Međimurske novine 940

Godina XVII.

Broj 940.

^akovec, PETAK, 20. rujna 2013.

Cijena 7 kuna

BOLNI KI LIJE NICI, SESTRE I TEHNI ARI KRENULI U ZAŠTITU SVOJIH PRAVA str. 2-3

ŠTRAJK! Za koji nitko ne zna do kad e potrajati

OŠTRE KAZNE za navija ke ispade

str. 9

Bacite li predmet na teren, kazna do 25.000 kn

92

str. 2-3

HRVATSKI PREDSJEDNIK u posjetu Me imurju

% Odaziv O daziv naših lije nika je u ssamom amom vrhu

Koja su ubojstva u Me imurju još uvijek prekrivena velom tajne

str. 8-9

Od 52 ubojstva u zadnje 22 godine, u tri slu aja policija još uvijek traga za po initeljima

ITATELJI IZABRALI: Dubravka Držai

Josipovi u berbi na Dragoslavec Bregu SVE o berbi gljiva

str. 13

Što treba znati da nam gljive ne prisjednu KAKO PE I RAKIJU u skladu sa zakonom

str. 6

str. 48-49

ima najljepši vrt u Me imurju

Iskustvo Zlatka Škvorca iz Vratišinca

Rakiju se ne isplati pe i na crno

str. 11 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto bi lije nici pristali na pogoršanje vlastitog standarda kad to ne žele politi ari

N

ikad više jedan tekst o nekom potezu politi ara nije dobio toliko lajkova na Facebook stranici Me imurskih novina kao što je dobio onaj koji smo objavili u etvrtak da je župan Matija Posavec jedini župan u Hrvatskoj koji se odrekao službenih kartica i dnevnica, te si smanjio pla u. o najbolje govori o tome kako bi naši politi ari vrlo lako mogli ''kupiti“ popularnost gra ana da se barem malo odreknu inancijskih prinadležnosti na koje imaju pravo. Jer, licemjerstvo je pozivati gra ane, pa ak svoje državne službenike, kao i sve druge, da se moraju ''ne ega“ odre i, kad se oni još uvijek ne žele odre i ni ega. Jednostavno, politi ari kad govore da se treba odricati, da treba štedjeti, da treba poštovati zakone, a sasvim druga ije se ponašaju kad su oni u pitanju, narodu ne djeluju ni uvjerljivo, a još manje vjerodostojno. ez obzira što se oni svi od reda brane da su njihove pla e i drugo ''ono na što imaju pravo“ kao zanemariv dio prora una i da bi bio populizam u kresanju njihovih prava, u ovom trenutku rezanje na vlastitom primjeru ipak bi bio puno ve i potez od simbolike i populizma. edino ako dnevnice nisu put prema bogatstvu, kako isto pokušava na su enju opravdati bivši premijer Sanader, za ije je vrijeme zapravo po elo hedonisti ko ponašanje politi ara, ne samo kad su pla e i druge inancijske prinadležnosti u pitanju ve , kako se vidi na njegovom primjeru (mnogi drugi ''mali sanaderi“, na žalost, vjerojatno su zauvijek ostali pošte eni kaznenog progona) i ono što je najgore kad su politi ari u pitanju – mito i korupcija. ova vlast na elu s premijerom Milanovi em za sebe tvrdi da je, ako ništa drugo za razliku od one bivše HDZ-ove na elu sa Sanaderom, poštena. To e ina e tek vrijeme pokazati, ali ono što je vidljivo jest da ova vlast, bilo kakva bila, tako er ima poput Sanadera visoko mišljenje o sebi i ne smatra da treba podijeliti teret krize s ostatkom gra ana. Stoga se o smanjenju pla a i ukidanju povlastica u Banskim dvorima i Markovom trgu ne razmišlja. Jer, kako kaže Milanovi , to bi bio populizam i zašto bi se on bavio politikom i zašto bi bio predsjednik Vlade ako nema pla u 2.000 - 3.000 eura. e utim, ako je to tako, a zašto onda lije nici ne bi

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

T

B

J

N

M

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

štrajkali? Jer ako netko može danas u Hrvatskoj štrajkati bez obzira što zaista demagoški tvrde da su im mjese ne pla e malo više od 6.000 kn (naravno da ne govore o mjese nim primanjima koja su im u prosjeku dva - etiri puta viša) i bez obzira kakva situacija u državi bila, onda su to lije nici – jer bez njih zaista ne možemo. toga je Posav eva gesta o rezanju vlastitih prava, bez obzira koliko bila populisti ka, jer on je takvom poimanju politike sklon, pa mu istinsko zadovoljstvo ponajviše predstavlja situacija kad rješava probleme ili barem to obe a da e u initi, pa da zauzvrat dobiva pohvale, ipak je na tragu onoga što je zapravo standard zapadnoeuropskog ponašanja, posebice lokalnih politi ara koji su vrlo rijetko – profesionalci, ve uglavnom ljudi koji trebaju ast i ugled u društvu, jer su sposobni i cijenjeni da dobrotvorno - volonterski rade za boljitak sredine u kojoj žive. svakom slu aju, velika podrška obi nih ljudi potezu me imurskog župana govori da se politi ari kona no na vlastitom primjeru trebaju solidarizirati s narodom i živjeti skromnije nego je to sada slu aj. Jer tada bi zasigurno puno više empatije prema situaciji s državnim inancijama imali svi oni koji o njima ovise, a moraju se odre i raznih prava kako bi se štedjelo. a žalost, mi smo još jako daleko od takvog poimanja demokracije i društva u koje smo upali nakon što se demokracija tek u i i stje e prvobitna akumulacija kapitala. pali smo u vrijeme kad ljudi u svijetu povampirenoga neoliberalnog kapitalizma više ne streme tome da budu sretni, ve da budu bogati, da što više imaju, iako uglavnom, a posebice je to slu aj kod nas, jer nemaju ni duh ni ideju kako taj novac potrošiti - da bi jednog dana umrli - zaista sretni.

S

U

N U

VIJEST(I) TJEDNA

Županijska vlast smanjila dug za šest milijuna kuna U prvih sto dana vladavine nova županijska vlast uspjela je smanjiti dug županije za oko šest milijuna kuna, to je najvažnija novost koju je župan Matija Posavec iznio na konferenciji za novinare povodom prvih sto dana županijske vlade. - U tri mjeseca i osam dana napravljeni su pomaci i povu eni potezi u skladu s onime što smo najavljivali u predizbornoj kampanji, rekao je župan. Posebno je istaknuo da je minus Županije smanjen s 26,999.827,45 na 17,432.522,85 kuna. Smanjena je 10 posto osnovica pla a u Me imurskoj županiji i povezanim javnim ustanovama i tvrtkama, ukinuta je cipelarina, broj upravnih odjela smanjen je s 9 na 5. Time su napravljene uštede do kraja godine od otprilike 550.000.

Dio tog iznosa utrošen je na su inanciranja prijevoza u enika srednjih škola, koji je i ove školske godine za srednjoškolce iz Me imurja besplatan. Detaljnije na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Grad akovec sufinancira energetsku u inkovitost Grad akovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sklopili su ugovor o zajedni kom su inanciranju projekta energetske u inkovitosti u zgradarstvu kroz 2013. i 2014. godinu. Na raspisani natje aj za korištenje sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost Grad akovec je prijavio projekt "Pove anje energetske u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca“. Prema broju bodova, akovec je bio pet- naesti od 141 projekta kojem s u odobrena sredstva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost su inancirat e projekt u iznosu od najviše 1,200.000 kuna, ili u visini do 40%, dok e Grad akovec iz vlastitih prora unskih sredstava izdvojiti 300.000 kuna, ili 10%, a krajnji korisnici sudjeluju s iznosom od 1,500.000 kuna, odnosno s udjelom od 50% u investiciji. Ukupna vrijednost projekta je 3,000.000 kuna. Više na str. 7.

Navija ko nasilništvo u porastu Pra enjem problematike vezane uz održavanje sportskih natjecanja, prvenstveno nogometnih utakmica u Me imurju, policija bilježi porast protupravnih ponašanja. Ona su opisana ve im dijelom u Zakonu o sprje avanju nereda na sportskim natjecanjima i Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Bit takvih prekršaja sastoji se u radnjama udaranja suca od strane igra a i nanošenju lakih tjelesnih ozljeda, t u njave igra a s gledateljima, izi kog napada na delegata utakmice, pljuvanje i polijevanje suca... Važno je napomenuti da su sankcije za takve prekršaje relativno visoke i protežu se od nov anih kazni do kazni zatvora, a sve s ciljem kako bi se sprije ilo navija ko nasilništvo. Više na str. 9.

ŠTRAJK LIJE NIKA, medicinskih sestara i tehni ara otpo eo je u srijedu u

U akove koj bo lije nika i medic PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Kao razlog za štrajk dr. ulinovi - ai na nije nitko, ni lije nici ni sestre ni pacijenti

U srijedu 18. rujna u 7 sati po eo je štrajk lije nika, medicinskih sestara i tehni ara u Hrvatskoj. Štrajku su se pridružili lije nici, sestre i tehni ari Županijske bolnice akovec, koji su se prvi dan štrajka u devet sati okupili u starom holu bolnice ispred neurologije i radiologije te se obratili javnosti. Mr. sc. Renati ulinovi - ai , dr. med., predsjednici Štrajkaškog odbora, ovo je etvrti štrajk u ovoj bolnici u proteklih jedanaest godina. - U svakom od proteklih štrajkova pokazali smo snagu i bili smo me u županijama gdje je odaziv na štrajk bio najve i. Ovaj štrajk organiziran je u skladu sa svim zakonskim odredbama, jer smo pou eni prošlim iskustvima ve imali problema s radnom obvezom i sli nim manevrima Vlade. Ovaj put doista nemaju nikakvu izliku da nam štrajk zabrane, ali u ovoj državi je svašta mogu e, kazala je dr. ulinovi - ai .

Ometanje štrajka koji se organizira u skladu sa zakonom predstavlja teži prekršaj poslodavca, za koji su predvi ene teže sankcije po Zakonu o radu. Naime, ni jedan radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj kao sudionik u štrajku bez obzira je li lan sindikata ili nije.

Iznijela je da su dobili na odjele tabele u kojim se traži popisivanje štrajkaša na na in

da su u tabeli razdvojene rubrike. U jednu je potrebno upisati broj onih koji su došli na posao, a u drugoj onih koji ispunjavaju obveze prema ugovoru o radu.

Uglavnom, Štrajkarski odbor iz Županijske bolnice akovec poru io je u srijedu da se u akove koj bolnici štrajku odazvalo 92% lije nika, a po-

sao se obavlja sukladno odluci ministra o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka. Do daljnjeg.

Pla e (ni)su najvažniji problem?

Kao razlog za štrajk navela je nezadovoljstvo sustavom zdravstva kojim zadovoljan

Fali 12.500 sestara u sustavu, a 2.000 eka na posao na burzi Bojana Preložnjak, predsjednica sindikata medicinskih sestara i tehni ara, naglasila je: - Ne idemo u štrajk samo zbog materijalnih prava, nego prvenstveno zbog zabrane zapošljavanja medicinskog osoblja. U sustavu fali 12.500 medicinskih sestara, a na Zavodu za zapošljavanje je 2.000 medicinskih sestara. Zbog nedostatka medicinskih sestara i tehni ara u sustavu, jedna

bolni ka medicinska sestra u popodnevnoj ili no noj smjeni obavlja posao sama na 10, 15, 20 pacijenata, ovisno o odjelu. Za bolovanja ili odlazak u mirovinu ne dobivaju se zamjene, nego sve poslove sami odra ujemo i to su razlozi zbog koji smo stupili u štrajk do ispunjenja svih zahtjeva, kazala je Bojana Preložnjak, predsjednica sindikata medicinskih sestara i tehni ara.

Okupljeni doktori, medicinske sestre i tehni ari na po et

PREDSJEDNIK Hrvatske dr. Ivo Josipovi pohodio Me imurje povodom 19. r

Pohvalio projekte, za braniteljima i najavio - Sa županom i zamjenicima te me imurskim gradona elnicima i op in i projektima, te mogu nostima ulaska stranog kapitala u Me imurje. G vojarni koja je u ovom aranžmanu za županiju neodrživa, te o turizmu prigodnoj konferenciji za novinare kod vinograda obitelji Petkovi u Dr Hrvatski predsjednik dr.

Ivo Josipovi u etvrtak je boravio u radnom i prijateljskom posjetu Me imurskoj županiji, kojom prilikom je sudjelovao na berbi grož a u vinogradu Zvonimira Petkovi a u Dragoslavec Bregu, a u akove kom Centru za kulturu na sve anoj akademiji povodom 22. obljetnice oslobo enja Me imurja od JNA. Prije tih doga anja predsjednik Josipovi je u viteškoj dvorani dvorca ‘’Terbotz’’ u Železnoj Gori održao sastanak sa županijskim dužnosnicima, a potom ru ao s njima, me imurskim gradona elnicima

20. rujna 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

u Županijskoj bolnici akovec i trajat e do ispunjenja zahtjeva

olnici štrajka 92 posto cinskih sestara avela je nezadovoljstvo sustavom zdravstva kojim zadovoljan , koji u svemu tome trpe najviše štete nije nitko, ni lije nici ni sestre ni pacijenti, koji u svemu tome trpe najviše štete. Prvenstveni razlog zbog kojeg su ušli u štrajk je mini kolektivni ugovor koji je ljetos potpisan sa Spomenkom Abveršek, koja je predstavnica samostalnog sindikata u zdravstvu, za koju lije ni ki sindikat smatra da nema nikakav mandat potpisivati dokumente u ime lije nika. - Me utim, ministru Ostoji u bio je dovoljan taj jedan potpis da bi prava promijenio na sve, kazala je dr. ulinovi - ai . - Uvo enjem toga kolektivnog ugovora, koji je zapravo onaj bivši koji su lije nici prije imali, nama lije nicima i sestrama i tehni arima ukinuto je niz prava, a pla en je samo jedan manji segment onoga što nam je ukinuto. U cijeloj toj situaciji ministar Ostoji iznosi neistine i nastoji na sve mogu e na ine okrenuti javnost protiv

tku štrajka u bolnici

Mr. sc. Renata ulinovi - ai , dr. med., predsjednica Štrajkaškog odbora, i Bojana Preložnjak, predsjednica sindikata medicinskih sestara i tehni ara

to je sramota za ovu državu. O tome bi isto trebali brinuti.

Mi ne možemo dozvoliti da se u javnosti barata s neto nim podacima. Cifre koje ministar iznosi su neistinite. Sve se što u vam sada re i može provjeriti na Internetu. Na Internetu imate uredbu o koe icijentima u državnim službama, imate to no kako se obra unava pla a u javnim službama. Prema tim dokumentima pla a diplomiranog lije nika s deset godina staža iznosi 6.146 kuna, kazala je ulinovi .

Nedovoljno lije nika i premali limiti

nas, zato jer cijeli ovaj problem i štrajk prebacuje na pla e, što nije to no. Naravno da je u ovom trenutku javnost vrlo osjetljiva na pla e, ali to nije razlog ovom štrajku.

Mi smo dežurstvima u proteklim godinama poklonili ovoj državi godine i godine besplatnog rada. Konkretno, lije nik koji sa 65 godina ide u mirovinu, a koji ima samo jedno dežurstvo tjedno, odradio je sedam godina staža više, kao da je radio do 72. godine svaki dan po osam sati, a to ništa nije bilo pla eno. Druga stvar je da mi i nakon svakog dežurstva ostajemo najmanje jedan sat dulje zbog dobrobiti pacijenta da bi obavili vizitu i predali službu kolegama koji dolaze, da bi napisali otpusna pisma i na taj na in u dvadeset godina staža odradimo još najmanje godinu i pol.

Prema tome, ako netko u ovoj državi misli da radimo premalo ili da smo prepla eni, pa neka zbroji samo nekoliko ovih godina koje odradimo više od onih koji komentiraju naše pla e. Naš ministar je jedini resorni ministar koji dozvoljava da pla e ljudi u svom sustavu uspore uje s onima koji nemaju ni približno uvjete rada koje imamo mi. To je jedini resorni ministar koji uspore uje pla e koji nemaju istu razinu edukacije. On u javnosti barata uspore ivanjem pla a profesora, biologa, poru nika i odgojitelja s pla om specijalista. Oprostite, specijalist je ovjek koji nakon završenog fakulteta u odnosu na sve one koje sam prije nabrojila ima završen još najmanje jedan fakultet. Daleko od toga da su pla e profesora odgojitelja, biologa, asnika visoke - nisu. I

Dr. ulinovi - ai govorila je i o EU direktivi o radu od 48 sati. U zdravstvu, ukoliko se primijeni ova direktiva, de initivno se pokazuje da nema tko raditi i da fali 4.500 lije nika u Hrvatskoj. Mi smo povla enjem suglasnosti htjeli pokazati da lije nika nema dovoljno i da e sustav pasti, me utim, nije ih bilo briga tko e raditi i kako e raditi, ministar na to nije reagirao.

Pri e o tome da su limiti nedovoljni za pokrivanje pla a, jer mi tražimo velike pla e, nisu to ni. Limiti su posljedica promašene zdravstvene politike kako u cijeloj državi, tako i u ovoj županiji.

Stanje koje je neodrživo i koje e se odraziti na zdravstveni standard svih nas, jer svi smo mi pacijenti, nitko iz Me imurske županije nije reagirao na ovu situaciju. Je li otpisivanjem ove bolnice po etkom sanacije Županija prestala brinuti o nama? Izgleda da je, kazala je dr.

rujna, Spomendana oslobo enja Me imurja od JNA

ahvalio o dobru berbu nskim na elnicima razgovarali smo o planovima Govorili smo o problematici vezanoj uz Rome, o u, rekao je novinarima predsjednik Josipovi na ragoslavec Selu i op inskim na elnicima u restoranu ‘’Terbotz’’.

Me imursk i župan Matija Posavec i njegovi zamjenici Zoran Vidovi i Sandra Herman, kao i gradona elnici i na elnici me imurskih gradova i op ina, predsjednika Josipovi a upoznali su sa stanjem u me imurskom gospodarstvu, kojem su se ulaskom Hrvatske u EU otvorile perspektive, zatim o turizmu te problematici vezanoj uz vojarnu i romsku populaciju. Josipovi a su zamolili da prilikom svojih susreta sa stranim državnicima lobira za Me imurje i me imursko gospodarstvo. Josipovi

REKLI SU: Predsjednik Ivo Josipovi : - S me imurskim županom i njegovim zamjenicima, kao i gradona elnicima i op inskim na elnicima, razgovarali smo o novonastalim okolnostima nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Re eno mi je kako je ulazak Hrvatske u EU otvorio nove mogu nosti za me imursko gospodarstvo i poglavito za turizam. Mnogi su ve po eli izvoziti svoje proizvode i dogovarati poslove. Govorili smo i o romskoj problematici, posebno o na inu organiziranja njihovog obrazovanja i rješavanja statusa u društvu.

Tako er smo razgovarali i o bivšoj vojarni za koju je aranžman sklopljen u drugo vrijeme i drugim okolnostima te danas kao takav ne može egzistirati i teret je Me imurskoj županiji. Predložit u Vladi da ovo pitanje kvalitetno riješi. Župan Matija Posavec: - Predsjednika smo upoznali s lijepim i manje lijepim stvarima,posebno s perspektivom razvoja turizma. Rekli smo kako u Me imurju postoje ogromni potencijali za razvoj mnogih grana gospodarstva te smo predsjednika zamolili da prilikom svojih susreta sa stranim državnicima na odre eni na in lobira za Me imurje. Predsjednik je došao zahvaliti i pokloniti se me imurskim braniteljima za njihovu ulogu i zasluge u Domovinskom ratu. je obe ao pomo u vezi s vojarnom, koja je u ovakvim odnosima teret Me imurskoj županiji, pohvalio je planove i projekte, zahvalio me imurskim braniteljima

na ulozi u Domovinskom ratu te s Petkovi evih trsova, odrezavši nekoliko grozdova, najavio dobru berbu grož a. (S.Mesari , Z.Vrzan)

3

Što i kako se radi za vrijeme štrajka Rad u vrijeme štrajka bit e organiziran kao rad nedjeljom, pojasnila je dr. Renata ulinovi - ai , predsjednica Štrajkaškog odbora. - Sve ono što se može u initi nedjeljom u init e se i za vrijeme štrajka. Rješavat e se samo hitni pacijenti, hitni pregledi i pretrage. Operirat e se hitne operacije. Ono što je naru eno na pretrage, kontrole ne e se obavljati. Pacijenti e biti zamoljeni da do u u vrijeme nakon štrajka. Svi oni koji su u bolnici bit e u potpunosti zbrinuti, bez ikakvih redukcija bez obzira na štrajk. Onkološki pacijenti bit e sasvim zbrinuti tako da im se nastavlja terapija.

Dijaliza se obavlja redovito, jer to su pacijenti kojima nepružanje zaštite može donijeti neželjene posljedice.

Kod hitnoga bolni kog prijama je speci i na situacija, ve godinama ukazujemo na pro-

bleme na koje se uop e ne reagira. Mi zaposlenih lije nika u hitnom medicinskom prijamu nemamo. Ne e ih ni biti u idu ih nekoliko godina, jer specijalizacija iz hitne nije ni zaživjela.

Kod nas na hitnom bolni kom prijamu rade bolni ki pa emo tako i dalje postupati, primarno e se raditi trijaža pacijenata koji dolaze u hitni bolni ki prijam, ako se procijeni da se radi o hitnom stanju pacijent e biti primljen, ako ne, bit e vra en natrag u primarnu zdravstvenu zaštitu.

Ako inicijalno ne možemo ocijeniti radi li se o hitnom stanju ili ne, napravit emo najnužnije pretrage da bi se utvrdilo radi li se ili ne radi o hitnom stanju.

Ukoliko se ne radi o hitnom stanju, na nalazu emo napisati ‘ne radi se o hitnom stanju’ i pacijenta emo poslati natrag u primarnu zdravstvenu zaštitu.

ulinovi - ai . - Ali mislim da je ovo i te kako problem ove Županije i vlasti jer su Me imurci ovu bolnicu gradili i sve ono što bi mi htjeli ovdje raditi. Limit je neopravdano nizak, sada je u sanaciji još niži i, naravno, da ne e biti dovoljno. Solidarnost sa štrajkom bolni kih lije nika

i medicinskih sestara izrazili su i lije nici iz drugih zdravstvenih ustanova. Primarna zdravstven zaštita radi normalno, pa je dr. ulinovi - ai uputila apel pacijentima da se prvenstveno obrate lije nicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Novi skup u petak ispred Hitne Drugi dan štrajka lije nika i medicinskih sestara nije došlo ni do kakvog pregovaranja s ministrom Ostoji em pa se štrajk nastavlja, poru io je Štrajkaški odbor Županijske bolnice akovec, tako su lije nici u Županijskoj bolnici nastavili štrajk u kojem ih sudjeluje 92 posto.

Drugi dan štrajka primjetili su da u redovne ambulante dolazi nešto više pacijenata nego prvi dan, kada ih je bio minimalan broj. - Molimo gra anstvo da do daljnjega ne dolaze u bolnicu bez prijeke po-

trebe, a za sve potrebno da se javljaju nadležnim lije nicima obiteljske medicine i pedijatrima. Budu i da smo u štrajku, morat emo sve pacijente koji nisu hitni zamoliti za razumijevanje i vratiti ih na lije enje nadležnim lije nicima, poru ili su iz Štrajkaškog odbora i pozvali medije da poprate skup lije nika i medicinskih sestara u štrajku koji e se održati u petak 20. rujna u 11.55 sati na glavnom ulazu ispred Županijske bolnice akovec (stepenice ispred Hitne).

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

STO DANA županijske vlasti - smanjili dug za šest milijuna kuna

Dug županije je manji, ali ostaje pitanje kako je pokrenuti iz stagnacije Nova vlast ima veliki adut za pokretanje gospodarske aktivnosti na vojarni, s koje je država skinula terete. Sada je samo taj prostor potrebno iskoristiti za zamah da županija iza e iz stagnacije PIŠE: Božena Malekoci - Oleti FOTO: Zlatko Vrzan U prvih sto dana vladavine nova županijska vlast uspjela je smanjiti dug županije za oko šest milijuna kuna, to je najvažnija novost koju je župan Matija Posavec iznio na konferenciji za novinare povodom prvih sto dana županijske vlade.

- Preuzimaju i funkciju župana po etkom lipnja, nisam tražio 100 dana, ve smo odmah po eli s radnom, rekao je uvodno župan Me imurske županije Matija Posavec.

Uštede, smanjenje duga i povla enje državnih i EU sredstava - U tri mjeseca i osam dana napravljeni su pomaci i povu eni potezi u skladu s onime što smo najavljivali u predizbornoj kampanji, rekao je župan Posavec. Posebno je istaknuo da je minus Županije smanjen s 26,999.827,45 30. lipnja na 17,432.522,85 kuna 13. rujna 2013. godine. Smanjena je 10 posto osnovica pla a u Me imurskoj županiji i povezanim javnim ustanovama i tvrtkama, ukinuta je cipelarina, broj upravnih odjela smanjen je s 9 na 5. Time su napravljene uštede do kraja godine od otprilike 550.000. Dio tog iznosa utrošen je na su inanciranja prijevoza u enika srednjih škola, koji je i ove školske godine, unato odluci Vlade, za srednjoškolce iz Me imurja besplatan.

Rebalansom je smanjen prora un Me imurske županije za 2013. godinu, ime su napravljene uštede od 6 milijuna

Župan Matija Posavec (u sredini), sa zamjenicima Sandrom Herman i Zoranom Vidovi em te predsjednikom Skupštine Mladenom Novakom (prvi s desna) i zamjenikom Josipom Grivecom (prvi s lijeva)

kuna, nastavio je Posavec, i dodao da je preneseno vlasništvo nad prostorom bivše vojarne i poligona “Gmajna” te su skinuti uvjeti s dijela zemljišta, a obveza gradnje skladišta za HV smanjena je s deset na tri.

U Me imursku županiju pristiglo je 1,000.000 eura bespovratnih sredstava, a ona idu udrugama i školama za projekte u okviru natje aja IPA IV ‘’Integracija skupina u nepovoljnome položaju u redovit obrazovni sustav’’. U obnovu školskih objekata tijekom ljeta uloženo je oko 6 milijuna kuna, napravljene su studije predizvodljivosti za školske i objekte u kulturi te e krajem godine biti kandidirani na resorno Ministarstvo.

Završen je postupak prijave temeljem Zakona o nelegalno izgra enim gra evinama, dvostruko je uve ana naknada za prostore koje koriste objekti za proizvodnju elektri ne energije, potpisan je okvirni sporazum za radove redovnog održavanja županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. listopada 2013. godine do 30. rujna 2017. godine, vrijedan 60 milijuna kuna.

Potpisani su ugovori o izradi projektne dokumentacije

za prvu fazu projekta “Centar znanja”, vrijedni 600.000 kuna, nakon nekoliko godina ponovno je uspostavljen jamstveni fond za prera iva ku industriju i inovacije u prera iva koj industriji, vrijedan 585.000 kuna. Županijska cesta Šenkovec - Ban i prekategorizirana je u državnu, pokrenut je projekt poticajne stanogradnje...

Posavec se posebno osvrnuo na svoje zamjenike, ista-

knuvši da djeluju kao tim te da su i oni na sebe preuzeli dio rješavanja problema.

Sandra Herman (HNS), zamjenica župana, govorila je o aktivnostima Županije da se turizam u našoj županiji podigne na višu razinu, za što je rebalansom prora una osigurano 200.000 kuna za potporu turisti kim projektima te razvoju cikloturizma i enogastronomije. Nastavlja se i s ulaganjima u

Las Vegas se interesira za razvoj softvera kod nas Župana Posavca smo pitali kakva je njegova vizija županije, s obzirom na mogu nosti otvaranja poslovnih aktivnosti na vojarni. - Na prostoru bivše vojarne za nekoliko godina bit e prošireno Veleu ilište s više zaposlenika, više studenata i više programa, studentski centar, restoran, laboratoriji, studentski dom.

Tamo e biti tehnološka jezgra i kroz Tehnološko - inovacijski centar tvrtke koje e baviti razvojem i istraživanjem. Prije tjedna dana dobio sam pismo iz Las Vegasa. Zainteresirani

su do i raditi ovdje na razvoju softwera. Ostatak prostora na vojarni e se komercijalizirati i kapitalizirati, mogu e je da e se graditi i stanovi te da prema tom kvartu budu uvedene autobusne linije... Vojarna e sasvim sigurno biti prostor koji e mijenjati vizuru i strukturu grada kroz nove ljude koji e dolaziti. Primjer da smo atraktivni pokazao je i interes nakon javnog poziva za poticanu stanogradnju u Šenkovcu, ve sada imamo dovoljno elemenata da po nemo graditi 70 do 80 stanova.

školstvo, i to ne samo u zgrade i podizanje pedagoških standarda, ve i u integraciju djece Roma kroz program predškole i produženog boravka u školi.

Zamjenik župana Zoran Vidovi (HSS) aktivno se uklju io u rješavanje problema lovišta Orešec, koje e, prema njegovim rije ima, uskoro postati državno. Tako er, angažirao se i na slu aju klizišta u gornjem Me imurju, gdje uskoro kre e sanacija. Poljoprivrednicima su u cijelosti ispla ene subvencije za 2009. godinu te poticaji za ekološku proizvodnju za 2010. godinu. Županija se uspješno promovirala na sajmu u Bjelovaru, a organiziran je i MESAP i 8. vo arski sajam u Donjem Kraljevcu.

Mladen Novak (SDP), predsjednik Skupštine Me imurske županije, kazao je da e na sljede oj sjednici biti ustrojena sva radna tijela i odbori, te najavio da e Skupština davati podršku dobrim projektima izvršne vlasti, ali i biti njen korektiv.

Zamjenik predsjednika Skupštine Josip Grivec pak je rekao da je za izuzetno zadovoljan do sad postignutim te pozvao dužnosnike da i dalje nastave tim tempom.

Kako zaustaviti odljev mladih i obrazovanih Budu i da se aktualna vlast u obra anju javnosti bavila teku im stvarima i dnevnim poslovima koje su obavljali, a manje vizijom županije u svom mandatu, za Me imurske novine pitali smo predsjednika Skupštine Mladena Novaka (SDP), kao predstavnika najja ega koalicijskog partnera i kao poduzetnika koji je ušao u politiku, kako misle zausta-

Gradi se tvornica papira u Prelogu Od župana smo tražili i odgovor koliko nezaposlenih o ekuje na kraju mandata ove vlasti, jednako. više ili manje nego sada.

- To nije dobro procjenjivati, mi emo se truditi da bude što više zaposlenih. Ne emo sjediti u uredu. Nismo slu ajno na jesenskom sajmu u Grazu, ne idemo slu ajno u Francusku i nismo bili slu ajno s generalnim konzulom u Njema koj. Gospodin Mladen Novak (predsjednik županijske Skupštine) kao poduzetnik tu može puno pomo i, kazao je župan Posavec. U Prelogu otvaranje pogona nije krenulo slu ajno: došao je, prvi je doveo drugoga... Sada smo predali papire za novu tvornicu papira koja e se graditi u Prelogu, iznio je novu dobru vijest župan Posavec.

viti odljev visokoobrazovanih kadrova koje obrazujemo za druge, te kako misle pokrenuti gospodarstvo i zaustaviti stagnaciju Me imurja.

- Rekli ste da sam poduzetnik, moje irma je nedavno objavila natje aj za tri radna mjesta za programere - nismo našli ni jednoga. Možda nije problem u tome nego u strukturi nezaposlenih, u onome što obrazujemo, REDEA i TIC i Me imurski IT klaster rade na izradi novog kurikuluma koji bi morao pomo i da se obrazuju kadrovi koji e biti potrebni u privredi.

Puno ljudi odlazi odavde jer nemaju kvali ikacije koje su ovdje potrebne. Dakle, postoje dvije varijante: ili emo stvoriti takve poslove ili emo obrazovati ljude za ono što trebamo. A tehnološki trebamo kadrove za metalsku industriju, informatiku, telekomunikacije ili komunikacije.

To su velika podru ja koje daju mogu nosti zaposlenja prvenstveno mladih ljudi, uz, dakako, turizam i poljoprivredu gdje se mogu zaposliti stariji. Ali najviše nas mu i školstvo i mladi ljudi koji se poslije ne mogu zaposliti, završno je kazao Novak.

POGLED ODOZDO

Ne brišite gra anima pod S

vugdje na svijetu najteže je biti obi an mali ovjek, jer obi ne male ljude svugdje šutiraju i brišu njima pod.

Kod nas su mali ljudi ve oguglali na to se njima služe kao otira ima. Kod nas nema pobuna ni uli nih nereda, mi se saživljavamo sa svojim zlostavlja ima do te mjere da smo za o uvanje golog života spremni trpjeti sve. Vje iti smo taoci nekakvih sankcija zahvaljuju i našim nesposobnim elitama koje nam unato tome uspješno prodaju maglu da rade u našem interesu i u ime naroda. tariji gra ani doživjeli su u svom životu cijeli spektar sankcija pod razli itim režimima i vlastima. U prošlom sustavu bili smo pod sankcijama jer smo živjeli iza zavjese koja je razdvajala dva ideološka bloka.

Bili smo željni svega od potro-

S

ša kog obilja do elementarnih ljudskih sloboda. taj svijet mogli smo samo trbuhom za kruhom ili kao politi ki emigranti. Nakon toga zaželjeli smo i mi biti dio tog svijeta i dijeliti, nakon tekovina revolucije, tekovine demokracije, ali u toj transforamaciji iz jedne u druge tekovine uspjeli smo odmah na po etku zaraditi sankcije na uvoz oružja, pa se obranu zemlje trebalo organizirati mimo sankcija, što je gra ane više koštalo. akon tih sankcija, dugo godina bili smo pod sankcijama koje nam nisu otvarale pristup Europskoj uniji. Nitko na tom putu nije bio prekoravan, kontroliran i ponižavan kao mi.

Nisu zbog toga trpjele naše elite koje su nas vodile na tom putu.

Trpjeli su gra ani žive i život ratnih stradalnika, ljudi koji su izgubili posao, održavali život

U

N

iz minusa na teku im ra unima, prezaduženi. udu i da smo takvi bijedni kakvi jesmo, bankama smo rizi ni. Njihov rizik je u tome što ne znaju ho e li bijednici mo i vratiti kredit. Iz tog rizi nog posla s bijednicima izrodile su se ve e kamate i skuplji krediti, što je bijednike u inilo još rizi nijim klijentima. a sve to došli su krediti u švicarcima, pa nekretnine iz ruku gra ana prelaze u ovlast banaka, gdje ti treba ve ih sankcija od onih da si ostao bez novca, bez krova nad glavom, s perspektivom da dug koji te optere uje ne e vratiti dug ni tre a generacija tvojih potomaka. onda je ljetos sve izgledalo kao da emo napokon krenuli u pravom smjeru prema ure enoj državi, što bi možda, ne sutra nego prekosutra, moglo dovesti do pristojnijeg života i u

B

N

I

ovoj zemlji. Tako da mladi napokon prestanu sanjati o odlasku iz ove zemlje. rvatski san nije san o uspjehu, hrvatski san je tako mizeran - domo i se sigurne službe u kojoj ete zaista svaki mjesec dobiti pla u i možda jednog dana biti sposobni iz roditeljskog doma preseliti u vlastiti stambeni prostor. To ak više nije san o vlastitom krovu nad glasom, ve barem mogu nost da se iz redovnih mjese nih primanja plati podstanarstvo u kome e mladi biti svoji na svome, a ne stanari dje je sobe kod roditelja do pedesete godine života na krevetu dva puta devedeset, s ormarom u kutu i radnim stolom iz školskih dana. To je hrvatska stvarnost. bog svega toga ne zvu i nimalo gordo kada premijer kaže da ne e drugi Hrvatskom brisati pod, kad se gra anima

H

Z

u ovoj zemlji ve se desetlje ima i prije njega briše pod, samo se izmenjuju garniture koje drže metlu kojom gra anima brišu pod. o mnogo emu mi smo “izabrani narod” koji je na svojim le ima iznio brojne sankcije.

Najnovije kojima nam prijete iz Europe najmanje e štetiti politi koj eliti. Njima zbog toga ne e izostati tri mjeseca pla e, pasti privilegije, niti pak im prijeti kakva realna odgovornost. Gubitak vlasti u ovoj zemlji elite ne doživljavaju kao nešto tragi no, naprotiv, gubitak vlasti u ovoj zemlji doživljava se kao svojevrsno olakšanje, odlazak u sigurni zaklon Sabora koji je najbolje uto ište i sklonište politi kim elitama nakon izvjesnih razdoblja na vlasti. ra ani su ve odavno zaboravili postavljati zdravorazumsko pitanje, a kamo mi to idemo, što želimo i kad i na koji na in emo do toga do i. Po imo od najniže razine. Što u ovoj županiji želimo raditi, koliko zaposlenih želimo imati. Kakvu

P

G

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

razinu pla a moraju imati gra ani ove županije da bi se iz te osnovice punila zdravstvena, školska i socijalna blagajna.

Ne možemo ekati da se stvari poprave same od sebe, niti da kriza pro e samo od sebe. Ni obi na prehlada ne pro e sam od sebe. Potrebno je barem piti topli aj, malo odležati i biti u toplom. Tako i recesija koja traje godinama eka poduzimanje. Bezidejnost je najve a boljka naših politi kih elita, zbog ega onda drugi brišu pod našim elitama, a naše elite svojim gra anima.

20. rujna 2013.

DRAŽEN SRPAK (HDZ), murskosrediš anski gradona elnik, pojašnjava zašto je predložio pove anje naknade Ivani Maltari (HNS), predsjednici VMO-a Peklenica

Poštovanje dobrog rada, jer dug ne postoji - U Peklenici su se u tri godine izmijenila tri predsjednika upravo zbog puno posla i obaveza, a naknada im nije pokrivala ni osnovne troškove Pove anje naknade za rad predsjednici VMO-a Peklenica Ivani Maltri (HNS) izazvalo je buru na zadnjoj sjednici Gradskog vije a Mursko Središ e. Oporba (SDP) u ovom pove anju vidi vra enje duga gradona elniku za podršku koaliciji, a gradona elnik ispravljanje nepravde prema funkciji predsjednika VMO-a Peklenica, smatraju i da je dosadašnja naknada za rad u Peklenici bila premala.

Me imurske novine, kao i drugi mediji, o tome su izvještavale, ali je gradona elnik Srpak osjetio potrebu da svoju odluku još i dodatno pojasni.

- Molim vas da objavite pojašnjenje to ke dnevnog reda posljednje sjednice Gradskog vije a Grada Mursko Središ e ‘Odre ivanje visine iznosa naknade za rad predsjednika VMO-a Peklenica’.

Autor lanka u vašim novinama navodi da je gradona elnik predlaga pove anja visine naknade. To je to no zato jer je gradona elnik po zakonu ovlašteni predlaga svih to aka, pa tako i ove, me utim, gradona elnik je bio predlaga ove to ke na osnovu prijedloga VMO-a Peklenica, a s prijedlogom se slažem zato jer je VMO Peklenica vrlo aktivan, tj. najaktivniji MO, mjesto Peklenica je najve e poslije Murskog Središ a. U ovom prijedlogu je stajalo da se predlaže da se naknada predsjedniku VMO-a Peklenica izjedna i s naknadom predsjedniku VMO-a Mursko Središ e (radi se o 250 kn mjese no), što sam i prihvatio temeljem njihova dobra rada, temeljem toga što se predsjednik VMO-a Peklenica mora voziti do gradske uprave (kao i predsjednici ostalih vanjskih MO-a), pa onda i da imaju istu naknadu kao predsjednik MO-a Mursko Središ e, ustvari imaju manju jer nemaju pravo na putne troškove i dosadašnja naknada od 350 kn za jedan mjesec ne pokriva ni osnovne troškove koji nastaju obavljanjem te dužnosti. Ako bude prijedloga ostalih MO-a o pove anju, naravno da emo i o njima razmisliti. Isto tako moram naglasiti da su se u Peklenici u tri godine izmijenila tri predsjednika MO-a upravo zbog puno posla i obaveza, a naknada im nije pokrivala ni osnovne troškove. Što se ti e vra anja dugova, sve i da postoje, ovo sigurno ne bi bilo to. A dugova nema. Ima poštovanja dobrog rada. Zato

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a

smo i dogovarali koaliciju s HNS-om. Nismo gledali tko je iz koje stranke, nego smo temeljem mišljenja da to na ovoj razini vlasti nije uop e bitno, ve su bitni ljudi koji žele raditi, stoga smo izabrali HNS i njihovu vije nicu za koalicijskog partnera i sigurno nismo pogriješili.

Uostalom, i naši politi ki suparnici su pokušavali sklopiti koaliciju s HNS-om u više navrata. Spominje se tako er da bi vije nica, tj. potpredsjednica Gradskog vije a u kontekstu ‘vra anja dugova’ vodila odbor za predškolski odgoj. A zašto ne bi kad ve više od deset godina radi u toj djelatnosti i ima sve potrebne kvali ikacije? O odborima sam razgovarao s predsjednicom SDP-a i bilo je dogovoreno da se na prošloj sjednici Gradskog vije a oni izaberu, me utim, na traženje kluba vije nika SDP-HSU-MDS to je skinuto s dnevnog reda.

Dogovorili smo prije Vije a da dva odbora vodi SDP, pa bi onda po toj tezi ja bio ‘dužan’ i SDP-u, napisao je u pojašnjenju Dražen Srpak, gradona elnik Murskog Središ a. (BMO)

Ivana Maltari , predsjednica VMO-a Peklenica

5

PERUTNINA PTUJ - Pipo akovec investirala 19 milijuna kuna uz pomo sredstava EU

Za poboljšanje radnih uvjeta i pove anje kapaciteta Perutnina Ptuj - Pipo akovec dobro je iskoristila pretpristupne fondove, a sada se priprema i za iskorištavanje europskih fondova koji su Hrvatskoj kao lanici na raspolaganju U Perutnini Ptuj - Pipo akovec održano je u srijedu otvorenje suvremenoga tehnološkog centra za obradu mesa, u koji je investirano 19 milijuna kuna, odnosno 2,6 milijuna eura. Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec, kazao je da nova investicija treba donijeti bolje uvjete rada i proširiti kapacitete. Dio proizvoda iz proširenih kapaciteta trebao bi završiti u Hrvatskoj, a ve i dio na tre im tržištima, me u ostalim u Kataru, a do kraja godine nadaju se i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji. I ova investicija, kao i brojne dosadašnje, su inancirana je sredstvima pretpristupnih fondova EU iz program IPARD. S novom investicijom nadogra en je cjeloviti sustav kvalitete, sigurnosti i slijedivosti za opskrbu potroša a zdravim proizvodima prilago enima suvremenim potrebama potroša a. Sve anosti su bile nazo ne i dvije pomo nice iz dva ministarstva: poljopri-

vrede i gospodarstva, Zvjezdana Blaži , pomo nica ministra poljoprivrede, i Sabina Škrti , pomo nica ministra gospodarstva, poslovni partneri te predstavnici županijske i akove ke gradske vlasti.

Ukupno ulaganje u Pipo akovec posljednjih pet godina – 100 milijuna kuna

Dr. Roman Glaser, generalni direktor Perutine Ptuj, unutar ije grupacije posluje Pipo, kazao je da je za svakog direktora koji vodi ovakvu kompaniju za-

dovoljstvo kada otvara novi pogon koji daje novu vrijednost, a potroša ima veliku sigurnost da e dobiti proizvod najve eg nivoa kvalitete, sigurnosti i slijedivosti. S ovom investicijom unutar grupe Perutnina u Pipo akovec uloženo je u posljednjih pet godina preko 100 milijuna kuna.

- Kad smo prije više od deset godina odlu ili i i u Hrvatsku, moja je vizija bila da ovdje napravimo respektabilnu kompaniju i siguran sam da ona to danas jest. Naro ito sam

zadovoljan potroša i vole naše proizvode, kazao je Glaser.

Perutnina Ptuj - Pipo akovec dobro je iskoristila pretpristupne fondove, a sada se pripremaju i za iskorištavanje europskih fondova koji su Hrvatskoj kao lanici na raspolaganju. Imaju posebni tim koji je kontinuiranju radio na pra enju pretpristupnih fondova, tako da e i sada na i na in i za pra enje investicija i iz pristupnih fondova, kazao je Predrag Šegovi . direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec. (BMO)

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - akcija “Kupujmo hrvatsko” u akovcu

Najve i interes za suhomesnatim proizvodima i vunom za pletenje ‘’Kupujmo hr vat sko’’ i ‘’Vrijedne ruke’’, tradicionalne promotivne akcije Hrvatske gospodarske komore, održane su protekle subote 14. rujna u prijepodnevnim satima na akove kom Trgu Republike. Akcije je izme u ostalog posjetio i gradona elnik Grada akova Stjepan Kova , obišavši pagode s predstavljenim proizvodima te druge osobe iz javnog i politi kog života naše županije, kao što su Mario Mohari i Sun ana Glavak. Brojni akov ani i žitelji Me imurja ponajve i su interes,

prema vi enim gužvama na pojedinim štandovima, pokazali za izvorne prehrambene proi-

POREZNA UPRAVA poziva više od 2.000 dužnika fizi kih osoba iz Me imurske županije da im se jave

Podnošenje zahtjeva za pla anje poreznog duga do 23. rujna - Obavještavamo porezne obveznike da rok za podnošenje zahtjeva za pla anje poreznog duga sukladno Zakonu o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom (Narodne novine broj 94/2013) istje e 23. rujna 2013. godine, navodi se u obavijesti Porezne uprave RH. Obrazac zahtjeva za pravne i izi ke osobe objavljen je na webu Porezne uprave, a može se podi i i u njezinim ispostavama. U Poreznoj upravi pozivaju porezne obveznike da se radi reguliranja pla anja duga jave u nadležnu ispostavu.

U Me imurskoj županiji na listi poreznih dužnika (nepla eni porezi, prirezi, obvezni doprinosi, carine), kada su u pitanju tvrtke koje duguju

Poreznoj upravi, nalazi se 179 imena, na listi izi kih osoba (obrti) koji duguju više od 100.000 kuna 209 imena, dok je lista gra ana koji duguju više od 15.000 kn malo poduža i na istoj se nalazi ak 1961 ime.

Stanje je ažurirano na dan 31. srpnja.

Na listi poreznih dužnika u Hrvatskoj, pravnih osoba koje državi pojedina no duguju više od 300.000 kuna poreza i doprinosa, nalazilo se ukupno 5.248 poduze a, ija su ukupna dugovanja oko 8,76 milijardi kuna.

Na popisu izi kih osoba koje obavljaju djelatnost (obrtnici), a koji državi duguju više od po 100.000 kuna, bilo je 10.543 osoba, a njihov dug iznosio je 3,79 milijardi kuna.

zvode kao što su doma i varci, slanine i kobasice, potom za vunu i konce za pletenje, med i

druge p elinje proizvode, doma i luk, kupinovo vino i bu ino ulje. Posjetitelje promotivne prodaje kvalitetnih hrvatskih proizvoda nositelja znakova ‘’Izvorno hrvatsko’’ uveseljavali su i vodili kroz program Ivica Zadro i Danko Janeš. Kroz akciju ‘’Vrijedne ruke’’ predstavljeni su obrti, zadruge, obiteljska gospodarstva i pojedinci koji proizvode tradicijske i ekološke proizvode, rukotvorine i sli no, te svojim radom i umije em pridonose raznolikosti hrvatskog gospodarstva. (rr)

BORBA ZA TRŽIŠTE strujom

Snižavanje cijena Borba za tržište strujom se nastavlja. Nakon što je HEP najavio pojeftinjenje struje, a jeftiniju ponudu dao je i slovenski GEN, priop enjem za medije oglasio se i njema ki RWE Energija. Oni kupce od do sada povlaštenog HEP-a pokušavaju dobiti ponudom za koju tvrde da je do 12 posto niža u odnosu

na dominantnog opskrbljiva a, HEP ODS. Ta odluka ostaje bez obzira na promjenu cijene dominantnog opskrbljiva a, poru uju iz RWE, te da su se ugovorom s krajnjim kupcima obvezali sniziti cijenu u odnosu na dominantnog opskrbljiva a, ukoliko ovaj bude snižavao cijene. (BMO)

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRIJEME JE ŽGANJARE ILI PE ENJA RAKIJE, ali uz novu zakonsku regulativu

20. rujna 2013.

KAKVA su prva iskustva proizvo a a doma e rakije Zlatka Škvorca iz Vratišinca, jer se sada radi po propisima Europske unije, uz pla anje trošarine

Nemojte si dopustiti da zbog par stotina kuna takse nastradate desetak puta više PIŠE: STJEPAN MESARI S prvim danima jeseni zapo inje žganjarenje ili pe enje rakije, posao koji u Me imurju, kao i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ima dugu tradiciju i zna enje.

Od ove jeseni žganjarenje se prvi put odvija u EU Hrvatskoj, što zna i kako e proizvo a i rakije trebati poštivati zakone i propise koje su hrvatske pregovara i u ime Hrvatske potpisali s Europskom komisijom i Europskom unijom.

- Smatram da sve što je propisano - treba platiti, pa tako neka se i ovo plati i potom slobodno žganjari i pije ovo božanstveno pi e, kaže nam u razgovoru o rakiji i svemu što ide uz njezinu proizvodnju Zlatko Škvorc iz Vratišinca, jedan od najpoznatijih naših proizvo a a, koji ovog trenutka žganjari šljive koje ove godine daju izvrsnu rakiju, kakvu stariji ljudi pamte iz vremena kada se zapravo samo šljiva žganjarila, uz manje koli ine vinskog tropa.

Kako bi ljudi slobodno i s veseljem obavljali žganjaru, trebaju svoje kotlove prijaviti Carinskoj uprave Hrvatske, te za kotlove platiti trošarinu. Ovisno o njihovoj veli ini, 200 ili 100 kuna. Postupak je jednostavan. U džep i lisnicu staviti 200 i 100 kuna, do i u Carinarnicu u Varaždi-

Zakon o trošarinama iz 2010. nalaže proizvo a ima jakih alkohola da registriraju svoje kotlove, što stoji 100 ili 200 kuna, ovisno o veli ini kotla. Postupak je jednostavan. U Carinarnici u Varaždinu u sobi broj 25 podnosi se zahtjev, ispuni obrazac, uplati trošarina i nakon toga se može pe i do mile volje.

Za one koji se ne pridržavaju zakona kazne su od pet do sto tisu a kuna

- Urednost kotla i zdravo vo e osnovni su uvjeti za vrhunsku rakiju, kaže Zlatko Škvorc iz Vratišinca

nu (zaobilaznica prema Zagrebu), u sobu broj 25, predo iti iskaznicu, re i veli inu kotla, ispuniti obrazac, platiti trošarinu i potom kod ku e žganjariti bez bojazni od inspektora koji uistinu obilaze selja ka dvorišta u potrazi za ilegalnim žganjarama. Oni koji se ne registriraju, a inspektori ih prona u kako ilegalno žganjare, platit e kaznu od 5.000 do 100.000 kuna

Rakija - što starija, to ukusnija Nakon žganjare po etkom idu e godine treba prijaviti proizvedenu koli inu rakije i svi koji proizvedu više od 20 litara istog alkohola, što je u prijevodu oko 40 litara rakije jake oko 40 gradi, platit e 53 kune dodatnog paušala. - Sve je to jeftinije nego platiti kaznu. Ne smije se dopustiti da nekoliko kuna pokvari radost ispijanja rakije, kaže Zlatko Škvorc, jedan od najboljih me imurskih proizvo a a rakije.

- Danas ljudi žganjare trešnje, višnje, jabuke, breskve, dunje i marelice i sve su rakije dobre, premda znam nai i i na ne baš ukusne primjerke. Mnogi griješe kada svakojako vo e ubiru u pripremaju za žganjaru. Moja deviza i nepisano pravilo je da što

je dobro za usta dobro je i za žganjaru. Sve ostalo, nezrelo, gnjilo, suho ili kiselo, ne valja i šteta je truda jer rakija na kraju ne e biti ukusna, naglašava Škvorc, koji ve priprema žganjarenje breskvi, za koje kaže da su najzahtjevnije.

Nekada je žganica bila pi e koje je držala svaka ku a, a služila je za okrjepu, ali i kao lijek, poglavito kao dezinfekcijsko sredstvo za rane zadobivene u obavljanju teških poljoprivrednih poslova.

Moderno vrijeme u naše ku e i na naše stolove donijelo je i moderne “žestice”. No, kako sve moderno i nestaje, stara dobra rakija iznova zauzima svoje prijestolje u našim domovima i ugostiteljskim objektima. Zbog svojih svojstava, to zaslužuje. I nikada rakija nije prestara, zapravo nema vrijeme trajanja. Što je starija, to je bolja i ukusnija.

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOM POZIVA na besplatni te aj

Kompetentno upravljanje okolišem akom poziva sve zainteresirane na etverodnevni besplatni te aj “Kompetentno upravljanje okolišem“, nakon kojega ete ste i certi ikat “Stru njak/inja za upravljanje okolišem“. Te aj e se održati u hotelu “Park” u akovcu od utorka 24. rujna do petka 27. rujna u vremenu od 9 do 15.30 sati (petak do 14.30).

Te aj je inanciran iz sredstava EU te je za polaznike besplatan. Zainteresirani se mogu prijaviti putem e-maila na adresu sasa.avirovic@ cakom.hr ili mogu prijavnicu poslati na faks 040/395-391. Rok za prijave je petak 20. rujna. Ne postoje posebni preduvjeti za sudjelovanje. Svi zainteresirani su dobrodošli.

Ciljna skupina jesu: stru njaci i menadžeri, suradnici i tehni ki suradnici na odlagalištima, poduze a iz podru ja gospodarenja otpadom i proizvodnje, savjetnici, donositelji

odluka iz politike i gospodarstva, studenti iz podru ja geologije, ekologije. Tvornice i poduze a unutar EU u odre enom trenutku e se na i pred zadatkom uvo enja sustava za upravljanje okolišem na temelju standarda ISO 14001 ili sustava EMAS. Uspostavom i implementacijom sustava za upravljanje okolišem u poduze u koristit e se upravlja ki instrumenti koji obuhva aju utjecaje na okoliš te u optimalnom slu aju pomažu sprije iti negativne utjecaje ve u fazi planiranja.

Pored ispunjavanja ekoloških kriterija sukladno standardu ISO 14001 ili sustavu EMAS, sustav za upravljanje okolišem donosi i gospodarske prednosti, poput manjih troškova kroz uštedu resursa ili poboljšanje reputacije poduze a prema vani. Ovaj te aj pokazuje kako

se dodatno može posti i ekološka osviještenost me u zaposlenicima te sistematizirati štedljiva uporaba raspoloživih resursa sukladno postoje im normama za upravljanje okolišem. Nadalje se pojašnjava na koji na in se provodi certi iciranje sustava za upravljanje okolišem prema standardu ISO 14001 i koji zahtjevi standarda ISO 14001 moraju biti ispunjeni.

U sklopu seminara prikazat e se uspostava, struktura i sadržaji sustava za upravljanje okolišem prema standardu ISO 14001 i sustavu EMAS. Seminar e vam omogu iti stjecanje osnova za uspostavu i uspješnu implementaciju sustava za upravljanje okolišem.

Nakon sudjelovanja primit ete certi ikat (na engleskom i hrvatskom jeziku) “Stru njak/inja za upravljanje okolišem“. (BMO)

GRAD AKOVEC sufinancira energetsku u inkovitost

Prijavite se na natje aj Grad akovec i Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sklopili su ugovor o zajedni kom su inanciranju projekta energetske u inkovitosti u zgradarstvu kroz 2013. i 2014. godinu. Na raspisani natje aj za korištenje sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost Grad akovec je prijavio projekt "Pove anje energetske u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca“. Prema broju bodova, akovec je bio petnaesti od 141 projekta kojem su odobrena sredstva.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost su inancirat e projekt u iznosu od najviše 1,200.000 kuna, ili u visini do 40%, dok e Grad akovec iz vlastitih prora unskih sredstava izdvojiti 300.000 kuna, ili 10%, a krajnji korisnici sudjeluju s iznosom od 1,500.000 kuna, odnosno s udjelom od 50% u investiciji. Ukupna vrijednost projekta je 3,000.000 kuna.

Na javni natje aj za prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada akovca u subvencioniranju projekta "Pove anje energetske

u inkovitosti u obiteljskim ku ama na podru ju Grada akovca“ mogu se prijaviti gra ani Grada akovca koji u svojim domovima žele zamijeniti postoje u ili ugraditi novu energetski u inkovitu vanjsku stolariju, pri emu e se posti i da je koe icijent prolaska topline U 1,1 W/m²K za stakleni dio prozora, a za cijeli prozor U 1,4 W/m²K, te gra ani koji žele pove ati toplinsku izolaciju vanjske ovojnice - koe icijent prolaska topline U 0,25 W/m²K za vanjski zid, U 0,20 W/m²K za krov i strop i pod prema negrijanom prostoru, U 0,35 W/m²K za pod na terenu. Provedbom projekta mogu e je nepovratnim nov anim sredstvima inancirati minimalno 40 obiteljskih ku a, odnosno dok se ne utroši predvi eni iznos od 300.000 kuna prora unskih sredstava Grada akovca. Sredstvima inancijske pomo i Fonda predvi eno je su inanciranje u iznosu do 40% opravdanih troškova ulaganja, ali ne više od 30.000 kuna (s PDV-om) po obiteljskoj ku i, a iz prora una Grada akovca e se subvencionirati 10% opravdanih troškova ulaganja, ali ne više od 7.500 kuna (s PDV-om) po

obiteljskoj ku i. Opravdani troškovi ulaganja jesu troškovi nabave opreme i izvo enja pripadaju ih radova na obiteljskim ku ama, a koji svojom namjenom i funkcijom doprinose pove anju energetske u inkovitosti.

Projektom se ostvaruje nekoliko speci i nih ciljeva, pa se tako, osim što se smanjuje emisija CO2, doprinosi poljepšanju vizure Grada, što je zna ajno za razvoj turizma, razvoju gospodarskih aktivnosti kroz poticanje djelatnosti lokalnih obrta/poduze a na radovima iz projekta, te pove anju zadovoljstva gra ana, na što e utjecati kona ni rezultat provedenih mjera kroz smanjenje nov anih izdataka za energente za grijanje i hla enje prostora u ku i. Tako er se doprinosi imidžu Grada akovca kao grada koji brine o o uvanju prirodnih ljepota i zaštiti okoliša.

Sve informacije vezane uz natje aj, prijavni obrazac te dodatne informacije mogu se dobiti na internet stranici Grada akovca www. cakovec.hr, na tel. 040/314-950 i/ili 040/314-951, te u Gradu akovcu, Kralja Tomislava 15, akovec, soba 201 i 202, II. kat.

Gospodarstvo

7

SAVJETI

STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

Povijest grijanja (II) Da bismo razumjeli kako fosilna goriva, prvenstveno nafta, gospodare našom civilizacijom i generiraju istovremeno i krizu i razvoj, moramo razjasniti tzv. naftni šok. Naftni šok ozna ava skokoviti nagli pad proizvodnje i porast cijene na tržištu. Na to osim ponude i potražnje i raznih manipulacija utje u možda najviše politi ke nestabilnosti.

Prvi šok, 1973., nije bio tako izrazit kao onaj 1979./1980., u vrijeme tzv. zaljevskog rata (Irak - Iran) kad je cijena nafte sko ila od 12 na 35 $/ barel i izazvala veliku recesiju u industrijskim zemljama. (Znate li koja je danas cijena nafte? Oscilira izme u 112 i 120$ za barel, a ponekad sko i i do 150 $! A o i svijeta su sa strahom uprte u Siriju i arapski dio svijeta koji je konstantno nestabilan, a više od tre ine sve nafte dolazi odande.)

Ovaj šok imao je, osim recesije, vrlo pozitivne posljedice na promjenu svijesti i razvoj istraživanja i proizvodnju raznih alternativnih na ina i sustava dobivanja energije te ja anje svijesti o ograni enosti prirodnih resursa. Zato europske zemlje imaju ve dugi niz godina razvijenu industriju proizvodnje struje i goriva iz obnovljivih izvora, a mi smo zapravo tek na po etku i borimo se s neznanjem i nerazumijevanjem i nedore enom regulativom.

Navedenu krizu i mi smo osjetili (sjetite se nevjerojatnog režima vožnje prema tablicama par - nepar i dugih redova na benzinskim postajama, a u to doba bilo je daleko, daleko manje automobila na cestama). 1982. - 1983. kod nas dolazi i do prvih velikih redukcija i nestašica ne samo nekih osnovnih namirnica nego i energenata. Jedan dan niste imali struju, drugi dan plin. (Pokušajte danas to zamisliti...) To je ponukalo mnoge da se snalaze na razne na ine i tako er postanu svjesni koliko smo ovisni o energiji i nemo ni u takvim situacijama te da se nikako ne možemo osloniti samo na fosilna goriva. Ni struju ni plin ne možete uskladištiti za svoje potrebe pa da ih koristite kad vam trebaju.

Upravo po etkom 1980-ih godina dobivamo i prve nešto strože propise koji zahtijevaju minimalnu toplinsku izolaciju vanjskih gra evnih konstrukcija (za vanjske zidove, podove , stropove...) koje je trebalo i ra unski dokazati ( uveni "k“ faktori - danas je oznaka "U“) . Sje am se da smo onda u projektima nastojali samo zadovoljiti taj propisani minimum, sve iznad toga inilo se nepotrebnim pretjerivanjem. Kakva zabluda - danas je nužno potrebno sve ku e iz tog vremena sanirati jer su veliki potroša i energije. Ali plin je bio jeftin i cijenu grijanja nitko nije doživljavao kao neki veliki trošak.

U zadnjih 15-ak godina, nakon Domovinskog rata koji je nas ovdje ve inom (i sre om) poštedio ili tek samo okrznuo, otvorila nam se Pandorina kutija obilja. Zalu eni šarenim izlozima i agresivnim reklamama, postali smo robovi potroša kog društva. Stekli smo zavidni broj nekretnina izgra enih ušte evinom naših roditelja ili "robovlasni kim“ nemilosrdnim skoro doživotnim kreditima, nakupovali novih automobila koji guše naše ceste i parkirališta, izgradili brojne šoping centre kao hramove potroša kog društva i postali "dio razvijenog svijeta“. I potpuno ovisni o energiji i fosilnim gorivima.

Sada, zate eni ovom krizom, sa zebnjom gledamo u vlastitu budu nost i budu nost svijeta koji poznajemo.

Završit u ovaj tekst parafrazom citata iz knjige kanadskog autora Victora Papaneka "Dizajn za stvarni svijet“ iz davne 1971. godine, koji zvu i i danas tako istinito: "Cilj reklamnih kampanja u potroša kom društvu je natjerati ljude da kupuju stvari koje im ne trebaju novcem koji nemaju“.

Cilj naših sljede ih tekstova bit e kako se sna i u moru novih informacija na temu štednje energije i novih tehnologija te kako ih iskoristiti za sebe na najbolji mogu i na in. Jer i iza svih pri a o energetskoj u inkovitosti, obnovljivim izvorima i novim proizvodima bez obzira na evidentno dobru namjeru tako er stoji interes da nam se oni prodaju.

8

Crna kronika

A NERAZRIJEŠEN urju ubojstva u Me im

PIŠE: VANJA HA EK Ubojstvo tada 45-godišnjeg Franje Vodušeka, koje se desilo u no i 30./31. ožujka 2001. godine na lokalnoj cesti u Zaveš aku, na na in što je nepoznati po initelj zaustavio vozilo kojim se kretala žrtva i kada je on izašao iz vozila u njega ispalio više komada streljiva iz vatrenog oružja.

Zašto je stao? Naga a se da je poznavao svog egzekutora.

Franjo Vodušek bio je umirovljeni policajac iz Bukovca.

U njega je pucano iz dva oružja, iz pištolja kalibra 7.65 mm te iz malokalibarske puške ili malokalibarskog pištolja. U Vodušeka je ubojica sprijeda pucao, a koban je bio pucanj iz pištolja iji je metak ušao izravno u srce. Ubijen je 500 metara od svoje ku e. Istraga je išla u dva smjera. Sumnjalo se na odmazdu njegove k eri koju je silovao dok je imala 14 godina, a s druge strane sumnjalo se da je bio upleten u krijum arenje ljudi preko granice. Istraga nije dala rezultata.

Prema neslužbenim in ormacijama, policija je obavila obavijesne razgovore s mnogo osoba, a kuloari bruje i da se me u osumnji enima spominju i me imurski krivolovci.

No, jesu li oni krivi za njegovu smrt, još uvijek nije utvr eno.

Franjo Vodušek bio je zamjenik predsjednika Op inskog vije a Selnica, a kao djelatnik Policijske uprave me imur-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

IAKO JE TEK NEKOLIKO SLU AJEVA kad ubojica nije uhi en, u posljednjih dvadesetak godina policija nije stala s kriminalisti kim istraživanjima

Ni “hladni predmeti” n padaju u policijski zab Od 1991. godine na podru ju Policijske uprave me imurske zabilježena su ukupno 52 ubojstva, me u koja se ubrajaju i teška ubojstva, od ega su tri kaznena djela još uvijek ostala nerazriješena ske bio je ranjen u obrani Vukovara. Njegovo ime spominjalo se u prosincu godinu ranije, kada je nepravomo nom presudom Županijskog suda u akovcu osu en na godinu dana zatvora zbog silovanja svoje k erke. Silovanje se dogodilo u vrijeme dok je ona bila maloljetna.

Tri - etiri slu aja najtežih kaznenih djela do sad nisu razriješena Me u najteža kaznena djela spadaju ubojstva. Od hrvatske samostalnosti tih kaznenih djela u Me imurju je godišnje prosje no bilo dva do tri, što, sre om, nije prevelika brojka. Od 1991. godine na podru ju Policijske uprave me imurske zabilježena su ukupno 52 ubojstva, me u koja se ubrajaju i teška uboj-

stva, od ega su tri kaznena djela još uvijek ostala nerazriješena. Bilo je i pedesetak pokušaja ubojstva, tj. u prosjeku dva - tri godišnje, što je opet ispod prosjeka kad je u pitanju ostatak Hrvatske, pa se može re i da je ipak kod nas situacija kad je u pitanju sigurnost po tom pitanju na visokom nivou.

Ostali predmeti koji su "stari“ kad su najteži zlo ini u pitanju – ubojstva, sre om, uglavnom se ne ti u naših ljudi Me imuraca, ve onih koji su po inili zlo in u našem kraju ili pak su ubijene osobe iz druge županije. O ito kad se dogode najteži zlo ini, koji su, sre om, rijetki, a po initelji su gra ani iz naše županije, teško se mogu izvu i od privo enja licu pravde. Otkriva ka djelatnost krimpolicije PU me imurske o ito je u

takvim slu ajevima na vrlo visokom nivou. Tek kad netko do e "sa strane“ možda ne završi u zatvoru. I takvih slu ajeva nema gotovo pa uop e u posljednjih nekoliko godina.

Jedno od najspominjanijih takvih koje se pamti dogodilo se, primjerice, prije punih 15 godina. Ubojstvo tada 27-godišnjeg Bernarda Hutinskog iz Varaždina dogodilo se 9. svibnja 1998. godine u no nom clubu "Monte Carlo“ u Zrinsko - rankopanskoj ulici u akovcu. Nepoznati po initelj u njega je ispalio više komada streljiva iz vatrenog oružja i na mjestu ga usmrtio. Ubijen je za šankom, a ubojica je pobjegao na stražnji izlaz i nikada nije otkriven. Da je netko vrsto naumio riješiti se Hutinskog, dokazuje i injenica da mu je

samo dva mjeseca prije ubojstva postavljena autobomba koja je eksplodirala nedaleko od zgrade varaždinske policije. udom je preživio.

Godinu dana prije negoli je ubijen Hutinski je u istom lokalu 14 sati kao taoce držao i policajce. Predao se tek Stjepanu Adani u, tadašnjem pomo niku ministra obrane.

U krugovima bliskim istrazi šuškalo se da su policijski istražitelji bili blizu otkrivanja po initelja, no istraga je tapkala na mjestu. Ubijeni je bio lan elitnih vojnih postrojbi i blizak s obavještajnim službama. U vrijeme ubojstva u no nom klubu se nalazilo petnaestak ljudi, gostiju i djelatnika kluba.

Na taj se potez, kako je tada re eno, odlu io zbog svoga neriješenog statusa sudionika Domovinskog rata. Uboj-

stvo Hutinskog po injeno je vrlo pro esionalno - ubojica je tri hica ispalio u tijelo Hutinskog, a etvrti u potiljak.

Bernard Hutinski, koji je ro en u Varaždinu, bio je pripadnik rancuske Legije stranaca, a po etkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku te je sudjelovao u obrani Osijeka, Sarvasa, u operacijama na Papuku i okolici Slatine, a jedno vrijeme i u postrojbama HVO-a. Navedimo i to da je na parkiralištu u Španskom, 27. ožujka 1998., u eksploziji automobila bombe ubijen je Albert Buri , ovjek koji je na ratištima BiH upoznao bivšeg legionara Bernarda Hutinskog. Buri , vlasnik kafi a "Versus", 1994. ranio je Zdenka Mami a, a godinu dana poslije ranjen je u pucnjavi za koju se smatra da je posljedica reketa.

HALO 192

Policija odlu no U Muri prona en leš u suzbijanje nedozvoljene trgovine duhana Policijska uprava me imurska zaprimila je dojavu gra ana da se u rijeci Muri nalazi leš nepoznate osobe.

Policijski službenici izašli su na mjesto dojave i na lijevoj obali rijeke Mure u visini mjesta Dekanovec pronašli dijelove ljudskog leša. Zbog

truležnih promjena ne može se utvrditi identitet, te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je obavljena obdukcija. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Nestala Marija Bratkovi prona ena mrtva Policijska uprava me imurska je u cilju suzbijanja nedozvoljene trgovine duhanom provela više pretraga doma i drugih prostorija u Gori anu i Murskom Središ u. U srijedu, 18. rujna, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, dvije pretrage provedene su u Gori anu, u Ulici Mije Smoleka, gdje je u ku i vlasništvo 45-godišnjaka prona eno nekoliko vre ica u kojima se nalazio rezani duhan, te u Donjoj ulici, u ku i vlasništvo 22-godišnjaka, gdje je prona ena papirnata vre a u kojoj se tako er nalazio rezani duhan. U utorak, 17. rujna pretraga je izvršena

u ku i, vlasništvo 66-godišnjaka, u Frankopanskoj ulici u Murskom Središ u, pri emu je tako er prona eno šest vre ica ispunjenih rezanim duhanom. Protiv sve trojice podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Policija ponovno apelira na gra ane da duhan i duhanske proizvode kupuju isklju ivo na ovlaštenim prodajnim mjestima i u originalnim pakiranjima ozna enim markicama Ministarstva financija Republike Hrvatske jer i sama kupovina mimo legalnih kanala je kazneno djelo.

U utorak 17. rujna u 17.52 sati na lokaciji “Šume Zelene” ženska osoba iz Macinca u šumi je pronašla beživotno tijelo ženske osobe. Prepoznavanjem je utvr eno da se radi o nestaloj Mariji Bratkovi (70) iz Macinca, iji je nestanak prijavljen dan ranije. Na mjesto doga aja izašao je mrtvozornik koji nije utvrdio tragove nasilne smrti te je izdao dozvolu za ukop. Uzrok smrti policija ne navodi. Poznato je samo da je preminula bolovala od Alzheimerove bolesti. O doga aju e se podnijeti posebno izvješ e županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Kokain i u Me sve popularniji?

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem nad 41-godišnjakom i 38godišnjakom iz akovca te 30-godišnjakom iz Zagreba utvr eno je da su po inili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.Sumnja se da je 30-godišnjak u razdoblju od mjeseca travnja do srpnja ove godine na podru ju Zagreba u više navrata 41-godišnjaku prodao drogu kokain i am etamin pakiranu u paketi e težine 0,7 -1 gram, koju je on zatim dalje preprodavao na podru ju akovca i Varaždina. Dio droge 41-godišnjak je prodao i 38-godišnjaku, koji ju je tako er dalje preprodavao na podru ju Me imurske županije. Prekršitelji su kazneno prijavljeni

Op inskom državnom odvjetništvu.

I dalje kra e plodova zemlje U utorak 17. rujna oko 10.45 sati policijski službenici Policijske postaje Mursko Središ e u vo njaku, vlasništvo muškarca iz Murskog Središ a, u polju zvanom “Štuk“ kod Zebanec Sela, zatekli su 19-godišnja-

20. rujna 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

PU ME IMURSKA i Me imurski nogometni savez upozoravaju da amaterske nogometne utakmice ne smiju prerasti u divljanje, jer kazne su visoke

KAZNE OD 5.000 DO 25.000 KUNA, ZATVOR, ZABRANE DOLASKA NA UTAKMICE…

Je li odzvonilo polijevanju, pljuvanju te udaranju sudaca i delegata na nogometnim utakmicama?

ne borav Buri je nastavio druženje s Hutinskim i nakon povratka s ratišta.

Još samo jedno ubojstvo u Me imurju je ostalo nerazriješeno kad su u pitanju "gosti“ ubojice ili ubijeni iz drugih krajeva Hrvatske (ubijeni je iz susjedne Varaždinske županije), ali i taj slu aj još uvijek je "aktivan“ kod PU me imurske.

Od pedeset, neriješena dva pokušaja ubojstva U istom razdoblju zabilježeno je i 50 kaznenih djela "ubojstva u pokušaju“, me u koja se tako er ubrajaju i teška ubojstva, od kojih su dva slu aja do danas ostala nerazjašnjena. Pokušaj ubojstva tada 86-godišnjeg muškarca iz Štrukovca dogodio se 18. prosinca 2002. godine na na in što je nepoznati po initelj u njegovoj ljetnoj kuhinji iza ku e u njega ispalio streljivo

PIŠU: VANJA HA EK, SINIŠA OBADI

Franjo Vodušek bio je umirovljeni policajac iz Bukovca. U njega je pucano iz dva oružja, iz pištolja kalibra 7.65 mm te iz malokalibarske puške ili malokalibarskog pištolja. Njegovo ubojstvo koje se dogodilo prije više od dvanaest godina i dalje nije razriješeno!

iz vatrenog oružja i teško ga ozlijedio.

Pokušaj ubojstva tada 36-godišnje poduzetnice i djeteta u akovcu dogodio se 4. svibnja 2008. godine na na in što je nepoznati po initelj pucao iz vatrenog oružja na osobno vozilo u pokretu u kojem su se oni nalazili.

Uz spomenuto, neriješeno je i kazneno djelo teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom koje je 28. travnja 1994. godine u 04,35 palicom ili šipkom ozljede glave tjedan dana na štetu tada 21godišnjeg Dejana Pav eca iz Preloga po inio nepoznati po initelj. Mladi je od ozljeda preminuo tjedan dana ka-

snije. Od sumnjivih slu ajeva zasigurno treba spomenuti i nestanak pojedinih osoba za koji se u javnosti spominje sumnja da su možda i ubijeni. Me u njima se najviše spominje slu aj nestanak Marija Jaluši a iz Ivanovca, koji je intezivno istraživala PU me imurska.

U svim ovim slu ajevima još se uvijek provode kriminalisti ka istraživanja. I na razini MUP-a postoji zasebni odjel za takozvane "hladne predmete“ koji skrbi da zlo ini bez kazne i po initelja ne padnu u zaborav. Stoga se provode daljnje analize vezane uz spomenute doga aje.

Valjda e ubojice jednog dana zgrabiti ruka pravde.

PIŠE: VANJA HA EK

ZA VIKEND akcija “Alkohol“

imurju ?

Ako vas zaustavi policija i vozite trijezni, možda dobijete na poklon CD Tijekom no i s 20. na 21. rujna (petak/subota) i s 21. na 22. rujna (subota/ nedjelja), u vremenu od 22 do 6 sati, policijski službenici na podru ju Policijske uprave me imurske provest e preventivno - represivnu akciju “Alkohol“. Akcija e se usmjeriti na suzbijanje prekršaja upravljanja vozilima

kinju iz Murskog Središ a i troje djece s podru ja Me imurske županije u kra i plodova oraha. Oni su u namjeri kra e u kante ubrali oko 50 kilograma oraha u ljusci, ali su u dovršenju kaznenog djela sprije eni dolaskom policijskih službenika. Materijalna šteta procjenjuje se na oko tisu u kuna, a ukradeni orasi vra eni su vlasniku.

voza a kada u organizmu imaju alkohol i suzbijanje grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu). U akciju e se uklju iti i poznati pjeva Bojan Jambroši koji e gra anima kod kojih ne bude zabilježena koncentracija alkohola pokloniti svoj promotivni CD.

Pra enjem problematike vezane uz održavanje sportskih natjecanja, prvenstveno nogometnih utakmica na podru ju Me imurja, policija bilježi trendove porasta protupravnih ponašanja gledatelja, ali i sudionika natjecanja koji svojim nesportskim ponašanjima na sportskim terenima ili uz njih narušavaju sportsko ozra je.

Takva protupravna ponašanja opisana su ve im dijelom u Zakonu o sprje avanju nereda na sportskim natjecanjima i Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok su obveze organizatora i voditelja javnog okupljanja propisane i Zakonom o javnom okupljanju, isti e na elnik Odjela policije PU me imurske Kristijan Srpak.

Slijedom takvih doga aja, za koje se saznalo radom policijskih službenika na terenu, javnim pogovorom, temeljem prijava gra ana, kao i iz medija, policijski službenici dužni su provesti kriminalisti ka istraživanja te prijaviti po initelje nadležnim tijelima.

Do sada evidentirani prekršaji koje je ova policijska uprava procesuirala, odnosno za koje se trenutno obavljaju istraživanja ine povredu navedenih zakona, a bit prekršaja sastoji se u radnjama udaranja suca od strane igra a i nanošenju lakih tjelesnih ozljeda, tu njave igra a s gledateljima, fizi kog napada na delegata utakmice, pljuvanje i polijevanje suca, bacanje pirotehni kih sredstava na natjecanju, ulazak gledatelja u prostor sportskog natjecanja, fizi ki napad na redare, vrije anje igra a na rasnoj osnovi ali i alkoholiziranost službenih osoba - redara te tu njava redara s gledateljima.

Nered, na žalost, izazivaju ak i oni zaduženi za red Dakle, spektar prekršaja je raznolik i njime su zastupljeni po initelji svih kategorija, od gledatelja, igra a, pa do službenih osoba - redara, pa je policija tako tijekom jesenskog dijela natjecanja ove godine prijavila sudu 3 po initelja po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (1 prekršaj tu e, 2 drskog ponašanja), dok su prošle

Kristijan Srpak u ime PU me imurske i Mato Kljaji , predsjednik MNS-a, apeliraju na sportsko ponašanje svih na me imurskim nogometnim terenima, te da se ponašaju kao pravi sportaši, a ne nasilnici

godine tako er u jesenskom dijelu natjecanja prijavili 4 osobe za prekršaje po Zakonu o sprje avanju nereda na sportskim natjecanjima (2 prekršaja bacanja pirotehnike, 1 prekršaj boravka na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, te 1 prekršaj nedopuštenog ulaska u natjecateljski prostor). Tako er u prethodnom razdoblju za sedmoricu navija a izre ena je zaštitna mjera zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima, koja je bila na snazi do prolje a ove godine.

Iako policija i nogometni savez ve djeluju "preventivno", ni proteklih nekoliko kola na me imurskim nogometnim terenima nisu sve utakmice završile sportski. Naime, igra Eka iz Svetog Križa Nebojša Novak napao je suca, zbog ega je kažnjen s dvije godine zabrane igranja. Nogometnom klubu Eko iz Svetog Križa oduzimaju se zbog izazvanog prekida tri boda. NK Otok se pak kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog polijevanja delegata od strane gledatelja na utakmici odigranoj u Svetom Križu.

"Zanimljivo" je bilo i u Donjoj Dubravi, gdje je ovjek zadužen za red (redar) izazvao nered udarivši gostuju eg igra a po završetku utakmice. Stoga se NK Dubrav an ekspresno kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 1.000 kuna. NK Drava Donji Mihaljevec se pak kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja fizioterapeuta na utakmici odigranoj u Donjem Mihaljevcu. To su, na žalost, samo neki od sve u estalijih slu ajeva nesportskog ponašanja na me imurskim nogometnim terenima.

Kazne su izrazito visoke Važno je napomenuti da su sankcije za takve prekrša-

je relativno visoke i protežu se od nov anih kazni do kazni zatvora, odnosno za iste je mogu e izre i i zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima.

Primjerice, za prekršaj bacanja predmeta i pirotehni kih sredstava u teren, odnosno ulazak u teren ili prostorije namijenjen sucima i drugim službenim osobama koje sudjeluju na natjecanju propisana je nov ana kazna od 5.000 do 25.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Takvom prekršitelju se zbog tih radnji može zabraniti prisustvovanje sportskim natjecanjima do 2 godine.

Slijedom navedenoga, u suradnji s Me imurskim nogometnim savezom policija e i dalje dosljedno pratiti stanje i provoditi zakonske odredbe.

Tako er svim nogometnim klubovima distribuirat e se plakati i letci u smislu educiranja i upoznavanja gra ana sa zakonima koji reguliraju ponašanje na utakmicama.

Spomenimo i to da Mato Kljaji , predsjednik MNS-a, kaže da se preko vikenda diljem Me imurja odigra stotinu utakmica, po emu je Me imurje me u "najnogometnijim" županijama, što je primjer kako je amaterski sport u našem kraju najrazvijeniji u Hrvatskoj. Izgredi se, na žalost, doga aju, ali i MNS poduzima sve da se sudionici oštro kazne. - U pravilnike smo ugradili sankcioniranje nesportskog ponašanja, a vodimo i tablicu klubova koji igraju air play, napominje Kljaji . Na utakmicama su angažirani redari, no ni oni ne mogu sprije iti sve incidente, tim više što se oni sve eš e doga aju na samom travnjaku, izme u igra a i sudaca. - Pozivam sve one koji sudjeluju u utakmicama da se ponašaju kao pravi sportaši, a ne kao nasilnici, zaklju io je Kljaji .

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

OP INSKO VIJE E Nedeliš e OP INA Štrigova

S 500 kn sufinanciraju vrti , a 700 kn jaslice Op insko vije e Štrigova utvrdilo je mjerila za sufinanciranje boravka djece u jaslicama i dje jim vrti ima, koja su u odnosu na dosadašnja povoljnije za roditelje. Za polaznike Dje jeg vrti a “Kockice” u Štrigovi Op ina e mjese no pla ati 500 kuna, dok e za dijete u jaslicama DV-a “Kockice” pla ati 700 kuna mjese no.

Za polaznike Dje jeg vrti a izvan podru ja op ine Štrigova Op ina e pla ati 300 kuna, a za polaznike jaslica izvan podru ja op ine Štrigova pla at e 500 kuna mjese no. Nakon popune kapaciteta vrti a i jaslica na podru ju Štrigove Op ina e donijeti nova mjerila za sufinanciranje boravka djece u jaslicama i dje jim vrti ima

Poznate naknade za rad u Vije u Op insko vije e Štrigova utvrdilo je iznose naknada troškova za rad lanova i predsjednika Op inskog vije a, te na elnika, njegovog zamjenika i službenika upravnih tijela.

Vije nici imaju pravo na naknadu za svoj rad u iznosu od 200 kuna po prisustvu na sjednici Vije a. Predsjednik Op inskog vije a ima pravo na naknadu u neto iznosu od 500 kuna po sjednici. Op inski na elnik za sudjelovanje na sjednici Op inskog vije a dobiva 200 kuna, a toliko dobiva i njegov zamjenik.

Dvjesto kuna dobivaju i op inski službenici kada prisustvuju sjednici, dok lanovi Op inskog vije a, lanovi radnih tijela Op inskog vije a, imaju pravo na dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, kao i na povrat troškova putovanja sukladno pravu koje ostvaruju službenici upravnih tijela op ine. Novac za ove isplate osiguran je u op inskom prora unu. (sm)

Podržane dvije investicije: izgradnja OŠ Nedeliš e i Centra za autizam u re anu Na redovnoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e vije nici su podržali dvije nove vrijedne investicije. Temeljem zahtjeva Me imurske županije, u ijoj su nadležnosti osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, na sjednici je jednoglasno prihva en zaklju ak o izgradnji nove zgrade Osnovne škole Nedeliš e.

Op ina Nedeliš e ve je ranije pokrenula inicijativu za izgradnju nove školske zgrade, za što je dogovorila i koncesiju za potrebno zemljište ukoliko se ne bi išlo u rekonstrukciju postoje eg objekta, a prihva anjem ovog zaklju ka Županiji se omogu ava da reaktivira itav postupak kako bi se ovaj projekt uvrstio u program na državnoj razini.

Tako er su jednoglasno prihvatili odluku o davanju ovlaštenja op inskom na elniku za raspisivanje javnog natje aja za osnivanje prava gra enja centra za autizam u re anu. Udruga za autizam "Pogled", sa sjedištem u Nedeliš u, koja ima 56 aktivnih i stotinjak lanova iz ovog dijela Hrvatske, još je 2011. uputila zahtjev Op ini Nedeliš e za dodjelu zemljišta ili starog objekta za ure enje centra za autizam.

Op insko vije e je izmjenama Prostornog plana ure enja op ine Nedeliš e predvidjelo zemljište za izgradnju centra na op inskom zemljištu u re anu u blizini ribnjaka. Kako bi se udruzi omogu ilo izdavanje rješenja o uvjetima gradnje, sada je na elnik ovlašten za raspisivanje javnog natje aja da se može provesti postupak prava gra enja spomenutog centra.

I turizam je važna gospodarska grana za budu nost našeg kraja, a u tom smjeru ide i odluka o davanju na korištenje stare kova nice u Gornjem Hraš anu, i to Turisti koj zajednici op ine Nedeliš e, na rok od pet godina bez naknade. Na ovaj na in omogu uje se Turisti koj zajednici korištenje i promoviranje objekta ure enog s ciljem o uvanja i predstavljanja starih zanata.

Pitanja vije nika o privla enju investitora, kanalizaciji, ambroziji…

Na sjednici Op inskog vije a Nedeliš e vije nici su prije ovih odluka bili raspoloženi i za postavljanje pitanja. Vije nik Marjan Novak predložio je promjenu dosadašnjeg na ina pripreme i osnivanja poduzetni kih zona i modela privla enja investitora na na in da se ono tretira kao dugoro no ulaganje u razvoj lokalne sredine i u budu e otvaranje radnih mjesta te je izrazio spremnost osobnog sudjelovanja u tom poslu. Prenio je pitanje mještana Puš ina vezano uz izgradnju kanalizacije u tom mjestu. Vije nica Šte anija Kova pitala je što se poduzima vezano uz uništavanje ambrozije te je predložila da se u idu em prora unu predvide sredstva za tretiranje komaraca koji se sve više pojavljuju u naseljima uz Dravu.

Ovako je zamišljena nova zgrada OŠ Nedeliš e u projektima

Vije nik Ivan Marciuš je, konstatiravši kako se u Nedeliš u svega šezdesetak posto doma instava priklju ilo na sustav kanalizacije, pitao što se poduzima oko toga da se pove a taj postotak te kakav je interes za priklju enje na kanalizaciju u Dunjkovcu i Pretetincu.

Potpredsjednica Vije a Dijana Posavec je, osvrnuvši se na dobiveni odgovor na pitanje s prošle sjednice, pitala što je s izgradnjom doma za starije i nemo ne u Nedeliš u i je li prijavljen u mrežu domova, što je s rekonstrukcijom mrtva nice u Nedeliš u, nadogradnjom zgrade u kojoj je sada sjedište Op ine te s Centrom za kulturu u Nedeliš u.

Odgovaraju i na pitanja, op inski na elnik Darko Dania pozdravio je i podržao inicijativu vije nika Marjana Novaka, slo-

živši se kako se može pokrenuti i preko Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam, iji je vije nik lan.

Vezano uz nastavak izgradnje sustava kanalizacije, rekao je kako e se to ni rokovi znati do kraja ove godine, a da bi, prema rije ima direktora Me imurskih voda d.o.o., to moglo biti u drugoj polovici 2014. godine s rokom izgradnje tri godine. Što se ti e priklju enja na sustav kanalizacije u Nedeliš u, na elnik je odgovorio kako su prema zakonu svi obavezni priklju iti se na sustav vodoopskrbe i kanalizacije tamo gdje su oni izgra eni. S obzirom na tu zakonsku obvezu, Op ina priprema pisane obavijesti za doma instva u Nedeliš u kako bi se sva priklju ila i izbjegla zakonom predvi ene sankcije.

Kako je u Dunjkovcu i Pretetin-

Vrti “Zvon i “ poslovao pozitivno, ali za sad ništa od njegove dogradnje Vije nici su jednoglasno prihvatili izvješ e o ostvarenju plana prihoda i rashoda Dje jeg vrti a “Zvon i ” za prvo polugodište te izvješ e za pedagošku 2012./2013. godinu. U prvih šest mjeseci ove godine vrti je imao ukupne prihode i primitke u iznosu od 1,350.738,22 kune te ukupne rashode i izdatke u iznosu od 1,137.720,32 kune.

Za 2013. godinu vrti je planirao prihode od 7,981.000 kuna, ali su oni ostvareni sa samo etrnaest posto jer nije realizirana do-

gradnja vrti a. Protekle pedagoške godine u vrti u su bila djeca od navršene tre e godine života do polaska u školu raspore ena u šest odgojno - obrazovnih skupina.

Uz osnovne aktivnosti tijekom godine po skupinama su realizirani zasebni i pojedini zajedni ki programi, od kojih je jedan i Cekeraši u vrti u, za što je izdan i prigodni bilten koji je podijeljen vije nicima. Ina e, troškove boravka djece u vrti u s pola iznosa financiraju roditelji, a polovica se sufinancira iz op inskog prora una.

U Dunjkovcu manji doprinos u neizgra enoj zoni Ciglenice Vije nici su jednoglasno prihvatili odluku o sedmim izmjenama i dopunama odluke o komunalnom doprinosu.

Njima se visina komunalnog doprinosa za IV. zonu neizgra enog dijela Ciglenice u Dunjkovcu smanjuje s dosadašnjih 75 na 40 kuna po prostornom metru. Nadalje, obveznicima komunalnog doprinosa u slu ajevima obro ne otplate komunalnog doprinosa za preostali dio od 70 posto omogu ava se pla anje u

ve em broju mjese nih rata nego je to bio slu aj do sad.

Na elniku se daje ovlaštenje da iznimno u pojedinim slu ajevima, kada se radi o gospodarskim ulaganjima koja e omogu iti novo zapošljavanje, na zahtjev investitora može posebnom odlukom odgoditi rok otplate drugog dijela doprinosa. Izmjene i dopune prihva ene su kako bi se stimulirala izgradnja stambenih i poslovnih objekata na podru ju op ine.

Sustav “obrane i zaštite“ tajna, ali ga vije nici mogu vidjeti Na sjednici je jednoglasno prihva ena odluka o prvim izmjenama i dopunama procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti i posljedica velikih nesre a, kao i plan zaštite i spašavanja op ine Nedeliš e. S obzirom na to da se radi o tajnim podacima, vije nici nisu primili cu priklju enje na kanalizaciju mogu e tek od prije 1. srpnja, rekao je kako još nema konkretnih pokazatelja.

Vezano uz izgradnju doma za starije i nemo ne osobe u Nedeliš u, na elnik je rekao kako e na idu oj sjednici biti prezentirano idejno rješenje objekta, a da je ovaj dom prijavljen za mrežu domova, ali još nije primljen odgovor. Što se ti e rekonstrukcije mrtva nice u Nedeliš u, rekao je kako e ona biti planirana prora unom za idu u godinu.

Vezano uz nadogradnju zgrade u kojoj je sjedište Op ine, odgovorio je kako je pripremljena projektna dokumentacija, ali je sve stopirano zbog mogu nosti izgradnje nove škole u Nedeliš u i preuzimanja sadašnjeg objekta škole, kamo bi se moglo preseliti sjedište Op ine. Izgradnja i ure enje Centra za kulturu u Nedeliš u spremni su za prijave u ondove, izra ena je projektna dokumentacija te je isho ena potvrda glavnog projekta.

Pro elnica Upravnog odjela za komunalnu djelatnost i gospodarstvo Sanja Zorkovi odgovorila je kako se poduzimaju akcije vezane uz uklanjanje ambrozije. O tome su najprije in ormirani mjesni odbori s pozivom da se uklju e u akciju, a konkretne mjere poduzimao je i Odjel preko komunalnog redara bilo samoinicijativno ili po prijavama gra ana.

Op inski na elnik Darko Dania na kraju je in ormirao vije nike kako je dobivena uporabna dozvola za SRC "Trate" u Nedeliš u, gdje su ve odigrane dvije utakmice, te kako se gradi komunalna in rastruktura u nastavku Ulice Josipa Mar eca u Nedeliš u. Izvijestio je kako se as altira rukometno i

pisane materijale ve imaju pravo uvida pojedina no u op inskoj upravi. Izmjene i dopune procjene ugroženosti te plan zaštite i spašavanja vije nicima je obrazložio zamjenik na elnika Stožera za zaštitu i spašavanje Franjo Logožar. Napomenuo je kako je nadležna inspekcija nedavno utvrdila da je sustav dobro postavljen. košarkaško igralište Ciglenice u Puš inama, gdje e se zatim postaviti golovi kako bi igralište bilo u unkciji. U re anu i Gornjem Hraš anu ure uju se društveni domovi, za što je po 200.000 kuna osigurano iz Ministarstva kulture. Rekao je kako u Dunjkovcu slijedi postavljanje finoga as altnog sloja u Glavnoj ulici i završetak prilaza u ostalim ulicama nakon izgradnje kanalizacije. U Paragu je od strane Me imurskih voda d.o.o. rekonstrukcija vodovodne mreže. Zbog problema s postoje im otpadom, u naselju su se pojavili žohari, što je prijavljeno nadležnim službama za daljnje postupanje. Na elnik je najavio kako se kre e s pripremama za izradu op inskog prora una za sljede u godinu te da e vije nici prijedlog prora una dobiti na prvo itanje prije njegovoga kona nog usvajanja, što ranije nije bila praksa.

Prihodi Op ine u prvih šest mjeseci 8,3 milijuna kuna Vije nici su usvojili odluku o izvršenju prora una Op ine Nedeliš e za prvih šest mjeseci ove godine. U tom razdoblju ostvareni su ukupni prihodi i primici u iznosu od 8,376.352,46 kuna, emu treba pribrojiti višak prihoda od prethodnih godina u iznosu od 3,984.261,76 kuna, koji se uglavnom odnosi na primljena sredstva za naknadu štete od poplave u Puš inama. U istom razdoblju ostvareni su ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 11,972.610,66 kuna te je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 388.003,56 kuna.

20. rujna 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA Vratišinec proslavila svoj praznik i župno proštenje

Na elniku Zdravku Mlinari u Plaketa “Dr. Vinko Žganec” Odlukom Op inskog vije a najviše op insko javno priznanje, Plaketa “Dr. Vinko Žganec”, dodijeljeno je aktualnom op inskom na elniku Zdravku Mlinari u Sportskim igrama, vatrogasnom vježbom i druženjem u Gornjem Kraljevcu u nedjelju su završeni Dani op ine Vratišinec, koji su zapo eli u subotu velikim križovskim proštenjem te sve anom sjednicom Op inskog vije a i kulturno - umjetni kim programom u Domu kulture dr. Vinka Žganca u Vratišincu.

Okupljenim gra anima i gostima, me u kojima su bili predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, saborski zastupnik Dragutin Glavina, doma i župnik vele asni Pavao Mesari i mnogi drugi, prvo se obratila Štefanija Jambroši , dopredsjednica Op inskog vije a, a potom je o rezultatima rada i planovima op ine govorio njezin na elnik Zdravko Mlinari .

Na elnik Zdravko Mlinari govori o uspjesima op inske vlasti u prošlom razdoblju

zapo eli smo i s ure enjem prostora kod željezni ke postaje, kao i dijela pruge. Posebno sam danas ponosan na našu djecu i mladež kojima na razne na ine pomažemo da se kvalitetno obrazuju i ostanu ovdje živjeti, jer oni su naša budu nost. I dalje emo raditi na projektima koji e otvarati nova radna mjesta i obogatiti život u našoj op ini, naglasio je u svom govoru na elnik Mlinari , dodavši kako je svakom

Svi dobitnici op inskih javnih priznanja

Na elnik Mlinari : Slavimo uspjeh Na elnik je pobrojao dovršene radove na komunalijama, najavio radove na domovima kulture te najavio mogu nost po etak izgradnje školske sportske dvorane, koja je me u prioritetima u županiji. Danas slavimo uspjeh, jer smo u minulom razdoblju znatno uredili komunalnu infrastrukturu, poglavito prometnice, a

dobronamjernom ovjeku jasno da se u op ini puno i dobro radi.

Zaslužnim pojedincima i udrugama uru ena su javna op inska priznanja za 2013. godinu, a ono najviše, Plaketa “Dr. Vinko Žganec”, uru eno je op inskom na elniku Zdravku Mlinari u.

Pe at op ine Vratišinec dobili su Ivan Luka i , Valentin Srpak, Josip Golubi i Olga Drvoderi . Dobitnici pohvalnica op ine Vratišinec jesu August Žganec, Nenad Srpak, Darko Hutinec, Ivica Vrtari , Antun Novini , Josip Tkalec, Kristijan Benc, Vladimir Ma ari , Lovro Pintari , Matija Pintari i ženska ekipa DVD-a Vratišinec.

Ivan Šardi, Nino Jambroši , Luka Hutinec, Zlatko Kova i i Petra Šolti dobili su zahvalnice op ine Vratišinec.

U kulturno - umjetni kom programu nastupila su vrti ka i školska djeca te Pjeva ka skupina Društva žena iz Gornjeg Kraljevca, (Stjepan Mesari )

DVD VRATIŠINEC

Vatrogascima novo vozilo Djeca upu uju estitke za Dan op ine

Klju eve navalnog vozila na elnik Zdravko Mlinari uru uje Stjepanu Kozaru, predsjedniku vratišine kih gasitelja

- Oni su budu nost Vratišinca, rekao je na elnik Zdravko Mlinari

Sudionici sve ane sjednice Op inskog vije a

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Zašto Hrvatska mora toliko krvariti?

G

ledam košarkašku utakmicu Europskog prvenstva u Ljubljani izme u Hrvatske i Gr ke, gdje smo Grke slomili tek u drugom nastavku utakmice, namu ivši se toliko da je pitanje ho emo li izdržati napore ostalog dijela prvenstva. ledam i razmišljam što je Hrvatska komu skrivila da sve mora krvavo odraditi, a drugima sve ide lako. Grk kada ne zna kamo s loptom pukne je prema košu i ono trica. Roko Leni Uki mora sa sebe skinuti nekoliko gr kih stokilaša, loptu položi iznad obru a i ona ispadne iz koša. Slovenac Dragi iz jada i nemo i pukne prema košu i suci pokazuju tricu. Za poludjeti. Nisam jalan, ali ne razumijem. Sli no je i u drugim prilikama. Kako je Hrvatska morala pet godina krvariti za svoju samostalnost, a druge EU zove, moli i pomaže. Koliko smo svojih najboljih ratnika morali predati ovom ili

G

onom sudu kako bi EU i svijet uvjerili da zaslužujemo biti “na kavi s Europom”. oliko sada imamo peripetija s udbašima Perkovi em i Boljkovcem, o ijoj sudbini ovisi i naša sudbina.

Druge države takvih problema nemaju i slobodno se razvijaju, bodove skupljaju kao gljive poslije kiše, Hrvati su s jednim porazom šesti na Svjetskom rukometnom prvenstvu, a Nijemci s dva poraza prvi. I mogao bih nabrajati i tužiti se. ledam naše vinogradare, vo are, ratare i mljekare koliko rade, od jutra do sutra, kako bi nešto imali. Drugdje raste sve u šesnaest. Stalno mi se ponavlja pitanje zašto Hrvati trebaju toliko trpjeti, prositi, tražiti, služiti, a tako malo dobiju. Zar je nad nama prokletstvo za koje sam mislio da je nakon hrvatskog uskrsnu a 1990-ih godina zauvijek nestalo, a nad nama je bdjelo od stolje a sedmog

K

G

do kralja Zvonimira. Pitam kolegu preko radnog stola što misli zašto smo prokleti. Odgovara onako kako i ja odgovor zamišljam, ali ga se bojim. - Ne znaš, Stjepane, ti a ni ja što je sve Hrvatska, odnosno netko u ime Hrvatske zla drugima i svojima napravio i vjerojatno zato nosimo takav križ, takvu patnju, da sve ono što drugi dobiju lako mi trebamo krvariti. Tko su ti, ne pitam jer samo za svojeg života sam vidio i doživio toliko zla i nepravdi koje su po inili Hrvati i hrvatski državljani. A što je bilo stolje ima prije. Katoli ka vjera me u i da za uskrsnu e treba trpjeti. No, kako uskrsnu e doživjeti u takvim okolnostima kada jedva spajamo kraj s krajem, kada nam ovrhe svakodnevno kucaju na vrata (Isuse Bože, rekli su kako je prošli tjedan jedan naš ovjek sko io u Muru jer se bojao ovrhi i zateznih kamata, a bez posla je ostao), ka-

PIŠE: STJEPAN MESARI

da se namještaju sportski rezultati, kada se sudi po politi kom diktatu, kada nam pravednici trunu u zatvorima, a lopovi uživaju na jahtama i medenim ljetovalištima. Kaže kolegica tako je, tako valjda treba biti i tako e biti dok se iskreno i od srca ne pokajemo i popravimo. Apostol Matej bio je revan, u en i pošten ovjek, a izginuo je od ruke zlobnika. Pak valjda nije i on bio Hrvat.

Op ina Vratišinec u potpunosti je završila radove na vatrogasnom spremištu DVD-a Vratišinec, a ovog trenutka dovršava se i fasada na cijelom vatrogasnom domu.

Op ina je svojim vatrogascima su inancirala nabavu navalnog vozila, u emu je sudjelovalo i prijateljsko društvo iz Austrije. Klju eve

novog vozila vratišine kim je gasiteljima na prigodnoj sve anosti predao op inski na elnik Zdravko Mlinari , poželjevši gasiteljima da na njemu više vježbaju, a da ga manje trebaju kod intervencija. Novo vozilo i vatrogasce blagoslovio je vele asni Pavao Mesari , doma i župnik. (sm)

12

Kroz Međimurje

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Sveta Marija

Ivanka Herc Kaser nova pro elnica Upravnog odjela Na etvrtoj sjednici Op inskog vije a Sveta Marija ve inom glasova donesena je odluka o pla i za rad na elnice i zamjenika na elnice koji dužnost obavljaju pro esionalno. Op inska na elnica ur ica Slamek pojasnila je da je donošenje takve odluke zakonska regulativa bez obzira što su ona i njezin zamjenik Ivica Ko iš volonteri.

Prema dosadašnjoj odluci o naknadama, Slamek dobiva 2.300 kuna neto, a Ko iš 700 kuna mjese no. Javna je tajna kako je Slamek najavljivala mogu nost da postane pro esionalna na elnica. Na pitanje ho e li svoju dužnost u bližoj budu nosti obavljati pro esionalno, nije se izjasnila. To nije, nije rekla da niti ne. Kaže da e odluku donijeti vrlo brzo i o tome obavijestiti javnost.

Op ina Sveta Marija ima novu pro elnicu Jedinstvenoga upravnog odjela. Rije je o Ivanki Herc Kaser, koja je to radno mjesto dobila nakon provedene procedure javnog natje aja.

Herc Kaser je diplomirana in ormati arka, a na novom radnom mjestu je od po etka mjeseca rujna. Op insko vije e donijelo je odluku da joj koeficijent za pla u iznosi 2,25, što bi zna ilo da e za svoj rad primati pla u u iznosu od 4.880 kuna. Vije nici iz redova oporbe Marijan Štefi i Željko Strbad smatraju kako nije korektno ve nakon ne-

Tamburaši KUD-a Kotoriba uveli ali su program

Gosti sve ane sjednice

ODRŽANI Dani op ine Kotoirba

Pravi mali grad poželj PIŠE: ALEN FUŠ

koliko dana njezinog rada smanjivati joj pla u jer je u natje aju naveden koeficijent 2,5. Smatraju kako je to omalovažavanje ovoga radnog mjesta, a samim time i nove pro elnice. Predsjednica OV-a Marija Fran i i na elnica ur ica Slamek rekle su kako je zbog ušteda sama Herc Kaser pristala na takvu pla u, što je ona i potvrdila. Prema novom pravilniku, više nema radnog mjesta za višeg re erenta, na kojim poslovima je do sad radila Antonija Ken el.

Ona je na radno mjesto administrativne tajnice zaposlena za vrijeme mandata Deana Hunjadija. Budu i da se njezino mjesto ukida, vije nike je zanimalo što e biti s njom. - Antonija Ken el trenutno je na bolovanju te e se donijeti odluka o stavljanju djelatnice na raspolaganje, pojasnila je Slamek, što se, prema njezinim rije ima, može u initi i za vrijeme trajanja bolovanja. Istaknula je da e se sve u initi prema zakonskim regulama. (al )

Trodnevno obilježavanja Dana op ine Kotoriba uz blagdan Uzvišenja svetog Križa zapo elo je u petak 13. rujna sve anom sjednicom Op inskog vije a, koja je održana u Domu kulture. Tom prigodom obilježeno i dvadeset godina postojanja op ine Kotoriba. Nakon pozdravnih rije i predsjednika OV-a Zorana Radmani a, prisutnima se obratio na elnik Ljubomir Grgec. On je pobrojao rezultate rada, ali i podsjetio na op inske planove. Poseban naglasak stavljen je na gospodarski razvoj mjesta. Za to postoje dvije gospodarske zone površine 30 hektara. Zona Istok je popunjena i komunalno ure ena, dok se zona Jug nalazi na samom ulazu u Kotoribu, gdje su nedavno izgra ene dvije solarne elektrane, a od prije tu posluju dvije tvrtke. Kotoriba je pri kraju s izgradnjom kanalizacije jer su ovih dana krenuli radovi u ulicama Bana J. Jela i a, V. Nazora, LJ. Gaja i Zelengaj. Preostaje još izgradnja zajedni kog pro ista a. Grgec je izdvojio prevla enje ulica finim slojem as alta, sanaciju Društvenog

doma i etapno ure enje Doma kulture. Ponovno je spomenuo prometnu izoliranost gdje su puno radi na tome da se as altira cesta Kotoriba - Gori an i krene u izgradnju cestovnog mosta Kotoriba - Murakerestur.

Od planova je istaknuo rekonstrukciju mrtva nice i ure enje oproštajnog trga, nastavak adaptacije društvenih objekata, rješavanje pitanje stare škole, privla enje investitora te otvaranje novih radnih mjesta.

Ulaganja u razvoj infrastrukture posljednjih 20 godina gotovo 10 milijuna eura Grgec se osvrnuo i na dvadeset godina op ine, te je istaknuo da je tijekom tih godina u Kotoribu uloženo cca 70 milijuna kuna. Prvotno 1993. godine u sklopu op ine Kotoriba bila su i naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec, koja su se

nakon etiri godine odvojila u zasebnu op inu. Prva sjednica Op inskog vije a održana je 14. travnja, a Vije e je tada brojilo 16 lanova.

Pohvalio je rad op inskih udruga i zahvalio svim politi kim opcijama što su nesebi no davale sebe za boljitak mjesta u tih 20 godina.

Na sjednici su uru ena op inska priznanja. Tako je zahvalnicu primio Darko Matoš za predan rad u UDVDR-u,

Mažoretkinje, folkloraši, puha i, Drele, Vid i Adam zabavljali goste Kolažnim kulturnim i zabavnim programom u nedjelju 15. rujna završilo je obilježavanje Dana op ine.

Subotnje druženje po elo je u poslijepodnevnim satima kuhanjem gulaša kotoripskih udruga (njih etrnaest), koji je mještanima podijeljen za degustaciju.

Istovremeno su održane Op inske igre bez granica, gdje su najbolji bili lanovi DVD-a Kotoriba. Drugo mjesto osvojila je Udruga “Za bolje sutra”, dok je tre a bila ekipa KK-a Kotoriba. Njima je

op inski na elnik Ljubomir Grgec na završnoj sve anosti u nedjelju uru io priznanja.

Subota je završila zabavom uz Frikove.

U nedjelju je obilježavanje Dana Kotoribe zapo elo misnim slavljem u župnoj crkvi, a završna sve anost zapo ela je mimohodom svih sudionika programa koji su se kasnije svojim nastupima ispod šatora predstavili kotoripskoj publici i njihovim gostima. Tu su bili lanovi Zrinske garde akovec. Oni su izvršili prijavak na elniku

Grgecu, koji je zatim puknuo s gardijskog topa. Svoja umije a sviranja prezentirali su lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava, ljepotom mažoret plesa oduševile su Mažoretkinje Kotoribe, a tradiciju, kulturu, ples i pjesmu svoga kraja prikazali su lanovi KUD-a Kotoriba i njihovi gosti iz HKUU-a “Prigorec” iz Markuševca.

U ve ernjim satima za smijeh, pjesmu i zabavu bio je zadužen odli an trojac - Vid Balog, Adam Kon i i Drele te grupa Max 5.

STOTI ro endan Mije Golubi a iz Kotoribe

DOŽIVJETI STOTU

Trijeznost, pravednost i pobožnost formula PIŠE: ALEN FUŠ

Umjesto Branka Tokara, u Op insko vije e ušla Slavica Pavlic Iz osobnih razloga vije nik HSS-a u Op inskom vije u Sveta Marija Branko Tokar svoj mandat je stavio u mirovanje. Umjesto njega, u to predstavni ko tijelo imenovana je strana ka kolegica Slavica Pavlic, koja je tom prigodom izrekla sve anu prisegu. Na dnevnom redu našla su se izvješ a mjesnih odbora Donji Mihaljevec i Sveta Marija. Predsjedni-

ca VMO-a Donji Mihaljevec Anamari Bartoli rekla je kako se krenulo s parcelacijom Špoljarove grabe, a planira se zavažanje poljskih putova i postavljanje reklamnih stupova po mjestu. Izvješ e VMO-a Sveta Marija na i e se na dnevnom redu idu e sjednice jer predsjednik Andreas Lisjak iz opravdanih razloga nije bio prisutan na sjednici.

U emu se krije tajna dugovje nosti - posebnom na inu prehrane, tjelesnoj aktivnosti ili dobrim navikama?, pitamo se kada ujemo da netko slavi sto godina života. Istina je da je to rijetkost, ali uvijek se zamislimo i na trenutak pokušamo staviti sebe u te godine. U najisto nijem me imurskom kutku u Kotoribi postoji netko tko je do ekao stoti ro endan.

U subotu 14. rujna proslavio ga je najstariji Kotorip anin Mijo Golubi , koji je ro en 14. rujna 1913. godine. U krugu brojne obitelji, koja je tom prigodom stigla ak iz Argentine, Amerike i Švicarske, ovaj skromni i dobri ovjek do ekao je stolje e na svojim le ima. Mijo je bio u braku s Elizabetom, koja je umrla prije osam godina, te dobio osmero djece – etiri sina i etiri k eri. Najstariji sin Stjepan ima 66 godina i živi u Argentini, a najmla i je Josip.

Uz njih ima osam unuka i dva praunuka. I u stotoj godini odli nog je pam enja, pokretan i bistrog uma. Na pitanje u emu je tajna njegove dugovje nosti,

odgovara: trijeznost, pravednost i pobožnost. Isti e kako su mu godine jako brzo prošle i dugo bi trebalo vremena kako bi ispri ao svoj životni put.

Na svemu je zahvalan dragom Bogu.

Voli sve jesti i sve “obaviti vu vuru“ Kao dje ak s pet godina ostao je bez roditelja, proživio je teško djetinjstvo, no smatra kako ga je kasnije Bog nagradio brojnom obitelji u kojoj vladaju ljubav, sloga i sre a.

Mijo voli naglasiti da ima jako puno prijatelja, me utim, oni najve i su sve enici s kojima je uvijek sklapao prijateljstva i kojima je povjeravao sve dobro i loše. Zato ovaj vitalni stogodišnjak i danas svaki dan odlazi u župnu crkvu na svetu misu, gdje crpi snagu za nove dane.

Njegove k eri ispri ale su nam kako ne propušta podnevni i ve ernji Dnevnik.

Obavezni su doru ak, ru ak i ve era, te poslijepodnevna kratka šetnja i odmor. Kažu kako voli sve jesti, ali umjereno, popije koju ašicu vina, no

Zajedni ka slika slavljenika sa sinovima i k erima

glavno pi e mu je obi na voda.

Ipak, svaki dan na stolu mora biti juha za ru ak koja mu daje poletnost i snagu. Jako je pedantan i voli sve "obaviti vu vuru". Pitali smo ga koji mu je najsretniji trenutak u životu? - Nakon smrti moje supruge održana je ostavinska

rasprava. Djeca su tada svu maminu imovinu prepisala na mene. Bojao sam se da ne bi došlo do sva a kojih ima u mnogim obiteljima kada je u pitanju 'herbija'. Tu sam osjetio što zna i prava obitelj i tog sam trenutka bio najsretniji ovjek na svijetu i jako pono-

20. rujna 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SEZONA BERBE GLJIVA nakon kišovitog vremena u punom je jeku, ali...

Posebna priznanja uz 20 godina postojanja op ine: Zoran Radmani , Ladislav Fuš, Blaženka Zvošec, Vinko Ujlaki i Ljubomir Grgec

jan za život Dobitnici op inskih priznanja: Darko Matoš, Alojz Horvat, Branko Matoš predstavnik Žuži ke i Vinko Horvat vlasnik tvrtke Murametal

ogranak Kotoriba, op inske medalje dobili su Alojz Horvat za dugogodišnji uspješan rad u ŠRD-u "Som", Udruga "Žuži ka" za 15 godina uspješnog rada i tvrtka "Mura - metal" za doprinos gospodarskom razvoja.

Dodijeljena op inska priznanja Zaslužnim pojedincima dodijeljena su i posebna priznanja povodom 20 godina djelovanja op ine, koja su primili Ladislav Fuš za svoj doprinos prilikom osnivanja op ine te svi dosadašnji op inski na elnici: Vinko Ujlaki, Zoran Radmani , Blaženka Zvošec i Ljubomir Grgec.

Na sve anom skupu bili su župan Matija Posavec, njegovi zamjenici Sandra Herman i Zoran Vidovi , saborski zastupnici Sun ana Glavak, Dra-

gutin Glavina i Mario Mohari , po asni gra anin Kotoribe Vladimir Ivkovi , na elnici prijateljskih op ina iz Hrvatske i Ma arske te mnogi drugi.

Dane op ine Kotorip anima je estitao župan Posavec.

Istaknuo je da Kotoriba ima mnoge potencijale koje treba iskoristiti na najbolji mogu i na in, misle i prije svega na prvu željezni ku prugu i manifestaciju "Dani šibe i ribe".

Ispred donjome imurskih op ina i Grada Preloga prigodne rije i je uputio na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat. Obojica su poru ila da je Kotoriba svekolikim razvojem postala mali grad poželjan za život.

U kulturnom programu sudjelovali su osnovnoškolski zbor i tamburaši KUD-a Kotoriba.

a za dugi stoljetni put san na svoju djecu, ispri ao je slavljenik.

Stotinjak uzvanika i estitara U estitare su s dobrim i iskrenim željama i prigodnim poklonom došli op inski na elnik Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Roberto Ujlaki i predsjednik Op inskog vije a Zoran Radmani . Mijo im se jako obradovao i popio s njima ro endansku zdravicu. Zanimljivo je da Mijo voli pjevati i recitirati, pa je estitare po astio pjesmicom koju je nau io još u osnovnoj školi, pjesmicu "Domovina", a oni su njemu otpjevali ro endansku pjesmu.

Na velikom slavlju u nedjelju okupilo se stotinjak uzvanika. Slavlje je zapo elo svetom misom koju je predvodio vl . Josip Balog, rodom iz Kotoribe. Dugogodišnja želja ovoga skromnog ovjeka tako se ostvarila. Na ro endansku proslavu pozvao je sve drage ljude koji su mu na bilo koji na in pomagali na stogodišnjem putu. Koliko ga cijene i poštuju,

Oprez pri branju, kako vam ne bi bez obzira na kvalitetu – na kraju prisjele!?

Dnevna cijena dozvole za branje gljiva kre e se od oko 50 kuna, 100 kuna je tjedna, a mjese na oko 200 kuna. Ipak, cijena nije univerzalna jer je donosi svaka šumarija za sebe. U Šumariji akovec prošle je godine zatražena i izdana samo jedna takva dozvola i ta je bila za gljivarsko društvo PIŠE: ANTONIJA ZBILJSKI

Vrijeme kad drve e iz ormara vadi i odijeva svoju zla ano - crvenkastu haljinu zaljubljenici u gljive i gurmani ekaju cijelu godinu. Upravo je to doba kada nas šume daruju bogatim plodovima, posebno raznolikim vrstama gljiva.

Da biste brali gljive u lokalnoj šumariji, morate kupiti dozvolu za branje. Od prošle godine poja ano se provodi kontrola za ubiranje, kako to nazivaju u Hrvatskim šumama, sporednih šumskih proizvoda. Situacija ''na papiru'' nije bajna, a u praksi još manje, rekao nam je upravitelj Šumarije akovec, Benjamino Horvat, dipl. ing. šum.

Na podru ju Me imurja kontrolu vrši samo pet šumara, koji se ne bave isklju ivo time, ve im je kontrola branja gljiva samo jedna od brojnih stavki u opisu posla. Posao im je još teži zbog toga što se vrijeme ''gljivarskih pohoda'' preklapa s vremenom kada se iz državnih šuma masovno krade drvo. Tako tih pet šumara nadzire podru je od 3700 ha državnih šuma na podru ju Me imurja.

- U Gorskom kot aru šumari imaju lakši posao, postoji jedan ulaz u šumu i lugar vas mora vidjeti kako pri ulasku, tako i pri izlasku iz šume. Ovdje u Me imurju takav na in kontrole nije mogu . Državne su šume raštrkane, a ulaz u njih mogu je sa svih strana. Problem je još ve i jer imamo premali broj ljudi koji se može time baviti, objasnio nam je upravitelj Šumarije akovec.

Ni lanovi gljivarskih društava više nisu povlašteni

pokazali su i stanovnici njegove ulice Vladimira Nazora koji su došli svom susjedu estitati stolje e života. Isto su u inili i ljudi iz župnog Caritasa. Želimo mu da ga posluži dobro zdravlje i poživi još lijepih godina.

estitka na elnika Grgeca

Dnevna cijena dozvole za branje gljiva kre e se od oko 50 kuna, 100 kuna je tjedna, a mjese na oko 200 kuna. Ipak, cijena nije univerzalna jer je donosi svaka šumarija za sebe. U Šumariji akovec prošle je godine zatražena i izdana samo jedna takva dozvola i ta je bila za gljivarsko društvo.

Ove godine situacija je isto takva. Privatnih zahtjeva nije bilo, a doznajemo i kako nije napisana ni jedna kazna za ''nepropisno'' gljivarenje.

Kriteriji po kojima lokalne podružnice odre uju cijenu dozvola za gljivarenje i samim lanovima gljivarskih društava jako su nejasni. itatelji nam ovih dana ina e šalju podosta fotogra ija s ubranim gljivama. Jedan od najvjernijih bera a je Sneško Šimunkovi iz Lopatinca, koji

Puhara k’o bundeva!

nam svake sezone redovito šalje fotogra ije ubranih gljiva na koje odlazi ne samo u Me imurju, ve i diljem Zagorja, gdje mu o ito posebice dobro ide "lov na vrganje“ (na slici). Sneško je i ove sezone imao sjajnu berbu zaista fantasti nih vrganja kakvi se ne vi aju svaki dan.

Hrvatski mikološko - gljivarski savez nije zadovoljan trenutnim pravilnikom ni trenutnim cjenikom za gljivarske dozvole. Do svibnja 2013. za njih je vrijedio poseban sporazum s Hrvatskim šumama, prema kojem je lanovima gljivarskih društava bilo omogu eno neometano branje gljiva u državnim šumama na podru ju cijele Lijepe naše.

- Taj sporazum Hrvatske šume ne žele obnoviti. Prema trenutnom pravilniku, lanovi gljivarskih društava uz redovno pla anje godišnje lanarine trebali bi izdvajati i 120 kuna za godišnju dozvolu za branje gljiva. Cjenik za dozvole za branje gljiva je jako nede iniran, jer je prepušteno lokalnim šumarijama da same kreiraju cijene, a prema mnogim je stavkama i neustavan. U našem Savezu inimo sve kako bismo utjecali na njegovo mijenjanje. Ipak, prema trenutnim saznanjima ini se kako do 1. sije nja 2014. ne e biti nikakvih promjena, rekao nam je u telefonskom razgovoru prof. Branko Bartoli , glavni tajnik Hrvatskoga mikološko - gljivarskog saveza i jedan od najve ih stru njaka za gljive u Hrvatskoj, zbog ega je u Savezu stekao i titulu Determinator (mentor, najviši

naziv koji lan Udruge može ste i).

Kako je jeftinije platiti godišnju lanarinu za lanstvo u gljivarskom društvu, nego svaki put dnevnu dozvolu za branje gljiva, a zbog bene icije koja je vrijedila za lanove gljivarskih društava, u Savezu su bilježili i pove an broj u lanjenja. Dakle, radi se o osobama koje nisu zaljubljenici u gljivarenje ve su se u lanjivale samo kako bi mogle jeftinije brati gljive za potrebe prodaje ili sl. Me utim, prof.

Bartoli naglašava da takvi lanovi u društva nisu dobrodošli te se u budu nosti ne e primati, a društva gljivara sama e eliminirati postoje e.

U itelji bez ovlasti - Nije u redu da nam Hrvatske šume ne žele obnoviti spo-

Vrganji “kapitalci“ Sneška Šimunkovi a iz Lopatinca, koji je jedan od najve ih specijalista za berbu gljiva

Svako malo netko u Me imurju u svojoj okolici prona e gljive koje svojom veli inom izazivaju interes.

Tako je i domar Osnovne škole Tomaša Gori anca u Maloj Subotici Josip Hali u školskom dvorištu pronašao ogromnu gljivu puharu koja svojom veli inom podsje a na bundevu. Gljiva je odmah izazvala velik interes kod u enika, ali i djelatnika škole. Sezona je gljiva. Prigodom potrage za ovim šumskim darovima prirode pripazite da ne uberete otrovne gljive. Jer, kako se kaže, sve su jestive, ali neke samo jednom. (rr)

menuti sporazum jer upravo smo mi ti koji njih educiraju o svim temama vezanim uz gljive jer oni nemaju educirani kadar.

Stalno traže naše predava e.

Pokušavamo se izboriti da Savez ima ve e ovlasti oko kontroliranja ulaska i izlaska u šume s ciljem branja gljiva, kao i oko o uvanja staništa gljiva upravo zbog tih razloga. Tako er u Savezu radimo na tome da pri donošenju novih propisa damo svoj glas jer nema razloga neke vrste zašti ivati i ograni avati koli inu branja. Zbog toga što branje gljiva ne ošte uje staništa, ve a šteta se radi rušenjem stabala od strane Hrvatskih šuma, pojasnio je prof. Bartoli .

Postoje i propis, smatraju u Hrvatskom mikološko - gljivarskom savezu, loš je i zbog toga što se ''ulaz'' u šumu mora platiti bez obzira na ''ulov''.

- Može se dogoditi (i to esto) da platite dozvolu, cijeli dan provedete u šumi, a ne uberete ništa. To zna i da vas je šetnja šumom koštala 50 kuna, smatra Bartoli .

Koje su ovlasti lugara? uvar šume ima ovlasti zatražiti bilo kojeg gljivara osobnu iskaznicu, kao i dozvolu za branje gljiva. Isto tako, može vam prekontrolirati ‘’ulov’’, oko ije ete se težine morati dogovoriti na licu mjesta ‘’odokativnom metodom’’ jer, kako smo saznali, lugari sa sobom ne nose vagu. Dopušteni dnevni ulov ne smije prelaziti 2 ki-

lograma. Ukoliko vas lugar uhvati u nelegalnoj berbi gljiva, prijavljuje vas policiji, gdje se protiv vas podiže prekršajna prijava i kroz taj mehanizam se napla uje kazna. Lugari nemaju ovlasti napla ivati kaznu na licu mjesta.

Iz akove ke podružnice Hrvatskih šuma doznali smo kako u prošloj gljivarskoj se-

zoni, dakle, u 2012. godini, nisu prijavili ni jednu osoba za nelegalno branje gljiva.

- Smatram da je kontrola potrebna i da se red treba uvesti, ali i da je postoje i propis loš, kao i kažnjavanje ljudi koji beru gljive jer se previše o ekuje od naroda kojem gotovo ništa nije ni ostalo, poru uje prof. Bartoli .

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

PO ELA BERBA muškata žutog vinske sorte, koji obožavaju žene

Svaka zraka sunca grož u donosi slatko u, a vinogradarima radost Kiša koja pada grož u ne donosi ništa dobro, za razliku od sunca koje se tu i tamo pojavi i svojim zrakama grije bobice te u njima stvara sladore kojih jesenas nedostaje. Vina e biti manje, ali kvaliteta e ipak biti dobra AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Paprika se ne predaje, sve ve a ponuda i drva Ne baš lijepo vrijeme po etkom ovog tjedna utjecalo je na broj ljudi i ponudu na akove kom placu i sajmu, a i jesenji poslovi mnoge su ostavili kod ku e. Vidi se da je i fiskalizacija prorijedila prodava e na obje destinacije. Najviše se nudi i prodaje paprika, i to ve tre i tjedan za redom.

Svih vrsta, boja i kvalitete po solidnim cijenama dostupna je svakom tko kani spremiti zimnicu. Dani su hladniji pa je sve bolja ponuda, ali i potražnja, drva za ogrjev. Kupuju se ve e koli ine zelja za kiseljenje, luka i krumpira za zimnicu, ali i zimska odje a i obu a. Kod pe enjara nije bilo uobi ajene gužve, ali živosti nije

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika - luk - mrkva - kukuruz - pšenica - patlidžan - kruške - šljive - breskve - jabuke

4 do 6 kn/kg 5 kn/kg 7 kn/kg 1,80 kn/jg 2 kn/kg 12 kn/kg 8 kn/kg 10 kn/kg 8 kn/kg 7 kn/kg

nedostajalo. Jesen je stigla na sajam i plac, sve je druga ije, no robe ima kao i uvijek i potvr uje se izreka kako Me imurje može hraniti pola domovine. (S. Mesari , Z. Vrzan)

PIŠE: STJEPAN MESARI

Prošli vikend i tijekom cijelog tjedna u me imurskim vinogradima traju berbe ranih i srednjih sorti grož a, a bera i se bore i s vru inom i s kišom, jer vrijeme se mijenja iz sata u sat, iz dana u dan, i to razli ito po rejonima. Tako je u ponedjeljak bilo lijepo i toplo vrijeme, a ve u utorak kišovito i hladno, i tako dalje s izmjenama. Vinogradari su na “iglama” jer plodovi su se zbog vlažnog vremena te ošte enja od tule po eli kvariti, pa treba pobrati što je još zdravo.

Sladori nisu na željenoj i o ekivanoj razini, pa e se grož u ili moštu dodavati še eri, što e znatno poskupiti proizvodnju.

- Sada e se prepoznati dobri i iskusni podrumari, kaže Martin Jakopi , veteran me imurskog vinogradarstva i vinarstva, u ijem smo vinogradu bili na prvoj berbi muškata žutog, koji je prebolio sve vremenske nepogode i izgleda izvrsno, zlatno - žuto, slatko i bogato sokovima.

Dvadesetak bera a cijeli je dan bralo lijepe grozdove muškata, ije je sladore provjeravao Branimir Jakopi , glavni podrumar u obitelji Jakopi , i koliko smo primijetili zadovoljno je kimao glavom dok je mjerio sladore i ispijao kapljice muškatovog mošta.

Velike su razlike od sorte do sorte - Ovdje imamo oko tri hektara mladog muškata koji je jesenas prvi put rodio, i to iznena uju e dobro, jer prvu pravu berbu o ekivali smo tek sljede e godine, ali izgleda da mu je sve pogodovalo, poglavito što se nalazi na sjenovitom mjestu, pak mu srpanjske vru ine nisu naškodile, kaže Branimir, koji kaže kako se grož e razlikuje od sorte do sorte i, što je još

Berba muškata žutog obavljena je po lijepom i toplom vremenu

Bit e i izbornih berbi

Branimir Jakopi provjerava sladore u bobici grož a

znakovitije, od položaja do položaja. ovjek nije pametan da ocijeni situaciju, jer svako grož e je druga ije podnijelo srpanjske suše i kolovoške kiše, a i bolesti su se lakše širile jer zbog vlažnog tla nismo mogli pravovremeno u vinogradima raditi zaštitu.

- Evo ovaj naš muškat je vrhunski, sadrži 18 posto sladora (oko 76 Oechsla) i ne emo ga trebati doše erivati. Me utim, na parceli gdje smo brali zeleni silvanac bobice su bile ošte ene i po ele su se lagano kvariti, trebamo moštu dodati

Gotovo svi vinari složni su kako e ovo biti najzahtjevnija berba od 1992. godine do danas, a neki kažu od 1972. godine do danas, što dovoljno govori u kakvim se okolnostima berba obavlja.

Samo se može naga ati kakve e biti berbe srednjih i kasnih sorti, graševine, šipona, pušipela, rajnskog rizlinga, sivog pinota, rankovke i druge.

Me imurski vinogradari poznati su kao vrsni majstori i sigurno je kako e i iz ovog ne previše kvalitetnog grož a izvu i najbolje, a doznajemo kako su ponegdje grozdovi tako dobro uš uvani da ekaju izborne berbe, možda i dvije - tri ledene.

še er, kako bi provrio, odnosno ermentirao. Za ostale sorte ne znamo koliko e uspjeti dozrijeti i koliko mošta e dati, no sigurno je da e trebati dodavati še er i u podrumu danono no bdjeti kako bi svi

Bera i su zadovoljni koli inom i kvalitetom grož a u župnikovom vinogradu

U vinogradu svetomartinskog župnika, vele asnog Ivana Hercega, najboljeg vinogradara me u me imurskim sve enicima, bili smo na berbi sivog pinota koji je bio vrlo zdrav i kvalitetan, a sli nih je osobina i traminac koji ulazu u azu zriobe.

Posljednja mjerenja, prema rije ima dipl. ing.

Marijana ižmešije iz Savjetodavne poljoprivredne službe, pokazuju kako svemu unato še eri rastu, istina, polagano, a kiseline padaju, isto tako polagano.

Bude li u listopadu lijepo vrijeme, završetak berbe može biti dobar, a tako i na kraju ocjena ovogodišnje berbe zadovoljavaju a.

postupci bili napravljeni kako treba. Sigurno je da e jesenas mladog vina biti manje nego lani, a kvaliteta ne e znatnije trpjeti, jer ipak ve ina grož a e biti optimalne kakvo e, poru uje Branimir Jakopi .

20. rujna 2013.

VAŠ VRT Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Živice IV Visoka mješovita cvatu a živica viša od 1,5 m Za ovaj tip živice morate ve imati na raspolaganju pojas širok dva metra uzduž granice zemljišta.

Potreba za prostorom ove varijante neosporna je i ne smije se olako shvatiti.

Samo se na odgovaraju oj površini može razviti spektakularan rascvjetani zid. lanovi takve živice mogu biti ukrasni grmovi: kruška kamenarka (merala, Amelanchier laevis ‘Ballerina’), ljetni jorgovan (sorte Buddleia davidii), docija (Deutzia scabra ‘Plena’), forzicija

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

(sorte Forsythia intermedia), pajasmin (Philadelphus ‘Virginal’), crvenolisna šljiva (Prunus cerasi iera ‘Nigra’) i plemeniti jorgovan (sorte Syringa vulgaris). Orezivanjem radi pomla ivanja sre uju se sve mladice koje su se otrgle kontroli.

Mješovita cvatu a živica koja cvate oko Uskrsa Ova kombinacija za živice nudi prije svega u travnju i svibnju, dakle oko Uskrsa, izniman goti ki doživljaj.

Ukrasni grmovi poput for-

zicije (sorte Forsythia intermedia), kerije (Kerria japonica ‘Pleni lora’), crvenolisne šljive (Prunus cerasi iera Nigra), ribiza (Ribes sanguineum ‘Atrorubens’ i suru ice sorte (Spiraea) ne samo što su posve ne zahtjevne vrste nego su i vrlo primamljive onima koji uvaju svaki nov i , a željeli bi sa što manje sredstva oblikovati živicu svijetlih boja. Zbog povoljnih nabavnih cijena možete odabrati ve e biljke kako biste ve i prvoj godini poslije sadnje mogu posve uživati u bogatu cvatu.

Mješovita cvatu a živica, ljetne cvatnje Živica koja ve inom cvate ljeti sastoji se od ljetnog jorgovana (sorte Buddleia davidii), dojcije (Deutzia scabra ‘Plena’), pajasmina (Philadelphus ‘Virginial’) i vajgele (sorte Weigela). Ti se ukrasni grmovi mogu tako povoljno nabaviti jer se posljednjih godina u rasadnicima marljivim radom i poboljšanim tehnikama uzgoja postiglo da se mnoge drvenaste biljke uspjelo razmnožavaju reznicama, a prije je njihovo oplemenjivanje bilo vrlo zahtjevno. To se pojednostavljenje odražava i na cijeni. Povoljna nabava biljaka za živicu omogu uje po etnicima da bez problema steknu svoja prva iskustva s ukrasnim grmovima i drve em.

Pozdravljaju Vas iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Širenjem ekološke poljoprivrede razvijeno je više na ina kompostiranja. Industrijska priprema komposta podrazumjeva kontrolirani visokotemperaturni proces pa je proizvod relativno sterilan i bez sjemenki korova.

Kompost je organsko gnojivo dobiveno kompostiranjem razli itih organskih , prvenstveno biljnih ostataka izmiješanih s tvarima mineralnog podrijetla kao što su vapno, pepeo, mineralna gnojiva i dr. Proces kompostiranja te e na na in da svježa organska tvar podliježe dekompoziciji (truljenju, raspadanju) te anaboli kim procesima sli nim tvorbi humusa uz pomo termo ilne mikrobiološke aktivnosti i biokemijskih transformacija.

M a nj e k ol i i ne komposta u doma instvu prire uju se u slobodnostoje im hrpama ogra enim drvom ili ciglom. Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hrpu0,8-1 m visoku te toliko široku i duga ku.

Kompostirati se ne smiju otpatci iz vrta (osjemenjeni korovi, liš e oraha, bolesne biljke), kuhinjski otpaci (otpaci kuhanih jela, meso, kosti) te ostalo (velike koli ine novinskog papira, asopisi

Kompost u boji, pelene, pse i i ma ji izmet, ostaci duhana, sadržaj vre ica iz usisiva a, pepeo kamenog i sme eg ugljena te pepeo ugljena za gril zbog sadržaja teških metala). Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpadke koji sadrže kemikalije, npr. stare lijekove, ulja, bojano i impregnirano drvo, stiropor... Što organske ot-

padke bolje usitnimo brže e te i proces razgradnje, jer na taj na in mikroorganizmi dobivaju ve u površinu za svoju aktivnost.

Optimalna vlažnost materijala je 50-55%, dok je kod pripreme ve ih koli ina potrebno ostaviti otvore za ulaz kisika , izdvajanje CO2 i vode te regulaciju temperature koja

se provodi prisilnim ubacivanjem zraka kroz otvore ili miješanjem cijele hrpe. Dobra prozra nost pridonosi boljem zagrijavanju i bržoj razgradnji organskog materijala. Kompostište ne smije imati nepropusnu podlogu (beton, cigla, drvo...) a kompostnu hrpu radimo tako da najprije stavimo sloj krupnog materijala, npr. grana i gran ica kako bi osigurali protok zraka u samom temelju hrpe. Nedostatak kisika manifestira se lošim mirisom truljenja organskog materijala što rezultira lošim C:N odnosom i pove anim gubitkom dušika volatizacijom amonijaka. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50-70ºC, temperatura je bitna jer se tako uništavaju sjeme korova, uzro nici bolesti, nametnici...

Ovisno o vrsti i koli ini kompostiranog materijala te

uvjetima kompostiranja u roku od 6 mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujedna enog je izgleda grumenast, tamnosme e do crne boje, miriše na šumsku zemlju. Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu na i ostaci lakorazgradivih tvari poput liš a.

Takav kompost potrebno je preokrenuti i ostaviti ga još neko vrijeme da odstoji.

Kompost poboljšava izikalna i kemijska svojstva tla (struktura tla, propusnost za vodu i zrak, dostupnost biljnih hranjiva..) i mikrobiološku aktivnost.

Kompost se može koristiti za ekološku proizvodnju, a u klasi noj produkciji dobro je na 1 m³ komposta dodati 2-3 kg NPK mineralnog gnojiva . Ako ga koristimo za uzgoj lon enica i balkonskog cvije a moramo ga u podjednakoj koli ini mješati sa zemljom iz vrta ili lanjskom zemljom iz lonaca. U povr arstvu se primjenjuje do 5 cm/ god komposta po površini i izmiješa frezom na dubinu 15-20 cm. Kompost nije djelotvoran kao mal i ne treba se koristiti na taj na in protiv korova. dr. sc. Silvija Zeman dipl. ing. agr.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTROPATROLA Me imurskih novina - 2. sezona

20. rujna 2013.

Pod pokroviteljstvom:

RESTORAN hotela “Golf” Donji Vidovec

Na žalost - neugodno iznena enje S veseljem smo krenuli u hotel “Golf” u Donjem Vidovcu, koji smo svi ranije više puta obišli i uvijek nam je cilj bio popiti crno Golf pivo. I ovaj put je naša Gastropatrola pri pomisli na Golf maštala o kriglama piva koje su proslavile hotel, ali i Donji Vidovec. Jednako tako zanimljiv je položaj na kojem se nalazi hotel, pa smo za obilazak izabrali vrijeme u kojem je mogu e hotel razgledati, te od osoblja više toga doznati. U tom smjeru odabrali smo jelo, i to hladnu platu “Golf”, jer upravo smo se zaželjeli specijaliteta doma e tiblice, slanina, turoša i drugih delicija koje e potaknuti kvalitetnije i sr anije ispijanje toliko željenog piva.

Me utim, ve na prvom koraku bili smo neugodno iznena eni jer nas konobar nije mogao povesti u hotelski restoran, naime, ista ica je pospremala prostorije od tuluma ve er prije. Nismo bili oduševljeni jer kad smo u hotelu želimo hotelski prostor, a konobar nas je smjestio uz sam ulaz u lokal, odnosno na terasu. Izabrali smo terasu, ali razmišljali smo kakav je to hotel koji u podne isti prostorije, kada svi drugi to ine ili odmah nakon zabave ili rano ujutro prije otvaranja lokala.

268 bodova

OCJENE: OD 1 DO 10 BODOVA (3 osobe u Gastropatroli) Osoblje – propisna radna odje a i obu a Radni prostor ( ist, uredan, osvijetljen, prozra an) Sanitarni vor Preporuka konobara (uz jelovnik) Posluživanje jela – stru nost Diskretnost Ljubaznost Vrijeme od narudžbe do posluživanja Izgled jela Okus jela Jelovnik – zastupljenost regionalne i nacionalne kuhinje Vinska karta – zastupljenost me imurskih vina Izbor vina u Vinskoj kar od suhih do slatkih UKUPNO BODOVA

Slaba ponuda i nestru an konobar

Razo arao nas je stol na terasi jer je prekriven plasti nim stolnjacima, što ne prili i hotelu, jer danas takve stolnjake ne drže ni prosje ne kr me. Kada je konobar postavljao sjedalice za stolice, najprije ih je stavio na stol gdje emo uskoro jesti, a potom na stolicu. Dok s m o se nekako smjestili i naru ili hladnu platu i, naravno, crno Golf Golf pivo, razgleo rn c o n s Uku d jela dali smo propivo i izgle storije i ostali r a zo a r a n i .

Samo jedan detalj. Uz terasu na zidu stoji zvu nik Plasti ni stolnjac ii s kojeg sigurno iš enje prosto rija šest godina nitko u podne nije skidao prašinu, a sli no je i s ostalim dijelom terase, pa i unuTaj nazovimo ga detalj trašnjoš u. pratio nas je cijelo vrijeme Pivo je stiglo relativno boravka u hotelu, no kono- brzo, ali jela, premda jednobaru to nije bilo toliko važno stavnog, na ekali smo se, a te nakon što nas je posjeo konobar baš nije bio voljan u ne baš najuredniji dio te- s nama razgovarati nego se rase brzo je kanio pokupiti stalno družio s op inskim “napamet“ narudžbu, no mi na elnikom i njegovom kosmo inzistirali na jelovniku, legicom, koji su vjerojatno jer smo željeli vidjeti ponudu eš i gosti, ali trebao se pojela i vinsku kartu, za što smo zabaviti i s nama kako bi nas uostalom i došli. zainteresirao da do emo više

puta. Napokon je plata stigla i, jednostavno re eno, bila je prosje na, nikako hotelska, s malim izborom sastojaka, pa slobodno možemo re i i malom koli inom.

Dok smo jeli i pili, konobar ni jednom nije svratio pitati kako nam se jelo svi a ili ne svi a, treba li nam što, a tre-

bao nam je kruh jer donio je tek krišku - dvije. Na ekali smo se i da konobar do e naplatiti što smo konzumirali, nakon ega nas je ovjek hladno otpratio, premda smo stekli dojam da je ovjek dobar, ali nije za posao vrhunskoga hotelskog konobara.

Bez vinske karte Premda je pivo ono što privla i ljude u Golf, ipak bi Vinska karta trebala postojati, a pregled vina u sklopu jelovnika kvalitetniji. Ku a preferira vina Bogdana Vukovi a i onda tek poneku bocu Cmre -

njaka, Kojtera, Štampara, Kermana i sli no. Nekoliko vrsta crnih vina s juga domovine je zadovoljavaju e, kao i stranih, koje uglavnom piju lovci i turisti.

Dobra Vinska karta bila bi pun pogodak u Golfu!

POKROVITELJJ GASTROPATROLE

24 18 23 18 22 20 22 18 24 21 21 19 18 268

Ljepota hotelske destinacije

Gastropatrola

U hotel “Golf ” dobro je do i prvenstveno zbog dobroga crnog piva te lijepe destinacije na kojoj se hotel nalazi. Me utim, ako se želimo ozbiljno baviti turizmom i gastronomijom, trebali bi izbjegavati ovakva neugodna iznena enja kao što je to bio slu aj prilikom našeg posjeta restoranu ovog hotela.

Tražimo li stru nost konobara, ona ne postoji, osim dobre volje i donekle simpati nosti. Neprofesionalno je da konobar u vrijeme posluživanja sjedi s drugim gostima, da slabo komunicira u trenutku uzimanja nar udžbe, posluživanja i kada ga se nešto pita o hotelu i ponudi.

Na in posluživanja ne odgovara tipu lok a l a , d a k le, hotela, a niti pak konobar prati goste.

Slaba je ponuda jela, kako nacionalnih, tako i doma ih me imurskih, a sli no je i s vinima, kojih tek toliko da imaju, a rije je o hotelu, premda ku a preferira pivo, svoj dobar proizvod.

Sve nabrojene nedostatke treba otkloniti, konobara educirati i pou iti i moglo bi biti puno bolje. Upravo onako kako to treba biti u hotelu i još u tako lijepom mjestu kao što je Donji Vidovec.

Isplati se u initi promjene.

Glavni cilj ovog projekta je da ponajbolji me imurski gastrostru njaci daju ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su “zatekli“ u posje enom restoranu. Me u m, to je samo jedan od više ciljeva ovog projekta.

Ima ih puno više, od ukazivanja da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompe vnost u težnji prema što ve oj izvrsnos itd. Najvažniji pak je cilj da se u danima, mjesecima i godinama koje slijede u Me imurju profilira zbog zadovoljstva gastrodoživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gos i turis ne samo zbog isto turis kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

Projekt je napravljen u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugos teljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, profesor koji je osposobio sto ne konobara i ugos teljskih djelatnika te osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna profesorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina pra zbivanja u ugos teljstvu i turizmu, a po mnogima spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, pa ak kao i kultnom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji, a u ovom projektu bio je moderator.

Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, pokušati još više poradi na izvrsnos , te da e se još više pokrenu me imurska gastronomska scena.

20. rujna 2013.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVD Krištanovec - najbolji me u mla im muškima iz Me imurja

DVD Sveti Križ osvojio je 2. mjesto u kategoriji podmladak

DVD Gardinovec pokazao se odli nim u više kategorija

VATROGASNA ZAJEDNICA ME IMURSKE ŽUPANIJE

akovec pretendira na doma instvo Državnog natjecanja vatrogasne mladeži Na nedavnom finalnom kupu natjecanja vatrogasne mladeži na SRC-u “Mladost” u akovcu, predsjednik VZMŽ-a Mario Medved najavio je kandidaturu Grada akovca za doma ina Državnog natjecanja vatrogasne mladeži Republike Hrvatske. Ovo bi mogao biti vrlo važan doga aj koji e promovirati ne samo naše vatrogasce, ve i akovec i Me imursku županiju, a trebao bi se odvijati oko 26. lipnja idu e godine.

U obrazloženju zbog ega je najavio kandidaturu, Mario Medved nam je rekao: - Smatramo da bismo bili dobar doma in Državnog natjecanja mladeži, jer iza nas su ne samo dobri rezultati koje smo godinama postizali, ve i neke Vatrogasna zajednica Grada akovca u subotu 7. rujna bila je doma in posljednjeg kola IV. kupa Hrvatske vatrogasne zajednice te III. kupa VZG-a akovec za mladež, koje je okupilo ak 58 ekipa iz cijele Hrvatske, a došao ih je pozdravi i sam vrh hrvatskog i me imurskog vatrogastva.

Natjecanju su nazo ili predsjednik HVZ-a Ante Sanader, na elnik HVZ-a Željko Popovi , potpredsjednik HVZ-a i predsjednik VZMŽ-a Mario Medved, zamjenik predsjednika povjerenstva za natjecanja HVZ-a Nedeljko Vukalovi , koji je ujedno bio i kontrolor natjecanja, Milivoj Taslak, predsjednik Savjeta vatrogasne mladeži HVZ-a, zapovjednik VZMŽ-a Ivan Krišto ,

druge važne predispozicije. To su na primjer odli ni uvjeti na SRC-u ‘Mladost’ te svi popratni sadržaji (travnati teren, tartan staza za šta etnu utrku, razglas, sema or, 1500 mjesta ispod natkrivenih tribina, ukupno 5000 sjede ih mjesta, pomo ni tereni koji se mogu koristiti za pripremu natjecateljskih ekipa). U korist nam ide i blizina gradskih bazena,gdje možemo ponuditi korištenje bazena po povoljnijoj cijeni za ekipe. Što se ti e smještajnog kapaciteta, tu je U eni ki dom Graditeljske škole, U eni ki dom baptisti ke crkve, ali i blizina hotela ‘Park’, hotela ‘Gol ’, hotela ‘Panorama’, a mogu nam usko iti i kolege iz susjedne Varaždinske županije sa svojim smještajnim kapaci-

Mario Medved, predsjednik VZMŽ-a

tetima. Kako je broj parkirnih mjesta jedan od važnih uvjeta koji tako er treba biti zadovoljen, dovoljno je mjesta u neposrednoj blizini stadiona.

U prilog nam svakako ide i veliko iskustvo u organizaciji brojnih županijskih i državnih

natjecanja (županijska natjecanja s prosje no 110 ekipa godišnje, Kup Grada akovca i Kup HVZ-a za mladež s prosje no 60 natjecateljskih desetina). VZMŽ redovno nastupa na državnim natjecanjima i postiže velike uspjehe, i to u svim

kategorijama s maksimalnim brojem ekipa koje odre uje HVZ, rekao je Mario Medved.

Spomenuo je još i da je Hrvatsku na zadnja dva CTIF natjecanja zastupala po jedna ekipa mladeži iz naše županije i postigli su odli ne rezultate. VZMŽ tako er ima dobro organizirane i educirane suce koji redovito sude na državnim natjecanjima, dok dva suca sude i na CTIF natjecanjima. Smatramo da je važno i to što za sve sudionike natjecanja u akovcu možemo organizirati dobre i povoljne smještajne i prehrambene uvjete unutar udaljenosti koju predvi a natje aj. Svakako treba napomenuti da je VZMŽ ve bio dobar doma in

Državnog natjecanja vatrogasne mladeži u akovcu 5. rujna 1998. godine.

Ako pogledamo širu sliku, ne treba zanemariti da bi organizacija jednoga ovakvog doga aja doprinijela Gradu, ali i Me imurskoj županiji, jer je to dobar na in da potaknemo turizam, goste upoznamo s Gradom i našim krajem, a uz ljubaznost doma ina osiguramo i povratak nekih od 1.700 predvi enih sudionika, kako natjecatelja, voditelja, tako i sudaca. Vjerujemo da bi natjecanje pobudilo velik interes javnosti koja bi svojom prisutnoš u upotpunila cjelokupni doga aj, rekao je Mario Medved, predsjednik VZMŽ-a.

Finale posljednjeg kola IV. kupa HVZ-a i III. kupa VZ-a Grada akovca predsjednik povjerenstva za natjecanje VZMŽ-a Mladen Kanižaj, koji je bio ujedno i glavni sudac za mladež, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i njegov zamjenik Romano Bogdan, pomo nik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Veselin Biševac te mnogi drugi koji su s tribina pra li natjecanje.

Prilikom proglašenja pobjednika Mario Medved najavio je kandidaturu Grada akovca i VZMŽ-a kao doma ina Državnog natjecanja mladeži koja e se održati u lipnju 2014., ime je Vatrogasna zajednica Me imurske županije postala jedna

od najozbiljnijih kandidata za doma ina Državnog natjecanja mladeži, što je potvrdio i Željko Popovi , napomenuvši da e se doma in zna do kraja godine, a da su uvje u akovcu takore i idelani.

Rezultati posljednjeg kola IV. kupa Hrvatske vatrogasne zajednice U posljednjem V. kolu kupa HVZ-a za mladež, održanom na SRC-u “Mladost”, u ukupni poredak zbrajala su se e ri najbolja rezultata kupa. U kategoriji mladež muški

natjecalo se 10 ekipa. Uvjerljivo prvo mjesto pripalo je ekipi DVD-a Bedekov ina, a me imurski predstavnici bili su na 8. mjestu DVD Sveta Marija i 9. DVD Totovec. U kategoriji mladež žene za ukupni plasman bila je konkurencija od 7 ekipa. 1. mjesto pripalo je ekipi DVD-a Nuštar, a me imurski predstavnici na 4. mjestu DVD Gardinovec, 5. DVD Šandorovec i 6. DVD Žiškovec.

Rezultati III. kupa VZG-a akovec Kategorija 6-12 godina: muški: 1. mjesto DVD Domašinec

(481,37 bodova), 2. DVD Sve Križ (481,27 bodova) i 3. DVD Zasadbreg (480,02) koji su se rasporedili na razmak od 1 boda. (Nastupilo je 10 ekipa.) Žene: 1. mjesto DVD Kuršanec (479,41 bodova), 2. DVD Nedeliš e (479,28 bodova) i 3. DVD Totovec (479,00 bodova). (Natjecalo se 9 ekipa).

Kategorija mladeži Muški: 1. mjesto DVD Novi Marof s 1056,81 bodom, 2. mjesto DVD Nuštar s 1056,41 bodom te 3. mjesto DVD Do-

nja Vo a. Najbolji me imurski predstavnik, ekipa DVD-a Krištanovec, s nešto peha zauzeo je odli no 7. mjesto s 1043,87 bodova (natjecale su se 23 ekipe). Žene: 1 mjesto DVD Gardinovec 1046,12 bodova, 2. mjesto DVD Bedekov ina sa 1045,95 bodova i 3. DVD Krapinske Toplice sa 1045,49 bodova (natjecalo se 16 ekipa).

Sve ekipe dobile su medalje, a prvoplasirane i pehare u trajno vlasništvo koje je osigurao doma in.

VATROGASNA ZAJEDNICA Grada Mursko Središ e i susjednih op ina

Vratišinec najbolji u ženskoj i muškoj konkurenciji DVD Križovec bio je doma in XV. natjecanja vatrogasaca s uporabom podzemnih hidranata s podru ja Vatrogasne zajednice Grada Mursko Središ e te op ina Vratišinec, Selnica i Sveti

Martin na Muri. Kod žena 1. mjesto osvojile su lanice DVD-s Vratišinec, ispred svoje druge ekipe te DVD-a Mursko Središ e.

U kategoriji muških ekipa pobijedio je DVD Vratišinec

Za nastup spremne

ispred Novakovca i Belice.

Kod muške mladeži 1. mjesto pripalo je ekipi DVD-a Domašinec, ispred DVD-a Sveti Martin na Muri i Gornji Kraljevec.

U kategoriji ženske mladeži pobijedila je ekipa DVD-a Peklenica ispred Belice i Svetog Martina na Muri.

Priznanja i pehare ekipama su uru ili središ anski

Vratišine ki vatrogasci pokupili su najviše bodova

gradona elnik Dražen Srpa, tajnik VZ-a Me imurske županije Dragutin Trukovi , te predsjednik i zapovjednik Vatrogasnog podru ja Krunoslav Colar i Mihael Grba-

vec, koji su sudionicima uputili rije i dobrodošlice, estitali na rezultatima i poželjeli mnogo uspjeha u daljnjem natjecanju.

(S. Mesari , M. Šolti )

Najbolje ženske gasiteljice ima DVD Vratišinec

18

Mozaik

DRUŠTVO distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec

Bespovratna sredstva za pomo nika u nastavi U velikoj dvorani Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ministar Željko Jovanovi i predsjednica Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec Miljenka Radovi , mag. Iur., potpisali su 9. rujna ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava udrugama koje pružaju usluge pomo nika u nastavi i pomo i pri uklju ivanju u enika s teško ama u odgojno - obrazovni proces za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca 2013. godine. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i tajnik Društva Dragutin Mustak.

Ukupno su potpisana 34 ugovora za projekte udruga koje pomažu uklju ivanju 150 u enika s teško ama u odgojno - obrazovni proces, a do kraja godine za tu je namjenu preko javnog poziva odobreno blizu dva milijuna kuna. Na natje aj se javilo ukupno 49 udruga koje pružaju pomo za 202 u enika, a one koje nisu zadovoljile uvjete natje aja upu ene su kako se uspješno prijaviti na natje aj koji e biti raspisan do kraja godine ili osiguranje pomo i u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i lokalnom zajednicom.

Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec po prvi je put na ovaj na in osiguralo pomo za etiri svoja lana koja poha aju osnovnu školu.

Uspjeh je tim ve i jer neke udruge koje su ranije primale bespovratna sredstva za tu namjenu od Ministarstva socijalne politike i mladih, koje je ranije imalo tu nadležnost, ovaj put nisu zadovoljile uvjete natje aja, a Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec je i ovaj put pristupilo prijavi ozbiljno i temeljito te uspjeh nije izostao.

To je korak k cilju da se svi u enici mogu obrazovati u skladu sa svojom željama i sposobnostima, zaposliti se i živjeti od svojega rada. Ministar Jovanovi je najavio da e Hrvatskoj uskoro biti na raspolaganju pet milijuna eura, koji e biti dodatni impuls za ostvarivanje toga cilja.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. rujna 2013.

KAKO PREŽIVJETI PRVE DANE djeteta u vrti u

Bacite ih u vatru, p razumijevanje, a budite vrsti i us PIŠE: Danijela Mihoci - Mama, mama, sad ja pri am! Slušaj me! Ja bum odmah išao na akultet, ja ne u i i u vrti , možda bih mogao i i u školu, ali ne, ne, ne, ne bum išel u vrti . Može tak? Dogovoreno?

Ma daj, mamice…

Strogo, ozbiljno, cendravo pregovaranje mog ni trogodišnjaka svaki put iznova navodi me na razmišljanje jesam li dobro postupila kada sam odlu ila, kao i stotine drugih mama, otposlati svoje najdraže iz zašti enog gnijezda u svijet.

A onda uvijek iznova zaklju im da je, unato suzama koje paraju srce svaki put kad ga ostavljam na vrti kom pragu, i usprkos njegovim sjajnim pregovara kim sposobnostima, to, iako najteža, zapravo najbolja odluka – za njega.

U vrti u se stvaraju prijateljstva, u i se kako dijeliti, razvija se empatija, otkriva se svijet… Vrlo racionalno, tako zapravo i jest, no do toga treba do i, a stiže se putem koji je pun prepreka kojima je zajedni ki nazivnik - prilagodba. Prilagodba zna i suze, šmrklje do poda, vrištanje iz petnih žila, popišane i pokakane ga ice, nametanje krivnje, odbijanje, skrivanje i razne boleštine koje ne zaobilaze ni jedno dijete – razlika je jedino u intenzitetu. Iako se radi o zastrašuju em periodu za koji se ini da nikada ne e pro i i da e i vama i djetetu isisati i posljednje zrnce snage i hrabrosti, on je, drže stru njaci, normalan, uobi ajen i poželjan jer ukazuje da dijete prolazi normalne razvojne aze, bez odstupanja.

Velika promjena, ali i veliki izazov za dijete Eleonora Glavina, psihologinja u Dje jem vrti u akovec, naglašava da je prilagodba proces koji traje. Mnoga djeca vrlo nestrpljivo o ekuju odlazak u vrti i prilagodba na vrti za njih nije problem, no mnogoj djeci odlazak u vrti je velika novina, velik izazov koji poti e na otpor. Doga a se da i ona djeca koja su s veseljem ekala polazak u vrti pokažu otpor i to je, kaže psihologinja Glavina, sasvim normalno.

- I i u vrti zna i velike promjene. Pred djecom su veliki zahtjevi koji traže mnogo energije: djeca se moraju odvojiti od

i emocionalnom smislu. To je na in i put da po ne socijalizaciju i da stekne vještine za unkcioniranje u zajednici. U kona nici, ako se odvojimo, to e biti zdravo i za dijete i za mene, bila je mantra koju sam si ponavljala mjesecima prije prvog dana odlaska u vrti . S djetetom sam, kao i mnoge druge mame, u više navrata posjetila vrti , govorila mu sve pozitivno, ak smo dobili i spomenar vezan uz boravak u vrti u koji smo uredno listali vesele i se otografijama koje tek trebaju nastati i iskustvima koje tek treba iskusiti. U inila sam sve ne bih li mu olakšala prve dane u vrti u i pomogla da usvoji sve te velike promjene.

Prilikom odvajanja od djeteta, kada ga ostavljate u skupini, jako je važno da ono bude kratko, da se pokaže razumijevanje za nelagodu djeteta, za emocije koje ono ima. Isto tako treba dati jasnu uputu, npr. Ja idem na posao, ti ostaješ u vrti u, pusa, poru uje psihologinja Dje jeg vrti a akovec Eleonora Glavina

Roditelji moraju pokazati strpljenje za novu situaciju

roditelja, prilagoditi se na druge odrasle osobe s kojima se trebaju emocionalno povezati, moraju usvojiti novu dnevnu rutinu, prilagoditi se na boravak u skupini s ve im brojem djece, na dijeljenje odrasle osobe s drugom djecom, na pravila, novi prostor…

Sve to zahtjeva puno energije i vremena i zato je prilagodba proces koji traje. Koliko dugo i s kakvim reakcijama, ovisi o dobi djeteta. Mla a djeca burnije reagiraju i to izražavaju pla em.

Koliko e trajati prilagodba, ovisi i o prijašnjim iskustvima, o osobnosti djeteta. U mnogome ovisi i o roditeljima. Njihovom iskustvu iz vrti a, ako su boravili u vrti u, o stavovima prema vrti u, jer upravo to djetetu daje smjernice kako se i ono treba osje ati u odre enoj situaciji. U biti roditelj je presudan za to kako dijete procjenjuje svaku situaciju bilo gdje, pa tako i u vrti u.

Mnogo ovisi o pripremljenosti roditelja. U kojoj je mjeri roditelj svjestan toga što sve dijete treba u ovoj situaciji i koje su njegove mogu e reakcije.

S djetetom trebamo govoriti pozitivno o vrti u. Govoriti mu da e tu ste i puno novih prijatelja, igrati se novim igra kama. Važna je i komunikacija na razini roditelj - odgajatelj.

Djetetu trebamo odaslati poruku da imamo povjerenja u odgajatelja. Izuzetno je važno omogu iti djetetu da u vrti , ako to želi, uzme neku igra ku, nešto što e ga povezivati s domom. Jako je važno da nakon dolaska iz vrti a biti više uz di-

Dvije su vrste reakcija djece tijekom prilagodbe na vrti : pla i neprihva anje u smislu da djeca ne žele u i u svoju skupinu, odnosno odbijanje jela, spavanja, aktivnosti… Mada jedno dijete može reagirati na oba na ina. Odgajatelji znaju kako postupiti, a roditeljima psihologinja Glavina savjetuje da se oboružaju velikim dozama strpljenja, da budu smireni te ustrajni i odlu ni.

- Roditelji moraju biti vrsti, ustrajni u tome da drugih mogu nosti nema. Ukoliko roditelj sam razmišlja na na in ‘možda bi bolje bilo da ostane kod ku e’, ukoliko ima tu dilemu, onda je možda bolje da dijete ne polazi vrti . Roditelj mora biti na istu da je odvajanje najbolje za dijete.

To je samo prvo u nizu odvajanja od roditelja i sasvim je u redu da ga dijete ‘odradi’ u dobi od tri, etiri godine, isti e Glavina.

Ne postoji idealno doba za prvo odvajanje djeteta, za polazak u vrti . Istraživanja pokazuju da se prvo odvajanje ne bi trebalo dogoditi prije djetetovih 18 mjeseci, jer do te dobi postoji intenzivan separacijski strah, a pedijatri su mišljenja da bi bilo dobro dijete poslati u

jete. Treba ponovno uspostaviti novu rutinu, organizirati si dan tako se može biti više sa svojim djetetom, jer mu je to jako bitno. Jako je važno da se dijete ne vara, da se nestane iz skupine, bez pozdrava, da mu se kaže ‘do em za as’ ili ‘za 5 sati’ – to njemu ništa ne zna i – treba mu vrlo jasno objasniti: npr. do i u poslije spavanja. Vremenski slijed tipa 5 sati djetetu ništa ne zna i, no ako mu se objasni da emo do i nakon što se poigra, naru a i odspava to mu je jasna in ormacija. Prilikom odvajanja od djeteta, kada ga ostavljate u skupini, jako je važno da ono bude kratko, da se pokaže razumijevanje za nelagodu djeteta, za emocije koje ono ima. Isto tako treba dati jasnu uputu, npr. Ja idem na posao, ti ostaješ u vrti u, pusa. Rastanak mora biti što kra i jer dijete može iš itati nesigurnost roditelja pa e i ono biti takvo i manje spremno sura ivati, uklju iti se u novi kolektiv, isti e psihologinja.

Osamostaljivanje djeteta Važno je, kažu, tako er imati pozitivan stav. Drugim rije ima, važno je uvjeriti sebe da ona pri-

rodom dana simbioza izme u majke i djeteta koja je zapo ela ve za e em, a mame znaju o emu govorim, nije zauvijek.

Ona ima rok trajanja. Polazak u jaslice ili vrti prvi je u nizu koraka na putu osamostaljivanja djeteta i naj eš e prvo kidanje niti koje na poseban na in vezuju majku i dijete. O evi e mi oprostiti što ih ne spominjem. Ipak prvo odvajanje djeteta naj eš e teže pada majkama. Pozitivan stav zna i vjerovati da e djetetu biti dobro i lijepo u vrti u. Zaista vjerovati. Ako roditelj ne vjeruje, ne e ni dijete ma što god i koliko god mu pri ali da e mu u vrti u biti lijepo, da e tamo imati prijatelje, nove igra ke, da e nau iti nove pjesmice, pri e, koliko god ga uvjeravali da je vrti zabavan.

Djeca su izvrsni “ ita i“ pa se naše poruke na verbalnoj moraju poklapati s onima na neverbalnoj razini. Dakle, govori što misliš – misli što govoriš! U suprotnom dijete e biti zbunjeno, osjetit e dvoumljenje, strah, nesigurnost ili kakvu ve emociju nosite te e u skladu s time i reagirati. Koli ina suza i šmrklji, dakle, uvelike ovisi o roditeljima.

Odlazak u vrti dobar je za razvoj djeteta u socijalnom

I i u vrti zna i velike promjene. Pred djecom su veliki zahtjevi koji traže mnogo energije: djeca se moraju odvojiti od roditelja, prilagoditi se na druge odrasle osobe s kojima se trebaju emocionalno povezati, moraju usvojiti novu dnevnu rutinu, prilagoditi se na boravak u skupini s ve im brojem djece, na dijeljenje odrasle osobe s drugom djecom, na pravila, novi prostor, kaže Eleonora Glavina, psihologinja u Dje jem vrti u akovec

20. rujna 2013.

pokažite ali strajni vrti do njegove 4 godine zbog razvoja otpornosti.

Emocionalna veza djeteta i “tete” U novoj rutini za dijete su od izuzetnog zna aja odgajateljice. Roditelji primje uju da proces prilagodbe na vrti pre-

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

staje u trenutku kada se dijete emocionalno veže za jednu od njegovih teta.

- Emocionalna povezanost s odraslom osobom – u ovom slu aju odgojiteljicom, presudna je u ovom periodu, ali i tijekom cijeloga predškolskog perioda. Ona je baza svega. Ne

Kako olakšati prilagodbu?

Proces prilagodbe djeci može olakšati ukoliko se u skupini koju poha aju nalazi njima ve poznato dijete, prijatelj, bra a ili sestre. Dijete naj eš e nalazi sigurnost i u svom prijelaznom objektu pa je dobro ponuditi mu da sa sobom ponese dudu, bo icu, omiljene igra ke ili neki drugi predmet, primjerice, dekicu, koji mu pomaže da se utješi i osje a sigurnije.

Razgovarajte s djetetom kod ku e što e raditi dok vas nema, ukratko mu opišite dan, govorite mu o tetama koje e ga uvati, da e mu dati piti kada je žedan i jesti kada e biti vrijeme za to.

samo prilagodbe, nego i u enja.

Dijete u i kroz emocije. Ono ne pere zube zbog Grica i Greca ve zbog toga što mama ili teta u vrti u voli da ima iste zube.

Povezanost je presudna, ali za nju treba vremena. Zato je važno da dijete vidi roditelja i odgojiteljicu u komunikaciji i

Trudite se imati uvijek isti ritam tijekom dana kako bi dijete moglo predvidjeti što e se dogoditi.

Do ite po dijete u vrijeme u koje ste mu obe ali. Nipošto nemojte kasniti. Ne držite li se dogovora, dijete e postati nesigurno i nepovjerljivo.

Kada se vratite, dajte vrlo jasno na znanje djetetu da ste sretni što ga ponovno vidite.

Nemojte nikada kritizirati ili opominjati dijete pred svom ostalom djecom i pred odgajateljem. O takvim stvarima razgovarajte kada do ete doma na samo s njim. U suprotnom se može poja ati strah od odvajanja kod djeteta.

dobro je da roditelji u po etku budu kratko s djetetom u skupini, naglašava psihologinja Glavina.

Kad jednom dijete uspostavi emocionalnu vezu s odgajateljem onda je spremno istraživati dalje i stvarati prijateljstva koja su esto za cijeli život.

ISKUSTVA RODITELJA: Kako kroz proces adaptacije?

• Vilim Jankovi , danas petogodišnjak, s nepune tri godine krenuo je u vrti , pripovijeda njegova mama Dijana, i kaže kako je za njih – i nju i njega prilagodba bila zaista težak i bolan proces.

- Zaista nam je bilo teško. Do polaska u vrti Vilim i ja smo bili stalno zajedno i teško su nam padala ta odvajanja. Uz to, Vilim nije bio naviknut na djecu i to je bio razlog naše teške prilagodbe vrti u, zaklju uje mama Dijana, i dodaje da je tjednima stalno plakao, molio je da do e ranije po njega.

Taj proces prilagodbe trajao je duže vrijeme.

- Vilim se prvih mjeseci jako oslanjao i vezao za svoje tete, nikako se nije mogao opustiti u igri s djecom, ali to se sve promijenilo toliko da nismo mogli vjerovati.

Vilim sada obožava vrti .

Zahvaljuju i vrti u Vilim se promijenio.

- On mu je jako pomogao u socijalizaciji. Postao je jako otvoren, više se ne srami vezano uz prilaženje djeci, odmah se uklopi bez obzira u kojoj se situaciji zatekne, ponosno e mama Dijana.

• Tata Nikola Srnec iz akovca u vrti vodi svoga sina Niku (3,5). Kaže da je proces adaptacije u vrti za njega prošao bez osobitih problema.

- Niko se veselio vrti u. Jako. On je znao gdje ide i što ga u vrti u o ekuje. Ne sje am se nekakvih velikih suza ni protestiranja. On je to prihvatio kao nešto normalno – mama i tata idu na posao, a on u vrti , otkriva tata Nikola.

Isti e da je Niko prije polaska u vrti imao priliku puno vremena boraviti s puno druge djece i smatra kako mu

je upravo to pomoglo i olakšalo odvajanje od roditelja, snalaženje u novoj sredini, me u novom djecom.

• Mama Iva Vadlja u vrti vodi svoje obje djevoj ice, Vitu (4) i Idu (2,5). Starija ve drugu godinu polazi vrti , a mla a je tek ove godine krenula u jaslice. Kada smo ih sreli, Ida je bila nasmiješena, dok je Vita plakala iz petnih žila i protestirala da ne e u vrti . U ovoj stresnoj situaciji mami je baka prisko ila u pomo koja se tu zatekla, zlu ne trebalo.

- Ovako je svako jutro, Vita ne prestaje plakati.

Tako protestira jer tata i ja ostajemo doma, a ona mora u vrti . Naravno, mi doma radimo, nismo nezaposleni.

Zbog njenih protesta ove

smo godine u jaslice upisali mla u Idu. Vita je stalno govorila da ne e u vrti ukoliko ne emo voditi i njenu seku.

Mislili smo ok, to nije ni tako loša ideja budu i da nam je mla e dijete tako i tako pokupilo sve bolesti koje je Vita donijela iz vrti a, povjerila nam je mama Iva. Na polazak u vrti djecu je pripremala šetnjama do zgrade vrti a, pri ama, pozitivnim stavom prema vrti u, no isti e da u slu aju Vite to i nije baš pomoglo.

Proces adaptacije kod nje je dugotrajan i sa svakim ponedjeljkom ili nakon praznika po inje ispo etka.

• Irijana Marcijuš mama je Nike, Franke i Denisa. Sve troje su polaznici vrti a “Vjeverica” u akovcu. Kaže kako je sa sve troje djece adaptacija bila laka i više - manje bezbolna. Nika je, kaže, izrazito druželjubiva pa je odli no prihvatila polazak u jaslice, tim više što je njena starija sestra Franka ve bila u vrti u pa ju je posje ivala.

- Kad razmislim, najteže mi je bilo s Denisom, jer takvo iskustvo do tada nisam doživjela, ni ja, ni dijete. Sje am se da sam dolazila u vrti i gledala kroz prozor u sobu pla e li mi se dijete ili ne, kako sve podnosi. Ta naša adaptacija vukla se mjesec - dva. Prva dva tjedna bila su najgora, stalno je plakao, kasnije su to bile krizice. Najprije je prihvatio tete i kada se to dogodilo onda je po eo sklapati prijateljstva i mislim da je tada proces prilagodbe vrti u bio završen. To vezivanje za tete bilo je presudno. Za razliku od Denisa, najmla a Nika se odli no snašla. Sada polazi mješovitu skupinu pa se esto igra mame mla oj djeci, a s druge strane od starijih od sebe puno u i kroz igru, pripovijeda mama Irijana.

Vesela i zaista druželjubiva Nika kazala nam je da joj je bilo lako prvih dana u jaslicama, a i sad u vrti u, zato što je i njena sestrica Franka tu.

Profesori engleskog jezika iz Španjolske, Poljske, Portugala, Rumunjske i Hrvatske na vrhu tornja (Spinnaker Tower), s kojeg se pruža pogled na luku i grad Portsmouth

EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA u EU projektu

Uklju eno dvadeset u enika, profesori na edukaciji u inozemstvu Ove školske godine Ekonomska i trgova ka škola po inje s radom na projektu “Comenius multilateralna školska partnerstva”, nakon što je na natje aju prošle školske godine ostvarila pravo na dodjelu financijske potpore. Projekt financira Europska unija u okviru Programa za cjeloživotno u enje koji provodi Agencija za mobilnost i programe EU, a ostvarivat e se tijekom dvije školske godine.

U potprogramu “Comenius” obuhva eni su predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.

Naziv projekta je “Active Communication Training in Vocational Education”. Voditeljice projekta jesu pro esorice engleskog jezika Tanja Skoliber i Dunja Siro i , a u rad na aktivnostima u provedbi projekta bit e uklju eno dvadesetak u enika škole koji e sura ivati s u enicima i pro esorima iz šest zemalja Europske unije: Poljske, Turske, Bugarske, Rumunjske, Francuske (prekooceanski teritorij Reunion) i Italije. Još u velja i je Tanja Skoliber, pro ., bila u pripremnom posjetu u Poljskoj, gdje je u suradnji s kolegama iz Italije, Rumunjske i Poljske osmislila prijavu za Comenius školsko partnerstvo. Sudjelovanje u projektu pomo i e u enicima da razviju prezentacijske vještine, ukazat e na važnost neverbalne komunikacije u procesu zapošljavanja i omogu iti upoznavanje s oblicima neverbalne komunikacije u drugim europskim zemljama.

Upoznavanje kulturoloških osobitosti drugih zemalja Sve aktivnosti odvijaju se na engleskom jeziku, pa u enici tako er usavršavaju znanja i kompetencije iz engleskog jezika. U enici e se upoznati s kulturološkim osobitostima drugih zemalja za radnog posjeta nekoj od zemalja partnera (predvi eno je 18 mobilnosti u 3 zemlje), odnosno prilikom organiziranja radnog sastanka u travnju sljede e godine, kada e

Ekonomska i trgova ka škola biti doma in u enicima iz Poljske, Italije i Rumunjske. Ovo e partnerstvo zasigurno pridonijeti europskoj dimenziji škole, razviti svijest o raznolikosti europskih kultura i potaknuti osobni razvoj sudionika.

Ina e, ova je školska godina za za mr. Dunju Siro i zapo ela u Ujedinjenom Kraljevstvu, to nije, u Portsmouthu. Pro esorica Siro i ostvarila je pravo na dodjelu financijske potpore za stru no usavršavanje (Comenius stru na usavršavanja Agencije za mobilnost i progra-

Mr. Dunja Siro i , prof., na stru nom usavršavanju u Velikoj Britaniji. U pozadini jedna od atrakcija Portsmoutha - Spinnaker Tower

me EU) pa je u kolovozu sudjelovala u aktivnostima stru nog usavršavanja iz metodike nastave engleskog jezika pod naslovom “Using New Technologies in Language Learning & Motivation or Learning & Learning-to-Learn Skills”. Sudionici seminara, nastavnici engleskoga jezika iz dvanaest zemalja Europske unije – Austrije, Belgije, Gr ke, Njema ke, Španjolske, Ma arske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Švedske, Latvije i Hrvatske, prou avali su razne pristupe uporabi modernih tehnologija u nastavi (npr. uporaba izvora s Interneta u nastavi, web 2.0 alati u nastavi, uporaba ra unala za izradu nastavnih materijala i sli no).

Osim znanja prikupljenih na seminaru, najvrjedniji dio aktivnosti zasigurno je upoznavanje britanske kulture i civilizacije te uspostavljanje kontakata s nastavnicima iz drugih europskih zemalja i upoznavanje s njihovim sustavom obrazovanja i na inom rada.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

Martina (32) i Tihomir (36) Horvat iz Palinovca dobili su sina Nou, ro enog 13. rujna. Imaju i Luku (9,5).

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@ mnovine.hr ili urednik@ mnovine.hr.

Pošaljite osnov ne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Adriana (22) i Mihael (27) Petak iz Pribislavca dobili su k erkicu Ninu, ro enu 10. rujna. Imaju i petogodišnjeg sina po imenu Niko.

U AKOVCU besplatna Rodina radionica za trudnice

Za ljepše i ugodnije trudni ke dane U subotu 28. rujna održat e se u organizaciji udruge “Roda” u akovcu jednodnevna Rodina radionica za trudnice. Pozivaju se sve zainteresirane trudnice na prijavu sudjelovanja. Prijave su obavezne zbog ograni enog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 27. rujna, radnim danom od 9 do18 sati na mob.

098/948-9907 ili na mail: sjeverna@roda.hr (ime i prezime, o ekivani datum poroda i dolazi li s vama partner/ica

za porod). Radionica je namijenjena svim trudnicama i njihovim partnerima. U grupu se prima deset trudnica.

Ovom radionicom udruga “Roda” želi obogatiti i olakšati trudni ke dane trudnicama te omogu iti poseban doživljaj trudno e i poro aja kao prirodnih i izioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih stanja koja mijenjaju život žene i obitelji. Radionica e se održati u prostoru dvorane ACT-a, Stari hrast, 1. kat, Novakova ulica. Vrijeme održavanja ra-

Odjenite svoje dijete za bagatelu Udruga “Me imurske mame i trudnice” u nedjelju 22. rujna u prostorima Gimnazije “Josip Slavenski” u akovcu organizira drugi po redu Sajam rabljene dje je odje e i opreme. Sajam po inje u 10 sati, a planirano je da potraje do 17 sati. Prilika je to me imurskim mamama, ali ne samo njima, da po povoljnim cijenama za nadolaze u jesen i zimu opreme svoje mališane.

Sajam je izuzetno popularan doga aj koji obi e stotine mama, baka, teta, o eva u potrazi za odje om i drugim što bi odgovaralo upravo njihovu mališanu. Ove godine stvari za prodaju izložit e 75 izlaga a. Zbog velikog interesa, izlaga i su ekali na listi ne bi li dobili svoje mjesto na Sajmu za koje, usput budi re eno, pla aju 30 kuna. Sav na taj na in prikupljen prihod Udruga “Me imurske mame i trudnice” namjenjuje u humanitarne svrhe.

- Kako ne bi sve bilo u znaku trgovine, lanice Udruge

tradicionalno pripremaju kola e i sok za okrjepu. Ove godine organiziramo i tombolu. Imali smo veliki odaziv sponzora pa svaka sre ka dobiva. Sav prihod od tom-

okoladni poljupci iz Opatije

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

dionice je od 8.30 do 12 sati (s pauzama). Radionica prati tijek trudno e i sastoji se od sljede ih tema: spolnost kroz trudno u, poro aj i dojenje, iziologija trudno e, zdrava prehrana i na in života, iziologija poro aja i utjecaji na nju, poro aj – o ekivanja i planovi i poslijeporo ajno razdoblje i dojenje. Poželjno je do i u udobnoj odje i te ponijeti jastuk ili prostirku da se možete što udobnije smjestiti, odnosno bilo što drugo s ime ete se osje ati ugodnije.

MAME POMAŽU MAMAMA - ovu nedjelju u akove koj Gimnaziji Sajam rabljene dje je odje e i opreme

SEDMI SUSRET GRADOVA I OP INA PRIJATELJA DJECA akovec i Prelog u Opatiji

Grad Opatija bio je doma in 7. tradicionalnog susreta gradova i op ina prijatelja djece. Prvi ovakav susret organiziran je i održan 2007. godine u akovcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog 13. rujna 2013. u opatijskom Grand hotelu Adriatic, bila je aktivno gra anstvo, odnosno dje ja participacija.

Rad sudionika iz etrdeset hrvatskih op ina i gradova prijatelja djece bio je podijeljen u dva dijela. Za u enike osnovnoškolce bile su organizirane razli ite radionice (“ okoladni poljupci iz Opatije’’, ‘’Moja opatijska kamelija’’, ‘’Potraga za blagom’’, ‘’Lepa doma a beseda’’) i vožnja brodom opatijskim ‘’mulom’’. Odrasli su predstavnici sudjelovali u radionici nazvanoj ‘’Uloga odraslih

20. rujna 2013.

bole namijenit emo za nove humanitarne akcije. Nagrade koje smo pripremili za tombolu kre u se u rasponu od 20 do 800 kuna. Dijelit emo, primjerice, kemijske olovke,

kišobrane, torte, ve ere, ak i te aj stranog jezika, doznajemo od Željke Štampar Zamuda, jedne od lanica organizacijskog odbora nedjeljnog Sajma.

i društvene zajednice u unaprje enju sudjelovanja djece’’, koja je završila zaklju kom da je neophodno osigurati inancijsku i svaku drugu potporu na elnika i gradona elnika aktivnostima koje se provode u cilju poboljšanja kvalitete života djece, s obzirom na to da je to jedan od najvažnijih preduvjeta za ostvarivanje na ela Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda.

ka škole, organiziraju akove ki gimnazijalci u cilju pružanja pomo i svojim vršnjacima i drugim potrebitim lanovima zajednice.

Predstavnici Grada akovca na susretu bili su Karla Bezek i Ivan Carovi , u enici 8. razreda OŠ Kuršanec; Ida Ivek i Maja Sabol, u enice 4. razreda Gimnazije Josipa Slavenskog akovec; Koraljka Bendelja, lanica Društva “Naša djeca” akovec; Jelena Klin evi , lanica Koordinacijskog odbora akcije “Grad akovec - prijatelj djece”, te Igor Mesari , savjetnik za osnovno školstvo Uprave Grada akovca.

Grad Prelog predstavili su Nika Strnad, Mia Stan i , Ema Trstenjak i Dora Balent, u enici lanovi dje jeg foruma; Kristina Najman, voditeljica Dje jeg foruma; Natalija Blažeka, lanica Društva “Naša djeca” Prelog, te Brankica Mezga, predsjednica Koordinacijskog odbora akcije “Grad Prelog - prijatelj djece”.

Predstavljen Sajam dobrote

Zajedni ka fotografija predstavnika Grada akovca i Grada Preloga u Opatiji Prednji red: Brankica Mezga, Nika Strnad, Mia Stan i , Ema Trstenjak, Dora Balent i Maja Sabol Stražnji red: Ivan Carovi , Karla Bezek, Jelena Klin evi , Igor Mesari , Koraljka Bendelja, Kristina Najman i Natalija Blažeka

Svaki se sudionik susreta predstavio primjerom dobre prakse dje jeg sudjelovanja iz svoje sredine, pa su Grad akovec projektom ‘’Sajam dobrote u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec’’ predstavile Ida Ivek i Maja Sabol, u enice 4. razreda spomenute škole. Sajam dobrote održava se u ovoj školi ve više od desetlje a, a odnosi se na niz humanitarnih doga aja koje, uz podršku ravnateljice i djelatni-

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

IZLOŽBA

“Crno - bijelo” Fotokluba akovec INTERAKTIVNA VIDEOINSTALACIJA

Dobro došli! Dovi enja! umjetnice Kristine Horvat Blažinovi MAŽORET

Smotra mažoretkinja u Svetom Martinu na Muri Mažoret kamp u Nedeliš u GOSTOVANJA

Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” u Italiji HKUD-a Gori an na 12. Me unarodnoj smotri folklora u Tešnju

ZGODNE POLJAKINJE U ME IMURJU SNIMILE VIDEOSPOT ZA EUROSPORT Sandra, Agata, Dorota i Magdalena lanice su sportske organizacije SEC (Speedway european championship).

Prigodom održavanja tre e utrke finala ovogodišnje serije za pojedina nog prvaka Europe, koja je vožena u subotu 14. rujna na stadionu “Milenium” u Donjem Kraljevcu, za potrebe marketinga ovog doga aja snimile su videospot za Eurosport. Tako je milijunsko gledateljstvo diljem Europe imalo prigodu vidjeti pri u o speedwayu iz Me imurja, koju su oplemenile atraktivne poljske ljepotice.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

STIGLI NOVI KATALOZI ZIMA I JESENSKA PUTOVANJA

Kultura

Varaždinska umjetnica Maja Vrban donosi velike formate Mlada varaždinska akademska slikarica - grafi arka Maja Vrban na izložbi u akovcu predstavlja se djelima nastalima u posljednje dvije godine – oslikanim objektima velikog ormata. Umjetnica je ro ena 1987. godine u Varaždinu. Diplomirala je 2012. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na grafi kom odsjeku, u klasi

CHARTER PUTOVANJA ANDALUZIJA 26.09., 7 dana, od 5.295 kn SEVILJA FLY ONLY I CITY STAY 26.09., 7 dana, od 1.450 kn ISTANBUL-VRATA ORIJENTA 12.10., 9 dana, od 2.995 kn KORZIKA 13.10., 3 dana, od 2.390 kn

DALEKA PUTOVANJA JORDAN & IZRAEL 05.10., 8 dana, od 8.550 kn KINESKA TURA 31.10., 10 dana, od 9.690 kn INDIJA 15.11., 9 dana, od 11.690 kn LJEPOTE JUŽNE AMERIKE 22.11., 16 dana, od 34.495 kn

EUROPSKA PUTOVANJA AMSTERDAM 05.10., 4 dana, od 3.695 kn PARIZ 05.10., 4 dana, od 3.695 kn LONDON 05.10., 5 dana, od 4.490 kn

WELLNESS MALI LOŠINJ (H. Aurora 4*) 29.9.-26.12., 2 pol, od 774 kn TERME ČATEŽ (H. Terme 4*) do 19.12., 2 pol, od 750 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME VIVAT (H. i Dep. VIvat 4*) do 25.10., 2 pol, od 690 kn

ODMOR NOVIGRAD (H. Maestral 4*) 28.9.-26.10., 2 pol, od 580 kn OPATIJA (H. Opatija 2*) 29.9.-26.10., 2 pol, od 560 kn PRIMOŠTEN (H. Zora 3*) 28.9.-5.10., 2 pol, od 469 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla Htl Brinje, od 6.12., 2 pol+ ski-karta, od 895 kn ITALIJA, Kronplatz Htl Pörnbacher, od 4.12., 3 pol, od 1.475 kn AUSTRIJA, Nassfeld Apt Marcius, od 05.12., 3 pol, od 1.485 kn

KOMPAS SKI KLUB AUSTRIJA, Kals, Gradonna Mountain Resort od 04.01., 7 pol, od 6.178 kn AUSTRIJA, Matrei, Htl Goldried od 04.01., 7 pol, od 3.538 kn AUSTRIJA, Sillian, Sporthotel Sillian od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 6.425 kn ITALIJA, Passo Tonale, Htl Dahu od 04.01., 7 pol + ski-karta, od 4.395 kn

SKIJANJE SLOVENIJA, Krvavec, Htl Raj od 05.01., 4 pol + ski-karta, od 1.975 kn SLOVENIJA, Kranjska gora, Htl Alpina od 04.01., 7 pol, od 2.560 kn AUSTRIJA, St. Oswald, KOMPAS VILLAGE KIRCHLEITN od 04.01., 7 noći, od 4.745 kn AUSTRIJA, Filzmoos, Htl Alpenkrone od 04.01., 7 pol, od 2.445 kn ITALIJA, La Villa, Apt Genziana od 04.01., 7 noći, od 8.395 kn ITALIJA, Lavarone, Htl Caminetto od 04.01., 7 pol, od 2.465 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

ETVRTAK, od 19. rujna AKOVEC, Centar za kulturu, izložbeni prostor pro . Nevenke Arbanas. Od 2008. do 2010. godine sudjeluje na terenskoj nastavi u Ivani - Gradu, na radionicama drvoreza, mozaika, otografije i digitalne grafike. Godine 2009. poha a ljetnu školu ilustracije u Rimu, na te ajevima Javiera Zabale i Svjetlana Junakovi a, a od 2010. do 2013. izlaže na sajmu dje je knjige u Bologni i 2012. na sajmu knjiga u Frank urtu. Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama slika, grafika i otografija od 2006. godine. Živi i radi u Varaždinu.

20. rujna 2013.

ETVRTAK, 26. rujna, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Tarzan i svinja na Ovogodišnju jesensku kazališnu sezonu u akove kom Centru za kulturu otvorit e predstava Kazališne družine ''Štolcer'', koja e u etvrtak 26. rujna izvesti predstavu “Tarzan i svinja na posljednoj ve eri”. Predstava je izvrsno prihva ena od publike, ali i struke. Izme u ostalog osvojila je Nagradu Grada Slavonskog Broda kao najbolja predstava po izboru publike na 53. estivalu hrvatskih kazališnih

PJEVA KI ZBOR ‘’JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI’’ gostovao u Italiji

Štolceri nastupili u Basilici di San Paterniano akove ki Pjeva ki zbor ‘’Josip Štolcer Slavenski’’ gostovao je u Italiji na 40. Incontro internazionale poli onico grada Fan, odnosno na Festivalu pjeva kih zborova u naselju Fano, koje se nalazi u blizini grada Rimini. Taj internacionalni pjeva ki susret trajao je od 7. do 15. rujna, a zbor je gostovao etiri dana, i to od 11. do 14. rujna. Nastup je bio u Basilici di San Paterniano. Kako kaže

jedna od lanica zbora koja je sudjelovala na ovom gostovanju Valerija Vlah, doma in je izuzetno gostoljubivo primio naše zboraše: - Doista su nas lijepo ugostili, a oni e biti naši gosti na natjecanju u Novigradu Istarskom 13. listopada ove godine.

Iskoristili smo priliku i otišli na izlet u Republicu di San Marino i jako uživali. Izme u ostalog gosti na pjeva kom susretu su

bili Quator vocal Meliades, cure iz Francuske koje su nas jako oduševile. Cijelo putovanje je bilo naporno (put od 12 sati),

ali krasno, i bila nam je velika ast pjevati sa samim pro esionalcima, jer mi smo ipak amateski zbor.

12. ME UNARODNA SMOTRA FOLKLORA U TEŠNJU

HKUD Gori an bilježi još jedan veliki nastup lanovi HKUD-a Gori an posjetili su po etkom mjeseca, 7. rujna, Tešanj i sudjelovali na 12. Me unarodnoj smotri olklora. Tajnik HKUD-a Gori an Josip Krznar o tom je gostovanju rekao: - Pun autobus sudionika u olklornoj, tamburaškoj i pjeva koj sekciji zaputio se u Tešanj u 5 sati ujutro. Nakon lijepe dobrodošlice pozvani smo bili na ru ak te smo imali priliku okusiti jela iz tog kraja. U slobodnim satima obišli smo

NAJAVLJUJEMO Izložbeni prostor Grada Preloga

Izložba radova s radionice ‘’Naivna umjetnost’’ Tijekom izložbe “Naivna umjetnost – hrvatski ponos” održavale su se likovne radionice u izložbenom prostoru Grada Preloga. Radionice su bile koncipirane u dva dijela, kratko upoznavanje s djelima i anegdotama iz života naivnih umjetnika, te prakti ni dio u kojem su polaznici imali prilike otkriti svoje likovne sklonosti, iskušati se u likovnim tehnikama kojima su se koristili navini umjetnici i uživali u svijetu umjetnosti u ugodnom ambijentu izložbenog prostora Grada Preloga. Muzej Grada Preloga je zbog izuzetne posje enosti radionica odlu io ovaj doga aj okruniti izložbom, ije e sve ano otvorenje biti uprili eno u petak 20. rujna u 18 sati u izložbenom prostoru Grada Preloga, uz prigodan program.

stari dio grada, sajam p elarstva te vidjeli dio njihove kulture, pošto je dio stanovništva muslimanske vjere. U 20 sati po eo je program smotre. Uživali smo u prelijepim plesovima iz svih krajeva BiH. Odli ne koreografije, dobar scenski prikaz i zajedništvo bili su dio velike dvorane. Do kasnih no nih sati zabavljali smo se u tamošnjem disco klubu. I stari i mladi poslije fine ve ere imali su energije za tulum uz poznate strane i doma e hitove.

INTERAKTIVNA VIDEOINSTALACIJA

Dobro došli! Dovi enja!

Galerijski prostor Muzeja Me imurja akovec nastavlja s ovogodišnjim konceptom predstavljanja me imurskih umjetnika.

Nakon predstavljanja dvojca Miljan i - Štoki , od 12. do 22. rujna u tom se prostoru može doživjeti interaktivna videoinstalacija znakovitog naziva “Dobro došli – dovi enja”. Autorica Kristina Horvat Blažinovi na domišljat na in progovara o suvremenom brzom na inu konzumiranja proizvoda, kulture, prijateljskog ili obiteljskog druženja... i time upozorava na sveop u pojavu otu enosti i ljudske usamljenosti. A kad takav brz na in života preuzme kontrolu, nastupaju emocije kao što su tuga, ljutnja ili agresivnost, pa ak i nemir u ljudskom tijelu i psihi, što u kona nici dovodi do nesklada, bolesti i nezdravog življenja. Stoga izdvojite u ovim ranojesenskim danima malo vremena za sebe i zaputite se u društvu u Izložbeni

Dobro došli!

Dovi enja!

salon Muzeja Me imurja. Interaktivnu videoinstalaciju zbog specifi nosti izvedbe možete doživjeti radnim danom prijepodne od 10 do 12 sati ili u poslijepodnevnim

satima od 16 do 18 sati. Subotom e vrata Galerije biti otvorena od 10 do 12 sati, i tako sve do 22. rujna. Ulaz je slobodan.

Umjetnica Kristina Horvat Blažinovi je akov anka i u svom stvarala kom radu, osim videoinstalacija, ima široku lepezu interesa. Njeni radovi obuhva aju slike, trodimenzionalne objekte, multimedijalne instalacije, ra unalne grafike, otografiju, video, animirani film i per ormans. Autorica je nekoliko glazbenih video spotova, zatim videoscenografije za kazališnu predstavu “Odiseja 2001.’’ (K.R. Gustl & ZeKaeM Zagreb), te lutaka i scenografije za lutkarsku predstavu “Pti ica” KD-a “Pinklec”. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika i aktualna predsjednica HDLU-a Me imurja. Samostalno i skupno izlaže od 1993. u zemlji i inozemstvu.

(Roberta Radovi )

20. rujna 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 27. rujna, 20 sati VARAŽDIN, Arena - sportska dvorana

posljednjoj ve eri Glazbeno - scenski mjuzikl “Jadnici” Premijera glazbeno - scenskog mjuzikla ''Jadnici'' održat e se u sportskoj dvorani “Arena” u Varaždinu u petak 27. rujna. Glavne uloge u mjuziklu utjelovili su poznati pjeva i Pamela Ramljak i akov anin Bojan Jambroši . Producent mjuzikla je Vladimir Hoblaj iz Murskog Središ a, a redatelj ovoga velikog spektakla je Richard Montez, koji je na ovom projektu okupio ekipu Me unarodnog kazališta “CornerstoneArts Hrvatska”. U

amatera, koji je održan u svibnju ove godine. Redatelj je Dejan Buva , a autorica teksta Kristina Štebih. U predstavi igraju Marko Kova , Ivan Goran Herman, Ana Horvat, Matko Buva , Željka Grahovec, Ivica Mikolaj, Kristina Štebih, Klementina Vodušek, Josip Bašek, Tamara Korunek, Samanta Grahovec, Igor Belovi , Alen Horvat i Dejan Buva , uz glazbenu potporu “Trio Cigojner Bela” (Mario Jagec, Dino Pavlekovi , Željko Granovec).

mjuziklu e sudjelovati dvadesetak vrhunskih pjeva a uz impresivnu kostimografiju i scenografiju, a na projektu sudjeluje i dvjestotinjak volontera. Uz ve ernju predstavu za gra anstvo, predvi ena je i dnevna za organizirane posjete škola. Ovo je posebna prigoda da i školski u enici na spektakularan na in dožive štivo koje spada u lektiru, kao i povijesne okolnosti koje obra uje najve i i najpoznatiji roman 19. stolje a. Ulaznice za tu predstavu bit e po povoljnijoj cijeni od 25 kuna. Hrvatska verzi-

ja slavnog mjuzikla ima i humanitarnu notu, s ciljem zbrinjavanja boži nih darova udomljenoj djeci varaždinske regije. U tu svrhu je izdvojeno 1.500 ulaznica koje prodaju volonteri Foruma za kvalitetno udomiteljstvo. Cijena ulaznice je 80 kuna. Od svake ulaznice koja je kupljena neposredno od volontera Foruma 32 kune bit e odvojene za boži ne darove udomljenoj djeci.

Ulaznice za mjuzikl mogu se kupiti i u akovcu, na Trgu Republike, u in oku ici Turisti ke zajednice grada akovca.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA lanova Fotokluba akovec

Crno - bijele fotografije naših umjetnika nisu šutljive Piše: Roberta Radovi Selekciju i postav izložbe lanova Fotokluba akovec, koja je protekli tjedan, u etvrtak 12. rujna, otvorena u Galeriji “Scheier”, odradio je zagreba ki otogra Max Juhasz. Tom je prigodom istaknuo: - Kada promatram crno - bijele otografije lanova Fotokluba akovec, biram one koje mi nešto govore. Neke manje, neke više, no šutljivih nema. Autori su otografije odradili tematski i stilski, jasno i isto, što uvelike olakšava gledanje, izbor, ali i razumijevanje, te svakako služi na ast jednoj klupskoj organizaciji amaterskog karaktera. Fotoklub mi je iskazao veliku ast pozivom da selektiram izložbu. Pregledom prijavljenih radova povodio sam se time da postavim koncepciju radova na osnovu njihovih tema.

Svi autori i lanovi FK-a akovec imaju ‘ono nešto’. Netko ima manje, netko više, što, naravno, ovisi o mom subjektivnom poimanju otografije. Izme u svih autora izdvojio bih Petra Kova a

Pohvaljeni su radovi autorice Lucije Trupkovi iz Brezja

lanovi FK K-a nizom aktivnosti rade na promicanju kvalitetnoga fotografskog promišljanja

koji me iznenadio svojim otografijama snimljenim u Engleskoj. Posebice izdvajam i mladu otografkinju Luciju Trupkovi .

Njezine otografije kao da plešu izme u stvarnosti i zbilje, koje kao da govore sve ili ništa. Lucijine otografije ne u zaboraviti, jer one imaju daleko ve u težinu od nekog klupskog ili amaterskog poimanja otografije.

Boja kao kontaminacija ljudskog uma Tema izložbe je crno - bijela otografija, a taj umjetni ki

koju na neki na in predstavljamo rad naših lanova kroz proteklu godinu. Autori se na tim izložbama obi no predstave sa serijama otografija koje sami odaberu ili je izložba tematski odre ena. Ove godine je tema crno - bijela otografija, a izložba e se mo i razgledati do 8. listopada. Osim ove izložbe, tijekom godine organizirali smo diljem Hrvatske promocije knjige ‘Promišljati Hrvatski’ autora Davora Žerjava, koji je tako er naš lan.

Organizirali smo i niz edukativ-

nih radionica, od u enja osnova digitalne i analogne otografije do korištenja programa Adobe Photoshopa. Pripremamo i jedno me uškolsko natjecanje, o kojem emo uskoro dati više in ormacija.

Svoje radove na izložbi FK Ka MMXIII predstavilo je 17 autora: Danijel Blažeka, Davor Dolen i , Davor Žerjav, Davorin Mance, Filip Lu in, Irena Nikolaus - Jug, Karla Taradi, Lucija Trupkovi , Luka Smernjak, Marko Gotatal, Martina Gyöfi, Petar “Grozni” Kova , Petar Sabol, Siniša Ludaš, Tomislav Klobu ari , Vjeran Petrovi i Željko Ov ar. Jedna od ženskih lanica, Lucija Trupkovi iz Brezja (25 godina), pohvaljena je i od strane selektora izložbe, a o svom je radu kazala: - Pro esionalni sam otogra i otografijom se bavim ve duže vrijeme. Želja za bavljenjem otografijom došla je sasvim slu ajno, a ponajviše me interesiraju portreti i priroda.

Max Juhasz: - Crno - bijela fotografija ini odmak od boje. Odsutnost boje promatra u daje vremena da razmisli, da pogleda tu fotografiju te pokuša u i u nju, u njezinu pozadinu izri aj Max Juhasz doživljava kao posebnu vrijednost u današnjem obilju boja: - Kako otogra ski promišljati bez kolora? Danas se sve izražava kolorom koji se nalazi na svakom koraku. Svugdje su reklame koje pršte bojama i to je na odre eni na in kontaminacija ljudskog uma, koji je prezasi en tom silnom bojom. Upalite TV, boje pršte.

Kamo god se okrenete, oko vas je gomila boja. Prakti ki više ni nema starih asada u strogom centru Zagreba, a koje ne vrište šarenilom reklama. Crno - bijela otografija ini odmak od te boje.

Odsutnost boje promatra u daje vremena da razmisli, da pogleda tu otografiju te da pokuša u i u nju, u njezinu pozadinu.

Selektor izložbe Max Juhasz kaže kako svi lanovi Fotokluba imaju “ono nešto’’

Aktivnosti s ciljem kvalitetnijega fotografskog promišljanja Predsjednik Fotokluba akovec Davor Dolen i je uz selektora izložbe Maxa Juhasza otvorio izložbu te najavio aktivnosti do kraja godine: - Svake godine organiziramo zajedni ku izložbu kroz

Na otvorenju izložbe i akteri projekta ‘’Lica” autora Davora Žerjava

Kutija s pogledom U izložbenom prostoru predvorja Kazališne i koncertne dvorane u Lendavi u Sloveniji svoje radove predstavio je predsjednik Fotokluba akovec Davor Dolen i : - Povod te izložbe, koja je otvorena proteklu subotu, jest dobivanje me unarodnoga umjetni kog zvanja Umjetnik FIAP (AFIAP-Ar ste de la Fédéra on Interna onale de l’Art Photographique), koje mi je dodijelila Me unarodna federacija fotografske umjetnosti (FIAP). Zamišljena je kao predstavljanje fotogra ja koje su nagra ene i prihva ene na natje ajima u cijelom svijetu. S druge pak strane, zamišljena je i kao predstavljanje koncepta snimanja fotogra ja tehnikom zvanom camera obscura. Time zapravo želim re i kako se dobra fotogra ja može napravi i obi nom ku jom, obi nim fotoaparatom te da nije

uvijek potrebna skupa oprema ni posjedovanje petnaest fotoobjek va. Dobru i kvalitetnu fotogra ju mogu e je napravi i obi nom camerom obscura.

Prema saznanjima Dolen i a, zbog prezauzetos galerijskih

prostora, ova se izložba ne e mo i razgleda u akovcu, a kako nama Me imurcima Lendava nije daleko, zasigurno e ljubitelji kvalitetne fotogra je prona i slobodno vrijeme i za ovu izložbu koja e bi otvorena do 28. rujna.

4

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 20. rujna, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink and Music Club

PETAK, 20. rujna, 21.30 sati AKOVEC, Novi rock caffe

Dvostruki rock užitak uz Entrip i Free For All Acoustic Souls gitaristi ki duet iz akova U prostoru Novog rock caffea u akovcu ovaj petak možete doživjeti dvostruki rock užitak. Ponajprije e nabrijana i spremna za vas prorokati predgrupa Entrip. Ovaj bend iz akovca okupljen je otprilike prije tri godine. Inspiriran je prirodnim životom, stvarnoš u i željom za stvaranjem novih pjesama. U bendu sviraju Alan Horvat (gitara vokal), David Lesjak (bas gitara), Filip Toplek (gitara,

poluvokal) i David Al-Mu leh (bubnjevi).

Kao glavna zvijezda ve eri nakon Entripa nastupit e bend Free For All. FFA je bend koji su osnovala dva mlada glazbenika: Borna Ladi i Ivan Sušec, polaznici glazbene škole “Suita” akovec. Aktualni postav benda je Melani Po ekaj (vokal), Nikola Novak i Ivan Sušec (gitare), Karlo Poljanec (bas gitara) i Borna Ladi (bubnjevi).

Acoustic Souls je bend koji izvodi najpopularnije strane hitove s Billboard ljestvica od 60-ih godina do najnovijih.

Rije je o gitaristi kom duetu iz akova, odnedavno sa zagreba kom adresom, a ine ga Tomislav Užarevi (vokal i gitara) i Vjekoslav Valeti - W SoulBear (gitara i vokal). Bend je u dvije godine zajedni kog rada osvojio brojne simpatije publike, nastupaju i diljem Hrvatske. Album

prvijenac “THE ROAD’’ je snimljen u svibnju ove godine i, sude i po nominacijama za Porin i Crnog ma ka, koje su glazbenici stekli izvan okvira benda, o ekuje se prava glazbena poslastica. Nemojte se za uditi kad hitove Stinga, Claptona, U2-a, Stonesa, Coldplayja ili Maroon 5 po nete pjevušiti u nekom novom ruhu - nakon poslušanog koncerta doga a se i najboljima!

HKUU SVETI MARTIN iz Svetog Martina na Muri

U nedjelju smotra mažoretkinja

“Mi smo djeca sre e” Hr vatska kulturno umjetni ka udruga Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri zajedno s op inom Sveti Matin na Muri i Spa@Sport Resortom u nedjelju 22. rujna 2013. organizira 5. smotru mažoretkinja pod nazivom “Mi smo djeca sre e”.

Priredba koja je u protekle etiri godine izrasla

u respektabilnu smotru najboljih me imurskih mažoretkinja svih uzrasta održava se u sportskoj dvorani u Toplicama Sveti Martin s po etkom u 15 sati. Ulaz za posjetitelje je besplatan, a predsjednik Organizacijskog odbora i udruge Sveti Martin, mr. Dražen Crn ec, poziva sve prijatelje i ljubi-

telje mažoret plesa i pokreta da do u i u najljepšem dijelu Me imurja u lijepom ozra ju upute pozdrav upravo dolaze oj jeseni, koja e zasigurno uz mažoretkinje biti romanti nija i ljepša. O ekuje se nastup desetak skupina te lijep program, uz brojna ugodna iznena enja.

(S.Mesari )

Doma e mažoretkinje sudjelovat e na smotri

MAŽORET kamp u Nedeliš u

Okupio osamdeset djevoj ica!

Mažoretkinje Nedeliš a su krajem minulih školskih praznika organizirale prvi Mažoret kamp u Nedeliš u, koji je bio otvoren svim djevoj icama koje su na tjedan dana htjele postati mažoretkinjama. Mažoret kamp se održavao od ponedjeljka do petka u trajanju od po tri sata na vanjskim prostorima MESAP-a, a s djevoj icama su radile licencirane trenerice Vedrana Horvat i Ivana Hajdinjak, odgojiteljice Valentina Bel i Ida Topolnjak,

trenerice Blanka Šipek i Kristina Bacinger, te lanice najstarijeg sastava Mažoretkinja Nedeliš a Tihana Hajdinjak, Tonka Mlinari i Petra Mesari , pod budnim okom predsjednice Udruge Lidije Branilovi .

Polaznice kampa su u pet dana nau ile osnove vrtnje sa štapom, a tu je bilo još i puno rekreacije, plesa, ali i timskih igara te kreativnih radionica za najmla e. Sve sudionice su dobile majicu i diplomu za uspješan zavr-

šetak kampa. Kamp je okupio osamdeset djevoj ica s podru ja cijelog jugozapadnog Me imurja, što je dokaz uspješnog rada Mažoretkinja Nedeliš a, koje prelaze okvire op ine Nedeliš e. U tijeku su upisi u Mažoretkinje Nedeliš a koji traju do 15. listopada, a prijave se primaju na brojeve mobitela 098/932 35 99 (Vedrana) i 091/362 46 74 (Lidija) ili osobno svaku subotu do 12. listopada od 10 do 13 sati u dvorani OŠ Nedeliš e.

TJEDAN kajkavske kulture - Krapina 2013.

Za recital nagra ena Preložanka Marija Vuk U Tjednu kajkavske kulture - Krapina 2013., pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi a, održan je 11. rujna recital kajkavske poezije. U sklopu recitala promovirana je zbirka poezije pod naslovom “Moj fala ec neba”. U zbirci i recitalu uspješno su zastupljene i predstavnice Me imurja: Ružica Juki iz Male Subotice, Vesna Jankovi iz akovca, Lidija Novak Levati iz Brezja i Marija Vuk iz

Marija Vuk s glumicom Marijom Bori

Preloga. Pjesme su recitirali poznati dramski umjetnici Marija Bori , Biserka Ipša, Kristijan Poto ki i Silvio Vovk, dok je u glazbenom dijelu nastupio Bojan Jambroši .

Pojedina ne nagrade nisu dodjeljivane, ve je izdvojeno troje autora ije je pjesništvo nagradilo Prosudbeno povjerenstvo. Me u njima nagra ena je Marija Vuk iz Preloga, koja je prvi put sudjelovala na recitalu.

(JŠ)

Recitatori: Silvio Vovk, Biserka Ipša, Marija Bori i Kristijan Poto ki

20. rujna 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RUJAN - LISTOPAD, 16. rujna - 15. listopada AKOVEC, natje aj za festival demo bendvoa

Otvoren natje aj DEMOFEST 2013.

Udruga za razvoj kulture ETNO i Udruga za promicanje kulturne i ekološke svijesti mladih “3FF” te Hrvatska glazbena scena pozivaju sve zainteresirane demo bendove da se prijave na otvoreni natje aj za sudjelovanje na festivalu demo bendova ‘’DEMOFEST 2013.” u akovcu. Natje aj je otvoren od 16. rujna do 15. listopada 2013. DemoFest je ve dobio potporu HDS-a u smislu inancija, tako da su nagrade vrlo zanimljive i korisne za daljnji radi demo bendova. Bendu koji e osvojiti prvo mjesto omogu it e se snimanje pjesme

i spota u profesionalnim studijima, drugo mjesto donosi mogu nost snimanja pjesme u profesionalnom studiju te za tre e mjesto poklon bon u Music shopu u vrijednosti od 500 kn.

Prijave se dostavljaju na e-mail adresu demofest. cakovec@gmail.com, a mora sadržavati snimku maksimalno tri glazbena djela, od kojih barem jedno mora biti autorsko, na CD-u, ili u .wav ili .mp3 formatu; naziv benda i imena prijavljenih pjesama; podatke o lanovima benda i kontakt osobi (podaci moraju sadržavati imena,

prezimena i godišta ro enja svih lanova benda, instrumente na kojima sviraju, te broj telefona i mail adresu kontakt osobe); kratku biogra iju benda i fotogra iju bendu u minimalnoj rezoluciji od cca 1200x1800.

Festival e se u cijelosti održati u caffe baru ‘’Stari hrast” krajem tijekom listopada i studenoga 2013. godine, ovisno o broju prijavljenih bendova i broju festivalskih ve eri. Svaki bend morat e, uz svoj standardni repertoar, odsvirati i jednu obradu tradicionalne me imurske pjesme u svom speci i nom stilu, koju e na dan nastupa prijaviti lanovima komisije. Komisija se sastoji od tri jednakopravna lana od kojih su dvije izi ke osobe, a tre i je publika. Publika e za svog favo-

rita glasovati na kraju svake festivalske ve eri, s time da se za bend može glasovati i onda kad on ne svira.

SVE ANOST OTVORENJA DIGITALNOG I 3D KINA donijela interes kinopublike kakav se ne pamti godinama unatrag u akovcu i Me imurju

Kona no se traži(la) karta više za akove ko kino PIŠE: Roberta Radovi Karta više tražila se za sve anu projekciju otvorenja digitalnog i 3D kina u akove kom Centru za kulturu. Za tu je prigodu protekli tjedan, u etvrtak 12. rujna, osigurana projekcija ilmskog hita “Rat svjetova Z”, 3D, a u ime Grada akovca digitalnu i 3D eru u CZK-u otvorio je uo i emitiranja ilma gradona elnik Stjepan Kova uz rije i: - akovec ima dug u tradiciju gledanja ilmova u kinu, jer se upravo i ove godine obilježava stolje e ilma u našem gadu. Još je po etkom ove godine vladala bojazan da kino u našem gradu ne e opstati. Naprotiv, ne samo da e opstati, nego emo ga imati i u digitalnom i 3D obliku. Upravo današnjim danom zapo inje novo doba i era kinoprikaziva ke djelatnosti u akovcu. Grad akovec je sudjelovao u i-

Oduševljenje i radost djece na besplatnoj projekciji u 18 sati

nanciranju ovog projekta zajedno s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Hrvatskim audiovizualnim centrom iz Zagreba. Ujedno pozivam sve gra ane akovca i žitelje Me imurja neka u što ve em broju dolaze u dvoranu Centra za kulturu doživjeti novi, kvalitetniji zvuk i sliku. Neka dvorana uvijek bude ispunjena posjetiteljima kao na ve erašnjoj projekciji.

Doprinos kvaliteti i kulturi gledanja filmova Marina Oskoruš, voditeljica izložbenog i ilmskog programa u Centru za kulturu, tako er je s posebnom radoš u do ekala ovaj dan i sve anost, jer se na projektu digatilizacije i uvo enja nove tehnologije u Centru intenzivno radilo i pripremalo još od 2011. godine:

- Ve eras je veliko veselje za akovec. Kona no smo krenuli s digitalnim i 3D kinom.

Kako se kaže: tko eka - do eka. Kina koja su takore i bila na rubu propasti do ekala su uz ovaj nacionalni projekt svoju obnovu, kojom se uvelike pridonosi kvaliteti i kulturi gledanja ilma. A upravo je kino kao temeljni standard kulture zna ajan promicatelj urbane kulture i na ina življenja.

U kasnim poslijepodnevnim satima uprili ena je projekcija namijenjena dje jem uzrastu. Djeca su uživala u u krimikomediji ‘’Gru na supertajnom zadatku’’, 3D. Za tu je projekciju tako er vladala velika gužva i zanimanje. Ulaznice za obje projekcije bile su besplatne. Zanimljivo je spomenuti kako je redovna cijena ulaznice za ilmske projekcije ostala ista, 25 kuna, odnosno 20 kuna ponedjeljkom koji je “obiteljski dan”, bez obzira na uvo enje nove tehnologije.

VARAŽDIN 8. Trash film festival

Najbolji SF film mladog filmaša iz Subotice Stru ni žiri, u sastavu Bernarda Toli (zagreba ka producen ca i spisateljica), Almir Šahinovi (hercegova ki producent) i Sergej Trifunovi (srpski glumac) te publika, najboljim filmom ocijenio je SF lm “The tale of the wall habitants” autora Andreja Boke iz Subo ce. Film progovara o odnosima me u ljudima kroz odnose stanovnika zidova, odnosno o prozorima i vra ma.

Dvodnevni 8. Trash lm fes val završio je proteklu subotu, 14. rujna, dodjelom “zlatnih motorki”, odnosno fes valskih nagrada u kinu “Galerija” u Varaždinu. Stru ni žiri dodijelio je etiri “zlatne motorke”, i to za najbolji borila ki, akcijski, SF i horor. Jednu nagradu dodijelila je publika. Stru ni žiri, u sastavu Bernarda Toli (zagreba ka producentica i spisateljica), Almir Šahinovi (hercegova ki producent) i Sergej Trifunovi (srpski glumac) te publika, najboljim lmom ocijenio je SF lm “The tale of the wall habitants” autora Andreja Boke iz Subotice. Film progovara o odnosima me u ljudima kroz odnose stanovnika zidova, odnosno o prozorima i vra ma.

Osim toga, dodijeljene su i druge nagrade. “Zlatna motorka” za najbolji akcijski lm pripala je poljskom lmašu Malwinu Rzonci za lm “I hasa”. Hrvatska je dobila “zlatnu motorku” u kategoriji borila kog lma za lm “ ik Boris pro v mu ke ubradi” autora Hrvoja Podobnika. Najbojim hororom fes vala proglašen je lm “Horizonte” španjolskog lmaša Aitora Uribarrija.

- Zahvaljujem stru nom žiriju i publici. Nemam rije i. Presretan sam. Film sam stvarao duge tri godine s ograni enim financijskim sredstvima i moram zahvali svojim kolegama animatorima i montažeru te lanovima Narodnog kazališta u Subo ci bez ije pomo i ovog lma ne bi bilo. Ovo je velika nagrada za naš mukotrpni rad, rekao je Andrej Boka nakon dodjele “zlatnih motorki”.

Film je ve osvojio jednu nagradu na 9. Grossman Fes valu fantas nog lma i vina u slovenskom Ljutomeru. Nakon dodjele nagrada uslijedila je završnica 8.

Trash lm fes vala na Kapucinskom trgu u Varaždinu uz nastup benda The Fakin’ Lajsne i odli ni Red Hot Chili Peppers world tribute band Organi’c iz Brazila.

Za ve ernju projekciju filma tražila se karta više

HKP “POMURJE” iz Lendave sudjelovao na Vinkova kim jesenima

Prva skupina Hrvata iz Slovenije u Vinkovcima Folklorna skupina HKDa “Pomurje” iz Lendave, koju ine Hrvati(ce) koji žive u Pomurju, sudjelovala je na Vinkova kim jesenima, jednoj od najve ih kulturno - umjetni kih i zabavnih priredbi u Hrvatskoj i regiji.

Slovenski Hrvati bili su prva skupina Hrvata iz Slovenije koji su nastupili na

U sve anom mimohodu vinkova kim ulicama

Vinkova kim jesenima. Na središnjoj pozornici pomurski Hrvati su se predstavili spletom me imurskih pjesama i plesovima, dok su u mimohodu pozornost plijenili tradicionalnom me imurskom narodnom nošnjom te obilježjima Lendave i Slovenije.

Lendav ane su ugostili i doma ini im bili lanovi

KUD “Matija Gubec” iz Ila e, koje su Lendav ani pozvali k sebi u goste. Lendavska skupina bila je jedna od najzapaženijih izme u 78 folklornih skupina iz svih krajeva ovog dijela Europe, emu je doprinijelo njihovo veselje, pjevanje i huškanje u mimohodu, što se publici posebno svidjelo.

(S. Mesari , K)

6

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 940

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica iz broja 939 Me imurskih novina je Milica Horvat iz akovca.

NAGRADNA KNJIGA

Chad Harbach “Umije e igre” Na koledžu “Westish”, malom fakultetu na obali jezera Michigan, bejzbolskoj zvijezdi Henryju Skrimshanderu o ito je su ena slava u velikoj ligi.

Ali kad rutinsko bacanje odleti ukrivo s katastrofalnim posljedicama, sudbine petero ljudi okrenu se naglava ke.

Henryjeva borba protiv sumnje u sebe prijeti mu uništiti budu nost. Dekan koledža Guert Affenlight, dugogodišnji neženja, neo ekivano se i beznadno zaljubio. Owen Dunne, Henryjev cimer i suigra , uple e se u opasnu ljubavnu vezu. Mike Schwartz, kapetan Harpunara i Henryjev najbolji prijatelj, shva a da je vodio Henryjevu karijeru na uštrb vlastite. A Pella Affenlight, Guertova k i, vra a se na Westish pobjegavši od zlosretnoga braka, odlu na zapo eti nov život. Dok se bejzbolska sezona bliži presudnoj završnoj utakmici, petero ljudi prisiljeno je suo iti se s najdubljim nadama, strepnjama i tajnama. Pritom e iskovati nove veze i pomo i jedni drugima da prona u pravi put.

Gina Ford - “Sretna beba” Dolazak prvog novoro en eta u vaš dom može biti uznemiruju . Pri e o besanim no ima, neutješnom plakanju i hranjenju na zahtjev mogu ispuniti svakoga ponosnog roditelja strahom od toga što ga sve eka.

Ali, opustite se, jer vodi “Sretna beba” e vam pomo i. Potpuno suvremen i sveobuhvatan na na in da uklju uje korisna iskustva lanova s web stranice i itatelja koji su prihvatili predložena pravila, vodi e vam pružiti uvjerljive i prakti ne savjete Gine Ford, najve e stru njakinje o njezi djece u Britaniji. Tajna autori ina

1. Javier Marias: Zaljubljivanja 2. Julie Parsons: Mary, Mary 3. Boris Postnikov: Nekoliko poruka naših sponzora

pristupa je krajnje jednostavna, a rezultati udesni.

Jednom kad uspostavite njezin raspored vaša e beba: biti redovno i zdravo hranjena na prsima ili s bo icom, pošte ena kolika, imati miran san tijekom cijele no i od najranije dobi. I povrh svega, vi ete jednako tako biti smireni i sretni roditelji!

Gina Ford (1960.) britanska je autorica bestseler priru nika o njezi djece i roditeljskim metodama. Do sada je napisala devet knjiga. The Daily Telegraph o knjizi isti e: “Ova je knjiga spas za roditelje!”.

PUBLICISTIKA 1. Gina Ford: Sretna beba 2. Marija Treben: Kožne bolesti 3. Zvonimir Pavlek: Branding

KNJIŽARA LJEVAK

Kami Garcia, Margaret Stohl - “Divni kaos”

Iako na prvi dojam djeluje tako, “Umije e igre” nije roman o bejzbolu, ve o životu ija se pravila ponekad znaju ponašati baš kao i ona u sportu. Roman govori o ambiciji i njezinim granicama, o obitelji, prijateljstvu i ljubavi, o odgovornosti - prema sebi i drugima. “ itati ‘Umije e igre’ je kao gledati iznimno darovitoga mladog me ubaznog igra a: uporno ekaš da pogriješi, ali to nikad ne do ekaš. Vrlo, vrlo rijetko pojavi se tako cjelovit i neodoljiv prvijenac” - Jonathan Franzen.

Ethan Wate povjerovao je da se po inje privikavati na udne i gotovo nevjerojatne stvari koje se doga aju u njegovom južnja kom gradi u Gatlinu. No nakon njegova i Lenina povratka s Velike granice, “ udno“ i “nevjerojatno“ poprimili su posve nove dimenzije. Najezda skakavaca, rekordne vru ine i suše te katastrofalne oluje poharaju Gatlin, a Ethan i Lena pokušavaju procijeniti u kolikoj su

njezin dom okrutno ubijaju i sve Saksonce koji su pružili otpor. Onaj od ije zle ruke se njezin otac srušio na pragu svoga doma sada brutalno uzima i posljednje što joj je ostalo – bezbrižnu mladost i nevinost. Slomljena, ali i željna osvete, uto ište pronalazi kod njegovoga najžeš eg rivala u borbi za kraljevu naklonost – nepobjedivog Wulfgara. U ložnici toga tajanstvenog viteza u miru e smisliti plan kako osvetiti svoga mrtvog oca.

Ali zaboravlja na plaho žensko srce što u grudima “ranjive golubice” kuca samo za “željeznog vuka”. Pa ak i mo ni vuk na kraju biva poražen srcem – i ljubavlju koja prijeti njihovoj odanosti, razli itim ciljevima i njihovim životima.

mjeri ti doga aji posljedica Lenina prisvajanja. Nova situacija poga a ak i Leninu obitelj mo nih nadnaravnika – njihove mo i po inju opasno zakazivati. S vremenom na površinu sve jasnije izlazi jedno pitanje: Što e – ili tko e – morati biti žrtvovan da bi Gatlin bio spašen?

Za Ethana je ovaj kaos zastrašuju , ali na neki na in i dobrodošao, jer mu odvra a pažnju od ne ega što ga stra-

ši još i više – on ponovno sanja snove u kojima ga netko proganja, no ovaj put to nije Lena, a osim toga tajanstveni progonitelj slijedi ga ne samo u snovima, nego i u stvarnom životu. Da stvar bude još gora, Ethan postupno gubi dijelove sebe – zaboravlja imena, brojeve telefona, pa ak gubi i neka sje anja. Nije mu jasno zašto se to doga a i boji se pitati jer strahuje od odgovora.

George W. Bush - “Trenuci odlu ivanja”

Kathleen E. Woodiwiss - “Vuk i golubica”

Nezaustavljiv, poput olujnoga vjetra, Wulfgar, “željezni vuk Normandije”, obrušava se sa sjevera na elu nepobjedive vojske kako bi pokorio zemlju i ljude Darkenwooda. Ponosna i lijepa Aislin, kraljevna saksonske krvi, gori od mržnje prema Normanima koji su pregazili

BELETRISTIKA

G. W. Bush po inje pisati svoje memoare na dan kad je napustio sve predsjedni ke dužnosti, pa tako u svojoj knjizi bivši ameri ki predsjednik George W. Bush opisuje sve relevantne doga aje iz bivših mandata.

George W. Bush služio je kao predsjednik Sjedinjenih Ameri kih Država tijekom osam godina koje su imale najvažnije posljedice u ameri koj povijesti.

Odluke koje su bile donesene za njegovim radnim stolom utjecale su na ljude diljem svijeta i de inirale vrijeme u kojemu živimo. Trenuci odlu ivanja dovode itatelje u teksašku guvernersku pala u u no i prije izbora 2000. godine, na zrakoplov Air Force One u mu nim satima nakon napada 11. rujna 2001., u situacijsku sobu u trenucima prije po etka ira koga rata, i iza kulisa Bijele ku e u vremenu mnogih drugih povijesnih odluka predsjednika.

Po prvi put upoznajemo gledišta i uvide predsjednika Busha: o njegovoj odluci da prestane piti i o putu koji ga je doveo

do njegove krš anske vjere. O izborima potpredsjednika, ministra obrane, ministra vanjskih poslova, vrhovnih sudaca i drugih klju nih dužnosnika.

O njegovim odnosima sa suprugom, k erima i roditeljima, i o iskrenim pismima izme u predsjednika i njegova oca uo i rata u Iraku. O programima njegove vlade protiv terorizma, pa tako i o poja anim metodama koje je CIA primjenjivala u ispitivanjima i o programu za nadzor nad terorizmom. O tome zašto se najgori trenutak u njegovom predsjedništvu dogodio kada je uo optužbe da su rasni stavovi utjecali na odgovor savezne vlade na uragan Katrinu, i o njegovoj kriti koj procjeni što je trebao initi druk ije za vrijeme te krize. O njegovoj dubokoj zabrinutosti da bi se Irak mogao

pretvoriti u skuplji poraz nego što je bio Vijetnam i o tome kako je došao do odluke da se usprotivi javnom mnijenju i naredi vojni nalet. O njegovim zakonodavnim dostignu ima, uklju uju i porezne rezove i reforme obrazovanja i Medicarea, kao i o zastojima, uklju uju i one u odnosu na reformu socijalnog osiguranja i imigracijsku reformu O odnosima koje je iskovao s drugim svjetskim vo ama, što uklju uje i iskrenu procjenu o onima kojima je vjerovao i o onima kojima nije vjerovao.

O tome zašto mu je neuspjeh u privo enju Osame bin Ladena pravdi bilo najve e razo aranje i zašto je njegov uspjeh u uskra ivanju teroristima njihove najve e želje – ponovnog napada na Ameriku – jedno od postignu a kojim se najviše ponosio.

Daniel Polansky - “Poljubac oštrice” Me u zaba enim ulicama i napuštenim ku ama koje leže u sjeni Rigusa, najljepšeg grada Kraljevine, nalazi se Grad sjena. To je grad mo nih dilera narkotika, siromašnih radnika, siro adi u odrpanoj i prljavoj odje i, hladne i okrutne aristokracije i opasnih agenata koji kontroliraju svaki ugao.

Warden je bivši agent i voj-

nik, zaboravljeni ratni heroj i diler narkotika koji je u svom životu vidio najgore stvari koje ovjek može zamisliti.

Me utim, kada u uli ici prona e izmu eno i zlostavljano tijelo nestale djevoj ice, njegov život e se iznenada promijeniti. Po inje slijediti trag koji je otkrio na njenom tijelu i ubrzo pronalazi krivca, koji je kažnjen za svoj gri-

jeh. No, nedugo nakon toga nestaje još jedna djevoj ica…

S umom britkim poput oštrice i starim, ali još uvijek utjecajnim prijateljima u gradu, Warden zapo inje svoju istragu ovih zlo ina i pritom otkriva da je krivac za umorstva sakriven u tajnovitoj prošlosti grada, me u najvišim krugovima gra ana, a ak se približava i njemu.

20. rujna 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

KICK ASS 2

DIANA

akcijska krimikomedija, triler Režija: Jeff Wadlow Uloge: Chloë Grace Moretz, Jim Carrey, Aaron Taylor - Johnson

biografska drama Režija: Oliver Hirschbiegel Uloge: Naomi Watts, Naveen Andrews, Lee Asquith - Coe

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 20.9.

16.45 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA 3D animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.45 KICK ASS 2 akcijska krimikomedija, triler

20.45 RIDDICK SF akcijski triler

subota, 21.9.

16.45 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA 3D animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.45 KICK ASS 2 akcijska krimikomedija, triler

Luda hrabrost Kick Assa inspirirala je novi val samozvanih maskiranih ratnika, predvo enih opakim bivšim kriminalcom Colonel Starsom i Stripesom, a naš heroj e im se priklju iti u ophodnji. Taman kad po nu uvoditi red na ulici, ove amaterske

superheroje ulovit e najve i svjetski superzlo inac Red Mist – ponovno ro en i željan osvete. On ima plan, njegov plan ima manu, a ona se zove Hit Girl! Ova se akcijska krimikomedija u trajanju od 103 minute preporu uje se starijima od 16 godina.

Ikona obožavana od milijuna. Najslavnija žena na svijetu, najomiljenija princeza u povijesti monarhija – Diana, princeza srca. Intrigantna ljubavna pri a opisuje kako je sre a koju je pronašla u osobnom

životu pomogla Diani uspjeti u svojoj ulozi kao zna ajna me unarodna humanitarna aktivistica. Biografska drama “Dijana” u trajanju od 121 minute preporu uje se starijima od 10 godina.

PRAVI ELIK

). Film “John Carter” temeljen je na romanu Edgara Ricea Burroughsa, ije su maštala ke avanture poslužile kao inspiracija mnogim ilmašima kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. Glavni junak pri e je ratom iscrpljeni, bivši vojni kapetan John Carter (Taylor Kitsch) koji je neobjašnjivo trasportiran na Mars, gdje protiv svoje volje postane upleten u sukob epskih proporcija izme u lokalnih stanovnika planeta...

SF akcijski triler

nedjelja, 22.9.

16.00 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA 3D animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

DVD, BLUE RAY IZLOG JOHN CARTER

20.45 RIDDICK

Radnja je smještena u obližnju budu nost u kojem se u borila kom ringu susre u pravi eli ni roboti kojima upravljaju bivši boksa i koji su ostali bez posla nakon totalne evolucije ovoga popularnog sporta.

Glavni lik je Charlie Kenton (Hugh Jackman), koji je nakon izlaska iz ringa dotaknuo samo dno, a preživljava zahvaljuju i sposobnostima sklapanja omanjih robota s kojima se bori u podzemlju.

18.00 KICK ASS 2 akcijska krimikomedija, triler

20.00 RIDDICK SF akcijski triler

ponedjeljak, 23.9.

16.45 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA 3D animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.45 KICK ASS 2 akcijska krimikomedija, triler

ALBUM TJEDNA

20.45 RIDDICK SF akcijski k ij ki triler t il

Arctic Monkeys - “AM” Pono na plo a, seksi zvuk, vrlo cool - rije i su ovjeka koji zna što govori, Josha Hommea iz grupe Queens of the Stone Age, ina e vrlog drugara Alexa Turnera i shef ieldske etvorke Arctic Monkeysa. Hommeu se ne može spo itnuti loš ukus, ali uklju enost u ovaj projekt mogla bi dozvati onaj stari politi ki nekorektan argument zvan “svaki pripadnik jedne odre ene manjine svoga konja hvali”. Istini za volju, ovjek je pjevao prate e vokale na dvije pjesme, no njegovi muzi ki dodiri su posvuda po ovoj kolekciji, unato tome što nigdje nije naveden kao autor i što su Monkeysi

Popis pjesama 1. Do I Wanna Know?

2. R U Mine?

3. One for the Road 4. Arabella 5. I Want It All 6. No.1 Party Anthem 7. Mad Sounds 8. Fireside 9. Why’d You Only Call Me When You’re High?

10. Snap Out of It 11. Knee Socks 12. I Wanna Be Yours

autori muzike, odnosno Alex Turner velikog dijela tekstova.

Kroz “AM” se provla i obilje drhtavih gitara, funky ritmovi, utjecaji

modernog r’n’b (uh?!) i nikotinom iskrzan Turnerov glas koji neuroti no pri a/pjeva dogodovštine o željama za zadovoljstvima, izgubljenim ljuba-

vima i no nim avanturama. Monkeysi briljiraju na lennonovskoj baladi “No. 1 Party Anthem”, a i princeovska “Why’d You Only Call Me When You’re High?” ima svoj šarm.

Prevladava princip ekonomije, u nepune 42 minute nema promašaja, pjesme variraju od solidnih do izvrsnih. Naravno, netko površan e re i da “fali udarna snaga njihova albuma prvijenca”, no nakon svake revolucije dolazi evolucija, pa je tako i kod ovog albuma sa svakim slušanjem sve teže otkriti mane. Album je stvaran u žestokom tempu, pa ni ozljeda ruke Matta Heldersa nije poremetila raspored snimanja: usko io je lan The Attaractionsa Pete Thomas te odsvirao tražene dionice.

Monkeysi su tako stigli do petog po redu studijskog albuma, uspješno su se rastegnuli u za njih atipi nim formama (Turner je spominjao hiphop kao jedan od stupova na kojima je po ivala njegova inspiracija) te se hrabro isprsili nekim novim slušateljima i nisu se osramotili. Turner je ak u intervjuu za magazin Mojo priznao da nije ni znao da ve prije postoji druga verzija pjesme “I Wanna Be Yours”: samo je vidio rije i, momci su sjeli, i na inili svoju melodiju i njom zaklju ili svoju petu plo u, te pokazali kako odrastaju kao bend pred svojom publikom, zadržavaju i umjetni ki integritet. (Zoran Tu kar, preuzeti s portala Muzika.hr)

utorak, 24.9.

16.45 UDOVIŠTA SA SVEU ILIŠTA 3D animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.45 KICK ASS 2 akcijska krimikomedija, triler

20.45 RIDDICK SF akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG 21. (subota) i 22. (nedjelja) rujna

20.00 OVJEK OD ELIKA akcija, SF, avantura, fantazija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle CENTAR Smart Vision Nedeliš e

Želite li se u životu izgovarati ili postizati uspjeh?

MODNI TRENDOVI JESEN/ZIMA 2013./2014.

Ruži asti kaputi, škotski uzorak i zaobljena ramena Modne kolekcije poznatih dizajnera za ovu jesen i zimu preporu uju ženstvenost, tradicionalnost, klasiku i eleganciju.

Tmurnu jesen i zimu ublažit e predivne nijanse ruži aste koje su rezervirane za kapute i kra e jakne. Must have su i visoke kožnate izme koje sežu preko koljena.

Iako dizajneri koriste jake boje za haljine i hla e, gornji dio rezerviran je za nešto nježnije boje. Kaputi koji izgledaju tako slatko uvode vas u svijet romantike i oživljavaju kišne jesenske dane i hladnu zimu. Što se ti e ultramodernoga škotskog uzorka,

on ovu jesen dolazi u svim kombinacijama, od crvenih, zelenih, plavih, sme ih i crnih boja, od tradicionalnog do modernih tartan uzorka. Modni špiceri na i e zadovoljstvo i u krojevima jakni i kaputa sa zaobljenim ramenima. Ženstvene i moderne su i visoke izme preko koljena. A bez zelene boje nema modne iskri avosti ove jeseni. Tako i ovu godinu dozvolite da vaš look odiše nijansama zelene boje, jer i ona je službena boja za nadolaze u jesen. Od smaragdne do nježno zelene, kombinirajte nijanse koje e isticati vaš ton kože, boju kose, ali i osobni stil.

Posljednjih godina Life Coaching koji je nekad bio rezerviran samo za bogate klijente: vrhunske menadžere, politi are i umjetnike; sve je popularniji i me u obi nim smrtnicima, koji su do sada na sebi mogli raditi samo uz pomo raznih knjiga o samopomo i, esto upitne kvalitete. Zbog toga je bilo pravo osvježenje vidjeti pravog Life Coacha na djelu, prošle subote u centru Smart Vision u Nedeliš u.

Iako je Aleksandar Akrura Dasa možda pomalo udno ime, moramo priznati da je njegovo predavanje bilo vrlo inspirativno, naro ito jer je rije o Life Coachingu koji vas tjera da napredujete na svim poljima. Naime uobi ajeno je da su zapadni treneri naj eš e fokusirani na postizanje uspjeha na poslovnom podru ju. Aleksandar Coachin-

Aleksandar Akrura Dasa ima osebujan pristup Coachingu, koji zra i neposrednoš u, srda noš u, humorom i pjesmom gu prilazi s holisti kog stajališta, koje podu ava da uspjeh dolazi na svim podru jima ukoliko uspijemo posti i ravnotežu tijela, uma, duše i srca.

Na predavanju se moglo uti o mentalitetu obilja, o tome kako prestati biti gubitnik te kriviti i

kritizirati druge, kako prestati biti jedan od onih koji samo gledaju i postati jedan od onih koji djeluju. Govorio je i o tome kako izvla iti najbolje iz svake situacije te kako pretvoriti problem u priliku, a možda je najzanimljiviji bio dio u kojem je govorio kako

prona i inspiraciju za zadržavanje discipline koja nas dovodi do uspjeha.

Aleksandrova velika prednost pred sli nim predava ima je njegovo veliko iskustvo. Držao je predavanja i seminare u 29 zemalja, kao što su Belgija, Danska, Engleska, Francuska, Gr ka, Hrvatska, Irska, Italija, Njema ka, Poljska, Srbija, Slovenija, Švedska i Amerika... A iako mu je sjedište u Londonu, Aleksandar je rodom iz Niša, pa vrlo dobro razumije naš mentalitet i prilago ava njemu svoje predavanje, što ga ini vrlo prihvatljivim i lako shvatljivim predava em. To je potvrdio i puni Centar Smart Vision, koji je predavanje popratio s velikim pljeskom, a publika je otišla s osmjehom na licu.

Zbog velikog zanimanja predavanje e se održati još jednom, naravno ponešto izmijenjeno, idu e subote, 28. rujna s po etkom u 18 sati. (tn)

SAVJETI

Vrijeme je za zimnicu Tradicionalno u rujnu zapo inje doba spremanje zimnice.

Ako ste ljubitelj doma e hrane i želite uživati u povr u i vo u provjerenog porijekla, zasigurno ete sami prionuti poslu i krenuti s užitkom spremati zimnicu. Za pripremu zimnice uvijek su dobrodošli i savjeti iskusnih kuharica koje prije svega kažu

kako je uvijek dobro odabrati plodove zdravog, vrstog i kvalitetnog vo a i povr a. Ako su neki plodovi ošte eni, potrebno ih je odvojiti. Staklenke je tako er dobro pregledati i dobro oprati vodom i deterdžentom.

Nikako se ne smiju zaboraviti ni poklopci i zatvara i koje je tako er potrebno dobro oprati

i sterilizirati. Vlažne i osun ane prostorije ubrzavaju kvarenje zimnice, stoga je potrebno voditi i ra una da je prostor u kojem se uva zimnica taman, hladan i prozra an. Tako er se preporu uje da se povr e intenzivnog mirisa ne drži s ostalom zimnicom kako ona ne bi poprimila miris te se na taj na in ubrzalo

kvarenje. Prilikom punjenja staklenki dobro bi bilo ostaviti dva centimetra praznog prostora do poklopca.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Po etak tjedna donosi kretanje, kontakte i brojne razgovore. Mogu a su i službena putovanja ili odlazak na teren. Zbog obveza koje dolaze mogu a je pojava nervoze. U danima vikenda mogu je neo ekivan susret s osobom koju željno iš ekujete. To bi mogao bi partner s kojim ste prekinuli, pa je mogu a obnova veze. Samci e zra i samopouzdanjem i šarmom.

Tijekom vikenda mogu upoznati osobu za koju e se vrijedi potrudi . Napetost i nervozu riješite pozi vnim stavom i razmišljanjem.

VAGA (24.9.-23.10.)

Želite li promijeni radno mjesto, nemojte gubiti vrijeme s osobama koje previše obe avaju. Dokazivanjem svojih sposobnosti bit ete mnogo uspješniji. Oslonite se na intuiciju.

Financijska situacija bit e mnogo bolja. Po etak vikenda donijet e vam mnoštvo prilika i dogovore za izlazak, nova poznanstva ili ulazak u novo društvo. Ukoliko pa te za bivšim partnerom, upravo e vam novo društvo donije opuštenost, zaborav i vedru atmosferu. Ako ste u braku, mogu e su sva e vezane uz nancije. Više boravite na svježem zraku.

BIK (21.4.-20.5.)

Po etak sljede eg tjedna ne e bi odviše obe avaju i. Moglo bi do i do nervoze, sva e, brzopletos . Ovo nije najbolje vrijeme za potpisivanje ugovora ili drugih dokumenata, pa takve vrste poslova odgodite za po etak listopada. Ako ste u sretnoj vezi, skladni odnosi e se nastavi .

Samce bi mogla razveseli osoba iz susjedstva. Ta osoba bi mogla bi vaš budu i partner ili ete preko nje upozna novog partnera. Mogu a je zubobolja ili glavobolja. Riješite uzrok i posje te stomatologa.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ukoliko ste nezaposleni i tražite posao ili promjenu radnog mjesta, mogu e su pozi vne promjene. Potpora e vam sti i od obitelji ili prijatelja. Ako ste pak zaposleni, u radnom okruženju vladat e pozi vna i inspira vna atmosfera. Nemojte razmišljati o prekidu s postoje im partnerom. Iako ste trenutno nezadovoljni postoje om situacijom, kraj mjeseca rujna donijet e vam ugodne i nadasve roman ne trenutke. Pravo je vrijeme da promijenite na in prehrane, kao i za ostavljanje loših navika, kao što je pretjerana kozumacija pi a i cigareta.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Neplaniran posjet ili odgoda poslovnog susreta mogli bi kod vas izazva neobi no jaku nervozu. Tu nega vnu energiju usmjerite k pozi vnom razmišljanju koje e vam donije nove ideje. Novac e vam pris za , mada ne u onim koli inama koje biste željeli. U emotivnim odnosima prate vas sjajni utjecaji. Prisutna je želja za istraživanjem, avanturom, novim iskustvima. Veze koje e zapo e u ovom periodu bit e kvalitetne i trajne. U zi kim ak vnos ma budite oprezni. Mogu e su manje ozljede.

Vaša prevelika o ekivanja u ostvarenju jednoga poslovnog projekta mogla bi donije razo arenje. Prvobitni plan malo korigirajte, pozi vno razmišljajte i pravovremeno odradite sve postavljene zadatke i dobit ete što želite. Na ljubavnom planu doga at e vam se nevjerojatne stvari.

U jednom trenu osje at ete veliku sre u, a u drugom ete bi nezadovoljni i tužni. Opus te se. Sami birate i oblikujete svoju sre u. Mudrim odlukama i pos zanjem duševnog mira sve prepreke mo i ete savlada na pozi van na in.

RAK (22.6.-22.7.)

Ako ste u poslovnom svijetu pred velikim odlukama, bilo bi dobro da se posavjetujete sa stru nim osobama. Vaša mudra odluka donijet e vam boljitak i ve i nancijski priljev. Objek vno prihva te situaciju i ne ete bi bez novca. U emo vnom smislu doga a se nešto lijepo. Javit e vam se draga osoba s kojom duže vrijeme niste bili u kontaktu. Mogu a je obnova veze. Veliko zanimanje mogla bi potaknu i osoba koja je zna ajno starija od vas. Uživajte. Skloni ste pretjeriva u svemu.

Umirite svoje hedonis ke porive.

JARAC (22.12.-20.1.)

U poslovnom svijetu željet ete pokrenuti pozitivne promjene. Budite strpljivi i marljivo gradite stabilne poslovne kontakte i stvarajte m ljudi u koje ete u potponos mo i vjerova . Što se e nancija, ulazite u odli an period, koji e vam omogu i ve a nancijska ulaganja, kupovinu novog stana ili automobila. Na ljubavnom planu najzna ajniji doga aji bit e vezani uz druženje s prijateljima. Mogu a je nova ili obnova stare roman ne veze. Ako se u vezi ili braku, u danima vikenda više vremena provedite u druženju s partnerom. Zdravi ste.

LAV (23.7.-23.8.)

Po etkom tjedna pripazite na poslovnu komunikaciju.

Moglo bi do i do zastoja u ostvarivanju poslovnih ciljeva. Prihva te kompromis. Uskoro e do i bolji dani. U ljubavnim odnosima tako er može do i do nezadovoljstva, posebice ako ste u dužoj vezi ili braku. Vaša o ekivanja partner ne e mo i ili ne e željeti ispuniti. Budite strpljivi. Ako ste sami, odgovarat e vam partner koj je siguran u sebe, op mis an, pun ideja i životne radosti. Pozitivno razmišljajte.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Na provjereni na in do i ete do znatnih financijskih prihoda. Inves rajte mudro i pametno. Ako ste bez posla, dolazi vrijeme kada biste mogli na i posao ili ostvari boljitak na postoje em radnom mjestu. U danima vikenda više se družite s prijateljima. Mogu e je poznanstvo koje e vas razveseliti i ugodno iznenadi , pa ak i preras u neo ekivani ljubavni zanos. Uživajte.

Novi partner e vam otvori o i i da vašem životu novu kvalitetu.

Bit ete dobro raspoloženi i op mis ni.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U danima vikenda ne ete se mo i do kraja opustiti zbog straha od budu nos . Kao da ne ete mo i prepozna trenutak koji vam donosi rješenje. Ne brinite zbog novca, imat ete ga dovoljno.

Dani vikenda obe avaju i su i što se e ljubavnih doga anja. Ako se u vašem životu pojavi partner koji je stabilan, samouvjeren i tradicionalan, našli ste pravu osobu za sebe.

Ako ste u vezi ili braku, uživajte u skladnim odnosima i družite se s djecom. Izbjegavajte sukobe. Imate dovoljno energije za sve.

RIBE (20.2.-20.3.)

U poslovnom svijetu pripazite na odnose s ljudima. Stoga sve informacije koje e s za do vas ponajprije provjerite i nemojte sve uzima zdravo za gotovo. Sve nancijske planove mo i ete ostvariti. Po etak sljede eg tjedna donosi vam ljubav koja e se snažno rasplamsa . Uživat ete u romanti nim susretima s partnerom koji e vam odgovarati u svakom pogledu. Ako ste sami, za vikend vas o ekuje ugodno ljubavno osvježenje s osobom koja e s i iz inozemstva. Odli no se osje ate.

Zra ite šarmom i zadovoljstvom.

20. rujna 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slušajte Pink i nosite pink! ''Prljava'' roza boja apsolutni je modni hit ove jeseni. akove ki špiceri ovih se dana ve inom opredjeljuju za intenzivnije pink boje i nose ih vrlo dopadljivo. Ina e je pink ili roza boja zapravo mekša opcija crvene.

Naj eš e se veže kao boja za male djevoj ice i zato se za nju kaže da je slatka poput bombona. U modnom svijetu koriste se mnoge nijanse roza boje, od boje koralja, boje mesa i lososa, malina ili pink ruža. Sve te kombinacije

daju utisak meko e i razigrane prirode pink boje. Sve nijanse izvrsno se slažu i kombiniraju s crnom, sivom ili tamnim nijansama plave i zelene boje. Ne vjerujete? Upustite se u eksperiment i istražite predložene kombinacije paleta boja.

A i popratna glazba može biti pink: Pink Floyd ili ameri ka pjeva ica Pink. Za uveseljavanje dana dobro e pristajati i pokoja serija animiranog filma s poznatim crtanim likom Pink Pantera.

ESPRESSO by

Treba pobijediti samoga sebe...

T

jedan je kretanja. Europski. Nema nam druge nego se prikop ati na svekoliko promicanje zdravog na ina življenja i gibanja te kroz ispijanje expressne kavice promišljati sportski. Me imurje obiluje vrijednim sportskim rezultatima, od gimnastike, preko rukometa, biciklizma, speedwaya, do atletike...

Me imurje bilježi i zavidne rezultate u alpinizmu, iako se sami ne možemo podi iti visokim nadmorskim visinama u našem kraju izme u dviju rijeka. Južnoameri ki vrh Aconcagua 6962 m je najve i alpinisti ki uspjeh Me imuraca. Prisjetimo se, povodom Me unarodne go-

dine planina, 2002. godine krenula je dvo lana me imurska ekipa u osvajanje 6962 metra, koliko je visoka Aconcagua, najviši vrh Južne Amerike. Zvonimir Jembrih iz akovca i An elko Hrženjak iz Murskog Središ a tako su sredinom mjeseca velja e 2002. godine osvajanjem vrha Aconcague postali ‘’najviši Me imurci’’! Tim je usponom ostvaren izuzetan sportski uspjeh, koji spada u sam vrh svjetskih alpinisti kih dometa. A uspon na Mont Blanc 4807 postao je gotovo redovna planinarska i alpinisti ka tura naših Me imuraca. port i rekreacija koja je u našem kraju u povojima,

S

ali koji e zasigurno s vremenom pridobiti pozornost ve eg broja zaljubljenika, jest sportsko penjanje. Gledam neki dan na jednom od stranih televizijskih kanala vratolomije slobodnih penja a po ameri kim stijenama od kojih zastaje dah. Upravo se u Americi sedamdesetih godina razvio taj sport kao rezultat estih treninga u niskim stijenama kako bi se podigle fizi ke i psihi ke sposobnosti za teške uspone na gornjim granicama tadašnjih ljudskih mogu nosti, kako kaže Adrian Horvat, dipl. ing., jedan od za etnika i pobornika sportskog penjanja u Me imurju.

U blizini nam je odnedavno i

jedna izvrsna umjetna stijena koju esto pohode me imurski planinari i penja i. Naime, HPD Ivan ica otvorio je prošle godine u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole u Ivancu za sve zainteresirane korisnike umjetnu penja ku stijenu. Visoka je 9,25 m i široka 4,5 m te svojim dimenzijama spada me u najviše umjetne stijene u Hrvatskoj. sportskom penjanju Adrian Horvat je prigodom jedne prezentacije tog sporta u akovcu pojasnio o emu se tu zapravo radi: Sportsko penjanje siguran je sport. Odvija se u dvoranama te na vanjskim ure enim penjalištima u prirodnim stije-

O

nama. Garanciju sigurnosti daje umjetna stijena koja je izgra ena na osnovu projektne dokumentacije registrirane firme s atestom za izvo enje ukop avanja i osiguranja koji se u e i polažu na ispitima u alpinisti kim školama te su jamstvo da e svaki penja znati voditi brigu o svom ili tu em padu.

Ovaj sport razvija tjelesnu snagu, psihofizi ku stabilnost kod izvo enja najtežih pokreta na granici ljudskih sposobnosti kada tijelo prkosi gravitaciji i sili teži, u i koordinaciju i preciznost rada svih miši a, od kojih se esto traži istovremeno korištenje, u i ovjeka da se i naizgled nemogu e može posti i upornim i ustrajnim radom i treningom. Da bi se sve to postiglo, današnji mladi penja i ne samo da vode

izuzetnu pažnju u svojoj prehrani, ve a priori odbacuju i alkohol, cigarete i sve ono što bi moglo negativno utjecati na razvoj psihofizi kih sposobnosti. Sportsko penjanje nezaustavljivo prodire me u mlade ljude širom svijeta. To je sport u kojem ne treba nadja ati protivnika, ve se odmjeravati sa samim sobom i svojim psihi kim i fizi kim sposobnostima. Pobijediti treba samog sebe i ispenjati, ustrajati u takmi arskom smjeru u umjetnoj stijeni što je mogu e više, do samog vrha. akle, krenite. I pobijedite samog sebe. Ne samog ovaj tjedan. Ve u svim danima koji nam slijede. Za dobrobit vašeg zdravlja, dobrog raspoloženja i svekolikoga pozitivnog stava prema življenju.

D

10

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Otac boluje od Parkinsonove bolesti PITANJE: Moj ot ac ima 41 godinu i obolio je od idiopatske Parkinsonove bolesti. Interesira me je li ta bolest nasljedna, kako bolest izgleda i kakve su njezine karakteristike te kako se lije i?

ODGOVOR: Parkinsonova bolest nastaje kao posljedica degenerativnog procesa odre enih dijelova mozga konkretno bazalnih ganglija (supstancija nigra).

Muškarci eš e obolijevaju nego žene. Bolest se pojavljuje poslije 40. godine života, ve inom izme u 40. i 60. U ve ini oboljelih ne može se dokazati naslje ivanje bolesti.

Obzirom na godine vašeg oca može se re i da se radi se o idiopatskoj Parkinsonovoj bolesti s po etkom u ranoj životnoj dobi (joung-onset Parkinson’s disease).

Bolest po inje bolovima u udovima, što se u po etku dovodi u svezu s degenerativnim promjenama kralježnice. U tom stadiju pojavljuju se i depresivna raspoloženja koja su vrlo tipi na za psihi ko stanje u daljnjem tijeku bolesti.

Uz to se, lagano progrediraju i, razvija Parkinsonov sindrom s osiromašenjem izražajnih kretnji i sukretnji, poreme ajima intencijskih kretnji, rigidnim pove anjem miši nog tonusa i vegetativnim popratnim simptomima. U po etku simptomi mogu biti asimetri ni, kasnije zahva aju udove obiju polovica tijela.

Simptomi Parkinsonova trijasa: tremor, akineza i rigor nisu uvijek jednako snažno izraženi. Javljaju se poteško e pri govoru koje poja a-

vaju dojam postojanja usporenog tijeka misli a to je razlog da se pacijent i s Pa rk insonovom boleš u mogu lako zamijeniti s dementnima i afektivno otupjelima. Demencija (slaboumnost) i afektivno niveliranje uglavnom se ne razvijaju premda su rezultati odre enih neverbalnih testova, posebno onih koji ispituju verbalno-prostorne sposobnosti, kompromitirani. Oboljeli od idiopatskog ili endogeno - degenerativnog parkinsonizma esto imaju i arterijelnu hipertenziju (povišeni krvni tlak).

Prethodne ozljede glave ili drugi vanjski utjecaji nemaju nikakvu uzro nu ili pak pogoduju u ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti.

Tijek bolesti je lagano progredijentan tijekom dužeg niza godina.

U Parkinsonovoj bolesti postoji nedostatak dopamina-neurotransmitora (kemijska tvar koju izlu uju živ ane stanice koja služi za prijenos podražaja od jedne do druge živ ane stanice) zbog ošte enja supstancije nigre. Lijekovi, koje dajemo pacijentima koji ponovno uspostavljaju poreme enu ravnotežu. su kombinirani preparati koji se sastoje od L-dope i inhibitora dekarboksilaze benzerazida. Od lijekova daju se: Madopar, Akineton, Tremarit, Symetrel, Movergan i dr. Medikamentozno lije enje bolesnika oboljelog od Parkinsonove bolesti mora se nadopuniti i medicinskom gimnastikom. Što se ti e prehrane preporu a se prehrana siromašna proteinima.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Na ite si vremena...

Opijanje nije bezazleno

Razni oblici neprihvat ljivog ponašanja djeteta esto su posljedica nekvalitetnog odnosa sa roditeljima ili okolinom.

Dijete reagira u skladu s onim što osje a. Ne zavaravajmo se da djeca ne znaju ispravno percipirati razne nijanse u svijetu koji ih okružuje, mnogo toga ona itekako dobro detektiraju.

Kad smo spremni otvoriti o i, mi odrasli emo uo iti da nepoželjno ponašanje djeteta u nizu situacija direktno ovisi o našem odnosu prema njemu. U svojem se poslu puno puta zapitam vide li roditelji svoje pogreške, jesu li ih spremni priznati bez suvišne racionalizacije. I kao mama nastojim izbje i zamke u kojima bih umanjivala svoje propuste nastale u raskoraku svega onoga što moram, ho u i mogu, ali lakše je biti stru njak nego mama u istom poslu, odgoju vlastite djece.

Ono što esto primje ujem i kod sebe i kod drugih roditelja je nedostatak vremena za bavljenje djecom i dosta grubo poslana poruka koja govori da je dijete više teret nego zadovoljstvo. Roditeljske se racionalizacije tj. psihološke obrane uglavnom argumentiraju prezaposlenoš u, ritmom života i obaveza koje nas melju protiv naše volje. «Za samog sebe uop e nemam vremena», kaže dosta roditelja kao dodatno opravdanje za injenicu da za djecu nemaju (dovoljno) vremena. Kao da

T ko ne zna što je to mamurluk?

Dapa e, rijetki su oni koji na vlastitoj koži nisu iskusili njegovo z n a enje: glavobolju pra enu fotofobijom i fonofobijom (preosjetljivoš u na svjetlost i zvuk), mu ninu, probavne smetnje, že , umor, nervozu i ljutnju na samoga sebe i cijeli svijet, a sve to nakon „dobrog provoda“ od prijašnjeg dana i pretjeranog unosa alkoholnih pi a.

Mamurluk možemo osje ati kao ja i ili slabiji, ovisno o koli ini alkohola koja se prethodnog dana unese u tijelo, a svaka osoba reagira na svoj na in. Stanje mamurluka zapravo je reakcija tijela na previše unesenog alkohola, njegov odgovor na toksi no djelovanje alkoholnog pi a. Iako postoje predrasude da je normalno osje ati takav umor nakon dobrog provoda, radi se zapravo o toksi nom djelovanju i alkoholnom ošte enju više organskih sustava u tijelu.

Iako zvu i paradoksalno, što se više alkohola popije dan prije, drugi dan smo ja e dehidrirani i žedni. To se doga a zbog toga jer alkoholna pi a poti u na mokrenje, a dehidriranost se javlja i zbog estog povra anja, proljeva i poja anog znojenja.

Alkoholna pi a iritiraju želu anu sluznicu, dovode do njene upale i posljedi nog slabijeg probavljanja hrane i sporijeg pražnjenja želuca. Tako er dovode do poja anog lu enja želu ane kiseline i poja ane sekrecije guštera e te bolova u trbuhu.

Dolazi do naglog pada razine še era u krvi, umora, razdražljivosti i oslabljene koncentracije.

Javljaju se poteško e sa spavanjem. Nakon pretjerivanja u pi u spava se slabije, isprekidano i kra e, a drugo jutro to sve

to može bilo što objasniti ili promijeniti, njima samima i njihovoj djeci.

Do emo li u fazu da nam život t ako izgleda, na nama je da se trgnemo i preuzmemo odgovornost za reorganizaciju vlastitog života. Da nas vrijeme ne pregazi, mi njega moramo znati obuzdati. Možda to i ne smatrate važnim za sebe, ali ste dužni svojoj djeci pokazati da znate rasporediti svoje vrijeme i organizirati svoje obaveze i ostale aktivnosti.

Od koga e oni to nau iti ako ne od vas?. Uostalom, kako to možete tražiti od njih, ako ne tražite sami od sebe?! No dobro, ne vi em to ja na vas, nego na sebe, jer nastojim prona i recepte za e ikasnije obavljanje obaveza, a vi vidite što ete sa sobom...A kad su djeca u pitanju, jedno od pravila koje pokušavam držati na umu kaže da neka ne radim umjesto njih ono što ne trebam, a onda se ljutim kad oni to zloupotrebljavaju i uzimaju mi dragocjeno vrijeme, koje onda ne stignem uložiti u ono što trebam.

Nau iti «razlikovati moranja od nemoranja» traži promišljanje i disciplinu, po imo zato mi odrasli od sebe i pretresimo svoje loše navike pa ih samokriti ki stavimo pod kontrolu i nadajmo se da emo svojim primjerom biti putokaz djeci kako da se organiziraju, ne gube vrijeme i postanu odgovornija. Mi smo uzori i primjeri, ili nismo?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

samo poja ava osje aj umora.

Alkohol uzrok uje širenje krvnih žila u mozgu, što uz lu enje nekih hormona ima važnu ulogu u nastanku glavobolje.

Kod mnogih se javlja i drhtanje ruku, ubrzan rad srca pra en osje ajem lupanja srca, a svi ovi simptomi budu ja i nakon konzumacije pi a u kojima su pomiješani i poja iva i okusa, arome i neke druge tvari.

Zabluda je da skupa alkoholna pi a ne mogu izazvati teško e. Dapa e, u skupim crnim vinima i skupim žestokim pi ima esto su velike koncentracije tanina i poja iva a okusa što dovodi do glavobolje i drugih simptoma.

Miješanje razli itih vrsta alkoholnih pi a, pogotovo prijelaz na žestoka pi a, može poja ati teško e nakon triježnjenja.

Ukoliko se znakovi mamurluka ne povuku ili ako su simptomi jaki, treba se javiti lije niku, to može zna iti simptome jakog trovanja alkoholom..

Zabrinjavaju e je ako se javi kontinuirano povra anje, smetenost, gubitak svijesti, nepravilno disanje, gr evi, itd.

U ve ini slu ajeva simptomi mamurluka pro u sami od sebe nakon odre enog vremena, ali je injenica da je taj dan osoba ipak ograni ena ili ak onemogu ena u obavljanju svojih redovnih radnih obaveza, naro ito ako se radi o školskim obavezama koje uklju uju koncentraciju i upam ivanje, toliko potrebne za u enje. esto ponavljanje ovakvih stanja svakako bi trebao biti razlog za potražiti stru nu pomo , jer je znak ponavljanog pretjerivanja s alkoholom. Time e se na vrijeme i najbolje sprije iti stvaranje navike i razvoj ovisnosti o alkoholu.

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Nissan po eo proizvodnju novog Notea za Europu Sunderlandska tvornica, ve najve a u Velikoj Britaniji, ulaganjem Nissana od 125 milijuna unta osiguranog potporom britanskog onda za regionalni razvoj od 9,3 milijuna unta, opseg e proizvodnje pove ati novim Nissanom Note. Službeni po etak proizvodnje ozna en je ceremonijom na Liniji 2 kojoj su prisustvovali John Martin, Nissanov stariji potpredsjednik za proizvodnju, nabavu i opskrbu u Europi, te ministar Ujedinjenog Kraljevstva za poslovanje i poduzetništvo Michael Fallon. Dizajn i tehnologija novog Notea ve su privukli pozornost kupaca, pa su Nissanovi europski koncesionari od otvaranja knjiga narudžbi u srpnju primili više od 14.000 predbilježbi.

Osim sastavljanja vozila, novi Note za sunderlandsku tvornicu i dobavlja e zna i i nove poslove u proizvodnji

osovina, lijevanja glava cilindara, obrade radilica i sastavljanja motora. Sve u svemu, obnovljeni Nissan Note zaslužan je za 2.000 novih radnih mjesta u britanskoj autoindustriji, od toga 400 djelatnika u sunderlandskoj tvornici, ime je broj radnih mjesta u Velikoj Britaniji koja ovise o Nissanu pove an na više od 35.000.

Novi Note najavljuje po etak Nissanova najzaposlenijeg razdoblja predstavljanja vozila u svojoj europskoj povijesti, sve u cilju zauzimanja vode eg položaja me u azijskim markama u Europi.

Kako su dizajn, konstrukcija i proizvodnja bazirani u Europi, više od 80 posto Nissanovih automobila prodanih u Europi proizvedeno je u Europi.

Novi Nissan Note na hrvatsko tržište stiže sredinom listopada.

Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pokrenuli su zanimljivu prodajnu akciju za laka komercijalna vozila, a koja uklju uje i modele iz game Business, koja imaju mogu nost 100% odbitka PDV-a, a to su Partner Tepee Business, 208 Business i 308 SW Business. Oni su dostupni sa štedljivim dizelskim HDi ili e-HDi motorima sa Stop & Start sustavom, dok je Partner Tepee Business dostupan i s benzinskim motorima.

Svi zainteresirani koji se od 16. rujna do kraja godine odlu e za neko od Peugeot lakih komercijalnih vozila, ili vozila iz game Business, dobivaju na poklon dodatnu godinu jamstva gratis ili do 100.000 prije enih km, ime ukupno jamstvo na ove modele iznosi 3 godine. Ponuda vrijedi isklju ivo ukoliko se financiranje ostvari putem financijskog leasinga Peugeot financiranja. Za to je pripremljena posebno dobra ponuda

20. rujna 2013.

Peugeot akcija za laka komercijalna vozila

financiranja, koja uklju uje minimalno u eš e ve od 0%.

Peugeot gama lakih komercijalnih vozila sadrži etiri modela, razli itih dimenzija i namjena.

Najmanji model u gami, vrlo prakti an za gradske dostave, je Peugeot Bipper, koji je dostupan

od 66.456 kn. Sredinu ponude ini Peugeot Partner, koji se nudi od 102.650 kn, a potom slijedi Peugeot Expert, ija je po etna cijena 124.563 kn. Najve i model Peugeot gami lakih komercijalnih vozila je Peugeot Boxer, dostupan po po etnoj cijeni od 132.595 kn.

Sve istaknute cijene su s uklju enim PDV-om. Modeli su u ponudi u više razli itih verzija i s razli itim zapreminama tovarnog prostora, ovisno o potrebama i željama kupaca i namjeni vozila.

Modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

Novi Ford Transit Connect osvojio nagradu “International Van of the Year” za 2014. godinu Posve novi Ford Transit Connect ponio je nagradu “International Van o the Year 2014” na izložbi komercijalnih vozila COMTRANS u Moskvi, a Ford je postao jedinim proizvo a em koji je nagradu osvojio dvije godine zaredom. Ford je zabilježio rekordnu petu pobjedu “International Van o the Year” nakon što je žiri od 24 europska novinara Transit Connectu dodijelio 130 bodova od maksimalno mogu a 163, i smjestio ga ispred MercedesBenz Sprintera (123) i Renault Kangooa (25). Nagrada za novi Transit Connect slijedi prethodne uspjehe modela Transit (2001), Transit Connect (2003), Transit (2007) i Transit Custom (2013).

Kako je Ford potpuno redizajnirao itavu ponudu komercijalnih vozila tijekom

dvogodišnjeg razdoblja, elegantni novi Transit Connect pridružio se velikoj trojki brenda Transit: Transit Customu te nadolaze im dvotonskim Transitu i Transit Courieru koji dolaze 2014. godine.

Transit Connect nudi voza ima ekonomi nost potrošnje goriva vode u

u svojoj klasi, mogu nost prijevoza tereta i izdržljivost, te ECOnetic model s

potrošnjom 4,0 l/100 km i emisijama CO2 od 105 g/km – 34-postotno poboljšanje u odnosu na postoje i model.

Iznimno ekonomi an 1.0-litarski EcoBoost benzinski motor tako er nudi potrošnju goriva vode u u klasi. Dostupan u karoserijskim verzijama Van, Double Cab Van i Kombi, Transit Connect nudi prostran i prakti an tovarni prostor ukupnog volumena 2,9, odnosno 3,6 m3(kratak i duži me uosovinski razmak sa itavom metalnom pregradom); maksimalna iskoristiva nosivost od 1.000 kg vode a je u klasi.

Novi, povoljni dugoro ni krediti za financiranje potreba suvlasnika stambenih zgrada U želji da pra enjem trendova i potreba tržišta na kojem djeluje svojim klijentima ponudi o ekivani proizvod, Vaba d.d. banka Varaždin ovih je dana u svoju ponudu uvrstila novu i vrlo povoljnu kreditnu liniju dugoro nih kredita za financiranje potreba suvlasnika stambenih zgrada.

Korisnici kredita mogu biti svi suvlasnici stambenih zgrada, zastupani po predstavniku stanara na podru ju cijele Me imurske županije. Kreditna sredstva odobravaju se u iznosima do maksimalno 70.000,00 eura, otplatom u anuitetima, na rok do 7 godina te uz kamatnu stopu od 8,90 posto.

Sredstva se mogu koristiti za sve investicije u stambene zgrade kao što su sanacija asada, dimnjaka, ure enja drugih zajedni kih dijelova, kao i pokri e troškova redovitog održavanja, a ista se otpla uju iz zajedni ke pri uve.

Ovaj proizvod novina je u financijskoj ponudi Vaba

d.d. banke Varaždin, koja kroz individualni pristup svakom klijentu po kojem je na tržištu i prepoznata, tako er kontinuirano prati i brine za potrebe zajednice u kojoj djeluje, trude i se prona i najbolja rješenja.

Ovim putem iz Vaba d.d. banke stoga pozivaju upravitelje stambenih zgrada i predstavnike stanara da se obrate u poslovnicu banke u akovcu, gdje ih o ekuju sve potrebne dodatne in ormacije. U poslovnici Vaba banke mogu e je preuzeti Kreditni zahtjev te popis potrebne dokumentacije, a vrata poslovnice otvorena su svakog radnog dana od 08:00-16:00 sati na adresi: Vaba d.d. banka Varaždin, Matice Hrvatske 4, akovec.

Tako er za sva dodatna pitanja na raspolaganju su djelatnici Vaba d.d. banke na broju tele ona 040/391-855 i 091/ 445-7138.

20. rujna 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13

HANKOOK - WINTER WIN i cept RS 75T mpc 325,00 kn

175/65 R15

BFGOODRICH - WINTER G-FORCE mpc 461,49 kn

185/65 R15

HANKOOK - KINERGY ECO

195/65 R15

HANKOOK - WINTER i cept RS 91T mpc 500,84 kn

225/45 R17

HANKOOK - WINTER i cept EVO 91H mpc 1.098,00 kn

mpc 460,00 kn

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

225/70 R15C HANKOOK - RW06 WINTER M+S KOMBI mpc 816,25 kn Sve informacije na telefon 040/365-303

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

d.o.o.

Preloška 92

tel: 040/365-300 fax: 040/364-799

* slike su informativnog karaktera

www.renault.hr

21. DO 28. RUJNA U OVL AŠTENIM RENAULT SERVISIMA

POPUST U VISINI IZNOSA PDV-a NA USLUGE I REZERVNE DIJELOVE* TO JE PRILIKA. TO JE RENAULT. Više informacija na www.renault.hr/pdv * Odnosi se na popust u visini kunskog iznosa PDV-a izraženog na računu, odnosno popust se računa po preračunatoj stopi od 20% kod ovlaštenih servisera vozila marke Renault u navedenom razdoblju. PDV će biti obračunat na konačnu cijenu s popustom. Popust vrijedi za fizičke osobe i odnosi se na redovni servis vozila marke Renault, rezervne dijelove i usluge servisa u okviru besplatnog pregleda vozila u 33 kontrolne točke te na Motrio rezervne dijelove i usluge zamjene/ ugradnje Motrio rezervnih dijelova uključenih u akciju.

RENAULT USLUGE

Dođite na Tjedan bez PDV-a u ovlaštene Renault servise, obavite besplatni pregled i ostvarite popust u visini iznosa PDV-a do 15. prosinca.

Renault preporučuje

AUTOCENTAR KOS, MIHOVLJANSKA 89, ČAKOVEC, TEL: 493-030

14

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Ra unalna su elja USB 2.0 (Universal Serial Bus), najpopularnije je su elje na svijetu za priklju ivanje ure aja na ra unalo. Rije je o serijskoj vezi koja ima znatno ve u propusnost od klasi nog serijskog priklju ka. Današnji standard s oznakom USB 2.0 omogu ava brzine od 480 Mbps. Nakon svoje dominacije na ra unalima postalo je standard kod modernih televizora, ku nog kina, fotoaparata i ostale potroša ke elektronike.

Omogu uje povezivanje USB memorija, tvrdih diskova, Wi-Fi adaptera za beži nu mrežu, pa ak i ure aja koji se mogu puniti putem ovog su elja, tako da je njegova upotrebna vrijednost doista velika. Mnogi televizori

danas omogu uju pregled slika i videa, te preslušavanje audio zapisa koji su pohranjeni na USB memorijama, ime se multimedijalne mogu nosti reprodukcije znatno proširuju i omogu uju korisnicima da bez dodatne opreme uživaju u vlastitim sadržajima na velikim ekranima.

Pojedini televizori imaju dva USB priklju ka za razne kon iguracije povezivanja – primjerice USB memoriju za snimanje TV programa i paralelno korištenje beži nog interneta preko Wi-Fi adaptera u drugom utoru.

USB 3.0 je standard koji u kabelu koristiti dodatne dvije bakrene parice za na in prijenosa nazvan SuperSpeed. Ova-

kvim standardom teoretski je mogu prijenos 4,8 Gbit/s, no kada se iz toga izbaci signalizacija protokola, realno je za o ekivati isti prijenos podataka od 3,2 Gbit/s (409 MB/s). Dodatni kontakti smješteni su dublje u uobi ajeni konektor USB tip A tako da je standard USB 3.0 unatrag kompatibilan. To jest, utika tipa A za USB 2.0 može se koristiti s uti nicom tipa A za USB 3.0. SuperSpeed USB e zasigurno na i masovnu uporabu naro ito kod vanjskih diskova te kamera visoke rezolucije (HD) i sli nih ure aja kojima se prenosi mnogo podataka. Ure aji poput tipkovnice, miša, pisa a, USB memorija i drugih kojima

HRVATSKI PROJEKT ME U POBJEDNICIMA U LONDONU

Medo koji uva djecu Što se krije iza naziva projekta ‘’Teddy The Guardian’’?

Medo koji uva djecu. Naime, radi se o plišanom medvjedi u s ugra enim senzorima koji djeci mjere otkucaje srca, krvni tlak, zasi enost kisikom i tjelesnu temperaturu te šalju te podatke beži nim putem na pametne telefone roditelja. Ovaj su projekt osmislile dvije mlade djevojke. Osniva ica tvrtke Josipa Maji stekla je iskustvo rada na sustavima daljinskog pra enja pacijenata, a suosniva ica Ana Burica studentica je organizacije informatike.

Njihov se projekt uvrstio me u pobjednike me unarod-

je i više nego dovoljno 60 MB/s ostat e na tehnologiji USB 2.0.

FIRE-WIRE je standard serijskog priklju ivanja sklopova izvorno razvijen za me usobno povezivanje digitalne video opreme, ra unala, tvrdih diskova i sl. Svojevrsna je zamjena za USB. Zavisno od standarda, FireWire može podnijeti prijenose podataka brzine do 100, 200 ili 400 MB/s, što zna i da je teoretski USB 2.0 brži (480 MB/s), što u praksi nije istina.

Naj eš e ga koriste profesionalci kod digitalnih video kamera ili za povezivanje ra unala. Svako Macintosh ra unalo ima ugra ene FireWire priklju ke jer su oni standardno namijenjeni za zvu ne i video profesionalce kojim je Macintosh vrlo omiljenija platforma za rad.

LAN (Local Area Network, lokalna ra unalna mreža) svojevrsna je osnovna jedinica ra unalnih mreža koja nastaje me usobnim povezivanjem nekoliko ra unala na jednoj lokaciji (lokalna mreža). Nastaje obi no unutar neke organizacije, a za me usobno povezivanje koristi vlastite veze, odnosno ne upotrebljavaju se veze javne komunikacije. Omogu ava vrlo brzu komunikaciju izme u ra unala uklju enih u mrežu,

TABLETI od 399 kn

popusta

Veliki izbor tablet ra unala Uska 1, akovec, 396-606 što omogu ava u inkovito prenošenje podataka, zajedni ki pristup podacima, dijeljenje sklopova, resursa i sli no. LAN je i nužno je su elje za povezivanje televizora na internet i ku nu mrežu. Za povezivanje koristi iste kabele koji se koriste u „mrežnim“ sustavima za povezivanje ra unala na „svi ere“ (switch) i „rutere“ (router).

PS/2 je 6-pinsko mini DIN su elje namijenjeno za priklju ak miša i tipkovnice i danas nema više neki zna aj jer svi ti ure aji rade na USB.

Serijski (COM) i paralelni (LPT) port danas uglavnom koriste još samo starija ra unala.

Na njih se naj eš e priklju uju eksterni modemi, miševi, printeri i drugi ure aji. Danas tako er nemaju više neki zna aj jer svi ti ure aji rade na USB. Analogna i digitalna audio/video su elja DVI, HDMI, DisplayPort, VGA opisali smo ranije.

Veliki izbor svih kablova i konektora kao i pretvornika s jednog na drugi standard možete na i u A/D ELECTRONIC d.o.o.

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji! nog Seedcamp Weeka u Londonu! Seedcamp je tvrtka s jednim od najuspješnijih akceleracijskih programa u Europi, jer uspijeva osigurati inanciranje za ak 83 posto start-up tvrtki o kojima vodi brigu, kako prenosi tehno-

loški blog Wall Street Journala.

Na selekciji prijavljenih projekata pojavio se rekordan broj kandidata, njih ak dvadeset, od ega je odabrano jedanaest projekata koji o ekuju inancijere za razvoj svojih poslovnih ideja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

WEB PREPORUKA

Istražite svoje prezime Zanima vas odakle porijeklo vašeg prezimena? Na kojem podru ju živi najviše osoba s vašim prezimenom? Ili kakvo zapravo zna enje ima vaše prezime? Sve to i još mnogo drugih korisnih i zanimljivih podataka vezanih uz prezimena možete saznati surfaju i kroz Internet adresu www.prezime.net, jer ova tražilica nudi jedinstvenu provjeru vašeg prezimena na hrvatskom i engleskom jeziku. Svakako pogledajte. Osim što ete se zabaviti, nau it ete i nešto novo.

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - KOLOVOZ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

20. rujna 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Izbor najuzornije žene Koprivni kokriževa ke županije (r) 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Ninine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Sportske igre mladih 11:45 Auto – moto nau ca (r) 11:50 An eoska kuhinja 12:35 Vrijeme je za gospodarstvo (r) 13:05 Dom 2 14:00 Mala životne rados , igrani lm (r) 15:40 G.E.T.Report 16:15 Veliko platno 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Croa a 21:40 Lifestyle 22:25 Vijes dana 22:40 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 13.09.

SUBOTA, 14.09.

NEDJELJA, 15.09.

PONEDJELJAK, 16.09.

UTORAK, 17.09.

07:58 08:00 08:25 08:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Dokumentarni program 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Budu nost danas (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni izazov (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:35 Mali oglasi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Varaždinski dani rata 1991.

21:00 Iz VTV arhive: Vicovizija

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 Moja Istra (R) 13:45 Mali oglasi 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:45 TV Ordinacija (R) 15:40 Popevke i š kleci (R) 17:00 Varaždinski dani rata 1991. (R) 18:00 JHS - Varaždinski dani rata 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

22:00 Moja Istra 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

20:30 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: Dani nogometa 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Dokumentarni program 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:25 Sportski zoom (R) 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Iz prošlostI, TV kalendar 07:20 Mali oglasi 07.30 Koktel (R) 08:45 TV prodaja 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 SATA Vijes 13:30 TV Prodaja 13:45 Manjinski mozaik (R) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi (R) 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:15 24 SATA Vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV ordinacija 21:00 Kult zona: Varaždinske Barokne Ve eri 21:45 Putem EU fondova (R) 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 23:00 ARKA, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Iz prošlos 08:45 TV prodaja 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 (R) 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo 13:00 24 sata vijes 13:30 Kult zona, Varaždinske barokne ve eri, 2. emisija (R) 14:20 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:15 Eurobox 21:45 Glazbeni izazov (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PONEDJELJAK, 16.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle Videostranice Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 17.09.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

SRIJEDA, 18.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 18.09.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos , TV kalendar 07:55 TV prodaja 08:10 Velike tajne malog vrta (R) 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:15 Kult zona: varaždinske barokne ve eri (R) 13:00 24 SATA Vijes 13:30 TV ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:15 24 SATA Vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Škola prehrane dr.

Branka Vr i a 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje

21:00 Vijes dana 22:30 Privredni.hr 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program(18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 19.09.

07:13 07:15 07:40 07:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos , TV kalendar 07:55 TV prodaja 08:10 Zlatna dolina (R) 08:40 TV razglednica 08:50 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši 12:45 TV prodaja 13:00 24 SATA Vijes 13:30 Škola prehrane (R) 14:25 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:10 24 SATA Vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

SPEEDWAY na Mileniumu osim vrhunskih spidvejaša, ugostio i atraktivne ljepotice

Zgodne Poljakinje u Me imurju snimile videospot za Eurosport PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan

Što Poljakinje kažu o sebi?

Motori i atraktivne ljepotice ne mogu jedni bez drugih.

A kako je speedway jedan od najuzbudljivijih motociklisti kih sportova, tako ni ozra je oko speedway terena ne može biti manje uzbudljivo. Recept je jednostavan: okružite motor zgodnim i atraktivnim ženama i cijeli svijet e vas gledati.

Upravo to se dogodilo i na prošlotjednom speedway natjecanju u Donjem Kraljevcu. Kako nam je kazala Petra Pavlic, uspješna menadžerica Speedway cluba “Unia” iz Donjeg Kraljevca, povodom održavanja tre e utrke finala ovogodišnje serije za pojedina nog pr-

Agata (22): - Iz malog sam mjesta Pila. Osoba sam koja uvijek nastoji ostvariti svoje snove. Snažno vjerujem da mogu sve uz red, rad i disciplinu. Od tre e godine mama me vodila na castinge, snimanja i slikanja. Od osme godine bavim se i plesom. To me ispunjava.

Dorota (26): - Rodom sam iz poljskog speedway grada Toruna. Redovan posao mi je posao u banci, no igrom slu aja našla sam se na vrhu speedway svijeta. Ljudi iz organizacije speedway europskog prvenstva prepoznali su ono nešto u meni i ponudili mi ugovor za sljede e tri godine. Velika mi je ast biti SEC (Speedway european championship) djevojka.

Menadžerica Petra Pavlic (u sredini) i Poljakinje Agata, Sandra, Dorota i Magdalena

vaka Europe, koja je vožena u subotu 14. rujna na stadionu “Milenium”, za potrebe marketinga ovog doga aja angažirane su atraktivne ljepotice iz Poljske, koje su lanice sportske organizaci-

je SEC (Speedway european championship).

Osim što su ove djevojke bile za vrijeme utrka izvrsne hostese - najavljiva ice po etka utrka, bile su i glavni akteri videospota snimljenog na lokacijama u Me imurju te na

Sandra (25): - Iz poljskog sam speedway grada Bydgoszcza, studentica sam i radim kao SEC djevojka. Moja strast i ljubav je speedway. Od malih nogu otac me vodio na speedway utrke, a mama na castinge.

Zavoljela sam oboje te spojila privatno i poslovno!

Magdalena (24): - Dolazim iz Bialystoka. Bavim se plesom od svoje šeste godine.

Ples je moja prva ljubav, a onda se desila druga ljubav, a to je speedway. ast mi je biti dio SEC tima. Ovo je jedno predivno iskustvo koje u pri ati svojim unucima i praunucima.

FORMULA 13 1 Roar KATY PERRY 2 Right Action FRANZ FERDINAND 3 Wait For Me KINGS OF LEON 4 Why’d You Only Call me When You’re High ARCTIC MONKEYS 5 Valentine’s Day DAVID BOWIE 6 New PAUL McCARTNEY 7 Picture Me In A Hospital THE BABYSHAMBLES 8 Sonnentanz KLANGKARUSSELL ft. WILL HEARD

stadionu “Milenium” u Donjem Kraljevcu. Prijenos ove motoutrke, koja je jedna od najve ih i najatraktivnijih u Hrvatskoj, išao je uživo na televizijskom kanalu “Eurosport”, tijekom kojeg se videospot i emitirao. ak tridesetak televizijskih ku a pratilo je ovaj svjetski Speedway GP prijenos, pa je tako milijunsko gledateljstvo diljem Europe imalo prigodu vidjeti pri u o speedwayu u Me imurju, koju su oplemenile poljske ljepotice Sandra, Agata, Dorota i Magdalena. Kroz našu otogaleriju pogledajte uspješnost kombinacije ovih lijepih žena i brzih motora.

9 You Girl SHAGGY feat. NE-YO 10 Things We Lost In The Fire BASTILLE 11 Best Of Time SHERYL CROW 12 Rock N Roll AVRIL LAVIGNE 3 Radiate JACK JOHNSON

Top Hit List TOP LISTA DOMA IH 1. ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 2. OLIVER DRAGOJEVI - U mom zagrljaju 4. VANNA - 1000 milja 5. DETOUR - Srce veliko 6. MASSIMO - Suze nam stale na put 7. BOJAN JAMBROŠI - Hajdemo zajedno 8. JELENA ROZGA - Obožavam 9. Kumovi, Lete i odred i Željko Bebek - ini mi se brate 10. SLAVONIA BAND - Prokleto je

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

23. kolovoza 2013.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

SPEEDWAY EUROPSKO PRVENSTVO U SPEEDWAYU

Poljak Kasprzak slavio na Mileniumu, Pavlic jedanaesti OSIJEK Grand Challenge

Odli no finale na konju s hvataljkama, Udeu bronca Na petom po redu Osijek Grand prix Ĺ˝ito Challengu Hrvatska je osvojila tri muĹĄke bron ane medalje. Medaljama su se okitili Filip Ude na konju s hvataljkama te Osje ani Andrej Korosteljev i Tomislav Markovi , koji su podijelili tre e mjesto na parteru. Talijan Busnari, po kojem je jedan od najteĹžih gimnasti kih elemenata na konju s hvataljkama dobio ime, slavio je pobjedu u sjajnoj konkurenciji konja s hvataljkama na natjecanju Svjetskog kupa u Osijeku, dok je najbolji hrvatski gimnasti ar, lan GK-a “Marijan Zadravec - Macanâ€?, Filip Ude osvojio broncu.

Me utim, osim osvojene medalje u konkurenciji vrijednoj “svjetskog finala“, jer su gotovo svi osim, primjerice, Ma ara Berkyija i joĹĄ ponekog vrhunskog natjecatelja na konju u Osijeku doĹĄli isprobati ormu uo i SP-a u Belgiji, najvaĹžnija je vijest da je Filip Ude odradio u finalu konj s hvataljkama s no-

vim elementom Busnari i dobio ocjenu koja gotovo uvijek vrijedi medalje – 15.675. Ocjena je mogla biti i neĹĄto viĹĄa, ali ovaj su put suci “ astili“ njegove protivnike: pobjednika Talijana Busnarija i Belgijanca Truyensa, koji su dobili bolje ocjene.

- Ovo je bila i konkurencija i odra ene vjeĹžbe kao u finalu Svjetskog prvenstva. Ja sam super zadovoljan, s time da to nije bila ni cijela vjeĹžba.

JoĹĄ imam ‘lu t’ jedan cijeli element i onda isto po eti na 7,1 kao i ovaj Talijan koji je pobijedio.

To planiramo, ako u emo u finale na Svjetskom, najteĹžu vjeĹžbu i tamo se boriti za medalju. A i da sam tu bio zadnji, ja sam super sretan, svoje sam napravio, prvi put sam izveo tu novu vjeĹžbu, tako da sam i te kako zadovoljan, istaknuo je Ude poslije natjecanja. Druga me imurska predstavnica na ovom natjecanju Stella Petran, na Ĺžalost, nije uspjela u i u finale.

Krzysszto Kasprzak iz Poljske, koji je dobio pozivnicu organizatora, iznenadio je sve avorite i slavio pobjedu na tre oj utrci za europskog speedway prvaka. Na stadionu “Mileniumâ€? Donji Kraljevec u subotu je pred oko 3.500 gledatelja odrĹžana tre a utrka Europskog prvenstva u speedwayu. NaĹĄ predstavnik Jurica Pavlic vozio je u stilu ovogodiĹĄnje sezone: toplo - hladno. U pet izlazaka dvaput je odvozio sjajno i stigao do pobjede i tri boda, dvaput je izuzetno loĹĄe startao i nije mogao ni do boda, dok je u zadnjoj voĹžnji odvozio solidno, da bi pri kraju Vaculika “ubacio“ u dodatnu predfinalnu voĹžnju (Slovak ga je prestigao u finiĹĄu utrke i uzeo jedan bod koji mu je donio ĹĄesto mjesto i nastup u utrci u

kojoj je izborio veliko finale).

Format ovogodiĹĄnjeg natjecanja za prvaka Europe donio je visokokvalitetno natjecanje,

Poredak utrke 1. Krzysztof Kasprzak (Poljska) 2. Sebas an U amek (Poljska) 3. Mar n Vaculik (Slova ka) 4. Tomasz Gollob (Poljska) 5. Tai Wo nden (Velika Britanija) 6. Nicki Pedersen (Danska) 7. Maciej Janowski (Poljska) 8. Hans Andersen (Danska) 9. Fredrik Lindgren (Ĺ vedska) 10. Grigorij aguta (Rusija) 11. Jurica Pavlic (Hrvatska) 12. Andriej Karpow (Ukrajina) 13. Robert Mi kowiak (Poljska) 14. Nicolas Cova (Italija) 15. Grzegorz Zengota (Poljska) 16. Ales Dryml ( eĹĄka)

15 (1,2,3,3,3,3) 14 (3,2,2,2,3,2) 10 (1,3,3,1,1,1) + 1.

10 (3,3,0,1,3,d) + 2.

10 (1,1,3,3,2) + 3.

10 (3,3,1,2,1) + 4.

8 (3,0,2,0,3) 8 (2,1,1,2,2) 7 (2,1,1,3,0) 7 (2,2,2,1,d) 6 (0,3,3,0,0) 6 (1,2,0,3,0) 5 (2,0,0,2,1) 4 (0,0,2,0,2) 4 (0,1,1,0,2) 2 (0,0,0,1,1)

jer je utrku preuzela jedna poljska agencija koja ga nastoji pribliĹžiti Grand Prixu, pa su podijelili pozivnice voza ima poput Golloba, Wo findena i Pedersena, odnosno Rusa Say tudinova, koji nije vozio zbog ozljede, ina e trenuta no spidvejaĹĄa koji se bore za naslov svjetskog prvaka. Stoga je subotnja utrka bila na visokom nivou, ĹĄto se moglo vidjeti i na stazi gdje su se vodile velike borbe.

U generalnom poretku za naslov nakon ove utrke vode e mjesto izgubio je do sad sjajni Rus Saj utdinov, koji nije mogao voziti, ali se dodatno pove ala neizvjesnost uo i posljednje utrke u poljskom Rseszovu, koja e odlu iti o tome tko e biti europski prvak.

Zanimljivo da su najbliĹže tituli voza i koji se u velikoj borbi za

naslov svjetskog prvaka Pedersen, Wo finden i Gollob, naravno, uz Rusa Saj utdinova koji e, po svemu sude i, bez obzira na teĹžinu ozljede nastupiti u posljednjim utrkama ove sezone. Jurica Pavlic zadrĹžao je 11. poziciju koju je drĹžao uo i Mileniuma. (dz, oto: Dragan ViĹĄnji - Dragec)

GENERALNI POREDAK: 1. N. Pedersen Danska 34, 2. T. Wo finden V. Britanija 33, 3. T. Gollob Poljska 32, 4. M. Vaculik Slova ka 29, 5. E. Saj utdinow Rusija 27, 6. G. aguta Rusija 26, 7.

H. Andersen Danka 25, 8.

M. Janowski Poljska 25, 9.

F. Lindgren Ĺ vedska 20, 10.

S. U amek Poljska 20, 11. J. Pavlic Hrvatska 17, 12. K. Kasprzak Poljska 15 itd.

ODBOJKA

Deveti po redu Trofej NedeliĹĄ a U nedjelju 22. rujna na rasporedu je 9. po redu me unarodni turnir "Tro ej NedeliĹĄ a“, koji se igra pod pokroviteljstvom Op ine NedeliĹĄ e.

Turnir koji se igra u dvorani "Aton" zapo inje polufinalnim susretima u 11.30 sati. Sastaju se Centrometal i Sisak te slovenski Metal FuĹžinar Ravne iz Ravni na KoroĹĄkem i bosanski Domaljevac. Rije je o turniru pod pokroviteljstvom Op ine NedeliĹĄ e, koji redovito okuplja prvoligaĹĄke mom adi okolnih zemalja. Utakmice za

prvo i tre e mjesto igraju se s po etkom u 15 sati. Sve utakmice igraju se na tri dobivena seta. Treba spomenuti i to da odbojkaĹĄi Centrometala ulaze u zavrĹĄnu azu priprema za novu sezonu. U utorak nakon Tro eja NedeliĹĄ e odlaze na gostovanje kod Ĺ empetra. Prvu sluĹžbenu utakmicu Centrometal igra u nedjelju 29. rujna, kada gostuje u Zadru u sklopu osmine finala Kupa Hrvatske.

Uzvrat je par dana kasnije u NedeliĹĄ u. Prvenstvo po inje 5. listopada.

20. rujna 2013.

KOĹ ARKA

TENIS

“SVE NAĹ E GODINE“ - KK Me imurje

Cibona u akovcu na koĹĄarku dovela lijepi broj gledatelja Ovih dana koĹĄarka je ponovno “in“. Hrvatski koĹĄarkaĹĄi opet su pozitivna tema sportskih stranica, jer su nakon duĹžeg vremena na EP-u u Sloveniji ponovno napravili sjajan rezultat i koĹĄarku u inili zanimljivom cijeloj naciji. Dok piĹĄemo ovaj tekst, nije nam poznato jesu li napravili korak viĹĄe i uĹĄli u polufinale EP-a, ali ve dosadaĹĄnji rezultat i velika prilika da se izravno plasiramo na SP u Ĺ panjolskoj bude nadu u lijepu koĹĄarkaĹĄku budu nost za koju bi medalja iz Ljubljane zasigurno bila najbolja mogu a najava.

U aktualnu “koĹĄarkaĹĄku groznicu“ izvrsno se uklopila i proslava KK Me imurja “Sve naĹĄe godine“. U srijedu 18. rujna je u akovcu gostovala zagreba ka Cibona odigravĹĄi utakmicu protiv slavljenika KK Me imurja u okviru proslave 41 godine postojanja kluba i 50 godina igranja koĹĄarke u akovcu. Od ranog prijepodneva igrale su se utakmice u dvorani Graditeljske

ĹĄkole, najprije mla e kategorije doma ina protiv zagreba ke Dubrave, a onda i seniori KK Me imurja protiv seniora Cibone, predvo enih trenerom Nevenom Spahijom.

U lijepo ispunjenoj dvorani doma in je solidno odigrao ne osramotivĹĄi se, iako je rezultat na kraju bio poprili no visok - 116:77 za Cibonu, koja je nastupila u sljede em sastavu: Gabri 2, Kus 19, Planini

Dar. (nije ulazio u igru), Blassingame 2, Puljko 16, ŽiŞi 16, Jagodi - KuridŞa (nije ulazio), Junakovi 14, Janning 14, Strawberry 15, BoŞinovi 15.

Trener Spahija. KK Me imurje je igralo u sljede em sastavu: Sabol, Svaty, Jeleni , Mavrek 5, Novak Marek 8, Mirt 7, Kraja i 21, Posavec 1, Jambrovi 14, Pa an 3, GaĹĄpari 4, Megla 6, Pern, Martinovi 8. Trener Novak S.

U utakmicama mla ih kategorija najprije su snage odmjerile selekcije Ĺ kole koĹĄarke Me imurja i zagreba ke Dubrave, a rezultat je bio 76:8 za Dubravu.

Doma i je sastav pod trenerskom palicom Branka Hajdinjaka Pajija nastupio u sljede em sastavu: Petri evi , Zadravec, Gaťpari V., Žbulj, Murk, Taradi 2, Tkalec, Ladi , Vuk 4, Bira 2, Zvornik, Šartaj, Celak.

Nakon njih na parket su izaĹĄli mla i kadeti, a krajnji rezultat je bio 95:41 za gostuju u Dubravu.

KK Me imurje je pod vodstvom trenera Roka Sori a nastupilo u sljede em sastavu: Podvezanec, Kos, Horvat 6, Herman 7, Ĺ koda, GaĹĄpari P. 15, Kuqi, oki 13, Vuk, Bira , Taradi.

U kategoriji kadeta tako er pobjeda Dubrave rezultatom 123:58, a za doma i su sastav nastupili: oki 2, Herman 1, Bogdani 4, BlaĹžeka 4, BeriĹĄa 5, Kova i 6, Vojkovi 32, GaĹĄpari , Bedi , anadi 4, Ĺ koda, Kuqi. Trener Sori . (bh)

KOĹ ARKAĹ KI klub “Rudar Cimperâ€? Mursko SrediĹĄ e

Poduze e K23 novi sponzor, klub Ĺželi biti vrsti ligaĹĄ KoĹĄarkaĹĄki klub “Rudar Cimperâ€? iz Murskog SrediĹĄ a od minulog petka ima novog sponzora.

To je poduze e K23 iz akovca, koje je nedavno preuzelo Turis ki kompleks “Cimperâ€?, koji se nalazi u Murskom SrediĹĄ u na prostoru poduze a TEAM. Ugovor o sponzorstvu potpisali su direktor poduze a K23 Kris jan Kova i i predsjednik KK-a “Rudar Cimperâ€? Ivan BoĹži .

Vrijednost ugovora nije re ena, no re eno je kako je rije o manjem nov anom iznosu, a viĹĄe u ugos teljskim uslugama koje e u Cimperu koris koĹĄarkaĹĄi Rudar Cimpera i njihovi gos .

Kova i je rekao kako se kroz sport najviĹĄe isplati reklamirati, te da o ekuje kako e koĹĄarkaĹĄi ime Turis kog centra “Cimperâ€? kvalitetno i ponosno prenosi u mjesta u kojima e igra . Cilar pak je istaknuo kako je

Iva Mekovec i Ema Mikul i odli no startale na turniru u Budvi akov anka Iva Mekovec, nakon ĹĄto se uspjeĹĄno oporavila od boles i nekoliko mjeseci izvan teniskih terena, polako ali sigurno vra a se u proĹĄlogodiĹĄnju formu kada je osvojila prva dva Futuresa u karijeri.

ProĹĄli tjedan je na Futuresu vrijednom 25.000 $ proĹĄla kvali kacije u Podgorici i zapela u prvom kolu, ali nakon toga o ĹĄla je do kraja i s partnericom Vladicom Babi (CG) osvojila turnira parova. U ovom tjednu pak je u 1. kolu Futuresa vrijednog 10 000 USD, koji se igra u Budvi, 642. igra ica svijeta i 5. nositeljica turnira svladala sa samo jednim izgubljenim gemom 19-godiĹĄnju Ukrajinku bez WTA rankinga Olhu Romanyshyn

6:1, 6:0. U drugom kolu, u susretu odigranom ju er ( etvrtak), Iva je bila bolja Biance Koch s 2:0 u setovima i plasirala se u polu nale.

Dvije pobjede u Budvi ostvarila i Ema Mikul i akove ka tenisa ica Ema Mikul i zabiljeĹžila je dvije pobjede u Budvi. U pojedina nom dijelu turnira kao ĹĄesta nositeljica bila je bolja od Katarine Adami iz Srbije 6:0, 6:7 i 6:4. U prvom kolu pak je u paru s Dejanom Raickovic iz Njema ke bila bolja od srpske kombinacije Nina AĹĄanin i Emilija Dancetovi 6:2, 6:1.

PH do 14, kvalifikacije TS-a sjeverozapadne Hrvatske

Mlada mom ad Pun eca na korak do zavrĹĄnice Mom ad Teniskog kluba “Franjo Pun ecâ€? akovec do 14 godina osvojila je prvo mjesto u regionalnim kvalifikacijama Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske za nastup na zavrĹĄnici Mom adskog prvenstva Hrvatske. Na Ĺžalost, u dodatnim kvali kacijama s pobjednikom Slavonske regije poraĹžena je u akovu od istoimene mom adi rezultatom 6:3.

Prva mom ad Pun eca susret drugog kola kvalifikacija dobila je bez borbe pro v druge mom adi Varteksa, a u tre em kolu pobijedila je mom ad TK-a Koprivnica rezultatom 5:4. Pobjede u pojedina nim susre ma ostvarili su Ema Matja i , Nika Ĺ ari , Leonarda Horvat i Teo-

dor Zlatar, te Ema Matja i i Leonarda Horvat u susretu parova.

Druga mom ad Pun eca u prvom kolu regionalnih kvali kacija pobijedila je mom ad TK-a VaraŞdin 1181 rezultatom 5:4. Karlo Gal, Vinko Jakopi i Lovro Jela i ostvarili su pobjede u pojedina nim susre ma, a Vinko Brki , Antonia RuŞi , Alen Bratkovi i Jan ŽeleŞnjak u susre ma parova. U drugom kolu, na Şalost, poraŞeni su u Koprivnici jesnim rezultatom 5:4. Pobjede za drugu mom ad Pun eca pro v Koprivni anaca ostvarili su Heda Dragini i Lovro Jela i u pojedina nim susre ma i Antonia RuŞi , Monika Šajnovi , Heda Dragini i Vinko Jakopi u susre ma parova.

“PRVI NASTUPâ€?, HTS 12 GODINA s Cimperom i do sad bila kvalitetna suradnja, ĹĄto o ekuje i dalje, te da e ovo sponzorstvo olakĹĄa rad kluba koji se natje e u A2 ligi i koji ima ambicije bi jaki A2 ligaĹĄ i rasadnik mladih koĹĄarkaĹĄkih talenata.

Pod vodstvom trenera Branka Damjanovi a, koĹĄarkaĹĄi Rudar Cimpera zapo eli su pripreme za novu natjecateljsku sezonu. Potpisivanju ugovora nazo io je i DraĹžen Srpak, srediĹĄ anski gradona elnik. (sm)

Nika Svetec i Fran Mitrovi pobjednici

VETERANSKI KOĹ ARKAĹ KI TURNIR “ROGLA 2013.â€?

Veterani Me imurja izgubili tek u finalu!

Tradicionalno me imurski koĹĄarkaĹĄki veterani u rujnu mjesecu pohode planinu Roglu u Sloveniji, ali ne zbog penjanja ili skijanja, ve igranja koĹĄarke na najorganiziranijem turniru u regiji (i ĹĄire).

U njihovoj starosnoj konkurenciji 45+ ovaj put je sudjelovalo 7 mom adi podijeljenih u dvije skupine.

U skupini s VKK Me imurjem sudjelovali su joĹĄ Vra ar iz Beograda, Ĺ tajerska iz Maribora i MiklavĹž iz Maribora. Prvu utakmicu su naĹĄi veterani odigrali protiv srpskih veterana predvo enih bivĹĄim igra em ljubljanske Olimpije i Maccabija Radisavom ur i em, 205 cm i

Veterani Me imurja ve etvrti put gube u finalu (stoje: Hrka , Ga eĹĄa or e, JaluĹĄi , Ga eĹĄa NebojĹĄa, u e: Lajtman, Kasapovi , Radinovi , Franji , Leva i ) svojevremeno 150 kg teĹĄkim cen- pobijedili u ovoj uvodnoj utakmitrom (sada ima manje kg). Unato ci puĹĄtaju i ĹĄut izvana (protivnik predvi anjima, naĹĄi su veterani nije niĹĄta pogodio), a “opkolivĹĄi

KUP “KREĹ IMIR OSI â€?

NedeliĹĄ e - Rudar Cimper 52:61(21:13, 14:19, 7:11: 10:18)

DrugoligaĹĄi proĹĄli!

U pretkolu Kupa “KreĹĄimir

osi � za naťu Şupaniju snage su odmjerili C ligať Nedeliť e i drugoligať Rudar Cimper. Iznena enja nije bilo unato izostanku nekih bitnih (najboljih) koťarkaťa iz najsjevernijega hrvatskog grada. U prvoj e-

tvrtini doma in je odigrao uriozno iskoristivĹĄi po etno nesnalaĹženje Rudarovih mladi a, no prednost je kratko trajala, u sljede e tri etvrtine je kvaliteta i pripremljenost igra a doĹĄla na svoje i na kraju lagana pobjeda Rudara. U pobjedni koj mom-

NEDELIĹ E: Gospo i 15, Golik 11, BaĹĄek 2, Ĺ egovi I. 10, Ganzer 14. Trener Hajdinjak M. RUDAR CIMPER: Per i 2, Radikovi 13, Bedi 20, Novak 6, Dodlek 12, Sobo an 8.

Trener Damjanovi B.

adi naju inkovitiji su bili Bedi, Radikovi i Dodlek.

U Prelogu je u okviru prvoga kola istoga natjecanja doma i C ligaĹĄ ugostio drugoligaĹĄa akovec i proĹĄao gore nego NedeliĹĄ e

ur i a� kada bi ovaj primio loptu u reketu. Krajnji je rezultat bio 39:27 za VKK Me imurje. Drugi protivnik na meniju je bio MiklavŞ joť isti dani nave er. Njih su tako er naťi veterani ispratili s viťe od 10 razlike (34:23). U finalu skupine protiv Štajerske bilo je povuci - potegni, no viťe Şivaca i mirno e u penal zavrťnici opet su imali me imurski veterani i uslijedila je pobjeda 34:32.

Oslabljeni ozljedama u finalu su naĹĄi veterani izgubili od zagreba kog Fortunala, mom adi koja ih je pobijedila i u finalu turnira u Sv. Martinu. (bh)

- s uvjerljivim porazom, bez imalo ĹĄanse u cijeloj utakmici. Najefikasniji u redovima akove kih drugoligaĹĄa - dva de ka “z Ivano caâ€? - Kranj ec i Drk. (bh) KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI KUP “KREĹ IMIR OSI â€?

Me imurje Globetka - Me imurje, petak, 20. rujna, u 21 h, I. OĹ akovec

U organizaciji TK-a “Franjo Pun ecâ€? akovec odrĹžan je prvi nastup, turnir iz kalendara Hrvatskoga teniskog saveza za dje ake i djevoj ice do 12 godina.

U kvali kacijama su nastupili svi prijavljeni igra i i igra ice jer se igralo po Round Robin sustavu, a po dvoje prvoplasiranih iz svake grupe ostvarilo je plasman u glavni turnir. Iako na turniru nije nastupila nekolicina ponajboljih igra a i igra ica doma ina zbog nastupa na Mom adskom prvenstvu u akovu, turnir je opravdao o ekivanja. U konkurenciji djevoj ica prvo mjesto osvojila je Nika Svetec iz VaraĹždina, koja je u nalnom

susretu pobijedila desetogodiĹĄnju nadu akove kog tenisa Antoniju RuĹži rezultatom 64 64. Vrlo dobar rezultat ostvarila je i igra ica Pun eca Monika Ĺ ajnovi plasmanom u polu nale turnira. U konkurenciji dje aka turnir je osvojio lan zagreba kih Ponikva Fran Mitrovi , kojem je Danil Kotov iz Rusije, iako je dominirao na cijelom turniru, predao susret bez borbe zbog povratka u Rusiju. Od igra a Pun eca vrlo dobar rezultat ostvario je Vinko Brki plasmanom u polufinale turnira, gdje je zaustavljen od Danila Kotova. Nika Ĺ ari i Antonia RuĹži osvojile su turnir u konkurenciji parova.

20. rujna 2013.

III. HNL Sjever - 5. kolo

TABLICA

akove ki no ni derbi pripao Me imurju Jedan od dva velika derbija ovog kola odigran je pod reflektorima akove kog stadiona na kojem je Me imurje ugostilo ludbrešku Podravinu. Doma in je poveo u 31. minuti kad je Antonio Dodlek prizemnim udarcem postigao pogodak. Doma ini su su mogli i ranije riješiti pitanje pobjednika, no to je napravio tek dvije minute prije Roberto Skoliber pogotkom za pobjedu doma ih od 2:0. Menzil je s dvadesetak metara iskosa izveo slobodni udarac, lopta je došla do Golika koji ju je uputio prema gostuju em golu, a obrana Podravine je u pokušaju da loptu ispuca izvan svog šesnaesterca, Skolibera koji ju je e ektno zakucao iza le a Drevena

Rudari iskopali bod u Koprivnici Nakon etiri uzastopne pobjede i 22 postignuta pogotka koprivni ki je napad posustao, na Gradskom stadionu u Koprivnici ugostili su Rudara iz Mursko Središ a za iju obranu nisu pronašli lijeka. No kako se isto dogodilo i na drugoj strani mom adi su podijelile bodove nakon utakmice bez pogodaka. Rudar je u 90. minuti ostao s igra em manje zbog isklju enja Dine Novaka koji je udario protivni kog igra a.

Nakon ovog vrijednog gostuju eg boda rudari mugu poletnije ekati subotnji susret i me imurski derbi protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri.

2. LIGA - ŽENE

“Katarina Zrinski” do novih bodova preko Lepoglave Nogometašice akove kog drugoligaša Katarine Zrinski stigle su do nove pobjede i nova tri boda možda i teže od o ekivanog. Naime, u pravom, vrstom i zanimljivom prvenstvenom susretu nogometašice Lepoglave pokazale su se kao odli an protivnik. Uz veliku borbenost možda je i veliki broj doma ih gledatelja bio taj jezi ac na vagi koji je prevagnuo u korist doma e ekipe. Imale su Zrinski dva puta vodstvo, no goš e

KATARINA ZRI. - LEPOGLAVA 3:2 Mihovljan - igralište Slobode. Gledatelja: 150. Sudac: Duman i ( akovec).

Strijelci: 1:0 Miri (7), 1:1 Kupši (23), 2:1 Antolin (28), 2:2 ula (40), 3:2 Marks (80).

Katarina Zrinski: Šolti , Posedi, Ružman, Brežni, Vugrinec (70. Hren), Per i , Antolin, Miri (60. Baka ), Frani , Marks, Periši . Trener Ku ek

Preloška Mladost “napokon” na nuli Pod vodstvom novog trenera Damira Pata te, preloška Mladost je stigla u Sveti Martin na Muri i nakon utakmice protiv Poleta više nemaju negativne bodove. Preložani su poveli u 25. minuti pogotkomTine Hladnika, dok je Polet izjedna io ve u 29. minuti pogotkom Nikole Barata za kona nih 1:1.

Za pobjedom mogu žaliti doma ina koji nisu iskoristili svoje izgledne prilike. Tako je Karlo Gori anec pogodio vratnicu, dok se Radikovi nije dobro snašao u izglednoj prilici.

Manuel Posavec zabio za prve bodove Nedeliš a Jedni od onih koji imaju razloga za zadovoljstvo su i igra i Nedeliš a koji su napokon upisali prve GRANI AR- VIROVITICA 1:0 Kotoriba - Sportski park. Gledatelja 200.

Sudac: Slunjski. Strijelac Cecelja (41).

Grani ar: Jambres, Gorupi , Beliga, Mikulan (55. Hertelendi), Cecelja (84. Matotek), Lon ar (90. Stojkov), Kos, Na , Andri , Tilošanec, Ku an. Trener Drago Naran a

ME IMURJE- PODRAVINA 2:0 akovec - SRC Mladost - no na utakmica.

Gledatelja: 400. Sudac: Kopri (Križevci).

Strijelci: 1:0 Dodlek (31), 2:0 Skoliber (89).

Me imurje: Ša ari , Pintari , Dodlek, Kuzmi , Vru ina, Menzil, Vukovi (68. Skoliber), Vuk (82. Vabec), Kokot , Golik, Petak. Trener Damir Biškup

su to u dva navrata uspjele anulirati.

Prvo je Miri ve u sedmoj minuti zabila za 1:0, a Kupši u 23. poravnala rezultat. Za novo domaa e vodstvo pobrinula se Antolin u 28., a rezltat prvog dijela 2:2 postavila je ula u 40. minuti. Taj se rezultat održao sve do 80. minute kada Marks ipak postiže još jedan doma i pogodak za pobjedu i tri nova boda. U sljede em 3. kolu akov anke gostuju u Cestici.

LIGA KADETKINJA

Prvi bod za mlade Trnov anke PREGRADA - TRNAVA 0:0 Trnava: Ribi , Lesjak (69. Vlah), Golub, Mati, Jur ec, Balent (36. Lepoglavec), Sijarto, oki , L. Požgaj, K. Radmanovi , V. Požgaj. Trener Mladen Vlah

Mlade igra ice Trnave osvojile su svoj prvi prvenstveni bod na gostovanju u Pregradi, koji e im zasigurno biti veliki podstrek za daljnji tijek natjecanja. U narednom kolu Trnava je doma in ekipi Lepoglave.

bodove u ovoj sezoni. U Slatini su se ve svi pomirili na utakmicu bez pogodaka,gotovo svi. No ,ne i nogometaši Nedeliš a, kojima je pobjedu je donio Manuel Posavec u 87. minuti. Iako oslabljeni neigranjem ukesa, Bujani a i Leva i a i s dvojicom novih (Kostelcem i Gavranovi em) mom ad Nedeliš a je ipak uspjela u ustvrenju zacrtanog plana,prekida negativne serije.

Mikulaj i akovec nastavljaju s rasprodajom ugleda akovec nastavlja s neozbiljnim (blagore eno) pristupom, te su ovog puta na gostovanju u Bjelovaru primili ak 12 komada u utakmici na kojoj je uz redovnu suda ku etvorku i delegata, nazo io i kontrolor su enja koji vjerojatno nije imao primjedbu na suce s obzirom na okolnosti. akovec je susret zapo eo (što je sada ve i uobi ajeno) s samo devet igru i “parkirao” svoj poluprazni bus u doma i šesnaestercu, no nedostatak igra a se ipak znatno osjetio. U prvom dijelu je Mario Pavec postigao etiri pogotka, Josip Piragi je stao na hat-tricku, dvaput u dvije minute je strijelac bio Pejo Kuprešak, a Ivan Ora jednom. U nastavku je još Vinko Puši postigao dva pogotka za uvjerljivu pobjedu bjelovarske mom adi. Utakmica je prekinuta u 78. minuti jer su akov ani ostali sa sedam igra a na terenu zbog “ozljeda”. Nešto sli no ve je vi eno kada je u pitanju ekipa akovca, naime akov ani su

BJELOVAR – AKOVEC 12:0 prekid Bjelovar - Gradski stadion. Gledatelja: 100.

Sudac: Dino Kramar (Varaždin). Strijelci: 1:0 Pavec (7), 2:0 Pavec (11), 3:0 Piragi (13), 4:0 Pavec (16), 5:0 Kuprešak (21), 6:0 Kuprešak (22), 7:0 Piragi (23), 8:0 Pavec (31, 11 m), 9:0 Piragi (35), 10:0 Ora (39), 11:0 Puši (47), 12:0 Puši (58). akovec: Fodor, Oreškovi , Hadži , Boži kovi , Dubravac, Trivanovi , Renduli , Jakši , Moreira, Vinicius

SLATINA – NEDELIŠ E 0:1 Slatina - Stadion AT Butorca. Gledatelja 50.

Sudac: Stoj evi . Strijelac: Posavec (87).

Nedeliš e: Košir, N. Pintari , Me umurac (90. Smrti ), Posavec, Jari , Mar ec, Mihalic, Novak, T. Pintari (62. Numanovi ), Kostelac (69. Železnjak), Gavranovi . Trener Ivica Mihali

s istim scenarijem završili susret u Grabrovnici. U Bjelovaru su susret tako er po eli s devet igr a.

Nakon prvog poluvremena koje su doma i dobili s 10:0, u drugom su se „ozlijedila“tri igra a i susret je prekinut. Valjda je sada ve i vrijeme da odgovorni u MNS-u i Gradu, ali i Ureda državne uprave zaduženog za unkcioniranje udruga djelotvorno reagirajui sprije e daljnju blamažu. Skupštine ve odavno nije bilo, ra uni se ne polažu nikom, a dubioze i blamaža sve su ve i.

U Kotoribi Cecelja donio pobjedu Grani aru U Kotoribi je Grani ar do ekao Viroviticu i slavio s minimalnih 1:0, a titulu igra a utakmice svakako je

1 Bjelovar

5 4

1

0 +22 13

2 Koprivnica

5 4

1

0 +20 13

3 Croa a Grabrovnica 5 4

1

0 +16 13

4 Me imurje

5 4

1

0

5 Podravina

5 3

1

1 +11 10

+7 13

6 Podravac

5 3

0

2

+4

9

7 Polet Sve Mar n

5 2

2

1

+3

8

8 Mladost Ždralovi

5 2

1

2

+5

7

9 Grani ar

5 2

0

3

-2

6

10 Rudar M. Središ e

5 1

2

2

-5

5

11 Varaždin

5 1

1

3

-1

4

12 Sla na

5 1

1

3

-6

4

13 Virovi ca

5 1

1

3

-8

4

14 Nedeliš e

5 1

0

4

-11 3

15 Mladost Prelog (-1) 5 0

1

4

-14 0

16 akovec

0

5

-41 0

5 0

zaslužio vratar Dino Jambres koji je gostuju im igra ima obranio nekoliko zicera s kojima su mogli slomiti doma ina. Jedini pogodak pao je u 41. minuti kada je Vilim Kos spustio loptu za Nikolu Cecelju koji je poslao loptu u suprotni vratarev kut i tako je Kotorip anima donio sva tri boda. Obje ekipe u susret krenule bez nekakvog prevelikog žara, tako da vjerujemo doma i gledatelji mogu biti zadovoljni tek osvajanjem tri , boda, onim što su pak nogometaši obje mom adi pružili nikako.

KOPRIVNICA – RUDAR 0:0 Koprivnica - Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac: Gomer i (Otromanec).

Rudar: Raj , Vuri (85. Simon), Šprajc, Zadravec, D. Novak, Rožman, N. Šolti , M. Šolti (80. S. Vuruši ), D. Šolti , B. Vuruši (75.

Kova i ), F. Novak. Trener Anton Srša

POLET - MLADOST (P) 1:1 Sv. Martin na Muri - igralište NK Polet.

Gledatelja oko 300. Sudac: Stani . Strijelci: 0:1 Hladnik (25), 1:1 Barat (29).

Polet: urkin, K. Gori anec, Karlov ec, Sobo an, Turk (19. Ko ila), Horvat, Škvorc (81.

Novak), Cvetkovi , A. Gori anec, Barat, Radikovi (71. Vincek). Trener Krešimir Šenji Mladost/P: Kranjec, Habuš, Lon ari , Hali , Balent, Vlah (90. Hreš ), Vuk, Hladnik (61. Kavran), Sabol, Caban, Jambrovi (79.

Mihoci). Trener Damir Pata ta

1. NOGOMETNA LIGA - ŽENE

Unato odli noj igri, na žalost, još jedan poraz Trnave Odli nu utakmicu odigrale su djevojke iz Gori ana na gostovanju u Maksimiru. Doma a ekepia povela je ve na samom otvaranju susreta u drugoj minuti, no igra ice Trnave brzo su poravnale rezultat i to pogotkom Požgaj s jednaest metara u 4. minuti. Ista je igra ica Trnavu dovela u vodstvo u 17. , da bi doma e zabile u 31. za 2:2, rezutat kojim je završeno i prvo poluvrijeme. Svojim tre im pogotkom odli na Požgaj ponovo je

dovela Trnavu u vodstvo u 74. minuti.

Nisu se predale ni doma e igra ice , pa su prvo u 81. nakon prekida izjedna ile, da bi u posljednjim trenucima susreta iz jedenaesterca golom Lubine stigle do sva tri boda. Nakon ovog susreta slijedi dvotjedna pauza zbog reprezentativnih obaveza, koju e vjerujemo nogometašice Trnave iskoristiti za kvalitetan mini ciklus priprema,kako bi ve u jednom od narednih kola stigle do prvih bodova.

Ostali rezultati 3. kola: Split - Osijek 0:4, Pregrada - Marijan 5:2, Rijeka JP Agram 4:1.

DINAMO MAKSIMIR - TRNAVA 4:3 Zagreb - pomo no igralište ŠRC Maksimir. Gledatelja 50. Sudac: Vu kovi . Strijelci: 1:0 Straka (2), 1:1 Požgaj (4, 11m), 1:2 Požgaj (17), 2:2 Muharemovi (31), 2:3 Požgaj (74), 3:3 Stani (81), 4:3 Lubina (90, 11m).

Trnava: Domjan, Herman (70. Marka ), Horvat, Videc, Zeli , Požgaj, Vugrinec, Grabar, Leva i (35.

Vran i ), Njari, Trstenjak (86. Smrk). Trenerica Tatjana Mesari

TABLICA 1. Rijeka JP

3

3 0 0 13:29

9

2. Split

2

2 0 0 13:06

6

3. Osijek

2

2 0 0 13:06

6

4. Dinamo

2

2 0 0 7:36

6

5. Pregrada

3

1 0 2 10:143 3

6. Agram

2

0 1 1 4:121 0

7. Trnava

3

0 0 3 3:140 0

8. Marjan

3

0 0 3 3:140 0

20. rujna 2013.

5.kolo I. ŽNL MNS NAPRIJED - ŠENKOVEC 3-0 (1-0) CIRKOVLJAN. Igraliťte: Sportski park. Suci: Branko Bacinger, Lidija Kralji , Ivica Felker. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Horvat F (40), 2-0 Glavina (57-11m), 3-0 Mar nec (62) NAPRIJED: onkať, Horvat F (76. Horvat M), ReŞek, Kemec (85. Žvorc), Novak, HiŞman J., Šimunkovi , Mar nec, Horvat (85. Novak), Glavina (81. Fleten), HiŞman F., trener: Zlatko Vugrinec ŠENKOVEC: Pokriva , Kanski (89. Leskovec F), Polak (79. Kova evi ), Erdelja, Koren D., Ban, Fu ko, Kukovec, Korent (88. Leskovec D), Leťko (70. Radikovi ), Novak (65. Koren B), trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Horvat F., ReŞek, HiŞman J. (Naprijed); Kukovec, Erdelji (Šenkovec) Crveni karton: Kukovec (Šenkovec)

SPARTAK - DINAMO (D) 2-1 (0-0) M.SUBOTICA. Igraliťte: Jagodiť e. Suci: Zoran Hajdinjak, Damir Fodor, Bruno Brljak. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 FaŞon (66), 1-1 Bunc (80), 2-1 Lovren i (89) SPARTAK: Tizaj, Lackovi , Rogina, Lovren i , Šegovi E., RuŞman, FaŞon, Šte ar, Juras, Škvorc, Živkovi , trener: Josip FaŞon DINAMO: Mlinarec, Domini , Mihalec, Krznar, Lovrek (66. Silaj), Debelec, Bunc, Jakťi , Trstenjak, Bihar, Baranaťi (24. Furdi), trener: Ivan Domini Žu kartoni: Renato Šte ar, RuŞman (Spartak); Domini , Trstenjak, Bunc (Dinamo)

UKOVEC 77 - CENTROMETAL 2-2 (1-1) UKOVEC. IgraliĹĄte: NK ukovec. Suci: Marin Horvat, Mario Buhin, Petar RuĹži . Delegat: Stjepan KriĹžari Strijelci: 1-0 Mavri ek (11), 1-1 Vibovec (33), 2-1 KaniĹĄki (75), 2-2 Pani (86) UKOVEC: Lehki, Mesari D, Vukovi , KaniĹĄki, Mihoci, Fran i , Mavri ek (56. Belovi ), Vukina (56. Bradari ), Kranjec (83. Lipi ), Teki , Mesari M (80. Anderlin), trener: Antun Juki CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Novak, Dove er, Gunc (85.

Rodrigue), Majsen, Bratkovi , Buhanec, Vibovec, Ba an, Pani (69. Duman i ), trener: Marko Zavrtnik Žu kartoni: Mihoci, Kaniťki, Vukovi ( ukovec); Borko, Pani , Novak (Centrometal)

OMLADINAC - DINAMO (P) 1-1 (1-1) N. SELO ROK. IGraliťte: NK Omladinac. Suci: Zdravko Topliťnjak, Saťa Fegeť, Ivica Horvat. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Škrilac (29-11m), 1-1 Dodlek (45) OMLADINAC: Žvorc, Jurinec, Reich, Oreť anin, Toplek, Žganec (46. Vugrinec), Vida i (46. Vodopija), Krpan, Škrilac, Varga, Drk, trener: Miljenko Dove er DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec, Dodlek (69. Na ), Jankovi , Mar ec (64. Hali ), Vutek, Štampar, KriŞai , Novak (90. Šegovi ), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Reich, Žganec, Oreť anin (Omladinac) Crveni karton: Mihalec (Dinamo)

PODTUREN - SLOGA 1-3 (0-2) PODTUREN. Igraliťte: Trnoc. Suci: Damir Aldi , Ivan Žganec, Jasmin Lozi . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Dokleja (18), 0-2 Hernandez (41), 1-2 Lepen (61), 1-3 Hernandez (79) PODTUREN: Kolar, Radovan K (81. Horvat), Sklepi (65. Golubi ), Radovan Z., Balenovi , Mravljek, Sermek, Mu i , Kolari (86.

Jurovi ), Lepen, Telebuh (46. Ka ), trener: Ivan Hamunajec SLOGA: or evi , Malovi (73. Šari ), Dokleja (63. Kosalec), Obadi , Se an, Carlos (87. Malovi ), Hernandez, Glad, Jambroťi , Vugrinec (69. Vrbanec I (69. Vrbanec D), Zoka, trener: Dino Vrbanec Žu kartoni: Balenovi (POdturen); Obadi , Glad (Sloga)

SOKOL - MLADOST (P) 0-1 (0-0) VRATIŠINEC. Igraliťte: NK Sokol. Suci: Igor KriŞari , Boris Jakovljev, Dragan Hrustek. Delegat: Antun Mesari Strijelac: 0-1 Vadlja (70) SOKOL: Šimuni , Korpar, Lebar M, Puh, Major (74. Hertari ), Farkať (61. Dunjko), BoŞi , Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Novak MLADOST: Mar ec, Jaluťi (75. Tkalec), Baksa (65. Fileť), Cirkven i (71. Podgorelec), KriŞai , MoŞek, Pasler, Mlinarec, Hali (60. Vadlja), Talan (82. Valen ), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Mikolaj, BoŞi , Puh (Sokol); Talan, MoŞek (Mladost)

PUŠINE - MLADOST (I) 1-8 (0-5) PUŠINE. Igraliťte: NK Puť ine. Suci: Željko Turk, Dragu n Novak, Siniťa Luka i . Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 Novak (9), 0-2 Pozder (22-ag), 0-3 Novak J (26), 0-4 Novak J (33), 0-5 Novak J (45-11m), 1-5 Štefulj (62), 1-6 Murkovi (70), 1-7 Novak J (81), 1-8 Bujan (89) PUŠINE: Beneta, Mikulec, Lesar (30. Balog), Pozder, Turkovi , Celinger, Levani , Martan (28. Moťmondor), Štefulj, Zanjko, Fegeť (57. Magdaleni ), Mohari , trener: Robert Mohari MLADOST: Novak E., Kriťto (85. HanŞekovi ), Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat (59. Silaj), Leva i , Miki (77. Viťnji ), Novak J., Murkovi (83. Gal), Murkovi (83. Gal), Fu ko (75. Barlovi ), trener: Branko JanŞek Žuti kartoni: Lesar, Fegeť, Štefulj (Puť ine); Horvat (Mladost)

BSK - SLOBODA (S) 1-1 (0-0) BELICA. IgraliĹĄte: Mos ĹĄ e. Suci: BoĹžidar Kolari , Borut KriĹžari , Zoran Novak. Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Fu ko (60), 1-1 Ĺ ari (82) BSK: Sternad, Makar (76. Ĺ kvorc), Grbavac, Mihalic (72. Taradi), Hajdarovi , StrniĹĄ ak (64. Trstenjak), Ĺ ari , BaĹĄek, Paler, Makar, Mlinari (19. AntolaĹĄi ), trener: Vladimir Pavlekovi SLOBODA: Kolar, Podvez (52. Fu ko), Branilovi , Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj (82. HiĹžman), Hergo (66.

Petek G), Pintari (49. Petek D), Vrbanec (59. Fegeť), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Mlinari , Grbavac, Trstenjak (BSK); Hergo , Petek D., Fu ko, Srnec (Sloboda)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Prvi poraz vode eg Dinama i prva pobjeda Spartaka Bili su de ki iz DomaĹĄinca vrlo blizu da ostanu i dalje neporaĹženi, ali je minutu prije kraja utakmice Dejan Lovren i uspio posti i zgoditak i tako doma inu donijeti prvu jesensku prvenstvenu pobjedu.

Dugo je bilo 0-0, sve do 66. minute kada je doma i Spartak u vodstvo doveo igra trener Josip FaĹžon. Gregor Bunc je uspio u 80. minuti poravnati na 1-1. Na kraju u dosta zanimljivoj i borbenoj igri doma i su viĹĄe Ĺželjeli pobjedu i zasluĹženo pobijedili vrlo dobru mom ad Dinama koja je unato porazu i dalje zadrĹžala vode u poziciju na ljestvici. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Iz VratiĹĄinca tri boda odlaze u Palinovec Gostuju a Mladost imala je inicijativu tijekom cijele utakmice, ali je doma i Sokol imao nekoliko izglednih prigoda koje njihovi napada i nisu realizirali. Za goste se kao joker sa klupe pokazao Dario Vadlja koji je u igru uĹĄao u 60. minuti, a deset minuta kasnije svojim lijepim zgoditkom odlu io pobjednika u ovoj utakmici. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Na Belici podjela bodova Ve nakon prvih 45 minuta igre i rezultata 0-0 mirisalo je na iks. Gosti iz Slakovca prvi su poveli u 60. minuti zgoditkom Tomislava Fu ka koji je u igru uĹĄao po etkom drugog poluvremena. Doma em BSK-u bod je donio osam minuta prije kraja utakmice Petar Ĺ ari . Sloboda moĹže viĹĄe Ĺžaliti ĹĄto nisu stigli do pobjede jer ne bi bilo ne zasluĹženo. ak sedmorica opomenutih igra a.

Tri doma a, a etiri gostuju a igra a

Glatka doma a pobjeda Naprijeda Nakon prvog dijela i minimalnog vodstva od 1-0 zgoditkom Filipa Horvata pet minuta prije odlaska na odmor u drugom su dijelu postigli joĹĄ dva zgoditka i zasluĹženo slavili nova tri boda. Sve se rijeĹĄilo prakti ki u pet minuta od 57. do 62. minute.

Naprijed ima u 57. minuti kazneni udarac.

Zanimljivo kako su doĹĄli do njega. Doma i su imali slobodni udarac i brzo izveli dok se igra i Ĺ enkovca joĹĄ nisu niti snaĹĄli ve je dosu en kazneni udarac. Malo su se

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Patrik Hergo (5514), DraŞen Petek (1706), Tomislav Fu ko (1575), Denis Srnec (28) DINAMO (P) – Dario Šmit (633) BSK – Vladimir Grbavac (4852), Andrej Mlinari (602), Domagoj Trstenjak (4630) CENTROMETAL – Marko Borko (77), Zvonimir Pani (4532), Leon Novak (2592) PUŠINE – Dario Lesar (6270), Mihael Fegeť (2956), Robert Štefulj (1568) MLADOST (Pal.) – Nikola Talan (1927), Marko MoŞek (1657) SPARTAK – Renato Šte ar (5834), Antun RuŞman (4947) UKOVEC 77 – Dominik Mihoci (1781), Nikola Kaniťki (9745), Josip Vukovi (9711) SOKOL – Luka Mikolaj (2330), Mihael BoŞi (5312), Saťa Puh (2315) ŠENKOVEC – Dario Kukovec (3521), Krunoslav Erdelji (772) NAPRIJED – Nenad ReŞek (1001), Josip HiŞman (2208), Filip Horvat (2190) PODTUREN – Mihovil Balenovi (626) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Dinko Žganec (5837), Vlatko Oreť anin (8812) SLOGA ( ) – Deni Glad (1242), Pero Obadi (2160) MLADOST (I) – Nikola Horvat (2992) DINAMO (D) – Benjamin Domini (681), Tomislav Trstenjak (918), Gregor Bunc (9157)

DISCIPLINSKI KUTAK ŠENKOVEC – Dario Kukovec (3521) po l. 57. DP HNS 3 (tri) utakmice DINAMO (P) – Kris jan Mihalec (611) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: NAPRIJED – Nenad ReŞek (1001), Josip HiŞman (2208)

TABLICA Najava 6. kola Kako su se rezultati poklopili vrh ljestvice postao je sve guĹĄ i, pa e u narednom kolu svaka utakmica biti sama po sebi zanimljiva. U DomaĹĄinec dolazi vrlo dobri ukovec 77 koji igra sve bolje. U Palinovec neporaĹženoj Mladosti stiĹže Naprijed koji je doma om pobjedom stigao neĹĄto malo iznad sredine ljestvice. Po papirnatim prognozama Centrometal i Sloboda ne bi trebali imali kod ku e ve ih problema sa Podturnom, odnosno Sokolom. Osokoljen prvom pobjedom Spartak ide u Ĺ enkovec koji je sigurno malo poljuljan glatkim porazom u Cirkovljanu. U Palovcu e biti susret dviju mom adi doma eg Dinama i Sloge koja e pobjedom sti i u sam vrh ljestvice.

Mladost iz Ivanovca sigurno Ĺželi nastaviti seriju pobjeda, ali BSK napada i vreba svoju prvu jesensku pobjedu. Derbi za elja igra se u subotu u Novom Selu Rok gdje je Omladinac drugo kolo za redom doma in, a PuĹĄ ine kao gost rastresene visokim doma im porazom.

Parovi i suci 6. kola: Dinamo (P)- Sloga ( ) (suci: Škrobar, Šupljika , Novak), Centrometal – Podturen : igra se u subotu 21.09. (suci: Srnec, Mihalic, Aldi ), Dinamo(D)- ukovec 77 (suci: Horvat, B: KriŞari , Luka i ), Šenkovec- Spartak (suci : Bbek, FaŞon , Hrustek), Mladost (pal)- Naprijed (Kolari , Horvat, Novak), Sloboda (S) – Sokol igra se 21.09 (subota) (suci: M.Horvat, I.KriŞari , Brljak), Mladost (I)- BSK (suci: KriŞai ,Sukanec, Felker), Omladinac (NSR)- Puť ine :subota (suci Juras Fodor, Jura i )

bunili, ne za kazneni udarac nego za brzo izvo enje, ali nije im bilo vajde. Loptu je na bijelu to ku namjestio kapetan Naprijeda Željko Glavina i pogodio za vodstvo od 2-0.

I drugi Željko, ali Martinec je strijelac za doma e pet minuta kasnije za kona nih 3-0. Gosti iz Šenkovca su ťest minuta prije kraja utakmice ostali bez Darija Kukovca koji je nogom udario doma eg igra a za vrijeme igre dok je ovaj leŞao na travi nakon klize eg starta. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a

Centrometalu bod iz ukovca Doma i su bili bliĹži pobjedi jer su dva puta imali vodstvo, a i na kraju je sve mogao Mladen Anderlin rijeĹĄiti u doma u korist da je bio malo spretniji. Ve u 8. minuti prekrasnim zgoditkom sa kakvih dvadesetak metara iz igre Danijel Mavri ek dovodi ukovec 77 u vodstvo. Zvonimir Pani je u 33. minuti poravnao na 1-1. Novo doma e vodstvo uslijedilo je u 75. minuti zgoditkom Nikole KaniĹĄkog. etiri minute prije kraja utakmice Nenad Vibovec nakon lijepe asistencije Marijan Duman i a poravnava na kona nih 2-2.

Visoka gostuju a pobjeda Mladosti u PuĹĄ inama Ve u prvom poluvremenu gosti iz Ivanovca imali su visoko vodstvo od 5-0. Po etkom drugog dijela u 62. minuti doma i uspijevaju preko Roberta Ĺ tefulja posti i svoj jedini zgoditak. Istina postigli su joĹĄ jedan u 22. minuti, ali u vlastitu mreĹžu.

Uspjelo je to Miroslavu Pozderu. Propustili su preko Roberta Ĺ tefulja u 53. minuti realizirati kazneni udarac. UspjeĹĄniji je bio vratar Emil Novak koji je isti obranio. Gosti do kraja postiĹžu joĹĄ tri zgoditka za visoku pobjedu od 8-1. Kod Mladosti puca ki najraspoloĹženiji bio je kao pravi centar-

1. DINAMO (D)

5

4

0

1

13 – 8 12

2. MLADOST (Pal.)

5

3

2

0

15 – 4 11

3. SLOBODA (S)

5

3

1

1

14 – 5 10

4. Ĺ ENKOVEC

5

3

1

1

12 – 7 10

5. UKOVEC 77

5

3

1

1

10 – 6 10

6. MLADOST (I)

5

3

1

1

14 – 11 10

7. CENTROMETAL

5

2

3

0

11 – 7

9

8. NAPRIJED

5

2

2

1

8–4

8

9. SLOGA ( )

5

2

2

1

8–5

8

10. DINAMO (P)

5

2

2

1

9–7

8

11. PODTUREN

5

1

1

3

6 – 10 4

12. SPARTAK

5

1

1

3

3–8

4

13. BSK

5

0

3

2

4–6

3

14. SOKOL

5

0

1

4

4 – 13 1

15. OMLADINAC (NSR)

5

0

1

4

3 – 15 1

16. PUĹ INE

5

0

0

5

9 – 27 0

LISTA STRIJELACA 6 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 5 zgoditka – San no Debelec (Dinamo D), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Jurica Novak (Mladost I) 4 zgoditaka – Tomica Mlinarec, Denis Hali (Mladost Pal.), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dejan Korent (Šenkovec), Marijan Duman i (Centrometal) 3 zgoditka – Saťa Fu ko (Šenkovec), Nino Mar ec (Dinamo P), Ivan Fu ko (Mladost I), Gregor Bunc (Dinamo D), Robert Štefulj (Puť ine), Nenad Vibovec (Centrometal) 2 zgoditka – Robert Kanski (Šenkovec), Vanja Šari , Mauricio Hernandez (Sloga ), Luka Jakťi (Dinamo D), Luka Mikolaj (Sokol), Igor Martan (Puť ine), Damjan Novak (Dinamo P), Mario Sermek, Josip Lepen (Podturen), Mario HiŞman (Sloboda S), Mario Kranjec, Milan Mesari ( ukovec 77), Željko Glavina, Željko Mar nec (Naprijed), Nenad Škrilac (Omladinac NSR), Marko Bujan, Filip Murkovi (Mladost I)

for Jurica Novak sa pet zgoditaka, jedan je postigao iz kaznenog udarca u 45. minuti.

Uz njega joĹĄ su po jedan zgoditak postigli Filip Murkovi i Marko Bujan. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Pobjeda Sloge u Podturnu Ve u prvom poluvremenu gosti iz akovca imaju vodstvo od 2-0. Za njih su po prvi puta nastupala dvojica stranaca meksikanac Hernandez i brazilac Carlos.

Hernandez je postigao i dva zgoditka. Po jedan u svakom poluvremenu. MreĹžu doma eg vratara Dine Kolara u 18. minuti na eo je Marko Dokleja. Potom slijede dva ve spomenuta zgoditka Hernandeza. Prvi u 41. minuti za 2-0 i drugi u 79. minuti za kona nih 3-1. Podturnu je kakvu takvu rezultatsku nadu dao Josip Lepen u 61. minuti kada je gostuju e vodstvo smanjio na 2-1.

Tresli su doma i i vratnicu i gredu u 36. i 59. minuti. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Dinamu i sa igra em manje bod u Novom Selu Rok Omladinac je do vodstva stigao u 29. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Nenad Ĺ krilac. U 39.minuti gosti iz Palovca ostali su bez Kristijana Mihaleca koji je zaradio dvije opomene i to obje zbog nesportskog ponaĹĄanja. Prvo je u 24. minuti negodovao na odluku suca utakmice TopliĹĄnjaka, a potom u 39. minuti pljeskao na jednu odluku pomo nog suca FegeĹĄa.

U drugom dijelu doma i sa igra em viĹĄe nisu uspjeli posti i zgoditak, pa radosniji mogu biti de ki iz Palovca na osvojenom bodu. Tri doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

20. rujna 2013.

5. kolo II. ŽL MNS - istok MLADOST - BUDU NOST 4-0 (2-0) SVETA MARIJA. Igraliťte: Stadion NK Mladost. Suci: Dominik Mihoci, Branko Martan, Mario Horvat. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 1-0 Hobor (11), 2-0 Štrok (43), 3-0 BlaŞin i (48), 4-0 Matulin (55) MLADOST: Gaťpari , Hobor (80. Pavlic), Hoťnjak (85. Krajner), Šulj, Posavec, Papak, BlaŞin i , Matulin (76. Horvat), mrlec, Markovi , Štrok (71. Orehovec), trener: BoŞidar Kedmenec BUDU NOST: Pancer, Lon ari (58. Ma ek), Pala i (64. Gajnik), Viťnji , Ciglar (70.

Hali G), Klobu ari , Hali T., Mar nec, Dodlek, Bukal, Novosel, trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Pavlic (Mladost); Viťnji , Hali (Budu nost)

TUR IŠE - BORAC PMP 0-2 (0-1) TUR IŠE. Igraliťte: NK Borac. Suci: Tomislav Herman, DraŞen Šajnovi , Darko Lehki. Delegat: Dino Jambrovi Suci: 0-1 Tisaj (6), 0-2 Piťpek (67) TUR IŠE: Novak, Puri , KriŞai , Jan ec (46. Lon ari ), Zrna, Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec, Ko evar, Srpak, trener: Ivan Zrna BORAC: Lacko, Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Filipaťi , Tisaj, Marka , Baksa, Piťpek (74. Cvek V), Lipi (63. Slavi ek), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Lon ari , KriŞai (Borac)

DUBRAV AN - OMLADINAC (DS) 1-4 (1-0) D.DUBRAVA. IgraliĹĄte: Krbulja. Suci: Robert Radek, Tihomir Kralji , Ivan Vlahek.

Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Brljak (34), 1-1 Tizaj (56), 1-2 Debelec (73), 1-3 Tizaj (77), 1-4 Tizaj (78) DUBRAV AN: Fabi , Me imurec, BalaŞinec, Jadan Damjan, Matotek (3. Lovrek), Šte , Jadan Dominik, Lukťa, Brljak (51. Nes ), iŞmeťija, Pahek, trener: Tihomir Nes OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Novak, Domjani , Valen (32. Tkal ec od 67. Škvorc), Debelec, Sabolec (65. Toplek), Taradi, RuŞi , trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Jadan Dominik (Dubrav an); Domjani (Omladinac) Crveni karton: Jadan Damjan (Dubrav an)

VIDOV AN - GRANI AR 1-4 (0-2) D.VIDOVEC. IgraliĹĄte: NK Vidov an. Suci: Dino Horvat, Filip Aldi , Edvin Zobec.

Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 BlaĹžon (13), 0-2 Drvodeli A (20), 0-3 Mun ar (77), 0-4 BlaĹžon (79), 1-4 Kvakan (86) VIDOV AN: Kranjec, Varga, LukĹĄa, Hujs, Matulin, Herman, Nemet (71. Omazi ), FriĹĄ i D (13. Herman od 21. FriĹĄ i D), Kvakan, Ĺ koda, trener: Sre ko Gabaj GRANI AR: Magdaleni , Krznar, BoĹži K, BlaĹžon, Mun ar (81. Novak), Ĺ opar (67.

Buhin), Drvodeli D., Drvodeli A., BoŞi R., Novak (88. Furdi), Lovrek (84. Petak), trener: Zoran Graťi Žu kartoni: Nemet, Kranjec (Vidov an); Krznar, Mun ar (Grani ar)

DUBRAVA - SK 2-1 (1-1) SIVICA. IgraliĹĄte: NK Dubrava. Suci: Vjeran Tuksar, Neven Bujani , Josip Jurinec.

Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Gori anec (40), 2-0 Drk (65), 2-1 Vidovi (80) DUBRAVA: uranec, Gori anec, Paler, Horvat, Bobi anec Matija, Mu i (75.

Palir), Bobi anec S., Drk, Sabol (90. Bobi anec Mihael), Ma ari (72. Varga), Tkalec, trener: Vladimir Sabol SK: Grabant D, BoŞek, Horvat, Lon ari , Baťnec, Viťnji , Smrk (46. Kos), Begovi , Lisjak, Vidovi , Grabant Z., trener: Marko Vidovi Žu kartoni: Varga (Dubrava); Vidovi ( SK)

GALEB - TRNAVA 0-5 (0-3) OPOROVEC. IgraliĹĄte: NK Galeb. Suci: Bojan Juras, SaĹĄa Mihali , Marinko HruĹĄoci.

Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Magdaleni (3), 0-2 Magdaleni (7), 0-3 JakĹĄi (31), 0-4 JakĹĄi (60), 0-5 Magdaleni (79) GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Pigac (82. KriĹžaj), Fran i (82. Beli ), Balent D (34. Jan ec), Mesari , Repalust (46. Hertelendi), Balent R., Slavi ek (66. Grana r), Fleten, trener: Damir Pigac TRNAVA: Dolenec, JakĹĄi I, Gudlin (63. Malek), FarkaĹĄ, Ĺ poljar, Repalust (73.

Jakťi A), Baksa (63. BlaŞek), Pintar, Jakťi S., Magdaleni , Markan, trener: Petar Medvar Žu karton: Pigac (Galeb)

5. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK-VINDIJA - MURA 2-0 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igraliťte: NK Hajduk. Suci: Ma ja Horvat, Vlado BlaŞi , Elvir Baťek.

Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Debelec G (50), 2-0 Debelec G (77) HAJDUK: Zadravec, Žganec, HrŞenjak D., Ma ari , Mesari , Mikulaj, Debelec M., Periťi (81. HrŞenjak L), Debelec G., Šardi (64. Jambroťi ), Ma ari (81. HrŞenjak), trener: Darko Rob MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniťa (46. Baťnec), Stojko, Vinko (69. Krnjak), Jeki (56. urin), Telebuh, Varga, Breznik (73. Vrťi ), trener: DraŞen Novak Žu kartoni: Mikulaj, HrŞenjak L (Hajduk)

BRATSTVO - NAPREDAK 1-1 (1-0) SAVSKA VES. Igraliťte: NK Bratstvo. Suci: Dario Srnec, Željko Kova i , Željko Hajdarovi . Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Ri ko (14), 1-1 Jambroťi (49) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, HiŞman, Horvat N (74. Bacinger), Bedi (60.

Novak), Vlahov, Ri ko (68. HanŞekovi ), Horvat S (77. Vuruťi ), Vidovi (30. Graf), Kocijan, trener: Danijel Novak NAPREDAK: Žagar D., Matoťa (87. Hu nec), Tkalec, Drvoderi , Žganec, Varga (67. Škvorc), Ma ari (81. Šegovi ), Lepen-Jurak, Bistrovi , Žagar D (40. Jambroťi ), Bedi (63. isar), trener: Darko Vincek Žu kartoni: Bedi , HiŞman (Bratstvo); Tkalec (Napredak)

ME IMUREC - STRAHONINEC 3-2 (2-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. IGraliťte: Hrať ica. Suci: Nino Škrobar, Tomislav urila, Danijel Ko ila. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Kregar (8), 1-1 Vuruťi (40), 2-1 Treska D (45), 3-1 Treska (64), 3-2 Vuruťi (89) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani (76. Koťir), Fu ek (50. Primorac), Branilovi (85. Ivanuťa), Bajzek, Horvat, Bali , Ivanuťa, Kregar (79. Thes), Treska S., Treska D. (86. Grudi ), trener: uro Koloni STRAHONINEC: BoŞak, Radek, Viťnjari , Zobec (75. Fu ko), Jalulťi , Vrbanec (73. Kova i ), Kolar, Drabi , Vuruťi , Žerjav, Žnidari (86. Zadravec), trener: Dragu n Vabec Žu kartoni: Treska S., Fu ek, Bes jani (Me imurec); Viťnjari , Vrbanec, Zobec, Dragi , Jaluťi (Strahoninec)

VENERA PMP - M.MIHALJEVEC 1-0 (0-0) LOPATINEC. Igraliťte: NK Venera. Suci: Marijan Duma i , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Antun Horvat Strijelac: 1-0 Kerman (68) VENERA: Srnec, Gori anec, uran (79. Škvorc M), Kova i , Celinger, Marodi, Peras (88. urin), Perko (46. Škvorc R), Kerman, Dove er, Pintari (90. Mesari ), trener: Ivan David M.MIHALJEVEC: Magdaleni , anadi (83. Hamer), Trupkovi , Šol , Mesari P., Zadravec (80. Vrťi ), Kova i , Bes jani , Piťar, Varga, Perho (46. Mesari B), trener: Bruno Mesari Žuti kartoni: Kerman, Pintari , Dove er, Škvorc (Venera); Mesari , Zadravec, Varga, Kova i (MM) Crveni karton: Bes jani (MM)

ZEBANEC - JEDINSTVO (GM) 0-2 (0-2) ZEBANEC. Igraliťte: Marof. Suci: Jadran Kukovec, Darijan Zadravec, Valen no Kantoci. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Novak (17), 0-2 Horvat (35) ZEBANEC: Kocijan, Žuni , Debelec (70. Bani ), Grabar, Puri , Kralj (68. Mlinari ), Žuni , Tkal ec, Kodba, Lackovi , Kojter (90. Ko ila), trener: Neven Horvat JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Plantak, Fujs, Mikulan (90. Bistrovi ), Horvat, Golub, Novak M., Kocen, Ladi , Krumpi M (56. Miljan i ) Žu kartoni: Tkal ec (Zebanec); Ladi , Borko (Jedinstvo) Crveni karton: Grabar (Zebanec)

DRAVA - PLAVI (P) 3-0 (1-0) KURŠANEC. Suci: Erik Žerdin, Morano Vlah, Lana Vidovi . Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Gori anec (45), 2-0 Jaluťi (50), 3-0 Jaluťi (81) DRAVA: Ivkovi , Zanjko M., Šol, Zanjko D (83. PostruŞin), Bajkovec, Škvorc, Dombaj, Carevi (87. Zanjko M), Medved (72. Bezek), Gori anec, Jaluťi (87. Zanjko Z), trener: Kris jan Varga PLAVI: Kuzma, Ratajec (26. Govedi ), Škvorc S, Trupkovi , Škvorc J., Drk, Vugrinec (57.

Antokovi ), Nerer, Zadravec, Cilar (77. Srnec), Mikuli , trener: Robert Glavina Žu kartoni: Bajkovec, Carevi , Škvorc (Drava); Zadravec, Vugrinec (Plavi)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Kraljev anu 38 i dalje stopostotan u inak Rano su u Tur iĹĄ u ve u 6. minu zgoditkom Mar na Tisaja poveli sa 1-0. TraĹžili su i dva kaznena udarca u 33. i 53. minu , ali je delegat utakmice Dino Jambrovi dao za pravo sucu utakmice Tomislavu Hermanu jer je bio u blizini mjesta doga aja koji je procijenio da prekrĹĄaja nije bilo u obje situacije. Ipak gos iz Donjeg Kraljevca u 67. minu pos Ĺžu svoj drugi zgoditak preko Filipa PiĹĄpeka za kona nih 2-0. Doma i Borac PMP bez nekoliko kaĹžnjenih igra a pro v ovog Kraljev ana nije moga neĹĄto viĹĄe u ini . Imali su doma i dvojicu opomenu h igra a i to u samoj zavrĹĄnici utakmice. Gos bez kartoniranih igra a ĹĄto je dokaz kako njihov trener Stefan Srpak radi i na sportskom odgoju.

U petom su kolu de ki iz Podbresta naletjeli na Mladost koja ih se sa e ri komada otpra la ku i. Po dva su zgoditka pos gli u svakom poluvremenu. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Visoka pobjeda Trnave u Oporovcu.Za pola sata igre gos iz Gori ana sve su rijeĹĄili. Sa dva zgoditka Sandija Magdaleni a i prvim Simona JakĹĄi a s gli su do vodstva od 3-0.

U 60. minu Simon JakĹĄi pos Ĺže i svoj drugi, a Trnavin etvr zgoditak. Za hatrik i pobjedu od 5-0 se Sandi Magdaleni pobrinuo u 79. minu . Croa ja bolja od HodoĹĄana. Dva su puta gos s zali doma e vodstvo da bi na kraju doma i u 84. minu pos gli svoj tre i zgoditak i s gli do zasluĹžene pobjede od 3-2.

Sva tri doma a zgoditka pos gao je Denis Poljanec, a oba gostuju a KreĹĄo Kova . Omladinac slavio u Donjoj Dubravi Nakon Novakovca Omladinac tri boda donosi i iz Donje Dubrave.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 BUDU NOST (P) TRNAVA CROATIA OMLADINAC (DS) POLET (P) DUBRAVA MLADOST (SM) GALEB SK GRANI AR (N) BORAC PMP DUBRAV AN HODOĹ AN DRAVA (DM) VIDOV AN

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 4 3 3 3 3 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1

0 0 2 1 1 0 1 1 1 2 1 1 1 0 0 0

0 1 0 1 1 2 2 2 2 2 3 3 3 4 4 4

21 – 4 14 – 6 13 – 4 11 – 7 17 – 14 10 – 12 12 – 10 12 – 12 6 – 13 11 – 12 8 – 11 8 – 15 6 – 13 12 – 12 12 – 16 6 – 18

15 12 11 10 10 9 7 7 7 5 4 4 4 3 3 3

Lijepo je Dubrav an krenuo u utakmicu i zgoditkom Benjamina Brljaka u 34. minu poveo. Tim se minimalnim doma im vodstvom o ĹĄlo na odmor, mada su imali joĹĄ nekoliko prigoda za pove a svoje vodstvo. Prilikom ulaska u svla ionice gostuju i igra Petar RuĹži negoduje kod suca utakmice Roberta Radeka, a doma i redar ga odgurava u predjelu prsiju i ovaj pada na travu. Sre om sve se ubrzo smirilo pa ve eg incidenta nije bilo.

Radek je pogrijeĹĄio ĹĄto RuĹži a nije opomenuo u toj situaciji.. Da doma oj Dravi ne e bi lako dalo se naslu ve u 6. minu kada su gos iz Pribislavca poveli zgoditkom MiĹĄe Pal ja. U 38. minu Dravi je sa klupe udaljen zioterapeut Goran Bartoli zbog u estalog prigovaranja na odluke suca utakmice Filip i a.

Sa dva zgoditka u 30. i 65. minu Josip Igrec preokre e rezultat u doma u korist. Dragan Vibovec je poravnao na 2-2 u 73. minu . I kad se ve o ekivao posljednji zviĹžduk suca utakmice Filip i a gos u suda koj nadoknadi zgoditkom Krunoslava Gajnika dolaze do pobjede od 3-2. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Damir Grabant spasio SK teĹžeg poraza u Sivici. Ĺ to su gos iz ehovca doĹživjeli minimalan poraz od 2-1 najzasluĹžniji je njihov vratar Damir Grabant. Doma im porazom Vidov an na dnu ljestvice. Sva tri boda o ĹĄla su u Novakovec. Is na po delegatu utakmice Miroslavu Glavini u tome im je pomogao i sudac utakmice Dino Horvat koji je dosudio u 13. minu za Grani ar nepostoje i kazneni udarac kojeg je realizirao Tomica BlaĹžon. Sedam minuta kasnije gos zgoditkom Antonija Drvoderi a vode 2-0. Sve se rijeĹĄilo u dvije minute 77. i 79. kada gos pos Ĺžu joĹĄ dva zgoditka za visokih 4-0, a strijelci su bili Ivica Mun ar i po drugi puta na utakmici Tomica BlaĹžon i to po drugi puta iz kaznenog udarca, ovaj puta opravdano dosu enog.

LISTA STRIJELACA 8 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 7 zgoditaka – Filip Piťpek (Kraljev an 38) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Josip Igrec (Drava DM) 5 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek (Budu nost P), Siniťa Baksa (Kraljev an 38), Zoran Strahija (Hodoťan), Simon Jakťi (Trnava) 4 zgoditka – Nikola Bukal (Budu nost P), Sandro Jan ec (Borac PMP), Goran Strahija (Hodoťan), Ivica Mun ar (Grani ar N), Miťo Palfi (Polet P), Denis Poljanec (Croa a) 3 zgoditka – Rajko Gavez (Borac PMP), Luka Lipi (Kraljev an 38), Miroslav Pigac (Galeb), Niko Pahek (Dubrav an), Nikola Štrok (Drava DM), Nikola BlaŞin i (Mladost SM), Kreťo Kova (Hodoťan)

DISCIPLINSKI KUTAK DUBRAV AN – Damjan Jadan (4208) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SK – Marko Vidovi (3280) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094)

DRAVA - POLET (P) 2-3 (1-1) D.MIHALJEVEC. IGraliťte: Pred Druma. Suci: Darko Filip i , DraŞen Sukanec, Mario Sukanec. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Palfi (6), 1-1 Igrec J (30), 2-1 Igrec J (65), 2-2 Vibovec (73), 2-3 Gajnik (90) DRAVA: Ko iť, Ivaci, Igrec Z., Gorupi , Kos, Igrec F (62. Igrec D), Igrec D), Igrec J., Orehovec, Mikulan (72. Klari ), Herc, trener: Ivan Bartoli POLET: Vať, Posavec S, Baťek, Vibovec, Posavec N., Magdaleni , Gajnik, Vukovi , Lisjak (77. Kriťtofi ), Halabarec, Palfi (46. Juri an), trener: Franjo Mihalkovi Žuti kartoni: Igrec Z (Drava); Magdaleni (Polet) Crveni karton: Goran Bartoli , fizioterapeut (Drava)

CROATIA - HODOŠAN 3-2 (1-1) OREHOVICA. Igraliťte: NK Croatia. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Marko Smr . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Poljanec (18), 1-1 Kova (36), 2-1 Poljanec (59), 2-2 Kova (82), 3-2 Poljanec (84) CROATIA: Patar ec, avlek (80. HanŞekovi ), Kosi, Hunjadi, Varga, Bali, Šafari , Poljanec, Kr mar, RuŞi (90. Domini ), trener: Vladimir Bartoli HODOŠAN: Rebernik, Ribi (46. Šavora), Sinkovi , Vlah, Naran a, Puri , Blagus, Habuť, Vugrinec (79. Bergovec), Kova , Strahija, trener: Goran Strahija Žu kartoni: Varga, Kr mar (Croa a); Puri , Strahija, Kova (Hodoťan)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Danijel Nemet (2224), Denis Kranjec (4107) BUDU NOST (P) – Denis Viťnji (1620), Tihomir Hali (1655) POLET (P) – Dejan Magdaleni (659) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817) DRAVA (DM) – Zvonko Igrec (2936) DUBRAVA – Patrik Varga (3655) BORAC PMP – Dario Lon ari (3597), Sven KriŞai (2760) SK – Marko Vidovi (3280) GALEB – Miroslav Pigac (3153) GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718), Ivica Mun ar (9438) HODOŠAN – Zoran Strahija (3104), Tomica Puri (523), Kreťo Kova (3094) MLADOST (SM) – Dominik Pavlic (6127), Marko Matulin (2246) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094) CROATIA – Dino Varga (3400), Marijan Kr mar (6338)

Parovo i suci 6. kolo , nedjelja 22. rujan u 16.30 sa . : Omladinac(DS)- SK (suci : Žerdin, Jakovljev, Vlah), Polet(P)Dubrava (suci Novak,Mihali , Koruni ), Trnava – Drava(DM) (suci: Kukovec,Kedmenec,Vuk), Hodoťan –Galeb (suci: Mihoci, Lehki,Horvat), Kraljev an 38- Croa a (suci : D.Aldi , Brljak,F.Aldi ), Budu nost (P) – Borac PMP (suci: Kolari , Žganec, Vlahek), Grani ar (N)- Mladost (SM)igra se u nedjelju u 10.30 (suci: ur ek, Sukanec, Grgi ), Dubrav anVidov an (suci : Dumna i Bali , Pintari )

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Derbi u Mihovljanu pripao doma oj Slobodi Minutu prije kraja prvog poluvremena Sloboda je povela zgoditkom Ivana Tisaja. U drugom dijelu doma i imaju nekoliko prigoda, ali bez realizacije. Bratstvo je preko Luke Jurovi a uspjelo poravna na 1-1 u 78. minu uz malu pomo doma eg obrambenog igra a koji je skrenuo loptu i tako prevario svog vratara. Dvije minute prije kraja utakmice Sloboda ima opravdano dosu eni kazneni udarac nakon jednog igranja lopte rukom od strane obrambenog igra a u svom kaznenom prostoru.

Kapetan doma ih SaĹĄa Sovar uzeo je odgovornost na sebe i pogodio za pobjedu od 2-1.Jedinstvu lagana pobjeda u Trnovcu.

Samuel Novak pos gao je u prvom dijelu dva zgoditka. Prvi iz igre, a drugi minutu prije kraja prvog dijela iz kaznenog udarca.

Doma i se ljute na suca utakmice Željka Novaka ťto nije u 20. minu dosudio kazneni udarac za njih nakon ťto je u klize em startu igra Jedinstva igrao rukom po lop . U drugom dijelu za pobjedu gostiju iz Novog Sela na Dravi od 4-0 zasluŞni su svojim zgodicima Miťel Popovi i Bruno Piska . Od 68. minute Trnovec je igrao bez zbog dvije opomene isklju enog Dine Kosa.

Me imurec bolji od Strahoninca. Od samog po etka igralo se borbeno i oĹĄtro rezultat ega su i osmorica opomenu h igra a.

Tri doma a, a pet gostuju ih. Doma i su bili neĹĄto bolji pa su na kraju i pobijedili. Poveli su u 8.minu zgoditkom Bojana Kregara.

Strahoninec je u 40. minu poravnao zgoditkom Denisa VuruĹĄi a. Kad je ve trebao bi kraj prvog poluvremena Me imurec dolazi u vodstvo zgoditkom Darijana Treske. Is je igra u 64. minu doma e vodstvo povisio na 3-1. Minutu prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom Denis VuruĹĄi ublaĹžuje poraz na 3-2.

Pobjeda Jedinstva u Zebancu. U prvom dijelu gos iz Gornjeg Mihaljevca sa dva zgoditka rjeĹĄavaju pitanje pobjednika u ovoj utakmici. Prvo je strijelac bio Denis Novak u 17. minu , a potom u 35. minu Ma ja Horvat. Kod oba gostuju a zgoditka malo je kumovao doma i vratar Robert Kocijan. U drugom dijelu doma i pokuĹĄavaju pos i zgoditak, ali nije iĹĄlo. U 82. minu zbog druge

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785), Dominik Kirec (4719), Kris jan Vinko (4121) TRNOVEC – Bojan Bacinger (417), Kris jan Kiri (3311), Nikola Petri (8706) JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423), Mihael Ladi (107) SLOBODA (M) – Ivan Tisaj (1139), Davor Mu i (1122), Saťa Sovar (1135) PLAVI – Ivan Zadravec (741), Roberto Vugrinec (781) BRATSTVO (SV) – Davor Bedi (2957), Goran HiŞman (2480) DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647), Tomislav Bajkovec (1396), Miťel Škvorc (4875) ME IMUREC – Saťa Treska (88), Saťa Fu ek (2479), Nino Bes jani (2362) STRAHONINEC – Ivan Viťnjari (911), Nikola Vrbanec (1405), Tomica Zobec (1439), Neven Drabi (343), Jurica Jaluťi (1020) HAJDUK VINDIJA – Petar Mikulaj (2903), Lovro HrŞenjak (3029) NAPREDAK – Damir Tkalec (2295) ZEBANEC – Marko Tkal ec (4154) MALI MIHALJEVEC – Patrik Mesari (2365), Zoran Zadravec (2339), Zoran Varga (2289), Vedran Kova i (5225) VENERA PMP – Goran Kerman (3876), Mario Pintari (3891), Diniťa Dove er (1564), Ma ja Škvorc (9663) JEDINSTVO (NSD) – Zoran Fras (1335)

opomene ostali su bez Ma je Grabara. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Drava glatko rijeĹĄila Plave. Doma i sa viĹĄe h jenja konkretniji u realizaciji stvorenih prigoda. Prvu su realizirali u 45. minu , a poĹĄlo je to za nogom Nikoli Gori ancu. U drugom preostala dva zgoditka za pobjedu od 3-0 pos Ĺže Mario JaluĹĄi -Marek. Gos iz Peklenice po prigodama su mogli i bolje pro i. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.Napretku bod iz Savske Vesi. Poveli su prvi doma i u 14. minu zgoditkom Ivana Ri ka. Gos iz Gornjeg Kraljevca do boda i poravnanja rezultata na 1-1 s gli su samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 49. minu zgoditkom Nine JambroĹĄi a. Na kraju kad se sve zbroji Bratstvu je pripalo prvo poluvrijeme, a Napretku drugo, pa je podjela bodova i najrealniji ishod utakmice. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .Hajduk do doma e pobjede u drugom poluvremenu. U prvom dijelu iako je bilo prigoda ak viĹĄe na strani gostuju e Mure zgoditaka nije bilo. Doma inu je pobjedu osigurao Goran Debelec sa svoja dva zgoditka. Prvim u 50. minu i drugim u 77. minu . Samo dva opomenuta igra a i to doma a.Veneri PMP prva jesenska pobjeda. Kako su ve po ele berbe groĹž a i doma ini su polako, ali sigurno krenuli u berbu prvih bodova. Jedini zgoditak vrijedan tri boda u 68. minu pos gao je Goran Kerman. Od 70. minute Mali Mihaljevec je igrao bez zbog dvije opomene isklju enog Dine Bes jani a.

Da su jedni i drugi Ĺželjeli pobjedu govori podatak o osmorici opomenu h igra a. U svakoj mom adi po e ri.

TABLICA 1. SLOBODA (M)

5

5

0

0

16 – 4 15

2. JEDINSTVO (NSD)

5

4

1

0

21 – 5 13

3. ME IMUREC

5

3

1

1

15 – 7 10

4. BRATSTVO (J)

5

3

0

2

13 – 7

9

5. JEDINSTVO (GM)

5

3

0

2

8–7

9

6. STRAHONINEC

5

2

1

2

10 – 9

7

7. DRAVA (K)

5

2

1

2

7–6

7

8. BRATSTVO (SV)

5

2

1

2

8–8

7

9. HAJDUK (Ĺ )

5

2

1

2

9 – 15

7

10. PLAVI

5

2

1

2

8 – 14

7 6

11. M. MIHALJEVEC

5

2

0

3

4–6

12. ZEBANEC

5

2

0

3

5–9

6

13. NAPREDAK

5

1

1

3

5 – 10

4 3

14. MURA

5

1

0

4

3–7

15. TRNOVEC

5

1

0

4

5 – 13

3

16. VENERA PMP

5

1

0

4

4 – 14

3

SLOBODA - BRATSTVO (J) 2-1 (1-0) MIHOVLJAN. IgraliĹĄte: NK Sloboda. Suci: DraĹžen Jur ec, Toni FaĹžon, Renato Vuk. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Tisaj (44), 1-1 Jurovi (78), 2-1 Sovar (88-11m) SLOBODA: Horvat, BelĹĄe, Tisaj, Srnec, alopa, Novak (80. Bel), Mu i (90. Bubek), Lukman (90. Posavec), Sovar, Culjak, Tremski, trener: Damir Vrbanec BRATSTVO: Per i , Leva i , Jambrovi (82. Baumgartner), Trstenjak (72.

Vinko), Antoli , Kirec, RIhtarec, Leva i , Vinko, Na , Jurovi , trener: Boris or evi Žu kartoni: Tisaj, Mu i , Sovar (Sloboda); Trstenjak, Kirec, Vinko (Bratstvo)

TRNOVEC - JEDINSTVO (NSD) 0-4 (0-2) TRNOVEC. Igraliťte: NK Trnovec. Suci: Željko Novak, Mladen Puklavec, Damir Mesari . Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 0-1 Novak (39), 0-2 Novak (44-11m), 0-3 Popovi (78), 0-4 Piska (90) TRNOVEC: Kiri , Novak, Periťi , Herceg (46. Kova i ), Flac, Planinc, Bacinger, Petri (79. Tomaťi ), Miko (80. Pintari ), Jurman, Kos, trener: Kris jan Kiri JEDINSTVO: Habek, Jaluťi , Štajerec (80. Škvorc), Tkal ec, Jambroťi , Filipovi , Fras, Piska , Novak, Popovi , Kapeť, trener: Mladen Reťetar Žu kartoni: Bacinger, Kiri , Petri (Trnovec); Fras (Jedinstvo) Crveni karton: Kos (Trnovec)

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD) 6 zgoditaka – DraŞen Kapeť (Jedinstvo NSD), Bojan Kregar, Darijan Treska (Me imurec), Denis Vuruťi (Strahoninec) 5 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J) 4 zgoditka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD) 3 zgoditka – Kris jan Culjak, Davor Mu i , Saťa Sovar (Sloboda M), Josip Ma ari (Hajduk Š), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Nikola Gori anec (Drava K)

DISCIPLINSKI KUTAK TRNOVEC – Dino Kos (9719) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica ZEBANEC – Ma ja Grabar (4559) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica MALI MIHALJEVEC – Dino Bes jani (2345) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: HAJDUK (Š) – Petar Mikulaj (2903) ME IMUREC – Saťa Fu ek (2479)

Parovi i suci 6. kola, nedjelja, 22 . rujan u 16.30 sa : Jedinstvo (NSD)- Mura (suci : Tuksar, Vidovi , Koprivec), Napredak- Hajduk (Š) igra se u subotu 21.09.( suci: Klari , RuŞi , Tizaj), Plavi(P)- Bratstvo (SV) (suci:Buhin, Martan,Smrti ), Jedinstvo (GM) – Drava (K) (suci: Posedi, Novak,Ko ila), Bratstvo (J)- Zebanec (suci: Horvat, Hajdarovi , Štrek), Strahoninec – Sloboda(M) (suci: Herman,Puklavec,Mesari ), Mali Mihaljevec- Me imurec (suci:Jur ec, Kantoci, M.Sukanec), Trnovec – Venera PMP (suci: Radek, ur ek, eke).

20. rujna 2013.

5. kolo III. ŽNL MNS - istok TRNJE - DRAŠKOVEC 0-7 (0-5) SV. JURAJ U TRNJU. Igraliťte: NK Trnje. Suci: Rudolf iŞmeťija, Nenad Štrek, Mar na Koprivec. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Mlinari (8), 0-2 Vujasinovi (12), 0-3 Kocijan (22), 0-4 Kocijan (38), 0-5 Mlinari (44), 0-6 Kocijan (51), 0-7 Bermanec (88) TRNJE: Kolar, Matkovi , Tiťljari , Mihocek, Vargec, Kolari , Radi , Vadlja (33. Stankov), Bistrovi , Strahija (62. Kozar), BlaŞin i (67. Pandur), trener: Franjo Jan ec DRAŠKOVEC: Taradi, Židov (60. Slavi ek), Jambrovi (80. Branilovi ), Matja i Danijel, Mlinari , Matja i David (70. Ko iť), Vujasinovi , Slavi ek, Kocijan (65.

Kavran), Turk, Bermanec, trener. Dario Kova Žu kartoni: Strahija (Trnje); Turk (Draťkovec) Crveni karton: Matkovi (Trnje)

BORAC - TORPEDO 2-2 (1-1) D.HRAŠAN. Igraliťte: NK Borac. Suci: Mar n Begovi , Ante Begovi , Matej Mesari . Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Horvat (10), 1-1 Tuksar D (21), 2-1 Ivkovi (61), 2-2 Novak M (80) BORAC: Harmicar J, Farkať, Kolari , Branilovi (74. Vargec), Mesari , Harmi ar P (56. Baksa), Pintari , Ivkovi , Horvat (81. Pozderec Miťel), Pozderec Matej, Mavrin, trener: Mario Mesari TORPEDO: Herceg, David, Jambroťi P, Novak M., Novak N., Tuksar N (27. Vinkovi ), Tuksar D (58. Sankovi ), Jambroťi E., Vugrinec, Strojko, trener: Leonard Sankovi Žu kartoni. Farkať, Mesari , Ivkovi (Borac); Šol , Jambroťi E (Torpedo)

EKO - OTOK 1-1 (1-1) SVETI KRIĹ˝. IgraliĹĄte: Mi igen. Suci: Damir Klari , Dominik FilipaĹĄi , Jurica Tizaj.

Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Ko iť (6), 1-1 Bogdanovi (23-11m) EKO: Juras, Opa ak, Bogdanovi , Viťnji , Balog, Gori anec, Bermanec, Ivanuťi , Lastavec, Rudni ki, Novak, trener: Zlatko Novak OTOK: Vlah, Kalťan, Novak, Jankulija, BlaŞin i , Karabojev, Novak, Malek, BlaŞin i , Ko iť, BoŞek, trener: Ivica Kalťan Žu kartoni: Bermanec, Rudni ki (Eko); Jankulija, BlaŞin i , Karabojev, Novak, BoŞek (Otok) Crveni katoni: Novak (Eko)

RADNI KI - MLADOST (D) 3-0 (1-0) GARDINOVEC. IGraliťte: NK Radni ki. Suci: Patrik Kolari , Casimir Rodrigue, Ma ja Filipi . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Jalťovec (15), 2-0 Jalťovec (57-11m), 3-0 Mavrin (74) RADNI KI: Horvat Mihael, Habuť (81. FaŞon), Horvat D (46. Mavrin), Kocijan, Gelo, Horvat S., Novak, Pal , FaŞon, Horvat Ma ja, Jalťovec (74. Baksa), trener: Vladimir KriŞai MLADOST: Ciceli, Majeri M (56. Brez), Kolari (87. Majeri D), eh, Leva i , Jakťi , Kova i , Špilek (79. Žerjav), Hajdarovi (79. BlaŞon), Zrna (76. Andraťec), Hajdarovi , trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Pal (Radni ki); Špilek, Andraťec (Mladost)

ROMSKA VATRA - BUDU NOST (M) 0-8 (0-8) MIKLAVEC. IgraliĹĄte: Trate. Sudac: BoĹžidar Jura i . Delegat: Miljenko Medved Strijelci: 0-1 Berdin V (10), 0-4 Drk (13, 15, 20), 0-5 FaĹžon (29); 0-6 Berdin V (30), 0-7 Berdin V (41), 0-8 FaĹžon (43) R.VATRA: OrĹĄoĹĄ E., Balog N., KalanjoĹĄ, OrĹĄuĹĄ ., OrĹĄuĹĄ Mario, OrĹĄuĹĄ Manuel, Ignac Lj., Balog K., OrĹĄoĹĄ I., OrĹĄoĹĄ D., OrĹĄoĹĄ B. BUDU NOST: Hrn i , Ĺ kvorc (46. JurĹĄi ), Antolovi (46. Berdin M), Lisjak, Zadravec (46. Berdin F), Berdin T., Antolovi , FaĹžon, Berdin V., OkreĹĄa, Drk, trener: Boris Radikovi

OPOMENUTI IGRA I TORPEDO – Damjan Šol (3283), Emil Jambroťi (4501) TRNJE – Renato Strahija (4787) BORAC (DH) – Neven Ivkovi (3129), Kris jan Farkať (5065), Mario Mesari (3099) EKO – Karlo Bermanec (2218), Dino Rudni ki (4147) MLADOST (D) – Jurica Špilek (251), Leon Andraťec (4195) RADNI KI – Kris jan Pal (4314) OTOK – Miljenko BlaŞin i (2858), Antonio Jankulija (2142), Žahangir Karabojev (4186), Jasmin Novak (1638), Dino BoŞek (491) DRAŠKOVEC – Nikola Turk (3164)

5. kolo III. ŽNL MNS - zapad PARAG - MLADOST (S) 2-5 (1-4) PRESEKA. Igraliťte: Zelena. Sudac: Davor Šupljika. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Orťuť S (3), 1-1 Tuksar (11), 1-4 Hoťpel (15, 28, 36), 2-4 Orťuť S (47), 2-5 Orťuť D (65-ag) PARAG: Orťoť D., Orťoť Z., Orťoť V (74. Orťuť M), Ignac S., Orťoť M., Orťuť D., Še i (61. Horvat S), Orťuť S., Ignac M., Balog S., Orťoť A (61. Orťoť D) MLADOST: Rajf, Radikovi , Živ ec (46. Bogdan), Jambrovi (25. Ko ila), Vran i (46. Novosel), Žerjav, Stojko, Šavni ar (52. Polanec), Leva i , Tuksar, Hoťpel, trener: Marijan Mohari

VU ETINEC - ZASADBREG 77 2-1 (1-0) BREZJE. IgraliĹĄte: Hrastje. Suci: BoĹžidar Kolari , Luka Tizaj, Alen Pancer. Delegat: Franjo Fais.

Strijelci: 1-0 Vabec (13), 1-1 Rodinger Filip (50), 2-1 Vabec (75) VU ETINEC: Kocijan, Ambruť T., Vabec L, Karni nik (77. Mohari ), Vabec I., Levec, Škvorc, Ambruť E., Reťetar (89. Petri evi ), Vabec R., Novak, trener: Slavko or evi ZASADBREG: Novak, Hatlak (46. RoŞman), Horvat (35. Dunjko), Galovi , Rodinger Filip, Rodinger Florijan, Šela (72. Kozjak), Šimunkovi , Šajnovi , Koroťi , Lukman, trener: DraŞen Novak Žu kartoni: Vabec, Ambruť T., Levec (Vu e nec); Horvat, Šimunkovi , RoŞman (Zasadbreg)

PLAVI 1975 - SLOGA (Š) 0-3 (0-1) PREKOPA. Igraliťte: RSC Plavi. Suci: Dario Bubek, Stjepan Novak, Denis Fic. Delegat: Ma ja Poredoť Strijelci: 0-1 ŽiŞek K (19), 0-2 Šoťtari (48), 0-3 Kriťto (86) PLAVI: Karlov ec, Koroťec, Vinkovi , Francki, BoŞi , Škvorc, Gre , Kova (81. Ole ), Bistrovi , Fic (82. Voduťek), Ole (46. Tomaťi ), trener: Jerko Petran SLOGA: Rojko, Bogdan (87. ŽiŞek E), ŽiŞek K (78. Novak Damir), Novak Dejan, Jambrovi , Nemec, Smolkovi (55. Kriťto ), Sen ar, Šoťtari , Gori anec (87.

Lesjak), Mlinari (78. Kamerlin), trener: Smiljan Jambrovi Žu kartoni: Francki, Bistrovi (Plavi); Smolkovi , Bogdan (Sloga)

BRATSTVO - DINAMO (Ž) 4-2 (1-1) PRESEKA. Igraliťte: Zelena. Suci: Marko ur ek, Nino Grgi , Dino Vel i. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 1-0 Balog (28), 1-1 Šparavec (33), 2-1 Novak B (50), 3-1 Kelneri (68-11m), 4-1 Novak B (70), 4-2 Balog M (73) BRATSTVO: Jambrovi , ekunec (46. Buhanec), Kova i , Škvorc, Poto nik, Trupkovi , abradi (57. Kelneri ), Novak M (85. Orťoť M), Novak B., Kelner (86. Bais), Balog (81. Kova i F), trener: Bojan Novak DINAMO: Horvat, Hunjadi, Murk, Bistrovi , Radek, Kova ec (21. Fric), Brdar, Bohin (57. Valpo ), Šparavec, Balog , Podvezanec (68. Balog M), trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Škvorc, Kova i , Balog (Bratstvo); Šparavec, Radek (Dinamo)

POBJEDA - OMLADINAC (M) 3-1 (2-0) G.HRAĹ AN. IgraliĹĄte: Polenke. Suci: Franjo Hergo , Mladen eke, Filip Hrustek.

Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 Bistrovi (24), 2-0 Vabec (30), 2-1 Leva i (63), 3-1 Ladi (89) POBJEDA: Mikulan, HanŞekovi (80. Gavez), Golub, Kova , Florijani , Borko, Kresinger, Ladi , Bistrovi , Vabec, Balog (64. Tkal ec), trener: Alen Herceg OMLADINAC: Murk, Vrbanec (85. Dodlek), Januťi , Povodnja, Lukman, alopa, Rudni ki, Dragovi , Šafari , Vrbanec (56. Leva i F), Šafari (46. Leva i D), trener: Branko Zebec Žu kartoni: Kresinger, Kova , Ladi (Pobjeda); alopa, Šafari (Omladinac) Crveni karton: Rudni ki (Omladinac)

HAJDUK - D.KONCOV AK 0-0 BREZJE. Igraliťte: Hrastje. Suci: Mihael Belovi , Dario Kos, Dario Vel i. Delegat: Borko Dragu n HAJDUK: Horvat, Domini , Šimunkovi , Marciuť, Cirkven i , Šego (71. Krnjak), Gregurin i N, Perko, Horvat (46. Gregurin i Z), Novak, Cirkven i , trener: Mario Zaspan D.KONCOV AK: Novak, Vukovi , Koraj, Horvat (88. Špilak), Sklepi A (83. Gori anec), Brezni ar, Smodiť, Sklepi M (70. Flac M), Stanjko, Flac D, Turk, trener: Tine Špilak Žu kartoni: Cirkven i , Perko (Hajduk); Flac D., Flac M (DK)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

VETERANI – ISTOK – 7. KOLO

Prekid u Svetom KriĹžu ve u prvom poluvremenu Ni puno jedno poluvrijeme nije odigrano, a doma i igra NebojĹĄa Novak nakon ĹĄto je ve udario jednog igra a Otoka koljenom u predjelu miĹĄi a, a za m laktom u predjelu vrata i zaradio isklju enje joĹĄ je uspio prilikom isklju enja dohva rukom u predjelu lica suca utakmice Damira Klari a tako da ovaj pada na travu. Nakon pruĹžene mu lije ni ke pomo i viĹĄe nije bio u mogu nos dalje vodi utakmicu i svira kraj. U toj 40. minu rezultat je bio 1-1. U tom periodu ak je sedam igra a bilo opomenuto. Dva doma a, a pet gostuju ih. Uz sve to jedan neodgovorni navija gos ju iz Otoka polio je pivom delegata utakmice Vladu Soka a.

Naravno Otok je dobio utakmicu za zelenim stolom 3-0. Eku su joĹĄ oduzeta tri nega vna boda, a NebojĹĄa Novak e dvije godine mirova od nogometa. Otok je za polijevanje dobio nov anu kaznu od 500 kuna.U Miklavcu Romska vatra odigrala jedno poluvrijeme i opros la se od natjecanja. U prvom su dijelu primili osam zgoditak i u poluvremenu su im se naglo petorica igra a ozlijedila pa nisu viĹĄe izlazili na teren. Nakon toga javili su da viĹĄe ne e sudjelova u daljnjem natjecanju pa se svi dosadaĹĄnji njihovi rezulta briĹĄu, a i strijelci ne e bi upisani sa h njihovih utakmica. Sada emo u ovoj ligi naĹžalost ima po dvije slobodne mom adi u svakom kolu.

DraĹĄkovcu visoka pobjeda u Svetom Jurju u Trnju. Ve je u prvom poluvremenu bilo 5-0 za goste. Trnju nije iĹĄlo na ruku i to ĹĄto su ve u 27. minu ostali bez Ivana Matkovi a koji je nogom po nozi u prekidu igre udario igra a DraĹĄkovca i puno ranije zavrĹĄio pod tuĹĄem. Do kraja utakmice joĹĄ je dva zgoditka primio vratar Trnja Ivan Kolar. Trostruki strijelac za DraĹĄkovec bio je Milan Kocijan, dvostruki Marko Mlinari , a po jednom su zabili Tin Vujasinovi i Denis Bermanec. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Radni ki bolji od Mlados . Utakmica je zapo ela minutom ťutnje za rano od boles preminulog bivťeg igra a i trenera Radni kog Željka Hruťke. Prva dva doma a zgoditka pos gao je Marko Jalťovec. Prvi u 15. minu , a drugi u 57. minu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Sudbinu susjeda iz Dekanovca u 74. minu zape a o je Stjepan Mavrin za kona nih 3-0. Oba vratara iskazala su se sa nekoliko dobrih intervencija jekom utakmice. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.U Donjem Hrať anu podjela bodova.

Doma i su dva puta bili u prednos , ali su gos iz KriĹžovca na kraju s gli do boda. Marko Horvat Borac je doveo u 10. minu u vodstvo.

Dragan Tuksar je u 21. minu poravnao na 1-1. Novo doma e vodstvo uslijedilo je u 61. minu zgoditkom Nevena Ivkovi a. Torpedo je deset minuta prije kraja utakmice zgoditkom Marka Novaka s gao do 2-2. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Parovi i suci 6. kola, nedjelja 22. rujan u 16. 30 sa : Budu nost (M)- Trnje (suci : Hergo , Zobec, Fic), Torpedo- Radni ki (suci : Juras, urila, Rodrigue), Otok- Borac (DH) (suci Da. Vel i, Di.Vel i, N.Marks), Jadran- Eko (suci: Hrustek, Grgi , Horvat).

BORAC PMP - JADRAN 6-0 (2-0) TUR IĹ E. IgraliĹĄte. NK Borac. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 1-0 Novak DuĹĄan (19), 2-0 Drvoderi (26), 3-0 Lackovi (56), 4-0 Drvoderi (58), 5-0 Drvoderi (71), 6-0 Novak DuĹĄan (85) BORAC: Vlah, Juras, Lackovi , Furdi, Drvoderi , Lepen, Pintar, Novak DuĹĄan, Dolenec, Novak Danijel, Rodinger JADRAN: Kova ec, Juras, Podvezanec, Hrasti , Klju ari , Pavlekovi , Jan ec, Hajdinjak, Podgorelec, Pintari , Kranj ec

RADNI KI - BUDU NOST (P) 3-7 (2-5)

TABLICA 1. BUDU NOST (M)

4

4

0

0

16 – 6

12

2. OTOK

4

4

0

0

13 – 3

12

3. DRAĹ KOVEC

4

3

0

1

14 – 8

9

4. RADNI KI

4

2

0

2

14 – 8

6

5. TRNJE

3

2

0

1

7 – 10

6

6. TORPEDO

4

1

1

2 10 – 12

4

7. MLADOST (D)

5

1

1

3

6 – 17

4

8. EKO (-3)

5

2

0

3 15 – 13

3

9. BORAC (DH)

5

0

2

3

6 – 16

2

4

0

0

4

4 – 12

0

10. JADRAN

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 6 zgoditaka – Mihael FaŞon (Budu nost M), Milan Kocijan (Draťkovec) 4 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Marko Mlinari (Draťkovec), Velimir Šimec (Otok), Dragan Tuksar (Torpedo) 3 zgoditka – Mijo Paler, Stjepan Mavrin, Marko Jalťovec (Radni ki), Vinko Berdin (Budu nost M), San no Jankovi (Jadran)

DISCIPLINSKI KUTAK

Ugasila se “Romska vatraâ€? iz PiĹĄkorovca Iz ureda MNS s gla je informacija da Romska vatra odustaje od daljnjeg natjecanja. Naime predsjednik NK Romska vatra PiĹĄkorovec Ljubo Ignac nazvao je tajnika MNS Darka Jambrovi a i obavijes o ga o odluci da se viĹĄe ne e natjeca u III Me imurskoj ligi istok.

U nogometnom savezu kaĹžu da to za sobom povla i i odre ene promjene u samoj ligi. Svi dosadaĹĄnji rezulta koje je Romska vatra odigrala sa Radni kim, Trnjem, DraĹĄkovcem i Budu nos Miklavec se briĹĄu. Isto tako briĹĄu se i strijelci pos gnu h zgoditaka na navedenim utakmicama. Do kraja jesenskog dijela prvenstva tako e po dva kluba bi slobodna.

do poluvremena je ve bilo 4-1 za goste iz Selnice. I drugi zgoditak za Parag pos gao je Suzan Orťuť. Parag je pos gao i tre i zgoditak, ali u vlas tu mreŞu. Taj nesretnik bio je Davor Orťuť. Za Mladost strijelci su bili jednom Krunoslav Tuksar, a ak tri puta Gabrijel Hoťpel. Za pohvalu ťto opomenu h igra a nije bilo.Poraz Omladinca u Gornjem Hrať anu. Pobjeda je upisala nova tri doma a boda. U prvom su dijelu pos gli dva zgoditka. Jedan iz igre Miljenko Bistrovi i jedan iz kaznenog udarca Davor Vabec. Omladinac je u 63. minu uspio smanji na 2-1 zgoditkom Filipa Leva i a i tako malo napraviti rezultatsku neizvjesnost. No, doma i sve rjeťavaju minutu prije kraja utakmice zgoditkom Nikole Ladi a za pobjedu od 3-1. Omladinac je u 90. minu ostao bez Nevena Rudni kog zbog druge opomene. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. U derbiju za elja prva pobjeda Bratstva. Gost u Preseki bio je Dinamo iz Žiťkovca.

Nakon prvih 45 minuta bilo je 1-1. U drugom dijelu doma i dolaze do pobjede. Za Bratstvo su strijelci bili Dario Balog, dva puta Bojan Novak i iz kaznenog udarca Mihael Kelneri .

Za dinamovce su zabili S ven Ĺ paravec i Marko Balog. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ZASADBREG 77 – Dino Horvat (311) PLAVI 1975 – Tomislav Bistrovi (3719)

OPOMENUTI IGRA I POBJEDA – Dalibor Kresinger (413), Deni Kova (3990), Nikola Ladi (4001) DONJI KONCOV AK – Damjan Flac (1538), Mihael Flac (1528) DINAMO (Ž) – S ven Šparavec (4158), Stevica Radek (2625) HAJDUK (B) – Davor Cirkven i (2399), Ivan Perko (2750) OMLADINAC (M) – DraŞen alopa (2428), Tomislav Šafari (56) BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282), Dominik Kova i (3190), Dario Balog (7281) VU ETINEC – Vjeran Levec (1704), Tomica Ambruť (4303), Luka Vabec (3898) PLAVI 1975 – Želimir Francki (1569), Tomislav Bistrovi (3719) SLOGA (Š) – Robert Smolkovi (5332), Davor Bogdan (3769) ZASADBERG 77 – Dino Hor vat (311), Nikola Šimunkovi (2622), Davor RuŞman (4151)

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – David Šoťtari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Nino Mlinari (Sloga Š) 7 zgoditaka – Marko Koroťi (Zasadbreg 77) 6 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 5 zgoditaka – Rajko Dragovi (Omladinac M), Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 4 zgoditka – Marko Januťi (Omladinac M), Goran Kriťto (Sloga ), Gabrijel Hoťpel (Mladost S) 3 zgoditka – Deni Kova (Pobjeda), Matej Sen ar (Sloga Š), Tomislav Šafari (Omladinac M), Vedran Novak (Vu e nec), Bojan Cirkven i (Hajduk B), Samo Smodiť (Donji Koncov ak), Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Bojan Novak, Dario Balog (Bratstvo P)

VIDOV AN - MLADOST (P) 2-0 (1-0) D.VIDOVEC. IgraliĹĄte: NK Vidov an. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 1-0 Fabi (34), 2-0 Nes (78) VIDOV AN: Hujs, LukĹĄa, Vidovi , Ĺ te , Pongrac, Kuzmi , Igrec, Svetozar, Fabi , Vidovi MLADOST: Bartoli , Ivaci, Posavec, Kos, Patafta, Mesarek, Radikovi , Bauer, Petri , Ke keĹĄ

BSK - SPARTAK 0-1 (0-0) BELICA. Igraliťte: NK BSK. Sudac: Željko Novak Strijelac: 0-1 Pintar (53) BSK: Bobi anec, Novak, Horvat T., Ma , Mesari , Horvat M., Mlinari , Mesari , Trstenjak, Sirc SPARTAK: Matjaťec, KriŞai I, Mihalic, PoŞgaj (45. Pintar), Horvat, Novak D., Novak M., KriŞai M., Mar ec, Taradi, Lon ari

TABLICA

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: EKO – Karlo Bermanec (2218) BORAC (DH) – Neven Ivkovi (3129) NK OTOK se po l. 68 DP HNS-a kaŞnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog polijevanja od strane gledatelja delegata na utakmici odigranoj u Svetom KriŞu dana 15.09.2013.

Sloga slavila u Prekopi-Bukovcu

OMLADINAC (M) – Neven Rudni ki (2532) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

POLET - TRNAVA 1-2 (1-2) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte: Petar PerĹĄi . Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 1-0 Fodor (8), 1-1 Blagus (27), 1-2 Vlahek (43-11m) POLET: Mavrek, Masten, Fodor, Sever, Horvat, OkreĹĄa Darko, Pongra i , OkreĹĄa Dragu n, Vrbanec, Radek, Mar nec TRNAVA: Vadlja, Ma , Mesari , Malek, Jan ec, Bistrovi , Ĺ avora, Far, Katanec, Blagus, Vlahek

TRNJE – Ivan Matkovi (5192) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice EKO – Nebojťa Novak (2691) po l. 58, 59 i 69 DP HNS-a 2 (dvije) godine

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

U prvom dijelu gos iz Štrigove imaju minimalno vodstvo zgoditkom Kris jan ŽiŞeka u 19. minu . Drugi dio poja avaju tempo i pos Şu joť dva zgoditka za gletkih 3-0. Strijelci u drugom dijelu bili su David Šoťtari i Goran Kriťto . Doma i Plavi 1975 nisu uspjeli barem jednom zatresli gostuju u mreŞu. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

U Brezju bez zgoditaka i pobjednika. U pravoj prvenstvenoj utakmici sa dosta prigoda kod jedne i druge mom adi vratari jedne i druge mom adi doma eg Hajduka i gos ju iz Donjeg Koncov aka ostali su nedirnutih svojih mreĹža.

Gos su tako nastavili svoj niz neporaĹženos , ali ih u subotu kod ku e eka pravi ispit sa Slogom iz Ĺ trigove. NerijeĹĄeno je bilo i u opomenu m igra ima 2-2. Poraz Zasadbrega 77 od Vu e nca. Izgleda da su de ki ÂŤz RogozniceÂť kona no odigrali pravu par ju i tako pobijedili vrlo dobri Zasadbreg 77.

Do pobjede ih je sa svoja dva zgoditka doveo Robert Vabec.

Za goste je taj jedan zgoditak pos gao Filip Rodinger u 50. minu . Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Mlados ru nska pobjeda pro v Paraga. ak su de ki iz Paraga zgoditkom Suzana OrĹĄuĹĄa u 3. minu poveli. No,

GARDINOVEC. Igraliťte: NK Radni ki. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Viher (5), 0-2 Novak (8), 0-3 Viher (13), 1-3 Medved (16), 1-4 Bartoli (26), 1-5 Bartoli (32), 2-5 Lovrek (36), 2-6 Ko iť (53), 2-7 Kodba (63), 3-7 Paler (76-11m) RADNI KI: Paler, Poto njak, Hajdarovi (20. Lovrek), Baksa, Novak D., Bacinger, Vodopija, Horvat, Oreťki, Medved, Novak J. BUDU NOST: Skupnjak, Perone, Ciglari , Hozjak, Gaťpari , Musta , Kralji , Žuli , Novak, Bartoli (55. Kodba), Viher (55. Ko iť S)

Parovi i suci 6. kola, nedjelja 22. rujan u 16.30: D. Koncov ak- Sloga(Ĺ ) susret se igra u u subotu (suci: Kolari , I.Horvar, R.Vuk), Mladost (S)- Plavi 1975 (suci: Ĺ ajnovi , BaĹĄek, R.Kolari ), Zasadbreg 77- Parag (sudac Damir Klari ), Omladinac(M)- Vu e nec (suci: Mesari , Novak, Sermek), Dinamo(Ĺ˝)- Pobjeda (suci: Lozi ,Balenovi , FilipaĹĄi ), Hajduk (B)-Bratstvo (P): igra se u subotu (suci: Turk, Mesari , Do. FilipaĹĄi ).

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

VIDOV AN BUDU NOST (P) BSK HODOĹ AN RADNI KI TRNAVA PODTUREN BORAC PMP MLADOST (Pr.) SPARTAK POLET (P) KRALJEV AN 38 JADRAN

SLOGA (Ĺ ) D. KONCOV AK ZASADBREG 77 MLADOST (S) POBJEDA VU ETINEC OMLADINAC (M) HAJDUK (B) PLAVI 1975 BRATSTVO (P) DINAMO (Ĺ˝) PARAG

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

4 4 4 4 3 2 1 1 1 1 0 0

7 5 5 4 4 4 3 3 3 2 1 0 0

0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0

0 1 2 1 3 3 3 3 3 3 5 7 7

26 – 2 25 – 11 15 – 7 29 – 16 27 – 17 10 – 12 19 – 13 14 – 14 15 – 21 10 – 10 10 – 21 9 – 32 5 – 38

21 15 15 13 12 12 9 9 9 7 3 0 0

U 8. kolu koje se igra 23.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16,30 sa sastaju se: Kraljev an 38 – Polet (P), Jadran – Podturen, Budu nost (P) – Borac PMP, Spartak – Radni ki, Mladost (Pr.) – BSK, Hodoťan – Vidov an. Trnava je slobodna.

VETERANI – ZAPAD – 7. KOLO SOKOL - SLOGA ( ) 3-5 (0-2) VRATIŠINEC. Igraliťte: NK Sokol. Sudac: DraŞen Šajnovi Strijelci: 0-1 Šte ar (25), 0-2 Novak (33), 1-2 Leťko (61), 2-2 Leťko (64), 3-2 Leťko (69), 3-3 Srnec (76), 3-4 Srnec (86), 3-5 Novak (89) SOKOL: Petak, Zadravec, Mun ar, Ratajec, Leťko, uranec, Tomaťi , Tarandek, Filipovi , novak, Mavrek SLOGA: Grkavac, Vuruťi V, Sobo an, Strahija, Leva i , Vincek, Baťa, Šte ar, Vuruťi P., Novak, Srnec

Ĺ ENKOVEC - OMLADINAC (NSR) 1-2 (0-1) Ĺ ENKOVEC. IgraliĹĄte: NK Ĺ enkovec. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Jurinec (11), 1-1 Turk (55), 1-2 Vrbanec (80) Ĺ ENKOVEC: TomĹĄi , BaranaĹĄi , Polak, Toplek, Tkal ec, Ratajec, PuĹĄar, Saboli , Novak, Horvat, FarkaĹĄ OMLADINAC: TomaĹĄi , Skoliber, Fric, Jambrovi , Bel, Jaklin, JanuĹĄi , Vinko, Molnar, Kova evi , Jurinec

STRAHONINEC - AKOVEC 0-2 (0-3) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Ĺ portski park. Sudac: Danijel Ko ila Strijelci: 0-1 Srpak (32), 0-2 Hamonajec (48), 0-3 Bogdan (90) STRAHONINEC: Ĺ tefulj, Kolar, HadĹži , Makovec, Poljakovi , Sen ar, Topolnjak, OreĹĄki, Bali , Pintari , Zorkovi AKOVEC: TropĹĄa, Hamonajec K, Ga al, Vukoja, Kolen i , Sa er, Pintari , RaguĹž, Bogdan, Hamonajec B., Srpak

POBJEDA - HAJDUK 6-1 (5-0) G.HRAŠAN. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 1-0 Treska (13), 2-0 Ivan i (23), 3-0 Zobovi (26), 4-0 Boťtjan (42), 5-0 Zobovi (44), 5-1 Posedi (78), 6-1 Trbovi (86) POBJEDA: Marciuť, Treska, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Furdi, Boťtjan, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabovi , Rajner, Kozar, Gregorin i , Žnidari , Radikovi , Vrbanec, Šafari

SLOBODA - OMLADINAC (M) 4-2 (2-2) MIHOVLJAN. IgraliĹĄte: NK Sloboda. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Mesari (14), 1-1 Mar ec (22), 2-1 Pintari (28), 2-2 Kutnjak (42), 3-2 Plevnjak (61), 4-2 Mesari (86) SLOBODA: Kova ec, Vibovec, Mihoci, Dokleja, Pintari , Hren, Plevnjak, Mesari , Mezga, DoleĹžaj, Mar ec OMLADINAC: Ĺ ari , Zadravec, Fai , Kova i , Vukovi , Kutnjak, Radek, Kukovec, Dodlek, BlaĹžon, Bister

SLOBODA - BRATSTVO (SV) 8-0 (4-0) SLAKOVEC. Igraliťte: NK SLoboda. Sudac: BoŞidar Jura i Strijelci: 1-0 He a (5), 2-0 Koruni (14), 3-0 Ivanuťa (28), 4-0 Koruni (39), 5-0 He a G (51), 6-0 He a G (54), 7-0 Srnec (80), 8-0 He a D (84) SLOBODA: Mar ec, Tomťi , PlatuŞi , Kiri , Sen ar, Ivanuťa, Novak, Koruni , He a D., He a G., Srnec BRATSTVO: Žnidari , Horvat, Makari , Kolari , Šol , BoŞi J., BoŞi T., Zemlji , BoŞi S., Želi , Žilavec

MLADOST - NEDELIŠE 2-1 (1-1) IVANOVEC. Igraliťte: NK Mladost. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Klinec (33), 1-1 Vizinger D (41), 2-1 Fu ko (55) MLADOST: RuŞi J., Klinec, KriŞari , Varga, Plevnjak, Domini , Risonji , Fu ko, Tkal ec, Pojer, Kozjak NEDELIŠE: Borko, Vizinger Damir, Kova i , Knez, Kacun, Branilovi V., Branilovi D., u ek, Sen ar, Pongrac, Vizinger Dejan

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

7 6 7 6 7 7 6 6 6 6 6 7 7

TABLICA 1 1 0 0 1 1 2 2 1 1 0 0

0 0 1 1 1 2 2 2 3 3 5 5

34 – 5 27 – 1 20 – 6 11 – 6 12 – 10 9 – 10 18 – 10 10 – 10 8 – 15 8 – 21 5 – 35 3 – 36

13 13 12 12 10 7 5 5 4 4 0 0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

SLOGA ( ) SLOBODA (S) OMLADINAC (NSR) MLADOST (I) OMLADINAC (M) NEDELIĹ E SOKOL POBJEDA STRAHONINEC AKOVEC SLOBODA (M) Ĺ ENKOVEC BRATSTVO (SV) HAJDUK (B)

7 7 6 7 7 7 6 7 7 7 7 7 7 7

7 5 5 4 4 3 3 3 2 3 2 2 1 1

0 1 0 1 0 0 0 0 3 0 0 0 1 0

0 1 1 2 3 4 3 4 2 4 5 5 5 6

32 – 10 31 – 12 22 – 4 20 – 19 17 – 16 23 – 11 28 – 17 19 – 18 20 – 20 17 – 21 18 – 25 11 – 21 10 – 43 12 – 43

21 16 15 13 12 9 9 9 9 9 6 6 4 3

U 8. kolu koje se igra 23.09.2013. (ponedjeljak) s po etkom u 16,30 sa sastaju se: Hajduk (B) – Omladinac (M), Bratstvo (SV) – Sloboda (M), akovec – Sloboda (S), Nedeliť e – Strahoninec, Omladinac (NSR) – Mladost (I), Sloga ( ) – Šenkovec, Pobjeda – Sokol.

20. rujna 2013.

RUKOMET III. HRL SJEVER

Rukometni klub Prelog predstavio ekipu za novo prvenstvo

Rukometaši akovca igraju svoju prvu prvenstvenu utakmicu

Uo i po etka nove sezone u I. HRL, Rukometni klub Prelog organizirao je javno predstavljanje navija ima i gra anima. Na prostoru Gradske tržnice predstavili su se igra i i vodstvo kluba, podijeljeni su promidžbeni materijali za nadolaze e prvenstvo, a treneri, vodstvo kluba i igra i rado su gra anima odgovarali na pitanja o o ekivanjima u novom prvenstvu. U klubu kažu da o ekuju borbu za sredinu tablice.

Nakon odra enih priprema i odigranih prijateljskih utakmica, kona no zapo inje prvenstveni dio sezone. Tako e u subotu 21. rujna s po etkom u 19 sati u dvorani Graditeljske škole akovec snage odmjeriti MRK ‘’ AKOVEC“ i RK ‘’MAROF“ iz Novog Maro a. Iz najmla ega rukometnog kluba u Me imurju pozivaju sve ljubitelje rukometa da im se pridruže te da navijanjem

AK

C

”

Č

B

ETNI K OM LU UK

“

Oslonjeni su najve im dijelom na doma e igra e ‘’stvorene’’ u omladinskom pogonu u klubu.

Uvijek teže da 70 posto ekipe bude vlastiti kadar, igra i u koje se ulaže i kojima se daje šansa.

Prvi trener i dalje je Dubravko Hozjak, a tu su i treneri Vladimir Beli , Krunoslav Bauer i Zlatko Zadravec, sve de ki koji su igrali u RK-u Prelog, re eno je na predstavljanju. Gradski elnici poželjeli su im što bolje rezultate. (p)

MUŠKI R

I. HRL

OV E

pomognu mladim rukometašima u nastojanju da osvoje prve bodove.

RUKOMETNI TURNIR u Varaždinu

Dje aci San-sporta ponovno zlatni Iz tjedna u tjedan mladi rukometaši San-sporta dokazuju svoju kvalitetu, pa su tako i prošle subote suvereno osvojili još jedan turnir koji se održao u organizaciji RK-a Varaždin. Prije nego što su se popeli na pobjedni ko postolje, podigli prijelazni pehar i okitili se zlatnim odli jima, pobijedili su redom sve protivnike. Najprije rukometaše RK Koprivnice rezultatom 13:8, zatim RK Ludbreg s 10:4, te u polufinalu RK Viro Viroviticu rezultatom 13:6, ime su se bez i jednog poraza plasirali u finale turnira. U finalu ih je ekao klub doma in, dje aci RK Varaždina, koji su tako er do tada bili bez poraza. Stoga je bilo za o ekivati neizvjesno i napeto finale. Me utim, besprijekorna obrana, odli ne akcije i maštovitost u napadu akove kih rukometaša doprinijele su relativno laganoj i visokoj pobjedi od 13:5. Svi su

igra i San-sporta odigrali odli ne partije, ali posebno upe atljiv dojam svojom igrom ostavio je Karlo Kranjec, koji je zasluženo primio pehar kao najbolji igra ovog turnira. Posljednji ispit prije po etka prvenstvenog dijela natjecanja igra i San-spor-

PRIPREMNI SUSRET

akov anke nadja ale Maribor anke ta imat e na me unarodnom turniru u Prelogu, koji se odigrava u njihovoj organizaciji, 28. rujna u dvorani GD-a Sport u Prelogu. Iz RK-a ‘’San-sport’’, kluba partnera Rukometne akademije ‘’Bali &Metli i ’’, upu uju poziv svim dje acima ro enim od 2000. do 2003. godine da se, ako vole rukomet, uklju e u rad ovoga uspješnog

sportskog kolektiva. Tako er pokre u projekt uvo enja minirukometa u osnovne škole na podru ju Me imurske županije, u koji upisuju djevoj ice i dje ake od 1. do 4. razreda. Sve in ormacije u vezi s upisom, terminima treninga i ostalim mogu e je dobiti od trenera Gorana Vuka (095/866-7070) i Filipa Mun ara (099/303-7555). (km)

U dvorani Graditeljske škole u akovcu pripremni susret odigrali su doma i Zrinski i slovenski Branik Maribor. akove ke rukometašice slavile su 32:26, poluvrijeme 18:11. Bilo je u drugom dijelu i više od desetak golova prednosti za doma u ekipu, no, kako je trener Željko Golik za ovaj prijateljski susret imao devetnaest igra-

ica na klupi, sve su dobile i iskoristile svoju minutažu pa su pri kraju susreta goš e iz Maribora ublažile poraz. U subotu rukometašice Zrinskog odlaze u Sloveniju na gostovanje ŽRK-a Ra e na uzvartni susret, a planira se odigrati još tri do etiri utakmice kako bi ekipa bila spremna za po etak prvenstva.

STRELI ARSTVO

Održano FITA prvenstvo Hrvatske Streli arski klub ‘’Sisak“ iz Siska prošli je vikend bio doma in streli arima na FITA Prvenstvu Hrvatske, gdje je nastupilo 130 streli ara u kategoriji od kadeta do veterana. Iz streli arskog kluba ‘’Katarina Zrinski“ akovec nastupilo je 14 streli ara te su uspjeli osvojiti pet pojedina nih te etiri ekipne medalje.

U kategoriji kadetkinja olimpijskog luka u turniru Regina Novak opet je nadmašila samu sebe i sve ostale te je popravila svoj državni rekord za 25 krugova i s 1204 kruga prva je kadetkinja koja je pucala rezultat iznad 1200 krugova. Regina je ispucala još dva državna rekorda na daljinama od 40 i 30 metara. U raspucavanju alilo je malo više sre e u polufinalu pa su se tako u borbi za broncu našle naše Marija Rojko i Regina Novak, gdje je Regina na kraju osvojila bron anu medalju, dok je Marija zauzela etvrto mjesto. Iva Štrukelj pucala je malo slabije te je na kraju zauzela šesto mjesto. Ekipa u sastavu Regina Novak, Marija Rojko i Iva Štrukelj osvojila

izgubio od Mihali a iz Oroslavja za jedan krug. U borbi za broncu Krešimir je bez problema bio bolji od Gligorovskog iz Siska i tako osvojio bron anu medalju.

Ostali naši seniori, na žalost, ispali su u prvom krugu pa je tako Mladen Kodba zauzeo deveto mjesto, Mihael Šebih jedanesto mjesto, Boris Ferlin bio je trinaesti, Božidar Vuruši etrnaesti, dok je Lovo Gradišer zauzeo sedamnaesto mjesto. U ekipnom

je srebrnu medalju. U kategoriji kadetkinja s golim lukom Mija Mace osvojila je zlatnu medalju i naslov državne prvakinje. Me u kadetima u olimijskom luku odli no je pucao Karlo Grudi , koji je u polufinalu uspio pobijediti prvoplasiranog Pavlakovi a iz

Zagreba, dok je u finalu izgubio te tako osvojio srebrnu medalju i naslov viceprvaka Hrvatske. Jan Siro i osvojio je peto mjesto, a Vinko Kova sedmo mjesto. Ekipa u sastavu Karlo Grudi , Jan Siro i i Vinko Kova osvojila je srebrnu medalju. U najbrojnijoj

konkurenciji me u seniorima olimpijskog luka pucalo je šest naših streli ara u dvije ekipe, dok je u raspucavanje ušlo njih petero. Najuspješniji od njih bio je Krešimir Štrukelj, koji je u odli nom polufinalu gdje su se pucale ve inom desetke i devetke

dijelu ekipa u sastavu Štrukelj, Kodba i Štebih osvojila je drugo mjesto i srebrnu medalju, dok je druga ekipa u sastavu Vuruši , Ferlin i Gradišer zauzela tre e mjesto i bron anu medalju. U standardnom luku Tihomir Miljan je u seniorskoj kategoriji osvojio srebrnu medalju.

Ovim prvenstvom završena je vanjska sezona te se streli ari po etkom desetog mjeseca sele u dvoranu.

20. rujna 2013.

BADMINTON

STOLNI TENIS

etiri medalje me imurskih badmintonaĹĄa na Me unarodnom turniru u Zagrebu

Me imurski stolnotenisa i uskoro kre u u novo prvenstvo

U Zagrebu je odrĹžan 1. Me unarodni turnir Zagreb Youth Open 2013. Na turniru su nastupili igra i iz Hrvatske, Slovenije, Ma arske, eĹĄke, Malte, Bosne i Hecegovine, i to u konkurencijama U9, U11, U13 i U15. Na turniru su nastupili i igra i Badmintonskog kluba Me imurje, pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a.

- Iako je ovo bio prvi turnir sezone, a pripreme kluba su netom zavrĹĄile, kazao nam je glavni trener Danijel Zadravec, nismo znali kakav e biti uvod u ovu natjecateljsku sezonu. No, naĹĄi igra i su ponovno pokazali ve na samom startu da emo i ove godine imati dobre rezultate u mla im dobnim skupinama.

Lino Zadravec osvojio dvije bronce U konkurenciji do 15 godina Lino Zadravec osvojio je dvije bron ane medalje, i to pojedina no i u konkurenciji parova s

Dorijanom Cvijanovi em. U pojedina noj konkurenciji nakon tri pobjede u skupini te osvojenoga prvog mjesta Lino je u etvrt inalu pobijedio slovenskog igra a Lonzari a 2:0 u gemovima te tako uĹĄao u polu inale, gdje je izgubio od Slovenca Kolenca 2:0.

U konkurenciji parova nakon

pobjede u etvrt inalu protiv slovenskog para 2:0, u polu inalu su izgubili od ma arsko - slova ke kombinacije Papai / Lapacek, koji su kasnije osvojili zlato. Od ostalih naĹĄih igra a do 15 godina Luka Grubi osvojio je 3. mjesto u skupini, a Sebastian Krznari 4. mjesto u skupini. U konkurenciji djevoj ica do 15 godina Katja Siro i osvojila je 3. mjesto u skupini, dok je Nika Bulat osvojila 4. mjesto u skupini. U konkurenciji do 13 godina Laura Horvat osvojila je bron anu medalju u konkurenciji parova s partnericom Ledom Domini . U etvrt inalu Laura i Leda su pobijedile hrvatsku kombinaciju Obadi / Vitek 2:0, dok su u polu inalu izgubile od para Brki / Sadai s rezultatom 2:0. U pojedina noj konkurenciji Laura je nakon dvije pobjede u skupini u etvrt inalu izgubila od Misir 2:0. Od ostalih akove kih igra ica do 13 godina

na gsm: 098 241 230 te na treninzima u dvorani II. OĹ akovec ponedjeljkom 19.15 - 20.30, srijedom 20.30 - 21.30 i petkom 17.00 - 18.00 sati.

Primaju se i upiti za rekreacijski badminton kod tajnika na 098 241 230.

PLIVANJE

PK zapo inje s pripremama za novu sezonu i upisom novih lanova Pliva i akove koga pliva kog kluba bili su od 25. do 31. kolovoza 2013. u Crikvenici na ljetovanju/ pripremama za novu sezonu 2013./2014. Natjecateljska grupa obavila je pripreme kako bi ĹĄto spremniji uĹĄli u novu sezonu. Treniralo se i do 4 puta dnevno, dok su ostali plivai trenirali 2 puta dnevno, a ostatak vremena iskoristili za druĹženje i kupanje. U Crikvenici je bilo ukupno 19 pliva a uz stru no vodstvo PK-a prof. Antu Dragi a, prof. Darka Zvera i prof. Gorana Kolari a. Nova sezona za sve lanove PK-a zapo inje 16. rujna, nakon remonta bazena. Svi lanovi

zapo inju treninge prema starom rasporedu koji je vrijedio tijekom cijele godine (osim u ljetnom periodu).

Novi lanovi mogu se upisati svaki dan 15 minuta prije po etka treninga odre ene grupe prema planiranom rasporedu.

Od ponedjeljka 16. rujna 2013. sve grupe PK-a zapo inju sa svojim radom prema sljede em rasporedu: NEPLIVA I (3 do 4 godine)

SRIJEDOM

17.00 - 17.50

NEPLIVA I (5 do 8 godina) PO ETNICI (do 9 godina) MLA I KADETI (do 10 godina) KADETI (do 13 godina) JUNIORI (od 13 godina)

SRIJEDOM

18.15 - 19.15

UTORKOM I ETVRTKOM PONEDJELJKOM I SRIJEDOM PONEDJELJKOM I SRIJEDOM UTORKOM I ETVRTKOM

18.45 - 19.45 18.45 - 19.45 20.00 - 21.00 20.00 - 21.00

saveza registrirani igra i i igra ice za klubove sa sjediĹĄtem u naĹĄoj Ĺžupaniji u novoj sezoni uz igranje za ekipe drĹžavnih rangova klubova za koje su registrirani mogu paralelno natjeca u Ĺžupanijskim ligama samo za rezervne ekipe klubova za koje su registrirani, ovisno o starosnoj kategoriji, a ne viĹĄe i za ekipe svojih ma nih klubova. No, zato je dana mogu nost igra ima i igra icama s prebivaliĹĄtem u Me imurju registriranim za klubove van Ĺžupanije da, tako er ovisno o starosnoj kategoriji, biraju ekipu Ĺžupanijskih liga za koju e paralelno igra uz nastupe u drĹžavnim rangovima za klub za koji su registrirani. Ovakve odluke nisu kod svih klubova naiĹĄle na odobravanje pa e se uskoro vidje ho e li to utjeca na broj prijavljenih sastava. Odlukom IzvrĹĄnog odbora iznos ko zacija za igranje u ligama ostaje nepromijenjena u odnosu na proĹĄlu sezonu.

Po etak sezone 2013./2014.

- Superliga Ĺžene STK HodoĹĄan u prvom kolu superlige, ugoĹĄ uje STK TIS iz Zagreba, dugogodiĹĄnjeg i stalnog lana superlige i bivĹĄe I: hrvatske stolnoteniske lige . STK HodoĹĄan okupio je mladu kvalitetnu i perspek vnu ekipu a kojoj je potrebno iskustvo. U sastavu e se tako na i Paula Marka , Ana Ĺ varc (juniorske hrvatske reprezenta vke) i To So kineskinja, defanzivka koja bi trebala poveza ekipu da do e do pobjede. To So se doselila u Hrvatsku (djevojka hr reprezenta vca Tan Ruiwa) te postoji i ĹĄansa da ovdje ostane i stekne hrvatsko dr-

BK �Me imurje’’ upisuje nove lanove Badmintonski klub �Me imurje� akovec vrťi upise novih mladih lanova kluba.

Upisati se mogu dje aci i djevoj ice ro eni 2006. i stariji (do r.1999.). Informacije i upisi mogu i su kod tajnika i trenera Kluba Tomislava Grubi a

Ina Derk je osvojila 4. mjesto u skupini. Kod dje aka do 13 godina Borna Vadlja je, nakon osvajanja 2. mjesta u skupini, u etvrt inalu izgubio od Slovenca Cizelja 2:0.

Jan Nikola DvanajĹĄ ak osvojio je 3. mjesto u skupini s jednom pobjedom, isto kao i NikĹĄa JalĹĄovec 3. mjesto u svojoj skupini.

U konkurenciji muĹĄkih parova do 13 godina par Vadlja - Buchberger te par JalĹĄovec - DvanajĹĄ ak ispali su u etvrt inalu.

U konkurenciji dje aka do 11 godina naĹĄ par Ivan Grubi - Luka rep osvojio je bron anu medalju, dok je u pojedina nom dijelu Ivan Grubi osvojio 3. mjesto u skupini s jednom pobjedom, a Luka rep 4. mjesto u svojoj skupini.

Ovo je je vrlo dobar po etak nove sezone koja se nastavlja za dva tjedna u Dubrovniku prvim turnirom Hrvatskog kupa, gdje ponovno o ekujemo dobre rezultate naĹĄih igra a.

IzvrĹĄni odbor Me imurskoga stolnoteniskog saveza na svojoj posljednjoj sjednici donio je odluku da natjecanje u me imurskim Ĺžupanijskim ligama po ne u subotu 19. listopada. Prijave za ovogodiĹĄnje prvenstvo predaju se voditelju liga Franji Flacu na faks: 390-539 ili email adresu: franjo_ ac@net.hr. Klubovi trebaju na obrascima koji su im dostavljeni poĹĄtom posla prijavu najkasnije do 25. rujna ove godine. Novost u odnosu na proĹĄlu sezonu je ta da ekipe mogu prijavi samo igra e i igra ice s prebivaliĹĄtem u Me imurskoj Ĺžupaniji, a igranja u naĹĄim Ĺžupanijskim ligama uskra ena su onima koji prebivaju van nje. Rezultat je to odluke IzvrĹĄnoga odbora, a na temelju provedene ankete me u klubovima nakon ĹĄto se po zavrĹĄetku proĹĄle sezone, zbog nedostatka kvoruma, nije uspio odrĹža plenum.

Isto tako jedna od novos je i ta da se kod Hrvatskoga stolnoteniskog

Ĺžavljanstvo. U pri uvi e svoju priliku eka Nedeljka Mun ar HegeduĹĄ, proĹĄlogodiĹĄnja stalna lanica ekipe.

Rezultat e vjerojatno bi neizvjestan do samog kraja, TIS je lagani favorit jer ima 3 podjednake, starije i iskusne igra ice. No, u STK HodaĹĄan se ne predaju i kaĹžu: - Nadamo se da emo uz podrĹĄku mnogobrojne publike s i do prve povijesne pobjede.

Susret se igra u nedjelju u 10.30 sa i pozivamo sve ljubitelje stolnog tenisa da do u na me , ulaz je slobodan.

20. rujna 2013.

GRADSKI BAZENI “MARIJA RUŽI ” AKOVEC - od 13. rujna nova sezona

Zorba lopta nova atrakcija, za ro endan besplatan ulaz!

VARAŽDINSKA ARENA - nedjelja, 22. rujna, 17 sati

Malonogometni turnir zvijezda za djecu s posebnim potrebama Projekt “Ne mogu mi(je)njat boju neba”, koji je osmišljen s ciljem osnivanja i gradnje Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama, nastavlja se ovaj vikend malonogometnim turnirom zvijezda. Akcija e se održati ovu nedjelju 22. rujna u varaždinskoj Areni s po etkom u 17 sati. U nogometnim timovima igrat e poznati hrvatski glazbenici (Toni Cetinski, Boris Novkovi , Gusta i, Hladno pivo), glumci (Duško Modri , Ivica Pucar, Ozren Opa i ), sportaši (rukometni reprezentativac Zlatko Horvat, vaterpolski reprezentativac Dubravko Šimenc, nogometaš Dario Šimi ) i medijski djelatnici (HRT, RTL, Nova TV). Akciju medijski podržava HRT.

Sav prihod od ulaznica koje e se prodavati po simboli noj cijeni od 10 kuna ide u humanitarne svrhe, za izgradnju Regionalnog centra za djecu s posebnim potrebama.

Za posjetitelje e biti organizirana i nagradna igra, gdje e mo i osvojiti besplatan vikend u Toplicama Spa & Sport Resort Sveti Martin, a partner projekta, ku a “Auto Zubak”, dobitniku e za vikend dati na raspolaganje vozilo s punim rezervoarom. Partneri projekta jesu još i Udruga za sindrom Down Me imurske županije, Varaždinska i Me imurska županija, Grad Varaždin, Hrvatska radiotelevizija - HRT, Rukometni klub Zagreb Croatia osiguranje, HNK Varaždin, Hrvatska glazbena unija, Auto Zubak i Bernarda d.o.o. Puš ine.

Kvalitetno i pravovremeno završen je opsežan desetodnevni remont Gradskih bazena “Marija Ruži ” akovec, potvrdili su Miodrag Novosel, direktor, i Velimir Ma ari , predsjednik Nadzornog odbora GP-a “Ekom” d.o.o., na konferenciji za medije održanoj uo i otvaranja nove sezone kupanja na Gradskim bazenima, koja je zapo ela 13. rujna.

Godišnjim remontom, koji je trajao od 2. do 12. rujna, odra en je sveobuhvatan zahvat na cijeloj gra evini i svim sustavima, bazenskoj tehnici, termo - tehni koj opremi i instalacijama, strojarskoj i elektroenergetskoj opremi te drugi potrebni popravci. Posebna pozornost posve ena je sanaciji kerami kih plo ica, iš enju i dezinfekciji opreme bazena, kontroli i servisu klorne stanice, sanaciji instalacija podnog grijanja i tuševa, klima komora i kanala, elektroormara, protupožarnog sustava. Remontom je obuhva en i pripadaju i ugostiteljski objekt. GP “Ekom”, osim bazena, u svojoj nadležnosti ima i održavanje SRC-a “Mladost” (stadion, kuglana, skate park), Streljanu,

Macanov dom te je Novosel dao i kratak prikaz aktivnosti provedenih tijekom godine i na ovim objektima. Kompletne radove remonta izvodili su uglavnom djelatnici GP-a “Ekom” d.o.o. , a u remont je uloženo 250.000 kuna.

Nedjeljom povoljnija cijena ulaznice!

Novosel je tako er podsjetio na mogu nost korištenja besplatnog Interneta za posjetitelje bazena i WiFi zonu. Zna ajne uvedene novosti jesu povoljnije ulaznice za bazen Udrugama umirovljenika

Luka Grubi , Vanja ugalj Pongrac, Luka Jalšovec i mentorica Iva Naran a predstavili su projekt “Water&Sport”

s podru ja Grada akovca, zatim povoljnija ulaznica za gra ane Grada akovca nedjeljom od 18 do 22 sata i gratis ulaznica za bazen gostiju koji taj dan imaju ro endan.

Kao novost uvedena je i mogu nost atraktivne zabave uz Zorba loptu. Mo i e se koristiti po cijeni od 10 kuna za 5 minuta provedenih u lopti.

Na kraju konferencije u enici II. Osnovne škole akovec Luka Grubi , Luka Jalšovec i Vanja ugalj Pongrac predstavili su svoj projekt anketu ‘’Water&Sport”, koji su proveli uz pomo mentori-

ce Ive Naran a, prof., a kroz koji su istraživali korištenje bazena me u školskom populacijom. Poklon iznena enje za njih bilo je korištenje Zorba lopte, kroz koje su se uvjerili kako je pravo umije e zadržati miran stav u ovom prozirnom plati nom balonu.

Ali jednoglasno su kazali da im je ovo iskustvo bilo super zanimljivo. Zorba lopta i svi ostali sadržaji Gradskih bazena pripravni su i sigurni za korištenje svima od petka 13. rujna u redovno radno vrijeme.

(Roberta Radovi )

Miodrag Novosel, direktor, i Velimir Ma ari , predsjednik Nadzornog odbora GP-a “Ekom” d.o.o., predstavili su izvršene radove i pozvali gra ane na sigurno korištenje bazena

SVJETSKO PRVENSTVO u powerliftingu i bencpressu

etvorka iz Me imurja odlazi u ma arski Eger po dobar rezultat U ma arskom Egeru od 22. do 29. rujna ove godine održava se Svjetsko prvenstvo u powerliftingu i benchpressu, a na kojem se o ekuje 600-tinjak natjecatelja iz cijeloga svijeta. Iz Hrvatske na svjetsko prvenstvo odlazi tridesetak natjecatelja, od toga etvorica iz naše Me imurske županije, i to Petar Francki (25) i Goran Karamarkovi (34), koji e obarati rekorde u raw benchpressu, te Ivan Marciuš (16) i Anja Kolari (21) u kategoriji raw powerliting, izvijestio nas je predsjednik Powerlifting kluba Me imurje Ivan Me imurec.

Prije tri tjedna u Virovitici su se održale kvali ikacije za Svjetsko prvenstvu u powerliftingu i benchpressu, na koje su se prijavili i naši natjecatelji. Petar Francki iz

akovca svoju ulaznicu na Svjetsko prvenstvo izborio je u Knjaževcu, susjednoj Srbiji, i to na Europskom prvenstvu u svibnju ove godine, kada je osvojio tre e mjesto u kategoriji do 125 kilograma, podignuvši iz benchpressa 200 kilograma. - Na treningu dižem i do 220 kilograma u pressu, a na predstoje em svjetskom prvenstvu cilj mi je podi i 215 kilograma u kategoriji natjecatelja do 125 kilograma u raw benchpressu (potisku s klupe), rekao je Francki.

Goran Karamarkovi iz akovca u kategoriji do 67,5 kg drži državni rekord. Na kvali ikacijama u Virovitici nastupio je u kategoriji natjecatelja do 74 kg i podignuo u benchpressu 130 kg: - Plan mi je na Svjetskom prvenstvu podignuti tu istu kilažu, ali u kategoriji na-

tjecatelja do 67,5 kilograma, kaže Karamarkovi . Šesnaestogodišnji Ivan Marciuš iz akovca vlasnik je državnog rekorda u kategoriji natjecalja u powerliftingu TEEN1 do 82,5 kg, a koji je ostvario prošle godine kad je podignuo 87 kg. Sada kad je

navršio 16 godina nalazi se automatizmom u kategoriji TEEN2. U Virovitici na kvali ikacijama podignuo je 107,5 kg u benchpressu. - Imam šanse ove godine oboriti svjetski rekord u powerliftingu u svojoj kategoriji do 90 kilograma i u Egeru u pokušati napravi-

ti rekord u totalu - potisku s klube (bencpressu), mrtvom dizanju (deaadliftu) i u nju (squadu). U ova tri podizanja cilj mu je akumulacijski podignuti 510 kg. - Planiram skinuti svjetski rekord u TEEN2 kategoriji, koji iznosi 505 kilograma, rekao je Marciuš.

Da powerlifting nije samo sport za muškarce, potvrda je 21-godišnja Anja Kolari iz Savske Vesi koja zajedno s trojicom kolega natjecatelja putuje u Eger, gdje planira srušiti državni i svjetski juniorski rekord u powerliftingu u kategoriji natjecateljica do 75 kilograma.

- Svojim mukotrpnim radom, svakodnevnim treninzima, pravilnom prehranom te brojnim odricanjima zaslužuju ostvariti zacrtane ciljeve i svi zajedno potrudit emo se da u tome i uspiju, izjavio je predsjednik kluba Ivan Me imurec, koji je zahvalio na podršci svim sponzorima, a posebice Zajednici sportskih udruga Grada akovca, Gradu akovcu te Me imurskoj županiji.

20. rujna 2013.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTIVNI u akciji “Za isti zrak - na tebi je red!“

Sve popularniji program vježbanja - street workout “Za isti zrak - na tebi je red“ je ovogodišnji slogan tre eg po redu izdanja Europskog tjedna kretanja, koji se održava od 16. do 22. rujna.

Cilj je potaknuti gra ane na aktivnost, a tako o uvati op e zdravlje i okoliš. Potaknuta akcijom, i sama sam odabrala trening u prirodi, to nije, otišla sam na dje je igralište.

Ne sje am se kada sam toliko uživala u treningu, možda u svima nama u i malo dijete, ne znam, ali ono što znam je da ete imati vrlo interesantan i neobi an trening.

Cvrkut ptica, idealna temperatura za vježbanje,

1 Ruke stavite iza sebe na pre ku i zamislite da sjedite, noge su pod 90 stupnjeva. Pazite da vam koljena ne prelaze liniju stopala/ palca. Ramena gurajte daleko od ušiju, a pogled ravno naprijed.

Duboko udahnite i malim kikevima na izdah dižete tijelo prema nebu pa se vra ate u po etnu poziciju.

Vježbu napravite u 10 ponavljanja.

Smisao vježbe je da aktivira ruke i bedrene miši e.

isti zrak i dje je igralište. To je sve što vam osim vlastitog tijela nudi sve popularniji program vježbanja zvan “street workout“. Na sve što nai ete možete iskoristiti u treningu, improvizacija i mašta su najbitniji, npr. klupice u parku, ljulja ke, klackalice, vrtuljci, pa ak i rukohvati.

Street workout je nastao u Americi i vrlo brzo stekao popularnost kod nas. U ve ini slu ajeva to su gimnasti ari, bodibilderi i sl., ali sve više im se pridružuju i rekreativci zato što je besplatan, u inkovit i zabavan. Za po etnika je vrlo teško izvoditi akrobacije jer

Ostanite u toj poziciji, samo izvadite jednu nogu, skvr enu, i koljeno prema licu.

Udahnite i na izdah ispružite nogu daleko ispred sebe, vratite i ponovno ispružite te tako u 10 ponavljanja jednom pa sve to drugom nogom.

u anj sa smanjenom bazom oslonca. Stavite jednu nogu na ljulja ku (može i na klupicu, stolac...), drugu nogu ispred sebe, ruke na struk, le a držite ravna, pogled usmjerite prema naprijed i polako se na izdah spuštajte u u anj, pritom pazite da vam koljeno ne prelazi liniju palca/ stopala. Napravite

8 Sjednite izme u dvije pre ke (na klupici možete sjesti tako da stavite noge izme u naslonja a i sjedišta/naopa ke).

Prekrižite stopala, ruke stavite iza glave, ramena daleko od ušiju i le a držite ravna. Legnite, udahnite i na izdah kreni-

te prema nogama/ prema gore, lagano le a u slovo C pa kad se vra ate izravnajte le a i ponovno se spustite, tako 10 puta. Odmorite 30 sekundi i vratite se u još dvije serije po 10 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktivira abdomen/trbuh.

iziskuje puno snage u rukama, nogama i trbuhu pa sam osmislila vježbe kojima ete

2

Smisao vježbe je da aktivira ruke, stražnjicu i noge.

5

10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da aktivira bedrene miši e i da radi na mobilnosti cora.

Ruke postavite na pre ku, pogled usmjerite prema tlu, tijelo postavite u dijagonalu, stisnite trbuh i stražnjicu i nogu pružite u ravnini kuka, a stopalo ispružite. Nogom koja je gore krenite

Postavite se u poziciju “push up“.

Cijelom težinom tijela naslonjeni ste na pre ku, držite trbuh stisnut cijelo vrijeme i pazite da ste u dijagonali.

Tada udahnite i na izdah se rukama spustite k pre ki.

Napravite vježbu u 10 ponavljanja.

oja ati upravo te skupine miši a te da kad oja ate možemo zajedno napraviti jedan

3

Smisao vježbe je da aktivira cijeli core i da radi na miši noj izdržljivosti.

u anj u padu. Ruke stavite na pre ku (može i na naslonja na klupici) pa noge postavite u širinu kukova, paralelno s rukama. Le a su ravna, pogled usmjerite ravno ispred sebe. Na udah se spustite u u anj, kao da želite sjesti, stražnjica daleko prema iza, potkoljenice su ravne i koljena ne prelaze liniju palca, vratite se gore pa ponovite vježbu u 10 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktivira i ja a bedra,

kružiti ne pomi u i le a, kukove i zdjelicu. Napravite 8 krugova u jednom i drugom smjeru. Spustite nogu i isto napravite d r ugom nogom .

Smisao vježbe je da aktivira cijeli core, uz naglasak na noge.

pravi street workout. Trening je osmišljen tako da aktivira cijelo tijelo pa imate trbušnjake, u njeve, sklekove, i sve to uz pomo rekvizita koji se u ovom slu aju nalaze na dje jem igralištu ili u parku. Sve ove vježbe uvelike pomažu u izgradnji i ja anju cora, a on obuhva a skupinu miši a koja se nalazi u podru ju zdjelice i kukova, duboke miši e le a, stabilizatore kralježnice, abdomen i ruke. Ja aju i te skupine miši a, osigurat ete zdraviju kralježnicu bez bolova i napetosti.

Iza ite van u prirodu, uživajte u svježem zraku i

Ostanite u poziciji “push up“. U ovoj vježbi vam je zadatak da na izdah izvadite nogu bo no prema licu i da svaki put pogledate u koljeno, pa naizmjence izvadite jednu pa drugu nogu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja sa svakom nogom.

6

stražnjicu, le a, ruke i trup.

napravite nešto dobro za sebe. Prije treninga napravite zagrijavanje, tr ite ili brzo hodajte 30 minuta pa nakon toga napravite vježbe na igralištu i na kraju se dobro istegnite. Ni ružno vrijeme vas ne smije zaustaviti, sve te vježbe možete napraviti u vlastitom stanu, vaš rekvizit je tada stolac. Želim vam dobru zabavu na treningu, a posebno me veseli to što smo se svi zajedno priklju ili Europskom tjednu kretanja “Za isti zrak - na tebi je red“.

Vaša trenerica Ivana Posavec!

4 Smisao vježbe je da aktivira miši nu izdržljivost, ruke, cije-

Za ovu vježbu vam je potrebno na i uži rukohvat. Uhvatite rukohvat i vrsto stisnite ruke, oslonite se na njih i podignite donje ekstremitete/noge. Ramena gurajte daleko od ušiju, isprsite se i le a držite ravna. Udahnite pa na izdah spuštajte noge k tlu (ne do tla, prema tlu). Napravite vježbu u 10 ponavljanja. Smisao vježbe je da aktivira abdomen/ trbuh.

7

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS SAT PO VLASTITOM IZBORU

9

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

li core i s izba ajem noge bo ne abdominalne miši e.

48

Nagradni natječaj

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iji vrt je najljepši?

Najljepša cvjetna pri a iz Vašeg dvorišta

I N D A R G NA J A

E J T A N imurskih novina Me

ITATELJI IZABRALI NAJLJEPŠI VRT

Najviše glasova dobio je vrt Dubravke Držai Osvojeni glasovi itatelja Vrt Dubravke Držai

161

Vrt Monike Bistrovi

137

Vrt Vesne Mlinarec

45

U pet dana, koliko je trajalo glasovanje, vrtovi su dobili ukupno 535 glasova, od toga je 439 glasovalo preko weba, a 96 putem vaših kupona.

Po vašim glasovima najljepši je vrt Dubravke Držai iz Gornjeg Kuršanca, koji je pobijedio sa 161 glasom, zatim slijedi vrt Monike Bistrovi iz Strahoninca, koji je dobio 137 vaših glasova, te vrt Vesne Mlinarec iz ehovca s 45 glasova.

Koliko pak je dobio svaki vrt pojedina no, možete na i na našem portalu www.mnovine.hr.

Nagrade za najljepše oku nice:

1.

Motoreni Nedeliš e - trimer Husquarna u vrijednosti od 3.250 kn

2.

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kn

3.

Nagrade za glasa e: 3 x dvije vre e zemlje za cvije e, tvrtke Agro-Hoblaj o

VRT DUBRAVKE I ZDRAVKA DRŽAI A iz Gornjeg Kuršanca

Dubravkin kreativni vrt Dubravka svoj vrt ure uje dobrih jedanaest godina, od kada je s obitelji iz Varaždina doselila u Gornji Kuršanec. Promišljeno, tematski, svaki dio vrta pri a neku pri u, budi emocije, nadahnjuje.

U ure enju nevjerojatno voli kamenje razli itih veli ina i oblika, zbog toga poznanike i prijatelje moli kamo god po u da joj donesu kamenje.

Kamenjem nadopunjuje zelenilo i daje mu kontrast.

U vrtu je i mala lokvica s lopo om koji cvate samo prijepodne, a ponad lokve nalazi se starinska pumpa za vodu. Drveni most izra en je od starih paleta, uvarku e rastu iz razbijenih amfora.

Razbijene komade crijepa Dubravka je iskoristila da bi obrubila zelenu površinu. U njezinu vrtu kamenjari nisu gomila naslaganog kamenja iz kojeg raste zelenilo, ve izuzetno promišljeno zasa eno zelenilo upotpunjeno prirodnim oblicima kamena

Nagrade za vlasnike najljepših me imurskih vrtova osigurale su tvrtke: “Motoreni” iz Nedeliš a, trimer marke “Husquarna” u vrijednosti 3.250 kuna, koji dobiva Dubravka Držai .

Drugu nagradu - poklon bon Eko centra Šenkovec za kupnju opreme za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru u vrijednosti 1.500 kuna dobila je

1. mj es to

U etvrtak smo zbrojili sve glasove koji su pristigli preko naše web stranice www.mnovine.hr i putem kupona iz Me imurskih novina. Glasovanje je zapo elo prošli petak, a završilo u pono sa srijede na etvrtak ovaj tjedan.

raznih veli ina i oblika, posloženo u tematske cjeline koje možete obilaziti sa svih strana. Jednom rije ju, Dubravkin vrt odmara i opušta, uz to nudi nekoliko diskretnih mjesta za

Monika Bistrovi . Tre u nagradu zemlju za sadnju i presadnju Humokompovit H-3 i granulaz za sobno i balkonsko bilje Floreopor s dostavom tvrtke “Agrohoblaj” iz Murskog Središ a dobila je Vesna Mlinarec.

Nagrada za najkreativniji detalj u vrtu po mišljenju redakcije, bestseler knjiga “1000 neprocjenjivih vrtlarskih sa-

odmor, klupe koje kao da su slu ajno tu. Zovu vas: sjednite i uživajte!

Tu su i svojevrsne ku ice na drvetu u kojima stanuju neobi ni likovi, ku a za vje-

vjeta“, dodijeljena je Josipu Kocijanu iz Male Subotice.

Tu su i nagrade za glasa e: tri puta po dvije vre e zemlje.

Slu ajnim odabirom izabrani su: Martina Pintari iz Vratišinca, Marija Blaži iz akovca i Jurica Rajter iz Trnovca.

Nagrade e se mo i preuzeti sljede i tjedan, a svaki dobitnik bit e obaviješten od

štice, za dedeke, patuljke... Te instalacije od drveta i drugih prirodnih detalja sadrže i niz detalja koji upotpunjuju i pomažu da sve izgleda bajkovito.

strane redakcije kako može podi i svoju nagradu.

Naša akcija je pokazala da vrijedni i samozatajni Me imurci imaju mnogo toga za pokazati, a ve se sada veselimo novom krugu izbora najljepšeg vrta sljede e godine.

Veseli i zdravi bili, svoj vrt lijepo uredili i u njemu uživali... (S. Zorkovi )

20. rujna 2013.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Majčina dušica

2. mj es to

PUT AJA

– paša za pčele i antibiotik za sirotinju

VRT MONIKE I VJEKOSLAVA BISTROVI A iz Strahoninca

Po prvi put vrt nam je pokazao muški lan obiteljskog tima Po prvi put imali smo ast da nam ure enje svoje oku nice pokaže muški dio obiteljskog tima, Vjekoslav Bistrovi iz Strahoninca, koji oku nicu svoje ku e ure uje ravnopravno sa svojom suprugom Monikom. Ljubav prema ure enju oboje nose iz svojih roditeljskih domova, a nastavili su je njegovati u svom vlastitom dvorištu. Neobi no vole sve što je vezano uz zemlju i uzgoj na njoj.

U svom dvorištu vole razli itost,

ak i boje cvije a mijenjaju, tako da oku nica ne izgleda dvije godine za redom isto.

- Ne pijemo, ne pušimo, naša ljubav su bilje i radije novac ulažemo u ure enje oku nice. Takvi smo oboje, slažu se i u ljubavi prema prirodi i ure enju okoliša. Sami pikiraju, sade i njeguju cvije e, oblikuju i obrezuju pušpane kojima su obrubljene stazice u njihovu vrtu. Cvjetne staze zašti ene su sjeckanom korom drveta zbog

ve dekorativnosti, ali i zaštite od korova. Dvorište svoje ku e po eli su ure ivati još prije useljenja u ku u, prije sedam godina. Sada su ve ljubav prema bilju i ure enu prenijeli na svoju djecu, k erkicu Riccu (7,5) i sina Roka (3). Oboje ve imaju svatko svoju kanticu za zalijevanje i tako pomažu mami Moniki i tati Vjekoslavu u zalijevanju. Svaki dan njihova oku nica zahtijeva minimalno jedan sat zalijevanja i plijevljenja.

VRT VESNE MLINAREC iz ehovca

Svaki kamen i dovezla sam u ta kama

to es mj 3.

Dugogodišnji hobi Vesne Mlinarec iz ehovca je ure enje vrta i malih stazica, uz sadnju starinskog cvije a i biljaka. Sama ure uje dvorište ispred ku e, a sada je po ela ure ivati i dvorište iza ku e. Sin joj pomaže u košnji travnjaka, dok suprug najradije promatra što radi.

Zapravo, ne da mu da kosi jer bi joj pokosio i dio cvije a. Svaki kamen i u dvorištu dovezla je ta kama.

Dok su ure ivali cestu u ehovcu, izabrala je kamenje za stazice. Biljke i starinsko cvije e nabavlja od prijateljica ili ih kupuje, mijenja.

Vesnu njezin vrt odmara i njemu se veseli, pogotovo kad vidi da je svojim rukama i idejama stvorila nešto lijepo. Mali vrt ispred ku e i u ove jesenske dane plijeni svojom mnogostranoš u i razli itoš u, iskorišten je svaki pa i najmanji dio prostora, a najljepše su u ovo doba kontrastne boje biljaka i još nešto cvjetnica koje cvatu. U prolje e je vrt najljepši, sa slapovima cvjetova.

NAJKREATIVNIJI DETALJ u vrtu JOSIPA Kocijana iz Male Subotice

Po mišljenju redakcije Me imurskih novina, nagrada za najkreativniji detalj u vrtu pripada Josipu Kocijanu, koji je našao svoj mir u kreativnosti.

Ljupke minijature gra evina izra ene od kamenih oblutaka iz Drave i obojene živim bojama kao da su izašle iz kakve pri e. Izgledaju pastoralno, kao da ste došli u kakav mini zabavni park. One su nas oduševile. No, tu Josipovoj stvarala koj mašti nije kraj, on je vješt i u izradi predmeta od drva, od kojega je izdubio i stolice. Sve što Josip ne zna izraziti rije ima to zna stvoriti rukama. Izuzetno

Na jkr ea tiv nij id et alj

Oduševile pastoralne minijature gra evina

cijeni me imursku baštinu i tradiciju pa je u sklopu ku e uredio i jednu zasebnu spomen - sobu u kojoj sve izgleda onako kako je u me imurskim sobama izgledalo

nekada. Starinski ormar, starinski krevet, starinski stol i stolice.

Soba je ure ena s puno ljubavi i odiše toplinom starih vremena.

Ljekovita biljka južne Europe proširila se i na obronke Alpa. Elegantna i bogata patulj ica voli siromašno, suho, pjeskovito ili kamenito tlo s malo vlage i puno sunca, a obiluje sastojcima koji eli e ljudsko zdravlje. Poznavali su je stari Egip ani, cijenili je anti ki Grci, a prvi poznati opis dao joj je Plinije Stariji izvijestivši da je serpyllum – maj ina dušica bila sadržana u terijaku, univerzalnom lijeku u obliku kaše za unutarnju upotrebu, a izra ivan od velikog broja sastojaka primjenjivao se kako u antici tako i u srednjem vijeku. Terijak se ina e pripisuje sirijskom kralju Antiohu III. Velikom koji je vladao oko 200. godine prije Krista. Sveta Hildegarda tako er je cijenila maj inu dušicu, a veliki vladar srednjovjekovne Frana ke, Karlo Veliki uredbom je naredio uzgoj maj ine dušice. Zanimljivo je da su stari Rimljani maj inu dušicu stavljali u svoje zalihe žita i time ga uvali od kvarenja. Još od anti kog doba maj ina dušica se smatrala kao antiseptik za unutrašnje dišne i urogenitalne organe, a njena primjena je uvrštena u svakodnevnu priru nu pu ku apoteku te je upravo zato slovila kao antibiotik za sirotinju. U vrijeme kuge koristili su je pri lije enju oboljelih i kao zaštitu za zdrave.

Patuljasti grm maj ine dušice naraste do 50 cm uvis, odrvenjelih je i vrlo razgranatih stabljika. Listovi su duguljasto-okruglasti, na donjoj strani bijeli, na gornjoj glatki, a na rubovima zavijeni. Cvate od travnja do rujna predivnim malim plavo-ljubi astim do svijetlocrvenim cvjetovima koji stoje u grozdovima.

Maj ina dušica ima ugodan miris, a okus joj je vrlo pikantan, blago gorak i pomalo podsje a na dim, kamfor i klin i . Ljekoviti sastojci maj ine dušice nalaze se u listovima i cvjetovima, a obiluju željezom, kalcijem, eteri nim uljem i ostalim ljekovitim sastojcima. Sadržaj eteri nog ulja ovisi o porijeklu, klimi, vremenu branja i vrsti skladištenja biljke. Njema ka maj ina dušica primjerice sadrži oko 3,5% eteri nog ulja dok ga ona francuska, posebice poznata provansalska, ima gotovo dvostruko više. Glavne komponente eteri nog ulja su timol i karvakrol.

Danas se ova biljka za potrebe tržišta najviše uzgaja u južnoj i isto noj Europi, sjevernoj Africi i SAD-u. Upotrebljava se u obliku aja, sirupa, meda, eteri nog ulja, ali i kao za in u kuhinji. Jelima s mesom, posebno ze etini, janjetini, divlja i i peradi daje dodatnu notu okusa. Paštete, kobasice i jetrena jela s maj inom dušicom dobivaju dodatnu notu za nepce, ali nisu ni vegetarijanci zakinuti jer savršeno se slaže s gljivama, krumpirom, tikvicama, patlidžanom, raj icom i ostalim povr em, a vole je i mahunarke, pogotovo grah.

Umiješati se može i u kruh, ali i sir te za initi i ribu. Važno je napomenuti da sušena maj ina dušica za injava bitno ja e nego ona svježa, a ima svojstvo poticanja probave, posebno masnih jela te ubija mikroorganizme .

Maj ina dušica pozitivno djeluje na razna oboljenja.

Primjerice, pomaže kod neuroza, depresije i alkoholizma.

Narodna medicina preporu uje ovu biljku kod lije enja alkoholizma, jer nakon ispijanja aja, dolazi do povra anja, a osoba koja uživa u alkoholu gubi svaku želju za daljnjim ispijanjem istog. Koristi se i kod seksualnih smetnji jer stimulira spolne funkcije. aj ili sirup od maj ine dušice djeluju pozitivno kod astme, bronhitisa i tuberkuloze. Njihov u inak u tim je slu ajevima višestruk jer olakšava iskašljavanje, umiruje jak kašalj i sprje ava daljnje širenje upale. Maj ina dušica regulira i poti e menstruaciju, a rabi se i za lije enje migrena, bolesti bubrega, anemije, nesanice i reume.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Pripravci od maj ine dušice eli e organizam i pomažu kod brojnih, ve prije, spomenutih boljki, no valja voditi i brigu jer ova biljka ne preporu uje se osobama slabog želuca i onima koji imaju probleme s radom jetre. Med maj ine dušice, vrlo rijedak na tržištu, gotov je lijek iz prirode dok se za one druge moramo sami potruditi. aj od maj ine dušice spravit emo tako da 1 ajnu žli icu biljke prelijemo s 2 dl vru e vode, pokrijemo i ostavimo da odstoji 10 do 15 minuta. aj se pije tri puta dnevno za maksimalni u inak, a za dodatni okus možete mu dodati žlicu meda i sok pola limuna. aj pomaže i oboljelima od epilepsije. Takvi moraju piti aj svakodnevno po dvije šalice. Terapija traje cijelu godinu u intervalima od tri tjedna s desetodnevnim prekidom.

Za ispiranje usne šupljine preko no i u 1 dl vode namo ite 2 žli ice maj ine dušice. Ujutro procijedite, a teku inu koristite za ispiranje grla ili za ispiranje kožnih ne isto a na licu.

Kod lije enja alkoholizma punu šaku maj ine dušice prelijemo s litrom vrele vode, pokrijemo i ostavimo da stoji dvije minute. S ajem napunimo termos-bocu iz koje alkoholi aru dajemo svakih etvrt sata po jednu veliku žlicu.

Javlja se mu nina, povra anje, jak proljev i mokrenje, znojenje, i usto velik apetit i osje aj že i. U recidivima, koji su u po etku neizbježni, a kasnije sve rje i, terapiju ponavljamo.

P ele su davno prepoznale ovu ljekovitu i za insku biljku i od njega „spravljaju“ rijedak, ali ljekoviti med.

Otvorite širom vrata svoje ku ne ljekarne i vrta maj inoj dušici. Neka i ona postane vaš ravnopravni sustanar jer svojim blagodatima višestruko e vam uzvratiti posve enu pažnju.

50

Informacije

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IMUR

PSA FINANCIAL d.o.o.

Bani 75, Zagreb-Buzin objavljuje

PRODAJU NEKRETNINA U AKOVCU NA DRUGOM RO IĹ TU ZA PRODAJU, u ovrĹĄnom postupku posl. br. ovr-1554/10 kod Op inskog suda u akovcu Op inski sud u akovcu, akovec, Ru era BoĹĄkovi a 18, u ovrĹĄnom predmetu I. ovrhovoditelja PSA FINANCIAL d.o.o. Zagreb, Buzin, Bani 75, OIB: 00137113300, i II. ovrhovoditelja HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, pro v ovrĹĄenika GALA d.o.o. akovec, Mihovljanska 89, OIB: 56255748817, u ovrĹĄnom spisu broj Ovr-1554/10 radi namirenja nov ane traĹžbine, ovrhom na nekretniniovrĹĄenika, dana 26. kolovoza 2013.godine, donosi sljede i: ZAKLJU AK I.

Utvr uje se vrijednost cijele nekretnine upisane u z.k.ul. 3849 k.o. akovec, k.br. 287/2 livada Zvernjak od 383 hv, u vlasniĹĄtvu ovrĹĄenika GALA d.o.o. akovec u 1/1 dijela, u iznosu od 828.849,77 kuna.

II. Nekretnina iz to ke I. ovog zaklju ka e se proda na drugom ro iĹĄtu za prodaju, koje ro iĹĄte e se odrĹža u zgradi Op inskog suda u akovcu, R. BoĹĄkovi a 18, soba br. 23, dana 15. listopada 2013. godine u 9,00 sa .

III. Ovaj zaklju ak o prodaji e se objavi na oglasnoj plo i ovog suda, a sud ovlaĹĄ uje stranke da o svojem troĹĄku objave ovaj zaklju ak u sredstvima javnog priop avanja, odnosno, da o zaklju ku obavijes osobe koje se bave posredovanjem u prodaji nekretnina.

IV. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine, mogu istu razgleda svakog radnog dana, s me da se sa zahtjevom za razgledavanje prethodno obrate ovome sudu, kako bi im sud osigurao nesmetano razgledavanje nekretnina putem sudskog ovrĹĄitelja.

V. Uvje prodaje: 1. Prodaje se cijela nekretnina upisana u z.k.ul. 3849 k.o. akovec, k.br. 287/2 livada Zvernjak (iden ka katastarskoj es ci 129 k.o. akovec) od 383 hv, u vlasniĹĄtvu ovrĹĄenika Gala d.o.o. akovec u 1/1 dijela.

2. Nekretnina u naravi predstavlja gra evinsko zemljiĹĄte.

3. Na nekretnini su upisani tere : - Pravo zaloga za iznos 522.661,01 kuna uve ano za ugovorene kamate, naknade i ostale troĹĄkove, za korist: PSA FINANCIAL d.o.o. (broj Z-7380/09) - Pravo zaloga za iznos 500.000,00 kuna uve ano za sve kamate, naknade, troĹĄkove i poreze, za korist: ZAGREBA KA BANKA d.d. (broj Z-4565/10) - Na temelju ovosudnog RjeĹĄenja o ovrsi br. Ovr-1554/10 od 22.10.2010.g. zabiljeĹžuje se ovrha,utvr enjem vrijednos nekretnine, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja PSA FINANCIAL d.o.o., iz iznosa dobivenog prodajom (Z-6851/10) - Na temelju rjeĹĄenja o ovrsi Op inskog suda u akovcu br. Ovr.2675/11 od 10.02.2012.g. zabiljeĹžuje se ovrha utvr enjem vrijednos nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., iz nov anog iznosa dobivenog prodajom (Z-835/12).

4. Nekretnina e se proda na usmenoj javnoj draĹžbi.

5. Na drugom ro iĹĄtu za draĹžbu nekretnina se ne moĹže proda ispod 1/3 (jedne tre ine) utvr ene vrijednos .

6. Kupac je obavezan poloĹžiti kupovninu u roku 30 dana nakon odrĹžanog ro iĹĄta za prodaju. Ako kupac u tome roku ne poloĹži kupovninu sud e rjeĹĄenjem prodaju oglasi nevaĹže om i odredi novu prodaju.

7. Nekretnina e se dosudi i kupcima koji e ponudi niĹžu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ako kupci koji su ponudili ve u cijenu ne poloĹže kupovninu u roku koji je za to odre en.

8. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije tri dana prije ro iĹĄta za prodaju dale jam evinu u visini 10% (deset posto) od utvr ene vrijednosti nekretnine. Iznos osiguranja se upla uje na ra un Op inskog suda u akovcu, broj 2390001-1300000701 pozivnom na broj 1554-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obavezan predo i sudu, prije nego ĹĄto sud pristupi prodaji. Ponuditeljima, ija ponuda nije prihva ena, vra e se jam evina odmah nakon zaklju enja javne prodaje.

Dodatne informacije mogu se dobi i u PSA FINANCIAL d.o.o. na broj telefona 01/6612-612 ili 01/6612-607.

1. BP 90 d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 3 konobara/ ice na odre eno vrijeme. Javi se na mob. 098/284-299 do 30.09.

email: euromarket.md@mail.com do 30.09.

2. MI-NI d.o.o. Cirkovljan traĹži 2 konobara/ice na odre eno. Javi se na mob: 098/916-2910 do 30.09.

11. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl.

A. Peter, Sveta Marija, traĹži 3 soboslikara/soboslikarki na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 762 037, do 23.09.

3. K.MEGAPOLIS d.o.o. Prelog traĹži m/Ĺž cvje ara na odre eno vrijeme.

Potrebno radno iskustvo 2 god. Javiti se na mob: 098/920-30-39 do 23.09.

12. Autoset Turek d.o.o., Cirkovljan, Gornja 51, traĹži terenski komercijalist/komercijalistica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 099 4111 933, do 30.09.

4. Me imurski pili i Blagus, D. Pustakovec, traĹži djelatnika/icu u klaonici peradi sa C kat. na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 282 147, do 30.09.

13. K-GANESA d.o.o., Strahoninec, traĹži m/Ĺž radnika u proizvodnji lampaĹĄa na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

091 519 7737, do 23.09.

5. SIGMAR d.o.o. Prelog, traĹži dipl. ing. strojarstva m/Ĺž na odre eno vrijeme. Potrebno radno iskustvo 5 g. Javi se na mob: 095/915-7572 ili na email: krunom09@gmail.com do 23.09.

6. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traĹži pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 527 2179 ili email: tota.maja@gmail. com do 30.09.

7. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., B.J. Jela i a 44, Ma kovec, traĹži instalater/instalaterka centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javiti se na mob: 095 512 3469 ili osobno na adresu ili na email: martimont@ net.hr do 29.09.

9. Milenijum-zdravlje, Pribislavec, traĹži 2 telefonista/telefonistice za rad u cool centru na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 6644, do 20.09.

10. Euromarket MD d.o.o. akovec, Žrtava faťizma 4, traŞi 4 zavariva a/ zavariva ice za rad na eli nim konstrukcijama, mjesto rada Njema ka, javi se na tel. 040 391 050 ili na

17. Poseidon d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Therapia, javi se na mob. 091 241 3388, do 05.10.

18. Junior d.o.o. akovec, traĹži pomo nog radnika/radnicu u proizvodnji peciva; prodava /prodava ica pekarskih proizvoda - odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 396 933, do 23.09.

19. Nit d.o.o. PuĹĄ ine, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 548 6670 ili tel.

0 4 0 373 434 ili na email: nit@ ck.htnet.hr do 17.09.

20. Tenisit Stridona d.o.o. VaraĹždin, traĹži radnika/icu za rad na utovariD VO ZA KI va u na HRVATS E NJ VA JA odreZA ZAPOĹ L 819 639 C: VE KO eno ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL vrijeISPOSTAVA PR IĹ E: 543-200 . SRED me, ISPOSTAVA M mjesto rada VaraĹždin, javiti se na mob 095 801 3853 15. Izgradnja d.o.o. DomaĹĄinec, traĹži voditelj/voditeljica gradiliĹĄta na 21. Mega metal d.o.o. NedeliĹĄ e, odre eno vrijeme, radno mjesto VaraĹždinska 45, traĹži 2 bravar/bra;1cncoperaternaplazmi Njema ka, javi se na tel. 040 863 varica 633 ili na email adresu: zovcar@iz- i 1 god.radnog iskustva, znanje rada u ACAD-u - na odre eno vrijeme, gradnja-domasinec.hr, do 30.09. javiti se pismenom zamolbom na 16. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. adresu ili email: megametal@ck.tMiĹĄkine 24, traĹži cnc reza /reza ica; 2 com.hr do 10.10. bravara/bravaricesaznanjem itanja nacrtai1god.iskustva;2gloda a7glo- 22. Okno d,o.o. PuĹĄ ine, akove da ice-tokar - na odre eno vrijeme. ka 107a, traĹži bravara/icu na izradi i Osobni dolazak na adresu do 26.09. montaĹži pvc stolarije na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbunaadresuiliemail:info@okno-hr. com do 24.09.

14. Transkukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska bb, traĹži radnik/ radnica na odrĹžavanju transportnih vozila i strojeva na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 05.10.

ME IMURSKE VODE d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

40000 AKOVEC, Matice hrvatske 10

OBAVIJEST O O ITAVANJU VODOMJERA Od 20. rujna do 14. listopada 2013. godine Me imurske vode e obavlja godiĹĄnje o itavanje svih vodomjera.

Mole se potroĹĄa i da omogu e pristup vodomjerima.

PotroĹĄa i mogu i sami o ita vodomjer, a stanje javi na besplatan telefon 0800/31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

23. Tessa d.o.o. akovec, traĹži konobara/icu; 2 armira a/armira ice - na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Blask pearl, akovec, javi se na mob. 099 4700 101, do 30.09.

24. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traĹži 2 tekstilna radnika/radnice u proiz. kupa ih kos ma na odre eno

vrijeme, javi se na tel. 040 384 285, do 27.09.

25. Mamica d.o.o. PuĹĄ ine, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, mjesto rada je u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.09.

26. Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, traŞi m/Ş magistra farmacije na neodre eno vrijeme. viťe inf. na www.hzz.hr. Posla pismenu zamolbu na adresu do 23.09.

27.ACJesenovi d.o.o. akovec,Zrinsko-Frankopanska bb, traĹži servisni savjetnik/savjetnica u auto salonu, mjesto rada akovec; prodava a/ icupekarskihproizvoda,mjestorada Koprivnica-naneodre enovrijeme, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 23.09.

28. Budi in d.o.o., traĹži 2 kv frizera/ frizerki na odre eno vrijeme, mjesto rada Ku and Frizerski salon Feniks, javi se na mob. 091 241 2220, do 01.10.

29. M Vadlja j.d.o.o., G o r i a n , Trnavska 40, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: mvadlja97@ gmail.com do 06.10.

30. Bat d.o.o. akovec, R. Steinera 2, traĹži m/Ĺž terenskog komercijalistu na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: bat@ batprodajnicentar.hr do 23.09.

31. Sito sak, akovec, Putjane 71a, traĹži radnik/radnica na pegli za sak na tekstil na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili najava na tel. 040 336 137 ili mob. 091 5010 882 do 19.09.

32. Caffe bar Axy, akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 510 6901, do 12.10.

33. Jur ec-transpor d.o.o. Prelog, traĹživoza /voza icateretnogvozilas prikolicom-me unarodni transport na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 241 479, do 18.09.

34. Es dekor j.o.o. VugriĹĄinec 51/a, traĹži soboslikar/soboslikarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

Osnovna ĹĄkola Podturen raspisuje

NATJE AJ za iznajmljivanje prostora ĹĄkolske sportske dvorane za ĹĄk.god.2013./14.

Cijena iznajmljivanja po satu prema Odluci Me imurske Ĺžupanije.

U pisanoj prijavi naves puni naziv udruge ili kluba, ime i prezime i broj telefona osobe za kontakt, planirani termin koriĹĄtenja dvorane.

Dom za starije i nemo ne osobe NovinĹĄ ak (u osnivanju) Mihovljanska 46 c, akovec poziva na:

DANE OTVORENIH VRATA od 23. do 27. rujna 2013.

Prijavu dostavi u roku 8 dana na adresu ĹĄkole: Osnovna ĹĄkola Podturen akove ka 5 40317 Podturen

na lokaciju Doma.

Ravnateljica ĹĄkole: Marijana Cerovec

Do ite i slobodno razgledajte Dom.

20. rujna 2013.

IZ MATI NOG UREDA

SKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

095 5920 497 do 27.09.

35. Herman Josip d.o.o. Gori an, traĹži pom. kuhara/icu i kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 461 196 do 17.10.

36. alopek strojarstvo d.o.o. PuĹĄ ine, akove ka 136, traĹži lakirer/ lakirerka metalnih konstrukcija na neodre eno vrijeme, pismena zamolba: PuĹĄ ine, akove ka 136 ili e-mail: info@strojarstvo-calopek. hr do 14.10.

37. Centar Mohari d.o.o. Ĺ enkovec, MarĹĄala Tita 19A, traĹži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g., osobni dolazak na gornju adresu do 30.09.

38. Caffe bar “INNâ€? Sveti KriĹž, akove ka 1A, traĹži konobara/icu na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa ,javi senamob.099631 2070 ili e-mail: krunoslav.jankulija@ petrol.hr do 27.09.

39. Ca e bar “Matrixâ€? Belica, K. Tomislava 26, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

099 4088 557, do 30.09.

40. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec, traĹži djelatnik/djelatnica u klaonici peradi na odre eno vrijeme, UVJET: voza ka dozvola C kategorije, javi se na mob. 098 282 147, do 30.09.

41. Motoreni - servis za prodaju malih poljoprivrednih strojeva, NedeliĹĄ e, akove ka 43, traĹži m/Ĺž voditelja du ana/prodava a malih poljoprivrednih strojeva na odre eno vrijeme, mjesto rada: Prelog, osobni dolazak na gornju adresu, e-mail: trgovina@motoreni.hr do 30.09.

42. Frizerski studio Danica, akovec, Trg E. Kvaternika 4, traĹži frizera/frizerku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na navedenu adresu , najava na tel. 040 311 860 ili 098 911 7343 do 30.09.

43. Cvje arsko - trgova ki obrt “ Narcisaâ€? akovec, Trg Republike 6, traĹži cvje ara/cvje arku na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.09., najava na tel. 040 492 123 44. Kerami ar Tihomir Toplek, Novo selo Rok, traĹži 3 kerami ara/kerami arki na odre eno vrijeme, obavezno radno iskustvo na poslovima kerami ara 3 g., javi se na mob. 098 473 421, do 16.10.

45. Ke keĹĄ d.o.o. Prelog, traĹži 2 bravara/bravarice sa znanjem tig postupaka zavarivanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9229 105, do 23.09.

46.TrgoĹĄpedd.o.o.PuĹĄ ine,traĹžim/Ĺž rukovoditelja samohodnim gra . strojevima na odre eno vrijeme s mog. produĹženja na neodre eno, radno iskustvo 5g., javi se na mob.

091 182 1119 do 24.09.

47.Dijamantkeramika akovec,Kralja Tomislava 2, traĹži 3 kerami ara/ kerami arke na odre eno vrijeme s mog. produĹženja na neodre eno, radno iskustvo 3g., javi se na mob.

099 855 7862 do 30.09.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

48.Kermek d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž gra . inĹženjera - voditelja gradiliĹĄta na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g., potreban poloĹžen stru ni ispit - viĹĄe informacija na HZZ, javi se na mob. 098 241 578, do 30.09.

49. Rustica d.o.o. akovec, traĹži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 311 207 do 30.09.

Slobodna radna mjesta VaraŞdinska Şupanija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, traŞi se viťe osoba (50) na odre eno vrijeme za podru je VaraŞdina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine. ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA za obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM. uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, obavezno iskustvo u prodaji, komunika vne osobe. Životopis posla na e-mail: bona. concilio@gmail.com ili do i osobno naadresuBra eRadi a20,VaraŞdin, radnim danom od 9-16 sati. mob: 095 790 6381, do 30.9.

2. Restoran Zlatne Gorice, VaraĹždin Breg; traĹži Ĺ EF/Ĺ EFICA KUHINJE ZLATNE GORICE na odre eno vrijeme, uvje : poloĹžen majstorski ispit za kuhara(-icu) ili min. 5g. iskustva u kuhinjirestorana(samostalnosturadu), organiz. sposobnos potrebne zaobavljanjeposlaĹĄefa(-ice)kuhinje, vladanje HACCP standardima, vladanje vjeĹĄ nama rasporeda rada, poznavanje tradicionalne zavi ajne kuhinje. Poslodavac osigurava stimulativna osobna primanja. Kontakt osoba DraĹžen JambriĹĄko, mob 091 6690 906 ili do i osobno na adresu restorana, petkom izme u 8 i 10 sa , do 30.9.

3. FITNESS CENTAR KINEZIS d.o.o.

VaraĹždin,traĹžim/ĹžMASERA-FIZIOTERAPEUTA za masaĹže i programe vjeĹžbanja obzirom na deformitete ili povrede na odre eno (nepuno radno vrijeme - 20 sati tjedno), uvjeti: SSS, VĹ S - zavrĹĄeno min. srednjoĹĄkolsko etverogodiĹĄnje obrazovanje ( zioterapija, kineziterapija...), potrebno dobro poznavanje anatomije, prednost osobi s dodatnim znanjima s podru ja ‘kinezitapinga’ ili znanja o osteopa jama (nije uvjet), voza ka dozvola B kat.,poĹželjnamogu nostkoriĹĄtenja vlas tog vozila, poznavanje osnova rada na ra unalu (word, excel, internet), sluĹženje engl. ili njem. jezikom u osnovama. Radno vrijeme sukladno potrebama klijenata. kontakt e-mailom: andrijacenic@ gmail.com do 29.9.

4.OBITELJSKIDOMvl.MarinaŽiher, mjesto rada: Gornji Kneginec, traŞi MEDICINSKU SESTRU/ MEDICINSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, uvje : medicinska sestra/ medicinski tehni ar, potreban poloŞen stru ni ispit; drŞavni stru ni ispit za medicinsku sestru, iskustvo 1 godinu, poŞeljno iskustvo rada u obiteljskom domu. Kontakt: 091 517 2657, do 30.9.

5. BIP-TIM d.o.o. za ugos teljstvo, Mjesto rada: VaraĹždin, traĹži KONOBARA/ICU u ca e baru “KYOTO BARâ€? na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, iskustvo: nije vaĹžno.

Kontakt: mobitel: 099 7030 261, do 23.9.

6. NEĹ TO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvoiusluge,Mjestorada:VaraĹždin,traĹžiSAMOSTALNOGLIMARA/ ICU - krovna limarija, postavljanje INOX dimnjaka (varenje) na odre eno vrijeme, uvje : kvali kacija, iskustvo 3 g. i samostalnost u radu, posjedovanje B kateg., psiho zi ka sposobnost za rad na visini. mobitel: 091 250 2144, kontakt osoba ur a Tomi , do 23.9.

7. NEĹ TO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvo i usluge, Mjesto rada: dnevno-no ni lokal “Morgansâ€?, Gornji KurĹĄanec, akove ka 73 (objekt kod mosta), traĹži KONOBARA/ICU U DNEVNO - NO NOM LOKALU na odre eno vrijeme, uvje : zavrĹĄena srednja ĹĄkola (zvanje nebitno), iskustvo na poslovima u ugos teljstvu 3 mj. Kontakt mob: 091 250 2144, kontakt osoba ur a Tomi , do 23.9.

8. OBITELJSKI DOM BELI, Mjesto rada: Gornji Ku an, traĹži m/Ĺž NJEGOVATELJA STARIJIH I NEMO NIH OSOBA ili zavrĹĄena medicinska ĹĄkola ili bilo koja srednja sprema sa poloĹženimte ajemzanjegovatelja/ icu - na odre eno vrijeme, poĹželjno B kategorija, iskustvo 6 mj. Kontakt: mobitel: 098 979 5699, do 30.9.

9. WĂźstenrot stambena ĹĄtedionica d.d., Mjesto rada: VaraĹždin, traĹži m/Ĺž FINANCIJSKOG SAVJETNIKA - savjetnik/ica u prodaji stambene ĹĄtednje, prodaji polica Ĺživotnog osiguranja, posredovanje u prodaji stambenihkredita,prodajasrodnih bankarskih proizvoda - mog. stalnogzaposlenjanapunoradnovrijemeimog.radaunepunomradnom vremenu (4 sata dnevno); uvjeti: SSS, B kategorija, komunikacijske vjeĹĄ ne, poĹželjno radno iskustvo u prodaji stambene ĹĄtednje, osiguranja ili drugih nancijskih proizvoda, ali nije uvjet. Pismena zamolba na adresu Zagreba ka 46, VaraĹždin ili e-mailom: magdalena.jozic@wuestenrot.hr; kontakt na mob: 099 255 4588, do 17.10.

OBAVIJEST REDAKCIJE (poĹĄtanske poĹĄiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poĹĄtanske poĹĄiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec.

Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredniĹĄtvo i novinare tjednika Me imurske novine ĹĄaljite na telefax broj: 040-493-305.

Zahvaljujemo!

RO ENI ALESANDRO BAJKOVEC, SIN DAŠE I TOMISLAVA; SA R A JA LŠOV EC, K I VJEKOSLAVE I DAMIRA; FRANKA SOBO AN, K I RENATE I NIKOLE; RIA HLADNIK, K I ANDRIJANE I ANDREJA; DINKO ORŠUŠ, SIN DUŠANKE I VLADE; MIA MEDVED, K I EMINE I SINIŠE; KAJA HOZJAN, K I ŽELJKE I ROMEA; MIHAEL HORVAT, SIN DANIJELE I ŽELJKA; JAN PODGORELEC, SIN MARIJANE I ALENA; LUKA I DINO HUI , SINOVI LILJANE I SILVIJA; LUKA I NIKO URAK, SINOVI SANDRE I NIKOLE; LEO BRANIŠA, SIN EMINE I TOMISLAVA; LAURA TALAŠ, K I MATEJE I DAVORA; MIRNA JESENOVI , K I ANAMARIJE I DAVIDA; MATIJA KAVRAN, SIN KARMEN I STJEPANA; MARK PUFEK, SIN DIJANE I ZORANA; NIKO PALFI, SIN SANJE I NIKOLE ( akovec)

IMENDANI I BLAGDANI

petak, 20. rujna Andrija, Svjetlana subota, 21. rujna Matej, Mateja nedjelja, 22. rujna Toma Vilan ponedjeljak, 23. rujna Lino, Tekla utorak, 24. rujna Rupert, Mercedes srijeda, 25. rujna Zlata, Rikarda etvrtak, 26. rujna Kuzma i Damjan

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Matej, 21. rujna Sveti Matej, apostol i evan elist, jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola i pisac jednog od etiriju evan elja. Napisao ga je u Judeji (Palestini) hebrejskim jezikom, a zatim poĹĄao propovijedati u Etiopiju, gdje je umro mu eni kom smr u. Prije negoli je po eo slijediti Isusa, bio je carinik, pa se ga stoga na slikama prikazuje i s vre om novca, ĹĄto podsje a na njegovu raniju sluĹžbu. (sm)

OBAVIJESTI O SMRTI Ivan BratinĹĄ ak st.76 Datum sprovoda: u subotu, 21.09.2013.

Groblje: akovec

Mirjana KruĹĄi st.44 iz akovca Sahranjena u etvrtak, 19.09.2013.

Groblje: akovec

Marija Verhar ro . Posavec st.87 iz akovca Sahranjena u etvrtak, 19.09.2013.

Groblje: akovec

VJEN ANI ANJA LOVREK I LOVRO DAMIĹ , MAJA REP I DAVOR VUGRINEC, IZABELA BENJAK I IGOR HORVAT, TA M A R A FL AC I M ANUEL BAK A , JASMIN BO KAJ I DARKO SRPAK, K ATARINA LEVA I I DALIBOR DROBAC ( akovec); BRANKO Ĺ POLJAR I IVA NOVAK (M. Subotica); SANELA Ĺ IMUNKOVI I MARTIN OLETI , TANJA Ĺ UĹ TERĹ I I MLADEN TKALEC (M. SrediĹĄ e); MAJA NARAN A I JOSIP KRALJ, INES KRANJ EC I KRISTJAN Ĺ MIT, SANJA IGREC I RENATO PIGAC, PETRA VLAH I MLADEN ZRNA (Prelog)

Jelena OrĹĄoĹĄ ro . KalanjoĹĄ st.68 iz KurĹĄanca Sahranjena u utorak, 17.09.2013.

Groblje: Ĺ andorovec

Franjo Magdaleni st.75 iz Mihovljana Sahranjen u subotu, 14.09.2013.

Groblje: akovec

Dragica Savi ro Korica st.70 iz akovca Sahranjena u srijedu, 11.09.2013.

Groblje: akovec

Juraj Cerovac st.82 iz VaraĹždina Sahranjen u utorak, 10.09.2013.

Groblje: akovec

UMRLI AMALIJA ANTONOVI , R. Ĺ TAINGLIN, RO . 1930., JOSIP FARKAĹ , RO . 1942., JOSIP NOVAK, RO . 1944., JOSIP SINKO, RO . 1956., MARGARETA LUKMAN, R. KOVA I , RO . 1940., MARIJA MIĹ ANOVI R. MARKOVI , RO . 1947., ALEN NOVAK, RO . 1966., KATARINA BLAGOJEVI , R. SKLEPI , RO . 1938., ANA KLOBU ARI , R. VIDOVI , RO . 1930., FRANJO MAGALENI , RO . 1938., MARIJA ZADRAVEC, R. DRK, RO . 1933. ( akovec); ROZALIJA KATANEC RO .

PERAS R. 1929. (Dekanovec); FRANJO KUTNJAK r.

1941. (M. Srediť e); KATARINA TROJNAR R. BAJS R. 1936. (Nedeliť e); MARIJA PINTARI R. BLAŽEKOVI

RO . 1929., ANKA HABUŠR. FUMI RO . 1921., ROZALIJA JAN EC R. HAROMET, RO . 1931., NEŽA MATJAŠI RO . 1926.

(Prelog)

Margareta Lukman ro .Kova i st.73 Sahranjena u utorak, 10.09.2013.

Groblje: akovec

Roza Sabina Hajdinjak ro .Jurman st.92 Sahranjena u ponedjeljak, 09.09.2013.

Groblje: Ĺ andorovec

Marija MiĹĄanovi ro .Markovi st.65 Sahranjena u ponedjeljak, 09.09.2013.

Groblje: akovec

KUPON broj

940

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA

MOĹ T od bijelog groĹž a, kvalitetni, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM GROĹ˝ E na brajdama, akovec, Ivanovec, te novi bicikl Nakita. mob. 099/7488-408

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 RENAULT MEGANE grandtour sport 1.6 16V 01/08, reg. do 01/14., prvi vlasnik, 85tkm, servisna knjiga, u izvrsnom stanju. Puno dodatne serijske opreme. cijena 7.300 EUR. Tel: 098/494- 008.

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJEM skuter Peugeot 50cm 2007.g. i Mercedes A klasa 2001.g. tel. 040 384-562 ili 099/791-6853.

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g., full oprema, reg.

1 godinu, nove gume, napravljen kompletni servis, 4.950 eur, mob 098/551-267 PRODAJEM VW PASSAT 1.8 1994. full oprema, klima, 9.000 kuna, 098 493 381 PRODAJEM 4 LJETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 - 4 kom = 300 kuna, u jako dobrom stanju, 1 guma je malo postrugnuta na rubniku, 300kn za sve 4 gume, 098/551-267 FIAT UNO 1.0 fire, 33KW, 1998.g., 5v r., m e t a l i k , o d l i a n , m o b.

098/136-1712

POLJOPRIVREDA PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODA JU SE traktorske brane, levator i trebilica za kukuruz. tel.

333-581 KOMBAJN za krumpir ANA, prodajem ili mjenjam za merkan lni krumpir. 091 761 3006

PRODA JEM GROĹ˝ E graĹĄevina, rajnski rizling i zeleni silvanac, moĹže i mijeĹĄano, cijena 3kn/kg te male patuljaste vijetnamske praĹĄ i e. mob.

098/180-3117

PRODAJE SE kukuruĹžnjak 7m, preĹĄa i gveĹĄtra za groĹž e, ve i ĹĄrota za kukuruz i boce plin kisik komplet. tel. 821-620

VINO I GROĹ˝ E PRODAJU SE DRVENE BA VE od 200 i 300 litara, upita na 040 543 312 PRODAJE SE GROĹ˝ E ĹĄmarnica i groĹž e cijep (viĹĄe kvalitetnih sor ), mogu a dostava. Kontakt: 343-557

NEKRETNINE – PRODAJA

TRAŽIM POSAO BRANJA groŞ a, jabuka ili bilo ťto drugo, moŞe i inozemstvo. mob. 097/7821-438

SMS NEKRETNINE akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 BRA NI PAR sa troje djece staros 11 i 7g., te 7mj., skrbio bi o starijoj osobi u zamjenu za nekretninu na podru ju Me imurja ili bliŞoj okolici. mob. 092/1465-972

POSAO BRANJE GROŽ A ili bilo kakav drugi posao traŞim. Info: 099/312-4106 TRAŽIM POSAO - prijevod na talijanski jezik. Silvija, 099 695 1170 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

KREDITI

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 PRODAJE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod Ĺželj. kolodvora. Cijena 43.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE nova ku a u NedeliĹĄ u, super ure ena, duple garaĹže s dvoriĹĄtem od 680m2. Tel: 098/516-530 NOVI STAN 4-SOBNI (etaĹža) s garaĹžom, ispod Ĺ afrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

OTOK CRES, vikend parcela 100 metara od mora, 344 m2 - 6.000 eura. Telefon 052/543-725

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima.

Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija. Info: 040/386 -970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA MLADI 42 god, stambeno osiguran, traĹži Ĺžensku osobu za vezu i brak.

Mob: 099 6378 403

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante) od 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili ili 098/980-5511 KU A U AKOVCU 140 m2, oku nica 600 m2, u blizini centra grada, papiri uredni, POVOLJNO - zbog potrebe preseljenja radi posla. Tel. 097 767 28 11 i 098 241 848

PRODAJEM ZEMLJIĹ TE od 1706m2 u gra . zoni u NedeliĹĄ u-Glava ĹĄ e. mob. 091/561-2052

Agencija za promet nekretninama

USLUGE

PRODAJE SE ku a u NedeliĹĄ u, visoka prizemnica s velikom oku nicom. Tel: 098/516-530

PRODAJE SE KU A, visoka prizemnica na akove kom Jugu s ure enom oku nicom. Vrlo povoljno. Tel: 098 9432 795.

PRODAJEM GROĹ˝ E cijep, graĹĄevina po 4kn/lit. ili moĹĄt po 6kn, mijeĹĄana sorta po 3kn, a moĹĄt od 5-5,5kn.

Berba 28.9. ili po dogovoru. mob.

095/9400-723

PRODAJEM 2-brazdni plug Slavonac 10 cola, cijena 1.000 kn. mob.

099/756-0087

V IL JUĹ K A R L i tos troj 4T, pro duĹžene vilice, prodajem. info: 092/254-7256

PRIVATNI PODUZETNIK zbog prezaposlenos na ovaj na in Ĺželi upozna Ĺženu radi prijateljstva ili braka do 45g. mob. 092/1787-386

GROĹ˝ E Ĺžutu ĹĄmarnicu prodajem po 2kn/kg, Dragoslavec, tel.

098/9356-187

PRODAJE SE KUKURUZ U ZRNU i okreta sijena. mob. 098/545-961

PRODA JEM TRAK TOR Deutz 25KS, prikolicu, cirkular na kardan i samohodnu kosilicu. mob.

091/164-8472

SLOBODAN MUĹ KARAC (59g), traĹži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 099/574-8435

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu.

MoĹže i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodajegradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski pâ€?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namjeĹĄten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A u uĹžem centru akovca, MaĹžurani eva ulica, povrĹĄine oko 120 m2 i 770 m2 oku nice.

Pogodno za individualno stanovanje ili poslovnu dogradnju. Tel. 098-1950-999 ili 098-1643-997 PRODAJEMO VIKENDICU I VINOGRAD povrĹĄine 3500m2 u Vukanovcu sa svim inventarom. Papiri uredni, cijena po dogovoru. mob: 095 900 6539.

VIKENDICU, ZEMLJIĹ TE I Ĺ UMU u Prekopi mijenjam za apartman na moru. Tel: 098 355 207 PRODAJU SE ORANICE, JaraĹĄ ice 1300 hv (blizu NedeliĹĄ a), Ĺ tuk 340 hv (kraj Strahoninca), oranica Kr 600 hv (kraj G.HraĹĄ ana), oranice Kutja a od 2x600 hv i 300 hv, blizu G. HraĹĄ ana. Tel: 040-822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE KU A U G HRAĹ ANU. mob. 098 297 210 PRODAJE SE MANJA KU A u Dragoslavcu pogodna za stanovanje na povrĹĄini od 600 hv (struja, gradski vodovod, mogu priklju ak na plin).

Kontakt: 343-557 PRODAJE SE Ĺ UMA kod Ma kovca 450 hv, tel 040/855-064 PRODAJEM VE E imanje u gornjem dijelu Me imurja. Imanje se nalazi pored gl. ceste, povrĹĄine 2.3h sve jedna parcela. Mog. podjele u viĹĄe gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica (kod ambulante) od 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJA ILI NAJAM STANOVA od 44-55m2 u stamb.-posl. objektu u Ĺ enkovcu. Kontakt broj: 098 181 3087 ili 343 566 HITNO SE PRODAJE DVOSOBAN STAN od 58m2 u centru grada k, prizemlje, mob. 099/6560-710 PRODAJEM 2-SOBAN STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska. mob.

091/931-9044 PRODAJEM ILI MIJENJAM 3-SOBAN STAN u k, ure en, blizina ĹĄkole i vr a, za ku u u k uz nadoplatu. mob. 095/507-5782 PRODAJEM ILI MIJENJAM DVOJNU KU U u Strahonincu s oku nicom, za stan u k, te prodajem gradiliĹĄte od 740m2 za gradnju nove ku e. mob. 098/749-131 PRODAJE SE GRA . PARCELA od 130 0 hv, te jedna parcela od 400 hv, pogodna za gradnju u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN s balkonom od 62m2 s garaĹžom u D. Dubravi, Trg Republike 16a, cijena po dogovoru. tel. 688-820 JAKOPOVEC kod VaraĹždina: prodaje se namjeĹĄtena obiteljska ku a od 120m2 s garaĹžom i oku nicom od 1545m2 za 100.000 eur (nije fiksno). Info: 098/9250-324 PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE POSL. PROSTOR od 15m2 u centru Ĺ enkovca, Trg Sv. Jelene, mob.

098/944-2980 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIĹ TE u PuĹĄ inama na lijepoj lokaciji, tel.

042/232-681 PRODAJEM MANJU KU U s velikim gruntom od 2900m2, okolica K, te novu skupocjenu garnituru puno drvo (stol 2,2m + 8 tapec. stolica) i sjede u garnituru 1+2. Info: 095/871-7415 PRODAJE SE KU A u k, L. RuĹži ke, visoka prizemnica ili se mijenja za more. Upitati na tel. 390-315 ili 098/890-307 PRODAJEM STARIJU KU U u D. Kraljevcu za 12.000 eur ili iznajmljujem bra nom paru. javiti se na mob.

095/5288-597

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE KU A u k, renovirana, kuhinja i kupaonica, 2 spava e i dnevna s balkonom, ukupno 100m2, ure ena oku nica 1000m2, cijena 77.000 eur. mob. 099/7888-435 AKOVEC - prodajem gradiliĹĄte u novootvorenoj ulici kod bolnice. tel. 091/2424-143 PRODAJE SE U ZAGREBU na Volov ici dvosobni stan, plin, li , 2min do tramvaja. mob. 091/897-4727 PRODAJEM KU U u KriĹžovcu kbr.

94 sa gosp. objek ma, legalizirano. mob. 098/9163-783 AKOVEC - strogi centar: iznajmljujem namjeĹĄtenu garsonijeru i jednosobni stan. mob. 099/879-7736

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE UHODANI RESTORAN U SAVSKOJ VESI (GURMAN).

Info: 091/1411-721 TRAŽIM ZA SUŽIVOT mladi bra ni par (moŞe i s djetetom), podstanare dobrih osobina, nepuťa e, bogobojazne. mob. 099/877-9912 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeťteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Şenama. tel.

099/683-6831 IZNA JML JUJEM STAN U KU I u Murskom SrediĹĄ u, nenamjeĹĄteno, pla anje samo reĹžija, za najam usluga odrĹžavanja oku nice. Info: 00386/70-687-842 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZNAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garaĹžom i dvoriĹĄtem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin.

Blizina ĹĄkole i vr a, autobusne i Ĺželjezni ke stanice. Kontakt mob.

098 971 33 23 AKOVEC - blizina centra grada i ĹĄkola: iznajmljujem studen cama 2 sobe s kuhinjom u ku i s centralnim grijanjem. tel. 091 603 28 83 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, namjeĹĄten, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 16 sati na mob.

091/933-8468

20. rujna 2013.

IZNAJMLJUJEM DVIJE NAMJEŠTENE SOBE s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, prednost zaposlenim samcima. mob. 091/561-2052 IZNAJMLJUJE SE KU A u Ivanovcu od 80m2, uredna, namještena i opremljena svim ku anskim apara ma. Cijena je 1.200,00 kn + režije.

Tel: 098 355 207.

IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 68 m2 neto + terasa 34m2 u Ante Star evi a 16 (iznad picerije “Porto”). Kontakt: davorin.beck@ gmail.com IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu ilišta. Idealno za studente. Odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije... Povoljno.

Tel. 095 8080 116.

IZNAJMLJUJEM STAN studen ma, poseban ulaz, centralno, blizina U iteljske i Veleu ilišta, tel. 390-706 IZNAJMLJUJU SE STANOVI i garsonijera - sve nenamješteno, te garsonijera s kuhinjom, tel. 384-515 ili 098/545-526

ŽIVOTINJE DOSTA VA

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141-789 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE IPHONE 4, rabljeni, za 1.000 kn i novi Iphone 5 za 3.500 kuna. info: 099/3300-122 PRODAJEM elektri ni udarni odvija -zavija marke Faus prihvat 1/2, kilo klju -moment klju max sila zatezanja 49kg, pigericu za armira e - mogu nost zamjena. mob.

099/6544-944

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 kn. Literaturu o uzgoju na CD-u šaljem poštom, 150 kn, te AKVARIJ od 20 lit. lijepo ure en s ribicama i biljem za 200 kn, i akvarijske ribice, bilje i puževe- ista e po 5 kn. Zagreb, mob.

098-908-4675.

PRODAJEM PAPIGE nimfe, rozele, penante, grice, kozice, patke mandarinke i karolinke, fazane pla naste, zlatne i srebrne. 040/641-187 ili 098/912-3938

RAZNO PR O DA J U S E r a d i j a t o r i d i m .

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom).

Tel. 858-424

PRODAJEM KNJIGE za 1. i 3. razred op e gimnazije u pola cijene. Pita na tel 099/738-3029.

POVOLJNO SE PRODAJE preša za grož e, plinska pe Maja 8, tuš kabina, 2-dijelni sudoper sa ocje iva em i ve e staklenke s poklopcem za zimnicu. mob. 098/370-610 PRODA JEM prekrasne ka kane tablteti e, ru ni rad, konac, tulipan 15 raznih boja i veli ina, info: 099/685-8066 PRODAJE SE korišteni štednjak sa dvije plo e na struju i 4 na plin (zemni ili boca) za 1.300kn, manju prešu za grož e na vijak za 1.400kn, novi bijeli pisa i stol za 400kn i kompjutor komplet za 600kn. mob. 099/674-2919 PRODAJE SE kukuružnjak 7m, preša i gveštra za grož e, ve i šrota za kukuruz i boce plin kisik komplet. tel.

821-620 PRODAJE SE sobna pe na kruta goriva korištena jednu sezonu, kaminska i plinski bojler na bocu, mob.

098/922-6820

KLAVIR odli an i o uvani, i caffe aparat u pola cijene. info 040 384 562 ili 099 7916 853

PRODAJEM dva plinska plamenika 30kw, rezervoar za lož ulje od 1.000 lit., miš, ven l za centralno, i pumpu za ispi vanje dizni. mob. 098/907-5967

SCHLÖGEL KLAVIR o uvan i espresso ca e aparat DeLonhi. mob. 091 5404 944.

PRODAJEM dvije plinske pe i, alu dimnjak 6m i 2m, bijeli regal i 2 prozora, povoljno. mob. 095/871-7415

PRODAJEM profesionalni alat za metalnu industriju cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810

PRODAJE SE MULTIPRAKTIK SIEMENS nekorišten, za 400 kn, i kutna garnitura, tel. 091/551-3699

PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob. 091/541-8810, 095/801-3853 ,

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE el. eki ar i ruž ar, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom, dva madraca Hespo, sanduk za krevetninu, ormar, stol i stolice, pl. pe za kuhanje i grijanje, kau . Info 040/363-903 PRODAJEM Junkers zidni pl. kombinirani bojler za na dimnjak Eurostar ZWE 24, 4 MFK 23, 5g, s papirima, u odli nom stanju, k, tel: 040/363-264.

PRODAJEM POJA ALO za el. gitaru MARSHALL 401 DSL 40w JCM 2000 COMBO lampaš, novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 490 kn, stalak za gitaru za 40 kn, el. š mer za gitaru za 140 kn. Mob: 099/4010-142.

PLINSKI BOJLER Junkers 24 kw za centralno s manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJEM NOVE muške hla e bermude za 90 kn, duge hla e LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 za 290 kn, crne traperice vel. 32 i 34 za 240 kn. Mob: 099/4010-142 GRAMOFONSKE PLO E i orig. CDe, cijele kolekcije pop-rock muzike, doma e i strane kupujem, mob 098-486-285, Robert PAMETNO ISKORISTI slobodno vrijeme i dodatno zaradi. mob: 098 359 793

KUPUJEM VALJAK za peglu za veš. mob. 099/518-2484

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Liv - stara oko mjesec i pol, glavna u leglu, prava še ca, uredna, nau ena na pijesak, voli puno papa , o iš ena od nametnika.

Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Lily - stara oko mjesec i pol, jako umiljata, mirna, plaha, najmanja u leglu, ali i najsla a. Nau ena je na piesak i o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Tri predivne mace stare oko dva mjeseca traže hitno novi dom. Dvije curice i jedan de ki . Nalaze se u Puš inama. Kontakt: 097-7727-785.

U akovcu u ulici Bana Jela i a netko je ostavio 4 mala ma i a. Stari su oko dva mjeseca, samostalno jedu i hitno trebaju novi dom. Kontakt: 099-2125-193

Mace Ginny i Keena su ostavljene same u dvorištu nakon što su vlasnici odselili izvan zemlje. One hitno trebaju nekoga tko bi im pružio dom prije zime. Kontakt: 091-8988-004.

Be - umiljata, mirna ma ka stara oko 2-3 godine, sterilizirana, o iš ena od nametnika, nau ena na pijesak, život unutra i vani, nau ena na pse i mace. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Sklonište je proteklih tjedana primilo jako puno novih štenaca... i svi trebaju novi dom jer odrastanje u azilu za malene je i više nego teško.

Ovo je mali Gizmo. Kontakt: 098-241-060.

Sitka - crna mješanka labradora, nižeg rasta, visine do koljena, vesela, voli djecu i ljude, nau ena na druge pse, voli se kupa i odlazi u šetnje. Sterilizirana je i o iš ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

940

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

Sastojci: - pile a jetra 0,10 kg - dimljeni hamburger špek 0,04 kg - luk crveni 0,2 kg - šljive 0,05 kg - še er 0,002 kg - sol - ocat balzamico

ME IMURSKA KUHARICA

Jesenski doživljaj Mnogima je jesen najljepši dio godine, jer priroda je prepuna svakakvih plodova koji jednostavno vape da ih se ubere. Od vo a, povr a, preko tikvica, grož ica, do gljiva, kestena i drugoga razli itog šumskog i bobi astog vo a.

Jesen nije lijepa samo u prirodi, nego i u kuhinji, u pe nici, fritezi, za stolom. Ljepotu i bogatstvo jeseni u svojem receptu samo za nas i naše itatelje pripremila je Božica Hanc Rendari , prva kuharica u Spa@Sport Resortu u Toplicama Sveti Mar-

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

tin. Kako je sada sezona vrganja i drugih gljiva, ovaj recept je prikladan, ne prezahtjevan, a nepcu daje poseban užitak.

Pile a jetreca umotana u hamburger te karamelizirani crveni luk cijeloj kompoziciji daju poseban okus, to nije, daju mu naziv jela, jesenski doživljaj.

Uz ovo jelo ne ide nikakva salata ni kruh, jer sve što je potrebno nalazi se u jesenskom doživljaju koji još romanti nijm može u initi ašica vrhunskoga Kocijanovog traminca mirisavog.

Priprema Pile a jetra omotamo špekom i pržimo u tavi.

Luk narežemo na kruži e, popržimo na maslinovom ulju, dodamo polovice svježih šljiva, še er, sol i lagano pirjamo, zatim dodamo ocat balzamico i još malo dinstamo.

Jetra poslužujemo s karameliziranim lukom, šljivama i prepe enim kruhom od bu inih koštica, premazanog maslacem od za inskog bilja.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Muffinsi od okolade i višanja

Carpacio od vrganja na gnijezdu od rikule S Sastojci: - 0,05 rikole - 0,1 kg vrganja - 0,001 l bu inog ulja - 0,001 octa balzamico - sol

Priprema Na listove rikole na tanko narežemo smrznute vrganje, za inimo, prelijemo bu inim uljem i octom balzamico te poslužimo. Jednostavno, bajkovito i ukusno.

Sastojci: 6 jaja 30 dkg margarina 30 dkg še era 1 vanil še er 30 dkg brašna glatkog brašna akove kih mlinova 1 prašak za pe i 20 dkg sjeckane okolade 40 dkg višanja iz kompota Glazura: 20 dkg okolade 8 dkg margarina

VINO TJEDNA

Kocijanov sauvignon Priprema: Pjenasto umutite jaja, margarin, še er i vanil še er. Dodajte brašno pomiješano sa praškom za pe enje, te postepeno nasjeckanu okoladu i višnje. Pe i 2530 minuta na 180 °C. Pe ene muffinse hladitit 5-10 minuta pa glazirati okoladnom glazurom.

Kvalitetno polusuho vino, odnjegovano u podrumu obitelji Kocijan u Štrigovi.

Berba je 2012., a vino sadrži 12,8 posto alkohola.

Ugodnog je mirisa, prelijepe zelenkasto žute boje i sortnog okusa. Pije se iz aša na visokom stalku ohla en na 10 do 12 C stupnjeva.

Odli no se sljubljuje sa inim pe enjima, vrhunskim sirevima te slasticama. Odli an je i kao aperitiv. (sm)

20. rujna 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

METEOROLOŠKI KALENDAR

SLJEDE I DANI MALO LJEPŠI

22 rujna u 22,44h po inje kalendarska (astronomska) jesen

Prošlog tjedna vrijeme je sve više nalikovalo na jesen.

S obzirom na datum to i nije udno jer smo ve ušli u drugu polovicu rujna. Za nama je najhladnije jutro još od prolje a.

Temperatura zraka se u subotu ujutro u gorskim krajevima spustila na samo 1 ili 2 Celzijeva stupnja koliko je izmjereno u kotlinama Like i Gorskog kotara. Kod nas na sjeveru bilo je malo ugodnije, ali smo se isto spustili na jednoznamenkaste vrijednosti. Zahladilo je i na Jadranu, ali usprkos nižim temperaturama zraka, more je i dalje toplo, s temperaturama od 21 do 25°C. Povremeno je prošli tjedan bilo i kiše ili pljuskova što je dodatno zape atilo kraj pravog ljeta. Gljivari su vrlo

zadovoljni ovakvim razvojem vremena, ali vinogradari i poljoprivrednici baš i nisu. Vikend je ipak bio puno ljepši i uglavnom suh pa su ljudi uspjeli iskoristiti dane za boravak na otvorenom i poslove oko vinograda. Danju je osjetno zatoplilo pa je temperatura dosegla toplih 24°C. Ja e zahla enje stiglo je opet tijekom utorka uz puno kiše i samo 10°C tijekom dana. Na Sljemenu je ak nakratko padao i slab snijeg. ini se da bi bolje vrijeme trebalo biti tijekom petka. Dosta oblaka, ali ipak uz sun ana razdoblja. Vjerojatno e pro i bez kiše, dakle ve je to ipak bolje nego u etvrtak. Jutro e biti hladno, možda i maglovito, a danju e opet malo zatopliti.

Malo ljepše vrijeme možemo o ekivati za vikend. To bi bilo itekako poželjno da omogu i radove i boravak na otvorenom.

Bit e poluobla no, zna i ipak uz nešto sunca i topline. Jedino e no i i jutra biti svježi, a vjerojatno i magloviti. U ovom trenutku još ne možemo 100% jam iti potpuno suh vikend jer nije isklju eno malo slabe kiše. U slu aju da je u bude to e zaista biti zanemarive koli ine i samo nakratko pa ne bi smjelo omesti boravak i radove na otvore-

nom! Sli no vrijeme bilo bi i u ponedjeljak uz izmjenu sunca i oblaka te ve inom suho.

U utorak i srijedu ini se ugodno i suho sa sun anim razdobljima. Jutra svježa uz mogu u maglu, a danju temperatura primjerena kraju rujna. ak e i lagano rasti jer se o ekuje blaga južina, osobito u srijedu kad možda zagrijemo i do 24 Celzijeva stupnja. Naravno, toplina e mnogima odgovarati, ali južina vjerojatno ne e jer se lagano kvari biometeorološka situacija.

To je najava mogu e promjene vremena oko etvrtka.

Ako i bude kiše, to e biti kratkotrajno, vjerojatno u no i sa srijede na etvrtak i u etvrtak prijepodne. Naravno, sa sjevernim vjetrom e i zahladiti.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 19.9.)

23. rujna 821. god. po ela je vrlo jaka zima u Europi koja je trajala do 12. travnja 822. godine 25. rujna 1979. god. tajfun Mac u Kini uzrokovao katastrofalne poplave, palo je preko 800 litara kiše po kvadratnom metru

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

Petak 20.9.

Subota 21.9.

Nedjelja 22.9.

Ponedjeljak 23.9.

Utorak 24.9.

Srijeda 25.9. etvrtak 26.9.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

U prethodnih tjedan dana obilne padaline u utorak i etvrtak omogu ile su privremeno ispiranje velikog djela alergene peludi iz zraka. Tijekom kišnih perioda stoga peludna zrnca u zraku uop e nisu prisutna. Najviše koncentracije peludi ambrozije u proteklih tjedan dana zabilježene su za vrijeme sun anih poslijepodneva.

Iako je vegetacijska sezona cvatnje ambrozije na me imurskom podru ju prešla vrhunac, s obzirom na vremensku prognozu koja predvi a uglavnom sun ano vrijeme s dosta visokim dnevnim temperaturama u narednom tjednu, mogu i su i nadalje periodi s visokom koncentracijom ove peludi sa do 100 zrnaca po m3 zraka.

VICOTEKA

Voze se Štef i Joža s vatrogasne zabave. Štef vozi, dok Joža spava na sjedalu do. Zaustavi ih policajac: - Dobra ve er.

- Hik... bogdaj. - Vaše dokumente, molim.

- Izvolite... hik!

Joža i dalje spava. Policajac: - Gospon, jeste kaj pili?

- A tak...jedan gemištek.

A Joža se trzne i vikne: - I meni jedan, lepo prosim!

---------------------------------------------------Utr i Haso u ka i : - Mujo! Netko ti je upravo ukrao auto! Mujo: - Jesi li vidio tko je to bio?

Haso: - Ne, ali zapisao sam registraciju.

---------------------------------------------------Kupio Mujo za ro endan Fati dijamantni prsten.

Sretne ga Haso i pita: - Mujo, zar nije Fata za ro endan željela sportski auto?

- Ma je, ali gdje u na i lažni auto?!

---------------------------------------------------Izvede u iteljica Muju pred plo u na kojoj visi zemljopisna karta.

- Mujo, na i mi Ameriku.

- Evo je. - Dobro, sjedni na mjesto.

- Haso, tko je pronašao Ameriku?

- Pa, Mujo!

GIMNASTIKA

KOŠARKA

POWERLIFTING

Filip Ude u osje kom finalu odvježbao konj s hvataljkama s novim elementom Busnari i osvojio broncu

“SVE NAŠE GODINE“ – utakmicom Me imurje Cibona obilježeno 50 godina igranja košarke u Me imurju

etvorka iz Me imurja odlazi na Svjetsko prvenstvo u powerliftingu i bencpressu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gda bo se pravica vrnula v Me imorski cvetnjak???!

V

erjem gda ste uli jerbo je to nej moglo po eti mimo vas, o em re i, neje mogel po eti štrajk doktorov i jivi sestrici, a kaj ste to ne uli. Pak o temo se ve hajdig dugo pripoveda. Minister, doktor Ostoji se udapot spominal z sindikalcom, isto tak doktorom Babi om, i makar so obedva doktori nejso mogli najti zajedni koga jezika. Znate kak je to v živlenjo: dok so penezi v pitanju teško jeden drugoga razmijo jerbo jeden od jiv davle peneze, a drugi jemle, onomo kaj davle je navek preve , a on šteri kasera jemo je navek premalo. Kak bilo da bilo vej od pol doktorov i sestrici štrajka tak da bodemo lekece dobavlali sam na kapaljke, o em re i, tuliko kaj preževimo, a ozdrajli bodemo unda dok se ovi dva doktori dospomenejo. Ak vas, nedaj Božek, vu vreme štrajka nekša hetiga ili beteg napadne doktori morajo na vas hititi oko, a sestrica bode vas pogladila po glavi ili pak malo prijela za roko tak kaj vam bode leži. Hitna služba bode delala cele dneve i

no i, isto kak i do ve i jemali bodo na red sam one štere dopelajo, a ovi šteri bodo mogli sami dojti te so ne hitni, jerbo dok morejo hodati ne nucajo doktore. Prosim vas lepo, najte se napiti za vremem štrajka jerbo pumpe za prazniti septi ko vu vašemo želoco spadajo v dodatno opremo. Ak ste preve tankali držite se receptlina kud nutri tud vum, šteri je do ve jezeropot sprobani. e bi vam to no znal re i kaj je to reforma zadravstva, štero nam prodavle minister za zdravi e, ( ije?) Ranko Ostoji , jerbo nam on o e re i da so nejfaleši leki i nejbolši, a od jiv brz as more ozdraviti sam zdravstvo, a mi betežniki bodemo i dale brohali. Nebrem nikak razmeti kak nejfaleši leki morejo biti nejbolši, jerbo gda je tak unda fabrike ne bi delale one dražeše. I nej sam delale nek i prodavale. Niti v javnaj hižaj so nejfaleše ne nejbolše, pak je, brz as, tak i v apotekaj. sa je sre a kaj je nej pak došlo do svaje med nami i Tur inaj.

Najme kaj, vsi znamo gda turski sultan Sulejman Veli anstveni

N

V

P

nebre znati. Niti Slavek Lini , a niti jegovi porezniki. am bo suza nek na oko, tak je i naš župan, Matek Posavcov, pozval vse gradona elnike i na elnike vu Sveti Martin na zestanek jerbo je jemo nejbole v bregima i tu mo je tak lepo kak i ribi vu vodi. Župan je drukal za friški zrak gori noga Me imorja, a precednik Kolegija, martinski na elnik Francek Makovec, si je zebral svojega hatara. e duže dale i jemo je vse lepše i lepše doma.

Vse je bilo lejpo prepravleno, vsi so došli sam akoski gracki oci so se nej genuli vum z svoje varoši.

Ipak je akovec glavno mesto vu našemo malomo Me imorjo, pak je precednik moral poslati v akovec ko ijo z kojima, ak jiv je štel meti. Nek se zna što je glavni. ortik jim je Sveti Martin bil predauko, pak so se zbogradi toga akoski gracki oci nej dali z grackih dvorov, ali nej znati zakaj pak je niš i nej došel v Šenkovec na obilježavanje Sigecke bitke vu šteroj je poginul naš Mikloš Zrinski? Pak jim je bar Šenkovec v akovco. Vseposot se falijo kak

K

M

Milan ekunec, akovec Trebao sam danas lije ni ku uslugu i nije bilo nikakvih problema. Uredno sam kao pacijent primljen i sve što je trebalo je bilo riješeno. Slažem se sa štrajkom u zdravstvu i podržavam ga. Ipak lije nici i medicinsko osoblje brinu svakodnevno za ljudske živote, a puno rade prekovremeno i u danima vikenda.

Za taj svoj rad moraju biti primjereno i pla eni.

POD VUROM

Me imurci ve inom podržavaju štrajk u zdravstvu Prema anketiranim korisnicima usluga Županijske bolnice akovec, prvi dani štrajka prolaze bez ve ih problema za pacijente. Svi koji su trebali odgovaraju u lije ni ku skrb zbrinuti su pravovremeno i bez problema, a za odre ene specijalisti ke preglede koji nisu okarakterizirani kao hitni prolongira se termin dolaska pacijenata.

Me imurci ve inom daju potporu lije nicima i medicinskom osoblju jer, kako kažu, lije ni ke usluge svi trebamo i njihov rad treba vrjednovati i cijeniti. (rr, zv)

vsako ve er dohaja v naše hiže. uda naših ljudi ga do aka, a oni trdokorneši odhajajo v kr mo kaj se ne bi žnjim zišli ili pak svadili z ženami. Pred par dni je zbetežala Hurem, še ca harema i glavna Sulejmanova savjetnica za no na i leže a pitanja, ali je, fala dragomo Božeko, etno ozdrajla jerbo morete si misliti kaj bi se pripetilo da se beteg produžil i da so naši doktori po eli štrajkati, a Hurem ne bi bila sposobna oddelati svojo šihto v sultanovoj posteli. A vsi znamo kak je Sulejman nagel! o ele so berbe grozdja po našaj (i ne sam našaj) goricaj.

Posle prekpreve suhoga i vro ega leta po el je vsaki drugi den cureti dež , pak se tre požuriti kaj se bobice grozdja preve ne napijejo vode, pak bi unda i preve vode bilo vu vini. To je jedna istina, a druga je istina gda je grozdje po elo gniliti, a od gnilih grozdov nej muo i nikaj naprešati. Jako sam najgerek je li naši me imorski vodovoda i kontrolerajo kuliko vinari trošijo ve vode za vreme berbi jerbo kuliko se cukura restopi v mošto to niš i

Ivan Drk, Ivanovec - Mi bismo svi kompletno trebali štrajkati. Na neki na in lije nicima i sestrama dajem podršku, a na drugi opet ne. Ima ljudi koji imaju mnogo manje pla e ili penzije, pa uspijevaju živjeti s time. S prosvjedima i štrajkovima ne bumo napravili nikaj. Samo se s radom može nešto u initi. Danas bi svi htjeli živjeti na teret državnog prora una. Mora se delati.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

S

Ž

D

Stjepan Tuksar, akovec - Sto posto dajem podršku lije nicima i svima koji su u štrajku. Trebal sam danas i i na kontrolu, ali je zbog štrajka odgo ena jer nije hitne naravi. Dok štrajk ne završi, ne e je ni biti, pa su mi rekli da telefonski kontaktiram za novi datum pregleda. Nisam zbog toga nezadovoljan jer smatram da lije nici moraju biti bolje pla eni za svoj rad.

Ljubica Lon ari , Mala Subotica - Išla sam danas po tatu na traumatologiju i lije nici su zaista fantasti ni. Bez obzira na to što su u štrajku, nisam imala nikakvih problema i sve je bilo u redu i na vrijeme. Trebalo bi im povisiti pla e jer puno rade i odgovaraju svakodnevno za ljudske živote.

mi prodiremo dublje Međimurje

je akovec Grad Zrinskih, a ne poštuvlejo niti Zrinske, a niti pak Zrinsko gardo. Nej znati kaj so jim se Zrinski zamerili? Ili pak, brz as, nemajo as! redjoškoljke i sredjoškolci, štere sam videl po akoskaj kr maj so mi zbajali da oni ne nucajo prevoza do škole jerbo hodajo v školo pešice ili pak z peciklinaj, tak da na jiv župan ne troši županiske peneze i nejso v sukobo interesa kaj se dotikavle zabadav prevoza v školo i nazaj. Morem vam re i da mi je ne bilo vsejedno, ali sam se v asi pregruntal gda im bode župan po el zabadav voziti ake v školo i ovi, šteri ve hodajo z peciklinaj bodo završili v autobusaj.

Pak ne hodajo oni zabadav v školo i znajo kaj jim bole paše i kaj jim je faleše. Z menom se slažejo i ovi pre akoski gracki vuri. upan je zmenšal pla e sebi i svojaj zamjenikaj, a unda so na red došli pro elniki, a i oni drugi da bi prešparal nekše peneze.

Nekaj takšega se uje i z gracke uprave, ali akoski gracki na elnik, Štef Kova , bode brz as sebe presko il (tak se bar spominajo pre

gracki vuri), jerbo negdi mora nazoba iti peneze za svoj novi auto, šteri mo je do ve bil na probi i neje nikaj koštal Grada i akov ance. Kak zgledi auto je sprobani, prvih sto dni hercuvanja gradom je minulo i ve ve se ne tre skrivati i muo i po eti trošiti makar se je još nikaj ne zaslužilo.Pak od ne ega tre po eti, jerbo vsaki i nejdužeši pot po ne z prvim korakom. A uda predi dojdeš ak imaš novoga auta! ošle so Kobre k nam v Me imorje kaj napravijo reda na našaj cestaj. Nej znati što jiv je, itak, zval? Najte me tak grdo gledati, ja sam jiv ne. Pak još navek znam kaj delam. Istinabog negda nekaj pozabim, kak napriliko im odidem od hiže mam pozabim da sam ožejeni, ali Kobre sam sigurno nej zval. Nebrem razmeti kaj e nam Kobre, pak prinas na cestaj je red, ali mi nucamo nekoga što bode zašel v pole, v šume i sadovjake. Moramo v asi nekoga najti jerbo naši seljaki ve nebrejo ziti na kraj z tom nesnagom kaj se klatari po goricaj, poljima, sadovjakima, gruntima, hižama i krade vse do ega dojde. I zato bi prosil kaj bi se požurili kaj ne bode nešterni seljak, šteromo so tati preve pokrali, zgubil živce i zel pravico vu svoje roke. Jedni orjejo, sejajo, kopajo, a drugi berejo, o em re i, kradejo i hasnujejo. Za takšo Lejpo našo i Me imorje naše malo smo nej ratuvali.

Drago Posavec, Nedeliš e Sve što sam danas trebao riješiti riješio sam bez problema. Doktorima uvijek treba dati podršku. Slažem se s ovim štrajkom.

Lije nike treba platiti više nego druge, jer nam svima uvijek dobro do u i trebamo ih. Zato ih moramo poduprijeti te svi skupa više cijeniti i vrjednovati.