Međimurske novine 947

Godina XVII.

Broj 947.

^akovec, PETAK, 8. studenoga 2013.

Cijena 7 kuna

MELANIJA HORVAT obratila se javnosti pismom str. 2-3

RAT ULI NIH BANDI okon an stradavanjem nevine žrtve

Teško bolesnu još i ponižavaju

str. 8-9

Okrutna tu njava završila gaženjem srednjoškolca automobilom IVICA MARKA vojni pilot

str. 11

Kako je Prilo anec postavio svjetski rekord

str. 9

Krvava No vještica u Nedeliš u

STJEPAN KLOBU ARI iz Lopatinca

Baš me nasamario slovenski otkupljiva kukuruza!

Afera u OŠ Strahoninec Otkrili pronevjeru ve u od 100.000 kuna str. 2-3

SPORTSKI inspektori

Nogometaš Željko Domjani str. 3 postao prvi me imurski inspektor

Protiv ra unovotkinje kaznena prijava DORH-u

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE JE protiv kampa na marini Prelog

A gdje bi kampu trebalo biti mjesto ako ne uz obalu Drave? str. 12

-20% na sve tave

str.4545 str.

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Tjedan loših vijesti I

za nas je još jedan tjedan loših vijesti, upravo na tragu onoga što sam baš neki dan pri ao s jednim prijateljem koji mi ne prvi put kaže da ''novine više ne znaju ni o emu pisati samo o crnoj kronici''. Odgovorio sam mu da bi trebao biti možda na mojem mjestu, pa da vidi kroz kontakt s našim itateljima ''teme o kojima bi trebali pisati“. I kada nam se javljaju, ne tretiraju nas samo kao lokalni tjednik, a koji su, primjerice, u susjednim zemljama koje su s puno ve om demokratskom praksom uglavnom svedeni ''na izvještavanje“, ve novinu od koje se traži vrhunsko istraživa ko novinarstvo, pa ak ide do toga da se kroz naše napise i javni pritisak rješavaju pojedini problemi iza kojih se rijetko kada netko ''imenom i prezimenom“ želi pojaviti. za nas su dani u kojima itateljima i javnosti otkrivamo pozadinu upravo takvih loših vijesti do kojih smo stigli izme u ostalog i zbog sve kvalitetnijeg kontakta s itateljima koji ostvarujemo na svim našim platformama. ovinarima i urednicima ionako uvijek svi predbacuju da uglavnom vole "emitirati" loše vijesti. Dobro je poznata uzre ica – samo loša vijest je dobra vijest. Loše vijesti i teme koje ''emitiramo“ ne samo ovaj tjedan, nego i u tjednima koji su iza nas, zapravo ne mogu biti druga ije od atmosfere i situacije iji smo sastavni dio, odnosno koja nas okružuje.

Dani koji su iza nas ponudili su u našem kraju niz intrigantnih situacija, od kojih su, na žalost, mnoge povezane s kriminalnim ponašanjem u koje su mnogi zaglibili zbog neizvjesnoga ekonomskog trenutka koji potresa mnoge pojedince. Me utim, kriza nikako ne može i ne smije biti opravdanje za ne ije delinkventno ponašanje. e utim, ono što ipak moram naglasiti je da itatelji imaju jedan jedini dojam o no-

I

N

M

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA Krvava no u No i vještica u Nedeliš u U No i vještica dogodila se horor tu njava u Nedeliš u koja je dobila epilog koji nikad nije vi en u našem kraju. 26-godišnjak iz Pribislavca sa svojim vozilom u parkirališnom prostoru dvorane MESAP-a zaletio se autom u skupinu osoba.

Uslijed udara vozilom u skupinu, teško je ozlije en 16-godišnji maloljetnik iz Nedeliš a, koji se u pravnoj prepiski policije i medija još uvijek tretira kao dijete, dok je lakše ozlije en još jedan maloljetnik. Protiv 26-godišnjaka podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Što se sve doga alo te kobne no i u Nedeliš u, itajte na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE

vinarima i novinama taj kako su nam crne teme ono nešto što najviše volimo u novinarstvu, da naprosto uživamo kad pišemo i plasiramo te i takve pri e. er to naprosto nije to no. Taj poseban ''lust“ kod nas izazivaju sve one teme za koje su procjene ne samo da su ekskluzivne, s kojima otkrivamo javnosti što više detalja kako bi sa što ve im zanimanjem iste pro itali, kao i one za koje procjenjujemo da su zanimljive, kao i one koje su objavljene kao vijest, a zapravo traže puno više od toga. ovine žive od itatelja i oni su jedini sudac naše (ne)uspješnosti. Naravno, ima puno onih koji mi kažu da u svim novinama, pa tako i našima, ima samo puno loših, ali malo dobrih vijesti. To je osje aj koji ipak esto prevari itatelja, jer on e uglavnom kupiti ili pro itati novine ako su zanimljive. toga pokušavamo biti prvenstveno svaki tjedan zanimljivi, bez obzira radi li se o crnim ili svijetlim temama. I ne samo to. Minulih tjedana pokrenuli smo u suradnji s partnerima niz lijepih akcija, trudimo se svaki tjedan, pa tako i u ovom broju, donijeti što više lijepih, ali i zanimljivih pri a. obzirom na to da živimo u kraju ''u kojem se svi poznajemo“, upravo je nama lokalnim novinama i novinarima uvijek radosnije pisati nešto takvo nego ''crnu kroniku“. I to inimo esto, ne samo prigodno, kao što to rade neki drugi, koji zapravo na taj na in postupaju licemjerno i nevjerodostojno.

J

N

S

S

Kako je Ivica Marka postao pilot - svjetski rekorder Vojni pilot HRZ-a, bojnik Ivica Marka iz Preloga, gase i požar na Hvaru oborio je i svjetski rekord u izbacivanju “vodenih bombi" iz kanadera, o emu je nedavno plasirana vijest u nizu medija, što je jedan od povoda za ovaj razgovor.

Sin je pilota Slavka Marka a, pa je zrakoplovstvo u obitelji Marka uvijek bilo i obiteljska tema.

Svjetski rekord postigao je 6. rujna ove godine, bacivši iz kanadera ak 160 “vodenih bombi" na požaru na lokaciji ''Stražiš e'' na otoku Hvaru, nepristupa nom mjestu za gašenje požara.

Prvi dan požar su g asila etiri canadaira CL 415, a kako to obi no biva, jer je vjetar no u naj eš e ja i, požar se preko no i rasplamsao. Tako su ve veliki požar drugi dan gasila dva airtractora "Fire Boss" te više kanadera.

U kanaderu 811, koji je postavio rekord, taj dan posadu su inili kapetan Ivica Marka , kopilot satnik Igor Trošelj i leta mehani ar, skupnik Ante Mari .

Razgovor s preloškim pilotom donosimo na str. 11.

Birokrati nisu predvidjeli ni jedan kamp i toga se drže kao pijan plota!?

- Nigdje u svijetu kamp nije udaljen od vode, pa zašto se to onda predlaže, bilo je pitanje više sudionika rasprave upu eno Vesni Makovec, koja je objasnila da je predvi ena samo rekreacijska zona, a ne turisti ka, zbog zakonskih propisa o inundacijskom podru ju.

Uglavnom, dogodilo se ono što se najmanje o ekivalo: druga javna rasprava o detaljnom prostornom planu ure enja marine Prelog, odnosno kompleksa uz jezero i Dravu kod Preloga, koja je protekla na rubu incidenta, još gore nego prva. O ekivalo se da e druga ponovljena javna rasprava biti mirnija jer su ve poredani argumenti, no bilo je obratno.

Naime, ve je i na prvoj javnoj raspravi re eno da bi se pravi kamp morao nalaziti izvan nasipa, a to zna i s druge strane ceste nasuprot jezeru u gra evinskom podru ju, dok se unutar podru ja predvi alo samo kampiralište.

Ina e, prema županijskom planu, na predvi enom prostoru ne bi smjelo biti gotovo ništa, ni hangar zmajarskog kluba, ni kampiralište, a najmanje sadašnji kamp uz lokal na marini!? Cijelu temu donosimo na str. 12 - 13.

8. studenoga 2013.

OSNOVNU ŠKOLU Strahoninec potresa afera pronevjere novca u ra unov

Ra unovotkinja zbog sumnji da Neslužbeno saznajemo da se u prijavi DORH-u spominje iznos od preko 100.000 kuna, koliko je navodno ra unovotkinja s ra una škole prebacila na svoj ra un, iako za te isplate nije imala pokri e, ve ih je pokrivala fiktivno na njoj poznati na in kao stru njakinji na tom podru ju, kako ne bi ništa bilo sumnjivo PIŠU: BOŽENA MALEKOCI - OLETI , DEJAN ZRNA Kako nam je potvrdila ravnateljica OŠ Strahoninec Jelena Okun, prof., zbog sumnji u malverzacije u nov anom poslovanju, krajem mjeseca, 31. listopada, DORH-u je uputila kaznenu prijavu protiv ra unovotkinje škole. Ravnateljica nije željela u ovom trenutku dulje obrazlagati cijeli slu aj, ve je samo dodala: - Prijavila sam cijelu situaciju DORH-u i sada je na institucijama da odrade svoj posao, kazala je ravnateljica Okun.

Kako doznajemo, prebacivanje sredstava škole na privatni ra un doga alo se u dužem vremenskom razdoblju, navodno kroz ak tri godine, tijekom 2011., 2012. i 2013. godine. Osoba koja je imala pristup uplatama i isplatama radila je to u više navrata i u manjim iznosima. Cijeli skandal s prebacivanjem sredstava na privatni ra un otkriven je kada je osoba otišla na godišnji, a tajnica otkrila da su neke transakcije nelogi ne.

Neslužbeno saznajemo da se u prijavi DORH-u spominje iznos od preko 100.000 kuna,

koliko je navodno ra unovotkinja s ra una škole prebacila na svoj ra un, iako za te isplate nije imala pokri e, ve ih je pokrivala iktivno na njoj poznati na in kao stru njakinji na tom podru ju, kako ne bi ništa bilo sumnjivo. I zaista nije bilo nikome ništa sumnjivo, sve je išlo ''kao podmazano'' nekoliko godina unatrag, a mogu e je da se isto doga alo i prije, što e vjerojatno pokazati istraga koja zasigurno slijedi ve ovih dana.

Naime, po etkom tjedna PU me imurska i Ministar-

SVE JE TRANSPARENTNO

PISMO TEŠK skupljanja hu

Teško bolesnu j - Ukoliko HZZO plati operaciju, donirani novac dat u na raspolaganje u humanitarne svrhe, u dogovoru s UOLL-om - Najprije vam želim zahvaliti na korektnom pra enju gotovo svih akcija koje su dobri ljudi organizirali kako bi mi pomogli u sakupljanju sredstava za odlazak na lije enje u Njema ku. Smatram da sam dužna, ali i voljela bih kako vas, tako i javnost upoznati s mojim trenuta nim zdravstvenim stanjem, kao i tijekom same akcije koju je pokrenula Udruga oboljelih od leukemije i limfoma, na emu im i ovim putem najsrda nije zahvaljujem, piše u uvodu pisma koje je Melanija Horvat uputila javnosti, nakon što je HTV objavio jedan prilog o cijelom slu aju iz kojeg se dalo zaklju iti da cijela akcija nije bila potrebna, jer ista se može obaviti i u Hrvatskoj i na teret HZZO-a. U akciju se uklju ilo više od 500 donatora, preko telefonskog broja još i više, a skupljen je iznos vrlo blizu onoga koji pokriva sve troškove operacije i rehabilitacije u inozemstvu. Na njezin ra un preba eno je 207.995 kuna, na žalost, na nekim društvenim mrežama, kao i prema našoj redakciji, stigla su, kao i uvijek u ovakvim prigodama, anonimna pisma u kojem se želi cijeli slu aj prikazati sasvim druga ijim, odnosno baciti ljaga na cijelu humanitarnu akciju i njezin cilj, a to je kvalitetno izlje enje nezaposlene profesorice biologije i kemije.

Melaniji je ina e UOLL u rujnu i listopadu isplatio predujam kako bi mogla biti stavljena na listu za operaciju u Njema koj.

17.955 kuna ispla eno je 29. rujna, 2. listopada 40.000 kuna, a 24. listopada 150.000 kuna.

Zna i, nešto više od 207.000 kuna ispla eno joj je na ra un kako bi mogla kroz deviznu uplatu realizirati lije enje u inozemstvu, kazao nam je Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a.

Nisam dobro i molim medije za razumijevanje Melanija o tome kaže: - Moje se zdravstveno stanje u jednom trenutku toliko pogoršalo da sam bila hospitalizirana u Županijskoj bolnici u akovcu.

Na žalost, pretragama su mi dijagnosticirane još neke organske bolesti koje mi stvaraju velike probleme i izazivaju jake bolove. Zbog bolova, ne samo u kukovima, ve i u cijelom koštanom sustavu, kao i zbog nemogu nosti hodanja (osim kratko uz pomo štaka ili druge osobe), prisiljena sam piti veliku koli inu jakih lijekova, koji, na žalost, štete drugim organima, naro ito želucu. Stres i jaki bolovi uzrok su povišenoj tjelesnoj temperaturi koja mi je prisutna ve danima i stvara mi dodatne probleme. Zbog prevelikih bolova, ni lijekovi za snižavanje temperature više mi ne pomažu.

Nadam se da me razumijete kako u takvim trenucima ne mogu razgovarati i davati izjave za medije, iako neki mediji to ne ‘žele’ razumjeti pa traže izjave o meni od meni najbližih, što me dodatno optere uje i stvara mi dodatan stres s obzirom na to da sam svjesna injenice kako im svojom boleš u ionako stvaram dodatne obaveze. Mislim da je korektno s moje strane ako ovim putem zamolim medije koji traže izjave od mojih najbližih da to ne ine jer sam i sama svjesna da se kao odrasla osoba moram znati i mo i nositi sa svojim zdravstvenim i životnim problemima. Zbog gore navedenog, ovim vas putem želim obavijestiti da nikoga nisam ovlastila za davanje izjava u moje ime, te da se što se ti e moje situacije obratite isklju ivo meni. Napominjem da me unato lijekovima tijekom dana i no i ponekad neizdrživo boli cijeli koštani i miši ni sustav, povišena tjelesna temperatura u zadnje vrijeme stalno je prisutna, ali ja u vam na pitanja pokušati odgovoriti u što kra em roku te im za to budem izi ki i psihi ki spremna.

Kako mi je potrebna cjelodnevna skrb, a što trenutno ne mogu imati kod svoje ku e jer mi roditelji rade, a sestra poha a srednju školu, nesebi no sam zahvalna svom

8. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

vodstvu

a škole prijavljena DORH-u je otu ila više od 100.000 kn ŽUPAN MATIJA POSAVEC: Ravnatelji imali veliko povjerenje osniva a, ali više ne e biti tako

Naredio sam inspekciju financija svih škola

Sumnja se da je ra unovotkinja u OŠ Strahoninec u posljednje tri godine uspjela ‘’zamra iti’’ više od 100.000 ispla enih kuna, koje je prebacivala sa školskog na vlastiti ra un

stvo znanosti, obrazovanja i športa, odnosno njihova inspekcija još uvijek nisu imali saznanja o pokretanju kaznene prijave protiv ra unovotkinje u OŠ Strahoninec, tako da se predistražne i sve druge radnje, kao i vjerojatno druge

kontrole nadležnih institucija kad je u pitanju poslovanje škole, tek o ekuju.

Kako neslužbeno saznajemo, nakon što se promptno sazvan Školski odbor, isti je ra unovotkinji dao izvanredni otkaz.

Me imurski župan Matija Posavec potvrdio nam je da je prošli tjedan doznao za nemili doga aj u Osnovnoj školi Strahoninec, kada ga je sa situacijom upoznala ravnateljica.

Odmah nakon toga sazvan je Školski odbor koji je osobi koja je prebacivala sredstva škole na privatni ra un dao izvanredni otkaz, a ravnateljica sve kazneno prijavila DORH-u.

- Ono što mene kao župana zabrinjava je to da nitko u tako dugom vremenskom razdoblju nije primijetio što se dešava, kazao je župan. - Ravnatelji škola kojima je Županija osniva do sada su imali veliko povjerenje od strane osniva a, ali od sada to ne e biti tako. Službeno sam zatražio prije tri - etiri dana da mi u roku od deset dana sve

škole dostave uzlazne i izlazne akture na kontrolu. Kao župan imam pravo zatražiti kontrolu financija tamo gdje smo osniva i.

I to ne e raditi nitko iz Upravnog djela za prosvjetu, jer je posredno i on dijelom odgovoran da se moglo dogoditi to da u školi koja ne barata velikim novcem iscuri preko 100.000 kuna.

Bojim se toga što e otkriti inspekcijski nalaz u drugim školama. Da se pojedini ravnatelji ponašaju kao šerifi, pokazali su i slu ajevi u Graditeljskoj, Gospodarskoj školi, a sada i u Strahonincu. Ravnatelji su imali veliko povjerenje osniva a, ali tako više ne e biti. Ne može se ni ravnateljica u OŠ Strahoninec praviti da u ovom slu aju nema

KO bolesne Melanije Horvat upu eno javnosti, nakon što su se pojavile sumnje u ispravnost umanitarnog novca za njezinu operaciju u inozemstvu

još i ponižavaju de ku i njegovim roditeljima kod kojih se sada nalazim i koji uistinu najbolje što mogu brinu o meni i pomažu mi u svakom trenutku. Zbog potrebe za stalnom pomo i, zapo ela sam sa sakupljanjem potrebne dokumentacije pa se nadam da u to pravno mo i i regulirati.

Zahtjev u HZZO za lije enjem u inozemstvu sam, kao što znate, predala u 7. mjesecu, ali sam dobila i rješenje za dopunom dokumentacije, koju intenzivno sakupljam, no to sve polako ide, jer je, na žalost, u tijeku i štrajk lije nika.

Sve pretrage koje mogu raditi u Hrvatskoj radim ovdje na uputnicu, neke se pretrage moraju platiti jer ne idu na teret HZZO-a, dok one predoperativne moram napraviti u klinici u Njema koj. U otpusnom pismu iz Županijske bolnice u akovcu prepisana mi je fizikalna terapija uz koju tako er moram odraditi i prerehabilitaciju za cijeli lokomotorni sustav o svom trošku.

Uz navedeno, troškovi svakog

odlaska u Njema ku su veliki, ali pokušavamo, koliko je god mogu e, svesti ih na minimum.

Na sre u, stekla sam prijatelje u Munchenu kojima isto od srca zahvaljujem jer nam prilikom svakog odlaska na pregled, odnosno pretrage osiguravaju besplatan smještaj i hranu, što

je stvarno od velike pomo i jer na taj na in više novca možemo iskoristiti za lije enje.

U etvrtak 31. listopada bila sam na naru enoj dijagnosti koj pretrazi u Njema koj, prilikom koje mi je injekcijom apliciran lijek u glavu bedrene kosti (mislim da ne trebam opisivati o kakvoj se neizdrživoj boli radi). Od trenutka same aplikacije moram voditi dnevnik bolova, te se s istim javiti doktoru Dienstu, koji je rekao da e operacijski zahvat biti po etkom idu e godine, a to an termin javit e mi e-mailom kroz nekoliko tjedana. U me uvremenu u kod nas pokušati napraviti pretrage na koje sam upu ena od strane naših lije nika specijalista, kako bih sakupila svu potrebnu doku-

Sve uplate vidljive na stranici UOLL-a Što se ti e samog tijeka akcije, na stranici UOLL-a vidljiv je svaki donirani iznos. Isplata doniranih sredstava (tako er vidljivo na stranicama UOLL-a) i njihovo trošenje u potpunosti su transparentni, a za svaku dijagnosti ku pretragu i zahvat koji sam platila posjedujem ra une koje u na kraju akcije vrlo rado predo iti cjelokupnoj javnosti, poru ila je javnosti Melanija Horvat, a transpretnost potvrdio i Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a. - Ugovorom smo se obvezali da sav novac koji je

skupljen za Melaniju Horvat prebacujemo na njezin ra un, a ona mora podastrijeti sve ra une za potrošeni novac. Svaki odlazak u kliniku u Munchen treba platiti akontacijom, a do sada je bila tri puta. Do sada je na njezin ra un preba eno 207.995 kuna. A tko je i koliko uplatio, piše na web stranici UOLL-a, recimo samo da se radi o puno malih uplata. Prema onome što su joj izra unali u Njema koj, za lije enje joj je potrebno 31.760 eura za operaciju i 2.500 eura za rehabilitaciju.

mentaciju koju u kao dopunu predati uz novi zahtjev za lije enjem u inozemstvu.

S obzirom na to da lije ni ke nalaze ne smijem iznositi javnosti, a složit ete se da ne bi bilo umjesno pokazivati nalaze na kojima se osim mojih dijagnoza i terapija opisuje i povijest bolesti s obiteljskom anamnezom, mogu vam samo re i da je jedan od lije nika doslovno zgranut mojom lošom zdravstvenom situacijom u pogledu rada i unkcije lokomotornog sustava. Za u en je kako me nitko od lije nika koje sam godinama posje ivala prilikom kontrola nije uputio na dodatne dijagnosti ke pretrage lokomotornog sustava, koje bi zasigurno rezultirale ili ranijim otkrivanjem ošte enja ili bi se na temelju njih neke patološke promjene mogle u potpunosti sprije iti.

Glavna dijagnoza moje bolesti i razlog zašto sam se odlu ila na pokretanje dobrovoljne akcije opisana je u Zamolbi na stranicama UOLL-a, dok se sva originalna dokumentacija nalazi u Županijskoj bolnici u akovcu, Županijskoj bolnici u Varaždinu, Univerzitetnom klini kom centru Ljubljana – Ortopedska klinika, KBC-u ‘Sestre milosrdnice’ – Klinika za traumatologiju, Splošnoj bolnišnici ‘Celje’, Specijalnoj bolnici za ortopediju ‘Dr. Nemec’, Specijalnoj bolnici za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ‘Sveta Katarina’, KBC-u ‘Zagreb Šalata’, KBC-u ‘Zagreb Rebro’, Orthopädische Chirurgie München, Poliklinici ‘Sunce’ Varaždin, Osteopatii Kasumovi i Cybex centru, stoji u njezinom obra anju javnosti.

Župan Matija Posavec: Službeno sam zatražio prije tri etiri dana da mi u roku od deset dana sve škole dostave uzlazne i izlazne fakture na kontrolu.

Kao župan imam pravo zatražiti kontrolu financija tamo gdje smo osniva i

njezine odgovornosti, zna i da nije obavljala svoju dužnost kako je trebala, kazao je župan. Župan Matija Posavec najavio je

tako er i smjenu školskih odbora, ali i zaokret osniva a prema financijskom pra enju škola.

Javnost se vjerojatno još sje a sli ne situacije u OŠ Vratišinec prije koje godine, koji je završio osu uju om presudom za osobu iz tajništva škole i smjenom ravnateljice. No, o ito slu aj nije bio dovoljno upozoravaju i da se uvede sustavna kontrola poslovanja škola. Naime, kontrola ima zaštitnu ulogu kako za korištenje javnog novca, tako i za osobe koje barataju javnim novcem, jer ih štiti od njih samih da ne do u u napast, ako znaju da su strogo kontrolirani. Dakle, krajnje je vrijeme za uspostavljanje kontrolnog mehanizma u cijelom lancu obrazovnog sustava, od ravnatelja, preko osniva a, do Ministarstva. (BMO)

I ME IMURSKA ŽUPANIJA dobila sportskog inspektora

Ministarstvo imenovalo nogometaša Željka Domjani a

- Željko Domjani , magistar kineziologije, sporazumnim prelaskom s radnog mjesta u itelja tjelesne i zdravstvene kulture iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec 1. studenog 2013.

Godine prešao je na radno mjesto sportskog inspektora u Odjel za obrazovanje, šport, rad i socijalnu skrb u Službi za društvene djelatnosti Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji, priop ili su nam iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

- Ujedno, želimo Vam naglasiti kako su službenici koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora u sportu u uredima državne

uprave u županijama su državni službenici, ali nisu zaposlenici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Sukladno Zakonu o sustavu državne uprave, uredi državne uprave se osnivaju kao prvostupanjski uredi državne uprave u jedinicama podru ne (regionalne) samouprave, priop ili su nam kratko. Domjani je poznati me imurski nogometaš, duže vrijeme igra NK akovec i NK Zagreb, a kasnije je uglavnom igrao za me imurske klubove u županijskim ligama, odnosno u inozemstvu. U posljednje vrijeme uglavnom je igrao u Austriji, gdje je bio i trener u niželigašima.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROJEKT LJE ILIŠNO - TURISTI KOG I GEOTE

NAJAVLJEN jesenski MESAP

Sljede i vikend u Nedeliš u e se predstaviti oko osamdeset izlaga a Teme ovogodišnjega jesenskog sajma jesu: poljoprivreda i prehrana, obnovljivi izvori energije, moderna gradnja i projektiranje, komunalna oprema i hortikulturno ure enje Od 16. do 17. studenoga bit e održan sajam MESAP JESEN, ve sedmi po redu.

Direktor sajma Vitomir Kiri na kon erenciji u utorak izjavio je da je do sada prijavljeno oko 80 izlaga a, a prijave stižu i dalje.

Teme ovogodišnjeg jesenskog sajma jesu: poljoprivreda i prehrana, obnovljivi izvori energije, moderna gradnja i projektiranje, komunalna oprema i hortikulturno ure enje. U sklopu jesenskog MESAP-a održava se i Sajam ekologije i zdrave prehrane, koji se nekad održavao u centru akovca. Nakana organizatora je da okupi proizvo a e biološke hrane koji ne koriste pesticide i umjetna gnojiva na jednom mjestu, u tu grupu svakako spadaju i biodinami ari.

Ve i broj izlaga a prvi se put prijavio iz Slovenije, iz Središ a ob Dravi, Žaleca, Ljutomera, Maribora, Slovenske Bistrice. Od ve ih doma ih izlaga a, sudjelovat e Cetrometal, Vajda, Hor-

Vitomir Kiri i novi predsjednik Nadzornog odbora Dražen Žvorc na konferenciji za novinare

tus Croatiae, TZ op ine Nedeliš e, gradovi Prelog i Mursko Središ e, op ina Sveti Juraj na Bregu i drugi. Stru ne skupo-

ve održat e u subotu akom i Me imurske vode. U nedjelju e biti održano natjecanje lova kih društava me imur-

ske županije u spravljanju lova kog gulaša, uz nastup Selja ke sloge iz Nedeliš a i tamburaša. Ulaz za posjetitelje je besplatan. Do kraja godine u dvorani MESAP-a bit e održano više mani estacija. Tako je za 7. prosinca predvi en koncert Marka Perkovi a Thompsona, 14. i 15. prosinca sajam “Advent na MESAP-u”, 31. prosinca do ek Nove godine. Ve 5. sije nja održat e se koncert Jelene Rozga, a od 10. do 12. sije nja izložba malih životinja. (JŠ, oto Z. Vrzan)

Vrata su nam otvorena, treba to iskoristiti Novi predsjednik Nadzornog odbora MESAP-a odnedavno je Dražen Žvorc iz Savske Vesi, dosadašnjim lanovima istekao je etverogodišnji mandat. Dražen Žvorc potje e iz obitelji poduzetnika. Upitali smo ga kako vidi MESAP u narednim godinama.

- Prije svega nastojat emo zadržati sve one sajmove koje smo i do sad imali tijekom godine i proširivati

ih ponudom i mogu e novim sajmovima, a prema interesu gra ana i poslovnih ljudi u našem kraju. Cilj nam je da što više me imurskih poduzetnika ide na sajmove u susjedne regije, Sloveniju, Ma arsku, Austirju, BiH i drugdje, a da isto tako što više poduzetnika iz susjednih zemalja i iz ovog dijela Europe dolazi na sajmove MESAP-a u Nedeliš u. Sad smo u Europi,

vrata su nam otvorena i to treba maksimalno koristiti.

Ve ove godine vidi se pove an interes iz Slovenije, a vjerujem da e se taj trend samo nastaviti i proširivati. U svakom slu aju, sigurno ne emo mijenjati ono što je dobro.

Nadalje, pokušat emo pove ati broj posjetitelja raznim aktivnostima i privla nim izlaga ima, tako da svi budu zadovoljni.

NOVI uspjeh sirara iz Oporovca

Dvije medalje na izložbi sireva u Šibeniku Zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi uprili io je u zgradi Me imurske županije prijam za Jasminku Zadravec iz OPG-a Zadravec iz Oporovca, a povod je osvajanje zlatne i bron ane plakete na 14. izložbi hrvatskih ov jih i kozjih sireva održanoj u Šibeniku. To su dvije nove medalje

nakon mnogih drugih koje su ve osvajane ranije za izvrnost njihovih sireva. Na prijamu je bio i Stjepan Zadravec, sin Jasminke i Stjepana, koji vodi prodaju sireva u OPG-u. Vidovi je Zadravcima estitao na odli jima, te obe ao pomo u daljnjem njihovom radu i turisti koj promociji njihovog

8. studenoga 2013.

gospodarstva i sireva. Dodao je tako er kako je Me imurska županija s 25 tisu a kuna sufinancirala izgradnju kušaonice u Oporovcu prije dvije godine, u sklopu poticanja turisti ke ponude. Jasminka Zadravec je zahvalila na razumijevanju koju pokazuju Me imurska županija i Grad

Prelog, te naglasila kako su Zlatnu plaketu dobili za mladi kozji sir, a bron anu plaketu za sirni namaz s vlascom, i to u konkurenciji 140 izlaga a iz Hrvatske i regije. Zadravcove je u Gradu Prelogu primio i preloški gradona elnik Ljubomir Kolarek i estitao na uspjehu. (sm)

Do Nove izgradnja g PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Jako dobre vijesti stižu ovih dana za cijeli donjome imurski kraj. Ovaj tjedan Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske uvrstilo je izmijenjeni projekt ‘’AAT Geothermae’’, odnosno prije AAT Hortus Croatiae, kompleks toplica Draškovec, u svoje prioritetne planove koje e predložiti za sufinanciranje od strane ondova Europske unije. Naime, Ministarstvo gospodarstva je od 227 predloženih projekata za realizaciju putem ondova Europske unije odabralo njih 19, me u kojima i dopunjeni projekt toplica Draškovec.

Dopunjeni projekti toplica Draškovec donose bitnu novost, a to je da u okviru lje ilišno - turisti kog kompleksa u Draškovcu zapo inje razvoj naprednoga geotermalnog postrojenja za proizvodnju elektri ne i toplinske energije pod nazivom ‘’AAT Geothermae’’.

Vlasnici projekta najavljuju izuzetno povoljne cijene toplinske energije za cijeli kraj Proizvedena elektri na energija plasirat e se u elektroenergetsku mrežu, a toplinska energija za budu i razvoj toplica. Projekt omogu uje i toplinsku energiju po izuzetno povoljnim cijenama za lokalnu zajednicu, tako i gra ane i gospodarstvo Preloga, Draškovca i susjednih naselja.

Ministarstvo gospodarstva unije odabralo njih 19, me Danas u petak u 18 sati u multimedijskoj dvorani muzeja u Prelogu cijeli e projekt prezentirati Bodo von During i dr. Ste en Hasselwander iz Švicarske, kao predstavnici društva i vlasnika ‘’CloZEd Loop Energy AG’’, te Peter Vesenjak, lokalni koordinator projekta. To društvo je u stopostotnom vlasništvu projekta geotermalnog postrojenja preko društva ‘’AAT Geothermae Draškovec’’.

Prema rije ima koordinatora projekta Petera Vesenjaka, geotermalna elektrana imat e snagu 7 megavata, a proizvodit e i oko 24 megavata topline. Rije je o naprednoj tehnologiji i zatvorenom sistemu, a to zna i da se podzemna voda vra a natrag u podzemje u zatvorenom krugu, te ne e biti štete po okoliš zbog eventualnog ispuštanja tople vode i zbog njezinih sastojaka.

Prva aza izgradnje elektrane, odnosno bušenje više rupa u podzemlju radi zatvorenog kruga podzemne vode, trebalo bi biti gotova do kraja idu e godine, što je veoma brzo, a najavljen je i po etak izgradnje prve aze lje ilišno - turisti ko komplesa za sredinu idu e godine, što je opet veoma brzo s obzirom na dosadašnja višegodišnja o ekivanja. Prema projektu, za prvu azu lje ilišno - turisti kog kompleksa toplica treba oko 2 megavata toplinske energije, a kad toplice budu u potpunosti dovršene, oko 5 megavata to-

ŠTRAJK lije nika, pa tako i u akove koj bolnici, traje i dalje

POGLED

Lije nici ostaju bez pla e u Izgleda da bi bilo najbolje da danima kada su u štrajku? iznajmi kao kažnjeni ku radnu

Vlada planira donijeti odluku po kojoj se lije nicima ne e platiti vrijeme koje su proveli štrajkaju i. Obra un pla a izvršit e se na osnovu evidencije radnog vremena. Iz nje bi trebalo biti vidljivo koliko su sati dnevno proveli u štrajku. Lije ni ki štrajk traje ve 54. dan. Pla e za mjesec rujan Vlada lije nicima, iznimno, nije umanjila, dok je prosvjetarima umanjila pla e kada su oni štrajkali. Na dnevnom redu bilo je umanjenje pla a zdravstvenim djelatnicima koji su u listopadu sudjelovali u štrajku. Ministar Rajko Ostoji rekao je da su se dogodila etiri presedana u štrajku zdravstvenih djelatnika. - Zahvaljuju i Državnom inspektoratu, ni jedna greška od strane poslodavca nije evidentirana pa predlažemo umanjenje, kazao je Ostoji .

- Ovo zvu i jako dobro i hrabro.

Zanima me? Gledam kad štrajkaju prosvjetni radnici i dolaze

na posao, ali ne odra uju nastavu. I ispadaju naivni, da ne kažem glupi. Zašto oni nisu ušli u razrede i itali novine? Ovo nije štrajk nego 45 dana zabušavanja manjeg broja ljudi. Nešto radim, a nešto ne radim. Tko vodi evidenciju tko od njih radi? 45 dana ne znamo tko štrajka i država pla a taj štrajk.

O ekujem da ravnatelji i še ovi službi odrade posao i vide tko stvarno radi. Velik broj ljudi radio je punim pogonom, a drugi su zabušavali. To je vrga cijeloj hrvatskoj javnosti, rekao je Milanovi , i poru io ministru da treba vidjeti tko je radio, a tko nije i u rujnu, a ne samo u listopadu. Ovo je o ito protuo anziva Vlade, nakon što su lije nici po etkom tjedna kazali da ukoliko se ne potpiše kolektivni ugovor da e “kuvertirati otkaze“. Predsjednik Sinidikata lije nika Ivica Babi kazao je tom prilikom da je ‘’kamen spoticanja’’ pred-

sjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Abveršek. Abveršek je pak kazala da Babi iznosi krive podatke kada govori da bi novim kolektivnim ugovorom lije nici trebali dobiti 70 milijuna kuna neto godišnje. Kaže kako je on tražio za 5.700 lije nika 260 milijuna kuna neto godišnje te je postavila pitanje što je s ostalim zdravstvenim djelatnicima, a ukupno ih je 72.000.

Ministar Ostoji novinarima nije htio otkriti koliko je novca ponu eno za dežurstva, pripravnosti i prekovremene sate, ali je kazao da ne e biti ‘’dilanja ispod stola’’ te dodao da o ekuje da e dogovor biti postignut sutra ili prekosutra.

Ako u roku od tjedan dana ne završe pregovori, kuvertiraju otkaze i povla e suglasnosti za rad dulji od 48 sati, poru ili su lije nici nakon današnje runde pregovora. ®

T

rebali smo dobiti strategiju za privla enje investicija koju je napravila firma sa strane da bi prihvatili kao mantru da mi trebamo birati investitore, a ne oni nas. Prije toga izgleda da nam najbolje ide cendrati do besvijesti da to nije mogu e, jer je kriza, pa hvala Bogu da do u, ako do u. ako to da nije kriza u drugim bivšim socijalisti kim zemljama, onima koje su bile u isto nom bloku iza željezne zavjese, koje su s istoka prije prešle na zapad, prije od nas koji smo prije njih bili bliže zapadu. i najbolje unkcioniramo na poticaje sa stra-

K

M

ne. Funkcioniramo na be el - naredbu. Kad dobijemo naredbu, tada smo marljivi, radišni i efikasni. Radimo sve po propisu. Dakle, ovjek koji je radio strategiju za privla enje investicija savršeno je dijagnosticirao naše stanje. Nemamo dovoljno samopouzdanja da bi si jasno odredili ciljeve i da prema tim ciljevima idemo. Ne, mi strpljivo ekamo da investitor do e k nama i tada emo radosni, ma s kakvim poslom i namjerama k nama ulaga došao, potrgati ruke i noge da mu ugodimo. Morao je do i ovjek sa strane da bi nam uvijeno poru io: ne budite toliko servilni, budite

umjesto toga aktivni. Teško je to kad ve u glavi imamo ip: glavno da mi radimo, “mi al damo, samo da radimo”. z toga je tinog rada i mukom ste enog novca opremali smo zone, koje sada ekaju investitore koji e zaposliti one koji e u njima opet je tino raditi. Oni koji opravdavaju taj za arani krug kažu da investitori ne bi ni dolazili da ne nudimo je tinu radnu snagu. ožda bi država trebala u initi drasti ni korak i iznajmiti nas sve kao kažnjeni ku radnu snagu da otplatimo sve one dugove koji su nastali nestašnim

I

M

8. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ERMALNOG ENERGETSKOG KOMPLEKSA Draškovec kona no se pokre e s mrtve to ke

e godine zapo inje eotermalne elektrane a je od 227 predloženih projekata za realizaciju putem fondova Europske gnostike, UZV-lokomotornog sustava, DXA-denziometriju, e u kojima i dopunjeni projekt toplica Draškovec

Kona no kre e projekt toplica Draškovec izgradnjom geotermalne centrale, a Ministarstvo gospodarstva uvrstilo ga je me u 19 onih koji e se sufinancirati iz EU fondova

plinske energije. To zna i da e Grad Prelog i okolna naselja mo i koristiti od 15 do 20 megavata toplinske energije za svoje potrebe, vlasnici projekta kažu po izuzetno povoljnim uvjetima.

Za potpun uspjeh projekta važna suradnja Grada Preloga i okolnih naselja Tu je posebno bitna suradnja s Gradom Prelogom i okolnim naseljima koja trebaju je tinu energiju, kao i gospodarstvenicima. U najboljoj varijanti, a to zna i da bi se gra ani blizu toplica, a svjetski podaci govore da je rije o krugu do najviše osam kilometara od bušotina tople vode, mogli je tino grijati na ra un podzemne tople vode,

uz druge blagodati koje pruža geotermalna voda, od izgradnje sušara za vo e, staklenika i plastenika i jasno toplica i geotermalne elektrane koja je najviši i najskuplji na in iskorištavanja geotermalne energije. Elektri na energija tu se proizvodi putem parnih turbina.

Ulazak investitora iz Švicarske u cijeli projekt bitno olakšava cjelokupni razvoj i realizaciju lje ilišno - turisti kog kompleksa, jer e se topla voda dobiti, kako se to kaže, na dlanu, bez potrebe za investiranjem u bušotine i pro iš avanje podzemne vode.

Vrijednost sve tri faze projekta 140 milijuna eura Podsjetimo, projekt toplica Draškovec sastoji se od 55

hektara gra evinskog zemljišta, više bušotina termalne vode od 75 ili više stupnjeva Celzijusa i plinom koji je energent. U jednom kubnom metru podzemne tople vode ima tri kubna metra plina, što se treba iskoristiti.

Izgradnja projekta predvi ena je u tri aze, a vrijednost cijele investicije bila je oko 140 milijuna eura. U prvoj azi gradit e se centralni dio kupališta i lje ilišta, u drugoj hotel, a u tre oj dodatni smještajni kapaciteti.

Za prvu azu gotovi su projekti i izdana je gra evinska dozvola za oko 25 tisu a metara etvornih za izgradnju: rehabilitacionog centra za preventivnu i postoperativnu kurativu s kompletnim asortimanom programa te vrste, od fizijatrijske dija-

kinezoterapiju, hidroterapiju, te rekreativni program ‘’Vodeni park’’ i ‘’Wellness program’’.

Idejno projektno tehnološko rješenje za prvu azu izradili su stru njaci KRAFT med. Consult od Fa BEKA Hospitec iz Njema ke, a na temelju analiti kih podataka institucija koja se bave analizom trenda razvoja bolesti i potreba tržišta od mikro lokacije (lokalnog stanovništva), te regije i Europe.

Prijašnja studija predvi ala je minimalnu dobit kad projekt bude izgra en na 6 milijuna eura godišnje, a dobit od podzemnog plina u vodi koji se može pretvoriti u energiju oko 5 milijuna eura godišnje.

No, za tako nešto potrebna je okvirna investicija od najmanje tridesetak milijuna eura u prvoj azi, barem prema iskustvima drugih. Tako, na primjer, sli an i ve i projekt Ciglena u Bjelovaru stoji u prvoj azi oko 500 milijuna kuna, a u drugoj još milijardu kuna, pa je postao nedostižan za HEP koji je odustao od projekta.

Zbog toga se nadamo da je kona no došlo vrijeme za projekt Draškovec, koji je i predugo ekao realizaciju.

No, kako kaže narod, tko eka, taj do eka, pa e valjda ovaj put biti više sre e, a to ponajprije zna i nekoliko stotina zaposlenih i razvoj lokalne zajednice i Grada Preloga.

ODOZDO

nas država u snagu N troškarenjem onih koji su Hrvatsku shvatili ne kao svoju domovinu, nego kao svoju imovinu. Neki su zbrojili milijarde koje su tako ras r kane i došli do ci re od 15 milijardi kuna. Što bi se sve tim novcem moglo pokriti?! a ne idemo daleko od rodnog kraja, sje am se iz slavnih devedesetih kada je sve bilo dozvoljeno, posebno privatnim poduzetnicima, a sve u slavu Boga, slobodnog tržišta i stjecanja profita. Ti poduzetnici izrasli iz tranzicije bez imalo grižnje savjesti osobnu imovinu prodavali su svojim firmama za potrebe reprezentacije i na taj na in izvla ili novac iz firmi. Firma

D

je, doduše, dobila imovinu, ali kao mrtvi kapital, vrli novi poduzetnici živu lovu u svoj džep, a radnike na burzu. e treba ni govoriti da u dugom razdoblju naše novije povijesti samo su oni visoko moralni i visoko svjesni pla ali svoju radnu snagu.

Naime, državnoj vlasti neuredno pla anje radnika bilo je društveno prihvatljivo ili se u najmanju ruku pravila da to ne vidi. anas poduzetnici ne vole da ih podsje ate na to, ak ni oni koji su bili pošteni prema svojim radnicima, ne žele odvajati kukolj od žita u svojim redovima. Ni uti za to. Pasalo im je da je država bila na njihovoj strani klackalice kada su zajedno tiskali radnike i ste ene profite selili u nekretnine. ada kada je državi dogorjelo do noktiju i država

D

S

poseže za nekretninama u koje su sklonili svoje profite ljute se na državu koja više ne može cimati radnike, ve o ekuje od poduzetnika da oni ulažu i potegnu kola iz gliba. ad je loše svima, onda su svi za dijalog, kad je loše samo jednoj strani, tada si je taj jedan sam kriv. Siromašne, bolesne, one u potrebama rijetko tko razumije. Svi im traže mane na temelju kojih bi im mogli optužiti da su si za takvo stanje sami krivi. ezaposleni su nezaposleni zato što su lijeni i nesposobni. Bolesni isto tako sigurno nisu u to stanje zapali bez razloga, ako ništa drugo, na i e vam neki moralni nedostatak koji vas je doveo u to stanje. Siromašni su siromašni zato jer su glupi i naivni, jer da nisu, ne bi bili siromašni.

A oni koji su zdravi, bogati i

K

N

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

zaposleni ili ak vlasnici nekih firmi sada su ogor eni jer se zbog svih tih siromašnih, nezaposlenih i bolesnih ljudi oko sebe ne osje aju ugodno i ne mogu uživati u svom blagostanju. Neugodno im je zbog tih optužuju ih, nesretnih pogleda koje osje aju iza svojih le a, pogleda koji ih probadaju, jer su zgrtali na ra un drugih. Svaki potpla eni radnik nekome je drugome omogu io bogatstvo.

SAVJETI STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Materijali za toplinsku izolaciju (I) Na tržištu toplinskih izolacija postoji veliki broj razli itih materijala koji se razlikuju po svojim svojstvima, namjeni i na inu ugradnje.

Jedna osobina im je ipak zajedni ka: sve su to vrlo lagani, šupljikavi materijali i sadrže suhi zrak u vrlo vrlo sitnim zatvorenim oblicima, poput granula ili cjev ica ili zra nih mjehuri a. Nisu nosivi ve se mogu koristiti samo ugra eni, tj. u kombinaciji s drugim materijalima. Za svojstvo toplinske izolativnosti, odnosno toplinski otpor materijala bitna je njegova debljina te njegov koeficijent toplinske provodljivosti s oznakom " “ (lambda), koji mora biti što manji. Ve ina toplinskih izolacija ima koeficijent izme u 0,024-0,041 pa ve i toplinski otpor postižemo prvenstveno debljinom, iako ni razlike u koeficijentu nisu zanemarive. Osim toga, važan je i aktor otpora di uziji vodene pare materijala u kojem ovisi "diše" li materijal više ili manje, tj. propušta vodenu paru koja se u plinovitom stanju nalazi u zraku. Toplinski izolator mora se ugraditi suh i održavati suhim. Ukoliko se navlaži, gubi svoja svojstva.

Ve ini ljudi poznati su tzv. stiropor /ispravno je EPS odnosno ekspandirani polistiren/te staklena odnosno kamena vuna, ali ima ih mnogo više. Tržište stalno razvija nove materijale, na in primjene, oblike ili kombinacije. S obzirom na to da su ili direktan proizvod od na te kao sirovine ili se za njihovu proizvodnju koristi puno energije, morali bi iskoristiti trenutak da izoliramo sve postoje e zgrade u cilju uštede energije - dok su nam ovi materijali dostupni i imaju dostupnu cijenu. Izolirajmo dok imamo ime, da ne strepimo od neizvjesne budu nosti.

Proizvodi se od derivata na te i pojavljuje se u nekoliko razli itih vrsta:bijeli - ekspandirani polistiren ili EPS, ekstrudirani polistiren ili XPS (proizvodi se s dodatkom boje, npr. zelena, žuta, roza, plava), elastificirani EPS-E, grafitni (sivi) EPS te polistiren u granulama kao dodatak za lagane žbuke ili glazure. Postoje i tzv. "kombi“plo e, gdje je EPS obložen drvenom vunom u tankom sloju pa je pogodan npr. za ugradnju u oplate prilikom betoniranja. Za asade se koristi EPS ili grafitni EPS, u obliku plo a 50x100 cm s preklopom ( alcom) ili ravnih rubova. Debljine su mu od 2 do 30 cm, a po narudžbi se režu iz blokova i ve e debljine.

Danas je uobi ajena debljina

za asade 10 - 14 cm, ali za još bolju izolaciju zgrada ugra uju se i ve e debljine - do 20 cm. Uskoro ni to ne e biti dovoljno jer e nas novi propisi natjerati ili na još ve e debljine ili na materijale koji imaju još manji koeficijent . Polistiren ima niz dobrih osobina, a mana mu je da se prilikom požara rastali i razvija crni neugodan dim, iako je sam materijal samogasiv i ne podržava gorenje. Tako er loše reagira s organskim otapalima - odatle ona zabluda da stiropor "nestaje“. Ipak za asade manjih stambenih zgrada, gdje nema posebnih protupožarnih zahtjeva, EPS se najviše koristi. Fasade koje se izvode lijepljenjem EPS-a na podlogu, tzv. ETICS sustav asada - uz poštivanje svih pravila za ugradnju, solidno su rješenje (kod zgrada javne namjene, gdje je bitna protupožarnost, koristi se kamena vuna jer je nezapaljiva). Grafitni EPS kao noviji materijal s dodatkom grafitnog praha je poboljšan u odnosu na bijeli EPS: grafit služi kao "toplinska brana“ pa je povoljniji za 20 - 25% u odnosu na bijeli EPS, što zna i da nešto manjom debljinom postižemo istu izolativnost, a ima i bolju paropropusnost od bijelog EPS-a. Zbog sive boje izvo enje je ugodnije naro ito za sun ana vremena kad bijeli stiropor neugodno bliješti.

Grafitni EPS proizvodi se i kao "open“ sustav s plo ama koje su per orirane pa materijal još bolje "diše“ od obi nog EPS-a, što je u pojedinim situacijama vrlo bitno. XPS ili ekstrudirani polistiren ima ve u gusto u, vrš i je i ne upija vodu, pa se koristi za podnožja zgrada (sokl), izolaciju podrumskih zidova i za ravne krovove u sistemu "obrnutog krova“, gdje je toplinska izolacija iznad hidroizolacije.

S obzirom na to da ima ve i di uzni otpor od obi nog EPS-a, nije nikako pogodan za primjenu u asadnim sustavima. Elastificirani EPS-E koristi se u podovima za zvu nu izolaciju u me ukatnim konstrukcijama, u debljinama 1 - 3 cm.

U sljede em broju o kamenoj i staklenoj vuni koje po nekim zajedni kim karakteristikama pripadaju u mineralne vune, a imaju veliko podru je primjene te o drugim, manje poznatim materijalima. Nadam se da na in pisanja nije pretjerano stru an za širi krug itatelja.

Tako er u rado odgovoriti na vaša pitanja o temama energetske u inkovitosti i toplinskoj izolaciji zgrada.

5

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

BRENDOVI GALERIJE GA ALERIJE SJEVER R od etvrtka ad dostu dostupni upni kupcima

Uhvatite svoju povoljnu kupnju

Popusti, akcije, mali pokloni bili su dobar mamac kl k koji ko je privukao velik broj znatiželjnika i kupaca na zn otvorenje Galerije Sjever ot na Svetojelenskoj cesti u a akovcu.

Do sada zapravo u Me imurju i nismo imali go gotovo ništa od popularni brendova uli ne mode. nih Ta se po gotovo svaku Tako od odjevnu sitnicu odlazilo do ob obližnjeg Varaždina ili ak

od Zagreba, posebno kada su u pitanju tinejdžeri koji vole pratiti modne trendove i imati svaku sezonu barem koji komad nove odje e ili obu e.

Gra anima Me imurja sada je u Galeriji Sjever na raspolaganju deset novih du ana: Spar - supermarket prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, Muller - drogerija s ponu-

dom parfumerije, igra aka i papirnice, C&A - trgovina odje om, NewYorker - njema ki lanac modne odje e, KIK - trgovina odje om i modnim dodacima, Deichmann - trgovina obu om, Takko - trgova ki lanac odje om, ZOO City - trgovina ku nim ljubimcima, hranom i odje om za ku ne ljubimce, te Dominik srebrnarnice. Nakon šopinga, u

okviru Galerije Sjever je na raspolaganju kupcima i posjetiteljima je i ka i .

Boljoj atmosferi na otvorenju doprinijele su i mlade glazbene snage: u eni ki zbor Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca, rasplesane lanice plesne skupine “Vivona”, a najmla e su najviše uveseljavali klaunovi, vesele maskote i baloni na poklon.

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

7

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

NAKON VIŠESTRUKE TU NJAVE izme u dviju grupa mladi a, kao kolateralna žrtva teško stradao srednjoškolac

Maloljetnik iz Nedeliš a pregažen autom i s prijelomom vratnih kralježaka završio na Traumatologiji u Zagrebu Prema neslužbenim informacijama, nesretnom epilogu prethodila je dvostruka tu njava, prvu je izazvala grupa mladi a koja se proziva “First blood“, a sastavljaju je mladi i iz akovca i okolice. Oni su, kako saznajemo, najprije prebili grupu mladi a iz Ivanovca i akovca (ranili su jednog od njih bocom, porezavši mu uho). Na parkiralištu MESAP-a uslijedio je novi sukob ostatka ekipe, koju nije pokupila policija, s novom grupom mladi a, ovaj put uglavnom iz Pribislavca, da bi na kraju brat jednog od napadnutih izazvao zamalo tragi ni scenarij nasrnuvši autom na skupinu u kojoj je teško stradao maloljetnik koji se u blizini našao pukim slu ajem U No i vještica dogodila se horor tu njava u Nedeliš u koja je dobila epilog koji nikad nije vi en u našem kraju. 26godišnjak iz Pribislavca sa svojim vozilom u parkirališnom prostoru dvorane MESAP-a zaletio se autom u skupinu osoba. Uslijed udara vozilom u skupinu teško je ozlije en 16-godišnji maloljetnik iz Nedeliš a, koji se u pravnoj prepiski policije i medija još uvijek tretira kao dijete, dok je lakše ozlije en još jedan maloljetnik. Protiv 26-godišnjaka podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Policija je kazneno djelo okarakterizirala kao op eopasnu radnju.

Evo što je priop eno iz PU me imurske: - U petak 1. studenoga oko 2.10 sati u Nedeliš u, u krugu dvorišta dvorane u Ulici Josipa Mar eca, fizi ki se sukobilo više mla ih osoba s podru ja Me imurske županije. Jedan od njih tijekom tu e u pomo je pozvao svoga brata, 26-godišnjaka iz Pribislavca, koji se svojim vozilom dovezao na mjesto sukoba i zaletio me u skupinu osoba u sukobu. Uslijed udara vozilom u skupinu jedno dijete je lakše ozlije eno, a jedno teže, zbog ega je

prevezeno u bolnicu u Zagreb i zadržano na lije enju.

Prijelom vratnog kralješka Teško ozlije eni maloljetnik iz Nedeliš a ima prijelom kralježaka, no nije životno ugrožen, me utim, pitanje je kakve e posljedice ozljede ostaviti na njegov život. Kontaktirali smo njegova oca Z. A., koji je u trenutku nemilog doga aja tako er bio na plesnjaku u dvorani MESAP-a. Tvrdi da su bili zajedno i da njegov sin nije sudjelovao u tu njavi, ve je kolateralna, odnosno slu ajna žrtva. To nam je potvr eno iz više izvora, pa ak i onih "protivni kih“, odnosno iz ekipe koja se ranije potukla s drugom skupinom mladi a i tražila je osvetu za pretrpljene batine i ozljede.

- Bili smo zajedno na plesnjaku, o emu sam izjavu dao i policiji. Kada sam uo da se nešto vani doga a, otišao sam pogledati i ugledao pod kota ima automobila svog sina. Glava mu je bila sva u krvi i prepoznao sam ga po odje i.

Od šoka nisam znao reagirati.

Sje am se jedino da je po initelj, voza automobila, glasno pitao – tko je sljede i, kaže otac teško ozlije enog mladi a.

Tu njave prethodile teškoj nesre i Prema neslužbenim in ormacijama, tu njavu je izazvala navodno grupa mladi a koja se proziva "First blood“ (isti naziv nosi nezavisni rock bend iz akovca, ali nije poznato ima li poveznice izme u ove dvije injenice, op. a.), a navodno je sastavljaju mladi i iz akovca i okolice, koji su uvijek spremni za tu njavu. Tako je bilo u etvrtak nave er i u Nedeliš u.

Sve je po elo kod OŠ Nedeliš e, gdje se dogodila tu njava o kojoj je tako er policija izvijestila, ali, naravno, kao posebnom doga aju, iako je isti povezan s cijelim slu ajem. Naime, prije odlaska na Plesnjak u MESAP, kod OŠ Nedeliš e navodno je prije imenovana grupa koja je brojila gotovo 30 mladi a prebila manju grupu mladi a iz Ivanovca i okolnih mjesta (ranili su jednog od njih bocom, porezavši mu uho, policija je tu ozljedu okvalificirala kao lakšu, a 18-godišnjak je završio na hitnoj koja je pozvala policiju na intervenciju). Uslijedila je intervencija policije koja je navodno privela nekoliko osoba, ali samo punoljetne, te je ošte eni koji je završio na hitnoj pozvan na

Automobil kojim je pregažen maloljetnik iz Nedeliš a na parkiralištu MESAP-a

prepoznavanje. Me utim, tu se pri a s nesretnim epilogom tek zahuktala.

Naime, na parkiralištu MESAP-a uslijedila je nova tu njava u kojoj su sudjelovali ostaci ekipe koja je izazvala prvu tu njavu. Ovaj put su na-

vodno "nake ali", i ne samo to, uglavnom mlade iz Pribislavca. Jedan od prebijenih pozvao je tada starijeg brata i onda se dogodila teška nesre a. Ovaj je autom nasrnuo na grupu mladi a i teško ozlijedio maloljetnika koji je izgleda ispao

To enje alkohola maloljetnicima opet izbilo na vidjelo U nizu razli itih anonimki koje dobivamo u redakciju, kao i nizu rasprava na orumima, ovaj nemili doga aj otvorio je brojna pitanja. Dostavljeno nam je tako, primjerice, pismo u kojem se proziva ugostitelj iz Nedeliš a za to enje pi a maloljetnicima i drugo na Plesnjaku koji se doga a na MESAP-u.

Prozvani ugostitelj iz Nedeliš a optužbe da radi nezakonito nije želio komentirati. Za naše novine je naglasio da je ove godine

imao nekoliko inspekcijskih nadzora i da nisu evidentirane nepravilnosti u njegovu radu. Isto tako energi no odbacuje optužbe da maloljetnicima to i alkoholna pi a.

Tako er nam je iz jednog drugog izvora re eno da iza ovog pisma i “cinkanja“ zapravo stoji netko tko je izgubio jedan sasvim drugi posao vezan uz organizaciju ovih i sli nih zabavnih i drugih mani estacija, pa sada želi kroz javnost ocrniti organizatore i ugostitelje.

koleteralna žrtva jer se nalazio u blizini. Stradao je, po svemu sude i, ni kriv ni dužan, jer je u krivo vrijeme bio na krivom mjestu.

Kako doznajemo, kad su voza i ostali koji su o ito znali s kim su se sukobili shvatili da su "pregazili krivoga“, navodno su željeli pomo i unesre enome, no tada je bijes okupljenih zamalo kulminirao novim teškim sukobom, ali je sve ipak završilo "samo“ s ošte enjem automobila.

Bilo kako bilo, nije nepoznato da je tu njava po kafi ima, diskotekama i izvan bilo i bit e ih sigurno i dalje. Nije to ak ništa udno, iako je, naravno, za svaku osudu, ali uvijek ima onih kojima je glavni cilj bio potu i, a ne, primjerice, zavesti neku djevojku.

Me utim, nije dobro ako se po elo doga ati da mladi izlaze van, organizirano i s ciljem da nekoga prebiju i da se potuku. Jer upravo to može dovesti do sasvim drugih neželjenih posljedica, kao što je to bio slu aj i u Nedeliš u.

Stoga bi trebalo hitno prevenirati daljnju mogu u eskalaciju ovog doga aja, odnosno sprije iti neke nove.

NAKON KRATKOG MIRA opet razbojništvo, ovaj put u Nedeliš u

Razbojnik oplja kao poštu Nakon što je krajem prošle godine i po etkom ove zabilježeno nekoliko plja ki kladionica, kao i ureda HP-a na akove kom Jugu, uslijedio je mir. Ali, on nije potrajao. Prošlu srijedu u 19.58 sati u Nedeliš u, u ulici Maršala Tita, nepoznati maskirani po initelj ušao je u poštanski ured te uz prijetnju od zaposlenice zatražio novac. Nakon što mu je zaposlenica dala novac, po initelj se udaljio u nepoznatom smjeru. Po initelj je mla a muška osoba, visine oko 180 cm, obu en u sivu jaknu s kapulja om pre-

Pošta je oplja kana prošlu srijedu pred samo zatvaranje

Policija je dala snimku nadzorne kamere na pošti u Nedeliš u, s ciljem hvatanja po initelja, iako snimka ne otkriva previše, pa bi i u HP-u mogli porazmisliti o tome da uvedu bolje mjere osiguranja i drugo

ko glave te licem prekrivenim podkapom, s prorezima za o i. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna.

Policija moli gra ane ukoliko su u kriti no vrijeme u Nedeliš u primijetili osobu koja bi odgovarala opisu ili se sumnjivo ponašala ili pak imaju neka druga saznanja

koja bi mogla pomo i otkrivanju po initelja da o tome obavijeste policiju na broj 192.

Je li se opet aktivirao isti plja kaš ili više njih koji su bili aktivni ranije, a nisu uhi eni, ostaje za vidjeti. Ono što može biti poveznica je to da opis plja kaša odgovara prijašnjima, a i vrijeme i na in izvršenje je sli an.

8. studenoga 2013.

Vlasnica zatekla razbojnike Dvojica nepoznatih po initelja iskoristila su nepažnju uku ana i kroz otklju ana vrata ušla u obiteljsku ku u, gdje su ispremetala stvari te ukrala nakit. Pri izlasku iz ku e zatekla ih je vlasnica, a jedan od po initelja udario ju je rukom i odgurnuo, nakon ega su pobjegli. Lije ni kim pregledom utvr eno je da ženska osoba nije zadobila ozljede.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Lažna maserka pokrala starca Prekju er, u srijedu 6. studenoga, u vremenu od 14.30 do 15 sati u Savskoj Vesi, u Ulici Josipa Bajkovca, nepoznata ženska osoba predstavila se kao djelatnica javnog zdravstva te je došla do ku e 71-godišnjaka i ponudila mu mjerenje tlaka i masažu.

Muškarac ju je pustio u ku u, a ona je tijekom tretmana iskoristila njegovu nepažnju i ukrala mu doma i novac i bankovnu karticu.

Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisu a kuna. Za ženskom osobom policija intenzivno traga te e protiv nje podnijeti kaznenu prijavu op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Stariji gra ani posebno su osjetljiva skupina stanovništva kada su u pitanju ovakvi oblici kra a i prijevara i nerijetko postaju žrtve raznih prevaranata koji iskorištavaju njihovu naivnost i usamljenost da bi im oduzeli novac ili druge vrijedne predmete.

Policija upozorava sve gra ane, posebno one starije životne dobi, da ne nasjedaju na ovakve i sli ne pri e te da ne puštaju u svoje domove nepoznate osobe, bilo da one nude nekakvu uslugu, traže pomo ili nude na prodaju robu i da ne daju podatke o sebi i svojoj rodbini. Sve gra ane policija moli da ovakvim ili drugim sumnjivim ponašanjima obavijeste policiju na broj 192.

Utopio se pred svjedokom U ponedjeljak 4. studenoga oko 16.35 sati muškarac iz Varaždin Brega prilikom vožnje s mopedom po nasipu hidroakumulacijskog jezera HE akovec u jezeru je primijetio nepoznatu mušku osobu obu enu u crnu jaknu kako pluta u vodi. On je osobi pokušao pomo i dobacivanjem predmeta za koje bi se uhvatila, ali je nije uspio spasiti i ona je potonula u vodu i nestala.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Policija preventivno za Martinje U subotu 9. studenoga u vremenu od 10 do 14 sati policijski službenici Policijske uprave me imurske u dvorani MESAP-a, u sklopu kulturno - turisti ke manifestacije “Martinje u Nedeliš u“, u vidu održavanja infopunkta provodit e preventivne aktivnosti u okviru akcije “Sigurno Martinje”.

Na infopunktu gra ani e biti informirani i o teku im preventivnim akcijama Policijske uprave me imurske i samozaštitnim mjerama koje mogu i sami poduzeti kako bi zaštitili svoju imo-

Odmah nakon primljene obavijesti policijski službenici pretražili su obalu jezera, te službenim amcem njegovu površinu, ali pritom nisu pronašli nestalu osobu.

Traganje se nastavlja.

U utorak nestao Gabriel Novak iz Novog Sela na Dravi

vinu. S ciljem približavanja gra anima, prezentirat e se pomagala i ure aji koje policija koristi u svojim svakodnevnim zada ama u kontroli prometa na cestama, omogu it e se provjera negativnih prekršajnih bodova te dijeliti razli iti promidžbeni materijali Ministarstva unutarnjih poslova štampani u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, te Savjeta za sigurnost cestovnog prometa Me imurske županije, kako bi se smanjio broj prometnih nesre a.

Vratno policijski službenici pronašli su 13-godišnju Tatjanu Mihalic iz Kuršanca, koja se u srijedu 23. listopada ove godine udaljila od ku e u nepoznatom smjeru. Policija ne navodi razloge i okolnosti njezina nestanka, no zahvaljuje svim gra anima koji su na bilo koji na in pomogli u traganju za njom.

Izgorjela dva vozila

Muškarac sa slike (Gabriel Novak iz Novog Sela na Dravi) nestao je prije dva dana voze i se na biciklu. Policijska uprava me imurska u utorak 5. studenoga ove godine zaprimila je obavijest ženske osobe iz Novog Sela na Dravi da se 4. studenoga od ku e u nepoznatom smjeru udaljio njezin suprug.

U trenutku odlaska od ku e bio je obu en u sivo - bijelu jaknu, kariranu košulju, traper hla e sa sme im kožnatim remenom i crne cipele.

Visine je oko 170 cm, srednjeg stasa, sme e kose, a na lijevoj podlaktici ima tetovažu “JNA”. Prilikom odlaska od ku e služio se biciklom.

Mole se svi gra ani ukoliko imaju bilo kakva saznanja koja bi mogla pomo i da se Gabriel prona e ili uo e osobu koja bi odgovarala opisu da o tome odmah obavijeste policiju na broj 192. Tako er, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr.

Prona ena nestala djevojka U ponedjeljak 4. studenoga u 13.25 sati u mjestu Donje

Veliki požar dogodio se 30. listopada u 22 sati u Malom Mihaljevcu, u Ulici Marka Kova a, na drvenoj montažnoj garaži. U požaru je garaža u potpunosti izgorjela, a od dva vozila koja su u njoj bila parkirana jedno je u potpunosti, a drugo djelomi no izgorjelo. Ošte ena je fasada susjedne ku e i niskonaponska elektri na mreža.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Mali Mihaljevec. Na mjesto požara izašao je inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske, koji je utvrdio da je uzrok požara kvar na elektri nim instalacijama osobnog vozila, koje je u potpunosti izgorjelo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna.

Slijedi posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku.

Kamere s Op ine demontirali dvadesetogodišnjaci Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su u petak 25. listopada u vremenu od 3.20 do 3.30 sati u Domašincu, u Ulici Martina Pušteka, 21-godišnjak iz Domašinca i 20-godišnjak iz Novakovca na objektu u vlasništvu Op ine skinuli i bacili na tlo nekoliko nadzornih kamera.

Materijalna šteta procjenjuje se nekoliko tisu a kuna. Kazneno su prijavljeni.

9

STJEPAN KLOBU ARI iz Lopatinca iznosi neugodno iskustvo u izvozu kukuruza u Sloveniji

Osje am se prevarenim jer mi je pla eno nekoliko tisu a kuna manje nego što je dogovoreno Klobu ari stariji tvrdi da se njegov sin susreo s posrednikom za isplatu, ovaj mu je dao samo osam tisu a kuna, uz obrazloženje kako su izvagali s dva hektara pedeset tona kukuruzne silaže, što je tridesetak tona manje nego što su prvi put procijenili U redakciju Me imurskih novina došao je Stjepan Klobu ari iz Lopatinca, ija je obitelj svoj kukuruz ovogodišnjeg uroda prodala kupcu iz Slovenije. Klobu ari kaže kako “po smrti ne traži zdravlje”, ali tvrdi da je ošte en i želi upozoriti me imurske poljoprivrednike da budu oprezni kada svoje poljoprivredne proizvode prodaju Slovencima.

- Imamo zasa eno oko 15 hektara kukuruza, pa smo dio željeli prodati u Sloveniju, što zbog toga što su obe ali višu cijenu, što zbog toga jer Slovenci kukuruz sami odvezu pak nam naša mehanizacija ostaje manje optere ena. Izvoz smo dogovorili preko posrednika za slovenskog kupca iz Me imurja, koji je došao pogledati naš kukuruz i ocijenio kako na jednom hektaru ima izme u 45 i 50 tona kukuruzne silaže. Naime, prodali smo zeleni kukuruz koji Slovenci siliraju i deponiraju kod Puš ina, a namijenjen je proizvodnji bioplina u Sloveniji. On je rekao kako emo za tu koli inu dobiti 11 tisu a kuna, a možda i tisu u više, što e se znati kada kukuruz izvažu i obra unaju troškove i sli no, gotovo u dahu ispri ao je Klobu ari . Tvrdi da je kukuruz koji je trebalo ubrati bio “zlatni” te da su mogli dobiti više novca da su ga prodali u Hrvatskoj.

Ali na kraju kaže da se to nije dogodilo.

u stanje, odnosno nismo vidjeli koliko su tona kukuruza odvezli s našeg zemljišta. Kada ih je sin nazvao i pitao kada e brati kukuruz, odgovorili su da je kukuruz ve pobran.

Kada se susreo s posrednikom, ovaj mu je isplatio osam tisu a kuna, rekavši kako su izvagali s dva hektara pedeset tona kukuruza, što je tridesetak tona manje nego što su prvi put procijenili. Tako er je kazao kako se kukuruz posušio, te da je morao odbiti troškove prijevoza i PDV, što kod ugovaranja nije spomenuo.

- Svjestan sam situacije koja se dogodila, te da smo vjerojatno o ekivani novac izgubili.

Me utim, želim samo da naši ljudi znaju kako sa Slovencima i njihovim posrednicima nije dobro imati poslove, ili pak ako ih imaju neka budu oprezni, jer se na kraju mogu osje ati prevarenima kao što je moj slu aj. Iz svog iskustva me imurskim poljoprivrednicima poru ujem kako im je sigurnije svoje proizvode prodati hrvatskim kupcima,

jer ako do e i do kakvih nesporazuma mogu kupce neplatiše tužiti i možda dobiju zadovoljštinu. Sa Slovencima bi vjerojatno sudski postupak bio izgubljen ili bi godinama trajao, naglasio je Stjepan Klobu ari , te dodao kako misli da je slovenska tvrtka možda i platila više od osam tisu a kuna, ali da si je ostatak zadržao posrednik.

Ina e, neki drugi me imurski poljoprivrednici imaju sasvim druga ija iskustva od ovoga. Napravili su isti posao sa Slovencima, ali mnogi od njih ne da se tuže, nego tvrde da su prošli puno bolje sa slovenskom tvrtkom koja je silažirala kukuruz nego da su prodavali kukuruz u zrnu u Hrvatskoj ove godine, jer je njegova cijena ispod 1 kn. Kažu da su zaradili sli ni novac kao u najboljim vremenima otkupa kukuruza kod nas.

Bilo kako bilo, najbolje je biti na oprezu kad se dogovaraju ovakvi, kao i svi drugi sli ni poslovni odnosi.

(S. Mesari )

Pobrali i vagali bez naše nazo nosti - Naš klupac, odnosno njegovi posrednici u Me imurju kukuruz su pobrali, odnosno silirali i vagali bez naše nazo nosti, što je suprotno dogovoru, tako da mi nismo imali stvarni uvid

Stjepan Klobu ari tvrdi da je prevaren za nekoliko tisu a kuna, te me imurske poljoprivrednike poziva na oprez u sli nim poslovima

10

Kroz Međimurje

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TURISTI KO vije e TZ-a Sveti Martin na Muri

POŠTANSKI ured u Selnici za sada se ne zatvara, ali više nije samostalan

Traže direktora Turisti kog ureda

Selnica ostala bez svojega poštanskog broja, sada je samo “ispostava Poštanskog ureda Sveti Martin na Muri”

Na svojoj 18. sjednici Turisti ko vije e op ine Sveti Martin na Muri donijelo je odluku o raspisivanju javnog natje aja za mjesto direktora Turisti kog ureda. Natje aj e biti raspisan tijekom studenoga, a odabir bi mogao biti dovršen do kraja ove godine, kako bi s Novom godinom Ured poslovao pod vodstvom profesionalca, s obzirom na to da poslovi nadmašuju volonterski ili povremeni rad tajnice Turisti ke zajednice, koja ima sve brojnije poslove.

Vije e je usvojilo prijedlog programa rada i

inancijski plan Turisti ke zajednice za 2014. godinu, koji upu uje na kona no usvajanje skupštini Turisti ke zajednice. Planom se predvi aju prihodi od 601 tisu u kuna, što je za 16 tisu a kuna više nego ove godine. Najviše novca prikupit e se iz boravišne pristojbe, te od programskih aktivnosti.

Predsjednik TZ-a Franjo Makovec Vije e je izvijestio kako su obavljene sve pripreme za ovogodišnje Martinje, koje e se održavati od 9. do 11. studenoga i bit e najsve anije i najve e do sada. (sm)

I od Op ine Selnica, kao i nekih drugih jedinica lokalne samouprave u Me imurju, HP traži sufinanciranje ugovornoga poštanskog ureda, a ukoliko se isti ne e posti i, i njemu slijedi zatvaranje

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Vatrogasci imali vježbu, vrti proslavio ro endan Dva zanimljiva i vrijedna doga aja obilježila su protekle dane u op ini Sveti Juraj na Bregu.

Prvo je svoj drugi ro endan, odnosno drugu godinu rada obilježio Dje ji vrti “Ringišpil”, koji se nalazi u Domu mladeži u Lopatincu i koji polazi tridesetak djece.

Vatrogasci lanovi Vatrogasne zajednice op ine Sveti Juraj na Bregu pak su održali javnu pokaznu

vježbu u kojoj su sudjelovali DVD Lopatinec, DVD Vu etinec, DVD Zasadbreg, DVD Mali Mihaljevec, DVD Brezje i JVP Grada akovca.

Takti ka pretpostavka vježbe bio je požar u zgradi Op inske uprave u Pleškovcu, a vatrogasci su posao odradili krajnje profesionalno i na visokoj stru noj razini. U vježbi je sudjelovalo pedesetak gasitelja sa svojim zapovjednicima. (sm)

VMO op ine Selnica

Izabrani predsjednici Konstituirana su vije a mjesnih odbora u svih osam naselja u op ini Selnica, te su izabrani njihovi predsjednici.

Predsjednica VMO-a Bukovec je Klaudija Bistrovi , u Donjem Koncov aku predsjednik je Ivan Per i , u Merhatovcu Radovan Zadravec, u Plešivici Ivan

Dež ek, u Prapor anu Antun Škvorc, u Selnici Ignac Novak, u Zaveš aku je predsjednica Dijana Kelemeni , a u Zebancu predsjednik je Vladimir Hrženjak.

VMO Zebanec i Selnica imaju po 7 lanova, VMO Bukovec 6 lanova, a svi ostali po 5 lanova. (sm)

SITNICE

Javna rasvjeta potrebnija od kapelice Pitanje funkcioniranja javne rasvjete u naselju Sitnice žiteljima je važnije od izgradnje ili ne izgradnje mjesne kapelice.

Naime, tijekom ure enja naselja Sitnice postavljeni su novi elektri ni stupovi s namontiranim tijelima javne rasvjete, koja nikako da profunkcionira, te je VMO Sitnice zatražio o itovanje središ anskog gradona elnika Dražena Srpaka. Srpak odgovara kako e javna rasvjeta i elektroopskrb-

na mreža u funkciju biti puštene nakon dobivanja uporabne dozvole i predavanja elektroenergetske mreže u vlasništvo HEP-a akovec, što ovisi o brzini postupanja Središnje agencije za inanciranje i ugovaranje u Zagrebu, koja u cijelosti vodi projekt izgradnje komunalne infrastrukture u Sitnicama i Orehovici. Radovi u Sitnicama inancirani su iz EU i doma ih nov anih izvora. (sm)

Do daljnjega poštanski ured u Selnici ostaje raditi od 11.30 do 14.30 sati

Žitelje i poslovne subjekte op ine Selnica uznemirile su glasine kako e Hrvatska pošta jednostrano zatvoriti svoj poštanski ured u Selnici, emu se suprotstavio op inski na elnik Ervin Vi evi , uputivši Hrvatskoj pošti oštri prosvjed. Kao što je poznato, Hrvatska pošta, zbog nepla anja dogovorenog iznosa su inanciranja poštanskog ureda u Draškovcu od strane Grada Preloga, zatvorila je taj ured.

Iz Hrvatske pošte stigao je odgovor iz kojeg je jasno vidljivo kako poštanski ured ne e biti zatvoren bez prethodnog dogovora s lokalnom upravom, u ovom primjerom s Op inom Selnica. - Do zatvaranja poštanskog ureda dolazi zbog njegove nerentabilnosti, što je propisano Pravilnikom o obavljanju univerzalne usluge. Stoga je raspisan natje aj za pretvaranje redovitoga poštanskog ureda u ugovorni poštanski ured uz suglasnost jedinice lokalne samouprave, kojoj se predo ava izra un gubitaka te predlaže na in su inanciranja rada poštanskog ureda od strane lokalne samouprave, u ovom primjeru Op ine Selnica. Ako se dogovor oko toga ne postigne, donosi se odluka o zatvaranju

Radno vrijeme “selni ke pošte” je svaki dan osim subote i dalje od 11.30 do 14.30 sati te se u navedenom terminu mogu obaviti sve usluge kao i do sada

Dogovorom do rješenja - Mi razumijemo razloge koje navodi Hrvatska pošta, a odnose se na nerentabilnost poslovanja poštanskog ureda u Selnici, ali se protivimo tome da se u donošenju odluke o zatvaranju ureda radi nama iza le a. Intervenirali smo i dobili odgovor iz kojeg je vidljivo da se odluke ne mogu donositi bez dogovora s Op inom. Želimo da se radi dogovor-

no, bez skrivanja injenica od nas koji smo odgovorni gra anima. Mi emo initi sve što možemo da ured radi, makar kao sada pola radnog vremena, kako naši ljudi ne bi trebali odlaziti u Sveti Martin na Muri ili Mursko Središ e da obave koju uplatu ili pošalju pismo ili nekakvu drugu pošiljku, kaže Ervin Vi evi , op inski na elnik u Selnici. (sm)

- Važno nam je da Hrvatska pošta ne radi bez našeg znanja, kaže Ervin Vi evi , na elnik op ine Selnica

poštanskog ureda, stoji u dopisu iz HP-a.

40314 Selnica više ne postoji Gra ane i na elnika zanima i zbog ega više nema poštanskog broja 40314 Selnica i upisivanja broja 40313 Sveti Martin na Muri. Hrvatska pošta odgovara kako je donesenom odlukom o promjeni ustrojstva poštanski ured 40314 Selnica postao isporu ni poštanski ured bez dostavnog podru ja, a njegovo dostavno podru je pripojeno je dostavnom podru ju poštanskog ureda 40313 Sveti Martin na Muri.

To zna i kako e i nadalje Poštanski ured u Selnici, premda ne samostalno, poslovati kao i do sada, sve dok se ne donese zajedni ka odluka, ekonomski prihvatljiva za Hrvatsku poštu i korektna za gra ane, korisnike poštanskih usluga.

Kako saznajemo, zatvaranje poštanskih ureda u Me imurskoj županiji na inicijativu saborske zastupnice HDZ-a Sun ane Glavak otvoreno je i u Saboru, zatraženo je pisano o itovanje od nadležnih, tako da ostaje za vidjeti može li se pitanje zatvaranja poštanskih ureda u Me imurju na temelju nepoznatih kriterija ( itaj: netransparentno odre ivanje visine su inanciranja od strane HP-a) možda ipak riješiti na “višim instancama”, jer ipak nije rije o privatnom davatelju usluga, ve državnoj tvrtki.

(S. Mesari )

8. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAŠ PONOS

KAKO JE Ivica Marka , vojni pilot rodom iz Preloga, na hrvatskom protupožarnom kanaderu ostvario ove godine svjetski rekord

Željeli smo samo ugasiti veliki požar na Hvaru, a sve se poklopilo - I zamjenika zapovjednika eskadrile Tomislava Vacenovskog u šali ubrajamo u Me imurce jer mu je mama iz Draškovca, makar nikad nije živio u našem kraju. Ja živim u Zadru, ali uvijek svima kažem da sam Me imurec koji živi u Zadru, kazao nam je Marka , predstavljaju i me imurske snage u protupožarnoj eskadrili HRZ-a Vojni pilot HRZ-a, bojnik Ivica Marka iz Preloga, gase i požar na Hvaru oborio je i svjetski rekord u izbacivanju vodenih “bombi” iz kanadera, o emu je nedavno plasirana vijest u nizu medija, što je jedan od povoda za ovaj razgovor. Sin je pilota Slavka Marka a, pa je zrakoplovstvo u obitelji Marka uvijek bilo i obiteljska tema.

Svjetski rekord postigao je 6. rujna ove godine, bacivši iz kanadera ak 160 vodenih “bombi” na požaru na lokaciji ‘’Stražiš e’’ na otoku Hvaru, nepristupa nom mjestu za gašenje požara.

Prvi dan požar su gasila etiri canadaira CL 415, a kako to obi no biva, jer je vjetar no u naj eš e ja i, požar se preko no i rasplamsao. Tako su ve veliki požar drugi dan gasila dva airtractora “Fire Boss” te više kanadera.

U kanaderu 811, koji je postavio rekord, taj dan posadu su inili kapetan Ivica Marka , kopilot satnik Igor Trošelj i leta mehani ar, skupnik Ante Mari .

Bojnik Ivica Marka danas živi u Zadru sa suprugom i otac je devetogodšnjeg sina. Za sebe kaže da je oduvijek želio biti pilot. U bivšoj vojsci služio je vojni rok lete i na zrakoplovu “Galeb”.

Stigao je doma u Prelog uo i po etka osvajanja vojarni u Me imurju 8. rujna 1991. godine, a ve dan kasnije, 9. rujna, stavio se Hrvatskoj vojsci na raspolaganje.

U vremenu Domovinskog rata bio je pripadnik Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene u Pribislavcu. Nakon rata diplomirao na aeronautiku na Prometnom fakultetu u Zagrebu kao vojni pilot 1997. godine.

Nakon završenog fakulteta u Hrvatskoj je vojsci nastavnik letenja na zrakoplovu “Pilatus”, da bi od 2000. godine zapo eo letjeti na kanaderu kao pilot protupožarne eskadrile HRZ-a.

Danas leti na novom tipu kanadera, tzv. turbopropu, od 2380 konjskih snaga, gdje mlazni motor pokre e elisu.

Naime, prvi naši kanaderi imali su klipne motore.

Manevar uzimanja i izbacivanja vode najteži za pilota i posadu

Pilot na kanaderu, bojnik Ivica Marka : - Cilj nam je bio ugasiti požar, a ne posti i rekord, za koji su se poklopile sve okolnosti, imali smo mirno more i požar u blizini

* Gašenje požara zrakoplovima veliki je korak u bržem gašenju požara, no samo piloti znaju da to nije lako ni jednostavno. Koliko su te vodene bombe opasne za ljude na zemlji?

- Prema našim i svjetskim saznanjima, takozvane ‘vodene bombe’, kako ih javnost voli zvati, nisu ipak toliko opasne koliko se o njima govori. Sama voda prilikom pada s visina vjerojatno ne bi mogla ugroziti život ovjeka, no problem može biti to što ga udarni val vode može baciti na kamenje ili drugu prepreku, pa može stradati. U svakom slu aju, organizirani smo tako da prilikom bacanja vode nema ljudi u neposrednoj blizini.

To ujedno zna i da stalno imamo otvorene posebne telekomunikacijske kanale s vatrogascima gasiocima na

zemlji zbog obostrane koordinacije. * Koliko vode stane u kanader kojim pilotirate?

- Pri svakom silasku na more, odnosno vodenu površinu, možemo uzeti 6.200 litara vode. To nije malo, naši vatrogasci u Me imurju posjeduju cisterne s oko 3.000 litara, a zrakoplov takve dvije cisterne izlije na požar u jednom naletu. Samo uzimanje i izbacivanje vode ujedno su i najve i napori koje podnose pilot i posada zrakoplova. * U rujnu ste na Hvaru ostvarili svjetski rekord u bacanju vodenih bombi, je li to bila namjera?

- Nipošto, željeli smo samo ugasiti veliki požar na Hvaru, a sve se poklopilo. Taj dan izbacili smo 160 vodenih bombi, pa je tako nastao svjetski rekord. To se dogodilo zbog toga što su

Tri svjetska rekorda Hrvata u bacanju ‘’vodenih bombi” Svjetski rekord Ivice Marka a i posade od 160 ‘’vodenih bombi” u jednom danu dugo e se pamtiti i na njega e biti ponosni i lanovi posade, ali i cijela protupožarna eskadrila HRZ-a i PZO-a.

Nekadašnji hrvatski rekorder u bacanju ‘’vodenih bombi” bio je pilot Vlado Kocman, svojedobno je imao 130 izbacivanja vode u jednom danu, što je tako er bio

svjetski rekord, a kažu da je prije njega pilot Radovan Katani , lete i na kanaderima u bivšoj državi, tako er postavio svjetski rekord, te bacio ak 226 vodenih bombi u jednom danu, i to starijim zrakoplovom CL 215, što se ini nevjerojatnim podatkom.

Tako sad tri Hrvata imaju svoje spomen-plo e kod proizvo a a zrakoplova u Kanadi.

se poklopile sve okolnosti, prije svega blizina požara

i relativno mirno more, pa se brzo moglo do vode, ali i izvrsna suradnja cijele posade. Nismo željeli rekord, ve samo ugasiti požar.

Od zahvata do bacanja vode prošlo je u prosjeku oko dvije minute. U tom trenutku kopilot mora pripremiti avion i njegove podsustave kako bi kapetan mogao što preciznije izbaciti vodu na požar.

Posebno se mora voditi ra una o sustavu za vodu te snazi motora.

Moram re i da mi hrvatski piloti imamo najviše uspjeha u gašenju požara zrakoplovima tipa kanader zbog na ina na koji radimo, pa je cijela protupožarna eskadrila zapravo svojevrsni svjetski rekorder, ako se tako može re i. To je zbog toga što nismo samo profesionalci, ve sve odra ujemo i sa srcem i s ciljem što prije ugasiti požar, bez obzira na napore.

Sam se svjetski rekord dogodio nakon što je ukinuto ograni enje u svijetu da jedan ‘Canader’ može dnevno baciti do 70 vodenih bombi, jer

je smatrano da to nitko ne e ionako dosti i.

Me imurski piloti u HRZ-u * Ima li Me imuraca me u pilotima u protupožarnoj eskadrili HRZ-a?

- Ima nas. Osim mene, tu su i Zdravko Belec, Dražen Furdi, Mario Jurši , a i zamjenika zapovjednika eskadrile Tomislava Vacenovskog u šali ubrajamo u Me imurce jer mu je mama iz Draškovca, makar nikad nije živio u našem kraju.

Ja živim u Zadru, ali uvijek svima kažem da sam Me imurec koji živi u Zadru. * Na kra em odmoru ste u Prelogu. Kako danas vidite Prelog?

- Za Prelog, akovec i Me imurje vežu me uspomene i djetinjstvo. Lijepo mi je ovdje, uživam se na i s prijateljima koje dugo nisam vidio. No lijepo mi je i u Zadru, navikao sam. Otac me u Prelogu odmah zaposlio, ve drugi dan išli smo po drva u šumu, zaklju io je uz malo šale Ivica razgovor za naše novine.

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRUGA javna rasprava o ure enju prostora marine Prelog

ŽUPANIJSKA ADMINISTRACIJA NE DOPUŠTA TURISTI KI RAZVOJ Dogodilo se ono što se najmanje o ekivalo: druga javna rasprava o detaljnom prostornom planu ure enja marine Prelog, odnosno kompleksa uz jezero i Dravu kod Preloga, koja je protekla na rubu incidenta, još gore nego prva. O ekivalo se da e druga ponovljena javna rasprava biti mirnija jer su ve poredani argumenti, no bilo je obratno.

U ime predlagatelja Vesna Makovec je obrazložila dora enu studiju, koja je u odnosu na prvi prijedlog donijela niz bitnih novosti u smislu redukcije. No po imo redom. Sadašnji lokal kod marine bi ostao, a baraku bi koristili nauti ari za svoje potrebe. Prekriženo je za sada i kampiralište u inundacijskom podru ju ako ne e biti kampa, a to zna i da ni sadašnji mali divlji kamp kod marine ne bi opstao, tamo ga ne bi smjelo biti. To bi trebao biti prostor za javna okupljanja.

Za zmajarski klub tražit e se nova lokacija, no predlaže se privremeni smještaj na staroj lokaciji dok se to ne ostvari. Naime, kako je rekao gradona elnik Ljubomir Kolarek, Prelog ima loša iskustva, zbog sli nih nesporazuma je prije dvadesetak godina ugašen spidvej klub, pa nipošto ne želi da se to dogodi i i zmajarskom klubu, na koji se ra una zbog turisti kog razvoja.

Planom je predvi eno da se lu ica odmulji protokom vode, te napravi privezište za amce na strani jezera. U zoni kupališta predvi eno je da se kupalište odmakne od obale malim otokom, a ljetni to ionik bi ostao kako je predvi eno. Izgradili bi se i pontoni za amce. Predvi ena su i dva mosta preko obodnog kanala te pet kilometara duga šetnica uz obalu, a apostrofirana je obveza uskla ivanja sa zaštitarima prirode jer spomenu-

Birokrati nisu predvidjeli ni jedan kamp u Me imurju i sada se toga drže kao pijan plota!?

- Kako emo razvijati turizam ako u županijskom planu nema kampa?, zapitao je gradona elnik Ljubomir Kolarek. Rasprava na rubu incidenta vodila se oko pitanja smije li hangar zmajara ostati kao privremeno rješenje ili ne to podru je ulazi u NATURA 2000.

Gradona elnik Kolarek: Kako emo razvijati turizam ako ništa ne smijemo?

Svi se slažu da kupalište treba i tu zapravo nije bilo spora, bilo je više prijedloga kako ga u initi što iš im. Ribi i su predložili da se uredi proboj vode iz glavnog toka, kako bi voda sama po istila naneseni mulj na zavoju prema sadašnjem hangaru zmajara gdje e biti kupalište. Predsjednik Zmajarskog kluba “Rode” napomenuo je da zbog velikog broja lanova zmajari zaslužuju da privremeno ostanu na istom mjestu, dok se ne uredi nova lokacija.

- Nigdje u svijetu kamp nije udaljen od vode, pa zašto se to

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - O ekujem od Zavoda da nam pomaže, a ne odmaže. Branim gra ane Preloga, za razvoj turizma trebamo kamp i trebamo zmajare

Izlaganje Vesne Makovec pažljivo je pra eno

onda predlaže, bilo je pitanje više sudionika rasprave upu eno Vesni Makovec, kojom je objasnila da je predvi ena samo rekreacijska zona, a ne turisti ka, zbog zakonskih propisa o inundacijskom podru ju. Naime, ve je i na prvoj javnoj raspravi re eno da bi se pravi kamp morao nalaziti izvan nasipa, a to zna i s druge strane ceste nasuprot jezeru u gra evinskom podru ju, dok se unutar podru ja predvi alo samo kampiralište.

U ime županijskog Zavoda za prostorno planiranje Jadranka Grgan Makovec naglasila je da se moraju poštovati zakonski propisi i novi zakon o zaštiti prirode. Prema županijskom planu, na predvi enom prostoru ne bi smjelo biti gotovo ništa, ni hangar zmajarskog kluba, ni kampiralište, a najmanje sadašnji kamp uz lokal na marini.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek je zapitao: - Pa kako emo razvijati turizam, ako ništa ne smijemo? Dvadeset godina sam u politici i uvijek su sporni prostorni planovi.

Vaša kolegica iz Zavoda je bila kontra svega na prvoj raspravi, a sad se to opet ponavlja.

Hotel ‘Ilok’ je sasvim blizu vode, pa nitko ne postavlja pitanja. Treba mijenjati prostorni plan Me imurske županije, o ekujem da nam vi kao stru njaci pomažete u prostornim dilemama, a ne da bude ‘ko ni ar’ svega i samo kažete ‘ništa se ne može’.

Zašto u Me imurskoj županiji nije predvi en ni jedan kamp?

U Ministarstvu turizma, gdje sam nedavno bio, hvatali su se za glavu kad su to uli, na kraju su rekli da smo mi Me imurci ‘hurmaki’ kad se držimo zakona kao pijan plota. Kako emo razvijati turizam u Prelogu

Jadranka Grgan Makovec, Zavod za prostorno ure enje Me imurske županije: - Moramo se držati zakonskih propisa i Prostornog plana Me imurske županije

Predsjednik Zmajarskog kluba “Rode” Mario Novak: - Od Grada Preloga tražimo da privremeno ostanemo na sadašnjoj lokaciji, dok se ne uredi nova. Nemamo ništa protiv seobe ako je takav zakon, no ne emo seliti dok nam se ne uredi novo letjelište

ZAMJENICA ŽUPANA Sandra Herman s elnicima Kotoribe o romskom naselju i staroj školi

Odluka o legalizaciji gra evina u romskom naselju sukladno zakonu i odlukama Ministarstva Zamjenica župana Sandra Herman u pratnji Stjepana Baranaši a, pro elnika Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, sredinom tjedna obišla je Kotoribu na poziv na elnika op ine Ljubomira Grgeca.

Na sastanku je pokrenuto pitanje Roma u vezi s legalizacijom objekata u njihovom naselju, odnosno rješavanje problema objekta stare školske zgrade. Uz navedene, radnom dogovoru prisustvovali su Roberto Ujlaki, zamjenik op inskog na elnika, i Damir Ignac, predsjednik tamošnje

Udruge za bolje sutra. U sklopu stanovanja Roma u Kotoribi, naglašeno je kako postoje tri kategorije stanovnika, tj. tri kategorije gra evina. Prva sadržava one koje su za legalizaciju i dio su Prostornog plana op ine i one e biti legalizirane te kao takve nisu sporne. Što se ti e onih koje nalaze van toga naselja, na industrijskom zemljištu koje je vlasništvo Op ine, za takve gra evine je Županija zatražila od nadležnog Ministarstva o itovanje radi daljnjeg postupanja. Prema njihovom odgovoru, Županija e daljnji postupak dogova-

Tijekom posjeta obišlo se romsko naselje u Kotoribi, u kojem slijedi proces legalizacije gra evina, odnosno druge zakonske odluke, koje e donijeti resorno Ministarstvo

8. studenoga 2013. bez kampa? Želimo da se turisti iz drugih zemalja na dan - dva zaustave u Prelogu, kako emo to posti i? Me imurska županija ima u svojim planovima razvoj turizma, a nema nikakav strateški razvojni plan za turizam. Da nije bilo zmajara, to bi danas bila šikara i mi bi pla ali košnju. Prije smo bagerima rušili ku ice, a sad su ti isti napravili ku ice na otocima, zato jer se ne radi dobro. Ne date nam disati.

Molim za malo fleksibilnosti, razgovarat u sa županom i zatražiti svu mogu u pomo , rekao je uz ostalo Kolarek, naglašavaju i da uva interese gra ana.

Zavod ništa nije predvidio u županijskom planu?

Drugi sudionici skupa zapitali su gdje je Zavod bio kad se gradila hidrocentrala.

Jadranka Grgan Makovec ponovno je naglasila da je došla re i stru ni stav i ukazati na nesuglasja sa županijskim planom, te ponovila da hangar zmajara nema mjesto u županijskom planu ni kao privremeno rješenje. Vesna Makovec je potom zapitala gdje to piše da zmajari ne bi smjeli biti tu gdje jesu, naime, u županijskom planu piše da se mogu razvijati sportski turisti ki sadržaji.

U diskusiji više se sudionika potom opredjeljivalo za i protiv privremenog rješenja da hangar zmajara ostane ili ne, jedni su bili za, ali bilo je i onih koji su bili protiv.

Na kraju je Ljubomir Kolarek, ve na kraju snaga, završio jalovu raspravu, uz napomenu da od stru njaka o ekuje razvojnu pomo , a ne zabrane.

Prijedlog plana ure enja marine i cijelog kompleksa uz Dravu Gradsko vije e Prelog trebalo bi napokon usvojiti do kraja prosinca ove godine, kako bi se legaliziralo postoje e stanje, kakvo god ono bilo u sadašnjem trenutku. No dileme ostaju, i to ne male: zašto se razvoj komercijalnog turizma uvijek mora spotaknuti u Me imurju, dok u drugim krajevima jedva ekaju da ga razviju. (J. Šimunko)

rati s Op inom. Postoje i ku e unutar same Kotoribe koje su Romi kupili, adaptirali i sada bi htjeli dobiti sredstva za daljnju adaptaciju ili da im se uložena sredstva vrate. - Po tom pitanju smo mi kao Županija nemo ni, no mogu im pomo i razli iti ondovi ili neki drugi projekti poput onog 'Ku e postaju domovi', koji postoji od 2009. godine i koji je još uvijek samo na papiru, rekla je Herman. Nakon sastanka u zgradi Op ine, obišli su objekt stare školske zgrade i romsko naselje u Kotoribi. Komentiraju i situaciju zgrade stare škole, zamjenica župana naglasila je da postoje dvije opcije. Jedna je on bude prenamijenjen za stara ki dom, a ona druga da se uredi za turisti ke potrebe i postane hostel. No, kako je rekla, Op ina e o tome sama odlu iti. (al )

8. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OD 1. LISTOPADA ur ica Slamek (HSS) dužnost na elnice op ine Sveta Marija obavlja profesionalno, što je izazvalo revolt oporbe, a na vidjelo iznijelo i “stare duhove” oko zapošljavanja

UZ GODIŠNJICU SMRTI Jože Horvata, njegov živu i prijatelj Ladislav Siladi poslao pismo zahvale

Zapošljavanje na elnice uzburkalo politi ke duhove, dok referentica Ken el non-stop “tužaka” Op inu

“Slavko, ako se dogodi da kotoripska škola nosi moje ime, želim da ti u moje ime zahvališ svima”

PIŠE: ALEN FUŠ Op inska na elnica ur ica Slamek na sjednici Op inskog vije a, održanoj u ponedjeljak, izvijestila je vije nike da svoju dužnost na elnice od 1. listopada obavlja profesionalno. Oporbenjaci su još ranije upozoravali da e na taj na in Op ina Sveta Marija imati zaposlene etiri profesionalne osobe: uz na elnicu, tu su još pro elnica JUO-a, viša referentica i ra unovo a. Mišljenja su kako u ova teška vremena takve odluke nemaju nikakav smisao, te se pribojavaju da op inski prora un ne e podnijeti tako velike izdatke za pla e.

Da je od 1. listopada profesionalna na elnica, potvrdila nam je ur ica Slamek. Ona isti e da pla e u prora unu ne premašuju dopušteni iznos.

- Moja pla a kao profesionalne na elnice i mog zamjenika kao volontera ne premašuje puno iznos koji se izdvajao za na elnika Deana Hunjadija i njegovog zamjenika Željka Strbada u prethodnom mandatu, jer su oboje bili volonteri, te su i davanja na to ime ve a, a zamjenik je dobivao gotovo dvostruki iznos nego sadašnji moj zamjenik, što je i razumljivo jer ja radim profesionalno. Što se ti e više referentice, polovinu njezine pla e podmiruje HZZO, polovinu Op ina, a ra unovodstvena referentica ne radi puno radno vrijeme.

Kao što sam ve i prije navela, nije mi u interesu imati veliku pla u, ve raditi u interesu op ine. Moja pla a je 4.935 kuna, što je daleko manje od velike ve ine na elnika, a bila bi još manja da Zakon ne nalaže da na elnik mora imati ve u pla u od pro elnika (kod nas je razlika nekoliko kuna). Nadalje, pokazalo se da volonter ne

- Moja pla a je 4.935 kuna, što je daleko manje od velike ve ine na elnika, a bila bi još manja da Zakon ne nalaže da na elnik mora imati ve u pla u od pro elnika (kod nas je razlika nekoliko kuna). Nadalje, pokazalo se da volonter ne može adekvatno obavljati ovu funkciju, pogotovo ne u našoj op ini, gdje je viši referent u razdoblju kako sam na elnica (5 mjeseci) na bolovanju 2,5 mjeseca (opravdano), te je zaposlena nova pro elnica koja, iako savjesna i zainteresirana, ne može još odre eno vrijeme adekvatno odra ivati sve poslove, tvrdi na elnica

ur ica Slamek: - Kao što sam ve i prije navela, nije mi u interesu imati veliku pla u, ve raditi u interesu op ine

može adekvatno obavljati ovu funkciju, pogotovo ne u našoj op ini, gdje je viši referent u razdoblju kako sam na elnica (5 mjeseci) na bolovanju 2,5 mjeseca (opravdano), te je zaposlena nova pro elnica koja, iako savjesna i zainteresirana, ne može još odre eno vrijeme adekvatno odra ivati sve poslove predvi ene Pravilnikom o unutarnjem redu, jer je potrebno vrijeme da se "pohvataju konci". Stoga obavljam funkciju na elnice i dio poslova u nadležnosti pro elnice. I zaista radim, na Op ini sam 8 sati dnevno, a da i ne govorim o svim dodatnim obvezama koje odra ujem u popodnevnim i ve ernjim satima. Meni nije teško oti i do groblja, pogledati kako napreduju radovi na izgradnji Sportsko-rekreacijskog parka za djecu i mlade, obi i naselja i uo iti probleme i, naravno, iste pokušati riješiti koliko dopušta op inski prora un.

Na raspolaganju sam žiteljima Op ine na radnom mjestu i izvan njega, rekla je Slamek.

Izražava žaljenje što spomenuta koalicija koja je bila u poziciji u proteklom mandatu nije poduzela adekvatne korake kako bi Op ina na platnom spisku imala djelatnika manje, ve je ostavljeno sadašnjoj vlasti da rješava taj problem, što joj još dodatno oduzima puno vremena, a Op ini novac.

- Nije u pitanju samo pla a, jer problem je mnogo ve i.

Tu su i troškovi odvjetnika jer viša referentica Antonija Ken el (radi na pola radnog vremena zbog posebnih obiteljskih okolnosti, op. a.), koju je zaposlio bivši na elnik Hunjadi, tuži Op inu, odnosno bivšeg na elnika Dejana Hunjadija i mene Upravnom sudu u Zagrebu, prijavljuje Op inu Upravnoj inspekciji... I sad oni dušebrižni ki brinu po pitanju moje pla e, a nisu brinuli kad su mogli i trebali. Sigurna sam da u svoju pla u opravdati, a žitelji op ine e na kraju o svemu imati završnu rije , komentirala je Slamek.

Oporbena koalicija protiv novog Pravilnika o stipendiranju novih studenata Na temelju prijedloga op inskog Odbora za stipendiranje, vije nici su odlu ili da e za dobivanje stipendije glavni kriterij isklju ivo biti socijalni status, pri emu su protiv nove odluke bili oporbeni vije nici iz redova koalicije MDS-SDPHNS-HSU. Na elnica ur ica

Slamek najavila je kako e ovih dana uslijediti raspisivanje natje aja. Dan nakon sjednice s priop enjem za javnost javila se koalicija MDS-SDP-HNS-HSU, u kojem navode kako se protive odluci vladaju ih vezano uz novi prijedlog Pravilnika o stipendiranju redovitih studenata.

Isti u da je najve a promjena bila u tome da pravo na stipendiju ne mogu ostvariti studenti prve godine studija.

Vije nici spomenute koalicije bili su protiv ovog prijedloga, jer su mišljenja da mogu nost za dobivanje stipendije mora biti pružena što ve em broju studenata, pa tako i onima iz prve godine.

Na sjednici je doneseno tako er nekoliko odluka koje je trebalo uskladiti sa zakonskim regulativama.

To se odnosi na odluku o komunalnom doprinosu, statutu i pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i na inu rada Dje jeg vrti a "Kockavica" te odluke o koe icijentima za obra un pla a i službenika. Kako su odluke o koe icijentima prihva ene na prošloj sjednici, dopuna se odnosila na pla u višeg referenta, iji koe icijent po novome iznosi 1,8, što je bruto pla a od 5.400 kuna.

Op ina e isto tako na prijedlog tamošnje škole i Socijalnog vije a su inancirati takozvani mlije ni obrok za petnaestak u enika koji su iz socijalno ugroženih obitelji ili iz obitelji s više djece. Mjese ni izdatak po u eniku je 40 kuna.

U petak 14. lipnja 2013. bio je veliki dan za kotoripsku školu, dan koji e u i u školsku Povjesnicu. Toga je dana na ulazu u školsku zgradu otkrivena nova natpisna plo a na kojoj piše: Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba. Tim inom zaokružen je višemjese ni ciklus preimenovanja ove ustanove, koja od tada nosi ime velikog književnika, moreplovca i svjetskog putnika, koji je svojim književnim stvaralaštvom i morskim pothvatima ušao me u svjetske velikane. - Trenutak otkrivanja plo e na mjesnoj školskoj zgradi u Kotoribi s imenom Jože Horvata trenutak je koji je naš sumještanin, velikan, svjetski putnik i moreplovac oduvijek sanjao.

San mu se ostvario, a meni je nerijetko govorio: Slavko, ako se to ikada bude dogodilo, a mene ne bude više, želim da ti u moje ime zahvališ svima onima koji su mi odali tu ast i poštovanje.

Na žalost, kako ja te Jožine rije i nisam mogao prenijeti u zbilju prilikom otkrivanja plo e, jer me je bolest prikovala uz bolni ki krevet, inim to na ovaj na in, zapo inje svoje pismo Ladislav Siladi, osobni prijatelj obitelji Horvat. Cijeli tekst možete pro itati u nastavku.

"Kao dugogodišnji Jožin prijatelj, držim da se Joža ne e nimalo ljutiti što to inom na ovaj na in, i to povodom njegove godišnjice smrti. Ovim inom poštovanje je odano ovjeku koji je, iako iz male Kotoribe gde fti i najljepše popevljeju, svojim književnim stvaranjem 'oplovio' cijeli svijet, što zna i da mu je dio književnog opusa preveden na 13 jezika svijeta, da je postao tako velik da ga itaju u Bangladešu, a još ve i kada se njegova djela mogu na i na policama knjižnica mnogoljudne Kine. Odano je poštovanje ovjeku koji je osjetio soli svih mora svijeta i gotovo je na svakoj od tih morskih obala isticao ovdašnje porijeklo. Joža bi vam danas zahvalio prije svega što je Bog htio da se rodi u kraju med dvema vodami, kraju koji je morao napustiti, ali i kraju kojem se srcem uvijek vra ao. Veliko hvala bi Vam rekao za sve nezabo-

ŽIVOPISNI IZVJEŠTAJ s prve biciklijade župe Draškovec

Na put krenulo 58 zaljubljenika u bicikle Ideja i inicijativa o župnoj biciklijadi potekla je od župnika Matije Voni a, a ostvarena je protekli vikend. - Ispred župne crkve u Draškovcu skupljaju se biciklisti... etvorica iz Oporovca, petorica iz ukovca, nekoliko iz Hemuševca, Draškovca, i ve nas je tridesetak... Kad evo, stiže cijela ekipa prijatelja, župljana iz Donjeg Kraljevca.

To no je 14 sati i kre emo glavnom cestom prema ukovcu, kolonu predvodi Ivica Vadas.

Toplo sunce..., vjetar u le a..., a u srcu uzbu enje, želja za pustolovinom... Vozimo se, nas 58 zaljubljenika u bicikle i prirodu..., o da, skupilo nas se pedeset i osam, od tri godine pa do šezdeset i tri... Prolazimo

kroz cijeli ukovec, pozdravljeni od doma ina koji su bili na cesti..., idemo prema željezni koj stanici Donji Mihaljevec..., prelazimo željezni ku prugu..., vozimo se preko mosta. Promatramo prekrasni krajolik nizina, plantaže lješnjaka,

vo njake, polja ubranih i još neubranih kukuruza... Prolazimo krajem koji neki od nas nikad nisu ni bili, a tako nam ne blizu... Sve drve e, grmlje obojeno je u najšarenije boje jeseni, prekrasan užitak za o i, treperenje i šuškanje liš a, kao

tihi zvuci glazbe... Samo pokoji glasni komentar: ho u li mo i izdržati do kraja?!... Ali imamo mi našeg Dragana Totu, koji ide svojim vozilom, ako, ne daj Bože, kome zatreba ikakva pomo , a ujedno je u njegovom vozilu “pokretni restoran”. Župnik mu je dao kola a, sokova, smokava, vode i vina, za okrjepu biciklistima. Stigli smo do hladne vode, rijeke Mure.

I tu nam je prva okrjepa, uz jelo i pi e, mala pauza. Dobriša

Habuš, naš ‘prate i fotograf’, tu radi zajedni ku fotogra iju.

I kre emo uz nasip, ali sada makadamom prema Gori anu.

Mala nezgoda, Zdravko Škoda prebacuje se u auto biciklom kod Dragana Tote, jer mu je probušena guma. Stižemo u Gori an. Kolona biciklista kroz Gori an kre e prema grani nom prijelazu, tj. prema ugostiteljskom objektu ‘Zelengaj’, gdje nas vl . Matija Voni asti kavom. Vra amo se natrag

ravne trenutke koje je proveo u Kotoribi, a posebno bi istaknuo svoju prvu istinsku i iz dubine srca ispuštenu suzu koju su mu izmamili u enici ove škole, kada je s njima u njihovoj sredini proslavljao svoj 90. ro endan. Bio je to dan koji e svima nama ostati u sje anju, a u Joži je vibrirao sve do njegove nedavne smrti.

Stihovima pjesme 'Dobro mi došel prijatel' tadašnji u enici su rekli sve, a vjerujem da bi mu ih ponovili i u ovom trenutku.

Zahvalio bi svim djelatnicima OŠ Kotoriba, a neizostavno moram spomenuti napore i obe anje Ivice Perho , bivšeg župana Me imurske županije, da ova škola dobije zasluženo ime velikana Jože Horvata. I s ove zgrade, a nedaleko od njegove Mure, u svojoj rodnoj Kotoribi, Joža e mo i gledati odlazak ranojutarnjih ribi a v ribi iju, budit e se sa zrakama onog sunca koje ovdje najljepše sja, odlazit e na po inak s velikom užarenom kuglom koja nigdje nije tako velebna kao u Kotoribi. Ovim inom Joža je zauvijek ostao ovdje, no žalit e za morem, plavetnilom našeg Jadrana, za koji je znao govoriti svom dobrom prijatelju, bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesi u, da on kao predsjednik nikada ne smije dozvoliti da taj biser ode u neke druge ruke jer su Jadran i Mura i njegova Kotoriba njegovo najve e bogatstvo... Joža danas spokojno po iva u hladovini mirogojskih borova. Dosanjao je svoj posljednji san, a ja sam izvršio obvezu koju mi je povjerio: da u njegovo ime zahvalim svima zaslužnima za imenovanje škole njegovim imenom. Sretni i zahvalni smo obojica. Budite ponosni na to ime, uvajte ga i di ite se s njime! Pri ajte generacijama iza vas, kao što su to govorili vama, tko je bio Joža Horvat. Ne ete pogriješiti ako samo kažete - veliki ovjek kojemu se divi cijeli svijet, a mi se uz to još i štimamo kaj je z Kotoribe. Izražavam žaljenje što nisam do ekao uspravno i ponosno stoje i uz ovaj objekt iz kojeg e iz svakog dje jeg žamora, vike i cike odzvanjati - Joža Horvat." (alf)

prema Gori anu. Raspoloženi uz smijeh i šalu, ni ne primje ujemo da smo prošli ve više od 25 km, ali približavaju i se Hemuševcu polako se brzina smanjivala, primje uje se lagani umor, bol u miši ima..., pogotovo kod naših prijatelja iz Donjeg Kraljevca, jer njihova trasa puta bila je oko 5 km duža od naše.

Sedamnaest je sati, sunce se spušta k zalasku. Pozdravljamo se s prijateljima iz Donjeg Kraljevca kod ulaska u Hemuševec. Svi se u jednom slažu, umor se zaboravlja, jer bilo je super, vidjeli smo i upoznali kraj kojim neki od nas nikad nisu prošli. Lijepo je bilo provesti dan u vožnji biciklom po priroda, druže i se s dragim i dobrim ljudima, živopisno nam je opisala ovu avanturu Jelena Vadas. (foto: Dobriša Habuš)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OVAJ VIKEND zapo inje Martinje, najve a i najradosnija svetkovina našega vinarskog kraja

Cijelo gornje Me imurje slavi mošt i mlado vino!

PIŠE: STJEPAN MESARI

Od petka 8. do ponedjeljka 11. studenoga cijelo gornje Me imurje je u znaku Martinja, najve e i najradosnije svetkovine mošta i mladog vina. Najve e zato jer e okupiti najve i broj ljudi, najradosnije jer e slaviti i vinogradari, koji u svakoj drugoj prigodi samo rade i druge poslužuju, te zato jer je tu niz priredbi koje se u ove dane pripremaju.

Sva tri dana Martinje e trajati u Svetom Martinu na Muri, po evši od subote od 14 sati, kada e na Trgu svetog Martina zapo eti degustacija mošta i mladog vina, a nastaviti se

pripremom i konzumiranjem tradicionalnog jela, koncertom Grlica i velikom zabavom uz sastav Casino.

U nedjelju program zapo inje u 10 sati okupljanjem izlaga a i vinara te blagoslovom mošta i mladog vina.

Nakon svete mise u 11 sati, pod šatorom na Trgu svetog Martina zapo inje ponuda pe ene guske, pe enih kestena, mladog vina, kupinovog vina, rakija i drugih delicija.

Od 12 do 19 sati u galeriji Op ine otvorena je etnoizložba Stanka Trstenjaka iz Maro a te izložba slika Likovne republike. Od 13 sati zapo inje kuhanje martinskog gulaša, koji e se dijeliti od 16 sati.

Vinski biškup krsti mošt u mlado vino

Na sam blagdan Svetog Martina biskupa, u ponedjeljak, sve je u znaku velikoga martinskog proštenja, sa središnjom svetom misom u 11 sati.

Me imurski dvori i Vinska cesta zovu

koje zapo inje u 19 sati ceremonijom krštenja mošta u mlado vino, koje si svatko tko do e sam z lagvi a nata e. Na jelovniku su krem juha od tikvica, pe ena raca, rne urke, vratina v pacu, kruheki i štrukli, sve doma e i slasno, uz dobru glazbu.

Martinje u vinskom kraljevstvu Štrigove, na Me imurskoj vinskoj cesti, zapo inje u subotu u Vinskoj ku i Knehtl - Medenjak u Stanetincu od 17 sati, ceremonijom krštenja mošta u mlado vino u izvedbi KUD-a “Sveti Jeronim” iz Štrigove.

8. studenoga 2013.

Vinska ku a Haži u Jurov aku od 12 do 20 sati ima bogat martinjski program s doma im delicijama, moštom i mladim vinom. Otvoreni su i u nedjelju i ponedjeljak s martinskim delicijama.

Kavana “Cuvee” u Štrigovi za martinjske doživljaje otvorena je od 19 sati s obiljem delicija i dobrog vina.

Od 20 sati Martinje zapo inje u Kavani “Orijent” u Štrigovi te u ca e baru “Šajnovi ” u Svetom Urbanu, gdje goste zabavlja August Dvanajš ak, me imurski zlatni glas.

Agrome imurje u Podrumu Štrigova krštenje mošta ima u petak u 16 sati.

U Murskom Središ u Martinje se obilježava u petak od 17 sati u Gradskom parku, a u znaku je humanitarne akcije za oboljelu Melaniju Horvat.

Ve ina vinara i vinogradara Martinje e održati za svoje prijatelje i poslovne partnere, ali svakoga tko nai e po astit e mladim vinom.

Izletište i restoran “Me imurski dvori” u Lopatincu radosno zovu na njihovo Martinje,

MARTINJSKI RECEPT

Buncek s kiselim zeljem Ako želite sami pripremiti ukusno i prigodno jelo za Martinje, predlažemo neka to bude buncek s kiselim zeljem, a ako svratite u koji restoran ili proslavu, za jelo izaberite upravo buncek s kiselim zeljem. Nakon konzumiranja osje at ete se sito, snažno i žedno, kao što to na Martinje treba biti.

Sastojci: - dimljeni buncek od 1,5 kg, žlica svinjske masti - 15 dag suhog špeka - ½ kg kiselog zelja, glavica luka - papar, sol, lovorov list, ešnjak

Priprema Buncek lagano isprati, oko pola sata kuhati na laganoj vatri, te ga izvaditi iz posude.

Na svinjskoj masti ispe i sitno nasjeckani luk i pržiti ga dok ne porumeni, te dodati na kockice izrezani špek, promiješati i dinstati dok pusti sokove.

Kiselo zelje isprati mlazom vode, ocijediti ga te staviti u lonac, dodati lovorov list, papar u zrnu te ešanj ešnjaka, podlijati s malo vode i kuhati

oko 20 minuta. Nakon toga u lonac staviti buncek i sve skupa kuhati dok se meso ne po ne odvajati od kosti. Poslužiti iz lonca uz doma i kruh.

Nakon toga slijedi mlado vino i pjesma. Predlažemo da uz jelo i mlado vino zapjevate pjesmu “Nikaj na svetu lepšega ni”, koju je napisao Josip Keresturi, pjesnik ro en 1739. godine u Štrigovi, u “najvinskijem” hrvatskom kraju. Ova pjesma svojevrsna je himna prijatelja vina diljem Hrvatske, ali i srednje Europe.

Uranila graševina Milana Židova Nekoliko dana prije Martinja, graševina Milana Židova iz Železne Gore iskazala je sve odlike vina, tako da e na Mar-

tinje biti poslužena kao mlado vino. Židov e na Martinje pokrstiti žuti muškat, chardonay, rajnski rizling i druge sorte.

IDVD akove ki mlinovi održali pokaznu vježbu

Gasili požar na sušari IDVD akove ki mlinovi rezervirali su prošlu subotu za dežurne vatrogasce u proizvodnoj smjeni. Približavanjem otkupu i sušenju kukuruza, u toj firmi izme u ostalog treba ponajviše pripaziti na sušaru koja e raditi pove anim kapacitetom.

Potaknuti pitanjem rada sušare i sigurnosti zaposlenika, zapovjednik IDVD-a Damir Vrbanec zajedno sa svojim suradnicima osmislio je javnu pokaznu vježbu pod nazivom ‘’Požar na sušari’’.

- Prilikom obilaska, dežurni vatrogasac uo ava vatru na sušari, nakon neuspjelog gašenja vatrogasnim aparatom, zvu nim signalom obavještava dežurne vatrogasce u smjeni. Velik broj zaposlenika odmah se odazove pozivu i na zapovijed zapovjednika s VMŠ-a ‘vuku’ vodu iz neposredne blizine bunara. Formiraju dva ‘C’ mlaza vode i uspješno gase nastali požar na sušari.

Jedan od dva formirana mlaza

Djelatnik zadužen za sigurnost u akove kim mlinovima Dino Cmre njak netom prije pokazne vježbe održao je pou no predavanje za novozaposlene djelatnike o po etnom požaru i gašenju istog.

Isti su nakon predavanja mogli iskušati svoje ‘’upijano’’ znanje od Dine rukovanjem vatrogasnim aparatom, što im je i vrlo dobro pošlo za rukom.

Cilj predavanja i vježbe je da svaki djelatnik zna kako

postupiti u slu aju nastanka požara. U akove kim mlinovima pokazne vježbe za djelatnike održavaju se najmanje dva puta godišnje, a imaju i ormirano vatrogasno dežurstvo za preventivu, te se tako mogu nost nastanka požara smanjuje na najmanju mogu u mjeru. U ‘’Požaru na sušari’’ sudjelovao je samo dio, tj. 32 operativna lana IDVD-a, odnosno mlina i pekare akove kih mlinova d.d.

Svi sudionici vježbe

Demonstracija gašenja požara vatrogasnim aparatom za nove djelatnike

8. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

hrana e r p i a ivred poljopr

zvori i i v i j l v obno ije energ

ije g o l o k Sajam ee prehrane i zdrav

lje e t i t e j s po Ulaz za splatan! je be www.Mesap.hr

lna komunaška oprema i ekolo

Grafičko oblikovanje: oblikov Alias.hr

16. i 17. studeni

LOVCI prošlu nedjelju proslavili svojega nebeskog zaštitnika

U redovima Prepelice Mala Subotica i Srnda a Selnica izuzetno sve ano proslavili blagdan Svetog Huberta Me imurski su lovci u nedjelju slavili blagdan Svetog Huberta, svojega nebeskog zaštitnika. Posebno sve ano to su u inili lanovi Lova kog društva “Prepelica” iz Male Subotice. Prigodno slavlje organizirali su u Palovcu, gdje je doma i župnik, vele asni

uro Vukalovi , služio svetu misu te blagoslovio kip s prizorom svetog Huberta u lovu i jelena s raspelom me u rogovima. Nakon toga održana je prava lova ka veselica, kojoj su nazo ili brojni lovci i njihovi prijatelji.

Župnik Vukalovi blagoslivlja kip s prizorom o lovu, u kojem je bio sveti Hubert

tuma io kao poziv na obra enje i povezanost s Bogom.

Stoga i dan - danas lovci na blagdan Svetog Huberta na svete mise ili sve anosti donose sliku ili likove na kojemu se vidi Hubert i jelen s križem me u rogovima, a mnogi taj prizor imaju utkan i na lova kim barjacima.

(S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

Misa za lovce u Lova kom domu u Palovcu

Sve ano je bilo i u Selnici, gdje je doma i župnik, vele asni Tomislav Leskovar, služio svetu misu za sve selni ke lovce, lanove Lova kog društva “Srnda ”. Nakon mise lovci su se družili kod Guma a u Bukovcu.

Na razini države, središnje obilježavanje Hubertova, u organizaciji Hrvatskoga lova kog saveza, održano je

u Požegi, gdje su bili i izaslanici Lova kog saveza Me imurske županije i lova kih društava. Sveti Hubert bio je plemi , a kasnije biskup, kardinal i svetac. Zaštitnikom lovaca postao je najvjerojatnije zbog doga aja iz lova u kojem je sudjelovao. U lovu na Veliki petak ugledao je jelena kojemu je me u rogovima bilo raspelo, što si je Hubert pro-

Lovci nakon svete mise u selni koj župnoj crkvi

Zadovoljstvo u injenim tijekom ekodana u Svetom Križu

EKO Sveti Križ

O istili okoliš jezera i zasadili ukrasno drve e lanovi udruge EKO Sveti Križ, koji brinu o svom naselju i djeluju na ekološkoj zaštiti prirodnih dobara, obavili su hvale vrijednu akciju.

O istili su jezero Mi igen, na kojem se nalaze ribolovne površine, te okolicu nogometnog igrališta. Ujedno su zasadili ukrasno grmlje te stablji-

ke bjelogori nog drve a.

Na akciju se odazvao velik broj djece, koje stariji u e kako treba voljeti i uvati prirodu, koju su nam na uvanje podarili Bog i majka priroda. Stoga i ne udi da je naselje Sveti Križ jedno od najure enijih u našoj županiji, i to na ekološki prihva en na in. (sm, zv)

16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVO malinovo vino u Me imurju stvorio je OPG Šafari u Gornjem Koncov aku

Odlikuje se božanskom aromom i bojom Šafari evo malinovo vino, berbe 2013., umjerene je gradacije alkohola, a pije se uz vo ne kola e i druge slastice me imurske i hrvatske tradicijske kuhinje

i razgovora s prijateljima vo arima, odlu ili smo se za pokusno stvaranje vina od svježih plodova maline. Ne mogu re i o proizvodnji jer radilo se ipak o manjim koli inama malinovih plodova, govori o po ecima bavljenja malinama i odluci o stvaranju malinovog vina Šafari , pogledavaju i u bocu napunjenu mladim malinovim vinom, koje je, kao i grož ano, pred Martinje vrlo ukusno za konzumiranje.

PIŠE: STJEPAN MESARI

OPG Šafari , iji su vlasnici Zdravko i Verica Šafari iz Gornjeg Koncov aka, prvi su i za sada jedini registrirani proizvo a i malinovog vina u Me imurju. Nakon što su postali poznati po proizvodnji kupina i kupinovog vina, Šafari i su se odlu ili za sadnju malina, a potom i za proizvodnju vina od malina.

- Kako bismo kupcima i potroša ima našega kupinovog vina i svježih kupina ponudili nešto novo, u razgovorima s agronomima i trgova kim centrima nedavno smo odlu ili krenuti u uzgoj maline.

zadržana aroma i ostala svojstva maline.

Nakon šezdeset dana te pretakanja i iš enja od bjelan evina, dobili smo mlado vino, gotovo bajkovitog okusa i mirisa, kao i prelijepe boje.

Moram priznati da smo supruga i ja iznena eni uspjehom jer ovo nam je bilo prvo stvaranje vlastitoga malinovog vina.

8. studenoga 2013.

Pozvali smo i prijatelje, koji su kao i mi bili oduševljeni, a potom smo vino ponudili i kupcima naših kupina i kupinovog vina, koji su rekli kako za naše malinovo vino ima mjesta na njihovim policama i ašama potroša a, zadovoljno govori Šafari , ije se malinovo vino smatra boutiqe vinom, jer je stvoreno od doma ih ekološki uzgojenih malina i u ograni enim koli inama. Malinovo vino pije se u malim koli inama uz vo ne kola e i druge slastice tradicijske me imurske i nacionalne kuhinje, a u ovo jesenje vrijeme i s pe enim kestenima.

Marceriranje desetak dana

Malinovo vino odli no se sljubljuje s pe enim kestenima

Sadnicama maline zasadili smo površinu od oko etvrtinu hektara i ve kod prve berbe uvidjeli smo da imamo dovoljno plodova za prodaju

Rasadnik Sveta Marija proizvodi visokokvalitetni voćni i lozni sadni materijal u skladu sa propisima i standardima rasadničarske proizvodnje.

Proizvodni program obuhvaća širok sortiment sljedećih voćnih vrsta: jabuka, kruška, dunja, mušmula, marelica, šljiva, trešnja, višnja, breskva, nektarina, lijeska, orah.

U rasadniku proizvodimo sadnice ruža stablašica koje nudimo za uljepšavanje vrtova, okućnica i javnih površina.

svježe maline, ali i višak koji ne želimo baciti nego ga preraditi.

Nakon kra eg promišljanja, itanja stru ne literature

Šafari evo malinovo vino, berbe 2013., sadrži 11,5 posto alkohola, odlikuje se božanskom sortnom aromom i prelijepom crvenkastom bojom te relativno blagim alkoholom.

- Malinovo vino dobili smo nakon ubiranja samo zrelih i zdravih plodova crvene maline, koje smo potom stavili u posudu i desetak dana ih podvrgnuli postupku marceracije.

Nakon završetka ovoga de initivno obveznog postupka, odto ili smo talog, a mošt stavili u inox ba vu u kojoj je moštu

Zdravko Šafari izuzetno je ponosan na svoje, ujedno i prvo, malinovo vino u Me imurju

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Ponuda sadnog materijala

Puno zelja i ostataka sisvetskog cvije a CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

sezona 2013./2014.

Uz vlastiti sadni materijal u ponudi imamo kontejnirane sadnice sljedećih vrsta: aronija, borovnica, brusnica, kaki, kivi, citrusi, ogrozd, ribiz, smokva, nar, goji, drijen, boysen, tayberry, malina, jagoda, patuljasta trešnja, cjepljeni orah, ruže stablašice

mob. 098/9047-675

pitomog kestena, stupolike jabuke NOVO U PONUDI!!! sadnice tzv. balerine, nashi kruške, kumkvat, klementine

Prvu studensku srijedu na akove kom placu i sajmu, nakon kišovitih dana i blagdana Svih svetih, nije bilo prevelikih gužvi.

U ponudi je bilo najviše bijelog zelja za spremanje zimnice, koje se prodavalo i kupovalo u vre ama, ali i na kilograme, kao i cvije a koje je cvje arima ostalo od sisvetske ponude.

Cijene zelja i cvije a, kao i drugih proizvoda, umjerene su, na razini lanjskih u ovo vrijeme, a s kupcima se može “pogajati” o nižoj cijeni.

O nižim cijenama razgovaralo se i s peradarima, koji su ponudili utovljene guske, patke, kokice i pure za “martinjski stol“, a bilo je i narudžbi odojaka kod

sto ara. Drva za ogrjev su se dosta dobro prodavala, ali u manjim koli inama, prilagodljivo stanju u nov aniku.

Sude i po gužvi kod pe enjara, nov ane krize kod mnogih nema, jer se dobro jelo i pilo, najviše kobasice i mošt, koji je zapravo mlado vino. Prilazni put prema saj-

- salata 15 kn/kg - krizantene 9 kn/kom - špine 3 kn/kom - cvjetni aranž. 70 do 300 kn/kom - ma uhice 6 kn/kom - bijelo zelje 1,5 kn/kg - kesteni 10 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - orasi 80 kn/kg - paprika 8 kn/kg - bukova e 25 kn/kg

mištu nakon kišnih dana nije bio po volji posjetitelja, blatnjav i s vodom na kolniku. To je stvarnost koja dugo traje. (S.Mesari , Z.Vrzan)

8. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen stigla Dunjo moja?

Tko sadi drvo – misli ozbiljno Vrtlari uvijek misle ozbiljno. Zato i jesu vrtlari. Zato žive dugo, da bi do ekali da naraste sve što su posadili.

A u dugom životu puno toga zasade. Evo sad su moderne aronije... pa onda šipak za aj... pa je netko spomenuo drijenak. Zašto ne posaditi i hrast, i grab, i ruže... da bi svijet budu nosti bio zeleniji.

Ježim se od SF slika budu nosti. Jeste li primijetili koji su osnovni scenski rekviziti kad se prikazuje budu nost drage nam Zemljice? To su ba ve polu pune (ili možda poluprazne) nekog sporogoru eg i jako dime eg fosilnog goriva, možda trošenog ulja. To vam se onda zapali, i dimi li se dimi. Tako da ne možete raspoznati otkud dolaze sve nemani sve-

mirske i tamane jadne, izgladnjele ljude budu nosti. Ako ove jeseni posadite drijenak (Cornus mas) u svom vrtu on e svakako doprinijeti tome da u budu nosti bude više kisika, zelenila i zdravlja.

Drenek (drijenak, drijen) je ve i grm ili manje stablo autohtono u našim krajevima.

On sporo raste i dostiže visinu do 6 (rijetko do 8 m) i debljinu do 0,5 m ako mu dozvolimo da traje preko 100 godina. Cvate vrlo rano, na kraju zime, prije

listanja, etvero lanim žutim cvjetovima skupljenim u štitaste cvatove. Prekrasan je tako kad procvate rano u martu usprkos mrazu i zimi ranog prolje a. Njegove su cvjetne grane bile nezaobilazni sastojak pušleka koji su se nosili na posvetu za ranih Cvjetnica (nedjelja prije Uskrsa) dok nas neki novi klinci nisu uvjerili da je jedino ispravno posve ivati maslinove grane. Možda njima i treba nešto više posvete.

Iz tih se cvjetova u kolovozu ili rujnu razviju jestivi crveni plodovi bogati vitaminima. Plodovi su mu nalik na male, dugoljaste, crvene, kiselkasto-slatke trešnje. Ti su plodovi savršenog okusa, ali samo kad su potpuno zreli i ne dugo nakon toga. Ova vas biljka mami da je obilazite svakog dana i tražite zrele plodove. Ti su se plodovi oduvijek koristili kao hrana ali i kao lijek. Na ini pripravljanja pekmeza, želea, sokova i marmelada su vrlo raznoliki, ali proizvod je uvijek savršen spoj hrane i umjetnosti. Drijen je dugovje no drvo koje živi i do 200 godina. Poznato je da je drenovina tvrdo, teško i jako žilavo drvo od kojega se izra uju razne drške za alatke i poku stvo. Upravo zbog dugovje nosti dreneka u narodu esto kaže da je netko zdrav ko drijen. Neka drijenak bude odgovor, naš na in da se prkosi slici puste zemlje. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Sustavi držanja kokoši nesilica prema standardima EU KOKOŠ NESILICA - je kokoš vrste Gallus gallus, koja je dosegla zrelost za nesenje i drži se za proizvodnju jaja koja nisu namijenjena valenju

KAVEZNI SUSTAVI DRŽANJA 1. SUSTAVI DRŽANJA U OBOGA ENIM KAVEZIMA Zahtjevi se moraju poštivati od 1.1.2012. godine U takvom sustavu držanja svaka kokoš nesilica mora imati na raspolaganju: najmanje 750 cm2 podne površine kaveza, od ega 600 cm2 iskoristivog prostora; visina kaveza na mjestima osim iskoristivog prostora najmanje 20 cm u svakoj to ki; kavez mora imati površinu od min. 2000 cm2; mora imati gnijezdo, stelju za kljucanje i eprkanje; odgovaraju i materijal za trošenje pandži; unutar kaveza pre ku dužine najmanje 15 cm po nesilici za sjedenje; svaki kavez mora po cijeloj dužini kaveza imati sustav napajanja lako dostupan svakoj nesilici; hranilicu od najmanje 12 cm dužine po jednoj nesilici; prolaz izme u redova kaveza od najmanje 90 cm šir.; najmanje 35 cm od poda objekta do prvog reda kaveza; najmanje dvije kaplji ne pojilice (nipple) ili šalice za napajanje i hranilicu dužine od min. 12 cm

2. SUSTAVI DRŽANJA U NEOBOGA ENIM KAVEZIMA Takav sustav držanja dopušten je najdulje 12 mj. nakon pristupanja RH u EU, radi završetka proizvodnog ciklusa.

U takvom sustavu držanja svaka kokoš nesilica mora imati na raspolaganju: najmanje 550 cm2 površ. kaveza, mjereno u vodoravnoj ravnini; svaki kavez mora imati hranilicu od najmanje 10 cm dužine po jednoj nesilici; pojilicu u obliku žlijeba od 10 cm dužine ili najmanje dvije kaplji ne pojilice (nipple) ili šalice za napajanje u svakom kavezu; kavezi moraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65% površine kaveza i ne niži od 35 cm na svakoj to ki; podovi moraju biti oblikovani na na in da podupiru prema naprijed okrenute prste na obje noge; nagib poda ne smije biti ve i od 14% ili 8°; te je potreban odgovaraju i materijal za trošenje pandži 3. ALTERNATIVNI SUSTAVI DRŽANJA Mogu i na ini držanja kokoši nesilica: slobodno držanje, poluintenzivno držanje, držanje na dubokoj stelji, etažno držanje u staji, ekološki uzgoj.

U takvom sustavu uzgoja svakoj neslici mora biti osigurano: najmanje 10 cm prostora za hranjenje kod ravnih hranilica ili najmanje 4 cm prostora kod okruglih hranili-

ca; najmanje 2,5 cm prostora za pi e kod ravnih pojilica ili najmanje 1 cm prostora kod okruglih pojilica; kod napajanja kaplji nim pojilicama (nipple) ili šalicama za napajanje najmanje jedna pojilica ili šalica na 10 nesilica; kod iksno postavljenih pojilica u dometu svake nesilice moraju se nalaziti barem po dvije kaplji ne pojilice ili šalice za napajanje; najmanje jedno gnijezdo na 7 nesilica; kod zajedni kih gnijezda mora biti osigurano najmanje 1 m2 površ. gnijezda za najviše 120 nesilica; gusto a naseljenosti ne ve a od 9 nesilica po 1m2; najmanje 15 cm dužine pre ke za odmaranje (bez oštrih rubova), gdje pre ka ne smije biti postavljena iznad stelje, a vodoravna udaljenost me u pojedinim pre kama mora iznositi najmanje 30 cm dok izme u pre ki i zida mora iznositi najmanje 20 cm; najmanje 250 cm2 površ. pod steljom koja mora pokrivati najmanje 1/3 podne površine; podovi moraju biti oblikovani tako da podupiru prema naprijed okrenute prste na obje noge.

U alternativnim sustavima gdje se nesilice mogu slobodno kretati me u etažama moraju se zadovoljiti sljede i uvjeti: ne smije biti više od 4 etaže; visina me u pojedinim etažama mora biti najmanje 45 cm; pojilice i hra-

nilice moraju biti raspore ene tako da su jednako dostupne svim nesilicama; etaže moraju biti ure ene tako da se sprije i padanje fecesa na donje etaže.

U alternativnim sustava držanja s ispustom moraju biti zadovoljeni sljede i uvjeti: mora biti osigurano više otvora za neposredan izlazak u ispust, visokih najmanje 35 cm i širokih najmanje 40 cm te razmještenih po cijeloj dužini objekta; za 1000 nesilica zajedni ki otvor mora iznositi najmanje 2m.

Ispusti moraju imati: površinu primjerenu gusto i naseljenosti i prirodi terena da bi se sprije ilo bilo kakvo zaga enje, sklonište od nepovoljnih vremenskih uvjeta i grabežljivaca, odgovaraju e pojilice, gusto a naseljenosti ne smije biti ve a od devet nesilica po metru kvadratnom.

OBVEZE POSJEDNIKA Posjednik gospodarstva mora bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana nastanka promjene obavijestiti nadležno tijelo o svim promjenama podataka o vlasništvu, sustavu držanja, maksimalnom kapacitetu i odgovornoj osobi.

Dr. vet. med. Dalibor Turkovi

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

18

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

DVADESET I PETA OBLJETNICA MATURE u enika nekadašnjega Srednjoškolskog centra akovec

Generacija koja je dala najviše bankara G ener ac ija r o en a 1969./1970. godine, a koja je prije 25 godina završila Srednjoškolski centar akovec, proslavila je u netipi no vrijeme, krajem listopada, završetak srednje škole i obljetnicu mature. Nakon zajedni kog slikanja i susreta s nekadašnjim razredni-

cima u zgradi Ekonomske i trgova ke škole, koja je zajedno s Gimnazijom svojedobno inila Srednjoškolski centar akovec, druženje u ležernijem tonu nastavili su svi u hotelu “Park” u akovcu.

Ono što je obilježilo tu generaciju jest natprosje -

no velik broj nekadašnjih u enika iz ekonomskih razreda koji rade u bankama.

Raspore eni su po svim komercijalnim bankama na podru ju Me imurja. O ito su pripadnici te generacije napravili dobru ra unicu kad je u pitanju poslovna karijera, pa tako veliki broj njih

raspore ivanje kapitala drže u svojim rukama. Dakako da ih ima i u drugim branšama i drugim zanimanjima, ali o ito se poklopio izlazak ove generacije iz škole s rastom i širenjem financijskog kapitala koji se u devedesetima vinuo iznad svih ostalih djelatnosti. (BMO)

NO NI ITATELJSKI SUSRET U ETŠ - Tulum s(l)ova

itanje uz džepne svjetiljke u pono

Nekad se no u italo uz svije e. Danas zbog atrakcije - uz džepne svjetiljke

Povodom Mjeseca školskih knjižnica, organiziran je u školskoj knjižnici Ekonomske i trgova ke škole akovec 25. listopada no ni itateljski susret pod nazivom “Tulum s(l)ova”.

ETŠ se prvi put pridružio sada ve tre em ciklusu projekta, koji je zapo eo u 19 sati itateljskim susretom i završio ceremonijalnim itanjem uz džepne baterije u pono . Sudjelovalo je jedanaestero u enika od prvog do etvrtog razreda te osmero nastavnika.

Užitak onoga koji ita spaja pisca i knjigu, otvara prostor u enju, istraživanju i oživljavanju vlastitih sje anja. Onoliko koliko djelo mogu razumjeti, itatelji su manje ili više uspješni proizvo a i. esto se doga a da pro itano mogu odrediti tematski, poznavati stilske gure, zna enje, a da s pro itanim tekstom ne dožive susret. Ovakva su druženja na in da u razgovoru s drugima nau imo itati i razumjeti pro itano, dijele i i njeguju i radost itanja.

Svaki je tekst plod ne ijeg isku-

Dio sudionika Tuluma s(l)ova

8. studenoga 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UDRUGA SLIJEPIH s partnerima za dobrobit osoba s teško ama osigurala 198.340 eura iz EU fondova

Dvadeset djece dobiva mobilnog defektologa Sve ono što je iz redovnog sustava nedostižno, tri udruge za osobe s teško ama osigurale su uz pomo sredstava EU PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE

Studenti tre e godine rješavaju problemski zadatak, postavljen od Resorta Sv. Martin Me imursko veleu ilište u akovcu i Spa&Sport Resort Sv. Martin svoju su višegodišnju suradnju obogatili povezivanjem studenata i realnih poslovnih problema u privatnom sektoru. Naime, zajedni kim dogovorom pred studente tre e godine smjera “Menadžment turizma i sporta” stavljen je problemski zadatak od strane Spa&Sport Resorta Sv. Martin, te je njihov zadatak da u stvarnim tržišnim uvjetima pokušaju kreirati nove turisti ke i sportske proizvode.

Sve je zapo elo prezentacijom Resorta studentima te

obilaskom njihovih sportskih i turisti kih kapaciteta.

Rješavanje poslovnog problema provodit e se do kraja sije nja 2014. godine, kada e biti izabran najbolji tim studenata i adekvatno nagra en za svoj rad i trud.

Inicijative ovog oblika suradnje privatnog sektora i visokog školstva uvijek su dobrodošle, posebice zbog injenice da se studenti na Veleu ilištu kroz stru ni studij pripremaju za nemilosrdno tržište rada. Na ovaj e na in imati priliku postati potencijalni zaposlenici ili obogatiti svoj životopis.

MEV u novom projektu Me imursko veleu ilište u akovcu partner je projektu “Usvajanje principa HKO-a u sustavu visokog obrazovanja u sektoru turizma“ u sklopu IPA IV programa. Period provedbe projekta je 18 mjeseci (do velja e 2015. godine), a ukupna vrijednost projekta iznosi 356.870,43 eura.

Ovim projektom Veleu ilište e napraviti iskorak u kreiranju svojih studijskih programa, koji e biti prilago eni zahtjevima Hrvatskoga kvali ikacijskog okvi-

ra (HKO), a koji je uskla en s europskim standardima i normama. Znanja i kompetencije studenata Me imurskog veleu ilišta u akovcu bit e prepoznatljivi na europskom tržištu znanja upravo kroz HKO i njegove zahtjeve u sektoru visokog obrazovanja. Osim toga, u sklopu projekta provest e se istraživanje u interakciji s poslodavcima iz turizma te identi icirati budu e potrebe turisti kih industrija za visoko obrazovanim kadrom.

stva, no ne smijemo zaboraviti da mu itatelj pristupa iz svoga vlastitog. Baš kao što je sve u životu tekst, bez obzira na oblik likovnosti, filma, glazbe, popularne literature..., bez

onoga koji vidi, uje i razumije tekst ne bi mogao živjeti. itateljski je susret samo jedna od akcija kojom želimo njegovati naviku itanja. (Lea ResmanBorkovi )

- Nama europske projekte ne piše ni AKRA ni REDEA, nego ih pišemo s vlastitim ljudskim resursima, s ponosom je istaknula Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Me imurske županije, koja je zajedno s partnerima na projektu, Udrugom gluhih i nagluhih te Udrugom za pomo osobama s mentalnom retardacijom, osigurala 198.340 eura iz EU fondova za dobrobit osoba s teško ama.

Kako izra ivati projekte koji e biti inancirani iz EU, nau ili su putem razli itih radionica i te ajeva od 2004. godine na ovamo. Konkretni projekt za koji su iz EU dobili 198.340 eura skra eno se zove “BIM – bolja integracija osoba s teško ama u razvoju u Me imurju”, a odnosi se na niz aktivnosti kojima se tim osobama poboljšava kvaliteta svakodnevnog života, a za ije aktivnosti nema sredstava u sustavu.

Silvija Pucko, diplomirana defektologinja, voditeljica je projekta, a Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih, koordinatorica u projektu.

Za bolju integraciju i dobrobit djece Dvadeset djece s razli itim teško ama u Me imurju napokon je tako dobilo priliku da s njima radi mobilni defektolog. On e obilaziti djecu u njihovim sredinama i raditi s njima individualno. Potrebe su daleko ve e. Prijavljeno je ak 46 djece, što tako er nije kona na brojka djece uzme li se u obzir da samo u školama radi 80 osobnih asistenata koji pomažu djeci. Silvija Pucko sa stajališta struke smatra da, ako dijete ima osiguranog osobnog asistenta, ipak to nije dovoljno. Tu pri a za dijete s teško ama u razvoju nije završena, jer bez adekvatne stru ne pomo i nije dovoljno samo smještavanje djece uz pomo asistenata u obi ne razrede. Pri u oko integracije trebat e graditi dalje, tu nema spora.

- Za bolju integraciju i dobrobit djece najvažnije je intervenirati što ranije, jer su tada rezultati u radu s djecom bolji i e ikasniji, kazala je Silvija Pucko.

Mobilni defektolog sa službenim vozilom obilazi dnevno djecu od jednog kraja Me imurja do drugog, od osam pa do šest nave er, da bi na terenu radio s djecom u

Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih, koordinatorica u projektu “Bolja integracija osoba s teško ama u Me imurju”, i Silvija Pucko, voditeljica projekta

vrti ima i školama, ali i pomagao njihovim u iteljima i odgajateljima. Dio satnice mobilni defektolog radi s djecom, a dio s njihovim u iteljima ili odgajateljima kao savjetodavac i supervizor. U tim okolnostima nemogu e je u ovom trenutku obuhvatiti ve i broj od ovih 20 djece.

Djeca su izbrana po dva kriterija: po kriteriju rizi nosti i iz onih sredina gdje im je manje stru ne pomo i na raspolaganju.

Osim rada mobilnog defektologa, iz sredstava projekta nabavljena je i posebna oprema: kompjutor s govornom jedinicom za slijepe, dodatna pove ala i skeneri za izradu materijala i didakti ka pomagala.

- Pokušavamo obuhvatiti sve kronološke dobi u što ve u integraciju, od toga da najmla i u vrti ima i školama dobiju mobilnog defektologa, do toga da se lanovima udruga omogu e team building aktivnosti, psihološke radionice, kreativne radionice koje ja aju zajednice, kaže Pucko.

Marija Ciglar kao koordinatorica u projektu zajedni kom za tri udruge navela nam je brojne druge aktivnosti koje se provode uz pomo ovog projekta, a koje lanovima spomenutih udruga oboga uju svakodnevni život i izvla e ih iz izolacije njihovih domova. Sada se mogu baviti plivanjem, nordijskim hodanjem, dogovoren je te aj šaha ili odlazak na kreativne radionice gdje se izra uju razni dekorativni predmeti. Tu je i uklju ivanje lanova u javni

život kroz odlazak na koncerte, izlete, predstave, sve one aktivnosti koje vesele i svakoga drugog ovjeka koji bez izi kih ili mentalnih barijera prolazi kroz život.

Ne manje važno, ve jednako vrijedno je i pokretanje psihološke radionice koja je u prvih šest mjeseci biti zamišljena za pružanje psihološke pomo i i osnaživanje zaposlenika udruga, voditelja raznih djelatnosti.

Tri udruge zapošljavaju 22 djelatnika, uz brojne volontere Ove tri udruge ina e imaju zajedno 22 zaposlenika. U radionice psihološke pomo i, bit e uklju ena i etiri zaposlenika iz Udruge gluhih, sedam iz Udruge za pomo s mentalnom retardacijom, a sve u cilju da bi voditelji tih projekata lakše i konstruktivnije djelovali prema van.

Da bi osobe bez teško a shvatile kako je živjeti s teško ama, treba ih staviti u taj položaj to e kroz ovaj projekt initi voditelji udruga. Odlazit e u deset vrti a i deset škola kako bi najmla ima pokazali što, primjerice, zna i živjeti sa sljepo om ili gluho om.

No za što bolju integraciju osoba s teško ama u društvo nije dovoljna samo uklju enost u institucije škole, vrti e, ve i ona poslije nastave ili boravka u vrti u, u slobodno vrijeme. Tako je projektom predvi ena i organizacija slobodnog vremena za djecu s teško ama i njihove prijatelje. Istim se inancira jedna aktivnost tjedno, tako da

dijete s teško ama sa svojim prijateljem iz razreda i vrti a može oti i na neku aktivnost na koju se može potrošiti 25 kuna tjedno po djetetu. Od aktivnosti je predvi eno plivanje, jahanje, izlazak na pi e, glazbenu radionicu, a djeca ih mogu birati prema svom izboru.

U odvijanje aktivnosti iz projekta uklju uju se i brojni volonteri kao pomo lanovima na plivanju, nordijskom hodanju i ostalim aktivnostima gdje su potrebni.

Projektom je predvi eno i u enje znakovnog jezika, tako da bi iz sredstava ovog projekta u Me imurju trebali dobiti pet tuma a znakovnog jezika za potrebe gluhih i nagluhih. Interes za u enje znakovnog jezika mahom su pokazale u iteljice razredne nastave, što je dugoro no velik dobitak za Me imurje, budu i da kroz praksu dobivaju mnoge vještine koje e im i u budu nosti pomo i u radu s djecom s teško ama.

No tu pri i nije kraj. Ima još jedna radosna vijest, još je jedan projekt ove udruge kandidiran iz EU fondova prošao i eka se potpisivanje ugovora. Ugovorno tijelo je Hrvatski zavod za zapošljavanje, jer je cilj tog projekta pove ati zapošljivost marginaliziranih skupina. U tu skupinu ulaze i roditelji djece s teško ama u razvoju, koji se teško zapošljavaju iz više razloga, a naj eš e zbog toga jer djecu nemaju kome ostavljati, jer su najve i dio dana posve eni njima. No, o tom projektu drugom prilikom.

20

Mozaik aik

Bebe 2013.

FOTKAJMO MO O NAJMLA E NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom.

Ukoliko to nije mogu e, šaljite

nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži.

Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Ivana Bengeri - Mikuli (33) i Damir Mikuli (38) iz Varaždina dobili su sina Lukasa, ro enog 30. listopada. Imaju i k erkicu Kaju (3,5). Po majku i bebu došla je baka Dragica.

Krunoslav Horvat (27) i Paulina (24) iz Nedeliš a dobili su k erkicu Brunu, ro enu 1. studenoga.

Ratko Oršuš (24) i Katarina Bogdan (19) iz Pribislavca dobili su Samuela, ro enog 31. listopada.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA “Žaba, ka a, kuš ar: vodozemci i gmazovi u Me imurju”

Tre ini poznatih vodozemaca prijeti izumiranje PIŠE: Roberta Radovi Iz tiska je izašla knjiga pod naslovom “ŽABA, KA A, KUŠ AR: vodozemci i gmazovi u Me imurju”, u nakladi Javne ustanove “Me imurska priroda“.

Autori su vrsni svjetski stru njaci iz podru ja herpetologije: dr. sc. Biljana Janev Hutinec, dr. sc.

Olga Jovanovi , Goran Šafarek, dipl. ing. biol., i Sara Jankovi , mag. ekologije i zaštite. Knjigu koja na 72 stranice donosi rezultate istraživanja provedenih u Me imurju autori su predstavili na promociji održanoj u petak 25. listopada u dvorani MESAP-a u Nedeliš u kroz sažeti pregled istraživa kog rada.

Moderator promocije bio je Josip Ceilinger, predsjednik ekološke udruge “Platana” Nedeliš e.

Celinger se posebno osvrnuo na akciju sprje avanja masovnog stradavanja žaba na prometnici re an - Macines koja je provedena tijekom ožujka 2013. godine. Na tu su “crnu to ku”, kako je kazao, upozorili sami mještani navedenih naselja. Realizaciju tog projekta pomogli su Županijska uprava za ceste Me imurske županije, Javna ustanova “Me imurska priroda”, Op ina Nedeliš e, lanovi EU-a “Platana”, brojni volonteri i u enici OŠ Macinec, OŠ Nedeliš e i OŠ Gornji Mihaljevec, te je to bio prvi projekt takve vrste u našoj županiji. Knjiga je publicirana upravo u sklopu projekta “Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama na podru ju op ine Nedeliš e u 2013. godini”. Nakladu je omogu ila Op ina Nedeliš e u sklopu inanciranja projekata iz Plana zelenog djelovanja.

na negativne promjene stanja u okolišu zbog svoje iznimne propusnosti kože, kazala je u svom izlaganju dr. sc. Olga Jovanovi , te pojasnila razloge njihove ugroženosti u Me imurju: - Vodozemci i gmazovi stru no se zajedno nazivaju herpetofauna i predstavljaju dvije skupine koje su esto zapostavljene u istraživanjima.

Možda iz razloga jer ljudi ne vole zmije, a ni žabe im nisu previše simpati ne. A zapravo pri tome nisu ni svjesni koliko su ti organizmi bitni za zdrav i dobar ekosustav. U Me imurju su ugroženi time što je na tom podru ju velika gusto a naseljenosti, pa su samim time i staništa mala i dosta fragmentirana, odnosno odvojena. Bilo kakva ljudska aktivnost na tim podru jima ugrožava njihov opstanak. Svi vodozemci su u Hrvatskoj zašti eni, pa ih treba štititi na na in da ih se ne dira, ne gazi i ne uznemirava. Ukoliko uo imo “crne to ke” na kojima vodozemci i gmazovi posebno stradavaju, poželjno je o tome informirati Državni zavod za zaštitu prirode ili lokalnu organizaciju za upravljanje zašti enim podru jima.

Najugroženije žabe gatalinke i barske kornja e U uvodniku predstavljene publikacije Siniša Golub, ravnatelj “Me imurske prirode”, naglašava kako su ove vrste manje karizmati ne, pa sukladno tome i manje (pre)poznate.

Zapitamo li se ikad koliko bi bio siromašniji naš zavi aj, okrnjena naša kultura, pust naš duh bez tih skunjka i, kuš ari i ka i?

Upravo na to bogatstvo našeg kraja ukazala je i dr. sc. Biljana Janev Hutinec, isti u i podatak kako u Me imurju obitava 19 vrsta koje su ovim istraživanjem utvr ene, ali ih zasigurno ima još. S obzirom na to da je na nivou Hrvatske utvr eno 55 vrsta herpetofaune, onda se može re i kako je Me imurje relativno bogato ovim vrstama. Istraživanje je provedeno na podru ju Regionalnog parka Mura - Drava uz rijeku Muru 2010. godine na

sljede im lokalitetima: Murš ak, Verk, Lepenova gaba, grabe u Peklenici, Žabnik, graba kod mosta u Sv. Martinu na Muri.

Zanimljiv je podatak kako su provedenim istraživanjem žabe gatalinke uo ene na svega tri lokacije, dok ih je nekada bilo gotovo u svim vrtovima, tako da one spadaju u najugroženije vrste.

Tako er su zna ajno ugrožene i barske kornja e koje izbjegavaju podru ja s puno ljudske aktivnosti. A ugrožava je i unošenje invazivnih vrsta kornja a, i to posebice crvenouhe i žutouhe kornja e. Me u najugroženije vrste spada i crveni muka .

Preporuka za o uvanje vrsta je postavaljanje edukativnih tabli na odre enim lokalitetima, kako se oni ne bi one iš avali sme em ili granjem, te edukacijom lokalnog stanovništva o potrebi zaštite i o uvanja ovih vrsta. Kako prema podacima i procjenama me unarodne organizacije za zaštitu prirode IUCN najmanje tre ini poznatih vodozemaca prijeti izumiranje, oni spadaju me u najugroženije skupine životinja na Zemlji. Stoga je zna ajno sprje avati ubijanje, primjerice, zmija zbog posljedica straha, ilegalno skupljanje kornja a za terarije, ilegalni komercijalni lov jestivih žaba, unošenje invazivnih vrsta u staništa, te smanjiti njihovo stradavanje na prometnicama i sl.

Zašto su nam vodozemci važni?

- Vodozemci su zna ajni bioindikatori koji prvi ukazuju

Autori publikacije Sara Jankovi , Goran Šafarek, Olga Jovanovi i Biljana Janev Hutinec

DAN štednje

Bibice u Croatia banci Walter Škvorc (44) i Marjeta iz Gornje Dubrave dobili su Nikolu, ro enog 3. studenoga. Imaju i Emanuela (20).

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Protekli etvrtak akove ku podružnicu Croatia banke posjetila su djeca iz Dje jeg vrti a “Cvr ak” iz akovca. Bila je to prigoda da se obilježi me unarodni Dan štednje i najmla ima pojasni zašto je važno štedjeti.

Vrti ka grupa “Bibice” sa svojim tetama Robertinom Brica i Robertom Taradi razgledala je banku, gledala kako se broji novac u automatu, dobila balone te zaposlenima mogla postavljati pitanja. Tom prigodom Miroslav Lisjak, direktor podružnice Croatia banke u akovcu, rekao nam je: - U sljede em trogodišnjem razdoblju Croatia banka e se nastojati a irmirati kao banka koja uspješno pruža sve vrste inancijskih i drugih usluga. Ban-

ka želi postati uspješni inancijski partner za malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredna gospodarstva, lokalnu upravu, obrtništvo i gra anstvo. S tim ciljem razvijat e nove tehnologije, uvoditi nove proizvode i bankarske usluge, podupirati perspektivne investicijske projekte i razvojne programe, što e dovesti do porasta produktivnosti i rentabilnosti, a sve s ciljem pove anja tržišnog udjela. Osnovna na ela kojima se vodimo u poslovnom odnosu jesu pouzdanost, transparentnost, briga i zadovoljstvo naših klijenata, dobri i kvalitetni odnosi s vanjskim davateljima usluga i dobavlja ima, ja anje sustava nadzora nad svim poslovnim procesima, odgovorno poslovanje prema cjelokupnoj društvenoj zajednici, poboljšavanje kvalitete rada, te stalno usavršavanje naših zaposlenika. (SZ)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Severina dovodi vrhunske glazbenike i vru e plesa e!

Lijepa pjevana bajka dogodit e se ve eras (petak) u varaždinskoj Areni. “Dobrodošao u klub” koncertna je turneja pop pjeva ice Severine, koja je najavila veliki orkestar, vrhunske glazbenike i vru e plesa e. Sve o ekuje velika fešta i koncert za pam enje.

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC

U društvu najboljih, od kojih se može samo u iti PROMOCIJA KNJIGE

Ladislav Radek izabrao “radekizme” KUU “SELJA KA SLOGA”

NEDELIŠ E Me imurska popevka na listi nematerijalnoga kulturnog dobra TRI KRALJA ZABAVNE GLAZBE

pet sati hitovima zabavljala Me imurce

2

Kultura

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 10. studenoga, 15 sati PRELOG, Dom kulture

Prilo ki amaterski susreti Prilo ka amaterska scena (P.A.S.) organizator je Prilo kih amaterskih susreta devet županija, koji e se održati u Domu kulture Grada Preloga u nedjelju 10. studenoga. Na susretu e se predstaviti Kuburaši Maruševec, Dramska družina Cestica, Dramska družina Lepoglava, Dramska družina Sv. ur , Društvo žena re an, Dramska družina Virje, Dramska družina Hercegovac, Dramska družina Tuhelj

i Prilo ka amaterska scena. Program zapo inje u 14 sati posjetom crkvi Sv. Jakoba Prelog i potom u 14.20 sati obilaskom Muzeja Croatia Insulanus (Hrvatska naiva). U 14.40 sati bit e postrojavanje i pucanj na Trgu ispred Doma kulture Grada Preloga. Program kazališnih predstava zapo inje u 15 sati u Domu kulture. Nakon predstava u 17 sati odlazi se na druženje u Prepelicu Otok.

8. studenoga 2013.

PETAK, 8. studenoga, 19 sati AKOVEC, Muzej Me imurja

SUBOTA I NEDJELJA, 9. i 10. studenoga, 15 sati MALA SUBOTICA, OŠ Tomaša Gori anca

Umjetnici Me imurja i Likovna galerija zajedno

13. Smotra dje jega folklornog

Povodom 45. obljetnice prvogy stalnog postava Likovne galerije MM -a, u Izložbenom salonu Muzeja otvorit e se izložba pod nazivom “45 godina zajedno - Likovna galerija MM -a i umjetnici Me imurja - novodarovana djela”. Sve ano otvorenje izložbe bit e u petak 8. studenoga s po etkom u 19 sati.

U Maloj Subotici e se u subotu i nedjelju, 9. i 10. studenoga, u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca, s po etkom u 15 sati, održati 13. Smotra dje jeg folklornog stvaralašta.

Na smotru se prijavila 21 skupina, 3 gostuju e iz Ivankova, iz Satnice

akova ke i Svete Nedelje (Zagreb), jedna vrti ka skupina te 17 skupina iz Me imurja. Prosudbena komisija (za pjevanje Klaudija Vidovi , za

sviranje prof. Boris Novak, za ples i nošnju Dario Gr i ) odabrat e šest skupina koje e predstavljati Me imursku županiju diljem hrvatske.

Organizator i doma in, KUU “Zvon” iz Male Subotice, poziva sve ljubitelje dje jeg folklora da do u podržati dje je folkloraše te svojim pljeskom nagrade njihov trud i zalaganje za o uvanje me imurske baštine. Ulaz je dobrovoljni prilog.

DODATNI PROGRAMI izložbe arhitekta Bojana Perho a

Koktel predavanja, izložbe i koncerta Kao dio dodatnih programa izložbe “ akovec u me uprostoru i me uvremenu” arhitekta Bojana Perho a, koja se mogla razgledati u galerijskom prostoru zgrade “Scheier” u akovcu proteklih mjesec dana, održano je i predavanje “Planiranje povijesnih prostora”.

Zlatko Uzelac, povjesni ar umjetnosti i urbanist, pred-

Arhitekt Bojan Perho organizirao je u akovcu predavanje Zlatka Uzelca, povjesni ara umjetnosti i urbanista

stavio je u utorak 29. listopada teme rekonstrukcije povijesnih jezgri u tri hrvatska grada, i to u Slavonskom Brodu, Osijeku i Koprivnici.

Ponajve e zanimanje publike izazvala je prezentacija rekonstrukcije vojni ke crkve Sv. Ane u Slavonskom Brodu. Predstavljen je i koncept obnove slavonskobrodskoga tvr avskog komplek-

sa te projekt rekonstrukcije osje ke Tvr e te bedema i Oružane s gradskim vratima u Koprivnici.

Uzelac je naglasio kako je prije samog planiranja obnove pojedinih povijesnih prostora bitno provesti kvalitetno istraživanje postoje eg stanja te rekonstrukcije planirati u skladu s prirodnim, kulturnim, povijesnim

Jabuka ne pada daleko od stabla Da je ona stara poslovica istinita, odnosno da “jabuka ne pada daleko od stabla”, pokazalo se i na koncertu koji je održan protekle subote 2. studenoga u pala i “Scheier” u centru akovca, koji je organiziran kao dodatni program izložbe Bojana Perho a ”4 vizije akovca. Bojan i suradnici”. Vrlo važan u timu izlaga a je i Igor Perho , arhitekt, sin Bojana Perho a. Izložbu prate sadržaji

koji projekt ine bogatim i originalnim kulturnim doga ajem u gradu kakav nismo doživjeli godinama. Jedan od njih dogodio se u subotu 2. studenoga - krajnje neobi an i neo ekivan koncert: Igor Perho na klaviru.

Vrsno projektiranje nadmašili su fascinantno vladanje notama, tehnika sviranja, strast koju na scenu donosi mladost i trema prvoga velikog javnog nastupa.

U temama Georga Winstona i Yanna Tiersena umjetnik Igor je u mnogim trenucima zvu ao zanosno, zvukom sveprisutno i razigrano, ak mo no poput orkestra, pa ne udi i nije pretjerivanje injenica da se publiku iz koncertne dvorane otpravilo u prizemlje “na hla enje” uz ašu rizlinga i graševine tek svim raspoloživim jakim bijelim svjetlima! (ig)

U temama Georga Winstona i Yanna Tiersena umjetnik Igor Perho u mnogim je trenucima zvu ao zanosno

i estetskim osobinama odre enog prostora, unutar kojeg se mogu planirati i druge suvremene namjene ili sadržaji koji su poželjni za gra anstvo. Pri tome je istaknuo zapažanje kako hrvatski arhitekti gotovo kao da imaju “aquafobiju i strah od visokog drve a”, jer se element arhitekture vode ili zelenih površina s visokim drve em neopravdano izbjegava ne samo u osmišljavanju novih arhitektonskih prostora, ve se esto zanemaruje i pri rekonstrukciji povijesnih prostora koji su naj eš e i bili vezani uz vodu. Mogu a rasprava na temu obnove povijesne jezgre akovca nije mogla zaživjeti jer se tribini odazvao premali broj osoba koje su profesionalno vezane uz problematiku arhitekture i kulturno - povijesnog naslje a našeg kraja. (rr)

U ZAGREBU izložba lanova Fotokluba akovec

AUTONOMNI CENTAR AKOVEC

Nove fotografske vizije akove kih majstora fotografije

Književni klub i novi ciklus tjednih radionica

U Zagrebu, u predvorju Galerije “Vladimir Filakovac” ( Dubrava 51 a), otvorena je 28. listopada izložba fotogra ija lanova Fotokluba akovec, dobitnika po asnoga umjetni kog zvanja Me unarodne federacije fotografske umjetnosti.

Davor Dolen i , Petar “Grozni” Kova i Petar Sabol “Sharpeye” predstavili su se zajedni kom izložbom “FK K-AFIAP3 - Nove fotografske vizije akove kih majstora fotogra ije”. Autor predgovora izložbe Vinko Šebrek, po asni predsjednik Fotokluba Zagreb, o izložbi je zapisao: - Ovom izložbom na poziv i u organizaciji Narodnog sveu ilišta ‘Dubrava’ predstavljeni su fotografski radovi trojice lanova Fotokluba akovec – Davora Dolen i a, Petra ‘Groznog’ Kova a i Petra Sabola ‘Sharpeyea’, koji su se do sada svojim fotografskim radovima i umjetni kim dosezima potvrdili na me unarodnim izložbama

Petar “Grozni” Kova , Davor Dolen i , Vinko Šebrek, autor predgovora, i Petar Sabol “Sharpeye”

fotogra ije pod pokroviteljstvom FIAP-a (Me unarodne federacije fotografske umjetnosti) i koji su za svoje uspjehe dobili po asne umjetni ke nazive – Umjetnik FIAP (AFIAP - Artiste FIAP), koje im je dodijelila Me unarodna federacija fotografske umjetnosti (FIAP).

Iako je na izložbi predstavljen manji dio autorskih opusa, ona nudi cjelovitu informaciju o djelovanju i stvaralaštvu ovih umjetnika. Svaki se autor predstavlja s petnaest odabranih fotogra ija, svrstanih u tematske cjeline. Ova izložba trojice akove kih inovativnih i uspješnih autora potvr uje

da se u tom klubu kod njihovih lanova njeguje zavidna kultura gledanja, koja utje e na njihove kona ne likovne izri aje i likovna ostvarenja. Tri razli ita na ina izražavanja trojice najuspješnijih autora ovoga agilnog i produktivnog me imurskog kluba, koje pratimo na ovoj izložbi, na neki na in nam daju pogled i stvarala ke dosege te najnovija strujanja u fotogra iji. Stvorili su sli ne poetike na postulatima poznatih novina i inovacija, koje donose digitalna revolucija i nova umjetnost, ali istovremeno zadržavaju bitne klasi ne pristupe, kako u koncepciji, tako i u estetici, kadriranju, u korištenju svjetla, raznih simbola, kodova i sli no. Dakle, rije je o novoj fotografskoj viziji i likovnoj kulturi, kako aktualnih akove kih majstora fotogra ije, tako i svih onih koji u ovoj udruzi streme k tome.

Izložbu e biti mogu e pogledati do 14. studenoga, svaki radni dan od 10 do 19 sati. (dd, foto: Biserka Sijari )

Osmu godinu za redom nastavljaju se doga anja udruge “Autonomni centar – ACT”, koja su otvorena za svu javnost i objedinjena pod nazivom “act.klub”. Prve aktivnosti act.kluba jesu Književni klub i sada ve tradicionalne tjedne radionice fotogra ije i blendera 3D, pod vodstvom Milivoja Kuhara.

Matej Perkov na prvom Književnom klubu Prvi Književni klub u sklopu Knjižnice i itaonice “Tabula rasa” održat e se 11. studenoga u 17 sati, a predstavljaju Mateja Perkova, izdava a, redatelja, putopisca, novinara i pankera. Na primjeru Matejovih poznatih djela poput “Koprivnica pleše pogo”, “Planinarsko - pankerski putopis” i “Pamet u glavu, pivo u ruke i put pod noge” možete saznati kako funkcionira nezavisno izdavanje knjiga na konceptu principa “uradi sam”. Za klub nije potrebna prijava, otvoren je za svu javnost. Voditelj Knji-

ževnog kluba je Sebastijan Brumec.

Radionica fotografije i blendera 3D Radionica fotogra ije održavat e se svaki utorak od 18 do 20 sati, a radionica blendera 3D svaku srijedu od 18 do 20 sati. Prva radionica fotogra ije po inje 12. studenoga, a radionica blendera 3D 13. studenoga 2013. Za radionice nije potrebna prijava, svi zainteresirani slobodno mogu do i, a sva dodatna pitanja možete poslati na edukacija@actnow.hr ili pitati putem telefona na 040 390 047. Književni klub i radionice održavaju se u prostorijama udruge ACT u akovcu.

U narednim mjesecima održat e se i mnoge druge aktivnosti programa act.kluba, poput ilmske radionice, radionice izrade vlastitih elektroni kih naprava, likovna radionica, radionica recikliranja tekstila, novinarska radionica, okrugli stol i još mnogo toga. Donator act.kluba je Ministarstvo socijalne politike i mladih.

8. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK - UTORAK, 11. i 12. studenoga, 18 sati AKOVEC, Knjižnica i itaonica “Nikola Zrinski”

nog g stvaralaštva

Književni susret i predstavljanje knjige Raznoliki i sadržajno bogati programi obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige na podru ju akovca ulaze u završnicu. U ponedjeljak 11. studenoga s po etkom u 18 sati održat e se u prostoru akove ke Knjižnice književni

susret s Matinom Katini , autoricom knjige pjesama “Kriptopis bijelog u procijepu zemlje”. Knjigu e uz autoricu predstaviti Ivan Pranji . Tom e se prigodom povodom Dana hrvatskih knjižnica dodijeliti i nagrade naj ita ima

i najkorisnicima Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski”.

Dan kasnije, u utorak 12. studenoga, u istom prostoru i vremenu predstavit e se knjiga “Me imurje u samostalnoj Hrvatskoj 1993. - 2013.” autora Jurja Lajtmana.

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC dobio vrijedne projekte

U društvu najboljih, od kojih se može samo u iti Piše: Roberta Radovi

Po et kom listopada Muzej Me imurja akovec zapo eo je s provedbom projekta “Jezi na povezanost Baranje i Me imurja”, koji sufinancira Europska unija kroz Program prekograni ne suradnje Ma arske i Hrvatske. Projekt vrijedan ukupno 120.000 eura (od ega je 63.000 eura namijenjeno projektima u Me imurju, a 57.000 eura projektima

Vladimir Kalšan i Maša Hrustek Sobo an osigurali su Muzeju vrijedne projekte

koje e provoditi Ma ari) traje godinu dana i unutar njega e Muzej realizirati besplatan jednogodišnji te aj ma arskog jezika, snimanje dokumentarnog filma “Graditeljska baština Zrinskih u Me imurju” te prijevod i tisak knjige “Povijest Me imurja”, koja e se besplatno distribuirati u Ma arskoj.

Za te aj ma arskog jezika, koji je zapo eo 1. listopada, najve i su interes pokazali mladi poslovni ljudi i poha-

aju ga dvije grupe s po deset polaznika.

Djelatnici Muzeja od ove jeseni uklju eni su i u projekt besplatne edukacije menadžera u kulturnom sektoru, koji provode Ministarstvo kulture i DeVos institut za kulturni menadžment pri Kennedy Centru iz Washingtona.

Na natje aj se prijavilo 55 umjetni kih organizacija, kulturnih institucija ili organizacija civilnog druš-

tva, te se me u 15 izabranih našao i MM .

Kustosica Muzeja Maša Hrustek Sobo an isti e kako se MM našao u društvu najve ih kulturnih institucija kao što su Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, LADO, HNK Zagreb i HNK Varaždin, Gradsko kazalište “Žar ptica”, Vatroslav Lisinski, Klovi evi dvori i dr., od kojih se može samo profitirati i mnogo nau iti. Edukaciju, koja e se provoditi po ameri kom prinicipu, polazit e Branka Marcijuš, Jelena Tisaj, Maja Žvorc i Maša Hrustek Sobo an, djelatnice Muzeja, koje e nastojati dovesti jedan seminar u prostore u prostore Staroga grada, te e time naš grad predstavnici najve ih hrvatskih kulturnih institucije i ameri kog DeVos instituta mo i posjetiti i upoznati.

ME IMURJE U DOMOVINSKOM RATU - novi postav

Spomen Me imurcima za doprinos u Domovinskom ratu Novi stalni postav Muzeja Me imurja akovec pod nazivom “Me imurje u Domovinskom ratu” od 4. studenoga i službeno je otvoren za javnost na drugom katu Pala e. Sve anos programa je uz predstavnike branitelja Domovinskog rata te elnike Me imurske županije nazo io i Željko Trstenjak, dipl. ing. arh., pro elnik Konzervatorskog zavoda Ministarstva kulture u Varaždinu kao izaslanik ministrice kulture RH. Izložbu je proglasio otvorenom me imurski župan Ma ja Posavec, naglasivši kako je ona zna ajna za upoznavanje šire

Otvoreni novi stalni postav u spomen na doprinos Me imuraca u Domovinskom ratu

javnos s doprinosom Me imuraca u pobjedi u Domovinskom ratu. Me imurje je bilo prvi u cijelos oslobo en teritorij Republike Hrvatske, koji je oslobo en bez ljudskih gubitaka i sa zanemarivom materijalnom štetom.

U postav su ušli materijali i izlošci prikupljeni za izložbu održanu 2011. godine povodom dvadesete godišnjice oslobo enja Me imurja u Domovinskom ratu. Autori su izložbe ravnatelj mr. sc. Vladimir Kalšan, muzejski savjetnik, prof., i kustosica Ana Šestak.

Na drugom katu Pala e “Zrinski” u Starom gradu uz ovaj novi stalni postav ujedno su otvoreni i

Odora Zdravka Holcingera, zapovjednika Produdiverzantskog voda

prostori bivšega stalnog postava MM -a, koji su obnovljeni nakon provedene sta ke sanacije urušenog stropa.

LADISLAV RADEK izabrao “radekizme”

Nova zbirka s tisu u aforizama, epigrama i pjesama Još jedno ugodno druženje i ve er s knjigom povodom ovogodišnjeg obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2013. godine održano je u utorak 29. listopada. U dvorani Matice hrvatske akovec predstavljena je nova knjiga Ladislava Radeka “Izabrani radekizmi”, koja predstavlja vrijednu zbirku s tisu u a orizama, epigrama i pjesama. Autor, koji ve itav niz godina njeguje

Autor je svima rado potpisao novu zbirku

književni izri aj u ormatu pjesama, a orizama i epigrama, kroz originalno duhovit na in progovara o aktualnoj društvenoj zbilji te na taj na in postaje suvremeni kroni ar društvenih, politi kih, gospodarstvenih i drugih doga aja.

Dio toga je okupljena publika na promociji mogla uti kroz nastup recitatora Miljenka Ov ara i Dejana Buva a. Program

je oboga en i nastupom vokalne sk u-

pine “Zrinski”, koja je izvela nekoliko Radekovih pjesama (Pesmar, Tam negdi, Dom i Žganica). Lea Šprajc izvela je pjesme “Da bi ja mela” i “Tam gori na bregu”. Knjigu su uz autora predstavili pro . Ljiljana Križan i pro . dr. sc. Stjepan Hranjec. (rr)

4

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

STUDENI, 21. i 22. studenoga AKOVEC, Centar za kulturu

ETVRTAK, 14. studenoga, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

SPEKTAKLUK s naglaskom na “luk”

Dvodnevno izdanje 19. JAZZ FAIR-a

Rene Bitorajac i Tarik Filipovi , scenaris ki poja ani Zoranom Lazi em, 2011. godine stvorili su “Spektakluk”, novu, modernu i druga iju predstavu, u kojoj se na njihov ve prepoznatljiv na in osvr u na vrijeme u kojem živimo - vrijeme reality showova, paparazza, izvrnutog sustava vrijednos , kompjutorizacije i modernizacije, tehnološkog napretka, u estalog pucanja brakova te sve stresnije prolaznos i ovako prolaznog života. Puno smijeha i pokoju suzu izvu i e iz vas ova dva zaigrana glumca. Preporu uje se starijima od 12 godina.

Fes val jazz glazbe potvr uje postojanje svojim 19. izdanjem. Sve ve i broj zaljubljenika u taj magi ni svijet jazza traži nove izazove. Fes val, koji je po eo svoj put s doma im snagama (Big band akovec, Varaždin jazz band i Dixieland akovec), u svojih 18 godina ugos o je mnoga znana doma a i internacionalna imena jazza. Svoj nastup u akovcu održali su velikani poput Boška Petrovi a, Jimija Stani a, Zdenke Kova i ek, Saše Nestorovi a, Ma je Dedi a, Big banda HRT-a, Ladislava Fidrija, Joe Meixnera, Elvisa Stani a, New Swing Quarteta, Vlatka Stefanovskog, DJABE banda, Olaha

Kalmana, Karena Asatriana, Ane Paule da Silva, Gwen Hughes, Roba Bargada, Budapest Rag me banda, Tsala kvarteta iz Pariza i drugih. No, jazz fair je dao priliku i mladima, pogotovo doma im snagama. Na taj na in dobili smo nekoliko izvrsnih pojedinaca (Maasej i Abel Kova evi , Robert Jamruši , Robert Polgar, Filip Krznar) i bendova (Big band akovec, Dixieland, Funky Chak…), koji danas imaju svoje mjesto na jazz kar Hrvatske, ali i šire. U ovogodišnjem dvodnevnom izdanju u akovcu e gostovati Chocolate Disaster i Jazz Continuo, David Gazarov i Lasse Lindgren.

SEVERINA U VARAŽDINU, ovaj petak, 8. studenoga, 20 sati

Dva i pol sata vru ih ritmova uz vrhunske glazbenike i plesa e!

Ve eras (petak) e se u Areni Varaždin zasigurno okupiti veliki broj fanova Severine, željnih dobre zabave i fešte uz Severinine nove i stare hitove. Koncert “Dobrodošao u klub” Severina je nedavno najavila i na konferenciji za medije u Varaždinu, te je tom prigodom pozvala sve na ovo veliko zajedni ko druženje:

- Velika mi je ast i sretna sam što u imati priliku održati koncert u ovoj dvorani. Ja bih i sama voljela pogledati svoj koncert uživo. Ne volim govoriti da je spektakl, ovo je zaista jedna lijepa pjevana bajka. Lijepo je kada se uspiju spojiti talenti i kada s vama putuju ljudi od kojih možete puno nau iti. U Varaž-

din nas dolazi stotinu! Na sceni je moj orkestar plus poja anje, muzi ari, plesa i i jako puno opreme, a sve nas o ekuje samo veselje i zabava. Znam da su u Sarajevo na koncert došli ljudi iz Splita, Beograda, Zagreba i Ljubljane, publika putuje na koncerte i ula sam da e u Varaždinu biti jako puno Zagrep ana i Spli ana. Ka-

ko putujemo na turneji iz grada u grad, tako imamo sve više pjesama na repertoaru, stoga vas u Varaždinu o ekuje dva i pol sata zabave!

Koncer t se održava kao dio uspješne Severinine turneje “Dobrodošao u klub”, ali i povodom proslave petog ro endana Arene Varaždin.

U KRAPINI predstavnici Zajednice HKUU-a Me imurske županije

Uspješno završio deseti Susret malih vokalnih sastava Me imurska popevka - me imurski brend doma i u svijetu

KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e

Me imurska popevka na listi nematerijalnoga kulturnog dobra Tradicionalna Me imurska popevka, koja se desetlje ima u Nedeliš u održava u organizaciji Kulturno - umjetni ke udruge “Selja ka sloga”, kao projekt i kulturno bogatstvo uvrštena je na listu nematerijalnoga kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Povodom ovoga velikog i zna ajnog doga aja i priznanja vrijednim Nedeliš ancima, u petak (danas) 8. studenoga 2013. u maloj dvorani MESAP-a u Nedeliš u se održava konferencija za novinare.

Javnosti e o zna enju uvrštavanja Me imurske popevke na listu nematerijalnoga kulturnog dobra i samim time o popularizaciji izvorne me imurske popijevke u zemlji i svijetu govoriti nositelji projekta Jasna Hajdinjak, predsjednica HKUU-a

“Selja ka sloga” Nedeliš e, Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU-a Me imurske županije, i Lidija Bajuk, predsjednica udruge “Matapur”.

O projektu i samoj me imurskoj popijevki govorit e i dr. sc.

Stjepan Hranjec, dugogodišnji lan i predsjednik Stru ne komisije smotre, te dr. sc. Tvrtko Zebec i dr. sc. Zorica Vitez, etnolog i sadašnji ravnatelj te bivša ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku Republike Hrvatske.

Bit e održan kratak osvrt na 29. smotru Me imurske popevke Nedeliš e 2013., podijelit e se DVD-i i CD-i svim izvo a ima, te e se predstaviti Natje aj za predsmotre i središnju smotru Me imurske popevke Nedeliš e 2013. godine, koja e biti 30., jubilarna. (S. Mesari )

Nakon brojnih i iscrpnih selekcija koje su se tijekom godine odvijale unutar dvanaest hrvatskih županija, pravo nastupa na nacionalnom Susretu malih vokalnih sastava osvojilo je ak 23 sastava s ukupno više od 300 pjeva a.

Zajednicu HKUU-a Me imurske županije predstavljala su dva sastava, i to vrlo uspješno. U kategoriji izvorne pu ke glazbe nastupila je ženska vokalna skupina KUD.a “Katruže“ iz Ivanovca, pod stru nim vodstvom ure Horvata, a u kategoriji suvremenog višeglasja muška vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski“ iz akovca,

Ženska vokalna skupina KUD-a “Katruže“ iz Ivanovca pod stru nim vodstvom Marija Jageca.

Deseti Susret hrvatskih malih vokalnih sastava u organizaci-

ji Hrvatskog sabora kulture održan je dana 26. listopada 2013. u Krapini, u Festivalskoj dvorani Pu koga otvorenog u ilišta pod

Muška vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”

pokroviteljstvom Krapinsko - zagorske županije i Grada Krapine.

Nastup malih vokalnih sastava pratilo je i vrjednovalo stru no povjerenstvo u sastavu Josip Jerkovi (predsjednik), Robert Homen i dr. sc. Joško aleta. Kao predstavnici desetog Susreta na tre oj Razglednici Hrvatskog sabora kulture odabrani su Ženska vokalna grupa “Kajda” iz Ma a i Djevoja ki zbor “Cantus ante omnia” iz Zagreba. Tre a Razglednica HSK-a bit e održana 15. prosinca 2013. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu s najuspješnijim predstavnicima devet nacionalnih Susreta Hrvatskog sabora kulture 2013.

8. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 8. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Bijelo dugme by Pastiri Bijelo dugme, jedna od najpozna jih rock grupa bivše Jugoslavije, zadnji zajedni ki koncert održalo je u lipnju 2005. godine, i to u tri grada: Sarajevo, Zagreb i Beograd, pred ukupno više od dvije su e gledatelja. Grupa se poslije toga više nije okupila.

Unato tome što ih u originalnom sastavu uživo više ne možemo sluša , postoji alterna va, naime, u petak 8. studenoga u Podroomu Bijelo dugme sviraju Pas ri, novi bend koji svira stare i bezvremenske hitove legendarnog Dugmeta.

Bend Pas ri osnovan je 2013. godine s namjerom izvo enja samo i isklju ivo pjesama Bijelog dugmeta. 1975. seriju pjesama zagreba ki novinar Dražen Vrdoljak naziva pas rski rock, pa vezano uz to nastaje i ime Pas ri. Uz navedene lanove i instrumente, bend teži zvuku 70-ih i 80-ih godina, što e biti prezentirano u nastupima koji slijede.

Bend ine Filip Krznar (bubnjevi), Alen Horvat - Zibe (vokal), Bojan Krušec (klavijature), Ivica Kolari (bas gitara) i Oliver Novak - Špiro (gitara).

Fešta zabavne glazbe za sve generacije

TRI KRALJA ZABAVNE GLAZBE pet sati hitovima zabavljala Me imurce

Koncert prepun pozitivne energije:

publika nije željela oti i doma!

Tko god je bar jednom bio na koncertu Jasmina Stavrosa, Dražena Ze i a ili Mladena Grdovi a, onda zna da to nije obi an koncert, ve no za pravu zabavu i gušt. Koliko energije ima svatko od njih, pokazali su nebrojeno puta na svojim koncer ma, a koliko energije imaju zajedno....e to se moglo vidje i doživje proteklu subotu na njihovom prvom velikom zajedni kom koncertu u akovcu. Bila je to ve er kad se sve idealno poklopilo. Sjajni izvo a i i publika koja je do kraja napunila dvoranu, oko 4.000 ljudi željnih dobrog provoda došlo je vidje svoje stare ljubimce u pravoj akciji.

Mnogo sretnih lica Izvanredna atmosfera, sretna lica, što nam posebice

Nakon iznimno uspješnog koncerta u akovcu, Tri kralja zabave sljede u godinu zajedno na miniturneji diljem Hrvatske

nedostaje u ovo vrijeme krize, mnogobrojne publike mogla

su uživa u ak pet sa dugom i vrlo energi nom koncertu, na

kojem su Stavros, Ze i i Grdovi nizali samo hitove. Publika

Grdovi , Stavros i Ze i svojim su hitovima “zapalili” sportsku dvoranu Graditeljske škole

ih je do ekala ovacijama, te do samog kraja koncerta s njima pjevala sve pjesme. Ovaj koncert je bio prepun pozivne energije koja se osje ala u svakom trenutku i zato nije udno da nitko nije želio o i iz dvorane.

Za sve generacije

Ve dugo nije u akovcu vi ena takva vesela rijeka publike

Na koncertu su bili pripadnici svih generacija, a mnogi su došli i iz inozemstva, te susjednih zemalja. Tako er, produkcija koncerta bila je na visokom nivou, te me pružila dodatnu

kvalitetu organizacije. Uglavnom, zabavna glazba u subotu je doživjela svoj koncertni vrhunac.

To je bila glazba našeg podneblja na kojoj su generacije i generacije odrasle.

Potaknu izvrsnim reakcijama i velikim interesom publike za koncerte zabavne glazbe, organizator Scardona ve za idu u godinu planira organizira nastavak koncerta u istom sastavu, odnosno manju koncertnu turneju, koja je iznimno uspješno zapo ela u akovcu.

(Foto: Zlatko Vrzan)

Nedjelja, 24. studenoga • Centar za kulturu Čakovec • 20 sati

11. Međimurski festival zabavne glazbe 22 izvođača - zvučna imena hrvatske estrade Igor Baksa • Mirko Švenda – Žiga • Globus • Igor Brešan • Dora Bačić • Jurica Pađen & Aerodrom • Zdravko Škender • Marina Tomašević • Vladimir Košir Tonka • Josip Sanjković Mitrica • Angello • Jerko Fabić • Supermarket • Jutarnja zvijezda • Mar na&Marko • Mladen Burnać • Boris Babarović • Mila Elegović • Nano Prša • Nenad Kumrića Čarli itd.

Pratnja fes valskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera. Ulaznice na blagajni Centra za kulturu.

6

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 947

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 946 Me imurskih novina je Zdenka Lukman iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Adriana Altaras “Titove nao ale” Adriana Altaras vodi nas kroz svoj život isprepli u i prošlost i sadašnjost u autobiografskom romanu “Titove nao ale”.

Rije je o duhovitoj zbirci epizoda i obiteljskih sje anja. Autorica pripovijeda pri u o zagreba koj obitelji koju su valovi povijesti potapali, izbacivali na puste obale i iskrcavali po cijelom svijetu. Svom ocu posvetila je veliki dio knjige - ovjeku koji je najradije pri ao viceve i, kako je poslije ustanovila, rado izmišljao razli ite anegdote, pa tako i onu o Titovim nao alima, po kojoj je knjiga dobila ime (poslije je saznala da Tito u to vrijeme nije ni nosio nao ale).

Britkim smislom za humor i s velikom toplinom, njema ka glumica i redateljica Adriana Altaras, ro ena u Zagrebu, u autobiogra iji “Titove nao ale” isprepli e doga aje iz svojega kaoti nog umjetni kog života u Berlinu s neobi nom poviješ u svoje obitelji. Pripovijeda o ocu, cijenjenom lije niku, koji je uvijek želio biti junak, ali je imao i nekoliko ljubavnica istodobno, i o usamljenoj majci, arhitektici, punoj snage.

“Sanjati odvažno“ je djelo o tome kako šamani sanjanjem stvaraju svijet. Bez obzira na to jesmo li toga svjesni ili nismo, svi sanjanjem stvaramo svoj svijet.

Pritom se ne upuštamo u dobro poznati in spavanja, nego sanjamo otvorenih o iju. Ako nismo svjesni da mo stvaranja dijelimo s univerzumom, ta mo nam izmi e i naš san postaje mora.

Po injemo se osje ati kao žrtve nepoznatog i zastrašuju eg svijeta na koji ne možemo utjecati, a doga aji naizgled upravljaju nama i drže nas u zamci. Jedini na in da toj strašnoj stvarnosti stanemo na kraj jest uvidjeti da je i ta stvarnost san, a potom shvatiti da posjedujemo sposobnost pisanja

bolje pri e, na ijem e ostvarenju univerzum sura ivati s nama.

Priroda svemira takva je da vaša vizija sebe i svijeta, kakva god bi-

la, postaje stvarnost. im uvidite mo koju posjedujete, po injete koristiti miši e hrabrosti i tada možete hrabro sanjati, otpustiti svoja ograni avaju a vjerovanja i probiti se kroz svoje strahove.

Možete po eti osmišljavati uistinu izvoran san koji klija u vašoj duši te donosi plodove u vašemu životu.

Dr. Alberto Villoldo, autor brojnih bestselera, psiholog i medicinski antropolog, više od dvadeset i pet godina prou ava duhovnu praksu podru ja Amazone i Anda. Danas predvodi društvo “The Four Winds”, u sklopu kojega pou ava energetsku medicinu i vra anje odvojenih dijelova duše.

BELETRISTIKA 1. Jon Krakauer: Snovi o Eigeru 2. Anouk Markovits: Zabranjena sam 3. Nataša Dragni : Svaki dan, svaki sat

PUBLICISTIKA 1. Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno 2. Geert Mak: Most 3. D. S. Allan i J. B. Delair: Kataklizma

KNJIŽARA LJEVAK

Sandra Križi Roban - “Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas”

Adriana Altaras živi s dvojicom sinova i suprugom koji strpljivo podnosi njezine židovske neuroze, ekaju i da se ona vrati ku i nakon mnogobrojnih dramskih i opernih režija ili ilmskih snimanja po cijelome svijetu. Sve je, dakle, u redu – ali kad umru njezini roditelji, a ona naslijedi stan koji nitko nije pomnije preure ivao etrdeset godina, pokušat e se probiti kroz neobi no nasljedstvo kako ono intimno, tako i ono izi ko, koje joj hrvatska država godinama odbija vratiti.

Autorica piše s lako om i humorom i dobiva pohvale za svoj literarni prvijenac u mnogim njema kim novinama.

Julie Garwood - “Trofej” U blistavom ozra ju londonskog dvora pod vladavinom Williama od Normandije, Nicholaa, prelijepa saska zarobljenica, bila je prisiljena odabrati supruga me u normanskim plemi ima. Unato brojnim sukobima i njegovoj, prema njezinu mišljenju, nemogu oj naravi, odlu ila se za baruna Roycea, hrabrog i odlu nog ratnika, pod ijom je grubom površinom otkrila nježno i plemenito srce.

Dr. Alberto Villold - “Sanjati odvažno”

Hrvatsko slikarstvo druge polovine 20. stolje a do sada nije bilo sintetizirano i cjelovito prikazano u jednoj knjizi. Mnoge monogra ije autora, katalozi samostalnih i skupnih izložbi vrijedan su, ali nedostatan izvor podataka o bogatoj umjetni koj praksi kojoj svakodnevno svjedo imo. Kad je rije o slikarstvu, napomenimo kako smo protekla dva do tri desetlje a uzastopno slušali loše prognoze koje se ti u ovog medija – mnogo puta spominjala se “smrt slikarstva”, na ina izražavanja koje po nekim autorima i kriti arima nije bilo sposobno predo iti sva umjetni ka previranja, istraživanja i pretapanja medija koja se zbivaju

od 70-ih godina prošlog stolje a na dalje. Unato tome, slikarstvo je jedan od temeljnih medija kojem umjetnici ostaju vjerni.

Autorica u jednom svesku na 300 stranica teksta s 400-tinjak ilustracija prikazuje hrvatsku slikarsku umjetni ku baštinu: od primjera koji svjedo e o prekidu s dominantnim modernizmom, iguracijom i za poslijeratno razdoblje karakteristi nim “pristajanjem” na politi ke ustupke, zatim ranih primjera apstrakcije, izdvojenih autorskih iskustava s me unarodnom slikarskom scenom (lirska apstrakcija, apstraktni ekspresionizam, gestualno slikarstvo), preko dominantne struje ge-

ometrijske apstrakcije, proširenja pojma slikanog polja (iskustva Novih tendencija, op-arta, kineti ke umjetnosti), sve do izražajnih konceptualnih tendencija koje su 70-ih godina po prvi put omogu ile da se u prostoru slike istražuju neke od elementarnih postavki slikarstva – vrijeme, proces, ideja.

Kao i svaki drugi pregled ove vrste, knjiga “Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas” Sandre Križi Roban poštuje slijed povijesne gra e, ali uz izbjegavanje shematiziranog iznošenja podataka ili njihove krute stilske odre enosti.

Upravo niz zbivanja koji karakteriziraju nacionalnu umjetni ku, pa tako i slikarsku scenu, odmaci od

uvriježenih pravila, pojedina na istraživanja pojma slike i razrada slikarskog medija u njegove sastavne dijelove, uz istodobno zadržavanje modernisti kih datosti kod jednog dijela autora, omogu ilo je autorici da slikarstvu pri e na inovativan na in, uskla en s temeljnim idejama suvremene kritike i teorije slikarstva.

Rašeljka Krni i Benjamin Perasovi - “Sociologija i party scena”

Postsubkulturno razdoblje zapo inje analizama scene elektronske glazbe i rave kulture, na

ijem se primjeru od devedesetih propituju paradigme, teorije i koncepti dotadašnjeg shva anja kulture mladih. Iz perspektive jednog dijela postsubkulturne teorije, uslijed raspada do tada važe ih subkulturnih podjela i sve ve e stilske luidnosti i leksibilnosti, strukturalno utemeljeni koncept subkulture postaje suvišan, pa se sam pojam modi icira ili potpuno odbacuje, dok se uvode neki novi pojmovi kao što su novopleme, afektivni savezi,

životni stilovi, scena itd., koji bi trebali preciznije i razgovjetnije objasniti nove fenomene i oblike okupljanja.

Uz teorijsko razmatranje i analizu suvremenih paradigmi na podru ju sociologije mladih, Sociologija i party scena Rašeljke Krni i Benjamina Perasovi a nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u Zagrebu, na temelju podataka dobivenih kvalitativ-

nim istraživanjem (fokus grupe, individualni polustrukturirani intervjui, metoda promatranja uz sudjelovanje). Dovo enjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih, ukazuje se i na problem teorijskog uop avanja, nalaze i elemente i subkulturnog i postsubkulturnog kao odrednice razli itih oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u Zagrebu.

Miloš Urban - “Lord Mord” Ovaj “egzistencijalisti ki triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske“ pri a je o Pragu s kraja 19. stolje a – u vrijeme kad je eška dio Austro - Ugarskog carstva i kad je njezin glavni grad poprište socijalnih i politi kih nemira predvo enih eškim patriotima koji sve otvorenije izražavaju težnju k neovisnosti. Austrijske vlasti na uli ne demonstracije reagiraju uvo enjem prijekog suda i in iltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove eških domoljuba. Uz to, centar Praga trebao bi biti podvrgnut temeljitom

preure enju, što bi kao posljedicu imalo rušenje popularnoga židovskog kvarta s njegovim boemskim no nim životom i opuštenom hedonisti kom atmosferom koju narušava serija ubojstava.

Glavni junak knjige grof Arko, vješt ma evalac sklon hedonisti kom životu, u politi ka zbivanja tog vremena biva uvu en protiv svoje volje. On je ovjek koji ima svoje principe, no to ga ne sprje ava da posje uje bordele, u kr mama ispija apsint i problem s bolesnim plu ima pokušava ublažiti uživanjem tableta s heroinom. S druge strane, on se hrabro

suprotstavlja uništenju židovskog kvarta. Kupuje ondje ku u i odbija se iseliti, upuštaju i se u bitku s korumpiranim gradskim dužnosnicima.

Urban se u svom romanu doti e razli itih i danas aktualnih i zanimljivih tema – poput iskvarenosti politi ara, položaja Židova, uloge tajne policije – a postavlja i pitanje o visokoj cijeni koja esto mora biti pla ena za uvo enje progresa. U pri i se koristi povijesnim injenicama kako bi evocirao atmosferu “lonca za taljenje“, što je Austro - Ugarsko carstvo sa svojim brojnim narodima svakako i

bilo, te živopisnim do aravanjem goti ki mra ne atmosfere onodobnog Praga ponovno privla i pažnju kritike, publike i brojnih izdava a izvan eške.

8. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... ŠEGRT HLAPI

ULICA U PALERMU

hrvatski dje ji pustolovni film Režija: Silvije Petranovi Uloge: Mile Biljanovi , Ena Luli , Goran Navojec, Hristina Popovi , Milan Pleština, Musta a Nadarevi , Nikola Kojo

komi na drama Redateljica: Emma Dante Uloge: Emma Dante, Alba Rohrwacher, Elena Cotta, Renato Mal atti

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 8.11.

16.30 ŠEGRT HLAPI hrvatski dje ji pustolovni film

18.30 NIJE SVE U LOVI triler

20.30 POGREŠNA DOSTAVA - zff romanti na drama

subota, 9.11.

16.30 ŠEGRT HLAPI hrvatski dje ji pustolovni film

18.30 NIJE SVE U LOVI triler

20.30 ULICA U PALERMU - zff VIA CASTELLANA BANDIERA komi na drama

nedjelja, 10.11.

Pametnog i dobrog dje aka šegrta Hlapi a prije sto godina u knjizi “ udnovate zgode šegrta Hlapi a” stvorila je Ivana Brli - Mažurani .

Na veliko platno stavio ga je redatelj Silvije Petranovi . Šegrt Hlapi kre e na put nakon što mu je okrutni majstor Mrkonja nanio nepravdu. Na tom putu upo-

znaje Gitu, prelijepu djevoj icu iz cirkusa, siro e poput njega. Oboje doživljavaju pustolovine i poteško e tijekom putovanja. Nemaju gdje spavati, nemaju hranu ni prikladnu odje u, no ne boje se ni ega. Hrabri su i sretni te spremni svakome pomo i. U no i punog mjeseca dogodi se nešto strašno i sve se promijeni.

Rosa i Clara krenule su autom u Palermo na vjen anje.

Nakon sva e odlu uju krenuti sporednom uli icom. Iz suprotnog smjera nailazi drugo vozilo u kojem se nalaze brojni lanovi lokalne obitelji, a za volanom je starija gospo a Samira. Nitko ne želi krenuti unazad i propustiti

druge. Glave postaju usijane. Sitna prometna situacija prerasta u pat-poziciju epskih razmjera, a putnici iz oba vozila ponašaju se kao dva jarca na brvnu. Ubrzo se uplete cijela radni ka etvrt s pri ama o zavjerama i protuzavjerama, a organizira se i kladionica.

ARGO

triler

20.00 ULICA U PALERMU - zff komi na drama

ponedjeljak, 11.11.

16.30 ŠEGRT HLAPI

DVD, BLUE RAY IZLOG

hrvatski dje ji pustolovni film

POTPUNO SJE ANJE

Pod palicom oskarovaca Bena A flecka (redatelj) i Georgea Clooneya (producent), odli na gluma ka ekipa na velika platna donosi istinitu pri u o agentu CIA-e koji predvodi operaciju spašavanja šestero ameri kih gra ana iz Irana. Film donosi napetu borbu za život, ascinantnu pri u koja je desetlje ima bila nepoznata javnosti. 1979. godine revolucija u Iranu doseže vrhunac napadom na ameri ku ambasadu...

16.00 ŠEGRT HLAPI 18.00 NIJE SVE U LOVI

18.30 NIJE SVE U LOVI triler

20.30 KRUGOVI - zff

Dobro došli u Rekall, kompaniju koja vaše snove može pretvoriti u stvarna sje anja. Za radnika u tvornici Douglasa Quaida (Farrell), iako ima prelijepu suprugu koju voli (Beckinsale), putovanje umom zvu i kao savršeni odmor u njegovom životu prepunom rustracija – stvarna sje anja života u kojem je bio superšpijun možda su baš ono što mu treba. Kada procedura krene po zlu, Quaid postane traženi ovjek...

utorak, 12.11.

16.30 ŠEGRT HLAPI hrvatski dje ji pustolovni film

18.30 NIJE SVE U LOVI triler

20.30 SLU AJNI ŽIVOT drama

etvrtak, 14.11. kazališna predstava

SPEKTAKLUK

ALBUM TJEDNA

Go No Go - “Second EP” Nakon jedinice naj eš e do e dvojka, a u slu aju Go No Goa nakon prvog EP-a, jednostavno nazvanog "First", dolazi novi "Second". ''Dvojka'' pokazaje da Go No Go izrastaju u sve bolji bend pred kojim se otvara sve bolja budu nost, ako mu mediji i radio/TV postaje pruže priliku. To je moderan indie rock album zaronjen u indie rock '80-ih i '90-ih i bendove poput Dinosaur Jr i Pixies, ali su uba eni i melodi niji dijelovi Queens O The Stone Age kojima je Tomislav bio asciniran i u Ruizu.

Preslušavaju i album, ipak dobivamo dojam kao da smo se vratili koje desetlje e unatrag, jer pjesme zvu e vrlo žestoko i mo no, a opet s druge strane vrlo radio oni no i pitko, baš onako kakve strance dosta ljudi sluša. Ponovno bi mogli postaviti pitanje zbog ega Hrvati ne slušaju naše vrlo dobre bendove koji pjevaju na engleskom, ali nema smisla...

Nakon uvodne tri skladbe koje balansiraju zvukom ve spomenutih Pixiesa i Dinosaur Jr.-a, na

Satiri ko kazalište “Kerempuh”

"Hey! Exciting World!"), pa možemo re i da je bend pogodio s odlukom o izdavanju dva EP-a jer ih je tako publika lakše mogla upoznati i na koncertima ih lakše pratiti, a sad je na njima da zaokruže dosadašnji rad i odlu e se na cjelovito studijsko izdanje.

Gledaju i ova dva EP-a, možemo re i da bend dosta šara zvukovno, ali su uspjeli zadržati "glavu i rep", pa sve lijepo sjeda na svoje mjesto. Iskustvo iz prijašnjih bendova lijepo su preto ili u novi, pa šarolikost društva daje nove ideje koje me usobno oplemenjuju. Da, Go No Go je definitivno bend na koji treba obratiti pažnju, posebno ako volite alternativniji zvuk od prije desetlje a - dva oboga enih indiejem "tisu itih". (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama najve e iznena enje nailazimo s "All The Way And All The Time" koja bi gotovo sigurno postala veliki hit da je nastala u Americi sredinom '90-ih, jer je pjesma mješavina Green Daya i Nirvane

(u nešto manjoj mjeri) iz najboljih dana.

Ostatak je podjednako dojmljiv kao i uvod EP-a (posebno je zanimljivo uba eno sing-along pjevanje benda pred kraj

Follow Secret Little Sign Crowd All The Way And All The Time Rate Hey! Exciting World!

Rate (remix by Hemendex)

DOM KULTURE PRELOG subota, 9.11.

17.00 ŠEGRT HLAPI hrvatski dje ji pustolovni film

19.00 WOLVERINE 3D akcija, SF, avantura, antazija

nedjelja, 10.11.

15.00 Prilo ki susreti amatera (Dramska družina Virje, Lepoglava, Cestica, Kuburaši Maruševec, Sv. ur , re an, Tuhelj, Grad Ludbreg i dr.)

17.00 ŠEGRT HLAPI hrvatski dje ji pustolovni film

19.00 WOLVERINE 3D akcija, SF, avantura, antazija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Askorbinska kiselina ili vitamin C Szent Gyorgyi je iz limuna izolirao askorbinsku kiselinu 1928. godine. Iako je tako kasno otkrivena, askorbinsku kiselinu su empirijski «upoznali» mnogi moreplovci koji su od skorbuta gubili gotovo cijelu posadu na dugim putovanjima. Moreplovac James Cook (1728-1779), prvi je i ne znaju i što se krije u kiselom kupusu, uspio spasiti ve inu svoje posade dok su drugi moreplovci ve}inu posade gubili.

Vitamin C ima brojna iziološka svojstva, poneka još uvijek nepoznata. Važnije su funkcije slijede e: • djeluje kao snažan antioksidans, sprje avaju i oksidaciju mnogih tvari, osobito mnogih namirnica, time i njihovo kvarenje, • ima važnu ulogu u stvaranju kolagena i me ustani ne cementne tvari, stvaranje hrskavice, zubnog dentina, • ništa manje važna uloga je u održavanju normalnog stanja kapilara, što se najjasnije o ituje kad pri de icitu vitamina C dolazi do opsežnih kapilarnih krvarenja, • pospješuje zacjeljivanje rana, • pospješuje rast, • pospješuje apsorpciju željeza, • održava koru nadbubrežne žlijezde i pridonosi toleranciji hladno e.

Vitamin C ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina fenilalanina, tirozina i triptofana. Ve ina živih bi a stvaraju C vitamin u svom tijelu, ovjek je me u rijetkim bi ima koji nisu sposobni. Linus Pauling

Piše dr. Branko Vr i

pretpostavio je da smo proizvodili vitamin C u prošlosti, ali smo tu sposobnost izgubili jer smo ga dobivali mnogo iz vo a. štoviše, zajedni ka zna ajka nas i drugih vrsta koje su izgubile tu sposobnost jest prethodna vo em bogata prehrana. Vitamin C jedan je od najosjetljivijh vitamina. Lako ga razaraju ili mu smanjuju koncentraciju brojni kemijski, izi ki i biološli agensi. Kuhanjem se može uništiti gotovo sav vitamin. Vitamin C uništava i prirodna oksidacija. Prerezana jabuka ubrzo zbog oksidacije potamni, a vitamin C se smanjuje i gubi. Kisela sredina pogoduje stabilnosti vitamina C, jer u njoj prakti ki ne djeluju enzimi koji pomažu destrukciji vitamina. Ako krumpir pe emo ili kuhamo, izgubi se mnogo manje vitamina C nego ako ga gnje imo na zraku zbog pripremanja pire krumpira. O dnevnim potrebama vitamina C mišljenja su se mijenjala i razlikovala. Razlikuju se još i danas. Ipak prevladava mišljenje da je za djecu dovoljna koli ina od 45 mg, a za odrasle osobe oba spola 60-75 mg. U bolesti i posebnim stanjima ga treba više.

KAKO ODRŽAVATI ODJEVNE PREDMETE

S vunom lagano i oprezno Vuna je najsvestranije vlakno koje daje priroda.

Predstavlja dinami an spoj za tkanine i pletenu robu, koja dozvoljava brzu promjenu iz sve ane odje e u ležeran sportski stil.

Iako dnevne temperature proteklih dana više nalikuju na ljeto nego na jesen, vjerujte kako e uskoro na našim ulicama prošetati vuneni šalovi, kape, kaputi.

Vuna iznimno dobro štiti u hladnim danima i to svi iz osobnog iskustva znamo.

Vjerojatno malo manje znamo kako i na koji na in pravilno održavati i istiti vunenu odje u.

Za vunenu odje u, kojoj se preporu uje ru no pranje, dobro je znati kako se preporu uje ru no pranje u mlakoj vodi do 40 stupnjeva Celzijevih, uz korištenje blagog deterdženta.

Dobro je i okrenuti odje u s nutarnje strane prema van, kako bi se zaštitio mogu i gubitak kvalitete vlakana s vanjske površine tkanine. Dobro je i provjeriti jesu li se deterdžent ili teku ina za pranje dobro rastopili u vodi prije stavljanja odjevnog predmeta u vodu. Prljavština se uklanja kratkim namakanjem od najmanje pet minuta.

Vunenu odje u nemojte trljati. Pleteninu sušite nakon blago cije enja u

perilici bez centrifugiranja ili na ravnome. Ne preporu uje se sušenje preko užeta. Moderne perilice omogu uju i kvalitetno strojno pranje vunenih odjevnih predmeta. Tako er se preporu uje pranje

do 40 stupnjeva Celzijevih uz blagi deterdžent.

Gla anje i postupak s mrljama Preporu uje se lagano gla anje parom ili toplim gla alom na programu s

dvije to ke. Može se koristiti i vlažna krpa da se izbjegne sjaj. Kod mrlja je važno brzo reagirati. Prva pomo prije kemijskog iš enja može biti u inkovita. Ako se radi o mrlji od alkoholnih pi a, potapkajte zamrljano mjesto s upijaju om krpom kako biste odstranili suvišnu teku inu. Mješavinom tople vode i medicinskog alkohola prebrišite mjesto mrlje. Za mrlju od crne kave dobro e do i mješavina alkohola s bijelim octom u jednakim dijelovima. U slu ajevima prljanja vunene tkanine krvlju, potrebno je najprije vlažnom spužvom odstraniti višak krvi. Potom se lagano istrlja podru je mrlje nerazblaženim octom, koje se zatim potapka hladnom vodom. Za mrlje od vo nog soka koristite mješavinu medicinskog alkohola i vode (omjer 3:1).

Ovih dana više nego ina e mnogi e zapaliti svije e za sve najmilije kojih više nema me u nama. Mrlje od voska na vunenim tkaninama mogu e je odstraniti na sljede i na in: žlicom ili tupom stranom noža odstranite što je mogu e više voska. Stavite buga icu preko mrlje te prije ite gla alom na programu s dvije to ke.

Dakle, s vunom lagano i oprezno. (rr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U poslovnom okruženju prihva te savjete dobronamjerne osobe. Prilagodite se situaciji i na kraju ete u svemu iza i kao pobjednik. Ukoliko ste okrenu stabilnim ciljevima, krajem tjedna o ekuje vas neki oblik nagrade ili nov ani primitak. U ovom razdoblju prijatelji bi trebali ima klju nu ulogu u realizaciji vaših roman nih poznanstava. Upoznat e vas s potencijalnim partnerima na nekom zajedni kom druženju. Razvoj situacije e ovisi potom samo o vama. Pripazite na probleme s glavoboljom.

VAGA (24.9.-23.10.)

Teško ete se koncentrira na poslovne obveze. Još traju nesporazumi s poslovnom okolinom. Prema drugima pokušajte bi pristojni i pomirljivi. Nemojte se doves u situaciju sva e zbog kri ziranja drugih, što bi vam moglo donije dodatne nevolje u odnosu s okolinom. Odgodite sve velike odluke, izbjegavajte ogovaranja, putovanja, kupovine. Svi e odnosi kratko traja , i ubrzo ete do i u poziciju i stanje duhovne i zi ke ravnoteže. U slobodno vrijeme zaokupite se nekom zi kom ak vnoš u.

BIK (21.4.-20.5.)

U tjednu koji dolazi imat ete mogu nosti nadoknaditi sve poslovne zaostatke.

Sredit ete pravne nedoumice i probleme. Mogu e su naznake pove anja prihoda ili nekog vida priznanja za vaš rad. Znat ete iskoris povoljne prilike, a u svemu e vam potporu da prijatelji ili osobe koje volite. U ljubavnim odnosima mogu i su manji problemi. Samci su optere eni potragom za partnerom, a oni koji su u vezi željeli bi izi i iz nje. Pripazite na dovoljan unos vitamina.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U radnom okruženju netko e vam postaviti prepreke koje ete samo uz zalaganje i oštroumnost mo i pozi vno riješi . Nemojte previše analizira “tko i kako”, ve pokušajte što jednostavnije do i do nalnih rješenja. Ljubavni odnosi pomalo se kompliciraju, tako da ete se u pojedinim situacijama osje a previše iscrpljeno i izgubljeno. Usmjerite svoj kompas prema pravim osobama, i sve nedoumice e biti razriješene.

Sa zdravljem je sve u redu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Procijenite s kim možete razgovara i iznosi svoje mišljenje, kako se ne bi dogodilo da netko iskoris vaše povjerenje.

Po etkom tjedna ete mo i kroz manje poslove ostvari više dobitaka. S i e vam i novac na koji ste duže vrijeme ekali. Prihva te udvaranja osobe iz vaše bliske sredine. Najve i sklad mo i ete pos i s osobama koje svemu pristupaju odgovorno. Preporu uje se i odlazak na kra i put, koji može donijeti poznanstvo sa šarmantnom osobom. Posve te se više sebi, svom izgledu i organizmu.

Novi poslovni tjedan donosi i obilje novih obveza. Ipak ete uspijeva riješi sve što je hitno i mo i ete si ostavi dovoljno vremena za prioritetne zadatke. Poslovni suradnici bit e pravi mski igra i, i sve ete pravovremeno uspje završiti. Zbog toga ete pomalo zanemari obiteljske obveze, stoga u danima vikenda ipak na prvo mjesto stavite obitelj.

Dovoljno spavajte i konzumirajte više vo a.

RAK (22.6.-22.7.)

Po etak tjedna daje nagovještaj pove anja prihoda, što e vas dodatno mo virani za kvalitetnije provo enje poslovnih projekata. Znat ete odabra kvalitetne poslovne suradnike te e vas mski rad s takvom ekipom istinski veseliti. Povoljno e se razvija društveni kontak i komunikacija s okolinom. U ljubavi nemojte zanemariva partnera.

Posvetite mu dovoljno pažnje, a on e vam to znati vratiti na najbolji mogu i na in. Uzimajte dovoljno teku ine.

JARAC (22.12.-20.1.)

Teško ete se koncentrira na posao i poslovne obveze. Mislima ete bi negdje jako daleko i jedino u njima ete uživa i osje a se zadovoljno.

Ubijat e vas monotonija posla, pa se nemojte iznenadi ukoliko za koji dan po nete uvodi inovacije. Moglo bi bi zanimljivo i korisno. Izjedat e vas ljubomora i zapo et ete s ve im kontrolama. Hitno prona ite protuotrov takvom ponašanju. Pokušajte razgovara i uvidjet ete da ste i vi djelomi an krivac za mogu e probleme u vezi.

LAV (23.7.-23.8.)

Na poslovnom planu is cat ete se svojom marljivoš u, intelektom i krea vnoš u.

U tome e vam punim jedrima pomaga prijatelji i dugogodišnji poslovni parnteri. Bit ete društveni i skloni upoznavanju novih ljudi. Pozi vnu energiju koris te za u enje ili završetak poslovnih projekata. U ljubavnim odnosima dominirat e nemir. Ne brinite, partner e ima razumijevanja i strpljenja za vas. Svaka tjelovježba i bavljenje sportom bit e i više nego korisni.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U poslovnom svijetu javljaju vam se nove ideje koje ete mo i realizira . Jedan pozi van moment ete mo i iskoris , ukoliko želite dobro zaradi na brži na in. Strpljenje i upornost donijet e vam lijepe rezultate, kao i kra a putovanja. Ukoliko staru ljubav ne možete zaboraviti, nemojte biti lijeni ili nesigurni, uspostavite s njom kontakt i nadajte se uspješnom nastavku veze. Bliska osoba e da sve od sebe kako bi došlo do pozi vne promjene. Imate dovoljno energije.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nadolaze i radni tjedan donosi razumijevanje nadre enih, ali i suradnika. Posljednjih dana vam je zdravlje bilo pomalo “nagriženo” grloboljom i prehladom. Stoga su mogu e manje nervoze i pojava svadljivosti. Kolege e vam pomo i svladati taj privremeni manjak koncentracije. Uz pomo prijatelja mo i ete uspješno sredi i svoj emocionalni, privatni život.

Umor riješite kvalitetnim snom i prehranom bogatom vo em i povr em.

RIBE (20.2.-20.3.)

Bit ete u lošem odnosu s ljudima koji su vam privatno važni, ali tako ne e bi i s ostalima. Poslovna situacija je pomalo konfuzna i mogu e su komplikacije.

Može bi kri ka. Nemojte reagira nestrpljivo. Sve e se uskoro smiri , ali pri tome pripazite da sada ne nastanu prevelike štete. Može bi nepromišljenih postupaka, prevelikih rizika i nepotrebnih sukoba.

Na emotivnom planu tako er je potreban oprez i više razumijevanja za partnera. Ukoliko ste sami, razmislite što doista želite. Ne e bi nikakvih zdravstvenih tegoba.

8. studenoga 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ovu jesen izaberite boju vina!

Najpoželjniji modni komadi ovu jesen obojani su nježnim puderasto-ruži astim nijansama, bijelom i burgundy nijansama.

Iako e “burgundy”, posebice kod muške populacije, prije svega izazvati asocijaciju na izbor finih burgundac vina koja vuku porijeklo iz rancuske pokrajine Burgundije, ženski e se svijet više orijentirati na trendy i hit boju ove jeseni, ali i zime. Ovu atraktivnu bordo crvenu boju, ko-

ja se može identificirati s bojom vina, svjetski modni dizajneri preporu uju svima, jer ova nijansa gotovo da pristaje svim tipovima gra e tijela, bojama puti, kose ili o iju. Odjevne kombiniacije s burgundy pe atom stoga uskoro u ve im koli inama o ekujemo i na našim akove kim ulicama. A i vikend koji slijedi bit e u znaku Martinja, pa e i burgundy modni izri aj dobro do i za pra enje svekolikih vinskih ešti i veselica.

ESPRESSO by

Kakvu boju voliš, takav si Z

nanstvenik Isaac Newton dokazao je da se sun evo svjetlo sastoji od sedam boja: ljubi aste, indigo, modre, zelene, plave, žute, naran aste i crvene. I svaki nad dan sunce raduje svjetloš u tih osnovnih obja, kao i spektrom od 36000 najrazli itijih nijansi.

Boje su sveprisutne u našim životima. One žive u nama i oko nas. Može se ak re i: “Kakvu boju voliš, takav si”.

Boje imaju veliki zna aj i u stvaranju vizualnog identiteta o kojem se proteklih dana progovaralo i na jednom edukativnom predavanju u akovcu. Poti e na razmišljanje: - Koje su to boje kojima se može identificirati naše me imursko podneblje? Ve ina

e se složiti da je to prije svega plava. A plavu svi vole. To je boja neba i vode. Kroz povijest ona je uvijek simbolizirala uzvišenost, beskona nost i mudrost. Obožavali su je još i stari Egip ani. Grcima je predstavljala život nakon života. U Kini je plava boja neba simbol muškog principa, a plava boja vode ženskog. Plava boja u krš anstvu simbol je stvaranja svijeta i duhovnosti. Za vjernost nekome poklanja se plavi cvijet. Zovu je i “umjetni kom bojom”, jer zbog svoje bogate simbolike posebno privla i umjetnike. Podjednako je vole žene i muškarci. Plava boja može biti i asocijacija na dvije rijeke koje su sastavni dio našeg

kraja. Plava boja je izme u ostalog i boja Europske zajednice. Dakle, i dan danas je suvremena i ozbiljna. ruga boja koja se ve ini kao eventualni me imurski identiete profilira, je zelena. Boja je to biljnog carstva, a djeluje i blagotvorno na organizam. To je boja koja osvježava, smanjje krvni pritisak, širi kapilare i kod ovjeka uspostavlja ravnotežu svih osjetila. Zeleno je boja simbolizira bu enja života i ima vrlo umiruju e i zaštitni ko djelovanje. Upravo zato se i esto naziva “bojom strpljenja” jer duhovno uravnotežuje. Njezini simobli jesu i nada, vjera, istina, mir i preporod. Stoga je razumljivo da

D

sva ta simbolika zelene boje utje e i na pozitivno ovjekovo osje anje kad se na e u okruženju zelene boje. A Me imurje je zeleno ili barem tako želimo vjerovati da je i da izgleda takoi, “zdravo zeleno”. Plava i zelena, boje su naše svagdašnje. Ne treba ih se bojati. Slobodno njima obojimo živote. Ponekad u misti nu, ali i poslovi nu plavu boju, a ponekad u svježu zelenu.

Pustite neka vas vode ljepota i boje što ih svaki dan oko sebe zamje ujete. Jer i boje vam mogu pomo i ostvariti kvalitetniji život i pomo i vam da postanete visokomotivirani pojedinac koji ostvaruje iznimne uspjehe u ostvarenju životnih, poslovnih i drugih

željenih ciljeva. Boja vam može pomo i da postanete osoba koja je uvijek spremna za komunikaciju i pomo , koja je spremna davati, poticati, hrabriti, uklju ivati druge u razgovor i posao, koja je esto vedra i nasmijana. Takve osobe naj eš e imaju u sebi i životnu strast i s njima je ugodno biti u društvu jer razmišljaju pozitivno, a uspješni rezultati ih motiviraju za još bolje djelovanje. Me imurci i jesu takvi, samozatajni, odgovorni, marljivi, skrbni i brižni za sebe, ali i druge. Uvijek se rado odazivaju na apele pomo i za humanitarno djelovanje što pokazuju nedavne akcije pomo i za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama ili pomo i teško oboljeloj Melaniji Horvat. Ili spremni pomo i tek neznancu u nevolji, emu i sami ponekad svjedo imo.

N

edavna zabilješka s akove ke šetnice Perivoja Zrinski. Prilaze i parku u daljini opažam doga aj. Kraj biciklisti ke staze bespomo no leži stariji muškarac.

Izgleda kao da je koja kapljica više utjecala na ravnotežu ili”nedajbože” nešto drugo.U blizini se zati u dvojica mladi a i spremno mu bez razmišljanja pomažu da se digne, da ne ostane ležati u vlazi i liš u, tko zna do kada.

Mala gesta, ali koja još uvijek ovjeku daje etiketu ovje nosti. Pomislim: to je pravi i iskonski identitet našeg kraja. Osobitost me imurskog ovjeka koji je spreman pomo i, uvijek i svugdje. Dok nas takvih ima, bit e i plavog neba, i zelenih ravnica i gorica. Dobro je imati i uvati to zeleno-plavetnilo u našim srcima. Volimo Me imurje, zeleno i plavo.

10

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Nesiguran i svadljiv

Povjerenje - vjera

PITANJE: U zadnje vrijeme postao sam nesiguran, esto se sva am, teško se koncentriram na ono što radim. Teško mi je zbog toga, a pogotovo kada znam da i moja obitelj zbog toga trpi.

ODGOVOR: Tjeskoba se javlja ja e ako smo strogi prema sebi.

Osoba koja je tjeskobna esto ima pomisao da bi mogla biti ponižena u razgovoru na poslu, a to bi za nju predstavljalo nešto strašnije od bilo kakve stvarne nevolje.

Strah se kod takve osobe ne javlja zbog toga da e pretpostavljeni misliti da smo glupi, nego zato jer mislimo da emo ispasti glupi pred sobom, da emo sliku o sebi doživjeti kao poniženje koje e uništiti našu osobnost.

Isto tako nemir se javlja u nama i onda kada podnosimo

Pri e o ljudskim potrebama koje vam na razli ite na ine prepri avam u svojim tekstovima uklapaju se u boži no raspoloženje koje sve nas ovih dana blago ispunjava. I opet u vas podsjetiti kako se mi ljudi ve od trenutka ro enja moramo mo i pouzdati u povoljan razvoj doga aja i moramo se mo i osloniti na stabilnost svog okruženja. Povjerenje i sigurnost temelji su našeg opstanka.

Bazi no povjerenje i sigurnost osiguravaju nam oni koji nas podižu, njeguju i odgajaju, jer ljudsko bi e bez toga ne može preživjeti. Istraživa i mozga i psiholozi slažu se da je povjerenje u realnost koja nas okružuje temeljna ljudska osobina. Samo se povjerenjem može stvoriti sigurnost prijeko potrebna za život. Kako bi mogli preživjeti, bilo u grubim davnim vremenima kad je pojedinac morao samostalno vladati nepoznatim situacijama, bilo danas kad je sve visoko specijalizirano na razinama kontrole daleko od nas kao pojedinaca, kad ne bismo vjerovali da e sve biti dobro po nas? Imati povjerenje zna i vjerovati nekome ili ne emu. To ne zna i nužno biti religiozan iako u svim religijama svijeta vjera sadrži temeljno povjerenje. ovjek neprekidno traga za objašnjenjima i nešto zna a nešto vjeruje, jer ne može druga ije. Vjera je izraz volje za postojanjem, a samim je tim prijeko potreban preduvjet samosvijesti. Traže i odgovore na vje na pitanja: Tko sam ja?

nepravdu umjesto da reagiramo. To se dešava zato jer nismo u stanju re i ono što mislimo, jer ako bi to rekli mogli bi imati strah od patnje i napuštenosti.

Moj savjet je da vam je potrebna psihoterapija te da bi bilo dobro da se javite na pregled kod psihijatra.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Tko uva moje nov i e? Što zna i štedjeti, da li je štednja sigurna, tko to uva moje nov i e i kako, od kuda dolaze novci koji izlaze iz bankomata, tko ga i kako puni … bila su neka od brojnih pitanja upu enih djelatnicima Vaba d.d. banke Varaždin tijekom veselog druženja na dan štednje, 31, listopada.

Vaba d.d. banka iz Varaždina i ove godine Svjetski dan štednje tradicionalno odlu ila proslaviti u društvu najmla ih.Djeca varaždinskih dje jih vrti a u poslovnicama

Vaba d.d. banke Varaždin mogla su tako saznati sve što ih zanima o uvanju novca – štednji, bankarskim karticama i štednim ra unima, jer su djelatnici banke i ove godine, u želji da najmla e educiraju o zna aju štednje, za ovu prigodu osmislili Malu Vaba školu bankarstva.

(BMO)

Koji je smisao života? Svatko od nas u svojoj individualnoj egzistenciji mu i se nepodnošljivom idejom da je vlastito postojanje plod slu ajnosti. Nevažan sam i zamjenjiv. Postojim, ali sam mogao ne postojati, zar ne?

Dano mi je ro enje, život, smrt.

Po etak i kraj. ovjek treba modele suvislog tuma enja doga aja, traži viši smisao stvari. Želi shvatiti što mu se doga a, želi razumjeti i objasniti, da bi mogao predvi ati, planirati i kontrolirati. Mora sebi mo i odgovoriti na pitanje: Zašto?

Koja to skrivena sila drži ovaj napuknuti svijet na okupu? Nemogu e je ne vjerovati a živjeti.

U koga vjerujemo? U sebe, svoju obitelj, državu, naciju, boga? U pravdu, ljubav, poštenje? U što polažemo nade? I zašto vjerujemo? Vjerujemo jer želimo isklju iti slu ajnosti, osjetiti sebe i transcendirati sebe da bi postali dio cjeline. Tražimo tu nadnaravnu, zaštitni ku silu od pamtivijeka, razli ite kulture i civilizacije kroz ljudsku povijest uvijek iznova pokazuju sposobnost da je prona u.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Osje aj krivnje: pratitelj alkoholizma Krivnja pdrazumijeva loš osje aj usmjeren prema sebi, prožet samooptuživanjem zbog onog što smo u inili, ili što nismo u inili a trebali smo. Sli na je ljutnji, time da se ljutnja razlikuje od krivnje po tome što je ljutnja usmjerena na druge - na ono što su u inili ili što nisu u inili.

Kad se pojedinac osje a krivim, to zna i da je došao do zaklju ka da je odgovoran za po injenje ne eg lošeg, i spreman je na svojevrsnu sankciju zbog svojeg ponašanja.

Osje aj krivnje esto ide uz alkoholizam. Prekomjernim pijenjem alkohola ovjek ini mnoge loše stvari sebi i okolini. Uzroci osje aja krivnje su, naj eš e, što ovisnik zna da je povrijedio sebi bliske osobe (prijatelje, obitelj) kao rezultat njegovog ovisni kog ponašanja. Obzirom je alkoholi ar svjestan da je pijenje nešto loše i negativno, nastoji ga prikrivati i zbog pijenja ima osje aja krivnje; odatle dolazi poricanje i lažno opravdavanje za svoje ponašanje.

Kad osoba po ne konzumirati alkohol, nailazi na skliski teren zato što korištenje alkohola vrlo lako eskalira. Sâm konzument ne primje uje da je pijenje alkohola kod njega poraslo i u koli ini i estini. Konzumacija alkohola kod mnogih migrira od tzv. blažih alkoholnih pi a, npr. piva (koja imaju manji udio alkohola) do žestokih pi a (gdje volumni udio alkohola varira izme u 35 -55%!). Lako se izgubi poimanje koliko se pije. Skliznu e u ovisnost je neprimjetno, a i problemi paralelno neprimjetno rastu.

Prije nego ovisnik to shvati, preusmjerava novac sa životnih troškova na alkohol, kojeg treba sve više. Po nu se javljati ispadi kod ku e i na poslu. U po etku su pogreške male i lako objašnjive, a ovisnik još uvijek negira problem. Daljnjim konzumiranjem alkohola bolest se po inje jasno ogledati i dolazi do sve težih neprimjerenih postupaka (npr. slupati e auto voze i u pijanom stanju, fizi ki napasti nekoga…) radi kojih e se ovisnik u trijeznoj azi osje ati krivim.

Zbog valova krivnje ovisnik e razviti razne psihi ke smetnje, esto e patiti i od tjeskobe.

Osje aj krivnje je snažan i dobro poznat onima koji

doživljavaju jutra s mamurlukom. Jak osje aj krivnje nakon pijane no i uzrokovan je saznanjem osobe da je u inila nešto neprili no i loše, i pra en je osje ajem nelagode i stida. Osoba žali zbog nepotrebno potrošenog novca, zbog po injenih ludosti ili pak štete u pijanom stanju, i zbog sadašnjeg lošeg osje anja. esto pokušava “sastaviti” sje anje. Osoba se osje a kao nevrijedna.

Svijest ve ine alkoholi ara je ipak da njihovo ponašanje nije u redu. Kada ovisnik odlu i prestati piti i preusmjeriti život na pravu stazu, i nakon što u e u postupak oporavka, po inje se javljati intenzivnija krivnja nego kad pije jer e biti suo en sa svojim nedjelima. Kad pije aktivno, tada zamota osje aj krivnje u “deku alkoholne izmaglice”, i piju i prikriva osje aje. S druge strane, trijezna i trezvena osoba može razmišljati o svojim aktivnostima iz vremena kad je pila, i kako se to odražavalo na druge. Tu se javlja emocionalna bura - uz krivnju, idu i stid, razo arenje, slika o sebi je srozana… To je teret koji osobu ini podložnom recidivu. Mnogi alkoholi ari višekratno ulaze u proces lije enja zbog povremenih recidiva. I to pridonosi dubokom osje aju krivice, jer je još pridodan doživljaj osobnog neuspjeha.

Kod mnogih, i kad pobijede ovisnost, bit e prisutan osje aj krivnje zbog loših u injenih stvari. Naravno da je daleko produktivnije pokušati se iskupiti za u injena nedjela, nego se osje ati krivim. Iskupljenje nije lako, zato se preporu a u procesu lije enja imati potporu stru ne osobe. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pri Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije jedno je od mjesta gdje se u tom pogledu može dobiti pomo i savjet, osobito podrška da se sli na ponašanja ne ponove u budu nosti.

8. studenoga 2013.

PUT AJA

Vrbovica – planinska čudotvorka kod muških boljki

Upotreba vrbovice u ljekovite svrhe nije duga, tek posljednjih 30-tak godina, no u ovom periodu pokazala je svoje magi ne mo i kod lije enja problema urinarnih organa, posebno prostate.

Vrbovica, botani kog naziva Epilobium pariflorum, biljka iz obitelji pupoljica, je prirpdni antiseptik, antibakterik, adstrigen, antiinflamatorik i antikarcinom. Osim u lije enju upalnih stanja prostate u inkovitost pokazuje i kod bolesti mjehura, bubrega i bakterija u urinarnom traktu.

Poznata je još i pod imenima kao što su planinska vrbovica, svilovina i šumska vrbovica. Cjenjena je u cijeloj Europi, u Britaniji je poznata pod imenom Mountain ili Broad – leaved Willowherb, u Njema koj Berg-Weidenröschen, u Italiji Garo anino di montagna, a Francuzi su joj nadjenuli ime koje je tako er povezano s planinama, Epilobe des montagnes.

Vrbovicu su koristili i stari narodi, ali je s vremenom zaboravljena iz ega ju je izvukla austrijska travarka Maria Treben. Trajnica uspravne okrugle i nerazgranate stabljike naraste do metra visine.

Ima duge listove jajastog oblika koji su na vrhu zašiljeni. Bijelo – ruži asti do crven cvijet s etiri latice cvjeta na samom vrhu sjemenskih ljuski, a daje tobol asti plod dugog i uskog oblika. Vrbovica je sa svojim razli itim vrstama jako rasprostranjena biljka. Cvate od srpnja do rujna, a raste na šumskim istinama, sje ama, paljevinama, me u borovima uz šumske putove, pretežno u crnogori nim i listopadnim

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

šumama. Voli svježa hranjiva tla bogata dušikom.

Kod vrbovice beremo listove ili cijelu biljku u cvatu, a tako ubrana suši se na toplom, prozra nom mjestu u hladovini. Po sušenju biljku usitnimo i pohranimo u plat-

Upalna stanja prostate, prostatitis, akutni prostatis koji je uzrokovan bakterijama E. Coli, Klebsiella, Proteus i drugima, hiperplazija prostate i tumori prostate esta su boljka modernog muškarca, a u pu koj medicini kod navedenih boljki tu je neizostavna vrbovica.

Osim pri lije enju prostate vrbovica je u inkovita i kod lije enja bolesti mjehura poput in ekcija mjehura, katara, a ak i karcinoma, kod

nene vre ice ili dobro zatvorene staklenke.

Vrbovica se osim kao suha biljka u aju koristi i kao ekstrakt i tinktura, a najve u ulogu ima kod lije enja muške boljke s prostatom.

upalnih bakterija u mjehuru i mokra nim kanalima, ali i kod bolesti bubrega pri in ekcijama, upalama, bakterijama i tumorima.

Uz pomo vrbovice oboljela prostata kod mnogih

pacijenata opet ozdravi, ak u toj mjeri da je mogu e zaobi i i operativne zahvate.

Ako je operacija ve obavljena, aj od vrbovice uklanja žarenje ili druge tegobe koje se nakon operacije esto javljaju. U svakom slu aju ipak se pri konzumiranju vrbovice valja posavjetovati s lije nikom. este su ajne mješavine za lije enje prostate pa se tako uz vrbovicu preporu uju list i korijen koprive, gospina trava, kamilica, estoslavica, i irot, i druge ljekovite biljke za koje je dokazano da pomažu normalnom unkcioniranju prostate.

Osim za lijek, mlade listove vrbovice možemo koristiti i kulinarstvu. Takvi listovi puni zdravlja i energije prirode u prolje e su melem u raznim salatama, varivima ili juhama.

Naj eš a primjena vrbovice je ipak priprema aja koji emo najlakše spraviti

tako da 1 ajnu žli icu suhe vrbovice prelijemo s 2 dl vru e vode, pustimo da odstoji 5 minuta nakon ega aj procjedimo i pijemo 2 šalice aja na dan. Najbolje ga je piti ujutro na tašte i nave er prije spavanja.

Stoga ili kao prevenciju ili ako imate problema s prostatom i bolestima urinarnih kanala ne zaboravite da najbolja pomo za te boljke postoji u prirodi, a ajoteka oko aja na svojim policama ima i ovu udotvorku za spre avanje muških boljki.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

Peugeot servisna akcija zima www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Od 4. studenog 2013. do 18. sije nja 2014. godine u ovlaštenim Peugeot servisima traje akcija s popustom od 20% na redoviti zimski pregled, koji uklju uje i provjeru kontrolnih to ki na automobilu. Pregledava se ukupno petnaest to aka na vozilu, od ega stanje akumulatora, ko nica, ispušnog sustava, zabrtvljenost, stanje teku ina…

U navedenom periodu može se ostvariti i 20% popusta na odre ene artikle iz ponude dodatne opreme zima 2013/14. Proizvedena u skladu sa strogim standardima Peugeot kvalitete, ova je oprema posebno dizajnirana da se skladno stopi s vozilom, a svi Nova tematska izložba povodom 75 ro endana Volkswagen Bube (1938. - 2013.) otvorena je 1. atudenog u muzeju automobila Ferdinand Budicki i traje do 30. Prosinca.

Kroz šest izloženih buba prikazan je fenomen jednog od najutjecajnijih automobila u povijesti autoindustrije.

Na izložbi je izložena jedna od najstarijih buba u Hrvatskoj koja da ra iz 1955. godine, Buba proizvedena u Njema koj, buba proizvedena u tvornici automobila Sarajevo, Buba od Auto Zubaka iz 1966. Godine, o road izvedba i ku na preinaka tzv. „home made“ verzija.

Uz Bube posje telji e se mo i informira o povijes Bube, te razgleda 80 crno - bijelih povijesnih fotogra ja nastalih u periodu od 1938. - 1970. godine koje e obuhva razne svjetove najprisutnijeg automobila na svijetu.

ponu eni proizvodi svojim se stilom savršeno uklapaju u unutarnje i vanjske linije vozila. Istovremeno pruža dodatnu udobnost , sigurnost i kvalitetu boravka u vozilu. Popust se tako može ostvariti na proizvode poput nosa a skija, lanaca i navlaka za snijeg, presvlaka sjedala, krovnih kutija, tepiha, krovnih nosa a, aluminijskih naplataka…

Zimski pregled je sveobuhvatan pregled koji sustavno provode tehni ari mreže Peugeot ovlaštenih servisa. Odabirom održavanja vozila u mreži Peugeot ovlaštenih servisa, može se u potpunosti iskoristiti znanje i stru nost marke Peugeot.

Izložba povodom 75-og ro endana VW Bube Uz sve navedeno bit e izložen i jedan motor sa samo 45 sa rada. Spomenute fotografije i dokumentarni filmovi prikazivat e i u digitalnoj formi na 2 led panela. U sklopu izložbe bit e izložena literatura, memorabilije, modeli u raznim mjerilima, artefak i igra ke na temu Bube. Svake subote u 11 sa posje telji mogu sudjelova na jednosatnim predavanjima vezanim uz razne teme Buba svijeta, mehani arskom kutku u muzejskoj radionici, a nakon svega i provoza u Bubama kako bi upotpunili vlas doživljaj ove kultne auto ikone.

PSA Peugeot Citroën predstavio novu proizvodnu liniju za proizvodnju novog motora u Francuskoj 29. listopada PSA Peugeot Citroën predstavio je novu proizvodnu liniju za proizvodnju novog motora EB Turbo Pure Tech u pogonu Français de Mécanique u francuskom Douvrinu (Pas-de-Calais). U familiju motora EB Pure Tech tvrtka PSA Peugeot Citroën ukupno je uložila 893 milijuna eura, od ega: 455 milijuna eura u istraživanje i razvoj, 438 milijuna eura u pogon u Francuskoj. Serijska pro-

izvodnja predvi ena je od ožujka 2014. godine, a planirani kapacitet proizvodnje je 320.000 motora godišnje.

Ovaj novi 3-cilindarski motor istovremeno je u inkovit, kompaktan i modularan, a odlikuju ga: snaga od 110 do 130 ks, smanjenje potrošnje i emisije CO2 od 18% u odnosu na atmosferske verzije motora Grupacije, zna ajno manja masa i dimenzije za bolje performanse i ve i užitak u vožnji, modularnost :

40% dijelova za motor preuzeto je s atmosferske verzije, norma Euro 6.1 primjenjiva od rujna 2014. godine, tehnološke inovacije sa 121 patenata Grupacije.

Motor EB Turbo Pure Tech najprije e se ugra ivati u Citroën C4 (110 g CO2/km) i Peugeot 308 (107 g CO2/ km) od ožujka 2014. godine, potom u Peugeot 208 (105 g CO2/km) i Citroën C3 i DS3 (105 g CO2/km) u srpnju 2014. godine. U Francuskoj

e se ovaj motor proizvoditi za automobile proizvedene u europskim tvornicama grupacije PSA Peugeot Citroën. Od 2015. godine ovaj motor proizvodit e se i u Latinskoj Americi i Kini za lokalna tržišta. PSA Peugeot Citroën mo i e u vrstiti i svoje vodstvo u proizvodnji vozila s niskom emisijom CO2, budu i ovaj motor koristi najbolje tehnologije s posebnom brigom za okoliš.

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

14

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

Mobenz obilježio 20. godišnjicu rada Zaposlenici prve i najstarije privatne benzinske postaje u Me imurju proslavili su u srijedu 30. listopada 2013., 20-tu godišnjicu svoga rada.

Tijekom proteklih godina bilo je svakojakih poteško a u poslovanju, no me utim marljivim radom svih zaposlenika i direktora, tvrtka uspješno posluje, ispunjava sve svoje zakonske obveze, te æe i dalje nastojati pružati što kvalitetnije usluge na zadovoljstvo svojih mnogobrojnih kupaca i gostiju, izme u ostalog istaknuo je direktor Zdravko Mohari .

Tom prigodom prire en je prigodni domjenak na kojem su se uz zaposlenike pridružili roðaci i prijatelji te gosti i kupci koji su u tom trenutku naišli.

Vlasnici tvrtke Marijan i Zdravko Mohari odlu ili su dodijeliti besplatni spremnik goriva kupcu vozila koje e u prije zadano vrijeme nai i. Sretna dobitnica bila je g a. Martina iz Malog

Mihaljevca. Kada joj je prodava Zlatko rekao da ne treba platiti, u prvi mah nije povjerovala da se njoj nešto tako može dogoditi, bila je jako uzbuðena, a i sretna. Da je barem više takvih godišnjica!

VOŽNJA u zimskim, otežanim uvjetima u prometu Osobito teški uvjeti smrznute kiše koja stvara ledenu koru na kolniku, magla ili snježna vijavica potencijalno mogu ugroziti sudionike u prometu. Temperatura na tlu, dakle i na kolniku, uvijek je niža od temperature zraka.

Osobito su opasna mjesta na mostovima, vijaduktima te gorskim prijevojima koja su esto smrznuta kad na ostalim dijelovima ceste nema poledice. Tu treba osobito paziti.

Za vožnju zimi potrebna je strpljivost i praksa, što podrazumijeva manju brzinu, bez iznenadnih promjena smjera i naglog ko enja. Važno je voziti smireno i punu pozornost uvijek usmjeriti na aktualnu situaciju u kojoj se kre emo. Važno je predvidjeti mogu a iznena enja i biti spremni na njih da možemo što bolje reagirati.

Promjenjivi uvjeti na cesti iziskuju sporiju vožnju.

Budimo svjesni da je pre-

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

AKCIJSKE MALOPRODAJNE CIJENE ZIMSKIH GUMA (do isteka zaliha) u vulkanizerskom servisu GUMIIMPEX-GRP EX-GRP u Varaždinu, P.Miškine 64 c

185/65 R15 88T UG7+ .....................457,433 kn 205/55 R16 91T UG8 .........................736,166 kn

175/65 R14 82T BLIZZAK LM30 .......394,46 46 knn 87 kn 195/65 R15 91T BLIZZAK LM32 .......443,87

45 knn 205/55 R16 91H ALPIN A4 .................813,45 56 knn 215/55 R16 93H ALPIN A4 .................998,56

velika brzina uz pogrešnu reakciju kad ‘’zagusti’’ esto pogibeljna. Izuzetno je važno pove ati sigurnosnu udaljenost izme u vozila.

Testovi su pokazali da udaljenost izme u vozila tijekom zime mora biti tri puta ve a nego ljeti, da bismo se sigurno mogli na vrijeme zaustaviti.

Naglasimo: Kao propisana zimska oprema, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa, zimske se gume montiraju na sva etiri kota a.

U suv remeno opremljenom vulkanizerskom servisu GUMIIMPEX-GRP, s me unarodnim certifikatom za kvalitetu usluga i

organizaciju servisa, mogu se obaviti sve vrste vulkanizerskih usluga: demontaža/montaža guma uz balansiranje, provjera tlaka, popravci ošte enih guma, optika vozila/geometrija kota a, uslužno uvanje guma i ekološko zbrinjavanje istrošenih guma. Pri kupnji guma, koju tako er možete obaviti u ovom servisu, stru ne osobe pružit e vam korisne savjete za odabir, upotrebu i održavanje te kontrolu pneumatika na vozilu. Za Vašu ve u sigurnost u prometu!

Više pog ledajte na: www.gumiimpex.hr (GUMIIMPEX-GRP, specijalisti za pneumatike)

58 knn 165/70 R13 79T Eskimo S3+ ............285,58 98 knn 185/65 R14 86T Eskimo S3+ ............365,98 56 knn 205/60 R16 96HP Eskimo S3+ .........582,56

- moguće plaćanje karticama u ratama rata ama - stručni savjeti za pneumatike - brze i kvalitetne vulkanizerskee usluge ussluge - optika vozila (geometrija kotača) č ) - uslužno čuvanje u ''hotelu za gume'' e'' - besplatno zbrinjavanje otpadnih guma (za recikliranje) RADNO VRIJEME servisa: LJETNO – pon-pet 7-19h ZIMSKO – pon-pet 7-18h – subotom 7 – 13h

tel: 042 / 404 533, 404-515 fax: 042 / 404 537 e-mail: shop@gumiimpex.hr web: www.gumiimpex.hr

8. studenoga 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 08.11.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 08.11.

07:13 Najava programa 07:15 VTV Dnevnik (R) 07:40 Mali oglasi 07:45 Ku onica (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Moja Istra 14:30 Eurobox (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci

21:15 Dokumentarni program 21:45 Sutrašnjica danas 22:15 Shi (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 09.11.

08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 14:30 15:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Auto – moto nau ca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Veliko platno Zagrljaj ljepote G.E.T.Report

Obzori Glas manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 09.11.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:30 09:45 09:52 10:00 12:20 12:30 13:00 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 17:10 17:40 18:10

18:40

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:20 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:11

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Druga strana (R) TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Okrutna ljubav Mali oglasi Glazbeni in (R) 24 sata vijes Sutrašnjica danas (R) TV prodaja Tajne uspjeha Glazbeni in (R) TV prodaja Ku onica (R) Popevke i š kleci (R) TV Oblo ec Zajedno Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Dokumentarni program S koncertnih pozornica Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

NEDJELJA, 10.11.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 10.11.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 Dokumentarni program (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 Mali oglasi 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Druga strana (R) 14:45 Kajkavci (R) 15:15 TV Ordinacija (R) 16:15 S koncertnih pozornica 17:50 Popevke i š kleci (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi (R) 21:00 Ve er uz lm: Lutalice (12)

23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 11.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

UTORAK, 12.11.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 20:35 Obzori 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

PONEDJELJAK, 11.11.

UTORAK, 12.11.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Popevke i š kleci (R) 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Kajkavci (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 21:30 Zastupni ki klub (R) 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 13.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 13.11.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:08 Dokuteka (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Iz naših središta (R) 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 14.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Veliko platno (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 14.11.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Shi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:25 Manjinski mozaik (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Glazbeni izazov 21:45 Putem EU fondova 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

U PETAK 13. studenoga besplatna rock poslastica u Prelogu

U Forumu gostuju Urban and 4 Koncert Damira Urbana i njegove “ etvorke“, nakon akovca u nekoliko navrata, stiže kona no i desetak kilometara dalje - do Preloga.

Preloški Forum za 15 godina lokala ugoš uje u petak 13. studenoga jedno od najve ih aktualnih rockerskih imena

hrvatske scene. Vrhunski glazbenik, autor tekstova, koautor muzike i vode i vokal uz potporu “ etvorke“ tijekom svakog live nastupa nešto je posebno. Ovaj put, osim najve ih uspješnica, po prvi put u Me imurju slijedi i predstavljanje nekoliko naj-

novijih pjesama s nedavno izdanog albuma “Kundera“. Zasigurno e još jedna poslastica za sve koji vole rock svirku biti informacija da nema upada za ovaj koncert, ali, ako svoje mjesto želite osigurati na vrijeme uz koncertni podij, u Forum morate krenuti što ranije.

ATRAKTIVNI WORLD MUSIC koncert stiže u Arenu Varaždin

Bregovi ev Orkestar za vjen anja i sprovode 30. studenoga Krajem mjeseca u Varaždinu slijedi jedna od najve ih ovogodišnjih koncertnih poslastica ne samo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ve i puno šire. U varaždinsku Arenu u subotu 30. studenoga stiže Orkestar za vjen anje i sprovode.

Goran Bregovi , nekadašnji frontmen Bijelog dugmeta, zasigurno najpopularnijeg i jednog od najutjecajnijih rock sastava svih vremena na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih je brendirao balkansku glazbu kao svjetski world music trend, a od 1998. godine osnovao je Orkestar za vjen anja i sprovode s kojim nastupa na koncertima po cijelom svijetu, kao i najve im svjetskim glazbenim

festivalima. Koncerta set lista sastoji se od prerada najpoznatijih romskih skladbi, poput Mese ine ili Erdelezi, odnosno drugih kultnih pjesama, poput Bella Ciao ili Kalašnjikov,

Organiziran autobus iz akovca!

Sve informacije u Caffe Bar Milleniumu!

Prijevoz možete rezervirati na tel: 098/552-918

te vlastitih autorskih stvari skladanih za Orkestar.

Varaždinski koncert bit e jedini Hrvatskoj u ovoj godini, tako da se o ekuje pristizanje fanova iz svih krajeva Hrvatske, kao i susjednih zemalja.

U Varaždin Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe i sprovode stiže iz Moskve, jer e ve i dio studenoga provesti na velikoj ruskoj turneji, kojoj je prethodila njegova turneja po Meksiku na kojoj je promovirao svoj aktualni album “Champagne for the Gypsies”. Truba i, gajde, guda ka sekcija, muški

zbor odjeven u sve ana odjela i izvorni bugarski i romski pjeva i ine njegov jedinstveni bend i orkestar vrhunskih glazbenika.

Ulaznice za koncert Gorana Bregovi a i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode u pretprodaji se mogu kupiti po cijeni od 100 kuna za parter (stajanje) i 110 kuna za mjesta na tribinama, a pretprodaja se odvija u sustavu Eventima.

Ulaznice možete nabaviti i na sljede im prodajnim mjestima u Me imurju: Radio 1, caffe bar ARCUS akovec i DOMINO bar Palovec.

FORMULA 13 1 Higher Than The Sun KEANE 2 The Last Time TAYLOR SWIFT feat. GARY LIGHTBODY 3 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 4 Sirens PEARL JAM 5 What Now RIHANNA 6 Of The Night BASTILLE 7 Let Me Go AVRIL LAVIGNE & CHAD KROEGER 8 Monster IMAGINE DRAGONS 9 Loud Like Love PLACEBO 10 Cheating JOHN NEWMAN 11 What Doesn’t Kill You JAKE BUGG 12 Let Me Go GARY BARLOW 13 Reflektor ARCADE FIRE 14 Thursday PET SHOP BOYS 15 Perfect Life MOBY

Top Hit List 1 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH TOP LISTA DOMA IH 2 TONY CETINSKI - Zar malo to je 3 MEJAŠI - Bolji nego ikad 4 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 5 SEVERINA - Hurem 6 PARNI VALJAK - Tanki živci 7 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 8 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 9 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 10 PSIHOMODO POP - Donna 11 SLAVONIA BAND - Prokleto je 12 VANNA - 1000 milja 13 BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno 14 COLONIA - An ele 15 GORAN KARAN - Ljubav uvaj

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

8. studenoga 2013.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

EDAMSK I SI ZDENKA R kg

49,99 SOK NEKTAR FIS JABUKA/NARANCA 2L

DUKAT TRAJN O MLIJEKO 1,8% MM 1 L 5,49

SALAMA EXTRA 500g PIPO

MLINCI 250 G AKOVE KI MLINOVI

13,99

OKOLADA OKSA BUM BUM 68g KRAŠ

3,99

COKOLINO 200 G

9,99

7,99

PODRAVSK I ŠPEK Danica kg

LIKVI 500 ml

49,99

EGGLE MASLAC M R TTE ALPENBU 0,99 1 G 0 0 2 82%MM

TOALETNI PAPIR e Harmony de lux 10/1 3-sl

15,99

3,99

TJESTENINA BARILLA SVRDLA 500 G

DETERGENT ZA PRANJE RU BLJA BIOAKTIV 2 kg

19,99

5,99

6,99

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

BAUMIT PRO SUSTAV NAJPOVOLJNIJA CIJENA ZA CERTIFICIRANI SUSTA SUSTAV

2

10 cm = 82,50kn/m Cijena uključuje: stiropor, ljepilo, mrežicu, profile i završni sloj

Sav ostali građevni materijal od temelja do krova po najpristupačnijim cijenama

GRADIMO ZAJEDNO

sport@mnovine.hr

KARATE

KICKBOXING

Vilim i Fabijan Murši zlatni u Mariboru i ur evcu U Mariboru je 21. listopada održan me unarodni karate turnir na kojem je nastupilo 300 natjecatelja iz pet država (Slova ka, Srbija, BiH, Hrvatska i Slovenija). U uzrastu juniora u superlakoj kategoriji (-55 kg) Vilim je osvojio zlato, a Fabijan srebro. Vilim je osvojio i bron anu medalju u uzrastu kadeta od 14 do 16 godina u lakoj kategoriji (-52 kg). Pobijedio je predstavnike BiH 8:0 i Slova ke 8:0. Izgubio je od doma eg predstavnika rezultatom

Bra a Fabijan i Vilim Murši iz Nedeliš a s odli jima osvojenima na turnirima u Mariboru i u evcu

1:4. U istoj je kategoriji Fabijan pobijedio doma eg predstavnika rezultatom 3:2, da bi nakon toga izgubio od predstavnika BiH rezultatom 0:4. Vilim i Fabijan Murši sudjelovali su i na me unarodnom turniru u ur evcu održanom 27. listopada, a na kojem je nastupilo 320 natjecatelja. U kategoriji juniora u superlakoj kategoriji finale su ponovno izborila bra a Murši . Ovaj put je zlato pripalo Fabijanu, a srebro Vilimu, i to rezultatom 1:0. Bronce su podijelili natjecatelji iz karate kluba KTC Križevci.

Fabijan je osvojio i broncu u uzrastu mla ih kadeta od 13 do 14 godina. U uzrastu kadeta od 14 do 16 godina Vilim je osvojio broncu nakon što je pobijedio predstavnike Sokol Splita rezultatom 8:0 i Koprivnice rezultatom 8:0. Jedini poraz zabilježio je od predstavnika Rijeke rezultatom 0:2.

Karatisti Globusa osvojili ur evac Open 2013.

U ur evcu je održan me unarodni turnir “ ur evac open 2013.“. U jakoj konkurenciji nastupilo je 320 natjecatelja iz Slovenije i Hrvatske. Mladi karatisti Globusa (poja ani natjecateljima iz podružnica Karate centra Nedeliš e i Karate centra Šenkovec) dokazali su se odli nim nastupom u ur evcu, osvojivši ak 28 medalja, od ega 10 zlatnih, 8 srebrnih i 10 bron anih. S navedenim medaljama ekipa Karate kluba Globus je skupila 57 bodova u ukupnom poretku klubova i tako osvojila ekipno prvo mjesto i veliki pehar namijenjen pobjedniku turnira.

Uspjeh je tim ve i pošto je na turniru nastupila samo mla a postava kluba (mla i u enici, u enici i mla i kadeti) jer su trajale završne pripreme za svjetsko prvenstvo za kadete i juniore u Daruvaru (na kojima je sudjelovala naša reprezentativna uzdanica Lucija Ružaj) pa starija ekipa nije ni nastu-

pila u ur evcu. Bez obzira što nisu imali predstavnike u starijim uzrasnim kategorijama, mlade nade su pokazale da možemo na njih ra unati i osvojili su premo no prvo mjesto (a nastupom u samo 3 uzrasne kategorije od ukupno 5 na turniru). Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Stela Horvat – ml. u enice kate, Josip Sluki - ml. u enici kate i ml. u enici borbe -34 kg, Kristian Topli anec – ml. u enici borbe -30 kg, Lo-

vro Balent – u enici borbe -46 kg, Roko Štoki – ml. u enici kate, Adrian Faj ar – u enici kate, Kata Team Globus (Stela Horvat, Sabina Petkovi , Tea Lena Špoljari ) – ml. u enice kate ekipno, Kata Team Globus 1 (Filip Balent, Matko Legen, Kristian Topli anec) – ml. u enici kate ekipno, Kata Team Globus 1 (Filip Balent, Matko Legen, Kristian Topli anec) – u enici kate ekipno.

2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Elena Ke keš – ml. kadetkinje borbe -42 kg, Sa-

bina Petkovi – u enice borbe -36 kg, Teo Ke keš – u enici borbe -38 kg, Roko Štoki – ml. u enici borbe -38 kg, Nikola Topli anec – ml. u enici kate, Alan Pata ko – ml. kadeti kate, Kata Team Globus 2 (Teo Ke keš, Josip Sluki , Roko Štoki ) – ml. u enici kate ekipno, Kata Team Globus 2 (Teo Ke keš, Josip Sluki , Roko Štoki ) – u enici kate ekipno.

3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Ema Gunc – ml. kadetkinje borbe -50 kg, Izabela Špoljari – ml. kadetkinje borbe +55 kg, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -34 kg, Jakša Koštari – u enici borbe -42 kg, Nino urin - u enici kate, Aleks Florijan - u enici kate, Tea Lena Špoljari – ml. u enice kate, Matko Legen – ml. u enici kate i ml. u enici borbe -38 kg, Kristian Topli anec – ml. u enici kate.

Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Luka Vrbanec amaterski prvak Europe u kickboxing disciplini K-1 U Bregenzu u Austriji je održano Europsko prvenstvo u kickboxingu. Luka Vrbanec novi je amaterski prvak Europe do 60 kg. On je u disciplini K1 u polufinalu pobijedio rezultatom 3:0 borca iz Rumunjske, a u

finalu nokautom u drugoj rundi pobje uje borca iz Slova ke. Luka je u enik 3. razreda Ekonomske i trgova ke škole u akovcu, živi u Nedeliš u, a kickboxingom u klubu 300 bavi se nešto više od dvije godine.

8. studenoga 2013.

Župan i zamjenici primili odli ne me imurske sportaše U etvrtak su župan Me imurske županije Matija Posavec i njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi primili sportaše koji su u proteklih nekoliko mjeseci postigli zapažene uspjehe u zemlji i inozemstvu. Rije je o lanovima Streli arskog kluba “Katarina Zrinski” iz akovca Mihaelu Štebihu, Krešimiru Krušelju i Regini Novak, biciklistu (triatloncu) Robertu Setniku te kick boksa u Luki Vrbancu. estitaju i im

na odli nim rezultatima, župan Matija Posavec zahvalio im je i na promociji Me imurja, jer, iako sportovi kojima se bave ne pune naslovnice novina, ipak imaju svoju publiku. Me imurci su na mnogim poljima uspješni, sportaši poput vas tome su dokaz, no zbog naše samozatajnosti javnost to ne zna. Stoga je pozvao novinare da im i oni pomognu, prvenstveno medijskim a irmiranjem njihovih sportova. (dv)

ODBOJKA

ODBOJKA I.HRL

II. HRL žene

Prelog na gostovanju u Crikvenici

akov anke odlaze u ur evac po novu pobjedu

D vot jedna pr venstvena pauza je gotova i rukometašima Preloga slijedi gostovanje u Crikvenici. Nakon tog susreta ljubitelji rukometa

imat e priliku na doma em prilo kom parketu vidjeti vjerujemo odli nu utakmicu izme u Preloga i KTC-a. Podsje amo, Prelog je prvi na tablici s

8 bodova, a isti broj bodova imaju Osijek i KTC, dok iza njih, s po 6 bodova slijede Ivani , Dugo Selo, Županja, Crikvenica i Zadar.

U Drugoj hrvatskoj rukometnoj ligi rukometašice Zrinskog u 5. kolu gostuju kod

ur evca. akov anke su prve na tablici s 8 bodova, dok su ur ev anke 8. s 2. boda.

III. HRL I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Centrometal protiv Siska u potpunosti opravdao ulogu favorita Odbojkaši Centrometala opravdali su ulogu favorita u susretu protiv Siska i osvojili nova tri boda.

A nije po elo dobro po doma ina. Gosti manje griješe i na prvom odmoru vode 8:4.

Kasnije prednost raste i do 12:7. No na servis dolazi Kova i odli nim udarcima poravnava na 12:12. Nakon toga se igra poen za poen, gosti stalno vode, da bi doma in uporno poravnavao skor. Tako je sve do 21:20 za Sisak. Kona no Centrometal slama otpor gostiju i s etiri uzastopna poena dolazi do set lopte. Na kraju završava 25:22 za re anski klub.

Drugi set je izjedna en do 5:5, no na prvom odmoru Centrometal vodi 8:5. Potom prednost doma ina raste do 18:11.

Gosti se ne predaju i dolaze na svega tri poena zaostatka.

Zatim u igru ulazi mladi Karlo Kocijan i s dva prolaza donosi set doma inu 25:19.

Tre i set opet po inje vodstvom Siš ana od 8:5. Zadnju prednost imaju pri 13:12. Nakon promjene na servis najboljeg igra a susreta Tomice Posavca Me imurci dobivaju devet uzastopnih poena i tu je utakmica riješena. Na kraju set lagano ide u korist Centrometala 25:18.

OKM CENTROMETAL – OK SISAK 3:0 (22, 19, 18) Dovrana NCG Aton Nedeliš e, gledatelja 150 Suci : Bingula, Peri (oba Zagreb) Centrometal : Kova , i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, I.Novak, Kocijan, Posavec, Kurteš, K.Novak, Vabec (treneri Kiri i Kova i ) Sisak : Keranovi , Ibradži , Pavli , Vakufac, Bakonji, Ali , Tepavac, Durakovi , Alihodži , Kostelac, Išek (trener Pavi i )

Ovim petim kolom završen je prvi od etiri kruga regularnog dijela prvenstva.

S 9 od mogu ih 15 bodova Centrometal se nalazi na odli nom tre em mjestu s istim brojem bodova kao i drugoplasirani Rovinj. A Centrometal u sljede em kolu odlazi u goste upravo Istranima.

Trener Kiri : - Najprije moram estitati našem izioterapeutu Alenu Horvatu koji je omogu io da u ovom susretu nastupimo u najja em sastavu.

Imali smo dosta problema zbog laganih ozljeda i bolesti igra a u proteklom tjednu. Treba re i i da Sisak nije došao u najja em sastavu. Stoga smo mi bili izraziti favoriti i rutinskom igrom smo stigli do nova tri boda. Dosadašnjim u inkom u prvom krugu prvenstva sam vrlo zadovoljan.

U akovcu se igra derbi susret sedmog kola Nakon odigranih šest kola u kojima je ostvaren stopostotni u inak, u subotu 9. studenoga, s po etkom u 19 sati, u dvorani Graditeljske škole akovec snage e odmjeriti MRK “ AKOVEC“ i MRK

“VIDOVEC“ iz Vidovca.

Rije je o derbiju prvenstva s obzirom na to da se sastaju vode e mom adi prvenstva. Obje ekipe do sada su jedine neporažene i u slu aju pobjede MRKa “ AKOVEC“ uvelike bi

se približio cilju, a to je osvajanje prvog mjesta i plasman u II. HRL Sjever.

Zato iz kluba i ovim putem pozivaju sve navija e i ljubitelje rukometa da im se pridruže te da navijanjem pomognu akove kim

rukometašima na putu k pobjedi uživaju u odli noj rukometnoj predstavi.

Nedeliš e je doma in ekipi Bjelovara. Kod rukometašica Prelog gostuje kod Ludbrega, a akovec kod Velikog Trojstva.

San – Sport pri vrhu prvenstvene tablice U Hrvatskoj rukometnoj ligi za dje ake A ro . 2000. godine i mla e, igra i San – Sporta odigrali su do sad pet prvenstvenih utakmica, zabilježivši pritom etiri pobjede i jedan remi.

Najprije su svladali ekipu RK “Ilova” iz Grubišnog Polja 27:13, a nakon toga remijem okon ali utakmicu protiv starih rivala GRK “Varaždin“ 18:18. U preostalim utakmicama igra i San – Sporta rutinski su odradili posao i nanizali pobjede protiv RK “Ludbreg MB“ 20:8, RK “Koprivnica“ 25:19, te RK “Varaždin“ 20:16, ime su sakupili devet bodova te tako trenutno zauzimaju drugo mjesto na prvenstvenoj tablici iz GRK “Varaždin“ koji ima

7. mjesto u Hrvatskoj te na narednom državnom prvenstvu planiraju poboljšati svoju poziciju.Iz kluba ponavljaju poziv dje acima ro enim od 2000. do 2005. godine da se uklju e u rad kluba i treniraju rukomet, a sve informacije mogu se dobiti kod trenera Gorana Vuka na broj 095/866-7070. jednak broj bodova i nešto bolju gol razliku. Iza vode eg dvojca prošlogodišnji je prvak regije RK “Daruvar“ s osam bodova, ali i utakmicom manje. Trener mladih igra a Goran Vuk zadovoljan je po etkom prvenstvenog dijela natjecanja s obzirom na to da je cilj ove sezone vrh prvenstvene tablice, te državno prvenstvo po etvrti put za redom.

Podsjetimo da su igra i San – Sporta ove godine zauzeli

8. studenoga 2013.

III. HNL - SJEVER - ME IMURJE slavilo u derbiju, akovec sramotno o ajan u Ždralovima

Me imurje u derbiju kola pregazilo Bjelovar Trenutno najbolje plasirani me imurski tre eligaš, mom ad NK Me imurja, u derbiju je ostvario doma u uvjerljivu pobjedu protiv izravnog konkurenta za vrh tablice. Nakon (pre)kratkog odmora od kup utakmice s Osijekom, Biškupovi igra i bili su spremni za još jedan važan dvoboj s izravnim konkurentom za vrh tablice, ekipom Bjelovara. Doma i su igra i u vodstvo došli u 30. minuti pogotkom Karla Bakse za 1:0, što je bio i rezultat prvog poluvremena. Po etkom drugog dijela, u 47. minuti Roberto Skoliber povisio je prednost na dva nula, dok pak je Stjepan Kokot u 65. minuti zabio i tre i pogodak za doma ine. Bjelovar je preko Marija Paveca u 82. minuti tek smanjio zaostatak, da bi ve u sljede oj minuti Leonard Vuk postavio kona nih 4:1.

Nova blamaža i sramota akovca Drugi akove ki tre eligaš, NK akovec, za razliku od Me imurja, vrsto je na za elju prvenstvene tablice. Nova sramota i blamaža za ovaj nekada ugledni klub, koji je nekada bio i hrvatski prvoligaš, nastavljena je u susretu protiv Mladosti u Ždralovima. Rezultatom kojim više ne završavaju ni utakmice lima a ilili pionira, na žalost, u Ždralovima je završio susret izme u doma e Mladosti i akovca. Pomalo nevjerojatnih 17 : 0!, samo je još jedan dokaz da u ovom klubu apsolutno ništa ne štima.

Ve nakon prvog poluvremena bilo je jasno tko e uzeti tri boda iz ovog susreta, no pobjedu Mladosti od ak 17:0 nitko

ME IMURJE-BJELOVAR 4:1 akovec - SRC Mladost. Gledatelja: 250. Sudac: Strusa (Virovitica). Strijelci: 1:0 Baksa (30), 2:0 Skoliber (47), 3:0 Kokot (66), 3:1 Pavec (82), 4:1 Vuk (83).Me imurje: Šafari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Menzil, Vukovi , Baksa (46. Vuk), Skoliber (79. Novko), Golik, Puclin (69. Vabec ), Kokot. Trener Damir Biškup

VIROVITICA-MLADOST (P) 3:1 Virovitica - igralište SRC Vergeška. Gledatelja 100.

Sudac Pavli . Strijelci: 1:0 Grubi (54), 1:1 Balent (69), 2:1 Mikuli (86), 3:1 Komar (90).

Mladost/P: Bendelja, Habuš, Erdelja, Balent, Gelo, Vuk (38. Kranjec), Hladnik (46. Lon ari ), Sabol, Mihoci (49.

Kavran), Caban, Jambrovi . Trener Damir Patafta

RUDAR – VARAŽDIN 0:0 M. Središ e - igralište Šoderka. Gledatelja 250. Sudac Petrovi .

Rudar: Rajf, Jezernik, Šprajc, Županec, D. Šolti , Novak (89. alopa), Zadravec, N. Šolti , D. Novak, M. Šolti , Vuruši (77. Kneževi ).

MLADOST (Ž)- AKOVEC 17:0 Ždralovi - igralište Mladosti. Gledatelja: 150. Sudac: Slunjski (Varaždin). Strijelci: Su i 6, Pei 2, Osterman 2, Kozi , Jeli , Mlinari , Rei , Savi , Mari i Sablji po 1. akovec: rnko, Saka (Koren), Dibena, Korenika, Balent, Matijašec, Almeida, Bedi , Boži kovi , Bubnjar, Trivanovi

nije o ekivao. Dva pogotka u prvih 45 minuta postigao je Mile Su i , dok su po jedan postigli Josip Kozi , Ivan-Borna Jeli -Balta, Hrvoje Mlinari i Tomislav Plei .

U drugom poluvremenu Su i je zabio još etiri pogodaka, po dva su postigli Plei , Željko Ostrman i Ivan Sablji , a jednom se u strijelce upisao i Dario Vlaši . Pitamo se ima li kraja ovoj sada ve je to svima jasnoj sramoti i sramotnom ponašanju

“odgovornih” u klubu, ako takvih uop e i ima, i ako se akovec uop e više i može zvati nogometnim klubom?

Mladost iz Preloga gostovala je u Virovitici, gdje je doma a istoimena mom ad upisala petu prvenstvenu pobjedu i zadržala se na sredini tablice. Utakmica je po ela nekoliko minuta kasnije nego je to predvi eno zbog kašnjenja gostiju.

Preložani su vrlo rano, ve u 37. minuti, zbog isklju enja ostali bez svoga prvog vratara Elvisa Bendelje i jednog igra a na terenu, no dobro su se držali sve do 54. minute, kada je Virovitica povela pogotkom Vedrana Grubi a. Iako s igra em manje, Mladost je izjedna ila u 69. minuti preko Davora Balenta. No, Viroviti ani su ipak do pobjede od 3:1 stigli golovima Ante Mikuli a i Mihaela Komara u 86. minuti i drugoj minuti suda ke nadoknade.

Rudar i Varaždin podijelili bodove u susretu bez golova Nakon me usobnog susreta i Rudar i Varaždin mogu biti vrlo zadovoljni, obje mom adi u utakmici koja je završila bez pobjednika i pogodaka upisale su petu uzastopnu utakmicu bez poraza. Veliku priliku doma i su nogometaši propustili u u 54. minuti kad je Dario Šolti sam krenuo prema vratima Luke Borgelotta, koji ga ruši, a sudac pokazuje na bijelu to ku. Kazneni udarac izveo je sam Šolti , no ni ovaj put nije uspio savladati odli nog vratara gostiju Borgelotta. U 86. minuti u šesnaestercu je srušen gostuju i Toni Petrovi , no umjesto kaznenog udarca dobio je žuti karton zbog simuliranja.

Nekolicina me imurskih tre eligaša pred suspenzijom

Nedeliš e s igra em manje nije moglo protiv odli ne Podravine predvo ene Mumlekom

U službenom glasilu Tre e nogometne lige sjever mnogo je opomena i kazni, posebno onih koje se odnose na me imurske tre eligaške predstavnike. Tako akovcu, Nedeliš u i Me imurju prijeti suspenzija. Naime, disciplinski sudac III. HNL Sjever Darko Jambrovi nakon prošlotjednih opomena dao je klubovima priliku da nancijske obaveze podmire do 11. studenoga ili e bi suspendirani.

Od me imurskih klubova to se odnosi na akovec, Nedeliš e i Me imurje. Kako na tom popisu više nema Grani ara iz Kotoribe, Poleta iz Svetog Martina na Muri i Mlados iz Preloga, to bi trebalo zna i

Ve tre u uzastopnu sezonu Nedeliš e se mu i s crvenim kartonima na gostovanju u Ludbregu, ovog je puta ve u 15. minuti isklju en Manuel Posavec koji je napravio prekršaj nad Nikolom Valjakom kod izgledne prilike za postizanje pogotka. Podravina je to iskoristila samo deset minuta kasnije, kad je pogodak postigao Miljenko Mumlek, no Nedeliš e se ne predaje, ve u 35. minuti pogotkom Nevena Bujani a poravnava rezultat. U nastavku je Mumlek iz kaznenog udarca pove ao vodstvo svoje mom adi, te svojim tre im pogotkom u 70. minuti povisio na 3:1. Za 4:1 ponovo se pobrinuo Miljenko Mumlek , da bi kona nih 5:1 postavio

da su oni podmirili svoje obaveze. Od prije spomenu h klubova najve i dužnik je NK akovec koji duguje 16.434 kune plus 1.000 kuna posebne kazne, jer u dosadašnjem jeku prvenstva nema licenciranog trenera. NK Nedeliš e duguje 11.730. Kada pak je rije o disciplinskim kazanama zbog isklju enja, vratar Mlados iz Preloga Elvis Bendelja kažnjen je s jednom utakmicom, kao i igra Nedeliš a Manuel Posavec.

Zbog tri javne opomene u sljede em kolu ne mogu igrati Davor Balent Mladost Prelog, David Puclin Me imurje, a Rudar ne može ra una na trojac Nino Šprajc, Ma ja Zadravec i Ma ja Županec.

PODRAVINA – NEDELIŠ E 5:1 Ludbreg - stadion Podravine. Gledatelja 200. Sudac: Molvarec. Strijelci: 1:0 Mumlek (25), 1:1 Bujani (35), 2:1 Holi (45), 3:1 Mumlek (48, 11m), 4:1 Mumlek (70), 5:1 Kosec (81).

Nedeliš e: Košir, Pintari , Vojnovi , Posavec, Bujani (od 65. T. Pintari ), Mar ec, Mihalic (od 73. Golubi ), osi . Trener Dražen Novak

GRANI AR – SLATINA 3:1 Kotoriba - sportski park. Gledatelja 150. Sudac: Krasni .

Strijelci: 0:1 Kristi (30), 1:1 Kos (60), 2:1 Cecelja (67), 3:1 Jabres (72, 11m).Grani ar: Jambres, Gorupi (69. Matotek), Beliga, Cecelja, Lon ar, Kos (90.

Tilošanec), Na 5, Andri ,5, Latin, Ku an, Mlakar (46.

Mikulan). Trener:Ladislav Furjan

KOPRIVNICA – POLET 3:0 Koprivnica - gradski stadion. Gledatelja 150. Sudac Lon ar. Strijelci: 1:0 Martin i (24), 2:0 Jambruši (64), 3:0 Bukovac (90).Polet: urkin, Gori anec, Novak, Turk, Hren, Sobo anec, Jelen (70. Zadravec), Cvetkovi (46.

Novak), Škvorc (79. Vinko), Barat, Radikovi . Trener Dražen Škvorc

Matija Kosec u 81. minuti. Doma i vratar Saša Dreven imao je priliku tako er se u pisati u listu strijelaca, no njegov udarac s bijele to ke u 87. pogodio je vratnicu.

Grani ar preokretom stigao do sva tri boda protiv Slatine U Kotoribi je Grani ar do ekao Slatinu i nakon preokreta stigao do tre e pobjede ove sezone. Gosti su nakon jednog centaršuta poveli u 30. minuti pogotkom Nikole Kristi a i s minimalnom prednoš u otišli na poluvrijeme. Doma a mom ad je nakon mirnog po etka drugog poluvremena u nešto više od deset minuta preokrenula rezultat. Pogodak za izjedna enje postigao je Vilim Kos u 60. minuti, a vodstvo su imali ve u 67. minuti kad je Nikola Cecelja bio strijelac. U 72. minuti je u kaznenom prostoru napravljen prekršaj nad Kosom, a s bijele to ke je precizan bio vratar Dino Jambres za 3:1.

Poraz Poleta u unaprijed odigranom susretu u Koprivnici Na zahtjev Koprivnice utakmica izme u istoimenog doma ina i Poleta odigrana je još u etvrtak. Doma a mom ad povela je u 24. minuti pogotkom Zorana Martin i a i s vodstvom od 1:0 završilo je prvo poluvrijeme. Ni deset minuta nakon što je ušao u igru Damir Jambruši je u 64. minuti postigao pogodak za 2:0 i u pola sata gosti iz Sv. Martina na Muri se više nisu uspjeli vratiti. Za potvrdu pobjede pogodak je još postigao Robert Bukovac u 90. minuti.

TABLICA 1 Me imurje

12 8 3 1 +22 27

2 Croa a (G)

12 8 3 1 +16 27

3 Bjelovar

12 7 4 1 +25 25

4 Podravina

12 7 3 2 +24 24

5 Mladost Ždralovi

12 6 3 3 +25 21

6 Koprivnica

12 6 3 3 +21 21 0 19

7 Podravac

12 6 1 5

8 Virovi ca

12 5 3 4 -3 18

9 Rudar M. Središ e 12 4 5 3 -2 17 10 Varaždin (-1)

12 4 3 5 +2 14

11 Polet Sve Mar n 12 3 5 4 -6 14 12 Sla na

12 4 1 7 -8 13

13 Grani ar

12 3 2 7 -9 11

14 Nedeliš e

12 2 2 8 -19 8

15 Mladost Prelog (-1) 12 1 1 10 -22 3 16 akovec

12 0 2 10 -66 2

I. HRVATSKA LIGA – ŽENE

Nogometašice Trnave izgubile u Pregradi Nogometašice Trnave kao da duhom nisu bile u potpunosti na po etku susreta u Pregradi. Doma e su nogometašice to iskoristile i ve nakon prvih etrdeset pet minuta ostvarile visoko vodstvo od 3:0. U nastavku, tek nakon što su primile i etvrti pogodak, igra ice Tanje Mesari malo su se probudile i uspjele do kraja susreta posti i tri, ali primiti i još jedan pogodak. U sljede em kolu Trnava je doma in Osijeku, vode oj ekipi prvenstva.

Ostali rezultati 7. kola: Rijeka JP - Split 1:1, Agram - Dinamo Maksimir 2:1, Marjan - Osijek 0:4.

PREGRADA- TRNAVA 5:3 Pregrada-igrališteNKPregrada.Gledatelja50.Sudac Gurdon. Strijelci: 1:0 Vukovi (16), 2:0 Mužar (22), 3:0 Š ukanec (36), 4:0 Š ukanec (57), 4:1 M. Horvat (66), 4:2 Požgaj (82), 5:2 Mužar (85), 5:3 Grabar (88).

Trnava: Domjan, Martan, M. Horvat, Videc, Zeli , Požgaj, Vugrinec (65. Smrk), Vran i , Grabar, Njari (73. Herman), Trstenjak. Trenerica Tatjana Mesari

8. studenoga 2013.

12. kolo I. ŽNL MNS DINAMO - ŠENKOVEC 7-0 (5-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Bojan Juras, Ivica Horvat, Saša Mihali . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Hali (8), 2-0 Novak D (18), 3-0 Novak D (30), 4-0 Štampar (36-11m), 5-0 Dodlek (42), 6-0 Dodlek (60), 7-0 Štampar (82) DINAMO: Vibovec, Jan ec (67. Šegovi ), Hali , Mihalec, Dodlek (75.

Jur ec), Vutek, Štampar, Križai , Na L (77. Kocijan), Na D (60.

Kralji ), Novak D (46. Novak I), trener: Zoran Kralji ŠENKOVEC: Pokriva , Polak (46. Novak), Gyo i (46. Leško), Erdelja, Koren, Ban, Fu ko, Kukovec, Korent, Rodinger, Vabec, trener: Ivan Zobec Žuti kartoni: Koren (Šenkovec)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

Mladost iz Ivanovca pove ala prednost na vrhu

OMLADINAC - PODTUREN 1-0 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Matija Horvat, Igor Križari , Borut Križari . Delegat: Stjepan Perko Strijelac: 1-0 Dragovi (58) OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reich, Lukman M, Toplek, Oreš anin, Lukman Z., Dragovi (80. Vida i ), Drk (90. Vugrinec), Varga, Jurinec, trener: Miljenko Dove er PODTUREN: Kolar D., Kolar A., Radovan, Golubi (68. Škvorc), Sermek (46. Kolari ), Mu i (85. Horvat), Kati (55. Sklepi ), Lepen, Balenovi , Okreša, Berdin, trener: Ivan Hamunajec Žuti kartoni: Lukman M., Lukman Z., Vida i (Omladinac); Kolar D., Kolar A., Škvorc (Podturen) Crveni: Kolar A (Podturen)

SLOBODA - CENTROMETAL 1-0 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Slakovec. Suci: Ivica Križai , Saša Fegeš, Željko Turk. Delegat: Dejan Kova Strijelac: 1-0 Katanec (38) SLOBODA: Kolar, Fu ko (57. Podvez), Branilovi , Novak, Buhanec, Katanec, Srnec, Goricaj, Hergoti (87. Hadži ), Pintari (73. Vrbanec), Petek D (54. Petek G), trener: Stjepan Petek CENTROMETAL: Petkovi , Gunc, Dove ar, Majsen, Buhanec, Pani , Vibovec, Borko, Novak, Bratkovi , Ba an (70. Duman i ), trener: Marko Zavrtnik Žuti kartoni: Novak, Vrbanec (Sloboda); Borko, Pani (Centrometal)

PUŠ INE - UKOVEC 77 2-0 (0-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Bruno Brljak, Marin Horvat, Dragutin Novak. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Mošmondor (55), 2-0 Levani (63) PUŠ INE: Mohari , Martan, Vujasinovi (87. Pintari ), Zanjko, Celinger, Kocijan (26. Mošmondor), Florijani (35. Skupnjak), Namjesnik, Mikulec (80. Fegeš), Levani , Balog (70. Fekonja), trener: Dejan Car UKOVEC: Lehki, Mesari D, Vukovi (46. Mesari M), Kaniški, Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek, Vukina, Kranjec, Bradari , trener: Antun Juki Žuti kartoni: Namjesnik (Puš ine); Vukina, Lehki ( ukovec)

MLADOST - SLOGA 3-1 (2-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Zdravko Toplišnjak, Damir Fodor, Dragan Hrustek. Delegat: Branko Janžek Strijelci: 1-0 Murkovi (10), 2-0 Novak J (30), 3-0 Bujan (48), 3-1 Kamenar (75-ag) MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat, Murkovi , Miki , Novak J (68. Leva i ), Gugi , Fu ko (84. Barlovi ), Fran i (80. Krišto i ), trener: Branko Janžek SLOGA: Per i , Dokleja, Se an, Batista, Šari , Hernandez, Coreiro, Glad, Jambroši , Vugrinec (52. Kosalec), Zoka L., trener: Dino Vrbanec Žuti kartoni. Horvat (Mladost); Batista, Zoka L (Sloga)

MLADOST - DINAMO (D) 2-0 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Bubek, Vjeran Tuksar, Željko Kova i . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Kova i (29-11m), 2-0 Fileš (72) MLADOST: Mar ec, Fileš, Baksa (81. Tkalec), Jaluši , Križai , Kova i , Možek M, Pasler, Mlinarec, Hali (88. Možek Z), Talan (84. Valenti ), trener: Josip Šegovi DINAMO: Mlinarec, Silaj, Obadi , Mihalec, Krznar, Lovrek, Debelec, Jakši L, Trstenjak, Furdi (53. Jakši M), Bihar, trener: Ivan Domini Žuti kartoni: Hali , Kova i (Mladost); Silaj, Mlinarec (Dinamo) Crveni: Jaluši (Mladost)

BSK - SPARTAK 3-0 (1-0) BELICA. Igralište: Mostiš e. Suci: Dario Srnec, Lidija Kralji , Zoran Novak. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Paler (45-11m), 2-0 Šari (61), 3-0 Mlinari (74) BSK: Sternad, Grbavec, Antolaši , Strniš ak (60. Mihalic), Šari , Škvorc, Bašek, Paler, Makar I, Trstenjak (54. Makar D), Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Sušec (70. Škvorc), Kontrec (67.

Zadravec), Lovren i , Jan ec, Fažon, Lackovi E., Šte i ar, Juras, Živkovi , trener: uro Koloni Žuti kartoni: Paler, Antolaši (BSK); Živkovi , Lovren i , Lackovi (Spartak)

SOKOL - NAPRIJED 3-0 (0-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Zoran Hajdinjak, Jasmin Lozi , Robert Radek. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Vincek (47), 2-0 Mikolaj M (56), 3-0 Lebar (76) SOKOL: Šimuni (88. Posavec), Korpar, Lebar (77. Boži ), Puh, Vincek (88. Hertari ), Simun, Mikolaj L (85. Major), Mikolaj M, Lisjak, Mun ar, Horvat (79. Ruklja ), trener: Leonardo Novak NAPRIJED: onkaš, Horvat, Režek, Hižman F(78. Trstenjak), Novak, Kemec (70. Furundžija), Žvorc (52. Šimunkovi ), Martinec (70. Beli ), Horvat, Glavina, Hižman J., trener: Zlatko Vugrinec Žuti kartoni: Mikolaj, Puh (Sokol); onkaš (Naprijed) Crveni: Režek (Naprijed)

1. MLADOST (I)

12 10

1

1

29 – 15 31

2. UKOVEC 77

12

8

1

3

25 – 13 25

3. SLOBODA (S)

12

7

2

3

30 – 15 23

4. MLADOST (Pal.)

12

6

5

1

26 – 13 23

5. DINAMO (D)

12

7

2

3

22 – 18 23

6. SLOGA ( )

12

5

4

3

22 – 16 19

7. NAPRIJED

12

5

4

3

17 – 13 19

8. DINAMO (P)

12

5

2

5

24 – 18 17

9. CENTROMETAL

12

4

5

3

23 – 18 17

10. SPARTAK

12

4

3

5

18 – 19 15

11. ŠENKOVEC

12

4

3

5

20 – 29 15

12. SOKOL

12

3

2

7

16 – 26 11

13. BSK

12

2

3

7

15 – 23 9

14. OMLADINAC (NSR)

12

2

3

7

13 – 28 9

15. PUŠ INE

12

2

1

9

20 – 41 7

16. PODTUREN

12

1

1

10

8 – 23 4

DISCIPLINSKI KUTAK Detalj sa susjedskog ogleda izme u beli kog BSK-a i Spartaka iz Male Subotice

Novom doma om pobjedom nad Slogom iz akovca Mladost je stigla do šest bodova prednosti tri kola prije kraja jesenskog dijela natjecanja. Ve su za pola sata igre doma i zgodicima Filipa Murkovi a i Jurice Novaka imali vodstvo od 2-0. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48. minuti na 3-0 je povisio svojim zgoditkom Marko Bujan. I etvrti su zgoditak postigli doma i, ali u vlastitu mrežu. Pošlo je to za nogom Željku Kamenaru u 75. minuti za ublažavanje Sloginog poraza na 3-1. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Poraz ukovca 77 u Puš inama Ugodno su iznena enje kod ku e napravile Puš ine pobjedom nad ukovcem 77. U prvih 45 minuta gledatelji njih oko 80 zgoditak nije vidjelo. Do vodstva su doma i došli u 55. minuti zgoditkom Nikole Mošmondor. Malo kasnije u 63. minuti kona nih 2-0 za Puš ine djelo je Karla Levani a. Gosti se žale da su u 82. minuti od strane suca utakmice Brune Brljaka ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Slakovcu slavili doma ini Zgoditak odluke nakon udarca iz kuta postigao je za Slobodu Tomislav Katanec u 38. minuti. U drugom dijelu Sloboda ima još dvije lijepe izgledne prigode za pove ati rezultatsku prednost, no napada i se nisu iskazali. Gosti iz Macinca o ito polako padaju u formi i na ljestvici tonu sve niže. Odli an nogomet pratilo je oko 200 gledatelja, a sudac utakmice Ivica Križai u svakoj je mom adi opomenuo po dvojicu igra a i to sve zbog nesportskog ponašanja.

U Palinovcu doma ini do pobjede stigli s igra em manje Mladost je povela u 29. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Deni Kova i . U tih pola sata igre dosta posla imao je sudac utakmice Dario Bubek, ali je po delegatu Nikoli Topleku sva uspješno obavio. Tim minimalnim doma im vodstvom otišlo se na odmor. Nevolja za doma e nastala je u 51. minuti kada im je Dino Jaluši isklju en zbog dvije opomene. Gosti iz Domašinca gotovo cijelo drugo poluvrijeme imali su igra a više, ali nisu uspjeli posti i zgoditak. Mladosti pak je to pošlo za nogom u 72. minuti. Imali su drugi dosu eni kazneni udarac na utakmici.

Kako je Deni Kova i uspio prvi realizirati drugi nije jer je uspješniji bio vratar Dinama Dejan Mlinarec, ali je na njegovu žalost odbijenu loptu prihvatio Goran Fileš i pospremio je u gostuju u mrežu za pobjedu od 2-0. Jedna zanimljivost obilježila je ovaj susret. Gledatelji njih oko 250 su mogli pratiti sudar bra e Mlinarec. Kod doma ih je u napadu bio Tomica, a za goste je branio Dejan. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Najava 13. kola Može li Centrometal u subotu zaustaviti zahuktalu Mladost iz Ivanovca ? ukovec 77 kod ku e do ekuje BSK koji je doma om pobjedom malo živnuo. Dali na kratko vidjet e se u nedjelju prijepodne. Dinamo iz Domašinca je u seriji nešto težih utakmica. Kod ku e im dolazi Sloboda iz Slakovca. U nedjelju prijepodne Sloga u akovcu do ekuje Omladinca. Mislimo da je ve vrijeme i za njezinu pobjedu. U Cirkovljanu igraju susjedi na sredini ljestvice doma i Naprijed i Dinamo iz Palovca.

Spartaku dolazi Sokol koji im se želi bodovno približiti. Pitanje je samo da li i doma ini to žele. Šenkovec nakon «sedme no i» u Palovcu do ekuje jako neugodnu Mladost iz Palinovca.

Vrlo važna utakmica igrat e se u Podturnu gdje dolaze Puš ine. Doma i hvataju posljednji vlak da nešto u ine (pobijede) ne žele li ostati zabetonirani na za elju ljestvice.

Parovi i suci 13. kola, koje se igra 9. i 10. studenog u 13.30 sati : Naprijed – Dinamo (P) (Jur ec, felker , Jakovljev), Spartak- Sokol (Herman, Brljak, ižmešija), ukovec 77- BSK igra se u 10.30. (I.Križari , B: Križari , Horvat), Sloga - Omladinac (NSR) igra se u 10 sati, (Horvat, Fegeš , Ko ila), Podturen - Puš ine (Srnec, klari , Ruži ), Dinamo (D)- Sloboda (S) (Juras, Sukanec, Kedmenec), Šenkovec - Mladost(P) (Škrobar, Bacinger L.Kralji ) i susret u Macincu – Centrometal- Mladost (I) igra se u subotu 09. studenog u 13.30 (Srnec, Klari , Ruži )

ko Mikolaj povisuje na 2-0 u 56. minuti. Dvije minute kasnije nastala je gužva u kojoj je deblji kraj izvukao igra Naprijeda Nenad Režek jer je u prekidu igre obim rukama u predjelu vrata odgurnuo doma eg igra a i to tako jako da je isti pao na travu. Naravno svojim inom zaradio je isklju enje. Sokol je sa igra em više u 76. minuti zgoditkom Mihaela Lebara samo potvrdio svoju pobjedu od 3-0. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Sedmica Dinama Šenkovcu

Sokol do doma e pobjede u drugom poluvremenu

Gosti su se u Palovcu predali ve nakon prvih 45 minuta kada doma i Dinamo ima visoko vodstvo od 5-0. Seriju doma ih zgoditaka zapo eo je Hrvoje Hali ve u 8. minuti. Potom slijede dva zgoditka Damjana Novaka i u 30. minuti je 3-0 za doma e. U 36. minuti Dinamo ima opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Marko Štampar. Tri minute prije odmora Antonio Dodlek postavlja 5-0. Isti je igra u drugom poluvremenu bio strijelac po drugi puta za vodstvo od 6-0, a isto tako po drugi se puta u strijelce upisao u 82. minuti Marko Štampar za na kraju visokih 7-0. Samo jedan i to gostuju i opomenuti igra zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Bojana Jurasa.

Nakon prvog dijela bilo je 0-0, ali su jedni i drugi imali nekoliko prigoda za posti i zgoditak.

Samo što je po eo drugi dio u 47. minuti Sokol je poveo zgoditkom Aleksandra Vinceka. Mar-

Drugom prvenstvenom pobjedom doma i su bar na kratko malo odahnuli. Gosti iz Male Subotice prikazali su vrlo lošu igru, pa i ne udi

BSK bolji od Spartaka

MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica PODTUREN – Aleksandar Kolar (949) po l. 53./a DP HNS 2 (dvije) utakmice NAPRIJED – Nenad Režek (1001) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SLOGA ( ) – Luka Zoka (2818) UKOVEC 77 – Dražen Vukina (1785) ŠENKOVEC – Dino Koren (1489) DINAMO (D) – Nikola Silaj (52) CENTROMETAL – Marko Borko (77) OMLADINAC (NSR) – Zoran Lukman (53), Antonio Vida i (1475)

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Dino Novak (3914), Boris Vrbanec (648) CENTROMETAL – Marko Borko (77), Zvonimir Pani (4532) PUŠ INE – Robert Namjesnik (10134) MLADOST (I) – Nikola Horvat (2992) SOKOL – Luka Mikolaj (2330), Saša Puh (2315) NAPRIJED – Davor onkaš (468) BSK – Vedran Paler (300), Ma ja Antolaši (4631) MLADOST (Pal.) – Denis Hali (76), Deni Kova i (114) DINAMO (D) – Nikola Silaj (52), Dejan Mlinarec (524) ŠENKOVEC – Dino Koren (1489) SLOGA ( ) – Luka Zoka (2818), Andre Silva Ba sta (23) PODTUREN – Dino Kolar (2438), Aleksandar Kolar (949), Vjekoslav Škvorc (55) OMLADINAC (NSR) – Marko Lukman (5337), Zoran Lukman (53), Antonio Vida i (1475) UKOVEC 77 – Dražen Vukina (1785), Darko Lehki (783) SPARTAK – Nebojša Živkovi (2075), Dejan Lovren i (75), Edi Lackovi (290)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 10 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 8 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P) 7 zgoditaka – Santino Debelec (Dinamo D), Saša Fu ko (Šenkovec), Nenad Vibovec (Centrometal) 6 zgoditaka – Mario Kranjec ( ukovec 77), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dario Vadlja, Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Dejan Korent (Šenkovec), Željko Mar nec (Naprijed), Stjepan Krznar (Dinamo D) 5 zgoditaka – Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Robert Štefulj (Puš ine), Edi Lackovi , Josip Fažon (Spartak), Dražen Vukina ( ukovec 77), Nino Mar ec, Antonio Dodlek (Dinamo P), Filip Murkovi (Mladost I)

ovako visoki poraz. BSK je do vodstva stigao u 45. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Vedran Paler. U drugom dijelu još dvije lopte su završile u mreži mom adi Spartaka. Prvo je strijelac bio Petar Šari , a potom u 74. minuti za kona nih 3-0 kapetan mom adi Andrej Mlinari . Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Derbi za elja u Novom Selu Rok pripao Omladincu Jedni i drugi tijekom tjedna iskoristili su mogu nost da se iz mom adi sa III Me imurske lige poja aju. Utakmicu je odlu io Rajko Dragovi kao «poja anje iz Ma kovca» u 58. minuti zgoditkom na kojeg gosti iz Podturna imaju primjedbu da je prije postizanja zgoditka napada Omladinca Dragovi loptu odigrao rukom, no tako nije vidio i sudac utakmice Matija Horvat koji tvrdi da igranja lopte rukom nije bilo ve ramenom. I vratar Podturna Dino Kolar se u toj situaciji bunio da je bilo igranja rukom pa je zaradio opomenu. Kako bilo da bilo Podturen je doživio minimalni poraz i trebat e što prije na i novog trenera, jer Ivan Hamunajec to više nije, želi li što prije iz rezultatske krize. etiri osvojena boda je mizeran u inak za njih, a još su preostala tri kola do kraja jesenskog dijela natjecanja. Gosti su u 63. minuti ostali bez Aleksandra Kolara koji je vrije ao i psovao suca utakmice Matiju Horvata. Kad smo kod kartona, po trojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

8. studenoga 2013.

12. kolo II. ŽL MNS - istok OMLADINAC - HODOŠAN 4-1 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igraliťte: Park Mladosti. Suci: Dario Veldi, Edvin Zobec, Lana Vidovi . Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Tizaj (30), 2-0 Tizaj (47), 2-1 Kova (70), 3-1 Debelec (71), 4-1 Valenti (81-11m) OMLADINAC: Apstolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Braniťa (60. Škvorc), Domjani (69. Valenti ), Patafta (85. Saka ), Debelec, Taradi, Cirkven i , RuŞi , trener: Duťan Podgorelec HODOŠAN: Vuk, Habuť, Sinkovi , Vlah, Naran a, Puri , Kova , Vadlja, Vugrinec, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija Žuti kartoni: Domjani , Posavec, RuŞi , Valenti , Škvorc (Omladinac); Vugrinec, Vlah (Hodoťan) Crveni: Naran a (Hodoťan)

VIDOV AN - DRAVA (DM) 1-1 (0-1) D.VIDOVEC. IgraliĹĄte: Kalanica. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Danijel Ko ila.

Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Štrok (12), 1-1 Matulin (89) VIDOV AN: Šubaťa, Petri (67. Nemet), Horvat, Hujs, Lukťa (75. Tiloťanec), Varga, Friť i N (46. Friť i D), Matulin, Ujlaki (46. Herman Matija), Kvakan, Škoda, trener: Ivan Vidovi DRAVA: Ko iť, Ivaci, Igrec Z (53. Kos), Mihalac, Gorupi , Klari , Štrok, Orehovec, Igrec D., Igrec J., Herc, trener: Ivan Bartoli Žuti kartoni: Škoda (Vidov an); Klari , Kos, Herc (Drava)

KRALJEV AN 38 - TRNAVA (G) 0-1 (0-1) D.KRALJEVEC. Igraliťte: Fundacije. Suci: BoŞidar Kolari , Rudolf iŞmeťija, Josip Jurinec. Delegat: Matija Poredoť Strijelac: 0-1 Jakťi A (19) KRALJEV AN: Lacko, Filipaťi , Vlah, Štefok, Cvek S., Špoljar (81. Baťnec), Tisaj, Marka , Baksa, Cvek V., Piťpek (66. Lipi ), trener: Stefan Srpak TRNAVA: Dolenec, Jakťi I, Gudlin, Repalust, Špoljar (75. Markuťi ), Farkať, Jakťi A., Jakťi S. (90. Varoťanec), Magdaleni , Baksa, Markan, trener: Petar Medvar Žuti kartoni: Tisaj, Filipaťi (Kraljev an), Markan, Baksa, Farkať (Trnava)

GRANI AR - SK 4-0 (1-0) NOVAKOVEC. IgraliĹĄte: Drvarijum. Suci: Marko ur ek, Ivica Felker, Valentino Kantoci.

Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Lovrek (37), 2-0 Lovrek (67), 3-0 BoĹži K (71), 4-0 Mihajlovi (72) GRANI AR: Tratnjak, Lisjak, Turk (73. Ĺ opar), BlaĹžon, Drvoderi D., Drvoderi A (85.

Bohin), BoŞi R (82. Petek), Novak, Mihajlovi , Lovrek, BoŞi K., trener: Zoran Graťi SK: Grabant, BoŞek, Smrk, Baťnec, Horvat, Lon ari (74. Jalťovec), Viťnji N (64. Mihaljac), Viťnji R., Begovi (81. Kos), Lisjak (68. Grabant), trener: Marko Vidovi Žuti kartoni: BoŞi R., Mun ar (Grani ar); Vidovi , Lon ari , BoŞek M., Smrk, Horvat ( SK)

DUBRAV AN - DUBRAVA 4-0 (1-0) D.DUBRAVA. IgraliĹĄte: Krbulja. Suci: DraĹžen Jur ec, Vlado BlaĹži , Stjepan Novak.

Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Pongrac (39), 2-0 Pongrac (48), 3-0 Švenda (58), 4-0 Pahek (64) DUBRAV AN: Me imurec T, Šte i E., Jadan Dominik, Jadan Damjan, Jakupak, Me imurec D (80. Hajdinjak D), Lukťa (60. Žini ), BalaŞinec, Pahek (72. Hajdinjak I), Nesti (68. iŞmeťija), Pongrac (51. Švenda), trener: Nesti TIhomir DUBRAVA: uranec (71. Filipovi ), Murkovi (66. Palir), Ma ari , Tkalec, Horvat, Bobi anec S (66. Bobi anec M), Vidovi , Drk, Gori anec, Mu i (66. Varga), Bobi anec M., trener: Vladimir Sabol Žuti kartoni: Pongrac (Dubrav an); Ma ari (Dubrava)

BORAC PMP - CROATIA 0-2 (0-0) TUR IŠE. Igraliťte: NK Borac. Suci: Željko Novak, Toni FaŞon, Mladen Puklavec.

Delegat: Dragutin Hozjak Strijelci: 0-1 Šafari (57), 0-2 RuŞi (84) BORAC: Ivkovi , Kocijan, KriŞai , Srťan, Jan ec, Gavez, Brumen, Baksa, Hutinec, Lon ari , Ruťanec, trener: Ivan Zrna CROATIA: Patar ec, avlek (90. Puťkadija), Hunjadi, Kolar, Varga, Ivanuťi (87. HanŞekovi ), Šafari , Poljanec, Kr mar, RuŞi , Jelen i Žuti kartoni: Gavez (Borac); Jelen i , Varga (Croatia)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Novi poraz Kraljev ana 38, podjela bodova u Podbrestu Polako su de ki iz Donjeg Kraljevca u protekla dva kola sa dva poraza prednost od ĹĄest bodova ispus li na dos Ĺžna dva boda pred prvim pra teljem Poletom. Drugi za redom poraz, ovaj puta doma i, pred lijepim dekorom od 500 gledatelja nanijela im je susjedna Trnava iz Gori ana. Antonio JakĹĄi je bio taj koji je u 19. minu svojim zgoditkom odlu io vje i susjedski derbi. Bila je to vrlo Ĺživa i borbena utakmica sa vrlo malo prigoda pred jednim i drugim vra ma. Vrlo dobri sudac utakmice BoĹžidar Kolari kod doma ina je opomenuo dvojicu igra a, a kod gos ju iz Gori ana trojicu. Podjela bodova u Podbrestu.

Sretniji mogu bi gos koji su i na drugom gostovanju, nakon HodoĹĄana do boda doĹĄli u posljednjim trenucima utakmice. Budu nost je povela u 18. minu zgoditkom Denisa ViĹĄnji a. Deset minuta kasnije teĹže se im je ozlijedio (noga) Tihomir Novosel pa je morao pomo zatraĹži u domu zdravlja Prelog. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 50. minu iz slobodnog udarca na 1-1 poravnao je Krunoslav Gajnik. Novo doma e vodstvo uslijedilo je u 77. minu , a strijelac je bio Nikola Bukal. Tri minute prije kraja utakmice ponovno iz slobodnog udarca Krunoslav Gajnik poravnava rezultat ovaj puta na kona nih 2-2. U Svetoj Mariji doma i bolji od Galeba. Doma a Mladost ve je u prvom dijelu golovima Darka mrleca i Davora Ĺ troka imala vodstvo od 2-0. Gos iz Oporovca imali su u 56. minu prigodu iz kaznenog udarca smanji doma e vodstvo, ali ga nisu realizirali. Denis

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) TRNAVA BUDU NOST (P) MLADOST (SM) GRANI AR (N) CROATIA OMLADINAC (DS) DUBRAV AN DUBRAVA HODOĹ AN VIDOV AN BORAC PMP GALEB DRAVA (DM) SK

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 8 7 6 6 6 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2

1 2 3 4 3 2 2 1 4 2 1 3 2 2 3 3

2 2 2 2 3 4 5 6 4 6 7 6 7 7 7 7

39 – 14 31 – 21 26 – 14 25 – 14 26 – 22 28 – 17 22 – 21 33 – 34 23 – 26 23 – 32 29 – 28 15 – 30 20 – 29 19 – 34 21 – 32 15 – 27

28 26 24 22 21 20 17 16 16 14 13 12 11 11 9 9

Orehovec je bolju doma u igru potvrdio za pobjedu od 3-0 u 78. minu .Grani ar visoko porazio SK. U tome im je malo pomogao i sudac utakmice Marko ur ek koji u 60. minu kod vodstva doma ih 1-0 nije za goste iz ehovca dosudio o igledan! kazneni udarac i ne samo to u toj je situaciji po delegatu Zvonku Novakovi u trebao i doma eg vratara Denisa Tratnjaka isklju i .

Da je kod te situacije bilo napeto pokazuju i trojica opomenu h igra a SK-a zbog prigovora sucu utakmice. Do vodstva od 1-0 Grani ar je doĹĄao u 37. minu . Is je igra strijelac za 2-0 u 67. minu . Za doma u pobjedu od 4-0 pobrinuli su se u razmaku od samo dvije minute 71. i 72. Kris jan BoĹži i Bojan Mihaljkovi .

Gotovo punih sat vremena igre zgoditaka nije bilo. Borac PMP je razo arao svoje navija e. Gos iz Orehovice prvi svoj zgoditak pos Ĺžu u 57. minu preko Miroslava Ĺ afari a. Ĺ est minuta prije kraja utakmice kona nih 2-0 za Croa ju postavlja Marko RuĹži .

Doma a pobjeda Omladinca nad HodoĹĄanom. Prvo poluvrijeme dosta rezervirano, ali su se zato u drugom poluvremenu strijelci raspucali. Zgoditkom Jurice Tizaja u 30. minu Omladinac je poveo 1-0. Kod tog zgoditka gos iz HodoĹĄana su protes rali kod pomo ne sutkinje Lane Vidovi , ali je ona ostala pri svojoj odluci da zale a nije bilo. Jurica Tizaj strijelac je i u 47. minu za doma e vodstvo od 2-0. Od 52. minute gos igraju sa igra em manje jer im je isklju en Dejan Naran a zbog druge opomene.

HodoĹĄan je smanjio u 70. minu na 2-1 zgoditkom KreĹĄe Kova a.

Do kraja utakmice joĹĄ dvije lopte zavrĹĄile su u gostuju oj mreĹži, a strijelci su bili Tomislav Debelec iz igre i Marko Valen iz po delegatu Davoru Drvenkaru prestrogo dosu enom kaznenom udarcu. Dubrav anu glatka doma a pobjeda. Minimalno su vodstvo doma i imali na poluvremenu zgoditkom Matea Pongraca. Is je igra bio strijelac za 2-0 u 48. minu . Od rados kod prvog pos gnutog zgoditka skinuo je dres i zaradio opomenu.

Kod drugog se ipak bojao zbog druge opomene. Dejan Ĺ venda u 58. minu povisuje na 3-0, a kona nih 4-0 postavlja Niko Pahek u 64. Gos iz Sivice ovaj puta zgoditak nisu uspjeli pos i. BliĹži pobjedi bili su gos iz Donjeg Mihaljevca. Drava je prva u 12. minu zgoditkom Nikole Ĺ troka povela. Imali su gos u 74. minu prigodu potvrdi svoju pobjedu kada njihov napada nije uspio loptu ubaci u doma a prazna vrata. Kazna im je s gla minutu prije kraja utakmice kada je doma i Vidov an uspio poravna na 1-1 zgoditkom Marija Matulina i tako osvoji ÂŤbod ko brodÂť.

Parovi i suci 13. kola : Croatia- Omladinac(DS) ( Duman i , Luka i , Koprivec), Galeb – Borac PMP ( Bubek, Hrustek,Hrustek), Drava(DM)- Mladost(SM) (Hajdinjak, ťupljika, FaŞon), DubravaVidov an ( Topliťnjak, ur ek, Grgi ), SK- Dubrav an ( Posedi, Novak, Martan), Polet(P)- Grani ar(N) (M. Horvat, Hergo , Puklavec), Trnava- Budu nost(P) (Jura i , Kova i ,Žganec) i susret koji se igra u subotu je Hodoťan- Kraljev an 38 (Novak, Vlahek, Vlah)

15 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodoťan), Jurica Tizaj (Omladinac DS) 12 zgoditaka – Miťo Pal (Polet P) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Siniťa Baksa (Kraljev an 38), Simon Jakťi (Trnava), Danijel Lovrek (Grani ar N) 8 zgoditaka – Filip Piťpek (Kraljev an 38), Miroslav Pigac (Galeb) 7 zgoditaka – Kreťo Kova (Hodoťan), Krunoslav Gajnik (Polet P) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija (Hodoťan), Denis Poljanec (Croa a), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Tomislav Debelec (Omladinac DS), Nikola Štrok (Drava DM) 5 zgoditaka –Tihomir Novosel (Budu nost P), Rajko Gavez (Borac PMP), Josip Hoťnjak, Nikola BlaŞin i (Mladost SM), Alen Vidovi (Dubrava), Niko Pahek (Dubrav an)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Hrvoje Škoda (2261) DUBRAV AN – Mateo Pongrac (6005) DRAVA (DM) – Dominik Klari (4552), Damir Kos (1270), Emil Herc (2939) BORAC PMP – Rajko Gavez (4943) GALEB – Ivica Slavi ek (3138), Marko Fleten (469), Josip Ribi (2), David Turk (3161) HODOŠAN – Nikola Vlah (816), Hrvoje Vugrinec (6751) MLADOST (SM) – Vedran Markovi (1291), Dino Horvat (8681), Josip Hoťnjak (1273) CROATIA – Mar n Jelen i (4420), Dino Varga (3400) POLET (P) – Dino Halabarec (671), Davor Vukovi (653), Krunoslav Gajnik (656), Neven Kriťto (675) BUDU NOST (P) – Tihomir Novosel (1618) KRALJEV AN 38 – Mar n Tisaj (229), Dominik Filipaťi (1936) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094), Kreťo Posavec (1733), Petar RuŞi (4071), Marko Valen (4083), Valen no Škvorc (2140) TRNAVA – Nikola Markan (3252), Petar Baksa (3203), David Farkať (3219) GRANI AR (N) – Robert BoŞi (954), Ivica Mun ar (9438) SK – Marko Vidovi (3280), Josip Lon ari (1546), Marko BoŞek (4530), Željko Smrk (1850), Ivan Horvat (1544) DUBRAVA – Krunoslav Ma ari (2287)

DISCIPLINSKI KUTAK HODOŠAN – Dejan Naran a (3111) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: GRANI AR (N) – Ivica Mun ar (9438) SK – Josip Lon ari (1546) KRALJEV AN 38 – Dominik Filipaťi (1936) TRNAVA – Petar Baksa (3203), David Farkať (3219) HODOŠAN – Nikola Vlah (816) POLET (P) – Neven Kriťto (675), Davor Vukovi (653) BORAC PMP – Rajko Gavez (4943) BUDU NOST (P) – Tihomir Novosel (1618)

MLADOST - GALEB 3-0 (2-0) SVETA MARIJA. Igraliťte. NK Mladost. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Renato Vuk. Delegat: Dragutin Koruni Strijelci: 1-0 mrlec (27), 2-0 Štrok (35), 3-0 Orehovec (78) MLADOST: Kranjec, mrlec, Hoťnjak, Horvat, Posavec, Šulj, BlaŞin i (81. Pavlic), Matulin, Orehovec (80. Papak), Markovi (85. Kvakan), Štrok, trener: BoŞidar Kedmenec GALEB: Pantaler, Ribi , Turk, Soka , Hertelendi (80. Kolari ), Pigac, Fran i (58. Balent) N, Mesari , Balent R., Slavi ek, Fleten Žuti kartoni: Markovi , Horvat, Hoťnjak (Mladost); Slavi ek, Fleten, Ribi , Turk (Galeb)

BUDU NOST - POLET 2-2 (1-0) PODBREST. Igraliťte: NK Budu nost. Suci: Darko Filip i , DraŞen Sukanec, Ivan Žganec.

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 ViĹĄnji (18), 1-1 Gajnik (50), 2-1 Bukal (77), 2-2 Gajnik (87) BUDU NOST: Pancer, Pala i (90. Klobu ari ), Novak, ViĹĄnji , Domini , Ciglar, Hali , Martinec, Dodlek, Bukal, Novosel (30. Gajnik), trener: Ivan Gajnik POLET: VaĹĄ, BoĹži (30. Juri an), KriĹĄto i N, BaĹĄek, Posavec, KriĹĄto i M., Halabarec (46.

Mihalkovi ), Lisjak, Gajnik, Pal i, Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi Žuti kartoni: Novosel (Budu nost); Halabarec, Kriťto i , Gajnik, Vukovi (Polet)

12. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD ME IMUREC - DRAVA (K) 4-1 (0-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte: Hrať ica. Suci: Jadran Kukovec, Erik Žerdin, Siniťa Luka i .

Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Kregar (53), 1-1 Martin evi (56), 2-1 Treska S (59), 3-1 Treska D (86), 4-1 Bestijani (90) ME IMUREC: Prekupec, Bestijani , Kozina (77. Hruťoci), Fu ek (87. Horvat), Bajzek, Branilovi , Bali , Ivanuťa (70. Buratovi ), Kregar (87. Primorac), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak DRAVA: Ivkovi , Martin evi , Šol (85. PostruŞin), Zanjko D, Bajkovec, Carevi (85. Zanjko Mihael), Medved (67. Zanjko Marin), Gori anec (87. Bezek), Jaluťi , trener: Kristijan Varga Žuti kartoni: Bali , Ivanuťa (Me imurec); Jaluťi , Dombaj, Carevi , Bajkovec, Martin evi (Drava)

VENERA - BRATSTVO (SV) 0-3 (0-3) LOPATINEC. Igraliťte: NK Venera. Suci: Franjo Hergoti , Željko Hajdarovi , Marinko Hruťoci.

Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Novak (8), 0-2 Horvat S (9), 0-3 Horvat S (30) VENERA: Srnec, Gori anec (46. uran), Pintari , Marodi, Kerman, Ceilinger, Ciglari , Peras (70.

Mesari ), Ĺ kvorc (85. Perho ), Dove er, Gregurin i , trener: Vladimir Bartoli BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Fu ko, Novak (77. Horvat F), Bedi (46. Kocijan), Vlahov, Ri ko (80. Zorkovi ), Horvat S, Vidovi M (67. Vidovi S), Cerovec (60. Horvat N), trener: Daniel Novak

M.MIHALJEVEC - MURA 7-3 (3-2) M.MIHALJEVEC. Igraliťte: M.Mihaljevec. Suci: Damir Aldi , DraŞen Šajnovi , Filip Aldi . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1-0 Puťar (4), 1-1 Horvat (12), 1-2 Telebuh (23), 2-2 Rodinger (27), 3-2 Mesari B (44), 4-2 Puťar (46), 4-3 Telebuh (49), 5-3 Trupkovi (62), 6-3 Trupkovi (69), 7-3 Perho (86) MM: Babi , Vrťi , Rodinger, Bestijani , Šolti , Trupkovi (73. Posavec), Varga (80. anad), Mesari P., Mesari B., Kova i (62. Perho ), Puťar (88. Mesari D), trener: Marko Tadi MURA: Tkalec, Lipovi , Novak M. (62. Stojko N), Jurovi , Braniťa, Stojko D, Vinko, Horvat (73. Šardi), Telebuh (85. Vrťi ), Varga, Breznik (81. Jeki ) Žuti kartoni: Kova i , Rodinger (MM); Novak M., Vinko (Mura) Crveni: Lipovi (Mura)

STRAHONINEC - NAPREDAK (GK) 4-0 (1-0) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Bujan Stjepan Stipi . Suci: Darijan Zadravec, Josip Kedmenec, Dominik FilipaĹĄi . Delegat: Slavko Novak Strijelci: VuruĹĄi (2), 2-0 VuruĹĄi (48), 3-0 Drabi (63), 4-0 VuruĹĄi (80) STRAHONINEC: BoĹžak, Fu ek, ViĹĄnjari , Kolar, JaluĹĄi , Zlatarek, Kopjar (73. Lehkec), Drabi (73.

Mar ec), Vuruťi (82. Kuqi), Žerjav (85. Zver), Žnidari (46. Kova i ), trener: Dragutin Vabec NAPREDAK: Žagar Davor, Lepen (65. Tkalec), Škvorc (46. Vidra), Matoťa (85. Žagar Dalibor), Drvoderi , Jambroťi , Bistrovi , Antolovi , Novak, Lastavec (78. Hutinec), isar (46. Varga), trener: Ivan Šardi Žuti kartoni: Kopjar, Jaluťi (Strahoninec); Bistrovi (Napredak)

BRATSTVO - PLAVI 0-2 (0-1) JUROVEC. Igraliťte: SRC Per i Mladen Bokťi . Suci: Nino Škrobar, Boris Jakovljev, Denis Fic. Delegat: Tomislav Šolti Strijelci: 0-1 Nerer (42), 0-2 Žganec (75) BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj (80. Kova i ), Vinko M (82. Vinko K), Antoli , Rihtarec (78. Saka ), Jambrovi , Leva i (60. Petermanec), Gori anec, Jurovi (70. Kirec), Na , trener: Boris or evi PLAVI: Kuzma, Škvorc S, Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Antokovi (87. Srnec), Mikuli (84. Novak), Nerer, Zadravec (69. Ratajec), Cilar, Trstenjak (86. Cerovec), trener: Robert Glavina Žuti kartoni: Koraj, Jambrovi (Bratstvo); Trstenjak (Plavi)

SLOBODA - ZEBANEC 3-1 (2-1) MIHOVLJAN. Igraliťte: Ciglena. Suci: Patrik Kolari , Milivoj Bali , Mario Pinari . Delegat: Dragutin Vuk Strijelci: 1-0 Srnec (5), 2-0 Mu i (19), 2-1 Šafari (41), 3-1 Mu i (49) SLOBODA: Horvat, Belťe, ŽeleŞnjak (71. Bubek), Srnec, Tisaj, Bel, Tremski, Lukman, Sobar (87.

Novak), Culjak, Mu i , trener: Damir Vrbanec ZEBANEC: Kocijan, Kodba (71. Žuni ), Hoťpel (46. Rudni ki), Živko, Sabol, Šavni ar, Horvat, Puri , Šafari , Lackovi (56. Tkal ec), Žuni (56. Kojter), trener: Neven Horvat Žuti kartoni: Tremski, Srnec, Lukman (Sloboda); Puri (Zebanec) Crveni: Sabol (Zebanec)

TRNOVEC - HAJDUK (Ĺ ) 2-1 (1-0) TRNOVEC. IgraliĹĄte: NK Trnovec. Suci: BoĹžidar Jura i , Damir Mesari , Mladen eke. Delegat: Ivan Mezga.

Strijelci: 1-0 Petri (43), 2-0 Miko (49), 2-1 Žganec (71) TRNOVEC: Koťak, Periťi , Herceg (75. Tkal ec), Flac, Planinc, Novak (85. Poto nik), Petri , Miko (85. Tomaťi ), Jurman, Pintari , Liber, trener: Kristijan Kiri HAJDUK: Jurovi D, Žganec, Vrbanec, Ma ari , Jurovi T., Mikolaj, Debelec M., Periťi (55. Jambroťi ), Debelec G (83. Rob), HrŞenjak (75. Hoblaj), Ma ari (8. Mesari ), trener: Darko Rob Žuti kartoni: HrŞenjak L., Vrbanec, Jurovi , Mikolaj (Hajduk)

U Novom Selu na Dravi susrela se dva Jedinstva, etvorka Strahoninca Napretku U NovomSelu na Dravi na kraju su slavili gosti iz Gornjeg Mihaljevca. Da se doma inu dobro ne piĹĄe dalo se naslu u 22. minu kada je gostuju i trener-igra Roman Tr njak pos gao zgoditak za vodstvo od 1-0. Vrlo zanimljivo prvo poluvrijeme sa dosta propuĹĄtenih prigoda kod jedne i druge mom adi. Tek po etkom drugog dijela u 54. minu doma i su zgoditkom MiĹĄela Popovi a uspjeli poravna na 1-1. Zgoditak i to lijepi odluke za pobjedu gos ju od 2-1 u 60. minu pos gao je po drugi puta na utakmici Roman Tr njak. Drugo poluvrijeme bilo je puno nervoznije. U prvom bez opomenutih igra a, a u drugom svaka ih je mom ad imala po e ri. etvorka Strahoninca Napretku. Kod doma ih je puca ki izuzetno bio raspoloĹžen Denis VuruĹĄi koji je pos gao tri zgoditka. Jedan u prvom poluvremenu, a dva u drugom. Uz njega joĹĄ je zgoditak za pobjedu od 4-0 u 63. minu pos gao Neven Drabi .

Gos iz Gornjeg Kraljevca bez pos gnutog zgoditka su o ĹĄli ku i.

Me imurec igra sve bolje. Novu su pobjedu upisali kod ku e. Is na Drava je bila dosta tvrd orah, ali su na kraju ipak igraliĹĄte u HraĹĄ ici morali napustiti pognute glave. U prvom dijelu bez zgoditaka, ali ih je zato u drugom dijelu bilo ak pet. Bojan Kregar doveo je doma e u 53. minu u vodstvo. Brzo su gos iz KurĹĄanca za samo tri minute uspjeli zgoditkom Marija Mar n evi a poravna na 1-1.

SaĹĄa Treska ponovno je Me imurec doveo u vodstvo u 59. minu .

Do kraja joĹĄ dva zgoditka u gostuju oj mreĹži, a strijelci su bili Darijan Treska i Nino Bes jani . Dva su doma i imali opomenuta igra a, a gos ak sedam. Slobodi doma a pobjeda. Brzo su ve u 5. minu zgoditkom Darka Srneca poveli. Davor Mu i povisuje na 2-0 u 19. minu . e ri minute prije odmora Zebanec zgoditkom Tomislav

LISTA STRIJELACA 14 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 12 zgoditaka – Denis Vuruťi (Strahoninec) 11 zgoditaka – Miťel Popovi (Jedinstvo NSD) 10 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec), Davor Mu i (Sloboda M) 9 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J), Daniel Novak (Bratstvo SV) 8 zgoditaka – DraŞen Kapeť (Jedinstvo NSD), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 6 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek (Me imurec), Nikola Petri (Trnovec), Ivica Telebuh (Mura), Slobodan Horvat (Bratstvo SV) 5 zgoditka – Mario Vidovi (Bratstvo SV), Nino Kopjar (Strahoninec), Goran Lipovi (Mura), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), David Gori anec (Bratstvo J), Nikola Gori anec (Drava K), Viktor Žganec (Hajduk Š), Saťa Treska (Me imurec)

Šafari a smanjuje na 2-1. Po etkom drugog dijela u 49. minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici Davor Mu i postavlja kona nih 3-1. Od 77. minute Zebanec igra sa igra em manje jer im je isklju en zbog druge opomene Denis Sabol. Plavima bodovi iz Jurovca. Bratstvo tone sve niŞe i nikako da upiťe koji bod. Izgleda da visi i doma i trener Boris or evi . Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu gos su odnijeli pobjedu u Peklenicu. U prvom je poluvremenu strijelac za goste bio Tomica Nerer, a u drugom Mario ŽganecU Svetom Jurju na Bregu slavili gos . Glatko je Bratstvo dobilo Veneru PMP. Za pola sata igre ve su gos iz Savske Vesi imali vodstvo od 3-0 koje su do kraja utakmice i odrŞali.

Prvi je zgoditak za goste pos gao Daniel Novak, a druga dva Slobodan Horvat. Ĺ to vrijedi Veneri da je imala viĹĄe od igre kad je kod ku e poraĹžena golijada u Malom Mihaljevcu. Utakmica je po ela minutom ĹĄutnje za preminulog lana kluba i jednog od vrijednih sponzora Malog Mihaljevca Ivana Bistrovi a. ak deset zgoditaka su vidjeli gledatelji njih oko 100. Pet u prvom poluvremenu, a pet u drugom. Doma i napada i bili su uspjeĹĄniji jer su ih oni pos gli sedam. Ve u 4. minuti se otvorila serija zgoditaka. Doma i su poveli zgoditkom Sandija PuĹĄara. Od 8. minute Mura igra bez isklju enog Gorana Lipovi a koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi za pos i zgoditak. Iako broj ano slabiji Mura je zgoditkom Tomislava Horvata poravnala na 1-1 u 12. minu . ak su gos iz Hlapi ine i poveli u 23. minu zgoditkom Ivice Telebuha.

Do kraja prvog dijela doma i ipak uspijevao zgodicima Florijana Rodingera i Brune Mesari a do i do vodstva od 3-2. Potom slijede dva prekrasna zgoditka. Najprije od strane doma eg Sandija Puťara kojem je to drugi zgoditak na utakmici, potom gostuju eg igra a tako er po drugi puta strijelca Ivice Telebuha. Nenad Trupkovi u 62. minu Mali Mihaljevec dovodi u vodstvo od 5-3 koje se do kraja utakmice samo pove avalo i zavrťilo na 7-3 za doma e. Preostala dva zgoditka pos gli su po drugi puta na utakmici Bruno Mesari i po prvi puta Dino Perho koji je u drugom dijelu uťao u igru kao pri uvni igra . U Trnovcu doma ini upisali pobjedu. Tek u 43. minu uspjeli su poves zgoditkom Nikole Petri a. Šest minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac je bio Goran Miko. Hajduk je uspio u 71. minu preko Viktora Žganca zatres mreŞu doma eg vratara Danijela Koťaka, ali to je od gos ju iz Štrukovca bilo sve.

JEDINSTVO - JEDINSTVO (GM) 1-2 (0-1) Parovi i suci 13. kola: Mura- Trnovec ( Kolari , Lozi , Kukovec) Napredak - Mali Mihaljevec (Žerdin, Pintari , smr ), Plavi(Pek)Strahoninec (Kukokovec, Štrek, Kolari ) , Jedinstvo(GM)- Bratstvo (J) (Filip i , Mesari , eke), Zebanec-Jedinstvo (NSD) (Radek,Novak,Ko ila), Drava (K) – Sloboda(M) (Tuksar,Mihali , Horvat), Bratsvo (SV)- Me imurec ( Buhin , Koruni , Jurinec), Hajduk(Š)- Venera PMP (Mihoci, Lehki, Sukanec).

NOVO SELO NA DRAVI. Igraliťte: NK Jedinstvo. Suci: Marijan Duman i , Antun Koruni , Ivan Vlahek. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Trtinjak (22), 1-1 Popovi (54), 1-2 Trtinjak (60) JEDINSTVO (NSND): Habek, Jaluťi (77. Levec), Štajerec, Tkal ec (46. or evi ), Jambroťi , Filipovi (46. Vabec), Reťetar (46. Fras), Piska , Novak, Popovi , Kapeť, trener: Mladen Reťetar JEDINSTVO (GM): Ter, Krumpi , Vuk, Plantak, Kocen, Mikulan (50. Golub), Horvat, Ladi , Trtinjak, Novak M, Borko (73. Novak D), trener: Roman Trtinjak Žuti kartoni: Štajerec, Jambroťi , Novak, Fras (Jedinstvo NSND); Horvat, Ladi , Trtinjak, Golub (Jedinstvo GM)

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Bernard Koraj (1523), Luka Jambrovi (3811) JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892), Mihael Ladi (107), Roman Trstenjak (6377), Dejan Golub (4301) DRAVA (K) – Mario Jaluťi (1021), Tomislav Dombaj (2649), Mario Carevi (2648), Tomislav Bajkovec (1396), Mario Mar n evi (7943), Mihael Zanjko (6629), Bojan Carevi (2647) HAJDUK VINDIJA – Dino Vrbanec (2144), Lovro HrŞenjak (3029), Tomislav Jurovi (2899), Petar Mikolaj (2903) STRAHONINEC – Nino Kopjar (5594), Jurica Jaluťi (1020) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225), Filip Rodinger (3019) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Darko Srnec (2335), Deni Lukman (2442) MURA – Mario Novak (3786), Marko Vinko (3457) ZEBANEC – Denis Puri (5142) ME IMUREC – Nenad Bali (2156), Dejan Ivanuťa (51) JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998), Dejan Jambroťi (1330), Samuel Novak (3364), Zoran Fras (1335) NAPREDAK – Miťel Bistrovi (5314) PLAVI – Darko Trstenjak (740)

DISCIPLINSKI KUTAK ZEBANEC – Denis Sabol (4145) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MURA – Goran Lipovi (2302) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (J) – Bernard Koraj (1523) JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998) NAPREDAK – Miťel Bistrovi (5314) DRAVA (K) – Mario Jaluťi (1021), Mario Carevi (2648), Bojan Carevi (2647), Mihael Zanjko (6629)

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI BRATSTVO (SV) STRAHONINEC MURA JEDINSTVO (GM) M. MIHALJEVEC HAJDUK (Ĺ ) BRATSTVO (J) DRAVA (K) TRNOVEC ZEBANEC NAPREDAK VENERA PMP

12 10 12 8 12 7 12 7 12 5 12 6 12 6 12 6 12 5 12 5 12 4 12 4 12 3 12 2 12 2 12 2

1 1 2 2 5 2 0 0 2 2 2 2 4 1 1 1

1 3 3 3 2 4 6 6 5 5 6 6 5 9 9 9

43 – 12 43 – 19 31 – 21 25 – 21 26 – 19 23 – 17 21 – 19 18 – 24 24 – 20 20 – 26 23 – 21 20 – 26 17 – 26 8 – 27 10 – 30 10 – 34

31 25 23 23 20 20 18 18 17 17 14 14 13 7 7 7

8. studenoga 2013.

DISC GOLF

Varaždin doma in drugog me unarodnog disc golf turnira

Disc golf sve je popularniji sport i u Hrvatskoj

BADMINTON

BK Me imurje doma in dva turnira u Atonu Badmintonski klub Me imurje akovec je organizator i doma in 2. Saveznog turnira HK-a 2013./2014. za mla e kadete U13, mla e juniore U17 te kadete U15 i 1. Saveznog turnira za veterane. 2. Savezni turnir za kadete U15 i 1. Savezni za veterane e se održati u dvorani SGC-a ATON u Nedeliš u u subotu 9. studenoga od 9 do 18 sati. Na turniru e nastu-

piti oko 40 najboljih kadeta i oko 40 veterana iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca i mješovitih parova te parovi veterani, a me u njima i naša mnogobrojna ekipa BK Me imurje kadeta i veterana.

2. Savezni turnir za mla e kadete U13 i mla e juniore U17 održat e se u nedjelju 10. studenoga u dvorani SGC-a ATON u Nedeliš u

od 9 do 17 sati. Na turniru e nastupiti oko 40 najboljih mla ih kadeta i oko 30 najboljih mla ih juniora iz cijele Hrvatske u konkurenciji pojedinaca i mješovitih parova, a me u njima i naša mnogobrojna ekipa mla ih kadeta i juniora. Po prvi put organiziraju turnire HK-a u dvorani SGC Aton u Nedeliš u nakon uspješne organi-

Disc ggolf klub Varaždin i tvrtka “Lagoda” j.d.o.o. organime unarodnog zatori su drugog m disc golf turnira u Hrvatskoj.

Turnir pod nazivom naziv “Drava Forester” (www.d (www.dravaforester. com) održat e se 9. i 10. studenoga na Dravi, Dravi kod Gradske sportske dvoran dvorane. Nakon što je na prošlogodišnjem prošlogodišnj turniru sudjelovalo 26 igra igra a i igra ica iz etiri zemlje, te su s svi napustili Varaždin prepu prepuni dobrih dojmova, na ovogod ovogodišnjem turniru o ekuje se duplo više v sudionika, a ve sada pristigle pristi su prijave igra a iz ak 12 zzemalja, me u kojima su i Finska, Norveška Fins te daleki Island. Organizatori su posebno zad zadovoljni što na turnir dolazi Robins iz t i d l i Derek D Ujedinjenog Kraljevstva, jedna od legendi ovog sporta te lan Disc golf Hall of Famea, kojem e ovo biti 22. država u kojoj je igrao disc golf i koji e dojmove iz Varaždina vrlo lako putem svog Facebook pro ila podijeliti s igra ima iz cijelog svijeta. Turnirska natjecanja odvijat e se tijekom cijele subote na prostoru uz dvoranu “Arena“ te u nedjelju od 11 do 14 sati. Najzanimljiviji dio za publiku bit e u nedjelju od 15 sati, kada e se održati inalni dio natjecanja za najboljih pet igra a i u kojem e svi zainteresirani mo i vidjeti najbolje igra e kako bacaju lete i disk na udaljenosti od preko stotinu metara, i to s izuzetnom prezicnoš u, u neposrednu blizinu disc golf koša.Turisti ki potencijal ovog sporta nedavno je prepoznalo i Ministarstvo turizma, dodijelivši 100.000 kuna bespovratnih sredstava za razvoj sportsko rekreativnog turizma kroz disc golf i do kraja ove godine bit e

postavljena prva etiri hrvatska javna disc golf terena, pa bi naša zemlja vrlo brzo zbog svojih prirodnih ljepota mogla postati top-destinacija za disc golfere, ali i za sve druge zaljubljenike u aktivan odmor u prirodi.

Što je disc golf?

Ne znate što je disc golf? Niste jedini, s obzirom na to da je u Hrvatskoj ovo sport koji tek zapo inje svoj veliki “boom”. Sport je atraktivan, zanimljiv i ono što je najvažnije – jeftin, kako za organizatore, tako i za same igra e.

Sam sport je vrlo sli an klasi nom golfu, uz razliku u tome što igra i, umjesto da koriste palicu i lopticu, bacaju posebno dizajnirane lete e diskove u disc golf koš. Najvažnija razlika izme u klasi nog golfa i disc golfa je da za potonji nisu potrebni skupi, umjetni tereni ve je za dobar teren idealna netaknuta priroda. Postavljanje samog terena ne zahtijeva nikakve intervencije u prirodi i prirodnim preprekama, štoviše, što zahtjevnije, to bolje.

Središnje globalno tijelo koje vodi brigu o razvoju sporta te o natjecanjima je Professional Disc Golf Association (www.pdga. com). Prema statistici PDGA-a, od 8 do 12 milijuna ljudi barem jednom je isprobalo ovaj sport, a redovitih igra a u svijetu ima oko 500.000. Tijekom 2011. godine diljem svijeta održano je 1.338 natjecanja s ukupnim nagradnim fondom od preko 2 milijuna ameri kih dolara. Da je sport pogodan za igra e svih dobi, pokazuje i evidencija lanstva PDGA-a, prema kojoj je 30% lanova staro od 20 do 29 godina, 32% od 30 do 39 godina te ak 32% starijih od 40 godina.

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

8. studenoga 2013. ŠAH

Stridon II Štrigova i Goran Lopatinec šahovski prvaci U akovcu je nedavno odigrano posljednje 9. kolo 3. i 4. šahovske lige.

U 3. ligi Stridon II je došao do pobjede 4.5:1.5 protiv Mladosti iz Varaždinskih Toplica, ime je potvrdio naslov prvaka. Druga ekipa Stridona je u devet kola ostvarila osam pobjeda i jedan poraz, koji je bio u 3. kolu od Strahoninca.

U 4. ligi Goran Lopatinec je bio uvjerljiv protiv druge ekipe Gornjeg Mihaljevca 5:1. Ovom pobjedom Goran je zadržao prvo mjesto sa sedam pobjeda i jednim porazom, koji su doživjeli odmah u prvom kolu od Dinama iz Palovca.

3. šahovska liga 9. kolo ŠD “Me imurje” akovec - ŠK “Strahoninec” 3 : 3 ŠK “Mik lavec” - ŠK “Mursko Središ e” 3 : 3

Š K “ P r e t e t i ne c ” - Š D “Varaždin II” 2½ : 3½ ŠŠK “Mladost” V. Toplice - ŠK Stridon II” Štrigova 1½ : 4½ ŠK “Sloboda” Mihovljan - ŠK “Gornji Mihaljevec” 4:2 Poredak: 1. ŠK Stridon II” Štrigova 16, 2. ŠK “Sloboda” Mihovljan 15, 3. ŠD “Me imurje” akovec 11, 4. ŠK “Strahoninec” 9, 5. ŠK “Miklavec”8, 6. ŠK “Gornji Mihaljevec” 7, 7. ŠK “Mursko Središ e” 7, 8. ŠK “Pretetinec” 7, 9. ŠŠK “Mladost” V. Toplice 6, 10. ŠD “Varaždin II” 4.

4. šahovska liga 9. kolo ŠK “N. Zrinski” G. Kuršanec - ŠK “Dinamo” Palovec 3½ : 2½ ŠK “Goran” Lopatinec - ŠK “Gornji Mihaljevec II” 5 : 1 ŠK “Gardinovec” - ŠK “Sloboda II” Mihovljan 3½ : 2½

KUGLANJE

PRVENSTVO PAROVA Regije

Me imurci ostali bez plasmana na državno prvenstvo Nakon nekoliko godina pauze ponovo je ove sezone uvedeno prvenstvo parova. Regionalno natjecanje održalo se u Koprivnici, a sudjelovala su ukupno 38 para, od ega ak 13 njih iz me imurskih klubova. Najviše se o ekivalo od predstavnika Željezni ara, koji su pucali na barem jedno od mjesta koje vodi na državnu završnicu, a u manje skromnoj varijanti i na pokale.

Na kraju ostali su i bez glavne i bez utješne nagrade jer se nisu plasirali me u najbolja etiri para koja e natjecanje nastaviti na nacionalnoj smotri.

Najbliži tome bili su Predrag Turk i Andrija Crn ec koji su okon ali na nezahvalnom

petom mjestu, neposredno “ispod crte“, sa zaostatkom od 19 unjeva iza nositelja drvenih medalja. Predrag Turk dao je najbolje od sebe, srušivši ak 594 unja uz nabolje iš enje (232) cijelog takmi enja, no tek prosje an nastup Crn eca (540) koštao ga je državnog finala. Šteta je time ve a jer su, kako se na kraju ispostavilo, u Željezni aru imali raspoloženog kugla a koji bi bio izvrstan partner Turku, no Ninoslav Mikac bio je uparen s Mladenom Graši em (523) pa njegovih 570 unjeva nije došlo do osobitog izražaja, ve je tek produbilo žal za propuštenom prilikom. (web-kk. Željezni ar)

ŠŠK “Maro ” Novi Maro - ŠK “Nedeliš e” 4 : 2 ŠU “Metalac” Ladanje Donje slobodan.

Poredak: 1. ŠK “Goran” Lopatinec 14, 2. ŠK “Dinamo” Palovec 11, 3. ŠK “Gardinovec” 11, 4. ŠU “Metalac” Ladanje Donje 9, 5. ŠK “N. Zrinski” G. Kuršanec 8, 6. ŠK “Gornji Mihaljevec II” 7, 7. ŠK “Sloboda II” Mihovljan 6, 8. ŠK “Nedeliš e” 4, 9. ŠŠK “Maro ” Novi Maro 2

8. studenoga 2013.

KOĹ ARKA

C LIGA

A 2 LIGA SJEVER

Dobar otpor Preloga!

U utakmici 3. kola najniĹže lige u Prelogu je doma in odli no igrao i “pokazao zubeâ€? favoriziranoj Me imurje Globetki, no kona na nagrada u vidu pobjede je ipak izostala, pa su akove ki rekrea vci/hakleri joĹĄ uvijek neporaĹženi. Donji Kraljevec ni u drugom pokuĹĄaju nije uspio pobijedi , ovaj puta ih je nadja ala Mladost Ivanovec.

Dubrav an je kod ku e bio bolji od Lepoglave preokretom u drugom poluvremenu, a doma u pobjedu upisuje i NedeliĹĄ e pro v druge ekipe ludbreĹĄkoga Gra ara. (bh)

TABLICA 1. Me imurje Globetka 3

3 0 6/+67

2. NedeliĹĄ e

3

2 1 5/+2

3. Mladost Ivanovec

3

2 1 5/-2

4. Dubrav an

2

2 0 4/+9

5. Lepoglava

3

1 2 4/-6

6. Gra ar II

3

1 2 4/-10

7. Prelog

3

1 2 4/-11

8. Donji Kraljevec

2

0 2 2/-22

9. Kotoriba

2

0 2 2/-27

Prelog - Me imurje Globetka 59:67(8:15, 13:10, 21:23, 17:19) PRELOG: Ciglar M. 4, BlaĹžona 6, KaniĹžaj 18, Novosel 3, Poljak 2, Ciglar D. 3, Lon ari 2,.Jeleni 3, PoredoĹĄ 18.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 10, Vugrinec 23, Ostoja 6, Leva i 7, Zaspan 13, VuruĹĄi 6, Golubi N. 2

Donji Kraljevec - Mladost Ivanovec 55:66 (15:16, 13:17, 8:17, 19:16) DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 3, Ĺ venda T. 5, Mesari 4, Ivanovi 14, Balent 5, RuĹži 3, Ĺ venda D. 21 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 12, Vugrinec 2, Drk 19, Vehtersbah 6, Car 1, Terek D. 19, Mlinari 6, Po ekaj 1.

Dubrav an - Lepoglava 81:75 (16:20, 20:23, 20:16, 25:16) DUBRAV AN: Varga 28, Rusak 2, Rai 5, LukĹĄa 14, Me imurec 11, BlaĹžeka 16, Ribi 5 NedeliĹĄ e - Grafi ar II 75:54(21:12, 12:14, 23:13, 19:15) NEDELIĹ E: Gospo i 10, Golik 19, BaĹĄek 4, Posavec 2, MarciuĹĄ 3, Ganzer 7, Ĺ egovi 20, Posedi 4, JaluĹĄi 6.

LIGA MLA IH KADETA/KADETKINJA

Laura BaĹĄek demolirala Me imurje!

U ligi za 14- godiĹĄnju djecu nastupaju i koĹĄarkaĹĄice Ĺ˝KK Radosti, a me u njima i Laura BaĹĄek, jedna od tri reprezenta vke iz ovoga skromnoga, ali rezulta ma prebogatoga Ĺženskoga kluba. Ove sezone “curiceâ€? nastupaju sa svojima muĹĄkim kolegama u istoj ligi i

ve u tre em kolu su si priuĹĄ le pobjedu pro v jednoga od favorita za osvajanje lige - akove koga Me imurja. Vrijedi posebno istaknu u inak najbolje igra ice derbija - u utakmici koja je zavrĹĄila pobjedom Rados od 87:85, Laura je zabila sluĹžbeno 56 koĹĄeva! (bh)

Me imurje - ŽKK Radost 85:87

Kotoriba - Vindija 23:54

ME IMURJE: Herman 5, oki 20, Škoda 8, Gaťpari P.37, Ladi 3, Podvezanec 6, Vuk 2, Taradi 2, Gaťpari V. 2 ŽKK RADOST: Baťek 56, Kranj ec 2, Štrukelj 19, Škoda 4, Zdolec 2, Ma ar L. 3

KOTORIBA: FuĹĄ 9, Andrlon 3, VlaĹĄi 4, Latin 4, Pongrac 3 Dubrav an - Me imurje 43:74 DUBRAV AN: Miser 2, Milosavljevi 22, TiĹĄler 10, Karloci 7, Matotek 2 ME IMURJE: GaĹĄpari 12, Herman 35, oki 16, Vuk 3, Podvezanec 8

Vindija - NedeliĹĄ e 105:7 NEDELIĹ E: JaluĹĄi 6, Ĺ picar V. 1

Donji Kraljevec - Kotoriba 24:48 DONJI KRALJEVEC: JakĹĄi 1, Ivanovi 10, Jur ec 3, Lepen 5, Me imurec 5 KOTORIBA: Latin 21, Ignac 2, FuĹĄ 3, Pongrac 2, Andrlon 12, VlaĹĄi 8

Ivan ica - Dubrav an 54:26 DUBRAV AN: Miser 2, Milosavljevi 6, Lisjak 4, TiĹĄler 6, Miser 2, Karlosi 6

akovec - Lepoglava 68:43 AKOVEC: Sobo an 4, Krnjak 2, Kranj ec 24, Pongrac 6, Hrustanovi 16, Hamer 2, Kokolek 4, in 10

Prelog - Rudar Cimper 71:29 PRELOG: Mikec 12, Iveli 20, Zvornik 7, Puťkari 2, Iveli T. 5, Kruťelj 25 RUDAR CIMPER: Bedi 4, Žganec 2, Vrbani 13, Nerer 10

Gra ar - akovec II 81:22 AKOVEC II: Kova 6, Piknja 2, Kranj ec 2, Horvat Tibor 12

ŽKK Radost - Donji Kraljevec 46:32 ŽKK RADOST: Mikuli 2, Baťek 24, Kranj ec 2, Štrukelj 2, Škoda 6, Zdolec 4, Ma ar H. 2, Ma ar L. 4 DONJI KRALJEVEC: Me imurec 8, Šupljika 4, Ivanovi 10, Jur ec 2, Lepen 5, Vlah 3 akovec II - Prelog 37:78 AKOVEC II: Tretnjak 6, Horvat T. 17, Pongra i 2, Jankovi 8, Bendelja F. 2, Hrasti 2 PRELOG: Mikec 8, Iveli 30, Zvornik 14, Ga eťa 2, Kruťelj 20

Rudar Cimper - akovec 32:115 RUDAR CIMPER: Žganec 2, Peras 4, Vrbani 7, Nerer 19 AKOVEC: Hamer 8, Sobo an 8, Drk 10, Kranj ec 25, Pongrac 14, Hrustanovi 27, Juras 4, Sera i 1, ŽuŞul 3, in 15

Nedeliť e - Gra ar 7:101 NEDELIŠE: Vukťi 2, Jaluťi 3, Damjanovi 2 Ivan ica - Rudar Cimper 71:38 RUDAR CIMPER: Bedi 14, Žganec 1, Vrbani 4, Peras 4, Nerer 16

TeĹžak doma i poraz akovca!

Niti u etvrtom kolu najsjevernije druge lige proĹĄlosezonski pobjednik akovec nije osjetio slast pobjede.

Upravo suprotno - ĹĄto dalje, to gore. Makar smo miĹĄljenja da gore od ovoga protekloga vikenda ne moĹže. U dvorani Druge osnovne ĹĄkole je gostovala Mladost iz ur evca koja ima ukupno dva igra a razine Druge lige - Jan ijev je zabio 27 koĹĄeva, a Lovrak 23, ako tome dodamo i juniora PuĹĄelju s 15 koĹĄeva - dolazimo do razloga joĹĄ jednoga poraza akovca. U prvoj su etvrtini za igranje obrane nezainteresirani igra i akovca “popiliâ€?

ak 31 koĹĄ, ve inom nakon protivni koga centralnoga picka kojega nisu znali/Ĺželjeli braniti na ispravan na in. Sve se nastavilo u tre oj i posljednjoj dionici igre gdje su gosti iz ur evca kona no stali na krajnjih +28! Sve pomalo li i na blamaĹžu ovogodiĹĄnjega kvalifikanta za Prvu ligu!

Derbi lokalnoga karaktera odigrali su Rudar Cimper i Me imurje u utakmici u kojoj su “sape� doma i igra i imali samo u prvih 10-12 minuta igre. Sve ostalo do kona nih +33 za Me imurje je o ekivano i u skladu s trenutnom kvalitetom i razinom pripreme.

Nakon etvrtoga kola na tablici Me imurje i dalje dijeli prvo mjesto sa Grafi arom i Podravcom - te tri ekipe su bez poraza, dok su na dnu predzadnji akovec bez pobjede i koĹĄ razlikom od minus 78, te zadnji Rudar Cimper s “istovjetnim brojem pobjeda kao i akovecâ€? i s koĹĄ razlikom od minus 201!

U idu em kolu Me imurje bi trebalo nadja ati kod ku e vrbove koga Petra Zrinskoga, Rudari gostuju u VaraĹždinu, a akovec bi u Bjelovaru trebao prekinuti niz poraza. (bh)

KUP KREĹ IMIR OSI

Bez iznena enja u akovcu!

U nalu Kupa za regiju Sjever igrali su u akovcu Me imurje i ludbreĹĄki Grafi ar. Mnogo ja a i kvalitetnija ekipa Gra ara u kojoj to no tre inu od ukupnog broja igra a ine koĹĄarkaĹĄi iz grada akovca nije dopus la iznena enje i lagano je odradila i ovo kolo Kupa.

NeĹĄto su doma i “pokuĹĄali zamu-

� u drugom poluvremenu, ali su taj pokuťaj gostuju i Me imurci Mario Novak Medo i Manuel Novak iskusno sprije ili i odveli utakmicu u mirne vode za kona nih 68:77 i proboj u daljnje okrťaje u Kupu.

Uostalom, ako nas sje anje dobro sluĹži - i lani su koĹĄarkaĹĄi Iz Ludbrega imali dobre role u Kupu, sje amo se

dvoboja pro v osje kih tada prvoligaĹĄa i dominacije 220 cm visokoga Brune Ĺ undova. (bh) Me imurje - Gra ar 68:77(15:24, 12:22, 21:14, 20:17) ME IMURJE: Podvezanec 11, GaĹĄpari 4, Novak 21, Kraja i 15, Jambrovi 9, Pa an 8. Trener Novak S.

KOĹ ARKAĹ KI KLUB AKOVEC

Mla e kategorije gostovale u Zagrebu kod Cedevite!

Ove sezone u KoĹĄarkaĹĄkom klubu akovec napravili su veliki zaokret u poimanju rada, te u skladu s ciljevima promijenili organizaciju kluba. Naime, naglasak ove i slijede ih sezona bit e u radu s mladima, pa je otvoreno ak 5 ĹĄkola koĹĄarke - na Drugoj osnovnoj ĹĄkoli akovec, na Tre oj osnovnoj ĹĄkoli, u Ivanovcu, Belici i Maloj Subo ci. Pregovara se s joĹĄ nekoliko ĹĄkola i stvar je blizu realizacije. Predsjednik kluba Mario Vesterbah oformio je novi stru ni stoĹžer u kojem su treneri Bruno Kova i , Milan BoĹĄnjak, Ma ja Terek,

Edo Bence i Bojan Hrka . Planira se svakog mjeseca o i na poneko atrak vno gostovanje, pa je prihva en poziv Cedevite i njihovog ĹĄefa omladinskog pogona Mikija Star evi a da se u njihovom centru na Velesajmu odigraju utakmice u tri kategorije mla ih koĹĄarkaĹĄa. Najstarija selekcija KK akovca, ona 99/2000 godiĹĄte je i pobijedila rezultatom 64:51, a igrali su KriĹĄto , Barani , Karol, Hrustanovi , Kranj ec, Novak, Mihol ek, Bogdan, Sobo an, Bistrovi , Kokolek, Barlovi , in .

Ona srednja gdje su igrali koĹĄarka-

ťi ro eni 2001/2002 su izgubili od svojih zagreba kih vrťnjaka, a igrali su: Tretnjak, Kova , Horvat, ŽuŞul, Hozjan, Drk, Juras, Habjan, Krnjak, Piknja , Jankovi , Pongra i i Barbulovi . Najmla i koji su preteŞito 2005. i 2006. godiťte su tako er izgubili, a nastupili su u slijede em sastavu: Taradi, Kranj ec F., Baranaťi , Novak, Remenar, Jankovi L, Hozjan A., in B., Brki , Hederi , Herman, Filo, Kolari , Horvat J., Horvat L. Mladim koťarkaťima u okviru KK akovca preostaje da i dalje vrijedno treniraju, nagrada e do i! (bh)

Radnik - Vindija 84:94 Petar Zrinski - Koprivnica 85:70 Ivan ica - Gra ar 62:90 Bjelovar - Podravac 64:89 akovec - Mladost 69:97(18:31, 20:18, 11:23, 20:25) AKOVEC: GoleĹĄ 3, Pusti 8, RanteĹĄ 7, Kranj ec 11, Vrus 9, Hrka 1, Drk 5, Mom ilovi 3, Kolovrat 22. Trener BoĹĄnjak M.

Rudar Cimper - Me imurje 62:95 (24:20, 14:27, 10:32, 14:16) RUDAR CIMPER: Brodar 4, Per i 7, Radikovi 10, Bedi 17, Novak 2, Dodlek 19, Sobo an 3. Trener Damjanovi B. ME IMURJE: Podvezanec 10, GaĹĄpari 17, Novak 14, Lepen 1, Jambrovi 19, Pa an 7, Svaty 8, Kraja i 17, Martinovi 2.

Trener Novak S.

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Petar Zrinski, subota 9. studeni u 14.30 sati, IOĹ akovec

C LIGA Me . Globetka - Grafi ar II, subota 9. studeni u 16.30 sati, I OĹ akovec Mladost Ivanovec - Dubrav an, subota 9. studeni u 17 sati, II OĹ akovec Prelog - Donji Kraljevec, subota 9. studeni u 20.15 sati, OĹ Prelog

JUNIORSKA LIGA Me imurje - Grafi ar, utorak 12. studeni u 21 sat, I OĹ akovec akovec - Rudar Cimper, srijeda 13. studeni u 19.45 sati, VUĹ akovec Donji Kraljevec- Dubrav an, utorak 12. studeni u 20.15 sati, OĹ D. Kraljevec

LIGA MLA IH KADETA Nedeliť e - akovec II, ponedjeljak 11. studeni u 19.15 sati, Aton Rudar Cimper - Grafi ar, nedjelja 10. studeni u 9.30, OŠM. Srediť e Dubrav an - akovec, subota 9. studeni u 11 sati, D. Dubrava ŽKK Radost - Ivan ica, ponedjeljak 11. studeni u 18.15 sati VUŠakovec Kotoriba - Me imurje, nedjelja 10. studeni u 16 sati, OŠKotoriba

8. studenoga 2013.

AUTOMOBILIZAM

Na kraju sezone Delimar odli ni drugi

Zamislite prsten kakav bi željeli i dođite u

CENTAR VJENČANOG PRSTENJA a mi ćemo ga za Vas izraditi.......

Poklonite nam svoje povjerenje, jer nas dugogodišnja tradicija obvezuje na kvalitetu, a naše ime da posvetimo pažnju kako svakom komadu nakita, tako i ukusu svakog kupca. Poštovanje kvalitete i vrhunska obrada svakom komadu nakita daju poseban sjaj. Ugradite i Vi dio svoje osobnosti i poželite nešto jedinstveno...

akove ki automobilist Vedran Delimar sezonu je završio na odli nom drugom mjestu Prošli vikend na Karting stazi u Novom Marofu održana su dva posljednja natjecanja Autoslalom utrka za prvenstvo Hrvatske. Prvom je organizator bio zagreba ki Autoklub “Ina“, a natjecanje je održano pod nazivom “Memorijal Mire Nikoli 2013.“. Svojevrsna je zahvala dugogodišnjoj predsjednici Kluba i direktorici natjecanja, svojevremeno najtrofejnijoj hrvatskoj voza ici koja nas je napustila sredinom ove godine. Prijavljeno

je bilo 65 voza ica i voza a iz 19 klubova, a uz državno boduju se i Prvenstvo Sjeverne lige HAKS-a, te Prvenstvo Zagreba. Staza od 1.120 metara s 36 slalom vrata i dodatnih osam unjeva u nizu.

Zagreba kom Autoklubu “Delta“ i ove je godine pripala ast da organizacijom 11. Nagrade Grada Zagreba 2013. u nedjelju 27. listopada zaklju i Prvenstvo Republike Hrvatske u autoslalomu, s prijavljenih 69 voza ica i voza a iz 18 klubova. Staza i

postavljeni unjevi sa slalom vratima neznatno se razlikuju u odnosu na subotnje natjecanje, pa je voza e ekao naporan i zanimljiv vikend kona nih odluka. Posljednje ovosezonske utrke trke odvozio je i akove ki automobilist Vedran Delimar, sa svojim VW Polom. etvrto mjesto u klasi bilo je dovoljno, da na kraju sezone završi na odli nom 2. mjestu klase 8. U grupi “sport“ me u najja im automobilima Hrvatske završio je na 7. mjestu.

CENTAR VJENČANOG PRSTENJA Čakovec Strossmayerova 2 Tel: 040/633-175 Potražite nas i u poslovnicama: Čakovec Kralja Tomislava 18 Tel: 040/314-027 Prelog Glavna ulica 53 Tel: 040/645-432 www.zlatarna-al.hr albert.canaj92@gmail.com

48

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

8. studenoga 2013.

UDRUGA ZA POMO OSOBAMA S MENTALNOM RETARDACIJOM

Posavec: Vas zdravi duh ne napušta, a to je najvrjedniji rezultat U Puli je krajem kolovoza održano sportsko natjecanje osoba s invaliditetom, na kojem su u disciplini dekatlon lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije ekipno osvojili prvo mjesto i time obranili prvo mjesto osvojeno prošle godine u Krakowu u Poljskoj. Tako er su pojedina ne medalje osvojili Sandra Knapi (srebro)

i Tomislav Trupkovi (bronca). Predstavnike ekipa proteklu su srijedu primili dužnosnici Me imurske županije: župan Matija Posavec, zamjenica župana Sandra Herman i zamjenik župana Zoran Vidovi . estitaju i im na postignutom uspjehu, župan Matija Posavec naglasio je da mu je drago što je i Županija sudjelovala u njihovom uspjehu, jer ih, u okviru svojim financij-

skih mogu nosti, ve godinama potpomaže. Iako osvajanje odli ja u ovom slu aju nije najvažnije, ve je to bavljenje sportom i me usobno druženje, prvo mjesto zasigurno je odli an poticaj da se s ovakvim aktivnostima i nastavi. Imaju i u vidu trud lanova, voditelja i elništva Udruge, ovakvi uspjesi u budu nosti sigurno ne e izostati, rekao je župan Posavec, te na kraju naglasio: - Vas zdravi duh ne napušta, a to je najvrjedniji rezultat od svega.

Za natjecanje, koje je me unarodno i na kojem sudjeluju natjecatelji iz desetak europskih zemalja, pripremali su se mjesec i pol dana, rekao je sportski voditelj Goran Mihinja .

Natjecali su se u 10 disciplina, a, osim u ekipnoj, uspjehe su postigli i u pojedina noj konkurenciji.

U ime natjecatelja svima

lanove udruge do kraja godine o ekuje još natjecanje u stolnom tenisu te klupska natjecanja povodom Nikolinja

je zahvalio Stjepan Šari , koji je i sam natje u i se ove godine znatno poboljšao svoj rezultat u atletici. Osim atletike, vježbaju i stolni tenis i plivanje, a, kako je u nastavku kazao

Mihinja , lanove Udruge do kraja ove godine o ekuje još prvenstvo u stolnom tenisu i klupska natjecanja organizirana povodom Nikolinja. Udruga za pomo osobama s

mentalnom retardacijom broji oko 700 lanova, od kojih je oko 130 sportski aktivno te e prema najavama lanova i ubudu e biti još uspješnih rezultata.

USR “Sport za sve” Mursko Središ e - organizirali turnir u bo anju

Pobjednice Biserka Barat i Blaženka Kontrec Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” Mursko Središ e na SRC-u “Zaleš e” bila je doma in 8. turnira rekreativaca Me imurja u bo anju, na kojem je sudjelovalo 14 ekipa, me u kojima i 3 ekipe Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom u Me imurskoj županiji.

Pobjednice turnira su Biserka Barat i Blaženka Kontrec iz Murskog Središ e, drugi je par Jelena Vugrin i i Marijan Vugrin i iz akovca i tre i Tihana Lesjak i Saša Brodar iz Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom u Me imurskoj

županiji. Njima, kao i svima koji nisu me u najboljima, estitala je i priznanja uru ila Nada Palaš, predsjednica središ anske udruge “Sport za

sve”. Natjecanju je nazo ila i Danica Koruni , predsjednica Me imurskog saveza sportske rekreacije.

(S. Mesari )

8. studenoga 2013.

Rekreacija 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Funkcionalni trening Dragi moji vježba i, posebno mi je zadovoljstvo predstaviti vam trening budu nosti koji je ujedno najkompletniji na in treniranja jer se radi na svim bitnim zna ajkama: snazi, kondiciji, eksplozivnosti, brzini i izdržljivosti. Kod svih vježbi bit je da radi što više miši a istovremeno, a velika ve ina vježbi najviše poga a trbuh i donji dio le a, što su kod ve ine najslabiji dijelovi tijela. Ako se tome dodaju i minimalni odmori izme u vježbi, dobivamo vrlo mo no oru e za sagorijevanje masti i izgradnju miši a. Upravo zbog te kombinacije vježbi, koje aktiviraju sve miši e u tijelu te minimalnih odmora, ovakav na in treniranja je vrlo iscrpljuju i, fizi ki i psihi ki. Rekviziti koji se koriste za treninge jesu girje (kettlebell), medicinske lopte, gimnasti ke karike, pliometrijske kutije razli itih dimenzija, konopi, vija e, traktorske gume, vre e s pijeskom, odvodne cijevi koje su pune vodom ili pijeskom, pilates lopte, elasti ne trake, a tu je i, naravno, veliki repertoar vježbi koje se izvode samo s težinom vlastitog tijela. Svi centri za rekreaciju koji drže do sebe i prate trendove u svojoj ponudi imaju i unkcionalni trening, a dvorane su opremljene raznim rekvizitima koji se naj eš e nalaze u našoj blizini. Tako vam za vlastitu teretanu (ako nemate novac za skupe sprave i mašine) ne treba puno novca, malo mašte, rada i truda i imate teretanu uz koju ete bez sumnje izgraditi lijepo oblikovano

1.

Na jedno rame postavite vre u s pijeskom (zamjena boca od 2 litre, puna) i krenite u iskorak prema naprijed s nogom iznad koje je vre a. Duboko dišite. Na svaku nogu radite 30 sekundi.

Ak vacija stražnjice, nogu i ramenog pojasa.

2.

Zagrlite vre u s pijeskom (ili bocu od 2 litre) i na izdah krenite u u anj, stražnjica daleko prema iza, le a ravna i koljena ne prelaze liniju palca na stopalu. Ovu vježbu radite jednu minutu. Ak vacija stražnjice, ruku i nogu.

3.

Vre a je u prsima, na izdah paralelno krenite u plitki u anj, a ruke visoko prema stropu (vre a ili boca vode u dlanovima). Le a ravna, ramena daleko od ušiju i koljena ne prelaze liniju palca.

Radite vježbu jednu minutu.

Aktivacija ruku, nogu, le a i stražnjice.

4.

Bo ni iskorak u jednu i drugu stranu, a u dlanovima držite jedan kilogram loptu (ili na primjer še er). Le a su ravna, koljena ne prelaze liniju palca na stopalu i stražnjica daleko prema iza. Ovu vježbu izvodite 30 sekundi. Ak vacija bo nih trbušnih miši a, nogu, stražnjice i ruku.

5.

Odvodna cijev punjena pijeskom ili vodom. Zamijeni je možete ru nikom. Dlanove postavite široko i visoko prema stropu.

Stanite u široki raskora ni stav i na izdah krenite bo no u jednu i drugu stranu. Radite jednu minutu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a i ruku.

6.

Dlanove postavite na gumu (zamjena stolac), stopala su u širini kukova i spus te se prema podu

tijelo s rekvizitima koje ste sami pribavili ili koje ste našli u svom vlastitom dvorištu.

S ovim programom upoznao me moj jako dobar prijatelj i vrsni sportaš kojeg jako cijenim i poštujem Dinko Šari iz Murskog Središ a. S obzirom na to da kad god se sretnemo pri amo o treninzima i programima, jednom prilikom pri ao mi je kako vježba unkcionalni trening sa svojim vježba ima i objasnio kako, zašto i što radi na treningu. Probala sam i, naravno, zaljubila se u program budu nosti.

Tako sam i ja krenula uz pomo svoje obitelji u nabavku starih guma, odvodnih cijevi, pijeska, vre a, pliometrijskih kutija i još mnogo toga i sada unkcionalni trening u mom centru vježbaju muškarci i žene razli itih dobnih skupina i sposobnosti.

Trening sam osmislila tako da aktivira cijelo tijelo, pa imamo ruke, noge, stražnjicu, trbuh i le a. Sve ove vježba možete raditi i bez rekvizita, iako vam predlažem da budete kreativni i da si na ete zamjenske rekvizite u vlastitoj ku i ili izvan nje. Ispod svake slike je opis vježbe pa sam vam dodala i ideje za zamjenske rekvizite koje sigurno imate u ku i da ne brinete ili da slu ajno ne bi presko ili trening. Izme u svake vježbe napravite odmor od 15 sekundi, a, s obzirom na to da je kružni, napravite tri serije, tako da ukupno imate 30 minuta treninga, što je i idealno vrijeme za unkcionalni trening. Prije nego što po nete s glavnim vježbama, tr ite na mjestu jednu

sa stražnjicom. Radite male kikeve rukama u strop/u pod. Pogled ravno naprijed i le a ravna. Radite vježbu 30 sekundi. Ak vacija ruku i prsa.

7.

Sklekovi sa smanjenom bazom oslonca napravite tako da na povišeni dio (mali stolac) stavite jedan dlan, a drugi na pod.

Spuštate se što je niže mogu e na izdah, a na udah dižete gore.

Ako vam je teško, spus te koljena na pod. Cijelo jelo držite ravno, stražnjica i trbuh s snu , a stopala u širini kukova. Na svaku ruku 30 sekundi. Ak vacija le a, ruku, stražnjice i nogu.

8.

Jedno stopalo postavite na povišeni dio, u mom slu aju na gumu (mali stolac), i naizmjeni no radite jednom pa drugom nogom u brzim skokovima. Duboko dišite i radite jednu minutu. Ova vježba ja a srce. Ak vacija nogu i trbušnih miši a.

9.

Za izvo enje ove vježbe predlažem da uzmete pilates loptu.

Postavite stopala na loptu i na izdah stražnjicom u strop pa se na udah spus te u po etnu poziciju. Le a držite ravna, dlanove ispod ramena i trbuh s snut.

Radite ovu vježbu jednu minutu.

Ak vacija trbušnih miši a, ruku, stražnjice i nogu.

10.

Skok i u anj na gumi (mali stolac) odradite tako da držite le a ravna, stražnjicu gurate daleko prema iza i da vam koljena ne prelaze liniju palca na stopalu.

Na izdah iskoris te svu eksplozivnu snagu i sko ite na povišeni dio, pritom ne zabravite na duboki u anj i vra te se skokom natrag u po etnu poziciju. Radite jednu minutu. Ova vježba ja a srce. Ak vacija stražnjice, nogu i trbuha.

minutu, nakon toga odradite skokove iz u nja, isto tako jednu minutu pa glavni dio treninga u tri serije i na kraju istezanje. Vježbe napravite tri puta tjedno. Znam da nije lako, ali izdržite do kraja.

Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije. Želim

da i dalje volite, cijenite i poštujete svoje tijelo i, naravno, da vježbate sa mnom!

Vaša trenerica Ivana Posavec.

1 6

4

2 5

7 3 8 9

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

10

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

50

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC Op inska na elnica

Na temelju odluke Op inskog vije a o prodaji zemljiťta u vlasniťtvu op ine Pribislavec na podru ju DPU – 9 od 22.10.2009. godine Op inska na elnica raspisuje,

JAVNI NATJE AJ za prodaju op inskog zemljiĹĄta I. Dana 18.11.2013. godine u 14,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju op inskog zemljiĹĄta namijenjenog za izgradnju poslovnih objekata na podru ju DPU-9, tj. formiranje gra evinske es ce po DPU - broj 37B, u Ulici Dr. A. Star evi a, Pribislavec, i to: Z. K. UloĹžak broj 3166 k. o. Pribislavec: - gruntovna es ca broj 811/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/36/10, povrĹĄine 555 m2 (ili 154 hv-a), u naravi paĹĄnjak, iden na sa kat. est. broj 3804/32.

II. Po etna visina cijene zemljiĹĄta je 45 EUR-a/1 hv-u povrĹĄine (pla vo u kunskoj protuvrijednos po srednjem te aju HNB, na dan prodaje). Za sudjelovanje u natje aju sudionici su duĹžni upla jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna Ĺžiro ra un Op ine Pribislavec broj 2340009-1862000004 poziv na broj 22-7757-MB (OIB), sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljiĹĄta u Pribislavcu - DPU -9.

III. Uvje prodaje zemljiťta su: a/ Sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju jam evina se ura unava u cijenu zemljiťta, a onaj pak koji ne uspije ista se vra a u roku od 15 dana od dana nadmetanja. Sudioniku koji uspije na javnom nadmetanju te potpiťe Zapisnik i Rjeťenje o javnom nadmetanju a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a. b/ Pos gnutu cijenu na javnom nadmetanju najuspjeťniji sudionik duŞan je pla u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno prema odredbama iz kupoprodajnog ugovora. c/ Sve troťkove kod sklapanja kupo-prodajnog ugovora te porez na promet nekretnine snosi kupac. d/ Ostali uvje su propisani u odluci Op inskog vije a o prodaji zemljiťta na podru ju DPU – 9.

Pravo sudjelovanja na javnom nadmetanju imaju sve doma e zi ke i pravne osobe (iden tet se utvr uje uvidom u registraciju poduze a) te svi gra ani.

Detaljne informacije o tome mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Pribislavec, Ulica Bra e Radi a 47, Pribislavec, 40000 akovec, tel. 040/360-211.

Op inska na elnica ViĹĄnja Iva i

Ste ajni upravitelj druĹĄtva TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Sivica, akove ka 1, Podturen temeljem l. 165.. Ste ajnoga zakona i odluke vjerovnika vjerovnika objavljuje:

PETU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STE AJNOG DUŽNIKA R.br.

Predmet prodaje

1.

OSNOVNA SREDSTVA- pojedina no navedena u Speci kaciji osnovnih sredstava Predmet prodaje je svako pojedino osnovno sredstvo

2.

SITNI INVENTAR- kako je navedeno u Speci kaciji sitnog inventara Predmet prodaje je pojedina stavka sitnog inventara iz speci kacije, u ukupnoj koli ini.

Usmena javna draĹžba odrĹžat e se dana 22. studenog 2013. godine u 12:00 sa u prostorijama druĹĄtva, Zagreba ka 99, akovec - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i zi ke osobe koje najkasnije do po etka odrĹžavanja javne draĹžbe uplate jam evinu u visini 10% po etne cijene na Ĺžirora un TIM 8 d.o.o. „u ste aju“, Podturen broj: HR3623400091190020413, te dokaz o upla enoj jam evini predo e prije odrĹžavanja javne draĹžbe ste ajnom upravitelju.

- Pokretnine se na draĹžbi ne mogu proda ispod po etne cijene.

- Po etna cijena iskazana je bez PDV-a, fco prodavatelj, neutovareno te je kupac obvezan o svom troĹĄku demon ra , utovari i otpremi kupljene pokretnine..

- Prodaja se obavlja prema na elu “vi eno-kupljeno�. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isklju uje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odri e bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

- Kupac nema pravo na povrat jam evine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne upla kupoprodajnu cijenu u predvi enom roku. Kupcu se upla ena jam evina ura unava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vra a u roku od 8 dana nakon zaklju enja javne draĹžbe.

- Rok pla anja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od odrĹžavanja javne draĹžbe.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

- Specifikacija pokretnina dostupna je na web stranici http://www.sudacka-mreza.hr i u prostorijama druĹĄtva. Uvid u specifikaciju kao i razgledavanje imovine mogu e je uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj 098/407-337

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traŞi konobara/icu; 2 ťankista/ťankis cu; pomo ni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje : potrebno radno iskustvo, mjesto rada Zagreb, Me imurska hiŞa, javi se na mob.0992221338ili0994037536,posla naemail: konoba.maslina@gmail.com do 15.11.

2. Kraljevske slas ce d.o.o., D. Kraljevec, traĹži slasti ar/slasti arka; prodava /prodava ica (rad u slasti arnici); pekar/pekarica kruha i peciva - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008, do 15.11.

3. Auto ĹĄkola Prilok d.o.o. Prelog, traĹži instruktor/ instruktorica B kat. sa uvje ma za predava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 2112 442 do 13.11.

4. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traŞi 2 voza a/ voza ica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@jakopic-travel.hr do 16.11.

5. Dobrani transpor , M. SrediĹĄ e, Poljska 25c, traĹži kv voza /voza ica e kat. za me unarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11.

6. Dom za starije i nemo ne Slakovec, Slakovec 70, traĹži medicinska sestra/tehni ar na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu do 15.11.

vi se na mob. 098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11.

10. Mack No.1, Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica; voditelj/voditeljica ugos teljskih objekata na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 097 712 5090 ili email: zodijak007@gmail.com do 10.11.

11. Posavec d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži instalater/instalaterkagrijanjaivodenaodre enovrijeme,javi se na mob. 098 426 500, do 21.11.

12. Ca e bar Stari Marof, Novo Selo Rok, traĹži konobar/ konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 773 6026 do 15.11.

13. Privatna praksa zikalne terapije Alen Horvat, Vularija,M.Gupca14,traĹži zioterapeutski tehni ar/tehni arkastru no osposobljavanje za rad, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: zioalen@ gmail.com do 15.11.

na mob. 095 199 1305, do 23.11.

perenc@arion-it.hr do 24.11.

17. Patris dizajn j.d.o.o. M.Subo ca, traĹži konobar/ konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11.

25. Ca e bar BH, HodoĹĄan, B. Radi a bb, traĹži konobar/konobarica u caffe baru na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel.

040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11.

18. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traĹži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 9353 666, do 25.11.

19. Impuls d.o.o. akovec, Ĺ˝. FaĹĄizma 3, traĹži 5 ĹĄiva a/ ĹĄiva ice teĹĄke konfekcije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili tel.

040 390 990, g a Kelenc, do 28.11.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 VEC: KO A VA TA ISPOS 646-740 G: ELO ISPOSTAVA PR SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 543-200

7. Fil j.do.o. Oporovec, traĹži konobar/konobarica u caffe baru na odre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Galeb, javi se na mob. 098 507 6946, do 22.11.

14. Molnar mont d.o.o. Ĺ enkovec, traĹži monter/monterka centralnog grijanja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo na poslovima izvo enja instalacija grijanja,vodovoda i zavarivanja (autogeno), javi se na mob.091 556 8030, do 15.11.

8. Toroid-energija d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži inĹženjer/ inĹženjerka elektrotehnike - SOR za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob. 091 3822 456, do 20.11.

15. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traĹži frizer/frizerka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javiti se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

9. Ca e bar MK, Gori an, Vrtna bb, traĹži konobar/ konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, ja-

16. Ugostiteljski obrt RAJ, KurĹĄanec, traĹži pizza pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PODTUREN OP INSKI NA ELNIK Klasa: 604-02/13-01/29 Ur.broj: 2109/13-13-02-01 Podturen, 6.11.2013.god.

Na temelju lanaka 4. odluke o s pendiranju studenata, Na elnik Op ine Podturen donosi odluku o raspisivanju

NATJE AJA

20. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubi ka ulica 47, Zagreb, traĹži 15 tajnih kupaca m/Ĺž za povremeni honorarni posao, poslati prijavu na gornju adresu ili na: www.msa.com.hr/ hr//tajni-kupci ili se javiti na tel.01 644 6702 do 01.12.

21. Ca e bar Matrix, K. Tomislava 26, Belica, traĹži konobar/konobaricanaodre enovrijeme,javi se na mob. 099 4088 557, do 15.11.

22. Mamica d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@mamica.com.hr do 30.11.

23. Dolenec instalaterski obrt , akovec, traĹži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda za stru no osposobljavanje bez zas. radnog odnosa; instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odre eno vrijeme, potrebno je 2g. radnog iskustva, javi se na mob. 091 554 9323, do 11.11.

24. Arion d.o.o. akovec,traĹži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, posla email: darko.

26. Ca e bar Galeb, Oporovec, traĹži konobar/konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11.

27.Teamd.d.M.SrediĹĄ e,Rudarska1,traĹži5montera/monterki suhe gradnje na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 638 333, 091 5399 631, do 12.11.

28. Kem-KO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Rade Kon ara, traĹži 5 soboslikara/soboslikarki i 2 montera/monterki suhegradnjenaodre enovrijeme,javi senamob.

098 486 256, do 15.11.

29. Reni d.o.o. Sveta Marija,Trg bana Josipa Jela i a 27, traĹži frizer/frizerka naneodre enovrijeme,javi se na mob. 098 1804 882, do 24.11.

30. Automehani ar Zvonimir Kralj, M. SrediĹĄ e, A. Ĺ enoe 14, traĹži m/Ĺž automehani ar na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11.

31. Atlas tours d.o.o. akovec, traĹži ĹĄalterski referent/referen ca u putni koj agenciji na odre eno vrijeme, radno vrijeme na 20 sa tjedno, posla email: goran@atlas-tours.hr do 01.12.

32. Keramika FriĹĄ i d.o.o. Donji Vidovec, traĹži 2 kerami ara/kerami arke na odre eno vrijeme, 5 g. radnog iskustva, javi se na mob. 098 562 694, do 15.11.

33. Hilding Croatia d.o.o. Prelog, traĹži suradnik/ suradnicanaposlovimagra kepripremezastru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,voza kiBkategorija,naprednopoznavanje informa ke corel draw i ventura, posla email: silvija.gecic@hildingcroa a.hr do 15.11.

34. Royal Trade d.o.o. Vra ĹĄinec, Pre na 1, traĹži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme uz mog. stal-

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť, R. BoĹĄkovi a 2, akovec;

PONIĹ TAVA NATJE AJ za radno mjesto psihologa/inje Doma, objavljen u listu Me imurske novine dana 11.10.2013.g.

Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť

Za dodjelu stipendija za akademsku 2013/14. godinu 1. Op ina Podturen za akademsku godinu 2013/14.god. raspisuje natje aj za dodjelu studentskih s pendija za bilo koju vrstu studija.

2. Studentske s pendije se dodjeljuju za redovne studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

3. Uvje za dodjelu studentskih s pendija su slijede i: - hrvatsko drĹžavljanstvo, - iji roditelji i skrbnici imaju prebivaliĹĄte na podru ju op ine Podturen najmanje 2 godine prije objave natje aja, - iji prosjek ocjena svih poloĹženih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuje viĹĄu godinu studija) - iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje ĹĄkole uklju uju i i zavrĹĄni ispit iznosi najmanje 3,5 (ako su upisali prvu godinu).

4. Kriteriji za dodjelu studentskih s pendija: - uspjeh 5. Odre uje se visina studentskih s pendija u iznosu: - 700,00 kn mjese no za studij na podru ju Zagreba ili udaljenih gradova, - 500,00 kn mjese no za studij na podru ju VaraĹždina, - 300,00 kn mjese no za studij na podru ju akovca, 6. Dokumen potrebni za dodjelu studentskih s pendija su: - zamolba za dodjelu s pendije s kratkim Ĺživotopisom, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena ili ovjerena preslika indeksa, (za studente druge i viĹĄih godina) - svjedodĹžbe svih razreda srednje ĹĄkole (za studente prve godine) - Potvrda o upisu na fakultet - izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju, - domovnica, - potvrda o prebivaliĹĄtu za studenta i oba roditelja, izdaje Policijska uprava Me imurska.

- u slu aju potrebe od podnositelja molbe moĹže se zatraĹži i dopuna dokumenata.

Rok podnoĹĄenja molbi je do 30.11.2013. godine.

Molbe se podnose na adresu: OP INA PODTUREN, Ivana GrĹĄ i a 5, 40317 PODTUREN s naznakom „natje aj-s pendije“.

Imena kandidata kojima e bi dodijeljene studentske s pendije bit e pismeno obavijeĹĄteni u roku 15 dana od dana zaklju enja natje aja.

Za sve dodatne informacije moĹžete se obra osobno u ured Op ine Podturen ili na telefon 847-260, uredovnim danom od 7,00 do 15,00 sa .

OP INSKI NA ELNIK

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UP/I-350-05/13-01/36 URBROJ: 2109/1-09/1-13-7 akovec, 07. studenoga 2013.

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 50/12) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s nekretninama za koje se izdaje lokacijska dozvola u k.o.

Orehovici – zona KriŞopotje da izvrťe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za

gra enje sanitarne odvodnje zone KriĹžopotje u Orehovici na katastarskim es cama u k.o. Orehovica u postupku koji se vodi po zahtjevu Op ine Orehovica, akove ka ulica 9, Orehovica Uvid u Idejni projekt radi izvrĹĄenja mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 20. studenoga 2013. godine u vremenu od 08.00 do 10.00 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄtitu okoliĹĄa u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba broj 5.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izdati iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

8. studenoga 2013. nog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11.

35. Inpiro d.o.o. D. Kraljevec, traĹži 3D/2D konstruktor/konstruktorica na neodre eno vrijeme, javi se na email: ivan.hajdinjak@inpirio.com do 30.11.

36. NeĹĄto lijepo j.d.o.o. VaraĹždin, traĹži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limaricaikonobar/konobaricanaodre enovrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na mob.091 2502 144, do 15.12.

37. Complex-inst j.do.o. Pribislavec, traĹži 3 montera/monterkegrijanja,3vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/izolaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11.

38. Hegemon d.o.o. Prete nec, traĹži pizza kuhar/ kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098 241 394, do 15.11.

39. Rus ca d.o.o. akovec, traĹži kuhar/kuharica i pomo ni kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11.

40. Autodijelovi-Poto njak d.o.o. Ĺ enkovec, M. Tita 10, traĹži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., osobni dolazak na adresu do 11.11.

41. Alu-art d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traĹži 3 bravara/bravarice na izradi i montaĹži aluminijske stolarije i montaĹži pvc stolarije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., natje aj je otvoren do 20.11.

Slobodna radna mjesta VaraŞdinska Şupanija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neodre eno, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje tima koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogu nost koriťtenja vlas tog vozila. Osobni dolazak: BRA E RADI A 20,VARAŽDINiliprijavuposla e-mailom:bona. consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11.

2. ZRINSKI tehnologija d.o.o. Trnovec Bartolove ki; traŞi 1 PLANERA PROIZVODNJE (M/Ž) na odre eno vrijeme - radit ete u menadŞmentu proizvodnje, potpora prodaji Vaťim tehni kim know-how-om te kontakt osoba za kupce, projektni menadŞment i koordiniranje naloga za proizvodnju, analiza rizika projekata i utvr ivanje mjera za smanjivanje rizika, komunikacija sinternimodjelima,kupcimaidobavlja ima,monitoring projekata, izrada prezentacija, redovita komunikacija s menadŞmentom uprave, radno vrijeme prijepodne, povremeno i poslijepodne, uvje : zavrťen studij strojarstva ili srodni studij tehni kog smjera, viťegodiťnje iskustvo u planiranju proizvodnje – min. 5g., odli na tehni ka i ekonomska znanja na podru ju proizvodnje, logis ke, upravljanja troťkovima‌, samostalni i strukturirani na in rada, odli ne sposobnos koordiniranja i organiziranja, umije e pregovaranja, komunika vnost, mo viranost za rad u mu, poznavanje rada na ra unalu - MS O ce i AutoCAD, znanje stranih jezika (barem njema ki). Dostaviti Şivotopis (obavezna fotografija) s naznakom radnog mjesta poslati na adresu: ZRINSKItehnologija d.o.o., Odjel ljudskihresursa, s naznakom Natje aj za posao- menadŞment proizvodnje, Slobodna zona VaraŞdin, Gospodarska 6, 42202 Trnovec Bartolove ki ili na e-mail: info@zrinski-tehnologija.hr, s naznakom: Natje aj za posao – menadŞment proizvodnje.

Nepravovremene i nepotpune prijave, te prijave koje ne zadovoljavaju uvjete iz ovog natje aja, ne e se razmatra .

Prijave do 15.11.

3.Ugos teljskiobrtRUŽABRNJI ,Mjestorada: NEDELJANEC, traŞi KONOBARA/ICU U CAFE BARU MANUELA na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, iskustvo nije vaŞno. Kontakt: mobitel: 092 2013 211. Prijave do 20.11.

3. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o., k.d.; Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA; traŞi m/Ş TERENSKOG KOMERCIJALISTU za prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH ŽUTE STRANICE - internet po Şupanijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornim osobama u gospodarskim subjek ma ( rme, obr ), bitni uvje za radno mjesto terenskog komercijaliste: komunika vnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, razina obrazovanja: najmanje srednja stru na sprema na viťe, mogu a sva zvanja. Pismena zamolba poťtom na adresu: Republike Austrije 1/3, 10000 Zagreb ili e-mailom na: m @m .hr ili na fax: 01 487 2471; viťe informacija o poduze u na www.m .hr ili www.zutestranice.hr.

Prijave do 19.11.

5. PEKARA VARAŽDINKA PJETER PERDEDAJ I SINOVI, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi KV PEKARA/ICU s radnim iskustvom od godinu dana na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, Osobni dolazak na adresu KRALJA P. KREŠIMIRA IV/9, 42000 VARAŽDIN sa zamolbom i Şivotopisom od 8-12 sa do 19.11.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem lanka 40. i 41. Zakona o ustanovama (NN broj 76/93; 29/97; 47/99 i 35/08) i lanka 50. Statuta jezi no eduka vne ustanove Didasko, Upravno vije e ustanove Didasko temeljem svoje Odluke od 25. listopada 2013. godine raspisuje

NATJE AJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Jezi no edukativne ustanove Didasko Uvje : Ravnatelj/ica ustanove Didasko mora ispunjava sljede e uvjete: - zavrĹĄen integrirani preddiplomski i diplomski studij za u itelja ili odgajatelja ili diplomski sveu iliĹĄni studij za u itelja ili odgajatelja ili dvogodiĹĄnji ili etverogodiĹĄnji studij kojim je ste ena viĹĄa ili visoka stru na sprema u skladu s ranijim propisima.

- ima najmanje 8 godina radnog staĹža u ĹĄkolskim ili drugim ustanovama sli nog sadrĹžaja rada te drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u jelima drĹžavne uprave nadleĹžnim za obrazovanje, od ega najmanje 5 godina iskustva u prosvje ili ustanovama jezi no eduka vne djelatnos .

- da se pro v njega/nje ne vodi kazneni postupak Ravnatelja/icu imenuje Upravno vije e na mandat od e ri godine i ista osoba moĹže bi ponovno imenovana.

Ravnatelj/ica imenovana za ravnatelja/icu sklapa s Upravnim vije em ugovor o radu na neodre eno radno vrijeme, 5 sa tjedno, na vrijeme od e ri godine.

Uz prijavu za natje aj potrebno je priloĹži : - domovnicu/original ili ovjerenu presliku - diplomu o stru noj spremi/original ili ovjerenu presliku - potvrdu o radnom staĹžu u originalu - uvjerenje o nekaĹžnjavanju i da nije pokrenu kazneni postupak/ne stariju od 30 dana - Ĺživotopis Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta natje aja podnose se na adresu Jezi no edukativne ustanove Didasko akovec, Dr. I. Novaka 38, 40000 akovec, s naznakom "Natje aj za ravnatelja/icu", ne otvaraj, u roku od 8 dana od dana objave natje aja.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra . Kandida e bi pisano obavijeĹĄteni u roku od 45 dana o rezulta ma natje aja.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UP/I-350-05/13-01/37 URBROJ: 2109/1-09/1-13-6 akovec, 07. studenoga 2013.

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa Me imurske Ĺžupanije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 50/12) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s nekretninama za koje se izdaje lokacijska dozvola u k.o. Orehovici – zona KriŞopotje da izvrťe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za

gra enje oborinske odvodnje prometnica UK1, UK2, UK3 i zone KriĹžopotje u Orehovici na katastarskim es cama u k.o. Orehovica u postupku koji se vodi po zahtjevu Op ine Orehovica, akove ka ulica 9, Orehovica

Uvid u Idejni projekt radi izvrĹĄenja mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 20. studenoga 2013. godine u vremenu od 11.00 do 13.00 sa u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaĹĄ tu okoliĹĄa u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba broj 5.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATI NOG UREDA

IN MEMORIAM

RO ENI

poginulom hrvatskom branitelju

DAVID ŠKODA, SIN BRIGITE I MARKA, MARIJA STANKO, K I DIANE I MIRE, LEON BOJ, SIN MATEJE I PERICE, DORIJAN ORŠUŠ, SIN SUZANE I DUBRAVKA, LEA MEDVED, K I JASMINE I VLADIMIRA, LARISA I VIKTOR KRALJI , DJECA RENATE I GORANA, MAK VURUŠI , SIN MARTE I PETRA, NOEMI LOTTI ME UGORAC, K I MONIKE I ŽELJKA, LANA ŠKVORC, K I MARTINE I IVICE ( akovec)

BRANKU KOSU 9.11.1991. - 9.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM hrvatskom branitelju

ŽELJKU PONGRACU 9.11.1991. - 9.11.2013.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

VJEN ANI LJUBINKA PEJI I MARIO ŽELJEZNJAK, DOROTEA BOŽI I BRUNO PALAŠEK, NATALY DIVAC I JOSIP ZOBI ( akovec); NATALIJA ME IMUREC I DAMIR TELEBUH, MARIJA DRŽANI I MILAN ATLIJA (Dekanovec); DRAŽENKA MIŠKOVI I ZAJIM DRINJAK (Prelog)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU ŠKORJANECU 10.11.1991. - 10.11.2013.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

UMRLI MARICA GOSARI , R. PINTA , RO . 1931., JOŽE ZAJC, RO . 1928., ANA MIHALIC, R. BAKOŠ, RO . 1932., MARIJA ŽNIDARI , R. HUNJADI, RO . 1940., VLADIMIR REŽEK, RO . 1949., AN ELA DEBAN, R. ZADRAVEC, RO . 1921., MAGDALENA KIVA , R. VIŠNI , RO .

1928. ( akovec); ANTUN KOPASI R. 1926. (Kotoriba); MARIJA HORVAT 1933.

(M. Subotica); JURAJ KRAMAR RO . 1922., STJEPAN VIDOVI RO . 1937., KATINKA PAV EC R. VAUPOTI RO . 1931. (Prelog)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

PREDRAGU KOZARU - VIĹ NJI U 11.11.1994. - 11.11.2013.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MAR ELU MIKULANU 12.11.1994. - 12.11.2013.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 8. studenoga – Gracija Kotorski, Bogdan subota, 9. studenoga – Ivan Lateranski, Teodor nedjelja, 10. studenoga – Leon Veliki, Leona ponedjeljak, 11. studenoga – Martin biskup utorak, 12. studenoga – Jozafat, Emilijan srijeda, 13. studenoga – Stanislav, Stanka etvrtak, 14. studenoga – Nikola Taveli

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU LEHKECU 14.11.1991. - 14.11.2013.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

OBAVIJEST REDAKCIJE (poĹĄtanske poĹĄiljke i fax poruke)

DUHOVNI VELIKAN

Nikola Taveli , 14. studenoga Ro en je 1340. godine u okolici Ĺ ibenika, a mu eni ku smrt podnio je 1391. godine u Jeruzalemu, gdje su ga napali, potom mu ili muslimani, koji su mu na kraju sabljama sasjekli tijelo. Svetim ga je 21. lipnja 1970. godine proglasio papa Pavao VI. Bio je franjevac i mu enik i prvi je hrvatski svetac uzdignut na slavlje oltara te objavljen u katoli kim kalendarima. (sm)

Molimo Vas da sve poĹĄtanske poĹĄiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec.

Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljite na telefax broj: 040-493-305.

Zahvaljujemo!

KUPON broj

947

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA PRODA JE SE VW POLO 1.4i 2002., reg. do 8/2014, met. srebrna, u jako dobrom stanju, 5 vrata, garaĹžiran, 86tkm, tel.

091 5035 776 MIJENJAM GOLF II 1991.g. z a sku te r. Up i t ati na tel.

098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uĹĄ uvan, povoljno. mob.

091/505-2724 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM NISSAN Pathfinder 2.5dci LE 2006.g., automatik, ful oprema, malo voĹžen, garaĹžiran, te zimske gume dim.

175/65/14. mob. 098/749-131 FIAT UNO 1.0 fire 1998.g., 5vr., metalik, odli an, registr. 1g. mob. 098/561-673 PRO DA J E S E FI AT PUN TO 1998.g, reg. do 28.5.2014., mob. 098/546-068 BMW 324 dizel kockica 1988.g., reg. do 4/2014., mob.

098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, moŞe i neispravne. Tel: 0 92/110 -7110 ili 01/2067-370 SADNICE ŽIVE OGRADE Thuja Smaragd, Plavi pa empres, Buxus, Hibiscus i drugo ukrasno bilje. POVOLJNO! tel, 098 960 77 78 PRODAJEM traktor Universal forte 1995.g., 64 konja duplak (8.500 eur); pocin anu cisternu za gnojnicu 6000lit., fali pumpa (1.200 eur); plugove marka Lemken opal 120 (3.600 eur); roto brana s kardanom ťir. 3m (3.000 eur). Ljutomer, tel: 00386/41-885-875 PRODAJE SE prikolica Kikinda 4T (6.500 kn); sjetvosprema 2m (3.000 kn); 2-redna mehani ka sadilica za krumpir (3.500 kn), te drveni sanduci za vo e po 2,00 kn i pl. spremnik za vodu od 1.000 lit (550 kn). Tel: 098 355 207, Ivanovec

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJEM traktor UTB universal 1995., 64ks, duplak (8.500 eur); traktor vinogradarski marka PGS 32ks (2.900 eur); okreta ĹĄir. 4m (600 eur); prikolicu za gnoj marka Tehnostroj 4,5t (3.000 eur); bager komatsu wb 93r 1998.g.

(16.000 eur). Ljutomer, tel 00386/41-885-875, Bojan

KREDITI

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 KUPUJU SE STABLA oraha, hrasta, bukve, jasena i agacije, mog. ruĹĄenja. mob. 098/807-511 KUPUJEM S TARI T R AK TOR - moĹže i neispravan. mob.

095/904-3665 PRODAJE SE prikolica za rastepanje stajskog gnoja, tanjura a 16diska, cirkular na traktorski pogon, sijeno u balama i plinske pe i. mob. 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vl., autom. kuka za mali Ursus, gveĹždra Mio Standard (350kn), ba vu od 200lit. (200kn); kadu od 120lit. (200kn). mob.

098/190-3753 PRODAJE SE traktorska freza Hovard ĹĄir. 2.4m i 2-osovinske prikolice kiperice, cijena povoljna. mob. 098/170-5311 PRODAJE SE KIPER prikolica 1-osovinka i okreta sijena. mob.

098/545-961

USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma.

Za zaposlene do 2/3 pla e.

Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA MLADI traĹži slobodnu curu od 30-40g., nepuĹĄa ica, za prijateljstvo i mogu u vezu. Samo iskrene molim na 095/8974-533 STARIJI GOSPODIN traĹži stariju gospo u za zajedni ko kupanje u bazenima. Sve ostalo po dogovoru. tel. 040/390-315, 098/890-307 SLOBODAN DE KO (39g) ovim putem traĹži poznanstvo zgodne djevojke ili Ĺžene za prijateljstvo, zabavu i izlaske, uz mog. veze.

Samo ozbiljne ponude na tel.

099/8398-323 MUĹ KARAC (38g) traĹži djevojku ili Ĺženu do 45g. za druĹženje i izlaske uz moju nanc. potporu. mob. 099/6490-923

NEKRETNINE – PRODAJA

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

TRAŽIM POSAO KOŠNJA TRAVE, ruťenje drva, ure enje oku nice i ostalo po potrebi. mob.

095/8500-849 DOMA ICU ZA POSAO u Njema koj, pouzdanu i urednu, staros do 40g. Zva od 9-12 sa na tel.

095/907-5607 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM PREDSTAVNIKA za talijansku trgova ku rmu u Hrvatskoj, info: aqualimpida@gmail. com

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel.

091/559-8656

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiťkovcu povr. 1600 m2, uredno vlasniťtvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRO DA J EM Z EM L J I Ĺ T E o d 1706m2 u gra . zoni u NedeliĹĄ uGlava ĹĄ e. mob. 091/561-2052

PRODAJEMO prostrano GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ksajpi, Ĺ enkovec (odli na lokacija - 2,5 km od centra akovca), u potpunos komunalno ure eno (struja, asfalt, smanjeni komunalni doprinos), povrĹĄine 3.200 m2 (ĹĄ 25 m, d 60 m), bez tereta, za 38.000 EUR. Kontakt telefon 098/983-2004 PRODAJE SE KU A U MALOJ SUBOTICI, svi priklju ci sa velikom oku nicom. Sve informacije na broj: 099/1901-881 PRODAJU SE POLJOPRIVREDNA ZEMLJIĹ TA za razne namjene od 1274m2 iza Strahoninca, 2418m2 i od 2340m2 kraj NedeliĹĄ a, livada SuĹĄine od 646m2, ĹĄuma Breg od 2166m2 i knjige raznih naslova. Tel: 822-362 i 099-5166-780 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazvati na 098/331-535 ili 390-770.

KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIĹ TE u Strahonincu u novoj ulici ili mog. izgradnja ku e na istom zemljiĹĄtu prema Ĺželji kupca. info: 098/749-131 PRODAJEM NOVOIZGRA ENE STANOVE od 55, 70 i 90m2, odmah useljive, cijena 1.100 eur/m2. Lokacija Mar taneZapad, ul. Tina Ujevi a. mob.

098/1634-992 HITNO SE PRODAJE DVOSOBAN STAN od 58m2, prizemlje. info: 099/6560-710

IZNAJMLJIVANJE

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977

IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR “PICTURA� I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42

IZNAJMLJUJEM BRA NOM PARU 3-SOBNI STAN s lo om od 56m2, + podrum, kuhinja namjeĹĄtena, nazva iza 17 sa na tel. 01/2336-761

PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski pâ€?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD u Vukanovcu povrĹĄine 3500m2 sa inventarom, papiri uredni cijena po dogovoru! mob: 095 900 65 39.

Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE STAN od 110 m2 u ku i u akovcu-Martane-etaĹža ku e, odvojena brojila,poseban ulaz, dvoriĹĄte. info: 091 5977 119; 040 386 024.

ME IMURSKE NOVINE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu ili prodajem 300m2 (radiona, skladiĹĄte) sa industrijskom strujom i svim priklju cima, cijena po dogovoru, tel. 091 5836 358.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI DVOSOBAN stan u Murskom SrediĹĄ u od 15.11.2o13.god. mob. 091/5495-873 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 180m2 (ure en za restoran), a moĹže i za dr. namjene) sa pripadaju im skladiĹĄ ma, uredima i sanitarnim vorovima od 300m2. mob. 091-14-11-721 u okolici akovca.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni donji dio ku e/stan s posebnim ulazom, u akovcu, za info zva 098/938-7532 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garaĹžom i dvoriĹĄtem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. Blizina ĹĄkole i vrti a, autobusne i Ĺželjezni ke stanice. Kontakt mob. 098 971 33 23 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/ mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, Ĺženskoj osobi. mob. 091/561-2052 U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili ve u komfornu vikendicu u Gornjem Me imurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu. mob. 098/195-7448

8. studenoga 2013.

IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, 2.5-sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE namješten stan u centru K, info: 095/511-3584 IZNAJMLJUJE SE LOKAL ili mog. prenamjene u 1-sobni stan, blizina autob. stanice i bolnice. Sve prema dogovoru. tel. 313-380 ZAGREB: iznajmljuje se 2-sobni namješteni stan, studen cama, 2min do tramvaja. Zva poslije 16 sa na mob. 091/897-4727

ŽIVOTINJE

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM STROPNE GREDICE duž. 2,40 m (20 kom) i 220 punioca. Cijena prema dogovoru. 099 8399 406 PRODAJEM KOMPLETNU SPAVA U SOBU. mob. 091 970 1929 PRODAJEM nove LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kn, crne traperice vel. 32 i 34 (240 kn), novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 (450 kn), stalak za gitaru (40 kn) i el. š mer za gitaru za 140 kn. Mob: 099/40-10-142.

PILIĆI Ć za klanje e

PRODAJEM ZRA NU pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444

živi i očišćeni očišćen ni

PRODAJEM UMJETNI KE SLIKE i stolove, ukras za Vaš dom ili poslovni prostor, poklon najdražima.

Mob: 099/64-111-90

DOSTA VA

,

,

PRODAJEM DOMA E MLADE KOKOŠI, prikladne za nesilice. Risek Andrija, N. S. Rok, ul. R. Kon ara 118. Info: zelenimhz@gmail.com ili 095 518 1875 PRODAJEM DVIJE NJEM. OV ARKE oštenjene 18.9.2013., tel.

098/927-9519 ili 847-370 PRODAJEM SVINJU težine oko 250 kg (švedski landras) cijena po dogovoru, info na tel :099 7033 752 PRODAJU SE U IVANOVCU doma i mladi koko , težine oko 3 kg, cijena 80 kn/kom. Tel: 098 355 207 PRODAJEM PREKRASNE SHITZU ŠTENCE stare 2mj., umiljati, posebno za igru sa djecom, biti e malenog rasta. Roditelji prisutni, nau eni na higijenu. Mob: 099/64-111-90 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRIC E I NIMFE . Tel: 829 -230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna.

Mob. 091/505-2724 PRODA JU SE doma e patke i ze evi, živi ili o iš eni. Tel: 099/269-2090 PRODAJE SE VIŠE komada odojaka, mogu a dostava. tel. 821-073 ili 095/899-7012 UDOMILA BIH NJEMA KOG OV ARA ženku, može i starija. mob.

095/529-1211

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRIMAMO NA DEPONIJU STARU CIGLU I CRIJEP I SVE LOMOVE CIGLE I CRIJEPA. mob. 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora mob: 091/541-8810 PRODAJE SE KUTNA GARNITURA, te dvosjed i fotelja - hitno i vrlo povoljno. Mob: 098/849-030 POVOLJNO SE PRODAJE GROBNO MJESTO u Nedeliš u, 50 m od glavnog ulaza. Nazva na telefon: 091 527 8853 Prodajem mobitele NOKIA 6500 classic (tanka, met. ku ište, odli na) za 250,00kn i N73 (super fotke, sa uvana) za 250,00 kn, mob.

095/848-9753 PRODAJEM PLINSKI BOJLER Junkers 24 kw, za centralno, s manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692

PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER za toplu vodu Vaillant, malo korišten, ispravan, cijena povoljna. tel. 360-127 MOLIMO ZA POKLONITI stari namještaj i štednjak na drva. mob.

095/522-9335

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976

PRODAJE SE KAMINSKA PE sa štedišom Mars 2, rabljeno, povoljno. mob. 091/793-4201

udrugasklonistedobrote@gmail.com

PRODAJEM ŠTEDNJAK sa dvije plo e na struju i 4 plin (zemni ili boca) za 1.300kn; komplet kompjutor za 600kn; bijeli pisa i stol za 400kn; prešu za grož e na vijak za 1.400kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 250kn. Info: 390-301 ili 099/674-2919

Kimi - malena crnka mekane dlake željno eka svoje ljude! Stara je 2 mjeseca. Sve što treba je pravilna njega i briga, nau ena je na pijesak, obožava se mazi i voli druge mace, idealno bi bilo da se udomi s još jednim ma i om, cijepljena je te o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuka, stari crijep 800kom, a kupujem kotao za pe enje rakije od 60-80 lit. solo, bez ebrice (može zamjena za nešto). mob.

098/1868-111 POVOL JNO PRODA JEM NO VU ZRA NU PUŠKU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749 PRODAJE SE KUTNA GARNITURA sme e boje, o uvana, cijena po dogovoru, tel. 091/551-3699

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Tri predivne mace, jedna bijelo crna i dvije crne (muški i i ženkice) traže novi dom. Stare su oko 3 mjeseca i nalaze se u Puš inama. Kontakt: 097-7727-785.

Pitt je tri mjeseca star mješanac labradora, izuzetno drag i umiljat psi koji e biti viši rastom.

Udomljava se isklju ivo u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 098-241-060.

Ginny - prekrasna maca mekane dlake, stara oko 6 mjeseci, cijepljena i o iš ena od nametnika, nau ena na pijesak, pse i druge mace. Uskoro e bi i sterilizirana. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Boby je deset mjeseci mlad terijerac, zaigran i željan šetnji, istraživanja i samo svoje obitelji. Kontakt: 091-8988-004.

Zita - malena mekana crna ma kica, stara 2 mjeseca, traži dom! Nau ena na pijesak, cijepljena prvi put pro v zaraznih boles , o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Beny OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Carla - maca stara oko 6 mjeseci, prekrasnog izlgeda i karaktera, nau ena na pijesak, druge mace, voli društvo ljudi, cijepljena, o iš ena i sterilizirana. Potpisuje se ugovor.

je star oko 1,5 godinu, izuzetno lijepe i njegovane dlake, dobre naravi, slaže se s drugim psima i bio bi idealan za veliku obitelj.

Kontakt: 091-8988-004.

Crni ma i i traže domove! Umiljatni, nau eni na pijesak i razigrani! Udomite ih i ne ete požali ! Kontakt: 098 23 95 38

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

947

54

Kuharica

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci: - pile a prsa, šunka, gauda sir - sol, vegeta, brašno, jaja - krušne mrvice, bijelo ulje

Pile i odrezak s kroketima Martinje je pred nama, a to zna i da e se uživati u obilju pe enog i sušenog mesa, u kiselom zelju s kobasicama i raznim gulašima. Nakon toga potrebna e biti nešto laganija hrana koja e oporaviti organizam, ali i zadovoljiti sva osjetila. Snježana Srša, kuharica u središ anskom Cimperu, za ovakve situacije, ali i druge, pak i za sve anije trenutke, predlaže pile i odrezak s kroketima koji sli i poznatom zagreba kom odresku, me utim, ima svoju posebnost u na inu pripremanja.

Naime, kao i za druga vrhunska jela, i za ovo je potrebno strpljenje kod pripremanja, što za rezultat ima skladan i ukusan obrok, koji

Priprema Iz pile ih prsa narezati odreske, potu i ih kuhinjskim batom, s obje strane za initi vegetom i solju te ih ostaviti neko vrijeme da odstoje i upiju za ine. Šunku narezati na šnite i naribati sir. Na odreske posložiti šunku, sir te ih preklopiti i uvaljati u smjesu na injenu od brašna, jaja i krušnih mrvica. Tako pripremljene odreske pe i u fritezi na srednje vru em ulju i kada porumene izvaditi ih i posložiti na plitke tanjure uz hrskave krokete.

odlikuje okus i miris na tanjuru.

Odrezak je blago hrskav, so an i oboga en kroketima koji su fantasti an prilog i odli no se sljubljuje s chardonayom, ovaj put to je iz podruma Borisa Novaka.

Za salatu Snježana predlaže tanko narezano svježe crveno zelje, za injeno doma im crnim tikvinim uljem, doma im jabu nim octom i sitno nasjeckanim ešnjakom. Probali smo i endiviju, isto tako za injenu kao i zelje, te zaklju ili da prolazi. Puno uspjeha u pripremi ovog jela koje se može na i i na martinjskom stolu i dobar tek žele vam kuharica Snježana i Me imurske novine.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Jabu ne šnite Sastojci: - 6 jaja, 6 žlica brašna, 6 žlica še še era, šlag - 3 žlice ulja, 3 žlice mlijeka, v vanilijin še er - 6 jabuka, prašak za pecivo, v vanilijin puding Priprema Iz sastojaka (osim jabuka) n napraviti i ispe i biskvit i ostavi-

Slanci SASTOJCI

PRIPREMA:

50 dag brašna za dizana tijesta T-400 akove kih mlinova 1 kocka kvasca 3 dcl mlijeka 1 žli ica soli 1 žli ica še era 1 dcl ulja Na vrh noža prašak za pe i

U malo toplog mlijeka staviti malo še era i kvasca, te ostaviti da se kvasac nadigne. U zdjelu stavite brašno, sol, še er, ulje, preostalo mlijeko i nadignuti kvasac. Sve zajedno zamijesite i ostavite na toplom da se diže. Promijesite, istresite na dasku i oblikujte kuglice. Zatim kuglice razvaljajte u kvadrate, svaki popre no prerežite da dobijete dva trokuta. Od trokuta smotajte slanac.

Prije pe enja neka odstoje, premažite žumanjkom i prema želji posipajte solju ili sezamom. Pecite ih na 200 C 20 minuta.

ti ga da se ohladi. Jabuke oguliti i naribati. S malo soka koji jabuke ispuste premazati biskvit, te na njega posložiti naribane jabuke.

U jabu nom soku skuhati vanilijin puding, te njime prelijati jabuke na biskvitu. Površinu premazati šlagom i za ukras staviti Cimperov ips od jabuke.

Staviti u hladnjak i kada se ohladi narezati šnite.

VINO TJEDNA

Traminac iz Agrome imurja Kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom akove kog Agrome imurja – Podrum Štrigova. Vino je berbe 2011. i sadrži 12,8 posto alkohola.

Poslužuje se na temperaturi od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva.

Vino se isti e slamnatožutom bojom te izrazitom sortnom aromom i blagim okusom. Pije se kao aperitiv te uz jela koja prate jaka suha vina, poput pe ene ribe i školjaka. (sm)

8. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD NEDJELJE OSJETNO HLADNIJE

Ove godine listopad je stvarno bio lijep. Bilo je puno sunca i topline. Ulazak u studeni ve je bio malo druk iji, po ele su kiše. U kasnim poslijepodnevnim satima prošle nedjelje rontalni poreme aj je najprije zahvatio sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti. Oko 17 sati su po ele stizati dojave o okretanju vjetra na sjeverni smjer uz lokalno ja e pljuskove, a mjestimice je bilo i grmljavine. Vjetar je nerijetko puhao prosje no olujnom brzinom. Tako je u Kutjevu u 20 sati prosje na brzina sjeverca iznosi-

la 19 m/s (68,4 km/h). Fronta se brzo širila prema istoku preko središnjih i sjevernih krajeva unutrašnjosti. U Me imurju je palo oko 20 litara kiše po e-

tvornom metru. Kiše je bilo i u Gorskom kotaru. Na Platku su pale ak 82 litre kiše, od ega 64 tijekom nedjelje do 22 sata. Prolazak ronte i okretanje vjetra na

sjeverne smjerove je donio i brzi pad temperature. Nova jaka kiša nas je oprala tijekom utorka.

Još nema na vidiku one prave studeni po kojoj je ovaj mjesec

dobio ime, ali ipak e od nedjelje biti sve hladnije….pravo kasnojesensko vrijeme. Op enito e temperatura zraka u sljede em tjednu biti niža nego u ovom.

Detalje saznajte u opširnijoj prognozi u nastavku.

U petak bez kiše. Izgleda suho i stabilno, ali mogu a je jutarnja magla koja se mjestimice može i dulje zadržati. Pitanje je koliko e biti sunca, ali valjda e nas bar malo zagrijati u popodnevnim satima. Ponovno bi probila lagana južina. Jutro e biti hladnije, ali danju postupno toplije, osobito u mjestima sa suncem i južinom.

Uz dugotrajnu maglu i niske oblake bit e malo svježije.

Subota bi mogla donijeti promjenu, ali i dalje toplo vrijeme. Bit emo izloženi južini pa e temperatura zraka biti iznad prosjeka za mjesec studeni. Biometeorološka situacija bit e relativno nepovoljna zbog južine i brzog pada tlaka zraka pa kod meteoropata može biti poteško a s raspoloženjem, koncentracijom, a mogu a je i glavobolja. Kiša je izgledna kasnije popodne i prema ve eri kad može biti i jake kiše i vjetra!

U nedjelju obla no i hladnije. Povremeno je mogu a kiša, osobito

tijekom nedjeljnog popodneva kad bi sjeverni vjetar trebao dosta ohladiti zrak. U nedjelju bi jutro ak moglo biti malo toplije nego popodne jer e hladni zrak stizati tijekom dana. U najvišem hrvatskom gorju mogu e su i snježne pahulje. U nizinama snijega zasad ne e biti.

Po etkom sljede eg tjedna opet bi trebalo biti više suhog vremena, ali bit e i dosta hladno.

Pogotovo e jutra biti hladna i vjerojatno maglovita pa je osim smanjene vidljivosti mogu i jutarnji mraz. Danju kra a sun ana razdoblja, a o koli ini sunca e ovisiti i dnevna temperatura zraka.

Malo kiše može pasti u srijedu, a u drugoj polovici tjedna bit e još malo hladnije uz jutarnji mraz.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 7.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 9. studenog 1992. god. Hrvatska postala lanicom Svjetske meteorološke organizacije 12. studenog 1965. god. temperatura u Gospi u -23°C 13. studenog 1946. god. Amerikanac Schae er prvi proizveo umjetnu kišu 14. studenog 1854. god. jaka oluja u Crnom moru koja je potaknula razvoj prognosti kih službi u Europi

VICOTEKA

Mujo: - Fato, je l’ znaš da žena dnevno izgovori 32000 rije i, a muškarac duplo manje?

Fata: - To je zato što vam sve moramo dvaput objašnjavati!

Mujo: - A? ---------------------------------------------------------Došo Mujo u policiju da prijavi da je Fata nestala, kad tamo ve jedan ovjek prijavljuje da je i njemu nestala žena, Katarina.

Pita policajac kako izgleda Katarina a ovaj e: - Visoka, lijepa, plava, ima velike grudi...

Pa pita Muju kako Fata izgleda, a Mujo e: - Fu kaš Fatu, aj’ tražimo Katarinu!

---------------------------------------------------------Kako se prijeti poštaru? - Pismo ili glava!

---------------------------------------------------------Sva aju se muž i žena, i ona mu u ljutnji kaže: - Bilo bi mi bolje da sam se udala za samog vraga!

Muž: - Ženidba izmedu srodnika je zakonom zabranjena.

III. HNL - Sjever

ODBOJKA

KICKBOXING

Me imurje slavilo u derbiju protiv Bjelovara, akovec se i dalje sramoti

Centrometal protiv Siska opravdao ulogu favorita

Luka Vrbanec osvojio naslav amaterskog prvaka Europe u disciplini K-1

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

V

araždinska bolnica, o em re i, jeni šefi so priznali da je za par dni vej od mesec dni ne napravleno, nek ostavleno za bolše ( itaj: radno) zutra nekaj malo meje od štiri jezere pregledov i neje napravleno nekaj meje od 150 operaciji., a još navek se ne dela kak Božek zapoveda, o em re i, štrajk još navek traje tak da se bode toga još nabralo.Naši akoski doktori so ne nikaj priznali, ali ve hajdig dugo so ganjki, a isto tak i stoli za operacije, v bolnicaj istam prazni. Rekel mi je pajdaš šteri brusi nože, škarje i vso drugo meštrijo da je ve dva mesece niš i z bolnice ne donesel pelecine i skalpere brusit, kaj zna i da jiv op e ne nucajo. lavni sidikalist med doktoraj, doktor Babi , je zbetežal. Prijela ga je nekša hetika, kašlal je, mel je vru ino i nejso ga prijeli na hitno jerbo je alergija prema politi araj i ministro za zdravi e ne na spisko za hitne slu ajeve. oktori ne vra ijo, štrajkajo, cugi ne vozijo nemajo

G

D

Cug mašine vse meje fu kajo!?!? cugmašine. Cuge bez voznoga reda, to smo ve meli, ali cuge brez vagonov to je nekaj istam novoga. Tak se to pripetilo prinas v Me imorjo kaj so se školarci z doljnjega kraja ne meli vu em v školo dopelati. Morete se misliti kak je bilo de kima šteri so morali uvati po dve puce, na vsakoj koleni jedno. To vam je te višek od šteroga glava boli. Železni ari nas prosijo kaj jiv malo po akajo kaj dojdejo ka sebi. Cugmašine na strujo so v kvaro, za onima na na to pija a ali, a one tretje na vuglen ve ne delajo, makar ga vuglena dosti, a i ovi kaj na ogej me ejo so još ne vsi v penziji. Što bi to vse vred postavil gda se oni, šteri bi to morali delati, borijo kaj ne ostanejo brez otelji. Minister je zmenšal broj otelji, a broj riti, štere so nav ene v mehkomo sedeti i nikaj ne delati, je ostal isti. A i tua naša deca z Doljnjega

F

Branko Bobi anec, Sivica - Martinje smo do sada svake godine uvijek proslavili s društvom. Ovaj vikend imamo obiteljsku proslavu, jer nam jedan ro ak ide u penziju. Ali emo sigurno uz tu proslavu malo spojiti i narodne obi aje proslave Martinja. U Me imurju se to oduvijek slavilo i ta se tradicija treba uvati.

POD VUROM

Kako emo obilježiti Martinje?

Mar t inje ili proslava Svetog Martina stari je narodni obi aj, pa je to tradicionalno krštenje mladog vina od davnina zna ajan doga aj za svakog vinogradara i ljubitelja “dobre kapljice”. Obred prate prigodna pjesma, karakteristi na gastronomska ponuda i, dakako, pokoja aša vina u društvu prijatelja, obitelji i dragih nam osoba. uvaju li Me imurci taj obi aj i kako e se obilježiti u danima nadolaze eg vikenda, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

Me imorja so malo udna: kam letijo v školo mesto kaj bili sre ni da ne morajo iti, a zgovora, o em re i, ispri nico imajo. era je svoja vrata otprla Galerija Sjever još jeden štacun v akovco, ali za razliko ovih na istoko i zapado, o je na sevro.

Furt sam štacune otpiramo i najgerek sam da bodemo jempot otprli jedno novo abriko.

Fabrike se zapirajo, a štacuni se otpirajo. Najte me krivo razmeti, nemam ja nikaj protiv štacunov, ali nas Me imorcov ga je tuliko kuliko nas je je i istam je vsejedno vu šteromo štacuno kupuvlemo. Ak bodemo v novomo kupuvali vej , unda bodemo v stare hodali meje, a oni šteri so hodali kupuvat v Zagreb te bodo i dale kupuvali v Zagrebo, Mariboro, Graco, Trsto jerbo jim je to v krvi. Morem vam re i da se z te štacunske mele bormeš kruh ne bode jel, bar ne za dugo.Kaj

Predrag Zvošec, Kotoriba - Još se ne zna to no kamo emo iza i na Martinje, ali nekamo emo zasigurno i i. Treba si i i nekam ‘spiti’ (smijeh) mlado vino. I i u sa suprugom. Tradicija se u našoj obitelji uvijek njeguje i održava, pa i ova vezana uz krštenje mošta i Martinje.

se kruha dotikavle tu so abrike zakon! opravleni je železni most v Središ o na Muri i ve istam kredno zgledi. Pomladil se je nejmeje za tridesti let. Ve je mladi i gizdavi, ali ga niš i ne nuca, ali trelo ga je v red dotirati kaj se nej, kak stoletni japica, podral v Muro, a vsi znamo gda železo još navek ne plava. Kuliko sam mel za uti ve ga jedino nucajo zajci i ma ki šteri hodajo, i to brez paperov, v Deželo na kurveraj. Bole da je za nekši hasen nek za nikši! ak smo bili veseli dok je Lejpa naša odišla za sneho v Evropo, oni so hajdig vsega obe uvali, tak so nam bar naši politi ar rekli, a dok smo potpisali kasa se je naglo zaprla i penezi se delijo na kapaljko. Ve nam ovi Evropljani nedajo peneze (i to naše peneze jerbo bodemo ovo leto v skupno EU kaso platili milijardo eurov) za vrtece, škole i dvorane,

P

T

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

D

M

V -

ESTI IZ 2042. LETA:

Nives Celzijus je napravila nejbolše štrukle na semo v Gudovco. Ve se vidlo da je ne sam postela radno mesto gde se ona razme v posel. Z mešanjem se hajdig toga more naprajti i v kuhji, a ne sam v posteli. Švicarac Diter Šnajder si je na 27. luknji v Travni koj vulici v akovco potral kamena v bubrego, šteri ga je muo il duže od 15 let. Pozval je odgovorne z akoske gracke uprave kaj mo se javijo zbogradi nagrade.

Nadan Vidoševi si je zamrznul penzijo, jerbo je znova zebrani za precednika HGK. Komora je nigdar ne tak dobro posluvala i ne mela tuliko penez kak unda da je on hercuval, pred tridesti let.

-

Antun Kova , akovec Imam vinograd pa tamo znam napraviti jednu pristojnu eštu, s prijateljima se sastanemo i malo popri amo o svemu, pa i aktualnim doga ajima i ovome svemu što se danas doga a. Martinje je tradicija i narodni obi aj koji se treba sa uvati.

Dragica Gori anec, Savska Ves - Kad slavimo Martinje, onda je to u najužem krugu obitelji. Sestra, šogor, muž i ja. Ne idemo nikamo posebno van, nego druženje pripremimo u ugodnosti doma, jer nam to nekako najviše odgovara. U kuhinji i za stolom, kao i za svaki vikend, bit e finih kola a i jela, tako da ni slastica ne e izostati.

mi prodiremo dublje Međimurje

jer ve ve imamo premalo dece za vse ono kaj smo zazidali. Vsima nam je poznato kak se teško spravljamo na posel posle šteroga se deca dobavlajo i zato nam Evropa nudi peneze za stara ke dome jerbo starci imamo uda vej . Makar doktori štrajkajo, ali naši stareši uda duže živijo. Tre zeti peneze tam gde se davlejo, makar bodo se i stareši zdošli, dece ga ne i nebo mel što ostareti. Kak gud gledimo tre se na zaj hapiti deco delati. Ne znam kaj se aka, težaki so tu, a i vsi se razmimo v te posel. ošla je k nam v Me imorje, o em re i, v akovec delegacija ameri ke ambasade i predstavnika Ujedinjenih naroda.

Tak smo i mi mislili gda so došli k nam, a oni odišli v Kuršanec.

Ovo leto so dali našim Romima z Kuršanca kompjutere, pak so ve došli delat inventuro. Nej znati je li so vsi kompjutori bili na brojo

i kuliko so se školarci na jimi nav ili. Na vse zadje so ipak sko ili, ali na kratko, v akovec jerbo jiv je gradona elnik ne pustil dimo dok ne vidijo kak zgledi glavni grad naše županije. Morete si misliti kak so bili v sili ak so si sam kavo spili. inister za zemljo, sinokoše, sadovnjake, gorice i vse drugo kaj se poljoprivrede dotikavle je priznal kak je jegovo ministarstvo, ovo leto, melo preba aj prek 50 procentov. Najme kaj, još so niti jedno leto ne tuliko vsega obe ali.

Jelena Haluga - Novak, akovec - Ne svi a mi se taj obi aj. Nije bitan razlog, ali ne podržavam to i ne slavim niti ga obilježavam, iako je to uobi ajeno kod ve ine naših sugra ana.