Međimurske novine 991

Broj 991.

^akovec, PETAK, 12. rujna 2014.

Cijena 7 kuna

ISTINITE PRI E o razvodima u Me imurju, iji je broj u porastu

RAZVOD

POREZ DO POREZA koje gra ani ne mogu više pratiti, a moraju platiti

str. 6

Godina XVIII.

Martin Tomašek:

Broj rastava braka u našoj se županiji sa 127 Poslali mi ek od godišnje popeo na 151 u samo godinu dana 17.500 kuna nek

platim odjednom

str. 2-3

Nema lijepih, ima samo manje ružnih rastava - donosimo i mušku i žensku stranu pri e IJI JE VRT NAJLJEPŠI? Završilo glasovanje

Najviše glasova

Ljiljani Rudni ki

PILOT DEAN CIGLARI , ratni zapovjednik Prve eskadrile lake avijacije akovec:

Imao sam veliku sre u kad je MIG promašio moj Piper str. 18-19 NASTAVLJAJU SE OTMICE KU NIH LJUBIMACA

iz Žiškovca Za 100 eura ti kažemo gdje je pas

str. 9

str. 48-49

GRADONA ELNIKU AKOVCA Stjepanu Kova u ukraden pa vra en obiteljski mezimac – buldog

str. 46

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Gradona elnik Kova progovorio otvoreno o tome što najviše tišti naše gra ane I

ako ine tek pet-šest posto populacije u Me imurju, pripadnici romske nacionalne manjine u posljednjih desetak godina, a posebice otkako su im postali dostupni razli iti novi oblici pomo i, koji su trebali imati prvenstvenu ulogu bolje demografske slike ve inske populacije, umjesto daljnje socijalizacije s ve inskim stanovništvom, po eli su raditi probleme. ve to doga a se posljednjih godina zato jer je manjinska romska populacija iskoristila situaciju u kojoj je hrvatska država pokušala popraviti demografsku situaciju razli itim socijalnim subvencijama. obzirom na teške životne okolnosti u kojima si mladi ve inskog stanovništva svih ovih godina teško mogu priuštiti troje, etvero ili više djece, bez obzira na socijalna prava koja su na raspolaganju "hrvatskoj majci", tu situaciju najbolje je iskoristila upravo manjinska romska populacija, koja na osnovi ra anja djece posljednjih godina dobiva zna ajne državne nov ane subvencije koje se, nažalost, vrlo esto zloupotrjebljavaju i ne koriste za ono za što su namijenjena, jer nema mehanizama kontrole. Naj eš i izgovori za nedostatak istih bili su da bi se time zadiralo u ljudska prava.

Uvažavaju i ljudska prava svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, moram naglasiti da više od 50 posto imovinskih delikata na podru ju Me imurja po ine pripadnici romske nacionalne manjine. Da nema tih djela, Me imurska bi županija bila me u najsigurnijim županijama u Hrvatskoj. - poru io je na po etku svog mandata ministar policije Ostoji i odmah dobio osude nacionalnih medija kojima je donedavno bilo najlakše napadati nas Me imurce kao rasiste i dijeliti lekcije o ljudskim pravima, a da se uop e nema volje u i u problematiku rada i života romske nacionalne manjine u našem kraju i našoj zemlji. nakon toga ostao je uglavnom status quo. Odnosno zbog ukidanja socijalnih subvencija u posljednje vrijeme pove ao se kriminalitet me u romskom populacijom, posebice onih sitnih, ali drskih kra a. Jedna takva dogodila se ovaj tjedan i akove kom gradona elniku.

S S

-

I

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

Kamen po kamen pala a, porez po porez - ?

U uredništvo novina došao je u ponedjeljak Martin Tomašek iz Dekanovca, koji ima inozemnu mirovinu, a ovih dana iskazuje veliko nezadovoljstvo što mu je Porezna uprava poslala ek za porez za 2013. godinu od ak 17.500 kuna. Problem je u tome što je on znao da mora platiti porez od 25 posto na osnovicu, no nije o ekivao da e Porezna uprava poslati ek za cijelu godinu odjednom. injenica jest da se uvodi sve više poreza, o nekima se još uvijek raspravlja, poput onoga na nekretnine i štednju, i gra ani teško mogu pratiti sve te promjene, stoga i dolazi do nesporazuma i nezadovoljstva. Svi se ve polako pitamo kad e tome do i kraj ili e se i dalje uvoditi sve više nameta koje je prvotno teško pratiti, a onda i poplatiti. Cijela tema na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

N

akon što je na svojoj koži osjetio što zna i drska kra a i nakon toga ak i ucjena od strane delinkventnih pripadnika romske nacionalne manjine, otvoreno je progovorio o problemu koji tišti mnoge obi ne gra ane, a esto su bespomo ni. Jer, šutnja o tome što se zaista doga a donosi samo ostavljanje problema za sutra. dok se najja e europske države obra unavaju bez pardona s kriminalom pripadnika manjinskog stanovništva, koje tamo nema nikakve socijalne bene icije i živi esto u najgorim mogu im uvjetima, poput "šatorskih naselja" i sl., u našoj županiji, u kojoj je, kako zna ajnim državnim sredstvima, tako i iz EU-a, prakti ki svaka romska obitelj dobila posljednjih godina veliku priliku da živi život kao i ve insko stanovništvo, istu mnogi od njih, nažalost, zloupotrjebljavaju na najgori mogu i na in. od nas su se mnoge stvari godinama gurale pod tepih, Vlada "desnog centra" na elu s HDZ-om, koja je itekako trebala biti kriti na prema tome što se zapravo doga a s državnim novcem koji nenamjenski troši manjinsko stanovništvo, nije poduzimala ništa.

Posve je bilo normalno da su, kad nisu prepoznavali kako bi trebali nastupati po tom pitanju, izme u ostalog i na tome gubili glasove i popularnost, posebice u našem kraju. Mnogi od njih isto ne prepoznaju ni danas.

DP tako preko svojih politi ara poentira tako opet tamo gdje bi HDZ da je zaista moderna desno-centristi ka stranka trebao "zabijati" i pridobiti glasove bira a, jer upravo otvorenim suo avanjem s takvim i sli nim problemima desnica zadnjih godina diljem Europe dobiva izbore, a ne ideologijom.

I

K

S

Nema više zatvaranja o iju U utorak se akove k i gradona elnik Stjepan Kova nemalo iznenadio kad je primijetio da mu je iz obiteljske ku e nestao jednogodišnji francuski buldog. Doznao je da je pas ukraden te završio u pribislavskom romskom naselju, no ipak je na kraju prona en. Nažalos t , životinja je imala vidljive ozljede nastale zlostavljanjem, te su je odmah odveli veterinaru.

- Ono što se ovaj put dogodilo meni svakodnevno se doga a našim sugra anima. Doslovce svi govore da kra ama svih oblika treba stati na kraj. Uostalom, izbore sam i dobio najavom promjena onoga što ne valja, a zatvaranje o iju i opraštanje kradljivcima zasigurno je ono što treba mijenjati. To u i u initi. - najavio je na kraju akove ki gradona elnik. Više na str. 9.

Svima nam je ve dosta kiše!

Kiše koje nikako da prestanu i dalje prijete, stoga su vodo uvari i djelatnici VGI-a akovec, Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Trnava, ovih dana ponovno na nogama. I ne samo oni, nego i poljoprivrednici koji muku mu e s ubiranjem plodova zemlje.

Prošli tjedan imali smo sre u utoliko što je kiša padala sporije, no pravi pljusak koji se dogodio dolaskom ciklone ve je stvorio manje probleme. Tako su podrumi u nekim ku ama donjeg Me imurja osvanuli pod vodom. U Maloj Subotici i Palovcu 3. rujna zaprijetila je visoka Trnava, pa su za svaki slu aj intervenirali i mještani, odnosno vatrogasci. Zanimljivo je da godišnji prosjek padalina u Me imurju iznosi od 850 do 870 litara kiše, no ova je godina ekstremna jer je do po etka ovog tjedna palo u Me imurju ak 918 litara kiše, što je ve sad premašilo godišnji prosjek.

Dva tematska prikaza donosimo na str. 5 i 14.

NEMA LIJEPIH, samo manje ružnih razvoda braka, koji je posljednjih godi U Hrvatskoj se godišnje razvede 56.59 brakova, od toga 3.443 s djecom, kojoj je potrebno uzdržavanje. Majci pripadne 82 posto djece, za oko 4 posto djece roditelji i dalje zajedni ki brinu, 1,2 posto nisu na brizi ni jednog roditelja, a za oko 12 posto djece brinu o evi. Za usporedbu, 1960. godine u Hrvatskoj je bilo 4.811 razvoda, a u 2.354 razvedena braka bilo je i djece za uzdržavanje. O evima su se tada djeca povjeravala u 15 posto slu ajeva, a o svega 0,6 posto djece nisu brinuli roditelji, ve netko drugi. U Me imurskoj županiji u laganom porastu je broj razvoda, sa 127 iz 2011. godine na 151 u 2012. godini.

No, život nije statistika, a razvod je velika drama, pogotovo u obiteljima s djecom. Nažalost, esto se sudbine teških brakorazvodnih parnica upravo lome po tom pitanju, a kao najve i problem spominje se nepla anje alimentacije, o emu donosimo tako er poseban prilog u stupcima pored ovog teksta, a u suradnji s Centrom za socijalni rad.

U isto vrijeme razvod braka ipak više nije tabu tema kao što je to bio nekad. Sve manje je onih koji su spremni trpjeti loš brak, iako je i sve ve a pojava takozvanih “brakova na papiru”, u kojima supružnici žive zajedno, ali su u braku samo formalno.

Alarmantan je ina e podatak da nakon razvoda ak dvije tre ine roditelja ne pla a alimentaciju. Tako su tijekom 2013. godine centri za socijalnu skrb donijeli 2.470 odluka o privremenom uzdržavanju, odnosno pla anje alimentacije iz državnog prora una, te po isteku tri godine centri traže povrat sredstava koje je država u me uvremenu isplatila za uzdržavanje djeteta.

Rije je o pola iznosa zakonskog minimuma za uzdržavanje koji iznosi 937 kuna za dijete do šest, 1.103 kune za dijete u dobi od 7 do 12 te 1.213 kuna za dijete od 13 do 18 godina.

Svoja iskustva o razvodu braka podijelilo je s nama dvoje sugovornika s takvim životnim iskustvom iza sebe. Nema lijepih razvoda, ve samo manje ružnih, jer svaki prati psihološka, emo-

Supružnic se ne razv nego od p

Nema lijepih razvoda, ve samo manje ružnih, jer sva

cionalna i inancijska drama.

Zakon i institucije pokušavaju koliko god je mogu e zaštititi djecu, me utim, nema tog zakona koji može dovesti u red emotivne bure u obiteljima koje se raspadaju.

Razvod iz muškog ugla Razvod braka je težak životni brodolom i traumati no iskustvo. Našem sugovorniku to se dogodilo prije više od deset godina, no i dan-danas to smatra naj-

ve om osobnom frustracijom, koja se može usporediti sa smr u bliske osobe. Taj mu je životni brodolom, kako kaže, oduzeo tri godine života. Toliko mu je trebalo da se izvu e. U te tri godine neprestano je razmišljao o svom životnom brodolomu. Iskreno priznaje da su zbog razvoda oba partnera povrije ena, bez obzira tko je koga “napustio”, ali da je jedan uvijek više povrije en. U svemu djeca uvijek najviše trpe, jer bivši partneri, ak i nehotice, nesvjesno drugog povre uju

Što donosi novi Obiteljski z Novi Obiteljski zakon koji je 1. rujna 2014. stupio na snagu me u najvažnijim izmjenama uvodi novi institut - Plan o zajedni koj roditeljskoj skrbi kada roditelji ne žive zajedno te tablicu o prosje nim potrebama maloljetnog djeteta. Uz stupanje Zakona na snagu doneseni su i potrebni pravilnici koji e na snagu stupiti danom objave u Narodnim novinama, otprilike do sredine rujna.

Prema novim odredbama, roditelji koji imaju zajedni ku maloljetnu djecu, a koji se namjeravaju rastati ili je njihova izvanbra na zajednica prestala, prvo e morati na obvezno savjetovanje u centar za socijalnu skrb, gdje e ih se upoznati s važnoš u zajedni ke skrbi o djeci i potrebom da naprave zajedni ki plan o roditeljskoj

skrbi. Takav plan sadržavat e zajedni ku volju roditelja o tome gdje e dijete živjeti, koliko e vremena provoditi s kojim roditeljem, kako e roditelji razmjenjivati informacije bitne za dijete te visinu alimentacije. Roditelji koji dogovore roditeljski plan - a u tome imaju maksimalnu slobodu - taj e dokument poslati sudu, koji e provjeriti ne šteti li dobrobiti djeteta i odobriti ga, ime dobiva snagu ovršne isprave koja zamjenjuje sudsku presudu.

Obrazac Plana o zajedni koj roditeljskoj skrbi dostupan je na web stranici resornog Ministarstva zajedno s uputama za popunjavanje.

U roditeljskom planu roditelji e dogovoriti i iznos alimentacije za dijete. Prilikom odre ivanja visine uzdržavanja roditelji se mogu

koristiti tablicom o prosje nim potrebama djeteta koje e resorno Ministarstvo objavljivati svake godine.

Po ovogodišnjoj tablici o prosje nim potrebama maloljetnog djeteta, roditelj koji s njim ne živi i ima pla u od 5.500 do 6.500 kuna pla at e 1.190 kuna ako je dijete staro do šest godina, za dijete od 7 do 12 godina 1.392, a od 13 do 18 godina 1.525 kuna.

To su minimalni iznosi koji se u dogovoru mogu mijenjati, a u slu aju da roditelj to ne može pla ati sud može procijeniti drugi iznos. Obvezu uzdržavanja unu adi imaju i bake i djedovi, ali samo ukoliko njihova djeca to ne ine. Ta odredba proizlazi iz obveze unu adi da skrbe o bakama i djedovima ako su oni unu e uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme. No,

12. rujna 2014.

na prestao biti tabu tema i o tome se sve više javno govori

ci zaborave da vode od djece, partnera

U Me imurskoj županiji u laganom je porastu broj razvoda, sa 127 iz 2011. na 151 u 2012. godini

aki prati psihološka, emocionalna i financijska drama

preko onoga što drugi partner najviše voli, a to su djeca.

Naš sugovornik imao je problem s mla im djetetom koje nije prihva alo njegov odlazak, ve ga je okrivljavalo za razvod, odbijalo kontakte i na taj na in pokazivalo lojalnost majci kojoj je bilo privrženije. On pak kao otac koji voli svoje dijete nije htio izgubiti kontakt s njim. Bilo je zaista mu no nekoliko godina dok ponovno nije zadobio djetetovo povjerenje. Da bi ponovno izgradio odnos s djetetom, koristio je

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i psihoterapeutsku stru nu pomo oko toga u Županijskoj bolnici, gdje su kroz nekoliko seansi koje su prošla oba supružnika s djetetom osvijestili kako se treba ponašati u novonastaloj situaciji da bi život krenuo svojim tijekom. Ta pomo mu je, kaže, bila dragocjena i za to ima samo rije i pohvale te bi je svakome preporu io.

- Moja greška kao oca bila je u tome što sam zbog razvoda izgubio autoritet kod svog djeteta, a uporno sam ga ‘pritiskao’

svojim odnosom. Kroz stru nu pomo i savjete da prestanem pritiskati, da olabavim i da se više potrudim oko djeteta te da pustim da stvari krenu svojim tijekom uspio sam ponovno izgraditi naš odnos.

Uz tu psihološku i emocionalnu stranu postoji i ona financijska. U braku gdje stvari unkcioniraju potrebe djeteta se rješavaju automatski, bez pitanja ide li novac iz mojeg ili tvojeg nov anika. Nakon razvoda se stvari mijenjaju. Jedna strana mora davati drugoj, a ja sam bio taj koji mora davati, jer djeca su ostala živjeti s majkom, tako smo se sporazumno dogovorili. Sud je presudio iznos alimentacije. Ali onoj strani koja prima je uvijek premalo, a onoj koja daje previše.

Ja sam svoje obveze pla ao, ali unato tome imali smo i jedan eksces. Do problema je došlo u jednoj situaciji kada sam iznosom alimentacije prebio neke ra une koji su još stajali još na mene. Tako smo se, naime, dogovorili, da ih prebijem s dvije-tri alimentacije. No bivša supruga je to okrenula protiv mene, poslavši mi na vrata policiju jer nisam platio alimentaciju, što je bila istina jer sam umjesto da uplatim alimentaciju platio ra une koji su samo još ormalno glasili na moje ime. A kako je pla anje alimentacije ulazi u prvi red obveza koje moraš podmiriti, dogodio mi se bliski susret s policijom, eto, zbog nesporazuma

ili mogu nosti da me se mlatne po glavi. Osobi koja me saslušavala na policiji kazao sam da u unato druga ijem dogovoru sve podmiriti, premda mi je nudila da se preko odvjetništva borim za svoja prava. Platio sam sve što treba i okrenuo novi list.

Alimentacija se mora pla ati.

Ima roditelja koji ne pla aju,. ali ima na ina da ih se sankcionira.

No s druge strane ima i onih koji ne mogu pla ati, kad ostanu bez posla ili prihoda. Drugi partner u tom slu aju može ih spremiti u zatvor, postoji djelotvorni mehanizam za to, no ne znam detalje.

Ali i u tom slu aju ni drugi partner, a ni djeca, nema koristi, a djeca uz to i mu no iskustvo da im je roditelj zatvorenik.

Onaj koji ima ra une s kojih se alimentacija može skidati to se sankcionira. Ali mislim da su to žalosne situacije za djecu. Premda moram priznati da mi je lakše kad je dijete postalo punoljetno i otkada pla am alimentaciju na djetetov ra un. Lakše je davati na djetetov ra un, premda je neopravdano i glupo, nego kad ide na ra un druge strane. Glupa je ta razlika, ali govorim istinu.

Zanimljivo da naš sugovornik iza kojega je razvod odavno i koji ne kontaktira sa svojom bivšom nikome ne bi preporu io razvod. Smatra da se isplati spašavati brak, naravno, ne pod svaku cijenu, ve do razumne granice. Naime, mnogi ljudi i nakon što se razvedu ponavljaju stare obrasce, zbog ega i u novoj vezi dolaze u sli nu situaciju, onoj iz koje su izašli.

Razvod iz ženskog ugla Zbog ljubavi prema drugoj ženi našu sugovornicu s troje djece supružnik je napustio prije desetak godina. Djeca su bila u nježnoj dobi od pelena do deset godina starosti. U po etku je bilo volje i želje s obje strane da se kontakti s djecom održavaju neograni eno. Ali volja i želja su jedno, a život drugo. Druga partnerica bivšeg supružnika zahtijevala je da se kontakti oca s djecom održavaju i uz njezinu nazo nost zbog straha da se njezin partner u protivnom ne vrati majci svoje djece. A otac djece je tu želju za njezinom uklju eno-

š u odobravao, doživljavaju i je kao izraz velike ljubavi s njezine strane. No djeca su tih nekoliko po etnih susreta s ocem u novom okruženju doživjela kao tešku traumu kada su se suo ila s tako banalnim injenicama da tata ima novi krevet, nove papu e... Tih nekoliko susreta koji se mogu nabrojiti na prste jedne ruke odmah nakon raspada njihova obiteljskog života djeca su doživljavala kao fizi ki i psihi ki kolaps i pitala moraju li baš i i na susret s ocem. Pokušaji majke da se otac s djecom i nadalje sastaje sam na neutralnom terenu nisu uspjeli, jer je takav oblik kontakta oca s djecom sprje avala njegova nova partnerica koja je inzistirala da bude uklju ena u te susrete, ne uzimaju i u obzir želje, potrebe i reakcije djece na novonastalu situaciju. Otac je rastrgan izme u privrženosti novoj partnerici, ali shva aju i traumati ne reakcije svoje djece, odustao od kontakata s djecom u njegovom novom domu i u društvu njegove nove partnerice. U dogovoru s majkom obe avao je da e smisliti novo rješenje za susrete sa svojom djecom, ali u deset godina nije ništa smislio kako bi se susretao sa svojom djecom. Majka djece nudila mu je da se ti susreti odvijaju kod njegovih roditelja, bake i djede djece, koji su ostali u kontaktu sa svojim unucima, ali ni ta opcija zbog reakcije njegove partnerice nije dolazila u obzir. Nju je izjedao strah da bi se on mogao vratiti majci svoje djece, a kod njega prevladala privrženost drugoj partnerici. Osim tih po etnih nekoliko susreta prije mnogo godina, kasnije su djeca njega vidjela tek u nekoliko sporadi nih susreta, tek toliko da znaju kako im sada izgleda otac.

Uz sve to majka se morala suo iti i s uzdržavanjem svoje djece. Nakon dvije i pol godine od raskida smogla je snage da zatraži uzdržavanje preko suda, jer, premda razdvojeni u duši, srcu i u stvarnosti, to još nisu bili i ormalno. Uz sve breme života da psihi ki na neki na in zaštiti sebe, jednostavno dugo nije smogla snage za hodanje po sudu, jer je to za nju nešto najstrašnije, osje aj da se, bez obzira što si žrtva, kada do eš u tu instituciju, osje aš

3

kao kriminalac. Ipak na sudu je dobila zadovoljštinu unato tome što kao supružnici nisu bili i ormalno razvedeni. Ostvarila je pravo na uzdržavanje djece.

U me uvremenu kako su djeca rasla tri puta je odlazila na sud radi pove anja iznosa za uzdržavanje djece. Taj iznos raste s dobi djece uslijed pove anja njihovih potreba. Sada prima alimentaciju od 2.400 kuna za troje djece. U sadašnjoj recesiji i s obzirom na to da neki ljudi rade za taj novac ne može re i da je malo, ali s obzirom na potrebe djece esto se u dosadašnjem životu, premda radi, okretala na razne strane i primala pomo gdje god je tražila. Ima samo rije i hvale za Centar za socijalnu skrb, gdje je nailazila na svu mogu u pomo . Podršku da podigne svoju djecu imala je u svojoj obitelji, kod prijatelja i okolini. U odre enom trenutku života našla je i toliko potrebnu psihološku pomo na pravom mjestu. - Sva sam se dala svojoj djeci, želim da odrastu u ljude koji e mo i voljeti i živjeti punim obiteljskim životom. Ne dopuštam im da kažu ijednu ružnu rije protiv svog tate. O njemu normalno razgovaramo. Jednog dana, koji e se sigurno dogoditi, oni e se susresti s njim. Mogu mu spo itnuti ono što smatraju da im smeta u njegovu ponašanju, ali želim da ga vole. Ženska intuicija mi govori da ih on prati iz daljine.

Zakon ina e misli na djecu i mogla bih zatražiti preko suda da se otac vi a sa svojom djecom, me utim, nemam snage i srca povla iti se oko toga po sudu. Gorko razo arenje doživjela sam nakon što sam kao savjesna majka željela nekoliko mjeseci prije polaska djeteta na akultet osigurati mu pravodobno pove anje alimentacije. Poznato je da su najve i troškovi na po etku godine, me utim, na sudu to nisu prepoznali kao maj insku savjesnost, ve me grubo otposlali uz obrazloženje da pove anje zatražim kad za to bude vrijeme, odnosno kad student i ormalno sjedne u studentske klupe.

Unato svemu kaže da se mora smatrati “sretnom” zbog toga jer bivši ima prihode pa mu se može automatski skidati alimentacija, mnoge druge majke nemaju tu “sre u”.

zakon kad su u pitanju razvod i alimentacija ukoliko bake i djedovi nisu u mogu nosti tu obvezu ispunjavati zbog niskih primanja, o tome e odlu ivati sudovi.

Prilikom obveznog savjetovanja roditelje smo obvezni upoznati s mogu noš u postizanja sporazumnog rješavanja spora iz obiteljskih odnosa u postupku obiteljske medijacije, koju e provoditi educirani obiteljski medijatori. Ukoliko je obiteljski medijator zaposlenik u sustavu socijalne skrbi, bit e besplatan za stranke, no isti ne e smjeti sudjelovati u sudskom postupku u kojemu se odlu uje o sporu. Strankama e biti na raspolaganju i vanjski obiteljski medijatori, no troškove njihova sudjelovanja snosit e sami. To pravilo ne e vrijediti za partnere me u kojima je bilo obiteljskog nasilja - njihov e slu aj odmah rješavati sud.

Nova procedura skratit e vrijeme utvr ivanja visine alimentacije i poboljšati skrb za dijete jer e po novom Zakonu sudovi rješavati samo one situacije kada se roditelji ne mogu dogovoriti, odnosno kada zbog me usobne konfliktne situacije nisu u stanju donijeti Plan o zajedni koj roditeljskoj skrbi. Sud e odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi jednom roditelju donijeti na temelju razgovora s djetetom osobno ili uz pomo posebnog skrbnika djeteta ili druge stru ne osobe te nakon što utvrdi na koji je na in svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa, a po potrebi i nakon pribavljenog nalaza i mišljenja centra za socijalnu skrb ili ovlaštenoga sudskog

vještaka. Prilikom odlu ivanja sud e posebno cijeniti spremnost svakog roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije i spremnost svakog od roditelja na poticanje kontakata s drugim roditeljem.

Roditelj koji nakon razvoda ili prekida izvanbra ne zajednice nastavi živjeti s djecom i koji svojem bivšem partneru ne omogu i kontakt s djetetom sukladno roditeljskom planu ili sudskoj odluci može biti kažnjen nov anom kaznom u iznosu do 30.000 kuna, kaznom zatvora od jednog dana do šest mjeseci, a u kona nici i promjenom odluke o tome s kim e dijete nastaviti živjeti. Ako drugi roditelj pretrpi materijalnu štetu jer je onemogu en da vidi dijete - poput propaloga upla enog ljetovanja ili besmislenog pu-

ta u drugi grad u kojem dijete stanuje - roditelj s kojim dijete živi morat e mu nadoknaditi potrošeni novac. U vrijeme kad je dijete s drugim roditeljem, taj roditelj e imati punu autonomiju odlu ivanja o manje bitnim stvarima.

Novina je i odredba da sud može na zahtjev bra nog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu ostvaruje samo jedan roditelj sa zajedni kom maloljetnom djecom, no to pravo može trajati najdulje do razvrgnu a suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom. Istovremeno sud može roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu odrediti obvezu pla anja režijskih troškova stanovanja u obiteljskom domu i pla anje troškova najamnine drugom roditelju, što ovisi o ukupnim

prihodima bra nih drugova.

Pokretne stvari koje pretežito koriste maloljetna djeca ostaju u njihovu posjedu, odnosno onog roditelja s kojim e djeca stanovati i ne uzimaju se u obzir prigodom razvrgnu a bra ne ste evine.

U skladu s me unarodnim konvencijama dijete sada ima pravo s 14 godina pokretati procese za zaštitu svojih prava. U bra nim sporovima u kojima se odlu uje o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom sud e djetetu imenovati posebnog skrbnika koji e štititi njegova prava. Zbog zaštite osobnih i imovinskih prava i interesa djece, kao i odraslih osoba pod skrbništvom u sudskim postupcima, osnovan je Centar za skrbništvo, i to s osam pravnih zastupnika na etiri lokacije, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osi-

PIŠE: ANTONIJA CANJUGA, ravnateljica Centra za socijalnu skrb jeku. Radi se o stru nim osobama s položenim pravosudnim ispitima. Potrebno je napomenuti da sud u postupku razvoda braka može odrediti da troškove posebnoga djetetova skrbnika pla aju roditelji.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVITETI OKO PRIJEVOZA U ENIKA

Srednjoškolci koji putuju van županije snose 25 posto troškova autobusne karte Prijevoz u enika na podru ju Me imurske županije iz bilo kojeg dijela Me imurja u bilo koju školu na podru ju Me imurske županije je besplatan. Treba re i da to nije tako u ostatku Hrvatske, jer država ne financira u cijelosti ni za sve u enike prijevoz do škole. Pravo na besplatni prijevoz nemaju u enici osnovnih škola od 1. do 4. razreda koji su udaljeni manje od 3 kilometra do škole, ako ni u enici od 5. do 8. razreda koji su udaljeni do 5 kilometara do škole. Što se ti e srednjoškolaca putnika, država sufinancira 75 posto iznosa mjese ne karte. U ve ini županija ostatak troška preba en je na roditelje, a u našoj županiji taj trošak na sebe su preuzeli Županija i grupa me imurskih prijevoznika koji sudjeluju u prijevozu djece u školu.

Damir Varga predstavio je novi sustav beskontaktnih mjese nih iskaznica za u enike, ime se napravio još jedan korak u osuvremenjivanju samog sustava s ciljem smanjenja gužvi. U enici ne e više trebati dostavljati otografije za izradu pokaza za prijevoz, ve e dolaziti u prometni ured gdje e biti uslikani za potrebe izrade navedene mjese ne karte.

Iskaznica jednokratno stoji 80 kuna.

No postoje i odre eni noviteti i iznimke kada roditelji nemaju pravo na potpuno besplatni prijevoz u enika u školu, nego e snositi 25 posto troškova prijevoza, što je razlika na dio koji ne sufinancira država. To se odnosi na u enike koji se školuju izvan Me imurske županije, najve im dijelom u Varaždinskoj županiji. Neki od njih imaju potrebe za školovanjem u susjednoj županiji, a neki ne, jer programi kakve su odabrali u srednjim školama u susjednoj županiji postoje i kod nas. Županija se odlu ila

za politiku povratka u enika srednjoškolaca u naše škole.

- U Varaždinskoj županiji još uvijek je na školovanju u srednjim školama 370 u enika iz Me imurske županije.

Taj broj u enika dovoljan je argument za otvaranje još jedne škole u Me imurskoj županiji. - kazao je župan Matija Posavec. - Srednju školu zavrje uje i Mursko Središ e, koje još nema srednju školu, kao i akovec i Prelog, koji imaju srednje škole.

U našoj županiji postignuta je najviša upisna kvota u naše škole u Hrvatskoj, a iznosi 92 posto, to zna i da je u tom postotku postignuta popunjenost naših srednjih škola.

U enicima koji koriste do Varaždina prijevoz vlakom on je besplatan.

U etvrtak, 11. rujna župan Matija Posavec s prijevoznicima je potpisao ugovor o prijevozu srednjoškolaca, koji e zahvaljuju i sufinanciranju države, Županije i prijevoznika za u enike srednjih škola biti besplatan. (BMO)

I za osnovce iz Gornjeg Kuršanca u Varaždinu 25 posto karte pla aju roditelji Roditelji u enika koji iz Gornjeg Kuršanca osnovnu školu polaze u Varaždinu ni po kakvoj osnovi nemaju pravo na besplatan prijevoz zbog udaljenosti manje od 5 kilometara od pripadaju e škole, pa nemaju pravo na sufinanciranje od države. No u ovom slu aju Županija je preuzela na sebe obvezu financiranja 50 posto troškova prijevoza, Op ina Nedeliš e 25 posto, a preostalih 25 posto snosit e roditelji.

12. rujna 2014.

PO ETAK NASTAVNE GODINE u Me imurskoj županiji

Viši standardi za manje djece

U enici su se u ponedjeljak vratili u školske klupe

- Sustav školstva u Me imurskoj županiji postao je zbog niza aktivnosti ogledni primjer organiziranog sustava u Hrvatskoj. Svakodnevno dobivamo upite iz cijele Hrvatske, o i su uprte u nas, ali razlozi za to leže u injenici da se 48 posto županijskog prora una, u brojkama je to oko 50 milijuna kuna, usmjerava na razne oblike obrazovanja.

- kazao je Matija Posavec, me imurski župan, prvi dan nastave u OŠ Belica, u kojoj e se nastava od ove godine odvijati u jednoj smjeni. - U odnosu na prošle i na prošlu godinu okrenuli smo novu stranicu kako bismo imali novi odnos prema najvrjednijem segmentu u društvu, a to je znanje. Prvi razred upisao je 1.191 u enik, to je 15 više u odnosu na lani, ali generalno se broj u enika u osnovnim školama smanjuje.

U OŠ Belici, gdje je župan sa svojim suradnicima obilježio prvi dan nastave, danas školu polazi 140 u enika manje nego prije deset godina, njih 230. Na podru ju Me imurske županije je 30 osnovnih škola. Tijekom ljeta u mnogima od njih izvedeni su odre eni radovi na adaptacijama prostora. Otvorena je sportska dvorana u Svetom Jurju na Bregu nakon problema koji su se više godina vukli na izgradnji te dvorane. Za dva do tri tjedna završit e se radovi i na dogradnji Gimnazije u akovcu, gdje e tako er održavanje nastave biti podignuto na višu razinu. Krenulo se u

adaptaciju škole u Prelogu i Strahonincu. U Pribislavcu se tako er rješava pitanje osnovne škole, kao i dvorane u Orehovici.

Ove godine Županija je osigurala i besplatne udžbenike uz pomo gradova i op ina, u što je utrošeno preko 6 milijuna kuna. Udžbenici su pla eni, zbog ega su ostvareni odre eni rabati.

- Mogli smo novac koji nemamo usmjeriti na nešto

drugo, me utim, odlu ili smo se upravo u segment obrazovanja. Htjeli smo poslati snažnu poruku o važnosti obrazovanja, ali i pomo i roditeljima u socijalnoj komponenti. Je li trebalo ili nije trebalo pomo i, to je pitanje za raspravu, ali to je naša svjesna odluka. Udžbenici su u enike do ekali na klupama, ako negdje nešto i nedostaje, riješit e se tijekom tjedna. Župan Posavec je zahvalio svima koji su bili

dio složenog i organiziranog procesa nabave i distribucije udžbenika, jer je preko 98 tisu a udžbenika trebalo rasporediti na preko 30 lokacija u županiji, pri emu su u itelji tako er dali svoj veliki doprinos. Jedino u Me imurskoj županiji prijevoz za osnovce i srednjoškolce je besplatan.

Dio koji ne financira država sufinancira Županija, a i prijevoznici su dali svoj doprinos u cijeni. (BMO)

Sve akove ke škole dobile e-Dnevnike i pametne plo e - Lijepo se nakon niza godina ponovno vratiti u školske klupe. - kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca, u Tre oj osnovnoj školi akovec, gdje je obilježen po etak nastave za škole kojima je Grad akovec osniva , a to su tri osnovne škole u akovcu te osnovne škole u Ivanovcu i Kuršancu, zatim Centar za odgoj i obrazovanje akovec i Umjetni ka škola “Miroslav Madaleni ”.

- Neka djeca s produženim boravkom provedu u školi više vremena nego u obitelji, tako da su im u itelji iza roditelja druge najvažnije osobe u životu. Zato je ta veza izme u u itelja i djece jako važna. - kazao je gradona elnik Kova . Dodao je: - Bitno nam je kakve standarde imamo u školi. Ove godine

akovec je za škole kojima je osniva uložio 1,4 milijuna kuna, što u sanaciju krovišta, ure enja holova škola, stubišta i opremanje. Škole su tako ove godine dobile uz klasi ne i pametne plo e. Kupljeni su tableti za e-Dnevnike za sve škole, tako da roditelji i putem interneta uz pomo posebnih ši ri mogu pogledati kako im dijete napreduje u školi i kakve rezultate postiže. U Ivanovcu je zapo ela izgradnja sportske dvorane uz školu. akovec je iz prora una izdvojio milijun kuna za nabavu besplatnih udžbenika svim osnovcima sa svojeg podru ja. Udžbenici su nabavljeni zajedno sa Županijom u objedinjenoj nabavi.

To je prvi put da Županija sufinancira nešto gdje je

akovec osniva , što me posebno veseli. - kazao je Kova .

Mnoge stvari u školama na podru ju akovca iznad su standarda koji propisuje država, od besplatnih udžbenika, prijevoza do produženog boravka u školi koji akovec tako er sufinancira roditeljima. - Nastojimo se truditi da koliko god je to mogu e da naše škole budu u vrhu, a nadam se da e nam to u enici po uspjehu i rezultatima koje e postizati vratiti na najbolji na in.

Uz sve to ne manje važna pažnja polaže se i oko sigurnosti u prometu, zbog ega e prva dva tjedna i prometni redati iz Grada akovca poja ano paziti na situaciju u prometu kako bi djeca što sigurnije prevaljivala put od ku e do škole i natrag. (BMO)

POGLED ODOZDO

Država vu e gra ane za nos O

vaj tjedan mnogi su se gra ani zasigurno poveselili kad su uli da država popušta poreznu presiju kako bi porasle pla e. Ne o ekujte da e vam porasti ku ni prora uni, jer ono što e vam staviti u lijevi džep bit e puno manje od onog što e vam uzeti iz desnog džepa. ržava ovaj put ništa ne oduzima sebi i svojim prihodima, ve oduzima prihode op inama i gradovima. One e zbog toga ili morati pove ati namete gra anima ili ne e mo i

D

financirati vrti e, prijevoz djece, davati stipendije, ure ivati prometnice i naselja, pomagati udrugama kao dosad. ada e gra ani po eti sve više mrmljati da op ine i gradovi u kojima žive nemaju nikakvog smisla jer se novac koji gra ani izdvajaju za op ine i gradove troše samo na hladni pogon i država e tada op inama lako rezati glave uz blagoslov i poklik gra ana: Ukini ih, ukini! o da država ukine sve op ine, gradove i župa-

T

N

nije i da nestane posrednika izme u države i gra ana, potrebe gra ana za svakodnevnim rješavanjem njihovim problema e ostati. ko e onda i na koji na in brinuti o potrebama gra ana? Od smještaja djeteta u vrti do krpanja rupe u vašoj ulici. Ho e li ukidanjem op ina i gradova gra ani dobiti više ili manje? Ili e država ukinuti jednu i na njezino mjesto namjestiti drugu sebi podobniju, možda ak i skuplju i ve u, administraciju

T

i još jednom povu i gra ane za nos? o e li neki udaljeni anonimni službenici bolje od lokalnih rješavati prijevoz djece iz Gornjeg Kuršanca u školu ili odre ivati mjesto, cijenu i uvjete za smještaj djeteta u vrti u u Vratišincu? e e, ali država uporno i bez argumenata srlja u još ve u centralizaciju za koju ne postoje nikakve realne simulacije što e ona donijeti. ržavna vlast još u svojoj glavi ne može osvi-

H N D

jestiti da, ma gdje gra anin živi, ne smije biti gra anin drugog reda. Po zakonima fizike svi ne mogu živjeti na istom mjestu. Zbog razli itih udaljenosti od raznih centara troškovi gra ana, da bi došli do škola, akulteta, domova zdravlja, bolnica, ne mogu bili podjednaki. Nitko nema pravo re i da gra ani rubnih krajeva države nemaju zbog svog položaja pravo na jednaku kvalitetu života kao oni u središtu, jer u tom slu aju nema ustavne jednakosti me u gra anima. ada a politike je brinuti o kvaliteti života gra ana, zato što su joj oni povjerili ras-

Z

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

polaganje prihodima koje država ubire kroz poreze.

Ne budu li to na vrijeme shvatili, prije ili kasnije i politi ka elita platit e skupu cijenu za zatvaranje o iju pred tom injenicom.

12. rujna 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NIKAD VIŠE OBORINA uzrokovalo porast voda Trnave i potoka

Rekordne koli ine kiše mogu i dalje uzrokovati velike probleme Godišnji prosjek padalina u Me imurju iznosi od 850 do 870 litara kiše i kre e se u tim okvirima, kako koje godine. No ova je godina ekstremna, do po etka ovog tjedna palo je u Me imurju ak 918 litara kiše, što je ve sad premašilo godišnji prosjek. Do kraja godine to e biti znatno više Vodo uvari i djelatnici VGI-a akovec, Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Trnava, ovih su dana ponovno na nogama. Obilne kiše koje ne prestaju cijelo ljeto zaprijetile su prošli ponedjeljak, a Mura je narasla na 413 centimetara.

Kasnije je Mura nešto pala, no zadržala se na visokoj razini ak tjedan dana, da bi tek ovu srijedu pala na 281 centimetar, kad više nema opasnosti od poplava.

Visoki val Mure od više dana bio je dovoljan da izazove takozvani uspor na rijeci Trnavi i drugim potocima koji se slijevaju u Muru. Naime, zbog relativno visokih i dugotrajnih voda Mure, vode Trnave ne mogu dovoljno brzo otjecati u Muru te vodostaj raste.

Kod voda je sve povezano Ove godine dogodilo se više murskih valova, najprije se voda zbog kiše digne na višu razinu te se zatim polako spušta, no to spuštanje traje nekoliko dana i predstavlja

odre enu opasnost za manje potoke i vode Trnave, pogotovo ako stalno pada kiša, kao što je to slu aj ovo ljeto. Ti potoci onda rastu i mogu lokalno prouzro iti odre ene nevolje.

Kod voda je tako – sve je povezano.

Prošli tjedan imali smo sre u utoliko što je kiša padala sporije, no pravi pljusak koji se dogodio dolaskom ciklone ve je stvorio manje probleme. Tako su podrumi u nekim ku ama donjeg Me imurja osvanuli pod vodom. U Maloj Subotici i Palovcu 3. rujna zaprijetila je visoka Trnava, pa su za svaki slu aj intervenirali i mještani, odnosno vatrogasci. No najvažnije stvari zbivale su se na Muri, gdje je stalno pra en njezin vodostaj.

Da bi ublažili mogu nost izlijevanja Trnave i me imurskih potoka, u VGI-u akovec odlu ili su prepumpavati vode iz retencija Križovec i Podturen, koje nisu mogle progutati svu vodu koja je dolazila.

Me imurje je solidno zašti eno retencijama, no i one su

kapacitirane na odre en broj kubika, ako traju stalne kiše, kao ove godine, može do i do poteško a.

Ve sad palo više kiše od godišnjeg prosjeka Voditelj VGI-a akovec, Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Trnave, Ivica Musta , kojeg smo u srijedu zatekli na terenu gdje je koordinirao aktivnosti zbog visokih voda, iznio je zna ajan podatak koji mnogo toga govori.

Godišnji prosjek padalina u Me imurju iznosi od 850 do 870 litara kiše i kre e se u tim okvirima, kako koje godine.

No ova je godina ekstremna, do po etka ovog tjedna palo je u Me imurju ak 918 litara kiše, što je ve sad premašilo godišnji prosjek. Do kraja godine to e biti znatno više.

Novi kišni val ovih dana i nova ciklona donose sa sobom ak 100 litara kiše u Me imurje, pa su djelatnici VGI-a ponovno na nogama. Ponovno

Zbog obilnih kiša prepumpavane su retencije Podturen i Križovec, kako bi se zaštitila naselja uz Trnavu u donjem Me imurju e se prepumpavati kao bi se smanjio pritisak na Trnavu i druge potoke. Past e više od tisu u litara kiše, a tek je sredina rujna.

Klima se o ito mijenja, a nitko ne zna što e donijeti sutra. U našem kraju poplave Trnave i potoka gotovo su zaboravljene, a sad se stvaraju valovi koji ih mogu ponovno izazvati. Visoke vode Mure do te mjere mogu usporiti Trnavu i ostale potoke, pogotovo ako se zadrže više dana, da ona može izazvati lokalne poplave.

Zapravo, nitko ne može re i da e sve biti kao i dosad te e se opasnosti od Trnave i malih potoka možda morati ponovno sagledavati. (J. Šimunko)

5

SLAKOVEC

Ure uju se kanali kako ne bi plivali pojedini dijelovi naselja Obilne kiše posljednjih godina ukazuju na sve manjkavosti postoje eg sustava za odvodnju oborinskih voda. Bilo da se radi o zatrpanim, obraslim i neodržavanim kanalima, premalim presjecima cijevi u jarcima ili pak njihovom postavljanju na neodgovaraju e mjesto.

Iznimka nije ni naselje Slakovec, iji najniži dijelovi, nasuprot tamošnjoj kapeli i nogometnom igralištu, plivaju za svake ja e kiše.

- Ni ja sama nisam mogla vjerovati ovo što se doga a.

Prva takva poplava bila je za prošli Uskrs. Naprosto nikome nije bilo jasno kako ovo podru je, okruženo potocima i kanalima, može plivati u vodi. - rekla nam je zamjenica na elnika Op ine Nedeliš e, Ivanka Novak.

Nakon sanacija tadašnjih šteta i pažljivog pregledavanja terena ubrzo je svima bilo jasno u emu je stvar. Naime, sustav odvodnje oborinskih voda u Slakovcu ima dvije kriti ne to ke.

- Prvi krizni punkt je tu, podno igrališta. Naime, prije više godina, niz padinu koja je nastavak šume, a završava uz županijsku cestu, prokopan je jarak na ijem je nastavku, odnosno prije ulijevanja vode u glavni kanal, postavljena rešetka.

Drugim rije ima, sva voda iz šume i okolnih površina trebala je putem otjecati u kanal. - objasnila nam je zamjenica Novak. - No pritom se zaboravilo da voda putem skuplja i liš e, granje, travu, odnosno sve što na e na putu, te da taj materijal onda može zaštopati rešetku. Neminovno onda dolazi do izlijevanja vode. Kako se to više

Zamjenica na elnica Ivanka Novak, koja ina e i sama živi u Slakovcu, pokazuje kriti na mjesta na kojima se pro iš avaju kanali

ne bi ponovilo, sve se dobro pro istilo, a i uz županijsku cestu ponovno se, u dogovoru sa ŽUC-om, kopaju jarci te postavljaju cijevi. Ponovno, jer su tu nekad oni i bili, no tijekom godina oni su se, što hotimice, što zubom vremena, zatrpali.

Drugo pak krizno žarište u Slakovcu je kod mosta na lokalnoj cesti koji se nalazi na malo povišenom mjestu. On, naime, premoš uje kanal s cijevi za oborinsku vodu koja bi se u njega trebala slijevati. No, obilne kiše dižu nivo vode u kanalu i zbog konfiguracija tla, ona se vra a u tu cijev te se potom izlijeva iz uli nih jaraka i ulazi ljudima u dvorišta. Problem je bio i obrasli kanal koji su mještani dobrovoljno ovih dana o istili i prokr ili.

Radovi na kanalima i jarcima intenzivno su trajali ovih dana, da bi ih posljednje kiše ponovno zaustavile.

Kako kaže dona elnica Novak, ide se metar po metar, pregledavaju se ili izmjenjuju zatrpane cijevi pa se na kraju ne zna koliki e biti kona ni troškovi. No, nada se kako ipak ne e iza i iz predvi enih prora unskih okvira osiguranih za ovogodišnje redovno održavanje cesta na podru ju Op ine. (Vlasta Vugrinec)

Trnava je po etkom rujna ozbiljno zaprijetila u Maloj Subotici i Palovcu

Pogled u kišne oblake N

aš kraj ove godine doista ima sre e – nije bilo ve e poplave, a moglo je biti i druga ije s obzirom na velike koli ine kiše i vode koja je u Me imurju ve u rujnu premašila godišnji prosjek.

Htjeli to priznati ili ne, dosad se sustav odvodnje voda u našem kraju pokazao u inkovitim, uz manje poplave podruma i sli no. No ini se

da je na granici izdržljivosti i da upravo ove godine unaprijed treba predvidjeti sve mogu nosti. oklope li se loši vremenski uvjeti i višednevne olujne kiše te visoke vode Drave i Mure, u Me imurju e se opasno živjeti. To je, ako ništa drugo, postalo jasno ove godine. Gra ani, posebno u donjem dijelu

P

GLOBALNO I LOKALNO Me imurja, gdje su i potencijalne ugroze najve e, ve se prisje aju pri a svojih starih o velikim poplavama. sihoza poplava, dijelom nošena i stalnim televizijskim vijestima, ali i realnoš u, polako raste, iako se to ne primje uje. U nekoliko mjesta uz Dravu, u Prelogu, Oporovcu i drugim mjestima, i to nakon mnogo godina, vidjeli smo ponovno gra ane kako na ulici raspravljaju na kojoj su visini crte koje ozna avaju visinu vode ako do e do najgorega i

P

popuste nasipi hidroakumulacija na Dravi. nogi su se mladi ljudi iznenadili kad su shvatili da im potencijalna visina vode dopire do prvog kata ku a jer su to naprosto zaboravili ili nisu znali, ili pak im nije bilo važno svih ovih godina. tru njaci ve dugo upozoravaju da se klima mijenja te da nas ekaju sve ve i ekstremi, ljetne suše, a onda oluje s mnogo kiše i tako u valovima. ini se da takvi scenariji prirode polako dolaze na

M S

naplatu, ove godine pratila nas je sre a. ije pametno nadati se da e baš naš kraj imati sre u idu ih mjeseci ili godina pa da uvijek padne toliko kiše koliko je možemo podnijeti sustavima obrane od poplava. toga je najvažnija ovogodišnja pouka, ako znamo za opasnosti od velikih voda Mure i Drave, saznanje da i mala Trnava, pa i potoci, ponovno može postati goropadna – tada sustav obrane

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

N S

od poplava treba prilagoditi novim okolnostima.

6

Gospodarstvo

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POREZ DO POREZA koje gra ani više ne mogu pratiti – ogor eni umirovljenici iz Dekanovca posjetili su našu redakciju

Martin Tomašek: Ne mogu vjerovati da su mi poslali ek od 17.500 kuna da ga platim odjednom - Nitko mi nije objasnio što sve moram poduzeti i kako postupiti da bih porez pla ao mjese no U uredništvo novina došao je u ponedjeljak Martin Tomašek iz Dekanovca. Ima inozemnu mirovinu, radio je punih 39 godina u Austriji i prije kra eg vremena vratio se doma u Dekanovec. U invalidskoj je mirovini, za naše prilike dosta visokoj, ima 1.160 eura mirovine. Me utim, iskazuje veliko nezadovoljstvo što mu je Porezna uprava poslala ek za porez za 2013. godinu od ak 17.500 kuna. I supruzi su, kaže, uzeli 5.000 kuna poreza jer je dobila zaostatke za tri godine.

Zašto ek za cijelu godinu odjednom?

do nesporazuma, jer kaže da mu nitko nije objasnio što sve mora poduzeti i kako postupiti da bi porez pla ao mjese no.

Ogor en je jer su dio svoje mirovine potrošili i na djecu, a sad to više gotovo pa nije mogu e, jer odjednom stiže veliki iznos na naplatu i traži se da se odmah plati.

Prošlih godina pisali smo o tome da e neobaviješteni inozemci imati problema s naplatom poreza, što se i doga a. Jedino što smo mu mogli savjetovati je da se obrati Poreznoj upravi i da se dogovori kako postupiti, jer porez se mora platiti, država je skupa da skuplja ne može biti, a ljudi ne poznaju sva porezna pravila. Porezni zakoni se tako brzo mijenjaju da ni poreznici ne mogu pohvatiti sve konce, a kamoli gra ani koje zapljuskuju papirima, no to je šira tema. (Josip Šimunko)

Martin Tomašek: - Znam da moram platiti porez, no djelatnici u Poreznoj upravi u akovcu nisu me dobro informirali

Problem je u tome što je on znao da mora platiti porez od 25 posto na osnovicu, no nije o ekivao da e Porezna uprava poslati ek za cijelu godinu odjednom. Kaže da je svojedobno bio na razgovoru u Poreznoj upravi u akovcu, gdje su mu rekli da mora pla ati porez. No o ito je došlo

Novi porez na kamate na štednju Ovih dana u javnosti traju polemike oko novog poreza na kamate na štednju koji se, prema najavama Vlade, o ekuje po etkom 2015. godine. Taj bi se porez pla ao samo na kamate, a ne na glavnicu. Kako još nema dovoljno podataka, može se samo špekulirati. Tako, na primjer, kamate na štednju ne bi pla ali gra ani koji imaju manje od 12.000 kuna prihoda od kamata. Po sadašnjim kamatnim stopama na oro enu štednju, netko bi u banci morao imati blizu pola milijuna kuna da dobije te kamate, te bi onda državi platio oko 1.400 kuna godišnje. Svi gra ani koji imaju manje na štednji u banci ne bi pla ali porez na kamate. Ako netko u banci

ima na štednji 100.000 kuna, kamate bi iznosile oko 3.000 kuna godišnje, pa ne bi pla ao porez na kamate.

Stru njaci svejedno smatraju da e gra ani zbog poreza na kamate dugoro no izvla iti svoje ušte evine iz banaka i pretvarati ih u vrijednosne papire ili imovinu.

Naime, koliko se iznosi poreza ine relativno malima, oni se moraju pla ati svake godine ako se dovoljno štedi, pa se na kraju može ocijeniti da ima boljih ulaganja od štednje.

Kad je rije o Me imurcima, tu su stvari odavno jasne, oni e sigurno ulagati u nekretnine kao oblik dugoro ne štednje, jedan od problema je to što e te investicije biti neproduktivne.

Tako, na primjer, uloži se u stan, a on stoji prazan iz više razloga. No država ni tu ne da mira.

Sporan i opasan porez na nekretnine Koplja izme u vladaju eg SDP-a i HNS-a lome se i oko poreza na nekretnine, koji se spominje kao porez koji bi se uveo po etkom 2016. godine. Prema prijedlogu, nekretnine bi postane porezni obveznik. To zna i da se stan, ku a ili hala mogu staviti na bubanj ako se duguje državi.

Prijedlog tog poreza je veoma opasan iz niza razloga. Tako, na primjer, postavlja se pitanje što je to tre a nekretnina u obiteljskoj imovini koja nije raz-

dijeljena, jer zakon poznaje samo pojam vlasnika. To bi moglo jako promijeniti odnose u obiteljima jer bi tre a nekretnina bila maksimalno oporezovana po stopi od 1,5 posto, pa ak i druga uz popust, na primjer, vikendica ili ku a za odmor.

Takav bi porez bio mnogo ve i od komunalne naknade, sigurno je da ga mnogi gra ani ne bi mogli pla ati i na taj bi na in izgubili svoju ušte evinu. Problem je i u tome što bi se takve nekretnine onda prodavale u bescjenje uz mnogo špekulacija.

Kakvi smo može se ak zamišljati scenarij prema kojemu bi se nekome namjerno namjestilo oduzimanje neke nekretnine.

Kad se bolje razmisli, porez na imovinu, odnosno nekretnine, ini se prijevarom, opet vlast vara narod da bi ga još više osiromašila i još više imala za sebe. Naime, gra ani ulažu u nekretnine kao oblik štednje i sva su ta sredstva ve jednom oporezovana. Sad bi trebala biti ponovno oporezovano, svojevrsnim porezom na porez, što je i teorijski i prakti no nepošteno od države.

Jasno je i što e se dogoditi ako se uvede taj porez: najprije e stradati oni koji imaju najmanje, stradat e sirotinja i bit e još ve a sirotinja. Oni koji imaju više stradat e nešto manje, no manje e ubudu e ulagati u nekretnine. Pitanje je u što

e ulagati. Zadnjih godina gra ani su pozivani da ulažu u dionice, a na krilima tih najava skovan je i termin narodni kapitalizam.

Danas su svi koji su ulagali u hrvatske dionice izgubili, ast iznimkama.

Prema nekim ra unicama, izgubljeno je u nepovrat oko 400 milijardi kuna, a to su izgubili najviše gra ani, osim ponekog špekulanta koji se možda izvukao. Svi e re i: to je tržište i pri tome e ostati. No, kako ulagati u nešto ako znaš da eš sutra izgubiti. Drugim rije ima, sustav nas ini ludima, a to ne želimo biti.

Uostalom, država ve ima pet poreza na imovinu, darove i ostalo.

(J. Šimunko)

12. rujna 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

OTVORENI BAZENI toplica koje odnedavno rade pod imenom - Terme Sveti Martin

Novi vizualni i osvježeni izgled

Prvi kupa i s nestrpljenjem su do ekali mogu nost da isprobaju novi izgled bazena

- Najzanimljivija mi je nova tehnologija kod ormari a.

Na ormari ima je senzor na koji moramo prisloniti narukvicu koju smo dobili prilikom ulaska na bazene. Nakon toga se ormari otvori. Dobro je što više nema klju eva. -

rekao je oduševljeno Željko Veselko iz Svetog Martina na Muri prilikom prvog kupanja u novoure enim bazenima.

Osim nove tehnologije i novoga vizualnog izgleda, koji je napravljen u u skladu s holisti kom filozofijom, preure-

JAVLJAM SE ZA RIJE

en je gornji kat na kojem su se nekad nalazile svla ionice i tuševi. Sada se tamo nalaze prostorije Centra zdravlja “Lumbalis” i kutak za masaže, dok se prilaz bazenima nalazi u prizemlju. Vanjski bazeni koji se nalaze do unutarnjih

bazena nisu u unkciji jer na njima još uvijek traju radovi.

Nekolicina nestrpljivih kupa a ekala je pred ulazom na bazene u petak, 5. rujna njihovo kona no otvorenje.

Tom prigodom pitali smo ih za komentar novoure enih

bazena Termi Sveti Martin. Hodam ovamo na kupanje ve godinama. Sada je sve obnovljeno i sve je u prizemlju, što mi se jako svi a. Pogotovo je bolje za starije osobe. - kazao je Mirko Herceg iz akovca, i dodao kako cijene za njega

nisu previsoke jer je naviknut na takve, pošto je radio u Njema koj. Ante Žibek iz Vugrišinca komentirao je kako su mu kroz ljeto alili unutarnji bazeni koji su se renovirali, pošto je bilo vrlo kišovito ove godine.

FRANJO CIMERMAN, poznati financijski stru njak, uputio je javnosti svoja razmišljanja o novom sustavu pla anja ra una malih poduzetnika

Ovom mjerom pogoršat e se financijska disciplina Priop enjem se javnosti obratio Franjo Cimerman, obrtnik iz akovca, koji se osvrnuo na najavu da e od 1. sije nja 2015. svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od tri milijuna kuna porez na dodanu vrijednost pla ati po napla enim ra unima.

Evo kakva su njegova razmišljanja: - Ovih dana mediji izvješ uju kako je ministar malog poduzetništva Gordan Maras najavio (a ministar Lalovac potvrdio) da e od 1. sije nja 2015. godine svi poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od tri milijuna kuna porez na dodanu vrijednost pla ati po napla enim ra unima. Ovakvu novost ministar Maras smatra 'jednom od najzna ajnijih mjera za male i srednje poduzetnike u posljednjih deset godina'.

Kada bi ovakva najava ministra Marasa predstavljala samo novu kost za glodanje, kakvu on povremeno baci preko plota svoje 'kule bjelokosne' me u obrtnike - 'svoju neželjenu usvojen ad', njegova nova pripovijest o 'njihovoj najzna ajnijoj mjeri u zadnjih deset godina' ne bi zaslužila trošenje tinte. No, 'slu aj' s rokovima pla anja PDV-a, kakav ushi eno najavljuje g.

Maras, definitivno nas stavlja u - puzanje u rikvrc od hrvatske atamorgane financijskog reda.

Zar se odustalo od uvo enja reda i discipline u pla anje?

- Nije li upravo ova vlast pompozno donosila Zakon o financijskom poslovanju i predste ajnoj nagodbi, kojim je - 'kona no uvela red u

poslovnim transakcijama', 'kona no uvela disciplinu u platnom prometu izme u poduzetnika'. Nije li OPZ donesen kao kona ni obra un s nepla anjem? Ne sadrži li više rigidnih mjera i opakih, višestrukih financijskih sankcija subjektima (kaznena odgovornost njihovih direktora) za nepla anje? Zar se odustalo od uvo enja reda i discipline u pla anje?

Zašto sada i zašto uop e razlikovati vrijeme akturiranja i rok pla anja u poduzetništvu - kao nebo i zemlju? Ne ide li to u ure enoj državi jedno s drugim rukom pod ruku? Jesu li napokon Zakon o financijskom poslovanju i Op i porezni zakon pisani samo za to da bi takvom 're ormskom' egzibicijom Ministarstva financija odabrana kohorta

- Ova novost ukazuje nam na to da je država u uspostavljanju platne discipline zaglavila u našoj gospodarskoj mo vari. - tvrdi Cimerman

'velikih' pokrala i uništila itavu jednu društvenoekonomsku ormaciju 'malih'? Jesu li zakoni smišljeno doneseni samo za to da bi se javno osramotilo, sra unato

blatilo i svirepo uništilo ono što je 'privatno' u našem malom gospodarstvu?

Novotarija o pla anju PDV-a po napla enoj realizaciji predstavlja povoljnost

za mala trgova ka društva (velika ve ina obrtnika je i dosad pla ala PDV po naplati ra una). Me utim, ova mjera istovremeno predstavlja odustajanje od ustrajnosti u uspostavi platno-prometne discipline. Ova mjera je istovremeno relativiziranje zakonskih odredbi o nužnom ponašanju ('velikih') subjekata u stanju insolventnosti i nelikvidnosti i (prema boji dresa) amnestiranje njihovih gazdi od odgovornosti zbog nepla anja.

Ova novost ukazuje nam na to da je država u uspostavljanju platne discipline zaglavila u našoj gospodarskoj mo vari, pa žrtve platne nediscipline tješi pogubnom utjehom: 'Znamo da vam ne pla aju! Što možemo!? Ne morate ni vi nama platiti PDV!' stoji završno.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. rujna 2014.

VOZA I, OPREZ – po ela je nova nastavna godina

Još pažljivije vozite u blizini škola

Policijska uprava me imurska i ove godine provodi preventivnu akciju pod nazivom "Poštujte naše znakove" u sklopu po etka nove nastavne godine. U sklopu akcije policijski službenici e u blizini škola poja ati kontrolu prometa, dok e se u regulaciju prometa uklju iti Prometna jedinica mladeži Grada akovca, te školske prometne jedinice ispred škola u kojima su ustrojene.

U svim prvim razredima osnovnih škola provest e se predavanja na temu sigurnog kretanja prometnicama, nakon kojeg e prvoškolci, njih 1.185, primiti promidžbeni materijal Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama i Hrvatskog autokluba, Autokluba akovec, slikovnice, bojanke, podloge za miš, kemijske olovke, bljeskalice i ruksake te reflektiraju i ovratnik za svako dijete, a koje e prvoškolcima nakon provedenih predavanja uru iti policijski službenici i predstavnik HAK-a.

Iz policije pozivaju voza e da posebnu pozornost posvete poštivanju prometnih propisa, osobito u blizini škola i dje jih vrti a, te da imaju razumijevanja za ake prvake, kako bi njihovo prvo sudjelovanje u prometu bilo što sigurnije i bezbolnije, kako za njih, tako i za njihove roditelje.

U nadi da emo zajedni kim aktivnostima doprinijeti ve oj sigurnosti djece u prometu, svim u enicima te njihovim u iteljima želimo sretnu i uspješnu novu nastavnu godinu, uz sigurno i

sretno sudjelovanje u prometu.

Stanje automobila koji je nedaleko od akove kog nadvožnjaka završio u željeznom elektri nom stupu najbolje sugerira užas ove nesre e

CRNA SUBOTA odnijela u prometnim nesre ama dva mlada života, a još su dva pod upitnikom zbog teških ozljeda

Tužan je bio utorak i zadnji oproštaj od poginulih iz Belice i Preloga Iza nas je strašna subota, 6. rujna, kada je u nesre ama u akovcu i kod Preloga život izgubilo dvoje ljudi. U akovcu je rano ujutro nešto poslije 4 sata 26-godišnjak iz Palovca uslijed neprilago ene brzine u zavoju sletio s ceste i zabio se u rasvjetni stup, pri emu je suvoza , 21-godišnjak iz Belice, na mjestu preminuo. U drugom je slu aju, na cesti izme u Preloga i Svetog Križa, 29-godišnji Šenkov anin izgubio kontrolu nad vozilom, prešao u suprotnu traku i rontalno udario u vozilo 38-godišnjaka iz Preloga koji je, sletjevši potom s ceste, od zadobivenih ozljeda umro. Još tužnije je bilo u utorak kad se veliki broj ljudi na mjesnim grobljima u Belici i Prelogu zauvijek oprostio od stradalih.

Poginuo suvoza , voza i putnica još uvijek nisu izvan životne opasnosti

OPET NOVE KRA E

Lopovima je sve dobro - bakar, nakit, kablovi, štednjaci, kotlovi... ini se da se kradljivci opremaju za jesen - u Me imurju se kradu štednjaci, kotlovi za pe enje rakije, bakreni ventili za centralno grijanje, alat, elektri ni kablovi, ali i standardne mete provala poput nakita. Koliko e potrajati ova plima kra a u svim dijelovima županije, još je za vidjeti. Evo samo nekoliko primjera o kojima je izvijestila PU me imurska.

Tijekom no i s 8. na 9. rujna u akovcu, u Ulici Aleksandra Schulteissa, nepoznati po initelj provalio je u garažu privatnog poduze a iz akovca i ukrao ve u koli inu raznih bakrenih ventila za centralno grijanje u vrijednosti od nekoliko desetaka tisu a kuna. Potom je provalio u susjednu garažu iz koje je ukrao elektri ne kablove, vlasništvo drugog poduze a iz akovca, a ija e se vrijednost utvrditi naknadno. Iste no i u Selnici, u Ulici Zrinskih, nepoznati po initelj je iz nezaklju ane prostorije ukrao dva kotla za pe enje rakije u vrijednosti od više tisu a kuna.

U utorak, 9. rujna u vremenu od 10 do 10.50 sati u Gornjem Hraš anu, u Ulici dr. Ivana Novaka, nepoznati je po initelj provalio u obiteljsku ku u i ukrao razni nakit u vrijednosti od više tisu a kuna.

U vremenskom razdoblju od 6. do 9. rujna u poljskom predjelu zvanom Kladina u Orehovici, u akove koj ulici, nepoznati po initelj provalio je u vikend ku u, vlasništvo muškarca iz Orehovice, odakle je ukrao štednjak i razni alat.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (n )

U akovcu je rano ujutro te nesretne subote od posljedica udara automobila u željezni elektri ni stup poginuo 21-godišnji Ivica Makar iz Belice. On je bio suvoza u automobilu Audi A-5, koji je nedavno kupio i vozio 26-godišnjak iz Palovca. Sam voza i maloljetna putnica iz automobila još uvijek nisu izvan životne opasnosti. Kako neslužbeno saznajemo, voza je zbog težine ozljeda preba en u jednu od zagreba kih bolnica, dok se 17-godišnjakinja iz Palovca, koja je sjedila na zadnjem sjedištu automobila, lije i u akovcu

i ozljede su tako er takve prirode da se još uvijek nalazi na intenzivnoj njezi.

Prema dostupnim bolni ki izvorima, oboje je bilo operirano. Voza odmah po primitku u bolnicu i hitno, ime su mu akove ki lije nici spasili život, da bi kasnije bio preba en u Zagreb.

O težini udarca u elektri ni stup najbolje svjedo i izgled automobila koji s prednje strane prakti ki "prepolovljen i samljeven". Tako er, kako smo saznali, nije istina da je voza bio zaustavljan, odnosno gonjen od strane policije, kao što se pri a, iako je policija bila u blizini nesre e (kod benzinske postaje), ali u pasivnom položaju, tako da je odmah nakon što se uo žestoki udarac bila na mjestu nesre e. Policija je dala i službeni izvještaj o ovoj teškoj nesre i u kojem stoji: - U subotu, 6. rujna oko 4.20 sati u akovcu, u Ulici dr. Ivana Novaka, dogodila se prometna nesre a u kojoj voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 26-godišnjak iz Palovca, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama, vidljivosti i stanju ceste. Zbog toga je u zavoju,

u ko enju i zanošenju, sišao vozilom izvan kolnika, gdje je udario u metalni stup javne rasvjete. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu me imurske županije, te je kod putnika, 21-godišnjaka iz Belice, nažalost, konstatirala smrt. U Županijsku bolnicu akovec prevezeni su voza i putnica, maloljetnica s podru ja Me imurske županije, kod kojih je utvr eno da su zadobili teške tjelesne ozlijede opasne za život, zbog ega su zadržani na daljnjem lije enju. Protiv 26-godišnjeg voza a podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Smrtno stradao voza Clija nakon naleta Astre iz suprotnog smjera Nažalost, tu ubita na subota na me imurskim cestama nije završila.

Nova tragi na vijest stigla je nešto iza podneva. Ne pamtimo kad su u jednom danu u dvije prometne nesre e smrtno stradale osobe u Me imurju. Me utim, nakon tragedije ujutro u akovcu nova se dogodila na cesti

I prizor nakon prometne na cesti Sv. Križ – Prelog govori o silini udarca kojim je Astra naletjela na Clio, koji je “pometen” s ceste

izme u Svetog Križa i Preloga. Smrtno je stradao voza Clija Kristijan Beli (38) iz Preloga, u iji se auto zaletio auto marke Astra koji je dolazio iz suprotnog smjera. Policija je o ovom nemilom doga aju u ponedjeljak i službeno izvijestila: - U subotu, 6. rujna oko 12.20 sati na državnoj cesti broj 20, izme u Svetog Križa i Preloga, dogodila se prometna nesre a u kojoj se voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 29-godišnjak iz Šenkovca, nije kretao sredinom obilježene prometne trake koja se proteže uz desni rub kolnika. Zbog toga je u zavoju djelomi no sišao izvan kolnika, nakon ega je izgubio nadzor nad upravljanjem vozilom i u zanošenju prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je udario u prednji dio osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 38-godišnjak iz Preloga, a koji je nakon udara sišao izvan kolnika na travnatu površinu. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, te je kod 38-godišnjeg voza a iz Preloga, nažalost, konstatirala smrt. U Županijsku bolnicu akovec prevezen je 38-godišnji putnik iz vozila kojim je upravljao 29-godišnjak, kod kojeg je utvr eno da je teško ozlije en, te je zadržan na daljnjem lije enju. Protiv 29-godišnjeg voza a podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (RI)

NAKON PRETRAGE KU E u Maloj Subotici i Cirkovljanu

Policija kod 50-godišnjaka zaplijenila “travu” Policajci pronašli jednu stabljiku marihuane u Cirkovljanu

Izvršena je pretraga obiteljske ku e, pripadaju ih prostorija, dvorišta i osobnog automobila koje koristi 50-godišnjak iz Male Subotice U utorak, 9. rujna u Maloj Subotici, u Ulici Augusta Šenoe, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu izvršena je pretraga obiteljske ku e, pripadaju ih prostorija, dvorišta i osobnog automobila koje koristi 50-godišnjak iz Male Subotice.

Prije po etka pretrage muškarac je dragovoljno predao više staklenki ispunjenih sasušenim cvjetnim vrhovima nalik na cvjetne vrhove biljke indijske konoplje, ukupne težine 135,5 grama, dijelove stabljike s cvjetnim vrhovima nalik na dijelove stabljike biljke

Zaplijenjen “asortiman” kod 50-godišnjaka u Maloj Subotici

indijske konoplje, tipa marihuana, težine 226,4 grama, 5 komada biljaka u rastu nalik na biljke indijske konoplje, tipa marihuana, visina 7 cm, 8 cm, 70 cm, 370 cm i 150 cm, 15 komada sjemenki koje svojim mor ološkim karakteristikama nalikuju

sjemenkama indijske konoplje i jednu digitalnu vagu. Preliminarnim testiranjem biljnih materija dobivena je pozitivna reakcija na THC. Protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Prošli su pak petak na temelju naloga varaždinskoga Županijskog suda policijski službenici upali u ku u 21-godišnjaka u centru Cirkovljana te mu nakon pretresa zaplijenili stabljiku indijske konoplje.

- Protekli petak, 5. rujna, u Cirkovljanu, na Trgu sv. Lovre, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu izvršena je pretraga doma i drugih prostorija kojima se koristi 21-godišnjak iz Cirkovljana. Prilikom pretrage prona ena je jedna stabljika nalik na indijsku konoplju, visine oko 140 cm.

Preliminarnim testiranjem dobivena je pozitivna reakcija na prisutnost THC-a. Protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. izvijestila je PU me imurska o ovom slu aju.

12. rujna 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

DRSKI KRADLJIVCI ukrali, pa u Maloj Subotici odbacili psa akove kog gradona elnika Stjepana Kova a

UCIJENJEN GRADONA ELNIK:

Pribislavski Romi za informaciju o psu tražili su me novac - Nakon ove prave drame shvatio sam koliko smo svi mi zapravo nemo ni, i da e tek dobra volja kradljivca, a ne pla enih 50 ili, kako mi je jedan od ‘informatora’ dobacio, ‘pišljivih 100 eura’, vratiti psa. - ispri ao nam je uznemireni Kova esto objavljujemo vijesti o u estalim kra ama koje se doga aju po cijelom Me imurju, te o u posljednje vrijeme sve drskijim lopovima. Da je to istina, u utorak se uvjerio i akove ki gradona elnik Stjepan Kova . Naime, u uto-

Prilikom otmice pas je ozlije en

rak nave er iz obiteljske ku e nestao im je djeci najdraži lan obitelji, jednogodišnji francuski buldog.

Pas je netragom nestao - Kao i sve ve eri prije spavanja, djeca su dozivala psa, no nije se oglasio. Jednostavno je nestao. Naravno, pomislili smo da je odlutao te smo pretražili cijeli kvart. - rekao nam je gradona elnik Kova . - Djeca su mi jako vezana za tog psa, te sam drugi dan ujutro krenuo dati oglas preko radiopostaja.

- nastavio je Kova .

No, susjed mu je rekao da po kvartu operiraju kradljivci te da je mogu e da su ga oni odnijeli. Provjeravaju i, Kova je doznao da je pas uistinu ukraden te da je završio u pribislavskom romskom naselju.

Tamošnji mještani su mu ak ponudili i informacije kod koga se pas nalazi, ali samo uz pla anje nov ane naknade.

- Ono što se ovaj put dogodilo meni, svakodnevno se doga a našim sugra anima. Ovo je i svojevrsni apel svim nadležnim službama da toj vrsti kriminala treba što prije stati na kraj, poru uje Kova

Štoviše, kad su saznali kome je pas ukraden, "cijena informacije" je porasla.

Kova je sve prijavio policiji, jer, kako nam je rekao, ne daje se ucjenjivati, a na in na koji su mu ponudili "kupnju informacije" naveo ga je na sumnju da se radi o uhodanoj kriminalnoj praksi. - Ako se tako odnose prema meni koji sam javna osoba, mogu misliti kakve sve neugodnosti doživljavaju ostali gra ani koji se na u u takvoj situaciji.

- naglasio je Kova .

Pas odba en u Maloj Subotici Na kraju, pas je prona en odba en u Maloj Subotici, ka-

mo su, kako su kazali stanovnici naselja, kradljivci odvezli psa kad su shvatili kome su ga ukrali. Nažalost, životinja je imala vidljive ozljede nastale zlostavljanjem, te su je odmah odveli veterinaru.

- Bitno je da je pas s nama i da su djeca sretna. Nakon ove prave drame shvatio sam koliko smo svi mi zapravo nemo ni, i da e tek dobra volja kradljivca, a ne pla enih 50 ili, kako mi je jedan od 'informatora' dobacio, ‘pišljivih 100 eura’, vratiti psa. - ispri ao nam je potreseni Kova i nastavio.

- To je glavni razlog mog istupa, jer ono što se ovaj put dogodilo meni svakodnevno se doga a našim sugra ani-

ma. Ovo je i svojevrsni apel svim nadležnim službama da toj vrsti kriminala treba što prije stati na kraj. Ne zato što je pas ukraden meni, ve zato što gra ani, koji samo da bi svog ljubimca dobili natrag pla aju lopovima, naj eš e o tome šute. Time kradljivcima daju dodatni vjetar u le a, a tome kona no treba stati na kraj. - odlu an je akove ki gradona elnik.

Kradljivcima treba stati na kraj Kako nam je rekao, nakon svoga medijskog istupa dobio je mnogo poruka potpore.

- Doslovce svi govore da kra ama svih oblika treba stati na kraj. Uostalom, izbore sam i dobio najavom promjena onoga što ne valja, a zatvaranje o iju i opraštanje kradljivcima zasigurno je ono što treba mijenjati. To u i u initi. - najavio je na kraju akove ki gradona elnik.

Krimistraživanjem policije po initelj je odmah otkriven. Radi se o 20-godišnjaku iz Pribislavca koji e zbog svog nedjela zaraditi kaznenu prijavu, priop ila je me imurska policija. (RI)

DAVOR C. F. (35) zatekao je svoju suprugu u preljubništvu, pa se okomio na ljubavnika i njegov automobil

akov anin s dugoselskom adresom prebivališta pretukao ženinog ljubavnika Jedna od glavnih pri a tijekom srijede je ona koju su objavili nacionalni mediji o 35godišnjem akov aninu koji je priveden u Zagrebu jer je u preljubništvu "u prirodi" zatekao suprugu s mla ahnim 26godišnjim ljubavnikom kojeg je pretukao. Više informacija još uvijek nam u etvrtak nije bilo dostupno, jer se cijeli doga aj nije zbio u našem kraju, ve nedaleko od Zagreba, u Dugom Selu, gdje doti ni par živi.

Pratio ženu i ljubavnika - akov anin Davor C. F. (35) nikako nije mogao probaviti sumnju da njegova supruga Irena (32), ujedno i majka njihova djeteta, vodi dvostruki život.

Kod mosta na rijeci Lonji u mjestu Kusanovec, nasred poljskog

puta, u utorak iza pono i odlu io je osobno potvrditi sumnje.

Bez razmišljanja je suparniku Tomislavu M. (26) zagor ao život pajserom, i to pred vlastitom životnom partnericom.

Davoru je do te mjere izmakla kontrola da je po dovršetku kriminalisti ke obrade kazneno prijavljen za pokušaj teškog ubojstva ljubavnika svoje žene, kojemu je ujedno i oštetio auto.

- donosi Jutarnji list.

Lisice na ruke rastrojenom Davoru koji se utapao u vlastitoj nemo i stavljene su u vlastitoj ku i na dugoselskom podru ju.

Pred policijom se tresao k'o šiba.

Suze nije prestao liti.

- Dobro sam i prošao kako je sve to izgledalo u startu. Davor mi nikad nije prijetio niti mi je Irena spominjala išta, niti da možda išta naslu uje da e

Policajci su uhitili rastrojenog supruga za kojeg Jutarnji piše da je iz akovca (foto: Cropix - ilustracija) me pokušati ozlijediti. Sre a u nesre i je da imam samo lakše ozljede. udno, je l? Ali opet moram u bolnicu. Otekla mi je desna ruka i izgledno je da je slomljena. Mlatio me gdje je stigao.

No o napadu ne mogu govoriti.

Policija mi je tako savjetovala.

- prokomentirao nam je kratko 26-godišnji dugoselski šarmer Tomislav, kojemu je Davor poprili no oštetio Audi A3, piše tako Jutarnji list.

Sve se dogodilo 15 minuta iza pono i - Bio je utorak, 15 minuta nakon pono i. Mjesto akcije bio je most na rijeci Lonji u Kusanovcu. Mrak, zrikavci, komarci i crni Audi A3 zagreba kih oznaka u kojemu su sjedili Tomislav i Irena.

Jesu li gledali zvijezde, politizirali ili razmišljali o zajedni koj budu nosti, nije poznato.

Ali što god da je bilo, Davoru se nije svidjelo.

On se, naime, dovezao u svom Fiat puntu do poljskog puta. Zaustavio se uz Audi A3 i bio je bez upaljenih svjetala.

Iznenadio je suprugu i mladog konkurenta.

U sekundi je izbila sva a izme u bra nog para. Pale su i teške rije i. Tomislava koji se našao izme u njih dvoje oblio je hladan znoj.

Totalno slu en što su njegove sumnje ipak bile istinite, Davor je otišao ku i po metalnu polugu i vratio se ljubavnicima u mrak.

Bez rije i je pajserom po eo lupati po Audiju, što je iznerviralo 26-godišnjaka i natjeralo ga da, ipak, nešto kaže. Izašao je iz vozila, ali Davor kojemu se okrenuo svijet nije imao milosti. Izmlatio je po glavi i po tijelu 26-godišnjeg Tomislava te se odvezao ku i gdje je ubrzo i uhi en. zaklju uje se u lanku Jutarnjeg.

SAJAM SIGURNOSTI I PREVENCIJE na MESAP-u idu i petak, 19. rujna

Radionice, pokazne vježbe i izložbeni štandovi Od 9 sati idu i petak, 19. rujna po prvi put u Me imurju u zgradi MESAP-a u Nedeliš u vrata otvara Sajam sigurnosti i prevencije koji organizira PU me imurska. Osim što e se predstaviti svi rodovi policije, uklju uju i specijalnu jedinicu ATJ-a Lu ko, u sklopu sajma svoje štandove imat e i druge institucije, udruge, kao i tvrtke koje se bave poslovima sigurnosti ili pak blisko tome.

Sve ano otvaranje predvi eno je za 10.30 sati, a nakon toga o ekuje se dolazak izaslanstva MUP-a iz Zagreba, na elu s glavnim ravnateljem, ina e Me imurcom, Vladom Domini em. Oko 12.30 sati uslijedit e najve a atrakcija dana – vježba ATJ-a Lu ko: padobranski skok (ovisno o vremenskim prilikama), repeling, nastup demo tima i tehni ki zbor.

Nakon toga slijedi pokazna vatrogasna vježba gašenja požara, primjena vatrogasnih hidrauli kih škara za rezanje vozila ošte enog u prometnoj nesre i te pružanja prve pomo i unesre enom, kao i pokazna vježba službenog psa - grupa za droge PU me imurske.

Za sve to vrijeme unutar sajmišnog prostora predstavljat e se izlaga i, održati kazališna predstava koja upozorava na vršnja ko nasilje, održavati radionice. U drugom dijelu dana poslije 16 sati slijedi zabavni dio programa u kojem e nastupati dvije najve e me imurske muške pjeva ke zvijezde: Bojan Jambroši i Mirko Švenda Žiga. Sajam se zatvara u 19 sati. (ri)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. rujna 2014.

MURSKO SREDIŠ E

U OP INI VRATIŠINEC bez prepirke ne ide

Šetnjom preko “zebre” protiv prometnog zagušenja

SDP vladaju ima spo itava izostanak investicija

U etvrtak, 18. rujna u Murskom Središ u obilježit e se Europski tjedan kretanja pod sloganom “Naše ulice, naš izbor”, a cilj je ukazivanje na sve ve e probleme prometnog zagušenja i one iš enja, što je naro ito izraženo u centru Murskog Središ a zbog velikoga teretnog prometa. Pozivaju se gra ani da se odazovu navedenoj akciji u 10 sati dana 18. rujna u centru Murskog Središ a, gdje e biti organizirana šetnja pješa kim prijelazima kako bi se ukazalo na sve ve i problem kamionskog prometa.

Nakon toga na parkiralištu kod Mure u Murskom Središ u bit e održana prometna prezentacija za sve zainteresirane gra ane, Radi ve e sigurnosti pješaka, a posebice djece u prometu, najkasnije do 12. rujna organiziraju izvo enje radova iscrtavanja pješa kih prijelaza u ulici Vladimira Nazora, na po etku ulice i kod Osnovne škole Mursko Središ e prema ambulanti, Za ure enje, šljun anje i ravnanje poljskog puta Capaš koji vodi od Hlapi ine prema Selnici izdvojit e se maksimalni iznos do 3.000 kuna vrijednosti radova i materijala, Stjepan Zadravec i Stanislav Kolari iz Murskog Središ a upu uju se na polaganje ispita za brodarce (skelari) za skelu Mursko Središ e Fusek. Ispiti e biti održani dana 24. rujna u Osijeku, u organizaciji Lu ke kapetanije Osijek, a nakon uspješno položenih ispita i njihovog upisivanja u brodarsku knjižicu skela Mursko Središ e - Fusek e do kraja plovidbene sezone prometovati svaki dan.

(BMO)

Pomo vojnim invalidima Zajednici udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Me imurske županije odobrena je zamolba za financijsku pomo za natjecanje invalida DR SŠNIDOR u Makarskoj dana 26., 27. i 28. rujna ove godine za troškove prijevoza autobusom, te se ispla uje jednokratna nov ana pomo u iznosu od 500 kn iz sredstava za invalidne osobe.

HLAPI INA

Osloba anje pla anja dugova komunalne naknade Vije e Mjesnog odbora Hlapi ina sastalo se u petak, 5. rujna po posljednji put u sastavu Mladena Stojka, Damira Horvata i Leonarda Bašneca.

Na sjednici su se razmatrale dvije zamolbe za oslobo enje pla anja dugova komunalne naknade. Zdravku Novaku iz Hlapi ine 66 otpisalo se 50 posto duga pošto je mještanin jedno vrijeme bio u zatvoru i jer se radi o višegodišnjem nepla enom dugu.

Novak je dužan preostalu polovicu duga otplatiti u nekoliko rata. Zamolba Marije Flac iz Hlapi ine 133 o otpisu komunalne naknade starije ku e s gospodarskim objektima i brisanja iz evidencije za pla anje komunalne naknade odbila se u potpunosti. Vije e je navelo kako je razlog taj što je ku a prije nekoliko mjeseci bila useljena, a da su pojedini gospodarski objekti još u uporabi. (sh)

PIŠE: BOŽENA MALEKOCIOLETI

U Vratišincu postoji oštra podjela izme u vlasti i oporbe, a vladaju i imaju tanku ve inu i samo jedan glas više od oporbenog SDP-a, pa vladaju ima oporba zadaje dosta muke paze i na svaku sitnicu pri donošenju odluka.

Tako je bilo i na ovotjednoj sjednici Op inskog vije a. Ve na po etku sjednice, odmah nakon što je usvojen dnevni red, Biserka Tarandek je u ime Kluba vije nika SDP-a zatražila stanku od 10 minuta zbog toga što su

materijali za pojedine to ke vije nici dobili na klupe, a ne prije sjednice. Sporne to ke zbog kojih je zatražena stanka da bi ih vije nici SDP-a prou ili i konzultirali se bile su imenovanje voditelja Jedinstvenoga upravnog odjela i odre ivanje mu pripadaju eg koeficijenta za pla u. Zatim Lista lanova Savjeta mladih Op ine Vratišinec, koju je Vije e moralo samo verificirati, bez utjecaja na njezin sastav, a tre e je bilo izvješ e na elnika o radu za prvih šest mjeseci ove godine.

Oporbeni vije nici na elniku su najviše spo itavali nedovoljVije nici SDP-a na po etku sjednice tražili su stanku od deset minuta kako bi prou ili materijale koje su dobili na klupe prije sjednice

Natali Matoša imenovana je voditeljicom Jedinstvenoga upravnog odjela Vratišinec

VRTI U SR EKO u Vratišincu Op ina odobrila ve u ekonomsku cijenu

Roditeljima ra uni za vrti poskupljuju za 49,50 kuna Dje ji vrti Sr eko iz Vratišinca zatražio je od Op inskog vije a Vratišinec da im dozvoli pove anje ekonomske cijene vrti a za 90 kuna mjese no. Vratišine ki vrti ima jednu od najnižih ekonomskih cijena, koja je dosad iznosila 960 kuna. S novim pove anjem ekonomska cijena vrti a Sr eko iznosit e 1.050 kuna za 10-dnevni boravak djeteta u vrti u, a za kra i boravak vrti je zatražio poskupljenje ekonomske cijene za 50 kuna mjese no. Vrti je tražio pove anje cijene kako bi zbog pove anih ulaznih troškova mogao održati dosadašnju kvalitetu usluge u vrti u.

Op ina Vratišinec sufinancira boravak djece u vrti u s 45 posto, a 55 posto ekonomske cijene u vrti u pla aju roditelji.

Tako e onim roditeljima ija su djeca na punom boravku u vrti u mjese ni ra uni za vrti po novom biti uve ani za 49,50 kuna, a Op ini za 40,50 kuna. Roditelji-

ma ija su djeca na skra enom boravku u vrti u mjese ni izdatak za vrti pove at e se za 27,50 kuna, a Op ini za 22,50 kuna po djetetu.

Da vratišine ki vrti i dalje ima nisku ekonomsku cijenu, vije nike koji su morali donijeti ovu nepopularnu odluku uvjeravao je i Zdravko Mlinari , na elnik Op ine, i to argumentacijom da Op ina pla a puno ve e iznose za djecu koja su u drugim okolnim vrti ima iz opravdanih razloga, a to su nedostatak jaslica Op ini, djeca s teško ama ili nedostatak mjesta u vrti u Sr eko. Zbog svega toga imaju uvid u cijene u vrti ima u drugim sredinama. No, da bi roditelji mogli ostvariti pravo na sufinanciranje u drugim vrti ima izvan Op ine, moraju donijeti potvrdu iz vrti a u Vratišincu da za njihovo dijete nema mjesta ili uvjeta u vrti u u Vratišincu. Odluka o pove anju ekonomske cijene prihva ena je jednoglasno.

ni angažman. Biserka Tarandek na elniku Mlinari u je predbacila izostanak bilo kakvih ve ih investicija, kao što su sportska dvorana, industrijska zona, ure enje domova kulture, izgradnja kanalizacije, te kazala da ve i mještani uvelike kritiziraju izostanak investicija.

Napeto je bilo i oko odluke o imenovanju voditelja Jedinstvenoga upravnog odjela. Biserka Tarandek je u ime Kluba SDP-a tvrdila da za tu odluku ne postoji temelj u ustroju Op ine i da e zbog toga tražiti o itovanje Državne uprave. Ve ina vije nika SDP-a bila je protiv te odluke, a jedan vije nik je bio suzdržan.

Vladaju a ve ina prihvatila je na prijedlog na elnika Zdravka Mlinari a da se za voditeljicu Jedinstvenoga upravnog odjela imenuje Natali Matoša, dosadašnja tajnica, koja je u me uvremenu položila državni stru ni ispit i ima uvjete za to imenovanje. Pla a e joj se u odnosu na dosadašnju pove ati za 8 posto. Potrebu za imenovanjem voditelja na elnik Mlinari je obrazložio zbog novog opsega poslova i dužnosti, jer Op ina sada mora voditi brigu o onima koji u Op ini odra uju svoju socijalnu naknadu od 30 do 90 sati mjese no, zatim su tu i zaposlenici na javnim radovima i druge nove obveze.

Dobitnici javnih priznanja Op ina Vratišinec slavi svoj dan 14. rujna, kad se slavi blagdan Župe Uzvišenje Svetog Križa. Tom prigodom na sve anoj sjednici uru it e se javna priznanja ovogodišnjim dobitnicima. Plaketu Op ine Vratišinec “Dr. Vinko Žganec” dobit e Marija Le ek i Mira Mavrin, posthumno. Pohvalnice e biti uru ene Ivici Duki u, dr. Med., Mirjani Kuzma, Snježani Kolari i Slavici Benc. Zahvalnice e biti uru ene Udruzi mladih Vratišinec, Agati Petak i Josipu Trstenjaku.

MURSEKOM ponovno koncesionar za odvoz otpada Na natje aj Op ine Vratišinec za prikupljanje miješanoga komunalnog otpada javila se samo tvrtka MURS-EKOM iz Murskog Središ a sa svom traženom i valjanom dokumentacijom, tako Povjerenstvu za nabavu, kao i op inskim vije nicima, nije preostalo ništa drugo nego da prihvate tu ponudu. Koncesionar je odabran za obavljanje usluge na rok od pet godina, a Op ini e pla ati koncesiju od 12.000 kuna godišnje, što je za 2.000 kuna više nego u prethodnom ugovornom razdoblju. Mjese na cijena odvoza za doma instva ovisi o broju lanova. Za doma instva s tri i više lanova cijena bez PDV-a iznosi 60 kuna, za dvo lana doma instva 42 kune (bez PDV-a), za sama ka doma instva 36 kuna bez PDV-a, a za socijalne kategorije 30 kuna (bez PDV-a).

Zbog cijene odvoza za socijalne kategoriju u raspravu se uklju ila vije nica Biserka Tarandek, koja je kazala da je za tu kategoriju cijena previsoka i da bi trebala biti zaista simboli na. U raspravi je re eno da je za tu kategoriju rješenje kupovina vre a od 10 kuna koje se onda ne odvoze u intervalima kad se napune. Me utim, kako se otpad razvrstava, u praksi je nemogu e držati otpad u vre ama mjesecima, pa to rješenje u kona nici i ne mora biti je tinije.

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 11

OTVORENJE DVORANE i dogra ene školske zgrade OŠ I. G. Kova i a

Oduševljenje jer e djeca s užitkom na tjelesni Na elnik Op ine Sv. Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi rekao je kako dosad u Op ini nisu mogli prirediti ve i kulturni ili zabavni skup jer nijedan prostor nije bio dovoljno velik. Otvorenjem dvorane zaživjet e, osim sportskog, i društveni život PIŠE: SANJA HERIC

Svi u enici i mještani Op ine Sv. Juraj na Bregu koji su s nestrpljenjem ekali otvorenje sportske dvorane OŠ Ivana Gorana Kova i a u petak, 5. rujna napokon su do ekali ovaj važni dan. – Sretni smo što je dvorana napokon otvorena i spremna za korištenje.

Evo, moj unuk e krenuti u školu i s oduševljenjem eka nastavu tjelesnog u novoj sportskoj dvorani. - rekla nam je Katarina Herman iz Vu etinca. Nakon simboli nog prerezivanja vrpce održan je bogat program u kojem su sudjelovali školarci, Mješoviti crkveni pjeva ki zbor i KUU Zasadbreg. Uz na elnika An elka Nagrajsalovi a, ravnatelja škole Mladena Beuka i mje-

štane Sv. Jurja na Bregu, sve anu programu nazo ili su i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Gr i , saborski zastupnici Nadica Jelaš, Mario Mohari i Dragutin Glavina, župan Me imurske županije Matija Posavec, na elnici susjednih op ina te gra evinci koji su uspješno završili dvoranu.

- Više nije vrijeme za velika razbacivanja, a posebno ne u projektima koji nemaju nikakav smisao. Ovo su pravi projekti i meni je samo žao što su djeca na to ekala tri godine. - istaknuo je u prigodnom govoru ministar Branko Gr i , i dodao kako je najvažnije kod ovakvih projekata dobro se organizirati i držati ugovora.

Ravnatelj škole Mladen Beuk izrazio je zadovoljstvo otvaranjem dvorane

Poboljšani radni uvjeti u školi i sportski život Na elnik Op ine Sv. Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi rekao je kako dosad u Op ini nisu mogli prirediti ve i kulturni ili zabavni skup jer nijedan prostor nije bio dovoljno

Sve ano otvorenje održano je prošli petak uz brojne goste i mještane Op ine

PRVOG RUJNA po ela nova vrti ka godina – posjetili smo vrti Smješko u Svetom Martinu na Muri

velik. Otvorenjem dvorane zaživjet e, osim sportskog, i društveni život Op ine Sv. Juraj na Bregu. – Mještanima je ovo bilo potrebno. Sad e se mo i organizirati turniri i utakmice, a možda i boži ni sajam. - rekao je mještanin i student Karlo Megli , kojemu je bilo jako drago što se dvorana nakon toliko obe avanja kona no sagradila.

U slobodno vrijeme dvoranu e mo i koristiti udruge, rekreativci i klubovi s podru ja Op ine Sv. Juraj na Bregu. Uz sportsku dvoranu i tri vanjska igrališta, radilo se i na dogradnji OŠ Ivana Gorana Kova i a. Dogradnjom škole u enici su na raspolaganje dobili etiri nove u ionice, a u itelji ve i broj kabineta, što e uvelike poboljšati radne uvjete u školi.

Ravnatelj Osnovne škole Mladen Beuk poru io je ovom sve anom prigodom: - Djeca su vesela i radosna te jedva ekaju da u u u sportsku dvoranu. Novu sportsku dvoranu koristit e oko 415 školske djece, a olakšat e se nastava tjelesnog, koja se ranije odvijala u u ionici od šezdeset kvadratnih metara.

OP INSKO VIJE E GORNJI MIHALJEVEC

Loši odnosi izme u ravnateljice škole i na elnika?

Vije nik Mladen Borko postavio je pitanje odnosa Osnovne škole Gornji Mihaljevec i lokalne samouprave na aktualnom satu 12. sjednice Op inskog vije a Gornji Mihaljevec, održane u utorak, 9. rujna.

Borko je zaklju io kako odnos izme u ravnateljice i na elnika nije na razini na kakvoj bi trebao biti te apelirao da se uspostave kontakti i time poboljšaju uvjeti za suradnju ovih dviju institucija.

- Iznena en sam Vašim stavom i informacijama koje smo primili.

Molim Vas da iznesete konkretne injenice ako ih imate. Ako postoji neki problemi, vjerujte mi, ja za njih ne znam. - odgovorio je na to na elnik Op ine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec. Uz to je dodao da, što se ti e su inanciranja užina za prošlu godinu, bio je prihva en zaklju ak u kojem se su inanciranje odobrilo, ali da Škola na elniku nije dostavila dopis ni fakturu po kojoj bi nešto trebalo platiti.

Osim toga, vije nik Boris Resman iznio je prijedlog da se izrade kriteriji za ocjenjivanje službenika. Pokrenuto je bilo i pitanje lista “Mihalov an”, koji nije izlazio više od godinu dana, a na elnik je odgovorio da se slaže i da se ta tradicija ne smije prekinuti.

Gost sjednice bio je Franjo Logožar, stru ni djelatnik zaštite i spašavanja iz Nedeliš a, koji je ukratko približio i objasnio prisutnima kako e funkcionirati Plan zaštite i spašavanja te Plan civilne zaštite Op ine Gornji Mihaljevec. Nadalje, Op ina Gornji Mihaljevec dobila je novog vije nika Sinišu Trupkovi a iz Preseke, nakon što je vije nica Marinka Kostanjevi s kandidacijske liste SDP-a iz osobnih razloga podnijela ostavku. Na sjednici je tako er prisustvovao mještanin Franjo Golub, koji je pisanom molbom zatražio dopuštenje za prisustvovanje sjednici. (sh)

AKCIJE DOBROVOLJNOG davanja krvi

Pla pro e kada po ne igra Od 22. do 26. rujna Odlazak u vrti velika je promjena za svako dijete. Reakcije na odvajanje od roditelja razli ite su od djeteta do djeteta. Teta iz vrti a Smješko u Svetom Martinu na Muri Isabela Lisjak rekla nam je da uvijek postoje situacije kad se dijete teško prilagodi na novu okolinu. - To je normalno za svakoga. Dijete najprije mora upoznati odgajatelje, ritam vrti a i drugu djecu. - kazala je teta, i dodala kako svako dijete mora pro i kroz postepenu prilagodbu, ali da su adaptacije na novu okolinu kod njih lagane i kratke jer uvijek vlada vesela obiteljska atmosfera.

Mlada majka Danijela Makovec u vrti u Smješko ima dvoje djece. Mla i sin Niko star je tek dvije i pol godine, a u vrti je krenuo prije tjedan dan. - Kod spremanja zasad nije bilo problema, možda to do e malo kasnije, kao što je bio slu aj sa starijem sinom. - rekla je Danijela Makovec iz Brezovca prilikom razgovora u vrti u Smješko u Svetom Martinu na Muri. Sa starijim sinom, priznala je Danijela, imali su razli ite periode. - Bilo je dana kad nije htio i i u vrti , no danas ga moramo ponekad na silu odvesti doma. - našalila se Danijela Makovec. Druga iju situaciju prilikom prilagodbe djeteta doživjela je Jasmina

Domjani iz Štrigove. Jasmina je majka etverogodišnje Eve, koja je u vrti po ela hodati od listopada prošle godine. - Od tada pla e svako jutro kad se spremamo, ali ubrzo kad do e u vrti sve to zaboravi i po ne se igrati. Ne pla e zbog toga jer u vrti u nije lijepo ili zbog teta, jer tete su predobre, nego je jednostavno takva. Nikako se ne može prilagoditi. - rekla je Jasmina Domjani .

Mlada majka savjetovala bi svim roditeljima koji planiraju upisati svoju djecu u vrti da ne odustaju ako im dijete ne želi i i u vrti . - Treba biti uporan jer e se dijete kad-tad priviknuti i shvatiti da je u vrti u lijepo. Ja ne radim, ali moje dijete ide u vrti zbog društva. Da se tamo malo poigra i stekne prijatelje. - dodala je Jasmina Domjani .

(Sanja Heric)

Majke Željka i Danijela s djecom Ivom, Sarom i Nikom

na osam punktova Gradsko društvo Crvenog križa pokre e novu akciju prikupljanja donacija krvi, koju e od 22. do 26. rujna provesti na punktovima od Svete Marije, preko Gori ana, do Nedeliš a i Šenkovca. Pozivaju se sve osobe dobrog zdravlja da se pridruže akciji i darivanjem male koli ine svoje krvi pomognu lije ni kim ekipama Me imurja u spašavanju ljudskih života.

Donosimo pregled mjesta i vremena samih akcija prikupljanja krvi.

• 22. 9. 2014. godine u POLICIJSKOJ UPRAVI ME IMURSKOJ u AKOVCU od 8 do 12 sati - u prostorijama restorana Policijske uprave me imurske.

• 23. 9. 2014. godine - ŠENKOVEC - od 8 do 11 sati u prostorijama OSNOVNE ŠKOLE "P. ZRINSKI".

• 23. 9. 2014. godine - MESNA INDUSTRIJA VAJDA U AKOVCU u vremenu od 12.30 do 14 sati u prostorijama restorana.

• 24. 9. 2014. godine u NEDELIŠ U u vremenu od 8 do 11 i 11.30 - 14 sati u prostorijama Atona.

• 25. 9. 2014. godine u OREHOVICI u vremenu 8 - 10.30 sati u prostorijama Sportske dvorane.

• 25. 9. 2014. godine u GORI ANU u vremenu 12 - 14.30 sati u prostorijama Doma kulture.

• 26. 9. 2014. godine u SVETOJ MARIJI u vremenu 8 - 10.30 sati u prostorijama Društvenog doma.

• 26. 9. 2014. godine u HODOŠANU u vremenu 12 - 14 sati u prostorijama Osnovne škole.

Pridružite se ovoj nesebi noj akciji koja e nekome u potrebi zna iti spas od gubitka života.

12

Kroz Međimurje

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INE Gori an, Donja Dubrava i Kotoriba privele kraju peti EU projekt

Za kraj turisti ki vodi pod nazivom “Hrvatski cvetnjak” Naglasak je stavljen na postizanje ciljeva održivosti i unaprje ivanja prostora, razvoja konkurentnog gospodarstva te razvoja ljudskih potencijala i lakšeg pristupa strukturnim fondovima EU-a

DONJA DUBRAVA nema jedan, ve tri suvenira

Dravski on, ižma s trdom sarom i dobravski ljuk u minijaturi Donja Dubrava, mjesto smješteno u kutu me imurskog trokuta na samoj rijeci Dravi, ima bogatu tradiciju koja se danas nastoji sa uvati od zaborava. Na inicijativu zamjenika op inskog na elnika Drage Mikulana u Op ini su krenuli u izradu dobravskih suvenira koji e postati zaštitni znak tog mjesta. Prošlost i razvoj mjesta blisko su vezani uz rijeku Dravu. Spomenimo mlinare, ribare, šajkaše (trgovce vodenim putovima), zlatare (zlato se tu ispiralo ve u 15. st.) te ljojsare, ljude koji su vodom dopremali trupce (vezane kao malu splav). Sam geografski položaj uvjetovao je svekoliki razvoj obrtništva pa su u tom mjestu bili nadaleko poznati ižmari. Jedna od takvih

U Donjoj Dubravi održana je završna konferencija projekta EGTC “Mura region”, koji se u vremenskom razdoblju od 1. listopada 2013. do 31. kolovoza 2014. provodio u okviru IPA programa prekograni ne suradnje Ma arska - Hrvatska. Vrijednost cjelokupnog projekta je 126.500 eura. Na Op inu Gori an otpada 34.555 eura, Op inu Donji Vidovec 11 tisu a eura i Op inu Donja Dubrava 8.600 eura. U projektu su sudjelovale op ine Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec s hrvatske strane te Op ina Serdehelj i Sveu ilište Pannonia s ma arske strane.

Naglasak je bio stavljen na postizanje ciljeva održivosti i

tradicija je i starinski uzgoj luka jer su Dobrav ice bile poznate kao vrsne “ljukarice”. U etvrtak, 28. kolovoza u Op inskoj vije nici uprili ena je promocija suvenira.

Dobravski on - kao simbol života uz Dravu, dobravski ljuk - kao autohtona sorta i ižma s trdom sarom - kao simbol obrtništva odsad e biti njihov brend s kojim e se promovirati diljem Hrvatske, ali i van nje.

Uz predstavljanje suvenira promoviran je Turisti ki vodi kroz Donju Dubravu u kojem možete saznati sve o turisti koj i ugostiteljskoj ponudi mjesta te brošura o luku i jelima od luka. Izra ene su i nove razglednice na kojima se nalaze znamenitosti i tradicija Donje Dubrave. (alf)

idejni projekt za komunalnu infrastrukturu u Poduzetni koj zoni i studiju za obnovljive izvore energije. Sve tri op ine izradile su zajedni ku plan razvoja turizma koji obuhva a razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Predstavljen turisti ki vodi Na kraju konferencija predstavljen je turisti ki vodi kroz naselja Me imurske županije pod nazivom “Hrvatski cvetnjak”.

Njegova izrada inancirana je iz ovog programa. Sadržaj vodi a rezultat je terenskog istraživanja koje je provodila tvrtka 3 BL Consulting j.d.o.o. u suradnji sa studen-

tima. U istraživanju su aktivno sudjelovali predstavnici uklju enih jedinica lokalne samouprave. Vodi em koji je tiskan u pet tisu a primjeraka obuhva eno je osamnaest naselja u Me imurju, gdje se nastojalo dati osnovne informacije o svakom pojedinom mjestu, istaknuti prirodne i kulturne znamenitosti, turisti ke potencijale, spomenuti udruge koje aktivno promi u kulturni život svakoga pojedinog mjesta te istaknuti ostale prepoznatljivosti.

Svoj obol konferenciji dali su lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, predvo eni s prof. Antunom Horvatom. (alf)

AKCIJA “Kotoriba – me imurski cvijetnjak”

KOTORIBA

Tristo tisu a kuna za zamjenu krovišta mrtva nice Zgrada mrtva nice u Kotoribi izgra ena je prije 35 godina pa se name e potreba njezine adaptacije, prije svega zamjene krovišta te proširenja i ure enja sanitarnog vora. Zato je Op ina Kotoriba dala izraditi projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju cijele zgrade mrtva nice, koja obuhva a zamjenu kompletnog krovišta s kojim e se dobiti i dio natkrivenog prostora “oproštajnog trga” iza mrtva nice, proširenje i ure enje sanitarnog vora te adaptaciju i ure enje

unaprje ivanja prostora, razvoja konkurentnog gospodarstva te razvoja ljudskih potencijala i lakšeg pristupa strukturnim fondovima EU-a. Sve sudionike završne konferencija u ime doma ina pozdravio je na elnik Op ine Donja Dubrava Dražen Miser, koji je zahvalio svima koji su kroz održane radionice davali smjernice u provo enju projekta. Izrazio je zadovoljstvo što su isti odradili na najbolji mogu i na in, što u kona nici doprinosi daljnjem razvoju ovih triju me imurskih op ina. Op ine Donja Dubrava i Gori an u okviru projekta izradile su svaka svoju strategiju razvoja naselja, dok je Op ina Donji Vidovec izradila

ostalih prostorija uklju uju i i zamjenu stolarije. S obzirom na ve i obim radova i potrebu korištenja mrtva nice tijekom radova, rekonstrukcija e se izvesti u više faza. U prvoj fazi izvest e se radovi na zamjeni krovišta s postavljanjem novog crijepa, za koje je nakon provedenog postupka nabave ugovoren izvo a radova, a vrijednost radova prve faze s PDV-om iznosi 297.110 kuna.

Radovi bi trebali zapo eti ovih dana i biti završeni tijekom listopada. (alf)

Tomislav Škoda - najljepše ure eni prozori

Prema uhodanoj tradiciji, uo i Dana op ine Op ina Kotoriba provodi akciju “Kotoriba – me imurski cvijetnjak”, kojom želi nagraditi mještane koji ure uju svoje dvorište, prozore i balkone, ali isto tako motivirati i druge da ih u tome slijede.

Op insko povjerenstvo je u petak, 5. rujna tražilo i obišlo obitelji za koje su smatrali da ih je vrijedno uklju iti u akciju. Za najljepše dvorište izabrano je ono koje ure uje Ružica

Nagrade idu u ruke Ružici Kalini i Tomislavu Škodi Kanižaj iz Murske ulice 54 A, najljepši balkon ima Ružica Kalini iz Školske ulice 38, dok najljepše ure ene prozore ima Tomislav Škoda iz Školske ulice 18. Povjerenstvo je za ure enje dvorišta pohvalilo Slavicu Fuš iz Ulice A. Stepinca 34, a za ljepotu prozora Emilju Snopek iz Ulice S. Radi a 18. Svi oni e u nedjelju, 14. rujna u sklopu kulturnog programa ispod šatora uz Dane op ine primiti op inska priznanja u vidu plaketa i cvjetnih sadnica. (alf)

Ružica Kalini - najljepše ure eno dvorište

ZMAJARSKI KLUB “Rode” Prelog

MADRACI

TARTAN j.d.o.o.

Zinke Kunc 24 Čakovec (Jug) tel: 040/363-675

200x90.................od 329,00 kn 200x160...............od 649,00 kn 200x180...............od 699,00 kn 120x60 (dječji)......od 259,00 kn

mail:tartan.ck@gmail.com www.tartan.hr

(izdrada po mjeri, povoljna dostava)

VELIKI IZBOR TKANINA ZA TAPECIRANJE -

jastuci štep deke posteljine umjetničke slike

Održan modelarski susret Zmajarski klub “Rode” ve tradicionalno zajedno s modelarskim klubom Zapad Zagreb održava Modelarski meeting prvi vikend u mjesecu rujnu, tako i ove godine po tre i put, 6. i 7. rujna. Na dvodnevnom druženju prisustvovalo je 70-ak modelara iz cijele sjeverozapadne

Hrvatske. Posjetitelji su mogli razgledati razne zra ne modele, ali i vodene, te uživati u njihovim vratolomijama i natjecanju. Ove godine po prvi put se na modelarskom meetingu predstavio i klub doma in, ZK “Rode”, sa svojom modelarskom skupinom koja je zapo ela s radom ove

godine, a može se pohvaliti da ima ve nekoliko modelara i modela svih vrsta, od jedrilica do kvadrokoptera. Unato prevrtljivom vremenu, svi su se dobro zabavljali i družili te ostali dugo u no , kada su mogli vidjeti i specijalne no ne efekte pojedinih modela. (j, lk)

12. rujna 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Didaskovi tečajevi stranih jezika za poslovne ljude Popularna izreka kaže da čovjek vrijedi koliko jezika govori. Didasko predstavlja učenje jezika kao jedno od najunosnijih ulaganja u budućnost. Budite spremni uložiti Svi koji žele proširiti svoj stručni rječnik, dobiti sigurnost u govoru s inozemnim klijentom ili pripremiti prezentaciju na njemačkom, engleskom ili nekom drugom stranom jeziku dobro su došli u Jezično edukativni centar Didasko. Sa sjedištem u Čakovcu i Prelogu, ovaj jezični centar nudi vam individualna rješenja i prilagođava se potrebama svake irme i djelatnika. Naši stručni predavači ciljano obrađuju sadržaje namijenjene stupnju znanja polaznika s naglaskom na potrebna težišta i jezične vještine. Svejedno da li je riječ o individualnoj nastavi, crash tečaju, inhouse grupi ili općem poslovnom jeziku: želje, strateško planiranje i vremensko razdoblje su smjernice po kojima se radi u Didasku.

Zbog užurbanog privatnog i poslovnog života čija je posljedica nedostatak vreme-

na stručni predavači nastavu održavaju i u poslovnim prostorija vaše irme. Tako polaznici ne trebaju trošiti dragocjeno vrijeme na prijevoz nego se u potpunosti mogu posvetiti svom usavršavanju stranog jezika. Upravo kratki ubrzani tečajevi polaznika dovesti će vas do željenog cilja te pružiti učinkovitu pripremu za rad i život u inozemstvu. Za sve one koji trebaju potvrdu o pohađanju veri iciranog programa tu je svjedodžba (upis stupnja u e-radnu knjižicu) te ponuda međunarodnih ispita. Tečajevi stranog jezika leksibilni su i isključivo prate potrebe polaznika. Uvjerite se i sami u to putem besplatnih konzultacija i prvog besplatnog sata kako biste donijeli pravu odluku za vašu budućnost. Nazovite već danas 391 072 ili pošaljite e-mail na info@didasko.com.hr

SEOSKE IGRE U ŠTEFANCU

Veliki Štefanec, Mali Štefanec i Novo Selo dobro se zabavili PRAZNIK BU u Središ u ob Dravi

Me imurska gruda osvojila drugo mjesto u kuhanju gulaša od tikve Udruga Me imurska gruda iz Dunjkovca sudjelovala je na takmi enju u kuhanju gulaša od kve u sklopu 12. po redu tradicionalne manifestacije “Praznik bu – dan otprtih vrat oljare Središ e ob Dravi” u susjednoj Republici Sloveniji. Ekipa Me imurske grude u sastavu Mladen Podvezanec, Branko Horvat i Tihomir Štefulj bila je jedina iz Hrvatske te je osvojila odli no drugo mjesto u konkurenciji od trinaest kuharskih ekipa.

Uz lanove udruge Me imurska gruda u izložbeno-prodajnom dijelu manifestacije sudjelovale su i lanice Udruge žena Dunjkovec, koje su se predstavile s cekarima i umjetnim cvije em. Manifestaciju su pohodili i lanovi udruge Hras nka iz Dunjkovec-Prete nca koji su morali sudjelova u sportskim igrama.

Igre se ove godine, nažalost, nisu održale zbog lošeg vremena.

Nakon cjelodnevnog druženja u susjednom Središ u ob Dravi svi sudionici iz Dunjkovca i Prete nca ku i su se vra li puni lijepih dojmova.

Agilna Udruga mladih Štefanca pobrinula se da i ove godine dvodnevno obilježavanje Dana mjesta protekne u sportskom i zabavnom duhu. I dok su prvi dan manifestacije u prvom planu bili dužnosnici Grada akovca i Mjesnog odbora, drugi dan na svoje su došli sami mještani. Skupivši se na nogometnom igralištu NK-a Jadran, družili su se, ali i natjecali, u seoskim igra-

ma. Podjela ekipa išla je tradicionalno: Veliki Štefanec, Mali Štefanec i Novo Selo.

Same pak discipline bile su: me imurska alka, rolanje valjka, bacanje vodenih balona, potezanje užeta, ispijanje piva, prenošenje vode te žaganje trupaca. Sve se to odvijalo pod budnim okom sudaca koji su na kraju presudili u korist ekipe iz Malog Štefanca.

Pobjedni ka ekipa DVD-a Štefanec u kuhanju gulaša: Filip Kozar, Sara Bašek, Tihana Vugrinec, Šejla Štefi ar

Bez imalo ljutnje i me usobne zavisti svi su se potom okrijepili gulašem. I tu se radilo o natjecanju izme u Udruge žena, ekipe NK-a Jadran,

TURISTI KA ZAJEDNICA Op ine Nedeliš e uspješno provela još jednu akciju

Kišna jesenska biciklijada okupila više od dvjesto sudionika U subotu, 6. rujna održana je jesenska biciklijada Stazama op ine Nedeliš e, na kojoj je usprkos kišnom vremenu sudjelovalo 230 biciklista. Biciklijada je startala od Lova kog doma u Nedeliš u, kada je po ela padati kiša koja ipak nije obeshrabrila bicikliste, te ih je ve ina odvozila cijelu trasu. Otprilike polovina sudionika posjetila je manifestaciju “Praznik bu u Središ u ob Dravi”, koja je bila predvi ena kao dio biciklijade. Nakon degustacija i obilaska manifestacije u Sloveniji, biciklisti su nastavili vožnju prema

DVD-a Štefanec te Udruge mladih.

Siti i ne previše umorni, dan su završili zabavom do jutra uz Aqvarium bend. (vv) re anu, gdje ih je ekala okrjepa. Vožnja po kišnom jesenskom danu završila je u Lova kom domu u Nedeliš u, a tamo ih je do ekao topli obrok koji je i više nego dobro došao za promrzle bicikliste. Sudionici su se složili da kiša ipak nije mogla pokvariti dobru atmosferu biciklista koji se rado odazivaju biciklijadi koju organizira TZO Nedeliš e. lanovi Biciklisti kog kluba “Letina” pobrinuli su se za ozna avanje staza, kao i vo enje biciklista tijekom biciklijade, a pripadnici DVD-a Nedeliš e, Gornji Kuršanec, Puš ine, Gornji Hraš an i Macinec olakšali su posao Prometnoj policiji PU me imurske i osigurali prelazak prometnica. lanice Mažoretkinja Nedeliš a pobrinule su se za evidentiranje sudionika i podjelu okrjepe na punktovima. Ovom prilikom zahvaljuje se djelatnicima tvrtke Chaky koji su intervenirali u slu aju kvara bicikla, te tvrtki Agrome imurje koja je za sve sudionike osigurala jabuke.

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

12. rujna 2014.

BERBU KRUMPIRA kvari loše vrijeme, a kakva e ona biti ovisi o terenu gdje je posa en

Ili je odli an ili ga nema - Di su dobre zemlje, dober je i krumpir. stali su u obranu me imurskog krumpira Hajdarovi i iz Pribislavca, koje smo posjetili u berbi krumpira “po starinski” Krumpira ili ima ili nema.

Tamo gdje je voda dugo stajala potpuno je nestao, na mjestu gdje se voda nešto manje zadržala truli, a gdje je bilo puno vlage krumpir je velik i debeo, ali i crn iznutra. To je kratki opis ove sezone krumpira, kažu nam mnogi njegovi proizvo a i.

- S krumpirom i vremenom nemamo sre e ve nekoliko godina. Ako je sušna sezona, krumpiri su kak špekule, a ako je puno vlage, debeli je, ali rni znutra. - pri aju nam bera i iz Pribislavca, Alojz i Marija Hajdarovi , kojima je u pomo prisko io i brat blizanac uro Hajdarovi .

- Kak vidite, krumpira beremo po starinski, na ruke.

Imamo zasa eno na toj parceli oko tisu u klaftri. Svoj bera nemamo, a ve nebremo dobiti nikoga. Si su v polju i saki bere svojega. Bojidu se pak dež a jer onda nebreju v polje s velikim traktorima i još vekšim bera ima. Mo imo se, kaj da vam drugo velimo, nebremo zemlju ostaviti sam tak praznu.

Doista se danas rijetko može vidjeti ljude na koljenima kako ru no beru krumpir. Zemlja je još dosta vlažna, blato je pa i veliki bera i imaju probleme, a nerijetko "zabrazde" i treba ih iz blata

izvla iti velikim traktorima.

Na nižim parcelama voda još stoji i jednostavno se ne može u polje. A vrijeme leti, krumpir dosiže zrelost i mora se pobrati. Kažu nam, u takvoj vlazi krumpir ponovno po inje tjerati klice i onda to nije to.

Našem krumpiru ne treba loša reklama Stoga se koristi svaki dan bez kiše i bere se pošto-poto jer ve prijeti novi val kiše i hladno a.

- Sako leto velimo da pozabimo ovu sezonu. Gore nebre biti. No, onda je drugo leto još hujše i nikak na zelenu granu. No, kaj ne bute mislili da je sav me imurski krumpir takši hudi. Gnjili vam je sam tam di je teška zemlja i nisko.

Tam pak di su dobre zemlje dober je i krumpir, ipak su stali u obranu me imurskog krumpira Hajdarovi i jer kažu - ne bi mu htjeli dati lošu reklamu.

Puno kiše i vlage u zraku pogodovalo je ovo ljeto i razvoju bolesti, pogotovo pepelnice, pa je najtraženija osoba bio Milorad Šubi i njegove preporuke o zaštiti. Bez odgovaraju e zaštite, što automatski pove ava troškove proizvodnje, dosta uroda bi propalo. No, kako su ulaganja u proizvodnju ionako velika,

- Kak vidite, krumpira beremo po starinski, na ruke

kažu, nije vrijeme za neozbiljnost pa su se svi ozbiljniji proizvo a i pridržavali strogo savjeta Savjetodavne službe i uspjeli spasiti ve inu uroda.

- Još d a s u t a k ozbiljni i trgova ki centri i pridržavaju se dogovora i ne snižavaju cijenu krumpiru, odnosno ne ucjenjuju

nas - kaže Dragutin Taradi, predsjednik Udruge proizvo a a merkantilnog krumpira MŽ-a - nama proizvo a ima bilo bi bolje.

Naime, dogovorimo jednu cijenu, oni krumpir stave na akciju i prodaju ga prakti ki badava. Druga pak je pri a isplata koja redovito kasni.

Iz godine u godinu ponavlja se ista pri a o cijeni krumpira. Na nivou Udruge dogovori se jedna, no toga se ne drže svi. Cijenu, naime, ruše trgova ki centri, mali proizvo a i koji nemaju skladište i prodaju ga prvim prekupcima koji do u pošto-poto. Tu su i pakirnice koje tako er nemaju jedinstvenu otkupnu cijenu. Stoga i nije udno da sve više manjih proizvo a a propada ili pak se okre u drugim kulturama, a opstaju samo najja i i najve i koji su proizvodnju digli na nivo EU-a i svojim proizvodom mogu parirati svima, bez ikakvog straha.

Ho e li bit i dost a me imurskog krumpira, razli ite su procjene. Mi se uzdamo u rije i predsjednika Udruge koji kaže da e ga biti dosta.

NIKAD ZAHTJEVNIJA GODINA i za me imurske vinogradare

Kiša kvari berbu i kvalitetu grož a U Me imurskom vinogorju, kao najsjevernijoj hrvatskoj vinogradarskoj regiji, ina e prosje no godišnje bilježimo 808 mm oborina, od ega u razdoblju vegetacije biljaka pada oko 450 mm kiše. Na mjernom lokalitetu Trnov ak u vinskoj sorti rajnski rizling od 1. sije nja do 3. rujna ukupno je tako zabilježeno ak 843,8 mm oborina PIŠE: SANJA HERIC - Imamo puno više kiše nego što je to uobi ajeno, a loza zasa ena u našim podnebljima jednostavno se ne može nositi s povišenim koli inama padalina. Zbog toga su grozdovi po eli trunuti i propadati. Pojavila se i siva plijesan. - rekao nam je vinogradar i vinar Branimir Jakopi iz Orehov aka, te dodao kako je u ovom trenutku stanje vinograda vrlo loše.

Zbog prekomjernih padalina bilo je potrebno ove godine obaviti više od 50 posto tretiranja nego prosje nih godina. Svi vinogradari koji su preskakali zaštite prije cvatnje imali su problema s dvije osnovne bolesti u našem kraju: pepelnicom i plamenja om (peronosporom).

- Ove godine nismo imali nekih ozbiljnih peripetija.

Istina je da je bilo više zaštite, ali zdravstveno stanje grož a bilo je jako dobro. Zbog toga mi je sad krivo što je ovakvo vrijeme, ali na to se ne može više utjecati. - napomenuo je Jakopi . Ovakvu tešku i zahtjevnu godinu ne pamti u svom vinogradu, a s kolegama svakodnevno razmjenjuje mišljenja i iskustva. Nakon kiše namjerava krenuti u podbiranje grozdova. - Sad nas o e-

Grož e je zbog kiše po elo trunuti i propadati

kuje jedan drugi problem. Vinogradi su natopljeni vodom i teško e se voziti vinogradom i dopremati grož e do preše. istaknuo je Jakopi .

U ionica u polju Zdravstveno stanje grož a bit e još jedan od presudnih imbenika, zaklju ak je i stru nog skupa vinogradara održanog u organizaciji Savjetodavne službe podružnice Me imurske županije, u sklopu obilježavanja jubilarnog 15. dana vinograda.

Na istom je nakon pregleda vinograda (vinske sorte sauvignon i graševina) i osvrta na program usmjerene kemijske zaštite iznesena problematika u ovogodišnjoj proizvodnji s

podacima o kretanju še era i kiselina u grož u po dominantnim sortama. Takozvana u ionica u polju za vinogradare i vinare svake se godine održava na drugoj lokaciji, uz doma instvo jednog od vinara, a ove je godine stotinjak njih ugostio OPG Haži , u svojoj istoimenoj Vinskoj ku i u Jurov aku, koju je posjetio i zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi .

U Me imurskom vinogorju, kao najsjevernijoj hrvatskoj vinogradarskoj regiji, ina e prosje no godišnje bilježimo 808 mm oborina, od ega u razdoblju vegetacije biljaka pada oko 450 mm kiše. Na mjernom lokalitetu Trnov ak u vinskoj sorti rajnski rizling

od 1. sije nja do 3. rujna ukupno je tako zabilježeno ak 843,8 mm oborina.

U takvim je uvjetima prema podacima i preporukama Savjetodavne službe trebalo poduzeti 50 posto više usmjerenih mjera zaštite vinograda protiv štetnih organizama, poglavito najvažnijih bolesti pepelnice i plamenja e. Unato nepovoljnim uvjetima koje je donijela ova godina, vinari i vinogradari nadaju se da e stru noš u i znanjem stvoriti vino kojim e zadržati primat u vinarstvu naše regije.

Branimir Jakopi kaže da ne pamti ovako zahtjevnu godinu u vinogradima

12. rujna 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Zelju pada cijena

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika

6 kn/kg

- zelje, crveno i bijelo

5 kn/kg

- luk, crveni i bijeli

Iako raznovrsna, ponuda povr a na akove kom placu polako se smanjuje.

Doma e raj ice gotovo da viĹĄe ni nema, pri kraju su i paprika te krastavci. O ito je kako se bliĹži jesen, ĹĄto se najviĹĄe vidi po ponudi jesenskih salata. Naime, ima sve viĹĄe endivije, radi a, cikle i krumpira, a i cijena zelju polako pada. I dok je protekli tjedan svaka klupa bila prepuna paprike, ni nje viĹĄe nema u takvom obilju.

Prona e se neĹĄto feferona, rog paprike te babure.

Iako standardni prodava i i dalje mame svojom ponudom, pravi je uĹžitak proĹĄetati oko klupa malih proizvo a a, tzv. kumica.

Iako prakti ki nevidljive, kod njih se doista moĹže svaĹĄta na i, no, naĹžalost,

5 kn/kg

- krastavci

- jaĹĄlek - eĹĄnjak - grincajg - salata endivija - patlidĹžan

5-7 kn/kg 20 kn/kg 30-40 kn/kg 5 kn 10-12 kn/kg 10 kn/kg

- mrkva

6 kn/kg

- perĹĄin

15 kn/kg

- cikla - mahune - jabuke

5 kn/kg 10kn/kg 4 kn/kg

u malim koli inama. Ima oraha, ljeĹĄnjaka, tikvica svih vrsta i veli ina, pokoji paket malina ili kupina, ĹĄljiva, jabuka, crvene kolerabice, brokule, cvjeta e. No, uz raznoliku robu srda ne prodava ice uvijek su spremne uz povr e dati i pokoji savjet te recept.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivťa Veterinarska stanica d.o.o. akovec): deŞurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIĹ E: Veterinarska ambulanta Mursko SrediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ TRIGOVA: Veterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAĹ INEC: Ambulanta DomaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Tularemija I ove lovne godine pribliĹžava se sezona lovidbe zeca, stoga evo nekoliko re enica o jednoj vaĹžnoj bolesti.

Tularemija je zarazna bolest preteĹžno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na doma e Ĺživotinje i ovjeka (zoonoza), akutnog je ili kroni nog toka.

respiratorni trakt (kontaminiranom praĹĄinom) ili kroz koĹžu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.).

Za bolest su prijemljive brojne vrste Ĺživotinja. Otprilike u dvadesetak vrsta Ĺživotinja utvr ena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica, gmazovi i Ĺžabe.

Etiologija i epizootiologija: Uzro nik je Francisella tularensis. Od doma ih Ĺživotinja bolest je utvr ena kod ovce i pasa , a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za ovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirana voda i hrana.

Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste Ĺživotinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se in iciraju aportiraju i ubijene ze eve ili ptice.

Uzro nik ulazi u Ĺživotinju i ovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i

Razudbeni nalaz: Kod akutnih slu ajeva nalaze se hiperemije larinksa i plu a, plu i edem, akutni gastroenteritis, pove ani limfni vorovi, osobito mezenterijalni i slezena.

Obi no nema krvarenja.

Kod kroni nih slu ajeva nalaze se mrĹĄavost, anemija, nekroti ni vori i u jetri, slezeni, plu ima, uop e na ulaznim vratima infekata u koĹži (ubod krpelja) , nekroti na ĹžariĹĄta, pleuritis i bronhopneumonija.

Klini ki nalaz: Ovca. Bolesne ovce su nevesele, apati ne, ne jedu, zaostaju za stadom, ĹĄepaju, temperatura im je do 41,6 C

, slabe su u zadnjem kraju, a u koĹži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

Pas. MrĹĄavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po povrĹĄini tijela, jako pove ani limfni vorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec. Senzorij bolesnog zeca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaĹĄi se ovjeka. Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bjeĹžati. Obi no smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %. Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.

Dijagnoza: Tularemija e se jedva mo i klini ki prepoznati, ipak moĹže se posumnjati u nju ako postoji epizootioloĹĄka indikacija.

PatoloĹĄko- anatomski moĹže se zaklju iti na tularemiju ako postoje nekroti ni vori i sastavljeni od vrlo Ĺžilave gotovo gumozne mase. Tularemija se moĹže sigurno dijagnosticirati bakterioloĹĄki,

imunoloĹĄki , i bioloĹĄkim pokusom. Za Ĺživota pretragom nekroti nih vori a ekstirpiranih pove anih limfnih vori a, a postmortalno pretragom promijenjenih djelova organa. Imunitetski moĹže se za Ĺživota dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomo u alergena tularina. BioloĹĄki pokus vrĹĄi se na zamor adi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama moĹže se utvrditi tzv. anamnesti ka dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnosti ki treba isklju iti pasterelozu i pseudotuberkulozu.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Lije enje: Bolesne Ĺživotinje treba neĹĄkodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge Ĺživotinje i ovjeka (vidi pro ilaksa) pa ih ne treba lije iti. Mogu se izlije iti streptomicinom.

Pro ilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uniĹĄtiti izvore i rezervoare infekcija.

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

12. rujna 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

12. rujna – Dan ploda Povoljan dan za sijanje ozimih žitarica te spremanje vo a. U vremenu za ubiranje plodovi se bolje uvaju, pogotovo zimnica, slatka, kisela i slana.

13. rujna – Dan ploda Još jedan povoljan dan za zimnicu, jer ajvaru treba barem dva dana da se završi prerada.

14. rujna – Dan ploda od 9 do 19 sa Ako niste presadili jagode, to još možete, pogotovo ako niste mogli prije zbog puno padalina.

15. rujna – Dan korijena Povoljno vrijeme za iskapanje krumpira, batata.

Ako vam mogu nos dozvoljavaju, pripremite j tlo za jesensku sadnju luka, ešnjaka.

Pitomi kesten (Castanea sativa) Bila je blaga zima, rano je došlo prolje e, ljeto je bilo kišno... i sad dolazi jesen. Jesen s puno kiše.

Ne emo tugovati. Od svega treba uzeti ono najbolje. Kesteni su de initivno bolji dio jeseni.

Kesten je dugovje no drvo otporno na sušu i uspijeva na suhoj plodnoj zemlji. Drvo kao drvo cijenjeno je u gra evinarstvu.

Ba ve izra ene od kestenova drveta vrlo su cijenjene i tražene. Kao drvo za ogrjev koje slabo dimi u SAD-u se koristio u vrijeme prohibicije za ilegalnu proizvodnju alkoholnih pi a. Tu njegovu karakteristiku je dobro upamtiti, zlu ne trebalo, bude li trebalo sa uvati našu šljivovicu od izumiranja.

U posljednje vrijeme kesten je vrsta ugrožena napadom gljivice koja uzrokuje rak kore pitomog kestena. Zbog hranjivog ploda i trajnog drveta sadio se na tradicionalnim putovima Rimljana. Kesten je simbol isto e jer je ljuska u kojoj se nalaze kesteni puna bodljika, a iznutra je ist i mekan.

Obrnuta kombinacija od nekih ljudi.

Kesten e, ako mu dozvolimo, narasti do 30 m. On je listopadno drvo umjerenog i submediteranskog podru ja, guste i bujne krošnje. Kora mu je u mladosti glatka, maslinastosme a, sa svijetlim pukotinama, poslije sme osiva i uzdužno ispucana.

Listovi su mu naizmjeni ni, bodljasto-pilasti; lisna plojka tvrda, kožasta; duga 8-23 cm i široka 4-8 cm; na licu gola, tamnozelena, sjajna; na nali ju dlakava (poslije ogoli), svijetlozelena do sivkasta. Peteljka duga 0,5-3 cm. Zalisci dugi 1,5-2 cm, dlakavi, dosta rano otpadaju. Muški cvjetovi u grupicama od po tri i više, skupljeni u uspravne 10-30 cm duge prividne klasove s dlakavim vretenom; pri njihovoj osnovi nalaze se ženski cvjetovi koji su skupljeni u grupicama od po 3-7 u zajedni koj kupoli. Kesteni cvatu znatno nakon listanja, te šumi daju zlatnozelenu boju. Plod je jednosjemena, rje e dvosjemena oraš ica, s kožastom, tamnosme om, sjajnom ljuskom; u zajedni koj bodljikavoj kupoli razvijaju se naj eš e tri ploda.

Obožavam brati kestene. Kesteni su simbol jeseni. Nije važno sije li sunce, je li magla, pada li dosadna kiša ili je pljusak. Nekoliko divnih, sme ih plodova kestena u šuštavom liš u... i moja duša vrtlarska pjeva pjesmu života. Volim kad no u sanjam kako razgr em mokro liš e i nalazim tamo - a što nego kestene. Kompleksi majke hraniteljice nisu više tako popularni otkad su svi na dijetama, ali je u tome nešto više od snova o hrani.

To su snovi o nastavku.

Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

16. rujna rujn – Dan korijena do 16 sa .

Od 17 ssa biljke cvijeta Nastupil je vrijeme za presadnju te planirajte Nastupilo što ete presadi od trajnih biljaka ove jeseni.

17. rujna rujn – Dan cvijeta Povoljno za rad s p elama, te za ribanje kupusa za zimu. Kiseli kupus najbolje e uspje ako smo ga sijali i njegovali u dane lista, dva puta poprskali pripravkom 501 na dane lista te posljednji put za bolju aromu na dan cvijeta.

Kupus režemo, skladiš mo ili ribamo na dan cvijeta ili ploda.

18. rujna – Dan cvijeta Još je povoljno vrijeme za sjetvu biljaka za zelenu gnojidbu. Padaline ne e ispra zemlju ako su površine zasa ene biljkama, a na prolje e ih samo obradimo u tlo.

Drugi biološko-dinami ki pripravci

Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun Pripravak s tim imenom razvila je Marija Thun te je namijenjen poticanju i ubrazavanju pretvorbe i života u tlu.

Na po etku je bio namijenjen za upotrebu u podru ju gdje zbog pomanjkanja gnoja, a tako er i komposta, nije bilo mogu nosti za pozitivno djelovanje kompostnih pripravaka na obra enim površinama. Pripravak iz kravljeg gnoja po Mariji Thun poboljšava strukturu tla i pove ava prinose, ja a i nadopunjuje djelovanje kompostnih pripravaka i pripravaka za prskanje, koje, naravno, ne može zamijeniti. Pripravak se

pokazao izuzetnim nakon ernobilske katastrofe.

Unato ina e jake kontaminacije podru ja, prinosti vrtlara koji su esto upotrjebljavali pripravak od kravljeg gnoja po Mariji Thun nisu pokazivali nikakvu radioaktivnsot.

To nam pokazuje da pripravak ima jako vlastito pozitivno zra enje, te da odbija negativno radioaktivno zra enje.

Prskanje s tim pripravkom preporu ujem kod obrade zelene gnojidbe ili kod rasipavanja gnoja ili komposta barem jedanput. Tako er ga prskamo i kod jesenskoga dubokog oranja.

VRTLARICA MARIJA SABOL EC iz Ivanovca

Ljudi zastajkuju i pitaju za savjet

Mali, ali s puno pažnje obra en i njegovan vrt obitelji Marije i Jurja Sabol eca u Ivanovcu svojom ljepotom privla i pažnju stanovnika naselja. Nije rijetkost - kaže nam gospo a Marija - da ljudi zastajkuju, pitaju za tajne uspjeha pojedinih kultura, mole za reznice ili pak sjeme. Naime, poznato je kako siju uglavnom svoje sjeme koje uspiju sa uvati od zasa enih biljaka. Trenutno se u njihovom vrtu za “branje” sjemena uvaju krastavci koji svojom veli inom i žutom bojom ne mogu izmaknuti oku prolaznika. Doduše, doznajemo, za ure enje i njegovanje vrta i biljaka zadužen je uglavnom gospodin Juraj, dok ona caruje u kuhinji i u ku i. A da se vrtu posve uje posebna pažnja, vidi se po postavljenoj mreži protiv tu e, pedantno napravljenim gredicama bez trunke korova.

U njihovom se vrtu i korov odvaja. Onaj koji ima sjeme ide u vre u za biootpad, dok se ostali ostavlja na mjestu za kompost. I dok bere svoje posljednje ovosezonske paprike, gospo a Marija žali se na ovu sezonu. Kaže kako su joj kiša i loše vrijeme uništili raj icu koju je ve prije morala po upati. A imala je prijašnjih godina plodove kakvih nema ni na slici. Ni krastavci nisu nešto ove godine i njih je osušila bolest. No, sve u svemu, ipak su se nauživali plodova svoga malog vrta.

12. rujna 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ORGANIZACIJI Lova kog društva “Patka” održan Memorijal “Dragutin Cenko”

Natjecali se u ga anju te kuhanju bogra a od divlja i pno se natjecalo 56 muškaraca i 12 žena. Kod pojedinaca najbolji je bio Božidar Kedmenec iz TK-a Sveta Marija, drugo mjesto pripalo je natjecatelju NK-a Mladost Sveta Marija Marijanu Pongracu, a tre e Ivanu Kranjecu iz Podružnice umirovljenika Sveta Marija. Kod žena najbolja je bila Franciska Kvakan iz Društva žena “Amalija Kranjec” Sveta Marija, a drugo i tre e mjesto pripalo je njezinim kolegicama iz istoga društva, Maji Balažin i Katarini Jambreši .

Vidovski zlatari skuhali najbolji bogra od divlja i U nedjelju, 31. kolovoza lanovi Lova kog društva “Patka” Donji Vidovec / Sveta Marija sedmu godinu zaredom organizirali su druženje lovaca i lanova udruga iz Donjeg Vidovca, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Manifestacija koja je održana na prostoru njihovog doma nosi naziv Memorijal “Dragutin Cenko” i organizira se u znak sje anja na tragi no preminulog lovca Dragutina Cenka iz Donjeg Vidovca. Memorijalno natjecanje u ga anju održano je za lanove LD-a u kategoriji seniora I i II te veterana.

Antunu Igrecu prijelazni pehar U seniorskoj kategoriji I najbolji je bio Antun Igrec, kojemu je pripao prijelazni pehar, drugo mjesto pripalo je Dejanu Kanižaju, a tre e Željku Gosari u. Kod seniora II pobijedio je Marko Kopasi , drugi je bio Ivan Bari , a tre i Josip Kedmenec. Kod veterana prvo mjesto osvojio je Zvonimir Lukša ispred Stjepana Matulina i Dušana Dragi a, dok je u ga anju fer play pobijedio Dejan Kanižaj, drugi je bio Josip Mihalac, a tre i Franjo Mu i .

Oni su primili medalje. Ga anje glinenih golubova, ga anje

zra nom puškom i pra kom održano je za muške lanove udruga, njih osamnaest.

Tenis klub i Društvo žena najbolji u ga anju U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili strijelci Tenis kluba Sveta Marija, drugi su bili natjecatelji NK-a Mladost Sveta Marija, a tre i natjecatelji udruge Ran iz D. Mihaljevca. Žene su se natjecale u ga anju zra nom puškom i u pikadu. Tu su najbolje bile natjecateljice iz Društva žena “Amalija Kranjec” Sveta Marija, druge su bile lanice KUD-a “Ivan Musta -Kantor”, a tre e lanice Podružnice umirovljenika Sveta Marija. Uku-

Po prvi put održano je i natjecanje u kuhanju bogra a od divlja i. Izme u deset ekipa, prema ocjeni žirija u sastavu ur ica Slamek, Franjo Zvonar i Dragutin Šeremet, najbolji bogra pripremili su lanovi Moto nauti kog kluba “Vidovski zlatari”, drugi su bili kuhari iz udruge mela Sveta Marija, a tre e su bile kuharice Društva žena “Amalija Kranjec” Sveta Marija. Rije i zahvale sudionicima je uputio Josip Mihalac, predsjednik LD-a “Patka”, koji je uz Franju Zvonara podijelio nagrade najboljima. Uslijedio je i zabavni dio, za koji su se pobrinuli tamburaši KUD-a “Ivan Musta -Kantor”. (alf)

ŠTRIGOVSKI “FAZAN” u akciji

Nova eka u estijancu Lovci Lova kog društva “Fazan” iz Štrigove bili su marljivi tijekom ljeta pa su izradili lova ku eku za promatranje i odstrjel visoke divlja i koju su postavili u mjestu estijanec pokraj Štrigove. eku su izradili lovci Aleksandar Karlov ec, Ivan Biberžnjak, poznatiji pod

nadimkom Biba, i Sre ko Pfeifer. eka je izra ena od drva, zatvorena prozorima i postavljena uz rub šume. Pristup do visoke eke osiguran je ljestvama. Za izgradnju dvadesete eke po redu lovcima je trebalo mjesec dana, a prema mišljenju lovaca iz društva jedna je od najljepših u njihovom lovištu. (sh)

18

Mozaik

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM: PILOT DEAN CIGLAR

SVE ANO obilježena 448. obljetnica Sigetske bitke

Nikola Šubi Zrinski simbol je heroizma Polaganjem vijenaca i paljenjem svije a ispred Mauzoleja obitelji Zrinski u Šenkovcu sve ano je obilježena 448. godišnjica Sigetske bitke. U spomen na hrvatskog junaka, bana i prvog vlasnika Me imurja Nikolu Zrinskog, koji je nakon višetjedne opsade broj ano nadmo nije osmanlijske vojske zajedno s 2.500 suboraca juna ki poginuo u proboju iz utvrde Siget 7. rujna 1566. godine, program sve anosti organizirali su Zrinska garda akovec, Matica hrvatska Ogranak akovec, Družba “Bra a hrvatskoga zmaja”, Me imurska županija i Op ina Šenkovec.

Nakon što je izaslanstvo Me imurske županije na elu sa županom Matijom Posavcom te zamjenicima Zoranom Vidovi em i Sandrom Herman i zamjenikom na elnika Op ine Šenkovec Vladimirom Novakom položilo vijenac kod kapelice svete Jelene, svije e su zapalili i predstavnici Zrinske garde na elu s predsjednikom Alojzijem Sobo ancom, kao i predsjednik Matice hrvatske Ogranak akovec Ivan Pranji , pro elnik Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja” - Zmajski stol akovec Marijan Ramuš ak, a tako er uz predstavnike organizatora bili su prisutni i dogradona elnik Grada Sigeta Robert Fazekaš, izaslanstvo Hrvatskoga vojnog u ilišta “Petar Zrinski” Zagreb te pripadnici Zrinyi kadeta iz Murakeresztura.

Nemjerljiv zna aj obitelji Zrinskih za Me imurje - Zna aj obitelji Zrinskih za Me imurje je nemjerljiv, kako u povijesnom smislu, tako i onom kulturnom, gospodarskom i politi kom. Nikola Zrinski Sigetski predstavlja simbol heroizma, a upravo je juna kom i hrabrom smr u nadahnuo mnoge nakon sebe u borbi za hrvatsku samostalnost.

Unato tome, o Zrinskima se danas premalo zna i možda nam se ini da ih drugi cijene više nego mi, ali to se u skoro vrijeme mora promi-

jeniti kako bi generacije koje dolaze mogle u iti na primjeru koji su nam ostavili i otkriti zašto smo s ponosom županija Zrinskih. - rekao je me imurski župan Matija Posavec.

Ivan Pranji se u svojem govoru više osvrnuo na nemjerljivu književnu vrijednost koju je obitelj Zrinski iznjedrila, naglašavaju i zna aj koji je i danas vidljiv.

- Stigla je potvrda i iz Matice hrvatske u Zagrebu da e se poznata djela o Zrinskima, da tako kažemo, prevesti na moderni hrvatski jezik ne bi li upravo tim inom njihovo herojstvo i na in života približili itateljima i mladima 21. stolje a. - naglasio je Pranji u svojem govoru.

V ladimir Nova k je istaknuo da je potencijal Zrinskih u Šenkovcu, ali i Me imurju, izrazito velik te e se taj resurs morati puno više koristiti s ciljem daljnje promocije. - Muzej Me imurja morao bi biti nositelj i poticatelj takvih aktivnosti u ovom slu aju, ali naglašavam da je Muzej imao podršku Op ine Šenkovec te da e je imati i ubudu e. - rekao je Novak.

Bitka kod Sigeta jedan je od najpoznatijih i najhrabrijih doga aja hrvatske povijesti, a vodila se izme u 5. kolovoza i 8. rujna 1566. godine. Juna ka pogibija Nikole Zrinskog Sigetskog in je koji je ostavio duboke tragove u europskoj povijesti, na ijim se temeljima danas gradi suradnja izme u dviju država, Hrvatske i Ma arske, a postao je simbol želje i stoljetne borbe za slobodu i samostalnost.

U programu su i ove godine nastupili u enici Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec, a proslava u Šenkovcu završila je misnim slavljem za Nikolu Zrinskog u župnoj crkvi svete Jelene Križarice. Ujedno je u okviru obljetnice organiziran i odlazak na proslavu u Siget, kao i gostovanje Kwansei university OB zbora iz Osake, posredstvom Zrinske garde akovec i Konzulata Republike Hrvatske u Osaki u Japanu. (mg, j)

Ratni zapovjednik Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene akovec, pilot Dean Ciglari , ro en je 1966. godine u akovcu.

Kao mladi zaljubio se u zrakoplovstvo i esto boravio na aerodromu u Pribislavcu. Mladena ki hobi i ljubav spram letenju odredili su mu životni poziv.

Završio je Zrakoplovnu vojnu akademiju u Zadru na mlaznim borbenim avionima, te postao pilot instruktor letenja. Rat 1991. godine koji se sprema zatje e ga u Titogradu, gdje je instruktor letenja za zrakoplove bivše vojske Orao, G-4 i Galeb. To su, kaže Ciglari , za ono vrijeme bili solidni vojni zrakoplovi, a Jugoslavija je kao jedna od rijetkih zemalja uz velike sile imala jako zrakoplovstvo.

Imao sam v što neprijat nije pogodio

- Za ono vrijeme 1991. godine bili Tek u HRZ-u poletio smo velika ratna zrana MIG-u koplovna postrojba s * Tko je bio Vaša veza s tri zrakoplovna voda hrvatskom obranom? i 135 ljudi, najve a u - Godine 1991. bio sam u Titogradu instruktor letenja državi na mlaznim zrakoplovima, no imao sam jako dobre veze s de kima iz Aerokluba akovec, tu sam po eo letjeti.

Znao sam što se doga a.

Otprije sam poznavao pukovnika Tomislava Magi a, a i on mene, letio je jedno vrijeme na aerodromu Pribislavec. No tada nisam znao što zapravo radi, da je uz još neke imao zada u stvarati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. U biti je on bio moja veza, kao i de ki iz aerodroma akovec. Kao prvi pilot u državi na mlaznim zrakoplovima došao sam u akovec za vrijeme rata JNA sa Slovenijom u lipnju 1991. godine.

Konkretno, ve drugi dan nakon dolaska prijavio sam se u Sabor Republike Hrvatske, tamo sam se našao s Magi em i drugima. Odmah sam dobio zaduženja što bih trebao raditi.

U ono vrijeme još nije formiran HRZ, to se dogodilo kasnije, a sve je bilo pod policijom. Zbog toga nitko i nije mogao dati pisanu zapovijed, ve smo sami morali odlu iti želimo li raditi za Hrvatsku.

Tako sam uz dogovor s Tomislavom Magi em došao u akovec na aerodrom Pribislavec kao školovani pilot.

Tu je ve bio agilni Mladen Horvat, upravitelj aerodroma s kojim sam odli no sura ivao. Potom smo vrlo brzo od generala Antuna Tusa pilot Ivan Šari iz akovca i ja dobili službenu zapovijed o formiranju Prve eskadrile u akovcu. To je tada bila velika stvar. Eskadrile sigurno ne bi bilo da ovdje nisu za to bili stvoreni uvjeti, da nije bilo dovoljno kadra i zrakoplova.

Bilo nam je re eno: ‘Pokušajte nešto napraviti u akovcu, dolaze nam piloti, moramo nešto u initi.’ Tako se dogodilo da je Prva eskadrila (ELAVN) u akovcu formirana prije stvaranja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. Bili smo za ono vrijeme velika ratna zrakoplovna postrojba s tri zrakoplovna voda i 135 ljudi, najve a u državi, a pod našom ingerencijom bio je i aerodrom u Varaždinu. Kako smo bili najve i, pomagali smo svima drugima. Imali smo 32 zrakoplova i svi koji su sklonjeni u akovec ostali su cijeli, što smatram velikim uspjehom.

Nakon akovca sli no se postupilo i u Osijeku, Bjelo-

Zrakoplov Dromader poljske proizvodnje poljoprivredne avijacije Osijek na remontu na aerodromu akovec

Uništeni AN-2 prilikom napada neprijateljskog zrakoplova na aerod

varu i Splitu, no to su u po etku bile manje postrojbe s desetak ljudi i nekoliko pilota. To je bio za etak stvaranja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj.

Za vrijeme zauzimanja vojarni jugovojske u rujnu 1991. godine na varaždinskom aerodromu sklonili su se poljoprivredni zrakoplovi iz Osijeka, no JNA ih je napala i dijelom uništila, što tada nismo o ekivali. No to je bila velika pouka za sve nas.

Ubrzo, ve tijekom jeseni 1991. i po etkom 1992. godine, dolazi do ubrzanog razvoja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, tako da smo imali helikoptere i mlazne zrakoplove. U ljeti 1992. godine Prva eskadrila je demo-

bilizirana, dok su piloti otišli u Zagreb, Split ili Pulu.

Znam da bi danas svi zapovjednici htjeli biti prvi u osnivanju HRZ-a, no mi smo u akovcu i Pribislavcu bili prvi. Ja to ne isti em, puno mi je važnije da sam dobar sa svim pilotima, no to su injenice. * Kakav je bio Vaš ratni put nakon demobilizacije Prve eskadrile u akovcu?

- Po zapovijedi sam otišao u Zagreb, gdje sam postao zamjenik zapovjednika Mješovite eskadrile na aerodromu Lu ko. Nakon toga sam na aerodromu Pleso u Zapovjedništvu 21. lova ke eskadrile do kraja Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Tek u HRZ-u letio sam na

Vodstvo Udruge vukovarskih branitelja u akovcu

12. rujna 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RI , ratni zapovjednik Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene akovec

veliku sre u teljski MIG o moj Piper

rom u Varaždinu, rujan, 1991.

MIG-ovima, prije sam letio na drugim mlaznim zrakoplovima.

Za vrijeme akcija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’ 1995. godine HRZ je bio veoma jak, imali smo oko trideset pilota na MIG-ovima i dvije eskadrile MIG-ova u Zagrebu i Puli, to nije 21. i 22. eskadrilu, te borbene helikoptere i transportnu eskadrilu. * Je li hrvatsko zrakoplovstvo danas podcijenjeno ili se samo tako ini?

- Moram re i da ljudi ve godinama ne cijene dovoljno zrakoplovstvo i marginaliziraju ga. Razlog je jasan, zrakoplovstvo je veoma skupo, pogotovo ratno, i ima veoma mali broj ljudi u usporedbi s drugim rodovima vojske.

Neki put se ini važnijim možda nabaviti tisu u pari izama za vojnike nego neki ure aj za zrakoplov. Me utim, u slu aju ratnih opasnosti zrakoplovstvo bi ponovno postalo jako zna ajno.

Zato i mislim da je stvarno bilo važno 1991. godine formirati 1. eskadrilu u akovcu. Ta je eskadrila bila velika moralna podrška svim braniteljima Hrvatske i svim ljudima u Hrvatskoj koji su onda znali da i mi imamo svoje zrakoplove i svoje pilote, bez obzira koliko smo ili nismo imali bojnih djelovanja u to vrijeme.

Mnogi vojni piloti koji su prebjegli iz jugovojske ostvarivali su sate leta u akovcu i tako sa uvali svoje sposobnosti.

Na neki smo na in mi u akovcu bili trn u oku jugoarmije i njezinoga velikog zrakoplovstva i zbog toga je aerodrom u Pribislavcu

Dean Ciglari , ratni zapovjednik Prve eskadrile: - Danas znam da Prve eskadrile ne bi bilo u akovcu da u ovom dijelu Hrvatske i Me imurju nije bilo jako puno dobrih pilota, a to je i velika zasluga Aerokluba akovec koji je razvijao ljubav prema zrakoplovstvu godinama prije rata

tri puta napadnut, a bio je napadnut i varaždinski aerodrom.

Danas znam da 1. eskadrile ne bi bilo u akovcu da u ovom dijelu Hrvatske i Me imurju nije bilo jako puno dobrih pilota, a to je i velika zasluga Aerokluba akovec

koji je razvijao ljubav prema zrakoplovstvu godinama prije rata. * Za jednoga takvog napada na aerodrom u Pribislavcu imali ste mnogo sre e. Što se tada doista dogodilo?

Soko 522 iz pedesetih godina jedini je ošte eni zrakoplov na aerodromu akovec

Piloti i mehani ari u hangaru aerodroma akovec u Pribislavcu u starim odorama i uz prvi zrakoplov s hrvatskim grbom, u sredini pilot Dean Ciglari , ljeto, 1991.

Predsjednik Udruge Željko Sršan dopredsjednik Zvonko Horvati i tajnik Damir Golubi .

Uz poznate ciljeve, kao što je o uvanje digniteta Domovinskog rata, cilj Udruge je okupiti na jednom mjestu sve preživjele logoraše i branitelje

- Dolazio sam zrakoplovom tipa Piper iz Slovenije, koja je proglasila samostalnost, i trebalo je maknuti naše zrakoplove. Kad sam stigao do aerodroma Pribislavec, primijetio sam iznad sebe neprijateljski MIG. Pomislio sam: Gotov sam, ovo su mi zadnji trenuci.

Spustio sam se nisko žele i se maknuti i svakog trenutka o ekivao eksploziju rakete, no to se nije dogodilo, MIG je raketirao aerodrom. Ni danas ne znam što se to no dogodilo, imao me na dlanu, mogao me srušiti kako je htio. Postoje razna tuma enja što se dogodilo, od toga da me nije vidio jer sam letio presporo za njega, radar MIG-a ne reagira na spore zrakoplove, pa do toga da sam imao mnogo sre e.

Mi piloti mnogo smo analizirali što se tada dogodilo i nismo našli rješenje.

Danas pomalo vjerujem da napad MIG-a baš u vrijeme mog povratka iz Slovenije nije bio slu ajan, bila bi to prevelika slu ajnost. Možda je nekome nešto izmaknulo u Sloveniji ili kod nas. Pouzdano znam da je neprijatelj u akovcu imao svoje promatra e koji su javljali kad bi koji naš zrakoplov u akovcu uzletio.

Premlad sam bio za mirovinu, letim i danas

OSNOVANA Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja

U utorak je javnosti na konferenciji u akovcu predstavljeno vodstvo Udruge vukovarskih branitelja i logoraša Me imurja. O budu im aktivnostima Udruge govorili su predsjednik Željko Sršan,

- 2001. bio sam ve deset godina u HRZ-u i bilo mi je dosta, odlu io sam oti i uz astan otpust. U mirovinu mi se nije išlo, bio sam naprosto premlad, ali nastavio sam letjeti u civilnom zrakoplovstvu

Vukovara iz redova policije i ratnih postrojbi te gardijskih postrojbi iz Me imurja i sve koji su branili Vukovar, a da su iz našeg kraja.

Poseban cilj je edukacija mladih. Naime, prema zakon-

skim okvirima svaki u enik trebao bi jednom posjetiti Vukovar, a to se ne ostvaruje.

Prema rije ima predsjednika Željka Sršana i dopredsjednika Zvonka Horvati a, tek je deset do petnaest posto me imurskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca vidjelo Vukovar i upoznalo se s injenicama iz Domovinskog rata. (JŠ)

* Što je bio razlog izlaska iz HRZ-a nakon završetka rata?

- Godine 2001. bila nam je postavljena dvojba: ili oti i u mirovinu ili dobiti astan otpust. Bio sam ve deset godina u HRZ-u i bilo mi dosta, odlu io sam oti i uz astan otpust, u mirovinu mi se nije išlo, bio sam naprosto premlad. Danas mi kažu da sam možda pogriješio, no nisam siguran. Tako sam 2001. na 2002. godinu došao za direktora Aerokluba akovec.

Imali smo velike planove, koji se nisu ostvarili iz mnogih razloga. Nakon toga sam 2007. godine otišao u Njema ku i Englesku kao pilot,

Piloti i instruktori Josip Polanec, Dean Ciglari i Miroslav Le ek za vrijeme obuke na aerodromu akovec

radio sam u privatnoj tvrtki.

Vratio sam se 2009. godine i zaposlio u tvrtki Geo-foto u Zagrebu. Tu radim do danas kao ‘ light operation menager’, što bi se moglo prevesti kao organizator leta kih operacija. Tvrtka se bavi fotosnimanjem i kartiranjem površine zemljine kugle. * Letite po Europi i svijetu, ima li ne ega što Vas iznena uje?

- Letimo i radimo u cijeloj Europi i Bliskom istoku, a tu smo i danas, jedna smo od tri najve e kompanije u svijetu u toj vrsti posla. Teško je i nabrojiti zemlje gdje smo radili, tako, na primjer, u Italiji, Danskoj, Gr koj, Makedoniji, BiH, Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama.

Uz osnovni posao fotogra iranja i kartiranja imamo mogu nost organizacije poslovnih letova prema potrebi. U zadnje vrijeme dio poslovnih ljudi kupio je svoje zrakoplove pa koriste nas, odnosno usluge pilota.

Moram re i da je letova jako mnogo.

Nedavno sam letio u grad Medinu u Saudijskoj Arabiji. Ostavio je na mene veliki utisak, nisam mogao zamisliti kako je tamo dok to nisam vidio svojim o ima, nije isto kad nešto vidite na televiziji ili kad nešto vidite uživo. Druga ija je kultura i obi aji, život, posebno za nas iz Europe. (J. Šimunko) NAPOMENA: Objavljene fotogra ije u feljtonu i u ovom razgovoru iz ratnog su puta iz arhive Prve eskadrile i Deana Ciglari a.

20

Mozaik

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

JER…

PRODAVAONICA METSS-a u Štefancu

Na ljetovanju su usvojili nove spoznaje i produbili svoje znanje, a priznanja za nau eno uru io im je gradona elnik Kova

LJETNA ŠKOLA informatike u Dramlju

Ljetovanje ispunili u enjem informati kih vještina Tijekom srpnja u odmaralištu u Dramlju održana je Ljetna škola informatike, kojoj je cilj bio spajanje u enja, druženja i ljetovanja. Nju je poha alo 25 djece, a ovu srijedu podijeljena su im i priznanja koja im je uru io Stjepan Kova , gradona elnik akovca. Informati ka radionica u dje jem odmaralištu u Dramlju ovu godinu organizirana je prvi put, a zbog uspješnosti Grad e je podržati i u narednim godinama. Gradona elnik Kova zahvalio je organizatorima na inicijativi, ali i svoj djeci koja su svojim sudjelovanjem doprinijela da ovaj projekt bude uspješan.

Voditeljica radionice Ivana Ruži , rezimiraju i projekt, re-

kla je da su radionice bile raspore ene po temama i dobnim skupinama. Djeca su se kroz igru u ila programiranju, izradi ra unalnih igara, animaciji i modeliranju te osnovama multimedije. U organizaciji je sudjelovalo i Društvo “Naša djeca”.

Direktor GP-a “Stanorad” Velimir Ma ari , tvrtke koja upravlja hostelom Dramalj, zahvalio je organizatorima i Gradu akovcu na inicijativi što se ovakva radionica održala u njihovom objektu. To je dobar put revitalizacije tog hostela, u kojemu su u prošlosti ljetovale generacije akove ke djece, a koji, preko ovog i sli nih projekata, ponovno postaje i važan gradski resurs. (BMO)

Hendrijeta najviše voli itati sport U prodavaonici METSS-a u Štefancu, koja se nalazi u lijepom parku blizu crkve, zatekli smo našu prodava icu Hendrijetu Glavina iz Preloga, koja nam je uz ostalo rekla: - itam gotovo sve što se objavljuje o našem kraju, a

u zadnje vrijeme posebno me interesira sport zbog toga što u obitelji imam male sportaše. Volim pro itati sve što se piše o doga ajima, na taj na in upoznajem mjesta gdje nisam bila ili bih željela i i.

Hendrijeta Glavina: - Interesira me sve što se doga a u našem kraju, a zbog djece najviše itam sport

SUSRET NOVOG GVARDIJANA, fra Željka Železnjaka, i župana Posavca

Župan Me imurske županije Matija Posavec te zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi došli su u posjet novom gvardijanu Željku Železnjaku te mu izrazili dobrodošlicu

OSNOVNA ŠKOLA PODTUREN

Romska djeca prvi put na moru Osnovna škola Podturen organizirala je sedmodnevni ljetni kamp za u enike romske nacionalnosti koji su tijekom školske godine 2013./2014. sudjelovali u raznovrsnim aktivnostima projekta. Mali kamperi tom su prilikom smješteni u Kampu za djecu i mlade “Veli Jože” u Savudriji, prilago enom raznovrsnim zabavnim i sportskim aktivnostima. U idili nom ambijentu mora i iste prirode u enici su uživali u druženju, kupanju, te aju plivanja, mom adskim i štafetnim sportovima, modeliranju i izra ivanju nakita, u enju u prirodi, pjevanju, crtanju, plesanju, raznim sportskim i plesnim aktivnostima. Pou nosti putovanja doprinijeli su i zanimljivi izleti i razgledavanja istarskog krajolika, Rijeke, Umaga, Fažane, Pule i uvenoga pulskog am iteatra, vožnja trajektom te posjet Nacionalnom parku

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

“Brijuni” i njegovim ekološkim, etnološkim i povijesnim znamenitostima. Svoju kreativnost i osje aj za estetiku i ritam u enici su pokazali u maštovitim kreacijama nakita i suvenira te u raznovrsnim plesnim stilovima (trbušni ples, hip hop, break dance, limbo) i pjevanju na talent šou zadnje ve eri u kampu.

Na putovanju realiziranom od 25. do 31. kolovoza u enike su pratile autorice projekta inanciranog iz EU-a, a vezanog uz potporu Romima: ravnateljica Marijana Cerovec i pedagoginja Martina Jalšovec te u iteljice Karmen Srpak, Sanja Seitl i Simona Saka , kao i osoblje turisti ke agencije Jakopi travel.

Prvi samostalni odlazak na more zasigurno e ostati u trajnom sje anju svim malim i velikim sudionicima aktivnosti ljetnog kampa. (BMO)

Svaka nova struktura ima nove izazove i projekte Prije nešto manje od mjesec dana fra Željko Železnjak imenovan je gvardijanom akove koga Franjeva kog samostana i župnikom župe svetog Nikole biskupa u akovcu. U posjetu novom gvardijanu bili su župan Me imurske županije Matija Posavec

sa zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidovi em, koji su mu tom prigodom estitali na dolasku, zaželjeli puno sre e i donijeli prigodne poklone u vidu me imurskih suvenira, dok se gvardijana posebno dojmila svetomarska ipka.

Fra Željko Železnjak, rodom iz Strahoninca, izrazio je sre u i zadovoljstvo što je dobio priliku vratiti se u svoj rodni kraj, nakon što je bio gvardijan u Našicama te do 2014. godine i provincijalni ministar Hrvatske franjeva ke provincije svetih irila i Metoda u Zagrebu.

- Sretan sam što sam se vratio u Me imurje i što ste me tako lijepo primili. Hvala županu na inicijativi da održimo ovaj sastanak, nastojat u u svom djelovanju nastaviti sve ono što je bilo dobro u radu gvardijana Stanka Belobrajdi a. Planirat emo ujedno nove projekte i s molbama se javiti Županiji kako bi naši vjernici bili bezbrižni u navještanju rije i nade, ljubavi i života u župi sv. Nikole biskupa u akovcu. rekao je fra Željko, predstavivši pritom fra Josipa, fra An elka i fra Josipa kao svoju bra u koja e mu pomo i da što lakše savlada prepreke koje mu postavlja nova služba.

- Svaka nova struktura ima nove izazove i projekte, ne sumnjam kako e i ova svoje uspješno okon ati te pritom biti potpora životnom i duhovnom rastu svake Me imurke i Me imurca. Dakako, Me imurska županija i dalje ra una na uspješnu me usobnu suradnju kakvu imamo sa svim župama, imaju i na umu pritom jedan prijateljski odnos.

Evo ve 8. listopada zajedni ki emo obilježiti Dan neovisnosti misom i polaganjem vijenaca. - rekao je me imurski župan.

Jedan od važnijih projekata vezan uz akove ku Župu, ali i Županiju, složili su se gvardijan i župan, svakako je opsežna obnova oltara u crkvi koja je krenula 2007. godine, vrijedna oko 4 milijuna kuna, a koja bi se trebala zaklju iti tijekom blagdana Gospe od An ela – Porcijunkulova 2015., kada bi se oltar mogao postaviti i posvetiti. Na kraju sastanka gvardijan je, osvr u i se na po etak nove školske godine, pohvalio županov visoki nivo osjetljivosti u današnjim teškim vremenima, posebice kada je rije o ulaganju u mlade i obrazovanje uvo enjem modela besplatnih udžbenika i prijevoza. (BMO)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KAMO ZA VIKEND?

ČAKOVEC IMA I FESTIVAL DEVETE UMJETNOSTI STRIPA! Udruga štovatelja devete umjetnos Strip obla ak protekli je vikend bila doma in Prvog fes vala stripa u akovcu. Cjelodnevni program donio je kvalitetan program u kojem su uz sajam stripa organizirani strip-radionica za djecu i strip-forum, otvorena izložba Helene Klako ar te promoviran dokumentarni lm “Dragi Lastane” redateljice Irene Škori . Promociji je nazo io i prvi autor legendarnog lika Lastana Rudi Aljinovi , koji je inicijatoru fes vala “STRIPobla ak” Rober nu Jurani u potpisao strip-album Koraljka. (rr)

U Lepoglavi 18. Međunarodni festival čipke Xander & The Keys - britanski bend otvara koncertnu sezonu u Podroomu MARTINA JAKŠIĆ

Pijanistica i dirigentica savršena sluha DEKANOVEC

Druga Glazbena večer Florijana Andrašeca JAPANSKI ZBORAŠI

Zdušno pjevanje poznate Zajčeve arije u Perivoju Zrinskih

2

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak, 12. rujna Prelog Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga 19.00 Izložba “Vedute i arhitektura Me imurja”

Čakovec Cafe-bar Paladin 22.00 Tamburaši Mejaši + promocija vina Štampar Arcus cafe Proslava 16. godišnjice 21.00 Klapa Kampanel DJ Sasha Mikac + TS Kumovi DJ Stanko

Varaždin 9. Trash lm fes val 16.00 - 20.00 - radionica izrade lmske maske 15.00 - 20.00 - projekcije lmova u kinu Galerija 21.00 - 22.00 - The Fakin Lajsne 22.00 - 23.00 - D Elvis 23.00 - 02.00 - A er party

Subota,

Z

a petak, 12. rujna s po etkom u 19 sati najavljena je sve ana sjednica Op inskog vije a Kotoriba uz dodjelu javnih priznanja, a od 20 sati ispod šatora kod škole zapo inje rock ve er uz svirku sastava Dobre vibracije. Subotnja doga anja zapo inju od 14 sati, kada e se na prostoru kod škole održati Op inske igre bez granica, u kojima e se ekipe, sastavljene od lanova udruga, natjecati u pet zanimljivih disciplina. Istovremeno e ispod šatora udruge pripremati bogra koji e se kasnije mo i degustirati. U 15 sati u holu škole bit e otvorenje zanimljive izložbe ilatelije i numizmatike te ru nih radova. Ve er završava zabavom uz Tango bend.

U nedjelju, 14. rujna od 11 sati u župnoj crkvi bit e služena sveta misa. Od 14 sati iz centra Kotoribe prema šatoru kre e mimohod uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava i vozila Oldtimer kluba “Me imurje”. U 15 sati bit e sve anost primopredaje novoga vatrogasnog kombi vozila DVD-u Kotoriba, nakon koje zapo i-

MUZEJ “CROATA INSULANUS” Prelog

Izložba “Vedute i arhitektura Međimurja”

DANI KOTORIBE 2014., 11. - 14. rujna

Dobre vibracije, igre i zabava nje zabavni program ispod šatora u kojem e sudjelovati Mažoretkinje Kotoribe, KUD Kotoriba, pjeva i i folkloraši OŠ Jože Horvata i gosti iz KUD-a Klanjec.

U sklopu programa bit e i podjela priznanja za akciju Kotoriba – me imurski cvijetnjak za najljepši prozor, balkon i oku nicu te podjela priznanja najboljim ekipama

na malonogometnom i odbojkaškom turniru i Op inskim igrama bez granica. Druženje se nastavlja uz svirku grupe Piso kejk. (alf)

metike - Sami svoji majstori održat e se u etvrtak 18. rujna s po etkom u 18 sati.

Radionicu e voditi Martina Mladenovi iz Siska (koja je ovo prolje e gostovala s predavanjem o Reikiju), a koja ve više

od godinu dana izra uje i koristi isklju ivo kozmeti ke proizvode koje sama izra uje. Ostale proizvode iz Martininoga veselog ku nog laboratorija mo i ete vidjeti i isprobati (po želji i kupiti). Ulaz je simboli nih 10 kuna.

13. rujna CENTAR ZA MLADE Čakovec

Čakovec Centar za mlade 22.00 Underground fusion - techno edi on Cafe-bar Paladin 22.00 Grupa Joy Arcus cafe Proslava 16. godišnjice 21.00 DJ Mario, DJ Z’Spin Small house Brown Graba Sensa on

Paka Dani vrganja Paka

Varaždin 9. Trash lm fes val 10.00 - 20.00 Šminkanje, Zombie Walk 12.00 - 18.00 Projekcije lmova u kinu Galerija 18.00 - 20.00 Projekcija lma Mamula 20.00 - 21.00 Sve ano zatvaranje i dodjela Zlatnih motorki 21.00 - 23.00 Elektri ni orgazam 23.00 - Trash A er Party Stari grad - Bad habit, Adaledge aka Ron Wild (NY)

Izradite prirodni šampon od sušenih biljaka

C

entar za mlade akovec - Prostor poziva sve zainteresirane na prvu u nizu radionica izrade prirodne kozmetike na kojoj e se izra ivati prirodni šampon od sušenih biljaka i eteri nih ulja. Prirodni

18. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE, Lepoglava, 18. - 21. rujna

Upoznajte se s čarolijom čipke i nakita iz trinaest zemalja

Nedjelja, 14. rujna Podturen Dani Podturna od 14.00 “Podturenski melin”

Paka Dani vrganja Paka

šamponi izuzetno su nježni, hidratantni i hranjivi. Zadržavaju i uvaju ravnotežu vlasišta, ne sadrže umjetne sastojke, konzervanse i aditive, a njihova izrada je jednostavna i jeftina!

Radionica izrade prirodne koz-

U

Lepoglavi e se od 18. do 21. rujna održati 18. po redu Me unarodni festival ipke pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. sc. Ive Josipovi a. Lepoglava, grad poznat

upravo po ipki i ipkarstvu, na ovogodišnjem e festivalu, koji je posve en atraktivnoj temi – ipki i nakitu, ugostiti ak trinaest zemalja svijeta te gostima ipkarskog festivala iz zemlje i inozemstva ponuditi zanimljive i raznolike sadržaje vezane uz ipku. - rekla nam je Ljubica Dubove ak, predsjednica Turisti ke zajednice grada Lepoglave.

Zemlja partner ovogodišnjeg festivala ipke je Bosna i Hercegovina, a posebna je zanimljivost ovogodišnjeg festivala predstavljanje raznolikih, a široj javnosti nepoznatih ipkarskih tehnika te izložbe jedinstvenih primjeraka kerane ipke iz Etnografske zbirke samostana – Karmel svetog Ilije,

kod Buškog jezera, u okolici Tomislavgrada.

U kulturnom programu i dubrovački ansambl Linđo Ovogodišnji festivalski program dopunjuje i izložba replika nakita, ukrasnih predmeta i novca bosanskih kraljeva iz sarajevskog Zemaljskog muzeja te izložba “Naki eno, nenaki eno”, koja e predstaviti ipku na ženskom modnom priboru od 1800. do 1900. godine, iz fundusa zagreba kog Muzeja za umjetnost i obrt, a jedno od posebno atraktivnih doga anja bit e i predstavljanje ipke na tilu iz Lijera. Na festivalu e biti predstavljena i dva projekta

Europske unije vezana uz ipkarstvo i izradu suvremenog nakita od ipke. Program 18. me unarodnog festivala ipke u Lepoglavi pratit e i zanimljiv umjetni ki program, pa e tako 19. rujna, u crkvi Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, u 19 sati nastupiti naša poznata sopranistica Sandra Bagari , uz orguljsku pratnju Darka Domitrovi a, dok je za subotu, 20. rujna od 20 sati na terasi restorana Ivan ica najavljen nastup folklornog ansambla Lin o iz Dubrovnika. Uz 18. me unarodni festival ipke u Lepoglavi e biti organiziran i sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata. Program možete pogledati na www.cipkarski-festival.com.

Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga poziva na otvorenje izložbe “Vedute i arhitektura Me imurja”, koja e se održati u petak, 12. rujna u 19 sati. Na izložbi e biti predstavljene fotogra ije Nine Vrani a s terenskih istraživanja 1954. godine, koje se nalaze u knjizi An ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti Me imurja”.

Njih dvojica, zajedno s konzervatorima, krenula su u ekspediciju po Me imurju. Istražili su i dokumentirali kulturnu baštinu tog kraja od arheoloških iskopina do 19. stolje a. Fotogra ije su pohranjene u fototeci Odjela za informacijskodokumentacijske poslove kulturne baštine pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Fotogra ije na ovoj izložbi predstavit e me imursku kulturnu baštinu od arheoloških nalazišta, feudalnih i stambenih objekata, sakralne arhitekture, javne plastike, spomenika koji i danas postoje, kao i onih kojih danas više nema.

Ova izložba nastala je u suradnji s Državnim arhivom za Me imurje, Štrigova.

DANI PODTURNA, nedjelja, 14. rujna

Podturenski melin Udruga za promicanje kvalitete života “Turen” poziva na osme po redu Dane Podturna koji e se održati u nedjelju, 14. rujna. Manifestacija je organizirana pod nazivom “Podturenski melin”, u okviru koje e posjetitelji mo i razgledati etnoizložbu staih alata za obradu zemlje u vremenu od 14 do 15 sati te uživati u kulturnoumjetni kom programu koji e se održati od 15 do 16 sati, nakon ega e sve do ve ernjih sati potrajati druženje uz doma e specijalitete koje e pripremiti doma ini. Dani Podturna završavaju u nedjelju, 21. rujna s proslavom proštenja Žalosne Gospe sve anom svetom misom u 11 sati u župnoj crkvi u Podturnu. (rr)

12. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

vikend@mnovine.hr

PODROOM Početak nove koncertne sezone u petak, 19. rujna

Britanski bend Xander & The Keys prvi put u Hrvatskoj J

esen je za nekog možda promjena na neko tmurnije vrijeme, kra e dane, depru, ali to definitivno ne mora biti tako! Podroom s po etkom jeseni otvara sezonu klupske i koncertne scene u gradu akovcu, a to je dovoljan razlog da se razveselite jeseni. Vjerujemo da vam je svima nedostajalo dobre glazbe, bendova, zabave i odli ne prijateljske atmos ere. Iz godine u godinu stvari se mijenjaju, ali želja za dobrom glazbom je nepromjenjiva konstanta. Zato je najbolje da do ete na prvi koncert ove sezone i u to se uvjerite sami.

Za Podroom su strani bendovi postali stvar navike, u ove dvije godine nastupao je pozamašan broj mladih i totalno otka enih bendova, od irskih, britanskih, rancuskih do ameri kih, meksi kih… Bilo bi nekorektno da se pri a ne nastavi u tom smjeru, a upravo zato smo iznimno sretni što sezonu otvara upravo jedan takav bend.

Xander & The Keys turneju započinju u Čakovcu Radi se o britanskom indierock bendu Xander & The Keys.

Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj a osim u petak, 19. rujna u Podroomu njihov nastup može se pogledati u Zagrebu, Županji i Zaboku. Xander & The Keys jedan je od onih bendova kojem prognoziraju sjajnu karijeru, a predvodi ih energeti ni rontman Xander Allen, iji snažni vokal i zarazni gitarski ri ovi odre uju zvuk banda.

Uz još jednu gitaru, bas i bubanj bend je 2013. izdao svoj prvi EP “The First Marker”, a ve par mjeseci kasnije potpisali su ugovor s RED DRAGON RECORDS (Spectra Music group). Ekipa koja ini bend jest: Xander Allen - Vocals/Guitar, Lloyd Allen - Guitar/Vocals, Marko Owen – Drums, i James Morel - Bass, a svi su ve iskusni glazbenici koji kao bend sviraju od 2013. i odsvirali su preko 150 koncerata!

Zanimljivo je i da osim vlastitog materijala na koncertima izvode i pjesme naoko nespojivih izvo a a, pa se tako na set listi na u Hendrix, Red Hot Chilli Peppers, Queens o the stone age, Kings o Leon, ali i David Guetta, Eurythmics i Da t Punk. Upad je

slobodan. Odmah nakon koncerta britanskog indie-rock benda u Podroom se vra a Jungleband.

Koncert Junglebanda u petak, 26. rujna Nakon njihovoga odli nog nastupa na Porcijunkulovom 2014., koji je oduševio, raspjevao i rasplesao sve prisutne, vesela ekipa iz Junglebanda nastavlja svoju rutu i poziva sve anove lika i djela - The Bossa - na još jedan odli an rock and roll koncert. Pridružite nam se na live svirki ekipe iz akove kog - Junglebanda.

Za one koji još ne znaju, radi se o sedmero lanoj postavi glazbenika, okupljenoj u Bruce Springsteen tribute bendu, a sviraju najpoznatije hitove proslavljenoga ameri kog majstora.

Ako volite The Bossa, onda obavezno do ite u petak, 26. rujna na koncert, tamo vas o ekuju Ivan Goran Herman vokal, Vjeran Žganec Rogulja - keys, vokali, Davor Žerjav - piano, Krunoslav Lajtman - sax, gitare, vokali, Alen Horvat - gitare, Neven Kolari - bass i Damir Rodiger - bubnjevi.

9. TRASH FILM FESTIVAL u Varaždinu

19. rujna

Nakon dodjele Zlatnih motorki festival zatvara Električni orgazam

petak

Udruga Trash ove je godine pripremila uis nu spektakularan 9. Trash lm fes val koji e svi ljubitelji trash umjetnosti sigurno pamtiti godinama. Festival posve en amaterskim filmašima traje rekordna e ri dana, od 10. do 13. rujna. Tema fes vala ove je godine ratni lm, s posebnim naglaskom na I. svjetski rat, budu i da se ove godine obilježava 100. godišnjica po etka Velikog rata, što se, kao što su iz udruge Trash i najavljivali, pokazalo kao vrlo zahvalna tema za lmaše. Na ovogodišnji Trash prijavljena su 222 lma iz cijeloga svijeta, a prvi put iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Cipra, Bangladeša, Tajlanda i Australije. Za nagrade e konkurira 75 lmova u kategorijama akcijskih, SF, borila kih i horor lmova te po izboru publike.

U petak sve posje telje o ekuje prikaz lmova, koncert zagreba kog D Elvisa predvo enog pozna m kazališnim redateljem, DJ-em i nadasve trasherom u duši Mariom Kova em, te veliki trash party u atriju varaždinskoga Starog grada, najboljeg mjesta za okupljanje zombija, vješ ca, vukodlaka i ostalih sli nih beš ja.

Posljednji dan fes vala, u subotu, slijedi sve ano zatvaranje festivala uz dodjelu festivalskih nagrada - Zlatnih motorki. O dobitnicima e odlu ivati stru ni žiri u kojem su snimatelj Mirko Piv evi , glumac Frane Perišin i frontman TBF-a Saša An . Zlatne motorke bit e dodijeljene u e-

VIDOVEC (kraj Varaždina) Zeljarijada 2014.

13. - 22. rujna

ri kategorije: za najbolji akcijski, borila ki, SF i horror lm, a jednu Zlatnu motorku dodijelit e tradicionalno fes valska publika. U o

programu fes vala bit e održana i projekcija lma “Mamula” redatelja Milana Todorovi a, u kojem jednu od glavnih uloga tuma i legendarni glumac Franco Nero.

Nakon što budu dodijeljene festivalske nagrade, na završnom koncertu nastupit e ku ni bendovi Trash lm fes vala The Fakin Lajsne te Chubaka, Chetri Chudaka i Chubakina Baka, a fes val e svojim nastupom završi beogradski Elektri ni Orgazam.

Trash film festival jedan je od e ri varaždinska fes vala, uz Špancirfest, Varaždinske barokne ve eri i VAFI – me unarodni festival animiranog filma djece i mladih, na kojem grad temelji kulturni turizam i kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

Revija prvi put u tri grada partner. U sklopu Revije bit e održan i seminarsko-radioni ki program medijske pedagogije, su nanciran sredstvima Agencije za mobilnost EU-a. Na 52. reviju hrvatskoga lmskog i videostvaralaštva djece selek rana je ukupna produkcija starijih šafovaca (šest lmova). (rr)

RESTORAN MAMICA, Pušćine, 19. rujna

Veseli petak uz Željka Ninčića iz legendarne Audicije!

- U vremenima ovako duge krize najviše što nam treba je veselje.

A što e bolje od smijeha, hrane, dobre glazbe i vina! - poru uju iz restorana Mamica iz Puš ina i pozivaju sve ljude dobre volje na prvi od niza programa pod nazivom “Veseli petak”. Gost ve eri u petak, 19. rujna bit e Željko Nin i iz legendarne Audicije, koji e prvi dio svog šoua izves u 21 sat. Prije nastupa ovoga

20./21. rujna subota/nedjelja

52. REVIJA HRVATSKOGA FILMSKOG STVARALAŠTVA

Od 25. do 28 rujna 2014. godine održava se 52. revija hrvatskoga filmskog stvaralaštva djece, i to prvi put u tri grada Varaždinu, Ludbregu i akovcu, iji su prire iva i Hrvatski lmski savez, VANIMA, ŠAF akovec i Osnovna škola Martijanec, a Centar za kulturu akovec je

PUŠ INE, Pansion “Mamica” 20.00 Veseli petak Gost ve eri: Željko Nin i iz legendarne Audicije

simpati nog i nadasve zabavnog Mostarca svi gos mo i e užiova u ponudi specijaliteta od trganaca i štrukli po nevjerojatno veselim cijenama! Osim toga, gos e se mo i pri dolasku i nakon nastupa gosta zabavi uz glazbu zagreba kog pijanista i pjeva a Marina Mori a, uz uživanje u vrhunskoj vinskoj ponudi. Ulaz je slobodan uz prethodnu rezervaciju.

ZAPREŠI RUJANFEST petak, 12. 9. Željko Samardži Jelena Rozga subota, 13. 9. Crvena jabuka subota, 13. 9. Željko Bebek nedjelja, 14. 9. Vuco srijeda, 17. 9. Mejaši, Magazin etvrtak, 18. 9. Plavi orkestar, Bajaga & Instruktori petak, 19. 9. Severina, Saša Ma subota, 20. 9. Ivan Zak & Begini nedjelja, 21. 9. Jole

18. - 21. rujna LEPOGLAVA Fes val ipke

do 30. rujna SLOVENIJA LENDAVA, Lendavski grad Galerija - Muzej Lendava - izložba: Francisco de Goya Los Caprichos 8.00 – 17.00 pon - pet 10.00 – 16.00 subota nedjelja

19. rujna 2. listopada VARAŽDIN Varaždinske barokne ve eri

4. listopada subota DOMAŠINEC Disko klub “Šampion” 22.00 Lidija Ba i

10. - 12. listopada VARAŽDIN Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr.

4

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVI FESTIVAL STRIPA “STRIPoblaČak”

Autor Dragutin Kos, mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi i Biserka Kolarek, tajnica Književnog kluba Prelog

MUZEJ “Croata insulanus” i Književni klub Prelog

Predstavljena “Katarinina pšenica” Dragutina Kosa U multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” u Prelogu u petak je predstavljena knjiga “Katarinina pšenica” autora Dragutina Kosa iz Preloga te knjiga “Moja put” istog autora.

Autor knjige Dragutin Kos porijeklom je iz Preloga, a mnogi ga pamte kao jednog od direktora bivšeg GK-a “Me imurje”. Danas živi u akovcu, no esto je u Prelogu u svojoj vikendici blizu Drave.

Obje knjige predstavila je mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi . Zbirka pjesama Dragutina Kosa “Moj put” pisana je dijelom na zavi ajnoj kajkavš ni, a Ljubica Dui naglasila je da kajkavske pjesme otkrivaju nove doživljaje ljepote, ali i me imurske duše. To je knjiga in me života u rodnom kraju kako ga vidi autor.

Za knjigu “Katarinina pšenica” mr. sc. Ljubica Dui Jovanovi

naglasila je da je to neobi na knjiga, zapravo dokumentarni roman pisan dijelom i kao poezija, koja na potresan na in govori o sestri Katarini koja je jekom Drugoga svjetskog rata služila kod gazdi u Ma arskoj i za pla u dobivala pšenicu kojom je prehranjivala obitelj i bra u u Prelogu. U knjizi kao da se opisuju tri jaha a apokalipse u Me imurju i posljedice rata na obitelj Kos, te povezanost obitelji koja se snalazila u teškim okolnos ma kako je znala i mogla, od gladi do stradanja bra e u par zanima.

Uz autora, skupu se obra la i Ivanka Novak, ne akinja autora iz Preloga, a es tao mu je i gradona elnik Ljubomir Kolarek. Nastupili su lanovi Književnog kluba Prelog, njih desetak, a sam Klub bio je izdava i dobar organizator.

(J. Šimunko)

KUD “Fijolica” gostovao je na 8. Me unarodnom festivalu folklora u Makedoniji

KUD “FIJOLICA” Orehovica u Makedoniji

Međimurska baština na “Ohridskom suncu” Kulturno-umjetni ko društvo “Fijolica” iz Orehovice nadogradilo je svoje ovoljetne ak vnos putovanjem i nastupima u Ohridu u Makedoniji. lanovi i prijatelji KUD-a boravili su od 21. do 25. kolovoza u Ohridu, gradu u Republici Makedoniji, koji se smjes o na obali Ohridskog jezera. Tamo je KUD “Fijolica” sudjelovao na 8.

Me unarodnom fes valu folklora pod nazivom “Ohridsko sunce”.

KUD se na Festivalu predstavio u dva dana, s dva nastupa.

Publici je prikazan izvorni i koreografirani splet me imurskih pjesma i plesova. Na Festivalu su sudjelovala i društva iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Slova ke, Srbije, Turske, Ma arske i drugih zemalja. Budu i da su nastupi bili

organizirani u ve ernjim sa ma, prijepodneva su uglavnom iskorištena za razgledavanje grada, njegovih znamenitos i okolice.

Organiziran je izlet brodom do manas ra i sve šta Sve Naum te do nacionalnog parka Gali ice.

Preostalo slobodno vrijeme iskorišteno je za odmor na jezeru, druženje, kupnju suvenira i ohridskih bisera za uspomenu na ovu zemlju i putovanje. Na povratku je uslijedilo kratko razgledavanje Skopja - grada poznatog po mnoštvu spomenika. Tijekom boravka u Makedoniji lanovi i prijatelji KUD-a “Fijolica”, uz predstavljanje svoje tradicije, imali su priliku upozna kulturu, prošlost, ljepote krajolika, gostoljubivost i jednostavnost makedonskog naroda.

PUHAČKI ORKESTAR Grada Preloga

Upisi 15. rujna Upisi djece u Puha ki orkestar Grada Preloga planirani su za 15. rujna 2014. godine (ponedjeljak) u 19 sa u Domu kulture Grada Preloga. Polaznici se mogu upisa na sljede e instrumente:

klarinet, saksofon, truba, trombon, bariton, tuba, bubnjevi. Pozivaju se zainteresirani da se jave.

Kontakt osoba je voditelj orkestra Igor Hrustek, prof., mob.: 098 659 952.

Strip mijenja oblike, ali ne stagnira.

Napreduje!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

U

druga štovatelja devete umjetnosti Strip obla ak protekli je vikend bila doma in Prvog festivala stripa u akovcu. Cjelodnevni program donio je kvalitetan program.

Broj osoba koje su unato kišnim obla cima posjetile doga aj znakovit je pokazatelj organizatoru kako se ova manifestacija može pretvoriti u atraktivnu i tradicionalnu ponudu našeg kraja. Sve je zapo elo prijepodne u u atriju SoHo bara. Jedan od izlaga a bio je i Stjepan Krsnik, kolekcionar stripova iz Podturna: - Izložio sam stripove koji ve inom datiraju iz doba Jugoslavije. Stripove volim još od djetinjstva. Oni su nekad bili glavna razbibriga. Omiljeni mi je bio vestern strip ‘Tex Viller’.

Tata je radio u Sloveniji i s nestrpljenjem se ekalo da do e doma u petak jer je uvijek donio punu torbu stripova. Danas sam kolekcionar i imam oko etiri i pol tisu e stripova. Prvi put izlažem svoje stripove. Nekad se strip više itao, danas mladi više vole virtualne igrice.

Tajna zgrade Scheier Iz Podturna je stigao i trinaestogodišnji Dinko Horvat

Profesor likovne kulture Josip Mihalkovi predsjednik je udruge Strip obla ak. Udruga djeluje gotovo godinu dana i broji tridesetak lanova. Organizirali su strip-radionice u akove koj Knjižnici te na proteklom Porcijunkulovom. Informacije o udruzi mogu se prona i Facebook stranici Strip obla ka, a prema vi enom Festivalu ambiciozno su svi zajedno krenuli u nove ak vnos . Potporu inicija vi za organizaciju fes vala takvog pa dao je akov anin Rober no Jurani : - Udrugu su osnovali Stjepan Zuzel i Josip Mihalkovi , a ja sam kasnije postao lan. Ideja za sajam potekla je od udruge, a ja sam preuzeo incija vu. Pokušavamo popularizira strip jer je to umjetnost koja je višemedijska i kao takva nekad je bila pozna ja, a danas polako gubi taj zna aj koji je nekad imala kod nas. U Hrvatskoj imamo jako puno pozna h svjetskih crta a koji rade za strane autore.

Stjepan Krsnik, kolekcionar stripova iz Podturna

koji je krenuo u sedmi razred.

Najdraži stripovi su mu “Zagor” i “Tex Viller”, a za “Alana Forda” kaže da mu je smiješan.

Za najmla e je organizirana strip radionica koja je organizirana u Scheierici. Uz vodstvo Milka Peka, strip scenarista i književnika, djeca su nacrtala strip “Tajna zgrade Scheier”.

Poslijepodne je održan stripforum na temu “Doma i strip, ju er danas sutra” i promocija dokumentarnog ilma “Lastan” redateljice Irene Škori .

Promocija je nazo io i Rudi Aljinovi , legendarni prvi “Lastan”. Radi se o liku iz asopisa “Modra lasta”, koji ve 45 godina u kontinuitetu odgovara na

razna dje ja pitanja o prvom zaljubljivanju, seksu, promjenama na tijelu, odnosima s prijateljima i roditeljima te svemu onomu što mu i osnovnoškolce. Instituciju Lastana Rudi Aljinovi vodio je prvih deset godina. Je li bilo pitanja na koje nije Lastan znao i/ili mogao odgovoriti, kaže: - Bilo je delikatnih životnih situacija. Javila se jednom djevojka s jednim vrlo teškim problemom na koji nisam mogao odgovoriti preko ‘Modre laste’, ali sam je odveo do školskog psihologa i cijeli je slu aj završio u obradi stru njaka.

Mnoga pisma su se bavila sli nim pitanjima, tako da se od-

Na Festivalu izložena i rock LP izdanja Festival je predstavio i kolekcionare LP-a. Iz Varaždina je s gao Mladen Savi koji je izložio kvalitetnu rock glazbu. U svojoj kolekciji ima oko tri su e plo a, a o ovoj vrsti kolekcionarstva govori: - U kolekcijama su uvijek vrijedna prva ameri ka ili engleska izdanja plo a, zatim plo e koje su izdanje u manjoj raži i to su uglavnom plo e s kraja 60-ih i po etka 70-ih godina. Zvuk vinila je u tehni kom smislu daleko kvalitetniji od bilo kojega drugog medija, i posljednih godina plo e se kao medij ponovno vra aju na tržište. Izlažem na specijaliziranim sajmovima u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani. Otkupljujem plo e i svi zainteresirani mogu se javi na kontakt broj 091 242 52 11.

Jedan od posje telja bio je i Zoran Doli , koji o sajmu govori: - Rodom sam iz Bosne, a sad živim u akovcu. im sam vidio ovdje LP Azre, odmah mi je srce zaigralo. Moje LP plo e ostale su sve u Bosni i sve je to pokradeno. Jedina bi mi utjeha bila kad bih znao da ih netko sada sluša. Uz glazbu uvijek ide i dobar strip. ‘Alan Ford’ mi je bio najbolji.

govorom na jedno pitanje zapravo dao odgovor na desetke njih. Jer neke su teme u dje je doba i doba adolescencije vje ne teme i današnje mlade generacije mu e iste probleme.

Najteže je bilo unijeti svježinu u odgovore.

Nakon promocije ilma u galerijskom prostoru zgrade Scheier otvorena je izložba strip-autorice Helene Klako ar. Izložbu je otvorio zamjenik gradona elnika Romano Bogdan, te naglasio kako želi Festivalu stripa da nastavi s tradicijom jer oboga uje kultune doga aje grada te ujedno educira gra ane o kulturi itanja stripova.

Tko su članovi Strip oblačka?

Mijenjao sam stripove sa svojom prabakom!

Rudi Aljinovi , legendarni “Lastan”, i Robertino Jurani , inicijator Festivala

Pa onda mi moramo od stranih izdava kih ku a kupovati naše autore za skupi novac. Umjesto da izvozimo stripove. Naša intencija je da u dogledno vrijeme pokušamo bi i izdava i te da kao udruga budemo ak vniji kroz cijelu godinu.

Kolekcionar stripova Rober no Jurani otkriva nam i zanimljivos ovog hobija te brojku stripova koje posjeduje: - Kod zadnjeg brojanja to je bilo sedmnaest hiljada stripova kroz otprilike etrdeset godina sakupljanja.

Imam problem s prostorom za njih.

Samo da ne gazimo po stripovima.

Moram zahvali svojoj supruzi na razmijevanju jednoga takvog hobija, ali to je strast koja mi je usa ena odmalena. Zapravo, ja sam mijenjao stripove sa svojom prabakom. Nije mi ih poklanjala, nego smo ih mijenjali. Najdraži stripovi kao djetetu bili su mi Disneyjevi stripovi, a za m Bonellieva talijanska produkcija, a kako sam odrastao najdraža revija bila mi je Stripoteka, koja još i danas izlazi. Mladi danas vole strip. U ve im gradovima je i ve a populacija mladih koje strip interesira, koji su

Josip Mihalkovi predsjednik je udruge Strip obla ak

umješni u pri anju ili crtanju. Sve više se stripovi itaju i na digitalnim medijima. Strip mijenja oblike, ali svjetska scena pokazuje da on ne gubi na atrak vnos , ve naprotiv - napreduje. Hrvatska strip-scena vezana je uz ostalu strip-scenu koja je jezi no bliska i koja zapravo kaska za svjetskim trendovima, ali ima umjetnika koji iska u kvalitetom.

12. rujna 2014.

5

U TRAKOŠĆANU 16. škola medijske kulture

PIJANISTICA I DIRIGENTICA SAVRŠENA SLUHA PIŠE: SANJA HERIC

Šafovci osmislili “Disneyjevu noćnu moru”

M

artina Jakši iz Gori ana perspektivna je 24-godišnjakinja koja je cijeli svoj život posvetila glazbi. Isti e kako joj je klasi na glazba vrhunac stvaralaštva, ali pri tome priznaje da najviše voli sjesti za klavir i jednostavno se prepustiti arima improvizacije. Svoje glazbeno obrazovanje zapo ela je s osam godina u Umjetni koj školi “Miroslav Magdaleni ” u akovcu, kada je upisala smjer klavira. Potom je glazbeno znanje nadogradila u Glazbenoj školi Varaždin u smjeru klavira i teorije. Ljubav prema glazbi odvela ju je u drugu državu. U Grazu je upisala akultet Universität ür Musik und darstellende Kunst Graz.

Tamo je ove godine diplomirala kompoziciju i teoriju. Paralelno je 2012. godine upisala zborsko dirigiranje na glasovitom akultetu Johann Joseph Fux Konservatorium Graz u klasi pro esora Franza Herzoga. Glazbeno umije e pokazala je kroz dvije godine rada u Operi u Grazu. Sura ivala je s istaknutim svjetskim dirigentima i poha ala razne seminare.

Sakralnu glazbu svira ve deset godina. Kao orguljašica u crkvi svirala je šest godina. Tako er, pratila je poznate pjeva ice s estrade, a prije šest godina nastupala je s Lidijom Ba i .

Trenutno poha a na U iteljskom akultetu u akovcu pedagoško-psihološko obrazovanje.

Uz sve to, radi kao pro esorica klavira u glazbenoj školi u akovcu i vodi zbor udruge Pjesma iz Donjeg Kraljevca.

• Kada se rodila ljubav prema glazbi?

— U obitelji sam bila okružena glazbenicima jer se s tatine strane svi bave glazbom. Ljubav prema glazbi rodila se kada sam bila stara tri godine. Sje am se iz tog vremena zanimljive zgode.

Jedne nedjelje vratili smo s mise na kojoj me o aralo sviranje.

Potom sam i ja htjela svirati na klaviru. Baka je doma imala nešto poput malih orgulja. Ja sam samo na to sjela i po ela svirala.

I tako je to krenulo. Sli no je bilo i kad sam hodala u vrti . Kad su se druga djeca igrala vani, ja sam uvijek vikala: ‘Teta, teta, mogu li svirati sintesajzer?’

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izniman uspjeh bio joj je dirigiranje djela “Carmina Burana” Carla Orffa

Martina Jakšić: Glazbu prvenstveno shvaćam kroz emocije, a svaki mi je nastup novi izazov

Tradicionalna, sada ve 16. škola medijske kulture (ŠMK) održana je od 20. do 30. kolovoza u Trakoš anu. Nakon nekoliko godina svog “boravka” u akovcu, preseljena je u prostore Hotela “Trakoš an”, s istim konceptom – mjestom na kojem nastavnici i samostalni polaznici mogu dobiti cjelovito znanje vezano uz film i srodne medije kroz bogat program teorijskih predavanja, filmskih radionica, projekcija i analiza filmova.

Voditelji ŠAF-a ove su godine sudjelovali u radu dviju filmskih radionica. Edo Lukman i Jasminka Bijeli Ljubi vodili su animacijsku radionicu za sedmero polaznika na temu Disneyjevog filma “Snjeguljica i sedam patuljaka”.

Nakon odgledane projekcije tog filma, rodila se ideja da se napravi svojevrsni nastavak u kratkoj ormi u kojem su glavni junaci patuljci, s

obzirom na identi an broj polaznika.

U naizgled jednostavnoj temi animatori su trebali pogoditi karakter svog lika, razraditi ga u zamišljenoj filmskoj situaciji i primijeniti ste eno teorijsko znanje iz osnova animacije. Primijenjena je klasi na crtanofilmska animacija koja je dodatno digitalno obra ena u ra unalu grafi kim i animacijskim programima kojima se služe i polaznici ŠAF-a. Film “Disneyjeva no na mora” u trajanju od 3:16 minuta prikazan je na završnoj projekciji pred svim polaznicima i predava ima Škole. Osim voditelja ŠAF-a, u radu ŠMK-a sudjelovali su i odrasli ša ovci: Milivoj Kuhar kao stru ni suradnik u radionici digitalne otografije (zajedno s akov aninom Davorom Žerjavom) te Monika Vrtari -Vuk kao polaznica radionice za montažu.

Kada je imala samo četiri godine, dobila je od roditelja za Božić najljepši poklon u životu - svoj prvi sintesajzer. Od tada se ne odvaja od njega. Tijekom srednje škole u njoj se rodila druga velika ljubav. Ta se ljubav zove - dirigiranje • Zašto baš kombinacija pijanistice i dirigentice?

— Klavir mi se svi ao od tre e godine, a dirigiranje me po elo zanimati u srednjoj školi.

Dirigiranje je spoj u kojem stvarno treba biti kompletan muzi ar.

Teoriju treba znati savršeno. O glazbi i svakom instrumentu moraš znati apsolutno sve. To je spoj sveg znanja. Kad si dirigent, osje aš kao da si prvi.

• Možete li opisati kakav je osje aj kad staneš pred zbor i dirigiraš njime?

— Osje aj je enomenalan.

Dakako, treba puno znanja, iskustva i samopouzdanja da staneš pred pedesetak ljudi. Pogotovo u Austriji, gdje su svi stranci. Ni-

Najviše voli odsvirati nešto iz glave za svoju dušu

je da te gledaju kao stranca, ali treba se dobro služiti jezikom.

Oni su druk iji mentalitet pa se treba njima prilagoditi. Kad ovjek jedanput to prevlada, onda je sve lakše.

• Najve i izazov u životu?

— Svaki nastup mi je izazov.

Recimo, prije nekoliko mjeseci sam po ela svirati zabavnopopularnu glazbu u duetu sa Simonom Sobo anom, gitaristom i klarinetistom iz grupe Casino. To je vrsta glazbe koja je potpuno razli ita od klasike, a iskreno služi mi za opuštanje.

Nisam glazbenik koji dobije note po kojima e svirati. Sviram po sluhu, a glazbu prvenstveno shva am kroz emocije. Stoga mi je svaki novi projekt, pjevanje, sviranje ili dirigiranje poseban i izazov sam po sebi.

• Što bi savjetovala mladim glazbenicima u usponu?

— Hrabrost, upornost, kucanje na vrata bez srama, smiješak na lice, dobra volja i idemo.

Posebno je važno na i dobrog pro esora koji e te poticati na usavršavanje. Ova kombinacija otvara sva vrata.

• Koji su tvoji glazbeni uzori?

— U dirigiranju bih navela svog pro esora Franza Herzoga. Iskreno, nemam nekoga za koga bih mogla re i da je najbolji pijanist. Poštujem sve jer svatko tko je došao do toga uložio je puno vremena, truda, odricanja i novca.

• Možete li opisati razliku u bavljenju glazbom u Hrvatskoj i Austriji?

— Upravo sam iz tog razloga otišla studirati u inozemstvo. U Austriji se na glazbu druga ije gleda. Glazba se više poštuje.

Be od nekada slovi kao grad

umjetnosti i glazbe. To je multikulturna država. U pet godina na akultetu upoznala sam toliko naroda i razli itih kultura, a kod nas nema prilike za takvo što.

Takvo iskustvo je neprocjenjivo.

Austrijanci konstantno ulažu u umjetnost. Kod nas tako er ima vrlo cijenjenih i kvalitetnih glazbenika i glazbe, ali, nažalost, nije stavljen naglasak na ulaganje u kulturu. Nadam se da e se to s vremenom promijeniti.

• Kako na tvoj glazbeni put gleda obitelj?

— Obitelj mi je bila podrška od samog po etka. Bez njih jednostavno ne bi bilo ni ega.

Pomogli su mi svi, od roditelja, baka i djedova, do sestre. Nikad nisu rekli da me ne mogu voziti ili da nešto ne e napraviti. I dandanas me još voze kada nemam prijevoz, a moram nastupiti.

Prate me na svakom nastupu.

Ako treba, uzmu i godišnji. Kad sam nastupala u Grazu, došli su me gledati na svaki koncert, pa makar bio on i manji.

• Možeš li izdvojiti neki nastup koji te se posebno dojmio i na koji si najviše ponosna?

— ‘Carmina Burana’ Carla Or a bila je za mene najve e ostvarenje u životu. Prekrasan je doživljaj kad ti mahneš, a zbor po ne pjevati. Pritom moraju odgovarati svi parametri i sve mora biti posloženo savršeno.

Pozornost se mora obratiti na držanje, stajanje, gledanje ljudi i glazbu. Kad je još na kraju dobar ishod, onda se osje aš odli no.

Prije toga izdvojila bih maturalni koncert u srednjoj školi.

U etvrtom razredu imala sam koncert iz dirigiranja. To je bio po etak mojega pro esionalnog dirigiranja, samo što sam tada bila još mlada i bez iskustva.

ŠKOLA ANIMIRANOG FILMA Čakovec

Značajne nove selekcije ŠAFovih filmova Nakon ljetne stanke u ŠAF je stigla vijest da je ukupna produkcija starijih ša ovaca (šest filmova) selektirano na 52. reviju hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece, a kojoj je krajem rujna (25. - 28. rujna) jedan od doma ina i grad akovec. Na me unarodnoj filmskoj sceni višestruko nagra ivani film “ ovjek koji je volio u kati” selektiran je u SAD-u na listopadno, 37. izdanje Mill Valley film estivala, koji prikazuje pro esionalnu produkciju, i to u program 5@5 THIS BIRD’S GONNA FLY. Osim toga, na najve em estivalu dje jeg filma, Chi-

cago international children film estivalu, u selekciju je ušlo ak pet filmova: “Glazbeno putovanje”, “Crveni zmaj”, “Spava ”, “Prljavi grad” i “Roda modernog doba”.

Upisi u ŠAF Upisi u Školu animiranog filma (ŠAF) održat e se u utorak, 23. i 30. rujna, od 16 do 19 sati u prostorijama ŠAF-a (službeni ulaz Centra za kulturu, 2. kat).

Na upis je potrebno do i u pratnji roditelja/staratelja. In ormacije se mogu dobiti na tele on 040 310 458 ili na e-mail: sa @ck.tcom.hr.

6

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje K br. 991

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 990. Međimurskih novina je Mila Lesar iz Mačkovca (Sanja Pilić: “Maša i klaun”).

Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Mark Nepo: “Koliko daleko srce vidi” “Koliko daleko srce vidi” zbirka je duhovnih, nadahnjuju ih pri a, koje nam autor Mark Nepo pomaže da bolje razumijemo, da iz njih nau imo te se inspiriramo uz pomo dodatnih pitanja i vo enih meditacija. Pri e u sebi nose sjemenke naše ljudskosti. Pomažu nam, pou avaju nas, iscjeljuju i povezuju s onime što je važno.

Mark Nepo, autor “Knjige bu enja”, bestselera New York Timesa, cijenjen kao poetski i ilozofski pripovjeda , ogoljuje pri e svojega srca, svoje snove i mitove naših predaka te nas blago vodi na našemu putovanju prema otkrivanju osobnih istina.

Svaka je pri a poziv na rad s dubokim i životvornim sadržajem koji e produbiti

Boris Havel: “Arapskoizraelski sukob” Knjiga Borisa Havela “Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete Zemlje” predstavlja interdisciplinarnu studiju u kojoj su s aspekta politologije, povijesti i teologije obra eni pozadina, razvoj i trenuta ne politi ke prilike na dijelu Bliskog

BELETRISTIKA Joe Dunthorne: Podmornica Robert Graves: Sveti Billy N. M. Blaževi -Krietzman: Potres

PUBLICISTIKA Boris Havel: Arapsko-izraelski sukob Dan Diner: Razumjeti stolje e Dr. Mark Sircus Soda bikarbona

istoka koji Židovi, krš ani i muslimani nazivaju Svetom Zemljom. U ovome djelu po prvi put na hrvatskom jeziku arapsko-izraelski sukob prikazuje se onako kako ga vide sami akteri. U njihovoj percepciji povijest i teologija igraju presudnu ulogu.

Autor zato opsežno prenosi

povijest židovskog naroda, od Abrahama, preko starozavjetnih proroka i kraljeva, prilika iz vremena Drugoga hrama, nastanka krš anstva, židovskih ustanaka protiv Rimljana i izgona iz zemlje, do povratka na Cion i uspostave Države Izraela. Potom na temelju primarnih izvora opisuje nastanak islama, prva desetlje a njegova širenja, tijekom kojih je kanonizirano muslimansko vi enje Židova i krš ana te muslimansko-židovske odnose kasnijih razdoblja, do pojave cionizma i dalje.

Bez izbjegavanja kon liktnih i kontroverznih tema, Havel itljivim stilom i zanimljivim opisima povezuje povijesno sje anje, teološke percepcije i politi ke programe aktera bliskoisto nih previranja.

Miriam Toews: “Komplicirana dobrota” Radnja romana smještena je u menonitski gradi East Village, a narator je Nomi Nickel, znatiželjna, prkosna, ironi na šesnaestogodišnjakinja, koja sanja o prilici da se druži s Louom Reedom u pravom East Villageu u New Yorku. Nomi živi sa svojim turobnim ocem, predanim i poslušnim pripadnikom menonitske vjerske zajednice.

Kroz lashbackove doznajemo da je Nomina prkosna starija sestra napustila obitelj tri godine ranije, kao i Nomina majka, koja je otišla pod nerazjašnjenim okolnostima. Nomi je krajnje odana ocu i spremna je ostati uz njega pod svaku cijenu, unato tome što zna da je po završetku srednje škole o ekuje zatupljuju i posao na farmi pili a ili pak udaja za momka iz lokalne zajednice i uloga poslušne supruge.

TOP LISTE

ALBUM TJEDNA vaše poimanje svijeta i odnos prema njemu. Mark pjesni ki tanko utno i ulno poti e na opažajno pisanje dnevnika, iznosi pitanja koja poti u na razmišljanje i otpo inju raspravu te nudi vo ene meditacije koje e vas otvoriti za srce onoga što je sveto.

KNJIŽARA “LJEVAK”

MASTODON: “Once More ‘Round The Sun”

HR AKOVEC

Samouvjerena formula za put oko sunca

FORMULA 13 1. Prayer In C (Robin Schulz Rmx) LILLY WOOD & THE PRICK 2. Stand On The Horizon FRANZ FERDINAND 3. A Place With No Name MICHAEL JACKSON 4. All About That Bass MEGHAN TRAINOR 5. Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 6. Futurology MANIC STREET PREACHERS 7. Almost Like The Blues LEONARD COHEN 8. U Get Me High - TOM PETTY 9. When The Beat Drops Out MARLON ROUDETTE 10. Forgive & Forget THE KOOKS 11. I’m Not The Only One SAM SMITH 12. It Was Always You MAROON 5

Ve 15-ak godina Mastodon inteligentno i samouvjereno še u progresivnom metal i rock scenom. Bez velikih turbulencija i bez promjene lanova Troy, Brent, Bill i Brann brzinski su zaslužili reputaciju nasljednika velikih svjetskih metal imena i dobili pravo raditi što žele i snimati albume kakve žele. Šest albuma apsolutno je dovoljno da i njihova fanovska baza postane razjedinjena pri ama “ma valjali su samo do drugog albuma!”... Imati “stare” i “nove” fanove na kraju zna i jednostavno - Mastodon su ogroman bend!

Ovaj put u pomo su pozvali Nicka Raskulinecza i kao rezultat dobili pokoju usporedbu sa zaigranim Foo Fightersima. “Once More

13. She Knows Me BRYAN ADAMS 14. Anything Goes TONY BENNETT FT. LADY GAGA 15. Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN

RADIO 1 Top Hit List

‘Round the Sun” je nova sveobuhvatna formula koja logi no stoji negdje pored toga speci i nog imena Mastodon.

Imena kojem emo ionako

mirne duše dozvoliti da nas še e kud god poželi. Pa ak i na put oko sunca. (Domagoj ‘Domination’ Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)

1. ITD BAND - Kao ja 2. PAVEL - Autenti no osrednji 3. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 4. TONY CETINSKI - Žena nad ženama 5. MAGAZIN - No no no 6. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 7. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 8. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner Ljubio bih 9. GAZDE - Samo tebe ljubim 10. COLONIA - Fenix 11. JELENA ROZGA - Život je udo 12. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 13. DANIJELA - Naivno malo pile 14. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto 15. ET - Bivša

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

Upisi u dramski studio Dada Kazališne družine “Pinklec” Proteklu je školsku godinu kroz dramski studio Dada prošlo više od stotinu djece i mladih iz cijele županije. Ohrabreni izuzetno kvalitetnim radom i kvantitativnim odazivom, studio je nastavio raditi i ove godine s dramsko-pedagoškim radom.

Upisi u grupe za novu školsku godinu održat e se od 15. do 19. rujna svaki dan od 18 do 20 sati u Centru za kulturu akovec. Pravo upisa imaju sva djeca i mladi osnovnoškolske, srednjoškolske i studentske dobi. Mjese na lanarina bit e 150 kuna. Nakon upisa ormirat e se grupe, a studio e s radom krenuti 1. listopada. Voditelji grupa bit e Tanja Novak, Jelena Dokleja, Bruno Kontrec, Igor Baksa, Alen Barbi i Davor Dokleja. Sve dodatne in ormacije možete dobiti na: kdpinklec@gmail.com i www. kdpinklec.com.

Motovun film festival u Čakovcu Nakon izbora filmova s Male Pule, do 16. rujna pozivaju se ljubitelji filma na dio programa ovogodišnjega motovunskog filmskog estivala. Za sve one koji nisu mogli pohoditi estival na arobnom motovunskom brdu, Centar za kulturu akovec i Hrvatski audiovizualni centar organiziraju emitiranje tri filma koja su obilježila 17. Motovun film estival. Nakon filma “Ida”, koji je emitiran protekli tjedan, uživajte u kineskoj misti noj krimidrami “Crni ugljen, tanki led” i španjolskoj obiteljskoj komi noj avanturi “Zip zap i ekipa pikulaša”, uz popularnu cijenu ulaznice od 15 kuna.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

petak, 12. 9.

18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D

I

me akov anke Ane Bajsi mnogi e odmah povezati s udrugom ZEON Nobilis, kojoj je predsjednica ve duži niz godina. Osim što brine za ekološku svijest žitelja Me imurja, posebice osnovnoškolskog uzrasta, pronalazi dovoljno slobodnog vremena i za raznolike aktivnosti u prirodi.

Protekli smo je vikend zatekli na vanjskom prostoru Gradskih bazena “Marija Ruži ”, gdje je bio u tijeku ispit za instruktore mobilnoga adrenalinskog parka. Ve dan kasnije otišla je s planinarima HPD-a “Bundek” iz Murskog Središ a na izlet na izvor Mure u Austriju, koji je, kako kaže, prekrasan nacionalni park. Priroda joj je izgleda kao drugi dom:

akcijska komi na avantura

20.00 CRNI UGLJEN, TANKI LED kineska misti na krimidrama

subota, 13. 9.

16.00 NINDŽA KORNJAČE 3D akcijska komi na avantura

18.00 CRNI UGLJEN, TANKI LED kineska misti na krimidrama

20.00 IDA poljska drama Ana Bajsi , predsjednica udruge ZEON Nobilis

nedjelja, 14. 9.

ANA BAJSIĆ iz Čakovca

16.00 ZIP ZAP I EKIPA PIKULAŠA

Glazba se sluša dok se kuha!

španjolska obiteljska komi na avantura

- Volim dane vikenda provoditi u prirodi. Upravo zbog toga se u slobodno vrijeme bavim planinarenjem, alpinizmom, speleologijom i sli nim sportovima koji su vezani uz prirodu. Prijavila sam se i za instruktoricu za adrenalinski park koji je postavljen na akove kim bazenima, što predstavlja jednu novu pustolovnu sportsku i turisti ku ponudu u našem gradu.

Kad nisam za vikend u prirodi, ve inom radim neke stvari vezane uz udrugu Nobilis. A ponekad su i te stvari vezane uz kretanje i boravak u prirodi jer esto u subotu kad je lijepo vrijeme imamo s udrugom ‘Školu u prirodi’, pa odemo na naš ekocentar Nerka u

Šenkovec. A ponekad su i neke radionice u danima tjedna, pa smo opet u prirodi. Tako da je priroda zapravo moj drugi dom.

Ima li vremena za film i glazbu?

- Za dobre filmove i knjige uvijek se na e vremena. Što se ti e filmova, ovih u dana i i pogledati ‘Nindža kornja e’. Za filmove u danima vikenda esto nema vremena jer sam negdje u prirodi, tako da se filmovi gledaju tijekom tjedna, i to naj eš e doma. Ponekad se ipak stigne nešto pogledati u akove kom Centru za kulturu ili u Cinestaru u Varaždinu. Na TV-u redovito pratim emisiju ‘Ekozona’. Za itanje

najviše vremena imam nave er kad se riješe sve dnevne poslovne i druge obaveze. Zadnja knjiga koju sam pro itala bio je tre i dio trilogije ‘Igre gladi – Šojka rugalica’ autorice Suzanne Colins, koju svima preporu ujem, jer se uskoro o ekuje i tre i filmski nastavak te trilogije. lanica sam akove ke Knjižnice i vrlo sam zadovoljna ponudom. Brzo stižu novi knjižni naslovi, a mogu i pohvaliti djelatnike Knjižnice koju mi uvijek preporu e neku novu dobru knjigu. Glazba? Godi mi U2, Sting, Dirde Straits, George Michael... Uz knjigu ide i dobra glazba. ali se ipak glazba najviše sluša dok se kuha. - uz smijeh nam je za kraj rekla Ana.

18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D akcijska komi na avantura

20.00 CRNI UGLJEN, TANKI LED kineska misti na krimidrama

ponedjeljak, 15. 9.

18.00 ZIP ZAP I EKIPA PIKULAŠA španjolska obiteljska komi na avantura

20.00 IDA drama

utorak, 16. 9.

18.00 NINDŽA KORNJAČE 2D akcijska komi na avantura

20.00 CRNI UGLJEN, TANKI LED kineska misti na krimidrama

četvrtak, 18. 9.

20.00 INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN komedija

NINDŽA KORNJAČE

INDIJSKI ZAČIN NA FRANCUSKI NAČIN

akcijska komi na avantura Režija: Jonathan Liebesman Uloge: Pete Ploszek, Megan Fox,Whoopi Goldberg, Johnny Knoxville

komedija Režija: Lasse Hallström Uloge: Helen Mirren, Charlotte Le Bon, Manish Dayal

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

nedjelja, 14. 9., i ponedjeljak, 15. 9.

17.00 NINDŽA KORNJAČE Najpozna je kornja e na svijetu, Leonardo (Pete Ploszek), Michelangelo (Noel Fisher), Ra aello (Alan Richardson) i Donatello (Jeremy Howard), ovo e ljeto pod vodstvom u itelja Splintera (Danny Woodburn) uzeti ponovno pravdu u svoje ruke i upus se u borbu pro v najopasnijih krimina-

laca! Mlade mutante u novim pustolovinama pra t e Megan Fox u ulozi novinarke April, a za veselu atmosferu pobrinut e se njezina urednica, slavna komi arka Whoopi Goldberg! Ova se akcijska avantura u trajanju od 101 minuta preporu uje starijima od 13 godina.

U roman nom malom francuskom mjestašcu Madame Mallory (Hellen Mirren) živi svoj idili an život vode i klasi ni francuski restoran Le Saule Pleureur.

Uspjeh njenog restorana nimalo ne plaši Papu i njegova sina Hassana Kadama, poznatog kao “kulinarsko udo” u Indiji, da otvore svoj vlas restoran Maison

Mumbai samo preko puta ulice. Redatelj Lasse Halströma stavlja na kušnju Madame Mallory i Papu da prije u preko svog ponosa i prihvate konkurenciju temeljenu na druga ijoj kulturi. Film sjajno kombinira suprotne svjetove koji pod okriljem gurmanizma i roman ke stvaraju sjajan recept za odli nu zabavu.

avanturisti ki film

nedjelja, 14. 9., i ponedjeljak, 15. 9.

20.00 SNIMKA SEKSA komedija, drama

8

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

U dobroj ste poslovnoj formi. S inicija vom i ulaganjem još malo pri ekajte. Dobro organizirajte radni tjedan. Emocije isklju ite iz posla. Vrijeme je da dovršite zapo etu ljubavnu romansu i u ete u jednu sasvim novu fazu partnerskih odnosa. Zbog intenziteta osje aja mogli biste posta sebi ni i traži od partnera potpunu predanost. Dani vikenda bit e prepuni ugodnih ljubavnih trenutaka i uzbu enja. Bavite se tjelovježbom. Zdravi ste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Sredinom mjeseca rujna ne ulazite u poslovne kombinacije u kojima vam nisu jasni ciljevi i ljudi. Situacija na poslu tražit e da joj se u potpunos posve te. Kra a poslovna putovanja bit e naporna, ali e vam se ispla . Na jednom od putovanja upoznat ete osobu s kojom ete doživje ljubavnu avanturu.

Uživat ete. Postoji mogu nost da romansa ne e duže potrajati, ali ispla t e se druženje od nekoliko dana. Više njegujte i brinite za svoje jelo. Dobrog ste zdravlja.

LAV (23.7. - 23.8.)

Poslovne ambicije e vam ras , ali ih ne ete lako ostvariva . Nemojte bi nestrpljivi. Sve prepreke shva te kao upozorenje da se zaustavite u nepromišljenim namjerama. S i e i neo ekivani nov ani dobici.

Zaljubit ete se i biti na sedmom nebu. Iz vas e isijavati pozitivne vibracije. Partner e vas obasipa pažnjom, poklonima i ini vas izinimno sretnim. Samci e tako er upozna osobu koja im može posta ak i životni partner. Više spavajte.

VAGA (24.9. - 23.10.)

S kolegama na poslu ne ete lako nalaziti zajedni ki jezik. Nemojte pružati otpor promjenama. Analizirajte situaciju i maksimalno se potrudite prilagoditi situaciji. U danima vikenda mogu i su pozi vni doga aji vezani uz roman ne odnose. O ekuje vas prgršt lijepih i nezaboravnih trenutaka s voljenom osobom ili simpa jom. Svim vagama se savjetuje da spoznaju svoje slabos , pa da tek onda analiziraju druge. Mogu i su problemi s viškom kilograma.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Nemojte se upušta u ve e poslovne projekte. Morat ete se prilago ava drugima. Iz malih poslovnih projekata koji naizgled ne obe avaju mnogo rodit e se veliki projek .

Spremni ste za njih. Budite oprezni s novcem. Investirajte ga mudro.

U emo vnim odnosima brzo ete sklapa poznanstva. Ako ste sami, zapo et ete ljubavnu vezu. Mogu a je ak i avantura sa zauzetom osobom. Ulazite u razdoblje preispi vanje veze, braka i drugih odnosa s ljudima. Zdravi ste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

U danima koji dolaze pružit e vam se prilika da potpišete važne dokumente kojima ete stvori temelje za uspješno poslovno razdoblje.

Stoga nemate razlog za depresivno stanje i bezvoljnost koju osje ate.

U ljubavnim odnosima ne žurite s donošenjem odluka. Bit ete u središtu pozornosti. S lako om ete zarobiti srce jedne osobe.

Vaše e vas emo vne reakcije više iznenadi od partnerovih. Uživajte u svakom trenutku. Dobrog ste zdravlja.

MODNI IZLOG BIK (21.4. - 20.5.)

Više ete komunicira i zabavlja sebe i druge u poslu nego što ete se umori . No upravo takva ležernost donijet e vam izvrsne rezultate. Mogu je dodatni nov ani priljev. Ako ste nezaposleni, mogu e je zapošljavanje na radnom mjestu s kojim ete bi izuzetno zadovoljni. Emocije su ja e izražene i željet ete doživje pustolovnu ljubavnu romansu. Uživat ete s partnerom u zajedni kim trenucima. Ljubavno zadovoljstvo povoljno e se odrazi i na vaš izgled.

RAK (22.6. - 22.7.)

Pripadnicima ovog znaka krea vni poslovi nisu strani. Za svoju krea vnost dobit ete pohvale, ali ete bi i nagra eni. Poslovni partneri iz inozemstva bit e voljni s vama sklopiti dugoro an i financijski isplativ projekt. Prihvatite ponudu. Javnim istupima privu i ete pozornost. U emotivnim odnosima preuzet ete inicijativu. Veza s partnerom e se osvježi i dobi na dinamici. Samci e sres osobe koje e im opsjedati misli. Imate dovoljno energije za sve.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Dobro bi bilo da promijenite svoj odnos prema poslu. Poslovni suradnici o ekuju da ete sami odradi zapo e posao. Iako ete mora uloži mnogo energije i truda, na kraju ete bi ponosni na sebe. Suradnici e vas cijeni . Slijedi strastveno ljubavno razdoblje. Ako ste u potrazi za ljubavnim partnerom, to bi se moglo ostvari upravo ovih dana.

Stoga dobro otvorite o i i dopus te ljubavnim prilikama da do u do vaše duše i uma. Sa zdravljem ne e bi problema.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Ulazite u nov, povoljniji životni period, stoga e dani nakon vikenda biti u znaku ugodnih doga aja i po etaka. Zadovoljni ste s rezulta ma ostvarenima u proteklim mjesecima. U ljubavnim odnosima mogu e je uspostavljanje novih veza. Uda ili oženjeni pripadnici ovog znaka mogli bi dobi suparnicu ili suparnika. Skloni ste zi kom i mentalnom naprezanju.

Bitna je umjerenost u svemu. Više vremena provodite na svježem zraku.

Mladena ka razigranost dozvoljava avanturizam u oblikovanju kreativnih frizura

U frizuri imam gramofonsku ploču PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: NEVENKA ŠARDI

Što u initi sa silnim gramofonskim plo ama koje ne želite više slušati, ne trebaju vam i nemate ih kome pokloniti? Kako ljudska mašta nema ograni enja, vjerujemo kako bi “vinili” zasigurno u vašem kreativnom promišljanju pronašli

svoju novu prakti nu uporabu.

Na zanimljiv primjer naišli smo španciraju i se varaždinskim ulicama tijekom trajanja ovogodišnjeg Špancirfesta. Pogledi prolaznika lijepili su se na tri mlade i simpati ne djevojke koje su prošetale varaždinskim ulicama svoje neobi ne kreacije i pogled na mogu nosti koje pruža svijet oblikovanja frizura. Za jednu je frizuru iskorišten

i stari dobri LP. Tko zna koja vrsta glazbe je bila podloga za ovu frizersku kreaciju. Nismo stigli pitati. Djevojke su u masi posjetitelja Špancira odjurile i zamele svoj trag, a nama ostavile radost spoznaje kako mlade još uvijek krasi istraživa ki i kreativni duh.

Možda niste dovoljno samouvjereni ili dovoljno hrabri da nosite ovu ili sli nu frizuru svaki

dan (a i prakti nost nošenja i/ili održavanja vrlo brzo bi se dovela u pitanje), ali možda povremeni izlet i igra mašte kod oblikovanja hair stylinga mla ih generacija može dozvoliti pokoju avanturu s gramofonskom plo om ili nekim drugim zanimljivim i dosad neiskorištenim predmetom koji može poslužiti u svrhu modnog detalja i oblikovanja atraktivne frizerske pri e.

JARAC (22.12. -20.1.)

U poslovnoj domeni stvari se odvijaju rutinski. Ipak pripazite na to da u komunikaciji s poslovnim partnerima budete što jasniji i komunika vniji. Sve poslovne obveze završavajte na vrijeme. U slobodno vrijeme nastojat ete svaki trenutak proves s osobom koja vas je nedavno osvojila. Samci e ima priliku uživa u društvu zanimljivih osoba. Možda se rodi i kakva neo ekivana ljubavna romansa.

Neke od vas mogla bi iznenaditi trudno a.

RIBE (20.2. -20.3.)

U poslovnom okruženju zbog vaše brzopletos mogle bi vam promaknuti neke bitne informacije.

Mogu je i prekid poslovnog odnosa s partnerima iz inozemstva.

Pripazite na potpisivanje poslovnih dokumenata. Ako ste u braku ili vezi, pripazite da nepromišljenim postupcima na povrijedite voljenu osobu. Samci e uživa u samo i.

U danima vikenda ih ipak o ekuje slatko iznena enje ili poziv osobe koja e ih zainteresira . Budite vedri i op mis ni.

Plo nici vole korake u crvenim nijansama, bez obzira na godišnje doba

I simpati nim oldtajmerima koji su dojurili na Špancirfest pristaje rumenilo!

Ove jeseni u modi je žarkocrvena boja Aktivna je i dinami na.

Tko? Crvena boja. Za osobe koje vole ovaj kolorit kažu da imaju povjerenja u sebe i svoje sposobnosti. Krasi ih strastvenost, borbenost, impulzivosti i odlu nost. Što se ti e komunikacije, to su naj eš e otvorene osobe, s intelektualnim darom. U ljubavi vole osvajanja. Ponekad su ne-

vjerne i ljubomorne, a pozornost plijene svojom vatrenom senzualnoš u. Prepoznajete li se u tim zna ajkama i cijelo se ljeto niste odvajali od svojih crvenih sandala, minisuknja, hla a, kupa eg kostima, šešira..., onda ste istinski lan kluba ljubitelja crvene boje. Ako vam je upravo crvena boja omiljena boja, bez obzira bila

ona modni hit ili ne, onda ete ove jeseni do i “na svoje”.

Naime, modni dizajneri i stilisti upravo za jesen 2014. godine preporu uju žestoke nijanse crvene u boji krvi. Žarkocrvena boja bit e hit i kao glavni odjevni predmet ili tek modni dodatak u vidu šala, damske torbe, šešira, kape, cipela, tenisica... Crvena boja svo-

jim dinamiznom privla i sva iji pogled k’o manget. Crvena boja najbolje se slaže s jednostavnoš u i minimalisti kim pristupom stila odijevanja.

Razigrajte maštu i odaberite nešto za svoj jesenski “look” u crvenoj nijansi ljutih ili papri ica. Možete krenuti odmah, jer jesen nam je ve pokucala na vrata i prije nego što smo se željeli rastati od ljeta. A ima još jedna zanimljivost: za crvenu boju zabavna psihologija kaže kako pospješuje gubitak težine. Koja žena bar jedanput nije poželjela “maknuti” koji koligram i ? Stoga, navalite na crveno u svim oblicima!

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Zabavljajte se s modom umjesto da postajete njezin rob.”

Estella Warren

media

9 17

10

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ FOTO: SNJEŽANA ZORKOVIĆ

MEĐIMURSKA KUHARICA

Trganci s mladom patkom i graškom Kuhar Nino Biškup u restoranu Barok u akovcu preporu io nam je pripravu zanimljivog jela spremljenog od lako dostupnih namirnica.

Nino Biškup je mlad, odli an kuhar, koji se svojim jelima predstavio na mnogim sajmovima, bio sa svojim jelom

na naslovnici asopisa “Svijet u aši”, te ove godine u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER) sudjelovao na najve em me unarodnom festivala gastronomije u regiji “Biser mora” na otoku Bra u.

Priprema Trganci - sastojci: - 100 g glatkog brašna - prstohvat soli - 0,03 l suncokretovog ulja - 0,05 l vode.

Tijesto zamijesiti i trgati u kipu u vodu Patka Pa iji batak i zabatak kuhati u pa joj masno i, poklopljene u pe nici na 150 stupnjeva 1 sat. Odvojiti kožu i kost te meso narezati na tanke trake.

Grašak Kuhati u slanoj i zaše erenoj vodi.

Tamni umak U pe nici pe i pa ji trup i korjenasto povr e dok ne dobije tamnozlatnu boju, pola sata na 200 stupnjeva.

Nakon toga umak staviti u lonac, dodati konjak, crno vino i vodu, te ga lagano reducirati oko 4 sata.

Sve sastojke spojiti u jedno.

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

IZ PE NICE akove kih mlinova

Kola s jabukama Sastojci 4 jaja

Pita s kupinama

12 žlica še era 12 žlica glatkog brašna akove kih mlinova 1 prašak za pe i Tijesto

2 dcl jogurta 12 Žlica ulja Fil od jabuki: ½ kg jabuka 6 žlica še era 1 vanili še er 1 žlica cimeta

Priprema Biskvit: jaja umutiti sa še erom, postupno dodavati ulje, jogurt, brašno i prašak za pe i. Polovicu smjese za biskvit pe i na 200 C oko 15 minuta. Kada je na pola pe en na njega staviti naribane jabuke pomiješane sa še erom i cimetom. Preliti ostatkom biskvita i pe i još pola sata na 180 C .

Zamijesite tijesto, zamotajte u foliju i ostavite u hladnjaku najmanje jedan sat.

Kekse s maslacem usitnite.

Kupine operite i dobro ocijedite. Kiselo vrhnje pomiješajte s kupinovim vinom, še erom, vanilin še erom, jajetom i bademima. Razvaljajte tijesto i stavite na namaš en i pobrašnjen okrugli kalup za pite. Rub kalupa tako er obložite tijestom. Tijesto izbodite vilicom i posipajte mljevenim keksima. Ravnomjerno poredajte 400 g kupina i prelijte preljevom. Na preljev stavite preostali dio kupina. Pecite u prethodno zagrijanoj pe nici na 180 °C oko 40 minuta. Pitu pustite ohladiti u kalupu.

- 250 g brašna - 1 prašak za pecivo - 100 g še era - 1 vanilin še er - 1 jaje - 125 g maslaca

Nadjev - 500 g kupina - 50 g keksa s maslacem

Preljev - 1 dcl kiselog vrnja - 3 žlice kupinova vina - 100 g še era - 1 vanilin še er - 1 jaje - 100 g mljevenih badema

Pinot crni obitelji Belović Crni pinot se me u poznavateljima vina spominje kao najromanti nije, bogato poput parfema te slatko i opojno poput zaljubljivanja. Odli no paše uz tamna mesa, kao što su npr. patka ili divlja . Ovo suho, kvalitetno vino ima 11,9 posto alkohola.

Aroma ovog vina jako je ovisna o podru ju u kojemu se uzgaja grož e, a najpoznatija vina dolaze iz Burgundije. Iz tog razloga se esto naziva i crnim burgundcom.

Tradicionalne sorte poznate su po jakoj aromi, a moderne po lakšoj, vo noj. Okus i miris se osim što ovise o podru ju dosta mijenjaju s vremenom, pa su tu prisutni i jagoda, kupina, malina, višnja, ljubi ice, kupus, a kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.

Vino je pogodno za uvanje. (sz)

12. rujna 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

PUT ČAJA

Korov koji uklanja ženske tegobe i zaustavlja sva krvarenja - rusomača ma. Uglavnom dvogodišnja biljke, rusoma a naraste od 10 do 50 centimetara, ima vretenasti korijen dok se ve ina listova nalazi prizemno, a iz njih naraste uspravna, ve spomenuta, stabljika. Rusoma a voli dobro pognojena staništa, a cijelo ljeto ima plodove i cvjetove. U ljekovite svrPiše: Krešimir Šoštarko, vlasnik he koristi se cijela biljka, ubire se s korijenom i suši dućana ČokoČaj Čakovec na tamnom, suhom i prozra nom mjestu, a iako se može sabirati od ožujka do Kamo god pogledali oko sebe, za zaklju iti je da nam listopada najbolje ju je brati u je Priroda dala lijek u svakom prolje e. Od listova nekada su kutku. Kada bi se ovjek malo naši stari spremali i ukusna više okrenuo onome što su jela jer ljekoviti list rusoma e radili naši preci, a to je sabi- može se spraviti kao špinat, u ranje biljaka, bolnice bi bile varivima ili pak svjež na salapoluprazne, a u ljekarnama tu. Okus rusoma e je slatkast, bi se umjesto umjetnih mo- pomalo neugodno ljutkast, a dernih tableta i dalje sprav- to je radi prisustva sumporljali prašci i ajne mješavine nih spojeva u biljci. Osim tih kao što je to bilo davnih dana. spojeva u rusoma i nalazimo Nažalost, sve su to prizori iz eteri no ulje, goruši ino ulje, nekog filma s tematikom mi- bursin, bursa kiseline, disomenulih vremena naših preda- tin, hesperatin, tyramin, resin, ka ili kojih desetlje a unatrag, histamin, rutin, flavonoid, trekada smo se kao djeca nevino slovina, sumpor, os or, kalij, igrali na livadama i vrtovima kalcij, natrij, željezo, karotin, i susretali mnoge, oblikom i vitamin C, vitamin B1, vitarastom, zanimljive biljke ne min B2, vitamin K. Tu su još poznavaju i njihovu pravu ljekovite tvari poput holina, acetilholina i tiramina, sumvrijednost.

Jedna od takvih biljaka porno-eteri no ulje, saponini, je i rusoma a poznata i pod kalijeve, kalcijeve i natrijeve imenima poput pastirska ili soli, tanin i citronska kiselina.

Iako se u ljekovite svrhe ko obanska torbica, gudomak, surlin, kapucinska torbica i još ristila i prije kod starih naroda, brojnim drugim narodnim na- rusoma a je prvi puta detaljzivima. Biljka je to koja raste no bila opisana 1485. godine u gotovo svugdje, kojoj, naža- knjizi “Vrt zdravlja” ime joj je lost, pristupamo kao obi nom uskoro pripisana visoka vrikorovu pa ih s polja i vrtova jednost u pu koj medicini. Najuklanjamo bez razmišljanja, eš e se koristila u kombinaciji biljka predivnih bijelih cvjeti- s koprivom, kamilicom, neve a koji se kasnije pretvaraju u nom, preslicom, stolisnikom i srcolike plodove na uspravnoj troskotom. Rusoma a je tokom stabljici, biljka koja proviruje vremena imala svojih uspona i ve s prvim danima prolje a padova u korištenju. Slavni dr. i spava zimski san s mrazevi- Kneipp rusoma u je po ljekovi-

tosti stavio odmah iza preslice.

Svoju slavu posebno je doživjela za vrijeme prvog svjetskog rata zbog nestašica prekomorskih droga, a zahvaljuju i svom vrlo jakom svojstvu sužavanja žila i uspješnog zaustavljanja krvarenja.

Pu ka medicina koristi rusoma u za lije enje upalnih stanja, iš enje krvi, zaustavljanje unutarnjih krvarenja, sužavanje krvnih žila, kod visokog krvnog tlaka, groznice, zatvora, iritacije kože, ekcema, hemeroida, raka, svih ženskih bolesti, plu nih komplikacija, malarije, komplikacije želuca, bolova u abdomenu, bolesti slezene, bolnih mjesta od udarca, bolesti bubrega, artritisa, bolesti metabolizma, rana, kod komplikacija urinarnog sustava, slabosti mjehura, gluho e, arterioskleroze, vodenih bolesti, varikoznih vena, a dobar je i regenerator stanica.

Koristi li se u obliku aja/ uvarka dvije do tri šalice ru-

soma e s velikim uspjehom zaustavljaju sva vrsta krvarenja poput onog iz nosa, želuca, crijeva i neredovite menstruacije. Dvije šalice aj od rusoma e dnevno pogodne su kod jakih menstruacijskih krvarenja valja. Svaka žena koja ima menstrualnih problema trebala bi piti dnevno dvije šalice oparenog aja, na jednu šalicu uzme se puna ajna žli ica rusoma e, osam do deset dana prije menstruacije. Isti uvarak koristimo i za reguliranje menstruacije u pubertetu. U doba klimakterija svaka bi žena trebala piti dnevno dvije šalice aja kroz etiri tjedna, zatim napraviti pauzu od tri tjedna i tada ciklus ponoviti. Kod hemoroida koji krvare primjenjujemo lagani klistir, sjede e kupke ili pranje s mlakim uvarkom rusoma e. Majke, kojima u dojenju nabreknu dojke, trebale bi svježu rusoma u omekšati nad parom u situ, zaviti ju u

dvije marame i još toplu staviti na dojke. Ukoliko patite od problema s krvarenjem iz bubrega najbolje je dnevno popiti dvije šalice aja pripravljenog od mješavine rusoma e i poljske preslice u jednakim omjerima. Za one koji pate od problema s krvnim tlakom, bilo visokim ili niskim, preporu ljivo je piti dvije šalice aja od rusoma e na dan sve dok se krvni tlak ne normalizira, a zatim se s tom terapijom prestaje. Ukoliko pak se esto susre emo s bolovima u miši ima i kada ništa drugo ne pomaže najbolje je posegnuti za rusoma om. Biljku sitno nasjeckamo i ostavimo u rakiji desetak dana na suncu ili nekom drugom izvoru topline. S tim pripravkom valja se masirati dnevno nekoliko puta i uz to popiti etiri šalice aja od vrkute i bolovi u miši ima e nestati, a ista terapija pogodna je i za lije enje spuštene maternice.

Unato injenici da nema nepogodnih pojava ipak je važno napomenuti da korište-

nje rusoma e nije pogodno za trudnice jer izaziva kontrakcije maternice, što može dovesti do preuranjenih trudova.

Za kraj donosimo i recepture za pripremu uvarka/ aja od rusoma e. Na ¼ litre vode dodamo punu ajnu žli icu rusoma e (suhe tvari), poparimo i pustimo da kratko odstoji. Procijenimo i pijemo prema gore ve spomenutim uputama, ovisno o boljki.

Imate li pak problema s bilo kakvim bolovima oblozi od dvije pune šake svježe rusoma e omekšane na pari stave se u krpi na oboljelo mjesto i izvu i e bol.

Sada kada smo se upoznali s oku ve ine poznatom, ali ljekovitoš u nepoznatom biljkom naših vrtova i polja, rusoma om, ne dozvolimo da se više dogodi da joj pristupamo kao obi nom korovu. Pridajmo joj pažnju i važnost za boljke koje lije i i manje e nam trebati doktor, a svoju dozu za ljekovitu šalicu aja od rusoma e potražite u omiljenoj vam trgovini oko aj.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OKTOBERFEST, München 27.09.14. (garantirani polazak) 310,00 kuna STOPAMA SV. PAVLA – GRČKA 8 dana 04.10.2014.

3500,00 kuna DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14.

1.750,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014.

1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe

12

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Stiže Peugeot 308

Prodaja novih automobila u RH po proizvođačima 1.1.-31.8.2014. proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

4263

16,55%

2

Opel

3206

12,44%

3

Škoda

2779

10,79%

4

Peugeot

1746

6,78%

5

Citroën

1562

6,06%

6

Renault

1466

5,69%

7

Ford

1269

4,93%

8

Hyundai

1233

4,79%

9

Toyota

1019

3,95%

10 Kia

876

3,40%

11 Audi

832

3,23%

12 Mazda

706

2,74%

13 Dacia

644

2,50%

14 BMW

641

2,49%

15 Nissan

628

2,44%

16 Seat

603

2,34%

17 Fiat

486

1,89%

18 Mercedes

474

1,84%

19 Suzuki

416

1,61%

20 Chevrolet

206

0,80%

21 Honda

178

0,69%

22 Volvo

139

0,54%

23 Mitsubishi

122

0,47%

24 Mini

64

0,25%

25 Alfa Romeo

38

0,15%

26 Smart

32

0,12%

27 Subaru

30

0,12%

28 Jeep

26

0,10%

29 Land Rover

20

0,08%

30 Porsche

20

0,08%

31 ostali

42

0,16%

UKUPNO

25766

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

13. rujna 1977.

General Motors (GM) je u SAD predstavio svoje prve modele s dieselskim motorom. Bili su to Oldsmobile modeli 88 i 98. Ovi modeli imali su do 40% manju potrošnju u usporedbi s modelima koje su pokretali benzinski agrega .

Dinamic trade osigurao vozila za Svjetsko prvenstvo u ribolovu Od 8. do 14. rujna u Prelogu se održava 61. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak (61st Coarse Angling World Championship).

Na natjecanju je prisutno 400 natjecatelja te oko 500 novinara iz cijelog svijeta. Dinamic trade je jedan od sponzora natjecanja, a osigurao je vozila Honda i Kia kojima e se svakodnevno suci prevoziti duž natjecateljske staze koja se proteže od Svete Marije do novog vise eg mosta kod Donje Dubrave.

Mitsubishi – 5 godina jamstva Od 1. rujna ove godine Mitsubishi Motors je osigurao produljeno jamstvo od 5 godina jamstva (150.000 km) za sve kupce modela ASX i Outlander, bez naknade. Legendarna pouzdanost i izdržljivost Mitsubishi modela ovom gestom je dobila i ormalnu potvrdu. Od sada možete bezbrižno uživati u svom novom Mitsubishi ASXu ili Outlander-u punih 5 godina po novim, još povoljnijim uvjetima.

Sa 146.000 primjeraka prodanih do kraja kolovoza, Peugeot 308 i 308 SW ostvarili su velik prodajni uspjeh. Taj pozitivan rezultat ostvaren je uglavnom zahvaljuju i njihovu dizajnu, kvaliteti, inovativnom i-Cockpitu i u inkovitosti, s rekordno malom potrošnjom goriva i niskom emisijom CO2.

Za upravlja em novih ina ica, bio to benzinac GT 205 s 1,6-litrenim THP motorom snage 205 KS ili diesel GT 180 sa dvolitrenim motorom BlueHDi 180 EAT6, voza i e cijeniti profinjen dizajn i izvrsne per ormanse tih automobila, kao i vrhunsko voza ko iskustvo te smanjenu potrošnju goriva.

Upečatljiv sportski dizajn Jedinstvenost modela 308 GT vidljiva je na prvi pogled i plijeni pozornost. Prednji kraj te dinami ne ina ice ine prednja maska sa znakom lava i tri vodoravna profila s obiju strana znaka te LED svjetla. Za najbolju vidljivost u svim uvjetima 308 GT opremljen je svjetlima koja ine 62 svjetle e diode. 308 GT prepoznatljiv je i po ekskluzivnim pokaziva ima smjera. Sekvencijalnim radom pokaziva a smjera, od unutrašnjeg dijela

prema vanjskom, naglašen je tehnološki karakter automobila. Pokaziva i smjera nalaze se iznad novih usisnika koji motor opskrbljuju ve om koli inom zraka. 308 GT utjelovljuje aerodinami ku i dizajnersku isto u linija. Crni retrovizori stapaju se sa zatamnjenim staklima.

Vizualno proširen pragovima, 308 GT ima 18-in ne aluminijske naplatke dijamantne obrade s Michelinovim gumama Pilot Sport 3. Stražnji je kraj 308 GT upadljiv ponajprije zahvaljuju i lakiranom crnom di uzoru i ukrasnim dvostrukim ispušnim cijevima. Zna ka GT integrirana

je u prednju masku, poklopac prtljažnika i prednje blatobrane. Ponuda boja obuhva a i novu ekskluzivnu boju, plavu Magnetic. Ta boja, koja podsje a na plavu boju koja je oduvijek krasila rancuske trka e automobile, savršeno odgovara fluidnim, dinami nim linijama automobila i naglašava visinu podvozja, spuštenu za 7 mm sprijeda i 10 mm straga.

Unutrašnjost slijedi temeljne postulate sportske unutrašnjosti: strop i gornji dijelovi nosa a krova antracitne su boje, serijske presvlake u kombinaciji TEP-a i alkantare ukrašene su crvenim

šavovima, a uz doplatu su dostupne i presvlake od kože Nappa.

Crveni se šavovi nalaze i na armaturnoj plo i, oblogama vrata, mjenja u i tepisima. Mehani ka je dimenzija ostvarena aluminijskim papu icama i pragovima od nehr aju eg elika. Najvažniji dio sportskog automobila, voza ki položaj, idealan je zahvaljuju i Peugeotovu ergonomi nom i-Cockpitu. Kompaktan upravlja presvu en per oriranom kožom sa zna kom GT, jedinstven za taj model, može se podesiti po visini i dubini. U voza evu je vidnom polju i instrumentna plo a s novim motivom šahovnice. Nakon

12. rujna 2014.

GT

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

Ovjes (pseudo-MacPherson sprijeda, polukruti most straga) je posebno podešen kako bi odgovarao motorima i duhu automobila. Postavke su sportske, s iznimnom stabilnoš u karoserije, a istodobno zadržavaju visoku razinu udobnosti. Kako bi to postigli, inženjeri su radili na svim postavkama. Ovisno o ina ici, prednji i stražnji ovjes ukru eni su za 10 do 20% za iznimno brze, trenuta ne reakcije. Za sigurno zaustavljanje zaduženi su diskovi sprijeda promjera 330 mm i debljine 30 mm s plutaju im kliještima sa 60-mm klipovima.

Straga su na ina ici 308 GT diskovi promjera 268 mm, a na 308 GT SW 290 mm. Oba su motora opremljena sustavom ESP koji se može isklju iti.

Vrhunsko vozačko iskustvo

pokretanja motora pojavljuje se pozdravna poruka ekskluzivna za model GT.

Iznimna dinamična svojstva Za vrhunske voza ke užitke modela GT zaslužni su posebno podešena šasija i motori visokih performansi koji ve ispunjavaju stroge propise norme Euro 6. etverocilindarski 1,6-litreni motor THP 205 Stop&Start opremljen je 6-brzinskim ru nim mjenja em kako bi najbolje iskoristio 285 Nm okretnog momenta dostupnih izme u 1.750 i 4.500 o/min. Takve se visoke performanse postižu uz malu emisiju CO2 i potrošnju goriva: samo 130 g/km i 5,6 l/100 km. etverocilindarski dvolitreni BlueHDi 180 nudi visoke performanse. Najve u snagu od 180 KS ostvaruje na 3.750 o/min, a najve i okretni moment od 400 Nm na 2.000 o/min. Zahvaljuju i omjeru snage i mase od samo 7,3 kg/KS (136 KS/t), tom je motoru za ubrzanje od 80 do 120 km/h u petoj brzini potrebno samo 5,5 sekundi. Motor obujma 1.997 cm3 ostvaruje hvalevrijednu emisiju od samo 103 g/km i potrošnju goriva od 4,0 l/100 km.

Tom je motoru pridodan automatski mjenja EAT6.

Sjedinjen s Peugeot i-Cockpitom, voza je, zahvaljuju i osje aju koji mu pruža upravlja i podacima prikazanim na headup sustavu, u središtu zbivanja.

Užitak pove ava paket Driver Sport, serijski uz oba motora. To je oprema koja e oduševiti zaljubljenike u sportsku vožnju jer mijenja sljede a obilježja: zvuk motora je glasniji sa izraženijom sportskom notom; instrumenti su osvijetljeni crvenom bojom; na instrumentnoj plo i prikazuju se snaga i okretni moment, tlak turbopunja a, uzdužno i popre no ubrzanje; upravlja je vrš i i boljeg odziva; brži odaziv na pritisak papu ice gasa; brži rad mjenja a EAT6; ru ice mjenja a EAT6 ugra ene su na upravlja . Voza tipkom na središnjoj konzoli može ugasiti postavke paketa Driver Sport za udobniju vožnju. Paket Driver Assistance donosi radar ugra en u prednji kraj kojim se koriste tri sustava: aktivni regulator brzine: regulator i limitator brzine koji automatski održava i prilago ava brzinu u odnosu na vozilo ispred. Voza može isklju iti taj sustav; sustav za upozorenje na opasnost od sudara: vizualno i zvu no upozorenje voza u da uspori kako bi izbjegao sudar; sustav za automatsko ko enje u hitnom slu aju: automatsko aktiviranje ko nica kako bi se izbjegao sudar ili smanjila ja ina udarca. Sustav pra enja mrtvog kuta aktivira svjetle e diode u retrovizorima kako bi upozorio voza a da se u mrtvom kutu nalazi vozilo. Park assist aktivan je sustav koji olakšava bo no ili okomito parkiranje.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

POVIJEST

70 godina Volva PV444 Volvo PV444 bio je po etak i simbol novog Volva nakon Drugog svjetskog rata, te je obilježio po etak izvoza Volvo automobila u Sjedinjene Ameri ke Države. Ovaj iznimno važan model za Volvo, proslavio je 1. rujna 2014. godine svoju 70. obljetnicu. Tog 1. rujna 1944. godine organizirana je posebna izložba Volvo automobila u novosagra enoj Royal Tennis dvorani u Stockholmu. U ostatku svijeta još uvijek je bjesnio Drugi svjetski rat.

No, Volvo je gledao u budu nost, o ekuju i skori mir. Volvo PV60 bio je zapravo predratni model, predstavljen još 1940. godine, ali je po etak Drugog svjetskog rata pokvario planove o proizvodnji.

Kada je PV444 predstavljen u rujnu 1944. godine, razvojni pro-

ces je bio star tek nekoliko mjeseci.

Oko 40 dizajnera je radilo na ovom novom automobilu. Prvo je izra en drveni model u punoj veli ini, obojen u crno, sa srebrnom bojom na mjes ma gdje bi trebali bi prozori.

Završen u ožujku 1944. godine, bio je predstavljen osniva ima kompanije Assaru Gabrielssonu i Gustafu Larsonu. Nakon pomnog prou avanja, oni su donijeli sudbonosnu odluku da automobil krene u proizvodnju.

Volvo PV444 bio je prvi model sa samonosivom karoserijom. etverocilindarski 1.4 litarski motor s 40 konjskih snaga je tako er bio potpuno nov. Prvi primjerci su bili obojeni isklju ivo u crnu celuloznu boju, dok su metalni dijelovi unutar automobila bili obojeni u svijetlozelenu boju. Izvorno je planirana proizvodnja 8.000 primjeraka modela PV444, što je bio zaista hrabar potez, jer Volvo prije toga nije nikada proizveo više od 2.000 automobila.

Ali „mali Volvo“ je bio pun pogodak.

Skoro 200.000 primjeraka je proizvedeno 1958. godine. Ukoliko se ura una i modernizirani PV544, koji se proizvodio do listopada 1965. godine, ukupno je proizvedeno ak 440.000 automobila. Od tog broja, 160.000 je prodano izvan, a 280.000 primjeraka u samoj Švedskoj.

Citroën CX slavi 40. rođendan Citroën prvi put otkriva CX 2000 na sajmu automobila u Parizu 1974. godine. Poznat po svojoj udobnos , ergonomiji i ležanju na ces , CX u godini svojeg lansiranja prima nagradu za "Automobil godine", "Nagradu za sigurnost" te nagradu za s l ("Award Auto Style"). Ova dvovolumenska limuzina duljine 4,63 metra bila je prva limuzina opremljena dizelskim motorom u povijesti Marke. Tim modelom Citroën osvaja tržište velikih europskih krstarica, nude i alternativu benzinskim motorima.

Naime, godinu dana nakon naftne krize 1973., Marka, koja je ve tada brinula o troškovima uporabe, stvara inovacije kako bi ponudila u inkovite motore kako u pogledu zadovoljstva u vožnji tako i s obzirom na potrošnju

goriva. Aerodinamika tog modela usto ima odlu uju u ulogu u tim istraživanjima jer kra ca CX ozna ava koe cijent otpora zraka. Godine 1975. izlazi njegova karavanska izvedba, 1977. sportska izvedba 2400 GTi s elektroni kim ubrizgavanjem, koja se tada smatra najbržom na francuskim cestama, a 1978. i izvedba Pres ge s duljinom ve om za 28 cm. Od modela DS naslje uje hidropneumatski ovjes konstantne visine, što mu nudi besprijekorno ležanje na cesti, a od modela SM iz 1970. preuzima servoupravlja osjetljiv na brzinu s automatskim vra anjem u osnovni položaj. Tim se novinama dobiva i na udobnos te ve oj lako i korištenja. Naime, inova vnim pretvara em okretnog momenta C-ma c uklanja se papu ica spojke te se osloba a prostor za ugodniju vožnju. Ne smijemo zaboravi ni unutrašnjost opremljenu futuris kim voza evim mjestom koje nudi ve u prak nost i pristup svim komandama bez ispuštanja upravlja a iz ruku. Citroën CX nije zaboravio ni inovacije. Godine 1985. bio je prvi francuski automobil opremljen ko nim sustavom ABS. CX je bio pravi tržišni uspjeh i do 1991. prodan je u 1,2 milijuna primjeraka.

Volkswagen e-Golf u “policijskoj uniformi“ Osim u serijskoj verziji novi e-Golf marke Volkswagen sada je u Njema koj u ponudi i kao posebno opremljeno policijsko vozilo bez emisija. Kompaktno vozilo, koje je u potpunosti prikladno za intervencije, je pored tipi ne plavo-srebrne vanjske boje opremljeno i posebnim signalnim sustavom te digitalnim radio signalom. Prije nego što stupi u njema ku policijsku službu, e-Golf je proslavio svoju svjetsku premijeru 9. rujna 2014. godine na Me unarodnom stru nom sajmu policijske opreme u Leipzigu. e-Golf

u svojoj klasi oduševljava revolucionarno niskim vrijednostima potroš nje od 12,7 kWh/100km. Pogoni ga elektromotor od 85 kW / 115 KS, koji iz stanja mirovanja razvija maksimalan okretni moment od 270 Nm. Nakon toga ovaj model unutar 4,2 sekunde postiže brzinu od 60 km/h; nakon samo 10,4 sekunde e-Golf postiže brzinu od 100 km/h.

Ovisno o pro ilu dionice, na inu vožnje i teretu doseg iznosi izme u 130 i 190 kilometara.

14

media

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

OPREZ

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Novi virus prijeti svim korisnicima Facebooka!

Nije rije o klasi nom virusu, nego o malware programu koji je zarazio milijune korisnika Facebooka, prvi put se pojavio u ožujku ove godine, ali situacija zah jeva oprez... O igledno su autori zlo udne aplikacije iskoris li situaciju s aferom obnaženih fotogra ja boga h i slavnih koje su prije tjedan dana procurile u javnost, pa su iznova ak virali “navlakušu” za sve naivne i lakovjerne korisnike Facebooka. Radi se o porukama koje sadrže tekstove poput “IME OSOBE - privatni video”, “IME OSOBE - obnaženi video” ili “XXX privatni video”, upozorava Bitdefender, koji je na potpuno istovjetnu situaciju ukazao i u ožujku, kada su prvi korisnici zaraženi ovim virusom/ malwareom.

U ovoj posljednjoj “turi” navodno je ve zaraženo preko dva milijuna korisnika Facebooka, a detek rano je kako se radi o malicioznom Trojan.FakeFlash.A virusu.

Ako ste kojim slu ajem dobili poruku koja sadrži navedeni sadržaj, ni u kojem slu aju nemojte kliknu link, koji zapravo vodi na lažnu YouTube stranicu na kojoj navodno možete pogleda “privatni video”.

U trenutku kada korisnik klikne na poveznicu od njega se traži da napravi update FlashPlayera, da bi pristupio sadržaju, ako to u ini, ak vira Trojan i instalira se u pozadini dodatak za njegov web preglednik koji autorima malwarea omogu ava da preuzmu kontrolu nad njegovim Facebook korisni kim ra unom. Stoga se svim korisnicima Facebooka savjetuje da izbjegavaju otvaranje bilo kakvih poveznica koje se u “XXX videa”, jer e tako zarazi svoje ra unalo. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

Vrckavi glazbeni “spojak” s Krivim spojem!

Dobra zabava, pjesma i vrckave šale i protekli su vikend prštale u novom izdanju zabavno-glazbene emisije “Fio show”. Glazbeni gosti ve eri bili su lanovi benda Krivi spoj, koji dolazi iz Koprivnice.

Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje i ina e sviraju na prigodnim glazbenim doga ajima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sli no.

U emisiji je predstavljen širok

NAJBOLJI SAVJETI

Kako da vam hakeri ne provale lozinku?

Brinete li se što bi se dogodilo s vašim ra unima ako bi se hakeri domogli vaših lozinki? Iako ne možete sprije iti takve kra e baza podataka, možete hakerima otežati provaljivanje vaše lozinke. Ako hakeri ve skinu baze podataka koji sadrže lozinke, te bi lozinke trebale biti šifrirane.

Na primjer, ako je vaša lozinka “hello”, ona e u bazi biti snimljena kao “$1$r6T8SUB9$ Qxe41FJyF/3gkPIuvKOQ90”.

Kako bi razbio ovu šifru, haker mora “hraniti” kombinacijama algoritam za dešifriranje sve dok ne na e niz koji odgovara šifriranoj lozinki. Upravo zato je bitno da vaša lozinka bude

što duža. Naime, hakeru iji algoritam radi 1.000 usporedbi u minuti trebaju tri do tri i po sata da razbije jednostavnu lozinku od pet slova, poput “fpqzy”. Pove anje broja znakova u lozinki na 20 pove ava vrijeme potrebno za razbijanje šifre na 6.500 bilijuna stolje a, piše Guardian.

Kako upamtiti dvadeset znakova?!

Tu je i “problem predvidljivosti”: smišljaju i lozinke svi više-manje koristimo svoje ime ili prezime ili ime ljubimca, mijenjaju i slovo o za 0, itd. Zato je najbolja ona lozinka u kojoj su slova i

brojke zaista nasumi no izabrani, ali i tu postoji problem: onda vi ne možete zapamtiti lozinku. Dakle, lozinku si možete zapisati na papiri (protiv ega je baš svaki stru njak za sigurnost), a možete i skinuti jedan program koji bi vam mogao olakšati život.

To je LastPass Password Manager, piše Guardian, koji sprema sve vaše lozinke za sve stranice koje posje ujete (Facebook, forumi, mailovi…). I Password Manager treba otvoriti lozinkom – ali lakše je pamtiti tu jednu nego dvadesetak ostalih lozinki koje imate. (izvor: www. uprolazu.com)

WEB PREPORUKA

Grand slam turniri Hrvatima idu ponedjeljkom!

Hrvatski je tenis u samom svjetskom vrhu. Tenisa Marin ili novi je pobjednik US Opena. Do pobjedni kog naslova i trofeja stigao je po-

bijedivši u inalu Japanca Jeija Nishikorija. Sva tri seta dobio je rezultatom 6-3 u atraktivnoj igri koja je trajala jedan sat i 54 minute. Teniski stru njaci

za ili evu igru kažu da je bila kvalitetnija od Nishikorija u svim teniskim elementima, a pogotovo u prijelomnim trenucima me a. Hrvatska u no i

s ponedjeljka na utorak (8./9. rujna) nije spavala. Pratio se me , koji nas je sve podsjetio na slavne igre Gorana Ivaniševi a, koji je ovaj put pobjedu proslavio u ulozi trenera Marina ili a. Grand slam turniri Hrvatima idu ponedjeljkom.

Goran Ivaniševi postao je pobjednik Wimledona 2001. godine pobijedivši Patricka Raftera tako er u ponedjeljak. Po etak ovog tjedna i ponedjeljak zasladio je Marin ili . Odjeke pobjede i nadalje možete pratiti na internet adresi i službenim stranicma US Opena: www.usopen.org. (rr)

spektar zabavnih i narodnih pjesama koji je zasigurno zadovoljio glazbeni ukus veliki broj gledatelja emisije svih dobnih generacija.

Tijekom showa gledatelji su mogli uti najnovije preporuke i savjete za zdrav život od stalnog sponzora rubrike emisije - Zdravi kutak, kralja ešnjaka. Fio show gledaju svi - gledajte i vi!

Gledaju svi - gledajte i vi!

12. rujna 2014.

PETAK, 12.09.

SUBOTA, 13.09.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Obzori 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 Od Mure do Drave(r) 14:30 akove ki kutak (r) 15:00 Ususret fes alu u Požegi (r) 15:30 Veliko platno 16:15 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 SFRJ za po etnike (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Špancirfest 2 (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Od Mure do Drave Ju er, danas, sutra Veliko platno Vijes dana Lifestyle Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00

PETAK, 12.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:10 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:15 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:01

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra Mali oglasi TV Prodaja Dom 2 (R) 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Iz VTV Arhive: Moj put Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Mužikaši i pajdaši (R) TV Prodaja Druga strana (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 2. dio Ljetni razgovori (R) Mali oglasi VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 13.09.

07:53 07:55 08:00 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 10:30 10:40 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00 15:00 15:10 15:40 16:10 16:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Eurobox (R) Mali oglasi Pressica Tajne uspjeha TV Prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV Prodaja Shi (R) TV Prodaja Glazbeni in (R) Mali oglasi Zlatna dolina (R) Dali B. Show Mali oglasi 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 2. dio (R) 17:25 TV Prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Ne damo te pismo naša Sutrašnjica danas VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 14.09.

08:00 10:00 11:00 11:30 12:05 12:45 13:30 14:05 15:05 15:55 17:00 17:40 18:00 19:00 19:30 20:00

Dje ja TV TV prodaja Mala školska liga (r) Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Ususret fes vlu u Požegi (r) SFRJ za po etnike (r) Aniela (r) Hrana i vino Tjedan kronika Mura-Drava Lifestyle (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 14.09.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) 09:15 TV Prodaja 09:30 Hrana i vino 10:30 Pressica (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:30 TV Prodaja 12:45 IZ VTV Arhive 13:40 TV Prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim 15:00 TV Prodaja 15:15 Druga strana (R) 15:45 Ne damo te pismo naša 18:00 TV Prodaja 18:15 Glazbeni izazov (R) 18:45 Najljepše svjetske bajke 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:35 Mužikaši i pajdaši 21:00 Ve er uz lm: Izgubljena mo 22:55 TV Razglednica 23:05 Iz prošlos 23:08 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 15.09.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:20 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 15.09.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:50 22:00 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:11

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Druga strana (R) TV Prodaja 28. Etno fes val Cvetlin 2014., 2. dio (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) Mali oglasi Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Eurobox (R) Spoortski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Koktel Sportski zoom (R) Iz fundusa galerije Gerama TV Oblo ec (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 16.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 16.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 13:45 14:00 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Shi TV Prodaja Sportski zoom (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Emisija VTV-a VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes TV Ordinacija Dali B. Show (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 17.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Porcijunkolovo 1 (r) Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 17.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:30 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:05 21:30 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Koktel (R) TV Prodaja Dali B. Show (R) 24 Sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) TV Razglednica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Dokuteka Kratki rezovi Otvoreno nebo Linija života (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 18.09.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Porcijunkolovo 1 (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 18.09.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:00 22:00 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 Sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Eurobox Emisija VTV-a Pri e iz svijeta (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODRŽANA DRUGA Glazbena večer Florijana Andrašeca u Dekanovcu

Glazba i događaj od osobita značenja Druga Glazbena ve er kantora Florijana Andrašeca održana je ovaj vikend pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Me imurske županije, Op ine Dekanovec i Zajednice hrvatskih kulturno-umjetni kih udruga Me imurske županije.

Time se želi se o uvati sje anje na ovoga iznimnog glazbenog umjetnika, hrvatskoga pu kog pjesnika, skladatelja, koreografa, glazbenika, zborovo u, kipara i crkvenog orguljaša (kantora), ro enog 28. travnja 1888., a preminulog 9. srpnja 1962. u Dekanovcu.

Glazbenoj ve eri bili su nazo ni župan Me imurske županije Matija Posavec, zamjenica župana Sandra Herman, na elnik Op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi , na elnik Op ine Belica Zvonimir Taradi sa zamjenicom Marijom Prekupec, kao i mnogi profesori, u itelji, glazbenici i povjesni ari, te bivši voditelji današnjeg orkestra, me u kojima i prvi maestro Stjepan Taradi Utek.

- Kada do ete na jednu ovakvu manifestaciju i vidite kako je dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta, znate da je cilj postignut i projekt uspješno ostvaren. Ali vidite i injenicu da o ito lokalna uprava, na elnik i Op insko vije e, zajedno s mještanima, korak po korak, rade na dobrobit svih. To mi je osobito drago i zato ovom prilikom najavljujem i ve i angažman Županije u budu im organizacijama glazbenih ve eri Florijana Andrašeca, jer sam uvjeren da e ih biti u godinama koje slijede. - istaknuo je župan Matija Posavec, isti u i da e ova manifestacija imati svoje posebno mjesto u kalendaru me imurskih kulturnih zbivanja kao doga aj od osobitog zna aja. U bogatom programu predstavili su se Me imurski

simfonijski orkestar “Florijan Andrašec”, pod ravnanjem Danijela Požgaja, Tamara Korunek, Gordana Lach, Monika Novak, Julijana Ko ila, Ksenija Kramar, Ivan Lisjak, Željko Grahovec, Ivan-Goran Herman, Marin Juriša i Vlado Jakši , uz posebne goste - Žensku vokalnu skupinu KUU-a “Društvo žena” Gornji Kraljevec, Ceciliju Merka i Stjepana Krnjaka.

Dom kulture još je jednom bio premalen za okupljeno mnoštvo koje je dva sata uživalo u pjesmama Florijana Andrašeca.

Nakon završetka programa u prostorijama Doma održan je okrugli stol, goste i uzvanike pozdravio je na elnik op ine Dekanovec Hajdarovi . Razmjenjivala su se mišljenja i ocjene stru njaka, uz izre eni dojam da je ovogodišnja ve er bila korak ispred prve ve eri.

Ostvaruje se i jedan od manje prezentnih ciljeva manifestacije, da šira javnost sazna koje je sve me imurske pjesme koje se danas naj eš e smatraju narodnima napisao Florijan Andrašec i bez kojih bi me imurska folklorna baština i me imurska popevka bile siromašnije. No najvažnije je da se pjevaju lijepe me imurske popevke i da se ne zaborave.

Još i više, organizatori manifestacije, op ina Dekanovec i udruge mjesta, posebno limena glazba, ve osmišljavaju tre u po redu manifestaciju idu e godine koja bi trebala biti još bolja. Idu e godine orkestar “Florijan Andrašec” poja at e se školovanim glazbenicima rad i dovo enja estradnih zvijezda, koje e u Dekanovcu pjevati pjesme Florijana Andrašeca i u iti pjevati po “dekanovski”, odnosno kajkavski iz tog kraja.

(J.Š. G)

Zajedni ko fotografiranje kod spomenika “Oproštaj”

POZNATI JAPANSKI ZBOR u Čakovcu

Hrvatska pjesama “U boj, u boj” hit i himna japanskog Sveučilišta lanovi poznatoga japanskog muškog zbora Shingetsukai s Kwansei Gakuin sveu ilišta iz Osake posjetili su protekli tjedan akovec zajedno s drugim pristiglim japanskim turistima. Ukupno trideset i troje Japanaca razgledalo je Stari grad i Perivoj Zrinskih uz pratnju Jelene Yamasaki, predstavnice Croate u Japanu i savjetnice po asnog konzula Republike Hrvatske u Osaki.

- Zbor seniora i veterana ve devedeset godina pjeva poznatu ariju ‘U boj, u boj’ iz opere ‘Nikola Šubi Zrinski’ Ivana pl. Zajca kao svoju himnu. Dosad je uvijek njihov posjet završavao u Szigetvaru u Ma arskoj, a sada su prvi put upoznali domovinu Zrinskih, što njima mnogo zna i. O svemu što su itali na internetu, o povijesti Zrinskih, sada su barem malo mogli doživjeti ovdje u akovcu. - kazala je Jelena Yamasaki, koja ve osamnaest godina promi e hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu u Japanu.

Ovu domoljubnu pjesmu lanovi ovog zbora zapjevali su zdušno na hrvatskom jeziku u atriju Starog grada Zrinski uz potporu Muškoga

vokalnog sastava “Zrinski” iz Nedeliš a te kod spomenika Nikoli Šubi i Zrinskom u Perivoju Zrinskih. Japanske turiste do ekali su gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i zamjenica župana Sandra Herman te lanovi Zrinske garde akovec. Za uspomenu na kraj gdje su nekada obitovale obitelji Zrinski naprav-

vate. Nakon posjeta akovcu japanski zbor gostovao je u Dubrovniku, gdje je zajedno sa zborom Libertas izme u ostalog zapjevao i ovu uvenu pjesmu koja je izniman hit u Japanu. Tom su prigodom japanski zboraši nosili i Croata kravate izra ene posebno za njihovu 80. godišnjicu osnutka. (Roberta Radovi )

Pljesak za zajedni ku japansko-hrvatsku izvedbu arije “U boj, u boj”

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

ljena je zajedni ka fotogra ija kod spomenika “Oproštaj” u Starom gradu te kod spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u Perivoju Zrinskih.

Japanski zboraši na kraju gostovanja u akovcu istaknuli su kako nisu o ekivali ovako topao do ek u našem kraju, a posebno ih veseli injenica što su posjetili domovinu kra-

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

SPORTSKI RIBOLOV TRIDESET I SEDAM REPREZENTACIJA u subotu i nedjelju bori se za naslov svjetskoga ribi kog prvaka

Gimnasti arke (u prvom planu Stella Petran i Tijana Tkal ec) plijenile su poglede izvrsnim vježbanjem, ali i lijepim izgledom

DRŽAVNO PRVENSTVO u gimnastici održano je u NGC-u Aton

Ude, Petran i Tkal ec potvrdili dobru formu Najbolji hrvatski gimnasti ari spremni su za nadolaze e Svjetsko prvenstvo u kineskom Nanningu (3. - 12. listopada). Potvrdilo je to 22. Višebojsko i Pojedina no prvenstvo Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnas ci koje je održano u nacionalnom gimnas kom centru Aton u Nedeliš u.

Na njemu su nastupili najbolji hrvatski gimnasti ari i gimnasti arke u seniorskoj i juniorskoj kategoriji najja eg A programa. Prvenstvo je tempirano kao prva provjera prije po etka jesenske polusezone i odlaska naših najja ih predstavnika na Svjetsko prvenstvo.

Posebno su se istaknuli srebrni olimpijac na konju s hvataljkama Filip Ude (“Marijan Zadravec Macan”, akovec), prvak Hrvatske na ovoj spravi s velikih 15,700 bodova, a vrhunske vježbe i ocjene preko 15 bodova dobili su i Robert Seligman na konju s hvataljkama (srebro) te naš najbolji parteraš Tomislav Markovi (obojica Osijek - Žito).

- Jako sam zadovoljan ne samo formom i nastupom, ve i što sam uspio prona i na in kako pobijedi samoga sebe. Cijelo ljeto sam marljivo trenirao i ova forma pokazuje da mogu jako, jako visoko. Po prvi put u karijeri doslovno prš m od samopouzdanja.

Uz ovakav pristup i trening svašta je mogu e. Želja mi je osvoji i posljednju veliku medalju koja mi nedostaje – svjetsku. - poru io je Filip Ude. Uz službenu vježbu sa startom od 6,7, koja mu je donijela medalju prvaka Hrvatske i 15,700 bodova, Filip je u drugom pokušaju van konkurencije pred

REZULTATI GIMNASTI ARI Tlo: 1. Tomislav Markovi (OsijekŽito) 15,05, 2. Andrej Korosteljev (Inova Gim Osijek) 13,9, 3. Filip Ude (MZM akovec) 13,45 Konj s hvataljkama: 1. Filip Ude (MZM akovec) 15,7, 2. Robert Seligman (Osijek-Žito) 15,1, 3. Leonardo Kušan (ZTD Hrvatski sokol Zagreb) 14,7 GIMNASTI ARKE Preskok: 1. Ana erek (Marjan Split) 13,82, 2. Tijana Tkal ec (MZM akovec) 13,5, 3. Ema Kaji (Vita Rijeka) 13,38 Dvovisinske ru e: 1. Ana erek (Marjan Split) 10,53, 2. Ana Por i (Rijeka) 9,57, 3. Stella Petran (MZM akovec) 9,07 Greda: 1. Karmen Koljanin (Marjan Split) 12,23, 2. Stella Petran (MZM akovec) 12,13, 3. Ema Kaji (Vita Rijeka) 11,23 Višeboj: 1. Ana erek (Marjan Split) 49,03, 2. Ema Kaji (Vita Rijeka) 45,67, 3.

Stella Petran (MZM akovec) 45,24

gledateljima i sucima izveo prvi put od po etka do kraja vježbu sa startom od 7,0, što je u ovom trenutku jedan od najviših starteva u svijetu gimnas ke.

Filip Ude na kraju je uzeo zlato u konju s hvataljkama i broncu na tlu.

Kod djevojaka uvjerljiva seniorska višebojska prvakinja Hrvatske je Ana erek iz splitskog Marjana, koja je osvojila još tri pojedina na zlata (preskok, dvovisinske ru e i tlo). Naslov na gredi pripao je Karmen Koljanin, tako er iz Marjana. Od naših gimnas arki izvrsna je bila Stella Petran koja je uzela tri medalje, dvije pojedina no (srebro i broncu) i broncu u višeboju. Tijana Tkal ec uzela je srebro u preskoku.

U Prelogu otvoreno 61.

Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak Na Trgu slobode otvoreno je u etvrtak u Prelogu 61. Svjetsko prvenstvo u ribolovu udicom na plovak. Službeni treninzi reprezentacija ve traju, a natjecanje e se održati u subotu i nedjelju na odvodnom kanalu HE Dubrava. Rije je o jednoj od najve ih sportskih i ujedno turisti kih manifestacija za naš kraj. U Prelog su stigle ekipe 37 zemalja, najviše iz Europe i Azije, ali i iz Južnoafri ke Republike, i to neke i tjedan dana prije, posebno ekipe iz Skandinavije.

U ponedjeljak su se još ekali Rumunji koji su javili da stižu. U svakoj je ekipi devet službenih lanova, natjecatelji, treneri i vo a ekipe, no ima i mnogo ljudi s reprezentacijama koji nisu u službenom sastavu. Tako je iz Rusije stigla ribi ka ekipa sa šest automobila.

Svi hoteli u našem kraju su popunjeni, a dio ekipa boravi i u hotelima u Ludbregu i Varaždinu, kao i akovcu. Na natjecanju direktno sudjeluje preko 500 natjecatelja i sudaca, no ukupan broj iz pojedinih zemalja je mnogo ve i. Dio ekipa i gostiju smjestio se u domove pojedinih udruga. - Sve je puno, da punije ne može biti. - kaže organizator Zoran Pfeifer, govore i o turisti kom djelu natjecanja, kojeg smo zatekli nakon povratak s treninga u pres-centru u hotelu Panorama.

Na kanalu sve vrvi od ribi a Obala kanala Drave od Svete Marije do Donje Dubrave u potpunosti je popunjena ribi ima, ali i kombijima s priborima, ve u utorak prije po etka natjecanja na stazi je bilo oko 140 kombija.

Hrvatski reprezentatativac Nikola Filipaši , lan ŠRD-a “Som” iz Kotoribe: - O ekujem dobar plasman, borit emo se za prvo mjesto, no bit emo zadovoljni ako se plasiramo me u najbolje

Trener hrvatske reprezentacije Dragutin Filipaši : - Borit emo se s najboljim svjetskim majstorima i profesionalcima koji zastupaju industrije ribi kih probora, ne e biti lako, no nadamo se dobrom plasmanu Organizatori, Savez športskih ribolovnih društava Me imurske županije i predsjednik Zoran Pfeifer te tajnik Darko

Oreški, uspjeli su riješiti sve organizacijske probleme na vrijeme, tako da ve od po etka dobivaju pohvale za dobru organizaciju, posebno od Nizozemaca i drugih. U organizaciji kao prevoditelji sudjeluju i lanovi ribi kih društava koji znaju jezike.

Organizatore najviše brine najavljeno nestabilno vrijeme, koje može poremetiti natjecanje.

Naime, kiša ne e smetati osim gledateljima, ve gromovi, jer su ribi ki štapovi od gra ita, a to nikako ne ide skupa.

Vrijeme brine i gradona elnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka, koji bi htio da se Grad Prelog i naš kraj prikažu u što boljem svjetlu, a to je po kiši teže.

U organizacijskom dijelu zatekli smo i prvakinju Hrvatske u ribolovu udicom na plovak Paulu Pongrac i brata Mihaela iz Gori ana, reprezentativca Hrvatske U-23, koji pomažu natjecateljskim ekipama, kao i Petra Dominika, tako er natjecatelja Hrvatske U-23.

U službenoj ekipi reprezentacije Hrvatske na Svjetskom se prvenstvu natje u: Dejan Vandrak, ŠRD “Bijelka” iz Sunje, Alan Perko, ŠRD “Glavatica Pfeifer TTI” Prelog, Dražen Štajduhar iz ŠRD-a “Korana” Karlovac, Martin Vr kovi iz ŠRD-a “Rak” iz Rakitja kraj Zagreba, Nikola Filipaši , ŠRD “Som” iz Kotoribe, i Davor Florijani iz ŠRD-a “Azuro” iz Varaždina. Svi oni žele ostvariti svoje najbolje rezultate.

Tako reprezentativac Hrvatske Nikola Filipaši kaže: O ekujem dobar plasman, a to zna i da se idemo boriti za prvo mjesto. No gotovo svi su profesi-

onalci, pa je za nas svaki plasman iznad desetog mjesta jako dobar.

Reprezentativac Martin Vr kovi pak se nada svojemu najboljemu rezultatu do sada. Kaže da je stalni gost Drave i upoznao ju je dobro, a zna do i i na drenažni kanal u ribolov na pastrve.

Kapetan hrvatske reprezentacije je Miljenko Perko, lan ŠRD-a “Glavatica – Pfeifer TTI” iz Preloga, a trener reprezentacije Dragutin Filipaši , lan ŠRD-a “Som” Kotoriba.

Trener Dragutin Filipaši pojašnjava: - Znatan dio ekipa sastoji se od profesionalaca iza kojih stoje velike svjetske industrije ribolovnih pribora koji i po pet dana u tjednu samo love ribu.

O ekuje se i veliki broj navija a i publike. Službeni dio natjecanja je u subotu i nedjelju, a rezultati oba dana se zbrajaju.

Službena objava rezultata bit e u nedjelju u 16 sati u hotelu Panorama u Prelogu, a u 18 nsati po inje sve anost zatvaranja natjecanja na Trgu slobode u Prelogu. (J. Šimunko)

Kapetan i menadžer reprezentacije Hrvatske Miljenko Perko: - Sve smo u inili što se moglo, sada o ekujem dobar rezultat

VELIKI rezultat za ŠRD “Klen” Sveta Marija

Seniorke postale državne prvakinje U nedjelju, 31. kolovoza u Ivancu je održano osmo, odnosno posljednje kolo Prve lige HŠRS-a u kategoriji seniorki u lovu ribe udicom na plovak. Za najljepšu mogu u vijest pred po etak Svjetskoga ribolovnog prvenstva pobrinule su se seniorke Klena. U Ivancu je ekipa seniorki ŠRD-a “Klen” Sveta Marija osvojila prvo mjesto, što im je na kraju donijelo sveuku-

pno prvo mjesto u Ligi, s time da je Paula Pongrac pojedina no prva, Ivanka Škoda druga, dok je Mirela Mutak zauzela osmo mjesto. Paula i Ivanka s takvim rezultatom nastupit e za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskome prvenstvu koje e se održati 2015. godine u Belgiji. Kapetani natjecateljicama bili su Stjepan Pongrac, Miroslav Škoda i Marijan Mutak. (alf)

12. rujna 2014.

ODBOJKA PRIPREME CENTROMETAL - ME IMURJA

Drugi na turniru u Ma arskoj Odbojkaši Centrometala zapo eli su s odigravanjem pripremnih utakmica. Tako su u subotu gostovali u ma arskom Sumegu, gdje su u sklopu memorijalnog turnira “Fe-

renc Botos“ ostvarili dvije pobjede i jedan poraz. U prvom susretu bili su bolji od juniorske reprezentacije Ma arske. Neizvjesno je bilo samo do desetog poena prvog seta. Nakon

TENIS RANKING karijere za akove ke tenisa ice

Ema Mikul i približila se ulasku me u 250 igra ica svijeta Na dan ponedjeljak, 8. rujna, kada je hrvatski tenis doživio jedan od najve ih uspjeha – osvajanje US Open Marina ili a, naše akove ke tenisa ice bilježe ranking karijere.

Ema Mikul i je nakon što je pribrojeno nale turnira u St. Petersburgu s 293. mjesta svjetske liste najboljih tenisa ica sko ila za fantas na 34 mjesta i nalazi se na 259. mjestu WTA ljestvice. Stigla je nadomak Top-5 hrvatskih tenisa ica i s obzirom na formu, ako ovako nastavi, mogla bi uskoro kandidira i za mjesto u Fed cup reprezentaciji Hrvatske (ispred nje su još samo: Veki , Konjuh, Lu i , Mar i Vrlji ).

I druga akove ka tenisa ica Iva Mekovec, nakon nekoliko izvrsnih tjedana, bilježi veliki napredak i s 401.

pozicije s gla je na 365. mjesto, s me da e bi me u 350, kada se pribroji rezultat ostvaren prošli tjedan u Bolu na Bra u, gdje je opet s gla do nala.

Nažalost, nije uspjela ni ovaj put, kao i u Vinkovcima, o i do kraja, jer je bila bolja od nje francuska tenisa ica Concstance Sibille, ina e prva nositeljica tog turnira.

Ovaj tjedan Mikul i se vratila na ITF tour, ali je izgubila odmah u tri seta me u Moskvi na jakoj “25-ici“ od igra ice iz Lihteštajna. Dobro je po ela Ema, ali je pro vnica preokrenula me i u neizvjesnom tre em setu breaknula u odlu uju em trenutku našu tenisa icu dobivši tre i set 7:5 i ukupno 2:1.

Mekovec je uspješno startala na još jednom turniru u Bolu svladavši lagano Slovakinju Husarovu.

KOŠARKA MEMORIJALNI TURNIR “GORAN PLAVEC”

Nastupili kadeti akovca i Me imurja!

Po etkom rujna svake godine u Koprivnici se igra košarkaški turnir u spomen na bivšeg košarkaša Koprivnice i Križevaca Gorana Plaveca, koji je kao hrvatski branitelj tragi no poginuo u obrani Bjelovara. Ove je godine turnir bio kadetski, tj. za košarkaše ro ene 1999. i mla e, a igralo je ukupno 6 mom adi podijeljenih u dvije skupine. Kadeti akovca pod vodstvom Milana Bošnjaka i s poja anjima iz Dubrav ana u svojoj su skupini izgubili od kasnijeg pobjednika Zagreba, ina e državnog prvaka za mla e kadete rezultatom 48:79, uz 12 koševa Kuzmi a, 10 Mihol eka, bra a Klipi Ka. 9 i Kr. 7 koševa, Kranj ec je dodao 4 koša, te Kokolek 6 koševa za akove ki sastav. Puno bolje bilo je na drugoj utakmici gdje su kade akovca pobijedili križeva kog Radnika rezultatom 59:45, uz 19 koševa Kuzmi a, 10 Mihol eka, bra a Klipi Kr. 12, Ka. 10, Hamer je zabio 4 koša, a Kranj ec i Barani po 2. Me-

imurje je u svojoj skupini izgubilo obje utakmice, najprije od Triglava iz Kranja(Slovenija) sa 77:24( oki 11, Bogdani 9 koševa, a Podvezanec i Pongrac po 2 koša), a onda i od Koprivnice sa 74:28 ( oki 15, Herman 5, Bogdani 2, Pongrac 2, Horvat 1).Tako su prema rezulta ma prvoga dana kade akovca dobili prigodu igrati za tre e mjesto na ovom jakom turniru i svoju su prigodu iskoris li pro v Koprivnice pobjedom od 82:74. Šuterski su bila raspoložena bra a Klipi koji su svaki zabili po 22 koša, 21 je dodao Kuzmi , Kokolek i Mihol ek po 5 koševa, Kranj ec 4, te Barani 3 koša. Me imurje je svoju utakmicu za peto mjesto nesretno izgubilo od Radnika za pola koša...

56:55! oki i Bogdani predvodili su strijelce akove kog drugoligaša s po 15 pos gnu h poena, 10 je dodao Herman, Horvat 6, Gašpari 3, a Škoda, To i Kos dodali su po 2 koša.

Vodio ih je Stjepan Novak. (bh)

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U subotu obavezni seminar!

U subotu, 13. rujna od 10 do 12 sa održat e se obavezni seminar za mla e kategorije u sportskoj dvorani Toplica Sv. Mar n. Andrej Tesla kao jedan od najcjenjenijih trenera za mla e uzraste u Lijepoj Našoj objaš-

njavat e dvije teme: uvod u trening, te programiranje treninga. Seminar je obavezan za sve trenere koji vode mla e selekcije u natjecanjima pod ingerencijom Saveza, te trenere C ligaša. (bh)

toga dominacija Centrometala za uvjerljivu pobjedu od 2:0. U drugom susretu pro vnik je bila veteranska reprezentacija Ma arske (iako ih je doma in najavio kao seniorsku reprezentaciju). Prvi set Centrometal je bio uvjerljiv. No u drugom setu nakon nekoliko promjena u ekipi naših igra a Ma ari se bude i boljom igrom poravnavaju na 1:1. Tre i set su se ekipe izmjenjivale u vodstvu, da bi završilo 15:11 za Centrometal za ukupnu pobjedu 2:1. U tre em

susretu protiv doma eg Sumega Me imurci su dobro krenuli te pred kraj seta slomili doma ina s 25:21.

No u drugom setu preokret i lagano poravnanje doma ih. Odlu uju i set bio je izjedna en od po etka, no na kraju doma i ipak slave u napetoj završnici.

Za mom ad nije nastupio kapetan Tomica Posavec zbog lakše ozljede miši a, iako je bio s ekipom.

Kako rezultat nije bio u prvom planu, nastupili su svi ostali igra i: Demiro-

vi , Kurteš, i kovi , Palinkaš, Gotal, Petran, Kova i , Ivan i Karlo Novak, Pu a i Kopa evi . Mom ad je vodio Jadranko Kiri . Za najboljeg sme era turnira proglašen je Igor Demirovi iz Centrometala.

U pripremnoj utakmici za novu sezonu u Nedeliš u su se ju er, 10. rujna, sastala dva hrvatska prvoligaša. Odbojkaši Centrometala bili su uspješniji od zagreba ke Croa je rezultatom 3:0, po setovima 25:17, 25:21 i 25:17. Za mom ad Centrome-

tala su nastupili Demirovi , Kurteš, Gotal, Posavec, i kovi , Petran, Ivan i Karlo Novak, Kopa evi i Juras. Šansu za igru su dobili svi igra i, a posebno ju je dobro iskoris o mladi Juras koji je prvi put dobio zna ajnu minutažu za seniorsku ekipu Centrometala.

Ovu subotu, 13. rujna Centrometal gostuju na turniru u slovenskom Šempetru, gdje e odigra utakmice pro v doma eg Sip Šempetra i Šoštanj Topolšice.

12. rujna 2014.

NOGOMET III. HNL - ISTOK igra se u ubrzanom ritmu, a Me imurje je zabilježilo drugu pobjedu

Bit e još bolje kad više ne budu “simpati na” gostuju a ekipa Pomla ena ekipa Me imurja uz samo nekoliko nešto iskusnijih igra a dobro se drži u III. HNL - istok. Nakon etiri kola omjer je dvije doma e pobjede i dva gostuju a poraza. Mogao je u inak biti još bolji, da se nije samo “dobro igralo” u gostima, ve da su se uzeli bodovi.

- Što vrijedi kad nas svi hvale, a nismo osvojili bodove. - otvoreno je za medije kazao trener Kova evi nakon subotnjeg poraza protiv BSK-a u Bijelom Brdu.

Sre om, povratak na doma i teren i ubrzani ritam utakmica koji je donio ve ove srijede gostovanje Koprivnice u akovcu donio je i puno bolje raspoloženje. Gosti su u potpunosti nadigrani i svladani 2:0. Zabili su doma i vjerojatno u presudnim trenucima utakmice. Pred kraj prvog poluvremena vodstvo je donio Kokot, a pobjedu je potvrdio otkri e jeseni Rebernik u 69. minuti.

Koprivnica ipak nije bila ma ji kašalj. Doma i su jako visjeli u prvih pola sata igre, ali vratar Ša-

4. kolo RUDAR - IVAN ICA 5-0

Me imurje nije uspješno MURSKO SREDIŠ E.startalo Sudac: Hirš na gostovanju u BjelovaStrijelci: 1-0 Šol N (12), 2-0 Kneževi (14), 3-0 Šol D (21), 4-0 Vuri (60), ru protiv istoimenog doma ina 5-0 Leva i (81) sklopu kola(62.

III.Mihalic), HNLŠol - istok.

RUDAR: Rajf, Šprajcu (62. Šardi), Vuri,1.Kneževi D, Novak, alopa (66. Leva i ),Iako Šol N., Berdin,od Šol doma ina, M (59. Podgorelec), suRadikovi , bili bolji trener: Goran Vince uspjeli izvu i ni bod, jer su nisu Bjelovar ani slavili 2:1.

CENTROMETAL - JALŽABET 4-3 Sve bitno u prvom poluvreMACINEC. Sudac: Novosel menu zbilo se pred sam kraj.

Strijelci: 1-0 Duman i (6), 1-1 Car (23), Medved (25), 2-2 Zavrtnik (34), 2-3 Najprije su 1-2 doma i poveli nakon Hruško (50), 3-3 Bratkovi (71), 4-3 Pani (81) greške u loše postavljenoj obraCENTROMETAL: Petkovi (68. Verteš), Novak (55. Vince ), Bratkovi , Hliš , ni Me imurja, a onda Duman i , Pani , Vibovec (90. Strahija), Ba an, Zavrtniknevjeroja(51. Vrbani ), Logožar (55. Gunc), Borko, trener: Dragu n Naran a da poravnaju tan niz pokušaja u samo dvije minute gosti nisu SLOGA - MLADOST KOMET 2-2 uspjeli iskoristiti za poravnanje.

Najiskusniji poput Golika i Koko AKOVEC. Sudac: Škrobar Strijelci: 0-1 Balent ta (37-11m), Zoka (46-11m), 2-1 Se an (54), 2-2 Balent nisu1-1uspjeli poravnati.

(69-11m) U nastavku Me imurje je SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Glad (68. Andre Silva), Se an, Kosalec uspostavilo terensku (86. Ban), Antonovi , Fu ko, Jambroši ,opet Lesjak (90.

Gyofi), Zoka,initrener:

ME IMURJE – KOPRIVNICA 2:0 (1:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: osi (Bjelovar).

Strijelci: 1:0 Kokot (43), 2:0 Rebernik (69).

ME IMURJE: Šafari , Dodlek, Begovi , Šimuni (od 90. Jambrovi ), Vukovi , Rebernik (od 90. Kameni ), Vuk, Kokot, Golik, Novko (od 65. Stojkov). Trener: Kova evi .

fari je bio odli an. Nakon pola sata probudilo se Me imurje, zaprijetilo i povelo. Nakon pokušaja Vuka i Rebernika zabio je iskusni Kokot. Asistirao je Dodlek.

U nastavku su puno raspoloženiji bili doma ini, iako su i gosti zaprijetili tu i tamo. Me utim, sre om, opet samo u po etnom dijelu drugog poluvremena. Nakon što su promašili svoje prigode, po eo je niz opasnosti pred gostuju im vratima. Pokušao je Golik s udaljenosti, a onda je sudac osi mogao pokazati na bijelu to ku nakon prodora Kokota i igranja rukom obram-

benih igra a gostiju. Ipak u 69. minuti pobjednik je odlu en. Golik je opet odapeo, ovaj put s ruba kaznenog prostora, a odbijenu loptu od stative snalažljivi Rebernik pospremio je u mrežu. Do kraja su doma i mogli još poentirati (stativa Vuka), ali ostaje i žal za ozljedom Novaka, za koju treba vidjeti kakve je prirode.

- Stoperi su nam neiskusni, tek se trebaju uigrati, stoga imamo problema u obrani. Ali, dali smo de kima priliku, vjerujem u njih i bit e sigurno sve bolje i bolje. - kazao nam je još prije desetak dana Kova evi govore i o najve oj trenuta noj mani svojega sastava. Problema u obrani ima, ali neiskustvo se može ste i samo igranjem, a takav je cilj kad je u pitanju ova sezona Me imurja u III. HNL-istok. Slijedi im u subotu novo slavonsko gostovanje kod Oriolika koji je pobjediv i nova tri boda bila bi lijepi zalog za daljnji tijek prvenstva.

(D. Zrna)

TABLICA 1. MLADOST (An n)

3

3

0

0

10– 1

9

2. PODRAVINA

3

2

1

0

8–3

7

3. BSK

3

2

1

0

7–3

7

4. SLAVIJA

3

2

1

0

6–3

7

5. BJELOVAR

3

2

0

1

5–2

6

6. KOPRIVNICA

3

2

0

1

7–5

6

7. VIŠNJEVAC

3

2

0

1

4–4

6

8. MLADOST (Ž)

3

1

1

1

5–6

4

9. AKOVO-CROATIA

3

1

1

1

3–4

4

10. BELIŠ E

3

1

1

1

3–5

4

11. ME IMURJE

3

1

0

2

6–4

3

12. VUKOVAR 1991

3

1

0

2

5–6

3

13. VARAŽDIN

3

1

0

2

4–5

3

14. ORIOLIK

3

0

0

3

0–4

0

15. SLAVONIJA

3

0

0

3

1–9

0

16. VIROVITICA

3

0

0

3

0 – 10

0

Rezultati 4. kola: Mladost (A)-Slavija 0:0, Varaždin- akovo Croatia 1:0, Mladost (Ž)-Oriolik 3:0, Višnjevac-BSK 2:1, Beliš e-Virovi ca 5:4, Vukovar 1991-Bjelovar 6:2, Slavonija-Podravina 2:1, Me imurje-Koprivnica 2:0.

ME UŽUPANIJSKA LIGA akovec - Varaždin: odigrano 4. kolo

Nedeliš e solo na vrhu s maksimalnim u inkom

Danijel Štefulj MLADOST: Farkaš, Murkovi (88. Vuk), Jambrovi , Bukal, Hali , Balent, Golubi (18. Goropi ), Vuk, Mihoci (66. Tišljari ), Bukal (86. Božek), Caban, trener: Tomica Šestan

TABLICA 1. NEDELIŠ E

4

4

0

0

17– 4

12

2. SLOBODA (S)

4

3

1

0

9–5

10

3. JALŽABET

4

3

0

1

11– 4

9

4. RUDAR

4

3

0

1

8–1

9

5. ZADRUGAR

4

3

0

1

13– 7

9

6. NOVI MAROF

4

2

1

1

15–10

7

7. MLADOST KOMET

4

2

1

1

8–5

7

8. PUŠ INE

4

2

0

2

13– 4

6

9. CENTROMETAL

4

2

0

2

10– 9

6

10. ZELENGAJ

4

2

0

2

10–10

6

11. NAPRIJED

4

2

0

2

9–9

6

12. GRANI AR (K)

4

2

0

2

11–10

6

13. PLITVICA (G)

4

1

1

2

9–7

4

14. SLOGA ( )

4

0

3

1

5–7

3

15. PLITVICA (S)

4

1

0

3

2 – 10

3

16. POLET (SMNM)

4

0

1

3

7 – 14

1

17. IVAN ICA

4

0

0

4

3 – 16

0

18. ARCHEA- AKOVEC

4

0

0

4

4 – 30

0

PLITVICA (G) - ARCHEA AKOVEC 7-0 GOJANEC. Sudac: Lozi Strijelci: 2-0 Buhin (26, 40), 3-0 rnila (45), 4-0 Horvat (53), 6-0 Blaži (56, 62), 7-0 Horvat (75) A. AKOVEC: Kišak, Hlevnjak, Prebeg (12. Balagovi ), Rogoši , Grahovec, Grantkowski, Lozi , Dodig, Poljanec, Ahmedi (65. Cerovec), trener: Josip Zbiljski

NEDELIŠ E - NOVI MAROF 8-2 NEDELIŠ E. Sudac: Pajtak Strijelci: 0-1 Harmicar (12), 2-1 Egri (25, 47), 3-1 Mar ec (50), 4-1 Kosir (58), 5-1 Egri (64), 6-1 Me umurac (68), 7-1 Egri (71), 7-2 Štriga (79), 8-2 Egri (88) NEDELIŠ E: Kocijan (75. Novak), Pintari T (46. Vizinger), Pintari N, Kosir, Egri, Jagec (72. Vru ina), Mar ec, Nježi , Mesari (66. Pintari M), Me umurac, Vuk, trener: Damir Mare

ZELENGAJ - NAPRIJED 2-1 KU AN DONJI. Sudac: Kolari Strijelci: 2-0 Peharda (10-11m, 77), 2-1 Mar nec (89-11m) NAPRIJED: onkaš, Hižman, Bermanec (81. Horvat), Sraka, Miši , Kemec (87. Šuplika), Vlah, Mar nec, Režek, Glavina, Trstenjak (68. Novak od 76. Beli ), trener: Zlatko Vugrinec

SLOBODA - PUŠ INE 1-0 SLAKOVEC. Sudac: Turk Strijelac: 1-0 Baksa (72) SLOBODA: Tkal ec, Posavec (65. Buhanec), Podvez (67. Mesari od 90. Grabar), Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Kukovec, Baksa, Hergoti P (57.

Hergo K), Petek (75. Goricaj), trener: Stjepan Petek PUŠ INE: Kolar, Mikulec, Fekonja (46. Celinger), Kataleni , Terzi , Špicer (73. Martan), Dove er, Horvat, Ribi , Levani , Šivak (88. Lesar), trener: Dejan Car

GRANI AR - POLET 3-2 KOTORIBA. Sudac: Srnec Strijelci: 1-0 ižmešija (42), 2-0 Kranjec (48), 3-0 Kos (65), 3-1 Karlov ec (82), 3-2 Paler (86) GRANI AR: Lehki, Mikulan (57. Horvat), Tilošanec, Beliga, Na , ižmešija, Lon ar, Hertelendi, Kranjec (85. Mešnjak), Kos, Paveli POLET: Per i M, Sobo an, Karlov ec, Paler, Vrši (49. Mikolaj), Gori anec (52. Radikovi ), Šardi, Vinko (46. Cvetkovi ), Barat, Stojko, Turk, trener: Goran Makovec

Nedeliš anci koji su se dobro poja ali uo i ove sezone slavili su novu pobjedu za preuzimanje vrha

Nedeliš e je s maksimalnim u inkom od 12 bodova nakon etiri kola preuzelo vode u poziciju tablice i potvrdilo da e nakon ljetnih poja anja i dolaska trenera Damira Mareti a biti jedan od glavnih kandidata, ako ne i prvi za osvajanje naslova prvaka Me užupanijske lige akovec - Varaždin. Na Tratama je u subotu u najboljoj partiji od po etka prvenstva svladan Novi Marof rezultatom 8:2, dok je dodatnu uslugu da Nedeliš e samostalno preuzme vrh u inio Centrometal iz Macinca koji je svladao lidera nakon tri odigrana kola Jalžabet s 4:3 preokretom u završnici. Pobjedni ki gol postigao je Pani . U Nedeliš u je bilo 1:1 kada se dogodio prijelomni trenutak utakmice u 33. minuti. Isklju en je gostuju i kapetan Beštek zbog rušenja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka Mar eca. U drugom poluvremenu kao da se mom ad Novog Marofa nije ni pojavila na terenu, Nedeliš e je velikim koracima grabilo k pobjedi. Ve u 47. minuti pogodak za vodstvo 2:1 postiže Egri, a samo tri minute kasnije u strijelce se upisuje i Mar ec za dva pogotka prednosti. Gosti su jedva prelazili polovicu terena, a naši igra i bili su nemilosrdni prema vrataru Sanjinu Korparu.

Za uvjerljivih 4:1 strijelac je bio Kosir u 58. minuti nakon krasne akcije u gostuju em šesnaestercu, Egri ubacuje prema Mar ecu koji glavom prebacuje do Kosira, koji je zatim na isti na in svladao vratara. Ve u 64. minuti Egri je stigao do svog hat-tricka, a Nedeliš e do e-

tiri pogotka prednosti. Zatim se nakon silnih promašaja u 68. minuti i Me umurac upisao u strijelce za 6:1, samo tri minute kasnije etvrti pogodak postiže Egri. Nije ni to bio kraj, kod ovakve prednosti trener Damir Mareti mogao si je priuštiti i zamjenu vratara te je u 75. minuti Karla Kocijana zamijenio Dario Novak, no ve u 79. minuti prima pogodak, nakon obrane na odbijenu loptu natr ava Sebastijan Štriga za 7:2.

Kona ni rezultat postavio je apsolutni junak i igra utakmice Ivan Egri koji je u 88. minuti bio strijelac za 8:2.

Uvjerljivu pobjedu izborio je Rudar iz Murskog Središ a protiv Ivan ice, i to s ak 5:0. Uz ove tri utakmice u nedjelju prijepodne odigrana je još jedna.

U akovcu su akove ka Sloga i MladostKometa iz Preloga odigrali bez pobjednika 2:2. ak tri pogotka dva gostiju i jedan doma ina postignuti su iz jedanaesteraca. Na kraju možda je i podjela bodova najpravedniji ishod utakmice, jer su gosti u dva navrata pogodili pre ku, a doma i imali zadnjih dvadesetak minuta igra a više na terenu. Me utim, nezadovoljni su jedni i drugi ne zbog podjele bodova, ve zbog su enja, koje je ina e bilo loše, zbog neujedna enog kriterija. Doma a Sloga posebice je imala velike prigovore s obzirom na to da im sudac Škrobar kod 2:1 u njihovu korist nije svirao o igledan jedanaesterac.

U još jednom susjedskom, op inskom derbiju u Slakovcu je doma a Sloboda u tvrdoj

Rezultati 4. kola MŽNL: Centrometal - Jalžabet 4:3, Nedeliš e – Novi Marof 8:2, Zadrugar – Plitvica (S) 3:1, Zelengaj – Naprijed 2:1, Plitvica (G) – Archea akovec 7:0, Rudar (MS) – Ivan ica 5:0, Sloboda (S) – Puš ine 1:0, Sloga ( k) – Mladost Komet (P) 2:2, Grani ar (K) – Polet (SvMnM) 3:2.

utakmici dobila Puš ine. Pao je samo jedan pogodak kad se približavala završnica i on je presudio. Za doma ina je zabio dvadesetak minuta prije kraja Baksa i rezultat se više nije mijenjao.

Zelengaj je bio bolji od Naprijeda iz Cirkovljana rezultatom 2:1. Dvostruki strijelac za Ku ance bio je Dražen Peharda u 10. i 77. minuti, dok su gosti po asni pogodak postigli u 88. minuti iz kaznenog udarca.

Grani ar je u još jednom me imurskom ogledu bio bolji od Poleta iz Svetog Martina na Muri za važnu prvu pobjedu. O ito je šok terapija promjena trenera Juki a ija je ostavka prihva ena donijela plod. Doma i su poveli ak 3:0, ali onda su pred kraj iskomplicirali situaciju, ali osim smanjenja na 3:2 gosti nisu uspjeli do kraja poremetiti doma u ra unicu u sva tri boda.

U lokalnom derbiju ludbreškog kraja izme u Zadrugara i Plitvice iz Selnika slavio je doma in 3:1. Denži u 36., Vukina u 63. i Struški u 73. minuti bili su strijelci za Zadrugar, a za Plitvicu Dalibor Horvat u 53. minuti. (priredio: D. Zrna)

12. rujna 2014.

I. ME IMURSKA LIGA

4. kolo I. ŽNL MNS SLOBODA - JEDINSTVO (NSnD) 2-1 (1-1) MIHOVLJAN. Igraliťte: Ciglena. Suci: BoŞidar Kolari , Zoran Novak, Dragan Hrustek. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 La evi (17), 1-1 Tremski (31), 2-1 alopa (80-11m) SLOBODA: Horvat, Belťe (90. ŽeleŞnjak), alopa (14. Novak T), Tisaj, alopa, Lukman M, Tremski, Lukman D (68. Klasta), Sovar, Culjak (85. Novak M), Popovi , trener: Damir Vrbanec JEDINSTVO: Habek, Jaluťi (90. Grabar), Štajerec (82. Kosi), Reťetar (58. Gal), Tomaťkovi , Jambroťi , Planinc (58. Leťnjak), Fras, Kapeť, Škvorc, La evi , trener: Mladen Reťetar Žuti kartoni: Lukman M, Popovi , Klasta (Sloboda); Jaluťi , Tomaťkovi (Jedinstvo)

SOKOL - ŠENKOVEC 1-2 (1-1) VRATIŠINEC. Igraliťte: NK Sokol. Suci: Marijan Duman i , Lidija Kralji , Valen no Kantoci. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Puh (20), 1-1 Silaj (45), 1-2 Korent (57-11m) SOKOL: Žagar, Simun, Puh, Bistovi Miťel (77. Horvat N), Vincek, Mikolaj, Lisjak, Mun ar (53. Dunjko), BoŞi (68. Leťko), Ruklja , Horvat A., trener: Leonardo Novak ŠENKOVEC: Novak, Vinkovi (80. Hali ), Silaj, Žvorc, Leskovec, Hrustek, Korent (90. Bertovich), Buhanec (87. Topalovi ), Vabec (69. Vida i ), Polak (90.

Ban), Koren, trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Puh, Lisjak, Bistrovi (Sokol); Žvorc, Koren (Šenkovec)

MLADOST - BSK 1-0 (1-0) PALINOVEC. IgraliĹĄte: Trate. Suci: Dario Bubek, Ivica Felker, SiniĹĄa Luka i .

Delegat: Vlado Soka Strijelac: 1-0 Tkalec (31) MLADOST: Saka , Tkalec (60. Kolari ), Novak, Kova i , KriŞai , Balenovi (54. Cirkven i ), MoŞek (62. Špoljar), Pasler, Mlinarec, Vadlja (64. Talan), Hali (70. Mu i ) BSK: Magdaleni , Buhin, Ha ek N, Habuť (62. Mesari ), Mavri ek, Strniť ak, Kaniťki, Škvorc B, Kerovec (79. Ha ek M), Škvorc V, Horvat, trener: Ivan Magdaleni Žu kartoni: Balenovi , Pasler (Mladost); Buhin, Škvorc, Mavri ek (BSK)

DINAMO - OMLADINAC (NSR) 5-1 (3-1) DOMAŠINEC. Igraliťte: Kokotov vez. Strijelci: Bojan Juras, Damir Fodor, Bruno Brljak. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Reich (3-ag), 1-1 Skoliber (8), 2-1 Tomaťake (27), 3-1 Krznar (40-11m), 4-1 Bunc (60), 5-1 Krznar (67) DINAMO: Novak, Bihar (69. Kova ), Mihalec (83. Neimi), Tomaťek, Krznar, Borovec, Vugrinec (66. Baranaťi V), Bunc (81. Kalanjoť), Vukovi (75. Marodi), Trstenjak, Dodlek, trener: Marko Obadi OMLADINAC: KriŞai (71. Šimunovi ), Jurinec (80. Vodopija), Reich (85. Vugrinec), Sermek, Pintari , Lesjak M (71. Lesjak L), Mihalic (60. Bari ), Toplek, Varga, Skoliber, Drk, trener: Branimir Kelkedi Žu kartoni: Trstenjak, Dodlek (Dinamo); Reich, Lesjak, Pintari (Omladinac)

TRNAVA - KRALJEV AN 38 2-4 (1-3) GORI AN. IgraliĹĄte: NK Trnava. Suci: Igor KriĹžari , Borut KriĹžari , Josip Kedmenec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-2 PiĹĄpek (7, 14), 1-2 Magdaleni (24), 1-3 Markovi (32), 1-4 Zelenc (56), 2-4 JakĹĄi S (86) TRNAVA: Dolenec, JakĹĄi I (46. MarkuĹĄi T), Gudlin, Pintar, Spoljar (80. BlaĹžek), FarkaĹĄ, VlaĹĄi (46. MarkuĹĄi H), JakĹĄi S, Magdaleni , Baksa, Ĺ trok (66.

Kranj ec), trener: Petar Medvar KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek, Pigac (77. Vargec), Markovi , Piťpek (90. Strahija), ekunec, Jan ec, Zelenc, Lipi Žu kartoni: Baksa, Farkať (Trnava); Zelenc, Štefok, Strahija (Kraljev an)

ME IMUREC - SPARTAK 1-2 (1-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte: Hrať ica. Suci: Marko ur ek, Branko Martan, Damir Mesari . Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Živkovi (19), 1-1 Kregar (36), 1-2 Lackovi E (52) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Kozina (82. Fu ko T), Zanjko, Bajzek, Fu ek (56. Branilovi ), Bali , Ivanuťa (64. Fu ko S), Kregar, Vabec, Treska, trener: Željko Novak SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi E., FaŞon (90. Jur ec), Juras, Škvorc D (69. Debelec), Šegovi S., trener: Ivan Domini Žu kartoni: Bes jani , Zanjko, Kozina, Bali , Prekupec, Fu ko (Me imurec); Živkovi , FaŞon, Šegovi S (Spartak)

TABLICA

Pribislavski Polet nastavlja niz nepobjedivosti Nakon kupa Polet i u prvenstvu bolji od Mladosti. Imali su u Pribislavcu protekli tjedan doma i Polet i Mladost iz Ivanovca dvostruki ogled. Oba su u svoju korist rijeĹĄili doma ini.

Ovaj put u prvenstvu neĹĄto su bili uvjerljivi i pobijedili sa 4-0. Po dva su zgoditka gostima iz Ivanovca postigli u svakom poluvremenu. U prvom su strijelci bili Krunoslav Gajnik i MiĹĄo Palfi iz kaznenog udarca, a u drugom oba iz igre pred sam kraj utakmice u dvije minute 83. i 84. postigli su Nenad BaĹĄek i Miroslav Lisjak.

Dinamo visoko porazio Omladinca. Gosti iz Novog Sela Rok odmah u 3.minuti utakmice nespretno su zapo eli utakmicu kada je autogol postigao David Reich. No, pet minuta kasnije popravili su dojam i zgoditkom Roberta Skolibera poravnali na 1-1. U finiĹĄu prvog dijela joĹĄ dva su zgoditka zavrĹĄila u gostuju oj mreĹži.

Prvo je strijelac bio Nikola TomaĹĄek, a potom Stjepan Krznar iz kaznenog udarca. U drugom dijelu doma i postiĹžu joĹĄ dva zgoditka i dolaze do pobjede od 5-1. Gregor Bunc i Stjepan Krznar po drugi puta na utakmici postigli su te zgoditke u drugom poluvremenu. Imao je Omladinac u 28. i 62.minuti dvije izgledne prigode, ali ih napada i nisu realizirali pa je utakmica otiĹĄla po njima u neĹželjenom pravcu.

Sloboda bolja od Jedinstva. Iako su gosti iz Novog Sela na Dravi poveli u Mihovljanu zgoditkom Luke La evi a u 17.minuti doma i su se na kraju veselili pobjedi. Denis Tremski je kod Slobode u 31.minuti poravnao rezultat na 1-1. Pobjednik je odlu en u 80.minuti nakon ĹĄto je vrlo dobri sudac utakmice BoĹžidar Kolari opravdano dosudio kazneni udarac za doma e.

UspjeĹĄan izvo a najstroĹže kazne za pobjedu Slobode od 2-1 bio je Goran alopa.

Spartaku bodovi iz Dunjkovca-Pretetinca.

Prvi su i gosti iz Male Subotice u 19.minuti zgoditkom Nebojťe Živkovi a iz slobodnog udarca i velike greťke vratara Prekupca poveli. U 26.minuti lijepa prigoda Edija Lackovi a, ali je ostalo 1-0. Devet minuta prije kraja prvog poluvremena na 1-1 je poravnao Bojan Kregar.

U 45.minuti gosti su traĹžili kazneni udarac, ali je sudac utakmice ur ek „zanijemio“. Imao je Kregar u 48.minuti Me imurec dovesti u vodstvo, ali je glavom loĹĄe ga ao kao i u 80.minuti kada je mogao doma inu donijeti barem bod.

Edi Lackovi je svojim zgoditkom u 52.minuti odlu io pobjednika.

U Palinovcu doma ini teĹĄko do pobjede.

Eurogolom Dejana Tkaleca u 31.minuti uspjeli su na kraju svladati goste iz Belice. Prvo poluvrijeme kada je i postignut jedini zgoditak na utakmici puno sadrĹžajnije od drugog. Malu nervozu u tom periodu igre kod jednih i drugih iskusni sudac utakmice Bubek je sa po dvije opomene na svakoj strani na brzinu primirio.

BSK, iako mlada mom ad, ali se izgleda polako ekipira i sigurno e nekome „zagor ati Ĺživot“.

Tri boda iz Gori ana odlaze u Donji Kraljevec. Samo je po etnih 15 minuta igre bilo dovoljno Kraljev anu 38 da zgodicima Filipa PiĹĄpeka stigne do vodstva od 2-0. Sandi Magdaleni je u 24.minuti gostuju e vodstvo smanjio na 2-1. Trnava je u 32.minuti postigla zgoditak, ali je me unarodni prvoligaĹĄki pomo ni sudac Borut KriĹžari signalizirao zale e. Njegovom signalizacijom baĹĄ se nisu sloĹžili doma i. Odmah u istoj minuti Kraljev an 38 preko Matije Markovi a povisuje svoje vodstvo na 3-1. U drugom dijelu po jedan zgoditak na svakoj strani. Susjedi su prvi u 56.minuti zgoditkom Matije Zelenca stigli na visokih 4-1, a doma i poraz je etiri minute prije kraja utakmice ublaĹžio na 4-2 kapetan mom adi Simon JakĹĄi . U me uvremenu u 59.minuti iz gledaliĹĄta je u teren za igru uba ena pvc boca od soka.

Sre om nije nikoga pogodila, osim „blagajnu“ doma ih. Ĺ enkovec slavio u VratiĹĄincu. Dobro su doma i krenuli u utakmicu i zgoditkom SaĹĄe Puha u 20.minuti poveli. Samo ĹĄto se ekao posljednji zviĹžduk suca utakmice Duman i a za odlazak na odmor Ĺ enkovec je zgoditkom Nikole Silaja poravnao rezultat na 1-1. Djelomi no natopljen teren vodom dozvolio je uz po jedan postignuti zgoditak i po jednu izglednu prigodu kod svake mom adi. U drugom dijelu Ĺ enkovec bolji i sa etiri lijepe prigode uspio je do pobjede do i iz opravdano dosu enog kaznenog udarca u 57.minuti kojeg je realizirao kapetan mom adi Dejan Korent.

NaĹžalost utakmica u Svetoj Mariji nije odigrana jer je u subotu tragi no u prometnoj nezgodi poginuo mladi igra Dinama iz Palovca Ivan Makar. Utakmica je odgo ena za 8. listopada.

1. POLET (P)

4

4

0

0

13 – 0

2. DINAMO (D)

4

3

0

1

10 – 3

12 9

3. SLOBODA (M)

4

3

0

1

12 – 6

9

4. SPARTAK

4

3

0

1

11 – 6

9

5. MLADOST (Pal.)

4

3

0

1

6–6

9

6. KRALJEV AN 38

4

2

2

0

10 – 3

8

7. MLADOST (SM)

3

2

1

0

11 – 5

7

8. MLADOST (I)

4

2

0

2

6 – 11

6

9. ME IMUREC

4

1

1

2

8–9

4

4

1

1

2

7 – 10

4

3–9

4

10. OMLADINAC (NSR)

11. Ĺ ENKOVEC

4

1

1

2

12. TRNAVA

4

1

0

3 10 – 11 3

13. SOKOL

4

1

0

3

8 – 11

3

14. DINAMO (P)

3

1

0

2

3–6

3

15. JEDINSTVO (NSD)

4

0

0

4

2–9

0

16. BSK

4

0

0

4

1 – 16

0

DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMA: MLADOST I ŽELJKO KAMENAR 1702

OPOMENUTI IGRA I JEDINSTVO (NSD) – Mar n Jaluťi (3346), Ivan Tomaťkovi (10415) SOKOL – Saťa Puh (2315), Tomislav Lisjak (2303), Miťel Bistrovi (5314) ŠENKOVEC – Nikola Žvorc (2995), Dino Koren (1489) POLET (P) – Nenad Baťek (660), Nikola Horvat (2992) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Miťel Lesjak (339), Vjekoslav Pintari (78) SPARTAK – Nebojťa Živkovi (2075), Josip FaŞon (2139), Sre ko Šegovi (2100) SLOBODA (M) – Miťel Popovi (6964), Marko Lukman (5337), Marko Klasta (10391) TRNAVA – Petar Baksa (3203), David Farkať (3219) BSK – Mario Buhin (1188), Danijel Mavri ek (9718), Vjekoslav Škvorc (55) ME IMUREC – Nikola Zanjko (382), Lino Kozina (197), Nino Bes jani (2362), Nenad Bali (2156), Ivan Prekupec (286), Tomislav Fu ko (1675) MLADOST (I) – Deni Zanjko (6627), Goran HadŞi (1403), Željko Kamenar (1720) KRALJEV AN 38 – Ma ja Zelenc (10334), Stanko Štefok (38), Antonio Strahija (6781) DINAMO (D) – Tomislav Trstenjak (918), Antonio Dodlek (2762) MLADOST (Pal.) – Mihovil Balenovi (626), Zoran Pasler (2077)

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 5. KOLA SUBOTA: Novo Selo Rok: OMLADINAC – SLOBODA (M) (sudac Željko Turk, pomo nici Marin Horvat i Ma ja Horvat, delegat Darko Jambrovi ); Šenkovec: ŠENKOVEC – POLET (P) (sudac Damir Aldi , pomo nici Darko Filip i i Franjo Hergo , delegat Dragu n Vuk); NEDJELJA: Mala Subo ca: SPARTAK – TRNAVA (sudac Tomislav Herman, pomo nici Vjeran Tuksar i Zoran Novak, delegat Ivan Kova ), Belica: BSK – ME IMUREC (sudac Goran Žganec, pomo nici Saťa Mihali i Vlado BlaŞi , delegat Željko Bacinger), Palovec: DINAMO – MLADOST (Pal.) (sudac Dominik Mihoci, pomo nici Bruno Brljak i Željko Kova i , delegat Franjo Fais); Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – MLADOST (SM) (sudac Ivica KriŞai , pomo nici Siniťa Luka i i Renato Vuk, delegat Nikola Toplek); Ivanovec: MLADOST – DINAMO (D) (sudac Marijan Duman i , pomo nici Josip Kedmenec i Morano Vlah, delegat Željko Podgorelec), Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – SOKOL (sudac Jasmin Lozi , pomo nici Branko Martan i Toni FaŞon, delegat Antun Vlahek).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

POLET - MLADOST (I) 4-0 (2-0)

LISTA STRIJELACA

PRIBISLAVEC. Igraliťte: Petar Perťi . Suci: Goran Žganec, Jadran Kukovec, Danijel Ko ila. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Gajnik (14), 2-0 Pal (23-11m), 3-0 Baťek (83), 4-0 Lisjak (84) POLET: Vibovec, Kriťto M (85. Posavec), Baťek N, Horvat (69. Ujlaki), Baťek D, Vibovec, Vukovi (80. Kriťto N), Lisjak (86. Novak), Gajnik (46. Posavec), Pal , Toplek, trener: Dejan Magdaleni MLADOST: Kolar, Hunjadi, Bujan, Zanjko, Kamenar, HadŞi , Ignji (73. Orehovec), Miki , Novak (73. Fegeť), Carevi (73. Talan), Gugi , trener: Branko JanŞek Žu kartoni: Horvat, Baťek (Polet); Zanjko, HadŞi , Kamenar (Mladost)

6 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Stjepan Krznar (Dinamo D) 5 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak) 4 zgoditka – Josip Igrec, Davor Štrok (Mladost SM), Deni Lukman (Sloboda M), Krunoslav Gajnik (Polet P) 3 zgoditka – Saťa Treska, Bojan Kregar (Me imurec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Aleksandar Vincek (Sokol), Roberto Skoliber (Omladinac NSR), Simon Jakťi (Trnava)

3. kolo VETERANI SREDIĹ TE

ISTOK

ZAPAD

2. kolo VETERANI SZ

Sloga ( ) – Jadran 4-1, Bratstvo (SV) – BSK 0-3, Polet (P) – Archea- akovec 5-0, Sloboda (M) – Strahoninec 0-6. Mladost (I) je bila slobodna.

Hodoťan – Trnava 1-2, Budu nost (P) – Borac PMP 2-1, Spartak – Kraljev an 38 5-2, Radni ki – Mladost (Pr.) 2-1. Vidov an je bio slobodan.

Plavi (Pek.) – Podturen 2-6, Sokol – Šenkovec 4-1, Omladinac (NSR) – Pobjeda 3-1, Omladinac (M) – Nedeliť e 1-2, Hajduk (B) – Sloboda (S) odgo eno.

Bratstvo (J) – Polet SMnM) 3-2, Mura – Zebanec odgo eno, Venera PMP – Dubrav an 5-0.

Donji Koncov ak je bio slobodan.

TABLICA

TABLICA

TABLICA

TABLICA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

STRAHONINEC POLET (P) SLOGA ( ) MLADOST (I) BSK JADRAN BRATSTVO (SV) ARCHEA- AKOVEC SLOBODA (M)

3 3 3 2 3 2 2 2 2

2 2 2 2 1 0 0 0 0

1 1 1 0 1 0 0 0 0

0 0 0 0 1 2 2 2 2

10 – 1 9–1 8–2 5–1 4–3 2–7 0–6 0–8 0–9

7 7 7 6 4 0 0 0 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

BUDU NOST (P) VIDOV AN HODOĹ AN RADNI KI SPARTAK TRNAVA MLADOST KOMET KRALJEV AN 38 BORAC PMP

3 2 3 2 3 2 3 3 3

3 2 2 1 1 1 1 0 0

0 0 0 1 1 0 0 0 0

0 0 1 0 1 1 2 3 3

10 – 3 12 – 3 7–4 5–4 8 – 10 4–4 7–8 3–9 4 – 15

9 6 6 4 4 3 3 0 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

OMLADINAC (NSR) SOKOL Ĺ ENKOVEC OMLADINAC (M) PODTUREN NEDELIĹ E PLAVI POBJEDA SLOBODA (S)

10. HAJDUK (B) U sljede em kolu sastaju se: Archea- akovec – Sloboda (M), BSK – Polet (P), Jadran – Bratstvo (SV), Mladost (I) – Sloga ( ).

Strahoninec je slobodan.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16,30 sa .

U sljede em kolu sastaju se: Kraljev an 38 – Radni ki, Borac PMP – Spartak, Trnava – Budu nost (P), Vidov an – Hodoťan.

Mladost (Pr.) je slobodna.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16,30 sa .

3 3 3 3 3 3 3 3 2

2 2 2 2 2 1 1 0 0

1 1 0 0 0 2 0 0 0

0 0 1 1 1 0 2 3 2

9–2 10 – 4 15 – 5 14 – 5 15 – 8 4–3 7 – 18 5 – 11 3 – 10

7 7 6 6 6 5 3 0 0

2

0

0

2

2 – 18

0

U sljede em kolu sastaju se: Podturen – Sloboda (S), Nedeliť e – Hajduk (B), Pobjeda – Omladinac (M), Šenkovec – Omladinac (NSR), Plavi (Pek.) – Sokol.

Utakmice se igraju u ponedjeljak s po etkom u 16,30 sa .

1. BRATSTVO (J)

2

2

0

0

6–3

6

2. POLET (SMNM)

2

1

0

1

11 – 6

3

3. VENERA PMP

1

1

0

0

5–0

3

4. MURA

1

0

0

1

1–3

0

5. DUBRAV AN (GD)

2

0

0

2

3 – 14

0

6. D. KONCOV AK

-

-

-

-

–

-

7. ZEBANEC

-

-

-

-

-

-

U sljede em kolu sastaju se: Venera PMP – Bratstvo (J), Zebanec – Polet (SMnM), Donji Koncov ak – Mura.

Dubrav an (GD) je slobodan.

Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 13,30 sa .

4. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - DRAVA 3-1 (2-0) HODOŠAN. Igraliťte: Stadion NK Hodoťan. Suci: Marin Horvat, Vlado BlaŞi , Mladen eke.

Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Dodlek (10), 2-0 Strahija G (13), 3-0 Kova (65), 3-1 Igrec (87) HODOĹ AN: Mlinarec, Sinkovi MiĹĄel, Mar ec (46. Erdelji), Sinkovi Marko, Kova (46. Blagus), Puri , Vlah, Kova , Dodlek (76. KoĹĄak), Strahija G (68. HabuĹĄ), Strahija Z., trener: Strahija Goran DRAVA: Me imurec, Kos, Igrec Z (76. Legin), Ivaci, Tuksar, Igrec F, Mihalac, Rak, Jug (68.

Bartoli ), Bartoli , Pongrac G (69. Pongrac D), trener: Sre ko Gabaj Žu karton: Rak (Drava)

BUDU NOST - GALEB 2-2 (1-0) PODTUREN. IgraliĹĄte: Trnoc. Suci: Ivica KriĹžai , Darko Pokriva , Elvir BaĹĄek. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Drk D (33), 1-1 Balent R (63), 1-2 Balent R (66), 2-2 Antolovi (86) BUDU NOST: Varga, Babi (83. Biber), Novak, JurĹĄi , Zadravec, Antolovi , Majeri , Drk A (78.

Bedrin T), David (46. Sklepi ), Drk D, Okreťa, trener: Robert Glavina GALEB: Pantaler, Balent N, Soka , Erdelji, Pigac (39. Vuk), Horvat, Mesari (87. Grana r), Balent D, Kova ec, Balent R, Fleten, trener: Damir Pigac Žu kartoni: Drk D, Babi (Budu nost); Fleten, Balent R, Balent N (Galeb)

ZASADBREG - GRANI AR 5-2 (3-0) ZASADBREG. IgraliĹĄte: NK Zasadbreg. Suci: Franjo Hergo , Ivan Kolari , Matej Mesari .

Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Leva i (9), 2-0 Lukman (25), 3-0 Lukman (41), 4-0 Rodinger Filip (55), 5-0 Koroťi (72), 5-1 Horvat M (85), 5-2 Vidovi (90) ZASADBREG: Srnec, Šajnovi (73. Perho ), Povodnja (77. Hatlak), Kozjak, Lukman Z, Rodinger Florijan, Lukman S, Rodinger Filip, Perho , Koroťi , Leva i , trener: Zoran Lukman GRANI AR: Magdaleni , Radikovi , Hajdarovi (65. Petak), Horvat J, Drvodeli D, BoŞi , Horvat M, Drvodeli A, Lovrek, Mihaljkovi , Vidovi , trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Koroťi , Šajnovi (Zasadbreg); Petak, BoŞi (Grani ar) Crveni: Perho (Zasadbreg)

CROATIA - OMLADINAC (DS) 1-3 (0-2) OREHOVICA. Igraliťte: Gmajna. Suci: Darko Filip i , Antun Kukovec, Hrvoje Bedi . Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Filipaťi (33), 0-2 Tizaj (42), 1-2 urila (63), 1-3 Valen (84) CROATIA: Patar ec, avlek, Sinkovi , Varga, Kolar (23. RuŞi od 46. urila), Šafari , Kr mar, RuŞi , Jeleni , Domini , Poljanec, trener: uro Koloni OMLADINAC: Apostolovski, RuŞi , Filipaťi , Kolari , Cirkven i , Taradi, Novak (64. Roťani ), Posavec, Pata a, Valen , Tizaj (76. Saka ), trener: Ivan Novak Žu kartoni: Kr mar (Croa a); Filipaťi (Omladinac) Crveni: Valen (Omladinac)

12. rujna 2014.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Galebu samo bod, HodoĹĄan uz bok Galebu gostuju i bod. Bili su gos iz Oporovca vrlo blizu pobjedi, ali je doma a Budu nost, koja je ovaj puta bila doma in u Podturnu zbog poplavljenog terena u Miklavcu, uspjela e ri minute prije kraja utakmice izjedna i rezultat na 2-2. Doma i su i prvi poveli u 33.minu zgoditkom Dragu na Drka. Galeb je u drugom poluvremenu zaigrao neĹĄto bolje i preokrenuo rezultat.

Imali su gos u 62.minu kazneni udarac, ali je Renato Balent umjesto mreĹže pogodio vratnicu. Ipak se za svoj promaĹĄaj iskupio u razmaku od samo tri minute, od 63. do 66 uspio je pos i dva zgoditka i Galeb doves u vodstvo od 2-1 koje su uvali do samog kraja utakmice. Barem bod Budu nosti u 86.minuti donio je Matejas Antolovi koji je uspio poravna rezultat.

U HodoĹĄanu doma ini slavili. Odmah na po etku utakmice zgodicima Brune Dodleka u 10. i igra a-trenera Gorana Strahije u 13.minu doma i su brzim vodstvom od 2-0 goste iz Donjeg Mihaljevca primirili. KreĹĄo Kova je uspio doma e vodstvo u 65.minu pove a na 3-0. Drava se tek tri minute prije kraja uspjela malo probudi i pos i barem po asni zgoditak. Uspjelo je to Filipu Igrecu. Kako se igralo fer i korektno dovoljno govori podatak o samo jednom i to gostuju em opomenutom igra u.

Omladincu za tri zgoditka tri boda u Orehovici. Ve su u prvom poluvremenu de ki iz DrĹžimurec-Strelca imali vodstvo od 2-0 zgodicima Dominika FilipaĹĄi a i Jurice Tizaja. Svoj jedini zgoditak Croa a je pos gla u 63.minu , a strijelac je bio Kris jan RuĹži kojeg je doma i trener Koloni u drugom poluvremenu od samog po etka uveo u igru. Imali su doma i svojih prigoda i nekoliko puta drmali vratnicu i sta vu vratara Apostolovskog, ali je ostalo na jednom pos gnutom zgoditku. Dok je Marko Valen svojim zgoditkom u 84.minu postavio kona nih 3-1 za goste, njegov mla i brat Luka je tri minute kasnije zaradio isklju enje

TABLICA

VIDOV AN - DUBRAVA 10-0 (6-0) DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte: Sportski park Kalanica. Suci: Dario Vel i, Dino Vel i, Filip Vabec.

Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Hujs (6), 2-0 Omazi (14), 7-0 Nemet Dino (18, 27, 36, 42, 57), 10-0 Lovrek (72, 76, 85) VIDOV AN: Šubaťa (61. Lukťa L), Nemet Danijel, Lukťa, Varga, Piťpek, Hujs, Matulin, Friť i , Lovrek, Omazi , Nemet Dino (64. Petri ) DUBRAVA: uranec, Mu i , Murkovi (46. Mihalic), Tkalec, Paler (26. Kova ), Radovan, Bobi anec Mihael (60. Palir), Sabol (46. Vugrinec), Varga, Bobi anec Ma ja (37. Cilar), Cerovec, trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Nemet Danijel (Vidov an); Mu i , uranec (Dubrava)

BUDU NOST - BORAC PMP 2-2 (1-1) PODBREST. IgraliĹĄte: NK Budu nost. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Josip ViĹĄnjari .

Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Ma ek (11), 1-1 Baksa (29), 2-1 urin (47), 2-2 Gavez (55) BUDU NOST: Vať, Ma ek (20. Klobu ari ), Hali T (61. Lastavec), Viťnji , Domini , Bali D, KriŞan (83. Novak), urin, Hali G (65. Toplek), Mar nec (88. Lon ari ), Bali J., trener: Miljenko Bali BORAC: Sternad, Srťan (59. Sabadi), KriŞai , Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Vince , Jan ec, Ruťanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Viťnji , Hali T (Budu nost); Brumen

4. kolo II. ŽNL MNS - zapad D.KONCOV AK - BRATSTVO (SV) 7-0 (1-0) D.KONCOV AK. Igraliťte: NK D.Koncov ak. Suci: Tomislav Herman, Saťa Mihali , Željko Kova i .

Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Stanjko (45), 2-0 Smodiť S (46), 3-0 Sklepi A (50), 6-0 Smodiť Ž (70, 82, 84), 7-0 Koraj (86) D.KONCOV AK: Kolbl, Turk (82. Grof), Stajnko (82. Špilak), Sklepi A, Smodiť Ž, Smodiť S, Brezni ar, Sklepi M, Gori anec (72. Koraj), Flac D, Pintari (69. Saka ), trener: Tine Špilak BRATSTVO: Kocjan, Zlatarek, Fu ko (71. Posavec), HanŞekovi , Novak (77. Vugrin), Marciuť (57. Vuruťi I), Vlahov, Bogomolec (82. Šolti ), Horvat N, Horvat F (57. Smrti ), Vuruťi G, trener: Danijel Novak Žu kartoni: Horvat F, Fu ko (Bratstvo)

STRAHONINEC - PLAVI (P) 3-1 (0-1) STRAHONINEC. Igraliťte: Bujan Stjepan-S pi . Suci: DraŞen Šajnovi , Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Ka (19), 1-1 Kova i (47), 2-1 Drabi (57), 3-1 Žerjav (74) STRAHONINEC: Tratnjak, Kova i , Fu ko (58. Posavec), Kolar, Jaluťi D, Žerjav, Ri ko (69. Jaluťi J., Bacinger, Drabi (79. Vuruťi ), Brez, Žuni (61. Zver), trener: Vladimir Pavlekovi PLAVI: Pokriva , Ratajec (79. Šol ), Štefulj, Trupkovi (84. Zamuda), Ka , Drk (84. Srnec), Erdelja, Nerer, Kolar (69. Gori anec), Trstenjak, Novak (58. Vugrinec), trener: Anton Srťa Žu kartoni: Zver (Strahoninec); Nerer (Plavi)

MURA - BRATSTVO 2-1 (0-1) HLAPI INA. IgraliĹĄte: SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Milivoj Bali , Mario Pintari , Mladen Puklavec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Vinko (26), 1-1 Brezova ki (49), 2-1 Telebuh (79) MURA: Tkalec, BraniĹĄa, urin, Varga, Brezova ki, HoĹĄpel, Ĺ ardi (82. Bogdan), Telebuh (90.

Vinko), Krnjak (86. Vrťi Mar n), Breznik, Vrťi Mihael (88. Saka ), trener: Darko Vincek BRATSTVO: Rajf, Na , Jambrovi L (72. Koraj), Trstenjak, Baumgartner (88. Kova i ), Jambrovi M, Jurovi , Leva i , Ko ila (72. Petermanec), Gori anec, Vinko, trener: Boris or evi Žu kartoni: urin, Vrťi Mihael (Mura); Baumgartner (Bratstvo)

VENERA PMP - TRNOVEC 2-0 (1-0) SVETI JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte: NK Venera. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Franjo Horvat.

Delegat: Stjepan KriŞari Strijelci: 1-0 Kerman (32), 2-0 Vincek (71-ag) VENERA: Ter, Peras, Vabec, Koroťec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec, Ov ar (78. Novak), Kerman (90. Primorac), Ciglari (83. Podvez), trener: Kreťimir Šenji TRNOVEC: Špiranec, Vincek, Jurman F, Jurman M, Domiter, Marijanovi , Kova i (79. eh), Miko, Tomaťi (62. Novak), Skupnjak, Štefulj, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Pintari , Marodi (Venera)

ZEBANEC - MALI MIHALJEVEC 2-2 (1-0) ZEBANEC. Igraliťte: Marof. Suci: Edvin Zobec, Ivan Žganec, Sebas jan Trstenjak. Delegat: Zoran Hajdinjak Strijelci: 1-0 Ko ila (45), 1-1 Varga (54), 2-1 Puri (69-11m), 2-2 Vugrinec (90) ZEBANEC: Jelen i , Ko ila (75. Pla ak), Debelec D, Sabol, Žuni , Flac, Makar (85. Mar njať), Puri , Graf, Vran i , Kojter, trener: Danijel Kojter MM: Horvat, Puťar (52. Hamer), anadi, Šol , Trupkovi , Varga, Šafari , Mesari B, Kova i , Vugrinec, Pintari , trener: BoŞidar Makťadi Žu kartoni: Sabol, Ko ila, Debelec, Puri , Flac, Graf (Zebanec); Kova i (MM) Crveni: Kojter (Zebanec)

NAPREDAK - HAJDUK VINDIJA 3-2 (1-1) G.KRALJEVEC. Igraliťte: NK Napredak. Suci: Nino Škrobar, Renato Vuk, Nenad Štrek. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Zadravec (30), 1-1 Ma ari (37), 2-1 Vrtari (75), 3-1 Zadravec (86), 3-2 HrŞenjak D (90) NAPREDAK: Fegeť (40. Šafari ), Žganec S, Hu nec (54. Cilar), Golubi , Jambroťi N, Horvat, Lepen (85. Sekuli ), Jambroťi D (56. Vrtari ), Kova i , Žganec M, Zadravec (88. Šantl), trener: Ivan Šardi HAJDUK: Novak, HrŞenjak L (79. Horvat), HrŞenjak D, Žganec, Debelec G, Mikulaj (66. Šardi), Debelec M, Šimunkovi , Kodba, Ma ari , Kova i , trener: Dominik Horvat Žu kartoni: Jambroťi N, Kova i (Napredak); Mikulaj, Debelec G, Šardi (Hajduk) Crveni: Žganec (Napredak)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

GALEB HODOĹ AN OMLADINAC (DS) VIDOV AN SK ZASADBREG 77 BUDU NOST (M) CROATIA OTOK DRAĹ KOVEC BORAC PMP GRANI AR (N) DUBRAV AN DUBRAVA BUDU NOST (P) DRAVA (DM)

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 2 2 2 1 2 2 1 1 1 1 1 0 0

1 1 1 1 1 1 3 0 0 2 1 1 0 0 1 0

0 0 0 1 1 1 0 2 2 1 2 2 3 3 3 4

13 – 5 10 10 – 3 10 10 – 4 10 15 – 5 7 12 – 8 7 10 – 9 7 9–7 6 11 – 10 6 6–6 6 7–7 5 7–9 4 7 – 11 4 5–7 3 4 – 18 3 3 – 11 1 6 – 15 0

jer je dok je bila igra u jeku rukom po licu u borbi za loptom udario doma eg igra a.

Raspucani Vidov an. TeĹžak je poraz doĹživjela Dubrava u Donjem Vidovcu. ak su deset komada doma i utrpali gos ma iz Sivice. Ve su nakon prvih 45 minuta igre imali minus ĹĄest. NajraspoloĹženiji za pos zanje zgoditaka bio je peterostruki strijelac Dino Nemet. Odmah do njega bio je trostruki strijelac Miroslav Lovrek, a po jednom su mreĹžu Ivice uranca zatresli Dalibor Hujs i Goran Omazi .

SK-i pobjeda u Otoku. Otok se dobrih sat igre dobro drĹžao kada je imao 2-2, ali su nakon toga gos iz ehovca pos gli joĹĄ dva zgoditka i ku i odnijeli pobjedu. Otok je poveo u 20.minu zgoditkom Mateja Gorupi a. Roberto ViĹĄnji je u 29.minu poravnao na 1-1 i m se rezultatom o ĹĄlo na odmor. Ivan Horvat je SK doveo u vodstvo u 52.minu , ali su osam minuta kasnije zgoditkom Dejana Ko iĹĄa doma i poravnali na 2-2. Svoj drugi zgoditak na utakmici Ivan Horvat pos Ĺže u 67.minu , a kona nih 4-2 za SK djelo je Dejana Lon ari a u 90.minu sa bijele to ke.

Petica Zasadbrega 77 Grani aru. Imali su doma i nakon prvog poluvremena vodstvo od 3-0, ali i u 44.minu isklju enog Dinu Perho a koji je namjerno nogom po nozi u prekidu igre udario igra a Grani ara. SaĹĄa Lukman je bio dva puta strijelac u prvom poluvremenu, a Filip Leva i jednom. Ni igra manje nije smetao Zasadbregu 77 jer su nakon toga joĹĄ zgodicima Filipa Rodingera i Marka KoroĹĄi a u 72.minu imali visokih 5-0. Gos iz Novakovca uspijevaju tek u posljednjih pet minuta utakmice zgodicima Matije Horvata i Alena Vidovi a ublaĹžiti gostuju i poraz na 5-2.

DraĹĄkovcu doma a pobjeda. Dubrav an je poveo u 16.minu zgoditkom Ivana Hajdinjaka. Josip Ribi je iz kaznenog udarca u 36.minu poravnao na 1-1. U 62.minu pobjedu DraĹĄkovcu donio je Albino Ribi . Od 76.minute doma i su igrali bez Ivice Mun ara koji je u prekidu igre nogom po nozi udario gostuju eg igra a. U cijeloj pri i najloĹĄiji na terenu je bio sudac utakmice Marko Smr koji je svojim nesigurnim odlukama pridonio nervozi na terenu.

Uz isklju enog igra a opomenuo je joĹĄ devetoricu igra a.

Bez pobjednika u Podbrestu. Dva su puta doma i vodili, a na kraju je bod o ĹĄao u Tur iĹĄ e. Svaka je mom ad u svakom poluvremenu pos gla po jedan zgoditak, pa je na kraju zavrĹĄilo 2-2.

Josip Ma ek bio strijelac prvog doma eg zgoditka u 11.minu .

Borac PMP je na 1-1 poravnao u 29.minu zgoditkom Marka Bakse. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme Anderas urin dovodi Budu nost u vodstvo. Rajko Gavez je u 55.minu gos ma donio bod. NerijeĹĄeno je bilo i u opomenu m igra ima.

DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DRAĹ KOVEC IVICA MUN AR 9438 PO L. 58 DP HNS A 4 ETIRI UTAKMICE OMLADINAC DS LUKA VALENTI 252 PO L. 57 DP HNS A 3 TRI UTAKMICE ZASADBREG 77 DINO PERHO 2355 PO L. 58 DP HNS A 4 ETIRI UTAKMICE

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 4 zgoditka – Aldin Begovi ( SK), Matej Gorupi (Otok), Bruno Dodlek (Hodoťan), Saťa Lukman (Zasadbreg 77), 3 zgoditka – Ivica Okreťa, Krunoslav Majeri (Budu nost M), Denis Poljanec, Miroslav Šafari (Croa a), Dario Balent, Renato Balent (Galeb), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Jurica Tizaj (Omladinac DS), Miroslav Lovrek (Vidov an), Rajko Gavez, Marko Baksa (Borac PMP), Ivan Horvat ( SK)

OPOMENUTI IGRA I DRAVA (DM) – Tomislav Rak (10418) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817), Dalibor Me imurec (1857), Danijel Lukťa (2229), Emil Šte (4924), Benjamin Brljak (1815) CROATIA – Marijan Kr mar (6338) DRAŠKOVEC – Goran Slavi ek (812), Albino Ribi (5496), Danijel Matja i (815), Hrvoje Kavran (828) OTOK – Ivan Matkovi (5192), Deni Major ik (5325) DUBRAVA – Velimir Mu i (3643), Ivica uranec (3623) GALEB – Marko Fleten (469), Renato Balent (3146), Nikola Balent (1015) SK – Renato Strahija (4787) BUDU NOST (P) – Denis Viťnji (1620), Tihomir Hali (1655) ZASADBREG 77 – Marko Koroťi (1038), Igor Šajnovi (2643) VIDOV AN – Danijel Nemet (2224) GRANI AR (N) – Mario Petak (698), Robert BoŞi (954) BORAC PMP – Nikola Brumen (3034), Rajko Gavez (4943) OMLADINAC (DS) – Dominik Filipaťi (1936) BUDU NOST (M) – Dragu n Drk (2370), Matej Babi (3658)

OTOK - SK 2-4 (1-1) OTOK. Igraliťte: NK Otok. Suci: Dominik Mihoci, Stjepan Novak, Robert Kolari . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Gorupi (20), 1-1 BoŞek (29), 1-2 Horvat (52), 2-2 Ko iť (60), 2-3 Horvat (67), 2-4 Lon ari D (90-11m) OTOK: Vlah, Novak Z (85. Grabant), Malek (80. Kalťan M), BlaŞin i , Major ik, Gorupi , Kalťan Z, Kalťan P (46. Šimec), Ko iť, Radikovi , Matkovi (62. BoŞek), trener: Ivica Kalťan SK: Grabant D, Laszlo S, Malek (62. Baťnec), Horvat, Lon ari J (66. Radi ), Lon ari D, Strahija, Grabant Z, Lisjak, Turk, Viťnji (80. Laszlo P), trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Major ik, Matkovi (Otok); Strahija ( SK)

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 5. KOLA SUBOTA: Novakovec: GRANI AR – HODOŠAN (sudac Damir Klari , pomo nici Bruno Brljak i Tomislav urila, delegat Dragu n Koruni ); NEDJELJA: Donja Dubrava: DUBRAV AN – ZASADBREG 77 (sudac Patrik Kolari , pomo nici Ivan Vlahek i Filip Vabec, delegat Dragu n Hozjak); Sivica: DUBRAVA – DRAŠKOVEC (sudac Nino Škrobar, pomo nici Mladen eke i Damir Mesari , delegat Marijan Sabol); ehovec: SK – VIDOV AN (sudac Jadran Kukovec, pomo nici DraŞen Sukanec i Mario Sukanec, delegat Antun Horvat), DrŞimurec-Strelec: OMLADINAC – OTOK (sudac Vedran Hruťoci, pomo nici Marinko Hruťoci i Lana Vidovi , delegat Ma ja Poredoť); Oporovec: GALEB – CROATIA (sudac Robert Radek, pomo nici Stjepan Novak i Elvir Baťek, delegat Stjepan Fic); Tur iť e: BORAC PMP – BUDU NOST (M) (sudac Marko ur ek, pomo nici Valen no Kantoci i Antun Kukovec, delegat Josip Baksa), Donji Mihaljevec: DRAVA – BUDU NOST (P) (sudac DraŞen Šajnovi , pomo nici Edvin Zobec i Ma ja Filipi , delegat Stjepan Perko). Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Jedinstvo ne posustaje u pobjedni kom nizu Jedinstvo proĹĄlo i Gornji HraĹĄ an. Zgodicima Romana Tr njaka i Mihaela Ladi a gos iz Gornjeg Mihaljevca su u 13.minu s gli do vodstva od 2-0 koje su drĹžali do 90.minute kada je doma i poraz Pobjede na 2-1 ublaĹžio Bojan Novak. Zanimljivo taj jedini doma i zgoditak Pobjeda je pos gla sa igra em manje. Naime, Marin Thes uspio je u samo tri minute, 80 i 83, zaradi dvije opomene.

Strahoninec u drugom poluvremenu slomio Plave. Nakon prvog poluvremena gos iz Peklenice su zgoditkom Benjamina Ka a, nakon udarca iz kuta, imali minimalnu prednost od 1-0. Odmah na po etku drugog dijela u 47.minu Karlo Kova i je poravnao na 1-1. Neven Drabi uspio je doma e deset minuta kasnije doves u vodstvo. Jurica Žerjav se tre im doma im zgoditkom u 74.minu pobrinuo da zavrťnica utakmice bude mirnija.

Visok poraz Bratstva u Donjem Koncov aku. „Sedmu no “ doĹživjeli su u subotnje popodne de ki iz Savske Vesi. Po dosta teĹĄkom terenu za igru nakon prvih 45 minuta bilo je minimalnih 1-0 zgoditkom Roberta Stajnjka upravo u zadnjoj minu prvog dijela.

U drugom dijelu potpuna dominacija doma ih. Samo ťto je po elo drugo poluvrijeme u 46.minu ve je 2-0, a strijelac je bio Samo Smodiť. Aleksandar Sklepi strijelac je tre eg doma eg zgoditka u 50.minu . Nakon toga doma i strijelci su malo u hnuli, ali ne zadugo. Od 70.minute pa do kraja utakmice joť su e ri lopte zavrťile u mreŞi gostuju eg vratara Filipa Kocijana. Žiga Smodiť u tom periodu pos Şe dva zgoditka, a po jedan Mihael Sklepi i Dominik Koraj za kona nih 7-0 za Donji Koncov ak.

Doma i poraz Drave. Nakon e ri odigrana kola zasjeli su de ki iz KurĹĄanca na dno ljestvice bez osvojenog ijednog boda. Sa tri zgoditka Sloga je tri boda odnijela u Ĺ trigovu. Matej Sen ar je pos gao prva dva. Jedan u prvom poluvremenu, a drugi u drugom.

Kris jan Ĺ˝iĹžek je samo u 80.minu „podebljao“ pobjedu na kona nih 3-0. Is na gostuju i vratar Samo Karlov ec svojim je vrlo dobrim obrana doma ine sprije io da do u do povoljnijeg rezultata.

Napredak sa igra em manje pobijedio Hajduka. Nakon prvog poluvremena bilo je 1-1. Poveli su doma i zgoditkom

POBJEDA - JEDINSTVO (GM) 1-2 (0-2) G.HRAĹ AN. IgraliĹĄte: Polenke. Suci: Damir Klari , Lana Vidovi , Ma ja Filipi . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Tr njak (8), 0-2 Ladi (13), 1-2 Novak (80) POBJEDA: Tkal ec, Kocijan, Lon ari (66. Gavez), Borko (45. Kova ), Celinger, Povodnja, Ladi (45.

HanŞekovi ), Thes, Bistrovi , Debelec, Novak, trener: Dejan Borko JEDINSTVO:Šafari ,Krumpi (73.NovakM),Kocen,Plantak,Fujs,Golub(70.NovakD),Horvat,Miko, Ga , Tr njak, Ladi (88. Krumpi ), trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Povodnja, HanŞekovi (Pobjeda); Gre , Golub, Kocen, Miko (Jedinstvo) Crveni: Thes (Pobjeda)

DRAVA - SLOGA (Š) 0-3 (0-1) KURŠANEC. Igraliťte: NK Drava. Suci: Robert Radek, Nino Grgi , Rodrigue Casimir. Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 0-2 Sen ar (31, 69), 0-3 ŽiŞek (80) DRAVA: Mar n evi D, Zanjko (68. Heri ), Šol, VUk, Mar n evi J (68. Bezek), Carevi (83. Zanjko), Dobaj (69. Šaronja), Mar n evi A, Medved, Gori anec, or evi , trener: Kris jan Varga SLOGA: Karlov ec, Kanski (60. Vi ar), ŽiŞek, Jambrovi , Rob, Feguť, Smolkovi , Šoťtari , Sen ar, Kolari , Jelen (85. Nemec), trener: Duťan Hozjan Žu kartoni: Jambrovi , Jelen (Sloga)

Ivana Zadravca, a poravnao je Josip Ma ari . Nevolja za doma e s gla je u 57.minu kada im je isklju en Marinko Žganec zbog druge opomene. No, to je bilo samo na izgled. Goran Vratri koji je samo neťto malo ranije uťao u igru doveo je doma e u vodstvo u 75.minuti. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Ivan Zadravec je prak ki u 86.minu osigurao pobjedu. Hajduk uspijeva barem u 90.minuti zgoditkom Dominika HrŞenjaka ublaŞi poraz na 3-2.

Venera PMP bolja od Trnovca. Po blatnjavom terenu, joĹĄ su predigru igrali veterani, igra i su se teĹže kretali, a joĹĄ teĹže ili gotovo nikako kontrolirali loptu. Doma i su se bolje snaĹĄli i na kraju zasluĹženo pobijedili. Goran Kerman bio je strijelac za doma e u 32.minu , a gos su za poraz od 2-0 u 71.minu zabili autogol. Nesretnik je bio Dario Vincek.

Zebancu prvi jesenski i to doma i bod. Uz malo viĹĄe sre e mogli su upisa i pobjedu. Sudac utakmice Zobec oĹĄte o je doma e u 77.minu kada nije dosudio za njih kazneni udarac. Osam minuta ranije je jedan dosudio, pa je mislio da bi dva bila previĹĄe.

Zebanec je poveo u 45.minu zgoditkom Valen na Ko ile. Mali Mihaljevec je na 1-1 poravnao u 54.minu zgoditkom Zorana Varge.

U 69.minu Zebanec ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-1 realizira Denis Puri . Andrej Vugrinec je u 90.minu iz slobodnog udarca gos ma donio bod. Doma i igra -trener Danijel Kojter je u suda koj nadoknadi isklju en jer je namjerno laktom udario u trbuh gostuju eg igra a za vrijeme igre. Nije mu bilo dovoljno isklju enje ve je nastavio vrije a suca nakon toga i kod pisanja zapisnika. „Profesore“ ipak malo previĹĄe.

Mura upisala prvu jesensku pobjedu. Sla a im je m viĹĄe ĹĄto je ostvarena upravo pro v Bratstva. ak su gos iz Jurovca nakon prvog poluvremena zgoditkom Mirana Vinka imali vodstvo od 1-0. Po djelomi no vodom natopljenom terenu doma a Mura se bolja snaĹĄla. Prvo je odmah po etkom drugog dijela Mateo Brezova ki poravnao na 1-1, a pobjedu u 79.minu donio Ivica Telebuh.

DISCIPLINSKI KUTAK ZBOG TRE E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE EM KOLU NEMA: PLAVI PEK. TOMICA NERER 775 KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA ZEBANEC DANIJEL KOJTER 1071 PO L. 53 I 57 DP HNS A 5 PET UTAKMICA NAPREDAK MARINKO ŽGANEC 3922 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA POBJEDA MARIN THES 183 PO L. 50 DP HNS A 1 JEDNA UTAKMICA

LISTA STRIJELACA 4 zgoditaka – Tihomir Miko, Mihael Ladi , Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec), Miran Vinko (Bratstvo J), Benjamin Ka (Plavi Pek.), Žiga Smodiť (Donji Koncov ak), Ivan Zadravec (Napredak) 3 zgoditka – Denis Vuruťi , Jurica Žerjav (Strahoninec), (Jedinstvo GM), Miljenko Bistrovi , Bojan Novak (Pobjeda), David Šoťtari , Matej Sen ar (Sloga Š), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Goran Kerman (Venera PMP), Goran Vrtari (Napredak)

OPOMENUTI IGRA I SLOGA (Š) – Smiljan Jambrovi (3761), Patrik Jelen (9662) MURA – Roko urin (588), Mihael Vrťi (3463) NAPREDAK – Nino Jambroťi (3927), Robert Kova i (3930) PLAVI (Pek.) – Tomica Nerer (775) BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361), Kreťimir Fu ko (1329) HAJDUK VINDIJA – Petar Mikulaj (2903), Goran Debelec (2874), Karlo Šardi (1530) BRATSTVO (J) – Goran Baumgartner (4345) VENERA PMP – Mario Pintari (3891), Marko Marodi (2406) ZEBANEC – Nikola Graf (3353), Denis Sabol (4145), Danijel Debelec (4051), Valen no Ko ila (6739), Denis Puri (5142), Mihael Flac (1528) JEDINSTVO (GM) – Tihomir Miko (10327), Zoran Gre (3721), Siniťa Kocen (5286), Dejan Golub (4301) STRAHONINEC – Dominik Zver (6747) POBJEDA – Jurica HanŞekovi (4024), Dragan Povodnja (1130) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225)

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 5. KOLA SUBOTA: Savska Ves: BRATSTVO – DRAVA (K) (sudac Bojan Juras, pomo nici Dario Srnec i DraŞen Horvat, delegat Tomislav Šol ), Štrukovec: HAJDUK – DONJI KONCOV AK (sudac Dario Bubek, pomo nici Tihomir Kralji i Boris Jakovljev, delegat Dejan Kova ); NEDJELJA: Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – VENERA PMP (sudac BoŞidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Robert Kolari , delegat Stjepan KriŞari ); Peklenica: PLAVI – POBJEDA (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Ivan Mezga), Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – STRAHONINEC (sudac Davor Šupljika, pomo nici Ivan Žganec i Mar n Begovi , delegat Alojz Kopasi ); Štrigova: SLOGA – ZEBANEC (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Danijel Ko ila, delegat Petar Krha ), Jurovec: BRATSTVO – NAPREDAK (sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Franjo Horvat, delegat Dragu n Borko), Trnovec: TRNOVEC – MURA (sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Nenad Štrek, delegat Rajko Zadravec).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC D. KONCOV AK SLOGA (Ĺ ) PLAVI (Pek.) BRATSTVO (SV) HAJDUK (Ĺ ) POBJEDA VENERA PMP M. MIHALJEVEC NAPREDAK MURA BRATSTVO (J) TRNOVEC ZEBANEC DRAVA (K)

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3 3 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0

1 1 0 0 0 0 1 0 0 2 1 1 1 1 1 0

0 0 1 1 1 1 1 2 2 1 2 2 3 3 3 4

16 – 3 10 14 – 4 10 14 – 4 9 12 – 5 9 10 – 6 9 7 – 10 9 6–5 7 7–8 6 6–7 6 12 – 11 5 9 – 12 4 5–8 4 4–8 1 3–7 1 3 – 16 1 4 – 18 0

12. rujna 2014.

4. kolo III. ŽNL MNS MLADOST - PARAG 15-1 (4-1) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Sudac: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Bobi anec (1), 2-0 Kolari (3-11m), 3-0 Zrna (10), 3-1 Balog V (16), 4-1 Mu i (31), 5-1 Bobi anec (48), 8-1 Kolari (57,60,65), 9-1 Špilek (70), 10-1 Mlinari (72), 12-1 Hliš (77,78), 13-1 Bobi anec (81), 14-1 Hliš (83), 15-1 Majeri D (86) MLADOST: Feldi, Majeri M (46. Majeri D), Špilek, eh, Radovan, Žganec (58. Barat), Bobi anec, Kova i (64. Hliš ), Zrna (46. Mlinari ), Mu i (55. Špilek), Kolari , trener: Renato Ciceli PARAG: Horvat D (63. Balog S), Oršoš Z (48. Ignac S), Oršuš V, Balog V, Oršoš M, Oršuš D, Pec (55. Še i ), Horvat, Balog J, Balog S (57. Horvat B), Oršuš A (46. Horvat B) Žu kartoni: Žganec (Mladost); Pec, Oršuš (Parag)

VU ETINEC - DINAMO 6-1 (2-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Željko Hajdarovi , Elvir Hrustek, Hunjadi. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Novak (33), 2-0 Ambruš T (42), 4-0 Novak (48,57), 5-0 Novak (65), 5-1 Mošmondor (67), 6-1 Podvezanec (69) VU ETINEC: Mohari K, Vabec, Friš i , Ambruš I., Levec, Ambruš T (60. Vinkovi ), Novak S, Mohari V (46. Krnjak), Mohari D, Novak D (68. Podvezanec), Kamenar (79. Miljan i ), trener: Slavko or evi DINAMO: Lajtman, Hunjadi (79. Mun ar), Dobrani , Tkal ec N, Tkal ec M, Radek, Šafari (46. Novak J, Rudni ki, Povodnja (68. Novak D), Mošmondor, Brdar, trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Brdar, Radek, Povodnja (Dinamo)

JADRAN - TORPEDO 2-2 (1-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Zdravko Toplišnjak, Mario Horvat, Mario Musta .

Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Šol (11), 1-1 Zlatarek (29), 1-2 Jambroši (48), 2-2 Šegovi (52) JADRAN: Lukman, Korent (86. Novak A), Kontrec, Šte ar, Klinec, Zlatarek (81. Gori anec), Kresinger (60. Halabarec M), Halabarec D (84. Raki ), Barlovi (60. Hliš ), Šegovi , trener: Bruno Matotek TORPEDO: Herceg, David, Mun ar, Radeljak, Novak, Mikuli , Pintari (44. Jezernik), Jambroši D, Šol , Horvat (33. Ruklja , od 89. Lepen), Jambroši E, trener: Vladimir Šol Žu kartoni. Novak, Korent, Barlovi , Kontrec (Jadran); Jambroši , Mun ar, Ruklja , Mikuli , Šol (Torpedo)

MLADOST - EKO 2-1 (0-1) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Mario Sukanec, Dražen Sukanec, Darjan Zadravec.

Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Hanžekovi (34), 1-1 Živ ec (69), 2-1 Polanec D (85) MLADOST: Polanec N, Horva (60. Novosel), Ko ila, Stojko, Žerjav, Škvorc N, Škvorc M, Leva i , Polanec D, Bogdan, Živ ec, trener: Marijan Mohari EKO: Juras, Novak, Horvat, Višnji , Trstenjak, Gregorin i , Slavi ek H, Slavi ek S, Hobor, Hanžekovi , Lon ari (82. Zadravec), trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Živ ec (Mladost); Trstenjak, Novak (Eko)

BRATSTVO - HAJDUK BREZJE 2-2 (1-1) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Denis Fic, Boris Jakovljev, Ma ja Kozar. Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 0-1 Krnjak (14), 1-1 Boži (34), 2-1 Balog (68), 2-2 Krnjak (88) BRATSTVO: Jambrovi , Kova i , Novak M, Škvorc, Boži , Komar (61. Bajs), Poto nik, Kelne (80. Trupkovi ), Kova i (66. ekunec), Novak D, Balog, trener: Tibor abradi HAJDUK: Horvat, Šimunkovi , Šafari , Mesari (73. Domini ), Gregorin i , Krnjak, Galekovi , Sen ar (46. Marciuš), Kolar, Fegeš, Liber, trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Liber, Galekovi , Šimunkovi (Hajduk) Crveni: Trupkovi (Bratstvo); Kolar (Hajduk)

RADNI KI - OMLADINAC (M) 1-2 (0-1) GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Suci: Mar n Begovi , Ivan Jarni, Bruno Grabar. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Bogdan (28), 1-1 Paler (56), 1-2 Vrbanec (75) RADNI KI: Horvat M, Lackovi (65. Sabol M), Blaži (60. Novak), Paler, Baksa, Horvat E, Jalšovec (86. Cerovec), Horvat N (86. Vargek), Fažon, Pal , Horvat P, trener: Vladimir Križai OMLADINAC: Murk, Bubek, Škvorc, La n (60. Lesar), Bedi , Posavec (73. Vrbanec), Novak (60. Kova evi ), Dragovi , Bogdan (89. Bukov ak), Vrbanec, Jovi (46. Zeli ), trener: Josip Križai Žu kartoni: Horvat, Paler (Radni ki); Posavec (Omladinac)

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Ma kov ani zabijali, Gardinov ani promašivali Omladinac sa tri boda iz Gardinovca. Ve su u prvom poluvremenu doma em Radni kom navijes li po što su došli. Poveli su zgoditkom Davora Bogdana u 28.minu .

Doma i su uspjeli u 56.minu poravna na 1-1 zgoditkom Mije Palera. Andrija Vrbanec je donio gos ma iz Ma kovca pobjedu u 75.minu . Imali su doma i svojih prigoda, ali im je bila loša realizacija. Ni suda ka trojka na elu sa Mar nom Begovi em nije baš blistala, ali po delegatu Perku bez utjecaja na kona ni ishod utakmice. Šes ca Vu e nca Dinamu. De ki iz Žiškovca dobro su se držali samo prvih pola sata igre do kada su vjerojatno imali i snage. Is na mekan i blatnjav teren dodatno ih je iscrpio. Saša Novak je u 33.minu prvi na eo mrežu ina e vrlo dobrog gostuju eg vratara Hrvoja Lajtmana. I Tomica Ambruš je tri minute prije kraja prvog dijela lijepim zgoditkom upisao u strijelce. Potom slijede dva zgoditka Denisa Novaka, u 48. i 57.minu . Tako er dvostruki strijelac za Vu e nec bio je Saša Novak svojim drugim zgoditkom u 65.minu . Nakon greške u doma oj obrani Nikola Mošmondor je uzeo loptu i sam krenuo prema doma in vra ma, te uspio pos i po asni zgoditak za Dinamo. Nikola Podvezanec samo što je ušao u igru u 68.minu odmah pos že zgoditak za kona nih 6-1 za Vu e nec.

Mladost bez milosti prema Paragu. 15 zgoditaka primili su de ki iz Paraga. Nakon prvih 45 minuta bilo je „samo“ 4-1. Imali su doma i u 3.minuti kazneni udarac kojeg je realizirao ina e na utakmici etverostruki strijelac Tihomir Kolari . Za prvih deset minuta igre bilo je 3-0. Jedini gostuju i zgoditak u 16.minu pos gao je Vjeran Balog. U drugom dijelu prava golijada doma ih. Po tri su zgoditka pos gli Stevica Bobi anec i Ivan Hliš , a po jedan Nikola Zrna, Nikola Mu i , Slavko Špilek, Nino Mlinari i Dario Majeri . Trojica opomenu h igra a na utakmici i to svi zbog „dugog jezika“ prema sucu utakmice Jura i u.

Hajduku samo bod iz Preseke. Dobro za goste iz Brezja da su dvije minute prije kraja utakmice uspjeli izjedna i .

Prvi su poveli u 14.minu zgoditkom Saše Krnjaka. Jasmin Boži je u 34.minu poravnao na 1-1. Doma e Bratstvo je povelo u 68.minu zgoditkom Darija Baloga. Bod Hajduku donio je svojim drugim zgoditkom na utakmici Saša Krnjak.

U 90.minu me usobno su se rukama u prekidu igre izu-

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

darali doma i Siniša Trupkovi i gostuju i Goran Kolar, pa ih je sudac Fic poslao u svla ionicu.

U Štefancu bez pobjednika. Dva su puta gos iz Križovca vodili, ali su na kraju ku i o šli sa bodom. Pet minuta prije kraja utakmice isprije ila se vratnica za pobjedu. Damjan Šol prvi je doveo Torpedo u vodstvo u 11.minu .

Goran Zlatarek trenutno najbolji doma i strijelac uspio je u 29.minu poravna na 1-1. U novu prednost Torpedo dolazi u 48.minu zgoditkom Emila Jambroši a. Ovaj puta je gostuju e vodstvo trajalo samo e ri minute jer je na kona nih 2-2 uspio poravna Dario Šegovi . Previše nervozna utakmica kod jednih i drugih pa je sudac utakmice Toplišnjak ak desetoricu igra a opomenuo. Nešto više nervozniji su bili gos koji su imali šestoricu opomenu h igra a.

U Selnici slavili doma ini. Do doma e pobjede došli su u posljednjih dvadesetak minuta utakmice. Gos iz Svetog Križa imali su ste eno minimalno vodstvo zgoditkom Nine Hanžekovi a iz 34.minute. Pet minuta ranije igra Eka Domagoj Trstenjak propus o je realizira kazneni udarac. Pucao je pored vra ju. Mogli su gos gotovo sve riješi u prvom poluvremenu. Mladost je u 69.minu uspjela zgoditkom Leonarda Živ eca poravna na 1-1. Is je igra po mišljenju delegata Sabola trebao bi u još dva navrata opomenut, odnosno isklju en. No, slabi sudac utakmice Mario Sukanec, sa previdima kod dosu ivanja prekršaja kod jednih i drugih, nije mislio kao delegat. Radost doma ih uslijedila je pet minuta prije kraja utakmice kada je Deni Polanec svladao vratara gos ju Jurasa i tako donio pobjedu od 2-1.

RASPORED I SLUŽBENE OSOBE 5. KOLA SUBOTA: Sve Križ: EKO – RADNI KI (sudac Željko Novak, pomo nici Erik Žerdin i Marko Hunjadi, delegat Slavko Novak); NEDJELJA: Brezje: HAJDUK – JADRAN (sudac Božidar Jura i , pomo nici Boris Jakovljev i Sebastijan Trstenjak, delegat Vlado Soka ), Žiškovec: DINAMO – BRATSTVO (P) (sudac Franjo Hergo , pomo nici Ivan Jarni i Vedran Rešetar, delegat Antun Mesari ); Ma kovec: OMLADINAC – VU ETINEC (sudac Darko Filip i , pomo nici Matej Mesari i Casimir Rodrigue, delegat Željko Štefanac), Selnica: PARAG – MLADOST (sudac Ante Begovi , delegat Dino Jambrovi ), Donji Hraš an: BORAC – MLADOST (D) (sudac Filip Hrustek, pomo nici Dragan Hrustek i Hrvoje Bedi , delegat Miroslav Glavina).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 16,30 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

1. OMLADINAC (M)

4

3

1

0

11 – 5

10

2. VU ETINEC

4

3

0

1

13 – 10

9

3. MLADOST (D)

4

2

1

1

20 – 6

7

4. HAJDUK (B)

4

2

1

1

14 – 4

7

5. JADRAN

3

2

1

0

13 – 4

7

6. TORPEDO

4

2

1

1

11 – 8

7 7

7. MLADOST (S)

4

2

1

1

5 – 12

8. DINAMO (Ž)

4

1

1

2

4–9

4

9. EKO

4

1

0

3

13 – 13

3

10. BORAC (DH)

3

1

0

2

6 – 11

3

11. PARAG

3

1

0

2

11 – 26

3

12. BRATSTVO (P)

3

0

1

2

4 – 10

1

13. RADNI KI

4

0

0

4

3 – 10

0

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Franjo Galekovi (Hajduk B), Stevica Bobi anec (Mladost D) 5 zgoditaka – Vjeran Balog (Parag), Andrija Vrbanec (Omladinac M), ), Saša Krnjak (Hajduk B) 4 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko), Vjeran Levec (Vu e nec), Goran Zlatarek (Jadran), Tihomir Kolari (Mladost D) 3 zgoditka – Mar n Oršoš (Parag), Jurica Mavrin (Borac DH), Kris jan Ruklja (Torpedo), Nikola Mu i , Ivan Hliš (Mladost D), Deni Polanec (Mladost S), Nino Hanžekovi (Eko)

OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Karlo Radeljak (3534), Dario Jambroši (284), Davor Mun ar (5965), Kris jan Ruklja (3552), Dino Mikuli (6983), Damjan Šol (3283) RADNI KI – Elvis Horvat (900), Mijo Paler (843) EKO – Domagoj Trstenjak (4630), Nikola Novak (2078) MLADOST (D) – Dinko Žganec (5837) HAJDUK (B) – Roman Liber (6921), Franjo Galekovi (10220), Luka Šimunkovi (5393) BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282) DINAMO (Ž) – Marko Brdar (8063), Stevica Radek (2625), Ivan Povodnja (4230) OMLADINAC (M) – Luka Posavec (5452) PARAG – Fik Pec (2569), Davor Oršuš (8657) JADRAN – Boris Novak (2835), Dario Korent (2961), Ma ja Barlovi (5712), Mihael Kontrec (2101) MLADOST (S) – Leonardo Živ ec (4274)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TORPEDO – Dino Mikuli (6983) RADNI KI – Mijo Paler (843) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA BRATSTVO (P) – Siniša Trupkovi (3174) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice

VINDIJIN NASTUP NA BJELOVARSKOM SAJMU Jesenski me unarodni bjelovarski sajam, najve a specijalizirana sto arska priredba u Hrvatskoj održana od 5. do 7. rujna u na sajamskom prostoru Gudovac i ove je godine za svog partnera imao Vindiju.

Kao i svake godine, Vindija je predstavila asortiman Tvornice sto ne hrane BLAGOdar, od koje cijeli integrirani proces proizvodnje Od polja do stola zapravo i po inje. Iz svoje standardne ponude koja se bazira na krmnim smjesama, mineralno vitaminskim proizvodima i premiksima,TSH BLAGOdar na ovogodišnjem je Bjelovarskom sajmu istaknuo KOSTOdar, mineralno vitaminski proizvod namijenjen ishrani svih vrsta živo nja te SUS-vit proizvode za izradu smjese za svinje.

Osim standardne ponude TSH BLAGOdar, Vindija je na sajmu u Gudovcu predstavila i atrak vne novitete iz svoga mlije nog i mesnog asor mana, kao

• Grupa Vindija zajedno je sa Tvornicom sto ne hrane BLAGOdar, jednom od svojih tvrtki lanica, na 22. izdanju jesenskog me unarodnog bjelovarskog sajma predstavila bogatu ponudu svojih noviteta iz proizvodnog asortimana • Vindijin promotivni štand posjetili su predsjednik RH Ivo Josipovi , zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol te potpredsjednica Hrvatskoga Sabora Dragica Zgrebec i ponude sokova. Posebnu pažnju varaždinska je prehrambena industrija posvetila promociji redizajnirane linije te novih okusa Vindi nektara i juiceva te Cekin, Vindon i Rozeto narezanih mesnih prera evina.

Na svom izložbenom prostoru Vindija je prvog dana manifestacije ugostila Snježanu Španjol, zamjenicu ministra poljoprivrede te Dragicu Zgrebec, potpredsjednicu Hrvatskoga sabora, dok je u subotu 6.rujna promotivni štand varaždinske prehrambene industrije posje o predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi .

Uz prezentaciju te degustacije novih proizvoda, Vindija je na sajmu sudjelovala i pokroviteljstvom Kupa mladih uzgajiva a goveda popularno zvanog Bambino kup, gdje je za sve sudionike osigurala prigodne poklone.

12. rujna 2014.

RUKOMET NEORES CUP odigran je u Murskom Središ u

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA za žene kre e ovaj vikend

Rukometašima akovca pobjedni ki pehar nakon sedmeraca

Opet u akovcu prvoligaški rukomet i odmah susjedski derbi

U organizaciji MRK-a akovec i tvrtke Neores iz M. Središ a u tamošnjoj sportskoj dvorani odigran je prošle subote Neores cup. Prvi pobjednik je doma in akovec, lan 3. HRLsjever. Doma ini su pozitivno iznenadili na ovom turniru s obzirom na to da su protivnici bili nominalno ja i i pokazali da e se boriti za naslov prvaka u svojoj ligi. Osim akovca igrali su još: TSV SCHWABMUNCHEN – lan 3. regionalne lige Njema ke, IVAN ICA, Ivanec – lan 1. hrvatske rukometne lige i MOŠKANJCI, Gorišnica – lan 2. slovenske rukometne lige.

U subotu je s po etkom u 9.30 sati zapo eo turnir, gdje su u prvoj utakmici snage odmjerili MRK akovec i TSV Schwabmunchen, a doma in je bio bolji rezultatom 32:20 i tom se pobjedom plasirao u finale. Nakon ove utakmice uslijedilo je službeno otvorenje turnira od strane gradona elnika Grada Mursko Središ e Dražena Srpaka, a gostima se na njema kom jeziku obratio i doma in-or-

Pobjednik Neores kupa - MRK akovec

ganizator Ste an Andreas Kresta.

U drugoj utakmici odigranoj izme u RK Ivan ica Ivanec i RD Moškanjci Gorišnica gosti iz Slovenije bili su bolji rezultatom 29:31.

U utakmici za tre e mjesto izme u RK Ivan ica i TSV Schwabmunchen dobila je ekipa RK Ivan ica rezultatom 25:20. Finalni susret izme u doma ina akovca i Moškanjci Gorišnica bio je prava rukometna poslastica. Iako je doma in na poluvremenu gubio pet razlike, požrtvovna igra u obrani, kao i udesne obrane Ivana Horvata, osigurala je su na kraju neriješen ishod i borbu za naslov na penale. U izvo-

Gosti iz Njema ke i njihov doma in S. A. Kresta

enju sedmeraca bolji su bili doma i igra i koji su na krilima Bruno Levaka i Ivana Horvata osigurali naslov pobjednika.

Najbolji pojedinci na turniru bili su: vratar – Tement A. iz RD Moškanjci Gorrišnica, strijelac – Rainevski N. iz RD Moškanjci Gorišnica i najbolji igra – Bruno Levak iz MRK akovec.

Ideja o održavanju me unarodnoga rukometnog turnira rodila se prilikom druženja vlasnika TD-a Neores Ste ana Andreasa Kreste i njegovog dugogodišnjeg prijatelja i trenera u njema kom klubu TSV Schwabmunchen. Tako je u rukometni klub iz Njema ke ve u etvrtak stigao u Me imurje i do kraja tjedna odradio minipripreme u sklopu kojih je nastupio i na turniru.

Nakon turnira održana je zajedni ka ve era u dvorani, nakon koje su se igra i doma ina te gosti iz Njema ke i organizatori uputili prema gradu akovcu na zajedni ko druženje.

Zahtjevna organizacija zahvaljuju i angažmanu tvrtke Neores i njegovog vlasnika A. Kreste prošla je na najvišem mogu em nivou. (dš, z)

ODRŽAN MEMORIJALNI TURNIR

Pobjeda rukometašima Nedeliš a Prošle je subote u organizaciji RK-a Nedeliš a i pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e u SGC-u Aton održan je memorijalni rukometni turnir “Milek - oki - Aman” u ast preminulim bivšim rukometašima.Uz doma ina na turniru su sudjelovale ekipe RK Sokol Vratišinec,GRK Varaždin 1930 II, RK Trnovec.

U prvoj utakmici RK Nedeliš e pobijedio je GRK Varaždin II rezultatom 26:18. Druga utakmica izme u RK-a Sokol Vratišinec i RK-a Trnovec završava rezultatom 11:27. Revijalni dio turnira odli no su odradili veterani Nedeliš a i ekipa akovca.

Nakon prvog dijela i vodstva 13:9 veterani Nedeliš a posustaju i spremnija i višebrojnija ekipa akovca pobje uje 23:19.

Utakmica za tre e mjesto izme u RK-a Sokol Vratišinec

i GRK-a Varaždin II pripada Varaždincima koji pobje uju s rezultatom 32:22 .

Poslastica turnira bila je utakmica za prvo mjesto u kojoj se doma in nije dao iznenaditi, te je rezultatom 28:22 pobijedio RK Trnovec i osvojio turnir nakon 5 godina.

Najbolji igra turnira je iz ekipe doma ina Ivan Blagus, najbolji strijelac iz ekipe Trnovca Patrik Hrman (16),

najbolji golman Alan Kolman, RK Trnovec, a najmla i igra Ivan Obrljan, GRK Varaždin II. (1999.). .

Najboljim ekipama i pojedincima nagrade je nakon turnira uru io na elnik Op ine Nedeliš e Dania Darko.

Uz odli nu organizaciju RK-a Nedeliš a nakon turnira svi sudionici preselili su u obližnji šator, gdje je nastavljeno zajedni ko druženje. (SZ)

Prvoligaški rukomet nakon nekoliko godina opet stanuje u akovcu. Ovaj put ne muški, nego ženski. I odmah na po etku lige ovu subotu u 19.30 sa u dvorani Graditeljske škole u akovcu slijedi susjedski akove ko-varaždinski derbi. Igraju Zrinski i Koka. akove ke rukometašice s treninzima su krenule prije više od mjesec dana i spremno do ekuju novu sezonu. Na spisku trener Željko Golik, koji je u nekoliko navrata vodio upravo varaždinsku Koku, ima ukupno ak 22 rukometašice od kojih su ve inom još – srednjoškolke.

Za mjesto u zapisniku kandidiraju: 1.Teja Iva i , 1997., vratarka, 2.

Paula Posavec, 1996., lijevo krilo, 3.

Stela Posavec, 1996., srednji vanjski, 4. Ena Zagorš ak, 1996., pivot, 5. Tena Horvat, 1997., desni vanjski, 6. Ira Resman, 1996., pivot, 7. Lorena Makar, 1996., desni vanjski – desno krilo, 8.

Hana Laptoš, 1996., lijevi vanjski, 9.

ŽRK “Zrinski” vratio je prvoligaški rukomet Andreja Vrban i , 1994., lijevi / desni vanjski, 10. Dina Glad, 1998., pivot, 11. Elena Ben ik, 1998., lijevo krilo, vanjski, 12. Aleksandra Sinanovi , 1998., lijevo krilo, 13. Tatjana Androi , 1998., desno krilo – desni vanjski, 14.

Ena Car, 1998, lijevi / desni vanjski, 15.

Nikolina Ladi , 1998., lijevo krilo, 16.

Gita Šari , 1998., srednji vanjski, 17.

Melani Markovi , 1998., desno krilo, 18. Vanja Kova , 1997., pivot, desno krilo, 19. Ana Krmpoti , 1996., vratarka, 20. Dorotea Prevendar, 1996., lijevi vanjski, 21. Melani Bali , 1997.,

desno krilo i 22. Katarina Kova evi , 1998., vratarka.

U sastavu su rukometašice koje su ponikle u akove kom klubu kroz školu rukometa koja starta od najmla ih dana. Za I. HRL konkurenciju su poja ale tako er mlade igra ice: Ena Zagorš ak i Ana Krmpo iz Podravke i Dorotea Prevedar iz zagreba ke Lokomo ve.

S obzirom na mladost, borbenost, ali i talent ovih djevojaka, valja ih podrža prilikom svakog nastupa u akovcu, a posebice u ovom prvom kada probijaju led u lokalnom derbiju.

12. rujna 2014.

Uglancani bazeni od danas, petak, 12. rujna, opet su u funkciji

GRADSKI BAZENI “Marija Ruži ” akovec

Bazeni ponovo otvoreni uz novu atrakciju adrenalinski park!

Nakon desetodnevnog “odmora” za korisnike akove kih bazena, svi pliva i i kupa i ponovo mogu na bazene. Gradski bazeni “Marija Ruži ” akovec u potpunosti su spremni za sljede u sezonu. Tijekom desetodnevnog godišnjeg remonta odra eni su brojni zahvati kako bi akove ki bazeni od danas, petka, 12. rujna ponovo bili u funkciji na sveop e zadovoljstvo gra ana i korisnika usluga bazena. I dok su se korisnici odmarali od plivanja, za djelatnike akove kih bazena nije bilo odmora. Štoviše, djelatnici EKOM-a d.o.o. ve inom su sami odradili sve potrebne aktivnosti godišnjeg remonta bazena u ukupnoj vrijednosti od oko 300.000 kuna. Ove je godine posebice stavljen naglasak na sanaciju krovišta bazena. O izvedenim radovima govorili su na konferenciji za medije Stjepan Koraj, dipl.oec., predsjednik Nadzornog odbora GP-a Ekom d.o.o., i Miodrag Novosel, univ. spec. men.sporta, direktor GP-a Ekom d.o.o.

Godišnji remont bazena obuhvatio je zahvat na cijeloj gra evini i svim sustavima, bazenskoj tehnici, termo-teh-

ni koj opemi i instalacijama, strojarskoj opremi, elektroenergetskoj opremi i popravke na gra evini. Od svih izvedenih radova posebno se može izdvojiti podatak da je kompletno obnovljena sauna.

akovec ima prvi MOBILNI adrenalinski park u Hrvatskoj!

Nova ponuda u sklopu akove kih bazena je i mobilni adrenalinski park ije e javno predstavljanje uslijediti za etrnaest dana. Sredstva za ovu novu sportsko-turisti ku ponudu osigurana su temeljem projekta koji je pripremila i odradila Razvojna agencija grada akovca - AKRA d.o.o.

Ukupnavrijednost investicije je cca 200.000 kuna, od ega je Hrvatska turisti ka zajednica dodijelila ovom projektu potporu u iznosu 100.000 kuna. U sklopu dobave adrenalinskog parka educirano je 17 voditelja prema sigurnosnom standardu EN 15567-2. Park je prvenstveno namijenjen dje jem uzrastu od 4 godine naviše, a mogu ga koristiti odrasle osobe do 150 kg težine. (rr)

Detalj s ispita za instruktore adrenalinskog parka

12. rujna 2014.

JESENSKI ŠARANSKI KUP krajem rujna u Ivanovcu

Prijavite se za sudjelovanje Nakon uspješnoga proljetnog šaranskog kupa, lanovi ŠRD-a “Linjak” iz Ivanovca pozivaju vas da se prijavite na jesenski šaranski kup koji e se održa u Ivanovcu, na jezeru Preloge, od 26. do 28. rujna. Po etak kupa je u petak u 12 sa , a završetak u nedjelju, tako er u podne.

Za sudjelovanje na kupu se možete prijavi Vanji Siladiju na telefon 095 398 1700.

Podsje mo da je na proljetnom kupu sudjelovalo petnaest ekipa, i po vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima, pa ak osam ekipa nije uspjelo ulovi ribu. Ipak, da se radi o izuzetno jakom kupu, potvr uje i injenica da je u tri dana trajanja

Pobjedni ka ekipa proljetnog kupa: Damir Car, Darko Svenšek i Franz Trummer

ulovljeno skoro 70 kilograma ribe.

Najviše znanja uspjeha i sre e tada je imao Carp team DFD, koji su inili Darko Svenšek (Slovenija), Franz Trummer (Austrija) i Damir Car (Hrvatska) s ulovljenih 22,250 kg ribe; drugi su bili carp team BOILEACADEMY RiP s ulovljenih 16,125 kg, a m su inili Rajan Jurši i Petar Kolari , dok su tre i bili Nikola Bratkovi i Šergi Marinko – carp tean MM BAITSERVICE.AT s ulovljenih 10,400 kg.

Petar Kolari ulovio je najve u ribu od 12,350 kg, ali i onu najmanju na natjecanju koja je težila 1.350 kg.

Za nagrade su se pobrinuli sponzori: TREMAK Domašinec, BAT, Interland i Alzas Alarms. (S. Zorkovi )

Miljenku Novaku - Mikiju, pobjedniku u pojedina noj konkurenciji, pehar je predao prošlogodišnji pobjednik Željko Ivanuša - Dudek

TRADICIONALNI TURNIR NA KUGLANI “HRASTINKA”

Miki, Pero, Besko i Olek ove godine najbolji Prošlu je subotu u organizaciji udruge Hrastinka DunjkovecPretetinec održan tradicionalni turnir u vise oj kuglani, na kojem su se natjecali kuglaši - rekreativci iz nekoliko mjesta Op ine Nedeliš e. Nadmetalo se u tri discipline: pojedina no, parovi i ekshibicije. Najprije se petnaest natjecatelja borilo za prva tri mjesta u pojedina noj konkurenciji, na na in da se prvo deset puta bacalo u pune, a zatim deset puta na tzv. iš enje. Prvi put ove je godine o prvom mjestu odlu ivalo tko je bolji u iš enju, jer su sva trojica srušila ukupno isti broj "drva", i to samo 87, no poredak je odlu ivao broj srušenih u iš enju. Najviše uspjeha imao je Miljenko Novak - Miki, koji je za pobjedu srušio 36 "drva" u iš enju, drugi je bio Željko Treska - Olek, koji je ovu godinu na iš enju osvojio drugo mjesto sa srušena 32 drvca, dok je tre i Drago Petran s o iš enim 31 drvcem.

Kao i svaku godinu, za turnir su pripremljeni novi unjevi, što poja ava napetost i neizvjesnost rezultata, jer su svi u istoj poziciji, i oni koji cijelu godinu treniraju i oni koji za to imaju nešto manje vremena. To je rezultiralo i jako malim brojem srušenih drvaca.

U igru parova bila su uvrštena prva dvanaestorica, a parovi su se birali na na in da je drugih

šest izvla ilo svoj par. Najuspješniji par ove godine bio je Pero (Marijan Horvat) i Besko (Dražen Topoljnjak), drugi Dudek (Željko Ivanuša) i Zvono (Zvonko Podvezanec), dok su tre e mjesto osvojili Karaula (Franjo Fu ko) i Drago Pintari .

Posljednja disciplina na turniru jesu egzibicije, ili rušenje teških pozicija. Petero najuspješnijih kugla a na turniru u toj posljednjoj disciplini ima pravo postaviti drvca na neki svoj poseban na in. Mogu se izabrati pozicije i broj postavljenih drvca, važno je samo da je upravo tu kombinaciju jako teško porušiti jednim udarcem. Za svaku poziciju svaki natjecatelj ima pravo na dva pokušaja. Najviše znanja ili sre e i ovu je godinu imao Željko Treska - Olek.

Gosti na turniru bili su lanovi Udruge športske rekreacije "Grabanice" iz Nedeliš a i Udruga žena Pretetinec. Doma ini su sve prisutne lanove po astili odli nim grahom.

Vrijedna tombola i ovu je godinu odmah rasprodana, jer je bilo preko tristo tombola i svaka je bila dobitna. Turnir je otvorio Darko Dania, na elnik Op ine Nedeliš e, a podijelio pehare i zatvorio turnir Željko Kacun, dona elnik Op ine Nedeliš e.

(S. Zorkovi )

Dva Horvata, Marijan - Pero i Branko - Bak, skuhala su jako dobar grah, jer je 120 porcija naprosto nestalo

12. rujna 2014.

1

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

2

3

Kako prepoznati dobrog trenera?

Vježba 1 Noge pogr ite i dlanove postavite na natkoljenicu.

Radite kratko podizanje trupa na donje bridove lopatica, a dlanove gurajte prema koljenima.

Vježba 2 Gornji dio trupa je na donjim bridovima lopatica, a ruke uz tijelo. Naizmjence radite otklon trupa kao da želite dlanom dotaknuti petu.

Vježba 3 Pod zdjelicu postavite dlanove, le a zalijepite u pod, a noge gurajte prema podu, pa prema prsima.

Vježba 4 Opustite se na podu i aktivacijom ravnoga trbušnog miši a i izdaha dignite tijelo u sjede i položaj s paralelnim podlakticama i potkoljenicama.

Vježba 5

5 4a

4b

Ovo je sigurno pitanje koje si postavljamo prije negoli se odlu imo za vježbanje. I to je u redu, jer morate znati da je tržište veliko i da se tako pojavljuju nestru ne i nelicencirane osobe koje treniraju osjetljive vježba e. Kad kažem osjetljive, mislim na to da danas treba obratiti posebnu pozornost jer nedostatak kretanja, krive pozicije i užurban na in života pred samog trenera donose veliku odgovornost o kakvoj nestru ne osobe nemaju znanje ni sposobnosti. Ljudsko tijelo je jedan mehanizam koji iz dana u dan uništavamo što svjesno, što nesvjesno, pa smatram da ga mi treneri ne bismo trebali uništavati. Nekoliko puta sam

pisala o tome da trening treba biti siguran, a tek tada efikasan i to si morate zapamtiti. Važno je prepoznati stru nost osobe koja vas trenira i sam trening vam ne bi smio donositi ozljede ili neka trajna ošte enja. Kada vježbate, ne biste smjeli osjetiti nikakvu neugodnu bol u koštano-zglobnom sustavu te bi trener trebao svakom vježba u obratiti pozornost na važne in ormacije o poziciji tijela.

Ono što je važno je da je vaš trener osposobljen za to što radi, da se redovito educira po raznim radionicama te da sve to pokazuje na treningu, da vas sluša i pita o problemu ukoliko on postoji. Najlošiji treneri su oni koji se pojave na trening kao

iz vedra neba, bez da prethodno upoznaju svoje vježba e, odrade rontalni trening gledaju i samo sebe u ogledalo i odlaze bez da porazgovaraju sa svojim vježba ima i grupom koju treniraju. Iako ima onih trenera koji vole porazgovarati s vježba ima, ti razgovori se odnose na tra eve, vijesti o politici i sli ne nevezane teme. Svima nama je internet od velike važnosti, pa se uz samo par klika mišom mogu iskopirati vježbe i tako svatko može glumiti velikog trenera, za oglašavanje vam nije potrebno puno jer za izraditi acebook stranicu nam treba par minuta, a prostorije za vježbanje nam se besplatno nude po selskim dvoranama i

Noge pogr ene i jedna je na drugoj, dlanovi iza glave pa radite rotaciju trupa. Zamislite da želite spojiti suprotni lakat i koljeno. Sve isto ponovite i na drugu stranu. školama. Tako u samo tren oka vi postajete trener, a vježba i se samo gomilaju. O stru nosti trenera nije ni važno jer važno je samo da se družimo, da malo posko imo i da sretni odemo svojim ku ama. Sada e vam ovo zvu ati smiješno, ali zamislite da ja krenem zidati ku e?! Jer to i nije nešto strašno, poslagati cigle i zaliti mortom.

Zapitajte se!

Za sve one koji vježbaju s nama pripremila sam vježbe za trbušne miši e. Vaš je zadatak da napravite 10 ponavljanja u 5 serija. Sretno!

(Ivana Posavec)

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

48

Nagradni natječaj

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠILO GLASOVANJE u akciji Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije

iji je vrt najljepši? Odlu il glasova Ljiljani Rudni ki i Završilo je ljeto, pa tako i naši obilasci najljepših me imurskih vrtova. Ove godine obišli smo 17 dvorišta i oku nica i nakon toga ih prepustili vašem sudu. itatelji su mogli glasovati putem kupona iz novina ili naše web stranice www.mnovine.hr.

Vaš trud u ure enje vrtova nagradili smo s pet nagrada uz pomo sponzora.

Prva tri dobitnika obavijestit emo telefonom o terminu podizanja nagrada.

Nagra eni knjige mogu podi i u redakciji Me imurskih novina, Kralja Tomislava 2, akovec.

PRVA NAGRADA Ljiljana Rudni ki iz Žiškovca dobila je najviše glasova, 496, i time osvojila prvu nagradu Eko Centra Šenkovec: opremu za vrt ili navodnjavanje po izboru u Centru u vrijednosti od 1.500 kuna.

NAGRA ENI ITATELJI Po dvije vre e zemlje za cvije e sponzora tvrtke Agro-Hoblaj Mursko Središ e osvojile su naše itateljice koje su glasovale putem kupona: Ruža Spirik iz Palinovca, Marija Jankovi iz Male Subotice i Vera Strahija iz ehovca Svoje nagrade dobitnici mogu podi i u redakciji Me imurskih novina, Kralja Tomislava 2, akovec.

Ljiljana Rudni ki iz Žiškovca - prva nagrada

DRUGA NAGRADA

TRE A NAGRADA

Marija i Dragutin Ciglari iz Dragoslavca dobili su 483 glasa i time osvojili drugu nagradu, kojom ih nagra uje Agro-Hoblaj Mursko Središ e: zemljom za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna.

Ružica Horvat iz Dunjkovca dobila je 334 glasa i time osvojila tre u nagradu, koju dodjeljuju Vrtni centri MBM - Varaždin, a nagrada je veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna.

Marija i Dragutin Ciglari iz Dragoslavca - druga nagrada

Ružica Horvat iz Dunjkovca - tre a nagrada

12. rujna 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ili ste - najviše iz Žiškovca!

ETVRTA NAGRADA Štefica Kolari iz Palinovca dobila je 326 glasova i osvojila etvrtu nagradu: knjigu “1001 savjet kako postati bolji vrtlar” - izdava ke ku e PROFIL Zagreb.

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

1.

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna

2. Štefica Kolari iz Palinovca - etvrta nagrada

PETA NAGRADA Tomislav Škoda iz Kotoribe osvojio je 102 glasa i petu nagradu: Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovski Šoštari , izdava ke ku e PROFIL Zagreb.

Tomislav Škoda iz Kotoribe - peta nagrada

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna

3.

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: 3x vre e za cvije e ij tvrtke k Agro-Hoblaj Mursko Središ e

50

Informacije

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM

1. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, Pavleka Miškine 24, traži m/ž bravara na škarama i savija ici na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: posao@metal-dekor.hr do 13.09.2014 2. UO Ar c, Brezje, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 2147 655 do 20.09.2014 3. Elimea d.o.o. Prelog, traži m/ž komercijalistu; m/ž montera centralnog grijanja i m/ž elektroinstalatera - na odre eno vrijeme. Posla pismenu zamolbu na email: info@ elimea.hr do do 18.09. za komercijalistu, a do 09.10.2014 za montere i elektroinstalatere.

4. Detroit d.o.o. Nedeliš e - mjesto rada Kavana Atlantik, traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 521 7616 do 19.09.2014.

5. Brdar Pro j.d.o.o., traži 10 m/ž zavariva a g/mig-mag postupkom na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.

098 958 2416 do 18.09.2014 6.OPGJuras,M.Mihaljevec-mjesto rada Restoran Kneja, traži m/ž kuhara i m/ž konobara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 915 3981 do 18.09.2014 7. Ruži d.o.o. Hodošan, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu :ili se javi na mob.098 553 022 do 19.09.2014.

8. Majoko d.o.o. Nedeliš e, traži 2 m/ž konobara - mjesto rada Lipa Nedeliš e i 1 m/ž konobara - mjesto rada Ca e bar Piccadilly, Dunj-

kovec - na neodre eno vrijeme.

Javiti se na mob. 098 802 273 do 22.09.2014 9. Hrana tec d.o.o. akovec, Schulteissa 17, traži m/ž servisera za mesnu industriju na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu, najava na mob. 099 441 8101 ili na email: j.stojanovic@hranatec.com do 21.09.2014 10. Mec d.o.o. Pribislavec, traži m/ž radnika na održavanju strojeva na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., posla pismenu zamolbu na adresu: Nedeliš e, R. Kon ara 16a, ili posla email: zlatko@mec.hr do 19.09.2014 11. Magnet d.o.o. Rijeka, traži m/ž fasadera i m/ž zidara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 920 1206 do 15.09.2014 12. INROOM friz. kozmet. salon, Prelog, traži m/ž frizera na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 958 6729 od 24.09.2014 13. Kovinoplas ka Krušelj, Prelog, traži m/ž cnc operatera na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: kovinoplastika.k@gmail. com do 24.09.2014.

vrijeme, javi se na mob. 098 964 3111 do 15.09.2014 17. Rudi expres d.o.o., Mihovljan, I.Gunduli a 1, traži m/ž autoelektri ara i m/ž dipl. ekonomistu za vo enje cjelokupnog poslovanja - završni ra un, javi se osobno na adresu ili na email: info@rudi-express.hr do 26.09.2014

16. UO Caffe bar Marti, Otok bb, traži m/ž konobara na odre eno

Radno mjesto:

ž/m LAKIRER / POMO NI LAKIRER Mjesto rada: akovec Broj traženih djelatnika: više izvršitelja Vrsta zaposlenja: odre eno vrijeme Radno vrijeme: puno radno vrijeme Smještaj: nema Naknada za prijevoz: u cijelos Razina obrazovanja: srednja škola 3 godine srednja škola 4 godine Radno iskustvo: 3 godine Poslodavac: NMP-PRODUKT d.o.o., Prvomajska 20, 40305 Nedeliš e Kontakt: osobni dolazak u proizvodni pogon u akovcu, dr. Ivana Novaka 46

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA BELICA OP INSKI NA ELNIK Klasa: 402-08/14-01/4 Ur.broj: 2109-3-01-14-02 Belica, 8.9.2014. godine

23. Consido d.o.o. Prelog, Zrinskih bb, traži m/ž konobara, javi se na adresu ili na mob. 091 931 4384 do 15.09.2014

27. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2 m/ž bravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi na mob. 098 934 8888ilinaemail: metal-matjasec@ ck.t-com.hr

24. Dabar j.d.o.o. Novakovec mjestoradaCa ebarLuna,traži 2 m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 7022 067 do 30.09.2014

19. MSM-Trgoteks d.o.o. akovec, traži 10 m/ž šiva a donjeg rublja na odre eno vrijeme, najava na tel.

040 384 258 ili na mob. 099 3384 286 do 19.09.2014.

25. Sre ko-pekarsko.-ugostit. obrt, akovec,Zrinsko-frankopanska 8, traži m/ž radnika na pe enju bureka i vožnji lakog dostavnog vozila i m/ž voditelja pekarnice i ca ebaranaodre enovrijeme(20 sa tjedno), javi se sa životopisom osobno na adresu.

VOD HRVATSKI ZA JE VAN JA ŠL PO ZA ZA 819 AKOVEC: 3960 ISPOSTAVA 74 664 : G O EL ISPOSTAVA PR IŠ E: 543-200 . SRED ISPOSTAVA M

26. Pozamanterija-materijali, trake, ipke d.o.o. M. Središ e, J. Broza 88, traži 2 m/ž teks lno kemijska tehni ara na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 ili email: jadranka@poza-

28. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi , Železna gora, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 363 do 30.09.2014

20. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, najava na tel.

040 333 471 do 15.09.2014 21. Manta j.d.o.o. Macinec, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 637 8411 do 25.09.2014.

MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2

NATJE AJ za mjesto honorarnog novinara-suradnika za sport Tražimo mla u osobu do 30 godina (nije uvjet), koja posjeduje voza ku dozvolu B kategorije i ima a nitet za pra enje sporta i pisanje novinarskih tekstova za skano izdanje i on line medij web portal Me imurskih novina.

Završeni studij ili studiranje fakulteta društvenih znanos (novinarstvo i sli no) - poželjno, ali nije uvjet. Podrazumijeva se da kandida uz osnove novinarskog rada poznaju i osnove fotogra je i obrade fotogra je ili imaju smisao za is .

Kandida koji ne dobiju odgovor na prijavu nisu zadovoljili uvjete natje aja ili nisu uze u obzir za uži izbor. Kandida koji u u u uži izbor bit e pozvani na razgovor.

Probni rok je mjesec dana.

29.AutoklubNedeliš ed.o.o.,M.Tita bb, Nedeliš e, traži m/ž stru nog voditeljauautoškoli;m/žpredava a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi se na mob. 098 303 696, pismenu zamolbu posla na email: autoklub.nedelisce@ck.t-com.hr do 30.09.2014.

30. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 900 2692 do 30.09.2014.

31. S-MOTO team d.o.o. akovec, traži m/ž službenika za nabavu/ prodaju auto guma na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 069 ili na email: info@s-moto.hr do 15.09.2014

Prijave uz kratki životopis primaju se na e-mail: urednik@mnovine.hr do 20. rujna 2014.

Temeljem stavka 3., lanka 96. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Gradona elnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/12-01/3, Ur.broj: 2109/14-02-14-43) od 09.09.2014., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

33. Poljoprivredno gosp. Domini , M. Subo ca, traži 2 m/ž radnika za šurenje pataka za privremeni sezonski posao,najavanatel.040631 143 ili 098 242 571 do 24.09.2014.

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu V. Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga (SGMŽ br. 7/03, 22/08, 5/09, 4/12 i 5/13) Upu uje se na javnu raspravu prijedlog V. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl.glasnik Me imurske županije br. 7/03, 22/08, 5/09, 4/12 i 5/13) (u daljnjem tekstu ID PPUG).

JAVNI POZIV

2.

Prijedlog ID PPUG izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec.

KORISNICIMA PRORA UNA OP INE BELICA ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIH PLANOVA ZA 2015. GODINU

3.

Javna rasprava o prijedlogu ID PPUG, u trajanju od 15 dana po et e 22.09.2014. i završi 06.10.2014. godine.

4.

Javni uvid u prijedlog ID PPUG mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Uprave Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa .

5.

Javno izlaganje o prijedlogu V. izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Grada Preloga (Sl.glasnik Me imurske županije br. 7/03, 22/08, 5/09, 4/12 i 5/13) održat e se dana 29.09.2014., s po etkom u 18.00 sa , u prostorijama Grada Preloga.

Pozivamo sve korisnike Prora una Op ine Belica da u ured Op ine Belica dostave Programe rada, Financijske planove za 2015. godinu, te Financijska izvješ a za 2013. godinu. Rok dostave je do 30.9.2014. godine.

6.

Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID PPUG podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu: Grad Prelog, Glavna 35, 40 323 Prelog, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O V. ID PPUG Preloga“.

posla email: zaposljavanje@nmpprodukt.hr do 26.09.2014 36. J.M.gradnja j.d.o.o. akovec, traži 3 m/ž fasadera na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 660 3204 do 15.09.2014 3 7. M u r a - m e t a l d . o . o .

Kotoriba,Sajmišna1,traži2m/žbravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014 38. Ke keš d.o.o. Prelog, traži m/ž bravara g varioca na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9229 105 do 15.09.2014

32. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži m/ž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 556 8030 do 17.09.2014

1.

Cijeli javni poziv, s potrebnom prijavnicom možete prona i na internetskoj stranici Op ine Belica: www.belica.hr, te na oglasnoj plo i Op ine Belica.

Op inski na elnik: Zvonimir Taradi

manterija.hr do 30.09.2014.

18. UO Barok, akovec, M. Trnine 19, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: drazen.fodor@ gmail.com do 15.09.2014

14. D.D.com d.o.o., M. Gupca 12, Prelog, traži m/ž voditelja turis ke agencije na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014 15.DGSportd.o.o.,Prelog,M.Gupca 102, traži m/ž masera na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 24.09.2014

22. OPG Braniša Nenad, Belica, B. Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 699 529 do 25.09.2014.

34. Kavran grupa d.o.o. akovec, Kalni ka 63, traži m/ž strojarskog mehani ara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili pismena zamolba do 15.09.2014 35. NMP-produkt d.o.o. akovec, Dr. Ivana Novaka 46, traži m/ž zavariva a i 2 m/ž lakirera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili

39. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Prelog, traži m/ž zidara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob.091 588 5740 do 30.09.2014 40. Sobolikarsko-li ila ki obrt, Sveta Marija, traži 5 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014.

41. MD Ca e bar, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014.

42. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec mjesto rada u Ca e baru, traži m/ž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 30.09.2014.

43. Protega tekstil d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 m/ž šiva a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 091 232 8053 do 20.09.2014 44. BP 90 d.o.o. M. Središ e, traži m/ž cvje ara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 247 do 20.09.2014 45. Metro-ing d.o.o. M. Središ e, traži m/ž djelatnika na poslovima zaštite na radu na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu: damir@metro-ing.hr do 01.10.2014 46. Bistro Arka, Sve Mar n na Muri, traži m/ž kuhara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 181 2074 do 16.09.2014 47. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i vodoinstalatera na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 2166 do 19.09.2014.

48. Tristar trgova ki obrt, akovec, traži m/ž konstruktoricu trikotaže odje e na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 391 422 do 30.09.2014.

49. Paladin obrt za ugost. akovec, K. Zrinski 1, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 15.09.2014

Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe BISER v.d. ravnatelja Anto Zraki Grani arska 2, Ivani Grad Tel. 01/2883-028, mob. 098/1632-946 OIB:60794557616 objavljuje

natje aj za radno mjesto RAVNATELJA Uvje : VSS i radno iskustvo 5 godina Sve prema l. 154 Zakona o socijalnoj skrbi NN 157/13 Javi se osobno sa zamolbom ili posla poštom na gornju adresu radnim danom 8-16 sa .

Natje aj je otvoren 15 dana od objave u novinama.

12. rujna 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

URJU

IN MEMORIAM

50. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž akusti kog izolatera na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014.

51. Obrada metala i trgovina d.o.o.

Ivanovec, traži m/ž cnc gloda a na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 338 120 do 24.09.2014.

52. Econ d.o.o. Prelog, traži 10 m/ž bravara; 10 m/ž montera ven litaju ih fasada i 3 m/ž zavariva a mig mag postupkom na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 646 050 ili email: econ@econ.hr do 24.09.2014.

53. Auto moto centar d.o.o. akovec, Športska 8, traži m/ž prodajnog savjetnika za stru no osposobljavanje za rad bez zasn. radnog odnosa, osobni dolazak na adresu sa zamolbom i životopisom do 20.09.2014 54. Alen d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 2 - mjesto rada Caffe bar Metaxa, traži m/ž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak u vremenu od 9-14 sa do 30.09.2014 55. Autoservis Tuning Drvoderi , Podturen, traži m/ž kv automehani aranaodre enovrijeme,javi se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014.

56.Ca ebarKorona-korner,Šenkovec,Pavlinska3,tražim/žkonobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.09.2014.

57. Tesarski obrt Jambrovi , Grabrovnik, traži m/ž tesara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 910 1323 do 30.09.2014 58. Dom za starije i nemo ne Sv. Ana, Sivica, Mirogojska 21, traži medicinsku sestru/tehni ara na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 853 943, do 19.09.2014.

59. Dje ji vrti Loptica, akovec, T. Ujevi a 2, traži m/ž odgojitelja na odre eno vrijeme, osobno do i na adresu sa zamolbom do 18.09.2014 60. Tkalec trans d.o.o. akovec, dr.

T. Bratkovi a 1, traži m/ž voza a u me unarodnom prijevozu hladnja ama na odre eno vrijeme, posla email: info@tkalec.trans.hr do 30.09.2014

Radna mjesta Varaždin 1. Ugost. obrt Ruža Brnji - mjesto rada: Cafe bar Manuela, Nedeljanec, traži 1 m/ž oš, kv konobara (iskustvo nije važno), na odre eno vrijeme, zvati na mob. 092 1389 744, do 17.9.

2. M-Dekor j.d.o.o. - mjesto rada: Trg. centar Mercator, G. Krkleca 1,

VŽ, traži 2 m/ž sss cvje ara sa iskustvom od godinu dana, na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi), zvati na mob: 092 302 1532 do 15.9.

3. Ustanova za zdrav. njegu Kancijan - mjesto rada: Trnovec, traži 1 medicinsku sestru/tehni ara na odre enovrijeme(zamjena),uvje : sss med. sestra/tehni ar, položen stru ni ispit, licenca za samostalni rad, posjedovanje i mog. korištenja vl. vozila, iskustvo 1g., kategorija B, mob: 098 902 8866, e-mail: duda. kancijan@gmail.com do 15.9.

4. Vulkanizerstvo, trgovina i usluge vl. Vladimir uras, Vidovec, S. Radi a 32; traži 1 m/ž automehani ara zapopravakosobnihikombivozila na neodre eno vrijeme (upražnjeni poslovi), uvje : kv, sss automehani ar, voza ki ispit B kateg., radno iskustvo 2g., najava na mob. 098 9377-779 (Vladimir uras), ili molba na e-mail: vulkanizacijaduras@ gmail.com do 15.9.

5. INFO3 d.o.o., Frana Supila 7/a, Varaždin; traži 1 m/ž programerapripravnika na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi) - razvoj, tes ranje i održavanje web i desktop aplikacija, mog. korištenja potpore za zapošljavanje osoba bez radnog staža “Uz pola - pola do prvog posla”.

Uvje : VŠS, VSS tehni kih/informa kihusmjerenja (elektrotehnika, informatika, prirodoslovno matemati ko usmjerenje), poznavanje osnovnih koncepataprogramiranja,osnovno poznavanje jednog programskog jezika, osnovno poznavanje barem jedne relacijske baze podataka, poželjno poznavanje engl. ili njem. jezika, krea vnost, marljivost, samostalnost u radu te mo viranost za u enjem novih tehnologija.

Prednost imaju kandidati: završen diplomski studij informa ke ili ra unarstva, s iskustvom u razvoj web ili desktop aplikacija (primjeri odra enih projekata), dobrim poznavanjem jednog od sljede ih programskih jezika: C#, Python, JavaScript; te jedne od sljede ih relacijskih baza podataka: MSSQL, MySQL, PostgreSql; i tražimo 1 m/ž programera na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi) - samostalan razvoj, testiranje i održavanje webidesktopaplikacija.Uvje :VŠS, VSS tehni kih/informa kihusmjerenja (elektrotehnika, informa ka, prirodoslovnomatema kousmjerenje), 5 i više godina iskustva u razvoju aplikacija, napredno poznavanje barem jednog od objektono orijentiranih jezika - C#, Python, Ruby, PHP, Java, napredno poznavanje relacijskih baza podataka MSSQL, MySQL, PostgreSql, dobro poznavanje osnovnih web tehno-

Pet 12.09.2014. 13:00-20:30 Sub 13.09.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robini -Ivanek nek dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 adi: Utorak k, Radnim danom ordinacija radi: Utorak, onedjeljak i etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak Srijeda - POPODNE

logija - HTML, JavaScript, poželjno poznavanjeengl.ilinjem.jezika,krea vnost, marljivost, samostalnost u radu te mo viranost za u enjem novih tehnologija. Prednost imaju kandida : završen diplomski studij informa ke ili ra unarstva, s iskustvom vo enja razvojnih timova (TeamLead), s iskustvom u razvoju OpenERP-a. Molbe i životopise sla na: krunoslav.mesaric@info3.hr do 15.9.

6. BEREN d.o.o., Zagreb - mjesto rada Varaždin, Optujska 26; traži m/ž prodava a (akumulatori, autodijelovi, solarna oprema) na odre eno vrijeme (pove an opseg posla), uvje : KV, SSS, iskustvo 3g, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit A, B kateg., poželjno poznavanje radasasolarnomopremom.Zamolba i životopis na e-mail: info@beren.hr do 15.9.

7. MAXA za distribuciju skovina mjesto rada Varaždin, traži 2 m/ž kolportera - uli na prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika) na odre eno vrijeme (15 sati/tjedno), uvjeti: OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. Zva na mob: 091 5060 714 do 30.9.

8. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge - mjesto rada: Restoran Pala n, Varaždin, traži 1 m/ž konobara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, radno iskustvo u radu u a la carte restoranu, poznavanje poslovanjarestorana(poznavanjena ina serviranja stola, poznavanje usluge vina i sl.), znanje jednog svjetskog jezika, poznavanje rada na PC-u, br-

zina, ljubaznost, komunika vnost, odgovornost, spremnost na mski rad. Prijavu sa životopisom posla na e-mail: info@pala n.hr ili donije osobno u restoran od 8-16 sa ili posla poštom na adresu Bra e Radi a 1, Varaždin, do 15.9. Info na: h p://www.pala n.hr 9. AUTO-KU A MAGI d.o.o. za trgovinu - mjesto rada: Trnovec, traži 1m/žsamostalnogautolakirerana odre eno vrijeme uz mog. korištenja mjere Potpora za zapošljavanje, uvje : KV, SSS, iskustvo: nije važno, njema ki jezik. Osobni dolazak: Nikole Tesle 37, Trnovec Bartolove ki, mob: 091 424 6424 ili prijavu posla e-mailom: akmagic.gm@gmail. com do 15.9.

10. G. servis i prodaja Varaždin mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž servisera bijele tehnike na odre eno vrijeme, uvje : elektromehani ar, voza ka dozvola B kat., sklonost mskom radu, iskustvo nije važno.

Uz molbu priloži : životopis, presliku diplome/svjedodžbe, presliku radne knjižice, presliku domovnice, presliku dokumenata kojima se dokazuje dodatno usavršavanje.

Ponude dostaviti na adresu: Josipa Kozarca 26, Varaždin, poštom ili osobnim dolaskom ili slanjem na e-mail: g.servis.i.prodaja.d.o.o@ vz.t-com.hr do 15.9.

11. Visinski radovi Petar Dragini mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž limara na odre eno vrijeme, uvje : samostalnost u radu, mogu i razna druga zanimanja sa iskustvom u limarskom poslu barem 5 g, B kate-

poginulom hrvatskom branitelju

ZVONKU ZRNI 18.9.1995. - 18.9.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

gorija. Najava na mob 098 172 9903 i dogovor za dalje. Prijave do 20.9.

kontakt telefon: 042 684 012, do 15.9.

12. Zlatno zrno d.o.o. - mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž sprema a na odre eno vrijeme, uvjeti: oš, kv, sss, poželjno radno iskustvo 6mj., poželjno B kat, prednost osobe iz Trnovca. Prijavu posla na e-mail: darinka.draganic@zlatnozrno.hr,

13. GASTRO GAJ za proizvodnju i trgovinu-mjestorada:NovaVesPetrijane ka, traži 1 m/ž konobara na odre eno vrijeme, uvej : KV, SSS, iskustvo nije važno. Molbu sla na e-mail: mario.hranic@gmail.com do 16.9.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI TIMO ROB, sin Melani i Josipa; GRETA RIBI , k i Paole i Filipa; IVO PETRIC, sin Marte i Josipa; GITA OREHOVEC ŠIROLA, k i Gabrijele i Alena; NIKOLA TKAL EC, sin ur ice i Gorana; MIA KUSTEC, k i Andreje i Mihaela; SVEN FRAS, sin Sanje i Zorana; ROKO TOMAŠI , sin Ivane i Nikole; TIN PTI EK, sin Mateje i Ivana; LOVRO HORVAT, sin Lucije i Hrvoja; ŽAN KRANJEC, sin Mirjane i Ivana; DAVID ŠTEFOK, sin Emilije i Danijela; LEO BALENTA, sin Maje i Nevena; LOVRO STRBAD, sin Dušanke i Drage; ZITA HABJAN, k i Tamare i Josipa; STELLA MESARI , k i Mateje i Kristijana; MARIJA HORVAT, k i Jagode i Kruna; JOAKIM HAMUNAJEC, sin Mateje i Matije; LORENA DRŽANI , k i Andreje i Ivana; SANTINO ORŠUŠ, sin Radojke i Nedeljka ( akovec) VJEN ANI Maja Varga i Antun Murkovi , Manuela Šafari i Filip

Havaši, Renata Pintari i Nenad Peršak, Jelena Kralj i Tomislav Tompoš, Klaudija Zadravec i Damir Novak ( akovec); Ivana Križai i Vedran Saka (M. Subotica); Jasmina Posavec i Damir Kiri (Nedeliš e); Mirjana Marton i Mihael Sekirnik (Prelog); Apolonija Bogdan i Neven Domjani , Elena Pozderec i Mladen Novak (Štrigova) UMRLI Stjepan Habuš r. 1935., Franjo Fodor r. 1936., Josip Jeleni r. 1947., Ignac Lovren i r. 1922., Dragutin Žganec r.

1954., Željko Zdolec r. 1960., Karolina Herman r. 1934., Marija Buhanec r. Novak r. 1938., Marija Medved r.

Gombar r. 1928., Ana Vuruši r. Legin r. 1928. ( akovec); Franjo Gadanec r.

1944. (Kotoriba); Marija Vurai r. Balog r. 1923. (M. Subotica); Josip Klobu ari r. 1949. (M. Središ e); Gizela Trupkovi r. Goricaj r. 1925.

(Nedeliš e), Stjepan Patafta r. 1947., Vladimir Mar etko r. 1956., Terezija Friš i r.

Hranjec r. 1919. (Prelog)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, karavan, 3.999 eura, 098/551-267.

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821 PRODAJE SE BMW 318CI serija 3 coupe 87KW, metalik crni, alu 17cola, ful servisiran, vlasnik 8g., info: 091/504-2402

POLJOPRIVREDA TRAKTOR BELARUS T-25 u odli nom stanju sa plugom, tanjura om i branom. Cijena 15.000 kn ili zamjena za razno. info: 099 7370 770.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM KOMBAJN Deutz far 27-80 hidromat, kosa 3,6 metara i 4-redni heder za kukuruz sa roto frezama. Info i upiti na 040 682 180 ili 098 170 5311.

VINO I GROŽ E PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu površine 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODA JEM SADNICE paulovnije, brzorastu e dr vo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te traktorsku gumu 11-2-28, malo korištena i automatsku kuku za mali Ursus. info: 098/190-3753 PRODAJE SE eki ar za ruž enje i šrotanje kukuruza. info: 312-289

Pružamo inženjerske usluge na podru ju razvoja, ispi vanja i cer ciranja ure aja za male tvrtke i obrte.

Brzo, e kasno, izuzetno povoljno.

Tel. 091 3630 301 mail: kading@kading.hr

DE KO (44/172/75), zaposlen, situiran, nepuša , ne pije, rado bi upoznao žensku osobu radi prijateljstva, veze ili braka. tel.

099/3720-853

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE

PRODAJEM GROŽ E I MOŠT sorte laški rizling, berba i dostava osigurani, cijena 4,00kn/kg. upita na 098 745 484

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PRODAJEM GROŽ E sivi pinot, cca 800 kg. Cijena po dogovoru, Sv. Urban, mob. 091/521-5350

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

IZAZOV NEKRETNINE

POSAO

POTRAŽUJEMO PRODAJEMO

PRODAJEM GROŽ E za 3,5 kn/ lit. i mošt ispod preše za 5,5kn/ lit. (rizling i šipon). tel: 855-204, 095/211-0000 PRODAJEM CRVENO VINO za bambus i ovogodišnju berbu groždja upita na broj 095 849 3589.

USLUGE

Prodajem oranice k.o. STRAHONINEC PODVERICE i KOLMANICA. sve info na mob 095/85-77-253 PRODA JU SE DVA ŽEL JE ZNA KUKURUŽNJAKA po super cijeni, može i na kartice. Mob 099/40-45-455

TRAŽIM DOMA ICU udovicu, mirne naravi, za život udvoje kod mene, mob. 092/247-8334

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 KLUB Z A STARIJE OSOBE NEDELIŠ E NUDI POMO U KU I - Starija ste osoba, ve inom samostalni, ali trebate nekoga tko bi vam pomogao u obavljanju svakodnevnih ak vnos ili trebate dostavu toploga i zdravoga obroka u ku i? Ugovorite uslugu pomo i u ku i u Centru za pomo u ku i Me imurske županije.

Za sve informacije nazovite na broj 099/209-26-13.

ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

Molim zva nakon 15 sa na tel.

098/935-6352 TRAŽI SE ISTA ICA za održavanje stubišta stambeno-poslovnog objekta. Javi se na tel. 098 181 3087 TRAŽI SE DOMA ICA - slobodna žena oko 60g., mirne naravi. mob.

092/247-8334 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u gra evini, može i nešto drugo. mob. 095/8974-533 TRAŽIM POSAO RUŠENJA I PILJENJA DRVA. info: 098 960 2744 TRAŽIM USLUGU PE ENJA RAKIJE wiljamovke uz poduku , mob.

099/40-45-455 ZA RAD U NJEMA KOJ TRAŽIMO KUHARE s diplomom uz obavezno znanje njem. jezika i SOBARICE (znanje jezika nije uvjet).

Udruga nezaposlenih i obespravljenih, mob. 095/998-1024, g. Brljak

POZNANSTVA DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

Agencija za promet nekretnina ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJEM DVA NOVA STANA od 65 i 7m2, EC/B. info: 098/1866-754 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela uz mog. ga je podijeli u više gra . parcela.

Hitno!!! mob. 099 752 8800 PRODAJE SE GRADILIŠTE u K, za samostoje i objekt, Martane, 684 m2, može i zamjena za automobil uz nadoplatu, mob. 099/2771 330 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODA JE SE GR A E V INSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438

991

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu, ukupne povr. 875m2 (17.5x50m), povoljn prilika prije novog Zakona o pdv-u. info: 098/749-131 PRODAJU SE ORANICE u Pustakovcu ( K) od 1200, 900 i 500 hv. info: 363-929 PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2, 5 soba, 3 kupaone, garaža sa 2 parkirna mjesta, EC/D, tel.

091/5370-343 PRODAJE SE KU A i pom. zgrada s velikim dvorištem i vrtom, ukupno 974m2, 4 sobe, svi priklju ci, EC/G, u Savskoj Vesi, Radnik a 55, povoljno. info: 091/884-7087 AKOVEC, M. Subotica: seosko imanje 1/1, 1500 hv, EC/G, pogodno za seoski turizam ili bilo kakvu djelatnost, sve u blizini, mob. 098/9267-959 PRODAJE SE ŠUMA od 450 hv u Me imurju. mob. 098-9869-585 U Z AGREBU se prodaje stan od 57m2 na Volov ici, južni dio zgrade, sun an dnevni boravak, balkon, spava a soba, kuhinja, hodnik, lift, plin, EC/C. info: 091/897-47-27

12. rujna 2014.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 ZAGREB, centar grada: tražim cimera studenta u dvosobni stan, velika zasebna soba, cijena 1.000 kn + režije. info: 098/390-692 IZNAJMLJUJEM 1-SOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila. info: 091/150-1837 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru k, može i studen cama, info: 091/501-6685 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu, mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

DOSTAVA

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE KAFI /PIZZERIA (bivši Gurman) u Savskoj Vesi, info: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA VIKENDICA u Prekopi od 50 kvadrata, pogodna za samca ili par. Cijena je 700 kn/mj. + režije. Mogu dogovor oko prodaje. Tel: 098 355 207.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU I JEDNOSOBAN STAN – strogi centar i prodajem gra . parcelu za izgradnju ku e kod bolnice, novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 24 24 14 3 IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, režije ura unate u najam, mob: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM namještene sobe-krevete sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi i sl.), cijena 600kn/mj po osobi. Mogu nost smještaja do 8 osoba.

Blizina grada, veliko dvorište. info: 095/521-3924

,

,

NESTAO JE MA AK po imenu Tigri , star 13 mj., oko 4 kg.

Nestao je u Mihovljanu, I.G. Kova i a 38. Djeca su jako žalosna i cijelo vrijeme pla u za svojim ljubimcem. Molim da bilo kakvu informaciju javite na tel. 098/755-8988, 099/518-7313, 040/347-131, 040/635-533.

POKLANJAJU SE CRNI MA I I muški star 5mj i ženka stara 3 mj, u dobre ruke. Okolica akovca. mob. 098/160-3725 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

PRODAJEM ŽENKU njem. ov ara, staru 6mj., odli an uvar, oba roditelja sa snimljenim kukovima i laktovima, cijepljena. tel. 395-031, 099/246-5011 PRODAJE SE HR KONJ KASAC star 15 godina, spreman za vožnju i jahanje, putovnica i ip, cijena 6.500 kn. info: 098/1763-824 PRODAJE SE SVINJA ZA KLANJE, info: 853-845, 091/527-3932

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

RAZNO

PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM REZERVOAR za lož ulje 1100 lit., cijena po dogovoru tel. 099 211 9848

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODAJE SE kabel za grijanje terarija 15w i 3,50m, 3 fosli, perilica su a, blica 20lit, muzi ka linija.

Sve informacije na broj 040 337 129

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE 4 stolice (600kn), s t o l i (3 5 0 k n) , p i s a i s t o l (4 0 0kn), plo a el. ugradbe nog štednjaka (200kn), bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn), ljetne gume Fulda dim 175/65/14 (4kom/400kn) i mikrovalna Bauknecht (350kn), info: 095/521-3924 PRODAJEM dje ju stolicu-hranilicu, marka Brevi, uš uvana 300 kn, dj. kinderbet 300 kn, dj. autosjedalica 250 kn, dj. autosjedalica-jaje 200 kn. kontakt 098 299 330.

PRODAJE SE KOMPLET LJULJA KA i tobogan za djecu i TV Grunding. info: 853-845, 091/527-3932 PRODAJEM BOJLER Gorenje Tiki od 10lit., za tri cijevi, niskotla ni, star 3-4g., cijena po dogovoru. info: 384-623 KUPUJEM STABLO oraha ili divlje trešnje, kruške, kestena u rastu.

Mogu dogovor. info: 098 960 2744 PRODAJE SE GROBNO MJESTO u Nedeliš u. Informacije na broj 091/527-8853.

PRODAJEM HRASTOVA VRATA ulazna 105cm i garažna 230cm. info: 091/396-2700

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Pepita - stara oko 4 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih bolesti, najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena napijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Pedro - star oko 4 mjeseca, o iš en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJEM ŠTEDNJAK NA DRVA, vrlo malo korišten, cijena po dogovoru, tel. 095/880-8255

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

PRODAJE SE TROSJED I DVOSJED. Info: 091/8930-428 PRODAJEM STARIJI NAMJEŠTAJ u dobrom stanju: 2 kreveta, 3 ormara, 2 no na ormari a, info: 312-289 PRODAJEM GROBNO MJESTO s nadgrobnom plo om, na akove kom groblju, za 14.000 kuna, te malu kameru 6.8mm za 200 kuna i tri Vilerova goblena (ruže) za 450 kuna. info: 314-094

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Ne želim biti sama, tražim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu pošalji: STOP

024

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Predivno upavo štene imenom Grizzly koje e bi ve eg rasta i guste dlake traži svoju obitelj s velikim dvorištem.

Kontakt: 091-8988-004.

Devet štenaca mješanci p ara i labradora traže svoje ljude. Bit e višeg rasta i udomljavaju se kao ku ni ljubimci. Kontakt: 091-2136415

Mickey

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

je predivan pas, vjerojatno istokrvni, njegovan, guste iste dlake koji je iz tko zna kojeg razloga završio na ulici. Mlad je pas, željan svoje obitelji, šetnji i druženja.

Kontakt: 098-241-060.

Papy je rastom vrlo nizak pas, veseo, slaže se s drugim psima, idealan za starije ljude, dobar s djecom i udomljuje se isklju ivo kao ku ni ljubimac.

Udomljavanje u boks ili na lanac ili isklju ivo za uvanje dvorišta ne dolazi u obzir.

Kontakt: 091-8988-004.

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, o iš eni od parazita, oba roditelja prisutna, tel. 829-230, 098/944-3339

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

t.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PENANTE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

12. rujna 2014.

Afrodita - tigrasta mlada ma ka stara oko godinu dana, cjepljena, o iš ena od svih nametnika, sterilizirana, nau ena na pijesak, život u ku i i druge ma ke.

54

Savjeti

Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Može li anksioznost utjecati na želu ane i probavne smetnje

izazovu ovisnost može se re i da je to individualno. Naime svaki ovjek druga ije reagira na neki lijek, pa se teško može re i odre eno koliko dugo se može uzimati neki benzodijazepin pa da se izazove ovisnost. Prema preporukama psihijatrijskih udruga benzodijazepin se ne bi trebao uzimati neprekidno duže od 4 mjeseca i nakon toga perioda postoji pove ana mogu nost nastanka ovisnosti.

PEDIJATAR SAVJETUJE PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Anemija ili slabokrvnost Nedostatak željeza je naj eš i nutricijski de icit u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 1.3 milijarde ljudi u svijetu ima nedostatak željeza ili slabokrvnost zbog nedostatka željeza. Naj eš e od ove bolesti boluju mala djeca zbog brzog rasta i malih zaliha željeza u organizmu.

Sideropenijska anemija ili slabokrvnost zbog nedostatka željeza može uzrokovati smanjeni rast kod dojen eta, usporen neuromotorni razvoj i ošte enje imunološkog sustava. Pove ana je u estalost bakterijskih i virusnih oboljenja zbog ošte ene sposobnosti imunoloških stanica da unište mikroorganizme.

Infekcije traju duže i eš e se kompliciraju. Anemija može imati utjecaj na razvoj kognitivnih funkcija, uspjeh u školi i ponašanje kasnije u životu. U prvoj godini života dijete intenzivno raste pa su mu potrebe za željezom ve e.

Zdravo dijete koje ro eno na vrijeme ima zalihe željeza koje mogu trajati 4-6 mjeseci, dok prerano ro eno dijete ima zalihe samo za 2 mjeseca. Rizik od nastanka anemije je ve i u nerazvijenim zemljama jer je i majka esto slabokrvna i ima nedostatak željeza. Rizi ni faktori za razvoj sideropeni ne anemije su kod djece ro e-

ne na vrijeme niska porodna masa, prehrana na maj inom mlijeku, neadekvatni dodaci prehrani, loša prehrana. Za spre avanje pojave anemije preporu a se u prvoj godini života ne davati kravlje mlijeko, a kod djece hranjene maj inim mlijekom zapo eti nadoknadu željeza u dobi od 4-6 mjeseci. Ako se dijete ne hrani maj inim mlijekom onda se preporu a primjena mlijeka oboga enih željezom. U drugoj godini života prevencija je prehrana bogata željezom i vitaminom C, ograni enje uzimanja kravljeg mlijeka uz multivitaminski pripravak koji sadrži željezo. U slu aju da lije nik vašem djetetu dijagnosticira anemiju zbog manjka željeza po et e ga lije iti preparatom željeza uz vitamin C koji poboljšava apsorpciju željeza u crijevu.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PITANJE: Ve duže vrijeme imam poteško e sa želucem, kao i probavne smetnje. Po preporuci obiteljskog lije nika i psihijatra te smetnje se dovode u vezu s anksioznoš u. Nakon preporuke psihijatra uzimam Fevarin i Helex tablete. Zanima me je li anksioznost trajni poreme aj i može li se izlije iti?

Kako se dugo mogu uzimati gore navedeni lijekovi da se ne stvori ovisnost?

ODGOVOR: Smatram da se problemi koje navodite u vezi poteško a sa želucem i probavom mogu povezati s anksioznoš u. Anksioznost je veoma neugodni poreme aj koji je dugotrajan, ali ne i trajan, i u kombinaciji s psihoterapijom i lijekovima može se izlije iti.

Antidepresivi ne izazivaju ovisnost dok benzodijazepini (Helex) dovode do ovisnosti.

Na postavljeno pitanje kako dugo se mogu uzimati i da ne

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Dogovorene granice ponašanja

Alkoholizam - izbor ili sudbina?

Dijete u i od svojih roditelja od prvog dana svog života. Da bi dijete znalo što je dozvoljeno a što nije, što je ispravno a što nije, moramo mu to objasniti. To ne zna i da trebamo puno pri ati, bolje je ako možemo pokazati kako treba postupati ili nekako druga ije neverbalno potaknuti dijete da krene prema prihvatljivijem ponašanju. Otkud dijete može znati kako da se u konkretnoj situaciji ponaša, ako o tome, više ili manje precizno, ne postavimo pravila?

Pri tome su, kao i uvijek u svemu, naša djela važnija od rije i. Znam jako puno roditelja koji su se umorili od pripovjedanja i propovjedanja, dok su na djelima vrlo skromni. A za probleme koji nastaju optužuju dijete!

U stilu: « ja sam mu sto puta sve objasnila, ali me ne sluša ». Uop e ne vide svoju odgovornost za djetetovu neposlušnost. Kad postavljamo pravila tj. utvr ujemo granice ponašanja, osnovno je da se potrudimo biti jasni, konkretni i jednostavni. To je velika stvar, možda e Vam biti lakše prihvatiti da sami s tim imate problema ako ja priznam da je meni teško ostvariti to osnovno na elo i baš se moram truditi da ne pri am previše i na krivi na in. Ne smijemo ni dosa ivati ni pametovati, mi roditelji, a u velikoj smo zabludi ako mislimo da smo zabavni, jer djeca brzo do u u godine u kojima im po nemo izgledati blesavo, iako to sami ne želimo uvidjeti. Kao da ho emo imati male slatke žive igra ke koje savršeno funkcioniraju. Djeca nisu naše igra ke, znam da znate. Ja si to ponavljam ve etvrt stolje a, pa opet na trenutke zaboravim. Dobro postavljene granice dozvoljenog ponašanja uklju uju vještinu pregovaranja u kojoj se uvažavaju i potrebe

U obiteljima koje pate zbog prekomjernog pijenja jednog svog lana, esto se zapaža da se taj problem provla i kroz niz generacija. Stru njaci koji se bave lije enjem alkoholizma nerijetko se susre u u svojoj praksi sa situacijom da su lije ili djeda, oca, sina pa ak i unuka. Gledano zdravo razumski, bilo bi za o ekivati da e osoba koja je u svojem djetinjstvu i mladosti bila izložena svim negativnim posljedicama alkoholizma u obitelji, izbjegavati pijenje alkohola i bježati od njega kao „vrag od tamjana“. Ipak, pre esto to ne bude tako. Koliko na razvoj te bolesti utje u nasljedni faktori, faktori neurobiokemijske gra e mozga svakog pojedinca, koliko okolišni faktori vezani na društvene obi aje, izloženost stresu, itd. ?

Kad bi uzrok alkoholizma bio isklju ivo nasljedne prirode, ne bismo vi ali obitelji u kojima jedno dijete postane gorljivi apstinent od alkohola, jedno umjereni potroša , a tre e se propije i u najboljem slu aju, završi na lije enju.

Doista uzrok nastanka alkoholizma nije jednostavne prirode i u njemu se miješaju i isprepli u svi prije navedeni imbenici.

Naslje e je važno, jer ovjek naslijedi sklonost nastanku bolesti, ali su veoma važni i okolišni utjecaji, primarno utjecaj društva u kojem neko živi. Naše je društvo- društvo koje podržava i podrazumijeva pijenje alkohola u gotovo svim prilikama. Pije se u trenucima radosti, po evši od nazdravljanja zbog ro enja djeteta, ro endana, svih obljetnica i drugih veselih doga aja. Pije se i u žalosti, radi oproštaja, gubitka, ne ije smrti, bolesti, itd. Pije se i vezano za sportska doga anja, zbog sre e kad naši pobje uju, ali i zbog žalosti kad gube. Možemo re i da u našem okruženju ne treba pretjerano tražiti opravdanje i razlog zašto se pije alkohol.

Upravo obratno, opravdanje i razlog o ekuje se od onih koji ne žele piti.

Pritisak društva, sve izraženiji u novije doba, velikim je dijelom i uzrok sve ranijeg i eš eg pijenja velikih koli ina alkohola me u djecom i mladima.

Izloženost stresu, brojnim svakodnevnim pritiscima, tako er je esti razlog posezanja za ašicom. Opuštanje uz „jedno pi e“ vi amo kao model ponašanja u ve ini popularnih serija i ilmova, da ne spominjemo i to da su najpopularnije reklame, upravo one koje reklamiraju pijenje alkohola uz

djeteta i potrebe roditelja.

Za o ekivati je da mi odrasli imamo bolje komunikacijske vještine i prenosimo ih na svoju djecu, a ne obrnuto. Kratko i jasno, ali toplo i vedro, obazrivo i ozbiljno (e ovo je sve jako važno, jer opisuje neverbalnu razinu komunikacije koja je presudna za prihva anje verbalne poruke) treba djetetu re i ili pokazati što se od njega u nekoj situaciji traži, koje mu opcije stoje na raspolaganju, te što je pozitivan ishod njegove kooperativnosti. U praksi bi to moglo izgledati npr. ovako: “brzo idi operi zubi e i obuci pidžamu, ekam te s tvojom omiljenom pri om za laku no ”. Ako od djeteta nešto zatražimo, dobro je ponuditi mu nešto za uzvrat, dogovor slogu gradi, zar ne? Idemo li s malim djetetom u du an potrebno se unaprijed dogovoriti da li e i što e dobiti, možemo pregovarati s djetetom, ali prije same kupovine.

Roditelj treba biti dosljedan, jer ako popusti jednom, onda je to presedan, a ako Vi ne znate što to zna i, Vaša djeca su ro eni odvjetnici i sigurno znaju. Dakle, popuštanja nema, pa ni problema.

Dobro postavljenim granicama ponašanja izbjegavamo nastanak problema, ili barem ublažavamo njegove simptome. I tako bez kraja, djeca stalno testiraju granice i nastoje preuzeti vlast.

Na ovome svijetu sve se vrti oko mo i....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

neki sportski ili kulturni doga aj. Prilika je dakle, mnogo, a ovjek je samo ovjek; lako podlegne primamljivim utjecajima i tzv. pozitivnim efektima alkohola.

Me utim, svaka dugotrajnija izloženost utjecaju alkoholnih pi a predstavlja ozbiljno iskušenje za organizam i podiže vjerojatnost nastanka i razvoja ovisnosti. Ne postaje se odmah alkoholi arem, ali se postaje sigurno, ako se dovoljno dugo izlaže iskušenju.

Tome doprinose, osim nasljedne sklonosti osoba koje odrastu u obitelji alkoholi ara i izloženost stresu i brojne povrede razvoja samopouzdanja i psihi ke stabilnosti uzrokovane mnogim proživljenim ekscesnim situacijama u ranoj životnoj dobi. Alkoholizam e se lakše i brže razviti, ako osoba po ne kontinuirano piti u ranoj životnoj dobi. Smatra se da preko 40% onih koji redovito konzumiraju alkohol u dobi od 14 ili manje godina, razviju ovisnost o alkoholu.

Puno je dakle imbenika koji utje u na razvoj alkoholizma, a jedan od najvažnijih je i visoka adiktivna mo alkohola koja dovede do toga da se osoba „navu e“, iako je bila sigurna da se njoj to ne e dogoditi.

Kod ve razvijenog alkoholizma mnogi se iscrpljuju traženjem uzroka i razloga, iako se u ve ini slu ajeva ne može jednostavno objasniti zašto je do toga došlo. I sam ovisnik, kao i lanovi njegove obitelji „vole“ na i neke izvanjske, objektivne razloge za to, nastoje i tako maknuti krivnju sa sebe i smanjiti svoju ulogu u nastanku problema.

Umjesto traženja krivca, jer krivac nije u jednoj osobi ili jednom razlogu, svoje bi napore trebalo usmjeriti ka traženju pomo i za osobu u problemu, kao i za njene najbliže. Bez obzira koji od imbenika prevladava u nastajanu alkoholne ovisnosti, potpuni, doživotni prestanak pijenja alkohola, uz trajne i korjenite promjene životnog stila, jedini su mogu i put da se problem riješi.

12. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

JOŠ KIŠE, ONDA LJEPŠE

VREMENSKA SLIKA: Ve smo tjedan dana u klimatološkoj jeseni.

Naime, 1. rujna ozna ava po etak klimatološke jeseni koji se ove godine poklopio i s novom izraženom promjenom vremena. Kao da nam rujan odmah na po etku želi re i da je prvi jesenski mjesec. Nakon brojnih kišnih rekorda tijekom ljeta, odgovor jeseni nije trebalo dugo ekati. Ciklona Simeon, koja je obilježila prvi tjedan klimatološke jeseni, u mnogim je krajevima ve u prvih nekoliko dana rujna nadmašila (ponegdje i zna ajno) prosje ne mjese ne rujanske koli ine kiše. Apsolutni kišni rekorder ciklone Simeon je Dubrovnik, gdje je ukupno u prvom tjednu rujna palo 224.3 mm kiše, što je 2.5 puta više od mjese nog prosjeka(89.3 mm). Još je na 10 postaja DHMZ-a Simeon donio više od 100 litara kiše, a podaci govore da je najviše kiše osim na jugu Jadrana palo i na srednjodalmatinskim otocima, u

Autor: MILAN URI , Nedeliš e

MALO-POMALO KRASTI

DRUGI OTKOS TRAVE

gorju te u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti. U prvih sedam dana rujna osim u Dubrovniku, još je na 7 lokacija (od analiziranih postaja DHMZ-a) ve premašena prosje na mjese na koli ina kiše. U odnosu na prosjek najviše je kiše palo na Hvaru. U akovcu i Varaždinu palo je u samo tri dana više od 100 litara kiše po kvadratnom metru, ak i do 120 litara. To je više od kiše koja ina e padne u cijelom mjesecu! Opširnije o vremenu za sljede e dane u nastavku…

VREMENSKA PROGNOZA: Promjenjivo vrijeme o ekuje nas i tijekom petka. Puno oblaka i puno

PONOS, AST

STROJ GRAD NA PODNOŽJU ZA RAZGRTANJE BILOGORE SNIJEGA

kiše pa bi opet u nekim dijelovima unutrašnjosti moglo biti problema s previše vode i poplavama. Poslijepodne prestanak kiše, a možda se pojavi i malo sunca ponegdje.

Temperatura zraka sli na ili malo viša od one u etvrtak, a i dalje e puhati umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Ni za subotu se ne ini baš lijepo. I dalje pretežno obla no, povremeno s kišom. Koli ina kiše e biti manja nego u etvrtak i petak, ali i dalje je to kišno vrijeme koje može samo donijeti nove poteško e… I dalje prohladno uz temperaturu zraka cijeli dan izme u 14 i 18 Celzijevih stupnjeva.

BUDŽET, PRORA UN

JEZGROVITOST

Vremenska prognoza i razbibriga 55 U nedjelju puno oblaka, a povremeno je i dalje mogu a slaba kiša u manjim koli inama. Popodne možda ponegdje proviri koja zraka sunca, ali to e biti rijetka pojava. Temperatura zraka sli na ili u vrlo blagom porastu.

Prognosti ki materijali ponovno upu uju na malo ljepše vrijeme tijekom ponedjeljka.

Mogu a je kratkotrajna jutarnja magla, a tijekom dana bi moglo biti i nešto malo sun anog vremena. Još uvijek može biti kiše, ali u manjim koli inama nego prethodnih dana. Jutro e biti malo svježije, a dnevna temperatura blago e rasti.

Sli ni uvjeti o ekuju se i u nastavku tjedna. Jutarnja magla e biti esta pojava, a danju e se izmjenjivati duža sun ana razdoblja s oblacima. Jutra malo svježija, a dnevna e temperatura polako rasti pa ipak sredina novog tjedna obe ava malo povoljnije, a i malo toplije vrijeme.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 11.9.)

LIVADA, UTRINA

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

12.

IX.

13.

IX.

14.

IX.

15.

IX.

16.

IX.

17.

IX.

18.

IX.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Korovna biljka ambrozija na vrhuncu je cvatnje. U usporedbi s prošlogodišnjom situacijom kada je na vrhuncu vegetacijske sezone bila vrlo visoka koncentracija korovne peludi u zraku ( ak više od 500 zrnaca/m3) ove godine do sada nisu dosegnuti spomenuti razmjeri. Uzrok tome je u kišnom i vlažnom vremenu bez duljih suhih i sun anih perioda. Pelud ambrozije vrlo je lagana te je gra om prilago ena širenju pomo u vjetra. Mokra peludna zrnca su teža pa se i teže šire zrakom, posebice na udaljena podru ja. Lokalno, na podru jima

gdje su prisutne neobra ene oranice i zapuštena zemljišta, koncentracija peludi može biti vrlo visoka. U ostalim podru jima koncentracija varira od niske do visoke u direktnoj ovisnosti o vremenskim prilikama, pa je za suhog i vjetrovitog vremena širenje peludi poja ano, dok da vrijeme padalina opada.

Ambrozija u pravilu cvate do nastupa prvih mrazeva, a intenzitet cvatnje opada s krajem rujna, no s obzirom na netipi ne klimatsko-vremenske prilike ovog ljeta velika je vjerojatnost odstupanja od tog pravila.

VICOTEKA

NASELJE U SASTAVU OP INE OREHOVICA LIJE NIK ZA BOLESTI UHA OPREMA JEDRENJAKA, JEDRILJE

RAZINA KAKVO E SREDINA BOCE PRIZEMLJITI LETJELICU

RADIJ

TITAN ŽITELJ LUANDE, GL. GRADA ANGOLE

POTPORANJ ZA KONSTRUKCIJU

OTOK U LEG. O KRALJU ARTURU RADNIK NA RA UNALU

AUSTRIJA

INITI TIŠIM

POMORSKI RAZBOJNICI

"PESONAL SOFTWARE PROCESS" KRASOTA UGLAVITI, UMETNUTI

MIRAZ, PR IJA

KRAPINA ŽITELJ ILIRIKA ONAJ KOJI GOVORI IKAVICOM

VRSTA UDARCA U BOKSU IVAN, IVANKO OD MILJA

"RA UN" KATRAN, SMOLA

DVOR TURSKIH VELIKAŠA

"AMPER" ZVANJE I DOSTOJANSTVO AKONA PATKA

ŠARENICA U OKU ŠAROLIKA PAPIGA ORU E ŽETEOCA

ASTATIN

RIMSKI: 6

USKLIK DOZIVANJA

SRDIT, BIJESAN

NASELJE NA SJEVERU OTOKA PAGA

SREDINA GA A JAP. KRATKA PJESMA

VRTNJA

"RADIJUS" PRIJATELJ, PRIKAN

ANIMIRANI FILM

Mujo otišao na koncert klasi ne glazbe, a kad se vratio Haso ga pita: - I, kako je bilo?

- Uf, baš je bilo dobro.

- Dobro, a koji dio ti je bio najljepši?

- Onaj na kraju kad su dijelili kapute. Ja uzeo tri!

--------------------------------------------------------Otac: - Ivice, posljednji put te pitam: kada eš popraviti ocjene?

Ivica: - Baš mi je drago da me to pitaš posljednji put.

--------------------------------------------------------Pita u iteljica Pericu: - Je l’ ti tata još uvijek pomaže s doma om zada om?

- Ne više. Ona zadnja jedinica ga je totalno slomila!

--------------------------------------------------------Zamolio Haso Muju da mu pomogne nasje i drva za zimu.

Dolazi Mujo kod njega i po nu rezati drva, no pila ne reže dobro i Mujo kaže: - Stara je pila!

Kroz prozor se nato samo uje Fatin glas: - Možda sam pila, al’ sam pila za svoje novce!

--------------------------------------------------------Zašto Mujo gleda snimku svog vjen anja unatrag?

Muzika mu vra a novac, a žena se vra a roditeljima.

--------------------------------------------------------Stoje dvije plavuše na parkingu i pokušavaju otklju ati svoj auto sa spajalicom.

- Joj, ne mogu otklju ati... - govori jedna od njih.

- Požuri malo! Po inje kiša, a krov nam je spušten! - odgovara druga.

NAJBOLJI SVJETSKI SPORTSKI RIBOLOVCI U ME IMURJU

DRŽAVNO PRVENSTVO U GIMNASTICI ODRŽANO U ATONU

SP otvoreno, natjecanja u subotu i nedjelju

POVRATAK PRVE HRVATSKE RUKOMETNE LIGE ZA ŽENE

Ude, Petran i Tkal ec potvrdili dobru formu

Odmah susjedski derbi u akovcu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

M

inuli so cajti ferja za deco i urlaba za nas težake. Težaki ve zdavja hodajo v dero i kruheka služijo. Of tjeden so i deca znova genula v školo gde so jif do akali stari navu iteli i profesori i nove politi ke knige, o em re i, knige štero so deci zrihtali politi ari (bar tak je prinas v Me imorjo), a platili bodemo jif mi porezni obvezniki, kak i vse drugo, kak i navek. No, to je još ne vse.

Z urlaba dohajajo i naši politi ari, pak bi prosil vse nas kaj bi meli strpleja za jif, kaj nej mam iskali od jif kaj bi se hapili nekaj delati.

Nejpredi se morajo po inuti od urlaba, a unda bodo zalaufali z poslom. Moramo jim zafaliti kaj so tak dugo bili na urlabo i kaj smo si i mi, fala dragomo Božeko, po inuli. Kak i kuliko delajo nešterni državni politi ati i ministri bilo bi bole da so ostali i dale na urlabo, bilo bi bole za vse nas i uda faleše za državno kaso. arina Lovri Merzel, netakzdavnja sisa ka županica je zišla vum z rešta. Dok je bila nutri dobavlala je pla o županice, a ve dok je došla vum ve ve nebo dobra za županico jerbo ima preve leplive prste (malo malo pak se joj županijski penezi

M

Dvorana, škola, cirkva, vse je to na brego pre Svetomo ur o!!! lovijo za jif), ali za sabornika bode dobra. Dok je došla v rešt neš i joj je vgasnul županisko sunce, hitili so jo vum z partije kaj nebo sramotila esdepeovce, a im je došla vum z bajbuka presvetilo joj je saborsko sunce, kaj zna i da bode joj prvoga poštar donesel i saborsko pla o.

Jempot politi arka, zanavek politi arka i penezi furt dohajajo. o, ne sveti za vse jednako partisko sunce. Napriliko, Slaveka Lini a so hitili vum z ministarske fotelje jerbo je nekaj rekel za svojega pajdaša na poslo na glas, a moral je re i na zestanko partiske elije i to stiha. I to je još ne bilo dosti jerbo se je nekaj zameril gazda Zokijo i zletel je vum z partije. Makar na mala vrata, ali je zletel. Kaj ste ve pozabili kak je to bilo: pol glavnih partijcov je bilo kaj ga hitijo vum, a druga polovica kaj ostane. A kak i navek ova prva polovica je bila malo vekša. e znati kaj je esdepea zadužil dov erašji vukovarski gradski na elnik Željko Sabo. On je gracke ve nike nagovarjal i nudil jim je peneze kaj bodo mislili isto kak i on, ali se to zazvedilo, pak je završil v rešto, a i soci so ga poslali nazaj v rešt. Pred par dni mo je sodec ital presudo po šteroj ga je

N

N

K

D

a je Zokijova kukuriku Vlada nejhujša (ak ne i hujša) od vsih štere smo do ve v Lepoj našoj meli, to ve i vrapci po kitaj i krovaj popevlejo. Bunijo se težaki, penzioneri, gospodarstveniki, falijo jo jedino bankari jerbo oni živijo kak bubregi v lojo. Ne delajo skorom nikaj, a dobi ek jim je vsaki den vse vekši. To je te perpetum mobile, šteroga so si odnegda želeli i ve dok je vsima nama vgaslo v pipi jim je presvetilo sonce. Pred kratek cajt oglasila se je i svecka banka koja iš e od Vlade nek nekaj gene, jer nas bodo i Grkljani v semo prestigli. Vsi so dišli vum z krize sam smo mi i Cipar ostali.

Kuliko ujem Cipar se je minuloga tjedna nekaj genul. si znamo da je Noa na leta delal svojo barko, a tak so i zidari (i drugi meštri z branže) delali šporcko dvorano vu Svetomo ur o na Brego. Ali vsemo jempot dojde kraj, pak je tak i tua šporcka dvorana zbegecana i deca so, na svoje veselje, veselje svojih roditelov, a i op inskih elnikov, puš ena nutri i od minuloga petka pre Jurjo bode školsko sunce nekak lepše i topleše svetilo. Fala dragomo Božeko i vsima drugima, šteri so pomogli kaj se to završi. Vsi znamo da so meštri,

V

Zašto ima sve više rastava brakova?

Branka Eichhorn, Njema ka - Što se ti e odnosa u braku ili vezi, imam dojam da se mladi ljudi danas jedni prema drugima odnose pregrubo. Ali, ako je prava ljubav u pitanju, onda se preko svega može prije i.

Ponavljam, bitna je iskrena ljubav i to je temelj svakoga kvalitetnog braka. Ako toga nema, tada, nažalost, slijedi rastava, kojih je sve više.

preds pet-šest let, zrušili cirkvo, a dvorana je dugo tuhnela v grabi, a ve pak se vse novo: cirkva, dvorana, škola. Pak so si ljudi i deca to zaslužili. I ne sam to, stareši morejo pak po eti deco delati! inuli petek je v Šenkovco obilježena 448. obletnica pogibije Mikloša Zrinskoga pod Sigetom.

Kak i navek, neje došlo preve ljudi, ali komarci so vsi došli, kak nigdar do ve. Ne znati je li so i pod Sigetom bili komarci za vreme bitke i na ijoj strani? esam mogel k sebi dojti dok sam precednika Ivija videl v Ludbrego na dnevima Svete nedele.

Kaj je Ivo delal tam? Pak je on vsima rekel kak on verje i zna da Božek ne postoji, kaj zna i da je on nezerenoš, o em re i, antikristoš. Dok sam se ja na to srdil, teca Franca je sam zgombala: Jožek, Jožek, nigdar ne bo nikaj od tebe, pak kulikopot sam ti ve rekla da dok je vrag v sili unda i muhe žere. Najbrž teca ima praf. arin ili je ne mel sre o jerbo je pobedil v Ameriki v pondelek, a v tork so naši labodoritaši nakefali Malto, tak da smo se o teniso i ili o spominali nekaj meje od jednoga dneva. Ipak je jegovo veli anstvo labodoritanje nejglavneši šprt

M N

M

Filip Bakovi , Pribislavec Zbog inancijskih uvjeta mladi teško mogu, kako se to kaže, i i na svoje. Žive s roditeljima, pa i kad se ožene ili udaju ostaju živjeti s njima. To, dakako, može utjecati na kvalitetu bra ne veze. A jedan od vjerojatnih razloga jesu i društvene mreže, poput Facebooka, jer kao da se sve više živi u virtualnom svijetu, a zaboravlja se me usobno prijateljsko, ljudsko druženje izme u bra nih partnera.

Josip Lesjak, Bukovec - Do rastava brakova danas dolazi najviše zbog teške inancijske situacije. Osim toga, po mom mišljenju, glavnog razloga, mladi ljudi danas nemaju samostalnost. Dakle ni inancijsku, a ni stambenu, pa su esto prisiljeni živjeti kod roditelja i tu esto dolazi do nesuglasica koje u kona nici dovode do rastave.

POD VUROM

Statisti ki pokazatelji posljednjih godina bilježe intenzivno pove anje rastave brakova. Brojke su alarmantne: svaki tre i brak se raspada! Što je tomu uzrok? Zašto je sve više nezadovoljnih parova koji više nemaju razumijevanja za zajedni ki život? Kako rastava braka utje e na djecu? Pitanja i problemi uz ovu tematiku jesu brojni, a što o tome misle naši itatelji, saznali smo u anketi. (rr, nš)

poslal na službeni pot v Remetinec na 14 meseci. Ne mo je bilo le ko jerbo se je ne osje al krivim (kak i vsi drugi), a priznal je da ga je tua suda ka nepravda jako zmo ila i da si je vsako malo, v sudnici, mislil na gotovino ( itaj: keš). Pak je sam priznal da je kriv jerbo so ga soci i rebnuli z reštom zbogradi gotovine ( itaj: keša) šteroga je nudil grackim ve nicima. Skorom sam vam zabil povedati kaj sam pravzaprav štel: Željkija so ne hitili vum z partije, on jo ne sramoti. Ne osje a da je kriv, ne dela mo osje aj za krivico.

Ili pak za pravico! ak smo ve rekli, Marina Merzel je zišla vum z rešta i ravno v Sabor, niti je dimo ne išla, ali je ve ostalo jedno fraj mesto v rešto za partijce, o em re i, esdepeovce.

Kuliko sam mel za uti pre akoski gracki vuri, nejbliže bajbuku je minister Miškec Zmajlovi . Prepoveda se da on (ipak) ima nejve grehov i nejve putra na glavi, tak da bi Remetinec bilo pravo mesto kaj bi Miškec vse probleme štere ima pomalem posložil v glavi i vrnul jiv na pravo mesto. Tak se bar pripoveda, ali vsi znamo da je navek tak bilo gde ga jega dima, rez kratek as, se pojavi i ogej.

Branko ulinovi , Savska Ves - Mladi ljudi danas teško dolaze do posla ili ostaju bez njega.

Zbog toga su esto ovisni o roditeljskim inancijama, stambenim uvjetima i sli no. Mladi sve dulje žive s roditeljima, pa i zbog toga teže ulaze u bra ne veze, a i kad do e do braka esto žive u ku i roditelja, što dovodi do nerazumijevanja, pa i rastave me u partnerima.

mi prodiremo dublje

na sveto, a isto tak i prinas v Lepoj našoj. Le ko je Marin pobedil maloga Nišikorija, šteri se jedva videl prek mreže, ali je ne mali kunšt pobediti labodoritaško velesilo Malto. A to kaj so Maltežani igrali trifrtalj utakmice z igra om meje, to so si sami krivi, ali so i ovak krhjeni bili jaki i žilavi kak vrag.

Vsejeno, vsaka ast ili o, a i Gorano, šteri mo je pomagal, kapa doli do zemle. Ve so i Ameri zazvedili gde je Lejpa naša. vropski sod za pravico malih ljudi je potvrdil našo staro me imorsko izreko da vsaka rit dojde na šekret. Najme kaj, soci so presodili da Janezi z Ljubljanske banke morajo vrnuti nam Me imorcaj vse marke, štere smo mi negda tam šparali. To bodo lepi kup eki penez kaj bodo prešli k nam prek meje. Kuliko god je to mali kup ek, ali 24 leti se je nabralo hajdig kamati. Dosti Me imorcov se, za te cajt, ve preselilo vu ve na lovišta k dragomo Božeko, ali verjem da bode i tam fešta im te penezi dojdejo. I teca Franca ima na knigici pecto marki, brz as bo nekše marše fcrklo dok dojdejo oeri, šteri so bili marke dok so bili mali.

E

Dejan Marinkovi , akovec - Razlog rastavama je nerazumijevanje me u partnerima.

Tome doprinose i društvene mreže. Ljudi u virtualnim poznanstvima možda traže utjehu za stvarne životne probleme. Mogu e je i da brak postane nakon nekog vremena rutina, pa partneri traže nešto novo. Nekad su brakovi bili svetinja za cijeli život, uz me usobno poštovanje partnera. A današnje djevojke ne znaju ni pravo skuhati objed suprugu, pa mi ‘stari’ de ki ostajemo sami.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine