraljevom vrtu PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

Gdje “sprašiti” pročelnika za kulturu?

D

O tome što umjetnici ine ili što mogu i/ili ne mogu u initi na poboljšanju vizualnog identiteta grada akovca, Klai govori: - Kao primjer mogu prokomentirati Štebihovu skulpturu kod Littere. Mi ga zovemo - Drvosje a. Bio sam u gradskoj komisiji za vizualni identitet. Bilo nas je petero, od toga etvero umjetnika. Ali to nije imalo nikakvu funkciju. Bili smo svi jednoglasno protiv tog spomenika. Štebih je veiliki umjetnik i ima izvanredne stvari i raznolike opuse, radio je staklo, vitraje, spomenike i mnogo sjajnih stvari. Za ovaj se spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom nismo složili zbog proporcije. Me utim, pokojni gradona elnik Šalamon je ipak uz potporu Zrinske garde to realizirao.

Zato ne znam zašto uop e takve komisije postoje kad ne možemo ništa promijeniti. ak je došla i preporuka struke iz ULUPUH-a da se ne radi, ali sve ‘zabadaf’.

Iako su mnogi akov ani ushi eni zbog porcijunkulovske atrakcije i “Ulice kišobrana”, akovec ima potencijala i za još

ruženje s umjetnicima u ambijentu Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Me imurca pod nazivim “Dopustite da se predstavim” zaokružuje svoj prvi serijal.

Protekli je petak u ugodnoj atmosferi uz štovatelje umjetnosti, prijatelje i znance dio svoga bogatog umjetni kog istraživanja i stvaralaštva predstavio umjetni ki fotograf Damir Klai - Klju . - Ro en sam 1964. godine u Starim Perkovcima kod Slavonskog Broda, a potom sam ‘pripitomljen’ u Me imurju.

- zapo eo je predstavljanje Klai . Duhovitim izri ajem prisjetio se zgoda i nezgoda školovanja, prvih fotografskih i gra i kih

“

- Varaždin nas je s Trash festivalom prešibal. Imaju i VAFI - sve značajniji međunarodni festival animiranog filma djece i mladih

iskustva, brojnih izložbi, fotomonogra ija, knjiga, mapa, plakata i suradnika.

MOST i Fly me to the Moon u Londonu!

Na kraju dvosatnog druženja posjetitelji su odgledali kratke ilmove o instalacijama “MOST”. Radi se o umjetni kom projektu - izložbi fotogra ija na rijekama, koje su održane na rijeci Dravi u Varaždinu, Rje ini u Rijeci te u Vukovaru na rijeci Vuki. Klai je najavio kako e se sljede i mjesec sli an performans i izložba dogoditi i u Londonu: - Krajem listopada idem u London na Temzu predstaviti projekte ‘MOST’ i ‘Fly me to the Moon’.

Tako er spremam izložbu ‘Šetnja po oblacima’ i nadam se da e se ostvariti na prolje e sljede e godine. Malo je komplicirana, ali ‘Eppur si muove!’

Zlatko Bacinger voditelj je projekta revitalizacije Kraljeva vrta. Najavljuje obnovu postoje eg prostora same rodne ku e Ladislava Kralja Me imurca: - Manifestacija ‘SRK umjetnosti’ ide prema kraju i paralelno s time i program ‘Dopustite da se predstavim’, na kojoj se predstavilo devet umjetnika razli itih pro ila: slikari, kipari, pjesnici, performeri i fotogra i. S obzirom na odobrena inancijska sredstva ispunjena su sva o ekivanja. Otvorili smo vrata Kraljeva vrta, koji su gra ani dosad percipirali kao nedostupan prostor. Nisu ak ni znali što se nalazi iza ovih vrata, da je to jedan prekrasan gra anski vrt. Percepcija tog prostora sada je ve druga ija. Ljudi sada ak sami dolaze i predlažu programe. Što se ti e samih tehni kih intervencija u samom prostoru, nismo do kraja zadovoljni. Zato se radi na projektu preure enja podruma ili tavana kako bi se stvorio uvjet za okupljanje ve eg broja ljudi. Struka e odlu iti u kom smjeru e i i obnova, a i inancije. Ako se ide u preure enje podruma, onda e to biti oko 30 kvadratnih metara prostora, gdje bi se moglo okupiti do dvadesetak ljudi. Preure enje tavana je skuplje, a to bi bio prostor od 120 kvadrata, gdje bi se onda mogla organizirati ve a okupljanja, predavanja i izložbe. Neki misle da u Kraljevom vrtu nije potreban veliki prostor jer takvih prostora imamo u Scheierovoj zgradi ili Pala i Zrinskih. Mi želimo od Kraljeva vrta stvoriti Dom umjetnika, ali i šireg kruga ljudi koji poštuju i prate umjetnost i žele s umjetnicima razgovarati.

mnogo ve e dosege. Spava li naš grad?

- akovec spava u svekolikom smislu. Potrebne su tribine s okruglim stolovima na koje bi bili pozvani svi koji sudjeluju u osmišljavanju kulturnog i vizualnog identiteta akovca. Dakle,

I Muzej Međimurja treba otvoriti građanima U razgovoru s publikom došlo je i do pitanja o nedavnom policijskom privo enju švicarskih umjetnika koji su na Cvjetnom trgu u Zagrebu izveli performans “Naked slow walk”. Klai je odgovorio: - To je in provokacije koji se nadovezuje i na sli an performans Tomislava Gotovca kada je gol ležao na asfaltu i ljubio ga.

Nisam zadovoljan privo enjem umjetnika. Nisu nikoga napadali i ne treba ih zatvarati. Normalna je stvar da danas netko provorica da bi uop e bio zapažen. A upravo se i provokacijom može skrenuti pozornost na neku temu koja je bitna u društvu, bilo da se radi o politi koj ili socijalnoj temi. Zato podržavam performere.

Na kraju promišljanja o kulturnoj problematici Klai se osvrnuo i na instituciju Muzeja Me imurja akovec: - Treba kritizirati i naš Muzej i njegovo radno vrijeme. I Muzej treba otvoriti. Izložbe u tom prostoru morale bi biti eš e. Nije uvijek stvar samo u novcu. Sve se može uz dobru volju poboljšati.

U Londonu je, primjerice, tendencija ‘izložbiranja’ u tri dana. Prvi dan se otvori, zatim se drugi razgledava i tre i dan kompletna izložba seli na neko drugo mjesto. Zašto nešto tako ne prakticirati i kod nas? Dobili bi dinami nost i ve i protok publike.

da mi umjetnici na takvim okupljanjima možemo sprašiti, primjerice, pro elnika za kulturu, da možemo županu ili dožupanu re i što mislimo kuda i kako dalje te dati prijedoge i rješenja. Varažadin nas je s Trash festivalom prešibal. Imamo dužu tradiciju animiranog ilma u ŠAF-u, a Varaždin nas je i u tome prestigao jer ima VAFI - me unarodni festival animiranog ilma djece i mladih. Zadnje je vrijeme da se za naš grad nekaj napravi. Porcijunkulovska instalacija s kišobranima bila je dobra, iako je mogla biti i bolja da su kišobrani bili guš e postavljeni. Me utim, nije problem kad je pogled uprt u kišobrane. Problem je kad uperiš pogled prema Perivoju Zrinskih.

Onaj ugostiteljski šator, iako znamo da je sponzorski, svake godine stvara usko grlo za prolaznike i zatvara pogled prema spomeniku Nikoli Zrinskom. Ima prostora npr. na parkiralištu MT -a. Zašto se taj šator tamo ne izmjesti? Regulacija prometa i pješa ka zona u te dane mogle bi se na zadovoljavaju i na in riješiti. Tada bi se dobilo kona no i to da se taj naš orao, zaštitni znak grada akovca, i vidi. On se uvijek skriva. Taj šator mi izgleda kao da su opet Turci došli s tim šatorom!

26. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM XANDER & THE KEYS - britanski rock bend u Čakovcu

U Hrvatskoj publika zna kako tulumariti i što je dobar provod!

Zašto su Aco Stanković i malena Dora “jurili” motorom?

PIŠU: IVANA LEVAČIĆ, ROBERTA RADOVIĆ

S

po etkom jeseni Podroom Drink And Music Club otvara sezonu klupske i koncertne scene u gradu akovcu. Za ovaj su koncertni prostor strani bendovi postali stvar navike. Tako je na podroomskoj pozornici u protekle dvije godine nastupao pozamašan broj mladih i totalno otka enih bendova, od irskih, britanskih, francuskih do ameri kih, meksi kih… Prošli petak na stage Podrooma stigao je britanski indie-rock bend Xander & The Keys. Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj, a osim u akovcu xanderovci su gostovali u Zagrebu, Županji i Zaboku. Xander & The Keys jedan je od onih bendova kojemu glazbeni kriti ari prognoziraju sjajnu karijeru, a predvodi ih energeti ni frontman Xander Allen, iji snažni vokal i zarazni gitarski riffovi odre uju zvuk banda. S nama je podijelio svoje impresije gostovanja u Lijepoj Našoj.

• Prvi ste put u Hrvatskoj.

Kakvi su Vaši dojmovi o našoj zemlji i ljudima?

— Bolju dobrodošlicu nismo mogli poželjeti, upoznali smo hrpu ljubaznih, otvorenih i veselih ljudi bez kojih ovo cijelo iskustvo ne bi imalo takav veliki i pozitivni utjecaj na nas.

Hrvatska je predivna zemlja, imali smo sre u pa smo tijekom putovanja s jednog koncerta na drugi imali dovoljno vremena vidjeti krajolik koji nas je oduševio.

• Predstavljate se kao indie rock bend. Na koncertima izvodite osim autorskih

HUMANITARNI KALENDAR za 2015. godinu

pjesama i obrade drugih izvo a a. Recite nam nešto o svom glazbenom izri aju.

— Veoma nam je bitno da sve što radimo dolazi iz srca, taj na in razmišljanja želimo zadržati kad je rije o našim pjesama. Pišemo o socijalnoj situaciji, strasti, a najviše o ljubavi. Naša pjesma ‘Shivers’ govori o seksu. Volimo eksperimentirati, a jedan od primjera je i pjesma ‘Roll On Thunder’ koja govori o tri zakona robotike iz ilma ‘Bicentennial man’.

• Nakon koncerta u Zagrebu i akovcu opipali ste ritam hrvatske rock publi-

“

- Pišemo i pjevamo o socijalnoj situaciji, strasti, a najviše o ljubavi

ke? Kako je publika reagirala na vaš nastup?

— Ovdje publika zna kako tulumariti i što je dobar provod! Mi se hranimo energijom publike i to se odražava na na-

šu izvedbu – što ja e publika ‘roka’, to mi ja e ‘rokamo’. Od Hrvatske publike dobili smo brdo pozitivne energije, ini se da ovdje ljudi vole glazbu uživo, a sama publika bila je jedna od najboljih pred kojima smo imali prilike svirati.

• Kako je publika prihvatila vaš singl ‘People That I Know’ i o emu govori pjesma?

— Pjesma ‘People That I Know’ govori o prihva anju od strane društva i zajednice u kojoj živimo. Govori o tome kako nije potrebno brinuti o tome što drugi ljudi misle. Pjesma po inje sa sporijim tempom i završava sa snažnim inišom, publika na taj ritam uvijek pozitivno reagira.

• Vaš bend Xander & The Keys djeluje tek dvije godine, a odsvirano je ve više od 150 koncerata. Imate li kakve posebne pripreme uo i koncerata?

— Obi no se družimo u ku i našeg bubnjara, razgovaramo o listi pjesama i slušamo našeg menadžera kako nas opominje da smo lijeni. Puno vremena provodimo zajedno pa bi mogli svaki trenutak nazvati nekim oblikom pripreme za koncert.

• Kakve su ambicije i planovi za budu nost benda?

— Pobjeda nad životom. Želimo stvari dignuti na višu razinu. No, najvažnije od svega je da se želimo vratiti u Hrvatsku, ako to bude mogu e...

Na lokacijama grada akovca ovih se dana snimao kalendar “Velike i male zvijezde”. Cilj je prikupiti sredstva za izgradnju centra za djecu sa sindromom Down.

Inicijatorica projekta Tamara Peras o pripremama za novi kalendar kaže kako se nastavlja uspješan projekt koji je pokrenut prije dvije godine i kojemu su se odazvali mnogi ljudi dobra srca. Kalendar je prodan u više od 8 tisu a primjeraka i prikupljeno je 200 tisu a kuna. Istaknula je da akcije ne bi bilo bez niza volontera, od fotografa Vjerana Žganca Rogulje, pa do šminkera, frizera. Prvo snimanje odradili su trener svih trenera - Miroslav iro Blaževi na stadionu u Kranj evi evoj ulici u Zagrebu, te poznati HRT-ov voditelj Aleksandar Stankovi . Stankovi se provozao motorom središtem akovca te povezao devetogodišnju Doru. Bez razmišljanja se pridružio humanitarnoj akciji, no smatra da bi država trebala imati mnogo više sluha za tu djecu. Dodao je da trebaju pravu skrb, dok mnogi o tome uop e ne razmišljaju. Stankovi smatra da djeci i obitelji moramo dati do znanja da smo uz njih. Sprijateljio se s Dorom koja ga je na rastanku poljubila.

U ČAKOVCU jubilarni 20. Jazz fair

Prvi put gost i američki pijanist Chris Jarrett!

U studenom 2014. godine Centar za kulturu akovec obilježava jubilarni 20. Jazz fair. Po prvi put akove koj publici predstavit e se ameri ki pijanist Chris Jarrett. U dvorani Centra za kulturu nastupit e još i makedonski virtuoz na gitari Vlatko Stefanovski, izvrsna hrvatska vokalistica Lela Kaplowitz s

5

Big bandom HRT-a, te nekadašnji pjeva grupe Tower of Power, Hubert Tubbs, sa Septatonics jazz bandom Maaseja Kova evi a.

Svi programi održavaju se u Centru za kulturu s po etkom u 20 sati, i to prema sljede em programu: Vlatko Stefanovski trio (srijeda, 19. studenoga), Chris Jarrett, Lela Kaplowitz i Big band HRT-a ( etvrtak, 20. studenoga) i Hubert Tubbs i Septatonics jazz band Maaseja Kova evi a (petak, 21. studenoga). (rr)

SNIMLJEN VIDEOMATERIJAL za Dan mira

Teuta i III. osnovna škola u videozidu s Poljacima!

U Centru za kulturu u akovcu prošli je petak održan program povodom Me unarodnog dana mira. U programu su sudjelovali u enici akove ke III. osnovne škole i plesa i Studija suvremenog plesa “Teuta”. Ovogodišnji je program organiziran temeljem dogovora gradona elnika Grada akovca Stjepana Kova a i gradona elnika poljskog grada Plonska Andrzeja Pietrasika. Posebnost programa je povezivanje izvo a a programa pomo u videozida s osnovnom školom iz poljskog grada Wieluna. S obzirom na to da su organizatori prijenosa bili Poljaci, videomaterijal nastao ovom suradnju mo i e se pogledati na na Youtube kanalu Me unarodne organizacije gradova glasnika mira youtube.com/user/IAPMC. Me unarodni dan mira ustanovljen je Rezolucijom UN-a iz 2001. godine. Njome je 21. rujna proglašen danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini.

Njega je utemeljila Op a skupština UN još 1981. s ciljem obilježavanja i ja anja ideala mira me u svim narodima i državama, a omogu uje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajedni ki šire poruku mira. Od osnutka do danas Me unarodni dan mira uklju io je milijune ljudi sa svih strana svijeta koji zajedni ki sudjeluju u raznim doga anjima i okupljanjima.

Po prvi put ove godine u obilježavanju je sudjelovao i akovec, i to u suradnji s gradom prijateljem Plonskom.

6

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec učuje

MOZAIK KNJIGA Dobitnica iz broja 992. Međimurskih novina je Tatjana Drvoderić iz Podturna (Sally Green: “Tama u meni”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

PREPORUKA

Sue Townsend: “Adrian Mole i godine divljine” etvrtak, 3. sije nja Imam groznih problema sa seksualnim životom. Svode se na to da nemam seksualni život. Odnosno, nemam ga s nekom drugom osobom.

Otkako ga je Pandora napokon nogirala, Adrian Mole zatekao se u nezavidnom položaju. Živi s ljubavlju svojeg života koja se ljubaka s drugim muškarcima. Da stvar bude još gora, dok mu karijera tone sve dublje, od uredskog štakora u državnoj službi do pera a su a u Sohou, uvi a da mu njegov epski roman “Oj! Brdovite zaravni moje domovine” ne e priskrbiti lovorike književne kritike kojima se nadao.

Ali Adrian e uskoro otkriti da nevjerojatne i divne stvari mogu propupati ak i usred divljine…

Alex Marwood: “Bezbožnice” Nova, senzacionalna pripovjeda ica krimipri a.

Psihološki triler koji ne ete zaboraviti. Donosimo sažetak radnje: Jednoga ljetnog jutra tri su se djevoj ice prvi put srele. Do kraja dana dvije od njih završile su u zatvoru zbog umorstva.

Dvadeset godina kasnije istraživanje niza mu nih ubojstava djevojaka novinarku Kirsty Lindsay dovest e do ista ice Amber Gordon. Ovo je prvi susret Kirsty i Amber od onoga zlokobnog dana kad su bile djeca, kad se dogodio strašan zlo in. Svjesne opasnosti u kojoj se nalaze, s novim identitetom i obiteljima koje žele zaštititi, u init e sve što je potrebno da sa uvaju svoju mra nu tajnu.

No ho e li u tome uspjeti? Ili e im njihove nove obitelji okrenuti le a, a horde razjarenih susjeda do i pred vrata?

KNJIŽARA “LJEVAK”

Adam Grant: “Daj i uzmi” Dobri momci pobje uju samo u ilmovima? Ne, osobe koje uspijevaju dijele se na one koje daju, uzimaju ili uskla uju, a uvriježeno shva anje da su osobe koje daju slabi i i gubitnici pokazuje se potpuno pogrešnim.

Davanje donosi gubitke s

BELETRISTIKA Hrvoje Šalkovi : Valcer protiv Eintrachta Tanja Novak: Muzej Majka Vanessa Diffenbaugh: Jezik cvije a

PUBLICISTIKA Adam Grant: Daj i uzmi Drago Balvanovi : Peru Klaudija Carovi -Stanko: Bosiljak - hrana i lijek

kojima onaj tko uzima ne mora ra unati, ali uspjeh koji postižu oni koji daju širi se i prelijeva, uve avaju i uspjeh onih koji se nalaze oko njih. I dok uspjeh osoba koje daju stvara vrijednost, umjesto da je samo prisvaja, osoba koja uzima uspijeva samo pod uvjetom da drugi gube.

Knjiga Adama Granta uvodi novu paradigmu u poslovanje i visoko je na li-

sti najutjecajnijih poslovnih knjiga desetlje a. Kako kaže autor, njezin je cilj razumjeti zašto je davanje ujedno zarazno i opasno. Kako bi otkrio zašto ljudi koji daju zauzimaju vrh ljestvice uspjeha, autor je prikupio iznena uju a istraživanja i pri e iz života koje objašnjavaju na koji na in davanje može biti utjecajnije – i manje opasno – nego što ve ina ljudi vjeruje.

Prvi dio Grantove knjige otkriva na ela uspjeha osoba koje daju te pokazuje kako uspješne osobe koje daju na jedinstveni na in pristupaju odnosima u etiri važna podru ja: povezivanje s drugima, suradnja, vrijednosti i utjecaj. Drugi dio knjige posve en je gubicima povezanima s davanjem. Istražuje kako se osobe koje daju brane od sindroma izgaranja na poslu te kako uspijevaju ne postati mekušci i slabi i.

Veliki ilozof dvadesetoga stolje a Ludwig Wittgenstein rekao je da bi se “ozbiljno i kvalitetno ilozofsko djelo moglo napisati tako da se u cijelosti sastoji od viceva”. Za razliku od bilo koje druge knjige ilozofa Slavoja Žižeka, ova kompaktna zbirka viceva – nekih koji su “ljupko vulgarni” (njegov opis) i nekih koji nisu tako ljupko vulgarni – odabranih iz njegovih knjiga, pruža indeks odre enim ilozofskim, politi kim i seksualnim temama koje ga zaokupljaju. Žižekovi vicevi sadrže sklopove i poante, kao i prljave misli i uvrede zbog kojih je Žižek slavan.

TOP LISTE

ALBUM TJEDNA Elbow: “The Take Off and Landing of Everything”

Demonstracija osjećaja tuge i sloma duše Britanski sastav Elbow skrenuo je u svoj plavi period. To nije samo zbog omota albuma “The Take Off and Landing of Everything”, nego i zbog sadržaja, tonova i emotivnih premaza kojima dominira sjetno ruminativno raspoloženje koje pak fantasti no korespondira s jesenskim “bluesom”. “The Take Off and Landing of Everything” je moderna plo a o raspadu ljubavnih veza društveno i vremenski svjesnih muškaraca s njihovim ljepšim polovicama. Muški su ti koji su svjesni svoje emotivne strane i koji imaju tihe patnje te potajno emotivno sagorijevaju uza zvuk svoga osobnog falseta i na ovom su se albumu našli da svoje osje aje podijele sa svijetom. To je ambijentalni orkestralni synth pop, a u fokusu je vokal,

Slavoj Žižek: “Žižekovi vicevi”

HR AKOVEC FORMULA 13 1. I’m Not The Only One - SAM SMITH 2. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN 3. Arrows - FENCES ft MACKLEMORE & RYAN LEWIS 4. A Place With No Name - MICHAEL JACKSON 5. Prayer In C (Robin Schulz Rmx) - LILLY WOOD & THE PRICK 6. Shake It Off - TAYLOR SWIFT 7. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2 8. Come Get It Bae - PHARRELL WILLIAMS 9. True Love - COLDPLAY 10. The Chamber - LENNY KRAVITZ 11. U Get Me High - TOM PETTY & THE HEARTBREAKERS 12. Rude - MAGIC! 13. You Already Know - ARCADE FIRE 14. She Knows Me - BRYAN ADAMS 15. Superheroes - THE SCRIPT

RADIO 1 Top Hit List 1. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih 2. MAGAZIN - No no no

eš e falset, Guya Garveya i potmule molske harmonije emocionalno ispijenih ljudi. Vijesti ionako kažu da su lanovi grupe relativno nedavno prolazili

kroz turbulentne periode.

Album je, ukratko, krasna demonstracija osje aja tuge, gubitka, sloma duše.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

3. ITD BAND - Kao ja 4. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 5. GAZDE - Samo tebe ljubim 6. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 7. PAVEL - Autenti no osrednji 8. COLONIA - Fenix 9. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 10. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 11. TONY CETINSKI - Žena nad ženama 12. JELENA ROZGA - Život je udo 13. ET - Bivša 14. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto 15. DANIJELA - Naivno malo pile

26. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište Pijanist Sam Rotman na Tribini “ČČ” Kada se Sam Rotman kao šesnaestogodišnjak po prvi put predstavio sa San Antonio sim onijskim orkestrom pred publikom od šest tisu a ljudi, Baldwin Keynote asopis je napisao: - Sam Rotman je pijanist s ogromnim potencijalom.

Rotman je preddiplomski i diplomski studij glazbe završio na poznatom Julliard akultetu u New Yorku. Kao student primio je devet razli itih nagrada u obliku stipendija, priznanja i drugih dobitaka. Bio je me u dobitnicima nagrada na pet klavirskih natjecanja, u Sjedinjenim Ameri kim Državama i Europi. Najprestižniju nagradu primio je kao pobjednik na 4. Internacionalnom natjecanju Beethovenovih kompozicija u Be u, Austrija. Održao je preko 2.400 koncerata u Sjedinjenim Ameri kim Državama, Kanadi, Meksiku, Karibima, Južnoj Americi, isto noj i zapadnoj Europi, jugoisto noj Aziji, Indiji, Kini, Rusiji i južnoj A rici, ukupno u 58 država.

Godine 1970. zapo inje izvo enjem niza Beethovenovih koncerata, samostalno ili uz orkestar.

Bio je lan žirija na mnogim internacionalnim klavirskim natjecanjima u SAD-u i Europi. Gotovo dvadeset godina bio je ravnatelj klavirskog odsjeka te obnašao ulogu izvršnog direktora D’Angelo glazbene škole pri Mercyhurst koledžu desetak godina. Izdao je etiri CD-a: Portrait o a Piano koji uklju uje djela Mozarta, Beethovena, Schuberta, Chopina, Debussya i Rachmanjinova; Impressions: Piano Portraits o Claude Debussy; Mussorgsky’s Pictures at an Exhibition s klavirskim kompozicijama Rahmanjinova i Piano Music o Beethoven. Produciran je videonaziva “Sam Rotman, koncertni pijanist: Glazba i svjedo anstvo jednog Židova za Isusa”.

Pijanist Sam Rotman gostuje u akove kom Centru za kulturu u etvrtak, 2. listopada s po etkom u 20 sati.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

DORA LE LEDINŠ AK - jedna od najboljih živu ih majstorica lepoglavske ipke

Operirala je mrenu.

Vid je još odlično služi za čipkarenje!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

I

ako ve broje osamdeset ljeta, nježne i meke ruke vremešne bakice Dore Ledinš ak vješto barataju dedekom i batekom. Naime, tako se zove priru ni alat, odnosno okrugli tvrdi podložak i parni broj drvenih bati a koji služe za izradu ipke tehnikom zvanom - ipka na bati e. U vrijeme održavnja 18. me unarodnog estivala ipke u Lepoglavi baku Doru zatekli smo u predvorju Doma kulture, gdje se nalazi stalna prodajna izložba ipke Zadruge lepoglavske ipke. Prisjetila se svojih prvih doticaja s rukotvorinama i ru nom izradom ipke: - Po selima u okolici Lepoglave žene su vam nekad puno radile ipku doma i time ak prehranjivale obitelj. To je bio dodatni izvor zarade za brojna naša doma instva. I ja sam nau ila ipkarenje od tih doma ih ipkarica. Tako da sam si i miraz osigurala jer sam od prodaje ipke koju sam sama izradila kupila stolce, krevet i dio namještaja. ipka se puno

radila i tražila i nakon Drugoga svjetskog rata. Kasnije sam u ila raditi ipku i od jedne Slovenke, Ivanke Horvat.

To vam je bilo 1952. godine i evo sve do danas ja radim razne motive. Naj eš e radimo ruže, tulipane i razne cvjeti e, grozdeke, leptire i sli no.

Vitalna baka Dora i u svojoj osamdesetoj godini nema problema s vidom.

Za izradu jednoga manjeg tableti a, ako se radi po osam sati dnevno, potrebno je dva tjedna i o i joj nisu nimalo umorne: - Vid me dobro služi. Operirala sam mrenu. Za itanje i ipkarenje moram imati nao ale, a na daleko dobro vidim.

Za izradu koristimo pamu ni konac bijele ili bež boje debljine 200. A ponekad, ako imamo neku narudžbu, kao što smo jednom radili oltarnik za jednog župnika, onda smo koristile konac debljine 150. Ti se stolnjaci peru i zato konac mora biti tanji. lanica sam Zadruge lepoglavske ipke i ima nas starijih ipkarica oko petnaest. Mla e ipkarice rade unutar Udruge ipkarstva i tradici-

“

Dora Ledinščak broji osamdeset ljeta, ali još uvijek uživa u izradi čipke

petak, 26. 9.

18.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG znanstvena antastika, avantura

subota, 27. 9.

16.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 REVIJA HRVATSKOGA FILMSKOG STVARALAŠTVA DJECE

20.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG znanstvena antastika, avantura

nedjelja, 28. 9.

16.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA akcijski triler

20.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG znanstvena antastika, avantura

ponedjeljak, 29. 9.

18.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG

onalnih zanata. Mi stariji se sastajemo u Zadruzi, družimo se, prisje amo starih vremena i ugodno uz ipku provodimo svoje slobodno vrijeme.

Lepoglavska ipka na popisu je nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. I baka Dora Ledinš ak svojim je marljivim rukama pridonijela da se ipka njezinog kraja zaštiti kao kulturno naslje e i baština koja je zna ajna za itavo ovje anstvo. Sate, dane i nebrojene vikende provela je uz ru ni rad, ali, kako nam je na kraju razgovora kazala, ipkarenje je još uvijek veseli i radit e to dok god joj zdravlje i vid dozvole.

BIJEG S PLANETA ZEMLJE

SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA

animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Cal Brunker Uloge/glasovi: Jan Kerekeš, Enes Vejzovi , Aleksandar Cjetkovi , Robert Ugrina, Jasna Biluši ...

akcijski triler Režija: Frank Miller Robert Rodriguez Uloge: Mickey Rourke, Jessica Alba, Josh Brolin, Bruce Willis, Joseph Gordon-Levitt, Rosario Dawson...

znanstvena antastika, avantura

20.00 SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA akcijski triler

utorak, 30. 9.

18.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG znanstvena antastika, avantura

20.00 SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA akcijski triler

četvrtak, 2. 10.

20.00 Tribina ČČ KONCERT SAM ROTMAN, klavir

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 27. 9., i nedjelja, 28. 9.

Scorch i Gary Supernova bra a su svemirci iji je posao uvanje svemira.

Kada BASA, tvrtka za koju bra a Supernova rade, primi obavijest o pozivu upomo s Tamnog planeta (Zemlja), Scorch dobije zadatak izvršiti misiju

spašavanja. S obzirom na to da se svi oni koji su o šli na Tamni planet nikad nisu vra li, Gary pokušava sprije i Scorcha u tom naumu, ali uzalud. Trajanje: 89 minuta. Preporu uje se starijima od 6 godina.

U remekdjelu Franka Millera uronite u portret mra nog Basin Cityja, prepunog fatalnih žena, okorjelih zlo inaca i ne pi nih junaka. Pri a koja ostavlja bez daha! Zlikovci nisu bili nikad opakiji, a junaci Sin Cityja nikad odvažniji! Nasta-

vak legendarnog Sin Cityja, ekranizacije poznatog stripa o gradu iji su stanovnici u strahu od nekih najozloglašenijih zlikovaca koje su imali prilike sres . Trajanje: 102 minute. Preporu uje se starijima od 13 godina.

17.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirani film

20.00 OLUJA STOLJEĆA avantura, triler

8

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Neo ekivani susre s poslovnim partnerima iz inozemstva donijet e željeni napredak u izgradnji vašega poslovnog projekta. Na odmor trenuta no ne pomišljate, iako o njemu sanjarite. Planirate se osamostali i odvoji od obitelji.

Ak vni ste u pronalaženju na ina kako biste ugodili sebi, ali i vama dragim osobama. Slobodni e se pripadnici ovog znaka zaljubiti i bi u sedmom nebu. Vaše dobro raspoloženje i ljubavni zanos dobro e djelova i na sve oko vas.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U poslovnom okruženju ne ete se osje a zadovoljno. Vaše su ambicije velike, ali se sve ne e razvija onako kako biste vi željeli. Slijedi naporan radni tjedan, a vaš bioritam kao da nema snage pra sve više obaveza koje ste si sami nametnuli.

S partnerom podijelite svoje brige.

Godit e vam komunikacija. Ako ste sami, krenite u nova osvajanja.

To vam ne mora bi dugora an cilj, ali vam može uljepša svakodnevnicu. Stres umanjite tr anjem ili pješa enjem.

LAV (23.7. - 23.8.)

U poslovnom okruženju ovih e dana bi posebice živahno i dinami no. Primit ete i zanimljivu e-poštu s konkretnom i primamljivom poslovnom ponudom. Iskreni razgovor s poslovnim partnerima vra t e vam samopouzdanje i osje aj povjerenja u ljude. Obnovit ete staro prijateljstvo iz srednjoškolskih dana. Promijenit ete i privatne planove i prilagodit ete se drugim osobama. Posve te pozornost svom izgledu. Puno ete se kreta , pa se uvajte manjih nezgoda.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Dobro isplanirajte dane vikenda kako ne biste gubili vrijeme na nevažne sitnice. U pkajte odre ene telefonske brojeve i predložite poslovni sastanak. Ugodne vijes i pozi vne reakcije potaknut e vaš poslovni optimizam. Dobro je vrijeme za bra ne partnere da porazgovaraju o odnosima. Imajte na umu kako se samo zajedno mogu donijeti i zajedni ki planovi za budu nost.

Slobodni e bez prevelikog razmišljanja ulaziti u avanture koje bi mogle potraja . Zdravi ste.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Željene promjene dogodit e se samo uz pomo vaše inicija ve.

Ovih ete dana bi miljenik sre e pa e se poboljšati svi poslovni uvjeti. I u emotivnim odnosima doga aju se pozi vne promjene.

Ljubavne zgode, druženje i zabava u init e dane vikenda posebno zanimljivima. Uživat ete u igrama s partnerom. Ako ste sami, iza ite s društvom van. Sve pršti od mogu ih prilika za upoznavanje osoba koje mogu bi potencijalni ljubavni partneri. Šarmantni ste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Budite oprezni s novcem i potpisivanjem dokumenata. Mogu a je manja nancijska kriza. Pomo e s i od prijatelja ili obitelji. Ipak nije sve tako crno. Ako ste nezaposleni, na vidiku je prilika za zapošljavanjem. U emo vnim odnosima na budite preoštri kako ne biste nepotrebni povrijedili partnera. Ako ste slobodni, o ekuje vas novo ljubavno poznanstvo koje bi moglo rezul ra strastvenom avanturom.

Ne kalkulirajte, krenite u akciju.

Dobrog ste zdravlja.

MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.)

Poslovni zadaci se gomilaju. Oko vas e se stvori gužva i uzbu enje. Samo s dobrom organizacijom i planiranjem mo i ete sve obavi kvalitetno i pravovremeno. Mnogi pripadnici vašeg znaka o ekivat e pomo od partnera. Nemojte o ekivati da netko drugi rješava stvari umjesto vas. Više se oslonite na sebe i svoje mogu nos . U emo vnim odnosima može do i do manjih nesporazuma. Razgovarajte o problemima. Više se odmarajte.

RAK (22.6. - 22.7.)

Uz manje promjene na poslu raste vaš op mizam. Ne e vas napuštati motivacija i inspiracija za nove poslovne projekte koji bi mogli biti unosni. Sredinom nadolaze eg tjedna pokrenut ete se i na emo vnom planu. Bit ete skloni ljubavnim pustolovinama. Trajna veza mogla bi bi ugrožena jer ne ete prihva a monotoniju. Privla e vas izazovi i nova iskustva. Vaš ego e upravlja vama, umjesto da vi upravljate njime. Razmišljate o preseljenju u susjedno mjesto.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Ako imate privatni posao, iskoris te planetarni ciklus koji pozitivno djeluje na vaše poslovne projekte.

Ostanite vrsto na zemlji i imat ete na što bi ponosni. Nova poslovna ponuda koju ete prihva donijet e vam zasluženu nov anu dobit.

Pogodno je vrijeme i za ljubav. Partneru nemojte nameta svoju volju i previše zahtjeva, ve mu podarite više slobode, ali i roman nih trenutaka. Više se bavite tjelovježbom, kre ite se u prirodi i uzimajte zdrave obroke.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Pripadnike vašeg znaka o ekuje poslovno putovanje i korisni kontak . Nakon vikenda slijedi tjedan koji je iznimno pogodan za sklapanje poslova. Dane vikenda iskoris te maksimalno za obitelj, druženja i ljubav. Osobe koje su dulje vrijeme u braku vezu bi mogle okruni zarukama ili uplovljavanjem u bra ne vode. I samci su zreli za prekretnicu u ljubavi. Osje at ete se snažno, mo no i sposobno za velike i korjenite promjene i odluke. U dobroj ste psiho zi koj kondiciji.

JARAC (22.12. -20.1.)

Na poslovnom planu mogu e su manje komplikacije. Ipak, uz dosta energije i volje riješit ete sve zaostatke i probleme, pa ete završi sve zapo eto. Puni ste emocija i trebat e vam ljubavi. Ovih ete dana bi prepuni blagos i šarma.

Ako ste u potrazi za ljubavnim partnerom, mo i ete bira izme u dvije ponude. Samodisciplina e vam donijeti više snage. Budite nasmijani i optimisti ni. Dolaze dobri dani u kojoj e vaš šarm posebice do i do izražaja.

RIBE (20.2. -20.3.)

Povoljno je vrijeme za po etak novih poslova. Ambiciozni ste. Ipak planove ne ete mo i tako lako ostvari . Nemojte bi nestrpljivi.

Mogu e prepreke shvatite kao znak da se zaustavite u mogu im nepromišljenim namjerama. U ljubavnim odnosima prolazit ete kroz lakšu krizu. U komunikaciji s partnerom budite tolerantni i tako ete izbje i mogu e sva e i nesuglasice. Jesenske dane iskoris te za dodatnu rekreaciju i tjelovježbu koja e vam godi .

Glavna tema ovogodišnjeg festivala bila je simbioza ipke i nakita

LEPOGLAVA – MJESTO SLAVLJA ČIPKE I ČIPKARSTVA

Sklad ornamentike i bezvremenske ljepote PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: NEVENKA ŠARDI, RR

ipka je bila nekad, ali je i danas, izraz bogatstva. Ni belgijski dvor nije odolio raskoši ipke, biranog nakita, raskošne odje e i vrhunskih frizura. A i hrvatski velikaši bili su u europskom modnom trendu korištenja ipke kao modnog detalja...

Dio je to brojnih zanimljivosti iz svijeta ipkarstva s kojima su se posjetitelji mogli upoznati na 18. me unarodnom festivalu ipke.

Raskoš ipke i njezina raznolika primjena ushitila je svakog posjetitelja ipkarskog festivala koji se od 18. do 21. rujna održavao u Lepoglavi. Tema ovogodišnje festivala ipke bila je “ ipka i nakit”, a zemlja partner Bosna i Hercegovina. Manifestacija je organizirana pod visokim pokroviteljstvom

“

Čak 190 mladih uči vještinu izrade lepoglavske čipke! predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a.

Što je čipkanje? ipkanje kao vrsta ru nog rada nastalo je u doba renesanse na prostoru Mediterana, gdje su ipku naj eš e izra ivale seljanke za potrebe narodne nošnje i ukrasne predmete bogatiih.

Na podru ju zapadne Europe izra ivala se ve inom u redovni kim, gra anskim i plemi kim staležima. Postoje dvije osnovne kategorije: rad iglom i rad bati ima ili valjcima.

ipkarenje u Lepoglavi ne izumire. Naprotiv, sve više mladih želi nau iti tu tradicijsku vještinu ru nog rada Festival je predstavio izložbu ipke iz Hrvatske, i to iz poznatih ipkarskih destinacija kao što su Hvar, Pag, Split, Sikirevci, Križevci, a nisu izostale ni me imurske ipkarice iz Svete Marije. Doma ini se mogu pohvaliti da se umije e izrade lepoglavske ipke uspješno prenosi i na mla u populaciju, tako da je ove godine uklju eno ak 190 mladih u razli ite radionice izrade ipke. Manifestacija ima me unarodni karakter pa su izložene ipke iz Ma arske, Slovenije, Belgije, Poljske, a nakit i modni dodaci od ipke stigli su i iz Španjolske, Malte, Belgije, Velike Britanije, Estonije, Švedske, Francuske, Italije i eške. Osim predstavljanja ipkarskih radova, festival je obilovao i kulturno-umjetni kim programom u kojem se izdvaja koncert Sandre Bagari uz pratnju Darka Domitrovi a te nastup Folklornog ansambla “Lin o” iz Dubrovnika, koji su oduševili publiku.

Čipka kao modni detalj na damskim torbama Za jesensku šetnju gradom ipkarice predlažu damske torbe u toplim bojama pijeska uz elegantni dodatak ipkastih motiva.

U sun anim jesenjim danima ovi e modni dodaci još više zasjati svojom pro injenoš u, a bude li tmurnih, kišnih i maglovitih dana – tada e zasigurno svoom originalnoš u razvedriti svaku vlasnicu ovih šarmantnih torbica.

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Iako odjeća ne čini ženu, ona ima snažan utjecaj na njezino samopouzdanje koje pak, vjerujem, čini ženu.”

Mary Kay Ashe

media

9

10

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ FOTO: SNJEŽANA ZORKOVIĆ

MEĐIMURSKA KUHARICA

Punjeni teleći kare Priprema Tele i kare se razdvoji, meso od kosti, a oko štapi a lungi a omota se panceta. Na mesu se nožem naprave udubine i uguraju se štapi i.

Sve zajedno mariniramo i nakon dva sata stavimo u pe nicu na 210 stupnjeva dvadeset minuta.

Pita od povr a: od brašna, soli, še era, maslaca, jaja i kiselog vrhnja umiješamo prhko tijesto, razvaljamo te na njega stavimo kuhano povr e po želji pomiješano sa svježim sirom i jajima. Pe emo na 170 stupnjeva 40 minuta.

Pire od brokule: u slanoj vodi kuhamo krumpir narezan na kockice, te deset minuta prije kraja dodamo narezanu brokulu. Odlijemo višak teku ine, dodamo još soli i maslaca i sve zajedno izmiksamo.

Umak od sjemenki: u lonac stavimo korjenasto povr e i june e kosti, te dobro popržimo dok ne dobijemo boju karamele. Zalijemo crnim vinom, konjakom i vodom. Kuhamo etiri sata. Kad se temeljac izreducira, dodamo razne sjemenke koje smo prije popržili na tavi bez masno e da puste aromu.

Za ovaj vikend Nino Biškup iz restorana Barok u akovcu preporu uje pripremiti tele i kare punjen lungi om i pancetom s pitom od povr a na pireu od brokule i umak od raznih sjemenki.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kremšnite Deset žutanjaka promiješajte s 30 dag še era tako dugo dok smjesa ne postane pjenasta. U me uvremenu pomiješajte mlijeko i vodu te zagrijte na štednjaku. Smjesu od žutanjaka i še era prelijte s dvije šeflice kipu eg mlijeka koje je pomiješano s vodom.

Dobro izmiješajte i dodajte 30 dag brašna. Ponovno dobro izmješajte i sipajte u kipu e mlijeko. Miješajte na štednjaku 15 minuta.

Od deset bjelanjaka istucite tvrdi snijeg. Dodajte 30 dag še era. Sa štednjaka maknite kipu u smjesu i u nju odmah dodajte snijeg. Promiješajte i dodajte 2 vanilin še era.

Zvjezdice Priprema Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto, ostavite da odstoji na hladnom oko pola sata, potom ga razvaljajte.

Kalupom izrezujte zvjezdice; pola s rupicom u sredini, pola bez rupice.

Pecite ih oko 20 minuta na 190 °C stupnjeva. Ispe ene i ohla ene zvjezdice zalijepite uz pomo marmelade, i to jednu cijelu s jednom s izrezanom rupicom.Posipajte še erom u prahu.

Sastojci - 50 dag glatkog brašna T 550 akove kih mlinova - 25 dag margarina - 20 dag še era u prahu - 2 žumanjka - ½ vre ice praška za pecivo - 2 vanilin še era - naribana korica 1 limuna - malo kiselog vrhnja - za spajanje marmelada po želji

Sastojci - 6 aša po 2 dcl vode - 10 jaja - 60 dag še era (30 + 30 dag) - 30 dag brašna - 2 vanilin še era - 2 kore / lisnato tijesto - malo še era u prahu - biljni šlag - 6 aša po 2 dcl mlijeka

U me uvremenu ispecite dvije kore od lisnatog tijesta za kremšnite. Na prvu ulijte vru u smjesu. Kad se ohladi, dodajte po želji šlag. Na kraju stavite drugu koru te posipajte še erom u prahu.

Belovićev traminac Ovo poluslatko vino odli no paše uz razne deserte i slastice. Godište 2011. ima 12,5 posto alkohola. Ovo vino izuzetne je arome jer postiže harmoniju alkohola i kiselina, zlatnožute je boje i može biti suho ili polusuho.

Traminac je vino koje kontinuirano traže ljubitelji vrlo izgra enog ukusa.

(SZ)

26. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

PUT ČAJA

Sveti otrov i lijek – Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

U vrijeme dok su Olimpom vladali bogovi ije su mo u u naroda anti ke Gr ke izazivale strahopoštovanje jedan je bog zvan Bahko imao sina Kissosa koji je umro dok se igrao s ocem.

Bahko ga je pokušavao oživiti kako je god znao i umio, no njegovom sinu više nije bilo spasa.

Nad ocem slomljena srca od gubitka sina smilovala se božica Zemlje Gaja i pretvorila je sina u bršljan koji se i dan danas u gr koj zove „kissos". Bahko je smatrao bršljan svetom biljkom i zbog toga je uvijek na starim freskama i amforama prikazan s bršljanom. Starogr ka legneda manje je poznatija od one koja potje e iz Keltskih izvora.

Pri a govori da je prelijepa djeva Iesolt bila obe ana lijepom i hrabrom vitezu Tristanu. Nakon što je Tristan tragi no poginuo u bitci, Iesolt je zbog izgubljene ljubavi umrla od tuge. Kralj koji pak je bio zaljubljen u Iesolt zbog ljubomore na ljubav izme u prelijepe djeve i viteza naredio je da njihovi grobovi budu odvojeni jedan od drugoga. Iz svakog od grobova nesretnih ljubavnika izrastao je bršljan i tijekom vremena su se spojili te stvorili vor produljuju i tako svoju vje nu ljubav. Ovu pri u ovjekovje io je Richard Wagner

list bršljana

u svojoj operi „Tristan i Isolda" pa živi i danas.

Bršljan je esta biljka naših šuma, parkova i oku nica, a nosi imena poput barsijan, beštran, bršljen, brštan. Stari narodi, posebno Grci, smatrali su ga biljkom besmrtnosti, životne snage i radosti, a pjesnici mu, prema ve spomenutim legendama, pripisuju vje nu ljubav i odanost. Rani su krš ani svoje mrtve polagali na podlogu od bršljanova liš a. Slike bršljana mogu se na i u mnogim srednjevjekovnim crkvama, a bršljan se i danas nalazi na mnogim grobovima. Botanika je bršljan svrstala u svoje knjige pod imenom Hedera helix i opisuje ga kao biljku koja je lijek za sve bolesti, ali s kojom valja biti oprezan jer neznanje može dovesti do toga da bršljan pokaže svoju otrovnu stranu jer sadrži otrovne tvari koje djeluju poput virusa.

U kolovozu i rujnu s mladih gran ica skupljaju se svježi listovi koji se suše, a važno je da zadrže prirodnu boju.

Kod nas se bršljan malo koristi jer se o njemu, osim u dekorativne svrhe gotovo ništa ni ne govori, ali je zato puno tražen u drugim zemljama.

Bršljan je penja ica koja naraste 20-30 m u visinu na za

nju prikladnim mjestima, kao što su drve a, klifovi i zidovi.

Raste na vlažnim i humusnim zemljištima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, a voli vlažan zrak. Odlikuje se kožastim zimzelenim listovima koji na jednoj biljci mogu do i u više razli itih oblika. Listovi mogu biti zeleni ili prošarani kremasto - bijelim ili srebrnastim prugama, a dugi su 5 do

10 cm, srcolikog varijabilnog oblika i spiralno raspore eni po stabljici koja se pomo u zra nog korijenja penje i prihvati za podlogu. Biljka cvijeta od kraja ljeta do kasne jeseni, to nije od kolovoza do listopada. Cvjetovi su bijelo zelene boje, plodovi su pak tamnoplave bobice promjera 6-8 mm. Plodovima bršljana hrane se mnoge ptice, pa one tako rasprostranjuju njihove sjemenke. U svakom plodu se nalazi 1-5 sjemenki. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, a ljekovitost i otrovnost biljke potje e od saponidnih tvari. Bršljan može doživjeti i do nekoliko stotina godina starosti te ima vrlo spor prirast.

Iako je još otac medicine Hipokrat pomogao bršljanu da stekne iznimnu popularnost u

lije enju, nije ništa znao o njegovim iscjeliteljskim svojstvima. Vjerovao je da u biljkama žive bogovi i duhovi koji im daju iscjeliteljske mo i. Od 16.

Stolje a posve uje se sve ve a pozornost bršljanu kao lijeku protiv upala dišnog sustava. U 19. stolje u jedan lije nik je primijetio da djeca u nekim dijelovima južne Francuske manje pate od kašlja jer piju mlijeko iz malih posudica izra enih od dijelova bršljanova drveta.

Bršljan sadrži djelotvorne tvari, saponine, koji se izdvajaju iz listova, a svoje ime zahvaljuju injenici da stvaraju pjenu kad se otope u vodi. Bršljan je naju inkovitiji u borbi protiv svih vrsta kašlja i problema s dišnim putevima. aj od bršljana pripremamo tako da jednu žlicu svježih ili suhih cvjetova bršljana stavimo 10 minuta u 1 litru vrele vode te potom procijedimo. Takvim uvarkom se tijekom dana nekoliko puta grklja i ispiru usta. Ovaj se aj vrlo uspješno primjenjuje kod gnojnih krajnika i zubnih istula. aj pripremamo i od sušenog usitnjenog lista. Jednu žlicu suhe tvari stavimo u jednu litru hladne vode, zakuhamo, odmah procijedimo i pijemo nekoliko puta tijekom dana po jedan decilitar aja zasla enog medom. Ova kura smije trajati najviše 14 dana.

S velikim se oprezom aj od lista bršljana može upotrijebiti za reumatske i žu ne tegobe, za iš enje kože, iš enje krvnih žila kod ateroskleroze, kod upale želuca i crijeva, te za regulaciju ciklusa mjese nice te kod kašlja, bronhitisa i astme.

KOZMETIČKI SALON MIRALIS

Proslavimo 5. rođendan uz popuste Kozmeti ki salon Miralis, vlasnice Mirele Kordi , slavi svoj 5. ro endan. Salon se nalazi na adresi Kralja Tomislava 2, preko puta " vure" u centru grada iznad SOHA i Bipe. Za sve vas koji još niste posjetili ovaj

kozmeti ki salon izdvojit emo iz ponude: Miralis nudi pedikuru, gel na nogama, geliranje umjetnih noktiju, trajni lak, sve vrste depilacija s voskom i sa še ernom pastom (brazilka, noge, bikini,

ruke, le a, lice...). Tako er je u ponudi i novi vosak Adam i Eva, iš enje i njega lica, kao i sve vrste masaža (klasi na, aroma, anticelulitna…).

Povodom 5. godišnjice, tijekom cijelog listopada, prilikom bilo kojeg tretmana izvucite svoj popust za sljede i takav tretman.

Popusti koje možete izvu i jesu 10, 20, 30, pa ak i 50 posto.

Posjetite ih i odaberite nešto za sebe iz njihove ponude, najavite se možete na telefon: 040/310-063 ili 098/903-5230.

U suradnji s Me imurskim novinama salon Miralis poklanja i kupon za 10 % popusta na sve tretmane.

(SZ)

kozmetički salon

ajem od lista bršljana ispiru i kosu svake ve eri ukloniti emo problem prhuti, a pijenjem aja osim ve spomenutih dobrobiti tijelo emo o istiti od trovanja pesticidima i štetnih radioaktivnih zra enja.

Kod spravljanja pripravaka od bršljana važno je voditi i brigu da se ne preporu uje uzimati više od svije žlice usitnjenog lista bršljana na litru vode niti pak više od jednog lista bršljana u ajnim mješavinama. Bobice bršljana valja držati podalje od djece i nikako ih koristiti za pripravljanje aja.

Djelotvoran lije protiv kamenaca u žu i, bubrezima i mokra nom mjehuru pak je bršljanov vinski uvarak koji spremamo od 5 dkg svježih listova bršljana koje sitno izrežemo i stavimo u 1 l crnog vina koje lagano kuhamo. Kada se koli ina teku ine upola smanji uvarak procijedimo i pustimo da se ohladi te dodamo još 0,5 l kuhanog vina. Za suzbijanje kamenaca pije se po jedna aša ovog vina pola sata prije doru ka. Kura traje od 8 do 10 dana.

Protiv kožnih bolesti pak pomaže tinktura od bršljanovog liš a. Za to trebamo samljeti bršljanovo liš e te njime napunimo bocu do vrha te prelijemo jabu nim octom i ostavimo tjedan dana na toplom mjestu. Ovom tinkturom oboljelo mjesto na koži mažemo najmanje 10 dana. Za uklanjanje kurjih o iju na prstima pak pomaže svježi list bršljana koji usitnimo i svaku ve er omotamo problemati no mjesto gazom. Nakon najviše 10 dana kurje oko se može ukloniti s prsta. Suhi bršljanov list pak se može samljeti u ini prah koji ušmrkavamo 5 do 7 puta na dan i vrlo brzo emo na taj na in izlije iti i riješiti se polipa i izraslina u nosu.

Nakon ove pri e o biljci koju cijene još od vremena anti kih bogova, a s kojom se susre emo svakodnevno u svom prirodnom okruženju nemojte si više dozvoliti, a da bršljanu pristupate samo kao jednoj invazivnoj ili ukrasnoj biljci, jer ona je lijek za udah punih plu a, blistavu kožu i veliki zbogom otrovima i kamencima u našim unutarnjim organima.

Kralja Tomislava 2 AKOVEC 040 / 310 063 098 / 903 52 30

12

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.8.2014.

Model

koli ina udio, %

1

Škoda Octavia

1707

6,63%

2

Volkswagen Golf

1509

5,86%

3

Opel Corsa

1242

4,82%

4

Opel Astra

1219

4,73%

5

Volkswagen Polo

1152

4,47%

6

Hyundai I30

745

2,89%

7

Volkswagen Up

684

2,65%

8

Škoda Rapid

678

2,63%

9

2,39%

Ford Fiesta

615

10 Renault Clio

602

2,34%

11 Volkswagen Passat

555

2,15%

12 Peugeot 208

498

1,93%

13 Citroën C4

479

1,86%

14 Peugeot 308

460

1,79%

15 Kia Cee'd

425

1,65%

16 Toyota Yaris

411

1,60%

17 Opel Insignia

377

1,46%

18 Ford Focus

376

1,46%

19 Citroën C3

343

1,33%

20 Audi A3

337

1,31%

21 ostali

11352

44,06%

UKUPNO

25766

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

27. rujna 1925. po ela je izgradnja slavne staze Nürburgring. Staza je svrstana me u najopasnije i najzahtjevnije na svijetu sa 72 zavoja, brojnim usponima i padovima, te je zbog toga dobila i nadimak „zeleni pakao“.

Pogodnosti za vlasnike starijih Citroëna Citroën pokre e akciju u razdoblju od 22. rujna do 25. listopada 2014. kako bi se vlasnici Citroën vozila pripremili za jesenske i zimske uvjete na cesti i uštedjeli, održavaju i svoj automobil u ovlaštenoj mreži servisa Citroën. Organizirana je akcija u kojoj kupci mogu ostvariti ak do 30% popusta na dijelove namijenjene redovnom održavanju vozila te dodatnih 10% popusta na rad, potreban za zamjenu tih dijelova. Popust je namijenjen vlasnicima Citroën vozila starijih godišta, a ve i je što je automobil stariji: za vozila stara 4 godine popust je 20%, za vozila straosti 5-8 godina popust je 25%, a za vozila starija od 9 godina popust je 30%. Potrebno je nazvati ili posjetiti ovlaštene servise Citroën te dogovoriti preventivni pregled vozila. Stru ni tehni ari marke e pregledati vozilo, napraviti ponudu potrebnih radova te savjetovati o neophodnim zahvatima koje bi trebalo napraviti.

Popust se ne odnosi na dijelove limarije vozila, dodatnu opremu, motorna i ostala ulja, akumulatore, proizvode za njegu vozila i ostale kemijske proizvode.

VOZILI SMO: Novi Renault Twingo

Twingo dolazi zabavniji, okretniji i domišljatiji Kao posljednji u nizu malih, inovativnih Renaulta, novi Twingo simbol je Renaultove stru nosti u tom podru ju. Novi Twingo krasi inovativna platforma s motorom smještenim straga koja gradskim automobilima donosi mnogobrojne prednosti, uklju uju i krug okretanja od samo 8,6 metra zbog ega se automobil može okrenuti gotovo u mjestu (za-

Renault je hrabrim potezom stvaranja posve novog Twinga ponovno prizvao duh kojim se izvornik isticao iz gomile. Dvadeset godina nakon predstavljanja izvornika Twingo treće generacije obnovljen je od temelja. Rezultat toga zabavan je i iznimno upravljiv gradski automobil te povratak razigranosti izvornika u šarenom paketu koji možete personalizirati do najsitnije pojedinosti.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

kretni kut kota a je ak 45º) i povišen voza ev položaj koji jam i preglednost na razini najboljih automobila u klasi.

Istodobno, novi je Twingo 10 cm kra i od prethodnika, ali unutrašnjost je dulja ak 23 cm (me uosovinski razmak je dulji za 12 cm), 8 cm je viši, a i prtljažnik je duži za 10 cm. Novi je Twingo u ponudi samo u karoserijskoj ina ici sa petora vrata.

Novi Twingo na izbor nudi dva trocilindarska motora (atmosferski Sce 70 i turbo Tce 90) koji ostvaruju snažne performanse, a istodobno su štedljivi. SCe motor sa 70 KS bilježi potrošnju od 4,5 l/100 km, CO2 105 g/km (izvedba sa Start&Stop sustavom umanjuje te podatke za dodatnih 10%).

Tce motor razvija 90 KS, ima prosje nu potrošnju 4,3 l/100 km i emisiju CO2 99 g/km. Š asija novog automobila jam i precizno i sigurno upravljanje koje vož nju u urbanim podru jima ini posebnim užitkom. Sa živahnim motorom Energy TCe 90 straga novi Twingo u elementu je i na

duljim putovanjima otvorenom cestom.

Pametan dizajn novog Twinga s peterim vratima i prilagodljivom modularnoš u, omogu en posve ravnom podnicom automobila, omogu uje mu da u potpunoj udobnosti preveze etvero putnika. To je jedini mali gradski automobil u koji, zahvaljuju i rekordnoj duljini utovarnog prostora od 2,31 metra, po duljini stanu polica za knjige, kontrabas ili košarkaš. Osnovni obujam prtljažnika je 188 litara, a može narasti do velikih 980 litara s preklopljenim sjedalima. Obujam pretinaca za sitne predmete u unutrašnjosti je ak 52 litre!

Novi Twingo jedini je gradski automobil koji na izbor nudi dva multimedijska sustava: pametno rješenje koje obuhva a besplatan navigacijski sustav temeljen na sustavu R&GO povezan s vašim pametnim telefonom ili ugra eni tablet R-Link Evolution® najnovije generacije s dugim popisom aplikacija razvijenih za voza e.

Novi Twingo razvijen je u suradnji s Daimlerom (Smart) te je prilikom razvoja posebna pozornost bila posve ena kvaliteti i sigurnosti. Twingo se proizvodi u tvornici u Novom Mestu u Sloveniji u koju je mnogo uloženo kako bi mogla ispuniti standarde Renaulta i Daimlera u pogledu kvalitete.

Novim Twingom završen je ciklus pomla ivanja Renaultovih malih automobila. Budu i da mu je cilj privu i nove kupce, Renault preuzima velik rizik kao i s Twingovim prethodnicima. Smještanje motora straga genijalna je zamisao, baš kakav je bio i izvorni Twingo.

Još je malen izvana i velik iznutra, ali sada na izbor nudi i dva sustava povezivanja koji uz njegovu nenadmašnu upravljivost i okretnost olakšavaju vožnju u urbanim podru jima.

Paketi opreme su za naše tržište Authentique, Expression i Dynamique, a cijena po etnog modela je 65.900 kn.

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Renaultov nagradni natječaj „Twingospođice“

U povodu dolaska novog Twinga na hrvatsko tržište, Renault je pokrenuo urbanu društvenu igru nazvanu „Twingospo ice“ u kojoj glavnu ulogu imaju etiri Twinga, u etiri razli ite boje, etiri mlade, lijepe i poznate voza ice, predvodnice etiriju jednako lijepih i urbanih skupina od po tri djevojke, koje e se natjecati u virtualnom i stvarnom svijetu.

Svaka od etiri kapetanice natjecateljskih timova (Twingo ambasadorice), a to su Anamarija Asanovi , Vanda Winter, Lorena Nosi i Korana Gvozdi , dobit e na korištenje etiri Twinga razli ite boje: bijeli, crveni, plavi i žuti te e preko društvenih mreža do 25. rujna odabrati po tri djevojke s kojima e na Facebooku, Instagramu i Twiteru raditi na popularnosti svoje skupine skupljaju i lajkove, komentare, podjele (share) na FBu, uporabe # ispred imena svake ekipe na Twitteru i Instagramu.

Povrh natjecanja u virtualnom svijetu, Twingospo ice bodove e skupljati i u stvarnom svijetu: na Twingo izazovima u Zagrebu 4. listopada te u Rijeci 11. listopada, Twingospo ice e nakon brojnih treninga morati pokazati koliko su vješte voza ice i znaju li iskoristiti sve Twingove funkcionalnosti.

Ekipa Twingospo ica koja putem interneta i na Twingo izazovima prikupi najviše bodova, nakon dodjele nagrade, koja e se održati na Elle Style Awards ceremoniji 24. listopada u zagreba koj galeriji Lauba, oti i e na vikend izlet u Pariz gdje ih o ekuje uzbudljiv shopping u Galeries Lafayette! A etiri kapetanice sljede ih e godinu dana kao ambasadorice Twinga svakodnevno u njemu uživati.

Sve informacije o natje aju, na inu sakupljanja bodova kao i sve detalje o timovima pogledajte na www.twingospodice.hr

KIA Road Show na parkiralištu Hotela Park

Ve tradicionalan Kia Road Show gostuje u akovcu 26. i 27. rujna na parkiralištu Hotela Park. Ljubiteljima dobrih automobila, sporta i zabave Kia ponosno predstavlja svoju paletu modela. Posjetitelji imaju priliku

uživati u testnim vožnjama, ali i ostvariti kupnju uz ekskluzivne popuste i pogodnosti koje se nude samo na Kia Road Showu.

Upoznavanje automobila nadopunit e zabavni i animacijski program.

media

13

14

media

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

JESTE LI SE ZAPITALI

Zašto je strelica miša nagnuta na jednu stranu?

Iako ga koristimo gotovo svakodnevno, ak i ve inu dana, ve ina nas je injenicu nagnute strelice miša uzela zdravo za gotovo, no jeste li se ikad pitali zašto je tome tako? Vjerojatno ne razmišljate o tome kada radite mišem, no ako obratite pozornost strelica miša nagnuta je na lijevu stranu. Pitanje se postavlja zašto strelica nije postavljena vertikalno.

WEB PREPORUKA

Bart Gijssens, stru njak za korisni ka su elja na StackExacnagu, objasnio je razlog nakošene strelice koju je pronašao u dokumentu starom više od 30 godina, to nije iz 1981. godine. Bart je potvrdio kako je Douglas Engelbart, ovjek koji je izmislio miš, zapravo napravio vertikalnu strelicu, no gdje je onda “zapelo”?

Gra i ko korisni ko su elje operativnog sustava u

praksi je prvi implementirao Xerox. Kursor je tako bio opisan u dokumentu iz 1981. godine, gdje su raspisane karakteristike XEROX PARC-a, prvoga gra i kog korisni kog su elja u povijesti! Kada su napravili to ra unalo, prakti no je bilo nemogu e dizajnirati vertikalnu strelicu miša malih dimenzija, odnosno strelicu koja e biti uo ljiva od stranice korisnika, radi loših

rezolucija zaslona. U to vrijeme inženjeri u PARC-u odlu ili su da ne e pove avati strelicu miša, ve e je lagano nagnuti, tako da e lijeva stranica strelice ostati vertikalna, dok e desna biti nagnuta za 45 stupnjeva. Iako je prošlo više od 30 godina, te svjedo imo zaslonima ultravisokih rezolucija, nagnuta strelica i dalje je ostala standard! (izvor: www. zimo.dnevnik.hr)

DOKAZANO

Prvo slijetanje na Mjesec nije lažirano Društvene igre na internetu Stranice su osmišljene kao promocija igranja modernih društvenih igara i širenja kulture igranja tih igara. U današnje vrijeme interneta, videoigara i drugih vidova elektroni ke zabave društvene igre za stolom nepravedno su gurnute na marginu. Udruga “Igranje”, koja je doma in internet stranice igranje. com, želi promijeniti percepciju javnosti o društvenim igrama. Stoga donosi vijesti iz svijeta društvenih igara, opise i recenzije igara, izra uje kvalitetne prijevode pravila igara te omogu ava njihovo besplatno preuzimanje s njihovih stranica.

Zajednicu igra a održava kroz dobro posje eni forum.

Otkako je Apollo 11 20. srpnja 1969. Neila Armstronga, Michaela Collinsa i Edwina “Buzza” Aldrina odveo prvi put na Mjesec, traju rasprave o tome je li cijela pri a istinita ili je rije o podvali. Oni koji obožavaju i hrane se teorijama zavjere nikada nisu odustali, iako je iscurilo 45 godina od prvog slijetanja na Mjesec, još uvijek postoji dovoljan broj onih tvrde kako se cijela pri a zapravo - nije dogodila. Barem ne u stvarnosti, jer uporno se iz brojnih krugova gura verzija kako je sve samo najobi nija prijevara i koliko god vrstih, konkretnih dokaza postojalo i bilo predo eno skeptici ne žele napraviti korak nazad.

Kona an dokaz je relativna stvar, no u današnje vrijeme moderne tehnologije omogu uju nam vjerne simulacije i detektiranje što je, zapravo, istinito, a gdje je “usko ila” montaža bilo koje vrste.

Upravo najnaprednija tehnološka rješenja zaslužna su za još jedan dokaz o tome da je slijetanje na Mjesec stvarno i da je ekipa ljudi koji su zauvijek ostali zapisani u povijesti doista bila “tamo gore”.

Nvidia je sa svojom posljednjom serijom gra i kih kartica temeljenih na Maxwell arhitekturi, a rije je o modelima GTX 970 i GTX 970, uspjela napraviti gra i ku simulaciju prvog slijetanja na površinu Mjeseca.

Konkretno, tehnologija VoxelBased Global-Illumination (VXGI) koristi napredne algoritme koji gra i kim karticama, izme u ostalog, nude mogu nost to nih izra una re leksija s bilo koje površine, i to bez mogu nosti pogreške. Upravo tu tehnologiju Nvidia je iskoristila kako bi pobila teoriju zavjere

koja se temelji na fotogra iji na kojoj je Neil Armstrong snimio Buzza Aldrina, a prema kojoj je osvjetljenje “lažirano”, a razbijen je i mit o tome kako se na fotogra ijama ne vide zvijezde, “što je još jedan dokaz kako je sve skupa najobi nija laž”.

Sve to su stru njaci iz Nvidije uspjeli demantirati, odnosno objasniti da su astronauti doista bili na Mjesecu i da nitko nikome nije lagao, barem kada je rije o jednom od najvažnijih doga aja u povijesti ovje anstva uop e.(izvor: www.zimo. dnevnikhr)

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Karlovački Žigolo razvedrio fanove emisije!

Zabavno-glazbena emisija “Fio show” iz tjedna u tjedan uveseljava svoje fanove novim glazbenim gostima. Protekli vikend veselu atmosferu i pravi “štimung” napravila je grupa Žigolo iz Karlovca. Gledatelje su razvedrili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anji-

ma, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl.

Nisu izostali ni recepti za zdrav život. Preporuke i savjete kako sa uvati zdravlje i blagotvorno djelovati na odre ene zdravstvene tegobe u stalnoj rubrici i zdravom kutku dao je Kralj ešnjaka, koji je stalni sponzor emisije.

26. rujna 2014.

PETAK, 26.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Dali B.show (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Mura – Drava (r) Dali.B show Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 26.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra Rezervirano vrijeme TV Prodaja Dom 2 (R) 24 sata vijes TV prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Eurobox (R) Druga strana (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Koncert/emisija VTV Emisija VTV-a Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 27.09.

NEDJELJA, 28.09.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 Zagrljaj ljepote 14:50 GET Report 15:20 Dali B.show (r) 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Dom 2 (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Dali B.show (r) 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

SUBOTA, 27.09.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:25 08:30 08:45 09:30 09:45 10:00 10:30 10:40 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00 15:00 15:10 15:40 16:10 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:30 22:00 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Me imurski narodni obi aji Iz prošlos TV Prodaja Moja Istra (R) TV Razglednica TV Prodaja Eurobox (R) Mali oglasi Pressica Tajne uspjeha TV Prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV Prodaja Shi (R) TV Prodaja Glazbeni in (R) Mali oglasi Zlatna dolina (R) Dali B. Show (R) Mali oglasi Po dragome kraju (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Koncert (R) Mužikaši i pajdaši (R) Sutrašnjica danas VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 28.09.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:40 13:55 14:00 15:00 15:15 15:45 17:00 17:30 18:00 18:15 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Pressica (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Iz VTV Arhive: U dobrom društvu (R) TV Prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim TV Prodaja Druga strana (R) Koncert (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:30 Rezervirano vrijeme 21:00 Ve er uz lm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 29.09.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 29.09.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:20 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Druga strana (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Shi Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) TV Oblo ec (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 30.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 30.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Eurobox (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 01.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 01.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:30 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija/Po dragome kraju (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 Sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta (R) Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Pod pove alom/ razgovori Vicovizija Kratki rezovi Otvoreno nebo Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 02.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Dali B. show Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 02.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:35 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana U svjetlu vjere Iz VTV Arhive Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FLASHMOB u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu

Čast nam je biti dio europske kampanje za zdravlje!

PIŠE: ROBERTA RADOVI Proteklu subotnju prijepodnevnu špicu u akovcu razigrali su plesa i studija Vivona, u enici Srednje škole akovec, lano-

vi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom, gra ani statisti i znatiželjna publika. Razlog zajedni kom plesu na javnom prostoru i prepoznatljivoj naran astoj

boji kampanje Tjedna kretanja bio je Flashmob organiziran s ciljem snimanja videospota koji e najaviti MOVE Week 2014.

Tjedan kretanja obilježava od 29. rujna do 5. listopada. Kam-

Preloški su plesa i u ime zdravlja zaustavili promet kroz središte grada

Promet u Prelogu zaustavljen je na petnaestak minuta U Hrvatskoj se planira oko 200 sportsko-rekreativnih aktivnosti na kojima se o ekuje ukupno 11.000 sudionika povodom paneuropskog MOVE Weeka. Jedan od njih bio je i Flashmob

u Prelogu. Okupljenima se u središtu Preloga obratila Renata Kutnjak-Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, a pozdravila ih je i ravnateljica Dje jeg vrti a “Fijolica”

Prelog Brankica Mezga, ispred Društva “Naša djeca” Prelog. Promet središtem Preloga zaustavljen je na petnaestak minuta kako bi plesa i izveli ovu jedinstvenu koreografiju.

panja ima viziju postizanja novih 100 milijuna tjelesno aktivnih gra ana Europe do 2020. godine. Plesni kadrovi snimani su u trideset i tri europske države, što e rezultirati zajedni kim videospotom za najavu ovogodišnjeg Tjedna kretanja. Za snimanje akove kih plesnih kadrova bio je zadužen Žan Novosel, a pred kamerom je na Trgu Republike plesalo jedanaest lanova Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, u enici Srednje škole akovec, break dance skupina i plesa i plesnog studia Vivone, ija je voditeljica Karmen Kova evi Jambor o akciji kazala: - Pridružujemo se Flashmobu i plesnoj koreografiji koju može svatko izvesti, od onih najmla ih pa sve do starijih osoba. Mi smo u našem gradu uvijek spremni na novotarije, pa se i ovom akcijom pridružujemo nastojanjima zajednice da se ljudi potaknu na kretanje. ast nam je biti dio najve e europske kampanje promocije tjelesne aktivnosti i zdravlja, a posebno veseli što se ples doga a osim u akovcu i u Murskom Središ u i Prelogu te što emo svi skupa biti dio jednoga zajedni kog europskog spota.

Ako ste propustili zaplesati protekli Flashmob, imate priliku još jednom, u subotu, 4. listopada, kada e na Trgu Republike u

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

akovcu biti veliko finale mani estacije “MOVE Week 2014.”

Me imurske županije, gdje e se uz ostale aktivnosti ponoviti i ovaj jedinstveni Flashmob.

Organizatori Flashmoba u Me-

Hrvatsku u zajedni kom europskom videospotu predstavljaju etiri grada. Tri su iz Me imurja!

imurju bili su Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, gradovi akovec, Mursko Središ e i Prelog te turisti ke zajednice grada Preloga i Murskog Središ a.

Plesali i osnovnoškolci Murskog Središća Mursko Središ e tako er se pridružilo jedinstvenom Flashmobu i plesu na zajedni ku koreografiju i glazbenu temu koju je pripremila ISCA. Voditeljica Flashmoba u Murskom Središ u kazala je: - Ples je jedan od pokreta a koji ljude diže na noge i poti e na kretanje.

Majice u kojima smo nastupali donacija su Zavoda za javno zdravstvo. Svi smo mi ponosni što je Mursko Središ e u tome sudjelovalo kao jedan od samo etiri odabrana grada u Hrvatskoj. Na šetnici je plesalo pedeset dvoje djece iz naše Osnovne škole od petog do osmog razreda i svi su oni time bili jako oduševljeni.

Nedavno poplavljenu šetnicu rasplesali su u enici OŠ Mursko Središ e

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

SPORTSKI RIBOLOV

RAZGOVOR S POVODOM MILJENKO PERKO, kapetan reprezentacije Hrvatske u sportskom ribolovu udicom na plovak, analizira nastup naše reprezentacije i sve što se doga alo na SP-u u Me imurju

Drugi dan trebala se loviti samo mrena mamcima na bazi sira Porazgovarali smo s Miljenkom Perkom, kapetanom reprezentacije Hrvatske u sportskom ribolovu udicom na plovak, o tome kako smo došli do 6. mjesta na 61. Svjetskom prvenstvu u ribolovu udicom na plovak, koje je bilo održano od 8. do 14. rujna na odvodnom kanalu Hidroelektrane Donja Dubrava izme u Svete Marije i Donje Dubrave, što je drugi najbolji ostvareni rezultat. Najbolji ukupni ekipni plasman Hrvatske reprezentacije ostvaren je na SP-u održanom u Parizu 2001., kada je reprezentacija Hrvatske bila ekipno peta, a Smail Habibovi bio pojedina no peti na svijetu.

- Hrvatski reprezentativci izborili su se za svoje mjesto u reprezentaciji kroz majstorice koje su se održavale na kanalu HE Dubrava kod Svete Marije.

Majstorice su bile dirigirane tako da se 4. kolo lovilo štekom, a 2. slobodno, dok se ulovljeni keder nije bodovao. Od svih natjecatelja koji su se plasirali na majstorice prvih 6 izborilo se za ulazak u hrvatsku reprezentaciju, a to su ostvarili Dejan Vondrak, Dražen

Štajduhar, Martin Vr kovi , Davor Florjani i dva me imurska sportska ribi a, mladi i u usponu: Alan Perko (Glavatica-Pfeifer Prelog) i Nikola Filipaši (Som Kotoriba). - na po etku nam je objasnio Perko situaciju oko toga kako su izabrali reprezentaciju.

Dobra taktika i izbor mamaca donijeli odli no drugo mjesto prvi dan Nakon toga stru no nam je objasnio kako je teklo natjecanje i zašto nakon prvoga odli nog dana ipak naša reprezentacija nije osvojila medalju.

- Prvi dan vodostaj je izrazito odgovarao našim de kima i bio je klju an za ostvareni odli ni rezultat. Tako er na ruku nam je išao izvu eni startni broj 6. Lovili smo na šteku jer se ona najbolje pokazala kroz majstorice, naime, štekom je najlakše izvu i veliku ribu koja se o ekivala kao ulov.

Dok su sve reprezentacije odlu ile loviti daleko, mi smo se odlu ili loviti blizu, na 10, 11 metara, što je tako er bilo presudno za odli an rezultat prvi dan. Lovili

smo na plovke od 30 grama pa sve do 80 grama. Osnovni najlon bio nam je 0,27, dok nam je predvez bio od 0,22 do 0,25. Udice na koje smo lovili bile su Colmic NK 800 br. 6 i br. 8. Korišteni mamci bili su crvi i kombinacija crvi i ver de vasa. Lovili smo na Milo hranu i na crve zalijepljene sa šljunkom pomo u ljepila za crve. Naš najbolji pojedinac bio je Nikola Filipaši , koji je bio drugi u svom sektoru. Dva tre a mjesta osvojili su Dejan Vondrak i Martin Vr kovi , Alan Perko bio je sedmi, a najiskusniji Dražen Štajduhar u svom je sektoru zauzeo osmo mjesto. U pojedina noj konkurenciji najbolji je bio eh Radek Hron, koji je ulovio nevjerojatnih 12,9 kilograma ribe. Od naših najbolje se plasirao Nikola Filipaši , koji je s 7,1 kilogramom ribe zauzeo 18. poziciju.

I kad su svi o ekivali medalju, ona se ipak nije dogodila…

- Drugi dan vodostaj je porastao za 1 metar, do 1,5 m, što je pred nas stavilo veliki izazov jer nismo nikad lovili po tako visokom vodostaju, pa naša prednost doma e vode više nije

mogla do i do izražaja. Iz razgovora s reprezentativcima Srbije saznali smo da su oni navikli loviti po tako jakoj struji, na rijekama kao što su Dunav, Drina, Tisa, što je bila njihova velika prednost koju su na kraju i iskoristili osvajanjem tre eg mjesta.

Tako er na ruku nam nisu išli ni izvu eni startni brojevi. Pritisak je bio puno ve i na nama zbog odli noga prvog dana i težine lova po tako visokom vodostaju.

Naša taktika iz prvog dana nije tako dobro funkcionirala.

Srbi i Nizozemci skužili su kako treba loviti drugi dan Perko govori što je presudilo.

- Pokazalo se da je trebalo loviti dalje nego prvi dan, te se trebala koristiti druga hrana, koja bi bila više na bazi sira. Svjetskog prvaka Gorana Radovi a moglo se namirisati s 20 metara kako miriše po siru. Nizozemci koji su postali svjetski prvaci koristili su teku i sir. Klju na riba koju je bilo potrebno uloviti bila je velika mrena. Tako er sektori B i C se dosad nisu koristili u natjecanjima hrvatskih liga, pa je tamo

Miljenko Perko, kapetan reprezentacije Hrvatske, koja je odradila dobar posao na doma em terenu

- Pokazalo se da je trebalo loviti dalje nego prvi dan, te se trebala koristiti druga hrana, koja bi bila više na bazi sira. Svjetskog prvaka Gorana Radovi a moglo se namirisati s 20 metara kako miriše po siru, govori naš kapetan bio i nešto slabiji ulov. Drugi dan naši reprezentativci zauzeli su 5., 7., 9., 11. i 13. mjesto, te smo ukupno zauzeli 6. mjesto. Tri reprezentativca imala su samo po jedan griz, koji su i uspješno realizirali, što je za svaku pohvalu s obzirom na to da znamo da su drugi gubili dosta ribe. Da smo uspjeli ostvariti više grizeva, ni medalja ne bi bila nedostižna.

Cjelokupno vodstvo Hrvatske reprezentacije, kapetan Miljenko Perko, trener Drago Filipaši i direktor reprezentacije Zoran Pfeifer, zadovoljno je ostvarenim rezultatom. Nakon potpunog debakla prošle godine i ostvarenog 35. mjesta od 36 ekipa i postavlje-

nog cilja ulazak u top 10, valja napomenuti da od 38 reprezentacija njih 18 bili su profesionalci koji love za velike ekipe i sponzore koji se bave ribolovnim priborom.

Sama organizacija dobila je pohvalu od krovne svjetske ribolovne organizacije, svi su bili iznimno zadovoljni vi enim u Me imurju. Glavni kandidati za medalju, Engleska i Italija, koji su bili najbolji na treninzima, nakon uvjerljivo najbolje Hrvatske ostali su razo arani ostvarenim rezultatom, ali su ve najavili svoj ponovni dolazak u Me imurje kako bi lovili ribe.

Ve je dogovoren Sensas kup u kolovozu 2015.

Naši reprezentativci sada se okre u doma oj ligi, gdje su preostala još dva kola do kraja, a nakon toga slijede majstorice za plasman u reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Sloveniji na stazi Sava Rade e, dok sadašnji reprezentativci imaju za odraditi u ovom ciklusu europsko prvenstvo u Bjelorusiji u Minsku 2015. (Dorijan Gavez)

SPIDVEJ ZAVRŠILE utrke za ovogodišnje Europsko prvenstvo

Jurica Pavlic sedmi, europski prvak Sajfutdinov Prvenstvo Europe u spidveju završilo je etvrtom finalnom utrkom koja je u petak, 19. rujna održana u poljskom gradu Czestochowa. Nakon turneje u e ri grada u roku od tri mjeseca, gdje je Jurica Pavlic nastupio u njema kom Gustrowu, ruskom Toglia ju, danskom Holstedu te naposljetku u Czestochowi, završio je prvenstvo sedmim mjestom s 31 bodom.

Svoju 7. poziciju Jurica Pavlic dijeli sa švedskim voza em Andreasom

Jonssonom. Pavlica je ina e organiziranim prijevozom iz Donjeg Kraljevca u Poljsku došlo bodri 30-ak njegovih navija a Speedway kluba “Unia”, koji su u Poljskoj svjedo ili dvadeset i dvjema vožnjama najboljih europskih spidvej voza a.

Na zadnjoj utrci pobjedu je uzeo Rus Grigorij Laguta, kojemu je Arena Czestochowa doma i teren pa su njegove vožnje bile prikazi najekstremnijeg spidveja koji je publika ikad

vidjela. Pavlic je s 8 bodova zauzeo 8. mjesto.

Pavlica sada eka gostovanje u Švedskoj na nalu ekstralige, gdje 30. rujna i 1. listopada vozi za klub Indianernu, koji se za zlato bori pro v Elit Vetlande. Nakon toga organizira se prijevoz na tradicionalnu utrku u Pardubicama Zlatna kaciga, koja se održava u nedjelju, 5. listopada. Sezonu završava utrkom u Krškom na nalu Državnog prvenstva Hrvatske i Slovenije, 18. listopada.

- Zadovoljan sam rezultatom, ovo prvenstvo iznimno je zahtjevno, a konkurencija je i više nego teška.

Bitan je napredak te svake godine viša pozicija na ljestvici, što smo pos gli, a cilj je, naravno, tula prvaka za koju mislim da nije nedos žna. Hvala svima koji su bili uz mene, posebno ovako odli nim navija ima koji su e kilometara prije u da vide spidvej utrke. - rekao je Jurica na kraju utrke u Czestochowi. (n , dz)

26. rujna 2014.

TRE A POBJEDA ME IMURJA na doma em terenu u III. HNL - istok

TABLICA

Golik sjajnim udarcem otvorio put za tre u pobjedu Sjajan potez Gordana Golika koji je parabolom s 30 metara prebacio gostuju eg vratara nakon što je odli no primijetio da vratar akovo Croatije non-stop brani ne na crti nego na šest-sedam metara od gola otvorio je u samoj završnici u 85. minuti put prema pobjedi Me imurja, tre oj na doma em terenu III. HNL - istok koju je u 89. minuti nakon lijepog prodora potvrdio Antonio Dodlek.

- Nije bilo lako, gosti su se dobro branili, nažalost kod naših gledate-

lja vidim veliko nestrpljenje, povike s tribina prema mladim igra ima nije lako slušati kao da treba da sve riješimo u 15 minuta utakmice, a utakmicu smo završili s osam juniora bio je sretan i nesretan u prvim izjavama za medije doma i trener Kova evi nakon tre e pobjede na doma em terenu koja je akove ku mom ad odvelo u gornji dom tablice III. HNL-istok.

I zaista ovoj mom adi treba podrška s tribina, a ne kritika, jer više

Igra i Me imurja nisu iskoristili veliku priliku i izborili utakmicu sa splitskim Hajdukom

HRVATSKI NOGOMETNI KUP

Me imurje propustilo priliku da ugosti Hajduk Iako se Me imurje nadalo odmjeravanju snaga s Hajdukom iz Splita u osmini inala Hrvatskog nogometnog kupa, s dva ga je gola, svakim u jednom poluvremenu, na doma em terenu iz daljnjeg natjecanja izbacio ih je Vinogradar – etvrtoligaš iz Mladine.

Blijedu igru u ve im dijelu susreta akove ke mom adi iskoristili su igra i Vinogradara i s jednim pogotkom u svakom poluvremenu izborili sljede i krug natjecanja. Gosti u 6. minuti iz kaznenog udarca dolaze u vodstvo, a siguran realizator

KUP MNS

Sloboda (S) u etvrtfinalu, u srijedu šest utakmica Kao što je poznato došlo je do promjene u rasporedu odigravanja Kupa MNS-a. S obzirom da je odgo eno kolo me imurskih nogometnih liga preba eno za odigravanje 8. listopada, najve i broj utakmica kupa odigra e se predstoje e srijede 1. listopada. Jedna utakmica ve je odigrana i u etvr inale se plasirala slakovska Sloboda koja je svladala pobjedu 4:3.

Raspored, datum i satnica Kupa MNS-seniori: 1.10.2014.(srijeda) u 16 sa : Sloga ( akovec) – Kraljev an 38, Nedeliš e – Polet (Pribislavec), Mladost (Pal.) – Bratstvo (SV), Hajduk (Š) – Trnava, Me imurec – Hodošan i Sokol – Me imurje; 8.10.2014.(srijeda) u 15,30 sati Omladinac (NSR) – Šenkovec. (dz)

REZULTATI odigranih utakmica

Ispao Zagreb Ostali rezulta 1/16 nala kupa: Ponikve-Dinamo 1:2, FuntanaHajduk 0:2, Vuteks Sloga-Osijek 0:3, Zrinski-Slaven Belupo 1:5, Mladost (An n)-Varaždin 0:1, Bistra-Cibalia 0:2, Podravac-Šibenik 1:3, SlavonijaIstra 1961 2:3, Opa ja-Zagreb (3:3) 9:8 (11m), Novigrad-Inter Zapreši 2:0, Zagora-Zadar 1:5, Gošk-Pomorac 7:0, Segesta-Split 0:2 i LekenikRijeka (odgo eno). bio je Buckovi . Kona an rezultat donio je Gavari u 53. minuti.

Sporna situacija bila je prije penala za goste kada je bio prekršaj nad Novkom koji nije su en, da bi onda neobjašnjivo, bez veze taj isti akove ki igra napravio jedanaesterac.

Rano primljeni gol kao da je pokosio mladi doma i sastav koji dugo nije mogao povezati konce igre. Iskoristili su to gosti koji su u nastavku brzopotezno povisili prednost nakon jedne lijepe akcije. Tek „kad je bilo gotovo“, doma i su po eli igrati.

Nizale su se dobre akcije pred golom gostiju, bilo je nekoliko prilika u razdoblju od 60. minute do kraja utakmice, ali Rebernik i ostali suigra i iz napada ovaj put nisu bili e ikasni i velika prilika za susret s Hajdukom je propala.

U šesnaestini inala Hrvatskog nogometnog kupa parovi odre eni kroz klupske koe icijente, a slabije rangirani klubovi postavljeni su za doma ine. U narednom kolu je izvla enje, dok se od etvrt inala do inala igraju po dvije utakmice. (nb, dz)

ne igraju profesionalci, kao što je to bilo nekad za Me imurje pa im se može dobacivati kad ne ide, nego mladi i uz dva-tri iskusna poput Golika, Kokota i Dodleka, sve ostalo su prakti ki juniori, mla i seniori koji tek stje u seniorsko natjecateljsko iskustva i grdi poviki koje dolaze s terena kad ne ide zaista nisu potrebni.

Me imurje se odlu ilo da gradi ekipu, koja bude sastavljena uglavnom od doma ih igra a, što se odu-

vijek i tražilo od navija a i simpatizera i ako je to kona no tako, onda se o ekuje strpljenje, posebice jer je 75 posto sastava sastavljeno od igra a ispod 20 godina.

Nadamo se da e igra i kolikotoliko do subote biti oporavljeni od šoka ispadanja iz kupa, iako to zasigurno nije tako jednostavno, jer u subotu slijedi novo dugo putovanje put Pleternice i utakmica sa Slavijom. (dz)

1. MLADOST (A)

6

4

1

1

12– 3

13

2. PODRAVINA

6

4

1

1

14– 8

13

3. SLAVIJA

6

3

3

0

7–3

12

4. VIŠNJEVAC

5

4

0

1

7–5

12

5. BSK

6

3

2

1

14–10

11

6. MLADOST (Ž)

6

3

2

1

11– 8

11

7. ME IMURJE

6

3

1

2

12– 6

10

8. VUKOVAR 1991

6

3

1

2

16–12

10

9. BELIŠ E

6

3

1

2

11–12

10

10. BJELOVAR

6

3

0

3

13–12

9

11. KOPRIVNICA

5

2

0

3

7–8

6

12. VARAŽDIN

6

2

0

4

5–7

6

13. SLAVONIJA

6

2

0

4

8 –14

6

14. AKOVO CROATIA

6

1

1

4

5 –10

4

15. ORIOLIK

6

0

1

5

2 –10

1

16. VIROVITICA

6

0

0

6

5 – 21

0

26. rujna 2014.

NOGOMET U SRIJEDU odigrani odgo eni susreti Me užupanijske lige akovec-Varaždin, susret preloške Mladosti i akovca otkazan

Sloga ugodno iznenadila u Jalžabetu, Nedeliš e ne posustaje s pobjedama U srijedu je odigrano izvanrednno zaostalo kolo, odnosno odgo ene utakmice 4. kola koje se nije igralo zbog vodom natopljenih terena u Me imurju i varaždinskom kraju. Nakon šest kola najviše razloga za veselje imaju u Nedeliš u jer su debelo ispred svih na tablici s maksimalnim brojem bodova. Najbliži pratitelji ostali su mu: Zadrugar i slakovska Sloboda, ali ostaje pitanje koliko dugo e oni izdržati, jer Nedeliš anci imaju mom ad koja e teško tako lako izgubiti bodove kako na strani, tako i kod ku e. Evo pregleda utakmica koje su odigrane u srijedu.

NAJAVA 7. KOLA

Nedeliš e - Plitvica Gojanec 4-1 Nedeliš e je o ekivano stiglo do pobjede na doma em terenu. Premda u redovima doma ina nije bio važne karike Ivana Egrija, Nedeliš e je opravdalo ulogu favorita i slavilo sa 4-1. Nedeliš e je povelo u 15. minuti preko Boris Kosira.

Doma inima je na ruku išao nepromišljen prekršaj Marka Tkal eca pa gosti u 22.minuti ostaju s igra em manje. Tri minute prije kraja prvog dijela Me imurac pove ava na 2-0. Na 3-0 pove ao je još jednom Boris Kosir u 52.minuti.

Gosti smanjuju preko Buhina da bi kona an rezultat postavio Jurica Vru ina svojim prvijencemu 75 minuti.

Nogometaši Nedeliš a, nakon što su svladali Preložane, i u srijedu su bili sigurni na doma em terenu za nova tri boda i maksimalni u inak

Polet - Zadrugar 0-1

TABLICA

Naprijed Cirkovljan Sloboda 0-1 Sloboda iz Slakovca je došla do teške pobjede na uvijek vru em gostovanju u Cirkovljanu i zadržala mjesto uz bok Nedeliš u pri vrhu, na tre em je mjestu poslije ovog kola. Na nekim dijelovima teren je bio jako loš što je stvaralo probleme igra ima obje ekipe. Pogodak odluke postigao je kapetan Milivoj Goricaj u 39. minuti. Doma ini su u posljednjim minutama imali veliku priliku da do u do boda, ali je nisu iskoristili.

1. NEDELIŠ E

5

5

0

0

20– 5

15

2. ZADRUGAR

5

4

0

3. CENTROMETAL

6

4

0

1

18– 9

12

2

18–12

4. SLOBODA (S)

5

3

12

2

0

12– 8

5. RUDAR

6

11

3

1

2

10– 6

6. PUŠ INE

10

5

3

0

2

15– 5

9

7. JALŽABET

4

3

0

1

11– 4

9

8. GRANI AR (K)

5

3

0

2

12–12

9

9. NOVI MAROF

5

2

2

1

18–13

8

10. MLADOST KOMET

5

2

1

2

9–8

7

11. ZELENGAJ

5

2

1

2

12–12

7

Jalžabet - Sloga 1-2

12. SLOGA ( )

5

1

3

1

10– 7

6

Najve e iznena enje priredila je Sloga pobjedom u Jalžabetu. Ve u 4 minuti Kosalec dovodi Slogu u vodstvo.

Vodstvo nije dugo potrajalo jer u 18 minuti doma ini vra aju stvari na po etak preko Hanca. Velika 3 boda za akov ane donosi Antunovi u 67 minuti. Sloga je ostvarila na ovom gostovanju više od o ekivanja i tako se smjestila u zlatnu sredinu tablice s tendencijom da se krene prema gornjem domu, ako se nastavi pobjedni ki niz.

13. NAPRIJED

5

2

0

3

10–11

6

14. PLITVICA (G)

5

1

2

2

11– 9

5

15. PLITVICA (S)

6

1

1

4

3 – 14

3

16. POLET (SMNM)

5

0

1

4

8 – 16

1

17. IVAN ICA

6

0

0

6

5 – 25

0

18. ARCHEA- AKOVEC

4

0

0

4

4 – 30

0

I. HNL – ŽENE – 1. KOLO Osijek – Ombla 10-0, Rijeka JP – Viktorija 2-2, Split – Agram 2-2, Pregrada – Dinamo Maksimir 4-4, Trnava – Katarina Zrinski 1-0.

TABLICA 1. OSIJEK

1

1 0 0 10 – 0 3

2. TRNAVA

1

1 0 0

1–0

3

3. DINAMO MAKSIMIR

1

0 1 0

4–4

1

4. PREGRADA

1

0 1 0

4–4

1

5. AGRAM

1

0 1 0

2–2

1

6. SPLIT

1

0 1 0

2–2

1

7. RIJEKA JP

1

0 1 0

2–2

1

8. VIKTORIJA

1

0 1 0

2–2

0

9. KATARINA ZRINSKI

1

0 0 1

0–1

0

10. OMBLA

1

0 0 1 0 – 10 0

U sljede em kolu sastaju se: Ombla – Dinamo Maksimir, Agram – Pregrada, , Viktorija – Trnava, Osijek – Rijeka JP. Katarina Zrinski – Split 28.09.(nedjelja) u Mihovljanu s po etkom u 16 sa .

U nervoznom susretu Polet je opet poražen na doma em terenu, sad i sa novim trenerom Špilakom koji je zamjenio dosadašnjeg Dražena Škvorca na kormilu. Pogodak odluke postigao je Dario Prlog pred samim krajem prvog dijela u 45. minuti. Glavni sudac imao je puno posla u ovom susretu na momente pregrubom pa je podijelio ak 10 žutih kartona, 4 doma inima i 6 gostima.

Puš ine - Grani ar Kotoriba 2-2 Doma ini su u prvom dijelu imali vodstvo od 2-0. Prvih 30 minuta gosti bolja mom ad na terenu, ali onda Puš ine dolazi do vodstva preko Dove era u 34.

Minuti. Ribi a pove ava na 2-0 u 37. minuti. Iz opravdano pokazanog kaznenog udarca.Ipak sami sebi zakompliciraju situaciju pa Kristijan Ribi radi glupost i

u samo pola minute dobiva dva žuta kartona zbog grubih startova te je isklju en.

Gosti su to znali iskoristiti pa u drugom dijelu smanjuju preko Mikulana u 60. Minuti. Kona an rezultat i podjelu bodova donosi ižmešija u 84 minuti nakon još jednog kaznenog udarca.

Utakmica izme u Archea akovca i preloške Mladosti ponovno nije odigrana.

Teško da e vodstvo lige tolerirati o ito nemogu nost akove kog vodstva kluba koje ponovno nakon nekoliko kola ima problema s okupljanjem igra a, bez obzira što je s njihove strane re eno da posljednje dvije utakmice nisu igrali zbog bolesti igra a. eka se odluka Povjerenika za natjecanje Željka Frani a, ali vjerojatno e se u petak kona no dogoditi ono što su mnogi predvi ali da akov ani ne e odigrati niti jesenski dio sezone. Vjerojatno e se na taj na in završiti i agonija NK akovec koja traje ve godinama unatrag. (nb, dz)

ODIGRANE utakmice 5. kola protekli vikend

Nedeliš e prejako i za Preložane Nedeliš e ne posustaje sa pobjedama. U subotu u derbi susretu svladali su Mladost iz Preloga rezultatom 3-1.

Ve u prvom dijelu imali su vodstvo od 2-0 pogotcima Kosira i Pintari a. Da je sve gotovo potvrdio je Me imurac u 63. minuti. Po asni pogodak za goste postiže Caban u 69. Minuti.

Zanimljiv susret vodio se u Slakovcu izme u doma e Slobode i gostiju iz Novog Marofa koji je završio rezultatom 3:3. Novi Marof tri puta je dolazio u vodstvo,a Sloboda uspješno lovila rezultat. Zanimljivo da je u susretu bilo ak 6 razli itih strijelaca. Goste su dolazili u vodstvo preko Saboli a, Halilovi a i Zeke, a Sloboda vra ala preko K.Hergoti a, Bakse i P.Hergoti a.

Sloboda je u posljednjim minutama mogla do i i do punog plijena, ali doma ini su promašili u izglednoj prilici.

Polet iz Svetog Martina opet je upisao poraz, a bodove iz Svetog Martina

nosilo je Puš ine. Puš ine je povelo preko Ribi a u 22.min., a stvari na po etak vratio Karlov ec u 34. min. te se rezultatom od 1-1 otišlo na odmor. U drugom dijelu pogodak odluke i puni plijen za goste donio je Ribi svojim drugim pogotkom u 71 minuti.

Sloga iz akovca o ekivano je slavila na doma em terenu sa visokih 5-0 protiv Ivan ice iz Ivanca koja je uz Archeu akovec prikovana na dno. Za doma ine su pogotke postigli Lesjak, Zoka, Dokleja te dva puta Fu ko.

Rudar je teško prošao na gostovanju u Hrastovskom te je poražen sa visokih 5-2 od doma eg Zadrugara. Ve 5 pogodka moglo se vidjeti u prvom dijelu, a u 30. minuti doma ini su imali 3-0 , a redom su zabijali Valjak, Novak i Prlog. Nadu za Rudar donosi Vuruši u 40 min., ali samo 3 minuti doma ini preko Hlebeca pove avaju na 4-1 te se tim rezultatom otišlo na odmor. U

drugom dijelu obje mom adi postigle su po jedan pogodak, za doma ine još jednom Prlog,a Šolti smanjuje na 5-2 za kon ana rezultat susreta.

Macinec Centrometal došao je do još jedne pobjede u kojoj je i bio veliki favorit. U prvom dijelu rezultat je bio 1-1, doma ine je u vodstvo doveo Duman i dok je rezultat izjedna io Me imurac. U drugom dijelu doma ini opravdavaju ulogu favorita i postižu tri pogotka, dvaput je strijelac bio Pani i jednom Vibovec.

Donjeme imurski derbi igrao se u Kotoribi gdje je doma i Grani ar svladao Naprijed iz Cirkovljana. U prvom dijelu mreže miruju. U 50.minuti doma ine u vodstvo dovodi Vilim Kos,a Vlah u 64.minuti vra a stvari na po etak. Veselje za doma ine donosi Boris ižmešija u 81 min. U nervoznom susretu pokazano 8 žutih kartona. (nb)

Nedeliš u slijedi težak susret, iako Jalžabet ne igra tako dobro kao u po etna dva-tri kola. Uglavnom na tom gostovanju lider e tražiti nastavak svoje fantasti ne pobjedni ke serije. Nedeliš e e biti kompletno, te je favorit i ovog susreta. U prijateljskom susretu prije po etka prvenstva bilo je 3:3, sada gosti ipak traže pun plijen. Derbi susret kola odigrat e se i u Puš inama koji do ekuju Zadrugar. Nakon uvodnog poraza Zadrugar je nanizao sve pobjede i trenutno je druga mom ad lige.

U neizvjesnom susretu doma ini e biti hendikepirani neigranjem ponajboljeg igra a Kristijana Ribi a. Me imurski dvoboj eka nas u Cirkovljanu izme u doma eg Naprijeda i Poleta iz Svetog Martina na Muri. Doma ini nakon dvije po etne pobjede nanizali su 4 poraza i traže izlaz iz krize,a dolazi im mlada mom ad Poleta koja je dosad razo arala i uzela samo 1 bod. Grani ar e na teško gostovanje u Novi Marof.

Doma ini su u dobroj napada koj formi i u posljednja 2 susreta postigli su 9 pogodaka, dok Grani ar nakon smjene trenera još nije poražen.

Sloboda e nakon važne pobjede u Cirkovljanu nova tri boda tražiti u Gojancu protiv doma e Plitvice. Slakov ani su jedina mom ad uz Nedeliš e koja nije poražena i tražit e nastavak niza. Jedini hendikep bit e neigranje najboljeg strijelca Karla Bakse.

Mladost iz Preloga favorit je u susretu protiv Zelengaja, ali to treba dokazati i na terenu. Sloga nakon velike pobjede u Jalžabetu odlazi u Selnik na dvoboj sa doma om Plitvicom. Sloga je lagani favorit ovog susreta. Još jedan neizvjestan susret odigrat e se u Murskom Središ u u kojemu Rudar do ekuje Macinec Centrometal. Doma ini e tražiti iskupljenje nakon teškog poraza u Hrastovskom, a ne e im biti lako protiv gostiju iz Macinca koji su u posljednja tri susreta slavili.

Derbi za elja trebao bi se igrati u Ivancu izme u Ivan ice i akovca. No, ve a je neizvjesnost nego sami susret ta, ho e li uop e biti odigran.

Parovi 7. kola: subota, 16 sati: Novi Marof: NOVI MAROF – GRANI AR (Kotoriba), Prelog: MLADOST KOMET – ZELENGAJ (Ku an Donji), Ivanec: IVAN ICA – ARCHEA- AKOVEC, Selnik: PLITVICA – SLOGA ( akovec), Mursko Središ e: RUDAR – CENTROMETAL (Macinec); nedjelja, 16 sati: Puš ine: PUŠ INE – ZADRUGAR (Hrastovsko), Cirkovljan: NAPRIJED – POLET (Sveti Martin na Muri), Gojanec: PLITVICA – SLOBODA (Slakovec); Jalžabet: JALŽABET – NEDELIŠ E. (nb)

26. rujna 2014.

I. ME IMURSKA LIGA

6. kolo I. ŽNL MNS DINAMO - ŠENKOVEC 7-2 (3-1) DOMAŠINEC. Igraliťte: Kokotov Vez. Suci: Ivica KriŞai , Tihomir Kralji , Josip Kedmenec.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Hrustek (27), 1-1 Vugrinec (30), 2-1 Bunc (35), 3-1 Krznar (37-11m), 4-1 Vugrinec (47), 5-1 Krznar (55-11m), 6-1 Krznar (77), 6-2 Buhanec (84), 7-2 Vugrinec (88) DINAMO: Novak, Bihar, Mihalec, Tomaťek (81. Baranaťi ), Krznar, Borovec (80. Neimi), Vugrinec, Bunc (75. Herman), Vukovi , Trstenjak (14. Kova ), Dodlek (59. Marodi), trener: Marko Obadi ŠENKOVEC: Novak, Mun ar (46. Vida i ), Polak (5. Hali ), Topalovi , Koren, Silaj, Buhanec, Žvorc, Bertovich, Hrustek, Vinkovi , trener: Ivan David Žu kartoni: Krznar (Dinamo); Topalovi (Šenkovec)

MLADOST - OMLADINAC (NSR) 2-0 (2-0) SVETA MARIJA. IgraliĹĄte: NK Mladost. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Toni FaĹžon.

Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 2-0 Štrok (39, 45) MLADOST: Pancer, Kvakan, Pavlic, Posavec, Horvat, Matulin, Štrok D (85. Jambreťi ), Igrec D, Igrec J (89. Pongrac), Horvat (70. Papak), Štrok T, trener: Slavko Kvakan OMLADINAC: KriŞai , Jurinec, Reich, Sermek, Pintari , Vodopija, Mihalic, Toplek, Varga, Bari (39. Lesjak), Drk, trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Igrec (Mladost); Drk, KriŞai , Toplek (Omladinac)

MLADOST - JEDINSTVO (NSnD) 5-1 (2-1) PALINOVEC. Igraliťte: Trate. Suci: Dominik Mihoci, Željko Kova i , Mario Pintari . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 2-0 Hali (2, 30), 2-1 Gal (37), 3-1 Špoljar (52), 4-1 Talan (86), 5-1 Kova i (89-11m) MLADOST: Saka , Tkalec (46. Fileť), Špoljar, Kova i , Balenovi , KriŞai (46. Cirkven i ), MoŞek, Pasler, Mlinarec (78. Mu i ), Vadlja (83. Kolari ), Hali (71. Talan), trener: Darko Lon ari JEDINSTVO: Vuruťi (77. Grabar), Škvorc (71. Hlap i ), Štajerec, Reťetar, Tomaťkovi , Jambroťi , Planinc (71. Kosi), Fras, Kapeť, La evi , Gal (83. Krizman), trener: Mladen Reťetar Žu kartoni: Vadlja (Mladost); Jambroťi (Jedinstvo)

TRNAVA - SOKOL 3-4 (0-1) GORI AN. IgraliĹĄte: NK Trnava. Suci: Bojan Juras, Damir Fodor, SiniĹĄa Luka i . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Major (36), 1-1 Ĺ trok (51), 2-1 VlaĹĄi (64), 2-2 Bistrovi (78), 3-2 FarkaĹĄ (86-11m), 3-3 Vincek (88), 3-4 Puh (90) TRNAVA: Dolenec, JakĹĄi I, Gudlin, Pintar (46. MarkuĹĄi T), HoĹĄnjak (46. Klari od 79.

Malek), Vlaťi (68. Markuťi H), Farkať, Štrok (57. Vugrinec), Jakťi S, Magdaleni , Baksa, trener: Petar Medvar SOKOL: Zagar, Simun, Puh, Major (46. Dunjko), Bistrovi , Vincek, Mikolaj, Lisjak, Mun ar, BoŞi (68. Horvat N), Horvat A (87. Hertari ), trener: Darko Posavec Žu kartoni: Štrok, Klari , Gudlin (Trnava); Mun ar, Bistrovi , Lisjak, Horvat (Sokol)

ME IMUREC - DINAMO (PALO) 2-1 (1-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte: Hrať ica. Suci: Darijan Zadravec, Borut KriŞari , Zoran Novak. Delegat: Željko Bacinger ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Ivanuťa D, Bajzek (90. Reťetar), Bali , Zanjko, Branilovi , Vabec, Kregar (75. Fu ek), Fu ko (63. Treska S), Treska D (90. Ivanuťa) DINAMO: Jalťovec, Jan ec, Jankovi , Šmit, Klekar (80. Švenda D), Mar ec (73. Pintari ), Vutek, Šari (86. Štampar), KriŞai , Novak, FundŞija, trener: Ivan Hamunajec Žu kartoni: Bajzek (Me imurec); Novak D (Dinamo)

SLOBODA - MLADOST (I) 2-1 (2-0) MIHOVLJAN. Suci: Damir Klari , Branko Bacinger, Matija Horvat. Delegat: Stjepan

uranec Strijelci: 1-0 Sovar (33), 2-0 Popovi (39), 2-1 Fegeť (49) SLOBODA: Horvat, Belťe, Novak, Tisaj, Lukman M, Novak (55. Dove er), Tremski, Lukman D, Sovar (86. ŽeljeŞnjak), Culjak, Popovi , trener: Damir Vrbanec MLADOST: Kolar, Hunjadi, Bujan, Zanjko, Podgorski (50. Ignji ), HadŞi , Miki , Talan (59.

Carevi ), Novak, Fegeť (77. Kriťto ), Gugi , trener: Branko JanŞek Žu kartoni: Novak, Tremski (Sloboda); Miki (Mladost)

SPARTAK - BSK 6-0 (4-0) MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte. JagodiĹĄ e. Suci: Damir Aldi , Bruno Brljak, Ma ja Filipi .

Delegat: Josip Lesjak Strijelci. 1-0 Debelec (8), 2-0 Šegovi S (38), 3-0 Vitez (41-ag), 4-0 Šegovi S (45), 5-0 Lackovi E (66), 6-0 Debelec (71) SPARTAK: Tizaj, Lackovi S (60. Suťec), Živkovi , Domini , Lovren i (76. Gori anec), Šegovi E, Debelec S, FaŞon (68. Jur ec), Lackovi E, Zadravec, Šegovi S, trener: Ivan Domini BSK: Magdaleni , Buhin, Vitez (82. Ha ek), Mavri ek, Strniť ak (46. Ha ek), Kaniťki, Škvorc B, Mesari (62. Habuť), Fran i , Škvorc V, Horvat (46. Škvorc D), trener: Ivan Magdaleni Žu kartoni: Lovren i (Spartak); Kaniťki, Škvorc (BSK)

RADNI KI - PARAG 4-4 (1-2) GARDINOVEC. Igraliťte: NK Radni ki. Sudac: Edvin Zobec Strijelci: 1-0 Horvat P (21), 1-1 Balog J (39), 1-2 Balog V (43), 2-2 Pal (57), 3-2 Cerovec (60), 3-3 Orťoť Z (76), 3-4 Balog J (78), 4-4 Baksa (90) RADNI KI: Horvat, Vargek (46. Cerovec), BlaŞi (80. Sabol), FaŞon (46. Lackovi ), Jalťovec, Horvat, Pal , Baksa, FaŞon, Horvat N, Horvat P, trener: Vladimir KriŞai PARAG: Horvat D, Orťoť Z, Orťoť V (73. Ignac B), Ignac S, Balog, Pec, Orťoť (52. Orťoť D), Horvat D, Balog J, Balog S, Orťuť A (65. Še i ) Žu kartoni: Jalťovec, Horvat N (Radni ki); Balog J, Orťoť Z (Parag)

POLET - KRALJEV AN 38 1-0 (0-0) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte: Petar PerĹĄi . Suci: Nino Ĺ krobar, Tomislav urila, Danijel Ko ila.

Delegat: Stjepan KriŞari Strijelac: 1-0 Posavec (84) POLET: Vibovec, Kriťto M (72. Kriťto N), Baťek N, Baťek D, Vibovec, Posavec, Vukovi (51. Horvat), Lisjak, Gajnik, Pal (85. Ujlaki), Toplek, trener: Dejan Magdaleni KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek S, Pigac, Tisaj, Markovi , Piťpek (76. Vargec), Jan ec, Zelenc, Lipi , trener: Zlatko Sa er Žu kartoni: Kriťto , Baťek (Polet); Pigac, Cvek S (Kraljev an)

Sjajni Pribislav ani s maksimalnim brojem bodova, bez primljenog gola Polet i dalje bez primljenog zgoditka. U obostrano vrstoj i oĹĄtroj igri koju je dopustio sudac utakmice Ĺ krobar doma i su na kraju sasvim zasluĹženo slavili s minimalnih 1:0. Uz niz prigoda u tri su navrata pogodili okvir vratiju gostiju iz Donjeg Kraljevca. U 45.minuti pomo ni sudac Ko ila nepotrebno pak je zaustavio napada a Kraljev ana 38 zbog zale a koje nije bilo. Da su gosti poveli tom prigodom, zasigurno bi se utakmica otvorila puno ranije. Ovako je zgoditak odluke pao ĹĄest minuta prije kraja utakmice, a za nastavak velikog doma eg niza pogodio je Nino Posavec.

Doma a sedmica Dinama iz DomaĹĄi nca - Ĺ enkovcu. ak su dobro gosti iz Ĺ enkovca krenuli u utakmicu i u 27.minuti zgoditkom Filipa Hrusteka poveli 1-0. Do promjene je doĹĄlo na klupi gostiju. Ivan Zobec je bivĹĄi, a novi trener je Ivan David. No, do poluvremena, u razmaku od samo sedam minuta, doma i preokre u rezultat u svoju korist i imaju vodstvo od 3-1. Goran Vugrinec je poravnao na 1-1, Gregor Bunc doveo u vodstvo, a Stjepan Krznar iz kaznenog udarca povisio na 3-1. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme drugim zgoditkom na utakmici Goran Vugrinec povisuje doma e vodstvo na 5-1. U 55.minuti i drugi dosu eni kazneni udarac za doma e. Po drugi puta siguran sa 11 metara bio je kapetan mom adi Stjepan Krznar. U 77.minuti hatrik Stjepana Krznara za sad ve visokih 6-1. Hrvoje Buhanec je u 84.minuti smanjio doma e vodstvo na 6-2. Kod doma ih i drugi igra sa tri postignuta zgoditka, Goran Vugrinec, dvije minute prije kraja utakmice postavlja kona nih 7-2 za Dinamo. Sre om da u DomaĹĄincu imaju dva terena. Glavni je bio za „vaterpolo“, ali je zato stari (pomo ni) bio sasvim u redu za igru.

Spartak ĹĄesticom ispratio BSK ku i. Ve je nakon prvih 45 minuta bilo 4-0 za doma e. Santino Debelec je zapo eo doma u seriju zgoditaka ve u 8.minuti. Uz njega do poluvremena je dvostruki strijelac bio Sre ko Ĺ egovi . Gosti iz Belice su uspjeli u 41.minuti preko Darija Viteza posti i autogol. Peti doma i zgoditak u 66.minuti djelo je Edija Lackovi a. Kako je zapo eo tako je i zavrĹĄio doma u seriju zgoditaka Santino Debelec u 71.minuti za na kraju kona nih glatkih 6-0. Mada je teren bio dosta teĹžak za igru, ak i djelomi no natopljen vodom, gledatelji njih oko 250 vidjeli su ĹĄest zgoditaka.

Slobodi doma a pobjeda. Ve su doma i na odmor otiĹĄli sa prednoĹĄ u od dva zgoditka koja su postigli SaĹĄa Sovar i MiĹĄel Popovi u samoj zavrĹĄnici prvog dijela. Mihael FegeĹĄ je po etkom drugog dijela u 49.minuti smanjio doma e vodstvo

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 8 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P) 7 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak) 6 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 4 zgoditka – Josip Igrec (Mladost SM), Deni Lukman (Sloboda M), Krunoslav Gajnik, Miťo Pal (Polet P), Roberto Skoliber (Omladinac NSR), Aleksandar Vincek (Sokol) 3 zgoditka – Saťa Treska, Bojan Kregar (Me imurec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Simon Jakťi , DraŞen Vlaťi (Trnava), Saťa Puh (Sokol), Goran Vugrinec (Dinamo D), Miťel Popovi (Sloboda M), Edi Lackovi (Spartak)

na 2-1 i gostima iz Ivanovca ulio nadu da mogu barem do boda. No, doma i su do kraja o uvali tu prednost i upisali tri boda.

Iz Palinovca Jedinstvo ispra eno peticom. Novi trener na klupi doma ih Darko Lon ari unio je vjerojatno mali svoj golgeterski duh u mom ad.

Za pola sata igre sa dva zgoditka Denisa Hali a doma i vode 2-0. Ljudevit Gal uspio je u 37.minuti smanjiti na 2-1 i to je bilo sve ĹĄto se ti e postizanja zgoditaka gostiju iz Novog Sela na Dravi. Dino Ĺ poljar je strijelac u 52.minuti tre eg doma eg zgoditka. JoĹĄ dva zgoditka u gostuju oj mreĹži u posljednjih pet minuta igre. Nikola Talan iz igre i Deni Kova i iz kaznenog udarca upisali su ta dva zgoditka za pobjedu Mladosti od 5-1.

U Svetoj Mariji pobjeda doma ina. Mladost je sa dva lijepa zgoditka Davora Ĺ troka u prvom poluvremenu doĹĄla do pobjede od 2-0. U vrlo zanimljivoj igri svaka je mom ad imala joĹĄ po etiri izgledne prigode za posti i zgoditak, ali se rezultat viĹĄe nije mijenjao. Gosti iz Novog Sela Rok tako nisu uspjeli niti po asni zgoditak posti i.

Me imurec do pobjede stigao tri minute prije kraja utakmice. Ve u 8.minuti doma i su traĹžili kazneni udarac od ne baĹĄ naro itog suca utakmice Darijana Zadravca, ovaj je puta po delegatu Bacingeru bio u pravu, a kasnije i jedni i drugi su ljuti na njegovo su enje. Ipak je Me imurec u 45.minuti zgoditkom Nikole Zanjka poveo. Nije dugo trajalo doma e vodstvo jer gosti iz Palovca u 48.minuti preko Denisa Jankovi a poravnavaju na 1-1. U 60.minuti Me imurec ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg nije realizirao Darijan Treska. Pogodio je vratnicu. Jurica Bajzek je Me imurcu donio radost pobjede od 2-1 u 87.minuti, a sebi opomenu jer je od radosti skinuo dres.

U Gori anu doma ini ispustili pobjedu. Istina Sokol je nakon prvog poluvremena zgoditkom Roka Majora imao vodstvo od 1-0. Nakon toga vrlo rezultatski zanimljivo drugo poluvrijeme. Trnava u 51.minuti zgoditkom Nikole Ĺ troka poravnava rezultat, a potom u 64.minuti dolazi i do vodstva zgoditkom DraĹžena VlaĹĄi a. Od 78.minute joĹĄ etiri zgoditka. Gosti iz VratiĹĄinca su prvo poravnali na 2-2 zgoditkom MiĹĄela Bistrovi a. Trnava ima u 86.minuti kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-2 realizira David FarkaĹĄ. U 88.minuti Aleksandar Vincek ponovno poravnava rezultat ovaj puta na 3-3 i potom u 90.minuti Sokolu pobjedu od 4-3 donosi SaĹĄa Puh. U srijedu Dinamo slavio u Svetoj Mariji. Tijekom tjedna odigrana je odgo ena utakmica 4.kola zbog joĹĄ uvijek kod dinamovaca ne preboljenog tragi no preminulog Ivana Makara. Doma i su u prvih dvadeset minuta igre bili neĹĄto bolji i u tom periodu preko Davora Ĺ troka poveli sa 1-0.

Deset minuta kasnije gosti iz Palovca poravnali su na 1-1 zgoditkom Nine Mar eca. Dinamo je do zasluĹžene gostuju e pobjede stigao u 64.minuti zgoditkom Denisa Jankovi a. Doma a Mladost u drugom dijelu nije pokazala gotovo niĹĄta i tri boda su otiĹĄla u Palovec. Zanimljivo Dinamo je obje pobjede u dosadaĹĄnjem dijelu prvenstva ostvario na gostovanjima. Uz to je joĹĄ ostao bez dvojice igra a i to Petra Ĺ ari a i Vladimira Pintari a koji su isklju eni zbog dvije opomene. Ĺ ari u 78., a Pintari u 88.minuti.

TABLICA 1. POLET (P)

6

6

0

0

20 – 0

18

2. DINAMO (D)

5

4

0

1

17 – 5

12

3. SPARTAK

5

4

0

1

17 – 6

12

4. SLOBODA (M)

6

4

0

2

15 – 9

12

5. MLADOST (Pal.)

5

4

0

1

11 – 7

12

6. MLADOST (SM)

4

3

1

0

13 – 5

10

7. KRALJEV AN 38

5

2

2

1

10 – 4

8

8. ME IMUREC

5

2

1

2 10 – 10

7

9. OMLADINAC (NSR)

6

2

1

3

9 – 13

7

5

2

0

3 12 – 14

6

10. SOKOL

11. MLADOST (I)

5

2

0

3

7 – 13

6

12. Ĺ ENKOVEC

6

1

1

4

5 – 22

4

13. TRNAVA

5

1

0

4 13 – 15 3

14. DINAMO (P)

4

1

0

3

4–8

3

15. JEDINSTVO (NSD)

5

0

0

5

3 – 14

0

16. BSK

5

0

0

5

1 – 22

0

OPOMENUTI IGRA I ŠENKOVEC – Ivan Topalovi (3834) POLET (P) – Marko Kriťto (665), Nenad Baťek (660) OMLADINAC (NSR) – Ivan Drk (5448), Dino KriŞai (5836), Dario Toplek (2403) SLOBODA (M) – Miro Novak (6104), Denis Tremski (1142) KRALJEV AN 38 – Nenad Pigac (4236), Silvestar Cvek (45) SPARTAK – Dejan Lovren i (75) BSK – Nikola Kaniťki (9745), Vjekoslav Škvorc (55) MLADOST (I) – Marko Miki (6375) ME IMUREC – Jurica Bajzek (2148) DINAMO (P) – Damjan Novak (1628) TRNAVA – Nikola Štrok (1290), Dominik Klari (4552), Leonard Gudlin (3221) SOKOL – Nikola Mun ar (2307), Miťel Bistrovi (5314), Tomislav Lisjak (2303), Nino Horvat (5841) MLADOST (Pal.) – Dario Vadlja (917) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroťi (1330) MLADOST (SM) – Josip Igrec (4543) DINAMO (D) – Stjepan Krznar (11)

DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMAJU: POLET P MARKO KRIĹ TOFI 665 , NENAD BAĹ EK 660 DINAMO P DAMJAN NOVAK 1628 BSK VJEKOSLAV Ĺ KVORC 55 SOKOL MIĹ EL BISTROVI 5314

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLA Subota: Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (Pal.) (sudac Petar RuŞi , pomo nici Tihomir Kralji i Tomislav urila, delegat Alojz Kopasi ); Šenkovec: ŠENKOVEC – SLOBODA (M) (sudac Bojan Juras, pomo nici DraŞen Sukanec i Valen no Kantoci, delegat Dragu n Hozjak); NEDJELJA: Belica: BSK – TRNAVA (sudac Dario Bubek, pomo nici Vjeran Tuksar i Zoran Novak, delegat Marijan Sabol), Palovec: DINAMO – SPARTAK (sudac Marin Horvat, pomo nici Branko Bacinger i Ma ja Horvat, delegat Zvonko Novakovi ), Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – ME IMUREC (sudac Nino Škrobar, pomo nici Damir Fodor i Josip Kedmenec, delegat Ivan Kova ); Ivanovec: MLADOST – MLADOST (SM) (sudac BoŞidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Siniťa Luka i , delegat Ma ja Poredoť); Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – DINAMO (D) (sudac Marijan Duman i , pomo nici Boris Jakovljev i Toni FaŞon, delegat Antun Vlahek), Vra ťinec: SOKOL – POLET (P) (sudac Igor KriŞari , pomo nici Borut KriŞari i Dragan Hrustek, delegat Stjepan Perko). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

5. kolo VETERANI SREDIĹ TE

ISTOK

ZAPAD

4. kolo VETERANI SZ

Bratstvo (SV) – Mladost (I) 0-3, Polet (P) – Jadran 2-1, Sloboda (M) – BSK 0-3, Strahoninec – Archea- akovec 12-1. Sloga ( ) je bila slobodna.

Budu nost (P) – Vidov an 4-2, Trnava – Spartak 2-1, Radni ki – Borac PMP 0-0, Mladost Komet – Kraljev an 38 2-0. Hodoťan je bio slobodan.

Sokol – Podturen 5-0, Omladinac (NSR) – Plavi (Pek.) 8-1, Omladinac (M) – Šenkovec 1-2, Hajduk (B) – Pobjeda 1-5, Sloboda (S) – Nedeliť e odgo eno.

Donji Koncov ak – Polet (SMnM) 0-5, Venera PMP – Zebanec 2-1, Dubrav an (GD) – Bratstvo (J) 1-0.

Mura je bila slobodna.

TABLICA

TABLICA

TABLICA

TABLICA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

STRAHONINEC POLET (P) MLADOST (I) SLOGA ( ) BSK JADRAN BRATSTVO (SV) SLOBODA (M) ARCHEA- AKOVEC

4 4 3 3 4 3 3 3 3

3 3 3 2 2 0 0 0 0

1 1 0 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 1 3 3 3 3

22 – 2 10 11 – 2 10 8–1 9 8–2 7 7–3 7 3–9 0 0–9 0 0 – 12 0 1 – 20 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

BUDU NOST (P) VIDOV AN HODOĹ AN MLADOST KOMET TRNAVA RADNI KI SPARTAK BORAC PMP KRALJEV AN 38

4 3 3 4 3 3 4 4 4

4 2 2 2 2 1 1 0 0

0 0 0 0 0 2 1 1 0

0 1 1 2 1 0 2 3 4

14 – 5 12 14 – 7 6 7–4 6 9–8 6 6–5 6 5–4 5 9 – 12 4 4 – 15 1 3 – 11 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

OMLADINAC (NSR) SOKOL Ĺ ENKOVEC OMLADINAC (M) PODTUREN NEDELIĹ E POBJEDA PLAVI SLOBODA (S)

10. HAJDUK (B) Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po etkom u 16 sa : BSK – Strahoninec, Jadran – Sloboda (M), Mladost (I) – Polet (P), Sloga ( ) – Bratstvo (SV).

Archea- akovec je slobodan.

Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po etkom u 16 sa : Borac PMP – Mladost Komet, Trnava – Radni ki, Vidov an – Spartak, Hodoťan – Budu nost (P).

Kraljev an 38 je slobodan.

4 4 4 4 4 3 4 4 2

3 3 3 2 2 1 1 1 0

1 1 0 0 0 2 0 0 0

0 17 – 3 10 0 15 – 4 10 1 17 – 6 9 2 15 – 7 6 2 15 – 13 6 0 4–3 5 3 10 – 12 3 3 8 – 26 3 2 3 – 10 0

3

0

0

3

3 – 23

0

Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po etkom u 16 sa : Podturen – Nedeliť e, Pobjeda – Sloboda (S), Šenkovec – Hajduk (B), Plavi (Pek.) – Omladinac (M), Sokol – Omladinac (NSR).

1. POLET (SMNM)

3

2

0

1

16 – 6

6

2. VENERA PMP

2

2

0

0

7–1

6

3. BRATSTVO (J)

3

2

0

1

6–4

6

4. DUBRAV AN (GD)

3

1

0

2

4 – 14

3

5. ZEBANEC

1

0

0

1

1–2

0

6. MURA

1

0

0

1

1–3

0

7. D. KONCOV AK

1

0

0

1

0–5

0

U sljede em kolu sastaju se: Zebanec – Dubrav an (GD), Donji Koncov ak – Venera PMP, Mura – Polet (SMnM).

Bratstvo (J) je slobodno.

Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 13 sa .

26. rujna 2014.

6. kolo II. ŽL MNS - istok GRANI AR - DUBROV AN 1-3 (0-2) NOVAKOVEC. Igraliťte: Drvarijum. Suci: Patrik Kolari , Branko Martan, Filip Hrustek. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Pehek (22), 0-2 Brljak (29), 1-2 Horvat (76), 1-3 Jadan Dominik (90) GRANI AR:Magdaleni ,HorvatM,Krznar,Mravljek,Drvoderi D,HorvatJ,BoŞi ,Drvoderi A,Lovrek, Mihaljkovi , Hu nec (46. Krklec), trener: Boris Radikovi DUBROV AN: Fabi , Jadan Damjan (90. Horvat), Šte , Jakupak, Me imurec (70. Friť i ), Lukťa, Jadan Dominik, Brljak (75. BlaŞinec), Pehek (87. urni ), Hajdinjak, Švenda (61. Kova ), trener: Davor urkovi Žu kartoni: Šte , BlaŞinec, Friť i , Jadan Damjan (Dubrov an) Crveni: Krznar (Grani ar)

OTOK - GALEB 0-1 (0-0) OTOK. Igraliťte: NK Otok. Suci: Robert Radek, Mario Horvat, Mario Musta . Delegat: Ma ja Poredoť Strijelac: 0-1 Horvat (63) OTOK: Vlah, Novak Z, Malek (46. Šimec), BlaŞin i , Major ik, Gorupi (82. Tomaťi ), Kalťan Z, Kalťan P (46. Novak J), Ko iť, Radikovi (74. BoŞek), Matkovi , trener: Elvis Sabol GALEB: Pantaler, Balent N, Soka , Erdelji (46. Hertelendi), RuŞman (90. Grana r), Balent D, Mesari , Kova ek (69. Vuk), Balent R, Horvat P (90. Beli ), Fleten (57. Horvat M), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Gorupi , Ko iť (Otok)

VIDOV AN - OMLADINAC (D-S) 5-2 (4-2) DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte: Sportski park Kalanica. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Robert Kolari .

Strijelci: 1-0 Ujlaki (3), 2-0 PiĹĄpek (17), 3-0 Ujlaki (19), 3-1 Pata a (21), 4-1 FriĹĄ i (29), 4-2 Valen (39-11m), 5-2 Herman Ma ja (88) VIDOV AN: Ĺ ubaĹĄa, Nemet Danijel, LukĹĄa, Varga, PiĹĄpek, Hujs, Matulin (87. Petri ), Nemet Dino (70.

Herman Mihael), Friť i (75. Omazi ), Lovrek (85. Herman Ma ja), Ujlaki, trener: Damir Ujlaki OMLADINAC:Apstolovski,Kolari ,RuŞi (14.Roťani ),Kova i (80.OrťuťJ),Cirkven i ,Taradi,Novak, Posavec, Pata a, Tizaj, Valen (70. Saka S), trener: Ivan Novak Žu kartoni: Lovrek, Nemet Dino, Varga (Vidov an); Orťoť (Omladinac)

HODOŠAN - BUDU NOST 3-1 (0-0) HODOŠAN. Igraliťte: Stadion NK Hodoťan. Suci: Dario Bubek, Saťa Mihali , Marko Smr . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Vlah (49), 1-1 Mar nec (62), 2-1 Strahija (81), 3-1 Dodlek (85) HODOŠAN: Mlinarec, Habuť (46. Kova D), Sinkovi Marko (51. Erdelji), Sinkovi Miťel, Mar ec, Naran a (86. Šavora), Vlah, Puri (60. Strahija), Dodlek, Kova k K, Blagus (46. MoŞek), trener: Goran Strahija BUDU NOST: Vať, Ma ek (71. Klobu ari ), Novak, Viťnji , Lon ari , Bali D, KriŞan (35. Hali T), Lastavec, Hali G, Mar nec, Bali J (82. Toplek), trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Viťnji , Klobu ari , Lon ari (Budu nost)

ZASADBREG - DUBRAVA 1-0 (0-0) ZASADBREG. Igraliťte: SRC Zasadbreg. Suci: BoŞidar Jura i , Denis Fic, Stjepan Novak. Delegat: Davor Drvenkar Strijelac: 1-0 Rodinger Filip (69) ZASADBREG: Srnec, Perho (54. Šajnovi ), Povodnja (83. Novak), Kozjak (Sabol ec), Lukman Z, Rodinger Florijan, Lukman S, Rodinger Filip, Leva i , Koroťi , Hatlak (54. Dunjko), trener: Zoran Lukman DUBRAVA: Mu i , Mihalec (63. Palir), Murkovi , Tkalec, Radovan, Bobi anec Ma ja (84. Murk), Bobi anec Mihael, Sabol, Varga, Cerovec, Kova (73. Vugrinec), trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Rodinger Filip, Sabol ec (Zasadbreg); Sabol, Cerovec, Murkovi (Dubrava) Crveni: Leva i (Zasadbreg); Tkalec (Dubrava)

CROATIA - BORAC PMP 1-2 (1-0) OREHOVICA. Igraliťte: Gmajna. Suci: Željko Novak, Josip Jurinec, Matej Mesari . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Srťan (41-ag), 1-1 urila (77), 1-2 Baksa (79) CROATIA: Patar ec, Sinkovi (46. RuŞi K), Kr mar (80. Balog ), Kolar, Šafari , avlek, urila (60.

Donoťa), RuŞi M, Jeleni , Domini , Poljanec, trener: uro Koloni BORAC: Sternad, Tiťljari (76. Sabadi), Srťan (90. Kolari ), KriŞai , Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa (87. Cika ), Jan ec (46. Ko evar), Ruťanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Kr mar (Croa a); Cika (Borac)

BUDU NOST - DRAVA (DM) 2-0 (1-0) PODTUREN. Igraliťte: Trnoc. Suci: Erik Žerdin, Nenad Štrek, Valentino Kantoci. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Majeri (39), 2-0 Drk (47) BUDU NOST: Varga, Babi , Novak, Jurťi , Zadravec, Antolovi , Majeri (86. Berdin F), David (34. Drk A), Berdin T, Drk D (78. Sklepi ), Okreťa, trener: Robert Glavina DRAVA: Igrec Z, Kos, Legin (58. Pongrac D), Ivaci, Lipi (65. Bartoli ), Tuksar, Igrec F, rneli, Jug, Mihalac (58. Igrec F), Rak, trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Drk A (Budu nost); Ivaci, Jug, rneli (Drava)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

OPOMENUTI IGRA I

HodoĹĄan i Galeb pobjedni ki nastavljaju borbu u vrhu U HodoĹĄanu doma ini do pobjede s gli u zavrĹĄnici utakmice. Nakon prvih 45 minuta utakmice zgoditak nije vidjelo oko 100 gledatelja. Nikola Vlah se prvi u 49.minu upisao u strijelce i to za doma e vodstvo. Gos iz Podbresta uspjeli su preko Filipa Mar nca u 62.minu izjedna i rezultat. Kada je doma i trener-igra Goran Strahija uvidio da „vrag ĹĄalu uzima“ uveo je sam sebe u 60.minu u igru. Njegov ulazak ne samo da je donio doma inu preokret nego je i on sam u 81.minu doma e doveo u vodstvo. Bruno Dodlek pak je „svojima“ ubacio jedan zgoditak u 85.minuti za pobjedu HodoĹĄana od 3-1.

Galeb slavio u Otoku. Jedan, ali tri velika boda vrijedan zgoditak pos gao je Petar Horvat u 63.minu . U vrlo neizvjesnoj igri gos iz Oporovca su na kraju pobijedili minimalnim, ali „slatkim“ rezultatom 1-0.

Vidov an ponovno uvjerljiv kod ku e. Brzo su doma i de ki za nepunih dvadeset minuta igre s gli sa dva zgoditka Vinka Ujlakija i jednim Nikole PiĹĄpeka do vodstva od 3-0. Uspio je Omladinac preko Nikole Pata a smanji u 21.minu na 3-1. Dejan FriĹĄ i u 29.minu pove ava vodstvo doma ina na 4-1. Gosti iz DrĹžimurec-Strelca imaju u 39.minu kazneni udarac kojeg Marko Valen realizira za 4-2. Nakon prave golijade u prvom poluvremenu u drugom dijelu za ĹĄje ĹĄto se e strijelaca. Tek dvije minute prije kraja utakmice Ma ja Herman koji je samo tri minute ranije uĹĄao u igru svojim zgoditkom donosi pobjedu Vidov anu od 5-2.

SK do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Prvo poluvrijeme pripalo je gos ma iz DraĹĄkovca koji zgoditkom Hrvoja Kavrana iz 25.minute imaju vodstvo od 1-0. U drugom dijelu doma ini su zaigrali neĹĄto agresivnije i borbenije, ĹĄto su „pla li“ sa pet zara enih opomena, te su pos gli k tome joĹĄ i e ri zgoditka. Aldin Begovi je u 56.minu poravnao na 1-1. e ri minute kasnije ve je 2-1 za SK, a

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

HODOĹ AN GALEB VIDOV AN SK OMLADINAC (DS) ZASADBREG 77 BUDU NOST (M) BORAC PMP CROATIA DUBRAV AN OTOK DRAĹ KOVEC GRANI AR (N) DUBRAVA BUDU NOST (P) DRAVA (DM)

6 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6 5 5 5

5 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0

1 1 1 1 1 1 3 1 0 0 0 2 1 0 1 0

0 0 1 1 1 1 0 2 3 3 3 2 4 4 4 5

14 – 4 14 – 5 20 – 7 16 – 9 12 – 9 11 – 9 11 – 7 9 – 10 12 – 12 8–8 6–7 8 – 11 8 – 15 4 – 19 4 – 14 6 – 17

16 13 10 10 10 10 9 7 6 6 6 5 4 3 1 0

strijelac Dejan Lon ari . Renato Strahija strijelac je tre eg doma eg zgoditka u 80.minu , a ma arski internacionalac Laci Svelec minutu prije kraja utakmice postavlja kona nih 4-1 za doma e.

Zasadbreg 77 bolji od Dubrave. U dosta rastrganoj igri doma ini su pokazali malo neĹĄto viĹĄe i zgoditkom Filipa Rodingera u 69.minu doĹĄli do pobjede od 1-0. Gos iz Sivice Ĺžale se da su u 48.minu oĹĄte eni za kazneni udarac. No, sudac utakmice Jura i druga ije je vidio situaciju. Naime u doma em kaznenom prostoru doĹĄlo je do kontakta napada a Dubrave i doma eg vratara. E sad tko je bio prvi na lop ostat e dvojba. Takvom odlukom suca Jura i a nije se mogao pomiri gostuju i trener Vladimir Sabol pa je zavrĹĄio „preko ograde“. Kako su gos ostali bez trenera na klupi, doma i su u 56.minu ostali bez igra a u terenu za igru i to Filipa Leva i a koji je isklju en zbog druge opomene. Snage na terenu su bile poravnate u 79.minu kada je igra Dubrave Simon Tkalec sprije io doma eg napada a u izglednoj prigodi da pos gne zgoditak. No, zgoditka viĹĄe nije bilo.

Budu nost uz dva pos gnuta zgoditka i e ri puta pogodila vratnicu. Gos iz Donjeg Mihaljevca dobro su se drĹžali u Podturnu, gdje igra Budu nost jer im je teren u Miklavcu pod vodom, sve do pred sam kraj prvog poluvremena. Ina e oba vratara doma i David Varga i gostuju i Zvonko Igrec istakli su se sa po nekoliko vrlo dobrih intervencija. Krunoslav Majeri je prvi u 39.minu za doma e pos gao zgoditak, a malo potom u 47.minu i drugi doma i zgoditak Dragu n Drk pos Ĺže za pobjedu od 2-0. To svoje vodstvo Budu nost je u drugom poluvremenu mogla i pove a da se u e ri navrata nije isprije ila vratnica.

Borcu PMP pobjeda u Orehovici. Doma a Croatija prvo je poluvrijeme rijeĹĄila u svoju korist i to autogolom Antonija SrĹĄana.

Delegat Šol zamjera sucu utakmice Željku Novaku da je u tom periodu tolerirao previťe preoťtrih startova i prigovore igra a na njegove odluke. Ni jednog igra a u prvom poluvremenu nije opomenuo. Pred sam kraj utakmice gos iz Tur iť a preokre u rezultat i dolaze do pobjede. Prvo je u 77.minu na 1-1 poravnao Nikola Brumen, a dvije minute kasnije pobjedu donio svojim zgoditkom Marko Baksa.

Dubrav anu pobjeda u Novakovcu. Brzo su gos iz Donje Dubrave zgodicima Nike Paheka i Benjamina Brljaka za nepunih pola sata igre poveli sa 2-0. Kada je doma i Grani ar u 58.minu ostao bez Nikole Krznara bilo je jasno da tri boda odlaze sa gos ma. U samo dvije minute Nikola Krznar je uspio zaradi dvije opomene.

Prvo je u 57.minu odgurnuo suca utakmice Patrika Kolari a, ve je tu trebao bi isklju en zbog napada na suca, ali se mladi sudac o ito preplaĹĄio starog lisca i pokazao mu samo Ĺžu karton. No, minutu kasnije mu je prigovorio i uz to mu bacio zviĹždaljku, a nakon toga joĹĄ Ĺžestoko prosvjedovao za drugi Ĺžu . Iako broj ano slabiji doma i u 76.minu preko Ma je Horvata smanjuju na 2-1. U 90.minu Dominik Jadan uspijeva pos i i tre i gostuju i zgoditak za pobjedu Dubrav ana od 3-1. Po zavrĹĄetku utakmice prilikom ulaska u svla ionice problemi za sluĹžbene osobe. DoĹĄlo je do protesta i naguravanja od strane doma ih navija a, ali sre om bez teĹžeg incidenta.

SK – Nikola Turk (3164), Ivan Horvat (1544), Dejan Lon ari (4092), Dorian Lisjak (6115), Marko Malek (785) BUDU NOST (P) – Denis Viťnji (1620), Mario Klobu ari (5088), Mario Lon ari (1651) DRAŠKOVEC – Hrvoje Kavran (828) BUDU NOST (M) – Alen Drk (4785) DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548), Željko Jug (10326), Marko rneli (9162) CROATIA – Marijan Kr mar (6338) BORAC PMP – Sandro Cika (4089) ZASADBREG 77 – Filip Rodinger (2618), Nenad Sabol ec (2629) DUBRAVA – Tino Sabol (3637), Patrik Cerovec (6724), Dario Murkovi (3645) DUBRAV AN – Emil Šte (4824), Lovro BalaŞinec (9383), Ma ja Friť i (10339), Damjan Jadan (4208) VIDOV AN – Dino Nemet (2251), Miroslav Lovrek (2262), Dalibor Varga (2250) OMLADINAC (DS) – Josip Orťoť (10102) OTOK – Matej Gorupi (4291), Dejan Ko iť (4810)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (P) – Mario Klobu ari (5088), Nino HanŞekovi (5522) DUBRAV AN – Emil Šte (4924) CROATIA – Marijan Kr mar (6338) SK – Marko Malek (785) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718) po l. 59 DP HNS-a 3 (tri) mjeseca ZASADBREG 77 – Filip Leva i (6021) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica DUBRAVA – Simon Tkalec (3648) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 5 zgoditaka – Aldin Begovi ( SK), Bruno Dodlek (Hodoťan) 4 zgoditka – Matej Gorupi (Otok), Saťa Lukman, Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Marko Baksa (Borac PMP), Krunoslav Majeri (Budu nost M) 3 zgoditka – Ivica Okreťa (Budu nost M), Denis Poljanec, Miroslav Šafari (Croa a), Dario Balent, Renato Balent (Galeb), (Zasadbreg 77), Jurica Tizaj, Marko Valen (Omladinac DS), Miroslav Lovrek (Vidov an), Rajko Gavez (Borac PMP), Ivan Horvat ( SK), Nikola Vlah (Hodoťan)

SK - DRAŠKOVEC 4-1 (0-1) EHOVEC. Igraliťte: NK SK. Suci: Rudolf iŞmeťija, Lana Vidovi , Elvir Baťek. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Kavran (25), 1-1 Begovi (56), 2-1 Lon ari D (60), 3-1 Strahija (80), 4-1 Laslo S (89) SK: Grabant D, Malek, BoŞek, Horvat, Lon ari J (46. Grabant Z), Lon ari D, Strahija (86. Baťnec), Begovi , Lisjak, Turk (46. Laslo S), Viťnji (80. Laslo P), trener: Mario Cvetko DRAŠKOVEC: Taradi, Matja i Danijel, Ribi , Cvetko, Matja i David, Slavi ek, Repalust, Kavran, Jakťi (68. Kova ), Markan, Lon ari , trener: BoŞidar Repalust Žu kartoni: Turk, Horvat, Lon ari , Lisjak, Malek ( SK); Kavran (Draťkovec)

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLA NEDJELJA: Donja Dubrava: DUBRAV AN – HODOŠAN (sudac Vedran Hruťoci, pomo nici Mario Pintari i Mario Sukanec, delegat Željko Podgorelec), Sivica: DUBRAVA – GRANI AR (N) (sudac Dominik Mihoci, pomo nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Josip Lesjak), ehovec: SK – ZASADBREG 77 (sudac Robert Radek, pomo nici Nenad Štrek i Robert Kolari , delegat Miroslav Glavina),DrŞimurec-Strelec: OMLADINAC – DRAŠKOVEC (sudac Franjo Hergo , pomo nici Damir Mesari i Matej Mesari , delegat Tomislav Šolti ); Oporovec: GALEB – VIDOV AN (sudac Patrik Kolari , pomo nici Marko Smr i Darko Pokriva , delegat Slavko Vodopija), Tur iť e: BORAC PMP – OTOK (sudac Darko Filip i , pomo nici Danijel Ko ila i Lana Vidovi , delegat Dejan Kova ); Donji Mihaljevec: DRAVA – CROATIA (sudac Damir Aldi , pomo nici Franjo Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Dragu n Borko); Podbrest: BUDU NOST – BUDU NOST (M) (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Stjepan Novak i Ma ja Filipi , delegat Stjepan uranec).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

6. kolo II. ŽNL MNS - zapad

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

D.KONCOV AK - BRATSTVO (J) 0-1 (0-1)

Bratstvo slavilo visoku pobjedu u Zebancu

D.KONCOV AK. Igraliťte: NK D.Koncov ak. Suci: Goran Žganec, Vjeran Tuksar, Ivica Felker.

Delegat: Darko Jambrovi Strijelac: 0-1 Na (18) D.KONCOV AK: Kolbl, Stajnko (77. Špilak), Sklepi , Smodiť Ž, Smodiť S (68. Grof), Brezni ar, Sklepi , Gori anec (59. Vukovi ), Flac, Pintari (56. Koraj), Turk, trener: Tine Špilak BRATSTVO: Rajf, Ko ila, Koraj, Kirec, Petermanec (77. Vinko Ma ja), Trstenjak, Jurovi , Jambrovi L (59. Jambrovi M), Na (90. Kova i ), Gori anec, Leva i , trener: Boris or evi Žu kartoni: Petermanec, Kirec, Jambrovi (Bratstvo)

STRAHONINEC - SLOGA (Š) 0-0 STRAHONINEC. Igraliťte: Bujan Stjepan-S pi . Suci: BoŞidar Kolari , Ivica Horvat, Antun Kukovec. Delegat: Dino Jambrovi STRAHONINEC: Tratnjak, Jaluťi D, Žerjav, Kolari , Jaluťi J, Kolar, Ri ko (76. Zlatarek), Mar ec (76. Zlatarek), Drabi (54. Bacinger), Brez (82. Vuruťi ), Kova i (67. Žuni ), trener: Vladimir Pavlekovi SLOGA: Rojko, Kanski, Jelen, ŽiŞek, Jambrovi , Kosi, Smolkovi (78. Kova i ), Feguť, Šoťtari , Sen ar, Kolari , trener: Duťan Hozjan Žu kartoni: Brez, Kolari (Strahoninec); Feguť, Kosi (Sloga)

ZEBANEC - BRATSTVO (SV) 1-4 (0-1) ZEBANEC. Igraliťte: Marof. Suci: Darko Filip i , Renato Vuk, Ivan Jarni. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Vuruťi G (10), 0-2 Vlahov (46), 0-3 Novak (58), 0-4 Vuruťi G (68), 1-4 Flac (74) ZEBANEC: Jelen i , Debelec D, Sabol, Žuni , Flac, Makar, Puri , Graf (24. Ko ila od 70. Mar njať), Kralj (57. Pergar), Ma ari , Vran i (75. Pla ak), trener: Danijel Kojter BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Fu ko (75. Šol ), HanŞekovi , Novak (61. Vuruťi I), Posavec, Vlahov, Bogomolec, Horvat N (68. Smr ), Horvat F (85. Vabec), Vuruťi G (70. Vugrin), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Puri , Mar njať (Zebanec)

POBJEDA - M.MIHALJEVEC 4-1 (2-1) G.HRAĹ AN. IgraliĹĄte: Polenke. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Casimir Rodrigue. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Ĺ afari (32-11m), 1-1 Bistrovi (43), 2-1 Kova (45), 3-1 Bistrovi (48), 4-1 Bistrovi (71) POBJEDA: Tkal ec, HanĹžekovi (64. Brezovec), Kova , Borko, Celinger, Povodnja, Ladi (73.

Gavez), Kocijan (27. Thes), Bistrovi , Debelec (68. Horvat), Novak, trener: Dejan Borko MM: Horvat, anadi, Srnec, Šol , Trupkovi , Varga (46. Puťar), Šafari , Mesari B (88. Domunkoť), Kova i (86. Babi ), Puťar (19. Pintari ), Vugrinec, trener: BoŞidar Makťadi Žu kartoni: Ladi , Horvat, Povodnja (Pobjeda); Kova i , Mesari , Trupkovi , Šafari , Vugrinec (MM) Crveni: Šol (MM)

Iz Zebanca bodovi odlaze u Savsku Ves. Doma i su se joĹĄ nekako drĹžali u prvom poluvremenu kad su imali zaostatak od jednog zgoditka kojeg je u 10.minu pos gao Goran VuruĹĄi . U drugom dijelu Bratstvo je dominiralo i pos zalo zgoditke. Ve u prvoj minutu nastavka drugog poluvremena na 2-0 je povisio Nikola Vlahov.

Daniel Novak strijelac je tre eg gostuju eg zgoditka u 58.minu .

Goran VuruĹĄi je prvi krenuo iz redova gos ju sa zgodicima, pa ju je i u 68.minu svojim drugim zgoditkom na utakmici i zavrĹĄio. Zebanec ipak uspijeva u 74.minu zgoditkom Mihajela Flaca ublaĹži doma i poraz na 4-1.

U Gornjem Mihaljevcu nije bilo prolaza za Plave. Doma e Jedinstvo je u prvom poluvremenu bilo bolje kad je i zgoditkom Mihaela Ladi a u 22.minu povelo. U drugom dijelu gos iz Peklenice su bolje zaigrali, ali naĹžaost po njihove navija e nisu uspjeli poravna rezultat ve su minutu prije kraja utakmice primili i drugi zgoditak za poraz od 2-0. Strijelac tog doma eg zgoditka bio je Ma ja Horvat.

Podjela bodova u Strahonincu. Imali su jedni i drugi svojih perioda igre pa je na kraju 0-0 i najpravedniji ishod ove utakmice.

Tako su de ki iz Ĺ trigove nakon subotnjih berbi imali i berbu boda u Strahonincu.

Visoki doma i poraz Drave. Uvelike sukrivac za tako visoki poraz je doma i vratar Ivan Topli anec. Gos iz Ĺ trukovca sve su rijeĹĄili ve u prvom poluvremenu kada su sa dva zgoditka Karla Ĺ ardija i po jednim Alena Kova i a i Marka Debelca imali vodstvo od 4-0.

To svoje vodstvo hajdukovci su samo joĹĄ u drugom poluvremenu „podebljali“ zgoditkom Viktora Ĺ˝ganca za pobjedu od 5-0.

Bratstvo upisalo prvu jesensku pobjedu u Donjem Koncov aku. Dosta ranim zgoditkom Dejana Na a u 18.minu utakmica je bila rijeĹĄena. Doma i su s skali, ali bez prave prigode. ak su gos iz Jurovca imali dvije lijepe prigode u drugom poluvremenu da svoju pobjedu malo „podebljaju“ rezultatski, ali je vrlo dobri doma i vratar PrimoĹž Kolbl dobro u oba navrata reagirao. Donji Koncov ak je u 70.minu od strane suca utakmice Gorana Ĺ˝ganca oĹĄte en jer

im nije dosu en kazneni udarac. JoĹĄ im je k tome u 82.minu zbog zale a Dominika Koraja poniĹĄten zgoditak. Situacija se dogodila unutar vratarevog prostora pa treba vjerova da je pomo ni sudac Felker bio u pravu kad je signalizirao zale e.

U Gornjem HraĹĄ anu doma ini preokrenuli gostuju e vodstvo. Bilo je vrlo nervozno. Sudac utakmice Dario Vel i imao je puno posla i utakmica je bila preteĹĄka za njegovo su enje, ali sre om nije „skrojio“ rezultat. Osmoricu igra a je opomenuo i jednog gostuju eg isklju io. Po elo je ozljedama kod jednih i drugih. Prvo je kod Malog Mihaljevca Sandi PuĹĄar ozlijedio rame u 19.minu , a potom noĹžni prst doma i igra Mihael Kocijan u 27.minu . Zbog ozljeda obojica su zatraĹžila hitnu medicinsku pomo u akovcu. Gos su poveli u 32.minu iz kaznenog udarca kojeg je izveo Tomislav Ĺ afari . Dvije minute kasnije Mali Mihaljevec je ostao bez Nikole Ĺ olti a koji je snaĹžno odgurnuo obim rukama u predjelu prsiju suca utakmice Darija Vel ija. Trostruki doma i strijelac Miljenko Bistrovi prvo je u 43.minu poravnao na 1-1. Kad se ve o ekivao odlazak na odmor u 45.minu Mario Kova dovodi Pobjedu u vodstvo od 2-1. Broj anu prednost na terenu doma i su u drugom dijelu dobro iskoris li i sa joĹĄ dva zgoditka Miljenka Bistrovi a s gli do pobjede od 4-1.

Venera PMP se mu ila sa Murom. Nakon prvog dijela gledatelji njih oko 100 zgoditak nije vidjelo. Kris jan Ciglari prvi je uspio u 58.minu svlada DraĹžena Novaka i doma e doves u vodstvo.

Tek tri minute prije kraja utakmice Alen KoroĹĄec uspijeva postavi kona nih 2-0 za Veneru PMP. Trnovcu bodovi iz Gornjeg Kraljevca. Do nje su gosti doĹĄli u drugom poluvremenu. Iz prvog su dijela imali minimalno vodstvo zgoditkom Tomislava TomĹĄi a iz 35.minute. Sandro Novak je u 65.minu strijelac drugog gostuju eg zgoditka. U 72.minu Trnovec ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg za 3-0 realizira DraĹžen Domiter. Dario Vincek koji je u igru uĹĄao od po etka drugog poluvremena u 74.minu postavlja kona nih 4-0 za goste iz Trnovca.

DRAVA - HAJDUK (Š) 0-5 (0-4) KURŠANEC. Igraliťte: NK Drava. Suci: Jasmin Lozi , Filip Aldi , Franjo Horvat. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Kova i (7), 0-2 Debelec M (18), 0-3 Šardi (35), 0-4 Šardi (39), 0-5 Žganec (72) DRAVA: Topli anec, Zanjko, Šol, Šaronja, Zanjko (46. Mar n evi ), Bezek, Carevi (73. Krsnik), Škvorc (58. Heri ), Medved, Gori anec, or evi , trener: Kris jan Varga HAJDUK: Novak, HrŞenjak L, HrŞenjak D (73. Radikovi ), Žganec, Jurovi (33. Debelec G), Mikulaj (68. Šimunkovi ), Debelec M, Šardi (75. HrŞenjak K), Kodba (75. Hoblaj), Ma ari , Kova i , trener: Dominik Horvat Žu kartoni: HrŞenjak D (Hajduk)

VENERA - MURA (H) 2-0 (0-0) SVETI JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte: NK Venera. Suci: Franjo Hergo , DraĹžen Sukanec, Mario Sukanec. Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Ciglari (58), 2-0 KoroĹĄec (87) VENERA: Lacko, Peras, Vabec, KoroĹĄec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec, Ov ar (67.

Primorac), Kerman (89. Podvez), Ciglari (82. Novak), trener: Kreťimir Šenji MURA: Novak D, Novak M, Jurovi , Varga, Brezova ki (76. Bogdan), Stojko (82. Vrťi ), Hoťpel (62. Lipovi ), Telebuh, Krnjak (87. Saka ), Breznik, Vrťi (46. Šardi), trener: Darko Vincek Žu kartoni: Peras (Venera); Vrťi , Stojko (Mura)

NAPREDAK - TRNOVEC 0-4 (0-1) G.KRALJEVEC. IgraliĹĄte: Gmajna. Suci: Jadran Kukovec, Mar n Begovi , Dario Magdaleni .

Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Tomťi (35), 0-2 Novak (65), 0-3 Domiter (72-11m), 0-4 Vincek (74) NAPREDAK:Kova i ,Sekuli (46.Vrtari ),Žganec(75.Šantl),Hu necP,Golubi ,Jambroťi ,Horvat, Cilar (68. Novak), Lepen, Jambroťi (75. Govedi ), Zadravec (70. Hu nec L), trener: Ivan Šardi TRNOVEC: Špiranec, Skupljak (75. eh), Jurman, Domiter, Vidovi , Miko, Marjanovi , Jurman F, Tomťi (46. Štefulj), Kova i (55. Vincek), Novak, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Hu nec, Lepen, Cilar, Jambroťi (Napredak); Marjanovi , Tomťi (Trnovec)

JEDINSTVO - PLAVI (P) 2-0 (1-0) G.MIHALJEVEC. Igraliťte: Pod Borom. Suci: Željko Hajdarovi , Nino Grgi , Ivan Žganec.

Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Ladi M (22), 2-0 Horvat M (89) JEDINSTVO: Šafari , Krumpi S, Kocen, Novak D, Golub (58. Gre ), Horvat M, Novak M, Tr njak (90. Fujs), Ladi M (90. Krumpi M), Plantak, Miko, trener: Roman Tr njak PLAVI: Pokriva , Ratajec (46. Mikuli ), Štefulj, Zamuda, Trupkovi (78. Šol ), Ka , Erdelja, Drk, Vugrinec, Kolar (65. Gori anec), Novak, trener: Anton Srťa Žu kartoni: Golub (Jedinstvo); Ratajec, Zamuda, Trupkovi , Drk (Plavi)

DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMAJU: MALI MIHALJEVEC VEDRAN KOVA I 5225 TRNOVEC MARKO MARIJANOVI 10 338 KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U MALI MIHALJEVEC NIKOLA Ĺ OLTI 2291 PO L. 53 DP HNS A 4 ETIRI UTAKMICE

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 5 zgoditaka – Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec), Mihael Ladi (Jedinstvo GM), Goran Vuruťi (Bratstvo SV) 4 zgoditaka – Tihomir Miko, Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miran Vinko (Bratstvo J), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Žiga Smodiť (Donji Koncov ak), Ivan Zadravec (Napredak) 3 zgoditka – Denis Vuruťi , Jurica Žerjav (Strahoninec), (Jedinstvo GM), Bojan Novak (Pobjeda), David Šoťtari , Matej Sen ar (Sloga Š), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Goran Kerman (Venera PMP), Goran Vrtari (Napredak), Nikola Vlahov, Daniel Novak (Bratstvo SV), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Alen Kova i , Karlo Šardi (Hajduk Š)

OPOMENUTI IGRA I MURA – Mihael Vrťi (3463), Nikola Stojko (5506) STRAHONINEC – Dario Brez (1448), Patrik kolari (1306) SLOGA (Š) – Goran Feguť (10143), Benjamin Kosi (10165) BRATSTVO (J) – Robert Petermanec (4344), Dominik Kirec (4719), Matija Jambrovi (5518) ZEBANEC – Denis Puri (5142), Stjepan Mar njať (10010) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301) PLAVI – Patrick Ratajec (4592), Mihael Zamuda (318), Jurica Trupkovi (5467), Nikola Drk (2297) POBJEDA – Nikola Ladi (4001), Dino Horvat (311), Dragan Povodnja (1130) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225), Bruno Mesari (2639), Nenad Trupkovi (2340), Tomislav Šafari (56), Andrej Vugrinec (2493) HAJDUK VINDIJA – Dominik HrŞenjak (2876) VENERA PMP – Zoran Peras (3896) NAPREDAK – Patrik Hu nec (5346), Damir Jurak Lepen (74), Antun Cilar (4106), Nino Jambroťi (3927) TRNOVEC – Marko Marijanovi (10338), Tomislav Tomťi (3321)

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE: SUBOTA: Savska Ves: BRATSTVO – STRAHONINEC (sudac Damir Klari , pomo nici Borut KriŞari i Rudolf iŞmeťija, delegat Darko Jambrovi ), Štrukovec: HAJDUK – ZEBANEC (sudac Milivoj Bali , pomo nici Marinko Hruťoci i Marko Hunjadi, delegat Stjepan KriŞari ); NEDJELJA: Peklenica: PLAVI – VENERA PMP (sudac Edvin Zobec, pomo nici Mladen eke i Sebas jan Trstenjak, delegat Rajko Zadravec); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – JEDINSTVO (GM) (sudac Marko ur ek, pomo nici Željko Kova i i Mario Horvat, delegat Dragu n Koruni ), Štrigova: SLOGA – POBJEDA (sudac BoŞidar Jura i , pomo nici DraŞen Šajnovi i Renato Vuk, delegat Antun Horvat); Jurovec: BRATSTVO – DRAVA (K) (sudac Ante Begovi , pomo nici Ivan Žganec i Elvir Baťek, delegat Franjo Fais), Trnovec: TRNOVEC – DONJI KONCOV AK (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Želimir Bertovich, delegat Stjepan Fic), Hlapi ina: MURA – NAPREDAK (sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Antun Kukovec, delegat Zoran Hajdinjak). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

BRATSTVO (SV) JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC SLOGA (Ĺ ) HAJDUK (Ĺ ) D. KONCOV AK POBJEDA PLAVI VENERA PMP M. MIHALJEVEC TRNOVEC BRATSTVO (J) MURA NAPREDAK ZEBANEC DRAVA (K)

6 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6

5 4 3 3 3 3 3 3 3 1 1 1 1 1 0 0

0 1 2 1 1 0 0 0 0 2 1 1 1 1 1 0

1 0 0 1 1 2 2 2 2 2 3 3 3 3 4 6

14 – 11 18 – 3 14 – 4 12 – 5 11 – 5 14 – 5 11 – 9 10 – 8 8–7 13 – 15 7–7 5–8 5 – 10 9 – 16 4 – 20 4 – 26

15 13 11 10 10 9 9 9 9 5 4 4 4 4 1 0

26. rujna 2014.

NOGOMETNA SVE ANOST u Gornjem Hraš anu

Pobjeda ugostila zagreba ki Dinamo s Taravelom, Olmom…

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova Zajedni ka fotografija Pobjede i Dinama (Z) uo i utakmice u G. Hraš anu

Nogometni klub Pobjeda iz Gornjeg Hraš ana ugostio je u utorak B ekipu GNK Dinamo Zagreba. Druga mom ad Dinama osnovana je ove godine i natje e se u III. HNL - zapad, a vode je trener Sre ko uk i pomo ni trener Mario Toki . U ovakvoj mom adi nalaze se mladi i perspektivni igra i koji e ubrzo nositi i dres prve mom adi Dinama i predstavljati hrvatski nogomet u svijetu, kao i oni igra i koji se oporavljaju od ozljeda ili su izvan forme.

Tako je od poznatijih imena nastupio Francuz Taravel koji zse bog ozljede priprema u B mom adi, sin Marijana Vlaka Domagoj, Tibor Halilovi , naš me imurac Filip Škvorc te najzvu nije ime od svih mladi reprezentativac Španjolske i bivši kapetan juniorske mom adi Barcelone Dani Olmo o kojemu su doma i kao i španjolski mediji puno raspisali nakon što ga je iznena uju e Dinamo oteo Barceloni.

Gosti iz Zagreba u inili su lijepu gestu i darovali svojem bivšem igra u me imurcu Dragi Vabecu dres s otisnutim brojem

6. kolo III. ŽNL MNS EKO - VU ETINEC 4-3 (2-2) SVETI KRIŽ. Igralište: Mi igen. Suci: Marijan Duman i , Dražen Horvat, Filip Vabec.

Delegat: Zoran Hajdinjak.

Strijelci: 0-1 Vabec I (20), 1-1 Gregorin i (28), 2-1 Hobor (34), 2-2 Kamenar (36), 3-2 Slavi ek H (57), 3-3 Novak D (64), 4-3 Hobor (85) EKO: Juras, Novak, Pata a, Višnji , Trstenjak, Gregorin i , Slavi ek H, Slavi ek S, Hobor, Lastavec, Hanžekovi (81. Balog), trener: Zlatko Novak VU ETINEC: Colari , Per i (46. Krnjak), Friš i (46. Novak D), Ambruš, Levec, Vabec I, Škrobar, Novak S (75. Petri evi ), Kamenar, Vabec R, Mohari , trener: Slavko or evi Žu kartoni: Hanžekovi , Višnji (Eko)

JADRAN - DINAMO (Ž) 4-0 (3-0) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Dražen Šajnovi , Morano Vlah, Mar na Koprivec. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Barlovi (18), 4-0 Zlatarek (33, 39, 62) JADRAN: Lukman (80. Kameni ), Korent, Novak B (46. Raki ), Novak M, Šte ar, Klinec, Zlatarek, Orehovec, Kontrec (66. Štampar), Barlovi (72. Šegovi ), Hliš (63.

Novak A), trener: Bruno Matotek DINAMO: Lajtman, Šopar, Thes (46. Dobrani ), Hunjadi (46. Bistrovi ), Tkal ec M, Tkal ec N, Šafari (66. Povodnja), Rudni ki N, Rudni ki D, Mošmondor, Šparavec (66. Brdar), trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Hliš (Jadran); Rudni ki D (Dinamo)

BRATSTVO - OMLADINAC (M) 2-3 (1-2) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Mladen eke, Josip Višnjari , Sebas jan Trstenjak.

Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 Kova i (14), 1-1 Novak (17), 1-2 Vrbanec (31), 2-2 Kova i L (56), 2-3 Boži (70-ag) BRATSTVO: Jambrovi , Kova i , Škvorc, Boži , abradi, Kelner, Kova i L (63. ekunec), Balog, Novak, Poto nik L (69. Poto nik D), Novak, trener: Tibor abradi OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , Vrbanec, Bedi , La n (56. Kova evi ), Posavec (63. Zeli ), Dragovi , Bogdan (90. Mikac), Vrbanec, Novak M (46. Bubek), trener: Josip Križai Žu kartoni: abradi, Škvorc, Kova i D (Bratstvo); Novak (Omladinac) Crveni: Vrbanec (Omladinac)

MLADOST - BORAC (DH) 2-1 (2-0) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Damir Mesari , Marinko Hrušoci, Hrvoje Bedi . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Živ ec (23-11m), 2-0 Ko ila (43), 2-1 Baranaši (60) MLADOST: Polanec N, Vuruši , Ko ila (65. Novosel), Stojko, Š avni ar, Škvorc N, Škvorc M, Leva i , Polanec, Bogdan (26. Horvati ), Živ ec, trener: Marija Mohari BORAC: Ivkovi , Vadlja, Vidovi (46. Mesari ), Pozderec, Vargek, Harmicar, Branilovi , Pozderec, Mavrin (6. Baranaši ), Pavlic, Baksa, trener: Damir Far Žu kartoni: Ko ila (Mladost); Baranaši , Vadlja, Mesari , Baksa (Borac)

HAJDUK - TORPEDO 4-0 (1-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci. Milivoj Bali , Ma ja Kozar, Bruno Grabar. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Krnjak (20), 2-0 Moreira (59), 3-0 Krnjak (70), 4-0 Tkalec (73) HAJDUK: Horvat, Domini , Šafari , Gregorin i , Buhanec, Galekovi (53. Moreira), Tkalec (83. Žnidari ), Sen ar (60. Marciuš), Fegeš (80. Mesari ), Liber, Ambruš (11.

Krnjak), trener: Krešo Žnidari TORPEDO: Herceg, David, Mun ar, Radeljak (70. Mesari ), Novak, Strojko (58.

Srnec), Jambruši (33. Jezernik), Pintari , Jambroši (73. Lepen), Ruklja , Horvat, trener: Vladimir Šol Žu kartoni: Radeljak, David, Mesari (Torpedo)

nastupa (impresivnih 529 nastupa za Dinamo) kao podsjetnik na veliku karijeru koju je postigao za Dinamo.

U revijalnom susretu u kojemu je rezultat najmanje bitan Dinamo iz Zagreba o ekivano je slavio s 9-0. Treba napomenuti da su doma ini sasvim solidno parirali u prvom dijelu i rezultat je bio 0-2 za zagreba ke modre. Ipak u drugom dijelu razlika u klasi i izi ka pripremljenost donijela je veliku prevagu pa je Dinamo postigao još 7 pogodaka. (nb)

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

POBJEDA – DINAMO 0:9 Dinamo B: Miški – Iharoš, Džijan, N. Taravel, Mami – Capan, Kneževi ; Vlak, Olmo, Škvorc – Mikli (još su igrali: Veriga, Beki , Fioli , Halilovi , Šunji , Badji, Çekiçi, Fin ).

Za Pobjedu su nastupili: Tkal ec, Borko, Kova , Povodnja, Brezovec, Ceilinger, Ladi , Thes, Debelec, Novak, Bistrovi još su igrali (Petran,Posavec,Gavez,Horvat).

Strijelci: 0:1 Olmo (5.), 0:2 Kneževi (10.), 0:3 Škvorc (50.), 0:4 Badji (63.), 0:5 Olmo (65.), 0:6 Mami (75.), 0:7 Olmo (80.), 0:8 Fioli (82.), 0:9 Šunji (88.).

AKOVEC, Obrtni ka 4

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Omladinac jedva do sva tri boda u Preseki

1. OMLADINAC (M)

5

4

1

0

14 – 7

13

2. HAJDUK (B)

5

3

1

1

18 – 4

10

3. JADRAN

4

3

1

0

17 – 4

10

4. MLADOST (S)

5

3

1

1

7 – 13

10

Omladinac se mu io u Preseki. Doma e Bratstvo je povelo u 14.minuti zgoditkom Dominika Kova i a. Tri minute kasnije gosti iz Ma kovca su zgoditkom Matije Novaka poravnali na 1-1. Andrija Vrbanec je uspio u 31.minuti goste dovesti u vodstvo. Lovro Kova i poravnao je 2-2 u 56.minuti.

Autogolom Jasmina Boži a u 70.minuti Omladinac je stigao do pobjede od 3-2. Gostuju e vodstvo bilo je ugroženo isklju enjem Branimira Vrbanca u 73.minuti koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi da ne poravna rezultat na 3-3.

U Brezju doma ini uvjerljivi. Nakon prvih 45 minuta Hajduk je imao minimalno vodstvo od 1-0 iz 20.minute kada je zgoditak postigao Saša Krnjak. Torpedo se u drugom poluvremenu jednostavno predao i primio još tri zgoditka. U drugom dijelu za Hajduk su redom strijelci za pobjedu od 4-0 bili Vinicius Moreira, Saša Krnjak po drugi puta na utakmici i Nikola Tkalec. etvorka Jadrana Dinamu. Goran Zlatarek kod doma ih trostruki strijelac. Matija Balovi prvi je u 18.minuti na eo mrežu gostiju iz Žiškovca, a preostala tri zgoditka djelo su Gorana Zlatareka.

Dva je postigao u prvom poluvremenu i jedan u drugom.

Mladost bolja od Borca. Doma ini su u prvom poluvremenu sve riješili. Do prvog su zgoditka došli iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Leonardo Živ ec. Dvije minute prije odlaska na odmor Emil Ko ila je povisio doma e vodstvo na 2-0. U drugom dijelu gosti iz Donjeg Hraš ana nešto bolji, ali uspijevaju tek u 60.minuti zgoditkom Vanje Baranaši ublažiti poraz na 2-1.

Eko bolji od Vu etinca. Gosti su prvi u 20.minuti zgoditkom Ivana Vabeca poveli. U razmaku od samo šest minuta od 28 do 34 doma i Eko zgodicima prvo Danijela Gregorin i a, a potom Nikole Hobora preokre e rezultat u svoju korist. Goran Kamenar u 36.minuti svojim zgoditkom poravna-

va na 2-2. Hrvoje Slavi ek u 57.minuti ponovno dovodi Eko u prednost, a Denis Novak u 64.minuti po drugi puta vra a utakmicu na po etak, odnosno poravnava na 3-3. Pet minuta prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom na utakmici, a ina e 10 u dosadašnjem dijelu prvenstva u šest odigranih kola, Nikola Hobor donosi Eku zasluženu pobjedu od 4-3 jer su u drugom dijelu doma i imali niz prigoda, ali je tek ova u 85.minuti završila u mreži Valentina Ciglari a.

U Gardinovcu Radni ki i Parag podijeli bodove. Doma i su uspjeli u 90.minuti zgoditkom Stefana Bakse sti i do boda. Radni ki je poveo u 21.minuti zgoditkom Petra Horvata. Parag je do poluvremena preokrenuo rezultat u svoju korist.

Jasmin Balog je poravnao na 1-1, a Vjeran Balog doveo u vodstvo od 2-1. Samo su tri minute bile dovoljne Radni kom da ponovno povede. Kristijan Pal i i Marko Cerovec bili su ti koji su preokrenuli rezultat u korist doma ina. Istom mjero Parag uzvra a u razmaku od dvije minute 76 i 78, a strijelci su bili Zlatko Oršoš i Jasmin Balog po drugi puta. Stefan Baksa bio je i kod doma ina dvostruki strijelac. Drugi zgoditak u 90.minuti donio im je barem bod.

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLA: SUBOTA: Sve Križ: EKO – BRATSTVO (P) (sudac Erik Žerdin, pomo nici Ivica Felker i Dario Magdaleni , delegat Davor Drvenkar), Zasadbreg: PARAG – VU ETINEC (sudac Dražen Horvat, pomo nici Vlado Blaži i Stjepan Novak, delegat Dino Jambrovi ); NEDJELJA: Žiškovec: DINAMO – TORPEDO (sudac Mar n Begovi , pomo nici Hrvoje Bedi i Josip Višnjari , delegat Antun Mesari ); Ma kovec: OMLADINAC – JADRAN (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Nino Grgi i Filip Vabec, delegat Nikola Toplek), Donji Hraš an: BORAC – RADNI KI (sudac Filip Hrustek, pomo nici Mar na Koprivec i Mario Musta , delegat Mijo Horvat), Dekanovec: MLADOST – MLADOST (S) (sudac Darijan Zadravec, pomo nici Ma ja Kozar i Bruno Grabar, delegat Josip Baksa). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

5. EKO

6

3

0

3

23 – 19

9

6. VU ETINEC

5

3

0

2

16 – 14

9

7. MLADOST (D)

4

2

1

1

20 – 6

7

8. TORPEDO

5

2

1

2

11 – 12

7

9. DINAMO (Ž)

5

1

1

3

4 – 13

4

10. PARAG

4

1

1

2

15 – 30

4

11. BORAC (DH)

4

1

0

3

7 – 13

3

6 – 13

1

12. BRATSTVO (P)

4

0

1

3

13. RADNI KI

6

0

1

5 10 – 20 1

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko) 7 zgoditaka – Goran Zlatarek (Jadran), Saša Krnjak (Hajduk B) 6 zgoditaka – Franjo Galekovi (Hajduk B), Stevica Bobi anec (Mladost D), Vjeran Balog (Parag), Andrija Vrbanec (Omladinac M) 5 zgoditaka – Nino Hanžekovi (Eko) 4 zgoditka – Vjeran Levec (Vu etinec), Tihomir Kolari (Mladost D) 3 zgoditka – Martin Oršoš (Parag), Jurica Mavrin (Borac DH), Kris jan Ruklja (Torpedo), Nikola Mu i , Ivan Hliš (Mladost D), Deni Polanec (Mladost S), Denis Novak (Vu e nec)

OPOMENUTI IGRA I RADNI KI – Marko Jalšovec (1548), Neven Horvat (893) EKO – Nino Hanžekovi (5522), Tomica Višnji (1205) JADRAN – Saša Hliš (6768) DINAMO (Ž) – Dino Rudni ki (4147) BRATSTVO (P) – Dominik Kova i (3190), Emanuel Škvorc (5282), Mario abradi (3196) OMLADINAC (M) – Ma ja Novak (2509) MLADOST (S) – Emil Ko ila (6950) BORAC (DH) – Vanja Baranaši (2768), Paul Vadlja (5498), Mario Mesari (3099), Nikola Baksa (3204) PARAG – Jasmin Balog (6013), Zlatko Oršoš (7713) TORPEDO – Karlo Radeljak (3534), Valen no David (4496), Marko Mesari (9645)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TORPEDO – Karlo Radeljak (3534) DINAMO (Ž) – Dino Rudni ki (4147) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) po l. 50 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

26. rujna 2014.

RUKOMET

Peugeot Lon ar i RK PPD Zagreb potpisali dvogodišnji sponzorski ugovor

Ovlašteni Peugeot koncesionar za podru je Varaždinske i Me imurske županije, tvrtka Automobil Lon ar d.o.o., te rukometni klub Prvo plinarsko društvo Zagreb sve ano su u Varaždinu 23. rujna 2014. potpisali dvogodišnji sponzorski ugovor. Automobil Lon ar je

I. HRL – muški

Preložani poraženi u startu Krenula je i I. hrvatska rukometna liga za muške, u kojoj igra i me imurski predstavnik - Prelog. Preložani su u prvom kolu gostovali kod Rudara na gostovanju u Rudama nedaleko od Samobora. Doma i rukometaši, ina e novajlije u ligi, rano su se odlijepili, nakon što su iskoristili nešto slabiju obranu gostiju, dali nekoliko “lakih” golova i do poluvremena je bilo 15:11. U nastavku su Preložani pokušali do i do pozitivnog rezultata, ali doma in je ipak zadržao prednost od kona nih 30:27 i +3 u svoju korist.

U sljede em kolu Prelog je doma in. U subotu se igra s KTC-om iz Križevaca, koji je savladiv protivnik, tako da se o ekuju prva dva boda. (dz)

na jednogodišnje korištenje RK PPD Zagreb ustupio sedam Peugeot vozila, od ega ve inu flote ini Europski i HR auto godine – model 308.

'Tradicija i uspjeh' slogan je pod kojim je sklopljen ovaj ogovor o suradnji dva vrlo uspješna subjekta. Tvrtka

Automobil Lon ar nastala je 1990. godine na tradiciji istoimenog obrta. 2004. godine otvoren je novi prodajno -servisni centar Peugeot vozila u Varaždinu na površini 2.200 m2 i od tada je Peugeot lider na tom tržištu. Automobil Lon ar je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

petu godinu zaredom vode i prodavatelj motornih vozila, a tako er u Peugeot grupaciji koncesionar s najboljim poslovnim rezultatima u Hrvatskoj.

Rukometni klub Prvo plinarsko društvo Zagreb osnovan je davne 1922. godine i najtro ejniji je hrvatski

klub. Od rezultata valja istaknuti titulu Prvaka Europe (1992. i 1993.) te etiri titule viceprvaka Europe, sve (24 od 1991. g.) titule prvaka Hrvatske te 22 ttule pobjednika Kupa Hrvatske...

'Tradicija i uspjeh' ruku pod ruku slogan je dostojan suradnje ovog renomiranog

sportskog društva i uspješne tvrtke. Ugovor su potpisali g. Romano Pu ek ispred tvrtke Automobil Lon ar te g. Ante An i , direktor RK PPD Zagreb. Tijekom sve ane primopredaje ovih vozila službeno je predstavljen i novi trener rukometaša g.

Veselin Vujovi .

TABLICA

PORAZ akove kih rukometašica u 2. kolu I. HRL na gostovanju u Splitu

Prihvatljiv poraz, iako se moglo i bolje U subotu u akovec dolazi rije ki Zamet, tre a mom ad po vrijednosti u ligi, te e doma i prijatelji rukometa mo i vidjeti još jednu rukometnu poslasticu Zrinskice predvo ene “duetom” Posavec (opet je briljirala Stela Posavec s 9 postignutih golova) ipak se nisu mogle do kraja kvalitetno suprotstaviti djevojkama u crvenom, koje su odigrale vrlo dobru utakmicu na svojem prvom gostovanju. ŽRK Split 2010 - ŽRK Zrinski 27:23.

- Nismo bili ni na 50 posto onoga što smo pokazali s Kokom i zato smo izgubili. Ipak je to bilo nešto novo za njih, velika dvorana Gripe, put, teška utakmica. Djevojkama nemam što zamjeriti, jer ipak e biti uspona i padova kako u svakoj utakmi-

I od drugih igra ica Zrinskog o ekuje se u sljede im utakmcima da se opuste i pokažu da i one mogu poput “dueta” Posavec

1.

Lokomo va

2.

Podravka Vegeta

2 2 0 0 34 4 2 2 0 0 30 4

3.

Sesvete-Agroprot.

2 2 0 0 18 4

4.

Osijek

2 2 0 0 15 4

5.

Zamet

2 2 0 0

8

6.

Trešnjevka

2 1 0 1

4

2

7.

Zelina

2 1 0 1

4

2

8.

Split 2010

2 1 0 1

-4 2

9.

Zrinski

2 0 1 1

-4 1

10.

Koka

2 0 1 1

-5 1

11.

Umag

2 0 0 2 -16 0

12.

Samobor

2 0 0 2 -24 0

13.

Dalma nka

2 0 0 2 -29 0

14.

Bjelovar

2 0 0 2 -31 0

4

ci, tako i u prvenstvu, jer su sve mlade i nije lako igrati s puno iskusnijima od sebe.

Utakmica na Gripama pokazala je da se u Splitu 2010. dobro radilo u pauzi kako na parketu, tako i u segmentu poja avanja igra kog kadra. Iz Vranjica je dovedena Nikolina Mari Banje koja je postigla 3 pogotka. Standardno su dobro odigrale Milka Divi sa 6 pogodaka, Renata Keži s 4 pogotka i Antea Lisica sa 7 pogodaka, od ega 4 iz sedmerca. - zadovoljno isti u na splitskoj klupskoj web stranici.

U subotu od 19 sati u akove koj dvorani GOC slijedi novo teško iskušenje za akove ki sastav.

- Zamet je poslije Lokomotive i Podravke tre a mom ad lige i to je dovoljno za re i. One su avorit, ali protiv nas su to sve mom adi, ali opet nešto ovisi i o nama.

- optimisti no poru uje trener Golik uo i subotnje utakmice s rije kim sastavom, i poru uje da e njegova mom ad dati sve od sebe, te o ekuje lijepu rukometnu atmos eru kakva je bila i na startu prvenstva protiv Koke. (dz)

26. rujna 2014.

ODBOJKA TROFEJ NEDELIŠ A odigran je u NGC-u Aton

Centrometal u finalu svladao ma arskog prvaka Centrometal je odli nom igrom u finalu Tro eja Nedeliš a slavio protiv avoriziranih gostiju iz Ma arske.

Naime, mom ad Kaposvara petnaest je puta bila prvak Ma arske, od toga osam puta u zadnjih deset sezona.

No, doma i igra i nisu se puno osvrtali na to, ve su od samog po etka nametnuli svoju igru. Uglavnom je tijekom cijeloga prvog seta bila zna ajna prednost Centrometala, da bi završilo 25:21.

Ista pri a i u drugom setu.

Centrometal igra odli no i stalno vodi. Kaposvar je par puta došao na poen zaostatka, no nije uspio preokrenuti set. Završilo je 25:23.

U tre em setu Centrometal odmah stje e 8:2. Iako je susret izgledao odlu eno,

približili su se Ma ari na poen zaostatka. No doma i opet rade seriju i rješavaju utakmicu u svoju korist s 25:19. Svi igra i Centrometala odigrali su odli no, no valja izdvojiti Demirovi a te tehni ara Gotala. Cijeli susret igrala je po etna postava Kurteš, Demirovi , Posavec, Palinkaš, i kovi , Gotal i libero Petran.

Tradicionalni me unarodni odbojkaški turnir za seniore “Tro ej Nedeliš a” ove se godine održao po deseti put. Radi se o turniru pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e, koji se održao 21. rujna u dvorani NGC-a Aton u Nedeliš u. Na turniru su nastupila etiri odbojkaška sastava: OK SIP ŠEMPETER (Šempeter-Celje,

Slovenija), FINO KAPOSVAR (Kaposvar, Ma arska), SUMEGI RE (Sumeg, Ma arska) te OKM CENTROMETAL ( re an, Hrvatska). Prve su se utakmice igrale od 11.30 sati, a igralo se istovremeno na dva terena.

U svom pohodu OKM Centrometal iz re ana ostvario je dvije nadmo ne pobjede. Prvu nad ma arskim Sumegi RE, koji je pobijedio s istih 3:0, a drugu je pobjedu ostvario u finalu, pobijedivši ma arski Fino Kaposvar.

Idu i tjedan mom ad u etvrtak gostuje u Ma arskoj kod Kaposvara. Kup natjecanje zapo inje u subotu, 4. listopada, a prvenstvo 11. listopada. (n )

KOŠARKA

Odigrane tri utakmice Kupa!

Prvo kolo Kupa Krešimir osi za našu županiju ponudilo je dvije rezultatski izvjesne i jednu koliko-toliko neizvjesnu. Utakmica izme u Donjega Kraljevca i Me imurja pak nije odigrana. U Prelogu je gostovao obnovljeni akovec. Na klupi je dosadašnji trener Rudara Branko Damjanovi Braco, sa sobom je poveo i Radikovi a i Arijana Novaka, te Bedija, a iz košarkaške pauze se vratio Biševac, te visoki Tkalec, pa ovu heterogenu škvadru prvenstveno treba dobro uigrati da izbjegne prošlogodišnje šokove glede opstanka u A2 ligi Sjever. Kup utakmica protiv Preloga nije nikakvo mjerilo, drugo poluvrijeme igra i Preloga više nisu mogli stajati na nogama, pa

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI KADETSKA LIGA Prelog - Lepoglava, nedjelja 28. rujna u 10 sati, OŠ Prelog Rudar - akovec, srijeda 1. listopada u 19.30, OŠ M. Središ e

je razlika u korist akovca samo rasla.

Sli nu utakmicu odigrali su i veterani Me imurje Globetke na gostovanju u Kotoribi. Odmah su u prvoj etvrtini postavili stvari na svoje mjesto i razlika je tako er samo rasla. Jedina rezultatski neizvjesna utakmica igrala se u Prelogu gdje je Dubrav an iz Donje Dubrave bio doma in poja anom Nedeliš u. Gosti su slavili na kraju s desetak koševa razlike. U polufinalu Kupa nas o ekuje sraz dviju najja ih me imurskih ekipa akovca i Me imurja (ako Me imurje pro e Donji Kraljevec?!), a u drugom polufinalu e igrati Nedeliš e protiv Me imurje Globetke. (bh)

REZULTATI, KOŠEVI Prelog - akovec 42:67 (16:12, 11:16, 5:21, 10:18) PRELOG: Kanižaj 7, Ciglar D. 6, Blažona 3, Šari 12, Jeleni 9, Ciglar M. 3, Soka 2. Trener Mikec F. AKOVEC: Novak N. 14, Megla 20, Vojkovi 2, Novak A. 5, Biševac 10, Radikovi 6, Valkaj 10. Trener Damjanovi B.

Dubrav an - Nedeliš e 60:70 (20:19, 8:14, 14:14, 18:23) DUBRAV AN: Igrec 3, Me imurec 16, Blažeka 20, Ribi 5, Varga 16. Trener Me imurec B. NEDELIŠ E: Šegovi I. 16, Ganzer 4, Gospo i 8, Terek M. 7, Terek D. 9, Gašparlin 4, Juras 10, Horvat 12.

Trener Hajdinjak M.

Kotoriba - Me imurje Globetka 58:83 (16:26, 18:19, 14:23, 10:15) KOTORIBA: Pla ko 2, Borovi 7, Zvošec 9, Fuš 14, Ujlaki 9, Munka 10, Seli anec 7.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 14, Vugrinec 23, Golubi 2, Leva i 9, Franji 3, Zaspan 9, Vuruši 23.

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME IMURSKE ŽUPANIJE

Te aj za nove suce Pozivaju se svi kandidati stariji od 14 godina koji žele biti košarkaški suci ili pomo ni suci da se prijave na e-mail adresu uksmz@ck.t-com ili na mobitel 098/493 767.

Organizator im je osigurao opremu za aktivno sudjelovanje u teoretskom i prakti nom pra enju te aja. Te aj je besplatan i svi su kandidati dobrodošli.

26. rujna 2014.

BADMINTON

ATLETIKA

BK ME IMURJE sudjelovao na Saveznom turniru u Dubrovniku

ŽUPAN POSAVEC priredio prijam mladoj atleti a

Najbolji rezultati u mla im kategorijama Naporan rad i pravi pristup U subotu i nedjelju, 20. i 21. rujna, u Dubrovniku je u organizaciji doma ina, BK-a Aedium, otvorena badmintonska sezona odigravanjem 1. Saveznih turnira HK-a 2014./2015. za mla e kadete u - 13, kadete u - 15, mla e juniore u - 17 i seniore. Ekipa mladih i seniora Badmintonskog kluba Me imurje na turniru je ostvarila izvrsne rezultate. Donosimo opširan pregled. Na turniru su nastupili igra i i igra ice iz pet hrvatskih klubova, a me u njima i mnogobrojna ekipa mladih i seniora iz Badmintonskog kluba Me imurje.

U konkurenciji seniora Luka Vlahek osvojio je 2. mjesto, Viktor Ruži 6. mjesto i Filip Bel 9. mjesto. U konkurenciji seniorki Ela Trstenjak osvojila je 2. mjesto, Lucija Zadravec 5. i Barbara Kancijan 6. mjesto.

U konkurenciji parova seniora Luka Vlahek i Viktor Ruži osvojili su 1. mjesto, a Lino Zadravec i Filip Bel 4. mjesto.

lanovi BK-a Me imurje u svim uzrastima s trenerima U konkurenciji parova seniorki Lucija Zadravec i Ela Trstenjak osvojile su 2. mjesto.

U konkurenciji mla ih kadeta Luka rep osvojio je 2. mjesto, Nikša Jalšovec 3. mjesto, a Ivan Grubi 4. mjesto. U konkurenciji parova mla ih kadeta Ivan Grubi je s Vitom Buchbergerom (VG) osvojio 1. mjesto, a par Luka rep / Nikša Jalšovec 2. mjesto.

U konkurenciji kadeta u - 15 Luka Grubi zauzeo je 2. mjesto, Tin Balent 6. mjesto, a Jan Nikola Dvanajš ak 7. mjesto. U konkurenciji kadetkinja u -

Upis novih lanova Badmintonski klub Me imurje akovec obavlja upis novih mladih lanova kluba. Upisa se mogu dje aci i djevoj ice ro eni 2008. godine i stariji (do ro .

2000. godine).

Informacije i upis mogu i su kod tajnika i trenera Kluba Tomislava Grubi a na mob.: 098 241 230 te na treninzima u dvorani II. OŠ akovec ponedjeljkom 19 - 20.15, srijedom18 - 19 i petkom 17 - 18 sa .

15 Laura Horvat osvojila je 3. mjesto, a Katja Siro i i Ina Derk 8. mjesto.

U konkurenciji parova par Luka Grubi s Dubrov aninom Lukšom Zlošilom osvojio je 2. mjesto, Luka rep s Vitom Buchbergerom (VG) 3. mjesto, a Tin Balent i Jan Nikola Dvanajš ak 4. mjesto. U konkurenciji parova kadetkinja Laura Horvat i Katja Siro i osvojile su 2. mjesto, a Ina Derk s Leonom Milkovi (AE) 6. mjesto.

U konkurenciji mla ih juniora u - 17 Filip Bel osvojio je drugo mjesto, Lino Zadravec 3. mjesto, Luka Grubi 4. mjesto i Sebas an Krznari 9. mjesto.

U konkurenciji mla ih juniorki u - 17 Ela Trstenjak osvojila je 2. mjesto, Laura Horvat 7. mjesto, Barbara Kocijan 9. mjesto. U konkurenciji parova mla ih juniora par Filip Bel / Lino Zadravec osvojio je 1. mjesto, a par Luka Grubi / Sebas an Krznari 3. mjesto.

U konkurenciji parova mla ih juniorki Ela Trstenjak je s Ingom Sadai (ZM) osvojila 1. mjesto, a Katja Siro i i Barbara Kancijan 4. mjesto. (dg)

OPĆINA DEKANOVEC OPĆINSKI NAČELNIK raspisuje

OPĆINA DEKANOVEC OPĆINSKI NAČELNIK raspisuje

NATJEČAJ NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Općine Dekanovec

I. Predmet ponude: Poslovni prostor u Dekanovcu – Dom kulture, Kalnička 2 poslovni prostor površine 28 m2 II. Početna cijena mjesečne zakupnine je 150 eura ( protuvrijednost u kunama).

III. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 2 godine.

IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem pošte preporučeno na adresu: Općina Dekanovec, F. Andrašeca 41, 40318 Dekanovec – u roku od 8 dana od dana objave natječaja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “ne otvaraj – natječaj za zakup poslovnog prostora“.

V. Ponuda mora sadržava : naziv i sjedište, odnosno ime i prezime ponuđača, adresu, OIB, djelatnost koja će se obavlja u zakupljenom prostoru te iznos ponuđene mjesečne zakupnine.

VI. Kriteriji za odabir ponuda su: • interes Općine za novim poslovnim sadržajima • kvaliteta dosadašnjeg obavljanja djelatnos • mogućnost zapošljavanja novih djelatnika • deficitarnost djelatnos • uredno plaćanje obveza prema Općini Dekanovec u zakonskim rokovima • vrijeme stavljanja prostora u upotrebu VII. Sve prispjele ponude će se razmotri i odabrat će se najbolji ponuđač te će se s njim u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu.

Ponuđači će bi pismeno obavješteni o ishodu natječaja.

Općina Dekanovec zadržava pravo neodabira po raspisanom natječaju.

VIII. Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa , a razgledavanje se može obavi u isto vrijeme.

NAČELNIK OPĆINE DEKANOVEC Ivan Hajdarović

za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj godini 2014./15. za studente s područja Općine Dekanovec 1. Općina Dekanovec za akademsku godinu 2014./15. raspisuje natječaj za dodjelu če ri (4) studentske s pendije za bilo koju vrstu studija.

2. Studentske s pendije se dodjeljuju za studente prve godine redovnog studija u Republici Hrvatskoj.

3. Uvje na dodjelu studentskih s pendija su slijedeći: - hrvatsko državljanstvo - prebivalište na području Općine Dekanovec najmanje 6 godina prije objave natječaja - prosjek ocjena minimalno 3,5 završnog razreda srednje škole ili mature 4. Kriteriji za dodjelu studentskih s pendija su: 4.1. veći broj bodova koji se određuju iz naslova uspjeha u dosadašnjem školovanju 4.2. socijalno-imovinskog stanja.

5. Određuje se visina studentskih s pendija u iznosu: - 300,00 kn mjesečno za studij na području Međimurske županije - 500,00 kn mjesečno za studij izvan područja Međimurske županije 6. Dokumenti potrebni za dodjelu studentskih stipendija, a koje treba dostavi nakon objave natječaja su: - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim životopisom - uvjerenje o redovnom upisu na višu školu ili fakultet - preslika svjedodžbi svih razreda srednje škole ili završnog ispita - izjavu da ne prima ni jednu drugu s pendiju - preslika domovnice ili osobne iskaznice - potvrda o mjestu prebivališta izdana od strane MUP-a - potvrda o upisu na fakultet člana uže obitelji - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i očeva - izjava o broju članova zajedničkog kućanstva - potvrda Zavoda za zapošljavanje ukoliko je netko od članova domaćinstva nezaposlen - potvrdu poslodavca o prosjeku plaće za posljednjih šest (6) mjeseci prije raspisivanja natječaja za sve članove domaćinstva koji su u radnom odnosu - preslika Rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspisivanja natječaja po bilo kojem osnovu - u slučaju potrebe od podnositelja molbe može se zatraži i dopuna dokumenata Molbe za dodjelu s pendije dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natječaja na adresu: OPĆINA DEKANOVEC, Florijana Andrašeca 41, 40318 Dekanovec, s naznakom “Natječaj za dodjelu s pendija” – ne otvaraj.

Kandida kojima će bi dodijeljene studentske s pendije bit će pismeno obaviješteni u roku 15 dana od dana zaključenja natječaja.

Za sve dodatne informacije možete se obra osobno u ured Općine Dekanovec ili na telefon 849-488 u vremenu od 8,00 – 14,00 sa .

OPĆINSKI NAČELNIK IVAN HAJDAROVIĆ

Alena Hrušoci, lanica Atletskog kluba Nedeliš e, prva je me imurska atleti arka kojoj je uspjelo ostvariti normu i izboriti sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu za juniore. To je za rukom pošlo još samo atleti aru Dejanu Dokleji 1996. godine.

Kako bi pohvalili i istaknuli još jedan veliki uspjeh me imurskog sporta, prigodnim prijamom i poklonima Alenu i njenog trenera iz AK-a Nedeliš e, Aleksandra Puklavca nagradili su župan Me imurske županije Matija Posavec i zamjenik Zoran Vidovi .

Devetnaestogodišnja Nedeliš anka u srpnju je u Eugenu, Oregon, odradila natjecanje svog života, kada je ušla u polufinale utrke na 400 m prepone i u kona nici zauzela 17. mjesto rezultatom 1:00,44, što nije daleko od njenoga osobnog rekor-

da 1:00,23. To je ujedno bila i norma za Svjetsko prvenstvo, a koju je istr ala u lipnju u Varaždinu na Prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke, gdje je, dakako, uzela i naslov državne prvakinje.

- Bez sumnje si nova sportska zvijezda našeg kraja, ali i šire. estitam na velikom rezultatu ostvarenom u Americi, on je vidljivo posljedica napornog rada i pro esionalnog pristupa sportu koji voliš, te si zasluženo danas me u najboljim trka icama svijeta. Siguran sam da je od sada samo nebo granica. - rekao je župan, dok je Alena zahvalila na prijamu i objasnila kako je tek godinu dana u ja em režimu treninga te da se od nje može još mnogo o ekivati u sezonama koje slijede. Osim estitki na velikom uspjehu, župan ju je zajedno sa svojim zamjenikom Vidovi em i prigodno darovao. (mg)

KONTAKT INSTITUCIJA: Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica OIB: 92185452390 tel: 040/861-344, 040/861-890 fax: 040/861-891

e-mail: opcina-selnica@ck.t-com.hr

NATJEČAJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Kriteriji za dodjelu s pendija: • prebivalište na području Općine Selnica • uspjeh u učenju • socijalni status Ne s pendiraju se studen 1. godine studija Studen upisani na studij izvan Varaždina imaju prednost.

Dokumen potrebni za dodjelu s pendija: 1. Zamolba s kratkim životopisom 2. Potvrda o redovnom upisu na fakultet 3. Potvrda o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita na preddiplomskom studiju 4. Izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju 5. Izjava o broju članova zajedničkog kućanstva 6. Broj žiroračuna ili tekućeg računa Za sve članove zajedničkog kućanstva potrebno je dostavi : • preslika osobnih iskaznica svih članova kućanstva • potvrda fakulteta ili škole o školovanju užeg člana obitelji, ako takvog ima • za one koji su u radnom odnosu, potvrda poslodavca o prosjeku plaće za zadnja 3 mjeseca • za nezaposlene punoljetne članove zajedničkog kućanstva koji se ne školuju, potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 3 mjeseca • za umirovljenike članove zajedničkog kućanstva, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine • za obrtnike članove kućanstva, porezno rješenje o razrezu poreza za prethodnu godinu • za vlasnike poduzeća (pravnih osoba) članova kućanstva, prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasničkom udjelu Zahtjevi se podnose do 15. listopada 2014. godine (SRIJEDA) na adresu: Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica, sa naznakom „NATJEČAJ ZA STIPENDIJE“.

Nakon završetka natječaja priloženi se dokumen neće vraća kandida ma.

S korisnikom s pendije i roditeljima ili skrbnicima korisnika s pendije zaključit će se ugovor o pravima i obvezama za vrijeme korištenja prava na s pendiju.

O rezulta ma natječaja podnositelji zamolbi bi će obaviješteni u roku osam (8) dana od dana obavljenog izbora.

KLASA: 604-01/14-01/1 URBROJ: 2109-15-14-01 U Selnici, 24. rujna 2014.

NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević, v.r.

26. rujna 2014.

AUTOMOBILIZAM VEDRAN DELIMAR imao uspješan rujan u ocjensko-spretnosnim vožnjama

arki AK-a Nedeliš e

p donijeli vrhunski rezultat Uo i finalne utrke dobar položaj u poretku akove ki voza autoutrka Vedran Delimar rujan je do maksimuma iskoristio bore i se s najboljim voza ima Hrvatske i regije u brojnim ocjenskospretnosnim vožnjama. Ovaj je mjesec akov anin proveo obilaze i susrete diljem Hrvatske - od Stubi kih Toplica, preko Zagreba, do Slavonskog Broda.

Na svakom ga je natjecanju do ekalo barem 50 me unarodnih konkurenata.

Uz 58 drugih voza a, Vedran je 6. i 7. rujna sudjelovao na

Mali poklon za veliki rezultat Alene Hrušoci

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OKTOBERFEST, München 27.09.14. (garantirani polazak) 310,00 kuna STOPAMA SV. PAVLA – GRČKA 8 dana 04.10.2014.

3500,00 kuna DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14.

1.750,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014.

1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe

brdskoj auto utrci “21. nagrada Stubi kih Toplica”, koja je po zahtjevnosti zavoja, uspona i raznovrsnosti sasvim sigurno i jedna od najtežih brdskih staza u Hrvatskoj, ali i najpopularnija.

Jedan je od natjecateljskih nastupa Delimar ostvario i na tre em natjecanju sezone Prvenstva Republike Hrvatske u autoslalomu, koji se vozio na zagreba koj karting stazi Špansko, 13. rujna. Organizator je natjecanja bio autoklub INA Delta s Gradom Zagrebom kao pokro-

viteljima, a Delimar se za prvo mjesto borio me u 53 voza a iz 14 klubova.

Završnu je autotrku u rujnu Delimar odvozio 21. rujna u Slavonskom Brodu, gdje je održan tradicionalni SB Auto Show i Auto Rally u organizaciji autokluba SB Auto Sport. U sklopu manifestacije održano je i etvrto natjecanje u ocjensko-spretnosnim vožnjama za Prvenstvo regije Sjever, gdje se svojim VW Polom Delimar suo io s oštrom konkurencijom od

više od pedeset voza a, me u kojima je njih dvadesetak bilo iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U generalnom je poretku Delimar osvojio izvrsno tre e mjesto, a u klasi 2 ak drugo.

Završna se utrka sezone vozi u Zagrebu 5. listopada.

Najbolji voza i pojedinih regija sudjelovat e na inalnoj utrci Prvenstva Hrvatske koja bi se trebala održati na kraju sezone u Zagrebu. Na njoj e se proglasiti i prvak Hrvatske. (n )

Rekreacija

48

2a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2b

26. rujna 2014.

2c

Fitness trendovi, za ili protiv?

U zadnje vrijeme, kako fitness industrija raste, na tržištu se pojavljuju novi “fitness trendovi”, programi vježbanja. Kada bi pitali mene, sa svojim sigurnim stavom vam mogu re i da se radi o marketinškom triku.

Sve su to dobr o na m poznate vježbe koje nisu nikakva novost, ali radi se o principima, dobro upakiranoj koreografiji ili ne em sli nom, ali ništa što svijet vidio nije. Zaboravljamo na to da trening mora biti siguran i efikasan

pa se povodimo za zabavom. u njevi, iskoraci i plankovi su nam ve dosadni pa tražimo programe u kojima emo se dobro zabaviti. I to je u redu, trening vam ne smije predstavljati teret i nešto što ne volite, ali moramo razmisliti je li ono što vježbamo sigurno i efikasno ili je to nešto što je nastalo da privu e što više lijenih

1

v ježba a i da se od njih crpi lova?! Smatram da se premalo brinemo o sebi i da je na nama trenerima velika

odgovornost te da se s vašim tijelom ne smijemo zezati, igrati ili ne daj nam Bože eksperimentirati. Pa razmislite zašto onda nastaju svi ti programi?! Što je u njima tako posebno?! Zašto se mu iti s dosadnim u njevima kad možete isto odraditi na nekom plesnom programu za koji vam garantiraju da ete se prepoloviti i lijepo oblikovati tijelo?! Budimo realni, razmislimo malo i pogledajte oko sebe, tko je od svih tih ljudi napravio nešto dobro? Tko je od tih ljudi s tijela napravio nevi en rezultat? Nitko! Ja se držim onih starih i sigurnih metoda te svoje vježba e poti em na trening sa sig urnim pozicionira-

njem u svakoj vježbi, drže i do toga da je svatko od nas došao odraditi trening koji shva am ozbiljno jer mi se nismo našli na roštiljadi na kojoj emo se zabaviti i plesati, ako popijemo dovoljno, nego smo došli odraditi trening. u njevi i iskoraci tako er mogu biti zabavni jer postoje razne vrste npr. u njeva, rekvizita i protokola izvo enja istih. Trener mora svog vježba a dobro upoznati, mora znati što njegov vježba smije, a što nikako ne smije, mora vidjeti u svakoj vježbi je li se njegov vježba dobro postavio i izvodi li dobro vježbu koju mu je zadao. Kada imate takvog trenera, vjerujte mi da ete posti i vrhunske rezultate.

Vježba 1 Lateralni u anj izvodimo na na in da su noge u širokom raskoraku, a trup spuštamo na jednu nogu, koju pogr imo. Radite 20 ponavljanja na svaku nogu naizmjence.

Vježba 2 Otvorite stopala, ruke su u uzru enju pa se spuštate u duboki pretklon, dodirnete stopala (prs /peta) pa duboki u anj s rukama u uzru enju. Iz u nja se dižete u po etnu poziciju s rukama iznad glave.

Vježba 3 Plank u uporu na dlanovima ili laktovima, pazite da su vam rame, kuk i peta u dijagonali. Držite 1 minutu.

Vježba 4 Naizmjeni ni iskorak prema naprijed. Prednja noga pod pravim kutom, koljeno iznad pete, a noga iza koljenom do poda i malo udaljeno od linije s kukom.

Vježba 5 Naizmjeni ni iskorak prema iza s križanjem nogu. Postavljate nogu prema vanjskoj strani suprotne.

3

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

4

5

26. rujna 2014.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kupaonica

Dizalo

Unutrašnjost stana

Dan otvorenih vrata stanova POS-a

“

U objektu je izgrađeno 56 stanova. 14 stanova neodvojivo je povezano s garažama i spremištem, 42 stana su neodvojivo povezani sa spremištem u podrumu i 16 garaža su zasebne etaže

“

Financiranje objekata u POS programima osigurava se državnim poticajnim sredstvima i sredstvima Grada Varaždina, te sredstvima kupaca koji su potpisali predugovor i platili dio kupoprodajne cijene stana

Javna ustanova Gradski stanovi, kao investitor i prodavatelj, u suradnji s partnerima-izvo a ima: Zagorje Tehnobeton d.d. i Coning d.d., organizira Dan otvorenih vrata stanova POS-a u objektu B1 POS naselja Vilka Novaka – I. faza, Varaždin, Ul. grada Koblenza 6, u subotu, 27.09.2014., 9 - 13 sati.

Objekt je u završnoj fazi izgradnje, gotovo spreman za tehni ki pregled, odnosno useljenje. Stanovi su etažirani i upisani u gruntovnim knjigama kao udjeli koji e se nakon dobivanja uporabne dozvole, detaljne izmjere stanova i utvr ivanja stvarnih površina, upisati kao posebne etaže u gruntovnim knjigama.

Objekt i stanovi projektirani su prema odredbama Pravilnika minimalnih tehni kih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, koji detaljno odre uje površine, sobnost, sadržaj i strukturu stana, me usobnu povezanost pojedinih prostora, minimalne dimenzije prostora u stanovima, kao i zajedni kih prostora, uvjete o karakteristikama dizala koji svijetlim mjerama kabine i širinom ulaza u kabinu mora omogu iti nesmetan ulaz osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, kvalitetu materijala, katnost objekta i druge

parametre ekonomi nosti, odnos bruto površine i neto korisne površine.

U svim objektima POS-a, a posebno u objektima Vilka Novaka postignuti su koe icijenti s najve om iskoristivosti korisnih prostora. Posebno je vo ena briga o komunikacijama unutar stana, tako da nijedan dnevni boravak nije prolazan do spava ih ili dje jih soba.

Projektanti i izvo a i radova su Coning d.d. Varaždin i Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin sa svojim licenciranim podizvo a ima: Kermek d.o.o. akovec, Obrt Bregovi Ivanec, Izolirka d.o.o. Osijek, Ježovita d.o.o. Novi Marof, Schindler d.o.o. Zagreb, Euromonsan d.o.o. Cestica, KMK d.o.o. Mala Subotica, Zadruga Me imurje akovec sa svojim lanovima (Aluel Pribislavec, Terakota Prelog, Ganzer akovec, Domet Prelog, VNS Ogulin, Krznar- završni radovi).

Materijali, oprema i ure aji su provjereni s potrebnim atestima – hrastov parket, protuprovalna i protupožarna ulazna vrata u stanove, troslojna stakla na vanjskoj stolariji, zrakopropusnost stana znatno ispod propisane, toplinska izolacija prema van i prema unutarnjim hladnim prostorima. Na parceli koja je ogra ena betonskom i metalnom

Stubište

Protuprovalna vrata

Pozivamo sve zainteresirane da iskoriste pruženu priliku i da se uvjere u kvalitetu POS stanova pregledom objekta i stanova u pratnji stru nih osoba, prilikom ega e mo i dobi kompletne informacije o svim pitanjima vezanim za stanovanje op enito, a naro ito o ovom objektu. Podatke o cijeni, stanovima, tekst natje aja i sve druge informacije možete prona i na web stranici Gradskih stanova www.gradski-stanovi.hr. Tako er, možete nam se obra na adresi: Trg slobode 12/I, na telefon: 042/201-431 ili 042/201-412, na mobilni telefon ravnatelja: 098-446-051 ili mail: gradski.stanovi@varazdin.hr.

ogradom, ure ena su parkirališna mjesta. Objekt je priklju en na infrastrukturu.

Nakon što je proveden postupak odabira stanova, sa svim podnositeljima zahtjeva za kupnju stana iz POS programa, POS liste donesene od strane Grada Varaždina, prestale su važiti i, sukladno odredbi l. 24. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, stanovi se prodaju i po drugim uvjetima, prema objavljenom javnom natje aju i mogu ih kupiti sve osobe koje prema važe im propisima mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Stanovi koji nisu prodani nisu optere eni nikakvim teretima, a na onima za koje su potpisani predugovori, upisan je teret u korist kreditora, Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Javne ustanove Gradski stanovi.

Kreditiranje kupaca, odnosno njihovo inancijsko pra enje, vrše inancijske institucije s kojima Javna ustanova Gradski stanovi ima sklopljene posebne sporazume, temeljem kojih kupci ostvaruju najpovoljnije uvjete kreditiranja kupnje stana: Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Societe Generale-Splitska banka, Zagreba ka banka.

Gradski stanovi Varaždin Varaždin, Trg slobode 12/I t: 042 201 412, 042 201 432 f: 042 212 126 gradski.stanovi@varazdin.hr www.gradski-stanovi.hr

50

Informacije

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM 1. Elektro 3B, D. Kraljevec, traži m/ž strojarskog mehani ara na neodre eno vrijeme - mjesto rada akovec, poslati email: info@elektro3b.hr do 30.09.2014

2. Rudi expres d.o.o., Mihovljan, I.Gunduli a 1, traži m/ž autoelektri ara i m/ž dipl. ekonomistu za vo enje cjelokupnog poslovanja - završni ra un, javi se osobno na adresu ili na email: info@rudi-express.hr do 26.09.2014

OBAVIJEST O O ITAVANJU VODOMJERA Od 19. rujna do 13. listopada 2014. godine Me imurske vode e obavlja godišnje o itavanje svih vodomjera.

Mole se potroša i da omogu e pristup vodomjerima.

Potroša i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800-31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

3. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Ca e bar Luna, traži 2 m/ž konobara na neodre enovrijeme,javi senamob.0997022 067 do 30.09.2014 4. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o. M. Središ e, J. Broza 88, traži 2 m/ž teks lno kemijska tehni ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 ili email: jadranka@pozamanterija. hr do 30.09.2014.

5. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2 m/ž bravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi na mob. 098 934 8888 ili na email: metal-matjasec@ck.t-com.hr 6. Autoklub Nedeliš e d.o.o., M. Tita bb, Nedeliš e, traži m/ž stru nog voditelja u autoškoli; m/ž predava a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi se na mob.

098 303 696, pismenu zamolbu posla na email: autoklub.nedelisce@ck.t-com.hr do 30.09.2014.

7. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž soboslikaranaodre enovrijeme,javi senamob.

098 900 2692 do 30.09.2014.

8. NMP-produkt d.o.o. akovec, Dr. Ivana Novaka 46, traži m/ž zavariva a i 2 m/ž lakirera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili posla email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 26.09.2014

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 372-03/14-01/6 URBROJ: 2109/21-01-14-2 Gornji Mihaljevec, 22.09.2014.godine Na temelju lanka 6.st.1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (“Narodne novine” 125/11) i Odluke o raspisivanju natje aja za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec (KLASA: 372-03/14-01/6, URBROJ: 2109/21-02-14-1) raspisuje se

JAVNI NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec I. Predmet javnog natje aja je : • Poslovni prostor u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, koji uklju uje prostoriju u južnom dijelu Doma kulture glavne zgrade smještena izme u glavnog ulaza u Dom kulture sa jedne strane i telefonske centrale sa druge strane, skladišni prostor, zajedni ki hodnik i WC ukupno uporabne površine 53,34 m2, te terasa ukupne površine 32 m2.

Namjena poslovnog prostora je ugos teljstvo – ha djelatnost.

II. Uvje natje aja - poslovni prostor daje se u zakup na pet godina - po etni iznos najamnine utvr uje se u iznosu od 2.000,00 kuna - natjecatelji su dužni upla jam evinu u iznosu od 2.000,00 kuna na ra un Op ine Gornji Mihaljevec IBAN: HR3524850031860400003 sa svrhom doznake – jam evina za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec - javni natje aj može se održa i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj - pravo na sudjelovanje u natje aju imaju sve zainteresirane zi ke i pravne osobe ako ispunjavanju Zakonom predvi ene uvjete: stjecanje prava vlasništva.

III. Ponuda mora sadržava : - ime, prezime, adresu i OIB ponu a a, odnosno naziv, adresu i OIB pravnog objekta - ponu enu cijenu - dokaz o upla enoj jam evini - izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog registra natjecatelja - potvrdu o podmirenim prirezima i doprinosima od porezne uprave ne starije od 21. rujna 2014.godine - bon 1 ne stariji od 31.07.2014. i bon 2 ne stariji od 21.rujna 2014.godine - potvrdu o nekažnjavanju odgovorne osobe natjecatelja - ovjerenu kopiju nancijskih izvještaja od strane Porezne uprave, odnosno Fine za protekle dvije godine.

IV. Rok za dostavu ponude je 07. listopad 2014.godine do 15,00 sa u Ured Op ine na bilo koji na in dostave.

V. Ponude se dostavljaju na adresu: Op ina Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 74, 40306 Macinec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „NE OTVARAJ“ Ponuda za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu ili osobnom dostavom.

VI. Ponude se ne otvaraju javno.

VII. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra .

VIII. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat e se onaj natjecatelj koji ponudi najviši nov ani iznos povrh po etne cijene.

IX. Izabrani ponuditelj dužan je zaklju i Ugovor o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Gornji Mihaljevec, u roku od 15 dana ra unaju i od dana odabira ponuditelja, kojim e se regulira me usobna prava i obaveze izme u ugovornih strana u skladu s zaprimljenom ponudom.

X. Natjecatelju koji ne uspije u natje aju upla ena jam evina se vra a u roku 10 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a natjecatelj koji je uspio na natje aju pa odustao gubi pravo na povrat jam evine.

XI. Natjecatelj je obvezan potpisa ugovor i vra ga Op ini Gornji Mihaljevec u roku od 15 dana po primitku istoga, u pro vnom e se smatra da je odustao od natje aja.

XII. Sve informacije o ovom natje aju mogu se dobi u Op ini Gornji Mihaljevec, usmeno (Ured op ine) ili na tel. 040/899-117.

XIII. Ovaj natje aj objavit e se na web stranicama Op ine Gornji Mihaljevec, u Me imurskim novinama, na oglasnoj plo i Op ine Gornji Mihaljevec.

NA ELNIK OP INE Goran Lovrec v.r.

9. Mura-metal d.o.o. Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014 10. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Prelog, traži m/ž zidara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 588 5740 do 30.09.2014 11. Sobolikarsko-li ila ki obrt, Sveta Marija, traži 5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014.

12. MD Ca e bar, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014.

13. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec - mjesto rada u Ca e baru, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 30.09.2014.

14. Protega teks l d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 m/ž šiva a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 091 232 8053 do 30.09.2014 15. Metro-ing d.o.o. M.Središ e, traži m/ž djelatnika na poslovima zaš te na radu na neodre enovrijeme,posla pismenuzamolbu: damir@metro-ing.hr do 01.10.2014 16. Tristar trgova ki obrt, akovec, traži m/ž konstruktoricu trikotaže odje e na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 422 do 30.09.2014.

Temeljem lanka 5. Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske županije ("Službeni glasnik Me imurske županije" broj 3/14) i lanka 37. Statuta Me imurske županije ("Službeni glasnik Me imurske županije" broj 26/10, 4/13, 6/13 - pro iš eni tekst, 8/13 i 6/14), župan Me imurske županije daje

17. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž akus kog izolatera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014.

18.Automotocentard.o.o. akovec,Športska 8, traži m/ž prodajnog savjetnika za stru no osposobljavanje za rad bez zasn. radnog odnosa, osobni dolazak na adresu sa zamolbom i životopisom do 30.09.2014 19. Alen d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 2 - mjestoradaCa ebarMetaxa,tražim/žkonobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak u vremenu od 9-14 sa do 30.09.2014 20. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi , Železnagora,tražim/žkuharaim/žkonobara na neodre eno vrijeme, javljanje je na mob.

098 242 363, do 30.09.2014 21. Autoservis Tuning Drvoderi , Podturen, traži m/ž kv automehani ara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014.

22. Caffe bar Korona-korner, Šenkovec, Pavlinska 3, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.09.2014.

23. Tesarski obrt Jambrovi , Grabrovnik, traži m/ž tesara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 910 1323 do 30.09.2014 24. Tkalec trans d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 1, traži m/ž voza a u me unarodnom prijevozu hladnja ama na odre eno vrijeme, poslati email: info@tkalec.trans.hr do 30.09.2014 25. Inox Babi d.o.o. akovec, traži m/ž bravara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na mob. 095 902 8367 do 30.09.2014 26.Asgardj.d.o.o.D.Kraljevec,tražim/žkonobara na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 632 540 do 10.10.2014

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za predlaganje lanova Kulturnog vije a Me imurske županije Me imurska županija je na svojim Internet stranicama www.medjimurskazupanija.hr objavila Javni poziv za predlaganje lanova Kulturnog vije a Me imurske županije.

Na Internet stranicama Me imurske županije možete se upozna s cjelovi m tekstom Javnog poziva te što svaki pisani prijedlog mora sadržava .

27.Dobrani transpor ,MurskoSrediš e,traži m/ž voza a teretnog vozila na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 222 ili na email: dobranic@ck.t-com.hr do 30.09.2014.

30. Sart d.o.o. M. Subo ca, traži m/ž servisnogsavjetnikanaodre enovrijeme,javi se na mob. 098 410 074 do 30.09.2014 31.Flo-dand.o.o.MurskoSrediš e,J.Broza Tita 18, traži m/ž frizera na odre eno vrijeme, 30 sa tjedno, natje aj je otvoren do 30.09.2014 32. IMP-Varga d.o.o. Strahoninec, Prvomajska 24, traži m/ž bravara-montera i m/ž servisera vaga i mesoreznica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi se na mob. 098 426 513, do 30.9.2014.

33. Malo selo d.o.o. Lopa nec, traži m/ž konobarananeodre enovrijeme,javi se na mob. 098 241 800 do 30.09.2014 35. Royal trade d.o.o. Vra šinec, traži m/ž kuhara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili nazva na mob. 099 222 5005 do 30.09.2014 36. Dabla d.o.o. D. Pustakovec 46, traži 10 m/ž radnika u klaonici peradi na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 095 877 3054 do 17.10.2014 37. Drvos l d.o.o. Sveta Marija, traži m/ž lakirerazadrvonaneodre enovrijeme,javi se na mob. 098 846 014, do 30.09.2014 38. Pavlic-as at-beton Gori an, traži m/ž tesara; m/ž zidara; m/ž asfaltera i m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 655 525, do 26.09.2014 39. Graditeljstvo Kocijan d.o.o. Selnica, traži 2 m/ž zidara-tesara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 286 1336 do 03.10.2014 40. CWS -bocco d.o.o. akovec, traži m/ž voditelja smjene u praonici rublja na odre enovrijeme,pismenuzamolbuposla na email: darko.mesek@cws-boco.com ili pismena zamolba u HZZ PZ akovec, soba 5, J. B. Jela i a 1, akovec, više info. na hzz. hr, natje aj je otvoren do 26.09.2014

28. Cikin d.o.o. D. Kraljevec - mjesto rada Ca e bar Pešec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 204 159

41. Metalprodukt d.o.o. Belica, Lj. Gaja 19, traži m/ž stru njaka zaš te na radu i m/ž voza a C i E kat. s dizalicom na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., posla pismenu zamolbu na gornju adresu

29. Autobusni prijevoznik Ivan Hren, Mihovljan, Prvomajska 2, traži m/ž voza a autobusa na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 536 do 26.09.2014

42. Cvje arna Iris, Mala Subo ca, traži m/ž kopa a grobnih jama na odre eno vrijeme, 20 sati tjedno, javiti se na mob. 098 632 332, do 26.09.2014

Krajnji rok za podnošenje prijedloga je 10. listopada 2014. godine. ŽUPAN Ma ja Posavec, mag.ing., v.r.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC Jedinstveni upravni odjel Klasa: 402-08/14-01-1 Urbroj: 2109/25-14-2 Šenkovec, 23.09.2014.

Gradsko komunalno poduze e «PRE-KOM» d.o.o. Prelog Kralja Zvonimira 9 raspisuje

NATJE AJ ZA DODJELU U ENI KIH STIPENIJA 1. Zanimanje TESAR – jedna s pendija 2. Zanimanje DIMNJA AR – jedna s pendija

P O Z I V KORISNICIMA PRORA UNA OP INE ŠENKOVEC ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2015. GODINU Pozivamo sve korisnike Prora una Op ine Šenkovec da dostave Programe rada, te nancijske planove za 2015. godinu.

Pod korisnicima Prora una Op ine Šenkovec podrazumijevaju se: - kulturne ustanove i ins tucije - sportski klubovi i udruge - udruženja s podru ja socijalne skrbi i humanitarne udruge - vjerske organizacije - organizacije tehni ke kulture, udruge gra ana - ostale udruge i pojedinci Uz programe i nancijske planove treba ispuni prijavnicu koja se može preuze na web stranicama Op ine Šenkovec ili u uredu Op ine u uredovno vrijeme.

Programi i nancijski planovi uz koje ne e bi priložena popunjena i ovjerena prijavnica ne e se uzima u obzir za nanciranje u 2015. godini.

Rok za dostavu Programa je 24. listopad 2014. godina.

Programe i nancijske planove dostavi na adresu: OP INA ŠENKOVEC Šenkovec, J.Bedekovi a 11 40 000 akovec Pro elnik Nino Hren mag.inf.

Za školsku godinu 2014/2015.

Pravo sudjelovanja: • da su redovni u enici prvog, drugog ili tre eg rezreda.

• Da imaju prebivalište na podru ju Op ina Sveta Marija, Gori an, Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Donji Kraljevec i Grada Preloga.

• S pendija se dodjeljuje za 12 mjeseci, ra unaju i od 1. rujna 2014.

• Iznos s pendije utvr uje se u visini od 900,00 kn mjese no.

• Natje aj je otvoren do 15.10.2014.

Molbe za dodjelu s pendija dostavljaju se poštom ili osobno na adresu GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog Kralja Zvonimira 9 40323 Prelog.

Uz molbu za dodjelu s pendija potrebno je priloži : 1. preslik osobne iskaznice ili domovnice 2. uvjerenje o prebivalištu – ne stariju od 6 mjeseci 3. potvrdu o upisu u srednju školu šk. godinu 2013./2014.

Nakon završetka školovanja s pendist je dužan radi u GKP PRE-KOM d.o.o.

Prelog dvostruko duže vremena koliko je primao s pendiju.

S pendist je dužan vra primljeni iznos s pendije ako odbije ponu eno zaposlenje, jednostrano raskine radni odnos prije isteka roka u kojem je dužan radi ili ako bez opravdanog razloga i u roku ne dostavi podatke o jeku školovanja i o zaposlenju.

O rezulta ma izbora kandida e bi obaviješteni u roku od 30 dana od dana zaklju enja natje aja.

Uprava zadržava pravo neizbora kandidata.

Uprava: Siniša Radikovi dipl.ing.

26. rujna 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

URJU

SJE ANJE

43. Kruno-INN d.o.o. Sve KriĹž - mjesto rada Ca e bar “Innâ€? (kod benzinske postaje Petrol), traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 631 2070 do 30.09.2014 44. Vidra d.o.o. akovec, traĹži 3 m/Ĺž soboslikara, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se na email:vicanovic@gmail.com do 18.10.2014.

45. Stolarija Ceglec, Strahoninec, traĹži 3 m/Ĺž krovopokriva anaodre enovrijeme,javi se na mob. 099 4100 137 do 30.09.2014 46. Rainstal j.d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 990 6927, do 31.10.2014.

47. OVB ALLFINANZ CROATIA d.o.o. akovec, traĹži 8 m/Ĺž financijskih planera na Ugovor o djelu, javi se na email: damjan. zadravec@hr.ovb.eu do 19.10.2014

osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 232 8053 do 30.09.2014 53. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. MiĹĄkine 24, traĹži m/Ĺž lansera u metaloprera iva koj proizvodnji; m/Ĺž djelatnika na otpremi gotovih proizvoda; m/Ĺž brusa a i ista a kovina; 2 m/Ĺž buĹĄa a na stupnoj buĹĄilici; 3 m/Ĺž zavariva a i 3 m/Ĺž bravara - na odre eno vrijeme.

Osobni dolazak na adresu ili na email: posao@ metal-dekor.hr do 15.10.2014 54. Inter-vili ari d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, traĹži m/Ĺž automehani ara na neodre eno vrijeme, potrebno radnoiskustvo3g.,javi sena email: direktor@inter-vili ari.hr do 23.10.2014

VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOĹ LJA 396-819 KOVEC: ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIĹ E: VA ISPOSTA M 543-200

48. UO ILONKA, Mursko SrediĹĄ e, M. Gupca 17, traĹži m/Ĺž konobara na neodre- eno vrijeme, javi se na tel: 040 543 076 ili 091 505 2872 do 31.10.2014.

49.Lepoglavecd.o.o.Gori an,Dravskabb,traĹžim/Ĺžstrojarskogtehni arazacrtanjeuautocadu na odre eno vrijeme, do 06.10.2014 50. Simpa j.d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, traĹži m/Ĺž konobara i m/Ĺž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 284 299 do 10.10.2014 51. Anda d.o.o., Palinovec 55, traĹži 2 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 095 850 6911 do 22.10.2014 52. Protega tekstil d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traĹži 4 m/Ĺž ĹĄiva a na odre eno vrijeme,

55. Metal konstukcije Mirko Ĺ amarija, KurĹĄanec, Glavna 158, traĹži m/Ĺž zavariva a i m/Ĺž bravara na odre eno vrijeme, javi se na adresu ili mob. 098 242 795 do 22.10.2014.

56. Ragusa d.o.o. akovec, Ĺ portska 6, traĹži 5 m/Ĺž ru nih pakirera tjestenine na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: ragusa@ragusa.hr do 30.09.2014.

57. Mesna industrija Ravli d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž mesara-prodava a na odre eno vrijeme,javi senaemail: omas@ravlic.com do 08.10.2014.

58. Trgova ki obrt “Nâ€? Ĺ andorovec, traĹži m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 253 9138 do 23.10.2014 59. Pizza hit j.d.o.o. Ma kovec, traĹži m/Ĺž kuhara-pizzapekarananeodre enovrijeme,javi se na mob. 099 202 3991 do 15.10.2014 60. Miva strojarski obrt, Pribislavec, A. Star evi a 1, traĹži m/Ĺž kv bravara; m/Ĺž pomo nog

Pet 26.09.2014. 13:00-20:30 Sub 27.09.2014. 08:00-15:30

dr. DuĹĄica Kvakan-Gazdi Gazdi ec, Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, adi: Utorak k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETA MARIJA Na elnica Klasa : 340-03/14-01/01 Urbroj: 2109/24-14-1 Sveta Marija, 23. rujan 2014.

JAVNI POZIV Kojim Op ina Sveta Marija kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama: k br. 3903, 3905, dio 5667 i 3711 u k.o. Sveta Marija i dijelovima k br. 3034/1, 3034/2, 3035/2, 3035/1, 3038, 3039, 3040, 3043, 3062, 3118, 3119, 3140, 3141, 3142/1, 3142/2, 3143, 3145, 3192/1, 3191/2, 3191/1, 3190, 3189, 3188, 3182, 3181, 3180, 3179, 3178, 3177, 3172/1, 3172/2, 3456, 3454, 3453, 3452/1, 3451, 3439, 3672, 3170, 3117, 3063, 3066, 3067, 3068, 3069/1, 3069/2, 3069/3, 3070, 3071, 3072, 3073, 3433, 3450, 3439, 2525/33 u k.o. Donji Mihaljevec, obavjeĹĄtava nositelje prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljiĹĄ ma na kojem su izvedene ceste i na kojima je izvedena nerazvrstana cesta o po etku postupka eviden ranja nerazvrstanih cesta u zemljiĹĄnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama odnosno jedinice lokalne samouprave zapo e e s obiljeĹžavanjem granica zemljiĹĄta dana 29.09.2014. godine, na kojem su izgra ene ceste uz stru nu pomo ovlaĹĄtenih inĹženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Ĺ enkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljiĹĄta budu ispravno stabilizirane i obiljeĹžene.

Nositelji prava na zemljiĹĄtu koje grani i s zemljiĹĄtem na kojem su izvedene ceste mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatraĹži eventualna dodatna pojaĹĄnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma eka 43, Ĺ enkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 29.09.2014. do 01.10.2014. godine.

Na elnica Op ine Sveta Marija:

ur ica Slamek

bravara i m/Ĺž zavariva a mig postupkom na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 091 310 1735 do 21.10.2014 61. Ar c d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž frizera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 777 044 ili na email: ar s.event.team@gmail.com do 06.10.2014 62. UO Albatros, Ĺ tefanec, Zrinskih 42, traĹži m/Ĺž kuhara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 337 338 do 22.10.2014.

63. Letina intech d.o.o. akovec, Dr. Ivana Novaka 50, akovec, traĹži m/Ĺž zavariva a g i/ili mag postupkom na odre eno vrijeme, posla na adresu ili email: le na-inox@le na. com do 30.09.2014 64. Rustica d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž pizza pekara na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207 do 24.10.2014.

65. Trans Kukovec, Strahoninec, Dravska bb, traĹži 2 m/Ĺž voza a teretnog vozila s prikolicom me unarodni transport C i E kat. na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., do 20.10.2014

Radna mjesta VaraĹždin 1.MAXAzadistribuciju skovina - mjestorada VaraĹždin, traĹži 2 m/Ĺž kolportera - uli na prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika) na odre eno vrijeme (15 sa /tjedno), uvje : OĹ , KV, SSS, iskustvo nije vaĹžno.

Zva na mob: 091 5060 714 do 30.9.

2. BREZA, obrt za ugos teljstvo, Mjesto rada: Trnovec, traĹži 1 m/Ĺž konobara u ca e baru “Brezaâ€? na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : OĹ , KV, SSS, poĹželjno radnoiskustvo,alinijeuvjet,komunika vnost.

Prijavu poslati e-mailom: breza.trnovec@ gmail.com - kontakt mobitel: 095 803 1580 do 30.9.

3. HANJES d.o.o. u za proizvodnju i trgovinu, Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki, traĹži 1 m/Ĺž TIG zavariva a na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, 2g. radnog iskustva, poĹželjan voza ki B kategorije (nije uvjet), potrebna visoka kvaliteta rada s iskustvom obrade limova. Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes

d.o.o. je usluĹžno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. ViĹĄe informacija na www.hanjes.com. Odabir e se izvrĹĄi temeljem procjene kompetencije kandidata. Molbe sla isklju ivo na navedenu adresu poĹĄtom ili e-mailom na: n.marjancic@ hanjes.com do 16.10.

4. Omega op ke d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VaraĹždin (u sklopu Mercator centra), traĹži 1 m/Ĺž nao alnog opti ara na odre eno vrijeme, uvje : SSS tehni ar/ka za nao alnu op ku ili nao alni op ar/ka ili SSS medicinskogilikomercijalnogusmjerenja,poĹželjno iskustvo u op koj djelatnos , ali nije uvjet, poĹželjno poznavanje jednog stranog jezika, osnove koriĹĄtenja ra unala - poslodavac osiguravaedukaciju,prijavuposla e-mailom: omegaop ke@omegaop ke.hr do 29.9.

5. KRIŽANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugos teljstvo, Mjesto rada: SRA INEC, traŞi 2 m/Ş konobarazaraduca ebarunaodre enovrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije vaŞno, osobni dolazak: Sra inec, VaraŞdinska 130 ili kontakt na mob: 092 154 9900, do 19.10.

na naĹĄeg dragog tatu i djeda

JOSIPA VLAĹ I A iz Orehovice 25.9.2012. - 25.9.2014.

ProĹĄle su dvije godine otkako nisi s nama, ali sje anje na tebe Ĺživi u naĹĄim mislima i srcima.

Tvoja obitelj POSLJEDNJI POZDRAV

U SPOMEN

ocu i djedu

na

OREĹ KI STJEPANU PIĹ TIJU

OREĹ KI MARIJU

iz Pribislavca

6. Ugost. obrt vl. RuĹža Brnji - mjesto rada: Nedeljanec,2 m/Ĺž konobara za rad u caffe baru Manuela na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, iskustvo: nije vaĹžno, Kontakt mob: 092 1389 744, do 21.10.

7. Zlatno zrno d.o.o. - mjesto rada: Trnovec, traĹži 1 m/Ĺž pekara ili KV pekara ili iskustvo na m poslovima (6 mj) na odre eno vrijeme, prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@ zlatnozrno.hr - kontakt telefon: 042 684 012, do 23.10.

Zauvijek ete biti u naĹĄim mislima i srcima

8. LOIAR d.o.o., Petrijanec, Bana Jela i a 45; traĹži 1 m/Ĺž voza a teglja a s poluprikolicom u doma em i me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje : KV, SSS- voza /voza ica; voza ki ispit C, E kateg., radno iskustvo min. 3g, poznavanje engl. i/ili njem. jezika, najava na mob.

098/9430-108, do 7.10.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 KnjiŞnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Kerťovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Srediť e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobioloťki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Sinovi Franjo i Mladen, snahe Alenka i NataĹĄa i unuci SaĹĄa, Aleksandra i Dasia

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI EVA ŽIVKO, k i Tanje i Tihomira; BENITO HORVAT, sin Nataťe i Sre ka; RADOVAN IGNAC, sin Marije i Stjepana; ALEX NESTI , sin Nikoline i Alena; LEONA HAMER, k i Ines i DraŞena; JAKOV LEVA I , sin Tatjane i Marka; KLARA PERAS, k i Martine i Duťana; STJEPAN RADIKOVI , sin Jasmine i Bojana; EMA ŠKVORC, k i Tanje i Alena; FABIJAN BRATOVŠAK, sin Petre i Ivana; LAURA BALENT, k i Manuele i Kristijana; MATEJ VU INI , sin Marte i Zorana; DOMAGOJ PANDUR, sin Mihajele i Leona; RUBEN PAVI , sin Karmenke i Zvonimira; ELEONORA PATR EVI , k i Jasmine i Nikole; NEVA HOZMEC, k i Milane i Ivice; EVA HUNJADI, k i Andreje i Nenada; VINKO ABRAMOVI , sin Radmile i Zdravka; EVAN ŠARI , sin Ive i Darijana; HAN DADI , sin Julije i Nikice; JOSIPA ZADRAVEC, k i Sandre i Marijana; ALEKSANDAR KRIŽNAR, sin Branke i Petra ( akovec) VJEN ANI Karolina Kralj i Katija Kralji , Lana Januťi i Dalibor Hlap-

i , Nina Žvorc i Tomislav Horvat, Mirjana Telebuh i Goran Hajdarovi , Tamara Tomaťi i Matija Kova i , Lukrecija Sabol i Miro Sinko, Kristina Gornik i Josip Gal, Simona Hren i Davor Kolar ( akovec); Gordana Žemlji i Kreťimir Zvoťec (Kotoriba); Sandra Brdar i Neven Rudni ki, Dajana Sobo an i Stevo Novak (Mursko Srediť e); Ana Puri i Siniťa Vrtari (Prelog); Marija Juri i Mladen Rebernik (Štrigova) UMRLI Štefanija Strbad r. mrlec r.

1929., Ivan Zobec r. 1943., Dragica Ĺ tampar r. Toplek r. 1930., Darko Posavec r.

1958., Ana Novak r. Kolari r. 1925., Rozalija Ĺ imuni r. Horvat r. 1921., Stjepan OreĹĄki r. 1942., Terezija Rusak r. Rusak r. 1938., Ana Bedi r. Novak r. 1943. ( akovec); Franjo Kuzmi r. 1919.

(Kotoriba); Marta OreĹĄki r.

DamiĹĄ r. 1930. (NedeliĹĄ e); Klara Malek r. Rojko r. 1926., Zlatko Kova r. 1953., Marija Kramar r. Strahija r. 1931., Elizabeta Ken el r. Kvakan r. 1928., Elizabeta Strahija r. Krznar r. 1933. (Prelog); Franjo Grula r. 1927., Marija Horvati r. Mlinari r. 1926. (Ĺ trigova)

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE FIAT DOBLO 1.2 teretni 2003.god, reg do 1.mj/2015., 110tkm, mob: 098/9354 369 PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.6 Si sa ugra enom ates ranom plinskom instalacijom, 1994.g., nije registrirana ali potpuno ispravna. Original tvorni ka boja. info: 099/215-1991 BMW3 318i E36 1992.g., garažiran, nove ljetne na alufelgama, zimske na eili nim, šiber, napravljen servis, upit 098 9580 727 PRODAJE SE MANJE TERETNO VOZILO Fiat Doblo1.2 2003.g., reg. do 1/2015., 110tkm, cijena je 15.000 kn, mob.

098/9354-369 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema,, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, 3999 eura, info: 098/551-267 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJEM OPEL VECTRU 2.0 D 2000. god., 237tkm, automatska klima, reg. do 5/15., 11.500 kn, tel: 098/879-411

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 P R O D A J E M T R A K T O R To r p e d o 45KS s kabinom, kompresorom, registriran, tanjura e Olt 20 diska, 1-brazdni plug, sija ica 2-redna, sa uvano i povoljno, info: 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE motokul vator (kopa ica) Thomos 60cm širine za vrt, te autom. kuka za mali Ursus, a kupuje se stariji traktor do 50KS (po mog. s kabinom), info: 098/190-3753 PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuke, ba vu od 400lit. i jednu od 320lit. ovalnu, potpuno novu na staklku, te stari crijep 800kom. info: 098/1868-111 PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 9090, 2.vl., tanjura a 28 diska i 16 diska, prednji utovariva i 2-redna sija ica kukuruza Olt. info: 091/517-5821

USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

Molim zvati nakon 15 sati na tel.

098/935-6352

PRODA JEM C3 1.4 HDI, pr va reg.

12.10.2005., 1.vl., dizel, mala potrošnja 4lit./100km, klima, servo, el.pod. stakla, centr.dalj. zaklj., crna metalik boja, nove ljetne i zimske gume, redovito servisiran (serv. knjižica), autoradio mp3, maglenke - cijena povoljna. info: 099/704-3756

VINO I GROŽ E

TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA ZA POMO U KU I do 60g., uz mogu nost stanovanja, mob. 099/756-0087

PRODAJE SE PREŠA za grož e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

TRAŽIM POSAO rušenje drve a, ure enje oku nice i ostalo po potrebi, mob. 095/8500-849

FORD FIESTA 1.1 37KW B model 1993.g., 5vr., o uvan, registriran do kraja 8./2015., info: 098/136-1712

PRODA JU SE tri preše za grož e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

FIAT BRAVO 1.4 1997.g., reg. do 9/2015., upita na mob. 099/671-4758

GROŽ E I MOŠT sorte Laški Rizling 4kn/kg - berba i dostava osigurani, upita na 098 745 484.

POLJOPRIVREDA TRAKTOR STEYR 188, 1961 god. ispravan, sa papirima, prodaje se zajedno sa zaprežnim kolima i jednobrazdnim plugom.

Cijena 12.000 kn, samo traktor 10.000 kn. Tel 098 355 207 KUPUJEM TRAKTOR TOMO VINKOVI s plugom, frezom i kosilicom. tel.

098/326-672

KOPRIVNICA: ku a od 180m2, popratni objek još 250 m2, sa 12.923 m2 kvalitetnog zemljišta (seosko imanje pogodno za farmu) ili seoski turizam, stara ki dom, p elarstvo itd. Hitno prodajem za samo 67.000 eura, info: 01/2923-068 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob. 095 900 6539.

JEDNOSOBNI STAN od 40m2, u Varaždinu, namješten, centr. grijanje, balkon, parking itd., cijena .200 kn + režije. info: 099 414 5002

POZNANSTVA

NEDELIŠ E: prodaje se manja dvojna ku a visoka prizemnica od 98m2, svi priklju ki, centralno grijanje, veliki tavan (mog. preure enja u dodatni stamb. prostor), podrum, velika oku nica 750m2 i vrt, useljiva, cijena 57.000 eur (za dogovor.) Molim samo ozbiljne ponude na: 099/7969-541.

DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob.

091/982-5613

PRODAJEM 4-SOBNI STAN, etaža, urbana vila, novo, s garažom, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit. info: 098/241-559

PUNO JE PITANJA KAD ITAŠ PORUKU, želiš se javiti, možda bi ti razgovor pomogao. Sama si kao i ja, u d voj e j e lj e p š e! U d o v a c , 091/9111-360

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2. Cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na /980-5511

PRODAJEM CRVENO VINO ZA BAMBUS i ovogodišnju berbu grož a, upita na broj 095 849 3589.

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJE SE GRADILIŠTE u K, za samostoje u ku u, Martane, cca 700 m2, mob.

099/277-1330

PRODAJEMO prešu za grož e 100 lit (1.100kn), mulja u za grož e (400kn) i kotao za pe enje rakije 60 lit (1.400 kn). Mob. 098/903-7239

SMS NEKRETNINE

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

PRODAJE SE GROŽ E cijep i mošt, grož e šmarnica, te kvalitetno vino cijep. Kontak t: 0 4 0/343-557, 098/700-126

PRODAJEM MOTORNU KOPA ICU MTD T/245, novo i nekorišteno, cijena 3.000 kuna, info. 040/337-860 ili 091 732 2898

KUPUJE SE 200 kg grož a-cijep, tel.

098 590 933

PRODAJE SE prikolica Kikinda s nadstranicama, nije kiper (6.000 kn); prikolica za stoku za (1.200kn); elevator metalni 7m (1.000kn) i luš ara (1.000kn). Ivanovec, tel: 098 355 207

PRODAJE SE PREŠA ZA GROŽ E i staklenke za zimnicu, info: 098/370-610

PRODAJEM CRNO GROŽ E na brajdama. akovec, tel. 099/7488-408

USLUGE

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO PRODAJEMO

PRODAJE SE kukuruz i okreta sijena, tel 098/545-961

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE cirkular s trofaznim motorom za 800kn, info: 098 199 2171, poslije 15 h PRODAJU SE dva željezna kukuružnjaka od 4,5 i 8 metara , mob. 099/40-45-455

d.o.o.

KOSILICA Kawasaki samohodna s motorom 6ks, vrlo malo korištena, 3u1 s košarom za skupljanje trave i mal iranje, odli na, samo 3.050 kn, te mlin rulja , krunja za kukuruz Lifam, kao nov, sa zaš tnom sklopkom, naran as , cijena 300 EUR, info: 01/2923-068

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

PRODAJE SE MODERNO DIZAJNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/šankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremište svih stanara.

EC/B. Info: 091-561-57-93.

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438

IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30m2 za jednu osobu, centar, kompl. namješten, centralno, internet, cijena s režijama 1.500 kuna. info: 098/390-692

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

IZNAJMLJUJE SE namještena i ure ena vikendica za stanovanje u Prekopi samcu ili paru, cca 50m2, najamnina je 700,00 kn/mj. + režije. Tel: 098 355 207

PRODAJE SE NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559 CRIKVENICA, prodajem apartman 40 m2, etažiran, sa svim papirima i energ. cer katom A klase, blizu centra, cijena 55.000 eur, mob: 098/186-2192 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim.

16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, povr. 2.3h sve jedna parcela, mog. ga je podijeli u više gra . parcela.

Hitno!!! info: 099 752 8800 AKOVEC: prodajem gra . parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 14 3 PRODAJE SE OGRA ENO GRA . ZEMLJIŠTE nadomak gl. ceste u Puš inama, cijena 15.000 eur. tel. 042/232-681 MALA SUBOTICA - seosko imanje 1/1 ukupno 1500 hv, EC/G, pogodno za seoski turizam ili Dom za starije osobe. info: 098/9267-959 PRODAJE SE KU A u Podturnu, Mije Hasnaša br. 8, tel. 347-265 ili 099/637-7765 PRODAJEM KU U u Lopa ncu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, vrt, vo njak, EC/F, vel. 1306 hv, 36.000 eur, info: 098/908-2302 PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2, sa 5 soba i 3 kupaone, garaža s 2 parkirna mjesta, EC/D, tel. 091/5370-343 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu, ukupne povr. 875m2, povoljno, za gradnju obiteljske ku e, info: 098/749-131 PRODAJE SE KU A u Ma kovcu, Bana J. Jela i a 141, tel. 341-235 ili 343-582

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Puš inama preko puta ribnjaka, 2150 m2, po cijeni od 3 EUR/m2. Tel. 098/570-068.

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500 m2 i prešu za grož e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

IZNAJMLJUJEM U AKOVCU (strogi centar) lijepu novoure enu garsonijeru, : 091 24 24 14 3

AKOVEC - prodajem gra evinsku parcelu za stambenu ku u kod bolnice novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 143

IZNAJMLJUJE SE komforni DVOSOBAN STAN u Murskom Središ u, mob. 091 5495 873

PRODAJE SE KU A u Hodošanu za 50.000 eura, EC/G. info na mob 099/687-5085 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE površine 580 m2 u centru Kuršanca. Mob. 095/1975-104.

V I K EN D I C A “ P o s a v s k i t i p k u e ” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plincentralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EURa. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

26. rujna 2014.

IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92

IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI trosobni komforni stan u blizini Veleu ilišta, pogodna za 4 studenta/ice. info 098/241-135 IZNAJMLJUJEM U AKOVCU strogi centar lijepu novoure enu garsonijeru, tel: 091 24 24 14 3 IZNAJMLJUJE SE stan od 70 m2 u blizini Pedagoške akademije, kompletno namješten, 1.200 kn + režije (zasebna brojila), centralno plinsko grijanje, pogodan za samca ili par. info 098 284 298 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan, poseban ulaz i brojila, kod želj. stanice u Buzovcu, info: 091/150-1837 IZNAJMLJUJEM DIO KU E od 80m2 stamb. prostora, dio podruma, garaže, dvorišta, s posebnim ulazom i brojilom, u Savskoj Vesi, zaposlenim osobama, info: 098/553-270 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN namješten, pogodan za obitelj ili par, odvojeni objekt s dvorištem, 5km od K. mob.

092/164-2550 TRAŽI SE CIMER/STUDENT u dvosobnom stanu, info: 095/8795-755 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan u K-Buzovec, poseban ulaz, centralno grijanje, info: 098/558-819 IZNAJMLJUJE SE KU A u Pleškovcu, mob 091/100-2213 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u Šenkovcu, novoure eni, s posebnim ulazom, mob.

099/331-2189 IZNAJMLJUJE SE namješteni stan u Varaždinu, info: 098/370-610

ŽIVOTINJE

DOSTAVA ,

,

IZNAJMLJUJEMO STAN u Zagrebu dvama studentima ili studenticama, kod Ciboninog tornja, Trešnjevka, tel: 099 258 5642 IZNAJMLJUJE SE ugostiteljski objekat (bivši Gurman) u Savskoj Vesi, info: 091-14-11-721 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999

POKLANJA SE MA KA stara 7mj., jako umiljata i nježna, pogodna za djecu. Dolutala je na terasu, me u m gospo a uskoro putuje i ne želi je ostavi . Ako je neko zainteresiran neka se javi g i na mob.

098/164-1448, akovec-Jug

PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, o iš eni od parazita, oba roditelja prisutna, tel.

829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DOMA E GUSKE (cc a 4kg), cijena 50kn/kg (o iš ena), mob.

098/9163-783 LABRADOR ženka, crna, stara 5 mj., s rodovnikom, 3xcijepljena i mikro ipirana, od izložbeno nagra ivanih roditelja. mob: 091 38 22 459, www.starfromnord. webs.com PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice) može i sa kavezom, ukrasne fazane, patke mandarinke, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. info 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJU SE PERZIJSKI MA I I - curica boje gar lda, ma or crno-bjele boje, istokrvne, socijalizirane, nau eni na život u ku i. mob. 099-4141-732 PRODAJU SE GAJBE ZA ZE EVE dim 62x72 cm i izra ene iz mreže 60 kn/kom, info: 098/199-2171 iza 15h PRODAJU SE ODOJCI 13kom (10M i 3Ž), upita na tel. 584-036 ili 098/9585-383

RAZNO PRODAJEM dje ju stolicu-hranilicu marke Brevi, uš uvana (300 kn), dje ji kinderbet (300 kn), dje ja autosjedalica (250 kn) i dje ja autosjedalica-jaje (200 kn). kontakt 098 299 330.

PRODAJEM NOVI MOBITEL Emporia za 200 kuna. info: 098/903-7239

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424 PRODAJEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEMO manju prešu za grož e na vijak (1.400kn); hrastovu ba vu od 60lit.

(200kn); dva ženska bicikla (350kn/kom) i željeznu gajbu za ze eve sa 6 predjela i kotilice, hranilice, valovi, lim za iš enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJE SE Peugeot skuter, perilica su a, cafe aparat, stol za stolni tenis, kožna kutna garnitura nova u pola cijene, masažna fotelja i spava a soba. info: 091/970-1929

PRODAJEM masažni stolac za masere (500kn); orbitrek (300kn); vibriraju i aparat s infracrvenim svjetlom za chi masažu (300kn); nova Nokia na preklop (150kn); novi Sony Ericsson slide (150kn); android korišteni 4,3” (200kn); klizaljke br. 33-36 (70kn); novi spy sat s kamerom (350kn); staklena grill pe nica (399kn); spy naocale crne (400kn); nakit doma izra en (20kn/kom); komplet hrvatske povijes , ve .list, 10kom (150kn); komplet svjetske encikl. povijes 12kom (150), info na tel.

097 7160 597; 385-066 PRODAJEM PUFKALICE, plasti ne za 100kn, metalne, aerotank 200, vision baterije 130kn, mob. 095 5070 841 PRODAJE SE VE A KOLI INA KESTENA 1. klasa, is i friške ubrani, cijena 15 kn/kg, oko 30 kg. Mob. 099-4141-732

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Pepita - stara oko 4 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena napijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

Prodajem dje ji kreve sa madracem, ogradicom i posteljinom 120x60, radni stol sa ladicama 180x80 (trešnja). Sve u odli nom stanju. Cijena prema dogovoru.

098 393 159 PRODAJE SE SEF VISOKE SIGURNOSTI, šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM OVOGODIŠNJE DOMA E ORAHE u ljusci, cijena 14kn/kg, tel: 099 7969 541 PRODAJE SE kosilica s košarom (motor Honda) i perilica su a. info: 091 970 1929

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Mato je mješanac njema kog ov ara star oko dvije godine, vrlo pametan i nježan, pomalo plah.

Udomljuje se kao ku ni ljubimac, boks i lanac ne dolaze u obzir. Kontakt: 091-8988-004.

Div Pedro - star oko 4 mjeseca, o iš en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

je štene dobermana staro oko 8 mjeseci. Ak van, veseo, zaigran psi u idealnoj dobi za rad s njime i puno vježbanja, u enja i šetnje. Kontakt: 099-3800-640.

PRODAJE SE ISUŠIVA ZRAKA (odvlaživa ) TROTEC za 100 m2 prostora, cijena 1899 kn, mob. 099/40-45-455

Ponty

PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u mašinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

je terijerac vrlo blage naravi i dobrog srca, traži lijepo ogra eno dvorište i ljude koji e ima vremena za šetnje i igru.

Kontakt: 091-8988-004.

PRODAJEM GROBNO MJESTO u mjestu Držimurec-Strelec, s nadgrobnom plo om i spomenikom, sa strane vaza i svje njak - cijena 15.000 kn. info: 098/902-9576

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

PRODAJE SE plinski atmosferski bojler Junkers, ispravan, redovito servisiran, uš uvan, star 2g., info: 098/914-3423 PRODAJEM GROBNO MJESTO u akovcu, 3 goblena Viler i kameru 6x8mm. info: 314-094 PRODAJE SE MADRAC Hespo dim. 200x90, malo korišten. info: 091/596-3385

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

Melody je samo jedno od pedesetak štenaca o kojima trenutno skrbi naše sklonište. Do ite ih pogledati, pomozite nam udomiti ih prije zime. Ima ih velikih, malih, upavih, kratkodlakih... udomljuju se isklju ivo kao ku ni ljubimci. Kontakt: 091-8988-004.

PRODAJE SE TROSJED I DVOSJED zajedno. tel. 091/8930-428

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

t.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENANTE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

26. rujna 2014.

Afrodita - tigrasta mlada ma ka stara oko godinu dana, cjepljena, o iš ena od svih nametnika, sterilizirana, nau ena na pijesak, život u ku i i druge ma ke.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša (Mursko Središ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

993

54

Savjeti

Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Kako dalje?

optere enje. Po svemu sude i potrebna vam je stru na pomo psihijatra-psihoterapeuta, kako bi mogla dati “van” sve svoje tegobe i poteško e, razriješiti ih, i “stati” na svoje noge što prije.

Ovo je svakako potrebno prije svega Vašoj djeci koja pate ne samo zbog gubitka oca i Vašeg psihi kog stanja, nego i zbog Vas. Tijekom psihoterapije u koju morate imati povjerenja “do i ete do toga” kako sve negativnosti preokrenuti u pozitivnosti. Vidjet ete da Vas o ekuje još puno lijepih trenutaka u životu.

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Botulizam Botulizam je intoksikacija hranom izazvana egzotoksinom bakterije Clostridium botulinum koja je karakterizirana ekstremnom slaboš u i brzim umaranjem miši a. C. botulinum živi u slobodnoj prirodi, u tlu odakle može dospjeti u hranu.

Spore mogu u konzervama živežnih namirnica koje nisu propisno sterilizirane ostati na životu, a mogu prije i u klostridije koje se u njima množe i stvaraju vrlo otrovan egzotoksin koji je uzrok bolesti. Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksin. Sporadi ni slu ajevi i manje epidemije botulizma nastaju nakon jedenja zaraženoga sušenog mesa (šunke, kobasice i dr.) doma e proizvodnje. Dojena ki botulizam esto se pripisuje jedenju meda, no postoje vjerojatno i drugi izvori zaraze. Botulizam nastaje nakon jedenja zaražene hrane u kojoj je ve nastao toksin. Može nastati zaražavanjem rane sporama C. Botulinuma. Botulizam dojen adi i idiopatski botulizam u odraslih nastaje ingestijom spora.

Botulinski toksin tipa A je najja i poznati toksin u prirodi. Kada jednom dosegne sinapse, toksin blokira osloba anje acetilkolina.

Toksin se može transportirati u središnji živ ani sustav i uzrokovati ošte enje vitalnih centara.

Inkubacija traje obi no 12 - 36 sati. Samo u tre ine bolesnika javljaju se mu nina, povra anje i proljev. U ostalih se odmah javljaju miši na slabost, brzo umaranje i kljenuti miši a, vrtoglavica, glavobolja, izrazita suho a sluznice usta i opstipacija. Prvi znakovi slabosti miši a o ituju se obi no na miši ima o iju, bolesnik vidi nejasno, ima široke zjenice, nastaju dvoslike. Zbog slabosti miši a ždrijela gutanje i govor su otežani, a pokušaj gutanja dovodi

do gušenja i vra anja hrane kroz nos. Kljenuti miši a su uvijek simetri ne. Obi no nastane zatajenje disanja što zahtijeva umjetno disanje. U bolesnika koji prežive bolest oporavak je dug i spor.

Botulizam može nastati i ako se rana in icira sporama C. botulinuma. Botulizam može nastati i nakon sinusitisa uzrokovanog ušmrkavanjem kokaina. U dojena kom botulizmu crijevo je kolonizirano sporama C. botulinuma. Iz njih germiniraju bakterije koje lu e toksin što se resorbira i ulazi u krv. Bolest se manifestira opstipacijom, nemogu noš u sisanja, slaboš u i hipotonijom miši a, pla postaje slabašan, disanje postaje nedostatno tako da zahtijeva mehani ku ventilaciju, katkada nastupi i nagla smrt. Od specijalne terapije potrebno je što ranije dati trovalentni konjski serum. Potrebno je bolesnika hraniti preko nosne sonde, u initi traheotomiju da bi se dišni putovi mogli održavati slobodnima i ako nastane respiratorna insu icijencija, primijeniti mehani ku ventilaciju. Prevencija botulizma sastoji se u ispravnom postupanju s hranom, tehnološki dobrom konzerviranju hrane te pregledu konzervirane hrane i bacanju sumnjivih (bombiranih) limenki. Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksin.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PITANJE: Prije šest mjeseci iznenada mi je umro suprug.

Imam 38 godina i troje malodobne djece. Zaposlena sam, ali pla a mi je dosta mala. Tjelesno sam zdrava osoba, ali oduvijek sam bila psihi ki osjetljiva i labilna.

Nakon smrti supruga moje smetnje su postale ja e i postala sam još više nestabilna, nesigurna i povremeno osje am tjeskobu i depresiju. Preko dana esto se osje am umornom i iscrpljenom.

Sve poslove obavljam sa smanjenim elanom i voljom. Djeca sve to primje uju. Ne znam kako da si pomognem. Osje am da trebam pomo , ali kakvu i od koga?

ODGOVOR: Iz svega gore re enog jasno je da se nalazite u jednom stresnom stanju koje traje tih nekoliko mjeseci. Sve je došlo tako naglo. Našla ste se osamljenom, jako optere ena odgojem djece i ostalim, što predstavlja za Vas veliko

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kako komunicirati s tinejdžerima?

Alkoholizam i radno okruženje

Godine puberteta i rane adolescencije najteže su razdoblje u životnom razvoju pojedinca, obilježeno brojnim tjelesnim i psihi kim promjenama koje e od djeteta kroz samo nekoliko godina oblikovati odraslu osobu. Za razliku od ranijih godina kada postavljamo odgojne temelje i relativno lako utje emo na ponašanje svog djeteta, s tinejdžerima moramo prona i nove na ine komunikacije i suradnje. Naš je posao pomo i djetetu da odraste u samostalnu i odgovornu odraslu osobu, ali su metode u djetinjstvu i adolescenciji razli ite, što mnoge roditelje iznenadi i jako zbuni. Mala djeca i tinejdžeri ne odgajaju se na jednaki na in, zbog ega se mnogi roditelji ine brojne odgojne pogreške i propuste. Kad djeca postanu tinejdžeri krenu u temeljitu rekonstrukciju, ponekad i dekonstrukciju svoje dje je osobnosti, preuzimaju inicijativu u odre ivanju vlastitih životnih ciljeva i vrijednosti, a njihovi roditelji, koji su donedavno bili idoli i vrhunski autoritet, moraju se povu i u drugi plan. Zato i roditeljska uloga u tinejdžerskim godinama treba pro i kroz transformaciju. Tinejdžeri imaju potrebu za odvajanjem od roditelja, da bi razvili vlastiti identitet i uspostavili neovisnost žele se donekle od njih distancirati. Trebamo im dati priliku da budu sami sa sobom i da razmišljaju o sebi.

Manjak izi kog i socijalnog dodira može biti bolan za roditelje, osjetit e svojevrsni gubitak one dragocjene bliskosti koju su godinama gradili sa svojim malim djetetom. Odolite davanju savjeta, upadanju u njihovu sobu i poticanju na razgovor, gotovo je sigurno da e to biti kontraproduktivno. Ne zahtijevajte povjeravanje, nego ga zaslu-

Nezaposlenost i siromaštvo idu „ruku pod ruku“ jedno s drugim. Imati posao želja je mnogih, mladih i onih starijih, a imati zanimljiv, dobro pla en posao kod mnogih je samo davno sanjani san. Doista nemaju svi sre u dobiti dobar posao u svojoj struci i u svom mjestu stanovanja. U želji da se profesionalno dokažu i zarade za normalnu egzistenciju, neki su ljudi prisiljeni prihvatiti posao izvan svog mjesta boravka, odvojiti se od obitelji i raditi „na terenu“. Neki su prisiljeni raditi nešto za što nemaju sklonosti, u radnim uvjetima koji znaju biti prili no optere uju i. Sve to znatno podiže razinu stresa, a prokušani, stari, doduše, dokazano neu inkovit, na in za ublažavanje stresa je pijenje alkohola.

Postoje poslovi i radna mjesta na kojima su ljudi izloženiji kontaktu s alkoholom pa je odavno poznato da su neka zanimanja visoko rizi na za razvoj alkoholizma. Naj eš e spominjana me u njima su sljede a zanimanja: konobari, radnici u tvornicama alkoholnih pi a, gra evinski radnici, estradni umjetnici, veterinari, novinari, itd. Me utim, osim vrste zanimanja, radna okolina i mjesto na kojem netko radi, tako er može utjecati i pove ati rizik.

Odvojenost od obitelji kojoj su izvrgnuti mnogi terenski radnici, u kombinaciji sa uhodanim navikama pijenja alkohola nakon posla, kod jednog dijela njih dovede do razvoja ovisnosti o alkoholu.

Razvoj ovisnosti o alkoholu nastane postepeno, a promjene koje se primje uju na zdravstvenom stanju i ponašanju osobe, esto dugo ostanu prikrivene ili neprimje ene od strane lanova uže obitelji. Radnici na terenu koji duže izbivaju iz svog doma, esto budu izloženi i nepravilnoj prehrani. Jede se „brza hrana“ koja je esto jako za injena, jako slana i „poziva“ na pijenje alkohola. Sve to pomaže razvoju ošte enja jetre i drugih dijelova probavnog sustava, kao i drugih dijelova tijela i organskih sustava. Živi se „neuredno“, premalo se spava, previše radi, a sve u cilju da se što prije, što više zaradi i tako omogu i kona ni povratak ku i.

Obitelj koja je danima i tjednima željna svojeg lana, u po etku nerijetko zatvara o i pred prvim naznakama javljanja problema s alkoholom. Prilike u kojima provode

žite. Gotovo da je pravilo da što manje savjeta dajete, to oni više žele razgovarati. Ali kad to oni traže, a ne kad Vama padne na pamet. Dobro je ako poneki savjet uspijete upakirati u razgovor u kojem Vaš tinejdžer ima glavnu rije , a Vi samo argumentirano sudjelujete. Uvažavanje i odmjerenost mladi naro ito cijene. Alergi ni su na naše savjete i predavanja koja im držimo, a još je gore ako vi emo i nare ujemo. Naravno da mi imamo mo i možemo istjerati svoje, ali cijena njihove pokornosti može biti urušavanje, pa i trajni prekid našeg odnosa i komunikacije. Obzirom da su u burnom i zbrkanom stanju obilježenom brojnim izi kim, hormonalnim i emocionalnim promjenama vrlo su osjetljivi i itilj im je kratak, što roditelji trebaju poštivati. Koliko god njihove emocije i ponašanje nerazumljive i neugodne bile, na roditeljima je da izbjegnu «emocionalnu zarazu» i zadrže mir. Jednostavno se treba maknuti od tinejdžera dok je u emocionalnom kaosu i sa ekati da bura pro e, kako bi se moglo nastaviti dalje. Ovo pravilo se može primjenjivati u ve ini svakodnevnih situacija. Tek iznimno ima smisla u i u fajt i srediti situaciju na neki od na ina kako ste to inili s malim djetetom, jer discipliniranje tinejdžera ima dosta speci i nosti. itajte za tjedan dana....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

vrijeme zajedno obi no budu povezane s godišnjim odmorima, nekim blagdanima za koje je normalno opuštanje i malo bolja trpeza, a uz to idu i ve e koli ine alkohola. Ako se pri tome i pretjera, ispo etka to nikome ne bude udno. Me utim, potraju li duže godina takve okolnosti, neminovan je razvoj alkoholizma i sve popratne neprilike koje on sa sobom nosi. Zbog ošte enja zdravlja budu sve eš i periodi izostajanja s posla zbog bolovanja, a na žalost, nerijetko se dese i više ili manje ozbiljne ozljede kojima prethodi pretjerivanje s alkoholom, ili ak i rad pod utjecajem alkohola.

Radna okolina tako er po ne primje ivati da se s njihovim kolegom nešto doga a, ali uglavnom se nitko ne osje a pozvanim rješavati problem; nitko se ne želi miješati i nešto poduzeti, ak se doga a da neko vrijeme svog kolegu skrivaju i „pokrivaju“ pred šefovima.

Sve ove okolnosti nepovoljno utje u na rješavanje problema. ak i kad se osoba s razvijenim alkoholizmom odlu i na traženje pomo i i pristane na lije enje, u okolnostima odvojenosti od obitelji puno je teže organizirati pružanje pomo i i prave podrške koja je neophodna u procesu oporavka alkoholi ara. Me utim, uz puno dobre volje i vrstu odluku, iako zna biti komplicirano, ništa nije nemogu e provesti. Bitno je da se alkoholi ar i njegova obitelj na vrijeme suo e s nastalim problemom i stave njegovo rješavanje na prvo mjesto prioriteta.

Fizi ko i psihi ko zdravlje, kao i socijalno blagostanje, mogu i su jedino ako se ovisnik odlu i na lije enje i pri tome provede sve preporu ene potrebne postupke i mjere, a potpuna apstinencija od pijenja alkoholnih pi a je prvi i najvažniji korak. Pri tome zna biti od velike važnosti podrška stru njaka, koja je osim samom alkoholi aru, potrebna i lanovima njegove obitelji.

26. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

MALO POVOLJNIJE

VREMENSKA SLIKA: U proteklih sedam dana mnogi dijelovi Hrvatske su se borili s poplavama.

Protekli dani bili su kriti ni u podravskim mjestima blizu rijeke.

Vodostaj Drave kod Botova 16. rujna u 10 sati izmjeren je na +578 centimetara, što je samo 4 cm niže od najvišeg dosad zabilježenog vodostaja iz 1972. Diljem Koprivni ko-križeva ke županije bilo je proglašeno izvanredno stanje, a u nekim op inama uz Dravu i op a opasnost. Najugroženija su bila naselja Drnje i Botovo, odakle je evakuirano 80 stanovnika iz romskog naselja. Sre om, vodeni val je prošao i vodostaj Drave u stalnom je opadanju, a ku e su brzom reakcijom stanovništva i nadležnih službi obranjene. Stanje se smiruje, problema još ima s vodom iz bunara i drugim posljedicama poplave. Ovo je najve a poplava koja je zadesila ovaj kraj u posljednjih

Autor: OBILJEORIJENMILAN ŽAVANJE TALNA URI , DANA ŠAN- SLASTICA, Nedeliš e DOROVCA RATLUK

40-ak godina. Na visok vodostaj Drave reagirala su i okolna jezera nastala iskapanjem šljunka, pa tako i ono najve e – Šoderica. Kiše je ve svima dosta pa je dobra vijest da e od petka biti nekoliko ljepših dana. Pripremite topliju odje u za ve eri i jutra. Opširnija prognoza u nastavku. Ponedjeljak je bio zadnji dan ljeta i to kalendarskog.

Jesenska ravnodnevnica, odnosno trenutak kada sun eve zrake padaju okomito na ekvator, nastupila u utorak 23. rujna u 4 sata i 29 minuta. Upravo nam je tada jesen i kalendarski (astronomski) po ela, a klimatološki je po ela još 1.

PORODNI ARI

KORICE ZA SPISE (MN.)

NASLJE IVANJE OSOBINA PO PRECIMA

rujna. Kraj tjedna i po etak novog, na radost mnogih, obilježit e sunce i umjereno zatopljenje!

VREMENSKA PROGNOZA: U petak djelomi no sun ano uz više oblaka krajem dana i u no i na subotu kad ponegdje može pasti malo kiše. Ujutro je mjestimice mogu a magla uz minimalnu temperaturu izme u 6 i 9°C, a danju nas o ekuje ugodna temperatura od 17 do 20 Celzijevih stupnjeva.

Vjetar e biti povremeno umjeren sjevernih smjerova.

Za vikend nas o ekuje ugodno i stabilno vrijeme. Trebalo bi biti suho i djelomi no sun ano

SITNA VIJEST, BILJEŠ ICA

ŠAHIST NIMCOVI

Vremenska prognoza i razbibriga 55 uz malu do umjerenu naoblaku.

Više oblaka u subotnje jutro i prijepodne, ponegdje uz malo sitne kišice. U jutarnjim satima mogu a je sumaglica ili magla koja se mjestimice može i dulje zadržati. Sredinom dana i popodne više sun anog vremena. Vjetar ostaje ve inom slab. Jutra e i dalje biti prohladna uz minimalnu temperaturu zraka od 5 do 9°C, po kotlinama možda i malo nižu, a najviša dnevna lagano e rasti i o ekujemo ju izme u 20 i 22 Celzijeva stupnja.

Lijepo vrijeme trebalo bi se nastaviti i u ponedjeljak i utorak.

Još e malo zatopliti, a pojavit e se i južina. To bi mogao biti predznak promjene koja se vidi sredinom sljede eg tjedna, ali još nije sigurno koliko bi bila jaka. Iskoristite ove lijepe dane za sve poslove na otvorenom.

Tamo negdje oko srijede mogu a je manja promjena sa slabom kišom. No, ostat e ugodno.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 25.9.)

NAŠ PJESNIK, FRANJO (1847-1912)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

26. IX. 27. IX. 28. IX. 29. IX. 30. IX. 1. X. 2. X.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Trenutna peludna situacija u Me imurju vrlo je promjenjiva jer prati promjene atmosferskih uvjeta. Ve inski je prisutna pelud korovnih biljaka, s uvjerljivom dominacijom ambrozije. Uz nju nalazimo i zrnca koprive, trpuca i lobode. Pelud trava u uzorcima nalazimo sporadi no, jer njihova sezona cvatnje samo što nije završila.

U narednih tjedan dana vremenske prilike biti e i dalje uglavnom nestabilne, stoga se takva o ekuje i pe-

ludna situacija. U ve ini vremena koncentracija peludi ambrozije e biti umjerena.

Za vrijeme vjetrovitih te suhih i sun anih periodima o ekuje se njen privremeni porast na visoku koncentraciju, dok e za vrijeme padalina i neposredno nakon njih koncentracija biti niska, sa mogu im periodima bez peludi prisutne u zraku. Prekid sezone cvatnje ambrozije o ekuje s pojavom mraza, uz postupno slabljenje intenziteta cvatnje do toga vremena.

VICOTEKA

PRIPADNIK GERMANSKOG NARODA U FLANDRIJI ELEKTRON. URE AJI ZA LOCIRANJE RAZNIH OBJEKATA OSVAJA , ZAVOJEVA OSTACI SRUŠENE GRA EVINE, RAZVALINA NAZIV, NASLOV

PISAC CANKAR

KALIJ

ZNANOST O ANALIZI

NO NI KLUB

KAZATI

RASPOZNAVATI

"JUŽNI"

U ESNICE UTRKE GRAD U HOLANDIJI (SIR!) RASTAVNI VEZNIK

AUSTRIJA PLIVA ICA BOJADŽI

JEDAN RATARSKI POSAO ST. SEMIT. NAROD NA BLISKOM ISTOKU UPALA UHA

"NARODNA REPUBLIKA"

VOJNI KI LOGOR, BIVAK

"RADIJUS"

GRANI NA VELI INA

VIDAR RANA

KARTAŠKA IGRA DRUGA, OSTALA HALUCINOGENA DROGA, LSD

PODSTAVLJATI VATOM "TRGOVA KA TVRTKA" VUNENO SELJA KO SUKNO

UVID U STANJE BROJILA (MN.) OPIS PUTA, ITINERARIJ

DRVODJELSKA ALATKA

UGLJIK STARA ZEMLJIŠNA MJERA RIJEKA IR BEZ KRAJA

ASTATIN ALEKSANDAR OD MILJA

PRISTA- SASTOJAK LICA GO- BILJNOG PLAGIJAT LOTINJE; ŠTAVILA NUDIST ZA KOŽU

USTALJENI NA IN ŽIVOTA I RADA SUMPOR

Pita profesor povijesti Ivicu: - Što je bilo nakon smrti Napoleona?

- Sprovod, profesore.

--------------------------------------------------------Ulovio Mujo zlatnu ribicu u Dunavu i ribica mu kaže: - Ako me pustiš, ispunit u ti tri želje.

- Dobro. Neka cijeli Dunav bude od rakije. I želja mu se ispuni.

- Neka i cijela Sava bude od rakije. I želja mu se ispuni.

- A tre a želja? - pita ribica.

- Pa, daj mi još litru rakije!

---------------------------------------------------------_ Vra ara Fati prori e sudbinu: - Vidim u kartama da e vam muž uskoro umrijeti.

Fata: - To znam i ja, ali me zanima ho e li biti istrage.

--------------------------------------------------------Zašto je plavuša stavila ra unalo na pod?

Da joj ne padne sustav.

--------------------------------------------------------Mujo se vra a ku i i kaže Fati: - Dobio sam na lutriji!

- Koliko?

- Oko 100.000 eura.

Fata na to dobije sr ani udar i padne mrtva, a Mujo kaže: - Kad te ide, onda te ide!

ME U 16 NAJBOLJIH U HRVATSKOM KUPU BEZ NAŠEG PREDSTAVNIKA

ZAVRŠILE utrke za ovogodišnje Europsko prvenstvo

Me imurje propustilo priliku da ugosti Hajduk

MILJENKO PERKO analizira SP u ribolovu udicom na plovak

Jurica Pavlic sedmi, europski prvak Sajfutdinov

U borbi za medalje presudili mamci na bazi sira

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jeste Miga vidli???

N

ikak to nebrem razmeti kak je agnostik ili kak mi Me imorci velimo nezerenuš, Ivo Josipovi naru il mešo za naš Spomendan? Kak bi se on op e zmislil za mešo, a v cirkvo ne hoda i verje kak Božek ne postoji? Meša je bila i minulih 22 leti makar je niš i iz Zagreba to ne iskal, tak da je ne za veruvati da je Ivo iskal mešo, a neje bila v programo. No, mortik je i to istina, mortik precednik Ivek, posle Ludbrega, gde je bil na Sveti nedeli, istam druga gledi na cirkvo i Božeka. V denešje vreme se uda retko doga ajo, ali se ipak doga ajo, pak je Ivek brz as mel sre o v Ludbrego.

A i naš Božek zna kaj dela. Ali, ak je tak, zakaj je unda zabranil molitvo? vek je naru il mešo v akovco. Jako sam najgerek kak je to itak napravil? On šteri ne hoda k meši i ne dela stisko v cirkvi je naru il mešo? To vam je isto kak da ja dojdem na Glavni odbor SDP-e i iš em kaj bodem partijcima držal prodiko!!? druge strane moram re i kaj je istina: Ivek je prvi agnostik ( itaj: nezerenuš) šteri je

I

Z

napunil Katoli koga doma. No, ali neje on to napunil sam. Pomogli so mo branitelji, kak i 1991, leta gda so pomogli jugosoldatima kaj odidejo z Me imorja, kaj odidejo prek Drave, još i dale i to tak kaj so se nigdar ne vrnuli. ni kaj vse nejbole znajo navek se shajajo okoli akoske gracke vure. Tak je bilo i minuli tjeden.

Malo smo pretra ali i našega me imorskoga Spomendena gde je bil i precednik Ivek. Rekli so mi da nikaj ne razmem i da je vse to bilo po onoj staroj pesmi još od naših Zrinskih: U boj, u boj, za novi mandat moj! Pak zato je i Ivek došel! a Spomendnevo v Katoli komo domoje govoril je, kak se i šika, matek Posavec, naš me imorski župan. Lepo je rekel vsima šteri so bili tam, a i onima šteri so itali ili uli, kak je Me imorje nejmenša, ali nejbolša i nejbogateša županija, županija marljivih i vrednih ljudi, šteri furt delajo i vse sami morejo. Najte me nikaj udno gledati, da sam ne bil tam niti ja ne bi znal! o kaj so politi ari hitili molitvo vum z programa proslave našega me imorskoga Spomendneva na 17. septembra gda smo zadji pod (???) oslobodili Me imorje od mrskoga neprijatelja je ne resrdi-

O

N

T

POD VUROM

Prže li odašilja i mobilne telefonije mozak gra ana? Što je elektromagnetsko zra enje i je li štetno? Kakve su posljedice zra enja na zdravlje? Imamo li bojazan od zra enja? Najnovija znanstvena istraživanja donose podatke kako zra enje iz mobitela i antena uništavaju naš DNK i stvaraju karcinom.

Koja je dozvoljena razina zra enja i na kojoj bi mininalnoj udaljenosti od naselja odašilja i mobilne telefonije trebali biti postavljeni? Što o svemu tome znaju žitelji Me imurja, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr,zv)

Ivan Horvat, Totovec - Imali smo mi u Totovcu prije dvije godine problem s tim. Ali smo, na sre u mještana, zasad to riješili. Htjeli su odašilja postaviti u blizini naselja, ali se dogodio bunt stanovnika. Ne znamo kako dugo e tako ostati, ali se nadamo da ne e biti novih pokušaja postavljanja odašilja a. Ustrajali smo jer su ljudi bili prestrašeni i strahovali za zdravlje, a posebice za zdravlje djece.

lo akoskoga župnika i me imorskoga gvardjana, patra Željkija, nek je on, pred par dni, dopelal pedeset bogoslovi i pet-šest fratrov tak da so oni vsi skupa, pred zidom z slikami naših poginulih i nestalih branitelja, zmolili za jiv v miro Božjemo brez buke, galame i brez politi arov. Niš i jim je ne branil. Dušice branitelov i Lejpa naša so ipak došli na svoje, pak si nek Ivek misli kaj god o e! a 23. obletnico naši me imorski braniteli-avijati ari dobili so spomenika na Prislaskomo aedromo i to niti vej niti meje nego MIG-a 21. Trebamo se vsima zafaliti šteri so pomogli kaj i mi v Me imorjo imamo svojega reoplana, jerbo takši so nas plašili i raketerali pred 23. leti i uspeli smo jim zbe i i z našaj malaj avijonekaj pomo i kaj smo oslobodili, nejpredi Me imorje malo, a posle i Lejpo našo. Kak je i župan Matek Posavcov rekel, nejve je okoli toga MIG-a skakal jegov zamjenik, Zoki Vidovi , a uda so pomogli braniteli i me imorski jakši gospodarstveniki. Dok denemo glave skupa unda smo Me imorci nejjakši. Tak je bilo i 1991. MIG je tu, ak ste ga ne vidli morete ga videti vsaki den. Naši me imorski železni meštri so ga dobro zašva-

Z

Mirjana Kocijan, Belica - I odašilja i mobilne telefonije, kao i sami mobiteli, sigurno su štetni za ovjekovo zdravlje. ujemo i itamo u medijima kako zra enje iz odašilja a utje e na pove anje broja oboljelih od karcinoma. Možda je ponekad teško razlu iti sve razloge tih bolesti, jer na to utje u i stres, prehrana, genetika..., ali sigurno je da i preveliko zra enje ima veliki udio u tome.

sali i tak da naš minister obrane Ton ek Kotromanovi , šteri je potpisal putnoga naloga MIG-o za Me imorje, more biti siguren da mo te MIG ne bode opal kak mo je on za Den pobjede. Em, imamo dobre pilote, em, so ga me imorski železni meštri prepustili rez šake. inister Branko Gr i je otpiral šporcko dvoranu vu Svetomo ur o, štera se je delala pre preve dugo i što zna je li bi bila i denes gotova da so se naši me imorski meštri ne prijeli posla i da je na elnik An elko ne zel stvari vu svoje roke. Brankec nam je na otvorejo lejpo rekel da bi se za ono milijardo kuni štera je potrošena za šporcko dvorano Arena v Splito mogle naprajti 100 takši dvorani kak je ova pre Jurjo. Pozabil je re i da bi se za one peneze (nekaj vej od milijarde), štere so ministri i jivi pomo niki i zamjeniki, lani potrošili vej nek so jim saborniki, prek državnoga prora una odobrili, bi se moglo, isto tak, zazidati još sto takši dvorani. Da bi mi v Lepoj našoj šparali dok imamo, a ne dok nemamo (kak moja žena) unda bi zazidali tuliko dvorani kaj bi jif meli za izvoz. red nekaj vej od dva tjedne smo meli priliko zazvediti

M

P

Julija Buconji , akovec - Moram priznati da, iako povremeno ujem na TV vijesti ili vidim na portalima vijesti vezane uz negativne utjecaje elektromagnetskog zra enja, nisam dosad obra ala preveliku pozornost na to. Mladi danas mnogo koriste mobitele koji zra e, ali se na to gotovo nitko ne osvr e. Možda se jedino kod kupnje novih modela mobitela pogleda koliko zra e, ali još uvijek su presudnije funkcije.

mi prodiremo dublje

kak je akov anec Davor ek zgubil familijarnoga mira jerbo mo je rvek sumnje po el rovariti o temo kak ga jegova ženica Iren ika vara, kaj bi rekli, kurva se. I tak dugo je ne mel mira dok jo je ne našel z mlajšim, brz as i mo nešim, Tomekom. I zel je pravicu vu svoje roke, a istam slu ajno mo se v rokaj našel pajser. Ne moram vam niti govoriti kak je posle toga zgledal Tomek, a kak jegov auto.

Razmem kaj je pajser bil glavni v spominko z Tomekom, ali kaj mo je auto bil kriv? A Iren iko je presko il. Najbrž još navek ra una na jo? No, to je još ne vse kaj se zna pripetiti vu tem no nim odnošajima med ljudima i ženami. Žalil mi se pajdaš Ton a kak je našel svojo ljubavnico z ljubavnikom, šteri mo je, kak je unda zazvedil, konkureral i kratil vreme jegovoj pajdašici dok je jega akala. Neje mi nikaj štel re i kak je to na vse zadje zišlo, ali posle toga vse gosteše Ton a vi uvlem na šanko pre Juliki. Nigdar ovek ne zna gde ga kakša nevola aka. davnja je to bilo da sam hodal v pu ko školo, još v minulom jezeroletjo, i tam so nas unda vu ili (ak se dobro zmislim v tretjem razredo) kak nam voda kruži v priprodi. Nejpredi ide dež , unda

Z

sveti sonce, para se zdiguvle v zrak i od te pare znova ide dež .

Vse je to lepo i dobro i vse smo to mi lepo razmeli, ali ovo leto je uda ve dež a palo z oblakov nek je ftegnulo pare oditi v zrak.

Je li se tu nekaj pošemerilo v prirodi, v zrako ili pak so ovi gori prešli na umjetno proizvodnjo dež a? Najme kaj, kuliko je ovo leto palo prinas dež a tuliko smo ga ne dobili na leta. Verjem da nam bodo znanstveniki rekli kak je do toga došlo, a jako sam najgerek kam bode itak odišla tua vodo štero smo spumpali (i još navek pumpamo i nosimo) vum z pelnici. Ak bode tua voda pak odišla v zrak unda se dež ov ne bodemo tak letno rešili. Najbrž bi nam tu uda mogel pomo i profesor Baltazar, pak bi prosil kaj bi naš župan, skupa z svojimi suradniki, im predi odišel do profesora kaj nas dež i voda ne bi pak, prek no i, zalijala. a leta je Trnava ne mela vodo i ve je voda jempot došla, a kanali so ne nav eni i istam je normalno da voda te e tam gde ima placa. Ak bi to ovoletošjo vodo v Trnavi prera unali na deset let unda bi dobili da je, re to vreme, v Trnavi, u prosjeko, bilo vode niti do kolena. To je te prosjek šteri jednima davle, a drugima jemle. Po tomo prosjeko vam i ja imam deset kvadrati vikendice na moro. Tak so mi bar zra unali, ali ovi v gruntovnici nikaj ne znajo o tomo.

N

Andreja Špancer, Lopatinec - ula sam da je ovih dana bio bunt u Me imurju, u Hodošanu, vezano uz tu temu. A i ponekad sli ne vijesti stižu i iz ostalih krajeva Hrvatske. Me utim, ne zamaram se previše s time.

Ionako je sve oko nas zaga eno, tako da je ve vrlo teško prona i zdravu ekohranu, isti zrak.

Imamo zaga enje od buke, od sme a, od kiselih kiša... Ne znam na koji se na in mogu sva ta zaga enja umanjiti i riješiti.

Boris Žerjav, akovec - Mislim da bi se odašilja i u svakom slu aju trebali maknuti iz samih naselja i njihove blizine zbog zra enja i štetnih posljedica na zdravlje koje ono prouzro uje.

Posebice je to bitno u initi zbog djece. Mobiteli su nužnost, ali i loša navika ako se previše koriste. Dobro je pri kupnji pripaziti da se odaberu modeli koji manje zra e.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine