Međimurske novine 980

Broj 980.

^akovec, PETAK, 27. lipnja 2014.

Cijena 7 kuna

NAJPOZNATIJEG me imurskog sindikalca Franju Veblea DORH sumnji i za pronevjeru:

BORBA PROTIV AMBROZIJE me imurskog župana Matije Posavca a avca

Po inje sje a ambrozije

str. 7

Godina XVIII.

25 udruga uništavat e ambroziju, za koju e e se isplatiti 200.000 kuna a

str. 2-3

Nakon ranije uvjetne osude, sada ga terete da je prisvojio preko 100.000 kn

str. 6

EPILOG PROPASTI MT -a: Vlasnice araparije na sudu, a radnici na burzi: Optužnice kao karmine nakon sprovoda pokojnika OSKARI ZNANJA Agencije za odgoj i obrazovanje

Sedam veli anstvenih u enika iz Me imurja KOTORIBA: Vlast i oporba zajedno odlu ili

str. 4

Komunalni redari kažnjavaju bicikliste

Udžbenike višim razredima platit e Op ina str. 12

www.bister.hr

str. 10

AKOVEC: Ulica kralja Tomislava

USPJEŠNA INICIJATIVA IJI JE VRT samozapošljavanja Roberta NAJLJEPŠI? Trstenjaka iz Peklenice str. 5 Natje aj se str. 48-49 zahuktao, javite nam iji vrt trebamo obavezno posjetiti

Nakon burze posao u vlastitoj radionici

str. 14 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kod nas se i dalje najteže podnose i prihva aju kritike A

jde, ostalo je još nekoliko dana da se pri a o nogometu, uz koji su nakon ispadanja naše reprezentacije ostali još samo najgorljiviji nogometni fanovi, pasionirani pratitelji televizijskih prijenosa "jer se nema što drugo gledati", odnosno svi oni koji ne mogu zbrisati na more. d utorka svi mi koji volimo sport itamo analize i analize zašto smo izgubili od Meksika i nismo prošli skupinu u Brazilu, a na meti kritika naj eš e je izbornik Niko Kova . Sre om, ne moram biti general poslije bitke, jer sam me u onima rijetkima koji nisu vjerovali u njegov sustav igre i izbor igra a na pojedinim pozicijama od dana kada je rekao kako zamišlja igru reprezentacije. Nažalost, njegovi eksperimenti i traženje igra a za sustav za koji Hrvatska trenuta no nema igra a koštao nas je boljeg rezultata u Brazilu. rive poteze Kova je vukao od samog po etka, otkako je došao na izborni ku poziciju. Odmah je sam sebi umislio da Hrvatska ima igra e za sustav: 4-2-3-1, iako nema. Kod odluke o igra ima koje e voditi na SP bezrazložno se odrekao igra a koji mogu igrati klasi ni lijevi bek. Nakon toga je po eo tražiti mjesto u mom adi Sammiru, iako je imao za njegovu poziciju Rakiti a. Zaboravio je na defanzivne vezne koje je zaledio na klupi. Itd., itd. no što mi najviše smeta, više od tih krivih poteza, jest to što mladi izbornik ne smatra da je povukao bilo koji loš potez. Niko Kova govori: Ja sam odlu io, pa, ljudi moji, izvolite (kao da poru uje: Ako ho ete, smijenite me, ali ja sam donio dobru atmosferu oko reprezentacije, dok navija i skandiraju pogrdno Šukeru i Mami u).

Takvim izjavama Kova još više potpiruje kriti are. Umjesto da uvaži barem djelomi no neke evidentno loše odra ene stvari koje su vjerojatno posljedica zamišljene strategije, koja o ito nije

O

K

O

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

bila dobra, on to ne želi.

Niko Kova ima odgovornost za poteze koje je vukao. ini mi se ovako izdaleka onako "štosan", barem kad pri a s novinarima, da je ovjek spreman poslušati kritiku ili savjet, iako svi govore da to nije istina.

Takve odgovornosti nema. aravno da ne mora slušati nas par milijuna izbornika, ali o potezima koji se nisu pokazali u najmanju ruku dobrima treba razgovarati. Jer, ako Niko želi biti uspješan izbornik na duže razdoblje, na greškama treba nešto nau iti. I dalje raditi. mjesto toga, puno toga se stavlja pod tepih i odlu uje kad je ve kasno. Tako je bilo i kad je rije o prethodnim izbornicima. ažalost, na svim funkcijama u Hrvatskoj nedostaje upravo to - da se ovjek ponekad treba "posuti pepelom" kada pogriješi i to priznati. To nam kroni no nedostaje najviše u politici, u kojoj se tako er teško podnosi kritika javnosti. Nema preispitivanja loših poteza, sve dok vas bira i ne odlu e kazniti gubitkom izbora. pitanju je o ito sindrom kojeg se trebamo što prije riješiti, trebamo biti spremni poslušati opravdane kritike, posebice ako se o njima složi više ljudi i pokušati promijeniti loše stvari. Ho emo li se kona no po eti mijenjati po tom pitanju, ako ništa drugo, barem poslušati drugo mišljenje. Uostalom, živimo u demokraciji, zar ne?

N

U

N

U

VIJEST(I) TJEDNA

IDU I VIKEND košnja i upanje ambrozije diljem Me imurja uz

Kazna od 300 kn za vožnju biciklom centrom grada Ako vozite biciklom po akovcu, ne vozite njime po pješa koj zoni u Ulici kralja Tomislava.

Svim okolnim ulicama može, ali samo po Ulici kralja Tomislava vožnja biciklom zabranjena je od 1. travnja do 1. listopada.

Od utorka 24. lipnja prometni redari po eli su izricati kazne.

Prekršaj e vas koštati 300 kuna. Platite li je na licu mjesta ili u roku od tri dana, tada je kazna 150 kuna. Ako je ne platite nakon tri dana, u roku od 8 dana, tada je kazna dvije tre ine iznosa, odnosno 200 kuna. No, oglušite li se na sve te rokove, tada ide prekršajna prijava pa ete vožnju biciklom po Ulici kralja Tomislava platiti 300 kuna plus 110 kuna sudskih troškova. Zato upamtite: nema vožnje biciklima kroz najstrože središte, ali može paralelnim ulicama.

Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Svijetli primjer samozapošljavanja Roberta Trstenjaka Robert Trstenjak iz Peklenice, nakon što je niz godina radio u jednom poduze u u Nedeliš u, završio je na Zavodu za zapošljavanje, narodski re eno: na burzi. No on se snašao te došao na ideju o pokretanju posla u kojem e sam zara ivati pla u i eventualno nekoga zaposliti. Sa Zavoda za zapošljavanje dobio je poticaj od 25 tisu a kuna za ulaganje u opremu i doprinose (prva tri mjeseca), što je uzeo i iskoristio te u prostorijama koje je imao pokrenuo poslove autopraonice, krpanja stakla, pranje motora, balansiranja kota a i druge usluge. O stopi (ne)zaposlenosti te mogu em tra ku nade z a (samo)zapošljavanje itajte na str. 5.

Gospodarske afere potresaju Me imurje Ovaj tjedan obilovao je gospodarskim aferama. Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je ovih dana optužnicu protiv bivših odgovornih osoba MT -a Tvornice arapa i MT -a Tvornice dje je trikotaže Darinke Kri ka, Ksenije Preininger, Špire Kri ke i Ivana Kraja i a.

DORH u optužnici navodi izme u ostalog da su prije navedena tekstilna poduze a, koja su tako er okrivljena, ostvarila protupravnu imovinsku korist ve u od 20 milijuna kuna. Osim toga, bivši sindikalni povjerenik Franjo Veble sumnji i se da je nezakonito prisvojio 100.000 kn.

Detaljnije o svim sumnjivim malverzacijama itajte na str. 6-7.

Površine ambrozije u Me imurju ve su mapirane i snimljene

Udruge e za pla ambroziju - “nov vrijedan 200.000 PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Svaki deseti stanovnik Me imurja pati od ozbiljnih zdravstvenih tegoba izazvanih peludom ambrozije.

Ambrozija najradije raste na zapuštenom i neobra enom zemljištu i izuzetno je agresivna i brzo se širi. U Me imurju pak ima jako puno državnog, zapuštenog i neobra enog zemljišta kao stvorenog za rast ambrozije. Uz to, ona jako dobro uspijeva uz željezni ke pruge, rubove nepokošenog zemljišta, izme u cesta i polja.

Jedini na in da se smanji alergen ambrozije u zraku je uništavanje i osvještavanje o potrebi uništavanja zbog svih onih ljudi me u nama koji pate od alergija, zbog ega im je uz zdravstvene tegobe i smanjena radna sposobnost.

Me imurski župan Matija Posavec ove je godine odlu-

io u uništavanje ambrozije na podru ju županije unijeti j d novinu i tte se na ttajj na in i jednu uhvatiti u koštac s uništavanjem ovog korova. Odlu io je sredstva koja su na raspolaganju u prora unu za tu svrhu ve im dijelom preusmjeriti na izi ko uništavanje ambrozije, a manjim dijelom na promidžbu o važnosti uništavanja ambrozije putem letaka. Županiji, op inama i gradovima, kao i inspektoratu, na raspolaganju su i represivne mjere za one koji ne uništavaju ambroziju, ali smisao nije u kažnjavanju, ve u uništavanju ambrozije.

Po etak u subotu 5. srpnja Borba protiv ambrozije kre e u subotu 5. srpnja. Županija je ve ranije raspisala natje aj za udruge koje su voljne pristupiti uništavanju ambrozije na zapuštenom javnom ili državnom zemljištu. Takve površine su sada

ve mapirane i snimljene. Na natje aj se javilo 25 udruga k j su voljne lj uništavati išt ti amkoje broziju. Županija u prora unu ima 250.000 kuna za obra un s ambrozijom, a ega je 200.000 kuna namijenjeno za izi ko uništavanje ambrozije udrugama koje su se javile za uništavanje ambrozije. One e za svoj posao biti pla ene po u inku.

Po završetku akcije morat e podnijeti izvještaj o tome koliku površinu su uništile, koliko vremena su na to potrošile te koliko je sudionika u akciji sudjelovalo. Sve to morat e im ovjeriti komunalni redari s podru ja na kojem su uništavali ambroziju. Kada se skupe izvještaji svih udruga koje su sudjelovale u uništavanju ambrozije, napravit e se raspored raspoloživih sredstava udrugama prema u inku. No treba re i da je gornja granica za dobivanje sredstava 10.000 kuna. Mnogim udrugama to

VATROGASNA ZAJEDNICA ME IMURSKE ŽUPANIJE doma in velike d

U subotu na SRC-u “Mladost” Ovaj vikend 27. i 28. lipnja akovec je doma in jednom od ovogodišnjih najve ih natjecanja vatrogasaca u Hrvatskoj - 11. Državnom natjecanju vatrogasne mladeži Republike Hrvatske. Natjecanje e se održati na SRC-u "Mladost" u subotu 28. lipnja s po etkom u 8.30 sati, dok nešto malo prije slijedi službeno otvaranje.

Dan ranije održat e se službeni trening.

O ekuje se dolazak oko 1.400 natjecatelja, sudaca i mentora. Vatrogasna zajednica Me imurske županije obavila je sve potrebne pripreme za samo natjecanje, a za sve su natjecatelje i goste osigurani povoljan smještaj u hotelima i

drugim smještajnim kapacitetima diljem Me imurja.

Nastupa dvanaest ekipa me imurskih DVD-ova Po tri najbolje ekipe sa županijskog natjecanja u etiri kategorije mladeži stekle su pravo nastupa na Državnom natjecanju.

U pomlatku muški Državno prvenstvo izborila je druga ekipa DVD-a Palinovec, te ekipe DVD-a Donji Mihaljevec, kao i tre i Prelog. Kod ženskog pomlatka Državnu smotru izborile su prvoplasirane vatrogaskinje DVD-a Domašinec, kao druge vatrogaskinje DVD-a Sveti

Križ, te tre e DVD-a Mala Subotica. Kod muške mladeži Državno u akovcu izborila je prvoplasirana ekipa DVD-a Sveta Marija I, te drugoplasi-

27. lipnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

županijska poticajna nov ana sredstva

3

VIJESTI

Na natje aj se javilo ME UNARODNO PRIZNANJE za promicanje francuske kulture 25 udruga koje su voljne uništavati ambroziju. Županija u prora unu ima 250.000 kuna za obra un s ambrozijom, a ega je ve i dio namijenjen za fizi ko uništavanje ambrozije udrugama koje su se javile za sje u ambrozije

Francuska odlikovala Edu Lukmana odli jem viteza reda Akademskih palmi!

u upati ani kola ” 0 kuna e biti lijepa svotica novca kojim e mo i raspolagati prema vlastitim potrebama.

Na privatnim parcelama vlasnici dužni ukloniti ambroziju Na privatnim parcelama ambroziju su dužni uklanjati gra ani koji su vlasnici parcela. Onima koji su zapustili svoje parcele komunalni redari najprije upu uju opomene i naloge za uklanjanje ambrozije.

Ve ina opomenutih naj eš e reagira uklanjanjem ambrozije. Onima koji se ogluše slijede mandatne kazne, no kažnjavanju se rijetko pribjegava, kazala je Elvira Herman. U velikom broju slu ajeva na zapuštenim privatnim parcelama vlasnici su stariji i nemo ni ili odsutni pa ih nije mogu e kaznenim mjerama natjerati na uništavanje ambrozije. U ostalim slu ajevima vlasnici reagiraju na opomene komunalnih re-

dara. Drugi problem su javna poduze a, kao što je HŽ, jer upravo uz željezni ke pruge najviše caruje ambrozija. Tako da op ine kroz koje prolazi željezni ka pruga muku mu e s površinama zarašenima u ambroziju uz prugu. esto im ne preostaje ništa drugo nego da je uništavaju uz pomo djelatnika na javnim radovima ili ovakvim akcijama.

Me imurska županija po prvi je put organizirala ovakvu akciju uništavanja ambrozije.

Udruge su na akciju pozvane uz pomo javnog natje aja, a sada kre u u borbu za što ve i “nov ani kola ”, koji ukupno iznosi 200.000 kuna.

Sredstva koja su na raspolaganju u prora unu za tu svrhu najve im su dijelom preusmjerena na fizi ko uništavanje ambrozije

državne natjecateljske manifestacije mladeži

vatrogasni spektakl

Edo Lukman proglašen p je vitezom reda Akademskih palmi, ime ga je Republika Francuska nagradila za njegov izuzetan izuzeta doprinos u akademskoj zajednici za promicanje fra francuske kulture Piše: Roberta Radovi Rado Foto: Zlatko Vrzan

Veleposlanica RepubliR ke Francuske, Nj. E. Michèle Boccoz, uru ila je u etvrtak Lukmanu od26. lipnja Edi Lukm Akademskih li je viteza reda Akad palmi (Chevalier dans dan l’ordre Académiques) za des Palmes Académi izniman doprinos u aakadempromicanje skoj zajednici za pro francuske kulture. Sve anost Sv je održana u prostoru vjen aonice u Starom gradu. gradu Odli je jedreda Akademskih palmi pa no je od najstarijih državnih odli ja, koje je u Francuskoj uvedeno još u doba Napoleona.

Dodjeljuje se za osobit doprinos akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture i akademskog obrazovanja, znanja i jezika. Ovo prestižno priznanje dodijeljeno je Edi Lukmanu, koji je utemeljitelj Škole animiranog ilma u akovcu.

Upravo ŠAF, zahvaljuju i radu Ede Lukmana, postaje jedan od najve ih kulturnih brendova grada akovca i poznato ime na me unarodnoj sceni animiranog ilma. Župan Matija Posavec tom je prigodom naglasio kako je ovo još jedno priznanje izvrnosti koje je došlo u Me imurje, te je to jedan izniman doga aj za sve Me imurce koji mogu biti i više nego ponosni. Gradona elnik Stjepan Kova naglasio je zna aj ŠAF-a kao institucije koja svojim kvalitetnim radom promovira akovec diljem svijeta. Na sve anosti dodjele odli ja uz predstavnike Me imurske županije i Grada akovca, osoba iz javnog i kulturnog života našeg kraja, nazo ili su prijatelji i bivši polaznici ŠAF-a, prijatelji ŠAF-a koji su stigli iz Sjedinjenih Ameri kih Država te voditelji i suradnici 21. Internacionalne

Edo Lukman s francuskim odli jem viteza reda Akademskih palmi

ilmske radionice iz Švedske, Slova ke i Poljske, koja se upravo ovaj tjedan održava u ŠAF-u.

Tijekom sve anosti prikazana su i tri ilma polaznika ŠAF-a: Zvira voda, Voda i ovjek koji je volio fu kati, a u glazbenom dijelu nastupila je Lea Šprajc.

Edo Lukman o primljenom priznanju tom je prigodom kazao: - Ovo mi priznanje mnogo zna i, jer je došlo sasvim neo ekivano.

Gotovo da isprva nisam vjerovao da je to istina. Jako sam sretan i veseli me posebice stoga što sam radio na brojnim projektima u Francuskoj koji su mi ostali u jako lijepom sje anju i još dan-danas imam prisne kontakte i najbolje prijatelje iz cjelokupne moje profesionalne karijere upravo u Francuskoj.

POLITI KI TRANSFER

Dekanov ani iz Laburista prešli u HNS Matija Posavec, predsjednik Županijskog HNS-a, najavio je prelazak troje Laburista u redove HNS-a.

Na presici koju je sazvao za petak predstavit e dva op inska vije nika i jednu županijsku vije nicu koji su redove Laburista zamijenili "dresom" HNS-a. Sve troje vije nika dolazi iz Dekanovca.

Pristupnicu za HNS potpisali su: županijska vije nica Lji-

ljana Žerjav te op inski vije nici u Dekanovcu: Željko Žerjav i Vera Jambroši . Tako se redovi Hrvatskih laburista - Stranke rada nakon lošeg rezultata na prošlim EU izborima, kao i ostavke Dragutina Lesara, u Me imurju sve više osipaju usprkos porukama iz njihovih redova da stranku napuštaju samo oni koji su ulaskom u nju o ekivali neke bene ite. Politi -

ka budu nost stranke bit e vrlo neizvjesna jer se bilježi i konstantan pad politi kog rejtinga, koji je usprkos tome još uvijek ipak nešto bolji od puno etabliranijih stranaka poput HSS-a ili HNS-a. Me utim, u budu nosti e, po svemu sude i, morati biti spremni za koaliranje i druge "politi ke kombinacije" ako žele opstati na hrvatskoj politi koj sceni.

Od sada županijska vije nica HNS-a: Ljiljana Žerjav

ME IMURSKI demokratski savez

Prikupljeno 3.000 kn za stipendije rana ekipa Gardinovca i ekipa DVD-a Ma kovec, koja je bila tre a.

U konkurenciji mladeži žene nastup u akovcu izborila

je prvoplasirana ekipa DVD-a Peklenica, drugoplasirana iz Gardinovca i ekipa DVD-a Žiškovec, koja je osvojila tre e mjesto.

Me imurski demokratski savez je tijekom ove akademske godine organizirao nekoliko turnira u beli s ciljem da prikupi što više sredstava za potpore me imurskim studentima. Tim aktivnostima prikupljeno je 3.000 kuna koje

su dodijeljene kao nagrade od po 1.000 kuna najboljim studentima pojedinih studijskih grupa na prijedlog Me imurskog veleu ilišta.

Zadnji turnir u ovoj akademskoj godini održan je u utorak 24. lipnja u restoranu

“Kristal” u akovcu, a pobjednici su bili Mihael i Dražen Ma ari .

Predsjednik MDS-a Željko Pavlic zahvalio je svima koji su se dosad uklju ili u ove akcije te je najavio i nove aktivnosti na jesen kako bi se prikupi-

la nova sredstva za Fond za stipendiranje me imurskih studenata, a koji je MDS formirao još pri svom osnutku 2005. godine, a preko kojeg je, svih ovih godina, stipendirano i pomagano preko sto me imurskih studenata. (J)

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJESTI

27. lipnja 2014.

NEMOJTE VOZITI bicikl centrom akovca jer možete zaraditi paprenu kaznu

UDRUGA za zaštitu potroša a “Vukanov ar”

Predstavljene obveze operatora i prava korisnika Provedena je zadnja od tri regionalne organizacije zaštite potroša a pod nazivom "Informirani potroša ", na kojoj su doma ini bili Op ina Gornji Mihaljevec i Vukanov ar - društvo za zaštitu potroša a Me imurja Uvod n i a r i po t em i "Uloga HAKOM-a u zaštiti potroša a - korisnika elektroni kih komunikacijskih usluga" bili su Marina Ljubi Karanovi i Andro Mar ev iz Odjela informiranja i zaštite korisnika HAKOM-a. - Pretplatni ki ugovor ine: zahtjev za zasnivanje pretplatni kog odnosa, op i uvjeti poslovanja i posebni uvjeti korištenja odabrane usluge, pojasnila je Karanovi , te je upoznala sudionike sa sadržajem koji se mora regulirati ugovorom, tj. pretplatni kim odnosom. Vrlo slikovitom prezentacijom, s brojnim primjerima iz prakse, pojasnila je obveze operatora i prava korisnika-potroša a.

HAKOMetar, certi icirani alat koji omogu ava

korisnicima mjerenje brzine širokopojasnog pristupa u nepokretnim elektroni kim komunikacijskim mrežama, prezentirao je Andro Mar ev na zanimljiv i nadasve potroša ima razumljiv na in.

Prezentacije predstavnika HAKOM-a pobudile su veliki interes prisutnih potroša a koji su iskoristili njihovu nazo not i zatrpali ih pitanjima, na koja su dobili vrle konkretne i stru ne odgovore. Moderatorica Nadica Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika Me imurske županije, vrlo je vješto vodila radionicu daju i joj "doma i me imurski štih". Na elnik op ine Goran Lovrec je na po etku izrazio dobrodošlicu i istaknuo da Op ina punu pozornost daje zaštiti potroša a, emu je dokaz i to što je Op ina Gornji Mihaljevec jedina op ina u Hrvatskoj koja ima udrugu za zaštitu potroša a, a i jedina op ina koja je dala potporu projektu "Pro itao sam i slažem se!". (ri)

POVOLJNIJE telefoniranje u inozemstvo

Roaming znatno jeftiniji Od 1. srpnja ove godine dodatno se snižavaju cijene roaminga unutar EU/EEA. Najve i pad cijena je za podatkovni promet u roamingu. Sukladno obvezama iz Uredbe o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji, maksimalne cijene za govorne, SMS i podatkovne usluge u roamingu koje zapo inju i završavaju unutar podru ja EU/EEA (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, eška, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njema ka, Gr ka, Ma arska, Island, Irska, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slova ka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo) dodatno se snižavaju od 1. srpnja 2014.

u iznosu od 21% do 55%, ovisno o vrsti usluge.

Snižavanje cijena roaminga još je jedna u nizu mjera kojima se na razini EU/EEA nastoji promicati zaštita interesa krajnjih korisnika i uspostava jedinstvenog tržišta.

Najviše dopuštene cijene odnose se samo na pozive koji zapo inju i završavaju u EU/EEA zemljama, odnosno pozive koji se odvijaju izme u sudionika koji se nalaze u zemljama lanicama EU/ EEA. Ako se korisnik nalazi izvan EU/EEA podru ja, odnosno ako se nalazi u EU/EEA podru ju, a poziv upu uje ili poziv prima iz države izvan EU/EEA podru ja, operatori mogu napla ivati više cijene jer nisu obuhva ene Uredbom i na taj na in regulirane.

U ponedjeljak 23. lipnja komunalni i prometni redari sve one koje su uhvatili u prekršaju samo su opominjali, ali sada slijede kazne

Pedaliranje centrom koštat e vas 300 kuna!

Ako vozite biciklom po akovcu, ne vozite njime po pješa koj zoni u Ulici kralja Tomislava. Svim okolnim ulicama može, ali samo po Ulici kralja Tomislava vožnja biciklom zabranjena je od 1. travnja do 1. listopada.

Od utorka 24. lipnja prometni redari po eli su izricati kazne. Prekršaj e vas koštati 300 kuna. U ponedjeljak 23. lipnja komunalni i prometni redari sve one koje su uhvatili u prekršaju samo su opominjali, a od utorka 24. lipnja zapo elo je i kažnjavanje. Komunalnim redarima pri tome e asistirati i policajci.

Dakle, ako vas uhvate u prekršaju, kazna je 300 kuna.

Platite li je na licu mjesta ili u roku od tri dana, tada je kazna 150 kuna. Ako je ne platite nakon tri dana, u roku od 8 dana, tada je kazna dvije tre ine iznosa, odnosno 200 kuna. No, oglušite li se na sve te rokove, tada ide prekršajna prijava pa ete vožnju biciklom po Ulici kralja Tomislava platiti 300 kuna plus 110 kuna sudskih troškova. Dakle, ako vozite bicikl središtem akovca,

Od utorka 24. lipnja prometni redari po eli su izricati kazne. Prekršaj e vas koštati 300 kuna. U ponedjeljak 23. lipnja komunalni i prometni redari sve one koje su uhvatili u prekršaju samo su opominjali, a od utorka 24. lipnja zapo elo je i kažnjavanje. Komunalnim redarima pri tome e asistirati i policajci samo zaobi ite Ulicu kralja Tomislava, jer svim okolnim paralelnim ulicama može voziti bicikl i u ljetnom razdoblju od 1. travnja do 1. listopada, kada to nije dozvoljeno Ulicom kralja Tomislava.

Zabrana vožnje biciklom vrijedi u cijeloj pješa koj zoni, uklju uju i i Strossmayerovu ulicu i Ulicu Matice hrvatske, bila je na snazi još od po etka 2006. godine. Tek prošle godine s dolaskom ovog saziva vlasti u akovcu ona je ublažena na zabranu voženje biciklom kroz Ulicu kralja Tomislava, i to samo tzv. ljetnim mjesecima, od travnja do listopada.

ZA i PROTIV vožnje biciklom u centru Protivnika i zagovornika vožnje biciklom kroz centar grada bilo je odmah od po et-

ka donošenja ove odluke koju je donijelo Gradsko vije e akovca.

Politi ke stranke taj su prijepor koristile i za svoje politi ke aktivnosti u Gradu i skupljanje poena.

Hrvatska narodna stranka je tako u rujnu 2007. godine provodila trodnevnu anketu me u gra anima na ulicama akovca. Anketa koju su proveli tada je pokazala da ve ina gra ana podupire odluku o zabrani vožnje biciklima gradskim središtem. Na anketno pitanje “Jeste li za vožnju središtem akovca?” od ukupno 986 anketiranih gra ana 543 je bilo protiv vožnje biciklom, a njih 443 je za vožnju biciklom centrom grada akovca.

Nenad Hranilovi , i tada predsjednik gradske podružnice HNS-a, kazao je da vjeru-

je da e se unato rezultatu ankete prona i kvalitetno rješenje koje bi na neki na in udovoljilo i biciklistima, te im se omogu ila vožnja kroz centar bez da se ugrozi sigurnost ostalih gra ana.

I Gradska organizacija HDZ-a akovec godinu dana poslije, 2008. godine, prikupljala je me u gra anima potpise za vožnju biciklima po centru akovca, kontra odluci Gradskog vije a akovec, kojom je zabranjena vožnja biciklima po pješa koj zoni. Potpisivanje peticije zasladili su langošima, a gra ane pozvali da biciklima do u na langoše.

No, valjda da ne bi kršili važe u gradsku odluku, potpise na Trgu Republike sakupljali su bez nazo nosti bicikala na gradskom Trgu.

Ipak, 2013. godine izna eno je svojevrsno kompromisno rješenje - nema vožnje biciklima kroz najstrože središte, ali može paralelnim ulicama. No mnogi gra ani jednostavno zaborave pa se i u zabranjenoj zoni nastave voziti biciklom.

No ta zaboravnost sada bi ih mogla skupo koštati. (BMO)

POGLED ODOZDO

Stanje mo vare i životarenja N

eki kažu da je socijalizam bio najve i društveni eksperiment u novijoj povijesti ovje anstva. Budu i da se krajem osamdesetih i po etkom devedesetih srušio kao kula od karata, jasno je da nije uspio. Istrulio je na nedostatku osobnih sloboda, oskudici potroša ke robe i zastarjeloj tehnologiji te zapuštenom gospodarstvu koje je bilo usmjereno na plansku, a ne tržišnu i konkurentnu proizvodnju.

Kad se sustav slomio, novoste enu slobodu svi su shvatili kao nastavak socijalne sigurnosti u kojoj e svi biti bogatiji. Nitko se prije sloma ni u snu nije nadao da bi mogao završiti na burzi i biti puno siromašniji ili da e mjesecima raditi bez pla e i morati prosvjedovati zbog toga. S druge strane, oni snalažljiviji preko

no i stekli su tvornice i pogone u kojim nisu zapravo htjeli baviti se proizvodnjom, ve im prije pretvoriti ih u osobno bogatstvo.

No stvari nisu tako jednostavne ni tako crno-bijele. toj tranziciji je jako puno nijansi sive. Naj eš e su ti naši pogoni bili zreli za ste aj ili preustroj odmah na po etku tranzicije, potpuno nespremni za tržišnu utakmicu, pa ak ni oni koji su radili za zapadna tržišta. Sva njihova konkuretnost bila je samo u jednom elementu - jeftinom radu. Ta konkuretnost mogla je potrajati samo tako dugo dok naru itelji sa zapadnih tržišta nisu našli zamjenu u još jeftinijoj radnoj snazi negdje drugdje. ada su to našli, naši pogoni našli su se u poslovnim govnima do guše. A tu stvarnost nit-

U

K

ko nije želio prihvatiti, ni vlasnici ni radnici ni menadžment. Novoste eni vlasnici željeli su uživati u svim privilegijama novoste enog vlasništva sa svim onim popratnim pojavama koje se u narodu nazivaju tajkunizacijom, uklju uju i i otplatu vlasništva iz prihoda novoste nih irmi. druge strane, radnici su htjeli zadržati ste ena prava iz socijalizma: punu zaposlenost, sigurnost, rad na neodre eno do mirovine u istom poduze u, a kapitalizam ne trpi socijalnu komponentu, ve traži e ikasnost i produktivnost. ovokomponirani menadžmenti nerijetko nisu znali kako druga ije pove avati produktivnost osim sirovom snagom i prijetnjama radnicima: niskim pla ama ili neisplatom

S

N

pla a, produžavanjem radnog vremena iznad onih komotnih osam sati ili traženjem da se do zadnje kapi krvi tih osam sati odradi, a ne samo proboravi na radnom mjestu. ako su se i one irme koje su na po etku devedesetih i imale odre eni potencijal urušile zbog toga jer u njima nije bilo razvoja novih tehnologija, u enja novih vještina i rada na ve oj produktivnosti. Radnici su se gr evito borili za zadržavanje ste enih prava, a njihovi novi vlasnici su umjesto u razvoj novac iz akumulacije irmi izvla ili ili za otpla ivanje novoste enog vlasništva ili za vlastiti novoupoznati luksuz. ove vlasti pak su se prepustile iluziji da e tržište samo po sebi urediti stvari na bolje. Jednostavno nisu znale odgovornom ekonomskom i socijalnom politikom i ugradnjom sigurnosnih mjera u zakonodavstvo odgovoriti

T

N

na ta nova pitanja. Kroz prste su gledale na sve te devijantne pojave u ime socijalnog mira. Puštale su da se ne upla uju porezi i doprinosi i da se ne ispla uju pla e tako dugo dok stvari drže vodu, staju i as na stranu poslodavaca, as na stanu radnika. a kraju je sav taj kaos dan u ruke pravosu u, nek ono nakon što je propala industrijska, a broj siromašnih se znatno pove ao, svojim su enjima tajkunima vrati povjerenje u poduzetništvo, bez kojega ovako ili onako gospodarskog oporavka i novih radnih mjesta ne e biti. ezultat toga zakašnjelog procesa jesu davno propale proizvodnje, radnici na burzi, novac kojeg nema niti e ga biti te vlasnici i tajkuni koji e se godinama povla iti po sudovima. o je kona ni rezultat velikoga društvenog eksperimenta kako nakon pola ili više stolje a

N

R T

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

planski ekonomski sustav preko no i pretvoriti u tržišni.

On je iza sebe ostavio porast siromaštva, ogromne socijalne frustracije, razorene obitelji i odljev školovanog i mla eg kadra iz zemlje. Je li to mogu e popraviti? Možda na duži rok uz jako pametnu politiku.

U protivnom stanje mo vare i životarenja u njoj može jako dugo potrajati.

27. lipnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAPOKON TRA AK svjetlosti u gospodarstvu

Manje se otpušta, a više zapošljava

5

NAKON MALOG ZASTOJA, ponovno krenule isplate poticaja za samozapošljavanje

Robert Trstenjak iz Peklenice nakon gubitka posla uspješno se samozaposlio

Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s fakultetom i akademijom (316 ili 4,3%) te prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stru nim studijem (369 ili 5,1%), a prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (2.276 ili 31,4%) PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Dobra vijest je da se stanje u gospodarstvu trenutno ne pogoršava. Štoviše, ima i nekih pozitivnih naznaka. Tri mjeseca zaredom pada stopa nezaposlenosti. Premda je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, pa tako i Me imurskoj županiji, jako visoka, ve tre i je mjesec zaredom u padu. U svibnju je u Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti pala s 21,1 na 19,6 posto, najnižu razinu od rujna prošle godine. Zadnje podatke za Me imursku županiju imamo za ožujak. Tada je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 17,7%. Me imurje je ve dva mjeseca ranije imalo skoro 3,5 posto nižu nezaposlenost od hrvatskog prosjeka.

Ohrabruju e je i to da se u Me imurskoj županiji smanjuje i intenzitet novoprijavljenih na burzu direktno iz radnog odnosa, i to za ak 5,3% naspram svibnju prošle godine. To zasigurno govori o stabilizaciji stanja u firmama koje su preživjele godine najgore recesije.

No nema više ni zapošljavanja na neodre eno. Gotovo svi oni koji su se zaposlili u svibnju (92,8%) posao su dobili na odre eno ili sezonski.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku 2014. godine u Me imurskoj županiji bilo je registrirano 37.625 aktivnih osiguranika, što je 621 osoba manje nego u ožujku 2013. godine. Prema tim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku 2014. godine bila je 17,7%, što je istovjetno stopi u ožujku prošle godine.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa za-

Zadovoljna obitelj Trstenjak nakon što je službeno otvorena radionica

Napokon i pokoja dobra vijest s burze

vršenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (2.276 ili 31,4%). Potom slijede osobe sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 godine i više te gimnazijom (1.647 ili 22,7%), osobe sa završenom osnovnom školom (1.599 ili 22,0%) i osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (1.049 ili 14,5%). Najmanje je evidentiranih nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s akultetom i akademijom (316 ili 4,3%) te prvim stupnjem akulteta, višom školom i stru nim studijem (369 ili 5,1%).

Udio nezaposlenih s deficitom obrazovanja (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i svega završenom osnovnom školom) obuhva a 36,5% od ukupno nezaposlenih osoba.

Dugotrajno nezaposlenih polovina na burzi Prema dužini ekanja na zaposlenje, u svibnju je na

zaposlenje do 1 godine u evidenciji ekalo 53,2% (3.859 osoba) nezaposlenih osoba.

Udio dugotrajno nezaposlenih (više od 12 mjeseci) je 46,8% (3.397 osoba). Me u dugotrajno nezaposlenim osobama prevladavaju žene.

U odnosu na prethodni mjesec pad nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama: u Prelogu (8,8%), akovcu (6,9%), Murskom Središ u (5,8%).

Smanjuje se i intenzitet novoprijavljenih na burzu direktno iz radnog odnosa, pa je tako u svibnju u toj skupini došlo do smanjenja u odnosu na travanj za 12,2%, odnosno 25,3% naspram svibnju prošle godine.

Temeljem ugovora o radu ve ina osoba zaposlila se na odre eno vrijeme odnosno sezonski - 92,8% ili 530 zaposlenih osoba.

Nov anu naknadu u svibnju 2014. godine koristilo je 1.750 nezaposlenih osoba ili

24,1% od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (5,0%) i svibanj prošle godine (19,0%).

U državi nezaposlenost 19,6, u Me imurju 17,7 posto U svibnju je u Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti pala s 21,1 na 19,6 posto, najnižu razinu od rujna prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

To je ve tre i mjesec zaredom kako stopa nezaposlenosti pada, što se zahvaljuje sezonskom zapošljavanju, ponajviše u turisti kom sektoru. U Me imurju je stopa nezaposlenosti u ožujku iznosila 17,7 posto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem svibnja bilo je u Hrvatskoj evidentirano 327.508 nezaposlenih osoba, što je za 7,6 posto ili 26.900 osoba manje nego mjesec dana prije.

Zbog nedostatka novca u prora unu, mjere poticanja samozapošljavanja preko Zavoda za zapošljavanje jedno vrijeme bile su u “slijepoj ulici”, ali u lipnju su napokon krenule prve isplate u ovoj godini. Me u onima koji ih je dobro iskoristio je Robert Trstenjak iz Peklenice.

Nakon što je niz godina radio u jednom poduze u u Nedeliš u, u kojem u posljednje vrijeme nije dobivao pla u koju je zaslužio, da bi ubrzo poduze e dospjelo u nevolje, Robert je završio na Zavodu za zapošljavanje, narodski re eno: na burzi.

Premda mu život nije ovisio o naknadi sa Zavoda, Robert je razmišljao o pokretanju posla u kojem e sam zara ivati pla u i eventualno nekoga zaposliti. Kako je otprije imao izgra enu halu (garažu) i dobro poznavao poslove vezane uz održavanje automobila, odlu io je pokrenuti posao koji mu donosi svakodnevnu zaradu. Sa Zavoda za zapošljavanje dobio je poticaj od 25 tisu a kuna za ulaganje u opremu i doprinose (prva tri mjeseca), što je uzeo i iskoristio.

Zastave treba provjetravati S

vjetsko nogometno prvenstvo donijelo je ponovno na ulice kockaste dresove, a automobili su dobili zastavice ili kockaste retrovizore.

S druge stran,i naši državni blagdani ovih su dana ozna eni zastavama samo ispred institucija, dok su vijenci u obliku grba polagani na spomenike. bog ega su skloniji staviti državni simbol na automobil ili na sebe za vrijeme nogometnih i drugih prvenstava, a ne ozna iti zastavom

Z

državni blagdan? Za naše medije tako je vijest da je gradona elnik našega glavnog grada ukrasio svoj službeni automobil zastavicama. apravo, zašto nismo skloni isticanju zastava za vrijeme državnih blagdana?

Možda zbog toga što državnu zastavu kao simbol nismo prihvatili kao svoju, kažu oni koji bi htjeli vidjeti zastavu na svakoj ku i. No taj prigovor zapravo ne stoji. Jesu li oni koji ne isti u zastavu manje domoljubni nego oni koji je

Z

isti u, pitanje je koje ostaje otvoreno. rema isticanju zastava i simbola države, najdomoljubniji bi i danas bili naši navija i, no to nije tako, domoljublje i patriotizam baština su svih gra ana. Poseban odnos prema domoljublju imaju naši branitelji, no ni oni ga ne mogu svojatati jer to ne može nitko. Domoljublje je moralna kategorija koju svatko nosi u sebi. Nešto drugo je kultura isticanja simbola koju treba stalno njegovati.

P

V

eliki hrvatski pjesnik A.G. Matoš jednom je rekao da patriotizam i domoljublje valja stalno provjetravati, kako bi se iz njega izbile sve natruhe nacionalizma i kako bi se izdvojili oni buka i koji pretjeruju. apa Ivan Pavao II. rekao je jednom o domoljublju ovo: - Zna ajka je nacionalizma, naime, priznavati i nastojati samo oko dobra vlastite nacije, a da se ne vodi ra una o pravima drugih nacija. Domoljublje, naprotiv, ukoliko

P

- U prostorijama koje sam imao pokrenuo sam poslove autopraonice, krpanja stakla, pranje motora, balansiranja kota a i druge usluge. Prvi dojmovi ili pokazatelji su da sam na pravom putu, što mi daje snage da se usavršim u pružanju usluga i eventualno proširim djelatnost.

Gra ani posebno zanimanje pokazuju za krpanje stakala na automobilima, jer im je to znatno pogodnije nego kupovanje novog stakla ili ga nabaviti sa ‘šrota’. Uživam podršku obitelji, poglavito supruge Danijele i djece, Antonija i Marte. Zapravo cijela obitelj je uklju ena u posao i stoga vjerujem kako sam na pravom putu da imam siguran posao, rekao nam je na otvorenju posla u subotu Robert Trstenjak, kojemu su podršku došli pružiti sumještani i prijatelji. Trstenjakov primjer može poslužiti i drugima da iskoriste nov ano pravo koje im daje Hrvatski zavod za zapošljavanje te da otvore vlastiti posao i tako se “skinu” s nesretnog popisa stotina tisu a nezaposlenih u Lijepoj Našoj. (sm)

GLOBALNO I LOKALNO je ljubav prema domovini, priznaje svim drugim nacijama ista prava koja se traže za vlastitu domovinu te je zato put za urednu društvenu ljubav. na ovom Svjetskom nogometnom prvenstvu vidjelo se da svaka nacija i svaki narod voli svoju domovinu na isti ili sli ni moralni na in kao i mi svoju. pak, bilo bi ljepše da se uz ovogodišnji Dan državnosti u našem kraju vidjelo više zastava. Matoš bi sigur-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

I I

no rekao: - I zastave treba provjetravati s vremena na vrijeme...

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

GOSPODAR OPTUŽNICE NAKON STE AJEVA postale su svojevrsne društvene karmine nakon sprovoda pokojnika

Vlasnici araparije na sudu, a radnici na burzi - Što se ekalo do sad, reakcija je ve ine naših itatelja nakon što smo objavili optužnicu protiv vlasnika, odnosno odgovornih osoba dviju tvrtki iz posrnuloga bivšeg sustava MT -a koje su “bile na životu” do kraja 2011. godine, a zatim propale. Jedna od njih - araparija danas stoji žalosno prazna, kao ružni podsjetnik na još jednu neuspjelu privatizacijsku pri u. Epilog je to u kojem su svi gubitnici, jer se istrage i optužnice podižu kad je sve debelo prekasno, odnosno kada više nema nikakve perspektive za tvrtku poput propale araparije.

I tako dvije i pol godine nakon prestanka rada stigla je optužnica zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je ovih dana optužnicu protiv bivših odgovornih osoba MT -a Tvornice arapa i MT -a Tvornice dje je trikotaže Darinke Kri ka, Ksenije Preininger, Špire Kri ke i Ivana Kraja i a (u optužnici se navode kao etvero hrvatskih državljana, s godinama ro enja: 1950., 1958, 1969. i 1955.).

DORH u optužnici navodi izme u ostalog da su prije navedena tekstilna poduze a, koja su tako er okrivljena, ostvarila protupravnu imovinsku korist ve u od 20 milijuna kuna.

Kupnja ateksovih dionica Optužnicom se prvookrivljenicu i drugookrivljenicu te tre eokrivljenika tereti da su od 2002. do 2007. godine u akovcu, kao odgovorne osobe više trgova kih društava, dogovorili poduzimanje niza radnji koje su dovele do toga da društvo u vlasništvu prvih dviju okrivljenica protupravno, bez stvarnog pla anja, stekne ve inski paket dionica jednoga dioni kog društva u vrijednosti ve oj od 8,300.000,00 kuna kupnjom dionica od trgova kog društva-fonda, a dionice su ustvari pla ene sredstvima dvaju društava. Kri ka i Preininger su prema toj to ki 2002. kupile akove ku arapariju zahvaljuju i višemilijunskom kreditu bivše Varaždinske banke. Od tada pa do 2007. one su, kako sumnja Županijsko državno odvjetništvo, kao odgovorne osobe više trgova kih društava dogovorile niz radnji koje su dovele do toga da MT Tvornica arapa protupravno, bez stvarnog pla anja, stekne paket dionica ateksa. Dionice, koje su kupljene od fonda

Zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je ovih dana optužnicu protiv bivših odgovornih osoba MT -a Tvornice arapa i MT -a Tvornice dje je trikotaže: Darinke Kri ka, Ksenije Preininger, Špire Kri ke i Ivana Kraja i a (u optužnici se navode kao etvero hrvatskih državljana, s godinom ro enja: 1950., 1958, 1969. i 1955.). DORH u optužnici navodi izme u ostalog da su prije navedena tekstilna poduze a, koja su tako er okrivljena, ostvarila protupravnu imovinsku korist ve u od 20 milijuna kuna u vlasništvu Darka Ostoje, ustvari su pla ene sredstvima tih društava.

Još niz drugih manipulacija DORH tako tereti sve etiri izi ke okrivljene osobe da su od travnja 2007. do ožujka 2009. godine novac od kredita koji je odobren prvom društvu upla ivale trgova kom društvu u kojem su direktori prvookrivljenica i tre eokrivljenik, prikazuju i ove uplate kao pozajmice, ali novac u iznosu ve em od 5,300.000,00 kuna nije nikada vra en prvom društvu.

Sve okrivljene izi ke osobe tereti se da su od 2002. do 2011. godine dogovorile da društvo u kojem su direktori prvookrivljenica i tre eokrivljenik ispostavlja fakture prvom društvu za obavljene intelektualne usluge i usluge poslovnog savjetovanja i odobrile pla anje tih faktura u iznosu od preko 6,300.000,00 kuna, iako njihovo društvo nije uop e obavilo nikakve intelektualne usluge ni usluge poslovnog savjetovanja.

Prvookrivljenicu i drugookrivljenicu se nadalje tereti da su tijekom 2004. godine s ra una društva u kojem su obavljale dužnost predsjednice Uprave i lanice Uprave podigle i neosnovano zadržale za sebe više od 1,200.000,00 kuna, koji je prikazan kao pozajmica društva, a u sije nju 2011. godine su s ostalim okrivljenicima dogovorile sklapanje ugovora o ustupu potraživanja kojima su njihov dug prema društvu preuzela druga dva društva u kojima su one direktorice, ali novac nikad nije vra en. Prvookrivljenicu i drugookrivljenicu tereti se da su od 2004. do 2011. godine i u svom drugom društvu u kojem su bile direktorice podigle s ra una i neosnovano zadržale za sebe više od 1,100.000,00 kuna.

Prvookrivljenicu se tako er tereti da je u ožujku 2008. godine odobrila da društvo u kojem je predsjednica Uprave plati njoj i još dvjema osobama povratne avionske karte na liniji Zagreb - London za njihovo

s gubitkom. Kazao je da bi za održavanje proizvodnje trebalo najmanje dva milijuna kuna mjese no za pla e, troškove i materijal da sami nastave proizvodnju, za što nije bilo izgleda.

- U ste aju ne možemo raditi s gubitkom, kazao je Želimir Uršulin odmah po dolasku u tvrtku na sastanku s radnicima. I tako je ugašena još jedna proizvodna irma.

Na kraju su gubitnici bili svi. Uprava se povla i po sudovima, radnici su izgubili posao.

Oni koji su imali rijetku sre u nastavili su u drugim irmama. Doma a proizvodnja zamijenjena je uvoznom robom, a nadaleko poznati brend MT odlazi u povijest.

Samo pet godina ranije odnosi Sindikata i Uprave bili su puno bolji

Nakon ste aja, na Dan žena 2012. godine, bivše djelatnice araparije priredile su prosvjedni marš protiv svojih vlasnica

privatno putovanje. Drugookrivljenicu se nadalje tereti da je od 2005. do 2008. godine na teret društva u kojem je bila lanica Uprave isplatila sebi kao akontaciju za službena putovanja više od 280.000,00 kuna, iako uop e nije obavila službena putovanja. Tre eokrivljeniku se stavlja na teret da je u velja i 2008. godine kao direktor marketinga trgova kog društva, bez stvarne službene potrebe i poslovnog interesa, realizirao putovanje u Bangkok, koje je u cijelosti platilo društvo u iznosu od preko 60.000,00 kuna.

Dva trgova ka društva iz akovca tereti se za ista kaznena djela po injena od njihovih odgovornih osoba kojima su ta društva ostvarila protupravnu imovinsku korist ve u od 20,000.000,00 kuna.

Istrage i optužnice protiv odgovornih osoba nakon što trgova ka društva završe u ste aju postale su na neki na in dio društvene norme.

Ste aj je najprije tražio Sindikat, a onda ga zatražili i Uprava i vlasnici Trgova ki sud u Varaždinu 11. sije nja 2012. otvorio je ste ajni postupak nad ste ajnim dužnikom MT -om Tvornicom arapa d.d. akovec. Za ste ajnog upravitelja imenovan je Želimir Uršulin.

Zahtjev za ste aj MT -a Tvornice arapa podnesen je 5. prosinca 2011. godine na zahtjev Uprave društva, a u trenutku pokretanja ste aja u arapariji je radilo oko 250 djelatnika, prema podacima Save Šmitrana, regionalnog povjerenika Sindikata tekstila. Ina e, radnici su i nakon zahtjeva za pokretanje ste aja radili do 13. prosinca, jer je 1. prosinca, dakle, prije nego što je uprava dala zahtjev za pokretanje ste aja, sklopljen ugovor sa zakupcom prostora i strojeva radi nastavka proizvodnje.

Me utim, tvrtka s kojom je sklopljen ugovor o nastavku proizvodnje ubrzo se povukla nakon zapleta oko isporuke energenata zbog starih dugova, tako da su radnici prestali s proizvodnjom 13. prosinca, ekaju i rasplet doga aja. Ste ajni upravitelj u MT Tvornicu arapa ušao je dva dana nakon otvaranja ste aja, u petak 13. sije nja.

Tmurni oblaci iznad araparije nadvijali su se još od ljeta 2010. godine, a puklo je kada je Sindikat tekstila, obu e, kože, gume 30. srpnja 2010. godine radnicima ponudio referendum za otvaranje ste aja u arapariji, ljut zbog otkaza sindikalnim i radni kim povjerenicima. Kako se u tom trenutku cijela tvornica nalazila na skra enom (zbog pove anog opsega posla) jednotjednom umjesto tra-

dicionalnom dvotjednom godišnjem odmoru, i sindikalne aktivnosti oko prikupljanja potpisa, koje su otpo ele 30. srpnja, u petak, zadnji dan prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, trebale su biti nastavljene 8. i 9. kolovoza, po povratku s godišnjeg odmora. No, ve po povratku s kolektivnoga godišnjeg odmora sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radni kog vije a, ukupno njih pet, koje su 30. srpnja primile izvanredni otkaz ugovora o radu, koji im je uru io direktor Ivan Kraja i , ostale su usamljene, jer umjesto radni ke potpore za ste aj ve ina, 249 od 274 radnika, tada se od tog zahtjeva distancirala.

Me utim, od tada mira više u arapariji nije bilo, iskre su stalno frcale na relaciji Sindikat - Uprava. A sve to poklopilo se i s recesijom i otkazivanjem odre enih ugovora od strane velikog kupaca arapariji, te kašnjenjem u isplati pla a. Na kraju se prijetnja i želja Sindikata iz ljeta 2010. ispunila, po etkom 2012. godine. araparija je završila u ste aju, a na zatvaranje proizvodnje na kraju odlu ila Uprava, odnosno vlasnici irme.

Ste ajni upravitelj nije želio raditi s gubitkom Ste ajni upravitelj nije želio nastaviti proizvodnju

Samo pet godina ranije, na prijedlog Uprave, pla e proizvodnim radnicima pove ane su za 20 posto. Uz to, radnici na normi dobili su pravo i na stimulativni dio pla e ovisno o pojedina nom u inku. Naime, Kolektivnim ugovorom s rokom važenja od 1. ožujka 2006. do 1. ožujka 2007. godine regulirana su ta i druga prava radnika. U ime Uprave MT -a Tvornice arapa Kolektivni ugovor potpisala je Darinka Kri ka, predsjednica Uprave, a u ime Sindikata Ružica Borkovi , glavna sindikalna povjerenica Sindikata MT -a Tvornice arapa akovec.

No, situacija se stubokom promijenila samo nekoliko godina kasnije, kada je došlo do grubih rije i i optužbi izme u doju erašnjih socijalnih partnera.

MT Tvornica arapa akovec bila je i najve i pojedina ni dioni ar MT -a Tvornice dje je trikotaže Prelog. Ujedno je i vlasnik ve inskog paketa dionica s vlasni kim udjelom od 56 posto.

U ateksu su imali imali tre inu vlasni kog udjela, ali nikada nisu uspjeli u i u upravlja ke strukture zbog žestokog protivljenja Udruge malih dioni ara. Sada je upravo ta kupnja jedna od glavnih to aka optužnice. (RI)

Istrage i optužnice protiv odgovornih osoba, nakon što trgova ka društva završe u ste aju, postale su na neki na in dio društvene norme

27. lipnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

RSKE AFERE OP INSKO DRŽAVNO odvjetništvo u akovcu provodi istragu protiv bivšeg sindikalca Franje Veblea PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Iako Državno odvjetništvo poimence ne navodi da se radi o Franji Vebleu, nekadašnjem regionalnom povjereniku SSSH, koji je lani ostao bez posla u sindikatu, protiv njega je ODO akovec donio rješenje o provo enju istrage zbog sumnju u po injena tri kaznena djela i pribavljanje osobne materijalne koristi u iznosu ve em od 100.000 kn.

Veble je, kao što je poznato, tijekom burnih devedesetih bio u središtu radni kih previranja, kada su propadale najve e nekadašnje firme iz socijalisti kog razdoblja. Kao sindikalni povjerenik i sam je podnosio kaznene prijave protiv uprave pojedinih firmi koje su propale, a radnici ostajali bez posla. No i sam je 2004. godine osu en na dvije godine uvjetno.

Neovlašteno podizao novac za sebe, na vlastiti teku i preusmjerio pozajmicu sindikatu Evo što je priop io DORH na svojim stranicama: - Op insko državno odvjetništvo u akovcu donijelo je rješenje o provo enju istrage protiv hrvatskog državljanina (1956.) zbog po injenja kaznenih djela pronevjere iz l. 233. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona, zlouporabe položaja i ovlasti iz l. 291. st.

1. KZ-a i povrede obveze vo enja trgova kih i poslovnih knjiga iz l. 248. KZ-a (18. lipnja 2014.).

Postoji osnovana sumnja da je 58-godišnjak od sije nja 2009. do travnja 2014. godine kao sindikalni povjerenik jednog sindikata s ra una tog sindikata neovlašteno podigao i za sebe zadržao iznos ve-

Ve ima uvjetnu osudu, a sada ga se sumnji i za pronevjeru više od 100.000 kn

Postoji osnovana sumnja da je 58-godišnjak od sije nja 2009. do travnja 2014. godine kao sindikalni povjerenik jednog sindikata s ra una tog sindikata neovlašteno podigao i za sebe zadržao iznos ve i od 79.000,00 kuna.

Ujedno, osnovano se sumnja da je u svibnju 2013. godine sklopio u ime sindikata ugovor o pozajmici kojim je jedno trgova ko društvo odobrilo sindikatu pozajmicu od 30.000,00 kuna, ali je potom za uplatu tog iznosa naveo broj svojega osobnog teku eg ra una, pa je navedeni iznos upla en njemu, a ne sindikatu i od 79.000,00 kuna. Ujedno, osnovano se sumnja da je u svibnju 2013. godine sklopio u ime sindikata ugovor o pozajmici kojim je jedno trgova ko društvo odobrilo sindikatu pozajmicu od 30.000,00 kuna, ali je potom za uplatu tog iznosa naveo broj svojega osobnog teku eg ra una, pa je navedeni iznos upla en njemu, a ne sindikatu. Upla eni

novac je potrošio za osobne potrebe.

Postoji osnovana sumnja i da nije vodio poslovne knjige sindikalne podružnice koje je po zakonu bio dužan voditi.

Imao probleme s pravosu em kao sindikalni povjerenik u MT -u Tvornici arapa

Iz arhive Me imurskih novina izvukli smo tekst iz te godine koji govori o potvrdi te presude. Županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble potvrdio nam je tom prilikom da je osu en zbog krivotvorenja službenih isprava.

- Ne želim komentirati presudu, ali mi je drago što je Op insko državno odvjet-

PREDAVANJE u organizaciji Act grupe

1. srpnja u Domu sindikata: Vizija eti nog bankarstva u Hrvatskoj ACT Grupa (www.actgrupa-hr) poziva Vas na predstavljanje Zadruge za eti no financiranje (ZEF) i inicijative za osnivanje prve hrvatske eti ne banke Ebanke, a koja se pokre e u najužoj suradnji i s podrškom Europske ederacije eti nih i alternativnih banaka FEBEA (Fédération Européenne des banques Ethiques et Alternatives). Predstavljanje e se održati u utorak 1. srpnja u Domu sindikata akovec, s po etkom u 18 sati.

Eti ne banke postoje u demokratskim zemljama tržišne ekonomije više od 150 godina, a osobitost im je u tome što isklju ivo ulažu kapi-

Franjo Veble: Nakon što je kao sindikalac pravomo no osu en prije deset godina uvjetnom kaznom, sada protiv njega slijedi nova istraga

tal u realni sektor (obrte, industriju, poljoprivredu) s vrlo malim kamatama (oko 2%).

Poseban naglasak stavljaju na ulaganja u lokalne zajednice, poljoprivrednike, društvene poduzetnike, obrtnike te mala i srednja poduze a.

Zanimljivo je napomenuti da u uvjetima gospodarske krize, dok ve ina komercijalnih banaka bilježi slabije rezultate, upada u financijske probleme ili ak traži pomo država, ovaj sektor bankarstva bilježi stalan rast, esto sa stopama rasta iznad 10% godišnje, te predstavlja najstabilniji dio bankarskog sustava. Upornim ulaganjima u realnu proizvodnju i otva-

ranje novih radnih mjesta te usmjerenost na podršku ekonomskom i socijalnom razvoju lokalnih zajednica ovakve banke iznimno pridonose stabilizaciji lokalne ekonomije u zemljama u kojima postoje te stje u sve ve u popularnost.

Kod et i nih banak a klijenti su ujedno i vlasnici banke. Banka ostvaruje dobit, ali ga ne ispla uje svojim vlasnicima, nego je reinvestira u dobrobit društvene zajednice, razvoj poduze a te gospodarstva i poljoprivrede i druge segmente koji su zanemareni u lokalnim zajednicama. Ujedno banka umrežava sve svoje suvlasni-

ke - klijente kroz zatvoreni ekosistem.

ZEF trenuta no radi na uspostavljanju partnerskih odnosa s jedinicama lokalne samouprave, razvojnim agencijama i inkubatorima, poduze ima, zadrugama, OPG-ima, te LAG-ovima, a po etak rada Ebanke u Republici Hrvatskoj planira se po etkom 2015. godine.

Ispred ZEF-a i inicijative za osnivanje Ebanke govorit e Goran Jeras, koji e sve zainteresirane upoznati s konceptom, ulogom, principima, pojmovima i uslugama eti nog bankarstva.

Ulaz na predavanje je slobodan/besplatan.

ništvo odustalo od progona zbog protupravnog stjecanja nov ane imovine, rekao je Veble nakon objavljivanja pravomo ne presude. Franjo Veble je tada osu en zbog spornih 29 tisu a kuna koje je podigao kao, tada ve bivši, sindikalni povjerenik MT -a - Tvornice arapa. Sudbina novca je ostala nepoznata, a u razgovoru za naše novine Veble nije želio pojasniti zašto je podigao sindikalni novac.

Op inski sud u akovcu Vebleu je izrekao zatvorsku kaznu u trajanju jedne godine s rokom kušnje od dvije godine, odnosno, jednostavnije re eno, dvije godine uvjetno.

U vrijeme presude Veble je bio regionalni povjerenik SSSH, pa se taj zlo in za koji je osu en nije odnosio na njegovu tadašnju dužnost, ve na

vrijeme kada je bio povjerenik u MT -u.

- Sav novac sam uredno vratio, kazao nam je tada Veble. - U trenutku kada je tužiteljstvo odlu ilo odbaciti dio optužnice koji se odnosi na protupravno stjecanje novca, odlu io sam da se to sve što ranije završi kako se ne bi bespotrebno povla io na novinskim stupcima, izjavio je tada Franjo Veble.

Tom prilikom je naglasio kako je poslovanje Županijskog povjereništva SSSH, na ijem je elu, tada bilo uredno, bez ikakvih malverzacija i zlouporaba, pozivaju i se na nalaze internih kontrola.

No, godinama poslije opet se našao pod istragom Državnog odvjetništva za sli ne sumnje.

TRAŽE SE SEZONSKI RADNICI ZA BERBU KRASTAVACA KORNIŠONA U SVETOJ MARIJI

POČETAK BERBE OD 01.07.2014.

JAVITE SE OSOBNO U RASADNIK SVETA MARIJA, OMLADINSKA 14 ILI NA TEL: 040/660-191

8

Kroz Međimurje

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

UGOVORI O DOŽIVOTNOM I DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

PIŠE: Ivana Markovi , pravnica u Centru za socijalnu skrb

Sve eš e u praksi susre emo ugovore u kojima s jedne strane imamo primatelja uzdržavanja koji ima u vlasništvu imovinu (nekretnine ili pokretnine), a potrebna mu je ili e mu u dogledno vrijeme biti potrebna odgovaraju a skrb i pomo koja je naj eš e povezana sa starosnom dobi i zdravstvenim stanjem, te s druge strane davatelja uzdržavanja koji mu je dužan pružati ugovorenu pomo u obliku kako je to odre eno u samom ugovoru. Radi se o ugovorima o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju koji moraju biti sastavljeni u pisanom obliku te ovjereni od suca nadležnog suda ili solemnizirani od strane javnog bilježnika, odnosno sastavljeni u obliku javnobilježni kog akta. Obveze primatelja i davatelja kod oba ugovora sadržajno su iste, samo što davatelj uzdržavanja kod prvotnog ugovora stje e vlasništvo imovine po smrti primatelja uzdržavanja, a kod potonjeg odmah po sklapanju ugovora.

Prilikom potvrde takvih ugovora ovlaštena osoba je dužna ugovarateljima pro itati ugovor i upozoriti na njegove posljedice, no nerijetko se doga a da se primatelji uzdr-

žavanja javljaju kao tražitelji pravne pomo i iz razloga što ne ispunjavaju obveze koje su ugovorene, a pritom navode da nisu temeljito upoznati sa svim pravnim u incima ugovora.

Pisana forma je nužna radi pravne sigurnosti stranaka i prava tre ih, prvenstveno nužnih nasljednika koji raspolaganjem imovinom temeljem ovih ugovora nemaju pravo na nužni dio. Naime, imovina koja je predmet ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ne ulazi u ostavinsku masu u ostavinskom postupku, ali osobe koje imaju pravni interes pobijati takve ugovore, a to su zakonski nasljednici, imaju pravo podnijeti tužbu u parni nom postupku protiv davatelja uzdržavanja, odnosno njegovih nasljednika.

Neizvjesnost kod sklapanja ugovora Kod oba ugovora prisutne su zna ajke neizvjesnosti u smislu trajanja uzdržavanja ili eventualnog raskida ugovora. Prava i obveze u navedenim ugovorima dogovaraju same stranke, a iste ovise o potrebama i mogu nostima ugovornih stranaka i razli ite su od slu aja do slu aja. Ugovori o doživotnom

ili dosmrtnom uzdržavanju jesu pravni poslovi u kojima bitnu ulogu imaju sre a ili slu aj. Kod oba ugovora naj eš e je slu aj da se kao primatelj uzdržavanja javlja starija, bolesna i nemo na osoba koja esto nema nikoga od bliske rodbine. ak i kad ta osoba sklapa ugovor s nekim s kim je u bližem ili daljem srodstvu ne postoji nikakvo jamstvo da e se davatelj uzdržavanja pridržavati svojih ugovornih obveza. Oprez starije osobe je potreban i zbog toga što je teško odrediti koliku imovinu bi trebala ustupiti svom uzdržavatelju. Ni uzdržavatelj ne zna koliko dugo e ona živjeti i ho e li troškovi uzdržavanja biti ve i od vrijednosti ugovorene imovine koju ima ste i nakon njezine smrti.

Ako je zaklju en ovakav ugovor, a davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze prelaze na njegove nasljednike samo ako na to pristanu, a u protivnom ugovor se raskida i oni nemaju pravo tražiti naknadu za prije dano uzdržavanje, osim ukoliko nisu u mogu nosti preuzeti obveze kada imaju pravo zahtijevati od primatelja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj dobio, a istu e sud

odrediti po službenoj dužnosti, uzimaju i u obzir imovinske prilike primatelja i osoba koje su nasljednici pokojnog davatelja uzdržavanja.

Ugovor se može sporazumno raskinuti, a mogu je i jednostrani raskid kada stranke žive zajedno pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedni ki život postane nepodnošljiv ili ukoliko se ne ispunjavaju obveze iz ugovora. Ugovor se može raskinuti i zbog izmijenjenih okolnosti ako se one nisu mogle predvidjeti u vrijeme slapanja ugovora pa bi ispunjenje obveze postalo otežano ili bi stranci nanijelo pretjerano veliki gubitak. Ugovor se može raskinuti i sudskim putem ako se ne ispunjavaju preuzete obveze, no to iziskuje tužbu, dokaze i svjedoke, što u kona nici zna i i mnogo utrošenog vremena i novca, a eventualne sporove za naknadu štete ošte ena strana sama pokre e i snosi trošak do okon anja postupka koji je esto dugotrajan i neizvjestan pa mnogi ošte enici s obzirom na dob i zdravstveno stanje ne dožive kraj spora. Davatelj uzdržavanja ne odgovara za dugove primatelja uzdržavanja, osim ako stranke tako ugovore.

Što preciznije i jasnije obveze Preporu ljivo je da se prilikom sklapanja ugovora što preciznije i jasnije navedu obveze, npr. pružanje ili osiguravanje smještaja, osiguravanje prehrane, pomo oko održavanja osobne higijene, osiguravanje odje e i obu e, davanje odre enog iznosa novca u odre enim vremenskim razmacima, kupnja ogrjeva, podmirenje režijskih troškova, podmirenje pogrebnih troškova i sli no, da primatelj vodi ra una o svojim trenutnim i budu im predvidivim potrebama, i posebice da kod javnog bilježnika, odvjetnika ili kod nadležnog centra za socijalnu skrb zatraži pravno mišljenje i savjet kako ga davatelj uzdržavanja ne bi izigrao.

Obveza davatelja se kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju velikim dijelom oslanja na njegovu savjest i odgovornost pa se u praksi taj ugovor nerijetko zlorabi na štetu primatelja uzdržavanja, koji su esto subjekti zlouporabe, povrede dostojanstva, prijevara i zlostavljanja te se stoga preporu uje osnivanje stvarnog tereta uzdržavanja u korist primatelja uzdržavanja, ime se barem donekle osigurava da uzdržava-

CRNA KRONIKA

PRIREDIO: Nenad ižmešija

Nestao 56-godišnji Željko Klobu ari iz akovca

Ekipa akove kih vatrogasaca kre e na put prema Zadru

PO ELA obrana Dalmacije od požara

Iz PU me imurske priop ili su kako je nestao Željko Klobu ari iz akovca. O nestanku su dobili obavijest od ženske osobe koja je u prijavi kazala da se 18. lipnja od ku e u nepoznatom smjeru udaljio njezin 56-godišnji sin, Željko Klobu ari iz akovca.

U trenutku odlaska od ku e bio je obu en u crnu majicu kratkih rukava, traperice i crne cipele. Visine je oko 190 cm,

ja e tjelesne gra e, prosijede kose, sivih o iju, dok na lijevoj strani lica kod uha ima madež.

Mole se svi gra ani ako imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomo i da se Željko prona e ili uo e osobu koja bi odgovarala opisu da o tome odmah obavijeste policiju na broj 192. Tako er, sve informacije mogu e je dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr.

U subotu 21. lipnja oko 23.35 sati u akovcu, u Ulici žrtava fašizma, 25godišnjak iz Kuršanca te dvoje djece s podru ja Me imurske županije na ži anoj ogradi na inili su otvor i ušli u krug poduze a iz akovca, gdje su s paleta ukrali više komada paketa raznih sokova.

Kra u nisu dovršili jer ih je zatekao zaštitar koji je jednog od po initelja uspio i uhvatiti, dok su ostala dvojica pobjegla ostavivši

sokove. U vremenskom razdoblju od 11. do 16. lipnja u Donjoj Dubravi, u Zagreba koj ulici, nepoznati po initelj je kroz prozor otvoren na ovjes otvorio drugi prozor, te ušao u unutrašnjost ku e, odakle je ukrao televizor. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Tako er u vremenskom raz-

Me imurski vatrogasci Zaštitar ih uhvatio u kra i sokova brane otok Ugljan Glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske proglasio je pove anu opasnost od požara od 26. lipnja pa sve do kraja rujna u Dalmaciji. Iz Me imurske županije e ove godine u Dalmaciju, to nije, na otok Kukljica, u obranu Ugljana i Pašmana ekipa me imurskih vatrogasaca predvo ena djelatnicima Javne vatrogasne postrojbe akovec.

Prema rije ima zapovjednika JVP-a ako-

vec Mladena Kanižaja, za Ugljan su u etvrtak krenula dva vozila, jedno zapovjedno vozilo marke “mercedes” i drugo vozilo cisterna s 10.000 litara vode.

Vatrogasci e boraviti u Kukljici po smjenama od 15 dana. Smjenu ine tri vatrogasca, dva iz redova JVP-a akovec, a tre i iz redova dobrovoljnih vatrogasnih društava. Smjene e na otoku boraviti do kraja rujna. (JŠ, foto Novak)

telj nekretninu ne e prodati.

Može se osnovati i osobna služnost prava stanovanja u korist primatelja kako bi on imao osnovu za korištenje nekretnine koju je prenio na davatelja uzdržavanja.

S obzirom na navedeno, ne ude aktualne inicijative za ukidanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i pooštravanje uvjeta za sklapanje doživotnog uzdržavanja analogno zakonodavstvu nekih drugih europskih pravnih sustava, gdje se ovakvi ugovori sklapaju pod nadzorom socijalnih službi, uz ispunjavanje strogih zakonom propisanih uvjeta i uz pra enje i ocjenu danog uzdržavanja.

Stoga sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju starijoj osobi treba dobro obrazložiti i upozoriti je na sve nesigurnosti koje takav pravni posao uklju uje ak i u slu aju da je uzdržavatelj lan obitelji te joj sugerirati da ukoliko želi ugovoriti uzdržavanje da je svakako bolja opcija sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju.

doblju od 21. do 23. lipnja, na parkiralištu kod grani nog prijelaza Trnovec, nepoznati po initelj je iz nezaklju anog rezervoara kamiona vlasništvo poduze a iz Republike Austrije isto io i ukrao nekoliko stotina litara goriva.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Na crno prodavao duhan Zbog krize, trgovina proizvodima na crno cvjeta i u Hrvatskoj. Iz zadnjega policijskog izvještaja izdvajamo slu aj gdje su kod dvije osobe, na temelju naloga varaždinskoga Županijskog suda i pretresa lokacije, prona ene ve e koli ine duhana koji je prodavan na crno.

U etvrtak 20. ožujka policijski službenici Policijske uprave me imurske su temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu izvršili pretrage doma i drugih prostorija 47-godišnjaka iz Donjeg Pustakovca i njegovog 24-godišnjeg sina iz Držimurca, te teretnog i osobnog automobila.

Kod 47-godišnjaka je prona eno više komada vre a i nekoliko kutija ispunjenih duhanom u listu, ukupne težine 160 kg, za koji je kriminalisti kim istraživanjem utvr eno da pripada 24-godišnjaku.

Prona eni duhan je oduzet, a protiv 24-godišnjaka e se zbog kaznenog djela “Nedozvoljena trgovina” podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

27. lipnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

PREDSTAVLJEN priru nik za obuku budu ih voza a

Doprinos kvaliteti podu avanja kandidata, ali i ve oj prometnoj kulturi Tvrtka "Auto-Stop" d.o.o. iz akovca, oboga ena dugogodišnjim iskustvom u podru ju obuke budu ih voza a, odlu ila je tržištu ponuditi novi priru nik iz prometnih propisa i sigurnosnih pravila. Autori priru nika, Tomo Kiši i Dino Posavec, uvjereni su da e njime dati doprinos ne samo kvaliteti pou avanja kandidata za voza e, ve i prilog smanjenju stradavanja u cestovnim prometnim nesre ama diljem Republike Hrvatske. akov anin Dino Posavec, mag. ing., otprije je ve poznat po edukativno-preventivnim aktivnostima projekta "Djeca u prometu kao pješaci i putnici". Kao doktorant Fakulteta prometnih znanosti, sudski vještak za cestovni promet, aktivan lan Hrvatskoga znanstvenog društva za promet koji je, na temelju svojih rezulta-

Predstavljenje priru nika u akovcu

ta, primljen na Pantov aku u Uredu predsjednika 2008. kod Stjepana Mesi a i 2010.

Ive Josipovi a, zaslužan je što e ovaj priru nik mo i koristiti kandidati za voza e, ali i sami voza i u Hrvatskoj.

Autori priru nika jesu mr. sc. Tomo Kiši i Dino Posavec, mag. ing., dok su recenzenti prof. dr. sc. Franko Rotim, prof. dr. sc. Zdravko Peran, mr. sc. Liljana Mikuš, Stanka Vuk Pintari , mag. iur., i Ivan Posavec, dipl. ing.

Uz autore i recenzente predstavljanju su prisustvovali i dožupan Me imurske županije Zoran Vidovi , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak te brojni gosti.

U mandatu dogradona elnika akovca Dino Posavec je zapo eo projekt "Djeca u prometu kao pješaci i putnici", gdje su obuhva eni svi dje ji vrti i na podru ju akovca. Tada je cilj projekta bio sustavan pristup tako da odgojitelji daju sve ve i

zna aj prometnom obrazovanju, ali i da se putem djece roditelji upozore na svjesno i odgovorno ponašanje u cestovnom prometu. Prometna kultura u i se od obitelji, preko vrti a, pa sve do kraja života. - estitam autorima jer je ovo prvi priru nik koji je izdan u Hrvatskoj od našeg ulaska u EU, zaklju io je zamjenik župana Vidovi .

Glavni recenzent, prof. dr. sc. Franko Rotim, koji svojim znanstvenim radom spada u krug svjetskih prometnih

eksperata, istaknuo je kako je ovaj priru nik uskla en sa standardima Direktiva Europskog parlamenta i Vije a o voza kim dozvolama, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i pravilnicima donesenima na temelju tog zakona. - Ovo nije mala stvar i estitam na ovako vrijednom priru niku, zaklju io je Rotim.

Prof. dr. sc. Zdravko Peran, jedini hrvatski stru njak u Europskom istraživa kom centru za nesre e pri EU-u, istaknuo je da je primarna uloga ovoga hvalevrijednog stru nog priru nika obrazovanje kandidata za voza e, ali i za iskusne voza e, s ciljem smanjenja stradalih u prometnim nesre ama Republike Hrvatske.

Priru nik je namijenjen prvenstveno kandidatima za voza e i u enicima prometnih škola za njihovo samostalno u enje. Novim

slikovnim prikazima, fotogra ijama i skicama prometnih situacija iz svakodnevne prakse nastojalo se objasniti prometne propise i sigurnosna pravila, kako bi ih kandidati za voza e nau ili s razumijevanjem te savjesno i odgovorno uvijek primjenjivali upravljaju i vozilom u prometu na cesti.

Sam priru nik s aspekta njegovog sadržaja, namjene i funkcije u sustavu obrazovanja prometnih djelatnika i osposobljavanju voza a bit e od koristi u prometnoj edukaciji i svakako e doprinijeti kvalitetnijem stjecanju znanja mladih voza a. Njime e se mo i koristiti prosvjetni i drugi stru ni djelatnici koji se volonterski ili profesionalno bave prometnim odgojem ili obrazovanjem. Priru nik je odobren od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

DAN DRŽAVNOSTI 25. lipnja sve ano obilježen diljem Me imurja

Spomen na sve one koji su dali život za Domovinu Unato neumoljivoj kiši koja je padala u srijedu, izaslanstva Me imurske županije, Grada akovca, Koordinacije udruga dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata, policije te mnogih politi kih stranaka i udruga s podru ja Me imurske županije dostojno su obilježili Dan državnosti te položili vijence i zapalili svije e u sje anje na taj

Me imurski SDP položio vijenac u šumi Zelenbor

DAN ANTIFAŠISTI KE borbe obilježen je na nekoliko mjesta u Me imurju

Brojni domoljubi pružili su otpor ma arskom fašisti kom okupatoru

Polaganjem vijenaca i paljenjem svije a na više lokacija u nedjelju 22. lipnja je i na podru ju Me imurja obilježen Dan antifašisti ke borbe. U organizaciji Me imurske županije, Grada akovca, Op ine Donji Kraljevec i Udruge antifašisti kih boraca i antifašista Me imurja, vijenci su položeni podno spomen-plo e postavljene na ulazu u Pala u Zrinskih, podno Spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, Spomenika poginulim partizanima na akove kom groblju, kao i na spomen-groblju

u Svetom Jurju u Trnju. Po ast borcima, ali i svim žrtvama palima u 2. svjetskom ratu, dala su i brojna izaslanstva. U prigodnim govorima naglašena je važnost antifašisti kog pokreta za današnju Hrvatsku i Europu. Posebno je to važno za Me imurje, koje je od 1941. do 1945. godine bilo okupirano te odvojeno od matice zemlje. Brojni domoljubi pružili su otpor ma arskom fašisti kom okupatoru, rekao je me u ostalim predsjednik Udruge antifašisti kih boraca i antifašista Me imurja Zvonimir Golub.

povijesni trenutak, kao i sve poginule branitelje.

Sam program zapo eo je u 9 sati svetom misom za domovinu u župnoj crkvi svetog Nikole biskupa u akovcu, a koju je predvodio gvardijan akove koga franjeva kog samostana fra Stanko Belobrajdi . Nakon mise okupljeni su odali po ast svim poginulim braniteljima polažu i vijence u Perivoju Zrinskih i

pale i svije e pred Spomen-zidom poginulim me imurskim braniteljima. Zajedni ki vijenac tom su prilikom položili i župan Me imurske županije Matija Posavec, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, ali i predstavnici branitelja, policije, kao i politi kih stranaka Me imurske županije.

Me imurski su SDP-ovci povodom Dana antifašisti ke borbe u šumi Zelenbor u Brezju položili vijenac i zapalili svije u podno spomenicima tamošnjim antifašisti kim borcima. Vijenac su položili i lanovi Udruge “Josip Broz Tito”. Spomenik u šumi Zelenbor u Brezju postavljen je u prošlom sto-

lje u, a posljednjih 25 godina bio je pomalo zaboravljen.

Kako je tom prigodom rekao predsjednik ŽO-a SDP-a Me imurske županije Mladen Novak, stranka nikad nije zaboravila našu antifašisti ku prošlost, te je uvijek naglašavala zna aj partizanske borbe u 2. svjetskom ratu za suvremenu Hrvatsku.

svim mještanima Općine Mala Subotica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

MURSKO SREDIŠ E

OSKARI ZNANJA Agencije za odgoj i obrazovanje

Za djecu s teško ama niža cijena vrti a

Sedmero veli anstvenih u enika iz Me imurja

Gradski vije nici Murskog Središ a bili su jednoglasni u odluci da se roditeljima djece s teško ama u razvoju omogu i je tiniji smještaj djece u dje ji vrti .

Zbog toga su na zadnjoj sjednici donijeli odluku kojom se za djecu s poteško ama u razvoju donosi posebna cijena boravka u vrti u, pri emu e Grad snositi ve i dio.

Ekonomska cijena za djecu s teško ama u razvoju, koja je utvr ena prema nalazu i mišljenju nadležnoga lije ni kog konzilija, za predškolske ustanove na podru ju Grada Mursko Središ e uve ava se za 50 posto od redovne ekonomske cijene za 10-satni boravak djeteta u predškolskoj ustanovi.

To nominalno iznosi 1.800 kuna.

Me utim, roditelji ne e pla ati polovicu te cijene, ve e pla ati samo 40 posto od redovne ekonomske cijene za 10-satni boravak

djeteta u predškolskoj ustanovi. Redovna ekonomska cijena iznosi 1.200 kuna, a 40 posto cijene iznosi 480 kuna mjese no.

Sve više roditelja tako er koristi logoterapiju dok djeca polaze vrti . U tom slu aju obveza roditelja djece, kojoj je prema stru nom nalazu potrebna stru na pomo logopeda, za vrijeme korištenja te pomo i sudjeluju u sufinanciranju cijene boravka djece u predškolskim ustanovama na podru ju Grada Mursko Središ e s 40 posto redovne ekonomske cijene za 10-satni dnevni boravak djeteta u predškolskoj ustanovi. Dopune odluke o mjerilima za sufinanciranje ekonomske cijene smještaja djece u predškolske ustanove stupaju na snagu osmi dan od dana objave u Službenom glasniku Me imurske županije.

(BMO)

Imaju pravo na gradski radio Iz Agencije za elektroni ke medije u Ured gradona elnika Murskog Središ a Dražena Srpaka stigao je odgovor na upit Grada u vezi s radijskom koncesijom za podru je Grada Mursko Središ e, o emu je bilo upita i govora na sjednicama Gradskog vije a i Kolegija gradona elnika. Agencija odgovara i smatra kako jedinica lokalne samouprave, u ovom primjeru Grad Mursko Središ e, ima pravo na gradski radio te e se u vezi s tim prona i slobodna i me-

unarodno uskla ena rekvencija.

Potrebu postojanja vlastite radiopostaje Grad osje a dulje vrijeme iz razloga što velik dio gradskih vije nika i gra ana nije zadovoljan kako život i rad gradskih službi i udruga prati radiopostaja koja ima gradsku koncesiju i nije na podru ju Grada. Razlog je i prihodovni, jer kad Grad bude imao vlastitu radiopostaju mo i e putem raznih promidžbi i usluga ostvarivati nov anu dobit i tako popunjavati gradski prora un. (sm)

Jubilarna deseta sve ana dodjela Oskara znanja u enicima osnovnih i srednjih škola koji su u školskoj godini 2013/2014. bili državni prvaci ili osvojili jedno od prva tri mjesta na me unarodnim natjecanjima i njihovim mentorima održana je 16. lipnja 2014. godine u Nacionalnoj sveu ilišnoj knjižnici u Zagrebu. Najve e priznanje i nagradu za izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim i me unarodnim natjecanjima u znanju, koje Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta dodjeljuje od 2005., ove godine dobilo je 336 u enika osnovnih i srednjih škola, državnih prvaka u znanju, glazbi i plesu te njihovih 282 u itelja i nastavnika mentora. Oskarom znanja nagra eno je i 56 u enika koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na me unarodnim natjecanjima.

Oskare znanja dobili su i me imurski u enici, kao i njihovi mentori. Oskar za znanje iz hrvatskog jezika dobila je Tina atlai , u enica 7. razreda, III. OŠ akovec, i njezina voditeljica Tihana Preksavec, Marta Horvat, u enica III. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, Oskar

Martin Josip Kocijan, u enik 6.b razreda OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, državni je prvak iz informatike i matematike!

Martin Josip Kocijan osvojio Oskar znanja drugu školsku godinu zaredom!

Martin Josip Kocijan, u enik 6.b razreda OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, državni je prvak iz in ormatike i matematike. Upravo zbog tih postignu a pozvan je na sve anu dodjelu Oskara znanja koja je održana u subotu 14. lipnja 2014. godine u Nacionalnoj i sveu ilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ondje je Agencija za odgoj i obrazovanje nagradila sve državne i

me unarodne prvake Oskarom znanja. Podsjetimo se, Martin Josip Kocijan je prvak države u matematici. Mentorica mu je u iteljica Jasmina Trupkovi . Državni prvak je i u in ormatici u kategoriji u enika šestih razreda, s mentorom Miljenkom Blažeka i voditeljem Dejanom Drabi em.

Martin Josip Kocijan osvaja Oskar znanja ve drugu školsku godinu zaredom!

znanja dobila je za znanje njema kog jezika, kao i njezina voditeljica Vesna Malekoci Tarandek. Anja Ipša, u enica IV. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, nagra ena je za znanje iz njema kog jezika, kao i njezina mentorica Sanja Jambrovi Posedi. Vedran Mlinari , u enik III. razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec, dobio je Oskar znanja za znanje iz njema kog jezika, kao i njegova mentorica Andreja Antoli Petak.

Oskar znanja dobio je Martin Josip Kocijan, u enik šestog razreda OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, za natjecanje iz matematike i njegova mentorica Jasmina Trupkovi . Domagoj Smoli , u enik 8. razreda iz OŠ I. G. Kova i a Pleškovec, dobio je Oskar za eksperimentalni rad iz fizike, kao i Miho Hren, u enik 8. razreda iz OŠ I. G. Kova i a Pleškovec, tako er za eksperimentalni rad iz fizike. Njihov mentor je Mario Pinc. Filip Bacinger, u enik 1. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, za uspjeh na Prirodoslovnoj olimpijadi tako er je nagra en Oskarom znanja uz voditelje Planinku Pe ina, Tatjanu Preo anin i Andreju Luci .

(BMO)

Oskar znanja Vedranu Mlinari u državnom prvaku iz njema kog Oskar znanja, koji je najve e priznanje za vrhunski uspjeh na državnim i me udržavnim natjecanjima, ove je godine dodijeljen Vedranu Mlinari u, u eniku tre eg razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec za prvo mjesto na Državnom natjecanju iz njema kog jezika te njegovoj mentorici pro esorici Andreji Antoli Petak. Nagradu dodjeljuje Agencija za odgoj i

obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti , obrazovanja i sporta. Pomo nica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Sabina Glasovac i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipovi obratili su se nagra enim u enicima i njihovim mentorima te istaknuli koliko cijene i vrjednuju izniman trud, zalaganje i uspjeh najboljih u Hrvatskoj.

GORNJI MIHALJEVEC

Ovaj petak zapo inju Dani lipe 2014.

Pozivamo Vas od 27. lipnja do 06. srpnja na DANE LIPE u Gornjem Mihaljevcu Načelnik i Općinsko vijeće

Sve je spremno za održavanje Dana lipe, kulturne, zabavne i sportske mani estacije koja e se ovaj i sljede i vikend održavati na više mjesta na podru ju op ine Gornji Mihaljevec.

Dani lipe zapo inju danas, u petak 27. lipnja 2014., u 20 sati u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, održavanjem kulturno-umjetni ke priredbe pod nazivom

“20 godina Dana lipe”, na kojoj e nastupiti pjeva ki zborovi iz gornjeg Me imurja.

U subotu 28. lipnja mjesto održavanja Dana lipe je Dragoslavec Selo, gdje je u 10 sati sve ano otvorenje obnovljenoga mjesnog doma i igrališta, nakon ega se nastavljaju sportski susreti, a dan završava zabavnom ve eri.

Nedjelja 29. lipnja je cijeli dan u znaku sporta, a program od 10 sati zapo inje u Parku mladeži u Gornjem Mihaljevcu. Dani lipe nastavljaju se sljede i vikend u petak 4. srpnja i završavaju u nedjelju 6. srpnja velikim humanitarnim koncertom pod nazivom “Prijatelji za Fijolinu”. Dane lipe organiziraju Op ina Gornji MIhaljevec i KUU “Lipa” Gornji Mihaljevec. (sm)

27. lipnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SELNICA zapo inje novi turisti ki projekt

Arhitekt Lorand Klemen i predstavio Spomen-park naftnog rudarstva U prostorijama op inske vije nice u Selnici predstavljen je turisti ki projekt “Spomen-park naftnog rudarstva”, za koji op inski na elnik Ervin Vi evi kaže kako je projekt dio ukupnog i ve eg projekta “EKO Mura” te da njegovim predstavljanjem zapo inje novo vrijeme turisti kog razvoja op ine Selnica. Za po etak razvoja projekta Op ina Selnica je kupila 100 Hv zemljišta, a uskoro kre u i druge konkretne akcije.

Projekt podržava i pomaže Grad Mursko Središ e, ali i Turisti ka zajednica

Vizualno rješenje ponudio je projektant i arhitekt Lorand Klemen i iz akovca

Me imurske županije, koja e nov ano pomo i izradu projekta, za koji je vizualno rješenje ponudio projektant i arhitekt Lorand Klemen i iz akovca.

Prije samog rada na terenu Op ina Selnica treba donijeti izmjenu prostornog plana op ine, odnosno naselja Selnica. Na elnik Vi evi poziva sve one koji imaju bilo kakvu fotogra iju, zapise ili predmete o naftom rudarstvu u Selnici da se oglase u Op inskoj upravi te time pripomognu ostvarenju Spomen-parka naftnog rudarstva u Selnici. (sm, foto: ih)

KONRAD KORUNI iz Bukovca ru no je izradio akusti nu gitaru, na kojoj odli no svira

Ljepotica od javora i pohorskog bora U pitanju je samouki glazbenik i izra iva glazbala. Do sada je izradio, bolje re eno restaurirao, nekoliko gitara, a sada je izradio potpunu novu od drveta javora i pohorskog bora

Ljepotica u rukama samoukog majstora Konrada Koruni a iz Bukovca

PIŠE: STJEPAN MESARI Poznati stolarski majstor Konrad Koruni iz Bukovca sve više se okre e izradi glazbala, posebno gitara, jer je osjetio kako je na tržištu sve više konfekcijskih gitara, a nedostaju one izra ene ru no, koje su po svemu bolje od ovih koje sada vi amo na raznim koncertima. To no u nedjelju 8. lipnja 2014. dovršio je akusti nu gitaru, vlastiti uradak, bolje re eno umjet-

ninu koju nam je ekskluzivno i predstavio.

- Ovo je akusti na ili prate a koncertna gitara koju sam stvarno dugo izra ivao. Žena kaže da sam na njoj radio sedam godina i jedan dan, kao Noa barku. Ljepoticu sam izradio od javorovog drva i drva pohorskog bora, koja su najbolja za gitare. Sada je ona gotova, prava ljepotica koja daje prekrasne tonove. Ja sam zaljubljenik u meksikansku glazbu i sada u uživati svi-

raju i na njoj, ali uživat e i svi koji e slušati, zadovoljno i ponosno svoju ljepoticu predstavlja Koruni , koji je u mladosti bio poznati gitarist u tada vrlo popularnom sastavu “Kondori”. Gitaru odlikuje isto a unutrašnjosti, što oboga uje njezin zvuk koji posebno dolazi do izražaja kada svira meksikanske pjesme, koje posebno voli i cijeni, ali i kod izvo enja kompozicija Ivice Šerfezija, Ive Robi a i Vice Vukova.

Zanimanje u Kanadi Koruni u Kanadi ima sestru, koja je putem društvenih mreža vidjela nastajanje i dovršenje gitare, te njezin kona ni izgled.

S Konradovim uratkom upoznala je tamošnje glazbenike koji su zainteresirani za ovu gitaru i postoji mogu nost da Konrad po ne izra ivati gitare za kanadske glazbenike. - Je, želja mi je ostvariti i nešto više, a proboj na da tako kažem kanadsko tržište je mogu i zanimljiv. Sve je manje ljudi u svijetu koji gitare izra uju ru no i one imaju veliku materijalnu, ali i kulturnu vrijednost. Ova gitara proizvodi zvuk i nije joj potrebno poja alo, premda ju je mogu e priklju iti. Posebnost je i “štelanje” žica na jedinstven na in, koje zna i može obaviti sam majstor ili vrhunski gitarist. Kao što se nadam uspjehu na prostorima Kanade, tako se i nadam da e mladi zavoljeti sviranje na ru no izra enoj gitari, a mogu re i kako samo u selni koj “fari” ima nekoliko mladih koji se zanimaju za ovo glazbalo, tako da mogu o ekivati i zna ajan broj onih koji e na njoj svirati i ljudima priuštiti uživanje u ljepoti zvuka, pun je optimizma Konrad Koruni , koji je zanat izu io od svojeg oca istog imena i prezimena Konrada Koruni a iz Dragoslavca, ovjeka koji je isto tako bio samouk i postao vrsni graditelj tamburica i drugih glazbala.

Nova i prva ru no izra ena gitara Konrada Koruni a uvod je u nešto lijepo, zanimljivo i radosno, u stvaranje okruženja u kojem e prevladavati glazba gitare, poglavito u ljetnim no ima koje su u ovom dijelu Me imurja izuzetno lijepe i romanti ne.

11. DRŽAVNO NATJECANJE VATROGASNE MLADEŽI REPUBLIKE HRVATSKE 27. i 28. lipnja 2014.

SRC “Mladost”, Čakovec Petak, 27. lipnja 2014.

9.00 — Sastanak voditeljstva natjecanja 15.00 — Službeni trening – po istom redoslijedu kao i nastup natjecateljskih dese na 20.00 — Sastanak vatrogasnih sudaca i predstavnika vatrogasnih zajednica županija — Prijam kod župana g. Ma je Posavca ( lanovi Organizacijskog odbora i Voditeljstva natjecanja)

Subota, 28. lipnja 2014.

8.15 — Otvaranje natjecanja – akovec, Stadion Mladost SRC (sudjeluju: Voditeljstvo natjecanja, svi vatrogasni suci i natjecateljska odjeljenja koja nastupaju prva) - intoniranje državne i vatrogasne himne i podizanje natjecateljske zastave 8.30 - 16.30 — Natjecanje vatrogasne mladeži, akovec, Stadion Mladost SRC 16.30 - 17.30 — Sastanak Voditeljstva natjecanja 17.30 — Postrojavanje natjecateljskih odjeljenja 18.00 - 19.30 — Sve ano zatvaranje natjecanja: — ulazak županijskih ešalona — pozdravni govori: • predsjednik HVZ-a g. Ante Sanader • gradona elnik akovca g. Stjepan Kova • župan g. Ma ja Posavec • predstavnik MUP-a ili DUZS) — proglašenje rezultata

12

Kroz Međimurje

GRADSKO vije e Prelog o izmjenama i dopunama prora una

DONJA DUBRAVA

Poznati dobitnici op inskih priznanja Na nedavno održanoj sjednici Op inskog vije a Donja Dubrava na elnik Dražen Miser (HDZ) vije nicima je pobrojao aktivnosti od zadnje sjednice.

Izme u sastanaka, dogovora i pregovora te planova za naredno razdoblje, valja izdvojiti po etak izgradnje pješa ko-biciklisti ke staze u Podravskoj ulici. Vrijednost radova je 137.727 kuna, od ega ŽUC sufinancira radove u iznosu od 86.796 kuna. U sklopu aktualnog sata Marijan Varga (HNS) upitao je na elnika što se poduzima vezano uz dovo enje gospodarskih subjekata, ima li naznaka o potencijalnim investitorima i novom zapošljavanju. Miser je odgovorio kako se vrše pregovori s jednim potencijalnim investitorom te da volje i dobrih naznaka ima.

Ve inom glasova potvr eni dobitnici op inskih priznanja Poznati su i dobitnici op inskih priznanja. Ve ina vije nika složila se s prijedlogom Povjerenstva da plakete prime Antun Benko za doprinos o uvanju tradicije obu arstva i dr. Ivan Dolenec za životni doprinos u promicanju zdravstvene zaštite i djelovanju u KLA-u "Osmijeh".

Dobitnici zahvalnica jesu uro Haramija za dugogodišnji doprinos u promicanju puha ke glazbene kulture i Op insko društvo Crvenog križa Donja Dubrava za dugogodišnji doprinos u prikupljanju humanitarne pomo i. Nagradit e se i odli ni u enici za uspjeh i uzorno vla-

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

danje tijekom osmogodišnjeg školovanja. Nagrade e primiti Leo Hajdinjak, Luka Horvat, Marta Horvat, Saša Kalini , Domagoj Kuzmi , Ivan Lisjak, David Miser, Tamara Pun ikar, Klara Strbad i Sabina Žini . Marijan Varga nije bio zadovoljan ovogodišnjim dobitnicima. - U 12 godina nikada nam se nije dogodio ovakav slu aj. Uvijek je bilo više prijedloga nego dobitnika. Stje e se dojam da smo po ulici kupili dobitnike. Osobno od predloženih podržavam Crveni križ. Na elnik Miser obrazložio je da je svima bio upu en javni poziv i da su svi imali priliku dati svoje prijedloge. - Do zadanog roka stigla su ova etiri prijedloga i nikoga nismo vukli za rukav. Mislim da ti ljudi zaslužuju op inska priznanja, rekao je Miser.

Priznanja i nagrade dobitnicima e biti uru eni na sve anoj sjednicu uz svetkovinu svete Margarete, zaštitnice Donje Dubrave.

Ceško društvo do daljnjega na sahrani pokojnika Odluka o povjeravanju poslova sahrane pokojnika GKP-u "Pre-kom" prolongirana je za idu u sjednicu. Ve ina vije nika je mišljenja da tradiciju ceškog društva treba o uvati te da bi bila šteta to ugasiti. S tim se slaže i Miser, no naglasio je da treba razmisliti o odgovornosti oko ljudi i potrebi izdavanja ra una.

Ina e, pogrebni ceremonijal sada se pla a 720 kuna, a Pre-kom je ponudio iznos od 563 kune. Kona na odluka bit e donesena na idu oj sjednici. (al )

Iz ministarstava i fondova osigurano gotovo pet milijuna kuna Prora un je pove an zbog ulaganja više ministarstava i Fonda za energetsku u inkovitost u izgradnju kompostane te kupnju kanti i kontejnera, sve u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna.

Pove an je i prihod od naknade hidroelektrana, na 400.000 kuna Gradsko vije e Prelog donijelo je na sjednici u ponedjeljak prve ovogodišnje izmjene i dopune prora una, a s planiranih 19,950.000 prora un je pove an na 24,412.050 kuna.

Kako je obrazložio gradona elnik Ljubimir Kolarek, ukupni plan prihoda i primitaka pove ava se za 6,149.854 kuna i iznosi ukupno 26,099.854 kuna, no nakon pokri a manjka iz prošle godine, u iznosu od 1,687.804 kuna, planiraju se ukupni prihodi i primici od 24,412.050 kuna. Prora un je pove an zbog ulaganja više ministarstava i Fonda za energetsku u inkovitost u izgradnju kompostane i kupnju kanti i kontejnera, sve u vrijednosti od 4,8 milijuna kuna. Pove an je i prihod od naknade hidroelektrana, na 400.000 kuna.

S druge strane, smanjen je prihod od komunalnog doprinosa za oko 300.000 kuna zbog gra evinske neaktivnosti investitora, a smanjeni su i prihodi za javne radove jer ih

Ljubomir Kolarek: - Prora un je napet kao struna, vidi se da mnogo radimo

Ruke za rebalans prora una bilo je ovaj put lako dignuti

država više ne financira kao prije.

Sudjelovanje u EU projektu Grad Prelog sudjeluje u projektu Europske unije programa Slovenija - Hrvatska, projekt nosi akronim “MEDGEN BORZA”. S hrvatske strane sudjeluju partneri: Grad Prelog i Grad Ludbreg, vrijednost projekta je 915.884 eura, a preko IPA programa bespovratno se daje 85 posto.

Grad Prelog unaprijed mora za projekt osigurati 126.151 eura kao predfinanciranje.

Gradsko vije e donijelo je i odluku o drugim izmjenama i dopunama detaljnog plana ure enja proširenja Industrijske zone u Prelogu, odluku o donošenju 4. izmjena i dopuna detaljnog plana ure enja Gospodarske zone - Sjever, kao i odluku o izradi 5. izmjena, odluku o zajedni kom sufinanciranju Programa pove anja energetske u inkovitosti u

obiteljskim ku ama na podru ju Grada, a donesena je i odluka o izmjenama i dopunama odluke o komunalnom doprinosu kojom se za starije ku e smanjuje komunalni doprinos za 50 posto, a kao poticaj ure enju ku a.

Donesena je, uz ostalo, i odluka o osnivanju Kulturnog vije a Grada Preloga, koje se, kako je pojasnio predlagatelj Goran Gotal, osniva radi predlaganja ciljeva i mjera za provo enje kulturne politike, te radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika, umjetnika i drugih stru njaka na donošenje i realizaciju odluka važnih za kulturu i umjetnost na podru ju Grada.

Ravnateljica knjižnice Maja Lesinger Gradsko vije e donijelo je i odluku o izboru ravnatelja Knjižnice i itaonice Grada Preloga. Izabrana je Maja Lesinger, koja je jedina od etiri kandidatkinje zadovo-

ljila uvjete iz natje aja. Gradona elnik Kolarek najavio je pomo u enicima slabijega socijalnog statusa u kupnji školskih knjiga, za što se utvr uju kriteriji, a najavio je i da e tijekom ljeta u OŠ Prelog biti do “rohbau” stanja dogra ene dvije u ionice, koje e se dovršiti i opremiti do kraja prvog polugodišta, kad bi se, po e li sve po planu, po elo s jednosmjenskom nas tavom. Najavio je i projekt ure enja parka na Jugu, no putem europskih programa, jer je ure enje parka relativno skupo.

Gradsko vije e donijelo je i zaklju ak o prodaji zemljišta u naselju Jug. Cijena po kvadratnom metru iznosi 145 kuna, a prodaje se 4965 kvadratnih metara zemljišta, katastarske estice 8712/A/17/1/5. Zemljište je planirano za stambenu izgradnju. Predvi eno je da komunalni doprinos na tom prostoru iznosi 48 kuna po metru kubnom površine.

(JŠ)

U KOTORIBI odlu ili da djelomi no sufinanciraju knjige u enicima viših razreda OŠ

Op ina pla a udžbenike, roditelji radne bilježnice - Kao što znate, za novu školsku godinu roditelji e morati svojoj djeci kupiti nove knjige. Cijene su visoke, vremena su teška, pa predlažem da se Op ina uklju i u sufinanciranje školskih udžbenika. To ne e biti ba en novac, jer e se udžbenici koristiti naredne etiri godine. Druge op ine djeci pla aju školsku kuhinju ili školu u prirodi, pa bi bilo korektno da se pomogne i našoj djeci, rekla je Matoš u obrazloženju prijedloga sufinanciranja Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a prošao je prijedlog-amandman Snježane Matoš (HDZ) da se u rebalansu osiguraju sredstva za

sufinanciranje novih udžbenika za u enike viših razreda.

- Kao što znate, za novu školsku godinu roditelji e morati svojoj djeci kupiti nove knjige.

Cijene su visoke, vremena su teška, pa predlažem da se Op ina uklju i u sufinanciranje školskih udžbenika. To ne e biti ba en novac, jer e se udžbenici koristiti naredne etiri godine. Druge op ine djeci pla aju školsku kuhinju ili školu u prirodi, pa bi bilo korektno da se pomogne i našoj djeci, rekla je Matoš. Prema njezinim izra unima, cijena kompletnih knjiga za osmi razred iznosi oko 1.450 kuna, a ako bi Op ina sufinancirala udžbenike, a roditelji radne

bilježnice, trošak za njih bio bi znatno manji, obrazložila je.

Vije nica Izabela Balog kaže da nema ništa protiv, ali da bi, kao i za ostale odluke, trebalo donijeti kriterije i napraviti analizu. Nakon rasprave, op inski na elnik je rekao kako se o tome trebalo prije razgovarati, dogovoriti kriterije i vidjeti koliko je djece u pitanju i o kojem se iznosu radi. - Ovo su politi ki prijedlozi koji se name u bez ikakvih dogovora i argumenata, smatra Grgec.

No, bez obzira na to, prihvatio je amandman Snježane Matoš i rebalansom je kroz teku u dotaciju za školu u prora unu predvi eno 70 tisu a kuna. (al )

Dobro poslovanje Dje jeg vrti a i Knjižnice

Prihva en je prijedlog Snježane Matoš da se osnovnoškolcima od petog do osmog razreda sufinanciraju udžbenici

Vije nici su jednoglasno prihvatili izvješ e o radu i poslovanju Dje jeg vrti a Kotoriba i Knjižnice i itaonice Kotoriba. Ravnateljica vrti a Biserka Horvat kazala je kako je na kraju prošle godine u vrti u bilo 46 mališana u dvije skupine: mla oj i starijoj. Mjese na ekonomska cijena smještaja djece za desetosatni boravak iznosi 1.375 kuna, od ega 60 posto pla a Op ina, s 40 posto roditelji. Financijski poka-

zatelji govore da je vrti lani poslovao u plusu od 7.600 kuna. Knjižnica i itaonica prošle je godine zabilježila porast broja u lanjenih. Njezine usluge koristilo je 21 lanova, raspolažu s 11.940 naslova, a u 2013. godini za nabavku knjižne gra e utrošeno je 30 tisu a kuna - 20 od Ministarstva kulture i 10 od strane osniva a. Od lanarine je prikupljeno 8.500 kuna, rekao je v.d. ravnatelj Mario Friš i .

27. lipnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROSLAVLJEN Dan op ine Gori an uz ideju gradnje velikoga zabavnog parka

Na starom grani nom prijelazu “Gardaland u malom”!?

- Od države se o ekuje darivanje zemljišta za proširenje poduzetni ke zone s obzirom na to da su ispunjeni svi uvjeti, kao i pomo u realizaciji Tematskog parka ‘Gardaland u malom’, poru io je na elnik Mohari Sve anom sjednicom, koja je održana u utorak, na Ivanje, proslavljen je Dan op ine Gori an. Sve anost je otvorio Andrej Blagus, predsjednik Op inskog vije a Gori an, te kratko nabrojio što još treba napraviti da bi se u Gori anu ljepše živjelo. Najvažnije je završiti sportsku dvoranu, urediti dom kulture, te staviti u funkciju stari grani ni prijelaz Gori an.

Na elnik Mario Mohari dodao je uz ve pobrojeno da je u tijeku priprema više projekata za europske programe, a sa susjednim op inama i Gradom Prelogom mnogo se o ekuje od LAG-a. Plan rekonstrukcije društvenog doma ve je u izradi, kao i projekt ure enja sportskog parka i stare karaule u Gori anu. Od države se o ekuje darivanje zemljišta za proširenje poduzetni ke zone s obzirom na to da su ispunjeni svi uvjeti, kao i pomo u realizaciji Tematskog parka “Gardaland u malom”

Gosti na sve anoj sjednici

na starom grani nom prijelazu Gori an.

Op ina Gori an ponosi se svojim brojnim udrugama, mažoretkinjama koje su europske prvakinje, i svojim ženskim nogometnim klubom koji igra u Prvoj ligi, ali i

Zbor udruge “Pjesma”

Nastup mladih saksofonistica

Dan op ine Belica Sutra, u subotu, bit e sve anom sjednicom proslavljen Dan op ine Belica.

Sjednica po inje u 16 sati u Društvenom domu Belica, a u 15 sati na elnik e primiti najbolje u enike.

U nedjelju u 12 sati bit e

predstavljena obnovljena dvorana Društvenog doma u Gardinovcu. Planiran je i malonogometni turnir škole nogometa te druge aktivnosti, a u nedjelju ujutro budnica Limene glazbe Belica. (J)

sa svim drugim udrugama u mjestu. Kad je rije o socijalnom programu, Op ina su inancira kompletnu prehranu za u enike OŠ Gori an, a dje ji vrti sa 60 posto.

“Petlja” na autocesti - Strateški projekt ne samo za op inu Gori an je planirana petlja prema starom grani nom prijelazu, rekao je na elnik Mario Mohari , naglašavaju i da je na sve anoj sjednici nazo an i direktor Hrvatskih autocesta i mole i ga za pomo u realizaciji tog projekta.

U ime susjednih op ina i Grada Preloga Dan op ine estitao je Ljubomir Kolarek, gradona elnik Preloga, naglašavaju i da e zajedni ki programi sigurno donijeti pove anu kvalitetu života. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je, estitaju i Dan op ine mještanima, rekao da je sli na situacija i u Hrvatskom zagorju, ljudi mnogo rade i skromni su, a situacija nije tako crna kako se prikazuje jer industrijska proizvodnja raste. Župan Me imurske županije Matija Posavec u svojoj je estitci istaknuo da je Gori an prije dolaska Zrinskih bio glavni grad Me imurja, te rekao

da se u Gori anu i Me imurju cijeni rad. - Strateški je interes Me imurske županije da se napravi petlja prema starom grani nom prijelazu, gdje se planira tematski park s nizom sadržaja, naglasio je.

Saborska zastupnica Nadica Jelaš u svojem je obra anju u ime nazo nih saborskih zastupnika, tako Dragutina Glavine i Dubravka Bili a, rekla da je uvijek lijepo do i u Gori an na Ivanje, jer svaki dolazak donosi nešto novo u razvoju op ine.

Ako e biti investitora, bit e i potpore Ministarstva Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je uz osta-

Ministar Gordan Maras: - Pomo i emo op ini Gori an u razvoju poduzetni ke zone dodjelom zemljišta

lo rekao: - Op ina Gori an nije velika, ali se lijepo razvija i ima jako puno pozitivnih strana, a najvažniji je entuzijazam ljudi. Gospodarstvo ovdje zaista radi i konkurentno je u Europi, ljudi znaju raditi i marljivi su.

Vlada je u sjevernoj Hrvatskoj pomogla izgraditi 30 industrijskih zona, a pomagat e i dalje ako se ukažu investitori.

O ekujem da e se pomo i i op ini Gori an sa zemljištem za zonu, jer ve postoje investitori, a treba privu i još kojeg, rekao je Maras.

Nazo ni su vidjeli i kratak ilm o razvoju Gori ana zadnjih godina, koji je pripremila tvrtka “VIPRO”, odnosno Stjepan Naran a i suradnici. U kulturno-umjetni kom programu nastupili su lanovi dramske sekcije HKUD-a Gori an, pjeva ki zbog udruge “Pjesma”, kao i mlade solistice

Na elnik i saborski zastupnik Mario Mohari najavio je ovom prilikom kao mogu i novi projekt ideju “Gardalanda u malom”

na puha kim instrumentima Miriam Jakši i Ivana Dominik, lanice Limene glazbe Gori an.

Uz Dan op ine Likovna udruga “Slika” priredila je zajedni ku izložbu, a sve anosti e se nastaviti do kraja tjedna koncertima i drugim doga anjima. (J. Šimunko)

Nagra eni s na elnikom op ine Gori an Mariom Mohari em i ministrom Gordanom Marasom

Nagra eni povodom Dana op ine Nagrade op ine Gori an i priznanja dobili su: posmrtno Damir Kranj ec za osnutak i aktivnost poljoprivredne udruge Gori an, plesa i aktivist Zvonimir Pahek iz HKUD-a Gori an, Marija Bašnec za aktivnost Likovne udruge Gori an, Ivan Vlahek, trener ženske nogometne ekipe NK “Trnava”, koja se natje e u najvišem rangu, Hrvatskoj prvoj ligi, Josip Gosari kao predstav-

nik Ceškog društva Gori an, frizerka Magdalena Pintari , koja je državna prvakinja za mušku frizuru, ur a Martan za aktivnost HKUD-a Gori an i održavanje nošnji, Andrija Ribi kao u itelj i voditelj tamburaša, Viktorija Stanko kao modelarka koja je pobijedila na natjecanjima iz modelarstva, Boris Vraži za nagra enu usporednu kulturnu studiju, te Kristijan Jakši kao lan udruge.

svim mještanima Općine Belica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

P ELAR Vitomir Mlinarec iz Preloga o aktualnom trenutku me imurskih p elara

O ekujem da svi pomognu u o uvanju p ela

P elinjak obitelji Mlinarec star je oko stotinu godina

Na više lokacija po Me imurju obitelj posjeduje oko stotinu košnica, no ni to nije dovoljno za sigurnu budu nost p elara PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

P elar Vitomir Mlinarec sigurno zna sve o p elama, a lanovi obitelji Mlinarec iz Preloga uspješni su p elari ve više generacija. Imaju nekoliko p elinjaka u Me imurju, uz ostalo i u re anu, a na lokaciji Vudno kod Preloga i zasigurno najstariji p elinjak u našem kraju.

Danas obitelj Mlinarec živi u Šenkovcu, ali i u Prelogu zbog p ela.

Koliko se zna, jer postoje i fotogra ije, obitelj Mlinarec po ela se baviti p elarstvom prije stotinu i više godina, a znanje o p elama prenosilo se s koljena na koljeno.

Obitelj se danas bavi p elarstvom zbog ljubavi i koristi koje ono donosi za sve, dok je zarada uvijek u drugom planu jer je nesigurna. Na više lokacija po Me imurju obitelj posjeduje oko stotinu košnica, no ni to nije dovoljno za sigurnu budu nost p elara.

Radi plasmana proizvoda od meda, organizirano je P elarstvo “Kanaan”, koje danas uspješno plasira svoje proizvode, med, propolis i drugo. Razgovarali smo s Vitomirom Mlinarcom o aktualnom trenutku p elarstva. * Stotinu godina duga tradicija p elarstva u jednoj obitelji nije mala stvar. Što je danas najve i problem p elarstva?

- Kemizacija poljoprivrede danas je najve i problem za p elare, kao i neke bolesti. Ovdje kod Preloga ima pedeset košnica. Prije ih je bilo više pa vam to dovoljno govori. Zadnjih godina gotovo se redovito doga a pomor p ela u p elinjaku zbog kemizacije u poljoprivredi, i ovo prolje e stradalo mi je do 30 posto p ela u košnici.

Samo pocrne, i to one koje se uspiju vratiti u košnicu, veliki broj p ela se uop e ne vrati. O ekujem od svih da pomognu i da se pitanje kemizacije pomakne s mrtve to ke. Stalno se nadamo da

Vitomir Mlinarec: - P elama treba pomo , pomažu i njima, pomažemo i samima sebi

e idu ih godina biti bolje, a to bolje nikako ne dolazi, iako ima pomaka. P ele su svima u interesu, bez njih nema ozbiljnog oprašivanja.

Drugi problem su bolesti, a najvažnije su napadi varoe i ameri ka gnjilo a. * Kako se šire bolesti p ela?

- Važno je znati da postoji niz na ina zaraze p ela bolestima. Me u najvažnije na ine prenošenja bolesti spada niz radnji modernih p elara. Tako, na primjer, ako p elinjaci nisu dovoljno udaljeni jedan od drugog, može do i do zaraze. Zaražene p ele donose bolest na

cvjetove, na koje onda slije u zdrave p ele i tako se zaraze. Zbog toga je zaštita od bolesti p ela zajedni ka stvar svih p elara na nekom podru ju.

Velika opasnost prijeti i zbog p elara koji sele.

Naime, p elari sele na paše agacije ili kestena i drugamo i tamo se odjednom na e veliki broj p ela iz razli itih p elinjaka koje se me usobno zaraze lete i s cvijeta na cvijet. Kad se p ele vrate, zbog zaraze dolazi do slabljenja legla i njihovih društava, pa esto ako su druge p ele relativno blizu nastaje grabež. P ela ne e

napasti jaku košnicu. Tako i zdrave p ele donesu bolest u nezaražene košnice.

Zbog svih tih opasnosti u p elinjaku je potreban stalni nadzor, veliki rad i strpljenje te lije enje ako je potrebno, i to sredstvima koja nisu opasnost za p elu i prirodu. * Što je najvažnije znati o p elarstvu, a da to nisu samo stru ne teme?

- P elarstvo se u i cijeli život, svaka je godina novi izazov, svaka godina donese neke nove probleme. Važno je kapacitirati broj košnica na nekom prostoru prema okolnoj prirodi, što ona daje jer, ako se to ne poštuje, p e-

linje zajednice oslabe. P elama je najteže preživjeti kad su loše godine.

Zbog toga je ve moj djed na lokaciji ‘Vudno’ posadio etiri vrste lipe uz p elinjak, od najranije do najkasnije, kako bi se p elama ako bude loša godina ipak osiguralo malo paše. Neke lipe imaju i više od stotinu godina.

Važno je i znanje o p elama, mogu re i da uvamo obiteljsko znanje o p elarstvu kroz više generacija.

Najvažnije je da p elarstvo treba voljeti i mnogo raditi, biti s p elama gotovo svaki dan, jer se samo tako može uspjeti.

DRUŽENJE p elara u Prelogu u organizaciji P elarstva “Kanaan” i Udruge p elara Me imurske županije “Agacija”

P elinjak obitelji Mlinarec danas je stogodišnjak

Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek predaje kipi svetog Jakoba Vitomiru Mlinarcu

Na p elinjaku koji je renoviran na starim temeljima, a ija povijest seže do sto godina unatrag, prikazana je bogata povijest obitelji Mlinarec kao p elara, te stari alati i slike koje su nekad snimljene u p elinjaku U nedjelju je kod Preloga na p elinjaku obiteljskog gospodarstva na lokaciji Vudna i P elarstva “Kanaan”

te Udruge p elara Me imurske županije “Agacija” održan stru ni skup p elara iz našeg kraja. Doma in je bio

P elari uz ponu ene delicije i proizvode od meda u ambijentu p elinjaka

Vitomir Mlinarec iz Preloga s obitelji, koji danas žive u Šenkovcu i koja se brine o p elinjaku.

Na p elinjaku koji je renoviran na starim temeljima, a ija povijest seže do sto godina unatrag, prikazana je bogata povijest obitelji Mlinarec kao p elara, stari alati i slike koje su nekad snimljene u p elinjaku, a izloženi su i proizvodi P elarstva “Kanaan”: med, pelud, propolis, vosak i drugo. Nekad je p elinjak imao i do stotinu košnica, no danas je broj košnica smanjen na oko pedeset, a Vitomir Mlinarec kaže da je to optimalan broj s obzirom na nedostatak paše.

Predavanje o bolestima koje napadaju p ele Druženje p elara nastavljeno je u restoranu “Prepelica” u Otoku, gdje su održana predavanja o suzbijanju varoe sa sublimacijom oksalne kiseline, a bilo je rije i i o proljetnom pomoru p ela, uz stru njake iz Slovenije i Hrvatske.

P elare su posjetio i gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima te Vitomira Mlinarca nagradio kipi em svetog Jakoba, titulara Župe Prelog, za njegovanje tradicije p elarstva i samoga stoljetnog p elinjaka.

Stari p elinjak obitelji Mlinarec nalazi se u malom šumarku uz cestu Prelog akovec, a zanimljivo je i po tome što su uz njega zasa ene etiri stogodišnje lipe, od najranije do najkasnije, a kako bi p elama barem malo olakšalo kad nema dovoljno paše. (J. Šimunko)

P elinji proizvodi P elarstva “Kanaan”

27. lipnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigle šljive petrovke Umjesto redovno srijedom zbog blagdana, akove ki plac posjetili smo u etvrtak. Nakon proteklih tmurnih nekoliko dana, eCIJENE POJEDINIH ARTIKALA - luk 5 kn/kg - grašak 15 kn/kg - paradajz 10 kn/kg - paprika 15 kn/kg - krastavci 15 kn/kg - mladi krumpir 4-5 kn/kg - stari krumpir 1,20 kn/kg - kristalka 12 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - trešnje 10 kn/kg - jagode 8 kn/kg - šljive petrovke 10 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - borovnice 30 kn/kg

tvrtak je donio lijepo vrijeme, pa je nakon praznika bilo vrlo

živo. Me utim, prodava i su bez obzira na veliki izbor do-

ma ih proizvoda bili dosta glasni, ali zbog toga "jer roba baš i ne ide". Što se ti e povr a, tu je ve inom ipak ono pravo doma e, me imursko. Stigli su prvi doma i krastavci, ali cijena im je pomalo paprena: od 15 kn/kg. Tu je i luk koji se uz grašak nudio u velikim koli inama i po pristupa nim cijenama. Pada polako i cijena raj ice, kao i paprike, ali ona se još drži oko 15 kn/kg. Veliki je izbor i mladog krumpira.

Vo e je ovaj put bilo dominantno na placovskim i sajmišnim stolovima. Pojavile su se po prvi put šljive, lubenice su tako er sve sla e i sla e, kao i grož e.

Spomenimo još da pomalo nestaju iz prodajnog asortimana trešnje i jagode, na njihovo mjesto dolaze višnje i marelice.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Trovanje hranom u ljetnim mjesecima Stigle su ljetne vru ine i svi naveliko razmišljamo o godišnjem odmoru. Me utim, neki od vas sigurno se sje aju ljetovanja ili putovanja kada su imali „peh“ jer im je dugo planirani odmor pokvarilo trovanje hranom. Mu nina, proljev, povra anje, gr evi u trbuhu i visoka temperatura sigurno nisu nešto ega se rado prisje amo. Možemo li izbje i ove neugodne situacije? Što moramo znati želimo li rizik od trovanja svesti na najmanju mogu u mjeru?

Najvažnije je ne ignorirati injenicu da visoke temperature i visoki stupanj vlage u zraku pogoduju razvoju bakterija koje su naj eš i krivci za kvarenje namirnica. Osiguramo li nepravilnim rukovanjem namirnica, bakterijama „idealne“ uvjete za njihov razvoj, one e se kolonizirati odnosno namnožiti u velikom broju. Tako e prvotno mali broj bakterija koji je normalno prisutan u nekoj namirnici naglo porasti. Moramo znati da bakterije ne mijenjaju svojstva namirnice

– izgled, boju, konzistenciju, miris, okus i teksturu (osje aj kod žvakanja) ak i ako se umnože u namirnicama.

Upravo zato ih ne možemo otkriti našim osjetilima.

Tako emo vjerojatno ni ne znaju i konzumirati zaga enu namirnicu i oboljeti. Želimo li te patogene bakterije osloviti imenom onda emo re i da se naj eš e radi o trovanju salmonelama, E.coli i stafilokokima.

Evo nekoliko korisnih savjeta o postupanju s namirnicama kojih se trebamo držati cijele godine, a naro ito u ljetnim mjesecima: 1. Pr ilikom nabave namirnica potrebno je obratiti pažnju da su namirnice koje zahtijevaju odre enu temperaturu skladištenja i pohranjene na toj temperaturi. Te namirnice potrebno je u što kra em vremenu pohraniti u vlastiti hladnjak.

2. Kada se odmrzava meso poželjno je to raditi u hladnjaku tako da se meso nalazi na per oriranoj povr-

šini kako bi mesni iscjedak (izvrsna hrana za bakterije) istjecao u posudu, a površina mesa ostala suha.

3. Za vrijeme termi ke obrade potrebno je posti i temperaturu u proizvodu >82oC jer je time onemogu eno preživljavanje štetnih bakterija. Nemojte zaboraviti da se takva namirnica poslije prženja ne smije hvatati golim rukama – treba koristiti pribor.

4. Nakon pripreme za dulje uvanje od 2-3 sata namirnica se mora uvati na temperaturi >600C ili je namirnicu potrebno naglo ohladiti (npr. staviti posudu s namirnicom u hladnu – ledenu vodu) i pospremiti u hladnjak.

5. Idealno bi bilo u kuhinji imati odvojene daske za rezanje sirovog mesa i povr a.

Time se znatno smanjuje rizik od one iš enja namirnica štetnim bakterijama.

6. Neophodno je obratiti veliki pažnju na higijena ruku. Me utim znamo li na pravilan na in oprati ruke

? Možda niste znali ali na jednoj ruci može se izbrojati 37 površina. Želimo li biti sigurni da je svaka od 37 površina na obje ruke uvijek dobro oprana potrebno je precizno odrediti redoslijed i na in pranja. Dakle ruke je potrebno oprati toplom vodom kako bi uklonili grube ne isto e i tek tada uzeti dovoljnu koli inu sapun te ruke temeljito oprati. Vrlo je važno i dovoljno dugo ispiranje preparata kako bi se maksimalno odstranile bakterije iz pora kože.

7. Prehrana u restoranima za vrijeme ljetnih mjeseci tako er može biti rizi na. Potrebno je izbjegavati namirnice koje sadrže sirove sastojke ili nisu dovoljno termi ke obra ene.

8. Namirnice koje nosite sa sobom na put obavezno transportirajte u prijenosnim hladnjacima sa dosta rashladnih elemenata.

Važno je znati da ste uz proizvo a e i prodava e hrane i vi kao potroša suodgovorni za pravilno rukovanje i pripremu namirnica.

Uživajte u ljetu i ne zaboravite da je zdrava hrana klju ni imbenik ljudskog zdravlja.

Mr.sc.Bojana Božovi , dr.vet.med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Moj vrt

VAŠ VRT

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Kamena zemlja Kako vaši kamenjari, dragi moji me imurski ljubitelji egzotike? Kamenje izgubilo sjaj uz nezanimljive ljetnice i glinene žabce i patuljke? Nije valjda?! Žapce i patuljke maknite, a biljni pokrov obnovite, kad ste toliko truda uložili u skupljanje tih kamen i a.

Lako je re i, biljni pokrov obnovite. Pitanje je ime i kako. Posadite uz njih poneku skromnu, sporo rastu u etinja u da mu vratite malo sjaja. Nisu sve biljke za kamenjare sporo rastu e i skromne. Neke su pravi osvaja i terena, a druge imaju specijalne zahtjeve. Osvaja e ukrotite. To nije naro ito teško, a daje trenutan i zna ajan efekt.

Osim sporo rastu im prikladnim etinja ama naše kameno kraljevstvo možemo okititi raznim vrstama trajnica. “Trajnice za kamenjare” nejasan je izraz kojim se želi opisati obi no patuljasta, biljna trajnica pogodna za rast uz kamen.

Vrlo je teško biti precizniji u de iniciji te grupe. esto se te biljke nazivaju i “alpskima” jer stižu s Himalaje, Anda, Atlasa ili Alpa. Još i danas poduzetni planinari mogu na i prave alpske trajnice kako rastu u divljini. Runolist švicarskih Alpa (Leontopodium) postao je klasi an primjerak te skupine - nisko rastu i, izuzetno otporan i strastven ljubitelj sunca i šljunkovitog, poroznog tla. Osim runolista, na volju su nam mnoge druge

biljke sli nih svojstava kao što su jastu ac (Aubrieta), encijan (Gentiana), sadarka (Gypsophila), sniježnik (Iberis), plamenak (Phlox) ili zvon i (Campanula).

Navodim i latinska imena rodova ovih biljaka jer su mnoge po njima i poznatije nego po našim hrvatskim nazivima. Ne zna i da su svi predstavnici ovih rodova pogodni za sadnju u kamenjar. Niži i skromniji kultivari svakako su za to stanište prikladniji.

Jedan zahtjev je zajedni ki ve ini ovih biljaka: traže dobru drenažu tla i puno sunca. Drenažu osiguravamo kod izgradnje kamenjara nasipavanjem jednog sloja šljunka ili lomljene cigle ispod zemlje i kamenja.

Osun anost staništa postižemo izborom mjesta za podizanje kamenjara. Ima u vašem vrtu više mjesta koja mogu biti pogodna za igranje kamen i ima, tek jedno mjesto nikad nemojte za to iskoristiti. To je mjesto pod velikim drve em. Cije enje vlažnog liš a ljeti i pokriva otpalog liš a zimi mogu biti kobni za vaše zahtjevne prikamene bilj ice.

Sve one šišane skulpturne pseudobonsai tvorevine koje smo opisivali prethodnih nekoliko tjedana idealni su stanovnici ili pozadina kamenjara. Oni svakako nemaju puno liš a, ne daju ve u sjenu, a doprinose oživljavanju svih kamenih pri a.

I u kamenoj Vas zemlji voli IVA!

SJEMENJE Za žetvu žitarica, pogotovo onih koje emo koris za sjeme, najbolje je iskoris vrijeme kada Mjesec putuje ispred zvijež a Lava (1., 2., 3., 28., 29. i 30. srpnja) Ako žito nije dozrelo ili uslijed nekog drugog razloga ne možemo izvrši žetvu, odabrat emo neki drugi Dan ploda. Zapam mo da se u biljku najja e u sne trenutak sjetve, a drugi najja i doživljaj za biljku je trenutak žetve, a to jako utje e na skladištenje, kao i na rast, koli inu prinosa te zdravlje sjemena i biljaka u narednim godinama.

Svakako izbjegnimo u kalendaru iscrtkane dane i sate. Spremanje sjemenja u nepogodno vrijeme uzrokuje slabiju kvalitetu brašna i slabiju klijavost sjemena. Ako smo tri puta u Danima ploda, dok su biljke još bile mlade, prskali pripravkom 501, te prskali pripravkom 507, urod e bi ve i i zdraviji. Odmah po žetvi zasijemo površine me ukulturama, npr.

Facelijom.

27. lipnja – Dan cvijeta – 27., 28. i 29. lipnja do 12 sa odli no je vrijeme za uzgoj ma ca – Sunce i Mjesec su pred zvijež em blizanaca. Sve poslove u vezi s uzgojem ma ca obavimo isklju ivo na dane cvijeta.

28. lipnja – Dan cvijeta – odli an dan za košnju trave. Kada trava na pokošenom travnjaku naraste na 10 cm, poprskat emo travnjak rano ujutro pripravkom 501. Time se poboljšava kvaliteta sijena pri idu oj košnji, što se može izmjeri po koli ini pomuženog mlijeka.

29. lipnja – Dan cvijeta do 12 sa , od 13 Dan lista – jako pogodno vrijeme za branje ajeva, ali samo do 12 sa .

30. lipnja – Dan lista do 12 sa , od 13 sa Dan cvijeta – Dani lista nisu pogodni za branje ajeva, ako želite ubra za insko bilje te još ajeva, to možete iza 13 sa .

1. srpnja – Dan ploda – 1., 2., i 3. srpnja žitarice prskamo pripravkom 507, sadimo grah i heljdu, njegujemo biljke za dobivanje vlas tog sjemena.

2. srpnja – Dan ploda – za ubiranje i preradu bobi astog vo a preporu ujem dane cvijeta ili ploda. Ako plod ubiremo u m danima, trebat e nam 25 do 30% manje še era nego kod ubiranja u dane lista. Marmelade koje emo pravi bit e bolje i postojanije.

3. srpnja – Dan ploda – okopavamo i ubiremo biljke ploda.

VRTLARICA

Saznajte koje povr e ima najmanje kalorija Povr e je bogato vlaknima i zato se preporu uje kod mršavljenja. Vlakna omogu uju osje aj sitosti, a mnoge povrtne biljke sadrže vrlo malo kalorija.

i reumu. Bogat je vlaknima, kalijem, magnezijem i vitaminima B6, a poznat je i kao za in i lijek. Izuzetno bogate i aktivne supstance koje potpomažu zdravlju nalaze se u korijenu, ali i liš u celera.

Može se napraviti i sok od celera. U blender stavite 1 glavicu celera, malo meda, sok od limuna i malo vode. Pijte svježi sok.

Povr e koje sadrži najmanje kalorija Šparoge su poznate po tome što pomažu tijelu da sagorijeva kalorije. Poboljšavaju metabolizam, a sadrže i puno vode. Jedna šalica sadrži 30 kalorija. Šparoge su niskokalori ne, bogate vitaminima i vlaknima, što ih ini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju.

Zelena salata i špinat Šalica špinata sadrži desetak kalorija, kao i sve vrste zelene salate. Nutricionisti preporu uju puno salate, ali, naravno, bez kalori nih umaka. Najbolje je zelenu salatu za initi s vrlo malo maslinovog ulja i soka od limuna. Zelena salata je odli an izvor antioksidansa, me u kojima se isti e vitamin A.

Raj ica Krastavci Krastavci imaju velik udio vode, sadrže malo kalorija, 20-ak po jednom srednjem krastavcu. Najbolji su svježi krastavci, njihova konzumacija izme u obroka u kombinaciji s drugim svježim povr em, poput raj ice i paprike, izvrsna je za sve koji se pokušavaju riješiti viška kilograma.

Osobama koje boluju od gihta krastavci se posebno preporu uju zato što poti u izlu ivanje mokra ne kiseline.

Patlidžan Niskokalori na namirnica je i patlidžan koju možemo jesti u zamjenu za meso ili pak u va-

rivima. Šalica kuhanog patlidžana sadrži 35 kalorija. Nije bogat vitaminima i mineralima, ali je zato bogat celulozom, te poti e rad probavnih organa.

Tako er sadrži znatnu koli inu pektina, koji snizuje kolesterol. Patlidžan je zdrav za srce jer osigurava znatnu koli inu kalija, što pomaže normalizaciji krvnog tlaka, a sadrži vrlo malo masno a i kalorija.

Celer Šalica celera sadrži 10-ak kalorija. Celer možete jesti i sirov. Jako je dobar za probavu, a pomaže i kod uklanjanja celulita. Isto tako celer vrlo povoljno djeluje na artritis

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

Bogata je antioksidansima, sadrži 20 kalorija, a jako dobro utje e na zdravlje.

Raj ica pove ava izlu ivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce, regulira probavu te snizuje krvni tlak. Bogata je pektinima, aktivira probavne procese i sprje ava negativno djelovanje bakterija. Utje e na smanjenje rizika oboljenja od karcinoma. Nekoliko epidemioloških studija pokazuje vezu izme u prehrane bogate raj icom i pojave nekih oblika karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja. Likopen u proizvodima od raj ice ima ve u iskoristivost nego u svježoj raj ici.

27. lipnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOVA NICA u ehovcu puna uspomena

Preživjela više od stotinu godina - Moj pradjed, djed, otac i ja bili smo kova i, ne znam što je bilo prije, vjerojatno isto kova nica. Sje am se vremena kad smo još potkivali konje, a zadnjih desetlje a izra ivali smo oru e za rad, motike, kose, vrste lopate, pijuke, ali i avle po potrebi, te mnogo toga drugog po narudžbama Zadnje desetlje e propalo je mnogo starih kova nica u Me imurju, koje je na eo zub vremena, no poneke su još uvijek u takvom stanju da ih se lako može pretvoriti u turisti ke to ke. Jedino je kova nica Horvat u Gornjem Hraš anu postala mjesto školske terenske nastave za u enike.

Zanat kova a danas gotovo da i ne postoji više u Me imurju. Doduše, još je živo nekoliko starih kova a, no iz kova nica se više ne uje zvuk eki a niti iz dimnjaka izlazi dim. Od pamtivijeka je kova bilo važan kao zanatlija, još od keltskih, gr kih i rimskih vremena pa sve do današnjeg doba. To je nesumljivo razlog zbog ega je prezime Kova vrlo esto u Me imurju i spada me u deset prezimena u našem kraju.

Danas je kova a sve manje, no prezime je ostalo.

Jedan od zadnjih kova a je i Franjo Mihac iz ehovca 137, kojemu je preko osamdeset godina.

Najprije potkivali konje, a zatim izra ivali oru e Kova nica obitelji Mihac nalazi se uz novootvorenu cestu ehovec - Donji Kraljevec, a Franjo Mihac kaže: - Koliko ja pamtim, kova nica je ovdje

STARI ZANENAIMTAI U NOVIM VREM

Puna starih kova kih alata Kova nica obitelji Mihac u ehovcu jedna je od posljednjih o uvanih kova nica u našem

Kova Franjo Mihac iz ehovca: - Više ne radim, sad tu i tamo pokazujem kako se to nekad radilo

kraju. U njoj se nalazi sva sila starih kova kih alata, više desetaka vrsta kliješta za držanje vru eg željeza, mnoštvo eki a i drugih

Stari nakovanj i ložište

više od stotinu godina, kad je izgra ena od cigle. Moj pradjed, djed i otac i ja bili smo kova i, ne znam što je bilo prije, vjerojatno isto kova nica.

Sje am se vremena kad smo još potkivali konje, a zadnjih desetlje a izra ivali smo oru e za rad, motike, kose, vr-

ODRŽAN STRU NI SEMINAR ZEO-a “Nobilis” u sklopu projekta “enerGO”

Zna aj obnovljivih izvora energije u Me imurju

Sudionici prvog od pet planiranih stru nih seminara projekta “enerGO”

Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis” održala je prvi od pet planiranih stru nih seminara u sklopu projekta “enerGO!”. Stru ni seminar na temu “Zakonodavni okvir, administrativne procedure te financijski modeli” održao se u utorak 17. lipnja u dvorani Javne ustanove za zaštitu prirode (Centar za posjetitelje) u Križovcu. Seminaru je prisustvovala nekolicina poduzetnika s podru ja Me imurske županije te su imali priliku saznati nešto više o važnosti obnovljivih izvora energije i kogeneracije, zakonodavstvu za obnovljive izvore energije u Republici Hrvatskoj, Direktivi EU parlamenta i vije a o poticanju proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije, administrativnim procedurama i institucijama nadležnim za izdavanje dozvole te financijskim mode-

biti kaljene i uvijek oštre. Mnogo smo i popravljali, od kola do plugova i svega onoga što je potrebno poljoprivrednom doma instvu.

Danas toga više nema, kova i više ne trebaju kao nekad.

Ja sam u mirovini. Tu i tamo do e mi netko iz sela da mu nešto iskujem ili popravim. Ne znam tko e poslije mene nastaviti zanat kova a, bojim se da nitko.

lima i ondovima za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije. Predava i na stru nom seminaru bili su Ana Bajsi iz Zaštitarsko-ekološke organizacije “Nobilis” te Alen Višnji iz Me imurske energetske agencije.

Podsje amo, projekt “enerGO!”, koji provodi Zaštitarskoekološka organizacija “Nobilis”, provodi se tijekom 2014. godine na podru ju Me imurske županije s ciljem prepoznavanja i korištenja obnovljivih izvora energije na prostoru Me imurske županije, pokretanja novih aktivnosti i investicija te pove anja svijesti javnosti o energetskoj u inkovitosti i važnosti obnovljivih izvora energije. Projekt “enerGO!” sufinanciran je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, Ministarstva gospodarstva te Grada akovca.

ste lopate, pijuke, ali i avle po potrebi, te mnogo toga drugog po narudžbama.

Posebno je za svako ku anstvo bila važna sjekira za drva.

Bilo ih je raznih vrsta, velikih za rušenje stabala, tesarskih za tesanje greda, manjih za granje, no sve su one morale

Kova nica je smještena uz cestu ehovec - Donji Kraljevec, mještani ekaju otvorenje ceste

SAVEZ ALPE-JADRAN pod predsjedanjem Me imurske županije

O energiji i zaštiti okoliša Krajem prošle godine Me imurska županija ušla je u Savez Alpe-Jadran, organizaciju koja je u 35 godina svojeg postojanja zna ajno pridonijela oblikovanju potpuno nove geopoliti ke slike središnje Europe, a posebno ja anju regionalne suradnje.

Me imurska županija je preuzela predsjedanje tematskom koordinacijskom to kom za podru je energije i zaštite okoliša (Thematic Coordination Point - TCP), u ijem radu sudjeluju sve lanice zainteresirane za rad na ovim temama.

U etvrtak 12. lipnja u maloj vije nici Me imurske županije održan je prvi sastanak tematske koordinacijske to ke Saveza Alpe-Jadran za energiju i okoliš pod predsjedanjem Me imurske županije. Na sastanku je, osim predstavljanja svih lanova i

njihovih iskustava na podru ju energije i okoliša, raspravljano i o budu em na inu rada TCP-a za energiju i okoliš kako bi se što bolje iskoristile mogu nosti koje pruža sudjelovanje u jednom ovakvom tijelu, kao što su zajedni ke aktivnosti, sudjelova-

KLIMA UREÐAJI montaža & servis

Plinotehnika - Èakovec , ovlašteni montažer i serviser info : 040 384 277 www.plinotehnika.com

sprava, stari nakovanj, panj za potkivanje konja, ali i potpuno ispravan veliki mijeh, tako da odmah može u unkciju.

Ve kao uspomenu na prošla vremena, kova nicu u ehovcu trebalo bi sa uvati, te je pripremiti za turisti ke sadržaje kad jednom stignu u ehovec.

Za o uvanje stare kova nice u ehovcu potrebno je malo novca i nešto više volje i to je sve.

Jer, kad jednom propadne, više se nikada ne e obnoviti, starih alata više ne e biti niti e ih imati tko izraditi.

Do tada kova nica može biti izvor uspomena na protekla vremena za mnoge mještane i mjesto gdje se navra a na klupu za sjedenje. (J. Šimunko)

nje u projektima, organizacija doga aja, sajmova itd.

Mario Klobu ari , direktor MENEA-e i predsjednik ovog TCP-a za energiju i okoliš, predstavio je rad energetske agencije i njene projekte koji su realizirani ili se trenutno provode, kao i potencijale Me imurja u pogledu energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Sastanku je, osim lanova iz Austrije, Slovenije, Ma arske i Hrvatske, nazo io i Thomas Pseiner, glavni tajnik Saveza Alpe-Jadran, pro elnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Me imurske županije mr. sc. Vesna Haluga te Darko Radanovi , voditelj Odsjeka za europske poslove, me unarodnu suradnju i regionalni razvoj Me imurske županije. (BMO)

18

Mozaik

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

URU ENE VRIJEDNE DONACIJE Centru za odgoj i obrazovanje te Udruzi za sindrom Down MŽ-a

Humanitarni programi Dana grada akovca za pomo potrebitima Piše: Roberta Radovi Ovogodišnje obilježavanje Dana grada akovca proteklo je i u znaku humanitarnih akcija. Po prvi put je održan Festival me imurske kuhinje s humanitarnim karakterom.

Prihod od prodaje ulaznica bio je namijenjen za kupnju neurofeedback ure aja za Centar za odgoj i obrazovanje akovec.

Na Festivalu, koji je održan u atriju SoHo bara, sudjelovali su restoran Mala hiža Ma kovec, Mamica Puš ine, Barok akovec, Fortuna Mala Subotica i restoran Toplica Sv. Martin na Muri te vinari obitelji Turk iz Vu etinca te obitelji Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca. Odaziv gra ana na Festival bio je izvanredan, kazala je Boška Ban Vlahek, voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca, na konferenciji za medije uprili enoj povodom sve ane

- Nov ani iznos namijenjen je kupnji ure aja koji se zove neurofeedback. To je kompjutorski program ija je cijena negdje oko 60 tisu a kuna

U ime Udruge za sindrom Down donaciju u iznosu od 10.000 kuna primio je Branko Radikovi , lan Udruge

dodjele donacija korisnicima.

Tijekom Festivala prikupljeno je 4.500 kuna, a dodatnih 3.000 kuna donirala je tvrtka “Fotogra ika”. Sveukupnu donaciju od 7.500 kuna uru io je gradona elnik Stjepan Kova ravnateljici Centra za odgoj i obrazovanja Dragici Ben ik, koja je tom prigodom kazala:

- Donacija je rezultat vrijednog rada Turisti ke zajednice grada akovca i Grada akovca kao osniva a Centra za odgoj i obrazovanje.

Nov ani iznos namijenjen je kupnji ure aja koji se zove neurofeedback. To je kompjutorski progam ija je cijena negdje oko 60 tisu a kuna. To je program kojim se postiže samoregulacija mozga. Našu školu poha a oko 200 u enika koji imaju razli ite teško e i ovaj im ure aj može pomo i u njihovom što kvalitetnijem snalaženju u svakodnevnom okruženju. Ure aj mogu koristiti i potpuno zdravi ljudi, a koristi se za smanjenje stresa, snižavanje krvnog tlaka, astme, ovisni kih ponašanja...

Njegova primjenjivost je vrlo velika i nadamo se da emo je u Centru iskoristiti na najbolji mogu i na in.

Turisti ka zajednica grada akovca najavljuje nastavak

U Župi Uzvišenja Svetog Križa Vratišinec u nedjelju 22. lipnja svetu potvrdu primilo je tridesetak potvr enika na misnom slavlju koje je otpo elo u 11 sati. Svetu potvrdu dijelio je mons.

Antun Per i , izaslanik varaždinskog biskupa, njegov tajnik i kancelar Biskupije.

Sakrament krštenja katolici naj eš e primaju kao djeca i traže ga za njih njihovi roditelji i kumovi. U svetoj potvrdi primaju dar Duha Svetoga na prijelazu

prikupljanja sredstava za nabavku neruofeedback ure aja i tijekom ovogodišnjeg Porcijunkulova.

Malonogometni turnir i Utrka grada akovca s humanitarnim predznakom Drugi program s humanitarnim obilježjem bio je malonogometni turnir održan na SRC-u “Mladost” akovec, kojim je prikupljeno 10.000 kuna, a donaciju, koju je tako er predao gradona elnik, primio je u ime Udruge za sindrom Down Me imurske županije Branko

Donaciju od 7.500 kuna primila je Dragica Ben ik, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje

Radikovi , koji je zahvalio svima koji su sudjelovali u humanitarnim akcijama: - Ova donacija nam mnogo zna i jer naša djeca imaju neizmjerno velike potrebe u pogledu razli itih i skupih terapija, kao što su senzomotori ke i izikalne terapije, jahanje, plivanje i druge terapijske aktivnosti, a sve se one koriste kako bi

Detalj s Festivala me imurske kuhinje

djeca s Down sindromom bila što samostalnija i bolje napredovala. Hvala Gradu akovcu, ali i svim gra anima koji su pokazali da se preko sporta i druženja mogu prikupiti sredstva koja mogu zna ajnio pomo i radu Udruge.

Kako je naglasio gradona elnik Stjepan Kova , Grad akovec je dao potporu i tre oj humanitarnoj manifestaciji - Utrci grada akovca, koja je imala tako er humanitarni karakter. Prikupljena sredstva namijenjena su za pomo potrebitima u poplavljenoj Slavoniji. Grad akovec je ve prije za Slavoniju uplatio pomo u iznosu od 20.000 kuna, dao na raspolaganje 22 vozila dobrovoljnih vatrogasnih društava s podru ja grada za prijevoz stvari i robe i još uvijek je u kontaktu za svekoliku pomo poplavljenom stanovništvu Slavonije.

SVETA POTVRDA U VRATIŠINCU

Pe at Duha Svetoga primilo tridesetak mladih u mladost i duhovno sazrijevanje.

Mlade iz Župe Vratišinec, koja okuplja nekoliko naselja: Križovec, Peklenica, Vratišinec, Gornji Kraljevec i Krištanovec, na misno

Mladi potvr enici iz Župe Vratišinec

Primanje sakramenta svete potvrde velik je doga aj u životu svakoga mladog vjernika, pa tako i Žane Žganec iz Krištanovca, koja je okružena svojom obitelji

slavlje dopratili su njihovi kumovi, obitelji, rodbina i prijatelji. Za primanje sakramenta svete potvrde pripremao ih je vele asni Pavao Mesari .

Misno slavlje održano je u crkvenom dvorištu, gdje se nalazi i natkriveni oltar za

služenje mise na otvorenom.

Sveta potvrda dijeli se mladima na završetku osnovne škole, pri prijelazu u srednju školu, kada ih ekaju mnogi životni izazovi i kada im je pe at Duha Svetoga itekako važan za daljnju životnu borbu. (BMO)

27. lipnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KLA “OSMIJEH” Donja Dubrava održao godišnju skupštinu

Klub “iznemoglim pliva ima” pruža ruku spasa U prostorijama nogometnog kluba u subotu 31. svibnja održan je 15. godišnji skup Kluba lije enih alkoholi ara “Osmijeh” Donja Dubrava. Po etak skupa pripao je najmla ima. Djeca i unuci apstinenata pripremili su kulturni program, gdje su pjevali i kazivali stihove. Njihove životne poruke prisutnima su izmamile suze na o e. U svom izvješ u predsjednik Kluba Željko Kuzmi napomenuo je kako danas u Osmijeh dolazi 13 obitelji i 3 samca iz Donje Dubrave i okolice, pa ak i iz susjedne Podravine. lanovi Kluba

sastaju se jedanput tjedno, tada razgovaraju i obra uju teme vezane uz alkohol, duševno zdravlje i teme vezane uz zdravi život.

Priznanja za godine provedene u apstinenciji

Vodstvo Kluba na redovnoj skupštini

- lanovi klubova im iz amca pružaju ruku spasa. Neki su još u pli aku, a neke je ve uhvatila matica. Mnogi od omamljenosti alkoholom ne vide amac pa ih matica odnosi, no ima onih koji su ušli u njega i sjedinili se s posadom, nažalost, ima i onih koji su iz amca ispali, slikovito je dr.

Dolenec opisao rad klubova

Posebno sve ano bilo je kada su lanovima uru ena priznanja za godine provedene u apstinenciji.

Za godinu dana apstinencije njih su primili obitelj Lovrek i samac Viktor Horvat, obitelji Fu ko i Pongrac priznanja su dobila za trogodišnju apstinenciju, obitelj Zvošec za pet godina

Dr. Dolenec 1. srpnja odlazi u mirovinu, ali je na skupu pozvan da i dalje bude uz Klub

nepijenja alkohola, dok su za desetogodišnju apstinenciju dobitnici bile obitelji Mar etko i Klari . Priznanja im je uru io klupski terapeut Ivan Dolenec, dr. med., kojeg su svi u svojim životnim pri ama oslovljavali kao arobnjaka, an ela uvara, spasitelja, pa je zaslužio duboki naklon svih onih koji su u 15 godina prošli kroz Klub. - Sve je po elo 1990. godine u Svetoj Mariji, gdje je osnovan KLA ‘Zdrav život’, koji je bio baza za osnivanje klubova u Kotoribi i Donjoj Dubravi. Svaki klub je amac koji plovi Dravom, a oko njega su iznemogli pliva i. lanovi klubova im iz amca pružaju ruku spasa. Neki

su još u pli aku, a neke je ve uhvatila matica. Mnogi od omamljenosti alkoholom ne vide amac pa ih matica odnosi, no ima onih koji su ušli u njega i sjedinili se s posadom, nažalost, ima i onih koji su iz amca ispali, slikovito je dr. Dolenec opisao rad klubova.

Dolenec poslije 1. srpnja odlazi u mirovinu Ispred Zavoda za javno zdravstvo MŽ-a skup je pozdravila Diana Uvodi - uri , dr. med., koja je pozvala svog kolegu da i poslije 1. srpnja, kada odlazi u zasluženu lije ni ku mirovinu, još vrš e stane uz Klub i ljude kojima je nasušna potreba. Himnu klubova lije enih alkoholi ara na po etku skupa izveo je trojac iz Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava: Antun Horvat, prof., Marta Horvat i Tamara Pun ikar. Uz klupske lanove, na skupštini su bili predstavnici op inskih udruga, predstavnici 11 srodnih klubova iz Me imurja, Koprivni ko-križeva ke, Varaždinske županije i Grada Zagreba, a sve njih je ispred Op ine pozdravio zamjenik na elnika Dragutin Mikulan. (alf)

HKD “NAPREDAK” VARAŽDIN I KNJIŽNICA AKOVEC

Vrijedna donacija knjiga za poplavljenu Bosnu Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec sudjelovala je u prikupljanju lektirnih i vrijednih naslova za poplavljena podru ja Bosne i Hercegovine. Donaciju je u ime HKD-a “Napredak” Varaždin primio njegov predsjednik Ivan Bošnjak, prof.

- Hrvatsko-kulturno društvo ‘Napredak’, podružnica Varaždin, nakon obnove 1990. djeluje više od 20 godina. Sjedište je u Varaždinu i pokriva podru je sjeverozapadne Hrvatske.

Moram podsjetiti kako je upravo Napredak školovao brojne intelektualce te oba nobelovca ovih prostora, Ivu Andri a i Vladimira Preloga.

Stipendirali smo i školovali i poznate slikare kao što su Gabrijel Jurki , Ismet Mujezinovi i Pavle Vojkovi , koji je gradu Varaždinu poklonio oko 60 umjetni ka djela po procijenjenoj vrijednosti oko milijun kuna. Prikupili smo i inancijsku donaciju za izgradnju crkvi u Žeravcu i Travniku. Došli smo na ideju da pošaljemo zamolbu knjižnicama sjeverozapadne Hrvatske i organiziramo akciju prikupljanja donaci-

Donaciju je primio Ivan Bošnjak, prof., predsjednik HKD-a “Napredak” Varaždin

ja namijenjenih knjižnicama hrvatskih srednjih škola u poplavljenim podru jima Bosne i Hercegovine. Odaziv knjiž-

nica bio je fantasti an!, kazao je o aktualnostima djelovanja Društva Ivan Bošnjak, prof., predsjednik HKD-a “Napre-

dak“ Varaždin, prigodom preuzimanja donacije knjiga. Škole u Bosni i Hercegovini koje e dobiti knjige jesu Katoli ki školski centar u Travniku, Katoli ki školski centar u Zenici, Katoli ki školski centar u Žep u, Srednja škola u Vitezu, Srednja škola u Novom Travniku i Osnovna škola Bila kod Viteza.

Svaka škola dobit e više od 150 djela. HKD “Varaždin“ zahvaljuje HAZU Hrvatska, HAZU Varaždin, Knjižnici i itaonici “Metel Ožegovi “ Varaždin, Knjižnici “Nikola Zrinski“ akovec, Državnom arhivu Varaždin zbog darivanja knjiga srednjim školama u srednjoj Bosni, kao i Osnovnoj školi Bila kod Viteza. Ivan Bošnjak, prof., isti e kako su upravo knjiga i znanje najja e oružje u svemu. Napredak e najesen organizirati tribinu o stanju u školstvu u srednjoj Bosni, na kojoj e se iskazati dodatna zahvala svima koji su se uklju ili u ovu hvalevrijednu akciju.

(Roberta Radovi , zv)

Sudionici po etne konferencije projekta

PROJEKT “Dajmo život godinama”

Za unaprje enje kvalitete života starijih osoba Društvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec organiziralo je po etnu konferenciju projekta “Dajmo život godinama” u srijedu 18. lipnja 2014. godine u Domu za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” u akovcu. Rije je o projektu koji je zapo eo 1. svibnja 2014. godine, a usmjeren je unaprje enju kvalitete života starijih osoba putem organiziranih aktivnosti u lokalnoj zajednici.

Ukupna vrijednost projekta je 80 tisu a kuna, od ega nešto više od 51.000 kn inancira Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Projekt su predstavile predsjednica Društva Miljenka Radovi , voditeljica projekta Katarina Drobac te ravnateljica Doma Kristina Klobu ari .

Miljenka Radovi je na po etku zahvalila partnerima u projektu: Domu za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” koji daje podršku s prostorom i osobljem za izikalnu i radnu terapiju, te Op ini Podturen, odnosno volonterki Ljubici Kolari iz Udruge žena, koje izravno provode

program na podru ju op ine Podturen. Voditelja projekta Katarina Drobac napomenula je da se projektom želi izbjegnuti marginaliziranost i osje aj samo e u starijih osoba. Žele se razviti socijalne usluge koje pridonose uklju ivanju starijih osoba u život zajednice i poboljšanje kvalitete njihova života proširenjem postoje ih dnevnih aktivnosti za starije osobe. Navedene aktivnosti jesu: sportsko-rekreativne koje uklju uju grupno vježbanje s izioterapeutom, kreativne radionice, druženje s aktivnostima grupne podrške i povremenim radionicama socijalnih vještina, družanje i opuštanje korisnika uz tople napitke i društvene igre, plesnjake i izlete, provo enje edukacija o zdravoj prehrani u tre oj životnoj dobi, kao i važnosti kretanja i tjelesnih aktivnosti uop e.

Ravnateljica Doma Kristina Klobu ari istaknula je da je Dom kao ustanova iznimno zainteresiran za sadržaj projekta jer on u dnevni raspored šti enika donosi novu kvalitetu i novi sadržaj koji je kompatibilan sa samim programom Doma.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

27. lipnja 2014.

JER…

TRGOVINA METSS-a 212, Grad Prelog, Jug I

Važno je novine staviti na pult U trgovini METSS-a broj 212, koja se nalazi u naselju Jug I u Gradu Prelogu, zatekli smo ur icu Malek i Irenu Sa er u poslijepodnevnoj smjeni.

U trgovini - samoposluzi koja je zna ajna za cijelo naselje Jug

u Prelogu radi sedam prodava a u smjenama, a baš ova trgovina ovih dana slavi desetu obljetnicu od otvorenja.

Zapitali smo ur icu Malek, koja je u trgovini od otvaranja što gra ani najradije itaju

u novinama. Iznenadili smo se odgovorom. - Kupci i gra ani koji dolaze u našu trgovinu itaju sve, no primijetila sam da se proda mnogo manje me imurskih regionalnih novina ako su one smještene na polici

s drugim novinama. Ako su na pultu, za as odu, ne pro e dan ili dva i sve je prodano.

U Me imurskim novinama ona najradije ita reportaže i zanimljivosti iz našeg kraja. (J)

ur ica Malek: - Kad stavimo novine na pult, sve prodamo

FESTIVAL FOLKLORA I TRADICIJE “VIDOVO 2014.”

Mjesto u kojem su politikanstvo zamijenili sloga i zajedništvo Pjesnikinja Snežana Hižman iz Preloga ovogodišnja je dobitnica Plakete “Mihovil Pavlek Miškina”

OVAJ VIKEND U ZAGREBU SE SUSRE U NAJBOLJI HRVATSKI ZAVI AJNI KNJIŽEVNICI

Pjesnikinja Snežana Hižman iz Preloga dobiva Plaketu “Mihovil Pavlek Miškina” za dijalektalno pjesništvo U subotu 28. lipnja 2014. bit e održan 33. po redu Susret hrvatskih zavi ajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, krovne udruge hrvatskoga kulturno-umjetni kog amaterizma. Na spomenutom Susretu bit e predstavljena najbolja književna ostvarenja hrvatskih zavi ajnih književnika koje je odabralo stru no prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg književnog natje aja HSK-a: književnici Božica Jeluši , prof., dr. sc. Sanja Nik evi i Borben Vladovi , prof. Ovogodišnja konkurencija bila je iznimno velika - ak 235 autora iz razli itih krajeva Lijepe Naše sudjelovalo je u književnom natje aju HSK-a sa svojim poetskim, proznim i dramskim radovima na sva tri jednakovrijedna hrvatska narje ja. Prosudbeno povjerenstvo za Susret je odabralo dobitnike plaketa (Plaketa “Mihovil Pavlek Miškina” za pjesništvo na književnom standardu, istoimena Plaketa za dijalektalno pjesništvo, Plaketa “Ivo Kozar anin” za prozu, Plaketa “Kalman Mesari ” za dramsko stvaralaštvo), dobitnike nagrada za mlade autore, kao i autore koji su kvalitetom svojih radova zaslužili pohvalnice ili priznanja, tj. autore koji su odabrani za sudjelovanje na Susretu. Jedna od dobitnica plaketa je pjesnikinja Snežana Hižman iz Preloga, koja je kvalitetnim autorskim pjesmama zaslužila Plaketu “Mihovil Pavlek Miškina” za dijalektalno pjesništvo.

Susret po inje sve anim otvaranjem u 11.30 sati u velikoj dvorani Hrvatskog sabora kulture u Zagrebu, a Susret e obuhvatiti nastup nagra enih i pohvaljenih autora s nagra enim i pohvaljenim radovima, stru ne osvrte lanova prosudbenog povjerenstva te dodjelu plaketa, nagrada, pohvalnica i priznanja za sudjelovanje na ovogodišnjem Susretu.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Piše: Alen Fuš Festival folklora i tradicije “Vidovo 2014.” ove se godine održao u okviru proslave Dana op ine Donji Vidovec i zaštitnika mjesta, svetog Vida, a dio je me unarodnog projekta festivala u okviru Odjela za me unarodnu suradnju i kulturu u EU-u. Program je zapo eo u srijedu 11. lipnja susretom dje jega kajkavskog stvaralaštva “Ruža me imurska”, koji je organiziran u spomen na pjesnikinju Ružu Pokoli .

Op ina ove godine u pravom smislu postala punoljetnom Dan kasnije, 12. lipnja, u prostorima Doma kulture održana je sve ana sjednica Op inskog vije a, na kojoj su kao gosti bili na elnici susjednih lokalnih samouprava, na elnici ma arskih op ina Mlinarci i Serdehelj, predstavnici mjesnih udruga i policije, dok je Me imursku županiju zastupala zamjenica župana Sandra Herman. Nakon uvodnog pozdrava predsjednika Op inskog vije a Marinka mrleca, o op inskim aktualnostima i planovima govorio je dugogodišnji (vje ni) na elnik Josip Grivec. Spomenuo je kako je Op ina ove godine u pravom smislu postala punoljetnom jer se obilježava 21. godina postojanja. U tim godinama radilo se kako bi se stvorili uvjeti pogodni za život. Dakako, želje i planovi uvijek su ve e od mogu nosti. - Sva-

kako moram naglasiti da smo kroz te godine etapno ure ivali crkvu koja je zajedno sa župnom kurijom dobila jedan novi štih. Godinama ure ujemo Dom kulture, uvedena je plino ikacija, izdana je monogra ija, izgra ene su pješa ko-biciklisti ke staze, proširena je cesta prema Kotoribi. U planu je izgradnja pješa ko-biciklisti ke staze prema Donjoj Dubravi, a u suradnji s više lokalnih samouprava planiramo ure enje iste uz kanal HE Dubrava, rekao je Grivec. Napomenuo je da su realizirani EU projekti, kao što su školovanje projektnog menadžera i Puna zdela, a tijeku je izrada op inske strategije razvoja, kao i turisti ke strategije op ina Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an, koje sudjeluju u projektu “EGTC Mura region”.

O ekuje se županijska potpora za gradnju nove škole Zahvalio je na elnicima spomenutih ma arskih op ina na pomo i i zajedni koj suradnji. Od planova je izdvojio izgradnju kanalizacije te izgradnju bioelektrane koja je zbog birokratskih zavrzlama odgo ena i o ekuje se izdavanje nove gra evinske dozvole. Uz županijsku potporu o ekuju po etak izgradnje nove školske zgrade jer su sadašnju sami izgradili. U planu je i ure enje Poduzetni ke zone, za što su zemljište od države dobili prije etiri godine, izgradnja sportske dvorane, a naglasak je stavljen i na razvoj turizma,

Na Vidovo su stigli i gosti iz Ma arske

što se prije svega odnosi na tradiciju ispiranja zlata.

- Zahvaljujem svim sazivima vije a, poglavarstvima, lanovima udruga i mojim suradnicima kroz te godine.

Mogu re i da sam ponosni na elnik jer kod nas nema politikanstva, ve vladaju sloga i zajedništvo za boljitak mjesta, završio je Grivec, koji je zahvalio i Martinu Srpaku što pjesmom predstavlja Vidovec. Zamjenica župana Sandra Herman, estitavši mještanima Vidovo, naglasila je kako se divi takvom zajedništvu koje vlada u tom mjestu. - Vi ste kao takvi rijetki primjer ne samo u Me imurju, nego i u cijeloj Hrvatskoj.

Tamo gdje možemo pomo i i lobirati stojimo vam uvijek na raspolganju, kazala je Herman.

Ma ari, Slovenci i Hrvati kroz pjesmu i ples prikazali tradiciju svog kraja

Vidov ani su i uvari tradicije ispiranja zlata

Svi ljubitelji kulture i tradicije imali su priliku u subotu 14. lipnja uživati na Festivalu folklora i tradicije “Vidovo 2014.”, koji je uz Dane op ine organizirao KUD Donji Vidovec u suradnji s Op inom i mjesnim udrugama. Taj su dan u Donji Vidovec stigli gosti iz Ma arske, Slovenije i Hrvatske. U prijepodnevnim satima na rijeci Dravi održana je prezentacija ispiranja zlata, organiziran je posjet župnoj crkvi i kuriji u kojoj se nalazi etnomuzej. U popodnevnim satima održan je mimohod s oko 250 sudionika, nakon kojeg je na velikoj pozornici kod Doma kulture

zapo eo program u kojem su sudjelovali: Mažoretkinje Nyirbator (HU), KUD Donji Vidovec (HR), FA Emona Ljubljana (SLO), KU Kloštar Podravski (HR), HKDM Ljubljana (SLO), Pjeva ka skupina Serdehelj (HU), KUD Sveta Kata Zemunik (HR) i KUD I. M. Kantor Sveta Marija (HR). Me unarodni festival otvorio je na elnik Josip Grivec, a nazo nima su se obratili saborska zastupnica Sun ana Glavak, predsjednik KUD-a Nikola Matulin, Vidoslav Bagur, suradnik Me unarodne smotre folklora u Zagrebu, i Peter Han, jedan od idejnih za etnika ovog projekta. Veliki broj gledatelja gotovo tri sata uživao je u odli nim koreogra ijama, pjesmi, plesu i narodnim nošnjama. Druženje je nastavljeno uz zabavu i svirku grupe “Oaza”.

Predsjednik KUD-a Donji Vidovec Nikola Matulin

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

PRELOG

Izložba “Me imurski pilovi” i koncert povodom Tijelova DUNJKOVEC

Ve er folkloraša: Za ples nikad nije kasno

KONJSKA SURLA PROMOTOR ME IMURSKE KAJKAVŠTINE! Iza neobi nog nazivlja “Konjska Surla” krije se zanimljiv svijet virtualnog benda koji glazbom promovira Me imurje, dakle, naše “doma e” teme i me imurski “kaj” na nadasve zgodno-šaljiv na in. Konjska Surla ovih dana ponovno jaše, leti, svira, provocira... u glazbenom studiju “Jazbina” u Maloj Subotici, u kojem završava svoj novi singl “Budu a - bivša”. (foto: Zlatko Vrzan)

AKOVEC

Štafelaji u Kraljevu vrtu o ekuju umjetnike i sve ljude dobre volje BREAK DANCE NEXUS

Završio sezonu s tri zlata!

NOVA PREDSTAVA KD-a “PINKLEC”

“ etiri psi a” oduševila najmla u kazališnu publiku

2

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura LJETO S POPUSTOM! POREČ HOTEL „NO NAME „ 2* 3 POL, 17.7.-3.8. od 915 KN CRIKVENICA PAV. AD TURES 2* 7 POL 12.7.-16.8. od 1.575 KN RAB HOTEL ISTRA 3* 7 POL 5.7.-26.7. od 1.820 KN BIOGRAD N/M HOTEL BOLERO 3* 7 POL 5.7.-12.7. od 2.345 KN TROGIR HOTEL MEDENA 2* 7 POL 14.7.-26.7. od 1.960 KN KORČULA HOTEL BON REPOS 2/3* 7 POL 5.7.-23.8. od 1.610 KN STARI GRAD HOTEL ARKADA 2* 7 POL 5.7.-26.7. od 1.855 KN

OBITELJSKI ODMOR! CRIKVENICA PAV. AD TURRES 2* 28.6.12.07. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 6 GOD.) od 3.150 KN LOVRAN HOTEL PARK 4* 26.6.-5.7. 7 POL

PETAK, 27. lipnja, 21 sat AKOVEC, Atrij Staroga grada Zrinskih

Kazalište “Histrion”: Partija remija Predstava “Par ja remija” govori o dvoje starijih ljudi koji se susre u u stara kom domu, o svemu onom što nosi ta životna dob i život u takvoj zajednici. U želji da si prikrate preostale dane, zapo inju igra remi.

Ta zabava isprva biva razlogom za druženje i smijeh, da bi kasnije prerasla u me usobnu borbu i pravi mali rat u kojem se po inje otkriva sve ono što ih š i boli, a što su po snuli duboko u sebe. Redatelj je Zlatko Sviben, a gluma ku postavu ine Branka Cvitkovi , Žarko Poto njak i Leonard Kra-

ki . Zanimljivost predstave je neuobi ajena podjela uloga u kojoj je Branka Cvitkovi muškarac, a Žarko Poto njak žena. Poto njak i Cvitkovi su se potrudili, nau ivši za predstavu mnoge kartaške trikove, a gledatelji e vidje i neke prave ma ioni arske trikove jer je predstava ostvarena u suradnji s iluzionis kim kazalištem “Mak teatar”, iji glumac Leonardo Kraki igra lik iluzionista koji dolazi u dom odigrati ma ioni arsku to ku. U slu aju lošeg vremena predstava e se odigra u dvorani Centra za kulturu.

SUBOTA, 28. lipnja, 18 sati, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu, zgrada “Scheier”

21. Internacionalna filmska radionica i izložba hrvatskih slikara Sve ana projekcija 21. internacionalne lmske radionice održat e se u subotu 28. lipnja s po etkom u 18 sati. Na programu e biti atraktivni animirani filmovi koji su realizirani tijekom radionica koje su vodili Uzi Ge enblad iz Švedske, Boris Šima iz Slova ke i Joanna Kožuch iz Poljske.

Radilo se s grupom od dvadesetak djece iz Krapinskih Toplica, Pregrade, Zlatara, Orosljavlja i Me imurja

te dvoje djece iz San Francisca. Osim toga, bit e prikazani i lmovi samih voditelja radionice te lmovi godišnje produkcije ŠAF-a.

Drugi program koji e se održa u sklopu ove ve eri Ljeta u Gradu Zrinskih bit e u zgradi “Scheier”. U 20 sa otvorit e se zajedni ka izložba i promocija monogra ja cijenjenih hrvatskih slikara i kipara Gorana Petra a, Davorina Radi a i Petra Ujevi a.

ROTARY KLUB PRELOG

Izložba “Me imurski pilovi” Damira Klai a i koncert povodom Tijelova docenta na Muzi koj akademiji u Zagrebu, koji su svojom izvedbom na orguljama i glasovnim mogu nostima sopranistice oduševili nazo ne.

U prijepodnevnim satima desetak udruga Grada Preloga sudjelovalo je u procesiji koju je organizirao župnik Antun Hoblaj, a okupilo se više od tri stotine vjernika iz Župe Prelog. (JŠ)

Povodom blagdana Tijelova Rotary klub Prelog organizirao je koncert i izložbu kao poklon svim gra anima Preloga. Najprije je u Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca Župe sv. Jakoba otvorena izložba fotogra ija pod nazivom “Me imurski pilovi” autora Damira Klai a iz akovca. Autora je kratko predstavila Ljiljana Trstenjak u ime Rotary kluba Prelog, uz

ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 12 GOD.) od 4.830 KN BRAČ-POSTIRA

Otvorenje izložbe Damira Klai a “Me imurski pilovi”

HOTEL PASTURA 4* 28.6.-12.7. 7 POL ZA OBITELJ (2 ODR.+2 DJ. DO 15 GOD.) od 5.390 KN

OBITELJSKI ODMOR! GARDALAND 18.07. 2 dana od 645 kn

Orguljaš i kompozitor Ante Knešaurek za orguljama crkve svetog Jakoba u Prelogu

TOSCANA 17.07. 4 dana od 1.745 kn

zahvalu donatoru Antunu Horvatu iz Palinovca.

Govore i o izložbi, likovna kriti arska Branka Hlevnjak naglasila je da su pilovi i krajputaši intimne poruke pu ana, a danas i povijesni spomenici kulture nedovoljno poznati široj javnosti. Fotograf Damir Klai znao ih je ovjekovje i-

ti na moderan i suptilan na in, naglašavaju i njihovu historicisti ku u kulturno-povijesnu važnost u vremenu.

U crkvi sv. Jakoba u Prelogu održan je u ve ernjim satima lijep koncert sopranistice Monike Cerov ec, solistice zbora HRT-a, te virtuoza Ante Knešaureka na orguljama,

Nastup sopranistice Monike Cerov ec

U DUNJKOVCU održana Ve er folklora

JEZERA SJ. ITALIJE 02.08. 4 dana od 1.395 kn RIM 17.07. 4 dana od 1.695 kn DVORCI BAVARSKE 18.07. 3 dana od 1.145 kn BUDIMPEŠTA 18.07. 3 dana od 745 kn

UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE...

MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr

Za ples nikad kasno!

U Dunjkovcu je u subotu održana Ve er folklora u organizaciji Udruge za o uvanje kulturne baštine “Me imurska gruda”.

Lijep dan i pozornica na otvorenom privukli su mještane, koji su uživali u jednosatnom programu.

- Tko želi razveseljavati ljude, mora u sebi imati radost, re eno je na otvaranju Ve eri folklora. A ta se radost osje ala u svakoj pjesmi i plesu.

Najprije se predstavio KUD Ma kovec spletom “Ples s bidrami”, u kojemu su izveli plesove: Protuletje se otpira, Od Središ a do Podturna, Lepe naše senokoše, Ti si baba nora, Klin ec i Kuritari. Društvo djeluje od 1982. godine, okuplja 60-ak lanova, a rad društva odvija

Zajedni ka fotografija svih sudionika

se kroz mali i veliki folklor, tamburašku sekciju te mješovitu grupu pjeva a. Folklorna skupina “Cimer” iz Koga, Slovenija, po djelovanju je mla a i postoji tek tri godine, ali okuplja dvije generacije plesa a. U

Dunjkovcu se predstavila starija skupina društva, koju vodi Anica Pevec. Da za ples nikad nije kasno, potvr uje i njihov najstariji plesni par, jer najstariji plesa ima ak 85 godina. Skupina njeguje tradicio-

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

FS “Cimer” iz Koga predstavio se spletom “Spet ženin i nevesta”

KUD Ma kovec plesao je me imurske spletove

nalne slovnske plesove poput: Šotiša, Šamarjane, Zibenšrita, Gospod gospa..., a u Dunjkovcu su se predstavili s dva spleta: urka bi rada plesala, i u nastavku: Spet ženin i nevesta.

Tamburaška sekcija izvela je splet me imurskih pjesama, a pjeva i Ma kovca “Protuletje se otpira”. Program je završio KUD Ma kovec spletom “Vu toj turskoj zemli”, u kojem su pokazali plesove.

Franjo Soldat, predsjednik Udruge za o uvanje kulturne baštine “Me imurska gruda”, zahvalio je gostima, te im uru io zahvalnice i prigodne poklone za sudjelovanje i sje anje na druženje.

(Snježana Zorkovi )

27. lipnja 2014.

UTORAK, 1. srpnja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Izložba poštanskih maraka U organizaciji Filatelisti kog Kluba “Marija Hunjak” iz akovca i Centra za kulturu akovec u izložbenom prostoru Centra za kulturu bit e postavljena izložba poštanskih maraka svih lanica Europske unije povodom obilježavanja prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u EU. Izložba “Sve što nas povezuje” na 33 staklena panoa prikazuje

razne teme svojstvene svakoj od lanica Europske unije, od sporta, arhitekture, glazbene i scenske umjetnos , narodnih nošnji i obi aja, turis kih des nacija do zaš enog svijeta ore i faune. Svrha izložbe je prikaza mnoge vrijednos država lanica Europske unije našim gra anima, te isto tako predstavi Republiku Hrvatsku i ono što naša zemlja unosi u zajednicu. Ideja

NAJAVLJUJEMO DONJA DUBRAVA - Smotra me imurskog folklora 28. i 29. lipnja

Pjesme, plesove, nošnje i tradiciju predstavit e 19 me imurskih društava KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava doma in je 18.

Smotre me imurskog olklora, koja e se održati 28. i 29. lipnja u sportskoj dvorani u Donjoj Dubravi. U oba dana Smotra zapo inje u 17 sati mimohodom mjesnim ulicama, dok sam program zapo inje u 18.30 sati. U subotu e plesove, pjesme i nošnje svoga kraja predstaviti: HKUD “Gori an” Gori an, KUD “Kaštel” Pribislavec, KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava, KUD “Ivan Musta - Kantor” Sveta Marija, KUD “Ma kovec” Ma kovec, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, KUD “Mihovljan” Mihovljan, KUD “Sv. Juraj” Zagorje Ogulinsko (gosti iz Karlova ke županije), KUD “Strahoninec” Strahoninec i KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec.

Nedjeljni program otvaraju lanovi KUD-a op ine

Donji Kraljevec, nakon kojih redom nastupaju: KUD “Domašinec” Domašinec, KUD “Fijolica” Orehovica, KUD “Oštrc” Rude (gosti iz Zagreba ke županije), KU “Selja ka sloga” Prelog, KUD “Belica” Belica, KUD “Sv. Jeronim” Štrigova, KUD “Donji Vidovec” Donji Vidovec, KUD “Re ica” Re ica (gosti iz Karlova ke županije), KUD “Mura” Mursko Središ e, KUD “Kotoriba” Kotoriba i KUU “Zasadbreg” Zasadbreg. Smotra je financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Me imurske županije i Op ine Donja Dubrava, organizira je donjodubravski KUD uz suorganizaciju Zajednice HKUU-a Me imurske županije. Nastupe olklornih skupina budnim e okom pratiti selektor Hrvatskog sabora kulture Ivan Ivan an. (A.Fuš)

NEDJELJA, 5. srpnja, 19 sati GORNJI MIHALJEVEC, Dom kulture

je prikaza razlike unutar Europske unije, ali i sve što nas povezuje.

Izložba je realizirana uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, uz pomo Grada akovca, Me imurske županije, Turis ke zajednice Grada akovca te uz suradnju mnogih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj koja su donacijama svojih maraka pomogla u nastajanju izložbe. Izložba e bi otvorena do kraja mjeseca srpnja.

Zabavite se u Gradu Zrinskih!

Canstu Ansambla. Programski sadržaji Ljeta tako er ini i niz koncerata doma ih bendova, ali i gostiju iz regije. Ovu nedjelju 29. lipnja u Jezeru Staroga gradu bit e koncert benda Zabranjeno pušenje. Ugostiteljski objekti u centru akovca tako er su pripremili programe koji nadopunjavaju razigranu razglednicu doga anja ovogodišnjeg Ljeta u Gradu Zrinskih.

Pozvani su do i svi gra ani akovca, ali i njihovi gosti, te uživati u besplatnim programima koje je organizirao Grad akovec uz potporu Dvije Lije i KU “Pokret plus”. (rr)

Humanitarni koncert “Srcem za Fijolinu” Udruga “Fijolina” akovec organizira humanitarni koncert “Srcem za Fjiolinu”, koji e se održa u sklopu programa Dana lipe u nedjelju 6. srpnja s po etkom u 19 sa . Na pozornici Doma kulture nastupit e Evelin Novak,Vladimir Košir - Tonka,

Muzikaši “Lipa”, Valen na Geci, Nenad Kumri arli, “Kvartet” Varaždin, Dominik Bogdan, Antonija Jurinec, Cheerleaders “Livi” Barbara Zadravec, Dje ji vr “Zipka” G. Mihaljevec, August Dvanajš ak, Joža Be ar, KUU “Lipa” G. Mihaljevec, Juraj Gali-

na i TS “Cure iz centra”. Voditelj programa je Miljenko Ov ar.

Ulaz je slobodan, uz dobrovoljni prilog koji je namijenjen za pomo udomiteljskoj obitelji koja je Udruzi poslala zahtjev za pomo . Pozvani su do i svi ljudi dobre volje uživa u u pjesmi i plesu te jubilarnih 20 godina Dana Lipe. Suorganizatori koncert jesu HDS ZAMP i Op ina Gornji Mihaljevec.

U KRALJEVU VRTU ŽIVAHNO

Štafelaji o ekuju umjetnike i sve ljude dobre volje Piše: Roberta Radovi Kraljev vrt ugoš uje sve ve i broj umjetnika, poklonika likovne kulture ili tek zainteresiranih gra ana koji na kreativan na in žele provesti svoje slobodno vrijeme. U okviru revitalizacije Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Me imurca i pripadaju eg ambijenta vrta zapo eo je program “SRK umjetnosti”, koji izme u ostalog omogu ava posjetiteljima tijekom dana do i u vrt, sjesti pred šta elaj i nešto nacrtati ili naslikati. Papir i uljne pastele su osigurane, a ulaz je slobodan. Šta elaji o ekuju umjetnike, autore i sve zainteresirane tijekom ljeta svakodnevno radnim danom od 9 do 14.30 sati. Slobodno mogu do i svi, bez obzira na dob i likovna

TRI TJEDNA BESPLATNE KULTURE I KONCERATA

Ljeto u Gradu Zrinskih ine kazališne predstave u atriju Staroga grada Zrinskih, a od ove godine i u atraktivnom prostoru atrija SoHo bara. Na akove kom kulturnom ljetu bit e i izložbe te filmske ve eri. Ovu subotu 28. lipnja s po etkom u 18 sati održat e se filmska ve er 21. Internacionalne filmske radionice u Centru za kulturu.

U 20 sati u zgradi “Scheier” bit e uprili eno otvorenje izložbe i promocije monografija cijenjenih hrvatskih slikara i kipara Gorana Petra a, Davorina Radi a i Petra Ujevi a, nakon ega e uslijediti koncert

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Akademska slikarica Lidija Matulin predstavlja se ovih dana zagreba koj likovnoj publici u galeriji “Kopjar”

Rusa Trajkova, nova predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja

umije a. Protekli su tjedan u atraktivnom ambijentu Kraljeva vrta slikali lanovi Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja, izme u ostalog i nova predsjednica društva Rusa Trajkova, koja nam je o svom sudjelovanju kazala: - Može se re i da je ovo minikolonija u ovom krasnom prostoru. Sudjeluje nekoliko lanova društva i radit emo svaki po vlastitom naho enju, ono što nam duša diktira. U proteklih godinu dana nekako sam se više okrenula slikanju portreta. Uvijek sam ih voljela raditi i bili su prisutni u mom radu, a sada su još više u centru pozornosti. Radim neke psihološke portrete i autoportrete.

Nakon Kraljeva vrta u zagreba ku galeriju “Kopjar” Lidija Matulin iz Svete Marije tako er se pridružila umjetnicima u Kraljevom vrtu. Autori-

ca se ovaj tjedan predstavlja i u galeriji “Kopjar” u Zagrebu, gdje je u utorak 24. lipnja otvorena izložba pod nazivom “Kako je TV dobio boje”, što je ujedno autori ina osma samostalna izložba.

Jedan od izložbenih eksponata završavao se i u akovcu, o kojem je Lidija Matulin kazala: - Ovaj rad je triptih ‘Tri planine’, koji pripremam za izložbu u Zagrebu. Ina e trenutno radim lirsku apstrakciju, problematiku prostora i vremena, svemira, bakterija..., koliko smo mi bitni ili nismo.

Osim lanova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me imurja, slikanju i druženju u Kraljevu vrtu pridružila su se i djeca akove koga Dje jeg vrti a “Cvr ak”, korisnici Doma umirovljenika akovec te ostali zainteresirani gra ani.

Štafelaji u Kraljevu vrtu privukli su sve generacije

U NO I KRAPINSKOG PRA OVJEKA sudjelovao Damir Klai

Performans “Most” i “Fly me to the Moon” u Krapini Ove je godine No krapinskog pra ovjeka organizirana etvrtu godinu zaredom. Raznolikim programskim sadržajima mani estacije nastoji se nalazište pra ovjeka Hušnja-

Atraktivna instalacija “Most” na jezeru Dolac u Krapini

kovo približiti svim generacijama. U nizu kulturno-zabavnih programa, koji su protekli vikend organizirani u Krapini, sudjelovao je i me imurski otografi i umjetnik Damir Klai - Klju . Tako je prvi dan programa, u petak 20. lipnja na jezeru Dolac predstavio instalaciju “Most”. Sve dosadašnje instalacije održane su na hrvatskim rijekama, a ovo je prvi put da je per ormans održan na jezeru. Pokrovitelj doga aja jesu Hrvatske vode i Turisti ka zajednica Grada Krapine. Dan kasnije, u subotu 21. lipnja, organiziran je program pod nazivom “Fly me to the Moon”, gdje su se posjetitelji mani estacije “No krapinskog pra ovjeka” mogli otografirati (“lansirati”) na površini Mjeseca. Program je završen uz glazbu jednog od najpopularnijih hrvatskih Djeva, E-Base.

4

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 27. lipnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @ PODROOM

SRIJEDA, 2. srpnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @ PODROOM

October Light - promocija novog singla “Fališ mi” Mladi hrvatski ska-rockeri “October Light” iz Puš ina u petak 27. lipnja imaju koncert u Podroomu.

Nakon prave male uspješnice “Croatia”, October Light donosi nam svježe sazdan singl “Fališ mi”. U suradnji s mladim umjetnikom Trevorom Dahlom iz L.A.-a (Plugin Stereo) te renomiranim hrvatskim au-

torom i producentom Miroslavom Lesi em - Lesique (Kino klub, Kim Verson...) sastavili su pravi ljetni hit s potencijalom zaraze. Za singl su pripremili i video koji je producirao i programirao Mladen Konecky, a likove izradio Mario Jeki . October Light do kraja godine uva još dva singla u rukavu, tako da se svi

USPJEŠNA SEZONA AKOVE KIH BREAKDANCERA S posljednjeg natjecanja ove sezone “Adriatic Dance Open 2014. (International dance challenge)” break dance Nexus vratio se s tri zlata. Natjecanje je održano u Zadru 14. lipnja, gdje su sudjelovali brojni natjecatelji u raznim disciplinama. Nexus je iznova pokazao svoje znanje i umije e u break danceu te zasluženo osvojio tri zlata. Kategorizirani su bili po uzrastu: djeca (Marko Borkovi , Petar Fišter, Alen Golenko, Viktorija Golenko, Nino Jambroši , Vito Kišasondi, Dino Novak, Zoran Novak, Paulo Žigni ), kadeti (Teo Branda, Niko Branda, Vito Horvat, Mihael Hrasti , Ardijan Kuqi, Filip Kiri , Leo Lisjak, Ivan Slavi ek, Borna Stojko, Nino Šatrak, Vanja Štrok), te seniori (Fran Horvat, Ivan Kukovec, Philipp Kutnjak, Zlatko Tomaši ), pod vodstvom Philippa Kutnjaka i Zlatka Tomaši a.

Ove je sezone održano nekoliko nastupa i natjecanja u kojima su breakdanceri Nexusa bili itekako uspješni. Tako su u velja i ove godine kadeti sudjelovali na International Dance Festivalu Vienna 2014. (Be , Austrija) te zauzeli pobjedni ko mjesto osvojivši zlato. U svibnju je održan UFBB (Ultimate Flashback battles), gdje su se natjecali u

Break dance Nexus okitio se s tri zlata!

kategoriji djeca (do 12 godina) 1 na 1, njih etvorica (Ivan Horvat, Mihael Hrasti , Leo Lisjak, Vanja Štrok) ušla su me u 32 najbolja break dance plesa a, a samo Vanja Štrok me u šesnaest najboljih u Hrvatskoj i okruženju.

Nastupalo se na priredbama humanitarnoga karaktera, gostovalo na raznim manifestacijama, odra eno je dvadesetak nastupa ove sezone širom Hrvatske.

Za kraj sezone u goste dolazi za etnik hrvatskoga break dancea Elvis Hodži (b-boy Elrock), koji e svoje znanje i iskustvo prikazati i prenijeti na akove ke brejkere. Nexus zahvaljuje Gradu akovcu, plesnom centru “Livi”, irmama i ljudima koji su im na bilo koji na in pripomogli i podržali ih te time sezonu u inili ljepšom i uspješnijom.

KAZALIŠNI PERFORMANS “Od iluzije do inkluzije”

Jasna poruka osoba s invaliditetom da ih se “pusti van” Kazališni performans “Od iluzije do inkluzije”, održan u akovcu 15. lipnja u Katoli kom domu, na jedan sasvim novi i druga iji na in donio je uvid u stvarnost osoba s invaliditetom, koje još uvijek ve im dijelom svoj život provode u specijaliziranim ustanovama, bez mogu nosti da dobe priliku integracije u zajednicu u kojoj žive. Ovaj performans kao umjetni ki inscenirano djelo s puno humoristi nih elemenata dao je istinsku i realno jasnu sliku potreba osoba s invaliditetom da ih se “pusti van”, da ih se integrira u zajednicu i dade mogu nost da svojim postojanjem, vještinama, mogu nostima i osobnostima daju doprinos i obogate svakodnevni život zajednice u Me imurju i šire.

Glavni zaklju ak sudionika i publike nakon ovog doga aja bio je kako bi istu stvar de initivno trebali ponoviti i uprili iti pred daleko širom publikom, a ponajviše pred publikom onih koji svojim odlukama donose kriterije i pravila svrstavanja ljudi u kategorije i podkategorije, unato tome što su temeljna ljudska prava svima zajam ena jednako i unato tome što smo “svi mi MI!”.

U performansu “Od iluzije do inkluzije” aktivno su sudjelovali lanovi triju partnerskih udruga, osobe s ošte enjima sluha, ošte enjem vida i mentalnom retardacijom pod vodstvom Vojina Peri a, profesionalnog glumca, predsjednika Hrvatskog saveza slijepih i direktora kazališta slijepih i slabovidnih osoba “Novi život”, te asistenciju Angela Naumovskog, prof., voditelja Kazališta vizualne umjetnosti i kulture gluhih “Dlan”.

Kazališni performans “Od iluzije do inkluzije” održan je u sklopu aktivnosti EU IPA4 projekta “Bolja integracija u Me imurju”. Nositelj projekta “Bolja integracija u Me imurju” je Udruga slijepih Me imurske županije zajedno sa svojim

partnerima: Udrugom gluhih i nagluhih Me imurske županije, Udrugom za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije te Osnovnom školom Strahoninec i Dje jim vrti em “Tikvica” Strahoninec.

U sklopu predstave publika je imala priliku prisustvovati simboli kom osnivanju Centra za rehabilitaciju svih kategorija osoba s invaliditetom, njihovom boravku u getoiziranoj instituciji i hiperboli ki prikazanim problemima, njihovom umjetni kom programu te jednoj sceni Boalova kazališta u kojem je prikazana sustavna problematika zapošljavanja osoba s invaliditetom na na in da je prikaz uobi ajene situacije publika imala prilike promijeniti i kreirati prema vlastitim zamislima. (BMO)

fanovi imaju emu veseliti. De ki iz benda e nam na dan koncerta predstaviti svu žanrovsku raznolikost, maštovitost i melodi nost pjesama koje ih ine prepoznatljivima, te glazbeno stvaralaštvo i instrumentalnu kombinatoriku koje ih ine jedinstvenom pojavom na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Vrijeme je za M.O.R.T.!

M.O.R.T. je beskompromisni autorski psihodeli ni punk-blues bend iz Sinja, širokih pogleda, žestokog zvuka i živih nastupa. Bend koji je ve dobro poznato ime na doma oj underground sceni nedavno je dobio pe at za kraj svoje demo faze. Pobjeda na šestom izdanju banjalu kog Demofesta zasluženo je progurala sinjsku rock etvorku me u velike igra e.

RAZGOVOR S POVODOM IVICA LABAZAN & DARIO IVAN I – HAS Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Jeste li ikad uli za izraz i kovanicu “Konjska Surla”?

Ako vas mu e nedoumica i neznanje, prvi korak koji e ve ina nas napraviti je surfanje bespu ima interneta. I što saznajete. Iza toga neobi nog nazivlja otkriva se zanimljiv svijet jednoga virtualnog benda koji glazbom pomovira Me imurje, dakle naše “doma e” teme i me imurski “kaj” na nadasve zgodno-šaljiv na in.

“Konjska Surla” ovih dana ponovno jaše, leti, svira, provocira... u glazbenom studiju “Jazbina” u Maloj Subotici. O aktualnostima i novom konceptu Konjske Surle razgovarali smo s okosnicom benda koju ine “doma i de ki u najboljim godinama”: Ivica Labazan iz Štefanca i Dario Ivan i - Haso iz Vugrišinca.

Ponajprije smo zavirili, de ki bi rekli uz smijeh, “u ašicu”, ali smo ipak trezveni, i kre emo u povijest benda: - Inspiracija je došla tamo negdje 1997. godine, dok smo prodavali karte za tombolu na Me imurskom proštenju u Zagrebu. Bili smo vrijedni studenti..., prisje a se Dario Ivan i , kojeg pajdaši naj eš e zovu Haso, te nastavlja: - Nakon prodaje karata sjeli smo na jedan breg i s pivama u hladu mislili kaj bi sami sa sobom od dosade. Nekako smo zmudrovali da bi mogli napisati i uglazbiti jednu pjesmu. Imali smo jedan teksti , a naš prijatelj, genijalni muzi ar Mario Jagec, imao je neki blues, pa smo to doradili i sklopili. Nastala je prva pjesma ‘Kukuruz Blues’. O tome kako je nastao naziv benda, Ivica Labazan nam je rekao: - Prije nego uop e po nemo bilo kakvu pri u, morate znati da je Konjska Surla danas bend s de inicijom koja ga determinira kao ‘me imurski, VIRTUALNI, etno-rock bend bez stalnog pjeva a s opusom prouzrokovanim zloporabom trošarinske robe prema ZAKONU O TROŠARINAMA (NN 22/13., 32/13., 81/13.)’. Teorija o imenu sastava pak Vam je sljede a: naš prijatelj, magistar Mario Jagec, još kad smo zajedno svirali imao je dugu kosu, a ima je i danas. Bio je basist, saksofonist, pa ak po potrebi i vokal Konjske Surle, i kad si njega pogledal s pro ila, posebno na sceni i u malo zatamnjenoj atmosferi, k’o da vidiš dugu grivu. A dok je još k tomu igral saksofon, k’o da

Konjska S bespu im je imal surlu..., i tak iz neke naše zafrkancije nastala je kovanica za naziv benda ‘Konjska Surla’, koja je ostala do današnjih dana.

Razvoj glazbenog izri aja ovog benda gradi se u smjeru me imurskog pop rocka, a “od prvog vagona” ideja je promocija zapostavljenog i u današnje vrijeme marginaliziranoga me imurskog dijalekta. Bend je nekad svirao i obrade starih rock bendova i pjeva a kao što su Deep Purple, Dire Straits, Jimi Hendrix... Labazan o tim po ecima djelovanja Konjske Surle govori: - Imali smo svojih desetak autorskih stvari, ali za cijelu gažu ih nije bilo dovoljno, pa smo se nadopunjavali tim obradama.

Oni prek Drave nas Me imurce ne razmeju, osim rijetkih iznimaka. ak smo jedno vrijeme razmišljali da naše pjesme prevedemo na hrvatski jezik!

Svaka ast našim prijateljima koji sviraju samo obrade, ali nama je draži autorski rad jer, ako ve imamo tu mogu nost, neka iza nas nekaj i ostane. esto su nas na gažama tražili odsvirati Proud Mary, pa je Jagec napisal tekst i nastala je naša verzija pod nazivom ‘Rolamo na Dravi’.

Nastupali smo u ugostiteljskim objektima po Me imurju i Zagorju, maturalnim zabavama i na jednom ili dva vjen anja, ali samo kao gosti iznena enja. (smijeh) Naime, jedna je naša pjesma baš prigodna za odre ene svadbe jer refren kaže: ‘Jesam, jesam, dete sam napravil, letno bum se ženil, još prejdi se rastavil...’. U po etku smo preventivno pisali samo o porocima koji vrebaju nevinu mladež dok se nezašti ena kre e po raznim sumnjivim lokalima, pa mogu re i da se na taj na in pro bono bavimo edukativnim ra-

dom. Jedan od glavnih razloga tome je moja baka Mari a. Ona je bila spametna žena i saki put mi je dok sam išel f kr mu govorila: ‘Ivek, pazi ka ti na tam što drogu f sok podle il’.

Labazan o fazi virtualnosti i njenoj razini - Sve je to bilo prije nego što smo došli u tu jednu fazu virtualnosti, virtualnu razinu. 2003. godine se orginalna postava razišla, do 2006. godine smo još nekaj sviruckali, a sad smo virtualni bend. Ne nastupamo uživo, ali se pojavljujemo na YouTubeu i drugim virtualnim adresama.

Danas smo najbolji virtualni bend u Me imurju, a možda i u Hrvatskoj - nema veze što smo jedini tog tipa, pretpostavljam. A znate kaj je prednost virtualnog benda? Ne naganjaju te razularene navija ice! (smijeh) A nema ni podo njaka pa smo zato tak lijepi i o uvani, za razliku od naših vršnjaka gažera koji u prosjeku izgledaju i do 10 godina starije. (smijeh) I makar to dosad nije bio slu aj, iznene uju e, tema ove nove pjesme koja je nanovo pokrenula itavu stvar ljubavne je prirode, a mo i e se prona i pod nazivom ‘Budu a - bivša’.

Nova pjesma “Budu a - bivša” Drugi put bom misliv, Vrag Peklenski, Mojemu pajdašu, Jesen u Zagrebu... dio su autorskih pjesama ovog benda. Do danas su ostvarene i neke uspješne suradnje. Pjesma imena “Alkohol” odra ena je s frontmenom benda “Kom3dija” Igorom Baksom, a nevezano uz ovu pri u Ivica Labazan i Zibe otpjevali su i odsvirali rock baladu “Još malo...”.

Kako nam je kazao Labazan, Konjska Surla se malo uspavala, ali ove je godine sve opet živnulo. Druženje s Dariom Ivan i em i Vjeranom Horvati em Ogijem rezultiralo je novim zamahom.

U svibnju i lipnju u studiju “Jazbina” u Maloj Subotici snimala se nova obrada postoje e pjesme “Drugi put bum mislil” i ve spomenuta, nova pjesma

27. lipnja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 4. srpnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @ PODROOM

NEDJELJA, 29. srpnja, 21 sat AKOVEC, Jezero Staroga grada Zrinskih

PUN KE (Vinkovci) + FEUACID ( akovec)

Koncert Zabranjenog pušenja

Koncert žestokoga ženskog trija koje se kriju iza imena “Pun ke” održat e se 4. srpnja s po etkom u 22.30 sati. Ulaz je slobodan. Bend iz Vinkovaca/Novske nekada je brojio i 6 lanica, no krajem 2009. vra aju se tro lanoj jezgri koja se sastoji od: Lucije (gitara/vokal), Ruby (bubnjevi) i Anje (bass gitara). Kako se ne žele ograni avati na samo jedan glazbeni

pravac, Pun ke danas u svojim pjesmama kombiniraju razli ite utjecaje i stvaraju nekakav druga iji zvuk od onoga što je bilo u po etku benda, a publika ih esto opisuje kao indiepop bend s primjesama Televisiona, Joy Divisiona, Patti Smith i drugih.

Osim vinkova kih Pun ki, na sceni Podrooma nastupit e i akove ki bend “Feuacid”.

Sarajevski bend “Zabranjeno pušenje” je prije nešto više od pola godine objavilo svoj deseti studijski album pod nazivom “Radovi na cesti” i protekla je dva mjeseca na turneji u sklopu koje predstavlja i pjesme s tog albuma. U akovec stižu u nedjelju 29. lipnja u sklopu programa “Ljeto u Gradu Zrinskih”. Koncert e se održati u Jezeru Staroga grada Zrinskih, s po etkom u 21 sat.

SO, glazbeni promotori me imurske kajkavštine

Surla virtualnim ma ponovno jaše!

Dario Ivan i - Haso i Ivica Labazan: - Ako ikad odlu imo iza i iz virtualnog koncepta, cilj i životni san nam je nastup u Budimpešti, na glavnom Trgu heroja

“Budu a - bivša”. O novoj pjesmi Labazan govori: - U pjesmi imamo gosta. To je Mario Musta iz Musta benda, koji nam je posudil glas za refrene i stvarno smo zadovoljni rezultatom. Na novoj stvari svirali su i pjevali Matko Naran a, Filip Krznar, Zvonimir Milec,

prof., Miodrag Paravinja, prof., i Marko Lajtman. Produkciju potpisuje Marko Lajtman. Idejni za etnici smo mi, Dario Ivan i i ja, koji sam isto tak i sviral i pjeval.

U pjesmi ‘Drugi put bum mislil’ pojavljuju se i tri ženska vokala: jedna Ruskinja, jedna Me imurka i jedna cigani ka. U planu je

više verzija ove pjesme, pa ak i na ma arskom jeziku.

Labazan: Hrvati nas ne razmeju!

Za kraj razgovora de ki iz Konjske Surle kazali su nam kakve su im ambicije i planovi nakon realizacije nove pjesme:

- Plan nam je jednog dana, barem do 2023. (smijeh), snimiti album. Ne znamo isplati li se snimati album i koja je komercijalna poanta u tome, ali bi željeli imati svoj nosa zvuka. Pišemo pjesme u raznim varijantama me imurske kajkavštine i, ako ikad odlu imo iza i iz virtualnog koncepta, cilj i životni san je nastup u Ma arskoj, u Budimpešti, na glavnom Trgu heroja. Naime, oni prek Drave nas ne razmeju osim rijetkih iznimaka pa se idemo oprobati prek Mure.

Ispada da postoje Me imurci i Hrvati. ak smo jedno vrijeme razmišljali da naše pjesme prevedemo na hrvatski jezik. Jer mi Me imurci nebremo nikaj napraviti za Hrvate, jer nas ne razmeju. Kom3dija nekaj koketira, kao i naš prijatelj Igor Baksa, ali, nažalost, sve je to premalo, treba nas biti što više. Htjeli smo stoga napraviti i suradnju s nekoliko poznatih glazbenika iz šire regije. S nekima smo i pregovarali, ali svaki put je prepreka bio kajkavski jezik. Za neke od tih glazbenika nam je stvarno drago što su se uop e odazvali na naš upit. Trenutno nas veseli što smo pronašli prevoditelja na ma arski jezik za pjesmu ‘Drugi put bum mislil’.

Njezinu me imursku verziju javnost e uskoro imati prilike uti preko elektroni kih - virtualnih medija.

Cilj nam je samo dobro se zabavljati i uop e nas ne zanima ho e li se naše pjesme - pri e ikome ikada dopasti, a naro ito kakve e kritike ubrati. Baš nas briga ho emo li ikad išta od svoje glazbe zaraditi. Radimo za svoj gušt i radimo kak znamo, volimo i ho emo i kak nam ‘puhne’. Nikad ne emo nikome uga ati ni raditi ustupke niti emo na ela lijepiti sponzore, a ako se netko i prepozna u tim našim pri ama, vjerujemo da ne e biti uvrije en. Dragi naši sadašnji i budu i prijatelji i navija i, sve vas pozdravljamo i... živjela Hrvatska, živjelo naše malo Me imurje i živjela Konjska Surla! Huja haj!

“ etiri psi a” uvjerljivo igraju Karolina Horvat, Davor Dokleja, Mario Jakši i Bruno Kontrec

VAU! NOVA PREDSTAVA Kazališne družine “Pinklec”

etiri psi a oduševila najmla u kazališnu publiku!

Piše: Roberta Radovi lanovi Kazališne družine “Pinklec” prošlu su nedjelju 22. lipnja na tribini “Cukorek” premijerno izveli svoju najnoviju predstavu “ etiri psi a”. Iako je predstava namijenjena najmla oj kazališnoj publici, odnosno uzrastu od tre e godine, vrti arcima i nižim razredima osnovne škole, u dogodovštinama etiri psi a kroz etiri godišnja doba mogli su uživati svi uzrasti ujedno, pri tome prepoznavaju i brojne pozitivne ljudske karakterne osobine kao što su nesebi nost, osje ajnost, ljubav, ali i strah od nepoznatog, novih iskustava i sl. Kroz etrdesetominutni kolaž zgoda i nezgoda psi a koji misle, osje aju i postu-

paju kao ljudi, njihovog veselog pokreta i njuškanja, predstava donosi interakciju s dje jom publikom iz koje se nerijetko za ulo odobravanje uz uzvik “vau, vau!” i iskren dje ji smijeh. Osim inteligentnoga psje jeg laveža, pozornicu ispunjava jednostavna, ali iznimno domišljata koreogra ija alegorije o odrastanju i stalnim promjenama koje nas u svakodnevnom životu okružuju.

Predstava je pripremljena prema motivima pri a “ etiri psi a” Anne Heathers. Uloge psi a igraju Karolina Horvat, Mario Jakši , Davor Dokleja i Bruno Kontrec.

Premijeri predstave nazo ili su i Tanja Novak, koja potpisuje dramaturgiju, koreogra kinja Sanja Tropp Frühwald i redatelj Romano Bogdan.

LEGENDARNI VIKEND U AKOVCU

Tajni tunel u centru grada Besplatni program pod nazivom “Legendarni vikend u akovcu”, koji organizira Turisti ka zajednica grada akovca svaku subotu prijepodne od travnja do listopada, s ciljem promoviranja akovca kao Grada Zrinskih, sve više dobiva na lepršavosti i zanimljivosti. Kao atraktivno mjesto

za održavanje ovog programa pokazao se i atrij SoHo bara, gdje je proteklu subotu Kazališna družina “Štolcer” izvela kratki prikaz akove ke legende pod nazivom “Tajni tunel”, uz nazo nost ve eg broja publike, koja je uživala u povijesnim zgodama akove ke prošlosti. ( foto: Zlatko Vrzan)

6

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 980

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 979 Me imurskih novina je Lidija Jur ec iz ehovca (Alison Weir - “Gospa Elizabeta”). Nagradnu e knjigu na ime i adresu dobitnice poslati Mozaik knjiga.

NAGRADNA KNJIGA

Margot Livesey “Bijeg Gemme Hardy” Bijeg Gemme Hardy u izdanju Mozaika knjiga neodoljivi je novi roman nadarene spisateljice Margot Livesey.

Roman koji su obožavale generacije u interpretaciji Margot Livesley postao je potpuno novo, o aravaju e i vibrantno š vo koje ne e ostavi ravnodušnim nijednog itatelja slavne Jane Eyer. Napisan u obliku kon nuiranog dijaloga, vrhunski je spoj pretopljenih likova kultnog romana i doga aja iz dje njstva same autorice. Životopisna pri a o sudbini mlade žene koja se bori ne samo za svoju budu nost, ve i za otkrivanje tajni iz prošlos , suvremeni je ljubavni roman, nastao prema mo vima klasi nog romana Charlo e Brontë koji e podjednako oduševi ljubitelje slavnoga gotskog romana, ali i dirljivih ljubavnih pri a prepunih zanimljivih likova u potraži za sre om.

O sadržaju romana: Kada se njezin otac, udovac, utopi na moru, Gemmu Hardy odvedu s rodnoga Islanda u Škotsku, gdje e živje s ujakom i njegovom obitelji. Ali nakon smr brižnoga skrbnika, Gemma ostaje pod krovom kivne ujne i uskoro postaje jasno da je Gemma nepoželjna goš a. Kada dobije s pendiju za privatni internat, desetogodišnja Gemma vjeruje da je pronašla savršeno rješenje i revno polazi u novi dom.

Me u m, u Claypooleu e se prema njoj ponaša kao prema nepla enoj

služavki. Na Gemmino oduševljenje, škola bankrotira pa ona prihvati posao guvernante na oto ju Orkney. Samotna ku a Crni kos pripada gospodinu Sinclairu, londonskom biznismenu, a Gemma je zadužena za skrb o njegovoj osmogodišnjoj ne akinji. ak i prije prvoga susreta, Gemma je, kao i ostatak otoka, zaintrigirana gospodinom Sinclairom. Bogat je, samac, dolije e iz Londona kada poželi i u njegovoj nazo nos cijela ku a živne. Kao pravi par suprotnos , njih dvoje se me usobno privuku, ali Gemmina najve a kušnja tek slijedi: putovanje ispunjeno straš u i izdajom, iskupljenjem i prosvjetljenjem, koje e je doves do života kakav nikada nije sanjala.

KNJIGA PREPORUKA

Hilary Boyd “ etvrtkom u parku” Jeanie živi posve miran i uobi ajen život: vodi mali du an zdrave hrane, ve eri provodi sa svojim suprugom Georgeom s kojim je u braku tridesetak godina, a svaki etvrtak provodi u parku, na dje jem igralištu, uvaju i svoju unuku. No kada u parku upozna Raya, za svoje godine jako zgodnog u itelja aikida, koji tako er vrijeme provodi uvaju i unuka, Jeanin miran i spokojan život postat e stvar prošlos . Tajni susre , razmjene poruka i nestrpljivo o ekivanje novoga etvrtka promijenit e mnoge živote i za sobom ostavi slomljena srca, obiteljske sukobe, ali i slatka, velika o ekivanja… Jeanie i Ray jedno e drugome ponuditi

novu priliku za ljubav, no pitanje je ho e li je imati hrabrosti prihva … Nježna i intrigantna ljubavna pri a...

Veljko Barbieri - “Vrijeme je za gozbu” “Vrijeme je za gozbu” svojevrsna je povijest gastronomije koja po inje najstarijim elementarnim jelima, da bi nas postupno vodila prema onima novijima i kulinarski sve so isticiranijima. Uz svaki recept naš ugledni gastronom i pisac Veljko Barbieri pripovijeda književno stiliziranu pri u o jelu, potkrijepljenu i brojnim kulturnopovijesnim podacima. Ova je jedinstvena i zanimljiva kuharica ne samo umjetni ki vrhunac Barbijerijeva nastojanja da poveže svoje

dvije velike ljubavi, lijepu književnosti i gastronomiju, ve i prava, slasna poslasti-

ca. I književna i kulinarska.

Autor je raš itao prošlost u vlastitom klju u, od anti kih vremena, preko srednjeg vijeka, do suvremenosti, tragaju i za stilskim znakovljem hrane i za sastojcima svakodnevnog obroka svake pojedine epohe. A taj obrok nije bio samo obrok gospodara, velikaša, ve i roba, sluge, kmeta. Tragaju i po starim požutjelim knjigama, Barbieri je stvarao vlastitu arheologiju kulinarskog umije a koju do njega nismo poznavali, ni priznavali.

BELETRISTIKA Alex Connor: Rembrandtova tajna Max Brooks: Svjetski rat Paolo Giordano: Ljudsko tijelo

PUBLICISTIKA Veljko Barbieri: Vrijeme je za gozbu Ea Illouz: Zašto ljubav boli Stanislas Dehaene: itanje u mozgu

KNJIŽARA “LJEVAK”

Marco Guimarães - “Moj pseudonim i ja” Marcel Rood, uspješni pisac koji piše pod pseudonimom Marcel Rodd, saznaje da je netko tko se predstavlja kao on organizirao potpisivanje njegovoga najnovijeg romana u jednoj knjižari u Parizu.

Uputivši se na predstavljanje svog romana koje je organizirao ovjek koji mu je ukrao identitet, Rood u gužvi na stanici podzemne

željeznice susre e mladu sociologinju i vlasnicu knjižare Marianne i zaljubljuje se u nju. Stoje i u redu kako bi mu se u njegovu knjigu potpisao varalica koji glumi da je autor romana, Marcel upoznaje neke od svojih itatelja i nastavlja komunikaciju s njima uz pomo Marianne, koja mu postaje ljubavnicom. Marianne osim toga otkriva

da je Marcel žrtva prevare svog izdava a i od tog trenutka po inju prijetnje, ubojstva i otmice. U ovom romanu kriminalisti ki žanr i magi ni realizam funkcioniraju u savršenoj harmoniji, ruše i granice i izmi u i uobi ajenim pretpostavkama, postavljaju i pritom neka važna meta izi ka i egzistencijalna pitanja.

ALBUM TJEDNA

Denis Razz - “For Believers Only” Bilježnica unutar CD-a, kao i izjave Razumovi a, govori nam da je materijal za ovaj album sniman od 2008. do 2013., što predstavlja zaista dug period za snimanje albuma. Rije ki saksofonist ve je godinama prisutan na sceni pa je za ovaj album pomno izabirao suradnike, naglašavaju i da mu je najvažniji odabir bio onaj ritamske sekcije.

Album se sastoji od deset skladbi koje idu preko sat vremena i odmah prilikom prvog slušanja najzamjetnija je karakteristika este promjene karaktera i ugo aja skladbi, što vjerojatno i izvire iz dugog perioda snimanja. Prvu “Marina C. R.” i drugu “Hotel Continental Handrail” spaja relativno malo toga. Ugo aj uvodne, iako je ona kra a, bitno je sporiji i teži, dok veseli “Hotel” repetitivno ponavlja melodiju koja bi bez problema mogla funkcionirati kao pop skladba.

Ve tre a skladba “Mr. Pumpman”, uz pomo pre-

Popis pjesama Marina C. R. Hotel Continental Handrail Mr. Pumpman Country Bird HKD Stompin Baby Give Me a Chance For Believers Only L’Etude Noire Dosadno je i prazno sve Termitology

divnog dobro svima znanog zvuka gitare koja se svira i uštekana i ištekana, vu e itekako prema bluesu.

Nakon dvije i pol minute gitara prelazi u jazz formu i blues postaje prošlost, da bi ga se na kraju vratilo.

Vrlo zanimljiva kompozicija. “Country Bird” pak zvu i kao moderan fusion.

Naslovnom kompozicijom

dominira klavir, a vrijedi izdvojiti i posljednju skladbu “Termmitology”, koja ima i gostuju eg pjeva a, što je još jedna potvrda tezi da je na ovom albumu gotovo sve mogu e, barem u jednom prepoznatljivom jazz okviru. A to je ujedno i najbolja strana albuma.

Kad bi se tražila zamjerka albumu, ona bi se odnosila vjerojatno na preduge skladbe (ili prevelik broj, ili ak i oboje) jer 64 minute albuma nešto malo prelazi normalne granice.

Pet godina snimanja ipak je donijelo album kojem je najve i adut u tomu što slušatelj s veseljem eka što e se dogoditi u sljede oj skladbi. Razumovi je to uspio unato estim promjenama prate ih glazbenika.

Još ako u smjesu dodamo da je skladba “Termitology” nastala kao posveta rije kom punku i rocku, vidimo da je kod Razza zaista sve mogu e.

(Dino Brumec, preuzeto s portala Muzika.hr)

27. lipnja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

WALKING ON SUNSHINE

YVES SAINT LAURENT

glazbena romansa Režija: Max Giwa, Dania Pasquini Uloge: Annabel Scholey, Greg Wise, Leona Lewis

biogra ska drama Režija: Jalil Espert Uloge: Pierre Niney, Guillaume Galliene

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 27.6.

18.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 2D SF akcijska avantura

21.00 PROŠLOST drama U slu aju lošeg vremena u dvorani CZK-a umjesto filmskog programa program: LJETO U GRADU ZRINSKIH.

subota, 28.6.

18.00 SVE ANA PROJEKCIJA FILMOVA INTERNACIONALNE FILMSKE RADIONICE

21.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 3D SF akcijska avantura

nedjelja, 29.6.

Najve i ovoljetni hit za injen glazbenim uspješnicama ‘80-ih, poput Girls just wanna have fun, Don’ t you wan’t me baby, Holiday i, naravno, Walking on Sunshine! Radnja ove neodoljive romanti ne komedije smještena je u idili no obalno mjesto južne Italije u kojem su u jeku pripreme za vjen-

anje Engleskinje Maddie i nao itog Talijana Rafa, para koji je odlu io sta pred oltar nakon petotjedne veze. Kad u Italiju s gne Taylor, mladenkina sestra, i vidi Rafa, shva t e da se radi o njezinoj staroj ljetnoj ljubav i, ustvari, ljubavi njezinog života koju nikada nije zaboravila ni preboljela…

Biografska drama “YSL” upoznaje nas sa samim po ecima karijere slavnoga francuskog dizajnera ije je ime do danas ostalo sinonim za inova vnost i luksuz.

U filmu pratimo njegov život od 1958. godine, kada je kao mlad i talentirani dizajner upoznao

svog ljubavnika te kasnije poslovnog partnera Pierrea Bergea. U središtu je pri e njegov osebujan karakter i životni svjetonazor po kojemu je i ostao zapam en. Biografska drama u trajanju od 106 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

Petak, 27. lipnja 21.00 Atrij Staroga grada Zrinskih Kazalište “Histrion” “Partija remija” 22.30 Arcus&Zrinski Mel&Juc (acoustic show) 22.30 Fox Bar Inhibis (Slo) 22.30 Podroom Drink And Music Club October light 20.00 Dom kulture Otok Koncert - pjeva ki zbor “Maleni” Prelog, Puha ki orkestar Grada Preloga i Prilo ka amaterska scena

Subota, 28. lipnja 18.00 Dvorana CZK-a 21. internacionalna filmska radionica, sve ana projekcija

20.00 Zgrada “Scheier” Otvorenje izložbe Petra , Radi , Ujevi 21.00 Zgrada Scheier/Dvorana Zrinski Koncert - Cantus Ansambl 22.30 Arcus&Zrinski Sara Renar (acoustic)

Nedjelja, 29. lipnja 21.00 Jezero Staroga grada Zrinskih Koncert - Zabranjeno pušenje

akove koj likovnoj publici predstavlja se Boris Šima (Slova ka) kao redatelj, animator i ilustrator. U izložbenom prostoru Centra za kulturu od 20. lipnja do 30. lipnja te ponovno od 11. kolovoza do 15. rujna mogu se razgledati crteži i izvadci iz kadrova njegova filma “Catch him!” iz 2008. godine. Tema filma je školski posjet muzeju i sve neobi no što se pritom može dogoditi.

Film zapravo govori o dje joj neizmjernoj mašti i odraslima koji zaboravljaju male, ali važne stvari u životu. Crteži su ra eni relje nom tehnikom, popularnom tijekom ‘60-ih i ’70-ih. Prvi put su je predstavili animatori poznate eške škole animacije.

Likovi za film prvotno su izra eni u glini te dora eni plastelinom i tekstilom. Svaki pomi ni dio lutaka napravljen je odvojeno od ostatka lika. Potom je slijedilo otografiranje i digitaliziranje lutaka te njihova daljnja obrada u ra unalu. Osim crteža iz filma, ovaj 18-minutni film gledatelji e mo i pogledati 28. lipnja u 18 sati u dvorani CZK-a.

Boris Šima ro en je 1977. u Nitri, Slova ka. Od 1996. do 1998. studirao je

SF akcijska avantura

ponedjeljak, 30.6.

18.00 TRANSFORMERI: OBA IZUMIRANJA 2D SF akcijska avantura

21.00 PROŠLOST drama

IZLOŽBENI PROSTOR Centra za kulturu

Crteži iz animiranog filma “Catch him!”

utorak, 1.7.

20.00 izložbeni prostor CZK-a SVE ŠTO NAS POVEZUJE otvorenje izložbe poštanskih maraka

18.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 3D SF akcijska avantura

21.00 PROŠLOST drama

etvrtak, 3.7.

18.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA SF akcijska avantura

21.00 WALKING OF SUNSHINE glazbena romansa

animirani film na Filmskoj školi u Zlinu ( eška), a od 1998. do 2003. na Akademiji glazbenih i dramskih umjetnosti

(VŠMU) u Bratislavi, na odsjeku za animirani film. Filmovi su mu prikazivani na estivalima širom svijeta.

TRASH&BURN 2014. ovaj vikend u Sv. Martinu na Muri

Osvojite pravi ameri ki kustom bicikl!

A mer ic an c ar meet ing & rock’n’roll estival i ove godine okupit e brojne ljubitelje ameri kih automobila ne samo iz Hrvatske, ve i iz me unarodnog okruženja Me imurja. Najstariji i najve i me unarodni miting ameri kih automobila u Hrvatskoj održava se na prekrasnoj lokaciji seoskog turizma - Klet u Sv. Martinu na Muri, nedaleko od poznatih Toplica Sv. Martin od 27. do 28. lipnja, i bit e to njegovo šesto izdanje. I ove godine organizator nudi zanimljiv program koji se sastoji od me unarodnog susreta ameri kih automobila i motora iz skoro cijele Europe, koncerata svjetskih rockabilly-r’n’r bendova, DJ-a, burlesque showa jedne od trenutno najboljih

18.00 i 21.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 3D

burlesk umjetnica u Europi - miss Kalinka Kalaschnikow (AUT), koja e nastupiti oba dana mitinga, nastupa najpoznatijeg one-man benda na svijetu DEAD ELVIS&HIS ONE MAN GRAVE (NL), tradicionalnog me unarodnog pin-up photo contesta, pin-up hair&make up saloona, besplatnih vožnji Harley Davidson motorima, custom bike showa, burn-out, tattoo, tiki bara i raznih drugih retro štandova i brdo drugih sadržaja...

Najsretniji posjetitelj ove e godine osvojiti pravi ameri ki kustom bicikl! Kampiranje je besplatno od petka do nedjelje, kao i kava i doru ak u nedjelju (za vlasnike ameri kih automobila i motora).

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 28.6.

20.00 U TROJE SA ŽIGOLOM komedija

nedjelja, 29.6.

20.00 U TROJE SA ŽIGOLOM komedija

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

Lifestyle TOMISLAV PERKO Kako bez kune obi i svijet?

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

U tjednu koji slijedi osje at ete pravo zadovoljstvo i sre u kad se radi o odnosima s ljudima. Dobro ete sura ivati s kolegama. Nemojte ništa požuriva , neka sve te e polako i prirodno. Što se e zarade i nancija, na tom polju sve ete prima emo vno. Istraživa i i umjetnici imat e neobi ne ideje koje e još trebati oblikovati i razraditi. U ljubavi vas o ekuje mnogo stras i iznenadnih situacija. O ekuje vas i neo ekivano putovanje u inozemstvo. Zdravi ste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U tjednu koji dolazi više pozornos usmjerite na poslovanje s inozemstvom. Pri tome budite oprezni jer vas partneri mogu prevariti.

Zbog pove anih poslovnih obveza bit ete u stresu, pa vam se savjetuje boravak u prirodi i sportske aktivnosti. Time se mogu srediti i problemi s eventualnim viškom kilograma. U fazi ste porasta seksualne snage, pa ete krenuti u osvajanja. Više prigoda imat e muški pripadnici znaka. Uzimajte dovoljno teku ine.

LAV (23.7. - 23.8.)

Iskoristite kreativnost i smisao za perfekciju na primjeren na in.

Ušli ste u aktivan i komunikativan period. Interesira vas mnogo stvari i pokušajte zadovolji svoju radoznalost. uvajte se ispraznih pri a. Telefonski poziv osobe na koju intenzivno mislite može doves do fatalnog susreta. Ukoliko ste u stalnoj vezi, situacija s partnerom se popravlja. Uživajte u relaksaciji, druženju s obitelji.

Izdvojite nekoliko slobodnih dana i krenite na putovanje.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Napredak na poslu je vidljiv i temelj je budu eg blagostanja. Timski rad uvijek donosi najbolje rezultate, to i sami najbolje znate. Kako ste si zadali dugoro ne ciljeve, morate bi strpljivi. Ve ina pripadnika znaka nastavlja vezu nezavršenu u prošlosti. Ugodno ete se iznenaditi.

Izbjegavajte sebi no i narcisoidno ponašanje jer tu ponekad znate pretjera . Mogu je lagani umor, jer niste dobro procijenili vlas te mogu nos . Dobro se naspavajte.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Ovih dana ete se pokuša izolira od poslovnih suradnika. Nemojte o ekiva da e se uvijek složi s vama. Iako ete imati uspjeha u kreativnim poslovima, ve ega nov anog priljeva za sada ne e bi . Tjedan koji je pred vama donosi vam i snažne emocije, koje mogu doves i do odre enih pogrešaka.

Upravo onda kad se najbolje osje amo, esto i najviše griješimo.

Zaljubljeni ste, roman ni i sen mentalni. Ne obra ajte pozornost na nesanicu. Prolazna je.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

U danima koji dolaze imat ete priliku sredi nedavne poslovne probleme i nedoumice. Imat ete uspjeha u svemu za što su potrebni spretnost i brzina reakcije, odnosno brzog odlu ivanja. U svim novim poslovima jako dobro ete se snalazi i popravit ete sve odnose s okolinom. Na emo vnom planu tako er dolazi do poboljšanja i možete o ekivati poboljšanje ljubavne veze. U slobodnom se vremenu opus te. Zdravlje je odli no.

BIK (21.4. - 20.5.)

Zahvaljuju i ranijem iskustvu i poznanstvima, uspjeh na poslovnom planu je neizbježan. O ekuje vas pozi van preokret u profesiji.

Nalazite se u stanju preosjetljivos i pove ane intuicije, stoga to iskoris te na najbolji na in. Odnosi s partnerom i obitelji su uskla eni.

Izražena je potreba da se o nekome brinete, pa prona ite dovoljno vremena da uskladite sve obiteljske i poslovne obveze. Dane vikenda iskoris te za druženje i izlaske s društvom.

RAK (22.6. - 22.7.)

O ekuje vas uspješan poslovni period. Vaša moralna stabilnost i kvalitetna procjena situacije ine vas osobi ma. Kako je vaša energija trenutno veoma izražena, init ete ponekad naizgled i nemogu e stvari. Višak energije usmjerite i na zi ke ak vnos i sport. Ali budite i oprezni jer je opasnost od povreda poja ana. Sve ostalo je pod kontrolom. O ekuje vas emo vno zadovoljstvo i na ljubavnom planu. Partneru pri ite na nov na in.

Zdravi ste.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Iako ste po prirodi ustrajni, ini vam se kao da se sve nekako odvija sporo. Pravilno organizirajte vrijeme i obveze. O ekuje vas naporan tjedan i posao kako na materijalnom, tako i duhovnom planu. Izbjegavajte prevelike i nepotrebne nov ane izdatke. To djevice rijetko ine, ali sljede ih dana mogle bi pas u zamku nepotrebnog trošenja. S partnerom ne znate sasvim sigurno na emu ste. Neizvjesnost za sada održava vezu. Izbjegavajte hladne napitke. ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Nalazite se pred zna ajnim životnim promjenama. Ukoliko ste se spremali za njih, bit e vam lakše prihvatiti ih. Ujedno ste i zabrinuti zbog dvoli nosti suradnika i konkurencije. Imate osje aj kao da vam netko radi “iza le a”. Vaša intuicija je uvijek u pravu. Ukoliko ima problema u komunikaciji s partnerom, strpljivo rješavajte nesuglasice i izbjegavajte sva e.

Samci e imati priliku upoznati srodnu dušu. Izbjegavajte alkohol i više se odmarajte.

JARAC (22.12. -20.1.)

U drugom dijelu tjedna imat ete priliku sredi neke nancijske probleme. Raspored zvijezda po e vas da korisno ulažete dobiveni novac i uspješno sre ujete mogu a imovinska pitanja. Poboljšat e vam se obiteljske veze i imat ete potrebu zajedno s obitelji nekamo otputova . U ljubavi pokušajte izbje i sva u i sa uva postoje u emocionalnu vezu o kojoj možda sada razmišljate nerealno. Budite oprezni u prometu. Mogu u nervozu umanjite sportskih ak vnos ma.

Od brokera do couchsurfera i autostopera!

put. Poanta putovanje je jednostavna. Odi van i iskusi taj život. Ljudi se danas zadovoljavaju gledanjem reality showa.

Ako želiš imati svoj reality, odi van na ulicu i imaj svoj reality.

Nije nužno putovati u daleke i egzoti ne krajeve. Treba izi i van, družiti se s ljudima, upoznavati ih, istraživati...

Upoznavanje novih ljudi je fenomenalan na in edukacije.

Piše: Roberta Radovi

Puto-peace je u svima nama

“Putovanje je završilo, knjiga je napisana, a sad u pri u uska ete vi!” – piše na svom blogu “1000 dana ljeta na putu oko svijeta” Tomislav Perko, putopisac oko svijeta.

O svom novom stilu života, kada je takore i “preko no i” profesiju brokera zamijenio putovanjima koriste i usluge couchsur inga i autostopiranja, napisao je svoj književni prvijenac “1000 dana prolje a”. Nakon što se nedavno vratio s petogodišnjeg putovanja po svijetu, krenula je i turneja promocije knjige po Lijepoj Našoj – naravno, autostopom.

U akovcu se zaustavio krajem svibnja te je na poziv Putoholi ara i portala e-medjimurje u prostoru cafe-bara “Littera” kroz jednoipolsatno druženje brojnu publiku proveo kroz pustolovno putovanje svijetom s budžetom od svega nekoliko eura po danu.

Ovaj 29-godišnji pustolov adrenalin pronalazi u stopiranju i no enju u domovima nepoznatih ljudi koji rado iznajmljuju svoj kau za spavanje, što se popularno zove

Tomislav Perko pronašao je svoj adrenalin i stil života u putovanju. Koliko su ga ona promijenila i je li možda sve ve i broj svjetskih putnika trenutno pomodarstvo ili trend, s pustolovnim smiješkom nam je kazao: - Volio bih misliti da su me ova putovanja poboljšala.

Mislim da sam postao mnogo realniji i da sam zapravo shvatio da hrpa tih stvari što sam mislio da mi trebaju u životu ustvari ne trebaju te da mogu bez njih. Shvatio sam da smo mi ljudi vrlo bezna ajni i zapravo mali u ovom svijetu te da smo samo u prolazu. Imamo jedan život, trebamo ga iskoristiti i napraviti od njega upravo ono što želimo. Putovanja možda jesu sada ‘in’, ali ne mislim da su rješenja za sve i ne mislim da bi svatko morao putovati. Hrvatska mora još puno raditi da dostigne odre ene države u svijetu. U Njema koj mnogi mladi mogu uzeti godinu dana i oti i na putovanje. Toga u Hrvatskoj nema. Vrlo je interesantno vidjeti kamo e nas taj put sve skupa odvesti.

Tomislav Perko u akovcu je predstavio svoj književni prvijenac “1000 dana prolje a”

Ljudi se danas zadovoljavaju gledanjem reality showa. Treba izi i van, družiti se s ljudima, upoznavati ih, istraživati... “coucsur ing”. Tijekom putovanja je volontirao, svirao gitaru na ulici, radio neobi ne poslove, preplovio ocean u 13-metarskoj jedrilici. Družio se s policijom na granici Irana i Pakistana, meditirao u budisti kom samostanu na Tajlandu, završio u hipi selu u Australiji, živio s Maasai ratnicima u Africi, pronalazio smisao života u društvu šamana u džunglama Amazone. Potom

je u jednom ribarskom selu u Ekvadoru zapo eo pisati knjigu. Skriva li se u svima nama sli an zov putovanja, u razgovoru nam je kazao: - Svi imamo taj zov. Kao istraživanje neistraženih krajeva i prostora van našeg okruženja. To svatko od nas ima, ali je to zatomljeno zbog odgoja, obitelji, škole, crkve...

Svi to imamo u startu, ali je bitno da se taj zov ne izgubi uz

KUŠANJE DESETAK VINA, ZANIMLJIVOSTI, NEOBI NOSTI...

Vino nije voda Voda nas razdvaja, a vino nas spaja. Otrcano? U vrtnoj galeriji akove kog restorana “Trattoria Rustica” ne, sigurno ne! Naravno, nato ilo se ponešto povišenih alkohola, ispipalo nekoliko epova i kušalo. Kušalo se dobro, bolje i najbolje s vrhova Sv. Urbana, Jeruzalema, Plešivice, Rosenberga, Nardu e, Trakije, Hum ine, Vipavske doline, ileanske centralne doline pa do

RIBE (20.2. -20.3.)

Povoljan raspored zvijezda krajem lipnja i po etkom srpnja pomo i e vam pove a prihode i zaradu.

Dobro ete sura iva s poslovnim partnerima. Ukoliko ste na godišnjem odmoru, ne razmišljajte previše o poslovnim obvezama.

I bez vašeg sudjelovanja u radnim ak vnos ma sve e bi u redu. Bit ete tako er zadovoljni s razvojem društvenih kontakata i komunikacijom s okolinom. U ljubavi su sve mogu nos otvorene. Dobrog ste zdravlja.

špic klase iz Navarre. Družina istraživa a dobro se osje ala u Trattoriji, a raspoloženje se zavidno rastu e popravljalo kako je ve er odmicala. Sredinom proteklog tjedna. Nakon puno ukusnih restoranskih kruš i a, šest bijelih, jednog naran astog i etiri crvena vina odgovorni kuša i iz svih comunidades autonomas izre-

kli su svoj odabir koji u zbiru poru uje: bijelo vino dana je Sauvignon Bati iz 2006., a od crvenih kandidata za kralja ve eri odabran je složenac Tempranillo&Merlot&Syrah 2011. sa španjolskog sjevera iz Navarre. Nova prigoda za popravak dojmova ve se nazire.

O svemu brine “Reci Da”. (ig, dp)

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Izraz koji žena nosi na licu važniji je od odje e koju nosi.”

Dale Carnegie

9

10

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kljenut desne polovice lica

Kako se zauzeti za sebe?

PITANJE: Prije sedam dana kada sam se ujutro probudio primijetio sam da mi “visi” desna polovica lica, pe enje i suzenje u desnom oku i suho u u ustima. O kakvoj se bolesti radi i kako se ona lije i?

ODGOVOR: Kljenut desne polovice lica nastala je kao posljedica paralize li nog živca (nervus facijalisa), sedmog moždanog živca koji je mješoviti moždani živac. S obzirom da prije niste imali nikakve tegobe pretpostavljam da se radi o tzv.-oj Bellovoj kljenuti. Bellova (idiopatska) kljenut je periferna kljenut li nog živca koja je nepoznatog uzroka. Ona je jednostrana i nastaje iznenada. Bolesnik ne može naborati polovicu ela niti u potpunosti zatvoriti oko, desni usni kut mu je spušten, ima suho u i pe enje u oku kao i poja ano suzenje. Isto tako može

Osobe koje su sigurne u sebe znaju prihvatiti pozitivne i negativne strane, kako svoje, tako i drugih ljudi. Sposobne su zatražiti nešto, ali znaju i odbiti tu i zahtjev koji im ne odgovara, svoje mišljenje izražavaju otvoreno i iskreno, ne napadaju i i ne brane i se pred drugima. Spremne su preuzeti odgovornost za svoje ponašanje, odluke i izbore. Svakodnevno smo u situacijama kad su potrebe, mišljenja ili postupci drugih ljudi u kon liktu ili raskoraku s našim doživljajem iste situacije, a kako e se ona razriješiti ovisi o našem ponašanju, koje može biti pasivno, agresivno ili asertivno. Asertivnost je sposobnost vo enja ra una o sebi i svojim pravima, vještina zauzimanja za sebe na na in koji ne ugrožava niti ne povre uje druge ljude.

Taj je pristup mnogim ljudima teško ostvariti i zato se mogu vrlo loše osje ati u svojoj koži. Puno puta ljudi svoja prava i svoje vi enje situacije pokušavaju ostvariti agresivnim ili pasivnim ponašanjem. Kod agresivnosti se radi o ponašanju koje pokazuje da netko želi podi i vlastitu vrijednost na ra un drugih, ostvariti svoje namjere bez uvažavanja prava druge strane.

Agresivna se osoba ponaša kao da je samo ona u pravu, dominira, optužuje, napada ili ponižava drugu osobu. Može to initi otvoreno, tako da glasno zahtijeva, prijeti ili vrije a ne bi li ostvarila svoj cilj, ali i «u rukavicama», prikriveno manipuliraju i pravima i potrebama drugih ljudi služe i se tra evima, prevarama ili lažima. Naravno, agresivno ponašanje ne bi postojalo da nije u inkovito, ono to u mnogim situacijama zaista jest, iako ostavlja

biti poreme en osjet okusa, šumovi u uhu, kao i suho a usta. Kljenut prolazi bez lije enja.

Pored medikamentozne terapije, eventualne kirurške intervencie, važno je im prije primijeniti izikalnu terapiju. Naj eš i oblici primjene izikalne terapije su elektrostimulacija i kineziterapija.

Napominjem da je prije operacije potrebno u initi pregled lije nika specijalista kako bi se isklju ila neka druga bolest li nog živca (tumori, sistemske bolesti, neurološke autoimune bolesti, toksi na ošte enja i neki rijetki sindromi).

Piše dr. med. Damir Mamuzi

ISOPRINOSINEEWOPHARMA - novi lijek protiv HPV infekcije Ovih dana na našem tržištu pojavio se novi lijek za lije enje HPV infekcije. Radi se o tabletama Isoprinosine Ewopharma 500 mg.

Poznato je da HPV infekcija može izazvati rak grli a maternice a i odre ene oblike genitalnog raka kod muškaraca. Radi se o virusnoj, spolno prenosivoj infekciji. arobnog lijeka u obliku tableta protiv virusa HPV nema, pa najava ovakvog lijeka izaziva odre eni interes.

Isopr inosine nema direktni u inak na virus,

no kroz odre ene procese ja a prirodni imunitet . Na taj na in dolazi ipak do smanjenja aktivnosti virusa. Lijek osim na HPV djeluje i na ostale viruse kao Herpex simplex i Herpes genitalis.

Prvi rezultati lije enja su dobri tako da možemo lijek preporu iti kao dodatnu terapiju. Ostaje i dalje lije enje oba partnera , lokalnim tretmanima ili ako je potrebno operacijom do negativizacije DNA testa kod oba partnera.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

loš osje aj i povrije enost kod žrtve takvog pristupa, a esto i kod samog agresivca.

Svi mi to znamo iz vlastitog iskustva, jer smo bili i u jednoj i u drugoj ulozi. Nemogu e je izbje i agresivnost u ljudskom životu, ali je jako važno znati ju nadzirati i zaobi i u ve ini situacija.

Druga mogu nost u kon liktnim situacijama je biti pasivan, a cilj je takvog ponašanja da se izbjegne kon likt, zbog ega se drugima prepušta odgovornost, traži se pomo ili suosje anje. To je strategija onih koji se žale i jadikuju, ispri avaju se i gun aju, tako da se kraj njih drugi ljudi osje aju neugodno i optere eno. Što god da im kažete ispadate grubi i netakti ni, jer eto, njima je teško, a vama preostaje da se osje ate ili krivi ili ljuti, ili ste izmu eni i da bi pobjegli iz te gnjavaže morate u initi kako paše nekom drugom, a ne vama. Ima u pasivnom stilu ponašanja puno manipulacije i nau ene bespomo nosti koja je zapravo e ikasna u ostvarivanju nekih osobnih ciljeva, pa se zato ljudi i time koriste, bez srama opterete nekog drugoga i izvuku za sebe ono što im treba. Agresiva i pasiva dvije su suprotnosti, op eprisutne oko nas, ali to emo morati promijeniti. Asertivno ponašanje je najbolje jer omogu ava dobar osje aj i uzajamno poštovanje sugovornika i dio je zapadne civilizacijske norme kojoj (navodno) pripadamo.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Prikriveno pijenje Postoje stereotipi o alkoholi aru kao neurednom, prljavom, zapuštenog izgleda, potrgane odje e, raš upanom, teturavog hoda, kao besku niku… Me utim, ima ljudi koji ne potpadaju pod taj stereotip jer nemaju ništa od navedenog, ali ispunjavaju kriterije za lije ni ku dijagnozu ovisnosti o alkoholu. Oni su osobe koje su sklone prekomjernom pijenju alkohola, pa i ovisni o alkoholu, ali kod njih ne uo avamo “znakove” tipi ne za stereotipnog alkoholi ara jer sasvim normalno funkcioniraju u društvu: izi ki su privla ni, uredno odijeveni, cijenjeni zbog predanosti svojoj obitelji i domu, uspješni na poslovnom planu, doprinose zajednici, itd.

Oni su pametni i duhoviti ljudi koji su uspješni u mnogim podru jima života.

Radi se o ljudima razli itih profesija koji godinama uredno i uspješno rade, izgradili su obitelji i domove, a usput su itekako veliki konzumeti alkoholnih pi a.

Problem u identi iciranju takvih osoba, a time i problem u mogu nosti pružanja pomo i, jest taj što takve osobe ne ispunjavaju kriterije one slike tipi nog alkoholi ara koja se uvriježila u društvu.

Prkose alkoholi arskom stereotipu time što revno obavljaju zadatke svakodnevnog života, imaju dobre poslove, omiljeni su u društvu, solidnog su imovinskog statusa, pla a im omogu uje izbje i inancijske posljedice pijenja, umiju izbje i velike probleme. Ako se i desi poneki propust, poput slu ajnog propuštanja neke obiteljske obaveze ili profesionalne obaveze, ili pak kasne na posao ili sli no, zbog još uvijek dobre slike koju su stvorili o sebi, takav se propust ne doživljava kao nešto vrijedno zabrinjavanja.

Bez ozbira na to što u društvu dobro kotiraju, stavljaju sebe, a i druge, u opasnost. Pod utjecajem prekomjerne koli ine alkohola mogu prionuti radu na strojevima, mogu krenuti u vožnju, ili se upustiti u rizi ne seksualne odnose. Mogu nekontrolirano agresivno reagirati prema bližnjima.

Zbog estog pijenja suo avaju se sa zna ajnim zdravstvenim rizicima.

Ono što je tipi na pojava kod takvih osoba jest apsolutno poricanje problema,

zato što oni sami o sebi nemaju sliku kao stereotipnom alkoholi aru. To poricanje je duboko, što je omogu eno time što još nisu naišli na problem, na negativne posljedice svog pijenja. Jer idu na posao svaki dan. Ne trpe inancijski.

Nikad nisu bili uhi eni. Dakle, nemaju problem! A zapravo svakodnevica im se sastoji od balansiranja izme u životnih uspjeha, i virenja u ašu. I lašu. To balansiranje je uspješno sve do neke eskalacije, tj. do onog trena kad se dogodi nešto jako neugodno što otkrije istinu, i natjera osobu da prizna samoj sebi da ima problem ovisnosti o alkoholu, i da to prizna i dugima (npr. uhi enje zbog vožnje u pijanom stanju, traženje razvoda od strane supružnika...).

Oni koji e uvidjeti da imaju problem, esto ne žele tražiti pomo jer svoj problem doživljavaju kao sramotu a traženje pomo i kao znak slabosti. Skrivaju i svoju pretjeranu potrošnju alkohola, pred vanjskim svijetom se pojavljuju kao osobe koje dobro upravljaju svojim životom. A u svojoj nutrini svjesni su da su razvili problem. Jer nakon niza godina takvog na ina života, oni s mi po inju uvi ati simptome ovisnosti. Po inju primje ivati rupe u pam enju. Sve su eš a jutra uz udne glavobolje i uz simptome mamurluka, nespavanja zbog puno popijenog alkohola. Ali i dalje e se opirati traženju pomo i.

Pa lakše je dalje nastaviti piti! Previše su ponosni da bi priznali slabost.

No važno je znati da je pomo lako dostupna. Samo jedan korak je dovoljan, i nije težak: obratiti se u Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Me murske županije. Važno je znati i ovo: nemjerljivo je ve i problem (koji se dodatno produbljuje) ustrajati pri druženju s alkoholnim pi ima, umjesto prihvatiti ruku pomo i koju pruža Savjetovalište.

27. lipnja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA

Zemljina žuč za spori želudac - kičica Tisu lje ima krasi svoja staništa od Mediterana do kontinentalnih dijelova Europe svojim nježnim ruži astim cvjeti ima, a još od Antike cijenjena je biljka ku ne ljekarne. Legenda kaže da je anti ki kentaur Heiron njome izlije io zagnojene rane, od tuda i botani ki naziv ove ljekovite biljke Erythraea centaurim koju poznajemo pod nazivom ki ica, zlatna žu , zlatni grmek, trava od groznice i drugim pu kim nazivima. Ki icu su rimljani nazivali „fel terrae“ što bi zna ilo „žu zemlje“, a sve zbog njenog gorkog okusa. Još su Hipokrat i Aristotel, ali i svi anti ki lije nici pridavali veliku važnost ki ice za ljudsko zdravlje.

Ki ica rado uspijeva na šumskim livadama i šumskim istinama te voli vapnenasto, ilovasto i toplo tlo, ali se prilago uje i drugim uvjetima staništa, a uspijeva ak i na mo varnom tlu. Jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka visine od 20 do 50 cm.

Prizemni listovi su obi no smješteni u rozeti, a listovi na stabljici su naspramni i sjede i, jajolikog do duguljastog oblika. Cvjetovi ljevkastog oblika su ruži astocrvene boje. Prašnici se nakon cvatnje karakteristi no savijaju u spiralu. Cvjetovi se otvaraju po toplom vremenu tek kod najmanje 20° C, a biljka cvijeta, ovisno o visinskom položaju, od srpnja do rujna. Za upotrebu sabire se itava biljka, u doba kada je visoka od 20 do 25 cm jer više biljke imaju manju ljekovitu vrijednost. Suši se na tamnom i suhom mjestu, a potom se uva u dobro zatvorenim staklenkama na suhom mjestu. Ukoliko je berete sami vodite biljku o nenarušavanju staništa te je nikako nemojte upati ve je režite pri dnu jer upanjem uništava se njezin korijen koji je plitak i na taj na in nestaje njeno stanište.

Ki ica je, kao što i neka njena imena govore, dosta gorka, ali je

izrazito ljekovita i s pravom zaslužuje svoje ime koje ju povezuje i sa zlatom. Od ljekovitih tvari u ki ici je najvažniji gorki glikozid eritrocentaurin, zatim eteri no ulje u manjim koli inama, palmitinska kiselina, stearin, sluz, še er i eritarin. Najviše ljekovitih gorkih tvari nalazi se u cvijetu.

Zemljina žu , ki ica, poti e izlu ivanje probavnih sokova, solne kiseline, kao i probavnih enzima pa je stoga vrlo ljekovita za probavni trakt. Upotrebljavamo je kod slabog apetita i želu anih tegoba koje su posljedica pomanjkanja želu anog soka. U narodnoj medicini esto se upotrebljava kod povišene tjelesne temperature, me utim nema znanstvenih spoznaja za njenu u inkovitost pri skidanju tjelesne

Rane koje presporo zacjeljuju brže e oporaviti oblog od aja ki ice.

Ki ica je izrazita ljekovita biljka za bolesni želudac. Ona djeluje na spre avanje vrenja i pobu uje rad želu anih, crijevnih i pljuva nih žlijezda. Otklanjanjem pojava vrenja, ja anjem preslabog ili tromog želuca kao i pospješenjem rada želu anih žlijezdi, naro ito kod nedovoljnog izlu ivanja solne kiseline, postiže se temeljita promjena cjelokupnog rada želuca i crijeva. Prije svega pospješuje se stolica, otklanja za epljenje, a odstranjuje se, odnosno smanjuje zastoj u radu i želu ani plinovi. Ki ica uspostavlja u želucu i crijevima ponovo prirodni rad i funkcije, a time djeluje i na funkcije jetre i žu i, a me u ostalim li-

temperature. Osim toga pu ka medicina koristi je kod slabokrvnost, bljedila i jetrenih tegoba, kod bolesti metabolizma, kožnih osipa te op e slabosti i iscrpljenosti. Ki ica je pomo no sredstvo kod lije enja poreme aja krvnog tlaka, slabokrvnosti i problema sa živcima. Nakon kemoterapija i radioterapija preporu uje se uzimanje aja od ki ice. Mlade djevojke koje imaju psihološki problem s ishranom pa ne vole jesti, redovito ispijanje aja od ki ice odvest e s puta anoreksije i bulimije i navesti na pravi put.

je i i smetnje u samoj jetri, žu ne gr eve i žuticu.

Da ovo ljekovito djelovanje, koje se odnosi na ja anje i iš enje ima kao posljedicu i poboljšanje krvi kod slabokrvnosti, da se normaliziraju poreme eni odnosi kolanja i da na kraju nestaje tjelesni i duševni umor i iscrpljenost, samo su dokazi u kojoj mjeri bolesne pojave želuca i crijeva nepovoljno utje u na itav organizam. aj od ki ice spremamo od jedne do dviju ajnih žli ica suhe tvari kao uvarak koji treba

PEDIJATAR SAVJETUJE

Ubodi opnokrilaca Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

odstajati 5 minuta. Možemo ga spraviti i tako da jednu žlicu suhe biljke držimo u hladnoj vodi od 6 do 8 sati, a potom grijemo do temperature za pi e. Pijemo po jednu šalicu aja, najmanje pola sata prije jela.

Imate li probleme sa želucem donosimo recept za spremanje ku nog gorkog napitka za što vam je potrebno: 150 g ki ice, 100 g korijena od rabarbare, 100 g ploda borovice, 50 g stolisnika, 30 g podanka i irota i 20 g biljke pelina. Dijelovi se korijena dobro usitne, a plodovi borovice se zgnje e. Ta se biljna mješavina stavi u bocu od 5 litara, a na nju se nalije 2,5 litre alkohola i ostavi stajati kroz 2 dana. Potom se pripremi še erna otopina od 1,5 litre prokuhane i dobro rashla ene vode i 1 kg še era. im je otopina nakon jednog prokuhavanja i ohla enja postala potpuno bistra, nalije se u biljni pripravak s alkoholom i dobro protrese. Dobro zatvorena boca stavi se kroz 4 tjedna u blizinu pe i ili štednjaka, tj. na toplo mjesto i dnevno se 2 do 3 puta dobro protrese. Nakon 4 tjedna sadržaj se boce procijedi, ostatak se dobro istiješti i tako dobiveni želu ani gorki napitak napuni se u boce. Od toga napitka uzima se po 1 ašica za rakiju prije ru ka i ve ere kod slabosti želuca, probavnih smetnji, pe enja u želucu, žgaravice, pritiska u želucu, pomanjkanja apetita, nadutosti, za epljenja, ote ene slezene, po etne žutice, kod prekomjernog sekreta u želucu, i kod smetnji sa žu i.

Pelin pomiješan s jednakim dijelovima ki ice ljekoviti je pak napitak za še erne bolesnike, a oni gasto avanturama skloni mogu pripremiti i vino od ki ice tako što e 60 g ki ice, 40 g kamilice i 40 g sitno izrezane kore naran e sastaviti sa sokom od dvije naran e te sve staviti se u 1,5 litru dobrog bijelog vina i ostavi na suncu tri tjedna, nakon ega se vino procijedi i napuni u boce te se upotrebljava isto kao i želu ani gorki napitak.

Trpi li vaš želudac brojne boljke naviknite nepce na gorak, ali izrazito zdravi okus ki ice iju dozu za svoju ku nu ljekarnu potražite u oko aju. Vaš želudac doživjet e preporod, a zdravlje vašeg tijela i uma renesansu kakvu zaslužuje samo zdrav eli ni organizam.

eliko koljeno lankonožaca sadrži velik broj otrovnih životinja. Izme u ostalih tu spadaju opnokrilci, štrige, mravi, gusjenice i leptiri, dvokrilci, škorpioni, pauci, grinje i krpelji i rakovi. Ovdje emo se zadržati na opnokrilcima (Hymenoptera).

Najvažnije su porodice p ele i ose. U p ele spadaju medonosne p ele i bumbar, a u ose obi na osa i stršljen ljuti. Smatraju se najvažnijim otrovnicama zbog velikog broja i rasprostranjenosti kao i antigenosti otrova koji izaziva este alergijske reakcije.

Najteža reakcija je životno ugrožavaju i ana ilakti ki šok. P ela, bumbar, osa i stršljen su kukci koji žive u kolonijama. Otrovni aparat im je svima sli an. Kod p ela se ne može izvu i iz kože jer je nazubljen, a ose i stršljenovi imaju ravan otrovni aparat pa oni mogu ubadati više puta.

P ela ima oko 0.6 mg svježeg otrova, a stršljen oko 0.99 mg sastava sli nog kao u p ele. Ubodi se doga aju u toplijem dijelu godine. Ubod opnokrilca izaziva jaku bol, a na mjestu uboda pojavljuje se bijela papula s crvenilom uz pojavu otekline, topline, svrbeža i ponekad mjehuri a.

Kao izraz alergijske reakcije može se pojaviti koprivnja a.

Posebna je opasnost ako je osoba alergijski senzibilizirana na antigene otrova zbog mogu nosti razvoja ana ilakti nog šoka koji može završiti smrtno.

Važno je i mjesto uboda. Ubod u jezik, ždrijelo i stijenku usne šupljine može ugroziti disanje i doesti do gušenja. Opasni su ubodi

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

blizu oka, op enito u glavu i vrat kao i slu ajni ubodi u žilu. Osobe koje su alergi ne na ubod opnokrilca moraju znati izbjegavati takve doga aje i pružiti si samopomo koja uklju uje uporabu adrenalinskih injekcija. Kožnim testovima na toksine opnokrilaca se potvr uje izlaganje ranijim antigenima, ali se ne može predvidjeti ho e li se razviti ana ilaksija. U dijagnostici se uz kožne testove koriste u vrijednosti ukupnih IgE i speci i nih IgE protutijela i provokacijski test. U lije enju je potrebno ukloniti žalac, a da se ne istisne otrov iz otrovne vre ice. Stavljaju se hladni oblozi i antihistaminska mast. U slu ajevima višekratnih uboda daju se antihistaminici (sirup ili tablete) i kortikosteroidi (injekcija ili tablete), infuzije, a kod ana ilakti nog šoka i adrenalin (injekcija u miši ili potkožno).

Za prevenciju ana ilaksije koristi se imunoterapija (hiposenzibilizacija) koja smanjuje rizik na 5 %.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.5.2014.

Proizvo a

koli ina udio, %

1 Kia

43

16,10%

2 Škoda

42

15,73%

3 Volkswagen

40

14,98%

4 Hyundai

19

7,12%

5 Opel

16

5,99%

6 Peugeot

13

4,87%

7 Renault

12

4,49%

8 Mazda

9

3,37%

9 Dacia

8

3,00%

10 Citroën

8

3,00%

11 BMW

8

3,00%

12 Nissan

8

3,00%

13 Audi

7

2,62%

14 Ford

7

2,62%

15 Toyota

7

2,62%

16 Honda

7

2,62%

17 Chevrolet

4

1,50%

18 Mitsubishi

3

1,12%

19 Fiat

1

0,37%

20 Suzuki

1

0,37%

21 Mercedes

1

0,37%

22 Chevrolet USA 1

0,37%

23 Seat

1

0,37%

24 Jeep

1

0,37%

UKUPNO

267

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

28. lipnja 1914. je na cara Franza Ferdinanda po injen atentat u Sarajevu dok se vozio u Austro-Daimleru kojim je upravljao Otto Merz, lan Mercedesove trka e ekipe.

Volvo je najbrže rastu i europski premium brend Rast prodaje Volvo automobila u Europi nastavio se i u mjesecu svibnju, a o igledno je da prodaja ovog brenda raste brže od prodaje drugih konkurenata u premium segmentu.

Posljednji izvještaj Udruženja europskih proizvo a a automobila (ACEA) pokazuje da dok je ukupno europsko tržište poraslo za 4,3%, prodaja Volvo automobila porasla je za osjetno ve ih 14,1%. To potvr uje injenicu da je Volvo najbrže rastu i europski premium brend Volvo je oja ao svoju poziciju tržišnog lidera u Švedskoj, dok je zna ajan rast potražnje zabilježen i u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Tako prodaja Volvo automobila raste brže od ukupnog tržišta, odnosno u prvih pet mjeseci broj novoregistriranih Volvo automobila porastao je za 9,6%, dok je broj novoregistriranih automobila na cjelokupnom tržištu porastao za 6,6%. Jaka tržišna ponuda, koja uklju uje potpuno novu obitelj motora, pospješuje potražnju za novim Volvo automobilima diljem Europe. Najve i pokreta prodaje je crossover model XC60, a odli nu potražnju bilježe i modeli XC70, odnosno V40 i V60.

Zbog nove obitelji Drive-E motora, koji nude vrhunske performanse uz naglašenu ekonomi nost, o ekuje se nastavak pozitivnih prodajnih rezultata.

Ovog vikenda 6. Trash & Burn Ovog se vikenda (petak i subota) održava najstariji i najve i me unarodni miting ameri kih automobila u Hrvatskoj.

Tradicionalna lokacija je seoski turizam - Klet u Sv. Martinu na Muri. Bogat ovogodišnji program uklju uje me unarodni susret ameri kih automobila i motora iz skoro cijele Europe, koncerte svjetskih rockabillyr'n'r bendova, DJ-a, tradicionalnog me unarodnog pin-up photo contesta, pin-up hair&make up saloona, besplatnih vožnji Harley Davidson motorima, custom bike showa...

27. lipnja 2014.

Mazda3 Urban Challe - rekordno niska potr Ukupno 2.181 prije eni kilometar tijekom 24 sata vožnje 2. i 3. lipnja u gradskom prometu kroz samo srce Be a; napravilo je pet potpuno serijskih Mazdi3 u okviru ovogodišnjeg Urban Challenge-a. Izazov postavljen pred pet timova, koje su inili voza i (uglavnom automobilski novinari) iz Austrije, Hrvatske, Ma arske, Rumunjske, Slovenije i Srbije, bio je posti i službeno deklariranu potrošnju u gradskoj vožnji Mazde3 Sport CD150, koja iznosi 4,9 l/100 km.

Ne samo da su svi uspjeli, ve su tri tima nadmašila taj rezultat za itavu litru ili više! Najbolji tim iz Ma arske ostvario je prosjek od 3,85 l/100 km – 1,05 l/100 km ili 21,4% manje od homologirane vrijednosti – dok su drugoplasirani (Slovenija) i tre eplasirani (Hrvatska/Srbija) nakon 24 sata vožnje zaostali samo 0,02, odnosno 0,05 l/100 km. Najbolju dionicu odvezao je jedan slovenski voza tijekom mirnih no nih sati, kada je promet kroz središte Be a bio minimalan, ostvarivši gotovo nevjerojatnih 3,15 l/100 km, odnosno više od 35% nižu potrošnju od deklarirane za gradske uvjete vožnje!

Kako bi se razbila monotonost, 24-satna eco-utrka za injena je i s nekoliko posebnih zadataka. Tako su jednu dionicu vozile navija ice (cheerleaders),

s tim da su još po dvije bile suputnice u svakom autu, a natjecatelji su ih morali instruirati kako štedljivo voziti. Tijekom dvije dionice – jedne no ne i jedne tijekom jutarnje gužve – natjecatelji su morali voziti dva kruga sa što je mogu e sli nijom potrošnjom, s time da su ve e razlike izme u krugova donosile i više kaznenih bodova.

Posljednju od 24 dionice timovi su morali voziti s najmanje etiri osobe u vozilu. Sve te etape

ura unate su u ukupnu potrošnju, što zna i da je u kona nici bilo mogu e posti i i nešto bolji rezultat. Ovo nadmetanje još je jednom potvrdilo izvanredni štedni potencijal Mazdinog 2,2-litrenog SKYACTIV-D motora, ali i ostalih tehni kih rješenja i inovacija koje pomažu ekonomi noj vožnji, prije svega sutava i-stop, koji zaustavlja motor dok automobil miruje i ponovno ga pokre e prakti ki u trenu, omogu avaju i uštedu

i ne ometaju i voza a. Prosje na deklarirana potrošnja Mazde3 CD150 je 3,9 l/100 km za verziju sedan, odnosno 4,2 l/100 km za verziju Sport, kakvom su se nadmetale ekipe na ovogodišnjem Urban Challenge-u. U drugoj krajnosti SKYACTIV-D sa svojih 150 KS i ak 380 Nm okretnog momenta omogu ava Mazdi3 gotovo sportske performanse; s mjesta do 100 km/h ubrzava za samo 8 sekundi i može posti i maksimalnih 213 km/h.

7’54’’36 - novi rekord na Nürburgringu za Mégane R.S. 275 Trophy-R Ispod 8... Kako je Renault Sport i obe ao, Mégane je u svojem maksimalno sportskom izdanju dojmljivoj zbirci postignu a dodao i tre i rekord kruga na legendarnoj stazi Nordschleife na Nürburgringu. Uspjeh je ostvaren posve novim modelom ograni ene serije, koji se odlikuje radikalnom ilozo ijom: Méganeom R.S. 275 Trophy-R. Nakon što su 2008. postavili rekord s Méganeom R26.R i 2011. s Méganeom R.S. Trophy, inženjeri Renault Sporta nisu spavali na lovorikama. Mégane R.S. 275 Trophy-R ve je u svojem prvom službenom izlasku na stazu vremenom od 7'54''36 zauvijek upisao svoje ime i performanse u povijest Nürburgringa.

Radikalna ograni ena serija, idealna za stazu Mégane R.S. 275 Trophy-R dvosjedna je izvedenica nedavno predstavljenog Méganea R.S. 275 Trophy. Ekskluzivnu novu ograni enu seriju Renault Sporta krase ultrasportska obilježja preuzeta iz Renaultovih automobilisti kih aktivnosti, a gubitak gotovo 100 kilograma rezultirao je poboljšanim performansama.

Mégane R.S. 275 Trophy-R serijski je opremljen šasijom Cup (uklju uju i i diferencijal s ograni enim proklizavanjem), dvolitrenim benzinskim motorom R.S. snage 275 KS, titanijskim

ispušnim sustavom Akrapovi , prilagodljivim amortizerima ‘Öhlins Road&Track’ s kompozitnim oprugama i gumama Michelin Pilot Sport Cup 2 posebno razvijenim za ovaj automobil.

Mégane R.S. 275 Trophy-R nema stražnju klupu, a sprijeda se nalaze polikarbonatna školjkasta sjedala Recaro Pôle Position, što donosi uštedu od 42 kilograma.

Ta su sjedala serijski opremljena trito kovnim sigurnosnim pojasevima, ali kao dodatna oprema dostupni su i šestto kovni pojasevi s kop om kao u avionima.

Zaštitna pregrada i sigurnosne mreže spre avaju ulazak prtljage u putni ki prostor. Obožavatelje vožnje stazom koji žele uštedjeti onih klju nih nekoliko sekundi po krugu zanimat e i da je ugradnjom litij-ionskog akumulatora ukupna masa automobila smanjena za još 16 kilograma. Kako bi se osiguralo ko enje visokih performansi i istodobno uštedilo na masi, Mégane R.S. 275 Trophy-R opremljen je posebnim ko nim sustavom. Diskovi od elika i aluminija promjera 350 mm i debljine 28 mm ukupnu masu

automobila smanjuju za još tri kilograma. Posebno prilago ene intenzivnoj uporabi na stazi, ko nice s ugraviranim logotipom Renault Sporta automobilu daju dodatnu žustrinu.

Ultrasportski stav Izvana Mégane R.S. 275 Trophy-R krasi nova dvobojna izvedba, krov crne boje Etoilé uskla en s bijelim lakom bisernog efekta (opcionalno). Prednja maska u stilu Formule 1 s oznakom Trophy-R, zastavica sa šahovnicom na donjem dijelu prednjih vrata i naljepnice na bokovima automobila jasno su istaknuti crvenom bojom Vif. Za kraj su tu 19-in ni crni ili crveni naplatci Speedline kojima e se ovaj automobil isticati i na stazi i na cesti.

Ekskluzivnost Méganea R.S. 275 Trophy-R isti e se i detaljima kao što su upravlja i ru na ko nica obloženi Alcantarom, kožna ru ica mjenja a i crveni sigurnosni

27. lipnja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

enge 2014. ošnja

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Peugeot godišnji pregled Ljeto 2014.

Peugeot je zapo eo akciju ljetnog pregleda vozila, kojom se vlasnicima vozila marke Peugeot nudi priprema automobila za ljeto uz atraktivne pakete i popuste na rad i odre ene dijelove.

Prva ponuda uklju uje Paket usluga ko enje, pri emu se besplatno može provjeriti cijeli ko ni ki sustav te ostvariti 20% popusta na dijelove i rad, što uklju uje zamjenu prednjih i stražnjih ko ni kih plo ica i

diskova. Ponuda vrijedi do 14.08.2014. U istom periodu, može se ostvariti popust od 20% na rad, motorno ulje Total, te filtar ulja u sklopu Paketa Izmjene motornog ulja.

Paket Pregled klima ure aja omogu ava detaljnu provjeru sustava klimatizacije vozila, iš enje i sterilizaciju ventilacijskih kanala ve od 160 kn, te izmjenu filtra peludi uz 25% popusta. Ova akcija traje do 31.07.2014. godine.

Predstavljen film Roberta Knjaza u sklopu kampanje “Razmisli”

pojasevi uskla eni sa šavovima na sjedalima i upravlja u.

7'54''36: Novi rekord koji svjedo i o stru nosti Renault Sporta Mégane R.S. 275 Trophy-R di i se iskustvom koje su Renault Sportovi inženjeri za motore i šasije stekli u automobilizmu – od relija do Formule 1. Poboljšanje vremena od 23 sekundi u odnosu na vrijeme Méganea R.S. Trophy iz 2011. postignuto je za-

hvaljuju i predanosti ekipa Renault Sport Technologies i njihovih suradnika. Provedene su stotine sati testiranja u Francuskoj, Španjolskoj i Njema koj kako bi se optimalno razvio Mégane ograni ene serije s iznimnim cestovnim voznim svojstvima. Novi rekord staze koji je postavio Mégane R.S. 275 Trophy-R ponovo naglašava znanje i umije e stru njaka u Renault Sport Technologies kad je rije o konstrukciji izvanrednih sportskih automobila po pristupa nim cijenama.

Marka Volkswagen osobna vozila do kraja svibnja isporu ila 2,55 milijuna vozila Marka Volkswagen osobna vozila u prvih je pet mjeseci ove godine isporu ila ukupno 2,55 milijuna vozila. Samo u mjesecu svibnju ova je marka zabilježila porast od 3,9% i kupcima je isporu eno 531.100 vozila.

U regiji Europe u razdoblju od sije nja do svibnja prodano je 712.700 (+3,5%) vozila marke Volkswagen osobna vozila. U Zapadnoj Europi (bez Njema ke) prodano je 372.300 jedinica (+6.0%). I na doma em, njema kom tržiš tu broj do svibnja isporu enih vozila porastao je na 234.400 (+2,2%).

Neznatni pad prodaje vozila marke osobna vozila zabilježen je u centralnoj i isto noj Europi, gdje je isporu eno 106.000 (-2,0%) vozila. U Rusiji je prodano 56.500 (-9,7 %) jedinica.

Na doga anju u Novinarskom domu predstavljeno je snimanje edukacijskog filma autora Roberta Knjaza u sklopu nacionalne kampanje „Razmisli – treba znati stati“ Zagreba ke pivovare u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Ta suradnja nastala je s ciljem podizanja svijesti i edukacije maloljetnika o opasnostima zloupotrebe alkohola te podizanja svijesti javnosti o odgovornom konzumiranju. U izradi filma, koji je zamišljen kao nastavni materijal za edukaciju u sklopu zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, sudjelovali su mnogobrojni stru njaci i poznate osobe. Zabrinjavaju e podatke i injenice u filmu su iznijeli i stru njaci u tom podru ju koji se svakodnevno susre u

s pretjeranom maloljetni kom konzumacijom alkohola. Jedan je od njih i podatak da se godišnje 400 mladih lije i u bolnicama zbog pretjeranog konzumiranja alkohola, što predstavlja sve ve i problem u Hrvatskoj.

Zagreba ka pivovara prepoznala je potrebu edukacije maloljetnika i op e javnosti o tom problemu zbog niza negativnih aspekata koje donosi – od zdravstvenih i zakonskih do socijalnih.

Tako ovim edukacijskim filmom u sklopu kampanje „Razmisli“ s glavnom komunikacijskom porukom Treba znati stati Zagreba ka pivovara želi dodatno upozoriti na opasnosti maloljetni ke konzumacije alkohola i podignuti svijest javnosti o tom društveno neprihvatljivom ponašanju.

5 godina tvorni kog jamstva na sve Seat modele Seat, potaknut iznimnom kvalitetom svojih vozila i željom da svojim kupcima pruži maksimalnu uslugu, odlu io je dosadašnje 4 godine jamstva produžiti za još jednu godinu jamstva u kojoj kupci zadržavaju sva jamstvena prava iz prijašnje etiri godine bez nadoplate! Tako je kupcima Seat vozila osigurano 5 godina originalnog tvorni kog jamstva bez ikakvih isklju enja u odnosu na dosadašnje etverogodišnje jamstvo. Seat 5 godina jamstva je projekt kojim marka svim svojim kupcima nudi važnu dodatnu pogodnost i pokazuje svoju konstantnu brigu za unapre enje proizvoda i usluge. Seat jamstvo vrijedi za 5 godina ili za 100.000 prije enih kilometara, bez ograni enja kilometraže za prve dvije godine. U Seat 5-godišnje jamstvo uklju ena su sva Seat osobna vozila od modelne godine 2015. nadalje, kupljena i isporu ena preko ovlaštene Seat mreže u RH.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

Tehnologija

Klju aplikacije “Yo” je jednostavnost!

Možda bolje re i da je danas više nego izraženije “manje je više”, no pitanje je dokle e to trajati. Bez obzira na sve, zadnjih par dana možda ste mogli primijetiti kako se pri a o aplikaciji “Yo”, ako niste, sigurno ete uti u narednim danima. Naime, aplikacija šalje poruku “Yo” vašim kontaktima i to je sve što radi. Na prvu ova aplikacija izgleda bezvezna, no postoji pri a iza nje koja je zapravo vrlo zanimljiva, a to su prepoznali i investitori

koji su ve sada uložili milijun dolara.

Dakle, Yo aplikacija na jedan dodir prstom šalje poruku “Yo” vašim prijateljima s liste, koje možete prikupiti preko korisni kog imena, SMS-a ili telefonskog imenika. Aplikacija je lansirana 1. travnja, a ak ju Apple prvotno nije odobrio jer je smatrao da aplikacija nije završena, te kako se radi o šali. injenica da aplikacija ima preko 50.000 aktivnih korisnika, zadnje službene

Sony SRS-X9 beži ni zvu nik Po samom dizajnu vidi se da se radi o luksuznoj opremi. Radi se o kvadru dimenzija 12.4 x 43 x 13.2 cm crne boje. Ispod odvojive rešetke zvu nika nalaze se dva 19 mm visokotonca, dva 50 mm mid-range zvu nika i 94 mm subwoofer s dva pasivna radijatora.

Na vrhu se nalaze i još dva dodatna visokotonca. Težina cijelog sustava je 4,6 kg. S zvu nikom dolazi i stilizirani daljinski upravlja u obliku olovke.

Kao što je navedeno, Sony SR S -X9 može beži no puštati glazbu s bilo kojeg PC, Android ili iOS ure aja koji u sebi ima podršku za DLNA, NFC ili Wi i konekciju.

Putem Bluetootha mogu e je streamati i glazbu s popularnih on-line audioservisa

(poput Deezera ili Internet radija).

Iako se radi o zvu niku koji je predvi en za beži no povezivanje, SRS-X9 je opremljen i USB konektorima, Ethernet konektorom za po etno podešavanje putem SongPal aplikacije i 3,5 mm audioutorom za slušal ic e .

Naravno, kvaliteta reprodukcije je na zavidnom nivou, od visokotonaca do vrhunskog subwoofera, tako da je slušanje glazbe ili korištenje ovih zvu nika prilikom gledanja ilmova vrlo ugodno iskustvo i rijetko koga e ostaviti ravnodušnim. (izvor: www.vidi-vishe.com)

LJETNO KINO “GALERIJA”

U dvorištu pala e “Sermage” samo dobri filmovi

Od 3. srpnja do 3. kolovoza kino “Galerija” seli svoje prnje u jedno od najljepših lokacija u gradu - dvorište pala e “Sermage”.

Sermage se nalazi u samom centru Varaždina, na Trgu Miljenka Stan i a, i sa svojim osebujnim ambijentom i velikim zidom idealna je ljetna varijanta kina.

Projekcije (uz jednu iznimku u

21.30) po inju u 21 sat, a održavat e se svaki etvrtak, subotu i nedjelju u navedenom terminu.

Ulaznica za ilmove je 15 kuna, a “Ljetni kino pass” koji omogu ava nesmetan ulaz na sve projekcije Ljetnog kina je 100 kuna. Naši stalni posjetitelji, penzioneri, studenti i nezaposleni ulaznice e pla ati 10 kuna, dok smo za njih napravili i cjeloljetnu ilmsku poslasticu još dostupnijom - da gledaju sve ilmove s “Ljetnim kino passom” za samo 50 kuna. U slu aju kiše, projekcije se sele u Galeriju i po inju ve u 20 sati. Obavijest o neodržavanju projekcije - taj dan do 17 sati.

Ulaznice se kupuju tamo gdje se održava projekcija taj dan - pola sata prije po etka ilma, a Ljetni kino pass mogu e je kupiti ve od sada na blagajni kina prije redovnog kinoprograma. Detaljan program pogledajte na Internet adresi www.kino-galerija.hr.

brojke koje su sada sigurno znatno ve e, aplikacija se nalazi na broju 9 najpopularnijih besplatnih aplikacija na App Storeu, a putem Yoa do sada je poslano preko 4 milijuna “Yoa”.

Aplikacija je izra ena za svega 8 sati, no u po etku se ra unalo da bi sve zajedno moglo biti gotovo za 2 sata.

Ideja je došla od Moshea Hogega, CEO-a društvene mreže sli noj Instagramu - Mobli, a aplikaciju je razvio Or Arbel,

koji je bio zaposlenik te tvrtke.

Ina e Hogega je jedan od investitora u ovaj projekt. Cilj je bio napraviti aplikaciju koja e na jednostavan na in Hogegovoj tajnici dati do znanja da trebaju razgovarati. Hogeg smatra da je klju uspjeha aplikacije njezina jednostavnost, zato ne e dodavati nove zna ajke, iako postoje neki trikovi, primjerice, ako dva puta kliknete na ne ije ime, poslat ete dvije poruke ili možete dodati više prijatelja tako da stavite “+”

znak izme u korisni kih imena.

Arbel ve radi na API-ju koji e omogu iti developerima da iskoriste ovu aplikaciju za svoje projekte. Primjerice, mogu e e biti ugraditi Yo na web stranice, te kad se objavi neki važan lanak, možete dobiti poruku “Yo” na vašem mobilnom ure aju ili ako se recimo održava neka rasprodaja možete dobiti Yo od tog branda. Iako je to malo zeznuto jer poruka “Yo” ne otkriva previše informacija o tome što se doga a, možda upravo u toj znatiželji leži trik koji e vas dovesti da pogledate o emu se zapravo radi. (izvor: zimo.com, Saša Fišter)

27. lipnja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 27.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Od Mure do Drave Ju er, danas, sutra GET Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 27.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:15 TV prodaja 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:40 Mali oglasi 17:45 TV prodaja 18:00 Županijske teme 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:30 Dokumentarni program 22:00 Pri e iz svijeta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 28.06.

NEDJELJA, 29.06.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Bujica (r) 13:30 akove ki kutak (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Veliko platno (r) 17:35 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ususret fes valu u Požegi 20:35 Planet Croa a

08:00 Dje ja TV 11:00 TV prodaja 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Planet Croa a (r) 13:40 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

21:05 21:15 22:00 22:25 23:05

Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 28.06.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra (R) TV prodaja Eurobox (R) Pressica Tajne uspjeha TV prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 13:50 Mali oglasi 14:00 TV prodaja 14:15 Glazbeni izazov (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Druga strana (R) 15:25 Mali oglasi 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 S koncertnih pozornica 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Lifestyle 18:15 Ususret fes valu u Požegi (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 29.06.

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Zajedno (R) Velike tajne malog vrta (R) 09:00 TV prodaja 09:15 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 09:25 Mali oglasi 09:30 Hrana i vino 10:30 TV prodaja 10:45 Ku onica (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:30 S koncertnih pozornica (R) 16:10 Glazbeni izazov (R) 16:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:30 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:50 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 Županijske teme (R) 21:30 KAM 2014 22:25 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 30.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje (r) Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 30.06.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Iz VTV arhive 15:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV arhive: Paleta portreta 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 01.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 01.07.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 Škola šaha 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Iz fundusa galerije Gerama 11:30 Sutrašnjica danas 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Pri e iz svijeta 14:00 TV prodaja 14:15 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Koktel (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Iz VTV arhive: U dobrom društvu 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 02.07.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 02.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Iz VTV arhive: Paleta portreta (R) 14:25 Mali oglasi 14:30 Sutrašnjica danas (R) 15:00 Iz fundusa galerije Gerama 15:15 TV prodaja 15:30 Zastupni ki klub (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:05 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 03.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:25 20:50 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Obzori (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Podravski mo vi Vijes dana Zagrljaj ljepote (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ETVRTAK, 03.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Global 3000 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 TV prodaja 18:15 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Eurobox 20:30 KAM 2014.

21:30 Iz VTV arhive: Moj put 22:30 VTV Dnevnik 23:05 Vremenska prognoza 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NAJAVLJUJEMO

SZIGET FESTIVAL zaklju io imena koja e zasvirati na "main stageu"

Korn i NOFX potvrdili svoj nastup na festivalu!

Korn je potvr en kao posljednje veliko ime me u brojnima drugima koja e ove godine zasvirati na glavnoj pozornici Sziget festivala

Korn, NOFX, Angel Haze i The BossHoss dodani su u ve prili no prestižnu listu nastupaju ih na Szigetu 2014.

S ovim imenima zaklju en je me unarodni program nastupaju ih na "main stageu", na kojem još ove godine nastupaju: Placebo, Queens of the Stone Age, Prodigy, Outkast, The Kooks, Lilly Alen, Calvin Harris i brojni drugi. Tako er je otkrivena i festivalska aplikacija koja uklju uje detaljan dnevni raspored najavljenih programa koji se održava od 11. do 18. kolovoza.

Otok Slobode rado e ponovno ugostiti "nu metal" heroje - grupu Korn, koja e nastupiti na "main stageu" u petak 15. kolovoza. Ovi dobitnici Grammy nagrada prodali su preko

Nova Sziget aplikacija je spremna i potpuno besplatna za sve iOS i Android korisnike. Detaljan raspored od ve najavljenih djela ekskluzivno je dostupan na aplikaciji, tako da bi što prije mogli biti upoznati s najnovijim vijestima koje objavljuje festival.

Evo što je dostupno pomo u spomenute aplikacije: - mogu nost da provjerite sve nastupaju e i da slušate njihovu glazbu - pregledavanje objavljenog programa po danu, terminu i mjestu abecednim redom, uz mogu nost da napravite svoj vlastiti raspored omiljenih programa te da ga uskladite s Sziget web i facebook stranicama

35 milijuna albuma širom svijeta, dvanaest službenih izdanja bila su me u prvih deset na Billboard 200 listi, osam od njih su platinasti ili multiplatinasti, a njihov najnoviji rekord, "The Paradigm Shift" - objavljen je u listopadu 2013.

Još jedno veliko ime dodano listi nastupaju ih je - NOFX. Punk rock grupa iz Los Angelesa koja je objavila 12 studijskih albuma te prodala više od 6 milijuna plo a, što ih ini jednim od najuspješnijih nezavisnih grupa svih vremena. Zvuk NOFX-a je raznolik, koriste elemente punk rocka, skate punka, melodi ni hardcore, ska punk, ali i druge glazbene žanrove. To je više od onoga uobi ajenog "seks, droga i rock n 'roll"!

- mogu nost da primate izvješ a o po etku programa na festivalu - mogu nost da "prona ete sebe", mjesta izvo enja programa, kao i druga korisna mjesta na festivalu uz pomo interaktivne karte - upute za tzv. E skrivena blaga festivala: zabava, umjetnost i aktivnosti - da primate izvješ a najnovijih korisnih informacija - da gledate festivalske slike i video.

Aplikaciju možete preuzeti na sljede oj web sranici: http://szigetfestival. com/mobileapp, a više korisnih informacija o festivalu i ulaznicama pro itajte na: www.szigetfestival.com.

FORMULA 13 1 Back In The World Again DAVID GRAY 2 Turn Blue THE BLACK KEYS

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

3 Snap Out Of It ARCTIC MONKEYS

"Fio show", od 20 sati do 23 sata

5 Budapest GEORGE EZRA

Zagorski mladi i bili su glazbeni gosti u prošlotjednom izdanju zabavno-glazbene emisije “Fio show”. Dolaze iz Bedekov ine, a gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što

4 Fly Rasta ZIGGY MARLEY ft. U-ROY

su svadbe, krštenja, pri esti i sl. Kao i uvijek, gledatelji su mogli uti savjete i recepte za zdrav život od stalnih sponzora emisije iz Zdravog kutka, Kralja ešnjaka i Kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

6 First Love JENNIFER LOPEZ 7 Let Me Down Gently LA ROUX 8 I Want To Drag You Around BLONDIE 9 Love Never Felt So Good MICHAEL JACKSON & JUSTIN TIMBERLAKE

Top Hit List

10 Hideaway KIESZA 11 West Coast LANA DEL REY 12 Heavy Seas Of Love DAMON ALBARN ft.

BRIAN ENO 13 Pills N Potions NICKI MINAJ 14 We Are One (Ole Ola) PITBULL ft. JENNIFER LOPEZ 15 Postcards JAMES BLUNT

1 SEVERINA - Brazil DOMA IH TOP LISTA 2 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 3 IVANA BANFI , ELLA & MINEA - Na Jadran 4 JASMIN STAVROS & U iteljice - Nema natrag 5 DETOUR - Daleko 6 PSIHOMODO POP - Bejbi 7 VATRA - Tango 8 ENI - Prekrasan dan 9 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 10 GRETTA ft Geby - Malena 11 OP A OPASNOST - Stranci 12 BU ENJE - Ne govori više 13 HLADNO PIVO - Messi 14 MOSKVA ft Ivan De ak - Svijet je naš 15 MASSIMO - Dijete u meni

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

RUKOMET SP ZA JUNIORKE u rukometu igra se od subote i u akovcu

Ako ste ljubitelj rukometa i sporta, navratite obavezno u dvoranu GOC-a Pred Hrvatskom je krajem lipnja joĹĄ jedan velik i vaĹžan sportski doga aj. Od 28. lipnja do 13. srpnja bit e doma in Svjetskoga juniorskog prvenstva za rukometaĹĄice, koje e se odrĹžati u Zagrebu, Koprivnici, Dugom Selu i akovcu. U dvadesetak dana u Hrvatskoj e biti preko tisu u ljudi u etiri grada sjeverne Hrvatske.

U skupini D u akovcu e igrati Rusija, Brazil, Rumunjska, Tunis, Kina i Slovenija. Nakon 15 utakmica po skupinama u akovcu e se joť igrati President’s Cup, odnosno razigravanje od 17. do 24. mjesta. Po etiri utakmice bit e odigrane 7. i 9. srpnja u terminima od 14.00, 16.00, 18.00 i 20.00 sati. Svi susreti igraju se u dvorani Graditeljske ťkole u akovcu, a reprezentacije e biti smjeťtene u Toplicama Sveti Martin. Ulaznice e se mo i kupovati na ulazu u dvoranu Graditeljske ťkole ili putem portala www.ulaznice.hr od idu eg tjedna.

Reprezentacija Hrvatske je u grupi A s NorveĹĄkom, eĹĄkom, Korejom, Kazahstanom i Urugvajom. Me u odabranicama naĹĄeg izbornika Nevena Hrupeca jesu i dvije igra ice Ĺ˝enskoga rukometnog kluba “Zrinskiâ€?: Paula Posavec i Nikolina Zadravec. One zajedno s ostalim reprezentativkama imaju pripreme u Umagu do 15. lipnja.

U grupi B su Danska, Angola, Nizozemska, Argentina, Njema ka i Srbija te u grupi C Ma arska, Japan, Francuska, Portugal, Ĺ vedska i Kongo. Na ovom Svjetskom prvenstvu ve inom su djevojke starosti od 18 do 20 godina pa moĹžemo o ekivati brz, atraktivan, leprĹĄav i e ikasan rukomet.

SPIDVEJ RACE OFF kvalifikacijska utrka za Grand Prix, odrĹžana na Mileniumu u D. Kraljevcu, nije dobro proĹĄla za naĹĄeg voza a

Dva mala kiksa Pavlicu odnijela nastup u Challengeu Sjajno je vozio na po etku Danac Hans Andersen, koji je na kraju osvojio 12 bodova i prvo mjesto. Ulazak za Challenge utrku osigurali su joĹĄ: Linus Sundstroem (Ĺ vedska), Janusz Kolodziej (Poljska), Maciej Janowski (Poljska), Thomas H. Jonasson (Ĺ vedska), Peter Kildemand (Danska) i Matej Ĺ˝agar (Slovenija) Jurica Pavlic nije se uspio plasirati u Challenge utrku na kojoj e se hvatati mjesta za sljede u sezonu u Grand Prixu. Na doma em terenu proĹĄle subote, na stadionu “Milleniumâ€? pred dobro ispunjenim tribinama u Donjem Kraljevcu u jednoj od dvije Race Off Grand Prix utrke, osvojio je deveto mjesto, a trebao je biti me u najboljih sedam. Falio je jedan bod, barem za razvaĹžanje za ĹĄesto i sedmo mjesto, ali nije uspio. Na kraju se bori za mjesto rezerve, ali nije uspio.

Sve vi ene voĹžnje donijele su dobre borbe, nije bilo incidentnih situacija, tako da je gledaliĹĄte moglo uĹživati u fer i korektnoj borbi svih voza a na stazi.

Utrku je u jakoj konkurenciji dobio jedan od favorita, Danac Hans Andersen, a naĹĄ susjed i spidvej prijatelj, Slovenac Matej Ĺ˝agar, ina e sudionik ovogodiĹĄnjeg Grand Prixa, dobio je zadnju “ulaznicuâ€? za Challenge, dok je tako er GP voza Smolinski tek rezerva, ĹĄto dovoljno govori o ja ini ove utrke.

Subota, 28. lipnja 16 : 15 Rusija - Brazil 18 : 30 Rumunjska - Tunis 20 : 45 Slovenija - Kina

Utorak, 1. srpnja 16 : 00 Rusija - Tunis 18 : 15 Rumunjska - Slovenija 20 : 30 Brazil - Kina etvrtak, 3. srpnja 16 : 00 Rumunjska - Kina 18 : 15 Slovenija - Rusija 20 : 30 Tunis - Brazil Subota, 5. srpnja 16 : 15 Kina - Tunis 18 : 30 Slovenija - Brazil 20 : 45 Rusija - Rumunjska

1. Hans Andersen (Danska) - 12 (3,3,3,2,1) 3. Linus Sundstroem (Švedska) - 11+3 (2,2,3,1,3) 3. Janusz Ko odziej (Poljska) - 11+2 (3,3,1,3,1) 4. Maciej Janowski (Poljska) - 10 (3,1,2,3,1) 5. Thomas H. Jonasson (Švedska) - 10 (1,2,2,2,3) 6. Peter Kildemand (Danska - 9 (0,3,0,3,3) 7. Matej Žagar (Slovenija) - 9 (2,u,1,3,3) 8. Mar n Smolinski (Njema ka) - 8+3 (1,1,2,2,2) 9. Jurica Pavlic (Hrvatska) - 8+2 (1,2,3,0,2) 10. Troy Batchelor (Australija) - 7 (2,3,0,2,d) 11. Mikkel Michelsen (Danska) - 6 (0,0,3,1,2) 12. Josef Franc ( eťka) - 6 (2,1,1,0,2) 13. Nicolas Cova (Italija) - 5 (3,0,2,0,0) 14. Daniel King (Velika Britanija) - 5 (1,2,1,1,0) 15. Ricky Wells (USA) - 2 (0,1,0,1,0) 16. Craig Cook (Velika Britanija) - 1 (0,0,0,0,1) 17. Tomas Suchanek ( eťka) - 0 18. Ma c Voldrih (S ovenija) – 0

Lonigu. U borbi Smolinskog i Pavlica ipak je njema ki voza odnio pobjedu i tako Pavlica ostavio tuĹžnog te ve eri na doma em teenu.

Sjajno je vozio na po etku Danac Hans Andersen, koji je usprkos neĹĄto loĹĄijim kasnijiim voĹžnjama, kad mu bodovi ve nisu bili prijeko potrebni, ipak na kraju osvojio 12 bodova i prvo mjesto. Ulazak

da je plasman me u sedam najboljih “pred vratimaâ€?, ipak nije uspio. Kiksao je i u predzadnjoj utrci. ZavrĹĄio je posljednji, iza Ĺ˝agara, Jonassona i Sundstroema. Na kraju je ostao kratak za jedan bod koji bi donio razvaĹžanje sa Ĺ˝agarom i Kildemandom, ali niĹĄta od toga. Osam bodova bilo je dovoljno za dodatnu voĹžnju za 8. mjesto, koje je donosilo status rezerve u

RASPORED UTAKMICA – Grupe D

Nedjelja, 29. lipnja 16 : 00 Brazil - Rumunjska 18 : 15 Kina - Rusija 20 : 30 Tunis - Slovenija

REZULTATI:

Prva i etvrta voĹžnja mogle su se bolje odraditi Pavlic je bez Challengea ostao zbog prve i etvrte “baterijeâ€?, u kojima je od ĹĄest mogu ih osvojio tek jedan bod. LoĹĄ je bio start kad je neo ekivano ostao iza Janowskog i Batchelora. Ipak, u srediĹĄnjem dijelu utrka bio je pravi i osvojio je ak pet bodova. Kad su svi o ekivali

za Challenge utrku osigurali su joť: Linus Sundstroem (Švedska) s 11 bodova, koji se borio za drugom mjesto dodatno s Januszom Kolodziejom (Poljska), te: Maciej Janowski (Poljska), Thomas H. Jonasson (Švedska), Peter Kildemand (Danska) i Matej Žaga (Slovenija).

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

27. lipnja 2014.

ATLETIKA PRVENSTVO HRVATSKE za mla e juniore i juniorke

Šest osvojenih medalja za atleti are AK Me imurje Na stadionu Kantrida u Rijeci 14. i 15. lipnja održalo se PH za mla e juniorke i juniore na kojem je Atletski klub Me imurje osvojio ak šest medalja, od kojih je samo baca kugle, diska i kladiva Sven Todorovi osvojio dva zlata i jedno srebro.

Pojedina no prvenstvo Hrvatske u konkurenciji mla ih juniorki i juniora (ro eni 1997. i mla i) prvo je u nizu državnih pojedina nih prvenstava jer e se nakon ovog u idu ih mjesec dana medalje za najbolje hrvatske atleti arke i atleti are dijeliti još i u

Tajana Židov osvojila je broncu

konkurenciji mla ih i starijih kadeta i kadetkinja, starijih juniorki i juniora te sredinom srpnja seniorki i seniora. lanovi AK Me imurje, predvo eni trenerima Aleksandrom Žbuljom i Brankom Todorovi em, natjecanje e pamtiti po šest osvojenih medalja, i to dvije zlatne, tri srebrne i jednoj bron anog sjaja.

canju diska težine 1,5 kg sa preba enih 54,14 m, nedostižan za konkurenciju je bio u bacanju kugle 5 kg sa 16,02 m, dok je srebrnu medalju osvojio u bacanju kladiva težine 5 kg hicem od 49,60 m.

U utrci na 400 m s preponama drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Filip Peras a za ovo odli je bilo je potrebno tr ati zadanu dionicu u vremenu novog osobnog rekorda - 57,96 sekundi. Medalja mu je zamalo izmakla i u utrci na 110 m s preponama gdje je osvojio etvrto mjesto sa istr anih 16,15 sekundi.

Svoju prvu medalju na službenom državnom prvenstvu osvojila je Nina Dobša koja je u trci na 800 m osvojila srebrno odli je s rezultatom 2:22,81. Nina je odli na bila i u utrci na 1500 m u kojoj je osvojila etvrto mjesto s rezultatom 4:59,74. Bron anu medalju oko vrata ku i je ponijela i Tajana Židov, koja je rekordno istr ala 400 m s preponama, a štoperica se zaustavila na 1:08,94.

U Rijeci su uspješno nastupili i Filip Turk koji je dva puta istr ao osobne rekorde i to na 800 m sa 2:08,58 i osvojenim 7. mjestom i na 400 m sa 54,92 sek na 8. mjestu. Karla Duji se za medalje borila na 400 m

Todorovi u ak tri medalje S ak tri medalje, i to dvije zlatne i jednom srebrnom, okitio se Sven Todorovi i time postao jedan od najuspješnijih atleti ara prvenstva. Sven je zlatne medalje osvojio u ba-

Sven Todorovi osvojio je ak tri odli ja

Filip Peras postavio je na 400 m prepone osobni rekord

s preponama gdje je s 1:13,46 bila deveta dok je 13. mjesta osvojila na 100 m sa 13,72 te na 400 m sa 1:02,94. Najmla i lan ekipe AK Me imurje, David Verli, na natjecanju je bio radi stjecanja iskustva a uspješno je nastupio na 3000 m i bio 9. sa 10:16,06 dok je na 1500 m bio 14. sa 4:43,73.

Ovo natjecanje održano na stadionu Kantrida, nažalost, prema rije ima doma ina vrlo vjerojatno je bilo po posljednji puta u ovom prekrasnom ambijentu tik uz obalu mora. Naime, stadion

Atleti ari Me imurja bili su raspoloženi u Rijeci

na kojem zajedno treniraju i nastupaju nogometaši NK Rijeke i atleti ari AK Kvarnera ubrzo ide u rekonstrukciju.

Nažalost atleti ari e izvu i mnogo deblji kraj jer e novi moderniji stadion biti samo za nogomet, dok e atleti ari svoj atletsku stazu imati na novoj, ali prili no udaljenoj i daleko manje atraktivnoj lokaciji. (md)

Nina Dobša uzela je srebro

27. lipnja 2014.

NOGOMET NOVI RASPLET sastava nogometnih liga

Ipak se igra Me užupanijska liga s 18 klubova, Tre a županijska liga jedinstvena U ovom trenutku lanovi Me užupanijske lige od naših klubova jesu: Polet (SMNM), Nedeliš e, Rudar, Mladost Prelog, Grani ar Kotoriba, Archea- akovec, ukovec 77, Centrometal, Sloboda Slakovec, Dinamo Domašinec, Naprijed i Sloga akovec Komisija za natjecanje IO-a HNSa, iji je lan predsjednik MNS-a Mato Kljaji , zaklju ila je prošli tjedan da se do kraja lipnja dva saveza, Me imurski i Varaždinski, moraju pokušati dogovoriti da se Me užupanijska liga akovec - Varaždin igra ve od ove sezone. Na tragu tog zaklju ka u petak je u Varaždinu održan sastanak kojem su ispred MNS-a bili prisutni predsjednik Mato Kljaji i tajnik Darko Jambrovi , a doma ini su im bili Ivan Novak, tajnik VŽ-a NS-a, i tehni ki tajnik Željko Frani .

Na kraju je zaklju eno da se liga ipak igra s 18 klubova. Svih 12 klubova iz nesu ene Me imurske Premier lige i 6 klubova iz Varaždinskoga nogometnog saveza.

Prvenstvo starta ve 10. kolovoza Što to zna i za naš Me imurski nogometni savez, odgovora tajnik Jambrovi : - Nikakvih pretumbavanja liga ne e biti. Svih 12 klubova koji su trebali igrati u Me imurskoj županiji e igrati izvan nje. Ne e biti trokružnog natjecanja, ve e se igrati 34 kola, a u Premier ligi je bilo predvi eno 33 kola. Prvenstvo bi startalo 10. kolovoza, uz jedno kolo u tjednu 8. listopada, kada je državni blagdan, a završilo 23. studenoga, kada i sve Me imurske lige završavaju. Umjesto etiri stupnja natjecanja, u županiji emo imati i dalje kao i dosad tri stupnja.

Jedna I. Me imurska liga, dvije druge Me imurske lige istok i zapad i jedinstvenu III. Me imursku ligu.

Zadatak tajnika je tako er bio da pojedina no upozna klubove s nastalom situacijom. Drugim rije ima, do utorka 24. lipnja svi oni koji ne žele takvu ligu moraju se pisano o itovati kako bi se umjesto njih našao ili našli drugi klubovi koji žele igrati takvu ligu. To su i u inili i zasad je jedina neizvjesnost oko 12. me imurskog

UDRUGA MLADIH KNEZOVEC

Organiziraju malonogometni no ni turnir Udruga mladih Knezovec u petak i subotu 4. i 5. srpnja organizira 4. no ni malonogometni turnir na malonogometnom igralištu u Knezovcu. Igra se od 17.30 sati.

Kotizacija iznosi 300 kn po ekipi. Igra se 4+1. Prve tri nagrade ovise o uplati kotizacije, dok je etvrta “teku a nagrada”.

Prijave se primaju do 4. srpnja na mob.: 098657082 ili izravno na licu mjesta u petak u Knezovcu.

OKVIRNI SASTAVI LIGA TRE A HNL - ISTOK

DRUGA me imurska nogometna liga – zapad

1. NK Me imurje ( akovec) 2. NK Varaždin 3. NK Podravina (Ludbreg) 4. NK Koprivnica 5. NK Bjelovar 6. NK Mladost (Ždralovi) 7. ŽNK Virovi ca 8. NK Slavonija (Požega) 9. NK Slavija (Pleternica) 10. NK Oriolik (Oriovac) 11. NK Beliš e 12. NK Višnjevac 13. NK Croa a ( akovo) 14. BSK Bijelo Brdo 15. NK Vukovar 1991 16. NK Mladost (An n) / NK Marsonia

1. PLAVI (Peklenica) 2. BRATSTVO (Savska Ves) 3. JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec) 4. STRAHONINEC 5. BRATSTVO (Jurovec) 6. HAJDUK (Štrukovec) 7. VENERA PMP (Sve Juraj na Bregu) 8. DRAVA (Kuršanec) 9. MURA (Hlapi ina) 10. MALI MIHALJEVEC 11. TRNOVEC 12. NAPREDAK (Gornji Kraljevec) 13. ZEBANEC 14. SLOGA (Štrigova) 15. DONJI KONCOV AK 16. POBJEDA (Gornji Hraš an)

ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVEC – VARAŽDIN DRUGA me imurska nogometna liga – istok

Nikada kao ovo ljeto o sastavima liga odlu uje se kad ve treba pripremiti novo prvenstvo, pa tajnik MNS-a Jambrovi ima puno posla

predstavnika. Ho e li to biti Mladost iz Ivanovca, Spartak ili netko tre i.

Za danas 27. lipnja zakazan je IO MNS-a koji bi trebao potvrditi naše predstavnike u Me užupanijskoj ligi, odnosno sastave ostalih liga.

U ovom trenutku lanovi Me užupanijske lige jesu: Polet (SMNM), Nedeliš e, Rudar, Mladost Prelog, Grani ar Kotoriba, Archea- akovec, ukovec 77, Centrometal, Sloboda Slakovec, Dinamo Domašinec, Naprijed i Sloga akovec. Iz Varaždinskog saveza igrali bi Ivan ica Ivanec, Novi Marof, Zadrugar Hrastovsko, Plitvica Gojanec, Plitvica Selnik i Jalžabet, naravno, ako ne do e do neke promjene i kod njih u odnosu na navedene klubove.

Me imurje potvrdilo nastup u III. HNL - istok Najviše problema u sastavljanju ekipa koje e se natjecati doživjeli smo u novoj III. HNL - istok, a sada je kona no odlu eno da e je sa injavati sedam ekipa iz prošle III. HNL - sje-

ver i 9 ekipa iz stare III. HNL - istok.

Osim propisanih licenciraju ih uvjeta za ovu razinu natjecanja, ekipe su u prošloj natjecateljskoj sezoni morale ostvariti plasman do 12. mjesta da bi uop e mogle konkurirati za natjecanje u novoj III. HNL istok. Od svih prijavljenih klubova, jedino NK Mladost iz Antina ima problema oko ostavrivanja licenciraju ih uvjeta, pa bi umjesto njih u natjecanje mogla usko iti Marsonia iz Slavonskog Broda.

Iz Me imurskog saveza nastup u ligi potvrdilo je samo Me imurje akovec, dok su se ostali klubovi opredijelili sada za Me užupanijsku ligu.

Ranije je bilo najavljivano da e u natjecanje u i i druge mom adi profesionalnih kluba s ovog podru ja, ali se od te ideje na kraju ne e izroditi ništa. Dok Slaven Belupo ve ima sli nu suradnju s tre eligašem NK Koprivnicom, Osijek i Cibalia su odustali od ove ideje prvenstveno iz inancijskih razloga. Po etak natjecanja u III. HNL - istok najavljen je za 24. kolovoza.

1. POLET (Sve Mar n na Muri) 2. RUDAR (Mursko Središ e) 3. NEDELIŠ E 4. MLADOST (Prelog) 5. GRANI AR (Kotoriba) 6. ARCHEA- AKOVEC 7. UKOVEC 77 8. SLOBODA (Slakovec) 9. CENTROMETAL (Macinec) 10. NAPRIJED (Cirkovljan) 11. SLOGA ( akovec) 12. MLADOST (Ivanovec)/ SPARTAK (M. Subo ca) 13. IVAN ICA (Ivanec) 14. NOVI MAROF 15. ZADRUGAR (Hrastovsko) 16. PLITVICA (Gojanec) 17. PLITVICA (Selnik) 18. JALŽABET

1. MLADOST (Sveta Marija) 2. HODOŠAN 3. OMLADINAC (Držimurec-Strelec) 4. DUBRAV AN (Donja Dubrava) 5. GALEB (Oporovec) 6. VIDOV AN (Donji Vidovec 7. CROATIA (Orehovica) 8. DUBRAVA (Sivica) 9. BORAC PMP (Tur iš e) 10. BUDU NOST (Podbrest) 11. SK ( ehovec) 12. GRANI AR (Novakovec) 13. DRAVA (Donji Mihaljevec) 14. BUDU NOST (Miklavec) 15. OTOK 16. DRAŠKOVEC

PRVA me imurska nogometna liga

TRE A me imurska nogometna liga

1. MLADOST (Palinovec) 2. MLADOST (Ivanovec) 3. SPARTAK (Mala Subo ca) 4. DINAMO (Palovec) 5. ŠENKOVEC 6. SOKOL (Vra šinec) 7. PUŠ INE 8. BSK (Belica) 9. OMLADINAC (Novo Selo Rok) 10. PODTUREN 11. ME IMUREC (Dunjkovec-Prete nec) 12. SLOBODA (Mihovljan) 13. JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) 14. KRALJEV AN 38 (Donji Kraljevec) 15. POLET (Pribislavec) 16. TRNAVA (Gori an)

1. EKO (Sve Križ) 2. RADNI KI (Gardinovec) 3. MLADOST (Dekanovec) 4. BORAC (Donji Hraš an) 5. TORPEDO (Križovec) 6. TRNJE (Sve Juraj u Trnju) 7. JADRAN (Štefanec) 8. ZASADBREG 77 9. VU ETINEC 10. OMLADINAC (Ma kovec) 11. HAJDUK (Brezje) 12. PLAVI 1975 (Prekopa-Bukovec) 13. MLADOST (Selnica) 14. BRATSTVO (Preseka) 15. DINAMO (Žiškovec) 16. PARAG

NK HAJDUK ŠTRUKOVEC proslavio 40 godina postojanja

etiri dana slavlja Odigravanjem prijateljske nogometne utakmice izme u reprezentacije Grada Mursko Središ e i NK Hajduka Štrukovec završene su etve-

rodnevne sve anosti uprili ene povodom 40. godišnjice osnutka i isto toliko godina djelovanja Nogometnog kluba Hajduk Štrukovec. Na samoj

manifestaciji obilježavanja visoke godišnjice kluba sponzorima su i najzaslužnijim i najuglednijim lanovima kluba uru ene zahvalnice.

Izme u ostalih, primili su ih i prvi predsjednik i osniva kluba, a danas novinar, Stjepan Mesari iz Murskog Središ a, nekadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora Baltazar Jalšovec iz Štrukovca, nogometaši koji su odigrali prvu utakmicu za klub, te središ anski gradona elnik Dražen Srpak.

Na sve anosti obljetnice tajnik Me imurskoga nogomet-

nog saveza Darko Jambrovi predst av nicima Hajduk a uru io je priznanje za 40-godišnje lanstvo i sudjelovanje u natjecanjima Županijskoga nogometnog saveza.

NK Hajduk Štrukovec osnovan je ina e u prolje e 1974. godine, a danas se uspješno natje e u II. nogometnoj ligi Nogometnog saveza Me imurske županije. (sm)

27. lipnja 2014.

KOŠARKA

STRELI ARSTVO

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE ZA DJEVOJ ICE

Sjajna Radost u finalu!

Uz sudjelovanje 13 mom adi završilo je Otvoreno prvenstvo Hrvatske za djevoj ice ro ene 2002. i mla e. U Skupini D akove ka je Radost s dvije uvjerljive pobjede protiv Šibenika i Orke Zagreb rezultatima 40:13 i 37:21 izborila etvrtfinalnu skupinu.

Na toj malo višoj stepenici prvi je protivnik Drnje bilo u rangu prethodnih, pa Radost lagano dobija rezultatom 30:10. Nakon toga slijedi prvi poraz od prvog avorita prvenstva Medveš aka 28:40. No, izboreno je polufinale gdje u dramati noj utakmici prepunoj obrata Valerija Štrukelj na asistenciju Karle Škode zabija zicer za veliku pobjedu i finale.

U posljednjoj utakmici prvenstva radostašice protiv mnogo viših suparnica iz Medveš aka nemaju više elana i snage i gube finale rezultatom 41:63. Titula viceprvakinja Hrvatske drugi je najve i uspjeh kluba nakon generacije ro ene 1999. koje su bile prvakinje države. Ovaj je uspjeh tim zna ajniji ako se zna da su se mnoge ekipe spajale da bi bile ja e za ovo prvenstvo, a

Djevoj ice ŽKK-a Radost viceprvakinje Hrvatske Radost igra s isklju ivo svojim igra icama. U najbolju petorku prvenstva izabrane su Karla Škoda i Valerija Štrukelj, a nastupile su još: Krištofi , Jankovi ,

Kova i , Rodek, Novak, Valkaj, Zdolec, Ma ar, Balent. Trenerica Dejana Balog.

Da bi nastavile kontinuitet ovim se putem pozivaju sve dje-

voj ice koje se žele baviti košarkom da se upišu u Školu košarke ŽKK Radost, a in ormacije se mogu dobiti kod trenerice Dejane Balog na 098/588 120. (bh)

KOŠARKAŠKI TURNIR LJETO 2014.

U subotu se igra u dvije dvorane Košarkaški klub akovec organizator je velikoga turnira za mla e kategorije koji se pod imenom Ljeto 2014. igra u subotu, 28.lipnja. U dvorani Druge osnovne škole igrat e kadeti ro eni 1999. i mla i, a u prvoj e utakmici snage od-

mjeriti akovec i Koprivnica u 10 sati, a dva sata kasnije igraju Me imurje i Cedevita. Mla i kadeti ro eni 2001/2 godine igraju u 13.45, a doma in akovec igra protiv Grafi ara iz Ludbrega. U 15.30 sati igra se kadetska utakmica za tre e

KAMP KSMŽ 2014.

mjesto,a u 17.30 se igra finale iste kategorije.

U dvorani Visoke u iteljske škole (VUŠ-a) igrat e dje aci ro eni 2003/4 po sistemu passarelle, najprije od 10 sati igraju Me imurje- Koprivnica, a od 11.45 igraju akovec-Petrinja. Djeca

Streli ari K. Zrinske pokorili Hrvatsku u konkurenciji do 14 godina Streli arski klub „Sesvete“ bio je doma in Prvenstva Hrvatske za djecu do 14 godina, na kojem je nastupilo pedesetak mladih streli ara iz cijele Hrvatske.

Me u njima su odli ne rezultate postigli mladi streli ari Katarine Zrinski akovec.

U stilu „olimpijski luk“ me u dje acima do 12 godina najbolji je bio Ivo Ma ek koji nije dopustio nikakva iznena enja te se o ekivano okitio naslovom državnog prvaka i zlatnom medaljom. U ovoj konkurenciji izuzetno je bio raspoložen i Adrijan Hajdarovi koji je uz osobni rekord uspio osvojiti odli no drugo mjesto i srebrnu medalju, a Krešo Vuruši je u ovoj konkurenciji zauzeo etvrto mjesto. Ova trojica „veli anstvenih“, Ivo Ma ek, Adrijan Hajdarovi i Krešo Vuruši , osvojili su zlatnu medalju i kao ekipa.

U stilu „goli luk“ me u dje acima do 12 godina, tako er je izvrsno pucao Fran Kova i koji je uz osobni rekord uspio osvojiti naslov državnog prvaka i zlatnu medalju.

U stilu „standardni luk“ me u dje acima do 12 godina uspješno je nastupio Jan Miljan koji je tako er osvojio zlatnu medalju i naslov državnog prvaka.

U istom stilu, u kategoriji djevoj ica do 12 godina, zlatnom medaljom i naslovom državne prvakinje se tako er okitila i Lucija Lesjak, kao i Melita Sandrin u stilu „dugi luk“, kategorije djevoj ica do 14 godina.

KARATE

Mladi karatisti polagali ispite u Selnici

ro ena 2005/6 igraju u 13.30 jednu utakmicu u kojoj e snage odmjeriti akovec-Petrinja.

Utakmica za tre e mjesto u kategoriji dje aka 2003/4 se igra u 15, a finale u 16.45 sati. Doma in je za sve ekipe osigurao okrjepu, te priznanja i pehare. (bh)

TRENERSKI SEMINAR

Mlade košarkaše trenira Andrej Tesla Od utorka 1. srpnja u Toplicama Sv. Martin Košarkaški savez Me imurske županije organizira kamp za mlade igra e iz svih me imurskih klubova koji su ro eni 1999.-2001. godine. Svaki klub daje 3-4 igra a,a treninzi e se

odvijati u dvije skupine po 15 igra a od 9.30-12.15 sati. Kotizacija je 200 kn po igra u, a poželjno je da se uklju e i treneri klubova. Voditelj kampa je najbolji trener za mla e kategorije u Hrvatskoj Andrej Tesla, trener u KK Zagreb. (bh)

Obavezan za dobivanje licence!

U subotu 5. srpnja od 9-12 sati u Toplicama Sveti Martin je Košarkaški savez Me imurske županije organizirao seminar za trenere mla ih dobnih kategorija. Sudjelovanje na seminaru je uvjet za dobijanje licence za vo enje

Najbolje je kada se pije u dvoje Muškat žu Traminac mirišljavi

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

ekipe u sezoni 2014/15. Voditelj je Andrej Tesla, trener u KK Zagreb, ovogodišnjih prvaka u kategoriji mla ih kadeta ro enih 2000. i mla ih. U drugom dijelu seminara dvije selekcije polaznika Kampa e odigrati me usobnu utakmicu. (bh)

Karate klub Globus iz akovca u utorak je, 10. lipnja, održao polaganje za mlade karatiste u podružnici Selnica. Ispitnom zvanju 9.kyu-a, odnosno za žutobijeli pojas pristupili su sljede i lanovi: Petric Matija, Culjak Margareta, Vinkovi Elena, Jurasovi Meri, Jurasovi Borna, Brezarovi Viktorija, Novak Mateo, Leva i Stela, Si Paula, Trstenjak Hana, Borko Niko, Gojnik Leo, Kova i Nikola, Žganec Vanesa, Mlinari Marin, Mlinari Maksim, Matoša Tanja, Matoša Melani, Žganec

Bianka, Ša ari Lorena, Jurovi Lovro, Koša Tea, Koša Lea, Tomaši Matija, Hliš Maksim, Vinko Karlo, Vinko David, Sklepi Kevin, Sklepi Sebastian, Šardi Viktoria, Tkal ec Maja.

Svi su kandidati pred ispitiva em Vladom Bošnjakom, te trenerom Nebojšom Bošnjakom, kao i njegovim pomo nicima Marijom Jurak i Robertom Bošnjakom, zadovoljili razinu uvježbanosti, te primili priznanja o novoste enom borila kom statusu.

27. lipnja 2014.

SEDMI Festival sportske rekreacije na selu održan je na igralištu NK Venere u Pleškovcu

Ekipa Štefanca odnijela pobjedu ispred doma ina i Male Subotice Sudjelovali su: udruge sportske rekreacije Sveti Juraj na Bregu, Puš ine, Dragoslavec Breg, Plešivica i Ma kovec, udruge žena Puš ine, Lopatinec i Macinec, ekipa op ine Mala Subotica, Udruga “Frkanov ani” i Štefanec Sedmu godinu zaredom Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” Sveti Juraj na Bregu bila je doma in Me imurskog festivala sportske rekreacije na selu, koji je održan na igralištu NK Venera u Pleškovcu. U konkurenciji jedanaest ekipa pobjedu je odnio Štefanec. Sudjelovali su još: udruge sportske rekreacije: Sveti Juraj na Bregu, Puš ine, Dragoslavec Breg, Plešivica i Ma kovec, udruge žena Puš ine, Lopatinec i Macinec, ekipa op ine Mala Subotica, Udruga “Frkanov ani”.

Natjecanje je održano u više disciplina: hodanje na štulama, alka u ta kama, nošenje košare na glavi, skakanje u vre ama, nošenje jaja u žlici, skok u dalj s mjesta, potezanje užeta, bacanje

kamena s ramena. Borbe u pojedinim disciplinama odvijale su se u muškoj, odnosno ženskoj konkurenciji, u jednoj i drugoj, te kombinirano.

Štefanec najbolji u najviše disciplina Pobjednik natjecanja bila je ekipa Štefanca, ko-

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014.

1.890,00 kn JELSA NA HVARU HOTEL HVAR*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 19.07.-26.07.2014.

3.099,00 kn HODOČAŠĆE U LURD 7 dana 06. – 12. 07. 2014.

2.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014.

2.290,00 kn

i nošenju košare na glavi.

Doma in je odli no tr ao na štulama, dok su se de ki iz op ine Mala Subotica pokazali najja ima u bacanju kamena s ramena. Štefanec je odnio zasluženu pobjedu kada su se zbrojili svi rezultati, drugo mjesto je osvojila doma a ekipa Sveti Juraj na Bregu, a tre e op ine Mala Subotica.

Bilo je to lijepo i ugodno poslijepodne koje je ugostilo više od 150 natjecatelja, a osim natjecanja još važnije je bilo ugodno poslijepodnevno druženje.

Sve natjecatelje pozdravili su u ime doma ina Branko Polanec, doma i župnik Ivica Puškadija i na elnik An elko Nagrajsalovi .

(Foto: Zlatko Vrzan)

ja je osvojila najviše prvih mjesta. Briljirali su u potezanju užeta gdje su bili najbolji u obje konkurencije, a najbolje su se snašli još u skakanju u vre ama, te nošenju jaja u žlici. Dobro su se držale i natjecateljice Plešivice koje su odnijele pobjedu u alki u ta kama

SOM KAPITALAC sportskog ribi a Marka Habjana iz Kotoribe

Morao sam zvati u pomo tatu, a onda je borba bila za as gotova Ulov dugi 151 cm dogodio se na Muri kod Gorenjaka, a vaga je pokazala: 22 kilograma Gotovo sat i pol trajala je borba ovjeka i soma na rijeci Muri, u predjelu zvanom Gorenjak. Deblji je kraj izvukao som, težak 22 kilograma i dug 151 centimetar kojeg je u etvrtak na blagdan Tijelova u jutarnjim satima upecao Marko Habjan (22) iz Kotoribe. Mamac mu je, kaže, bila ribica, a velika udica je bila privezana na najlon od 1 mm. Marko je dugogodišnji lan udruge Žuži ka, a ribolovom se po eo baviti od svoje desete godine. Marko je u ribolov odlazio s djedom Vladimirom koji mu je bio uvar, ali i prvi instructor. Ovo mu je, kaže, do sada najve i kapitalni ulov u kojem je veliku uloga odigrao i njegov otac Robert.

– Borio sam se s ribom, pa sam mobitelom u pomo

pozvao tatu i u trenutku smo riješili pitanje pobjednika.

Morao sam ga izmu iti, a i on je mene, no na kraju je ipak završio na obali - ispri ao je Marko. Ovim ulovom Marko je oduševio uku ane koji su “ribetinu” smjestili u veliko drveno korito. Mama Olivera je spomenula njegovu volju i entuzijazam prema ribolovu potkrijepivši podatkom kako Marko prije posla u 4 sata ujutro odlazi na vode i hrane i ribe priprema “teren” za što bolji ulov. Mama je bila ta koja je s mnogo truda spravila prve obroke, a s obzirom na koli inu mesa pred obitelji je još dosta slasnih ribljih ru kova i ve era. Kapitalcem se štimala i sestra Lorena. (alf)

Morao sam ga izmu iti, a i on je mene, no na kraju je ipak završio na obali - ispri ao nam je ponosni Marko Habjan

27. lipnja 2014.

KROS UTRKA POVODOM DANA IVANOVCA

U Ivanovcu trka i i hoda i prkosili kiši!

Na prvoj utrci u Ivanovcu okupilo se šezdeset i šestero sudionika koji su tr anjem i hodanjem obilježili Dan mjesta Ivanovec.

Inicijativa koju je pokrenuo Stjepan Bernat, poznati dugoprugaš iz Ivanovca, uspjela je po vrlo lošim vremenskim uvjetima, jer su se hoda i i trka i iz Me imurske i Varaždinske županije odazvali u velikom broju unato jakoj kiši. U glavnoj utrci na 8 km sudjelovalo je trideset i šestero trka ica i trka a, a ciljem su prvi prošli Martin Srša iz G. Koncov aka, Igor Gori anec iz Svete Marije i Tihomir Cenko iz Ludbrega kod muškaraca te Božica Horva i Lidija Leva i iz akovca i Mirjana Mlinari iz Preloga u konkurenciji žena. U utrci na 2,5 km nastupilo je 19 trka (ic) a, a najbrži su bili Mario Horvat iz Malog Mihaljevca, Mihael Mavrin iz Belice te Lovro Žbulj iz akovca u muškoj i Lucija Horvat iz Malog Mihaljevca, Tina Tkalec iz Savske Vesi, Ingrid Štefi ar iz Varaždina u ženskoj konkurenciji. U hodanju na 2,5 km sudjelovalo je 11 hoda (ic)a, a prva tri mjesta zauzeli su Goran Mihinja iz akovca, Tin Toplek iz Ivanovca i Stjepan Petek iz Ivanovca te Andreja Talan i Elizabeta Petek iz Ivanovca i Renata Kutnjak - Kiš iz Preloga.

Podršku za uspjeh ovoj mani estaciji, koja je za cilj imala promociju tr anja i hodanja u prirodi, dali su i me imurski župan Matija Posavec, koji je i sam sudjelovao u utrci na 8 km, predstavnica Zavoda za javno zdravstvo dr. Renata Kutnjak - Kiš svojim nastupom na 2,5 km, a nazo an je bio i prvi ovjek i predsjednik Mjesnog odbora Ivanovec Tihomir Žbulj.

Mani estacije koje za cilj imaju doprinos zdravlju gra ana dobrodošle su i sve ih je više na prostoru Me imurske, a i susjednih županija, pa je za pozdraviti inicijativu Stjepana Bernata koji je u svom Ivanovcu okupio najbolje trka e iz sjeveozapadne Hrvatske, a istovremeno i gra ane rekreativce željne organiziranog kretanja u prirodi.

Nema odmora ni u ljetnim mjesecima Nakon Ivanovca trka e eka dugo toplo ljeto u kojem u Me imurju ne e izostati ovakve trka ke mani estacije. Naime, u Prelogu (Marina) e se tijekom cijelog ljeta od 27. lipnja do 29. kolovoza svaki petak održavati Ljetna kros liga Prelog 2014., a prvo kolo je na rasporedu ve ovaj petak s po etkom u 19 sati. Zadnji tjedan ko-

Ni godine ni kiša nisu prepreka za sudjelovanje u krosu

Za sudjelovanje uz dobru volju dobrodošao je i kišobran

lovoza, u utorak 26. kolovoza, održat e se 6. kolo kros lige Globetka, a u subotu 30. kolovoza tradicionalna utrka Grada Mursko Središ e. Trka ice i trka i na taj na in imat e prilike za redovito “održavanje” i tijekom ljeta.

Šezdeset i šestero sudionika na prvoj utrci povodom Dana Ivanovca

27. lipnja 2014.

SPORTSKO NATJECANJE veterana UDVDR-a Me imurske županije u Mihovljanu povodom Dana državnosti

Pobjednici akovec, Sveti Juraj na Bregu i Prelog U Mihovljanu je uz Dan državnosti 25. lipnja održano druženje i natjecanje veterana UDVDR-a Me imurske županije pod nazivom “Mihovljan 2014.”. Nastupilo je 20 ekipa, ogranaka UDVDR-a.

U kuglanju su bili najbolji pojedina no Mladen Kova , akovec 154, Branko Horvat, Kotoriba 143, i Zvonimir Plevnjak, Sveti Juraj na Bregu 136.

U kuglanju ekipno najbolje su bile ekipe akovec, 505 bodova, Sveti Juraj na Bregu, 475, i Kotoriba s 458 bodova. U bo anju, prva je bila ekipa Štrigove, drugi je bio Gornji Mihaljevec, a tre i Sveti Juraj na Bregu.

U šahu najbolji su pojedinci bili Miroslava Nagrajsalovi , Mihovljan, Tihomir Želježnjak, Strahoninec, i Franjo Jan iki , Mihovljan.

Kod ekipa najbolji šahisti bile su ekipe Mihovljan, Gornji Mihaljevec i Štrigove. U streljaštvu pojedina no, najbolji je Ljubomir Bistrovi , akovec, zatim Zvonimir Turk, akovec, Juraj Rašperger, Sveti Martin na Muri, te Franjo eh, Belica. Najbolje ekipe u ga anju zra nom puškom jesu Belica, akovec i Mihovljan.

U Malom nogometu najbolja je ekipa Ivanovca, drugo mjesto pripalo je akovcu, a tre e Svetom Jurju na Bregu.

U stolnom tenisu, najbolji su Božidar Krnjoul, Šenkovec, Alen Veseli, Mihovljan, i Zvonimir Turk, akovec, a ekipno Mihovljan, Šenkovec i akovec.

U potezanju konopa, pobjedu je odnijela ekipa Ivanovca, druga je ekipa Gornjeg Mihaljevca, a tre a ekipa Preloga.

U elektronskom pikadu najbolji su Stjepan Bratkovi ,

Bo anje je nešto novo u našem kraju, no ve ima dosta poklonika

Pikado - igra za precizne

Stolni tenis igraju brzi i spretni

Šah je igra za strpljive 46, Mala Subotica 44, Kotoriba canje za nastup na Državnim 41, Podturen - Dekanovec 35, susretima djece hrvatskih braNedeliš e 28, Donji Kraljevec nitelja koji e se održati krajem 24, Sveti Martin na Muri 17, e kolovoza u Savudriji. Na susretima je nastupilo 70 djece.

Pribislavec 12.

Natjecanje se odvijalo u Susreti djece dvije dobne kategorije. Mla a branitelja od 1. do 5. razreda OŠ i starija Održani su i susreti djece od 6. razreda OŠ do 1. razrebranitelja, a kao izlu no natje- da SŠ.

Temeljem rezultata pravo nastupa na Državnim susretima stekli su: u stolnom nogometu (mla i): Petar Jakupak - Domagoj Haramija iz Donje Dubrave, Luka Januši - Patrik Dodlek iz Belice, te (stariji): Dominik Haramija i Emil Kova iz Donje Dubrave. U elektronskom pikadu na natjecanje idu (mla i): Jan Kun i iz akovca, Luka Zadravec iz Svetog Jurja na Bregu, Matija Vidakovi iz Mihovljana, te (stariji): Nino Koprivec iz Male Subotice, Filip Tkal ec iz Ivanovca, Valentino Mezga iz Svetog Jurja na Bregu i Dario Mesari iz Svetog Jurja na Bregu.

Sudionici likovne radionici bit e (mla i): Natali Mesari iz Svetog Jurja na Bregu, Lana Stupar iz akovec, Štefanija Golub iz Donje Dubrave, te (stariji): Dražen Balog iz Donje Dubrave, Doroteja Cerovec iz Male Subotice i Karla Vugrinec iz Male Subotice. Sudionici natjecanja u modeliranju bit e: Mihael Gunc iz Mihovljana i Lucija Horvat iz Svetog Jurja na Bregu.

Medalje i pehare nagra enima uru ivali su: zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , predstavnik Grada akovca Toni Fažon, predsjednik podružnice UDVDR-a Stjepan Horvat, predsjednik ogranka UDVDR-a Mihovljan Josip Jezernik. (DT, JŠ, foto Z. Vrzan)

Zvonko Horvati s inom pukovnika

Ga anje zra nom puškom uvijek je atraktivno

Vojni ki grah postao je važan dio natjecanja

Mihovljan, Nenad Jalšovec, Šenkovec, i Zvonimir Turk, Mursko Središ e. U beli, pobijedila je ekipa Belice (Dodlek - Ov ar), zatim Belice II (Habijan - Dodlek) te Svetog Jurja na Bregu (Koruni - Škrobar).

Ukupni poredak ekipa na XX. Sportskom natjecanju je po bodovima: akovec 104, Sveti Juraj na Bregu 99, Prelog 77, Savska Ves 75, Gornji Mihaljevec 72, Mihovlajn 71, Štrigova 71, Strahoninec 70, Belica 68, Donja Dubrava 68, Ivanovec 67, Mursko Središ e 54, Šenkovec

Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6 40000 Čakovec

Polaganje vijenaca u Maloj Subotici prije odlaska na natjecanje

27. lipnja 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti što i kako vježbati kod ku e Dragi vježba i, svakodnevni užurban na in života te premalo slobodnog vremena dovode nas do toga da eš e biramo vježbanje u udobnosti vlastitog doma. Ne ete uštedjeti samo vrijeme, ve i novac, pa se samim time postavlja pitanje koliko je zapravo takvo vježbanje kvalitetno i zdravo.

Dobro znate da kada vježbate uz trenera imate osobu koja vas drži na oku i pazi na vas i vaše tijelo, no, tko vas uva kada vježbate sami?

Da bi vam vježbanje u vlastitom domu bilo sigurno i efikasno, slijedite savjete i dobro slušajte svoje tijelo jer vam ono uvijek govori što nije i što je dobro za vas.

Kada birate video s vježbama na internetu, prije po etka

Vježba br. 1 Postavite se u poziciju skleka i pripazite da vam je korijen dlana ispod ramena te da su vam rame, kuk i peta u jednoj liniji, a ako vam je teško, onda se postavite u upor kle e i, pa vam je onda rame, kuk i koljeno jedna linija.

Vježba br. 2 Iz pozicije planka s uporom na dlanovima krenite naizmjence predru i bez da vam se zdjelica ljulja.

Vježba br. 3 Ostanite u plan poziciji s uporom na dlanovima i naizmjence gurajte suprotno koljeno u suprotni lakat.

Vježba br. 4 Postavite se u poziciju obrnutog skleka, dlanovi iza le a, noge skvr ene i stražnjica iznad poda.

Pružite naizmjence jednu pa drugu ruku i nogu ispred sebe.

Vježba br. 5 Raskora ite prema naprijed i pogr ite prednju nogu, noga iza je zategnuta i ravna. Ruke u uzru enju i zadržite ovu poziciju oko jedne minute. Sve to i na drugu stranu.

4

vježbanja obratite pozornost na to pri a li vaš virtualni trener dovoljno i daje li kvalitetne in ormacije. Veoma je važno znati u svakoj vježbi gdje je koji dio tijela i što ste aktivirali u odre enoj vježbi. Isto tako, važno je da vam je trener simpati an i poticajan, jer ako vam je trener dosadan i spor, a vi ste puni energije koja pršti na sve strane i jedva ekate da je izbacite, jasno je da ete vrlo vjerojatno odustati i nikada više poželjeti vježbati kod ku e. Ovo pravilo tako er vrijedi i u obrnutoj situaciji, vi odaberete neki ludi insanity program, a taman ste umorni i prelijeni za bilo kakvo skakanje, pa bi vam joga ili pilates više odgovarali. Tijekom vježbanja pripazite da su vam sve vježbe ugodne i da ne trpite bolove, ako se u nekoj vježbi ne osje ate dobro, moj je savjet da je presko ite jer tom vježbom možete nanijeti više štete nego koristi, a pritom mislim da ono što ete aktivirati tom vježbom je malo naspram onome što možete naštetiti u drugom dijelu tijela.

Danas zaista postoji puno vježbi pa si taj odre eni dio tijela možete istrenirati nekom drugom vježbom ili programom ako vam taj odre eni program ne odgovara.

S obzirom na to da nam je stiglo ljeto i vru ine, ja sam samo za vas napravila trening uz naše prekrasno more. Nadam se da ete ukoliko još niste i vi imati priliku odvježbati barem jedan set uz miris prirode i šum valova jer meni ovaj put glazba nije trebala. Šaljem vam puno pozitivne energije i vru ih pozdrava!

Napomena: napravite sve ove vježbe u 5 serija po 20 ponavljanja, nakon svake serije mali odmor od jedne minute. Prije po etka vježbanja napravite mali stretching, a nakon što odvježbajte svih 5 serija obavezno se istegnite. (Ivana Posavec)

1

2

5

3

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

46

Dobro je znati

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

27. lipnja 2014.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

SHOPPING DAYS

-20% -20% -15% 27. lipnja 2014.

petak

subota

nedjelja

27. 28. 29. ÄŒAKOVEC lipnja

lipnja

NA SVU BIJELU TEHNIKU I KUPAONICE*

lipnja

ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU!

28. lipnja 2014.

NA SVE 4+&%&Ăş& ("3/*563& * 3&("-&*

NA SVE KUHINJE PO /"36%Ç#*

S NAPOM

:

5#%$,% ; 9 !$ ( : +%&"!%%5%/%57

APARATI

XXXL 13*-*,"

1.30000

ukljuÄ?eni u cijenu kuhinje

S PEĆNICOM

29. lipnja 2014.

Âť Âť Âť Âť Âť

4 1-0Ăź0. ;" ,6)"/+& 4" 46%01&30.

PLOČA ZA KUHANJE PEĆNICA NAPA SUDOPER HLADNJAK

POPUST viĹĄe od

699,00 45% kn

STOL + 2 X KLUPA

S HLADNJAKOM

7.499,00 kn

; : 8!% ( < ) = * : * > +%#8,%%",/%87

POPUST viĹĄe od

50%

; : 16.00000

1/2

E CIJEN

S 2 OGLEDALA

NAJJEFTINIJE

/&7+&30+"5/0

1.80000

4.00000

POPUST viĹĄe od

999,00 40% kn

!"#$!%!$&%

!%%$'% ( ) * ) +%&,-%%%'/%5)%#7

1/2

E

CIJEN

POPUST

1.999,00 50% kn

!!,$!58$-!

!%%$5,% 9 !$ &"$8'$#! ( :) +!&!!%%&"/%57

-&Ă&#x2021;"+ 6,-+6Ăź&/ 6 $*+&/6

!!&$5"%

( ) A * +%"5,%%5"/%57

XXXL 13*-*,"

5.20000

POPUST viĹĄe od

2.499,00 50% kn

XXXL 461&3 ,3&%*5

24

RATE BEZ KAMATA VRIJEDI NA DIO ASORTIMANA EKS 0% bez kamata i troĹĄkova!

Ä&#x152;AKOVEC (samo namjeĹĄtaj), Globetka b.b., radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00, nedjelja 29.06. od 9:00 - 16:00. Akcija traje od 24. 06. do 30. 06. 2014.

4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t www.xxxlesnina.hr

4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*."

4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*."

4-"7*.0 (0%*Ă&#x20AC;/+*$6 -&4/*/& 41-*5 t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*." t 4&/;"$*0/"-/& $*+&/& t 4-"7*5& 4 /"." 4 101645*." t 461&3 10/6%" /" 47*. 0%+&-*."

?%-#

48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. lipnja 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me

Biramo najljepši vrt z Zeleni cvijet Me imu OKU NICA obitelji Knehtl - Medenjak iz Svetog Urbana

Žensko carstvo triju generacija že Lijepo ure ena oku nica kao cvjetna kruna okružuje obiteljsko imanje i vinsku ku u obitelji Knehtl - Medenjak iz Svetog Urbana, uz sve to okruženu lijepo obra enim vinogradima. Oku nica ove obitelji nalazi se uz samu Vinsku cestu na po etku naselja Sveti Urban, kod poznatoga Stanetinskog brega.

Oku nicu ure uju žene iz ove obitelji, a vještina ure enja oku nice prenosi se s majke na k er. Tako su i za ovu oku nicu zaslužne tri generacije žena iz ove obitelji: baka Marija Knehtl, k i Zdenka Knehtl Medenjak i njezina k i Vlatka.

U pomo priska e po potrebi i muški dio obitelji, ali ipak je vrt žensko carstvo i one u njemu vladaju i daju mu pe at.

Vlatka je najmla a lanica ženskog trija iz obitelji Knehtl Medenjak, koja polako ulazi u tajne lijepog ure enja oku nice

Ono što svaku oku nicu ini posebnom jesu detalji koji se u njemu nalaze i koji mu daju jedinstveni izgled i ljepotu. Za to nije samo važan broj cvjetova, ve i njihov smještaj, izgled, njegovanost te uklapanje u

krajolik i arhitekturu koju okružuje.

U ugodno ure enoj i rascvjetanoj oku nici obitelji Knehtl - Medenjak iz Svetog Urbana pažnju plijene brižno njegovane sulfrinije koje ukrašavaju drvenu balkonsku

ogradu, zatim grmovi ruža stablašica koji poput cvjetnih vodopada savijaju krhke grane ruža. ak ni poplo eni dijelovi oku nice nisu ostavljeni ogoljeni, ve ih krase bogati cvjetovi hortenzija posa enih u lonce.

Opuštanje u prirodi, ljubazni doma ini i cvjetna oku nica svakom namjerniku koji prolazi tim krajem zasigurno uljepšava posjet u ovom pitoresknom kraju.

Za budu nost ove oku nice ne treba brinuti, jer najmla a lanica ovog ženskog trija polako upija znanja svoje mame i bake kako bi sutra i sama dodala i svoj doprinos ure enju ove lijepe oku nice u briježnom djelu Me imurja.

(BMO, N. Š.)

Sulfrinije ome uju cijelu drvenu ogradu ku e

OKU NICA Božice i Josipa Šimuni a iz Preloga prava je kamena rapsodija

Sustavi za kanalizaciju sakriveni su ure enom kameno-cvjetnom cjelinom

Zeleni slavoluk uz ku u

Jedna od najljepših oku nica u našem kraju nalazi se u Gradu Prelogu u naselju Jug I, gdje je obitelj Šimuni , supruga Božica i suprug Josip, veoma lijepo uredila svoju oku nicu.

Inicijator ure enja oku nice bio je suprug Josip koji radi u Austriji, koji i planira vrtne cjeline. Supruga Božica kaže da ona i suprug Josip najviše sami ure uju svoj vrt. Troje djece, dvije su k eri na studiju, sin je srednjoškolac, samo ponekad sudjeluje u ure enju.

Ukrasni vrt oko ku e sastoji se od sedam cjelina, a svaka je za sebe posebna i jedna ljepša od druge. Osnovu ini kamen te niske biljke, trajnice i polutrajnice, kao i zimzeleni grmovi i cvije e. Obiteljski vrt posjeduje i veliku livadu, odnosno vrt s

Božica Šimuni : - Po eli smo s malim, a onda rekli - mogli bi još i to i tako je nastao vrt s više cjelina

27. lipnja 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

e imurske županije

za murja urja

PREDLOŽENI: Pozivamo Vas da prijavite svoj vrt, oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar... ili one svojih susjeda, prijatelja, rodbine za akciju Me imurskih novina, kojoj se ove godine priklju ila i Turisti ka zajednica Me imurske županije. Prošle godine dvadesetak sudionika otvorilo nam je svoja dvorišta i pokazalo što se sve može stvoriti vlastitom maštom i rukama.

Najljepše ure ene “cvjetne pri e” po izboru naših itatelja i ove godine nagra ujemo vrijednim nagradama.

PRIJAVE

ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

Svoj okoliš ili okoliš svoje majke, bake, sestre, brata, prijatelja, susjeda, lokala ili vinske ku e koji plijeni ljepotom možete prijaviti Me imurskim novinama kuponom, na telefon 323-600, pošaljite na faks: 493-305 ili se javite na mail: marketing@mnovine.

Nakon prijave naša e ekipa posjetiti Vaš okoliš i u novinama ispri ati pri u kako je nastao.

tel: 040 323 600

žena Grm ruže stablašice sa slapom ružinih cvjetova

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Hortenzije u loncima uljepšavaju poplo ene dijelove oku nice

povrtnjakom, koji je tako er lijepo ure en.

U ure enje vrta supruzi Šimuni ulažu mnogo slobodnog vremena. Kosi se obavezno jednom tjedno, a zalijeva po potrebi. Ve e raslinje se šiša i ure uje.

Božica Šimuni kaže: Po eli smo prije desetak godina malo po malo, pa smo onda rekli - mogli bi još i to.

Tako je nastalo više cjelina oko ku e i na kraju smo vrt uredili u potpunosti. Najprije smo na zemlju nasipavali koru, no vidjeli smo da to baš i nije najbolje, kora se odmah zamaže zbog kiša, pa smo odlu ili nasipati bijele sitne kamen i e i tako naglasiti cjelinu. Ve e kamenje nabavljamo od doma ih šljun ara, a posebno veliko kamenje suprug

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon p vrijedan j 760 ku una kuna

3.

Detalj ure enja

dovozi iz Austrije.

Uvijek kad nekamo putujemo s puta donesemo neku biljku koja nam se dopada i posadimo je u vrtu. Tako nadogra ujemo vrt ve desetak godina

i svake je godine ponešto druga iji, posebno s cvjetnim naglascima. Vrt obitelji Šimuni prijavljen je i za najljepši vrt, a koji ocjenjuje Turisti ka zajednica Me imurske županije. (jš)

1.

2.

PROFIL IL Zagreb Z knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb -Vrtlarski dnevnik Kornelijee Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: 3x vre e za cvije e tvrtke “A “Agro-Hoblaj” Agro A gro-Hoblaj” Hoblaj Mursko Središ e S

50

Informacije TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA AKOVCA, Kralja Tomislava 1, akovec upu uje

POZIV za iskazivanje interesa za prodaju langoša i drugih jednostavnih jela na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 30.07. – 3.08.2014.

Prodaja na sljede im lokacijama: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

ULICA J.J. STROSSMAYERA – kod ku nog broja 3 ULICA KRALJA TOMISLAVA – kod ku nog broja 4 - 6 ULICA KRALJA TOMISLAVA – kod ku nog broja 13 - 15 ULICA MATICE HRVATSKE - kod ku nog broja 1 - 2 PARK – PERIVOJ ZRINSKIH – ISTO NI ULAZ PARK – PERIVOJ ZRINSKIH – ISTO NI ULAZ, PRVI ODVOJAK DESNO (na po etku) 7. ULICA FRANJE PUN ECA – BIVŠE IGRALIŠTE MT -a

Prijave se predaju isklju ivo na originalnom obrascu koji se uz ostalu natje ajnu dokumentaciju podiže u Turis kom uredu grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec u terminu ponedjeljak – petak: 8-16 sa .

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 4. srpnja 2014. osobno na adresu: Turis ki ured Turis ke zajednice grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec s naznakom « Poziv za iskazivanje interesa za prodaju langoša i i drugih jednostavnih jela na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 30.07. – 3.08.2014.

Sudionici natje aja sami snose troškove sudjelovanja u postupku.

Turis ka zajednica grada akovca ima pravo ocijeni da li ponuda odgovara svrsi ovog Poziva; tako er nije obvezna uvaži nijednu ponudu, pri emu nije dužna dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema sudioniku natje aja.

Turisti ka zajednica grada akovca zadržava pravo odre ivanja to ne mikrolokacije.

Sudionici natje aja bit e pismeno obaviješteni o izboru najkvalitetnijih ponuda, nakon ega slijedi potpisivanje ugovora s odabranim zakupcima.

Turis ka zajednica grada akovca

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 27.06.2014. 13:00-20:30 Sub 28.06.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robini -Ivanek Ivanek dežurni pedijatar

Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija radi: adi: Utorak Utorak, k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem Zaklju ka Gradskog Vije a Grada Preloga o prodaji zemljišta na podru ju Gospodarske zone u Prelogu - Sjever (KLASA: 406-01/14-01/36, URBROJ: 2109/14-01-14-1 od 23. lipnja 2014. godine) Gradona elnik Grada Preloga raspisuje

NATJE AJ o prodaji zemljišta u k.o. Prelog I Grad Prelog prodaje u vlasništvo parcelu za proizvodno/poslovne namjene u Gospodarskoj zoni u Prelogu - Sjever, i to: kat. est.br. 4057/9, pašnjak, štagalj površine od 12 a 28 m2.

II Zemljište je komunalno opremljeno sa razdjelnim sustavom odvodnje, vodovodnom, plinskom, elektroenergetskom mrežom te trafostanicama, prometnicama s pješa kim stazama i hor kulturno ure eno.

Priklju ci na izgra enu komunalnu infrastrukturu s pripadaju im taksama su trošak odabranog ponuditelja i reguliraju se s pojedinim distributerima.

Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 6 kn/m3 gra evine.

III Po etna visina cijene zemljišta je 13 eura/m2.

Kupoprodajna cijena upla uje se u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju HNB na dan pla anja.

Prednost prilikom odabira ponu a a ima e ponu a koji e ponudi ve u cijenu zemljišta, odnosno u slu aju jednako ponu ene cijene, kvalitetniji projekt gradnje. Cijena zemljišta se pla a u roku od 30 dana od dana provedenog javnog nadmetanja.

IV Prvo javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo parcela iz to . I ovog natje aja proves e se dana 08. srpnja 2014. godine s po etkom u 12,30 sa na licu mjesta s obvezom prijave u Upravu Grada Preloga dan prije javnog nadmetanja. U slu aju da parcela ne e bi prodana odre enog dana prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu s po etkom u 12,00 sa .

V Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe koje za javno nadmetanje dostave slijede u dokumentaciju: • ime, prezime i adresu ponu a a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe • domovnicu za zi ke osobe, odnosno važe u registraciju za pravne osobe • izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj es ci • izjavu da e izgra eni objekt bi ekološki prihvatljiv bez posebnog izvora zaga ivanja • izjavu da mogu osigura isplatu najmanje 50%, odnosno 30 % od ukupno ponu ene cijene za zemljište u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja, u slu aju pla anja cijene zemljišta na rate • uplate jam evinu u iznosu od 50.000,00 kuna kao jamstvo za ozbiljnost ponude.

Dostavljena dokumentacija koje ne sadržava priloge iz ove to ke smatra e se nepotpunom i ne e se uze u razmatranje.

U slu aju pla anja cijene zemljišta na rate do godine dana prijenos vlasništva na nekretnini izvrši e se nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

U slu aju pla anja zemljišta na rate do dvije godine, prijenos vlasništva na nekretnini može se izvrši nakon isplate minimalno 50% cjelokupne cijene zemljišta uz obvezu izdavanja zadužnice u visini preostalog iznosa te upisa zabrane otu enja nekretnine u zemljišne knjige do pla anja cijene zemljišta u cijelos .

Pla anje ukupne cijene zemljišta mogu e je: a) najmanje 50 % od ukupno ponu ene cijene za zemljište u roku od 30 dana od dana provedenog javnog nadmetanja, a ostatak iznosa najkasnije do isteka roka od 1 godine od dana provedenog javnog nadmetanja, b) najmanje 30 % od ukupno ponu ene cijene za zemljište u roku od 30 dana od dana provedenog javnog nadmetanja, a ostatak iznosa najkasnije do isteka roka od 2 godine od dana provedenog javnog nadmetanja, u kojem slu aju je kupac dužan pla kamatu u visini 3,9% na ostatak duga.

U slu aju da odabrani ponu a u navedenim rokovima ne pla ukupnu cijenu zemljišta smatra se da je odustao od kupnje te gubi pravo na kupnju i povrat jam evine.

VI Kopiju plana i podatke o es cama mogu e je preuze u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

VII Jam evina u visini od 50.000,00 kuna za ponu enu es cu upla uje se na žiro ra un Grada Preloga: IBAN0523400091835500002, Model pla anja: 68, sa pozivom na broj: 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate: «jam evina po natje aju-GZ Sjever» ili direktno na blagajnu u Upravi Grada Preloga, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra .

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

VIII Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

IX Ponudbena dokumentacija dostavlja se na adresu GRAD PRELOG, Prelog, Glavna 35, s naznakom «ponuda za kupnju zemljišta – GZ Sjever» do 12,00 sa dana kada se provodi javno nadmetanje.

X Gradona elnik zadržava pravo neprihva anja ponude bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.

XI Na ini ispunjavanja uvjeta odre enih ovim natje ajem i posljedice neispunjavanja uvjeta precizno e se de nira ugovorom o kupoprodaji.

XII Za sve dodatne informacije možete se obra na telefon 040/645-301 i 638-686.

GRAD PRELOG

OTVO 1. Vina-Brki d.o.o., Malinska, traži m/ž osobe za booking; m/ž konobar-šankist (za akovec); m/ž pom. kuhara (za akovec); m/ž pom. kuhara (za Malinsku); m/ž kuhara-pe enjara (za Staru vagu k); 2 m/ž prodava a (Baška) - na odre eno - sezona. Javi se na mob: 099 403 7536, 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 30.06.2014.

2. UO Ilonka, M. Središ e, M. Gupca 17, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 505 2872 ili tel. 040 543 076, do 30.06.2014.

3. Significo d.o.o. akovec, traži m/ž prodajnog predstavnika na odre eno vrijeme, posla životopis na email: ivana. vucetic@modernekomunikacije.vip.hr do 30.06.2014.

4. Instalomont termocentar d.o.o. akovec, K. Tomislava 7, traži 2 m/ž vodoinstalatera. Javi se na mob. 098 426 122 ili posla pismenu zamolbu na adresu do 28.06.2014 5. Anda d.o.o. Palinovec 55, D. Kraljevec, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 850 6911 ili do i osobno na adresu do 28.06.2014 6.Nit d.o.o. Puš ine - mjesto radaRestoran Mamica,tražikonobara/icuna neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 373 434 ili na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@ mamica.com.hr do 31.07.2014.

7. Zidarski obrt “ZET”, M. Lošinj, traži 9 m/ž prodava a na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: igor@gradnja-zet.hr do 15.07.2014.

8. Luka transport d.o.o. Prelog, traži m/ž voza a za me unarodni i doma i transport na odre eno vrijeme, javiti se na mob .098 9300 341 ili na email: lukatransport@ainet.at do 04.07.

9. ZT - Zgradarska tehnika d.o.o. Ma kovec,tražim/žmonteracentralnoggrijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 1123 470 ili poslati email: martimont@ net.hr do 10.07.2014.

10. Progreso grupa d.o.o. akovec, traži 3 m/ž savjetnika za osobne nancije i drugi oblici rada, posla pismenu zamolbu na email: perica.remenar@progreso.hr do 15.07.2014.

11. Kroja ki obrt Ružica d.o.o. - rad u Fast Food “Doner”, Trg Republike 6, akovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 503 2857 do 30.06.2014.

12. Polj. proizvo a Braniša Nenad, Belica, B. Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih kravana odre eno vrijeme, osobnidolazaknaadresuilisejavi namob.098 699 529 do 08.07.2014.

13. Majoko d.o.o. Nedeliš e, traži konobara/icu - mjesto rada u Ca e bar Piccadilly Dunjkovec i konobara/icu - mjesto rada u Restoranu Lipa Nedeliš e, na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 802 273 do 30.06.2014.

14. Rus ca d.o.o. akovec, traži kuhara/ icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., najava na tel. 040 311 207, do 12.07.2014 15. Caffe bar “Marti” Otok, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, mogu nost smještaja, javiti se na mob. 098 9643 111 do 15.07.2014.

16. NET d.o.o. Šenkovec, traži 15 m/ž djelatnika u proizvodnji svije a na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, rad u tri smjene, zva na tel. 040 314 682 do 11.07.2014.

17. Smartek d.o.o. akovec, traži 3 m/ž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, posla zamolbunaemail:viktorija.srsan@ smartekvision.com do 10.08.2014.

18.PekaraIda,Gori an,tražim/žprodava a u pekari na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 605 do 30.06.2014.

19. Stolarija Dragon j.d.o.o. akovec, traži 2 m/ž tesara i 2 m/ž armira a na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g, javiti se na mob. 099 207 6246 do 30.06.2014.

20. SIMPA j.d.o.o., Mursko Središ e, traži 3 konobara/icei ista / ista ica-sprema / sprema ica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 284 299, do 30.06.2014.

21. FRUMENTO d.o.o. akovec/Mursko Središ e, traži konobara/icu - mjesto rada akovec i konobara/icu - mjesto rada Mursko Središ e na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 1999 631 ili 095 1999

TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA AKOVCA, Kralja Tomislava 1, akovec upu uje

POZIV za iskazivanje interesa za najam prostora za postavljanje lunaparka na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 30.07. – 3.08.2014.

Turis ka zajednica grada akovca u svrhu postavljanja lunaparka u vrijeme trajanja manifestacije “Porcijunkulovo 2014.” daje u najam lokaciju uz ulicu Franje Pun eca, akovec (bivše igralište MT -a).

Prijave se predaju isklju ivo na originalnom obrascu koji se uz ostalu natje ajnu dokumentaciju podiže u Turis kom uredu grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec u terminu ponedjeljak – petak: 8-16 sa .

Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 4. srpnja 2014. osobno na adresu: Turis ki ured Turis ke zajednice grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec

s naznakom “Poziv za iskazivanje interesa za najam prostora za postavljanje lunaparka na manifestaciji „Porcijunkulovo“ u terminu 30.07. – 3.08.2014.”

Sudionici natje aja sami snose troškove sudjelovanja u postupku.

Turis ka zajednica grada akovca ima pravo ocijeni da li ponuda odgovara svrsi ovog Poziva; tako er nije obvezna uvaži nijednu ponudu, pri emu nije dužna dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema sudioniku natje aja.

Turisti ka zajednica grada akovca zadržava pravo odre ivanja to ne mikrolokacije.

Sudionici natje aja bit e pismeno obaviješteni o izboru najkvalitetnijih ponuda, nakon ega slijedi potpisivanje ugovora s odabranim zakupcima.

Turis ka zajednica grada akovca

27. lipnja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

ORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU 631, do 01.07.2014.

22. Pavlic asfalt beton, Gori an, traži 2 m/ž radnika niskogradnje na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na tel. 040 655 525 do 02.07.2014.

23. MTK Me imurska trgova ka kompanija d.o.o. Nedeliš e, traži 3 m/ž ru na pakirerana odre enovrijeme,zva natel.

040 822 250, do 11.07.2014.

24. DELICIJA d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, zva na mob. 091 574 1431 do 28.06.2014.

kog smjera, odli no poznavanje Oracle tehnologije i Oracle alata: Developer 6i/9i/10g, Oracle Work ow, BI/XML Publisher, iskustvo u Oracle EBS-u je velika prednost, min. 2g prak no iskustvo na projek ma razvijanim korištenjem Oracletehnologije,poznavanjerelacijskihbaza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, B kategorija.

Znanje engleskog jezika u govoru i pismu je uvjet jer e sva dnevna komunikacija bi na engleskom jeziku. U obzir dolaze samo zamolbe i životopisi dostavljeni na e-mail: peter.hollis@kogitas.com obavezno na engleskom jeziku, do 13.07.

25.Bisterd.o.o.Domašinec,VladimiraNazora25,tražim/žfrizera na odre eno vrijeme, najava na mob. 091 569 8815, osobni dolazak na adresu, natje aj otvoren do 28.06.2014.

26. KONIM d.o.o. akovec, traži konobara/icu na neodre enovrijeme-mjesto rada Ca e bar “Vogel”, poželjno radno iskustvo, zva na mob. 098 206 317 do 04.07.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOŠLJAV 396-819 KOVEC: ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M 543-200

27. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži m/ž lakirera na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 15.07.2014.

28. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/ icu - mjesto rada u Ca e bar Cupidon na neodre enovrijeme,javi senamob.099 666 4555 do 23.07.2014 29. Metal dekor d.o.o.

Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž bravara i m/ž zavariva a mig mag postupkom na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., osobni dolazak na adresu do 08.07.2014.

30. Econ d.o.o. Prelog, traži m/ž zavariva a sa uljo nepropusnim postupkom i m/ž samostalnog bravara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 590 7515 do 01.07.2014 31. Elektro Pani d.o.o. Donji Mihaljevec, traži m/ž elektroinstalatera/instalatera za str. osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na mob. 091 277 3337 do 23.07.2014 32. Modni studio Latea, Glavna 26, D. Vidovec, traži 10 m/ž šiva a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 553 140 ili osobni dolazak do 07.07.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. KOGITAS za istraživanje i razvoj te informa ke usluge, Claremont Grupa trenutno gradi m stru njaka Oracle usluga u Varaždinu. Tražimo talentirane programere/ke za stalni radni odnos koji žele radi kaodio ma koji ebi izloženklijen mauVelikojBritanijiiIrskoj.Mjestorada: Varaždin. Za radno mjesto pripravnika prednost imaju kandida koji pismeno na engleskom jeziku obrazlože zašto su zainteresirani za rad sa Oracle tehnologijom.

2 m/ž so verska inženjera - pripravnika (Oracle) na neodre eno - uvje : VŠS, VSS informa kogsmjera,prednostpoznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/ SQL-a, poznavanje linux i shell scrip ng, interes za Oracle tehnologiju - posebno razvoj baza podataka, administracija sistema i podrška projektima u toku. 2 m/ž softverska inženjera (Oracle) na neodre eno - uvje : VŠS, VSS informa-

2. KUZMI - obrt za ugos teljstvo Novi Marof; mjesto rada Caffe bar “ROSE” na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu; traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, iskustvo nije bitno, osiguran smještaj, najava na mob: 091 796 8785 (Silvija Kuzmi ) ili na e-mail: malasilvijica@ gmail.com, do 30.6.

3. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara za rad u Restoranu i ca e baru Pala n na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; i 1 m/ž kv kuhara s radnimiskustvom1g.zaraduRestoranu Pala n na odre eno vrijeme i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno.

Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

4. MAXA za distribuciju skovina, traži 2 m/ž kolportera - uli nog prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika) - mjesto rada akovec na odre eno vrijeme (15 sa /tjedno), uvje : oš, kv, sss, iskustvo nije važno. Informacije na mob.

091 5060 714, do 06.07.

5. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži m/ž nancijskog savjetnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS ekon. usmjerenja sa min. 3g. radnog iskustva na poslovima nancija (ra unovodstvo, banke, potroša ko kredi ranje) ili VŠS ekon. usmjerenja smjer financije bez obzira na radno iskustvo.

Za osobe koje su u radnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja.

Zainteresirani kandida prijavljuju se na mob 095 790 6381 ili mail: bona.consilio@gmail.com za dogovor oko termina razgovora do 06.07.

6. ALAN TIM TOURS za usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž turis kog službenikazakomunikacijuizme uKine i Hrvatske za potrebe turis ke agencije (dog. turis kih aranžmana) na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, potrebno poznavanje kineskog (mandarinskog) jezika, poželjno iskustvo u turiz-

POZIVNI NATJE AJ ZA DOSTAVU PONUDA Stambena zgrada K. Tomislava 14, akovec objavljuje pozivni natje aj za dostavu ponuda za: Radove na izmjeni pokrova krova stambene zgrade (površine cca. 950m2) Natje ajna dokumentacija može se podi i u GP-u STANORAD d.o.o., V. Nazora 14, akovec, tel. 040/390-830, gp.stanorad@gmail.com Natje aj je otvoren do 17.07.2014. godine.

Ponude se dostavljaju na GP STANORAD d.o.o., V. Nazora 14, akovec, u zatvorenim omotnicama, s naznakom KT14-KROV.

IN MEMORIAM

mu, ali nije uvjet. Prijavu posla e-mailom: ddamir.cupar@gmail.com, kontakt mob: 099 433 6072, do 30.06.

7. Servis i transpor “Kobal”, Mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž autoelektri ara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo: 3 g, Kategorija B, poznavanje osnova informa ke, njema ki jezik. Pismena zamolba poštom na adresu: Poduzetni ka 2, Trnovec Bartolove ki ili e-mailom: predrag.kobal@vz.t-com.hr do 30.6.

8. Umami d.o.o. za ugos teljstvo i trgovinu, mjesto rada: Varaždin, traži na odre eno vrijeme 1 m/ž pizza majstora za restoran Angelus (kuharska kvali kacija ili samostalnost na poslovima pripreme i pe enja pizza - krušna pe ); 1 m/ž konobara u restoranu Angelus (konobarska kvali kacija ili min. godinu dana iskustva na konobarskim poslovima (1g) i 1 m/ž konobara u cafe baru Perla (konobarska kvali kacija ili min. godinu dana iskustva na konobarskim poslovima 1g). Kontakt osoba - Mario Kuševi 098 9595 825, do 8.7.

9. VOBCO za poslovno savjetovanje, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž informa ara - net developera - razvoj net i web aplikacija na neodre eno vrijeme, uvje : SSS/VŠS/VSSinforma kismjer,informa ka znanja:znanje razvoja web aplikacija, MS Visual Studio, C#, WCF, ASPNet, MVC, HTML 4+, JavaScript. jQuery, Ajax, SQL, iskustvo nije važno, kategorija B, engleski jezik, prijavu posla e-mailom: mladen@ vobco.hr do 4.7.

12. ZLATNO ZRNO d.o.o. za proizvodnju hrane, kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž kv pekara na odre eno vrijeme (iskustvo na tim poslovima 6 mj., izrada lisnatog tijesta, najava na tel: 042 684 012 ili emailom: darinka.draganic@zlatnozrno. hr do 15.7.

13. Pekara VARAŽDINKA vl. Pjeter Perdedaj i sinovi, mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž pomo nog radnika za pe enje gotovih proizvoda na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, ali može i odgovorna osoba bez iskustva koja je spremna nau i navedeneposlove.Osobnidolazak na adresu Kralja Petra Krešimira IV/9, Varaždin sa zamolbom i životopisom od 8-12 sa od ponedjeljka do petka, do 30.6.

14. Centar za vatrozaš tu j.d.o.o. za servisiranje i održavanje vatrogasnih aparata, terenski rad (osiguran smještaj i prijevoz od strane poslodavca), traži na odre eno vrijeme 2 m/ž kv montera centralnog grijanja s radnim iskustvom 5g., kategorija B, njema ki jezik; 5 m/ž kv cjevara s radnim iskustvom 1g., B kategorija, njema ki jezik i3m/žkvzavariva a gpostupkomsradnim iskustvom godinu dana, B kategorija, njema ki jezik. Prijavu posla e-mailom: anita.caklec@gmail.com, kontakt mobitel: 098 488 451, do 30.6.

10. Privatno naselje Varaždin, za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Pihovec, traži 1 m/ž stolara/tesara - stolarski i tesarski poslovi, restauracija namještaja na odre eno vrijeme, uvjeti: KV stolar, potrebno iskustvo na restauraciji namještaja, Kontakt mobitel: 098 1751 420, do 30.6.

15. PROVECTUS d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždinska županija, traži 4 m/ž terenska prodajna predstavnika za pronalaženjenovihklijenatazaugovaranje internet oglašavanja na novom web portalu na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS,VSS,poznavanjeosnovainforma ke, iskustvo: nije važno; 1 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS,VSS,poznavanjeosnovainforma ke, iskustvo: nije važno. Zamolbu, životopis i sliku dostavi na e-mail adresu e-mailom: info@infousluge.eu, a više informacija na 099 3410 664, do 31.7.

11.ELITAd.o.o.zazastupanjeuosiguranju, Mjesto rada: U mjestu stanovanja, Varaždinska županija, traži 10 m/ž zastupnika u osiguranju na Ugovor o djelu (mog. stalnog radnog odnosa), uvje : sš, voza ki ispit: poželjno, nije uvjet, iskustvo: nije važno. Javljanje na natje aj: e-mailom: info@ elita.hr, tel:042/321-970, mob:098/390699, ili osobno na adresu: Bra e Radi a 1, Varaždin - www.elita.hr do 31.7.

16. DANLOG za prijevoz, ugos teljstvo i trgovinu., Donje Vratno, vozi se na relacija Slovenija-Hrvatska (Ljubljana-Zagreb, Murska Sobota-Zagreb), tražimo 1 m/ž voza a teretnog vozila u me unarodnom prijevozu - Slovenija na odre eno vrijeme, uvje : KV voza -teglja + poluprikolica, iskustvo: 1 godinu, Kategorija C, Kategorija E. Kontakt: mobitel: 098 446 779, do 7.7.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI DAVID POSAVEC, SIN DINKE I DANIJELA; FILIP VUGRINEC, SIN INES I JERKA; LIAM FIC, SIN MIRELE I DEJANA; ERIK LEVA I , SIN DUŠANKE I SRE KA; DUNJA KNEZ, K I KRISTINE I DRAGUTINA; NICOL SRNEC, K I SENADE I TOMICE; ANABELA BAKSA, K I KRISTINE I MATIJE; VITO BRANILOVI , SIN KRISTINE I MATIJE; LENA FODOR, K I LIDIJE I DAMIRA; DOMAGOJ IGNAC, SIN SUZANE I VLADIMIRA; ZALA MAR EC, K I JASMINE I MARIA; TEA KRZNAR, K I KAROLINE I MARKA; JAN ŠKVORC, SIN ŽELJKE I ZORANA; VJERA FRANE HORVAT, K I PETRE I JAKA; ŽAN LEPEN, SIN ANE I NEVENA; TIN TRBOVI , SIN SANDRE I ZVONKA; IZABELA HORVAT, K I MARIJANE I KRISTIJANA ( akovec)

VJEN ANI JELENA BUHIN I SINIŠA DRK, DAJANA PETKOVI I MARIO MEZGA, ANAMARIJA PECOLAJ I GORAN KOZAR

( akovec); FATIMA ORŠUŠ I JOSIP BUKOV AK (M. Središ e); ALEKSANDRA ATIEH I KREŠIMIR HORVAT, MARINA KOBAL I MATIJA SOKA , NADIIA POLYVIANA I DAVID BLAGUS (Prelog)

UMRLI MLADEN BODLAJ R. 1946., MILI VOJ PETKOV I R .

1952., LADISLAV KALŠAN R. 1953., ROZINA DAMIŠ R. PIKNJA R. 1940., MARIJA VUKŠI R. BUJAN R. 1930., STANISLAV SABOL R. 1929., VLAJKO VUKOBRATOVI R. 1940., IVAN KRIŽAJ R. 1928., MILJENKO CRN EC R. 1955., IVAN ZRNA R. 1941., ROZA ZADRAVEC R. PUŠEC R. 1929. ( akovec); STJEPAN HORVAT R. 1934. (Kotoriba); LJUBICA KOVA I R. GORI ANEC R. 1934., BARBARA ZADRAVEC R. NOVAK R. 1934. (M. Središ e); NADA TOPLI ANEC R. POSEL R. 1966. (Nedeliš e); JULA ŠTEFAN R. SABO R. 1926., MATIJA LOGOŽAR R. 1939.

(Prelog); FRAN IŠEK MOLEK R. 1941. (Štrigova)

FRANJO HORVAT 30.06.2009. - 30.06.2014. iz Male Subotice Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sje aju.

Branka, Dražen, Dejan, Vesna, Adrian, Ariana

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

VLADIMIRU LE EKU 28.6.1994. – 28.6.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Temeljem Zaklju ka Gradskog Vije a Grada Preloga o prodaji zemljišta na podru ju Gospodarske zone u Prelogu - Sjever (KLASA: 406-01/14-01/35, URBROJ: 2109/14-01-14-1 od 23. lipnja 2014. godine) Gradona elnik Grada Preloga raspisuje

NATJE AJ o prodaji parcele za stambenu izgradnju u Prelogu I Dana 08. srpnja 2014. godine s po etkom u 12,00 sati provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo parcele za stambenu izgradnju na podru ju naselja Jug u Prelogu i to kat. est.br. 8108/182 pašnjak od 46 a 95 m2.

II Po etna visina cijene zemljišta je 145,00 kn/m2.

Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviše do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet pla anja 50 % vrijednos zemljišta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slu aju obro nog pla anja cijene zemljišta kupac je dužan pla kamatu u visini 3,9% na ostatak duga.

U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena zemljišta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Zemljište je komunalno opremljeno sa sustavom odvodnje, vodovodnom, plinskom, elektroenergetskom mrežom te trafostanicama, prometnicama s pješa kim stazama i hor kulturno ure eno.

Priklju ci na izgra enu komunalnu infrastrukturu s pripadaju im taksama su trošak odabranog ponuditelja i reguliraju se s pojedinim distributerima.

IV Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jam evinu u iznosu od 50.000,00 kuna isklju ivo na žiro ra un Grada Preloga, HR0523400091835500002, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju-Prelog Jug», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jam evina se ura unava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vra a odmah.

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

V Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 48 kn/m3 gra evine.

Komunalni doprinos obuhva a gra enje objekata i ure aja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu.

VI Inves tor je po izvršnos gra evinske dozvole dužan pla komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.

Komunalni doprinos pla a se odjedanput u roku od 15 dana ili obro no, a najduže na period od 36 mjeseci.

VII Prijenos vlasništva nad nekretninom proves e se tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

VIII U slu aju da se parcela ne e proda na ovom javnom nadmetanju, prodavat e se svaki prvi utorak u mjesecu i to s po etkom u 12,00 sa , s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35.

IX Detaljne informacije mogu se dobi u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686.

GRAD PRELOG

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJEM BIJELI BMW 520 benz 1998 g., 157tkm, ispravan i dobro održavan, reg. do 7.5.2015., cijena: 30.000 kn.

Pogleda u Varaždinu, uz najavu na mob. 099 3001 548.

FIAT PUNTO 55 1995.g., 186tkm, reg. do 02/2015, ispravan, alu felge, mob 098/220-743.

RENAULT SCENIC 1.9 dci, 2000. god., klima, reg. 1 godinu, cijena 2.700 eura, info: 098/551-267 PRODAJEM 4 RABLJENE GUME za SUV marke: Hankook optimo K406 235/60 R16 (prije eno 30.000 km), cijena 350 KN, mob: 099/518-73-85 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g., full oprema, reg. do 08/2014, napravljen kompletni servis, cijena 3.500 eura, mob 098/551-267.

PRODAJE SE PEUGEOT 406 2.0 HDI 1999.g. full oprema, cijena 20.000 kn. mob: 091 510 1064 PRODAJE SE NUBIRA 1999.g., PLIN, full oprema, cijena 14.000 kn, info: 095 199 2046 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e.

Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 FIAT TIPO dizel 1992.g., dobro o uvan, reg. do 4/2015., tel.

390-247 REN. LAGUNA 1.9dci karavan 20.g., reg. do 3/2015., metalik tamno plavi, ful oprema, uredno servisiran, prodajem ili mijenjam za manje vozilo, cijena 15.000 kn. info: 095/908-1154

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

FIAT STILO 1.9 JTD 74K W 20 05.g., 154tkm, reg. do 2/2015., prodajem ili mijenjam za terenac uz moju doplatu, a može i zamjena za stariji dizel. info: 098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne.

Tel: 092/110-7110

PRODAJEM JE AM, kvalitetni i bez primjesa, cijena je 1,55 kn/kg., te bale slame po 5,5kn/ kom. tel. 040/855-204 PRODAJE SE KRUNJA KUKURUZA sa sandukom zapremnine 200 kg, na kota ima, ru ne izrade, motor SIMENS snage 0,55 kw, malo korišten, cijena 1.600 kn. Upita na tel 040 343-460, 040 343-642 ili na mob. 091 5215 369.

USLUGE

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., info: 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 9090, kabina za traktor Store, bo na kosa za IMT, skuter Aprilia, alfa romeo neregistriran i tanjura a 16 diska. mob.

091/5175-821 PRODAJEM VINO po 9kn/lit., mješavina rizling, šipon i muškat. tel. 099/687-5085 PRODAJEM jednoosovinku prikolicu 5t, trostrani kiper, zra ne ko nice, stražnji šiber, reg. do 5mj/2015 g., kao nova, te Panonija okreta sijena. Mob. 098/545-961 PRODAJE SE motorna šprica za vinograd i vo njak na ta kama sa rez. od 80 lit., mlaznicom i 30m crijeva te preša od 60 lit., ispravna, tel. 091 5123 571

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

Molim zva nakon 15 sa na tel. 098/935-6352 RIJE ANIN (49) - SSS, ak vno znanje talijanskog jezika, poznavanje rada na PC-u, B-kat., radno iskustvo u maloprodaji, veleprodaji, skladištu, zastupanje, ugos teljstvo. Ozbiljna i odgovorna osoba.

Hitno tražim posao, na podru ju cijele Hrvatske. Zainteresiran i za OPG-kozarstvo i seosko-turis ko gospodarstvo. Za kontakt na mail: cercolavoro@net.hr

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

980

ŽELITE POSAO BUDU NOSTI, NA PRAVOM STE MJESTU! Tražimo ozbiljne suradnike za posao preko interneta za uspješnu ameri ku kompaniju potrebno osnovno poznavanje rada na ra unalu i dobra volja besplatna registracija i online poduka prijave putem linka www.posao66.blogspot.com RIJE ANIN (49) - SSS, ativno znanje talijanskog jezika, B-kat. traži posao uvara, no nog uvara, uvanje objekata, apartmana itd. mail: cercolavoro@ net.hr

POZNANSTVA DE KO (35g) - zaposlen, ne pije, ne puši, traži ozbiljnu curu za ozbiljnu vezu. mob.

091/982-5613 UDOVICU oko 60g za suživot ili druženje, slobodni situirani i mobilan udovac, mob.

092/191-8957 NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 POVOLJNO SE KUPUJE MANJE POLJ. ZEMLJIŠTE (livada, stare gorice) u Lopa ncu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob. 098/556-423 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel.

091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

PRODAJE SE GRA . PARCELA od 235 hv, u akovcu, iza bolnice, na parceli je vrt, vo ke i ku ica, ima vodu i cisternu od 1000lit. i svu ostalu opremu za rad. info: 098/9029-576

PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559

PRODAJE SE NOVI STAN u Prelogu (kat 102m2), a iznajmljuje se novi stan u Svetom Križu od 58m2. tel. 091/620-3331 PRODAJEM GRA . ZEMLJIŠTE I KU U u Puš inama na odli noj lokaciji, tel. 042/232-681 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu, novi kvart, uz mog. projektiranja i gradnje ku e, mob. 098/749-131 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel.

098/9549-775

MALA SUBOTICA: prodaje se seosko imanje ukupno 1.500 hv pogodno za svaki obrt ili dom za starije osobe. Mob 098 9267 959.

PRODA JE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob.

098/652-292.

PRODA JEM GRA EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice-novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 2424 143

27. lipnja 2014.

IZNAJMLJIVANJE IZN A JML JUJE SE G A R A ŽA 10x6m, može i za skladiš te ili tihi obr t, info: 098/241-495 IZNA JML JUJE SE KU IC A od 48 m2, u centru grada s malim dvorištem 1.400 kn + režije, samcima, broj mob.

098/331-535.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan od 62m2 sa dvorištem, izdvojena brojila, cijena 1.200 kuna + režije. mob. 091/5000-707 ZAGREB, IZNAJML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831 IZNA JML JUJE SE 2-sobni stan studentima i zapo slenim osobama, poseban ulaz. info: 099/677-4304 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5 -SOBNI S TAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u centru Zagreba, za dvoje studenata, renoviran i namješten, tel. 099/688-2406 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJEM KU U u Savskoj Vesi na duže vrijeme, zaposlenim i odgovornim osobama, struja, voda, plin, kanalizacija, nije namještena, mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi i garsonijere na duže vrijeme, tel.

384-515 ili 098/545-526 DAJEM U NAJAM DVOSOBNI STAN NA JUGU, cijena 150 eur, zvati nakon 13 sati na mob. 098 161 3336 AKOVEC, iznajmljuje se zaseban stan 45m2 iza Pedagoške škole mladom paru ili dvoje studenata, mob: 098/186 21 92.

IZNA JML JUJE SE K AFI / RESTORAN u Savskoj Vesi (biv ši Gurman), info: 091-14-11-721

27. lipnja 2014.

IZNAJMLJUJE SE STAN U KU I za 2-4 studenta/ice, poseban ulaz, sva brojila zasebna, svaka soba ima priklju ak za tv, wi-fi u cijeni, nova kuhinja sa svim apara ma, perilica su a i rublja, 5 min šetnje do Veleu ilišta (ZAVNOH-a), privatnost osigurana, mob 098 63 11 66.

NAMJEŠTENE SOBE sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima, muškim osobama (radnici, sportaši, posl. ljudi), mog. smještaja do 8 osoba, veliko dvorište i blizina grada. info: 095/521-3924

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Rovinjskom selu. info: 098/240-121

ŽIVOTINJE

GRAHORASTE NESILICE NESILIC CE 3 TJEDNA T TJJJEDNA EDNA ED NA DOSTAVA ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke.

Trgovina PRIMA akovec, tel.

363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODA JU SE Z AGORSKE PURE - velike i male, info: 099/269-2090

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJEM TROSJED o uvani, francuski krevet 160cm sa dva no na ormari a i s jenu s ogledalom, povoljno. info: 091/8930-428 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSIL JKU (200 kn), dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODA JE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: 098/632-494 SAMSUNG GALAXY S7562, bijeli, kao novi, bez ikakvih tragova korištenja, dual sim, pod garancijom do 2/2015., sve mreže, 900 kn, dogovor, 098 63 11 66 PRODAJEM skuter, perilicu su a, klavir, kafe aparat, stol za stolni tenis, kutna kožna garnitura, spava a soba. mob 091/970-1929 PRODAJEM 4 stolice (600kn), stoli (350kn), pisa i stol (400kn), plo a el. ugradbenog štednjaka (200kn), 4 ljetne gume Fulda (175/65/14) i bicikl na djecu (450kn), info: 095/521-3924 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 PRODA JEM CRNE MART E br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJEM NAVIGACIJU marke Mio - HR, BiH, auto radio cd Panasonic, auto poja alo Renegade 1400W i akvarijske ribice crni moly. info: 099/654-2277

PRODAJEM NJEM. LOVNOG TERIJERA, starog 1.5g., dobar za šteto ine, info: 098/190-3753

PRODA JE SE ŠANK dim.

120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692

PRODAJEM TELAD simental, muško i žensko, oko 80 kg težine i dajem na korištenje mali vinograd oko 200 okota (otela), info: 091 539 2870

PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

POVOLJNO PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD NJEMA KOG OV ARA, cijepljeni. info: 395-031 ili 099/246-5011

PRODAJE SE MOTORNA PILA Hommelite 45cm, motorna kosilica i el. bojler od 10lit., info: 337-046

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha - curica ro ena 01.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles 1. put, nau ena na pijesak, traži dom! Zaigrana, umiljata i preslatka! Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Timmy - de ki ro en 01.04.2014. godine, o iš en od nametnika, cijepljen protiv zaraznih bolesti, nau en na pijesak, zaigran i zna željan - traži dom!

Potpisuje se ugovor.

Chanel - curica ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zaigrana i umiljata. Potpisuje se ugovor.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Bobi živi u ku i s dvorištem u akovcu sa starijom gospo om koja je oboljela i više ne može brinuti o njemu. Iako je on njoj vjerni prijatelj, treba mu novi dom jer g a mora u bolnicu i nema ga kome ostaviti. Pomognite da mu na emo dom u kojem e imati ku u s velikim dvorištem poput ovoga gdje sad živi.

Kontakt: 091-8988-004.

Stela je 7 godina stara retriverica koja traži novi dom iz razloga što obitelj o ekuje dijete, a ona je prili no ljubomorna i želi ljude samo za sebe pa se traži obitelj koja bi ju prihvatila i imala vremena baviti se s njome koliko ona želi.

Cijepljena je, ipirana i sterilizirana. Kontakt: 098-241-060.

Artur je predivan pas, mlad, izuzetno nježne naravi, idealan za djecu, slaže se s drugim psima, cijepljen, ipiran i kastriran. Kontakt: 091-8988-004.

Cu e - curica ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zna željna, zaigrana i mazna.

Potpisuje se ugovor.

Afrodita - grasta ma ka s ogromnim jantarnim o ima, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika, nau ena na druge ma ke, jako zaigrana, mazna - traži novi dom. Potpisuje se ugovor.

Buddy je mladi šašavac, mješanac šnaucera, vesele i aktivne naravi, obožava se uvaliti nekome u krilo, idealan za ljude koji vole šetnje livadama i šumama. Kontakt: 091-8988-004.

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - zelena salata - crveno i bijelo zelje - radi - raj ica - panirana piletina - aceto balsamico i maslinovo ulje - masline

ME IMURSKA KUHARICA

Salata s paniranim pile im pruti ima Mlad, ali odli an kuhar Soho bara Mihael Ma ari iz Gornjeg Kraljevca za ljetne dane preporu io nam je osvježavaju u salatu s paniranim pile im pruti ima.

Izgledom i okusom ovo nas je jednostavno jelo ugodno iznenadilo, pa našim itateljima

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

donosimo recept u ovom broju.

Kako nam je rekao Mihael, povr e mora biti visoke kvalitete, a strpljiva priprema, poglavito u paniranju, i okus aceta balsamica daju antasti an okus.

Svježe povr e s hrskavom piletinom nadopunjuje uživanje u ovom jelu. U

Priprema Narezati zelenu salatu, dodati tanko narezano crveno i bijelo zelje. Zatim dodati radi i izmiješati da se dobije šarenilo povr a. Ukrasiti raj icom.

Za initi acetom balsamicom i maslinovim uljem, a tek nakon toga dodati paniranu piletinu kako ne bi omekšala, ve se poslužila hrskava.

Prije posluživanja ukrasiti maslinama.

akove kom Soho baru u svojoj ponudi imaju i druge vrste salata, od lignji, pe ene piletine do povrtnih salata, ali i rižota, tjestenine, te pizza razli itih vrsta. Uz salatu s paniranim pile im pruti ima kuhar Mihael poslužio nam je Belovi ev sauvignon.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Doma i trganci

Salata od mahuna Sastojci - pola kilograma mahuna - dvije strokice ešnjaka - ulje, sol, ocat Vrijeme je mahuna. Da biste se osvježili, predlažemo pripremu salate od mahuna. O istite mahune i narežite ih na veli inu zalogaja. Skuhajte u slanoj vodi u koju ste stavili jednu strokicu ešnjaka. Kuhane mahune ocijedite i ohladite na sobnoj temperaturi, a nakon toga ih stavite malo u rižider. Nakon što ste ih izvadili, sitno nasjeckajte ešnjak te ih za inite uljem, solju i octom.

Odli no je ako imate doma e bu ino ulje, koje e mahunama dati još bolji okus. Dobar tek!

VINO TJEDNA

Sastojci - 3-4 zrele raj ice - 2-3 zelene paprike - 1 crvena paprika - 2 crvena luka - 2 žlice ulja - 500 g glatkog brašna akove kih mlinova - voda, sol

tako dugo dok se ne po ne loviti na dno. Posoliti. Onda dodati malo vode i dalje kuhati na srednje laganoj vatri oko sat vremena uz povremeno miješanje. Raj ica i paprika moraju biti potpuno mekane.

U me uvremenu zamijesite tijesto od brašna, vode i soli. Tijesto mora biti takvo da ga možete trgati što se postiže dodavanjem vode. TrgaPriprema ti na male trgance u kipu u slanu Na ulju pirjati isjeckan luk dok vodu. Gotovi su kad isplivaju na ne postane staklenast. Dodati sitno površinu, za cca 10 minuta. Trgance narezanu raj icu i papriku. Pirjati preliti sa umakom.

Sauvignon Belovi Sauv ig non je bijelo, suho ili polusuho v ino žutozelenkaste do zlatne boje, vrlo dobro me usobno povezanih sastojaka. Ono se odlikuje ugodnom svježinom, a u specifi nom vinskom mirisu sortna aroma je fina i nenamet-

ljiva. Okus koji os t aje u s t i ma pun je i tipi an za sauv ig non me i mu r sk og vinogorja te vrlo lako prepoznatljiv. Rashla en na 10 °C idealna je gast ronomska kombinacija s predjelima ili ostalim laganim jelima.

27. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

TOPLIJE UZ DVA KRA A OSVJEŽENJA

VREMENSKA SLIKA: Solsticij ili suncostaj astronomski je termin koji ozna ava najve u ili najmanju kutnu visinu Sunca iznad obzora tijekom godine. U užem smislu ozna ava samo trenutak u kojem Sunce doseže tu visinu, a u širem cijeli dan koji se smatra po etkom novog godišnjeg doba, ljeta ili zime. Ove godine ljetni solsticij pada 21. lipnja u 12:51h po našem vremenu. Sunce tada završava svoje prividno kretanje prema sjeveru iz dana u dan te zastaje; odatle podrijetlo rije i – lat. sol (Sunce) + sistere (stajati). Od 21. lipnja to ka zalaska Sunca na obzoru više se ne pomi e svakog dana malo sjevernije, ve se polako vra a prema zapadu na putu prema jesenskoj ravnodnevnici (ekvinociju), a Sunce je svakoga dana malo niže na nebu. Ljetni suncostaj ozna ava i najdulji dan i najkra u no u godini. Za cijeli taj proces – izmjenu godišnjih doba – zaslužan je nagib Zemljine osi rotacije u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko Sunca,

od oko 23,5°. Zbog toga su sjeverna i južna polutka našeg planeta razli ito osvijetljene na razli itim to kama Zemljine putanje: tijekom ljetnih mjeseci Sunce više obasjava sjevernu, a tijekom zimskih južnu polutku.

Za proljetne i jesenske ravnodnevnice Sunce sja to no nad ekvatorom i obje polutke osvjetljava ravnomjerno. Stoga bi ispravnije bilo re i lipanjski suncostaj, a ne ljetni: na južnoj je polutki, naime, taj dan prvi dan zime.

(Marko Posavec) VREMENSKA PROGNOZA: U petak ujutro svježe uz mjestimi nu maglu, a tijekom dana pretežno sun ano uz umjerenu naoblaku. Krajem

dana mala mogu nost za lokalni pljusak, ali uglavnom u Sloveniji. Nakon svježeg jutra bit e malo toplije tijekom dana uz najvišu temperaturu oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva, u gorju malo svježije. Vjetar ve inom slab. Subota nam donosi djelomi no sun ano i još malo toplije vrijeme.

Popodne se ponegdje može dogoditi kratkotrajan pljusak. Temperatura zraka ujutro od 14 do 16°C, a danju ve inom izme u 26 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nedjelju južina. Ve i dio dana dosta sunca i suho vrijeme. Prema kraju dana porsta naoblake sa sjeverozapada pa kasno nave er može

biti grmljavinskih pljuskova. Puhat e povremeno umjeren i poja an jugozapadni vjetar što e, uz pad tlaka, zasmetati meteoropatima i kroni nim bolesnicima. Najviša dnevna temperatura blizu 30°C. U ponedjeljak osjetno hladnije i promjenjivo. Bit e puno oblaka uz estu pojavu kiše ili pljuskova s grmljavinom. Zapuhat e sjeverni i sjeveroisto ni vjetar pa e se temperatura zraka spustiti za desetak stupnjeva u odnosu na nedjelju. Krajem dana smirivanje vremena, možda i djelomi no razvedravanje.

Utorak i srijeda bi nam opet donijeli ljepše vrijeme. Prevladavat e sun ano uz svježa jutra kad može biti i magle, a danju e postupno zatopliti na ugodnu temperaturu.

Nova promjena vremena s pljuskovima i osvježenjem vjerojatna je u etvrtak.. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 26.6.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

TRAVE

27. VI. 28. VI. 29. VI. 30. VI. 1. VII. 2. VII. 3. VII.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Obilna i dugotrajnija kiša na ve em dijelu me imurskog podru ja sredinom tjedna donijela je olakšanje peludnim alergi arima, jer je ve ina peludnih zrnaca isprana iz zraka. Iako je koncentracija peludi trava zna ajno smanjena u odnosu na prethodno razdoblje povremeno je i dalje nalazimo u visokoj koncentraciji jer dovoljno je ve 20 peludnih zrnaca u zraku da bi koncentracija bila visoka.

U slijede ih tjedan dana najavljeno je zatopljenje uz promjenjivo vrijeme s lokalnim padalinama. Sun ani i

topli periodi tjedna uvjetovat više koncentracije peludi u zraku, dok pljuskovi i padaline donose privremeno olakšanje. Op enito u narednom razdoblju o ekuje se smanjenje koncentracije peludi trava na umjerenu razinu (sa 6-20 zrnaca po m3 zraka). Od peludnih zrnaca alergenih drvenastih vrsta prisutna su peludna zrnca pitomog kestena u umjerenoj koncentraciji. Pelud korova tako er je zasad prisutan u umjerenoj koncentraciji (sa 11- 50 zrnaca po m3) uz broj anu dominaciju koprive i trputca.

VICOTEKA

Žali se prodava ica najboljoj prijateljici: - Ah, nisam više lijepa kao što sam bila...

- Ma odakle ti to?

- Pa muškarci su po eli brojati sitniš kad im vra am novac.

---------------------------------------------------------Vozi se Mujo ku i iz kafi a i 100 metara pred ku om zaustavi ga patrola. Policajac mu pokaže da spusti prozor i zatraži dokumente.

Gleda on Mujine papire, pa Muju, pa ga na kraju pita: - Je li, Mujo, koliko si ti popio ve eras?

- Skoro ništa. Eto, samo jedan kapu ino.

- E, moj Mujo, ja bih prije rekao da ih je bilo bar pet, šest komada...

---------------------------------------------------------Zašto vojna mornarica prima više nepliva a nego pliva a?

Duže e braniti brod!

---------------------------------------------------------Puž pri a što mu se dogodilo prije neki dan: - I tako ja jurim šumom, kad odjednom ispred mene izraste hrast i – BUM – ja se zabijem u njega!

---------------------------------------------------------Nakon odgovaranja pita u enik pro esora: - Za koliko sam odgovorio, pro esore?

- Za deset. Pišem jedan, pamtim nula!

RACE OFF kvalifikacijska utrka za Grand Prix u D. Kraljevcu

SP ZA JUNIORKE u rukometu igra i u akovcu

NOVI RASPLET sastava nogometnih liga

Dva mala kiksa Pavlicu odnijela nastup u Challengeu

Ako ste ljubitelj rukometa, navratite u dvoranu GOC-a

Ipak se igra Me užupanijska liga s 18 klubova

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Pred nami je jako vro e politi ko leto K

aj bodemo ipak naprajli z komarci? Još je pravzaprav ne došlo jivo pravo vreme, a ve so se razmahali i pikajo kak da so z esdepeja. I na vse zadje smo zazvedili da jiv nesmemo tamaniti jerbo so zašti eni kak li ki medvedi. Pak prinas je vsaka marha zašti ena, vse zveri, vsi ti i, a i vsi nametniki, jedino smo još mi Me imorci ostali i nas vsi smejo krasti, pikati, pregajati, a i z nas hrmake delati. Gda se bode, itak, neš i našel i za nas pobrigal? Pak je ve skradja vura! oš je niti pol Sveckoga labodoritaškoga prvenstva ne minulo, a naši so “vatreni” ve doma. Tre šparati, jerbo je Lejpa naša još ne zišla vum z krize i nikak so se ne mogli nabrati penezi za celo prvenstvo.

Brz as je takši bil naputek jerbo so i naši tak igrali kaj ne bi preve dugo v Brazilo ostali.

Pogle te napriliko, v prvoj tekmi protiv Brazila so igrali jedni labodoritaši i zgubili so 3:1, protiv Kameruncov so igrali drugi i pobedili 4:0, a protiv Meksikancov so igrali

J

pak oni prvi i, nebodete veruvali, pak so zgubili 3:1. Da je Niko štel pobediti i ostati duže v Brazilo bil bi del ove druge i još bi tam bili. Tak vam je isto bilo i z našaj glavnaj državnaj politi araj: nega bilo dosti penez kaj bi išli obedva precedniki, pak je Zoki odišel, a Ivo je ostal doma.

I unda bode neš i bajal da naša Vlada i naši precedniki ne šparajo!!?? eje da se ja strašno razmem v labodoritanje, ali vam nekaj moram povedati. Kak smo igrali, a i kak smo zigrali to smo vsi vidli, ali verjem da se bodete z menom složili: da smo mi v Brazilo na golu meli golmana (kak je napriliko bil Me imorec Dražen Ladi vu Francuskoj) još bi se de ki goli kopali v Brazilo i akali nove protivnike. Teško je igrati bez golmana, a mi smo ga meli sam za to kaj je lopto z gola vum jemal. A za to smo ga ne trebali pelati jerbo lopto z mreže more što gud zeti. To smo školo jako drago platili, ali kaj se more ak Niko i jegov brat Robi nikoga nikaj ne posluhnejo. No, najte me krivo razmeti, pak je Srna uda bole branil od našega Stipice? a sam Den anti ašizma je precednik Zoki držal go-

N

N

V

unda Ma ari “posolili” kak bi po pre eco došli do Ine. A i unda je minister za peneze bil Slavek, šteri je to ve ve ne jerbo se je nekaj zameril Zokijo ili pak je nekaj zahuzal. Bo pomalem vse došlo na svetlo dneva, bode pravica vse zaha ila, a ne kaj bodo sam jedni v rešto, a ne vsi šteri so meli roke v pekmezo i omastili musta e. atko a i je došel z rešta ili kak bi se to reklo, vrnul se z službenoga pota. Vsi znamo da je predi nek je odišel v rešt bil precednik HNS-a i prvi potprecednik Vlade i minister za gospodarstvo. Isto tak se zna da je Vesna Pusi popunila prva dva mesta, o em re i, došla je na elo stranke i postala je prva potprecednica Vlade, a Ivek Vrdoljakov je postal minister. Neje Ratko preve dugo bil v rešto, a jegovi so ga ( itaj: Vesna) hitili vum z stranke i tak mo za alili kaj so došli v debele otelje, štere jim je on shodil. Tak je to navek, dalko od o iju dalko od srca. Vse je bilo mirno dok se znalo gde je Ratko, ali sam vam ve jako najgerek kaj bo se, itak, pripetilo z narodnjakima, šteri so još dužniki Ratkijo? Je li mo bodo oni isto tak za alili kak i Vesna i obrnuli mo hrpta ili pak to bode

R

Jesmo li razo arani nastupom “Vatrenih” u Brazilu?

Slobodan Cerovec, Mursko Središ e - Pratio sam utakmice i nisam zadovoljan. U cijeloj Hrvatskoj je bila dobra navija ka atmos era, ali, eto, naši su nas nogometaši razo arali.

Ja u gledati utakmice do kraja.

Moj avorit u nastavku natjecanja je sada, kada su naši otišli doma, Brazil.

nekak druga , o em re i, onak kak to Ratko o e? Pred nami je vro e politi ko leto. Ne sam vro e, nek jako jako vro e! akovco grado bodo i ovo leto meli skra eno leto, štero bode trajalo sam dobrih dva tjedne. Hajdi toga vsega bode se melo za videti i uti v akovco i to vse za to kratko vreme. Pak što bode skorom vsaki den hodal na nekše kulturne priredbe?

No, i neje to vse. Najme kaj, to akosko leto bode v isto vreme da se igrajo nejglavneše tekme na Sveckomo labodoritaškomo prvenstvu. I re ite mi vi, ali pošteno, je li vi pete na kulturo ili pak na šport, o em re i, labodoritanje. Pak je Svecko prvenstvo vsako štrto leto i zato si nekak gruntam da je trelo to akosko leto preseliti posle labodoritanja, a predi Prcinkulovoga, jerbo ipak je labodoritanje prva malomeje važna stvar na sveto. i Me imorci ne spimo makar prinas još navek hercuvle kriza, ali mi se nedamo i urt nekaj speluvlemo i rovarimo. Tak vam bodo svoje prvenstvo meli vsi vredneši ogjogasci v Lepoj našoj, štere je pozval Mario Medved, akoski dogradona elnik i vode i me imorski ogjogasec. V isto

V

M

vreme je v dvorani Graditeljske škole Svecko prvenstvo za junjorke v rokometo, štero je na noge postavil Zoran Vidovi , vode i me imorski “seljak” i zamjenik župana. V Doljnjemo Kraljevco je bilo Svecko prvenstvo vu spidvejo, a isto tak se prepravla i Svecko prvenstvo v ribi iji na Dravi. Nej znati kak se to vse zazvedilo prek naše državne meje, ali so nam ponudili, jerbo mi vse znamo i vse moremo, kaj bi organizerali utješno skupino Sveckoga labodoritaškoga prvenstva za one labodoritaše, šteri so, kak i mi, morali prefletno oditi dimo z Brazila. Kuliko znamo tu bi igrale svecke labodoritaške sile kak na priliko Španjolska, Engleska, Italija, Bosna, Rusija, Portugal i naši “Vatreni.” Kak so mi rekli klošari pre akoski gracki vuri najbrž bodo tekme po ele im ogjogasci na grackomo stadiono zbavijo vse kaj imajo. š em tajnico. Nesam preve zbirljiv i zato moja tajnica mora istam kredno zgledati, mora znati vse ono kaj vidi za sebe zadržati, ali ne mora meti nikše prevelike ili pak previsoke škole. Radno vreme: dvokrevetno.

I

Mario Cmre ki, akovec - Mi smo mala zemlja i mislim da smo puno postigli. I to je to. Ne smijemo biti razo arani. De ki su htjeli sve najbolje, ali lopta je okrugla. I dalje u pratiti utakmice i natjecanja. Moj avorit je sada Nizozemska.

Franjo Škvorc, akovec - Sve utakmice od po etka natjecanja pratim. Naša ekipa nije igrala kolektivno. Možda da je bilo malo više žara u igri bilo bi i pobjede. Trener nije ni u emu pogriješio. Navija ko raspoloženje je bilo svugdje dobro, a ja sam najviše kod ku e pratio utakmice. Moji avoriti su sada Argentinci.

POD VUROM

Ogled s meksi kom reprezentacijom našim “Vatrenima” nije donio toliko željeni prolaz u osminu finala Svjetskoga nogometnog prvenstva u Brazilu.

Poraz je našu reprezentaciju vratio u Hrvatsku. A koliko i jesmo li razo arani nastupom naših nogometaša u Brazilu te kome se u nastavku natjecanja okre u sada naša “navija ka srca”, provjerili smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

vore na vse strane. Nejpredi je govoril v Brezovici de je alil partizane, a unda je odjuril do Jazovke gde ji je kudil, jerbo so brez soda, pravice i brez reda potamanili ljude i hitili ji v grabo. Kaj ve mi, šteri smo poslušali ili itali jegove govore, znamo je li so partizani bili vredo ili pak so bili brez reda. Najbrž je i vu tomo partizanskomo cvetjo bilo dra a i to tem vej kaj je rat duže trajal. Brz as pak je nejhuje bilo dok je rat završil, a nešterni so lanca trgli , pak jim je niš i ne mogel do nosa dose i i vred ji dotirati. Kuliko vidimo niti 45. je sloboda ne bila tak lepa kak so naši borci, za vrme rata, popevali i senjali o njoj. Bar ne za vse. si znamo da je negdašji precednik vlade i hadezeovec Ivo Sanader v rešto jerbo je od Ma ari zel deset kup ekov mita i prepustil jim je Ino nek delajo žnjom kaj o ejo. Oni so tak i delali i mi v Lepoj našoj smo meli jako maloga hasna od te naše nejvekše abrike. Isto tak nam je poznato da so sosedi Ma ari kupili Ino pred nekaj vej od deset let dok so v lepoj našoj hercuvali esdepeovci z pokojnim Iveko Ra anom. Vse glasneše i glasneše se šepetuji da so ve

Davor Piškor, Mali Mihaljevec - Borili su se, ali o ito bilo je i boljih. Mi Hrvati uvijek imamo prevelika o ekivanja. Nama je sve vrhunski ili je sve katastro a. Treba zahvaliti de kima što su uop e došli do Brazila. Oni su htjeli najbolje, ali se ispostavilo da je Meksiko bolja ekipa od nas. I ne treba žaliti za tim.

Navija ka eu orija tresla je Hrvatsku i donijela bar privremeno malo sre e ovom napa enom narodu. Nadam se da e Argentina osvojiti Prvenstvo.

mi prodiremo dublje

Irena Tkal ec, Mihovljan Nisam gledala utakmice jer ni nemam sada doma TV. Ali ujem kakvi su rezultati i kako su naši prošli. Naravno da nisam zadovoljna jer svi smo o ekivali više. Sigurna sam da su naši nogometaši igrali najbolje što su mogli u danom trenutku, ali ovaj put nije išlo.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine