Međimurske novine 986

Broj 986.

akovec, PETAK, 8. kolovoza 2014.

Cijena 7 kuna a

str. 6 -7

Godina XVIII.

HGSS STANICA u Me imurju

STANORAD DOBIO novog direktora

• Za u lanjenje u HGSS na podru ju Me imurja iskazan je iznimno velik interes, a svakodnevno stižu i novi upiti

U KOJOJ OP INI poslodavci najbolje pla aju

U Gornjem Mihaljevcu prosje na pla a

str.7

Riskiraju život i spašavaju bez pla e

VELIMIR MA ARI : Temeljita obnova zgrada i energetsko certificiranje

5.908 kuna!

str. 2-3

PLANULI KIŠOBRANI s Porcijunkulova MIRELA HOLY, predsjednica ORaH-a

str. 18

Bila sam ministrica str. 5 i znam što pogoduje korupciji

Gra ani u redu ekali na kupnju

str. 45 ME UNARODNO STRONGMAN natjecanje u akovcu

Najja i ljudi Europe vukli kamion od 17 tona

GORAN ROHA EK, predsjednik HSP-a dr. A. Star evi

str. 5

Gole Severinine noge i Gospa od An ela ne idu zajedno

str. 43

2

Aktualno

VIJEST(I) TJEDNA

Otvoren i blagoslovljen Trg svetog Nikole Uz mjesno proštenje i misu u kapelici Gospe Snježne, koju je predvodio župnik Matija Voni , u Oporovcu je u nedjelju otvoren novoure eni Trg svetog Nikole. Sve anost je zapo ela polaganjem vijenaca na spomen-plo u pukovniku Ivanu Soka u, koji je poginuo u zapadnoj Slavoniji. Po ast hrvatskom branitelju odali su predstavnici Mjesnog odbora Oporovec, Grada Preloga i UDVDR-a Prelog. Trg je osmišljen kao mjesto okupljanja mladih i mali park sa statuom svetog Nikole. Detaljnije na str. 9.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

HGSS STANICA AKOVEC od prvog dana u akciji

Hrabri volonteri k spašavaju ljudske HGSS je spreman krenuti u akciju spašavanja unesre enima 24 sata dnevno, 365 dana u godini

(NE) SVI A NAM SE

Porcijunkulovo bez incidenata Nakon pet dana dosad nezapam ene zabave, rekordnog broja izlaga a i posjetitelja, u ponedjeljak je završilo 50. jubilarno Porcijunkulovo. Posjetitelji su bili oduševljeni programom, ali i postavljenim kišobranima iznad glavne gradske ulice. Nakon skidanja kišobranske instalacije odmah je krenula njihova prodaja, a prihod od prodaje namijenjen je za humanitarne svrhe. U prijepodnevnim satima svi kišobrani dobili su nove vlasnike. Broj- n i akov ani i prijatel j i grada ponovno su pokazali brigu o potrebitima.

Tjekom cijele manifestacije nisu zabilježeni ve i incidenti glede kršenja javnog reda i mira. Više na str. 18-19.

Krao sve redom: guske, ze eve, patke i kokoši Tijekom no i s nedjelje na ponedjeljak, 3./4. kolovoza, u akove koj ulici u Podturnu nepoznati je po initelj iz tri dvorišta i gospodarskih objekata ukrao više komada raznih doma ih životinja. Krao je sve redom do ega je došao. Iz dvorišta vlasništvo 52-godišnjaka ukrao je više komada guski te nekoliko komada ze eva i patki, iz dvorišta vlasništvo 65-godišnjaka više komada ze eva i nekoliko komada kokoši, a iz dvorišta vlasništvo drugog 52-godišnjaka više komada patki i kokoši. Detaljnije o ovoj kra i, kao i ostalima koje o ito još uvijek ne jenjavanju diljem Me imurja, pro itajte u Crnoj kronici na str. 8.

Opremu za prezentaciju u akovcu ustupila je HGSS Stanica Bjelovar.

Na slici nosila za spašavanje u nepristupa nim uvjetima

PIŠE: ROBERTA RADOVI U ljetnim mjesecima u estale su vijesti o akcijama Hrvatske Gorske službe spašavanja na nepristupa nim terenima Biokova, Paklenice i drugih velebitskih podru ja. Što je HGSS, kako djeluje i zašto je zna ajan za naš nizinski kraj, moglo se saznati na predstavljanju koje su održali lanovi HGSS-a Stanice Bjelovar i akovec za vrijeme Porcijunkulova kod cafe-bara Littera u akovcu. Pro elnik akove ke stanice Neven Putar, gorski spašavatelj, tom je prigodom istaknuo kako je Me imurska županija posljednja u Hrvatskoj

u kojoj je osnovana ova dobrovoljna i humanitarna služba.

Me utim, po operativi je bila najbrža, a sve zahvaljuju i elnicima Grada akovca, Me imurske županije i predstavnika me imurskih op ina i gradova.

Da nam je takva Stanica i više nego potrebna, pokazalo se ve prilikom osniva ke skupštine 21. srpnja, kada je istovremeno Služba na rijeci Muri bila u potrazi za osobom koja je tijekom popodneva nestala prilikom kupanja kod Murskog Središ a.

O tom slu aju kazao nam je pro elnik Stanice akovec Neven Putar, gorski spašavatelj: - Ve sat vremena prije osniva ke skupštine dobili

smo dojavu o utapanju skelara kod Murskog Središ a. lanovi ekipe HGSS-a Bjelovar odmah su se uputili na mjesto doga aja. Me utim, ni dan-danas unato velikom trudu svih spašavatelja nismo uspjeli na i tijelo jer Mura je vrlo nezgodna rijeka, s puno naplavina. Ali evo i za vrijeme ove naše prezentacije dio naše ekipe je na Muri u potrazi i ne emo odustati.

Potrage u rijekama Muri i Dravi bit e i ubudu e zasigurno jedna od najvažnijih zada a me imurske Stanice.

HGSS je spreman krenuti u akciju spašavanja unesre enima 24 sata dnevno, 365

Neven Putar, pro elnik HGSS-a Stanice akovec, i potražni pas Baltazar

dana u godini, uz zada e pomo i stadalima, traženja izgubljenih osoba na nepristupa nim terenima, sprje avanja nesre a, spašavanja i pružanja prve medicinske pomo i u izvanrednim okolnostima i dr.

U akcijama sudjeluju i licencirani potražni psi O tome kada i u kojim slu ajevima zvati HGSS na broj112, što slijedi nakon poziva, kako se organiziraju akcije spašavanja, pro elnik Putar nam je u nastavku kazao: - Poziv naj eš e dolazi iz centra 112 i onda, s obzirom

na najbližu Stanicu te ovisno o tome radi li se o potražnoj akciji ili nešto drugo, pozivaju se lanovi koji odmah kre u prema mjestu doga aja. U akcijama sudjeluju i potražni psi.

Moj pas Baltazar je evo neki dan bio i u potražnoj akciji za nestalom Francuskinjom izme u Slunja i Ogulina kod rijeke Mrežnice. Odlazimo u akcije svugdje gdje se ukaže potreba na podru ju Hrvatske. Baltazar je star dvije i pol godine i otpo etka radimo zajedno. Prošli smo jako puno seminara i on je licencirani potražni pas. Za potražne pse jako je bitna edukacija. Nakon prvih osamnaest mjeseci

Zašto postati gorski spašavatelj?

Novi lanovi Stanice akovec ve su sudjelovali u akcijama i željno o ekuju po etak zahtjevne edukacije. akov anka Ivana Bali lanica je PK-a “Vertikal” i DSR-a “ aki”.

O svom interesu za HGSS govori: - Penjanjem sam se po ela baviti slu ajno, ali jako sam zagrizla. U našem kraju ima sve više penja a i to je po elo biti moderno.

U Me imurju još nemamo pravu penja ku stijenu, ali evo napravili smo na hotelu Park smjer za vježbanje. Iz strasti za penjanjem krenula je i želja da mogu

akov anka Ivana Bali predstavila je penja ku i alpinisti ku opremu

i znam pomagati ljudima u nevolji na nepristupa nim terenima.

Velik interes iskazan je u Prelogu. Jedan od novih lanova je i Josip Naran a:

- Ve sam dvanaest godina planinar i naravno da se susre em s ozljedama i nezgodama na planinama. Mi planinari osje amo potrebu i obvezu da pomognemo i drugima u nesre i i to nas zapravo poti e da se pridružimo ovoj humanitarnoj i dobrovoljnoj službi. Iz Preloga nas ima više lanova.

Osim mene, tu su još Danijel Turek, Željko Setnik, Tihomir Bogomolec, Ana Rebi , Hrvoje Bari i Ivana Mateša. Jako je dobro što su se prijavili i medicinski tehni ari i dvoje lije nika. Ve smo sudjelovali u potrazi s ekipom spašavatelja koja je osposobljena za kretanje na vodi. Krenuli smo

Josip Naran a (iza “unesre enog”) pomogao je i u pokazu imobilizacije ozlije ene osobe

od lu ice iz Murskog Središ a s amcem. Dio nas je potraživao na kopnu.

8. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

koji besplatno RAZGOVOR e živote!

S POVODOM

U Me imurju iznimno velik interes za lanstvo - Da bi netko postao lan Gorske službe spašavanja, prije svega je potreban entuzijam, želja, volja, odre ena sklonost tom poslu. Ve ina lanova prima se iz kruga obitelji planinara, ljubitelja rijeka ili rafta. Ne treba biti vrhunski alpinist ili penja da bi se bilo lan Gorske službe spašavanja. lanovi Gorske službe spašavanja su jako dobro educirani i osposobljeni ak do izvrnosti u svom dijelu djelatnosti. HGSS ima hrvatsku licencu za potragu na nabujalim rijekama, poplavama, osiguranjem odre enih utrka na takvim vodama, tako da vrlo dobrom edukacijom i preventivom možemo puno utjecati da se loše stvari ne

doga aju. Da su naši lanovi izvrsno pripremljeni i educirani, pokazuje i nedavni slu aj spašavanja unesre enog speleologa u Njema koj. lanovi HGSS-a došli su na poziv njema ke vlade i naše kolege su u biti odradile onaj najteži posao. - kazao je Putar, te istaknuo u nastavku neobi no velik interes Me imuraca za lanstvo u HGSS-u, iako se radi o pretežito ravni arskom kraju: - Za u lanjenje u HGSS na podru ju Me imurja iskazan je iznimno velik interes.

Primili smo do sada devet lanova koji su u statusu suradnika, a ovih je dana u tijeku primanja još njih petero. Svakodnevno nam stižu

novi upiti. Kroz dvije do tri godine, koliko traje postupak edukacije i odlaska na te ajeve osposobljenosti, Stanica akovec e zasigurno vrlo brzo biti u rangu sa svim ostalim stanicama u Hrvatskoj. Svi kandidati polažu te aj prve pomo i, zatim te ajeve ljetnog spašavanja, zimskog spašavanja i speleo spašavanja. Nakon položenoga prvog te aja lan dobiva status pripravnika, a nakon položena sva tri te aja i dvije godine, ukoliko je spreman, i i e polagati za gorskog spašavatelja. Na ispitu za gorskog spašavetelja treba sve znati sto posto. Te aj prve pomo i relicencira se svake tri godine.

polažu za potragu za živim osobama, šest mjeseci nakon toga polažu za drugu licencu, odnosno za potragu za, nažalost, što u posljednje vrijeme imamo jako puno slu ajeva, smrtno stradalim osobama.

Baltazar ima licencu i za traženje u ruševinama, u lavinama i traženje nestalih osoba pod vodom.

Bjelovar ani pomažu s opremom i edukacijom HGSS Bjelovar puno je pomogao pri osnivanju Stanice akovec, a pomo i e i u obuci i pripremi lanova za te ajeve. Ustupili su i dio opreme za potražne akcije.

Pro elnik bjelovarske stanice je Mario Varga, koji nam je predstavio svoju stanicu: - Za predstavljanje HGSSa ovdje u akovcu dopremili smo svoju opremu kako bi javnost upoznali s našim radom, a i oprema je na raspolaganju za mogu e budu e akcije. Osnovani smo 2009. godine i ima nas 28 zajedno s Koprivni ko-križeva kom županijom, gdje je obavještajna služba Koprivnice.

Imamo tri potražna psa, od toga dva licencirana i tre i je pred licencom. Kompletan rad stanice bazira se

Akcije spašavanja se ne napla uju HGSS u Hrvatskoj djeluje više od 60 godina. Uklju uje se u akcije u svim vremenskim prilikama i posebice kada je kod spašavanja potrebno stru no znanje i upotreba posebne opreme za spašavanje. esto puta upravo u dramati nim okolnostima HGSS-ovci spašavaju ljudske živote, što im je najve a naknada za trud. Jer, HGSS i njegovi lanovi ne napla uju akcije spašavanja žitelja Hrvatske, kao ni njezinih turista i gostiju. Spašavanje za sve osobe je besplatno, a HGSS ine volonteri.

3

Bjelovar anka Jasmina Štimac u suradnji s publikom prezentirala je akciju potrage za nestalim osobama

Djeca su uživala u pokaznoj vježbi prijenosa unesre enih u tzv. peleni

na traganju i spašavanju u neurbanim podru jima, a u posljednje vrijeme imamo esto akcije na vodi, što se pokazuje kao velika problematika. Ve i broj naših lanova potekao je iz HPD-a Bilogora.

Na akove kom predstavljanju HGSS-a sudjelovala je i Jasmina Štimac, gorska spašavateljica HGSS-a Bjelovar, koja je publici demonstrirala akciju s potražnim psom.

- Obožavim prirodu i dugo planinarim i privuklo me to što mogu pomo i osobama u nevolji. Na našem podru ju naju estalije su potrage kad se izgube starije osobe ili mladi. Sura ujemo i s drugim stanicama gdje god postoji potreba, a u akcijama sudjelujem sa svojim potražnim psima.

Kako predati obavijest o nesre i?

Miodrag Novosel, tajnik akove ke Stanice HGSS-a, u potražnoj akciji na rijeci Muri

Dobrobit ove službe me imurska javnost upoznala je i prigodom prevrtanja amca sa Slovencima u rijeci Muri, kada su u pomo prvi pritekli upravo lanovi HGSS-a. Obavijest o nesere i treba sadržavati podatke tko javlja, odakle, mjesto nesre e, tko je unesre eni, što se dogodilo, što je dosad poduzeto, vremenske prilike i mogu i prilazni putovi do mjesta

Kad pametni balavci odu M

e imurje je po mnogim stvarima u inilo velike iskorake u svom razvoju, ali premda izgleda lijepo i razvijeno na više na ina, trpi od niskih pla a. Kažu da previše novca kvari ljude, a premalo ih ini nezadovoljnima i frustriranima.

Premalo novca ograni ava ljude na njihove osnovne potrebe. Sve se u tom slu aju vrti oko želuca i njegovih potreba. nekakvim višim ciljevima ljudi s malim prihodima ne mogu sanjati, jer su svijeni da je to nerealno. S druge strane, ljudi su duhovna bi a, imaju potrebu i za drugim stvarima, ne samo da se dobro najedu, napiju i naspavaju. Željni su novih krajeva, ljudi, drugih kultura i obi aja. Žele putovati, ako ne prijevoznim

O

sredstvom, a onda kroz knjige, lijepe tekstove, ilmove, gledaju i umjetni ke slike ili fotogra ije dalekih krajeva. e radi se samo o dokolici i o istom odmoru. Ljudi koji mogu putovati, koji mogu uživati u kulturi i umjetnosti, imaju šire vidike i sve to se odražava na njihovu osobnost, na na in kako razmišljaju, sura uju s drugim ljudima, pa ako ho ete i na to da bolje funkcioniraju u poslovnim rješenjima ili ak u proizvodnji. ovjek koji je osu en godinama na jednu te istu rutinu otupi, ne ra aju mu se nikakve nove ideje, jer nije u kontaktu s novim poticajima. Zbog svega toga kraj koji živi i opstaje od niskih pla a nema naro itu perspektivu. Ljudi u takvom kraju

N

postaju kivni na sebe i druge.

Umorni od sive svakodnevnice.

Pogledajte oko sebe takve ljude i njihova vanjština pokazuje njihovu poraženost životom. Kao da je netko u potpunosti isisao životnu energiju iz njih. apravo posljednjih smo desetlje a svjedo ili tom isisavanju energije iz ljudi, stvaraju i mentalitet suvišnih i nepotrebnih. Najve i problem Me imurja, pa i Hrvatske, uop e je nemo da se pokrene vjera da je promjena mogu a. Svakoga tko pokuša govoriti o tome pojedu zlobni, cini ni komentari. Nacija se ne želi prenuti iz svoje bolne depresije. e imurce boli da za puno rada i odricanja primaju male pla e i depresivno šute u strahu za svoja radna mjesta.

Z

M

Potraga za nestalim skelarom Vinkom Trstenjakom još uvijek traje i, kako kažu, HGSS-ovci ne e odustati

nesre e. Obavijest o nesre i može se predati preko Jedinstvenoga operativno-komunikacijskog centra na tel. 112, preko poziva telefona stanica HGSS-a, putem policije ili hitne medicinske pomo i te direktno na obavještajnim to kama HGSS-a (to su naj eš e ozna eni planinarski domovi) ili izravno bilo kojem pripadniku HGSS-a.

POGLED ODOZDO Isisavanje se, nažalost, doga alo pod stalnom prijetnjom ljudima da na svom radnom mjestu nisu sigurni. Iz te nesigurnosti sada se rodila jedna besplodnost za novo stvaranje. E ikasni smo samo kad radimo za tu e gospodare, i to zbog straha da zadovoljimo i ne izgubimo posao. Inventivnost uvamo za aktivnosti izvan posla, zbog toga buja kreativnost u bezbrojnim vrstama rukotvorina koje sve više služe kao ispušni ventil za nakupljene frustracije. a ipak iz toga sumornog prosjeka ima u gospodarstvu Me imurja primjera odmicanja od neslavnog primata u najnižim pla ama u državi. Primjer iz Gornjeg Mihaljevca je zabljesnuo, tamo rade ljudi koji u prosjeku primaju pla e skoro šest tisu a kuna, za dvije tisu e kuna više od me imurskog prosjeka. Pa i ako

P

se ne radi o velikom broju ljudi, lijepo je znati da ima takvih irmi u Me imurju koje se ne drže toga da radnika ne treba platiti ak i ako irma ima ime. e utim, upravo bi trenutno stanje na tržištu radne snage moglo prevariti poslodavce s takvom ilozo ijom u glavi. Hrvatska je postala otvorena zemlja za sve, pa i za tržište radne snage. Razne agencije i poslodavci izvana ve kruže Me imurjem i odvode ono najbolje. Kome e se to najprije osvetiti, onima koji škrtare na pla ama radne snage, zbog ilozo ije, razvio sam svoju irmu iz garaže, ne u sada nekom balavcu ma kako pametan bio davati ve u pla u nego sebi. baš e nas ti balavci ako su stru ni i sposobni do i glave, jer kad taj prije e prag irme privu en boljom pla om drugdje, odnosi

M

A

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

sa sobom u svojoj glavi možda više kapitala nego što ta irma iz koje odlazi ima na ra unu. S mnogim našim potpla enim balavcima kada odu odlijeva se i naš budu i razvoj, koji e razvijati neko tu e gospodarstvo i društvo. Od tog našeg balavca u starosti e sigurnije živjeti tu i, a ne naši umirovljenici.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

IZASLANSTVA ME IMURSKE županije i Grada akovca obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Prije svega sje anje na 78 Me imuraca stradalih u ratu Odavanje po asti svim hrvatskim braniteljima

DAN POBJEDE i domovinske zahvalnosti u Prelogu

“Oluja” je nadahnu e Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Gradu Prelogu obilježen je svetom misom u crkvi sv. Jakoba, koju je predvodio pre . Antun Hoblaj, te polaganjem vijenaca uz spomenik Domovinskom ratu na Trgu bana Jela i a.

Uz predstavnike braniteljskih udruga, po ast domovini i braniteljima odali su i predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal, zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan, vije nici Grada Preloga, predstavnici MO-a i drugi uzvanici. Predsjednik Gradskog vije a Goran Gotal tom je prigodom istaknuo: - Prva kitica naše prelijepe himne najbolji je uvod u ovaj današnji praznik. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja najve i je praznik slobode u neovisnoj, samostalnoj i demokratskoj hrvatskoj državi i to je vrijeme našeg sje anja na dane borbe za slobodu, neovisnost i demokraciju.

To su dani u kojima je stvorena naša država, kad se na kninskoj tvr avi zavijorila hrvatska zastava. Na 5. ko-

lovoza podsje amo se i zbog toga što je to bila legitimna, obrambena i oslobodila ka vojno-redarstvena akcija ‘Oluja’, ono u emu bi svi danas, i mi politi ari i gospodarstvenici i svi gra ani, trebali tražiti snagu i nadahnu e za prevladavanje poteško a s kojima se danas suo avamo. Zbog toga smo toliko ponosni na te trenutke i na sve hrvatske branitelje, bez kojih sve to ne bi bilo mogu e. - rekao je Goran Gotal.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek uputio je pak gra anima estitku s godišnjeg odmora: - Svim gra anima upu ujem iskrene estitke povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 19. obljetnice vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’. Na dan 5. kolovoza obilježavamo borbu za slobodu, neovisnost i demokraciju i zahvaljujemo svima koji su nam svojom žrtvom isto omogu ili.

Vijenci i svije e položeni su uz me imursku narodnu pjesmu, koju su izvele u enice glazbene škole. (JŠ)

NEDELIŠ E uz Dan pobjede

Veterani i elnici Op ine zajedno U prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja (5. kolovoza) organizirano je u ponedjeljak, 4. kolovoza 2014., polaganje vijenca i paljenje svije a kod spomen-obilježja u Nedeliš u.

Uz sudjelovanje lanova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Ogranak Nedeliš e, pojedinih vije nika Op inskog vije a, predsjednika VMO-a, predstavnika politi kih stranaka i drugih gra ana, vijenac je kod obilježja u spomen braniteljima domovine Hrvatske 1991.-1995. položilo izaslanstvo na elu s na elnikom Op ine Nedeliš e Darkom Daniom.

Svije e su zapaljene i kod spomen-plo e stradalim hrvatskim braniteljima postavljenoj na zgradi u kojoj je sjedište Op ine Nedeliš e. Tajnik UDVDRa Ogranak Nedeliš e Krešimir Gavez podsjetio je nazo ne na doga aje od 5. kolovoza 1995. godine, kada su hrvatski branitelji u akciji “Oluja” oslobodili južni okupirani dio i grad Knin te ih vratili u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Zahvalio je svima na sudjelovanju u ovoj sve anosti.

Nazo ni su minutom šutnje odali po ast svim stradalim hrvatskim braniteljima koji su nesebi no i požrtvovno sudjelovali u obrani i osloba anju Hrvatske. (mn)

- Na današnji dan prisje amo se 78 me imurskih boraca koji su stradali u Domovinskom ratu, a tu njihovu žrtvu i slavu nikada ne emo zaboraviti, rekao je župan Me imurske županije Matija Posavec prilikom obilježavanja 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Obilježavanje je zapo elo svetom misom za domovinu u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u akovcu, a euharistijsko slavlje predvodio je fra Stanko Belobrajdi , gvardijan Franjeva kog samostana i župnik Župe sv. Nikole biskupa u akovcu.

Uz izaslanstvo Me imurske županije i Grada akovca, mimohodom te paljenjem svije a i polaganjem vijenaca kod spomenika borcima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu po ast su herojima iskazali i potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, saborski zastupnik Dragutin Glavina, predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Policijske upra-

ve me imurske, Zrinske garde akovec, Hrvatske vojske, kao i lanovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Svije e su zapaljene i kod Spomen-zida poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

U ime Me imurske županije po ast Me imurcima, hrvatskim braniteljima, odali su župan Matija Posavec, zamjenik župana Zoran Vidovi , zamjenica predsjednika Skupštine Me imurske županije Petra Kova i te vije nici, dok u ime Grada akovca predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat

sa zamjenikom Nenadom Hranilovi em. Župan Me imurske županije Matija Posavec, estitaju i današnji dan svim gra anima Me imurja, ali i Dan hrvatskih branitelja onima koji su branili domovinu, naglasio je: - Slave i i obilježavaju i ovaj dan možemo se zapitati jesu li prije 19 godina, kada su u Kninu osloba ali zemlju, pripadnici Hrvatske vojske i policije te branitelji željeli ovakvu Hrvatsku kakvu imamo danas. Kada ima previše nepravde i kada još postoji neravnopravnost me u ljudima.

Naravno, oni nisu vodili ra una

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Gra ani se odazvali proslavi Dana domovinske zahvalnosti U spomen na doga aje kada je naša Domovina oslobo ena ulaskom naše vojske na u Knin, prije 19 godina, 5. kolovoza slavi se kao Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i branitelja. U Murskom Središ u proslava je po ela svetom misom u župnoj crkvi za Grad i Domovinu. Na spomen-obilježja protutenkovske piramide u Murskom Središ u položeni su vijenci, a na šetnici se taj dan okupilo mnoštvo gra ana.

- Za ovaj dan prije svega trebamo biti zahvalni brani-

teljima, a najviše onima koji su poginuli. - kazao je gradona elnik Dražen Srpak. Re-

kao je da su branitelji dobili svoje prostorije, ponovno se digli i sudjeluju u svakoj ma-

o tome jer su imali puno ve i zadatak i cilj – osloboditi državu. Zadatak i obaveza je sada na nama i zato svi mi moramo graditi jednu bolju i pravedniju Hrvatsku, sretniju Hrvatsku.

Mi u Me imurju možemo služiti kao primjer cijeloj zemlji u svakom pogledu, stvarat emo bolju budu nost, ali pritom ne zaboravljaju i slavnu prošlost.

Prigodnim govorom obratio se i Stjepan Horvat, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Me imurske županije: - Prije 19 godina Republika Hrvatska doživjela je kona no ostvarenje vizije slobode koju su stolje ima ekale generacije Hrvata.

5. kolovoza državni je blagdan kojim obilježavamo povijesnu i veli anstvenu pobjedu hrvatskih branitelja u vojno-redarstvenoj akciji ‘Oluja’, operaciji kojom je u veoma kratkom roku oslobo ena jedna tre ina okupiranih dijelova RH i ta podru ja vra ena u ustavni pravni poredak Hrvatske. Dan kada je oslobo eni kraljevski grad Knin, kao simbol te pobjede. (bmo)

nifestaciji. Me u njima ima onih koji su bili ranjeni u ratu. No prisjetio se i mnogih policajaca s ovog podru ja koji su ne samo sudjelovali, ve i neki me u njima i stradali u ratu.

Gradona elnik Dražen Srpak izrazio je žaljenje što na proslavi nije bilo nekih koji imaju odre ene dužnosti u Gradu i kojima bi bila obveza da do u na proslavu. - Hrvatska nam je svima domovina i samo kritizirati nije dovoljno. To nije lijepo, potrebno je odati po ast braniteljima i na tome što smo dobili Lijepu Našu, a kako e ona izgledati za 10, 20, 30 godina, samo od nas zavisi. - kazao je gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak.

(BMO)

U GORI ANU održan sat povijesti

DONJI KRALJEVEC

Suradnja muslimana i Hrvata doprinijela završetku rata

Po ast braniteljima

U utorak, 5. kolovoza u Gori anu je sve ano proslavljen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ujedno i Dan branitelja. Sve anim mimohodom od Društvenog doma do spomen-obilježja u parku ispred doma pridružili su se branitelji iz Gori ana, vatrogasci, kao i više udruga iz mjesta. Uz spomen-plo u braniteljima iz op ine Gori an i svim hrvatskim braniteljima položeni su vijenci i zapaljene svije e. Na elnik Mario Mohari ukratko je

estitao Dan pobjede svim nazo nima i napomenuo da je to najve i hrvatski praznik koji danas slavimo u demokraciji. Nakon toga je Mladen Magdaleni , predsjednik braniteljske udruge 54. samostalane pješa ke bojne iz Gori ana, održao sat povijesti, govore i o akciji “Oluja” u politi kom i vojnom kontekstu. On je posebno naglasio suradnju muslimana i Hrvata u završnim akcijama nakon Splitskog sporazuma kao put da se teški i nametnuti Domo-

vinski rat privede kraju, te pobrojio korpuse neprijatelja, da se vidi s kojim su snagama raspolagali. Operacija “Oluja” bila je dugo pripremana, a udarne snage bile su gardijske brigade Hrvatske vojske i specijalna policija.

Nakon polaganja vijenaca branitelji su ostali okupljeni uz pi e, a kroz razgovor se ulo da bi se uz taj Dan trebalo animirati više mještana, ali i upoznati djecu s temama iz rata.

(J. Šimunko)

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u nedjelju, 5. kolovoza 2014. godine kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima u Hodošanu vijence je položilo i zapalilo svije e izaslanstvo Op ine Donji Kraljevec i Mjesnog odbora Hodošan, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat svim mještanima estitao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.(J)

8. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MIRELA HOLY, predsjednica ORaH-a, u akovcu otkrila što pogoduje korupciji u ova tri sektora, a mi uvozimo

Bila sam ministrica i znam da komplicirane procedure pogoduju korupciji - Ako netko želi realizirati projekt, bilo da se radi o energetskom ili poduzetni kom, razbit e glavu o zidove naše administracije. Bila sam ministrica i mogu vam re i da su neke procedure namjerno komplicirane i upravo pogoduju razvoju korupcije u javnom sektoru, zbog toga što omogu uju diskrecijsko odlu ivanje odre enih ljudi u službi. Zbog toga se ORaH zalaže za pojednostavljivanje zakona i podzakonskih propisa. - kazala je Mirela Holy za boravka u akovcu.

- Prva reforma koju bilo koja vlada mora provesti je reforma javne uprave i pravosu a, da Hrvatska postane društvo u kojem jednaka pravila igre jednako vrijede za sve. Bez toga nema oporavka gospodarstva.

Nažalost, naša administracija je korumpirana, osim što je neu inkovita, i dok se ne postave odre eni korporativni principi upravljanja javnim sektorom ne e biti pozitivnog pomaka. To zna i da se mi zalažemo za valorizaciju u inaka svih službenika na temelju mjerljivih kriterija i

Organizator sastanka bio je Kristijan Mavrek, povjerenik ORaH-a za akovec - Me imurje da se njihove pla e ispla uju na temelju njihovih u inaka.

Kada govorimo o inancijskim stvarima, ja moram re i da sam jako za u ena da Hrvatsko, koja je visokozadužena zemlja, nije iskoristila proteklo razdoblje u kojem je bila dosta jeftina ponuda kredita na me unarodnom tržištu kapitala, odnosno krediti su bili s kamatom od oko tri posto za reprogramiranje dugova. Mislim da bi to svaka normalna država koja želi sanirati inancijsko stanje trebala u initi u ovom trenutku, kada se na me unarodnom tržištu mo-

že na i jeftiniji kapital. Trebate imati na umu da su svi krediti, odnosno obveznice koje je dizala država, bili uz kamatu od šest i više posto.

Kako pove ati zaposlenost s obzirom na to da kod nas premali broj ljudi radi, a s druge strane stalno smo suo eni s otpuštanjima, Mirela Holy nudi sljede e rješenje: - Nama su špica gospodarske politike tri sektora: energetski sektor, proizvodnja hrane, uklju uju i i prera iva ku industriju, i vodni sektor, i to zato što se samoodrživost društva ogleda

preko pedeset posto i hrane i energije.

Solarni kolektori izuzetno su velik potencijal u priobalnom podru ju. Istodobno smanjuju stakleni ke plinove i zapošljavaju cijeli niz ljudi na instaliranju kolektora. Zatim su tu postrojenja za male hidroelektrane i za biomasu.

Raspodijeliti državnu zemlju i oja ati zadrugarstvo - Naša stranka pripremit e kvalitetni program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. kazao je Kristijan Mavrek, koji radi s našim poljoprivrednicima i prehrambenom industrijom na korištenju EU fondova. - Svi ozbiljniji ve i poljoprivrednici koji dobro posluju, jer su bili oprezni s ulaganjima i pametni u odabiru kultura, re i e vam: ‘Dajte nam zemlju i mi emo zaposliti još ljudi’. - kazao je Mavrek, i dodao da je klju ni problem kako do i do državne zemlje.

Mirela Holy dodala je: - Potrebno je na tragu europskih politika oja ati ulogu zadrugarstva. Hrvatska ima jako velik broj OPG-ova s malenim površinama i oni teško mogu imati bolju perspektivu ukoliko se ne e umrežavati putem zadruga. To je trend i u Europi i svi oni koji tvrde da je budu nost poljoprivrede na velikim površinama ne uvažavaju injenicu koja je sve više prisutna i u Austriji kao izuzetno poljoprivrednoj zemlji i u Njema koj.

HSS U HODOŠANU za spomen na Stjepana Radi a, utemeljitelja stranke

Ova Vlada centralizira Hrvatsku, sve želi nabiti u Zagreb Tradicionalno prvu nedjelju u mjesecu kolovozu HSS Me imurske županije u suradnji s op inskom organizacijom Donji Kraljevec i ogrankom Hodošan organizira misu zadušnicu za hrvatskog velikana i utemeljitelja Hrvatske selja ke stranke Stjepana Radi a, te nakon mise i tradicionalnu politi ku tribinu i druženje lanova i simpatizera HSS-a. Na taj na in stranka se ve tradicionalno 25 godina okuplja u Hodošanu.

Misu zadušnicu predvodio je župnik Kelemeni , koji je u nadahnutoj propovijedi istaknuo važnost da ovjek bude ovjeku ovjek.

Govori doma ina, predsjednika ogranka Hodošan Zvonimira Vadlje, predsjednika op inske organizacije Donji Kraljevec Miljenka Horvata te predsjednika Županijske organizacije Zorana Vidovi a, bili su usmjereni na potrebu da se politika okrene životnim problemima, njihovom rješavanju,

Da imaju imalo morala, dali bi ostavke Gradona elnik akovca Stjepan Kova nema pak nikakvu strategiju razvoja Grada i puni gradski prora un prodajom imovine Grada.

Predsjednik županijske Skupštine pak ima probleme i avanture s novcem. Zbog toga smatram da ova garnitura na vlasti, župan i gradona elnik, trebaju staviti svoj mandat na raspolaganje ako imaju imalo morala, naglasio je Roha ek.

Me imurju opet žele oduzeti dio vlasti

Županijski vije nici MDS-a Željko Pavlic i Zlatko Bacinger opet e tražiti od Skupštine da zaustavi gubljenje ovlasti naše županije u korist Varaždinske

Vije nici Skupštine Me imurske županije Željko Pavlic i Zlatko Bacinger predlažu Skupštini prihva anje Prijedloga amandmana na novi Zakon o sustavu državne

Zvižduci M nogo je gra ana pratilo televizijske prijenose doga anja u Kninu i izvješ a iz avoglava i imali su što vidjeti. Zbog ega su se opet dogodili zvižduci koji nikako ne trebaju dostojanstvenoj proslavi jedne

velike pobjede? Zašto se odavanje po asti braniteljima i slobodi maltretira do te mjere da sve anost postaje pozornica politi kih neistomišljenika i time manje vrijedna? vi politi ari na vlasti i u oporbi bili su

S

ustrojava pet ureda državne uprave. Tim prijedlogom ustrojava se i Ured državne uprave za Sjeverozapadnu Hrvatsku za podru ja Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke, Bjelovarsko-bilogorske i Me imurske županije. Sjedište Ureda državne uprave za Sjeverozapadnu Hrvatsku bilo bi u Varaždinu, a u ostalim gradovima djelovalo bi ‘jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave’.

Skupština Me imurske županije je na svojoj 4. sjednici jednoglasno usvojila Deklaraciju o jedinstvenosti Me imurja i regionalnom razvoju, u kojoj se: ‘Posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag

u Me imurje’. - podsjetio je predsjednik MDS-a Željko Pavlic.

- Predloženim Nacrtom Me imurje bi izgubilo još jedno regionalno sjedište državnih institucija, i to nakon sjedišta Županijskog suda i nekih drugih institucija, koje su tako er premještene u Varaždin, što nikako nije u duhu Deklaracije.

Deklaracija je u Skupštini Me imurske županije usvojena jednoglasno, potporom svih politi kih opcija, što je izuzetan politi ki in, pa bi neprihva anje osnovnih zahtjeva iz Deklaracije, a koje su i sadržaj ovoga našeg Prijedloga, tuma ili kao ignoriranje sadržaja toga važnog politi kog akta i rada Skupštine Me imurske županije. - naglasio je Pavlic. (BMO)

poboljšanju životnog standarda i rješavanju problema u gospodarstvu i poljoprivredi, bez obzira što globalna situacija stvara otežavaju e okolnosti.

Predsjednik HSS-a Branko Hrg istaknuo je kako je ve postalo tragikomi no kad potpredsjednik Vlade Gr i uvijek iznova najavljuje da e biti bolje nagodinu, a tragi no je kad ne zna iskoristiti sredstva namijenjena Hrvatskoj iz EU fondova. - Jakovina se pak hvali reformom ZPP-a. Neka odgovori zašto je selu u mandatu Vlade uzet jednogodišnji prora un za selo i poljoprivredu!

Ova Vlada centralizira Hrvatsku, sve želi nabiti u Zagreb, smeta im lokalna samouprava koja dobiva do 10 % prora unskih sredstava. U zemljama koje su nerazvijenije od Hrvatske ta brojka iznosi i 30 % prora unskih sredstava. Neka daju 30 % sredstava pa emo ih pitati zna li lokalna samouprava. (BMO)

ŽUPANIJSKO VIJE E HSP-a dr. Ante Star evi

MDS USTAO protiv slabljenja položaja Me imurske županije zbog seljenja Ureda državne uprave u Varaždin

uprave, kojim predlažu da sjedište Ureda državne uprave za Sjeverozapadnu Hrvatsku bude u akovcu. Prijedlog da sjedište preseli u Varaždin u MDS-u smatraju štetnim za Me imursku županiju, jer se njime narušava jednakost izme u županija i slabi položaj Me imurske županije i Grada akovca kao sjedišta županije.

- Ministarstvo uprave Republike Hrvatske je 11. srpnja ove godine otvorilo javnu raspravu, koja traje do 14. kolovoza ove godine, o Nacrtu kona nog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave.

Za razliku od postoje ega zakonskog rješenja, kojim su sjedišta Ureda državne uprave ustrojena u svim županijama, predloženim se Nacrtom

Goran Roha ek: - Gospa od An ela i gole noge ne idu zajedno

Branitelji su oslobo enjem Hrvatske ve dali svoj obol, no zakazali su svi oni koji trebaju razvijati Hrvatsku. - rekao je Goran Roha ek, predsjenik župnaijskog HSP A. Star evi te nastavio: - U Me imurskoj županiji pojavljuju se vrlo negativne pojave. Župan Matija Posavec je na konferenciji za novinare tvrdio da se riješio skupog BMW-a, a navodno je ve idu i dan uzeo u najam automobil Passat

Gole Severinine noge i Gospa od An ela Goran Roha ek osvrnuo se i na tek završeno Porcijunkulovo te rekao: - Smatram da je to lijep doga aj koji je u grad privukao dosta ljudi, što je dobro. No nije dobro da je gradona elnik Kova otvorio manifestaciju proštenja Gospe od An ela, koju u akovcu iz tko zna kojih razloga zovu Porcijunkulovo, s pjeva icom Severinom. Crkveni blagdan Gospe od An ela i Severina s golim nogama na otvaranju ne idu zajedno, mogla je pjevati neki drugi dan. (JŠ)

GLOBALNO I LOKALNO složni u jednom: zvižduci nisu bili potrebni. S druge strane, došlo je dotle da se i preko medija ljudi s proslave ne plaše re i da su zviždali, i to zato jer se, kažu, ne slažu s vlaš u.

Jesu li oni koji su zviždali danas sretniji? Nipošto.

Još su više oja eni. ni koji su zviždali nisu povrijedili samo one na

O

vlasti, ve i sve gra ane, bili oni branitelji ili ne, sve one koji vjeruju u domovinu i u opstojnost naroda, koji vjeruju da e jednog dana biti bolje. ne rijetke trenutke kad su se svi gra ani zemlje mogli identi icirati s moralnim ciljevima borbe za oslobo enje zemlje i velikom pobjedom, pa

O

5

makar i za trenutak, zvižduci su vratili u prošlost i na taj ih na in stigmatizirali. a sre u, ima i mnogo onih koji su s pažnjom pratili programe i niz emisija o ratnim operacijama kako bi saznali neke nove momente i upotpunili svoja saznanja i kojima zvižduci nisu bili primarni.

N

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

VELIMIR MA ARI , novi direktor Stanorada, otvoreno o problemima i planovima jednog od najve ih upravitelja zgrad

Na pomolu energetsko ce i temeljita obnova akove akove Piše: Danijela Mihoci Foto: Zlatko Vrzan

- Stanorad je trebao direktora, javio sam se na natje aj, ispunjavao sam sve uvjete i eto me tu. Tako Velimir Ma ari objašnjava svoj dolazak na elno mjesto jednog od najve ih upravitelja zgrada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Svoje kompetencije i iskustva upravljanja i vo enja tvrtke stjecao je u obiteljskom biznisu koji od 1995. godine vodi zajedno sa suprugom. Kaže kako obiteljski posao uspješno brodi u ovim zahtjevnim tržišnim okolnostima te da vjeruje kako e uspješno voditi i Stanorad. Ranije je radio IPC-u, a potom i u TIOŠ-u.

• Uz Stanorad se veže kompliment najve eg upravitelja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odmah ste iza zagreba kog Holdinga.

— Da. Mi danas upravljamo s 250 zgrada, odnosno oko 6.000 stanova, što u akovcu, što na podru ju Varaždinske županije, gdje smo preuzeli upravljanje nad mnogim zgradama kojima je ranije upravljao Stanoing. U Varaždinu vidimo prostor za širenje.

• akove ke zgrade zahtijevaju ozbiljne investicijske zahvate. Kakvim fondom zgrada upravljate?

— Zgrade ine sliku jednoga grada, njihovo stanje pokazuje na neki na in i stanje grada. akove ke su zgrade relativno stare, zahtijevaju podosta teku eg održavanja, ali i ozbiljnih velikih investicijskih zahvata. U tom smislu izuzetno nam je bitno uklju-

iti se u aktualno energetsko certificiranje zgrada i javiti se na natje aje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, ne bi li stekli pravo na sufinanciranje, odnosno bespovratna sredstva za obnovu zgrada.

Certificiranjem se dobije uvid u trenutno stanje zgrade, ali i smjernice što poduzeti kako bi se pove ala energetska u inkovitost zgrade. Dakako, time se okvirno dobiva i uvid u troškove eventualne obnove. Pokazalo se da se najve i gubici, odnosno najve a potrošnja u našim zgradama vezuje uz toplinsku energiju. Smatram nesmislenim ne uklju iti se u energetsku obnovu u situaciji kada vam Fond za to daje bespovratna sredstva. Poboljšanje energetske u inkovitosti naših zgrada konkretno zna i ulaganja u obnovu krovišta, asada, stolarije. Moja je misija osvijestiti stanare zgrada kojima upravljamo da ova ulaganja nisu trošak.

Uloženi novac stanarima e se vratiti kroz smanjenje troškova za energente. Jedna investicija kakva je promjena stolarije ili asade može se, pokazuju studije, vratiti za pet godina. Naravno da e se stanari morati kreditno zadužiti, no valja znati da e ostvarene uštede biti takve da e na temelju njih mo i vra ati kredit. Svjestan sam da su naši ljudi financijski iscrpljeni što ovom krizom, što nezaposlenoš u i smanjenjem prihoda, a da su investicije o kojima govorim pozamašne i da e teško biti krenuti u njih, no naglašavam sad je pravo vrijeme upravo zato što je država prepoznala da treba

Što je pri uva, što se njome pla a, što se za nju dobiva?

— Pri uva je neka vrsta štednje, odvajanja vlastitih sredstava i brige za zajedni ke prostore. Ona se izdvaja s obzirom na postotak u vlasništvu cijele zgrade i pla a se prema kvadraturi vlastitog stana. Vrijednost izdvajanja u pri uvu odre uju sami stanari. Upravitelji moraju napraviti godišnji plan upravljanja za svaku zgradu, na temelju ega e se vidjeti kakva su za sva-

ku zgradu potrebna teku a ulaganja. Temeljem njih trebalo bi odrediti izdvajanja u pri uvu. Moj je sud da bi pri uva trebala imati veze sa staroš u zgrade. Što je starija zgrada, trebala bi biti ve a pri uva. Pri uva se pla a na ra un zgrade i vlasnici stanova trebali bi imati interes da pri uvu pla aju, no ne ine to svi, pa to rješavamo opomenama, ak i ovrhama.

Velimir Ma ari , novi direktor GP-a "Stanorad": - Stanorad u svoj imovini nema nijedan stan, no u budu nosti, ve sljede e godine, planiramo graditi garaže na akove kom Jugu, a postoji i projekt izgradnje jedne niskoenergetske zgrade

pomo i i pomaže s 50 posto vrijednosti investicije.

U akovcu je desetak zgrada ve obavilo energetsko certificiranje, nekoliko zgrada je na tom putu. Dakle neke su ve spremne za prijavu na natje aj Fonda za dodjelu sredstava vezanih uz obnovu zgrada, pa o ekujem da e ve idu e godine jedna od akove kih zgrada u ozbiljnu investiciju.

• Što je s podrškom banaka?

— Gotovo i nema zgrade koja se može u ozbiljnu investiciju obnove upustiti bez kredita. Podrška banaka u tom je smislu neophodna.

Istina, ima problema vezanih uz dodjelu kredita budu i da banke traže sudužnika. Zbog trenutne situacije u Stanoradu banke nisu sklone davati kredit zgradama. Ipak, i to e se vrlo brzo promijeniti. Trenutno nas banke drže na ledu i kažu da e tako biti godinu dana nakon kraja predste ajne nagodbe, što bi zna ilo da do ožujka 2016. Stanorad, dakle, ne može o ekivati njihovu kreditnu podršku za

Naknada Stanorada za upravljanje zgradama 10 posto — Stanorad se financira iz postotka od pri uve.

To je 10-12 posto. Danas Stanorad mora poslovati s pozitivnom nulom, mi ne namjeravamo skupljati ekstraprofit ni za koga, ali nije nam namjera ni na kome nepošteno zara ivati.

U akovcu pri uva iznosi od 120 do preko 200 kuna, sve ovisi o tome koliko su stanari odlu ili izdvajati za pri uvu. Osobno smatram da bi se pri uvu trebalo pla ati fiksno, prema vlasni kom udjelu zgrade.

svoje projekte, me utim, to ništa ne zna i za investicije stanara na njihovim zgradama, makar kod davanja kredita zgradama banke zahtijevaju sudužništvo Stanorada.

Stanorad ve ima 2 milijuna

kuna kredita sudužništva u RBA-u i mi smo u tom smislu dalje nelikvidni. Ukoliko e banke inzistirati na sudužništvu, teško emo ostvariti željene obnove zgrada. U tom smislu razgovarao sam s bankama. Neshvatljivo mi je zašto banke ne traže sudužništvo od samih vlasnika stanova. Mi smo kona no uspjeli navesti SBER banku na promjenu stava jer Stanorad je trenutno upitan sudužnik i morat e prihvatiti drugi na in osiguranja kredita. Kredit je proizvod banke, banki je u interesu da ga proda i na e na in kako – jedan je promjena njihova stava jer predstoji nam obnova desetaka zgrada, a ne bude li mogu e realizirati kredit, banka ne e ostvariti zaradu.

Ma ari : Ne mogu tvrditi ni da je bilo ni da nije bilo malverzacija • U kakvim je Stanorad problemima?

— Stanorad je u nekakvim ra unovodstveno-knjigovodstvenim problemima.

Problem je odbijanje Godišnjega financijskog izvještaja od strane Skupštine Stanorada. Podaci u financijskom izvještaju ne poklapaju se s protubilancom samoga knjigovodstva. Do 15. listopada tu situaciju iz 2013. moramo razriješiti angažmanom revizije koju o ekujemo ovih dana. Iskreno, trenutno se ne zna kakvo je stanje Stanorada. Vjerojatno postoje financijske dubioze. Vjerujem da e se nemila situacija uskoro razriješiti.

• O kakvim se problemima konkretno radi? Je li to pitanje, poreza, drugih dugovanja?

— Porezna je bila u kontroli, vidio sam izvješ e.

Trenutno se sporimo oko nekakvih njihovih rješenja.

Definitivno imamo problem s PDV-om i na inom obra una. PDV se rješava predste ajnom nagodbom, koja e skoro u cijelosti biti riješena, ostalo je riješiti još jednog ili dva vjerovnika, što e biti dovršeno do ožujka.

• Kako se trenutna situacija u Stanoradu re-

8. kolovoza 2014.

da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

certificiranje ertificiranje ve kih e kih zgrada Smanjene pla e i broj djelatnika — Trenutno nas je petnaest zaposlenih, od ega je pet osoba zaposleno u službi iš enja. O ekuje nas novo preslagivanje kadra, ak i otkazi, a smanjenje pla a ve smo proveli.

Pla e se kre u od minimalca do devet tisu a kuna.

Ukinuli smo naknadu za topli obrok, no planiramo, budemo li u mogu nosti, ponovno uvesti naknadu za putne troškove. Mjese ni trošak za pla e je velik, nesrazmjeran ostvarenim prihodima, iznosi oko stotinu tisu a kuna.

flektira na zgrade kojima upravljate?

— uo sam da gradom kolaju pri e o malverzacijama ra una zgrada, no ja vam zaista tako dugo dok ne dobijem pred sebe izvješ e revizora, dakle stvarno financijsko izvješ e o poslovanju Stanorada prije no što sam došao na elnu poziciju, ne mogu tvrditi ni da je bilo ni da nije bilo malverzacija. Ako postoji bilo kakav dug prema bilo kojem ra unu zgrade, Stanorad e to apsolutno morati vratiti. Obe ajem da e se to i dogoditi, ukoliko stru njaci utvrde da se takvo što dogodilo. Upoznat sam da je bilo

nekakvih problema s osiguranjem, što pretpostavljam da je greška aljkavog vo enja knjigovodstva u Stanoradu.

To je problem koji tako er valja riješiti. Danas je vo enje knjigovodstva Stanorada preuzeo vanjski servis. Sama bruto bilanca poprili no je složena i revizori s kojima sam razgovarao nisu se mogli složiti oko nekih stvari. O ekujem da emo do kraja listopada riješiti sve nepoznanice i naslije ene balaste te da emo onda mo i, neoptere eni, okrenuti novu stranicu transparentnog poslovanja.

“Kad uskoro stanemo na noge, nijedan upravitelj zgrada ne e se mo i približiti Stanoradu” • Upali ste u jednu prili no zamršenu situaciju, kakva je Vaša vizija poslovanja Stanorada?

— Stanorad je jedno malo, ali perspektivno poduze e i tu ne bi smjelo biti problema.

Meni je situacija u koju je doveden Stanorad nezamisliva.

Uskoro garaže na akove kom Jugu - Stanorad u svoj imovini nema nijedan stan, no u budu nosti, ve sljede e godine, planiramo graditi garaže na akove kom Jugu, a postoji i projekt iz-

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

gradnje jedne niskoenergetske zgrade. Taj projekt, me utim, ovisi o bankama.

Trenutno ne možemo o ekivati njihovu kreditnu podršku našem projektu.

Ova tvrtka ima svoj redoviti prihod, kvalitetni i stru ni kadar i kad uskoro stanemo na svoje noge ni jedan upravitelj zgrada ne e mu se mo i približiti. Moj cilj je razriješiti dubioze koje su nastale prije mog dolaska, posložiti poslovanje, pokrenuti obnovu zgrada i njegovati korektan i prije svega imati pošten i transparentan odnos prema korisnicima naših usluga i dobavlja ima. Ono što želim je da svaki ra un za koji e se ispla ivati sredstva s ra una zgrade bude ovjeren od strane predstavnika stanara prije no što odobrim isplatu s ra una. Moja je intencija i ja tvrdim da e to tako zaštititi ra une zgrada. Oni e biti zašti eni kao li ki medvjed i nitko ne e s ra una njihove zgrade bez znanja skinuti ni kunu. Dakle, oni e odobravati isplate te e u svakom

Konkurencija?

— Iskreno, u ovom kratkom vremenu nisam se stigao baviti konkurencijom. Unutar ku e imam dovoljno posla, a kada se stvari poslože u Stanoradu, naš e rad zadavati glavobolje konkurenciji.

Definitivno na podru ju na kojem djelujemo postoje i drugi upravitelji.

Naša najve a prednost je što mi nismo privatnici, što iza nas stoji Grad akovec.

trenutku imati uvid u ra un.

Na tome radimo. Na web aplikaciji posredstvom koje e stanari i predstavnici mo i pristupiti ra unu u svakom trenutku.

• Kako gledate na odmaralište u Dramlju?

— Puno o ekujem od našeg odmarališta u Dramlju u smislu prihoda kojima možemo pove ati likvidnost Stanorada. Planiramo pove ati broj ležajeva u hostelu i omogu iti organiziranim skupinama, udrugama, organizacijama, klubovima… boravak u Dramlju. Trenutno imamo 28 ležajeva. Zgradu bismo trebali zatvoriti krovištem, urediti edukativni botani ki vrt, što bi bilo korisno za provo enje školskih programa škola u prirodi. Sre om, Ministarstvo turizma provodi natje aj

7

Uloga predstavnika stanara?

— Njihova je uloga vrlo važna i zato nam je bitno imati dobru suradnju s njima. Oni su komunikacijski kanal izme u nas i stanara i njihovih želja.

Nažalost, još nisam bio u prilici sresti sve predstavnike stanara, no ponovno planiram za jesen jedan sastanak s njima.

temeljem kojeg bismo mogli vratiti 80 posto investicije u Dramlju, koju planiramo ve tijekom zime. Namjera mi je organizirati poslovanje hostela na na in da ve u travnju imamo riješenu cijelu sezonu, što e iziskivati angažiranje voditelja, upošljavanje kuharice, sprema ice…

Cijene su vrlo popularne, evo ove sezone napla ujemo 150 kuna puni pansion. Ove sezone imamo još slobodnih termina od 20. kolovoza pa pozivam zainteresirane skupine da nam se obrate. Evo dosad su naši gosti bili mladi in ormati ari, lanovi Društva ‘Naša djeca’, odbojkaši, a sad nam dolaze lanovi Udruge udomitelja Me imurja.

• Kako birate izvo a e radova prilikom obnove zgrada, postoji li kakav godišnji natje aj?

— Moja je želja da, zbog ubrzanja postupaka i smanjenja troškova, a temeljem natje aja, napravimo godišnje ugovore s izvo a ima pojedinih radova koji bi onda te radove izvodili na potrebitim zgradama kojima mi upravljamo. No vidjet emo ho e li ta ideja biti provediva. Danas se za svaku pojedinu investiciju raspisuje natje aj.

Dimnjaci - trend radovi u zgradama • akove ke zgrade imaju velik problem s dimnjacima, zbog ega smo tijekom godina svjedo ili ak i nekolicini smrtnih tragedija.

— Moje osobno mišljenje je da je u cijeloj stvari najve i promašaj bio prelazak sa zajedni kih kotlovnica na etažno grijanje. Dimnjaci u zgradama nisu gra eni za to da mnogi stanovi dijele isti dimnjak. Zato sada zgrade u Vukovarskoj, a i drugdje u akovcu, imaju problem ili e imati problem s dimnjacima. Dobro je da novi dimnjaci koji se postavljaju unutar starih i novi plinski bojleri koji više ne unkcioniraju na na in da uzimaju kisik iz prostora uklanjaju mogu nost takvih možebitnih tragedija. Me utim, problem je da svi stanovi moraju prije i na identi na kondenzacijska trošila, i to istodobno.

Trend radovi na podru ju Me imurja upravo su ovi vezani uz dimnjake.

Gornji Mihaljevec je ugodno mjesto za život, a kod tamošnjih se poslodavaca i dobro zara uje

NAJBOLJI POSLODAVCI u op ini Gornji Mihaljevec, jer ispla uju za 2.000 kuna ve e pla e od me imurskog prosjeka

Radnicima ispla uju prosje no 5.908 kuna pla e - Na vrhu ljestvice po visini prosje nih neto pla a u Me imurskoj županiji u prošloj godini bili su zaposleni kod poslodavaca u op ini Gornji Mihaljevec. U toj op ini posluje 25 tvrtki s ukupno 107 zaposlenih, a prosjek im znatno podiže tvrtka koja se bavi me unarodnim prijevozom Prosje na me imurska neto pla a iznosi 3.835 kuna, ali u tom statisti kom prosjeku ima i onih koji su iznad i ispod tog prosjeka. U javnosti se esto isti u mali gospodarski tigrovi Prelog i Donji Kraljevec kao gospodarski lideri. Istina da je u tim sredinama zadnjih godina otvoreno puno radnih mjesta, ali je zanimljivo da nijedna od tih sredina nije predvodnik u visini pla a. Gospodarski profil Me imurske županije u izdanju Županijske gospodarske komore akovec otkrio je da se lider(i) po isplati najviših prosje nih pla a nalazi u op ini Gornji Mihaljevec.

Op ina Donji Kraljevec s razvijenom metalskom i snažno orijentiranom izvoznom industrijom druga je na ljestvici s prosje no ispla enim pla ama. U op ini Donji Kraljevec je deset puta više zaposlenih, 1.342, nego u Gornjem Mihaljevcu, a prosje ne pla e koje ispla uju poslodavci u Donjem Kraljevcu iznose 4.683 kune u prosjeku.

Prelog koji se zadnja dva desetlje a najintenzivnije razvijao ima na svom podru ju 2.330 zaposlenih i samo stotinjak kuna viši prosje ni iznos pla a od me imurskog prosjeka. Prosje na pla a u preloškom gospodarstvu iznosi 3.969 kuna.

Grad akovec, ije je gospodarstvo u tranziciji pretrpjelo najve e potrese, ipak je po gospodarskoj snazi i dalje ostao najja i, jer se polovina ukupnih prihoda me imurskog gospodarstva ostvaruje u akovcu. No pla e u gospodarstvu akovca za tridesetak kuna zastaju za prosjekom preloških pla a u gospodarstvu. Što se ti e pla a u gospodarstvu najmanjega me imurskog grada Murskog Središ a, tamošnje pla e u gospodarstvu ispod su me imurskog prosjeka za oko 400 kuna i iznose 3.458 kuna u prosjeku.

Poduzetnici u nekoliko op ina u Me imurskoj županiji ispla uju pla e iznad me imurskog prosjeka: u Gornjem Mihaljevcu – 5.908 kuna, Donjem Kraljevcu – 4.683 kune, Šenkovcu – 4.345 kuna, Nedeliš u – 4.136 kuna, Kotoribi

U Pribislavcu prosje ne pla e svega 1.245 kuna?!

U šest me imurskih op ina: Gornjem Mihaljevcu, Donjem Kraljevcu, Šenkovcu, Nedeliš u, Kotoribi, Vratišincu i dva grada, Prelogu i akovcu, poslodavci svojim zaposlenicima ispla uju pla e iznad me imurskog prosjeka.

U tim op inama i gradovima zaposleno je 17.995 djelatnika.

U me imurskom gospodarstvu je, za usporedbu, ukupno zaposleno 24.080 djelatnika.

U op inama: Gori an, Domašinec, Dekanovec, Podturen, Donji Vidovec i Pribislavec, gdje prosjek pla e iznosi manje od tri tisu e kuna, sre om je zaposleno 1.654 zaposlenika. Tako je omjer onih koji primaju iznadprosje ne pla e i onih koji primaju najniže pla e daleko u korist onih iznad prosjeka. (BMO) – 4.069 kuna, Vratišincu – 3.983 kune, Prelogu - 3.969 kuna, akovcu – 3.931 kunu.

Treba napomenuti da su u gradovima Prelog i akovec prosje ne pla e u padu u odnosu na 2012. godinu, a da op ine koje su na vrhu ljestvice po prosje no ispla enim pla ama imaju tendenciju rasta.

Od ukupno 22 op ine i 3 grada, ispodprosje ne pla e ispla uju se u 16 op ina i u Gradu Mursko Središ e. Prosjek pla a u Me imurskoj županiji najviše kvare podaci iz op ine Pribislavec, gdje je iskazana prosje na pla a od svega 1.245 kuna. Na za elju liste po izuzetno malim prosje nim pla ama jesu i Donji Vidovec s 2.642 kune prosje nom pla om, Podturen s 2.750 kuna, Dekanovec s 2.785 kuna, Domašinec 2.873 kune i Gori an s 2.918 kuna.

U ostalim op inama poslodavci ispla uju pla e iznad tri tisu e kuna.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

CRNA KRONIKA ŽELEZNA GORA

tisu a kuna. Protiv njega e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ukrao zaštitna sredstva za prskanje vinograda Od petka na subotu, 1. na 2. kolovoza, u vremenu od 15 do 7 sati u Železnoj Gori nepoznati je po initelj provalio u spremište poduze a iz akovca i ukrao nekoliko desetaka kilograma sredstva za zaštitu vinograda.

Materijalna šteta cijeni se na više desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

GORNJI KURŠANEC

Provalio u automobil U subotu, 2. kolovoza u vremenu od 17.30 do 19.10 sati u Gornjem Kuršancu, kod mosta preko rijeke Drave, nepoznati je po initelj provalio u parkirano osobno vozilo, vlasništvo 46-godišnjaka iz Varaždina, i ukrao razni elektri arski alat.

Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

SVETI MARTIN NA MURI

Trebali mu štapovi za ribolov Tijekom no i sa subote na nedjelju, 2. na 3. kolovoza, u vremenu od 23 do 1 sat na jezeru kod Dunajske ulice u Svetom Martinu na Muri nepoznati je po initelj ukrao više komada ribi kih štapova i dvije torbe s raznom ribi kom opremom, vlasništvo 46-godišnjaka iz Donjeg Zebanca.

Materijalna šteta cijeni se na nekoliko dese-

MALA SUBOTICA

Provalio u peradarnik i zadavio pili e

taka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

DONJI KRALJEVEC

AKOVEC

U razdoblju od 26. srpnja do 1. kolovoza u akove koj ulici u Donjem Kraljevcu nepoznati je po initelj iz izložbenog prostora trgovine, vlasništvo poduze a iz akovca, ukrao nekoliko komada motornih trimera.

Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Lopov ukrao nakit U razdoblju od 28. srpnja do 2. kolovoza u ulici Ivana plemenitog Zajca u akovcu nepoznati je po initelj provalio u obiteljsku ku u, vlasništvo 63-godišnjakinje, i ukrao razni nakit.

Materijalna se šteta cijeni na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ukrao motorne trimere iz trgovine

PODTUREN

patki i kokoši. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna.

AKOVEC

Lopovi odnijeli dva bicikla U utorak, 4. kolovoza u Ulici Otokara Keršovanija u akovcu nepoznati je po initelj iz stalka za bicikle kod zgrade ukrao dva zaklju ana muška bicikla, vlasništvo 40-godišnjakinje i 41-godišnjakinje iz Ivanovca, kojima su se koristila njihova djeca.

Materijalna šteta u oba slu aja cijeni se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Krao sve redom: guske, ze eve, DONJI MIHALJEVEC MURSKO SREDIŠ E i kokoši Otu io cigarete i patke Uhva en Tijekom no i s nedjelje na novac iz trgovine ponedjeljak, 3./4. kolovoza, maloljetnik Tijekom no i s nedjelje na ponedjeljak, 3./4. kolovoza, od 20.30 do 2.55 sati u Kolodvorskoj ulici u Donjem Mihaljevcu nepoznati po initelj provalio je u trgovinu poduze a iz Draškovca i ukrao cigarete i novac.

Materijalna šteta cijeni se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

u akove koj ulici u Podturnu nepoznati je po initelj iz tri dvorišta i gospodarskih objekata ukrao više komada raznih doma ih životinja.

Iz dvorišta vlasništvo 52-godišnjaka ukrao je više komada guski te nekoliko komada ze eva i patki, iz dvorišta vlasništvo 65-godišnjaka više komada ze eva i nekoliko komada kokoši, a iz dvorišta vlasništvo drugog 52-godišnjaka više komada

GRAD MURSKO SREDIŠ E - zbor gra ana u Sitnicama 8. kolovoza

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je tešku kra u na drzak na in u Ulici Marka Kova a u Murskom Središ u 29. srpnja oko 14.20 sati po inio maloljetnik iz Murskog Središ a.

On je, voze i se na biciklu, sustigao 44-godišnjakinju iz Murskog Središ a i iz košare na njezinom biciklu ukrao joj torbicu s novcem, mobitelom i osobnim dokumentima, te je time oštetio za nekoliko

U srijedu, 6. kolovoza u Ulici Benkovec u Maloj Subotici nepoznati je po initelj provalio u peradarnik, vlasništvo 51-godišnjakinje iz Male Subotice, i ukrao više desetaka komada pili a koje je usmrtio i iznio iz peradarnika, ali je zbog nailaska vlasnika odustao od dovršenja kra e i pobjegao.

Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

DONJI PUSTAKOVEC

i neprilago ena brzina, nepropisno okretanje, skretanje i vožnja unatrag tako er u dva slu aja, nepoštivanje prednosti i nepropisno pretjecanje i obilaženje, te ostale greške u preostale tri prometne nesre e.

Prisutnost alkohola u organizmu utvr ena je kod troje voza a osobnih automobila, od ega najve a, u koncentraciji od 3,15 g/kg, kod 48-godišnjeg voza a motocikla iz Preloga, sudionika prometne nesre e u Cirkovljanu.

Tijekom proteklog tjedna dogodilo se ukupno 14 prometnih nesre a, od ega 5 s ozlije enim osobama i 9 s materijalnom štetom.

Teško je ozlije en putnik u osobnom automobilu, a lakše dva voza a osobnih automobila i putnica u osobnom automobilu.

VUKANOVEC

Provalio u ku u i Pod utjecajem ukrao fotoaparat alkohola nije svladala zavoj te nakit U petak, 1. kolovoza oko U Donjem Pustakovcu nepoznati je po initelj 6. kolovoza provalio u obiteljsku ku u, vlasništvo 34-godišnjaka, odakle je ukrao fotoaparat, mobitele i nakit.

Materijalna šteta cijeni se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

“RATNI” TJEDAN NA ME IMURSKIM PROMETNICAMA

Petero ozlije enih u etrnaest prometnih nesre a Tijekom proteklog vikenda na cestama Me imurske županije dogodilo se 9 prometnih nesre a, u kojima su 3 osobe lakše ozlije ene, i 6 s materijalnom štetom.

Greške koje su prethodile prometnim nesre ama bile su u dva slu aja nepropisna

21.15 sati u Vukanovcu desila se prometna nesre a u kojoj 46-godišnja voza ica iz Vukanovca, upravljaju i vozilom pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,61 g/ kg, brzinu kretanja nije prilagodila osobinama ceste i vidljivosti (zavoj i sumrak), zbog ega je vozilom u zavoju djelomi no prešla na lijevu prometnu traku i lijevim bo nim dijelom vozila udarila u lijevi bo ni dio vozila, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 26-godišnjakinja iz Okruglog Vrha.

Nakon udara 46-godišnjakinja je izgubila nadzor nad vozilom i sišla izvan kolnika udesno, gdje je udarila u rastu e drve e i betonske žardinjere obližnje ku e, pri emu se ozlijedila, te je vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da su ozljede lakše.

OP INA PRIBISLAVEC - zamjenik op inske na elnice Željko Balog sazvao:

Potrebna suradnja zbog Zbor gra ana u romskom pove anog broja kaznenih djela naselju Pribislavec Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak obavijestio je javnost da je 6. kolovoza zbog pove anog broja kaznenih i prekršajnih djela kojima je ugrožena sigurnost gra ana održan sastanak na kojemu su sudjelovali: Miljenko Vrbanec, na elnik Policijske postaje Mursko Središ e, Milorad Mihanovi , predsjednik Vije a

Mjesnog odbora Sitnice, te dužnosnici Grada.

Na sastanku je zaklju eno da su svi svjesni da je zbog uo enog trenda pove anog broja negativnih djela potrebna suradnja predstavnika svih institucija kako bi se problem riješio. Vije e MO-a Sitnice e u okviru svoje nadležnosti i zakonskih mogu nosti pokušati samostalno djelovati, kao i preko civilnih udruga, kako

bi se negativnosti smanjile na najmanju mogu u mjeru.

U tu svrhu e se 8. kolovoza u Sitnicama održati zbor gra ana na kojemu e sudjelovati svi mjerodavni, na elnik PS-a Grada Mursko Središ e. predstavnici VMO-a Sitnice, gradona elnik Dražen Srpak, kao i Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji.

Zamjenik na elnice op ine Pribislavec Željko Balog poziva na zbor gra ana koji e se održati danas, u petak, 8. kolovoza, u centru romskog naselja Pribislavec, s po etkom u 13 sati. Na zboru gra ana raspravit e se etiri teme: u estalo uznemiravanje gra ana,

kra e, ošte enja tu e imovine i javni red i mir u op ini Pribislavec (u samom romskom naselju i op ini), odvoz sme a i preuzimanje obaveze pla anja koncesionaru (cijena je povišena s 10 na 25 kn mjese no), zakonska odgovornost svakog vlasnika psa i drugo.

Željko Balog poziva sve da se odazovu zboru gra ana jer e se time doprinijeti boljim ljudskim odnosima u op ini. Poziv je dostavljen i županu Matiji Posavcu, na elniku Policijske uprave Krunslavu Gosari u, ravnateljici Centra za socijalni rad Antoniji Canjuga i drugima. (J)

8. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

PROŠTENJE GOSPE SNJEŽNE u Oporovcu

Otvoren i blagoslovljen Trg svetog Nikole Uz mjesno proštenje i misu u kapelici Gospe Snježne, koju je predvodio župnik Matija Voni , u Oporovcu je u nedjelju otvoren novoure eni Trg svetog Nikole. Sve anost je zapo ela polaganjem vijenaca na spomen-plo u pukovniku Ivanu Soka u, koji je pogi-

nuo u zapadnoj Slavoniji.

Po ast hrvatskom branitelju odali su predstavnici Mjesnog odbora Oporovec, Grada Preloga i UDVDR-a Prelog.

Nakon svete mise mnogobrojni mještani bili su nazo ni otvorenju Trga svetog Nikole. Trg

Otvaranje novoure enog Trga svetog Nikole u Oporovcu, uz blagoslov župnika Matije Voni a

Polaganje vijenaca za poginule hrvatske branitelje i odavanje po asti pukovniku Ivanu Soka u

je osmišljen kao mjesto okupljanja mladih i mali park ss statuom svetog Nikole, a najve e zasluge za njegovu realizaciju i osmišljavanje imaju lanovi Mjesnog odbora Oporovec. Naime, na tom se mjestu prije nalazila stara trgovina, koja je srušena, pa je umjesto nje izgra en lijepi mali trg, koji je otvorio prostor i otkrio lijepe stare me imurske ku e. Trg, zapravo mali park, dobio je malu stazicu i spomenik, dok e drve e biti posa eno ujesen.

U ure enju Trga pomogao je i Grad Prelog.

Mještani Oporovca na sve anosti Uz nazo nost predstavnika Grada Preloga i Oporovca, Trg je bla-

goslovio župnik Matija Voni te mještanima Oporovca zaželio mnogo

lijepih darova od svetog Nikole.

(J. Šimunko)

GRAD PRELOG - boravak ispunjen zanimljivim aktivnostima

Djeca iseljenika bojat e dje ji vrti u Prelogu Gosti Grada Preloga bit e od 7. do 10. kolovoza djeca iseljenika iz Južne Amerike i europskih zemalja, koja e u nekoliko dana boravka upoznati grad Prelog te život i obi aje našeg kraja. Dolazak djece, zapravo ve odraslih jer svi su mladi punoljetni, organizira Matica hrvatskih iseljenika, a doma in je Turisti ka zajednica Grada Preloga. Boravak djece iseljenika u Prelogu organiziraju Petra Mlinari i Božidar Zimi u ime Turisti ke zajednice Grada Preloga.

Boravak sastoji se od etiri radna dana, djeca iseljenika e bojati vrti u Prelogu te raditi na nogometnim igralištima u Draškovcu i Cirkovljanu, gdje e ostati i na tradicionalnom proštenju Lovre e te na marini Prelog.

Pozivaju se svi mladi od 18 do 30 godina starosti da se jave u Gradsku upravu radi druženja, razmjene iskustava i znanja s mladim strancima - djecom iseljenika, kako bi im poželjeli dobrodošlicu i tako stekli nova poznanstva.

(J. Šimunko)

Djeca iseljenika upoznat e naš kraj i ste i nova prijateljstva u Prelogu

10

Kroz Međimurje

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽELEZNA GORA - stari obi aji na selu

Srpanjska žetva kod Zvonka Jakopi a U ranu zoru, kao u prošla vremena, radnici vi ni nekadašnjoj žetvi uz pomo kosa i srpova krenuli su s traktorima i prikolicama, uz barjak, pjesmu i veselje, na imanje Zvonka Jakopi a da obave starinski posao žetve žita

PIŠE: SANJA HERIC

Miris svježe pokošenog žita širio se poljem u Herjakov ini, gdje se nalazilo imanje Zvonka Jakopi a iz Železne Gore, koji je organizirao žetvu žita s ciljem da se ne zaborave stari obi aji i to kako su teško živjeli naše bake i djedovi. U tome su mu pomogli rodbina i prijate-

lji koji su obavili težak posao.

Alojz Hunjadi bio je prvi kosac, a nakon njega u vrsti bili su Ivo Novak, Danica Polanec i Stanislav Heric, koji su redom radili povresla, pomo u srpova skupljali žito i vezali žito u snopove.

U drugom redu kosac je bio Dušan Rebernik, dok su iza njega slijedili Željko Bogdan, Mateja Bogdan i Drago Novak. Tre i kosac bio je Zlatko Jakopi , a

Žeteoci

cijeli posao dovršili su Jasenka Novak, Darinka Kolmani i Stanko Bogdan. Zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman i štrigovski na elnik Stanislav Rebernik tako er su sudjelovali u žetvi

Muški su radili s kosom, a žene sa srpima, kojima su nabirale pokošeno žito

KUD “SVETI JERONIM” iz Štrigove

Kulturnjaci se iskazali u upanju ambrozije Petnaestak lanova KUD-a “Sveti Jeronim” zasukalo je rukave i krenulo u upanje i košnju ambrozije na podru ju od dva i pol hektara u Štrigovi nakon prijave na javni poziv Me imurske županije za akciju uklanjanja ambrozije.

Podsjetimo, Me imurska županija raspisala je sredinom svibnja javni natje aj za podnošenje prijava za sudjelovanje u akciji uklanjanja ambrozije na podru ju Me imurske županije u 2014. godini. Akciji su se mogle priklju iti organizacije civilnog društva i udruge sa sjedištem u Me imurju, a odabranim udrugama i organizacijama isplatit e se nov ana naknada proporcionalna ostvarenim rezultatima, najviše do 10.000 kn. (sh)

žita. Nakon što su snopovi žita bili zavezani, oni su postavljali snopove žita u takozvane stavice. Nešto kasnije došli su Davor i Dragica avni ar, koji su pomogli da žetva završi ranije. Mla i naraštaji pozorno su

pratili što rade njihovi roditelji i na kraju su im pomagali u poslu, jer su nau ili kako se rade povresla.

U zamjenu za nadnice, doma ica Miljenka Jakopi pobrinula se da težaki ne ostanu

gladni, pripremivši bogati tradicionalni žetveni doru ak i ru ak. Tijekom žetve na harmonikama su prisutne uveseljavali Dušan Rebernik i Alojz Hunjadi, a ura z Me imurja ih je zabaljao vicevima.

Kosac

Odmor ispod stave

SVETI MARTIN na Muri

Za vikend se nastavljaju Dani turizma Bogat i raznolik program povodom Dana turizma u op ini Sveti Martin na Muri nastavlja se ve ovaj vikend.

U subotu i nedjelju, 9. i 10. kolovoza, TK “Sveti Martin na Muri” organizira teniski turnir kod kleti Svetog Martina na Muri. Nadalje, u subotu se održavaju i Dani polja u organizaciji UVVP-a kod Marka Šardija u Gradiš aku. Tom prigodom bit e održano predavanje Milorada Šubi a na temu zaštite vinograda. Posjetiteljima e biti omogu ena šetnja po kletima vinogradara i vinara te prezentirano spuštanje paraglajderom.

Tradicionalni selski kup u ribolovu u organizaciji ŠRD-a “ ikov” održat e se u nedjelju, 10. kolovoza, s po-

etkom prijava ekipa u 8 sati.

U nedjelju u 20 sati održat e se koncert ženske vokalne skupine Grlice u hotelu Golfer u Spa&sport resortu Sveti Martin.

Tre eg tjedna kolovoza, u srijedu, 13. kolovoza, u crkvi svetog Martina u 19 sati održat e se sveta misa, a nakon nje koncert Dominika Padari a i gostiju. U etvrtak, 14. kolovoza Udruga umirovljenika Sveti Martin na Muri organizira na igralištu NK Polet Me unarodni susret umirovljenika. Nakon svete mise u župnoj crkvi, koja e po eti u 20.30 sati, bit e organizirana vjerska procesija sa svije ama i Majkom Božjom od 22.10 do 22.20 sati.

Taj dan NK Polet organizira veliki plesnjak na nogomet-

nom igralištu. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, održat e se proštenje i sveta misa na otvorenom s po etkom u 11 sati. Koncert Psihomodo popa bit e održan u subotu, 16. kolovoza, na igralištu NK Poleta. Središnja proslava Dana turizma op ine Sveti Martin na Muri bit e održana u nedjelju, 17. kolovoza. Posjetitelji e mo i vidjeti Povorku starih obi aja i zanata, a kulturno-zabavni program vodit e Davor Dretar-Drele i Eržika. Pozivaju se svi da do u na koju od manifestacija te da uživaju u pripremljenim aktivnostima, kako bi se što bolje i u što ve em broju proslavili Dani turizma. (sh)

8. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SEOSKE IGRE u Cirkovljanu - Dani sv. Lovre

Sva tri dana veselo i uzbudljivo Tri dana trajale su seoske igre u Cirkovljanu na nogometnom igralištu, od petka do nedjelje, a najviše je bilo mladih.

Ekipe su se natjecale u odbojci na pijesku, pucanju penala nogometnom loptom, va enju jabuke iz vode, guranju bala slame, potezanju užeta, piljenju trupaca, kao i u slobodnim bacanjima, bacanju kamena s ramena, nošenju ja-

jeta u žlici, hodu na štulama, skakanju u vre i i ga anju pra kom. Sva tri dana bilo je veselo, a natjecanje je nakratko pokvario ljetni pljusak u subotu. Posjetitelje je zabavljala grupa Bon-ton.

Uz natjecatelje, na igralištu su se našli i mališani i mame s djecom. Sva tri dana bilo je zabavno i veselo, a u o ekivanju Lovre eva, poznatog proštenja u Cirkovljanu.

(JŠ)

Odbojka na pijesku svake je godine sve popularnija

Žiri i zapisni ari na igrama

Ga anje trica

AVANTURA UDRUGE slijepih i osoba s mentalnom retardacijom

Natjecanje u vise oj kuglani

BELICA

Savladali strah i splavarili Dravom Biciklima do Marije Bistrice Trideset i dva lana Udruge slijepih Me imurske županije i Udruge osoba s mentalnom retardacijom u subotu, 26. srpnja sudjelovala su u splavarenju po rijeci Dravi, izvijestila nas je Maja Baksa, voditeljica programa Institucionalne podrške Udruge slijepih Me imurske županije.

Ovu uzbudljivu aktivnost organizirali su im i proveli volonteri Nauti kog kluba “Fljojsar” iz Donje Dubrave, na elu s predsjednikom Darkom Pun ikarom. Splavarenje za lanove dviju partnerskih udruga organizirano je po

projektu BIM – Bolja integracija u Me imurju. Svi sudionici u splavarenje rijekom Dravom krenuli su u šest amaca za splavarenje, kojima su pobliže doživjeli ljepotu rijeke Drave i osjetili njeno bilo. Posebno uzbudljivo bilo je na uš u rijeke Mure u rijeku Dravu, kod Legrada, gdje je splavarenje poprimilo oblik pravog, gotovo adrenalinskog, raftinga zahvaljuju i virovima koji se ondje stvaraju. Ovu robinzonsku avanturu upotpunilo je još i pristajanje na oto i u usred rijeke, gdje je uslijedilo višesatno osvježavaju e

kupanje, ali i okupljanje oko logorske vatrice i pe enje mesnih proizvoda. Da bi sve bilo zanimljivije, neki od lanova pokušali su tražiti zlato u koritu rijeke, kao što se to nekad radilo. Iako su svi sudionici izjavili da su uživali u ovom cjelodnevnom uzbu enju, priznali su da su najprije osje ali lagani strah ne znaju i što ih to no o ekuje. Me utim, taj strah je nestao im su se prepustili stru nim voditeljima Nauti kog kluba “Fljojsar”, te su se do kraja dana prepustili uživanju.

(BMO)

lanovi Udruge slijepih i Udruge osoba s mentalnom retardacijom savladali su po etni strah i otisnuli se na splavarenje Dravom

Sudionici biciklijade na Mariju Bistricu

Gra ani i župljani Belice hodo astili su 27. srpnja u svetište Majke Božje Bistri ke, a ve osmu godinu zaredom hodo aš u su se priklju ili i biciklisti iz Belice.

Iako je prognoza najavljivala kišu, ona nije padala, što je dobro došlo hodo asnicima. Kiša je po ela padati u kasnim ve ernjim satima, kad su se ve svi sretno vra-

tili svojim domovima. Sudionici su zahvalni Op ini Belici, koja je donirala lijepe majice svim sudionicima.

Sudionici biciklijade bili su: Josip, Marija i Jurica Prekupec, Drago i Gordana Gunc, Drago i ur a Blaži , Božena Jan ec, Ivan Kralj, Petar Januši , Mario Bobi anec te Josip Jan ec kao logisti ar.

(Marija Prekupec)

UDRUGAHRASTINKA Dunjkovec-Pretetinec

Do ite na turnir u vise oj kuglani Udruga Hrastinka Dunjkovec-Pretetinec poziva vas ovu subotu na turnir u vise oj kuglani s po etkom u 13 sati.

Turnir se održava u šumi Hrastinka, na terenima udruge.

Sve što trebate je vješta ruka i dobra procjena kako jednim zamahom kugle pokupiti im više unjeva.

Ili možda pogoditi tek jedan, onaj u sredini, a da pritom ne srušite ni jedan drugi i tako pokupite bodove, kao da ste sve srušili. Kao i svake godine, organizator jam i dobru zabavu, dobru hranu i kapljicu.

Nadmetanje e biti u tri discipline: pojedina no, parovi i ekshibicije.

Osiguranisupehariusvim kategorijama, a najuspješniji pojedinac dobiva prijelazni pehar na uvanje sljede ih godinu dana. (S. Zorkovi )

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

DVD KRIŽOVEC proslavio 80. obljetnicu djelovanja

Zbog nesebi nost pomo i omiljeni k PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI uro Zadravec, predsjednik DVD-a Mursko Središ e, uru uje klju eve zapovjedniku Miljenku Palnecu

SNALAŽLJIVI DVD Mursko Središ e

Rade i za INA-u zaradili za vatrogasno vozilo Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja u Gradu Mursko Središ e u proslavu su uklopili i blagoslov i primopredaju novoga vatrogasnog vozila. Vozilo je opremljeno svom potrebnom opremom za po etno gašenje požara, a njegova posebna prednost je u tome da je manje te da ga mogu voziti i voza i s dozvolom B kategorije, a zbog svojih gabarita vozilo se može ugurati u svako dvorište ili prolaz. Gradona elnik Dražen Srpak, koji je simboli no uru io klju eve novog vozila uri Zadravcu, predsjedniku DVD-a Mursko Središ e, pohvalio je vatrogasce koji su sami zaradili za novo vozilo pružaju i svoje usluge INA-i.

Grad je dodao samo mali dio sredstava za dio opreme: agregat, motorne pile i potopne

pumpe, tako da su vatrgasci opremljeni i za potrebe civilne zaštite, kazao je Miljenko Palnec, zapovjednik DVDa Mursko Središ e. U intervencijama je svaka minuta važna, a manje, ali dobro opremljeno vozilo od velike je važnosti da se s gašenjem požara po ne im prije, ne ekaju i profesionalno vozilo, kazao je zapovjednik Palnec.

Vozilo je vrijedno oko 200 tisu a kuna, ono je 2009. godište opremljeno za gašenje svih vrsta požara.

Prednost mu je u tome, kad nemate voza a C kategorije, mogu ga voziti i vatrogasci s B kategorijom. To je bila intencija nabave ovog vozila, da se im brže može intervenirati u svim situacijama, kazao je uro Zadravec, predsjednik DVD-a Mursko Središ e.

(BMO)

Prije 80 godina, 1934. godine, u Križovcu je osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo tada s prvenstvenom zada om spašavanja slamnatih krovova od požara. Po eci rada DVD-a Križovec bili su skromni što se opreme ti e, a poznato je da je u prvim mjesecima djelovanja vatrogastva u Križovcu djelovalo 37 lanova. U današnje vrijeme vatrogasci u Križovcu zasigurno su najvažnija i najzna ajnija udruga u mjestu, bez koje ne pro e ni jedna manifestacija i nezamisliv je društveni život mjesta.

Zbog blizine rijeke Mure, koja se izlijevala i plavila mjesto ili prijetila poplavama nebrojeno puta, sudjelovali su u akcijama spašavanja imovine svojih mještana, a ne samo u zaštiti od požara.

- Govoriti o Križovcu sa željom da se spomene ono što njegovi mještani smatraju najvažnijim, a ne spomenuti vatrogasce i njihovu uzornu organizaciju, bilo bi svakako pogrešno, jer su vatrogasci sudionici svih društvenih zbivanja na svojem podru ju, po ugledu i mogli bismo re i popularnosti me u vode im su društvenim organizacijama, a po zalaganju i nesebi nosti u pružanju pomo i drugima svakako su vode a organizacija u našem kraju. - istaknuo je Saša Sanjkovi , predsjednik DVD-a Križovec. Zbog takvoga svog pristupa ljudima i sumještanima nikad nije izostala podrš-

Stanje DVD-a danas DVD Križovec ima 16 lanova bez temeljnom ispita, 5 ispitanih vatrogasaca, 6 vatrogasaca I. klase, 3 vatrogasna do asnika, 2 vatrogasna asnika I. klase, te dva po asna vatrogasna asnika.

U društvu imaju 3 lana pripadnika vatrogasnih veterana Me imurske županije.

Upravni odbor formiran je 2013. godine u sastavu: Saša Sanjkovi – predsjednik, Zdravko Strojko – zamjenik predsjednika,

ka ostalih mještana, kako u moralnom, tako i u materijalnom pogledu. Nužnost za brzim i nadasve e ikasnim spre avanjem haranja vatrene stihije još je bila izraženija u to vrijeme po etaka razvoja organiziranoga vatrogasnog pokreta, posebno zbog poraznih iskustava u borbi s vatrom koja je nemilice gutala slamnate krovove selja kih doma instava i ostavljala esto velike obitelji bez osnovnih egzistencijalnih uvjeta. - istaknuo je Saša Sanjkovi , predsjednik DVD-a Križovec na proslavi obljetnice DVD-a.

Na proslavu 80. obljetnice djelovanja DVD-a Križovec u subotu, 2. kolovoza došlo je 14 prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društava, s preko stotinu vatrogasaca: DVD Peklenica, Mursko Središ e, Selnica, Sveti Martin na Muri, Lapšina, Vvratišinec, Gornji Kraljevec, Krištanovec,

Marko Strojko – zapovjednik, Josip Kostanjevi - zamjenik zapovjednika, Leonard Sanjkovi – tajnik, Florijan Vinkovi – blagajnik, te Danijel Korbelj –spremištar.

U Nadzornom odboru su: Ivan Šimunkovi – predsjednik, David Krklec – lan, te Rudolf Novak – lan. Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, glavni pokrovitelj ove obljetnice, obe ao je DVD-u Križovec dovršetak garaže idu e godine.

Miklavec, Sivica, Ferketinec, Podturen, Mihovljan, Belica, Dekanovec, Žiškovec i Kneginec Gornji iz Varaždinske županije.

Me u uzvanicima na sve anosti povodom 80 godina djelovanja DVD-a Križovec bili su: Mario Medved, potpredsjednik Vatrogasne zajednice Hrvatske, Krunoslav Colar, predsjednik Vatrogasne

- Na proslavu 80. obljetnice djelovanja DVD-a Križovec u subotu, 2. kolovoza došlo je etrnaest prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društava, s preko stotinu vatrogasaca

Mario Medved, potpredsjednik Vatrogasne zajednice Hrvatske i predsjednik VZ-a Me imurske županije, uru uje priznanje DVD-u Križovec i njihovom predsjedniku Saši Sanjkovi u

DVD ŽIŠKOVEC

Chorvatske zavodnice obranile ast Novo vatrogasno vozilo je manje te se može ugurati u svako dvorište, a voziti ga mogu i voza i s B kategorijom

Dio ženske ekipe DVDa Žiškovec, na elu s Radovanom Zadravcom, boravio je od 13. do 20. srpnja na Svjetskom prvenstvu u vatrogasnom sportu u eškom gradu Svitavy.

Po prvi put natjecanje se odvijalo i u ženskoj

konkurenciji pa je tako red bio i na djevojkama da brane hrvatske “kvadrati e”. Chorvatske zavodnice (hrvatske natjecateljice) u sastavu Lea Vugrinec, Mateja Novak, Jasmina Dobrani , Joana Šparavec, Petra i Margareta Culjak

i Enna Trupkovi u Žiškovcu su trenirale u skromnim uvjetima, što zbog nedostatka novca, što zbog nedostatka posebne opreme, te su se stoga na samom natjecanju s pojedinim vatrogasnim spravama susrele po prvi put.

No, vješte vatrogaskinje svejedno su se izvrsno snašle.

Organizacija same manifestacije u eškoj bila je odli na, a predstavnici iz Azerbejdžana, Bjelorusije, Bugarske, eške, Ukrajine, Slova ke, Poljske, Ka-

8. kolovoza 2014.

ti u pružanju kod mještana DVD Križovec u sve anom mimohodu na proslavi

zajednice podru ja Grada Mursko Središ e, op ine Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec i Mihael Grbavac, zapovjednik podru ja, Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a, Danica Kova i , predsjednica VMO-a Križovec, Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica, Siniša Golub, ravnatelj JU-a Me imurske prirode i predstavnici udruga u naselju Križovec, i to: Društvo žena Križovec, Nogometni klub “Torpedo” i Športsko ribolovno društvo “Verk”.

Priznanja zaslužnima Priznanja za poseban doprinos u radu DVD-a Križovec dobili su: Mihael Vinkovi , Tomislav Sklepi , David Mun ar, Matija Bedi , David Krklec, Rudolf Novak, Josip Strojko, Sanja Franji evi , Luka Le ek.

Zahvalnice za poseban doprinos u radu DVD-a

t Hrvatske zahstana, Južne Koreje, Rusije, Litve i Latvije bili su jako susretljivi. Trener i voditelj ekipe Radovan Zadravec te lanica delegacije Jelena Kranj ec bili su veoma zadovoljni sveukupnim dojmom nastupa ženskog dijela žiškove kog DVD-a.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Samo jedna želja - izgradnja garaže Za etak križovskog vatrogastva po inje 21. svibnja 1934. godine. Tog datuma osmero Križov ana odlu ilo je osnovati dobrovoljno vatrogasno društvo.

Društvo se osnovalo baš u mjesecu zaštite od požara, što još više pridonosi simbolici vatrogastva. Do kraja te 1934. godine društvo je imalo 37 lanova, što je bio zavidan broj za samo nekoliko mjeseci djelovanja društva. Prona en je i jedan zapisnik društva iz 13. kolovoza 1934., me utim, u jako uništenom stanju, pa se nije dalo iz njega iš itati što su tadašnji lanovi odlu ivali o radu i vo enju društva. Dokumentacija od 1935. pa do 1949. nije nikad postojala ili je izgubljena u ratnom vihoru. Od 1949. može se kroz mati nu knjigu utvrditi broj ljudi koji je dje-

lovao u našem društvu. Tu je bilo preko 70-ak lanova koji su aktivno sudjelovali u radu društva. Kroz godine oprema vatrogasaca u Križovcu bila je vrlo skromna.

Spominje se ru na šprica i nekoliko cijevi. S vremenom su se oprema i vozni park modernizirali. Opremu su preselili u centar naselja, u skromnu prostoriju gdje je jedva stao kombi i minimum opreme. Društvo su sa injavali lanovi koji su dugi niz godina vodili DVD, od kojih su se najduže zadržali: Andrija Tot, Josip Strojko, Hinko Šolti i Stjepan Vinkovi .

Prije 20-ak godina društvo se uspjelo konsolidirati.

Pristupilo je nekoliko mladih i ambicioznih lanova koji su odmah preuzeli rukovode e funkcije. Za predsjednika je došao Zdravko Strojko, a kasnije na funkciju zapo-

Križovec povodom 80. obljetnice djelovanja s prigodnom statuom dobili su: Ivan Šimunkovi , Danijel Korbelj, Florijan Vinkovi , Bernard Horvat.

Spomenice za dugogodišnji rad u DVD-u Križovec dobili su: Zdravko Strojko – za 20 godina, Josip Fran i – za 20 godina, Željko Bratinjš ak – za 30 godina, Vladimir Štefani – za 40 godina.

Vatrogasne medalje, plamenice i medalju za vatrogasnog veterana dobili su Saša Sanjkovi – bron anu medalju, Josip Kostanjevi – bron anu medalju, Leonard Sanjkovi – bron anu medalju, Marko Strojko – srebrnu plamenicu, a Josip Kostanjevi – medalju vatrogasni veteran. Gradu Mursko Središ e i Vatrogasnoj zajednici Me imurske županije uru ene su zahvalnice.

Mario Medved, potpredsjednik Vatrogasne zajednice Hrvatske, na sve anosti u Križovcu uru io je Saši Sanjkovi u, predsjedniku DVD-a Križovec, plaketu u ast ovoga visokog jubileja DVD-a. vjednika Ivica Strojko. S godinama opet se pristupilo pomla ivanju društva, pa se u rad društva uklju ilo 10-ak mladi a. Prije 10 godina u mirovinu su poslali i stari kombi, kojim su bili prepoznatljivi po cijelom Me imurju i koji je s ponosom vozio dugogodišnji tajnik, pokojni Andrija Tot, koji je bio legenda križovskog vatrogastva. Prije 10 godina nabavili su novi kombi marke Mercedes i vatrogasnu zastavu. Društvo je sve više napredovalo i ja alo pa se pristupilo rekonstrukciji prostorija za sastanke i arhiva DVD-a Križovec. Nakon niza nepovoljnih doga aja ostali su i bez male sku ene garaže, pa su i u ovim teškim vremenima morali i i u zahtjevnu investiciju izgradnje garaže. - Želja nam je da se što prije završi izgradnja našeg objekta kako bi se maksimalno mogli posvetiti našoj primarnoj djelatnosti – spašavanju ljudi i imovine. - naglasio je predsjednik Saša Sanjkovi .

DVD Kuršanec

Održano 4. Kup natjecanje sa zaprežnim špricama U subotu, 19. srpnja u Kuršancu se održao 4. Kup Kuršanca sa zaprežnim špricama, iji je organizator bio DVD Kuršanec. U kategoriji muških 1. je mjesto osvojila ekipa DVD-a Donji Kraljevec, dok je u kategoriji žena 1. mjesto osvojio DVD Šandorovec. Kao najstariji lan natjecanje priznanje je u svojoj 85. godini primio i Anton Mikulek.

Na nat jec anju je sudjelovalo 16 ekipa, od ega 12 u kategoriji muških, te 4 ekipe u kategoriji žena. U kategoriji muških 1. mjesto osvojila je ekipa DVD-a Donji Kraljevec, 2. mjesto DVD Nova Ves, 3. mjesto DVD Savska Ves, a u kategoriji žene 1. mjesto DVD Šandorovec, 2. mjesto DVD Sveti

Križ, 3. mjesto DVD Nova Ves. U kategoriji za najstariju ekipu na natjecanju pehar i diplomu osvojila je ekipa DVD-a Donji Kraljevec, a u kategoriji za najstarijeg lana pehar i diplomu osvojio je Anton Mikulek (85 godina) iz DVD-a Nova Ves. Natjecatelje su pozdravili predsjednik Vije a Mjesnog odbora Kuršanec Danijel Šmaguc, predsjednik Gradskog vije a Grada akovca Jurica Horvat, ispred Vatrogasne zajednice Me imurske županije Dragutin Trupkovi te ispred Vatrogasne zajednice Grada akovca Robert Pevec.

Suda ku su komisiju inili Branimir Grabar i Nikola Besedi . (n)

SELNICA

Mladež DVD-a Selnica u Fažani Vatrogasna mladež DVD-a Selnica po prvi put u svojoj povijesti postojanja sudjeluje u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Devetero djece iz DVD-a Selnica dobilo je tako priliku za tjedan dana boravka u Fažani uz pratnju zapovjednika Franje Kutnjaka te mentore Igora Perasa i Nevenku Oleti .

Kamp vatrogasne mladeži

u Fažani održava se svake godine u ljetnim mjesecima s ciljem edukacije mladeži. Polaznici Kampa prolaze kroz vatrogasni i ekološki program, kao i program prve pomo i.

Nadamo se da e mladim polaznicima boravak tamo ostati u sje anju kao jedno lijepo i korisno životno iskustvo. (sh)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

P ELARSKI RAJ Tatjane Šardi

Želimo da nas ljudi posje uju i vide kako se proizvodi i vrca med PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Ku a na kraju sela - ovaj put ne mislimo u negativnom kontekstu, ve o ku i na blagoj uzvisini, koja je pretvorena u oazu mira, mirisa cvije a, cvrkuta ptica i zujanja p ela. Taj mali zemaljski raj u naselju re an, koji se proteže na oko tri tisu e kvadrata, prije desetak godina kupila je obitelj Šardi, Miroslav i Tatjana s etvoro djece. U starinski grunt, kako kaže Tatjana, zaljubili su se na prvi pogled i kupili ga bez razmišljanja, ulažu i u njega sate i sate rada, truda, znoja i muke. Istina, ni dandanas još to nije ono pravo - ku ica u cvije u i trava oko nje u kojoj bi bezbrižno uživali. Naime, ku a je bila stara i htjeli su je obnoviti i udahnuti joj život kakav je imala prije sto i više godina - autenti na fasada, nagib i izgled krova, pa sve do starinskog cvije a. Naglasak cijelog projekta bio bi na razvoju i prezentaciji tradicijskog p elarstva.

Obiteljska tradicija p elarstva u njenoj obitelji doista seže daleko u prošlost.

Sje a se još svoje bake koja je intenzivno radila s p elama u p elinjaku u Prelogu.

Baku je naslijedio njen otac, a tradiciju dalje nastavljaju ona i brat Vitomir s obitelji.

Iako rade prakti ki zajedno, ipak im se kut gledanja p elarstva razlikuje. Naime, brat Vitomir godinama radi i živi u Sloveniji, za koju kaže da je po pitanja p elarstva tri koplja ispred Hrvatske,

pokušava razviti i približiti i Hrvatskoj tzv. apiterapiju, aerosol terapiju i sli no.

Bogatstvo peluda Nekad su starine bile znak siromaštva i seoskog porijekla pa su se mnogi, stide i se toga, rješavali takvih stvari što su brže mogli. No, kaže Tatjana, ona jednostavno uživa u njima, njihovoj ljepoti i duši i ne želi se nipošto rastati od njih, smatraju i

kako njoj uprave one oboga uju dušu.

- Imati, posjedovati takav grunt samo za sebe, to bi bilo presebi no. Želja nam je svima nama, i meni i suprugu s obitelji - pri a nam nadahnuto Tatjana - dati ljudima mogu nost da nas posje uju i neposredno vide na koji se na in proizvodi i vrca med. Sad su trenutno ispred košnica monitirani skida i peluda pa im može-

P ele stvaraju prirodno blago

znati koliko je ustvari sa a potrebno za 100 g voska, da shvati koja je to dragocjenost koju još dovoljno ne prepoznaje i koju p ela sama proizvede.

smo ukomponirali u tre inu ku e, od oko 30 kvadrata zatvorenog prostora te kompletnoga vanjskog prostora. Sama kušaonica meda i p elarski turizam ne svode se samo na kušanje i degustaciju meda. Tu se može na i i, primjerice, izrada svije a od voska, pra enje i razgledavanje nijansi cvjetnog praha. Te kuglice praha ujedno su nam i dokaz bioraznolikosti koje imamo u okolici p elinjaka. Sre a je da mi u Me imurju u ‘Cvijetnjaku med Murom i Dravom’ imamo bogatstvo peluda koji je nužan za razvoj legla i mladih p ela, koje moraju biti snažne i izdržljive kako bi preživjele zimu. Zna i tu smo mi u jednoj simbiozi p ela i prirode i to jednostavno nije posao, ve stil života.

Pakiranje daje osobni pe at Tatjana Šardi nastavlja tradiciju p elarstva svoje obitelji u Hrvatskoj, a brat u Sloveniji

i od tamo donosi brojne novitete. Premda se i ona voli poslužiti njima, primjerice, kod njege i zbrinjava p ela, ipak uva starinski štih. Za razliku od nje, Vitomira više p elinji proizvodi ne zadovoljavaju kao takvi, ve ih želi di i na viši nivo, što vrlo uspješno radi u suradnji sa slovenskim kolegama. Tako

mo pokazati kako izgleda cvjetni prah. Ljudi tada na licu mjesta mogu odlu iti koji i kakav cvjetni prah žele. Želimo im prikazati kako se proizvodi propolis i vosak.

Dok ovjek vidi mali ili veliki kolut voska, od svjetložute do maslinastozelenožute boje, ne zna koji je pravi, a koji patvorina. Može do-

Med isto tako. Ima ljudi koji nikad nisu imali priliku vidjeti košnicu, pogledati kako one izgledaju iznutra, kako to funkcionira kad se uzme okvir pun zrelog meda i stavi se u vrcaljku. Nekad su to bile starinske, danas je to normalno sve rosfraj oprema. U fazi je opremanja i kušaonica meda koju

Njeni proizvodi doista odišu dušom, imaju svoju osobnost i pe at vlasnice. Tatjana svaku bo icu upakira sa stilom, daju i mu dodatnu važnost i vrijednost, što objašnjava genetskim naslje enjem. Naime, njen je otac Vinko odgojio na tisu e školaraca rade i kao nastavnik likovnog, a u tom duhu živjela je i ona s bratom i sestrom.

- Moj tata je bio nastavnik likovnog i nekako smo odmalena bili drilani da promatramo život, svijet oko sebe i ljude na svoj na in, iz svog aspekta, svog kuta gledanja-likovnja kog.

Tak da nastojim da sve to besprijekorno izgleda jer na taj na in ljudi ne mogu to ne primijetiti. Ako i ne kupe, primijete da je to razli ito. To mi stvara poticaj i adrenalin za dalje. ovjek kad je ovako gleda i sluša doista vidi pred sobom osobu koja uživa u tom poslu, voli ga i živi za njega.

A tu svoju ljubav prenosi i na prijatelje i rodbinu koji su esti gosti na imanju u re anu. No, gosti su i biciklisti s biciklisti ke ture, zatim turisti ceste tradicije, školarci. Svima njima posveti se punom pažnjom kao i nama, pokazuju i nam sa e zvane djevi anske, koje su napravile same p ele.

Puno je truda uloženo u ovo imanje, no još treba barem toliko. Kušaonica meda je pred završetkom, staja eka na preure enje za gostinjske sobe s iznena enjem, za bicikliste se ure uje stajalište i još štošta drugo. Planova, kako kaže, ima puno, pa ak i za petu generaciju u obitelji, ona je tre a, ako ne i dalje.

P elinji raj Tatjane Šardi

8. kolovoza 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Cijene povr a ne padaju kako se o ekuje Vrhunac je ljeta i akove ki sajam bio je prepun kupaca. Pomoglo je i to što u srijedu nije padala kiša.

Mnogi prodava i s kojima smo razgovarali tužili su se na vremenske prilike i smanjene prinose povr a,

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Krastavci su bili po 5 kuna

drugim rije ima, cijene još nisu padale, kako se o ekuje od sezonskog povr a. Mnogo ljudi prolazilo je ulicama sajma, no rijetko tko kupuje, a mnogi nabavljaju poneke sitnice za popravke i sli no.

Dolazi jesen i košare se sve više kupuju

Ponuda krumpira je sve ve a, kao i drva za ogrjev.

Ponuda breskvi traje i dalje, a zapo ela je sezona jabuka, najprije ljetnih, koje e od sada biti glavno vo e na sajmu. Ima i mahuna, kra-

- paprika 10 kn/kg - paradajz 10 kn/kg - krumpir 2,5 kn/kg - doma a marelica 8 kn/kg - krastavci 5 kn/kg - brokula 15 kn/kg - mahune široke 20 kn/kg - breskve 6 do 8 kn/kg - višnje 18 kn/kg - luk 5 kn/kg - koper 5 kn/pušlek - aronija 20 kn/posudica - kruške 8 kn/kg - mrkva 4 kn/kg - šljiva 10 kn/kg - lubenice 2-3 kn/kg

stavaca, malina i kupina, a pristižu i paprike.

(J, Z. Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Deklaracije prehrambenih proizvoda U Hrvatskoj su ulaskom u Europsku Uniju po ela vrijediti nova pravila vezana uz deklariranje hrane te na snagu stupa Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potroša a o hrani.

Prema toj Uredbi informacije koje se daju potroša u moraju biti to ne, jasne, lako razumljive te ne smiju biti obmanjuju e glede karakteristika hrane, pripisivanja hrani svojstava koje ta hrana nema ili ukazivanja na posebna svojstva hrane kad sva sli na hrana tako er ima ta ista svojstva.

Svaka deklaracija prema novoj Uredbi treba sadržavati: naziv hrane, popis sastojaka, istaknute alergene, koli inu odre enih sastojaka, neto koli inu hrane, datum minimalne trajnosti, zemlju podrijetla, posebne uvjete uvanja i upute za upotrebu gdje je to potrebno, naziv i adresu subjekta u poslovanju hranom, alkoholnu jakost za pi a koja sadrže više od 1,2% vol. alkohola te nutritivnu tablicu.

U popisu sastojaka moraju biti navedeni svi sastojci padaju im redoslijedom s obzirom na masu. U ve ini

slu ajeva je potrebno navesti popis sastojaka no postoje iznimke kao što su svježe vo e i povr e, gazirana voda, hrana koja se sastoji od samo jednog sastojka te sir, maslac, fermentirano mlijeko i vrhnje.

Alergene u hrani je potrebno istaknuti. Naj eš e ih se isti e “boldanjem” u popisu sastojaka no oni mogu biti i druga ije istaknuti (npr. “gluten”). Tako er mogu biti navedeni u neposrednoj blizini popisa sastojaka uz navod “Proizvod sadrži alergene:...”.

Alergeni koji mogu biti prisutni u hrani su gluten (protein iz žitarica), laktoza (mlije ni še er), soja, jaja, celer, gorušica, orašasto vo e, sul iti i drugi.

Kod roka upotrebe na proizvodu može pisati “upotrijebiti do”, “najbolje upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do kraja” nakon ega slijedi datum ili informacija gdje se na ambalaži nalazi datum. Kad je navedeno “upotrijebiti do:” onda se radi o proizvodu koji je brzo kvarljiv te nakon isteka roka nije preporu ljiva konzumacija.

Zemlja podrijetla mora se navesti samo za med,

vo e i povr e, ribu, meso i maslinovo ulje ili ako bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potroša a u zabludu u pogledu stvarne zemlje podrijetla ( npr. ako bi cijela etiketa ukazivala na to da hrana potje e iz druge zemlje).

Za pružanje informacija o hrani odgovoran je subjekt u poslovanju hranom a to je ona tvrtka pod ijim se imenom proizvod stavlja na tržište. Na deklaraciji je potrebno navesti samo jedan subjekt u poslovanju hranom tako da deklaracije na proizvodima trgova kih lanaca ponekad nemaju navedenog proizvo a a ve samo svoje podatke.

Kod proizvoda životinjskog podrijetla mora se na deklaraciji navesti identi ikacijska oznaka koja sadrži slova države iz koje potje e, odobreni broj objekta koji proizvodi hranu i na kraju oznaku EU ako je iz Europske Unije. (npr. “HR 51 EU”) Preko te oznake mogu e je saznati tko je proizvo a ako njegovo ime nije navedeno na deklaraciji.

U r e d b a ( E U ) b r.

1169/2011 tako er uvodi nova pravila za nutritivne tablice koje moraju

sadržavati energetsku vrijednost, koli inu masti, zasi enih masnih kiselina, ugljikohidrata, še era bjelan evina i soli u 100 g proizvoda te se više ne koristi RDA (Recommended Daily Allowance/ preporu eni dnevni unos) nego RI (reference intake/ preporu eni unos). Prema Uredbi samo proizvodi koji imaju prehrambene tvrdnje (npr. smanjeni udio še era, light,...) ili su im dodani vitamini i minerali u ve im koli inama moraju imati nutritivnu tablicu.

Na ostalim proizvodima nutritivne tablice e biti obavezne od 13.12.2016. ali ako se prije navode onda je potrebno uskladiti ih sa Uredbom.

Trenutno je još uvijek na snazi stari Pravilnik o ozna avanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 63/11) no njegova valjanost isti e 12.12.2014. nakon ega e Uredba (EU) br. 1169/2011. biti jedina važe a. U slu aju da je neka hrana stavljena na tržište prije 13.12.2014. a ne ispunjava uvjete Uredbe, ona se može prodavati do iscrpljenja zaliha.

Matija Lisjak, dipl. ing.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

8. kolovoza 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

BIOLOŠKO-DINAMI KI PRIPRAVCI (III)

Kompostni pripravci (II) Pripravak od stolisnika (502)

Bukva - grab Kad smo ve tako po eli, Kadsmove takopo eli onda emo i dalje nastaviti pri ama o našim šumskim gorostasima i njihovim ro acima uzgojenima u hortikulturne svrhe. Bilo je to zamišljeno kao zaštita od prejakog sunca, a sad može poslužiti i kao sklonište od pljuska.

Bukve u tom društvu svakako imaju zna ajno mjesto. Ne emo odre i mjesto ni grabu. Ho e li vam se moja današnja pri a o bukvama i grabovima (bukva ima prioritet jer je ve a) dopasti, to emo još vidjeti, ali da bi vam njihaljka u debelu bukvinu hladu u ovim sparnim danima dobro došla, to je sasvim sigurno.

Fagus sylvatica, bukva naša obi na, do 40 metara je visoko stablo centralne i južne Europe. Složit u se s vama da je kao takvu ne možete posaditi na svom vrtu 10x20 metara. Ali, kao prvo, bukva, ta obi na, može se šišati i to dobro podnosi, pa je pogodna za živice i ostale šišane (posebno tzv. pseudobonsai) forme, i kao drugo postoje razni kultivari bukve koji su prirodno ograni enog rasta. Tako da je ipak možete posaditi, samo treba htjeti.

Ima jedna sramotna dilema iz prošlosti vašeg vrta, koja ga proganja i sili na isprike. Nekako su mu uvijek sli ni grab (Carpinus betulus) i bukva (Fagus sylvatica). Interesantno je da ta dva roda drve a ak ne spadaju u istu porodicu, jako su razli iti. Znalci za njih ni u snu ne bi rekli da su sli ni, a laicima tako sli no izgledaju. Usprkos mogu im

kritikama stru njaka stru njaka, baš u vama, posti enima istom dilemom, ukazati na detalje po kojima je lako razlikovati ta dva drvenasta živa bi a.

Prvo list. Po obliku i veli ini esto, onako izdaleka, jesu sli ni. Ali bukvin je list na licu sjajan, a grabov nije, bukvin je na rubu nenazubljen, tek ponešto valovit i sitno trepavi av. Grabov list ima dvostruko napiljen rub.

Plod bukve je bukvica, a kod graba su to rebrasti oraš i i smješteni na braktejama skupljenima u rese. Ako je zima, i liš a nema, kora debla e vas samo zbuniti, pogledajte pupove. Pupovi su kod graba vitko unjasti, ušiljeni, sasvim priljubljeni uz gran icu. Bukvini su pak pupovi vretenasto ušiljeni, otklonjeni od koljen asto razvedenoga tankog izbojka pod kutom od 45 stupnjeva.

Kad ovako nabrajamo, ini nam se da i kako smo ih mogli zamijeniti. Sram nas bilo.

Obi na bukva ima ve i broj hortikulturnih varijeteta i formi, od kojih se neke odlikuju posebnom bojom listova i/ili oblikom krošnje. Tamnocrveno liš e ima F.s. Atropurpurea a noviji je kultivar Tricolor koji ima crveni, roza i zeleni list. Žuto liš e ima formu Zlatia.

Krošnja joj može biti klasi na, stupasta i pendulasta (tužna). Ovo s tugom je sasvim uvjetno. Biljke nikad nisu tužne. Tugu su izmislili ljudi da im ne bi bilo dosadno. Bukva kasno po inje plodonositi (treba joj 50 godina), živi dugo i ako je sad posadite nadživjet e vas sigurno.

Pozdravlja Vas IVA!

8. kolovoza – Dan ploda do 12 sa , od 13 sa Dan lista Nakon 13 sa spremamo sjemena biljaka lista, sijemo salatu, špinat, kopar, kres salatu i matovilac. kolovoza – Dan ploda do 13 sa , od 14 sa Dan korijena 9. kolo U dane korijena pripremamo zemlju za jesensku sadnju luka, ešnjaka ešnja i okopavamo biljke korijena.

10. kol kolovoza Nepovoljno vrijeme za rad u vrtu, vo njaku, vinogradu zbog perigeja.

11. kolovoza – Dan cvijeta, od 10 sa ubiremo sjeme cvije a Rano vo e ubiremo u dane cvijeta i ploda u vrijeme za ubiranje (ne u vrijeme presadnje), a to je sada pogodno vrijeme.

12. kolovoza – Dan cvijeta Nastavljamo s radovima preporu enima prethodni dan.

13. kolovoza – Dan lista Nastavljamo sa sijanjem i njegovanjem biljaka lista, salate, špinata, matovilca.

14. kolovoza – Dan lista do 16 sa , od 16 do 20 sa nepovoljno vrijeme zbog pomr ine planeta Urana

Pripravak od stolisnika predstavlja energiju podsun anog planeta Venere. Pomaže kod reprodukcije i ure uje sa svojim sumporom u tlu procese kalija i dušika.

Cvjetove stolisnika beremo po sun anom vremenu u dane ploda. Svi cvjetovi moraju biti potpuno rascvjetani, ustvari ve malo ocvali. Cvjetove osušimo i uvamo do prolje a. U prolje e na prakti noj radionici izra ujemo pripravak koji izložimo na zra ni i sun ani položaj, po mogu nosti na južnu stranu potkrovlja. U jesen ga skidamo i zakapamo do prolje a u zemlju.

Koristimo ga u kompostnom kupu, ali nam služi i kao kupka za sjeme raži i trave. Malu kavinu žli icu pripravka izmiješamo u tri litre mlake vode vrlo jako 5 minuta. Mješavinu ostavimo stajati 24 sata, ali je povremeno izmiješamo. Raž i sjeme trave navlažimo promiješamo i ostavimo da malo stoji, osušimo i sijemo.

Pripravak od kamilice (503) Kamili ni pripravak ure uje u tlu procese kalcija.

Zemlji proslje uje sile zdravlja, gnoju pa stabilnost dušika. Predstavnik je podsun anih toplinskih energija planeta Merkura. Tako er pomaže kod reprodukcije.

Kamili ne cvjetove ubiremo ujutro po sun anom vremenu u dane cvijeta. Cvjetovi moraju biti mladi.

Ako se u njima nalaze crvi i i do e cvijet u sjeme, kamilica nije upotrebljiva. Cvjetove posušimo u sjeni i pospremimo ih do Miholja (29. rujna). Na prakti noj radionici u jesen zakopamo pripravak do prolje a u zemlju.

Pripravak nam pomaže u kompostu, a i vrlo je dobar u pripremi kupke za sjemena krstašica, rotkvice, rotkve. Koli ina i priprema jednaka je kao kod pripravka iz stolisnika.

VRTLARICA VRIJEME PRESADNICA

Sve popularnije kinesko zelje Kraj mjeseca srpnja i po etak kolovoza vrijeme je za još jednu sadnju, odnosno presadnju. Naime, u našim vrtovima ostaju prazna mjesta iza pojedinih ranih kultura. To su prije svega mahune, proljetna salata, grašak pa ak i brokula, luk, ešnjak... Doduše, s obzirom na ovo kišno razdoblje, neki su iz svojih vrtova izbacili i raj icu, koju je poharala bolest.

Kako pak bi se maksimalno iskoristio prostor koji imamo, u ovo vrijeme mogu se još uvijek presaditi razne sorte salata, poput žutog i crvenog radi a, varijateti endivije, kasno zelje, kelj, a sve popularnije u posljednje vrijeme je i kinesko zelje.

- To vam je ono zelje koje može dugo stajati i jako je ino za salatu. - objasnila nam je Terezija Kameni iz Štefanca, koja je svoje presadnice tog zelja presadila ovih dana. Glavice ima kao radi , odnosno oblik velikog jajeta. Mogu se kupiti obi ne ili hibridne presadnice, kako tko želi. One hibridne daju glavice i od po 3 kg.

I doista, traže i malo informacija o tom kineskom zelju, doznajemo da više nalikuje salati

radi u nego našem klasi nom pojmu zelja. Kinesko zelje ima glavicu konastog oblika, široke, dlakave i mekane listove. Upravo zbog te meko e svojih listova to zelje nije pogodno za kiseljenje.

No, zato je odli no spravljeno na salatu, i to zimi, budu i da može dugo stajati. Zimi baš i nema puno salata, a ako ih i ima, to su uglavnom one “tvrdih” listova.

Recept pak za salatu je vrlo jednostavan. Zelje se tanko nareže, otprilike kao i obi no, za ini se uljem i octom te nezaobilaznim doma im ešnjakom.

- Što se ti e samog uzgoja, vrlo je jednostavan. Evo, ja sam

zasadila nekoliko lanci, stavila sam mal izme u i bez brige sam do prvog mraza. Kako živim sama, u zelju e uživati sin s obitelji.

Gospo a Terezija oduvijek je zaljubljenica u vrt i cvije e. No, u posljednje vrijeme, otkako je u mirovini, tom se hobiju može posvetiti puno više. Istina, ljepše je bilo kad je tu bio i suprug Franjo, no sudbina ga je prije nekoliko godina odvela na drugi svijet.

Iza sebe pak je i ostavio stablo mušmule, koje i nije tako esto u Me imurju, no u njihovom vrtu plodovi se tiskaju jedan do drugoga. Neki plodove mušmu-

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

le zovu i divlja kruškica. Stablo u vrtu ili dvorištu može služiti i kao vo ka i kao ukras koji radi ugodnu hladovinu, budu i da može narasti i do osam metara.

Plodovi mušmule su okrugli i kruškoliki, a boja im varira od žutozelene do tamnosme e boje.

Kao i kod kivija, mesnati plodovi moraju najprije odstajati kako bi bili dobri za jesti. Ina e, plodovi mušmule vrlo su dobrog, osvježavaju eg okusa i velike hranjive vrijednosti. A neki kažu, dobri su i za one koji žele izgubiti kilograme jer plod sadrži 78-85 % vode. Mušmula ili divlja kruškica može se jesti u svježem stanju, a pogodna je i za izradu džemova, marmelada, likera i rakija. Premda mušmula mnoge asocira na toplije krajeve, biljka je to koja i te kako dobro uspijeva kod nas, duboko na kontinentu, a literatura kaže da dobro podnosi i ve e nadmorske visine. Dosta je otporna prema hladno i pa dolazi i u podru jima gdje se vrijednosti srednjih godišnjih temperatura kre u od 8 do 9 °C. U periodu dubokog zimskog mirovanja može podnijeti kra e zahla enje i od - 35 °C.

8. kolovoza 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO RIBE uz Dravu u op ini Sveta Marija

Najboljem ribi u prelijepa svetomarska ipka ŠRD “Klen” iz Svete Marije u subotu, 2. i nedjelju, 3. kolovoza u sklopu Dana op ine Sveta Marija na prostoru kod ribi kog doma, uz derivacijski kanal HE Dubrava, organizirao je tradicionalnu turisti ku, sportsku, kulturnu i tradicijsku manifestaciju “Ljeto ribe uz Dravu 2014.”.

U subotu je na kanalu HE Dubrava organizirano ekipno natjecanje ribi a u lovu ribe udicom na plovak pod nazivom “Natjecanje prijateljstva”, na kojemu su sudjelovale udruge s podru ja op ine Sveta Marija, prijateljska društva iz Pitoma e i ribi ka društva pomurskih Hrvata iz Ma arske. Na natjecanju je sudjelovalo sedam ekipa. Prvo mjesto osvojila je ekipa doma ina, drugo mjesto osvojila je ekipa Lova kog

Pobjednik Danijel Picer s peharom i svetomarskom ipkom

društva “Patka” Donji Vidovec - Sveta Marija, dok je tre e mjesto pripalo ekipi Športskoga ribolovnog kluba “Greda” iz Pitoma e. Program u nedjelju zapo eo je na istom mjestu u 7 sati pojedina nim natjecanjem

ribi a za Veliku nagradu Svete Marije, na kojemu se za naslov najboljeg borilo 65 natjecatelja, 40 iz Hrvatske i 25 natjecatelja iz susjednih zemalja.

U takvoj konkurenciji najbolji je bio Danijel Picer iz Tor eca, drugo mjesto osvojio je Mihael Guliš iz Rakitja, tre e Želimir Pavlic iz Svete Marije, etvrto Silvachi Silars iz Ma arske, dok je peto mjesto zauzeo Igor Mihalac iz Donjeg Mihaljevca.

Najbolja petorica dobila su nagrade donatora, najbolji trojac prigodne nagrade organizatora, a pobjednik je ku i ponio i svetomarsku ipku.

Gosti iz elekovca pripremili najbolji dravski fiš Nema do šarana s rašlji

U dva dana održano je natjecanje u ga anju zra -

nom puškom, gdje je najbolji bio Darko Kranjec, ispred Ivana Kranjca i Gorana Posavca. U nedjelju je održano još jedno zanimljivo natjecanje - Dravski iš paprikaš.

Devet ekipa, svaka prema svojoj strogo uvanoj recepturi, pripremalo je iš koji je kasnije besplatno podijeljen gostima i posjetiteljima. Najbolji iš pripremila je ekipa iz elekovca, druga je bila Udruga umirovljenika iz Svete Marije, dok je tre u nagradu osvojila ekipa Bartolov iš iz Koprivnice.

Prezentacija izrade svetomarske ipke Veliki broj posjetitelja imao je priliku razgledati izložbu slika Franje Musta a Medarovog, izložbu ru nih radova Društva žena “Amalija Kranjec”, izložbu predmeta bogate zbirke etnopredmeta KUD-a “Ivan Musta Kantor” i sudjelovati u prezentaciji izrade svetomarske ipke i izradi mušica Danijela Vrbani a. Svakako treba istaknuti i bogatu gastronomsku ponudu, gdje je prednja io šaran na rašljama. Pokrovitelj manifestacije bila je Op ina Sveta Marija, a lanovi Klena ponovno su dokazali da je rije o manifestaciji kojoj je osigurana dobra budu nost.

(A.Fuš)

Biciklizam na podru ju Murskog Središ a sve je popularniji

DRUGI VIKEND manifestacije “Ljeto uz Muru” u znaku biciklijade

Na bicikle sjeli i stari i mladi Biciklizam je sve popularnija rekreacija na podu ju Murskog Središ a, a u njemu uživaju sve generacije. Tako je ta omiljena sportska zabava uklju ena i u program Ljeta uz Muru.

Biciklijadom kroz naselja koja pripadaju Gradu Mursko Središ e otpo eo je drugi vikend manifestacije “Ljeto uz Muru”.

Biciklijada je krenula sa šetnice u Murskom Središ u, ali su se biciklisti karavani priklju ili i na drugim to kama ili dionicu vozili prema svojim mogu nostima. Cijela biciklist ka tura vozila se od Murskog Središ a, preko Peklenice, Križovca, Vratišinca, Štrukovca, Zebanca, do Hlapi ine, i natrag u Mursko Središ e.

U biciklisti koj turi sudjeluju razli ite generacije biciklista, jer tempo vožnje je rekreacijski, a smisao vožnje druženje, rekreacija i upoznavanje susjednih mjesta s biciklisti ke perspektive.

I dok su biciklisti okretali pe-

Ana Nerer odlu ila se biciklom povesti koliko bude išlo

dale, djeca su na murskosrediš anskoj šetnici crtala na svojoj likovnoj koloniji. Crtalo se u prirodi, uz lahor s Mure, dok su se mame za to vrijeme s kolegicama odmarale uz prvu jutarnju kavicu. (BMO)

LOV NA ZLATARSKI PRSTEN u Donjem Vidovcu

Ekipa Kalanice pobjednik atraktivnog natjecanja

Natjecanje u poga anju zlatarskog prstena

lanovi Motonauti kog kluba “Vidovski zlatari” etvrtu godinu zaredom bili su u subotu, 2. kolovoza uspješni organizatori atraktivnog natjecanja “Lov na zlatarski prsten”, koje je održano na derivacijskom kanalu HE

Dubrava kod mosta u blizini Donjeg Vidovca. Ovom se manifestacijom njeguje uspomena na poznate donjovidovske ispira e zlata, ali i na vidovske ratnike - Vidovske voke koji su se protiv Turaka, u doba Zrinskih, “borili kao vukovi”.

Na ovom zanimljivom i jedinstvenom natjecanju sudjelovalo je 16 ekipa koje su imale zadatak da veslaju i u dramskim amcima u tri plova pokušaju pogoditi vise u alku i osvojiti što više bodova, a najviše bodova, dakako, do-

nosi pogodak u sredinu. Ekipa broji tri lana, dva veslaju i usmjeravaju amac, a jedan lan ekipe ga a zlatarsku alku. Ove godine slavila je ekipa pod nazivom “Kalanica” u sastavu Tomislav Matulin, Božidar Njari i Marinko mrlec.

Drugo mjesto pripalo je ekipi imena “ rni” u sastavu Aleks Matulin, David Šarkanj i Dario Štirni , dok je tre e mjesto osvojila ekipa “3 Šešira”, u kojoj su bili Zlatko Cenko, Josip Habjan i Ljubomir Petri . Tri najbolje ekipe iz ruku predsjednika kluba dobile su medalje, a pobjedni ki trojac ku i je ponio i prijelazni pehar.

Uz pozdravne rije i predsjednika Nenada Lukše, natjecanje je otvorio kao pokrovitelj me imurski župan Matija Posavec, koji je imao sre u da je iz prve pogodio sridu, nakon ega je s ekipom sko io u kanal. S njim su u amcu bili doma i na elnik Josip Grivec i

Ove godine slavila je ekipa pod nazivom “Kalanica”, u sastavu: Tomislav Matulin, Božidar Njari i Marinko mrlec

Marijan Varga iz Ministarstva gospodarstva, dok je moralna podrška ekipi politi ara bio zamjenik župana Zoran Vidovi . Ekipa novinara u sastavu Mladen Grubi , Nino Kristo i i Alen Fuš bila je manje sre e jer su pogodili – ni u što.

Prezentacija starih zanata Vidovski su zlatari, uz natjecateljski dio, za posjetitelje pripremili prezentaciju starih zanata: pletenje proizvoda od šibe i komušine te tradiciju ispiranja zlata, a svoje su proizvode prezentirali medi ari, licitari i proizvo a i meda.

Najmla i pak su uživali u zabavnom parku. Da atmosfera

bude potpuna, pobrinuli su se bandisti, a da ne bude gladi, pobrinula se kuharska ekipa pripremivši odli an zlatarski grah. Sama manifestacija zapo ela je zajedni kom povorkom kroz Donji Vidovec te paljenjem svije a poginulim braniteljima kod Spomen-obilježja u centru Donjeg Vidovca, a završila je panoramskom vožnjom u amcima, gdje su brojni posjetitelji imali priliku uživati u prirodnim arima rijeke Drave. “Lov na zlatarski prsten” manifestacija je koja iz godine u godinu raste, poprima nove sadržaje i okuplja sve ve i broj posjetitelja, za što treba iskazati divljenje agilnim lanovima Kluba. (A.Fuš)

18

Mozaik

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PORCIJUNKULA - blagdan Gospe od An ela

JUBILARNO 50. PORCIJUNKULOVO oborilo sve rekorde - u pet dana više od 200.000 posjetite

Procesija prvi put pod šarenim kišobranima

Sve ano misno slavlje u crkvi sv. Nikole biskupa jesti ta crkva je poznata kao Porcijunkula. U pridodnom programu, koji se zbog kiše održao u samoj crkvi, nastupili su Ženski i Dje ji zbor, Zrinska garda te mladi tamošnje župe s kratkim scenskim prikazom iz života sv. Franje. Kako je uz Porcijunkulovo vezan i porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni, i to od 1. kolovoza poslijepodne do 2. kolovoza u pono uz uvjete: ispovijed i pri est te molitve O enaš i Vjerovanje apostolsko te još neku molitvu na nakanu Sv. Oca Pape, pro itan je i Oprost koji je 1216. sv. Franjo izmolio od pape Honorija III, a koji pak odre uje posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkulu.

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Unošenjem zastava Kraljici Mira, Gospi od An ela, u akove koj crkvi svetog Nikole biskupa sve ano je otvoren vjerski dio ovogodišnje manifestacije porcijunkolovskog proštenja. Budu i da su u akovcu franjevci ve više od tri i pol stolje a, ta svetkovina slavi se i u Me imurju, da bi posljednjih godina prerasla u najve u kulturno-turisti ku manifestaciju. Na taj dan vjernici se prisje aju obra enja svetog oca Franje, koje se dogodilo 1208. godine u malenoj crkvici svete Marije od An ela, podno grada Asiza. U franjeva koj povi-

Me imurski vinari predstavili su se u prostoru Galerije “Scheier”

Tko nije pojeo bar jedan langoš, taj nije bio na Porcijunkulovom

Razglednica “Ulica kišobrana” odaslana je putem svih medija

akove ku razglednicu uživo u svijet odaslala je i ekipa Varažd

U svijet poslana razglednica PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Zbog kiše misa je održana u samoj crkvi

GRA ANI POHRLILI

po kišobrane

li u redu Mnogi strpljivao ePodksje amo , do kišobrana se Zbog velikog interesa gra an brana podjela porcijunkulovskih kišo dnevepo prij u du srije u je la zapo e .Pred žica nimsatima, imsuskinutisa ovca ak da Gra Turisti kim uredom kako u red u ali ek ljivo gra ani su strp n. bra kišo enir suv j svo ijeli pon i bi ku dva po li Gra ani su otkupljiva ili” ili tri kišobrana kako bi “ugrab ljet ovo s r eni suv i svoj kišobransk a. lov nku ciju nog Por

minimoglo do i doniranjem u boso i a kun malnom iznosu od 30 d ure ki isti Tur u nim dolaskom a ljen kup pri Sva a. ovc Grada ak i ruz sredstva namijenjena su Ud ke urs im udomitelja djece Me lo od županije, a koliko se prikupi a, iz ran ob kiš ih vsk porcijunkulo no. nad nak

jes izvi Ureda e (rr)

Ovogodišnje Porcijunkulovo, rekordno po mnogo emu, pokazalo je turisti ko-zabavne potencijale akovca, ali i smjer u kojem bi se razvoj ovoga najve eg ljetnog doga anja u Me imurju trebao kretati. Oboren je i rekord posje enosti. U danima proštenja akovec je pohodilo više od 200.000 tisu a posjetitelja. Bilježi se i rekordan broj izlaga a, izvo a a, performera i zabavnih programa.

Snimke glavne ulice natkrivene kišobranima putem medija i društvenih mreža obišle su Hrvatsku. Program je organiziran i u akove kim ka i ima, koji su pove ali broj sadržaja i manifestaciji dali “urbani štih”. Porcijunkulovo je su inancirano iz EU projekta “Four towers” te pripremljeno uz potporu velikog broja sponzora. Sadržaje su pripremili i organizirali Turisti ki ured grada akova, na elu s voditeljicom Boškom Ban Vlahek, i sam Grad akovec.

Gradona elnik Kova najavljuje: Sljede e godine Porcijunkulovo e biti još bolje!

Gradona elnik Kova s pravom isti e zadovoljstvo: - Program smo koncipirali tako da svatko prona e nešto za sebe, atraktivnim izvo a ima pove ali smo medijsku vidljivost, novitetima smo obogatili ponudu, a rijeke ljudi koje su se svakodnevno slijevale prema akovcu dokazuju da smo pogodili.

Posebno me raduje velik broj posjetitelja koji su svakodnevno dolazili iz Zagreba i okolice, Slovenije i Ma arske. akovec polako postaje turisti ka destinacija, a to e omogu iti i novi gospodarski razvoj i zapošljavanje. Ove godine ljestvicu smo podigli vrlo visoko, no, bez obzira na to, sljede e godine Porcijunkulovo e biti još bolje.

Uvijek rado vi ene prezentacije starih zanata Program i brojni u

8. kolovoza 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRA ENI IZLAGA I za kreativnost, estetiku ili gastronomsku ponudu

elja

diljem svijeta

dinske televizije

Tko je imao najljepši osmijeh, štand i ideju?

Voditeljicu Turisti kog ureda Grada akovca Bošku Ban Vlahek svi su željeli intervjuirati

Kona no bez “plastike”: u ponudi ekoigra ke i uporabni predmeti od prirodnih materijala

Posljednji dan proštenja u akovcu proglašeni su i nagra eni najizlaga i Porcijunkulova 2014. godine, i to svi oni koji su se istaknuli u kreativnosti, estetici ili gastronomskoj ponudi svojih izlaga kih štandova, ili su nosili najljepši osmijeh ili pak bili najmla i sudionici ove manifestacije.

Najboljim su izlaga ima Porcijunkulova 2014. dodijeljene prigodne nagrade sponzora: 36 d.o.o. iz akovca, Dinamic Trade iz Nedeliš a te Jakopi travel d.o.o. iz Svetog Martina na Muri.

Nagrade su na pozornici Trg dodijelili gradona elnik Stjepan Kova i voditeljica Turiti kog ureda Boška Ban Vlahek. Nagra eni su redom: najsimpati nija izlaga ica: Vera Prepeli iz Pribislavca (putovanje po izboru); najkre-

a atraktivna akovca Ve ernji šeta i uživali su i u prezentaciji vještine igranja vatrom

Radovan rn ec iz Nedeliš a osvojio je glavnu nagradu - bicikl

Oni su ponijeli titulu “naj” u raznolikim kategorijama

ativnije izlaga ko mjesto: Marija Vugrinec i Matija Bobek iz Lopatinca (mobitel); najljepša me imurska obleka: Rozina Kralj i Štefanija Pertlik iz Dunjkovca (putovanje po izboru); osmijeh Porcijunkulovog: Katarina Bašek iz Dunjkovca (putovanje po izboru); naj ineši me imurski kola : me imurska poga a s tikvama i makom: KUU Društvo žena Gornji Kraljevec (poklon pa-

ket za izradu kola a); najmla i izlaga Porcijunkulovog: Denis Petkovi iz Šenkovca (mobitel); najljepši me imurski kutak: Nadica Patafta iz Strahoninca (poklon paket Turisti ke zajednice grada akovca). Glavnu nagradu - bicikl, sponzora Dinamic tradea, dobio je OPG Radovana rn eca iz Nedeliš a, a izvukao ju je najmla i izlaga Denis Petkovi .

Denis Petkovi iz Šenkovca izvukao je iz glinenog upa glavnu nagradu

ATRAKTIVNA HUMANITARNA AKCIJA za Udrugu udomitelja djece Me imurja

Stometarska me imurska poga a brzo je planula! su obogatili li ni performeri

Ukupno 50 kg brašna, 3 kg maka, 90 kg tikava , 5 l vrhnja i 20 jaja utrošeno je za stometarsku me imursku poga u! Ispekla ju je i donirala akove ka pekara Suncokret Nezaobilazna su i licitarska srca te tradicionalni sklatkiši

U obilju proteklih proštenjskih doga aja velik interes izazvala je i stometarska

me imurska poga a koju su od tikve i maka pripremile vrijedne i spretne ruke peka-

Metri fine i slasne poga e brzo su nestajali

re Suncokret iz akovca, koja je donirala poga u. Tijesto je bilo ru no ra eno u pekari, potom su poga e slagane u tepsije, a nakon pe enja i transporta u grad slagane su jedna do druge u stometarski slatki niz koji se protezao od Franjeva kog trga pa sve do kraja ulice Kralja Tomislava.

Metri su ubrzano nestajali, jer svi su htjeli probati nezaobilaznu slasticu akove kog proštenja, ali i ujedno djelovati humanitarno. Sav prihod od prodaje namijenjen je za Udrugu udomitelja djece Me imurja kao pripomo organizaciji odlaska djece smještene u udomiteljskim obiteljima na more. Tako je sto metara poga e dobilo i neprocjenjivu vrijednost dobrote koju su gra ani akovca i ovaj put punim srcem iskazali.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

8. kolovoza 2014.

JER…

TRGOVINA METSS DUNJKOVEC

Verica Treska najprije pro ita vremensku prognozu Dražen (29) i Danijela (28) Vukovi iz akovca dobili su Noela, ro enog 29. srpnja.

U prodavaonici akove kog METSS-a broj dva u Dunjkovcu svaki je dan vrlo živo, a prodava ice Renata Dobrani i Senka Žnidar uvijek imaju pune ruke posla. Ako ne s kupcima, onda s punjenjem polica, isticanjem cijena... U trgovini smo ujutro zatekli i Vericu Treska, vjernu itateljicu Me imurskih novi-

na, kojoj smo poklonili prigodnu platnenu vre icu. Pitali smo je što najradije ita u Me imurskim novinama, a gospo a Verica sa smiješkom je odgovorila: - Sve itam, najprije pro itam vrijeme, pa sport, pa crnu kroniku, pa politiku. Ništa ne bih mijenjala, jer ste mi stvarno super. Uz gospo u Vericu na fo-

togra iji je i poslovotkinja ove trgovine Renata Dobrani , koja je i sama rekla da rado ita naše novine: - Sve pro itam, ipak

najradije što se dešava u op ini Nedeliš e. A itam vas i preko Fejsa, jer vijesti uvijek imate me u prvima. (SZ)

DJE JA LIKOVNA radionica u Murskom Središ u

Crtali na Šetnici uz Muru Crtanje je djeci omiljeni na in kreativnog izražavanja. Priliku za crtanje ma otvorenom djeca s podru ja Grada Mursko Središ e dobili su i u sklopu ljeta uz Muru u Murskom Središ u

g Sela Rok dobili su Matija (28) i Martina (27) Vrbanec iz Novo ja. srpn 27. nu ro e u, Zrink

na Šetnici uz Muru. Dok su djeca crtala na likovnoj radionici pod budnim okom voditeljice Aleksandre Mikulaj, mame su se osvježavale u obližnjem ka i u.

(BMO)

VELIKA KAMPANJA za “Pal i e”

U inite nešto za male hrabre borce!

Renato Balog (23) i Romana Horvat (21) iz Pribislavca dobili su Elenu, ro enu 27. srpnja.

Klub roditelja nedonoš adi “Pal i i” osnovan je na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika s ciljem pomo i, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno ro ene djece te dugoro nog unapre enja skrbi za bolesnu i prijevremeno ro enu djecu. Svijest javnosti o problemima i posljedicama s kojima se susre u prijevremeno ro ena djeca i njihovi roditelji vrlo je niska. Prijevremeno ro ena djeca osobito su osjetljiva u razdoblju neposredno nakon ro enja i u ranom razvoju, zbog ega se njihovi roditelji i zdravstveni djelatnici koji za njih skrbe nalaze pred brojnim izazovima. Svaki roditelj o ekuje ro enje zdravog djeteta, a kada se dogodi da se rodi dijete sa zdravstvenim poteško ama, roditelji na to uglavnom nisu

roditelja te život i zdravlje “Pal i a”.

Majica s logom akcije “Pal i gore”

U akciju se možete uklju iti kupnjom pamu ne majice

pripravni, što je i prirodno. Zbog svega toga je velika kampanja za “Pal i e” i više nego dobrodošla i hvalevrijedna. Klub roditelja nedonoš adi “Pal i i” je putem humanitarne akcije “Pal i gore” do sada opremio 18 rodilišta

i neonatologija širom Republike Hrvatske. Svi lanovi kluba su volonteri, nemaju zaposlene te se inanciraju uz pomo sponzora i donatora koji su prepoznali rad Kluba, a najve a je nagrada osmijeh sretnog i zadovoljnog

UDRUGA “ZORA” zapo ela provedbu projekta “Nikad nije kasno”

Kome se obratiti u slu ajevima obiteljskog nasilja “Nikad nije kasno” projekt je koji provodi Udruga “Zora” zajedno s partnerima: Sigurnom ku om akovec i Centrom za socijalnu skrb, sa svojom podružnicom Obiteljski centar. Projekt podržava Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske u visini od 20.000 kn. U sklopu projekta svi partneri e zajedno djelovati i održati razne edukativno-informacijske

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

aktivnosti za prepoznavanje, suzbijanje i prevenciju svih oblika nasilja u obitelji u akovcu, Murskom Središ u i Prelogu. Ciljevi projekta jesu informiranje stanovništva Me imurske županije o uslugama i mjestima (udrugama/ institucijama) koja mogu besplatno koristiti vezano uz zaštitu i prevenciju nasilja u obitelji, kao i prepoznavanje i prevenciju razli itih oblika nasilja u obitelji.

Obiteljsko nasilje nije samo fizi ko nanošenje boli Samo obiteljsko nasilje ne zapo inje i ne završava na uzrokovanju i nanošenju izi kih boli i ozljeda, nego se u njega ubrajaju i mnogo skriveniji na ini opho enja, kao što su psihi ko, ekonomsko, seksualno nasilje.

U našem društvu esto se samo izi ko nasilje prepoznaje i smatra ozbiljnim, dok se prema drugim oblicima i vrstama na-

silja gleda s podsmijehom. No, svi oblici nasilja u obitelji jednako su destruktivni po osobu, obitelj i društvo u cjelini.

Udruga “Zora”, Centar za socijalnu skrb i Centar za socijalnu skrb, podružnica Obiteljski centar, Sigurna ku a i ostali suradnici radit e s korisnicima koji e se javljati tijekom projekta, kako bi im pomogli sukladno njihovim problemima i potrebama vezanima uz obiteljsko nasilje.

Udruga “Zora” poziva sve koji trebaju pomo vezano uz obiteljsko nasilje da se u Me imurskoj županiji jave na sljede e brojeve: 112 - Jedinstveni broj za hitne službe na koji možete prijaviti hitnu situaciju, nesre u ili prijetnju za ljudske živote, imovinu, okoliš i kulturna dobra. Zatim, 192 - Policiju, za hitnu intervenciju u slu ajevima nasilja, i 040 391 120 Centar za socijalnu skrb Me imurske županije, ako želite

Pozvani su svi priklju iti se bilo kao pravna ili izi ka osoba na na in da se kupi majica akcije s logom akcije “Pal i gore”.

Majice se mogu dobiti u tri modela: muška (veli ina od S do XXXL), ženska (veli ina od S do XXL) i dje ja (veli ina od 1 do 14 godina). Cijena majice je 75 kn + PDV, a svatko se može pridružiti akciji kupnjom neograni enog broja majica. Kupnjom 10 majica ili više Klub roditelja nedonoš adi “Pal i i” uvrstit e svakog kupca na svoju listu donatora na web stranici. Narudžba se može ostvariti putem e-maila: ivanka@media-kc.net ili na broj mobitela 091 321 5928. (rr)

dogovoriti sastanak s djelatnicima Centra vezano za razvod, povjeravanje djece, nasilje u obitelji ili bilo koje drugo pravo vezano za Obiteljski i Zakon o socijalnoj skrbi. Podružnica Obiteljski centar - Centar za socijalnu skrb pruža usluge savjetovanja (psihologinja, pravnica, socijalna radnica), 040 395 927, e-mail: obiteljski.centar.medjimurske.zupanije@ck.t-com.hr.

Sigurna ku a akovec, Dom za žrtve obiteljskog nasilja, pruža uslugu privremenog smještaja žrtvama obiteljskog nasilja, odraslim osobama i djeci, a smještaj se osigurava putem CZSS-a. (rr)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Nevi eni “šušur” na trgovima i ulicama akovca!

Obilje programa ovoljetnog Porcijunkulova nije umorilo posjetitelje. Neumorno su svaku ve er pristizali na koncerte i druge organizirane glazbene programe na terasama ugostiteljskih objekata u središtu grada. Došli su ne samo iz svih krajeva Me imurja, ve i iz susjednih županija, Zagreba, Slovenije i Ma arske te doprinosili sjajnoj atmosferi i zabavi. Hvala svima što su posjetili akovec i doživjeli naše Porcijunkulovo. Netko je u prolazu rekao: - Da bar potraje još koji dan! (rr, foto: Zlatko Vrzan)

ROKOVO U ME IMURJU Od srijede - hodo aš e u Draškovec PRELOG Besplatne projekcije filmskih sadržaja na otvorenom

NOVA ATRAKCIJA Husari u Perivoju Zrinskih KONCERTNO PORCIJUNKULOVO Pet spektakularnih koncerata za pola stolje a Porcijunkulova!

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura LJETO S POPUSTOM! POREČ HOTEL „NO NAME „ 2* 3 POL, 17.7.-3.8. od 915 KN CRIKVENICA PAV. AD TURES 2* 7 POL, do 16.8. od 1.575 KN RAB HOTEL ISTRA 3* 7 POL, do 26.7. od 1.820 KN TROGIR HOTEL MEDENA 2* 7 POL do 26.7. od 1.960 KN KORČULA HOTEL BON REPOS 2/3* 7 POL do 23.8. od 1.610 KN STARI GRAD HOTEL ARKADA 2* 7 POL do 26.7. od 1.855 KN

OBITELJSKI ODMOR! CRIKVENICA PAV. AD TURRES 2* 7 POL, 12.07-16.08.

ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 6 GOD.) od 3.815 KN LOVRAN HOTEL PARK 4* 12.07.-2.8.. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 12 GOD.) od 5.285 KN BRAČ-POSTIRA HOTEL PASTURA 4* 12.7.-2.8. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 15 GOD.) od 6.475 KN

PUTOVANJA AUTOBUSOM! GARDALAND 19.07. 2 dana od 545 kn TOSCANA 02.08. 4 dana od 1.545 kn RIM I NAPULJ 01.08. 5 dana od 1.895 kn BUDIMPEŠTA 03.08. 3 dana od 645 kn

UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE...

MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

8. kolovoza 2014.

PETAK, 8. kolovoza, 22 sata AKOVEC, Centar za kulturu

“Ajme meni” - Petkom u 22 Njema ki film “Ajme meni”, redatelja Jana Olea Gerstera (“Zbogom Lenjinu”), može se svrstati u dramu i komediju. Radnja prati Nika (Tom Schilling), mladi a kojeg je ostavila djevojka, kojemu je oduzeta voza ka, koji se ispisao iz akulteta i koji nema posao. U tom trenutku jedino što želi jest šalica kave, a koju si, zbog manjka novaca, ne može priuštiti. Nakon

jednoga cijelog dana i no i lutanja Berlinom , upoznavaju u zanimljive likove, Niko uspije popiti šalicu kave.

Film sniman u crno-bijeloj varijanti na komi an na in prati glavnog junaka u njegovom suo avanju sa životom i životnim apsurdima u trenutku kada budu nost ne izgleda baš lijepo. Film u trajanju od 83 minute preporu uje se starijima od 13 godina.

ROKOVO u Me imurju 2014.

Od srijede - hodo aš e u Draškovec Pod nazivom “Rokovo u Me imurju” od 13. do 16. kolovoza u Draškovcu, župi Donjome imurskog dekanata, i ove e se godine proslaviti župni zaštitnik sv. Rok, ijoj je zaštiti prije više od 250 godina u doba pošasti kuge povjereno i cijelo Me imurje.

Prigodom Rokova nekada su sve me imurske župe hodo astile u Draškovec, gdje je svetom Roku u ast podignuta zavjetna crkva na posjedu gro a Mihaela Althana, tadašnjeg vlasnika cijelog Me imurja, a posljednjih se godina zauzimanjem župnika, vl . Matije Voni a, obnavlja tradicija hodo aš a zaštitniku Me imurja.

Središnje euharistijsko slavlje prigodom 254. obljetnice zavjeta sv. Roku i 225. godišnjice Župe svetog Roka u subotu, 16. kolovoza u 11 sati predvodit e varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak. Trodnevnu duhovnu pripravu vodit e vl . Siniša Preiner, kapelan u Prelogu, koji e predvoditi mise s po etkom u 18 sati u župnoj crkvi sv. Roka.

Misama e prethoditi molitva krunice i litanija sv. Roka.

Prvi dan trodnevnice, u srijedu, 13. kolovoza, nakon ve ernje mise održat e pjesni ka ve er uz predstavljanje knjige “Draškovec i Sveti Rok”, dopisnice i cindarele u ast 225. godišnjice Župe. U etvrtak, 14. kolovoza nakon ve-

ernje mise u Perivoju sv. Roka održat e se nastup puha kih orkestara i KUD-a “Selja ka sloga” Prelog, a bit e održane i dje je radionice.

Na blagdan Velike Gospe, u petak, 15. kolovoza, nakon misnog slavlja u župnoj crkvi organizira se koncert klasi ne glazbe i zborova. Na Rokovo, u subotu, 16. kolovoza, jutarnja misa bit e u 7.30 sati. U 9 sati proslavit e se misa za bolesnike s podjelom bolesni kog pomazanja, koju e predvoditi o. Lujo Je ud.

U 10.40 sati kre e sve ana zavjetna procesija vjernika iz cijelog Me imurja s kipom sv. Roka središtem mjesta do Perivoja sv.

Roka, gdje e biskup Mrzljak u 11 sati predvoditi zavjetno misno slavlje. Uslijedit e blagoslov životinja i kruha.

U 14 sati zapo inje Draškovski sejem, s naglaskom na tikvu, u 15.30 sati slijedi otvaranje izložbe “Diše i duh prošlosti”, u 16 sati zapo inje pokazna vježba Kinološkog društva Varaždin, a u 17 sati svojim e se programom predstaviti lanovi KUD-a “Sumeg”.

Od 18 sati slijedi ve ernjica, a “Rokovo u Me imurju” završava u 19 sati, kada e se u Perivoju kod župne crkve održati 8. Festival duhovne glazbe “Sv. Rok”. (j)

RJE NIK MURSKOG SREDIŠ A

USUSRET SVJETSKOM natjecanju ribi a u Prelogu

Ribe Zvonimira Dolenca U restoranu Riblji u Prelogu izloženo je desetak slika Zvonimira Dolenca iz Preloga na temu riba i Drave, kao svojevrsni uvod u svjetsko

natjecanje ribi a ove jeseni.

Zvonimir Dolenec radi u tehnici stakla, silikona i boja u spreju.

(J)

Dragocjen prilo Kajkavski “Rje nik Murskog Središ a” svakako zaslužuje da se o njemu progovori iz više razloga. Rije je o knjizi koja od zaborava otima doma u kajkavsku rije Murskog Središ a. Autori su dr. sc. uro Blažeka, ugledni dijalektolog i izvanredni pro esor na U iteljskom akultetu u akovcu, te ekonomistica

Grozdana Rob, koja je i inicijatorica sakupljanja starih kajkavskih rije i i jezi nog blaga Murskog Središ a i okolice.

Knjiga je izašla u nakladi U iteljskog akulteta Sveu ilišta u Zagrebu te Grada Mursko Središ e i Me imurske županije. Posebno je važno spomenuti imena znanstvenika recenzenata: dr. Vieslaw Borys

8. kolovoza 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOLOVOZ, subotom, 21 sat PRELOG, terasa cafe-bara Marina

NEDJELJA, 10. kolovoza, 22 sata CIRKOVLJAN, crkva sv. Lovre

KOLOVOZ, RUJAN, 11. kolovoza - 15. rujna AKOVEC, Centar za kulturu

Besplatne projekcije filmskih sadržaja na otvorenom

Lovre e u Cirkovljanu

Crteži iz animiranog filma “Uhvati ga”

U sklopu “Ljeta u Gradu Prelogu” organiziraju se besplatne projekcije filmskih sadržaja na otvorenom.

Projekcije e biti svaku subotu u kolovozu s po etkom u 21 sat na terasi ca e-bara Marina Prelog. Programi se održavaju u organizacji Savjeta mladih Grada Preloga, Udruge studenata grada Preloga, Grada Preloga i Marine Prelog d.o.o.

Tradicionalno se u kolovozu u Cirkovljanu obilježava mani estacija i program pod nazivom “Lovre e u Cirkovljanu”. Ovo ljeto programski sadržaji zapo inju jutarnom misom u ckrvi sv. Lovre u Cirkovljanu, koja e zapo eti u 11 sati. Program e se nastaviti u poslijepodnevnim sati na Trgu sv. Lovre.

Nastupit e Fortuna bend iz Male Subotice.

Ovom se izložbom Boris Šima (Slova ka) akove koj publici predstavlja kao redatelj, animator i ilustrator. Izloženi crteži izvadci su iz kadrova njegova filma “Catch him!” iz 2008. godine. Tema filma je školski posjet muzeju i sve neobi no što se pritom može dogoditi.

Film zapravo govori o dje joj neizmjernoj mašti i odraslima koji zaboravljaju male, ali važne stvari u životu. Crteži su ra eni relje nom tehnikom, popularnom tijekom ‘60-ih i ’70-ih. Prvi put su je predstavili animatori poznate eške škole animacije. Likovi za film prvotno

su izra eni u glini te dora eni plastelinom i tekstilom. Svaki pomi ni dio lutaka napravljen je odvojeno od ostatka lika. Potom je slijedilo otografiranje i digitaliziranje lutaka te njihova daljnja obrada u ra unalu.

NOVA ATRAKCIJA Husari u Perivoju Zrinskih

I mi konje za alku i igre imamo!

PIŠE: NENAD IŽMEŠIJA, RR FOTO: ROBERTA RADOVI

Husarska garda Varaždinske županije kao posebna elitna konji ka postrojba ove se godine pridružila obilježavanju Porcijunkulova. U Gradu Zrinskih predstavljena je tako još jedna nova atrakcija – konji ke igre i alka, i to dan uo i održavanja tradicionalne 299. tradicionalne Sinjske alke. Tako je ova akove ka alka bila svojevrsno zagrijavanje za sve štovatelje alkarenja u našem kraju. Husarska garda Varaždinske županije svojim je nastupom oduševila sve posjetitelje, koji su s velikim zanimanjem pratili demonstraciju konjani kih vještina.

Najviše pažnje u Perivoju Zrinskih izazvala je Husarska alka, u kojoj su sudjelovali i lanovi Udruge “Me imurski konjari” te lanovi Zrinske garde iz akovca.

Konji ka alka u Jezeru izazvala je najve e bodrenje publike

Husarska garda Varaždinske županije elitna je konji ka postrojba

Predsjednik Husarske garde Varaždinske županije Tomislav Pajtlar istaknuo je

Završetak svake konji ke igre ispratio je pucanj iz topa Zrinske garde

kako su danas husari redovito pozivani na sve važnije doga aje i mani estacije u Hrvatskoj, ali i inozemstvu.

- Drago nam je da smo se predstavili u akovcu pred velikim brojem ljudi te što smo im pokazali jaha ke vještine, ali i raskošnu husarsku uni ormu koja se ne vi a svaki dan. Poštivanje tradicijskih vrijednosti, ali i prezentacija bogate povijesti Varaždinske županije, jedna je od glavnih sastavnica u našem djelovanju. Nadam se da emo i sljede e godine u suradnji s Turisti kom zajednicom grada akovca i Zrinskom gardom sudjelovati u obilježavanju

Porcijunkulova. - rekao je Pajtlar, te dodao kako e i ove godine u rujnu u sklopu obilježavanja Dana Varaždinske županije na Starom gradu u Varaždinu biti održana smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a husari e biti glavni doma ini.

skog govora te daje zna ajni doprinos poznavanju dijalekatskoga kajkavskog rje ni kog blaga. On kaže: - Izvorno djelo gospo e Grozdane Rob i i pro esora ure Blažeke dragocjen je prilog hrvatskoj dijalektologiji, izvor za istraživanje kajkavskog leksika, za poredbena istraživanja svih

triju hrvatskih narje ja, kao i za leksikološka i etimološka istraživanja slovenskog jezika.

U Rje niku su zabilježeni i brojni rudarski leksemi s obzirom na rudarsku tradiciju u tom kraju.

Opisuju i nastanak i koncepciju Rje nika govora Murskog Središ a, pro .

i okruženje Staroga grada iznimno zahvalni za organizaciju ovakvih i sli nih programa koji oživljavaju povijesne doga aje. Publika se upoznaje s autenti nim uni ormama, stilom i na inom života te se time uva kulturno i povijesno naslje e naših sjeverozapadnih krajeva.

Program vodio Josip rep, legenda konji kog sporta Prije samog održavanja programa husari su na konjima prodefilirali akove kim gradskim ulicama, gdje su ih zaustavljali mnogobrojni gra ani i turisti, usput se s njima

og hrvatskoj dijalektologiji (Institut Slawistyky, Pan Krakow), pro . dr. Marc L. Greenberg (Univezity o Kansas, USA) te pro . dr.

Vladimir Sruk (Univerza v Mariboru).

Pro . Borys naglašava da ovaj Rje nik omogu uje uvid u leksik i tradicionalnu narodnu kulturu jednoga zanimljivog me imur-

otografiravši. Program u Perivoju Zrinskih vodio je i komentirao legenda konji kog sporta našeg kraja Josip rep, koji je izme u ostalog i autor knjige “Konjogojstvo i konji ki šport u akovu i Županiji me imurskoj”. Velik interes publike za ovaj program ukazuje na to kako su upravo ambijent

Blažeka odaje posebno priznanje Grozdani Rob zbog višegodišnjeg sakupljanja leksi ke gra e. On kaže: - Nisam je trebao dugo uvjeravati da takva gra a i trud zaslužuju znanstvenu obradu nakon koje e takav rje nik imati znanstvenu težinu i ija e važnost, kako e vrijeme

Program je vodio i komentirao Josip rep (desno), legenda konji kog sporta

protjecati, sve više rasti.

Ovo su doista posljednji trenutci da se zabilježi arhai no rje ni ko blago jer je vrlo malo živih ljudi koji bi bili u stanju biti idealni ispitanici.

U Rje niku je na 130 stranica objavljena i dragocjena otogra ska gra a te po prvi put i opsežna bibliografija radova o me imurskom dijalektu, koja ve sadrži 118 naslova.

Autori Rje nika posebno za zahvalni Draženu Srpaku, gradona elniku Murskog Središ a, pred-

sjedniku Gradskog vije a Miljenku Cmre ku te Blaženki Novak iz Me imurske županije.

Dr. sc. uro Blažeka priprema i veliki kajkavski rje nik Preloga, koji e ugledati svjetlo dana za dvije do tri godine, a ujedno ukazuje na nužnost izrade kajkavskih rje nika me imurskih poddijalekata: dobravsko-kotoripskog, gori anskog i drugih, što pak ovisi o sakuplja ima koji e slijediti primjer Grozdane Rob. (Ivo Horvat, j)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SUBOTA, 9. kolovoza, 20 sati MURSKO SREDIŠ E, Šetnica uz Muru

8. kolovoza 2014.

NEDJELJA, 10. kolovoza, 20 sati SV. MARTIN NA MURI, hotel Golfer

Vlado Kalember na Šetnici!

Koncert Grlica nebesk nebeskog

Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e pripremila je bogat program svoje najve e kulturnozabavne, sportske, gospodarske i gastronomske manifestacije “Ljeto uz Muru 2014.”. U raskošnoj ponudi programa ovogodišnjeg “Ljeta uz Muru” ne e izostati ni koncertna do-

Manifestacija “Dani turizma op ine Sv. Martin na Muri” donijet e i program koji e svima zasigurno ostati u nezaboravnom sje anju. U nedjelju 10. kolovoza koncert e održati ženska vokalna skupina Grlice. Grlice e zapjevati

ga anja koja e okupiti žitelje grada Mursko Središ e, okolnih naselja i susjedne Slovenije.

Tako e se u subotu, 9. kolovoza na šetnici uz rijeku Muru održati koncert Vlade Kalembera. Po etak koncerta najavljen je za 20 sati, a ulaz je slobodan.

u prostorima Spa&Sport Resorta “Sveti Martin” (u kongresnoj dvorani hotela Golfer). Koncert e biti audio i video sniman. Ulaz na koncert je slobodan.

Doma in koncerta je Kulturno-umjetni ka udruga “Sveti Martin”.

KONCERTNO AKOVE KO PROŠTENJE

spektakula pola stolje

5

Postaje li akovec ponovno

Sudionici, gosti, voditelj i organizatori Malog MEF-a

ODRŽAN MALI MEF - 9. Me imurski festival za djecu

etrnaestogodišnja Ana Pavlekovi pobjednica MEF-a

Severina je na sceni uvijek atraktivna. Dovoljno energi na ili nježna, ovisno o pjesmi koju izvodi

Anina pjesma “Probudila se duša” osvojila je Grand Prix Festivala PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN; RR Tradicija dje jeg festivala u akovcu nastavila se i ovo ljeto kao dio programa Porcijunkulova. Na velikoj pozornici Trga Republike predstavilo se 11 natjecateljica: Vinka Holjevac iz Podturna, trio Lana i Lea Matotek te Melita Novak iz Šenkovca, Nika Fabi iz Donje Dubrave, Eva urin iz Šenkovca, Tia Pikija iz Novog Marofa, duo Vinka Siladi i Jelena Rebernik, Dorotea Repnjak iz Ljubeš ice, Leona Ku i iz Vugrišinca, Melani Horvat iz Orehovice, Ana Pavelkovi iz Radoboja i Sarah Feren evi iz Nedeliš a. Izvedeno je 7 pjesama u slobodnoj formi te etiri autorske pjesme. Grand Prix 9. Malog MEF osvojila je Ana Pavlekovi (14) iz Radoboja i time osvojila i bicikl. Nagradu joj je uru io Vladimir Košir Tonka. Za pobjedni ku pjesmu “Probudila se duša” tekst je napisla Neda Culeta, a

Mateo Mikuli , tako er jedan od prijašnjih pobjednika MEF-a, sudjelovao je u revijalnom dijelu Festivala

- Najviše mi se svi a pop i rock glazba. Moji prijatelji me podržavaju u pjevanju i ponosni su na mene.

Mali MEF izvorište kvalitetnih mladih glazbenika

Tia Pikija iz Novog Marofa (lijevo) osvojila je nagradu u konkurenciji izvo a a slobodnog odbira, a Ana Pavlekovi (desno) osvojila je Grand Prix Festivala glazbu i aranžman potpisuje Josip Pokupec. Netom nakon proglašenja Ana nam je kazala: - Bavim se pjevanjem od prvog razreda osnovne škole.

Ljubav za pjevanjem naslijedila sam od svog oca Borisa. Ova mi nagrada zna i jako puno, vesela sam. Konkurencija je bila velika i mislim da se žiriju bilo teško odlu iti. Nisam imala tremu, jer imam iskustva. Ovo mi je ve sedmi put što sam nastupila na MEF-u.

Ana Pavlekovi izdala je ve i svoj vlastiti nosa zvuka pod nazivom “Mala Zagorka”, na kojem se nalazi deset pjesama koje su sve autorske, a, kako nam je kazala, sljede e godine izdat e i drugi po redu. I nadalje se želi baviti glazbom i pjevanjem:

Prvu nagradu u konkurenciji izvo a a slobodnog odabira osvojila je Tia Pikija iz Novog Marofa, koja je izvela pjesmu “Da sem ti z lasima zvezala roke”. Festivalsku ve er vodio je Jerko Fabi , koji je i sam nekada bio sudionik MEF-a, a kao gosti programa nastupili su Mateo Mikuli , Barbara Zadravec, Antonija Jurinec, Erik Bra ko i Jerko Fabi . Programom i kvalitetnom izvedbi mladih pjeva a MEF je ponovno ukazao da je sjajno izvorište za glazbeni potencijal sjeverozapadne Hrvatske. U ime organizatora svoje zadovoljstvo ovogodišnjom kvalitetom Malog MEF-a iskazao je i Rajko Doboši .

Prošlogodišnja pobjednica Sarah Feren evi iz Nedeliš a izvela je pjesmu “Jedna tajna”

Jeste li bili ili nis niste Narod se opredijelio: na one koji su bili i na one koji nisu.

Dakako, radi se o najiš ekivanijem koncertu ovog Porcijunkulovog i gostovanju Severine.

Sve ostalo je taj dan u našem kraju bilo nebitno. Publika na trgu skandirala je atraktivnoj Severini: “Seve, mi te volimo!”, a itava se koncertna ve er pretvorila u mozai nu izmjenu starih i novih hitova.

Iako produkcija u akovcu nije bila pra ena koreogra ijom i plesa ima kao njezin koncert održan nedavno u Varaždinu, gostovanje Severine u akovcu bilo je znala ki i profesionalno odra eno. Njezin novi singl “Uno momento” obara sve rekorde te je u kratkom roku ostvario na youtubeu više od sedam milijuna klikova. Iako Severina kaže da nije sve u brojkama te da je s vremenom postala svjesna da se bavi poslom kojim usre uje ljude,

Saša Loši bez kape kao Mišo Kova bez brkova!

Pjesmom “Od ro endana do ro endana” zapo eo je koncert odli no raspoloženih i uvijek za šalu spremnih Sarajlija. Njihovo gostovanje bilo je mamac za publiku svih generacija, ali ponajviše mladeži, koja se podi ila poznavanjem svih pjesama. Iako je ovaj bend glazbeni fenomen osamdeset i devedesetih godina, još uvijek iznova pronalazi svoju publiku upravo me u mladima, što je bilo vidljivo i na ovom gostovanju u Me imurju. Nakon Crvene jabuke i Zabranjenog pušenja ovo je ak tre i bend koji je stigao ovo ljeto u akovec iz Bosne i Hercegovine i svi su bili jednako dobro pri-

- Mi smo razmaženi bend. Volimo da nas publika prati od po etka do kraja. - isti u lanovi Plavog orkestra

8. kolovoza 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 14. kolovoza, od 21 sat PRELOG, hotel Panorama Prelog

eskog kog glasa

House na ljetnoj terasi hotela Panorama Ljetna terasa hotela Panorama u Prelogu okupit e u etvrtak, 14. kolovoza zanimljiva imena DJ scene. Na programu pod nazivom “Arena cool beat” gostovat e poznata imena: Alex Sander, Koprivni anin Chani Brawo, zvijezda

hrvatske house scene Pintha InDaHouse i Kay Zrill, jedan od najboljih varaždinskih DJ-eva. Program zapo inje u 21 sat.

Zabava i party do ranih jutarnjih sati u prekrasnom ambijentu uz rijeku Dravu zajam eni su.

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

arnih koncerata za e a Porcijunkulova! o magnet za velika imena inozemne estrade?

Glazbeni doga aji i koncerti na velikim i malim pozornicama i ulicama ovogodišnjeg Porcijunkulova u akovcu pripremljeni su s provjerenom recepturom koja glasi: za svakog ponešto.

Zvu na imena hrvatske estrade kao što su Severina, Massimo, klapa Intrade i Tomislav Brali , te gosti iz me unarodnog okruženja, Plavi orkestar i Zvonko Bogdan, privukla su iznimno velik broj posjetitelja i turista u sam grad, ali i Me imurje. Time je akovec kona no s pozitivnim

vijestima i vibracijama preplavio i sve hrvatske televizijske ku e, portale i tiskane medije.

Porcijunkula, odnosno Blagdan Gospe od An ela, zavrijedila je takvu pozitivu. Iako je samu vjersku konotaciju i zna aj Porcijunkulova zasjenila prije svega atrakcija “Ulice kišobrana” i spektakularna koncertna lepeza koja je bila besplatna, pola stolje a Porcijunkulovog proslavljeno je uz najljepšu mogu u razglednicu grada akovca, kojom se svi možemo ponositi.

niste? ste? Na Severini! Uz klapsku pismu

sljubilo se kopno i more!

Najiš ekivaniji program - koncert Severine - okupio je najviše publike

Neka ti bude posteja meka, Zora bila, Da mi budeš jidro, Croatio, iz duše te ljubim, Da te mogu pismom zvati... tek dio je hitova klape Intrade i Tomislava Brali a, koji su oduševili proštenjsku publiku koja je u akovec stigla ne samo iz svih krajeva Me imurja, ve i iz Varaždina, Koprivnice, Ludbrega, Lendave... te ispunila Trg Republike i sve sporedne prilaze. U gotovo dvaipolsatnom koncertu publika ne samo da je uživala, ve je bez predaha u jedan glas i pratila sve pjesme klape Intrade. Nije zakazala ni u poznavanju pjesme “Cvi e”, za koju je klapa Intrade dobila drugu nagradu žirija na ovogodišnjem Splitskom festivalu. Tomislav Brali najavio je kako u desetom mjesecu putuju u Ameriku, gdje

Umjetni ki duh Massima uvijek uživa na koncertima uživo

uvijek se raduje kada razveseli svoju publiku: - Ako ljudi odu s mog koncerta sa zrncem radosti više nego što su došli na koncert, onda je to uspjeh mog posla. Jako volim ono

što radim i još uvijek to radim s onim nekim dje jim žarom. Severina trenutno punim jedrima radi i na novom albumu, iji se izlazak o ekuje u drugom mjesecu sljede e godine.

e održati koncerte u Los Angelesu, San Franciscu, Torontu i dr. gradovima. Potom slijedi Bo-

ži i Nova godina, koja e, kako kažu ovi kršni momci, “proletit ka život!”.

hva eni i posje eni. akovec je tako postao jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji je iznimno otvoren prema bendovima iz Sarajeva, koji je bio grad kolijevka rock’n’rolla bivše države. Frontmen benda Saša Loši ni nakon trideset godina djelovanja na medijskoj sceni ne mijenja svoj imidž – prepoznatljivu kapu. O njoj te odnosu s publikom govori: - Sviramo ono što mi volimo i što publika voli. Stalo nam je da nam je svima dobro, da bude dobra energija i zabava. Sviramo pjesme koje ljudi znaju.

Volimo interakciju. Ponese nas publika i tako biramo što emo svirati. Moj imidž, odnosno kapa? To vam je kao kapa koju nosi poštar ili kapetan broda. Kad idem na posao, odjenem svoje odijelo. Meni je to moja kapa.

Ljudi bi se razo arali kad bih nastupao bez kape (smijeh).

To bi bilo kao Mišo Kova bez brkova!

Zvonko Bogdan prošetao akovec - Panonijom!

nedjeljka 4. kolovoza, bio je odli no posje eni koncert legendarnog Zvonka Bogdana uz pratnju njegovih tamburaša. Zasvirali su i zapjevali “pisme, pesme i pjesme” s panonskih prostora i donijeli u naš kraj glazbene uspomene na vrijeme koje se sigurno ponoviti ne e.

Starogradske hitove bez kojih ne može pro i ni jedna doma a fešta, kao što su U tom Somboru, Osam tamburaša, Evo banke, Ta tvoja suknja plava, Jesen stiže dunjo moja, Ko te ima taj te nema..., zapjevali su i zaplesali brojni posjetitelji koncerta svih generacija.

U publici je bilo i mnogo Bogdanovih obožavatelja koji su na koncert pristigli iz Ma arske, a prema najavama pristigli su i njegovi fanovi iz Rusije.

- Velika je ast nastupati na ovakvoj manifestaciji koja obilježava pedesetu godišnjicu. Posebno hvala organizatorima koji su našli snagu i volju da dovedu nas iz Vojvodine da vam pokažemo dio naše kulture. - kazao je Zvonko Bogdan medijima uo i nastupa na velikoj pozornici Trg u akovcu. akove ka koncertna i porcijunkulovska publika nije se umorila ni posljednji dan proštenjskih manifestacija. To ka na i i veliko inale Porcijunkulova 2014., koje je je potrajalo od srijede 30. srpnja pa sve do po-

Dalmatinski slavuji na koncertima uvijek daju sve od sebe

Zvonko Bogdan donio je glazbene uspomene na vrijeme koje se ponoviti ne e

Ulice su bile pune ljudi i itav je grad plesao kao lud!

Parafraziraju i u naslovu ovog teksta rije i iz starog, ali još uvijek svima dragog i poznatog hita “Zamisli život u ritmu muzike za ples”, potvr ujemo kako se doista te ve eri inilo da na Massimovom koncertu sve pleše u inom ritmu. Kao da su i sami “naši kišobrani” zaplesali u tim umjetni kim ritmovima i tekstovima nježnih balada ili u nešto dinami nijih pop-rock temama. Benzina u novom aranžmanu, Stranac u no i, Samo za tvoje o i, Dodirni me slu ajno, Iz jednog pogleda, Tišina... tek dio su pjesama koje su snažno i emocijama dodirnule publiku te s pozornice Trga Republike proširile pozitivnu energiju. Stilom odijevanja uvijek pro injeni i originalni Massimo ponovno je šarmirao i brojnu žensku publiku, a zaljubljeni parovi uz njegov su glas i pjesme potvrdili svoju ljubav.

Massimo za jesen najavljuje izlazak novog albuma.

6

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 986

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

NAGRADNA KNJIGA

Leil Lowndes: “Kako razviti samopouzdanje” Knjiga “Kako razviti samopouzdanje” jednostavnim e vas i u inkovitim savjetima riješiti sramežljivosti i omogu iti vam da u vrlo kratkom vremenu prevladate uro enu sramežljivost i ostvarite bolje odnose sa svojim bližnjima, poznanicima i nadre enima.

Ova e vam knjiga pomo i da budete uspješni u društvu u gotovo svakoj situaciji i dati vam sva potrebna sredstva i na ine da prestanete biti sramežljivi i povu eni te da izgradite vlastito samopouzdanje.

Pou it e vas što da radite ako: osje ate nervozu pri upoznavanju novih osoba, oklijevate podi i slušalicu kada zvoni tele on, osje ate nelagodu na društvenim okupljanjima, ostajete bez teksta u prisut-

Richard Branson: “Kako sam izgubio nevinost” Pisana bez dlake na jeziku, “Kako sam izgubio nevinost” pomalo je neobi na autobiografija jednoga od najve ih poslovnih genija našeg doba i njegova pri a o uspjehu. Bez obzira na to kojim se poslom bavio – glazbenom industrijom (Virgin Records i V2), zra nim prometom (Virgin Atlantic

Airways), proizvodnjom pi a (Virgin Cola), maloprodajom (Virgin Megastores), kao i mnoštvom drugih poslovnih podru ja – Richard Branson u posljednjih je tridesetak godina neprestano nizao vrhunske rezultate.

Upoznajte se s njima i njegovim dostignu ima u ovoj zanimljivoj autobiografiji!

BELETRISTIKA Richard Branson: Kako sam izgubio nevinost Daniele Polansky: Poljubac oštrice Alex Connor: Rembrandtova tajna

PUBLICISTIKA Élisabeth Badinter: Sukob Stanislas Dehaene: itanje u mozgu Ea Illouz: Zašto ljubav boli

KNJIŽARA “LJEVAK”

Slavoj Žižek, priredio Audun Mortensen: “Žižekovi vicevi” nosti svog še a, sledite se od straha kad morate javno govoriti… Savjeti koje vam Leil Lowndes nudi u knjizi “Kako razviti samopouzdanje” izvu i e vas iz neugodnih situacija i pomo i vam da zasjate u svakoj prilici.

Veliki filozo dvadesetoga stolje a, Ludwig Wittgenstein, rekao je da bi se “ozbiljno i kvalitetno filozo sko djelo moglo napisati tako da se u cijelosti sastoji od viceva”.

Za razliku od bilo koje druge knjige filozo a Slavoja Žižeka, ova kompaktna zbirka viceva – nekih koji su “ljupko vulgarni” (njegov opis) i nekih koji nisu tako ljupko vulgarni – odabranih iz njegovih knjiga pruža indeks odre enim filozo skim, politi kim i seksualnim temama koje ga zao-

KNJIGA PREPORUKA

kupljaju. Žižekovi vicevi sadrže sklopove i poante – kao i prljave misli i uvrede – zbog kojih je Žižek slavan.

Za Žižeka vicevi su zabavne pri e koje pružaju pre ac do filozo skog uvida. Knjiga nudi najzanimljivijeg Slavoja Žižeka dosad, prerušenog u nemogu eg erudita, politi ki nekorektnog ujaka, koji re enice po inje ovako: “Ima jedan stari židovski vic, Derrida ga je obožavao…” On logiku hegelovske trijade ilustrira, naprimjer, trima verzijama klasi nog “Ne ve eras, dragi,

boli me glava”: prvo žena tvrdi da ima migrenu, potom muž, a onda žena kaže: “Dragi, užasno me boli glava, hajde da se ševimo da me to osvježi!” Poanta o boci piva pruža lakanovsku pouku o ozna itelju. A “istinski opscena” verzija poznate šale o “aristokratima” prije pruža obiteljski kratak te aj iz hegelovske misli nego nešto o emu se ne govori.

Knjiga “Žižekovi vicevi” sadrži svaki vic koji je citiran, para raziran ili ispri an u Žižekovim djelima na engleskom jeziku (kao i neke iz neobjav-

ALBUM TJEDNA

Margot Livesey: “Bijeg Gemme Hardy”

M.O.R.T.: “Odjel za žeš e”

Kada se njezin otac, udovac, utopi na moru, Gemmu Hardy odvedu s rodnoga Islanda u Škotsku, gdje e živjeti s ujakom i njegovom obitelji. Ali nakon smrti brižnoga skrbnika, Gemma ostaje pod krovom kivne ujne i uskoro postaje jasno da je Gemma nepoželjna goš a.

Kada dobije stipendiju za privatni internat, desetogodišnja Gemma vjeruje da je pronašla savršeno rješenje i revno polazi u novi dom.

Me utim, u Claypooleu e se prema njoj ponašati kao prema nepla enoj služavki. Na Gemmino oduševljenje, škola bankrotira pa ona prihvati posao guvernante na oto ju Orkney. Samotna ku a “Crni kos” pripada gospodinu Sinclairu, londonskom biznismenu, a Gemma je zadužena za skrb o njegovoj osmogodišnjoj ne akinji. ak i prije prvoga susreta, Gemma je, kao i ostatak otoka, zaintrigirana gospodinom Sinclairom. Bogat je, samac, dolije e iz Londona kada poželi i u njegovoj nazo nosti cijela

Nekad ovjek jednostavno nije prorok u svom dvorištu.

Kako je za afirmaciju srpske grupe Goribor trebalo da ode u Hrvatsku, tako je za uzlet sinjske grupe M.O.R.T. bilo potrebno da se prijavi na najpoznatiji estival demobendova banjalu ki Demo est, pobijedi i uzme glavnu nagradu, snimi album i onda potpiše za Croatia Records.

Rezultati pokazuju da glavna nagrada banjalu kog Demo esta, snimanje i produkcija albuma, nije uludo ba ena, naprotiv. “Odjel za žeš e” je stopostotni hrvatski proizvod, sazdan od istoga doma eg nešpricanog postsocijalisti kog o aja uz prstohvat ameri kih glazbenih za ina.

Rije je o ponajboljem debialbumu unatrag nekoliko godina, koji kao rijetko koja moderna rock plo a doma e proizvodnje generira takvo emocionalno uzbu enje. Ne postoji slaba stvar, ne postoji potrošena nota, ne postoji rutinsko odra ivanje, ovo je njihov život.

M.O.R.T. pjevaju i sviraju o doga ajima sada i ovdje, izlu eni su religijom, televizijom i bezna em “one druge Hrvatske”, koja nije ni Zagreb ni oba-

ku a živne. Kao pravi par suprotnosti, njih dvoje se me usobno privuku, ali Gemmina najve a kušnja tek slijedi: putovanje ispunjeno straš u i izdajom, iskupljenjem i prosvjetljenjem, koje e je dovesti do života kakav nikada nije sanjala.

Bijeg Gemme Hardy, smješten u Škotsku i Island u pedesetima i šezdesetima - dojmljiv hommage romanu “Jane Eyre” Charlotte Brontë - prava je saga koja nanovo oživljava neke vje ne teme predloška, ali e sigurno i sam postati klasik.

ljenih rukopisa), uklju uju i i razli ite verzije iste šale koja služi za razli ite poante u razli itim kontekstima. A jedinstvena poruka glasi da humor zauzima središnje mjesto u Žižekovoj ozbiljnosti.

la, i sav taj bijes, rezignaciju, nemo i kona no humor iskaljuju na instrumentima tako što nepogrešivo sviraju blues, psihodeli ni rock, country. esto u pjesmama spominju Isusa i religiju, ali nikad u populist i kom kontekstu, nego u kontekstu svog odrastanja u konzervativnoj sredini (neki e se s pravom sjetiti južnja kog rocka, s kojim M.O.R.T. ima sli nosti).

Tako er, neke njihove pjesme (“Rea”, “Pas”) sli ice su karaktera koji su se odlu ili usuditi napraviti ono što je ispravno unato otporu u male i rigidne okoline.

Na izvedbama se osjeti da im pjesme jako zna e te da nose jak osobni pe at njihovih života i, bez obzira na to, u pjesmama se slušatelj vrlo lako prona e jer su njihove poruke koliko god lokalne, toliko i univerzalne, nerijetko sa zdra-

vim bezobrazlukom i šarmom snalažljivih ljudi koje je silom prilika odgojila ulica i u skladu s time su razvili reflekse za preživljavanje.

Glavni orte grupe M.O.R.T. je što osje ate da svoj etvorici srce lupa u istom ritmu. Pjeva John, gitarist Zvrk, basist Kikos i bubnjar Mile stvorili su nevjerojatnu kemiju u kojoj je svaki lan podjednako važan i nije toliko bitno koliko nota ima ono što svira, nego da je 100% unutra i da svojim sviranjem stvara integriranu zvu nu sliku sazdanu od bijesa, inata i protesta od zatupljivanja i šugavog života.

Pogotovo se to ti e pjesme “Nikotinska kriza”, u kojoj sva etvorica briljiraju, a u pjesmi “Mak” pokazuju da im moderni zvuci žestoke glazbe nisu strani. Centralna pjesma je “Meni se ska e”, tipi an singl i atipi na pjesma u odnosu

na druge na ovom albumu, no postoji velika vjerojatnost da “Meni se ska e” pohara radijski eter jer je pjevna, vesela i mogla bi se uklopiti u ultrakomercijalne koncepte radijskih urednika. Johnov vokal je sli an Baretovom, pomalo je tvrd po akcentu, i to mu daje autenti nost tako da imate dojam da slušate pjesmu iz prve ruke.

Teško je re i kako e im se dalje razvijati karijera, no s ovakvim albumima kakav je “Odjel za žeš e” grupi M.O.R.T. je mjesto u antologiji hrvatskog rocka zacementirano. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama Rea Nina An ele uvaru Nikotinska kriza Mak Kodžo Problem Špiljski ov’k Mel Gibson Meni se ska e Buka u glavi Pas Za aran Tango

8. kolovoza 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

SNIMKA SEKSA

POVRATAK U OZ

- romanti na komedija Režija: Jake Kasdan Uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Rob Corddry, Rob Lowe, Ellie Kemper

- animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Režija: Will Finn Uloge/glasovi: Dunja Fajdi , Dražen Bratuli , Ivica Zadro, Sandra Bagari , Robert Ugrina, Ranko Tihomirovi

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 8. 8.

18.00 UPIS U LJETNE DRAMSKE RADIONICE 19.00 HERKUL 2D povijesni akcijski spektakl

22.00 AJME MENI komedija, drama

subota, 9. 8.

17.00 HERKUL 3D povijesni akcijski spektakl

19.00 UVARI GALAKSIJE 3D SF akcijska avantura

21.00 SNIMKA SEKSA romanti na komedija Atraktivna komedija s Cameron Diaz i jednim od najpopularnijih komi ara današnjice Jasonom Segelom u glavnim ulogama! Kada su se Jay (Jason Segel) i Annie (Cameron Diaz) po eli vi ati, njihova romanti na veza bila je poprili no intenzivna; ali deset godina kasnije, s dvoje djece, žaru njihove ljubavi potrebna je no-

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND...

Petak, 8. kolovoza 18.00 Gradska tržnica Mursko Središ e LJETO UZ MURU: Sajam doma ih proizvoda, izložba slika, TS Kumovi, Mala škola hrvatske tradicionalne kuhinje (kod autobusnog kolodvora) 20.00 Beach bar “Trska” TS Kumovi

Subota, 9. kolovoza 17.00 Šetnica uz rijeku Muru Mursko Središ e LJETO UZ MURU: “Peta Murska alka” zabavno ekipno natjecanje 20.00 koncert Vlado Kalember

Nedjelja, 10. kolovoza Mursko Središ e LJETO UZ MURU: 12.00 ŠRC “Zaleš e” Mursko Središ e “Gradski kotli ”, tradicionalno kuhanje jela 17.30 Šoderka Mursko Središ e otvaranje sezone NK “Rudar” 19.00 Društveni dom PEKLENICA Ethno trip ansambl etnoglazbe 20.00 Beach bar “Trska” grupa Casino 20.00 hotel Golfer Sv. Martin na MUri DANI TURIZMA: Koncert vokalne skupine Grlice

va iskra. Kako bi ponovno probudili strast, njih dvoje odlu e – misle i u tom trenutku da se radi o antasti noj ideji – snimiti se dok isprobavaju svaki mogu i položaj tijekom trosatnoga maratonskog seksa. U po etku sve pro e savršeno, ali uskoro otkrivaju da njihov najprivatniji videouradak više i nije tako privatan...

Nastavak jedne od najpoznatijih dje jih avantura, Povratak u Oz, animirani je film snimljen prema romanu Rogera S. Bauma, prapraunuka L. Franka Bauma. U njemu se Dorothy vra a u arobnu zemlju preko duge nakon što shvati da je Kanzas u potpunosti opusto-

šen i da su se svi iz njega iselili.

S njom se u Oz vra a i vjerni Toto, a žutim opekama ponovno e odzvanjati smijeh vesele družine koja e doživjeti nove dogodovštine u zemlji u kojoj su se i upoznali. Trajanje: 88 minuta. Preporu uje se starijima od 6 godina.

Za vrijeme Porcijunkulova u akovcu su se predstavili brojni izlaga i. Njih ak dvjestotinjak. U tom šarenilu boja i radova zapazili smo i jedan štand uz koji je uvijek bilo živahno: crtalo se, ljepilo, oblikovalo... Bili su to lanovi udruge Kreativci Me imurja, koja je upravo ovih dana obilježila godinu dana svog djelovanja. Izlagali su na Porcijunkulovom i prošle godine.

Anita Horvat iz Pribislavca predsjednica je udruge. O tome kako provodi dane vikenda govori: - Moja obitelj, suprug i naše tri djevoj ice, vikend voli provesti na biciklima, odvesti se do baka u posjet.

Volimo oti i i na akove ke bazene na kupanje, a ako je lijepo vrijeme na planinarenje na Ivan icu. Ovo ljeto nismo imali puno vedrih vikenda jer su bili kišni, ali se nadam da e napokon u kolovozu uslijediti ljeto i da emo doživjeti lijepe trenutke u prirodi.

Djeca za vikend znaju provoditi vrijeme u opuštaju em okruženju rade i stvari i radove primjenjuju i tehnike koje su nau ila na radionicama Kreativaca. Radimo kutijice, ukrašavamo staklenke, a znamo oti i i skupljati kamen i e u prirodi, koji nam kasnije služe za kreacije.’

Anita je majka troje djece i uz posao te sve druge obiteljske obveze pronalazi vrijeme za prijateljska druženja: - Nažalost, nemam dovoljno vremena za pro itati neku knjigu jer me za vikend o ekuju ku anski poslovi.

Kako sam kroz tjedan dosta zaposlena, onda nastojim za vikend izdvojiti i dovoljno slobodnog vremena koje u provesti s djecom. Znam se uti i s prijateljicom. Ponekad nemamo vremena za druženje uz kavu, pa se

17.00 HERKUL 3D povijesni akcijski spektakl

19.00 UVARI GALAKSIJE 3D SF akcijska avantura

21.00 SNIMKA SEKSA romanti na komedija

ponedjeljak, 11. 8.

MINIINTERVJU PIŠE: ROBERTA RADOVI

nedjelja, 10. 8.

19.00 HERKUL 2D

Nakon Porcijunkulova - na Špancirfest i Renesansni festival!

povijesni akcijski spektakl

21.00 SNIMKA SEKSA romanti na komedija

utorak, 12. 8.

19.00 UVARI GLAKSIJE 3D SF akcijska avantura

21.00 SNIMKA SEKSA romanti na komedija

srijeda, 13. 8.

- nema filmskog programa

etvrtak, 14. 8.

19.00 POVRATAK U OZ 2D animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 OLUJA STOLJE A INTO THE STORM Anita Horvat iz Pribislavca predsjednica je udruge Kreativci Me imurja

ujemo tele onom da prokomentiramo aktualnosti. Volim održavati kontakte s prijateljima iz srednje škole i iz doba akulteta.

Na Porcijunkulovom je udruga Kreativci Me imurja i nagra ena.

Na njihovom štandu “odraslih” bila je Vera Prepeli iz Pribislavca, koja je proglašena nasimpati nijom izlaga icom. Ali za velike i male Kreativce nema odmora. Uskoro ih ekaju nova gostovanja: - Dobili smo potvrdu da u Usku ulicu za vrijeme Špancir esta od 22. do 31. kolovoza primaju male i velike

kreativce, pa e primiti i nas iz Me imurja. Tako e se naša udruga i tamo predstaviti. I i emo i u Koprivnicu na Renesansni estival, zatim 24. kolovoza i na Dane op ine Pribislavec, a u petak 8. kolovoza predstavljamo se i u Murskom Središ u unutar programa ‘Ljeto uz Muru’. Mi smo pokretna udruga, volimo se družiti. Super nam je to jer možemo prezentirati svoje radionice i radove, pa su naša djeca lanovi udruge zadovoljna i sretna.

Ponosna sam na naše sudjelovanje na Porcijunkulovom. Naši su štandovi bili šareniji od kišobrana.

avantura, triler

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG U kolovozu ne e biti projekcija filmova.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

Lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Ovaj tjedan donijet e vam nove prilike na poslovnom planu. Mogu i su iznimno pozi vni preokre u profesiji. Ako ste nezaposleni, vrlo vjerojatno dobit ete poslovnu ponudu i priliku za zapošljavanje.

Iskoris te je. U ljubavnim odnosima ne e bi problema. Ako ste u braku, s partnerom ete uspijeva održava skladne odnose. Samci neka u danima vikenda krenu na druženje s prijateljima. Mogu a je nova ljubavna veza. Dobrog ste zdravlja.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Ovih ete dana djelova odlu no i snalažljivo. Posebice ako trebate riješiti neke imovinsko-pravne odnose. U mjesecu kolovozu pripazite kod potpisivanja odre enih poslovnih dokumenata. Izbjegavajte i situacije koje bi mogle bi ozna ene s e ketom visokog rizika. U ljubavnim odnosima sve e te i prema željenim smjerovima.

Sve do sredine kolovoza bit ete izrazito raspoloženi za nova poznanstva, pustolovine i ljubavne romanse. Opus te se i uživajte.

LAV (23.7. - 23.8.)

Nalazite se u krea vnoj fazi stvarala kih mogu nos . Pojavit e se nova prilika da ostvarite nancijski uspjeh. Zanimljive ideje i poslovne ponude nagovještaj su boljitka. U ljubavnom životu bitno je da osluškujete svoje srce i intuiciju. Izrazito ste raspoloženi za novu ljubavnu romansu ili uzbudljive doga aje.

Znakovi koji imaju stalnog partnera gradit e skladne odnose s voljenom osobom. Više spavajte i poja ajte tjelesne aktivnosti.

Zdravi ste.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Dobro se informirajte o novim prilikama na poslovnoj sceni. Nalazite se u sjajnoj psiho zi koj formi i s op mizmom o ekujete pozi van ishod u poslovnim pregovorima. U roman nim odnosima suo it ete se s odre enim nedoumicama. Netko e vas podsje na vaša obe anja. Novi izgovori ne e vas mo i opravda pred bliskom osobom. Uskladite svoje osje aje i razum. Ukoliko ste slobodni, predstoji vam novo poznanstvo ili iznenadna ljubavna romansa. Uživajte u životnim rados ma.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Po etkom tjedna u vama e se smjenjiva ljubaznost i borbenost jer e i situacije u poslovnoj domeni bi promjenjive. Jedan dan bit ete svima na usluzi, a drugi previše svadljivi i pravi pokreta polemika. Bit e naporno i dinami no. Pripremite se na to. Svijet vam se nikad ne ini dovoljno šaren. Tu ete formulu ovih dana primjenjiva u osobnim pitanjima.

Mnogi e osmišljava nove na ine zabave. Idite tamo gdje se osje ate dobro i ugodno. Zdravi ste.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Djelovat ete zabrinuto zbog nekih doga aja ili informacija na poslovnom planu. Imat ete osje aj kako je sve krenulo u nekom pogrešnom smjeru. Nemojte dozvoli da vaše planove i vas obeshrabri neprovjerena informacija. Koncentrirajte se na ciljeve i prioritete. Takve loše procjene privremeno e ugroziti i vaš ljubavni život. Uskladite svoje osje aje i razum. Mogu e nesuglasice izme u vas i voljene osobe pokušajte na miran na in riješiti.

Dobro se osje ate.

BIK (21.4. - 20.5.)

ATRAKCIJA SUSRETA

Mjesec kolovoz za pripadnike vašeg znaka ne e bi osobito dinami an. Poslovne obveze uspijevat ete riješi pravovremeno. Ve ina pripadnika ovog znaka, ako su u prilici, potražit e ovih dana i des naciju za odmor. U emo vnim vezama može do i do zahla enja postoje ih odnosa. Pokušajte s partnerom više komunicira kako biste izbjegli nepotrebne sva e ili raskide. Mogu e su manje glavobolje koje možete umanji šetnjom u prirodi.

Devedesetogodišnji sportski dvosjed s upravlja em na desnoj strani!

RAK (22.6. - 22.7.)

Na poslovnom planu o ekuje vas intenzivno razdoblje. Završit ete brojne projekte koji e vam, osim nancijske dobi , donije i društveno priznanje i pohvale. Zbog brojnih poslovnih obaveza, propus t ete razli ite doga aje u ljubavnom i privatnom životu. Primje ivat ete promjene u raspoloženju ili neobi no ponašanje kod voljene osobe, ali ne ete uvi a pravi povod. Zbližite se s partnerom. Višak energije potrošite kroz sportske ak vnos koje najviše volite.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Više pažnje posve te komunikaciji s poslovnim partnerima. Pogrešno protuma ene informacije ili nerazumijevanje pravila u zajedni kom poslovanju donosi nove komplikacije. Netko može riješi vaše nancijske probleme, stoga ako postoji potreba slobodno zamolite pomo .

Dobro razmislite o svemu što se doga a izme u vas i osobe koju ste nedavno upoznali. Ako ste u u braku ili vezi, kolovoz e vam donijeti brojne strastvene trenutke. Zdravlje je izvrsno. ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Sve više ste zainteresirani za neke nove poslovne ideje. Svi aju vam se suvremena rješenja i neo ekivana mogu nost poboljšanja nov ane situacije. Trebat ete uloži dodatnu energiju, ali ne možete zaobi i odre ene faze u poslovanju. Riješite trenutni nesporazum s voljenom osobom i u inite sve kako biste stvorili harmoni nu atmosferu.

Samci e primi željeni poziv za ve erom u dvoje ili zanimljiv poziv od osobe koja živi u drugom gradu. Ne zanemarujte tjelovježbu.

JARAC (22.12. -20.1.)

Stalo vam je da budete zapaženi u poslovnim krugovima u kojima se kre ete. Neprekidno smišljate nova rješenja kojima želite ostavi pozi van u sak. Pripazite da ne prekora ite odre ena pravila i poslovni bonton. Iznenada ete zablista u pozi vnom svjetlu i u roman nim odnosima. Ako ste mladi ili slobodni, provjerite svoje zavodni ke sposobnos i šarm u ne ijem društvu. Bavite se tjelovježbom u kojoj uživate.

Renata i Drago Kukovi prvi su put gostovali na susretu oldtajmera u Me imurju. Vlasnici su Dodge Roadstera iz 1924. godine, koji je bio najstariji izloženi automobil

SIMPATI NI OLDTAJMERI razveselili djecu, ali i odrasle

Stara, ali sigurna vozila na reliju u Me imurju!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Izložba povijesno vrijednih vozila, motocikala i bicikala te me unarodni susret lanova oldtajmer klubova nije izostao ni ovo Porcijunkulovo. Simpati ni ljepotani do ekali su posjetitelje proštenja ve od osam sati ujutro na prostoru Trga Eugena Kvaternika i Parka Rudolfa Kropeka. Jubilarni 15. Me unarodni oldtimer susret okupio je više od dvjestotinjak sudionika i vlasnika automobila, kamioneta, mopeda i bicikala... Nakon izložbe, druženja i starta u akovcu sudionici susreta krenuli su na panoramsku vožnju dužine 60 km na relaciji akovec, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Železna Gora i Toplice Sv. Martin, gdje je održano inalno druženje oldtajmerista. Ova simpati na vozila ponajviše su uveseljavala mali-

RIBE (20.2. -20.3.)

Nedostaje vam koncentracija za provo enje nekoliko paralelnih doga aja koji su vezani uz vaš poslovni interes. Suradnicima je bitno u vaše mišljene, jasno je kako postoje stvari o kojima ne treba javno raspravlja . Princip umjerenos u mišljenju i djelovanju pokazat e se najboljim rješenjem. Uskladite svoje raznolike interese i emo vne potrebe. Po potrebi, mijenjajte svoje ponašanje ili odluke. Dovoljno spavajte i umor e nesta . Zdravo se hranite.

Ivan Šafari iz Pleškovca izložio je Mercedes iz 1936. godine.

Vozilo je bilo korišteno i u snimanju serije “Ratkajevi”

šane koji su uživali u neobi nim oblicima vozila kakva su nekad carovala prometnicama. U starijih su pak promatra a izložbi izazivala nostalgiju i sje anja na neka, kako su mnogi komentirali, “romanti nija i jednostavnija“ vremena. Sudionik sureta bio je i Ivan Šafari iz Pleškovca, koji je lan Oltimer kluba “Me imurje” ve 15 godina. U svom vlasništvu Šafari ima, kako kaže, šest oldtajmera: dvije bube, jedan Jeep, Audi, Cabrio i Mercedes, koji je bio dio ovog susreta, a proizveden je davne 1936. godine:

Kraj motocikla proizvedenog 1909. godine mnogi su se željeli fotografirati

I nekad popularni fi eki uvijek su rado vi eni na oldtajmer susretima

- Moj auto ima 78 godina. To je Mercedes kakav postoji samo jedan u Hrvatskoj. Ima drvenu konstrukciju, a s limom je samo ‘obu en’. Takvih sada više nema.

Dobar mi je. Imam ga registriranog deset godina i ne kvari se.

Kupio sam ga u Švicarskoj i tamo sam ga restaurirao. Po zanimanju sam autolimar i otuda moja ljubav za starim vozilima. Posljednjih godina jako puno vršim usluge za vjen anje. Mladenci se vole fotogra irati. A tako er je moje vozilo i poslužilo za snimanje serije koja donosi pri e o grofu Ratkaju. Na druženja oldtajmera dolazi i moja supruga Rozalija.

Renata i Drago Kukovi dovezli su se u Me imurje iz slovenske Nove Gorice. Njihov Dodge Roadster iz 1924. godine izazvao je posebnu pozornost ne samo zbog godine proizvodnje, ve i zbog toga jer se upravlja nalazi na desnoj strani. Posjetitelj izložbe tako su mogli uživo vidjeti vozilo iz vremena prohibicije, o kojem esto gledaju u TV serijama, kao što su “Carstvo poroka”.

O svom sportskom dvosjedu njegovi vlasnici, supružnici Renata i Drago, kazali su kako je došao iz Australije, iz Sydneyja, prije 11 godina. Ima 3.500 kubika, 35 KS, ko nice samo na zadnjim kota ima. O ljubavi prema automobila kroz smijeh i šalu kažu: - Nikad nismo imali puno para, pa smo skroz vozili stare aute. S ljubavi smo ih primali. A sad kad bi mogli imati bolje aute, opet vozimo stare! Ve se dvadeset i pet godina družimo na oldtajmer susretima, ak ponekad u godini imamo zabilježeno tridesetak susreta u razli itim gradovima i državama.

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Ne razumijem zašto svi moraju voljeti modu. Neki vole vrtlarenje.”

Steven Cojocaru

9

10

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Uvijek ga nešto boli

Razvod roditelja

PITANJE: Moj se suprug u zadnja tri mjeseca stalno tuži da ga nešto boli. Djeluje uplašeno, nezadovoljno.

Cijelo vrijeme okupiran je sam sa sobom. Boji se budu nosti. Svi pregledi i pretrage bili su uredni.

Kako da mu pomognem?

ODGOVOR: Ukoliko su pregledi i nalazi bili uredni a ne postoje nikakvi vanjski razlozi za njegovu zabrinutost i prestrašenost, najvjerojatnije se kod njega radi o nagomilanim i potisnutim osje ajima, koji sada pokušavaju putem bolova “iza i prema van”.

Suprug se boji za svoju budu nost i ne vjeruje u bolju budu nost. On ne vjeruje da mu se može pomo i.

Možda zaista i postoji neki razlog. Mogu e ak da i sebe okrivljuje što onda još pogoršava cijelu stvar, jer se onda osje a u potpunosti bespomo an.

U ovakvim situacijama jako je važno da vašeg supruga saslušate “do kraja”

Kad se muž i žena rastave prestanu živjeti zajedno, pa tako jedan od roditelja, eš e otac nego majka, odlazi iz obitelji. Nemogu e je negirati injenicu da je to ujedno rastava od djece. Svjesni duboke boli i gubitka koji bi mogao nastupiti u njihovom životu zbog odlaska iz obitelji inom rastave braka, mnogi odrasli ne poduzimaju taj korak i ostaju živjeti u bra nim okovima.

Koliko god se roditelj koji je otišao iz obitelji trudio da i dalje bude dio života svoje djece, on ipak polako dobiva ulogu nekoga tko ne pripada obitelji. Nemogu e je negirati injenicu da se obitelj raspala.

Gubitak je nepovratan iako roditelji, svaki pojedina no, i dalje vole svoju djecu. Samo što život više nije kakav je bio. Nestalo je nešto sasvim jednostavno prisutno kao toplina, zašti enost, sigurnost...

OBITELJ. Roditelj koji ne živi s djecom više ne sudjeluje svakodnevno u njihovom životu i proživljava njihove probleme i iskustva tek djelomi no, naj eš e površno, ako ih uop e i zamje uje.

Obi no je preokupira-

ali ne jedanput, nego više puta. Nemojte ga okrivljivati za njegovo stanje, pokažite prema njemu nježnost, posvetite mu svu pažnju, govorite mu lijepe rije i i stalno mu ponavljajte da e biti sve u redu. Na taj na in ete mu vratiti povjerenje i nadu u život. Na takvo vaše ponašanje on e vam biti zahvalan. Ukoliko, unato svih vaših nastojanja ne do e do pozitivnih rezultata nagovorite ga da ode do psihijatra koji e sigurno putem psihoterapije i eventualno ordiniranjem lijekova “vratiti” vašeg supruga natrag odnosno u stabilno psihi ko stanje.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

nost stvaranjem vlastitog životnog sustava i neke nove prilagodbe na stvarnost prevelika da bi se rastavljeni roditelj mogao posvetiti još i svojoj djeci od koje je otišao, ili je možda ak bio od njih otjeran.

Ima vrlo prijateljskih i civiliziranih razvoda, ali ostaje problem što jedan od roditelja tim inom napušta na neki na in i u nekom obliku, svoju djecu i svoj dom.

Potrebno je vrijeme i duševna snaga da se taj gubitak preboli i svaki lan obitelji pro i e kroz odre enu psihi ku krizu zbog razvoda braka. Roditelj koji je otišao iz obitelji trudit e se da ne izgubi ljubav i naklonost svoje djece, pa postoji mogu nost da e postati svojevrsni Djed Mraz koji djeci ispunjava želje, popušta im i izbjegava sukobe u onim rijetkim trenucima kad se s djecom vi a. Naravno da roditelj koji svakodnevno živi i brine za djecu može zbog toga biti ljut i predbacivati bivšem partneru da djecu želi razmaziti i okrenuti na svoju stranu. Ponekad i djeca mogu na svoj na in u novonastalim okolnostima manipulirati odraslima. Vrlo je komplicirano prolaziti prilagodbu na život poslije razvoda braka roditelja. No ipak, djeca znaju razliku i dugoro no prepoznaju i cijene roditeljsku skrb na pravi na in.

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Treba li se alkoholizma sramiti?

Ljeto je, sredina dana i veoma vru e. Na autobusnoj stanici gužva, pove a grupa turista eka u potrazi za osvježenjem, uje se tihi žamor. Odjednom svima pažnju zaokupi teturavi lik koji se približava ulicom nose i u jednoj ruci flašu piva, a drugom rukom nešto maše i sam sebi tuma i. Zaustavi se desetak metara od stanice, spusti flašu na zemlju i ni pet, ni šest, po ne pored nje mokriti. Promatram reakcije ljudi na stanici: zgražanje i podsmijeh prevladavaju, samo poneki vrte glavom i izražavaju žaljenje. Ne smeta to ništa pijanog mla eg muškarca koji nakon obavljene fiziološke potrebe „bezbrižno“ u e u gradski autobus. Svi se odmi u od njega, jer po vru ini ne širi baš ugodan miris, a on pokušava nešto i dalje glasno tuma iti, psuje, spominje poslodavca koji mu je danas napokon isplatio dio mizerne pla e, ženu, stanje u državi i svijetu, itd. Nakon što je izašao iz autobusa, svi su odahnuli riješeni neugodnosti i nastavili sa svojim razgovorima i komentarima, a pijani ovjek je vjerojatno nekome takav došao doma, nakon što je „zapio“ i potrošio dio, ionako ne prevelike zarade.

Situacija koju sam opisala doista je vi ena prije nekoliko dana, a takvih crtica iz života alkoholi ara koji su u potpunosti ili djelomi no izgubili kontrolu, ima i previše.

U pijanom stanju ljudi esto rade stvari kojih se stide i oni i lanovi njihove najbliže obitelji. Sram je i razlog što se prili no dugo pokušava kriti taj problem od samoga sebe i svih oko sebe, kao da e sam po sebi nestati, ako se o njemu nikome ne govori. A stvarnost je druga ija od one slike koju alkoholi ar i njegova obitelj nastoje prikazati. Naravno da je predstava koju netko izvede u pijanom stanju uvijek vi ena i zapažena, a takve se dogodovštine nerijetko još neko vrijeme prepri avaju, u namjeri da se zabavi sebe i svoje društvo. Svi u svojoj okolini poznajemo ljude ije se incidente doživljava kao nešto uobi ajeno i kojima se svi volimo nasmijati. Naravno, ne do e se brzo u takvo stanje, njemu prethode mjeseci i godine prekomjernog pijenja i brojni problemi u obitelji, poslu i društvu koje se nastoji prikrivati i nalaziti za njih opravdanja.

Pretjerivanje u pijenju alkohola nije nešto ime se ljudi hvale, osim u ranoj teenagerskoj dobi kad se o tome rado i glasno pri a. Kod ve razvijene

navike obi no se osje a sram i krivnja zbog takvog ponašanja, možda upravo i zbog nemo i da se osoba riješi tog problema.

S druge strane, oni koji pretjeruju u pi u, pa i lanovi njihove obitelji, nerado se odlu uju potražiti pomo , jer smatraju da tek postaju obilježeni, ako se moraju lije iti.

Moramo doista priznati da na alkoholizam, kao i na ostale duševne poreme aje, mnogi još uvijek nemaju isti pogled kao na ostale bolesti. Ako je netko na godišnjem slomio nogu, prepri avat e to svima do u detalje. Ali, ako shvati da ima problem s alkoholom, da je ve razvio ovisnost, odbijat e pomo stru njaka i misliti da to može riješiti sam. Me utim, istina je druga ija, predugo odbijanje traženja pomo i neminovno vodi do potpunog sloma i nerijetko do situacija od kojih sam jednu u uvodu opisala.

Iako se stru njaci slažu da su alkoholizam, kao i druge ovisnosti- bolest, još uvijek mnogi ta stanja pripisuju nedostatku volje, lošem karakteru i krivom izboru pojedinca koji je „sam sebe doveo u takvo stanje“. Me utim, sram i krivnja kojima se prepusti osoba s razvijenom ovisnoš u, samo su dodatno optere enje i teško a i ne treba im se prepustiti. Nijedna bolest nije sramota, tako ni alkoholizam. Nije sramota posrnuti ili pasti, to se svakome može dogoditi, ali treba na i snagu za pokrenuti se i potražiti pomo . U klubovima lije enih alkoholi ara postoje brojni primjeri ljudi koji su riješili svoj problem i danas svjedo e da je dobar i kvalitetan život mogu bez pijenja alkohola. Njih nitko ne gleda s podsmijehom, ali ih mnogi gledaju s poštovanjem i velikim uvažavanjem i veoma esto traže od njih savjet kako da i sami uspiju prestati piti.

Osudu društva ne izaziva prestanak pijenja, ali osudu i podsmijeh doista izazivaju ponašanja uzrokovana pijanstvom.

Ipak, ne pomaže ni sramiti se, ni osu ivati, ali pomaže potražiti savjet i pomo stru njaka kako i na koji na in zapo eti lije enje i riješiti problem s alkoholom.

8. kolovoza 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Kraljevska biljka u službi veličanstvenosti zdravlja - kim Mirisi i okusi raženog kruha za injeni veli anstvenom aromom zdravog za ina poznatog tisu lje ima uvode nas u ovu pri u.

No nije samo stvar aromati nog raženog kruha ve i brojnih drugih jela pa i pi a kojima kim, botani kog naziva Carum carvi, dodjeljuje posebnu notu, veli anstven i zdrav okus.

Kao korov koji raste po planinskim nizinama i livadama kim je jedan od najstarijih poznatih za ina.

Plodovi kima na eni su u iskopinama iz 3000-te godine prije Krista, a kao europska biljka rasprostranjen je po itavom kontinentu.

Srodnik anisa i komora a, naraste do metra visine, a spada dvogodišnje biljke. U prvoj godini razvije perjaste prizemne listove dok u drugoj godini u donjem dijelu nikne bujno cvjetasto stablo s bijelim do ruži astim cvjetovima koji procvjetaju ve u travnju. Plod je sitan, duguljast, rebrast i srpasto zavijen. Cijela biljka je mirisna. Danas se najviše koristi kultivirani kim, posebno u medicinske svrhe, koji se sije se u ožujku, travnju ili lipnju, a zahtijeva humosnu ilova u zaklonjenu od vjetra. Najve i uzgoj kima otpada na Nizozemsku koja osim europskih zemalja ovom zdravom sjemenkom opskrbljuje i zahtjevno ameri ko tržište. U kulinarstvu pojedinih kultura najzastupljeniji je u Austriji, Njema koj, Švedskoj, Ma arskoj, Rumunjskoj, Italiji i Španjolskoj dok se na našim prostorima najviše upotrebljava u kontinentalnim krajevima.

Osim u Nizozemskoj uzgaja se i na velikim površinama u Rusiji, eškoj i Maloj Aziji.

Iako su arheološka istraživanja utvrdila uporabu kima još prije više od 5000 godina, svoj procvat doživljava krajem osmog stolje a za vrijeme Frana kih osvaja-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

nja i Karla Velikog koji je kim kao poljoprivrednu kulturu preporu io u dokumentu Capitulare se villis me u opisom drugih poljoprivrednih kultura tog vremena. Karlov nassljednik, sin, kralj Ludvik I. frana ki pak je odredio sa se kim uzgaja na njegovim poljima.

Kim se odavno koristi kao za in i ljekovito sredstvo.

Naj eš e u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ugriza otrovnih životinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospješivanje izlu ivanja želu ane kiseline i maj ina mlijeka te kod kašlja. Sa še erom i drugim za inima pripravljao se liker od kima dok su ga stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Kim sadrži eteri na ulja, više masne kiseline i vitamin C, eteri no ulje 3 -7 posto,20 posto bjelan evina, a tu su još masno ulje, škrob, smola, vosak, sluz, celuloza, še er, kalcijev oksalat.

Svakodnevnom upotrebom kima preventivno se djeluje na zdravlje želuca i cijelog probavnog sustava.

Onima koji imaju smetnje s probavom, osje aje naduto-

sti, gr eve i višak želu ane kiseline, preporu ljivo je svakodnevno korištenje kima u prehrani. Prije upotrebe kim se treba pržiti - tostirati na ulju ili bez ulja jer tako najviše otpušta svoje prirodne i zdrave arome i sastojke.

Kim pospješuje apetit, olakšava probavu, nadutost i pomaže kod gr eva u trbuhu.

Ulje kima koristi se za ublažavanje glavobolje, migrena i loše probave. Djeluje protiv nadimanja i probavnih tegoba, protiv bolova u želucu, pospješuje iskašljavanje i suzbija gripu,prehladu i produktivni kašalj, djeluje i kao tonik i afrodizijak - regulira ciklus mjese nice, pospješuje izlu ivanje mlijeka kod dojilja, zaustavlja razmnožavanje mikroorganizama i stimulira funkciju bubrega i pospješuje funkciju mokra nih puteva, a eteri no ulje kima u oblozima djeluje antisepti ki za kožu.

Naj eš e se rabi aj, odnosno uvarak - vodena iscrpina i eteri no ulje. Katkad se koriste i tinktura te suhi standardizirani ekstrakti.

Kim ne treba miješati s biljkom crni kim ili crni kumin, botani kog naziva Nigella sa-

tiva L. Ranunculaceae, danas sve popularnijom biljkom ije se ulje masovno koristi za ublažavanje alergijskih tegoba. Bila bi posve tragi na zabuna uzeti oralnim putem eteri no ulje kima, koje se pije u kapima, umjesto biljnog ulja crnog kima koje se uzima u dozi od jedne žli ice. aj od kima pripremamo od 1,5 g - 1 ajna žli ica svježe smrvljenih plodova koje prelijemo s jednom šalicom vrele vode i pustiti da odstoji. Pijemo po jednu šalicu 2-3 puta na dan obi no nakon obroka, kod nadutosti i probavnih smetnji. Mala djece i bebe koriste dvostruko manju dozu.

Kao za in kim naj eš e koristimo u jelima od krumpira, mahunastog povr a, kupusa i kao dodatak pecivu i kruhu od raži. Osim toga, sjemenke kima koristimo u gulašu, siru, kola ima, jabukama te za spravljanje likera i u rakiji. Listovi kima imaju okus peršina i kopra, pa je izvrstan dodatak juhama i salatama. Korijen pak se može kuhati kao svako drugo povr e. Plodovi kima ni nakon dužeg vremena ne gube na kvaliteti i aromi ako su skladišteni u suhoj poklopljenoj staklenci na tamnom mjestu.

U ovoj sezoni kiselih krastavaca ugledajmo se na Austrijance pa u salatu od svježih krastavaca dodajmo tostirani kim, jednostavno, osvježavaju e i o aravaju e za svako nepce.

Za kraj spomenimo da se kao aj – uvarak dobro slaže i s kamilicom, anisom, komora em, metvicom te koprom.

Za svoju zdravu šalicu aja od kima, da biste odagnali mikrobe iz organizma, poboljšali rad svog probavnog sustava ili pak svojim jelima dali dašak veli anstvene kraljevske kuhinje osigurajte svoju dozu kima u vašem oko aju.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Hripavac Mnogi su uli za bolest koja se zove hripavac ali znaju vrlo malo o njoj. Hripavac je bolest protiv koje se u svijetu djeca cijepe od 1947. godine, a u Hrvatskoj 1959.godine. To je uvelike smanjilo pojavnost ove teške bolesti, ali je nije iskorijenilo jer cjepivo ne pruža doživotnu zaštitu. U svijetu (epidemija hripavca u Kaliforniji) i u nas je zabilježen porast broja oboljele djece radi necijepljenja protiv hripavca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od hripavca oboli oko 50 milijuna djece, a umre oko 355 000 djece godišnje!!!

Pojavnost hripavca u Hrvatskoj je izmijenjena uvo enjem cijepljenja protiv te bolesti.

Manje epidemije se pojavljuju svakih 2 do 6 godina. Prije cijepljenja hripavac je bio bolest male i predškolske djece. Nakon uvo enja cijepljenja bolest se najviše javlja me u malom neotpornom dojen adi i me u adolescentima kod kojih je nestao imunitet koji je bio potaknut cijepljenjem. Hripavac ili pertusis je infekcijska bolest dišnog sustava. Uzrokovana je bakterijom Bordetella pertussis. Infekcija se prenosi s bolesnika na zdravu osobu kaplji nim putem, a može se prenijeti i indirektno kontaktom s nedavno zaraženim neživim površinama. Inkubacija bolesti je od 6 do 20 dana. Aktivna bolest ima nekoliko stadija a sve zajedno traje od 6 do 8 tjedana. Dakle, sve samo ne bezazlena bolest.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

U prvom stadiju koji traje oko tjedan dana javlja se obi na prehlada bez povišene temperature.

U drugom tjednu bolesti djeca po nu ja e kašljati. Kašalj postaje intenzivniji i javljaju se tipi ni napadaji kašlja: za vrijeme izdisaja javi se 5-10 kašljanja, nakon ega slijedi udisaj koji sli i na hripanje.

Zbog u estalih napadaja kašlja ali i zbog prirode same bolesti mogu se javiti mnoge komplikacije: konvulzije, paralize, gluho a, sljepo a, krvarenje iz nosa, krvarenje u mozgu, hernije. Nakon 3-4 tjedna kašalj se smiruje i dijete se oporavi. Kao što je i ranije opisano danas se bolest javlja kod djece u prvih nekoliko mjeseci. Javljaju se smetnje hranjenja , zagrcavanje, ubrzano disanje, nespeci i ni kašalj. Kod nekih uop e nema kašlja ve se javljaju gušenje, prestanak disanja, cijanoza, usporenje rada srca.

Smrtni ishod kao jedan od mogu ih ishoda ove dugotrajne i komplicirane bolesti naj eš e je kod novoro en adi i dojen adi. Oko 90 posto umrlih od hripavca jesu necijepljenja dojen ad. Protiv hripavca cijepe se djeca sa navršena 2, 4, 6 mjeseca, te u 2. i 4.godini života.

Smanjenje broja oboljelih od hripavca nakon uvo enja cijepljenja (Izvor: HZJZ)

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-31.7.2014.

Proizvo a 1 Volkswagen 2 Opel 3 Škoda 4 Peugeot 5 Citroën 6 Renault 7 Ford 8 Hyundai 9 Toyota 10 Kia 11 Audi 12 Mazda 13 BMW 14 Dacia 15 Seat 16 Nissan 17 Fiat 18 Mercedes 19 Suzuki 20 Chevrolet 21 Honda 22 Volvo 23 Mitsubishi 24 Mini 25 Alfa Romeo 26 Smart 27 Subaru 28 Jeep 29 Porsche 30 Land Rover 31 ostali UKUPNO

koli ina 3997 3096 2674 1625 1446 1341 1211 1182 924 792 780 638 600 596 589 550 473 433 387 201 168 132 114 60 36 26 26 24 19 18 35 24193

udio, % 16,52% 12,80% 11,05% 6,72% 5,98% 5,54% 5,01% 4,89% 3,82% 3,27% 3,22% 2,64% 2,48% 2,46% 2,43% 2,27% 1,96% 1,79% 1,60% 0,83% 0,69% 0,55% 0,47% 0,25% 0,15% 0,11% 0,11% 0,10% 0,08% 0,07% 0,14% 100%

VREMEPLOV

10. kolovoza 1986.

8. kolovoza 2014.

Predstavljena nova Mazda je otkrila potpuno novu Mazdu2, istovremeno kada je nekonvencionalni proizvo a automobila pok renuo proizvodnju nove generacije subkompakta u svojoj tvornici Hofu jugoisto no od Hirošime. etvrti lan Mazdine nove generacije ispod zapanjuju eg “Kodo duša pokreta” dizajna, koji pršti energijom, krije itavu paletu iznimno u inkovite SKYACTIV tehnologije.

Uz dobitnu kombinaciju performansi, ekonomi nosti, sigurnosti i za Mazdu svojstvenog užitka u vožnji, nova Mazda2 ima potencijal ponoviti ogromnu popularnost svojih sestara - Mazde CX-5, Mazde6 i Mazde3 - kada u jesen krene u prodaju u Japanu. Dodatno razvijenom i poboljšanom tehnologijom i ergonomijom iz spomenutih vozila, najnovija Mazde trebala bi podignuti letvicu suparnicima u klju nom B-segmentu, koji u Europi predstavlja najve i dio tržišta.

je u Ma arskoj održan je prvi Grand Prix u tzv. Isto nom Bloku, što je bila velika prekretnica u Formuli 1. Prvi je pobjeednik bio Nelson Piquet.

Izvor: Promocija Plus

Obitelj Jeep grabi naprijed 4x4 Otkada je Fiat grupacija preuzela Chrysler Grupu (Chrysler, JEEP, Dodge, RAM...), upravo marka Jeep, od svih u Grupaciji, ima najve i uzlet i pobire lovorike.

Nakon što je u dvije godine, Fiat (ili po novome FCA, Fiat Chryser Automobiles) kompletno obnovio najatraktivniji model Grand Cherokee, koji je sada perjanica ponude, ali i lider u segmentu velikih SUV-a, te se bez problema prodaje u cijelome svijetu sa ogromnim uspjehom (pa i u HR) Jeep je krenuo dalje. Do kraja 2014. godine u Hrvatskoj možemo o ekivati još 2 potpuno nova modela marke Jeep na našem tržištu.

i "pet zvjezdica" za sigurnost i sigurnosne zna ajke koje su omogu ile novom Cherokee-ju zaraditi oznaku 'najsigurniji' SUV u svojoj kategoriji od Euro NCAP-a. Novi Jeep Cherokee je dostupan u kon iguracijama s pogonom na dva kota a i pogonom na sva etiri kota a te nudi izbor tri inovativna sustava pogona na etiri kota a - Jeep Active Drive sam, Jeep Active Drive II i Jeep Active Drive Lock - da osigurali benchmark 4×4 mogu nosti u svim uvjetima vožnje. Ovo vozilo je ujedno i prvi mid-size SUV koji posjeduje isklju ivu stražnju osovinu, što je rezultiralo smanjenjem trenja i gubitka energije u prilikama kada nije potreban 4x4 pogon a time i osigurava manju potrošnju goriva. Novi Jeep Cherokee dolazi na tržište u Europe u 3 verzije; Longitude, Limited i Trailhawk

JEEP CHEROKEE Prvi na redu je Cherokee, manji „brat“ Grand Cherokeeja, dolazi u manjim vanjskim gabaritima i s motorima sa 4 cilindra (diesel 140 i 170 KS) te benzinski sa 6 cilindara (3.2 V6) te je prvenstveno namijenjen da „uklju i“ i žensku populaciju kojoj e ovo biti dobar odabir, s obzirom da veliki Grand Cherokee mnogi smatraju isklju ivo muškim odabirom vozila. „Mali“ Cherokee, dolazi na potpuno novoj platformi, razvijenoj u SAD-u i biti e dobra osnova za jedan novi model Alfa Romea na istoj podlozi,koji stiže 2015 godine. Iako nosi identi an naziv, sa starim modelom Cherokee-ja, novi model nema

nikakve veze, a vrlo je zanimljiv novi automatski mjenja sa ak 9 stupnjeva prijenosa. Kako prili i ovakvom vozilu i klasi, paket standardne opreme je izuzetno bogat, sve do ventiliranih kožom presvu enih sjedala i funkcija automatskog parkiranja. Danas, nova generacija Jeep-a (midc SUV) ima novi ugla eni i sportski dizajn, poboljšane vozne karakteristike na cesti, lako u upravljanja, legendarne 4×4 mogu nosti, pro injen interijer, inovativnu tehnologiju, nove razine u inkovitosti, zabave i udobnosti

JEEP RENEGADE I dok Cherokee dolazi krajem rujna 2014. te su ve neke slike objavljene u medijima, potpuno tiho dolazi mali „odmetnik“. Naime, Renegade (eng. odmetnik) je potpuno novi model marke Jeep koji je nastao u proizvodnim pogonima u Italiji, te e biti prvi predstavnik ove marke koji se u povijesti proizvodi izvan SAD-a. Upravo ta injenica ga ini dodatno interesantnim zbog manjih trasportnih troškova i brzine narudžbi i isporuke, s obzirom na blizinu Italije Hrvatskoj. Renegade je automobil gradsko-terenskih karakteristika, automobil sa kojim ete svaki dan i i na posao, a vikendom ete se osje ati potpuno slobodnima da pobjegnete od gradskih gužvi i to sa jednakom slobodom za kretanja po asfatu ili izvan. Renagade

8. kolovoza 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a Mazda2 S potpuno novom Mazdom2 premijerno e u Europi biti predstavljen i novi mali dizelski motor, SKYACTIV-D 1.5, zajedno sa SKYACTIV-G 1.5 benzincima razli itih snaga.

Uz SKYACTIV karoseriju, podvozje te ru ne i automatske mjenja e, Mazda2 dobit e i inovativni MZD Connect sustav povezivanja u automobilu, zatim u segmentu vode i raspon i-ACTIVSENSE tehnologija

za pove anje aktivne sigurnosti te izuzetno prostranu i pro injenu unutrašnjost.

Nebrojeno puta hvaljena zbog svojih kvaliteta i izuzetne pouzdanosti, od svojeg predstavljanja 1996. do danas, Mazda2 proizvedena je i prodana na globalnoj razini u više od 2,4 milijuna komada. S novom generacijom Mazda donosi još jednu uzbudljivu interpretaciju subkompaktnog automobila za voza e diljem svijeta.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

50.000 modela Volkswagen California

4 koracima

otvara novu stranicu marke Jeep, „targetira“ podjednako mušku i žensku populaciju i pobu uje na in života koji je sva samo ne stati an. Sa paletom motora (3 dieselska i 3 benzinska) i opreme za o ekivati je da se pozicionira u segmentu „unutar 30.000 eura“ što je vrlo zanimljiv segment sa dosta jakom konkurencijom kojima e Renegade biti itekako ravnopravan. Najbolji dio vozila je kombinacija voznih osobina kako po asfaltu tako i izvan. I dok su neki drugi modeli Jeep-a,poput Wranglera, prvenstveno „off-road“ vozila, Renegade uspijeva u onome što je današnjoj brojnoj publici jako interesantno. Cestovno vozilo sa snažnim off road sposobnostima. Renegade se

o ekuje u studenom 2014. u Hrvatskoj.

Dakle JEEP grabi naprijed i to uz pogon 4x4. Uz Grand Cherokee, sada su tu Cherokee i Renegade a vrijeme koje je pred nama donosi sigurno još novosti. Za istaknuti je jedan podatak: marka Jeep je u svijetu prodaja 350.000 vozila godine 2010., a godine 2013. ak 750.000 vozila. S dva nova modela,o ekuje se prelazak granice i brojke od 1.000.000 (milijun prodanih vozila) u 2015. godini, a to je sigurno više nego respektabilna brojka. Jeep, s inancijsko-tehnološko-marketinškim gorivom od strane Fiat-a, bilježi blistavu sadašnjost i realno se može nadati još boljoj budu nosti.

U pogonu Volkswagen gospodarskih vozila za proizvodnju modela California u Hannover proizvodni je tim zajedno s Upravom i djelatnicima proslavio proizvodnju 50.000-tog Volkswagena T5 California.

Predsjednik Upravnog odbora Volkswagen gospodarskih vozila Dr. Eckhard Scholz povodom proizvodnog jubileja rekao je sljede e: „Volkswagen T5 California“ najomiljenije je i najprodavanije kamper vozilo u svojoj klasi. Danas smo proizveli 50.000-ti T5 California od 2004.

A u 2014. godini emo s više od 8.100 T5 California ostvariti najve u godiš nju proizvodnju do sada.“ Tomas Zwiebler, predsjednik Radni kog vije a Volkswagen gospodarskih vozila, pritom je naglasio sljede e: „Zahvaljujem proizvodnom timu, koji je svojim angažmanom i stru nim znanjem omogu io ovu uspješnu pri u.“ California se nudi u dvije varijante: kao California Beach s osnovnom opremom za povremene izlete s no enjem i kao California Comfortline s kompletnom kamperskom opremom za ve e ture. Do sada je proizvedeno 13.000 primjeraka California Beacha i 37.000 primjeraka California Comfortlinea.

Prije nego što od osnovnog T5 modela nastane T5 California on u pogonu u Hannover

Stöcken prolazi kroz limariju, lakirnicu i osnovnu montažu.

Nakon toga ide na svoje prvo putovanje teretnjakom do pogona za proizvodnju Californije koji je smješten u Limmeru, blizu Hannovera. Tamo se ugra-

uju lagani aluminijski podizni krov, aluminijski ormari, kompresorski hladnjak, štednjak i udoban krevet. Pogon za proizvodnju Californije spada pod odjel za specijalna vozila, u kojem se razli iti modeli Tran-

sportera i Multivana opremaju za specijalne namjene. Tu se proizvode specijalna vozila za policiju, poštu ili carinu, ali i taksi vozila, vozila za invalide, Multivan Business i posebice T5 California. U pogonu za proizvodnju Californije veli ine gotovo 13.000 m2 radi gotovo 150 djelatnika, specijalista razli itih zanimanja, od kojih neki nisu speci i ni za proizvodnju automobila, ali su bitni za opremanje unutrašnjosti kamper vozila, primjerice instalateri za plin, vodoinstalateri, elektri ari za ku anske aparate, stolari i stru njaci za opremanje interijera. Od uvo enja modela California svaka je nova generacija bila sve omiljenija. Kod verzije T3 proizvedeno je 22.000 California, a kod verzije T4 ve 39.000. Kod verzije T5 ve sada T5 California postiže proizvodni rekord od 50.000 jedinica, a proizvodi se i dalje u dvije smjene, kako bi se zadovoljila velika potražnja.

Jubilarno vozilo je California Comfortline Natural sive boje sa 7- stupanjskim automatiziranim DSG mjenja em i TDI motorom snage 103 kW s BlueMotion paketom. Pedesettisu ita California izložit e se na ovogodišnjem “Caravan salonu” u Düsseldorfu (od 30. kolovoza do 7. rujna 2014.) na štandu Volkswagen gospodarskih vozila.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

Tehnologija 17-godišnji pripravnici u Facebooku, Googleu i Twitteru zara uju više nego prosje ni Amerikanac

Krenite u Brda!

Vrhunac je ljeta i vrijeme godišnjih odmora.

Pretražite stranicu www. brda.si i možda poželite okrenuti svoj kompas ili navigaciju prema Sloveniji i Op ini Brda. Brda je op ina na zapadu Slovenije u pokrajini Primorskoj i statisti koj regiji Goriškoj. Središte Op ine je naselje Dobrovo s 413 stanovnika. Na stranici

možete saznati sve o aktualnostima, povijesnim, kulturnim i drugim znamenitostima tog kraja te turisti kim programima, zbivanjima i drugim ponudama. Brda su poželjna destinacija i za sve putnike-namjernike koji vole prirodu, sportske rekreativne aktivnosti i boravak u prirodi. Krenite i uživajte!

ROBOTI USKORO preuzimaju ve inu poslova

Najugroženiji kreditni referenti.

Odvjetnici sigurni!

Pokretni roboti i tzv. pametna ra unala zamijenit e više od pola ameri ke radne snage u sljede ih 10 do 20 godina, pokazuje studija Sveu ilišta Oxford u Velikoj Britaniji. Više od 700 zanimanja u opasnosti je od ra unalne automatizacije.

Informacijsko-tehnološka revolucija ve je ostavila dubok trag na tržištu rada u cijelom svijetu. Roboti i ra unala preuzimaju primat u poslovima koje obilježavaju rutinske obveze lako razumljive za njihove “elektroni ke mozgove”.

Zahvaljuju i tome, mnogi poslovi ostali su ekskluzivno pravo ljudi. Me utim, situacija se polako okre e u korist robotike i kompjutora. Oxfordski znanstvenici uvjereni su kako e ubrzano širiti doseg umjetne radne snage zahvaljuju i napretku strojnog u enja, jedne od grana umjetne inteligencije koja radi na tome da i roboti, kao i ljudi, u e na osnovi svog iskustva.

Najugroženije zanimanje prema britanskoj studiji je kreditni referent.

Radnici u maloprodaji i fast foodu tako er su u velikoj

opasnosti da e ih zamijeniti automatizirani sustavi.

Mnoge trgovine i restorani ve imaju uslugu naru ivanja i pla anja putem mobilnih ure aja, što smanjuje potrebu za blagajnicima, konobarima i prodava ima.

Tako er, voza i taksija, voza i autobusa, recepcionari i kuhari trebaju biti zabrinuti jer “pametni” roboti i “pametni” kompjutori samo što nisu po eli preuzimati njihove poslove. Za sada, najve u šansu da opstanu u sljede ih dvadesetak godina, pa i duže, jesu pravnici, odnosno odvjetnici. Pro i e još dugi niz godina dok “pametni” roboti preuzmu i u toj poslovnoj grani primat nad ljudima. (izvor: www. uprolazu.hr)

Prosje na pla a u SAD-u iznosi 4.280 dolara, prema statistikama iz 2012. godine, dok prosje na pla a pripravnika u nekoj od kompanija smještenima u Silicijskoj dolini iznosi prosje no 6.000 dolara, uz besplatni smještaj, transport i hranu.

Sve velike kompanije, od Facebooka, preko Applea, Twittera i Linkedina, spomenimo samo neke, konstantno su u potrazi za novim talentima.

Umjesto da ekaju da završe svoje školovanje, ove kompanije nude pripravništvo mladim programerima i dizajnerima koji mogu ste i bogato iskustvo rade i uz vrhunske stru njake na odli nim projektima.

O injenici da su ove mlade snage više nego potrebne

za budu nost ovih kompanija govore uvjeti kakve dobivaju pripravnici, pa je tako jedan od trenutno medijski najzapaženijih mladi Michael Sayman, koji je sa svega 17 godina

primljen na pripravništvo u Facebook. Sayman je izradio aplikaciju 4 Snaps te je za njegove potrebe bio primoran koristiti Parse, kompaniju u vlasništvu Facebooka. Nakon

iPhone ostao neošte en nakon 11 tisu a kilometara Sveprisutne su rasprave o kvaliteti pojedinoga mobilnog ure aja i(li) pametnog telefona. Mnogi nude svakakve testove i recenzije, ali ono što je “preživio“ ovaj iPhone doista je nevjerojatno.

Gotovo nemogu a pri a po ela je u Oklahomi kada je lokalni farmer Kevin Whitney radio u lokalnom silosu obavljaju i svoje svakodnevne poslove na utovaru žita. Nakon što se vratio ku i, shvatio je kako je negdje izgubio svoj iPhone 4. Ni prvi ni zadnji, pa iako je, naravno, žalio za svojim „tehnološkim ljubimcem“, morao se pomiriti da se više ne e “družiti“. Zapravo, barem je tako mislio, jer se devet mjeseci kasnije odvrtio vrhunac scenarija koji je nemogu e režirati, osim ako se, naravno, ne radi o stvarnom životu koji nam ponekad nudi udesne pri e.

Dakle, devet mjeseci nakon gubitka Appleovog ure aja, Kevin je na svoj novi ure aj primio telefonski poziv ni manje ni više nego iz Japana, to nije Kashime. - Dobar dan, jeste li vi Kevin Whitney? - pitao je nepoznati glas s druge strane žice. Nakon što je Kevin odgovorio potvrdno,

stiglo je novo pitanje, koje ga je doslovce ostavilo bez teksta. - Ako ste izgubili iPhone, on je ovdje kod mene.

Malo je re i kako je ameri ki farmer ostao šokiran što je njegov iPhone i dalje “živ“, ali ponekad i nemogu e postane mogu e.

Radnik u japanskoj tvornici pronašao je spomenuti iPhone 4, koji je odradio nevjerojatno putovanje dugo više od 11 tisu a kilometara, a apsolutno je nevjerojatno što je ure aj prakti ki neošte en, iako je bio zatrpan s nekoliko tona žita! Za lokalnu televizijsku postaju KFOR Kevin je potvrdio autenti nost pri e, dodavši kako mu je iPhone u me uvremenu stigao iz Japana gotovo neošte en, što je s obzirom na okolnosti apsolutno udesno.

Kvaliteta Appleovog ure aja, i to onog starije generacije, ovom je pri om dobila sasvim neo ekivanu reklamu i potvrdu kvalitete izrade, izdržljivosti i otpornosti, dakle potvrdu upravo onih parametara o kojima se tako esto raspravlja i koje se kontinuirano propitkuje.

Ipak, postoji još jedan “dodatak“, iPhone je bio zašti en dodatnom “futrolom“ tvrtke Speck koju je Kevin kupio za 34,95 ameri kih dolara. Glasnogovornik tvrtke Speck izjavio je kako ga to zapravo uop e ne udi jer su njihovi zaštitni dodatci za iPhone testirani prema najvišim vojnim standardima, dodavši kako je to sigurno pomoglo “preživljavanju ovog sasvim posebnog iPhonea“. (izvor: preuzeto s portala zimo.co)

što je aplikacija bilježila sve više korisnika, Parse je odlu io sura ivati sa Saymanom s obzirom na to da nije imao novac za pla anje svih usluga. Njegov talent primije en je u kompaniji pa su objavili blog post o njegovoj aplikaciji, da bi ubrzo ta pri a stigla i do ljudi odgovornih za nove pripravnike, samim time i do Zuckerberga, koji je osobno pozvao Michaela u Facebookovo središte.

Njegova najve a želja trenutno je ispunjena, a programerski put tek je po eo.

Michael je pun optimizma za svoje budu e projekte te je ak istaknuo da ne misli poha ati fakultet ako mu se pruži prilika za rad u Silicijskoj dolini. Ovo je samo pokazatelj da godine danas nisu bitne i da su klinci u mogu nosti zaraditi puno više novca nego njihovi roditelji u cijelom svom životu, dokle god radili ono što vole. Istina je da je programersko znanje danas vrlo cijenjeno i svatko tko uloži trud u taj dio imat e dobre rezultate kad-tad. udni su putovi današnji. Na kraju svake ovakve pri e uvijek se vra amo na osnove. Izradite nešto za sebe, pokažite svijetu i otvorit e vam se brojna vrata. Ne uvajte vaše radove “u ladici”. (izvor: preuzeto s portala zimo.co)

MENSA HRVATSKA poziva: saznajte svoj IQ

Kako je nastala Rubikova kocka?

O nastajanju Rubikove kocke postoji puno pri a, ali istinita je da je Erno Rubik 1974. godine pokušavao na i model kako da svojim studentima objasni trodimenzionalnu geometriju.

Gledaju i ino obra eni šljunak Dunava, dobio je ideju da napravi kocku. Anegdota kaže da je Erno Rubiku trebalo više od mjesec dana da na e rješenje za svoj novi proizvod.

U to vrijeme Ma arska je bila debelo pod komunisti kom vlaš u i trebalo je oko tri godine da bi se kocke pojavile u ma arskim trgovinama igra aka. Napokon, po etkom 1978. ta je udna igra ka stigla do prvih kupaca. Širenje je po elo nakon što je Nijemac, dr. Tibor Lasczi, “otkrio" kocku i odnio ju 1979. na izložbu igra aka u Nurnberg. Navodno je tada pobudila malen interes. Ipak, Tom Kremer iz kompanije “Seven Towns" prihvatio je izazov. ak i s velikim iskustvom u proizvodnji igra aka, bilo mu je jako teško prona i partnere za marketing i distribuciju.

Ipak, “Seven Towns" je idealna kompanija koja je “zagrizla" u posao.

Pri a o Rubikovij kocki tek jedna je od zanimljivosti koja se može prona i na internet adresi www.mensa.hr, pa svi koji žele znati više iz svijeta inteligencije neka svakako prosurfaju njome.

8. kolovoza 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 08.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino GET Report Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 08.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 11:55 Mali oglasi 12:05 Iz fundusa galerije GERAMA 12:15 TV prodaja 12:30 Iz naših središta (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 Eurobox 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 09.08.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Porcijunkolovo 1 (r) 13:30 Ususret fes valu u Požegi (r) 14:00 Veliko platno (r) 15:00 Hrana i vino

16:15 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 23:05 02:00

Dom 2 (r) Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Emisija Mura – Drava TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SUBOTA, 09.08.

07:53 07:55 08:00 08:25 08:30 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 15:40 16:10 16:25 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Mali oglasi Vekerica na Porcijunukulovom 2014.

TV prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV prodaja Dokumentarni program 24 sata vijes TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) Dali B. Show Mali oglasi Popevke i š kleci (R) TV prodaja TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 10.08.

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:00 Mala školska liga (r) 11:30 Planet Croa a (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Mura – Drava 14:05 SFRJ za po etnike 2 (r) 15:05 Aniela (r) 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Porcijunkolovo 2 20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 10.08.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:40 13:55 14:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV prodaja Iz VTV Arhive: Paleta portreta (R) TV prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim

15:00 TV prodaja 15:15 Dali B. Show (R) 15:45 Mužikaši i pajdaši (R) 16:15 Eurobox (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:00 Mali oglasi 18:05 Ljetni razgovori (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik

20:00 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 11.08.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:20 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 12.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00

PONEDJELJAK, 11.08.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Shi 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV Arhive: U dobrom društvu 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 12.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Iz fundusa galerije GERAMA 11:30 Pri e iz svijeta 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi 13:45 TV prodaja 14:00 Junaci hrvatske slobode 14:45 TV prodaja 15:00 Koktel (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zagorje je jedno 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 20:35 Dali B. Show 21:00 Zagorje je jedno 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 13.08.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:55 21:10 21:45 22:15 22:40 23:00 02:00

Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Veliko križeva ko spraviš e (r) Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 13.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Iz VTV Arhive: Paleta portreta 14:25 Mali oglasi 14:30 Dokuteka: Kaliningrad (R) 15:00 Iz fundusa galerije GERAMA 15:15 TV prodaja 15:30 Zagorje je jedno (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Me imurski narodni obi aji 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 14.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Veliko križeva ko spraviš e (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 22:00 22:25 23:00 02:00

ETVRTAK, 14.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 18:00 18:15 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:40 22:30 23:05 23:06 23:10 01:10 01:11

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni in (R) TV prodaja Dom 2 24 sata vijes TV prodaja Od zrja hajdine ...

Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Iz VTV arhive - U dobrom društvu (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Turopoljski podgutnik VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV Vijes Eurobox KAM 2014.: Možima na komediju, ženama na zdrovje Iz VTV Arhive: Moj put VTV Dnevnik Vremenska prognoza Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

ŠPANCIRFEST 2014. - festival dobrih emocija sve je bliže

NAJAVLJUJEMO

Psihomodo pop uz Blondie za “slatkih šesnaest” Špancirfesta Uz k u l t ne njujor ške Blondie t e zag reba ke rokere Malehookers, na glav noj pozor nici Špancirfesta u ponedjeljak 25. kolovoza nastupit e i jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih hrvatskih bendova u posljednjih trideset godina - Psihomodo pop.

Time se program jedU Varaždin stižu Davor Gobac i Psihomodo pop

Ameri ki bend Blondie uskoro na Špancirfestu

ne od najzanimljivijih fest ivalsk ih ve eri Špancirfesta u potpunosti zaokružio. Psihomodo pop s Blondie dijele mnoge glazbene uzore, a i sami su od pankerskih po etaka, kroz više od tri desetlje a postojanja, prošli kroz nekoliko stilskih faza, sa svakom potvr uju i središnje mjesto na hrvatskoj sceni.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Skupina Zlatne sjene iz Zagreba gostovala je u prošlotjednoj zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show”, ija gledanost ne opada ni u ovim ljetnim mjesecima. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim

glazbenim doga anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl.

Mogli su se uti i recepti za zdrav život od stalnih sponzora kao što su Kralj ešnjaka i Kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

FORMULA 13 1 The Chamber LENNY KRAVITZ 2 Scare Away The Dark PASSENGER 3 Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN 4 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL & DESCEMER BUENO 5 Bullet In The Brain THE BLACK KEYS 6 Don’t ED SHEERAN 7 Lovers On The Sun DAVID GUETTA ft. SAM MARTIN 8 Mr. Tembo DAMON ALBARN 9 Budapest GEORGE EZRA 10 Am I Wrong NICO & VINZ 11 Tough Love JESSIE WARE 12 Maps MAROON 5 13 Your Love NICOLE SCHERZINGER 14 Rainbow ROBERT PLANT 15 Call Me The Breeze ERIC CLAPTON

Top Hit List 1 TEŠKA i Slavonia TOPINDUSTRIJA LISTA DOMA IH Band - Žena za utjehu 2 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 3 GRETTA ft Geby - Malena 4 TBF - Ne u ti ništa 5 VANNA - Lopov 6 LANA - Majica 7 DETOUR - Daleko 8 IVANA BANFI , ELLA & MINEA Na Jadran 9 DINO MERLIN - Školjka 10 MASSIMO - Dijete u meni 11 ENI - Prekrasan dan 12 NINA BADRI - Dan D 13 PSIHOMODO POP - Bejbi 14 HLADNO PIVO - Messi 15 OCTOBER LIGHT - Fališ mi

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

sport@mnovine.hr

TENIS ITF FUTURES – FRANJO PUN EC OPEN održat e se od 16. do 23. kolovoza u akovcu

Jedini profesionalni teniski turnir na sjeveru Hrvatske i ove godine vrlo jak Trenuta no prema prijavama najbolje rangirani prijavljeni igra je Austrijanac Marc Rath, 384. igra svijeta, a nakon njega mladi nadolaze i atraktivni Francuz iz Mauricijusa Enzo Couacaud, koji zauzima 425. mjesto Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec dvanaestu godinu zaredom organizator je me unarodnoga seniorskog teniskog turnira uvrštenog u kalendar ITF-a (Me unarodne teniske federacije), koji se boduje za ATP rang listu. Tradicija samoga turnira još je i znatno duža jer je taj turnir pokrenut desetak godina prije uvrštenja u kalendar ITF-a. Turnir e se održati od 16. do 23. kolovoza, za kada je predvi eno održavanje inalnog susreta. Zanimanje igra a za ovaj Futures i ove je godine izuzetno veliko.

Prijavljeni su tako igra i iz ak šesnaest država: Austrije, Francuske, Slova ke, Slovenije, Italije, Njema ke, Ma arske, eške, BiH, Velike Britanije, Crne Gore, Švicarske, Srbije, Makedonije,

Rusije i Hrvatske. Trenuta no prema prijavama najbolje rangirani prijavljeni igra je Austrijanac Marc Rath, 384. igra svijeta, a nakon njega mladi nadolaze i atraktivni Francuz iz Mauricijusa Enzo Couacaud, koji zauzima 425. mjesto, ali je ove godine dobio priliku igrati kvali ikacije Roland Garrossa i zamalo izbacio puno iskusnijeg Krajinovi a. Od hrvatskih igra a koji su prijavljeni najbolje kotira Duje Kekez, a ostaje za vidjeti ho e li organizator s nekom pozivnicom u posljednji trenutak dobiti i neko ja e ime.

Na turnir stiže i prošlogodišnji pobjednik i branitelj naslova, Slovenac Urbanija.

Uz glavni turnir (32 igra a) održat e se i kvali ikacije (64 igra a) koje e biti popu-

Slovenac Urbanija (desno) nakon izvrsno odigranog turnira brani naslov i ove godine u akovcu

njene do posljednjeg mjesta, a priliku za igru dobit e i poneki doma i akove ki igra .

Glavni pokrovitelji turnira jesu Grad akovec i Me imurska županija, što pokazuje da je i sredina prepoznala zna aj Futures turnira koji je izvrsna promocija za grad i županiju, budu i da svake godine ugosti stotinjak sudionika iz itavog svijeta. No u sportskom, teniskom smislu najve i zna aj Futuresa je u tome što daje priliku mladim igra ima, posebice hrvatskim, za osvajanje ATP bodova i tako olakšavaju prelazak iz juniorskoga u profesionalni, seniorski tenis.

I ove godine o ekuje se, kako kažu organizatori, dolazak velikog broja uzvanika, novinara i teniske publike iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Doma in, TK “Franjo Pun ec”, priprema i i brojne popratne manifestacije: koncerte, dje ji dan na glavnom gradskom trgu, player’s party i druge, a prema dosadašnjim iskustvima koje prenose igra i, sve to zajedno ovaj Futures svrstava me u najbolje na svijetu i nema nikakvih razloga, samo da posluži vrijeme, da se isto ne ponovi i ove godine. (dz)

NAJBOLJI RANKING karijere mlade 22-godišnje akov anke

Ema Mikul i me u 300 najboljih tenisa ica svijeta Iva je, nažalost, ispala odmah u prvom kolu na Futuresu u Be u

ŽENSKI ITF BE

Neuspješan povratak na turnir Ive Mekovec Nakon što je treniranje Ive Mekovec preuzeo Goran Prpi , povratak na ITF Tour nije bio uspješan. akove ka igra ica nastupila je na turniru vrijednom 10.000 $ u Be u i odmah ispala u prvom kolu. Iako je bila postavljena za osmu nositeljicu turnira,

bolja od nje u dva seta u me u, u kojem Iva o ito nije bila previše raspoložena, bila je nepostavljena slova ka tenisa ica Jana Jablonovska.

Nakon što je nekoliko puta gubila servis, Jablonovska je dobila lagano me sa 6:3, 6:3. (z)

Ema Mikul i bilježi najuspješniju godinu karijere. Godina u kojoj je navršila 22. godinu života donijela joj je veliki napredak na WTA listi, tako da je krajem srpnja, to nije 28. srpnja, zabilježila ranking karijere – 297. mjesto na listi najboljih svjetskih tenisa ica. Odli nu formu potvrdila je i prošli tjedan u eškom Plzenu na challengeru vrijednom 25.000 $, gdje je stigla do etvrt inala, u kojem je nakon velike borbe od nje bila bolja puno iskusnija ruska tenisa ica Ksenia Pervak. Prije toga bila je vrlo uvjerljiva protiv Amerikanke Suk i Rumunjke Dinu.

I protiv Pervak, ina e tenisa ice koja se nalazi na 135. mjestu WTA liste, Mikul i je odli no krenula. Dobila je prvi set 6:4. U drugom se vodila velika

4:6, raspala se igra naša tenisa ice i njezina protivnica projurila je kroz tre i set dobivši ga lagano 2:6. Me utim, bez obzira na taj poraz, plasman u etvrt inale donio je novi veliki broj bodova koji e Mikul i predstoje i ponedjeljak opet donijeti plasman me u najboljih

Ema Mikul i svaki mjesec ove godine bilježi veliki napredak na rang listi najboljih tenisa ica svijeta, sada je stigla u Top-300

borba, ali nakon što je Ruskinja breaknula Emu i dobila je u drugom setu

300 s WTA liste (sada je na 303. mjestu), vjerojatno na još bolje mjesto nego je to bio slu aj 28. srpnja, kad se prvi put spustila u Top-300.

Slijedi novi izazov, sljede i tjedan igra na turniru u ITF turniru u Njema koj tako er vrijednom 25.000 $. (dz)

8. kolovoza 2014.

NOGOMET ODIGRANO 1. kolo Kupa Me imurskoga nogometnog saveza

Bez iznena enja, nekoliko visokih pobjeda favorita U utorak je završeno 1. kolo Kupa Me imurskoga nogometnog saveza.

Odigrano je 25 susreta, dok je jedan dan zbog odustajanja NK Podturen nije igran. Najuvjerljiviji u pobjedama bili su NK Me imurec nad Paragom s rekordnih 21:1 i NK Galeb nad Dravom (K) s 8:1.

NK Donjeg Koncov aka izvojevao je istu pobjedu od 5:0 nad Budu nosti iz Podbresta, koju o ito eka teška sezona nakon što je

izgubila podosta igra a, kao i NK Mladost (SM) nad Draškovcom, a blizu su s brojem golova bili i Bratstvo (J) koje je s 4:0 pobijedilo Slogu (Š) i Omladinac (DS), koji je s 4:0 svladao Mladost (S). Od favorita mu ila se akove ka Sloga, ali je ipak uspjela pro i dalje u Zebancu, dok je Polet iz Svetog Martina na Muri bio uvjerljiv u Donjem Hraš anu. I u posljednjoj utakmici 1. kola favorit je bio uvjerljiv, Rudar je

visoko porazio Vu etinec na gostovanju 8:1.

Drugo kolo igra se ovaj vikend, 9. i 10. kolovoza u 17.30 sati. Tre e kolo, kad se uklju uje 16 nositelja, na rasporedu je u srijedu 3. rujna, osim utakmice Pobjeda – Dubrav an, koja se igra ve ovu nedjelju 10. kolovoza u 17.30 sati, s obzirom na to da je Pobjeda prošla dalje u 3. kolo bez da je morala igrati budu i da je Podturen odustao od natjecanja.

Rezultati 1. kola: Bratstvo (SV) – Vidov an 5:3, Pobjeda – Grani ar (N) 2:1, Hajduk (B) – Strahoninec 0:2, Napredak – SK 3:2, Borac (DH) – Polet (SMNM) 1:7, Donji Koncov ak – Budu nost (P) 5:0, Mladost (D) – Mura 2:3, Bratstvo (J) – Sloga (Š) 4:0, Zebanec – Sloga ( ) 1:2, Draškovec – Mladost (SM) 0:5, Kraljev an 38 – Puš ine 2:0, Zasadbreg 77 – Trnava 2:4, Venera PMP – Trnovec 1:1, 7:6, Dinamo (Ž) – BSK 1:1,

3:4, Eko – Hajduk (Š) 0:2, Budu nost (M) – Jedinstvo (NSD) 3:1, Galeb – Drava (K) 8:1, Me imurec – Parag 21:1, Omladinac (DS) – Mladost (S) 4:0, Bratstvo (P) – Polet (P) 0:11, Omladinac (M) – Dinamo (D) 0:3, Jadran – Jedinstvo (GM) 3:4, Otok – Sloboda (M) 3:5, Radni ki – Dubrava 0:2, Vu etinec – Rudar 1:8.

Parovi i raspored 2. kola, (subota, 17,30 h): Mladost (SM) – Sloga, Na-

predak – Omladinac (NSR), Bratstvo – Mura, Hajduk (Š) – BSK; (nedjelja, 17,30 sati): Strahoninec – Croatia, Donji Koncov ak – Polet (SMnM), Bratstvo (J) – Torpedo, Kraljev an – Borac (T), Venera – Trnava, Budu nost (M) – Galeb , Naprijed – Me imurec , Omladinac (DS) – Rudar, Dinamo (D) – Polet (P), Sloboda (M) – Jedinstvo (GM)i Dubrava – Mali Mihaljevec.

Napomena: Pobjeda – Podturen 3:0 (pf).

LJETNI NOGOMETNI PRIJELAZNI ROK me imurskih nogometnih klubova – završio prvi dio

Tko je dobio, a tko izgubio od klubova, te Podnaslov: “Zahtjevi” igra a, odlazak velikog broja ponajboljih igra a u Austriju, sve manji broj nogometaša po me imurskim mjes ma, odnosno organizacija i funkcioniranje nogometnih klubova donijeli su jekom ovoga prijelaznog roka nikad ve i broj gašenja klubova. U novoj sezoni tako se ne e natjeca klubovi iz pozna h nogometnih sredina kao što su ukovec i Podturen, odustali su i neki iz najnižih rangova, poput Plavi Prekopa i Trnje Sve Juraj u Trnju, a taj trend vrlo lako bi se mogao nastavi Prošlu srijedu, to nije 31.srpnja, završio je onaj najzanimljiviji dio prijelaznog roka, kada igra i mogu seli iz kluba u klub na temelju pisanog zahtjeva upu enog preporu enom poštom svom ma nom klubu, stru nijeg naziva recipis.

Promjena je bilo kao i svake godine. Ima igra a koji su prave “p ce selice”, a u nastavku donosimo koji su igra i promijenili svoje sredine, odnosno poja ali pojedine klubove po ligama.

Tko je pro rao, a tko nije, tek treba vidjeti, iako je vidljivo da e neki klubovi biti znatno ja i nego u prošloj sezoni. To se, primjerice,

odnosi na prelošku Mladost u Me užupanijskoj ligi ili pak Omladinac iz Novog Sela Rok u I. me imurskoj itd. Nažalost, prijelazni rok koji je FIFA za amatere postavila kao neograni avaju i donosi i velike probleme me imurskim klubovima. Jer “zahtjevi” igra a, odlazak velikog broja ponajboljih igra a u Austriju, sve manji broj nogometaša po me imurskim mjes ma, odnosno organizacija i funkcioniranje nogometnih klubova donijeli su ovo ljeto nikad ve i broj gašenja klubova. U novoj sezoni tako se ne e natjeca klubovi iz pozna h nogometnih sredina kao što su ukovec i Podturen, odustali su i neki iz najnižih rangova poput Plavi Prekopa i Trnje Sveti Juraj u Trnju. Nažalost, taj trend zbog ekonomske situacije i manjka igra a, odnosno nezainteresiranos da se nogomet igra i kao mjesna rekreacija, a ne samo “ako se nešto dobije”, vjerojatno e se nastavi i u našem kraju donije sve ve u klupsku krizu, odnosno prestanak djelovanja klubova i njihovo smanjenje.

Ina e, prijelazni rok nije završio jer igra i mogu i dalje promijeniti klupske boje, ali ovaj put samo uz istupnicu.

III. HNL – ISTOK Me imurje – Mihael Rebernik i Josip-Domagoj Hranilovi (Varaždin), Ante Begovi (Polet SMNM)

ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVECVARAŽDIN Polet (SMNM) – Martin Per i (Bratstvo J), Vedran Paler (BSK), Uroš Stojko (Rudar), Luka Mikolaj (Sokol) Mladost Komet (Prelog) – Filip Farkaš (Me imurje), Filip Murkovi (Mladost I), Karlo Bešeni (Istra Pula), Dino Bukal (Val Kaštela), Denis Golubi (Nedeliš e), Nikola Bukal (Budu nost P), Dalibor Gorupi (Grani ar K) Nedeliš e – Danijel Mesari ( ukovec 77), Romano Nježi (Varteks), Goran Varga (Obreš), Boris Kosir (Zadrugar), Ivan Egri (Varaždin) Grani ar (K) – Bruno Mešnjak (Grani ar L), Mario Kranjec ( ukovec 77) Rudar – Igor Mihalic (BSK), Vinko Berdin (Budu nost M), Danijel Leva i i Denis Leva i (Bratstvo J) Puš ine – Dejan Špicer, Nikola Špicer i Nikola Kataleni (Dubravka), Tomislav Florijani (Pobjeda), Siniša Dove er (Venera) Sloga ( ) – Ivan Gyo (Šenkovec), Dalibor Fran i , Ivan Fu ko i Nikola Žvorc (Mladost I) Centrometal – Slaven Hliš (Varaždin) Sloboda (S) – Kris jan Hergo (Me imurec), Dario Kukovec (Šenkovec), Matija Grabar (Zebanec), Mihael Posavec (Nedeliš e), Patrik Mesari (Mali Mihaljevec), Karlo Baksa (BSK) Naprijed – Marko Hreš , Martin Vlah, Mislav Sraka i Benjamin Miši (Mladost Pr.)

I. ME IMURSKA LIGA

BSK – Ivan Magdaleni (Mali Mihaljevec), Danijel Mavri ek ( ukovec 77), Mario Buhin (Grani ar N)

Mladost (I) – Goran Hadži ( ukovec 77), Deni Zanjko i Bojan Carevi (Drava K), Marko Hunjadi (Croatia), Mihael Fegeš (Puš ine), Dino Kolar (Podturen)

Trnava – Dario Kranj ec (Hodošan), Josip Hošnjak, Nikola Štrok i Dominik Klari (Drava DM), Dražen Vlaši (Omladinac DS), Hrvoje Vugrinec (Hodošan)

Me imurec – Tomislav Fu ko (Sloboda S), Ivan Rešetar (Vu e nec), Saša Fu ko (Šenkovec)

Kraljev an 38 – Ma ja Markovi i Ma ja Zelenc (Drava S ), Josip Jan ec (Spartak), Tomica Baksa (Mladost Pal.)

Dinamo (P) – Ivan Makar i Petar Šari (BSK), Stjepan Jalšovec (Borac T), Ivan Furundžija (Naprijed) Šenkovec – Davor Vabec (Pobjeda), Dino Jaluši (Mladost Pal.), Emil Novak (Mladost I), Nikola Silaj (Dinamo D), Antonio Vida i (Omladinac NSR) Mladost (Pal.) – Dino Špoljar (Kraljev an 38), Mihovil Balenovi (Podturen), Tomislav Šegovi (Dinamo P), Dino Novak (Rudar), Davor Mu i (Sloboda M) Sloboda (M) – Marko Klasta (Sloboda T), Marko Lukman i Dražen alopa (Omladinac M), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) Sokol – Davor Žagar i Mišel Bistrovi (Napredak) Omladinac (NSR) – Vjekoslav Pintari i Roberto Skoliber (Me imurje), Saša Mihalic (Nedeliš e), Dario Toplek (FC Kapfenstein), Robert Tkal ec (Jedinstvo NSD), Robert Šimuni (Sokol), Karlo Bari i Bruno Gori anec (Dubrava), Dino Bel (Sloboda M) Dinamo (D) – Josip Vukovi ( ukovec 77), Marko Blagus (Hodošan), Goran Vugrinec i Nenad Borovec (Trnje), Antonio Dodlek (Dinamo P) Polet (P) – Nenad Bašek (BSK), Nikola Horvat (Mladost I), Ivan Novak i Mišo Vibovec (Dinamo P), Mihael Toplek (Omladinac NSR) Jedinstvo (NSD) – Luka La evi ( ukovec 77), Nikola Habek (Mladost VŽ), Ivan Jeleni (Croa a), Ljudevit Gal (Mladost I)

Spartak – Benjamin Domini i San no Debelec (Dinamo D)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK Croa a – Marko Balog i uro Balog (Budu nost P), Nikola Donoša (Jadran), S ven Šamarija (Kraljev an 38), Kris jan Ruži (Puš ine) Draškovec – Ma ja Kos ( SK), Matej Cvetko (Trnava), Petar Mar etko (Galeb), Hrvoje Kavran (Mladost Pr.) Dubrava – Krešimir Radovan (Podturen), Mihael Bobi anec i Ma ja Bobi anec (Napredak), Filip Murk (Dinamo Ž), Patrik Cerovec (Plavi Pek.) SK – Ivan Radi i Renato Strahija (Trnje) Mladost (SM) – Alen Pancer (Budu nost P), Dražen Horvat (Grani ar L), Josip Igrec (Drava DM), Dino Horvat (Ormož) Grani ar (N) – Josip Horvat (Me imurec), Dino Mravljek (Podturen), Bojan Mihaljkovi (Eko), Željko Hajdarovi (Mladost D), Alen Vidovi (Dubrava), Boris Radikovi (Budu nost M), Marko Hutinec (Borac T) Otok – Marin Zvonarek (Radni ki), Josip Novak (Budu nost P), Leon Pandur i Ivan Matkovi (Trnje) Budu nost (P) – Tihomir Toplek (Mladost I), Josip Kosi (Croa a), Tomislav Vaš (Polet P), Antonio Rogina (Spartak), Josip Bali (Mladost Š)

Galeb – Dejan Kova ek (Lunjkovec), Antun Ružman (Spartak), Igor Erdelji (Mladost Pr.), Mario Horvat (Naprijed) Vidov an – Miroslav Lovrek (Dubrav an) Dubrav an – Borivoj Kova (Bratstvo K), Ma ja Friš i (Koprivnica) Borac (T) – Nikola Kolari i Mateo Sabadi (Mladost Pal.), Sre ko Sternad (BSK), Krešimir Kontrec (Drava DM), Antun Novak (Grani ar N), Goran Vince (ASK Stefri Oberdorf) Budu nost (M) – Alen Drk (Dubrava), Filip Sklepi i Goran Turk (Podturen) Omladinac (DS) – Miro Mesari (Mladost D), Dominik Filipaši (Kraljev an 38), Dario Lon ari (Borac T), Luka Valen (Mladost Pal.), Hrvoje Hali (Dinamo P), Ivan Kolari (Trnje) Hodošan – Bruno Dodlek (Budu nost P), Dejan Mlinarec (Dinamo D) Drava (DM) – Željko Jug i Dalibor Tuksar (Razvitak), Alojz Legin (Vidov an), Tomica Me imurec (Dubrav an), Marko rneli (Drava SP)

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD Plavi (Pek.) – Saša Puh (Sokol), Mihaejl Pokriva (Dinamo Ž), Benjamin Ka i Aleksandar Kolar (Podturen), Danijel Štefulj (SC Wiesen), Krunoslav Erdelja (Šenkovec) Napredak – Ivan Zadravec (Plavi Pek.), Davor Govedi (Sokol), Oliver Fegeš (Puš ine), Dalibor Horvat (Dinamo Ž), Jurica Golubi (Podturen) Zebanec – Nikola Živko (Hajduk Š), Tomas Makar (Jadran), Dejan Pla ak (Jedinstvo NSD) Hajduk (Š) – Nikola Šimunkovi (Mali Mihaljevec), Mario Radikovi (Šenkovec), Tomislav Novak (Donji Koncov ak), Dominik Horvat (Zasadbreg 77), Bojan Kodba (Zebanec) Bratstvo (J) – Mario Rajf (Plavi Pek.), Lovro Ko ila (Trešnjevka), Ma ja Vinko (Polet SMNM)

8. kolovoza 2014.

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU I. i II. MNL

IVICA ŠPARAVEC, predsjednik Natjecateljske komisije HNS-a, o ukidanju III. HNL Sjever

Velika prednost za uzvrat Mladosti Sveta Marija i Zasadbrega

Savezi sa sjevera morali su reagirati na vrijeme, ali nisu

U srijedu su odigrane prve kvalifikacijske utakmice za popunu I. MNL i II. MNL-istok/ zapad. Kao što je poznato, nakon što je Nogometni klub Podturen odustao zbog nedostatka igra a igrati, u sezoni 2014./2015. u I. Me imurskoj nogometnoj ligi donesena je odluka Izvršnog odbora Me imurskoga nogometnog saveza da se za popunu I. i II. Me imurske lige odigraju kvalifikacije.

U utakmici za I. me imursku ligu Mladost iz Svete Marije napravila je veliki korak prema toj ligi nakon što je ve na gosto-

vanju stigla do pobjede od 5:2.

Mladost je povela 1:4 u drugom dijelu nakon što je u prvom dijelu imala 1:2 i na kraju stigla do visoke pobjede 2:5. Istu pobjedu, ali kao doma in zabilježio je Zasadbreg protiv Eko Sveti Križ. U prvom dijelu gledatelji su vidjeli pregršt golova, ak šest. Gosti su prvi poveli, ali su doma ini do kraja poluvremena povelik 4:2.

U nastavku su prednost podigli na +3, za kona nih 5:2, tako da s velikom prednoš u ulaze u uzvrat u Svetom Križu.

Uzvratne utakmice igraju se 13. kolovoza od 17.30 sati. (ri)

Pobjeda – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Jerko Petran (Plavi 1975), Marin Thes (Me imurec), Sre ko Ceilinger (Puš ine), Marko Tkal ec (Hajduk B) Drava (K) – Boris or evi (Jedinstvo NSD) Mura – Valen no Bogdan, Mateo Brezova ki i Dražen Novak (Polet SMNM), Gabrijel Hošpel (Mladost S) Trnovec – Sandro Špiranec i Igor Skupnjak (Sra inec), Dražen Domiter i Dejan Miko (Trnje), Marko Marijanovi (Mladost Š), Robert Štefulj (Puš ine), Mišo Sen ar (Pobjeda), Filip Jurman i Neven Jurman (Centrometal), Marko Vidovi (Kraljev an 38), Sandro Novak (Hajduk B) Jedinstvo (GM) – Tihomir Miko (Trnovec), Dejan Novak i Damjan Kova i (Sloga Š), Zoran Gre , Miroslav Janež i Mario Fic (Plavi 1975) Strahoninec – Bruno ešnjaj i Bojan Bacinger (Trnovec), Denis Tratnjak (Grani ar N), Ivan Ri ko (Bratstvo SV), Patrik Kolari (Nedeliš e), Filip Žuni i Robert Kocijan (Zebanec) Bratstvo (SV) – Dario Bogomolec (Me imurje), Jurica Marciuš (Strahoninec) Venera – Mihael Ter (Jedinstvo GM), Luka Vabec (Vu e nec), Alen Korošec (Plavi 1975) Mali Mihaljevec – Robert Pintari , Darko Srnec i Petar Peras (Sloboda M), Mišel Horvat i Andrej Vugrinec (Šenkovec), Tomislav Šafari (Omladinac M)

III. ME IMURSKA LIGA Mladost (D) – Slavko Špilek (Mladost Pal.), Stevica Bobi anec (Dubrava), Antonio Puri i Miroslav Kocijan (Borac T), Ivan Hliš (Omladinac DS), Nikola Mu i i Stjepan Horvat (Podturen), Zvonimir Radovan (Željezni ar), Nino Mlinari i Dinko Žganec (Omladinac NSR)

PIŠE: IVANA STRAHIJA

što se nudi, ve je i u potpunosti neatraktivno.

- U Drugoj HNL, koja ima 12 klubova, samo je Cibalia iz Vinkovaca, s tog podru ja, dakle predstavlja devet županija.

- složio se Šparavec. - Mnogi su u prošlim godinama odustali od natjecanja u Drugoj ligi, iako su po sportskom kriteriju to zavrijedili. No, s druge strane, od prijašnjih pet liga nisu svi prvaci mogli u Drugu HNL pa smo imali primjedbe na taj ra un.

Vu etinec – Denis Mohari (ESK Graz), Marko Miljan i i Valen no Ciglari (Venera), Saša Novak (Plavi 1975)

I dok Me imurci nemaju prvoligaški klub koji bi mogao svoju B mom ad staviti u tre eligaško natjecanje, odnosno da bi mu bilo važno da postoji Prva liga juniora, pretumbacije u Tre oj HNL naišle su na veliko negodovanje. Naime, dok su prošle sezone Me imurci u tre em hrvatskom rangu natjecanja imali sedam klubova (Me imurje, Polet, Rudar, Nedeliš e, Mladost, Grani ar i akovec), u novoj e sezoni imati samo jedan.

U novoj Tre oj ligi Istok natjecat e se devet klubova iz Slavonije i Baranje te sedam iz sjeverozapadne Hrvatske. To su: BSK (Bijelo Brdo), Slavonija (Požega), Slavija (Pleternica), Mladost (Antin), akovo Croatia, Oriolik (Orivac), Višnjevac, Vukovar 1991 i Beliš e te Me imurje ( akovec), Varaždin, Podravina (Ludbreg), Koprivnica, Mladost (Ždralovi), Bjelovar i Virovitica.

Za Me imurske novine o tome je govorio predsjednik Natjecateljske komisije Hrvatskoga nogometnog saveza Ivica Šparavec, koji je svjestan prigovora klubova bivše Tre e HNL Sjever.

- Mogu shvatiti da su klubovi s podru ja Sjever i Slavonije relativno nezadovoljni duljinom putovanja koja ih o ekuju.

Trebat e im ve a sredstva za natjecanje zbog toga no do sada. - kaže Šparavec. No isto tako naglašava: - Ovo nije šokantno ili nenadano, o smanjenju broja liga tre eg ranga govori se ve tri godine, izra ene su stru ne studije, mi smo u Natjecateljskoj komisiji predložili, a onda su Skupština i Izvršni odbor prihvatili taj prijedlog. Prije dvije godine

Bratstvo (P) – Dominik Poto nik (Centrometal), Jasmin Boži (Plavi 1975)

MARIO KOVA EVI , trener NK Me imurja, uo i nove nogometne sezone

ek treba vidjeti Sloga (Š) – Damir Kocbek (Odranci), Mihael Kolari ( renšovci), Robert Kanski (Šenkovec)

Ovo nije šokantno ili nenadano, o smanjenju broja liga tre eg ranga govori se ve tri godine, izra ene su stru ne studije

Hajduk (B) – Benjamin Križman i Kris jan Fegeš (Sloboda S), Edvin Ambruš (Vu e nec), Roman Liber (Puš ine), Neno Ban (Šenkovec) Parag – Jasmin Balog (Dokležovje), Vjeran Balog (Pobjeda), Davor Horvat (Romska vatra) Dinamo (Ž) – Nikola Radikovi ( akovec), Neven Rudni ki (Omladinac M), Antonio Šopar (Grani ar N), Nikola Mošmondor (Puš ine), Dino Rudni ki (Zebanec) Eko – Nikola Hobor (Mladost SM), Alen Domini (Budu nost P), Drago Zadravec (Jadran), Dino Patafta (Otok), Domagoj Trstenjak (BSK), Nino Hanžekovi (Croatia), Dejan Lon ari , Dominik Kapelari i Patrik Zadravec (Jadran), Danijel Gregorin i (Hajduk B), Hrvoje Slavi ek i Stjepan Slavi ek (Kraljev an 38)

Torpedo – Dario Lepen (Dubrava), Dario Jambroši (Hajduk Š), Krunoslav Srnec (Plavi Pek.), Dino Žerjav i Davor Mun ar (Rudar) Zasadbreg 77 – Dino Perho (Mali Mihaljevec), Filip Leva i (Omladinac M), Denis Povodnja (Plavi Pek.), Saša Lukman (Veli Vrh), Marko Srnec (Venera) Mladost (S) – Nikola Škvorc i Marko Škvorc (Plavi 1975) Borac (DH) – Vanja Baranaši i Dalibor Ivkovi (Borac T), Hrvoje Srnec (Trnje) Jadran – Boris Novak, Karlo Sanjkovi , Nikola Lukman, Dino Halabarec (Polet P), Antonio Novak, Vanja Vuk, Ma ja Barlovi , Denis Klinec, Goran Zlatarek i Saša Hliš (Mladost I), Renato Šte ar i Dario Šegovi (Spartak), Goran Gori anec (Eko) Omladinac (M) – Roko Zeli (Zasadbreg 77), Davor Bedi (Bratstvo SV), Mario Grabar (Mali Mihaljevec), Siniša Škvorc (Plavi Pek.)

Nazad nema Ivica Šparavec (lijevo) u društvu najdugovje nijeg djelatnika HNS-a Zorislava Srebri a je trebalo pregovarati o tome i prigovoriti na pravom mjestu, no to se nije dogodilo.

Dvije velike promjene “zahvatile” su Manje liga – dobrobit za hrvatski nogomet hrvatsko nogometno natjecanje, ukidanje Smatra predsjednik Natjecateljske komisije da e smanje- juniorske Prve lige, nje s pet na tri tre e lige donijeti te ukidanje, odnosno dobrobit za hrvatski nogomet: spajanje Tre e HNL - Dobit emo kvalitetnije lige i igra e, a klubovi e ispunjavati Sjever i Tre e HNL sve uvjete za natjecanje.

Istok u jedinstvenu Nije problem, me utim, saisto nu ligu mo skupo a novog natjecanja, ve i nerazmjerni broj klubova koji su predstavljeni u pojedinoj ligi, pa tako na podru ju Istoka ima njih osamstotinjak, dok, primjerice, Jug ima ispod 200, uz to da ima u ligi 18 mjesta, u usporedbi s isto nih 16.

- Slažem se da je broj klubova strahovito velik i da nije ravnomjeran ni usporediv. No, velik broj klubova s podru ja jest možda argument za druk iji na in popune lige, a ne za mijenjanje geogra skih granica. U narednom emo razdoblju stoga

razmišljati o na inu popune, no treba naglasiti da e u Drugu ligu i i tri kluba, prvaci svake skupine u Tre oj HNL. Ipak, treba biti pošten i kazati da podru je koje sada pokriva Tre a liga Istok ne samo da je siromašno prvo i drugoligaškim klubovima, ve je i najviši cilj ve ine klubova, koji mogu zamisliti, igranje u tre em rangu natjecanja, dok se u Drugu ligu rijetko tko usudi. Ne samo zato jer je natjecanje preskupo za ono

Situacija jest kakva jest, nazad nema. - Nama je jasno da nikad ne emo donijeti odluku koja e biti aklamacijom potvr ena, no stvarno je trebalo reagirati o tome kad je u tijeku bila javna rasprava, dakle prije dvije godine. Godinama smo se, primjerice, borili za Prvu ligu s deset klubova, mnogi su bili protiv, da bi se sada pokazalo da je to sjajna stvar. Ne samo da je konkurencija ja a, nego je klubovima lakše na i sponzore, a istovremeno manji je pritisak na manji broj sredina što se ti e stadiona i ostale in rastrukture. Šparavec iz toga izvla i zaklju ak da je manji broj klubova u ligi za sve lige i za ukupni hrvatski nogomet dobra stvar: - Moje je osobno mišljenje, s natjecateljskog aspekta i kvalitete našeg nogometa, još bolje bilo da u Prvoj ligi imamo deset klubova, u Drugoj deset ili 12, ali da imamo i samo jednu tre u ligu, s recimo 16 klubova.

To bi onda bio sukus hrvatskog nogometa, imali bismo bolje i ja e igra e, koji bi napredovali prema Prvoj ligi. No, za to još nije sazrjelo vrijeme, a pitanje je ho e li uop e.

Ovu sezonu stvaramo ekipu, nakon toga napast emo ponovno II. HNL Nogometni klub Me imurje ostaje perjanica me imurskog nogometa, kao jedini tre eligaš u sezoni koja po inje skoro.

Mogli smo mi Me imurci imati predstavnika i u Drugoj ligi, no zbog raznih razloga, a ponajviše financijskih, odlu eno je da se ostane u nižem rangu.

- Oni koji su najviše patili i bili razo arani jesu naši najiskusniji momci, Golik i Dodlek, koji su stvarno jako željeli u Drugu ligu, pošto smo naporno radili da osvojimo prvo mjesto. No, svi su oni pro esionalci, pa su prihvatili situaciju kakva jest. - kaže trener Me imurja Mario Kova evi .

Ostatak kadra je mlad, pa vremena ima, kaže Kova: - Sve su to dvadesetogodišnjaci i mla i, trebaju još u iti i razvijati se. Nije lako danas do i do angažmana u

Mario Kova evi : Kratki smo što se ti e konkurencije za prvih 11, ali u ovoj sezoni stvaramo mom ad

Drugoj ili Prvoj ligi, vidi se to po tome da ni oni koji su napustili klub nisu našli posao u višim ligama, tako da se treba naporno raditi.

mnoj utakmici, iako je nakon 4:1 u prvom poluvremenu na koncu izgubila 4:5.

Pomla ivanje ekipe

- Jesmo kratki što se ti e konkurencije u ekipi, imamo 11 ili 12 igra a koji su prvotimci, ostalo su juniori koji moraju mnogo raditi. To se jasno vidjelo, u prvom poluvremenu s prvom mom adi smo bili sjajni, pa onda ulaskom mladih popustili.

No, to e se popraviti kako budu imali više utakmica u nogama, nisam zabrinut. - kaže Kova evi .

I u pravu je, barem što se rezultata ti e. U utakmici protiv Hrvatskog dragovoljca Me imurci su remizirali s 3:3.

(Ivana Strahija)

Svjesno je Me imurje tako ove sezone išlo u pomla ivanje ekipe, a cilj nije ponovno osvajanje prvog mjesta, naglašava Kova evi : - Znamo svoja ograni enja i odlu ili smo da ove sezone stvaramo ekipu i da onda u onu idu u sezonu u emo ja i, s vlastitim igra ima. Cilj nam je biti na sredini tablice. Ipak, mislim da možemo parirati baš svakome u budu em natjecanju i da emo biti konkurentni.

No, mom ad nije izgledala baš najbolje protiv B ekipe prvoligaša Slaven Belupa, u pripre-

(pre)Mali kadar za novu sezonu

8. kolovoza 2014.

ME UNARODNI NOGOMETNI TURNIR U-12 - NK Me imurec Dunjkovec-Pretetinec

Ove godine kvalifikacijski turnir ekipa me imurskih klubova Ove godine kvalifikacijski turnir ekipa me imurskih klubova Nogometni klub Me imurec i ove je godine, šesnaesti put zaredom, organizator Me unarodnoga nogometnog turnira mla ih pionira - dje aka ro enih do 2002. godine. Kvalifikacijski turnir održava se 15. kolovoza, a glavni turnir 16. i 17. kolovoza pod geslom “Nogometom protiv droge i drugih poroka današnjice“.

Iz kvalifikacijskog turnira

prvoplasirana ekipa stje e pravo nastupa na glavnom turniru.

Na U-12 u Dunjkovcu sudjeluju ekipe iz ponajboljih nogometnih škola Austrije, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

U petak, 15. kolovoza održava se kvalifikacijski turnir s po etkom u 10 sati, a u kvalifikacijama se igra po grupama svaki sa svakim, te se pobjednik plasira u glavni turnir. Za mjesto u glavnom turniru u grupi A natje u se Grani ar Kotoriba, Mladost Prelog, Spartak Mala Subotica i Sloga akovec, dok

u skupini B igraju Polet Sveti Martin, Rudar Mursko Središ e, Nedeliš e i Podturen.

Najja i klubovi iz regije šalju svoje ekipe za glavni turnir U glavnom turniru u grupi A igraju Hajduk Split, Me imurje akovec, Varaždin, Sturm Graz Austrija, Slaven Belupo Koprivnica, i ekipa koja e se kvalificirati prvi dan, a u grupi B Dinamo Zagreb, Rijeka, Me imurec Dunjkovec-Pretetinec, Maribor

Slovenija i Vojvodina Novi Sad Srbija.

Sudionici turnira bit e smješteni u Studenskom domu u Varaždinu, a za sve sudionike glavnog turnira organizator osigurava prehranu i hladne napitke. Uz otvorenje nogometnih susreta U-12 u Dunjkovcu e u subotu, 16. kolovoza u 15 sati biti uprili en prigodan program.

Turnir e otvoriti predstavnici HNS-a, MNS-a, Županije i Op ine Nedeliš e. Organizator priprema nagrade i pehare za najboljeg golmana, najboljeg igra a i

Detalj s jednog od prošlih uspješnih turnira NK Me imurca najboljeg strijelca, a za etiri se prvoplasirane ekipe dodjeljuju pehari i medalje, dok ostalih 7 ekipa dobiva medalje.

Za organizaciju su se pobrinuli: predsjednik organizacijskog odbora Ivan Ganzer, dopredsjednik Darko Dania,

predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza i Zajednice sportskih udruga Me imurske županije Mato Kljaji , direktor svih reprezentacija HNS-a Zorislav Srebri , te Zoran Vidovi i Stjepan Topolnjak. (sz)

MALI NOGOMET MEMORIJALNI TURNIR “Josip Jovi 2014.”

DONJI PUSTAKOVEC

Ekipa PU me imurske osvojila drugo mjesto

U subotu tradicionalni me umjesni malonogometni turnir I ove godine Klub mladih “Pustakov an” organizira 6. po redu malonogometni no ni turnir izme u naselja op ine Donji Kraljevec, koji e se održati u Donjem Pustakovcu u subotu, 9. kolovoza s po etkom u 17.30 sati.

Na turniru imaju pravo nastupa samo ekipe mjesta op ine Donji Kraljevec te svako selo op ine sudjeluje s jednom ekipom, a ekipu ine isklju ivo igra i koji žive u tom selu.

Ekipe e biti podijeljene u dvije skupine, skupina istok koju ine Donji Kraljevec, Hodošan i Donji Hraš an, te skupina zapad koju ine Palinovec, Sveti Juraj u Trnju i doma in Donji Pustakovec.

U skupinama igra svatko sa svakim te onda prvi iz skupina igrajuzaprvomjesto,dokdrugiiz skupinaigrajuzatre emjesto.Za prva tri mjesta su osigurani pehari.Uztopehardobivajunajbolji strijelac i najbolji golman. Do ite, navijajte i pogledajte u kojem se selu igra najbolji nogomet.

Za sve one koje ne privla e nogometne utakmice pripremili su bogatu ponudu jela i pi a po povoljnim cijenama i zabavan kulturno-glazbeni program. Naime, od 20 sati po inje nastup glazbenog sastava Grupa Vulkan, koji e sve okupljene zabavljati do ranojutarnjih sati. Pripremili su i bogatu tombolu po simboli noj cijeni od 10 kuna. (mp)

U prvom dijelu natjecanja u skupini su pobijedili sva tri protivnika, ekipu PU dubrova ko-neretvanske, PU varaždinske i PU splitskodalmatinske te se plasirali u završnicu s maksimalnim brojem bodova. U polufinalnom dijelu nastavili su s pobjedom protiv PU brodskoposavske, da bi se u finalu ponovo susreli s Dubrov anima, koji su ovaj put bili malo bolji i pobijedili rezultatom 2:1.

Na zapaženom uspjehu našim je nogometašima u ponedjeljak estitao na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari , a oni su mu obe ali da e dogodine ku i donijeti onaj najvrjedniji, pobjedni ki pehar.

Pod vodstvom iskusnog voditelja Željka Turka u ekipi PU me imurske igrali su: Matija Kolar, Goran Soka ,

Robert Vabec, Davor Špoljar, David Mesari , Miroslav Lovrek, Franjo Dolenec i Dino Kolar, a kako se redom radi o mla im policijskim službenicima i vrsnim nogometašima, imamo razloga vjerovati da e idu e godine biti još uspješniji. (rik)

Favoriti ušli u samu završnicu U srijedu je u Gori anu, gdje se i ove godine okupio lijepi broj malonogometnih družina, odigrano seniorsko etvrtfinale i turnir je krenuo prema samom finalu, koje je na rasporedu danas, petak, 8. kolovoza. Turnir se igrao u pionirskoj (tri godišta) i seniorskoj konkurenciji i ove godine bio je vrlo zanimljiv.

Favoriti su uglavnom opravdali o ekivanja, tako da su u samoj završnici ostale najbolje ekipe turnira.

Rezultati seniorskog etvrtfinala: OPG Srpak – ca ebar Kapljica (A) 1:0, Venerga Varaždin – ca e-bar Atlanta (B) 3:2, Varga Elektronika Draškovec - Parketi Gosari Prelog (C) 4:0 i Euroklima Gori an - Sparta Gori an (D) 3:0.

Petak – raspored završnice:

Ekipa PU me imurske izvrsno je odigrala cijeli turnir i tijesno izgubila tek u finalu

Pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova i ove je godine organiziran 18. memorijalni turnir u malom nogometu “Josip Jovi 2014.”, u ast prvom poginulom hrvatskom redarstveniku u Domovinskom ratu.

Nakon što su prethodno odigrani regionalni turniri, proteklu subotu, 2. kolovoza u Aržanu, njegovom rodnom mjestu, odigrana je i završnica turnira na koju se plasirala i malonogometna ekipa Policijske uprave me imurske. Na završnom turniru utakmice su se odigravale u dvije skupine – u jednoj osam ekipa policijskih uprava, a u drugoj ekipe hrvatskih branitelja. Naši su nogometaši u jakoj konkurenciji osvojili odli no drugo mjesto, izgubivši samo jednu utakmicu, i to onu finalnu.

TURNIR u Gori anu danas o ekuje završni dan

Prošlogodišnji pobjednici turnira

19:30 h U11 - 3.mjesto 20:00 h U13 - 3.mjesto 20:30 h U15 - 3.mjesto 21:00 h U11 - finale 21:30 h U13 - finale 22:00 h U15 - finale 22:30 h seniori - 3. mjesto 23:15 h seniori – finale

8. kolovoza 2014.

U KOTORIBI održana dvodnevna manifestacija “Dani soma”

Ivan i Alen Lehkec najbolji dvojac u ribolovnom natjecanju parova lanovi ŠRD-a “Som” iz Kotoribe i ove su godine bili uspješni doma ini tradicionalne manifestacije “Dani soma”. Somijada je ove godine održana u dva dana, petak, 25., i subotu, 26. srpnja,

kod društvenoga ribi kog doma.

Petak je bio rezerviran za rock-ve er na kojoj su se do jutarnjih sati zabavljali mladi i oni koji se tako osje aju. Uz riblje specijalitete, gdje je prednja io som, na vodi

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014.

1.890,00 kn EISENSTADT – ZABAVNI PARK FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 05. 08. 2014.

260,00 kn za djecu do14 g.

290,00 kn za odrasle RIM – NAPULJ – POMPEJI 5 dana 16. – 20. 10. 2014.

1.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014.

2.290,00 kn

Šodergraba u subotu je održano natjecanje u sportskom ribolovu za parove. Izme u 20 parova, prvo mjesto osvojio je dvojac Ivan i Alen Lehkec iz Glavatice Prelog, koji je ulovio 6.605 grama ribe.

S ulovom od 3.975 grama drugo mjesto pripalo je lanovima kotoripske Žuži ke – Denisu Špilaku i Mladenu Škodi, dok su tre e mjesto zauzeli Ivica i Antun Jakupak (Som Kotoriba), ulovivši 3.840 grama ribe. Najbolji su od strane organizatora nagra eni medaljama i prakti nim nagradama. Dani soma nastavljeni su na terasi ribi kog doma uz svirku grupe Pisof-

kejk i tamburaša KUD-a Kotoriba. Sportski i rekreativni ribolov u Kotoribi je itekako popularan.

Tome u prilog ide podatak da su u mjestu registrirana tri ribi ka društva. Dani soma te Dani šibe

i ribe dvije su kotoripske manifestacije kroz koje se promovira upravo ribi ija. (alf)

8. kolovoza 2014.

SPORTSKA REKREACIJA TURNIR u odbojci na vodi Grabanice Nedeliš e

SPORTSKE IGRE MLADIH – uspjeh mlade atleti arke iz Peklenice

Pobjedni ki pehar ekipi Meter 68

Rebeki Novini drugo mjesto u utrci na 60 m

Društvo sportske rekreacije “ Grabanice” iz Nedeliš a po prvi put je organiziralo turnir u odbojci na vodi u subotu, 2. kolovoza, na terenima Društva u Gra-

Svi sudionici turnira koji je po prvi put održan u Me imurju

Nagrada kapetanu pobjedni ke ekipe Meter 68

banicama. Odazvale su se etiri ekipe: Grabanice, U, Meter 68 i Nikud nikam. Za 1. mjesto borile su se ekipe Meter 68 i ekipa U. Pobijedio je Meter s uvjerljivih 2:0. Za tre e mjesto natjecale su

se ekipe Nikud nikam i Grabanice, te isto tako uvjerljivo pobijedila je ekipa Nikud nikam. Poredak: Meter 68, U, Nikud nikam i Grabanice. Prvoplasirane ekipe dobile su pehar i nov anu nagra-

du. Za sve se igra e i posjetitelje pripremljeno je besplatno jelo, dok su tijekom cijelog turnira glazbenici iz Dua Dolari pridonijeli odli noj atmosferi. (sz)

Okušajte spretnost ruše i unjeve u šumi Hrastinka

Detalj s turnira

Udruga Hrastinka Dunjkovec-Pretetinec poziva vas da ovu subotu, 9. kolovoza posjetite turnir u vise oj kuglani koji e na terenima udruge u šumi Hrastinka po eti u 13 sati. Sve što trebate je vješta ruka i dobra procjena kako da jednim zamahom kugle “pokupite” što više unjeva.

Ili možda pogodite tek jedan, onaj u sredini, a da pritom ne

srušite ni jedan drugi i tako osvojite jednaki broj bodova kao da ste srušili sve. Kao i svake godine, organizator jam i dobru zabavu, dobru hranu i kapljicu. Nadmetanje e biti u tri discipline: pojedina no, parovi i ekshibicije. Osigurani su pehari u svim kategorijama, a najuspješniji pojedinac dobiva prijelazni pehar na uvanje sljede ih godinu dana.

Rebeka Novini iz Peklenice lanica je AK-a Mursko Središ e i nedavno je na Igrama mladih održanih u Splitu osvojila odli no drugo mjesto u utrci na 60 metara. Ovo joj je najve i uspjeh, ali i poticaj za budu nost.

Rebeka se atletikom po ela baviti prije godinu dana, kada se nakon sudjelovanja na utrci povodom Dana Grada odlu ila baviti atletikom te se upisala u Atletski klub Mursko Središ e. Najve i oslonac i podršku ima u svojim roditeljima Ines i Predragu, a trenira tri puta tjedno pod vodstvom trenerice Marije Hižman. Svakako vrijedi napomenuti da je Rebeka odli na u enica i da i više nego uspješno dokazuje kako škola i sport mogu i i zajedno. Jaka volja i puno ljubavi, redoviti treninzi daju i rezultate. Kako kažu njezini roditelji, stjecanje radnih navika i samodiscipline bitno je kako u životu, tako i u sportu.

Rebeka u razgovoru uvijek isti e prijateljice iz kluba s kojima zajedno trenira i koje su zajedno s njom sve uspješ-

Rebeka Novini postigla je lijep rezultat na Sportskim igrama mladih nije u ovom lijepom sportu, to su njezina sestra Zrinka, Nika, Anja, Iva, Melani i još jedna Anja. Atletski klub Mursko Središ e natje e se u sklopu Plave Erste lige Me imurje – Varaždin, te se tu Rebeka takmi i u disciplinama od 60 m i 300 m, gdje je ve osvajala lijepa mjesta u plasmanu me u tri najbolje.

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

8. kolovoza 2014.

U AKOVCU održano me unarodno natjecanje SCITEC European Strongest Team Challenge 2014.

Europski snagatori mekog srca povukli kamion od 17 tona!

Poljaci su pobjednici natjecanja.

Hrvatski A dvojac osvojio je peto mjesto

Rezultati SCITEC European Strongest Team Challengea 2014.

PIŠE: ROBERTA RADOVI U organizaciji Powerlifting kluba “Me imurje” i Turisti ke zajednice grada akovca kao dio Porcijunkulova organizirano je veliko me unarodno natjecanje i prezentacija strongman sporta, koji postaje sve popularniji u Hrvatskoj, ali i Me imurju.

U nedjelju, 3. kolovoza na prostoru igrališta Macanovog doma okupili su se powerlifteri i strongmani, kako ih esto u svakodnevnoj komunikaciji od milja zovemo “snagatori”, iz ak sedam zemalja Europe.

Na atraktivnom natjecanju Strongman Scitec European

Dvojac iz Srbije vu e kamion težak 17 tona. Disciplina koja je ponajviše izazivala nevjericu i bodrenje

Strongest Team Challenge 2014. sudjelovali su natjecatelji iz Danske, Poljske, Ukrajine, Srbije, Ma arske, Njema ke i Hrvatske.

Prvi put u Hrvatskoj natjecanje u paru U akovcu se natjecalo ukupno osam ekipa, dvije hrvatske i ostalih šest iz zemalja u kojima je strongman sport izuzetno cijenjen i popularan. Posebnost ovog natjecanja je što su se bodovali rezultati tima, koji su inila

1. Poljska (Mateusz Baron + Raf a l K o b y l a r z) 3 6 , 5 p 2. Uk rajina (Olek sandr Lashy n + Sergey Kony u shok) 29, 5 p 3. Danska (Nicolai Hansen + Mikkel Leicht) 29 p 4. Ma arska (Gabor Hrozik + Janos Sebestyén) 26 p 5. Hrvatska A (Ivan Me imurec + A d a m V i n k l e r) 2 0 p 6. Njema ka (Michael Laabs + David Lukacs) 19,5 p 7. Srbija (Alen Radosevi c + Roni Kecskés) 14,5 p 8. Hrvatska B (Saša Sabol ec + Josip Mesi ) 1 p

dvojica natjecatelja, i takva vrsta natjecanja održana je prvi put u Hrvatskoj. Kako isti e Ivan Me imurec, predsjednik Powerlifting kluba “Me imurje”, upravo je zbog te injenice ovaj doga aj iznimno zna ajan ne samo za akovec i Me imurje, ve cijelu Hrvatsku. Natjecanje je izazvalo i veliku medijsku pozornost, posebice ukrajinskih i ma arskih snimatelja, koji su na mjestu ogledavanja u snazi i izdržljivosti snimali televizijske reportaže.

Sergey Konyushok lan je ukrajinskog tima koji je osvojio drugo mjesto

Ogledi u snazi i izdržljivosti privukli su veliki broj gledatelja, koji su bodrili sve ekipe

Publika bodrila i navijala za sve ekipe Na prezentaciju strongman sporta došao je i velik broj gledatelja, koji su zdušno navijali i bodrili sve ekipe i natjecatelje, a ponajviše uzdaha izazvala je prva održana disciplina - vu a kamiona. Natjecatelji, a posebice oni koji su stigli iz sjevernijih krajeva ii koji su nenavikli na “našu me imursku vru inu i sparinu”, zbog koje je i pomaknut po etak natjecanja sa 16 na 18 sati, unato takvim klimatskim uvjetima uspjeli su povu i i kamion od 17 tona!

Ostale natjecateljske discipline bile su ogledavanje u izdržljivosti kod dizanja kugle od 170 kg, nošenja kov ega od 550 kg i podizanja balvana od 240 kg. Prvo mjesto osvojio je uvjerljivo tim iz Poljske (Mateus Baron, Rafal Kobylarz), dru-

go ukrajinski dvojac (Olexandr Lashyn, Sergei Konyushok), a tre i su bili Danci (Nicolai Hansen, Mikkel Leicht). Posebice treba istaknuti i rezultat Hrvatske A ekipe koju je inio dvojac Ivan Me imurec i Adam Vinkler, koji je osvojio odli no peto mjesto. Me imurec je uz obveze organizatora i doma ina pronašao i dovoljno snage i energije u strongman disciplinama. Druga naša Hrvatska B ekipa (Saša Sabol ec + Josip Mesi ) osvojila je osmo mjesto.

Svi ovi rezultati i interes publike za ovaj atraktivni sport jamstvo su da e ovaj program postati tradicija Porcijunkulova te da e i ubudu e dovoditi u naš kraj najsnažnije ljude svijeta, koji su, kako su mnogi primijetili, unato njihovim zavidnim tjelesnim proporcijama, momci mekog srca.

Ivan Me imurec i Adam Vinkler podižu balvan od 240 kg Prvo mjesto osvojili su Poljaci (u sredini), drugo Ukrajinci (lijevo) i tre e Danci (desno)

Natjecanje je izazvalo veliku medijsku pozornost, posebice ma arskih i ukrajinskih medija

U akovec su stigli snagatori iz Danske, Poljske, Ukrajine, Srbije, Ma arske, Njema ke i Hrvatske

46

Rekreacija

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kako se motivirati za trening?!

5

Dragi vježba i, koliko puta ste sami sebi rekli “Od sutra vježbam”, ali to se famozno sutra još nije dogodilo i nikako da stigne.

Možda je jedno sutra stiglo, ali ostalo je samo tamo daleko iza nas. Ništa se znatno nije promijenilo, a naše tijelo iz dana u dan trpi bolove i jasno nam šalje znakove da se moramo pokrenuti.

Tako se malo brinemo o sebi i žalosno je da za sve drugo

postoji rješenje, a za zdravlje je ili preskupo ili nam se ne da.

Moramo sami sebi priznati da je manjak motivacije naj eš i uzrok zbog kojeg prebrzo odustajemo.

Ono što je zanimljivo je to da uvijek na emo razlog zbog kojeg ne vježbamo. Ti razlozi su u ve ini slu ajeva, usudim se re i, lažni izgovori.

Naj eš i izgovori jesu manjak slobodnog vremena, novac ili najsmješniji me u njima - meni to ne treba jer n is a m preti-

la, kao d a

vježbaju samo bogati, oni koji ništa ne rade i oni koji su pretili. Prije par desetlje a vježbali su samo oni koji su si to mogli priuštiti jer je vježbanje bilo preskupo i nešto što ovjeku nije potrebno, ali svjetonazor se proširio i ljudi su shvatili da bez vježbanja u današnje vrijeme ne mogu živjeti zdravo i bez bolova.

Bez obzira na dob, spol i tjelesnu težinu, svaki bi ovjek trebao vježbati jer je vježbanje nešto što je potrebno svakom ovjeku.

Za motivaciju je potrebno jako malo, ono što

esto preporu ujem je da se po astite novim tenisicama, pozovete frendicu ili uku ane i vježbate u društvu, odmjerite snage kao što je: tko može više u njeva, trbušnjaka ili sklekova i na taj na in uz zabavu izdržati najgorih mjesec dana, a onda držati tempo i naviku i na taj na in postati vježba . Važno je da mijenjate programe i da ne radite stalno jedno te isto jer ete se tako zasititi i postat e vam dosadno, a s druge strane ne ete više napredovati. Odredite termin i dan kada ete vježbati i ne preska ite ga, osobito na po etku. Vodite dnevnik, pišite vježbe koje ste radili i u koliko ponavljanja, mjerite si obujam, slikajte se i stavite u svoj dnevnik pa tako iz mjeseca u mjesec pratite svoje rezultate koji vas sigurno ne e zaobi i.

Preko ku e u kojoj živim je dje je igralište u kojem sam esti gost, nadam se da i vi imate negdje u blizini jedno takvo. Uživajte u prirodi i budite mi lijepi, zdravi i it.

(Ivana Posavec)

Vježba 1 Jedna noga je na povišenju, a druga na podu pa uz smanjenu bazu oslonca radite u njeve. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

Vježba 2

3

Rukama se objesite na pre ku, a koljena privucite sebi naizmjence u stranu. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Vježba 3

1

Postavite ruke iza le a na povišenje te noge pogr ite i stavite jednu na drugu.

Spuštajte cijelo tijelo prema podu na pogr ene ruke.

Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

2

Vježba 4 Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

4

Lezite na le a, a noge postavite na povišenje. Podižite zdjelicu s osloncem na ramena. Napravite 20 ponavljanja.

Vježba 5

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Ravno podizanje trupa u sjede i položaj s nogama na povišenju. Dlanovi iza glave.

Napravite 20 ponavljanja.

Vježba 6

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

6

Sklekovi s povišenjem. Žene e napravi s povišenim dlanovima, a muškarci e umjesto dlanova na povišenje postavi stopala. Napravite 20 ponavljanja.

8. kolovoza 2014.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HRVATSKA POŠTA izdala prigodnu dopisnicu

LJETO UZ MURU se zahuktava

U ast Vinku Kosu, književniku “slomljena pera i neznana groba” U etvrtak, 10. srpnja sve ano je obilježena stota obljetnica ro enja hrvatskog književnika Vinka Kosa, ro enog u Vu etincu 10. srpnja 1914. godine. Tom je prigodom Milica Zamudi , predstavnica Hrvatske pošte, promovirala prigodnu poštansku dopisnicu posve enu 100. ro endanu Vinka Kosa, koju je izdala Hrvatska pošta d.d., posebno zahvalivši vl . Ivici Puškadiji koji je inicirao izdavanje ove dopisnice. Predstavljen je prigodni poštanski žig i dotisak na dopisnici, izdanje Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” iz akovca, autora Davora Petri evi a.

Sve anost je zapo ela u župnoj crkvi sv. Jurja, gdje je okupljene pozdravio župnik vl . Ivica Puškadija, zaželjevši da se sa uva uspomena na velikog, ali prešu ivanog pjesnika koji je mlad stradao na križnom putu u svibnju 1945. godine. Sve anost je nastavljena u Vu etincu na mjestu gdje je stajala pjesnikova rodna ku a, gdje je Matica hrvatska

akovec na pjesnikov 80. ro endan postavila spomen-plo u. Okupljenima su se obratili Ivan Pranji , pro ., predsjednik akove ke Matice hrvatske, te An elko Nagrajsalovi , na elnik Op ine Sveti Juraj na Bregu, a molitvu je predvodio biskup Mrzljak.

Potom je u cinktoru župne crkve biskup Mrzljak blagoslovio spomen-plo u koju je postavila Župa Sveti Juraj na Bregu znamenitim župljanima

koji su ostavili duboke tragove u o uvanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta.

To su župnik Ivan Mihanovi (1701. - 1751.), graditelj crkve i župne ku e, glazbenik i pedagog Jurica Murai (1927. - 1999.) te Vinko Kos, hrvatski književnik, prevoditelj, hrvatski rodoljub, pjesnik “slomljena pera i neznana groba”, utemeljitelj Dje jega grada u Zagrebu.

Spomen-plo u zajedno s biskupom otkrile su Vinkove

k eri, slikarica pro . Vera KosPaliska i glazbenica Lada Kos, te Kosova sestra Eva. U prigodnom programu nastupila je muška vokalna skupina župnog zbora pod vodstvom kantora Milovana Horvata.

Svetu misu zadušnicu za Vinka i Mariju Kos u župnoj crkvi predslavio je biskup Mrzljak u zajedništvu s više sve enika, me u kojima su bili i raniji dugogodišnji jurjevski župnik, pre . Ivan Kozjak, i gornjome imurski dekan, mons. Leonard Logožar, te vl .

Ivica Puškadija.

Nakon mise u crkvi predstavljen je zbornik radova sa znanstvenog skupa koji je u travnju održan u Svetom Jurju na Bregu u sklopu Dana Vinka Kosa. Zbornik je predstavio urednik i dosadašnji predsjednik akove kog ogranka Matice hrvatske, pro . dr. Stjepan Hranjec.

Proslava godine Vinka Kosa završava 26. prosinca boži nim koncertom koji e se održati u župnoj crkvi Svetog Jurja.

SAVSKA VES

Braniteljska udruga organizirala Seoske igre U Savskoj Vesi su u utorak 5. kolovoza, povodom

Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana branitelja

u organizaciji Udruge veterana održane sportske ige.

Mještani su se natjecali u nogometu, odbojci na pijesku, bo anju, pikadu i kuglanju.

Iako su se igre održale prvi put, okupio se znatan broj mještana. Želja je organizatora da postanu tradicionalne. (ri)

DAN KURŠANCA

Proslavili Dan mjesta U nekim mjestima na podru ju Grada akovca prazni no popodne 5. kolovoza iskorišteno je za rad i zabavu.

Tako je u Kuršancu po prvi put obilježen Dan mjesta. Program je zapo eo svetom misom, a nastavio se proslavom u središtu mjesta, te biranjem najljepše ure enog prozora,

dvorišta i oku nice. Na sve anom ru ku i prigodnom programu koji je uslijedio bio je i predsjednik Gradskog vije a akovca Jurica Horvat. Tom je prilikom estitao mještanima Kuršanca njihov dan, rekavši da je ovo naselje uz Dravu dio akovca te da se treba razvijati i biti što ljepše.

Proslavi i prigodnom programu pridružio se i predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat

U petak unikatni radovi i doma a jela Stari zanati, unikatni ru ni radovi, autohtona jela, kola i te pregršt doma ih proizvoda o ekuje vas na V. Sajmu doma ih proizvoda na gradskoj tržnici u petak 8. kolovoza u Murskom Središ u s po etkom u 18 sati.

Sajam je prezentacijsko-prodajnog karaktera.

U sklopu sajma održavat e se Mala škola hrvatske tradicionalne kuhinje. Mala škola hrvatske tradicionalne kuhinje je zabavno-kreativna igraonica nesputane igre s pravim tijestom, brašnom, kuhinjskim predmetima...

To je igra kuhanja i pe enja tradicionalnih jela i slastica našeg podneblja na na in kako su to radile nekadašnje doma ice, naše bake, bez suvremenih ku anskih pomagala. Prostor radionice je jedna velika kuhinja u kojoj se neprekidno mijesi tijesto (od brašna i soli u jednakim omjerima – materijal od pot-

puno neškodljivih i nekvarljivih sastojaka). Razvla imo ga, motamo štrukle ili rolamo klipi e, kiflice, šiškrle, vanjkušeke, taškrle, široke rezance, keksi e s modlicama, pletenice, sr eka..., potom ih djeca ukrašavaju raznim sjemenkama, premazuju guš jim ili pa jim perima prehrambenim bojama, a sve to na doma em grubom platnu na kakvom su nekada žene razvla ile tijesta za štrukle i dizane kola e.

Protvane pune raznobojnih kola i a stavljamo za igru u rol starinskog špareta, ruke peremo u pocin anom lavoru a vodu uzimamo “šefljom” iz limene kante koja stoji na štokrlu pored špareta.

Za dobru zabavu na sajmu doma ih proizvoda pobrinut e se TS Kumovi, a nakon 20 sati zabava uz tamburaše nastavlja se u Beach baru “Trska” na Šetnici uz Muru.

(BMO)

NEDELIŠ E uz Dan pobjede

Veterani i elnici Op ine zajedno U prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja (5. kolovoza) organizirano je u ponedjeljak, 4. kolovoza 2014., polaganje vijenca i paljenje svije a kod spomen-obilježja u Nedeliš u.

Uz sudjelovanje lanova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Ogranak Nedeliš e, pojedinih vije nika Op inskog vije a, predsjednika VMOa, predstavnika politi kih stranaka i drugih gra ana, vijenac je kod obilježja u spomen braniteljima domovine Hrvatske 1991.-1995. položilo izaslanstvo na elu s na elnikom Op ine Nedeliš e Darkom Daniom.

Svije e su zapaljene i kod spomen-plo e stradalim hrvatskim braniteljima postavljenoj na zgradi u kojoj je sjedište Op ine Nedeliš e. Tajnik UDVDR-a Ogranak Nedeliš e Krešimir Gavez podsjetio je nazo ne na doga aje od 5. kolovoza 1995. godine, kada su hrvatski branitelji u akciji “Oluja” oslobodili južni okupirani dio i grad Knin te ih vratili u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Zahvalio je svima na sudjelovanju u ovoj sve anosti.

Nazo ni su minutom šutnje odali po ast svim stradalim hrvatskim braniteljima koji su nesebi no i požrtvovno sudjelovali u obrani i osloba anju Hrvatske. (mn)

SVETA MARIJA

Vatrogasci organiziraju natjecanje sa zaprežnim špricama DVD Sveta Marija organizira 19. tradicionalno me unarodno natjecanje sa zaprežnim špricama, koje e se održati u nedjelju, 10. kolovoza 2014., u centru Svete Marije, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice.

U sklopu natjecanja održat

e se i tradicionalna izložba zaprežnih šprica u parku u centru naselja. Po etak natjecanja zakazan je za 14.30 sati, a proglašenje najboljih u 18.30 sati. Nakon proglašenja rezultata organizirana je vatrogasna veselica uz glazbeni sastav Globus. (al )

48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

Biramo najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije

VRT NADE I STJEPANA KOZARA IZ NEDELIŠ A

Balkoni puni cvije a, lijepo ure eno dvorište te posebno oblikovano zelenilo zapadnu za oko mnogima koji prolaze ili se voze kraj obiteljske ku e Nade i Stjepana Kozara u Nedeliš u.

Iako jedva, nakon kratkog razgovora ipak su se odlu ili pokazati nam svoju oazu opuštanja, jer, kako kažu, ne rade to oni za druge, i zato što se time žele hvaliti.

Dvorište ure uju zato jer u tome uživaju i jer im je to svojevrsna relaksacija i mjesto gdje se mogu prepustiti kreativnosti. I to se vidi na svakom koraku. Posjetili su mnogobrojne sajmove cvije a i u svoje dvorište donijeli jako puno razli itih biljaka.

Istina, košta to puno novca, ako želite da sve lijepo izgleda, ali oni to vole i ne žale ni utrošeno vrijeme, ni trud, a ni novac koji svake godine potroše na svoje biljke.

Pri u je zapo ela gospo a Nada: - Od kad smo 1982. godine doselili, stalno sadimo, dopunjujemo. Nešto uspije, nešto ne. Ono što nam baš ne uspijeva maknemo.

Mada se meni inilo da u njihovom dvorištu baš sve uspjeva. - Evo, za ovaj kamenjar kamion kamenja došao je iz Bele, sin ga je oblikovao, ja sam posadila, a sad ga dalje svake godine zasadim kako kad imam inspiraciju. Ove godine je dosta lijepih minide ki. Neki vele da se baš ne uklapaju u kamenjare, ali ovi su se baš lijepo stopili i daju mu razigranost kako boja, tako i oblika. Sve cvije e koje imam ve inom sama uzgo-

ovi adami, vidio sam negdje da njih mora biti više biljaka u jednoj tegli kako bi njihova ljepota bila potpuna, pa smo i doma tako posadili.

Isto tako i kale. Puno ljepše izgledaju kad ih ima puno u jednoj tegli.

I ljudi zamijete kad netko lijepo ure uje svoje dvorište.

Kao mi ve više od 25 godina. Znaju nam re i: ‘Aha, to je ona ku a di ima uda cvetja’.

Jer supruga jako rada sadi, a ja onda zalijevam.

Cijelo je dvorište podijeljeno u puno razli itih, smislenih cjelina, a svaka nosi svoju pri u.

Na terasi je oaza zelenila koju ine uglavnom lon anice: asparagusi, adami, hibiskusi, oleandri, palme, kale, šeferi, juke, bugenvilije...

Neki šeferi su stari i tridese-

Bugenvilija me uvijek razveseli

jim. Po injem još u zimi, a da bi sve bilo tako lijepo i zdravo, moram zahvaliti suprugu, koji je zadužen za špricanje i zalijevanje. Jer treba po eti još od ranog prolje a, kako bi biljke bile jake i zdrave, te na vrijeme zašti ene od bolesti.

Odemo na neki sajam cvije a, kupimo nekoliko biljaka, a dalje sama presa ujem i razmnožavam. Zato i ima toliko raznovrsnog. Jedne godine imali smo preko 127 tegli, sad ih je nešto manje, no još uvijek ih ima jako puno.

A onda se i suprug Stjepan pohvalio: - Ja špricam i zalijevam, formiram i režem grmi e, ruže. esto dok se nekamo vozimo skupljamo ideje, kako nešto ljepše izgleda, kako nešto zasaditi. Evo

VRT DANICE KORPAR IZ

Bijeli hibiskusi ove godine lijepo cvatu

tak godina. Suprug Stjepan ga obreže, a on na prolje e ponovno ima puno novih listova. Jer na jesen moraju svi u odru, gdje se uvaju do sljede e zime. Mnoge biljke uzgojili su i iz sjemena, sve što imaju “viška” podijele susjedima, poznanicima, prijateljima. Jer kad imate toliko raznovrsnog bilja, uvijek se na e netko tko bi želio baš takvu biljku, a supružnici nikad ne škrtare, ve rado daju resadnice, jer uvijek je

O Totovcu uglavnom mislimo kao o mjestu gdje se odlaže me imurski otpad. Ali jako griješite ako tako mislite. Pravi užitak je u Totovcu pogledati vrt i oku nicu Danice Korpar u Ulici Vladimira Bakari a 52.

Kamo god pogledate, omami vas bujno cvjetno raslinje razli itih boja i oblika.

Danica Korpar ne samo da je zasadila cvije e po dvorištu, ve je iskoristila svako pogodno mjesto za vise e tegle kako bi cvije e u slapovima padalo u vidokrug onih koji dolaze u ovu ku u.

- Za tako obiman posao ure enja oku nice Danica ima i svoje pomo nike. Unuk Dino i suprug Matija najviše joj pomažu i zato je njihova oku nica tako lijepa. Preko stotinjak vrsta cvije a i razli itih biljaka treba svaki dan pažnju sat do dva uju-

Vise i cvjetni slapovi Ku ica u cvije u

i kod svakoga lijepo vidjeti cvije e. Rado dijele i savjete, jer tako bogato dugogodišnje iskustvo u uzgajanju i održavanju cvije a i ukrasnog bilja treba skupiti, a oni ga svakako imaju.

Osim prekrasnog cvije a, imaju i odli an vrt i vo njak, kakav se samo poželjeti može, prepun zdravih i ukusnih plodova. Želja im je napraviti i gredicu s ljekovitim biljem za ajeve, koja ve postoji, ali sljede e godine bude još raznovrsnija. (S.Zorkovi )

Terasa okružena cvije em milina je na nju do i

8. kolovoza 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

tel: 040 323 600

TOTOVCA

tro i nešto manje nave er.

- U krvi mi je voljeti cvije e.

Trideset godina radila sam i živjela u Grazu, u stanu gdje nisam mogla uživati u cvije u. Sada sam u mirovini i moje cvije e i vrt su mi radost i zadovoljstvo. Ljubav prema cvije u prenijela sam na cijelu obitelj.

Najdražoj biljci, nažalost, ne zna ime, ali koliko joj je draga toliko je i teška za održavanje. Možda je u tome ljepota ljubavi. - Kupljeno cvije e mi nije interesantano, - kaže Danica - nego ono koje si sama zapelcam.

Kao što volim otkinuti tu e, tako i rado dijelim svoje biljke ako me netko pita za pelcati. Pa ako ste u Totovcu i nešto od Dani ina bilja vam zapne za oko, presadite dio ljubavi prema cvije u iz njezinog u svoj vrt.

(BMO, Z. Vrzan)

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

1.

Danica Korpar i unuk Dino

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti a od 1.000 kuna

2.

Od samog ulaza jasno je da je Danici ljubav prema cvije u u krvi

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna

3.

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: assa e: Kraljica ruža okružena manjim cvije em

3x vre vre e e za cvije e tvrtk tvrtke ke “Agro-Hoblaj” Mursko Središ e

50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU

1. Mack No.1 j.d.o.o. Novo Selo Rok, traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije uvjet, kontakt mobitel: 097 699 7550 do 31.08.2014

11. SIMPA j.d.o.o. Mursko Središ e, traži 2 m/ž kuhara-pizza pekara na neodre eno vrijeme, kontakt: 098 274 299 do 15.08.2014

2. Smartek d.o.o. akovec, traži 3 m/ž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, poslati zamolbu na email: viktorija. srsan@smartekvision.com do 10.08.2014.

12. Mura-metal d.o.o., Sajmišna 1, Kotoriba, traži 2 m/ž zavariva a MAG, TIG, REL i 2 bravara/ bravarice na odre eno vrijeme.

Natje aj je otvoren do 16.08., osobni dolazak na adresu: Sajmišna 1, Kotoriba uz najavu na tel. 682-130 ili na e-mail: murametal@ck.t-com. hr

3. Molnar Mont d.o.o. Šenkovec, traži 1 m/ž instalatera grijanja i klime na neodre eno vrijeme, puno radno vrijeme, kontakt mobitel 091 556 8030 do 01.09.2014 4. Kerami arski obrt KRAMAR vl. Dražen Kramar, D. Pustakovec, traži 1 m/ž kerami ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098/600-139, do 28.08.2014.

5. MD&V d.o.o. Okrugli vrh, traži 2 m/ž zidarska radnika - potrebno radno iskustvo na strojnoj žbuci, kontakt mobitel 098 241 533, do 15.08.2014 6. HAMBI ugost. obrt Jelsa, traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, puno radno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mob.

091 525 3026, do 26.08.2014 7. Edison d.o.o. Pribislavec, traži 2 m/ž elektroinstalatera na odre eno vrijeme, puno radno vrijeme, kontakt 091 395 6333, do 15.08.2014 8. METRO-ING d.o.o. akovec, traži 1 m/ž dipl.ing.strojarstva ili dipl. ing. Zaš te na radu na neodre eno, puno radno vrijeme, uvjet: engleski jezik, autocad. info na 098 960 6567, damir@ metro-ing.hr do 10.08.2014 9. MI-NI d.o.o., Donji Mihaljevec, traži 1 konobara/icu na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo je poželjno, kontakt: 098 916 2910 10. Auto Roman d.o.o. akovec, traži m/ž autolimara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na mob. 098 918 2092 ili na email:auto-romanh@net.hr do 09.08.2014

odre eno. Mob: 098/528-570 do 18.08

email: skfprodukt@gmail.com do 20.08.

20. Pekara Poljanec vl. Damir Poljanec, Orehovica, traži 1 m/ž samostalnog pekara na neodre eno, puno radno vrijeme, no ni rad, nije važno radno iskustvo, najava na 040 636 024 do 29.08.2014

25. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., traži zavariva a TIG+REL na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g., mjesto rada Južnoafri ka Republika, kontakt: 095 512 3469, do 24.08.2014.

21. Ugost. obrt apa, akovec, traži 1 m/ž konobara/

13. Auto škola Prilog d.o.o., Prelog, traži m/ž instruktoravožnjenaodre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 16.8., mob. 091/2112-442 ili na e-mail: autoskola@prilog.hr 14. Al comp d.o.o. akovec traži m/ž konobara na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 15.8., najava na tel.

364-833 15. Kraljevske slastice d.o.o. Puš ine traži m/ž pomo nog pekara – radnika u proizvodnji na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 15.8. Javiti se na mob.

098/419-457 16. Keramika Friš i d.o.o. D. Vidovec, traži 4 m/ž polaga a kerami kih plo ica na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 14.8. Javiti se na mob.

098/562-694 17. Metal dekor, Ivanovec, traži CNC tokara za obradni centar (m/ž), 5 bravara (m/ž), 3 zavariva a (m/ž), Iwe/EWE inženjera (m/ž) na odre eno vrijeme.

Osobni dolazak ili email. posao@metal-dekor.hr do 15.08.

18. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobara/icu na odre eno. Mob: 098/242-485, do 15.08.

19. ELLIT d.o.o. Glavna 2, Hodošan, traži konobara/icu na

26. Dobrani Josip Auto servis, Auto prijevoz Mursko Središ e, traži m/ž autolimara autolakirera na odre eno vrijeme i m/ž logis ara za str. osposoblj. za rad bez zasnivanja radnog odnosa, mob. 098 493 250, email: marija.dobranic@ silo-dobranic.hr do 24.08.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE VAN ZA ZAPOŠLJA 396-819 AKOVEC: ISPOSTAVA LOG: 646-740 RE ISPOSTAVA P IŠ E: 543-200 D E R S .

M A V ISPOSTA

icu na odre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo potrebno 3 mj., najava na telefon 040 390 543 do 20.08.2014 22. ISO-LIM j.d.o.o. Totovec, Dravska 16, traži 5 m/ž fasadera na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g. - ven liraju e fasade, mjesto rada Njema ka.

Osobni dolazak na adresu uz najavu na 040/382-094 do 22.08.

23. TOPLEK–SHOP d.o.o. Pribislavec, traži m/ž akusti nog izolatera i 3 m/ž soboslikara na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g izo fasade. Zva na 098/241-519 do 08.08.

24. SKF Produkt j.d.o.o. Austrija traži m/ž KV bravara/strojobravara i m/ž zavariva a MIG postupkom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g, mjesto rada Austrija, KV djelatnik, atest,

27. M3L j.d.o.o.

Novakovec Ca e bar “Sedmica”, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, zvati na mob. 097 6677 029 do 15.08.2014.

28. Mesna industrija Ravli d.o.o. akovec, traži 2 m/ž mesara - prodava a na odre eno, rad u 2 smjene, mjesto rada je TC Kau and, radno iskustvo nije uvjet, javi se mailom: ttomas@ravlic.com do 16.08.2014 29. Renoix d.o.o. Brezje 81A , traži m/ž operatera na laserskom reza u na neodre eno vrijeme, uvjet: stru na sprema strojarskog smjera, osobni dolazak sa zamolbom na gornju adresu, natje aj otvoren do 24.08.2014.

30. Caffe bar Fenix, Prelog, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, kontakt mob: 095 901 6350, natje aj otvoren do 28.08.2014 31. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 4 m/ž zavariva a MIG MAG postupkom na odre eno vrijeme, puno radno vrijeme, radno iskustvo najmanje 5 g., pismena

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

zamolba: Katarine Zrinski 2, Domašinec, e-mail: lidija.visnjic@ tremak.eu do 20.08.2014 32. Gard Zaš ta d.o.o. akovec, traži 4 m/ž zaštitara - uvara, uvje : potreban Stru ni ispit za uvara uz nošenje kratkog vatrenog oružja, radno iskustvo nije važno, potrebna licenca za zaš tara ili uvara osoba i imovine, e-mail: uprava@gard-zas ta.hr do 20.08.2014 33. Dom za starije i nemo ne osobe Japa, Štrigova, traži 1 medicinsku sestru-tehni ara na neodre eno, puno radno vrijeme, radno iskustvo nije važno, kontakt mobitel: 098 259 865 do 31.08.2014 34. Sova d.o.o. akovec, traži 1 m/ž lakirera s radnim iskustvom 3 g., mogu nost stalnog zaposlenja, kontakt telefon 040 391 800, e-mail: alan.kolar@kvantum-gradnja.hr do 15.08.2014

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i ca e baru Pala n, traži 1 m/ž voditelja kuhinje majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje timskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Palatin na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Palatin na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: Trnovec Bartolove ki, traži 30 šiva a kože - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme, uvjeti: oš, kv, sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac osigurava obuku.

Za vrijeme obuke radnik/ica ima pravo na minimalnu pla u i osiguran prijevoz. Nakon završene obuke radnik/ica ima obavezu rada onoliko godina koliko je mjeseci proveo na obuci. Zamolbu dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolove ki ili e-mailom posao@boxmark. com do 31.8.

3. UMAMI d.o.o. za ugos teljstvo i trgovinu, mjesto rada Varaždin, traži 1 konobara/icu u Restoranu Angelus, 1 konobara/icu u Restoranu Angelus i 1 konobara/icu u caffe baru Perla, uvjeti: KV konobar ili min godinu dana iskustva na konobarskim poslovima. Na odre eno vrijeme. Info na tel.

098/959-58-25 Mario Kuševi , prijava do 15.08.

4. Wollsdorf Components za proizvodnju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž radnika u ra unovodstvu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, njema ki jezik, kategorija B, iskustvo: 2 g.

Pismena zamolba na adresu Hrvatskih branitelja 3, Varaždin, do 15.8.

5. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži 1 m/ž voza /voza ica kamiona sa prikolicom na neodre eno vrijeme, kvali kacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kategorije, iskustvo na navedenim poslovima: najmanje 2g. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole poslati na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42 000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr do 26.8.

8. kolovoza 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI ENA GOLUBI , K I HELGE I DRAGA; IVANO VUKOJA, SIN MAJE I DAMIRA; SANTOS ORŠOŠ, SIN SANJE I SENADA; VITO LIPI , SIN MONIKE I ZORANA; SARA MIHALIC, K I IVANE I RENATA; DORA DEBAN, K I JELENE I MIROSLAVA; ROKO NARAN A, SIN INES I DENISA; JAN LAJTMAN, SIN MARINE I ANDREASA; TENA HABJAN, K I OLIVIJE I JOSIPA; GABI DOVE ER, K I INES I IGORA; MATE MARTINJAŠ, SIN DIJANE I DANIJELA; ANABELA TELJEGA, K I MARTINE I DANIJELA; EMA MUN AR, K I MARINE I ELVISA; LANA BERTOVICH, K I VIŠNJE I BRANIMIRA; BORNA VIBOVI , SIN LJUBICE I GORANA ( akovec)

VJEN ANI KSENIJA DOMINI I MARKO TRUPKOVI ( akovec); MARTINA MESARI I GORAN KOSIR, MARINA TELEBUH I

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

NIKOLA JURŠI , DRAGICA TAR ADI I TOMAS URIN (Dekanovec); MARTINA MEGLI I ROBERT TKAL EC, KRISTINA KOZJAK I MIHAEL PLEVNJAK (M. Subotica); DAVOR KORDIŠ I JASMINKA KELEMENI (M. Središ e); MARIJA GAŠPARLIN R. KRALJI R. 1947., STJEPAN BEN I R. 1950., MARIJA GAŠPARLIN R. KRALJI R. 1947., STJEPAN BEN I R. 1950. (Nedeliš e); MARTINA VIŠNJI I DAVID ARNUŠ (Prelog)

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

UMRLI TONI TOMAŠEK R. 1970., ANA SERMEK R. JAN EC R. 1923., MARIJA ZOBI R. POLANEC R. 1927. ( akovec); JULIJANA STRAHIJA R. LOVREK R. 1920., ANKA ŠIMUNI R. URKIN R.1935., FRANJO BIBER R. 1933.

(Dekanovec); STJEPAN MLINARI R. 1934, ALOJZIJE SRŠA R. 1941., FRANJO SLUNJSKI R. 1939. (M. Središ e); PETAR JAGARINEC R. 1955. (Prelog)

Pet 08.08.2014. 13:00-20:30 Sub 09.08.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel-Šantek Šantek Franca Prešerna 16, akovec, tel. 390 245 Radnim danom ordinacija radi: i: Ponedjeljak k i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak ak i etvrtak ak ak - POPODNE

Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MARIJANU HOKSI 13.8.1993. - 13.8.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA MALA SUBOTICA OP INSKI NA ELNIK KLASA:351-01/14-01/7 URBROJ: 2109/10-02-14-8 Mala Subo ca, 7.8.2014.

OBAVIJEST o objavi natje aja za pove anje energetske u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Op ine Mala Subotica Op ina Mala Subotica obavještava sve zainteresirane strane da je na službenim internetskim stranicama Op ine Mala Subo ca www.opcinamala-subo ca.hr i na oglasnoj plo i Op ine Mala Subo ca, Glavna 29/a objavljen javni natje aj za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Op ine Mala Subo ca u su nanciranju mjera energetske u inkovitos obiteljskih ku a. Natje aj je otvoren 45 dana od dana objave odnosno do 22.9. 2014.godine do 15:00 sa .

Program su nancira Fond za zaš tu okoliša i energetsku u inkovitost.

Dodatne informacije mogu se dobi u prostorijama Op ine Mala Subo ca, Glavna 29/A, svakog radnog dana od 8:00-15:00 sa ili na broj telefona 040/631-700.

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.

Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.

Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

50 kn 84x30 mm

SJEĆANJE

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM PREŠU za grož e od 150 lit. Tel. 098 461 120

PRODA JE SE C HE VROL E T AVEO 1.2i 2009.g., 33.000 km, 1.vl., cijena 32.000 KN. info: 095/9111-556

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, tel. 040/543-614

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e.

Tel: 091/111-62-77

PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

PRODA JEM RENAULT CLIO 1.2 16V 2002.g., klima, servo, garažiran i o uvan. Cijena po dogovoru. info: 821-362, 098/1849-728

PRODAJEM TRAKTOR 18 konja Štajer sa skosom u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72

PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 2005.god., 90tkm, garažiran, 1.vl., reg. godinu dana. Tel. 098/551-221

PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720

PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob.

098/9422-821 FIAT STILO 1.9JTD 2005.g., reg. do 2/2015., info: 098/190-3753 PRODAJE SE RENO CLIO reg. do 9/2014., za dijelove, info: 098/9035-230 PRODAJEM ALU FELGE s ljetnim gumama 195/55/15 cola (5 kom), info: 099/598-3497

POLJOPRIVREDA PRODAJEM ZEMLJU 1. kategorije na “Sratki” katastarska op ina Strahoninec i traktorsku prikolicu nosivos 2 tone, jako malo korištena. Cijena po dogovoru. tel: 040 343 162 ili 098 186 7189

PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 (35KS) s kabinom, 1.vl., sa uvan, traktorsku gumu 11-2-28 (malo ko rištenu), te autom. kuku za mali Ursus i mulja u za grož e Mio Standard. info: 098/190-3753 PRODAJE SE eki ar sa 1-faznim motorom 3KS sa sandukom, info: 099/598-3497

USLUGE

USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606 NEKRETNINE – PRODAJA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OD EPLJIVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem.

ADAPTACIJA KUPAONA sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf... i ostali završni radovi.

TIMO kerami arski obrt, mob.

097/6545-646

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel.

098/935-6352 TRAŽE SE MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA I VODOVODA za rad u Hrvatskoj i Sloveniji. Potrebno radno iskustvo.

TERMOINST-MT d.o.o. Mursko Središ e, tel 040/544-050 ili mail: termoinst-mt@ck.tcom.hr

POZNANSTVA d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za druženje i ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na 099/574-8435

OZBILJNA ŽENSKA OSOBA traži posao peglanja, uvanje djeteta ili vo enja doma instva. mob.

091/9757-663 D E KO (3 5 g ) , z a p o s l e n , ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob.

091/982-5613

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

986

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2).

Tel: 098 241 578 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJEM KU U u Gornjem Kuršancu, kod Dravskog mosta, useljiva, papiri uredni, energetski certifikat, stambeno 33,67 m2. Nazvati na: 098/347-464.

PRODAJE SE VE E IMANJE u gornjem me imurju pored glavne ceste u blizini toplica Sv. Martin, pogodno za ve i vo njak ili vinograd. info: 099 752 8800 PRODAJEM STAN u Zagrebu 45 m2 za izuzetno povoljnu cijenu od 49.900 Eura, na izvrsnoj lokaciji u blizini Kvaternikovog trga, neposredno do škole i vrti a, u blizini bolnica, u prizemlju stambene zgrade, posjeduje energetski certifikat. info.

098 249 416 VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sattv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2).

Cijena 54.0 0 0 EUR. Info: 099/77-11-723

ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel.

091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom.

Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole.

Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel.

21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 MAL A SUBOT IC A: seosko imanje 1/1, ukupno 1500 hv, energ. cert. G, pogodno za svaki obrt ili seoski turizam, sve u blizini. info: 098/9267-959 PRODA JE SE NOVIJA KU A U Hodošanu za 53.000 eura. mob: 099/687 5085 NAMJEŠTENA KU A u k s garažom, centralno plin, prodaje se ili mijenja za apartman na moru u Šibensko-kninskoj županiji, info: 098/749-131 PRODAJE SE KU A jednokatna sa svim priklju cima i dvorišnom zgradom, velikim dvorištem, vrtom i oranicom u S. Vesi, Radni ka ul., energ. cert.

G. info: 091/884-7087

8. kolovoza 2014.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 STUDENT 2. godine traži cimera u Zagrebu, centar grada, cijena 800 kn + režije. info: 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli noj lokaciji u Nedeliš u. Info. 099 256 7899 IZNAJMLJUJE SE KU ICA od 48 m2, u centru grada sa malim dvorištem 1400kn+režije, samcima, mogu nost držanja ku nog ljubimca, broj mob.

098/331-535.

IZNAJML JUJEM namještene sobe sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi), mog. smještaja do 8 osoba (750kn/ mj. - sve uklju eno), blizina grada, veliko dvorište. info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE 3-sobni stan na Globetki. info: 099/215-1953 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u centru k, tel. 390-574 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, tel. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 16m2 u zgradi Pilke, info: 091/2200-550 IZNAJMLJUJE SE GORNJI KAT KU E u k, zvati nakon 18 sati na tel. 098/879-472

ŽIVOTINJE

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan, 091/720-9338 IZNAJMLJUJE SE KAFI /RESTORAN u Savskoj Vesi(bivši Gurman), info: 091-14-11-721

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI ORASTI ORASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel.

098/9549-775

Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zap oslenim ženama. tel.

099/683-6831

PRODA JEM ŠTENCE ZL ATNOG RETRIVERA, Tel. 098 461 120

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

PRODA JE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

8. kolovoza 2014.

PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice) može i sa kavezom, platinaste fazane, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. info: 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODA JU SE ODOJCI, tel.

040/584-166

RAZNO PRODAJE SE perilica su a, skuter Peugeot, cafe aparat Senseo, kutna kožna garnitura, stol za stolni tenis, masažna fotelja i spava a soba. info: 091/970-1929.

PRODA JEM mobitel H TC HD7, odli an i digitalnu kameru “Lumicron” za 800 kn, info: 095/848-9753 PRODAJEMO potpuno ispravan i servisiran plinski bojler Junkers 24 kw, za grijanje i toplu vodu, osiguran, vrlo povoljno. tel. 099 565 6078 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 TRAŽI SE U NAJAM obiteljska ku a za stanovanje u Gornjem Me imurju, kupuje se kukuruz u zrnu i prodaju se pijetlovi Križeva ke kukmice, sivog Australorpa i Gederfusige. Tel: 822-362, 099-5166780 Prodajem DJE JU STOLICUHRANILICU, marka Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji , o uvano. Cijena 350 kn. Prodajem KINDERBET u natur boji drveta, cijena 250 kn, te prodajem Yamaha Motif ES8 sa gator torbom, sustain pedalom i cd sa izvrsnim semplovima. Kontakt 098 299 330 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transpor t trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODA JE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODA JEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”.

Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODA JEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 P R O DA J E S E Š A N K d i m .

120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38 PRO DA J EM S P EC I J A L N U CERADU protiv tu e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje, 350 lit., godinu dana garancije, tel. 333-059 PRODAJU SE KNJIGE ZA 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339 PRODA JU SE KALIJEVE PE I sme a i krem. Tel. 098/214-107 PRODAJE SE ispravna šiva a mašina, samostoje a na nožni pogon, sa priborom. Cijena povoljna. tel. 363-085

PRODAJEM komplet kofera (3kom) i ljetne gume dim.

215/45/17 (2kom). info: 098/9363-490

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJEM VRLO JEFTINO mobitel Sony Experia E, potpuno novi i zapakirani, bijele boje, kupljen u Hrv. Telekomu. info: 095/908-1154

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJE SE škrinja Gorenje 310lit. (750kn), veš mašina Gorenje (750kn), 4 stolice (600kn), bicikl za djevoj ice sr. vel. (450kn), stoli (350kn), pisa i stol (400kn), plo u za ugradbeni štednjak rostfrei (200kn), info: 095/521-3924

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine,o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro vzaraznih boles i nau eni na pijesak.

PRODA JE SE CIRKUL AR - neispravan, za rezanje laminata i parketa. info: 091/519-5687 PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, tel. 390-574 PRODAJEM BOJLER Tiki od 10lit. Gorenje, niskotla ni, malo korišten, vrlo povoljno. tel. 384-623

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Nedo je prelijep okoladni mladi psi izuzetno dobre naravi, mali rastom, idealan za dvorište i veliku obitelj. Zovite na njega na 091-8988-004.

Leyla Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

PRODAJE SE GROBNICA na groblju u akovcu, info: 098/589-910 PRODAJEM O UVANI TROSJED zeleni pliš i rabljeni dvosjed - cijena za sve 600kn. info: 091/8930-428

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

je prona ena puna puha i vrlo iscrpljena na ces u Nedeliš u. Malena iuavica traži dom u kojem e imati svoj krevetac unutra i ljude s dovoljno vremena da se brinu u njoj. U novi dom ide cijepljena, ipirana i sterilizirana.

Kontakt: 098-241-060.

Bagy Pepita - stara oko 2,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije.

Traži dom!

je malecki hobit. Veseo psi na kratkim nožicama duže dlake i vrlo dobre naravi.

Mlad i zaigran. Kontakt: 091-8988-004.

Carlo je štene staro oko 3 mjeseca. Bit e višeg rasta, a ve sada zna vršiti nuždu vani.

Udomljuje se isklju ivo uz pristup unutra. Kontakt: 091-8988-004.

Keena - ma ka s karakterom, ima dana kada je maznija od svih drugih, a ima dana kada ne želi vidjeti ovjeka, lukava, vragolasta, zaigrana. Stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika. Traži dom.

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. kolovoza 2014.

Kuharica ME IMURSKA KUHARICA

Pile a roladica s višnjama i prženim krumpirima U ove vru e ljetne dane pašu lagane i osvježavaju e hrane. Danas vam predlažemo pile e roladice u umaku od višanja i s prženim krumpirima, koje e vas lijepo osvježiti, a i lagane su.

Ovaj recept predložio nam je Jurica Novak iz Male Subotice, kuhar u Kavani “Lipa” u Nedeliš u.

PRIPREMA: Pile a prsa istu emo u odrezak, napunimo kriškom šunke i sira, pa zarolamo. Rolicu zape emo na maslacu sa svih strana, te je maknemo na rub. Na preostalu masno u dodamo višnje, neko sla e crno vino i malo soka od višanja, te za inimo po ukusu. Kuhamo ga dok se reducira na željenu gusto u. Umak završimo kockicom maslaca.

Roladicu prerežemo, prelijemo umakom i poslužimo s pe enim krumpirima.

Dobar tek!

SASTOJCI SASTOJCI: - pile i file - višnje iz kompota - crno vino - maslac - sol - papar - krumpir - sir - šunka

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Muffinsi od okolade i višanja

Salata od poriluka Sastojci: - 3 mlada poriluka, bijeli dio - 5 raj ica - 4 kuhana jaja - 150 g šunke - 50 g sira ementalera Preljev: - 300 g jogurta - 3-4 žlice ulja - 3 žlice senfa estragon - sol, papar, ocat Mladi poriluk o istite, operite i ocijedite te ga narežite na tanke koluti e. Raj ice o istite od sjemenki i narežite na kockice. Dodajte tvrdo kuhana jaja

Sastojci: 6 jaja 30 dag margarina 30 dag še era 1 vanilin še er 30 dag brašna glatkog brašna akove kih mlinova 1 prašak za pe i 20 dag sjeckane okolade 40 dag višanja iz kompota Glazura: 20 dag okolade 8 dag margarina

i šunku narezanu na kockice.

Sve lagano pomiješajte. Dodajte preljev koji napravite tako da pomiješate senf, ulje, sol, še er i papar. Dodajte jogurt i malo

VINO TJEDNA

Priprema: Pjenasto umutite jaja, margarin, še er i vanil še er. Dodajte brašno pomiješano s praškom za pe enje, te postepeno nasjeckanu okoladu i višnje. Pe i 25-30 minuta na 180 °C. Pe ene muffinse hladitit 5-10 minuta pa glazirati okoladnom glazurom.

Kermanov crni pinot Crni pinot je sorta strasti i najbolja vina daje vinarima koji ga vole. Ovo kvalitetno suho vino me imurskog vinogorja, berbe 2012., kontroliranoga zemljopisnog podrijetla, isti e se prekrasnom svježinom i rubin bojom, naglašene sortne arome. U ustima se osje a svježi vo ni okus, te harmoni an sklad punog okusa, pitko e i osvježenja.

nasjeckanog vlasca. Sve dobro izmiješajte. Salatu stavite na pola sata u hladnjak i poslužite ili kao hladno predjelo ili pak kao obrok.

8. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

Vikend lijep, zatim promjenjivo

VREMENSKA SLIKA: U zadnjih tjedan dana u mnogim je mjestima u Hrvatskoj napadalo jako puno kiše, a bilo je i ja ih nevremena s grmljavinom pa i tu om. Kako na kopnu tako i na Jadranu gdje su lokalno zabilježene i pijavice. Kišno nevrijeme je u Karlovcu po elo oko 6:30 sati u utorak i ve do 8 sati je palo 64 mm kiše, a ukupno do 14 sati 92.2 mm kiše, što je gotovo jednako mjese nom prosjeku za kolovoz. Prosje no u itavom kolovozu (razdoblje 1949.-2013.) padne 95.6 litara kiše. U cijelom srpnju je u Karlovcu palo 135.1 mm oborine. U Sisku je po podacima DHMZ-a (u utorak do 20 sati) palo 82 mm kiše. Glavnina te kiše, 65.3 mm je pala do 14 sati. Time je samo u jednom danu u Sisku tako er pala mjese na koli ina kiše za kolovoz. Meteorološki podaci se vode od 1949. godine, a prosjek za razdoblje 1949.-2013.) je 81.6

mm kiše. U Daruvaru je (do 20 sati) palo 36 mm, a u Krapini 34 mm. I u sljede ih sedam dana nastavit e se nestabilno vrijeme uz povremenu kišu ili pljuskove pra ene grmljavinom. Najbolji dani bit e upravo dani vikenda. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak i za dane vikenda postoji visoka doza optimizma. Vlažan zrak bi se trebao udaljiti s našeg podru ja, a to zna i stabilizaciju vremenskih prilika. Sunca e biti sve više, a moglo bi pro i sasvim suho. Uz više sunca o ekujemo i porast temperature zraka pa e-

mo opet do i na vru ih ljetnih 30 Celzijevih stupnjeva u hladu. Mala je šansa za neki kra i pljusak u petak popodne.

U subotu i nedjelju vrijeme e biti sun ano i vru e. No i i jutra ugodni, a tijekom dana e temperatura zraka biti prava ljetna uz maksimalac oko 30 Celzijevih stupnjeva. Zapuhat e slab vjetar južnih smjerova. Samo je u gorskim podru jima ponegdje mogu manji pljusak.

U ponedjeljak bi još uvijek trebalo biti puno sunca i topline, a bit e i sparno uz južinu. Prema kraju dana sve više oblaka uz mo-

Vremenska prognoza i razbibriga 55 gu nost za lokalni pljusak pra en grmljavinom. Južina bi mogla pokvariti biometeorološku situaciju pa za meteoropate ovo ne e biti baš ugodan dan.

To e biti uvod u novo nestabilno razdoblje koje o ekujemo u utorak i srijedu. Nova ciklona donijet e nam više oblaka uz povremenu kišu ili pljuskove pra ene grmljavinom. Naravno, uz takvo obla nije vrijeme ponovno e i osvježiti.

Temperatura zraka spustit e se za 5 do 8 Celzijevih stupnjeva.

Sli no svježe i nestabilno vrijeme e se zadržati i u etvrtak.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 7.8.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. kolovoza 1716. god. pao je snijeg u Bosni i uzrokovao velike štete poljoprivredi 14. kolovoza 1716. god. u Zagrebu pala “silna solika i tu a” 15. kolovoza 1537. god. u Bologni je padala strahovita tu a, po zapisima komadi su bili do 14 kg

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

8. VIII. 9. VIII. 10. VIII. 11. VIII. 12. VIII. 13. VIII. 14. VIII.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Trenutna peludna situacija me imurskog zraka ne razlikuje se mnogo u odnosu na prethodni tjedan. Alergena pelud korovnih biljaka prisutna je u visokoj koncentraciji, uz dominaciju koprive. Pelud ambrozije, je prisutna u udjelu manjem od 10 zrnaca po kubnom metru zraka. Sun ano i vrlo toplo vrijeme u narednom razdoblju pogodovat e cvatnji ambrozije stoga se o ekuje porast koncentracije njene peludi u zraku iz dana u dan, što e uvjetovati pojavu alergijskih simptoma kod sve ve eg broja osjetljivih osoba.

Osobama osjetljivima na pelud ambrozije preporu a se da izbjegavaju izlaganje alergenima im rje im boravkom na otvorenom sredinom dana kada su koncentracije peludi u zraku najviše. Ako to nisu u mogu nosti potrebno je im eš e prati ruke i umivati se tijekom dana, te redovito prati kosu i mijenjati odje u i posteljinu da bi se ograni io kontakt s peludnim zrncima. Za izrazito osjetljive osobe vrlo je važno i odgovaraju e i pravodobno uzimanje antialergijske terapije prepisane od strane lije nika.

VICOTEKA

Dolazi Mujo u teretanu i pita: - Na kojoj spravi trebam raditi da bih privukao što više cura?

- Na bankomatu! Ima tu odmah jedan pokraj ulaza!

Idu miš i slon pustinjom. Miš vidi da je slon ožednio, pa mu prigovori: - Pa što ne tražiš da ti dam malo vode iz moje uturice?

Pita tata Ivicu: - Jesi li znao sva pitanja na ispitu?

- Jesam!

- Kako onda nisi dobio dovoljan?

- Nisam znao odgovore! Što rade mladenci prve bra ne no i?

Jedan broji novac, a drugi stavlja slike na Facebook.

Usred no i budi Fata Muju: - Mujo, Mujo, probudi se brzo, nisi popio tabletu za spavanje!

Ugleda dje ak policajca koji jede bananu, pa mu kaže: - Daj griz!

- Ovo nije griz, tupane, nego banana!

NOVI USPJEH ME IMURSKOGA ŽENSKOG TENISA

LJETNI PRIJELAZNI ROK NOGOMETAŠA

ME IMURSKI POLICAJCI ODLI NO IGRAJU MALI NOGOMET

Ema Mikul i ušla u Top-300 svjetskih tenisa ica

Tko se najviše poja ao od me imurskih klubova

Ekipa PU me imurske druga najbolja u zemlji

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Red bi bil kaj bi i naš jempot bil glavni P

repovedal sam vsima vama, a nejve ženama, kak so ne nejglavneši na sveto oni veliki, šterih je jako malo, nek da so nejbolši oni menši i tehni ari. Verjem da ste ne pozabili kak je nejbolša mlada rokometašica na sveto Koreanka velika sam 163 centimetrov. Isto tak ste vidli da je nejbolši labodoritaš na sveto Argentinac Messi, šteri je, isto tak, veliki sam 163 centimetre, ali je prekprokleti tehni ar. On vle e labodo, dribla, a i tak je eten kaj ga moremo teško pratiti brez o ali. Furt vam govorim da so te tehni ari vsi vražji. Minuli tjeden smo meli priliko gledati i poslušati Seve v akovco. Ona je, isto tak, velika sam 160 centimetrov, a v Brazilo je pokazala da je bolši tehni ar od Šukera jerbo ga je v mašlin zvezala i dimo je došel z baterijama istam na rezervi. A to kakša je ona pravzaprav tehni arka to smo mogli vsi videti, pred par let prek Interneta. Siguren sam da ve i naše žene znajo da so

tehni ari nejbolši na sveto, a i nejve jiv je je, o em re i, morejo se najti na vsakomo korako. Znuom, da vu vsakomo žito ga je kukolja, pak onima, štere i dale iš ejo velike, o em re i, kaj ne bodo predi zgubile voljo nek najdejo onakšega kakši jim je na pameti ili pak bi štele kaj bi ga našle meter niže.

Ve se je v etrtek vidlo kak je akoski gradona elnik spametno napravil kaj je Severino preselil z srede vu etrtek jerbo je v etrtek sam malo spriž elo i neje curelo, tak da je Seve v akovco, ipak, ne mela mokre ga ke. elijo naši stareši da se prinas v Me imorjo pe ejo poga e, a pre našaj sosedaj prek Drave v Zagorjo, štrukle. No, kapa doli našim starešima, japekima i mamicama, ali vsi znamo ono pesmo v šteroj so mamica štrukle pekli. Probal sam zazvediti, ali mi je niti dragi Božek ne znal re i, je li so mamica bili z Me imorja ili pak so došli z Zagorja za sneho v Me imorje, ali je sigurno jedno da so štrukli prinas v Me imorjo pe eni i da jiv je mamica pekla s zeljom. Meni so poga e sikak bolše, a niti pred štruklima ne bežim!

V

ak bilo da bilo, v soboto, na samo sveto Prcinkulovo, so akoski cukopekari spekli nejvekšega štrukla v Lepoj našoj, dugoga, niti meje, niti vej , nek sto metrof. Te štrukle z tikvaj so akoski gracki oci rezali i “prodavali” kak bi nazoba ili nekše peneze za deco štera bi išla na more, a nema jim što platiti. Morem vam re i da so akov anci i Me imorci pomehnatili te gracke štrukle predi nek je polne zvonilo. Svaka ast onomo što se je to zmislil, o em re i, onomo komo je tikvina poga a z makom na pamet pala, a isto tak i onima šteri so jo mesili, filali ( istili tikve i mešali z makom), pekli, šteri so testo, tikve i maka dali, a na vse zadje i onima šteri so jo pojeli. To je pravi posel, gde so vsi zadovoljni, kak oni šteri so jo spravljali, oni šteri so jeli, a na vse zadje nejzadovoljneša so, ipak, deca štera bodo, prek poga e ( itaj: štrukli), išla na morje. a Prcinkulovo akovec je bil pisani kak detelica.

Ober glavne vulice šepurile so se vsakefele mamrele. Program proš eja je bil na pomaran astomo papero kak da je haenes

Z

sponzoreral. Brz as je to Romano zbiral. Nekaj se na programo mam vidlo, a nekaj je ne bilo mo i pre itati niti z o alaj. Teško je bilo zazvediti da so meše v cirkvi jerbo bela farba na žutoj se jako teško vidi i po belomo dnevo. No, nikaj zato, vidli smo i vse falinge, ali to je ne nikaj prema onomo vsemo kaj je bilo dobro, bole ili pak odli no. Vse je to lepo i dobro, vsi znamo da je akovec glavni grad nejlepšega fala ko zemle na sveto, cvetnjaka med dvemi vodami, šteroga mi Me imorje zovemo i zato mi je falila me imorska pesma, bandisti, tamburice. Najte me krivo razmeti, ipak smo vsi mi Me imorci i moramo se z svojim faliti.

Vredo so poga e, štrukli, langoši, med, koš i no olje, naša nejbolša vina na sveto, ali tu unda mora biti i naša doma a pesma, naši mužikaši, bar tu i tam, bar vsaki drugi den. Nesam rekel da Seve, Zvonko, Modri orkestar, Masimo i Intrade ne vredijo, ali. recednik Ivo Josipovi je bil tobož pokrovitelj Prcinkulovoga, a unda smo ne mogli do jega, pak je precednik Zoki trebal dojti na otvoreje, ali i od

P

Spremate li zimnicu?

Katarina Pahek- ai , akovec - Zimnicu slažem s mamom.

Spremamo krastavce, papriku, uve , miješano povr e i ciklu.

Ove godine baš i nije bilo dobro vrijeme za raj icu i nije je bilo puno u obiteljskim vrtovima, pa to ne emo spremati. Bolje je doma pripremiti zimnicu.

Mama ima vrt i tu uzgajamo povr e. Jer, kako se kaže: doma e je doma e. Doma a zimnica je najbolja.

toga nikaj. Na vse zadje je bilo po onoj staroj pu koj: uzdaj se u se i u svoje kljuse, pak so gracki oci sami to otprli. Pak je to naša gracka, o em re i, me imorska fešta. ok se politi ke roke, o em re i, glave posložijo vse se more. Tak je bilo i ve, im so se župan Matek i akoski na elnik Štef seli za isti stol mam bodo vsa školska deca dobila knige zabadaf. Vse se more dok se o e. Unda se morejo i najti penezi šteri ga ne. Župan se je mam pofalil kak smo mi Me imorci prvi i jedini v Lepoj našoj, šteri vsim akima kupuvlemo knige. Nigdar je ne problem dok mi Me imorci moramo dati peneze, a to se jako etno pozabi, jerbo nigdar ne dobimo dok država deli peneze.

I ona nejve pot pozabi na nas. A mi sam komimo, flju nemo v šake,hrmbamo i esdepejo glase davlemo. ak strela z vedroga neba doletel je k nam v Me imorjo novi dra . I to ne bilo kakši.

Kak bi stari ljudi rekli, te dra je prekprokleti, em je veliki skorom pet metri, em ga nesmeš v roke prijeti. Bole vle e na strujo jerbo

D

K

niti jo nesmeš pehati, trlockati, a niti žegetati. Kam je ruom te svinjski dra oliti kraski petrožol preplival Muro i dotepel se k nam v Me imorje. Pak more bar jedna nevola na ovomo sveto oditi mimo nas? i Me imorci za našo Državno upravo velimo: kakša je takša je, naša je, a ovi prek Drave v Hrvaškoj velijo da je naša nejbolša v Lepoj našoj. Ako je naša Državna uprava nejbolša, unda je i Branimir Posavec, kak gazda, nejbolši. Ak ovi v Hrvaškoj o ejo biti isto tak dobri kak i mi, o em re i, kak naša Državna uprava, unda jim mi nudimo našega nejbolšega šefa kaj napravi reda med jivim ljudima. I još nekaj! Ak bode išla tua regionalizacija, a totoska coprnica veli da bode išla, jerbo o tomo ve i vrapci popevlejo po parko, a i klošari pre akoski gracki vuri so to zazvedili, unda bi bil red da naš Branimir, kak nejbolši v Lepoj našoj, bode glavni gazda v Regiji kaj se Državne uprave dotikavle i da prinas v akovco bode glavni (epi)centar Državne uprave. Red bil bil kaj bi i mi jempot meli glavnoga! Kaj velite?

M

Vera Verteš, Dunjkovec - Budem delala ma arsku salatu.

To vam se radi od graha, raj ice, paprike..., to svi u obitelji volimo jesti, pa u to i napraviti.

Nešto malo u spremiti kompot i raj icu. Povr e imam doma u vrtu, a zimnicu spremam prema doma im, provjerenim me imurskim receptima. Doma a ekozimnica je najzdravija. Isplati se raditi doma jer je zdravije.

Mira Baranaši , akovec Kao i svako ljeto i jesen, tako i ove godine spremam zimnicu. Raj ica, krastavci, paprika... svega pomalo. Recepti su provjereni, još od naših baka i majki. Napravi se mješavina od octa, soli i tople vode. Povr e stavljam u flašice i to je to.

Povr e nabavljam na tržnici.

Je tinije je kupiti si zimnicu, ali kvalitetnije je ono koje si ja napravim.

POD VUROM

Sezona spremanja zimnice u punom je jeku.

Tržnice su prepune vo a i povr a, a i obiteljski vrtovi rodili su dovoljno da se nešto pospremi i za zimu. Nešto od toga oti i e u zamrziva , a nešto u zimnicu. Iako su trgovine prepune staklenki zimnice, naše doma ice još najviše imaju povjerenja u kvalitetu povr a koje su same uzgojile i spremanje zimnice prema provjerenim i tradicionalnim recepturama. A vi? (rr, zv)

K

Ana Tot, Domašinec - Spremam krastavce, papriku, e erone... Imamo doma veliki vrt, tako da ima i dovoljno povr a za zimnicu, još i previše. Povr e spremam prema tradicionalnim receptima koje smo nau ili od svojih majki. Zimnica koja je spremljena doma je zdravija. Znaš da si sam uzgojio povr e i da je zdravo, pa je i zimnica od njega bolja nego kupljena.

mi prodiremo dublje

Mirjana Farkaš, Dunjkovec - Uvijek smo radili zimnicu doma, pa emo i ove godine. Povr a u vrtu ima dovoljno, pa u slagati kao i svake godine malo paprike, krastavce, ciklu... Svi u obitelji volimo jesti ukiseljeno povr e i dobro je kad možemo složiti svoju zimnicu.

Zdravija je i znamo da smo si sami uzgojili povr e koje nije špricano.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine