Međimurske novine 988

Broj 988.

^akovec, PETAK, 22. kolovoza 2014.

Cijena 7 kuna

ME IMURCI ZA BOLJI STANDARD OPET U GASTARBAJTERE VLADA GASI najbolji Ured

str. 2-3

državne uprave

str. 4

Godina XVIII.

Ukidaju akovec, a najefikasniji je u cijeloj državi

i kome oti i raditi u Njema ku ili Austriju?

Desetak kriminalnih obitelji stvara pogrešnu sliku o ve ini Roma

str. 10

ISPLATI LI SE

PREDSTAVNIK ROMA Željko Balog kona no prozvao i svoje sunarodnjake u Pribislavcu

SVE O NATJE AJIMA ENERGETSKE U INKOVITOSTI U ME IMURJU DRAMA teško ozlije enog mladi a iz Malog Mihaljevca

a sada odugovla e s operacijom str. 8 SUN ANA GLAVAK inzistira na odgovoru akove kog gradona elnika Stjepana Kova a

Što je s istragom DORH-a u Gradskom vrti u?

str. 5

Kako do sufinanciranja fasade, krovova i stolarije na ku i

str. 6 Najprije premla en,

NESEBI NA POMO prilikom požara u Gornjem Koncov aku

Obiteljsku ku u pogasili susjedi

str. 8

PROJEKTIRAMO I GRADIMO

STANOVE PO VAŠOJ ŽELJI više na str. 9

str. 49

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Je li odlazak u inozemstvo bolja opcija od ostanka J

e li odlazak izvan Hrvatske zaista odlazak u obe anu zemlju? Kakve su istine, ali i laži, o životu izvan naše zemlje. Jer nije sve uvijek idealno, kako se piše i pri a, a vrlo esto mediji potpiruju dojam kako se svugdje isplati živjeti, samo ne kod nas, bez obzira što smo svi nesretni kad se suo avamo s raznim nepravdama koje se doga aju oko nas, posebice kad je u pitanju nekorektnost pojedinih poslodavaca, ali i ono što vidimo oko nas, poput uhljebljavanja, dobivanje sigurnog i dobro pla enog posla preko veze i sli no. dok mi u Me imurju zasigurno ne možemo biti zadovoljni s prosje nom pla om oko 4.000 kuna, koja je, nažalost, vrlo esto još manja i iznosi od minimalnih 2.000 do 3.000 kn, zasigurno bi uz komunalni standard i ugodnost življenja bili puno zadovoljniji samo da je ona oko hrvatskog prosjeka, 5.500 kn.

Tada vrlo vjerojatno nitko ne bi previše razmišljao o gastarbajsterstvu, posebice jer ono nije uvijek onakvim kakvim nam se ini. Jer Me imurci su uvijek bili vezani uz rodni kraj, ali potraga za boljim životom i ju er i danas, a vjerojatno e to još više biti izraženo sutra, ne trpi previše emocija kad su zarada i što normalniji život u pitanju. anije generacije me imurskih gastrarbajtera odlazile su trbuhom za kruhom na godinu-dvije, a ostale cijeli život, kao ekonomski emigranti. Nakon toga, primjerice, raditi u Austriji tijekom tjedna i biti za vikend kod ku e '90-ih godina bio je gotovo pa trend. Jedno vrijeme, posebice kad je gra evina bila u usponu, toga je bilo manje, ali, otkako je recesija, posljednjih pet godina opet prijeti egzodus ljudi iz rodnog kraja. Jer mladi ljudi žele živjeti, a ne životariti, i sve eš e se ponovno odlu uju za odlazak ne samo u Njema ku ili Austriju, ve i puno dalje, poput Kanade i drugih zemalja. Tako er, mladi koji ne mogu prona i posao esto odlaze raditi na brodove, kruzere na kojima se tako er može zaraditi puno više nego da se ide "raditi uz stru no osposobljavanje". druge strane, životni troškovi u inozemstvu, posebice u velikim gradovima, vrlo su esto nekoliko puta viši nego kod nas, iako

I

R

S

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

se i to promijenilo posljednjih godina zahvaljuju i našem komunalnom standardu koji je puno viši od naših primanja, pa donosi velike troškove života. Ipak, primjerice, najam stana u ve im gradovima kre e se od 500 do 600 eura naviše, a s režijama, putnim troškovima, hranom ta brojka penje se najmanje duplo više. Stoga, ako ste solo gastarbajter, morate se odre i bilo kakvog "društvenog života" kako bi nešto zaradili i došli ku i s ušte evinom.

Naravno, svaka pri a onih koji odu vani nije ista. Netko se bolje sna e, nekome je teže. Ali, ono što isti u svi je injenica da ako se radi pošteno takva je i zarada, za razliku od iskustava koja su imali kod nas. glavnom, svatko mora dobro razmisliti o tome što zapravo želi odlaskom iz Hrvatske posti i u životu.

Ukoliko se želi živjeti "punim plu ima", posebice kad su u pitanju iznadprosje no pla ena zanimanja u našoj zemlji, nije udno da se i dalje rijetko tko odlu uje oti i van. li s ispodprosje nom hr vatskom pla om Njema ka, Austrija ili neka druga zemlja uvijek se ini boljom opcijom, no prije nego se krene u novi životni izazov dobro se mora izra unati i odlu iti je li to baš uvijek tako, bez obzira što novinski naslovi nude " uda od njema ke pla e".

Naime, osim nadobudnog naslova, treba u najmanju ruku pro itati cijeli tekst, odnosno ono što se krije izme u redaka, jer vrište i napisi poput onoga o velikoj pla i zidara u Njema koj zapravo su teška zabluda.

Me utim, i oni koji nisu stru njaci i inženjeri mogu zaraditi prosje nu njema ku pla u od oko 2.000 eura, što je, mora se priznati, puno privla nije nego su to naše me imurske pla e koje su još uvijek etiri-pet puta niže i iznose uglavnom od 2.000 do 4.000 kuna.

U

A

VIJEST(I) TJEDNA

Kako se natjecati za sufinanciranje izrade fasade ili krova Telefoni Me imurske energetske agencije (MENEA d.o.o.) i Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Me imurske županije proteklih dana neprekidno zvone. Otkako je 5. kolovoza objavljen natje aj Me imurske županije za prikupljanje ponuda izi kih osoba za su inanciranje programa “Pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a – Volim Me imurje – Štedimo energiju za 2014. godinu”, žitelji Me imurja iskazali su iznimno velik interes za obnovu obiteljskih ku a uz državni poticaj. Tematski prikaz na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE

Željko Balog napao kriminalce iz redova sunarodnjaka Nakon što su gra ani u Pribislavcu ak najavili organiziranje udruge za zaštitu od u estalih kra a, koje uglavnom ine delinkventni pripadnici romske nacionalne manjine, reagirala je i romska zajednica u toj op ini i sa zbora mještana romskog naselja odaslala poruke u kojima se po prvi put eksplicitno ogra uju od one manjine u svojim redovima koje se bave kriminalom i tako narušavaju životne odnose s ve inskim narodom.

Na organiziranom zboru mještana, koji je sazvao Željko Balog, najviše je bilo rije i o rješavanju problema delinkventnog ponašanja, kako je re eno, petnaest posto stanovnika tog naselja zbog kojih ve ina Roma koja živi s njima proživljava neugodnosti, a da zapravo nisu ništa krivi. Pozvani su i mediji kako bi prenijeli glas u javnost kako zapravo razmišlja ve ina u romskom naselju u Pribislavcu. Prilog donosimo na str. 10.

Dvostruka drama mladi a iz Malog Mihaljevca U nedjelju, 17. kolovoza oko 4.30 sati u akovcu, u Ulici Katarine Zrinskih, mladi a iz Malog Mihaljevca nakon verbalnog sukoba oko razbijene boce izi ki je napao 19godišnjak iz akovca. Potom ga je 20-godišnjak iz akovca odgurnuo, zbog ega je pao na tlo, gdje ga je stolicom u predjelu noge udario 18-godišnjak iz Pribislavca i time mu nanio tešku tjelesnu ozljedu, kako je okvali icirana u Županijskoj bolnici akovec.

Nažalost, tu drama za mladi a iz Malog Mihaljevca nije završila, jer, kako javlja dan za danom rodbina na društvenim mrežama, uslijedio je šok u bolnici, jer se odugovla ilo s operacijom koja kasnije nije bila mogu a, pa je neizvjesna sudbina njegovog ozdravljenja. Cijela tema na str. 8.

22. kolovoza 2014.

ME IMURCI u želji za zaposlenjem, odnosno boljom zaradom, ponovno sv - Nek’ samo ide, tko ima priliko! Doma nema kruha! J…š 2.000 kuna koje ja tu zaradim! Moj sad kona no ima posla u Njema koj.

Bolje je brojiti svaki mjesec 2.000 eura nego ovo naše. - piše jedna naša itateljica na našem on line mediju portalu mnovine.hr i Facebook pro ilu Me imurskih novina kad smo postavili temu novog-starog gastarbajterstva Me imuraca.

Me imurje je prirodno naslonjeno “na Zapad” i emigracija radnika u inozemstvo prakti ki nije ni prestala. Mnogo je i onih koji tjedno odlaze na rad u inozemstvo. Kod ku e su samo vikendom.

To se još više poja alo otkako je olabavjela granica prema EU-u i otkad smo postali njezini gra ani.

Danas se uglavnom opet puno govori i piše o bijegu iz Me imurja i Hrvatske, posebice mladih i obrazovanih, za boljim uvjetima života, odnosno ve om pla om. Nažalost, esto se površno aludira da vani te e samo med i mlijeko. Tako su neki naši nacionalni mediji i ovih dana pomalo senzacionalisti ki iznijeli podatke o visokim pla ama zidara, koje su, primjerice, u bruto iznosima (3.000 eura), samo kako bi se poja ao dojam da se svugdje može puno više zaraditi i bolje živjeti nego kod nas. Istini za volju, u Njema koj ili Austriji više se zara uje, vjerojatno su i uvjeti rada bolji i sigurniji nego kod nas, što isti u mnogi kao veliku vrlinu i motiv za rad vani, ali, s druge strane, rijetko se piše i javno govori o tome kakve su zaista pla e i realni troškovi života u zapadnoeuropskim državama.

Stoga smo pokušali napraviti i dati našim itateljima na uvid što realniji prilog o radu i životu u inozemstvu, u razgovoru s našim ljudima koji su živjeli prije i sada, odnosno što govore njema ka istraživanja o visini pla a u njihovoj zemlji.

U Njema koj se može zaraditi, a radnici su puno zadovoljniji jer ih poslodavac cijeni Posjetili smoAndreju i Igora Hergoti a iz Dunjkovca koji žive u Aspergu, gradi u 20 kn od Stuttgarta, imaju dvoje djece, k eri Lunu od 12 i Jennifer od 18 godina. Andreja nam je rekla: - Moji su roditelji bili u Njema koj i imali

su do prije dvije godine restoran.

Dok sam završila osnovnu školu, s nekih 14 godina, i ja sam otišla živjeti u Njema ku. Tamo sam išla u srednju školu za ugostiteljstvo i usput sam radila u restoranu. Sve do nedugo, kad je tata umro, a i mama je bolesna, pa smo zatvorili restoran. Sad radim u domu za starije kao njegovateljica na pola radnog vremena ili 78 sati i za to dobijem 900 do 950 eura.

Ne isplati mi se raditi puno radno vrijeme, zbog obra una poreza, a tako mogu biti i s djecom. Dok su još roditelji imali restoran, preko tjedna smo mi odvojeno radili, a za vikend smo tako er pomagali u restoranu.

Igor pak nam je ispri ao: - Radim u autoindustriji u irmi koja radi klipove za brodove, automobile... U Njema koj sam od 1992.

Rade se dvije smjene, a zarada ovisi o tome koliko ima smjena, pa dobijem i do 2.500 eura. Ali troškovi su visoki. Imamo iznajmljenu ku u, stanarina je 800 eura, a troškovi režija još 350, tu su auto, osiguranja, škola. Npr. mjese na karta za školu je 35 eura.

Prednost je što ne treba kupovati školske knjige, nego se one dobe besplatno na po etku svake školske godine, a na kraju se vra aju.

Dobro je organiziran prijevoz, tako da u svako doba dana možeš bez razmišljanja i na posao i s posla. Dobro je i to što ako želiš raditi ne možeš biti bez posla. Možeš zaraditi 200 eura više ili manje, ali posao i pla a su sigurni. Me utim, sve je više tendencija da ako ho eš dobro živjeti moraš raditi i po dva posla. Ako živiš s dvoje djece kao mi, može se normalno živjeti, ali se treba paziti kako s novcem i, naravno, šparati. Ne možeš i i jesti po restoranima, ali možeš pristojno živjeti. Evo sad je k i s de kom otputovala u Tunis, a i mi idemo ovaj vikend malo na more.

Našli smo u agenciji aranžman za Selce.Volimo godišnji povesti u Hrvatskoj.

Zdenka Jambrovi iz Železne Gore otišla je raditi u Njema ku prije godinu dana. Radi poslove pomo ne kuharice. Za posao je sa-

Kakv o gas pla a znala preko oglasa na radiju. Prije toga nikad nije radila u inozemstvu. - U Njema ku sam otišla jer u Hrvatskoj nisam imala stalan posao. Pla e su kod nas bile nikakve.

U Njema koj radnika i rad puno više cijene nego kod nas. Kod nas je situacija druga ija. Ako puno radiš, daju ti još više, ali ne cijene tvoj rad i trud. U Hrvatskoj više cijene one koji se ulizuju šefovima.

- rekla je Zdenka Jambrovi . Pla e u Njema koj su de initivno bolje nego one u Hrvatskoj. Da ima priliku, priznala je Jambrovi , ostala bi u Njema koj, ali bi se u mirovini vratila u Hrvatsku jer je život s mirovinom u Njema koj jako težak.

- Tamo su skupi stanovi i visok je standard. - kazala je Jambrovi , i dodala kako je plan najprije tamo zaraditi nešto novca, pa se kasnije vratiti u Hrvatsku.

Bez kvalifikacija najbolje se isplati raditi kao smetlar – pla a viša od 2.000 eura Dobili smo nedavno na uvid analizu pla a koje je objavio jedan list u Njema koj, koja govori da prosje na njema ka neto pla a trenuta no iznosi oko 2.000 eura. To

Profesori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosje ne pla e u iznosu od oko 2.400 eura, sli no kao, primjerice, bolni ki lije nici

NADICA I IVAN KE KEŠ iz Donjeg Kraljevca cijeli su svoj radni vijek prov

Jako je važno gdje radiš, j Od 1970. godine Ivan Ke keš iz Donjeg Kraljevca, Cvjetna 16, radi u Njema koj, a supruga Nadica pridružila mu se od 1971. godine. Na privremeni rad otišli su kao mladi, danas su oboje ve u mirovini, nakon više od etiri desetlje a rada u Njema koj.

Zaposlenje su našli u Goppingenu, blizu Stuttgarta, gdje žive i danas u svojem stanu. Ivan je majstor limar i lako je našao posao, a jedno vrijeme imao je u Njema koj i vlastiti obrt. Nakon gotovo itavoga radnog vijeka provedenog u Njema koj uštedjeli su dovoljno za sigurnu starost i uz to pomažu djeci, a kupili su i još jedan stan u Njema koj kao vlastito ulaganje.

Djeca Danijel i Martina ve su odrasli ljudi, Danijel je inženjer i radi u “Mercedesu”, koji se školovao uz rad u Njema koj i ima svoju obitelj te živi u svojem stanu, a Martina se udala za Nijemca i imaju vlastitu ku u, dok su unuci ve poodrasli, kaže Nadica, dok Ivan ponosno napominje da je ve tri puta djed.

Zamolili smo ih da usporede prošlo i sadašnje vrijeme i kakve su se razlike dogodile u standardu i pla ama, što se posebno odnosi na naše ljude koji odlaze na privremeni rad.

Ivan kaže: - Usporedbe su teške, a svaki je ovjek druga iji i ima druga ije potrebe i navike. Konkretno, jedno od pitanja je gdje se

živi u Njema koj, veliki gradovi, tako, naprimjer, Berlin i Munchen, znatno su skuplji, ali su i pla e više. Mali gradovi su jeftiniji.

Stanovati se može i za 300 i za 1.000 eura, pa je pitanje gdje netko živi i kako. Oni koji žive skromno i ne hodaju po gostionicama i sli no mogu nešto uštedjeti, no oni koji žive lagodno teško e nešto uštedjeti. Pla e se trenutno kre u od 1.500 eura naviše, s time da stru njaci i majstori imaju daleko ve e pla e. Me utim, ono što je važno je to što se posao uvijek na e ako se posao traži. Jako je važno gdje je ovjek zaposlen, jer su velike, pa ak i drasti ne, razlike u pla ama od irme do irme.

22. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

ve eš e idu na rad u inozemstvo, najviše u Austriju i Njema ku

va je prava istina starbajterskim ama i životu - U Njema ku sam otišla jer u Hrvatskoj nisam imala stalan posao. Pla e su kod nas bile nikakve. U Njema koj radnika i rad puno više cijene nego kod nas. Kod nas je situacija druga ija. Ako puno radiš, daju ti još više, ali ne cijene tvoj rad i trud. - kaže kuharica iz Železne Gore

Luna, Andreja i Igor Hergoti zadovoljni su koliko zara uju u Njema koj, ali kažu da su troškovi života visoki pa treba paziti kako se troši uglavnom zna i da takve prosje ne ili nešto iznadprosje ne pla e od 2.000 do 2.500 eura mogu zaraditi oni koji su VSS kadrovi, poput lije nika ili nastavnika, odnosno kadrova koji su kvalificirani za odre eni posao ili pak ih nedostaje, odnosno nitko ne želi raditi taj posao, poput onoga smetlarskog.

Tako er, visokokvalificirani stru njaci s radnim iskustvom u prosjeku zara uju tako er oko 2.500, 3.000 eura neto, ali uvijek treba uzeti u obzir i sve troškove preseljenja i života u drugoj zemlji.

Tako su direktori tvrtki, suci, odnosno, preciznije re eno, predsjednici sudova i diplomirani inže-

njeri strojarstva najbolje pla ena zanimanja u Njema koj. Direktori tvrtki u prosjeku zara uju malo iznad 4.000 eura neto. Predsjednici sudova blizu 3.800 eura neto, a diplomirani inženjeri strojarstva oko 3.000 eura.

Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim proizvodnim djelatnostima. Tako, primjerice, monter-strojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu od preko 2.200 eura. Danas se puno pri a i o odlasku lije nika iz Hrvatske, a u prosjeku bolni ki lije nik u Njema koj zara uje tek oko 2.400 eura, dok, primjerice, lije nik na psihijatriji zara uje znatno više,

više od 3.000 eura. Isto vrijedi i za bolni ke specijaliste koji nedostaju i traženi su na tržištu rada.

Zanimljivo je da su u Njema koj jako dobro pla eni i smetlari.

Njihove pla e u prosjeku iznose preko 2.200 eura. Radi se o teškom i neugodnom poslu i on je zbog toga dobro pla en. S druge strane, ista ice su jako slabo pla ene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih pla ene su rizerke, svega oko 600 eura, ali se o ekuje da njihove prihode nadopunjuju napojnice.

Ono što tako er bode u o i je injenica da su u Njema koj, za razliku od Hrvatske, sli no pla eni bolni ki lije nici i pro esori u školama. Tako pro esori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosje ne pla e u iznosu od oko 2.400 eura. Što se ti e oglašiva ke industrije, primjerice, stru njaci za reklame skoro 3.000 eura. Bageristi i rukovatelji gra evinskim strojevima imaju pla e oko 1.600 eura, a policajci oko 1.700 eura. Jednako kao policajci pla eni su u prosjeku i konobari, ali konobari mogu ra unati na napojnice te time pove ati svoje prihode. Medicinske sestre u prosjeku su slabije pla ene i od konobara i policajaca, oko 1.400

eura u prosjeku, a prodava ice u trgovinama oko 1.200 eura.

S druge strane, životni troškovi u Njema koj u tamošnjim gradovima vrlo su esto nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj.

Samo najam stana (rijetko tko si može priuštiti kredit za svoj stan, jer su cijene nekretnina izuzetno visoke, odnosno vlastita nekretnina uop e nije primarni životni cilj u Njema koj), primjerice, u Munchenu kre e se od 500 do 600 eura naviše, a s režijama, putnim troškovima, hranom ta brojka penje se najmanje duplo više. Stoga, ako ste solo gastarbajter na baušteli, bez nekakvih specijalisti kih kvalifikacije i ne želite dijeliti životni prostor i troškove sa sebi sli nima, sigurno nije lako uštedjeti veliki novac.

Me utim, ono što isti u mnogi koji imaju iskustva s poslodavcima kod nas i vani i kada to uspore uju, posebice u privatnom sektoru, jest to da se puno više cijeni radnik, primjerice, u Njema koj nego kod nas. Sindikata kod nas gotovo pa više nema u privatnom sektoru, dok je vani to potpuno druga ije.

Stoga je i radnik zašti eniji kada je u pitanju izvršavanje ugovora o radu.

Sve se svodi na motiviranost za rad, a ona je kod nas puno manja nego vani, jer su takve i pla e.

Kada bi bile bolje pla e u Me imurju, zasigurno bi puno manje ljudi razmišljalo da ode vani, ali mnogi, posebice manje kvalificirani, o ito su prisiljeni, jer pla e od 1.000 eura za nekvalificirane ili kvalificirane radnike, ali i one s VSS-om, u mnogim djelatnostima kod nas su još uvijek samo san. Zato je mnogima i danas o ito najvažnije da odu tamo gdje se može i zaraditi.

veli u Njema koj

jer su razlike u pla ama drasti ne

Nadica i Ivan Ke keš: - Nije nam žao što smo kao mladi otišli u Njema ku, no i to ima svoju cijenu, djeca su nam ostala živjeti u Njema koj. Imali smo i imamo bolji život nego da smo ostali doma

Iako se kaže da se škole vani ne gledaju, to nije to no, gleda se i znanje i škole, no najviše zna li netko raditi.

Prije nam je bilo znatno teže

s hrvatskim državljanstvom, no sad je mnogo lakše.

Primjetili smo da i u Njema koj pomalo standard pada odre enim grupama ljudi.

Jedno vrijeme Nijemci su zbog ve ih primanja esto odlazili na rad u Švicarsku i Švedsku.

Nama je bilo dobro i ne možemo se požaliti. Danas imam 65 godina i u mirovini sam, s time da mogu ako želim još zara ivati do 400 eura mjese no bez oporezivanja.

Nismo požalili što smo mladi otišli u Njema ku, no i to ima svoju cijenu. Mislili smo da emo se vratiti doma u mirovinu.

No djeca i unuci su nam u Njema koj i tamo smo bliže njima, pa e ku a u Donjem Kraljevcu biti samo naš povremeni dom. - naglašava Ivan.

Nadica Ke keš dodaje da je ovdje skupo kao i u Njema koj, a standard je mnogo manji te daje zanimljivu usporedbu. Bi-

la je u jednoj velikoj poznatoj trgova koj ku i u kupovini u akovcu, a ta ista trgova ka ku a u Njema koj ima barem 20 posto niže cijene nego kod nas.

Hvali i pošten odnos prema njoj. Kaže: - Nismo osjetili da smo stranci u Njema koj.

Radila sam u tvornici gdje su se zbog krize masovno dijelili otkazi. No ja sam ostala, a otkaz su dobile mnoge Njemice.

U odgovoru na pitanje ho e li se jednog dana vratiti, oboje odgovaraju: - Teško, djeca su nam u Njema koj dobro situirana, tamo imamo svoj stan i svoj život.

Dolazit emo u rodni kraj, no nikad se ne zna što život nosi.

MARIJA I IVAN HORVATI , njema ki penzioneri iz Dunjkovca

Nije bilo lako, ali nismo zažalili što smo otišli Marija i Ivan Horvati iz Dunjkovca mirovinu su zaradili u Njema koj, a danas žive na relaciji: Njema ka-Hrvatska (Me imurje). Marija pri a: - Tu sam bila bez posla, a na željeznici je bila mala pla a, gradili smo ku u i bili smo prisiljeni oti i. Bilo je jako teško, ne znaš jezik, ne poznaš zemlju, ali mi smo se ipak dobro uklopili.

Nau eni smo bili na red i rad, pa nam nije bio problem. Moja obitelj je imala osmero djece, i u subotu smo morali pomesti cijelo dvorište, jer su nam rekli da ina e ne budemo nutra spavali. I tako se stvorila navika da sve mora biti lijepo i uredno.

Pa vidite i sad. Moj suprug ima sedamdeset godina, a stalno nšto radi. Na sre u je dobrog zdravlja, pa može. Dok smo došli u Njema ku, oboje smo se zaposlili. Ja sam šivala, pla a je bila, ne smijem se sjetiti, jako mala. Dobivala sam 4 do 5 maraka po satu. Zato je suprug, koji je radio u metalnoj industriji, poslije na CNC mašinama, radio po cijele dane, uvijek po dva posla, jer bila je umjetnost preživjeti. Ja sam radila po 4 sata. Kad smo došli u Njema ku, k i nam je bila stara tri i pol godine i nismo znali kud emo s njom. Gazde su nam pomogle i za po etak je njihova k i uvala našu, a poslije su se toliko sprijateljile da je više nisu dali. Kad sam rodila sina, oboljela sam, pa sam zadnjih dvadeset godina bila doma, jer nisam mogla raditi. No Ivan je radio za nas oboje. Ukupno 42 godine i 5 godina na željeznici, godinu dana u Sloveniji, a 35 godina i 4 mjeseca u Njema koj. Živjeli smo u mjestu Holzerfingen u blizini Stuttgarta, u jednoj starijoj ku i. Ja bih ustala u 5, zakurila, tak da dok je Ivan išao na posao, a djeca u školu, ve je bilo toplo. Ja sam išla zadnja na pol 9. K i je završila za rizerku i radi u jednom jako poznatom salonu, a sin je prvo završio ugostiteljstvo. Tada nije baš za djecu auslendera bilo puno izbora. Mogli su i i u školu gdje su im ponudili mjesto, a ne kamo su htjeli. Ali završio je gimnaziju, doškolovanje mu je platila jedna velika banka u kojoj radi. Ali nije svima bilo tako. Moja sestra radila je u tvornici igra aka Fisher, a šogor u Mercedesu. Oni su imali odli ne pla e, i bilo im je puno lakše. Ipak, uspjeli smo napraviti ku u tu doma, imamo stan u Njema koj, oboje mirovine od kojih se može lijepo živjeti.

Nisu velike, ali... Ja sam radila puno manje, pa imam nešto manju mirovinu od supruga.

A i sad živimo malo tu, malo u Njema koj. A i djeca su se dobro snašla. Zet ima karting klub kod Stuttgarta. Unuk vozi karting od 4 godine, i sad je prvak Njema ke. No, dok

Na slici Marija Horvati , a suprug Ivan kao i obi no i dok nije bio u penziji - radi

su slobodni, cijela obitelj radi i pomaže, jer se jedino tako može zaraditi.

S KOJIM SE ZANIMANJIMA MOŽE NAJLAKŠE ZAPOSLITI U NJEMA KOJ: - mehatroni ar - tehni ki asistent (mehatronika) - strojarski tehni ar (mehatronika) - inženjer mehatronike - elektroni ar automatiziraju e tehnologije - industrijski tehnolog automatiziraju e tehnologije - elektroni ar - elektroni ar automatiziraju e tehnologije za industriju - roboti ari - roboti ari - autonomni sistemi - tehnolog automatiziraju e industrije - inženjer automatiziraju e industrije - elektri ar - elektri ar na gradnji - tehni ar za rasvjetu - tehni ar za elektri na postrojenja - elektroinstalater - vodoinstalater - vodoinstalater za izolaciju - monter gromobrana - tehni ar za grijanje - tehni ar za rashladne sisteme - inženjer za rashladne tehnologije - radnici bez kvalifikacije za vodovod - strojovo a - mašinovo a - nadzor in rastrukture na željeznicama - održavanje in rastrukture na željeznicama - medicinska sestra - medicinska sestra na pedijatriji - no na sestra - medicinska sestra na intenzivnoj njezi - medicinska sestra na kirurgiji - medicinska sestra u ambulanti - anesteziolog - asistent anesteziologa - njegovatelj starijih osoba - njegovatelj bolesne djece - specijalisti za klini ku gerijatriju - specijalisti za onkologiju - specijalisti za endoskopiju - specijalisti za ne rologiju - specijalisti za rehabilitaciju - kirurški tehni ar - asistent za kirurgiju

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. kolovoza 2014.

UMJESTO DA SREDIŠNJA VLAST NAGRA UJE USPJEŠNE, STIŽE KAZNA SKUPŠTINA ME IMURSKE ŽUPANIJE prihvatila prijedloge MDS-a i Laburista da se ne dopusti seljenje Ureda državne uprave iz akovca u Varaždin

Država predlaže njegovo ukidanje, iako je najbolji u zemlji!?

Ured državne uprave u akovcu ocijenjen je najefikasnijim i najracionalnijim te je služio kao model na koji bi na in trebali funkcionirati svi uredi državne uprave u Hrvatskoj, a sada se predlaže njegovo gašenje

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

Veli ina grada kao kriterij vodi metropolizaciji - Veli ina grada kao sjedišta, kako predvi a Nacrt kona nog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, ne može se i ne smije biti jedini kriterij kod odre ivanja ureda državne uprave. Neosporno je da se predlagatelj Zakona vodio upravo tim kriterijem. U tom slu aju govorimo o istom obliku metropolizacije, što nikako nije prihvatljivo te je u suprotnosti s nastojanjima usmjerenima k dekoncentraciji vlasti.

Me imurska županija upravo bi taj kriterij trebala argumentirano braniti, jer je jedinstven upravo za Me imursku županiju. zatražila je Petra Kova i , predsjednica Kluba vije nika Hrvatskih laburista.

Skupština je prihvatila oba prijedloga, i prijedloge vije nika MDS-a i Laburista.

Županijska Skupština održana prošli tjedan ponovno je na dnevnom redu imala to ku kojom se nastoji zaštititi sadašnji položaj i status županije te sprije iti prekrajanje županija i prenošenje centara mo i u Varaždin. Ovaj put Vlada pokušava izmjenama i dopunama zakona urede državne uprave preseliti u Varaždin, a akovcu ostaviti nižu upravnu jedinicu “jedinstveno upravno mjesto Ureda državne uprave”.

Da ironija bude ve a, time bi se u akovcu ukinuo Ured državne uprave koji je ocijenjen naje ikasnijim i najracionalnijim te je služio kao model na koji bi na in trebali funkcionirati svi uredi državne uprave u cijeloj zemlji. Ali nova središta se o ito ne kroje po racionalnim ve po nekim drugim kriterijima.

No na prijedlog dvije skupštinske politi ke stranke, MDS-a i Laburista, koje se pozivaju na Deklaraciju o Me imurju koju je usvojila županijska Skupština, vije nici su sa Skupštine uputili predlaga ima zakona primjedbe na prijedlog zakona, kako bi se uo i glas Me imurske županije, koju na razne na ine pokušavaju s državne razine umanjiti u ovlastima, mimo racionalnih kriterija kao što je e ikasnost

Petra Kova i iz Laburista, kao i elni ljudi MDS-a, snažno se zauzimaju za o uvanje regionalne važnosti Me imurja i akovca

u radu institucije, koje u Me imurskoj županiji dobro, racionalno i e ikasno rade.

- Regionalni ustroj Hrvatske Ustavom po iva na djelovanju županija koje moraju biti jednake - ravnopravne, kao i sve jedinke, u svim svojim aspektima djelovanja. - istaknuli su u svojoj argumentaciji vije nici MDS-a.

I zbog toga u Me imurskoj županiji kao regiji, i u akovcu kao sjedištu regije, moraju biti smještena, kao i u Varaždinu, sva regionalna sjedišta državne vlasti, kako bi se osigurale jednake po etne pozicije za sve. MDS se usprotivio da sjedište Ureda državne uprave za Sjeverozapadnu Hrvatsku bude u Varaždinu, a u ostalim gradovima djelovalo bi “jedinstveno upravno mjesto Ureda državne uprave”.

To je i osnovni cilj ovoga našeg amandmana kojim tražimo da sjedište ostane u akovcu. - odlu ni su MDS-ovi vije nici Željko Pavlic i Zlatko Bacinger, traže i podršku

svih vije nika Skupštine Me imurske županije za svoj amandman.

Me imurska županija usvojila je Deklaraciju o jedinstvenosti Me imurja i regionalnom razvoju, u kojoj se: “Posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje”.

Predloženim Nacrtom Me imurje gubi još jedno regionalno sjedište državnih institucija, i to nakon sjedišta Županijskog suda i nekih drugih institucija, koje su tako er premještene u Varaždin, što nikako nije u duhu Deklaracije.

- Deklaracija je u Skupštini Me imurske županije usvojena jednoglasno, potporom svih politi kih opcija, što je izuzetan politi ki in, pa bi neprihva anje osnovnih zahtjeva iz Deklaracije, a koji su i sadržaj ovoga našeg Prijed-

loga, tuma ili kao ignoriranje sadržaja toga važnog politi kog akta i rada Skupštine Me imurske županije. - podsjetili su MDS-ovci.

Dodali su: - Smatramo da je ovaj prijedlog štetan za Me imursku županiju, jer se njime, po našem mišljenju, narušava jednakost izme u županija i slabi položaj Me imurske županije i Grada akovca kao sjedišta županije.

Stvara se “pet malih Zagreba” Podjelom Hrvatske u pet upravnih jedinica, a ne ja anjem kapaciteta postoje ih uprava po županijama, i u korelaciji sa Zakonom o regionalnom razvoju i Zakonom o podru jima i sjedištima sudova, dobit emo “pet malih Zagreba”, tj. centara, me u kojima je i Varaždin, koji e zbog te svoje nove uloge, zna enja, snage, koncentrirane administracije i politi ke mo i, broja zaposlenih kvalitetnih kadrova... biti u velikoj prednosti

HRT DONIO ODLUKU o formiranju HRT centra Sjeverozapadne Hrvatske

Gdje e biti sjedište: u akovcu ili Varaždinu?

Snimatelji, novinari i drugo osoblje, ako centar bude u akovcu, trebali bi preseliti iz sadašnjega regionalnog studija u Ulici Matice hrvatske u novo sjedište, u sklopu TIC-a u bivšoj akove koj vojarni

- Nadam se da e Uprava HRT-a usvojiti naš prijedlog da novi Centar HRT-a Sjeverozapadne Hrvatske bude u akovcu. Imamo prostorne uvjete za isti i nadamo se da e time slika o našem kraju na javnoj televiziji, koja nije uvijek bila onakva kakvu bismo mi željeli da bude, iako se situacija popravila posljednjih mjeseci, biti bolja. - kazao je medijima župan Matija Posavec nakon što je Uprava HRT-a donijela odluku o formiranju

HRT centra Sjeverozapadne Hrvatske.

Kao što je poznato, ve nekoliko godina unatrag podru je Me imurske i Varaždinske županije pokriva regionalni studio u akovcu, a sada ostaje za vidjeti ho e li se akove ki studio preseliti u centar koji bi trebao biti u sklopu TIC-a u bivšoj akove koj vojarni.

Hrvatska radiotelevizija donijela je odluku o formiranju novog HRT centra koji e do kraja 2014. preuzeti sve

njezine radijske, televizijske i internetske programske funkcije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Bjelovar- akovec-Varaždin). U sastavu tog centra djelovat e i nova regionalna radijska postaja koju HRT prije nije imao - u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Novi HRT centar bit e nadležan za poslovne obaveze i obuhvatit e programske aktivnosti koje su na tom podru ju dosad obavljali TV studiji u Bjelovaru, akovcu i Varaždinu te

dopisništva u Krapini i Virovitici. U akovcu i Varaždinu e se objediniti i racionalizirati funkcije potrebne za poslovno i programsko djelovanje novog centra, a za Bjelovar je raspisan interni natje aj za dopisnike s podru ja Bjelovarsko-bilogorske županije.

S radnicima HRT-a, za ijim e radom time prestati potreba, razmotrit e se mogu nost zaposlenja ili osposobljavanja za rad na drugim poslovima sukladno Zakonu o radu. Sa svih

ispred susjednih županija i gradova.

Petra Kova i , predsjednica Kluba vije nika Hrvatskih laburista - stranke rada, predložila je Skupštini da se to ka dnevnog reda Skupštine na kojoj se raspravljalo u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, a kojim bi se oduzelo sjedište akovcu, uvrsti i kriterij e ikasnosti i kvalitete rada, kao argument za obranu statusa naše županije kojoj se pokušava oduzeti još jedna ovlast.

Ured državne uprave u Me imurskoj županiji ocijenjen je kao naje ikasniji i najracionalniji te je služio kao model na koji na in bi trebali funkcionirati svi uredi državne uprave u cijeloj zemlji. Kad se izostavlja kriterij kvalitete, kažnjava se one koji dobro rade, što posljedi no dovodi do destimulacije kvalitete rada i izostanka kvalitetne jezgre, što je ve i sada nedostatak u kadrovskom sustavu Državne uprave.

navedenih podru ja HRT e nastaviti izvještavati bez zastoja te nastojati još kvalitetnije, brže i e ikasnije izvršavati sve svoje lokalne i regionalne programske obaveze.

Novi centar pridružit e se regionalnoj mreži HRT centara koju ve ine HRT centri Dubrovnik, Knin (Šibenik), Osijek, Pula, Rijeka, Split i Zadar.

Formiranje novog centra dio je sveobuhvatnog programa reorganizacije i razvojnog restrukturiranja HRT-a s ciljem u inkovitijeg poslovanja i kvalitetnijeg izvršavanja zakonskih i ugovornih obaveza HRTa na cjelokupnom podru ju Republike Hrvatske. (ri)

22. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

DEVETA SJEDNICA Gradskog vije a Grada akovca

Gradski vije nici jednoglasno za besplatne udžbenike akove kih osnovnoškolaca Osim obveznih udžbenika, prihva enom odlukom financiraju se i udžbenici za informatiku, za izborne predmete, vjeronauk, strani jezik, a u enicima 5. razreda i Geografski atlas

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Roditelji akove kih osnovnoškolaca mogu odahnuti. Za školsku godinu 2014./2015. udžbenike su osigurali Grad akovec i Me imurska županija u suradnji. Naime, na sjednici Gradskog vije a Grada akovca, koja je održana u etvrtak, 21. kolovoza, dano je zeleno svjetlo za sufinanciranje nabave udžbenika za u enike osnovnih škola s podru ja Grada akovca u školskoj godini 2014./2015. godini. Nakon održanoga Aktualnog sata vije nice i vije nici jednoglasno su dali potporu i donijeli odluku za nabavku udžbenika akove kih osnovnoškolaca, ime e zna ajno rasteretiti ku ni budžet roditelja u enika.

Ovom odlukom izvan snage stavljena je odluka koju je Gradsko vije e donijelo

na sjednici u srpnju, a koja je predvi ala nabavu školskih knjiga prema socijalnom kriteriju. Kako je u obrazloženju odluke rekao gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , ovime se ujedna avaju prava koja imaju u enici na cijelom podru ju Me imurja, zajedni kom nabavom smanjuje se cijena, udžbenike dobivaju sva djeca, a dio cijene sufinancira se iz županijskoga prora una.

Ovaj projekt gradski prora un stajat e do milijun kuna, što je otprilike na razini izdataka koji bi nastali temeljem ranije odluke. Tako er, potrebna sredstva osigurat e se predstoje im rebalansom prora una, no, kako je rekao gradona elnik Kova , uglavnom e se preraspodijeliti nerealizirane stavke, tako da korisnici prora unskih sredstava to ne bi trebali osjetiti.

Odluka podrazumijeva i potpisivanje posebnog spora-

no, nakon predo enja pla enog ra una. U tom slu aju knjige e se od njih otkupiti te e i oni morati potpisati izjavu.

Proširenje istrage DORH-a o poslovanju vrti a?

Odluku o sufinanciranju nabave udžbenika za u enike osnovnih škola s podru ja Grada akovca za nadolaze u školsku godinu vije nici su jednoglasno podržali

zuma izme u Grada i Županije kojim e se urediti me usobne obveze. Kako stoji u odluci, kona ni iznos platit e se u omjeru 2/3 Grad akovec, a 1/3 Me imurska županija. Sve eventualne nejasno e rješavat e nadležne službe u hodu, ali to u enici i roditelji ne smiju osjetiti. Kako je gradona elnik posebno istaknuo, plan je da sve u enike po etkom nastave udžbenici ekaju na školskim klupama.

Gradona elnik Stjepan Kova tom je prigodom istaknuo kako svi imaju razlog za zadovoljstvo: - Svi školarci s podru ja Grada akovca dobit e besplatne udžbenike. Nabava tih knjiga e prema trenutnim maloprodajnim cijenama udž-

benika koštati oko 1.600.000 kuna. U kona nici e to biti vjerujem i nešto manji iznos jer se radi o nabavi ve e koli ine udžbenika, za otprilike 2.400 akove kih osnovnoškolaca, pa e nam vjerojatno biti odobren i odre eni rabat.

Tu još imamo i iznos koji država dodjeljuje za socijalu, u iznosu od 100.000 kuna, i taj dio se ne mijenja. Ovom se odlukom financiraju obvezni udžbenici, zatim udžbenici za in ormatiku, izborne predmete, vjeronauk, strani jezik i Geogra ski atlas u enicima 5. razreda. Grad akovec radi i na tome da se izna u sredstva za nabavku radnih bilježnica onim obiteljima koje to same ne mogu svojim u enicima osigurati.

Udžbenici e biti vlasništvo škola Varaždinske osnovne škole poha a oko etrdeset u enika s podru ja Me imurske županije i Grada akovca. Njima e se tako er osigurati besplatni u enici. Ako su roditelji ve nabavili ili platili knjige uz predo enje ra una, Grad akovec e vratiti upla ena sredstva.

Treba napomenuti da e udžbenici biti vlasništvo škola, a roditelji, odnosno skrbnici prilikom preuzimanja potpisivat e izjavu kojom e se obvezati preuzete knjige nakon završetka školske godine vratiti u upotrebljivom stanju. Tako er, svim roditeljima koji su udžbenike ve ranije kupili, ukoliko žele, vratit e se novac, narav-

Nasjednicijezaiskriloizme u vije nice HDZ-a Sun ane Glavak i gradona elnika Kova a. Gradona elnik, naime, nije odgovorio na njezino pitanje je li upoznat s proširenje istrage USKOK-a u akove kom vrti u. Radi se o slu aju o kojem smo ve pisali i poslovanju iz 2011. i 2012. godine, koje nije prošlo kod državne revizije, a nedavno je, kako neslužbeno doznajemo, DORH od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražio dodatne informacije o mogu im nepravilnostima u radu Gradskog vrti a akovec te dvije godine. Ono što je novo sporno navodno su nepravilnosti oko ispla ivanja pla a i pitanje je li tom prilikom ošte en državni prora un.

Kova je rekao da nema informaciju o proširenju istrage, odnosno da e na ovo pitanje odgovoriti u pisanom obliku, ime Glavak nije bila zadovoljna.

IZ UREDA ŽUPANA ME IMURSKE ŽUPANIJE

Me imurska županija ulaže gotovo 50 milijuna kuna u školstvo u 2014. godini Me imurska županija ve više godina njeguje poseban socijalni aspekt osobito kada su školstvo i obrazovanje u pitanju. Po tom pitanju na ovim se prostorima njeguje odre eni nadstandard u odnosu na ostatak Hrvatske svjesni da je kvalitetno obrazovanje, a posebice po canje onog visokog, klju za daljnji razvoj županije. To je strategija kojom se želi, uz školstvo, podi i i samo gospodarstvo jer ve i broj visoko obrazovanih zna i i ve e pla e, a to u kona nici zna i i bolji standard ljudi.

Besplatni školski udžbenici i prijevoz u enika

Tako Me imurska županija jedina u Hrvatskoj ima potpuno besplatan prijevoz u enika i osnovnih i srednjih škola. Dok u drugim županijama roditelji u enicima su nanciraju prijevoz iznosima od 100 do 200 kuna, u Me imurju je prona en model u kojem su se i prijevoznici, a koji su ina e s podru ja županije, sami odrekli dijela zarade, a u ime djece što je rezul ralo potpuno besplatnim prijevozom.

To je korak koji u prosjeku u ku nim budže ma srednjoškolaca ostavlja na godišnjoj razini u prosjeku 1.500,00 kuna, što je naprimjer vrijednost udžbenika s radnim bilježnicama i ostatkom radnog materijala. No, svjesni teških vre-

mena, prosje no najmanjih pla a u Hrvatskoj, župan Ma ja Posavec je pokrenuo inicija vu kojom bi se roditeljima i djeci osigurali besplatni udžbenici. Naime, nakon pripreme i iznalaženja potencijalnih rješenja dogovoren je model kojim e sve osnovce na podru ju županije prvi dan škole do eka njihov komplet udžbenika na stolu. Vrijednost ovog projekta je oko 6 milijuna kuna, a troškove uz Me imursku županiju snose i op ine i gradovi. Ovime se zaokružuje cjelina koja po prvi put ini gotovo u potpunos osnovno obrazovanje zaista besplatnim.

Iako je postojalo mnogo medijskih špekulacija o razli i m scenarijima, odluka s 9. sjednice Skupš ne Me imurske županije ipak je u kona nici potvrdila županovu inicija vu i model nanciranja.

“Ne bi ni milimetra promijenio jek, a ni jednu odluku u sklopu projekta. To je jedna poruka dizanja standarda u obrazovanju. Ako je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno onda se trebaju osigura uvje , a s druge strane mislim da je uloga poli ke i javnog sektora upravo u pomo i i osiguranju uvjeta kako sve ono o emu govorimo ne bi bilo samo mrtvo slovo na papiru. A sve ovo je dokaz da na tome doista i radimo.Žao mi je da nisu i drugi krenuli u ovakav projekt ili pak Vlada RH, jer mislim da bi sredstva

za to trebala postoja .“ – istaknuo je župan Ma ja Posavec koji je od samog po etka zagovarao ovaj jedinstveni model u Hrvatskoj, kako bi u prvom redu pomogao roditeljima i u enicima, njih oko 9.870 u Me imurju.

Podru ne škole u Me imurju nikako se ne smiju ukidati

S druge strane, Me imurje je jedna od najguš e naseljenih županija u Hrvatskoj, ali broj djece polaznika je, na žalost, u opadanju.

Upravo zato svaki školski objekt ini izniman kapital, posebice u sredini u kojoj obrazovanje postaje jedan od klju nih faktora razvoja.

Tako se zna ajna sredstva ulažu i u održavanje, dogradnju i izgradnju samih školskih objekata, a kroz kapitalne inves cije u škole i školske objekte jekom ljeta uložili ukupno 5,3 milijuna kuna. Školska sportska dvorana u Svetom Jurju na Bregu, dogradnja gimnazije u akovcu, kao i mnoga ulaganja u krovišta, fasade ma nih i podru nih škola pokazuju da je cilj zadrža svaki školski objekt u funkciji, s naglaskom na one podru nih škola.

Naime, u županiji je28 podru nih škola, od kojih je u njih 26 osniva Me imurska županija i upravo su te podru ne škole garant kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa

posebice u malim selima ili onim sredinama gdje je mati na škola udaljena i po nekoliko kilometara.

“Smatramo da se podru ne škole, unato nekim najavama i špekulacijama, nikako ne smiju ukinu jer ipak posljednje desetlje e govorimo o Hrvatskoj kao državi znanja, kvalitetnog kadra i budu eg potencijala dok s druge strane u isto vrijeme ukidamo elemente sustava koji ine njegov temelj.“ – napominje župan Posavec najavljuju i i pojekte koje vidi kao izuzetno bitne u srednjoro noj budu nos Me imurja vezanih uz školstvo, završetak izgradnje dvorane u Orehovici, ali i po etak izgradnje osnovne škole u Pribislavcu ime e se nakon nekoliko godina napokon pokrenu projek kojima se obrazovni standard ovih sredina diže ne jednu sasvim novu razinu.

Stipendiramo studente, poti emo deficitarna zanimanja, imamo organiziran sustav pomaga a u nastavi

Jedan od klju eva plana ja eg i boljeg školstva, ali i gospodarstva, je s pendiranje studenata, te po canje de citarnih zanimanja za koje se izdvaja preko 600.000 kuna na godinu. Time se pokušavausmjeriti pojedince na zanimanja koja e zagaran ra i zapošljavanje po

završetku školovanja, što je danas izuzetno bitno. Naravno visokoškolsko obrazovanje i kadar moraju bi osnov daljnjeg razvoja županije.

No, to u aspektu najnižih prosje nih pla a u Hrvatskoj kao i poljoprivredi orijen ranom stanovništvu nekada ini problem posebice kada je nanciranje školovanja na fakulte ma rije . Upravo zato je osnovana Me imurska zaklada za obrazovanje dr. Vinko Žganec koja pomaže nadarene i uspješne u enike, studente, pomaže postdiploman ma i doktoran ma tena taj na in promovira obrazovanje i nagra uje izvrsnost za vrijeme školovanja. Ne smijemo zaboravi da je sama Zaklada osnovana 2012. godine dok je punim kapacitetom po ela djelova tek 2013. godine kada je dodjeljeno 60.000 kuna pomo i u enicima, studen ma i postdiploman ma s podru ja Me imurja. Inicija vom župana županijski vije nici, kao i lanovi svih mnogih nadzornih odbora i upravnih vije a dijelove svojih naknada upla uju upravo u ovu zakladu, ime e se osigurati sredstva onima koji ne mogu u potpunos samostalno nancira svoje daljnje obrazovanje.

U cjelokupnom projektu kvalitetnog školstva u Me imurju nismo zaboravili ni ni na one, kako ih neki znaju zva marginalizirane skupine, te smo vjerojatno jedinstvenim, a

ako i ne onda smo me u prvima proveli sustav pomaga a/asistenata u nastavi. Me imurska županija zajedno s op inama i gradovima su nanciraju pomaga e/asistente u nastavi djeci s posebnim potrebama ili s poteško ama u razvoju ime ne samo da im olakšavamo odgojno-obrazovni proces nego ih lakše i jednostavnije uklju ujemo u sustav i socijaliziramo što i jeste jedan od klju nih aspekata onog odgojnog dijela procesa. Za te potrebe dodatno se iz prora una izdvaja gotovo 700.000 kuna.

Ovo su samo važniji dijelovi ukupnih izdvajanja za me imursko školstvo u 2014. godini.I iz prora una Me imurske županije je vidljivo da ista iznose preko 49 milijuna kuna te u odnosu na 2013. je evidentno pove anje u tom segmentu od preko 5 milijuna kuna.“ Ovo je pove anje nešto preko 11% u odnosu na prošlogodišnja izdvajanja i na to sam posebno ponosan jer u vrijeme kada svi govore o rezanjima, smanjivanjima mi smo uspjeli pove a ulaganja u ovaj izrazito bitan dio života i funkcioniranja Me imurske županije.

Na ovome sigurno ne emo stati, mnogo je ideja i projekata, a ja sam siguran da e naš naum Me imurja kao županije znanja i obrazovanja u potpunos uspje .“ – zaklju io je Ma ja Posavec.

(PR)

6

Gospodarstvo

VELIKI INTERES PIŠE: ROBERTA RADOVI

Telefoni Me imurske energetske agencije (MENEA d.o.o.) i Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Me imurske županije proteklih dana neprekidno zvone. Otkako je 5. kolovoza objavljen natje aj Me imurske županije za prikupljanje ponuda izi kih osoba za su inanciranje programa “Pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a – Volim Me imurje – Štedimo energiju za 2014. godinu”, žitelji Me imurja iskazali su iznimno velik interes za obnovu obiteljskih ku a uz državni poticaj.

Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost osigurao je su inanciranje u iznosu od oko 160 milijuna kuna te e se se ove godine na energetski u inkovit na in obnoviti brojna zainteresirana ku anstva na podru ju lokalne, podru ne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Županije, gradovi i op ine raspisuju natje aje za subvencije kojima su osigurana bespovratna sredstva za zamjenu vanjske stolarije, toplinsku izolaciju vanjske ovojnice te pove anje energetske u inkovitosti sustava za grijanje i pove anje energetske u inkovitosti sustava prozra ivanja u okviru natje aja za pove anje energetske u inkovitosti te ugradnju solarnih kolektorskih sustava, sustava na biomasu, dizalica topline itd. u okviru natje aja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Potpora za minimalno 16 ku anstava Me imurska županija ovim natje ajem za energetsku u inkovitost su inancirat e obnovu vanjske ovojnice i stolarije, kao i ugradnju sustava za povrat topline otpadnog zaka (rekuperatora) i plinskih kondenzacijskih kotlova u obiteljskim ku ama na podru ju Me imurja u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Ukupna poticajna sredstva energetske u inkovitosti u ku anstvima u okviru ovog natje aja iznose najviše 1.200.000 kuna, pri emu Fond sudjeluje s najviše do 960.000 kuna (80 %), a Županija s najviše do 30.000 kuna (2,5 %).

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

žitelja Me imurja za poticaje energetske u inkovitosti u ku anstvima

Svi žele obnoviti stolariju, krov i fasadu uz državni poticaj!

MENEA i Alen Višnji , suradnik za energetiku u Me imurskoj energetskoj agenciji, zainteresiranim gra anima daju informacije o svim tehni kim detaljima

Korisniku su inanciranja e se prema ovom natje aju dodijeliti iznos su inanciranja od 82,5 %, odnosno do maksimalnog iznosa od 61.875 kuna (s PDV-om) po ku anstvu, od toga Fond do 80 % opravdanih troškova ulaganja, ali ne više od 60.000 kuna (s PDVom) po ku anstvu, a Županija s dodatnih 2,5 % opravdanih troškova ulaganja, ali ne više od 1.875 kuna po ku anstvu (s PDV-om). Su inanciranje e biti dodijeljeno za troškove nabave i ugradnje, za koje je ispostavljena kona na obra unska situacija nabave i ugradnje opreme te izrade energetskog pregleda i energetskog certi ikata nakon datuma objave javnog poziva, ali i uz uvjet provjere Županije po etnih/ zate enih stanja terenskim pregledima. Prihvatljivi troš-

Po informacije možete do i i osobno u Me imursku energetsku agenciju (MENEA) na adresi Josipa bana Jela i a 22 (u krugu bivše vojarne)

kovi bit e oni nastali nakon dana objave zaklju ka o utvr ivanju bodovne liste i odabiru korisnika sredstava.

Ovisno o željenim poticajima i predvi enim nov anim troškovima, u Me imurskoj županiji isti u kako e se otprilike dvadeset ku anstva temeljem ovog natje aja prema natje ajnoj bodovnoj listi odobriti su inanciranje.

Dosad primljeno više od dvadeset prijava Javni natje aj otvoren je do 15. rujna 2014. godine i do tada se mogu dostaviti prijave sa svim potrebnim dokumentima navedenima u natje ajnoj dokumentaciji na adresu Me imurske županije. Prema informacijama iz MŽ-a, gra ani najve i interes iskazuju za prve dvije stavke natje aja, odnosno obnovu stolarije i toplinske izolacije ku a (krov, fasade). Alen Višnji , suradnik za energetiku u Me imurskoj energetskoj agenciji, isti e kako je mali broj upita za stavke pove anje energetske u inkovitosti sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova i pove anja energetske u inkovitosti sustav prozra ivanja ugradnjom ure aja za povrat topline otpadnog zraka.

MENEA je podrška Me imurskoj županiji za sva tehni ka pitanja (040 395 559). Naj eš a pitanja - kaže Višnji - odnose se na broj prijavlje-

Natje aj objavilo i šest jedinica lokalne samouprave Uz ovaj natje aj Me imurske županije sli ne su natje aje za pove anje energetske u inkovitosti objavili Grad Prelog, Dekanovec, Domašinec, Gori an, Mala Subotica i Nedeliš e, koji imaju zasebno regulirane stavke natje aje. Za te objavljene natje aje svi zainteresirani trebaju se javljati direktno na adrese jedinica lokalne samouprave koje su objavile natje aje te ih kontaktirati nih mjera, prihvatljive radove, izvo a e radova i ovlaštene certi ikatore, na in su inanciranja i sl. Svi zainteresirani

za uvjete i provedbu natje aja. Na natje aje jedinica lokalne samouprave mogu se prijaviti svi podnositelji koji imaju prebivalište na administrativnom podru ju tih jedinica, a prema propisanim detaljima natje aja. Na natje aj koji je objavila Me imurska županija mogu se javiti svi zainteresirani žitelji Me imurja uz udovoljavanje drugih propisanih uvjeta natje aja. mogu se prijaviti za jednu, više mjera, ili pak na sve objavljene mjere. Me utim, preporu ljivo je krenuti sljede im redoslije-

dom: toplinska izolacija vanjske ovojnice (krov, vanjski zidovi, strop, pod), zamjena vanjske stolarije i nakon toga energetski e ikasniji sustav za grijanje, hla enje, prozra ivanje objekata. Isto tako, najviše upita stiže uz zbrinjavanje neobvezuju ega ponudbenog troškovnika izvo a a/dobavlja a radova te ponudu energetskog certi ikatora. Direktor Me imurske razvojne agencije Mario Klobu ari isti e kako MENEA osim ovoga aktualnog natje aja ve uspješno provodi i projekt za solarne sustave i sustave za biomasu u sklopu natje aja “Volimo Me imurje – Koristimo obnovljive izvore energije” za 2014. godinu.

Upravni odjel za gospodarske djelatnosti (zgrada Županije, prvi kat, soba br. 42, tel. 040 374 238) daje odgovore na sve administrativne nedoumice. Do dana izlaska ovoga tiskanog izdanja Me imurskih novina zaprimljeno je više od dvadeset ponuda, a kako u Upravnom odjelu za gospodarske djelatnosti kažu, najve i broj prijava o ekuje se posljednji tjedan natje aja (oko 10. rujna), kada e prijave stizati osobno i poštom. Bitno je tako er istaknuti i to kako podnositelj prijave ne može koristiti subvenciju Me imurske županije ukoliko je ve preko natje aja Grada ili op ine na podru ju Me imurske županije ostvario subvenciju za mjere EnU.

Melita Jambrovi , viša stru na suradnica za gospodarstvo, i Barbara Marciuš, voditeljica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti

22. kolovoza 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U SRPNJU NASTAVLJEN trend pada nezaposlenosti u našem kraju

Ni pristigli iz škola nisu pove ali nezaposlenost

7

DEVETI PO REDU Me unarodni vo arski sajam u Donjem Kraljevcu krajem kolovoza

Od 787 novoprijavljenih na Zavod iz redovnog školovanja došlo je 213 osoba, a direktno iz radnog odnosa 401 osoba, ostali iz drugih razloga. Ukupno je krajem srpnja na Zavodu bilo 6.795 nezaposlenih, što je brojka koja nakon negativnih rekorda sada ohrabruje Krajem srpnja u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 6.795 nezaposlenih osoba, što je za devedeset osoba manje nego prethodni mjesec i 1.074 osobe manje nego u srpnju 2013. godine. U ukupnom broju nezaposlenih prevladavaju žene, koje ine 53,8 % ukupne nezaposlenosti, a muškarci 46,2 % nezaposlenih. Udio žena porastao je u odnosu na lipanj (1,2 %) i srpanj 2013. (1 %) godine.

Upravo obrnuto, udio muškaraca smanjen je za 1,2 % u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 1 % naspram srpnju prošle godine.

U odnosu na prethodni mjesec pove an je udio nezaposlenih u dobi do 24 godine, dok je kod starijih od 50 godina (0,4 %) i osoba srednje dobi (0,5 %) evidentirano smanjenje udjela.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom

školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (2.092 ili 30,8 %). Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to s fakultetom i akademijom. Udio nezaposlenih s de icitom obrazovanja (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i svega završenom osnovnom školom) obuhva a 34,8 % od ukupno nezaposlenih osoba.

Promatrano prema dužini ekanja na zaposlenje, u srpnju je na zaposlenje do 1 godine u evidenciji ekalo 52,3 %, odnosno 3.553 nezaposlene osobe. Udio dugotrajno nezaposlenih (više od 12 mjeseci) je 47,7 % , odnosno 3.242 osobe, što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec, a promatraju i srpanj 2013. godine evidentirano je pove anje za 6,6 %.

U srpnju prvi put posao su tražile 1.564 nezaposle-

Na stru nom osposobljavanju 135 osoba Tijekom 2014. godine u mjere aktivne politike putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje novouklju ene su 303 osobe. Novouklju ene osobe obuhva ene su sljede im mjerama: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (135 osoba), obrazovanje (66 osoba), potpore

za zapošljavanje (36 osoba), javni radovi (9 osoba) i potpore za samozapošljavanje (57 osoba). Prema Nacionalnom programu za Rome 29 Roma uklju eno je u javne radove.

Na kraju srpnja 2014. godine bilo je 609 aktivnih korisnika mjera, od ega 307 korisnika iz prethodne godine te 302 korisnika iz teku e godine.

Ako daju - zemi, ako biju - beži T

akozvana energetska u inkovitost zgrada polako postaje izborni konj vladaju ih. Gotovo svaki grad i op ina objavili su natje aje za energetsku u inkovitost zgrada, te pozivaju gra ane koji to žele da se jave na njih.

Država i lokalna zajednica daju bespovratno zna ajan dio potrebnog novca, što je mamac za gra ane. Danas svi govore o energetskoj u inkovitosti zgrada od temelja, prozora i krova, pa i u ka i ima.

R

ije je zapravo o proširenom pilot-projektu Ministarstva zaštite okoliša, kojim e u našem kraju biti obuhva eno samo od stotinu do dvije stotine privatnih objekata, isto toliko obitelji, što e državu stajati oko pet milijuna kuna. Mnogo manje nego bi bilo potrebno, s obzirom na vrijeme i mjesto. Pogotovo ako se zna da energetska obnova zgrada u državnom vlasništvu debelo kasni i što su u inile susjedne zemlje.

Stopa nezaposlenosti 15,3 posto Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju 2014. godine u Me imurskoj županiji bilo je registrirano 38.183 aktivnih osiguranika, što je 621 osoba manje nego u lipnju 2013. godine. Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u lipnju 2014. godine bila je 15,3 %, dok je u lipnju prošle godine stopa bila 16,3 %.

ne osobe, što je pove anje udjela u odnosu na prethodni mjesec (1,4 %) i srpanj 2013. godine (0,8 %).

Tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 787 osoba, a broj ulazaka u evidenciju pove an je u odnosu na lipanj za 39,3 %, dok je u odnosu na srpanj prošle godine evidentirano smanjenje za 27,2 %. Iz redovnog školovanja na Zavod je došlo 213 osoba, a direktno iz radnog odnosa 401 osoba, ostali iz drugih razloga.

Ukupno je tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 877 osoba, što je smanjenje za 6,3 % u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine broj brisanih u porastu za 16,3 %. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 498 osoba, a prema

pokazateljima zaposleno je manje osoba u odnosu na lipanj (13,7 %) i srpanj prošle godine (3,3 %.)

Na temelju radnog odnosa zaposlene su 472 osobe, dok je 26 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.

Zapošljavanje na temelju radnog odnosa naj eš e se realiziralo u sljede im djelatnostima: prera iva ka industrija – 174 osobe, gra evinarstvo – 67 osoba, trgovini – 51 osoba, ugostiteljstvu 46 osoba, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi – 21 osoba.

Zaposlenje na temelju radnog odnosa je pronašlo 220 žena i 252 muškarca.

Kod zaposlenih temeljem drugih poslovnih mogu nosti zabilježen je ve i udio žena: 15 žena i 11 muškaraca.

Temeljem ugovora o radu ve ina osoba zaposlila se na odre eno vrijeme odnosno sezonski – 90,3 % ili 426 zaposlenih osoba.

Nov anu naknadu u srpnju 2014. godine koristilo je 1.558 nezaposlenih osoba ili 22,9 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec za 3,5 % , a u odnosu na srpanj prošle godine za ak 25,8 posto. (BMO)

Detalj s prošlogodišnjega vo arskog sajma u Donjem Kraljevcu

Nove zvijezde sajma: orah, lijeska i kesten Od 29. do 30. kolovoza u Donjem Kraljevcu e se održati Vo arski sajam, specijalizirana manifestacija za vo are, jedina takva u Hrvatskoj. Sajam e biti smješten u sportskoj dvorani Osnovne škole Donji Kraljevec te na otvorenom dijelu, a uz Op inu Donji Kraljevec, koja je organizator, sajam podržavaju Županijska komora akovec, Ministarstvo poljoprivrede i druge institucije.

Rije je o sajmu koji okuplja proizvo a e vo a i logistike za vo arstvo, trgovce i druge poslovne subjekte iz Hrvatske i regije, uz prate e edukativne i turisti ko-gastronomske sadržaje.

Sastavni dio sajamskih doga anja jesu i stru na predavanja o vo arstvu, s osvrtom na položaj hrvatskog vo arstva i ostalih grana poljoprivrede u okviru Europske unije, posebice u pogledu cijene vo a i jake konkurencije. Tematska predavanja održat e stru njaci s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Agronomskog fakulteta iz Novog Sada, Poljoprivrednog

instituta Osijek te Poljoprivredne savjetodavne službe. Kako je taj sajam mjesto okupljanja velikog broja vo ara iz Hrvatske i okolnih zemalja, organizator vjeruje da je mogu e razmjenom iskustava i stvaranjem novih kontakata prona i vrlo kvalitetna rješenja za ovu vo arsku sezonu, pa i idu e. Sajam e biti popra en i drugim doga anjima, kao što su degustacije vina me imurskog vinogorja te gastronomska ponuda autohtonih jela i proizvoda.

Prema rije ima na elnika Op ine Donji Kraljevec Miljenka Horvata, pripreme su u punom jeku i o ekuje se dobar sajam s velikim brojem izlaga a, a bit e i novosti. Dvorana e sigurno biti popunjena izlaga ima, to je ve jasno. (J. Šimunko)

GLOBALNO I LOKALNO

U

kratko, Me imurci su postupili po onoj narodnoj “ako daju - zemi, ako biju - beži” i iskoristit e mogu nost da si poboljšaju životni standard ako to mogu, no to je samo igla u plastu sijena. Mnogo se toga novoga valja iza energetskog brijega. ako stru njaci za energetiku na globalnoj razini upozoravaju da e narednih godina do i do dramati nog pada cijena elektri nih baterija, što e dovesti do energetske revolucije. Gra anima e za koju godinu postati isplativo ugraditi kombinaciju solarne elektrane i baterija, te više ne e trebati elektri nu mrežu, osim kao rezervnu varijantu.

T

T

akozvana to ka preokreta ve se nazire, piše ekološki aktivist Zoran Oštri u svojem tekstu na internetu na tu temu, koji nosi karakteristi an naslov: “Preobrazba energetike: kako miševi mogu ubiti slona”. ko potroša i sami po nu proizvoditi elektri nu energiju za svoje potrebe i skladištiti je, do i e do pada prihoda Elektre. Ve danas ku ni sustav snage 5 kW s baterijama od 12,5 kW stoji kao jedan auto, samo oko 25.000 eura, a sutra bi cijena trebala biti duplo manja.

Ukratko, zbogom dosadašnjem monopolu Elektre ako si sami možemo proizvoditi

A

energiju, a to e dovesti do velikih promjena. Zasad se u državi i Elektri o tome ne razmišlja previše, a trebalo bi. ra ani su ve dobro informirani i ne treba ih uvjeravati koliko je važna energetska u inkovitost zgrada.

Oni gledaju mnogo dalje od sadašnjeg pilot-projekta, jer su u me uvremenu postali ekološki svjesniji. Pravi bi korak bio kad bi se godišnje u našem kraju energetski uredilo nekoliko tisu a zgrada, no tko e to platiti? ko svake godine u našem kraju uredimo samo tisu u ku a i stanova na novi na in, obnova e trajati – e-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

G

A

trdeset godina. Može se to i druga ije re i: punu cijenu skupe energije i pogreške iz prošlosti pla at e najsiromašniji ako ostane po starom, tek toliko da se zna.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAMA mladi a iz Malog Mihaljevca nakon što je teško ozlije en u nedjelju ujutro u akovcu

UKRATKO

Zašto se eka(lo) s operacijom od nedjelje?

Zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda kaznena prijava protiv 18-godišnjeg Pribislav anina, a protiv dvojice mladih akov ana prekršajke

Najbliži zaprimljenog pacijenta izražavaju ogor enje zbog toga jer nije odmah izvršena operacija u akove koj bolnici. Iz bolnice pak ne žele govoriti o cijelom slu aju, ve poru uju: - O klini kom stanju, provedenim dijagnosti kim i terapijskim mjerama te prognozi ishoda lije enja ne možemo govoriti drugim osobama osim pacijentu - Došlo je do prepirke koja je potrajala kroz cijeli grad, da bi eskalirala u ovoj ulici.

Sukob je zapo eo izmjenom uvreda izme u nastradalog i jednog drugog mladi a koji mu je u nekom trenutku zadao udarac šakom i najavio da e mu slomiti nogu. Njegovom napadu pridružila se nakon toga i skupina od 3, 4 njegova prijatelja.Uslijed siline napada mladi je zadobio otvoren prijelom noge. Skupina se potom raspršila, pozvali smo hitnu i do njezina dolaska 10 minuta kasnije ranu tretirali ledom iz svog ka i a. - rekao je našem novinaru jedan od svjedoka nemilog doga aja koji je uznemirio akovec i Me imurje po etkom tjedna, a dogodio se u Ulici Katarine Zrinski u akovcu.

Me utim, nova drama za stradaloga mladi a zapo ela je

u bolnici, jer nije odmah operiran, a operacija zbog komplikacija nije obavljena navodno još ni u etvrtak. O svemu što se doga a putem foruma i društvenih mreža javnost su obavijestili njegovi bližnji koji su nezadovoljni time što se dogodilo nakon zaprimanja mladi a u bolnicu, gdje navodno zbog nedostatka lije nika nije obavljen operativni zahvat.

Službeni upit dali smo ŽB-u akovec, a s obzirom na to da je sanacijski upravitelj dr. Miroslav Horvat na bolovanju, dobili smo odgovor od njegovog zamjenika i bivšeg ravnatelja dr. Dragutina Kopasi a. Iako smo u sli nim slu ajevima dosad dobivali odgovore, Kopasi je ovaj put ostao suzdržan, što samo po sebi govori da cijela situacija nije do kraja jasna.

- U hitnoj službi ŽB-a akovec dana 17. kolovoza ujutro oko 5 sati pregledan je i obra ivan mla i muškarac zbog udaraca u glavu i prijeloma noge, navodno zadobivenih u tu njavi. Radi potrebe opservacije mogu ih ozljeda, potrebe za dodatnom obradom i potrebe za aktivno kirurško lije enje, zadržan je na odjelu kirurgije. Sukladno zakonskoj regulativi, informacije o identitetu pacijenta, njegovom

noge udario 18-godišnjak iz Pribislavca i time mu nanio tešku tjelesnu ozljedu, kako je okvali icirana u Županijskoj bolnici akovec.

Protiv 18-godišnjaka iz Pribislavca podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku za mladež u akovcu, dok e se protiv 19 i 20-godišnjaka podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu, priop ila je PU me imurska.

Ozljeda se zakomplicirala Verbalna sva a mladi a koja je trajala kroz cijeli grad “eksplodirala” je u Ulici Katarine Zrinski u centru akovca

klini kom stanju, provedenim dijagnosti kim i terapijskim mjerama te prognozi ishoda lije enja ne možemo govoriti drugim osobama osim pacijentu. - priop io nam je Kopasi .

Sva a oko razbijene boce!?

Da je rije o teškom slu aju, govori i opsežan rad policije koja se o cijelom slu aju oglasila tek u etvrtak, u kojem stoji da e se protiv 18-godišnjaka iz Pribislavca podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku za mladež u akovcu, dok e se protiv 19

i 20-godišnjaka podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. Razlog za tu njavu prema policijskom izvješ u zaista je prozai an, jer je u pitanju bio sukob zbog razbijene boce.

- Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u nedjelju, 17. kolovoza oko 4.30 sati u akovcu u Ulici Katarine Zrinski mladi a iz Malog Mihaljevca nakon verbalnog sukoba oko razbijene boce izi ki napao 19-godišnjak iz akovca. Potom ga je 20-godišnjak iz akovca odgurnuo, zbog ega je pao na tlo, gdje ga je stolicom u predjelu

POŽAR u Gornjem Koncov aku pokazao veliku solidarnost najbližih susjeda

Obiteljsku ku u pogasili vjedrima za vodu u organiziranom lancu Mlada obitelj ostala bi bez svega da nije bilo brze intervencije susjeda, koji su požar pogasili vjedrima s vodom, koje su organizirani u lanac dovukli iz bunara ispred ku e.

Požar koji je buknuo u srijedu oko 14 sati u obiteljskoj ku i u Gornjem Koncov aku na ku nom broju 22 mogao je u as progutati cijelu ku u. Naime, stara derutna prizemnica je zbog slabijega imovinskog stanja i bez vodovoda, a prvi hidrant udaljen je stotinama metara.

Prema prvim dojmovima, uzrok požara je bio neispravni produžni kabel koji je bio povu en iz kuhinje u predsoblje te završavao skriven ispod trosjeda gdje je služio za privremeno napajanje mašine za pranje rublja i frižidera. Istrošeni kabel zapalio se, a zatim je zapalio i trosjed pod koji je bio podvu en. S trosjeda se vatra proširila na ormar iznad njega te mašinu za pranje rublja.

Požar je ubrzo primijetila mlada doma ica Katarina Škvorc, koja je u tom trenutku bila u kuhinji te probudila svoga nevjen anog supruga Nikolu i njihovo dijete, koji su spavali odmah pokraj u spava oj sobi. S djetetom u naru ju istr ali su iz zapaljene ku e i potražili pomo kod prvih susjeda.

U me uvremenu vatra je ve zahvatila cijelo predsoblje i napunila cijelu ku u gustim crnim dimom, zbog ega je prvopristigli susjed Ivan najprije Ku a u kojoj je izbio požar u Gornjem Koncov aku

Predsoblje je u potpunosti uništeno

otvorio prozore da bi uop e mogao gasiti. Zatim je pomo u pristigle djece napravio živi lanac do bunara. Djeca su izvla ila i dodavala vodu, dok je Ivan po predsoblju gasio vatru polijevanjem.

Požar su s obzirom na korištenu “tehnologiju” gašenja zaustavili vrlo spretno i brzo. ak i prije negoli su stigli dobrovoljni vatrogasci iz Selnice i Svetog Martina na Muri te pripadnici

22. kolovoza 2014.

Prema neslužbenim informacijama, zbog prvotnog odga anja hitne operacije noge mladi a iz Malog Mihaljevca, koji je brutalno pretu en protekli vikend, stanje njegove ozljede se zakompliciralo te nakon traume noge bio je zahvat kasnije nemogu za izvo enje.

- Zbog nedostupnosti lije ni ke ekipe potrebne za hitno izvo enje operacije, ona je isprva odgo ena, uslijed ega je na ozljedi došlo do dodatnih komplikacija koje sada, kada je oslobo en kadar za operaciju, sprje avaju izvo enje samoga operativnog zahvata.

- ogor eno stoji u porukama rodbine na društvenim mrežama. (ri) JVP-a akovec, koji su poduzeli mjere zaštite od ponovnog izbijanja požara.

U me uvremenu je vlasnici ku e Katarini Škvorc pozlilo od proživljenog šoka i spoznaje da je mogla ostati bez doma koji je naslijedila od bake, te je pozvana hitna pomo , iji su djelatnici ubrzo stigli i pružili joj pomo .

Iako je ova mlada nevje ana obitelj nezavidnoga imovinskog stanja pretrpjela dodatni veliki inancijski udarac, može se re i da su imali sre u u nesre i jer vatra nije zahvatila stari strop armiran trstikom, a iznad njega se u potkrovlju nalazi puno stare odje e. Da je požar probio strop, šteta bi bila nemjerljiva. Šteta se sad svodi na izgorjelo predsoblje, perilicu rublja, namještaj u predsoblju te okuženost cijele ku e a om i neprijatnim mirisom dima. (ri)

Bunar iz kojeg su izvla ili vodu za gašenje

Osumnji enom za silovanje odre en pritvor Istražni sudac u Varaždinu odredio je pritvor za osumnji enog Josipa G. iz Preloga (45) u trajanju od mjesec dana zbog sumnji da je uz prijetnju prisilio 31-godišnju ženu na spolni odnos. Oboje su se navodno poznavali otprije, a cijeli doga aj se zbio na jednom akove kom parkiralištu 7. kolovoza. Osumnji eni ina e ne stanuje na prijavljenoj adresi, ve živi posvuda, ponajviše navodno u Oporovcu, ali i akovcu, a ve je imao problema sa zakonom zbog sli nih kaznenih djela.

Oplja kana u pet minuta U utorak, 19. kolovoza Policijska uprava me imurska zaprimila je obavijest ženske osobe iz Štrukovca da joj je ukradena jakna, mobitel i osobni dokumenti. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u nedjelju, 17. kolovoza u vremenu od 3.30 do 3.35 sati u ugostiteljskom objektu u Malom Mihaljevcu, u Ulici Rade Kon ara, nepoznati po initelj iskoristio odsutnost dojaviteljice, te joj iz separea ukrao jaknu u kojoj su se nalazili mobitel i osobni dokumenti. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Voza i suvoza završili u bolnici Zbog pogrešne procjene osobina ceste uslijed alkohola u krvi, 23-godišnjak iz Nedeliš a zajedno sa svojim 21-godišnjim suputnikom u Nedeliš u sletio je s ceste i vozilom udario u drvenobetonsku ogradu dvorišta pokrajnje ku e. Zbog teških ozljeda obojica su preba ena u Županijsku bolnicu, nakon ega je suputnik ipak pušten ku i.

Policija je priop ila: - U srijedu, 20. kolovoza oko 3 sata u Nedeliš u na raskrižju ulica Antuna Gustava Matoša i Žarkovice dogodila se prometna nesre a u kojoj voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 23godišnjak iz Nedeliš a, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,25 g/kg, brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i vidljivosti ceste. Zbog toga je pri skretanju prema kolniku ulice Antuna Gustava Matoša u zanošenju vozilom sišao izvan kolnika te udario u betonsko-drvenu ogradu dvorišta ku e.

Voza i putnik u vozilu, 21-godišnjak iz Nedeliš a, prevezeni su u Županijsku bolnicu akovec, gdje je lije ni kim pregledom utvr eno da su obojica teško ozlije ena. Na daljnjem lije enju zadržan je voza , dok je putnik pušten ku i.

Protiv voza a zbog po injenja kaznenog djela “Izazivanje prometne nesre e u cestovnom prometu” podnijet e se kaznena prijava.

22. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

DVD DONJI VIDOVEC obilježio veliki jubilej

Jedno od najstarijih me imurskih društava proslavilo 130 godina postojanja Ideja o nabavi prvoga vatrogasnog vozila pokrenuta je 1967. godine, tri godine kasnije kupljen je agregat, dok je 1982. godine nabavljena autocisterna. Novo kombi vozilo kupljeno je 1989. godine

PIŠE: ALEN FUŠ

Daleke 1884. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Vidovec. U subotu, 12. srpnja bilo je izuzetno sve ano jer su vatrogasci tog mjesta slavili 130 godina postojanja. Program je zapo eo mimohodom uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava od Vatrogasnog doma do Doma kulture, gdje je ispod šatora održana sve ana sjednica koju

je vodila Monika Cenko. Ovo društvo danas u svojim redovima okuplja 34 dobrovoljca.

Prvi predsjednik Stjepan Domini O dugogodišnjoj povijesti društva govorio je predsjednik Alojzije Zvonar. Rekao je kako su vatrogasci najstarije društvo u mjestu. Govore i o ljudstvu i elništvu društva, pobrojao je sve ljude koji su vodili društvo, no svakako treba spomenuti one koji su pokrenuli rad. Prvi

predsjednik bio je Stjepan Domini , Antun Piska bio je tajnik, Ivan Mravlek blagajnik i Andrija Hunjadi zapovjednik. Ideja o nabavi prvoga vatrogasnog vozila pokrenuta je 1967. godine, tri godine kasnije kupljen je agregat, dok je 1982. godine nabavljena autocisterna. Novo kombi vozilo kupljeno je 1989. godine. Zvonar je pohvalio mlade koji su se zadnjih nekoliko godina uklju ili u rad i preuzeli odgovorne funkcije. Zahavlio je Op ini Donji Vidovec i na elniku Josipu Grivcu na svekolikoj pomo i i podršci u radu te zastavi koju im je osobno poklonio op inski na elnik.

Vatrogasci su duša mjesta Pokrovitelj ovoga vrijednog jubileja bio je me imurski žu-

Mimohod ulicama Donjeg Vidovca

pan Matija Posavec, koji je naglasio da su donjovidovski vatrogasci duša mjesta te da su u Me imurju na njih, kao na jednu od najstarijih udruga, itekako ponosni. U ime Hrvatske vatrogasne zajednice slavljenicima je estitao Ivan Krišto i . Kazao je kako su u ovom društvom ži-

vjele i radile brojne generacije.

- Unato usponima i padovima, društvo svakim danom napreduje u broj anosti i opremljenosti. - rekao je Krišto i . Ispred Vatrogasne zajednice Me imurske županije Andres Lisjak zahvalio je svim lanovima što tako dugo uvaju vatrogasnu

Nagra eni

JEDINST VENA PRILIKA!

ZA KUPNJU STANOVA KOJI SU GRA ENI PO NAJSUVREMENIJOJ TEHNOLOGIJI I S NAJKVALITETNIJIM MATERIJALIMA

tradiciju. Iskazao je i divljenje što su mladi ljudi preuzeli društvo i vode ga u dobrom smjeru.

Na elnik Grivec posebno je ponosan na DVD Donji Vidovec. Zahvaljujem vam što ste u svakom trenutku spremni pomo i onima kojim to zatreba. Hvala vam što obavljate ovu plemenitu zada u. Hvala i županu Matiji Posavcu što je bez razmišljanja prihvatio pokroviteljstvo. – rekao je Grivec. Od estitara valja još spomenuti Vladimira Žini a, koji se obratio ispred VZP-a donjome imurskih op ina, i predsjednika Op inskog vije a Marinka mrleca.

Hrvatska vatrogasna zajednica DVD-u Donji Vidovec uru ila Povelju ure Deželi a Uslijedila je podjela odlikovanja i priznanja kojima su nagra eni brojni lanovi društva. DVD-u Donji Vidovec od strane HVZ-a uru ena je Povelja ure Deželi a, dok je VZMŽ Društvo nagradio priznanjem za 130 godina rada.

Svima koji pomažu njihov rad slavljenici su zahvalili zahvalnicama. Obol programu dali su tamburaši i folkloraši KUD-a Donji Vidovec. Druženje vatrogasaca i njihovih gostiju nastavljeno je uz svirku Oaza benda.

ENERGETSKI RAZRED A

Cijena samo u pretprodaji

1.130 eura/m2.

PROJEKTIRAMO I GRADIMO STANOVE PO VAŠOJ ŽELJI Želite kupi veli inu (kvadraturu) stana prema Vašim željama i mogu nos ma?

Kralja Tomislava 32, akovec 040/396-584 040/396-585 098/242-330 099/3242-330

Zajedno s Vama na starom Sajmištu u akovcu projek ramo stanove vrhunske kvalitete – energetski razred A. Završetak gradnje stanova predvi en je za kraj 2015. godine.

Za sve informacije kontak rajte 040/396-584, 098/242-330 ili na e-mail: antunjan@gmail.com

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. kolovoza 2014.

ŽELJKO BALOG na zboru mještana u romskom naselju Pribislavec najavio zaokret kad je u pitanju odnos prema “svojima” koji se bave kriminalom

Desetak kriminalnih obitelji iz naselja stvara pogrešnu sliku o ve ini Roma

AKOVEC

Gradona elnik zahvalio fra Belobrajdi u Fra Stanko Belobrajdi protekli tjedan završio je svoje službovanje na mjestu gvardijana Franjeva kog samostana u akovcu te vo enje Župe sv. Nikole biskupa.

Iako je imenovan župnim vikarom u drugoj akove koj župi, onoj Sv. Antuna Padovanskog, njegov odlazak iz samostana bio je prilika da mu se zahvali za sve ono što je u inio za župljane, ali i sam akovec.

To je, naravno, u ime žitelja akovca u inio gradona elnik Stjepan Kova .

Uru uju i mu prigodan poklon, rekao je da je fra Stanko tijekom svog mandata mnogo u inio kako za vjerski i društveni život grada, tako i za obnovu samostana i crkve sv. Nikole biskupa.

- Dobro je to što ipak ostaje na gradskom podru ju, jer još mnogo toga može u initi za boljitak akovca i njegovih žitelja. - rekao je me u ostalim gradona elnik Kova . Razgovoru se priklju io i novi gvardijan i župnik Župe sv. Nikole biskupa, fra Željko Železnjak.

MURSKO SREDIŠ E

Besplatne radne bilježnice za djecu hrvatskih branitelja Iz Ureda grodona elnika Murskog Središ a obavještavaju da e djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida te djeci poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata inancirati kupnju radnih bilježnica potrebnih za u enike osnovne škole.

- S obzirom na to da su navedene kategorije djece dosad imale besplatne radne bilježnice za osnovne škole, ali isto pravo im je ove godine, naža-

lost, ukinuto, Grad Mursko Središ e na na in inanciranja kupnje radnih bilježnica želi pomo i u ovo krizno vrijeme.

Svi roditelji djece koja po navedenim kriterijima ostvaruju pravo na kupnju radnih bilježnica trebaju u Gradsku upravu (Ured Grada) dostaviti odgovaraju u službenu dokumentaciju kojom dokazuju svoj status radi daljnjeg provo enja kupnje radnih bilježnica, poru uju iz Grada.

DONJA DUBRAVA

Dani dobravskog ljuka 31. kolovoza Organizacijski odbor manifestacije 8. Dana dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje održao je sastanak vezano uz organizaciju iste.

Dogovoreno je da e se manifestacija ove godine održati u nedjelju, 31. kolovoza u dvorištu Doma kulture “Zalan” u Donjoj Dubravi. Otvorenje bi bilo u 11.30 sati, a predavanje o ljekovitostima i nutritivnim svojstvima luka u 15 sati, uz novost da e se ove godine predstaviti udruga gost izlaga a. Organizator manifestacije je Op ina i op inske udruge: UHVDR-a, Udruga

žena, Udruga umirovljenika, KUD “Selja ka sloga”, Crveni križ i Puha ki orkestar, a suorganizator Udruga “Duga” akovec. Izlaganje na manifestaciji je besplatno, a krajnji rok prijave je 27. kolovoza 2014. godine u prostorijama Op ine, na op inski e-mail ili mob. 098 971 5317 (Josip Sabol). Sastanku su se odazvale sve udruge, pa je svaka od njih dobila odre eni zadatak u organizaciji manifestacije. Ista je i ove godine kandidirana za su inanciranje od strane Ministarstva poljoprivrede te Me imurske županije. (alf)

- U naselju u kojemu živi oko devetsto Roma živi i desetak obitelji iji su lanovi glavni krivci za nastalu situaciju, u kojoj se cjelokupna romska zajednica okrivljuje za po injenje mnogih kaznenih djela, što ne odgovara istini. - kazao je na skupu najeksponiraniji politi ki predstavnik romske nacionalne manjine iz Pribislavca Željko Balog

Nakon što su gra ani u Pribislavcu ak najavili organiziranje udruge za zaštitu od u estalih kra a, koje uglavnom ine delikventni pripadnici romske nacionalne manjine, reagirala je i romska zajednica u toj op ini i sa zbora mještana romskog naselja odaslala poruke u kojima se po prvi put eksplicitno ogra uju od one manjine u svojim redovima koje se bave kriminalom i tako narušavaju životne odnose s ve inskim narodom.

Na organiziranom zboru mještana najviše je bilo rije i o rješavanju problema delinkventnog ponašanja, kako je re eno, petnaest posto stanovnika tog naselja zbog kojih ve ina Roma koja živi s njima proživljava neugodnosti, a da zapravo nisu ništa krivi. Pozvani su i mediji kako bi prenijeli glas u javnost kako zapravo razmišlja ve ina u romskom naselju u Pribislavcu.

- Cilj ovog skupa i dolaska medija je da se široj javnosti prenesu informacije o tomu kako u Pribislavcu, naselju u kojem živi oko devetsto Roma, živi i desetak obitelji iji su lanovi glavni krivci za nastalu situaciju, u kojoj se cjelokupna romska zajednica okrivljuje za po injenje mnogih kaznenih djela, što ne odgovara istini. - kazao je odmah najeksponiraniji politi ki predstavnik romske nacionalne manjine iz Pribislavca Željko Balog.

Ne možemo sami utjecati na ponašanje manjine koja se bavi kriminalom Odmah je kazao i sljede e: - injenica je da imamo podatke, gdje znamo imenom i prezimenom sve o obiteljima koje zanemaruju svoju djecu i tu istu djecu zapravo poti u na kriminal.

U svakom romskom naselju, pa tako i ovom u Pribislavcu, postoji najmanje 15 posto stanovništva o kojemu bi se trebale 'pozabaviti' mjerodavne institucije ove države, od Centra za socijalnu

- Ve ina Roma više ne želi samo šutjeti, ve djelovati, kako bi vratila povjerenje svojih susjeda. - poru io je Balog

skrb do policije i pravosu a.

Tu mislim, naravno, i na neodgovorne roditelje koji u ve ini slu ajeva sjede besposleno kod ku e jer su ionako bez nekakvih obaveza, dok njihova maloljetna djeca snimaju terene za kasnije kra e i ski u se po mjesnim i gradskim ulicama. Nažalost, mnoge se te institucije od svega ogra uju ili prebacuju lopticu jedni na druge, a mi kao romska zajednica - smatra Balog - unutar naše sredine tešku utje emo na njihovo ponašanje jer je ta 'glasna manjina' nadvladala 'tihu ve inu' koja zapravo želi normalan i miran suživot s Hrvatima.

PREDSTAVNIK POLICIJE na skupu

Osamdeset posto nedjela u Op ini djelo je delinkventnih Roma Osim mještana, od mjerodavnih službi institucija u Me imurskoj županiji skupu se odazvao još samo predstavnik policije Radovan Ga al, zamjenik na elnika PP-a akovec.

Ga al je kazao kako se na podru ju Op ine Pribislavec ne bilježi porast kaznenih i prekršajnih djela, no da su ak u 80 posto otkrivenih i riješe-

NE DOGA A SE SVAKI dan da vam predsjednik Gradskog vije a donese alat

Dobili vrtni alat da ne moljakaju susjede Mario Rašperger i Željko Bujani , stanari stambene jedinice inkluzije u akove koj ulici A. G. Matoša, trude se što samostalnije živjeti te svojim aktivnostima sebi poboljšati životne uvjete. U dvorištu ku e u kojoj žive prije tri godine po eli su ure ivati vrt, a alat

potreban za ure enje vrta posu ivali su od susjeda.

Po etkom srpnja obratili su se Gradskoj upravi sa zamolbom za kupnjom potrebnog alata, kako više ne bi morali alat moljakati i posu ivati od susjeda. Njihovoj zamolbi je udovoljeno, a traženi alat im

je osobno donio Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a akovca.

Uru uju i im donaciju, istaknuo je da mu je drago što se trude sami poboljšati svoje uvjete života, te što svojim radom, osim što sami proizvode hranu, uljepšavaju i okoliš. - U

Balog je tako er na zboru u Pribislavcu obe ao da e "tiha ve ina" poduzeti sve što je u njihovoj mo i da tomu stane na kraj. Više jednostavno ne mogu podnijeti to da im kriminalci u njihovom naselju krnje ugled i stvaraju nepotrebne probleme. Ne žele više prihva ati to da ih se gleda kroz prizmu beskorisnosti, odnosno samo kao po initelje kaznenih djela.

- Mi se - isti e Balog - svakodnevno unutar romskog naselja sukobljavamo s tim kriminalcima koji remete red i mir, kako u samom naselju, tako i po mjesnim trgovinama i ka i ima u Pribislavcu, ali i šire. Smatram da teku

takvim aktivnostima uvijek ete imati podršku Grada. rekao je, izme u ostalog, Jurica Horvat.

Uz Marija i Željka, na uru ivanju donacije bile su i koordinatorica u stanovanju Suzana Džemoska te volonterka Štefanija Matotek. (BMO)

nih kaznenih djela na podru ju Op ine u nekoliko proteklih godina po initelji upravo Romi.

Isto tako pozvao je Rome da prihvate ovu inicijativu o promjeni ponašanja, jer je dobra i zapravo je jedini pravac koji vodi na pravi put. No - istaknuo je Ga al - ne promijeni li se odgoj i odnos prema djeci, ništa se ne e promijeniti.

posljednje minute u kojima se može riješiti, uz pomo prije svega Me imurske županije i svih ranije navedenih institucija, ovo goru e pitanje.

Seoske straže ne e biti potrebne, Romi žele svoje "komunalne redare" Kako je re eno ovom prilikom, ve ina Roma više ne želi samo šutjeti, ve djelovati, kako bi vratila povjerenje svojih susjeda. No, isto tako kaže da mještani Pribislavca ne trebaju formirati nikakve udruge i seoske straže. - Kada sam nedavno spomenuo da e se Romi 'dignuti na noge', nisam mislio na podizanje nikakve revolucije, kako se to možda u nekim medijima interpretiralo, ve sam želio samo re i da mi Romi imamo adekvatno rješenje, a to su komunalni redari iz naše romske zajednice koji poznaju tu djecu koja kradu, a poznaju i starije po initelje kaznenih djela.

Oni bi zasigurno bili puno uspješniji u smanjenju i sprje avanju kaznenih djela nego bilo koja seoska straža, ije formiranje u ovim trenucima može biti samo dolijevanje ulja na vatru, odnosno, ne daj Bože, dovesti do nekakvih neželjenih sukoba.

Zamjenik op inske na elnice svojim sunarodnjacima poru io je s ovog skupa: - Od danas sam drugi Željko Balog, a i vi morate biti drugi ljudi. Ho e li to zaista biti tako, ostaje za vidjeti. (ri, foto: so)

22. kolovoza 2014.

ŽUPAN POSAVEC u službenom posjetu Op ini Nedeliš e

“Zatoplili” odnosi Op ine i Županije Nakon što se požalio da nije mogao govoriti na sve anoj sjednici, pa je samostalno uzeo rije , odnosno na prozivanja koja traju ve neko vrijeme na tamošnjem Op inskom vije u, župan Matija Posavec ovaj tjedan bio je u službenom posjetu najve oj op ini u Me imurskoj županiji, Op ini Nedeliš e, što zna i da su odnosi ipak malo "zatoplili". O ito su obje strane uvidjele da se prozivkama ne može riješiti ništa. Na poziv na elnika Darka Danije župan se ovaj put osobno upoznao sa svim detaljima mnogobrojnih projekata koji se provode ili su u planu izvo enja u sljede ih godinu dana.

Asfaltiranje prometnica kod sportskog parka Trate, rekonstrukcija mrtva nice groblja u Nedeliš u, rekonstrukcija Doma zdravlja i apoteke u Macincu, Dom kulture u Macincu, kao i u Trnovcu, dogradnja zgrade DVD-a Slakovec projekti su u vrijednosti od skoro 3 milijuna kuna, a koji se polako, u potpunosti kako je planirano, privode kraju.

- Ovo su projekti koji su skoro gotovi i zahvaljujem Me imurskoj županiji na svoj pomo i, a posebice na sredstvima za Dom kulture u Macincu, ime se pokazalo da župan drži do svog obe anja. No, dosta je toga pred nama, imamo nekolicinu kapitalnih projekata vrijednosti nekoliko desetaka milijuna kuna i svjestan sam da se bez adekvatne podrške Županije ne e mo i puno toga napraviti. - izjavio je na sastanku na elnik Darko

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dania. Izgradnja sportskorekreacijskog parka Trate, sanacija prometnica u okviru projekta Aglomeracije akovec, izgradnja nove osnovne škole, kao i centra kulture, javna rasvjeta, dogradnja dje jeg vrti a i izgradnja pješa ko-biciklisti kih staza - sve su to projekti za koje su pripremljene sve potrebne dozvole ili su pred isho enjem, ali teška inancijska situacija i gospodarsko stanje ne ulijevaju previše nade i u brzinu realizacije istih.

- Nova osnovna škola, kao i centar kulture u sklopu kojeg e Nedeliš e dobiti svoj trg, postaje strateški projekti za Županiju i tu nema dvojbe. Dužnost je Županije i mene kao župana izna i rješenja kojima e ovakvi projekti dobiti zeleno svjetlo i u Zagrebu, ali jednako tako Op ina i na elnik moraju samostalno vršiti pritisak prema resornim ministarstvima traže i ono što im realno i pripada. Županija e Nedeliš u pomo i kada je centar kulture u pitanju inanciranjem potrebne studije izvodljivosti, kao i time da e REDEA kao županijska razvojna agencija napraviti sve potrebno da ovako kvalitetne i društveno korisne projekte im prije realiziramo, kroz državna sredstva ili kroz fondove Europske unije. - naglasio je župan Posavec, napomenuvši da projekt nove osnovne škole ima de initivan prioritet.

Kako je istaknuto, projektna dokumentacija škole je u izradi te se traže izvori inanciranja. (ri)

OP INSKI NA ELNIK NEDELIŠ A Darko Dania o rekonstrukciji mrtva nice

Pokojnici i njihovi najbliži dobivaju dostojan objekt za posljednji ispra aj Asfaltiraju se dvije prometnice uz stadion Zahvaljuju i sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, osim radova na mrtva nici, u Nedeliš u traju i radovi na asfaltiranju dviju prometnica sa stazama uz novi stadion na SRC-u Trate.

- Op ina je prema Ministarstvu aplicirala projekt asfaltiranja dviju prometnica sa stazama ukupne vrijednosti oko 1,2 milijuna kuna. Radi se o ukupno 3 tisu e kvadrata ceste i 600 kvadrata staza. Naravno, nismo dobili sve, ali zahvaljujemo i na dobivenih 416 tisu a kuna. - naglasio je na elnik.

Iako su ovi radovi samostalni projekt, time ujedno završava i prva faza izgradnje stadiona. Prema rije ima na elnika, ide se dalje pa je u pripremi plan izgradnje nadstrešnice s kojom se tako er kre e prema fondovima.

Na elnik Dania na gradilištu mrtva nice u Nedeliš u, koja se u potpunosti obnavlja kako bi bila dostojan objekt za posljednji ispra aj

S op inskim na elnikom Darkom Daniom porazgovarali smo o aktualnostima iz Op ine Nedeliš e. Naime, iako su ljetni mjeseci, u Nedeliš u je vrlo živo kad su u pitanju investicijska ulaganja, što nije udno jer ipak je sada najbolje vrijeme da se odrade gra evinski radovi.

Tako su prije mjesec dana zapo eli radovi na obnovi mrtva nice i izgradnji pripadaju e nadstrešnice u Nedeliš u.

Sada pak se polako ve naziru prve konture dogra enog objekta koji bi trebao biti u funkciji sredinom idu eg mjeseca.

- Postoje a mrtva nica u Nedeliš u, koja pokriva šest op inskih naselja, a njome se služe stanovnici Op ine Stra-

honinec, zbog svoje dotrajalosti tražila je nužnu obnovu.

- pojasnio je razloge nove investicije u Op ini na elnik Darko Dania, koji je tako er rekao: - Prema planu i projektu, vrijednom oko 1,3 milijuna kuna, radi se o potpunoj rekonstrukciji postoje eg objekta. Zna i obnovit e se vanjska fasada, izmijeniti krovište, stolarija, potpuno urediti unutrašnjost postoje eg objekta i izmijeniti sve instalacije. - kaže Dania.

Kako groblje koriste i stanovnici Strahoninca, o ekuje i njihovu participaciju u troškovima od 20 posto. Op inski na elnik dodaje: - Radi se i nadstrešnica koja je zaista potrebna jer štiti i od sunca, kiše, vjetra i snijega.

Planirano je da njen krov bude od lima koji e ispod biti obložen arišem. Iako to drvo i nije tako jeftino - naglasio je - ipak je najprikladnije za groblje.

Naime, s godinama dobiva onu inu patinu dostojanstva, odnosno boju karakteristi nu za posljednja po ivališta.

Ina e, za vrijeme trajanja radova na postoje oj mrtva nici za potrebe organizacije sahrane umrlih osoba s podru ja Op ine Nedeliš e, odnosno za naselja Dunjkovec, Nedeliš e, G. Kuršanec, Puš ine, Pretetinec, Slakovec i Strahoninec, osiguran je prostor jedne odarnice na groblju u Nedeliš u. Gra ani tako er mogu koristiti i prostore mrtva nica na groblju u Gornjem Hraš anu i akovcu, u slu aju

polaganja na odar više umrlih osoba. Isto tako, s akove kom Županijskom bolnicom dogovoreno je 24-satno dežurstvo kako bi se omogu ilo korištenje rashladnih komora i gdje bi pokojnici ekali vrijeme pokopa. (Vlasta Vugrinec)

BELICA

lanovi DVD-a Belica obnovili staru špricu Po završetku sastanka župan je zajedno s na elnikom, kao i zamjenicima na elnika Ivankom Novak i Željkom Kacunom, te predsjednikom Odbora za gospodarstvo i vije nikom Op inskog vije a Nedeliš a Vitomirom Kiri em, obišao neke od navedenih projekata i trenutno aktivnih gradilišta

Kolodvorska 4, 40329 Kotoriba, tel/fax: 040 682 430, mob: 099 453 64 44, E-mail: neven@siladi.hr, web: www.siladi.hr

lanovi DVD-a Belica obnovili su staru špricu i postavili je uz Spomenik krumpiru kod Društvenog doma. Šprica i Spomenik krumpiru ujedno su prvi eksponati ekoetnoparka uz beli ku crkvu i nekadašnji dvorac Inkey u Belici, kojeg više nema i na kojem je mjestu danas društveni dom.

Stara šprica ima preko stotinu godina, nastala je 1908. godine, što se vidi po originalnom broju na njoj, još u austrougarskim vremenima.

Fotografiranje uz staru špricu iz 1908. godine

Po najpovoljnijim uvjetima vršimo ugovaranje

PROIZVODNJE ULJANE REPICE sjetva jesen 2014.

Beskamatno kreditiranje cjelokupne proizvodnje.

Sve zainteresirane osobe neka se jave na gore navedeni naslov.

Radovi na ku ic

Nakon obnove vatrogasci su je postavili uz Spomenik krumpiru u Belici ,a da bi je zaštitili od nevremena, izgradili su dobrovoljnim radom i malu izlaga ku ku-

icu za smještaj šprice. Ku ica je pokrivena originalnim crijepom koji je proizveden u beli koj ciglani, što piše i na crijepu koji je danas raritet.

Sredstva za ku icu osigurana su uz pomo Op ine Belice. Na elnik Zvonimir Taradi napominje da je to po etak stvaranja ekoetnoparka u Belici. (JŠ, foto Z. Vrzan)

12

Kroz Međimurje

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VESELI KOLOVOZ DILJEM ME IMURJA DANI TURIZMA u Sv. Martinu na Muri

Iznenadio rani posjet svetog Martina Središnja proslava Dana turizma Op ine Sv. Martin na Muri održana je prošlu nedjelju, 17. kolovoza. Iz Marofa je krenula Povorka starih obi aja i zanata, koja je prošla centrom Martina, a nakon toga slijedio je bogat kulturno-zabavni program na igralištu NK-a Polet.

Tradicionalna misa na otvorenom bila je održana u prijepodnevnim satima kod župnog dvora, a poslijepodne su posjetitelji mogli vidjeti povorku u kojoj su se predstavili mještani Martina i okolnih naselja.

Martinom su se provozali vatrogasci, motoristi, oldtajmeri, stari Rimljani, lovci, trsti ori i mnogi drugi.

Neizostavni dio doga anja bile su i martinske mažo-

Povorka starih zanata nije mogla pro i bez tradicionalnih me imurskih narodnih nošnji

U Jurov aku u subotu puštanje u pogon klopoteca Sveti Martin ipak nije stigao prerano, jer je ovaj put najavio po etak berbe grož a

retkinje koje su stajale na elu kolone. Cijeli program

Lovci iz Svetog Martina ispalili su po asni plotun

vodili su, ve nekoliko godina zaredom, Davor Dretar - Drele i Eržika Ko ila, koji su svojim vicevima i pošalicama na ra un politi ara izmamili osmjehe na licima gledatelja. Njima se na po etku programa pridružio na elnik Sv. Martina na Muri, koji je pozdravio posjetitelje s nekoliko rije i. Mnoge je iznenadio rani posjet svetog Martina, u kojeg je bio maskiran Drago Ko ila.

Sveti Martin pridružio se voditeljima na bini i najavio Martinje u studenome.

Nakon povorke druženje se preselilo na igralište

NK-a Polet. Tamo su posjetitelje svojim nastupom po astile mažoretkinje iz Sv. Martina na Muri te poznati gimnazijski zbor Josipa Slavenskog iz akovca, zbor koji je sudjelovao u poznatom šou “Do posljednjeg zbora”!

Posjetitelje pod šatorom je poslije do dugo u no zabavljala grupa Casino. U subotu, 23. kolovoza predvi en je zadnji dan Dana turizma u Op ini Sv. Martin na Muri. Taj dan postavit e se se klopotec i održati kulturnoumjetni ki program kod vinogradarske obitelji Haži iz Jurov aka. (Sanja Heric)

U sklopu završnice Dana turizma Op ine Sveti Martin na Muri sada ve tradicionalno, drugu godinu zaredom, ovu e se subotu u 17 sati u Jurov aku uz glazbu, ples i kulturni program te podršku svetomartinskih Rimljana i Vinske ku e Haži u pogon pustiti pravi pravcati gornjome imurski klopotec!

- Na našem ‘klopodromu’ ovu subotu, 23. kolovoza od 17 sati za vas pripremamo pravu eksploziju doživljaja!

- stoji u pozivu. - U po etku e biti malo kulturnoumjetni kog programa,

ine glazbe, prekrasne dje ice koja e kroz jedan splet me imurskog plesa ukazati na svu svoju ljubav prema me imurskoj popevki. Sve to popratit e svetomartinski Rimljani. Naposljetku, Rimljani i vino uvijek su išli ruku pod ruku. Naime, smatra se da su Rimljani pili i do etiri puta više vina nego mi danas. U Vinskoj ku i Haži , osim što ete uživati u kulturno-umjetni kom programu, sljubili smo doma e deserte koje e specijalno pripremiti ruka vjerne doma ice i na vaš zahtjev poslužiti ih s vinima.

PROŠTENJE u Gornjem Mihaljevcu

Radni dan nije zasmetao lijepoj proštenjarskoj atmosferi

lanovi ekoudruge Benkovec na proštenju

MALA SUBOTICA

Održano tradicionalno Benkosko proštenje U nedjelju je održano Benkosko proštenje. Benkovec je danas dio Male Subotice, no ne odri e se svog proštenja. Uz kapelu svetog Roka okupili su se mještani na misu koju je vodio mjesni župnik uro Vukalovi .

Tradicionalno druženje mještana i vjernika nakon mise uvijek je veselo uz pi a i jela. U organizaciji su pomogli lanovi ekoudruge Benkovec i Benkov anke. (j, foto: zv)

U Župi sv. Katarine djevice i mu enice u Gornjem Mihaljevcu uz tradicionalno proštenje obilježili su sredinom ovog tjedna i spomen na Stjepana I. Svetog, koji je bio prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovi a, u narodu poznat kao sv. Stjepan Kralj. - Podijelivši ugarsku Crkvu na dvije nadbiskupije i osam biskupija, sagradivši mnoge samostane i crkve, kralj Stjepan je udario solidne temelje za stvaranje krš anske kulture u svome narodu. - istaknuo je u nadahnutoj propovijedi predvoditelj koncelebriranog misnog slavlja vl . Stjepan Markuši , župnik iz Macinca. U koncelebraciji su sudjelovali i drugi sve enici. Misno slavlje pjesmom je popratio crkveni zbor župe doma ina uz nazo nost velikog broja vjernika, tako da je crkva bila premala da primi sve nazo ne, pa su

Sve ano misno slavlje u Gornjem Mihaljevcu srca poslije mise. Ovo je bila prilika da se sretnu prijatelji iz mladosti, a da Mihaljev ani kao dobri vjernici drže do tradicije potvr uje i to što su mnogi koje je život odveo iz rodne župe uzeli slobodne dane ili godišnji odmor jer “Krolovo se ne propušta!”. (n )

misu pratili iz dvorišta crkve. Svima nazo nima zahvalio je doma in, vl . Ivan Vugrin i , na velikom odazivu, vjeri i o uvanju tradicije.

Iako je bio radni dan, licitari i proštenjari u velikom su broju podigli raspoloženje vjernika uz nezaobilazni gvirc, medenjake i licitarska

OD PETKA I SUBOTE Dani Pribislavca

U epicentru doga anja priprema kotlovine grofa Fešteti a i seoske igre

Misno slavlje predvodio je vele asni uro Vukalovi

Dani Pribislavca ove godine potrajat e tri dana, od ovog petka, 22. kolovoza, kada e se održati sve ana misa i sjednica Op inskog vije a, pa sve do nedjelje, kada e rano ujutro biti budnica, a nakon toga etnosajam. Izme u u subotu bit e najvese-

lije. Kuhat e se kotlovina, održati seoske igre, nastupat e folklorna društva, odigrat e se nogometna utakmica u romskom naselju, uz veliku zabavu na kojoj e zasvirati grupa Monaco. Pozivaju se svi mještani da se odazovu programima.

22. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BRENDIRANJE me imurskih svjetovnih i sakralnih obi aja - turisti ki potencijali proštenjarskih crkava u Svetoj Mariji i Draškovcu

DONJI PUSTAKOVEC

Proslava 10. obljetnice izgradnje kapele BDM Kraljice U Donjem Pust akovcu e se od petka do nedjelje održati niz manifestacija povodom desete obljetnice izgradnje kapele BDM Kraljice. U petak, 23. kolovoza planirana je u 18 sati sveta misa na kojoj pjeva Zbor mladih Kluba mladih Pustakov an. U 19 sati na plesnom podiju uz dom kulture bit e prikazana komedija – mjuzikl “Možima na komediju, ženama na zdrovlje” u izvedbi KUD-a op ine Donji Kraljevec.

U subotu u 15 sati zapo inju Igre mladih Me imurske županije. Igre otvara župan Me imurske županije Matija Posavec. Udruge mladih iz Me imurske županije i gosti iz Slovenije natjecat e se u sljede im igrama: me imurska alka, transport i guljenje krumpira, put oko svijeta, stolni pivomet i štafeta.

U ve ernjim satima goste zabavlja tamburaški sastav Frikovi.

U nedjelju, 24. kolovoza jutarnja misa po inje u 7.30 sati, a procesija po selu predvo ena Zrinskom gardom u 10.15 sati. Na sve anoj misi u 11 sati pjevat e Župni zbor i Zbor mladih Kluba mladih Pustakov an.

Od 16 sati zapo inje natjecanje u pripremi pile ih krilca na roštilju.

Gost ve ere Marko Pal i, inalist MasterChefa, ocijenit e pripremljena krilca, proglasiti pobjednika te pripremiti piletinu na svoj na in.

Gostri i mještani mo i e se provozati motornim i balonom te jahati konja, a mo i e vidjeti i tridesetak letjelica na daljinski pogon, uz zabavu i grupu Vulkan. (j)

Rastu potencijali me imurskih proštenja Nakon akove kog proštenja, koje je po broju posjetitelja najve e u Me imurju, zna ajan potencijal okupljanja vjernika, gostiju i turista imaju u našem kraju najmanje dvije proštenjarske manifetacije: proštenje u Svetoj Mariji i Rokovo u Draškovcu, no sve ano je i u Belici te drugim mjestima.

Proštenje u Svetoj Mariji slavi se na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza, a Rokovo dan kasnije, 16. kolovoza, iako same sve anosti zapo inju tri dana prije.

Jedno od najpoznatijih proštenja u donjem Me imurju je ono u Svetoj Mariji. Nekad je to proštenje bilo glasovito i poznato ne samo u Me imurju, tako barem pripovijedaju naši stari. Koliko je proštenje staro, ne zna se, moglo bi se govoriti o pradavnoj starini.

Ponešto od povijesne magle otrgnula je u svojoj knjizi Marija Novak i drugi govore i o muškim i ženskim starohrvatskim božanstvima i njihovom odnosu te o uvanju kulture kroz katoli ku vjeru. Sigurno nije slu ajno to što župa nosi naziv Uznesenja BDM i što je 15. kolovoza Dan op ine Sveta Marija.

Kako je poznato da Hrvati najviše od svih naroda u svijetu slave Blaženu Djevicu Mariju, 15. kolovoza je i državni praznik, a tisu e vjernika obilaze velika svetišta u Sinju, Mariji Bistrici, Iloku i drugdje, a dio njih zaputi se i u Svetu Mariju u Me imurju.

S vremenom je nekad glasovito proštenje u Svetoj Mariji postalo manje nego prije po broju posjetitelja, na što je utjecalo niz faktora. Ho e li jednog dana vratiti svoj stari sjaj, zasad se tek priželjkuje.

Svi se tome nadaju, a pogotovo

Mnogo je naroda slušalo misu izvan crkve, uz pomo razglasa

župnik Pavao Marka i vodstvo op ine Sveta Marija.

Potiho se o ekuje da e se i to dogoditi još za naših života. Ove godine misu je uz doma eg župnika vodio i preloški župnik Antun Hoblaj, a izvan crkve su ispovijedala dva sve enika. Proštenje u Svetoj Mariji u potpunosti je tradicionalno.

Procesija vjernika kre e prema crkvi BDM u Svetoj Mariji

Rokovo ve brendirano S druge strane, “Rokovo u Me imurju” je manifestacija koja se ve niz godina tradicionalno održava u Draškovcu i koja ve ima pravi veliki proštenjarski ugo aj. Župnik Matija Voni ve danas naglašava da je sveti Rok zaštitnik cijelog Me imurja od kuge i bolesti, a ne samo draškove ke župe. Ove godine, u prigodi 254. godišnjice zavjeta sv.

Roku i 225. obljetnice osnutka Župe sv. Roka, okupili su se u Draškovcu mnogobrojni vjernici iz me imurskih župa i susjedne Ma arske te gosti iz Italije. Sve ano euharistijsko slavlje, na sam blagdan Sv. Roka 16. kolovoza, predvodio je varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak, uz koncelebraciju još petnaestak sve enika, što samo po sebi dovoljno govori.

Sam naziv manifestacije “Ro-

Misu je vodio Antun Hoblaj, preloški župnik, uz doma eg župnika Pavla Marka a

Crkva u Svetoj Mariji bila je prepuna

kovo u Me imurju” ima za cilj okupiti vjernike iz svih me imurskih župa, no ne samo to.

Biskup Josip Mrzljak rekao je u propovjedi da je svaki ovjek svet ve po ro enju, a vjera ovjeka usmjerava putem svetosti, samo je pitanje želimo li i i tim putem.

On je zapitao: - Koliko mi to Bogu dopuštamo da bude prisutan u našem životu i našem društvu? Kako je mogu e da se u našoj domovini, u kojoj je gotovo devedeset posto

deklariranih katolika, donose zakoni protivni našoj vjeri? pitao je, izme u ostalog, biskup Mrzljak, naglasivši kako se vjera djelima pokazuje, a ne rije ima.

Trodnev nu duhov nu pripravu vodio je vl . Siniša Preiner, kapelan iz Preloga.

Prvi dan trodnevnice bile su predstavljene knjiga “Draškovec i sv. Rok” i dopisnica i pepeljuga u ast 225. obljetnice osnutka župe. Drugi dan svoj nastup imao je puha ki orkestar i KUD Prelog, a tre i dan bio je organiziran koncert klasi ne glazbe i zborova. Na Rokovo 16. kolovoza nastupio je KUD iz ma arskog Sümega, uz održani 8. festival duhovne glazbe “Sveti Rok 2014.”.

Rokovo zapravo ve ima veoma veliki turisti ki potencijal, a možda se intimno o ekuje da izraste i u cjelogodišnje svetište i zbog namjeravane gradnje toplica u Draškovcu i svega u vezi s tim. Ovogodišnje Rokovo okupilo je više tisu a vjernika i posjetitelja. Zbog toga bi i naziv proštenja i manifestacije “Rokovo u Me imurju” jednog dana mogao postati preuzak za sve ono što bi se moglo doga ati u Draškovcu te djelovati kao razglednica.

Kako je rije o istim datumima, 15. i 16. kolovoza, pogotovo ako se proštenje u Svetoj Mariji i Rokovo u Draškovcu proširi na više dana, što ve jest, možda je jedan od na ina za pridobivanje turisti kih mogu nosti da se proštenje u Svetoj Mariji pro ilira više kao intimnije me imursko proštenje s posebnim sadržajima koje treba ponuditi, a Rokovo kao spoj vjerskih doga aja, vedrine, zdravlja i zabave.

Zapravo, zar nije udno to što mi ovdje na sjeveru u Me imurju uz toliko mnoštvo vjernika nemamo veliku proštenjarsku crkvu, a Sveta Marija je upravo idealna za to, što je dijelom i bila u prošlosti.

S druge strane, Rokovu treba samo još jedan korak da postane velika manifestacija, što e se dogoditi izgradnjom toplica u Draškovcu. (J. Šimunko)

Zavjetna procesija na Rokovo u Draškovcu

svim mještanima Op ine Pribislavec

Gosti iz Ma arske

čestitamo

Dan Općine Op inska na elnica i Op insko vije e

Župnik Matija Voni : - Sve je mogu e onome koji vjeruje. Dobro nam došli gosti iz svih me imurskih župa te iz Ma arske i Italije!

14

Poljodjelstvo

ŠTO DONOSI NAJHLADNIJA godina za vinogradare u zadnje tri godine

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UZGOJ LJEŠNJAKA krenuo i u Me imurju, a jednu od najve ih plantaža ima Željko Vugrinec iz Nedeliš a

Zbog kiša grož e sazrijeva desetak dana kasnije Prije 14 dana upu ena je preporuka o petoj zaš vinograda nakon cvatnje, a ve 6 dana nakon toga, zbog ciklone Melise, zabilježene krajem mjeseca srpnja ove godine, upu li smo preporuku za završne zaš te vinograda, odnosno šesto usmjereno tretiranje nakon cvatnje. Istu je zbog važnosti trebalo ponovi .

Naime, u danima 30. i 31. srpnja zabilježili smo ja e olujno nevrijeme, jekom kojeg je na mjernim lokalitetima u me imurskom vinogorju palo od 40,8 mm (mjerni ure aj iMetos u vinskoj sor rajnski rizling, lokalitet Trnov ak) do 52,4 mm (mjerni ure aj CDA-Agra u vinskoj sor moslavac bijeli ili šipon, lokalitet Orehov ak). Na dijelovima op ina Štrigova, Sve Mar n na Muri i Gornji Mihaljevec tom je prilikom dana 30. srpnja padala i tu a koja je ošte la vinograde u razli itom intenzitetu!

Ovogodišnja vinogradarska sezona ostat e zapam ena po nekoliko posebnosti, od kojih svakako treba izdvoji spoznaju da je zadovoljavaju u zdravstvenu ispravnost grož a bilo mogu e pos i s ak 50 posto više aplikacija fungicidima u odnosu na prosje ne godine, a prvenstveno se to odnosi na usmjereno suzbijanje pepelnice grož a.

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura ve ih od 10 ºC mjereno na lokalitetu Orehov ak u Železnoj Gori (op ina Štrigova) od po etka mjeseca travnja do dana 31. srpnja sumirano je 859 ºC, što je oko 100 °C manje nego u istom razdoblju prethodne tri sezone. Stoga je u rodnim nasadima po etak dozrijevanja grož a (što je vidljivo promjenom boje kožice boba) zapo elo 10-ak dana kasnije u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje!

U mjesecu kolovozu zabilježili smo tek nešto više od 1 mm padalina, posljednja 4 dana najviše dnevne temperature zraka ve e su od +30 °C, a pritom je vrlo sparno s dnevnim prosjecima relativne vlažnosti zraka oko 85 posto.

U narednim danima o ekujemo promjenjivo razdoblje s mogu im novim oborinama.

Nadalje e biti vrlo sparno,

I kod nas izvrsno uspijeva istarski lješnjak Milorad Šubi , prvi ovjek Poljoprivredne savjetodavne službe sjeverne Hrvatske: - Ova je vinogradarska godina po svemu specifi na, a dozrijevanje grož a e kasniti, što e otežati postupak vinogradarima

pa još uvijek o ekujemo vrlo povoljne uvjete za razvoj kasne plamenja e (Plasmopara viticola) na vršnom liš u (a u ja e zaraženim i nezaš enim vinogradima ova se bolest u narednom razdoblju još može postepeno širi i na starije liš e, što je primjerice zabilježeno 2006. godine) i kasne pepelnice (Erysiphe necator), koja se još uvijek može ja e razvija na peteljkovini vinskih sorti kasnije epohe dozrijevanja.

Protiv pepelnice grož a (Erysiphe necator) preporu ujemo korištenje sumpornih fungicida. Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grož a iznosi 35 dana.

U razvojnom stadiju pripravak po etka zriobe grož a (mekšanje bobica i po etak promjene boje ili “šara”) struka preporu uje obaviti preventivnu zaštitu protiv ja e pojave sive plijesni (Botry s cinerea).

Prema iskustvima poljskog mikropokusa, provedenog na pepelnicu vrlo osjetljivoj vinskoj sor moslavac bijeli ili šipon, od navedenih botriticida jedino djelatna tvar boskalid (Cantus DF) pored sive plijesni vrlo u inkovito preven vno suzbija i pepelnicu grož a.

Ve ina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih boles u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jes ve sorte grož a, zbog mogu ega naknadnog nega vnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vini kaciju, pa to treba uze u obzir, is e mr. sc. Milorad Šubi .

(JŠ)

SUŠARA SILADI IZ KOTORIBE KOTORI traži više osoba za kombajniranje tikvi vlastitim traktorima

tel: 098/915 - 8006

Pe eni lješnjaci prava su delicija

Istarski lješnjak odli no uspijeva i u našem kraju - U mom nasadu, kao uostalom i u ve ini njih, prevladavaju dvije sorte lješnjaka. Devedeset posto sadnica je duguljasti istarski, koji je puno isplativiji jer obilnije rodi, a i niži je rastom. - isti e Željko, kojemu je zasad najve i boj usitnjenost zemljišta

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Lješnjak polako ulazi u naše domove zamjenjuju i plodove oraha, budu i da je laganiji i nutritivno bogatiji.

Osim zna ajnih koli ina nezasi enih masnih kiselina te minerala i vitamina, lješnjaci su bogati i fitosterolima. Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla, a cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprje avanja kardiovaskularnih bolesti i tumora. Oleinska masna kiselina još je jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji se nalazi u jezgri lješnjaka. Tu je i omega-3 masna kiselina i tako dalje.

Sve zastupljeniji na me imurskim poljima Imaju i sve to na umu, nije ni udno što je tražen na tržištu, ali i sve zastupljeniji na me imurskim poljima.

Naime, posljednjih se godina nasade šire i šire. A me u onima koji su prepoznali lješnjak kao isplativu kulturu, odnosno lijesku kao biljku budu nosti, jest i Željko Vugrinec iz Nedeliš a, koji danas broji oko dvije tisu e sadnica. Kako to obi no i biva u životu, prve je sadnice zasadio prije desetak godine, i to iz istog hobija.

- Prve sadnice lijeske smo kupili. Lješnjak nam se dopao i krenuli smo polako sa sadnjom vlastitih sadnica. Sadili smo periodi no, ovisno o raspoloživom zemljištu. Nažalost, zbog usitnjenosti posjeda nasadi nam se nalaze na ak tri lokacije oko Gornjeg Kuršanca. - pri ao nam je Željko, vode i nas kroz nasade koji broje dane do berbe.

Željko Vugrinec (u društvu k erke Nine) iz Nedeliš a ima nasad od oko dvije tisu e sadnica lješnjaka

Potraje li ovakvo vrijeme, berba, naime, kre e za desetak dana. Godina je bila dobra za sadnice te se o ekuje dobra berba. Mlada obitelj Vugrinec svoje lješnjake bere ru no, sre om, uspjeli su vlastitim rukama do i do svojevrsne drobilice koja im olakšava posao iš enja jezgre od lupine.

- U mom nasadu, kao uostalom i u ve ini njih, prevladavaju dvije sorte lješnjaka.

Devedeset posto sadnica je duguljasti istarski, koji je puno isplativiji jer obilnije rodi, a i niži je rastom. S druge strane, zbog oprašivanja nužno je zasaditi još jednu sortu, obi no se sadi rimski koji daje krupne okrugle plodove. Osim po rodnosti

i obliku, razlikuju se i po svojevrsnom na inu berbe.

Naime, zreli plodovi rimske sorte popadaju sa stabla bez ovojnice, dok istarske treba dodatno istiti.

Prvi plodovi nakon etiri godine Premda lijeska ne zahtijeva preveliku brigu i pažnju, to ne zna i da je se zasadi i za par godina samo do e brati. - Lijesku kao prvo - kaže nam Željko - treba dobro prihraniti, obaviti obavezno zimsko tretiranje bakrom te ranoproljetno protiv gusjenice. Ovisno o vremenskim prilikama, tretira se i protiv ljeskoto a, nametnika koji se hrani jezgrom lješnjaka.

Prednost lijeske u odnosu na orah je i to što se prvi plodovi mogu brati ve u 4. godini, a punu zrelost dosiže sa 7 godina. Isto tako, lijeska vrlo brzo daje i sadnice kojima se onda širi nasad.

Kako kažu, obiteljski zajedno beru, iste, sortiraju, ali i peku lješnjake koji su danas hit na tržištu. Tržište su si uspjeli osigurati pa sve što proizvedu uspiju i prodati, zaobilaze i trgova ke lance i našu konditorsku industriju, koji su skloniji je tinijem, turskom lješnjaku. Zaradu pak odmah ulažu dalje u mehanizaciju i kupnju zemljišta, odnosno širenje proizvodnje.

Dosad su sve uspjeli sami, bez kune kredita i, kako kaže, idu dalje polako, ali sigurno.

22. kolovoza 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

Po ela sezona gljiva

Ako se uputite ovih dana na plac, možete prona i raznoliku ponudu gljiva.

Vrlo su popularne takozvane shiitake gljive zbog

svojih ljekovitih svojstava. Sadrže puno minerala i vitamina B grupe te se koriste u makrobioti koj prehrani. Osim njih, pro-

dava i nude bukova e i sušene gljive.

Povr a ima u obilju. Za zimnicu možete prona i sve što vam treba, po evši

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- paprika 5 - 8 kn/kg - paradajz 8 kn/kg - krastavci 4 - 8 kn/kg - mrkva 5 kn/kg - kelj 5 kn/glavica - sušene gljive 50 kn / 500 g - shiitake gljive 20 kn / 250 g - grah u ljusci 5 kn/kg - aronija 20 kn/posudica - šljive 6 kn/kg

od krastavaca i raj ice pa sve do zelja i graha. Najve a je ponuda paprike, a njezina cijena varira od 5 do 8 kuna. Na placu je bilo mrkve, peršina i kelja. Od vo a, najviše se nude šljive, kupine i maline, ija je sezona u punom jeku.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Korekcija zubala u konja

Konji imaju u gornjoj i donjoj eljusti po 22 stalna zuba. Šest sjekuti a, osam pretkutnjaka, šest kutnjaka i dva kaninusa. Kaninuse imaju uglavnom muške životinje, dok se u ženskih javlja u otprilike 20 % populacije. Nalaze se ispred prvog predkutnjaka u gornjoj eljusti i zovu se vu ji zubi. Trošenje grizne površine zuba konja kompleksna je pojava i ovisi o raznim imbenicima; - hrana s visokim udjelom silikata, zatim trajanje mljevenja hrane (u ljetno doba 13 sati, a u zimsko 16 sati na dan, prilikom hranjenja sijenom konj žva e 55- 66 puta u minuti, a pril-

kom hranjenja travom 100 do 105 puta u minuti), direktna sila i smjer mljevenja hrane, veli ina i oblik antagonisti kih zubiju, razli ita oboljenja usne sluznice i dr.

Pregled usne šupljine Pri svakom klini kom pregledu uzimamo kratku anamnezu iz koje saznajemo o prehrani konja i mogu im prijašnjim bolestima. Kod ždrijebadi uz kobilu (0 do 18 mjeseci) važno je usredoto iti se na mogu e kongenitalne bolesti, simetriju glave i pravilnost erupcije pretkutnjaka koje kontroliramo svakih šest mjeseci. U mladih konja (18 do 52 mjeseca) usna šu-

pljina sa zubima izuzetno je aktivna. Erupcijske ciste u desnima ispod i iznad mjesta izrastanja stalnih zuba mogu biti uzrok pojavljivanja bolesti usne šupljine. Takve životinje imaju poteško e s uzimanjem hrane i probleme u treningu. Nesimetri no ispadanje mlije nih zubiju vodi promjeni nivoa griznih ploha, a koje tako er ima za posljedicu nepravilno trošenje zubiju i gutanje nedovoljno sažvakane hrane. Ulceracije na bukalnoj sluznici i jeziku, koje se pojavljuju kao posljedica oštrih završetaka na pretkutnjacima, kutnjacima i vu jim zubima, uzrokuju

životinji teško e pri žvakanju i lateralnom pomicanju donje eljusti.

Kaninusi u pravilu izrastaju u muških životinja u dobi do 4,5 do 5 godina starosti i tako er mogu uzrokovati erupcijske ciste, te se preporu a njihovo va enje.

U toj životnoj dobi konja potrebno je pregledavati usnu šupljinu svakih šest mjeseci. Obratimo pažnju na ispadanje drugog mlije nog pretkutnjaka jer je grizna površina trajnih zubiju ve u fazi formiranja i u razdoblju od tri do šest mjeseci možemo o ekivati pojavu oštrih zubnih rubova kojima je potrebna korekcija.

U dobi od etiri do deset godina denticija je završena, te je potrebna korekcija zubala zbog nepravilnog ili neujedna enog trošenja grizne površine. U tom životnom razdoblju konja najmanje se problema javlja vezano uz bolesti usne šupljine, zato je redoviti pregled jednom godišnje dovoljan.

U konja starije dobi, deset do dvadeset godina, problemi su ve inom vezani uz nepravilnosti griznih površina, koji završavaju sa frakturom krune i paradontalnim bolestima. mr.spec. Branimir Novak, dr.vet.med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Trnovac = gledi ija Trnovac ili gledi ija (Gleditsia triacanthos) listopadno je drvo, porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Me imurju je esto zovemo - korice.

To je zbog sli nosti njenog ploda i ploda roga a - korica. Nema to veze s korom drveta. U pitanju je plod koji je kod roga a cijeli jestiv (iako tvrd), a kod gledi ije su djeca znala jesti slatki mekani dio unutar mahuna. Onda kad su još djeca htjela eksperimentirati.

Kora kod st arijih stabala trnovca je tamnosme a, uzdužno raspucana. Na izbojcima su razvijeni dugi, jaki, tamnosme i trnovi, okomiti na izbojak. Na debljim granama i deblu razvijaju se u skupinama i na njima se javljaju još 1-2 manja trna, koji izbijaju okomito iz donje tre ine glavnog trna.

Ako mene pitate, baš su opaki, najružniji trnovi u ovom dijelu svijeta.

Listovi su mu do 30 cm dugi, dvostruko parno perasti. Listi i elipti ni, sitni, oko 2-3 cm dugi, svjetlozeleni, u jesen zlatnožuti. Cvjetovi zelenkasti, sitni, tvore 5-7 cm duge grozdi e; cvatu 5.-6. mj. Plod je izrazito duga mahuna, 30-40 cm; sabljasto savijena, crvenosme a, sjajna i gola. Ostaje na stablu i preko zime. Sjemenke su brojne, elipti ne, oko 0,7 cm duge, glatke i tvrde, kestenjastosme e.

Gledi ija je iznimno otporna na zaga enost zraka, a ima i sposobnost korištenja bakterija za apsorbiranje dušika iz zemlje. To da u zraku ima jako puno dušika, a ve ina ga viših biljaka otuda ne može krasti, to sigurno znate. U ili ste o tome u pa joj školi. Nemojte se praviti da niste.

E pa, vidite, gledi ija je (i još neke pametne diplomatske biljne vrste, npr. djeteline) sklopila prijateljstvo s malim sitnim bakterijama koje onda kradu dušik iz zraka, pretvaraju ga u biljkama

dostupan oblik i stavljaju na raspolaganje njihovom korijenju. Zgodno. U prirodi vam je takvo ispomaganje esto, samo novine o tome ne pišu i nekako je na TV-u zanimljivija akcija kako lav progoni antilopu, obara je... i tako dalje. I udimo se porastu nasilja me u djecom.

Trnovac je sve popularnija vrsta za gradske prostore jer njegovi sitni listi i ne rade nikakve probleme ujesen kad masovno otpada liš e. U listopadu nakon mraza, kad komunalne službe imaju pune ruke posla s liš em platana, javora i ostaloga velikolisnog drve a koje za epljuje gradsku kanalizaciju, ovi listi i se smežuraju i otpuhne ih vjetar. S druge strane, u prolje e i ljeto njihova prozra na sjena dobro je došla gradskim ulicama, gdje duboka hladovina nije baš najpoželjnije stanje, jer ljudi esto i ovako vide premalo sunca.

Nepravilne krošnje trnovca u drvorednim formacijama mogu izgledati jako otmjeno. Posebno su lijepi zlatni kultivari gledi ije (Sunburst), iji futuristi ki izgled nadmašuje druge zlatne kultivare drvorednog drve a. Interesantno je i da ovaj zlatni gizdavac uop e nema trnje. Visina koju postižu stabla obi nih gledi ija je impozantnih 45 m, zlatni kutivari su nešto manji.

I opet napominjem da je to puna izraslost, i samo kod optimalnih uvjeta uzgoja. Teško da ete do ekati da vam gledi ija to dostigne.

Vjeruje se da je od granja i trnja gledi ije napravljena kruna kojom je okrunjen Isus. To svakako moramo uzeti s rezervom, jer je gledi ija još bila u Americi kad je Isus prije 2 000 godina krunjen u Jeruzalemu.

Donijeti su je mogli tek nakon Kolumba.

Pozdravlja Vas IVA!

BERNARDIN VRT 22. kolovoza – Dan cvijeta do 18 sa . Od 19 sa biljke lista Ako nasade kupusa za kiseljenje prskamo tri puta ujutro pripravkom 501, na Dan cvijeta ukus e bi puno bolji.

23. kolovoza – Dan lista Okopavamo biljke lista i sijemo razne zimske salate, kao i matovilac koji možemo sija jekom cijele vegetacije. Maria Thun ga je sijala cijele godine i ona ga je preporu ivala kao najbolju salatu.

24. kolovoza – Dan cvijeta do 12 sa , a od 13 sa povoljno vrijeme za biljke ploda Rano vo e ubiremo u dane cvijeta i u dane ploda, iskoris mo vo e za preradu.

25. kolovoza – Dan lista do 14 sa , a od 15 sa biljke ploda Na slobodne površine odmah zasijemo biljke za zelenu gnojidbu.

26. kolovoza – Dan ploda Njega biljaka za dobivanje sjemenja te nova sadnja jagoda. Dani ploda i dani cvijeta u vremenu za presadnju primjereni su za ljetno obrezivanje vo aka.

27. kolovoza – Dan ploda do 11 sa , a od 12 sa biljke korijena Pogodno vrijeme za spremanje korjenas h biljaka.

28. kolovoza – Dan korijena Ako vaše biljke korijena još nisu za spremanje, preporu ujem mrkvu i ciklu prska prsk pripravkom 501 rano ujutro.

Sirup od joste Josta je križanac crnog ribiza i ogrozda. Ime JO+STA dolazi od po etnih slova dviju njema kih rije i: Johannisbeere (crni ribizl) i Stachelbeere (ogrozd). Nije zahtjevna za uzgoj, a raste kao grm visine

22. kolovoza 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kompostni pripravci III Pripravak od koprive (504) Koprivni pripravak je me u pripravcima predstavnik Sunca i u zemlji ure uje procese željeza. Podupire djelovanje pripravka iz stolisnika i kamilice. Gnoju daje sposobnost da sa tvarima i energijom dobro gospodari te da se prilagodi svakovrsnoj kulturi.

Pripravak izra ujemo iz cijele biljke. Koprivu porežemo ili pokosimo kada cvjeta ili je ve oblikovala prvo sjeme na dan za cvijet, ujutro do kraja mjeseca lipnja. Ostavimo je da bilja uvene. Zakopamo je u jamu kao pripravak 500 i tako u zemlji zrije cijelu godinu, da doživi sve

do 2 metra. Sadi se u prolje e ili jesen zabadanjem gran ica u zemlju. Plod sazrijeva u lipnju, srpnju i kolovozu. Otporna je na hladno u i blago je kiselkasta. Konzumiranje joste preporu uje se kod slabokrvnosti, krvarenja desni, bolesti bubrega, podizanje imuniteta, bolesti jetre, prehlade ili gripe.

kvalitete koje Sunce na svom ljetnom putu ispred zodijaka posreduje na Zemlju. Pripravak od koprive pogodan je za kupku sjemena je ma.

Pripravak od hrastove kore (505) Pripravak iz hrastove kore zastupa snage nadsun anog planeta Marsa. Preko komposta tlo uskla uje i sprje ava bolesti koje mogu nastati zbog prebujnog rasta. Pripravak izra ujemo od grube kore hrasta i na radionici podu avamo kako se izra uje. Osim kod komposta, koristimo ga i za kupku za sjeme zobi, salate, krumpira i cvije a Dalije.

Bobice joste nakon branja isperite u cjedilu pod mlazom vode. Jostu prokuhajte u vodi 30-ak minuta, ocijedite je, dodajte še er i još malo prokuhajte. Od ostatka (pulpe) možete napraviti džem.

Josta sadrži 20 % više vitamina C od limuna, a sadrži i velike koli ine željeza.

VRTLARICA

Raj ica i njezina ljekovitost Raj ica je jedno od najkonzumiranijih povr a na svijetu. Danas je poznato više od 600 sorti ovoga zdravog povr a te spada u najraširenije povrtlarske kulture.

Najbolji okus raj ice je kad se zrela ubere sa stabljike, za razliku od one kupljene u trgova kim centrima, koje se ubiru nezrele i distribuiraju u maloprodajne centre. Njihov okus nije ni sli an okusu starih sorti ubranih iz vlastitog vrta. Najviše ljekovitih tvari ima crvena raj ica sazrela na suncu, a najviše vitamina nalazi se u kori i neposredno ispod kore. Zato raj icu konzumirajte cijelu i svakako je u svojem vrtu uzgajajte.

Raj ica je najve i prirodni izvor likopena. Najve i je antioksidans koji pomaže u borbi protiv nakupina stanica raka. Likopen sprje ava maligne transformacije te poti e stani ni proces koji opisuje preobrazbu u normalnu stanicu. Likopen obnavlja kanale me u stanicama i pomaže eliminaciju kancerogenih tvari i toksina iz tijela. On raj ici daje crvenu boju, a koristan je jer kao glavni karotenoid u ljudskoj

krvi štiti lipide i proteine i DNA od oksidacije. Naše tijelo ne proizvodi likopen, zato su nam potrebni drugi izvori ovoga mo nog antioksidansa. I dok ga sadrže i drugo vo e i povr e (lubenica, crveni grejp), nijedno vo e ili povr e nema toliko visoku koncentraciju kao raj ica.

Apsorpcija likopena bolja je kad se konzumira-

ju prera eni proizvodi od raj ica (uz dodatak ulja) jer se u nekuhanim raj icama likopen nalazi u spoju s drugim tvarima, što otežava njegovu dostupnost. Kuhanjem se ti spojevi razaraju, pa se na taj na in potpomaže njegova dostupnost u organizmu. Kad se kaže “kuhani” paradajz, misli se toplinski obra en i otopljen u masno i, jer sirov para-

dajz (salata) nema gotovo nikakav u inak. Zbog toga su najbolji prirodni izvori likopena: gusta juha od raj ice, kuhani umak od raj ice i ke ap te pasterizirani sok od raj ice. Što je paradajz tamnije crven, to sadrži više dragocjenog likopena. Ako je paradajz pripremljen u maslinovu ulju, smatra se pravim lijekom!

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 17

ZA KVALITETAN I DOSTOJANSTVEN ŽIVOT STARIJIH OSOBA Ustanova socijalne skrbi za cijelo područje Međimurske županija.

UGOVORITE USLUGU POMOĆI U KUĆI: Pomoć u kući uključuje sljedeće usluge: t čišćenje i pospremanje t odlazak u nabavu te plaćanje računa i obavljanje sličnih usluga t pomoć u osobnoj higijeni t pomoć u hranjenju i odijevanju te kontrola lijekova t druženje i razgovor t održavanje okućnice t podrška pri ostvarivanju prava korisnika OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM: tel: 099/209-26-13 web: http://www.pomocukuci-mz.eu e-mail: info@pomocukuci-mz.eu kontakt osoba: Filipa Blažon - ravnateljica

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. kolovoza 2014.

FELJTON u ast braniteljima hrvatskog neba uo i podizanja spomen-obilježja na aerod STVARANJE HRVATSKOGA RATNOG ZRAKOPLOVSTVA zapo elo je u prolje e i ljeto 1991. godine u Me imurju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Malo je poznato da je u akovcu i Pribislavcu zapo elo stvaranje Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, i to još u prolje e i ljeto 1991. godine. Sportski aerodrom u Pribislavcu, koji ima tradiciju dugu šezdesetak godina, tako je 1991. godine postao veoma zna ajan za obranu zemlje u prvim danima Domovinskog rata.

Zrakoplovna grupa u akovcu formirana je od strane hrvatskih rodoljuba i zaljubljenika u zrakoplovstvo iz našeg kraja 2. srpnja 1991. godine, dopuštenjem zapovjedništva Zbora narodne garde (HRZ još ne postoji) kao prva u Hrvatskoj. Službeno prerasta u Prvu eskadrilu lake avijacije višestruke namjene po zapovijedi na elnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Antuna Tusa tek 16. listopada 1991. godine, a ugašena je nakon demobilizacije 31. srpnja 1992. godine.

Za zapovjednika službenog naziva Prva eskadrila lake avijacije višestruke namjene akovec imenovan je pilot Dean Ciglari , a zamjenik je Mladen Horvat. U to vrijeme Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ima samo jednu zrakoplovnu eskadrilu, i to u akovcu, te zrakoplovne vodove u Osijeku, Bjelovaru i Splitu.

Pilot MIG-a iz akovca Dean Ciglari , prije na službi u Titogradu, ujedno je jedan od prvih pilota, ako ne i prvi, koji je u vrijeme napada JNA na Sloveniju prešao na hrvatsku stranu, ve 26. lipnja 1991. godine je u akovcu, a potom u Zagrebu. U srpnju je imenovan zapovjednikom Prihvatnog centra za odbjegle vojnike i asnike iz JA, s bazom na Sljemenu i na Ksaveru u Zagrebu.

Kako u to vrijeme Hrvatska nema svoje zrakoplovstvo, koje treba tek formirati, odbjegli piloti iz JNA raspore ivani su na druge dužnosti dok se ne stvore bolji uvjeti za nastanak zrakoplovstva. U tom smislu akovec ima izuzetno zna ajnu ulogu za razvoj Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u prvim danima rata.

Djelovanje zrakoplovaca u akovcu spada u najsvjetlije primjere organiziranosti iz Domovinskog rata, a do danas je nedovoljno cijenjeno i priznato, a hrabrost pilota koji su krali zrakoplove pred nosom JNA grani ila je pak s ludom hrabroš u. Sam nastanak zrakoplovne grupe u akovcu, tako i eskadrile, ima svoju pretpovijest i povijest o kojoj je ovdje rije u glavnim crtama, jer se surova stvarnost iz 1991. godine teško može prenijeti u svoj svojoj težini.

Osnivanje Zrakoplovne grupe u akovcu Pripreme za osnivanje Zrakoplovne grupe, kako se do jeseni 1991. godine naziva kasnija eskadrila, zapo ele su još 28. lipnja 1991. godine, u vrijeme napada JNA na Sloveniju. Tadašnji upravitelj Leta kog centra akovec Mladen Horvat, i sam pilot (kasnije stradao pri letu zrakoplovom), saziva sastanak pilota, mehani ara i aktivista vezanih za aerodrom Pribislavec, nakon dogovora sa zapovjednikom Op inskog štaba TO-a akovec Vladimirom Šajnom. Tada je odlu eno formirati Zrakoplovnu grupu, koja je u prvi mah djelovala kao formacija bivšeg TO-a akovec, a da bi bila koliko-toliko legalna formacija.

Zrakoplovna grupa ondašnje Teritorijalne obrane službeno je formirana 2. srpnja 1991. godine,

uz dopuštenje Glavnog stožera ZNG-a u Zagrebu.

Prva Zrakoplovna grupa u Hrvatskoj nastala je još i prije nastanka Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, pa se može smatrati pionirskom grupom hrvatske obrane i HRZ-a. No ona je ujedno i dokaz da se u Me imurju itekako znalo što zrakoplovstvo zna i u ratu, zahvaljuju i i pilotima iz našega kraja, ali i spremnosti da se “legalizira” zrakoplovna grupa uz suglasnost Kriznog štaba op ine akovec i veliku pomo tadašnjega Op inskog sekretarijata za narodnu obranu akovec.

U ljeto 1991. godine zrakoplovi iz gotovo cijele Hrvatske završavali su u Me imurju, sklanjani su u šume i u zakloništa i nikad nisu otkriveni, makar je JNA znala da postoje i da su tu negdje.

Osniva Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Tomislav Magi , pilot MIG-a iz Koprivnice, kasnije brigadir HV-a, dobro se zna s Mladenom Horvatom, upraviteljem aerodroma Pribislavec i pilotima iz akovca. Zapravo, Tomislav Magi je zbog preobuke za lake zrakoplove još od 1989. godine lan Aerokluba akovec, a 1990. godine tu je obavio preobuku za laki zrakoplov Cessna. Me u prvima postaje blizak demokratskoj vlasti, te od vodstva države i Glavnog stožera ZNG-a, odnosno predsjednika Tu mana dobiva mandat formirati zrakoplovne grupe gdje je to mogu e, odnosno po inje stvarati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uz pomo vojnih pilota prebjega iz JNA koji se tih dana kriju na Sljemenu i kojegdje.

Znaju i što se sprema, još u prolje e 1991. godine Tomislav Magi organizira izvidni ke letove iz akovca i drugdje, te angažira pilote na toj zada i, prvenstveno motre i vojarne JNA. To primje uje i Savezna uprava za zrakoplovstvo u Beogradu, koja 3. kolovoza 1991. godine izdaje naredbu da se ruši svaki zrakoplov bez dozvole za letenje.

Najvažnija zapovijed u to vrijeme bila je sa uvati i skloniti preostale zrakoplove jer je svaki od njih bio veoma dragocjen, bolje nismo imali. Sve poljoprivredne i ostale dostupne sportske zrakoplove s okupiranih podru ja Hrvatske zbog toga je trebalo dovesti dovesti na aerodrome u Varaždin i akovec, kako bi ih se spasilo od jugovojske, ali i oja alo hrvatsko zrakoplovstvo u osnivanju. Dio zrakoplova se otima ispred nosa neprijatelja, kako u Zagrebu, tako i na drugim aerodromima.

Kako bi što prije stvorili uvjeti za stvaranje Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, stiže zapovijed iz Stožera ZNG-a iz Zagreba da se sve ubrza na na in da svi upravitelji aeroklubova u RH postanu i zapovjednici zrakoplovnih grupa, odnosno postrojbi. Tako je upravitelj aerodroma Pribislavec Mladen Horvat iz Pribislavca postao i prvi zapovjednik aerodroma i zrakoplovne grupe u akovcu.

Zna aj i uloga Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene akovec Zrakoplovna grupa u akovcu formirana je od strane hrvatskih rodoljuba i zaljubljenika u zrakoplovstvo iz našeg kraja 2. srpnja 1991. godine, dopuštenjem zapovjedništva Zbora narodne garde (HRZ još ne postoji), kao prva u Hrvatskoj Akcije otimanja zrakoplova za obranu Hrvatske Jedna od prvih akcija otimanja lakih zrakoplova dogodila se ispred nosa niških specijalaca JNA 3. kolovoza 1991. godine. Taj su dan sa zagreba kog aerodroma Lu ko ukradeni zrakoplov AN-2 (pilotirali su Josip Hrgovi i Josip Kova evi ), UTVA-75 (piloti Tomislav Magi i Dean Ciglari ) i jedan PA-18 (pilot Miroslav Nesek). Zrakoplovi su preba eni u akovec i sakriveni, a traže ih piloti JNA lete i na malim visinama iznad Me imurja, no, na sre u, nisu ih našli. Taj dan je iz Beograda stigla i prijetnja - da e zrakoplovstvo JNA rušiti sve hrvatske zrakoplove koji uop e polete. Zapravo, pilot Kova evi preletio je dravsko jezero i, kako nije vidio Dravu, zamijenio je Muru za Dravu i preletio granicu. Ma arska protuzra na obrana nije htjela rušiti zrakoplov, ve ga je vratila natrag u Hrvatsku, a Kova evi je potom sretno stigao do baze Pribislavec.

Prisje aju i se kra e zrakoplova na aerodromu Lu ko u Zagrebu, pilot Dean Ciglari , i sam sudionik tih doga aja, kaže: - Najviše smo tada strahovali od helikoptera tipa ‘gazela’ jer su nas oni mogli prona i. NO nisu znali u kom smjeru letimo, mislili su da idemo prema Sloveniji. Bilo je i sre e, dogovorili smo s protuavioncima na aerodromu da nas ne ga aju ako uzletimo. Rekli su da ne e, no kad vidiš vojnika na topu koji prema tebi okre e protuzrakoplovni top nije ti svejedno. Ipak, sretno smo stigli do Pribislavca, a najvažnije je tada bilo da ne znaju kamo emo.

Nekol i ko d a n a k a s n ije ukradeni su i novi zrakoplovi s

Zrakoplov Utva 75 na borbenom izvi a kom zadatku u Posavini 2. 2.

1992., piloti Slavko Marka i Zdravko Belec, u zrakoplovu iz kojeg je slikano piloti Dean Ciglari i Ivan Šari

Zrakoplov Utva 75 na aerodromu akovec, prvi zrakoplov maskirno obojan s hrvatskim oznakama aerodroma Pleso u Zagrebu, a je u sastavu 5. armije JNA, a glavni hrvatske predstraže, policajac se uz pomo kontrolora leta Ivana zapovjednik TO za Hrvatsku u to vra a u akovec jer tu završava Polanca. Znak za polijetanje bila je vrijeme general Darko Puhar. neokupirani hrvatski teritorij, a su upaljena svjetla na pisti po Kako je poznato, Teritorijalna Marka se kroz kukuruz zajedno danu, dok su dežurni jugovojnici obrana sjeverozapadne Hrvatske s pripadnicima De akove postrojodvedeni “na pija u”, odnosno na u potpunosti je na strani demo- be, koja ve osigurava aerodrom, pi e. Tada su ukradena dva zrako- kratske Hrvatske. Treba re i da probija do zrakoplova.

Tako je 24. kolovoza 1991. plova Privredne avijacije Zagreb, Tomislav Magi u prvi mah nije koji su preba eni u Pribislavec i previše vjerovao Slavku Marka- godine Slavko Marka prebacio sakriveni, piloti su bili Miroslav u, jer je dolazio iz Teritorijalne prvi zrakoplov iz Daruvara, bila Le ek i Josip Polanec, brat Ivana obrane, no nepovjerenje je ubrzo je to Cessna 182 AG - Vagon na aerodrom Korije kod Virovitice, Polanca. Hrvatskoj obrani poma- otklonjeno.

U me uvremenu je selo Bla- a uskoro i ostale. gao je tada još jedna kontrolor leta Potom u razgovoru savjetuje iz aerodroma Pleso, porijeklom iz gorodovac kod Daruvara, gdje se nalazio poljoprivredni aerodrom, generala uru De aka da prebaci Nedeliš a.

Improvizirana i sakrivena ve okupirano od strane srpskih zrakoplove u akovec, jer je pretravnata pista u šumi Lipovka kod postrojbi. General uro De ak blizu prvim linijama i stalno na Belice nikad nije otkrivena. U prvo iz Virovitice zapovijeda da se udaru neprijatelja. U me uvrevrijeme u kolovozu i rujnu 1991. zrakoplovi iz Daruvara prebace menu Tomislav Magi zapovijegodine zrakoplovi su prekrivani u Viroviticu. U toj pomalo konfu- da da se i preostali zrakoplovi iz granjem jer su još bili bijele boje znoj situaciji, a koja tada nije bila Daruvara i Virovitice prebace u i lako uo ljivi, a tada zapo inju i jedina, vojni pilot iz Daruvara akovec i Varaždin, odnosno sjeprve akcije bojenja zrakoplova u Bosnar, koji je zbog nedostatka verozapadnu Hrvatsku.

Tri dana kasnije, 27. kolovoza, maskirne boje. Pripadnici eska- zrakoplova radio u policiji u Dadrile obavljaju stalnu stražu kod ruvaru (kasnije poginuo kao pi- ukraden je drugi zrakoplov tipa skrivenih zrakoplova, uvaju ih, a lot hrvatskog MIG-a), zove Slavka C-188 iz Daruvara, pilot Slavko Makra a i kaže mu: - Morali bi po Marka . Nešto kasnije, 5. rujna, hranu si donose od ku e.

Radi se i na tome da se poljo- zapovijedi avione prebaciti u Viro- ukradena su još dva zrakoplova privredni zrakoplovi iz Daruvara viticu. Mladen Marka odgovara: iz Daruvara tipa C-188, piloti su prebace u Varaždin i akovec. Tu - A što ako ja to ne u?, jer želi zraakciju vodi profesionalni pilot koplove skloniti u akovec, preSlavko Marka iz Preloga, koji je ma ranijem dogovoru s Magi em. u to vrijeme pilot poljoprivred- Bosnar potom kaže Marka u, tada ne eskadrile u Daruvaru, no ima zapovjedniku eskadrile u Daruvai drugu dužnost. Pilot Slavko ru: - Mogu se dogoditi dvije stvari.

Marka ujedno je i zapovjednik Ili da prebacite zrakoplove u Vieskadrile Teritorijalne obrane roviticu, ili da vas do emo uhapRH za sjeverozapadnu Hrvatsku siti. I tre e, vašu še icu sam ve (završio je Školu rezervnih o ici- uhapsio. Rije je bila o saborskoj ra avijacije JNA u Zadru). Na elu zastupnici Zdenki uhnil, kasnije Štaba TO-a za sjeverozapadnu u Hrvatskom saboru zaduženoj za Hrvatsku sa sjedištem u Varaž- nacionalne manjine.

Slavko Marka se potom obradinu tada je bio pukovnik Stjepan Slivar, na elnik štaba je Vladimir a Vladimiru Šajnu u akovcu koji Goran Kova i , pilot ELAVN-a Šajn iz akovca, glavni logisti ar mu daje vozilo, a angažiran je i po akovec, u ruci drži MGV Ivan Soka (kasnije poginuo u ak- licajac Slamek iz akovca u uniformalokalibarski automat slovencijama Hrvatske vojske u zapad- mi, te oni kre u put Daruvara. Kad ske proizvodnje noj Slavoniji). U to vrijeme TO RH su došli do sela Hrastovca i brojne

22. kolovoza 2014.

dromu u Pribislavcu

GRADI SE spomenik Prvoj eskadrili iz akovca

Zrakoplov An-2 aerokluba Zagreb sakriven u šumi Lipovke. Ovo je jedan od prva tri zrakoplova koji su preletjeli s aerodroma Lu ko na aerodrom akovec Slavko Marka i Zvonko Balenovi .

Po etkom kolovoza 1991. godine u akovec u eskadrilu dolazi vojni pilot Ivan Šari iz akovca koji ostaje pri Stožeru ZNG-a na Tuškancu kao pomo nik na elnika Operativnog centra ZNG-a, a radi koordinacije.

Dolazi do promjene u Zagrebu, za na elnika Glavnog stožera Hrvatske vojske predsjednik Tu man imenuje generala Antuna Tusa, a 10. kolovoza generala Imru Agoti a za zapovjednika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i PZO-a u nastajanju. U me uvremenu znatan broj vrhunskih pilota prebjega bježi iz JNA. Kroz trenažu i preobuku u akovcu tih ljetnih srpanjskih i kolovoških i rujanskih dana prolazi ak 70 vojnih pilota prebjega iz JNA te 20 sportskih i profesionalnih pilota, gotovo sve što je tada imala hrvatska zrakoplovna obrana. I gotovo svi visoki dužnosnici HRZ-a i PZO-a na elu s Agoti em, Milanom Ma ekom, generalom uleti em, Vinkom Šebrekom, Milanom Lelasom (zaduženim za zauzimanje Vojno-tehni kog zavoda u Velikoj Gorici) dolaze u akovec na trenaž.

Brigadir Milan Ma ek je kasnije nakon Tomislava Magi a i operativno zadužen za eskadrilu u akovcu. Tih dana veoma su este iznenadne posjete generala Agoti a i akovcu i Belici, odnosno pripadnicima eskadrile.

Prvi zrakoplov u šumi Lipovka ve 3. srpnja Prvi zrakoplov sklonjen je ve 3. srpnja 1991. godine u šumu Lipovka kod Belice, blizu aerodroma Pribislavec, a ve u kolovozu i rujnu sklonjena su na sigurno ukupno 24 zrakoplova, a kasnije još etiri, što je ukupno 28 zrakoplova. U Šumi Lipovka nalazila se i skrivena pista za slijetanje. U ono doba sakrivanje zrakoplova bila je velika tajna, a za nju nije znala ili se tajilo ak i policiji u akovcu.

Zrakoplovi su prekrivaju granjem, kasnije su organiziranim akcijama prebojeni u maskirne boje.

Na aerodromu Pribislavec tih dana od jutra do mraka traju trenažni letovi, a kasnije se to samo intenzivira. Ispituju se razne mogu nosti djelovanja lakih zrakoplova, pa ak i napalm bombi. U posebnom skladištu na aerodromu Pribislavec uvalo se oko dvije tone napalma.

Jedna skupina vojnih pilota prebjega iz JNA koja stiže iz Zagreba uvježbava jako složene no ne letove, slijetanja i uzlijetanja u no nim uvjetima, a radi pomo i Vukovaru. Dogodila se i jedna manja nezgoda, na sre u bez ve ih posljedica, zrakoplov je pri no nom slijetanju zaka io drvo. Dio pilota kasnije odlazi prema Osijeku u bazu epin, te djeluje prema Vukovaru, zajedno s osje kim pilotima, koji su ve prije obavili no ne trenažne letove u akovcu, jer se u Vukovar moglo letjeti jedino no u.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Eskadrila je uz ostalo zrakoplovom AN-2 obavila više sanitetskih letova, te prijevoz visokih zapovjednika do Splita u nekoliko navrata. Prije blokada vojarni do 13. rujna 1991. godine piloti najviše izvi aju vojarne JNA u akovcu, Varaždinu i Koprivnici u takozvanim “protupožarnim izvi anjima”, što je bila tek forma da se zadovolji Savezna uprava za kontrolu leta u Beogradu koja naslu uje što se radi.

Ustroj i sastav eskadrile u kolovozu 1991. godine Tek 16. listopada 1991. godine kona no je po zapovijedi tadašnjeg na elnika Glavnog stožera HV-a Antuna Tusa u Pribislavcu formirana privremena Eskadrila lake borbene avijacije višestruke namjene. Za zapovjednika eskadrile odre en je pilot Dean Ciglari (stupio u HV 28. lipnja kao prvi pilot bivše JNA, no u stvarnosti ve krajem kolovoza te godine postaje zapovjednik eskadrile), a za njegova zamjenika Mladen Horvat. Eskadrila ima tri odjeljenja i tehni ki vod, a formirana je sredstvima i ponajviše iz leta kog sastava aerokluba akovec, te pilota koji su prebjegli iz JNA, kao i pilota privredne avijacije.

Zapovjednik prvog odjeljenja je prema ondašnjim inovima pilot Zdravko Belec, natporu nik, drugog pilot Miroslav Le ek, natporu nik, a tre eg pilot Slavko Marka , satnik, operativac je satnik Antun Le ek, zapovjednik tehni kog odjeljenja poru nik Dražen Tasi , a njegov zamjenik poru nik Petar Mla an. U prvim danima formiranja eskadrila djeluje u sastavu: Piloti prvog odjeljenja eskadrile kojim zapovijeda pilot Zdravko Belec jesu Goran Kova i , Leonardo Belovi , Ivica Marka , Marinko Borlini i Nenad Kisevi .

Piloti drugog odjeljenja eskadrile kojim zapovijeda Miroslav Le ek jesu Dragan Bratiš ak, Markelj František, Zvonko Bratuša, Stjepan Novak i Dragutin Prprovi .

Piloti tre eg odjeljenja kojim zapovijeda pilot Slavko Marka jesu Josip Polanec, Tihomir Pavi i , Boris Hanžek, Damir Lesar i Vladimir Heren i .

Zapovjednik tehni kog voda je Dražen Tasi , zamjenik Petar Mla an. Pripadnici tehni kog voda: Marijan Varga, Josip Varga, Stjepan Vrban i , Dražen Herceg, Franjo Fras, Marijan Lipi , Željko Grahovec, Dragutin Paklar, Danko Prprovi , Siniša Habuš, Josip Palašek, Vladimir Mesari , Vladimir Lovren i , Milan Mikec, Marijan Kolar i Zvonko Just te Zdenka Gregorec na administrativnim poslovima.

Od listopada 1991. godine poru nik Dragan Bratiš ak postaje zapovjednik Voda za protuzra nu obranu eskadrile koji je djelovao u okviru Zrakoplovne grupe i kasnije ELAVN. Taj vod iz akovca djelovao je kasnije svugdje gdje su bili zrakoplovi eskadrile, na aerodromu Pribislavec, na aerodromu Varaždin, gdje je bio smješten jedan vod eskadrile iz akovca, ali kasnije i u Sinju, odnosno Splitu, gdje je pružana pomo s raketama “Strela 2M”.

Vod za protuzra nu obranu je protuzrakoplovno oružje dobio tek osvajanjem vojarne u akovcu. No do formiranja tog voda dolazi tek 13. sije nja 1992. godine.

Vod je u prvim danima naoružan topovima 20/3, jednom raketom “Strela” i s PAM 12.7 mm, oružjem osvojenim nakon pada vojarni u našem kraju, a tada se naoružavaju i piloti i sama postrojba. Aerodrom u Pribislavcu u samom po etku u srpnju brani vod TO-a op ine akovec, no tada nije bilo oružja.

Cijela je eskadrila do demobilizacije u ljeti 1992. godine brojila 135 mobiliziranih pripadnika Hrvatske vojske, no treba re i da su se preko nje mobilizirali gotovo svi vojni piloti prebjezi iz JNA i ostali piloti iz cijele Hrvatske radi stjecanja legalnog statusa i trenaža letenja i kasnije raspore ivani na druge dužnosti, kako je postupno stvarano Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Naime, gašenjem i spajanjem eskadrile u akovcu i zrakoplovne grupe u Koprivnici koja je pak u stvari vukovarska eskadrila izbjegla najprije u Hlebine, a potom u Koprivnicu, nastala je kasnije Transportna eskadrila HRZ-a i PZO-a.

Tako er su u akovec radi ispitivanja bombi i bojlera dolazili mnogi tehni ari koji nisu bili mobilizirani u akovcu ve u Zagrebu, tako Josip Kardinal koji je smišljao tehni ka rješenja za bacanje bombi iz lakih zrakoplova i mnogi drugi koji u imali veze sa zrakoplovstvom i hrvatskom obranom.

Kako u ljeti 1991. godine nije službeno formiran rod Hrvatske vojske HRZ i PZO, eskadrila je podre ena neposredno Glavnom stožeru HV-a, a zapovijed od 16. listopada kona no ju je legalizirala. Prema istoj zapovjedi, piloti obavljaju prve izvidni ke zadatke na prvim linijama fronte. Prema zapovijedi, eskadrila iz akovca jedno svoje odjeljenje ima na aerodromu u Varaždinu. (nastavlja se)

Pripadnici ELAVN-a na dogovoru, slijeva nadesno: prvi Miroslav Le ek, drugi Dražen Herceg, etvrti Goran Kova i , peti Dragan Bratiš ak, šesti Marijan Varga, sedmi Josip Polanec, osmi Marinko Borlini

MIG 21 krasit e aerodrom u Pribislavcu Na aerodromu u Pribislavcu u tijeku je postavljanje temelja za spomenik Prvoj eskadrili lake avijacije višestruke namjene iz akovca iz Domovinskog rata, odnosno braniteljima zrakoplovcima, ali i svim braniteljima iz Domovinskog rata. Spomenik bi trebao biti otvoren u rujnu, na proslavi oslobo enja Me imurja od jugovojske. U znak sje anja na Prvu eskadrilu iz akovca, Ministarstvo branitelja i oružane snage RH odlu ili su za spomenik pokloniti zrakoplov MIG 21 koji e biti postavljen u Pribislavcu.

Još za napada JA na Sloveniju u lipnju 1991. godine na aerodromu u Pribislavcu zapo inje formiranje Zrakoplovne grupe kao dijela tadašnje Teritorijalne obrane Me imurja. Zrakoplovna grupa na aerodromu Pribislavec u jesen 1991. godine prerasta u Prvu eskadrilu lake avijacije višestruke namjene Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Osnovna zada a eskadrile bila je sakrivanje zrakoplova zbog mogu nosti uništenja, izvi anje neprijatelja i borbeno djelovanje te, ne manje važan, leta ki trenaž za hrvatske pilote prebjege iz JA-a.

Do 8. svibnja 1992. godine eskadrila iz akovca imala

Majstori upravo završavaju betonske temelje za spomenik, odnosno zrakoplov MIG 2, a na slicu u sredini jesu dožupan Zoran Vidovi i koordinator Slavko Marka

je ukupno 900 sati leta, a sve ostale zrakoplovne eskadrile, odnosno grupe hrvatske obrane do tada 250 sati leta.

General Imra Agoti rekao je svojedobno da bi eskadrila u akovcu imala i više sati leta da je bilo boljih zrakoplova koji bi mogli parirati jugovojsci.

Koordinator postavljanja temelja je pilot Slavko Marka , koji o akciji kaže: - Dugo smo ekali MIG 21, akcija je trajala najmanje desetak godina, toliko da sam gotovo izgubio nadu da e do i do realizacije.

Po etkom ove godine dobili smo obe anja nakon razgovora izaslanstva UDVDR-a Me imurske županije s najvišim dužnosnicima HRZ-a i PZO-a i Ministarstva obrane, koja se sada ostvaruju.

Mislio sam da emo temelje za MIG napraviti bez ve ih problema, no prevario sam se, to je cijela gra evina u koju je otišlo dvadesetak kubnih metara betona i mnogo željeza, a posebno je skup drža od teškog željeza na kojemu e se nalaziti zrakoplov koji e gledati u nebo.

U akciji postavljanja temelja pomaže više branitelja i donatora, a posebno dožupan Zoran Vidovi . Osigurali smo i prijevoz MIG-a iz Zagreba do Pribislavca.

Na gradilištu smo zatekli i dožupana Zorana Vidovi a koji je stigao da bi dogovorio zadnje korake, a kako bi troškovi za Županiju bili što manji, te da se što više posla napravi uz pomo donatora. (J. Šimunko)

Projekt ostvaren europskim novcem i kreditom Vaba banke Varaždinskoj tvrtki Bomark-Pak odobrena su bespovratna sredstva iz fonda Europske unije, ijim novcem e izgraditi i opremiti proizvodnoskladišnu halu u Ludbregu za proizvodnju paprinih cijevi na koje se montira folija.

Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 30 milijuna kuna.

Bespovratna sredstva EU pritom iznose 11 milijuna kuna, vlastita sredstva od 8 milijuna kuna te kredit Vaba d.d. banke u iznosu od 10 I pol milijuna kuna. Investicijske aktivnosti ovog projekta zapo et e 2014. godine i nastaviti se u 2015. i 2016. godini, dok je predvi eni ekonomski vijek projekta 15 godina.

Bomark Pak d.o.o. je vode i proizvo a strech folije na hrvatskom tržištu. Osnovan prije gotovo 10 godina, kontinuirano ulaže svoja znanja i raspoložive mogu nosti u unapre enje proizvodnje i djelatnosti, a emu najbolje svjedo e ostvareni rezultati. Dugoro ni cilj Bomark Pak-a je pove anje kapaciteta proizvodnje uz proširenje proizvodnog asortimana kao i pove anje broja zaposlenih te daljnje ja anje pozicije na doma em ali i inozemnom tržištu, a što je u skladu sa Strategijom Europe 2020. odnosno prioritetima koji su zadani za 2014. godinu.

Juraj Vuksani , voditelj projekta iz Bomark grupe, na press-konferenciji održanoj u Vaba d.d. banki Varaždin najavio je zapošljavanje minimalno 11 novih djelatnika u novoj hali u Ludbregu Prate i zahtjeve tržišta, a zbog pove anih potreba za poboljšanom tehnologijom i stalne želje za unapre enjem poslovanja, Bomark Pak je jedna od kompanija koja je, me u prvima, odlu ila posegnuti za korištenjem sredstava EU fondova, temeljem kojih je kupljena potrebna tehnologija ime je ostvaren doprinos kako smanjenju otpadnog materijala tako i smanjenju troškova. 2009. godine investiralo se u proširenje proizvodnog pogona i osuvremenjivanje postoje ih proizvodnih procesa kada je uvo enjem nove tehnologije, kojom se vrši proizvodnja strech folije iz granulata dodatno pove an kapacitet proizvodnje. 2011. godine Bomark Pak d.o.o. je pokrenuo prvu liniju za proizvodnju strech folije u Republici Hrvatskoj, u prosincu 2012. drugu liniju, a krajem 2013 i tre u liniju. Tako er, zbog sve ve ih potreba za poboljšanom tehnologijom i stalne želje za unapre enjem

poslovanja Bomark Pak se odlu io koristiti i EU fondovima koji nude dodatne mogu nosti dobivanja sredstva za mala i srednja poduze a. U sklopu programa „Potpora pove anju konkurentnosti hrvatskih MSP“ – Europski fond za regionalni razvoj, Bomark Pak je prijavio projekt „With inovation to regranulation“.

Kao što je i najavljeno management J&T Banke i Vaba d.d. banke u nadolaze im e mjesecima zajedni kim snagama raditi na dodatnom unapre enju poslovanja kao i proizvoda i usluga Banke, koriste i prednosti, znanja i iskustva koje donosi J&T Banka, no isto tako i zadržavaju i sve ono što je Vaba d.d. banku gradilo tijekom proteklih više od 10 godina. Vaba d.d. banka stoga i nadalje ostaje Banka jake podrške zajednici u kojoj djeluje, no s novim i mnogo ve im mogu nostima, na dobrobit lokalne zajednice i svih klijenata Banke, a što potvr uje i ovaj posljednji realizirani projekt.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

22. kolovoza 2014.

JER…

PRODAVAONICA Konzum 1400 Pribislavec

Karmen voli itati sport, ali željela bi da je još više odbojke Grabrovnika dobili su Martin (26) i Blaženka (24) Rebernik iz Vanesu, ro enu 4. kolovoza.

U obilasku naših prodajnih mjesta i prigodnom darivanju naših itatelja ovaj put bili smo u Pribislavcu. U tamošnjoj prodavaonici Konzuma u smjeni smo zatekli trgovkinju Sandru Škuba i našu itateljicu Karmen Tomaši . Na naše pitanje

što voli pro itati u Me imurskim novinama, rekla nam je da voli itati sve, ali najviše sport. Željela bi da je u novinama više lanaka o odbojci, posebice ženskoj. Potrudit emo se da tako bude u našim narednim brojevima. (zv)

Naša itateljica Karmen Tomaši i prodava ica Sandra Škuba

LJETOVANJE DJECE u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa akovec

Maja (25) i Nikola (25) Štok iz Vu etinca dobili su svoje prvo dijete, k erkicu Ellu, ro enu 12. kolovoza.

DEŽURNI PEDIJATAR Pet 22.08.2014. 13:00-20:30 Sub 23.08.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robinić-Ivanek - dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, Čakovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak UJUTRO, ponedjeljak i srijeda - POSLIJEPODNE

Besplatno osmodnevno ljetovanje djece Krajem kolovoza dobrovoljno davanje krvi GDCK akovec organizira sljede e akcije dobrovoljnog davanja krvi: u ponedjeljak, 25. kolovoza u akovcu u vremenu od 8 do 11 i od 11.30 do 14 sati u prostorijama Pivnice “Pilka” akovec; u utorak, 26. kolovoza u Kotoribi u vremenu od 11 do 15 sati u prostorijama Vatrogasnog doma; 27. kolovoza

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

u Maloj Subotici u vremenu od 8 do 10.30 u prostorijama Mati nog ureda (vjen aonice), u srijedu, 27. kolovoza u Murskom Središ u u vremenu od 12 do 15 sati u prostorijama Cimpera. U petak, 29. kolovoza u Prelogu u vremenu od 8 do 11 i od 11.30 do 14.30 sati u prostorijama Gradske kavane “Lovac”.

Unato brojnim inancijskim problemima s kojima se susre e, kao i mnoge druge organizacije, Gradsko društvo Crvenog križa akovec ve šestu godinu zaredom izdvojilo je inancijska sredstva za besplatno osmodnevno ljetovanje djece. Na ljetovanje je upu eno tridesetero djece iz naše županije, iz dvanaest me imurskih osnovnih škola koje su sudjelovale na natjecanju iz prve pomo i. Ljetovanje je organizirano na Rabu, u odmaralištu društva Naša djeca Varaždin. U pratnji u enika nalazile su se pedagoginje Mi-

ra Pai i Dubravka Ke keš, te volonterka Lana Štimac. Sadržaj organiziranog ljetovanja obuhva ao je razli ite aktivnosti koje su se provodile od ustajanja do spavanja.

Osi m s v a kod nev nog kupanja, škole plivanja za nepliva e i zabavnih ve eri na kojima su mogli pokazati sve svoje skrivene talente, u enici su upoznali biljni i životinjski svijet otoka Raba, povijest i kulturno-povijesne spomenike. Organiziran je izlet brodom do uvale Zavratnica, gdje se nalaze ostaci njema koga ratnog

broda koji su potopili engleski avioni u II. svjetskom ratu. Posljednji dan organiziran je i kviz o poznavanju Raba. Osmero najuspješnijih sudionika kviza dobilo

je i prigodne nagrade koje e ih još dugo podsje ati na ljetovanje. Djeca su uživala, upoznala nove prijatelje i poželjela još jedno ovakvo ljetovanje sljede e godine.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

23. u 23 kontroverzni Laibach na Špancirfestu!

“Spectre”, novi album Laibacha, dobiva odli ne kritike te je proglašen njihovim najkomercijalnijim albumom dosad. Laibach je slovenski umjetni ki projekt koji je uvijek spreman za inovaciju i provokaciju. Teme s novog albuma te retrospektivu starijih pjesama možete doživjeti na koncertu pozornice Stari grad u Varaždinu u subotu, 23. kolovoza s po etkom u 23 sata. Prije njih, u 21 sat, na istoj pozornici nastupit e još jedan kultni slovenski bend - Siddharta. (rr, foto: Zlatko Vrzan)

MUNINE PJESME

predstavljaju se prvi dan Špancirfesta STRAHONINEC

13. druženje folkloraša “Strahoninec 2014.”

SVETI MARTIN NA MURI

Prvi samostalni koncert Dominika Padari a iz Žabnika Koncert legende hrvatskog rocka - Psihomodo popa

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura STIGLI NOVI KATALOZI JESENSKA PUTOVANJA I ZIMA! UMAG Hotel MELIA CORAL 5* Akcija -15% 29.8.-13.9.

3 polupansiona od 1.775 kn (cijena 6.9.-13.9.)

Akcija -20% 21.9.-24.9.

2 polupansiona od 728 kn Hotel SIPAR 3* Akcija -10% 17.8.-6.9.

3 polupansiona od 1.365 kn (cijena 30.8.-6.9.)

ZADAR Mobilne kućice BORIK 4* SUPER LAST MINUTE -35% 23.8.-30.8.2014.

7 noćenja za 6 osoba od 4.710 kn

PETAK, 22. kolovoza, 22 sata AKOVEC, Centar za kulturu

Putnici ljubavnici - urnebesna komedija Radnja komedije znanoga španjolskog redatelja Pedra Almodovara (“Pri aj s njom”) smještena je u avionu iji je cilj putovanja Mexico City. Nakon što do e do tehni kog kvara, piloti u suradnji s kolegama u kontrolnom centru pokušavaju sve da dovedu avion u savršeno stanje. U me uvremenu Ulloa, Fajardo i Joserra, trojica neobi nih, homoseksualnih stjuarda,

pokušavaju što prije zaboraviti na svoje probleme i posvetiti se dušom i tijelom svojim putnicima kako bi im u inili putovanje što ugodnijim, bez obzira na trenutnu situaciju.

Zanimljiva kombinacija putnika i avionskih službenika ini ovaj film pravom komedijom koja nije nimalo druga ija od one na tlu. Komedija u trajanju od 90 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

KUD “Sv. Jeronim”

NAJAVLJUJEMO

Štrigovski kulturnjaci gostovali u Šprincu

MALI LOŠINJ, otok Lošinj Apartmani PIA 3* Akcija -10% 30.8.-28.9.

7 noćenja u apartmanu 1/2 od 1.920 kn OPATIJA Super uštede do -20% Za rezervacije napravljene do 24.8.

U odabranim terminima Hoteli AMBASADOR 5*, ADMIRAL 4*, KRISTAL 4*, KVARNER 3*, IMPERIAL 3*, ISTRA 3*, PALACE-BELLEVUE 3*, BELVEDERE 2* LOVRAN Super uštede do -20% Za rezervacije napravljene do 24.8. u odabranim terminima do 2.11.

Hoteli EXCELSIOR 4*, BRISTOL 3* RIM 4.-7.9. zrakoplovom od 2.125 kn + zrak. prist. 1.000 kn PARIZ 4.-7.9. zrakoplovom od 3.395 kn + zrak. prist. 1.100 kn ANDALUZIJA & LISABON tura zrakoplov/bus 31.8.-.7.9.2014 trajanje putovanja: 8 dana/7 noći od 6.295 kn + zrakoplovne pristojbe 980 kn TUNIS 3.,10.,17.,24.9.

22. kolovoza 2014.

13. druženje folkloraša “Strahoninec 2014.”

U nedjelju, 24. kolovoza u društvenom domu u Strahonincu održat e se 13. druženje olkloraša “Strahoninec 2014.”. U sklopu druženja održat e se otvorenje izložbe “40 godina rada u kulturi i s mladima” Tihomira Ben i a. Program zapo inje izložbom u 17 sati, koji e me imurskim pjesmama otvoriti Lea Šprajc, mlada kantautorica iz Šenkovca, brucošica kroatistike i etnologije na Filozo skom akultetu u Zagrebu, i Julija

Tradicionalna mani estacija “Pozdrav jeseni” ove se godine održala osamnaesti put u predjelu zvanom Šprinc u organizaciji op ina Raskrižje i Štrigova te turisti kih zajednica obiju op ina. Ta etnološka, vjerska i kulturna priredba okuplja mještane s obje strane granice te je ove godine KUD “Sv. Jeronim” bio suorganizator bogatoga kulturno-zabavnog programa. Štrigovski kulturnjaci predstavili su se olklornom sekcijom pod vodstvom Manuela Lesara te vokalno-instrumentalnim sastavom “Štrigov anci”, koji je izveo nekoliko novih autorskih skladbi štrigovskog kantautora

Stjepana Makovca-Pište. Tako er, Pišta je predstavio svoju novu zbirku pjesama pod nazivom “Sebe sem ti dal”.

U sklopu zabavnog programa nastupili su brojni izvo a i iz Prlekije i Prekmurja, a msgr.

Franc Režonja, župnik u župi Razkrižje, blagoslovio je rodne vinograde i novopostavljeni veliki klopotec. U poslijepodnevnim satima održana je i me unarodna utrka prijateljstva Razkrižje-Štrigova. Tradicionalno druženje Prleka, Prekmuraca i Me imuraca potrajalo je do kasno u no , a za to su se potrudili mladi glazbenici iz Benedikta - Klepovuhi.

Jan ec solo pjeva ica, maturantica, mlade snage šenkove ke župe i op ine. Nakon kratkog osvrta na izložbu, program e se nastaviti nastupima KUD-ova iz BiH - Bosanska Gradiška i Novi Grad, Slovenije - Stari trg ob Kolpi i Hrvatske - Donjeg Miholjca, Podravske Moslavine, Orahovice, Severina, Budaševa, Vinice, a eka se potvrda društva iz Ma arske.

Program e voditi mlade snage organizatora, KUD-a Strahoninec.(rr)

polazak iz Zagreba!

8 dana/7 noći LAST MINUTE već od 2.689 kn zrakoplovne pristojbe 799 kn DJECA NA 3. I 4. LEŽAJU GRATIS!

KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EUROPI VEĆ I ŠIRE...

ISTANBUL, MAROKO, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

HKD “POMURJE” u akovcu

Lendavsko vino i tradicionalni kruh iz krušne pe i Uz kuhanje bogra a najavljeni su Lendavska trgatev i Bogra fest

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE...

MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

lanovi HKD-a “Pomurje” na Porcijunkulovom u akovcu

Predstavnici HKD-a “Pomurje” iz Lendave više godina unatrag dolaze redovno na središnji dio akove kog proštenja – Porcijunkulovo, odnosno blagdan Gospe od An ela, gdje sudjeluju u sve anoj procesiji.

Središtem grada nošen je kip Majke Božje sve do mjesta euharistijskog slavlja, koje je na otvorenom kod ranjeva ke i župne crkve sv. Nikole predvodio ra Ivan Mati , voditelj ku e susreta Tabor u Samoboru. Uz sve enike i vjernike, u procesiji

su sudjelovali Zrinska garda akovec, hrvatski branitelji, policija, vatrogasci, lanovi nekoliko KUD-ova iz Me imurja i Slovenije, kao i me imurski župan Matija Posavec i akove ki gradona elnik Stjepan Kova . Uz akove ke ranjevce suslavili su sve enici iz Me imurja i okolice. lanovi Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje”, obu eni u me imurske narodne nošnje, sudjelovali su u prinosu darova, a donijeli su lendavsko vino i tradicionalni kruh iz krušne pe i. U nedjelju, zadnji dan Porcijunkulova, Društvo je sudjelovalo u programu s predstavljanjem kuhanja bogra a. Zajedno s Turisti kim savezom Op ine Lendave predstavile su se predstoje e dvije velike lendavske priredbe: “Bogra est” i “Lendavska trgatev”, dok su posjetitelji mogli probati degustacijski bogra koji se kuhao u velikom kotlu na “jezeru” kod Staroga grada. ( anino Kutnjak)

22. kolovoza 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 28. kolovoza, 18 sati AKOVEC, Knjižnica “Nikola Zrinski”

ETVRTAK, PETAK, 28. i 29. kolovoza, 19.30 sati AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Dnevi poezije in vina

Prvi Festival komorne glazbe akovec. Ulaz slobodan!

Dani poezije i vina (Dnevi poezije in vina/Ptuj) ponovno gostuju u akovcu. U etvrtak, 28. kolovoza u 18 sati na Op em odjelu Knjižnice gostuju pjesnici Dragana Mladenovi , Cvetka Lipuš, Lydia Steinbacher i Mizuho Ishida. Ove godine Dnevi poezije in vina, najve i me unarodni pjesni ki festival u Sloveniji, slave svoj 18. ro endan.

Ove e se godine održati od 26. do 30. kolovoza i unutar tih etiri dana na festivalu u Ptuju, gdje e okosnica biti švedska poezija, održat e se niz pjesni kih druženja, koncerata, okruglih stolova, dje jih programa te drugih programa iznena enja uz koja e se mo i degustirati i ponajbolja vina iz vinogorja Štajerske Slovenije.

U želji za što boljom promocijom bisera svjetske literature klasi ne glazbe, Centar za kulturu pokre e Fes val komorne glazbe.

Me imurje obiluje vrhunskim glazbenicima, stoga se ve na po etku predstavljaju doma i glazbenici koji svoj kruh zara uju u inozemstvu ili van Me imurja. Redom e nastupi : sopranis ca Marija Vidovi koja

djeluje u Be u, David Horva , prvi klarine st orkestra Oružanih snaga RH, violon elis ca Zita Varga, lanica Be ke opere, violinis ca Dunja Bontek iz Varaždina, lanica Zagreba ke lharmonije, Bruno Groši , hornist iz Zagreba, lan Cantus orkestra, pijanis ca Nadia Varga Modri i gost iz Latvije s be kom adresom, Kristaps Bergs na violon elu, lan

Haydn orkestra. Svi su oni odreda dobitnici visokih nagrada na prestižnim svjetskim natjecanjima i stoga smo sigurni da nas o ekuje glazbeni spektakl. Na programu su izuzetna djela svjetske glazbene baš ne: “Meditacija” Massenea, “Labud” Saint Seansa, klavirski trio Maxa Brucha, quintet Dohnanyia, arije Mozarta i Tijardovi a, Sonate Debysija i Schumanna...

Fes val traje dva dana (28.-29. kolovoza) u dvorani Scheier, s po-

etkom u 19.30 sa . Ulaz je slobodan i pozvani su svi ljubitelji klasi ne glazbe da se odazovu na ovaj jedinstveni doga aj. Želja Centra za kulturu kao doma ina Festivala je da u narednim godinama predstavi i ostale naše renomirane soliste (pjeva e: Evelin Novak, Miljenka Turka, Armanda Puklavca, trombonista Ivana Mu i a, truba a Igora Hrusteka, violinis cu Saru Domjani i pijanista Andreasa Domjani a…).

MUNINE PJESME predstavljaju se prvi dan Špancirfesta

Autorski tim Lach - Grahovec uspješni promotor me imurske baštine!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Glazbena suradnja varaždinske pjeva ice Gordane Lach - Goge i Željka Grahovca iz Ma kovca obnovljena je prije godinu dana, upravo u vrijeme Špancirfesta. Zajedni ki kreativni rad u tih je proteklih godinu dana rezultirao autorskim projektom i etnoalbumom “Munine viže”, koji je izdan 14. travnja ove godine, nakon ega su uslijedile brojne promocije.

Ponajprije svibanjsko predstavljanje u akovcu u zgradi Scheier, a potom je uslijedila i posebno emotivna lipanjska ve er u Dekanovcu, u rodnom mjestu legende me imurskih pu kih napjeva Mune Orehov, koja je inspirirala ovo dvoje glazbenika na nove aranžmane njezinih napjeva. Gordana Lach isti e posebnu atmosferu te promocije: - Bila je to promocija koju smo posebno emotivno doživjeli jer je bila u mjestu Mune Orehov, od koje je sve to i poteklo. Zahvaljujemo na elniku Op ine Ivanu Hajdarovi u jer je sve bilo prekrasno organizirano. Pozornica je bila ure ena u etnostilu, a na njoj su nastupale

Varaždinu e ponovno gostovati i u drugoj polovini mjeseca listopada u HNK-u Varaždin, a sponzor koncerta je Koncertni ured Varaždin. Najavljuju i ponovno gostovanje u Dekanovcu, u prvom tjednu mjeseca rujna, na drugoj Glazbenoj ve eri kantora Florijana Andrašeca.

- Sedmog rujna ponovno idemo u Dekanovec, gdje e se održati festival posve en Florijanu Andrašecu. Ta glazbena ve er ima tendenciju postati festival s tradicijom i kontinuitetom. Pjeva i solisti e i ove godine nastupiti uz Me imurski simfonijski orkestar ‘Florijan Andrašec’, koji priprema Danijel Požgaj, prof., koji je ina e i voditelj limene glazbe Dekanovec. O ekuju se brojna poznata pjeva ka imena našeg kraja.

žene i djeca u narodnim nošnjama. Ženska vokalna skupina ‘Golubice’ iz Dekanovca izvela je Munine pjesme na svoj na in i sve je nekako bilo prepuno emocija. U lipnju smo Željko i ja na festivalu u Pitoma i predstavili našu autorsku pjesmu ‘Steza življenja’, tako da doista mnogo radimo i nastupamo.

Gosti i na Glazbenoj ve eri Florijana Andrašeca Po etak kolovoza obilježen je promocijom albuma na Porcijunkulovom, o kojoj Grahovac s ponosom govori: - Nastupili smo prije koncerta Zvonka Bogdana u akovcu, što nam je bila velika ast.

To je tako er bila promocija našeg albuma uz izvedbu desetak pjesama. Za tu priliku okupili smo dobru ekipu glazbenika koji e nas pratiti i na sljede im našim nastupima, pa i na ovom varaždinskom.

Autorski tim Lach - Grahovec ovih se dana, naime, užurbano pripremao i za gostovanje na Špancirfestu, gdje e nastupiti ve prvi dan, u petak, 22. kolovoza, na Trgu tradicijskih obrta s po etkom u 18 sati. U

Od svih pjesama s albuma “Munine viže” publika je najbolje prihvatila singl “Tožna ruža”, koja se i najviše emitira na radiopostajama. Za nju je snimljen i videospot: - Za tu smo pjesmu snimili i videospot i on je promotivno

izveden na varaždinskoj televiziji unutar programa i javljanja s Porcijunkulova. Uskoro e videospot biti i prikazan na CMC televiziji, a ve sada ga se može poslušati i vidjeti na YouTubeu.

Spot je režirao Dean Buva , a fotostudio Fokus iz akovca odradio je produkciju. Spot je snimljen na dvije lokacije.

U samom Dekanovcu, to nije u prostoru kod susjede Mune Orehov, a drugi dio u ka i u kod akove kog groblja. To je jedna onako starinska ‘kr ma’ i taj se ambijent odli no uklopio u spot.

Zadovoljni smo reakcijama slušateljstva. I za kraj otkrivamo jednu ekskluzivu. Vjerojatno emo s tom pjesmom nastupiti i na ovogodišnjem MEF-u, koji e se održati krajem mjeseca studenoga.

Dakle, ve eras (petak, 22. kolovoza) poslušajte Munine pjesme u izvedbi Gordane Lach i prate e ekipe na Špancirfestu u Varaždinu, a za uspomenu i/ ili suvenir CD i album “Munine viže” možete nabaviti u suvenirnici Muzeja Me imurja u akovcu, zatim u suvenirnici na Trgu Korzo u Varaždinu te na Croduxovim benzinskim pumpama.

kojih e jedan zapo eti snimati krajem ljeta, trenutno ima u pripremi tri rukopisa spremna za štampu: knjigu lirskih i onu književnih eseja, te drugi dio knjige ljubavnih savjeta. eka se samo na izdava a. Budu i da

je poznato kako nigdje, pa tako ni u Hrvatskoj, nije lako objaviti knjigu ako nije rije o kuharici ili kakvom zabavnom štivu koje se lagano ita, zaželimo joj u tome mnogo sre e, trebat e joj. (n )

“Tožna ruža” ipak je radosna!

Promocija etnoalbuma “Munine viže” na Porcijunkulovom, uo i koncerta Zvonka Bogdana

NOVI ESEJI na blogu Stanke Gjuri

Hladnokrvne analize dokonog laika Ro ena akov anka, autorica jedanaest knjiga, producentica kratkih ilmova, glumica i bivša manekenka, Stanka Gjuri , odnedavna je otvorila novi blog na kojem objavljuje svoje eseje (http://stankagj. blog.hr/). Ina e, Stanka je svoju posljednju knjigu lirskih eseja objavila još 2000. pod naslovom “Lekcija o drskosti”, a koja, sude i po njezinoj Facebook stranici https://www.facebook.com/Lekcija.o.drskosti. byS.Gjuric, za tu vrstu literature ima podosta obožavatelja. Gjuri , osim što trenutno dovršava scenarije za svoja dva kratkometražna ilma, od

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 22. kolovoza, 21 sat VARAŽDIN, pozornica Stari grad

Najbolji varaždinski bendovi ‘90-ih!

Varaždin i Špancirfest e program na glavnoj festivalskoj pozornici kod Starog grada u petak, 22. kolovoza 2014. godine otvoriti velikim, besplatnim koncertom pod imenom “VŽ 90’s ROCK ALLSTARS BAND”. Radi se o jedinstvenom glazbenom projektu kojemu je cilj u vr-

hunskim produkcijskim uvjetima predstaviti bogatu urbanu glazbenu scenu Varaždina iz devedesetih godina, kada je grad bio prepun kreativne energije i mnoštva bendova svih žanrova: 5.0, AMPIA, BLUE ENTERTAINMENT GROUP, BOOMERS, CARMEN, CREAM TOO, DIREC-

TED CREW, DOBRI DUHOVI, EONI, GALE, H.A.L.T.ERI, IMPERIUM, INJURY, KLON, KRANKENHAUS, OPASNO PO ŽIVOT, OPSCURE EUCALIPTUS,PLAG,POT,PROCESS, PROPHECY,STIHL,TRAUMA. Za koncert VŽ 90’s ALLSTAR BAND-a ulaznice se ne e napla ivati.

22. kolovoza 2014.

SUBOTA, 23. kolovoza, 21 sat i 23 sata VARAŽDIN, pozornica Stari grad

Slovenska scena: Laibach i Siddharta!

GlavnupozornicuStarigradusubotu eokupiratislovenskascena.Ponajprije e u 21 sat koncert održati Siddharta, bend koji je osnovan 1995. Njihov prvi albumIDodmahjesko ionavrhoveglazbenih ljestvica 1999. Taj uspjeh su nadmašili2001.izlaskomalbuma“Nord”,koji je premašio album “Rh-2003.”. Zatim je uslijedioalbum“Petrolea”(2006.)popra enizrazitimprodukcijskimpristupomte

je u prosincu 2009. izašao album “Saga”. “Saga” je njihov prvi album koji nije snimljen u Sloveniji ve u Los Angelesu, i to s poznatim glazbenim producentom RossomRobinsonom,kojijedvijegodine kasnije s njima radio i na šestomalbumu “Vi”, koji je snimljen uživo s publikom na stadionu Stožice.

Laibach je objavio novi album “Spectre”, koji e predstaviti i varaž-

dinskoj publici. Album “Spectre” po mnogo emu ozna ava novo poglavlje u povijesti Laibacha. “Spectre” doslovce zvu i kao politi ki manifest u poetskoj formi. S novim tekstovima i pjesmama Laibach, koji su uvijek djelovali kontroverzno ili odavali dojam da djeluju, jasno zauzimaju stranu i svjesno napuštaju udobnost svoje nekadašnje politi ke slobode i neutralnosti.

LEGENDE HRVATSKOG ROCKA razbudile Sv. Martin na Muri

Njihov život nije bajka, njihov život nije film, ve Sexy magazin PIŠE: SANJA HERIC

Ljubitelji dobrog rocka uživali su u subotu, 16. kolovoza na žestokom koncertu jednog od najpopularnijih i najutjecajnijih hrvatskih bendova u posljednjih trideset godina - Psihomodo popa i legendarnog Davora Gopca u Svetom Martinu na Muri. Na koncertu se okupila publika svih generacija, koja je s Psihomodo Popom pjevala svaku pjesmu.

Pjesmom “Pinokio” zapo eo je njihov koncert, a nastavili su sa starijim hitovima poput: Ja volim samo sebe, Kad sam imao šesnaest, Mila, Frida, Osje am se haj, Ramona i Sexy magazin.

U sat i pol energi ni je Gobac zabavljao publiku Na subotnjem repertoaru ove poznate zagreba ke rock grupe našle su se i njihove najnovije pjesme “Bejbe” i “Donna”, koje su oduševile prisutne. U sat i

Publika je u ekstazi pjevala i skakala

pol energi ni je Gobac sa svojim bendom zabavljao publiku. Kad nije pjevao, radio je zgibove na pre ki pozornice, ljuljao kukovima i skakao. Izme u pjesama publiku je nasmijavao raznim pošalicama. - Ovo je pjesma o jednom hrvatskom velikanu i humanistu. - rekao je Davor Gobac prije pjesme “Ja volim samo sebe” i time zaslužio ovacije brojne publike, to jest “publikice”, kako je Gobac govorio tijekom cijelog koncerta.

Psihomodo pop ove godine slave trideset godina postojanja, a njihov bend broji pet lanova. Frontmen grupe Da-

Psihomodo pop održao je koncert na igralištu NK Polet u Svetom Martinu na Muri vor Gobac pjeva i svira gitaru.

Osim ovoga umjetni kog dara, malo je poznato da je Gobac i slikar. Do sada je održao ve nekoliko izložbi koje su, kako spominju mediji, bile jako po-

sje ene. Ostale lanove benda ine Tigran Kalebota, poznatiji kao Tigi, na bubnjevima, zatim Smiljan Paradiš, poznatiji kao Šparka, Vlatko avar, poznatiji kao Brada, basist benda, te Jurij

Novoseli , poznatiji kao Kuzma, na klavijaturama i saksofonu.

Njihov posljednji, deseti po redu, studijski album izašao je ove godine pod nazivom “ iribu iriba”.

SVETI MARTIN NA MURI

Prvi samostalni koncert Dominika Padari a iz Žabnika PIŠE: SANJA HERIC

Karolina Matjašec otpjevala je samostalno pjesme “Milost” i “Panis Angelicus”

Ljubitelji klasi ne glazbe uživali su prošlu srijedu, 13. kolovoza, u prvom samostalnom koncertu mladog pjeva a Dominika Padari a iz Žabnika u župnoj crkvi u Svetom Martinu na Muri. Dominik Padari otpjevao je mnogobrojnoj publici: Funiculi Funicula, Fala Božek za Me imurje, Vilo moja, Halleujah i Ave Maria u pratnji pijanistice Martine Jakši . Padari kaže kako su mu najve i glazbeni uzori operni pjeva Luciano Pavarotti i glazbenik Andre Rieu. Padari je trenutno polaznik tre e godi-

ne solo pjevanja Glazbene škole u Varaždinu u klasi profesorice Blanke Tkal i . Po završetku školovanja u Varaždinu namjerava upisati Glazbenu akademiju u Grazu i baviti se glazbenom pedagogijom.

Osim pijanistice Martine Jakši , goš e Padari eva prvog koncerta bile su Marta Šarec i Karolina Matjašec, s kojima je Padari na samom kraju otpjevao “Krist na žalu” i “Neka cijeli ovaj svijet” iz poznatog mjuzikla “Jalta, Jalta”.

Karolina Matjašec samostalno je otpjevala ovom prigodom pjesme “Milost” i “Panis Angelicus”, a Marta Šarec pjesmu “Iznad duge” iz filma “ arobnjak iz Oza” te poznatu

pjesmu “You raise me up”. Martina Jakši i Karolina Matjašec u duetu su otpjevale prekrasnu pjesmu “Ljubav nas uva”. Župna crkva u Svetom Martinu na Muri bila je popunjena do posljednjeg mjesta pa se tražilo mjesto više. Gromoglasnim pljeskom publika je nagradila mladog tenora i podržala ga u njegovom daljnjem glazbenom obrazovanju, kao i njegove, tako er glazbeno talentirane, goš e. Padari je nakon završetka zahvalio svojim goš ama i dao im bukete cvije e, dok je zamjenica na elnika Op ine Sveti Martin na Muri Petra Novinš ak mladom tenoru poklonila prigodan poklon.

Dominik Padari otpjevao je publici pjesmu “Vilo moja” Vinka Cocea i mnoge druge

Župnu crkvu u Svetom Martinu na Muri popunila je mnogobrojna publika

22. kolovoza 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 24. kolovoza, 21 sat i 23 sata VARAŽDIN, pozornica Stari grad

Za kraj vikenda: 2CELLOS i Urban&4 Nedjelju nave er rezervirajte za doma e glazbene snage.

Svjetski popularni dvojac 2CELLOS nastupa na pozornici Stari grad u 21 sat. Mladi hrvatski violon elisti Luka Šuli i Stjepan Hauser oduševit e sve svojim obradama Bacha i Vivaldija, ali I, primjerice, AC/DC-a, Michaela

Jacksona i drugih pop i rock tema. Nakon njih na istoj pozornici u 23 sata nastupit e Urban, koji je nakon raspada grupe Laufer okupio glazbenike pod imenom Urban&4. Dobra zabava o ekuje se, dakako, uz starije hitove grupe Laufer te novije Urbanove singlove.

FESTIVAL DOBRIH EMOCIJA - 16. Špancirfest od 22. do 31. kolovoza

Kušajte atmosferu varaždinskog špancir-menija!

PIŠE: ROBERTA RADOVI Najiš ekivanija manifestacija sjeverozapadne Hrvatske - Špancirfest 2014. zapo inje danas (petak, 22. kolovoza). Kroz deset festivalskih dana, sve do nedjelje 31. kolovoza, sve posjetitelje o ekuje obilje dobrih emocija i kvalitetnih kulturno-zabavnih i koncertnih programa.

Zna aj Špancirfesta potvrdila je nedavno i Hrvatska turisti ka zajednica, koja je ovaj “varaždinski špancirung” uvrstila u top deset najuspješnijih hrvatskih turisti kih doga anja. Time je Špancirfest ušao u visoko društvo turisti kih programa kojima se Hrvatska promovira kao poželjna destinacija turistima iz cijelog svijeta, te je stao uz bok doga anja kao što su, primjerice, Red Bull Air Race 2014. i ATP Croatia Open Umag te festivali Ultra Europe Music Festival, Dimensions, Outlook i INmusic.

Dosadašnja izdanja ovog festivala bilježe impresivne brojke. Naime, u proteklih petnaest godina na Špancirfestu gostovalo je više od ti-

Ameri ki sastav Blondie nastupa na pozornici Stari grad u ponedjeljak, 25. kolovoza su u izvo a a, koji su pristizali ne samo iz Hrvatske i zemalja iz regije, ve i s drugih kontinenata.

Kroz sve te godine barokni grad Varaždin pohodilo je više od dva milijuna posjetitelja, a tom e se zbroju pridodati i zasigurno velik broj šeta a koji e ovo ljeto uživati u obilju programa pripremljenih za nadolaze ih deset dana koji “vrište” koloritima glazbe, pjesme i plesa, za-

bavom, tradicijom, smijehom i, dakako, brojnim iznena enjima.

Nadamo se da su cipele za španciranje spremne i da je kondicija svih šeta a na nivou. Jer, ponovno vrijedi kušati dio atmosfere varaždinskog špancir menija.

Punkeri iz New Yorka na pozornici Stari grad Jedan od najiš ekivanijih koncerata ovogodišnjeg Špan-

U VARAŽDINU ovaj vikend i Šuš dualizam

Šuškavac kolektiv poziva na Overflow i Microslava Šuškavac kolektiv ponovno organizira dvodnevno glazbeno druženje za ljubitelje dobrog zvuka, ovaj put pod nazivom “Šuš dualizam”. U varaždinskom Elephant baru u petak, 22. kolovoza zasvirat e popularni “doktori punka”, bend Over low. Program e po eti u 19 sati, a atmosferu prije pono nog koncerta Over lowa zagrijat e lanovi Šuškavac kolektiva svojim vinil setovima. Cijena ulaznice bit e 39 kuna, a pustit e se ograni en broj ulaznica, njih 150. Dan kasnije, u subotu, 23. kolovoza,

u goste dolazi zagreba ki DJ Microslav, a podržat e ga varaždinski DJ-i Dancette, Mae’n, Bad Habit te Izbor Eez, Laslo Vastag i Mali Neumaline u vinilnom izdanju. Za vizuale je odgovoran Franjo Maltar (Moving). Program e po eti u 16 sati, a cijena ulaznice bit e 15 kuna. I u petak i u subotu program e trajati do 3 sata ujutro.

- Ne postoji samo jedna formula dobre glazbe ili ispravnog pristupa stvaranju, zvuk nema samo jednu dimenziju poželjnosti u odnosu na neki drugi kon-

cept zvuka. Šuš dualizam stoga prvi dan predstavlja istu gitarsku iskustvenu pri u s izvrsnim bendom, a idu i dan nudi DJ iskustva funk, soul, dub, drumnbass, disco, glitch, jazz, hip hop, house, techno, dub step, electro i bass zvukova za plesanje. - najavljuje Šuškavac kolektiv. Šuškavac kolektiv iza sebe ima ve nekoliko uspješno organiziranih doga anja i odli no posje enih programa, stoga je za o ekivati da e i Šuš dualizam oduševiti svakog posjetitelja.

cirfesta zasigurno je koncert ameri kog sastava Blondie, koji e se održati na pozornici Stari grad u ponedjeljak, 25. kolovoza s po etkom u 21.45 sati. Varaždinci njihovo gostovanje najavljuju kao “Blondie svijet, u kojem svi mi živimo” te kažu: - U posljednja etiri desetlje a Blondie je postao i ostao istinito nacionalno blago: punk bend iz New Yorka iji utjecaj

i oblik nastavlja informirati svjetove glazbe, mode i umjetnosti. ‘Ghosts of Download’, njihov 10. studijski album, snimljen je tijekom posljednje dvije godine, gotovo odmah nakon završetka hvaljenog albuma 2011. ‘Panic Of Girls’.

To je uzbudljiva mješavina dance- loor-gotovih zvukova, s uzbudljivom pop radio aromom i s nekoliko iznena enja na putu. Glavna pjeva ica i tekstospisateljica Harry i gitarist / konceptualni mastermind Stein s Blondie su od po etka, kao što je i bubnjar Clem Burke, ije je powerhouse sviranje uvijek odlikovalo Blondie zvukom. Utjecaj Blondie ve i je od zbroja njihove rekord prodaje: Harry, njezina osobnost te granice benda - guraju i pop oblikovali su izgled i zvuk mnogih glazbenih ljestvica. Umjetnici i obožavatelji diljem svijeta pridružili su se u slavljenju Blondie. Blondie e zauvijek biti sinonim tom punk duhu koji živi u svima nama.

Pinkleci u programima za najmla e Kao i svake godine, tako ni ovo ljeto ne e izostati ni pro-

grami namijenjeni dje jem uzrastu. Djeca e uživati u ambijentu Parka kreative koji se nalazi iza varaždinske katedrale. Tamo e se u jutarnjim i poslijepodnevnim satima svakodnevno održavati kreativne i edukativne radionice, igre uz animatore te kazališne predstave za djecu. Izme u ostalog na ovim e programima sudjelovati i Kazališna družina “Pinklec”, koja e izvesti predstavu “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala KD ‘Pinklec’” te na radionici podu iti djecu osnovnim tehnikama animacije lutaka.

Osim radionica vezanih uz predstave, svakodnevno e se u Habdeli evoj ulici održavati ak šest kreativnih radionica – likovna i produkt dizajn radionica, radionica fotogra ije bez fotoaparata, zatim radionica izrade skulptura od slame, a djeca e nau iti izra ivati i instrumente od recikliranih materijala, ali i plesati hip-hop i breakdance.

Trgovi, ulice, pozornice i gostoljubivi Varaždinci o ekuju sve generacije i pozivaju na dobru zabavu i raspoloženje.

Stoga ne propustite biti dio španciranja. Do ite i uživajte u programima!

6

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 988

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnica iz broja 987 Me imurskih novina je Ana Marija Radoševi iz akovca (Ina May Gaskin: “Prirodni poro aj”). Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

J. C. Reed: “Sa uvaj ljubav” “Sa uvaj ljubav” je tre i i posljednji nastavak trilogije koja vam je zarobila srce.

Jett je poput droge. Opasan.

Izaziva ovisnost. Možda bi ga trebalo zabraniti. U njegovoj igri pla a se visoka cijena.

Ali koliko je previše? Brooke Stewart nije bila zaljubljena dok nije upoznala Jetta: zelenookog, zavodljivog, metar i devedeset visokog boga seksa.

Muškarca kojemu se predala.

Muškarca koji ju je povrijedio samo kako bi iznova mogao osvojiti njezino srce. Seksi, zgodan i bahat, Jett May ield zna da je pronašao ženu svog života. Brooke je posebna i on e dati sve od sebe da je zadrži u svom krevetu. Njihova budu nost ini se blistavom, ali samo dok ih prošlost ne sustigne i mra ne tajne zaprijete uništenjem njihovih života.

Mršavite uživaju i u hrani i bez brojenja kalorija, snizite krvni tlak, še er i uz održavanje zdravog, alkalnog pH tijela, vratite mladena ki izgled, energiju i mentalnu kondiciju uz novi nutritivni program dr.

Lejle Kažini Kreho.

Inzulinska neosjetljivost, višak tjelesne težine, izražena abdominalna mast, povišene vrijednosti krvnih masno a i krvni tlak, kroni ni umor, depresija, razdražljivost, ubrzano starenje - sve zajedno ini metaboli ki sindrom ili sindrom X, koji se zbog nepravilne prehrane u zapadnoj civilizaciji širi poput zaraze. Nutritivna terapija jedino je znanstveno dokazano sredstvo koje suzbija

metaboli ki sindrom jer omogu uje brz gubitak kilograma i smanjenje rizika od potencijalno smrtonosnih krvožilnih bolesti. U svojoj novoj knjizi “Dijeta 21. stolje a” dr. Lejla Kažini Kreho predstavlja vla-

stiti redukcijski program koji metabolizam vra a u normalu. Kombinacija bjelan evina i alkalnog povr a te za ina bogatih antioksidansima omogu uje brz gubitak kilograma, uz uživanje u hrani i njezinoj pripremi.

“Dijeta 21. stolje a” je brz, u inkovit i agresivan program.

Temelji se na kvalitetnim bjelan evinama iz mesa i mlije nih proizvoda, obilju alkalnog povr a, sa zanimljivim snackom od badema, štapi a celera i raznih umaka. Iako nudi užitak u raznovrsnoj hrani i ne traži odricanje, ne predvi a ništa slatko, pa ak ni vo e. Obilje vo a i povr a, me utim, nudi Mediteranska dijeta, u kojoj se

BELETRISTIKA Oya Baydar: Izgubljene rije i Marie NDiaye: Moje zarobljeno srce Stephen Kelman: Golublji engleski

PUBLICISTIKA Dr. Lejla Kažini Kreho: Dijeta 21. stolje a Slavoj Žižek i Sre ko Horvat: Što Europa želi?

Diana L. Eck: Indija

može uživati nakon što se tijelo uravnoteži i vrati mladena ki izgled.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Marco Guimarães: “Moj pseudonim i ja”

Ubrzo e shvatiti da voljeti zna i izgubiti i da su neke odluke teže od drugih. Kad se sve po ne rušiti, mogu li se pogreške popraviti?

Posljednji nastavak zavodljive i vru e trilogije za injene mnogim tajnama, a cijela trilogija osvojila je srca itateljica širom svijeta.

KNJIGA PREPORUKA

Sally Green: “Tama u meni” Magija ipak postoji. Svijet je podijeljen na dobro i zlo, na prijatelje i neprijatelje.

Nathan je rastrgan izme u dvaju svjetova: sin je bijele vještice i najopasnijega crnog vješca. Odrasta u maj inoj obitelji, ali gotovo svi ga izbjegavaju, ignoriraju, zlostavljaju…

Jedine svijetle to ke u njegovu životu jesu brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je beskrajno zaljubljen. Njihova je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva…

Ne znaš itati, ne znaš pisati, ali možeš zalije iti rane vrlo brzo, brzo ak i za vještice. Loše ti je ako no u ostaneš u zatvorenom prostoru. Mrziš bijele vještice, ali voliš Annalisu koja je, nažalost, jedna od

Dr. Lejla Kažini Kreho: “Dijeta 21. stolje a”

njih. Držali su te zato enog u kavezu od etrnaeste godine. Sve što moraš u initi jest pobje i i prona i Mercury, zlu crnu vješticu. Ali to moraš u initi prije sedamnaestog ro endana jer e ina e biti prekasno…

Marcel Rood, uspješni pisac koji piše pod pseudonimom Marcel Rodd, saznaje da je netko tko se predstavlja kao on organizirao potpisivanje njegovoga najnovijeg romana u jednoj knjižari u Parizu. Uputivši se na predstavljanje svog romana, koje je organizirao ovjek koji mu je ukrao identitet, Rood

u gužvi na stanici podzemne željeznice susre e mladu sociologinju i vlasnicu knjižare Marianne i zaljubljuje se u nju. Stoje i u redu kako bi mu se u njegovu knjigu potpisao varalica koji glumi da je autor romana, Marcel upoznaje neke od svojih itatelja i nastavlja komunikaciju s njima uz pomo Marianne koja mu postaje lju-

bavnicom. Marianne osim toga otkriva da je Marcel žrtva prijevare svog izdava a i od tog trenutka po inju prijetnje, ubojstva i otmice.

U ovom romanu kriminalisti ki žanr i magi ni realizam funkcioniraju u savršenoj harmoniji, ruše i granice i izmi u i uobi ajenim pretpostavkama, postavljaju i pritom neka

važna meta izi ka i egzistencijalna pitanja.

ALBUM TJEDNA

Sonic Avenues: “Mistakes” Novi album kanadske etvorke Sonic Avenues iz Montreala zove se “Mistakes”. Ne, ovo de initivno nije “greška”, ve jedan od najzanimljivijih “malih” albuma u 2014.

Opis glazbe koju proizvode najlakše bi mogao opisati kao garažni power pop. Njihovu glazbu je teško opisati jer se deru iz petnih žila, gitare su im “ofrljene” na najja e, a opet sve zvu i ukro eno i melodi no, kao da su se spojili Titus Andronicus, The Men i Weezer u jedan bend koji se sad zove Sonic Avenues.

I na prošlim albumima zvu ali su sli no, pa tako vrijedi izdvojiti skladbu “Better Days to Come” koja zvu i kao da je došla s nekoga drugog sessiona, a ne za album “Mistakes”. Odska e po tome što zvu i kao neki alt country komad, a ne brija ina kao ostatak albuma.

Pjesme kao što su “In Your Head” evociraju na Black Lipse od prije par godina, u “Your Destiny” zvu e kao The Men s posljednje turneje, “Too Late” zvu i kao nabrijani The Strokesi s po etka karijere, dok e vjerojatno mnogi biti zalu eni albumom ve prilikom prvih taktova, gdje se nakon kra eg naštimavanja de ki odmah upuštaju u beskompromisnu svirku skladbom “Waiting For A Change”.

Ako ste željni nove glazbe, odmaknite se malo od ljestvica i pružite bendovima poput Sonic Avenues šansu jer vas mogu itekako obradovati.

Istina, “Mistakes” je nešto slabiji album u odnosu na “Television Youth” iz 2012., ali to mu ne umanjuje vrijednost jer je prošli album bio stvarno odli an. Greška ovog albuma, kako mu naslov “Mistakes” ukazuje jest samo što je izdan u krivo vrijeme, vrijeme

kad se forsiraju neki drugi obrasci, a ne isti rock’n’roll užitak. Nije uop e greška unijeti toliko sirove energije u svoju glazbu i pri tome biti neuobi ajeno melodi an. Neki se trude s time u nedogled, a Sonic Avenues su ponovno uspjeli lako om spojiti melodiju i buku. Svaka im ast.

(Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Waiting for a Change 2. Automatic 3. New Vogues 4. Teenage Brain 5. Better Days to Come 6. In Your Head 7. Your Destiny 8. Too Late 9. Wasted Summer 10. Tired, Bored and Alone 11. Lost and Found

22. kolovoza 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

...uz knjigu, film, glazbu, kazalište...

STEP UP 5

glazbena romanti na komedija Režija: Trish Sie Uloge: Izabella Miko, Briana Avigan, Ryan Guzman

LAŽNA PATROLA

akcijska komedija Režija: Luke Green ield Uloge: Jake Johnson, Damon Wajans, Nina Dobrev

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 22. 8.

19.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

22.00 PUTNICI LJUBAVNICI komedija

subota, 23. 8.

17.00 POVRATAK U OZ 3D animirani obiteljski ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

19.00 i 21.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

Najve e zvijezde dosadašnjih ilmova “Step up” na i e se zajedno u Las Vegasu, u kojem e pokušati pobijediti na poznatom plesnom natjecanju. Pobjeda bi mogla zna iti ostvarenje svih njihovih snova, ali i korak koji e odre-

diti njihove daljnje živote… U komediji glume Izabella Miko, Briana Avigan i Ryan Guzman, a režiju potpisuje Trish Sie. Ova glazbena romanti na komedija u trajanju od 112 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

21.00 akovec Podroom Drink And Music Club Acous c Fridays: Like Father, Like Son (Kakav otac, takav sin) 18.00 Varaždin ŠPANCIRFEST Trg tradicijskih obrta Gordana Lach i Željko Grahovec 21.00 Varaždin ŠPANCIRFEST Pozornica Stari grad VŽ 90’s ROCK ALLSTARS BAND Subota, 23. kolovoza 22.00 akovec cafe-bar Paladin grupa Tempera 21.00 Varaždin ŠPANCIRFEST Pozornica Stari grad Siddharta 23.00 Laibach Nedjelja, 24. kolovoza 17.00 Strahoninec Društveni dom Strahoninec 13. druženje folkloraša “Strahoninec 2014.”

21.00 Varaždin ŠPANCIRFEST Pozornica Stari grad 2Cellos 23.00 Urban&4

i svemogu em eBayu uspijevaju nabaviti i pravi policijski automobil, ime svojim uniformama daju dodatnu dozu uvjerljivosti i - privla nost kod suprotnog spola... Akcijska komedija “Lažna patrola” u trajanju od 104 minute preporu uje se starijima od 13 godina.

nedjelja, 24. 8.

17.00 POVRATAK U OZ 3D animirani obiteljski ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

19.00 i 21.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

ponedjeljak, 25. 8.

MINI INTERVJU

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND...

Petak, 22. kolovoza

Kada Justin i Ryan krivo protuma e poziv na kostimiranu zabavu te me u goste banu obu eni kao policajci, sasvim slu ajno po inje najzanimljivija epizoda u njihovim životima.

Oni postaju Lažna patrola kojoj ne nedostaje zabave dok kruže gradom svaku no . Zahvaljuju-

19.00 19 00 POVRATAK U OZ 2D

Knjižni arka Ivana ŠtimecSajko: Volim putovati.

Putujem i sa Šalkovi em!

animirani obiteljski ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

utorak, 26. 8.

19.00 i 21.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

PIŠE: ROBERTA RADOVI

srijeda, 27. 8.

Knjižnica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole ima dugu tradiciju razvoja vještina informacijske pismenosti svojih u enika kroz korištenje knjižni nog fonda, budu i da sama škola djeluje ve više od sedamdeset godina. U njoj radi knjižni arka Ivana Štimec-Sajko, dipl. bibl., koja živi u Varaždinu, ali je rodom iz Me imurja. U ugodnom razgovoru uz kavicu na terasi jednog od ugostiteljskih objekata u središtu akovca saznali smo kako najviše voli provoditi dane vikenda: - Vikende najviše volim provesti u prirodu i maknuti se van iz grada. Nakon radnog tjedna, koji provodimo u zatvorenom prostoru, godi oti i na laganu rekreaciju i svježi zrak. Imamo sre u što su nam u blizini planinarske destinacije kao što su Ravna gora, Ivan ica i HamPokojec, Strahinj ica... esto idem na te briježne destinacije zajedno s petogodišnjom k erkom, koja je ve osvojila sve te obližnje vrhove. A nakon planinarenja uvijek paše oti i s ekipom na evape!

Neizbježno pitanje za jednu knjižni arku je i preporuka za itanje, a Ivana nam otkriva kako je ponajviše interesiraju povijesni doga aji i li nosti: - Posebice izdvajam teme iz rimske povijesti. Posljednji naslov koji sam pro itala je Jeanne Kalogridis: ‘Nevjesta obitelji Borgia’. Volim pro itati i putopise, pa bih svakome tko voli tu tematiku prepo-

- nema ilmskog programa

etvrtak, 28. 8.

19.00 STEP UP 5 glazbena romanti na komedija

21.00 LAŽNA PATROLA akcijska komedija

Radno vrijeme blagajne Knjižni arka Ivana Štimec-Sajko, dipl. bibl. ru ila pro itati autobiografski putopisni roman ‘Nulti meridijan’ Hrvoja Šalkovi a, koji donosi njegove zapise o devedeset i sedam dana dugom putovanju oko svijeta. Kako i ja volim putovati, tako i kroz knjige putujem sa Šalkovi em!

Budu i da Ivana živi i radi u Varaždinu, ne e zaobi i ni festivalska doga anja ovogodišnjeg Špancirfesta:

- Iako nisam preveliki ljubitelj gužvi, volim doga anja koja se organiziraju na Španciru u prijepodnevnim satima za djecu. Ve ernje gužve nastojim izbjegavati, ali ipak odem na koncert koji me imenom izvo a a privu e. Ovo ljeto svakako želim oti i na koncert Rade Šerbedžije, Blondie i 2Cellos.

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG U kolovozu nema projekcije ilmova.

8

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Trebate li obaviti važan poslovni zadatak ili nešto što vam je jako bitno, izolirajte se od svega što vam može poremetiti koncentraciju.

Negativne vibracije u poslovnoj domeni potrajat e nekoliko sljede ih dana, kada se ponovno vra ate u odli nu radnu formu. Netko blizak e vas treba , najvjerojatnije starija osoba iz obitelji. Imat ete posjet iz daleka ili ete kontak ra s osobom koju dugo niste uli. U ljubavi stabilno. Mogu e su manje glavobolje. Više spavajte.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ovih dana traju nesporazumi s poslovnom okolinom, pa ete se teže koncentrira na poslovne obveze. Prema drugima pokušajte bi pristojni i pomirljivi. Nemojte se doves u situaciju sva e zbog kri ziranja drugih, što bi vam moglo donije dodatne nevolje u odnosu s okolinom. Odgodite sve velike odluke, izbjegavajte ogovaranja, putovanja, kupovine. U slobodno vrijeme zaokupite se zi kom ak vnoš u, kao što je vožnja biciklom ili tr anje.

LAV (23.7. - 23.8.)

Poslovne projekte detaljno planirajte i usmjerite krea vnu energiju prema korisnim ciljevima. U odnosu s voljenom osobom nema potrebe uporno ponavlja razgovor ili situacije koje ne donose željeni efekt. Vaš partner nije savršen, ali nije ni raspoložen za prekomjernu dozu kri ke. Samcima je potrebno ne ije prisustvo. Nakon susreta s jednom osobom iz prošlos bit e vam jasno u emu ste dosad griješili u svojim ljubavnim vizijama.

Zdravi ste.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Od sljede eg tjedna o ekujte povoljnije vjetrove u poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu. Mogu i su i neo ekivani nov ani dobici. U ljubavnim odnosima o uvajte postoje e veze. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno provodite lagane vježbe.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

U vaš fokus interesa sve više e do izražaja dolaziti financije ili novi sustavi koji bi mogli poboljša vašu trenuta nu aktualnu nancijsku situaciju. Osmislit ete nove planove te se bori za potporu suradnika. U ljubavnoj vezi osje at ete se sigurno. Bit ete spremni za ludos i rizike. Znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Samci e plijeni pažnju svojom vedrinom. Mogu a su nova poznanstva. Trebat e vam više sna.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Druga polovina mjeseca kolovoza donosi vam dodatnu energiju kojom ete mo i ostvari sve planirane projekte. Dobro ete se snalazi u situacijama kada ete treba donije odluku od zajedni kog interesa za cjelokupni poslovni m.

Imate dobar predosje aj i što se e roman nih odnosa. Samci e ima priliku upozna nekoga novog. Ako ste u braku ili vezi, vladat e skladni odnosi. Ne e bi suvišno unije i malo više stras . Dobrog ste zdravlja.

BAJKERIZAM KAO STIL ŽIVOTA BIK (21.4. - 20.5.)

U tjednu koji dolazi imate potrebu promijeni ambijent u vašem domu. Odlu ite se na manju nancijsku inves ciju. Bit ete zadovoljni i smireni. U poslovnoj domeni nedostajat e vam koncentracije za završetak projekata. U ljubavi vas o ekuje iznenadni susret s osobom iz prošlos . Budite spremni na neo ekivan razvoj doga aja i iznenadnu sre u. Zvijezde ukazuju na mogu e zdravstvene tegobe.

Uzimajte više teku ine i bavite se tjelovježbom.

Ro endan je proslavljen uz brojne prijatelje, lanove obitelji i zaljubljenike u dva kota a

RAK (22.6. - 22.7.)

Na poslovnom planu ne e vam mnogo toga polaziti za rukom.

Gomilat e se zahtjevi zbog kojih bi mogli nepotrebno izgubi živce.

Posebno e vas iznervira nemarne osobe koje su navikle da drugi rješavaju njihove probleme. Do kraja mjeseca spremnije ete prihva a sve životne izazove te pokaza pove ano zanimanje prema nepoznatom i nesvakidašnjem. U ljubavi mogu e napetosti i nerazumijevanje partnera. Obratite pozornost na prehranu.

Malosuboti ki “Orlovi” proslavili sedmi ro endan

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Zahvaljuju i novim informacijama o poslovnim prilikama, proširujete svoje interese u razli i m smjerovima. Nalazite se u sjajnoj poziciji da ostvarite dugoro nije poslovne ugovore i kontakte. Stoga posvetite pozornost poslovima koji e vam donije konkretne rezultate i nancijsku dobit. Ne ije prisustvo i nježni “dodiri ljubavi” djelovat e na vas vrlo inspira vno i navodi vas na plemenito ponašanje. Više se kre ite i rekreativno bavite sportom. ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Prisje te se pos gnu a iz prošlos . Ponajviše zato da mo virate sami sebe za budu nost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije mogu e ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Ako e vas idu i dani svako malo dovodi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogu ih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve e ispas bolje.

JARAC (22.12. -20.1.)

Druženje motorista bila je prilika i za “izložbu” motora raznih modela PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Bajkeri esto isti u kako je “biti bajker” stil života. Upravo u takvom na inu življenja “guštaju” i naši malosuboti ki bajkeri. Na Ribnjaku ŠRD-a “Šaran” u Maloj Subotici lanovi Motokluba “Orlovi” proslavili su protekli vikend svoj sedmi ro endan. Na okupljanju zaljubljenika u motore i brzine, održanom u subotu 16. kolovoza, osim lanova “Orlova”

pristigli su i bajkeri iz drugih me imurskih motoklubova, ali i iz Slovenije, kazao je predsjednik Kluba Otmar Križan. O ro enju “Orlova” Križan govori: - Eto, na incijativu nekolicine zaljubljenika u motore iz Male Subotice prije sedam godina, 19. kolovoza 2007. godine, osnovan je klub motorista pod nazivom Motoklub ‘Orlovi’. Prvi predsjednik kluba bio je Zvonimir Krištofi . Ve na osniva koj skupštini skupio se velik broj motorista te ih se dvadesetak odmah i u lanilo, a i sedam godina kasnije oni

ve inom ine osnovu djelovanja ‘Orlova’. U Klubu su najviše zastupljeni motori chopperi, a svi zajedno esto odlazimo na razne motorijade i motodruženja u Me imurju, a gostujemo i u drugim krajevima Lijepe Naše te susjednim zemljama. Ove smo godine za Praznik rada bili na Balatonu.

Motoklub “Orlovi” sudjelovao je ove godine i na programima proslave Dana op ine Male Subotice, a kako su bajkeri, iako mnogima izgledaju “zastrašuju e”, ipak “meka srca”, pokazu-

Želite biti zapaženi u poslovnim krugovima u kojima se kre ete.

Neprekidno smišljate nova rješenja kojima želite ostavite pozi van u sak. Pripazite da ne prekora ite odre ena pravila i poslovni bonton. Iznenada ete zablista u pozitivnom svjetlu i u romanti nim odnosima. Pulsiraju a osje anja promijenit e vaš pogled na svijet te e utjecati na vašu kreativnu inspiraciju. Odijevajte svjetliju odje u. Izbjegavajte kretanje po suncu.

RIBE (20.2. -20.3.)

Mnoge poslovne okolnos bit e na vašoj strani. Nalazite se u dobroj psiho zi koj formi, pa ete ima ambicije za nove poslovne projekte. Uz odre enu dozu mudros lako ete se nametnu kao voditelj ma. Primit ete kompliment koji e vas možda odves na pogrešna emo vna o ekivanja. Nemojte se poigrava s tu im osje ajima jer možda ipak druga strana ne može ili vam ne želi priuš potpuno zadovoljstvo u emo vnom kontaktu.

Uzimajte više teku ine.

Motori uvijek izazivaju pozornost najmla ih. Možda se i me u njima krije budu i bajker?!

je i podatak kako su lanovi ovog Kluba bez oklijevanja i vrlo brzo humanitarno djelovali pri prikupljanju pomo i poplavljenom stanovništvu Slavonije.

“Orlovi” brzo, ali sigurno lete!

“Ako želite saznati kako je biti bajker, sjednite na motor i nemojte stati sve dok ne saznate odgovor”, savjetuje jedna od mnogih bajkerskih izreka. Kao spisateljica ovih redaka mogu iz vlastitog iskustva, nakon što sam prije nekoliko godina na jednoj takvoj bajkerskoj jurilici kao suvoza ica doputovala iz Rijeke u akovec, jednostavno re i kako je to spoj adrenalina, neopisivog užitka i osje aja slobode. Dobro je podsjetiti se kako su upravo motoristi posebno ugrožena kategorija u prometu, stoga je bitno neprestano raditi na motokulturi, kako samih motorista, tako i ostalih sudionika u prometu.

Stoga i Motoklub “Orlovi”, uz svoje redovne aktivnosti te sura uju i s drugim me imurskim moto klubovima i policijom, sudjeluje i u razli itim akcijama prometne preventive, me usobno razmjenjuje savjete i tehnike za sigurnu vožnju, a, dakako, i uvijek vodi brigu o tehni koj ispravnosti svojih motocikala. I zato naši malosuboti ki “Orlovi” brzo, ali sigurno lete.

Sretan put svima!

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Moda se može kupiti, ali stil se mora posjedovati.”

Edna Woolman

9

10

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Smetnje vida kod migrene PITANJE: Ve dulje vrijeme lije im se od migrene. Prije napada glavobolja primje ujem smetnje vida uz istovremeno javljanje srsi uzduž lijeve polovice tijela. Jako sam s time okupiran. Što mi savjetujete?

ODGOVOR: Glavobolje spadaju u naj eš e bolne senzacije kod ovjeka. Smatra se da dvije tre ine pu anstva barem jedanput godišnje ima glavobolju. Naj eš e glavobolje su vaskularne glavobolje.

Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna glavobolja koja obi no zahva a polovicu glave pa govorimo o hemikraniji. Bol je naj eš e pra ena mu ninom, povra anjem i poreme ajem vida.

U estalost javljanja migrenskih napadaja je vrlo razli ita. Tako se može pojavi nekoliko puta godišnje,a kod nekih bolesnika nekoliko puta jekom života. Migrenski napadaji su dva puta u estaliji kod žena nego u muškaraca. Kod polovice bolesnika takve glavobolje postoje u obiteljskoj anamnezi. Na in naslje ivanja nije poznat.

Klasi nu migrenu prate tzv. prodromalni znaci odnosno aura, koja se pojavljuje unutar 24 sata prije napadaja. U prodromalnoj fazi mogu se javi promjene raspoloženja, poreme aji koncentracije, uznemirenost, srsi jedne ruke

ili jedne polovice jela, smetnje vida odnosno ispadi u vidnom polju. Nakon toga javljaju se boli u predjelu sljepoo nice i ela koji su pra eni mu ninom i povra anjem.

Patofiziološki mehanizmi nastanka migrene do danas nisu istraženi, ali su temeljne tri teorije: neurogena, vazomotori ka i biokemijska, pa se skladno njima primjenjuje i lije enje.

Pri diferencijalno dijagnos koj prosudbi glavobolja nužno je prije svega isklju iti postojanje organskog supstrata za koje je potrebno speci no lije enje.

U svakom slu aju preporu am vam pregled neurologa, koji e postavi adekvatnu dijagnozu uz prethodno u injene odgovaraju e pretrage (EEG, CT kraniuma i dr).

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Lijepo im kažete, a Alkoholizam i brak oni Vas ne slušaju!

Mnogi mi se roditelji žale da njihove lijepe rije i i molbe upu ene djeci završavaju nepoželjno, djeca ih ne slušaju ili ak namjerno rade suprotno.

To roditelje povrje uje jer misle da postupaju dobro, a dobivaju loše ponašanje.

A da li stvarno ispravno postupaju s djecom? esto je problem u stilu komunikacije, a da tog problema roditelji nisu svjesni. Sam verbalni sadržaj koliko god da je ispravan, ini tek manji dio zna enja neke situacije. Jednostavno re eno, doga a se da nije dovoljno jasno što roditelji misle i koliko ozbiljno misle to što kažu. Djeca vrlo rano nau e detektirati neverbalne i paraverbalne komunikacijske znakove, a osim toga testiraju roditeljsku upornost i dosljednost u postavljenim granicama ponašanja. Sadržaj izre enog lako im pro e iz jednog uha kroz drugo uho van... Rije i koje roditelj izgovara djetetu daju mogu nost da traženje shvati kao da je to nešto što može i ne mora u initi, a ne kao nešto što se od njega izri ito zahtijeva. Kad želimo da dijete nešto u ini (ili da nešto prestane initi), potrebno je to re i jasno i precizno, ne ostavljaju i prostora za nesporazum. Važno je da iz svog rje nika izbacimo sve nepotrebne raze i

stilske figure koje zamu uju zna enje poruke. To pravilo je tim važnije što je dijete mla eg uzrasta.

Zabavit u vas sa nekoliko primjera koji su vrlo uobi ajeni u roditeljskoj praksi. Zamislite jednu finu i ljubaznu mamu (ili isto takvog tatu) kako ulazi u sobu svoje djece, kojom kao da je prohujala oluja i kaže: “Bilo bi lijepo kad bi netko pospremio sobu”. Baš lijepo re eno, ali tko e to shvatiti sasvim ozbiljno? U dje joj glavi vjerojatno nastaje tekst: “Da, bilo bi lijepo da netko pospremi sobu, a to sigurno nisam ja”.

Ako želimo re i nešto što je obavezno, što zahtijevamo od djeteta, onda naše upute trebaju biti direktne i odlu ne, bez tona koji moljaka ili preklinje.

Dobro mi je i uveno roditeljsko pitanje: “Djeco, ne mislite li da je vrijeme za spavanje?” Naravno da ne misle. Ili: “Voljela bih da si eš sa stola, nije ti mjesto na njemu.” A dijete si misli: “Ma nemoj?

Baš i nije najvažnije što bi ti voljela, mama, sa stola se stvari bolje vide nego sa stolice (samo ti nisi isprobala!)” No dobro, ne u Vas više zabavljati ovim primjerima, drage mame i tate, shvatili ste stvar, zar ne? Uozbiljite se i polako, mirno i strpljivo postavite zahtjev, ako uop e imate zahtjev i želite odgovorno ponašanje od strane djeteta. Djeci ne treba ni nare ivati niti ih treba moliti. A duhovitost i zezancija neka budu rezervirane samo za one situacije koje djecu zabavljaju i koje su njima - a ne vama - razumljive i zabavne!

Postoji puno definicija braka kao zajednice koja je regulirana zakonom, ali i kulturom, obi ajima, vjerovanjima i stavovima neke sredine, a uklju uje zajedni ki život dviju osoba i dijeljenje svih životnih uspjeha, ali i neda a.

U ve ini kultura brak je temelj obitelji, pa time i društva u cjelini i smatra se trajnom zajednicom koja podrazumijeva me usobnu ljubav i poštovanje oba partnera.

Dobar odnos partnera temeljen na uzajamnoj podršci, vjernosti i pouzdanosti gradi dobar obiteljski život i pruža sigurnost cijeloj obitelji, posebno djeci. Mnogi smatraju da se sve to podrazumijeva samo po sebi, ali oni iskusniji e re i da se brak i dobar obiteljski život moraju njegovati i paziti poput najosjetljivijeg cvijeta.

Važno je uložiti puno vremena, truda, kreativnosti i maštovitosti ukoliko želimo da taj naš odnos raste i cvjeta. Što bra noj zajednici donese pretjerana konzumacija alkohola od strane jednog lana?

Partner s ve razvijenom ovisnoš u o alkoholu svu svoju brigu i interes usmjerava na sebe i svoju potrebu da konzumira alkoholno pi e. ak i u trijeznoj azi nije u stanju u potpunosti se uklju iti u obiteljski život i uvažavati potrebe drugih lanova obitelji i svog partnera, jer mu je žudnja za alkoholom sveprisutna i u potpunosti ga zaokuplja. Alkoholi aru je na listi prioriteta pijenje alkohola na vode em prvom mjestu. Sve ostale pro esionalne i obiteljske obaveze i odgovornosti padaju u drugi plan i veoma esto unkcioniranje obiteljskog života prepušta se drugom partneru.

Nastoje i pod svaku cijenu sa uvati zajednicu na koju su se obvezali, nastoje i zaštititi svoju obitelj od lošeg utjecaja alkoholizma, osobe koje žive s alkoholi arom preuzimaju na sebe sve više i više obaveza misle i da, ako naizgled izvana sve dobro unkcionira, nitko ne e primijetiti što se doga a, a i djeca ne e osjetiti nesudjelovanje jednog roditelja u njihovom odgoju i sazrijevanju.

Nisu obaveze jedino što iscrpljuje partnera osobe ovisne o alkoholu. Poznato je da alkoholizam negativno utje e i na psihu i raspoloženje pa su alkoholi ari što dulje piju, sve više nervozni, neraspoloženi, skloni izražavanju ljutnje i nestrpljivosti, a sve to najviše osje aju oni koji su im najbliži, dakle lanovi njihove uže obitelji. Nastoje i zaštititi djecu od izljeva negativnih emocija svog partnera, drugi roditelj

esto prima na sebe sve izljeve ljutnje, nervoze i neraspoloženja te se ponekad sti e dojam da to nije brak dvaju partnera, nego odnos roditelja i još jednog djeteta. Nema ni spomena o ravnopravnom odnosu, jer u braku s alkoholi arom jedna osoba stalno samo daje, a druga stalno samo prima.

Alkoholi ar neprekidno, naravno prikriveno, izražava usmjerenost ka sebi i svojoj žudnji za alkoholom i nikad nije kompletno emocionalno povezan sa svojim partnerom.

Izostaje pokazivanje istinske pažnje i ljubavi, kao i razvoj istinske intimne povezanosti, koja podrazumijeva pokazivanje pravoga sebe.

Uz sve ostale egzistencijalne probleme partner osobe ovisne o alkoholu mora se nositi i s nemogu noš u da dijeli svoje osje aje, stremljenja, brige i nade s onim tko mu je najbliži, što naravno, nije lako i esto dovodi do psihi kog i fizi kog sloma.

U brak ve ina ljudi u e nespremna i s nedovoljno razvijenim komunikacijskim vještinama koje su neophodne za dobro unkcioniranje njihove zajednice, a ako se u tu pri u uplete alkohol, on zaustavi normalne procese rasta i sazrijevanja me usobnih odnosa i esto dovede do prave katastro e.

Da bi se mogao zapo eti proces oporavka braka i obitelji nužno je da se ovisnik lije i i prestane piti. Kako u periodu prije, tako se esto i u procesu lije enja sva pažnja usmjeri ka ovisniku, a zaboravi se da i njegov partner, iscrpljen emocionalno i fizi ki, tako er treba pomo . Uspostavljanje novih, zdravih odnosa u braku i obiteljskoj zajednici esto nije mogu e bez pomo i stru njaka, a i u azi donošenja odluke o rješavanju problema nužno je oja ati zdravog partnera i pomo i mu da se lakše suo i s neželjenom situacijom i poduzme potrebne korake. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam namijenjeno je za pomo osobama koje prekomjerno piju, ali i lanovima njihove obitelji.

22. kolovoza 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA PEDIJATAR SAVJETUJE

Drvo nesretnih mladih ljubavnika za mladost svačijeg organizma – crni dud Pomalo zaboravljeno, ukusno i nadasve vrlo zdravo vo e koje u sebi krije riznicu za ljudsko zdravlje rasprostranjen u cijeloj Europi, ali i svijetu, jer postoji više od stotinu vrsta u Hrvatskoj nalazimo od obale do kontinenta i to tri vrste, crni, bijeli i crveni.

U naše krajeve dud, poznat i pod nazivom kao murva došao je iz raznih krajeva. Onaj crni, o kojem je i ova pri a, s perzijskog podru ja, bijeli putem svile iz Kine jer njegovo liš e je ukusna hrana dudovom svilcu od kojeg su diljem Europe, u Hrvatskoj pak najviše u Konavlima pravili skupocjene svilene niti diplomatskim metodama „ukravši“ postupak obrade ahura ovog malog leptiri a te crveni dud ije podrijetlo je vezano za krajeve Sjeverne Amerike. Kako god, dud ili murvu , naši stari su cijenili, a moderan na in života u inio je to da je ovo drvo i njegov plod postao predmet izvla enja iz škrinjice s blagom naših predaka.

Dud, botani kog naziva Morus sp. - Moraceae je vo ka i ornamentalno listopadno drvo s oko 100 vrsta širom Planete. Me u njima je rašireno desetak vrsta u toplim i umjerenim podru jima.

Drvo naraste do 20 metara visoko s okruglastom, bogatom krošnjom, a kora mu je duboko ispucala. List je širokojajast, nazubljenog oboda.

Složeni plod je cvat koji sraste u jedno plodište - dudinju nalik kupini, slatkog ukusa, bez izražene arome i kiselosti te široke palete boja – od bijele, ruži aste, crvene, crvenocrne, crnoljubi aste do crne u zavisnosti od vrste.

Sadi se duž puteva, po parkovima, rubovima parcela, oko vinograda, po dvorištima. Posebno su mu draga staništa s dubokim tlom uz rijeke, koristan je za stabilizaciju pješ ara, a doživi do 250 godina starosti. Kao

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

dekorativna vrsta u parkovima, upotrebljava se kalemljena vise a forma ili pak usko piramidalna krošnja.

Radi uzgoja dudovog svilca sadnja duda proširila se u 17. i 18. stolje u, a u Konavlima su drvo cijenili i za izradu ba vi.

I kako je ova pri a o plodu i njegovoj ljekovitosti zapo nimo je s anti kom ljubavnom legendom koju je obradio Publije Ovidije Nason, a parodiju na tu pri u napisao je i Shakespeare u Sanu Ivanjske no i, možda zato što je ta pri a prete a njegovih Romea i Julije. Legenda kaže da su u Babilonu živjeli prelijepi Piram i najljepša od svih djevojaka na svijetu Tiziba. Unato zavadi njihovih obitelji Piram i Tiziba gajili su veliku ljubav jedno prema drugome, ljubav koju njihovi roditelji nisu odobravali. Dvoje mladih ljubavnika dogovorilo je da e pobje i zajedno i stvoriti vlastiti život bez srdžbe i sva e izvan zidina Babilona te su dogovorili mjesto susreta kod starog drva duda.

Tiziba je na dogovoreno mjesto došla prva, me utim bila je prisiljena uplašena pobje i jer je došla lavica. Prestrašena izgubila je veo koji je lavica rastrgala i umrljala krvlju.

Piram došavši ispod starog duda vidio je rastrgani i krvavi veo te je pomislio kako

je njegove ljubavi više nema te si je ma em proboo prsa.

Kasnije se Tiziba vratila do stabla duda, no ugledavši beživotno tijelo svog dragog oduzela si je život. Njihovoj želji da zajedno po ivaju u istoj grobnici udovoljili su smiluju i oci, a legenda da je njihova mlada krv zauvijek obojila plod duda snažnom bojom krvi živi i danas.

Koliko god legenda o ljubavi Pirama i Tizibe podsje ala na radnju Romea i Julije vrijeme je da saznamo zašto više nikada crni dud ne smijemo zaobilaziti i zašto ga treba uvesti u svoj dom za koji je još Vergilije napisao da je najpametnija biljka jer zadnja propupa ekaju i toplo vrijeme.

Osim što je crni dud najaromati niji od svih ostalih sorti njegovi plodovi sadrže slobodne organske kiseline poput limunske i jabu ne, vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari te posjeduju veliku koli inu antioksidansa antocijanina.

Stru njaci tvrde da dud zaslužuje biti uvršten u super hranu, jer sprje ava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U lije enju se koriste plodovi, listovi i kora.

Osim što pomla uje organizam crni dud tjera parazite, regulira razinu še era u krvi,

smanjuje rizik od degenerativnih bolesti, ja a bubrege, isti jetru, pomaže kod zatvora, poboljšava krvnu sliku, blažava simptome gripe i prehlade, pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama, sprje ava nastanak sijedih vlasi, ubrzava zarastanje rana, a koristi se i protiv visokog tlaka.

U narodnoj medicini koristi se protiv upale mokra nih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza insekata i zmija.

Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blagi laksativ.

Sok od crnog duda dobar je za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta. List crnog duda poznati je pu ki lijek za snižavanje i regulaciju še era u krvi pa se esto primjenjuje u ajnim mješavinama za dijabetes. aj od lista lista crnog duda za dijabetes spravljamo tako da 50 grama liš a duda prelijemo s pola litre kipu e vode i ostavimo na deset sati.

Zatim se taj uvarak procijedi i pije tijekom dana.

Zreli plodovi duda jedu se svježi, prera eni u sok, kompot, pekmez, žele, sirup ili pak osušeni. Osušeni plodovi mogu zamijeniti še er i zbog toga ih se melje i dodaje tijestu pri izradi slatkiša.

Kora duda se u Kini koristi u biljnim mješavinama za lije enje še erne bolesti, dok se u Europi u iste svrhe koristi osušeno dudovo liš e koje se ponegdje posipa kao prašak po hrani poput variva.

Na kraju, kada smo spustili suzu na tužnu ljubavnu legendu iz Babilona o Piramu i Tizibi vrijeme je da zaboravljeni dud uvedemo u svoju prehranu kako bi ubudu e pucali od zdravlja, a svoju dozu aja od crnog duda osigurajte si u vašem oko aju.

Trovanja hranom ili alimentarne toksoinfekcije Naziv otrovanje hranom potje e od njema kog pedijatra H. Finkelsteina, koji je smatrao da je hrana glavni uzrok akutnih crijevnih poreme aja u dojen eta.

Infek vno otrovanje hranom vrlo je esta i akutna bolest. Nastaje nakon jedenja hrane na kojoj su se namnožile neke bakterije ili nagomilali neki bakterijski toksini koji su se stvorili množenjem bakterija u hrani. Bakterije koje uzrokuju otrovanja hranom su salmonele, Cl. perfringens, B. cereus, a zlatni sta lokok stvara enterotoksin.

Otrovanje hranom javlja se sporadi ki, za m u obliku manjih obiteljskih epidemija ili velikih epidemija nakon jedenja zaražene hrane u restoranima, slas arnama, trgovinama hranom, svatovima. Zaražena hrana esto izgleda normalno, ima dobar okus i miris.

Bakterije se u zaraženoj hrani ostavljenoj na sobnoj temperaturi vrlo brzo množe.

Stafilokokno otrovanje hranom je uzrokovano enterotoksinima zlatnog sta lokoka. Enterotoksin je otporan na 100 stupnjeva C jekom 30 minuta. Razboli se 80 do 100 % onih koji jedu zaraženu hranu. Izvor sta lokoka je ovjek (u nosu, na koži, zagnojenja na koži, prištevi). One iš ena hrana neko vrijeme odstoji na sobnoj temperaturi. To su kreme, sladoled, meso, krumpirova salata, majoneze. U Hrvatskoj je naj eš i izvor otrovanja sladoled. 2-6 sata nakon jedenja zaražene hrane nastanu simptomi: jaka mu nina

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

i povra anje, a mogu proljev i povišena temperatura. Osobe sa stafilokoknom infekcijom ne smiju raditi s hranom. Gotovu hranu treba drža u hladnjaku na 4 stupnja Celzijeva, a ako se hrana podgrijava treba bi zagrijana na 75 stupnjeva da se unište proklijale klice.

Druge bakterije poput Clostridium per ngensa nalaze se u sirovom mesu i povr u, npr.kuhanom grahu. Rijetko se dijagnos ciraju zbog blaže klini ke slike i kompliciranih postupaka dokazivanja od salmoneloza i sta lokoknog trovanja. Nakon jedenja pirjane riže u kineskom restoranu može nasta trovanje hranom ukoliko se u njoj namnoži Bacillus cereus.

Lije enje se svodi na spre avanje i lije enje dehidracije na na in da se pove a unos teku ine, a u odre enog broja oboljelih bit e potrebna nadoknada putem infuzije. Nekima e lije nik prepisa i an bio k.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

BARCELONA – AZURNA 24.08.2014. (bus,avion) 1990,00 kn NOĆNI GARDALAND 23.08.2014.

305,00 kn

BUDIMPEŠTA Hotel 4* u centru Budimpešte 23.-24.08.2014.

420,00 kn DUNAV, ALPE, JADRAN 5 dana 08.10.14.

1.750,00 kn

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.7.

Model 1 Škoda Octavia 2 Volkswagen Golf 3 Opel Corsa 4 Opel Astra 5 Volkswagen Polo 6 Hyundai i30 7 Volkswagen Up 8 Škoda Rapid 9 Ford Fiesta 10 Renault Clio 11 Volkswagen Passat 12 Peugeot 208 13 Citroën C4 14 Peugeot 308 15 Kia Cee'd 16 Toyota Yaris 17 Ford Focus 18 Opel Insignia 19 Citroën C3 20 Seat Leon 21 ostali UKUPNO

koli ina 1662 1417 1202 1194 1076 719 655 631 602 541 526 467 451 430 386 380 345 344 325 325 10515 24193

udio, % 6,87% 5,86% 4,97% 4,94% 4,45% 2,97% 2,71% 2,61% 2,49% 2,24% 2,17% 1,93% 1,86% 1,78% 1,60% 1,57% 1,43% 1,42% 1,34% 1,34% 43,46% 100%

VREMEPLOV

22. kolovoza 2014.

Novi Citroën C dobra strana

26. kolovoza 1985. je jugoslavenski proizvod, Yugo, prvi puta uveden na ameri ko tržište. Zamišljen je kao jeftina alternativa kupovine automobila, ali je ubrzo propao zbog loše kvalitete. Bio je predmet mnogih šala u SAD.

Izvor: Promocija Plus

Dostupan s petorim vratima, novi Citroën C1 može imati dva tipa karoserije, limuzinu i izvedbu s otvorom na krovu, Airscape.

Njegov je dinami an i energi an stil naglašen vizualnim skladom vjetrobrana i bo nih stakala, crnih nosa a vjetrobrana te na izvedbi Shine, kromiranih pro ila bo nih stakala. Prednji dio preuzima prepoznatljive stilske elemente novih modela Marke s dvodijelnim svjetlima koja u paru s okruglim farovima daju automobilu vragolast pogled i vedar prednji dio. Stražnji je dio dinami niji zahvaljuju i staklenom poklopcu prtljažnika i etverokutnim svjetlima koja daju trodimenzionalni efekt.

Novi Citroën C1, to je dizajn bez kompleksa i neodoljiv izgled naglašen kompaktnim smanjenim dimenzijama i širim tragom kota a sprijeda i straga.

Pršte i od veselja i radosti, novi Citroën C1 nudi osam modernih boja karoserije, u rasponu od pro injene crne Caldéra, sive Gallium, sive Carlinite, olive Brown do sjajne bijele Lipizan, plave Smalt te crvenih Scarlet i Sunrise Red. Izvedba s krovnim otvorom Airscape, ima dvobojni efekt i nudi mogu nost izbora kontrastne boje platnenog krova u odnosu na boju vozila. Tri su platnena krova u ponudi: Sunrise Red, Crni i Sivi.

Armaturna plo a istih i strukturiranih linija razigrana je ukrasnim elementima u boji poput prednje plo e multimedijskog sustava, ukrasnih okvira otvora za prozra ivanje te baze ru ice mjenja a. Obloge na vratima uskla ene s bojom karoserije upotpunjuju unutrašnjost vozila.

Na hrvatsko tržište u rujnu ove godine godine stiže novi Citroën C1.

Cilj Marke je obnoviti bestseler prodan u više od 760.000 primjeraka od izlaska na tržište 2005. godine. Živahan i bez kompleksa, novi e gradski mališan, ponu en u izvedbi s pet vrata, biti u ponudi i s novom siluetom s otvorom na krovu, koja se naziva Airscape.

Premda može prevesti etiri odrasle osobe i nudi im mnogo prostora na prednjim i stražnjim sjedalima, novi Citroën C1 s pet vrata zadržao je kompaktne dimenzije (duljina 3,46 m / širina 1,62 m / visina 1,45 m). Vrlo ograni ene dimenzije osiguravaju mu veliku okretnost i lako u manevriranja, zahvaljuju i optimalnom krugu okretanja od 4,80 m i elektri nom servomehanizmu. Novi Citroën C1 ima mnogobrojne prakti ne i dosjetljivo oblikovane pretince raspore ene cijelom kabinom, drža e za aše i zatvoren pretinac za rukavice u koji stane i boca od litre. Prtljažnikom od 196 litara prakti an je i lako dostupan

zahvaljuju i stražnjoj polici koja se uvla i pri otvaranju stražnjih vrata. Kada se preklope stražnja sjedala, obujam prtljažnika pove ava se na ak 780 litara.

Spoj udobnosti i dobrog držanja ceste U odnosu na prethodnu generaciju, dobio je nov, 4 kg lakši stražnji ovjes, nove opruge ovjesa, nove amortizere i nov stabilizator velikog promjera.

Rezultat je udobnost ovjesa na najvišoj razini i besprijekorno držanje ceste. Usto, novi elektri ni servomehanizam spaja užitak i to nost.

Novi Citroën C1 ima intuitivne tehnologije jednostavne

za uporabu. Može biti opremljen 7“ tabletom osjetljivim na dodir kojim se upravlja svim multimedijskim funkcijama (radio, telefon, video, putno ra unalo).

Kako bi olakšao manevre poput parkiranja na najsku enijim mjestima, novi Citroën C1 ima kameru za vožnju unatrag ije se slike prikazuju na dodirnom 7“ tableta. Novi Citroën C1 sada nudi i sustav za pristup i pokretanje vozila bez klju a (opcija na izvedbi Shine). Sve dok uza sebe imate elektroni ki klju , možete otklju ati automobil i pokrenuti motor. Taj se sustav ve ugra uje u vozila iz višeg segmenta i znatno olakšava život korisnicima.

22. kolovoza 2014.

C1 grada

3,8 l / 100 km potrošnja goriva

Druga korisna tehnologija, sustav pomo i pri kretanju na uzbrdici Hill Assist, ponu en u serijskoj opremi, može se pokazati dragocjenim u gradu, primjerice pri izlasku iz podzemnih garaža. Sustav automatski ko i automobil dvije sekunde, pa voza može bezbrižno ponovno krenuti na uzbrdici ve oj od 3%.

Novi Citroën C1 nudi dva benzinska motora posljednje generacije. Motor VTi 68 s peterostupanjskim ru nim mjenja em, zajedno s tehnologijom Stop&Start i posebnim aerodi-

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nami nim paketom omogu uje novom Citroën C1 da se svrsta me u vode e automobile u pogledu potrošnje goriva (3,8 l/100 km) i emisije CO2 (88 g/km).

Motor VTi 68 može biti spojen i s upravljanim mjenja em: ETG (Ef icient Tronic Gearbox). Taj peterostupanjski mjenja ima funkciju stupnjevanja prijenosa i optimalno mapiranu papu icu gasa, što omogu uje bolje doziranje za posve glatka kretanja i ve i užitak u vožnji. Novi Citroën C1 dobio je novi motor PureTech 82. Proizveden u Francuskoj, 1,2-litreni trocilindarski benzinski motor obujma od 82 KS rabi inovativne, u inkovite i štedljive tehnologije: potrošnja od 4,3 l/100 km i emisije CO2 od 99 g/km u paru sa živahnoš u i užitkom u vožnji. Okretnog momenta od 118 Nm i ubrzanja od 0 do 100 km/h za 11 sekundi, taj motor poja ava sposobnost novog modela Citroën C1 da pobjegne iz gradske vreve.

Nova Škoda Fabia: emocionalna i prakti na Glavni dizajner marke mark Škoda Jozef Kaba odgovar odgovara na pitanja o zahtjevu prema prem obliku i funkciji nove Škod Škoda Fabije. ‚Škoda Studija dizajna ‚Škod nekoliko VisionC’ je prije nekolik mjeseci prvi puta omoguomogu stilske ila uvid u budu e stilsk Na elemente marke Škoda. N Fabia koji na in nova Škoda Fabi pokazuje ovaj iskorak?

Jozef Kaba : sa studijom dizajna ‚Škoda VisionC’ pokazujemo na in na koji Škoda uspijeva spojiti visoku funkcionalnost s ekspresivnijim, oštrijim i emocionalnijim dizajnom. Ovaj novi smjer u dizajnu predstavlja sljede i korak u razvoju naše marke. Nova Škoda Fabia po prvi puta poseže za ovim stilskim elementima.

S dizajnerskim elementima studije dizajna ‚Škoda VisionC’ njezin dizajn postaje izražajniji, dinami niji te naglašeniji u sportskom smislu.

Zašto više emocija?

JK: zahtjevi prema automobilskoj marki i njezinom dizajnu s vremenom se razvijaju. Zahvaljuju i visokoj funkcionalnosti i natprosje noj ponudi prostora Škoda je zadnjih godina uspjela izgraditi ime. Osje amo da je došlo pravo vrijeme za još snažnije povezivanje funkcionalnosti naših automobila s izražajnim, emocionalnim dizajnom.

Možemo re i da se donekle vra amo našim korijenima. Škoda je u prošlosti proizvodila izuzetno emocionalne automobile orijentirane prema dizajnu. Primjerice legendarni Škoda Popular Monte Carlo iz 30-ih godina. Ovaj zahtjev želimo i danas ispuniti.

Idu li ve e emocije na teret prakti nih vrijednosti nove Fabije?

JK: Ne, naprotiv. Uz svu emocionalnost, Škoda Fabia bila je i ostat e i više no vjerna svojim osnovnim vrlinama te e postati prostrana, prakti na, štedljiva i inteligentna kao nikada do sada.

Unato dinami nijem dizajnu, poboljšali smo ponudu prostora na važnim podru jima. Prtljažnik je porastao i postao najve i utovarni prostor u segmentu, dok je putni ki prostor postao širi i duži. U tu svrhu je uvedeno ak deset novih ‚Simply Clever’ rješenja, me u kojima je i, po prvi puta u nekom modelu Škoda, MirrorLink tehnologija, pomo u koje se pametni telefon može spojiti s vozilom. Ovo malo vozilo je k tome štedljivije za ak 17 posto, a dobilo je i inovativne sustave potpore iz viših klasa vo-

zila. Naša nova Fabia dokazuje: emocionalnost i funkcionalnost izvanredno se upotpunjuju. Što je s dizajnerskog gledišta posebno na novoj Škoda Fabiji?

JK: prilikom razvoja tre e generacije Fabije više pažnje smo posvetili sportskim karakteristikama te smo automobil dizajnirali op enito ‚energi nije’.

Rezultat je novo, svježe i moderno malo vozilo, koje u svom segmentu postavlja nova mjerila.

S kojim dizajnerskim elementima ste to postigli?

JK: najprije smo još više „zategnuli“ proporcije vozila. Nova Škoda Fabia je niža i šira nego do sada te tako jako dobro naliježe na cesti. Tu su i oštri rubovi, jasne linije i kristalni elementi.

Na taj na in postižemo ve e kontraste i vrlo izraženu igru svjetla i sjene. Sve to automobilu pruža samouvjeren vlastiti karakter.

Automobil djeluje znatno samouvjerenije nego do sada. Jesu li razlog tome samo nove proporcije?

JK: Ne samo. U prednjem dijelu vozila smo primjerice elemente rešetke i glavnih svjetala dizajnirali vizualno ja e od gra i ke cjeline. Time se naglašava širina vozila, jednako kao i poklopac motora snažnih obrisa s dva karakterna žlijeba na bo nim stranama. Efekt poja avaju široka prednja glavna svjetla oštrih linija te svjetla za maglu naglašene širine. Snagu pokazuje i jasan vodoravan raspored stražnjeg dijela vozila. Snažna silueta s visokom, oštrom tornado linijom dodatno osigurava dinamiku.

Sve više kupaca želi svom automobilu dati osobnu notu. Što po tom pitanju nudi nova Fabia?

JK: nova Fabia se može individualizirati više no ikada. Na raspolaganju e biti 15 vanjskih boja i poseban koncept boja s mogu noš u individualnog odabira boje krova te boja za naplatke i vanjska zrcala. Nudimo tri linije opreme te brojne varijante za oblikovanje unutrašnjosti vozila.

Koje zna enje imaju kristalni elementi?

JK: Škoda je ponosna na svoje eške korijene. Oštre linije, pro ilirani obrisi i ino brušena glavna svjetla nove Fabije aludiraju na eško staklarsko umije e te oduševljavaju maksimalnom preciznoš u i najkvalitetnijom izvedbom.

Posebno svijetlu to ku predstavljaju stražnja svjetla.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

14

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija WAVE KAMION - futuristi ki kamion

WEB PREPORUKA ME IMURSKI FOLKLOR na internetu

Jedinstvena baza podataka me imurske narodne baštine Ivan Grahovec iz akovca, u suradnji s Deanom Buva em, predsjednikom Zajednice HKUU-a MŽ-a, pokrenuo je i inicirao pokretanje nove web stranice u cilju promocije me imurskog folklora i stvaranja jedinstvene baze podataka o radu brojnih kulturnoumjetni kih društava koja djeluju na podru ju Me imurske županije. Tom se web stranicom nastoji na jednom mjestu pokazati i objediniti sve ono što je kulturni amaterizam od sedamdesetih godina prošlog stolje a kroz razne aktive i smotre do danas stvarao i postigao, ne samo u okviru Hrvatske, ve i u me unarodnom okruženju. Stranica se redovito ažurira sa svim aktualnim podacima i najavama održavanja smotri, folklornih priredbi ili drugih sli nih doga aja.

I nadalje se pozivaju svi zainteresirani KUD-ovi

i društva uklju iti se u aktivnu promociju o uvanja me imurske baštine kroz suvremene tehnologije.

Stranica se ure uje isklju ivo na volonterskoj bazi. Web stranica može se prona i na adresi http://www.medjimurskifolklor.com.hr/, gdje se mogu prona i rubrike namijenjene KUD-ovima,

tamburaškim sastavima i orkestrima, puha kim orkestrima i limenoj glazbi, pjeva kim zborovima i vokalnim sastavima te rubrika “Me imurska narodna nošnja”, uz kalendar najava doga aja i aktivnosti te ostale aktualnosti iz domene me imurskog folklora. (rr)

Voza okružen LCD monitorima Walmart ima najve u lotu komercijalnih kamiona na svijetu. Ina e Walmart je korporacijski trgova ki gigant koji zapošljava oko 1,5 milijuna radnika i ima trgova ki lanac od oko 4.500 velikih robnih ku a. Walmart u svojem posjedu ima više od 7.000 kamiona koji neprestano prevoze robu od trgovine do trgovine. Budu i da Walmart ima potrebu i inancijsku mogu nost za što boljim i suvremenijim prijevoznim jedinicama, u suradnji sa svojim partnerima razvio je futuristi ki kamion radikalnog dizajna kako bi smanjio otpor zraka, a time i potrošnju goriva.

Kamion je nazvan WAVE (Walmart Advanced Vehicle Experience).

WAVE kamion mogao bi predstavljati budu nost teretnog prijevoza. Dizajnirao ga je Walmart u partnerstvu s Peterbiltom, Great Dane Trailersom i

Capstone Turbineom. Niski pro il kabine kamiona je 20 posto aerodinami niji od klasi nih kamiona. Voza sjedi u sredini okružen LCD monitorima. Kabina je opremljena tako da voza u pruža najve i komfor, a straga je i ugodan ležaj za spavanje. Kamion pokre e hibridni pogon, a uz elektri ni agregat tu je i motor koji može i i na dizel, prirodni

plin ili biodizel. Zanimljivo, nije objavljeno koliko troši, no samo smanjenje potrošnje zbog aerodinami nosti moglo bi Walmartu sa uvati bogatstvo – kompanija ima lotu od ak 7.000 kamiona. Za sobom vu e prikolicu od uglji nih vlakana, prvu takvu na svijetu, koja je tako er dizajnirana u skladu s kamionom. (izvor: www.uprolazu.hr)

SEDAM PRAVILA za sigurno korištenje interneta

Ljudi su najslabija karika u cijelom sistemu zaštite Najve a sigurnosna prijetnja ne dolazi od hakera ili razli itih virusa, ve od samih korisnika koji se zaboravljaju držati sigurnosnih pravila ili ih jednostavno ignoriraju. Ljudi svakodnevno koriste internet, a da pritom ne razmišljaju o svom ponašanju na toj mreži. Internet je postao nešto neizbježno, pa su i ljudi postali neoprezni prilikom korištenja interneta. Critical Security Controls je konzorcij sigurnosnih tvrtki koje identi iciraju glavne rizike za organizacije na internetu, a jedan od rizika kojim su se posebno bavili je identi ikacija ljudskog utjecaja u prijetnji.

Identi icirali su sedam glavnih rizi nih ponašanja kod ljudi na internetu koje mogu dovesti u opasnost ne samo njihove osobne kompjutore i e-mail ra une, ve i sigurnost u tvrtkama.

Nesvjesnost situacije Ljudi se jednostavno ne vide kao mete i o sebi ne misle kao o potencijalnoj žrtvi hakera. Zbog toga esto ignoriraju sigurnosna pravila ili jednostavno ne prilago avaju svoje ponašanje pravilima.

Oni koji rade u velikim tvrtkama esto smatraju kako tvrtka ima osobe zadužene za osiguranje i sigurnost na internetu i ne vide potrebu da se i oni, kao obi ni zaposlenici, pridržavaju pravila.

Naivnost Ve ina je korisnika e-maila barem jednom u svoj sandu i dobila e-mail od banke, pošte, dostavlja a ili lije nika u kojem ga doti na tvrtka traži da upiše svoje podatke zbog provjere.

Takav na in "izvla enja podataka" od naivnih korisnika zove se "phishing" (kao ribolov) i naj eš i je na in probijanja sigurnosti u velikim tvrtkama.

Ve ina banaka upozorit e vas prilikom ugovaranja e-bankarstva kako nitko od vas ne e tražiti vašu lozinku putem e-maila.

Isto je i s drugim tvrtkama.

podataka na koje korisnici ne obra aju pozornost – od lozinke za pristup beži noj vezi na poslu do popisa kontakata u samom adresaru.

Recikliranje lozinki

Diskrecija - što je to?

Prosje an korisnik dnevno mora zapamtiti i do desetak razli itih lozinki, PIN-ova ili drugih sigurnosnih kombinacija. Stoga ne iznena uje da ljudi esto koriste istu lozinku za razli ite stranice.

Kada hakeri jednom otkriju jednu od lozinki, pokušat e je primijeniti i na druge ra une.

Ukoliko je ista lozinka postavljena i na ra unima vezanim uz posao i na onima vezanim za privatan život, hakerima je uvelike olakšan posao.

Društvene mreže potaknule su ljude da dijele mnoštvo informacija s potpunim neznancima.

Oni ne moraju izravno na društvenoj mreži ostaviti osjetljive podatke, ali dovoljno je da ostave mnoštvo sitnica pa da netko tko ih pozorno prati stvori cijelu sliku.

Treba biti oprezan s informacijama koje se dijele putem društvenih mreža. One ostaju u virtualnom svijetu i ako se korisnik povu e iz njega.

Ignoriranje nadogradnje Prosje an korisnik ne zna koliko je vremena i truda potrebno kako bi ra unalo bilo ispravno kon igurirano i kako bi se pravovremeno instalirale sve zakrpe koje moraju biti instalirane.

Korisnici instalaciju updatea ili zakrpi vide kao nepotrebnu smetnju u obavljanju svakodnevnih zadataka i gubitak vremena. A upravo takva nezašti ena ra unala naj eš e su slaba karika u sigurnosnom lancu.

I mobitelima treba zaštita Svi mobilni ure aji, od tableta do pametnih telefona, trebali bi biti jednako zašti eni kao i osobna ra unala na kojima korisnici rade. Možda ak i više jer je ve a vjerojatnost da e netko izgubiti pametni telefon ili tablet nego desktop. Možda se zaštita mobilnih ure aja ini pretjeranom, ali oni skrivaju mnoštvo

Slu ajne pogreške esto puta zbog žurbe ili neopreznosti upišemo krivu adresu u rubriku primatelja i pošaljemo e-mail krivoj osobi.

Kada je to e-mail o tome da potvr ujemo svoj dolazak na neki sastanak, greška nije velika.

Me utim, ako kriva osoba dobije povjerljive podatke iz tvrtke u kojoj radimo, nema nikakvog na ina da se ti podaci izbrišu.

Oni su sad negdje i bilo tko ih može iskoristiti protiv tvrtke u kojoj rade ili osobe koja je po inila prvotnu pogrešku. Isto se može dogoditi ukoliko se koristi nekakvo zajedni ko ra unalo, a korisnik se zaboravi odjaviti s njegovoga sigurnosnog ra una u tvrtki. Ostavio je otvoren prostor za neometan pristup povjerljivim informacijama. A sve zbog slu ajne pogreške.

Ljudi su najslabija karika u cijelom sistemu zaštite, a ako se previše opuste i ignoriraju upute, mogu biti i ozbiljna prijetnja sigurnosti podataka i sistema. (izvor: www.uprolazu.hr)

22. kolovoza 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 22.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18)

02:00 Videostranice

PETAK, 22.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:55 12:05

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Moja Istra Mali oglasi Iz fundusa galerije GERAMA

12:15 TV prodaja 12:30 Iz naših središta (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 Eurobox 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 23.08.

08:00 Dje ja TV 11:00 Obzori 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Podravski mo vi (r) 14:05 akove ki kutak (r) 14:30 Veliko platno (r) 15:00 Hrana i vino 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 SFRJ za po etnike (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 23.08.

07:53 Najava programa 07:55 Mali oglasi 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Iz prošlos 08:30 TV prodaja 08:45 Moja Istra (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Pri e iz svijeta 10:30 Mali oglasi 10:40 Pressica 11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Glazbeni in (R) 15:00 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 24.08.

08:00 10:00 11:00 11:30 12:05 12:45 13:30 14:05 15:05 15:55 17:00 17:40 18:00 19:00 20:00

Dje ja TV TV prodaja Mala školska liga (r) Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Ususret fes vlu u Požegi (r) SFRJ za po etnike 2 (r) Aniela (r) Hrana i vino Tjedan kronika Mura-Drava Lifestyle (r) Porcijunkolovo 2 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 24.08.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 09:15 TV prodaja 09:30 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:30 TV prodaja 12:45 IZ VTV Arhive: Paleta portreta (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim 15:00 TV prodaja 15:15 Dali B. Show (R) 15:45 Mužikaši i pajdaši (R) 16:15 Eurobox (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:00 Mali oglasi 18:05 Ljetni razgovori (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:40 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera, astro show (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 25.08.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:20 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 25.08.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji 11:45 TV prodaja 12:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 12:45 Dokumentarni program 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Shi 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 26.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 26.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Shi 11:30 TV Prodaja 11:45 Dokumentarni program 12:00 TV Prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 15:45 TV Prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zagorje je jedno 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV Prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 27.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:25 21:05 21:15 22:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Oko umjetnos (r) Dm 2 Ju er, danas, sutra Ljeto u gradu Zrinskih (r) Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 27.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Koktel (R) TV Prodaja Dali B. Show (R)

13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 15:45 TV Prodaja 15:30 Zagorje je jedno (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV Prodaja 18:15 Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 28.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Ljeto u gradu Zrinskih (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Špancirfest 1 Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:09 22:00 22:25 23:00 02:00

ETVRTAK, 28.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV Prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 DOM 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV Prodaja 13:30 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta (R) 15:45 TV Prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 TV Prodaja 18:15 Najljepše svjetske bajke, program za djecu uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Fes valska televizija uživo sa Špancirfesta 22:30 VTV Dnevnik 23:05 Vremenska prognoza 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

KONCERTNO LJETO u Hrvatskoj zatvara se gostovanjem odli noga britanskog benda

Editorsi nakon nastupa na festivalima 4. rujna stižu u Tvornicu

Jedan od aktualno najuzbudljivijih koncertnih britanskih bendova, headliner brojnih festivala, stiže na kraju izvrsnoga koncertnog ljeta u zagreba ku Tvornicu kulture u etvrtak, 4. rujna 2014. godine.

Tako uo i otvaranja jesenske sezone u Zagreb stiže prava alter rock poslastica, britanski indie majstori Editors. Stižu u sklopu svoje velike europske turneje na kojoj promoviraju posljednji studijski album “The Weight Of Your Love”.

Editors su oformljeni 2002. godine u Staffordu u

Engleskoj i samo nakon tri godine postojanja lansirani su me u nove oto ke rock superzvijezde. Debut album “The Black Room” sa singlovima “Munich”, “Blood” i “Bullets” osigurao im je nominaciju za prestižnu nagradu “Mercury” te slotove na velikim festivalima poput: T In The Park, Isle Of Wight, Lollapalooza i Coachella.

Nasljednik “An End Has A Start”, napravljen pod producentskom palicom Jacknifea Leeja, svjetlo dana ugledao je dvije godine kasnije, sjurivši se ravno

na prvo mjesto Britanske top liste albuma. S izdanja je skinuto ak pet singlova (najzapaženiji je bio “Smokers Outside The Hospital Doors”) koji su im, izme u ostalog, donijeli i prve nastupe na Glastonburyju.

Ipak, najve i uspjeh grupa je polu ila tre im albumom - "In This Light And On This Evening”, na kojem se nalazi megahit “Papillon”, a koji je službeno objavljen 2009. godine. Nakon nekoliko godina turneja i odlaska Chrisa Urbanowitza bend je objavio etvrti studijski album “The Weight Of Your

Love”, na ijoj e turneji posjetiti i Hrvatsku. Na svom “kontu” Editors imaju ve tri nastupa u Zagrebu koji su prošli u fenomenalnoj atmosferi, pokazavši da je bend sredinom prošlog desetlje a bio jedan od najpopularnijih oto kih bendova kod nas.

Od 1. srpnja do 3. rujna za ulaznicu e trebati izdvojiti 150 kn, dok je cijena na dan koncerta 170 kn.

Prodajna mjesta: Tvornica kulture (Ljudevita posavskog 1), Entrio prodajna mjesta i www.entrio.hr te Eventim prodajna mjesta i www.eventim.hr.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

"Fio show" od 20 sati do 23 sata Fio fanovi i gledateljstvo uživali su i prošlu nedjelju u Fio showu koji je, kao i uvijek, ponudio pregršt dobre glazbe, atmosfere te uz mnogobrojne zanimljivosti. Tako er ste mo-

gli uti recepte za zdrav život od naših stalnih sponzora iz zdravog kutka, kralja ešnjaka i kraljice gljiva: Shitake. Gledaju svi - gledajte i Vi Fio show i ovu nedjelju, 24. kolovoza!

FORMULA 13 1 Forgive And Forget THE KOOKS 2 U Get Me High TOM PETTY & THE HEARTBREAKERS 3 Crazy Stupid Love CHERYL COLE ft. TINIE TEMPAH 4 Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 5 Rude MAGIC! 6 The Chamber LENNY KRAVITZ 7 When The Beat Drops Out MARLON ROUDETTE 8 Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN 9 Budapest GEORGE EZRA 10 Am I Wrong NICO & VINZ 11 She Came To Give It To You USHER ft.

NICKI MINAJ 12 Lovers On The Sun DAVID GUETTA ft.

SAM MARTIN 13 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL & DESCEMER BUENO 14 It Was Always You MAROON 15 A Million Little Pieces PLACEBO

Top Hit List 1 SEVERINA - Uno momento TOP LISTA DOMA IH 2 PETAR GRAŠO - Uvijek isti 3 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 4 GRETTA ft Geby - Malena 5 LIDIJA BA I - Krivi ovjek 6 DINO MERLIN - Školjka 7 VANNA - Lopov 8 TBF - Ne u ti ništa 9 ITD BAND - Kao ja 10 MAGAZIN - No no no 11 TEŠKA INDUSTRIJA i Slavonia Band - Žena za utjehu 12 ET - Bivša 13 PAVEL - Autenti no osrednji 14 JELENA ROZGA - Život je udo 15 IVANA BANFI , ELLA & MINEA - Na Jadran

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

TENIS ITF FUTURES Pun ec Open bliži se kraju u SJAJNA FORMA dviju mladih akove kih tenisa ica akovcu

Hrvatski adut za finale Franjo Raspudi Franjo Raspudi igrat e kao jedini hrvatski tenisa u današnjem polufinalu Pun ec Opena, Futuresa koji se za nagradni ond od 10.000 dolara igra u akovcu. On je u etvrtfinalu slavio protiv Austrijanca Nicolasa Reissiga 7:5, 7:5.

Raspudi a u polufinalu eka sedmi nositelji Nijemac Heller, sedmi nositelj koji je iz turnira izbacio tre eg nositelja Slovaka Partla nakon velike borbe u tri seta.

Duje Kekez je u etvrtfinalu istog turnira izgubio nesretno od Slovenca Mikea Urbanije 4:6, 7:6(6), 6:3. Urbanija, prošlogodišnji pobjednik, preokrenuo je izuzetno napeti me , koji je gotovo pa ve pripao našem tenisa u, ali na kraju se dogodio veliki preokret. Tako Urbanija i dalje brani naslov prošlogodišnjeg pobjednika, iako prije akovca nije bio u velikoj ormi.

Me utim, u polufinalu ga eka težak posao, jer Francuz Couacaud, 2. nositelj turnira, igra sjajan tenis i bez ve ih problema je stigao u polufinale, iako je izgubio tie-break u etvrtfinalu, pa je morao igrati tri seta, ali je u završnom bio siguran protiv Austrijanca Jastrauniga. Ina e, od nositelja je u ranoj azi ispao tek onaj najbolje rangirani 1. nositelj Rath, koji je ispao odmah u 1. kolu.

Finale je u subotu s po etkom u 16 sati, ako posluže vremenski uvjeti.

Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec ina e dvanaestu godinu zaredom organizator je me unarodnoga seniorskog teniskog turnira uvrštenog u kalendar ITF-a (Me unarodne teniske ederacije) koji se boduje za ATP rang listu. Tradicija samoga turnira još je i znatno duža jer je taj turnir

Raspudi igra odli no u akovcu i nadamo se njegovom ulasku u finale

pokrenut desetak godina prije uvrštenja u kalendar ITF-a.

Interes za turnir bio je velik - uz glavni turnir (32 igra a) održat e se i kvalifikacije (64 igra a) koje e biti popunjene do posljednjeg mjesta.

Za turnire su prijavljeni igra i iz šesnaest država: Austrije, Francuske, Slova ke, Slovenije, Italije, Njema ke, Ma arske, eške, BiH, Velike Britanije, Crne Gore, Švicarske, Srbije, Makedonije, Rusije i Hrvatske.

Glavni su pokrovitelji turnira Grad akovec i Me imurska županija, što pokazuje da je i sredina prepoznala zna aj Futures turnira koji je izvrsna promocija za grad i županiju budu i da svake godine ugosti stotinjak sudionika iz itavog svijeta. No u sportskom, teniskom smislu najve i zna aj Futuresa je u tome što daju priliku mladim igra ima, posebice hrvatskim, za osvajanje ATP bodova i tako olakšavaju prelazak iz juniorskoga u pro esionalni, seniorski tenis.

I ove godine na turniru se o ekuje i nazo nost velikog broja uzvanika, novinara i teniske publike iz cijele Hrvatske i inozemstva. Uz turnir e se održati i brojne popratne mani estacije: koncerti, dje ji dan na glavnom gradskom trgu, player’s party i druge.

Iva Mekovec osvojila peti profesionalni trofej, Ema Mikul i u dva polufinala Pobjedni ki trofej Ive Mekovec iz Innsbrucka

Iva je na turniru u Innsbrucku imala nekoliko lijepih pobjeda, od kojih posebice treba istaknuti, kao što smo ve pisali, onu na Pobjedni ki trofejpribroje Ive Mekovecsadašnjem iz InnsPous-Tio, a osvojeni bodovi nakon što se brucka saldu donijet e joj novi veliki pomak na WTA listi i ulazak me u 400 najboljih tenisa ica svijet

Nakon Osijeka, Trsta, Budve i Bola, 19-godišnja akov anka Iva Mekovec osvojila je i peti utures u karijeri, koji je protekli tjedan odigran u austrijskom Innsbrucku. U subotnjem finalu svladala je talijansku kvalifikanticu Travisan, koja je imala sedam pobjeda u nizu na ovom turniru, ali je ipak u zadnjem me u turnira bolja bila naša tenisa ica.

Me je imao dva “poluvremena”. U prvom setu

odli no je krenula Talijanka, ali nakon toga Iva je zaigrala kako zna i može, preokrenula igru i rezultat i suvereno stigla do pobjede.

Rezultat je na kraju glasio: 2:6, 6:2, 6:1. To je prvi turnir koji je Mekovec osvojila pod vodstvom nekadašnjeg izbornika Davis cup reprezentacije Hrvatske Gorana Prpi a.

Iva je na ovom turniru imala nekoliko lijepih pobjeda, od kojih posebice treba istaknuti, kao što smo

ve pisali, onu na Pous-Tio nekadašnjom Top-100 tenisa icom, a osvojeni bodovi nakon što se pribroje sadašnjem saldu donijet e joj novi veliki pomak na WTA listi i ulazak me u 400 najboljih tenisa ica svijeta.

Nakon dva odigrana uturesa u Austriji Iva se vratila u Hrvatsku i nastavila u istom stilu. Izborila je dvije uvjerljive pobjede na uturesu u Vinkovcima i u petak igra etvrtfinale. Bodova e biti kao u pri i.

Mikul i pokleknula u polufinalu Leipziga, a sada je u polufinalu St. Petersburga Iako je imala otvoreni put prema finalu na ITF turniru vrijednom 15.000 ameri kih dolara u njema kom Leipzigu, druga me imurska tenisa ica Ema Mikul i nije uspjela oti i putem njezine akove ke kolegice. Teški me u etvrtfinalu protiv odli ne Bugarke Tomove o ito je ostavio traga i Ema u polufinalu nije bila prava. Slova ka kvalifikantica Sromkova lagano je dobila me u dva seta, bez pravog tenisa kojeg igra naša tenisa ica. Ipak, ulazak u polufinale donijet e i njoj lijepi broj bodova i novo napredovanje prema 250. mjestu WTA liste.

Novi izazov je challenger vrijedan 25.000 $ koji po prvi put Ema igra u Rusiji u St. Petersburgu. I odmah je prikazala sjajan tenis, te ulaskom u polufinale ovog turnira izborila jedan od najve ih uspjeha u karijeri.

Peta nositeljica Kivennapa Ladies cupa došla je do polufinala. U etvrtfinalnom susretu bila je bolja od doma e tenisa ice Marie Mar utine 6:2, 6:4.

Danas (petak) od 11.30 sati igra polufinale prva nositeljica turnira Vitalia Diatchenko. I nije bez izgleda jer doma a tenisa ica više voli igrati na hardu s kojeg je i došla na ovaj turnir, i to u pobjedni kom tonu jer je slavila veliku pobjedu na challengeru vrijednom ak 100.000 $ u Astani. Nakon što se pribroje bodovi osvojeni s dva posljednja turnira, Mikul i bi se mogla spustiti na oko 250. mjesto WTA liste, što je približava u TOP-5 najbolje plasiranih hrvatskih tenisa ica. (dz)

22. kolovoza 2014.

ATLETIKA

ODBOJKA

IZVRSNE ME IMURSKE ATLETI ARKE na velikim priredbama

OK CENTROMETAL

Hrušoci, Dudek i Hižman nastupile u državnom dresu na SP i EP-u

Krenuli s pripremama i dovo enjem poja anja

Malo se koji sportaš može pohvaliti nastupom na službenom svjetskom prvenstvu u atletici, a jedna od takvih je Alena Hrušoci, lanica Atletskog kluba Nedeliš e iz Nedeliš a. Ne samo da je nastupila na atletskom svjetskom prvenstvu za juniorke održanom u ameri kom Eugeneu, ve je u konkurenciji 36 najboljih juniorki svijeta na 400 m prepone, Alena tr ala u polufinalu i osvojila ukupno 17. mjesto!

Alena Hrušoci iz Nedeliš a na Svjetskom je juniorskom atletskom prvenstvu, koje se od 22. do 27. srpnja održalo u SAD-u, najprije bila 23. u kvalifikacijama i po rezultatu se svrstala me u 24 najbolje trka ice, koje su zatim u polufinalu tr ale u tri skupine. U polufinalnom nastupu tr ala je još bolje i u 2. skupini gdje je osvojila 5. mjesto, ciljem prošla s rezultatom od 1:00,44 te je svoj nastup u polufinalu svjetskog prvenstva završila na 17. mjestu što predstavlja odli an plasman na natjecanju koje je okupilo najbolje atleti arke svijeta u ovoj disciplini.

Pobjednica finalne utrke koja je održana idu eg dana postala je predstavnica doma ina prvenstva, Amerikanka Shamier Little istr avši 400 m s preponama za 55,66 sekundi, druga je bila Britanka Shona Richards sa 56,16 dok je tre a bila tako er državljanka SAD-a Jade Miller sa 56,22.

Alena je na svjetsko prvenstvo stigla s rezultatom 1:00,22 a sli an rezultat ponovila je u kvalifikacijama te nakon toga u polufinalu. Dobra pripremljenost i stabilna orma, te hrabri nastupi bili su odlu uju i za ulazak u polufinale što nije lako na natjecanju na kojem su bile najbolje trka ice iz cijeloga svijeta.

Zbog toga joj treba estitati na odlu nosti u nastupima na ame-

Alena Hrušoci ri kom tlu, te zaželjeti isto tako varaždinsku atletiku, upišu uspješnu seniorsku atletsku grandiozan uspjeh. Naime, u rakarijeru. Raritet na seniorskom ritetnoj utrci na 4 x 400 metara EP-u u atletici u Švicarskoj; od okolnosti su htjele da od etiri etiri hrvatske reprezentativke hrvatske reprezentativke njih tri su lanice varaždinske Slobo- ak tri budu iz varaždinskoga de. Osvojile su 15. mjesto, bolje kluba – Marija Hižman, Lucija od 2.000 puta mnogoljudnije Pokos i Kristina Dudek. etvrta je bila mlada, tek 15-godišnja Turske.

Varaždin ima 35 tisu a Dora Filipovi , lanica AK Agrastanovnika, Turska 77 mili- ma iz Zagreba. Od etvorke iz juna stanovnika. Što nije bila Slobode, ina e dvije atleti arke smetnja sjajnim atleti arkama dolaze iz Me imurja. To su Mavaraždinske Slobode da danas rija Hižman i Kristina Dudek. poslijepodne, na veliki dan za Hrvatska šta eta je s vreme-

nom 3:42.96 osvojila posljednje, osmo mjesto u drugoj polufinalnoj skupini (pobjednica utrke bila je Rusija, ispred Velike Britanije i Poljske). Ukupno je najbrže polufinale odradila šta eta Ukrajine 3:28.18, pobjednica prve kvalifikacijske utrke.

Kako je u toj prvoj skupini šta eta Turske tr ala preko 3 minute i 48 sekundi, dakle više od pet sekundi sporije od naše vrste, „varaždinska Hrvatska“ je u ukupnom poretku osvojila 15. mjesto, identi no onom kojeg je sat vremena ranije osvojila i hrvatska šta eta 4 x 100 metara.

Upravo u ovom detalju treba naglasiti još jednu važnost velikog ciriškog rezultata za varaždinsku atletiku. Naime, u samo sat vremena su dvije varaždinske 20-godišnjakinje - Lucija Pokos i Kristina Dudek – tr ale dvije šta etne utrke na ovako velikom natjecanju. A od ukupno osam imena na sema oru u te dvije šta ete – pet je varaždinskih imena. Bravo za AK Slobodu, bravo za varaždinsku kraljicu sportova!

Kristina Dudek i Marija Hižman (druga i etvrta s lijeva) sjajne me imurske sprinterke u reprezentativnoj štafeti

KOŠARKA

“Penzioneri” osvojili “Memorijalni turnir Bojan Zvošec” U subotu, 16. kolovoza u kotoripskom Sportskom parku održan je 18. po redu tradicionalni streetball turnir koji ve etvrtu godinu nosi naziv "Memorijalni streetball turnir Bojan Zvošec", u ast na tragi no preminulog dugogodišnjeg trenera i tajnika kluba Bojana Zvošeca.

Ove je godine na turniru sudjelovalo 8 ekipa, šest iz Kotoribe i po jedna iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Nakon odigravanja po skupinama finale su izborile eki-

pe naziva "Penzioneri" (Franjo Zvošec, Siniša Seli anec, Roberto Ujlaki i Miroslav Pogorelec) i "Deni kam o eš" (Vedran Habuš, Goran Munka i David Štefi ). U zanimljivom finalnom ogledu slavili su "Penzioneri" rezultatom 22:14. Posebno je sretan zbog osvajanja naslova bio 44godišnji Roberto Ujlaki koji je sudjelovao na svim dosadašnjim turnirima te je nakon 18 godina po prvi puta u ruke primio pobjedni ki pehar. Tre e mjesto

Pobjednici turnira Penzioneri

pripalo je ekipi "KK Vidov an" iz Donjeg Vidovca, a etvrto najmla oj ekipi na turniru imena "Mec" za koju su igrali Adrijan Zvošec, Neven Ujlaki i Petar Fuš.

Njima je pripao i pehar za air play. Najboljim ekipama pehare su predali dopredsjednici Košarkaškog kluba Kotoriba Branislav Fuš i Roberto Ujlaki. Prije same završnice turnira održano je uvijek atraktivno natjecanje u poga anju trica u kojem je sudjelovalo 38 natjecatelja me u

kojima je bio i op inski na elnik Ljubomir Grgec. Tu je najbolji bio Luka Fundak nakon "pripetavanju" s bra om Zvošec, Franjom i Adrianom. KK Kotoriba ponovno se pokazao dobrom organizacijom, a za vo enje programa i biranje glazbe bio je zadužen Denis Radmani . (al )

Odbojkaški klub Me imurje Centrometal ve je na po etku prijelaznog roka dobio veliko poja anje. U redove me imurskog kluba prešao je Igor Demirovi . Radi se o igra u koji igra na poziciji korektora, visine 207 cm, starom 33 godine koji je porijeklom iz Osijeka.

Upravo je iz Osijeka prije 11 godina došao u re anski klub i odigrao jednu sezonu. Tada je Centrometal izborio Final our Kupa Hrvatske, jedini u dosadašnjoj povijesti. Na tom je turniru Demirovi bio proglašen najboljim sme erom. Nakon toga nastupao je za Rijeku, Osijek, osje ku Mursu, Daruvar i zadnje tri sezone za Rovinj. Još nedugo je nastupao za hrvatsku reprezentaciju.

Prijelazni rok traje sve do 15. rujna. Pred realizacijom je još jedan bitan dolazak u Centrometal. Po drugoj strani klub je napustio Vabec koji ide u Zadar, Kova je završio igra ku karijeru, Kocijan e na akultet u Pulu te e vjerojatno na posudbu u jedan od istarskih klubova, dok još nije poznata situacija sa Vincekom.

Trenutna mom ad na po etku priprema: Danijel Kopa evi , Mišo Petran, Kristijan Gotal, Ivan Novak, Ivan Kurteš, Antonio i kovi , Igor Demirovi , Marijan Palinkaš, Tomica Posavec, Karlo Novak, Antonio Juras, Vanja Marciuš, Antonio Stankovi i Tomica Pu a.

Visoko poja anje – Igor Demirovi

Poznati sudionici turnira „Trofej Nedeliš a) Deseti jubilarni odbojkaški “Tro ej Nedeliš a” održat e se u nedjelju 21. rujna 2014. u dvorani Aton u Nedeliš u. Radi se o turniru prvoligaških seniorskih mom adi iz više država.

Poznate su mom adi koje e nastupiti ove godine: RE Sümegi (Sümeg, Ma arska), OK Sip Šempeter (Šempeter, Slovenija), MOK Mursa (Osijek, Hrvatska) i OK Me imurje Centrometal ( re an, Hrvatska).

Pokrovitelj turnira je Op ina Nedeliš e. Igra se kup sustavom, polufinalne utakmice na rasporedu su u 11:30 sati, a utakmice za 1. i 3. mjesto u 15:00 sati. Raspored utakmica odredit e doma in naknadno.

RUKOMET

Zrinskice s Kokom u derbiju otvaraju prvenstvo U Zagrebu je održan Plenum klubova Prve hrvatske rukometne lige za žene i održan ždrijeb parova. Na po etku prvenstva

13. rujna u akovcu odmah je na rasporedu akove ko-varaždinski derbi izme u ŽRK Zrinski i ŽRK Koka Varaždin.

22. kolovoza 2014.

ME IMUREC IZ DUNJKOVEC-PRETETINCA organizirao veliki me unarodni pionirski turnir Uz slogan "Nogometnom protiv droge i drugih poroka današnjice" Nogometni klub Me imurec Dunjkovec-Pretetinec organizirao je ve 16. po redu tradicionalni me unarodni nogometni turnir.

Tamošnji besprijekorno o uvani travnjak ugostio je najbolje mlade nogometaše regije do 12 godina iz nogometnih škola Dinama iz Zagreba, Hajduka iz Splita, Rijeke, Varaždina, Me imurja i Slaven Belupa iz Koprivnice, te goste iz slovenskog NK Maribor, austrijskog Sturm Graza, te ekipe iz Srbije, Vojvodine iz Novog Sada. 11. mom ad koja je sudjelovala u glavnom turniru dobivena je kvalifikacijama koje su odra ene prvog od tri dana održavanja turnira, a najboljom se me u osam me imurskih ekipa pokazala ona iz Škole nogometa Polet Sv. Martin na Muri.

Turnir koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga nogometnog saveza, Me imurske županije, Op ine Nedeliš e i Me imurskog nogometnog saveza, te je licenciran od strane UEFA-e, sve ano je otvoren u subotu prisustvovanjem lokalnih i regionalnih elnika, predvo enih zamjenikom župana Me imurske županije Zoranom Vidovi em, te predstavnicima vrha Hrvatskoga nogometnog saveza. Samo natjecanje tako je otvorio Zorislav Srebri , direktor svih reprezentacija HNS-a.

Veliki derbi pionira najboljih hrvatskih klubova pripao Dinamu Na ovakvom turniru stasali su igra i kao Halilovi i Kova i , a vjerujem da e i iz ove generacije biti nogometaša koji e igrati nogomet ne samo na hrvatskoj sceni, ve i šire nogometna nacija, a Me imurje pravi nogometni kraj. - rekao je na otvaranju zamjenik župana, ujedno lan Organizacijskog odbora turnira, pozdravivši sve akcije doma eg kluba u smislu o uvanja tradicije okupljanja mladih s ciljem bavljenja sportom i poticanja prevencije ovisnosti i poroka kod djece.

- Ovo je 16. godina kako Savez potvr uje svoju osnovnu orijentaciju rada s mla im uzrastima, a veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti i sudionike iz susjednih zemalja i dakako njihove saveze koji su tako er u postupku solidarnosti te po principima organiziranosti i djelatnosti naše me unarodne organizacije UEFA u svojim zemlja-

Pobjedni ki pehar organizatora jedva je podigao kapetan NK Dinamo Zagreb

ma organiziraju ono što je najvažnije – rad s mladima. - naglasio je Zorislav Srebri , koji je pozdravio sve prisutne u ime predsjednika HNS-a Davora Šukera.

Tijekom 16 godina na turniru se predstavilo 20-ak klubova iz

sedam država (Hrvatske, Austrije, Srbije, Italije, Ma arske, Slovenije te Bosne i Hercegovine), a jedini osvaja i dosad su Hrvati. Tako je Hajduk u Me imurju slavio dva puta, NK Zagreb i NK Varaždin jednom, dok je uvjerljivo najbolji u

dvoznamenkastom broju pomladak hrvatskog prvaka, Dinama iz Zagreba, koji je i u 2014. godini obranio naslov. Svoj 12. po redu uzeli su pobjedom u finalu nakon odigranog vje itog derbija protiv Hajduka i minimalne pobjede 1:0.

Tre i su bili igra i Vojvodine, a 4. ekipa Sturma. Spomenimo kako je doma a ekipa Me imurca, ujedno najmla a na natjecanju, unato solidnoj igri u kona nici zauzela 11. mjesto. Me imurje je osvojilo 6., a Polet 10. poziciju.

Najboljim igra em proglašen je Ivica Vidovi iz GNK Dinamo, najboljim strijelcem s osam golova Marin Ljubi i , lan NK Hajduk, dok najboljim golmanom igra Sturma Luka Mari .

Uz nastup na turniru stasali: Halilovi , Kova i i mnogi drugi - Na ovakvom turniru stasali su igra i kao Halilovi i Kova i , a vjerujem da e i iz ove generacije biti nogometaša koji e igrati nogomet ne samo na hrvatskoj sceni ve i šire. Hrvatska je ipak

Ekipa doma ina Me imurca ostavila je solidan dojam u vrlo jakoj konkurenciji

Od ekipe NŠ Me imurja o ekivalo se ipak malo više

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

Kadetska ekipa doma ina Poleta nije uspjela u i u borbu za medalje, ali ostavili su dobar dojam

KADETSKI TURNIR u Svetom Martinu na Muri

Dinamovi kadeti uzeli pobjedni ki pehar Za blagdan Velike Gospe u Svetom se Martinu ju er održao Me unarodni nogometni turnir za kadete na kojemu je snage odmjerilo šest nogometnih ekipa, me u kojima i one iz Zagreba, Koprivnice, Varaždina i slovenskog Veržeja. Za titulu pobjednika turnira izborio

se GNK Dinamo. Na turniru u organizaciji ŠN Sveti Martin nastupili su: GNK Dinamo, NK Slaven Belupo, ŠD NK Farmtech Veržej, NK Varaždin, NŠ Me imurje- akovec i doma in NK Polet. Utakmicu za tre e mjesto odigrali su NŠ Me imurje- akovec i ŠD NK Farmtech Veržej rezultatom

3:4, dok su u finalu igrali GNK Dinamo i NK Slaven Belupo, a slavio je Dinamo rezultatom 1:0.

Osim mnogobrojnih ljubitelja nogometa, turnir su pratili i predstavnici iz svijeta nogometa: Ivan Bedi, Igor Gabrijeli , Stanislav Vugrinec i Dragutin Naran a.

22. kolovoza 2014.

NOGOMET GORDAN GOLIK, najiskusniji igra NK Me imurje, o po etku prvenstva

Imam volje i želje za još koju godinu na najvišoj razini PIŠE: IVANA STRAHIJA Gordan Golik s Me imurjem kre e u novu sezonu u tre em rangu natjecanja. Zbog promjena u mom adi, ostao je jedan od najiskusnijih igra a Kluba, a za Me imurske novine pri a o ekipi, o ekivanjima, ali i vlastitoj karijeri...

Ove subote Me imurje e se otisnuti put Bjelovara i ukrstiti

U srijedu Kup Nakon po etka prvenstva za Me imurje sljede i tjedan slijedi i utakmica pretkola Kupa HNS-a. Igra se u Biogradu na Moru kod Primorca. U isto vrijeme igra i drugi me imurski predstavnik Mladost iz Palinovca koja gostuje kod imenjaka u Antinu.

snage s tamošnjim tre eligašem, u sklopu prvog kola novog prvenstva, nove Tre e HNL Istok.

Liga je to koju nitko nije baš previše želio, mnogi su se bunili jer se cijelom potezu od prakti ki Zagreba do Vukovara dodijelila jedna liga. No, što je, tu je, i život, kao i nogomet, ide dalje.

- Dobro smo se pripremili, iako smo dosta promijenili u odnosu na prošlu sezonu. Pomladili smo mom ad doma im de kima, a u prvu utakmicu sezone idemo optimisti no, o ekuju i sva tri boda. - kazao je Gordan Golik, najiskusniji lan ekipe.

Njemu je možda i najviše žao što Me imurci nisu iskoristili priliku ulaska u Drugu ligu, no ne ini se previše demoraliziran.

Svjestan je okolnosti i zahtjeva te kaže: - Stari grijesi Kluba su, nažalost, presudili, napravila su se dugovanja u prošlosti koja se nisu uspjela riješiti tijekom prošle sezone. Mi igra i pomiri-

1. kolo III. ŽNL MNS SLOBODA - ZADRUGAR 3-2 SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Sudac: Pajtak Strijelci: 1-0 P. Hergo (9), 2-0 Petek (29), 2-1 Struški (40-11m), 2-2 Prlog (79), 3-2 P. Hergo (82) SLOBODA: Tkal ec, Posavec (71. K. Hergo ), Grabar (56. Buhanec), Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj (46. Pintari ), Baksa, P. Hergo (85. Mesari ), Petek (60. Podvez), trener: Stjepan Petek

GRANI AR - ZELENGAJ 4-2 KOTORIBA. Igralište: Sportski park. Sudac: Kramar.

Strijelci: 1-0 ižmešija (16-11m), 2-0 Kranjec (38), 2-1 Peharda (52), 3-1 ižmešija (56), 3-2 Mlakar (68), 4-2 Kranjec (82) GRANI AR: Lehki, Mešnja, Na (55. Tilošanec), Beliga, Belovi , Fran i , ižmešija (87. Rebrek), Lon ar, Kos (74. Paveli), Kranjec (88. Mlakar), Mikulan (46. Hertelendi), trener: Antun Juki

POLET - NEDELIŠ E 1-3 SV. MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Sudac: Jur ec Strijelci: 1-0 Gori anec (7), 1-1 Me imurec (40), 1-2 Mar ec (45), 1-3 Košir (88) POLET: Per i , Radikovi , Karlov ec, Vrši (64. Vinko), Paler (77. Karlov ec), Gori anec, Mikolaj, Šardi, Cvetkovi , Turk, trener: Dražen Škvorc NEDELIŠ E: Kocijan, M. Pintari , N. Pintari , Leva i (13. Mesari ), Košir, Egri (83. Vizinger), Jagec, Mar ec (61. Topolnjak), Nježi , Me imurec, Vuk, trener: Damir Mare

PUŠ INE - ARCHEA AKOVEC 9-0 PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Sudac: Kolari Strijelci: 2-0 Levani (11, 42), 3-0 Ribi (53), 5-0 Dove er (54, 59), 8-0 Ribi (60, 74, 79), 9-0 Dove er (90) PUŠ INE: Kolar (66. Špicer), Mikulec (61. Lesar), Fekonja (46. Martan), Celinger (66. Magdaleni ), Florijani , Kataleni , Špicer, Horvat, Ribi , Levani (77. Horvat), Dove er, trener: Dejan Car A. AKOVEC: Kišak, Katan i , Grahovec, Bubnjar, Balagovi , Hlevnjak, Gnatkowski, Poljanec, Ahmedi, Božikovi , Bilješko, trener: Josip Zbiljski

NAPRIJED - SLOGA 2-0 CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Sudac: Srnec Strijelci: 1-0 Mar nec (41), 2-0 Glavina (52-11m) NAPRIJED: onkaš, Hižman, Kemec, Sraka, Miši , Bermanec (23. Fleten), Varga (88. Beli ), Mar nec, Vlah (82. Šuplika), Glavina, Režek (77. Šimunkovi ), trener: Zlatko Vugrinec SLOGA: Mihalkovi , Gyo , Dokleja, Obadi , Kosalec, Antonovi , Se an, Žvorc (73. Jambroši ), Fu ko (67. Lesjak), Zoka (85. Glad), Fran i , trener: Danijel Štefulj

MAROF - CENTROMETAL 3-0 NOVI MAROF. Igralište: Gradski stadion. Sudac: Kolari Strijelci: 1-0 Hrebak (25), 2-0 Harmicar (51), 3-0 Hrebak (56) CENTROMETAL: Petkovi , M. Vinceti , Hliš , Pani , Duman i (46. Vrbani ), Logožar (46. Gunc), Vrbanec, Novak (60. B. Vince ), Bratkovi , Ba an, Zavrtnik (46. Borko), trener: Dragu n Naran a

li smo se s time, spremni smo za ovu ligu, koja jest na jedan na in progresija u odnosu na prošlu sezonu, jer e Tre a liga Istok biti ja e natjecanje.

Priklju ili su se Slavonci, koji su poznati po svom specifi nom nogometu. - Iskreno, ni sami ne znamo što nas o ekuje u utakmicama protiv klubova iz Slavonije, no sigurno je da igraju vrš i i borbeniji nogomet nego mi, koji težimo tehni koj i takti koj disciplini. U svakom slu aju, to e našim mladim igra ima biti vrijedno iskustvo. - komentira Golik.

On sam ima iskustva napretek. Igrao je u Varteksu, Zavr u, ali i Lechu iz Poznana - ima li još želja za ne im ve im od Me imurja? - Igrao sam u prvoligašima, da, no vratio sam se ku i i sad sam na 100 metara od stadiona. Kao najstariji i najiskusniji u klubu želim pomo i mla ima.

Naravno, imam u sebi volju da se

Gordan Golik: - Me imurje kao bivši prvoligaš, uz Varaždin, mora uvijek težiti najvišim dosezima. Mom ad jest izuzetno mlada, no na travnjaku ne igraju mladi i stari nego 11 protiv 11 sve tako kako se ini ili pak kako obe avaju razni posrednici, Benko je primjer toga. Kad takve ponude do u važno je ostati hladne glave, razmisliti, raspitati se. Ima i primjera gdje se može zaraditi novac i ostati sezonu-dvije i potom vratiti doma. Pri ao sam s Kresingerom, koji mi je kazao da se da izdržati jedno vrijeme, ali naš je mentalitet takav da nam nije novac najvažniji i cijenimo i ostale stvari, poput obitelji. Dok ne stigne ona prava ponuda,

ME UŽUPANIJSKA liga akovec-Varaždin

Nedeliš u derbi u Svetom Martinu, Puš ine i Preložani najuvjerljiviji Me imurski klubovi osvojili su ak 21 od mogu ih 29 bodova na po etku nove Me užupanijske lige akovec-Varaždin, s ime su opravdali veliki broj (11) klubova u ovoj ligi. Najljepši dekor s više od 500 gledatelja bio je na me imurskom derbiju u Svetom Martinu na Muri, gdje je gostovalo Nedeliš e. I odmah stiglo do vrijedne pobjede, koju je zasjenila, nažalost, teška ozljeda (lom potkoljeni ne kosti) jednog od važnih poluga u veznom redu i sastavu Tomice Leva i a. Nesretni doga aj dogodio se odmah na po etku susreta u 9. minuti, a igra je otpremljen u ŽB akovec iz koje su stigle loše vijesti. Ina e, Nedeliš e je dominiralo susretom, povelo u prvom dijelu 1:2 i onda u nastavku potvrdilo pobjedu.

Nažalost, po svemu sude i nastavlja se agonija NK Archea akovec, usprkos obe anjima da e skupiti dovoljan broj kvalitetnih igra a za natjecanje u ovoj ligi, o ito se od toga nije puno ostvarilo, pa su ve na po etku doživjeli težak poraz na gostovanju u Puš inama od 9:0. Zašto se inzistiralo i lobiralo u MNS-u na tome da klub nastavi s natjecanjem ako o ito organizacijski nije spreman za isto!?

Najuvjerljivije je uz Puš ine startala preloška Mladost koja je o ito puno ja a nego u prošloj sezoni. Povratak bra e Bukal, dolazak Golubi a, Murkovi a i još nekih novih poja anja koje vodi u ovoj sezoni trener Tomica Šestan odmah je rezultirao visokom pobjedom 4:0 na doma em terenu novog preloškog stadiona. Protiv Plitvice iz Selnika zabilježena je visoka pobjeda od 4:0 uz etiri razli ita strijelca. Goste je u prvom poluvremenu na eo Dino Bukal, a u nastavku dokraj ili: Golubi , Caban i Murkovi .

PLITVICA (G) - RUDAR 0-1 GOJANEC. Igralište: NK Plitvica. Sudac: Juras Strijelac: 0-1 D. Šol (5) RUDAR: Rajf, Mihalic, Šprajc, Vuri, Vuruši (70. Leva i ), D. Šol (90. Liklin), Novak (60. Kneževi ), alopa, N. Šolti , Berdin (88. Zadravec), M. Šolti , trener: Bojan Vince

opet vratim u prvoligaški nogomet i još koju sezonu odigram na najvišoj razini.

Kad se pri a o mladima, nužno treba re i da posebice iz našeg me imurskog kraja momci odlaze u Austriju, Sloveniju, Ma arsku, sve ranije. Ne radi se o prvim ligama navedenih zemalja, ve o drugom i tre em rangu natjecanja i to je velika šteta za naš nogomet, slaže se Golik: - To je veliki problem za grani ne županije, oni koji imaju bolju platežnu mo nabavljaju si je tino iznimno talentirane igra e za vikend-lige. Volio bih da postoji bolja zaštita za naše klubove, koji ulažu u razvoj i odgoj nogometaša.

Stariji pak sve eš e biraju "egzoti nije" destinacije, poput Australije (Dino Kresinger) ili pak Kine (Leon Benko). Koliko to ima smisla? - Imao sam i ja sam ponuda za te, uvjetno re eno, egzoti ne destinacije. No, nije to

MLADOST KOMET - PLITVICA (S) 4-0 PRELOG. Igralište: NK Mladost. Sudac: Pavli Strijelci: 1-0 Bukal (10), 2-0 Golubi (47), 3-0 Caban (50), 4-0 Murkovi (52) MLADOST K: Farkaš, Habuš, Murkovi (72. Vuk), Jambrovi (25. Hali ), Bukal (62.

Božek), Balent, Golubi , Vuk, Mihoci (51. Gorupi ), Bukal (70. Tišljari ), Caban

Rudar je ranim golom Šprajca slavio u Gojancu protiv Plitvice. Bodovi osvojeni na strani uvijek su nešto posebno.

Do pobjede je na doma em terenu stigao i Grani ar iz Kotoribe kojem je ova liga o ito tako er po mjeri. Na po etku je svladan Zelengaj s 4:2.

Zanimljivo je bilo i u Slakovcu gdje je gostovao županijski varaždinski prvak Zadrugar iz Hrastovskog i izgubio utakmicu od doma e Slobode 3:2.

U me usobnom srazu me imurskih i varaždinskih klubova samo jedan poraz me imurskog predstavnika - Centrometala. Novi Maro nije baš nešto govore varaždinski novinarski izvori, stoga je visoka pobjeda 3:0 i za njih malo iznena enje.

Igra utakmice bio je dvostruki strijelac Hrebak.

Derbi u subotu u M. Središ u Ve ina utakmica me imurskih klubova igra se ove subote. Derbi je na rasporedu u Murskom Središ u gdje slijedi “gradski derbi” izme u Rudara i preloške Mlados . Tako er je na rasporedu u isto vrijeme i op inski derbi na Tratama u Nedeliš u, gdje se nakon dugog niza godina u službenoj utakmici sastaju Puš ine i Nedeliš e. Parovi 2. kola (subota, 17 sa ): Mursko Središ e: RUDAR – MLADOST KOMET (Prelog), Macinec: CENTROMETAL – PLITVICA (Gojanec), akovec: ARCHEA- AKOVEC – NAPRIJED (Cirkovljan), Nedeliš e: NEDELIŠ E – PUŠ INE, Slakovec: SLOBODA – GRANI AR (Kotoriba); (nedjelja, 10 sati): akovec: SLOGA – NOVI MAROF; (nedjelja u 17 sati): Ku an Donji: ZELENGAJ – POLET (Sveti Martin na Muri).

Golik e tako dijeliti svoje nogometno znanje sa suigra ima u Me imurju. Sezonu najavljuje: - Me imurje kao bivši prvoligaš, uz Varaždin, mora uvijek težiti najvišim dosezima. Mom ad jest izuzetno mlada, no na travnjaku ne igraju mladi i stari nego 11 protiv 11. Ako se dobro otvori sezona, siguran sam da se možemo boriti za najviša mjesta.

Mogu obe ati da e biti borbenosti, dinami nosti, ali i oscilacija, to je neminovno.

TABLICA 1. PUŠ INE

1

1

0

0

9–0

2. JALŽABET

1

1

0

0

5–0

3 3

3. MLADOST KOMET

1

1

0

0

4–0

3

4. NOVI MAROF

1

1

0

0

3–0

3

5. GRANI AR (K)

1

1

0

0

4–2

3

6. NEDELIŠ E

1

1

0

0

3–1

3 3

7. NAPRIJED

1

1

0

0

2–0

8. SLOBODA (S)

1

1

0

0

3–3

3

9. RUDAR

1

1

0

0

1–0

3 0

10. ZADRUGAR

1

0

0

1

2–3

11. PLITVICA (G)

1

0

0

1

0–1

0

12. ZELENGAJ

1

0

0

1

2–4

0

13. POLET (SMNM)

1

0

0

1

1–3

0

14. SLOGA ( )

1

0

0

1

0–2

0

15. CENTROMETAL

1

0

0

1

0–3

0

16. ARCHEA- AKOVEC

1

0

0

1

0–9

0

Ivan ica koja je mirovala jednu godinu jer nisu imali ekipu, sada je odmah uklju ena u Me užupanijsku ligu, ali provela se "kao bosa po trnju" na gostovanju kod ambicioznog Jalžabeta koji igra na lijepo ure enom stadionu. ak 5:0 vodili su doma i ve u 65. minuti, tako da je moglo biti i više pogodaka u mreži gostiju, ali sre om po njih doma i su do kraja uglavnom promašivali.

Prvenstvo je tek krenulo, dok se zahukta bit e puno toga jasnije, ali najvažniji cilj bit e izbje i zadnja etiri mjesta, jer ona vode u županijsku ligu. (dz)

22. kolovoza 2014.

1. kolo I. ŽNL MNS MLADOST - TRNAVA (G) 3-1 (2-1) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Valen no Kantoci, Ivan Vlahek.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Gudlin (13-ag), 1-1 Vlaši (17), 3-1 Mlinarec (42, 47) MLADOST: Mar ec, Kova i , Špoljar, Balenovi , Križai , Novak, Možek, Hali (64. Mu i ), Mlinarec (79. Talan), Vadlja (90. Šegovi ), Cirkven i (84. Tkalec), trener: Josip Šegovi TRNAVA: Dolenec, Pintar, Gudlin (82. Hošnjak), Jakši I., Vlaši , Markuši T (48.

Markuši H), Farkaš, Klari (48. Štrok), Jakši S., Magdaleni , Baksa, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Novak, Cirkven i , Tkalec (Mladost); Jakši I., Jakši S., Farkaš (Trnava)

SPARTAK - SLOBODA (M) 4-1 (3-0) M. SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Željko Turk, Lidija Kralji , Zoran Novak.

Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 3-0 Šegovi S (12, 21, 26), 3-1 Lukman D (53), 4-1 Mihalic (59) SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi E (85. Zadravec), Debelec (76. Škvorc), Fažon, Lackovi E, Juras (58. Mihalic), Šegovi S (89. Jur ec), trener: Ivan Domini SLOBODA: Horvat, Belše (76. Novak M), Tisaj, alopa D., alopa G., Lukman M., Tremski, Lukman D., Solar, Culjak (68. Dove er), Popovi , trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Domini (Spartak); alopa (Sloboda)

OMLADINAC - KRALJEV AN 38 1-1 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Ivica Horvat. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Markovi (62), 1-1 Skoliber (76) OMLADINAC: Križai , Jurinec, Reich, Pintari , Toplek, Sermek, Vodopija (46. Tkal ec), Mihalic, Varga, Skoliber, Drk (75. Lesjak), trener: Branimir Kelkedi KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek, Blažeka, Tisaj, Markovi , Lipi (83.

Cvibek), Pišpek, Jan ec, Zelenc, trener: Zlatko Sa ec Žu karton: Skoliber R (Omladinac)

DINAMO - POLET 0-4 (0-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Marko ur ek, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-3 Lisjak (3, 55, 70), 0-4 Gajnik (76-11m) DINAMO: Jalšovec, Jankovi , Mihalec, Šmit, Klekar (64. Na ), Mar ec (85. Štampar), Furundžija, Šari , Križari , Makar, Novak, trener: Zoran Kralji POLET: Vibovec, Krišto (85. Posavec S), Bašek N (84. Merka ), Horvat, Bašek D, Vibovec, Posavec N. (78. Vukovi ), Lisjak (83. Ujlaki), Gajnik, Pal , Toplek Žu kartoni: Novak, Jalšovec (Dinamo); Bašek, Vibovec, Krišto (Polet) Crveni kartoni: Šari , Šmit (Dinamo)

MLADOST - ŠENKOVEC 3-0 (1-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Dominik Mihoci, Josip Kedmenec, Toni Fažon. Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1-0 Gudi (29), 2-0 Novak (78), 3-0 Carevi (88) MLADOST: Kolar, Hunjadi, Bujan, Zanjko, Kamenar (63. Carevi ), Hadži (72.

Podgorski), Novak (81. Krišto ), Miki , Talan, Gudi , Orehovec, trener: Branko Janžek ŠENKOVEC: Novak, Vida i , Bertovich (23. Hali ), Cmre njak (82. Topalovi ), Silaj, Jaluši , Polak, Vabec, Korent, Buhanec, Mun ar, trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Kamenar (Mladost); Cmre njak, Vabec, Jaluši (Šenkovec)

JEDINSTVO - SOKOL 1-3 (1-1) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Dario Bubek, Erik Žerdin, Boris Jakovljev. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Horvat (14), 1-1 Fras (22), 1-2 Vincek (87), 1-3 Bistrovi Mišel (90) JEDINSTVO: Habek, Hlap i , Škvorc, Rešetar, Tomaškovi , Jambroši , Planinc, Fras, Kapeš, La evi , Gal, trener: Mladen Rešetar SOKOL: Žagar, Puh, Bistrovi Mišel, Vincek (87. Major), Dunjko (71. Bistrovi Manuel), Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Boži , Ruklja (82. Horvat) N, Horvat A (90. Hertari ), trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Gal, Kapeš (Jedinstvo)

1. kolo III. ŽNL MNS JADRAN - VU ETINEC 6-1 (1-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Robert Radek, Josip Jurinec, Filip Vabec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Hliš (30), 1-1 Levec (38), 2-1 Zlatarek (66), 3-1 Šegovi (71), 4-1 Novak (74), 5-1 Kresinger (84), 6-1 Zlatarek (90) JADRAN: Lukman (88. Kameni ), Raki , Novak B, Šte ar, Klinec, Štampar, Zlatarek, Kresinger, Hliš (58. Novak A), Halabarec, Šegovi , trener: Bruno Matotek VU ETINEC: Ciglari , Ambruš T, Per i , Ambruš I., Levec, Friš i , Škvorc, Vabec, Miljan i , Kamenar, Mohari V., trener: Slavko or evi Žu kartoni: Halabarec, Štampar, Šegovi (Jadran); Kamenar, Miljan i (Vu e nec)

EKO - PARAG 6-8 (3-6) SVETI KRIŽ. Igralište: NK Eko. Sudac: Ante Begovi . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Pata a (8), 1-1 Oršoš M (20), 1-3 Balog V (29, 33), 2-3 Hobor (38), 2-4 Balog V (39), 2-5 Oršoš Z (42), 3-5 Pata a (44), 3-6 Oršoš M (45), 4-6 Hanžekovi (53), 4-7 Oršoš M (62), 5-7 Hobor (66), 5-8 Balog S (76), 6-8 Trstenjak (86-11m) EKO: Brki , Hobor, Balog, Novak, Trstenjak, Horvat (66. Zadravec D), Gregorin i (55. Zadravec P), Slavi ek, Lon ari , Hanžekovi , Pata a, trener: Zlatko Novak PARAG: Horvat, Oršoš Z, Oršoš V, Balog V, Oršoš M (89. Se i ), Oršoš D (66. Ignac S), Pec, Horvat, Oršoš M, Balog S, Oršoš A. Žu kartoni: Balog J (Eko); Oršoš D, Balog V, Oršoš V, Oršoš Z (Parag)

OMLADINAC - BORAC (DH) 4-0 (3-0) MA KOVEC. Igralište: Trate. Suci: Edvin Zobec, Dino Vel i. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Vrbanec (19), 2-0 Dragovi (25-11m), 3-0 Vrbanec (37), 4-0 Vrbanec (86) OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , La n (53. Mikec), Bedi , Vrbanec B, Kova evi , Dragovi (76. Bubek), Bogdan (46. Lesar), Vrbanec A., Novak, trener: Josip Križai BORAC: Ivkovi , Bari , Jur ec, Pozderec M, Baksa, Harmicar P (56.

Dodlek), Branilovi , Pozderec I., Pintari , Jasenovi (65. Harmicar J), Baranaši (46. Taradi), trener: Damir Far Žu kartoni: Le n (Omladinac); Bari (Borac)

DINAMO - MLADOST (D) 1-1 (1-1) ŽIŠKOVEC. Igralište: Peliš e. Suci: Milivoj Bali , Ivan Kolari , Filip Jurman.

Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Rudni ki N (25), 1-1 Bobi anec (30) DINAMO: Mun ar, Šopar, Thes, Radek, Tkal ec, Majeti , Šafari , Mošmondor (85. Dobrani ), Rudni ki D., Rudni ki N., Šparavec (72.

Brdar), trener: Tomo Šari MLADOST: Feldi, Majeri M., Špilek, Horvat (64. eh), Radovan, Žganec, Bobi anec (75. Hliš ), Kova i , Mlinari , Mu i , Kolari (46. Zrna), trener: Renato Ciceli

I. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Visoka pobjeda Dinama Domašinec i Poleta Pribislavec Visoka pobjeda Dinama u Belici. Prorije eni i pomla eni doma i BSK nije mogao parira gos ma iz Domašinca. Odigrali su doma i borbeno, sa nekoliko prigoda, ali bez kvalitetne završnice. Nakon prvih 45 minuta gos su imali vodstvo iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Stjepan Krznar u 29.minu . Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49.minu na 2-0 za goste povisuje Nenad Borovec. Dinamo ima novi kazneni udarac u 61.minu i ponovno je sa bijele to ke bio Stjepan Krznar siguran. Za hatrik i gostuju u pobjedu od 4-0 se Stjepan Krznar pobrinuo u 78.minu .

I u Palovcu visoka pobjeda gos ju iz Pribislavca. Tako er je gostuju i Polet imao trostrukog strijelca Miroslava Lisjaka. Svoju seriju zgoditaka „Mirek“ je zapo eo ve u 3.minu . U 75.minu su se stras malo uzburkale. Ne baš sjajni sudac utakmice Marko ur ek opravdano je isklju io doma eg Petra Šari a jer je ovaj sprije io napada a Poleta u izglednoj prigodi za pos i zgoditak i još k tome skrivio kazneni udarac. Dario Šmit se nije baš previše mirio sa odluku suca pa ga opsovao i vrije ao, a ovaj ga isklju io. Kad se sve to smirilo Krunoslav Gajnik je postavio loptu na bijelu to ku i pogodio za kona nih 4-0. e ri minute prije kraja utakmice teže je stradao Nino Mar ec. U jednom neho nom sudaru udario je glavom u rame obrambenog igra a Poleta tako jako da je pomo morao potraži u ŽB akovec.

U Palinovcu doma ini bolji od Trnave. Mlados je u 13.minu pomogao igra Trnave Leonard Gudlin koji je

BSK - DINAMO (D) 0-4 (0-1) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Nino Škrobar, Dragan Hrustek, Ivan Žganec.

Delegat: Petar Krha .

Strijelci: 0-1 Krznar (29-11m), 0-2 Borovec (49), 0-3 Krznar (61-11m), 0-4 Krznar (78) BSK: Magdaleni , Habuš (67. Ha ek), Škvorc (76. Dragovi ), Antolaši , Ha ek, Škvorc B (64. Mesari ), Škvorc V (46. Šmit), Mavri ek, Strniš ak (76. Strahija), Buhin, Horvat, trener: Ivan Hamunajec DINAMO: Novak, Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar (81. Kalanjoš), Borovec (76.

Bihar), Vugrinec (81. Baranaši ), Bunc, Vukovi , Trstenjak (62. Kova ), Dodlek (67.

Marodi), trener: Marko Obadi Žu kartoni: Škvorc, Buhin, Ha ek, Mesari , Strahija (BSK); Obadi (Dinamo)

HAJDUK - MLADOST (S) 9-0 (4-0) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Željko Hajdarovi , Antun Koruni , Ivan Sermek.

Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 2-0 Galekovi (4, 10), 3-0 Šimunkovi (12), 4-0 Galekovi (35), 5-0 Fegeš (55), 6-0 Krnjak (57), 7-0 Krnjak (70), 8-0 Galekovi (77), 9-0 Liber (82) HAJDUK: Horvat (75. Požgaj), Šimunkovi (80. Jure ), Šafari , Mesari , Moreira (25. Marciuš), Gregorin i , Krnjak, Galekovi (80. Buhanec), Kolar, Fegeš (75.

Tkalec), Liber, trener: Mario Zaspan MLADOST: Novosel D, Škvorc, Ko ila, Stojko, Š avni ar, Vuruši (57. Žerjav), Bogdan, Leva i , Polanec, Novosel P. (36. Horva ), Živ ec, trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Vuruši (Mladost)

pos gao autogol. e ri minute kasnije gos iz Gori ana preko Dražena Vlaši a poravnavaju na 1-1. Tri minute prije kraja prvog dijela ponovno Mladost vodi zgoditkom Tomice Mlinarca. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minu i drugi zgoditak Tomice Mlinarca za kona nih 3-1 za Mladost.

Sokolu bodovi iz Novog Sela na Dravi. Nakon 1-1, Sokol je do pobjede s gao u samoj završnici utakmice. Prvo je u 87.minu strijelac bio Aleksandar Vincek, a potom u 90.minu za kona nih 3-1 Mišel Bistrovi . Dvojica opomenu h igra a i to obojica iz redova doma e mom adi.

Mladost se namu ila sa Šenkovcem. Pitanje kako bi utakmica na kraju završila da je sudac utakmice Mihoci bio barem malo hrabriji i u 62.minu drugom opomenom iz igre isklju io doma eg kapetana Željka Kamenara. Šenkovec se skoro pola sata dobro držao, ali je u 29.minu doma a Mladost zgoditkom Dejana Gugi a povela 1-0. Tek su u završnici utakmice 78. i 88.minu zgodicima Jurice Novaka i ljetnog poja anja Bojana Carevi a doma i s gli do visokih 3-0.

Podjela bodova u Novom Selu Rok. Ve nakon prvih 45 minuta mirisalo je na „iks“ jer su mreže mirovale. Lijep se broj gledatelja okupio na lijepom stadionu u Novom Selu Rok njih negdje oko 250. Prvi su poveli gos iz Donjeg Kraljevca zgoditkom ljetnog poja anja Ma je Markovi a u 62.minu . Da je Kraljev anu 38 obrana bila nešto više koncetriranija ne bi dozvolili doma em Omladincu da u 76.minu zgoditkom, tako er ljetnog poja anja Roberta Skolibera poravna rezultat na kona nih 1-1.

Spartak krenuo sa doma om etvorkom Slobodi.

Za nepunih pola sata igre ili to nije u 26.minu sa hatrikom Sre ka Šegovi a Spartak je imao visoko vodstvo od 3-0. Tek po etkom drugog dijela u 53.minuti gosti iz Mihovljana uspjeli su svlada doma eg vratara Luku Tizaja i smanji na 3-1. No, da neizvjesnos oko kona nog pobjednika u ovoj utakmici ne bi bilo pobrinuo se šest minuta kasnije svojim zgoditkom za kona nih 4-1 Domagoj Mihalic kojeg je doma i trener Ivan Domini - oni samo minutu ranije uveo u igru.

Bez pobjednika u Dunjkovcu-Pretetincu. Gosti iz Svete Marije prvi su u 11.minu poveli zgoditkom Josipa Igreca. Nakon toga doma i Me imurec do poluvremena sa dva zgoditka Saše Treska iz igre i jednim Bojana Kregara iz kaznenog udarca na odmor odlazi sa prednoš u od 3-1. U drugom dijelu Mladost se vra la u igru sa još dva zgoditka Josipa Igreca i u 66.minu je bilo 3-3. Prekrasnim slobodnim udarcem Dražena Horvata gos su u 75.minu i poveli. No, doma i su ipak dvije minute kasnije tako er iz slobodnog udarca tre im zgoditkom Saše Treska s gli do kona nih 4-4. Lijepa utakmica za gleda .

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

DINAMO (D) POLET (P) SPARTAK MLADOST (I) MLADOST (Pal.) SOKOL KRALJEV AN 38 OMLADINAC (NSR) JEDINSTVO (NSD) TRNAVA

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1

4–0 4–0 4–1 3–0 3–1 3–1 1–1 1–1 1–3 1–3

3 3 3 3 3 3 1 1 0 0

11.

12.

13.

14.

15.

16.

SLOBODA (M) ŠENKOVEC BSK DINAMO (P) ME IMUREC MLADOST (SM)

1 1 1 1 -

0 0 0 0 -

0 0 0 0 -

1 1 1 1 -

1–4 0–3 0–4 0–4 – –

0 0 0 0 -

LISTA STRIJELACA 3 zgoditka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Sre ko Šegovi (Spartak), Miroslav Lisjak (Polet P) 2 zgoditka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.)

DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DINAMO (P) – Petar Šari (4633) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Dario Šmit (633) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

OPOMENUTI IGRA I JEDINSTVO (NSD) – Ljudevit Gal (6303), Dražen Kapeš (9271) MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702) ŠENKOVEC – Jurica Cmre njak (910), Davor Vabec (2146), Dino Jaluši (342) DINAMO (P) – Damjan Novak (1628), Stjepan Jalšovec (608) POLET (P) – Nenad Bašek (660), Dragan Vibovec (358), Marko Krišto (665) OMLADINAC (NSR) – Roberto Skoliber (135) SPARTAK – Benjamin Domini (681) SLOBODA (M) – Goran alopa (2427) MLADOST (Pal.) – Dino Novak (2308), David Cirkven i (4100), Dejan Tkalec (2772) TRNAVA – Ilija Jakši (3231), Simon Jakši (3232), David Farkaš (3219) BSK – Vjekoslav Škvorc (1188), Mario Buhin (1188), Nino Ha ek (4362), Emil Mesari (5091), Nikola Strahija (5279) DINAMO (D) – Marko Obadi (1774)

RASPORED 2. KOLA: Parovi, suci i delegat: Gori an: TRNAVA – ŠENKOVEC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Ivica Križai , pomo nici Damir Fodor i Dražen Sukanec, delegat Ivan Kova ); Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – MLADOST (I) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Tomislav urila i Saša Mihali , delegat; Antun Vlahek); Vra šinec: SOKOL – OMLADINAC (NSR) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Zoran Novak i Nino Grgi , delegat Željko Podgorelec); Pribislavec: POLET – JEDINSTVO (NSD) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Lidija Kralji i Erik Žerdin, delegat Darko Jambrovi ), Domašinec: DINAMO – DINAMO (P) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Josip Kedmenec i Siniša Luka i , delegat Željko Bacinger); Mihovljan: SLOBODA – BSK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Boris Jakovljev i Branko Martan, delegat Franjo Fais); Sveta Marija: MLADOST – SPARTAK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Davor Šuljika, delegat Marijan Sabol), Palinovec: MLADOST – ME IMUREC (nedjelja u 17,30 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Bruno Brljak i Rudolf ižmešija, delegat Antun Mesari )

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Jadran krenuo najuvjerljivije U Štefancu pola tuceta zgoditaka u mreži Vu e nca.

Nakon prvog poluvremena i rezultata 1-1 nije mirisalo na pravi potop gos ju. Jadran je prvi u 30.minu zgoditkom Saše Hliš a poveo, a gos u 38.minu preko Vjerana Leveca poravnali na 1-1. Utakmica se lomila sve do 66.minute.

Nakon toga Jadran se raspucao i još pet zgoditaka završilo je u mreži Valen na Ciglari a. Seriju doma ih zgoditaka u drugom poluvremenu zapo eo je Goran Zlatarek, ali ju je i u 90.minu za kona nih 6-1 i završio. U me uvremenu strijelci za doma e bili su po jednom Dario Šegovi koji je od veselja skinuo dres i zaradio opomenu, za m Antonio Novak i Deni Kresinger. Trojica doma ih opomenu h igra a, a dvojica gostuju ih.

Parag osmicom iznenadio doma i Eko. Lijepo su doma i krenuli u utakmicu i u 8.minu zgoditkom Dine Patafta poveli sa 1-0. Nakon toga Parag uzima igru u svoje noge i u 33.minu ve ima vodstvo od 3-1. Na poluvremenu je bilo 6-3 za goste, a na kraju je završilo „vaterpolski“ 8-6 za Parag. U obrambenim redovima doma eg Eka puno se griješilo i druga ije nije moglo završi na kraju. Po mišljenju delegata Sabola osmom gostuju em zgoditku u 76.minu prethodilo je zale e, a Eko je svoj šes zgoditak u 86.minu pos gao iz opravdano dosu enog kaznenog udarca.

Hajduk do vrha napunio mrežu Mlados . Ve su e ri zgoditka u prvom poluvremenu bila u mreži gos ju iz Selni-

TORPEDO - RADNI KI 4-1 (1-0) KRIŽOVEC. Igralište: NK Torpedo. Suci: Dražen Šajnovi , Mladen Puklavec. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Šol (30), 1-1 Jalšovec (75-11m), 2-1 David (79-11m), 3-1 Mikuli (82), 4-1 Ruklja (86) TORPEDO: Srnec, David, Mun ar, Radeljak, Novak (67. Horvat), Mikuli (87. Lepen), Pintari (14. Šol ), Žerjav, Jambroši D, Strojko, Jambroši E (84. Ruklja ), trener: Vladimir Šol RADNI KI: Horvat M, Blaži (65. Horvat P), Lackovi , Horvat D, Paler, Horvat E, Baksa (57. Sabol od 80. Vargek), Novak (72. Cerovec), Pal , Fažon, Jalšovec (80. Sabol), trener: Bruno Glavak Žu kartoni: Novak, Mikuli , David (Torpedo); Horvat E (Radni ki)

ce. U drugom su ih dijelu primili još pet za kona nih visokih 9-0. Kod Hajduka puca ki raspoložen bio je Franjo Galekovi koji je e ri puta tresao mrežu Denisa Novosela.

U Ma kovcu doma i sve riješili u prvom dijelu. Dva je puta strijelac bio kapetan Omladinca Andrija Vrbanec, a jednom u 25.minu iz kaznenog udarca Rajko Dragovi . e ri minute prije kraja utakmice Branimir Vrbanec postavlja kona nih 4-0 za Omladinac. Za de ke iz Donjeg Hraš ana doma ini su o ito bili prevelika zapreka.

U Križovcu Radni ki pao u završnici utakmice. Torpedo je poveo u 30.minu zgoditkom Damjana Šol a koji je brzo ve u 14.minu zamijenio Antonija Pintari a. Dugo nije bilo nakon toga zgoditka. Uslijedila su dva kaznena udarca. Prvi za goste iz Gardinovca u 75.minu kojeg je za 1-1 realizirao Marko Jalšovec i drugi e ri minute kasnije za doma e kojeg je za vodstvo od 2-1 realizirao Valen no David. Još su dva puta gostuju u mrežu zatresli Dino Mikuli u 82.minu i u 86.minu Kris jan Ruklja za kona nih 4-1.

U Žiškovcu bez pobjednika. Doma i Dinamo prvi je u 25.minu zgoditkom Nevena Rudni kog poveo, ali su gos iz Dekanovca pet minuta kasnije zgoditkom Stevice Bobi anca poravnali na kona nih 1-1.

RASPORED 2. KOLA: Parovi, suci i delegat: Donji Hraš an: BORAC – EKO (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Robert Kolari , delegat Dino Jambrovi ); Dekanovec: MLADOST – OMLADINAC (M) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Mar n Begovi i Alen Kodba, delegat Ivan Mezga); Selnica: MLADOST – DINAMO (Ž) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Tomislav Herman, pomo nici Antun Kukovec i Vedran Rešetar, delegat Antun Horvat); Gardinovec: RADNI KI – HAJDUK (B) (nedjelja u 17,30 sudac Edvin Zobec, pomo nici Ma ja Filipi i Matej Mesari , delegat Zoran Hajdinjak), Zasadbreg: VU ETINEC – TORPEDO (subota u 17,30 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Dominik Filipaši i Željko Hajdarovi , delegat Stjepan Perko), Preseka: BRATSTVO – JADRAN (nedjelja u 17,30 sa , sudac Vedran Hrušoci, pomo nici Ivan Sermek i Ivan Jarni, delegat Petar Krha )

1. HAJDUK (B)

1

1

0

0

9–0

3

2. JADRAN

1

1

0

0

6–1

3

3. OMLADINAC (M)

1

1

0

0

4–0

3

4. TORPEDO

1

1

0

0

4–1

3

5. PARAG

1

1

0

0

8–6

3

6. DINAMO (Ž)

1

0

1

0

1–1

1

7. MLADOST (D)

1

0

1

0

1–1

1

8. EKO

1

0

0

1

6–8

0 0

9. RADNI KI

1

0

0

1

1–4

10. BORAC (DH)

1

0

0

1

0–4

0

11. VU ETINEC

1

0

0

1

1–6

0

12. MLADOST (S)

1

0

0

1

0–9

0

13. BRATSTVO (P)

-

-

-

-

–

-

OPOMENUTI IGRA I MLADOST (S) – Petar Vuruši (3751) TORPEDO – Nikolaj Novak (4637), Dino Mikuli (6983), Valen no David (4496) RADNI KI – Elvis Horvat (900) OMLADINAC (M) – Neven La n (4841) BORAC (DH) – Marino Bari (1983) EKO – Josip Balog (7455) PARAG – Davor Oršoš (8657), Vjeran Balog (6011), Vlado Oršoš (7010), Zlatko Oršoš (7713) JADRAN – Dino Halabarec (671), Danijel Štampar (1046), Dario Šegovi (4727) VU ETINEC – Goran Kamenar (2881), Marko Miljan i (4677)

LISTA STRIJELACA 4 zgoditaka – Franjo Galekovi (Hajduk B) 3 zgoditka – Mar n Oršoš, Vjeran Balog (Parag) 2 zgoditka – Saša Krnjak (Hajduk B), Andrija Vrbanec (Omladinac M), Goran Zlatarek (Jadran), Dino Pata a, Nikola Hobor (Eko)

22. kolovoza 2014.

1. kolo II. ŽL MNS - istok SK - BUDU NOST (P) 4-1 (3-1) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Božidar Jura i , Renato Vuk, Mario Sukanec. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Begovi (3), 2-0 Lisjak (11), 3-0 Begovi (31), 3-1 Bali (44), 4-1 Radi (77) SK: Grabant, Svelecz (55. Bašnec), Božek, Horvat, Lon ari J., Lon ari D., Strahija (61.

Radi ), Begovi , Grabant (73. Malek), Lisjak (78. Prosznjak), Višnji , trener: Mario Cvetko BUDU NOST: Vaš, Novak, Kosi (67. Lon ari ), Klobu ari (31. Bali D), Domini , Višnji , Hali T. (46. Križan), Lastavec (77. Hali G), Ma ek (46. urin), Martinec, Bali J., trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Božek ( SK); urin (Budu nost) Crveni kartoni: Višnji ( SK)

OMLADINAC - DRAVA (DM) 4-1 (1-1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Jasmin Lozi , Danijel Ko ila, Damir Mesari . Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 0-1 Igrec Z (15), 1-1 Tizaj (38), 2-1 Ivaci (50-ag), 3-1 Pata a (58), 4-1 Vrbanec (64) OMLADINAC: Apostolovski, Ruži , Filipaši , Posavec, Cirkven i , Taradi, Novak (66. Sakas S), Valen (77. Ciglar), Pata a, Vrbanec (83. Marodi), Tizaj (69. Valen ), trener: Ivan Novak DRAVA: Me imurec, Igrec Z., Kos, Igrec F., Tuksar, rneli (67. Lipi ), Ivaci, Rak, Mihalac (46.

Bartoli ), Pongrac G, Jug (71. Igrec F), trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Posavec, Ciglar (Omladinac); Rak, Tuksar (Drava)

DUBRAV AN - CROATIA 3-2 (1-1) DONJA DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Franjo Horvat. Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Kr mar (21), 1-1 Pongrac (26), 2-1 Jakupak (47), 3-1 Lukša (67), 3-2 Hajdinjak (76) DUBRAV AN: Fabi , Me imurec, Jakupak (74. Hajdinjak), Rafael (83. Horvat), Matotek, Jadan, Lukša, Balažinec, Pahek, Švenda (90. Hraš anec), Pongrac (55. Kova ), trene: Davor Curkovi CROATIA: Patar ec, avlek, urila (68. Donoša), Varga, Šamarija (5. Balog), Domini (65.

Puškadija), Kr mar, Kolar, Ruži , Jeleni , Poljanec, trener: uro Koloni Žu kartoni: Švenda (Dubrav an); Varga, Puškadija (Croa a)

GRANI AR - OTOK 0-2 (0-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Marijan Duman i , Nenad Štrek, Marko Smr .

Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Gorupi (73), 0-2 Ko iš (79) GRANI AR: Magdaleni , Drvoderi A, Horvat, Boži , Drvoderi D, Mihaljkovi , Horvat, Hu nec, Lovrek, Vidovi , Krznar, trener: Boris Radikovi OTOK: Vlah, Novak, Zvonarek, Malek, Blažin i (87. Pandur), Kalšan P (68. Matkovi ), Major ik, Kalšan Z, Radikovi , Gorupi (85. Grabant), Ko iš, trener: Ivica Kalšan Žu kartoni: Novak, Matkovi (Otok)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Burno u Draškovcu, sigurna pobjeda Galeba Galeb krenuo doma om tricom. Gos iz Tur iš a dobro su se držali prvih pola sata igre, ali je Galeb do poluvremena sa dva zgoditka Darija Balenta u 30. i 35.minu uspio do i do vodstva od 2-0. Odmah u 48.minu i tre i zgoditak u mreži Borca PMP kojeg je za na kraju kona nih 3-0 pos gao Danijel Hertelendi.

Prvo poluvrijeme u Draškovcu bilo je dosta mirno, ali je zato u drugom dijelu bilo burno. Hodošan je još u prvom poluvremenu tražio kazneni udarac nakon što je jedan od doma ih obrambenih igra a u svom kaznenom prostoru igrao rukom po lop , ali sudac utakmice Buhin nije smatrao da je to za kazneni udarac. Od 62. minute Draškovec je ostao bez Hrvoja Kavrana koji je dvije opomene uspio skupi u razmaku od samo pet minuta. Isklju enje kao da je dalo dodatni mo v doma ima pa su u nekoliko navrata opasno priprije li vrataru gos ju Mlinarcu. Kona no i sa igra em manje su poveli. U 65. minu na intervenciju pomo nog suca Žerdina Hodošanu je poništen zgoditak, jer je Zoran Strahija igrao rukom po lop prije nego je lopta ušla u doma a vrata. Kada je Hodošan minutu prije kraja utakmice zgoditkom Zorana Strahije uspio poravna na 1-1, ovaj se nesportski ponio prema pomo nom sucu Žerdinu, prvo pokazuju i „bosanski grb“, a potom ga još i opsovao. Naravno Žerdin je pozvao suca utakmice Buhina i prenio mu što se dogodilo. E tek je sad nastala prava gužva. Nakon svega sudac Buhin isklju uje gostuju eg Zorana Strahiju i doma i kre u s centra. Nakon nekoliko minuta kraj.

Budu nost ugodno iznenadila pobjedom u Sivici. Kao novajlija u ligi bez imalo krzmanja pobijedili su Dubravu. Dugo se rezultat lomio jer je 0-0 bilo sve do 62.minute. Dubrava je povela zgoditkom Ma je Bobi anca. Samo je dvije minute trajala doma a radost jer je na 1-1 poravnao Krunoslav Majeri .

Is je igra i susjede iz Miklavca u 76.minu doveo u vodstvo.

Kona nih 3-1 za goste djelo je kapetana mom adi Ivice Okreše u 82.minu .

TABLICA

DRAŠKOVEC - HODOŠAN 1-1 (0-0) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Mario Buhin, Erik Žerdin, Dominik Filipaši . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Markan (75), 1-1 Strahija Z (89) DRAŠKOVEC: Taradi, Ribi A, Matja i Danijel, Ribi J, Cvetko, Matja i David, Slavi ek G (54.

Bermanec), Slavi ek L (64. Repalust), Kavran, Jakši (84. Kos), Markan HODOŠAN: Mlinarec, Habuš, Blagus, Mar ec, Kova D, Vlah, Biber (56. Šavora), Puri , Kova K, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija Žu kartoni: Slavi ek, Markan (Draškovec); Kova D, Kova K, Puri , Strahija Z, Vlah (Hodošan) Crveni kartoni: Kavran (Draškovec); Strahija Z (Hodošan)

DUBRAVA - BUDU NOST (M) 1-3 (0-0) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Stjepan Novak. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Bobi anec (62), 1-1 Majeri (64), 1-2 Majeri (76), 1-3 Okreša (82) DUBRAVA: Mu i , Kova (77. Mrazovi ), Mihalic (77. Murk), Sabol, Murkovi , Bobi anec, Varga, Cerovec, Tkalec, Radovan, Palir (69. Mezga), trener: Vladimir Sabol BUDU NOST: Varga, Biber, Novak, Berdin T, Zadravec, Mutvar (70. Berdin F), Majeri , Drk, Sklepi , David, Okreša, trener: Robert Glavina Žu kartoni: Tkalec (Dubrava); Mutvar, Zadravec (Budu nost)

1. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK VINDIJA - BRATSTVO (J) 1-0 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Božidar Kolari , Tomislav urila, Dragu n Novak. Delegat: Ivan Mezga Strijelac: 1-0 Kova i (67) HAJDUK: Zadravec, Hržanjak L, Kova i , Žganec, Jurovi , Mikulaj (83. Hrženjak D), Debelec, Ma ari (69. Šardi), Šimunkovi (55. Debelec), Kodba, Ma ari , trener: Dominik Horvat BRATSTVO: Rajf, Ko ila, Jambrovi (22. Vinko), Trstenjak (80. Antoli ), Baumgartner, Kirec, Jurovi , Jambrovi , Na , Gori anec, Petermanec, trener: Boris

or evi Žu kartoni: Ma ari , Kodba, Debelec (Hajduk); Trstenjak, Kirec, Ko ila (Bratstvo)

BRATSTVO - TRNOVEC 2-1 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Petar Ruži , Vjeran Tuksar, Casimir Rodrigue. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Vuruši (43), 2-0 Vlahov (53), 2-1 Skupnjak (68) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Fu ko, Hanžekovi D, Novak, Marciuš, Vlahov, Bogomolec (88. Šol ), Horvat S, Horvat F (83. Hanžekovi M), Vuruši , trener: Danijel Novak TRNOVEC: Špiranec, Vincek (67. eh), Jurman M, Domiter, Vidovi , Štefulj, Kova i (55. Jurman), Miko, Tomaši (46. Skupnjak), Novak, Jurman F., trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Vlahov (Bratstvo); Vidovi (Trnovec)

POBJEDA - ZEBANEC 3-0 (2-0) GORNJI HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Suci: Jadran Kukovec, Denis Fic, Robert Kolari . Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Bistrovi (15), 2-0 Novak B (40), 3-0 Ladi (67) POBJEDA: Petran, Brezovec, Lon ari , Borko, Ceilinger, Golub (25. Hanžekovi ), Ladi , Thes (84. Gavez), Bistrovi , Debelec, Novak B, trener: Radovan Horvat ZEBANEC: Jelen i , Pla ak, Živko (83. Mar njaš), Sabol, Žuni (80. Ko ila), Makar, Puri , Graf (62. Flac), Vran i , Ma ari (64. Debelec D), Kojter, trener: Danijel Kojter

PLAVI - D. KONCOV AK 1-0 (0-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Damir Klari , Mario Pintari , Matej Mesari .

Delegat: Antun Mesari Strijelac: 1-0 Trstenjak (60) PLAVI: Pokriva , Ratajec (75. Gori anec), Trupkovi , Ka , Srnec (60. Erdelja J), Drk, Erdelja K., Nerer, Kolar, Trstenjak, Novak, trener: Antun Srša DK: Kolbl, Turk, Gori anec, Pintari (82. Špilak), Vukovi , Smodiš S (55. Horvat), Stanjko (70. Grof), Sklepi , Smodiš Ž, Sklepi , Brezni ar, trener: Tine Špilak Žu kartoni: Nerer (Plavi); Gori anec, Smodiš Ž, Turk (DK) Crveni: Novak A (Plavi)

M.MIHALJEVEC - NAPREDAK (GK) 4-4 (1-1) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Franjo Hergo , Mario Horvat, Alen Kodba. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Šafari (5-11m), 1-1 Vrtari (24), 1-2 Kova i (52), 1-3 Zadravec (61), 1-4 Vrtari (71), 2-4 Pintari (73), 3-4 Mesari B (80), 4-4 Trupkovi (89) MM: Horvat, anadi, Hamer, Šol , Trupkovi , Varga, Šafari , Mesari B, Kova i , Pušar S (46. Pušar M), Pintari , trener: Božidar Makšadi NAPREDAK: Fegeš, Cilar, Hutinec, Jambroši , Žganec S, Žganec M (77. Šantl), Horvat, Vrtari (72. Novak), Lepen-Jurak (58. Zadravec), Golubi , Kova i , trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Kova i , Šantl (Napredak)

STRAHONINEC - VENERA PMP 4-0 (1-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Mladen eke, Lana Vidovi , Hrvoje Bedi . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Mar ec (40), 2-0 Zver (55), 3-0 Žuni (84), 4-0 Mar ec (89) STRAHONINEC: Tratnjak, Kova i , Zver (78. Posavec), Ri ko, Jaluši , Žerjav, Kolar, Drabi (75. Kopjar), Vuruši (85. Žnidari ), Mar ec, Žuni , trener: Vladimir Pavlekovi VENERA: Ter, urin (21. Podvez), Zanjko (70. Golubi ), Korošec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec, Ov ar (57. Škvorc), Kerman, Peras, trener: Krešimir Šenji

OPOMENUTI IGRA I

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

SK OMLADINAC (DS) GALEB BUDU NOST (M) OTOK DUBRAV AN VIDOV AN ZASADBREG 77 DRAŠKOVEC HODOŠAN CROATIA DUBRAVA GRANI AR (N) BUDU NOST (P) DRAVA DM) BORAC PMP

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

SK sve riješio u pola sata igre. Sa dva zgoditka Aldina Begovi a ve u 3. i 31.minu doma i su na „prepad“ dobili goste iz Podbresta. U me uvremenu u 11.minu zgoditak je za SK pos gao Darian Lisjak. Minutu prije kraja prvog poluvremena i doma a se mreža zatresla, a za Budu nost jedini strijelac je bio Josip Bali. Od 67.minute doma i su igrali sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Roberto Višnji . Ivan Radi kojeg je doma i trener Cvetko u 61.minu uveo u igru u 77.minu svojim zgoditkom postavlja kona nih 4-1 za SK. Kod gos ju jedna zanimljivost. Trener mom adi je Miljenko Bali, a u mom adi su mu zaigrala obojica sinova Dario i Josip.

Pobjeda Otoka u Novakovcu. Do pobjede su gos s gli u drugom poluvremenu u samoj završnici utakmice. U prvom dijelu doma i Grani ar ima više loptu u svom posjedu. Otok se orijen rao na obranu i iz kontri pokušavao do i do zgoditka. Stvorili su njihovi napada i e ri-pet lijepih prigoda, ali je izostala realizacija.

Kada je u drugom dijelu igra bila ravnopravnija Otok je pos gao dva zgoditka. Prvi u 73.minu pos že Matej Gorupi , a šest minuta kasnije za kona nih 2-0 strijelac je Dejan Ko iš. Dva su igra a bila opomenuta na utakmici i to oba iz redova gos ju.

Croa a namu ila Dubrav ana. ak su i gos iz Orehovice u 21.minu zgoditkom Marijana Kr mara poveli u Donjoj Dubravi.

Pet minuta kasnije na 1-1 je poravnao Mateo Pongrac. Odmah po etkom drugog dijela u 47.minu Dubrav an prekrasnim zgoditkom Alena Jakupaka sa dobrih dvadesetak metara dolazi do vodstva od 2-1. Danijel Lukša povisuje doma e vodstvo u 67.minu na 3-1. Croa a je zgoditkom Denisa Poljanca u 76.minu smanjila na 3-2 i minutu prije kraja utakmice imala dvojbenu situaciju za kazneni udarac, ali je sudac utakmice Damir Aldi procijenio da kaznenog udarca za goste nema.

Doma a pobjeda Omladinca. Drava je prva u 15.minu zgoditkom Zvonka Igreca povela. Tek sedam minuta prije kraja

GALEB - BORAC PMP 3-0 (2-0) 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1

4–1 4–1 3–0 3–1 2–0 3–2 2–2 2–2 1–1 1–1 2–3 1–3 0–2 1–4 1–4 0–3

3 3 3 3 3 3 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0

OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Zdravko Toplišnjak, Nino Grgi , Elvir Bašek. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 2-0 Balent D (30, 35), 3-0 Hertelendi (48) GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Saka (82. Vuk), Erdelji (77. Kova ek), Hertelendi (64.

Granatir), Pigac m (88. Beli ), Ružman, Balent D, Balent R, Fleten (85. Horvat), trener: Damir Pigac BORAC: Sternad, Sršan, Križai , Novak, Brumen, Baksa (76. Ko evar), Cika (53. Gavez), Jan ec, Tišljari , Sabadi (46. Kolari ), Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Turk, Ružman (Galeb); Jan ec (Borac)

ZASADBREG 77 - VIDOV AN 2-2 (2-0) ZASADBREG. Igralište. NK Zasadbreg. Suci: Vedran Hrušoci, Ma ja Filipi , Vlado Blaži .

Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Rodinger Filip (8-11m), 2-0 Dunjko (13), 2-1 Pišpak (49), 2-2 Friš i (51) ZASADBREG: Srnec, Povodnja (86. Hatlak), Leva i , Kozjak, Galovi , Rodinger Florijan, Lukman S, Rodinger Filip, Dunjko K, Koroši , Perho (66. Dunjko D), trener: Zoran Lukman VIDOV AN: Kranjec, Friš i I (46. Lukša D), Herman (73. Nemet Danijel), Varaga, Pišpak, Hujs, Matulin, Nemet Dino, Ujlaki (80. Omazi ), Friš i D (82. Petri ), Lovrek, trener: Damir Ujlaki Žu kartoni: Koroši (Zasadbreg); Friš i , Herman (Vidov an)

OMLADINAC (DS) – Krešo Posavec (1733), Bernardo Ciglar (6022) DRAVA (DM) – Tomislav Rak (10418), Dalibor Tukser (5756) DUBRAV AN – Dejan Švenda (1816) CROATIA – Dino Varga (3400), Ivica Puškadija (8695) DRAŠKOVEC – Goran Slavi ek (812), David Markan (3251) HODOŠAN – Dario Kova (789), Krešo Kova (3094), Tomica Puri (523), Zoran Strahija (3104), Nikola Vlah (816) OTOK – Zoran Novak (1624), Ivan Matkovi (5192) DUBRAVA – Simon Tkalec (3648) BUDU NOST (M) – Dino Mutvar (5994), Danijel Zadravec (2387) GALEB – David Turk (3161), Antun Ružman (4947) BORAC PMP – Sandro Jan ec (3054) SK – Marko Božek (4530) BUDU NOST (P) – Andreas urin (3380) ZASADBREG 77 – Marko Koroši (1038) VIDOV AN – Dejan Friš i (2248), Ma ja Herman (6619)

LISTA STRIJELACA 2 zgoditka – Aldin Begovi ( SK), Dario Balent (Galeb), Krunoslav Majeri (Budu nost M)

DISCIPLINSKI KUTAK KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DRAŠKOVEC – Hrvoje Kavran (828) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica HODOŠAN – Zoran Strahija (3104) po l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice SK – Roberto Višnji (6082) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

prvog poluvremena doma i Omladinac uspio je zgoditkom Jurice Tizaja poravna na 1-1. U 50.minu Drava, odnosno Metaj Ivaci pos že autogol i doma i vode 2-1. Šest minuta kasnije ve je 3-1, a strijelac je bio Nikola Pata a. Mateo Vrbanec je u 64.minu postavio kona nih 4-1 za Omladinac. Novi trener Drave Sre ko Gabaj pokušao je u drugom dijelu sa tri izmjene probudi svoju mom ad, ali nije uspio.

U Zasadbregu Vidov anu bod. Doma i su brzo do 13.minute zgodicima Filipa Rodingera iz kaznenog udarca i Kris jana Dunjka iz igre poveli sa 2-0 i to vodstvo održali do poluvremena.

U drugom dijelu gos iz Donjeg Vidovca u samo dvije minute 49. i 51. uspjeli su poravna rezultat na 2-2 zgodicima prvo Nikole Pišpeka, a potom Dejana Friš i a i tako sa gostovanja donije ku i jedan bod. Do kraja utakmice jedni i drugi pokušavali su do i do pobjede, ali je završilo na kraju neriješeno.

RASPORED 2. KOLA: Parovi, suci i delegat: Hodošan: HODOŠAN – BORAC PMP (subota u 17,30 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Dražen Horvat i Elvir Bašek, delegat Miroslav Glavina); Donji Mihaljevec: DRAVA – GALEB (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Željko Novak i Marinko Hrušoci, delegat Ma ja Poredoš); Podbrest: BUDU NOST – OMLADINAC (DS) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Robert Radek, pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Zvonko Novakovi ); Miklavec: BUDU NOST – SK (nedjelja u 17,30 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Franjo Horvat, delegat Slavko Novak), Orehovica: CROATIA – DUBRAVA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Ivan Vlahek i Danijel Ko ila, delegat Josip Baksa); Otok: OTOK – DUBRAV AN (nedjelja u 17,30 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Renato Vuk, delegat Dragu n Hozjak); Donji Vidovec: VIDOV AN – GRANI AR (N) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Dražen Jur ec, pomo nici Dražen Šajnovi i Nenad Štrek, delegat Mijo Horvat), Draškovec: DRAŠKOVEC – ZASADBREG 77 (nedjelja u 17,30 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Ivan Žganec i Stjepan Novak, delegat Dejan Kova )

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

LISTA STRIJELACA

Drava potopljena u Gornjem Mihaljevcu U Savskoj Vesi doma ini krenuli pobjedom. Kako su tijekom dana slavili dan svog mjesta svom su mjesnom odboru poklonili pobjedu. U 17.minuti propustili su realizirati kazneni udarac, ali su ipak dvije minute prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Gorana Vuruši a poveli sa 1-0. Tijekom prvog dijela Bratstvo je bilo bolje.

Gosti iz Trnovca u drugom poluvremenu preuzimaju inicijativu. Uz gostuju u inicijativu doma e Bratstvo u 53.minuti svoje vodstvo zgoditkom Nikole Vlahova povisuje na 2-0. Trener Trnovca Kristijan Kiri poga a sa zamjenom uvo enjem Igora Skupnjaka koji je u 68.minuti doma e vodstvo smanjio na 2-1. No, iako su pritiskali doma ine gosti do poravnanja nisu uspjeli do i.

Hajduk bolji od Bratstva. U vrlo borbenoj i neizvjesnoj utakmici sa po trojicom opomenutih igra a u svakoj mom adi doma i su na kraju sasvim zasluženo pobijedili zgoditkom u 67.minuti kojeg je postigao Alen Kova i . Kod tog zgoditka gosti iz Jurovca su protestirali kod pomo nog suca urile da je bilo zale e, ali su ipak morali krenuti s centra. I Bratstvo je imalo svoje prigode, ali uzalud.

Drava „potopljena“ u Gornjem Mihaljevcu. Gosti iz Kuršanca još su se nekako u prvom poluvremenu nosili sa doma im Jedinstvom, ali su u drugom totalno pali. Saša Krumpi prvi je na eo mrežu vratara Drava Nine Ivkovi a u 17.minu . e ri minute kasnije ve je 2-0, a strijelac Mihael Ladi . An elko Šaronja je u 36.minu pos gao jedini gostuju i zgoditak smanjenjem rezultata na 2-1. Odmah na po etku drugog poluvremena u dvije minute 46. i 48. zgodicima Tihomira Mika i igra a-trenera Romana Tr njaka doma i su s gli do vodstva od 4-1. Do kraja utakmice još je jednom u 69.minu strijelac bio Tihomir Miko, a seriju zgoditaka za pobjedu od 6-1 zaklju io je tri minute prije kraja utakmice Ma ja Horvat.

JEDINSTVO - DRAVA (K) 6-1 (2-1) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Dario Vel i, Morano Vlah, Antun Kukovec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Krumpi S (17), 2-0 Ladi M (21), 2-1 Šaronja (36), 3-1 Miko (46), 4-1 Tr njak (48), 5-1 Miko (69), 6-1 Horvat M (87) JEDINSTVO: Janež, Krumpi S, Kocen (72. Ladi I), Plantak, Fujs, Horvat M, Novak (73. Horvat K), Gre (45. Golub), Tr njak, Ladi M, Miko, trener: Roman Tr njak DRAVA: Ivkovi , Zanjko Marin, Zanjko Mihael, Postržin, Vuk, Carevi , Dombaj, Besek, Medved, Go ri anec, Šaronja, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Dombaj, Vuk (Drava)

SLOGA - MURA (H) 4-1 (2-1) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Darko Filip i , Marinko Hrušoci, Josip Višnjari . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Braniša (19), 1-1 Feguš (36), 2-1 Kolari (44), 3-1 Kolari (65), 4-1 Feguš (75) SLOGA: Karlov ec, Kanski (43. Kova i ), Žižek (60. Ple ko), Jambrovi , Rob (80.

Nemec), Jelen, Feguš, Smolkovi , Sen ar, Kolari (82. Kamerlin), Šoštari , trener: Dušan Hozjan MURA: Tkalec (46. Vrši Mar n), Novak, Jurovi , Braniša, urin, Bogdan, Vinko (65. Vrši Mihael), Brezova ki (72. Krnjak), Stojko (86. Saka ), Telebuh, Breznik, trener: Dražen Novak Žu kartoni: Nemec (Sloga); Brezova ki, Stojko, Novak (Mura) Crveni: Breznik Branko, predstavnik kluba Mura

Venera PMP iz Strahoninca ispra ena etvorkom. Tek pet minuta prije kraja prvog poluvremena doma i su uspjeli zgoditkom Denisa Mar eca povesti. U drugom dijelu Strahoninec dodaje „gas“ i stiže do uvjerljive pobjede. K tome je još Nino Kopjar u 87.minuti propustio realizirati kazneni udarac. Iako je vratar Venere PMP Mihael Ter primio etiri zgoditka uspio je kazneni udarac obraniti.

Za doma e su strijelci u drugom poluvremenu bili redom Dominik Zver, Filip Žuni i po drugi puta na utakmici Denis Mar ec.

Sloga bolja od Mure. Samo prvih pola sata igre su gosti iz Hlapi ine pokazali nešto kada su i u 19.minuti zgoditkom Josipa Braniše poveli 1-0. Nakon toga doma a Sloga postiže etiri zgoditka. Dva do poluvremena i dva u drugom poluvremenu. Na vrata Mure je od 46.minute stao igra Mario Novak. Na 1-1 poravnao je Goran Feguš u 36.minuti, a u vodstvo doveo minutu prije kraja prvog poluvremena Mihael Kolari . On je bio strijelac i za 3-1 u 65.minuti. Nakon toga je sa klupe Mure bio udaljen njihov predstavnik Branko Breznik zbog u estalih negodovanja na odluke sudaca na elu sa Filip i em.

Da ne bi ostao dužan Kolari u i Goran Feguš se u 75.minuti po drugi puta upisao u strijelce za pobjedu Sloge od 4-1.

Napredak ispustio pobjedu u Malom Mihaljevcu. Nakon što su gosti iz Gornjeg Kraljevca u 71.minuti poveli sa 4-1 neki doma i navija i su po eli odlaziti ku i jer kao utakmica je gotova, ali su se grdno prevarili. Doma i su uspjeli sti i do poravnanja i tako upisati barem doma i bod. Mali Mihaljevec je prvi u 5.minuti poveo i to iz kaznenog udarca kojeg je sugerirao mladi pomo ni sudac Alen Kodba što je svakako za pohvalu. Uspješan sa 11 metara bio je Tomislav Šafari . Goran Vrtari poravnao je na 1-1 u 24.minuti i tim se rezultatom otišlo na odmor. U dvadeset minuta od 52. do 71. gosti postižu tri zgoditka i imaju prednost od 4-1. U tom periodu strijelci za Napredak bili su Robert Kova i , Ivan Zadravec i po drugi puta na utakmici Goran Vrtari . Doma i od 73.minute kada je Robert Pintari smanjio na 4-2 kre u u opsadu gostuju ih vratiju.

Kada pak je Bruno Mesari smanjio na 4-3 u 80.minuti nastala je panika u gostuju im redovima. I kako obi no sre a malo prati hrabre minutu prije kraja utakmice Nenad Trupkovi je poravnao na kona nih 4-4.

U Gornjem Hraš anu slavlje doma ina. Loše se proveo Zebanec kod Pobjede. Miljenko Bistrovi je u 15.minuti na eo mrežu vratara Zebanca Denisa Jelen i a. Pet minuta prije kraja prvog dijela ve je 2-0, a strijelac je bio Bojan Novak. Nikola Ladi je svojim zgoditkom u 67.minuti za kona nih 3-0 samo potvrdio doma u nadmo .

Plavima minimalna doma a pobjeda. Zgoditak odluke koji je doma inu donio prva tri jesenska prvenstvena boda u 60.minuti postigao je Darko Trstenjak. I drugi su zgoditak postigli doma i sedam minuta kasnije, ali je pomo ni sudac Mario Pintari ozna io zale e. Pobjeda Plavih je sla a time što su od 52.minute igrali sa igra em manje jer im je zbog dvije opomene isklju en Aleksandar Novak. Gosti iz Donjeg Koncov aka su pokušavali do i do izjedna enja, ali su tri boda ostala u Peklenici.

2 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM), Denis Mar ec (Strahoninec), Goran Vrtari (Napredak)

OPOMENUTI IGRA I SLOGA (Š) – Damir Nemec (3758) MURA – Mateo Brezova ki (3812), Nikola Stojko (5506), Mario Novak (3786) DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649), Nenad Vuk (4827) NAPREDAK – Robert Kova i (3930), Vedran Šantl (7234) PLAVI (Pek.) – Tomica Nerer (775) DONJI KONCOV AK – Nikola Gori anec (1525), Žiga Smodiš (9737), Leonardo Turk (4058) HAJDUK VINDIJA – Josip Ma ari (2901), Bojan Kodba (1597), Goran Debelec (2874) BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785), Dominik Kirec (4719), Lovro Ko ila (4342) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314) TRNOVEC – Marko Vidovi (3280)

DISCIPLINSKI KUTAK KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U PLAVI (Pek.) – Aleksandar Novak (6722) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

RASPORED 2. KOLA: Parovi, suci i delegat: Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – BRATSTVO (J) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Tihomir Kralji i Mario Sukanec, delegat Rajko Zadravec); Trnovec: TRNOVEC – HAJDUK (Š) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Dragan Hrustek i Denis Fic, delegat; Nikola Toplek); Hlapi ina: MURA – Bratstvo (SV) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Jadran Kukovec, pomo nici Vlado Blaži i Mladen eke, delegat Tomislav Šol ); Gornji Kraljevec: NAPREDAK – SLOGA (Š) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Ante Begovi , pomo nici Željko Kova i i Valen no Kantoci, delegat Josip Lesjak), Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – MALI MIHALJEVEC (subota u 17,30 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Ma ja Horvat i Želimir Bertovich, delegat Dragu n Vuk); Kuršanec: DRAVA – PLAVI (Pek.) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Toni Fažon i Morano Vlah, delegat Stjepan Fic); Zebanec: ZEBANEC – JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 17,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Ivica Felker i Casimir Rodrigue, delegat Slavko Vodopija), Strahoninec: STRAHONINEC – POBJEDA (nedjelja u 17,30 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Vjeran Tuksar i Damir Mesari , delegat Stjepan Križari )NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC SLOGA (Š) POBJEDA BRATSTVO (SV) HAJDUK (Š) PLAVI (Pek.) M. MIHALJEVEC NAPREDAK TRNOVEC BRATSTVO (J) D. KONCOV AK MURA ZEBANEC VENERA PMP DRAVA (K)

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1

6–1 4–0 4–1 3–0 2–1 1–0 1–0 4–4 4–4 1–2 0–1 0–1 1–4 0–3 0–4 1–6

3 3 3 3 3 3 3 1 1 0 0 0 0 0 0 0

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

22. kolovoza 2014.

22. kolovoza 2014.

Dobro je znati 45

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

-15% POPUSTA NA SAV NAMJEŠTAJ PO NARUDŽBI

DE n k n / n / n <

k' / n k' k k / n k n n k F(&G9HIG& JGK(&F

ILIKU R P E T I T ISKORIS

1/2

E N E J I C

S 2 OGLEDALA

4.00000

POPUST viĹĄe od

1.999,00 50% kn

8 /

5 !A #BA ' / k A#! ' M A n n =LAB"A$ ' 9 5 n ; = =L>

LEĹ˝AJ UKLJUÄ&#x152;EN U CIJENU ' 8 9 5 : ; < =!$ #> $

? / 5 ==A==A$ ' 9 5 /

=! $#> #; B ? / 5 "=A==A$ ' 9 5 / $! / kn ) ==C =! $#>

NEVJEROJATNO

28000

28000

POPUST

99,00 60%

kn

98,00 65% XXXL USLUGA  NAJBOLJE SAVJETOVANJE  KOMPJUTERSKO 3D PLANIRANJE  IZMJERA U VAŠEM DOMU  PRECIZNA MONTAŽA

- /

XXXL POVOLJAN KREDIT

24

5 7 5 "5 7 5 / 5 !5 7 5

- /

2.80000

POPUST viĹĄe od kn

5 7 5 "5 7 5 / 5 !5 7 5

POPUST viĹĄe od

1.499,00 45% kn

8 n / 5 A# ' / < A#B! '

' n 9 5 ; L#! #=> #

EKS

0%

RATE BEZ KAMATA I TROĹ KOVA Vrijedi na dio asortimana

LESNINA MREŽA U HRVATSKOJ Robu kupljenu u nekom od centara Lesnine u Hrvatskoj preuzmite u bilo kojem prodajnom centru Lesnine!

7R PRŤH VDPR /HVQLQD

IZRADA KUHINJA PO MJERI VaĹĄu kuhinju iz snova izradit Ä&#x2021;emo prema vaĹĄim dimenzijama i potrebama te ju u potpunosti prilagoditi vaĹĄem prostoru.

Kuhinje izraÄ&#x2018;ujemo individualno - u milimetar.

! " #$ %

& '

'

(

)

( * +

,

'

To o moĹže sam mo Le esniina - www.xx xxles snina.hr r

46

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

22. kolovoza 2014.

22. kolovoza 2014.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Training for warriors - prepoznaj ratnika u sebi Kako se mjese no barem jednom gotovo svi treneri iz okolice nalazimo na kavi, tako sam na zadnjoj saznala da se pojavio novi program vježbanja zvan TFW training for warriors. Dinko je na ovim prostorima jedini veri icirani trener pa mi je odmah krenuo u demonstraciju istog. S obzirom na to da sam i sama borac, odmah mi je zaiskrilo u o ima - pa to je trening za mene!

No, ipak nije za svakog. Po mom stru nom sudu zaklju ila sam da je za treniranje jednog takvog programa najprije potrebno puno izi ke snage, zdravo tijelo, a pod time mislim da ne postoje nikakve posturalne deformacije i, ono najvažnije, naoružati se s dovoljno volje. Kada jednom krenete u borbu, tada više nema po-

Vježba br. 2 Naizmjeni no predru enje (do visine ramena) u stoje oj poziciji.

Vježba br. 3

vratka i samo tako možete dogurati do vašeg cilja, bilo da se radi o gubitku potkožnog masnog tkiva ili želite izbaciti stres i barem malo vremena potrošiti na sebe i svoje tijelo.

Da bi vam bilo jasnije i da bi lakše zaklju ili o emu se tu zapravo radi, zapisala sam sve bitne informacije o samom programu pa Dinko kaže; bojno polje je svugdje oko nas, tako se iz dana u dan pojavljuju raznovrsne male bitke koje vješto osvajamo, kao što su bitka za posao, za zdravlje, rat protiv pretilosti itd. Ratnik nije klinac koji osvaja prvo mjesto na natjecanju niti je najbolji sportaš u gradu, ratnik je osoba koja hrabro ulazi u borbu bez gledanja unazad, traži promjene, prepoznaje izazov. Jednom rije ju to je

Paraleni potisak iznad glave. Zdjelicu postavite u neutral, ne zaklju avajte koljena, bradu držite paralelno s podom i ramena držite daleko od ušiju.

Vježba br. 4 Stanite u raskora ni stav i prednju nogu pogr ite, jednu bu icu naslonite na natkoljenicu dok drugu povla ite iza sebe pogr enu najviše do visine kuka. Pazite da pritom ne ljuljate trup.

Warriors functional combat novi trening sistem potekao iz kondicijskih drilova borila kih vještina u kombinaciji s vježbama snage, brzine, leksibilnosti i eksplozivnosti. Ako želite smanjiti pot kožno masno t k ivo, potrošiti višak energije te tako postati ja i mentalno i izi ki, a sve to zahvaljuju i medicinskom loptama, girjama,elasti nim gumama, TRX-u, indijskim palicama, fokuserima i bodyweight vježbama, onda je upravo ovo program za vas. Bez obzira na vaš nivo kondicije i stanje on je dostupan svakome, bez kontakata i udaraca, potpuno siguran, nov i moderan na in vježbanja za svakog bez obzira na spol.

Da nam vi, dragi naši, ne bi zakržljali, napravila sam trening s bu icama, a ako nemate bu ice možete iskoristiti bo ice s vodom.

Napravite svaku vježbu u 8 ponavljanja s ukupno 4 serije. Prepoznajte ratnika u sebi i ne dozvolite da vas lijenost sprije i u osvajanju vaše današnje bitke. Želim vam uspješnu borbu i da upravo vi u njoj pobijedite!

1

3a

2

Vježba br. 1 Naizmjeni ni iskorak u naprijed s biceps pregibom. Trup držite uspravan, brada paralelno s podom i pazite da prednjim koljenom ne prelazite liniju s palcem na stopalu.

3b

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

4a

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

4a 4b

4b

48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

22. kolovoza 2014.

Biramo najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije

Brižno ure ena oku nica

Pergola od ruža

VRT TREZIKE I DRAGE LON ARI A iz Male Subotice

Tko voli cvije e, voli i ljude - U Švicarskoj Švicar Švi icarsk kojj živimo ži živi ivimo imo e e trdeset godina i sada polako ekamo mirovinu. - kazali su nam Drago i Trezika iz Male Subotice. Drago je od prošle godine u mirovini pa se više može posvetiti cvije u koje oku nicu. okružuje njihovu oku nicu - Cvije e volimo odmalena. Mama Karolina imala je puno dvorište cvije a i to je prenijela na mene. U Švicarskoj u stara kom domu bilo

je jep potrebe pot p otre ot rebe re b da be da se sessadi sad di i održava održ od ržav rž avaa bilj bi ljee i cv ccvije e ijje e e e pa jjee Drag D rago cijeli bilje Drago život živo ži v t proveo u cvije u u i bilju, b od sadnje d do obrezivanja o ob brezivanja i šišanja...

Kod ku e na održavanju dvorišta potrošimo oko dva sata dnevno. dnevno Potrebno je zaza lijevati, upati suho granje i cvjetove. Ljubav prema cvije u i u ovoj se obitelji prenosi s generacije na generaciju pa je tako Trezika ljubav prema

Drago i Trezika dijele ljubav prema cvije u

cvije u prenijela na k erku Gordanu, zeta Damira i unuka Kevina, koji šiša travu i zalijeva. - Jako smo sretni što cijela obitelj voli lijepo. Tko voli cvi-

Cvije e utkano u instalaciju od kovanog željeza

Originalno rješenje za vise e cvije e

je e, voli i ljude. - kažu Trezika i Drago, koji e u punom sjaju svog vrta uživati kad i Trezika do eka svoju mirovinu.

(BMO, Z. Vrzan)

Završilo predstavljanje, sljede i broj kre e glasovanje za najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja U ovom broju završavamo s predstavljanjem prijedloga koje ste nam Vi dali, poštovani itatelji, u akciji “ iji je vrt najljepši”, koju organiziraju Me imurske novine uz podršku Turisti ke zajednice Me imurske županije.

Kao i prošle godine, tako nam je i ove veliki broj Me imuraca i Me imurki

otvorio vrata svojih dvorišta i pokazao što se sve može stvoriti vlastitom maštom i rukama.

Najljepše ure ene “cvjetne pri e” po izboru naših itatelja i ove godine nagra ujemo vrijednim nagradama, a sve o glasovanju pišemo u našem sljede em broju 989. u petak, 29. kolovoza.

22. kolovoza 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : ime i prezime

telefon

tel: 040 323 600

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

1.

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna a

2.

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna

3.

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: assa e: 3x vre e za cvije e tvrtk ke vre e tvrtke “Agro-Hoblaj” Mursko Središ e

50

Informacije

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU

1. Dobrani Josip Auto servis, Auto prijevoz Mursko Središ e, traži m/ž autolimara/autolakirera na odre eno vrijeme i m/ž logisti ara za str. osposoblj. za rad bez zasnivanja radnog odnosa, mob. 098 493 250, email: marija.dobranic@silo-dobranic.hr do 24.08.2014.

2. Renoix d.o.o. Brezje 81A, traži m/ž operatera na laserskom reza u na neodre eno vrijeme, uvjet: stru na sprema strojarskog smjera, osobni dolazak sa zamolbom na gornju adresu, natje aj otvoren do 24.08.2014.

3. Molnar Mont d.o.o. Šenkovec, traži 1 m/ž instalatera grijanja i klime na neodre eno vrijeme, puno radno vrijeme, mob 091 556 8030, do 01.09.2014 4. Kerami arski obrt Kramar vl. Dražen Kramar, Donji Pustakovec, traži 1 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob 098 600 139, do 28.08.2014 5. HAMBI ugost. obrt Ivo Ivankovi , mjesto rada: Jelsa, Splitsko-dalma nska županija, traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bez obzira na smjer, radno iskustvo poželjno, ali nije uvjet, poželjno poznavanje stranog jezika. kontakt: 091 525 3026, do 26.8.

6. MI-NI d.o.o. Donji Mihaljevec, traži 1 konobara/icu na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo je poželjno, kontakt: 098 916 2910 7. Pekara Poljanec vl. Damir Poljanec, Orehovica, traži 1 m/ž samostalnog pekara na neodre eno, puno radno vrijeme, no ni rad, nije važno radno iskustvo, najava na 040 636 024, do 29.08.2014 8. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Ma kovec, B.J. Jela i a 4, traži m/ž zavariva a TIG+REL na odre eno vri-

jeme, radno iskustvo 5g., mjesto rada Južnoafri kaRepublika,nazva natel: 095 512 3469 do 24.08.2014. i traži m/ž admistra vnog službenika na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: mar mont@net.hr do 28.08.2014.

9. Dom za starije i nemo ne osobe Japa, Štrigova, traži 1 medicinsku sestru-tehni ara, na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo nije važno, kontakt mob: 098 259 865, do 31.08.2014.

10. Bau-met d.o.o. Prelog, Glavna 29, traži m/ž gra . tehni are; m/ž krovne izolatere, m/ž limare i m/ž armira e na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi se na mob.

095 566 1925 do 01.09.2014.

16. UO Bistro Arka, Sveti Martin na Muri, Trg sv. Mar na 8, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, prednost priprema pizze, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob.

098 181 2074 17. Frumento d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 1999 631 do 31.08.2014.

18. Dom Sv. Ana, Sivica, Mirogojska 21, traži medicinsku sestru-tehni arana neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak sa zamolbom na adresu, do 30.08.2014.

11. Dijamant keramika d.o.o. akovec, traži 4 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 570 6984, do 30.08.2014.

19. Logico d.o.o. akovec, traži gra kog dizajnera i web developeranaodre enovrijeme, pismene zamolbe sla naemail: gordana.kocijan@logico.hr do 25.08.2014., više info. na www. hzz, do 25.8.2014.

12. Strošek d.o.o. Ivanovec, traži m/ž radnike za rad u kiosku brze hrane, javi se na mob: 098 546 073 ili email: rpetkovic45@gmail.com do 26.08.2014

20. Stolarija Dragon, Mihovljan, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 139 4770, do 31.08.2014.

13. Ca e bar Stari Marof, Novo Selo Rok, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.099 773 6026, do 30.08.2014.

21. Štefulj-MS d.o.o. Puš ine, traži 5 m/ž radnika niskogradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 561, do 31.08.2014.

14. Horvat Gradnja d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž radnika visokogradnje i m/ž zidara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 426 848, do 31.08.2014.

22. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, traži m/ž tokara; m/ž strojobravara i m/ž inž. strojarstva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu: Puš ine, akove ka 136 ili na email: info@srojarstvo-calopek. hr do 31.08.2014.

15. CWS-boco d.o.o., akovec, traži m/ž voditelja smjene u praonici rublja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla pismenu zamolbu na adresu: HZZ, PU akovec, soba 5 (natje aj za CWS-Boco), B. J. Jela i a 1, akovec ili na email: darko.mesek@cws-boco.com do 29.08.2014.

Le na inox d.o.o. proizvodnja inox opreme Dr. Ivana Novaka 50, 40000 akovec

Le na inox vode a je tvrtka u proizvodnji inox opreme za prehrambenu industriju u ovom dijelu Europe. Kon nuirani rast unazad 15 godina pozicionirao nas je u jednu od vode ih metaloprera iva kih tvrtki u Hrvatskoj.

Zbog širenja proizvodnog programa i otvaranja novih tržišta tražimo:

ZAVARIVA TIG POSTUPKOM – 3 radnika - obavezno iskustvo u zavarivanju inoxa TIG postupkom Nudimo vam rad u stimulativnom okruženju, mogu nost dodatnog obrazovanja, redovita i iznadprosje na primanja.

Molimo zainteresirane kandidate da svoje molbe sa kratkim životopisom i opisom dosadašnjeg iskustva dostave poštom ili osobno na adresu tvrtke ili na e-mail: le na-inox@le na.com.

Natje aj je otvoren 10 dana od objave.

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG NATJE AJA Obrtni ka komora Me imurja objavila je natje aj za s pendiranje u enika za de citarna obrtni ka zvanja.

Natje aj i uvje natje aja objavljeni su na web stranici www.obrtnicka-komora-medjimurja.hr a upu en je i svim srednjim strukovnim školama na podru ju Me imurja, radi objave na oglasnoj plo i.

Natje aj je otvoren do 10.09.2014., a za dodatne informacije možete se obra u Obrtni ku komoru Me imurja, akovec, I. G. Kova i a 4, tel. 312 643 i 313 971

23. Jur ec-transpor d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž voza a teretnog vozila s prikolicom za me .prijevoznaodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 479, do 12.09.2014.

24. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrijska zona bb, traži m/ž tehnologa na podru ju sigurnosti hrane na odre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na gornju adresu ili na email: davor@muraplast.com do 29.08.2014 25. Ugost. obrt Sani, Totovec - mjesto rada Ca e bar Sani, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 795 8096, do 31.08.2014.

26. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, Pavleka Miškine 24, traži m/ž bravara na škarama i savija ici na odre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu ili na email: posao@metaldekor.hr do 13.09.2014 27. J&J obrt za iš enje, Reka - mjesto radaDonjaDubrava,tražikonobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 092 225 6103 do 01.09.2014.

32. Elimea d.o.o. Prelog, traži m/ž komercijalistu na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: info@elimea.hr do 18.09.2014

44. Ca e bar Bar ay, akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4088 557, do 01.09.2014.

33. Kavran grupa d.o.o., akovec, Kalni ka 63, traži 5 m/ž pomo nih radnika u proizvodnji stakla na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili pismena zamolba do 29.08.2014

45. E-sistemi d.o.o. Pribislavec, Dr. A. Star evi a bb, traži 5m/žsastavlja aimonterastolarijenaodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili pismena zamolba na email: info@esistemi.hr do 25.08.2014.

34. Arion d.o.o. Varaždin, traži m/ž elektroinženjera za rad u prodaji na odre eno vri-

46. Paladin, akovec, K. Zrinski 1, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 31.08.2014.

47. B 111 Ranteš j.d.o.o. Štrigova - mjesto rada: Club avlek, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 9878 255 do 31.08.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE AN V JA ZA ZAPOŠL -819 E AKOV C: 396

A V TA S O P IS 40 RELOG: 646-7 0 ISPOSTAVA P -20 3 4 5 : . SREDIŠ E ISPOSTAVA M jeme, javi se na mob. 099 2220 770 ili na email: tatjana.perenc@arion-it.hr do 26.08.2014 35. Detroit d.o.o. Nedeliš e - mjesto rada Kavana Atlan k, traži 2 konobara/ice na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 521 7616 do 19.09.2014.

36. Dje ji vr Dje ja mašta Bambi akovec, traži medicinsku sestrutehni ara na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: dv.djecja.masta@gmail.com do 26.08.2014 37. Brdar Pro j.d.o.o., traži 10 m/ž zavariva a g/mig-mag postupkom na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.

098 958 2416 do 18.09.2014 38. Horvat limarija d.o.o., Ivanovec, Tra ce 20, traži m/ž limara na odre eno vrijeme, javiti se na tel.

040 337 254 ili osobno na adresu do 08.09.2014 39. Tremak d.o.o. Domašinec, traži m/ž direktora nancija na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi se na email: lidija.visnjic@ tremak.eu do 05.09.2014

28. UO Ar c, Brezje, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 214 7655 do 20.09.2014

40. OPG Juras, M. Mihaljevec - mjesto rada Restoran Kneja, traži kuhara/icu i konobara/icu na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 915 3981 do 18.09.2014

29. Animalogic zadruga, re an, traži m/ž sto arskog radnika na farmi konja na odre eno vrijeme javi se na mob.098 939 2113 ili e-mail: emaprokes@gmail.com do 03.09.2014

41. Markov trade d.o.o., Ma kovec, B. J. Jela i a 4, traži 2 m/ž instalatera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi se na tel. 040 323 703 do 31.08.2014.

30.IMBzavršniradoviugraditeljstvu, SavskaVes,traži5m/žsoboslikarai3 m/ž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 257 662 do 31.08.2014.

42. Stolarija Dragon, akovec, traži 2 m/ž tesara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 139 4770 do 31.08.2014.

31. Simpa j.d.o.o. M. Središ e, traži 2 konobara/ice i 2 m/ž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.098 284 299 do 01.09.2014.

43. Kem-ko d.o.o. akovec, traži 2 m/ž soboslikara i 2 m/ž akusti ka izolatera na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 486 256, do 31.08.2014.

48. Kroja ki obrt urkin, Palovec, traži 5 m/ž šiva a tekstila na odre eno vrijeme, mjesto rada je Prelog,Glavna18,javi seposlodavcuna mob. 091 321 9081 do 29.08.2014

49. Ruži d.o.o.

Hodošan, traži 3 m/ž radnika u klaonici peradi na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na mob. 098 553 022 do 19.09.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i caffe baru Palatin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za raduRestoranuPala nnaodre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: Trnovec Bartolove ki, traži 30 šiva a kože - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac osigurava obuku.

Za vrijeme obuke radnik/ica ima pravo na minimalnu pla u i osiguran prijevoz.Nakonzavršeneobukeradnik/ ica ima obavezu rada onoliko godina koliko je mjeseci proveo na obuci.

Zamolbu dostavi poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolove ki ili e-mailom posao@ boxmark.com do 31.8.

3. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, Varaždin, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži 1 m/ž voza a kamionasprikolicomnaneodre eno

vrijeme nakon probnog rada, uvje : kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kategorije, iskustvo na navedenim poslovima min 2g., Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla nasljede uadresu:Agilitasgrupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@ agilitas-grupa.hr do 31.8.

4. GOLD MEDIA TIME j.d.o.o. za usluge i trgovinu, Mjesto rada: Varaždin, traži 2 m/ž telefonista za telefonsku prodaju raznih proizvoda na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS smjer prodava /ica, iskustvo: nije važno, ali poželjno iskustvo u osiguranju, prijavu posla e-mailom: gold.media. me@outlook.com, mob: 095 535 2588, do 31.8.

5. ZLATNO ZRNO d.o.o., Mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž sprema a - OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo 6 mj., poželjno B kat.; 1 m/ž pom. radnika u pekarskoj proizvodnji - OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno i 1 m/ž pekara ili KV pekar/ica ili iskustvo na m poslovima (6 mj), izrada lisnatog jesta. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme. Prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@zlatnozrno. hr - kontakt telefon: 042 684 012, do 31.8.

6. Wollsdorf Components za proizvodnju, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kontrole kvalitete - provedba kontrole u skladu sa zahtjevima Koncerna, unos podataka, sor ranje rezultata, osiguranje kvalitete Procjena - Pareto analiza, pra enje, eviden ranje uzoraka na neodre eno vrijeme, uvje : SSS tehni kogobrazovanja,prednostpraksa u automobilskom sektoru, iskustvo 2g., B kategorija, informa ka znanja: programi MS Office, prednost znanje SAP programa, poznavanje procesa u proizvodnom pogonu, engl./njem. jezik. Zamolbu dostavi na e-mailadresujob.hr@wollsdorf.com na 2 jezika - na hrvatskom jeziku te na engleskom ili njema kom jeziku. Rok za prijave do 22.8.

7. AUTO-KU A MAGI d.o.o. za trgovinu, mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž samostalnog autolakirera na odre eno vrijeme, uvje : kv, sss, iskustvo: nije važno, njema ki jezik.

Osobni dolazak: Nikole Tesle 37, Trnovec Bartolove ki, kontakt mobitel: 091 4246 424 ili prijavu posla e-mailom: akmagic.gm@gmail.com do 31.8.

8. Graditeljstvo Novak d.o.o. za graditeljstvo, prijevoz i trgovinu, Leštakovec - mjesto rada: teren (Pore ), smještaj, hrana i prijevoz osigurani, tražimo 1 m/ž strojara na JCB 3 CX na neodre eno vrijeme, uvje : kv, iskustvo nije važno, B kat.; 3 m/ž gra . radnika na neodre eno vrijeme, uvje : oš, iskustvo nije važno, B kat.; 1 m/ž radnika na hidrauli noj dizalici na kamionu na neodre eno vrijeme, uvje : kv, iskustvo: nije važno, C kat.; 1 m/ž gra . poslovo u/ brigadira na neodre eno vrijeme, uvje : sss, iskustvo 5g., B kat.; i 3 m/ž zidara na neodre eno vrijeme, uvje : kv, iskustvo 1g., B kat., javi se na mob: 098 959 2062, do 31.8.

9. Ugost. obrt Ruža Brnji - mjesto rada Cafe bar Manuela Nedeljanec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, iskustvo: nije važno, javi se na mob 092 1389 744, do 17.9.

22. kolovoza 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI PETAR POLANEC, sin Sonje i Marka; ERIK IGNAC, sin Gordane i Daria; MIHAEL RAJH, sin Valentine i Renata; TENA VURUŠI , k i Valentine i Zorana; SEBASTIJAN KOLENKO, sin Gabrijele i Marka; DONAT SORI , sin Erne i Roka; LUKAS NOVAK, sin Željke i Vibora; HECTOR UR EVI , sin Vladimire; ANTUN KOVA , sin Kristine i Dragutina; NIKOL ŽGANEC, k i Kristijane i Elvisa; VANESA REBERNIK, k i Blaženke i Martina; MIA HERGOTI , k i Jasmine i Zlatka; GABRIJEL OREHOVEC, sin Klementine i Emanuela ( akovec);

VJEN ANI Mihaela Bergovec i Luka Vidovi , Jana Mar ec i Igor Pintari , Lucija Trupkovi i Miroslav Zadravec, Željka Kocijan i Dražen Dež ek, Marina Novak i Marko Ozmec, Snježana Varga i Alen Mezga,

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Lana Pintari i Nikola Colari ( akovec); Daniela-Elisabeta Csorjan i Dejan Mezga (Dekanovec); Tatjana Hunjadi i Marijan Toplek (Kotoriba)

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

UMRLI Amalija Vadlja r. Pintari r. 1935.; Rozina Marciuš r.

Topolnjak r. 1936.; Sabina Grabar r. Špicar r. 1932.; Slavko Horvat r. 1934.; Dragutin Mihali r. 1934.; Alojzije Martinec r. 1935.; Joso Jelaš r. 1924.; Josip Žerjav r.

1957.; Andrija Šolti r. 1941.; Marija Horvati r. Zamuda r.

1957.; Ana Mesari r. Vidovi r. 1935.; Slavko Lah r. 1939.; Jelena Kr mar r. Ruži r.

1937.; Marija Kiši r. Ruži r.

1934. ( akovec); Mato Vukoja r. 1932. (Kotoriba); Vinko Lisjak r. 1952. (M. Središ e); Damir Rasol r. 1960. (Nedeliš e); Josip Vuk r. 1964., Josip Petkovi r. 1944., Nada Mar etko r. Ivanovi r. 1956.

(Prelog)

Pet 22.08.2014. 13:00-20:30 Sub 23.08.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robini -Ivanek anek dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 8 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, adi: Utorak k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BENJAMINU BLAŠKOVI U 25.8.1995. - 25.8.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.

Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.

Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

50 kn 84x30 mm

SJEĆANJE

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, cijena 3.999 eura, mob 098/551-267 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE TAMI , 2. vl., uvijek garažiran, sa ceradom, u odli nom stanju, registriran. tel: 040/639-003 ili 095/5970-570 PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 2005.god., 90tkm, garažiran, 1.vl., reg. godinu dana. Tel. 098/551-221 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50K W, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob.

098/9422-821 PRODAJE SE HITNO I POVOLJNO ROVER 414 SI 1995.g., dobro o uvan, tel. 091/364-3605 PRODAJE OPEL ASTRU automa c 1994.g., 168tkm, reg. do 24.3.2015., cijena 1.200 eur, mob. 099/756-0087 HITNO PRODAJEM OPEL VECTRU 2.0DT 2000.god., 237tkm, klimaautomatska, reg. do 5/15., cijena 1.900 EUR. mob. 098/879 411 PRODA JE SE OPEL VEC TR A 1991.g., plin (atest do 2017.g), c e ntr aln o, s e r vo, r e g. d o 23.7.2015., cijena 1.100 eur. info: 098/910-2173 SKUTER Piaggio Typhoon u izvrsnom stanju, samo 5800 km, povoljno prodajem (750 eur). mob 098/539-359

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM STO NU ZOB i JE AM uvre anu, po cijeni od 1.5kn/kg, za ve e koli ine popust, Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE KOMBAJN za va enju krumpira poljski Ana Z-644 1997.g., tel. 098/212-036 PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500m2 i prešu za grož e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR 18 konja Štajer sa skosom u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE KUKURUZ i okreta sijena, mob. 098/545-961 PRODA JEM TRAKTOR Ursus C-335 (35KS) s kabinom, 1.vl., sa uvan, mulja u za grož e Mio standard, te autom. kuku za mali Ursus, a kupujem bure od 5 ili 7 su a agacija ili hrast. Info: 098/190-3753 PRODAJEM KUKURUZ U ZRNU. Tel: 091/356-8471 PRODAJU SE VRLO POVOLJNO DVA ŽELJEZNA KUKURUŽNJAKA duž. 6 i 8 m, visine 3 m, Tel. 040/688-835 KUPUJEM traktorske priklju ke, cisterne, prikolice i ostalo - može neispravno, mob. 091 739 69 65

USLUGE

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM PREŠU ZA GROŽ E od 400 lit. hidrauli nu. Upitati na broj 098 967 9904.

POZNANSTVA

na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606

DE KO (44/172/75), situiran, zaposlen, želi upozna žensku osobu radi prijateljstva, mogu e veze ili braka. tel. 099/3720-853

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PUNO JE PITANJA KAD ITAŠ PORUKU. Želiš li se javi za razgovor, ja bi pomogao, sama si kao i ja, u dvoje je ljepše. info: 092/247-8334

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

NEKRETNINE – PRODAJA

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdr žavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel.

098/935-6352 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u gra evini, a može i drugi osim konobarenja. Molim samo ozbiljne ponude na tel.

095/897-4533 TRAŽIMO KONOBARA ILI KONOBARICU za rad u SOHO baru. Kralja Tomislava 2, akovec.

Tel: 091 513 56 41.

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO BRANJA grož a, jabuka ili bilo što drugo, može i inozems t vo. mob.

098/1382-989

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110

USLUGA RUŠENJA DRVE A

MUŠKA OSOBA traži posao u gra evini, a može i cijepanje drva. Molim samo ozbiljni na tel.

095/8974-533

STUDENTICA TRA ŽI PO SAO uvanja djece i pomo oko njihovih obaveza. Dostupna od 0 -24 sata. mob: 099/696-7097

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

988

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJE SE VE E IMANJE u gornjem me imurju pored gl. ceste u blizini toplica Sv. Mar n, pogodno za ve i vo njak ili vinograd. info: 099 752 8800

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energ. certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 Zagreb, Trešnjevka, Zvorni ka, 2,5-sobni, odli an, tramvaj, 62m2, EC/C, 75.000 €, www. opereta.hr, 01 382 0050 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

22. kolovoza 2014.

PRODAJE SE KU A u akovcu i gradilište u Martanama, info: 091/260-8951

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan u Rijeci, studentima, blizina centra i fakulteta. info: 098/461-207 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan 40m2, u Varaždinu, namješten, centr. grijanje, balkon, parking itd., cijena 1.200 kn + rež. mob.

099 414 5002 TRAŽI SE NA DUŽI ROK NAJAM nenamještene ku e ili stana. Ponude na broj 098 9432 795 IZNAJMLJUJE SE KAFI u Savskoj Vesi (bivši Gurman), mob.

091-548-5086 Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 16m2 u zgradi Pilke, J. Kozarca 15, info: 091/2200-550

Zagreb, Kvatri , Šrap eva, novoure en, 1-sobni, 36m2, EC/C, 65.000 €, www.opereta.hr, 01 382 0050

Zagreb, Hatzeova, Pre ko, 40m2, 2-sobni, 5/5. kat (bez li a), tramvaj, EC/E, 48.000 €, www.opereta.hr, 01 382 0050

Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

PRODAJEM VO NJAK s vikendicom u Vukanovcu površ. 3200 m2 sa 80-tak vo aka. Vikendica je vel. 35 m2 + ostava. Struje i vode nema, ali je sve spremno za priklju enje. Cijena: 8.500 E. Mob: 091/420 8101 ili 098/ 939 -1941

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel.

21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

Zagreb, Dubrava, Ljevakovi eva, 54m2, 2-sobni, 2.kat, EC/F, 60.000 €, www.opereta.hr, 01 382 0050 PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2, cijena 25.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene.

Upita na 098/980-5511

PRODAJEM GRA . ZEMLJIŠTE od 800m2 u Puš inama, na odli noj lokaciji, cijena 14.000 eur. tel.

042/232-681 AKOVEC, Mala Subo ca: seosko imanje 1/1, ukupno 1500 hv, ener. razr. G. Pogodno za svaki obrt ili za seoski turizam, sve u blizini. info: 098/926-7959 Zagreb, Vrap anska, 63m2, 3-sobni, 2. kat, novo, EC/B, 83.000 €,www.opereta.hr, 01 382 0050 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

Zagreb, Trešnjevka, Nova cesta, 53m2 stan + garaža, 2004.g, EC/D, 83.000 €, www.opereta. hr, 01 382 0050

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u centru naselja Kuršanec 580 m2. Povoljno. info 095/1975-104.

PRODAJE SE NOVA KU A u Ludbregu, Ludbreški vinogradi ili mijenja za stan u Varaždinu uz nadoplatu. mob. 099 222 1096

Zagreb, Centar, 2-sobni, 49m2, za adaptaciju, EC/F, 85.000 €, www.opereta.hr, 01 382 0050

GRADILIŠTE od 1300 m3, u Gori anu, s komunalijama povoljno prodajem. Mob. 091 9360 421 Zagreb, Jarun, 35m2, garsonijera, 4.kat, EC/D, blizina svih sadržaja, 50.000 €, www.opereta. hr, 01 382 0050 PRODA JEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar. mob. 095 900 6539.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M. Gupca, vel.

20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410 Zagreb, Trešnjevka, Baš janova, 59 m2, 3-sobni, 1.kat, 2005.g., tramvaj, EC/B, 84.000€, www. opereta.hr, 01 382 0050

ZAGREB: PRODAJE SE STAN od 57m2 na Volov ici, južni dio zgrade, sun an dnevni boravak, izlaz na balkon, spava a soba, kuhinja, hodnik, plin, li , tramvaj 2min, energ. certifikat C. Info: 091/897-4727 PRODAJEM KU U u Ma kovcu od 230m2 sa pet soba, 3 kupaone, garaža sa 2 parkirna mjesta. energ. razr. D. Info: 091/5370-343 PRODAJE SE KU A u akovcu od 165m2, kamin, nove instalacije, krov, krovište, stolarija, energ. cert. G. Cijena 67.000 eur (može dogovor). info: 099/278-5612 PRODAJE SE GRA . ZEMLJŠTE u Strahonincu dim. 20x42m, novi kvart, povoljno. tel. 333-027

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 U AKOVCU IZNA JML JUJEM DVOSOBAN STAN u obiteljskoj ku i, poseban ulaz i režije, studen ma ili manjoj obitelji. informacije na broj 098 466 562.

IZNAJMLJUJE SE STUDENTIMA jednosobni stan u Zagrebu, kod Ciboninog tornja, naselje Trešnjevka. Nazva 099 2585 642 ili 040 396 661 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA I SOBA u stanu, studentima ili zaposlenim osobama. Kontakt br: 098/504-428.

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan od 62m2, poseban ulaz i brojila, cijena 1.200 kn/mj. info: 091/5000-707 IZNAJMLJUJE SE djelomi no namještena ku a i potpuno opremljena stolarska radionica u Pleškovcu, može svako posebno. info: 091/100-2213 IZNA JML JUJE SE STUDENTIMA 1-sobni stan od 40m2 u Zagrebu, Tuškanova ul., info: 098/426-444 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera i stanovi, te nenamještene garsonijere. info: 098/545-526 ili 384-515 AKOVEC: STUDENTIMA IZNAJMLJUJEM SOBU s upotrebom kupaonice. mob: 091/550-8010 IZNAJMLJUJEM STAN od 50m2.

Mob: 098/720 9338 ZAGREB: novo potpuno opremljen i ure en 2,5 sobni manji stan za 2-3 studenta, blizu brojnih fakulteta i centra , 100 m od Ilice , tramvaja, iznajmljujemo ili prodajemo. 098/539-350

22. kolovoza 2014.

IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu dvjema studenticama, 1.kat, balkon, zasebna brojila, etažno grijanje, kod teniskih terena, cijena 1.600 Kn + režije. Mob 091 514 8199

ŽIVOTINJE

TEŠKE KOKOŠI RASPRODAJA RO O ODAJ DAJA DOSTAVA ,

,

PRODAJEM PAPIGE rozenkolis u više boja, pitome i obi ne, odli ni ljubimci povoljnih cijena, start od 80kn, te prodajemo pitome nimfe, nau ena na ruke, ne grize i ne boji se, super ljubimac.

Dostava mogu a. info: 048 631 273 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODA JEM RU NO PLE TENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODA JU SE KNJIGE Z A 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339

PRO DA JU S E O D O J C I , te l .

040/584-166

PRODA JE SE RA UNALO Intel Celeron 1,7GHz, Matsonic MS9127C (spreda - 2 x USB porta, straga - 4xUSB, 2xPS/2, 2xserijski port, paralelni port, LAN, zvuk), memorija 768 MB DDR, grafi ka nVidia GeForce4 MX 440 64 MB, disk Seagate 80GB, DVD-ROM, DVD-RW, pkovnica i miš. Ispravno, testirano, friško instalirano. Idealno za školu i internet. 400,00 kn. info: 098 777 022

PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, cijena 500 kn. mob. 091/516-4595

PRODAJEM PAPIGE penante, stare i mlade aleksandre, zelenog bergovog mužjaka, ženku barabanta staru 3g. i nimfe. info: 040/628-058

BIJELA BOJA temeljna 35 kg sa 6 lit. hertera (povoljno); skuter Peugeot 2008.g.; perilicu su a, cafe aparat Senseo,; sol za stolni tenis; kosilicu; kutnu kožnu garnituru i kompl. spava u soba. mob. 091/970-1929

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce.

Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

POKLANJA SE MALA UMILJATA CRNA MA KICA, stara 4 mjeseca. Nau ena na pijesak pa može i u stan. tel. 099 3329 299 PRODAJEM MLADOG RETRIVERA. info: 091/5000-707

RAZNO PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz.

Tel. 858-424

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM printer-skener-kopirku HP PSC 750 Inkjet, isprobana, nova, nekorištena u pola cijene.

Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ANTENU s kar com i kablom za wireless, povoljno, mob. 091 5360 981 PRODAJEM ŠTENDER za dva bicikla, hitno i vrlo povoljno, mob: 097/765-4480 PRODAJEM ŽENSKE TENISICE Nike br.38.5 i muške tenisice Nike br.40, vrlo malo nošene, cijena vrlo povoljna. mob.

098/849-030 PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494

PRODA JU SE NOVE MOTO RISTI KE IZME br. 45. info: 099/195-8980 PRODAJEM NOVI ASPIRATOR ZA NOS marke ARIANNA sa dva nastavka (takav aspirator stavlja se na usisava ). Cijena 85 kuna. Nazva 040 396 661 ili 091 5964 927 PRODAJEM dje ju stolicu-hranilicu marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji , o uvano (350 kn) i kinderbet u natur boji drveta (300 kn). Kontakt 098 299 330 PRODAJEM AGREGAT Bosch 1.7 kw, 7.4 A, 230V, benzin, cijena 1.000 kn, mob 099 1951 300

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine,o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro vzaraznih boles i nau eni na pijesak.

PRODAJE SE o uvani trosjed i rabljeni dvosjed, cijena za sve 600 kn. info: 091/8930-428 PRODAJEM VRATA ulazna drvena za ku u dim. 210x205 i garažna dim. 215x230. info: 091/396-2700 PRODAJE SE SAMSUNG GALAXY young, novi, otklju ani na sve mreže, cijena po dogovoru. mob.

098/968-2565

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Rozika je prona ena ipirana ali kako nije upisana u upisnik pasa nismo u mogu nosti prona i njezine ljude. Nadamo se da e ovaj oglas pomo i da se vrati svojoj obitelji ili na e novi dom.

Kontakt: 098-241-060.

je mješanka njema kog ov ara, izuzetno mlada i agilna kujica, dobrog ponašanja, lijepih manira, vrlo pametna i poslušna. Traži ku u s velikim dvorištem i ljude koji e imati dovoljno vremena baviti se njome. Kontakt: 091-8988-004.

Marry

PRODAJE SE neispravan cirkular za rezanje parketa i laminata, info: 091/519-5687

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Ida

PRODAJEM dvije prazne butan boce za doma instvo od 10lit., nazvati poslije 16 sati na tel.

040/313-901

PRODAJEM dvoja dj. kolica, dj. kreve i madrac, manju škrinju, staru kuhinju i pomo ni štednjak, info: 091/260-8951

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Pepita - stara oko 2,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije.

Traži dom!

Keena - ma ka s karakterom, ima dana kada je maznija od svih drugih, a ima dana kada ne želi vidjeti ovjeka, lukava, vragolasta, zaigrana. Stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika. Traži dom.

je predivna mješanka škotskog ov ara koja je izgleda tako er nekome odlutala jer je njezina dlaka izuzetno njegovana i vidi se da nije bila lutalica. Traži svoje ljude koji su je izgubili ili novi dom. Kontakt: 091-8988-004.

Monte je poput retrivera ali crne boje.

Mlad, razigran, zna željan i dobar pas srednjeg rasta traži novi dom.

Udomljenje na lanac ili u boks ne dolazi u obzir. Svi psi iz našeg skloništa udomljuju se za ku ne ljubimce te razna uvarenja, dvorištarenja i sl. ne dolaze u obzir.

Kontakt: 091-8988-004.

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

22. kolovoza 2014.

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA

Puretina u umaku od naran e s kroketima od sira Miris i okus ovotjednog jela zasigurno e o arati sve gurmane. Mladi kuhar Bruno Kukovec iz restorana Lova ki dvori predložio je laganu i osvježavaju u puretinu u umaku od naran e s kroketima od sira.

Kombinacija sira i puretine idealni je odabir za ove ljetne mjesece.

Priprema Puretinu kratko popržimo na laganoj vatri, sve dok ne dobijemo lijepu zlatnožutu boju. Nakon toga dodamo temeljac od juhe, vrhnje za kuhanje i sok od naran i. Krokete od sira napravimo od ocije enoga kravljeg sira, oštrog brašna i jaja. Sve zajedno za inimo po želji, zamijesimo i oblikujemo u kuglice. Kad je sve gotovo, umakom od naran i zalijemo pe enu puretinu, dodamo krokete od sira i po želji dekoriramo jelo. (sh)

Sastojci: - puretina - temeljac od juhe - vrhnje za kuhanje - naran in sok - cije ene kravlji sir - oštro brašno - jaja - za ini (vegeta, sol, papar)

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Uštipci od tikvica

Meterni kola Polako, ali sigurno ljeto dolazi kraju, pa kremasti kola i opet dolaze “u modu”. Odabrali smo recept kod nas popularnoga meternog kola a.

Priprema glazure okoladu, še er i mlijeko otopiti na pari i na kraju dodati ulje.

Priprema tijesta

Sastojci 450 g tikvica 200 g glatkog brašna akove kih mlinova 2 jaja 1 prašak za pecivo sol, vegeta ulje za prženje

Priprema Tikvice oguliti i naribati, posoliti i ostaviti da puste s ok . K ad su odstajale i pustile sok dodati vegetu, jaja, brašno, i na kraju prašak za pecivo. Lagano sve dobro promiješati, i pržiti na vrelom ulju.

Žumanjke pjenasto umutiti sa še erom, postupno dodaju i mlijeko. Lagano miješati brašno pomiješano s praškom za pecivo i snijeg od bjelanjaka. Smjesu podijeliti napola i u polovicu umiješati kakao. Pe i u dva duga rebrasta kalupa, i to u jednom žuti, a u drugom tamni biskvit.

Priprema kreme: Puding sa 6 žlica še era ukuhati u mlijeko i dodati žumanjke pjenasto

izra ene s preostalim še erom.

U ohla eno dodati pjenasto izra en margarin. Sve dobro izraditi.

Postupak Pe ene biskvite rezati na kriške. Svaku krišku premaza-

VINO TJEDNA

Kojterov rajnski rizling Jedna od najplemenitijih bijelih sorti vina je rajnski rizling. Vrsni znalci vina esto ga nazivaju i carem bijelih vina. Kojterov rajnski rizling je kvalitetno poluslatko bije-

lo vino, kasne berbe, iz 2007. godine. Odlikuje ga zlatnožuta boja i intenzivan miris. Poslužuje se rashla eno na temperaturi od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. (sh)

ti kremom kre emom e momislagatinai i slagati naizmjence mjence žutu s crnom jednu do druge.

Tako se dobiva kola u velikoj duzini.

Ostatkom kreme premazati kola izvana i preliti ga glazurom od okolade. Rezati na kose trake.

22. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

NESTABILNO

VREMENSKA SLIKA: ini se da ovog ljeta stvarno nema trajne stabilizacije vremena. Taman kad se na meteorološkim kartama pojavi nada da emo imati nekoliko lijepih sun anih i toplih dana dojuri nova atmosferska fronta s kojom se vrijeme opet pokvari.

Tako e biti i u sljede ih sedam dana. Dan-dva dobro pa dan-dva promjenjivo. Cijelo razdoblje je relativno svježe uz temperaturu nižu od normale za kolovoz. Opširnije u nastavku…

VREMENSKA PROGNOZA: U petak djelomi no sun ano uz dosta oblaka, ujutro mjestimice s maglom. U središnjim krajevima i Slavoniji moglo bi pro i suho ili uz tek ponegdje malo kiše. U Gorskom kotaru i Lici kiša ili pljusak su vjerojatniji. Vjetar ve inom

Autor: SLIKAR MILAN RODOM IZ URI , AKOVCA, Nedeliš e ŽELJKO

PRIBOR ZA PISANJE

slab. Jutarnja temperatura od 12 do 15, a najviša dnevna uglavnom izme u 20 i 24 Celzijevih stupnjeva. Subota e ponovno biti lošija.

Dosta oblaka, a mjestimice može biti kiše ili pljuskova pra enih grmljavinom. Mogu a su i kra a sun ana razdoblja. U po etku toplo i pomalo sparno, ali bi prema kraju dana opet bilo sve hladnije… Dakle, ini se da vikend baš i ne e biti kao stvoren za boravak na otvorenom. Imajte na umu da je velika šansa za kišu ili pljusak.

MIHAJLO, MILAN OD MILJA

Sli no vrijeme e se nastaviti i u nedjelju. Nestabilno i svježe.

Možda bude malo sunca i nekoliko sati lijepog vremena za šetnju i sli no, ali i dalje može biti kratkotrajnih pljuskova i kiše. Nedjelja e biti malo hladnija od subote pa ni najviša dnevna temperatura možda ne e prije i 20 Celzijevih stupnjeva.

Malo bolja situacija nam se smiješi za ponedjeljak. Trebalo bi biti više sunca i topline, ali e jutro biti prohladno, mjestimice i

ONAJ POZIV S MIKOJI SE SLIKARICA NARETA NA UPALA ULAGUJE IZ SVETE MOLITVU SLUZNICE VAŽNOJ KOD MUSMARIJE OSOBI LIMANA

Vremenska prognoza i razbibriga 55 maglovito. Jutarnja temperatura od 8 do 11, a najviša dnevna ipak ide polako prema višim vrijednostima, možda dogura do 22 ili 23 Celzijeva stupnja.

U utorak nešto više oblaka, ali je šansa za kišu vrlo mala. Ako i bude to e biti samo koja kap. Mogu a su i kra a sun ana razdoblja i bit e malo toplije, pogotovo ujutro. U srijedu kombinacija sunca i oblaka, a vjerojatno e i lagano zajužiti. Zbog južine bit e malo toplije, ali nažalost to je najava mogu e nove promjene vremena u etvrtak, ali to još nije sigurno.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 21.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 23. kolovoza 1956. god. u Novoselu kraj Siska tu a usmrtila nekoliko krava na paši 24. kolovoza 1960. god. u Vostoku na Antarktici temperatura pala na -88,3°C 28. kolovoza 1896. god. nevrijeme i povodanj na Bra u

SAŽALITI SE NAD KIM

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

22. VIII. 23. VIII. 24. VIII. 25. VIII. 26. VIII. 27. VIII. 28. VIII.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Aerobiološke analize me imurskog zraka pokazuju prisutnost peludnih zrnaca trave u niskoj koncentraciji (< 5 zrnaca/m3) te peludnih zrnaca korova u visokoj koncentraciji (> 50 zrnaca/ m3), glavninu vremena. Od korovnih biljaka dominiraju kopriva i ambrozija. Pojedina no gledano, obje vrste su trenutno zastupljene u umjerenoj koncentraciji (11-50 zrnaca/m3 zraka) uz tendenciju pada udjela koprive, a porasta ambrozije. Cvatnji i širenju ambrozije pogoduje sun ano,

toplo i vjetrovito vrijeme, dok padaline ograni avaju širenje peludnih zrnaca. Stoga e peludno stanje u Me imurju varirati u narednom tjednu ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima.

Alergi ne osobe, kojih je svake godine sve više u populaciji, upozoravaju se, ukoliko još nisu, da poduzmu adekvatne mjere zaštite od neugodnih simptoma radi poboljšanja kvalitete života, s obzirom da e se koncentracija peludi ambrozije u narednom razdoblju postupno pove avati.

VICOTEKA

VE E ZEMLJIŠTE U JEDNOM KOMADU

ILIRSKI POKRET

PREKINUTI NA VIŠE MJESTA JEDAN RIMSKI BREŽULJAK UZVIK DOZIVANJA GLASATI SE POPUT KONJA

"ENIGMATSKI KLUB"

17. GR KO SLOVO UZ, PRI

UŽAS, GROZOTA OMOTANOST KARANTENA ZA ZARAŽENE MALAKSAO OVJEK

KULUK, RABOTA

TRAG NA PODLOZI

UNUTARNJA OPNA JAJETA

MAJKA EMOCIONALNI UDAR PJEVA ICA FALK

KUT PRI ORIJENTACIJI STAVAK, ODLOMAK RIM. BOŽICA SRDŽBE

"ENERGIJA" LOPTA VAN GRANICA IGRALIŠTA

ODJEKIVATI, ODZVANJATI

TROPSKO DRVO, ABONOS POUKA, NAU AVANJE

RADNIK NA TERENU

TRAVAR, DROGERIST

DIRIGENTICA ZBORA J. Š. SLAVENSKI BAŠEK-ŠAMEC

TEHNECIJ

BIVŠI KOŠARKAŠ KUKO

VE I ORUŽANI SUKOB

"HEKTAR"

NAJVE E "VERTICAL GUDA KO MALE OSE TRACK GLAZBALO DISTANCE"

PJEVA ICA, TINA KIN. I JAP. MJERA ZA TEŽINU

PRVI MA ARSKI VELIKI KNEZ (OKO 900. GODINE)

SUMPOR

TP AUTA MARKE "FIAT"

DUŠIK KARTAŠKA IGRA SLI NA REMIJU

Mladi bra ni par ne pri a ve tri dana. etvrti dan žena na e na stolu papir na kojem piše: “Probudi me sutra u sedam sati. Tvoj muž.”

Sutra se muž budi u pola deset i vidi papir na kojem piše: “Probudi se, sedam je sati. Tvoja žena.”

--------------------------------------------------------Zašto plavuša otvara mlijeko u trgovini?

Jer piše - “Ovdje otvoriti”.

--------------------------------------------------------Peri in tata se vra a ku i s posla, a sin ga do eka pred vratima: - Tata, tata, danas je mamu posjetio ekolog!

Ve na vratima je pitao je li zrak ist.

--------------------------------------------------------Objašnjava stari student svom cimeru brucošu: - Znaš, na faksu su ti najteže prve tri godine.

Onda upišeš drugu pa je sve lakše.

--------------------------------------------------------Dolazi Mujo u kino i kupi jednu kartu za ilm. Poslije dvije minute, dolazi i kupuje još jednu, i tako nekoliko puta.

Prodava ga pita: - Pa što e vam toliko karata za isti ilm?

- Znam ja da je dovoljna jedna, ali onaj kreten na vratima mi svaku podere!

--------------------------------------------------------Sjede dva slona kraj bazena i prvi kaže drugom: - Daj popij to pa da krenemo!

--------------------------------------------------------Nema više viceva. Ivica je maturirao, a plavuša se ofarbala!

ITF FUTURES PUN EC OPEN IGRA SE U AKOVCU

OŽIVJELI SVI ME IMURSKI NOGOMETNI TERENI

ODBOJKAĹ I CENTROMETALA KRENULI S PRIPREMAMA

U zavrĹĄnici svi favoriti osim prvog nositelja

NajopĹĄirniji pregled i najava svih nogometnih liga

StiĹžu nova poja anja za joĹĄ viĹĄe ciljeve

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

V

e vidite kuliko nam Me imorcaj vredijo naĹĄa pu koĹĄkolska deca!!!? Ve se dva mesece vsi me imorski politi ari, kak Ĺžupanijski, tak gracki i op inski, spominajo za jif i jive knige. Nekak je splivalo vum kak je jako vaĹžno kaj bodo naĹĄa pu koĹĄkolska deca dobila knige zabadaf. Nesam uspel, na vse zadje, ipak zazvediti komo je to vaĹžneĹĄe je li deci, roditelima ili pak politi arima?

Najme kaj, vsi znamo da deca morajo hodati v pu ke ťkole i da je to naredilo Ministarstvo, o em re i, naťa Vlada i da so te pu ke ťkole zabadaf, unda bi bil red da vse stroťke i tua ista Vlada i plati, a ne kaj naťi politi ari (Şupan, gradona elniki i na elniki) potroťijo celo i iť ejo peneze ťtere nemajo, a z ťterima bodo platili ono kaj bi moralia platiti Vlada. I to je joť ne vse. Kuliko nam pravzapraf vredijo pu koťkolska deca vidi se i z toga kaj je nať Şupanijski parlament ( itaj: Županiska skupťtina), a i vsi ostali gracki i op inski parlamenti (vije a) so se shajali sam zbogradi jif. Na vse zadje je vse doťlo na svoje

Da sam zidar, mala moja, je li bi me ĹĄtela???! mesto i naĹĄi pu koĹĄkolci bodo meli zabadaf knige, a toplo se nadjam da to vse na bode zabadaf i da se bodo nekaj Ĺžjiv i nav ili. To bi, po meni, bilo stopram prvo poluvreme jerbo naĹĄa deca morajo hodati i v sredje ĹĄkole, pak bi unda nekak bilo i poĹĄteno da i tam dobavlajo knige zabadav ak jif ve zabadav vozimo i ak smo mi ve je tak bogata Ĺžupanija? ak i vsako leto, tak i ovo ĹĄtero je bole sli no jeseni, naĹĄi ogjogasci so skoristili kaj bodo meli svoje letne sesije, skupĹĄtine druĹženja i veĹžbe. Vsi znamo da ga prinas v Me imorjo ve ne preve ogjov, ali ogjogasci so nam nejfaleĹĄi dok nikaj ne delajo. Ak ga ovo leto ne bilo ogji bile so poplave, pak je neĹĄ i moral i to vodo spumpati vum z pelnici. A ĹĄto bode to drugi nek naĹĄi ogjogasci. Velim zato, sre ni smo kaj jif imamoi bar jempot na leto morajo dojti na svoje, kaj se najdejo, podvle ajo crto kaj so naprajli i pokaĹžejo vsima v seli ili pak grado kaj imajo i kaj znajo.

A brez aldomaĹĄa to nikak nejde! ejhuje je ipak seljakima. Vse nevole ĹĄtere dojdo k nam v

K

N

sli no je i v bregima. Oni ĹĄteri se bavijo z goricami jiv je dosti jerbo mi Me imorci uda meje pijemo, a i naĹĄi sosedi nebrejo vse spiti kaj prinas zraste i zato si breĹžni seljaki gruntajo i prebirajo izme o jabuki, hruĹĄki, marulici breskvi, reĹĄji, malini, kupini, borovniciâ&#x20AC;Ś i iĹĄ ejo na emo bi itak mogli nekaj zasluĹžiti i od ne ega Ĺživeti. Vse ono kaj je minister obe uval dok je kukurikal predi izborov i glase iskal ( i dobil jiv je) je palo vo vodo, a trelo bi sam seljakima re i kaj nek sejajo i oni bi sejali ak bi to i mogli prodati. NaĹĄi so seljaki dosti spametni, makar so ne dobavlali zabadaf knige dok so hodali v ĹĄkolo i neso jif autobusa i zabadaf vozili, ali so se nekaj nav ili i znajo kaj jim paĹĄe, a kaj ne. Tre jim sam povedati po im bodo mogli ono prodati kaj bodo v jesen pobrali i oni bodo, rez den, dva, rekli je li se jim to splati ili ne. Ali ne, dok izbori minejo unda se niĹĄ i ne briga za naĹĄe seljake vse do novih izborov. Znamo ono staro pu ko: uzdaj se use i u svoje marĹĄe, ali nebrejo se niti seljaki restrgati, tre i jim pomo i kaj dojdejo do zraka i

ZapoĹĄljavanje u inozemstvu.

Da ili ne?

Robert Novak, Zagreb - JoĹĄ uvijek se isplati oti i raditi van. Zarade su viĹĄe. Cijelo moje druĹĄtvo je otiĹĄlo raditi van i imaju duplo ve u pla u od mene i joĹĄ im od toga ostaje viĹĄe nego ĹĄto ja sveukupno dobijem. Osim toga, vani je i ve i standard, kvaliteta i sigurnost cjelokupnog Ĺživljenja.

kaj bodo mogli od svojih Ĺžuljov na rokaj (ako nikak druga ) poĹĄteno Ĺživeti. inuli so joĹĄ jedni upisi v sredje ĹĄkole. Vse je mirno preĹĄlo. Kuliko sam mel za uti vsa deca so naĹĄla mesta v sredjoĹĄkolskaj klupaj, a pak se je ne niĹĄ i zapisal kaj bi iĹĄel za zidara, tesara ili pak pigera. Nebrem veruvati, pak med tem meĹĄtrima so naĹĄi fahmani ili pak maheri i negda vu onoj drĹžavi, ĹĄteroj se nesme spominjati ime brez velike nevole, bili bolĹĄi od vsih, a ve bodo se nam zdoĹĄli. Ĺ to bode nam delal te posle dok nam to malo meĹĄtri kaj nam ga jif je joĹĄ ostalo odide v penzijo ili pak jiv BoĹžek pozove k sebi na ra un? Da sam ja ve na tomo sredjoĹĄkolskomo raskriĹžjo brz as bi bil zidar. A znate zakaj?

Ve dva tjedne iĹĄ em zidara kaj mi nekaj napravi i popravi, a nebrem ga niti z sve om najti. Vidite, dok bi se ja zvu il unda bi drugi tak i mene iskali!!! A dok vas neĹĄ i iĹĄ e unda ne pita kuliko to koĹĄta. Tu sam vas ekal. Mi smo v Evropi, a dok se tu nekaj iĹĄ e unda to ima i evropsko ceno, o em

M

Velimir Ma kovi , akovec - Evo, i dio moje familije ide sutra raditi u MĂźnchen. Svi emo na kraju i i van raditi jer tu doma jednostavno nema prilike za kvalitetno zapoĹĄljavnje. Najradije bih osnovao agenciju za zapoĹĄljavanje u inozemstvu. NaĹžalost, kod nas su uvjeti takvi da se ljudi ne mogu zaposliti u Hrvatskoj i prisiljeni su traĹžiti posao u inozemstvu.

Filip Hlebec, NedeliĹĄ e - Zaposlen sam ovdje u Hrvatskoj, ali situacija je kod nas za ve inu ljudi dosta komplicirana.

Nezaposlenost je velika, primanja su niska, pa mlade ljude privla i oti i raditi van za ve e dohotke. Dosta se mojih kolega i poznanika sprema oti i na rad u inozemstvo, jer jednostavno tu doma nema mogu nosti za zapoĹĄljavanje.

POD VUROM

Trend promiĹĄljanja o zapoĹĄljavanju u inozemstvu, a posebice u drĹžavama lanicama Europske unije, ne posustaje. O ĹĄkolovanju, a posebno o nastavku profesionalne karijere u europskim zemljama, ali i Kanadi i SAD-u, razmiĹĄlja sve ve i broj studenata.

Posao u inozemstvu Ĺžele prona i i mlade obitelji te srednja generacijja. Koje su prednosti i mane zapoĹĄljavanja u inozemstvu te ĹĄto o â&#x20AC;&#x153;gastarbajterskomâ&#x20AC;? na inu Ĺživljenja misle naĹĄi sugovornici, saznali smo u anketi â&#x20AC;&#x153;Pod vuromâ&#x20AC;?. (rr,zv)

Me imorje, vsejeno je je li dojdo prek Mure z Evrope ili pak prek Drave z HrvaĹĄke, nastradajo seljaki. Ne moram vam niti govoriti kuliko je ovo leto ve palo deĹž a, kulikopot je puhal veter i kulikopot je curela to a i vse to je tuklo po glavami naĹĄih seljakov. I to je joĹĄ ne vse. Vse nevole jif bijejo, a na vse zadje joĹĄ niti ne znajo kaj bi sejali ili pak sadili. NaĹĄ i jiv minister za selo i poljoprivredo se je negdi zgubil i ve hajdig dugo ne znamo niti kaj ga imamo. Da nej vsaki mesec pla o zdigel ne bi niti znali da je joĹĄ navek tu. Vsi znajo da postoji, a ve dugo ga niĹĄ i ne videl. Bole je kak BoĹžek! TeĹĄko je to, jempot bi vsi sadili tikve zbogradi koĹĄ i noga olja, unda drugo leto je na redo uljana repica, tretjipot, tak so jim bar rekli oni ĹĄteri bi se vse to trebali bole razmeti, da je ipak pĹĄenica tua od ĹĄtere seljaki morejo meti i nekĹĄega hasna. Dok je to ne ruom tak, jerbo so pĹĄenice prekpreve rodile v Argentini ili Ukrajini, unda naĹĄi seljaki prehajajo na kalamper, kuruzo, cukorepoâ&#x20AC;Ś Tak vam je to prinas vu doljnjemo krajo, a nekak istam

Tina Posavec, akovec - Moja kolegica je, primjerice, otiĹĄla raditi van. Dvije godine je traĹžila posao u Hrvatskoj I, kako ga nije uspjela na i, odlu ila je krenuti van, naĹĄla je posao i lijepo zara uje. I ja sam isto u razmiĹĄljanju o odlasku na rad u inozemstvo, gdje nas izgleda eka bolja budu nost. NaĹžalost, to je sada tako. Svi bi mi ostali doma Ĺživjeti i raditi kad bi imali posao i dobre zarade.

mi prodiremo dublje

re i, satnico. I ne bi unda moral iti z doma nekam drugam kruha iskat. Ak bodo ĹĄkolske klupe za zidare, tesare, pigere, malareâ&#x20AC;Ś ostajale prazne unda bodemo, rez kratek, as morali akati da nam bodo takĹĄi meĹĄtri hodali z Bosne, Bugarske, Rumunske, a vsi znamo da so jivi meĹĄtri naĹĄima ne niti do kolena. A kuliko bodo nas stopram koĹĄtali? A to je joĹĄ ne vse: vsi znamo da dok neĹĄ i jempot dojde v Me imorje neda se vum, a to zna i da bode za nas Me imorce vu naĹĄemo cvetnjako vse meje mesta. Malo si pregruntajte, nebrejo vsa deca v kancelarijama delati ili pak politi ari biti!!!? leti skorom vsi ljudi idejo na urlab i unda so vseposot menĹĄe stiske, pak tak i pre doktorima. Tak sam i ja naĹĄel cajta i poiskal dokora za glavo kaj mi pomore pre moji falingi, o em re i, bar sam mislim da mi je to falinga. Najme kaj, poĹžalil sam se doktoro da ne znam kaj je to z menom jerbo se na vulici obrnem skorom za vsakom mlajĹĄom ili pak lepĹĄom Ĺženom, dok sam se predi obra al sam tu i tam za neĹĄternom. Doktor me je jen kratek as gledal prek o ali i lepo mi je rekel: Prekesno ste doĹĄli, ve ste vredo, predi ste bili beteĹžni dok ste si prebirali za ĹĄterom se bodete obrnuli. Ve vidite kak so doktori spametni i kak oni znajo najti leka za vsaki naĹĄ beteg. I kak bi unda mogel biti takĹĄi kaj nej doktoro odnesel nekaj za prismok?

V

SiniĹĄa Medved, akovec - Puno sam radio u inozemstvu, ali imam, naĹžalost, loĹĄa iskustva.

Nije bajno tako kao ĹĄto ve ina ljudi misli. Radio sam u Italiji, NorveĹĄkoj i Njema koj, i ve inom za naĹĄe ljude. Bilo je problema s pla om, tako ni posljednju pla u nisam dobio. Ove sam se godine vratio doma. Vani se isplati biti ako uspijete prona i dobrog poslodavca i dobro pla en posao.

Evo, ja sam tri puta probao, ali nije bilo uspjeĹĄno. Ipak je bolje i mnogo je manje stresa kad ste doma s familijom.

Ä&#x152;ITAJTE NAS I PUTEM NAĹ E WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

MeÄ&#x2018;imurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine