Međimurske novine 958

Godina XVIII.

Broj 958.

^akovec, PETAK, 24. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

NOVIM ZAKONOM promijenjeni uvjeti za socijalnu pomo :

str. 4

zloupotrebi socijale?

AKOVE KA BOLNICA

Tri kirurga odlaze u inozemstvo? str. 3

ODZVONILO

OD OŽUJKA: e-gra evinske dozvole

• vlasnici automobila, ak i starih i neregistriranih • vlasnici druge nekretnine osim one za stanovanje, ak i derutne • vlasnici amaca ili drugih pokretnina • oni koji imaju priliku raditi, makar i sezonski i još mnogo novih zamki za dosadašnje korisnike socijalne pomo i... TAKOZVANOM DECENTRALIZACIJOM Me imurje ostaje bez ovlasti i utjecaja

Postajemo sirotinja s periferije! str. 2-3

Bez mo i i utjecaja u Me imurju e se prihodi i pla e još više smanjivati

Svaki službeni dokument, od osobne iskaznice do raznih ugovora, “reklamirat” e Varaždin. Štete od takvog brendinga susjednog grada za nas su nemjerljive. Dok navodne uštede zbog kojih nama uzimaju sudove i policiju uop e ne postoje! Varaždin postaje grad, a akovec i Me imurje selendra koja ga reklamira

VINCEKOVO 2014.

Žene, odazovite se pozivu na besplatan Papa test!

Trseka ni trebalo buditi, nego se z njim veseliti str. 48-49

str. 17

DAN MIMOZA

Do gra evinske dozvole preko Interneta str. 10

NAPOKON INVESTICIJE: akovec, Nedeliš e, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Pribislavec

str. 10

TKO VIŠE NEMA PRAVO NA SOCIJALNU POMO :

37 milijuna eura za kanalizaciju kre e u realizaciju

KAKO ZAŠTITITI DOM POSEBAN PRILOG

1

ME IMURSKIH NOVINA

Stan nakon posjeta provalnika

str. 8

NALET NA DIVLJA na me imurskim cestama uzeo maha:

Što poduzeti kad naletite na divlja ? www.bister.hr

Provalnici iskorištavaju vašu odsutnost kako bi otu ili plijen, a žrtva može biti bilo tko. Kako bi vaša ku a ili stan bili što manje u opasnosti, donosimo vam savjete MUP-a koje svatko može iskoristiti i primijeniti. Ako e vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor, putovanja i sli no, pobrinite se da: novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, ve ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na uvanje kod osoba od povjerenja) klju od stana ne ostavljajte ispod otira a, tegli za cvije e i na sli nim mjestima klju od stana ostavite osobi od povjerenja koja e biti u mogu nosti eš e ga obi i organizirajte da osoba od povjerenja eš e prazni poštanski sandu i adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja ne zaboravite uklju iti alarmni sustav ako ga posjedujete. Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na podru ju koje se nalazi vaš dom.

Kako smanjiti mogu nost provale?

ispravu i nazovite instituciju ili poduze e koje navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama provalnici esto prou avaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca… Imate li takve uku ane ili prijatelje, nazovite ih ili posje ujte, Preporuke: a djecu nau ite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu uvijek zaklju avajte ulazna vrata, vas, susjede, policiju… bez obzira na to koliko ete na obiteljskim ku ama este su mete ete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog lopova prozori, velike prozora ili balkonskih staklene vrata površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu ne držite novac i dragocjenosti u budite dodatno oprezni ako stvarate posudama na kuhinjskim buku koja onemogu ava policama, pod jastukom, me u rubljem da ujete posjetitelje (uklju en usisava , i sl. Lopovi znaju da ondje mikser, sušilo za kosu, treba tražiti glasno slušanje glazbe…) ili ste u udaljenim dijelovima ku e ili ne pri ajte dvorišta (tavan, podrum vrt…). Nemojte svima da nekamo putujete i ne ostavljajte tik uz takve predmete koji omogu avaju lakše penjanje, ku u ostavljati poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti na sva zvopoput ljestava ili na da ste sanduka upravo dobili pla u, kupili nove ku anske ure aje ili uštedjeli ve u svotu. u stanove se naj eš e provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osiguPrimijenite sve navedene savjete kako rajte “špijunkom” kroz koju ete mo i bi vaše ku anstvo bilo promotriti brom bravom i vrstim zasunom za djelomi no posjetitelja, do- sigurno i za vrijeme kad vas nema kod ku e. Ne dopustite da sami otvaranje vrata. svojim pogreškama Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite navedete provalnike da vam provale da pokaže službenu i otu e u stan vrijedne stvari. Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavaju i stil i navike kradljivaca, policija savjetuje gra anima da i sami poduzmu odre ene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.

str. 46

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Koji su to interesi važniji od vertikale: akovec-Zagreb akovec S

DP, otkako je preuzeo vlast i odgovornost u Me imurskoj županiji i Gradu akovcu prošle godine, nikad više kao ovih dana pokazao je inicijativu. Nove strana ke snage, poput akove kog gradona elnika Stjepana Kova a, odnosno županijskog predsjednika Mladena Novaka i njegovih najbližih suradnika, više nemaju politiku '' ekanja“ nego inicijativnosti. I pokazuju da se politika i te kako može voditi na izravnoj vertikalnoj razini: akovec-Zagreb- akovec. ješavanje pitanja carinjenja za zemlje izvan EU u akovcu, ugovaranje velike investicije oko dovršetka i sanacije kanalizacije u Gradu akovcu i prigradskim op inama vrlo dobar su pokazatelj da inicijativa može donijeti rezultate. To je posebice važno za SDP, koji je esto bio vrlo inertan, uz obrazloženje poput onoga koje je esto puštao u javnost dugo godina prvi ovjek te stranke u Me imurju i me imurski župan Ivica Perho da ''on ne e ništa moljakati u Zagrebu, ve da oni tamo trebaju prepoznati njegove i dati ono što isti zaslužuju“. Ništa se zbog toga nije doga alo zna ajnoga kada su kapitalne investicije u županiji u pitanju gotovo pune etiri godine, a gotovo desetak godina to vrijedi za Grad akovec kad je na istom mjestu bio njegov ''nezamjenjivi“ gradona elnik Branko Šalamon, koji se tako er rijetko odlu io na posjet Zagrebu. Takva politika odgovarala je i SDP-ovim saborskim dužnosnicama, poput Zgrebec ili Jelaš iz Me imurja, koje su u Zagrebu bile puno bliže ''vatri“ od Perho a i Šalamona kada je u pitanju mogu nost lobiranja za Me imursku županiju, pa su nama prodavale pri u da takva pri a u SDP-u ne prolazi. Nisu previše marile za njih, ak im je odgovarala ta njihova strašljivost da se ni za što što nam u Me imurju treba uop e pa ni ne pita, tj. lobira. Sada se stvari s dolaskom novih ljudi na elo SDP-a mijenjaju. e utim, ono što zabrinjava jest to da su dužnosnici na najnižoj lokalnoj razini, gradskoj i op inskoj, vrlo esto puno efikasniji kad se prime posla od više županijske razine, koja bi u ovoj situaciji, kad se name e nova podjela Hrvatske na pet regija, morala biti taj kohezijski aktor koji e biti koordinator ''svih me imurskih potreba“ i inicijativa. To je izme u ostalog jer je o ito politi ki brak izme u HNS-a i SDP-a samo iz interesa, pa nitko ne želi drugome prepustiti inicijativu, odnosno zasluge za pojedini projekt.

R

M

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

M

atija Posavec obe ao nam je još u kolovozu, kada smo ispipavali ''kako diše“, da e upravo on povesti Me imurje u novi investicijski i razvojni ciklus na temelju zaklju aka županijske Skupštine, koja e kao sigurno imati posebnu sjednicu samo na tu temu do kraja (prošle) godine. Pitali smo ga tada kada e biti donesena strategija razvoja, kad e biti doneseni investicijski prioriteti za kandidiranje prema EU ondovima od 2014. godine do 2020. godine. Ništa od toga još uvijek. Za sada jedini projekt koji je poznat i koji se doga a po pitanju prezentacije strateških odrednica 2014. - 2020., a župan ga strastveno podupire, jest revitalizacija Muzeja Me imurja (iako nije poznato kakva je zapravo održivost tog projekta s obzirom na to da se u programima poput No i muzeja i ove godine ništa ne radi da bi se u inio nekakav korak naprijed), iako je najavljivao da e upravo ravnatelj Muzeja prvi morati oti i s ela jedne županijske ustanove - zbog inertnosti i neinventivnosti, da bi se u me uvremenu ta pri a u potpunosti stišala!? glavnom, kao i kada je aktualna Vlada u pitanju, puno se toga ini da se i dalje improvizira, no nema prave koordinacije me u odgovornima, a bez toga teško se može o ekivati ne samo napredak i razvoj našeg kraja, nego i zadržavanje identiteta, odnosno brendiranje Me imurja koje nam sada vladaju i SDP i HNS žele oduzeti natpisima koji e se uskoro pojaviti u akovcu: Op inski sud Varaždin – stalna služba akovec ili PU varaždinska – policijska stanica akovec. avodno se župan protiv toga ne smije boriti ''jer su u pitanju viši interesi“. Nešto sli no kao što je postupio i u ''slu aju a i “ kad nije iskoristio trenutak i znao pokazati muda ne samo Vesni Pusi , ve i hrvatskoj Vladi koju je vrlo lako mogao zaljuljati, te bi se tada izborio za status ozbiljnog politi ara kojeg doživljava cijela Hrvatska. Nadamo se da e zube pokazati SDP, ako ve nije kasno.

U

N

VIJEST(I) TJEDNA Novi Zakon o socijalnoj skrbi ozbiljno reže... Novim Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. sije nja ove godine, uvodi se jedan novi institut - zajam ena minimalna naknada kao jedan novi oblik nov ane naknade koji zamjenjuje dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom. Novine koje donosi novi Zakon objasnila je Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec. - Ako korisnici dosadašnjih vrsta pomo i nemaju dovoljno sredstva za uzdržavanje, pri emu se gledaju prihodi svih lanova obitelji, oni mogu u Centru za socijalnu skrb zatražiti zahtjev za zajam enom minimalnom naknadom i dobit e je ako se u postupku utvr ivanja utvrdi da imaju pravo na to. Po novom Zakonu bitno je da samac, odnosno ku anstvo nema u vlasništvu nekakav drugi stan, ku u, zemljište ili poslovni prostor, osim onoga stana ili ku e u kojoj stanuje, da bi ostvario pravo na minimalnu zajam enu naknadu. O cijeloj temi na str. 4.

24. sije nja 2014.

OBILAN SNIJEG najavljen za ovaj vikend

Uzbuna za zimske službe! Blagu zimu bez snijega u Me imurju bi za vikend ipak trebale zamijeniti temperature oko i malo ispod 0 Celzijusa, te snijeg koji bi do nedjelje ujutro trebao napadati ak do 30-ak centimetara. Kako najavljuju prognosti ari, kišu koja e po eti padati tijekom etvrtka u no i na petak snižavanjem temperature trebao bi zamijeniti snijeg koji e padati tijekom cijelog petka i subote. U petak se predvi a obilan snijeg do ak 20 cm, a za subotu se predvi a nešto manja koli ina. Smirivanje vremena o ekuje se u subotu predve er. Iako neke dugoro ne prognoze govore da bi i velja a trebala biti iznadprosje no topla, kraj sije nja ipak u Me imurju donosi zimski ugo aj, koji ponajviše

o ekuju djeca koja bi kona no mogla uživati u zimskim radostima, poput sanjkanja ili grudanja. Temperatura ni sljede i tjedan ne bi trebala i i previše u plus, tako da bi se snijeg mogao zadržati najmanje desetak dana, jer su i za utorak najavljene nove snježne padaline, ali koje ipak ne trebale biti tako obilne.

Me imurski cestari najavili da su spremni za snijeg još od 15. studenoga Iz ŽUC-a Me imurske županije obavijestili su još po etkom studenoga da od 15. studenog 2013. godine po inju primjenjivati Plan održavanja županijskih i lokalnih cesta na podru ju Me imurske župani-

NAKARADNA DECENTRALIZACIJA koja sve više ovlasti uzima županijam (NE) SVI A NAM SE

Tri me imurske tvrtke dobile posao za MORH! Ministar obrane Ante Kotromanovi u petak je s predstavnicima hrvatskih proizvo a a odje e i obu e potpisao 14 ugovora o nabavi vojne opreme za potrebe Oružanih snaga RH. Vrijednost potpisanih ugovora je 66 milijuna kuna. Me u njima su i tri me imurske tvrtke: Jelen, ateks i Šestan-Busch. Davor Saboli , direktor ateksa, kazao je tom prilikom: - Radi se o sedmogodišnjem okvirnom sporazumu za opremanje Ministarstva obrane. Za ateks je to vrlo zna ajan posao jer smo mi na neki na in zašti eni i riješili smo puno problema, i to ne samo ateks, ve i druge firme koje su lanice Zajednice ponuditelja. Pred nama je realizacija ugovora do 2020. godine i do toga razdoblja možemo mirno spavat i što se ti e posla z a MORH. Više na str. 6.

Štete od naleta divlja i mjere se u milijunima kuna Materijalna šteta koju izaziva nalet automobila i drugih vozila na divlja po ela se u Me imurju godišnje mjeriti u milijunima kuna. Stradava divlja , ali još ve e štetu su na automobilima. Naime, najmanje etiri puta na tjedan dogodi se prometna nesre a zbog naleta vozila na divlja , a ukupan broj dosegnuo je brojku koja je ve a od dvjesto takvih slu ajeva. Izmjenom Zakona o cestama 2011. godine, voza je odgovoran za nastalu štetu ako nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, a prijeti mu i prekršajna prijava ako je prekršio prometne propise. Za naknadu štete na vozilu služi jedino kasko osig u r a nje. Na žalost, nedavno se u Šte ancu dogodio jedan takav slu aj, kada je divlja (srnda ) pri pokušaju prelaska kolnika udarila u osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, a kasnijim spletom doga aja došlo je i do višestruko ozlije enih osoba. Detaljnije na str. 8.

Uzimaju nam su PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Ministar pravosu a Orsat Miljeni prije nekoliko dana predstavio je re ormu i reorganizaciju pravosu a, prema kojoj se i Op inski i Prekršajni sud pripajaju Županijskom sudu sa sjedištem u Varaždinu, ime postaju ispostave tamošnjeg suda. Varaždinu se pripajaju Ivanec, akovec i Koprivnica. Ministar Miljeni tvrdi da gra ani ne gube ništa, ve e dobiti brže postupke, te da otpuštanja sudaca ne e biti. Ali e se smanjiti broj pravosudnih dužnosnika za 113, jer e ostati samo 18 predsjednika op inskih i prekršajnih sudova, dok e ostali postati obi ni suci. To je jedan od razloga zbog kojeg ministar i o ekuje otpore. Gdje sada postoji županijski sud, tu e ubudu e biti i jedan op inski i prekršajni sud. A svi ostali op inski sudovi s tog podru ja postaju njegove podružnice. I sva logistika i i e u sjedište tog suda. Ne treba spominjati da je to još jedna degradacija Me imurske županije, koja e postati uo ljiva za koju godinu. Izuzetak u teritorijalnom preustroju je Zagreb, na ijem e se podru ju ormirati tri op inska suda. Me imurska županija ostat e bez Op inskog i Prekršajnog suda, koji sele u Varaždin. Ovdje e stati podružnice, u koje e gra ani dolaziti na sudovanje. Ranko Ostoji , ministar unutarnjih poslova, zastupnici Sun ani Glavak potvrdio je da se Policijska uprava me imurska ukida. Županijska bolnica od prošle godine više nije u nadležnosti Županije, zbog sanacije morali smo je pod “moraš” prenijeti na državu. No godinu dana nakon vidimo rezultat te sanacije: duže liste ekanja, manje novca, a o sudbini Bolnice u koju smo mnogo ulagali vlastitim odricanjem odlu ivat e sada netko drugi. HRT je po eo gasiti dopisništva u prvoj rundi, od 1. svibnja do 1. kolovoza je 11 dopisništava: Karlovac, Koprivnica, Krapina, Nova Gradiška, Sisak, Virovitica, Metkovi , Gospi , Požega, Slavoski Brod i Županja, me u kojima naše nije na spisku, ali to ne mora ništa zna iti. Varaždin je godinama, unato tome što je akovec nudio

ME IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Nikada bez “svojega’’ suda Po prvi put u svojoj povijesti Me imurje bi ostalo bez sjedišta neke pravosudne institucije, što je odnekada bilo dio me imurskog identiteta. Naime, još su 1872. godine u Starom gradu u akovcu po eli s radom Kotarski i Okružni sud. Me imurski demokratski savez isti e kako je jedna od namjera nove karte pravosudnih podru ja i racionalizacija. No, prema iskustvima preseljenja Županijskog suda iz akovca u Varaždin, nije došlo do bitne racionalizacije ni financijske uštede: - Naime, na ukidanju mjesta predsjednika Županijskog suda uštedjelo se mjese no oko 1.500 kuna, dok se za putne troškove sudaca i zaposlenika koji iz akovca idu na službu u Varaždin odvajaju ve a sredstva. Kao još jedan bitan razlog zašto je MDS protiv prijedloga

Ministarstva je i sadržaj Deklaracije o jedinstvenosti Me imurske županije, koju je Skupštini predložio MDS i koja je tamo jednoglasno usvojena, a isti e se da Skupština: “Posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje”. Reakcija na ovaj prijedlog Ministarstva uprave bit e test za sve nas: za koga je ova Deklaracija samo mrtvo slovo na papiru, a za koga je ozbiljan, a neki kažu i povijesni akt koji je usvojen s ciljem da o uva i unaprijedi politi ki subjektivitet Me imurske županije. MDS je pozvao prije svega županijske vlasti i me imurske saborske zastupnike da odbiju navedeni Prijedlog reorganizacije pravosudnog sustava. (Roberta Radovi )

Predsjednik Željko Pavlic i lanovi Me imurskoga demokratskog saveza oštro se protive novoj reorganizaciji pravosudnog sustava bolje prostorne uvjete, smatrao da imaju pravo na regionalni centar. Što se ti e ukidanja navedenih dopisništava, Zajednica županija se na sastanku s Goranom Radmanom pobunila s argumentom da e gledatelji biti zakinuti za in ormacije, a pozvali su se i na to da svi gra ani pla aju jednake pristojbe, a da ukidanjem dopisništava ne e svi imati jednaku mogu nost plasmana in ormacija iz svog kraja. I tako decentalizacijom kakvu nam kroji ova vlast gubimo sve više ovlasti, a oduzima nam se i pravo da se naš glas uje. Sve se to opravdava štednjom i racionalizacijom u koju je teško povjerovati, jer nigdje nikome ra unice o tim uštedama konkretno nisu predo ene. Iz tjedna u tjedan s državne razine iznena uju nas novim reorganizacijama raznih službi koje

su radile po županijama, a sad se ukidaju. Teško je predvidjeti što e zapravo ostati lokalnoj i regionalnoj samoupravi. O emu e se na toj razini zapravo mo i odlu ivati, predlagati i koliko emo zapravo mo i odlu ivati kakav život u svom kraju želimo. Ne znam je li politika Vlade u initi život izvan središta nepoželjnim za život? Ukratko, decentralizaciju nismo tako zamišljali. Godinama su na elnici, gradona elnici i prijašnji župani o ekivali da e decentralizacija donijeti spuštanje ovlasti i sredstva s državne na nižu razinu. Me utim, umjesto tih o ekivanja, sada se županijama oduzimaju i ovlasti, marginalizira nas se tako da postajemo podružnica raznih centara iz Varaždina. S kojim ciljem, ako vrijeme pokaže da ušteda i ve e efikasnosti za gra ane u novoj reorganizaciji ne e biti?

24. sije nja 2014. je. Isti se planira primjenjivati do 15. ožujka 2014. - Županijska uprava za ceste Me imurske županije gospodari s ukupno 202,50 km županijskih cesta i 231,7 km lokalnih cesta, kako u ljetnim, tako i u zimskim uvjetima. Održavanje svih cesta povjereno je ugovorom izme u Županijske uprave za ceste Me imurske županije i zajedni kog ponuditelja: TEGRA d.d. akovec (vode i izvoditelj u udjelu od 50%) i Pavlic-asfalt-beton Gori an (partner u udjelu od 50%). TEGRA d.d. akovec i Pavlic-asfalt-beton Gori an organizirani su na na in da imaju u zimskim uvjetima svaki po jedno stalno mjesto pripravnosti gdje su deponirane odre ene koli ine soli i posipala, te raspore eni potrebni kapaciteti radne snage i mehanizacije, odnosno raspolažu s 3 silosa za sol, i to u Cirkovljanu, Vrhovljanu i Gornjem Mihaljevcu. Održavanje ceste u zimskim uvjetima vrši se pre-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ma odre enim stupnjevima pripravnosti, a same dionice cesta održavaju se prema unaprijed odre enim razinama prednosti i služnosti. Cesta se za vrijeme zimskih uvjeta, sukladno Pravilniku održavanja javnih cesta, smatra prohodnom kada je radovima na uklanjanju snijega omogu eno prometovanje vozila uz upotrebu zimske opreme, priop ili su tada iz ŽUC-a.

Nakon dva mjeseca mirovanja, o ekuje se ''puna pripravnost'' Nadamo se da e ovaj vikend, nakon što su mogli bez problema mirovati više od dva mjeseca svi oni koji su zaduženi za iš enje prometnica, kako županijskih, tako i državnih, odnosno lokalnih, gradskih i mjesnih, ipak do ekati ''budni“, da ih ne e najavljeni obilni snijeg iznenaditi, kako bi prohodnost i sigurnost me imurskih cesta i ulica bila što bolja i kvalitetnija.

TRAGOM GLASINA

Odlaze li tri kirurga iz naše Bolnice? Specijalizaciju treba otplatiti

Neslužbeno na margini konferencije za novinare županijskog HDZ-a plasirana nam je i informacija da iz Županijske bolnice akovec odlaze tri kirurga. Pokušali smo doznati o kome je rije , ali Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, dalje od toga nije nam želio re i, kazavši da e se oni sami oglasiti.

Prvi glas Odgovor smo potražili od dr. Miroslava Horvata, sanacijskog ravnatelja Županijske bolnice akovec, da nam potvrdi ili demantira tu informaciju. - Za mene je to prvi glas, kazao je dr. Miroslav Horvat. - Nemam nikakvih

najava o tome, a razgovarao sam i sa šefom kirurgije dr. Grudi em, ni on nema takvih saznanja. Ima lije nika koji propituju i interesiraju se, ispituju teren, ali za sada nemaju nikakvih rezervacija ni najava za odlazak. Za sada

ma i gura ih u jedan centar

udove, policiju... SUN ANA GLAVAK, zastupnica HDZ-a, iz prve ruke, ministra Ostoji a, doznala:

stupnici Sun ani Glavak napomenuo je kako e se u daljnjem razvoju projekta reorganizacije rada policije utvrditi optimalan broj policijskih postaja i poslovi koje e oni obavljati, imaju i u vidu pokazatelje o stvarnim potrebama gra ana na odre enom podru ju te ostale pokazatelje o broju i vrstama kaznenih djela i prekršaja.

Upravni odjel MUP-a u Murskom Središ u na ekanju Još krajem listopada 2011. godine u Murskom Središ u završeni su radovi na zgradi u kojoj se trebao otvoriti upravni odjel MUP-a, u kojoj bi gra ani mogli rješavati isprave ije je izdanje u nadležnosti MUP-a. Zgrada je ure ena, opremljena, me utim, do danas nije stavljena u funkciju. Grad Mursko Središ e osigurao je prostore, koji su prazni, a o ekivano približavanje servisa gra anima je izostalo. Ranko

Ostoji , ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade, zastupnici Sun ani Glavak je odgovorio: - Za obavljanje navedenih poslova u Policijskoj postaji Mursko Središ e ustrojena su radna mjesta: upravni savjetnik, viši upravni referent i upravni referent, za koja je sistematizirano ukupno šest izvršitelja i koja su popunjena s ukupno dva službenika, a trenutno poslove obavljaju u Policijskoj upravi me imurskoj u akovcu. Budu i da je i dalje na snazi Odluka Vlade o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stru nim tijelima i uredima Vlade, preostala radna mjesta službenika za obavljanje upravnih poslova u PP-u M. Središ e nije mogu e popuniti prijemom novih službenika. U tijeku je iznalaženje odgovaraju eg na ina preraspodjele službenika, a koja ne e imati za posljedicu pove anje putnih troškova.

DARKO HORVAT, predsjednik me imurskog HDZ-a:

Godinu dana upozoravam da županija gubi identitet Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a, na konferenciji za novinare, odgovorio je na naše pitanje: kako komentira posljednje doga aje, gdje upravo suprotno decentralizaciji i Deklaraciji u Me imurju iz tjedna u tjedan gubimo pojedine ovlasti i doživljavamo seljenje centrala službi iz Me imurja? - Prije otprilike godinu dana po eo sam pri ati o tome da gubimo identitet. Mi danas nemamo Županijsku bolnicu. Preko dvije milijarde sanacijskih kuna države za bolnice, a od ega ni jedan element sanacijskog plana nije sproveden u Županijskoj bolnici u akovcu. Ve tre i put je smanjen limit Bolnici. Moj osje aj je da smo se

mi Županijske bolnice koju smo gradili vlastitim sredstvima i još uvijek otpla ujemo kredit za nju - odrekli. injenica da županijsko vodstvo ne želi imati posla sa Županijskom bolnicom, jer je to sada državni problem, jest katastrofalni zaklju ak. Nadam se da se svi sje ate da je tada postojalo nešto što se zvalo Plan 21, koji se sveo na plan 5 koji potpuno izolira decentralizaciju iz smjera u kojem bi Hrvatska danas trebala i i. Sve se vra a natrag u Zagreb i koncentrira u jednom centru. Mi smo se pretvorili u administrativni problem, a ta se slika s podru ja nacionalne razine preslikava na podru je Me imurske županije i mi smo

Slatkorje iva pri a našeg župana - Slatkorje iva pri a našega župana oko ušteda, oko smanjenja naših obveza nije ak ni za strip za malu djecu. U obvezama je Županija dosegla granicu do 40 milijuna kuna. Uštede o 10 milijuna kuna jesu pri a iza koje bi netko trebao stati. Za par dana, kada nam pristignu još neke obveze, bit emo dužni oko 40 milijuna kuna. danas, osim toga što na karti imamo napisano Me imurje, neprepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj kao kraj odakle se poduzetni ka klima širi po cijeloj Hrvatskoj.

je u najavi samo odlazak jednog ginekologa, dr. Sabola, u etvrtom mjesecu ove godine. Ali budu i da je u obvezi odraditi ili nov ano platiti za specijalizaciju, nakon što mu se izra una preostala obveza, odlu it e što dalje.

Doznajemo da obveze koje terete lije nike nakon obavljene specijalizacije nisu baš i male, koštaju oko 800.000 kuna, ako se radi o lije niku koji je tek završio specijalizaciju i odlu io oti i drugamo. Dakle, specijalizacija se mora odraditi odre en broj godina ili otplatiti u nov anom obliku. Tako da svatko tko razmišlja o odlasku mora prije toga poravnati otvorene ra une s bolnicom. No onoga tko je vrsto odlu io oti i i osigurao si negdje drugdje budu e radno mjesto to zasigurno ne e sprije iti za odlazak. (BMO)

POGLED ODOZDO

Želite li postati Sjeverozapadnjak?

Regionalno sjedište policije u Varaždinu N

Umjesto dosadašnjih 20 policijskih uprava, prema nacrtu reorganizacije policijskih uprava i policijskih postaja, odnosno preustroja Ministarstva unutarnjih poslova, regionalna sjedišta policije bila bi u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu. Predlaga i reorganizacije pravdaju se da je cilj reforme da policijski sustav bude e ikasniji, jednostavnije ustrojen, upravljiviji i s manje rukovoditelja. Kriteriji za formiranje novih policijskih regionalnih centara i dalje je veli ina podru ja, broj stanovnika te pokazatelji o broju kaznenih djela i prekršaja i vrsti kriminala. Me utim, i u reorganizaciji e se zadržati policijska postaja kao temeljna ustrojstvena jedinica, ime se za gra ane ne e ništa promijeniti u smislu izdavanja dokumenata (osobne iskaznice, voza ke dozvole i putovnice). Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji u odgovoru za-

3

ikako mi nije jasno što politika ima od toga da ignorira regionalne identitete? Oni su naše bogatstvo, uvaju našu raznolikost. Guranjem pet regija koje su umjetno stvorene kao da nas se sili u dogovoreni brak. Naša regija trebala bi se zvati Sjeverozapadna. Kako emo se ubudu e legitimirati? Nismo Dalmatinci, nismo Slavonci, nismo Primorci ni Istrani, ni Zagrep anci, nego kad nas tko pita što emo re i - da smo Sjeverozapadnjaci. Zvu i mi kao da pri am o vjetru, a ne o ljudima. Kakvi Sjeverozapadnjaci, tko su ti ljudi? Nismo Zagorci, jer nismo, a ne vjerujem ni da Zagorci žele biti Me imurci, a opet Varaždinci nisu Zagorci, a ne žele biti ni Me imurci, k tome tu su i Dudekovi i Regi ini Podravci. A svi mi skupa trebali bi biti Sjeverozapadnjaci i imati glavni grad Varaždin. Od njega država stvara središte mo i, gdje bi ubudu e trebale biti uprave svih administrativnih službi, pa ak i javnih poduze a. ve ono što je devedesetih dano županijama koje su bolje pratile povijesna i duga odre enja pojedinih regija sada im se oduzima. To samo izaziva nova nezadovoljstva me u gra anima, jer nam se oduzima pravo da oblikujemo život na na in kako smatramo da je za nas najbolje. sim toga, na umjetan na in gra anima nekih centara daju prava na ve e karijere. Ve sada u Murskom Središ u ne otvaraju policijsku upravnu službu jer štede, na zapošljavanju i putnim troškovima. Cilj reforme nije još e ikasniji rad i približavanje potreba gra ana, u što se kunu reformatori, jer u ovom slu aju gra ani i njihove potrebe ve su tri godine na e-

S

O

kanju. Što se pak ti e ukidanja šefovskih mjesta kao glavnog pokreta a nove regionalne podjele Hrvatske, zna i li to u kona nici da su budu a šefovska mjesta rezervirana samo za one koji dolaze iz novih regionalnih središta, kako se ne bi trošilo na putnim troškovima? o toj logici štednje na putnim troškovima, svi e šefovi morati biti iz Varaždina, jer bi svatko tko bi se za šefovsko mjesto javio iz Krapine, Koprivnice, akovca ili Kotoribe za posao u upravnom centru u Varaždinu bio isklju en iz mogu nosti izbora zbog štednje na putnim troškovima. na i li to da država radi tihu diskirmanicaju ruralnih podru ja Hrvatske, smatraju i da odre eni ljudi iz manjih regija imaju pravo na ograni en doseg usluga u svom kraju? elite li karijeru, mo i ete je ostvariti samo u pet odabranih središta u Hrvatskoj, i to pod uvjetom da ne putujete na posao, ve da ste odande. Ako u tom od države odabranom miljeniku nemate stan, tada ste ve na neki na in islju eni iz igre. Je li na djelu nova podjela Hrvatske na pet centara i umjetno stvaranje provincije, što bi u kona nici moglo imati za posljedicu veliko pražnjenje prostora Hrvatske, jer slijedom te politike do i e do seljenja visokoobrazovanih i mladih u središta, što e dovesti do smanjenja broja stanovnika u dijelovima Hrvatske kojima država oduzima ovlasti. Tako da e u tim krajevima posljedi no odumirati školstvo, zdravstvo, kultura, a ostajati staro, nemo no i siromašno stanovništvo. A s druge strane svaka reorganizacija

P

Z Ž

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pravda se uštedom novca, pri emu ni jedna nije u prilogu pokazala koliko e se konkretno novca pri tome uštedjeti. A u projekcijama nema ni inancijskih posljedica budu eg iseljevanja s neperspektivnih podru ja, koje e izazvati takva nametnuta reorganizacija koja vodi još ve oj centralizaciji države? apravo bi cijela Hrvatska morala odabrati da odseli u tih pet odabranih središta, jer ete na periferiji mo i ra unati samo na periferne usluge. Koji bi to interes roditeljima bio da im se dijete trucka nekoliko desetaka kilometara dnevno ve u osnovnoškolskoj dobi do neke racionalno velike škole, ako vam je u centru na dohvat ruke. ako emo zemlju, koju smo infrastrukturno, posebno u Me imurju, dobro izgradili, isprazniti i svi navaliti u centre, jer je to putokaz i smjer na koji nas upu uje Vlada. ajbolji argument je onaj kad premijer kaže: ‘’Pa sad imamo dobre autoceste, što je to sat vremena od Zagreba’’! To no se iz njegova odgovora vidi da komotno živi u radijusu od kakvih pet kilometara od Banskih dvora. U protivnom, što ne do e svaki dan na kavu u akovec. Svejedno je 100 kilometara iz akovca do Zagreba ili iz Zagreba u akovec, zar nije?

Z

T

N

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. sije nja 2014.

PO PRVI PUT ograni ava se iznos zajam ene minimalne naknade za ku anstvo na iznos bruto minimalne pla e GASTROSTART projekt kako stalne korisnike socijalne pomo i pripremiti za tržište rada

Edukacija za dvadeset pomo nih kuhara U utorak je u zgradi “Scheier” u akovcu predstavljen projekt “Gastrostart”, financiran najve im dijelom iz Europske unije, kojim se želi dugotrajno nezaposlene korisnike socijalne pomo i uklju iti na tržište rada. Nositelj projekta je Centar za socijalnu skrb akovec, uz partnere: Osnovnu škola Orehovica i Udrugu za obrazovanje Roma UZOR. Prvenstveni cilj ovog projekta je pripremiti dvadeset pomo nih kuhara za izlazak na tržište rada kroz obrazovanje i stjecanje novih znanja te vještina za taj posao, jer se procjenjuje da tržište rada treba tu struku. Korisnici projekta jesu pripadnike romske nacionalne manjine, dugotrajno nezaposlene osobe sa završenom osnovnom školom i stalni korisnici socijalne pomo i. Projektom je predvi eno više aktivnosti, me u ostalim i kreiranje kurikuluma za edukaciju za pomo nog kuhara. Da bi edukacija bila olakšana uz program edukacije, organiziraju se i radionice za djecu predškolske dobi polaznika edukacije, kako bi roditelji koji su uklju eni u program edukacije mogli nesmetano polaziti edukaciju. Projektom su predvi ene i aktivnosti organiziranja stru ne podrške i motivacije polaznicima edukacije, predstavljanje projekta i korisnika poslodavcima i javnosti, rad s poslodavcima, studijska putovanja u Sloveniju i Makedoniju radi razmjene iskustava pozitivne prakse, kao i organizacija okruglog stola i simpozij o zapošljavanju Roma. Gastrostart projekt traje godinu dana, po eo je u studenom 2013., a traje do studenoga 2014. godine. Vrijednost projekta je 148.148,57 eura. Program u iznosu do 77 posto financira Europska unija kroz IPA-IV komponentu, za razvoj ljudskih potencijala. Ostatak od 23 posto sufinanciraju Centar za socijalnu skrb i Osnovna škola Orehovica, koji u taj projekt nisu uklju ili novac, ve je vrijednost rada na tom projektu prera unata u nov anu vrijednost ulaganja u projekt. (BMO)

Vlasnici automobila više ne mogu dobiti socijalnu pomo Po novom Zakonu bitno je da samac, odnosno ku anstvo nema u vlasništvu nekakav drugi stan, ku u, zemljište ili poslovni prostor, osim onoga stana ili ku e u kojoj stanuje, da bi ostvario pravo na minimalnu zajam enu naknadu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Novim Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. sije nja ove godine, uvodi se jedan novi institut - zajam ena minimalna naknada kao jedan novi oblik nov ane naknade koji zamjenjuje dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom. Ova nova naknada objedinjuje etiri dosadašnje naknade: pomo za uzdržavanje koja je bila ure ena Zakonom o socijalnoj skrbi, produženu nov anu naknadu koja je do sada bila ure ena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, te pravima na opskrbnine koje su ure ene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji, i opskrbnina po osnovi Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Novine koje donosi novi Zakon objasnila nam je Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec. - Promjenom Zakona produžena nov ana naknada s osnova nezaposlenosti i obje vrste opskrbnine ukinule su se i više ne postoje kao takvo pravo. Ako korisnici tih dosadašnjih vrsta pomo i nemaju dovoljno sredstva za uzdržavanje, pri emu se gledaju prihodi svih lanova obitelji, oni mogu u Centru za socijalnu skrb zatražiti zahtjev za zajam enom minimalnom naknadom i dobit e je ako se u postupku utvr ivanja utvrdi da imaju pravo na to. Dakle, ne e biti automatizma, nego moraju ispunjavati zakonske uvjete za primanje zajam ene minimalne nov ane naknade. No, na našem podru ju i nema puno takve vrste korisnika, oko 90 ukupno, od ega su oko 30 njih korisnici opskrbnina vojne i civilne žrtve Drugoga svjetskog rata. U sustavu socijalne skrbi pri Centru za socijalnu skrb akovec evidentirano je 1.615 korisnika, odnosno nositelja socijalnih prava, što ukupno s njihovim lanovima obitelji iznosi 5.985 osoba ovisnih o socijalnom uzdržavanju. Me imurska županija specifi na je po tome da u njoj živi velik broj pripadnika romske nacionalne manjine, iji su pripadnici mahom nezaposleni i izuzetno slabo obrazovani, zbog ega su im još više smanjeni izgledi za zaposlenje. Tako da

na romsku nacionalnu manjinu otpada 78 posto socijalne pomo i. Dosadašnji korisnici naknade za uzdržavanje, koji su bili u nadležnosti Centra za socijalnu skrb, ostvarivat e to pravo sve dok Centar ne utvrdi rješenjem da imaju pravo na novu naknadu. Centar za socijalnu skrb ima rok od šest mjeseci da to napravi. U tom roku Centar za socijalnu skrb mora preispitati imaju li korisnici dosadašnje pomo i za uzdržavanje pravo na zajam enu minimalnu naknadu. Ako e imati to pravo, dobit e novo rješenje, ako ne e imati pravo, rješenjem e se utvrditi da se ukida pomo koja im je do tada bila priznata te da nemaju pravo na ovaj novi oblik pomo i. Dakle, utvr ivat e se ispunjavaju li dosadašnji korisnici zakonske uvjete za priznavanje novog prava - zajam ene minimalne naknade, s obzirom na to da su se neke okolnosti promijenile, kazala je ravnateljica Antonija Canjuga.

Institut zabilježbe tražbine Po novom Zakonu bitno je da samac, odnosno ku anstvo nema u vlasništvu nekakav drugi stan, ku u, zemljište ili poslovni prostor, osim onoga stana ili ku e u kojoj stanuje, da bi ostvario pravo na minimalnu zajam enu naknadu. Ako i ima drugu imovinu (nekretninu ili vrijednu pokretninu), Centar za socijalnu skrb e u upravnom postupku utvrditi može li on tu imovinu prodati ili iznajmiti i tako ostvariti prihod za vlastito uzdržavanje, primjerice, kada se radi o kakvoj staroj ku i, nasljedstvu od roditelja ili poljoprivrednom zemljištu. Istodobno, ponovno se uvodi institut zabilježbe tražbine na nekretninama odraslog korisnika prava na zajam enu minimalnu naknadu, odnosno korisnika usluge smještaja ili boravka. Zabilježba tražbine se briše na temelju suglasnosti nadležnog Ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug. Ako korisnik zajam ene minimalne naknade ili usluge smještaja i boravka umre, od nasljednika e se zatražiti povrat iznosa ispla enih po osnovi priznatog prava do visine vrijednosti naslije ene imovine. Države ne e podi i tužbu radi povrata ispla enih iznosa ukoliko bi nasljednici i

Za odraslog lan ku anstva iznosi 60 posto, odnosno 480 kuna, a za dijete 40 posto, odnosno 320 kuna. Posjedovanje osobnog vozila i dalje nije prepreka za zajam enu minimalnu naknadu samo ako je samac ili lan ku anstva osoba s invaliditetom, ili je u pitanju starija i nemo na teško pokretna osoba ili je prema procjeni stru nog radnika Centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno potrebno zbog prometne izoliranosti. Prepreka za ostvarivanje zajam ene minimalne naknade je ako samac ili lan ku anstva koristi osobno vozilo u vlasništvu druge pravne ili fizi ke osobe.

Kada više ne možete biti na socijalnoj pomo i? Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec

Jedinstveni registar korisnika Novi zakon predvi a tijekom godine i uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i nov anih pomo i. Za ostvarivanje prava na zajam enu minimalnu naknadu odre en je imovinski i dohodovni cenzus. Zbog toga se Centar za socijalnu skrb akovec in ormati ki povezuje s drugim sustavima preko OIB-a korisnika, s poreznom upravom, policijom (zbog evidencije o vlasništvu vozila) i Centar za socijalnu skrb e za svoje korisnike dokumentaciju sam izvaditi po službenoj dužnosti, zahvaljuju i in ormati koj povezanosti s nadležnim institucijama. njegovi lanovi obitelji ostvarivanjem tražbine ostali bez imovine. odnosno prihoda potrebnog za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba. Tako er, na prijedlog korisnika, odnosno obveznika povrata ispla enog iznosa, Centar može odlu iti da se njegov dug djelomi no ili u cijelosti otpiše, uvažavaju i njegovo imovno stanje i socijalni položaj. Ako je dug 10.000 kuna ili više, za otpis duga potrebna je i suglasnost nadležnog Ministarstva. Centar nikada ne postaje vlasnik nekretnine, zabilježba je osiguranje od zlouporabe, da korisnik istovremeno ne proda nekretninu i prima socijalnu pomo od države.

Naknada za rodiljni i roditeljski dopust ura unava se u prihode Zbog op e situacije i krize u društvu, ograni en je iznos minimalne zajam ene naknade i za obitelj ne može prelaziti bruto iznos minimalne pla e u Hrvatskoj, koja sada iznosi 3.017,61 kunu. Do sada je taj iznos bio i ve i u više lanim obiteljima, ali je sada smanjen upravo zbog toga da oni koji

rade ne bi primali manje pla e od onih koji primaju zajam enu minimalnu naknadu. Pri tome treba re i da ako obitelj prima naknadu za rodiljni i roditeljski dopust ona se smatra prihodom ku anstva te se za iznos naknade umanjuje zajam ena minimalna naknada, dok se dje ji doplatak ne smatra prihodom. Zajam ena minimalna naknada može se djelomi no izravno uplatiti školi na ima toplog obroka za u enika u ku anstvu koje prima minimalnu zajam enu naknadu, ukoliko Centar utvrdi da postoji vjerojatnost da korisnik zajam enu minimalnu naknadu ne e koristiti za zadovoljavanje navedene potrebe. S druge strane, korisnicima zajam ene minimalne naknade naknada se uve ava za smještaj u enika u a ki dom za vrijeme trajanja školske godine. Osnovica za zajam enu minimalnu naknadu sada iznosi 800 kuna. U tom punom iznosu na nju ima pravo samac, dok se za ku anstvo utvr uje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog lana ku anstva. Za samohranog roditelja naknada iznosi 100 posto, odnosno 800 kuna.

Pravo na zajam enu minimalnu naknadu ne može s ostvariti ako je samac ili lan ku anstva u razdoblju od 3 godine prije podnošenja zahtjeva prodao ili darovao imovinu, odrekao se prava na naslje ivanje ili ustupio nasljedni dio, ako je od iznosa ostvarenog prodajom ili iznosa kojega se odrekao ili ustupio mogao osigurati uzdržavanje u iznosu zajam ene minimalne naknade. Ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju tako er je prepreka za primanje zajam ene minimalne naknade. Ako radno sposobna osoba nije evidentirana kao nezaposlena na Zavodu za zapošljavanje ili ako je u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponu eno zaposlenje, odnosno ako ima priliku privremenim, sezonskim, povremenim ili sli nim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, smatra se sposobnom za uzdržavanje i nema pravo na naknadu. Radno sposobnom ili djelomi no radno sposobnom samcu ili lanu ku anstva ukida se pravo na zajam enu minimalnu naknadu, odnosno pripadaju i udio u zajam enoj minimalnoj naknadi ako se ne odazove pozivu op ine ili grada za sudjelovanjem u radovima za op e dobro bez naknade. Novost je i poticanje radne aktivacije radno sposobnih korisnika zajam ene minimalne naknade koji to pravo ostvaruju najmanje godinu dana, na na in da im se naknada ne ukida, odnosno ne umanjuje za ostvareni prihod u prvom mjesecu rada, u drugom mjesecu rada umanjuje se za 25 posto iznosa, a u tre em za 50 posto iznosa.

24. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

HRAST upozorava na demografsku katastrofu koja je na vidiku

U Me imurju živi samo 80 posto Hrvata ispod 19 godina starosti Hrvatska demografski izumire, nalazi se na pragu demografskog sloma, smatra HRAST, koji je stoga organizirao akciju koja se 18. sije nja odvijala u akovcu. HR A S T – pok r et z a uspješnu Hrvatsku akcijom koja se istovremeno odvija u svim dijelovima Hrvatske želi ukazati na neodrživost postoje eg stanja u kojem država ne vodi dovoljno ra una o demografskoj problematici. Sve znanstvene projekcije predvi aju nastavak izrazito negativnih trendova ukoliko Hrvatska ne u ini zaokret u svojoj populacijskoj politici. - Krajnji je as da Hrvatska demografsko pitanje uzdi-

gne na stratešku nacionalnu razinu. Demografsko pitanje mora postati pitanje nacionalne sigurnosti, pitanje opstojnosti hrvatske države na najvišoj institucionalnoj razini - stoji u njihovom priop enju. Tko e ogromnom broju sadašnjih i budu ih umirovljenika zaraditi mirovine, pitaju se u HRAST-u. - Demografski uvjeti za posljedicu e imati daljnje pove anje regionalnih razlika u gospodarskoj razvijenosti, odnosno direktno e utjecati na gospodarsko nazadovanje mnogih krajeva Hrvatske. Do i e i do promjene nacionalnog sastava stanovništva

- Minuta je do dvanaest! Krajnji je as da država odgovorno shvati i zapo ne rješavati ovaj kompleksni problem, poru uju iz HRAST-a akovec

useljavanjem radne snage iz slabije razvijenih dijelova Eu-

rope i vaneuropskih zemalja tre eg svijeta. U Me imurju

je ve duži niz godina prisutan proces promjene nacio-

NEZAPOSLENOST je najve i rizik za zdravlje

Dvostruko ve i rizik da završite na antidepresivima ili na psihijatriji Sve ukazuje na za arani krug nezaposlenosti i bolesti, koji je mogu e prekinuti kombinacijom razli itih intervencija - dostupnoš u zdravstvene skrbi, mjerama promicanja zdravlja namijenjenima nezaposlenim osobama te socijalnim intervencijama PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Zaposlenost nije samo najvažnija odrednica položaja ljudi, ve je vrlo važna za stvaranje dohotka, socijalne stabilnosti, stvaranje smisla, a onda i kvalitete života, zdravlja i sudjelovanja u društvu. Za Me imursku županiju to je posebno važno, jer je struktura nezaposlenih osoba u našoj županiji prili no nepovoljna, posebice s aspekta strukturalne neuskla enosti izme u ponude i potražnje na tržištu rada, kao i pokazatelja s obzirom na spol, dob, obrazovnu razinu, dužinu ekanja na zaposlenje i druge ograni avaju e faktore vezane uz mogu nosti za zapošljavanje. Po prvi put otkako postoji Me imurska županija u jednom dokumentu - Strateškom planu za unaprje enje zdravlja i sma-

njenje nejednakosti u zdravlju - isti e se injenica da socijalni i ekonomski uvjeti zna ajno utje u na zdravlje gra ana. Dokument je izra en u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije. Za zdravlje je posebno opasna dugotrajna nezaposlenost. Naime, metaanalize više studija utvrdile su da dugotrajno nezaposlene osobe imaju dva puta ve i rizik obolijevanja od mentalnih bolesti i poreme aja anksioznosti u odnosu na zaposlene osobe. Ukupna smrtnost je u nezaposlenih osoba 60% ve a nego u cjelokupnoj populaciji. Osim toga, alkoholizam može biti s jedne strane uzrok gubitka posla, ali može biti i posljedica gubitka posla. Nezaposlenost uz sve to pove ava rizik nastanka sr anog i moždanog udara, dok obolijevanje od maligne bolesti esto rezultira gubitkom po-

Zdravlje odre uju prihodi Me imurci još uvijek nisu dovoljno svjesni što sve utje e na njihovo zdravlje i odabir stila života. Ljudi trebaju postati svjesni da razinu njihovog zdravlja odre uju prihodi kojima raspolažu, injenica jesu li ili nisu zaposleni te uvjeti u kojima rade. Osim toga, vrlo su važne mogu nosti obrazovanja i stupanj postignutog obrazovanja, kao i socijalne mreže u zajednici – potpora obitelji, prijatelja, radne sredine te cjelokupne zajednice. Na naše zdravlje svakako utje u i vrsta te kvaliteta zdravstvenih i socijalnih usluga, prehrana i stanovanje, kao i brojni drugi faktori (odnosno funkcioniranje brojnih i razli itih sektora u društvu). U tom kontekstu ljude treba informirati i osnažiti kako bi postali svjesni politi ke, društvene i osobne

odgovornosti za zdravlje te kako bi se uklju ili u proces odlu ivanja o zdravlju. Kao što je ve bilo istaknuto, svakog je pojedinca potrebno osnažiti u naporima da pove a kontrolu nad vlastitim zdravljem te ga tako i unaprijedi (kroz metode promicanja zdravlja), jer taj proces “donosi“ zdravlje i blagostanje, smanjuje troškove i omogu uje zdravo starenje. Za državu u cjelini, promicanje zdravlja donosi smanjenje tereta bolesti, kontrolu troškova zdravstvene zaštite, pove anje produktivnosti, kao i osiguranje održivog i povoljnog društveno-ekonomskog razvoja. No, ponovno je važno istaknuti kako zdravlje odre uju brojni socijalni, ekonomski, ekološki faktori te kulturne norme zajednice, a što je esto izvan kontrole pojedinca.

sla. Sve te injenice ukazuju na za arani krug nezaposlenosti i bolesti koji je mogu e prekinuti kombinacijom razli itih intervencija – dostupnoš u zdravstvene skrbi, mjerama promicanja zdravlja namijenjenih nezaposlenim osobama te socijalnim intervencijama.

Romska djeca i dalje vrlo esto ne završavaju ni osnovnu školu Osobe bez osnovnog obrazovanja najrizi nije su u pogledu socijalnog isklju ivanja. Budu i da je u Me imurskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine bio zna ajno ve i udio osoba starijih od 15 godina s nezavršenom osnovnom školom (15,3%) nego u Republici Hrvatskoj (9,6%), važno je poseban zna aj dati kako redovnom obrazovanju, tako i cjeloživotnom obrazovanju. Prema podacima Djelatnosti školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, od ukupno 1.458 djece koja su 2004. godine upisala 1. razred osnovne škole 195 djece (13,37%) nije završilo osnovnu školu. U najve em broju slu ajeva radi se o djeci romske nacionalnosti. Prema istom izvoru podataka, 4,5% u enika iz srednjih strukovnih škola (trogodišnja obrazovanja) i 1,24% u enika uklju enih u etverogodišnje srednjoškolske programe ne završi srednjoškolsko obrazovanje. Stoga je vrlo važno i nadalje istraživati uzroke zbog ega u enici napuštaju osnovnu ili srednju školu – temeljem toga potrebno je izraditi smjernice i akcijski plan za smanjivanje tog problema. Pravo na zdravlje osnovno je ljudsko pravo, stoga je država dužna osigurati svim svojim stanovnicima jednake mogu nosti da to pravo i ostvare. Dobro zdravlje pove ava radnu produktivnost, ponudu radne snage, uspješnost obrazova-

nja i uštedu, te je neophodno za gospodarski rast i razvoj. Loše zdravlje, s druge strane, generira visoke gospodarske i društvene troškove te može voditi u siromaštvo. Stoga bi svaki pojedinac, kao i društvo u cjelini, trebao biti zainteresiran za unaprje enje svog zdravlja, kao i zdravlja cjelokupne populacije. Odgovornost za zdravlje treba promatrati u kontekstu glavnih odrednica zdravlja. Zdravstveni sustav, koliko god bio dobro organiziran i razvijen, ini samo jednu kariku u lancu o kojoj ovisi koliko dugo emo živjeti, koliko dugo emo živjeti bez bolesti i onesposobljenosti, ho emo li živjeti kvalitetnim i ispunjenim životom ili pak životom punim o aja i bespomo nosti. Socijalne determinante zdravlja, odnosno socijalni uvjeti u kojima ljudi žive mogu snažno utjecati na njihovu šansu da budu zdravi ili bolesni.

Društveni procesi umjesto zdravlja donose bolest Siromaštvo, socijalna isklju enost i diskriminacija, loši uvjeti stanovanja, nepovoljni uvjeti za vrijeme najranijeg razvoja djece i društveni status koji se veže uz zanimanje važne su odrednice ve ine bolesti, smrti i nejednakosti u zdravlju izme u i unutar zemalja. Svjetska zdravstvena organizacija stoga isti e kako teretu bolesti u Europi doprinose, osim 10 “klasi nih“ faktora rizi nog ponašanja (kao što su pušenje, visoki krvni tlak, štetna upotreba alkohola, visoka razina kolesterola, debljina, nedostatna konzumacija vo a i povr a, tjelesna neaktivnost, ovisnosti, neodgovorno spolno ponaša-

nje i de icit željeza) i širi rizici za zdravlje koji nisu obuhva eni preciznom kvantitativnom analizom (globalna neoliberalna ekonomska politika, nejednakosti u prihodu, siromaštvo, opasnosti za zdravlje vezane uz radno mjesto te nedostatak socijalne kohezije). Iz spomenutih injenica razvidno je da mogu nosti države (te regionalne i lokalne zajednice) na podru ju smanjivanja nejednakosti u zdravlju i prevencije socijalne deprivacije

nalnog sastava, doduše, iz nekih malo druga ijih razloga. Dok u ukupnom stanovništvu Hrvati u Me imurju ine 94%, u dobnoj skupini mladog stanovništva do 19 godina ine tek nešto iznad 80% s tendencijom daljnjeg smanjenja! Minuta je do dvanaest! Krajnji je as da država odgovorno shvati i zapo ne rješavanje ovoga kompleksnog problema. Svi postoje i planovi gospodarskog oporavka i budu eg napretka pucanj su u prazno ako se ne po ne voditi ra una o tome da Hrvatska ne e imati ljude koji e biti nositelji tog razvoja, smatraju u HRAST-u. leže u brojnim podru jima – podru jima porezne politike, politike zapošljavanja i rada, politike stanovanja, socijalne politike i politike obitelji, obrazovanja i zdravstvene politike, te politike okoliša. Tako je za smanjivanje nejednakosti u zdravlju neophodno uspostavljanje partnerstva izme u raznih djelatnosti i sektora te društvenih skupina, uz osnaživanje zajednice, ali i pojedinaca na podru ju promicanja zdravlja, pa tako i smanjivanja nejednakosti u zdravlju. Kroz program “Rukovo enje i upravljanje za zdravlje u lokalnoj zajednici - zdrave županije”, koji se u Me imurskoj županiji provodi od 2004. godine, utjecali smo na podizanje svijesti predstavnika vlasti, stru ne te op e javnosti o tome da je zdravlje osnovni preduvjet za blagostanje i razvoj kako pojedinaca, tako i cijele zajednice. Na žalost, još uvijek se previše esto misli kako je zdravstveni sektor klju ni imbenik (pa ak i jedini) u ovom procesu, dok istraživanja pokazuju da društveni procesi koji se doga aju oko nas sve više lome obi nog ovjeka i donose mu umjesto zdravlja – bolest. O ito bi proces trebao biti obrnut, da živimo u što humanijem društvu, kako bi bili zdraviji, me utim, to sve više iz dana u dan postaje za obi nog gra ana – samo iluzija.

Bogatiji i obrazovaniji žive dulje i zdraviji su Bogatiji i obrazovaniji žive dulje i zdraviji su od siromašnih i manje obrazovanih, jer na zdravlje ne utje u samo genetske predispozicije i loše životne navike, ve mnogo više stupanj obrazovanja, zdravstveni sustav, zaposlenost i dohodak koji ostvarujete i pripadnost odre enoj društvenoj skupini. Ova nabrojena skupina imbenika glavni su uzroci nejednakosti u zdravlju. Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije od 15. kolovoza 2012. godine sudjeluje kao jedan od deset partnera u provedbi me unarodnog projekta za postizanje boljeg zdravlja i podizanje kvalitete života našeg stanovništva smanjivanjem nejednakosti u zdravlju pomo u programa promicanja zdravlja. U sklopu ovog projekta u tijeku je izrada Strateškog plana za unaprje enje zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdravlju u Me imurskoj županiji. Nositelj projekta je Nacionalni inštitut za javno zdravlje, OE Murska Sobota, Slovenija. Na konferenciji

koja je organizirana povodom predstavljanja ovog projekta u TIC-u u akovcu govorili su Marina Payerl - Pal, dr. med., ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, prim. mag. Branislava Belovi , dr. med., Nacionalni inštitut za javno zdravlje, OE Murska Sobota, Matija Posavec, župan Me imurske županije, asist. mag. Tatjana Kranjc - Nikoli , dr. med., koordinatorica ACTION-FORHEALTH projekta, Nacionalni inštitut za javno zdravlje, OE Murska Sobota. Renata Kutnjak - Kiš, dr. med., iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije predstavila je Strateški plan za unaprje enje zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdravlju u Me imurskoj županiji, a Diana Uvodi - uri , dr. med., Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, predstavila je implementaciju Strateškog plana kroz prikaz Programa zdravog života, koji e se implementirati kroz dva i pol mjeseca u Op ini Donja Dubrava. (BMO)

6

Aktualno

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRI ME IMURSKE tvrtke dobile posao za MORH

REGIONALNO ODLAGALIŠTE “Piškornica”

Izgradnja e se sufinancirati iz fondova Europske unije U ponedjeljak je u Koprivnici održana 18. sjednica Skupštine društva “Piškornica”. Me u ostalim raspravljalo se o daljnjim koracima u uspostavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Direktor Piškornice Mladen Jozinovi rekao je da je zadovoljan suradnjom s državnim institucijama, koje su nadležne i uklju ene u razvoj i realizaciju projekta. Po etkom godine tvrtka je s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost potpisala ugovor o neposrednom financiranju usluga izrade projektne i studijske dokumentacije potrebne za prijavu projekta RCGO “Piškornica“ na sufinanciranje iz ondova Europske unije, davanjem kapitalne pomo i u iznosu od 279.700 kuna. Prema sporazumu o ulaganju sredstava Fonda u pri-

premu i provedbu projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske “Piškornica” za prijavu na sufinanciranje iz sredstava EU ondova, izgradnju pretovarnih stanica i sanaciju odlagališta otpada na podru ju etiri sjeverozapadnih hrvatskih županija, sklopljenog u prosincu 2013., Skupština društva dala je suglasnost, te je time taj Sporazum postao pravomo an. Upravni odbor Fonda donio je odluku o ulaganju sredstava Fonda u otkup zemljišta koje se nalazi u obuhvatu RCGO-a “Piškornica“ i pretovarne stanice “Zabok“, u iznosu od 3,029.595,10 kuna. Donesena je i odluka o ulaganju sredstava Fonda u pripremu dokumentacije za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na podru ju sjeverozapadne Hrvatske – RCGO “Piškornica”, radi prijave za

sufinanciranje iz kohezijskog onda Europske unije, u iznosu od 3.470.000 kuna. Usvojen je financijski plan za 2014. Na sjednici su, pored predsjednika Nadzornog odbora Marijana Štimca i direktora Mladena Jozinovi a sa suradnicima, bili i župani Koprivni ko-križeva ke i Krapinsko-zagorske županije Darko Koren i Željko Kolar, predsjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije Vlasta Hubicki, zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi , v.d. pro elnice UO-a za poslove Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije Ljiljana Malogorski, pomo nica pro elnika Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije Ivana Dukši, te na elnik op ine Koprivni ki Ivanec Božidar Vrabelj u svojstvu predsjednika Skupštine društva. (BMO)

PREDSTAVNICI AUSTRIJSKE komore kod župana

Do novih investicija uz pomo gradiš anskih Hrvata Gradiš anski Hrvati poveznica su izme u Austrije i Hrvatske, a njihovo znanje oko pripreme projekata sufinanciranih iz strukturnih ondova Europske unije, kao i iskustva koja imaju zbog višegodišnjeg lanstva u EU, prednost je koju želimo i moramo iskoristiti, naglasak je sa sastanka izme u predstavnika Hrvatske gospodarske agencije u Gradiš u i Me imurske županije, održanog u utorak u akovcu. Suradnja izme u Me imurja i gradiš anskih Hrvata dogovorena je još prošlog svibnja u ma arskom gradu Sopronu. U me uvremenu je osnovana Hrvatska gospodarska agencija u Gradiš u (HGA), koja za cilj ima poboljšanje gospodarskih odnosa, zajedni ku realizaciju projekata na podru ju regionalnog razvoja i obnovljivih izvora energije, ali i prijenos znanja te poticanje inovacija.

Župan me imurske županije Matija Posavec zajedno s pro elnicom Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti MŽ-a Vesnom Halugom te s predstavnicima HGA-a razgovarao je o mogu nostima prije svega gospodarske suradnje, ali i povezivanju na kulturnom i sportskom planu. Prema Posavcu, mi smo županija s razvijenim obrtom i malim poduzetništvom te poslovnom kulturom istom kao u Austriji, a zbog geogra skog položaja, izgra ene in rastrukture, u inkovite administracije i pozitivne poslovne klime zanimljivi smo stranim ulaga ima. Potencijalne investitore želimo upoznati s našim prednostima u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, a gradiš anski Hrvatski i poduzetnici iz te austrijske pokrajine u tome mogu i te kako pomo i. Tako er, zainteresirani smo i

za njihov “know-how”, posebice oko osmišljavanja, izrade i kandidiranja projekata vezanih uz poljoprivredu i obnovljive izvore energije. Naša županija tu ima veliki potencijal, oba ova podru ja naš su strateški interes, a me imurskim poduzetnicima otvorile bi se nove poslovne prilike. Dogovoreno je da se u najskorije vrijeme krene u pripremu konkretnih projekata, a predstavnici Županije i naših agencija posjetit e Gradiš e te tamošnjim gospodarstvenicima prezentirati mogu nosti ulaganja u Me imurju. Na sastanku su bili tajnik HGA-a dr. Stanko Horvat, te projekt-menadžeri specijalizirani za poljoprivredu, obnovljive izvore energije i obrazovanje. Osim sastanka u Me imurskoj županiji, obišli su i Regionalnu razvojnu agenciju REDEA-u te MENEA-u. (BMO)

Sedmogodišnji po za vojsku dobili J ateks i Šestan-B PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI ; FOTO: ZLATKO VRZAN

Ministar obrane Ante Kotromanovi u petak je s predstavnicima hrvatskih proizvo a a odje e i obu e potpisao 14 ugovora o nabavi vojne opreme za potrebe Oružanih snaga RH. Vrijednost potpisanih ugovora je 66 milijuna kuna. Me u njima su i tri me imurske tvrtke: Jelen, ateks i Šestan-Busch. - Hrvatski proizvo a i rade dobre proizvode koji su uskla eni sa standardima NATO-a, a ovi ugovori primjer su suradnje u kojoj MORH promovira hrvat-

ske tvrtke i pomaže im da se održe i prežive, rekao je Kotromanovi . Temeljem njega e 21 tvrtka koja je pobijedila na javnom natje aju za potrebe OS-a RH proizvesti 175.934 odjevna predmeta, 13.735 pari vojni kih izama, 500 kaciga, 1.585 pušaka VHS-D1 i VHS-K1 te 1.125 komada opreme za puške, izvijestili su iz MORH-a. Potpisivanju ugovora u administrativnom središtu MORH-a nazo ili su na elnik Glavnog stožera OS-a

RH, general zbora Drago Lovri , pomo nik ministra obrane za materijalne resurse Viktor Koprivnjak te brojni predstavnici hrvatskih tvrtki. Ugovore s MORH-om u ime Zajednice ponuditelja, a vezano za nabavu borbenih odora, obu e, kaciga i jurišnih puški za pripadnike OS-a RH, potpisali su predstavnici tvrtki: Borovo d.d., Inkop obu a i Jelen, Kroko, ateks, Šešir, URIHO, Varteks, Hemco, Krojostil, Jadran, Galeb, Skriplet, HS produkt, Šestan-Busch, Odje a i Mako.

DAVOR SABOLI , direktor ateksa:

Ovim sporazumom riješili smo puno problema za ateks Davor Saboli , direktor ateksa: - ateks kao tekstilna tvrtka ve skoro trideset godina radi za potrebe vojske, posebno Hrvatske vojske. Prošle godine imali smo istek etverogodišnjega okvirnog sporazuma, temeljem kojeg smo tako er radili tkaninu za izradu vojnih odora. U prolje e 2013. godine raspisan je novi tender (natje aj) za vojsku, koji je završen u rujnu. Na tom tenderu je prošao konzorcij od deset tekstilnih tvrtki, u kojemu je bio i ateks kao lan Zajednice ponuditelja. Radi se o sedmogodišnjem okvirnom sporazumu za opremanje Ministarstva obrane. Dio tog ugovora realizirali smo krajem godine za dio koji se odnosi za 2013. godinu, a sada smo potpisivali ugovor za 2014. godinu. Za ateks je to vrlo zna ajan posao, prvenstveno zbog razloga što on u kapacitetu, posebno u proizvodnom centru tekstila, zapošljava nekakvih 10 posto. U smislu prometa to je zna ajan promet za nas, jer se radi o specijalnom materijalu koji nije je tin, on ima svoju cijenu. Radi se o 6,5 milijuna kuna godišnje, odnosno oko 5 do 7 posto godišnjeg prometa tvrtke. Ono što je tu zna ajno, potpisivanjem okvirnog sporazuma koji vrijedi 7 godina mi smo na neki na in zašti eni i riješili smo puno problema, i to ne samo ateks, ve i druge firme koje su lanice Zajednice ponuditelja. Pred

nama je realizacija ugovora do 2020. godine i do toga razdoblja možemo mirno spavati što se ti e posla za MORH. Vrijednost posla za tekstil za MORH za 2014. godinu iznosi 25 milijuna kuna. Tu je borbena odora koja se sastoji od košulja, jakni, hla a iz materijala koji radi ateks. Tu imamo šešire i kape. Po prvi put ateks e raditi posebni program, laminirane, vodonepropusne jakne. Do sada se to uvozilo. To je postignuto zahvaljuju i investiciji i razvoju koji je trajao dvije godine i kona no smo uspjeli napraviti i taj proizvod. * Kako je završio natje aj za Ministarstvo zdravlja i što je s poslovima za MUP? - Natje aj za Ministarstvo zdravlja (bolni ke plahte) jednim je dijelom završen. Mi smo se javili na pet grupa proizvoda, od toga smo na etiri izabrani kao najpovoljniji ponuditelj. Tri grupe smo uspjeli ugovoriti, za etvrtu i za nas najzna ajniju grupu (posteljine), jer ona je bila financijski najve a ponuda, vrijedna oko 11,6 milijuna kuna, pristigle su dvije žalbe od konkurencije. Jedna je odbijena, a druga prihva ena. Desila se jedna loša stvar da su nama nestala dva uzorka, nakon što smo odabrani kao najbolji ponu a i nama sada predstoji pokretanje upravnog spora i dokazivanje da posao koji smo de acto dobili sada ga na papiru gubimo.

Davor Saboli , direktor ateksa: - Za ateks je to vrlo zna ajan posao, prvenstveno zbog toga što on zapošljava deset posto kapaciteta

Što se ti e poslova za MUP, tu su bile tri ponude i sve tri su odba ene, tj. odlukom o odabiru o odabiru ni jedan ponu a nije prihva en, pa tako ni ateks. Tako er su dvije zajednice koje su uz nas bile na tenderu uložile žalbe. Ti žalbeni postupci su prakti ki završili, DEKOM je objavio rješenja, gdje je nešto prihvatio, a nešto odbacio. Ne znamo je što je Ministarstvo unutrašnjih poslova odlu ilo. Prema nekim in ormacijama e se i i na novi natje aj (tender), jer prethodni nije uspio, no kada i na koji na in, tu in ormaciju, na žalost, još nemamo. Tu moram spomenuti da bi posao koji je sada dogovoren za MORH trebao biti na neki na in copy paste i na sve ostale

24. sije nja 2014.

osao Jelen, Busch

Hrvatskog vojnika opremaju doma e tvrtke, ime je MORH na najbolji mogu i na in pomogao doma oj industriji

poslove, jer više-manje taj konzorcij obuhva a sve zna ajne tekstilne tvrtke u Hrvatskoj i svi bi ti poslovi svima nama dugoro no osigurali stabilnost kako inancijsku, tako i poslovnu. Sve tvrtke shvatile su da jedino dogovorom taj posao možemo odraditi, jer radi se o takvim poslovima koje jedna tvrtka samostalno ne može odraditi, o velikim poslovima i zaokruženom proizvodnom procesu. ateks kao proizvo a materijala, konfekcionari kao tvrtke koje konfekcioniraju. Ima tu i drugih tvrtki koje rade šešire, kape itd. To je zaokruženi proces koji jedino na taj na in može konkurirati, jer nemojte zaboraviti da smo 1. srpnja ušli u EU i da danas-sutra nismo sami, posebno jer e na tržište dolaziti puno ve i igra i i puno ve e tvrtke, s puno ve im mogu nostima, te da jedino udruženi u ovakav konzorcij možemo parirati uvozu i stranoj konkurenciji, kazao je Davor Saboli . ateks je s 31. prosinca imao 355 zaposlenih. Krajem prošle godine napravili su program zbrinjavanja radnika za 28 ljudi. Program je prihva en od strane radni kog vije a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i realiziran 13. sije nja, kada su ovi ljudi postali tehnološkim viškom.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJE E u Me imurskoj županiji

Partnerstvo uspijeva u Me imurju, ali ne i državi Povodom Dana socijalnog partnerstva, 21. sije nja, u maloj vije nici Me imurske županije održana je konferencija za novinare, na kojoj su govorili Stjepan Cirkovi , predsjednik Gospodarskoga socijalnog vije a u Me imurskoj županiji, dopredsjednik Davor Saboli te zamjenik župana Zoran Vidovi . Gospodarsko socijalno vije e proglasilo je na državnoj razini 12. listopada 2007. godine taj dan Danom socijalnog partnerstva. Gospodarsko socijalno vije e Me imurske županije od svog osnutka u svibnju 2002. godine redovito raspravlja na svojim sjednicama o socijalnim i ekonomskim problemima, županijskom prora unu i kretanjima na tržištu rada. - Suradnja svih socijalnih partnera na županijskoj razini je dobra, no suradnjom na državnoj razini ve duže vrijeme nismo zadovoljni, kazao je Stjepan Cirkovi , predsjednik GSV-a Me imurske županije, ina e predstavnik sindikata u ovom tripartitnom tijelu. - Na državnoj razini Gospodarsko socijalno vije e

napustila su dva partnera: sindikati i poslodavci, pa se mi na lokalnoj razini pitamo koju poruku u vezi sa socijalnim dijalogom šalju nama na lokalnoj razini GSV-a, kazao je Cirkovi . Dodao je da predstavnicima sindikata nije jasno zašto se javne rasprave o prijedlozima donošenja temeljnih radnih zakona (Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o socijalnom partnerstvu i mirovinskom osiguranju) koji se direktno odnose na društvo u cjelini donose bez puno šire rasprave. - GSV Me imurske županije jedna je od rijetkih uspješnih pri a u uspostavljanju socijalnog dijaloga, koji u zemlji nedostaje, kazao je Davor Saboli , predstavnik poslodavaca u GSV-u. Zoran Vidovi , zamjenik župana u GSV-u Me imurske županije, predstavlja politi ku komponentu u uspostavljanju socijalnog dijaloga. GSV je u odnosu na županijsku vlast savjetodavno tijelo, a s druge strane politika ima ulogu posrednika u socijalnom dijalogu. (BMO)

7

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Gra ani uvijek pla aju dvostruko P

rije petnaestak godina veliki je napredak bio uvo enje plina u domove, koji je zamijenio ugljen i drva. Danas je plin za mnoge gra ane postao preskup, pa traže alternative. o i alternative su skupe, a državu kao da nije briga za gra ane. Konkretno, izolacija starije ku e i promjena stolarije, da bi trošili manje plina, stoji od pedesetak do stotinu tisu a kuna. Zapravo, tko nam je kriv što smo živjeli u državi koja nije pratila propise Europske unije i što su se naši politi ari ponašali rasipni ki prema energiji. Da nije europskih propisa, još bi dugo gradili na na in da najviše grijemo zrak. ako imamo paradoks. Oni koji si to mogu priuštiti izoliraju svoje ku e, a oni koji to ne mogu iz raznih razloga i dalje e pla ati skupe rate plina. Paradoks je u tome da najsiromašniji i dalje pla aju najviše. to preostaje gra anima kojima je plin kao energent preskup? Najprije štednja, a zatim prelazak na neki drugi energent.

N

T

Š

Dio gra ana odlu uje se za uvo enje alternative, naj eš e loženje na drva, pelete i sli no. od nas gotovo u cijelom Me imurju, osim u briježnom dijelu, dobra alternativa bila bi prelazak na sustav toplinskih pumpi, tim više što su podzemne vode visoke. Vjeruje se da su budu nost toplinske pumpe koje e koristiti energiju zemlje, odnosno vode, uz akumulaciju energije iz sunca, tako da e ku e kroz neko vrijeme postati energetski gotovo samodostatne. o ne samo to, im ozbiljnije krene proizvodnja kvalitetnih baterija za elektroautomobile, solarci na krovovima ku a proizvodit e energiju i za ku u i za automobil. To je zapravo ve vrlo bliska budu nost koju odre uju novi tehnološki smjerovi koji su sve prisutniji. No štedjeti treba, pa je toplinska izolacija svakako važna kako ju er, tako i danas i sutra. ek kad se to ima pred o ima, vidi se koliko su naši planeri i politi ari donosili odluke na štetu gra-

K

N

T

ana, a u korist velikih multinacionalki, jer nisu dugoro no planirali. itko nije imao ništa protiv plina koji manje zaga uje od ugljena i to je bio napredak. Me utim, onima koji crpe i prodaju plin nije bilo u interesu da gra ani štede, upravo suprotno. ad bi svi gra ani koji pla aju rate plina koje ovih dana dosežu nekoliko tisu a kuna odjednom trebali biti ili štedljivi ili izgraditi nove dobro izolirane ku e ili zgrade, s izolacijom od desetak i više centimetara. Sve to zbog loše energetske politike u prošlosti, koje zapravo nije ni bilo, a nema je ni danas na strategijskoj razini. Tako na kraju ispada da gra ani uvijek dvostruko pla uju - i dobre i loše politi ke odluke ako nema dugoro nih ciljeva i vizije društva.

N S

TVRTKA “Motoreni” iz Nedeliš a otvorila u Prelogu servisno-prodajni centar za male strojeve

Hit robotske kosilice za travu - Ljudi nam dolaze ak i s prastarim tipovima kosilica i s pilama prve generacije za drvo, kojima je nužan popravak, a ujedno dajemo savjete kako postupati da se ne dogode kvarovi, nesre e i sli no. Sve se dade popraviti, no u pitanju je cijena popravka Tvrtka “Motoreni” iz Nedeliš a, koja se bavi prodajom i servisom malih strojeva, poznatih svjetskih marki za održavanje travnjaka i tla, otvorila je u Prelogu, akove ka 24, servisno-prodajni centar. Za mjesec dana, kad krene sezona, proradit e i servis za male strojeve na istoj adresi. Široka paleta proizvoda svjetskih marki sastoji se od motornih pila za ku ne potrebe i profesionalnih motornih pila, reza a, trimera, ista a šume, rider kosilica, puha a liš a i trave, kultuvatora, greba a panjeva, prozra iva a i drugih ure aja koji su nužni kako ku anstvima, tako i profesionalcima. Vlasnik tvrtke Nikola Košir iz Nedeliš a rekao nam je: - Zapo eli smo prije dvadesetak godina kao radionica za popravak malih strojeva. Danas mo zastupnici nekoliko renomiranih svjetskih brendova, a tvrtka zapošljava desetak radnika. Ovlašteni smo servisno prodajni

centar za Husqvarnu, Makitu i Briggs&Stratton, a u svojem servisu popravljamo sve vrste malih strojeva svjetskih proizvo a a. Otvorili smo pogon u Prelogu jer smo procijenili da donjem Me imurju treba servis za male strojeve. Ljudi nam dolaze ak i s prastarim tipovima kosilica i s pilama prve generacije za drvo kojima je nužan popravak, a ujedno dajemo savjete kako postupati da se ne dogode kvarovi, nesre e i sli no. Orijentirani smo i na profesionalne tvrtke koje trebaju najbolje proizvode iz domene ure enja travnatih površina i druge alate. U zadnje vrijeme hit su robotske kosilice za travu, koje same kose i ure uju travnjak. Ima ih više vrsta, prema tome koliko kvadratnih metara travnjaka mogu maksimalno održavati istim, a najmanja održava 500 kvadratnih metara

Nikola Košir, vlasnik tvrtke “Motoreni” iz Nedeliš a: - Otvorili smo servisno-prodajni centar u Prelogu jer se osje a potreba za servisom malih strojeva

površine. Same se pune na struju, a kad nai u na prepreku, same je zaobi u. Kosilice roboti ne kose klasi nim na inom ve e otkose, ve ‘štucaju’ travu, tako da je ona uvijek jednake zadane visine. Nikola Košir savjetuje

gra anima da baš sad, prije sezone košnje trave, pregledaju svoje kosilice i otklone nedostatke, jer, kako kaže, iz malog kvara nastane veliki kvar koji je onda znatno skuplje otkloniti. Strojeve treba redovito održavati,

zlatno je pravilo, tako e biti manje kvarova. Radno vrijeme prodavaonice u Prelogu je od 8 do 16 sati, a na prolje e u ožujku i duže, pogotovo kad se otvori servis. Više informacija na telefon 040/645-522. (J.Š.)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. sije nja 2014.

NALET NA DIVLJA Oko dvjesto slu ajeva godišnje sraza izme u vozila i srna, srnda a, divljih svinja, jelena i drugih šumskih životinja u Me imurju

Štete se ve mjere u milijunima kuna Ako niste napravili neki prometni prekršaj, jedina sigurna isplata štete je u slu aju da imate kasko osiguranje, odnosno da imate policu osiguranja i kombinaciju (nalet na divlja ), koju u svojoj ponudi uglavnom imaju sva osiguranja PIŠE: STJEPAN MESARI

Materijalna šteta koju izaziva nalet automobila i drugih vozila na divlja po ela se u Me imurju godišnje mjeriti u milijunima kuna. Stradava divlja , ali još ve e štetu su na automobilima. Naime, najmanje etiri puta na tjedan dogodi se prometna nesre a zbog naleta vozila na divlja , a ukupan broj je dosegnuo brojku koja je ve a od dvjesto takvih slu ajeva. I dok je do 2011. godine situacija bila prihvatljiva što se ti e obešte enja od strane lova kog društva ošte enom vlasniku vozila, posljednje dvije godine stvari su se zakomplicirale i, ako voza i nemaju kasko osiguranje, odnosno posebno ugovorenu policu osiguranja kojom se regulira ''nalet na divlja “, zna do i do velikih problema oko naplate šteta. Naime, izmjenom Zakona o cestama 2011. godine, voza je odgovoran za nastalu šte-

tu ako nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, a prijeti mu i prekršajna prijava ako je prekršio prometne propise. Ako je vozio po propisima, za šte-

Nalet automobila na srnda a, koji se dogodio u nedjelju, izazvao je kasnije lan ani sudar, nekoliko ozlije enih osoba i veliku materijalnu štetu

tu odgovara tvrtka ili udruga koja gospodari prometnicom, u slu aju da nisu postavljeni prometni znakovi o divlja i na cesti.

- U budu nosti e trebati žrtvovati ili broj srne e divlja i ili promijeniti zakonsku regulativu koja e obvezivati uplatu paušalnog iznosa kod svakog tehni kog pregleda vozila za pokrivanje šteta na divlja i i vozilima, kaže tajnik LS-a Me imurske županije Mladen Lackovi

Što ošte eni moraju poduzeti kada se desi nalet vozila na divlja ? Postupak kod nezgode je sljede i: treba odmah pozvati policiju da na licu mjesta napravi o evid (tragovi ko enja, ure enost kolnika,ure enost zaštitnog pojasa, postojanje prometne signalizacije "Divlja na cesti", alkotestiranje voza a, fotoelaborat), a o e-

vidu mora prisustvovati lovoovlaštenik (preuzimanje divlja i, potvrde pripadnosti ceste lovištu gdje on gospodari i kona no da ima uvid u nezgodu zbog kasnijega mogu eg zahtjeva za naknadu štete na divlja i). Zakon o cestama (NN 84/11) u svojem 50. lanku govori "Za štetu tre im osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divlja odgovara se po osnovi krivnje". Iz toga slijedi da oba ošte enika (lovoovlaštenik-divlja i voza -vozilo) moraju dokazati tko je kriv za prometnu nezgodu, dogovorno ili putem suda“.

Drugi stavak govori da krivac za nezgodu može biti i pravna osoba koja upravlja cestom gdje se desila nezgoda: ''Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga lanka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije ozna ena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima". Uglavnom, obvezno osiguranje je osiguranje od automobilske odgovornosti prema tre im osobama. To zna i da se po toj polici pla aju štete ko-

je su prouzro ene tre im osobama tvojim vozilom, a ne i na tvom vozilu. Za naknadu štete na tvom vozilu služi kasko osiguranje. Da bi naplatio štetu po ne ijoj odgovornosti, mora se tu odgovornost i dokazati. Samo izjava da ''nisi kriv“ nije dovoljna. Osiguranje uvijek traži i izjavu osiguranika, kao i druge dokaze o odgovornosti, kao npr. policijski zapisnik, prekršajno rješenje ili kaznenu presudu, ili ak prometno vješta enje, ovisno o tome koliko je situacija jasna. To zna i da možete biti sigurni u naplatu štetu kad je u pitanju nalet na divlja , a niste slu ajno popili koju ašicu vina ili piva (ne zaboravite: nema tolerancije 0,5 promila alkohola kad je u pitanju bilo kakva prometna nesre a, op. p.), pa krenuli voziti, odnosno napravili neki drugi prometni prekršaj, da imate kasko osiguranje, odnosno da imate policu osiguranja i kombinaciju (nalet na divlja ), koju u svojoj ponudi uglavnom imaju sva osiguranja. Ako imate samo obavezno osiguranje, sve ovisi o tome što se dogodilo u odre enom slu aju, ali najvažnije je da niste po inili nikakav prekršaj, poput ve e brzine od dozvoljene i sli no, jer tada se možete oprostiti od naplate štete od osiguranja. Dapa e, još e k tome vjerojatno dobiti tužbu od lova kog društva i prekršajnu prijavu.

Posebno velika opasnost: ožujak i travanj! Nimalo ugodna stvar koja se može dogoditi svakom na me imurskim cestama, jer divlja i je sve više. Lovci su ina e jako osjetljivi po ovom

CRNA KRONIKA

21-godišnjak iz Piškorovca bez voza ke bježao policiji U utorak 21. sije nja u 14 sati u Totovcu u Ulici dr. Vladimira Bakari a policijski službenici pokušali su zaustaviti osobni automobil varaždinskih registracijskih oznaka, u kojemu se voza oglušio na znakove sa službenog vozila te nastavio vožnju u smjeru akovca. U Maloj Subotici u Glavnoj ulici voza je prouzro io prometnu nesre u. Zbog neprilago ene brzine kretanja oso-

binama ceste (zavoj), vozilom je sišao izvan kolnika i udario u dvorišnu ogradu i metalni stup. Nakon prometne nesre e voza i putnik iz vozila pješice su se udaljili, ali su u 14.20 sati uhva eni u blizini prometne nesre e. U prometnoj nesre i nitko nije ozlije en. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je vozilom, prije stjecanja prava na samostalno upravljanje

motornim vozilom, upravljao 21-godišnjak iz Piškorovca, dok je putnik u vozilu bilo dijete s podru ja Me imurske županije. U popodnevnim satima voza osobnog automobila uz optužni je prijedlog doveden prekršajnom sucu u akovcu, koji mu je odredio zadržavanje do 15 dana, nakon ega je predan u zatvor u Varaždinu, priop ila je PU me imurska.

Izgubila kontrolu nad automobilom i na nogostupu ‘‘pokupila” dijete na biciklu HLAPI INA - U nedjelju 19. sije nja oko 13.50 sati u Hlapi ini se dogodila prometna nesre a u kojoj 21-godišnja voza ica osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, iz Murskog Središ a, brzinu kretanja nije prilagodila osobinama i stanju ceste (zavoj, mokar kolnik), zbog ega je izlaskom iz zavoja u zanošenju vozilom sišla izvan kolnika i udarila u ogradu dvorišta ku e. U nastavku kretanja vozilo je udarilo u bicikl kojim je, u pratnji majke, nogostupom upravljalo dijete i odbacilo ga na travnatu površinu. Nakon prometne nesre e ozlije eno dijete vozilom Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije prevezeno je u Županijsku

bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije eno pa je zadržano na lije enju, javlja PU me imurska. Protiv voza ice osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Pretresom stana kod dva muškarca otkriveno nezakonito oružje OREHOVICA - Dva muškarca iz Orehovice o ekuje kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu zbog ''nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari'', javlja PU me imurska. Naime, u srijedu 22. sije nja, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, u Orehovici su izvršene pretrage stana i drugih prostorija 46-godišnjaka u Cvjet-

noj ulici i 40-godišnjaka u Omladinskoj ulici. Prilikom pretrage kod 46godišnjaka je prona ena jedna puška s užlijebljenom cijevi i više desetaka streljiva raznih kalibara, a kod 40-godišnjaka jedna puška s neužlijebljenom cijevi i više desetaka komada streljiva. S obzirom na to da su puške posjedovali nezakonito, protiv njih e se podnijeti kaznene prijave op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Strahonin anin pokrao ugostiteljski objekt u akovcu AKOVEC, HODOŠAN, TOTOVEC : Posljednjih je dana, ini se, popularno provaljivanje te kra e po ugostiteljskim objektima u akovcu. U srijedu 22. sije nja od pono i do 5.55 sati u akovcu je zabilježen posljednji takav slu aj. Naime, u Ulici

24. sije nja 2014.

Šest ozlije enih osoba kod Štefanca U nedjelju 19. sije nja oko 16.55 sati na dionici državne ceste izme u mjesta akovec i Šte anec dogodila se prometna nesre a u kojoj je divlja (srnda ) pri pokušaju prelaska kolnika udarila u osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, kojim je upravljala 30-godišnjakinja iz Brezja. Voza ica je zbog naleta na srnda a zaustavila svoje vozilo, a iza nje su se zaustavila još dva osobna automobila. Na zaustavljena vozila svojim je osobnim vozilom uslijed brzine neprilago ene uvjetima (slaba vidljivost, mokar kolnik) naletio 43-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka iz Savske Vesi i udario u stražnji dio posljednjega zaustavljenog vozila, te ga odbacio prema naprijed, uslijed ega je ono udarilo u vozilo ispred sebe. Nakon toga na istu

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kolonu svojim je vozilom naletio i 48-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih iz Male Subotice, koji tako er brzinu kretanja nije prilagodio stanju ceste, vidljivosti, atmos erskim prilikama i gusto i prometa te svojim vozilom udario u stražnji dio etvrtoga zaustavljenog osobnog vozila. U Županijskoj bolnici akovec ozlije enim sudionicima prometnih nesre a pružena je lije ni ka pomo , te je utvr eno da je šest osoba lakše ozlije eno, a jedna od njih zadržana je na lije enju. Protiv dvojice voza a podnijet e se optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. Zbog prometne nesre e bila je zatvorena državna cesta od akovca do Šte anca u vremenu od 17.30 do 19.15 sati, a sav promet odvijao se obilaznim pravcima.

pitanju i kažu da nije istina kako je divlja ''non-stop“ na cesti i da zbog toga dolazi do sve više naleti na istu. - Divlja obi no izbjegava ceste i vrijeme kao imbenik ne utje e znatnije na kretanje divlja i. U estalo kretanje divlja i po lovištu, pa tako i preko cesta, uzrokovano je aktivnostima ljudi (sje a šume, poljoprivredni radovi, lov) ili drugih životinja (psi lutalice). Aktivnije kretanje srne e divlja i u lovištu imamo u 3. i 4. mjesecu, kada

srnjaci zauzimaju podru ja za parenje. Zaklju ak koji se može izvu i iz sraza automobila i životinja upu uje nas da emo u budu nosti trebati žrtvovati ili broj srne e divlja i (smanjivanje broja srna na minimum) ili promijeniti zakonsku regulativu koja e obvezivati uplatu paušalnog iznosa kod svakog tehni kog pregleda vozila za pokrivanje šteta na divlja i i vozilima, kazao nam je Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza Me imurske županije.

bana Josipa Jela i a nepoznati je po initelj provalio u ugostiteljski objekt, gdje je ukrao prijenosno ra unalo, registar kasu i mobitel. Ina e, razriješen je slu aj provale od prošlog petka. Tada je u no i oko 1.45 sati u akovcu, u Parku Rudol a Kropeka, nepoznati po initelj provalio u ugostiteljski objekt i ukrao novac iz registar kase. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je kazneno djelo po inio 30-godišnjak iz Strahoninca, te e se protiv njega podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Samo dva dana od posljednje plja ke ugostiteljskog objekta u akovcu, u utorak 21. sije nja ponovno se dogodila sli na kra a. Naime, u vremenu od pono i do 5.30 sati u akovcu, u Ulici Josipa Kozarca, nepoznati po initelj provalio je

u ugostiteljski objekt, gdje je ukrao novac i žestoko pi e. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Kako doznajemo, policija ne povezuje ove kra e. Isti dan do kra e je došlo i u Hodošanu. U vremenu od 8.15 do 12.15 sati u Školskoj ulici nepoznati je po initelj provalio u spremište, iz kojeg je ukrao alat. Potom je provalio u obiteljsku ku u, gdje je ispremetao stvari i ukrao razni nakit i mobitel. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. U utorak 21. sije nja u vremenu od 13.30 do 15 sati u Totovcu, u Ulici Vladimira Bakari a, nepoznati po initelj iskoristio je nepažnju uku ana te kroz otklju ana vrata ušao u obiteljsku ku u, gdje je ukrao razni nakit. Šteta je tako er više tisu a kuna.

9

DVD KRIŠTANOVEC

Za samo nekoliko minuta ugasili požar na lokomotivi HŽ-a lanovi DVD-a Krištanovec u srijedu su ugasili požar na HŽ-ovoj lokomotivi koja je imala još tri kompozicije vagona. Na intervenciju su izašli nakon dojave Javne vatrogasne postrojbe grada akovca da u naselju gori motor na lokomotivi. Na mjesto požara stigli su ve za nekoliko minuta. - Po dolasku na intervenciju zatekli smo stanje požara na motoru vu ne lokomotive, koja je imala još tri kompozicije vagona. Faza požara

bila je razbuktala i brzo smo krenuli s akcijom gašenja požara sa S aparatima na motor lokomotive. Ubrzo je stigao

žar je lokaliziran u 9.30 sati, a krištanovski vatrogasci za svaki slu aj još su sat vremena dežurali na licu mjesta.

DVD Gori an

DVD SAVSKA VES

Ponosni zbog svojih deset ekipa koje postižu odli ne rezultate Vatrogasci Savske Vesi održali su redovnu godišnju skupštinu u svojem domu, gdje su primili mnoge prijatelje i svoje lanove kako bi im podnijeli izvješ e o radu za 2013. godinu. Društvo svojim na inom rada i velikim angažmanom na natjecateljskom polju može prošlu godinu zaklju ati s jako dobrim radom i ponosno zbog osvajanja niza pokala, kao i sudjelovanja na Vatrogasnoj olimpijadi u Francuskoj. Društvo broji 108 lanova, uklju uju i i mladež s ak 9 razli itih natjecateljskih kategorija i jednu revijalnu. S ponosom isti u prošlu godinu, gdje su nastupili 28 puta, od ega je osvojeno 6 prvih mjesta, 6 drugih i 4 puta tre e. Ovdje svakako treba istaknuti najve i uspjeh ženske ''B'' ekipe, koja se plasirala na Vatrogasnu olimpijadu u Francusku i zauzela odli no 4. mjesto. Bila je i ukupna

i JVP akovec i zajedno smo uspješno lokalizirali požar motora lokomotive, ispri ali su iz DVD-a Krištanovec. Po-

pobjednica kupa HVZ-a itd. Kao pravi vatrogasci, puno su vremena brinuli o preventivnoj djelatnosti, gdje su u mjesecu zaštite od požara zabilježili prije ena 152 km. Svoje lanove slali su na daljnje obuke, od kojih je 4 završilo za zvanje vatrogasac I. klase, 2 do asnika I. klase i 2 vatrogasna suca. Tako er bilježe tri izlaska na razne intervencije. Osim neophodne zamjene stare i istrošene vatrogasne opreme, koja je zamijenjena novom, dobivena su od HVZ-a radna odjela za žensku ''B'' ekipu te sportska oprema za istu ekipu od VZG-a akovec. Skupštinu je ispred VZMŽ-a pozdravio tajnik Dragutin Trupkovi , ispred VZG-a akovec Željko Besedi , iz Grada gradona elnik Stjepan Kova i mnogi drugi. Skupštinu je vodio predsjednik Robert Pevec, koji je na samom kraju podijelio odli ja i odlikovanja najzaslužnijim lanovima.

Akcija za nabavku novog kombi vozila U Domu kulture Gori an održana je 18. sije nja redovna 126. godišnja skupština DVD-a Gori an. Izvješ a o radu društva za 2013. godinu podnijeli su predsjednik Christijan Plakalovi , zapovjednik Slavko Lopari , a financijsko izvješ e Dragica Zlatar, te izvješ e Nadzornog odbora An elko Mesari . Na skupštini su bili nazo ni brojni gosti, na elnik op ine Mario Mohari , predsjednik op inskog vije a op ine Gori an Andrej Blagus, dopredsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije Andreas Lisjak, zapovjednik JVP-a akovec Mladen Kanižaj, predsjednik savjeta mladih VZMŽ-a Hrvoje Novakovi , predsjednik vatrogasne zajednice op ina D. Kraljevec-Gori an Dragutin Glad, ispred DUSZ-a Podru ni ured akovec Ladislav Söke, predstavnici udruga iz Gori ana, predstavnici 22 prijateljska vatrogasna društva te mještani Gori ana. Predsjednik društva Christijan Plakalovi u svom izvještaju spomenuo je sva doga anja u kojima je sudjelovalo društvo te je napomenuo da je glavno doga anje bila proslava 125. obljetnice rada DVD-a Gori an. U planu rada za

2014. godinu glavna preokupacija je nabavka novog kombi vozila, održavanje navalnih vozila i opreme, te je zamolio na elnika op ine Gori an da podrži i pomogne financijski taj plan. Zapovjednik društva Slavko Lopari u svom izvještaju istaknuo je da su vatrogasci imali najmanje intervencija u 2013. godini otkako se vode te evidencije, a zasluga na tome pripada vremenskim prilikama i preventivi. Za najboljeg vatrogasca u 2013. godini proglašen je Nikola Grgan. Zahvalnice vatrogasaca primili su MEISO Gori an, CLUB 114 Gori an i Josip Vugrinec iz Gori ana. Priznanja za svoj dugogodišnji rad u društvu primili su Ivan Vraži i Slavko Lopari za 40 godina, a Christijan Plakalovi za 10 godina rada u vatrogastvu. Na elnik Mario Mohari obe ao je da e Op ina Gori an financijski pomo i u nabavi novog kombi vozila. Primljena su dva nova lana, i to Emanuel Varošanec i Petar Horvat. Vatrogasce je svojim šalama zabavljao poznati “gor ki zabavlja “ Zlatko Pavlic o ek, koji tako er dugi niz godina podupire razvoj vatrogastva u Gori anu. (Tomislav Gudlin)

MA KOVEC

Održana prva ovogodišnja obuka za vatrogasce VZG-a akovec

Prva skupina vatrogasca VZG-a akovec obavila je obuku u Ma kovcu

Prošlu subotu završena je prva ovogodišnja obuka vatrogasaca na podru ju VZMŽ-a, odnosno prva grupa VZG-a akovec. Vrlo disciplinirana i nadasve vrijedna skupina vatrogasaca s podru ja

VZG-a akovec (vatrogasci iz DVD-a Knezovec, Ma kovec, Šenkovec, Krištanovec, akovec, Strahoninec, Mihovljan, Novo Selo Rok i Žiškovec) u Društvenom domu Ma kovec uspješno je položila i stekla

zvanje vatrogasac, a bilo je 24 polaznika i 2 za vatrogasca I. klase. Ispit se sastojao od prakti nog i teorijskog dijela, što ovim vatrogascima nije bio velik problem jer su vrlo redovno polazili predavanja i

uz rad i volju puno toga nau ili i zapamtili. Obuka se sastojala od 6 predmeta i vježbe. Nadolaze i vikend druga skupina vatrogasaca ima obuku u Gornjem Vidovcu, tj. Ivanovcu.

10

Kroz Međimurje

PROJEKT e-gra evinske dozvole prvi e zaživjeti kod nas

Od sredine ožujka u Me imurskoj županiji Me imurska i Varaždinska županija prve kre u u izdavanje gra evinske e-dozvole, s time da je ministrica graditeljstva i prostornoga ure enja Anka Mrak Taritaš naglasila da e prva županija gdje e se izdavati gra evinske e-dozvole biti upravo Me-

OKON ANI IZBORI u akove koj organizaciji HDZ-a

Dr. Tomislav Novinš ak predsjednik akove kog HDZ-a Nakon raspušt anja gradske organizacije akovec i imenovanja Marijana Ramuš aka za povjerenika, završeni su unutarstrana ki izbori u gradskoj organizaciji i trinaest temeljnih ogranaka: Mihovljanu, Ma kovcu, Štefancu, Slemenicama, Novom Selu Rok, Ivanovcu, Savskoj Vesi, Novom Selu na Dravi, Krištanovcu i tri ogranka u akovcu: akovec - zapad, akovec - jug i akovec - istok. Za predsjednika akove ke gradske organizacije HDZ-a izabran je dr. Tomislav Novinš ak. Ponudit e u akovcu jednu novu alternativu, oporbu koja zna kako. Najavio je da e uskoro predstaviti svoj novi tim pametnih, ozbiljnih ljudi, neoptere enih prošloš u. Tim koji e zasukati rukave i raditi za svoj grad. - Želimo pokazati da je HDZ jedna socijalna i narodna stranka demokrš anskih na ela i europske orijentacije. Uzor i primjer koji mu se svi a Tomislav Novinš ak našao je u vojvo anskom gradu In iji, gdje radi vrlo dobro pla ena industrija, gdje umirovljenici ne pla aju režije, a grad funkcionira po europskim na elima. - Na tom putu je nekada akovec bio i treba ga na taj put vratiti. Gradska organizacija HDZ-a htjela bi pokazati da to može, zna i da e to svojim djelima pokazati, naglasio je Novinš ak. (BMO)

imurska županija. Pilot projekt ve je pokrenut u Me imurskoj županiji, a pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije Stjepan Baranaši rekao nam je da e pilot projekt e-dozvola za gra ane startati u

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ožujku ove godine. Tijekom velja e ove godine bit e održan trening za izdavanje e-dozvola i instrukcije, pa je realno za o ekivati da e pilot projekt za gra ane u Me imurskoj županiji startati oko sredine ožujka, a u drugim županijama krajem ožujka.

Ubrzanje postupka O ekuje se znatno ubrzanje postupka izdavanja gra evinskih dozvola, do gra evinske dozvole mo i e se do i i u jednom danu, a maksimalno u roku do trideset dana. Novim Zakonom o gradnji, koji je stupio na snagu

Stjepan Baranaši rekao nam je da e pilot projekt e-dozvola za gra ane startati u ožujku ove godine

1. sije nja ove godine, za gradnju je potrebna samo jedna dozvola, gra evinska dozvola, a za uporabu gra evine uporabna dozvola. O ekuje se da e sustav e-dozvole pojednostaviti i ubrzati izdavanje gra evinskih i uporabnih dozvola, što e smanjiti troškove. Za gra ane je najvažnije što e se vrijeme izdavanja dozvola znatno ubrzati, no još nije jasno ho e li i dalje obilaziti šaltere za skupljanje dokumentacije za izdavanje dozvole ili e se to rješavati na jednom mjestu. Za po etak je ipak najvažnije da sustav zaživi. (JŠ)

PRO IŠ AVANJE OTPADNIH VODA na podru ju šest jedinica me imurske lokalne samouprave

Za akovec i pet op ina projekt vrijedan 37 milijuna kuna U ponedjeljak je direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak zajedno s gradona elnikom akovca Stjepanom Kova om i na elnicima op ina Nedeliš e, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Pribislavec predao generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliši u aplikacijske pakete za projekte opskrbe vodom i gospodarenja otpadnim vodama na podru ju tih op ina i akovca. Projekt “Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec“ ukupne je procijenjene vrijednosti 36,937.604 eura (bez PDV-a), od ega su inanciranje od strane Europske unije iznosi 73 posto. Projekt obuhva a mrežu sustava javne odvodnje na dijelu aglomeracije koju ine grad akovec te op ine Nedeliš e, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Pribislavec. Glavne komponente projekta jesu: nadogradnja postoje eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda na tercijarnu razinu pro iš avanja kapaciteta 75 tisu a ekvivalent stanovnika i izgradnju postrojenja za obradu mulja rekonstrukcija (14,7 km) te sanacija (5 km) sustava odvodnje proširenje kanalizacijske mreže (74 km), izgradnja 32 crpne stanice za odvodnju otpadnih voda do ure aja za pro iš avanje, nabava opreme za održavanje sustava odvodnje. Pokretanje postupka javne nabave za izvo enje radova i usluge nadzora za akovec o ekuje se u ožujku ove godine.

Važna investicija Detaljnije o projektu u etvrtak na konferenciji za novinare govorili su Stjepan Kova , gradona elnik akovca, Mario Medved, njegov zamjenik, i Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e. - Ovaj

Predstavljanje projekta u Gradu akovcu

projekt za akovec, na koji otpada najve i dio ove investicije, ima veliko zna enje kako u gospodarskom smislu, tako i u o uvanju okoliša, u emu akovec prednja i u Hrvatskoj, naglasio je Stjepan Kova , gradona elnik

akovca. - Tu se vidi dobra suradnja s Me imurskim vodama, Hrvatskim vodama i resornim Ministarstvom, s kojim smo stalno bili u kontaktu i gurali te projekte. To je ujedno i odgovor zlobnicima koji su govorili da

Hrvatska nema projekte za povla enje sredstava iz EU. Iz ovoga se vidi da imamo i projekte te da smo spremni na povla enje sredstava, kazao je Kova . - Zajedno s ministarstvima imamo još brojne projekte za koje se

akovec pokre e niz novih projekata - Mrtvilu koje je (pre) dugo obilježavalo akovec sada je odzvonilo, poru uju gradona elnik akovca Stjepan Kova i njegov zamjenik Medved. Niz novih projekata doga at e se u akovcu ve od ovog prolje a. Gra evinari samo ekaju po etka povoljnih prilika da zapo nu izgradnju pješa ko-biciklisti ke staze prema Ma kovcu i Slemenicama. Posao vrijedan 3, 8 milijuna kuna ugovorili su sa zajednicom ponuditelja, Tegrom i Asfalt-beton Pavlic tvrtkom. Rok za završetak radova je tri mjeseca. U svibnju bi mogli zapo eti i radovi na izgradnji kanalizacije dravskog bazena, s obzirom na to da je potpisan ugovor s konzultantskim ku ama, za-

jednicom ponuditelja koju ini jedna francuska i jedna naša ku a, koje su zajedno po eli pripremati natje ajnu dokumentaciju za objavu za izvo enje radova i nadzor. Javna objava o ekuje se po etkom ožujka, a realno je o ekivati po etak radova u svibnju. Ogromni infrastrukturni objekt koji se o ekuje po etkom 2015. godine je izgradnja sjeverne zaobilaznice akovca, za koju je za sada izra ena idejna studija i dobiveno pozitivno mišljenje resornog Ministarstva na studij utjecaja na okoliš. Zaobilaznica e biti duga ka 5.670 metara, od ega 2670 metara prolazi kroz katastarsku op inu Pribislavec, a ostatak kroz sjeverno podru je akovca. Na zao-

bilaznici je predvi ena izgradnja dva nadvožnjaka, rekonstrukcija rotora na sjeveru akovca i izgradnja na izlazu kod Štefanca, te pripadaju a raskrš a na pojedinim dionicama. Kompletna investicija s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa procijenjena je na oko 200 milijuna kuna, a sama gradnja oko 112 milijuna kuna. Do ožujka ove godine iza i e javna nabava za idejni projekt i lokacijsku dozvolu. Ove godine predvi en o je 1,3 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije. Uz to, akovec zajedno s op inom Nedeliš e planira pokrenuti plinsku punionicu kako bi kamioni i autobusi, kao i u Rijeci, imali što ve i udio pogona na plin.

eka pozitivno rješenje, a aglomeracija je svijetli primjer te suradnje. Nadam se da e kad se raspiše natje aj taj posao raditi naše irme. Pokušat emo pomo i, koliko god je to u mojoj mogu nosti, da bi oja ali gospodarstvo na našem podru ju. Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e, kazao je da e ovim projektom biti izgra ena kanalizacija u preostalih osam naselja na podru ju op ine Nedeliš a, a što je još važnije zaštitit e se vodocrpilište koje se nalazi na podru ju op ine Nedeliš e, a iz kojega se pitkom vodom napaja 80 posto Me imurja. Mario Medved, zamjenik gradona elnika, pojasnio je da je projekt aglomeracije akovec podijeljen na 19 manjih projekata, od kojih se 15 odnosi na akovec, a me u kojima je i proširenje i rekonstrukcija pro ista a otpadnih voda. Na obnovljenom pro ista u otpadnih voda odvajat e se sumpor i dušik iz otpadnih voda.

73 posto novca iz EU U osiguranju sredstava za izgradnju aglomeracije akovec EU sudjeluje sa 73 posto sredstva, Hrvatske vode s 10 posto, Ministarstvo s 10 posto, dok 7 posto otpada na op ine i akovec. Za Grad akovec udio u inancijskoj obvezi iznosi oko 900.000 eura. Puno dvojbi oko tog projekta bilo je vezano uz tzv. lagune koje bi se gradile uz pro ista , koje po projektu bira izvo a radova. Mario Medved kazao je da je formirano povjerenstvo koje e odlu ivati o izboru tehnologije, a u ijem su sastavu i predstavnici jedinica lokalne samouprave. Tako da e imati utjecaj na izbor tehnologije. Kazao je da se on osobno zalaže bioplinsko postrojenje. (BMO)

24. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOLEGIJ gradona elnika Grada Mursko Središ e

Za gra evinsku dozvolu ne e se više morati i i u akovec!? Na Kolegiju gradona elnika Grada Mursko Središ e, održanom u ponedjeljak, gradona elnik Dražen Srpak lanove Kolegija izvijestio je kako je s pro elnikom županijskoga Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša zapo eo razgovore oko otvaranja podru ne jedinice Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša u Murskom Središ u. Srpak kaže kako je Grad spreman osigurati poslovni prostor za rad ovog

odjela, odnosno jedinice, za ije usluge gra ani Murskog Središ a, ali i ovog dijela županije, osje aju veliku potrebu. Otvaranjem ureda, što podržava i me imurski župan Matija Posavec, rasteretit e se središnji odjel Me imurske županije. Kolegij, koji je održan u novoure enom i opremljenom uredu gradona elnika, naložio je zamjeniku gradona elnika Zvonka Vrtari a da pod hitno obavi razgovor s Me imurskim vodama oko

na ina i vremena ure enja kanala za odvodnju oborinskih voda u ulici Brezje. Me imurske vode izvijestile su Grad o troškovima i mogu nostima produženja vodovodne mreže u Frankopanskoj ulici u Peklenici. Vrijednost radova procijenjena je na 15.700 kuna, a Grad e novac osigurati u rebalansu gradskog prora una za 2014. godinu. Tvrtki “Kabel mont” iz Domašinca Grad povjerava preseljenje stupova javne

rasvjete te postavljanje reflektorskog osvjetljenja spomenika Tri pila na Trgu bra e Radi u Murskom Središ u. Ovaj posao Grad e stajati 8.700 kuna. lanovi Kolegija izviješteni su kako Grad ima udjel u temeljnom kapitalu poduze a “Me imurje plin” u 4-postotnom iznosu ili 5,720.000 kuna, i k tome još 1,6 posto ili 2,288.000 kuna. Pojedinim udrugama Kolegij je udovoljio po zamolbama za nov anu ili savjetodavnu pomo . (S. Mesari )

VIJE E za prevenciju

Pod hitno treba izgraditi zaobilaznicu i most na Muri Velike nevolje i problemi u prometu glavnom središ anskom ulicom, koja je ujedno i me unarodna cesta, potaknuli su središ anskog gradona elnika Dražena Srpaka na nove aktivnosti. Na prvom sastanku Vije a za prevenciju Grada Mursko Središ e u novom sazivu, gradona elnik Srpak predložio je osnivanje odbora za promet koji se treba baviti prometnom problematikom, poglavito vezanom za

ogromno pove anje prometovanja teretnih vozila kroz naselja Mursko Središ e i Štrukovec. Jednoglasnom odlukom Vije a za prevenciju odbor je osnovan i u njega su imenovani i potvr eni lanovi: Zvonko Vrtari , zamjenik gradona elnika, Antun Šimuni , voditelj Odsjeka za gospodarstvo i komunalne poslove, Miljenko Šte ani , tajnik Grada, i Miljenko Vrbanec, na elnik PP-a Mursko Središ e.

Odbor e se baviti aktualnom problematikom, ali biti i na pomo gradona elniku kod rješavanja pitanja izgradnje zaobilaznice Murskog Središ a i novog mosta na rijeci Muri prema Sloveniji. Predstavnici policije, škole, grada i socijalne ustanove jednoglasni su u zaklju ku kako svim pravnim i umnim sredstvima treba tražiti od hrvatske Vlade i nadležnih ministarstva da se krene u iz-

SVETI Juraj na Bregu

Ništa od izgradnje sportske dvorane Kao zapete puške elni ljudi O ine Sveti Juraj na Bregu, zaposlenici i u enici Osnovne škole Ivana Gorana Kova i a i žitelji op ine Sveti Juraj na Bregu ekali su odluku Državne komisije za kontrolu postupka

javne nabave, koja je trebala odlu iti jesu li opravdane žalbe tvrtki “Tim-gradnja” iz Zagreba i “ urkin” iz akovca na izbor tvrtke “TEAM” Mursko Središ e za nastavak izgradnje sportske dvorane.

OP INA Vratišinec

Kona no ure en prijelaz Hrvatske su željeznice uz pomo Op ine Vratišinec uredile prijelaz kod željezni ke postaje u Vratišincu. Postavljene su metalne rampe koje pješake usmjeravaju na

sigurniji prijelaz preko željezni ke pruge, kao i izlazak na peron. Hrvatske željeznice uredile su i kolosijek, obnovile željezni ke pragove i šine, te okolica postaje dje-

Odluka Komisije rastužila je sve koji su o ekivali povoljno rješenje i, kako sada stvari stoje, od nastavka izgradnje sportske dvorane za sada ne e biti ništa. Komisija je odbacila žalbu Tim-gradnje, ali ostala je

luje i lijepo i sigurno, a na taj zahvat ekalo se godinama. Modernizirana je i prometnica koja povezuje Vratišinec sa Žiškovcom, poglavito u dijelu prema mjesnom groblju. Obnova i modernizacija prometnica u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu nastavit e se i ove godine. (sm)

gradnju zaobilaznice i mosta na Muri, kako bi se ne samo smanjio promet kroz naselje, nego se i mjesto u inilo sigurnijim za stanovnike i goste. - Grad je do sada u inio sve što je mogao i sada su na redu ministarstva koja mogu obaviti razgovor sa Slovencima koji nas podržavaju u namjeri, izraditi potrebnu dokumentaciju i osigurati novac, kaže gradona elnik Dražen Srpak. (sm)

žalba urkina, koja nije odba ena, ali nije ni povu ena. Rasplet se ne nazire, jer urkin ostaje pri žalbi, a TEAM je izabran na natje aju i ne odustaje od gradnje. Svetojurov ane je donekle oraspoložilo Ministarstvo regionalnog razvoja i ondova Europske unije, koje je na žirora un Op ine Sveti Juraj na Bregu uplatilo 600 tisu a kuna napla enih iz bankarske garancije poslovnog subjekta “Fenix” iz Slavonskog Broda, zbog nezavršenih radova na dogradnji Osnovne škole i sportske dvorane u Pleškovcu. (sm)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Od najve ega gradskog problema do pozitivnih promjena I nteres javnog i društvenog života Murskog Središ a preseljen je u romsko naselje Sitnice, što je vrlo dobro jer o Sitnicama se dugo govorilo kao o najve em gradskom problemu. vojim ponašanjem te duhovnom i gra anskom obnovom sitni ki Romi zaslužili su pohvale gradona elnika Dražena Srpaka, zamjenika na elnika PP-a Mursko Središ e Marinja Furdija, doma eg župnika vele asnog Tomislava Antekolovi a i, što je najvažnije, ve inski narod prepoznao je promjene svojih kilometar i pol udaljenih susjeda. radona elnik i policajac zadovoljni su što je smanjen broj kaznenih i prekršajnih prekršaja te što se u naselju javlja skupina ljudi koji djeluju pozitivno i primjerno na ostale stanovnike. Župnik je zadovoljan što ga je puno obitelji primilo kod blagoslova ku a, što pokazuje kako su se ljudi okrenuli Bogu i Crkvi i ve ina njih našla je traženu vjeru koja e ih snažiti i krijepiti. adovoljan sam i ja osobno koji godinama zagovaram i promoviram pozitivne promjene u naselju, koje su, istina, još skromne ali vidljive. Gra ani su zadovoljni što Romi ne prose po Gradu, što nisu nasilni i što bezobzirno ne kradu. Bili su Središ anci ljuti na kra e koje su tijekom rujna, listopada i studenoga prošle godine po inili Romi, no nisu toliko ljuti kada znaju da je rije o kriminalcu koji je okupio nekolicinu, a ne masu ljudi. rediš e je okrenuto Sitnicama i zbog plinske bušotine na kojoj se posljednjih mjeseci, a vrlo in-

S

G

Z

S

PIŠE: STJEPAN MESARI

tenzivno dva tjedna, obavljaju veliki radovi. No u su Sitnice obasjane svjetlom reflektora na bušotini i, kako kaže Milorad Mihanovi , prvi ovjek Sitnica, barem se sada osje aju kao u raju, s obzirom na to da im javna rasvjeta još ne svijetli. uno Središ anci o ekuju od va enja plina s bušotina Zebanec jer ve sada vide kako koristi mogu imati, premda nekih novih i ve ih zaposlenja ne e biti. Radnici koji rade na bušotini spavaju u Murskom Središ u, od poljoprivrednika kupuju njihove proizvode, jedu i piju u restoranima i kafi ima, vozila popravljaju kod mehani ara, idu na utakmice, svetu misu i druge priredbe. I svugdje ostavljaju novac. jednom trenutku vezano uz plin nezadovoljan je bio gradona elnik Dražen Srpak. Naime, nije bio pozvan na prošlotjedno potpisivanje ugovora o radovima na plinskim poljima. Kaže kako bi se rado odazvao da su ga pozvali, ali nisu. A sigurno je tamo trebao biti kao gradona elnik Grada na ijem se podru ju radovi odvijaju i uz koji su vezani svi radnici na bušotinama. Možda bi ukazao i na odre ene potrebe naselja Sitnice, kako bi ono bilo još bolje i razvijenije.

P

U

OP INA GORNJI Mihaljevec

Velike nepodmirene obveze Op ina Gornji Mihaljevec u nov anim je poteško ama, pa zbog toga i ne može ulagati u daljnji razvoj, kao i sudjelovati na raznim natje ajima, jer nema potrebna po etna sredstva. Na posljednjoj radnoj sjednici Op inskog vije a predsjednik Josip Petkovi rekao je kako dospjele obveze iznose 750 tisu a kuna, nedospjele

66 tisu a kuna, prikupljena a neproslije ena naknada za ure enje voda iznosi 227 tisu a kuna, nenamjenski utrošena sredstva za zonu iznose 610 tisu a kuna, što je ukupno dugovanje od 1,653.000 kuna. Najviše potražuje Tegra, koja ini pritisak na Op inu da obveze što prije podmiri. Do 1. srpnja 2013. godine op inski

žirora un bio je u minusu za 200 tisu a kuna, a do Nove godine stanje je dovedeno do nule. Stanje se popravlja, ali polako, pa su gra ani i vije nici zabrinuti ak i za opstanak op ine. Možda nešto novca u op insku blagajnu kapne od najma dva stana koji su op insko vlasništvo i za njih postoje zainteresirani ponuditelji.(sm)

12

Kroz Međimurje

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INE Domašinec i Podturen

GORI AN Odluka Op inskog vije a

Pripremni radovi za transport me imurskog plina

Gra ani odlu uju o sudbini kompostane na referendumu 16. velja e

Pripremni radovi na izgradnji novog sustava podzemnih cijevi za eksploataciju i transport me imurskog plina traju ve više od godinu dana. I ovih su dana na terenu dvije ekipe, u op ini Domašinec i op ini Podturen, gdje traje postupak utvr ivanja vlasnika za naknadu za pravo služnosti. Naknadu ispla uje INA, odnosno investitor, za širinu od pet metara. gdje e prolaziti cijevi. Cijevi za plin bit e zakopane na najmanje metar dubine, tako da e se zemlja mo i obra ivati za sadnju jednogodišnjih kultura. No ne smije se saditi vi-

šegodišnje kulture, vo njake, šume i sli no u pojasu od oko 15 metara, kako korijenje ne bi eventualno oštetilo cijevi. Ekipe sastavljene od referenata Državnog ureda Me imurske županije i djelatnika INA-e do sada su uspjele napraviti više od pola posla, a o ekuje se da e se cijeli postupak utvr ivanja katastra i vlasništva, što nije jednostavno, riješiti na vrijeme. Nova trasa za plin ide uz Muru prema Kotoribi i dalje za Molve. O ekuje se da e cijevima za godinu ili dvije pote i prvi kubni metri plina. (JŠ)

DONJA DUBRAVA

Zbog modernizacije privremeno zatvorena benzinska postaja U sklopu projekta modernizacije INA-ine maloprodajne mreže, zapo eli su radovi na benzinskoj postaji u Donjoj Dubravi u Koprivni koj ulici. Zbog toga e ova benzinska postaja biti privremeno zatvorena od 14. sije nja, a predvi eno vrijeme radova i stavljanje benzinske u funkciju je od 35 do 40 dana, potvrdili su nam u INA-i. Kako su se uslugama

donjudubravske benzinske postaje koristili gra ana iz cijelog donjeg Me imurja i dijela Podravine, važno je znati da im je za vrijeme radova najbliža benzinska u Prelogu, odnosnu elekovcu. Zato mještani najisto nijeg dijela Me imurja u narednih mjesec dana moraju dobro paziti na rezervu goriva, jer do najbliže benzinske je dvadesetak kilometara. (alf)

Op insko vije e Gori an na svojoj 5. sjednici, održanoj 20. sije nja, koju je vodio predsjednik Andrej Blagus, donijelo je odluku o raspisivanju lokalnog referenduma radi odlu ivanja bira a o izgradnji kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu na prijedlog bira a op ine Gori an. Na lokalnom referendumu bira i e odgovoriti na sljede e pitanje: “Jeste li protiv izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno-gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj estici komunalno-servisnih djelatnosti (oznaka K3) op ine Gori an?“. Gra ani e se izjašnjavati zaokruživanjem odgovora ZA ili PROTIV pitanja na glasa kom listi u. Referendum e se održati e 16. velja e od 7 do 19 sati. Op insko vije e Gori an zaprimilo je 12. prosinca prijedlog za raspisivanje lokalnog referenduma Organizacijskog odbora za izjašnjavanje bira a o potrebi da

Glavni protagonisti referenduma: oporba predvo ena vije nicima HDZ-a, koja je za referendum i protiv kompostane, i na elnik Mario Mohari , koji predvodi SDP i partnere koji su za izgradnju

se zatraži raspisivanje referenduma “Za isti Gori an“, kojim se traži da se raspiše lokalni referendum s prijedlogom protiv izgradnje kompostane i prate ih objekata na lokaciji K 3 Plana detaljnog ure enja poljoprivredno-gospodarske zone isto no od Gori ana. Navedeni zahtjev predsjednik Op inskog vije a Gori an uputio je u zakonskom roku Ministarstvu uprave radi utvr ivanja ispravnosti podnesenog prijedloga.

796 pravovaljanih potpisa za referendum Ministarstvo uprave je svojom odlukom od 14. sije nja 2014. godine utvrdilo ispravnim prijedlog za raspisivanje referenduma. Na temelju provjere valjanosti dostavljenih potpisa bira a, utvr eno je da je ispravno 796 od 833 dostavljena potpisa, što ini više od 20 posto ukupnog broja bira a u op ini Gori an, to nije 31,25 posto, što zna i da je prijedlog podnesen od dovoljnog broja bira a. Raspisivanje referenduma ure eno je odredbama lanka 24. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi te je propisano da se referendum može raspisati

Kompostanu kraj Gori ana namjerava izgraditi Prekom, ali gra ani Gori ana 16. velja e odlu uju ho e li se to zaista i dogoditi

radi odlu ivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu op eg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavni kog tijela. Na temelju odredaba zakona i statuta, raspisivanje referenduma može predložiti me u ostalim 20 posto od ukupnog broja bira a u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma. U slu aju da bira i budu protiv kompostane, odluka Op inskog vije a Gori an o izgradnji kompostane, a koju je vije e donijelo 23. rujna 2013. godine, prestaje važiti. Odluka se ne e re lektirati na prostorni plan ure enja op ine Gori an ni na detaljni plan ure enja poljoprivredno-gospodarske zone isto no od Gori ana te e ti akti i dalje ostati na snazi. Neslaganje o izgradnji kompostane u Gori anu tako je nakon višegodišnje rasprave ušlo u svoju završnu fazu, jer dalje od referenduma ne može, to e biti i kona na odluka za ili protiv. Kako je poznato, za kompostanu je bio SDP i stranke koje su ga podržavale, a protiv HDZ i HSP u Gori anu, no na kraju e o svemu odlu iti gra ani. (Josip Šimunko)

OP INA Gori an

Deset stipendija za studente U subotu 18. sije nja deset studenata potpisalo je ugovor o stipendiranju u Op ini Gori an s na elnikom op ine Gori an Mariom Mohari em. Stipendije su u iznosu od 300 kuna za studente u akovcu i Varaždinu, a po 500 kuna za studente u Zagrebu i ostalim gradovima. Glavni kriterij kod dodjele studentskih stipendija bio je socijalni status studenata. (J)

Studenti iz Gori ana s na elnikom Mohari em

24. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVI AJNA muzejska zbirka obitelji Harmicar iz Gori ana

Više od tisu u eksponata za budu e generacije - Sako tele ima svoje veselje, pa tak i ja, šali se Josip Harmicar na ra un svoje izuzetne zavi ajne zbirke Bogatstvo narodnih nošnji, koje stalno treba njegovati

Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan Obitelj Harmicar iz Gori ana posjeduje jednu na najbogatijih zavi ajnih zbirki iz baštine Gori ana i našeg kraja. Gotovo cijeli svoj život Josip i Terezija sakupljaju narodne nošnje i stare predmete, koji su danas ve povijest. Rije je o zbirki od najmanje tisu u eksponata, od starih knjiga do predmeta i gospodarskih ure aja, od starih kola do veternice i starog namještaja, opreme i originalnih narodnih nošnji iz Gori ana i okolice te rukom oslikanih satova. Vrijednost zbirke teško je procijeniti, no sigurno je da je jako vrijedna, a najvažnije ju je o uvati.

Stare predmete skuplja cijeli život Josip Harmicar, kojemu je danas 68 godina, bio je svojedobno i predsjednik KUD-a Gori an te aktivan plesa , a o zavi ajnoj zbirci kaže:

Brus za kosu – vidi se kako je nekad brus bio veoma dragocjen

Terezija i Josip Harmicar za starim stolom

- Sakupljam stare predmete od kad znam za sebe, gotovo cijeli život. Danas posjedujemo veliku zbirku, no ona se ne može vidjeti jer je pospremljena tamo gdje se može pospremiti, nešto na tavan, nešto u staru staju, u štagalj, a jedan dio ku e pretvorili smo u sobu sa zavi ajnom baštinom. Razmišljao sam što u initi sa zbirkom, po eo sam sam ure ivati staru staju, no da bi se barem donekle dovela u red, a tu mislim na ure enje poda i ure enje zidova, trebaju sredstva i pomo . Osim toga, ve smo u godinama, ja sam u mirovini i imam 68 godina i stalo mi je da zavi ajna zbirka ostane budu im naraštajima. Problem je što je za zbirku

Sa uvana fotografija glasovitoga me imurskog konja Sokola i njegovog vlasnika Tome Maleka iz Gori ana (drži konja za uzde), djeda Terezije Harmicar, prilikom prodaje konja Ma arima 1937. godine

nužan prostor koji nedostaje, a koji ne mogu sam osigurati barem za najnužnije prikaze. Zavi ajna zbirka je u našem vlasništvu i, prema svim dosadašnjim iskustvima, mislim da je mi kao obitelj možemo najbolje o uvati od propadanja i nestanka. Iz OŠ Gori an dolaze u enici na zavi ajne satove i to je za sada sve. Za sada je uvamo kako najbolje znamo, no ako se želi nešto više treba nam pomo muzejske struke, a i u interesu op ine Gori an je da takvu zbirku sa uva za pokoljenja. Supruga Terezija “specijalizirala” se za sakupljanje narodnih nošnji, koje njeguje, prozra uje i iznosi na sunce kako bi bile u što boljem stanju. Nerijetko mještani Gori ana, vidjevši na balkonu stare tibete i starinske ropce kako se suše, zastajkuju kod ku e obitelji Harmicar i pitaju mogu li ih poslikati. Terezija Harmicar o zbirci kaže: - Za sada smo u inili što smo mogli, jednu sobu smo potpuno uredili starim namještajem. U zbirci, koja je jako bogata, imamo šest kompletnih starih ženskih narodnih nošnji, ak osamnaest tibet ropci, dje ju i mušku narodnu nošnju, pe e, što je karakteristi no za Gori an, i mnogo toga. Na sre u, danas postoji centralno grijanje i mnogo je lakše o uvati opremu i narodne nošnje nego prije, no uvijek je s tkaninama puno posla, treba stalno brinuti, paziti da nisu ošte ene i drugo.

Uz kolovrat za lan s unu icama Deom i Leonom

Tibet ropci iz prošlih stolje a

lu, jednom od rodona elnika današnjih me imurskih konja. Njezin djed Tomo Malek je konja Sokola 1937. godine prodao Ma arima, a zanimljivo je da je Veterinarski fakultet u Zagrebu radio procjenu težine konja Sokola na osnovu stare fotogra ije koja je snimljena prigodom prodaje, te je procijenjeno da konj teži od 940 do 960 kilograma, odnosno oko tone. To nije slu ajno, rije je o teškom me imurskom konju. Danas je fotogra ija uspomena na djeda, ali i dokaz o me imurskom konju kao posebnoj autohtonoj pasmini. Prema aktualnoj Strategiji razvoja o uvanja kulturne nepokretne i pokretne baštine u Republici Hrvatskoj, država bi treba više brinuti o segmentu privatnih muzejskih zbirki, makar samo na na in stru ne pomo i, a posebno op ine i gradovi kojima bi najviše trebalo biti u interesu da o uvaju svoju baštinu, a kao dio ukupne narodne baštine. No, koga se god pita, re i e da novca nema. Zbog toga je možda najbolje malim koracima podržati ono malo entuzijasta, odnosno obitelji koje sakupljaju i stvaraju zavi ajne zbirke do nekih boljih vremena. Me imurje ionako ima samo dva muzeja, u akovcu i Prelogu, koji sami sigurno ne mogu sve, a pogotovo sa uvati ukupnu raznolikost kulturne baštine kraja. Stoga za sada bilježimo da u Gori anu postoji veoma lijepa i o uvana privatna zavi ajna zbirka obitelji Harmicar, koju svakako treba o uvati za idu e generacije. Zapravo, zadnje je vrijeme da se stari predmeti i stara baština prikupi. Josip Harmicar jedva je spasio staru veternicu (napravu za odvajanje pljeve od žita) od propasti i kaže da je možda još jedna sa uvana u Gori anu, a takvih primjera ima mnogo.

Pri a o konju Sokolu

Ru no oslikani sat

Terezija Harmicar posebno se dobro sje a svojeg djeda Tome Maleka iz Gori ana koji se bavio konjima, te nam je ispri ala i pri u o konju Soko-

Drvene cipele i natika i te cipele od luš inja

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. sije nja 2014.

RADNI sastanak Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a

Sustavno pra enje štetnika koji ugrožavaju proizvodnju jabuka daje dobre rezultate Zahvaljuju i mjerama zaštite i odabiru sredstava na temelju pokusa i iskustava koja su godine vidjeti treba li uop e sio: - Mi u sjevernoj Hrvatbila djelotvorna, uspjelo se tijekom godina smanjiti broj minera u tolikoj mjeri da e se zaštita protiv tog štetnika i skoj, zahvaljuju i mr. sc. Migdje, jer mu je u mnogome loradu Šubi u i ekipi, imamo ove godine vidjeti treba li uop e zaštita protiv tog štetnika i gdje smanjena populacija. Rije je o uspješnoj strategiji zaštite u Me imurju tijekom desetlje a, što govori da se može uz pametnu uporabu sredstava suprotstaviti štetnicima. Milorad Šubi posebno napomenuo je da je zabranjena uporaba neonikotanimida koji su do sada jako štetili p elama, te zabrana tretiranja u cvatnji, kako se ne bi štetilo p elama. Zbog komplicirane zaštite vo a, odnosno jabuke, vo arima se preporu uje to no slijediti upute i preporuke za integralnu zaštitu u sezoni zaštite.

U hotelu “Panorama” u Prelogu održan je u petak radni sastanak Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a uz pedesetak nazo nih vo ara. Informacije o aktivnostima udruge iznio je tajnik Mladen Dobrani , a mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Poljoprivredne savjetodavne službe sjeverozapadne Hrvatske, održao je predavanja iz ak tri aktualne teme.

Pažljivo špricanje vo aka uz vodocrpilišta Najprije se osvrnuo na zone ranjive na nitrate u Me imurju radi zaštite vodonosnih slojeva. Posebno su ranjive zone uz vodocrpilišta, ali i šire zone, pa je preporuka da se umjetna gnojiva doziraju prema stvarnoj potrebi, a nikako napamet, ve nakon ispitivanja i ne u pretjeranim koli inama. Bilo je rije i i o razlikama izme u IPARD programa i mjera ruralnog razvoja, ulaskom u Europsku uniju polako se zatvaraju pretpristupni programi, no postoje druge mogu nosti korištenja sredstava iz programa EU, poput mjera ruralnog razvoja. S obzirom na stanje u me imurskom vo arstvu, teško je re i koliko e vo ari koristiti razvojne mjere EU, tim više što moraju osigurati dio vlastitih sredstava, što je i najve i problem.

Niska cijena jabuka uništava vo are Tajnik udruge Mladen Dobrani posebno je nagla-

Dio vo ara na sastanku u Prelogu

Najviše je bilo rije i o strategiji suzbijanja moljaca kružnih mina jabuke od 2000. do 2013. godine, o emu je posebno predavanje pripremio Miroslav Šubi . U najkra im crtama, tijekom desetlje a došlo je do bitnih promjena kako u zaštiti, tako i u štetnim organizmima, a po svemu sude i, zaštita je dodatno zakomplicirana pojavama populacija štetnika koji prije nisu bili toliko zna ajni, poput moljaca kružnih mina. Problem je i to što neka sredstva koja su prema uputama proizvo a a trebala djelovati nisu djelovala ili su

slabo djelovala na odre ene populacije, a sigurno je da je dio poteško a u zaštiti nastao i zbog udljivih vremenskih prilika. Drugim rije ima, problematika zaštite u mnogome se promijenila za dvadesetak godina, od kada postoji udruga, nekad su jabu ni savija i fuzikladij bili glavni problem, oni su to i danas, no uz pojavu drugih štetnika koji su postali rezistentni.

Strategija mjera integralne zaštite dala dobre rezultate Iz predavanja je postalo jasno najvažnije, a to je da,

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Ljudi otišli na Vincekovo Kao i tjedan dana ranije, ni tre u srijedu u sije nju na objema akove kim destinacijama nije bilo gužvi. Kako je u srijedu bio imendan svetog Vinka, posjetitelji su zaklju ili kako su prodava i i kupci vjerojatno otišli na Vincekovo, gdje je zasigurno ljepše i veselije. Ono malo prodava a nije puno prodalo, a potencijalni kupci uglavnom su

prema istraživanju Milorada Šubi a, strategija zaštite i strategija odabira najboljih sredstava za zaštitu jabuka od štetnika dugoro no daje rezultate, zahvaljuju i i sustavnom pra enju. Naime, minera kao štetnika od 1999. godine uop e nije bilo, a prve velike populacije tog leptira dogodile su se 2003. godine, kad je postao dominantan štetnik. Zahvaljuju i mjerama zaštite i odabiru sredstava na temelju pokusa i iskustva koja su bila djelotvornija, uspjelo se tijekom godina smanjiti broj minera u tolikoj mjeri da e se ove

razgledavali robu, pitali za cijene i govorili: “Drugi put budemo kupili, samo gledamo”. Koliko toliko CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - naran e 10 kn/kg - mandarine 12 kn/kg - jabuke 7 kn/kg - krumpir 2 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - drvene lopate 60 kn/kom - šibnata metla 30 kn/kom - pletena korpa 40 kn/kom - pijetao 80 kn/kom

Mr. sc. Milorad Šubi izlaže mjere zaštite i borbu protiv štetnika te bolesti

prodavale su se naran e, mandarine, zatim grah, pšenica, kukuruz, lopate za snijeg, jabuke, gljive i

najbolju službu u državi. On se ponovno po tko zna koji put osvrnuo na problematiku hladnja a i udruživanja vo ara, naro ito zbog ve eg broja mladih vo ara koji su bili nazo ni sastanku. Ove godine niska cijena jabuke od 2,2 kune za kilogram nipošto nije dobra za vo are, a još ve i problem je taj što nemaju hladnja e, dok prodaja ide vrlo slabo. ini se i da, barem prema iskustvima u našim prodavaonicama, imamo dampinške cijene, vo ari kažu da je cilj uništiti što više malih vo ara. - Dok je cijena jabuke kod nas kod vo ara 2,2 kune, u trgovinama kod nas cijena je 3 do 4 kune, a vani u Sloveniji i Austriji tri do etiri puta više. Problematika tržišta tako je opet lupila po glavi naše male i srednje vo are. Udružujemo se od 1997. godine, no nitko od vo ara nije htio u zadrugu, sad imamo hladnja u koju je su inancirala država i posredno mi, ali nije naša. Nemamo naš reprocentar i ve e koli ine jabuke za tržište jer se pojedina no dogovaramo, a s malim se postupa kako gdje. Možemo se jedino udružiti da takvo stanje promijenimo. Ne vidim drugi izlaz za male i srednje vo are jer e se ovakve krize samo ponavljati, rekao je Dobrani . O zaštiti od ožegotina predavanje je održao Slaven Aljinovi iz Zagreba. (J. Šimunko)

perad. Kod pe enjara malo ljudi, ali svi dobre volje, kao i uvijek do sada. (S. Mesari , Z. Vrzan)

24. sije nja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Kad nema snijega i zimi se može saditi drve e!

OBI NA BREZA – BETULA PENDULA Rod breza ini etrdesetak vrsta. To an broj nije siguran, a ovisno o shva anju, varira izme u 35 i 60. Razlog tomu je velika mogu nost križanja i stvaranja hibrida koji otežavaju jasno razgrani avanje vrsta i njihovo odre ivanje. Breze rastu na sjevernoj polukugli, a centar raznolikosti im je u isto noj Aziji. Osim stabala, odre ene vrste breza razvijene su kao patuljasti ili puze i grmovi i one redovno žive u visokim planinama i u arti kim podru jima. U Hrvatskoj žive samo dvije vrste breza, široko rasprostranjena obina breza (Betula pendula) i vrlo rijetka cretna breza (Betula pubescens) zastupljena sa svega nekoliko vrlo malih populacija. Ona je glacijalni relikt, ostatak ledenodopske vegetacije i kao takva raritet u flori Hrvatske. Obi an breza ima široko podru je rasprostranjenosti koje obuhva a itavu Europu., osim Iberijskoga poluotoka i južne Gr ke, proteže se u zapadni Sibir i zahva a sjevernu A riku.

Pridjev pendula, vise a, u imenu vrste odnosi se na mlade grane koje su tanke i ovješene. Obi na breza je skromna vrsta malih zahtjeva no potrebno joj je puno svjetla. Pionirska je vrsta i brzo osvaja nova staništa. Ta pojava je vidljiva u brežuljkastom i brdskom pojasu kontinentalne Hrvatske gdje breza posljednjih desetlje a obrasta napuštene pašnjake i tvori prostrane brezike. No kako nije dugoživu e stablo te sastojine su samo prijelazni stadij prema šumama s hrastom kitnjakom, grabom ili kestenom. Listovi breze su ljekoviti. U obliku aja koriste se kao diuretik,

a od njih se proizvode i razni preparati za njegu kose. Drvo breze je ravnomjerno žu kasto-bijelo sa svilenkastim sjajem, a kako se lako obra uje vrlo je popularno za izradu najrazli itijih predmeta. Breza se javlja u mnogim legendama, mitovima i bajkama, a dala je ime i pripovijesti Slavka Kolara, prema njoj je Ante Babaja snimio jedan od najboljih filmova hrvatske kinematografije. Zbog brza rasta, skromnih zahtjeva na uvjete sredine, bijele kore, rijetke nježne krošnje i listova koji ujesen poprime intenzivno žutu boju, breza je omiljena i vrlo esta ukrasna vrsta. Osobito je

e ektna, ako se sadi po nekoliko stabala u skupini. Breza je do 30 m visoko i do 60 cm debelo listopadno stablo s rijetkom, stožastom, esto nepravilnom krošnjom. Kora na deblu i debljim granama je bijela. Kako su bijelo obojani slojevi plutastih stanica tanki i slabo rastezljivi, oni s rastom debla pucaju i prstenasto se ljušte u vodoravnim trakama. Kod starijih stabala kora se u donjemu dijelu debla raspuca i potamni. Mlade grane su ovješene, crvenkastosme e i posute sa svjetlijim bradavicama, lenticelama, odnosno dišnim otvorima. Listovi su romboidni, dugi 4-7 cm i široki 2-4 cm, na rubu dvostruko pilasti. Muški i ženski cvjetovi razvijaju se u resama. S obzirom na to da se breza oprašuje vjetrom, iz muških resa izlazi velika koli ina peluda koji može djelovati kao alergen na ljude. U ženskim resama nastaju plodi i, do 2mm veliki okriljeni oraš i i, koji se tako er rasprostranjuju vjetrom. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

HRANA SA ZDRAVSTVENIM TVRDNJAMA U prodaji se nerijetko mogu na i prehrambeni proizvodi koji na sebi sadrže odre ene zdravstvene tvrdnje, kao što su: „pomaže cirkulaciji“ ili „dobro za mokra ni sustav“. Takve izjave se esto nalaze i u marketinškim materijalima. Da li je to dozvoljeno? Takvi natpisi nazivaju se zdravstvene tvrdnje, i njihovo navo enje, tj. korištenje strogo je kontrolirano. Važno je jasno napraviti razliku izme u hrane i lijekova te dodataka hrani. »Zdravstvena tvrdnja« jest svaka tvrdnja kojom se izjavljuje, sugerira ili navodi na zaklju ak da kategorija hrane, odre ena hrana ili sastojak hrane utje e na zdravlje ljudi. U v je t i o z n a avanja, reklamiranja i prezentiranja hrane s prehrambenim ili zdravstvenim tvrdnjama propisani su Zakonom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani oboga enoj nutrijentima (NN 039/2013). Zakon je uskla en sa Uredbama

Europske br. 1924/2006 i br. 1925/2006. Dakle, da bi na nekoj hrani mogla legalno biti neka zdravstvena tvrdnja ona mora biti odobrena. Odobravanje vrši Ministarstvo zdravlja, Uprava za sanitarnu inspekciju. Odobravanje je neophodno jer u protivnom bi proizvo a i i trgovci proizvodima pripisivali svakojake u inke ne bili prodali

proizvode. Da bi neka tvrdnja bila odobrena, naravno da ona mora biti i dokazana, tj. mora biti dokazano da u toj hrani postoji odre eni sastojak u odre enoj koli ini koji ima dokazani u inak na zdravlje. Tako se u prodaji mogu na i proizvodi koji imaju navedeno da sadrže

npr. pove ani sadržaj omega 3 i omega 6 masnih kiselina, a uz to se nalazi zdravstvena tvrdnja „pomaže o uvanju krvnih žila“ Upu ivanja na op e, nespecifi ne koristi hranjive tvari ili proizvoda za op e zdravlje ili dobrobit u vezi sa zdravljem, kao i korištenje op ih nespecifi nih tvrdnji (npr. za zdravlje kostiju) dopušteno je samo ako je popra eno specifi nom odobrenom zdravst venom tvrdnjom ali mora postojati veza izme u op e i specifi ne odobrene tvrdnje. Takva odobrena tvrdnja bi trebala biti navedena u neposrednoj blizini op e nespecifi ne tvrdnje. Zdravstvena tvrdnja mora se uvijek navoditi za hranjivu tvar, hranu ili kategoriju hrane za koju je odobrena a ne za proizvod koji sadrži istu. Ure enje ovog podru ja neophodno je radi zaštite potroša a, kako bi se onemogu-

io prostor za prijevare i obmane potroša a daju i hrani svojstva koja ona to zapravo nema. Jednako tako reguliranje ovog podru ja važno je i za zdravlje ljudi, kako bi se onemogu ilo da ljudi budu u zabludi te da svoje zdravstvene tegobe pokušavaju ublažiti ne im što zapravo nema nikakav utjecaj na njihove tegobe. Jednako tako mogu e je da bi hranu koja se promi e s takvim tvrdnjama potroša i mogli doživjeti kao hranu koja ima prehrambene, fiziološke ili druge zdravstvene prednosti nad sli nim ili drugim proizvodima kojima takve hranjive tvari i druge tvari nisu dodane. To bi moglo potaknuti potroša e na odabir proizvoda koji izravno utje u na njihov ukupan unos pojedinih hranjivih tvari ili drugih tvari na na in protivan svim znanstvenim savjetima. Kako bi se suo ili s tim potencijalno neželjenim u inkom, primjereno je nametnuti odre ena ograni enja kad je rije o proizvodima s takvim tvrdnjama. Andrija Lesar, mag.spec. kv. i sig. hrane

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Ljudi i događaji

Otvoreni stupci REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA TZ GRADA AKOVCA

Poziv za prijavu na Me imurski fašnik Poštovani gra ani, s posebnim zadovoljstvom pozivamo Vas da, na našu i Vašu veliku radost, budete dio fašni kog raspoloženja jubilarnog 50. Me imurskog fašnika 2014., koji e se održati u akovcu u terminu od 28. velja e do 2. ožujka 2014. Ove e se godine, svjetovni fašnik održati u petak 28. velja e, dje ji fašnik u subotu, 1. ožujka dok e se u nedjelju, 2. ožujka kao kruna fašni kih doga anja odvijati povorka tradicijskih fašni kih maski i obi aja nakon koje slijedi obra un s krivcem za sve naše nevolje na kraju programa.

Molimo sve koji žele sudjelovati na Me imurskom fašniku u akovcu da se prijave za sudjelovanje putem prijavnice koja se može podi i u Turisti kom uredu, najkasnije do 14. velja e 2014. Prijavnice nam možete dostaviti putem pošte na adresu: Turisti ka zajednica grada akovca, Kralja Tomislava 1, 40 000 akovec, putem faxa +385 40 310 991, ili putem elektroni ke pošte na mailto:tzg-cakovec@ck.t-com.hr, a možete je i osobno donijeti u Turisti ki ured grada akovca. S poštovanjem! Boška Ban Vlahek Turisti ka zajednica grada akovca

MALA SUBOTICA

Nova web stranica op ine

Op ina Mala Subotica poru uje svojim gra anima i svima zainteresiranima da je u cilju još bolje interakcije, komunikacije, informiranja i suradnje s gra anima “pustila u rad“ novu i kvalitetniju web stranicu: www.opcinamala-subotica.hr. Trenutno je web stranica još u fazi punjenja silnim do-

kumentima i materijalima, ime (uz interaktivnost) želimo biti po transparentnosti rada op inskih službi barem uzorni, ako i ne i me u najboljima, poru uje iz Op ine Mala Subotica. Jedan od ciljeva stranice je sadržaj ure ivati i u suradnji s gra anima Male Subotice.

redakcija@mnovine.hr; MEDIA NOVINE (za Me imurske novine pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

Pro itao sam lanak o uklanjanju drvoreda platana u ul. ZAVNOH-a u akovcu, objavljen u Vašem cijenjenom listu broj 957 od 17.01.2014. Ovim prilogom želio bih dati osobnu javnu potporu onima koji se zalažu za uklanjanje postoje eg drvoreda (to su u ve ini stanovnici ul. ZAVNOH-a). Još u vrijeme dok sam ja obnašao dužnost gradona elnika susretali smo se sa problemom platana u navedenoj ulici te pritužbama stanovnika te ulice. Dogodio se i incident da je jedan stanovnik iz protesta i o aja motornom pilom obrezao deblo platane ispred svoje ku e kako bi izazvao njezino sušenje. Platane u ul. ZAVNOH-a naravno nisu stoljetne. Sa ene su po etkom 70-tih godina prošlog stolje a, kada su se odli no uklapale u tadašnji val naglog razvoja i investicija (koji je uz pozitivne imao i negativne posljedice koje i danas osje amo) u gradu akovcu. Simbolizam tog uklapanja sastojao se u tome da platane vrlo brzo rastu, te ve 10-15 godina nakon sadnje daju „stoljetnu“ hladovinu. Problemi su po eli upravo nakon tih 10-15 godina. S vremenom, a u skladu s rastom drvoreda su i eskalirali, a o itovali su se u: pojavi mnogobrojnih biljnih nametnika raznih vrsta, alergijskih

problema (pogotovo dišnih) stanovnika te ulice, velike proizvodnje bio-zaga enja u vidu liš a, kore i naro ito peluda, plodova i biljnih nametnika, te sve više u razornom djelovanju korijenja prvo na kolnik i plo nike, kasnije i podzemne instalacije, pa i temelje ograda i ku a. Ve tada smo smatrali da taj drvored treba ukloniti, ali nismo željeli i i akcijom „golosjeka“. Krenulo se prvo na na in da su se prazna polja u drvoredu popunjavala sadnicama drugih vrsta (javor, na pr). Kasnije se (u proteklih desetak godina) problem prekomjernog razvoja krošnje platana pokušavao sanirati orezivanjem. To je samo privremeno umanjilo, ali ne i uklonilo problem, koji se može riješiti samo uklanjanjem uzroka. A uzrok nije drvored sam po sebi (koji jeste poželjan), ve platana kao pogrešno odabrani osnovni element tog drvoreda. Jer platana kod nas nije autohtono drvo, a svojim ogromnim dimenzijama i naglim rastom, površinom krošnje i korijenskog sistema naprosto je prevelika za gabarite ulice ZAVNOH-a (ne odmah, ali 20-30 godina nakon sadnje sigurno). Sli an problem pojaviti e se i u ulici Zrinsko-Frankopanskoj, ali nešto kasnije, jer su

Ljubav pokre e svijet i pomaže drugima

“Bogar” iz Ban ija, u kojem je smješteno desetak djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Osim toga, volonteri iz akovca sakupili su razli ite vrste igra aka, slikovnica i knjiga, kupili slatkiše i grickalice novcima doniranim od lanova Udruge, napravili 105 boži nih paketa i u suradnji sa Zavodom za socijalnu skrb podijelili djeci slabijega imovinskog statusa.

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601

Stoljetna stabla - božanski dar ili božanska pokora?

UDRUGA “UMIJE E ŽIVLJENJA”

Humanitarnom akcijom “Ljubav pokre e svijet” udruga “Umije e življenja” i ove je godine prikupila vrijednu donaciju za SOS Dje je selo Lekenik koje se brine o djeci bez roditelja ili odgovaraju e roditeljske skrbi. U ak šest hrvatskih gradova, Zagrebu, Splitu, Vukovaru, akovcu, Makarskoj i Osijeku, u plemenitoj akciji koja je trajala od 6. do 21. prosinca volonteri udruge prodali su više od pet tisu a blagdanskih estitki. Na taj su na in lanovi udruge pomogli djeci bez roditelja i pravog doma da osjete duh Boži a u blagdansko vrijeme. U pet hrvatskih gradova prodavale su se estitke dje jeg sela, dok su u akovcu estitke ru no izradili u enici škole OŠ “V. Nazor” u Pribislavcu, u enici 4. razreda Donji Kraljevec, u enici iz u eni ke zadruge U eni kog doma Varaždin, te volonteri udruge “Umije e življenja”. Donacije prikupljene prodajom tih estitki namjenjene su šti enicima obiteljskog doma

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tom prilikom lanovi udruge iz Varaždina Nataša i Neven Pilipovi nadahnuto su izveli duhovitu lutkarsku predstavu i oduševili klince. Udruga “Umije e življenja” zahvaljuje se svim gra anima koji su svojoj dobrotom osigurali sretne blagdane i podržali rad SOS Dje eg sela Hrvatska. Obiteljski dom za djecu “Bogar” iz sveg srca zahva-

ljuje svim lanovima udruge “Umije e življenja”, posebno podružnici akovec, i svima koji su sudjelovali u toj humanoj gesti na neizmjernoj dobroti, nesebi nosti i podršci rada našeg doma. Hvala Vam svima. SOS dje je selo Hrvatska tako er zahvaljuje svim volonterima koji su sudjelovali u akciji.

gabariti te ulice (a i namjena zgrada u njoj) druga iji. U prostornim gabaritima našeg grada platana može biti prvenstveno soliterno drvo, ali se kao takva rijetko pojavljuje. U proteklih stotinjak godina svjedo ili smo raznim hortikulturnim pristupima ure enja drvoreda u akovcu i okolini. Nekad su se sadili: lipa, pitomi kesten, grab, kuglasti bagrem, a uz ceste jablani i vo ke, itd. Socijalizam je u ranoj fazi uveo brezu kao „botani ku vezu“ sa bratskim Sovjetskim Savezom i „majkom Rusijom“, dok je u kasnoj uvodio „moderne“ i pomodne sorte, prikladne slici i dojmu ubrzanog razvoja, pri emu je u drvoredima dominirala platana. Obje ove sorte su se s vremenom pokazale kao neprimjerene za naše prilike. Svako drvo i drvored ima svojih dobrih i loših strana, kao i svoj životni vijek, koji osim o sorti ovisi i o promjenama u urbanisti kom ure enju mjesta drvoreda. Zato je logi no i opravdano da se drvoredi periodi no obnavljaju. Bitno je me utim da se vodi takva hortikulturna politika da broj novo zasa enih stabala i drvoreda stalno bude ve i od uklonjenih. Podsjetio bih da su u bližoj i daljnjoj povijesti uklonjeni

ili teško devastirani drvoredi koji su bili (hortiluklturno, ambijentalno, povijesno) daleko vredniji od drvoreda u ul. ZAVNOH-a. Na primjer: aleja jablana od akovca do Nedeliš a i od akovca do Sv. Jelene, drvored pitomog kestena u ul. bana Jela i a uz vojni poligon, a od nekadašnjeg drvoreda lipa u ul. Mihovljanskoj danas je ostao (sre om ipak obnovljen) samo dio od lateralnog kanala do pruge kod groblja. Zbog svega navedenog, smatram da uklanjanje drvoreda u ul. ZAVNOH-a osim ostalog predstavlja i ispravljanje jedne teške hortikulturne pogreške u injene u najboljoj namjeri da se i „botani ki“ podupre ubrzani razvoj grada. Me utim, i put u pakao je naj eš e poplo an dobrim namjerama. Ne smatram neophodnim da se drvored ukloni „golosjekom“ u cijeloj dužini. To može biti i u etapama (po dužini ili po strani ulice) a u skladu sa dinamikom ostalih radova na ure enju. Nadam se tako er da e se u novom nasadu primijeniti neka od autohtonih sorti (lipa, grab, javor, jasen itd) koje se na dugi rok uvijek pokazuju kao najbolje. Ali o tome neka odlu e stru njaci. S poštovanjem, Aleksandar Makovec, dipl. ing.

IN MEMORIAM Sabina Blagus (1937.-2013.)

U Velenju umrla aktivistica Društva Me imuraca i poznata me imurska u iteljica Nakon duge boles napus la nas je u studenom prošle godine prof. Sabina Blagus, lanica i dugogodišnja ak vis ca Društva Me imuraca iz Velenja. Prof. Sabina Blagus ro ena je 1937. godine u Palovcu u Me imurju u obitelji Pap kao sedmo dijete. Završila je U iteljsku školu u akovcu, a prvo radno mjesto bilo joj je u OŠ Gori an. Na U iteljskoj školi akovec diplomirala je 1962. godine ruski jezik, a na Pedagoškoj akademiji u Mariboru 1967. godine i njema ki jezik. Oba je jezika pou avala u OŠ Hodošan u šezdese m godinama prošlog stolje a, gdje upoznaje supruga Dragu na iz Hodošana, kasnije dugogodišnjeg predsjednika Društva Me imuraca u Sloveniji. Godine 1971. obitelj seli u Velenje, gdje se zapošljava kao prevoditeljica. Potom

godine 1973. upisuje Pedagošku akademiju u Mariboru, koju završava, i zapošljava se u OŠ Antuna Aškerca, za m u OŠ Livada i OŠ Gorica, gdje radi do mirovine 1991. godine. Bila je lanica Društva za razvoj loveških vrednot u Ljubljani, predsjednica Sai skupine Velenje te je sudjelovala u nizu humanitarnih akcija. Sama je nau ila engleski jezik i prevela na slovenski sedam priru nika. Posebno se rado sje ala svojega rodnog kraja Me imurja, a bila je me u prvim lanovima Kulturnog društva Me imurje u Velenju te je rado dolazila na razredne obljetnice u enika OŠ Hodošan. Sa suprugom Dragom uspostavila je suradnju s kulturno-umjetni kim društvima te s Likovnom udrugom donjeg Me imurja, kao i drugim udrugama iz našeg kraja. (JŠ)

24. sije nja 2014.

Ljudi i događaji 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AUTONOMNI CENTAR - ACT akovec educira srednjoškolce o volontiranju

Volontersko pajdaširanje uklju uje rad mladih s teško ama

Dan mimoza tradicionalna je javnozdravstvena akcija kojom se javnost senzibilizira i upoznaje s problemima raka vrata maternice

OBILJEŽEN 7. HRVATSKI DAN MIMOZA s ciljem edukacije i prevencije

Žene, odazovite se pozivu na besplatan Papa test! Od raka vrata maternice godišnje umire u Hrvatskoj stotinjak žena, a u Me imurju taj broj je izme u pet i deset

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Zbog relativno visokog pobola od raka vrata maternice, javnozdravstvenim akcijama kao što je Dan mimoza djeluje se prije svega edukativno, ali i daje potpora oboljelim ženama koje su esto u društvu nepravedno stigmatizirane. Obilježavanju 7. hrvatskog Dana mimoza, koi je proteklu subotu održan na akove kom Trgu Repbulike, odazvali su se brojni gra ani koji su kupnjom gran ica mimoza dali svoju potporu akciji i radu Županijske lige protiv raka akovec. U akciji su sudjelovali djelatnici Županijske bolnice akovec, Doma zdravlja akovec i iz privatnih ginekoloških ordinacija, lanice svih pet klubova Županijske lige protiv raka akovec te posebice novo-

Suzana Tarandek Strnad, dr. med., koordinatorica je za provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Me imursku županiju

osnovanog Kluba oboljelih od zlo udnih tumora ginekološkog podrijetla. Suzana Tarandek Strnad, dr. med., koordinatorica je za provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Me imursku županiju. Tom je prigodom naglasila zna aj redovitih ginekoloških pregleda: — Rak vrata maternicje veliki je javnozdravstveni problem. Statistika ukazuje na to da više od sto žena u Hrvatskoj godišnje umire od te bolesti, a svake je godine tristotinjak novooboljelih. Ako se bolest na

vrijeme otkrije na redovitim pregledima, uspješnost izlje enja je mnogo ve a. Stoga su i žene Me imurske županije u okviru Nacionalnog programa dobile na ku nu adresu pozive na Papa test. Poslano je 9.600 poziva, s time da su u toj prvoj godini pozive dobile žene koje nisu tri ili više godina bile na ginekološkom pregledu. Svaka žena koja dobije poziv treba se javiti svom ginekologu, s kojim e dogovoriti termin i obaviti besplatan pregled s Papa testom jer upravo taj pregled spada u oblik sekundarne prevencije ranog otrkivanja raka vrata maternice. Cilj programa je upravo smanjiti invazivni rak vrata maternice u dobnoj skupini izme u 25 i 64 godina te smanjiti mortalitet od invazivnog raka vrata maternice.

OSNOVAN KLUB OBOLJELIH OD GINEKOLOŠKIH TUMORA

Zajedni ko druženje dobar je put u rehabilitaciji oboljelih S ciljem okupljanja svih zainteresiranih koji e svojim djelovanjem ukazivati na važnost u prevenciji, ranom otkrivanju i lije enju od tih opakih bolesti, osnovan je peti klub unutar Županijske lige protiv raka akovec - Klub oboljelih od zlo udnih tumora ginekološkog podrijetla. Program rada Kluba predstavili su protekli tjedan uo i obilježavanja Dana mimoza predsjednik Županijske lige Hussein Saghir, dr. med., stru na suradnica Kluba Ida Makovec, dr. med., spec. ginek. i opstetricije, tajnica Županijske lige Irena

Šestak, dipl. psihologinja, te žene oboljele od ginekoloških zlo udnih tumora. Tom su prigodom naglasili kako se rad ostalih klubova Županijske lige protiv raka pokazao kao dobar put u rehabilitaciji i vra anju oboljelih u svakodnevni život, te kako vjeruju da e i novoosnovani klub polu iti iste rezultate. Tom su prigodom pozvane sve zainteresirane žene uklju iti se u rad Kluba, a sastanci e zapo eti 3. velja e te se održavati svaki prvi ponedjeljak u mjesecu u 16 sati (zimsko vrijeme) te u 17 sati (ljetno vri-

jeme) u zajedni koj dvorani za sastanke (bivše barake GK-a) u akovcu. Ida Makovec, dr. med., spec. ginek. i opstetricije, posebno je istaknula negativnu statistiku koja ukazuje na porast oboljelih: — Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2011. godine oboljela 321 žena, a od neinvazivnog karcinoma (carcinoma in situ – CIN III) još 635 žena. Te godine je iz Me imurske županije 13 žena oboljelo

I UDRUGA “ZORA” obilježila Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice

Srednjoškolcima podijeljeno tristo edukativnih razglednica Udruga “Zora” na dva je punkta u centru akovca provela javnu akciju povodom Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice. Uz po-

mo Zorinih volontera u petak 17. sije nja srednjoškolcima je podijeljeno tristo edukativnih razglednica o važnosti prevencije HPV-a, uzro nika naj eš e

spolno prenosive in ekcije/ bolesti koja poga a i žene i muškarce. Na razglednici je posebno istaknuta poruka “Papa test može ti spasiti život”. Želja

Ida Makovec, dr. med., spec. ginek. i opstetricije, stru na je suradnica Kluba oboljelih od zlo udnih tumora ginekološkog podrijetla

od invazivnog, a 32 žene od neinvazivnog raka vrata maternice. U 2012. godini u Hrvatskoj je od raka vrata maternice umrlo 106 žena, a u Me imurskoj županiji 7 žena.

i namjera udruge “Zora” je potaknuti srednjoškolke na redovne ginekološke preglede. Naime, ukoliko se in ekcija otkrije u ranoj azi razvoja, može se potpuno izlije iti, a ne samo zalije iti. U Hrvatskoj se svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak grli a maternice, a svaki tre i dan od te zlo udne bolesti jedna žena umre, stoga je izrazito bitno djelovati preventivno.

Projekt “Volontersko pajdaširanje” povezuje mlade s teško ama i mlade bez teško a na zajedni kom osmišljavanju volonterskih programa i zajedni kom volontiranju. Cilj projekta je promovirati volontiranje me u u enicima strukovnih srednjih škola, uspostaviti trajnu povezanost škola i lokalnih volonterskih organizacija kroz volonterske klubove u školama te educirati u enike/ce o volontiranju, kao alata za stjecanje još više znanja i vještina, te odli nog na ina da steknu empatiju i shvate svijet oko sebe. Inkluzivni volonterski programi razbijaju stereotipe i predrasude, doprinose borbi protiv diskriminacije i mijenjaju percepciju o tome što oni koji su do sada, u pravilu, gotovo uvijek bili primatelji volonterskih usluga, mogu doprinijeti društvu kao volonteri. Projekt e se provoditi u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji, voditelj projekta je udruga Autonomni centar – ACT iz akovca, a partneri u projektu su Gospodarska škola akovec, Ekonomska i trgova ka škola akovec, Gospodarska škola Varaždin i Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske županije.

Projekt traje od 16. prosinca 2013. do 31. srpnja 2014., a financiran je sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U projekt e se uklju iti 15 u enika/ica iz škola partnera i 15 mladih s teško ama, koji e pro i zajedni ke edukacije i treninge o volontiranju, o vo enju volontera, o organizaciji javnih doga anja, o specifi nostima razli itih ošte enja i mogu nostima mladih s ošte enjima te o uspostavi volonterskih klubova u školama. Svi u enici/ce i mladi volonteri uklju eni u projekt organizirat e razli ite volonterske akcije/programe i predstaviti svoja iskustva u projektu na kraju školske godine 2013./14., te na javnoj tribini u lipnju 2014. na temu “O mogu nostima mladih s teško ama”. Podršku u pronalasku mjesta za volontiranje u enika/ica i mladih u projektu pružat e Volonterski ured Me imurja. Više o projektu dostupno je na web stranci udruge Autonomni centar - ACT www.actnow.hr, Facebook stranici Volonterskog ureda Me imurja www. acebook.com/vum.act te na web stranicama škola uklju enih u projekt.

OBILJEŽAVANJE DANA SJE ANJA NA HOLOKAUST u srijedu 29. sije nja

Promocija životopisa Eve Schwartz i predavanja Chave Baruch NAJAVLJUJEMO Povodom me unarodnog Dana sje anja na holokaust, koji je Organizacija ujedinjenih naroda proglasila 27. sije nja, Židovska op ina akovec, Matica hrvatska, Ogranak u akovcu i Društvo pedagoga Me imurske županije organizira nekoliko doga aja. U srijedu 29. sije nja u I. osnovnoj školi voditeljica Muzeja holokausta Yad Vashem iz Jeruzalema, Chava Baruch, vodit e radionicu za lanove Društva pedagoga Me imurske županije od 10 do 12 sati. Potom e u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec održati predavanje za u enike etvrtih razreda te u I. OŠ akovec predavanje za u enike osmih razreda. U zgradi “Scheier” u akovcu s po etkom u 18 sati bit e predstavljena knjiga dr. sc.

Branimira Bunjca “Iz pepela akove ke sinagoge - Životopis Eve Schwartz” u nakladi Matice hrvatske, Ogranka u akovcu, i Židovske op ine akovec. Na programu e sudjelovati u enici Osnovne umjetni ke škole Miroslava Magdaleni a. Sva ova doga anja imaju cilj oživljavanje uspomene na veliku tragediju koju su doživjeli naši sugra ani židovskog podrijetla 1944. godine. Preko šest stotina naših sugra ana uhi eno je i odvedeno na put bez povratka. Me u njima je bilo i djece, poput šesnaestogodišnje Eve Schwartz, koja je udom preživjela Auschwitz. Prevladava mišljenje kako je Me imurje ostalo pošte eno najve ih ratnih strahota. Ova knjiga demantira taj stereotip. (rr)

Dr. Andrej Pal, predsjednik Židovske op ine akovec, i Ivan Pranji , prof., urednik knjige “Iz pepela akove ke sinagoge - Životopis Eve Schwartz”, predstavili su program doga anja povodom Dana sje anja na holokaust

18

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDAVANJE LUKE KLAN NIKA o radionici Drunvala Melchizedeka

“Bu enje osvijetljenog srca’’ Luka Klan nik je certi icirani voditelj u School of Remembering, a na predavanju e predstaviti radionicu pod nazivom ‘’Bu enje osvijetljenog srca’’, koju e po drugi put održati u centru ‘’SMART VISION’’ u Nedeliš u, i to od 6. do 9. velja e. “Bu enje osvijetljenoga srca” je radionica prisje anja. Prisje anja tko ste vi zapravo, kako stvarati iz srca i kako aktivirati prirodnu Merkabu (vaše svjetlosno tijelo). Kao što Drunvalo kaže: - Jarka i sveta svjetlost

sjaji u našim srcima i nudi živu nadu za svijet i za vas osobno. Uzašaš e u više duhovne svjetove nije proces koji samo sveci mogu posti i, ve je za sve nas koji izaberu put srca ovdje na Zemlji upravo sada. Uzašaš e se može ostvariti bez napuštanja ovog svijeta i dok ste probu eno svjesni svega što postoji u našoj stvarnosti. Vanjski svijet je samo odraz i stvaranje unutarnjeg svijeta u našim vlastitim srcima koji je odavno zaboravljen.

Bebe 2014.

OBLJETNICE I PROSLAVE ŽUPAN POSAVEC na proslavi 103. ro endana Marije Topolnjak iz Dunjkovca Najstarija Me imurka, Marija Topolnjak, u nedjelju 19. sije nja u restoranu “Kneja” u Malom Mihaljevcu, u društvu obitelji, proslavila je svoj 103. ro endan. Ova, unato poznim godinama, još uvijek vitalna i vedra starica prisjetila se svoje mladosti u rodnom Dunjkovcu, gdje je odrastala u mnogobrojnoj obitelji s još etvero bra e i sestara. Bilo je teških, ali i lijepih trenutaka, povjerila nam se baka Marija, te dodala da je jedna od tajni njezine dugovje nosti vedar duh. Danas su joj najve a radost njezinih 16 unuka, 18 praunuka i dvogodišnja prapraunu ica. Iznena enje ro endanske proslave bake Marije bio je me imurski župan Matija Posavec, koji je na proslavu stigao s velikim buketom cvije a, zaželjevši svojoj najstarijoj žiteljki još puno ro endana.

Veliki buket cvije a za najstariju Me imurku

BRA NI PAR Ruža i uro Hraš anec iz Donje Dubrave proslavio zlatni pir

Ljubav, razumijevanje i vjernost nadvladaju sve

Andrej (32) i Edita (27) Matoša iz Zasa dbrega dobili su Lanu, ro enu 13. sije nja. Imaju i Patricka 7,5. Na izlasku iz rodilišta bebu Lanu do ekala je i sestri na Ema (6,5).

DEŽURNI PEDIJATAR - petak, 24.01.2014.: 13.00 - 20.30 sati - subota, 25.01.2014.: 08.00 - 15.30 sati dr. Branka Zuzel - Šantek Franca Prešerna 16, Čakovec, tel. 390-245 Radnim danom ordinacija radi: ponedjeljak, srijeda i petak - UJUTRO utorak i četvrtak - POPODNE.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

24. sije nja 2014.

Franjo i Marija Polanec iz Zebanca proslavili su 60 godina sretnoga krš anskog braka. Kako to i prili i katoli koj obitelji, slavljenici su sa svojom djecom, unucima i praunucima najprije bili na sve anoj svetoj misi u selni koj župnoj crkvi. Misno slavlje predvodio je vele asni dr. sc. Krunoslav Novak, Franjin i Marijin ne ak. Nakon svete mise slavljenici i uzvanici nastavili su slavlje u restoranu “Jastreb” u Jurovcu, gdje su se prisjetili davne 1954. godine i svog vjen anja te životnog puta koji ni jednog trenutka nije bio jednostavan i lagan, ali je bio astan i ponosan. Franjo, koji je ro en 1927. godine, i Marija, ro ena 1935. godine, na noge su podigli i othranili sedmero djece: Ivana, Julijanu, Branka, Franju,

U subotu 18. sije nja svoj zlatni jubilej, pedesetu obljetnicu crkvenog braka, u crkvi Svete Margarete u Donjoj Dubravi uz svoje najmilije proslavili su Ruža ro . Fabi i uro Hraš anec. U zajedni kom životu podigli su sina Željka i k erke Natašu i Ljubicu, a oni su im podarili sedmero unu adi: Helenu, Hrvoja, Hinka, Domagoja, Josipa, Bornu i Niku. Radost ovog zajedništva i misnog slavlja uveli ao je i in krštenja najmla eg unuka Nike. Doživjeti pola stolje a zajedni kog života sa svojim najdražima san je svakoga bra nog para. U životu supružnika Hraš anec bilo je i teških dana, ali ljubav, razumijevanje i vjernost nadvladali su sve poteško e koje je pred njih stavio život proteklih pedeset godina. Ovakve godišnjice potvr uju kako ljudi mogu, bez obzira na sve, živjeti zajedno te kako je obitelj temelj i oslonac u životu, jer se najljepša sje anja prikupljaju u dvoje kroz sve te zajedni ke godine. (alf)

SVETI MARTIN na Muri

Supružnici Polanec proslavili 60 godina braka

Mariju, Božicu i Bernardu. Oni pak su im podarili 17 unuka i 12 praunuka.

Djeca su roditeljima zahvalila na svemu što su za njih u inila, a svi skupa pak

su zazvali dobro zdravlje i novi jubilej. (S. Mesari )

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

PRELOG

Otvorena izložba suvremene hrvatske naive GORI AN

SANJARI

- ANTISTRESNI BEND ZA SVE GENERACIJE! Oni su u najboljim godinama. Svi su uspješni poslovni ljudi. Oni su akove ki bend - Sanjari. Svirali su na koncertu “Come Together No.2”, koji je održan proteklu subotu u Starom hrastu u akovcu, gdje su gostovali drugu godinu za redom i ponovno svojom svirkom i nastupom oduševili publiku. Njihov glazbeni izri aj isklju ivo je rockerski. Sanjari su, naime, Creedence Clearwater Revival tribute band. Sviraju rock za svoju dušu i za dobro raspoloženje svojih fanova. (foto: Roberta Radovi )

Knjižnica i itaonica Gori an preselila u nove prostore RAZGOVOR S POVODOM

Jasminka Bijeli Ljubi aplicirala projekt i omogu ila šafovcima put u Ameriku COME TOGETHER

Rock druženje koje ima budu nost

2

Kultura

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 25. sije nja, 10, 19.30, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Dada i slave deseti ro endan! Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” zapo eo je s radom 28. sije nja 2004. godine predstavom “Nika u raljama društva”. Dada i pozivaju na zajedni ku proslavu povodom 10. obljetnice rada i ro endana, koja e se održati u subotu 25. sije nja. Pripremili su cjelodnevni program. U Centru za kulturu prvo e se predstaviti rad najmla ih grupa Dramskog studija

“Dada” Kazališne družine “Pinklec” (pet grupa pod vodstvom Jelene Dokleja i Brune Kontreca) u vremenu od 10 do 12 sati. Potom e se u 19.30 sati u Izložbenom prostoru Centra otvoriti izložba “10 godina Dade”, a potom e kazališna publika u dvorani Centra mo i pogledati obnovu predstave “Šta?”. Afer party održat e se u Centru za mlade – Prostoru.

PETAK, 31. sije nja, 18 sati MUZEJ Me imurja akovec

MM : No muzeja uz predstavljanje o Muzej Me imurja akovec bit e dio svekolikih programa koji e se povodom No i muzeja organizirati diljem Hrvatske u petak 31. sije nja. MM tradicionalno u programu za No muzeja organizira predstavljanje kulturno-povijesnog naslje a jedne me imurske op ine ili grada. Ovu e godinu priliku za predstavljanje imati op ina Belica.

Program e zapo eti u 18 sati, kada e se okupljenim posjetiteljima i gostima obratiti ravnatelj Muzeja mr. sc. Vladimir Kalšan, uz najavu gostuju e op ine. Belica, u ijem je sastavu i naselje Gardinovec, uz svoje najzna ajnije obilježje - poljoprivredu - njeguje i sustavno poti e kulturne aktivnosti (puha ki orkestar, tamburaši, razli ite kulturne i sportske udruge,

folklorno društvo....). Sve e to za No muzeja vrijedni Beli ani i Gardinov ani predstaviti muzejskim posjetiteljima na speci i an na in, kroz zabavno druženje, veselje, pjesmu i ples. Nakon otvorenja No i muzeja i predstavljanja op ine Belica, za besplatno razgledavanje bit e otvoreni i muzejski postavi u kojima e se posjetiteljima nuditi topli napitci.

MUZEJ “Croata insulanus” Grada Preloga

Otvorena izložba suvremene hrvatske naive U multimedijskoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga otvorena je u petak izložba slika Likovnog kruga “Pohižek” iz Sesveta. Predstavljeno je dvadesetak hrvatskih slikara naive koji mahom slikaju na staklu. Rije je o ve im formatima na staklu, pa je i zbog toga ova izložba posebna, a gra ani Preloga i gosti imaju priliku vidjeti najnovije tendencije u svijetu naivnog slikarstva u Hrvatskoj. Izloženi su radovi ur ice Balog iz Križevaca, Mirka Zovka iz Zagreba, Stjepana Pauli a iz Sesveta, Mirka Horvata iz Kloštra Podravskog, Mije Kova i a iz Gornje Šume, Dragutina Mikeca iz Sesveta, Milana Generali a iz Hlebina, Ane Veri iz Babine Grede, Drage Taka a iz Našica, Franje Klopotana iz Novog Marofa, Ivana Štefaneka iz Ludbrega, Martina Mehkeka iz Gole, Martina Kopri anca iz Molvi, Miroslava Vuk evi a iz Pitoma e, Josipa Greguri a iz Koprivnice, Milana Na a iz Sesveta, Franje Ružmana Brke iz Preloga, te Josipa Pintari Puce iz Nove Gradiške.

Kolekcionar Stjepan Pohižek iz Sesveta i kustosica Iva Kožnjak kraj slike Franje Ružmana Brke “Vuglenice”

Otvorenje izložbe u Prelogu

O slikarima hrvatske naive govorio je Franjo Ružman Brko. U Hrvatskoj u stilu naive slika oko tri stotine slikara, s time da je u društvo naivnih umjetnika Hrvatske u lanjeno njih oko dvije stotine. Od slikara druge generacije naivaca živa još samo trojica slikara: Mijo Kova i , Milan Generali i Franjo Klopotan, iji su radovi zastupljeni na izložbi, uz nastavlja e tog stila, tre e i etvrte generacije slikara naive.

Kolekcionar i mecena Stjepan Pohižek jedan je od najve ih u Hrvatskoj kad je rije o slikama hrvatske suvremene naive, a u Likovnom krugu Pohižek se, prema likovnom kriti aru Mariu Berdi u, sakupljaju gotovo svi suvremeni likovni autori hrvatske naive. Kolekcionarstvo nije samo sebi svrha, ve je to doprinos kulturi i a irmaciji umjetnosti i njezinih stvaratelja, naglasila je kustosica muzeja Iva Kožnjak, povjesni arka

Izložena su i ulja na staklu ve eg formata

umjetnosti, te napomenula da je izložba Likovnog kruga “Pohižek” prije Preloga održana u srpskoj Kova ici, gdje je predstavljala suvremenu hrvatsku naivu, kao i u Sloveniji u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom iz Maribora. Izložbu je otvorio Goran Gotal, predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga, u nazo nosti brojnih autora i publike te nastup Martina Srpaka uz gitaru. (J. Šimunko)

KNJIŽNICA i itaonica Gori an preselila u nove prostore

Preporodili se nakon preseljenja, raste broj lanova Javna knjižnica i itaonica op ine Gori an, koja se nedavno osamostalila nakon preseljenja u nove prostore krajem prošle godine, postaje sve više okupljalište mladih. Otkako je preseljena, jedno vrijeme ekalo se da stigne sva potrebna oprema, sve je više djece i mladih koji dolaze po knjigu ili igrati se na ra unalu. Knjižnica raspolaže s oko 5.500 knjiga te dva ra unala i jednim laptopom, koji su gotovo stalno u pogonu. Prema rije ima v. d. ravnateljice Jadranke Ivanovi , za kratko vrijeme javna knjižnica u Gori anu postala je popularna me u mladima i stekla 46 novih lanova, dio starih lanova produljivat e lanstvo prema danu kad su u lanjeni tijekom godine. Uz nju u knjižnici radi i informa-

gra ana, kao što su nezaposleni - besplatna. Knjižnica je smještena u prizemnim prostorima u zgradi Op ine Gori an te je sad svim gra anima mnogo dostupnija. U prijašnjem prostoru u Društvenom domu na katu bilo je pravo umije e popeti se uskim stepenicama, pogotovo za

Igranje na tabletu u dje jem kutku knjižnice

Ravnateljica Jadranka Ivanovi : - Sve je ve i interes mladih, a posebno djece, preporodili smo se nakon preseljenja

tologinja Sanja Glavak. Treba napomenuti da je godišnja lanarina, koja iznosi 40 kuna, za odre ene kategorije

Na dva ra unala stane etvero mališana

starije osobe. Sad je potpuno druga ije, sve je novo i uredno, smješteno u pedesetak kvadrata prostora. Ure en je i kutak za najmla e, a zidove je dje jim motivima oslikao slikar Franjo Musta iz Svete Marije.

Knjižnica ima dosta suvremenih naslova knjiga, tako da e vrlo brzo postati interesantna za širi itala ki krug mještana. Novo je i radno vrijeme, knjižnica radi svaki dan od 9 do 13 sati te u ve ernjim satima od 16 do 20 sati. (J. Šimunko)

24. sije nja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

op ine Belica

ETVRTAK, 6. velja e, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

SUBOTA, 25. sije nja, 19 sati ZASADBREG, Dom kulture

Poziv pretplatnicima Tribine

U subotu godišnja skupština HKUU-a Zasadbreg

Tribina “ akovec etvrtkom“ po inje 6. velja e 2014. u 20 sati filmom Zrinka Ogreste “Projekcije”. Kazališna sezona po inje 13. velja e predstavom “Plemena“ Teatra EXIT i Kazališta “Planet Art” Zagreb. Tribina e trajati do 8. svibnja 2014. godine i mogu a je pretplata za nadolaze u sezonu. U program pretplate uklju eno je 14 programa, od ega 7 kazališnih predstava, 3 koncerta i 4 filma. Cijena pretplate (14 programa) s uklju enim popustom je 520 kuna. Za u enike, studente i umirovljenike je 420 kuna. Pretplata omogu uje niz pogodnosti:

stalno mjesto u dvorani po Vašem izboru, redovito in ormiranje o svim programima Centra za kulturu akovec preko mjese nika “Cooltura”, pla anje u dvije rate (prva odmah, druga do 8. svibnja 2014.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra i popust 20 posto. Prošlosezonski pretplatnici podsje aju se da se njihova mjesta u gledalištu uvaju do utorka 4. velja e 2014. Sve dodatne in ormacije o pretplati mogu se dobiti na blagajni ili u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec, tel. 040 311 488 (Gordana Laki , Vesna Makovec, Ljiljana Mu i ).

JASMINKA BIJELI LJUBI aplicirala projekt i omogu ila šafovcima put u Ameriku

Redovnu godišnju skupštinu u subotu e održati HKUU Zasadbreg, najbolja, najbrojnija i najaktivnija kulturno-umjetni ka i zabavna udruga na podru ju op ine Sveti Juraj na Bregu. Skupština e se održati u Domu kulture u Zasadbregu s po etkom u 19 sati. (sm)

RAZGOVOR

Šafovci deset dana S POVODOM gostovali u San Franciscu! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Nova godina je za ŠAF zapo ela iznimno uspješno. Jasminka Bijeli Ljubi , voditeljica ŠAF-a, i troje ša ovaca boravilo je od 3. do 12. sije nja u San Franciscu. akov anke Eva Jaluši (12) i Iva Ruži (16) te Vedran Horvat (13) iz Nedeliš a imali su priliku po prvi put u povijesti ŠAF-a osobno pokazati ameri koj djeci kako ša ovci rade animirane filmove. ŠAF-ovi filmovi gledaju se na brojnim estivalima, ali rijetko i uz predstavljanje samih autora. Priliku za desetodnevno gostovanje u Americi omogu ila je voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijeli Ljubi , s kojom smo nakon povratka razgovarali o prekooceanskim iskustvima: — Projekt sam pripremila uz pomo Hrvatskoga filmskog saveza i aplicirali smo za sredstva namijenjena me unarodnoj kulturnoj suradnji. Nismo ih dobili iz prvog pokušaja, ali smo uz doradu prošli. Put je time ostvaren uz potporu HAVCa i HFS-a. Za troškove boravka u SAD-a pobrinuli su se naši doma ini koji su osigurali smještaj, prehranu i ulaz u neke od

su prigodom prikazani ŠAF-ovi filmovi i oni koje su osmislili Iva, Vedran i Eva. Na radionicu su došla neo ekivano i brojna djeca, pa sam koncept predstavljanja prilagodila ‘u hodu’. U San Ra aelu, gradu veli ine akovca,

Ekipa ŠAF-a u sastavu Vedran Horvat, Jasminka Bijeli Ljubi , Eva Jaluši i Iva Ruži oduševila se ostavštinom Walta Disneyja

muzeja. Sve je zapo elo idejom nakon poziva Johna Morrisona, direktora Cali ornija film instituta, koji je naš dugogodišnji prijatelj. Naše filmove zapazio je još 2005. na jednom estivalu. On je i sudirektor estivala pro esionalnih igranih filmova ‘Mill Valley Film Festival’, koji se održava u San Ra aelu. Godinama je puštao ŠAF-ove filmove kao trailere velikim filmovima u

službenoj konkurenciji ili na samostalnim projekcijama. Osim njega, naši doma ini bili su i supružnici Sarah Klein, koja je animatorica, i David Kwan, muzi ki producent, koji su tako er naši dugogodišnji ambasadori, a bili su gosti i na našoj Internacionalnoj filmskoj radionici. Zanima ih dje je filmsko svaralaštvo i tako er Zagreba ka škola crtanog filma, iz koje je zapravo

Teška odluka: tko e i i u Ameriku? • ŠAF danas ima oko 70 lanova, a samo je troje putnika uz voditeljicu moglo krenuti u smjeru Amerike. Što je presudilo da su upravo Vedran, Iva i Eva zastupali sve šafovce? — Jako je bilo teško i nezahvalno re i tko e biti trojka koja e i i na put. Prevagnulo je njihovo iskustvo. Oni su višegodišnji lanovi i ve su napravili svoje autorske filmove. Vrlo su vješti u korištenju jednoga animacijskog programa koji koristimo u radu. Kako smo naš rad ameri koj djeci željeli prikazati upravo kroz taj program, to je bio bitan kriterij za odabir. Ova trojka svugdje je nastupala u ime svih lanova ŠAF-a. Odabir djece koji je potvrdio i Edo Lukman bio je odli an. U deset dana nije bilo nikakvih problema. Nije mi bilo svejedno. Odjednom sam postala majka

ili velika sestra trima tinejdžerima. Zahvaljuju i suvremenoj tehnologiji, djeca su bila u kontaktu s roditeljima i nije bilo problema zbog razdvojenosti od doma. Iznenadila sam se koliko svi dobro govore engleski i snalaze se u svakoj situaciji.

Što nakon Amerike? • Ovo edukativno putovanje svima je bilo sjajno iskustvo. Rezultirat e to i novim kreativnim djelima? — Nadam se da e svatko napraviti svoje vi enje puta na mediju na kojem želi. Vedran je i odli an pisac kratkih dje jih pri a. Prošle je godine imao najbolju dje ju slikovnicu, tako da bi on mogao napraviti novu slikovnicu sa svojim ilustracijama. Cure su više ‘filmi ni’ tipovi. Iva bi se možda mogla okušati u scenaristi kom smi-

- Eva, Vedran i Iva višegodišnji su šafovci i ve su napravili svoje autorske filmove. Vrlo su vješti u korištenju jednoga animacijskog programa koji koristimo u radu i zato su odabrani da predstavljaju ŠAF u Americi

slu jer je i tijekom putovanja vodila dnevnik. A Evu vidim u filmskom izrazu.

San Francisco djeluje europski Na kraju razgovora Jasminka isti e par dojmova San Francisca: — To nije tipi an ameri ki grad kakvim ga zamišljamo preko filmova. U tom dijelu Kali ornije provodi se zdrav život. Mnogi ljudi bave se sportom i rekreacijom. Pazi se na prehranu i na cijeni je zdrava, prirodna hrana. McDonald’s kao da je protjeran iz grada. Iako smo bili u središtu komunikacijske i in ormati ke tehnologije, nemaju svi pametne tele one. Na ulicama se ne vi aju osobe koje žustro mobiteliraju kao kod nas. Svi su ljubazni i gostoljubivi. Živi se i radi ležerno.

Za potrebe prezentacija šafovci su u Ameriku sa sobom ponijeli i svu potrebnu opremu

i ŠAF proizašao. Sve sam ih ve upoznala pri svom prvom putovanju u San Francisco, kada sam putovala bez ša ovaca.

Radionice u Microsoftu i Smith Rafael Theatru U radnom dijelu gostovanja Jasminka je održala dva edukativna predavanja: — U suradnji s Microso tom u Corte Maderi održala sam radionicu za odrasle s predstavljanjem metoda rada ŠAF-a, povezanosti sa zajednicom kinoklubova unutar HFS-a i 50-godišnju hrvatsku tradiciju rada, što je Amerikancima posebno zanimljivo jer kod njih nije uobi ajeno da postoje klubovi kao kod nas, gdje bi se radili filmovi u amaterskim uvjetima. Tom

bila je radionica za umjetnike i nastavnike. Tamo djeluju centri za mlade u kojem se oni mogu baviti nekim vidom filmskog stvaralaštva, koje je više inte-

grirano zajedno s likovnim ili tehni kim aktivnostima. Željeli su upoznati proizvodnju animiranih filmova. Tema je bila i korištenje odre enih so tvera u radu s djecom. Veliku retrospektivu naših filmova imali smo u velikom kinu (Smith Ra ael Theatru) u San Ra aelu.

Ekskluzivno u Pixaru! Dotaknuli smo prst E.T.-a... - Najinspirativniji posjeti naših ša ovaca uslijedili su kad smo iskoristili ekskluzivno pravo posjeta studiju Pixera, koje nam je omogu io John Morrison, isti e Jasminka: — U Pixaru smo bili u nedjelju kad je studio prazan. Pušteni smo uz stroge sigurnosne mjere i obišli smo sve odjele te vidjeli što sve zapravo ini pro esionalni animirani film, kako se rade 3D filmovi, kako izgleda dvorana u kojoj rade producenti i gdje po prvi put vide grubu verziju svog filma te makete iz raznih filmova. Posjetili smo i studijo Lucas filma, što je možda bilo još i zanimljivije, jer tko ne voli Ratove zvijezda? Dotaknuti prst E.T.-a, vidjeti modele i prve skice Dart Vadera i drugih junaka iz Star Warsa. Lijepo je bilo vidjeti koliko je ljubavi i truda George Lucas uložio u svaki film. Posjetili smo i muzej Walta Disneyja, koji nije klasi an ambijent. Ovaj je muzej posve en njemu, njegovoj obitelji i suradnicima, gdje se uvaju originalni crteži i boje. Mogu se vidjeti inserti iz raznih filmova i pratiti tijek nastanka nekog filma. Vidjeli smo prvi originalni crtež Mickeya Mousa, koji i nije bio tako lijep. (smijeh) ak su djeca komentirala da su ona mogla napraviti bolje. Ali je Disney bio uporan i stvorio je lik koji danas svi poznaju. Tko nije an Walta Disneyja, kad pro e ovaj muzej, tek tada shvati koliko je taj ovjek zapravo napravio u svom životu za druge i kolika je njegova ostavština. I na kraju, bili smo u muzeju ‘Exploratorium’, koji je više od muzeja, to je ambijent koji spaja znanost i umjetnost.

Zajedno s desetoro ameri kih vršnjaka na jednoj od radionica odra en je dvoipolminutni crtani film “Once upon a time in San Rafael”

4

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 24. sije nja, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

PETAK - UTORAK, 24. - 28. sije nja AKOVEC, Centar za kulturu

Revija nagra enih dokumentarnih filmova Centar za kulturu akovec najavljuje još jednu iznimnu lmsku poslas cu za ljubitelje dobrog lma. U petak 24. sije nja zapo et e Revija nagra enih dokumentarnih lmova. Tijekom Revije, dakle, do utorka 28. sije nja, lmska e publika ima prigodu pogleda dokumentarne lmove: eški san, Fuck For Forest, Ispovijes ekoterorista i Sickfuckpeople. Za eški lm “ eški san” Michael More kazao je kako je to jedan od najboljih lmova desetlje a. Ovaj kontroverzni

Dva rije ka benda

projekt uzbunio je i medije i gra ane te je postao temom rasprave u eškom parlamentu. Revija donosi i dva lma s ekološkom tema kom: Berlinski Fuck For Forest i Ispovijes ekoterorista. Posljednja projekcija i lm “Sickfuckpeople” dokumentarni je trip h o skupini djece besku nika koji su uspjeli preživje svoje ovisni ko dje njstvo, odrasli i po eli živje kao zreli ljudi. Nevjerojatno vizualno putovanje kroz ukrajinsko društveno dno o kojemu ne ete presta razmišlja tjednima nakon gledanja!

NIKOLA MUSTA , vokal akove kog benda - Sanjari

Uspješni poslovnjaci k

sviraju rock za svoju Piše: Roberta Radovi

Oni su u najboljim godinama. Svi su uspješni poslovni ljudi. Oni su akove ki bend - Sanjari. Ovih ih je dana publika mogla uživo uti na dva zna ajna glazbena doga aja. Ponajprije na proslavi Muzi ke nove godine u Podroomu, a potom i na koncertu “Come Together No.2”, koji je održan proteklu subotu u Starom hrastu u akovcu, gdje su gostovali drugu godinu za redom i ponovno svojom svirkom i nastupom oduševili publiku. Njihov glazbeni izri aj isklju ivo je rockerski. Sanjari su, naime, Creedence Clearwater Revival tribute band. Rijetki su oni koji bar jednom nisu zaplesali ili zapjevušili uz klasike CCR-a, ameri ke grupe koja je obilježila kraj 60-ih i po etak 70-ih godina prošlog stolje a i koja se ubraja me u najbolje rock skupine svih

smijeh), sam nekaj sanjare. Pa nek’ se zovemo Sanjari. I tak je to i ostalo.

Sanjari - antistresni bend za sve generacije!

Uspješan spoj biznisa i glazbe

akov anin Nikola Musta , vokal i najstarija sanjarska duša benda

vremena. A kako je zapravo zapo elo zajedni ko druženje Sanjara i svirka, otkrio nam je akov anin Nikola

Sandra Tomaši iz Lopatinca došla je, kao i brojna druga publika, uti i vidjeti svirku onih “u najboljim godinama”

Musta , najstariji lan ovoga prpošnog benda: — Osobno se bavim glazbom odmalena, ali potpuno amaterski. Od KUDova, preko tambure, do gitare. Uzori su mi bili Beatlesi, Bob Dylan... Tako er sam i tenor u akove kom zboru ‘Josip Štolcer Slavenski’ i tak sam eto došel i do Sanjara. Naš je bend zamišljen kao antistresni bend ljudi koji se bave biznisom. Svi mi imamo svoju nekakvu profesiju koja neizbježno donosi i stres. Po elo je sve prije sedam godina neobaveznim pozivom u stilu: ‘Prijatelji, dojdite malo u podrum do Duška Kanižaja pa bumo nekaj svirali’. Kad su mene kao najstarijeg de ki pitali kak’ bi se trebali zvati, mislil sam si: ah, ti mladi (jer oni su jako, jako mladi...

Glazba s kraja 60-ih i po etka 70-ih godina i dandanas osvaja i mla e generacije, u što smo se uvjerili i na ovogodišnjem koncertu “Come Together No.2”, gdje je bilo posjetitelja svih dobnih skupina. Upravo su glazbu iz tog doba Sanjari odabrali kao svoj glazbeni izri aj, kazao nam je Nikola Musta : — Odlu ili smo svirati pjesme nastale 1968. godine ili s po etka 70-ih godina. U to su vrijeme izvrsne stvari radili lanovi Creedencea. Ispo etka nismo samo isklju ivo njih svirali, ali se nekako s vremenom iskristaliziralo da bi mi mogli u akovcu biti prepoznatljivi

S vremenom se iskristaliziralo da bi Sanjari mogli u akovcu biti prepoznatljivi po stvarima grupe Creedence Clearwater Revival po njihovim stvarima. Ispo etka sam sviral i gitaru, ali su de ki odlu ili da ipak samo pjevam jer sam ionako lan pjeva kog zbora. Sviramo strogo rock iz vremena kada mnogi koji su i ve eras

ovdje na koncertu još nisu bili ni ro eni kada su te pjesme stvarane. Nismo se kao ekipa puno mijenjali. Frontmen benda je Duško Kanižaj, to je ovaj s gitarom... Veliki je biznismen u gra evinarstvu i sviranje u bendu pomaže mu da se opusti od stresa na poslu. Ima idealne uvjete u svojoj poslovnoj zgradi jer je napravil jedan podrum koji je potpuno izoliran i tamo vježbamo. Tamo su nam postavljeni bubnjevi, gitare i razglas, tak’ da su to fenomenalni

uvjeti za probe. I ostali lanovi benda svi su redom poslovnjaci... Mladen Pongrac (bubnjevi), Ninoslav Šipoš (solo gitara), Damir Srnec (ritam gitara) i gost benda Goran Lapat (klavijature). Sviramo u Me imurju. Primjerice, gostovali samo povodom obilježavanja Dana grada na Gradskim bazenima povodom njihove obljetnice, potom u Podroomu na prvosvibanjskoj fešti, prije par dana tako er u Podroomu na Muzi koj novoj godini, eto i dvije godine za

24. sije nja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 30. sije nja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

b

a gostuju u akovcu! Is nski rockeri pozvani su do i na koncert dva odli na nova rije ka benda - Kung Foo Fighters (prvi i jedini hrvatski Foo Fighters cover bend) i Gerila band. Koncert e se održa ovaj petak (24. sije nja) u akove kom Podroomu. Kung Foo Fightersi ve su održali koncert u akovcu, dojmovi su bili pozi vni, a publika je pjevala zajedno s bendom kao da su na pravom Foo Fighters koncertu. Gerila bend e predstavi svoj prvi album. Ovaj bend okupio je jedan od najboljih rije kih vokala svih vremena, Deana Škaljaca, koji je bio lan grupe Grad. Gerila e tako u svom repertoaru ima i par uspješnica Deanova bivšeg benda. Program po inje od 21 sat, koncert malo kasnije, a zabava e potraja do 4 ujutro. Ulaz je besplatan.

Predstava za sve generacije S lske vježbe Raymonda Qieneaua svojevremeno su poslužile kao predložak redatelju Tomislavu Radi u za veoma uspjelu predstavu. Predstava je fenomen u svjetskim razmjerima, jer rije je o najdulje izvo enoj predstavi na svijetu s istom gluma kom postavom. Pero Kvrgi i Lela Margi predstavu su svojom virtuoznoš u poveli i u svjetsku kazališnu povijest. U predstavi je rije o obi noj zgodi iz svakodnevnog života, koja u tuma enju vrsnih glumaca na dvadesetak razli i h na ina postaje vrhunska komedija, burleska koja intrigira, mami smijeh te oduševljava gluma kom virtuoznoš u. To je predstava koja e jednako oduševi pasioniranu kazališnu publiku kao i u enike srednjih škola koji se prvi put susre u s kazalištem. Predstava je to za sve generacije koja stvara kazališnu publiku. Ulaznica je 60 kuna.

COME TOGETHER No. 2, rock druženje koje ima budu nost

koji

RAZGOVOR S POVODOM

u dušu!

Oni u najboljim godinama sjajno sviraju i zabavljaju se! Riffovi planetarno poznatog hita The Beatlesa “Come together” bili su vrhunac i službena završnica gotovo etverosatnog rock druženja s akove kim bendovima, nakon ega su na zahtjev neumor ne publike uslijedili bisovi gostuju ih bandova. Rock ve er, koja je upravo i po toj temi nazvana, održana je po drugi put s namjerom održavanja tradicije jedno-

KRUG cover band Ekatarine Velike zapalio je publiku hitovima: 7 dana, Ti si sav moj bol, Krug...

Muzi ari koji piju - novoosnovani bend koji izvodi stvari Riblje orbe

redom na ovom druženju ‘Come Together’, koje e, vjerujem, postati tradicionalno. Sviramo za svoju dušu, sigurno ne za novac. Apsolutno smo amaterski bend i svaki dobronamjeran poziv za gostovanjem nastojat emo ostvariti, ako možemo uskladiti poslovne obaveze. Za kraj ugodne ašice razgovora s Nikolom Musta em doznajemo ho e li publika možda uskoro uti i koju autorsku stvar Sanjara:

— Bilo je pokušaja. Duško Kanižaj napisao je autorsku stvar, me utim, ona nije za sada zaživjela. Moramo još raditi na tome. Vjerujem da e u budu nosti i toga biti. Mi smo apsolutni amateri. Na ovogodišnjoj proslavi Muzi ke nove godine nekako smo pobrali simpatije velikih muzi ara i profesionalaca. I to nas veseli. A raduje nas i ova publika koja uživa u našoj svirci i pjesmama, a dio nje još nije ni ro eno u vrijeme stvaranja te glazbe.

godišnjeg okupljanja. Istinsku rock zabavu i svirku onih “u najboljim godinama” donijeli su KRUG (EKV cover band), novoosnovani band MUZI ARI KOJI PIJU (Riblja orba cover band), SANJARI (CCR cover band) i FKK (rock band). Ve er je vodio Robert Srnec, prepoznatljiv glas s Radija akovca. Come Together No. 2 organizirala je Udruga za promicanje kulturne i

ekološke svijesti mladih “3FF” akovec, a prostor Starog hrasta u akovcu ponovno se pokazao kao dobar doma in za ovakve rock fešte i druženja. Come Together No. 2 u potpunosti je opravdao o ekivanja publike kao jednog od najiš ekivanijeg doga aja godine u našem gradu i kao što je jedan od posjetitelja kazao: - Vidimo se dogodine na Come Together No. 3.

FKK ine rockerske duše: Danijel Filo, Sre ko Krištofi i Neno Križnik

6

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 958

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 957 Me imurskih novina je Sun ica Novak iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Anthony Summers/Robbyn Swan - “Život Sinatra” Za razliku od mnogih prethodnih, ova se Sinatrina biografija bespoštedno razra unava s tamnijom stranom njegove li nosti, a manje se osvr e na njegov glazbeni genij i gluma ke vještine. Na osnovu brojnih intervjua i razli itih pisanih izvora (tekst biografije popra en je s dvjestotinjak

stranica bilješki i izvora), bra ni par Summers – Swan donosi nerafiniranu verziju pjeva eva života, uvelike potkrijepljuju i insinuacije o vezama s kriminalnim miljeom. U ovoj knjizi Sinatra nije samo “zlatni glas”, ve osoba sklona ekscesu, promjenama raspoloženja i a erama sa ženama.

BELETRISTIKA Lucy Dillon: Ljubav dolazi na prstima Alessandro D’Avenia: Bijela kao mlijeko, crvena kao krv Vikas Swarup: Šestero osumnji enih

PUBLICISTIKA Anthony Summers/Robbyn Swan: Život Sinatra Don Tapscott: Odrasti digitalno E. H. e evi , D. Kaliterna: Primijenjena kozmetika

NAGRADNA KNJIGA

Miro Gavran - “Pjesme” Poznat najširoj itala koj i kazališnoj javnosti kao uspješan prozaik i dramati ar, Miro Gavran proteklih je tridesetak godina pisao i poeziju, povremeno je objavljuju i u periodici. I tek u pedeset i drugoj godini života odlu io je napraviti strogi izbor svoga pjesni kog stvaralaštva i pred književnu javnost izi i s prvom pjesni kom zbirkom. Rezultat je pravo malo književno iznena enje. Dobili smo knjigu sugestivnih jasnih pjesama u kojima se ljepota izri aja isprepli e s dubokom misaonoš u, ne ostavljaju i nikoga ravnodušnim, ni u nedoumici “što je pjesnik želio re i“. Promatraju i ih na prvi pogled samo u tematskoj ravni, primijetit emo da njegovi stihovi govore o ljubavi, prijateljstvu, duhovnim nemirima i potrazi za smislom života,

KNJIŽARA “LJEVAK”

USKORO!

Evie Blake - “Valentina u tamnoj komori” ak i o tjeskobnom ratu. Ali - o emu god pisao, pjesnik Gavran kao da nam svakim stihom pokazuje koliko je ovaj život lijep, uzvišen, tajnovit i neponovljiv. Kao da nas poziva da u njegovim pjesmama doživimo ljepotu našeg trajanja na ovome svijetu.

Milano 2012. Fotografkinja Valentina Roselli živi s Theom Steenom u kojeg se zaljubila prije godinu dana, no ne može se riješiti nelagodnog osje aja da je prerano da se smiri u stabilnoj vezi. Kad joj ponude intrigantni otogra ski zadatak da snima ljude koji se upuštaju u istraživanje mra nije

Pavao Pavli i - “Krvna veza” Kniževni lik ne tipi nog istražitelja, ustvari novinara, Ive Remetina prvi se put pojavio u Pavli i evu romanu “Press” 1980. godine, a nakon toga i u napetim krimi ima: Pjesma za rastanak, Rakova djeca, Mrtva voda, Pasijans, Žive igra ke, Stara ljubav, Zmijska serenada, Cvije e vjetru, Krvnik u ku i i Tužni bogataš. Na taj je na in Remetin postao nekom vrstom hrvatskoga Herculea Poirota, a ime Pavla Pavli i a, izme u ostaloga, sinonimom za dobar kriminalisti ki roman koji secira našu zbilju i svakodnevnicu. Prema romanu “Tužni bogataš” snimljena je i istoimena televizijska serije u režiji Davora Žmega a, a lik Ive Remetina utjelovio je zagreba ki glumac Damir Lon ar. Roman “Krvna veza”, u izdanju Mozaika knjiga, donosi još jednu napetu avanturu urednika crne kronike Ive Remetina i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagreba koj policiji. Sve po inje jedne rujanske subote kad na prepunoj zagreba koj špici bude ubijen poznati kamatar. Ubojstvo je izvedeno na neobi an na in, a istraga se u prvi mah nema na što osloniti, pa se zato na prvom koraku usredoto uje na žrtvu. Tako ulazimo u svijet lihve i njezinih zakonitosti,

strane erotskih antazija, ona prihva a izazov, no s vremenom i sama biva uvu ena u taj tajnoviti svijet i suo ena s dimenzijama vlastite li nosti kojih nije bila svjesna. Venecija 1924. Nezadovoljna u braku s ovjekom koji je ni u kojem smislu ne može zadovoljiti, i sputana strogim društvenim konvencijama, Belle traži slo-

dovoljno vješto napisan, autorica trilogije o Valentini uvjerit e vas da ovaj žanr može zadovoljiti i zahtjevnije itatelje, jer uz provokativnost i pikantnost ima i literarnu dimenziju.

William Trevor - “Daleko od Irske” Bilo da piše o irskom seoskom miljeu ili o visoko urbaniziranom londonskom životu, u središtu Trevorove proze redovno se nalaze obi ni, tzv. mali ljudi i svakodnevne, gotovo banalne situacije. Trevor je opsjednut stvarnosnim pri ama “iz života“, uobi ajenim

pa doznajemo štošta o pro esionalnim vjerovnicima, a osobito o dužnicima i razlozima zbog kojih su oni upali u dugove. Glavni junak Ivo Remetin dolazi u priliku izbliza upoznati pripadnike podzemlja, pa ak i s njima sura ivati, te uspostaviti neku vrstu prijateljstva zasnovanog na me usobnom poštovanju. Pojavljuju se tu još i lanovi kamatarskih obitelji, pa glumci, bivši policijski doušnici, ljubitelji pasa i razni drugi živopisni likovi. No ovaj put pri a nije posve bezazlena, iako nije policajac i nije službeni istražitelj, Remetin e se i sam na i na meti preciznog snajpera.

bodu koriste i se pritom vlastitim tijelom, žive i tajni život kao kurtizana - no cijelo vrijeme ona zapravo ezne za susretom s muškarcem koji je ne e samo seksualno zadovoljavati nego je i istinski voljeti. Ako vas je roman “Pedeset nijansi sive“ iritirao zato što je, kao što su mnogi kriti ari primijetili, ne-

obiteljskim i osobnim modernim emocionalne dramama. Trevor piše o situacijama i doga ajima koji se stalno i posvuda doga aju, o sukobi nevinosti i iskustva, ljudskoj patnji i tragedijama. Ishodi Trevorovih pri a zato su ponekad sasvim predvidljivi, ali zato ništa

Dragutin Rosandi “Obrazovni kurikulumi, standardi i kompetencije” Knjiga “Obrazovni kurikulumi, standardi i kompetencije” identificira, analizira i sistematizira te povijesno kontekstualizira velik broj tema i pitanja koja su relevantna za utvr ivanje u inkovitog pravca promjena hrvatskog sustava odgoja i

obrazovanja u vrijeme kad se taj sustav usmjerava prema novoj razvojnoj paradigmi koju odre uju koncepti kurikuluma, kompetencija standarda i ishoda, odnosno postignu a. Kao takva, vrijedan je izvor znanstvenih i stru nih in or-

macija za istraživa e odgoja i obrazovanja, kreatore prosvjetne politike, prakti are u sustavu odgoja i obrazovanja, studente nastavni kih akulteta te sve sudionike u oblasti odgoja i obrazovanja.

manje potresni. Tipi ne odlike Trevorovog stila uklju uju suptilnost u opservaciji detalja, psihološku iznijansiranost likova, vješto vo enje dijaloga, jedva primjetnu nijansu autorske ironije. Danas je William Trevor, po mnogima, najve i živu i pisac kratkih pri a.

24. sije nja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... LEGENDA O HERKULU 3D

ISPOVIJESTI EKOTERORISTA

akcijska avantura Režija: Renny Harlin Uloge: Kellan Lutz, Gaia Weiss, Rade Šerbedžija, Scott Adkins

dokumentarni film Režija: Peter Brown Scenarij: Tim Huntley

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 24.1.

18.00 LEGENDA O HERKULU 3D akcijska avantura

20.00 REVIJA NAGRA ENIH DOKUMENTARNIH FILMOVA EŠKI SAN

subota, 25.1.

19.30 izložbeni prostor CZK-a 10 GODINA DRAMSKOG STUDIJA “DADA” KD-a “PINKLEC” AKOVEC dokumentacijska izložba

Od redatelja nezaboravnih akcijskih hitova “Umri muški 2” i “Alpinist” dolazi lm o mitskom heroju Herkulu koji morate pogleda . Film na veliki ekran donosi rijetko vi enu pozadinu pri e o Herkulu (Lutz): nakon što je ljubav njegova života Heba (Weiss) obe ana njegovom bratu, on se pobuni i biva protjeran iz obiteljskog doma (Adkins). Napušten od obite-

lji, završava u roblju te ga prodaju u Koloseum gdje, nakon što oduševi svekoliki puk, otkriva da je polubog. Opus te se uz ovu fantas nu epsku avanturu i doživite inspira vni i scenski zadivljuju i svijet gr ke mitologije kao nikada do sada. Akcijska avantura “Legenda o Herkulu” traje 122 minute i preporu uje se starijima od 13 godina.

Film otkriva pravu 30-godišnju odiseju najtraženijeg zagovornika o uvanja prirode danas, kapetana Paula Watsona, kultnog heroja cijenjene emisije “Whale Wars” na Animal Planetu. Iako ga je osnovao, Watson je bio izba en iz Greenpeacea zbog svoje beskompromisne stras za zaš tom planeta i nekonvencionalne metodologije. Oslobo-

en birokracije i politike, Watson je osnovao vlastitu flotu – The Sea Shepherd Society – malu vigilantsku organizaciju zaduženu za zaš tu morskog života na planetu. Film je prikazan na mnogim festivalima diljem svijeta: Santa Barbara FF / ZAGREBDOX, IDFA, DOCS, Taiwan Interna onal FF... Dokumentarni lm traje 85 minuta.

DVD, BLUE RAY IZLOG GLADIJATOR

DNEVNA STRAŽA U ovom uzbudljivom nastavku svjetskog fenomena pod nazivom “No na straža” samo jedna stvar stoji izme u mira i armagedona - nadnaravni agenti Dnevne straže koji žele ovlada vojskama Svjetla i Tame. Kada se sin visokog asnika Dnevne straže okrene Tami, osloba aju se nevjerojatne sile, a sudbina svijeta visi o ni . Redatelj ovoga avanturis kog lma koji traje 114 minuta je Timur Bekmambetov.

20.00 DRAMSKI STUDIO “DADA” ŠTA?

nedjelja, 26.1.

16.00 ŠTRUMPFOVI 2 3D 18.00 LEGENDA O HERKULU 3D akcijska avantura

20.00 REVIJA NAGRA ENIH DOKUMENTARNIH FILMOVA FUCK FOR FOREST

Ovaj je spektakularni epski lm 2000. godine osvojio pet Oscara, uklju uju i i onaj za najbolji lm. Russell Crowe osvojio je nagradu za najboljeg glumca, glume i Maximusa, neko slavnoga rimskog generala kojega je ljubomorni i sadis ki vladar Commodus (Joaquin Phoenix) u inio robom. Odlu an osvetiti brutalna ubojstva svoje obitelji, koju su ubili Commodusovi ljudi, Maximus postaje najokrutniji i najslavniji gladijator u cijelome Rimu, što e doves do neizbježnog dvoboja s njegovim smrtnim neprijateljem.

ponedjeljak, 27.1.

18.00 LEGENDA O HERKULU 3D akcijska avantura

20.00 REVIJA NAGRA ENIH DOKUMENTARNIH FILMOVA ISPOVIJESTI EKOTERORISTA

utorak, 28.1.

18.00 LEGENDA O HERKULU 3D

ALBUM TJEDNA

Nick Cave And The Bad Seeds - “Live from KCRW” “Na kraju tri mjeseca duge svjetske turneje za ‘Push the Sky Away’, u prolje e 2013. Nick Cave i smanjena verzija the Bad Seedsa održali su nastup u Kali orniji za KCRW pred 180 ljudi. Bez probi, bez kamera, bez nadosnimanja. Ovo je rezultat.” Gornji pasus piše na pole ini omota nedavno objavljenoga etvrtog live albuma u karijeri Nicka Cavea and the Bad Seedsa “Live rom KCRW”, te u kratkim crtama prili no dobro sumira o emu je tu rije . ‘’Smanjena verzija the Bad Seedsa’’ zna i da su na nastupu nedostajali jedan od dvojice bubnjara Thomas Wydler i klavijaturist Conway Savage, no zato je tu bio Barry Adamson koji je bio lan originalne postave benda, a u zadnje vrijeme nastupa u the Bad Seedsima kao gost. KCRW je utjecajna kali ornijska radiopostaja koja izme u ostalog emitira žive nastupe glazbenika iz njihovog studija. Dosta tih nastupa može se pogledati na YouTubeu u HD-u pa bacite oko, isplati se. Album/nastup zapo inje s “Higgs Boson Blues”, jednom od klju -

nih stvari s lanjskoga “Push the Sky Away”. Ako ste propustili taj album, u pjesmi kroz neku vrstu toka svijesti Cave opisuje šizo reni košmar današnjice. Stihovi zvu e kao da Cave vrti TV kanale ili klika po news portalima u potrazi za smislom svega toga. Trivijalno se miješa s najvišim dometima ljudskog roda, umjetno s iskonskim, prošlost sa sadašnjoš u, a ono što Cave traži ostaje vje no neuhvatljivo. Tu su još tri pjesme s prošlog albuma, dok ostalih šest pjesama ini

stariji materijal. Pritom je jedini album s kojeg je odsvirano više od jedne pjesme “The Boatman’s Call”, album s kojim se najviše uspore ivao “Push the Sky Away”. S njega su odsvirane “Far From Me” i “People Ain’t No Good”. Set se sastoji još od “Stranger Than Kindness” s “Your Funeral... My Trial” koju su napisali Blixa Bargeld i Anita Lane, zatim trezvena svadbena pjesma “And No More Shall We Part” sa (skoro) istoimenog albuma, te antologijska “The Mercy Seat” s “Tender Prey”, koja je ovdje u drasti no druga ijem aranžmanu, u sporijem tempu i s dominantnim pianom. Naslovna stvar s “Push the Sky Away” ogoljena je do kosti još više nego na albumu, a njenu smirenu katarzu dodatno naglašavaju transcendentalne Adamsonove orgulje. Nakon nje album zaklju uje mini bis u kojem je odsvirana “Jack the Ripper” s “Henry’s Dream”, a koja je jedina pjesma u kojoj su Cave i Seedsi ubacili u višu brzinu te se prebacili iz svoga kontemplativnog jina u svoj žestoki mani ni jang.

U limitiranom dvostrukom vinilnom izdanju album sadrži i dvije dodatne neemitirane izvedbe: “Into My Arms” i “God Is in the House”. Album ima jako malo gitara. Jedini gitarist je Warren Ellis koji gitaru svira izme u sviranja violine, piana i elektroni kih loopova. Zato je tu puno tipaka - ve ina pjesama po inje samo s pianom, a kasnije se pojave i orgulje – zatim Jim Sclavunos koji bubnjeve svira uglavnom s metlicama, te bas Martyna Caseya koji uvijek negdje u pozadini zavodljivo pleše u laganom tempu. Intimnost i neposrednost okruženja u kojem je snimljen “Live rom KCRW” ine da ovaj album stvarno zvu i kao da Cave i Seedsi sviraju tu u sobi, samo za vas. (Marko Vukuši , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Higgs Boson Blues 2. Far From Me 3.Stranger Than Kindness 4. The Mercy Seat 5. And No More Shall We Part 6. Wide Lovely Eyes 7. Mermaids 8. People Ain’t No Good 9. Push The Sky Away 10. Jack The Ripper

akcijska avantura

20.00 REVIJA NAGRA ENIH DOKUMENTARNIH FILMOVA SICKFUCKPEOPLE

etvrtak, 30.1.

20.00 KAZALIŠTE “PLANET ART” ZAGREB STILSKE VJEŽBE Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 25.1., i nedjelja, 26.1.

17.00 SIMON UDOTVORAC komedija

19.00 EFURJI RAUS komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Mast lije i, mast ubija Za mnoge ljude masti i ulja predstavljavaju enigmu, kojom se ne vrijedi gombati jer je rezultat uvijek isti, nedostaju znanja da bi se došlo do bilo kakvih suvislih zaklju aka. Ljudi se jednostavno dijele na one koji vole masno i one koji masno izbjegavaju. Rijetki su oni koji znaju napraviti razliku izme u zasi enih i nezasi enih masnih kiselina, a još manje oni koji bi znali objasniti što su to trans masne kiseline. Zna se da su masti iz mesa na zlu glasu zbog obilja zasi enih masnih kiselina i kolesterola (zbog ega se crveno meso ne preporu uje). Zna se da ne valja pretjerivati s mješnim masno ama, ali se vrlo malo zna o drugim mastima i uljima koja stoje na raspolaganju, ali se iz raznih razloga troše malo ili nikako. Maslinovo ulje i svinjska mast nalaze se, barem što se ti e zdravlja, na suprotnim stranama “barikada”, premda se radi o ina e valjanim namirnicama. Stjecanjem okolnosti obje su se koristile kao sirovine u proizvodnji hrane za dojen ad, ali su kasnije zbog novih saznanja nestale, maslinovo ulje zbog specifi nog mirisa i okusa, a svinjska mast zbog obilja nepotrebnih zasi enih masti. Danas s velikom sigurnoš u možemo re i da namirnice bogate

Piše: dr. Branko Vr i

zasi enim i trans masnim kiselinama nikako ne pridonose dobrom zdravlju, osobito ne zdravlju srca i krvožilnog sustava, a kako je poznato, tri bolesti, sr ani udar, moždani udar i visoki tlak, odnose daleko najve i broj ljudskih žrtava. Ne ete stoga pogriješiti ako izbjegnete takve masti. Analiti ari prehrane idu i korak dalje pa smjelo zaklju uju kako korijen svih suvremenih zdravstvenih problema ovjeka leži upravo u generalnoj promjeni na ina prehrane, koji je uslijedio zadnjih sto godina, a svakako najve u promjenu pretrpio je unos masno a. Oni smatraju da je tehnološki postupak hidrogeniziranja masti, koji je iznjedrio trans masne kiselina i prženje namirnica u ritezi koje je iznjedrilo oksidirane nusproizvode, najviši doprinio pojmu degenerativnih bolesti. Suvremeni trend “mediteranske prehrane” upravo je suprotnost takvim injenicama.

DESET KARAKTERISTIKA USPJEŠNIH LJUDI

Ambicioznost, vjera i pozitivan stav Uspješni ljudi nisu ro eni pod sretnom zvijezdom, ve imaju odre ene navike i karakteristike koje im pomažu da budu takvi kakvi jesu. Da biste svoje odluke koje donosite, primjerice, po etkom nove godine u potpunosti ostvarili, morate biti uporni i vjerovati u sebe. Zasigurno se pitate kako to nekim ljudima naprosto sve ide od ruke, ega god se primili. Donosimo deset karakteristika uspješnih ljudi.

2. Vjeruju Ako imate snove i ideje o tome što želite posti i, sljede i korak prema njihovu ostvarenju je vrsta vjera. Osim vjere, važne su i hrabrost i odvažnost da biste se usudili slijediti svoje snove. Uspješni ljudi ne boje se izazova i hrabro se suo avaju sa svim preprekama koje im se

7. Umrežavanje je važno Iako umrežavanje nije presudna karakteristika za uspjeh, velika ve ina uspješnih ljudi posjeduje vrlo razvijenu i bogatu mrežu poslovnih kontakata. Potrebno je uložiti odre enu koli inu vremena da biste razvili odnose s ljudima koji mogu zna ajno utjecati na poboljšanje vaše karijere. Uzmite si vremena i izgradite svoje veze.

8. Obavljaju više stvari odjednom

1. Ambiciozni su “Ciljaj na mjesec. Ako i promašiš, završit eš me u zvijezdama.” Dakle, ako u životu želite uistinu nešto posti i, za po etak je dovoljno da imate snove. Oni mogu biti veliki ili mali, svejedno. Ali nemojte se bojati sanjati, budite ambiciozni. ak i da ne uspijete ostvariti oni što ste naumili, barem ste pokušali, a pritom ste zasigurno i nešto nau ili. Upravo je velika ambicioznost jedna od najvažnijih karakteristika koje posjeduju uspješni ljudi.

ostvaruju preko no i, oni zahtijevaju marljivost i upornost. Uspješni ljudi ne znaju što je to lijenost. Oni slijede svoje snove i za njihovo su ostvarenje spremni mnogo raditi. Liježu kasno, rano se bude i daju sve od sebe da bi realizirali svoje ciljeve.

na u na putu prilikom ostvarenja snova.

3. Ne boje se suo iti sa strahovima “Granice ne postoje, sami smo ih izmislili.” Najve a prepreka na putu do ostvarenja svojih snova jesmo mi sami i naši strahovi koji nas ko e i ne daju nam da idemo dalje. Svi se ponekad bojimo, ali u tim trenucima trebamo skupiti hrabrosti da se suo imo sa svojim strahovima i da krenemo prema naprijed. Uspješni se ljudi ne boje neuspjeha jer znaju da e im i najgori trenuci donijeti odre eno iskustvo.

4. Spremni su priznati pogreške Pravi ljudi znaju kada su pogriješili i spremni su preuzeti

odgovornost za svoje postupke. Ne skrivaju se i ne krive druge za svoje akcije. Ne žale se i ne boje se priznati da su pogriješili. Kad pogriješe, priznaju, nastoje to ispraviti i kre u dalje.

5. Otporni su Otpornost je presudna karakteristika svakoga uspješnog ovjeka. Svi mi imamo svoje neda e i loše dane, ali oni do u i pro u. Trebamo biti dovoljno vrsti i ne smijemo dozvoliti da nas pokolebaju. Uspješni ljudi ne posustaju pred problemima koje im život donosi, ve se nastoje na što bolji na in s njima izboriti.

6. Ne boje se napornog rada Za uspjeh je potrebno uložiti mnogo naporna rada i strpljenja. Veliki se planovi ne

Uspješni ljudi posjeduju mnoge talente, a jedan od njih je i multitasking, odnosno sposobnost obavljanja više stvari odjednom. Ne smije se uložiti sav svoj napor u samo jedan projekt, ve u više njih. Na taj e na in šanse za uspjeh biti mnogo ve e.

9. Znaju napraviti pravu stvar Da bi realizirali svoje ciljeve, uspješni ljudi koriste ‘’i ruke i noge’’, odnosno sve svoje vještine, sposobnosti, energiju i znanje, u najve oj mogu oj mjeri. I stalno su spremni na u enje novih stvari. Oni su spremni napraviti bili što, ak i stvari koje im se ne svi aju.

10. Imaju pozitivan stav Uspješni su ljudi naj eš e optimisti. Uvijek o ekuju najbolje i vrsto vjeruju da e uspjeti ostvariti ono što su naumili.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Pripadnici ovog znaka koji se bave javnim poslom mogu o ekiva nancijski preokret u pozi vnom smislu. Na vidiku su nove prilike za zaradom. Razveselit e vas i nov ani dobitak koji e s i iz inozemstva. Na ljubavnom planu jako dobro ete zna što vas veseli i što želite. Sve odluke koje ete donije vezano uz budu nost s partnerom bit e ispravne. Ako ste sami, nemojte se još više povla i u osamu. Pri izboru novog partnera slušajte svoju intuiciju. Smanjite obroke. VAGA (24.9.-23.10.)

Na poslovnu budu nost gledajte s više op mizma. Ne e vam nedostajati ideja i bit ete spremni za izazove koji bi vam mogli donije izvanrednu zaradu. Ustrajte u svojim zamislima. Emocije e vam bi usmjerene k jednoj osobi. Ako je niste duže vrijeme vidjeli, obnovite vezu jer bi vas ona mogla odves i do bra ne zajednice, ako to želite. Ako ste sami, bit ete zadovoljni i uživat ete u slobodi. Taj osje aj zadovoljstva i sigurnos ništa ne e ugrozi . Mogu i su manji problemi s dišnim putovima.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Poslovni imidž gradit ete u smjeru bolje komunikacije. Ostavljat ete snažan u sak na poslovne partnere. Pred vama je uspjeh i nove ideje koje ete s lako om organizira . O ekuje vas i znatan priljev novca. Dani vikenda omogu it e vam susret s partnerom. Bit ete dobro raspoloženi, što e povoljno utjeca na komunikaciju s voljenom osobom. Tajne veze isplivat e na površinu. Izlazak na mjesto koje je udaljeno od vašeg mjesta stanovanja donijet e vam poznanstvo s osobom koja e vas zainteresira . Više spavajte.

Mnogi od vas imaju tajnu ušte evinu koju e ovih dana treba inves ra u poslovni projekt koji e donije znatnu zaradu. Obra te pozornost na potpisivanje poslovnih ugovora. U ljubavnim doga ajima vaša e krea vnost do i do izražaja. Mogla bi se dogoditi ljubav sa starijom osobom. Ovih e dana bi zna ajno zastupljene i stare ljubavi. Po etkom sljede eg tjedna i na tom bi se planu moglo nešto dogodi . Popularnost i omiljenost u društvu pozi vno e utjeca na vaše raspoloženje.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Svi pripadnici ovog znaka, ako su u poziciji traženja novog posla, mogu se nada najve oj nagradi: zapošljavanju. Iskoris te prilike koje e vam se ukaza jer ete njima poboljša životne uvjete u sljede ih nekoliko godina. Koliko god se trudite, iz najdubljih misli ne ete mo i odagna misli o bivšem partneru. Dajte mu još jednu priliku. Ne ete požaliti. Ako ste sami, godit e vam društvo starije osobe. Dane vikenda provedite u druženju s obitelji. U svemu budite umjereni.

Na dobrom ste putu da do ete do novih poslovnih projekata. Razmislite o svakoj ideji koju dobijete i analizirajte mogu nost provedbe. O ekuje vas nov ani dobitak preko suradnika iz inozemstva. U emo vnim odnosima veliki zna aj u vašem životu imat e osobe koje ete upozna na poslovnom putovanju. Svi vidovi putovanja donijet e vam zadovoljstvo i još više ljubavi. Ako ste slobodni, dane vikenda iskoristite za druženje s prijateljima. Pri tome pripazite na konzumiranje pi a.

RAK (22.6.-22.7.)

Novi poslovni tjedan zapo et ete s puno optimizma. Još više e se poja ati vaša želja za dokazivanjem i uspjehom. Nove ideje i planove još neko vrijeme sa uvajte samo za sebe. U raspore ivanju novca napravite odre ene korekcije. U ljubavnim odnosima vladat e osjetljivi odnosi. Budite mudri. Okrenite se druženjima i aktivnostima koje vas vesele. Vratit e vam se raspoloženje. Zdravi ste, ali bi vas mogla uhva manja nervoza. Ples i glazba rješenje su za to. JARAC (22.12.-20.1.)

Ako ste nezadovoljni trenutnim doga ajima na radnom mjestu, razmislite o tome što možete promijeniti. Nemojte brzopleto donosi odluke jer bi mogle bi pogrešne. U mogu im nov anim izdacima i troškovima budite štedljivi. U nadolaze im danima ne biste trebali ulazi u avanture. Više se posve te obitelji ili pružite pomo osobi koja je bolesna i poklonite svoje vrijeme prijateljima. Nove ljubavi bit e vam naklonjene od idu eg tjedna. Više spavajte i odmarajte se.

LAV (23.7.-23.8.)

Odre eni doga aji iz prošlosti mogli bi pozitivno utjeca na razvoj poslovne situacije. Upornost i strpljivost omogu it e vam bolju nancijsku situaciju. Dogodit e se manji nov ani priljevi koji e u sljede im danima ima tendenciju rasta. Ipak, pri kupovini budite štedljivi. Preko putovanja, društvenih mreža, prijatelja ili pri izlasku s društvom do i ete u kontakt sa starom ljubavi. Inicija vu prepus te partneru. Ako niste redovni u tjelovježbi, intenzivirajte rekrea vne i sportske ak vnos . VODENJAK (21.1.-19.2.)

U poslovnim kontak ma do i ete do vrijednih informacija koje e vam pomo i odradi zaostale projekte. Inves rajte u profesionalno usavršavanje. Mogu e je zapošljavanje u inozemstvu. U danima koji dolaze bit e mnogo prilika za poboljšanje odnosa s partnerom. I vikend e vam donije pravo iznena enje, i to preko bliskih prijatelja. Ako ste nedavno obnovili vezu s bivšim partnerom, situacija e se razvija na obostrano zadovoljstvo. Mogu a je nagla prehlada ili grlobolja.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Novac koji vam je pris zao u proteklih tjedan dana na vas e djelova s mula vno. Planirat ete nove projekte i poslove. U što god se upus li, donijet e vam zadovoljavaju u zaradu. U emo vnim odnosima bit ete zainteresirani za stabilnu vezu. Odbacit ete pomisao na avanturu ili pustolovinu. Nalazite se u periodu kada želite svoj ljubavni život usmjeri prema sre i i ve im ostvarenjima. Vikenda bi mogao donije ljubav na prvi pogled. Posve te se svom zdravlju. RIBE (20.2.-20.3.)

U svim poslovnim situacijama snalazit ete se vješto. Znat ete iskoris poslovne ponude koje e stizati s raznih strana. Tjedan koji dolazi bit e u svakom pogledu izrazito uspješan. I u ljubavnim odnosima e biti mnogo novos . Mogle bi se vra neke osobe iz prošlos , ali se više fokusirajte na nova poznanstva i prilike. Upoznat ete osobu koja e kod vas izazva vulkan stras . Sjajna ostvarenja o ekuju vas s mla om osobom. Vikend e vam donije roman nu pri u. U dobroj ste zi koj snazi.

KAKO ZAŠTITITI G O L I R P N A B DOM POSE 1

Stan nakon posjeta provalnika

Provalnici iskorištavaju vašu odsutnost kako bi otu ili plijen, a žrtva može biti bilo tko. Kako bi vaša ku a ili stan bili što manje u opasnosti, donosimo vam savjete MUP-a koje svatko može iskoristiti i primijeniti. Ako e vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor, putovanja i sli no, pobrinite se da: novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, ve ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na uvanje kod osoba od povjerenja) klju od stana ne ostavljajte ispod otira a, tegli za cvije e i na sli nim mjestima klju od stana ostavite osobi od povjerenja koja e biti u mogu nosti eš e ga obi i organizirajte da osoba od povjerenja eš e prazni poštanski sandu i adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja ne zaboravite uklju iti alarmni sustav ako ga posjedujete. Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na podru ju koje se nalazi vaš dom.

A N I V O N H I K S R ME IMU

Kako smanjiti mogu nost provale? Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavaju i stil i navike kradljivaca, policija savjetuje gra anima da i sami poduzmu odre ene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.

Preporuke: uvijek zaklju avajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko ete ete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogu ava da ujete posjetitelje (uklju en usisava , mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe…) ili ste u udaljenim dijelovima ku e ili dvorišta (tavan, podrum vrt…). Nemojte tik uz ku u ostavljati predmete koji omogu avaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka u stanove se naj eš e provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte “špijunkom” kroz koju ete mo i promotriti posjetitelja, dobrom bravom i vrstim zasunom za djelomi no otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu

ispravu i nazovite instituciju ili poduze e koje navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama provalnici esto prou avaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca… Imate li takve uku ane ili prijatelje, nazovite ih ili posje ujte, a djecu nau ite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju… na obiteljskim ku ama este su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, me u rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti ne pri ajte svima da nekamo putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti na sva zvona da ste upravo dobili pla u, kupili nove ku anske ure aje ili uštedjeli ve u svotu. Primijenite sve navedene savjete kako bi vaše ku anstvo bilo sigurno i za vrijeme kad vas nema kod ku e. Ne dopustite da sami svojim pogreškama navedete provalnike da vam provale u stan i otu e vrijedne stvari.

Poseban prilog

22

MARINA MATULIC - HORVAT, Policijska uprava me imurska

Ne kaže se uzalud: Doba S

igurnost zajednice, odnosno društva ima nebrojeno puno aspekata, za gra ane iz našeg kraja jedna od najvažnijih je zaštita imovine. U Me imurskoj županiji u sklopu Policijske uprave me imurske ve duže vrijeme djeluju i kontakt policajci. Na podru ju Policijske postaje akovec trenutno djeluje pet kontakt policajaca, na podru ju Policijske postaje Prelog tri, a u Murskom Središ u i Štrigovi po jedan kontakt policajac, koji pomažu gra anima i ine sve da suradnja gra ana i policije, a time i zaštita i samozaštita, bude podignuta na viši stupanj. O zaštiti i samozaštiti gra ana i zajednice razgovarali smo s Marinom Matulic - Horvat, samostalnom policijskom inspektoricom, službenicom za prevenciju iz Policijske uprave me imurske. • Koliko je kod gra ana prisutan stav: ne e se to baš meni dogoditi? — Op i kriminalitet, u koji spadaju i imovinski delikti, najrasprostranjenija je grana kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, pa tako i kod nas. Unatrag nekoliko godina takva vrsta kažnjivih ponašanja je u porastu, što se osobito odnosi na kaznena djela kra a i teških kra a, odnosno provala. Takva situacija djelomi no se može objasniti ekonomskom krizom i lošom financijskom situacijom gra ana. Moram napomenuti da je na podru ju Policijske uprave me imurske broj kaznenih djela kra a i teških kra a evidentiranih tijekom 2013. u odnosu na 2012. ipak smanjen. Dio tog smanjenja kod kra a, ali ne i teških kra a, može se objasniti podizanjem visine nov anog cenzusa za KD-a kra e s 1.000 na 2.000 kn, no vjerujemo da su isto tako smanjenju te vrste kaznenih djela pridonijele i sve one aktivnosti koje je Policijska uprava provodila tijekom godine u smislu prevencije razli itih kažnjivih ponašanja. Kad govorimo o imovinskom kriminalitetu, gra ani se vrlo lako mogu zamisliti kao žrtve te vrste kaznenih djela, no mnogi olako smatraju da se to njima ne e dogoditi te ne poduzimaju nikakve mjere zaštite. Važno je znati da postoje prigodni po initelji kra a ili teških kra a, ali i oni koji pažljivo prikupljaju in ormacije i planiraju takva djela. Ne kaže se badava da ‘prilika ini lopova’. Jedan od banalnijih primjera prigodnih kra a jesu kra e mobitela i torbica u ugostiteljskim objektima. Vlasnik svoje stvari ostavlja bez nadzora i svojom nepažnjom po initelju olakšava kra u. Isto tako kra u iz vozila ili provalu u vozilo možete o ekivati ako u vozilima

- Snalažljivost varalica ne poznaje granice, zbog toga opreza nikad dosta, upozorava inspektorica Matulic - Horvat

na vidljivom mjestu ostavite vrijedne predmete (ra unalo, mobitel i sli no), odnosno nov anik ili torbicu. • Koliko se gra ani koriste mjerama zaštite i samozaštite? — Op i je dojam da još uvijek ima puno gra ana koji nedovoljno koriste mjere zaštite i samozaštite, a koje nisu skupe i ne iziskuju ništa osim pažnje. Na web stranici naše policijske uprave u kategoriji ‘Savjeti’ gra ani mogu prona i potkategoriju ‘Prevencija’, gdje su navedeni razli iti preventivni savjeti i mjere zaštite koje doista ništa ne koštaju, a svaka zaštita, pa ak i minimalna, može odvratiti po initelja od izvršenja kaznenog djela. • Što gra ani mogu sami u initi, bez ve ih troškova? — Na temelju dosadašnjih iskustava te u cilju prevencije ovakvih kaznenih djela, savjetujemo gra anima da sami poduzmu odre ene mjere samozaštite. Na primjer, ako nekamoodlazite, uvijek zaklju avajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko ete dugo biti odsutni i ne ostavljajte otvorene prozore ili balkonska vrata. Kad kažem zaklju ati, podrazumijeva se da taj klju onda ne e biti ostavljen u bravi, ispod otira a, tegli za cvije e i sli nim mjestima. U stanove se naj eš e provaljuje kroz ulazna vrata, balkonska vrata ili prozore, pa se preporu uje osigurati vrata dobrom bravom, a prozore, odnosno staklene površine dodatnom zaštitom. Vanjsko osvjetljenje ku e tako er je vrlo važno jer provalnici ne vole dobro osvijetljena i vidljiva mjesta, zato se

provale naj eš e doga aju u no nim satima. Kao mjeru zaštite možete odabrati rasvjetu koja e biti uklju ena tijekom cijele no i, svjetiljke sa senzorom za kretanje ili osvjetljenje s automatskim vremenskim prekida em. Dakle, postoje razli ite mogu nosti, a ne radi se o ve im nov anim ulaganjima. Nadalje, nije mudro u ku i ili stanu držati ve e koli ine novca i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, me u rubljem i sli no. Pogotovo nemojte razglasiti na sva zvona da ste upravo dobili pla u, kupili nove ku anske ure aje ili uštedjeli ve u svotu novca. Nikad ne znate tko prati takve vijesti, a ima loše namjere. Tehni ki predmeti koje danas imamo u ku ama i stanovima puno su manji nego nekad. Za usporedbu, nekad su televizor morale nositi dvije odrasle osobe, a danas ga može odnijeti i dijete, pa tako danas po initelj provale kratkom vremenu može napraviti puno štete. Zbog svega toga preporu uje se otografirati vrjednije predmete u ku i i zapisati njihove tvorni ke, odnosno serijske brojeve. U slu aju kra e ili provale uz navedene podatke predmeti se puno lakše pronalaze, a i lakše se dokazuje njihovo porijeklo, tj. vlasništvo. Ima slu ajeva kad se po initelj kra e, odnosno provale prona e, a ukradeni predmeti ne, tada vlasnik tih predmeta (ošte enik) može sudskim putem podnijeti imovinsko-pravni zahtjev za nadoknadu štete. Ako odlazite na godišnji odmor ili putovanje pa e vaš dom duže vrijeme biti prazan, uz sve do sada navedeno, kao mjeru zaštite, povjerljivoj osobi osta-

vite klju i zamolite je da ku u ili stan eš e obilazi. Zamolite je da povremeno digne rolete, pokupi poštu i reklame, upali svijetlo u ku i i sli no. Tako se ostavlja dojam da je netko kod ku e. Nikako ne pri ajte svima da putujete i ne ostavljajte takve poruke na tele onskoj sekretarici ili društvenim mrežama Interneta jer netko uvijek prati takve vijesti. Naravno, nemojte zaboraviti uklju iti alarmni sustav ako ga posjedujete. • Koliko u praksi koriste kamere i dojavni ure aji? — Svaka zaštita koristi na odre eni na in, pa i kamere i dojavni ure aji. Ovisi od slu aja do slu aja koliko neko sredstvo zaštite koristi, teško je generalizirati. Kod nas tehni ka sredstva zaštite u vidu tihog ili glasnog alarma, postavljenog videonadzora i sli nih oblika tehni ke zaštite objekta naj eš e koriste banke, trgovine, odnosno razli ite poslovnice, firme ili ustanove. Tehni ke zaštite postavljene u privatnim ku ama vrlo je malo, ali je ipak ima, što zna i da su gra ani svjesni opasnosti od provala. Razlika izme u tihog i glasnog alarma je u tome što tihi alarm omogu ava hvatanje po initelja na djelu, dok glasni alarm u najve oj mjeri služi odvra anju po initelja od izvršenja kaznenog djela. Osim spomenutih mjera tehni ke zaštite, moram napomenuti da postoji i mogu nost ugradnje protuprovalnih vrata, pa i prozora, no o tome koliko e tko uložiti u zaštitu vlastitog stana, ku e ili objekta ovisi o samoj osobi, jer takve mjere zaštite iziskuju odre ena financijska ulaganja.

U svakom slu aju, svaki vid zaštite je koristan. • Koja kategorija gra ana naj eš e nasjeda prevarantima ili lopovima? — Postoji mnogo trikova, a snalažljivost varalica ne poznaje granice. Zbog toga, opreza nikad dosta, a na razli ite trikove naj eš e nasjedaju starije osobe, pogotovo kad nepoznate puštaju u ku u. Na primjer, na ulaznim vratima vam zvone dvije nepoznate osobe i vi ih s punim povjerenjem puštate u ku u jer do sada niste imali loša

iskustva, a razlog posjeta koji su navele ini vam se u redu. Možda ste upravo donijeli vrlo lošu odluku jer dok vas jedna osoba zabavlja razgovorom, prodajom su a ili medicinskih pomagala, druga e vam ‘po istiti’ ku u. Kad shvatite da ste pokradeni, oni e ve biti daleko. Zbog takvih situacija treba pažljivo odvagnuti treba li nepoznatu osobu ili osobe pustiti u ku u. Dobro je za provjeru tko vam je na vratima imati špijunku, a i sigurnosni lanac na vratima kao zaštitu od nasilnog ulaska. Istina, možete dobiti i posjet službenih osoba Elektre, Plinare ili drugih ustanova, ali u tom slu aju, na vaš zahtjev, oni e vam pokazati službenu iskaznicu, dok e prevaranti izbjegavati odgovor. Ako ste iz bilo kojeg razloga sumnji avi ili ste primijetili da se takve osobe motaju po vašem susjedstvu, zapišite registarski broj vozila i obavijestite policiju na tele onski broj 192. Ako se dogodilo da ste osobe loših namjera pustili u ku u i uhvatite ih u kra i ili ste zatekli provalnika u ku i, imate ga pravo zadržati do dolaska policije ako to možete, no nemojte se s njim/a sukobljavati, osim u slu aju nužne obrane. • Što ako pas napadne lopova u dvorištu? — Ako vlasnik psa ima ogra eno dvorište i na ulaznim vratima dvorišta postoji jasno upozorenje obi no u vidu plo ice ‘oštar pas’ ili ‘ uvaj se psa’, svaka osoba na svoju odgovornost ulazi u to dvorište i vlasnik psa ne odgovara za

Lopov je provalio kroz prozor razbivši staklo

Poseban prilog

33

ar susjed – siguran stan! eventualno nanesene ozljede. Pas poznaje doma e osobe, a nepoznati bi trebali pri ekati da vlasnik do e i sigurno i neometano ih uvede u dvorište ili ku u ako to želi. Prema tome, i pas se može smatrati mjerom zaštite, ako nikako druga ije, onda bar da upozori na ne iju prisutnost.

ponašanja gotovo da nema nikakvih problema u izvršenju svoje namjere. Zna i da su reakcije gra ana, poziv policiji i pomo gra ana-o evidaca oko pronalaženja i hvatanja po initelja kažnjivih ponašanja vrlo bitni u podizanju op e sigurnosti.

• Prijavljuju li gra ani danas eš e kra e nego prije? — Gra ani danas eš e prijavljuju kra e i druge razli ite vrste kažnjivih ponašanja nego što je to bilo prije. To postupno podiže prag za izvršenje kažnjivih ponašanja, što je dobro. Zna i da e po initelj dobro razmisliti isplati li mu se upuštati u kriminalne radnje. Manje je poznato što zna i niski prag za izvršenje kriminalne radnje. To zna i da sve dok potencijalni po initelj može ra unati s tim da e u slu aju prepada prolaznici okrenuti glavu na drugu stranu, da susjedi u slu aju provale u tu u ku u ili stan ne e reagirati, da nitko od o evidaca kra e ili nasilja ne e pozvati policiju, prag za izvršenje kriminalne radnje je nizak. Dakle, potencijalni po initelj kažnjivog

ni?

• Koliko su susjedi važ— Sigurnost jako puno ovisi o tome koliko su gra ani spremni pomo i jedni drugima, a susjedi su tu jako važni. Nekad su se ljudi više družili, svi su svakoga poznavali i u selu se dobro znalo tko što radi, gdje i s kim. Danas toga nema i zna i da doista moramo razvijati dobrosusjedske odnose. Treba pratiti što se doga a oko nas, ako se, na primjer, pojavi nepoznata osoba u susjedovu dvorištu, ve je i sam uljudni pozdrav i pitanje možete li joj pomo i esto dovoljan da se ta osoba makne i ode ako je imala loše namjere. Ako sumnjate u poštene namjere te osobe, dobro je zapamtiti opis i zapisati registraciju vozila, možda se ta osoba upravo traži zbog kažnjivog ponašanja pa je to policiji dragocjen podatak.

Osobna vozila, ak i na vašem dvorištu, zaklju avajte i ne ostavljajte vrijedne stvari na vidljivom i lako dostupnom mjestu. Kod bicikla je važno zabilježiti tvorni ki broj okvira, a možete ga kao mjeru zaštite evidentirati i u prostorijama policije. Bicikle koji su bez nadzora poželjno je zaštiti lancem, lokotom ili na drugi na in, a kod ku e ih pospremajte u zaklju ana spremišta ako ste u mogu nosti. Ako se provala ili kra a ipak dogode, nemojte ništa dirati i pozovite policiju i prepustite policijskim službenicima da prona u korisne tragove kako bi uspješno pronašli po initelja. Pri tome su, naravno, korisne i sve informacije koje mogu dati i vaši susjedi. Policijska uprava me imurska stalno radi na prevenciji, ali samo zajedno u suradnji s gra anima ta se razina sigurnosti može podi i na još viši nivo. • Koji su esti trikovi prevaranata i lopova zabilježeni u Me imurju? — Najprije treba re i da ne treba nasjedati na trikove poput nesvjestice ili iznenadne slabosti, ponudu knjiga i sli nih

Da bi ušao u ku u, lopov je oštetio bravu i vrata

predmeta, za svoje dobro treba biti sumnji av. Najpoznatiji trikovi koji se povremeno doga aju jesu oni s posudbom novca. Nepoznati pozvoni i predstavi se kao prijatelj vaše rodbine i sli no pa moli da mu posudite nešto novca jer mora hitno popraviti kvar na vozilu. Tek kasnije saznajete da takva osoba ne postoji. Postoji tako er i trik sa sklapanjem ugovora, netko do e s ugovorom za kupnju poljoprivrednih proizvoda ili sredstava za zaštitu, a vi platite unaprijed i više ne vidite ni novac ni tu osobu. Trik s inkasatorima tako er je ve poznat, netko tko se predstavlja kao djelatnik Elektre, Plina ili sli no traži od vas da platite neke zaostale ra une. Bez ikakve provjere platite osobi, a nakon nekog vremena dobijete prave ra une i opomene. Uglavnom, zdrava koli ina opreza, dobrosusjedski odnosi, poštivanje mjera samozaštite i podizanje praga za izvršenje kriminalnih radnji svakako doprinose dobrom stanju sigurnosti gra ana, odnosno društvene zajednice. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

BITEL d.o.o.

Dugogodišnje iskustvo sa sustavima protuprovale, videonadzora i vatrodojave U današnje vrijeme, kada se susrećemo sa sve većim brojem nasrtaja na imovinu, čak i najmanje ulaganje u zaštitu je opravdano, a svaki ozbiljan pristup tom problemu donosi dugoročnu sigurnost, iako se možda na početku čini kao relativno velika investicija, savjetuju stručnjaci tvtke Bitel d.o.o. koji imaju dugogodišnje iskustvo u projektiranju i izvedbi sustava protuprovale, videonadzora i vatrodojave. Investiciju u zaštitu imovine potrebno je procjenjivati na dulji vremenski rok jer kvalitetni sustavi zaštite traju svakako više od 10 godina, a dugogodišnji osjećaj sigurnosti doma, poslovnog prostora ili druge imovine je neprocjenjiv. St at ist ike pok a zuju da su građevine i prostori opremljeni alarmnim sustavima rijetko kada predmet

provale jer alarm djeluje i preventivno, a kada se i dogodi neki neželjeni događaj, provala uglavnom ostaje na pokušaju, čime se u velikoj mjeri spašava imovina koja bi vjerojatno bila otuđena. Svi zaposlenici tvrtke BITEL d.o.o. imaju dugogodišnje iskustvo u projektiranju i izvedbi sustava protuprovale, videonadzora i vatrodojave, što jamči kvalitetnu izvedbu i dugotrajno ugodno korištenje instalirane

opreme. No, brzi tehnološki razvoj nalaže svakodnevno edukaciju i usvajanje novih znanja na tom području. Izvedbi svakog sustava pristupa se sa posebnom pozornošću, što znači da se svaka građevina ili prostor koji se namjerava zaštititi nekom vrstom sustava zaštite, najprije pažljivo pregleda, utvrde se potencijalno najugroženija mjesta tog prostora ili građevine u cjelini, te se nakon toga na temelju razgo-

vora sa korisnicima, predloži optimalno rješenje. Kod građevina i prostora koji imaju zakonski propisan minimum tehničke zaštite (novčarske institucije, kladionice i druge) mora se poštivati taj propisan minimum zaštitnih mjera, ali i kod ostalih građevina interna pravila poslovanja ne dopuštaju ugovaranje i izvođenje sustava zaštite ispod minimuma kojeg nalažu pravila struke. Najbolja rješenja postižu se kada se sustavi zaštite planiraju već prilikom projektiranja i izgradnje. Tada se potrebne instalacije ugrade u najbolje pozicije i postigne se najbolja povezanost sa drugim sustavima (el. napajanje i telekomunikacije), što je vrlo važno. No, tehnologija zaštite je izuzetno napredovala, tako da postoje kvalitetna

rješenja i za sve gotove, već namještene prostore. Kvaliteti opreme koju ugrađuje Bitel pridaje se posebna pažnja, tako da su se specijalizirali za ugradnju i servisiranje samo opreme nekoliko provjerenih svjetski poznatih proizvođača, kao što su PARADOX, DSC, INIM, APOLLO, KENTEC, DVC, JVC i nekih drugih. U više od 20 godina rada na sustavima tehničke zaštite stručnjaci Bitela projektirali su i izvodili mnoge velike i male sustave vrlo različitog stupnja zahtjev-

nosti za više ili manje zahtjevne korisnike, ali svakom sustavu se pristupalo sa posebnom pažnjom, što je rezultiralo velikim brojem zadovoljnih korisnika i vrlo malim brojem reklamacija. Za odgovore na sva pitanja vezana uz sigurnost, zaštitu osoba i imovine te elektroinstalacija, na raspolaganju su svim dosadašnjim i budućim korisnicima usluga zaštite imovine, radnim danom u vremenu od 8 do 16 sati na brojevima telefona ili elektroničkoj pošti.

Poseban prilog

44

INŽENJER Marijan Kožnjak, nezavisni me imurski stru njak za telekomunikacije, o tehni koj zaštiti doma od kradljivaca

Zaštita senzorima i kamerama danas je cjenovno pristupa na i gra anima O tome isplati li se ili ne ugraditi elektronsku zaštitu i koji su pristupa ni na ini zaštite za gra ane, razgovarali smo s Marijanom Kožnjakom, inžinjerom i stru njakom za telekomunikacijsku opremu, koji danas živi u Savskoj Vesi. Inženjer Marijan Kožnjak dugi je niz godina radio u HT-u, a u zadnjih nekoliko godina vlasnik je privatne telekomunikacijske tvrtke i sprema se u zasluženu mirovinu. • Što je najvažnije kad je rije o elektronskoj zaštiti? — Koliko znam i kako ekonomske kalkulacije ukazuju, osnovno je pitanje uvijek isplati li se ili ne postaviti elektronsku zaštitu. Neke kalkulacije, a to ne mora biti tako, govore da se elektroni ke ure aje za zaštitu isplati postaviti ako je šti ena vrijednost pet puta ve a od troškova za postavljanje ure aja. No svaki e gra anin sam ocijeniti isplati li mu se postaviti elektroni ku zaštitu. Ako je šti ena vrijednost

senzori ili detektori pokreta. Infracrveni senzori rade na frekvencijama ispod crvenog spektra i za oko su nevidljivi. • Možete li pojasniti na koji na in radi odre eni ure aj? — Postoje dva tipa IC senzora, odnosno detektora, prvi je samo IC senzor, a drugi IC senzor plus radio, takozvani dvostruki IC senzor. Senzor djeluje i kao radio i kao IC senzor, odnosno prati toplinska zra enja u objektu i u radiopolju.

Marijan Kožnjak: - Najvažnije je ne ostavljati rupe u zaštiti ku e ili prostorije, ako je nešto zašti eno, to onda mora biti im potpunije

manja, onda se to ne isplati, što opet ovisi od slu aja do slu aja. Najvažnije je da ne ostaju rupe u zaštiti koje lopovi onda mogu iskoristiti, da sustav kad se postavi nema

slabe to ke. Jedna jedina slaba to ka može srušiti cijeli sustav zaštite. Banalni je primjer kako imate telefonski dojavnik koji radi na izi koj liniji, lopov jednostavno može presje i žicu. Ako postoji

sirena, a provalnik zna da postoji, on je može jednostavno osposobiti, odnosno uništiti ako oštrim predmetom probije membranu sirene. Zbog toga se sirene danas grade s dvostrukom zaštitom. Ukratko, najvažnije je za gra ane znati kolika je ukupna cijena sustava za zaštitu i jesu li sve mogu e rupe pokrivene. Ostalo, tip ure aja, proizvo a i sli no, manje je važno. Cijene zaštitnih ure aja padaju i danas su dostupne i za gra ane, jedan dobar senzor za zaštitu danas stoji oko 300 kuna. Tehni ka zaštita obuhva a veoma široki spektar zaštite i danas se sve više razvija, osim protuprovalnih sustava, naj eš e se koristi za videonadzor, vatrodojavu, plinodojavu, jer ve postoje i plinski senzori, magnetni senzori i niz drugih primjena. Uostalom, na televiziji i ilmovima može se vidjeti mnogo toga što se danas upotrjebljava u praksi, no sve ima svoju cijenu.

ZAŠTITA PUTEM MODERNE ELEKTRONIKE • Koji su sve vidovi zaštite pomo u moderne elektronike mogu i, a da nisu preskupi za gra ane? — Kad je rije o zaštiti gra ana i objekata, a da to nisu banke i sli no, koje mogu imati i imaju so isticiranije vidove zaštite, postoji nekoliko tipova zaštite. Naj eš a je infracrvena zaštita, odnosno

Elektroni ke ure aje za zaštitu isplati se postaviti ako je šti ena vrijednost pet puta ve a od troškova za postavljanje ure aja, koji u prosjeku iznose od dvije tisu e do nekoliko tisu a kuna Taj drugi tip dvostrukog IC senzora primjenjuje se tamo gdje postoji turbulencija topline. Na primjer, ako su u ku i radijatori, onda bi svako malo takav senzor davao

sve ve i broj gra ana u posljednje vrijeme. Me utim, mora se istaknuti kako je videonadzor kamerama skuplji, a ima još poneku manu. No, prednost mu je ta što kamera možete vratiti povijest doga aja, kod detektora to nije mogu e. Kamera se spaja na videosnima , odnosno ure aj za bilježenje videozapisa. Nekad je to bilo analogno, a danas digitalno snimanje na disk. Ako se dogodi kretanje u prostoru, može se de inirati da je to alarm. Za razliku od IC senzora, ako blizu kamere leti sitni objekt, na primjer, muha, ona može detektirati alarm, pa joj je to nedostatak. Kamera se naj eš e koristi za nadzor prostora. Kad senzor ili kamera daju signal, taj dolazi do alarmne centrale, rije je o procesiranju, koje može biti tiho ili zvu no i na druge na ine. Sirene su služile i služe odvra anju lopova, no danas više ljudi ne reagiraju na sirene, smatraju da se ‘opet uklju ila neka sirena bez veze’. • Što mora znati svaki onaj koji se odlu i za zaštitu kamerama? — Ako se netko odlu i za zaštitu kamerama, ono osnovno što mora znati jest kolika je udaljenost od kamere i scene koju kamera snima. Ako je scena udaljena, onda treba ve i objektiv kamere. Zatim, trebao bi odlu iti treba li bolju sliku ili ne, ako treba bolju sliku, treba i bolju kameru, što ima svoju cijenu. Želimo li snimati i po mraku, kamera mora imati svoj izvor IC svjetla.

DOJAVNI URE AJI signale o promjeni, pa zato postoji radijski dio koji reagira na kretanje u ku i i tek onda daje alarm. Ako ovjek u e u tako šti enu ku u, poremeti oba polja i dolazi do alarma. Sustav zaštite sastoji se od centralne jedinice (malog ra unala) i perifernih dijelova, raznih senzora, od loma stakla, senzora za vibracije i sli no, pa sve do sve do IC senzora i ulazno-izlazne jedinice, odnosno tipkovnice gdje se vlasnik autorizira. • Sve eš e u upotrebi su i nadzorne kamere. Što možete re i o njima? — Rije o je drugom vidu zaštite koji tako er koristi

• Kakve mogu nosti dojave postoje? — Mogu a je dojava na telefon vlasniku ure aja ili dojava centru za zaštitu, profesionalnoj organizaciji koja se time bavi. Ure aji ne smiju biti spojeni na policiju direktno, ve na vlasnika ure aja koji onda, ako je potrebno, alarmira policiju. To je iz razloga što bi se neka kriminalna organizacija mogla organizirati na na in da policiji dojavi u kratkom vremenu veliki broj lažnih dojava i sli no. Policija mora znati tko je i zašto zvao da bi intervenirala. No sva tehni ka zaštita je pod ingerencijom policije iz više razloga. (J. Šimunko)

24. sije nja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ljubi asta boja ve kro i našim ulicama! Modna sezona ove e godine biti u znaku ljubi aste boje orhideja. Ta je boja izabrana kao jedna od top boja godine i ve smo prve detalje i naznake pra enja svjetskih trendova zapazili na akove kim ulicama. Ovu boju (po Pantone skali prona i ete je pod šifrom i nazivom 8-3224 Radiant Orchid), koja je inspirirana cvijetom orhideje, vole sve generacije. Preporu ena nijansa može se kombinirati u svim modnim kombinacijama i dobro e se

slagati s maslinastozelenom, tirkiznom te svijetložutom bojom. Svi koji požele ljubi astim tonovima osvježiti i svoj dom ne e pogriješiti. Prostori koji odišu jednoli nim pastelnim tonovima ve e samo jednim komadom namještaja, dekorativnim jastu i em, vazom ili sli nim dekorativnim predmetom unijeti u dom ili poslovni prostor dinamiku i svježinu. Poigrajte se bojama i pri tome uživajte. Jer, sre a se nalazi upravo u malim stvarima.

ESPRESSO by

Žuljevite ruke nikad ne znaju za dosadu K

ad u naš mali grad stigne ekipa HTV-a i razmaše se svojim kamerama i reportažnim kolima, to zasigurno plijeni pozornost svih slu ajnih prolaznika i svjedoka doga anja oko javne televizije i njezinih kretnji po gradu. A kad još mikrofon u ruke primi Petar Vlahov i “Pod vurom” razgovara s elnicima lokalnih institucija, to nikako ne može promaknuti oku promatra a. Tako je naš gradi po prvi put postao i glavni akter jedne od emisija, koje se od prošle godine u prijepodnevnim satima emitiraju na prvom programu HTV-a. Prepozna-

je se pod zgodnim nazivom “Što vas žulja?”. Projekt je krenuo 16. rujna prošle godine i emitira se tri puta tjedno iz zagreba kog studija, a jednom tjedno se ta 45-minutna emisija uživo emitira iz nekog drugog grada i mjesta. Autor projekta je Veljko Jan i i za sve one koji ne stižu ili ne mogu u to vrijeme pratiti emisiju predstavlja koncept emisije: - Naša ekipa ponajprije snima pitanja, odnosno, kako ih mi zovemo, ‘žuljeve’ za emisije koje se potom emitiraju uživo iz odre enog grada. Princip emisije i na in na koji se ona radi jest sljede i: javnost se unapri-

jed obavijesti o vremenu i mjestu snimanja emisije. Gra ani su pozvani javno izraziti sve ono što ih ‘žulja’ i što ne mogu sami riješiti, bilo da je rije o osobnom problemu, mjestu stanovanja, radnom mjestu, školovanju ili svemu ostalom gdje se pojavljuju problemi. brojni gledatelji su u vremenu od 11 do 11.45 sati u svojim domovima na prvom programu HTV-a sa zanimanjem pratili sadržaj najavljenih žuljeva iz akovca, sa željom da vide što ponajviše žulja naše sugra ane te što e nadležne osobe za odre enu problematiku o tome kazati.

I

M

e utim, svekoliko me imursko pu anstvo ostalo je pomalo razo arano jer ništa od “ubojitih” pitanja nije bilo vi eno. Antonija Kocijan zapitala se ho e li nam Varaždin postati novi centar, odnosno ho e li akovec izgubiti poziciju središta županije. Naš župan na to se osvrnuo kako ne moramo brinuti oko toga i da nema nikakve bojazni. Štoviše, odlu no je kazao da ne treba širiti pri u o dramati nim okolnostima oko te teme... itd. Petar Vlahov zaklju uje kako su do sada s ovom emisijom gostovali u 16 gradova i kako se akovec

isti e komunalnom ure enoš u i isto om te da je jedan od najve ih problema grada neosvijetljen park - Perivoj Zrinskih. Ali gra ani ne moraju u strahu od mraka imati velike o i. Najavljena je skorašnja revitalizacija Grada Zrinskih i u sklopu tog projekta riješit e se i problem mraka. onajve e razo arenje gledatelja bila je injenica što su Romi u 45-minutnoj emisiji dobili najve u minutažu koja se odnosila na problematiku nagomilanog sme a u romskim naseljima te sigurnost igranja djece kod trafostanice u Nedeliš u. Emisija “Što vas

P

žulja” nudi sjajnu priliku gra anima te ih javno poziva da progovore o svojim problemima. A Me imurci su izgleda “kak i navek, preve stiha” i kao da nemaju vremena za bunt i pitanja jer su na poslu i vrijedno rade drže i se krilatice - Žuljevite ruke nikad ne znaju za dosadu. Osim hvale vrijednog propitkivanja o zaštiti vina, vinskih etiketa i obiteljskih vinarija našeg kraja, sve ostale teme zasjenila je romska problematika sme a u romskom naselju, sigurnost romske djece i sl. Nisu sporna. Treba ih rješavati i riješit e se prije ili kasnije. Ali, ne možemo a da se ne zapitamo: gdje su ostali “ostali” žuljevi Me imuraca?

14

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Strah od ljudi PITANJE: Imam strah od ljudi. Zaposlena sam u robnoj ku i. Na svom radnom mjestu dolazim u kontakt sa strankama. U kontaktu osje am nesigurnost, strah, lupanje srca, tresu mi se ruke. Mislim da me svi gledaju i primijete što mi se doga a. Kada sam sama i ne kontaktiram sa strankama, osje am se dobro i nemam smetnji. Povremeno uzimam tablete Helex koji mi pomažu, ali mislim da to nije trajno rješenje. Kako da se ponašam prema ljudima i bih li trebala uzimati neke druge tablete? ODGOVOR: Strah, napetost i tjelesne smetnje jesu simptomi koji nam govore i upozoravaju da je došlo do nesklada odnosa izme u nas i naše okoline, odnosno prirode. To su upozorenja koja treba shvatiti ozbiljno i na

koja treba pravilno reagirati jer oni nas na neki na in štite da ne bi došlo još do ve ih nevolja. Potrebno je da se po nete bolje analizirati, upoznati se bolje. Jedino tako ete dosegnuti što se u vama doga a, odnosno zašto se pojavljuju strah, tjeskoba i napetost. Ukoliko ne budete uspjeli u tome, onda je jako dobro bilo oti i kod psihijatra - psihoterapeuta. Što se ti e lijekova, tu vam mogu pomo i razni lijekovi iz grupe anksiolitika.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Emocionalna dobrobit djece

Može li se alkoholizam izlije iti i kako?

Mi koji se bavimo duševnim zdravljem naro itu pozornost pridajemo stvaranju tzv. zdravog emocionalnog imunološkog sustava, koji je podloga za pravilan duševni razvoj i uvar našeg zdravlja u izazovnim i stresnim situacijama. Kad se radi o istraživanju psihi kog razvoja djece taj imunitet možemo povezati sa protektivnim faktorima i faktorima rizika koji utje u na emocionalnu dobrobit djece, ve od najranije životne dobi. Istraživanja pokazuju da kada roditelji prepoznaju negativne emocije svojih beba – njihovu ljutnju i tugu – i pomažu im da se nose s tim emocijama, djeca s vremenom razviju bolju psihološku regulaciju svojih emocija i pokazuju pozitivnije ponašanje. S druge strane, ako roditelji ignoriraju ili kažnjavaju djecu zato što pokazuju te emocije, ili se naljute na dijete koje se ljuti, postoji mogu nost da e dijete s vremenom neke emocije isklju iti, znaju i da ih ne može podijeliti. Zbog toga je dijete pod velikim stresom, psihološki i iziološki, jer je emocija i dalje prisutna, i stvara se barijera u razvoju temeljnog povjerenja izme u djeteta i roditelja. Tako se ve do prve godine života može razviti obrazac da dijete izbjegava kontakt s majkom, umjesto da do e k njoj kad je uznemireno i tužno. Djeca s takvim problemima ne u e zdrav na in kontrole emocija, ona imaju kon likt izme u emocionalnog približavanja i izbjegavanja, vrlo su nesigurna i pitanje je kako e kasnije u životu uspostavljati kontakte i ostvarivati bliskost sa drugim ljudima. Me u najvažnijim faktorima koji bebe stavljaju pod rizik je maj ina depresija. Majke

Iako je povijest konzumiranja alkoholnih pi a stara gotovo koliko i povijest nastanka i razvoja ovjeka, tek se u novijoj povijesti o toj pojavi po inje razmišljati i govoriti kao o ozbiljnom društvenom i zdravstvenom problemu. Svjetska zdravstvena organizacija tek polovinom prošlog stolje a priznaje alkoholizam kao bolest. Danas znamo da je alkoholizam jedna od najraširenijih bolest ovisnosti koja se iskazuje ponašanjem koje uklju uje potrebu za alkoholom i slabu kontrolu pijenja, uz razvoj ovisnosti te pojavu zdravstvenih ošte enja i socijalnih poteško a. Sukladno tome, prema de iniciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholi ar je: “…osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pi a, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu i koja pokazuje naj eš e poreme aje ponašanja te dolazi do ošte enja duševnog i tjelesnog zdravlja i gospodarskog stanja. U pojam alkoholi ara uklju uje se ve i onaj tko pokazuje po etke poreme aja u tom smislu.” Kao i sve ostale bolesti ovisnosti i alkoholizam je kroni na bolest koja pokazuje sklonost recidiviranju, tj. ponovnom javljanju. Bolest je to koja se mora i može lije iti. esto postavljano pitanje glasi: „Može li se alkoholizam izlije iti i kako?“ Preduvjet uspješnog lije enja je potpuni, doživotni prestanak pijenja alkoholnih pi a i pridržavanje svih mjera iz programa lije enja. Potpuna i doživotna apstinencija nužna je za oporavak alkoholi ara, jer kad osoba jednom izgubi kontrolu nad pijenjem alkohola, više ju nikada ne može uspostaviti, bez obzira na to koliko dugo je period apstinencije trajao. Poznati su primjeri osoba koje su gotovo dvadeset godina uspješno apstinirale, ali su nakon jedne popijene aše alkoholnog pi a ponovo potonule u istu, ak još ja e izraženu ovisnost o alkoholu. Apstiniranje od pijenja alkohola nužno je i veoma važno, ali nije samo po sebi dovoljno za potpuni oporavak. Apstinencija je podloga na kojoj se gradi uspješno lije enje mijenjanjem starih loših navika i uspostavljanjem zdravog stila života, u emu moraju sudjelovati svi lanovi obitelji. U klubovima lije enih alkoholi ara koji okupljaju osobe koje su uspješno us-

koje su letargi ne i tužne, pasivne i distancirane, imaju djecu koja kasnije pokazuju više stupnjeve depresije, agresije i anksioznosti. ak i u najranijoj dobi djeca depresivnih majki pokazuju manje pozitivnih emocija i neobi an obrazac aktivacije u mozgu. Danas se smatra da je koli ina pozitivnih emocija, poput sre e, u najranijem djetinjstvu klju na za pravilno oblikovanje mozga. Jednostavno re eno, ako je beba sretna, stvorit e se putovi u mozgu koji joj pomažu da osje a pozitivne osje aje poput sre e ostatak svog života. Postoji biološka potreba za ljubavlju i sre om, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje... Beba mora dobiti ljubav i nježnost da bi se razvijala. Društvena i emocionalna deprivacija izaziva biokemijske promjene u mozgu, u ranoj životnoj dobi izravno može štetiti razvoju mozga i njegove plasti nosti, što e re i da najteže i skoro nepopravljive posljedice za kasnije duševno zdravlje mogu nastati upravo u tom razdoblju života. Na našoj planeti živi sve više siro adi, mnogo je djece koja nemaju bliske emocionalne i socijalne kontakte sa odraslima. Možete re i da se to vas ne ti e, ali eto, u Južnoj Africi je HIV-pozitivno oko 30% trudnica, pa e samo u toj zemlji u idu em desetlje u biti oko milijun siro adi...

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

postavile apstinenciju i lanove njihovih obitelji, dobro je poznat pojam „suhi recidiv“. To je pojam koji opisuje osobu koja je prestala piti, ali je zadržala svoje loše životne navike koje je razvila u razdoblju problemati nog pijenja. To podrazumijeva neobavljanje svojih zaduženja, neprimjeren rje nik, izostajanje sa sastanaka kluba, neobavljanje svojih radnih i drugih obaveza, zaduživanje, traženje opravdanja za svoju lošu situaciju, ne poduzimanje potrebnih koraka za njeno rješavanje, stalno nezadovoljstvo, nestrpljivost, itd. Takve osobe ne žele slušati savjete stru njaka i svojih najbližih, oni za sve imaju svoje objašnjenje i uporno odbijaju prihvatiti pruženu pomo i savjete. Od takve situacije do pravog ili „mokrog recidiva“ mali je korak. Prije ili poslije, onaj tko ne prihvati savjete i ne po ne se mijenjati, prihvatit e ponu enu ašicu i sve e se opet vratiti na po etak. Ponovno pijenje zna i recidiv, a recidiv donosi ponovno vra anje bolesti u njenom još gorem i težem izdanju. Tijelo alkoholi ara ve odavno izmu eno i iscrpljeno izi kim ošte enjima zbog dugotrajnog alkoholizma, loše reagira na ponovno trovanje alkoholom, destabilizira se i brzo „krahira“. Recidivi su kod alkoholizma relativno esta pojava i veliki izazov lanovima obitelji i svima koji se bave njegovim lije enjem. injenica je me utim, da je puno lakše apstinirati i lije iti se uz potporu onih koji su prolazili kroz sli ne probleme i uspjeli se izboriti. Dokaz su oni koji su uspjeli i koji to svojim primjerom svjedo e. Na godišnjoj skupštini akove kog kluba lije enih alkoholi ara, prije dva tjedna, jedan je lan primio priznanje za punih 40 godina uspješne apstinencije od alkohola i zdravog i sretnog života koji je poklonio sebi i svojoj obitelji. Potporu kluba i svoje obitelji istaknuo je kao najvažniju za svoj uspjeh.

24. sije nja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Crni čaj kao preventiva za pošasti modernog doba Unato injenici da potje u od iste biljke, a razlikuje ih postupak berbe, prerade i sušenja, za razliku od zelenog aja na zapadu je crni aj ipak popularniji i ak se prodaje 70 posto više od zelenog. No ne treba strahovati jer i crni aj ima svoja nutricionis ka i ljekovita svojstva. Glavna odlika crnih ajeva je postupak fermentacije kojoj se podvrgava pa zapadnjaci sve gorke ajeve nazivaju crnima. Put aja star je gotovo koliko i sam aj. Kako je na svom dugom putu do Europe zeleni aj gubio na svojoj kvalite , a cijena aja postajala sve ve a i ve a dolazi do promjena u njegovoj proizvodnji. Nakon sva e Engleza i Kineskih monopolista, Englezi su od 1880. godine po eli uzgaja aj u Indiji i na Cejlonu. Tražili su aj koji bi okusom više odgovarao Europljanima te bi bio bolji za transport. Oni su puštali da ajni lis i više fermen raju i dobili su crni aj. Crni aj posebno je bio dobar za transport jer list crnog aja može bolje zadrža svoju kvalitetu od zelenog što je i razlog njegove popularnos na Zapadu. Po sastavu crni aj je sli an zelenom, a najviše ga razlikuje udio kofeina zbog procesa fermentacije. Zato što sadrži najviše kofeina od svih ajeva 2 – 4% mnogi koriste crni aj kao napitak kojim se odri u ovisnos ispijanja kave. Izrazito dobrim predstavnikom za to stoji injenica da šalica kave sadrži izme u 150 – 200 mg kofeina, a šalica crnog aja sadrži izme u 50 – 75 mg kofeina. Najve i proizvo a i crnog aja su Šri Lanka (Cejlon), Indija, Kina, Indonezija, Kenija i Nepal. Postupak obrade crnog aja razlikuje se od po-

stupka obrade zelenog aja te ima više faza: berba, venu e, valjanje, prosijavanje, fermentacija i sušenje. Najvažnija faza u cijelom postupku je fermentacija koja traje od jednog do tri sata. U fazi fermentacije organski spojevi se raspadaju u manje jednostavnije spojeve, a uzro nici toga su enzimi u mikroorganizmima. Postupak fermentacije se sastoji u tome da se lis i rastegnu, navlaže, zrak mora ima oko 90% vlage,a temperatura mora bi iznad 20°C. Boja dovoljno fermen ranog lis a je bakreno crvenkasta. O samoj fermentaciji ovisi i aroma te je vrlo važno kada se ona prekine. Nije dobro ako se fermentacija prekine ni prebrzo, a još više prekasno jer listi i tada ostaju bez arome. Crni aj ima jako puno dokazanih ljekovi h svojstava. Istraživanja su dokazala da crni aj zahvaljuju i bogatstvu an oksidansa smanjuje i znatno usporava razvoj raka, a doka-

zano je da smanjuje rizik raka želuca, plu a, jajnika i dojke. Nadalje ovaj blagotvorni napitak pomaže kod boles želuca, koris se kod dijabetesa pa 2, izrazito je dobar kod povra anja, poboljšava protok urina, smanjuje rizik od moždanog udara, pomaže kod proljeva, poboljšava djelovanje krvnih žila, koris se kod glavobolje, poboljšava mentalne sposobnos , pam enje, u enje, pomaže kod bubrežnih kamenaca, održava budnost, pomaže kod mršavljenja kad se koris s drugim proizvodima, a smanjuje i simptome Parkisonove boles . Crni aj zbog bogatstva an oksidansa usporava starenje kože tako što pomaže kod spre avanja smr stanica kože, pomaže kod borbi pro v slobodnih radikala te je posebno dobar kod uklanjanja stresa. Znanstvena istraživanja na više od 500 ljudi dokazala su da avonoidi u crnom aju smanjuju proizvodnju štetnog kolesterola, a s me izrazito

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec smanjuju opasnost od moždanog i sr anog udara, a otkriveno je da crni aj smanjuje i hormone koji uzrokuju stres. Pravi poznavatelji i ljubitelji aja znaju da se on najlakše priprema tako da se na jednu šalicu aja doda žli ica lis a koji se potope od tri do pet minuta te procijede i uživa se u nezasla enom napitku. Me u m gastronomija ne pita pa se u raznim civilizacijama razvila i ceremonija pijenja crnog aja. Englezi ga vole s mlijekom, Rusi s kriškom limuna, a suvremena kuhinja miješa razne okuse crnog aja i drugih za ina. Nutricionis ne preporu aju pijenje crnog aja s mlijekom ili vrhnjem u kombinaciji sa še erom jer takav napitak optere uje probavni sustav, posebno jetru. Ipak, za arom crnom aju dodaju se za ini poput cimeta, kardamoma ili anisa. Gastronomija poznaje i ajni pun od crnog aja, ruma, še era, leda i kriški naran e i limuna. Liker od crnog ili zelenog aja može se dobi stavljanjem lis a aja u votku jekom 24 sata nakon ega se procijedi i doda še erni sirup. Kineska i japanska kuhinja koriste osušene lis e aja i u pripremi hrane. Tako se slavna pekinška patka, prije daljnje termi ke obrade, može dimiti na mješavini crnog aja, sme eg še era i anisa. Crni aj može biti poseban dodatak umaku na bazi pile eg temeljca i naran ina soka koji se poslužuje preko pe ene šunke. Kola e ima druga iji okus ukoliko grož ice i sušene brusnice namo ite u crnom aju i kasnije ga koris te kod pripreme jesta za vo ni kola , a crni aj možete doda i kod pripreme okoladne glazure. Ledeno osvježavaju u granitu uz dodatak crnog aja možete posluži uz baklavu. Stoga za preventivu zdravlja cijelog organizma, tjeranje pošasti modernog doba poput stresa od sebe ili ako želite po e stvara vlas te recepte moderne gastronomije s crnim ajem za vas smo uvijek tu. U svom oko aju osim obi nog crnog, indijskog ili earl grey aja tu su još mješavine poput crnog aja CHAI - s umbirom, klin i em i cimetom, Irish Whiskey s kakaom, Winter s brusnicom te Present gold s pe enim bademom i kokosom, a i druge vrste koje e razdraži i najrazmaženija nepca.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima u 2013. model Volkswagen Golf 2 Volkswagen Polo 3 Opel Astra 4 Opel Corsa 5 Hyundai i30 6 Škoda Octavia 7 Peugeot 208 8 Renault Clio 9 Volkswagen Passat 10 Kia Cee'd 11 Kia Sportage 12 Hyundai ix35 13 Opel Insignia 14 Citroën C4 15 Ford Fiesta 16 Peugeot 308 17 Volkswagen Up 18 Kia Rio 19 Dacia Sandero 20 Renault Megane 21 ostali UKUPNO

1

koli ina udio, % 1682 6,05% 1312

4,72%

990 862 803 738 662 645 616

3,56% 3,10% 2,89% 2,65% 2,38% 2,32% 2,22%

594 553 547 540 533 517 504 452

2,14% 1,99% 1,97% 1,94% 1,92% 1,86% 1,81% 1,63%

436 418 391

1,57% 1,50% 1,41%

14007 27802

50,38% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

29. siječnja 1989. objavila je bankrot tvrka Global Motors, koja je uvozila Yugo u SAD. Lošu prodaju uzrokovala je prvenstveno loša kvaliteta te je Yugo postao predmet podsmjeha.

Fiat Panda 4x4 Antartica krenula iz Torina u So i 20. sije nja je iz Mira iori Motor Village kompleksa u Torinu službeno krenula turneja „Panda u So i“. Središnju ulogu ima model Panda 4x4 Antartica, Limited Edition, koji je poslužio za proslavu tridesete godišnjice popularnog 4x4 modela s više od 500.000 prodanih primjeraka. Projekt „Panda u So i“ proizašao je iz suradnje izme u marke Fiat i multimedijske izdava ke ku e Vice Media. Ceremoniji povodom po etka projekta „Panda u So i“ prisustvovali su sportaši Fiatovog Freestyle tima. Zvijezda ove avanture koja nas vodi na put od Torina do So ija je Fiat Panda 4x4 Antartica, opremljena s 0.9 TwinAir Turbo benzinskim motorom snage 85 KS. Panda 4x4 Antartica sadrži sve prednosti 4x4 modela, od ugradnje pogonskog sustava na principu „okretni moment na zahtjev”, koji se automatski aktivira po potrebi, Panda 4x4 uklju uje i sustav elektronske kontrole stabilnosti (ESC) s elektronskom blokadom diferencijala kao standardnom funkcijom. Ovaj sustav osigurava dodatnu kontrolu tijekom vožnje i pri kretanju na skliskim podlogama.

Renault predstavio pomla eni Mégane Mégane preuzima novi identitet marke koji krasi sve nove Renaultove modele. Svi karoserijski oblici (Berline, Coupé i Grandtour) dobili su novi odbojnik, nove prednje maske i novi poklopac prtljažnika s velikim Renaultovim logotipom na sjajnoj crnoj podlozi. Nova su i dnevna svjetla koja se "omataju" oko bo nih strana. Tehnologija je zastupljena u obnovljenom Méganeu kao nikada do sada. Integrirano multimedijsko tablet-ra unalo Renault R-Link dostupno je u novom Méganeu uz doplatu ili serijski (ovisno o modelu i paketu opreme, osim u modelu coupé-cabriolet). Ovaj sustav objedinjuje sve multimedijske funkcije, uklju uju i navigaciju, radio, telefoniranje slobodnih ruku s pomo u tehnologije Bluetooth, te povezivost s mobilnim ure ajima na ak 26 jezika (i hrvatski). Nudi i usluge koje se odnose na automobil i pristup Renaultovu R-Link Storeu, koji nudi više od 50 aplikacija (ovisno o zemlji) koje možete preuzeti u svojem automobilu. Izbornikom se upravlja preko 18-cm zaslona osjetljivog na dodir. Predst avljen u novom Scénicu, Grand Scénicu i Scénicu Xmod, motor Energy TCe 130 sada je dostupan i u Méganeu. Ovaj motor, simbol Renaultove izvrsnosti u konstrukciji motora, pridružuje se motoru Energy 115 u Renualtovoj obnovljenoj paleti benzinskih motora. Zahvaljuju i tehnologiji motora Energy, potrošnja je smanjena za 15 %, ime je ušteda goriva ve a za 1 l/100 km u odnosu na prijašnji TCe 130. Renaultov motor Energy TCe 115 spaja snažne performanse s malom potrošnjom goriva. Aluminijska jedinica obujma 1.198 cm3 razvija 115

Nastavlja se akcija za BMW serije 3

Nakon uspješne akcije u 2013., koja je BMW seriju 3 dovela me u najprodavanije modele u svojoj klasi, zbog velikog interesa nastavljen je nov val akcije All in 3. U cijenu od 33.333 eura uklju en je PDV, posebni po-

rez kao i BSI servisni paket. Isto tako, važe a je i dalje akcijska ponuda za BMW All in 3 Line. BMW 318d All in 3 paket opreme obuhva a, bez posebne nadoplate: multifunkcijske tipke na upravlja-

24. sije nja 2014.

u, sportski kožni upravlja , run lat gume na alu naplacima, podesivi naslon za ruku sprijeda, ure aj za pranje farova, senzore za parkiranje kišu i automatsko uklju enje svjetala, xenon svjetla, tempomat s funkciom ko enja...

Renault obnavlja cijelu obitelj Mégane, koju sad krasi novi dizajnerski izri aj. Opremljena najnovijom Renaultovom opremom i tehnološkim inovacijama, perjanici Renaultove ponude u prvom su planu i dalje udobnost i užitak u vožnji. Ponuda sportskih modela Mégane tako er je pomla ena. Novi Mégane ve je krenuo u prodaju. KS i najve i okretni moment od 190 Nm, što su vrijednosti usporedive s dvolitrenim motorom. Energy dCi 130, dieselski motor obujma 1.598 cm3 iz kojeg razvija 130 KS, najsnažniji je dizelski motor u svojoj klasi. Izdašan okretni moment, od kojeg je 80% dostupno ve pri 1.500 o/min, isporu uje se u ši-

rokom rasponu okretaja i nudi voza u neizmjeran užitak za upravlja em. Motor Energy 1.5 dCi 110, prvi put predstavljen na modelu Mégane Kolekcija 2012., spoj je brojnih visokih tehnologija. Poboljšanja u odnosu na 1.5 dCi temelje se na gra i s turbopunja em; pojedina no prilago enim kutevima stošca raspršivanja, smanjenom

trenju i drugim tehnologijama prenesenim iz motora Energy dCi 130. Novi Mégane prvi put nudi šesterostupanjski automatski mjenja Ef icient Dual Clutch (EDC) s benzinskim motorom TCe 130.Kako bi postigao najbolju u inkovitost i potrošnju goriva, Renault se odlu io za prijenos EDC sa „suhom” dvostrukom spojkom. Mjenja ima dvije spojke, jednu za neparne stupnjeve (prvu, tre u i petu), a drugu za parne stupnjeve (drugu, etvrtu i šestu) i vožnju unatrag. Svi ru ni mjenja i na novom Méganeu imaju šest stupneva prijenosa. Mégane III najprodavaniji je Renaultov model od predstavljanja 2008. i poznat je po nenadmašnoj kvaliteti. Renaultovi visoki standardi projektiranja i proizvodnje ine Mégane perjanicom Renaultove ponude kad je rije o kvaliteti. Prema mnogobrojnim istraživanjima neovisnih tijela, Mégane III predvodnik je klase u pogledu pouzdanosti – odlike koju je naslijedio i novi Mégane. Méganeovi sportski modeli, perjanice ponude, tako er su obnovljeni u skladu s Renaultovim dizajnerskim izražajem. Mégane

24. sije nja 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija stru nost odjela Renault Sport, uklju uju i motor 2.0 16V 265, blokiraju i di erencijal, neovisnu prednju osovinu i izbor izme u dviju vrsta šasije: Sport i Cup. Cijena novog Méganea na hrvatskom tržištu kre e od 112.900 kn za benzinske modele i 116.900 kn za dieselske modele. Kupnjom u sustavu Renault financiranja kupci ostvaruju i garanciju od 5 godina ili 100.000 km te kamatu od 3,99%.

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

R.S. odsada je opremljen unkcijom R.S. Replay, dostupnom uz R.S. Monitor 2.0, a model s paketom opreme GT može se odabrati i s motorom 2.0T Renault Sport 220. Vrhunac Méganeove ponude, model R.S., konstruiran je za najve i voza ki užitak. Prepun je tehnologije koja pokazuje svu

Opel Insignia Country Tourer: avanturist sada i s pogonom na prednje kota e

Nova Opel Insignia Country Tourer, avanturist me u Insigniama, koji krasi dojmljiv, dinami an dizajn i vrhunske per ormanse, sada je dostupan i s pogonom na prednje kota e. Ovaj robusni karavan srednje klase može se kombnirati s novom generacijom 1.6 ECOTEC turbo motora s izravnim ubrizgavanjem i 170 KS ili pak dvolitarskim turbo dizelskim motorom sa 163 KS. Tako e ljubitelji Insignije kojima se više svi a stil karakteristi an za o -road vozila sa štitnicima karoserije i podvozja te naglašenim

blatobranima i dvostrukom ispušnom cijevi (s turbo motorom 1.6 ECOTEC s izravnim ubrizgavanjem) kojima nužno ne treba pogon na sve kota e mo i odabrati izvedbu sa samo prednjim pogonom, smanjuju i tako potrošnju goriva i CO2 emisije. Kupci e kao prednost prepoznati i posebno privla nu po etnu cijenu Insignije Country Tourer sa dvolitarskim turbo dizelskim motorom od 239.000 kn, što je zbog povoljnijeg trošarinskog razreda 35.000 kn manje od verzije s pogonom na sve kota e.

Insignia Country Tourer 2.0 CDTI uz pogon na prednje kota e, šesterostupanjski ru ni mjenja i tehnologiju Start/Stop troši samo 4,5 litre dizela na 100 km, što je oko 20% manje od usporedive verzije s pogonom na sve kota e. To ne e pozitivno utjecati samo na troškove goriva, nego i na o uvanje okoliša – naime, emisija ugljikova dioksida ovog modela iznosi samo 119 g/km pa je Insignia Country Tourer 2.0 CDTI nositeljica najbolje oznake energetske u inkovitosti A+.

Peugeot uspješan u Hrvatskoj u 2013. godini Peugeot je na hrvatskom tržištu u 2013. godini ostvario uspješne prodajne rezultate, završivši godinu kao tre e plasirana automobilska marka s tržišnim udjelom od 8,39% (osobna + laka komercijalna vozila). Posebno u inkovit Peugeot je bio u prodaji lakih komercijalnih vozila, gdje je ostvario tržišni udio od gotovo 14%, što je porast za više od jednog postotnog boda u odnosu na 2012. godinu. Najprodavaniji Peugeot model u 2013. godini bio je 208, proglašen HR Autom 2013. godine, koji spada u top deset najprodavanijih modela na hrvatskom tržištu. Novi 308 osvaja ak dvije nagrade – HR Auto 2014. godine od strane stru nih automobilskih novinara i Croauto 2014. od strane itatelja, te opravdava visoka o ekivanja. Druga je to godina zaredom da upravo Peugeot modeli osvajaju prva mjesta u izborima automobila godine po izboru stru nih automobilskih novinara. Vrlo dobre prodajne rezultate bilježi i crossover 2008, za kojeg su se još od samog lansiranja tražile dodatne koli ine. U 2014. godini, s dolaskom mnoštva noviteta, marka Peugeot nastojat e u vrs svoju poziciju na hrvatskom tržištu automobila i pove a svoj tržišni udio. Najprije se o ekuje dolazak mo nog sportskog coupe-a RCZ R, najsnažnijeg serijskog Peugeot modela u povijes , koji najbolje is e "know-how" sportskog odjela Marke. Potom se planira dolazak atrak vne karavanske izvedbe nove 308-ice, a krajem godine Peugeot e hrvatskim kupcima ponudi još nekoliko zanimljivih izvedbi sa znakom lava.

Akcijska ponuda financiranja za novi Peugeot 308 Peugeot Hrvatska predstavlja posebnu ponudu financiranja za novi Peugeot 308. Lansiran u listopadu 2013. godine, novi Peugeot 308 proglašen je HR Autom 2014. godine od strane Zbora automobilskih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu te je osvojio i prestižnu nagradu Cro Auto za 2014. godinu. Ovaj novi model mogu e je kupiti uz kredit s fiksnom

kamatom od 5,99% ili operativni leasing u trajanju od 24 do 60 mjeseci s ratom ve od 1.160 kn. Bez obzira dali se radi o kreditu ili financiranju putem operativnog leasinga, kupac na poklon dobiva i besplatno kasko osiguranje za prvu godinu, te jamstvo na automobil u trajanju od 4 godine ili do 80.000 km. Ponuda vrijedi za cjelokupnu gamu novog 308.

Zlatna plaketa za Citroën C4 Picasso Stru ni žiri Hrvatske automobilske udruge, koji je sastavljen od stru njaka i znanstvenika koji rade na podru ju automobila, dodijelio je Zlatnu Plaketu monovolumenu Citroën Grand C4 Picasso. Nagradu je primila Gordana Brlek, direktorica marke Citroën, na sve anosti koja se održala na Zagreba kom Velesajmu, u prisutnosti glavnih aktera iz svijeta automobila u Hrvatskoj. Technospace marke Citroën privla i svo-

jim brojnim prednostima: snažan i izražajan stil, unutrašnjost pro iš enih linija, tehnologije u službi udobnosti i naju inkovitiji motori s najboljom izvedbom u klasi s 98 g/km CO2 (e-HDi 90 ETG6) i novim motorom Blue HDi 150, koji zadovoljava Euro 6 normu i ima modul SCR (selektivna kataliti ka redukcija), naju inkovitiju tehnologiju za obradu dušikovih oksida i smanjenje ispuštanja CO2 .

18

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Modni hit: ga ice koje mijenjaju boju ovisno o raspoloženju

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode! Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

5.497,00 kn za predra unsko i gotovinsko pla anje

5.975,00 kn za karti no i odgo eno pla anje

DIMENZIJE:

Najve i sajam potroša ke elektronike Consumer Electronics Show 2014. u Las Vegasu, koji se održava po etkom sije nja, protekao je u znaku odjevne tehnologije i razne vrste odjevnih ra unala. Dio predstavljenih noviteta jesu npr. kaciga koja radnike vibracijom obavještava na opasnost, znojnik IntraXon Muse koji pametnom mobitelu dostavlja sliku vaših moždanih valova, zatim Google Glass, bioni ke kontaktne le e tvrtke “Bionic Contact”, koje prikazuju izmijenjenu stvarnost itd. Tu je i Siemensov Aquarius Hearing

Aid, odnosno slušni aparat otporan na vodu, kao i maska “Airwaves” koja detektira zaga enost i razmjenjuje te podatke s drugim korisnicima te tehnologije. Predstavljena su i odjevna ra unala za ruke, torzo, noge i ona koja služe kao modni dodaci. Ako živite u New Yorku, dobro e vam do i i narukvica koja vas obavještava da prilazite stanici na kojoj trebate si i (Subway Navigation). Za torzo je razvijen šal koji slijepe vibracijom upozorava da prilaze prepreci, potom pametni grudnjaci od posebnih materijala, kao i Woven, prsluk opre-

mljen senzorima, ra unalom i LED ekranom koji vašu odje u pretvara u igra i hardver. Za donji dio tijela osmišljene su grijane hla e “Tri-Zone Heated Cargo Pants”, pametne tenisice iz Adidasa i Applea, kao i Blacksocks arape koje ne možete izgubiti jer su opremljene RFID-om. Kona no, tu su ga ice zvane 2Sweat Monitoring”, one mijenjaju boju ovisno o raspoloženju, prate i izlu ivanje znoja, te torba na kojoj je nacrtana gitara koja stvarno i “svira”. Odjevna ra unala na velika vrata kre u u osvajanje tržišta.

Širina

50 cm

Dubina

42 cm

Visina

62 cm

Težina

9 kg

S ovim 3D pisa em koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igra ke, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisa em mogu e je izraditi objekte veli ine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plasti na ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporu uje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izra en je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogu nostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem. Tehni ki podaci i osobine: Linearni kugli ni ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max. FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosje na brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termi ki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 kora ni motori Nom. mehani ka rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS

Bijela ABS

Crna PLA

Bijela PLA

Crvena PLA Naran a PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA

Plasti ne niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda;

Žuta PLA

PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s uklju enim porezom. 3D pisa je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

Fašni ko ludilo ve je krenulo! Maškarano ludilo u primorskim krajevima ve je naveliko zapo elo. U akovcu e ove godine tako er biti posebno fašni ko raspoloženje jer e se održati 50. jubilarni “Me imurski fašnik”, i to u danima od 28. velja e do 2. ožujka. Kako bi se pravovremeno zagrijali ili možda dobili pokoju ideju za sudjelovanje u fašni kim povorkama, zavirite na web adresu rije kog karnevala: www.rijecki-karneval.hr i uvjerite se kako je ovogodišnji program rije kog karnevala uistinu raznolik te e sve generacije prona i zabavu pod maskama. Do-

bit ete tako er informacije o povijesti rije kog karnevala koji je zapravao na neki na in i nasmijani kriti ar društvene zbilje. Zabavite

se iš ekuju i te lude dane karnevala i krune fašeni kih doga aja, kada e uslijediti obra un s krivcem za sve naše nevolje.

d.o.o., Uska 1, 40000 akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, prodaja@ad-electronic.hr, www.k8200.eu

24. sije nja 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 24.01.

SUBOTA, 25.01.

NEDJELJA, 26.01.

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra G.E.T.Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:05 Katoli ka duhovna obnova (r) 13:05 Dom 2 (r) 13:30 Veliko platno (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na (r) 20:35 Me imurski obi aji 21:05 Ju er, danas, sutra 21:15 Planet Croa a 21:50 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:35 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

PETAK, 24.01.

SUBOTA, 25.01.

NEDJELJA, 26.01.

PONEDJELJAK, 27.01.

06:38 Najava programa 06:40 Mali oglasi 06:50 VTV Dnevnik (R) 07:15 TV prodaja 07:30 Ku onica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni program 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Me imurski narodni obi aji (R) 14:20 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 Najava programa 07:30 VTV Dnevnik (R) 07:55 Iz prošlos 07:45 TV prodaja 08:00 Global 3000 08:30 TV prodaja 08:45 Moja Istra (R) 09:30 Dokumentarni program 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:15 Putem EU fondova 12:30 Me imurski narodni obi aji (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 Putem EU fondova 14:15 Tajne uspjeha 14:42 Iz fundusa galerije Gerama (R) 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 14:00 TV Ordinacija 15:00 Dokumentarni program 15:30 Fenomen Bruno Groning, 3. dio (R) 17:00 Glazbeni in (R) 17:30 Popevke i š kleci (R) 18:30 Zagorje je jedno (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:35 Dolkumentarni program 21:05 Ve er uz lm: Krivci (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Dokumentarni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Zagorje je jedno Iz fundusa galerije Gerama (R) 20:35 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 27.01.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Od Mure do Drave (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 28.01. 07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 23:00

02:15 03:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 28.01. 06:28 06:30 06:55 07:00 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Pri e iz svijeta 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Zagorje je jedno (R) 22:00 Zastupni ki klub 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 29.01.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 29.01. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 Pri e iz svijeta 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 30.01.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 30.01.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska prognoza 21:30 TV Aukcija 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

TONY CETINSKI ZA VALENTINOVO U AKOVCU, GRADITELJSKA DVORANA, PETAK, 14. VELJA E

Darujemo 5 najbržih itatelja CDima i majicama Tonyja Cetinskog Povodom skorašnjega spektakularnog koncerta za Valentinovo, redakcija Me imurskih novina daruje 5 najbržih itatelja. Prvih 5 itatelja koji do u u petak 24. sije nja u našu redakciju od 9 sati na dalje s primjerkom naših novina (izdanje broj 958.) može osvojiti sljede e poklone: - dva CD-a “Opet si pobijedila” - tri majice s likom Tonyja Cetinskog Podsjet imo se na spektakularnu ve er koja o ekuje sve zaljubljene. U petak 14. velja e, dakle, na samo Valentinovo, akovec se pretvara u Grad zaljubljenih. Najljepšu to ku na i taj dan za sve one koji vole, šire pozitivne emocije i nježnost podarit e a tko drugi nego glazbenik ije pjesme govore upravo o ljubavi i potrebi da volimo i budemo voljeni. Tony e

zajedno s vrhunskom glazbenom postavom i produkcijom usre iti sve one koji odlu e Valentinovo provesti s najdražima u romanti noj atmosferi dvorane Graditeljske škole akovec, upotpu-

njenoj ljubavnim pjesmama na samo Valentinovo u petak 14. velja e od 20 sati. Ulaznice su u prodaji za parter/tribine po 80 kuna, a VIP 150 kuna na sljede im mjestima: akovec - Caffe bar

Arcus, Caffe bar Paladin, Caffe bar Lap, Prelog - Caffe bar Forum, Mursko Središ e - Pizzeria Vuri, Palovec - Domino bar, Varaždin - Bar ly, Caffe bar RockArt, Ludbreg - Caffe bar Jura i Sustav Eventim.

SRCE TV Zabavnoglazbena emisija “Fio show”, od 20 do 23 sata Pjesme, pošalice i dobro raspoloženje upotpunili su i prošlotjednu emisiju Fio showa. Gost ve eri bila je grupa Sare ko ije. Gledateljstvo je ponovno uživalo

u zanimljivim džinglovima, najavama, spotovima i humoristi nim ske evima uz provjerenu voditeljsku ekipu: Petru, Ivana i Martina.

FORMULA 13 1 Adore You MILEY CYRUS 2 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 3 Losing Sleep JOHN NEWMAN 4 XO BEYONCE 5 Temple KINGS OF LEON 6 I Hope REBECCA FERGUSON 7 Perfume BRITNEY SPEARS 8 Girls THE 1975 9 Team LORDE 10 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 11 Bullet FRANZ FERDINAND 12 Trumpets JASON DERULO 13 Money On My Mind SAM SMITH 14 Walking On Water ELIZA DOOLITTLE 15 Heart To Heart JAMES BLUNT

Top Hit List 1 MEJAŠI - 5-6 piva

TOP LISTA DOMA IH

2 PSIHOMODO POP - Donna 3 NENO BELAN - An ela an ele 4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 5 JELENA ROZGA - Cirkus 6 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 7 NOLA - Nikad 8 SEVERINA - Hurem 9 PARNI VALJAK - Tanki živci 10 LETE I ODRED - Volim te još 11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 12 PAVEL - uvaj me 13 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 14 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 15 GIBONNI - Toleranca (Live)

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

NOGOMET BRATSTVO JUROVEC pred dobivanjem sudskog spora protiv Hrvatskoga nogometnog saveza

Korak do 30.000 eura + kamate za transfer Nikole Pokriva a u Monaco

Najbolji hrvatski i izraelski gimnasti ar Ude i Šatilov u društvu na elnika op ine Nedeliš e

Najbolji gimnasti ari Izraela s europskim prvakom Šatilovim u Atonu Najbolji europski parteraš, dva puta tre i na svijetu (2009. i 2011.) i prošle godine najbolji sportaš Izraela, Aleksandar Šatilov, stigao je na pripreme u Nacionalni gimnasti ki centar “Aton” u Nedeliš u. Sa sobom je u Hrvatsku doveo veliku delegaciju, kompletnu seniorsku i juniorsku reprezentaciju svoje zemlje koja se priprema zajedno s hrvatskim vježba ima. Gostima Atona prošli petak dobrodošlicu je zaželio i Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e (na slici sa Šatilovim i Udeom), koji je istaknuo: - Upravo su dolasci ovakvih vrhunskih sportaša i reprezentacija još jedan dokaz da smo, prihva aju i realizaciju projekta izgradnje ovoga vrhunskog Centra, u inili pravu stvar s nemjerljivim promotivnim u incima za našu op inu. Stoga emo dati svoju maksimalnu podršku viziji gimnasti kih djelatnika da Aton ne bude samo nacionalni, ve i regionalni centar gimnastike ovog dijela Europe.

Novi parter - Kupili smo najnoviji model partera na kakvom e se

natjecati na Europskom prvenstvu u So iji ovo prolje e. To je samo još jedan od razloga da najbolje reprezentacije odaberu naš Centar, ponosan je sportski direktor Centra Mario Vukoja. Jedan od doma ina ovom izraelskom društvu je i naš srebrni olimpijac Filip Ude. - Popodnevni trening imam zajedno sa Šatilovim i ostatkom reprezentacije. Meni je to odli no, nisam sam u dvorani. Društvo uvijek dobro do e. A i sada sam poja ao svoju vježbu na parteru koja e mi uz standardno konja s hvataljkama biti ja a sprava ove sezone, pa na treningu ovih dana ima malo i nadmetanja sa Šatilovim. Jednostavno ho eš pokazati što si nau io, što možeš. Drago mi je da je naš Centar sve puniji, da su ostale reprezentacije prepoznale kakav dragulj imamo, rekao je Filip Ude. Nakon izraelske delegacije, dolazak su rezervirale najja e reprezentacije Slovenije, Austrije i Ma arske, s kojom bi ponovo u Hrvatsku trebao do i najbolji vježba na konju s hvataljkama posljednjih godina, olimpijski pobjednik Krisztian Berki. (dz)

Bratstvo iz Jurovca posljednjom odlukom Trgova kog suda u Zagrebu od 16. sije nja ipak bi mogao dobiti tre inu od 3 posto, koliko je dobio Hrvatski nogometni savez prilikom transfera Nikole Pokriva a iz Dinama u Monaco. Tako bi ipak David mogao dobiti Golijata nakon što se HNS oglušio isplatiti dio koji pripada NK-u Bratstvo. Službena visina transfera nikad nije objavljena, ali spominjao se iznos od 3,5 milijuna eura odštete, tako da bi iznos odštete na koju ima prava Bratstvo mogao iznositi oko 30.000 eura, uz pripadaju i iznos kamate od 2008. godine do dana isplate. To bi za klub koji je lan II. Županijske lige bio zna ajan iznos kojim se mogu inancirati pune dvije-tri godine mirnog rada i djelovanja.

Sudski proces - 2008. godine prelaskom Nikole Pokriva a iz Dinama u Monaco po l. 54 Pravilnika o registraciji klubova i igra a ostvarili smo pravo kao mati ni klub Nikole Pokriva a na tre inu od 3% od ukupnog transfera. Uvjet je bio da igra u mati nom klubu odigra najmanje 12 mjeseci. Nikola Pokriva bio je registriran u Bratstvu Jurovec od 14. travnja 1995. do 27. velja e 1997. Ubrzo nakon prelaska Nikole Pokriva a u Monaco odradili smo sve potrebne radnje da ostvarimo prava na ta sredstva. Mjesec dana nakon predanog zahtjeva HNS na redovnoj skupštini briše l. 54 te tu odluku primjenjuje retroaktivno s po etkom sezone 2007./2008., a time su povrije ena pravna i zakonska na ela. Nije nam preostalo ništa drugo nego podnijeti tužbu na Op inskom sudu u Zagre-

Hrvatski nogometni savez kasirao je oko 100.000 eura odštete od transfera Nikole Pokriva a u Monaco, ali je “zaboravio“ tre inu platiti mati nom klubu – NK Bratstvu Jurovec

bu krajem 2008. godine. Na žalost, dvije godine trebalo je Op inskom sudu da se proglasi nenadležnim i prebaci naš predmet na Trgova ki sud. Ubrzo nakon toga i Trgova ki sud u Zagrebu proglašava se nenadležnim. Nakon te odluke slijedi žalba Visokom trgova kom sudu u Zagrebu, koji po etkom 2013. uvažava našu žalbu i vra a predmet na po etak. Nakon toga sud daje u dva navrata mogu nost nagodbe HNS-u, ali ku a nogometa nije se oglasila. U prosincu 2013. sudac zatvara raspravu i 16. sije nja 2014. donosi presudu u našu korist. Vrlo smo zadovoljni odlukom suda i nadamo se pravomo noj presudi. Pošto su prekršena zakonska na ela u našem predmetu, nisu isklju ene daljnje radnje u utvr ivanju odgovornosti za odre ene postupke nakon pravomo ne presude, priop ili su iz Bratstva Jurovec.

Transfer Podsjetimo, zagreba ki Dinamo prije to no šest godina, krajem sije nja 2008. godine, transferirao je Niko-

lu Pokriva a u Monaco. Klub iz Kneževine u me uvremenu je ispao, pa ponovno ušao u najbolju francusku ligu, a trenuta no je zahvaljuju i ruskom kapitalu i “ludim transferima” me u najeskponiranijim klubovima u Europi. Pokriva je nakon Monaca promijenio nekoliko klubova, da bi sada bio lan HNK-a Rijeka. Me utim, repovi transfera Pokriva a u Monaco što se ti e me imurskog nogometa još uvijek se vuku. Naime, Hrvatski nogometni savez, koji prilikom transfera ostvaruje odre-

ena prava, trebao je prema tada vrijede im pravilnicima 3% od transfera na koliko je imao pravo tre inu proslijediti mati nom klub Nikole Pokriva a, a to je od 1995. do 1997. godine bio NK Bratstvo Jurovec. To se nikad nije dogodilo, pa je Bratstvo iz Jurovca tužilo HNS koji se oglušivao i dalje ak na zahtjeve suda za nagodbom, da bi sada bila donesena presuda, koja daje za pravo NK Bratstvu Jurovec. Me utim, pravna bitka još nije gotova, jer ova odluka još uvijek nije i pravomo na. (dz)

24. sije nja 2014. KOĹ ARKA

ODBOJKA

A 2 LIGA SJEVER

Me imurje uspjeĹĄno protiv Mladosti U nastavku prvenstva drugoligaĹĄkog sjevera jedinu pobjedu od me imurskih klubova ostvarilo je Me imurje pobijedivĹĄi kod ku e ur eve ku Mladost. U sve tri prve etvrtine doma i su koĹĄarkaĹĄi bili uspjeĹĄniji, pritom proĹĄirivĹĄi broj realizatorski potentnih igra a. Naime, znali smo da su Marek Novak i Kraja i uz juniora Jambrovi a trio koji zabija 90 i kusur posto poena Me imurja, no u ovoj su se utakmici priklju ili i Lepen i Martinovi s 10 koĹĄeva, te GaĹĄpari s 11. U posljednjih su 10 minuta doma i koĹĄarkaĹĄi malo popustili gas dopustivĹĄi mladostaĹĄima da malo ublaĹže poraz. akovec je gostovao u VaraĹždinu kod Vindije, odli no se drĹžao na parketu skoro 25 minuta, a

onda debelo potonuo u minus 32. Jedina korist ove utakmice je Pero Vesterbah koji je “ni im izazvanâ€? bio naje ikasniji igra akovca s 22 postignuta koĹĄa. Rudar Cimper je opet fasovao, no ovaj puta je to bila nezapam ena katastrofa - u Ludbregu je doma i Gra i ar upisao pobjedu nad rudarima sa 110:37!!! Na tablici mrtvu trku (do utakmice u Virju) vode Gra i ar i Podravac s po jednim porazom, Me imurje je peto s 4 poraza, akovec je deveti s tri pobjede, a Rudar Cimper posljednji bez pobjede. U idu em kolu akovec kod ku e do ekuje favorizirani Podravac, Rudar Cimper u Murskom SrediĹĄ u igra protiv Koprivnice, a Me imurje gostuje u KriĹževcima kod Radnika. (bh)

TABLICA 1. Gra ar

13 12 1

25/+417

2. Podravac

13 12 1

25/+263

3. Bjelovar

13 9

4

22/+144

4. ME IMURJE

13 9

4

22/+122

5. Vindija

13 9

4

22/+109

6. Petar Zrinski

13 8

5

21/+138

7. Mladost( )

13 6

7

19/-24

8. Ivan ica

13 4

9

17/-93

9. AKOVEC

13 3

10 16/-169

10. Koprivnica

13 3

10 16/-177

11. Radnik

13 3

10 16/-192

12. RUDAR (C)

13 0

13 13/-538

Bjelovar - Petar Zrinski 94:91 Podravac - Ivan ica 82:61

Potop Radosti kod ku e!

Pobjeda D. Kraljevca kod Mladosti

ŽKK Radost - ŽKK Croa a 2006 52:77 ŽKK Radost: Tkalec 12, Hlebec 4, Balog 4, Živkovi 4, Radikovi 13, oki 4, Baťek 7. Trener Leva i Ž.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Odigrane zaostale utakmice Nekoliko zaostalih utakmica je odigrano u proteklih nekoliko dana. U dvoboju Me imurja i varaĹždinske Vindije uspjeĹĄniji su bili gostuju i 16-godiĹĄnjaci, dok je u utakmici izme u Donjega Kraljevca i akovca pobjedu odnio doma in. (bh)

Lepoglava - Ivan ica 48:43 Me imurje - Vindija 61:66 ME IMURJE: Žini 10, Bogdani 9, Beriťa 6, Kova i 6, Vojkovi 19, BlaŞeka 8, Bedi 3

Donji Kraljevec - akovec 51:36 DONJI KRALJEVEC: Srpak 2, Ĺ venda 17, Sinkovi 15, Ĺ upljika 15, Mikec 2 AKOVEC: Barlovi 4, Barani 16, Kranj ec 5, Bogdan 7, in 4

Poprili no iznena enje u 12. kolu najniĹže lige priredili su koĹĄarkaĹĄi Donjega Kraljevca na gostovanju kod Mladosti Ivanovec pobijedivĹĄi ekipu koja je zna ajno iznad nje na tablici. No,

ako pogledamo roster mom adi iz Ivanovca (fale im dva klju na igra a iz petorke), onda je sve mnogo jasnije. U ostalim susretima lagane pobjede doma ih mom adi. (bh)

Me imurje Globetka - Prelog 89:61

TABLICA

Mladost Ivanovec- Donji Kraljevec 55:70 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 17, Vugrinec 5, Borkovi 2, Hajdinjak 2, Bjelobrk 8, Vehtersbah 16, Mihoci 5

1. Vindija 2. Kotoriba 3. Lepoglava 4. Me imurje 5. Ivan ica 6. D. Kraljevec 7. akovec 8. Gra ar 9. Rudar C.

7 6 7 7 7 7 8 6 7

6 6 5 4 3 3 1 2 1

1 0 2 3 4 4 7 4 6

13/+342 12/+196 12/+67 11/+93 10/+2 10/-135 9/-227 8/-97 8/-241

11 11 11 10 10 11 11 10 9

11 6 5 6 6 5 5 3 0

0 5 6 4 4 6 6 7 9

22/+232 17/+25 16/+25 16/+19 16/+16 16/-14 16/-47 13/-76 9/-180

Gra ar - NedeliĹĄ e 87:69

DUBRAV AN: Varga 4, Rai 4, Horvat 3, BlaĹžeka 4, Ribi 13, Ĺ te i 7, Me imurec 9

NEDELIĹ E: Prprovi 6, Golik 8, Ĺ egovi 27, Ganzer 5, Sudec 4, Posedi 6, Petran 13

TURNIR VETERANA “VINCEKOVO 2014.�

Štajerska najbolja! bi im poveo desetak koťeva razlike, a onda bi doma i veterani iz VKK Me imurja pokuťali stizati. Dvaput im je to uspjelo (Ugljan, Biograd), a dvaput nije (Zagreb, Štajerska). Ostaje im utjeha da u svojim redovima imaju najboljeg strijelca turnira - Ga eťa or e je i lani bio najbolji snajper. Uz njega, za doma u ekipu nastupili su joť: Leva i , Lajtman, Juras, Hrka , Jaluťi , Kasapovi , Živkovi , Nebojťa Ga eťa, Radinovi , Franji , Bel. (bh)

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA

akovec - Podravac, subota 25. sije nja u 17 sati, II OĹ akovec Rudar Cimper - Koprivnica, subota 25. sije nja u 19 sati, M. SrediĹĄ e

akovec II - D. Kraljevec, nedjelja 26. sije nja u 14.30 sati, II OĹ akovec akovec - NedeliĹĄ e, nedjelja 26. sije nja u 16.30 sati, II OĹ akovec Prelog - Ivan ica, subota 25. sije nja u 14 sati, OĹ Prelog Rudar Cimper - Vindija, subota 25. sije nja u 17 sati, OĹ M. SrediĹĄ e

JUNIORSKA LIGA

TABLICA

1. Me imurje (G) 2. Mladost (I) 3. Lepoglava 4. Dubrav an 5. NedeliĹĄ e 6. Gra ar II 7. Prelog 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

Lepoglava - Dubrav an 78:54

Na turniru koĹĄarkaĹĄa starijih od 45 godina, koji se drugu godinu odrĹžava u Toplicama Sv. Martin, igralo je 8 muĹĄkih mom adi podijeljenih u 2 skupine, te 3 Ĺženske ekipe. Nakon igranja svaki sa svakim u inalu su igrale Ĺ tajerska s dvojicom dominantnih igra a - ĹĄuterom Mirtom i centrom Slavkom Kotnikom (MVP turnira) i Tuzla koja nije imala ĹĄanse u inalnoj utakmici. Doma i veterani su sve svoje 4 utakmice odigrali na isti na in - protivnik

Rudar Cimper - Prelog, srijeda 29. sije nja u 19.30 sati, M. SrediĹĄ e Me imurje - akovec, utorak 28. sije nja u 20.45 sati, IOĹ akovec Dubrav an - Gra i ar, nedjelja 26. sije nja u 11 sati, OĹ D. Dubrava

Me imurje - Mladost( ) 91:78(28:21, 29:22,22:16, 12:19) ME IMURJE: GaĹĄpari 11, Lepen 10, Novak 17, Kraja i 24, Jambrovi 17, Pa an 2, Martinovi 10. Trener Novak S.

Koprivnica - Radnik 80:89

C LIGA KSMĹ˝

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Vugrinec 8, Golubi A. 18, Leva i 20, Zaspan 7, VuruĹĄi 16, Ben ik 5, Dolovski 4, Radek 2.

AKOVEC: Novak 3, Pusti 3, RanteĹĄ 4, Kranj ec 17, Vrus 12, Vehtersbah 22, KeresteĹĄ 5, Kolovrat 6. Trener Kova i B.

Gra ar - Rudar Cimper 110:37

A 2 LIGA ŽENE

U akovcu je na gostovanju kod Radosti gostovala Croatia 2006, ina e prvi favorit lige, a u prvom dijelu prvenstva je na op e iznena enje Radost pobijedila u Zagrebu. Ovaj put goĹĄ e su doĹĄle po osvetu i od prve sekunde utakmice se to jasno vidjelo. Visoki ritam, velika preciznost, duga ka klupa, kvalitetna rotacija, zna ajna prednost u visini - sve su to goĹĄ e imale i sve su to razlozi poraza Radosti. U jednom dijelu utakmice doma e nisu 5 minuta postigle koĹĄ, Croatia je otiĹĄla na 25 poena razlike i viĹĄe se nije osvrnula. Unato viskokom porazu, bilo je i dobrih dionica doma ih koĹĄarkaĹĄica, lijepih akcija, pokazale su da mogu i znaju odigrati, no protivnik je ovaj put jednostavno bio prejak.

Vindija - akovec 104:72(18:21, 21:22, 27:12, 38:17)

TURNIR U-12 Belica, subota 25. sije nja od 9-14 sati, igraju akovec, akovec II, Me imurje, NedeliĹĄ e

RUDAR CIMPER: Per i 6, Bedi 5, Novak 6, Dodlek 15, Sobo an 5. Trener Damjanovi B.

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje i Grafi ar plasirali se na regiju! Dva sastava iz ove lige nastavljaju prvenstvo na viťem nivou - zajedno s jednom podravskom ekipom i KriŞevcima koji i jesu glavni favorit za odlazak na drŞavno polu inale. Obzirom da juniori akovca koji su s Gra i arom do ovoga kola vodili mrtvu utrku za drugo mjesto, prvenstvo nastavljaju nekompletni, pa su tako u proteklih nekoliko dana izgubili joť dvije utakmice. Najprije na gostovanju kod Ivan ice, a onda i u Donjem Kraljevcu u potpuno izmijenjenom sastavu nisu pokazali ni dio one kvalitete od po etka prvenstva. (bh) Ivan ica - akovec 64:26 AKOVEC: Keresteť 6, Barani 7, Mihol ek 6, Markulija 7 Dubrav an - Prelog 70:45 DUBRAV AN: Klipi Ka 9, Klipi Kr 15, Hani 6, BlaŞeka 14, Kuzmi 9, Miser 2, Lisjak 1, Balog 5, Valpati 9 PRELOG: Podravec 12, Filipi 4, Hoblaj 4, Vargek 8, Soka 17 Donji Kraljevec - akovec 51:37 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 6, Švenda 4, Mesari 16, Ivanovi 14, Sinkovi 4, RuŞi 7 AKOVEC: Bogdan 2, Dove er 8, Barlovi 2, Keresteť 25 Gra ar - Donji Kraljevec 106:44 DONJI KRALJEVEC: Šupljika 2, Švenda 15, Ivanovi 11, RuŞi 4, Srpak 8, Mikec 4 Prelog - Me imurje 47:85 PRELOG: Podravec 14, Filipi 5, Hoblaj 4, Žvorc 2, Vargek 6, Soka 14 ME IMURJE: Svaty 12, Guld 12, ibari 16, Posavec 9, Vojkovi 5, BlaŞeka 2, Žini 2, Glumac 27 Ivan ica - Dubrav an 50:62 DUBRAV AN: Klipi Ka 2, Valpati 5, Hani 4, BlaŞeka 31, Kuzmi 9, Balog 11

TABLICA 1. Me imurje 2. Gra ar 3. Dubrav an 4. akovec 5. Ivan ica 6. Donji Kraljevec 7. Prelog 8. Rudar Cimper 9. Kotoriba

11 10 11 10 11 11 11 9 9

11 8 6 6 5 5 0 1 0

0 2 5 4 6 6 11 8 9

22/+721 18/+206 17/-22 16/+103 16/-57 16/-213 11/-434 10/-306 9/-180

Uzeli bod Mladosti Nakon loĹĄe partije u Osijeku, odbojkaĹĄi Centrometala pruĹžili su odli nu igru te uzeli bod zagreba koj Mladosti u po etnom dijelu drugog dijela prvenstva I. HOL. Uz malo viĹĄe sre e mogli su i viĹĄe. Mladost je krajem prosinca osvojila Kup Hrvatske, a proĹĄli tjedan u derbiju pobijedila vode e KaĹĄtelane. Tako su uĹĄli u susret kao favoriti, ali Me imurci nisu mislili tako. Nakon po etnog vodstva gostiju od 8:5, pa zatim i 18:16, slijedi preokret. Na servis KurteĹĄa doma i rade seriju i preuzimaju vodstvo od 21:18. Nakon promjene za 21:19 novu seriju rade na servis Kova a i lagano osvajaju set s 25:19. Drugi set je nerijeĹĄeno do 8:8. Potom mladostaĹĄi bjeĹže na 17:11. Do kraja seta tu prednost odrĹžavaju, da bi set zavrĹĄio 25:17. U tre i set puno bolje ulazi Centrometal. Na prvom odmoru je 8:4, kasnije prednost raste sve do 18:11. No slijedi veliki preokret. Odli nim servisima Sedla eka i Zelenike ubrzo je 19:19. Centrometal potom vodi 21:19, a Mladost smanjuje na 21:20. Tada KurteĹĄ ispravlja svoje greĹĄke na prijemu i odli nim servisima dovodi doma e do osvajanja seta s 25:20. U etvrtom setu izjedna e-

OKM CENTROMETAL – HAOK MLADOST ZAGREB 2:3 (25:19, 17:25, 25:20, 20:25, 13:15) Dvorana Aton Nedeliť e, gledatelja 100. Suci: Pavi i , Rami (oba Sisak).Centrometal: Kova , i kovi , Gotal, Vincek, Petran, I. Novak, Kocijan, Posavec, Kurteť, K. Novak, Vabec (treneri Kiri i Kova i ) Mladost: Bogdanovi , Bi vi , Noji , Rendi , Sedla ek, MrakuŞi , Strahija, Vujovi , Oreťkovi , Tomi , Zimakijevi , Zelenika (treneri Noji i Miťin)

no, na prvom odmoru 8:7 za Centrometal. Mladost tada preuzima vodstvo i vodi 12:9. Centrometal dolazi na poen zaostatka kod 16:17. No Mladost je bolja u zavrĹĄnici seta i osvaja ga s 25:20. Peti set bio je izjedna en ve i dio. Na promjeni strana je 8:7 za Zagreb ane. NerijeĹĄeno je sve do 12:12. Nakon toga Mladost dolazi do dvije me lopte, te koriste drugu za 15:13. Ovom pobjedom Centrometal je pove ao prednost pred osje kom Mursom na etiri boda s obzirom na to da su oni poraĹženi u Rovinju s 3:0. Ve u subotu je novi doma i susret. U NedeliĹĄ e dolazi vode a Mladost Marina iz KaĹĄtela. Utakmica u dvorani Aton po inje u 18 sati, a ulaz je besplatan.

RUKOMET

Prelog u zavrĹĄnici regionalnog kupa u DG Sportu ugoĹĄ uje VaraĹždin U subotu 25. sije nja u dvorani DG-a Sport u Prelogu u 19 sati igra se jedna od dviju utakmica zavrĹĄnice Regionalnog kupa - sjever izme u Preloga i VaraĹždina. Druga utakmica zavrĹĄnice igra se u Bjelovaru, a pobjednici obje utakmice plasirat e se u osminu inala Hrvatskoga rukometnog kupa. Pred mladim sastavom PreloĹžana veliki je izazov jer VaraĹždin je u ovoj sezoni okupio jaku mom ad i vode a je ekipa Premier lige te veliki kandidat za SEHA ligu. Trener doma ina Hozjaka kazao je da e protiv

jakog protivnika pokuĹĄati prikazati brz i atraktivan rukomet s agresivnom i vrstom obranom te brzom transformacijom u kontru ili polukontru. Prelog igra s ve inom igra a koji su potekli iz naĹĄe rukometne ĹĄkole, koja tako er gaji isti stil rukometa. S druge strane, trener Belko, koji je na klupi VaraĹždina, ina e je u itelj u OĹ Prelog, tako da jako dobro poznaje sve de ke na koje ra una trener Hozjak. Upravo zbog toga zasigurno e i on motivirati maksimalno svoju ekipu kako bi opravdala epitet favorita u ovoj utakmici.

24. sije nja 2014. NOGOMET

Ĺ KOLA NOGOMETA Me imurje - akovec

TRENERSKA ORGANIZACIJA

Po etnici U-6 drugi na turniru u Grazu Tri sastava Ĺ kole nogometa Me imurje - akovec sudjelovali su na turniru u Grazu. Najbolji rezultat postigla je najmla a ekipa U-6, koja je osvojila 2. mjesto u konkurenciji 16 ekipa. Igrale su joĹĄ dvije generacije U-9 i U-11, ali nisu uspjele na-

SkupĹĄtina ovaj petak u Prelogu

kon utakmica po skupinama pro i u zavrĹĄne borbe. Za ekipu U-6, koja je osvojila 2. mjesto, igrali su: Skoko, Arnaudovski, Lukman, Mesari , Ĺ te ulj, Belovi , Ma ari , Lukovnjak i Majsen. Trener: Karlo Kosalec.

Zbor nogometnih trenera Me imurske Ĺžupanije poziva trenere na izvjeĹĄtajnu skupĹĄtinu koja e se odrĹžati ovaj petak 24. sije nja s po etkom u 18 sati u Prelogu, prostorije restorana ‘’Lovac’’.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Igra se Zimska liga po etnika i lima a Me imurski nogometni savez organizator je Zimske lige po etnika i lima a. Igra se u viťe skupina po me imurskim sportskim dvoranama. Odigrano je prvo kolo, a za vikend se igra drugo. Liga po etnika igra se u akovcu, a rezultati su sljede i: Rudar – Spartak 19-0, Sloga ( ) – Grani ar (N) 4-2, Omladinac (NSR) – NŠPrelog 3-5, Me imurje I – Šenkovec 22-0, Me imurje II – ŠN Sveti Martin 2-2. U sljede em kolu sastaju se Sloga ( ) – Omladinac (NSR) u 13 sati, Grani ar (N) – ŠN Sveti Martin na Muri u 13,50 sati, Šenkovec – Me i-

murje II u 14.40 sati, Spartak – Me imurje I u 15.30 sati i NŠPrelog – Rudar u 16.20 sati. Utakmice se igraju u nedjelju u I. osnovnoj ťkoli u akovcu. Liga lima a igra se u tri dvorane. U A skupini zimske lige lima a rezultati su bili Spartak – Grani ar (K) 5-1, Dinamo (P) – ukovec 77 6-7, Trnava – NŠPrelog 3-16. U sljede em kolu sastaju se Spartak – Dinamo (P) u 14 sati, Grani ar (K) – Trnava u 15 sati te ukovec 77 – NŠPrelog u 16 sati. Utakmice se igraju u subotu u Maloj Subotici. U skupini B lima a rezultati su bili Me imurje – akovec

13-1, Grani ar (N) – Strahoninec 7-2 i Sloga I – Sloga II 2-5. U sljede em kolu sastaju se Me imurje – Grani ar (N) u 9 sati, Strahoninec – Sloga I u 10 sati i akovec – Sloga II u 11 sati. Utakmice se igraju u subotu u Podturnu. U C ligi lima a rezultati su bili Sokol – Me imurec 7-5, Rudar – Omladinac (NSR) 12-3 i Ĺ N Sveti Martin – NedeliĹĄ e 14-0. U sljede em kolu sastaju se NedeliĹĄ e – Sokol u 9 sati, Omladinac (NSR) – Me imurec u 10 sati i Rudar – Ĺ N Sveti Martin na Muri u 11 sati. Utakmice se igraju u subotu u NedeliĹĄ u, dvorana ‘’Aton’’.

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaťtenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i Şivot u initi bezbriŞnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

Najbolji na turniru u Maloj Subotici bio je sastav Petice

8. NOVOGODIĹ NJI MALONOGOMETNI TURNIR OP INE MALA SUBOTICA

Pobjednik CB “Petica’’ Mala Subotica Udruga mladih Palovec na elu s Danijelom Lovren i em organizirala je 8. po redu op inski malonogometni turnir, koji se odigravao u sportskoj dvorani OĹ TomaĹĄa Gori anca u Maloj Subotici. Natjecalo se 19 mom adi, koje su bile raspore ene u etiri skupine. Igralo se u dva vikenda, a ukupno je odigrano 65 utakmica. Proteklu subotu igrale su se utakmice osmine finala i etvrtfinale. U nedjelju se igralo polufinale i finale. Nakon ĹĄto su de ki CB Petice Mala Subotica dva puta bili u finalu i izgubili od mom adi Grandy Strelec, tre e finale donijelo

REZULTATI Polufinale: CB Petica (Mala Subotica) – CB Forum (Prelog) 8 – 2, Kosport (Strahoninec) – AC Jesenovi ( akovec) 1 – 1 (3-2) 7 m Utakmica za 3. mjesto: CB Forum – AC Jesenovi 6 – 5 Finale: CB Petica – Kosport 7 – 3 Revijalne utakmice: ŽNK Katarina Zrinski – ŽNK Trnava 5 – 1, Op ina Mala Subotica – Vatrogasci op ine 1 – 2, Organizatori turnira – Prometna policija 2 – 1

Nagradu za najbolju ekipu primio je ĹĄef pobjedni ke ekipe Zlatan Jambrovi

im je naslov. Zanimljivo je i gotovo nevjerojatno da od 19 prijavljenih mom adi upravo je pobjednik turnira, CB ‘’Petica’’, bio jedina (?) mom ad iz op ine Mala Subotica. Sastav pobjedni ke mom adi CB-a ‘’Petica’’: FarkaĹĄ, Vlah, Magdaleni , Mlinarec, Lepen, Kolar, Ĺ egovi i JakĹĄi . Voditelj mom adi: Danijel Mar ec, a sponzor: Zlatan Jambrovi .

ProglaĹĄeni su i najbolji. Denis Golubi (CB Forum) je s 12 zgoditaka bio najbolji strijelac turnira. Najboljim vratarem proglaĹĄen je Filip FarkaĹĄ, a igra em Simon JakĹĄi oba iz pobjedni ke mom adi, CB-a ‘’Petica’’. Uz seniore organizatori su imali i turnir lima a. Od ĹĄest mom adi pobjednik je bila mom ad ‘’Kavana Kocka’’ Mala Subotica. (j, oto: zn)

PODTUREN

Borba na ispadanje, etvrtfinalom kre u u nedjelju

AKOVEC, Obrtni ka 4

U dvorani u Podturnu zavrĹĄava prvi dio malonogometnog turnira, na koji se prijavilo ukupno 46 ekipa. U subotu od 14 sati na dalje igraju se joĹĄ utakmice u svim kategorijama po skupinama. U nedjelju kre u utakmice na ispadanje, a najprije se igraju etvrtfinalne utakmice. Po etak je tako er u 14 sati.

CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

RASPORED (subota)

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

14.00 NK MURA HLAPI INA - NĹ ME IMURJE 1

14.25 NK SLOGA AKOVEC - NŠME IMURJE II 14.50 TANKE ŽICE - NK ŠENKOVEC 15.15 MLADOST PRELOG NK PLAVI PEKLENICA 15.40 AUTO TRANSPORTI MAJNI - NK PLAVI-PEKLENICA 16.15 BORAC PMP TUR IŠE - AUTO GRANDY STRELEC 16.50 KAVANA MODENA DOMAŠINEC - NK MURA HLAPI INA

17.25 ECON PRELOG SPORTSKA UDRUGA CELINE 18.00 CVJE ARA IRIS - CAFFE BAR ONIX M. SREDIĹ E 18.25 PRIJATELJI - KABELMONT DOMAĹ INEC 19.00 NK JADRAN Ĺ TEFANEC - PALATIN VĹ˝ 19.35 BREZA M - METAL PRODUKT 20.10 DAVID BETON - FERKETINEC 20.45 NK RADNI KI GARDINOVEC - AC JESENOVI

24. sije nja 2014. STRELI ARSTVO

Krešimiru Štrukelju zlato u Novom Marofu Proteklu subotu i nedjelju u Novom Maro u održan je prvi ovosezonski dvoranski turnir u organizaciji streli arskog kluba ‘’Grebengradski Gtreli ari“, na kojem je nastupilo oko 150 streli ara iz Slovenije i Hrvatske. Iz streli arskog kluba ‘’Katarina Zrinski“ nastupilo je 14 natjecatelja koji su osvojili sedam medalja. Me u seniorima u olimpijskom stilu imali smo etiri

natjecatelja u raspucavanju, ali jedino je Krešimir Štrukelj uspio pro i sve do kraja i osvojiti zlatnu medalju, dok su ostali ispali u etvrtfinalu. Dobro je pucao Boris Ferlin, koji je na kraju uz dodatno raspucavanje s jednom strijelom na žalost izgubio od Ra e iz Zagreba, kasnijeg finalista, te na kraju zauzeo peto mjesto, Mladen Kodba zauzeo je šesto mjesto, a Božidar Vuruši sedmo.

TENIS

Mikul i i Mekovec nisu uspjele u i u glavni ždrijeb u Francuskoj Na Challengeru vrijednom 25.000 $ u rancuskom Andrezieux-Boutheon, koji se igra u dvorani na tvrdoj podlozi, kvalifikacije su za vikend na po etku nove sezone igrale obje me imurske mlade teniske nade koje se probijaju u svijetu pro esionalnog tenisa: Ema Mikul i i Iva Mekovec. Nisu uspjele ostvariti plasman u glavni ždrijeb turnira. Ema, koja je bila postavljena za 6. nositeljicu kvalifikacija, bila je vrlo blizu da se kvalificira u glavni turnir. Nakon što je lagano u dva seta dobila doma u igra icu Noel, izgubila je susret za plasman u glavni turnir od Belgijanke Boev. Sjajno je akove ka tenisa ica krenula u me . Dobila je lagano prvi set 6:2, da bi se u drugom vodila velika borba. Belgijanka je uspjela ostati u me u i na kraju dobila neizvjestan tie-break drugog seta, koji je odlu ila jedna lopta. Nakon toga se raspala igra naše tenisa ice i Belgijanka je otišla me u 32 igra ice

u glavnom ždrijebu rezultatom: 2:6, 7:6 (5), 6:2. Mikul i nije imala ni sre e prilikom izvla enja lucky losera kvalifikacija, pa je u turnir ušla jedna Japanka. Iva Mekovec posrnula je kao 11. nositeljica kvalifikacija (566. mjesto WTA liste) odmah u 1. kolu kvalifikacijskog dijela turnira. Francuskinja Desperrier, ina e slabija plasirana na WTA listi od akove ke tenisa ice, dobila je me u dva seta: 6:2, 7:6 (4). U prvom Mekovec nije imala nikakve prilike, u drugom je mogla napraviti preokret, ali set je otišao u tie-break u kojem nije više dobila priliku za preokret. Mekovec i Mikul i nakon poraza u kvalifikacijama singla u ponedjeljak su zaigrale u parovima protiv 3. nositeljica turnira bjelorusko-latvijske kombinacije: Kremen/Marcinkevica. Bio je to napeti me u dva izjedna ena seta, ali oba su pripala protivni kom paru koji je slavio pobjedu: 7:6 (5), 7:5.

Nika Šari pobjednica u klupskom finalu Zagi kupa U Zagrebu je u dvorani na Zagreba kom velesajmu u organizaciji TK Zagi održan dvoranski turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina, na kojem su nastupili i predstavnici TK Franjo Pun ec. Pobjedu je u ženskom dijelu turnira odnijela akov anka Nika Šari , a ne kao što smo objavili Antonia Ruži , prošli broj nenamjerno neto no objavili, zbog krivo interpretiranog teksta kojeg smo dobili na uvid. Odli an rezultat ostvarile su ina e oba dvije ponajbolje igra ice akove kog kluba plasiravši se u finale turnira. Antonia Ruži koja je bila postavljena za prvu nositeljicu na turniru. Pobjedama protiv Mihaele Ban (TK Victoria) 75 61, Daniele Hun ak (TK Kastav) 61 62 i Elene Gunja a (TK Ponikve) 60 62 plasirala se u finale turnira gdje je od nje bila bolja klupska suigra ica Nika Ša-

ri 75 61. Nika je do finala turnira stigla pobjedama protiv Lorene Pintar (TK Ponikve) 63 62, Matee Boderištanac (TK Brod) 62 62 i u polufinalu protiv Ite Habekovi (TK Chromos) 63 46 62.

U stilu standardnog luka me u seniorima nakon napetih borbi u raspucavanju Tihomir Miljan osvojio je zlatnu medalju, dok je Stjepan Oehler zauzeo etvrto mjesto. U stilu golog luka me u dje acima do 12 godina srebrnu medalju osvojio je Jan Miljan, u istom stilu Mija Mance u kategoriji kadetkinja osvojila je zlatnu medalju, a u kategoriji juniorki Vanda Kipke tako er

osvaja zlatnu medalju. U stilu dugi luk Goran Cmre ak pucao je nešto ispod o ekivanog i na kraju zauzeo peto mjesto. U stilu olimpijskog luka me u djevoj icama do 14 godina Janja Petrovi osvojila je bron anu medalju, me u kadetkinjama Regina Novak osvojila je srebrnu medalju, dok su me u kadetima Jan Siro i i Vinko Kova zauzeli peto i sedmo mjesto.

24. sije nja 2014. LJETO S POPUSTOM!!!

EUROPSKA PUTOVANJA LISABON city stay 26.01.5 dana od 2.095 kn RIM zrakoplovom 31.01., 4 dana 2.195 kn ISTANBUL 13.02., 4 dana 2.695 kn PRAG 13.02., 4 dana 945 kn RIM zrakoplovom 14.02., 4 dana 2.395 kn BUDIMPEĹ TA 14.02., 3 dana 645 kn

CHARTER PUTOVANJA KRALJEVSKI GRADOVI MAROKA 07.03., 5 dana, od 4.990 kn

DALEKA PUTOVANJA KUBA 03.02., 10 dana, od 13.490 kn NAJBOLJE OD MAROKA 15.02., 9 dana, od 7.790 kn VIJETNAM & KAMBODŽA 25.02., 13 dana, od 17.290 kn INDIJA – ZLATNI TROKUT 03.03., 9 dana, od 9.450 kn KINESKA TURA 14.03., 10 dana, od 8.190 kn

ODMOR OPATIJA (GH Adriatic 3*/4*) 2.1.-18.4., 2 pol, od 500 kn DUBROVNIK (H. Neptun 4*) 2.1.-31.3., 2 nd, od 400 kn

FIRST MINUTE ODMOR RABAC (H. Sanfior 4*) 10.5.-17.5., 3 pol, do 31.1.- 32% od 989 kn MALI LOĹ INJ (H. Aurora 4*) 14.6.-28.6., 3 pol, do 31.1.-15% od 1.135 kn MLJET (H. Odisej 3*) 13.6.-11.7., 4 pol, do 31.1. -15% od 1.139 kn

www.kompas.hr 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

KARATE

Leon MarciuĹĄ izborio broncu u Samoboru Protekli vikend u Samoboru je odrĹžan jedan od najja ih i najposje enijih turnira na prostoru Republike Hrvatske ‘’GRAND PRIX CROATIA’’. O jakosti i posje enosti turnira govore i podaci da je na turniru nastupilo 1.500 natjecatelja iz 200 klubova i 17 zemalja. Priliku da dodaju joĹĄ koju medalju u svoju kolekciju imali su i lanovi karate kluba Me imurje: LUNA HAMER, LUCIJA LESJAK I LEON MARCIUĹ . Luna je bila debitantica u kategoriji kadetkinja do 47 kilograma. Budu i da se prvi put susrela sa zaĹĄtitnom maskom za lice, Luna se nije baĹĄ najbolje snaĹĄla i u prvom kolu izgubila je od predstavnice Slova ke. Predstavnica Slova ke uspjela je izboriti finale i tako je Luni omogu ila borbu za tre e mjesto. Na Ĺžalost, Luna je tu borbu izgubila i ostala bez medalje. Lucija je prvo kolo bila slobodna. U drugom kolu ekala ju je raspoloĹženija predstavnica Italije, koja Lucijino neiskustvo u kadetkinjama i po etno vodstvo

Me imurka ispisuje novu crticu u Karate klubu “Me imurjeâ€? NajuspjeĹĄnija sportaĹĄica op ine NedeliĹĄ e za 2013. godinu i ujedno lanica KK-a “Me imurjeâ€? ADISA GERGI ispisala je joĹĄ jednu crticu u povijesti kluba. Nakon proĹĄlogodiĹĄnje ozljede i dugih razgovora sa svojim trenerima, Adisa je odlu ila, osim kimona, obu i i sluĹžbeno suda ko odijelo. Suda ki seminar odrĹžan je 11. i 12. sije nja u Ivancu, u sklopu kojeg je Adisa uspjeĹĄno poloĹžila teoretski i prakti ni dio, uz pohvalu Suda ke komisije za pokazano i primijenjeno znanje. Tako Adisa od nedjelje uz svoje ime ima joĹĄ jednu titulu: pomo ni Ĺžupanijski sudac. Karate klub “Me imurjeâ€? jako je ponosan na svoju lanicu jer je Adisa ujedno i prvi Ĺženski karate sudac u Me imurskoj Ĺžupaniji te u svome klubu. Uz veliku podrĹĄku kluba, vjerujemo da e jako brzo zablistati i na me unarodnoj sceni.

Leon MarciuĹĄ (prvi zdesna) na postolju u Samoboru

stiĹže dvama udarcima nogom u glavu i pobje uje. Predstavnica Italije nije izborila finale te tako Lucija nije dobila priliku boriti se za tre e mjesto. Leon je u svojoj kategoriji nanizao etiri pobjede. Redom je bio bolji od predstavnika BiH, Italije,

Slovenije i Hrvatskog dragovoljca. UspjeĹĄan niz pobjeda prekinuo je predstavnik Slova ke, koji je pobjedom nad Leonom izborio finale, a Leonu pruĹžio priliku da osvoji tre e mjesto, ĹĄto je Leon uspjeĹĄno i odradio te tako osvojio bron anu medalju.

GRAD AKOVEC, nakon uspjeĹĄnih zimskih, razra uje i ljetne aktivnosti za djecu

Svaki dan 250 djece zimski odmor provodilo na bazenima Djeca s cijelog podru ja Grada akovca u velikom broju odazvali su se na fizi ke aktivnosti koje su ih odvojile od televizijskih ekrana i ra unala tijekom praznika. Posebni interes bio je za plivanje. ak 250 djece svakodnevno je dolazilo na plivanje, bilo da su doĹĄli u iti plivati ili usavrĹĄavati tehnike plivanja. Osim plivanja, djeci je na raspolaganju bila i plesna radionica u organizaciji Teute, ali i in ormati ka radionica. Takav pozitivni stav prema osmiĹĄljenom provo enju zimskih praznika potaknuo je gradona elnika Stjepana Kova a da ve sada razmiĹĄlja o organiziranju aktivnosti za ljetne praznike za djecu s podru ja akovca. - Bit e takvih programa i viĹĄe, najavio je gradona elnik Kova , posebno za vrijeme ljetnih praznika, kada bi djeca na bazen ulazila s univerzalnom ljetnom ulaznicom, kao i pro esori tjelesnog odgoja. Jednako tako razmiĹĄlja i o sadrĹžajnijem koriĹĄtenju dje jeg odmaraliĹĄta Dramalj i organiziranju ljetnih in ormati kih radionica u tom odmaraliĹĄtu. Grad ima na raspolaganju razne mogu nosti da svojim gra anima, a posebno djeci, omogu i i navikne ih na koriĹĄtenje sportskih sadrĹžaja na podru ju Grada, kazao je gradona elnik Kova . Jednako tako najavio je i odre ene pogodnosti za gra ane akovca. Za zimskih praznika djeca s podru ja akovca imala su na raspolaganju plivanje, in ormati ke radionice ili plesanje. Ono ĹĄto veseli je to da su djeca i roditelji objeru ke prihvatili organizirane aktivnosti za djecu, kazao je Stjepan Kova , gradona elnik akovca.

Plivanje je privuklo jako puno djece

Plivanje je organizirano u suradnji s akove kim pliva kim klubom. Pro . Gordana Nomonemi kazala je da se za plivanje prijavilo oko 400 djece, a 250 djece svakodnevno je dolazilo na bazene. Program je bio zahtjevan jer ih je trebalo rasporediti u grupe prema dobi i vjeĹĄtini plivanja. Dnevno su djeca bila po etiri sata na bazenima. Prva dva sata radile su se tehnike plivanja, a zadnja dva sata slobodno kupanje uz stru ni nadzor pro esora tjelesnog odgoja. Interes je vladao i za u enje novih vjeĹĄtina na in ormati kim radionicama, koje je polazilo ĹĄezdesetak djece u tri skupine. Ne manji interes bio je i za ples u plesnoj radionici, koju je organizirala Teuta. SadrĹžajno ispunjavanje slobodnog vremena djeci dok su na praznicima, a roditelji na poslu, u interesu je Grada, jer nije cilj da bazeni zjape prazni, a djeca se

dosa uju i ne znaju kud sa sobom, sjede za monitorima televizora ili kompjutora, naglasio je gradona elnik Kova . Plivanje je organizirano umjesto klizaliĹĄta, koje bi

po ovom vremenu bilo teĹĄko odrĹžavati. O in ormati kim radionicama govorio je Nenad Hajdinjak, u itelj in ormatike iz OĹ Mursko SrediĹĄ e, koji je drĹžao radionice za djecu. Djeca su u ila razne stvari: raditi animacije, aplikacije, crti e programima koji su slobodni pa e s njima mo i raditi i nakon aktivnosti koje su se odvijale na praznicima. Na in ormati kim radionicama sudjelovalo je 60-ak djece u tri grupe. Mali problem je bio u tome ĹĄto je odaziv djece bio ĹĄaren, od drugog do osmog razreda, s razli itim predznanjima, no unato tome savladala su ona znanja koja su zamiĹĄljena da ih djeca savladaju na in ormati kim radionicama. Zbog boljeg poticaja, djeci su po zavrĹĄetku in ormati kih radionica podijeljena priznanja o savladanim programima u gradskoj vije nici u akovcu, a uru ivao ih je gradona elnik Stjepan Kova . (BMO)

Sudionici informati ke radionice na kraju su dobili i diplome

24. sije nja 2014. SPORTSKI RIBOLOV

Godišnja skupština ŠRD-a “Glavatica” Prelog Prošle subote održana je redovna izvještajna godišnja skupština Športskoga ribolovnog društva ‘’Glavatica“ Prelog, na kojoj su, uz lanove društva, bili nazo ni i gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Zajednice športskih udruga Mato Kljaji , predsjednik MOa Željko Soka , te predstavnici ribolovnih društva s podru ja Me imurja. - Špor tsko ribolovno društvo ‘Glavatica’ tijekom 2013. godine ostvarilo je sve zadane ciljeve te možemo biti zadovoljni što društvo danas okuplja 248 lanova, naglasio je izme u ostalog predsjednik društva Zoran Pfeifer. Na skupštini je jednoglasno usvojen izvještaj o radu i inancijski izvještaj za 2013.godin.

Odli ni rezultati svih ekipa Posebno je bilo rije i o rezultatima, koji su i prošle godine bili na visokom nivou. Tako je u kadetskoj kategoriji Vanja Bernat najbolji u Me imurju. U kategoriji juniora, Glavatica-Pfeifer i ove je godine ekipni prvak Hrvatske. U pojedina noj kategoriji juniora Alen Lehkec proglašen je prvakom Hrvatske, Goran Kova plasirao se na 6., a Vanja Bernat na 20. mjesto. Juniori su na Kupu Me imurske županije osvojili prvo mjesto, dok su na Kupu 3. zone osvojili tre e mjesto. Na juniorskom prvenstvu Me imurja Alen Lehkec osvojio je drugo, a Goran Kova tre e mjesto. Kod Lige juniora Alan Lehkec osvojio je prvo mjesto dok je Goran Kova osvojio peto mjesto. Seniori Glavatice-Pfeifer natje u se u Prvoj hrvatskoj ribolovnoj ligi, gdje su se plasirali na šesto mjesto. Na

Mlade snage Glavatice postižu sjajne rezultate

završnici Kupa Hrvatske seniori su se plasirali na šesto mjesto, na Kupu Me imurja osvojili su drugo, a na Kupu 3. zone tre e mjesto. Glavatica je ove godine imala svog predstavnika, Alana Perka, na dva svjetska i jednom europskom natjecanju, i to u kategoriji U-23 i seniorskoj kategoriji. U pojedina noj seniorskoj konkurenciji Hrvatske Alan je osvojio etvrto mjesto, dok je u konkurenciji U-23 proglašen viceprvakom Hrvatske. Tijekom skupštine usvojen je plan rada društva s pripadaju im inancijskim planom za 2014. godinu. Djelovanje društva i dalje e biti usmjereno k razvijanju i unaprje enju sportskog ribolova i sportske etike, posebno se naglašava edukacija mladih, te gospodarenje ribolovnim vodama s ciljem zaštite voda, ribljeg fonda i o uvanje okoliša. Skupštini su se obratili i svi gosti. Pohvalili su rad društva, zalaganje lanova, odli nu organizaciju i izuzetno tolerantnu komunikaciju me u lanovima, što može poslužiti kao primjer i ostalim sportskim društvima i udrugama. Podržali su i plan rada za 2014. godinu, te su obe ali da e, kao i do sada, pružati

DŽUDO OSNOVNA škola Podturen

Održan zimski džudo kamp U Osnovnoj školi Podturen održan je zimski džudo kamp za u enike od 1. do 8. razreda, koji je pobudio velik interes u enika i roditelja. Održavanje kampa pomoglo je resorno Ministarstvo, a uklju io se i Hrvatski džudo savez. U enike su vještina-

ma džudo sporta podu avali treneri i mentori Slaviša Bradi i Milan Kolac. Džudo kamp održan je u stotinjak hrvatskih osnovnih škola, a OŠ Podturen me u prvima se uklju ila u ovaj vid vježbanja djece tijekom školskog raspusta. (sm)

potporu aktivnostima koje društvo provodi. - Sportski ribolov u Prelogu ima tradiciju koja traje ve 102 godine i posebno smo ponosni time što je tradicija prepoznata na svjetskoj razini te što e ove godine Me imurje, s Gradom Prelogom na elu, biti centar doga anja najve ega ribolovnog doga aja - 61. Svjetskog ribolovnog prvenstva za seniore, naglasak je s ove skupštine. (Franjo Bermanec, foto: Stjepan Naran a)

Skupština Glavatice

24. sije nja 2014. BICIKLIZAM

ZIMSKA ciklokros liga vozila se u Miklavcu

Bruno Radoti drugi, Velimir onkaš tre i Biciklisti ki klub Puls u suradnji s Op inom Podturen i Mjesnim odborom Miklavec organizirao je ciklokros natjecanje koje se bodovalo za Zimsku ciklokros ligu na nivou cijele Hrvatske, pa i šire. U glavnoj utrci koju su vozili muškarci ciljnu crtu prvi je prešao slovenski biciklist Primož Obal iz SD-a Team Turbo Tropovci, drugi je bio Bruno Radoti , BK Puls, dok je tre i bio Velimir onkaš, BK Mura Avantura. U prvoj utrci na kojoj su nastupila djeca do 15 i mladi do 17 godina te žene rekreativke i

rekreativci najbrži je bio Matej Žgalin iz BK-a Dugo Selo, drugi je bio Slovenac Žiga Horvat iz KK-a Tropovci, dok je tre i bio Tin Pavlic iz BK-a Puls. Uz ove dvije utrke održala se i utrka školaraca koji su svoje snage odmjerili na za njih prilago enoj stazi. Školarci su bili odvojeni u dvije kategorije, a najbrži su bili Martin Dodlek i David Donkaš. Zimska ciklokros liga nastavlja se 2. velja e utrkom u organizaciji BK-a Sveta Nedelja, dok se biciklisti na stazu u Miklavec vra aju 2. ožujka na inalno kolo ove lige.

KUGLANJE

Detalj sa skupštine

KUGLA KI klub “Dubrav an” održao izbornu skupštinu

Antun Horvat i nadalje predsjednik U subotu 18. sije nja u prostorima kavane “Opera” održana je izborna godišnja skupština Kugla kog kluba “Dubrav an” iz Donje Dubrave, lana 2. Kugla ke lige sjever. lanovi su odlu ili da predsjednik donjodubravskih kugla a ostaje Antun Horvat, za tajnika je izabran Davor Fabi , dok je blagajna u rukama Marine Dolenec. Na skupu je izabran Izvršni odbor u koji su imenovani Antun Horvat, Josip ižmešija, Dražen Cenko, Nikolina Hreš , Marina

Dolenec, Davor Fabi , Branko Horvat i Tomislav Hraš anec. Na odli nim rezultatima na sportskom planu, kao i u samom vo enju kluba estitao im je na elnik op ine Donja Dubrava Dražen Miser. Prigodnu nagradu kao najbolji igra dobio je Josip ižmešija, dok su sponzorima i pojedincima koji pomažu u radu kluba uru ene zahvalnice. Poslije službenog dijela, uslijedio je onaj neformalni uz druženje i domjenak. (alf) Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02. 899,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03. 590,00 kn SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03. 280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04. 1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK www.insulatour.com info@insulatour.com

24. sije nja 2014.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbama protiv bolova u le ima Dragi moji, kao što sam ve u jednom izdanju novina pisala, le a, odnosno kralježnica, stup je našeg života i ne tako rijetko iznenadi nas s neugodnim bolovima. Naj eš e se ti bolovi manifestiraju u lumbalnom, donjem dijelu ili cervikalnom, vratnom dijelu kralježnice. S obzirom na to da u posljednje vrijeme puno masiram, mogu re i da ljudi najviše pate zbog bolova u lumbalnom dijelu kralježnice, a razlog tome je dugotrajno sjedenje, koje usput izaziva slabljenje muskulature trbuha i le a. No zbog naglih trzaja glavom i zbog jednih te istih pokreta iz dana u dan, ništa manje bolove nemamo ni u cervikalnoj kralježnici, a ti se bolovi mogu seliti iz vratne, cervikalne

kralježnice prema ramenima i rukama isto kao što iz lumbalnog bol može šetati prema stopalima. Kada se bol preseli u udove, to je znak za uzbunu. Ono što vam ja preporu ujem je da svakako posjetite izioterapeuta koji e vam pomo i da ti vaši bolovi nestanu. Neki dan je jedna moja klijentica tijekom vježbanja pohvalila svoju majku koja je iz novina izrezala vježbe, zalijepila na pano i sada svakodnevno vježba. Cijela ta pri a potaknula

m e da napravim vježbe za le a. Iako sam ve pisala o tome da su za le a potrebni jaki trbušni, prsni i le ni miši i i da iz tog razloga

svaki tjedan dobivate zadatak kojeg se morate držati jer nije to sve bez veze ve s vezom, ovaj put to e biti jedan mali miks svega. Aktivirat emo miši a cora te napraviti vježbe za stabilizaciju kralježnice, ak t iv irat i t rbušn e miši e, vježbe za stabilizaciju lopatica i ramena. Ono što u današ-

nje vrijeme sve eš e vi amo je skolioza koja se može javiti ve u ranom djetinjstvu jer su djeca izložena sve ve em naporu tijekom školovanja. Više je knjiga koje nose u škole, više obaveza, više sjede ispred knjiga i sve manje borave vani u prirodi i u igranju s vršnjacima jer kada bi i mogli tu su ra unalo, mobitel i tablet pa su igre kao što je „gumi gumi“ ili „skriva a“ zamijenile online igrice i društvene mreže. Opet s druge strane djeca su ogledalo nas pa smatram d a smo mi t i

8 Vježba broj 1

1

Lezite na trbuh i izdahom dižite ruke i noge paralelno prema stropu i zidovima ispred sebe i iza sebe, zamislite da stopalima želite dotaknu zid iza, a dlanovima ispred. Glavu ne dižete. Napravite 8 ponavljanja. Ak vacija stražnjice i le a.

2

Vježba broj 2

4

3

Zalijepite stopala na ma /podlogu, stavite dlan na dlan i na dlanove naslonite elo. Izdahom dižete samo gornji dio jela, do prvog rebra. Mala amplituda pokreta. Stražnjica vrsto s snuta. Napravite 8 ponavljanja. Ak vacija stražnjice, le a i stabilizacija lopa ca.

Vježba broj 3

5

6

Kada ste gornji dio jela spus li na ma , skvr ite noge i stopala postavite prema stropu. Krenite malim kikevima u strop. Dižete koljena od ma a. Ako vam je teško, onda naizmjenice radite jednom pa drugom nogom. Napravite 8 ponavljanja ili 4 na svaku nogu. Ak vacija donjeg dijela le a.

Vježba broj 4 Noge su daleko prema, a ruke ispred. Naizmjence dižete suprotnu nogu i suprotnu ruku prema stropu. Napravite 8 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija le a.

7

9

Vježba broj 5 Ruke su iznad glave, na podu. Krenite gornjim dijelom jela prema stropu, kao da se izdužujemo, laktove prema stopalima i noge vrsto s snite

koji smo zaduženi za to da našu djecu u imo zdravo živjeti. No, nisu samo djeca ta koja su izložena opasnim promjenama kralježnice tu smo i mi. Sve više je poslova koji se izvode sjede i, stres i manjak slobodnog vremena doveli su do toga da ne mislimo na sebe. Kako emo voljeti i poštovati druge kad ne volimo i ne poštujemo sebe. Luksuz je imati vremena i vježbati, a koliko je to zdravo ne stignemo ni razmišljati. No, usprkos tome, ja u biti ustrojna u tome što radim i ako do sada niste jednog dana ete vježbati. Možda ne ete sa mnom, ali to na kraju nije ni bitno, ono što je bitno da vježbamo i da uživamo u tome, a i u rezultatima koji ne e nedostajati. Šaljem vam puno pozitivne energije, a sada vi na vježbanje, a ja u pripremu novih vježbi za vas. Vaša trenerica Ivana Posavec! u pod. Dižete se do prvog rebra. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija donjeg dijela le a, lopa ca i stražnjice.

Vježba broj 6 Lezite na le a, noge dignite prema stropu, zaka ite stopala i dlanove postavite iza glave. Gornjim dijelom jela ste na donjim bridovima lopa ca. Naizmjence radite jednom pa drugom rukom prema vanjskom dijelu suprotnog bedra. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

Vježba broj 7 Dlanove postavite ispod stražnjice tako da osigurate zdravu poziciju zdjelice i kralježnice. Noge prema stropu i stopala prekrižite, izdahom dižite stražnjicu od ma a, a udahom spuštate, pazite da glavu ni u jednom trenutku ne dižete od poda. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

Vježba broj 8 Ruke postavite iza glave i gornji dio tijela dignite na donje bridove lopatica iznad poda. Pogled prema bedrima, a izme u brade i prsa ostavite mjesta za jednu jabuku. Naizmjence pružajte jednu pa drugu nogu daleko ispred sebe. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba broj 9 Još uvijek ste na donjim bridovima lopa ca, pogled prema bedrima, a noge prema stropu. Na izdah raširite noge najviše što možete, udahom se vra ate. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

48

Mozaik

NAJAVLJUJEMO

Ho e li Kotoriba kao doma in nadmašiti brojnoš u hoda a Križovec?

HODNJA UZ MURU 2014. u Kotoribi 2. velja e

Kao hoda o ekuje se i Vlado Kreslin! PIŠE: ROBERTA RADOVI

Me unarodna akcija, koja se tradicionalno od 2000. godine organizira povodom Svjetskog dana mo vara, “Hodnja uz Muru”, nakon tri godine ponovo stiže u Me imurje. Prošle je godine doma in Hodnje bila Austrija, mjesto Laafeld, gdje se okupilo više od 200-tinjak zaštitara i ljubitelja prirode, ekologa, rekreativaca i planinara. Slovenci su Hodnju organizirali prije dvije godine u Radencima, a 2011. godine doma in je bila Javna ustanova “Me imurska priroda”, koja je u Križovcu okupila više od 500-tinjak hoda a i brojnoš u sudionika bila jedna od najve ih do sada. Akcija tradicionalno okuplja sudionike iz etiri susjedne zemlje (Austriju, Sloveniju, Ma arsku i Hrvatsku). Ove godine ponovno stiže u Me imurju, i to ovaj put u Kotoribu. O ekuje se velik broj sudionika, a po-

zvan je i Vlado Kreslin, popularni slovenski glazbenik, koji je nedavno izdao album naziva “Umjesto koga roža cveti”, koji donosi kompilaciju s prepjevima njegovih najve ih pjesama na hrvatski jezik. Hodnja e biti u nedjelju 2. velja e, na sam dan kada se i obilježava Svjetski dan mo vara. “Me imurska priroda” doma in je u smislu odabira trase hodanja, uspostave veze izme u me unarodnih zaštitara prirode i lokalne samouprave. Sva logistika oko hrane i pi a prepuštena je lokalnim ribi kim društvima, tako da e i oni osjetiti korist od velikog broja posjetitelja koji dolaze u Me imurje temeljem zašti ene prirode. Sudionici Hodnje svojim se aktivnim sudjelovanjem dati svoj glas i apel za o uvanje rijeke Mure, pripadaju ih staništa i životinjskih i biljnih vrsta, uz naglasak i potrebu da Mura i dalje ostane bez brana.

Program i satnica vo enog pohoda Mjesto susreta je Društveni dom, stolnoteniska dvorana Kotoriba, u 9.30 sati. Program e zapo eti pozdravnim govorom Me unarodnog odbora za zaštitu Mure i gostiju iz Slovenije, Austrije, Hrvatske i Ma arske. U 10.30 sati zapo et e vo eni pohod uz Muru u dužini od oko 14 kilometara. Topla uži-

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINCEKOVO U ME IMURJU Nikad brojnije, mla e i radosnije

Trseka ni treb treba nego se z njim PRIREDILI: STJEPAN MESARI , NEVENKA ŠARDI

Prošli vikend Me imurje je, posebice njegov gornji dio, bio u znaku Vincekova, tradicionalne vinogradarsko-vinarske, gastronomske, rekreativne i turisti ke priredbe, koja je okupila oko pet tisu a ljudi iz svih krajeva Hrvatske, kao i susjednih nam država. Od petka do nedjelje po svim bregima bilo je ljudi koji su se zajedno s vinogradarima radovali ovom lijepom obi aju koji iz godine u godinu obilježava sve ve i broj ljudi. Ni najstariji ljudi ne pamte Vincekovo s ovako lijepim i toplim vremenom, jer tijekom dana temperatura zraka prelazila je i 10 Celzijevih stupnjeva. Sunce nije peklo, ali toplo je bilo. I u zraku i u srcima svih onih koji su sudjelovali na Vincekovim pohodima, kao i kod njihovih doma ina. Ovogodišnje Vincekovo pohodio je velik broj mladeži i djece i to je vrlo važno za održavanje lijepih obi aja, ali i spoznaje kako mnogi mladi žele upoznati svoj kraj i njegove prirodne ljepote. Pjesma “Trsek moj, zbudi se, dosta si spal” ove godine nije imala zna aja, jer trseki zbog toplog vremena nisu ni zaspali. Bili su budni, mnogi i prebudni, jer im je toplo vrijeme nabubrilo pupove. Tako se s trsekima pjevalo i vinom ih se zalijevalo. A trseki su kao

Uz tamburaše je sve ljepše

i pohoditelji bili žedni. Popilo se, Bogu hvala, samo kako bi gorice i ove godine dobro rodile. Bogu se molilo, Vinku utjecalo da trseki rodijo, pak su se zato klobasima kitili kaj bi i grozdi veliki bili i dosta vina dali. Gazde i mešti trseke su obrezali, tri rozgve zeli i vu lašu deli,

kaj bu se na Vuzem vidlo kak bude ljetos rodilo.

IPA, Bundek, Nedeliš anci, Martinš anci i brojni gosti Prvi su na Vincekov pohod krenuli lanovi policijske udruge IPA Me imurske županije. Oni su

se okupili kod Vinske ku e Tomši , odakle su krenuli u pohode svojim prijateljima i poznanicima, te se vratili k Tomši u, gdje su se s Alojzom i obitelji radovali dobrom vinu i lijepom vremenu. Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizirala je pohod od Macinca do Stanetinca i Vinske ku e Kerman, gdje su prikazani obredi Vincekova uz dobra vina i jela. Središ anski Bundek, za etnik Vincekovih pohoda, okupio je oko 3.500 ljudi, koji su iz Toplica Sveti Martin preko bregova prešli 15-ak kilometara, da bi se svi skupa poveselili u središ anskoj sportskoj dvorani. Legendarni Garo je na koncovskom bregu “pri debelom Jožeku” obrezao i zalijao trsove, a sudionici najve ega hrvatskog Vin-

Mladi Pekleni ari veseli i spremni prije i 15 kilometara

na i pi e dostupni su uz participaciju od 45 kuna po osobi. Preporu uje se vodootporna obu a i odje a, primjerena vremenu. Za sve dodatne informacije kontakt osoba u Hrvatskoj za Me imursku prirodu je Mihalea Mesari (+385 95 801 6873, nadzor@ medjimurska-priroda. info). - S koli ima je lakše po bregima, kažu Središ anci

Pri “debelom Jožeku” na koncovskom bregu

24. sije nja 2014.

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rozgvu si zememo

ebalo balo buditi m veseliti

Sveti Vincek, gorice bom obdelal, kaj si bum v jesen popeval. Rozgvu si bum zel i vu vodu ju del. Sveti Vincek, pokaži svetu kak bu rodilo vu ovom letu. (s Vincekovog na Vencu)

Bundeki na putu prema Murskom Središ u

Rozgvica, vrezal te budem i vu flašu te del...

Garo Vinceka prosi kaj bude trsje rodilo

Štrigovski pohod Turisti ka zajednica i op ina Štrigova u subotu 25. sije nja 2014. organiziraju Vincekov pohod po štrigovskom krajoliku. Okupljanje je kod METSS-a u Štrigovi, odakle se u 9 sati kre e na pohod dug 11 kilometara. Pohod završava tamo gdje i po inje, zajedni kim druženjem svih sudionika. Kotizacija iznosi 40 kuna po osobi, za što se dobiva 1 bon

za hranu i 4 bona za pi e. Pohodit e se vinari Preiner i Novinš ak, Galerija Osojni ki, farma Perho i druge destinacije, gdje e biti prikazani obredi Vincekova uz živu glazbu. Mikec veli da ga se može nazvati na 099 2851 325, a najbolje je samo do i. Neopisivo zadovoljstvo pružit e dobri ljudi i prelijepi štrigovski kraj. (sm)

Okrjepa kod Kermanovog vinograda

Žene Macinca pred polazak su ponudile dobrote

cekovog pohoda pak su vinima zalijali svoja žedna i napa ena grla. KUU Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri organizirao je Vincekov pohod na Venec, ovog trenutka možda i najatraktivniju turisti ku destinaciju u Me imurju, gdje dominiraju župni vinograd i župna klijet. Preko 500 ljudi zaposjelo je vrh Venca i slušalo “vincekove spelancije” Valenta Saka a, govor Dražena Crn eca

i župnika vele asnog Hercega. Veli Josip Bajsi iz PDa “Bundek” kako nitko od njihovih sudionika nije doživio nikak vu nezgodu, a tako je bilo i drugdje. Vincekovo u Me imurju održano je i u brojnim podrumima i vinskim ku ama, a zapamtit emo ga kao vrlo lijep doga aj koji treba opstati zbog ljudi koji ga vole i raduju mu se svaku godinu iznova.

Do Vincekovog imendana 22. sije nja trseki nisu pod snegom spali, pak ih je nej trebalo buditi, nego ih vinom zalijati i ž njimi se veseliti. Rozgve odrezati i vu flašu ih deti, kaj bu se znalo ka bu rodilo v ovom leti

Umjesto po snijegu, gazilo se po vodi

Novacima su podijeljene lanske iskaznice

Damir i Dušanka Novak ugostili su kolege šeta e

Nedeliš anci na Stanetinskom bregu

IPA je ugostila Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin

Veselo društvo iz Nedeliš a

50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA 1. Tesarstvo VUMI, Brezje 149, traži do 31.01. gra evinski limar/limarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 6. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži kuhar/kuharica i konobar/kono1175 336 do 27.01. barica na odre eno vrijeme, javi se 2. Malenovi d.o.o. akovec, traži na mob. 098 802 273, do 31.01. konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 1920 7. Caffe bar Amadeus, Pleškovec 166A, traži konobar/konobarica 800 do 31.01. na neodre eno vrijeme, javi se na 3. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži mob. 095 908 1063 ili 099 681 4522 konobar/konobarica u ca e baru na do 31.01. odre eno vrijeme, osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javiti se na 8. Kr ma “Na Voglu” Trnovec 7, traži konobar/konobarica na odre eno mob.098 692 540 do 07.02. vrijeme, javi se na tel. 040 858 501, 4. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, tra- do 31.01.2014. ži instruktor/instruktorica B kat. sa uvje ma za predava a na odre eno 9. Agrome imurje d.d. akovec, R. vrijeme, javiti se na mob. 091 6453 Boškovi a 10, traži mehani ar/mehani arka polj. strojeva i mehaniza555 do 07.02. cije na neodre eno vrijeme, posla 5. Multi-star d.o.o. akovec, traži 3 pismenu zamolbu na gornju adresu blagajnika/blagajnice u automat ili email: marijan.skvorc@agromeklubu na neodre eno vrijeme, po- djimurje.hr do 31.01.2014. slati pismenu zamolbu na adresu: Koprivnica 48 000, Zrinski trg 7 ili na 10. Stolarija Radionica Serec, Neemail: mul star.doo@gmail.com deliš e, Dravska 4a, traži pkv stolar/

stolarica ili stolar/stolarica na odre eno vrijeme, javi se na tel.040822426ilimob.098241 494 do 25.01.2014. 11. Caffe bar Dragon, Mursko Središ e, traži konobar/konobarica na neodre enovrijeme,javi senamob. 099 207 6245 do 31.01.2014. 12. Bar y obrt, Orehovica, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025, do 31.01.2014. 13. Dje ji vrti Kotoriba, Ignaca Svetomar nskog 1, traži odgojitelj/ odgojiteljica predškolske dobi za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014 14. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži gra . limar/limarica i soboslikar/soboslikarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014.

Temeljem lanka 24. stavka 5. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12) i l.4. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07 i 38/09), te lanka 21. Statuta Op ine Gori an (Službeni glasnik Me imurske županije br. 5/2013) Op insko vije e Op ine Gori an na 5. sjednici održanoj 20.01.2014.g. donijelo je

ODLUKU O RASPISIVANJU LOKALNOG REFERENDUMA lanak 1. Op insko vije e Op ine Gori an raspisuje lokalni referendum za podru je Op ine Gori an radi odlu ivanja bira a o izgradnji kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu na prijedlog bira a Op ine Gori an. lanak 2. Na lokalnom referendumu bira i e odgovori na sljede e pitanje: „ Jeste li pro v izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Op ine Gori an?“ . Gra ani e se izjašnjava zaokruživanjem odgovora ZA ili PROTIV pitanja iz stavka 1. ovog lanka na glasa kom lis u. lanak 3. Lokalni referendum održa e se 16. velja e 2014. godine u vremenu od 07,00 do 19,00 sa . lanak 4. Dana 12.11.2013.g. Op insko vije e Op ine Gori an zaprimilo je prijedlog za raspisivanje lokalnog referenduma Organizacijskog odbora za izjašnjavanje bira a o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma „Za is Gori an“ kojim se traži da se raspiše lokalni referendum sa prijedlogom pro v izgradnje kompostane i prate ih objekata na lokaciji K 3 Plana detaljnog ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana. Navedeni zahtjev predsjednik Op inskog vije a Op ine Gori an upu o je u zakonskom roku Ministarstvu uprave radi utvr ivanja ispravnosti podnesenog prijedloga. Ministarstvo uprave je svojom odlukom od 14.01.2014.g. Klasa: 02301/13-01/627, URBROJ: 515-02-02/1-14-9 utvrdilo ispravnim Prijedlog za raspisivanje referenduma. Na temelju provjere valjanos dostavljenih potpisa bira a utvr eno je da je ispravno 796 od 833 dostavljena potpisa što ini više od 20 % ukupnog broja bira a u Op ini Gori an, to nije 31,25 % što zna i da je prijedlog podnesen od dovoljnog broja bira a. Raspisivanje referenduma ure eno je odredbama lanka 24. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi te je propisano da se referendum može raspisa radi odlu ivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu op eg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavni kog jela. Na temelju odredaba zakona i statuta raspisivanje referenduma može predloži , me u ostalim 20 % od ukupnog broja bira a u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma. U slu aju da predmetna odluka bude donesena što zna i da su bira i pro v izgradnje kompostane i popratnih sadržaja, Odluka Op inskog vije a Op ine Gori an o izgradnji kompostane a koju je vije e donijelo 23.rujna 2013.g. prestaje važi . Odluka se ne e re ek ra na Prostorni plan ure enja op ine Gori an ni na Detaljni plan ure enja poljoprivredno-gospodarske zone isto no od Gori ana te e ak i dalje osta na snazi. lanak 5. Lokalni referendum provodi Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma i Odbori za provedbu glasovanja na lokalnom referendumu. lanak 6. Lokalni referendum e se proves sukladno odredbama lanka 26 do 46. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. lanak 7. Ova odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Me imurske županije, a objavi e se i u lokalnom dnevnom sku i web stranicama Op ine Gori an. Klasa: 021-01/14-01/1 URBROJ: 2109/08-14-01/1 Gori an, 20.01.2014.g. Predsjednik Op inskog vije a Andrej Blagus

ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU OD HRVATSKI ZAV NJE ZA ZAPOŠLJAVA 396-819 OVEC: ISPOSTAVA AK LOG: 646-740 PRE VA STA ISPO SREDIŠ E: ISPOSTAVA M. 543-200

15. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva /zavariva ica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 09.02.2014.

vom 1g., na odre eno vrijeme, javi jeme, javi se na tel. 040 338 120 do se na mob. 092 3021 532 ili email: 31.01.2014. mirjana.dekor@gmail.com do 30.1. 37. AUTO MOTO CENTAR ME IMUR27. Ke keš d.o.o. Prelog, traži 2 brava- JE d.o.o. akovec, traži ra/bravarice sa znanjem g postupka autoelektri ar/autoelektri arka na zavarivanja na odre eno vrijeme, po- odre eno vrijeme, posla pismenu trebno radno iskustvo 1g, javi se na zamolbu na: Športska 8, akovec, do 16. Ca e bar “Mar ”, Prelog, ako- mob. 098 9229 105, do 31.01.2014 31.01.2014. ve ka 105, traži konobar/konobarica 28. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, tra38. Imprimis d.o.o. akove ka 128, na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ži konobar/konobarica na odre eno Strahoninec, traži konobar/konoili zvati na mob: 098 964 3111, do vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 barica na odre eno vrijeme, osobni ili na adresu do 16.02.2014 dolazak na adresu ili na mob:095 186 31.01.2014. 9425, do 20.02.2014. 17.Emateks,MurskoSrediš e,Poljska 29. TMR Paško d.o.o. Sv. Martin na 43, traži šiva /šiva ica na odre eno Muri, traži voza /voza ica villjuška- 39. Puri d.o.o. - Friz. salon Backstage, vrijeme, osobni dolazak na adresu ra na neodre eno vrijeme, poslati I.G. Kova i a 36, akovec, traži frizer/ ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 pismenu zamolbu na email: info@ frizerka na odre eno vrijeme, javi paskovoce.com ili posla na faks: 01 se na tel. 040 385 055 ili osobno na 2120 553, do 15.02.2014 245 0069, do 31.01.2014. adresu do 03.02.2014. 18. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neo- 30. Slas arstvo Cvek, akovec, traži 40. AC Instalacije, Pribislavec, traži dre eno vrijeme, osobni dolazak na prodava /prodava ica pekarskih instalater/instalaterka grijanja proizvoda i samostalni pekar/pekari- i plinoinstalater/instalaterka na negornju adresu do 15.02.2014. cananeodre enovrijeme,javi sena odre eno vrijeme, javi se na mob. 19. Vrbi & Dora akovec, traži 2 kuha- tel.040 895 525 ili na email: racuno- 098 303 764 do 20.02.2014. ra/kuharice i konobar/konobarica na vodstvo@cvek.hr do 31.01.2014. 41. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži odre eno vrijeme, javi se na mob. 31. Tremak d.o.o. Domašinec, traži kozmeti ar/kozmeti arka na neo098 160 1509 do 31.01.2014. ekonomist/ekonomistica marke- dre eno vrijeme, javi se na tel. 040 20. Kroja ki obrt “Zanos”, Šenko- tinga i 4 zavariva a/zavariva ice 333256ilinaemail:marijana.knezic@ vec , traži šiva /šiva ica teks la na na neodre eno vrijeme, potrebno gmail.com do 20.02.2014. odre eno vrijeme, radno iskustvo radno iskustvo 1g., mjesto rada Va2g., javi se na mob. 091 894 6688 do raždin, javiti se na tel. 040 863 923 42. Stolarija Dragon, Mihovljan, J.H. 31.01.2014. ili email: lidija.visnjic@tremak.eu do Zdelara 7, traži 2 armira a/armira ice na neodre eno vrijeme, javi se na 31.01.2014. mob. 099 207 6246, do 31.01.2014. 21. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/magistra farmacije na 32. Athena d.o.o. akovec, traži m/ž neodre eno vrijeme, javiti se na inž. strojarstva na odre eno vrijeme, 43. Mega metal d.o.o., Kotoriba, e-mail: ljekarna.kovac@gmail.com poznavanje solid works, javi se na traži inženjer/inženjerka strojarstvado 5.2.2014. mob.092 1868 076, do 25.01.2014. tehnolog; 2 bravara/bravarice; 2 autolakirera/autolakirerki na neo22. Ca e bar “Mi-ni” akovec, traži 33. Logico d.o.o. akovec, traži web dre eno vrijeme, poslati pismenu konobar/konobarica na odre eno developer/developerica za stru no zamolbu: Nedeliš e,Varaždinska 45 vrijeme, javiti se na mob. 098 916 osposoblj. bez zasnivanja radnog od- ili email: megametal@ck.t-com.hr do 2910 do 31.01.2014. nosa;webdeveloper/developericana 31.01.2014. odre eno vrijeme i gra ki inženjer/ 23. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete- inženjerka za stru no osposoblj. bez 44. Restoran Prepelica, Otok 2, traži nec, traži zidar/zidarica; tesar/tesa- zasnivanjaradnogodnosa.Višeinf.na pomo ni kuhar/kuharica na odre erica na neodre eno vrijeme, radno www.hzz.hr. Posla na email: gorda- no vrijeme, javi se na mob. 098 393 001 ili osobno na adresu. iskustvo 5g., zva na mob. 091 5370 na.kocijan@logico.hr do 25.1. 317 do 10.02.2014. 34. Dijamant Keramika d.o.o. ako- 45. Protega tekstil d.o.o., V. Nazora 24. Industrija konfekcije,gra . i turi- vec, traži 4 kerami ara/kerami arki 37, Prelog, traži 3 šiva a/šiva ice na zam d.o.o. M. Središ e, Poljska 43, na odre eno vrijeme, potrebno rad- odre eno vrijeme, javi se na mob. traži 2 šiva a/šiva ica na odre eno no iskustvo 1g., javi se na mob. 091 091 2328053 ili osobni dolazak do vrijeme, javi se osobno na adresu ili 5706984 do 22.02.2014 20.02.2014. na mob. 099 2120 553, do 31.01. 35. Mariteks j.d.o.o. Mihovljan, traži 46. Junior d.o.o. akovec, traži pekar/ 25. Le na inox d.o.o. šiva /šiva ica rukavica na odre eno pekarica na odre eno vrijeme, poDr. I. Novaka 50, akovec, traži 3 za- vrijeme, javi se na mob. 098 260 087 trebno radno iskustvo 1g., javi se na variva a/zavariva ice na odre eno ili posla na email: nadj@ck.t-com.hr mob.098 396 933 vrijeme, poslati pismenu zamolbu do 07.02.2014 47. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, na adresu ili na email: le na-inox@ 36. OMT d.o.o. Ivanovec, traži cnc traži 3 montera/monterki grijanja na le na.com do 30.01. gloda /cnc gloda ica; cnc tokar/ odre eno vrijeme, potrebno radno 26. M-Dekor, akovec, traži 2 cnc tokarica i kontrolor/kontrolorka iskustvo 2g., javi se na mob. 098 210 cvje ara/cvje arice s radim iskusto- strojne obrade na neodre eno vri- 166, do 31.01.2014.

24. sije nja 2014.

Temeljem odluke Skupš ne vjerovnika od 24.09.2013.g. ste ajna upraviteljica društva Kozar d.o.o. u ste aju objavljuje slijede i

OGLAS radi prodaje pokretnina prema na elu „vi eno-kupljeno“ -šiva e mašine -nož za krojenje -stol s peglom -parni kotli -banzek sa stolom -kompjuter -kancelarijski stolovi -ormar s policama -police u du anu Pokretnine e se proda zainteresiranom kupcu po po etnoj cijeni utvr enoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema na elu“ vi eno-kupljeno“, što isklju uje sve naknadne prigovore kupaca. Za sve informacije o prodaji javi se ste ajnoj upraviteljici na tel. 099/312-4155.

Na temelju Odluke Nadzornog odbora, Nadzorni odbor tvrtke „Marina Prelog“ d.o.o. Prelog raspisuje:

NATJE AJ za izbor uprave Društva – direktora. na vrijeme od 5 godina Kandida pored op ih uvjeta utvr enih lankom 239. st. 2. Zakona o trgova kim društvima, moraju ispunjava i slijede e uvjete: • visoka ili viša stru na sprema • jedna godina radnog iskustva • stru ne, radne i organizacijske sposobnos Uz prijavu za natje aj potrebno je priloži : • životopis • diplomu o ste enoj stru noj spremi • domovnicu • izjavu o radnom stažu • uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 6 mjeseci • izra en program rada Društva za mandatno razdoblje Prijave s potrebnom dokumentacijom (prihva a se i preslika dokumenta – osim uvjerenja o nekažnjavanju) o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se do 07.02.2014 na adresu: „Marina Prelog“ d.o.o. , Glavna 35, 40323 Prelog, u zape a enoj omotnici s naznakom – «natje aj za direktora – ne otvara » Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra . O ishodu natje aja kandida e bi pismeno obaviješteni u roku od 8 dana od dana donošenja odluke Skupš ne Društva.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GOSPODARSTVO Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji akovec, Kralja Tomislava 15 KLASA: UP/I-350-05/13-01/51 URBROJ: 2109/2-05-02-14-04 akovec, 21. sije nja 2014.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GOSPODARSTVO Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji akovec, Kralja Tomislava 15 KLASA: UP/I-350-05/13-01/52 URBROJ: 2109/2-05-02-14-04 akovec, 21. sije nja 2014.

Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje i gospodarstvo, Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), i odredbe l. 188. Zakona o prostornom ure enju (Narodne novine 153/13) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje i gospodarstvo, Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), i odredbe l. 188. Zakona o prostornom ure enju (Narodne novine 153/13) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA

POZIVA

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se planira izgradnja prilazne površine, te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s kat. est.br. 1146, 1147 k.o. Štefanec na kojima se planira izgradnja prilazne površine,

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s kat. est.br. 1135 k.o. Štefanec na kojoj se planira izgradnja poslovne gra evine – tvornice za izradu modela, da izvrše uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poslovne gra evine – tvornice za izradu modela na kat. est.br. 1135 k.o. Štefanec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog društva PIB-EXTRA d.o.o. iz Štefanca, Ul. Ma je Gupca br. 20

da izvrše uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju prilazne površine na kat. est.br. 1146, 1147 k.o. Štefanec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog društva PIB-EXTRA d.o.o. iz Štefanca, Ul. Ma je Gupca br. 20 Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : • osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige / izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) • punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 31. sije nja 2014. godine u vremenu od 9 do 11 sa u Odsjeku za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Kralja Tomislava br. 15. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : • osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige / izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) • punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 31. sije nja 2014. godine u vremenu od 9 do 11 sa u Odsjeku za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Kralja Tomislava br. 15. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

24. sije nja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarska ĹĄkola akovec na temelju lanka 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora (NN 125/11.) te lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Odluke o na inu i uvje ma davanja u zakup poslovnog prostora (SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije br. 7/12.) raspisuje

JAVNI NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora Predmet javnog natje aja je zakup poslovnog prostora u prizemlju zgrade Gospodarske ťkole, akovec, Vladimira Nazora 38, veli ine 20 m ² - dio hola. Namjena prostora – za posluŞivanje i prodaju peciva, sendvi a, mlije nih proizvoda, zdrave hrane (razne salate) i bezalkoholnih pi a. Po etni iznos zakupnine je 280,00 kn/m² mjese no. Poslovni prostor se daje u zakup na odre eno vrijeme od tri (3) godine. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda koja osim ispunjenja natje ajnih uvjeta sadrŞi i najviťi iznos zakupnine. Poslovni prostor daje se u vi enom stanju na dan primopredaje pa su isklju eni svi daljnji prigovori ponuditelja. Rok za podnoťenje ponuda je 8 dana od dana objave javnog natje aja. Natjecatelji su duŞni poloŞi jam evinu u iznosu po etne zakupnine na Şiro-ra un Gospodarske ťkole, akovec HR 1623400091116013556, otvoren kod Privredne banke Zagreb. Troťkove solemnizacije Ugovora o zakupu kod javnog biljeŞnika snosi zakupnik. NAPOMENA – cjelovit tekst javnog natje aja objavljen je na sluŞbenim mreŞnim stranicama Gospodarske ťkole, akovec – www.ss-gospodarska-ck.skole.hr

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 KnjiŞnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Kerťovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Srediť e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. SrediĹĄ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured NedeliĹĄ e, Mati ni ured Ĺ trigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobioloťki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

IMENDANI I BLAGDANI petak, 24. sije nja – Franjo Saleťki subota, 25. sije nja – Obra enje Pavlovo nedjelja, 26. sije nja – Timotej, Bogoljub ponedjeljak, 27. sije nja – Angela Merici utorak, 28. sije nja – Toma Akvinski srijeda, 29. sije nja – Valerije, Zdeslav etvrtak, 30. sije nja – Martina, Gordana

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI DINO DOLOVI , SIN JASMINE I OLIVERA; KEVIN IGNAC, SIN LIDIJE I STOJANA; AURORA SOLARI , K I RADMILE I SAĹ E; KARLA REBERNIK, K I SONJE I ALEKSANDRA; JAN LEKO, SIN VALENTINE I GORANA; FRAN NOVAK, SIN MIHAELE I KRISTIJANA; FRAN NEMEC, SIN VESNE I SAĹ E; KORINA MESARI , K I IVANE I IGORA; NERA TRSTENJAK, K I PETRE I DANIJELA; VIKTOR Ĺ TROK, SIN EMINE I TOMISLAVA; JAKOV KRNJAK, SIN SANELE I NIKOLE; NIKA PERGAR, K I LIDIJE I MIROSLAVA; LORA BEZEK, K I ELVIRE I DENISA; SAMUEL MA EK, SIN KARMELE I PREDRAGA ( akovec); MARTA NOVAK I ADRIANO BRATOVI (Dekanovec)

UMRLI DUHOVNI VELIKAN

Franjo SaleĹĄki, 24. sije nja Bio je Ĺženevski biskup, crkveni nau itelj i katoli ki svetac, koji je Ĺživio od 1567. do 1622. godine. Radio je na povratku protestanata katoli koj vjeri, a bio je vrlo dobar i uspjeĹĄan propovjednik. Poznat je po teoloĹĄkim spisima, poglavito o temama duhovnog vodstva i duhovne formacije, kao i po izrekama. “Cvati tamo gdje si posijanâ€? jedna je od najdojmljivijih i pou nijih. (sm)

JELENA GROZDEK, R. MAR EC, RO . 1939.; MATILDA SABOLI , R. TRUPKOVI , RO . 1930.; KATARINA JAKLIN, R. PERGAR, RO . 1933.; UR A MARTAN, R. BISTROVI , RO . 1964.; ANTE BARBARI , RO . 1935.; FRANJO FIC, RO . 1942.; JOSIP CIGLARI , RO . 1922.; MATILDA TROJNAR, R. KOCIJAN, RO . 1931.; IVAN PER I , RO . 1928.; AGATA POSAVEC, R. MARCIUŠ, RO . 1939.; TEREZIJA POSAVEC, R. CEROVEC, RO . 1926.; IVAN ŠKROBAR, RO . 1926.; JOSIPA MIKULI , R. VABEC, RO , 1932. ( akovec); STANISLAV DOLENEC R. 1929. (Kotoriba); FRANJO LE EK r. 1933., HELENA ŠARKA HAŽI R. HUZIAN r. 1924., MARIJA ZADRAVEC R. VRTARI r. 1931. (M. Srediť e); DRAŽEN EH r. 1962. (Nedeliť e); KATARINA BLAŽEK R. DVORŠAK RO . 1938., VENCESLAVA JURAS R. HAJDINJAK RO . 1929., PAULINA LOVREN I R. PELIP AK RO . 1922. (Prelog); DRAGUTIN POSEL R. 1957., JULIJANA ZANJKO R. KOTER R. 1928. (Štrigova)

Dana 10.1.2014. iznenadnom smr u u 74. godini napustila nas je

AGATA POSAVEC ro . MarciuĹĄ iz NedeliĹĄ a

ZAHVALJUJEMO mnogobrojnim prijateljima, rodbini i svima koji su ispratili pokojnu na vjen ni po inak. NajljepĹĄe zahvaljujemo osoblju Hitne sluĹžbe, odjelu Onkologije i Intenzivne njege, a posebno dr. Mileni Hozmec- onkaĹĄ. OĹžaloĹĄ eni: suprug Dragutin, k erka Vesna i sin DraĹžen sa svojim obiteljima Neka po iva u miru, a njezinu sliku nosit emo vje no u svojim srcima.

SJE ANJE na

MARIJU KOZAR ro . Novak iz Strahoninca 25.1.2008. – 25.1.2014. Tvoj Miťo

PZ AKOVEC objavljuje

O G L A S ZA PRODAJU STANA U KOTORIBI I Predmet prodaje je dvosobni stan u vlasniĹĄtvu Zadruge u Kotoribi neto povrĹĄine 56,53m² koji se nalazi u zgradi na k. . br. 1003 upisanoj u z.k.ul.br. 2428 k.o. Kotoriba (Kralja Tomislava 98). Energetski cer kat razreda E. - minimalna cijena stana iznosi 129.000,00 kuna. II Uvje prodaje: - Ponu a je duĹžan upla jam evinu u iznosu od 5.000,00 kuna, koji iznos se ura unava kupcu u kupoprodajnu cijenu stana. - Ponu a ima ija ponuda ne bude prihva ena jam evina se vra a najkasnije u roku od 8 dana po otvaranju ponude. - Jam evina se moĹže upla na Ĺžiro ra un broj: HR5823400091116012024 s naznakom “Jam evina za kupnju stanaâ€?. - Ako najpovoljniji ponu a odustane od prihva ene ponude gubi pravo na povrat poloĹženog iznosa jam evine. - Ponude za kupnju dostavljaju se preporu enom poĹĄtom ili osobnom dostavom u zatvorenoj omotnici na adresu: PZ AKOVEC, dr. Ivana Novaka 1, 40000 akovec, s naznakom “Ponuda za kupnju stana – NE OTVARATIâ€?. - Rok za dostavu ponuda je do 03.02.2014. godine. - Kupac ija ponuda bude prihva ena, duĹžan je ispla ukupnu kupoprodajnu cijenu i sklopi ugovor o kupoprodaji u roku 30 dana od dana prijema obavijes o prihva anju ponude. - Odabrani ponu a snosi troĹĄkove poreza na promet nekretnina i sve ostale troĹĄkove prijenosa vlasniĹĄtva stana na svoje ime. III Sve dodatne informacije mogu se dobi kod PZ AKOVEC, tel.: 040/390-177.

SJE ANJE na

AN ELKU PUKLAVEC ro . Branilovi iz Macinca 26.01.2004. – 26.01.2014. S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama. Tvoj sin Renato s obitelji

KUPON broj

958

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

24. sije nja 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat. Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA RENAULT MEGANE 1.6e 1996.g., reg. do 03/14., solidno stanje, klima, centralno, maglenke, el. podiza i, cijena 7.000 kn. mob. 091-512-3571 PRODAJEM RENAULT Megane Cabriolet 5.mj./2005.g., crni, crvena koža, sportski spojleri, klima... 6.000 Eur. Mob. tel: 097/616-8020 PRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. info: 091 970 1929 PRODAJU SE 4 zimske gume Fulda Kristal Montero 3 dim. 175/70/14, vožene 3mj. mob: 098 491 636 RENAULT CLIO 1.2 16v prodaje se ili mijenja za vozila mla eg godišta uz moju nadoplatu, reg. do 3/14., 113.700 km, garažirano i uš uvano, nije uvoz, cijena po dogovoru. Inf. 091 580 6500. PRODAJU SE KROVNI NOSA I i jedna felga za auto renault megane model iz ‘98.g, vrlo povoljno i hitno. mob. 099/687-6087 RENAULT SCENIC 1.9 dCi diesel 2002.g., reg. do 10./2014., u dobrom stanju, 179tkm, potrošnja 5 lit./100km., prodajem za 3.600 EUR. Upita na tel. 360-602. MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 SKUTER TGB 303R 2008.g., registriran, servisiran, atrak van, info. 098/556-423 PRODAJE SE OPEL VECTRA 1.6 16V 2000.g., bijele boje, 215tkm, u odli nom stanju, mob. 099/500-7184, D. Kraljevec PRODAJEM VW BUBU 1971.g., reg. do 6/2014., u odli nom stanju, cijena 13.000 kn. mob. 091/510-1417 PRODA JEM OPEL COR SU 1.2 1 9 9 5. g., n o v o r e g i s t r i r a n a , ispravna, cijena 8.000 kn. tel. 099/829-7625

PRODAJEM FIAT TEMPRA 1.9 dizel reg. do 6/2014., pocin ani lim, sve original. info: 098/190-3753 L JE TNE GUME NA ELI NIM FELGAMA za Ford Fiestu ili Escor t, 155/ 70 -13, potrošene 1mm, još kao nove, balansirane, 4 kom, cijena 1.000 kn, mob 095/8600-851

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJU SE BOROVI (smreka, jela) za sadnju u šume ili oku nice, visine 150-180cm i orasi za sadnju, nisu cijepljeni, povoljno. Mob. 099/687-6087 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODA JEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR Deutz 406 s kabinom 1977.g., 1.vl., sve original, sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus. info: 098/190-3753 PRODAJEM tanjura u, plug, rasipa za umjetno gnojivo, mašinu za kukuruz krunji i trebilicu, te cirkular Univerzal. tel. 333-353 PRODAJEM TRAKTOR Deutz 756 (30.000 kn), plug Olt 12 cola (2.000 kn) i prskalicu KŽK od 340lit. (2.500 kn), mob. 091/517-5595 PRODAJE SE KUKURUZ u zrnu. info na tel. 098/572-539

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA ENGLESKOG JEZIKA za prijevod tekstova. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TR A ŽIM SUR ADNIKE za ho norarni posao. Info na mob. 097/7821-438 TR A ŽIMO POSAO KONO BAR (izu en, sa iskustvom, 26 g .,) i k nj i ž n i a r k a . i n f o 091/721-9920 TRAŽIM SURADNIKA za rad na internetu, iskustvo nije potrebno. Za informacije javite se na mail: mljubic89@gmail.com

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:0 0 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA DE KO traži curu za vezu. Molim samo ozbiljne ponude na mob. 095/8974-533 MUŠKARAC traži ženu od 35-40g. za prijateljstvo i brak, može iz varaždinske i me imurske županije. zva poslije 17 sa na mob. 099/407-1685

Certifikati za nekretnine Zbog velikog broja pitanja vezanih o novoj zakonskoj odredbi o energetskoj u inkovitosti nekretnina, željeli bismo Vas uputiti i informirati o energetskom certi iciranju nekretnina. Od 01.01.2014. stupio je zakon na snagu o energetskim certi ikatima za sve nekretnine koje se prodaju a koje su ve e površinski od 50m2. Mi kao agencija dužni smo obavijestiti sve naše klijente da izrade certi ikat jer e tako olakšati prodaju

mob: 098/210-570 mob: 098/242-279 te iste nekretnine a i izbje i pla anja propisanih kazni. Energetski certi ikat daje uvid u kvalitetu nekretnine vezano uz potrošnju energije odnosno svrstava nekretninu u jedan od osam energetskih ra-

NEKRETNINE – PRODAJA

zreda (od A+ do G). Energetski razred A+ je energetski najbolji razred, a G je najlošiji. Energetski certi ikat važi 10 godina od njegovog izdavanja. Nekretnine se i dalje mogu prodati bez certi ikata ali inspekcija ima pravo provjeravati nekretnine koje su prodane i naknadno dati kaznu koja nije mala. Kazne se kre u od minimalno od 5.000,00 kuna pa do maksimalno 30.000,00 kuna. Kažnjen može biti vlasnik nekretnine i agencija koja po-

KUPUJE SE STAN u akovcu od 38-55m2 ili se mijenja za zemljište u Strahonincu uz doplatu, površ. zemljišta 740m2 za tri stambene jedinice. mob. 098/749-131 PRODA JEM VRLO POVOL JNO PARCELU 62x52m u Štrigovi, blizu glavne ceste, odli na lokacija, mob. 091/9170-878

IZNAJMLJIVANJE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 PRODAJEM ILI MIJENJAM APARTMAN u Crikvenici 41m/2 za stan u akovcu. Upita na 098/186 21 92. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mog. izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODA JU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 iza Strahoninca i Veliki Štuk 4758m2 kraj Nedeliš a, i traži se obiteljska ku a za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780 AKOVEC - prodajem gradilište u novootvorenoj ulici kod bolnice i u Putjanama uz zaobilaznicu. tel. 091/2424-143

IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI dvoetažni namješteni i klimatizirani stan u k na Jugu, Travnik 16. Info: 091/88-594-17 ili 091/224-1250 IZNAJML JUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajed. perilice za rublje, kabelske, parkinga... Povoljno. Tel. 095 8080 116. IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN RESTORAN, info: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI NAMJEŠTENI STAN u centru k (ul. P. Preradovi a), na duže vrijeme, brojila i ulaz odvojeni, useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50 IZNA JML JUJEM STAN isklju ivo studenticama. mob. 091/970-1929. IZNA JML JUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI stan u M. Središ u, mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI stan/donji dio ku e s posebnim ulazom, u akovcu, info 098/938-7532

IZNAJMLJUJE SE dvosobna namještena ku a na jugu u k s posebnim brojilima i ulazom, za info nazvati 099/336-3605 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU do 30 m2, pogodno za studente ili mlade zaposlene osobe, režije ura unate u cijenu. mob. 098/502-428 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM namješteni jednosobni stan u Prelogu (Jug, stambena zgrada) zaposlenom samcu ili mla em paru. Info na tel: 091-561-57-93. I Z N A J M I L I B I S TA N , i n f o 091/721-9920 IZNAJMLJUJEM MALI STAN, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE LOKAL za obavljanje djelatnosti lije nik, frizer, kozme ar ili dvije sobe studentima s posebnim ulazom, kod autobusne stanice, povoljno. tel. 313-380 IZNA JML JUJEM NAM JE Š T EN 2-sobni stan studen cama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. info: 099/677-4304 IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi od 36 i 47m2 i garsonijera, može za hi obrt, na duže vrijeme, info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM u strogom centru garsonijeru i dvosobni stan. tel. 091/2424-143 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI STAN u Šenkovcu, potpuno renoviran. mob. 099/331-2189

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

sredovala pri kupoprodaji te nekretnine. Evo i nekoliko odgovora na naj eš a pitanja: JE LI CERTIFIKAT OBVEZAN I ZA KU E KOJE SU GRA ENE PRIJE 1968. GODINE? I takve ku e (zgrade) moraju imati certi ikat pri prodaji. One ne podliježu legalizaciji ali podliježu certi iciranju. Jedino ne moraju imati ku e koje su u ruševnom stanju. ŠTO JE SA STANOVIMA KOJI SU MANJI OD 50m2? Svi stanovi u stambenoj zgradi koja je površinom ve a od 50m2 moraju imati energetski certi ikat. Naime gleda se kolika je ukupna površina objekta od-

nosno zgrade u kojoj se stan nalazi. Ako je zgrada ve a od 50m2, svaki stan u toj zgradi bez obzira na kvadraturu obavezno mora imati certi ikat ako se prodaje. ŠTO JE S NEKRETNINAMA KOJE SE DARUJU? One ne moraju imati energetski certi ikat. ŠTO JE S NEKRETNINAMA KOJE SE IZNAJMLJUJU? Nekretnine koje se iznajmljuju moraju imati certi ikat tek od 1. sije nja 2016. godine. Stoga apeliramo na vlasnike nekretnina koji su odlu ili prodati svoju nekretninu da izrade takav certi ikat jer e tako olakšati i sebi i nama kao agenciji da lakše prodamo tj. da lakše na e-

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

vlasnik agencije Krunoslav Tkal ec

mo kupca. Nekretnine koje e imati energetski certi ikat biti e puno lakše prodane i posti i e ve u tržišnu cijenu.

24. sije nja 2014.

Mlinovi za mljevenje žitarica, sjemenki...

ŽIVOTINJE

Za doma instvo i gospodarstva. Prirodni kamen i drvo. Fino i grubo brašno, krupica, mekinje, sve po Vašoj želji

VELIKI PIJETLOVI OV VI

Klukas d.o.o. Zagreb mob: ++385 91 389 6002 mob: ++385 98 399 788 klukas@klukas.hr, www.klukas.hr

živi i očišćeni ,

,

POKLANJA SE U DOBRE RUKE ZAMORAC (paragvajski dugodlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17

PRODAJU SE PIJETLOVI mješanci Brame od 8mj., info: Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJU SE ŠTENCI NJEMA KOG OV ARA, cijena po dogovoru, zamjene za razno, cijepljeni i o iš eni od glista. info: 099/199-1712 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 NA DAN NOVE GODINE ODLUTAO JE PAS NJEMA KI OV AR ženka stara 8-9 godina u smjeru od Pribislavca do po etka akovca. Odaziva se na ime Lara. Vjerojatno je ve pregladnjela i mršava. Za sve informacije molim javiti na mob. 091/913-5408 PRODAJE SE VIŠE KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODJEM sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (manja greška), povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DRVO ORAHA U RASTU za ruši , doma i, zdravi, šir. 65cm, vis. do prve grane 170cm. Rušenje i prijevoz u režiji kupca. Cijena 500 kn. mob. 099 7969 541

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE RODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJE SE MAŠINA za krojenje kože (štanca) i šiva e mašine, te mašina za žigosanje. Info. 098 749 188 PRODAJEM INVENTAR PEDIKERSKOG SALONA. mob. 098-698-463 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog drveta, ru ni rad i umjetni ke slike. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kal. 5,5mm, kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. info: 099/25-96-444 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski štimer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda; kožnu garnituru (1.100 kn); klavir o uvani malo sviran; spava u sobu i espresso ca e aparat DeLonhi (1.600 kn) odli an za urede ili doma instva. info: 091 970 1929 KUPUJEM gramofonske plo e i orginalne CD-e, cijele kolekcije pop-rock muzike, doma e i strane, mob: 098-486-285, Robert PRODAJE SE 10 kg o iš enih oraha, cijena 40 kn/kg. info: 098 590 933 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODA JEM BEBI NOSIL JKU za 200kn. Tel. 098/390-692 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28 KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

P PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 nna kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel. 098/9075-825 ili 858-033 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, cijena 1.100 kn. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE PS2 + igrica The Sims 2 Pets. tel. 853-102 PRODAJEM 12 fotelja, malo rabljene, pogodno za restorane i ka e, mob. 092/254-7256 PRODAJE SE zemlja od 700 hv, pe za centralno grijanje, poklanjaju se tri bora i kupujem prenosivi stol za masažu. tel. 363-582 PRODAJEM SPAVA U SOBU, 5-krilni ormar, dva skoro nova madraca, pl. štednjak Gorenje s 2 plamenika, može i pojedina no (1.200 kn). info: 098/9200-938 PRODAJE SE ledenica Gorenje sa 6 ladica od 180lit. i hladnjak Gorenje od 180 lit., info: 098/750-524 PRODAJE SE GRAH TREŠNJEVAC, doma i uzgoj. mob. 098/572-539

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Eno - kratkodlaki gras ma i od 6 mjeseci, cijepljen, o iš en od nametnika, kastriran. Slaže se s drugim macama i psima, jako privržen ljudima, zahvalan. Nau en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Merlin je predivno štene terijera, vrlo veseo i zaigran psi , star oko 5 mjeseci. Udomljava se isklju ivo ku ni ljubimac u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 098-241-060.

Larson Jonny - mlad ma ak od godinu dana, prekrasnog karaktera, umiljat, kastriran, o iš en od nametnika. Nau en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Kala, Kika i Kira traže domove! O iš ene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Nikolas - crno bijeli ma i od 3,5 mjeseca traži dom! O iš en od nametnika, nau en na pijesak, druge ma ke i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je veliki rastom iako je star tek nekih 4 mjeseca. Kao i sva štenad najviše voli izvoditi ludorije i igrati se s drugim štencima. Bit e velik kad odraste i za njega je potrebno veliko dvorište s visokom ogradom te ljudi koji e imati dovoljno vremena da se s njim bave i lijepo ga odgoje. Kontakt: 091-8988-004.

Kingo je labrador, starosti oko godine dana, veseo drag pas, dobre naravi, idealan za veliku obitelj s djecom. Slaže se i s drugim psima. Kontakt: 091-8988-004.

Willy je mješanac colija i škotskog ov ara. Iako preplašen kad je stigao u sklonište, sad se opustio i vrlo je lijep, s prekrasnom istom dlakom. Mlad je, slaže se s drugim psima i traži svoj zauvijek dom u kojeg ga nitko više nikada ne e napustiti. Kontakt: 098-241-060.

Keena - maca stara oko godinu dana, plaha ali umiljata, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

958

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

Sastojci: - gove i file - pinjoli, šampinjoni, gljive - parmezan, maslinovo ulje, jušni temeljac - sol, papar, zelena salata, rotkvice

ME IMURSKA KUHARICA

Gove i file u umaku od pinjola Vrlo ukusno i zanimljivo jelo pripremila nam je Martina Haži , kuharica u akove koj Pilki, odnosno u njihovom restoranu “Cimper” u Murskom Središ u. Gove i file u umaku od pinjola s punjenim šampinjonima, hamburgerom, gljivama i parmezanom puni je naziv bogatog tanjura koji osim okusa i mirisa krasi izgled, emu doprinose kruži i svježe i mlade rotkvice. Martina pokazuje kako je gove i file iznimno zahvalan dio mesa jer bogata so nost u sebe upija za ine koji svaki za sebe pružaju svoj miris i okus, ne mijenjaju i strukturu mesa. File je vrlo ukusan, ne pe e se do kraja, a posebnost mu

24. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

daju sjemenke pinjola, ije se bogatstvo sljubljuje s mesom i za inima. Kod ovog jela kuharica Martina koristi malo za ina i puno strpljenja te dobar rezultat ne može izostati. Punjeni svježi šampinjoni, hamburger, gljive i parmezan kao nadopuna glavnom jelu ili prilog toliko su bajkoviti da u ustima stvaraju izniman osje aj i uživanje u konzumiranju. Salata od mladoga zelenog kupusa i kristalke, za injene doma im vinskim octom i bu inim uljem, zaokružuje bogatstvo glavnog jela. Rajnski rizling odli no se sljubljuje s ovim, možemo slobodno kazati, kraljevskim obrokom.

Priprema

Pinjoli, plodovi bora Što su pinjoli? To su orašasti plodovi bora, posebnog okusa i arome. Bogati su bjelan evinama, vitaminima i mineralima. Vade se iz šiškare bora gdje dozrijevaju petnaestak godina, a za uporabu su dobri i sto godina.

Svježi gove i biftek u tavi na maslinovom ulju popržiti sa svih strana. Izvaditi ga iz tave. U sok koji je ispustio biftek dodati pinjole, lagano ih popržiti, podlijati gove im temeljcom te za initi prema željenom okusu, kako bi nastao gust i ukusan umak. Šampinjone izdubiti te ih popržiti na ulju. Izvaditi ih iz tave i napuniti sa sitno nasjeckanim hamburgerom, parmezanom i nasjeckanim gljivama. File staviti na plitki tanjur, pored njega posložiti punjene šampinjone i sve prelijati umakom. Dekorirati na rezance narezanom zelenom salatom i kruži ima rotkvice.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Krpice sa sirom i vrhnjem

Krem juha od tikve Sastojci: - svježa tikva - poriluk, krumpir - maslinovo ulje, sol Priprema Svježu tikvu oguliti, izvaditi koštice, a meso narezati na kocke. Oguliti krumpir i narezati ga na kocke, a poriluk

narezati na krugove. Tikvu, krumpir i poriluk usitniti u mikseru. U loncu ugrijati maslinovo ulje, dodati vodu te ulijati smjesu iz miksera. Osoliti i kuhati uz lagano miješanje sve dok ne uzavri. Poslužiti vru e, a okus obogatiti s nekoliko kapljica crnoga koš i nog tikvinog ulja.

VINO TJEDNA

Sastojci 2 jaja 3 dl mlijeka, vode ili sirutke 30 g maslaca 1500 g oštrog brašna akove kih mlinova 3 dl sira 1 šalica vrhnja 2 žlice maslaca

Cmre njakov rizling rajnski Priprema Jaja, maslac i mlijeko dobro izmutite i dodajte im brašno. Tijesto dobro razradite i razvaljajte ga na pobrašnjenoj podlozi. Narežite ga na krpice. Skuhajte ih u vreloj slanoj vodi. Kuhane krpice stavite u posudu u kojoj ete poslužiti, pospite ih sirom, pa pokrijte krpicama i tako nekoliko slojeva, da vam gornji budu krpice. Na kraju zalijte vru im vrhnjem.

Kvalitetno bijelo vino rizling rajnski, obitelji Cmre njak iz Svetog Urbana, odnjegovano je u njihovom podrumu. Berba je 2012., a vino sadrži 12,9 posto alkohola. Pije se ohla eno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva i odli no je u kombinaciji s mineralnom vodom. Sljubljuje se sa svinjskim pe enjem, gove im fileom, mesom z tiblice, pršutom, bijelim ribama te tvrdim i masnim sirevima.

24. sije nja 2014. PROGNOZA VREMENA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

ZA SLJEDE IH 7 DANA

STIŽE PRAVA ZIMA Iza nas je prva polovica srediťnjeg mjeseca klimatoloťke zime, a o neuobi ajenoj toplini koja je, prema prvim analizama u prvoj dekadi sije nja bila i rekordna, ve smo pisali. No, ovo ne zna i da je zima ove godine digla ruke od nas. Prisjetimo se samo dvije godine unatrag kad je sije anj bio vrlo topao, a onda je u velja i doťao jak zimski prodor pa su se zaledile rijeke, a Dalmacija je bila zatrpana snijegom! Joť malo hladnije vrijeme nas eka tijekom petka. Mogu e su obilnije oborine, a s obzirom na temperaturu mogao bi to biti snijeg. U Gorskom kotaru, Lici i drugim brdskim predjelima mogu je nastanak debelog snjeŞnog pokriva a i poledica na cestama. SusnjeŞice i snijega e biti i u Me imurju uz nastanak snjeŞnog pokriva a. Puhat e hladan sjeveroisto ni vjetar pa e temperatura u gorju pasti ispod nule, a krajem dana i u nizinama. U danima vikenda izgleda da emo kona no imati primjerenije zimske temperature zraka. Oborina e biti

manje, ali zbog blizine ciklone nije isklju eno da se situacija promijeni. Vratit e se jutarnji minusi, moŞda ak i ispid -10°C, a i dnevna temperatura e biti zimska. Povremenog snijega e biti joť u subotu rano ujutro, dok se u nedjelju ini viťe suhog vremena, a moŞda i koja zraka sunca. U slu aju vedre no i jutro e biti vrlo hladno.

ini se da i sljede i tjedan donosi nastavak zimskog vremena. Novi snijeg mogu je u utorak, a temperatura zraka kona no e biti kakva i treba biti u ovo doba godine. Dakle, zima stiĹže u punom sjaju. Preporu amo da pratite naĹĄu Facebook stranicu „Kad e KiĹĄa“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena

3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 23.1.)

BIRAMO NAJVE I DOGA AJ DESETLJE A Za titulu Najve eg meteoroloĹĄkog doga aja u zadnjih 10 godina natjecat e se 23 doga aja. Rije je o doga ajima koji su i u redovnim godiĹĄnjim izborima osvajali visoka (uglavnom druga ili tre a) mjesta. PredloĹžena 23 doga aja uklju uje

niz legendarnih ciklona koje su ve uťle u povijest te joť nekoliko drugih ekstremnijih meteoroloťkih doga anja po kojima emo pamtiti proteklih deset godina. Glasanje traje do 29. sije nja 2013. godine. Sve detalje o nominiranim doga ajima kao i tijek glasanja moŞete pratiti na stranicama Crometeo foruma. Nominirani doga aji su: CIKLONA DOROTHY: 14.11.2004., SERIJA ZIMSKIH CIKLONA U DRUGOJ POLOVICI VELJA E 2005. GODINE, VELIKE HLADNO E PO ETKOM OŽUJKA 2005. GODINE, NIZ ZIMSKIH CIKLONA U PRVOJ POLOVICI OŽUJKA 2006. GODINE, VRLO TOPLA I SUHA JESEN 2006. GODINE, RAZDOBLJE SIJE ANJ – KOLOVOZ 2007. : 8 IZNADPROSJE NO TOPLIH MJESECI U NIZU, BIJELI BOŽI I BIJELA STARA GODINA 2007. U UNUTRAŠNJOSTI, CIKLONA EUDORA: REKORDNI PLIMNI VAL NA JADRANU 1.12.2008., PROSINA KA ZIMA 2009. : CIKLONE DOLORES, EDO I FILOMENA. Slijede CIKLONA TARA 17.-19.2.2009. –

DALMACIJA POD SNIJEGOM, (PRED)BOŽI NI TEMPERATURNI ŠOKOVI 2009. GODINE, PROSINA KA ZIMA 2010. : CIKLONE JASMINA I LADA, SNJEŽNA CIKLONA VATROSLAV (9.-11.3.2010.), VELIKE RIJE NE POPLAVE U 2010. Godini, SUŠA U 2011. GODINI, REKORDNE VRU INE U RUJNU 2011. GODINE, POLARNI UDAR U PRVOJ POLOVICI VELJA E 2012. : KVARTET ZIMSKIH CIKLONA, CIKLONA SAMUEL (7.-9.12.2012.) : REKORDNI ZAGREBA KI SNIJEG, DVA KOLOVOŠKA VALA VRU INA U 2012. GODINI S TEMPERATURNIM REKORDIMA, LIPANJSKOSRPANJSKI VAL VRU INA U 2012. GODINI: REKORDNO TOPLI SRPANJ DILJEM HRVATSKE, CIKLONA CERES: REKORDNI ZAGREBA KI SNIJEG U SIJE NJU 2013., CIKLONA TEODOR : (REKORDNA) ORKANSKA BURA, POPLAVE (STUDENI 2013.) te na kraju ZAVIŽAN 2013. – GODINA METEOROLOŠKIH REKORDA.

VICOTEKA

- Hodaju Mujo i Haso ulicom. Zasko i ih plja kaĹĄ i zatraĹži sav novac koji imaju. Obojica brzo izvade nov anike i po nu vaditi lovu. Na to se Mujo okrene prema Hasi i pruĹži mu nov anicu: - Haso, evo ti onih 100 eura koje ti dugujem... ---------------------------------------------------------OtiĹĄao Haso kod jednog lovca i kaĹže mu kako bi se i on htio okuĹĄati kao lovac! KaĹže ovaj njemu: - Ako ho eĹĄ biti lovac, moraĹĄ mi nabrojati pet divljih Ĺživotinja. A Haso njemu samouvjereno kaĹže: - Vuk, lisica i tri medvjeda. ---------------------------------------------------------Mujo se u par godina braka s Fatom udebljao. Kad je preĹĄao sto kilograma, poĹĄalje ga Fata doktoru. Doktor ga pregleda od glave do pete i na kraju mu kaĹže: - E moj Mujo, ovako emo - moraĹĄ jesti deset deka ĹĄpinata, dva tvrdo kuhana jaja, aĹĄu jogurta, pet deka posnog sira i ĹĄnitu integralnog kruha. Mujo kimne glavom i upita: - Dobro, doktore, samo mi recite - to uzimam prije ili poslije jela? ---------------------------------------------------------Zvoni telefon u policijskoj stanici i javi se deĹžurni: - Dobar dan, izvolite. - Brzo, pomozite mi! UĹĄla mi je ma ka u ku u! - Nema razloga za paniku, gospo o. - Ma, kakva gospo a - ovdje papagaj!

GIMNASTIKA

NOGOMET

ODBOJKA

Najbolji gimnasti ari Izraela s europskim prvakom Šatilovim u Atonu

Bratstvo (J) za Pokriva a dobiva oko 50.000 eura

Centrometal uzeo bod zagreba koj Mladosti

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

D

ugo se je kuhalo i na vse zadje je skipelo. Zabadaf so me imorski i zagorski narodnjaki tiskali riglico na politi komo loncu, vu šteromo se kuhala politi ka odluka o isklju enjo Radimira a i a, šteri je na privremenom poslo vu Valbandono polek Pule na odsluženjo rešta za unfal v Hungariji, jerbo im jif je precednica Vesna požegetala pod pazduhima mam so popustili i riglica je odletela v zrak. A skupa z riglicom odletel je a i z stranke. Tak vam to zide dok žene zemejo v roke cugle strana ke vlasti v politiki. A politika je kak i karta, a karta je kak moja i Ton ova gori na soseda Mojca, a ona pod vsakoga podleti ( itaj: podlegne), kak onomo šteri je prosi, tak i onima šterima se nudi. Dok vam jempot te posel, o em re i, politika, dojde v krv te nevole se ne muo i sam tak rešiti. Pak je ne bok ika Mojca kriva kaj je Ton ova soseda i kaj ima takšo vro o, kaj bi rekel, po iti ko krv. Nebrem nikak raz-

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal!? meti zakaj politiko uspore ivlejo z Ton ijovom gori nom sosedom Mojcom? Znate kaj, politi ari sam obe uvlejo, a Mojca vsima davle i to vej nek mi moški moremo zeti. Tre bode tu nekaj mejati kaj se ne bi soseda Mojca resrdila, pak bi nas vse tožila sodo. Brz as je ona ne takša, ima ona uda spametneša posla, a ne kaj bi se po sodo navla ila z socima i drkala za škalima. Pak je to v goricaj v kleti, dok lampaš nam sveti, uda lepše delati, o em re i, baviti se z gori nom politikom. I vi bi to isto rekli sam da jempot dojdete sosedi Mojci v roke! o previranje vu haenesovomo politi komo lonco je dotiralo do toga kaj je na svetlo dneva zišla resnica da ga niti med strana kim cvetjom nega pravice. Najme kaj, mi Me imorci, a i naši sosedi Zagorci nejrajši imamo Haenesovce, pak smo jim i svoje glase

T

Zakaj mi navek odidemo po riti k meši dok trebamo dojti nekam na vrh, zakaj smo mi navek sam birke za šišanje? Ili ne znamo ili ne vupamo ili ne emo? Ili pak nas ne ejo? A mortik je to niti ne za nas Me imorce? No, neje vrag da vse znamo sam ne komanderati? Brz as bi nas ve jempot neš i mogel i sprobati!!! Tu bi nam mogla pomo i Ton ova soseda Mojca! ak zgledi nejso Ina i zabadaf lohnili i rovali pod našom me imorskom zemlicom? Najme kaj, zazvedili so da ga na našem hataro uda plina pod zemljom, štero ga tre vum zvle i i preprajti ga za kuriti. Op inari v Gornjemo Mihaljevco, Štrigovi, Selnici i Vratišnco ve kurijo ogja za fešto jerbo jif aka dostik velika renta za plin šteroga bode Ina hasnuvala na našemo hataro. Vsi znamo da so op inske kase na pol

K

Marcela Borko, Kuršanec - U današnje vrijeme sve je mogu e, pa i provale su u estale gotovo svugdje. Treba se zaklju avati, zamoliti susjede da vam pogledaju ku u kad niste doma i zapravo je potrebno svugdje više kontrole. A i policija bi se možda više trebala kretati na terenu i pratiti sumnjive pojave. Dom nemam osiguran preko osiguravaju e ku e. Danas ljudi sve manje imaju novac za to.

POD VUROM

Jesmo li sigurni u svom domu? Broj kriminalnih radnji kojima su na udaru gra ani posljednjih godina bilježi zna ajan porast. Sve su u estalije provale u obiteljske ku e i domove, a sve eš e su i kra e na seoskim imanjima, oku nicama i njivama. Kako se zaštititi od provala u obiteljskim ku ama i stanovima, tema je ovotjednog priloga. I naši anketirani ispitanici imaju svoje metode. Dobar susjed i vjeran pas uvijek su dobra rješenja, savjetuju. Uslugama osiguravaju ih ku a gra ani i nisu odviše zadovoljni ili ih naj eš e ne koriste. (rr, zv)

dali, kak na zadnjim izborima za sabornike, tak i lanjskim izborima za lokalne (neje od glagola: lokati) dužnosnike. Vsi znamo da haenesovci imajo župana sam v Me imorjo i Varaždino i nigdi drugdi, a v isto vreme v Zagrebo, vu vrho, stranke imajo svoje dva politi are naši sosedi prek Drave, dok naši Me imorci morejo zestanke Precedništva stranke gledati prek Interneta. V isto vreme je v Precedništvo stranke pol zagrebe kih purgerov, šteri mislijo i kormanijo z vsim narodnjakima v Lepoj našoj. To kaj so oni bole nikak ne prešli na izboraj, to je istam nekaj drugo. Naši delajo i šmajhlajo se okoli bira koga tela kak bi dobili izbore, a posle toga niti nebrejo dojti blizo Zagreba, jedva dojdo do Sesveta.. To mi je nekak poznato jerbo tak smo mi Me imorci zišli i z našim Partijcima, o em re i, esdepeovcima.

Franjo Petkovi , Vratišinec - Imam obiteljsku ku u oko trideset godina i nikada nije bilo problema. Osje am se sigurno. Pla ao sam jedno vrijeme i osiguranje, ali kad mi je nevrijeme bacilo više od sedamdeset crjepova davali su mi obešte enje u vrijednosti od dva crijepa. Tak’ da sam rekao: Fala vam lepa, ne treba mi osiguranje.

prazne, tak da bi takša “plinska inekcija” istam dobro došla kaj se standard teh op inarov malo popravi. Z jedne strane smo plina prodali i nekaj kaserali, a z druge strane so nam plina i zdigli ceno plina. Nebrem to razmeti, vseposot je tak da cena ide doli ak robe jega dosti ili pak preve , jedino se plina i ne držijo toga. Naš plin je faleši od uvoznoga, ali ga mi zato dražeše pla amo. Nebrem veruvati kaj so nam rekli zakaj je plin dražeši? Trošimo premalo plina i za to ga moramo dražeše pla ati. Ve se mi je vužgala i ona zadja žaruljica v glavi: neje važno kuliko plina i prodajo plina, ali oni morajo navek meti istoga dobi ka. Šparali mi ili ne šparali, isto bodemo platili jerbo plina i morajo svoje zaslužiti. Unda pak je najbrž nejbole kaj prestanem šparati i radijatore zapirat jerbo mi sikak na isto dojde. Komu Božek (vlada),

tomo i vsi sveci (potroša i),ak ste v cukor piksi! inuli tjeden smo preslavili godovno svetoga Vincija. Malo je oni šteri ne znajo da je sveti Vinci patron goric i gori nih težakov. Na den svetoga Vincija vinogradari idejo v gorice po vsakomo vremeno i po dež o i po snego. Ovo leto, o em re i, zimo ga nej bilo takših vremenskih nevoli, pak je zato po goricaj bilo uda ljudi, kak stareši, tak i mlajši. Jeno vreme so nas mlajši spituvali kaj itak mi tulikopot hodamo v gorice, a ve pak ve ne pitajo i rivlejo se z nami, tak da jif rez par let ne bodemo mogli dobiti vum z goric, o em re i, pelnice. Vinogradari so zapo eli novo vinogradarsko leto, vrezali so prve rozgve, obesili klobase po trsaj i vse to zaljali z lanjskim vinom kak bi i ovo leto meli pune lagve. Ne moram vam niti re i da so gemišteci pomalem tekli po našim, ve ve suhim požerakima, a na vse to smo si i zapopevali ono nejlepšo pesmo našega prilo anca, Ivek Glavine:

M

Tam gori na brego trsek nam spi, stari mi japa ga tožno gledi. V roki gori ne škarje drži, prigne se k njemu, pak mu veli: Trsek moj, zbudi se, dosti si spal.

Stjepan Puri , Tur iš e - Siguran sam u svom domu, ali vidimo da provala u obiteljske ku e ima sve više. Potrebno se uvijek zaklju ati. A ako nekamo idete, obavezno treba obavijestiti susjede neka vam malo pripaze dom. Ne treba zatvarati ‘šalaporke’. Dobro je imati i psa.

Valent Klemen i , akovec - U svom se domu osje am sigurno, mada je bilo provala u susjedstvu. Treba se više zaklju avati, paziti i promatrati tko se kre e u susjedstvu, a treba imati i dobrog psa. Jer oni su uvijek pravi uvari ku e. A ako primijetimo nešto sumnjivo, to treba prijaviti policiji.

mi prodiremo dublje

Ivo Požgaj, Orehovica - Jesam li siguran u svom domu? I je i ne, kak se zeme. Sve okoli nas kradeju. Pri petom susedu su tu pri nama fkrali kokoši i zajce. Treba se zaklepati i sami moramo meti brigu ko se kam kre e i hodi. A i slabe su kazne za provalnike. Treba ih više kažnjavati.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine