Međimurske novine 907

Godina XVII.

Broj 907.

^akovec, PETAK, 1. velja~e 2013.

Cijena 7 kuna

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA zatražila od Vlade sanaciju Županijske bolnice akovec

NAŠU BOLNICU

str. 8-9

DRŽAVA PREUZIMA

G POSEBAN PRILO

REZULTATI nadzora u PU me imurskoj u “slu aju Molnar“

TRESLA SE BRDA, RODIO SE MIŠ

Tri ili etiri policajca “na disciplinski” KRIJUM ARENJE LJUDI ponovno, izgleda, postalo “in“ str. 8

USKOK Što je sljede e? om pritvorio anij Upravljanje Žup nje? nekoliko a id k u o n ili nje osoba iz str. 2-3

Me imurske županije

NENAD HRANILOVI , direktor Me imurje plina

STOŽER zaštite i spašavanja Me imurske županije

Svaki objekt ima druga ije uvjete za legalizaciju

Do daljnjeg bez uvo enja naknade za mjese no str. 6-7 o itanje brojila

Za veliku poplavu u Puš inama glavni krivac je Austrija!

str. 4

str. 10-11

SVE O LEGALIZACIJI OBJEKATA

REGIONALNI izbor Kraljice Hrvatske u akovcu na Gradskim bazenima u subotu 9. velja e

Predstavljamo dvanaest odabranih kandidatkinja u borbi za finale str. 20 media

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

BIRO ZA RAÈUNOVODSTVO d.o.o

Čakovec, Eugena Kvaternika 13 tel. 312 441, 311 540 e-mail: rif-biro1@ck.t-com.hr fax. 311 530

a n i d o g 0 2

Vama na usluzi

r TUSVNJOPTU r LWBMJUFUB r QSPGFTJPOBMOPTU r

media str. 15

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Policajac koji je u predstavci razotkrio sam sebe J

avna presija koju su pojedini nacionalni mediji izazvali rije ju “korupcija“ u slu aju “Dino Molnar“ izazvala je takvu histeriju u našem kraju da se jednostavno mora javno reagirati. Pljuvanje i napadi bez osnove, na žalost, ak su stigli i do naše redakcije.

Jedna od njih je bila “zašto nismo objavili ono što smo Dinu obe ali“. Da prekinemo bilo kakve kalkulacije, moramo javno odbaciti mogu nost da smo prije njegovog samoubojstva s Dinom Molnarom vodili intervju, niti smo od njega dobili predstavku koja je do nas došla tek ovih dana drugim kanalima, niti smo mu mogli obe ati, prije nego što je, na žalost, vlastitom odlukom okon ao svoj mladi život, bilo što u vezi s njegovim slu ajem. Ako je netko od kolega novinara i otoreportera (u pitanju je navodno jedna novinarka i jedan otoreporter) nešto njemu obe ao, onda neka se doti na redakcija i doti ni kolege javno o ituju po tom pitanju.

Moramo tako er ustvrditi da njegovu predstavku nismo dobili onda kada je bila i napisana (proteklih blagdanskih dana), ve nakon što se dogodio tragi an in. Na žalost, jer da smo predstavku imali u rukama i pro itali je, možda bismo mu zaista pomogli i kazali mu da je to zapravo “ orak“. Predstavka ponajviše otkriva njegov psihološki profil kao policajca, koji o ito nije bio spreman za ovu odgovornu službu. olicajci moraju biti prvenstveno na usluzi gra ana, a ne samo bezobzirno ih kažnjavati. Policajac mora imati takav psihološki profil da zna što, kada i kako postupati. Dino, na žalost, takvu procjenu nikad nije imao.

Bio je bezobzirni ispisiva kazni. Njegove bilješke koje sam detaljno iš itao govore same po sebi da ovjek jednostavno nije bio za policajca. U bilješkama koje je napisao može se iš itati da je kaznio nekoliko voza a, jednu ve er zbog pojasa, žaruljica, neimanja osobne karte i sli no, pa vi razmislite je li to normalno ili ne u “Akciji alkohol“ i kad je imao zapovijed da se kažnjavaju samo teži prekršaji.

Koliko je on bio “optere en“ izdanim prekršajnim nalozima, najviše govore bilješke koje je radio kod ku e više od godinu i pol dana za svaku “akciju” i da je pozorno pratio kako završava svaki njegov prekršajni nalog. a se svi policajci povode za time kako je radio taj policajac, u Me imurju bi imali “policijsku državu“. Kod nas je ina e represija na visokoj razini. Da je kod drugih u našoj zemlji situacija, kad je u pi-

P

D

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

tanju “kažnjavanje“ ne samo kad je policija u pitanju, ve i sve druge državne službe, kako je kod nas, Hrvatska uop e ne bi bila u problemima. Bili bi ure ena zemlja. Zašto bi mi uvijek morali svoja sranja stavljati u prvi plan. Žalosno je kad se dogode takvi teški nesretni ekscesi da se pokuša prljavo rublje prati u javnosti, a za tako nešto nema potrebe. De ko, na žalost, nije bio uop e “idealan policajac”, nego najrigorozniji mogu i predstavnik represivnog sustava i zato se nije mogao uklopiti nigdje (u nekoliko godina promijenio je ak šest poslova u PU me imurskoj). ko se nije mogao nositi sa psihološkim pritiskom posla, o emu tako er jako puno govori u predstavci, sa svojim osobnim mnogo gorim problemima, koji su ga izgleda pritiskali, o ito se više uop e nije mogao nositi i sve je završilo najgorim mogu im scenarijem. Je li svjesno unaprijed pokušao odgovornost skinuti sa sebe i prebaciti itavu pri u u smjeru u kojem mu je to o ito i uspjelo po etno, možemo samo kalkulirati. Me utim, prava istina kad - tad uvijek iza e na vidjelo. o tada, na žalost, ponajviše zahvaljuju i senzacionalisti ki intoniranim tekstovima nacionalnih medija, koji su i u ovom slu aju zahvaljuju i jednom nesretnom životu i smrti “prodali pri u“ i zatrovali odnose u Me imurju. Ljudi, posebice mladi i nadobudni, koji su se do epali društvenih mreža, oruma portala, danas izrazito nekriti ki primaju ono što donose mediji, posebice kad su u pitanju populisti ke pri e i lako se “zaka e“ na njih zbog svojih osobnih rustracija, mržnje, oholosti, gluposti. Ali to nije put prema pravu i pravdi. Posebice ne može pokojni Dino biti simbol za ravnanja svih ostalih kolega, jer represija kao najvažnija poruka koju on šalje kroz svoju predstavku ne smije biti najvažniji aktor u postupanju policije.

To izgleda da svi oni koji podržavaju lik i djelo doti nog policajca ne shva aju.

A

D

VIJEST(I) TJEDNA

ŽUPANIJSKA SKUPŠ

Na vidjelo izlazi sve više novih injenica Smrt mladog policajca Dina Molnara odškrinula je mnoga vrata, iza kojih se pojavljuju razli ite pojedinos , vezane koliko uz njegov život, toliko i uz njegovu tragi nu smrt. Detaljnija prou avanja njegovih zabilješki donose sve više nelogi nos glede njegova cjelokupnog postupanja i odnosa s ljudima. Iako je prvotno sve ukazivalo na to da je policija upletena u skandal velikih razmjera, Unutarnja kontrola pokazala je da to ipak nije tako. Isto tako pojavile su se špekulacije da je bio u dugovima, da se hvalio svojim strogim postupanjem na društvenim mrežama, stoga pri a o njegovom karakteru ide puno dublje od prvotnog “heroja koji je razotkrio policiju”. Iako se radi o tragi nom slu aju, treba ipak sagledati sve injenice i detaljnije ih prou i , te tek tada donije ispravan sud. Više pro itajte na str. 2, 8 - 9.

(NE) SVI A NAM SE

Bez uvo enja naknade za mjese no o itanje brojila Me u potroša ima plina koji svoje ra une pla aju po potrošnji pojavila se bojazan da od 1. travnja više ne e bi tog na ina pla anja, nego e morati pla ati ra une akontacijski ili da e tu uslugu dodatno mora pla a . Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina, otklonio je tu bojazan, barem za sada, i rekao da je o itanje brojila dva puta godišnje standardna usluga ura unata u cijenu plina. Me utim, naši gra ani nau eni su na mjese no o itanje potrošnje, a što je prema zakonu nestandardna usluga i kao takva nije ura unata u cijenu plina. Zakon za takvu nestandardnu uslugu predvi a naknadu od 12,50 kuna s PDV-om mjese no, odnosno po o itanju, ali ona se kod nas i dalje za sada ne e napla iva . Više na str. 6 - 7.

Krivac za poplavu u Puš inama je Austrija!?

U Me imurju je još uvijek aktualna tema poplave u Puš inama, mnogi još i danas saniraju posljedice poplave, a i dalje se esto postavlja pitanje tko je krivac.

Ferid Kašmo, jedan od elnih ljudi u sektoru zaš te i spašavanja, rekao je da je krivac z a poplavu u Puš inama Austrija, koja je najprije zadržala, a zatim ispustila velike koli ine vode, Slovenija to nije mogla podnije i vode su završile kod nas i izazvale poplavu. Isto tako istaknuto je da su akcijom trebali rukovodi stru njaci iz Hrvatskih voda, a ne vatrogasci. Naglašeno je tako er da u budu nos treba o ekivati sve ve e i ve e vode, zbog urbanizacije i kanalizacije, pa e i opasnos od poplava bi još ve e i treba se dobro pripremiti.

Detaljnije pro itajte na str. 10 - 11.

1. velja e 2013.

Drž upra Aktualna državna vlast, kao što se vidi na ovom primjeru, o ito je odlu ila dodatno centralizirati ovlasti, a ostaje pitanje što e se dogoditi nakon sanacije: ho e li gra ani imati bolje ili slabije uvjete za lije enje u akovcu

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

T

ri socijalna partnera: politi ari, poslodavci i sindikati u GSV-u predložili su Skupštini Me imurske županije zaklju ak kojim traže da se postupak sanacije treba provesti na na in da se kvaliteta zdravstvenih usluga ne smanji ni u kojem segmentu, tj. sanacija ne smije utjecati na kvalitetu usluga pacijentima. Da se osigura sustav financiranja na na in da rješava daljnji nesmetani rad Županijske bolnice akovec nakon sanacije, tj. potrebno je mijenjati neodrživi bolni ki limit. Kod sanacije potrebno je voditi ra una o sastavu Sanacijskog vije a i sanacijskog ravnatelja, te da se u postupak sanacije uklju e stru njaci iz Me imurske županije. S obzirom na dosadašnja ulaganja u opremanje pojedinih odjela, treba voditi ra una o tome da se ne ukidaju odjeli i ne smanjuje broj zdravstvenih djelatnika.

GSV Me imurske županije tako er traži da se zastupnici s podru ja Me imurske županije aktivno uklju e u rješavanje problema vezanih uz sanaciju Županijske bolnice akovec.

GSV Me imurske županije je tako er zatražio da se s ovim zaklju cima upoznaju Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo financija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, zastupnici u hrvatskom Saboru s podru ja Me imurske županije i Županijska bolnica akovec.

Ve i n a ž u p a n i j s k i h vije nika, izuzev tri protiv (dva Nezavisne liste Josipa Posavca:

Ve inom glasova ZA županijska Skupština je nakon dvosatne rasprave on osobno, zatim donijela odluku kojom se Predrag Ko ila i HDSS-ov Ivan Marpoziva Vladu na sanaciju Žutan), izglasovali panijske bolnice akovec. su u srijedu da se HDZ je bio protiv prenošeuputi zahtjev Vladi nja vlasni kih prava na za sanaciju bolnice.

ZA su uz vladaju u Vladu, ali je glasovao ve inu glasovali i HDZza sanaciju ovi vije nici, ali HDZ se

oštro protivio tome da se na Vladu prenesu vlasni ka prava. Vladimir Ivkovi , vije nik HDZ-a, zatražio je da se glasuje o njihovu prijedlogu da se iz odluke o pozivu Vladi za sanaciju izuzme prenošenje vlasni kih prava. Tajnica Skupštine Doris Srnec objasnila je da je to nemogu e, jer zakon nalaže da sanacija bolnica ide u paketu s prenošenjem vlasni kih prava i da bi u tom slu aju odluka bila protuzakonita.

Vladimir Ivkovi je inzistirao na tome da se odluka dade na glasovanje, jer davanje HDZova prijedloga na glasovanje nije protuzakonito. Predsjednik Skupštine Petar Nova ki (HSS) udovoljio je zahtjevu HDZ-a, ali prijedlog nije prošao. Premda su vije nici HDZ-a bili toga svjesni i prije glasovanja, željeli su da ostane zabilježeno kako su oni bili protiv prijenosa vlasni kih prava nad Županijskom bolnicom akovec na Vladu.

Ravnatelja i predsjednika Stru nog vije a u Sanacijsko vije e Na sjednicu županijske Skupštine upu en je i zaklju ak Stru nog vije a bolnice, iji je predsjednik Robert Mar ec, dr. med., spec. neurolog. Stru no vije e zaklju ilo je da je neo-

phodn o provest i sanaciju bolnice kako bi se podmirili dospjeli dugovi te osigurali prihodi kojima bi Županijska bolnica akovec mogla redovito poslovati i podmirivati svoje obveze kako prema zaposlenicima, tako i prema dobavlja ima.

Stru no vije e navelo je kako je nastalo dugovanje bolnice akovec rezultat sustavnog zakidanja naše ustanove u pogledu visine prora una na koji je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje esto upozoravan, kako od strane ravnatelja, tako i od Upravnog vije a ustanove.

Stru no vije e bolnice traži da se mora zadržati sadašnji nivo zdravstvene zaštite, tim više što je cjelokupno stanovništvo Me imurja izdvajalo znatna nov ana sredstva kako za izgradnju, tako i opremanje bolnice. Bolnica je racionalna u svom poslovanju i u svim segmentima pokazuje dobre rezultate. Isti e se kao primjer drugim bolnicama istog ranga kako po broju zbrinutih pacijenata, vrlo visokom postotkom zbrinjavanja gravitiraju eg stanovništva preko 80 posto, tako i racionalnim brojem stru nog kadra po krevetu za leže e pacijente. Bolnica se tako er isti e i veoma dobrim

Vladimir Ivkovi (HDZ) kazao je da Županija u ovom slu aju dobiva tutora

1. velja e 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

ŠTINA zatražila od Vlade sanaciju Županijske bolnice akovec

žava preuzima avlja ka prava, ali i vlasništvo Robert Grudi , dr., šef kirurgije u Županijskoj bolnici akovec i lan HDZ-ovoga Nacionalnog odbora za zdravstvo, Darko Milinovi , saborski zastupnik i bivši ministar zdravstva, i Darko Horvat, predsjednik me imurskog HDZ-a

ME IMURSKI HDZ protivi se da se zbog sanacije Županiji oduzimaju vlasni ka prava nad bolnicom

Me imurci mogu izgubiti bolnicu koju su sami sagradili i opremali!

Vladaju i su bili jednodušni u tome da se pozove Vlada na sanaciju bolnice, uklju uju i i prijenos vlasni kih prava, jer to nalaže zakon

omjerom zaposlenosti zdravstOd decentralizacije venog i nezdravstvenog kadra o ito nema ništa …

(76:24 posto). Uzimaju i u obziOporba (HDZ) je ra sve ove pozitivne pokazatelje vladaju ima stavljala pod nos i parametre koji su u prilog da se ovom odlukom provodi održanju postoje eg nivoa daljnja centralizacija vlasti, a ne zdravstvene skrbi, Stru no obe ana i najavljena decentralvije e smatra da je neophodno izacija, pa ak i nacionalizacija, da kao lanovi Sanacijskog kako je to naglasio Vladimir vije a budu ravnatelj ustanove Ivkovi , te da županija u ovom i predsjednik Stru nog vije a. slu aju dobiva tutora. Sasvim Stoga se apelira na sve druga iju odluku da se Vladu strukture županijske vlasti pozove na sanaciju županijske te nadležne odbore i službe odluke komentirao je SDP-ov da prilikom donošenja svojih koaliciodluka razmotre stajališta jsk i Stru nog vije a bolnice te Valentina da u daljnjem postupku Ko ila (HSU), zasanacije vode ra una o pravima stanovništva mjenik predsjednika Me imurja na Skupštine, zapitao je odgovaraju u ho e li sanacijom gra ani zdravstvenu zaštitu. dobiti bolje ili slabije usluO d b o r za zdravstvo ge. Zapravo to je klju no Me imurske pitanje sanacije na koje županije je na sjednipak nitko nije mogao ci održanoj 28. sije nja niti je znao dati raspravljao o prijedlogu odluke o pozivanju odgovor Vlade Republike Hrvatske na provo enje sanacije Županijske p a r t ner bolnice akovec i jednoglasno HSS. Zvonimir Siladi, predprihvatio da se pozove Vlada sjednik kluba vije nika HSS-a, za provo enje sanacije, uz uvjet istaknuo je: - Mi emo prihvatiti da bolnica zadrži organizacijski odluku uz veliko oduševljenje ustroj u skladu s pravilnikom o zbog toga da Županija ne kategorizaciji bolnica. do e u bankrot! Vladimir Budu i da Me imurska Perši , zamjenik predsjednika županija prakti ki i nema izbor, Skupštine (HNS), komentirao je jer sredstava za sanaciju bolnice pozivanje Vlade da sanira bolnema,radiloseovrstiodlu ivanja: nicu rije ima: - To je dug države uzmi ili ostavi! Me utim, kako i ima da plati, jer Županija se o sanaciji bolnice odlu ivalo nema od kuda. Predrag Ko ila, prakti ki u predve erje lokalnih nezavisni vije nik, zapitao se izbora, i dvosatna rasprava me u emu postoji Županija ako se vije nicima u Skupštini odvijala ništa ne može napraviti, ako se u tom tonu. je Upravno vije e bolnice bilo

nemo no u podizanju limita bolnici. Kazao je da ga žalosti što se opet gubi me imurski identitet te se zapitao zar nam za sve treba tutor. Branko Polanec (HSLS), koji je tre i mandat u Skupštini, kazao je da ima osje aj da Skupština nema neku težinu, jer država ne daje onoliko koliko bi trebala. Josip Posavec, nezavisni vije nik, zapitao je ho e li u sanaciji sada netko do i tko zna više od nas o našem zdravstvu. Željko Pavlic (MDS) je kazao da podržava sanaciju, jer je to po njemu racionalno rješenje, jer njegova stanaka nije ni populisti ka ni demagoška.

Vladimir Križai (HDZ) bio je izuzetno skepti an što e se dogoditi u sanaciji, te se založio da se ne prenose vlasni ka prava.

Roberta Barat (SDP) je podsjetila na raskorak izme u upravlja kih prava i nedostatka ovlasti, te da je takva situacija ne samo u zdravstvu, ve i obrazovanju. Za ilustraciju je navela primjer iz obrazovanja, koje joj je bliže, i kazala da kod nas troškovi po u eniku iznose 1.700 kuna, a drugdje 3.500 kuna. - Zato što smo ekonomi ni, oduzeli smo si pravo da dobijemo ono što nas pripada, ali je krivicu prebacila na prethodnu vlast.

Valentina Ko ila (HSU), zamjenik predsjednik a Skupštine, zapitao je: - Ho e li sanacijom gra ani dobiti bolje ili slabije usluge? Zapravo to je klju no pitanje sanacije na koje pak nitko nije mogao niti je znao dati odgovor.

- Je li mogu e da pedeset bolnica u Hrvatskoj ima loš menadžment, jer sve one stvaraju dugove koji su sveukupno narasli preko deset milijardi kuna, zapitao se na konferenciji za novinare o sanaciji akove ke bolnice Darko Milinovi , saborski zastupnik i bivši ministar zdravstva.

Robert Grudi , dr., šef kirurgije u Županijskoj bolnici akovec i lan HDZ-ovoga Nacionalnog odbora za zdravstvo, kazao je da, usprkos najmanjem limitu koji Županijska bolnica akovec ima od svih bolnica, ima najbolje pokazatelje o radu. Ima dobar menedžment, dobro radi, ali se limiti toliko smanjuju da se apsolutno ne može poslovati pozitivno. Usprkos tome što je bolnica u akovcu na devetom mjestu po veli ini, po broju obra enih pacijenata u dnevnoj bolnici i stacionarnom djelu smo tri koraka ispred ostalih. Bolnica obradi 82 posto domicilnih pacijenata. Svake godine HZZO priznaje višak onoga što bi trebali raditi, ali ne plati. Tako je bolnica 2011. godine imala 32 milijuna više odre enog, što HZZO i priznaje, ali ne pla a. Lani je bod smanjen za 20 posto, kako bi amortizirali taj dug, ali je opet napravljeno za 22 milijuna više posla nego što je pla eno. U bolnici su smanjeni materijalni troškovi, troškovi za prijevoz zaposlenika, za medicinski potrošni materijal.

Usprkos svoj toj racionalizaciji, nije bilo sluha da se pove a limit i smanji dug. U bolnici apsolutno više ne postoji nikakva rezerva za bilo kakvu racionalizaciju, kazao je dr. Grudi .

- Budu i da smo dovedeni pred svršeni in, sanacija bolnice je apsolutno potrebna, ali se postavlja osnovno pitanje zašto se mijenja vlasni ka struktura. Zašto bi Županijska bolnica akovec trebala prije i pod državno vlasništvo? Županijsku bolnicu akovec su opremili Me imurci, od

samodoprinosa do uzimanja kredita za opremanje bolnice.

Sve to vlasništvo jednim administrativnim aktom prelazi u vlasništvo države. Država kao vlasnik može u tom slu aju, mimo ingerencije lokalne vlasti, ukidati odjele, premještati opremu, do drugih stvari koje za Me imurce apsolutno ne e biti dobre ni korisne. Desetlje ima gradimo sustav, educiramo ljude, proširujemo bolnicu, opremamo je da omogu imo Me imurcima da se najbliže domu mogu kvalitetno lije iti.

A sve to može jednim administrativnim aktom nestati, upozorio je dr. Grudi .

Darko Horvat, predsjednik Županijskog HDZ-a, na konferenciji za novinare kazao je da takvu sanaciju, koja uklju uje prenošenje vlasni kih prava Županijske bolnice akovec s Me imurske županije na državu, na županijskoj Skupštini vije nici HDZ-a ne e podržati.

Zašto je dopušteno da se smanji bolni ki limit za dva milijuna kuna Podsjetio je da je 2009. godine, kada je koalicija HDZ - HNS prepustila kormilo Županije koaliciji SDP - HNS, Županijska bolnica imala na ra unu plus od 13 milijuna kuna. Tadašnji limit bolnice bio je 11,4 milijuna kuna. S tim limitom u to vrijeme i s korespondencijom s tadašnjim ministrom Darkom Milinovi em bolnica je funkcionirala gotovo pa savršeno. Što se to dogodilo u protekle etiri godine.

U ove etiri godine limit je s 11,4 milijuna kuna smanjen na 9,4 milijuna kuna. Manjak od 2 milijuna kuna, kada se godišnje pomnoži s 12 mjeseci, do e se do svote od 24 milijuna kuna godišnje manje za Županijsku bolnicu akovec, nego je to bilo u vrijeme HDZ-ove vlade. Što je još dolijalo ulje na vatru i produciralo ovakav minus. Za prvi mjesec taj smanjeni limit je još

dodatno smanjen za šest posto.

Smanjena su decentralizirana sredstva i u prosjeku su pove ane za 30 posto cijene energenata. Kad se sve to skupa zbroji, onda smo dovedeni pred zid, pred jednu ovakvu odluku (o sanaciji kakva je u konstrukciji), za koju se danas traži alibi svih politi kih stranaka. Moja poruka je vrlo jasna, poru io je Darko Horvat, kao što je do sada država dva puta sanirala Županijsku bolnicu, nema nikakvog razloga da to napravi i tre i put, ali bez prisvajanja vlasni kih udjela. Nemojmo zaboraviti da smo u bolnicu investirali 500 milijuna kuna i da tu istu bolnicu predajemo u Vladine ruke ne znaju i kakvu e nam nakon sanacije vratiti, a sanacijski ra un iznosi 100 milijuna kuna. Pa svakom pametnom je jasno da je to isto politi ko lihvarenje. Što može ponuditi novi sanacijski upravitelj? Je l’ nam menadžment ne valja? Iz podataka smo uli da je menadžment odli an i da je Županijska bolnica po svim parametrima me u prvima u Hrvatskoj.

Ako menadžment ne valja, puno ga je lakše zamijeniti nego sanirati bolnicu svake dvije do tri godine. Ali tvrdimo da je menadžment dobar, zna svoj posao. Jedino što e sanacijski upravitelj imati u tom trenutku jest pove ani limit, jer je to jedina slamka spasa, ili e se poslovi u bolnici racionalizirati do te mjere da postoje i limit za zdravstvenu uslugu bude dovoljan, a neke od tih zdravstvenih usluga budu preseljene u Koprivnicu ili Varaždin, pa, dragi Me imurci, opet put pod noge i preko Drave. Ono što ste do sada imali doma morat ete prositi i moliti negdje u susjedstvu.

Mišljenje HDZ-a je da takvu eroziju kakva se doga a u Županijskoj bolnici treba zaustaviti i pove anjem limita sprije iti, kazao je Darko Horvat.

4

Aktualno

LAG "Središnje Me imurje“

Sudjelujte u kreiranju razvoja svog kraja Lokalna akcijska grupa "Središnje Me imurje”, koja obuhva a Grad akovec i okolne op ine, poziva na radionicu za pripremu dokumenata pod nazivom "Lokalna razvojna strategija LAG-a 'Središnje Me imurje'“, gdje ete mo i sudjelovati u pripremi vizije ruralnog razvoja i uklju iti vlastite planirane projekte u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a "Središnje Me imurje“.

LAG "Središnje Me imurje“ osnovan je 30. studenoga 2012. godine, a ine ga predstavnici javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Podru je LAG-a obuhva a sljede e jedinice lokalne samouprave: op inu Belica, Grad akovec, op inu Dekanovec, op inu Domašinec, op inu Mala Subotica, op inu Podturen, op inu Vratišinec, op inu Pribislavec.

Za izradu Lokalne razvojne strategije klju an je doprinos svih zainteresiranih strana, a veliku ulogu u tome ima javni sektor. Zbog toga se pozivaju gra ani da kao predstavnici javnog sektora izraze vlastito mišljenje i planove o budu em razvoju podru ja na kojem žive.

Radionice e se održati: 29. sije nja 2013. godine (utorak) u Zadružnom domu u Belici u 12 sati za javni sektor, 29. sije nja 2013. godine (utorak) u Zadružnom domu u Belici u 14.30 sati za privatni sektor, 29. sije nja 2013. godine (utorak) u Zadružnom domu u Belici u 17 sati za civilni sektor.

Ovo je vaša prilika da svoje razvojne ideje uklju ite u zajedni ku strategiju putem koje e se one mo i inancirati iz sredstava europskih fondova. Uklju ite se aktivno u kreiranje razvojnih planova za podru je na kojem živite! Na radionicu ponesite svoj OIB za potvrdu sudjelovanja.

Odgovore na sva eventualna pitanja možete dobiti na broj telefona: 040/846-067 ili e-mail: opcina-belica@ck.t-com. hr. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

LEGALIZACIJA OBJEKATA postala tema o kojoj se govori, a gra ani se naj eš e ne snalaze u šumi propisa

Najviše nesporazuma jer svaki objekt ima druga ije uvjete legalizacije Mnogo je nejasno a o legalizaciji, a gra ani naj eš e i ne znaju što taj postupak u cjelini zna i. Nedavno je objavljen i naputak o legalizaciji od strane Državne uprave, iz kojeg donosimo osnovne podatke o tehni kom postupku legalizacije, koji pojašnjavaju mnoge nesporazume.

U Me imurju je jedan od naj eš ih slu ajeva da su ku e gra ane uz kredit, a banka je prilikom odobravanja kredita zahtijevala iste papire. To je dijelom doprinijelo tome da gra ani u našem kraju više - manje imaju uredne papire za ku e, a za druge objekte uz ku e kako - tako, pa ih treba legalizirati.

Najvažnije je znati da je rok za legalizaciju kraj lipnja ove godine.

Samo legalne gra evine mogu se priklju iti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu itd. Dokaz legalnosti gradnje gra evine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz europskih fondova. Etažiranje radi prodaje, podjele imovine, iznajmljivanja, poklanjanja itd. može se provesti samo za legalne gra evine. To su samo neki od razloga koji pokazuju da legalna gra evina više vrijedi i da e ubudu e više vrijediti na tržištu.

Stjepan Lackovi , pravnik u Upravnom odjelu za planiranje i gradnju u akovcu, kaže: - Naj eš a pitanja i nejasno e kod gra ana su, kad je rije o legalizaciji, treba li legalizirati dogradnju ku e ili objekt uz ku u, nadstrešnicu i sli no. Ako ku a ima gra evinsku dozvolu, onda je potrebno legalizirati samo onaj dio koji je dogra en.

To u praksi zna i da nije potreban

geodet ako je ku a ucrtana u katastarski plan, što je i naj eš i slu aj, ve samo kopija katastarskog plana i trošak arhitekta.

Nakon toga potrebno je još platiti kaznu koja minimalno iznosi 500 kuna ili više i komunalni doprinos.

Cijena legalizacije ovisi o veli ini dogradnje, te o tome je li ku a ucrtana u katastar. Jasno, ako je ku a ucrtana, onda ne treba platiti trošak geodeta, pa se smanjuju troškovi.

Trošak legalizacije za dogradnju ku e najmanje 5.000 kuna

Svaki objekt ili gra evina podliježe drugim uvjetima - Prema mojem iskulegalizacije, ovisno u kojem stvu, minimalni trošak je vremenu gra en, prema kojem legalizacije dogra ene zakonu i koje je kvadrature. To ku e iznosi najmanje 5.000 kuna, no sve oviizaziva i najviše nesporazuma si o zate enom stanju i kod gra ana. Krajnji rok za o kvadraturi, odnosno podnošenje zahtjeva za kubikaži. Ako je netko na legalizaciju je 30 lipnja primjer podzidao pet šara kako bi dobio tavanski prostor ove godine za nove sobe, onda pla a samo razliku izme u onoga što je u nacrtu i novog stanja, odnosno troškove arhitekta vezane uz dogradnju, te kaznu i doprinos.

Cijena legalizacij, kad je rije o dogradnji ku e, što je relativno

est slu aj, kre e se od najmanje 5.000 kuna, a rje e premašuje sedam ili osam tisu a kuna. No svaki je slu aj za sebe, pa je teško dati to an odgovor.

VLASNIK obiteljske ku e Pavao Mar etko iz Preloga:

Morao sam u Državni arhiv za Me imurje u Štrigovu po papire za legalizaciju Pavao Mar etko iz Preloga, koji živi u vlastitoj ku i u ulici Stjepana Mlinari a 15, o svojim iskustvima legalizacije kaže: - ujem da se mnogi žale na papirologiju i skupo u postupka legalizacije, no ja nemam takva iskustva. Mogu re i da sam na vrijeme i po važe im zakonskim propisima ve prije legalizirao sve svoje objekte na dvorištu.

Sve gra evine imaju potrebne papire i gra evinske dozvole, a imam ak i riješene sanitarne uvjete za pomo nu gra evinu, jer sam jedno vrijeme mislio da emo razvijati neku djelatnost.

Kao i mnogi drugi gra ani, ja sam prilikom gradnje ku e

morao uzeti kredit, a banka mi je uvjetovala da imam sve iste papire i gra evinsku dozvolu.

Raspitao sam se o postupku legalizacije, rekli su mi da moram u Štrigovu u Državni arhiv za Me imurje po gra evinsku dozvolu, jer sam prilikom uzimanja kredita morao dozvolu priložiti banci.

Nakon što sam u Državnom arhivu za Me imurje pribavio potrebnu dokumentaciju, brzo sam sve riješio, tako da danas mirno spavam kad je rije o legalizaciji. Ina e, smatram da je legalizacija objekata dobra stvar, reda treba biti, tako e svima biti lakše.

Pavao Mar etko: - Ku u sam gradio na kredit, a banka je zahtijevala sve papire. Tako sad nisam imao ve ih problema s legalizacijom, osim što sam morao u Štrigovu

Konkretno, ako dogra ivana obiteljska ku a ima manje od 200 kvadrata, a to je i naj eš i slu aj, te oko 500 kubnih metara unutarnjeg prostora, puna kazna za takvu ku u je 3.200 kuna. No kazna se smanjuje, odnosno daje se popust ovisno o nadogradnji, te, na primjer, može iznositi samo 1.000 kuna. Ako se zatim ura una trošak geodeta i arhitekta te doprinos, ukupni trošak legalizacije takve ku e ne bi trebao prelaziti od sedam do deset tisu a kuna. Prije je legalizacija ku e od 200 kvadrata bila mnogo skuplja i iznosila je i do 30.000 kuna.

Ako je uz ku u nadsrešnica manja od 15 kvadrata, ne treba je legalizirati, no, ako je ve a, na primjer 16 kvadrata, onda podliježe legalizaciji, a sve ovisi o tome kako je spojena uz ku u.

Ne smiju se legalizirati vikendice u zašti enom podru ju Mure i Drave Kad je rije o vikendicama, što je tako er veoma esto pitanje, prema zakonu ne smiju se legalizirati vikendice u podru ju uz Muru i Dravu, odnosno u zašti enom podru ju Mure i Drave. Svi oni koji tu imaju vikendice bolje da ne poduzimaju ništa oko legalizacije, jer e samo ulaziti u nepotreban trošak, što zapravo zna i da bi se te vikendice morale rušiti.

Sve druge vikendice izvan zašti enog podru ja Mura - Drava ili da eventualno nisu na trasi koridora ceste i sli no treba legalizirati. Pri tome nije bitno je li vikendica bila izgra ena od drva ili cigle ili drugog materijala i je li montažna ili nije. I sve drvene ku ice na poljoprivrednom zemljištu treba legalizirati.

Kod legalizacije najprije treba geodet napraviti snimku stanja, da se odredi to no mjesto gdje se nalazi vikendica, a zatim se postupak provodi ovisno o veli ini vikendice kao i za ostale objekte.

Okvirna cijena za legalizaciju jedne prosje ne vikendice od 20 ili 30 kvadrata bila bi oko 3.000 kuna, od ega treba izdvojiti oko 2.000 za geodeta, 500 kuna za minimalnu kaznu, 130 kuna za troškove Upravnog odjela, te trošak doprinosa. (J. Šimunko)

POGLED ODOZDO Me imurska županija izgubila je još jednu ovlast. Najmanje tri godine ne e imati osniva ka prava nad Županijskom bolnicom akovec. Politi ki gledano, Županija u svojoj ovlasti ne e imati Županijsku bolnicu u narednom mandatu vlasti. Što e se dogoditi nakon toga, nitko u ovom asu ne može re i. Lako je mogu e da se kroz sanaciju op ih bolnica, koje su naj eš e županijske, provodi i nova politika decentralizacije Hrvatske na mala vrata. Uzalud nam je bila sva racionalna politika u vo enju bolnice, jer ne možete biti tako racionalni koliko Vlada može smanjiti limite. A to se upravo doga alo našoj bolnici, da unato svi racionalnim postupcima bolnica nije dobivala toliko sredstva koliko joj je bilo potrebno, a da ne stvara manjkove. Jedino što je mogla napraviti kako ne bi stvarala manjkove jest uskra ivati pacijentima zdravstvenu uslugu.

Ho e li to što nije htjela uprava bolnice raditi sanacijski upravitelji? Ono što svi s radoznaloš u ekaju je što je to što e poduzeti sanacijsko vije e i sa-

Je li sljede i korak poziv Vladi da sanira i ukine Županiju? nacijski upravitelj, a što mi do sada nismo? Možda ak i ništa novo, osim što e kroz sanaciju nametnuti novu (podobni ku?) upravlja ku strukturu na koju ima pravo Vlada kao novi vlasnik bolnice.

S druge strane, nastavi li se tako i u drugim djelatnostima, primjerice, u zdravstvu, pokaže li se na isti na in da limiti nisu dovoljni za funkcioniranje školskog sustava, što e Županiji ostati? Zbrinjavanje socijale i minus u županijskom prora unu?

Ho e li u sljede em koraku do i prijedlog Vlade kojim se županijama nudi da pozovu Vladu na sanaciju županijskih prora una uz prenošenje ovlasti sa Županije na Vladu na odre eno vrijeme, primjerice, tri godine. Temelja za to ima u iskalnoj odgovornosti župana. Budu i da je naša Žu-

panija unatrag tri godine stalno u minusu, sasvim je zrela za sanaciju.

Ako bi sanacija trajala tri godine, to je politi ki taman dovoljno da se u narednom izbornom ciklusu prekroje granice regionalne samouprave.

Država bi imala sve argumente re i onima koje bi eventualno sanirala što e s njima nakon sanacije. Dakle, što iz toga možemo zaklju iti, ono isto što je zaklju ila i SDP-ova Roberta Barat: da se Me imurcima njihova ekonomi nost u politi kom smislu uop e nije isplatila. Samo što je ona amnestirala svoju vlast, a za to okrivila prethodnu.

Naime, SDP-ova vlast sada e morati na mekani na in objasniti Me imurcima zašto im se oduzimaju politi ke ovlasti, premda su se ponašali racionalno?

Zašto emo opet morati obijati tu e pragove i moliti druge za ono što smo imali kod ku e? Zašto smo se odricali da bi sami sebi podigli standard u obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi, kada se to nekom odlukom s vrha vlasti može prenijeti na državu i karte preraspodijeliti na drugi na in.

I to ne bi trebalo biti samo po sebi tako loše, kad bi gra ani u svim dijelovima Lijepe naše imali jednaki start. Ali kroz op inske i gradske prora une ure ivale su se, primjerice, poduzetni ke zone, trošio novac svih gra ana, pa ako su se na kraju privukli ulaga i, vrhnje, odnosno porez na dobit uzela je država, a lokalnoj samoupravi na kraju su ostali radnici na granici minimalca, a op ine ili gradovi bez prihoda na pla e u prora un.

Gradili smo samodoprinosom ambulante i dijelove bolnice, sada je pitanje koju razinu zdravstvene zaštite najbliže prebivalištu možemo o ekivati u budu nosti.

Kakvu razinu opremanja bolnice u budu nosti? Možda op e bolnice postanu malo proširenije ambulante primarne zdravstvene zaštite?

Sanacija bolnica ne odgovara na ta pitanja. Država nas je dovela pred zid, sanaciju je trebalo prihvatiti, a preuzimanjem upravlja kih prava ona stvara nova pravila igre.

Na što e se u budu nosti uop e svesti županijska vlast?

Ho e li ubudu e župani imati samo ceremonijalni karakter, otvarati manifestacije, obilaziti ustanove u prigodnim prilikama i možda imati savjetodavnu ulogu oko projekata koji bi biti od zna aja za odre enu regiju. Ukoliko se Vlada odlu i nakon ovih izbora za prekrajanje regionalizacije Hrvatske, koliko e uop e biti novih jedinica regionalne samouprave? Državna blagajna

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nije u znatno boljem stanju od naše županijske, ho e li odgovor na svaki zahtjev regionalne politike biti uputite zahtjev u europske fondove? Lako je mogu e da se na taj na in cijela naša politika svede na ceremonijalnost jedne male provincije na istoku Europe.

U tom kontekstu i budu i premijeri iz briselske perspektive nalikovali budu na sadašnje župane pred procesom sanacije: - Uzmi ili ostavi.

u Me imurju

GDQD

1. velja e 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

MDS prikupio novih 1.050 kuna za studentske stipendije Me imurski demokratski savez nastavlja sa svojim akcijama, kojima prikuplja sredstva za Fond MDS-a za stipendiranje me imurskih studenata. Jedna od takvih akcija, turnir u beli, održana je u subotu u akove kom restoranu "Autostop", gdje

je prikupljeno 1.050 kuna.

Akciji su se, osim lanova i simpatizera MDS-a, odazvali i predstavnici HNS-a i HSU-a.

Pobjednici turnira bili su par Dragutin Bajsi i Zlatko Lovren i . Sljede a akcija, turnir u beli, održat e se u Prelogu.

HNS Me imurja odlu io

Matija Posavec za župana Hrvatska narodna stranka Me imurja održala je zajedni ku sjednicu Predsjedništva stranke, kao i Kolegija na elnika i gradona elnika Me imurja. Jednoglasnom odlukom dana je bezrezervna podrška odluci o nastupu na predstoje im lokalnim izborima, kao i Matiji Posavcu, sadašnjem zamjeniku župana te predsjedniku županijske organizacije HNS-a Me imurja, kao mogu em kandidatu za župana Me imurske županije, priop eno je službenim priop enjem iz stranke, nakon što je održana zajedni ka sjednica. No, kona na odluka o kandidaturi bit e definirana nakon što se poslože neki bitni elementi, poput razgovora s potencijalnim koalicijskim partnerima te usuglašavanja programa svih projekata koje e se nastojati realizirati u predstoje em mandatu. Ta odluka se o ekuje najkasnije kroz 10-ak dana.

Na sjednici Predsjedništva usvojena je odluka o kandidatima za gradona elnike i na elnike u desetak gradova i op ina, ija e imena uskoro biti poznata javnosti.

Osjetili i iskoristili slabost SDP-a Matija Posavec, kandidat za župana, u tele onskom razgovoru kazao nam je da e on kao kandidat za župana ponuditi sadašnjim koalicijskim partne-

rima da ga na lokalnim izborima podrže za župana.

Budu i da je malo vjerojatno da e SDP na to pristati, Matija Posavec, koji tvrdi da mu ankete o rejtingu pokazuju dobar rezultat, spreman je prihvatiti rizik samostalne kandidature za župana, no, kao što je poru eno i službeno iz stranke, konzultacije i razgovori sa strankama još su u tijeku. O ito su u HNS-u dobro upoznati s rascjepom i neslaganjima unutar SDP-a, zbog ega su odlu ili u ovom trenutku pomalo hazarderski igrati na sve ili ništa i, dok se SDP mu i sa svojim slabostima, okrenuti potencijalne partnere na svoju stranu. Tim više da su u proteklom razdoblju HNS-ovci koalirali sa svima, od HDZ-a, HSS-a, HSLS-a do SDP-a i njihovih

raspravljalo se i o najnovijim zbivanjima na politi koj sceni u Me imurskoj ž upaniji, Bate, imaju i na ena ruumu stanje i mogu nosti kavica SDP-u naše žu- podržite HNSpanije, raspravljalo se ova kandidata o predstojeza župana! im lokalnim izborima u županiji te utvrdile glavne programske smjernice kako strana kog nastupa, tako i vizije razvoja Me imurja. Na toj politi koj, ali i razvojnoj, plat ormi mepartnera MDS-a i HSU-a. Zbog imurski e HNS razgovarati toga im je manevarski prostor s potencijalnim partnerima o za pregovaranje širi, posebno zajedni kom izlasku na izbore. ako navedene stranke uspiju Pri tome e glavni cilj biti razvoj uvjeriti da SDP u ovom tre- Me imurja temeljen na potennutku nije dovoljno stabilna cijalu naših gradova i op ina, okosnica za sigurno osvajanje naših vrijednih ljudi. vlasti.

Ovakva perspektiva dobiva I da podsjetimo, svaka sasvim novo i snažnije svjetlo stranka ima dva posla. Osvojiti ulaskom zemlje u EU, u emu mjesto župana, gradona elnika naša županija, kao i geogra ski ili na elnika i osigurati što ve i najbliža Europi, ima posebno broj vije nika na listi za Skup- mjesto. HNS je uvjeren da ima štinu, odnosno vije e. Time se dovoljno snage, znanja, iskuosigurava stabilnost ukupno- stva te mogu nosti predložiti sti vlasti, kako izvršne, tako i tim ljudi koji mogu pokrenuti predstavni ke u vije ima, od- promjene u županiji, koji mogu nosno županijskoj Skupštini. pove ati investicijsku privla Nude svoju viziju kao nost županije, koji mogu pomo i da se naše Me imurje razvija okosnicu okupljanja puno brže i puno kvalitetnije, - Na zajedni koj sjednici priop io je Alen Kajmovi , glaPredsjedništva HNS-a i njiho- snogovornik HNS-a Me imurvih na elnika i gradona elnika ja. (BMO)

HRVATSKI LABURISTI nastavljaju s predstavljanjem kandidata

KOTORIBA

Ljubomir Grgec za na elnika, Ivan Špicar za zamjenika, ali kao “nezavisni“?

Kako se ini, na kotoripskoj politi koj sceni nazire se novi mogu i dogovor za izlazak na lokalne izbore, koji e se održati u mjesecu svibnju ove godine. Naime, iako je ve ina lanova kotoripskog SDP-a dala podršku aktualnom na elniku Ljubomiru Grgecu da bude njihov kandidat za na elnika, saznajemo kako postoji šansa da Grgec na izbore ipak iza e s Listom grupe gra ana za Kotoribu.

Navodno e kandidat za zamjenika na elnika biti Ivan Špicar iz HSLS-a. Krije li se iza toga sukob u SDP-u oko podrške županu Perho u?

Naime, kotoripska organizacija SDP-a navodno nije bila suglasna u tome da Grgec podrži Perho a za župana, te su bili na strani njegovog tadašnjeg protukandidata Deana Hunjadija, koji dolazi iz obližnje Svete Marije. Kako se i dalje veliki dio me imurskih SDP-ovaca ne miri s odlukom o kandidatu za župana, koja je donesena u Zagrebu, navodno se i “na te-

renu“ u SDP-ovim redovima kad su u pitanju op inski i gradski izbori, rasplamsava sukob oko onih koji su “za Perho a“, odnosno “protiv njega“. Ostaje za vidjeti kako e se dalje odvijati situacija kad se i službeno istaknu kandidature za pojedini grad ili op inu, odnosno kako e aktualni unutarstrana ki sukobi utjecati na bira ko tijelo i rezultate te stranke kad se lokalni izbori zaista budu i doga ali.

Ina e, kad je Kotoriba u pitanju, Špicar je bio dugogodišnji predsjednik liberala kojeg je nedavno naslijedio Damir Su i i trenutno je oporbeni vije nik. Valja pri ekati službenu potvrdu kada e biti poznato više in ormacija i koji su razlozi prethodili tomu. Kad je župan Ivica Perho i povjerenik Županijske organizacije SDP-a uo za ovu vijest, ostao je iznena en. Novinarima je samo rekao kako e sve jasnije biti nakon zajedni kog sastanka, koji e se ovih dana održati u Kotoribi. (al )

OP INA GORI AN

Denis Šari bi na mjesto gradona elnika akovca Mario Mohari : Vjerojatno Nakon kandidata za župana i njegove zamjenike, Hrvatski laburisti održali su i kon erenciju za novinare, na kojoj su predstavljeni i njihovi kandidati za elne ljude Grada akovca. Laburisti bi tako na mjestu gradona elnika akovca voljeli vidjeti Denisa Šari a, ina e predsjednika akove kog ogranka stranke. Šari je po struci tehni ar za telekomunikacije. Tvrdi kako kao potencijalni gradona elnik prije svega može ponuditi odgovornost – društvenu normu koja je odavno nestala s hrvatske politi ke scene. - Boje nas se i zbog toga

jer znaju da emo se boriti protiv nesavjesnog raspolaganja gradskim financijama, kao što su poslovale sve vladaju e garniture do sada. Nužno je obaviti detaljnu reviziju i o tome izvijestiti gra ane, javno i transparentno. Treba riješiti problem bivšega asni kog doma, da on ne bude više ruglo ovoga grada i da kona no po ne donositi prihod. Financijska neiskorištenost takve lokacije gotovo je za rubriku 'Vjerovali ili ne'. A potencijal postoji i on je neupitan.

Posla ima zaista mnogo. Imamo volje, snage i sposobni smo to napraviti, poru uje Šari .

Kandidati za zamjenike – Bedi i Bulat Kandidat za njegovog zamjenika biti pak e diplomirani in ormati ar Krunoslav Bedi, koji radi kao pro esor u Graditeljskoj školi akovec, a drugi kandidat za zamjenika gradona elnika pak je Rajko Bulat, ina e predsjednik županijske podružnice Hrvatskih laburista. - Grad mora postati servis svojih gra ana, a ne mjesto zapošljavanja ro aka i podobnika. Sva naselja u prstenu oko akovca

moraju imati jednak tretman ulaganja i modernizacije, odnosno sva se moraju jednako razvijati, bez obzira na politi ke opcije. Grad akovec može i mora postati turisti ka destinacija i u dane kada nema programa, jer naš Stari grad i Muzej Me imurja imaju previše toga za pokazati i dati svakom posjetitelju. Za ekanje više nemamo vremena. Grad su nam u ovih 20-ak godina uništili i opustošili.

Ulagali su u svoje besciljne ideje, a nas nije nitko ništa pitao. I zato moramo re i dosta, poru uje Bulat. (vk)

se ne u kandidirati!

Na elnik Mario Mohari neslužbeno je izjavio da se možda ne e ponovno kandidirati na lokalnim izborima. Je li rije o spinu ili o ne em drugom, teško je re i, no sigurno je da e ova neslužbena izjava izazvati dosta pažnje javnosti. Podsje amo da je Mario Mohari (SDP) na elnik više mandata u op ini Gori an te da ga je oporba ve više puta namjeravala smijeniti, no to nije uspjelo.

6

Gospodarstvo

ZEMLJIŠTE NA PROSTORU bivšega vojnog poligona u akovcu

Produljuje se rok za iskazivanje interesa za kupnju zemljišta Zbog interesa potencijalnih investitora, koji zbog blagdana nisu mogli prikupiti svu potrebnu dokumentaciju, produžava se javni natje aj za prodaju nekretnina na podru ju Gospodarske zone "Poslovni park Me imurje", objavljen u tiskanim glasilima u prosincu 2012. godine. Svi zainteresirani svoje ponude mogu dostavili u Me imursku županiju do 28. velja e 2013. godine. Ostale odredbe javnog natje aja ostaju nepromijenjene. Natje aj je objavljen i na internetskim stranicama Me imurske županije, priop eno je iz Ureda župana. (BMO)

GOSPODARSKO SOCIJALNO vije e Me imurske županije

Žele nastaviti socijalni dijalog i u ovoj godini Gospodarsko - socijalno vije e Me imurske županije, tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika poslodavaca, politi ara i sindikata, i ove godine nastavilo je sa svojim djelovanjem.

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici, osim što je glavna to ka dnevnog reda bila sanacija Županijske bolnice akovec, donesen je i plan rada za ovu godinu. U ovom tripartitnom tijelu predsjednici se izmjenjuju i u ovom asu je Ivan Sen ar predsjednik GSV-a kao predstavnik poslodavaca. Prilikom usvajanja programa rada za ovu godinu, kazao je da se od rada GSV-a ne smije odustati, jer je sada pravo vrijeme i potreba da se gradi društvo po mjeri ovjeka.

Brojne ovogodišnje aktivnosti Što su si sve zacrtali socijalni partneri za rad u ovoj godini: obilježavanje Dana socijalnog partnerstva, me u prvim temama je rasprava o razvojnoj strategiji Me imurske županije, obilježavanje Nacionalnog dana zaštite na radu – 28. travnja. Tako er e se pratiti gospodarska kretanja i utjecaj gospodarske politike na život i standard gra ana, informacije o stanju gospodarstva za 2012. godinu, kao i pra enje stanja u tvrtkama na podru ju Me imurske županije, u kojima dolazi do problema u poslovanju. Pratit e se i stanje u dobrim tvrtkama s posebnim razvojnim potencijalom, zatim stanje u poslovanju malih, srednjih poduze a i obrtnika Me imurske županije. Tako er i nezaposlenost i mogu nost zapošljavanja na podru ju županije. Tu je i socijalna skrb na podru ju Me imurske županije, izvješ e o stanju sigurnosti i kriminaliteta, te izvješ e inspekcijskih službi i Porezne uprave akovec za 2012. godinu. Ulazak Hrvatske u EU i utjecaj ulaska za Me imursku županiju bit e posebna tema. Tako er e se pratiti stanje u gospodarstvu od posebnog zna aja za Me imursku županiju. Jedna od tema je i desetlje e uklju ivanja Roma (od 2005. do 2015. godine: projekti, programi i rezultati), a govorit e se i o stanju u predškolskom odgoju i obrazovanju na podru ju Me imurske županije, djelovanju udruga civilnog društva, pra enju stanja u kulturi i sportu. Pri kraju godine ide i rasprava i prijedlozi za prora un za 2014. godinu.

Analizirat e se i predloženi i aktualni zakoni i podzakonski akti, te ja anje uloge lokalnih gospodarsko - socijalnih vije a. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURJE PLIN PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Me u potroša ima plina koji svoje ra une pla aju po potrošnji pojavila se bojazan da od 1. travnja više ne e biti tog na ina pla anja, nego e morati pla ati ra une akontacijski ili da e tu uslugu dodatno morati pla ati.

Budu i da je plin prošle godine znatno poskupio, a da pune posljedice tog poskupljenja osje amo sada u zimskim mjesecima, kada najviše trošimo plin, te da u strukturi ra una ve sada velik dio zauzima PDV i iksni dio naknade potroša ima, od mogu nosti još jednog nameta na ra un za grijanje potroša ima se diže kosa na glavi.

Mnogi potroša i u Me imurju vole mjese no o itanje plinskog brojila, jer tako imaju ve u kontrolu nad potrošnjom tog energenta, pa smo zamolili Nenada Hranilovi a, direktora Me imurje plina, da nam pojasni ima li istine u tome da e se uvesti naknada za o itanje brojila.

1. velja e 2013.

DIREKTOR Nenad Hranilovi o aktualnostima u vezi s uslugama, cijenom i isporukom plina

Do daljnjeg bez uvo enja naknade za mjese no o itanje brojila

službenom vjesniku Me imurske županije, koji gra ani niti itaju niti znaju kako do njega do i. Unato negativnim reakcijama kada ljudi vide bilo kakve cjenike, odlu ili smo biti transparentni prema javnosti i prema gra anima i odlu ili smo se na objavu u lokalnim tjednicima. E Zbog krize, za sad bez sad, upravo iz tih cjenika o nestannaplate mjese nog dardnim uslugama dade se iš itati o itanja, iako Plin na to ima da Me imurje plin kao distributer pravo ima pravo na uslugu o itanja broNenad Hranilovi , direktor Me- jila u iznosu od 10 kuna plus PDV, imurje plina, odmah je demanti- ukupno 12,50 kuna mjese no za rao da do toga ne e do i, a svakako one koji pla aju ra une po stvarnoj ne od 1. travnja. No objasnio na koji potrošnji, a ne akontacijski. Taj cjeje na in došlo do te pomutnje me u nik je na snazi od 1. listopada prošle godine, ali Me imurje potroša ima. plin to do sada ni- U nekoliko navrata Zbog je primjenjivao, u lokalnim tjednicima, pove anja imaju i u vidu dakle, i kod vas u Mecijene PDV-a i upr avo ov u imurskim novinaosiromašenja gra ana, situaciju koju ma, izašao je cjenik spominjete. potrošnja plina od 2010. za nestandardne Na naknadu usluge. Dakle, to je godine na ovamo imamo pravo, bilo prvi put da mi smanjena je do 30 nismo je primjejavnost na transparenposto njivali, ali ne znam tan na in obavještavamo dokle e to tako biti, s o nestandardnim cjenicima obzirom na situaciju vezanu koji su odobreni od strane Hrvatske energetske regulatorne agen- za poslovanje u Me imurje plinu. U cije. Prvi put je to bilo s 1. listopada svakom slu aju, ta se naknada ne e prošle godine, a sada smo nestan- uvoditi s 1. travnja, a vjerujem ni kadardne cjenike objavili s po etkom snije, kazao je Nenad Hranilovi .

- Prema op im uvjetima za ove godine, kazao je Hranilovi .

- Prijašnja praksa bila je da se ne- opskrbu prirodnim plinom, pod standardni cjenici objavljuju u standardnom uslugom smatra se

Cijena plina za ku anstva strogo u rukama države - Cijena plina za ku anstva strogo je regulirana i iznosi 3,55 kuna za ku anstva i u toj cijeni 25 posto, odnosno jednu etvrtinu ubire država. Skoro 70 posto je nabavna cijena koja je strogo regulirana. Ono ime Me imurje plin raspolaže kroz distributivne naknade je izme u 8 i 10 posto u cijeni plina. Mi jako puno posla radimo za državu i tvrtku ‘Prirodni plin’, a naš prostor je od 8 do 10 posto. No postavlja se pitanje zašto država ne bi smanjila poreze.

Mora li porez biti 25 posto?

Me imurje plin iz 8 posto u cijeni plina mora inancirati cjelokupno poslovanje, osiguranja, pla e, rekonstrukciju, izgradnju.

Da Me imurje plina uop e nema u toj pri i, cijena plina bila bi manja za 10 posto. A taj posto netko ipak mora raditi! Država može svoj dio kola a namiriti na dva na ina: ili pove anjem poreza ili pove anjem baze potroša a. Do sada je birala najlakši i najbrži na in kroz pove anje poreza. I do sada je pove anjem cijena na novu bazu na koju se obra unava PDV država dosta zaradila. A upravo to pove anje neke je potroša e odvratilo od daljnje potrošnje plina. Pitanje je ho e li država nastaviti i dalje s takvom politikom.

akontacijsko o itanje brojila dva puta godišnje. To je na in o itanja brojila sukladan zakonu. Me utim, gra ani Me imurja nau eni su na o itanje brojila mjese ne potrošnje, a to je prema zakonu nestandardna usluga i kao takva nije ura unata u cijenu plina, pa bi se trebala obra unavati kroz spomenutu vrstu naknade. Me imurje plin je, kao i u mnogim drugim stvarima u Me imurju, iznad hrvatskog standarda i prosjeka, pa i akontacijsku potrošnju ne obra unava po zakonskom standardu dva puta, nego etiri puta godišnje, da bi poboljšali kondicije prema gra anima, kazao je Hranilovi . Dodao je tako er da su, prema njegovim saznanjima, u Hrvatskoj rijetki opskrbljiva i i distributeri plina koji su svojim gra anima omogu ili o itanje na mjese noj razini.

Cijena plina za ku anstva teško da e i i dolje * Ove godine nismo zabrinuti ho e li biti dovoljno plina, ve oko njegove cijene. Iza nas je oštar zimski mjesec, s dosta visokim ra unima. Malo su nas razveselile naznake da bi plin mogao i pojeftiniti vezano za ulazak Gazproma u Hrvatsku?

- Ja ne bih htio razo arati gra ane i, ako za gra anstvo ostane cijena plina na ovoj razini, to e biti ok. Prema mojim saznanjima, ova

REDEA

Trideset poduzetnika uspješno završilo edukaciju o pripremi EU projekata U organizaciji Regionalne razvojne agencije Me imurje REDEA d.o.o., prošli je tjedan trideset poduzetnika uspješno završilo edukaciju o pripremi EU projekata, a drugi e modul o provedbi projekata biti organiziran u razdoblju od 11. do 14. velja e 2013.

Edukacija za poduzetnike na vrlo aktualnu temu "Kako osmisliti i na-

pisati projekt te dobivati sredstva iz pretpristupnih fondova" održana je u razdoblju od 21. do 24. sije nja 2013. kao dio projekta Ministarstva poduzetništva i obrta pod nazivom "Obrazovanje za poduzetništvo".

Fokus edukacije, koja je kombinirala pristup predavanja i prakti nih vježbi, bio je na metodama i tehnikama identi iciranja prilika za

projekte poduzetnika, odabira dionika i partnera te strukturiranja osnovnih elemenata projektnog prijedloga. Ve ini poduzetnika koji su sudjelovali u edukaciji ovo je bilo prvo takvo iskustvo, no svi su prepoznali važnost ovog tipa treninga te izrazili želju da se oni organiziraju eš e i kroz dulji vremenski period.

Za uspješnost edukacije i veliko za-

dovoljstvo poduzetnika znanjem koje su stekli najzaslužnija je Jelena Festini iz poduze a "Projekt jednako razvoj", koja je vodila trening.

Spomenuta metodologija upravljanja projektnim ciklusom speci i na je i zahtijeva vještinu koja se stje e kroz dovoljno prakse na konkretnim projektnim idejama. Stoga ostaje na polaznicima da što prije kroz pripre-

1. velja e 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

HGK - Županijska komora akovec - Me unarodni poslovni skup o mogu nostima financiranja poljoprivrede i prate e industrije

Neizvjesna prijelazna 2014. godina

Prema zakonu, o itanje brojila dva puta godišnje Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina: - Zbog deregustandardna je usluga ura unata lacije tržišta za industriju, u Me imurje plinu našli smo jeftinijeg dobavlja a plina i smanjili cijenu plina toj kategoriji potroša a u cijenu plina. Me utim, naši gra ani nau eni su na mjese no o itanje potrošnje, a što je prema zakonu nestandardna usluga funkcionira, maPoduzetništvu plin i kao takva nije ura unata u cijenu plina. nje je posla, manje je irmi. Svi streme ipak pojeftinio Zakon za takvu nestandardnu uslugu - Što se ti e poduzetništva, odre enoj racionapredvi a naknadu od 12,50 kuna s PDVMe imurje plin je temeljem svoje lizaciji troškova. om mjese no, odnosno po o itanju, poslovne odluke nabavio jeftiniji * To smanjenje ali ona se kod nas i dalje za sada plin od drugog dobavlja a, nego odnosi se samo na za gra anstvo, i od 1. listopada ne e napla ivati podru je Me imurje ili cijena je prihvatljiva i s tržišnog aspekta i ne vjerujem da e i Gazprom ponuditi nižu cijenu za ku anstva. Ukoliko je ponudi, apsolutno emo je prenijeti i na ku anstva. Ali treba znati da mi ovog asa za ku anstvo nabavljamo plina od INA grupe u vlasništvu MOL-a, a to odre uje država. Ukoliko do e do promjene dobavlja a za ku anstvo, to e biti pozitivno za gra anstvo. * Kakva je bila potrošnja plina s obzirom na pove ane cijene i standard gra ana?

- S obzirom na to da mnogi prelaze i na druge vrste energije, smanjuje se potrošnja plina. Ve od 2010. godine možemo govoriti o smanjenju potrošnje svake godine za 10 posto. To se ne odnosi samo na segment gra anstva, ve i za poduzetništvo, jer i ono slabije

i na podru je Hrvatske?

- Plino ikacija je u punoj mjeri napravljena uglavnom na sjeveru Hrvatske u našoj i okolnim županijama. Situacija je sli na i tamo, svake godine za desetak posto smanjuje se potrošnja plina. To bi zna ilo da je od 2009. godine na ovamo potrošnja plina pala do 30 posto! * Može li taj pad potrošnje, s obzirom na to da je i cijela Europa u krizi, utjecati na cijenu plina?

- Ono što mi možemo govoriti je cijena plina na europskom tržištu.

S obzirom na smanjenje potražnje i s obzirom na to da su skladišta plina u Europi puna, djelomi no se to može o ekivati. Me utim, formula po kojoj se izra unava cijena plina i razdoblje koje ulazi u obra un tek kasnije e se pokazati taj utjecaj potrošnje na eventualnu korekciju cijena.

temeljem toga industrija je dobila jeftiniji plin nego što je imala do tada. Za ku anstva je takva politika još uvijek nemogu a, jer Vlada odre uje i dobavlja a i regulira cijenu plina za ku anstva. Tek deregulacijom tržišta za ku anstva moglo bi se pri i smanjenju cijena i za tu kategoriju potroša a.

Tek iza 1. srpnja, ako se promijeni zakon u pravcu da e se trebati raspisivati natje aji i za dobavu plina za ku anstva, distributeri e mo i tražiti jeftinije dobavlja e i za ku anstva.

U sveop oj besparici susre emo se i s puno prigovora na cijena ispitivanja plina, kazao je Hranilovi , ali ljudi ne shva aju da puštanje plina nije isto što i puštanje vode. Kad plin pusti, doga aju se neželjene situacije, gdje netko doslovno može izgubiti život i zbog toga pitanje ispitivanja plinskih instalacija nije hir. To je u interesu i gra ana i Me imurje plina.

- Za izravna pla anja EAFRD je za Izravna pla anja i mjere ruralnog razvoja te kohezijski i struk- Hrvatsku odredio omotnicu od 373 turni fondovi bile su teme prezenti- milijuna eura godišnje, no, zbog neranja i rasprave na Me unarodnom dostatka novca u EU, odobreni iznos poslovnom skupu, odnosno sjedni- ne e se ispla ivati u cijelosti, nego 25 ce Strukovne grupe poljoprivrede posto u prvoj godini, i uve avati se za odre eni postotak do kona nih i prate e industrije Hrvatske 100 posto u zadnjoj godigospodarske komore ni.

(HGK) - Županijske Sustav izravnih Hrvatska držakomore akovec, pla anja vrlo je složen, va imala bi pravo održane u utorak za slom živaca. Što i koliko pokriti razliku do u akovcu. te kome e biti odobreno, ovisi 100 posto, me uIzlaganja su o odluci EU i u manjem dijelu od tim, upitno je moodržali Žaklina resornog ministra. Uglavnom, sve že li to ona u initi Juriši iz Sektora je jako komplicirano, naglasila s obzirom na stanje za poljoprivrednu je Žaklina Juriši iz Hrvatske u prora unu. i prehrambenu ingospodarske komore Dobro je za Hrvatdustriju HGK-a i Saša sku što utvr eni iznos Bukovac iz Centra za omotnice od 373 milijuna EU HGK-a.

Izravna pla anja u poljoprivre- eura ostaje do kraja razdoblja, rekla di i mjere inanciranja Europsko- je Žaklina Juriši , i potom govorila o ga poljoprivrednog garancijskog ruralnom razvoju, za što EU planira fonda (EAFRD) najzanimljivija su 330 milijuna eura. Agencija za pla apodru ja za poljoprivredne proi- nje raspisivat e natje aje, obra ivati zvo a e, prehrambeno - prera i- programe te obavljati isplatu korisniva ke djelatnosti te manja i srednja cima.

Govore i o kohezijskim i strukturpoljoprivredna gospodarstva.

- Krajem ove godine završava nim fondovima, Saša Bukovac rekao IPARD, a po etkom 2014. godine je kako su i oni okvirni, planski i euzapo inje EAFRD, i to sigurno do- ropski, a korištenje njihovih "blagonosi niz novosti u na inima kori- dati" ovisit e o stavovima EU i preštenja i pla anja, kao i kandidiranja govorima hrvatske Vlade i Europske za sredstva EU, ali i veliki upitnik komisije.

Ukratko, kada su u pitanju inanho e li se sve što je programima predvi eno mo i i realizirati. Slje- ciranja poljoprivrede i prate e indude a godina puna je neizvjesnosti i strije iz EU fondova, pred Hrvatskom vjerojatno e se mnoge mjere pla- nije ruži asto vrijeme, barem ne 2014. nirane za 2014. godinu prenijeti u godina, kada zapo inje novo program2015. godinu. Hrvatsku o ekuje sko razdoblje. najvjerojatnije nekakvo prijelazno razdoblje kada je u pitanju EAFRD, koje EU primjenjuje samo za Hrvatsku. Sustav izravnih pla anja je vrlo složen, gotovo za slom živaca, jer toliko je administracijskih poslova Puno je nejasno a, a još više potrebno napraviti i razgovora drzahtjeva koje treba ispuniti da bi žavnih i lokalnih uprava obaviti da se moglo natjecati za EU sredstva, bi se došlo do konkretnih rješenja, bilo za poljoprivredu i prehramkoja e i nakon toga biti pod znabenu industriju ili regionalni rakom upita, jer o svemu kona nu zvoj. Reklo bi se da je potrebno rije daje Europska komisija, koja pripremiti i napisati “kilograme daje kona ni blagoslov, naglasila je papira”, da bi kandidatura mogla Žaklina Juriši , dodaju i kako je sve biti poslana na EU natje aj (do saskupa jako komplicirano. da IPARD, od 2014. na EAFRD).

- Za sve one iz Me imurske Novo programsko županije koji žele EU sredstva, razdoblje i ruralni razvoj tuma enje propisa i drugu pomo Pred Hrvatskom je, kada su u dajemo mi u HGK-u - Županijskoj pitanju poljoprivreda i izravna plakomori akovec, kaže tajnica Di anja, novo razdoblje od 2014. do jana Krnjak, naglasivši kako ve 2021. godine, a, prema rije ima Žapostoje odre ena iskustva i na ikline Juriši , novac e i i na kapaljni da se svima koji to iskreno žele ku, jer jednostavno u EU fondovima i pomogne. (sm) nema dovoljno novca, a tražitelja

Županijska komora akovec

novca je sve više.

mu projekata pridonesu pretvaranju svojih poslovnih izazova u prilike za rast i razvoj. Drugi modul na temu

"Kako provoditi projekt" bit e organiziran u razdoblju od 11. do 14. velja e 2013., a detaljne informacije

o programu i na inu prijave bit e uskoro dostupne na internetskim stranicama www.redea.hr.

8

Kroz Međimurje

CRNA KRONIKA PIŠE: VELIMIR KELKEDI

KRIJUM ARENJE LJUDI ponovno, izgleda, postalo “in“

USKOK pritvorio nekoliko osoba iz Me imurske županije PU me imurska u utorak je odradila privo enje nekoliko osoba iz Me imurske županije na osnovu naloga USKOK-a, koji je u srijedu izdao dva naloga o provo enju istrage pro v hrvatskih državljana, od kojih su neki iz Me imurja. Službenih informacija iz PU me imurske nema, jer je u pitanju bila me unarodna akcija, koja je koordinirana na razini USKOK-a i MUP-a, dok je me imurska policija odradila tek uhi enja i privo enja.

USKOK prvu istragu, za koju je podnio nalog, provodi protiv trojke hrvatskih državljana (1978., 1960., 1987.) zbog osnovane sumnje na po injenje kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. Po osnovu ovog naloga privedeno je više osoba, ali uo i zaklju enja ovog broja novina još uvijek nam nisu bili dostupne prave informacije koliko je od njih iz Me imurja i tko stoji iza ovog “biznisa“. Kako je priop io USKOK, ilegalno su prebacivali ljude u zapadnu Europu i stvorili materijalnu korist ve u od 37.700 eura.

Osnovano se sumnja da su osumnji enici od 31. prosinca 2012. do 19. sije nja 2013. na podru ju Zagreba i akovca, sukladno prethodnom dogovoru, organizirali preuzimanje, prijevoz i ilegalno prebacivanje stranih državljana iz Hrvatske u Sloveniju te dalje u zemlje zapadne Europe.

Na opisani na in osumnji enici su

u 4 navrata prebacili najmanje 10 stranih državljana i za to primili dogovorene nov ane iznose, odnosno ukupno najmanje 11.150 eura.

Drugi nalog koji je USKOK donio je onaj o provo enju istrage protiv sedmoro hrvatskih državljana (1982., 1955., 1994., 1970., 1979., 1981., 1964.), tako er zbog osnovane sumnje na po injenje kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj (30. sije nja 2013.). Osnovano se sumnja da je prvoosumnji enik od 19. studenoga 2012. do 19. sije nja 2013. na podru ju Zagreba, akovca i Varaždina organizirao krijum arski lanac te je u zajedni ko djelovanje povezao ostale osumnji enike, koji su imali to no odre ena zaduženja. Tako su organizirali preuzimanje, smještaj, prijevoz i ilegalno prebacivanje stranih državljana iz Hrvatske u Sloveniju i Ma arsku te potom dalje u druge zemlje Europske unije.

Na opisani na in su u 13 navrata prebacili ve i broj stranih državljana, za što je prvoosumnji enik, kao organizator krijum arskog lanca, primio najmanje 26.554,50 eura, od kojeg iznosa je ostalim osumnji enicima ispla ivao dogovorene nov ane naknade.

USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio odre ivanje istražnog zatvora pro v svih osumnji enika.

POLICAJCI kod Svetog Križa imali “dobar ulov“

Kod trojice Pribislav ana prona eno više od pola kilograma marihuane U pitanju je “roba“ vrhunske kvalitete, koja na tržištu doseže cijene od oko 35.000 kn Djelatnici Policijske uprave me imurske u koordiniranoj policijskoj akciji u srijedu nave er zaplijenili su više od pola kilograma marihuane, odnosno 511, 5 grama. Tek su danas (ponedjeljak) izvijestili o detaljima akcije. Djelatnici Grupe kriminaliteta droga, Službe kriminalisti ke policije uz sudjelovanje policijskih službenika temeljne i grani ne policije spomenutog su dana kod benzinske postaje Sveti Križ pokušali zaustaviti osobno vozilo akove kih registracijskih oznaka, no voza se nastavio kretati po parkiralištu te se zaustavio sa stražnje strane benzinske postaje. Iz vozila su istr ale tri muške osobe te pokušale pobje i, no policija ih je odmah uspjela uhvatiti. Prilikom provjere identiteta osoba, utvr eno je da se radi o 25, 23 i 20-godišnjaku iz Pribislavca.

Kod njihovog vozila prona ena je odba ena vre ica u kojoj se nalazio paket s 511,5 grama marihuane. Muškarci su uhi eni i odvedeni u prostorije Policijske uprave me imurske.

“Travu“ nabavili u Zagrebu Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je 25-godišnjak marihuanu tog dana kupio na podru ju grada

Zagreba kako bi je dalje preprodavao konzumentima na podru ju Me imurja. Protiv 25-godišnjaka e biti podnijeta kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu akovcu, zbog postojanja osnovane sumnje da je po inio kaznena djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ i „Omogu avanje trošenja droga“, a protiv 23-godišnjaka kaznena prijava zbog postojanja osnovane sumnje da je po inio kazneno djelo “Omogu avanje trošenja droga“. Vrijednost prona ene droge u uli noj distribuciji dostigla bi cijenu od oko 35.000 kuna.

Kako je na konferenciji za novinare rekao glasnogovornik Policijske uprave me imurske Zdravko Kolari , policija ranije nije imala saznanja o mladim dilerima, ve su otkriveni slu ajno tijekom redovne policijske kontrole. Zaplijenjena marihuana je visoke kvalitete, s obzirom na to da se radi uglavnom o cvjetovima koji sadrže viši postotak THC-a.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

E EPILOG PREDSTAVK JCA POKOJNOG POLICA DINA MOLNARA PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Protiv nekoliko djelatnika Postaje prometne policije akovec i Policijske postaje Mursko Središ e (troje ili etvero, kako neslužbeno saznajemo) bit e pokrenut stegovni postupak. To je rezultat nadzora koji je proteklih dana u Policijskoj upravi me imurskoj provela Unutarnja kontrola, a temeljem podnesaka, odnosno zapisa koje je MUP-u i Ravnateljstvu policije poslao 26-godišnji Dino Molnar, mladi policajac o ijem samoubojstvu ve danima bruji cijela Hrvatska. Podsjetimo, prošle nedjelje ustrijelio se službenim pištoljem i odjeven u službenu odoru, u šumi nedaleko od Domašinca.

Informaciju o pokretanju disciplinskog postupka nekim je medijima potvrdio i glavni ravnatelj policije Vlado Domini nakon radnog sastanka, kojem je u utorak osobno prisustvovao u sjedištu Policijske uprave me imurske.

Na temelju predstavke utvr eno da nije bilo korupcije Me utim, kako neslužbeno doznajemo, razlog pokretanja postupka jesu manje metodološke pogreške vezane uz pisanje prekršajnih naloga, odnosno evidentiranje prometnih prekršaja, a ne "storniranje" naloga odabranim pojedincima ili pak nešto drugo što bi upu ivalo na kazneno djelo.

Koruptivna djela u Policijskoj upravi me imurskoj dakle nisu utvr ena. Naime, upravo senzacionalisti ko spominjanje pojma - korupcija u pojedinim medijima bilo je "okida " za gotovo pa histeriju koja je, posebice na društvenoj mreži “Facebook”, uslijedila u danima nakon tragedije.

Pojedinci su išli toliko daleko da su ustvrdili kako Molnar nije po inio samoubojstvo, ve je ubijen. Policija je to, dakako, službeno opovrgnula. - Nema nikakve sumnje da je policijski službenik Dino Molnar po inio samoubojstvo. Sve druge spekulacije su neutemeljene, rekao je odgovaraju i na novinarski upit na redovnoj konferenciji za novinare Policijske uprave me imurske glasnogovornik Zdravko Kolari . Pojasnio je i da je torbu s dokumentima policija na mjestu tragedije izuzela po nalogu zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Rije je o preslikama dokumenata i službenih bilješki koje policajac u pravilu ni ne bi smio iznositi izvan radnog mjesta, ve ih mora podnijeti nadre enima.

Kažnjavao sve prekršaje, iako je imao zapovijed da kažnjava samo teže Kada pak se detaljno iš itaju sve zabilješke, odnosno

Glavni ravnatelj policije Vlado Domini osobno je iznio rezultate istrage Unutarnje kontrole i Ravnateljstva na radnom sastanku, koji je u utorak održan u sjedištu PU me imurske u akovcu

predstavke mladog policajca o navodnim nepravilnostima i mobingu koje je još krajem prošle godine poslao nadležnima u Zagrebu, doista se ne može re i da "drže vodu".

Sve više se spominju veliki financijski dugovi!? injenice koje svakim danom izlaze na vidjelo tako er naslu uju koji bi zapravo mogao biti pravi motiv samoubojstva. Naime, od izvora unutar, ali i izvan MUP-a, odnosno, kako neslužbeno saznajemo, ono što je u istrazi o cijelom slu aju rekao i njegov brat, pristiže sve više informacija koje bacaju sumnju na prvotni zaklju ak senzacionalisti ki intoniranih lanaka pojedinih medija, da je mladi policajac suicid po inio zbog “mobinga na poslu“.

Prema neslužbenim informacijama, motiv bi zapravo mogao biti sasvim druge prirode. Spominje se tako da je pokojni Molnar bio navodno zadužen za najmanje oko 200.000 kuna, iako nije imao stambeni kredit, niti je bio oženjen, odnosno živio kao podstanar. Živio je u ku i roditelja. “Pomo ” za pokušaj izlaska iz dugova, po svemu sude i, potražio je ne samo od brata, koji mu je navodno bio jamac za nekoliko kredita, ve i od nekih poduzetnika, a spominju se i “kamatari“.

Na što je trošio taj novac – nije poznato, odnosno ne želimo u ovom trenutku špekulirati. Dugovi su ujedno mogu i razlog za navodno poreme ene odnose Molnara s roditeljima, o emu se tako er govori o kuloarima.

1. velja e 2013.

UNUTARNJA KONTROLA i Ravnateljstvo MUP-a

Tri ili etiri “na discipli nema kazne - Nadre eni su ga tek u više navrata upozorili da je u pojedinim slu ajevima manjih prometnih prekršaja mogao napisati opomene, no on je isklju ivo kažnjavao. Pa ak i u vrijeme dok je radio u O evidnoj ekipi, odnosno Odjelu kriminalisti ke policije u civilnoj odje i. Samim time postavlja se i pitanje nije li to izravno kršenje naloga nadre enog.

Izricanje opomene umjesto nov ane kazne za manje prekršaje omogu eno je uostalom i Kaznenim zakonom. lanak 249. navodi tu mogu nost.

Jasno je, naravno, i da posao policije nije isklju ivo kažnjavanje, ve i prevencija. Stoga se može postaviti i pitanje je li mobing kad nadre eni zaposleniku ukaže na injenicu da svoj posao može obavljati i na na in da se i gra anima povremeno iza e u susret.

Sjetite se samo situacija u kojima su se našli mnogi od nas.

Zaboravimo upaliti svjetlo na automobilu ili se vezati... Kako se ovjek osje a dok ga policajac "olakša" za više stotina kuna, a kako dok mu napiše opomenu. I u kona nici, što je korisnije ili, uvjetno re eno, pametnije! Teže prekršaje ili pak njihovo "storniranje", što bi eventualno moglo predstavljati neki oblik koruptivnog kaznenog djela, pak Dino Molnar u svojim bilješkama ne spominje? Dino Molnar nije kažnjavao mo nike da bi zatim nadre eni navodno stornirali naloge, ve sve. Pa i, primjerice, dostavlja a koji mu je jednom prilikom donio pizzu, da bi ga ovaj zatim kaznio jer se zaboravio vezati kad je nakon isporuke natrag sjeo u auto. Zbog svoje isklju ivosti kolege su "teško" radile s njim, zato je i seljen s jednog radnog mjesta u PUMu u drugi i dalje. U MUP-u je zaposlen 2006. godine. Uz rad je tri godine o trošku MUP-a studirao višu kriminalistiku.

Zato se ne može re i da ga je sustav ko io. S druge strane, pojedinci PUM-a koji su mu okretali le a sada ga veli aju, tvrde naši sugovornici koji su, vjerojatno zbog javne histerije i mogu ih prijetnji, željeli ostati anonimni. Doznajemo i da je mu je bio odobren zahtjev za premještaj. Dozvolu za to dale su i Policijska uprava me imurska i Postaja prometne policije Lu ko u Zagrebu, gdje je trebao biti premješten. O spomenutom je bio usmeno obaviješten, ekalo se da se napiše rješenje koje bi zatim

trebao potpisati i premještaj bi bio “gotova stvar“.

Bivši policajci koji su izba eni iz službe “kure“ stvari na Facebooku?

Da se svi u policiji ipak nisu “urotili“ protiv njega, potvr uje i neslužbena informacija po kojoj je Dino Molnar postao povjerenikom Sindikata policije Hrvatske “za ostale poslove unutar Policijske uprave me imurske“, dok su u anketi provedenoj unutar Policijske postaje Mursko Središ e za sindikalnu povjerenicu djelatnici - lanovi sindikata izabrali drugu kolegicu. Visokopozicionirani izvor iz MUP-a otkriva kako ni jedna PU nema imenovanog povjerenika s funkcijom “povjerenika za ostale poslove“, koju je on obnašao. Sindikat ga je o ito štitio, što je i posao sindikata, ali… Navedeno potvr uje i dopis kojim Sindikat policije Hrvatske uskra uje suglasnost za pokretanje disciplinskog postupka koji je protiv Molnara pokrenuo PUM. Teretilo ga se za odavanje službene tajne jer je o jednom kaznenom djelu kra e “raspravljao“ na Facebooku.

Kao što i stoji u prio enju PUM-a, pokojni Dino Molnar nije dobio suglasnost za nastavak školovanja na specijalisti kom diplomskom stru nom studiju kriminalistike s obzirom na to da nije bilo potreba službe za visokom stru nom spremom, ali ga nitko nije sprje avao da o vlastitom trošku nastavi školovanje.

Naš izvor navodi i kako su na spomenutoj društvenoj mreži u optužbama protiv

Roditelji i dalje ne vjeruju u samoubojstvo — Želimo saznati istinu. Bio je pošten i to ga je stajalo života. Rekao je da na sebe nikad ne bi mogao di i ruku, tvrdi Dinova majka Draga, a prenio je HRT proteklu srijedu. Josip i Draga Molnar žele da se dozna, kako tvrde, istina.

Teško im je, pogotovo jer bi ovih dana Dino proslavio 27. ro endan.

Roditelji su izgleda još uvijek u šoku od cijeloga tragi nog doga aja i ne žele prihvatiti službenu verziju, ve i dalje inzistiraju na “teoriji zavjere“.

1. velja e 2013. a nakon nadzora u PU me imurskoj

policajca inski”, enih prijava strana glasila, i dalje bezuvjetKako no ustraje na tezi da se policajac neslužbeno ustrijelio zbog problema na doznajemo, razlog poslu. Ponekad nije naodpokretanja postupka jesu met malo “mu nuti“ glamanje metodološke pogreške vom ( lanovi Facebook vezane uz pisanje prekršajnih grupe podrške Molnanaloga, odnosno evidentiranje ru kao "borcu protiv prometnih prekršaja, a ne "storkorupcije" i dalje pak niranje" naloga odabranim najavljuju mimohod popojedincima ili pak nešto drške, koji bi trebao biti drugo što bi upu ivalo održan u subotu u akovna kazneno djelo cu), a ne zdravo za gotovo prihva ati sve informacije koje se plasiraju u javnost. Hrvatska vodst va Policijske je preplavljena korupcijom, no uprave me imurske “naj- ne tražimo li je zbog op eg neglasniji“ neki bivši policajci zadovoljstva sustavom esto i optuženi za razli ita kazne- tamo gdje je nema. Bez obzira na djela. Tamo se javljaju i na manje nepravilnosti u konpojedini osnovnoškolski na- kretnom slu aju, koje ne pori u stavnici koji su svojevremno ni službeni organi. Svako samoimali politi ke ambicije, pa se ubojstvo, neovisno o motivima, name e i logi no pitanje koji je tragedija, posebno za najbliže su njihovi motivi i nisu li želj- osobi koja ga je po inila. No poni tek nešto medijske pažnje. slije svega iznesenog u javnost I ve ina medija, a pri u o nije li taj gorak okus tragedije tragediji prenijela su i odre ena dodatno poja an?

NA ELNIK PU me imurske Krunoslav Gosari

Pritužba Dina Molnara ve im je dijelom neutemeljena Nakon što je završen nadzor Unutarnje kontrole MUP-a, na elnik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari javnosti je uputio priop enje koje prenosimo u cijelosti. Gosari navodi: “Policijski službenici Službe za unutarnju kontrolu MUP-a i Službe za nadzor, unaprje enje rada i razvoj policije Ravnateljstva policije proveli su izvanredni nadzor u PU me imurskoj, a vezano uz pritužbu pokojnog policijskog službenika PP-a Mursko Središ e Dina Molara. Naime, pokojni Dino Molnar je krajem prošle godine Unutarnjoj kontroli MUP-a podnio pritužbu u kojoj je naveo niz konkretnih doga aja, ukazuju i na mogu e nezakonite radnje i propuste pojedinih rukovoditelja i policijskih službenika PU me imurske.

Obavljenim nadzorom u PU me imurskoj Unutarnja kontrola MUP-a utvrdila je da je pritužba Dina Molnara ve im dijelom neutemeljena.

Utvr ena je utemeljenost pojedinih navoda u pritužbi koji se odnose na propuste u primjeni metodologije rada. U skladu s tim, rukovoditeljima PU me imurske naloženo je poduzimanje odre enih aktivnosti kako bi se takvi propusti izbjegli u budu em radu.

Temeljem izvješ a Unutarnje kontrole protiv nekoliko poli-

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

cijskih službenika pokrenut e se disciplinski postupak. Što se ti e navoda o ometanju u napredovanju, nadzor je utvrdio da je policijski službenik Dino Molnar na svoje traženje premješten iz PU dubrova ko-neretvanske u PU me imursku, a 2008. godine na svoj zahtjev i uz suglasnost na elnika PU me imurske upisao je preddiplomski stru ni studiji kriminalistike. Nakon završetka studija podnio je zahtjev za nastavak školovanja na specijalisti kom diplomskom stru nom studiju kriminalistike, za što nije dobio suglasnost na elnika policijske uprave s obzirom na to da nije bilo potreba službe za visokom stru nom spremom.

Budu i da je Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu tako er zaprimilo pritužbu Dina Molnara, sve prikupljene obavijesti, utvr ene u izvanrednom nadzoru, dostavit e se navedenom državnom odvjetništvu”, kaže Gosari . (vk)

GLAS RAZUMA

9

KOMENTAR anonimnog “fejsbukovca“, ali o ito dobro upu enog u pozadinu ovoga nesretnog slu aja, kojim se prodire u srž stvari

Nemojte zbog zlonamjere i mržnje optuživati druge za tragi an Dinov in Pra enjem medija i društvenih mreža nije teško zamijetiti kako se digla velika prašina oko smrti Dina Molnara. Ve ina komentatora su ljudi koji ga uop e ne poznaju, ali si unato tome daju za pravo prozivati pojedine osobe, javno iznositi svoja mišljenja koja nisu baš razumna, pa ak i napadati pojedine osobe, traže i krivce za tragi an doga aj. Naravno, "najbistriji" sumnjaju u samoubojstvo i upuštaju se u nešto što ne razumiju...

Kako se ne bi pisalo samo o naga anjima i neprovjerenim tvrdnjama, ovaj lanak je rezultat proizašao iz obavljenih mnogobrojnih razgovora, ali i prou avanjem zakona.

Tko je bio Dino Molnar?

Svojim mještanima poznat kao mirna i povu ena osoba, prijatelji imaju samo rije i hvale. Je li Dino uop e imao pravog prijatelja?

Najvjerojatnije nije, nije jer su mnogi znali za njegove probleme i nisu mu pomogli, dok bi si pravi prijatelji dali truda. Koje sad probleme? Svi govore o problemima na poslu, ako se to može zvati problemima. Zar je Dino bio jedini pošteni policajac? Ve ina policajaca na pošten na in radi svoj posao, ali uvijek se na u pojedinci koji svojim nedjelima zasjenjuju sve ono dobro i svoje kolege i struku ocrnjuju pune i naslovnice lošim vijestima. Dino je svoj posao radio kao "robot", programiran i bez imalo kreativnosti. Ama baš svaku grešku, svaki prekršaj je sankcionirao, bila to i najmanja greška. Govorilo se za njega "Taj bi i svog oca kaznio", a ta tvrdnja nije daleko od istine.

Samo si zamislite da vas policajac kazni s 500 kuna jer se niste vezali, policajac nema nimalo razumijevanja i ne uvažava isprike, ne želi vas saslušati, ne priznaje što ste dugogodišnji voza bez ikada po injenog prekršaja. Ne, on napiše kaznu, o upozorenju ni ne razmišlja, iako je i to zakonski propisano. Da svi policajci rade na takav na in, bojali bismo se uop e svojim vozilima iza i na cestu, a samo se svi zajedno prisjetimo koliko puta ne upalimo svjetla, malo popijemo i sjedamo za volan, ne vežemo se, izgori nam žaruljica... Ali zbog toga nismo kriminalci i dobro bi bilo da nas policajci saslušaju i, ukoliko je mogu e, izreknu upozorenje koje e puno više zna iti i istovremeno ulijevati povjerenje u policiju.

Ipak nije sve u prometu, nije to najve i problem u našoj državi, kaznena djela su problematika i tu treba angažirati policiju za ve u našu sigurnost.

licajce s problematikom i nalagati im pojedina postupanja. Vidljivo je da su ga rukovoditelji samo htjeli "spustiti na zemlju" i ukazati mu na blaže mogu nosti (upozorenje). Dino je sebi umislio da su se svi urotili protiv njega, nadre eni, kolege s posla, pa ak i sud, naše pravosu e. Je li se itko pitao da možda nešto nije u redu s Dinom Molnarom? Zbog ega je on jedini tako tvrdokoran slu aj?

Svaki dje ak koji ga je barem malo poznavao zna da je Dino uživao u obavljanju svojeg posla, posebno postupaju i po prometnim prekršajima, on je na taj na in pokazivao svoju mo . esto je na igralištu dje acima prepri avao dogodovštine s posla, sad zamislite da je i vas negdje kaznio i kasnije se hvalio kako je on strog i bez milosti vama napisao kaznu i izbio vam iz nov anika pozamašni iznos. Zar je uop e dozvoljeno nekome javno prepri avati policijsko postupanje prema odre enim osobama. Dino tu nije stao, nego je i preko društvenih mreža (Facebook) pojedincima opisivao kako je on nekoga kaznio. Zbog takvog ponašanja na žaljenje stranke koju je kaznio i potom javno osramotio protiv Dina je podnesena kaznena prijava za odavanje službene tajne.

Razumnom ovjeku sve jasno.

Sad se postavlja pitanje je li to razlog za po injenje samoubojstva.

Ma nema razloga za taj in, to nitko ne može opravdati i to su odluke samo psihi ki slabih osoba. Ali nije Dino imao samo "probleme" na poslu, imao je on puno ve e

probleme koji su privatne i obiteljske naravi.

Novac, torbe, sindikat…

Kakav je bio odnos Dina s njegovim roditeljima s kojima je živio, zbog ega su bili u takvim odnosima da gotovo nisu komunicirali. Da, Dino je uvijek bio bez novca i stalno je tražio na ine i mogu nosti dodatne zarade. Nerijetko su ga pitali za što mu je potreban novac, ali nikad nije davao odgovor. U njegovoj prijavi (predstavci, op. red.) tako er je vidljivo da se žalio na mala primanja od 4.700 kuna. Ljudi, to su mala primanja? U današnje vrijeme nisu, danas kad cijela obitelj pokušava preživjeti s 2.500 kuna mjese no.

A njemu je to bilo premalo, iako je živio u roditeljskoj ku i i nije nikoga uzdržavao, nije imao svoju obitelj, ni djevojku. Bilo bi u ovom trenutku zaista neodgovorno naga ati zašto je zapao u dugove (me utim, na vidjelo je izašla injenica da oni dosežu nemale iznose, ali o tome ne želimo i i u detalje zbog umrloga, pa smo izbacili dio u kojem se govori zbog ega su dugovi zapravo nastali, op. red.).

Neki pak su mišljenja da je Dino ubijen, da se svakojaki dokazi prikrivaju i izmjenjuju, proziva se policiju, državno odvjetništvo, pravosu e...

Doista boli kad ovjek vidi što su sve ljudi kadri iznijeti, ogovarati. Nazivamo se “Balkancima“, s pravom, ali to je rezultat proizašao isklju ivo zbog našeg mentaliteta, našeg ne

Gdje je u predstavci korupcija?

Nikako se ne može doku iti gdje je u Dinovoj prijavi rije o korupciji, kako je to opisano u njegovoj prijavi, tu nema ni govora o korupciji. Gospodo, prolistajte Kazneni zakon i prou ite malo sudsku praksu te se upoznajte s elementima korupcije. Što se ti e mijenjanja kazni iz prometa, svi blaži prometni prekršaji sankcioniraju se na licu mjesta po injenja samog prekršaja ili naknadnom prijavom policije, a u pravilu prvostupanjska rješenja (kroz prekršajne naloge i obavezne prekršajne naloge) donosi baš policija. Naravno da nadre eni rukovoditelji u policiji imaju svoj spektar ovlasti, a ujedno im je i dužnost svoje podre ene usmjeravati kroz posao, upoznavati po-

DIO PREDSTAVKE Dine Molnara koji potvr uje izneseno u komentaru lanku koji smo nazvali „Glas razuma“ jer najbolje o itava što ona zapravo sadrži, dok ponajviše otkriva psihološki profil njega kao policajca kakvog baš i ne bi željeli susresti na cesti ili bilo gdje drugdje

razmišljanja, naših pametovanja i donošenja brzih i nepromišljenih zaklju aka. Brzo se organiziraju prosvjedi, ali s kojim ciljem, za koga i zbog ega?

Dina više nema, ukazao je na neke propuste i iznio je svoja mišljenja, stavove i neslaganje s pojedincima.

Nemojmo suditi samo temeljem njegove prijave, uvijek treba saslušati i drugu stranu te pogledati u širinu, jer tek tada možemo donijeti koliko toliko ispravan sud.

Dino je sa sobom ponio dvije torbe, jednu sa službenim pismenima i jednu u kojoj se nalazila službena odora. Ona u kojoj su se nalazila službena pismena vra ena je prazna, naravno, kad su pismena vlasništvo policije, gdje je Dino zadužio te dokumente koji se logi no moraju i vratiti. Pa ne e njegovi roditelji "fušati" i pisati nov ane kazne na Dinove obrasce.

Dino je bio sindikalni povjerenik, a baš je taj sindikat, kojem je bila dužnost zaštititi svojeg lana i prijaviti sve nezakonitosti i kršenja prava radnika, zakazao i pokazao se nezrelim. Što je sindikat napravio, iako je gotovo godinu dana prije tragi nog doga aja znao za Dinove probleme na poslu. Možda su te prijave uvali kao "as u rukavu" i pravili se mo nima, možda su se smijali tim navodima... Da su imalo ozbiljno shvatili prijavu, nešto bi poduzeli, to im je dužnost i posao za koji su pla eni, ali od njih se nije ništa ulo sve do Dinove smrti, kad se sindikalni vo e bude te traže kojekakve istrage i oformljivanje svakojakih skupina i odbora.

Ako je vjerovao da je u pravu, trebao se i dalje boriti Dino Molnar je o ito živio u svijetu mišljenja da je jedini u pravu, te da se sve srušilo na njega i urotilo protiv njega. Nitko nije savršen i ljudski je da nam neke stvari promaknu ili da se pojedine stvari gledaju s izrazito optimisti ne strane, te se zbog našeg olakotnog shva anja stvari povremeno dogodi i ve i propust ili ak incident. Nikoga se ne može kriviti za Dinovu smrt, sam se odlu io na taj in i iznevjerio mnoge. Ako je bio siguran u sebe i mogao stajati iza svih optužbi, trebao se ostati boriti i pobijediti ukoliko je bio u pravu. Kakve koristi od toga da na sebe dignemo ruke, jer smo došli na naizgled nepremostivu prepreku? Tek tada moramo uprijeti i iz sve snage kro iti prema rješavanju probleme i postati herojem. Zato bi se svi trebali boriti za bolje sutra, u iti svoju djecu živjeti po krš anskim na elima, po eti od sebe i initi sebi i drugima život boljim i bogatijim, odbaciti sebi nost i bahatost te se ponašati po crkvenim zakonima i poštivati zakone naše države. Dino bi bio sretan da se svi ispravno ponašamo u prometu, da ne radimo iznimke i sebe stavljamo ispred nekoga drugoga, Dino bi kao i svaki normalan ovjek želio svijet bez kriminala, svijet poštenja, praštanja i ljubavi... Pomognite da njegov život nije bio uzaludan i ne upropaštavajte svoj i tu i život i po nimo se svi zajedno ponašati ljudski za bolje sutra. Ljudi su danas ispunjeni mržnjom i zlonamjerom i umjesto prosvjeda, oti ite u crkvu, iskreno se pomolite za dušu pokojnog Dina, za svoje najbliže i bolje sutra. Razmislite.

(Op. red.: Ovaj komentar izašao je na Facebook grupi koja priprema “Prosvjed u ast policajca Dina Molnara“, a iz istoga su izba eni pojedini mali dijelovi iz pijeteta prema pokojnome.)

10

Kroz Međimurje

NAŠ ITATELJ požalio se na semafore u Zrinsko - frankopanskoj

Dogradona elnik Zoran Vidovi : Maksimalno vrijeme ekanja je 86 sekundi

Našoj redakciji obratio se itatelj iz akovce koji se žali na nove semafore u Zrinsko - frankopanskoj ulici. Kažu kako “zeleni val“ nije uskla en, te da voza i predugo ekaju da se uklju i zeleno svjetlo. Takve tvrdnje u Gradu akovcu odbacuju. Prema rije ima zamjenika gradona elnika Zorana Vidovi a, koji je operativno vodio projekt postavljanja semafora, na cesti podno semafora postavljeni su senzori koji kad nai e vozilo “reagiraju“ te se brzo upali zeleno svjetlo. Ako nema vozila, crveno se uklju i za 6 sekundi, a, ovisno o satu i danu, postavljeni su ciklusi.

Najduže vrijeme ekanja može iznositi 86 sekundi.

Na pitanje pak zašto na

semaforima nisu postavljeni broja i koji prikazuju koliko sekundi ostaje do uklju ivanja zelenog svjetla, Vidovi odgovara kako je struka rekla da je nemogu e koordnirati broja e i senzore. Trebalo je odlu iti ili broja i ili senzori te je ocijenjeno da e uz senzore proto nost prometa biti ve a. Broja i uostalom mogu djelovati tek “psihološki“, jer voza vidi koliko dugo mora ekati, no ne mogu ubrzati uklju enje zelenog svjetla.

Da je projekt uspješan, govori i podatak da od studenoga, kada su semafori postavljeni, na dvama raskrižjima u Zrinsko - frankopanskoj ulici nije zabilježena ni jedna prometna nesre a, isti e Vidovi .

NEDELIŠ E

Potpisani ugovori sa stipendistima Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat u petak je u tamošnjoj op inskoj vije nici sa studentima, odnosno njihovim roditeljima potpisao ugovore o stipendiranju za akademsku godinu 2012/2013. Op ina inancijski potpomaže ukupno 72 studenta – etrdeset jednog otprije te trideset jednog novog. Mjese ni

iznos stipendije za studij u akovcu ili Varaždinu je 300 kuna, Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima 500, a za studij u inozemstvu 600 kuna. Dodatne bodove pri kreiranju rang liste stipendista ina e dobivaju oni koji se školuju za de icitarna zanimanja što su uglavnom razli iti tehni ki studiji, kaže na elnik Horvat. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

STOŽER zaštite i spašavanja Me imurske županije pronašao krivca za poplavu PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

U

Me imurju se digla cijela hajka za poplavu u Puš inama, tražio se krivac. No tko je krivac? Krivac za poplavu u Puš inama je Austrija, koja je najprije zadržala, a zatim ispustila velike koli ine vode, Slovenija to nije mogla podnijeti i vode su završile kod nas i izazvale poplavu, rekao je na sjednici Stožera zaštite i spašavanja Ferid Kašmo, jedan od elnih ljudi u sektoru zaštite i spašavanja, govore i o stanju sustava.

On je nastavio: - Ovaj put nismo obranili nasipe kao mnogo puta prije toga. Pokazalo se da vre e s pijeskom ne mogu zadržati vodu kad jednom krene preko nasipa, samo zbog dobrog nasipa Parag nije bio poplavljen. Trebalo je sa uvati nasip da ga ne prelije voda, a stru njaci iz Hrvatskih voda trebali su koordinirati akciju. Na žalost, prije je na svaka dva kilometra bio rukovodilac dionice nasipa, sad Hrvatske vode imaju rukovodioca dionice nasipa na svakih deset kilometara, smatram da to nije dobro. Akcijom su trebali rukovoditi stru njaci iz Hrvatskih voda, a ne vatrogasci, osim toga, vidjelo se da ze ji nasipi s vre ama ne pomažu, trebalo je štititi nasip.

Prijašnja iskustva su bila takva da su stru njaci Hrvatskih voda prije svakih najavljenih visokih voda dolazili k nama da se dogovorimo na koji emo na in djelovati, gdje se trebaju raditi bunari, a gdje postavljati vre e s pijeskom.

Tako er je laž koju esto ujem da se nije znalo za visoke vode, to smo svi prije dolaska voda znali.

Krivac za katastrofu u Puš inama je Austrija!

Opasnost od novih poplava je realnost U budu nosti treba o ekivati sve ve e i ve e vode, zbog urbanizacije i kanalizacije, pa e i opasnosti od poplava biti još ve e i treba se dobro pripremiti. injenica je tako er da od 1964. nismo vodili previše brige o nasipu uz Dravu u Puš inama, a više smo se orijentirali na Muru, s ije su strane dolazile stalne opasnosti.

Pro elnik Podru nog ureda zaštite i spašavanja akovec Ladislav Soke govorio je o stanju sustava zaštite i spašavanja u prošloj godini. Ocjene su pozitivne, a treba poboljšati stanje nasipa, što je zada a Hrvatskih voda, a pokazuje se da je teško popuniti specijalisti ke postrojbe civilne zaštite, na emu tako er treba raditi u narednom vremenu.

Dožupan Matija Posavec je uz analizu stanja rekao i da su ceste u gornjem dijelu Me imurja bile iš e za vrijeme visokog snijega nego one u akovcu, pa je nužna bolja organizacija.

Ze ji nasipi s vre ama ne pomažu, trebalo je štititi nasip, re eno je izme u ostalog na temu katastrofalne poplave u Puš inama na sjednici Stožera civilne zaštite

Sjednica Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije

1. velja e 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO vije e Gori an

Op ina od OŠ Gori an zahtijeva vlasništvo estice i objekta dje jeg vrti a

u Obranom od poplava trebaju rukovoditi stru njaci Hrvatskih voda, a ne vatrogasci, rekao je Ferid Kašmo

KRITI NI NASIP od Trnovca do Gornjeg Kuršanca

Još se isho uju “papiri“, ali ide rekonstrukcija

U petak je u prostorima Me imurske županije održan radni sastanak Povjerenstva za analizu izvanredne situacije – poplave u naselju Puš ine u užem sastavu. Da podsjetimo, povjerenstvo je formirao župan Me imurske županije Ivica Perho , kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do poplavljivanja dijela Puš ina, ali i eventualni propusti i slabe to ke u sustavu kontrole, obavješ ivanja i zaštite.

Nakon rasprave, lanovi Povjerenstva zaklju ili su da se nadležnim ministarstvima dostavi zahtjev za što bržim potpisivanjem me udržavnog sporazuma sa Slovenijom, kako bi se pravovremeno i to no obavještavalo o pojavi velikih koli ina vode koje mogu prouzro iti poplavu i materijalnu štetu. Naime, iz izvještaja koje su dostavile institucije, uklju ene u sustav obavješ ivanja, vidljivo je da je jedan od razloga nedovoljne pripremljenosti snaga zaštite i spašavanja, kao i same poplave, nedostatak pravovremenih i to nih informacija o veli ini, vremenu dolaska, kao i trajanju vrhunca vodenog vala.

Žurna procedura Hrvatske vode žurno e zapo eti s procedurom rekonstrukcije i izgradnje nasipa od Trnovca do Gornjeg Kuršanca. Postoje i nasip e se nadvisiti na mjestima gdje bi prelijevanje moglo prouzro iti poplavu u naseljima Gornji Hraš an, Puš ine i Gornji Kuršanec.

Ina e, Hrvatske vode odmah nakon povla enja vode sanirale su mjesto na kojem je voda probila postoje i nasip, a, kako su izvijestili, nasip se redovito obilazi i saniraju se sva primije ena ošte enja.

Dogovoreno je da e za prvu sljede u sjednicu Kolegija gradona elnika i na elnika u Me imurskoj županiji Podru ni ured za zaštitu i spašavanje akovec pripremiti prezentaciju kako bi njih, ali i javnost, upoznao s postupcima u slu aju velikih nesre a ili katastrofa, s naglaskom na poplave.

Naime, pou eni iskustvom te približavanjem prolje a i topljenja snijega, mogu se o ekivati visoki vodostaji te opasnost od poplava. Tako er, dodatno e se objasniti i “linija zapovijedanja”, odnosno prijenos ovlasti te nadležnosti na elnika, gradona elnika i župana u takvim situacijama.

Op insko vije e Gori an donjelo je u ponedjeljak odluku o upu ivanju zahtjeva Osnovnoj školi Gori an za prijenos vlasništva nekretnine kat. est. 1/3/1, u naravi dje ji vrti i dvorište, na Op inu Gori an. - Rije je o problemu koji traje desetak i više godina, Dje ji vrti u Gori anu ostao je u vlasništvu OŠ Gori an, odnosno Me imurske županije, kao jedini u našem kraju. Zbog toga Op ina na njemu nije imala mogu nosti ulaganja, jer nije bila vlasnik estice i nekretnine, što se sad želi promijeniti.

U vremenu kad su se dje ji vrti i odvajali od škola, jedinice lokalne samouprave kao osniva i preuzimali su sva potraživanja i obveze vrti a koje su postojale danom odvajanja, kao i svu postoje u kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu vrti a od škola uz koju su vrti i do tada poslovali.

Svi drugi u Me imurju napravili prijenos Prema informacijama koje imamo, sve škole koje su imale u svom sastavu dje ji vrti prenijele su vlasništvo na esticama na kojima se nalazio objekt dje jeg vrti a s pripadaju im dvorištem na op ine. U op ini Gori an to nije riješeno, nego se estica na kojoj se nalazi objekt vrti a s pripadaju im dvorištem još nalazi u vlasništvu Osnovne škole Gori an.

Postoje e stanje predstavlja problem s obzirom na to da je Op ina Gori an osniva vrti a, a pitanje vlasništva nije riješeno. Op ina Gori an zbog toga ne može kandidirati obnovu objekta vrti a prema nikakvim programima koji se nude iz pretpristupnih fondova Europske unije.

Propust bivših op inskih vije a U drugim op inama i gradovima dje ji vrti i su

SVETA MARIJA

ur ica Slamek i dalje vodi svetomarske žene

Prošlo je ve punih 16 godina od osniva ke skupštine Društva žena “Amalija Kranjec” iz Svete Marije. Po etak djelovanja bio je pun uspona i padova, ali iza svakog pada postale su još ja e i s još ve im optimizmom zapo ele su nove aktivnosti za dobrobit svih lanica i lokalne zajednice.

Tijekom godina svaka od njih postala je biser na prekrasnoj bisernoj ogrlici pod imenom Druš-

tvo žena “Amalija Kranjec”. Svoj godišnji izborni skup žene Svete Marije održale su u subotu 26. sije nja. - Ponosna sam što sam i ja dio te ogrlice, zrno jednake veli ine kao i ostale, s razlikom što sam po aš ena što mi je po peti put ukazano povjerenje da budem odgovornija, da budem predsjednica društva, rekla je stara - nova predsjednica ur ica Slamek. Skupština je

Jato labudova zimuje na kotoripskoj Šodergrabi

Ferid Kašmo: - Nau ili smo da obranom od poplava moraju rukovoditi stru njaci Hrvatskih voda, a ne ekipe civilne zaštite i vatrogasci

Kod prošloga vodenog vala nasip, na žalost, nije izdržao i došlo je do katastrofe u Puš inama

odavno u njihovu vlasništvu i op ine se brinu o njima, u Gori anu se to nije dogodilo zbog propusta prijašnjih saziva op inskih vije a. I na prošloj sjednici Op inskog vije a Gori an dogodila se burna rasprava izme u na elnika op ine Darija Mohari a i direktora OŠ Gori an na temu tko je krivac za nastalo stanje, no ujedno je prona en na in kako pokrenuti cijeli proces prijenosa vlasništva.

U op ini Belica vrti je poslovao 1997./1998., Op ina je bila osniva vrti a. Vrti je bio u sklopu Osnovne škole. Op insko vije e Belica donijelo je 1998. odluku o osnivanju predškolske ustanove dje jeg vrti a te je vrti odvojen od škole.

U Gradu Mursko Središ e bila je ista situacija, te je Osnovna škola prebacila esticu na kojoj se nalazio vrti na Grad Mursko Središ e.

Jato od 23 labuda privremeno je svoj dom pronašlo na ribi kom jezeru Šodergrabi u Kotoribi. Njihova ljepota i gracioznost nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Ljudi im prilaze, hrane ih kruhom, a oni se nikoga ne plaše … Labud se smatra jednim od najljepših bi a u svijetu vodene peradi, a opisani su u brojnim pjesmama i stihovima

te su oduvijek budili ovjekovu maštu, divljenje i pažnju. Oni su esto nadahnjivali ljudsku maštu. O tome svjedo i pojam labu eg pjeva, kao i bajka "Ružno pa e". U toj bajci, kao i ina e u europskoj mitologiji, labud simbolizira zrelost i dovršenost, a u umjetnosti se esto koristi kao alegorija za isto u. Labudovi su u Hrvatskoj zašti ena su vrsta.

potvrdila Magdalenu Kvakan i Nevenku Hunjdi za potpredsjednice, Gordanu Hunjadi za tajnicu i Štefaniju Perli za blagajnicu, a za lanice Nadzornog odbora Bernardu Pongrac, Francisku Kvakan i Danicu Orehovec. Izborni skup održan je u prostorima Vatrogasnog doma, a nakon službenog dijela lanice su nastavile druženje uz glazbu i ples. (alf)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

OP INA Gornji Mihaljevec

Osamsto tisu a za infrastrukturu i poduzetni ku zonu Op insko vije e Gornji Mihaljevec odlu ilo je da se u op inskom prora unu za 2013. godinu za izgradnju cesta i mostova, javnu rasvjetu, održavanje groblja i mrtva nice te poduzetni ku zonu osigura 792 tisu e kuna.

Najviše, ak pola milijuna kuna, uložit e se u poduzetni ku zonu, od ega 460 tisu a kuna pripada gra evinskim objektima. Po 100 tisu a kuna potrošit e se za ure enje groblja i mrtva nice te za izgradnju cesta i mostova. Vije e je donijelo i projekciju prora una za sljede e dvije godine, gdje e se ulaganja u komunalnu infrastrukturu pove avati po nekoliko stotina tisu a kuna, a prioritete e i dalje imati poduzetni ka zona, ceste i putovi, groblje i mrtva nica te javna rasvjeta u svim naseljima. (sm)

VRATIŠINEC

Sanacija odlagališta Mo ile ak 960 tisu a kuna Op ina Vratišinec u svom prora unu za teku u godinu predvidjela je za sanaciju odlagališta sme a Mo ile, odlagališta oko kojeg se esto lome koplja na sjednicama Op inskog vije a i koje bi kona no uz pomo fondova i županije trebalo biti ure eno po svim propisima. Op ina Vratišinec ove godine u prora unskom dijelu plana nabave, u što spada i sanacija Mo ila, ali i drugi komunalnih radovi i zahvati, planira utrošiti 2,363.800 kuna. Zna ajan dio iznosa uložit e se u po etak ure enja Poduzetni ke zone Ciglenice, te u sanaciju i ure enje Glavne ulice u Gornjem Kraljevcu, te modernizaciju prometnica, kanalizaciju i druge manje komunalne investicije u Vratišincu. (sm)

Ukradena drva odvoze se i autoprikolicama u druge krajeve županije PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

P

MJEŠTANI Bukovca i Prapor ana ogor eni kra om drva i devastacijom šuma u selni kom kraju - štete se mjere u desecima tisu a kuna tjedna

otaknut zahtjevima i pozivima da nešto u ini u vezi sa stalnim kra ama drva za ogrjev, ali i vezano uz gra u te devastaciju šuma i uništavanje šumskih, poljskih i lokalnih prometnica, Ervin Vi evi , lan Op inskog vije a Selnica, organizirao je potpisivanje peticije protiv kra e drva i devastacije šuma na podru ju naselja Bukovec i Prapor an. Peticiju je potpisalo 90 punoljetnih žitelja oba naselja, a njezina kopija predana je Uredu me imurskog župana Ivice Perho a i ravnatelju Hrvatskih šuma, Odjel u akovcu, Benjaminu Horvatu.

Peticijom žitelji Prapor ana i Bukovca traže od nadležnih institucija da zaustave uništavanje šuma, ali i prometnica koje kradljivci drva nemilosrdno ošte uju.

Tjedno se u selni kom kraju pokrade drva u vrijednosti od nekoliko desetaka tisu a kuna.

Deseci - Donedavno su to bile traktora, kamiona pojedina i autoprikolica, natone kra e, varenih drvom za ogrjev, me utim, dnevno, poglavito vikenu podom, odlaze iz naših šuma u sljednje druge krajeve naše županiv r ijeme to je poje, što je bezobzirna kra a stalo mašuma u vlasništvu pojesov no, pa dinaca i države se iz šuma teško i t r a k t or i m a , da se snakamionima, ali i laze kako znaprikolicama osobnih automobila, dnevno, po- ju i mogu, ali isto tako znamo glavito vikendom, poruši i da kra a nije oblik rješavaodveze stotine kubika aga- nja materijalne krize, kaže cije, hrasta, graba, bukve i Vi evi , koji poziva ljude iz drugih op inskih naselja da drugog drve a.

Vlasnici tih šuma preteži- se priklju e zahtjevima za to su ljudi s podru ja op ine poduzimanje mjera protiv Selnica, ali i drugih sredina. doslovnog uništavanja šuMi razumijemo da je ljudima ma.

Peticiju potpisalo devedeset mještana oba naselja

- Peticijom želimo potaknuti odgovorne da po nu rješavati problem devastacije šuma kao javnog i privatnog dobra, kaže Ervin Vi evi

Siromaštvo se ne rješava kra ama Ervin Vi evi razgovarao je s Benjaminom Horvatom iz Hrvatskih šuma, Odjel u akovcu, te ga upoznao s problemom koji postaje sve ve i i prijeti sukobima vlasnika šuma s kradljivcima.

- Horvat smatra kako je problem poduzeti neke drasti nije i konkretnije mjere

u tome što Me imurska županija nije donijela Zakon o šumama, pa Hrvatskim šumama, koje su vlasnik ve ih površina na selni kom podru ju, predstavlja ogromnu zapreku u provo enju zaštite šuma, odnosno privatnih šumoposjednika. S ovim problemom upoznat je i šumarski inspektor, koji je izrazio spremnost i obe ao

izvid stanja u što kra em vremenu.

U cijeloj ovoj pri i, a ja bih je nazvao i dramati nom, najžalosnije je što u šume do u drva rušiti ljudi iz drugih mjesta, natovare prikolice i bez ikakvih potrebnih dokaza o vlasništvu, izvozu drva i sli no odvoze drva ne samo za svoje potrebe, nego i za preprodaju, kaže Vi evi , nadaju i se kako e peticija probuditi odgovorne i da e se ne pozabaviti nego riješiti ovaj problem.

Vi evi poziva vlasnike šuma kojima su drva pokradena da mu se jave kako bi se njihovim potpisima i zahtjevima mogao još snažnije angažirati u borbi protiv drvokradica, koji zara uju, a neki se i bogate na tu i ra un.

- O štetama na prometnicama samo se naga a, no one su velike i vjerojatno e jednog dana i to pitanje do i na dnevni red Op inskog vije a, jer uništavaju se ceste i putovi koji su izgra eni i ure eni novcem ovdašnjih stanovnika, kaže Vi evi , pozivaju i op insko elništvo da reagira na devastaciju lokalnih prometnica.

1. velja e 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIJE E za prevenciju Grada Mursko Središ e - Romi i prometni kolaps u dane vikenda najve i problem

Manje je opijanja na javnim mjestima - Opijanja mladih na javnim mjestima sve je manje, emu vjerojatno pridonosi neimanje novca, ali i policijski nadzor.

Isto tako sve je manje nesavjesnih Roma koji vozilima upravljaju bez voza ke i prometne dozvole, pa je u Sitnicama smanjen broj prometnih prekršaja i nesre a

Vije e za prevenciju stanje sigurnosti ocjenjuje dobrim PIŠE: STJEPAN MESARI

- Stanje sigurnosti na podru ju Grada Mursko Središ e na razini je prosjeka ostalih dijelova Me imurja, a u pojedinim segmentima i bolje.

Opijanja na javnim mjestima sve je manje, kao što je manje i po injenja kaznenih djela, prometnih prekršaja, dok je u blagom porastu injenje kra a i manjih prekršajnih djela.

I dalje je najve i problem ponašanje Roma iz naselja Sitnice, iji manji broj žitelja stvara probleme u naselju i izvan njega, poglavito kada je rije o kra ama te nasilni kom ponašanju.

Veliki problem u samom Murskom Središ u pri injavaju gužve u prometu, odnosno redovi kamiona koji na ulicama ekaju prijelaz državne granice sa Slovenijom. I tome e uskoro morati do i kraj, jer u prolje e trebaju zapo eti radovi na izgradnji zaustavne trake izme u Sitnica i Murskog Središ a, ime bi se smanjio broj vozila pred samom granicom.

Prošle godine na podru ju Grada Mursko Središ e po injeno je 270 kaznenih djela i 80 prekršaja, najviše u romskom naselju Sitnice ili su po initelji iz Sitnica. To je nešto više nego godinu dana ranije, ali ne zabrinjava, rekao je kontakt policajac Ivica Maltari .

Nema skitnji i prošnje - Vrlo je zna ajno što je potpuno iskorijenjena skitnja i prošnja po ulicama i trgovima, što je prije nekoliko godina bilo vrlo znakovito za Mursko Središ e. Nema ni prostituiranja u Sitnicama, kao ni okupljanja mladih na nekom mjestu, gdje bi se oni opijali ili inili neka od kaznenih ili prekršajnih djela.

U samom naselju Sitnica isto

tako je mirnije, a razlog tome je što su po initelji kaznenih djela ‘maknuti’ pa mladi nemaju ‘uzor’ za injenje prekršaja i kaznenih djela, naglasio je Maltari , smatraju i da je vrlo dobro što su oni koji su bili loš primjer pritvoreni i da je sada na sudu da odradi svoj posao do kraja, kako bi oni koji konstantno ine probleme na neko vrijeme bili odsutni iz naselja.

Lije nica Biserka Gori anec pohvalnim je ocijenila što su neki od maloljetnih i odraslih Roma dolazili na terapiju u Klub lije enih alkoholi ara, no nema saznanja kakvi su oni poslije toga. Smatra kako su uzroci ponašanja mladih Roma u obiteljima, gdje mladi nemaju što dobro uti i vidjeti.

Doktorica je vrlo pozitivnim ocijenila zbrinjavanje romske djece u udomiteljske obitelji, od kojih su neke romske.

dodao kako nije istina da Romi pucaju i prijete neromima.

Predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek rekao je kako su od 520 u enika u Osnovnoj školi Mursko Središ e 102 Romi te da e uskoro i o tome trebati razgovarati.

Vije e za prevenciju Grada Mursko Središ e obavlja svoju funkciju dobro, suradnja la-

nova je na zavidnoj razini, a rezultat rada Vije a vidljiv je u tome što lanovi uživaju ugled, a stanje sigurnosti u Gradu iz godine u godinu sve je bolje. Svi lanovi Vije a slažu se u tome da idealnog stanja ne e biti nikada ili barem ne u dogledno vrijeme, no svaki pomak prema boljemu vrijedan je truda i rada svih lanova Vije a.

Romi kažu da žele raditi, ali ...

Milorad Mihanovi , predstavnik sitni kih Roma, složio se da u naselju ima onih koji ine kaznena djela i prekršaje, a krivac za to je nezaposlenost koja vlada.

- Romi žele raditi, ali ih nitko ne želi zaposliti. A od ne ega moraju živjeti, naglasio je Mihanovi . Kada pak mu je Furdi rekao da kra a nije na in da se preživljava, Mihanovi se složio da je tako, ali ostao je kod tvrdnje da Rome treba zaposliti i da e onda manje krasti. - Romi su fenomeni jer uspijevaju živjeti.

Na žalost, ima onih Roma koji ne kradu da bi imali što jesti, nego se kra om bogate. Takvima je mjesto u zatvoru i dobro bi bilo da ih se iseli iz naselja.

Rekao je kako u naselju nema prostituiranja, ali da još uvijek ima nasilni kog ponašanja, te

- Grad je odlukom svog Vije a zabranio opijanje na javnim površinama, kaže Dražen Srpak

Milorad Mihanovi kaže kako bi zapošljavanje Roma riješilo mnoge probleme

Šetnica mora biti sigurna Zamjenik gradona elnika Dražen Srpak napomenuo je kako je Grad donio odluku o zabrani opijanja na javnim površinama, te vjeruje kako e policija uspostaviti red na šetnici, ija je izgradnja pri kraju, i koja, prema Srpakovim rije ima, treba biti mjesto rekreacije, odmora i kulture.

- Šetnica nikako ne smije postati akove ki park, u kojem se doga aju mnoge ružne stvari. Ve sada policija nadgleda šetnicu i podru je uz nju i siguran sam da e stvari biti kako treba, naglasio je policajac Marinjo Furdi. Dodao je kako policija svaku ve er obi e najmanje jedan ugostiteljski lokal i da nisu primijetili ve a opijanja ili reme enje javnog reda i mira. Furdi je problemom nazvao kolone kamiona koje ekaju na carinjenje, odnosno prelazak granice sa Slovenijom, te nepropisna parkiranja u gradu.

Na njegove opaske nadovezao se dogradona elnik Dražen Srpak, rekavši kako e u prolje e zapo eti izgradnja zaustavnoga prometnog traka izme u naselja Sitnice i Murskog Središ a, gdje e kamioni biti zaustavljani i potom u odre enim vremenskim razdobljima puštani prema granici.

ŠTRIGOVA

Urbanovo ove godine nešto ranije Zapo ele su pripreme za ovogodišnje Dane vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2013., koje e, prema rije ima predsjednika Organizacijskog odbora Matije Posavca, po sadržaju i novostima biti najbolje do sada, europsko, kako kaže, jer samo pedeset dana kasnije Hrvatska e biti lanica Europske unije.

Urbanovo e ove godine biti obilježeno nešto ranije, i to od 17. do 19. svibnja, što je tjedan dana ranije od uobi ajenih koji su povezani uz blagdan Svetog Urbana, koji se slavi 25. svibnja. Mnogi kažu da je to zbog održavanja lokalnih izbora, no Posavec to ne spominje, nego kaže da je postignut takav dogovor s vinarima, Op inom i Turisti kom zajednicom Štrigova.

- Županiju koja e biti gost i partner još uvijek nismo izabrali, no razmišljamo o jednoj od regija kao što su Baranja i otok Pelješac, kao i o nekoj od slovenskih pa ak i francuskih regija, kaže Posavec, dodaju i kako e se puno toga znati na skorašnjem sastanku Organizacijskog odbora i Hortus Croatiae, te drugih koji su vezani uz organizaciju ove lijepe i ugledne priredbe. (sm)

OP INA Sveti Juraj na Bregu

Za kulturu 149 tisu a kuna Na podru ju op ine Sveti Juraj na Bregu djeluje trinaest udruga ili društava ija se djelatnost su inancira iz op inskog prora una.

Odlukom Op inskog vije a u ovoj godini za potrebe u kulturi iz prora una e se izdvojiti 149 tisu a kuna.

Udruge i društva organiziraju razne priredbe, a najzna ajnije su Valentinovo, Jurjevo i Dan op ine, Duhovsko proštenje, proštenje Ime Marijino, Dan škole, obilježavanje fašnika, boži ni koncert te više drugih mjesnih doga anja. Od svih udruga najbolja i najaktivnija je KUU Zasadbreg, te iz prora una dobiva 28 tisu a kuna. UHVDR Sveti Juraj na Bregu dobiva 11 tisu a kuna, a odmah do njih je Pjeva ki zbor Sveti Juraj na Bregu s 10 tisu a kuna. Po 8 tisu a kuna dobit e KUD Sveti Juraj na Bregu, Udruga Frkanov ani, Udruga žena Brezje, Udruga žena Mali Mihaljevec, Udruga žena Okrugli Vrh, Udruga umirovljenika Sveti Juraj na Bregu i Udruga Vredne roke. Po 4 tisu e kuna dobivaju Mo vara, Udruga mladih iz Okruglog Vrha i Udruga mladih Mali Mihaljevec.

Svi oni mo i e ra unati na dio od 20 tisu a kuna, ostavljenih u pri uvi za teku e donacije. (sm)

14

Poljodjelstvo

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BERNARDA Orehovec i njezina obitelj vode i su proizvo a i i promotori ekološki zdrave hrane

Velja a je mjesec za odabir i sijanje sjemenja povr a PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Posljednja srijeda kao i sve do sada Posljednja srijeda u sije nju na neki je na in zaokružila sva zbivanja na akove kom placu i sajmu tijekom prvoga ovogodišnjeg mjeseca, koji, istina, ima 31 dan, kao i više ostalih mjeseci u godini, ali svima se inio jako dugim.

Premda se vrijeme ipak nešto promijenilo na bolje, slika placa i sajma ostala je sli na, gotovo jednaka svim srijedama u mjesecu, a bilo ih je ukupno pet.

Na posljednjoj sije anjskoj srijedi, po svemu osrednjoj, donekle se prodavala perad, zatim sve vrste žitarica u manjim koli inama, odje a i obu a, alati za proljetne radove, te južno vo e i povr e. Interes

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir 1,30 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - zob 2 kn/kg - grah 20 kn/kg - luk 6 kn/kg - jabuke 8 kn/kg - turoš 10 kn/kom - med 40 kn/bo ica - klemen ne 12 kn/kg

za lopate za snijeg je pao, kao i za ogrjevna drva, premda je zima tek na polovici. No, ljudi osje aju da dolazi barem meteorološki ljepše vrijeme, što e, vjeruje se, i na plac i sajam donijeti vedrinu i ljepše dane. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Vode i hrvatski proizvo a ekološki uzgojene i zdrave hrane, poglavito povr a, jest obitelj Bernarde Orehovec iz akovca, koja zajedno sa suprugom Josipom i sinom Josipom, te uz fizi ku pomo radnika, na nekoliko hektara uzgaja povr e, žitarice, tikve, šljive, kruške i drugo vo e i povr e prema strogim svjetskim pravilima o proizvodnji hrane, koja na svjetskom tržištu ima visoku cijenu, a kod potroša a iznimnu vrijednost.

Ovih dana obitelj ima posla preko glave, jer vrijeme je odabira i odre ivanja koli ina za proljetnu sjetvu (sijanje) sjemenja u posude i lon i e, koji u zagrijanim prostorijama ekaju na klijanje, a potom, kada do e pravo vrijeme, i za presa ivanje na gredice pod plastenicima ili na otvorenome.

- Prvo i osnovno naglašavam kako mi sve što sijemo, sadimo i uzgajamo, a potom i ubiremo, inimo strogo prema pravilima, odnosno Sjetvenom kalendaru, što preporu ujem svima onima koji hranu žele proizvoditi besprijekorno zdravo, bez ikakvih kemijskih i mineralnih primjesa, poput gnojiva i sredstava za zaštitu od raznih bolesti, naglašava Bernarda Orehovec, al a i omega me imurske i hrvatske biodinami ke proizvodnje više vrsta vo a i povr a.

- Po etak i sredina velja e optimalno je vrijeme za odabiranje onoga što želimo posijati u primjerene posude za klijanje, a o tome kako e se obaviti taj dio proizvodnog procesa zavisit e urod, odnosno berba plodova tijekom ljeta ili u jesen, jasno poru uje povr arima i vo arima, koji se žele baviti ekološkim uzgojem, Bernarda Orehovec, koja obilazi mnoge stru ne skupove i sajmove u Hrvatskoj i svijetu, bilježi što se doga a na stru nom i tržišnom

Moslavac 0,75L butelja

AKCIJSKA CIJENA

15 kn

do isteka zaliha Vinoteka Čakovec, Josipa Kozarca 15, tel.: 040 395 850

Sredinom velja e u posude ili lon i e sije se sjemenje ranijih vrsta povr a, ali i koštice vo a iz kojih e nastati podloge za cijepljenje.

Bernardin vrt i njezina obitelj preporu uju ekološku, odnosno biodinami ku proizvodnju vo a i povr a

Kako bi se uzgojile ovako kvalitetne šljive, sada je potrebno posaditi njihove koštice, napominje Bernarda Orehovec

dijelu ove vrste uzgoja i potrošnje hrane, ali i sama održava predavanja i savjetuje što, gdje i kako uspijeva. Ukratko, ovog trenutka je Bernarda Orehovec vrlo cijenjena osoba u svijetu biodinami ke proizvodnje vo a i povr a.

Kineski jam, crni grah i medvje i luk najtraženiji Nekoliko desetaka, možda i stotinjak, vrsta vo a i povr a proizvodi obitelj Orehovec, pa je ovog trenutka kod njih i toliko vrsta koštica i sjemenja koje se tijekom jeseni i zime sušilo ili držalo u odgovaraju im uvjetima, a ovog se trenutka prebire isti i sprema za sadnju, odnosno sjetvu u posude.

Josip stariji i Josip mla i revno obavljaju sve što Bernarda kaže, no i sami su stekli ogromno znanje, Josip stariji i bogato iskustvo, te znaju što tržište najviše želi, pa se to i proizvodi i preporu uje drugima, pa tako i našim itateljima da uzgajaju, odnosno proizvode.

- Ve dulje vrijeme, osobito posljednjih godinu – dvije, na tržištu su najtraženiji jam - kineski korijen, crni grah i medvje i luk (srijemuš), zbog svojih osobitosti i na ina uzgoja traženi su proizvodi, a, što je posebno zanimljivo i korisno za naše ljude, uspijevaju u Hrvatskoj i Me imurju, uglas govore oba Josipa, mla i skloniji takozvanim egzoti nim, a stariji doma im artiklima. Oboje pak ih žele proizvesti na ekološki, biodinami ki na in, u emu im

je Rudol Steiner veliki uzor i karizma.

- Crni grah je vrlo ljekovit kada su u pitanju bolesti kože i krvi, še erna bolest, vodena bolest, reuma, giht, bolesti srca, bubrega i mnogi drugih bolesti i tegoba. Ima ogromnu energiju u usporedbu s ostalim vrstama graha.

Medvje i luk, srijemuš, izrazito je dobar ista organizma, a lije i reumu i giht. Konzumira se njegov list, koji se koristi u mnogim jelima kao doda-

tak umjesto bijelog luka. Poti e apetit i ja a organizam, istjeruje crijevne nametnike te lije i vrtoglavicu, slabo pam enje i gušenje.

Kineski jam se koristi kao dodatak drugim jelima, ali djeluje i protuupalno za smanjivanje oticanja koje izaziva reumatoidni artritis.

O ovim vrstama povr a, kao i o mnogim drugima, obitelj Orehovec rado razgovara sa svima koji do u kod njih u Bernardin vrt ili Dugu plus u akovcu. Poglavito sada kada je prolje e na vidiku i vrijeme je sijanja i sadnje u vrtovima, vo njacima i poljima.

Mla i Josip za sadnju preporu uje jam, kineski korijen, pun C vitamina

Crni grah se prebire za konzumni i sjetveni, kaže stariji Josip

1. velja e 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I zima je lijepa u vrtu.

Drve e u vrtu Ve ina je našeg drve a sad bez liš a, pa nam se možda ini da njihova prisutnost nije bitna.

Ali to nije to no. Drvo, stablo, je najzna ajniji stanovnik vrta.

Kao najve a, drvo je vjerojatno i najskuplja vrtna biljka. Drvo je obi no najistaknutiji element, pa su odabir i smještaj najvažnije odluke kod ure enja. Ta je odluka još važnija u malom vrtu gdje ima mjesta samo za jedan ili dva primjeraka. Da bi dobro uspijevalo morate uzeti u obzir više karakteristika – da li je stablo prikladno podneblju, vrsti tla i stupnju izloženosti. Potom je bitno istražiti kona nu visinu i širinu stabla i položaj gdje e imati dovoljno mjesta za nesmetano odrastanje i gdje mu ne e smetati zidovi, cijevi, odvodi ili žice.

Drve e je dugovje no, listopadno ili vazda zeleno, trajno drvenasto bilje kojem je životni vijek od desetlje a do nekoliko

stolje a. Ve ina ima jedno stablo, s krošnjom od grana iznad golog debla, premda ih mnoge vrste stvaraju nekoliko - ili prirodno ili kao posljedicu orezivanja i oblikovanja. Drve e se razlikuje i prema veli ini, od patuljastog od 1m, do divovske crnogorice od 90m i više. Jednako tako razlikuju se i oblikom: od uskih stožastih preko stupastih do zaobljenih i širokih, nude i u vrtu snažne elemente oblikovanja. Ve ina crnogorice je vazda zelena i nosi ešere.

Drve e ima važan vizualni u inak u shemi nasada jer samom svojom veli inom besprijekorno može pridonijeti i strukturi vrta. Primjerice, nekoliko stabala može se posaditi tako da ogra uju ili odre uju prostor; mogu se upotrijebiti u paru da uokvire pogled ili u redovima da ine drvorede ili luk. U izloženim ili vrlo velikim vrtovima red

drve a može pružiti zaštitu od vjetra površini koja je pet puta ve a od visine drve a. U manjim vrtovima drve e koje podnosi rez, osobito grab (Carpinus betulus), bukva (Fagus sylvatica) i tisa (Taxus baccata) savršeno je za živice, koje umanjuju vjetar i buku te pridonose i stupnju privatnosti. Kada se stablo posadi kao soliterno, može stvoriti zanimljivu žarišnu to ku, koja je osobito u inkovita ako se vidi iz nekoliko kutova. Na stil vrta utje u i oblik stabla te ukrasne odlike. Primjerice, skladni, namreškani obrisi uske stupaste vrste Juniperus chinensis 'Obelisk' ili poput plamena vrste Carpinus betulus 'Fasti-

giata' pristajat e ormalnome vrtu, dok zaobljena opuštena struktura grana jarebike (Sorbus aucuparia) ili mnogocvjetne ukrasne jabuke (Malus floribunda) osigurava prirodnu ne ormalnost. Imate li mjesta za nekoliko stabala, možete razviti vrt šumskog stila, u ijoj se sjeni mogu uzgajati biljke koje vole sjenu. U vrtu orijentalnoga stila, savršeni su japanski javori (Acer species) i japanske trešnje, poput Prunus serrulata 'Kanzan'. Mnoga malena stabla prikladna su za uzgoj u posudama, pa se mogu upotrijebiti za ukrašavanje patija, dvorišta i krovnih terasa.

Budite dobri, sadite drve e.

Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan 8-19h, subota 8-12h, nedjelja 8-9h - poziv za hitne slu ajeve na tel. 363-801. PRE-

LOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA:

Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Postupak s dlakavom divlja i nakon odstrjela a u cilju poboljšanja održivosti mesa divlja i Odstrel divlja i predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divlja , ili pak divlja koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo razli ite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijestiti nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divlja i u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divlja i.

Prema tome trupovi divlja i dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela. Divlja i njezini dijelovi mogu se prenositi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (Zakon o lovu 1994.g) S obzirom da je uspjeh lova neizvjestan, veterinar u pravilu ne prisustvuje samom inu odstrela.

St o g a je bi t n a pr ove db a odre enog i tradicionalnog ustaljenog skupa postupaka u cilju o uvanja mesa , ali i naknadne provjere zdravstvene ispravnosti.

Postupku sa divlja i nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lova ke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje po asti odstrijeljenoj divlja i i zahvalu na uspješnom lovu.

Budu i su procesi zrenja i kvarenja u mesu divlja i brži i burniji od istih u mesu doma ih životinja neophodno je navedene postupke skratiti na najmanju mogu u mjeru. Što hitnija obrada , poglavito krupne divlja i nužan je preduvjet za o uvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uklju uju evisceraciju (va enje unu-

tarnjih organa) i što brže hla enje trupa. Upravo se stoga spomenutoj obradi divlja i pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je navesti da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasijecanje trupala. Trup divlja i potrebno je otvoriti cijelom dužinom i izvaditi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa bogatih bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hla enja divlja ine.

Pri tom valja paziti da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne one isti meso pa je u tu svrhu dobro podvezati jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednja k a je naro ito bitno u preživa a , poput srna, jelena, divokoze i muflona.

U muških životinja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde.

Ovaj in nužan je kako divlja ina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom va enja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca , plu a, jetre i bubrega a po mogu nosti i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasiti kako žu ni mjehur ostaje uz jetru. Vre ice valja ozna iti kako bismo pouzdano znali od koje divlja i potje u uzorci.

Sve to nam govori i o neophodnom obilježavanju trupala odgovaraju im etiketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela.

Naravski da se pri otvaranju lešine trebaju uzeti i okolnosti u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potražiti mikroskopski vidljive promjene. Me u inima je

dobro pregledati omentum na eventualne trbušne stadije trakavice.

Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopati ili neškodljivo uništiti. Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca naro itu pozornost treba obratiti na T. spiralis te uzeti uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohraniti i ne konzumirati do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Nakon evisceracije sljede a briga ali i dužnost lovca i posjednika divlja ine je dopremiti trup divlja i do objekta za hla enje gdje se isti ohlade do +7 °C. Krupnu divlja treba objesiti za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. U cilju boljeg hla enja divlja ine, posebice u ljetnim mjesecima uputno je razdvojiti polutke pomo u drvenih ili metalnih klinova ali i djelomice odvojiti ple ku od grudnog koša.

Uputno je s trupa ukloniti kožu guljenjem a kod zeca i divljeg kuni a mogu e je skinuti i svla enjem.

Trupove divlja i nužno je dopremiti u objekte za rasijecanje i obradu u naredna 24h. U sklopu navedenog postupka provodi se i vet. sanitarni pregled mesa divlja i. Prvenstveno je utvrditi da li je divlja uginula ili je odstrijeljena , da li je sumnjiva na oboljenje te utvrditi da li je meso svježe odnosno je li zahva eno procesima gnjiljenja. Pri pregledu veterinar mora isklju iti nazo nost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno prona ene odstreljene divlja i , promjene boje , okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavosti, prekomjerne mršavosti i one iš enja

koja se ne mogu ukloniti. Upravo u cilju što bržeg nalaska odstrijeljene divlja i zakon o lovu propisuje da svako lovište koje gospodari krupnom divlja i mora imati psa za rad na krvnom tragu. Meso divlja i može se okarakterizirati higijenski ispravno/ neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso proglašeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloniti. Divlja ina koja je ocijenjena kao pogodna za prehranu ljudi ozna ava se okruglim žigom ili ovalnom etiketom na kojoj je otisnut pe at, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta.

Ukoliko sa trupova nije skinuta koža isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutrašnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divlja i nikada ne smijemo stavljati na hrpu ak niti tijekom hla enja, jer to može vrlo brzo dovesti do smrdljivog zrenja mesa. Princip odradbe ze eva i divljih kuni a u pravilu isti osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje.

Izmokravanje (istiskivanje mokra e iz mokra nog mjehura) ini se tako da se zec ili divlji kuni podigne za prednje noge te se mokra a istisne pritiskom dlana na donji dio trbuha.

Na taj na in uklanjamo mokra u koja ima negativan utjecaj na o uvanje mesa i njegov miris. Kona no pri obradbi trupova valja pripaziti na tro eje pojedine divlja i, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i muflona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (tro ej je rogovlje s djelom ili cijelom lubanjom) a kod veprova je neophodno odvojiti gornju i donju eljust na za to predvi enom mjestu (tro ej su stalno rastu i zubi o njaci ili kljove).

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

TITAN DUO PACK 1ha 520,00 kn TRAVE ZA DVORIŠTA, OKU NICE, PARKOVE ELEKTRONSKE SVIJE E

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAZGOVOR S POVODOM PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: Arhiva "Me imurska priroda", Vjeran Žganec Rogulja, Zlatko Vrzan, Roberta Radovi

Dolaskom na koncert ovi ljudi pokazali su solidarnost s drugima

SOLIDARNOST ZA POHVALU u akciji Zaklade “Katruža”

Više od dvije tisu a poziva na humanitarni telefon Matija Posavec, upravitelj Me imurske zaklade solidarnosti "Katruža", i Miroslav Horvat, dr. med., predsjednik Upravnog odbora, uputili su zahvalu svim dobrim ljudima na plemenitosti i solidarnosti prema onim našim sugra anima kojima je to najpotrebnije, a koji su svoju solidarnost pokazali odazivom na koncert Katruže ili prilogom putem telefona.

- Pokazali ste to proteklih 12 godina nesebi no pomažu i rad Katruže, a veliko srce pokazano je podrškom koncertu koji je organizirala Katruža, zbog ega je dvorana Centra za kulturu bila rasprodana za nepuna dva dana, stoji u zahvali koju je u ime Katruže uputio upravitelj Matija Posavec.

- Upravo smo na tom primjeru mi Me imurci pokazali da, unato teškim vremenima u kojima živimo, imamo veliko i plemenito srce koje nesebi no darujemo onima kojima je pomo doista potrebna.

Takvih je, na žalost, sve više, stoga vas, uz zahvalu na dosadašnjoj suradnji, pozivam da i dalje svi zajedno budemo dio velikoga Katružinog srca. To e biti najbolji primjer da, uz to što živimo u najljepšoj županiji, imamo zavidnu razinu humanosti.

Stoga još jednom hvala na toplini i podršci. Zahvalu upu ujem izvo a ima koji su se odazvali koncertu te svojim nastupom uveli ali predivnu ve er. To su Marija Jambroši , Meri Šeparovi , Rebecca Posavec, Suzana Herceg, Mirko Švenda - Žiga, uka ai , Ivan Bene - ura z Me imurja, Neno

Gavez, Mateo Mikuli , Ivan Mezga, Željko Grahovec, Dean Mošmondor, lanovi Limene glazbe Belica i Kulturno - umjetni ke udruge Zasadbreg. Toplo zahvaljujem prijateljima Katruže koji su stigli iz svih krajeva Hrvatske: Vinko Coce, Duško Lokin, Nano Prša i Rajko Suhodol an. Zahvaljujem voditeljima Mateji Goš iej i Miljenku Ov aru te ekipi Srce televizije na izravnom prijenosu i snimci koncerta, kao i udruzi 'Prilo ko srce' na pomo i u organizaciji koncerta.

Za koncert je prodano 580 ulaznica po 30 kuna, a u vrijeme trajanja koncerta te snimke na Srce televiziji humanitarni telefon Katruže zabilježio je više od dvije tisu e poziva. Snimka koncerta na i e se na DVD-u koji je u prodaji u uredu Zaklade 'Katruža' u prostorijama Me imurske županije u akovcu i Turisti kom uredu Turisti ke zajednice grada akovca, Kralja Tomislava.

Upravo zahvaljuju i podršci i plemenitosti naših gra ana, aktivnosti Katruže se nastavljaju. Pomo je potrebna mnogima, a Zaklada 'Katruža' je svojim djelovanjem spasila živote.

To ini sretnima nas koji vodimo Katružu, a osje aj zadovoljstva je i kod stotina naših lanova i podupiratelja, znanih i neznanih ljudi koji su dio velikoga me imurskog srca – Katruže.

Jer ovjek je najviše ovjek kada pomaže i usre uje druge, stoji u zahvali koju je napisao u svoje ime i ime predsjednika Upravnog odbora upravitelj Zaklade Matija Posavec. (BMO)

Stablo platane u Nedeliš u proglašeno je 4. velja e 1963. godine zašti enim i time je postalo prvi zašti eni prirodni objekt u Me imurju. U ovoj se godini bilježi 50. godišnjica od tog doga aja, što je povod razgovora s trenutno najmjerodavnijom osobom na tu tematiku, ravnateljem Javne ustanove "Me imurska priroda" Sinišom Golubom, kojemu je u rujnu prošle godine potvr en drugi ravnateljski mandat. Na koji e se na in obilježiti pola stolje a od te prve službene zaštite spomenika prirode, Golub nam je kazao: - Eto, 4. velja e 2013. obilježit emo jednostavnim priop enjem za medije, a središnji doga aj bit e jednodnevna konferencija koja e se održati 18. travnja upravo u Nedeliš u. Tom prilikom bit e predstavljeni radovi svih onih koji e se odazvati na naš poziv da prilože svoj tekst na temu '50 godina procesa zaštite prirode u Me imurju'. Radovi se primaju do 15. ožujka, a na konferenciji e biti objedinjeni u posebno tiskanom zborniku.

To e ujedno biti prigoda da se na jednom mjestu objedine mnogi dokumenti i preslike svih rješenja o provedenim zaštitama. Zbornik e biti prikaz evolucije ekomisli, koja je od prve zaštite Platane dovela do kasnijih zaštita, kao što su Perivoj Zrinskih iz rujna 1975., potom desetak pojedina nih stabala, zaštite zna ajnog krajolika rijeke Mure 18. travnja 2001., Bedekovi eve grabe 6. prosinca 2002., pa Regionalni park Mura - Drava u velja i 2011., te Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav 11. srpnja 2012. godine. To je povijest i u neku ruku ekohistorija kojom se klasi ni povjesni ari ne bave. Koristimo ove zimske mjesece, kad nema mnogo posla na terenu u prirodi, za prikupljanje gra e za zbornik. Do dokumenata nije jednostavno do i, jer je u prijašnjim vremenima zaštita prirode kod nas 'šetala' od jednog sektora do drugog, ali emo uspjeti prikupiti ve inu zna ajnih.

U jednom danu dupliciralo se stanovništvo Križovca i Miklavca!

Svjetski dan mo vara obilježava se 2. velja e i u našim susjednim državama, koje su vezane uz rijeku Muru, i ve se nekoliko godina organizira tradicionalna “Hodnja uz Muru”. Taj je pohod izuzetno zna ajan za lokalno stanovništvo koje živi uz Muru, što posebice naglašava i Golub: - Prije dvije godine doma ini smo bili mi, a prošle Slovenci. Ove godine

1. velja e 2013.

POLA stolje a zaštite prirode u Me imurju

SINIŠA

doma in 'Hodnje' je Austrija.

Okupljanje je u mjestu Laafeld, odakle e više stotina aktivnih hoda a, šeta a i ljubitelja prirode propješa iti 14 km.

Tim inom hodanja skre e se javnosti pozornost da ta Mura ima puno više komparativnih prednosti nego što to imaju ve postoje e hidroelektrane u Austriji, ili projektni planovi za HE u Sloveniji. Zna aj 'Hodnje' može se ilustrirati i našim primjerom. Kad se prije dvije godine u Križovcu skupilo 550 ljudi, što broj ano iznosi kao zbroj ukupnog broja stanovništva Križovca i Miklavca zajedno, na tom podru ju nije bilo ka i a s kapacitetom koji bi samo u taj jedan dan mogao napraviti svoju jednogodišnju zaradu.

Tek tada su lokalni stanovnici mogli pojmiti što ta Mura zna i i, kad se u jedNeki još i nom danu dan - danas kogotovo mentiraju: 'Pa kaj, to tu ima za viduplideti?!'. Da, ciralo je obi na Mura, kaj se tu mi je imastanovima za videti?!'. Da, mi je mo takvu, niš t vo imamo takvu, ali drugi je ali drugi je K r i nemaju, pa je dolaze k nemaju, pa ž ovc a i nama prou avati i je dolaze k naMiklavca, promatrati ma prou avati i mnogi su promatrati. rekli: 'Ti bokca, U nastavku Golub moglo bi nekaj od toga biti!'. Od tada do danas goto- isti e: - Rezervat biosfere vo svaki tjedan do e nam jed- Mura - Drava - Dunav izme u na grupa posjetitelja. Mada još ostalog donosi i nova zaponeki i dan danas komentiraju: šljavanja lokalnog stanovni'Pa kaj, to je obi na Mura, kaj se šta, jer dolaze posjetitelji na

Imamo svjetski biosfere Mura -

Rad na terenu - Siniša Golub

dnevnoj bazi. Razvijaju se i turisti ki kompleksi, kao npr.

Cimper u Murskom Središ u, koji je izvrsna logisti ka baza za naš Centar za posjetitelje u Križovcu. Lokalno stanovništvo samo uz pomo medija i manifestacija tipa kao što je 'Hodnja uz Muru' može uvidjeti da imamo ja i resurs od kopanja šudra i hidroelektrana, odnosno da je održivi turizam bitniji od svih HE koje im spremaju njihove vlade.

Zaštita prirode traži ve u medijsku pozornost, ali …

Zašti ena podru ja prirode u Me imurju u nepunih godinu dana od proglašenja Regionalnog parka Mura – Drava dobila su status Rezervata biosfere Mura - Drava Dunav, što ima svega 500-tinjak zašti enih podru ja na planeti Zemlja. Gotovo je nevjerojatna injenica koliko se o zna aju toga u lokalnom stanovništvu nedovoljno zna i razumije. Djelomi na krivnja za to je nedostatak inancijskih sredstava, ali i nedovoljna zainteresiranost medija za zaštitu prirode, kazao je Golub.

- U 50 godina zaštite prirode mi smo u Me imurju došli od zaštite jednoga pojedina nog stabla do planetarnog statusa Biosfere. Toj temi nije dana dovoljna pozornost.

Na žalost, JU ‘Me imurska priroda’ dijeli sudbinu cijelog društva. Nema novca za jaku kampanju promidžbe Rezervata biosfere kroz jinglove, jumbo plakate, radio i novinske oglase. A to je brend koji nam je dodijelio UNESCO, a da ve ina od naših 115.000 stanovnika Me imurja to ni ne zna, ni ne razumije. Prirodna baština sadržana je u viziji i misiji naše županije.

Snimanje dokumentarnih materijala na podru ju izvora Drave u suradnji s Goranom Šafarekom

Imamo 50-godišnju tradiciju zaštite, imamo svjetski brend Rezervat biosfere, ali premalo se o tome govori. I mediji bi trebali dati ja u potporu me imurskoj prirodi, s kojom se u kona nici svi ponosimo.

Mi bismo Goluba ipak malo ispravili i kazali da se to ne odnosi na naše novine, koje ekologiji i zaštiti prirode daju veliku pozornost, kao društveno odgovorni medij. U isto vrijeme bi JU “Me imurska

priroda” zasigurno trebala u sklopu svojih projekata ponuditi mogu nost promotivne suradnje, na na in da osigura inancijska sredstva za promociju projekata od po etka do kraja trajanja istih, posebice kad su u pitanju lokalni mediji. To je svakako mogu e, ali u JU-u “MP” trebaju razmišljati i na taj na in, da prona u inancijski projektni interes za sve koji se mogu uklju iti, a na dobrobit zaštite prirode.

Detalj sa snimanja dokumentarnog filma “Izvor Mure”

1. velja e 2013.

GOLUB

brend: Rezervat Drava - Dunav

b i rendžeri

Što zaštiti prirode donosi 1. srpnja 2013.?

S prvim srpnjom ove godine za povijest zaštite prirode u Hrvatskoj dolazi još jedan izazov. Najkasnije dan prije pristupanja Europskoj uniji Hrvatska treba donijeti odluku o proglašenju podru ja Natura 2000, što predstavlja zajedni ku europsku politiku i baštinu. To je preduvjet bez kojeg se ne može u i u Uniju, a veliko je pitanje jesu li Hrvatska i Me imurje spremni za to, jer tu treba izdvojiti znatna financijska sredstva. To se odnosi na sve javne ustanove u Hrvatskoj, ali do sada nisu izdvojena dostatna sredstva da se pomogne proglašenje. U nacionalnim parkovima i parkovima prirode taj proces ide lakše, jer njih u velikoj mjeri financira država, a oni i zbog samog brenda ostvaruju znatan prihod od prodaje ulaznica, pa ta podru ja mogu u znatno ve oj mjeri financirati svoje zaštitarske aktivnosti. Proglašenje Nature 2000 nije samo proklamativan in, tek da se nešto proglasi “radi proglašenja samog”. Nakon prvih pet godina mi moramo EU dati izvješ e kako se zašti enim podru jem upravljalo, što se poboljšalo, što je izmaklo kontroli. Tu do izražaja dolazi nemjerljiva uloga javnih ustanova, pa tako i naše.

Kroz Naturu 2000 županijama se name e državna obveza, pa smo Goluba pitali za procjenu aktualne suradnje JU-a "Me imurska priroda" s Me imurskom županijom.

- U vremenu krize županije ponajprije umanjuju sredstva za kulturu, sport, zaštitu prirode ... Vezano uz zaštitu prirode, ne mogu re i da se to odnosi i na našu županiju. Dolaskom aktualnog župana Ivice Perho a korektno je postignut dogovor oko maksimuma financijskih

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Potvrda drugoga ravnateljskog mandata Županijska Skupština u rujnu prošle godine potvrdila je Siniši Golubu drugi mandat na poziciji ravnatelja Javne ustanove “Me imurska priroda”. Zapitali smo ga koji su prioritei i planovi u zaštiti prirode koje želi realizirati u sljede e etiri godine.

- Prvi mandat je iza mene. Kroz to vrijeme trebalo je posložiti op e pretpostavke postojanje Ustanove: zgradu, sjedište, vozni park, temeljne akte, na in rada, polaganje stru nih ispita i drugo. Drugi mandat raduje, ali je istovremeno i velika odgovornost.

Treba odraditi sve ono što nam je definirano kao misija zaštite prirode u županiji uz Muru, ali iz Dravu. Tu mislim prije svega na revitalizaciju odre enih mikrolokaliteta koje želimo vratiti u stanje kakvi su bili prije 30 - 40 godina. Jer je upravo po tim zna ajkama prirode Me imurje posebno, i kroz pjesmu i tradiciju te po tom kulturološko - prirodnja kom kodu želimo biti prepoznatljivi i u Europi u 21. stolje u. Primjerice, jedna Nizozemska kultivirala je sve što je mogla, tako da tamo takore i nema više prirode, ve samo okoliš. Mi uz malo brige možemo o uvati, konzervirati naše prirodne vrijednosti i na taj na in zadržati me imurski identitet na koji smo tako ponosni. Posjetitelje iz Europe trebamo pozvati, ugostiti i sve im to naplatiti, a da se istovremeno o uva temeljni prirodni resurs. Mi viziju imamo. Diljem Me imurja niknuli su LAG-ovi kao gljive poslije kiše i to je pozitivno. Zada a Javne ustanove je koordinirati potrebe i želje lokalne zajednice u domeni zaštite prirode, što e, vjerujem, u nadolaze im godinama svima donijeti pozitivne rezultate.

I mladi stru njaci suradnici u projektima ekohistorije Andreja Talan iz Ivanovca završila je studij povijesti na Filozo skom akultetu u Zagrebu. U svom istraživa kom radu ponajve i naglasak dala je tematici me imurske prošlosti, pa je i diplomirala na temu “Me imurje u drugoj polovici 17. stolje a”. Posebice je zanima ekohistorija, pa e biti jedna od suradnica zbornika, koji e biti objavljen povodom 50 godina zaštite

Andreja Talan, suradnica na projektu izrade zbornika “50 godina procesa zaštite prirode u Me imurju”

prvoga prirodnog objekta u Me imurju.

sredstva koje možemo o eki- Ilustrirat u to primjerom. vati iz županijskog prora una. Krenuli su investicijski ciklusi To, naravno, nije dovoljno, ali to obnove lokalnih prometnica, je 'deka' kojom se pokrivamo. izgradnje kanalizacija. Sa staUstanovi je odobreno 800.000 jališta zaštite prirode ne bi bilo ni ega spornog, kuna na razini godine kada ne bi bilo i iz toga podmiResituacija na rujemo pla e zervat biosrazini, djelatnicifere Mura - Drava primjema, teren- Dunav donosi nova zarice, ski rad i pošljavanja lokalnog stanovv o sve što ništva. Samo uz pomo medija za a ulazi u i manifestacija tipa kao što je kamiosnov'Hodnja uz Muru' lokalno stanovona, ne aktivništvo može uvidjeti da imamo koji su nosti naja i resurs od kopanja šudra naj eše Javne i hidroelektrana koje im š e u svoustanove. spremaju njihove je slobodno Za investiciju vlade vrijeme 'zakleobnove Centra za ti ljubitelji prirode'. posjetitelje u Križovcu Ministarstvo zaštite okoliša Ponekad ti voza i staroizvaosiguralo je 1,8 milijuna kuna, eni as alt nepropisno depoa vjerujemo da e se uskoro niraju i istresu ga u, po njima, sli nim modelom na i još od obi nu grabu. A to što je njima 300 do 400 tisu a kuna za obi na graba, to je zapravo ure enje stalnoga izložbenog stanište nekog organizma. Ne postava u Centru. Tim sred- želim kritizirati cijelu branšu stvima se nadamo jer su brojne voza a, ali nema razloga da se druge ustanove u Hrvatskoj, uz to doga a, jer postoji zakono ast izuzecima, uspavane, pa je davstvo koje to no propisuje naša prilika uz pravoremenu na koji na in i gdje se zbrinjarazradu ideja i projekata dobiti va odra eni otpad. I kad bi sredstva za opremanje zbirke, svi na elnici op ina, voditelji te na taj na in i kroz prodaju u gra evinskim firmama, pa ulaznica osigurati financijsku sve do razine voza a kamiona, stvarno bili istinski ljubtelji samoodrživost Ustanove. prirode, onda bi se uvijek znaKoliko Me imurci vole lo kako se postupa s otpadom. prirodu?

A ovako, sipanjem otpada u Na kraju ekopromišljanja grabe na prolje e više tu ne e nismo mogli izbje i klasi no biti, primjerice, lokve, i tako se i uvijek aktualno pitanje od- ni ne znaju i eliminiraju odrenosa ovjeka prema prirodi, ene životinjske i biljne vrste, na što je Golub primjerom osiromašuje se priroda. I o kaopisao: - Svi su Me imurci lju- kvoj onda brizi i ljubavi prema bitelji prirode – deklarativno. prirodi da se tu govori?!

Na Hodnji uz Muru 2011. godine u Križovcu sudjelovalo je 550 sudionika iz Slovenije, Austrije, Ma arske i Hrvatske

Meandri i sprudovi rijeke Mure posebne su vrijednosti me imurskog krajobraza

ACT akovec - edukativno predavanje

Nau ite proizvoditi zdravu hranu Knjižnica i itaonica "Tabula Rasa" i akove ki GSR zajedno organiziraju u etvrtak 7. velja e predavanje o razli itim na inima proizvodnje zdrave hrane.

Predavanje e se održati u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT, s po etkom u 18 sati.

Tom e se prigodom predstaviti Grupa solidarne razmjene akovec te e posjetitelji prilikom predstavljanja dobiti sve in ormacija važne za pra enje rada ove grupe, kao i priliku da joj se priklju e.

Nakon predstavljanja akove kog GSR-a, slijedi predavanje "Biovrtlarstvo".

Predavanje e održati Silvija Kolar - Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt. com, kolumnistica na potralu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogos eri Ve ernjeg lista i suradnica na portalu Sirovahrana.hr, administratorica oruma "Vrtlari", zaljubljenica u prirodu te

dugogodišnja biovrtlarka.

Na predavanju e posjetitelji mo i dobiti prakti ne savjete o tome kako i zašto imati svoj biovrt.

Drugo predavanje, Uzgoj Shii take gljiva, održat e Dijana Posavec iz Nedeliš a.

Predavanje e se sastojati od tri dijela: u uvodnom e dijelu biti rije i o tome zašto konzumirati Shii take gljive te kako ih raznovrsno pripremati za konzumaciju, drugi e dio predavanja biti posve en na inima uzgoja Shii take gljive u zatvorenom i na otvorenom prostoru, dok e tre i dio govoriti o prednostima i nedostacima konvencionalnog i ekološkog uzgoja Shii take gljive.

Završno predavanje održat e Luka Krainc i Željko Prstec, dva mladi a koji su u želji da što je više mogu e izbjegnu svakodnevnu potrošnju u supermarketima krenuli u proizvodnju vlastite hrane metodom Akvaponika. Predava i e pokazati zašto je Akvaponik bolji ili lošiji od nekih drugih na ina proizvodnje.

ACT postao lanom Hrvatske mreže volonterskih centara Upravni odbor Hrvatske mreže volonterskih centara (HMVC) donio je jednoglasnu odluku o primanju udruge Autonomni centar - ACT iz akovca kao punopravnog lana HMVC-a.

Odluka o primanju u punopravno lanstvo donesena je na sastanku Upravnog odbora HMVC-a, održanog u Zagrebu 24. sije nja 2013.

Hrvatska mreža volonterskih centara ne ormalna je mreža lokalnih i regionalnih volonterskih centara, koja na nacionalnoj razini povezuje postoje u in rastrukturu za razvoj volonterstva.

Mrežu ine Volonterski centar Zagreb, Volonterski centar Osijek, Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke i Udruga MI iz Splita, te od sada i udruga Autonomni centar – ACT, koja od rujna 2011. provodi program Volonterskog ureda Me imurja.

Radom Mreže koordinira jedan volonterski centar, punopravni lan Mreže, u razdoblju od dvije godine.

Volonterski centar Osijek

koordinira radom Mreže u periodu od 2012. do 2013. godine.

Hrvatska mreža volonterskih centara (HMVC) poti e razvoj volonterstva u Hrvatskoj putem utjecaja na javne politike i pravno okruženje, promociju i uspostavljanje standarda za edukaciju u podru ju volonterstva i volonterskog menadžmenta, in ormiranjem i osiguranjem standarda kvalitete usluga volonterskih centara i razvoja dobre prakse. Mreža slijedi principe otvorenosti, odgovornosti i razmjene znanja te kapaciteta me u lanicama.

Mreža u svom radu sura uje s razli itim nacionalnim i me unarodnim sudionicima, uklju uju i organizacije civilnog društva, javne ustanove i tijela, gospodarstvo i medije. Primanjem u punopravno lanstvo Mreže, udruga Autonomni centar – ACT nastojat e zadovoljiti standarde kvalitete Mreže te kontinuirano raditi na unaprje enju usluga i na inu rada programa Volonterskog ureda Me imurja.

18

Mozaik

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Bebe 2013.

Gornjeg Hraš ana dobili su Tenu, Dražen (38) i Jasmina (32) Pintari iz došla i Ema (8), a kod ku e ih ro enu 19. sije nja. Po sestricu je s tatom ek i brat David (12)

Danijel Kozar (32) i Nikolina Mihalic - Kozar (27) iz akovca dobili su k erkicu Elu, ro enu 19. sije nj a

k erkicu Lenu, ro enu 16. sije nja.

Iva Barlovi (18) iz Štefanca dobila je a Po bebu i mamu došla je sestra Suzan

FOTKAJTE I FOTKAMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail

Nenad (23) i Milena (31) Radikovi iz Žabnika dobili su sina Jakova, ro enog 2. sije nja. Imaju i dvogo dišnju Lorenu

Od po etka ove godine ponovno smo sa svima najmla ima, novoro enima u Me imurju.

Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom.

Ukoliko to nije mogu e, šalji-

te nam svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine. hr ili urednik@mnovine.hr.

Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle Vladimir (30) i Ana (24) Farkaš iz Štefanca dobili su k erkicu Izabelu, dolazite. ro enu 17. sije nj a

OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

Održane radionice “Reci NE nasilju”

D

oživjeti zimu u zavi aju u neposrednoj stvarnosti te pomo i šumskim životinjama u prezimljavanju bio je cilj izvanu ioni ne nastave u enika drugih razreda OŠ Domašinec i podru nih škola.

Toplo obu eni, opremljeni ruksacima s hranom za sebe, ali i za životinje, okupili su se 22. sije nja ispred škole. S nestrpljenjem su ekali svog gosta – lovca uru Mavrina, ina e djeda jednog od u enika iz 2. a razreda. Put ih je vodio prema domašine koj šumi, do šumskog hranilišta. I dok je snijeg lagano sipio, vesela družba ubrzo je stigla do kraja sela.

Tu im se pridružio lova ki pas Boy i krenuli su dalje. Asfalta više nije bilo, ku e su nestale, u daljini se nazirala crna šuma, a naokolo bijela polja prekrivena snijegom.

No, stiglo je još jedno iznena enje – pas Pepi u pratnji svoje vlasnice Sabine Furdi.

Sabina je bivša u enica OŠ Domašinec, a sadašnja studentica Fakulteta za lovstvo i turizam i, što je još zanimljivije, “lovkinja”

OŠ DOMAŠINEC – nastava na terenu

S lovcem u šumi

ili “lovica” – tj. žena lovac! I kad su noge postajale ve pomalo umorne, šuma je bila tu.

Lova ka pri a Okupljeni oko hranilišta, u enici su pozorno slušali lovca. Saznali su koje životinje dolaze do hranilišta, zašto im se daje sol, kako lovci pomažu životinjama u zimi ... Šumskom

tišinom prolomio se lov ev pucanj iz puške, a pas Boy je neuspješno tražio lovinu …, jer pucanj je bio samo za demonstraciju. Zatim su u enici rasporedili donesenu hranu po hranilištu. Bilo je tu kukuruza, kupusa, mrkve, repe, sjemenki suncokreta, prosa, pšenice i masnih kugli za ptice … Slijedio je povratak uz zadržavanje

u lova kom domu Lova kog društva “Jastreb”.

U zagrijanoj prostoriji u enici su se okrijepili i sa zanimanjem razgledali lova ke trofeje po zidovima. Gospodin Mavrin i gospo ica Sabina podijelili su im naljepnice i kalendare i odgovarali na pitanja. Nakon grudanja u dvorištu doma, slijedio je povratak ku ama.

Izvanu ioni na nastava organizirana je u sklopu nastavne teme prirode i društva “Zima u zavi aju”, a u sklopu sata razrednika realizirana je tema Zdravstvenog odgoja - Modul 2: Ponašanje prema životinjama.

Ovakav oblik IUN-a u toj se školi provodi ve nekoliko godina na zadovoljstvo u enika, ali i lovaca, koji im se s radoš u pridruže i s puno truda prenose svoja znanja, na emu im zahvaljuju.

(Tatjana Pintari )

Udruga mladih Šenkovec u suradnji s Op inom Šenkovec te Knjižnicom i itaonicom Šenkovec održala je dvije radionice, pod zajedni kim nazivom “Reci NE nasilju”, namijenjene u enicima sedmog i osmog razreda Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec, te u enicima prvih razreda srednjih škola, bivšim u enicima Osnovne škole u Šenkovcu. Na radionicama, koje su održane krajem prošle i po etkom ove godine, sudjelovalo je desetak u enika. Radionice su kreativno i stru no održali Petra Jalšovec, studentica socijalnog rada u Ljubljani, Lidija Kramar i Anja Kova evi , studentice socijalnog rada u Zagrebu, Marta Jalšovec, studentica Prvnog fakulteta Zagreb, te Jurica Petrovi i Kristina Zadravec, predsjednica Udruge mladih Šenkovec.

Sami sudionici svoje su

zadovoljstvo izrazili komentarima: - Meni su radionice bile super, zabavne i jako dobro osmišljene.

Drago mi je što sam mogla sudjelovati na ne emu takvom i što sam mogla svoje mišljenje podijeliti s drugima. Hvala na svemu i nadam se da ete još pokoji put organizirati nešto sli no. - Jako pou na, zanimljiva i kreativna radionica. Htjela bih da dulje traje, svi smo bili jako otvoreni i mislim da bi se radionice morale eš e održavati, možda i s nekom drugom temom. Na kraju je i Kristina Zadravec u ime Udruge mladih Šenkovec zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji radionica, a posebno Centru za kulturu akovec, koji je dodijelio deset besplatnih karata za ilmsku projekciju po želji, kojima su na kraju nagra eni sudionici. (kz, so)

AKOVEC

Osnovana nova udruga “Multimedij” DIDASKO priredio “Rusku ve er”

Uz pjesmu, minite aj ruskog i fine delicije NO MUZEJA 2013.

Tradiciju održali Državni arhiv u Štrigovi, Muzej oldtimera i SoHo bar akovec RAZGOVOR S POVODOM

MLADEN BODALEC, FRONTMEN PRLJAVOG KAZALIŠTA Dvije su godine prošle od posljednjeg gostovanja Prljavog kazališta u Gradu Zrinskih. Dan zaljubljenih ponovno je prigoda njihovog dolaska u akovec, jer e se upravo povodom Valentinova u dvorani Graditeljske škole, u subotu 16. velja e, održati veliki koncert i festival ljubavi i rock’n’rolla. Pripreme za koncert teku prema planu, a Mladen Bodalec, frontmen Prljavog kazališta, protekli je tjedan gostovao u akovcu, te smo tom prigodom s njime uprili ili razgovor, u kojem je najavio izvrsnu zabavu za sve generacije.

Foto Zlatko Vrzan

U Varaždinu manje posjetitelja nego prošle godine “Fly me to the Moon” u Vukovaru

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

STIGAO NOVI KATALOG PUTOVANJAKARNEVALI, VALENTINOVO I DAN ŽENA!!!

NAŠA PREPORUKA PORUKA EUROPSKIH PUTOVANJA LONDON 22.02., 4 dana, od 2.295 kn AMSTERDAM 22.02., 4 dana, od 2.295 kn PARIZ 22.02., 4 dana, od 2.295 kn RIM zrakoplovom 22.02., 4 dana, od 2.295 kn PARIZ autobusom 19.02., 6 dana, 2.490 kn VENECIJA, Karneval 2 dana 09.02., 2 dana, 645 kn

NAŠA PREPORUKA CHARTERA IRSKA 13.03., 5 dana, od 4.995 kn LOURDS 17.03., 2 dana, od 2.095 kn ANDALUZIJA 27.03., 5 dana, od 5.095 kn KRALJEVSKI MADRID 27.03., 5 dana, od 3.395 kn BASKIJA 27.03., 5 dana, od 3.795 kn BALTIČKE ZEMLJE 29.03., 5 dana, od 2.695 kn

NAŠA PREPORUKA ODMORA & WELLNESS-a OPATIJA G. H. Adriatic II 3* do 28.02., 2 pol, od 540 kn** ZADAR H. Funimation Borik 4* do 28.03., 2 pp, od 727 kn DELNICE H. Risnjak 3* do 01.03., 3 pol, od 655 kn TUHELJ H. Well 3*/4* do 03.03., 2 pol, od 701 kn ROGAŠKA SLATINA H. Zagreb 4* do 03.02., 2 pol, od 488 kn

NAŠA PREPORUKA VALENTINOVA & KARNEVALA ROVINJ H. Park 3* 13.02.-17.02., 2 n/d, od 400 kn OPATIJA GH 4 opatijska cvijeta 4* do 28.02., 2 pol, od 725 kn LOVRAN H. Park 4* 15.02.-17.02., 2 n/d, od 425 kn CRIKVENICA H. Kaštel 3* 08.02.-10.02., 2 pol, od 445 kn VODICE H. Punta 4* 15.02.-17.02., 2 pol, od 890 kn

NAŠA PREPORUKA MEDITERANA TUNIS, EGIPAT, TURSKA, KANARSKO OTOČJE,.. iz Graza, Beča i Ljubljane KRSTARENJA-ZAPADNIMI ili ISTOČNIM MEDITERANOM, PREKOOCEANSKA KRSTARENJA, RIJEČNA KRSTARENJA,... iz Venecije, Savone, Genove,...

Zatražite ponude u poslovnici!

PRODAJEMO I ULAZNICE ZA KONCERTE DEPECHE MODE u Zg 23.05.2013., sportska događanja hokej MEDVEŠČAK, rukomet,... i još mnogo toga...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Kultura

1. velja e 2013.

PETAK, 31. sije nja, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu, Tribina GLUMA KA DRUŽINA “HISTRION” ZAGREB “GOSPODSKO DIJETE”

Kajkavska rije u komediji “Gospodsko dijete” “Gospodsko dijete”, pisca i redatelja Kalmana Mesari a, doživjelo je svoju praizvedbu 2. travnja 1936. godine na pomo noj sceni HNK-a (MALOG KAZALIŠTA) , danas Dramskog kazališta GAVELLA. Tom komedijom, koja problematizira odnos Zagreba i obližnjih Šestina, dakle, grada i ondašnjeg sela, hrvatska komediogra ija i popularno, tj.“pu ko kazalište” dobili

su neprijeporno jednu od ponajboljih hrvatskih komedija napisanih u me ura u. Uza sve komi ne zaplete, Mesari ni iz naoko vedra “Gospodskog djeteta” nije mogao izbje i tendenciju da kriti ki, katkada i pam letisti ki, odgovori na pitanja što završavaju “olovno teškim upitnicima”. Kada analizira gospodarsku krizu i njezine uzroke, ne možemo se oteti dojmu

kako se na ovim našim prostorima ve gotovo itavo jedno stolje e ništa nije promijenilo. Jaz izme u bogataša i sirotinje, tj. izme u sela i grada toliko je dubok da ga ni komedija ni gotovo urnebesni komi ni zapleti ne mogu premostiti. Histrioni i ovom komedijom oživljavaju duh Zagreba izme u dva rata, kajkavsku rije i preporu aju vam sjajnu zabavu.

NO MUZEJA ovaj put prošla bez sudjelovanja Muzeja Me imurja, ali su tradiciju održali Državni arhiv u Štrigov PIŠU: STJEPAN MESARI , ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nekoliko stotina posjetitelja u petak je u Štrigovi došlo vidjeti No muzeja, koja je po prvi put održana izvan akovca, u Štrigovi, u prostorijama Državnog arhiva za Me imurje.

I premda se broj posjetitelja nije mjerio u tisu ama ili nekoliko stotina, kao ranijih godina, kada se No muzeja održavala u akovcu, ipak je ovo bila jedna uspješna i vrlo lijepa i dobro prigrljena priredba od strane žitelja op ine i župe Štrigova, ali i ljudi iz svih krajeva Me imurja i Prekmurja.

Zaposlenici Državnog arhiva u Štrigovi i njegov ravnatelj profesor Jurica Cesar uložili su puno truda i znanja i može se ustvrditi da su uspjeli u svemu, osim u broju posjetitelja, jer ih se, iskreno, o ekivalo više. Ni loše vrijeme i snijeg na cesti, ni rukometna utakmica ne mogu biti opravdanje nedolaska ljudi, poglavito onih iji je rad vezan uz kulturu, umjetnost i društvo. Svoj doprinos dala je nekolicina štrigovskih vinara, pa je druženje uz njihova vina bilo ugodnije. No muzeja u Štrigovi vidio je i Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana.

- Brojni posjetitelji, od kojih ih je ve i dio nekada radio u poslovnom sustavu GK-a Me imurje, j , s nostalgijom gj

Zainteresirali smo javnost i to je najvažnije Jurica Cesar, ravnatelj Arhiva Me imurja u Štrigovi, nije krio zadovoljstvo što je No muzeja održana u ustanovi kojom on upravlja i koja je u petak u no i bila u fokusu zanimanja javnosti.

- Vrlo sam zadovoljan priredbom kojom smo zainteresirali javnost, poglavito ovdašnje stanovništvo, koje nema prilike odlaziti u muzeje, a rijetko dolazi i k nama u arhiv. Posjet je bio solidan, nešto skromniji zbog lošeg vremena i hladno e, ali moramo biti zadovoljni, poglavito jer je publika bila raznovrsna. Od vrti ke i školske djece, preko mladeži te ljudi srednje i starije dobi, me u kojima je najviše bilo negdašnjih djelatnika GK-a Me imurje, koji su sa zanimanjem i emocijama gledali ilmove iz ‘zlatnog doba’ akove koga gra evinskog giganta. Vjerujem da smo organizacijom zadovoljili visoke kriterije i nadam se da ovo nije prva i posljednja No muzeja u Štrigovi, rekao nam je ravnatelj Cesar, zahvalivši vinarima i Stridonama što su pomogli boljem ugo aju, daruju i svoja najbolja vina i lijepe i uhu ugodne pjesme.

Nostalgi no o danima iz doba Gra evnog kom i ushi eno uz oldtimer

Lincoln, automobil kojem su svi htjeli sjesti za upravlja

i emocijama pratili su prikazivanje ilmskog gradiva o godinama kada je u GK-u Me imurje radilo nekoliko tisu a ljudi, kada se gradilo u cijeloj regiji i kada se od posla živjelo dostojanstveno i ponosno. Ponos se održavao na licima posjetitelja kod prikazivanja inserta s Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, gdje su mnogi prepoznali objekte koji je GK gradio.

Suprotno ovakvoj nostalgi nosti, poglavito kod mladih, obilježilo je prikazivanje ilma o akcijama "Ništa nas ne smije iznenaditi". Mladeži je to bilo smiješno, a ljudi iz onog vremena sada kažu da je sve to bilo namješteno, no da je bilo dobro organizirano i da je dalo odre enih u inaka. Pozornost posjetitelja izazvao je postav uve anih fotogra ija dvoraca i kurija s podru ja Štrigove i okolice.

Prikazivanje povijesti GK-a Me i

Najstariji automobil je 83-godišnji Ford u vlasništvu Ignaca Šardija

Svi su htjeli sjesti u Lincoln Continental No muzeja održana je i u Selnici u prvom i najve em Muzeju oldtimer vozila u Hrvatskoj, u vlasništvu obitelji Šardi. U pravom raju oldtimer vozila, ali i drugih naprava i predmeta, nedostajalo je više posjetitelja, a me u malobrojnima bio je selni ki na elnik An elko Kova i , te doma i župnik vele asni Tomislav Leskovar.

Posjetitelji su sa zanimanjem razgledali nekoliko desetaka putni kih i dostavnih vozila, motorkota a i bicikala, ali i gramofona, telefona,

Neven Kolari na cimbalama bio je ugodna podloga za bajkovitu no u prostorima Državnog arhiva, nekada štrigovske škole

1. velja e 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SRIJEDA, 6. velja e, 20 sati akovec, Centar za kulturu - predstava “Samo bez emocija”

Diplomska predstava akov anke Ivane Zanjko Nov a pred s t av a redateljice Ivice Boban “Samo bez emocija” u produkciji Teatra Pozdravi, ADU, Teatra na Trešnjevci-CeKaTe i Kazališne družine KUFER bit e izvedena u srijedu 6. velja e u akove kom Centru za kulturu, s po etkom u 20 sati. Ujed-

no e to biti diplomska predstava akov anke Ivane Zanjko. Osim nje, gluma ki postav ine Andrej Dojki , Sanja Drakuli , Marija Šegvi , Nataša Kope , Dinka Vukovi i Slaven Španovi . Smiješno - gorkim pri ama niza za udnih karaktera i životnih si-

tuacija sedmero mladih glumaca daje svoje tijelo i glas, svoje znanje i dar.

Kroz urnebesnu montažu (ne)svakidašnjih lica oni se pitaju za njih i za nas: kako dalje i što sad, što da radim, kako da preživim i kako da se spasim … Predstava nastala kao autorski

rad Ivice Boban i mladih glumaca temeljena je na njihovom diplomskom ispitu izvedenom u lipnju 2012. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Premijerno su se predstavili zagreba koj publici 2. prosinca 2012. u Teatru na Trešnjevci.

i, Muzej oldtimera i Soho bar akovec

koji se pamte mbinata vozila

Projekcija digitaliziranoga filmskog gradiva u Štrigovi o GK-u Me imurje kod publike je izazvala nostalgi nost i emocije na dane kada se radilo i ponosno živjelo od rada. U Selnici su pak oldtimer vozila stara i osamdesetak godina i vrijedna stotine tisu a kuna ushitila posjetitelje

murje u dvorani za projekcije

televizora, kao i alate potrebne za izradu i popravak cipela, te alat potreban kod izrade poku stva i namještaja, sve staro i do sto godina.

Nije bilo posjetitelja koji nije želio sjesti za upravlja grandioznog Lincoln Continentala iz 1976. godine, proizvedenog u USA, koji je snažan nevjerojat-

U vitrinama su brojni zapisi o GK-u Me imurje i njegovom RKUD-u “Gra evinar”

i kaže kako je muzej u No i muzeja razgledalo puno ljudi svih uzrasta, pro ila, zanimanja i obrazovanja.

Ukratko, i u Štrigovi i Selnici bilo je lijepo i zani-

Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi, bio je odli an doma in svima koji su došli na No muzeja

nih 365 konjskih snaga. Odmah do atraktivnog Lincolna po zanimanju posjetitelja bio je Ford iz 1930. godine, koji je ujedno i najastariji primjerak vozila kod Šardijevih. Proizveden je u SAD-u, s etverotaktnim Otto motorom.

Vlasnik muzeja Ignac Šardi izuzetno je zadovoljan posjetom

Zanimanje za dvorce i kurije štrigovskog kraja

Mopede kojima se nekada odlazilo na posao i randevu zanimljivi su posjetiteljima

mljivo, što govori da ove dvije sredine zaslužuju i ubudu e biti barem dio svenacionalne priredbe pod nazivom "No muzeja", kao i dio priredbe "Europski dan muzeja" u lipnju, pred sam trenutak ulaska Hrvatske u zajednicu država Europske unije.

lanice udruge “Kalinka” pjesmom su do arale rusku kulturu

DIDASKO priredio “Rusku ve er”

Uz pjesmu, minite aj ruskog i fine delicije

Posjetitelji Muzeja an ela mogli su kušati izvrsni “an eoski napitak”

“Fly me to the Moon” u Vukovaru Za simboli an po etak najdinami nije muzejske no i u godini izabran je Gradski muzej Vukovar, gdje je bio otvoren prvi dio stalnog postava obnovljenog velikog dvora dvorca “Eltz”.

Jedan od sudionika vukovarskih muzejskih doga anja bio je i akove ki umjetnik i fotograf Damir Klai – Klju , koji je Vukovarcima predstavio projekt “Fly me to the Moon”, koji je realizirao s koautorom Ivanom Mesekom iz Varaždina. Taj se fotoperformans prvi put održao u kolovozu protekle godine, tijekom varaždinske desetodnevne manifestacije “Špancirfest”. Podsjetimo se i kako je jedan od prvih uglednika koji su sudjelovali u tom projektu bio i Ivo Josipovi kao “prvi predsjednik na Mjesecu”. Vukovar je tako bio nastavak ovoga domišljatog umjetni kog projekta i fotoperformansa.

U Varaždinu manje posjetitelja nego prošle godine Gradski muzej Varaždin i muzejski prostori u Starom gradu, Pala i “Herzer” i Pala i “Sermage” u Varaždinu i ove su se godine pridružili obilježavanju No i muzeja. Prohladna zimska ve er i aktualna sportska natjecanja zasigurno su utjecala na ponešto manji broj posjetitelja nego što je to bilo prošle godine. Ali svi oni koji su odlu ili posjetiti zbirke i galerijske prostori mogli su razgledati vrijednu kulturnu baštinu u vremenu od 18 sati do 1 sat.

No i muzeja pridružio se i privatni muzej umjetnika Željka Prsteca, Muzej an ela, gdje su “an eli” sve posjetitelje po astili izvrsnim kuhanim vinom, odnosno “an eoskim napitkom”.

“Še er” na kraju - ruske slastice

Protekli petak, 25. sije nja, Didaskovi gosti i polaznici imali su priliku uživati u ruskoj ve eri, koja se održala u dvorani zgrade Starog hrasta u akovcu. Voditeljica, izvorna govornica ruskog jezika, Tatjana Mikolaj, prof., uz lanice udruge ''Kalinka'' i polaznike te aja ruskog jezika do arala je dio Rusije kroz kulturu, obi aje, ljude i kušanje ruskih specijaliteta. Rusku ve er obilježile su pjesme koje su izvele lanice udruge “Kalinka”, održana je prezentacija o Rusiji te kviz na istu temu koju su pripremili polaznici ruskog jezika u Dida-

sku. Osim toga, Tatjana Mikolaj, prof., održala je i minite aj ruskog jezika, a svi prisutni, kojih je bilo 40-ak, bili su ugodno iznena eni i po aš eni ruskim slasticama (ruski aj, kavijar, ruski piroški, votka ...). Predstavnici Jezi no - edukativnog centra na kraju programa zahvalili su posjetiteljima i gostima: - Zahvaljujemo udruzi 'Kalinka', našoj profesorici Tatjani te polaznicima ruskog jezika na lijepo osmišljenom programu, ali i na inim ruskim delicijama.

Tako er 'spasiba' svima koji su došli i zajedno s nama uživali u ne emu druga ijem. (rr)

Tatjana Mikolaj, prof., predstavila je ruski jezik kroz minite aj

4

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

D

vije godine su prošle od posljednjeg gostovanja Prljavog kazališta u Gradu Zrinskih. Dan zaljubljenih je ponovno prigoda njihovog dolaska u akovec, jer e se upravo povodom Valentinova u dvorani Graditeljske škole u subotu 16. velja e održati veliki koncert i festival ljubavi i rock’n’rolla. Pripreme za koncert teku prema planu, a Mladen Bodalec, frontmen Prljavog kazališta, protekli je tjedan gostovao u akovcu, te smo tom prigodom s njime uprili ili razgovor, u kojem je najavio izvrsnu zabavu za sve generacije.

- esto nas put nanese u Me imurje i uvijek nas veseli susret s ovdašnjom odli nom publikom. Bit e to prigoda da promoviramo naš posljednji album ‘Možda dogodine’, koji smo objavili protekle godine, te da zajedno proslavimo Dan zaljubljenih, ali i 35 godina naše glazbene karijere. U odli noj smo formi i dat emo sve od sebe da to bude jedna predivna ve er rock’n’rolla i ljubavi za sve zaljubljene, ali i one manje zaljubljene. Vjerujem da emo se svi zajedno dobro provesti.

PETAK, 1. velja e, 21 sat Podroom Drink And Music Club, akove Lucky Marcell&Ramblin’ Three

ETVRTAK, 31. sije nja, 20 sati, AKOVEC, Centar za kulturu Tribina , Kraljevska afera, romanti na povijesna drama

Danski kandidat za Oscara!

Rockabilly nigh

“Kraljevska afera” je povijesna drama smještena u 18. stolje e, i to na danski kraljevski dvor. U glavnim ulogama pojavljuju se sjajni Mads Mikkelsen (“Diler”, “Casino Royale”) i mlada Alicia Vikander.

Redatelj i scenarist Nikolaj Arcel u svijetu ilma najpoznatiji

Svima kojima nedostaje malo rockabilly štiha mogu se pridružiti autenti nom rockabilly partyju ovaj petak u Podroomu. Gostuju Lucky Marcell&The Ramblin`Threepratiglas, za koje se kaže da su ‘’a rockabilly A-bomb”. A za lidera Luckyja Marcella da je trenutno jedan od najboljih rockabilly pjeva a, autenti nog

je po svom radu na scenariju za “Muškarce koji mrze žene” (švedsku verziju). Radi se o intrigantnoj pri i o ljubavnom trokutu na danskom dvoru, izme u poludjeloga danskog kralja Christiana VII., kraljevskog lije nika Struenseeja, prosvjetitelja i idealista, te

mlade ali snažne kraljice Caroline Mathilde. Film su neki proglasili “sapunskom operom s kraljevskim glavama”, no ve ina se slaže da je rije o “predivno snimljenom ilmu sa zanimljivom i tragi nom ljubavnom pri om”.

MLADEN BODALEC, frontmen Prljavog kazališta, uo i gostovanja u akovcu 16. velja e

U odli noj smo formi, bit to ve er rock’n’rolla i lju

Ambicije i planovi za budu nost Na kraju razgovora Mladen Bodalec živopisno je dao svoj pogled u budu nost i nastavak karijere benda.

- Sve što jednom cvjeta jednom i ocvate. Prolaznost ljudskog postojanja i života je neupitna, pa smo i mi kao bend toga svjesni.

Nakon toliko godina na sceni veseli nas što nas publika još uvijek podržava i traži. Mi nismo estradni štos. Mi smo bend iz uvjerenja, kojem se dogodilo da uspije. Stoga nije mudro ne sagledavati što e se dogoditi u budu nosti. Jedino u emu se vidimo je ovaj život kakav imamo sada.

Tako dugo dok se bavimo onime što volimo i što nas usre uje naši e putovi biti vezani uz bend. I tako dugo dok emo kao bend imati dovoljno inspiracije i dovoljno kontakata s našom publikom da to svi zajedno podijelimo ustrajat emo u našem poslu. Nadam se da e to putovanje trajati još dugo, dugo vremena.

Nakon dvadeset i šest godina u Beogradu Koncert u beogradskoj Areni krajem prosinca prošle godine pokazao je kako je Prljavo kazalište jedan od naših najpopularnijih pop rock bendova u regiji i, bez obzira gdje nastupali, uvijek su dobro prihva eni, što je Bodalec još jednom s zadovoljstvom potvrdio: - Nakon 26 godina ponovno smo gostovali u Srbiji. Ja sam do-

Mladim bendovima treba puno godina da nas stignu barem u ovom smislu dugotrajnosti, ako ne i uspješnosti. Morat ete priznati da je 35 godina i na svjetskoj sceni respektabilna brojka i mi smo ponosni na to

šao u bend ‘85. godine, ali su ve i albumi ‘Crno - bijeli svijet’ i ‘Heroj ulice’ punili dvorane u Beogradu i diljem Srbije. Eto nakon toliko vremena ponovno je ‘došel red’ da se odsvira i taj koncert u Beogradu.

Bilo je 15.000 prodanih karata, a sveukupno smo nastupali pred oko 18.000 ljudi. Bilo je dosta uzbudljivo. I mi smo se isto uzbu eno osje ali. To je bio jedan dobar koncert, kao i svi drugi na ovoj

turneji, i sigurno e nam ostati u lijepoj uspomeni.

Glazba za sve generacije Publika Prljavce svugdje do ekuje pripravna s izvrsnim poznavanjem hitova kao što su: Kiše jesenje, Marina, Tu no kad si se udavala, Sve je lako kad si mlad, Mojoj majci (Ruža Hrvatska), Ma kog me Boga za tebe

pitaju ili Ne zovi mama doktora.

Turneja se nastavlja gostovanjima u domovini i inozemstvu (protekli vikend u Berlinu) i svugdje se o ekuje dolazak posjetitelja svih generacija, što, kako je u nastavku razgovora Bodalec istaknuo, posebno veseli sve lanove benda.

- Ove e godine biti mnogo koncerata. Upravo je 35 godina naše karijere veliki razlog da se bend predstavi i mla oj publici. Raduje nas da na koncert

dolazi mnogo mladih ljudi koji su vršnjaci djece lanova našeg benda. To pokazuje da su naše pjesme nadišle vrijeme te da su prirasle srcima svih generacija.

Sve dok je to tako, dok naše pjesme pronalaze put do srca ljudi, to e nama iznova biti razlog da se penjemo na pozornicu i zabavljamo sebe i publiku. Imamo ‘friški’ album, ali je ostalo desetak izvrsnih ali neobjavljenih pjesama. Još nismo sigurno što emo s time napraviti, ali obe a-

1. velja e 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 2. velja e, 21 sat Podroom Drink And Music Club, akovec Pop Mash & House Smash (DJ Nixou)

ec

Plesna subotnja ve er

ht za sve! stajlinga i energije 50-ih. Nakon dvanaestogodišnjeg života u Londonu, Lucky se vratio u Beograd sa samo jednom idejom na pameti - osnovati autenti ni rockabilly koji e ipak pomicati granice. Novoosnovani bend je odmah prepoznat i pozvan na gostovanje na najve im festivalima koji prate rockabilly scenu. Na njihovom koncertu ut e se sjajan rockin` rhythm te virtuozno sviranje gitare. Ulaz je besplatan.

RAZGOVOR

t e ubavi!

S POVODOM

i odre enih pozitivnih pomaka. Bodalec na tu temu svojim iskustvom i dugogodišnjim glazbiranjem doista ima mnogo toga za re i.

- Sigurno je da, što se ti e diskogra ije, scene i estrade, rock’n’roll kao glazbeni pravac uvijek je odraz okruženja u kojem jesmo. Živimo u konfuznom vremenu, gdje su i platežna mo i standard ljudi znatno u opadanju. Diskogra ija se susre e s problemom autorskih prava, jer je danas sve lakše dostupno, sve se može ‘spržiti na CD’ ... Sve je to druga ije nego je to bilo prije 10, 15 ili 30 godina, kada se moglo pratiti stanje na tržištu prema broju prodanih plo a, kazeta. Danas je bitno prona i Mi nismo put da pjesme na estradni štos. neki na in do u Mi smo bend iz do ljudi. Svakodnevno vidimo uvjerenja, kojem na ulici mlade se dogodilo da ljude sa slušaliuspije cama u ušima i svatko od njih sluša nešto ‘svoje’. Tako da su tržišni pokazatelji slušanosti pojedinih pjesama danas potpuno druga iji. A što se ti e kolega glazbenika, mogu re i da svako prolje e iznjedri, kao i na koncertima u prvim redovima nove curice i de ke, tako i u glazbi nove bendove. Sigurno u tome ima autora koji imaju nešto posebno za re i. Samo moraju biti uporni, pa e sigurno i uspjeh do i. Svima treba puno, puno godina da nas stignu barem u ovom smislu dugotrajnosti, ako ne i uspješnosti. Morat ete priznati da je 35 godina i na svjetskoj sceni respektabilna brojka i mi smo ponosni na to.

Trudimo se da to na svakom koncertu i opravdamo, poru uje Bodalec.

Stoga nemojte propustiti još jednu sjajnu glazbenu družbu s Prljavcima. Jer, kako isti u, bit e to predivna ve er rock’n’rolla, ljubavi i zajem publici da ne e pro i toliko dovoljstva. Ekipa iz Dubrave vremena, odnosno tri - etiri je pripravna. U akove kom godine do objave novih materi- gostovanju pridružit e im se jala, kao što je to bilo do izlaska i sve traženiji bend Radio Luksemburg. Pripremite se i vi na prethodnog albuma. vrijeme. Ulaznice vas o ekuju Trideset i pet godina na sljede im prodajnim mjena sceni stima: akovec (Radio 1, ArGlazbena kritika u posljed- cus, Paladin), Varaždin (Rock nje vrijeme o stanju rock’n’rolla Art, Caffe bar Bar ly), Prelog ima podijeljeno mišljenje, od to- (Pizzeria Rosa), Mursko Srega da se ve dulje vrijeme u tom diš e (Pizzeria Vuri), Palovec glazbenom izri aju stagnira, ali (Domino bar) i preko sustava da ipak u posljednje vrijeme ima Eventim.hr

Kako se ugrijati u ove hladne zimske ve eri?

Podroom ima rješenje. U subotu priprema vru i plesni party. Osim izuzetne plesne zabave, u pripremi su i akcijske cijene na brojna pi a, a i za ostalu ugostiteljsku ponudu vrijede ugostiteljske cijene.

Jedinstvenu zvu nu kulisu subotnjeg druženja priprema i servira Dj Nixou.

PIŠE: ROBERTA RADOVI

M

jesec sije anj bilježi zanimljivost na pod r u ju mu lt imedijske kulture.

U akovcu je osnovna udruga “Multimedij” upravo s ciljem aktivizacije djelatnosti u podru ju teksta, fotogra ija, slika, zvuka, ilma, animacije, videa, odnosno svih podru ja i tematike koje objedinjuje pojam multimedije.

Inicijatori osnivanja udruge jesu akov anci, koji je zastupaju u sljede im funkcijama: Tomislav Buza predsjednik, Bojan Miljan i dopredsjednik i Milivoj Kuhar tajnik. Osniva i isti u kako je ideja za osnivanje udruge nastala potrebom zna ajnijeg promicanja multimedijske kulture, suradnje s drugim udrugama i institucijama, kao što su Hrvatski ilmski savez, Akademija dramskih umjetnosti, Muzi ka akademija, Akademija likovnih umjetnosti, akove ki Centar za kulturu, fotoklubovi, obrazovne, turisti ke i druge relevantne organizacije.

Ekstremno alternativne furke dobrodošle su u udrugu

Tomislav Buza, predsjednik udruge

MULTIMEDIJSKA kultura u akovcu

Osnovana nova udruga “Multimedij”

Udruga e, prema rije ima osniva a, okupljati stru ne osobe, a i sami osniva i udruge u profesor stru nih predmeta u svojoj dosadašnjoj profesional- podru ju likovne umjetnosti i noj karijeri imaju realiziran niz dizajna u Graditeljskoj školi u auspješnih projekata. Tomislav kovcu. Tako er se bavi produkBuza je stru ni suradnik Škole cijom u sklopu multimedijalnog medijske kulture “Dr. Ante Pe- i tonskog studija, elektronskom glazbom i videom. Kao lan terli ”, jedan od osniva a HDLUM-a sudjeluudruge i portala Foje na skupnim i togra ija.hr, amaKulturne samostalnim terski fotograf aktivnosti treba izložbama. i I nt er ne t Milivoj Kup o du z e tgledati kroz otvoren har – Minik. Bojan prozor, a ne se zatvarati mi, vrsni Miljan i u neke hermeti ke kocke, poznaje akagdje nitko ne može unutra, ni vatelj 3D demsk i nitko van. Problem je danas animaslikar što je ljudima mnogo lacije i fokoji je togra ije, Akademigodnije konzumirati kult renut no ju likovnih turna zbivanja, negoli vodi fotoraumjetnosti ih kreirati dionice u orzavršio 2003. ganizaciji ACT-a, godine u Zagrebu a tako er je i asistent na slikarskom odjelu, u klasi prof. Zlatka Kauzlari- voditelja na radionicama digi a - Ata a. Trenutno radi kao talne fotogra ije Škole medijske

Bojan Miljan i , akademski slikar, dopredsjednik udruge

mo tako er okupiti kreativce od najmla e dobi, ali i osobe s ekstremno alternativnim furkama.

Stanje kulture u akovcu?

Milivoj Kuhar - Mimi, tajnik udruge, i Kruno Jošt, inicijator mnogih alternativnih kulturnih programa kulture “Dr. Ante Petrli ”. Mimi kao jedan od razloga osnivanja Multimedij udruge navodi: - Na kulturi treba non stop ‘delati’. Kulture nikad dosta.

Treba je neprekidno njegovati.

Mi konstantno nešto kreativno na tom podru ju radimo i želimo da nam se u tom radu priklju e i drugi. Pojavila se potreba udruživanja osoba koje interesiraju novi mediji. Stoga e naša udruga biti poveznica za sve moderne medije koji su raspoloživi za nekakvo kreativno izražavanje. Mogu nosti su beskona ne, a osobe od struke i znanja mogu zajedni kim radom mnogo posti i na izvornosti u domeni multimedijalne kulture življenja. Želi-

lanove nove udruge zapitali smo i o njihovom promišljanju o stanju kulturnih aktivnosti u našem gradu, na što je impresiju ponajprije dao Mimi: - Ako je kultura sve što je ovjek u inio da bi sebi poboljšao život, onda je akovec jako kulturan grad. U našem gradu premalo je aktivnosti vezano uz produkciju ilma, realizacije 3D animacije i drugih novovjekovnih medija. Primjerice, zvuk kao medij, koji ima vrlo mo no djelovanje na publiku, zapravo je zanemaren. Svjedoci smo da zapravo buka zamjenjuje bilo kakvo pravilno titranje. Na neki na in je me imurska etnoglazba zapostavljena, iako ima pozitivnih primjera, kao što je, primjerice, bend Kom3dija. Kulturne aktivnosti treba gledati kroz otvoren prozor, a ne se zatvarati u neke hermeti ke kocke, gdje nitko ne može unutra, ni nitko van. Problem je danas što je ljudima mnogo lagodnije konzumirati kulturna zbivanja, negoli ih kreirati. A zapravo je ve a radost u kreiranju nego u konzumiranju. Jer, slikovito re eno, dok smo se najeli, nismo više gladni, i kaj sad? Kreativnost kao životni kredo bit e jedna od temeljnih postavki djelovanja naše udruge.

6

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ...

MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Susan Cain - “Tišina snaga introvertiranih osoba u glasnomu svijetu”

Zilhad Klju anin - “ arobnjak vode”

Ako ste se ikada pitali što je zajedni ko uspješnim ljudima poput skladatelja Frédérica Chopina, znanstvenika Charlesa Darwina, Isaaca Newtona i Alberta Einsteina, indijskog vo e Mahatme Gandhija, ameri kog politi ara Ala Gorea, pisaca Georgea Orwella, Marcela Prousta i J. K. Rowling, osniva a Applea Stevea Wozniaka, glumcima poput Clinta Eastwooda i Audrey Hepburn, te redatelja Stevena Spielberga, možda e vas odgovor na to pitanje iznenaditi ... U današnjem modernom društvu, koje slavi otvorenost i društvenost iznad svega, može biti veoma teško, pa ak i sramotno, biti introvertan, a podaci govore da je takvih ljudi najmanje tre ina, uklju uju i i ove uspješne, kreativne i talentirane ljude sa sjajnim idejama.

O tome, u upravo objavljenoj knjizi “Tišina”, piše introvertirana Susan Cain, koja kaže kako “Introvertnost ni-

je stidljivost. Stidljivost je strah od društvene osude, a introvertnost se više odnosi na to kako reagirate na podražaje iz okoline, uklju uju i društvene podražaje. Ekstroverti uglavnom traže velike koli ine podražaja, dok se introverti najbolje, najbudnije i najkreativnije osje aju u tišoj okolini. Ne uvijek, naravno, ništa od ovoga nije apsolutno zadano.

Klju na stvar je nalaženje okruženja u kojem svi mogu izvu i maksimum iz svojih talenata.

Problem je u tome što su naše glavne društvene institucije, škole i radna mjesta, dizajnirane za ekstroverte’’.

U knjizi “Tišina” Susan Cain pokazuje kako se rad mozga introvertiranih osoba razlikuje od rada mozga ekstrovertiranih te kako društvo podcjenjuje i ne shva a introvertirane. Introvertiranim osobama pomaže kako da shvate sami sebe i kako da iskoriste svoje prednosti. Razlika izme u introvertiranosti i ekstrovertiranosti najzna ajnija je dimenzija naše li nosti, a barem tre ina ljudi je introvertirano.

Neki od najnadarenijih ljudi na svijetu su introvertirani i bez njih svijet ne bi bio isti. Tako recimo ne bi bilo ra unala Apple, teorije relativnosti i Van Goghovih suncokreta. No ekstrovertirane osobe su preuzele kontrolu. Napisana sa straš u, prožeta odli nim istraživanjima i pri ama iz stvarnog života, knjiga “Tišina” trajno e promijeniti na in na koji doživljavamo introvertirane osobe, ali i na in na koji doživljavate sami sebe.

Sue Townsend - “Izgubljeni dnevnici Adriana Molea” (1999. - 2001.)

Jedna od najprodavanijih britanskih autorica, Sue Townsend, te autorica niza kazališnih predstava i uspješnih romana, kod nas najpoznatija kao “majka stvoriteljica” serijala dnevni kih zapisa Adriana Molea, danas živi u Leicesteru i ve se godinama bori s teškim zdravstvenim problemima i dijabetesom, zbog kojeg je oslijepila. Krajem 80-ih Sue Townsend je posjetila Hrvatsku, i nije tajna da se autorica i njena hrvatska publika vole.

Svi obožavatelji britkog i nepogrešivog humora Sue Townsend uživat e u novim doživljajima i životnim izazovima Adriana Molea koji promišlja: - Kako da, dakle, pozdravim novo tisu lje e? U o aju.

Samohrani sam otac, živim s majkom … Na potiljku imam elavo mjesto veli ine Ja a keksa … Ne mogu dalje ovako, tonu i u ranu sredovje nost. Treba mi životni plan …

Stigavši u “dob u kojoj je Isus umro“, Adrian Mole postao je mu enik: samohrani otac koji podiže dva dje aka u

beš utnom svijetu. Dok vje no nedostižna Pandora ostvaruje ambiciju da postane prva laburisti ka premijerka, a njegov ga hiperuspješan polubrat Brett iskorištava, Adrianov književni uspjeh još je neostvaren pa je prisiljen krpati kraj s krajem, traže i smisao života. No, nije mu ni na kraj pameti da e njegov skroman život uskoro privu i pozornost onih zaduženih za provedbu.

Viktor Schauberger, lugar koji je ve inu svog života proveo u šumi, jedan je od najdomišljatijih izumitelja 20. stolje a. Promatrao je prirodu i na ela prirode same. Put istraživanja vodio ga je u smjeru potpuno suprotnom od onog kojim je išla suvremena znanost.

Tamo gdje je znanost vidjela mrtvu tvar i mehanizme, on je vidio inteligenciju prirode i živa bi a; dok je ona vodu smatrala kemijskim spojem, on ju je smatrao živim bi em.

Svoje principe Schauberger je

dokazao i demonstrirao - bilo eksperimentom, bilo u inkovitoš u nekog izuma nezamislive efikasnosti. Na popisu njegovih izuma nalaze se korita za spuštanje trupaca, brane, konstrukcije korita rijeka, vodovodne cijevi, poljoprivredne alatke, i najzanimljiviji od svih: letjelice koje su mogle levitirati - ono što danas nazivamo NLO. Viktor Schauberger imao je sposobnost da duboko pronikne u magiju prirode kroz prou avanje vode, pa ga najbolje opisuje i ime po kojem je bio poznat - arobnjak vode.

BELETRISTIKA 1. Zilhad Klju anin: arobnjak vode 2. Anchee Min: Biser Kine 3. Amélie Nothomb: Oblik života

PUBLICISTIKA 1. Zvonko Pa an: Arhitektura biljaka 2. Maja Martinovi : Marketing u Hrvatskoj 3. Raj Patel: Vrijednost ni ega

ALBUM TJEDNA

Bruno Mars - “Unorthodox Jukebox” Pop muzika je po definiciji neuroti na umjetni ka disciplina. Ako želite nešto re i, nemate puno vremena, cca tri minute za re ren, stro e, prijelaz i eventualni solo, a poželjno bi bilo da se bez problema uvu e u uho i teško izlazi van.

Momak s rodnim mjestom na Havajima, Bruno Mars, stvara glazbu koja ima sve od navedenog. Uostalom, koautor je megahita “Fuck You” Cee Lo Greena, a na novom albumu Alicie Keys supotpisuje možda najbolju pjesmu na albumu “Tears Always Win”. I sam ima pomalo neuroti ni, razbarušeni senzibilitet koji e neke od starijih pratitelja pop muzike podsjetiti na Elvisa Costella, dok e drugi, nakon što uju “Treasure”, (s pravom) re i dvije rije i: Michael Jackson, a tre i e, uvši “Locked out o Heaven”, izustiti samo jednu: Sting.

Bruno je kreirao svoj drugi dugosviraju i projekt kao pravi eklektik i izvrstan zanatlija, iritantno pametni student i prou avatelj svega što uje, tako da mu se album ne može zvati druga ije nego “Unorthodox Jukebox” i biti upravo to - neobi na zbirka

Popis pjesama 1. Young Girls 2. Locked Out o Heaven 3. Gorilla 4. Treasure 5. Moonshine 6. When I Was Your Man 7. Natalie 8. how Me 9. Money Make Her Smile 10. I I Knew

raznih pop pjesama u raznim žanrovima (pop, reggae, soul, unk...), koje ujedinjuje Marsova radost za izvo enjem i njegov impresivni kompozitorski kapacitet koji može zakucati melodiju koja e se više ili manje nametljivo lijepiti za uho.

Mars ne gubi vrijeme raznim oduljim ‘introima’, ‘outroima’ ili pak ‘jamovima’ nego izvodi pop pjesme kojima je osim potpisa u rubrikama pjeva i autor teško na i dodirnu to ku i koje

je samim time teško slušati u kontinuitetu.

“Unorthodox Jukebox” primjer je kako album može biti slabiji nego suma njegovih dijelova. Pjesmama se malo što može prigovoriti, produkcija je, svi alo se to nekom ili ne, barokno naki ena, no pjesme ne trpe na tome. Brunino pjevanje tako er teško može biti meta angrizanja, a ni komercijalni potencijal nije upitan. Pa ipak, albumu osim kohezije nedosta-

je jedna pjesma u rangu “Fuck You” (odnosno “Forget You”), koja bi okusirala sva Marsova vrludanja i nosila album, a i prostakluka se mogao riješiti (ne stoji mu), no na “Unorthodox Jukebox” dovoljno je argumenata da u budu nosti ovaj album bude smatran kao jedan od slabijih u Marsovom opusu. Bruno Mars e svaki dan u svakom pogledu sve više napredovati i vjerojatno se više ne e zadovoljavati injenicom da može napraviti album na kojem pjesme ne sli e jedna na drugu, nego e imati zahtjevnije ciljeve vezane uz senzibilnost, dubinu i cjelinu.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

PREPORU UJEMO

Gustafi - novi album “Kanibalkanska” Gustafi, jedan od rijetko unikatnih doma ih etno-rock sastava i istinske istarske glazbene institucije, krajem prošle godine objavili su novi album “Kanibalkanska”. Njihov jedanaesti po redu album sadrži 14 novih pjesama, koje su ve inom plesnog karaktera, ali i predstavlja iskorak u njihovom dosadašnjem radu i svakako e trebati nešto zahtjevniju i druga iju publiku od one “Brkica / Žminjka“. Gustafi i dalje nose onu magiju i energiju koja pospješuje brzinsko razumijevanje i poti e direktno usvajanje pjesama.

Gustafi na ovom albumu nude i nekoliko pravih dragulja. Mra na “Jeno jutro”, ironi na “Privremena boži na pjesma” s ponovnim re erencama na Manu Chaovski etno-punkreggae, te vrlo melodi na “Uspavanka - za moju bivšu dragu”, a donekle i “Moj tac”, i naj udnija, noiserska “Nimaj strah” oslikavaju u glazbenom i tekstualnom smislu same vrhunce “Kanibalkanske”. Pored njih se nalaze i dosta plitke ali vesele pjesmice, kao što su “Prolje e 2003” s kaubojskim bendžom ili domoljubna “Istra”.

1. velja e 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ...

SONJA I BIK

LEDENO DOBA 4

hrvatska romanti na komedija Redateljica: Vlatka Vorkapi Uloge: Judita Frankovi , Goran Bogdan

animirana avantura/komedija SINK. na hrv. jezik Režija: Steve Martino, Mike Thurmeier Uloge/glasovi: Edo Majka, Tarik Filipovi , Darija Knez, Ljubo Kerekeš

Mannyja, Sida i Diega i ovaj emo put gledati u uzbudljivoj avanturi. Njihov kontinent se pomjerio, a trojica junaka, koriste i san-

tu leda kao brod, sre u udnovata morska stvorenja i “par pirata” s kojima se upuštaju u borbu. Preporu uje se svim uzrastima.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

“The Cabin in the Woods” je režirao:

etvrtak, 31.1.

a) D. Goddard b) T. Vuorensola c) J. Peretz

20.00 Tribina – otvorenje sezone

Dobitnik iz prošlog broja: Mihael Kova i , Štrukovec

GLUMA KA DRUŽINA HISTRION ZAGREB GOSPODSKO DIJETE

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

petak, 1.2.

18.00 i 20.00 SONJA I BIK hrvatska romanti na komedija

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

Debitantski film redateljice Vlatke Vorkapi “Sonja i bik” na 59. Festivalu igranog filma u Puli osvojio je nagrade za najbolji scenarij, kostimografiju i glazbu. “Sonja i bik” je komedija o dvoje mladih ljudi opre nih svjetonazora iz razli itih sredina, ije se sudbine, uz pomo

bika Garonje, isprepletu.

Ante (Goran Bogdan) je vlaj iz Dalmatinske zagore, sin organizatora borbi bikova i vješti prodava osiguranja. Poznat je po svojoj mo i uvjeravanja.

Sonja (Judita Frankovi ) je Zagrep anka, zagrižena aktivistica u borbi za životinjska prava.

________ _____________________________

nedjelja, 3.2. animirana avantura/komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 i 20.00 SONJA I BIK hrvatska romanti na komedija

1. ABRAHAM LINCOLN - LOVAC NA...

2. MERIDA HRABRA

KOLIBA U ŠUMI

ŽELJEZNO NEBO Nacisti su nakon kraha u II. svjetskom ratu prebjegli daleko, ak na Mjesec.

Sedamdeset godina stvarali su svoje carstvo na Tamnoj strani Mjeseca. Kad ameri ki astronauti ugroze njihovu bazu, Mjese ev Fuhrer odlu i da je vrijeme za povratak.

3. TAMNA PLIMA

hrvatska romanti na komedija

4. LEDENO DOBA 4 5. GLUP, GLUPLJI, NAJGLUPLJI 6. PUT RATA

hrvatska romanti na komedija

8. PROJEKT X 9. JAKO GLASNO I NEVJEROJATNO....

10. BIJES TITANA

srijeda, 6.2.

20.00 Samo bez emocija diplomska predstava akov anke Ivane Zanjko

Napredno Google pretraživanje Sli no vrijedi i prilikom pretraživanja po registarskim oznakama ili oznakama ra unalnih grešaka gdje e vam bez navodnika biti ponu eni op eniti rezultati koji vam puno i ne pomažu.

Pretraživanje unutar domena ili država Recimo da tražite in ormacije za odre eni termin koji je est i u susjednim zemljama a vas zanima samo unutar Hrvatske - naprimjer fiskalizacija: “fiskalizacija site:.hr” e pretražiti samo stranice ije domene završavaju s .hr tj. domene

To ne definicije Ukoliko na primjer želite na i tekst objavljen u novinama gdje spominju kako su poznati dobitnici ulaznica za predstavu Ivicu i Maricu (znate da je neka raza u tekstu otprilike ovako izgledala) jednostavno pretraživanje “Ivicu i Maricu” (bez navodnika) vam ne e puno pomo i - Google pokušava predstaviti im bolje rezultate neovisno o padežu koji ste upotrijebili.

U ovom slu aju e vam pomo i navodnici - za ‘Ivicu i Maricu’ e vam biti prikazan baš onaj rezultat koji ste tražili.

utorak, 5.2.

18.00 i 20.00 SONJA I BIK

7. DADILJA

etvrti Reich odlu i poslati dva nacisti ka oficira da pripreme invaziju na Zemlju...

ponedjeljak, 4.2.

18.00 i 20.00 SONJA I BIK

INTERNET I RA UNALA

Ukoliko ste ikad koristili google web servis za pretraživanje internet prostora, mogli ste se uvjeriti u njegovu brzinu i intuitivnost rezultata koje prikazuje. No, to njegovo predvi anje rezultata zna ponekad biti problem jer je postavljeno po popularnosti termina i vijesti te e ono što tražite možda biti tek me u drugom ili tre om stranicom rezultata ukoliko svoj upit niste dovoljno definirali.

Kako bi dobili to nije rezultate koje tražite, potrebno je upotrebljavati napredne opcije pretraživanja, stoga pregled nekih:

hrvatska romanti na komedija

16.00 LEDENO DOBA 4

DVD, BLUE RAY IZLOG Petorica prijatelja upute se na odmor u usamljenu šumsku kolibu, što se pokaže vrlo intrigantnim iskustvom. Htjeli - ne htjeli, oni e otkriti strašnu tajnu koju skriva ova koliba na osami. donio prijeko potrebnu “Koliba u šumi” je film koji promjenu u ustajali horor je po mnogim kriti arima žanr.

subota, 2.2.

18.00 i 20.00 SONJA I BIK

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

registrirane u Hrvatskoj što vam omogu ava “site:” operator, a možete ga proširiti i na ime domene tj. web stranica.

Za rezultat na to no odre enim stranicama postavite iza site operatora ime domene - npr. “site:mnovine.hr akovec” e prikazati rezultate za rije akovec samo unutar stranica Me imurskih novina.

Zanemarivanje rezultata Da li vam ponekad rezultati pretraživanja nemaju veze s onim što tražite jer je termin vezan uz nešto drugo što se eš e pretražuje? Dobar primjer za to bi bio “virus” - ako vas i zanima nešto o virusima u smislu bolesti, jednostavno pretraživanje po terminu “virus” e vas obavijestiti o svim na ina kako da izlije ite od virusa vaše ra unalo.

No, naoružani znanjem da se za ra unala upotrebljavaju anti-virusi, termin kojeg u medicini nema - jednostavno upotrijebite to u svoju korist: iz rezultata izuzmite sve one u kojima se spominje anti-virus: “virus -anti-virus” (ispred rije i koje ne želite u rezultatima dodajte znak minus bez razmaka).

etvrtak 7.2.

Potrebni su vam još precizniji rezultati?

Iako bi gornji savjeti morali biti dosta da pokriju ve inu pretraživanja, ponekad ni to nije dovoljno - u tom slu aju pretražujte direktno putem orme “Napredno pretraživanje” (link na nju je u gornjem desnom dijelu stranice Google pretraživanja, kad kliknete na “zup anik”) gdje je mogu e definirati i to ni vremenski period, prava upotrebe, ormat datoteke unutar koje se pretražuje i ostalo, te nešto jednostavnije i putem “Alata za pretraživanje” ispod polja za upis termina.

Priru ni kalkulator i prognoza Za kraj napomena za dodatne unkcije - ako nemate kalkulator pri ruci, dovoljno je da u pojam pretraživanja upišete jednadžbu (npr. “2+2”). Tako er, google vam može poslužiti i za in ormativno pretvaranje novca (npr. “20 kuna u euro”) ili ak prognozu vremena (“vrijeme akovec”).

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

20.00 Tribina KRALJEVSKA AFERA romanti na povijesna drama

DOM KULTURE PRELOG

subota i nedjelja, 2. i 3. velja e

Sve enikova djeca hrvatska komedija 19 sati

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

Lifestyle ZDRAVLJE

S

PARFEM ZA NJU Carolina Herrera -”CH Men Sport”

Svjež i aromati an miris za modernog muškarca Mu š k a r a c k o j i e izabrati miris Carolina Herrera “CH Men Sport” elegantan je i brižljiv u svim podru jima života.

Istovremeno živi život do maksimuma i uživa u svakom trenutku. Sport mu je sastavni dio životnog stila, stoga zra i muževnoš u i mladoš u. CH Men Sport svjež je i aromati an. Njegova kompozicija rashla uje svježe kapljice bergamota i grejpa u kom-

binaciji sa žal ijom. Note srca osvježavaju morske note pomiješane sa za inima i aromati nim akordima - se uanskim biberom i bobicama kleke. Osnova je senzualna i ine je note sandalovine, hrastove mahovine i vetivere. Miris je dostupan u bo icama od 50 i 100 ml EDT. Miris je nastavak modne muške linije Carolina Herrera “CH Men Sport”, koja zra i udobnoš u i elegancijom.

amo osobe koje pate od nekog oblika depresije znaju kako je boriti se s tim psihi kim poreme ajem. Jedna od osnovnih karakteristika depresije je izbjegavanje bilo kakvoga socijalnog kontakta, do mjere da osoba nema potrebu za bilo kakvom interakcijom s najbližim osobama, pa ak i ku nim ljubimcima. Neki se prepuštaju pretjeranom konzumiranju alkohola ili droga, te jelu. Depresija varira od osobe do osobe, a zajedni ko svima je da negativno ponašanje može pogoršati stanje, što otežava mogu nost izlaska iz toga za aranog kruga. Dakle, uz pomo lije nika i psihijatra te prepisanih antidepresiva potrebna je samopomo , te pomo najuže okoline. Što u initi? Pokušajte objasniti i pripremiti svoju obitelj i najbliže prijatelje na problem depresije koji imate i objasniti im na koji na in vam mogu pomo i. Neka vas i oni poti u na aktivnosti i društveni kontakt. itajte vesele knjige, gledajte komedije i pokušajte se uklju iti u pozitivan socijalan angažman. Razgovarajte o

Kod depresije najvažnija je samopomo depresiji i sa svojim lije nikom, a posebice ukoliko imate problem s alkoholom ili drogom. Bavite se laganom tjelovježbom i sportom koji volite i u kojem uživate.

Mnogi ljudi kada su loše volje

posežu za hranom, posebno slasticama, a kamoli ne osobe koje pate od depresije. Naime, tijelo u tim trenucima žudi za še erom i ugljikohidratima. Naglo pove anje še era u krvi može izazvati

efekt trenutnog zadovoljstva, no, kad še er u krvi padne, vra ate se ponovno na po etno stanje.

Umjesto slastica, birajte vo e. I razvedrite se. Nije ipak sve tako crno!

Styling u skladu s aktualnim vremenskim prilikama

S

nijeg je zabijelio mnoge krajeve Lijepe naše, pa smo se odlu ili ovaj put posvetiti upravo bijeloj boji u modi. Bijelo je uvijek aktualno, i to u svim nijansama - prljavo bijeloj, boji slonova e, snježno bijeloj. Treba je znati nositi, odnosno, osim pravog kroja i modela koji e pristajati vašoj gra i, ona mora pristajati vašoj puti. Stoga ne e biti suvišna i intenzivnija šminka (ruž za usne, rumenilo), posebice ako imate blijedu put.

Toplina u bijelom Naš prvi osobni izbor bijele odje e jesu ovi kaputi, koji jednostavno ne mogu a da ne oduševe. Kreatori su posebno stavili naglasak na imitacije umjetnih krzna pa, ako vam se svi a ovaj topli stil, sigurno ete biti oduševljeni. Za one koji bi ipak voljeli na sebi vidjeti neku drugu tkaninu, kreatori su se odlu ili za pomalo neodre eni retro-futuristi ki stil. I da ne zaboravimo, bijelo - crne kombinacije, s naglaskom na bijeloj, apsolutni su hit sezone.

Zimska bjelina Jeste li ikada posjedovali bijelo odijelo ili bijelu zimsku pletenu haljinu?

Ako niste, ova sezona je prilika da ispravite tu grešku. Tu je i ostala odje a za ležernije prilike - vestice, puloveri, duge i kratke su-

drugoj svjetlijoj neutralnoj boji.

Bijelo voli crno Svi znamo da se suprotnosti privla e, pa je tako i što se ti e boje. Bijela i crna boja jednostavno si savršeno pristaju u svakoj prilici, bilo sve anijoj, bilo ležernijoj. Bijelo - crnu kombinaciju preporu ujemo za sve anije poslovne prilike, posebno za kraj godine - poslovne ru kove, ve ere i druga okupljanja.

Elegancija u bijelom

knje ... Kombinirajte ih s tajicama, izmama, kapama, kaputima u bijeloj ili nekoj

I na kraju, došli smo do odje e za sve anije prilike.

Nemojte zaboraviti koliko je bijela raskošna boja, posebno kada se kombinira za zlatnom i srebrnom. To je boja otmjenosti i nevinosti.

FAŠNI KE HUNCUTARIJE

1. velja e 2013.

POSEBAN P RILOG ME

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

IMURSKIH NOVINA

Selni ki pika i Tradicijska maska ne zastarijeva.

Selni ki pika i uvijek su velika atrakcija u pokladnim povorkama i privla e pozornost posje telja fašnja kih manifestacija.

Brigu oko o uvanja ove tradicijske maske, koja je ujedno i zaš eno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, vodi kulturno - umjetni ka udruga “Pika ” iz Selnice, koja broji pedesetak lanova.

Tijelo pika a omotano je slamom raži, od istog materijala napravljena je i košnica, koja se stavlja na glavu omotanog. Pika i ove godine sudjeluju na e ri gostovanja: 02.02. Samobor, 09.02. Koprivnica, 10.02. akovec i 12.02. Novo Selo na Dravi. S radoš u ih o ekujemo i u akovcu!

U AKOVCU Svjetovni fašnjak 8. velja e, Dje ji fašnjak 9. velja e i Tradicijski fašnjak 10. velja e

Maškare najavljuju konac hude zime i dolazak protuletja!

Doba je maškara, karnevala, poklada. Me imurski su nazivi za te dane tradicijskih godišnjih obi aja razli iti. Susre emo se s izrazima: fašnjak, fašnjek, fašjek, fašenjk. Narodni obi aji maskiranja proizlaze iz nekadašnjeg vjerovanja i potrebe da se pokladnim radnjama zastraše i otjeraju zli dusi, zle sile i demoni, te da do e “konac hude zime i najavi se protuletje” i nova, rodna godina. Po-

stoje razne ina ice i oblici tradicijskih obi aja, a u Me imurju su posebice poznati fašenjski ophodi u Podturnu, Domašincu, Tur iš u, Selnici ..., a zbog svoje autenti nosti izazivaju i dan - danas veliku pozornost. Maškori, bauka i, kuga i, nap’hanci, lafre, pika i, me imurske krave, aplje, štrki i svi ostali udesni namaskirani likovi me imursko su povijesno naslje e i kao takvo dio lokalnih, ali i

hrvatskih te inozemnih pokladnih manifestacija.

Grad akovec jedan je od pet gradova osniva a Saveza karnevalskih gradova Hrvatske, a od 1995. godine pripada i Europskoj udruzi grdova FECC sa sjedištem u Nizozemskoj.

Predstavnik, Turisti ka zajednica grada akovca, lan je nadzornog odbora Udruge karnevalskih gradova Hrvatske. Stoga ne udi da je akove -

NAJORIGINALNIJA MASKA na 19. akove kim bušarima

Uspjeh gejši, samuraja i sumo boraca iz Svetog Jurja na Bregu

ki fašnik centralni fašni ki doga aj u Me imurju. U tri dana gradom pro e i više od 1.500 izvo a a i maski iz Me imurja te gostiju iz Hrvatske, ali i inozemstva. Program je podijeljen na Svjetovni, Dje ji i Tradicijski fašnik.

Bez ovog doga aja mnoge maske i fašni ki obi aji pali bi u zaborav.

Nakon predstavljanja na pozornici i rastjerivanja zime, na glavnom se trgu spaljuje Fašnik, optužen za sve

zlo protekle godine. Program okuplja velik broj sudionika (fašni ke udruge i grupe, vrti i, pojedinci) i posjetitelje. Hvalevrijedno je što ne samo da se njeguju postoje e tradicionalne me imurske maske, ve se i svake godine stvaraju nove. Ove e se godine završna povorka i simboli no spaljivanje fašnjaka u akovcu, koji je “kriv za sve”, dogoditi u nedjelju 10. velja e.

(RR)

Izme u 70-ak fašni kih udruga iz cijele Hrvatske, pa i susjednih zemalja, na akova kom karnevalu nagradu za najoriginalniju masku osvojile su gejše, samuraji i sumo borci iz Udruge “Sport za sve” Sve Juraj na Bregu. Inspiracija dalekim Japanom odnijela je sve simpa je 19. manifestacije “ akova ki bušari”. Svojom pojavom u karnevalskoj povorci maska je plijenila poglede mnogobrojnih posje telja, a posebno medija. S druge strane, pokazali su da odmak od tradicionalnih maski uz puno mašte, volje, kreacije i zajedni kog rada u grupi donosi zadovoljstvo, jer trud prepoznaju i drugi.

Udruga “Sport za sve” Sve Juraj na Bregu ve pet godina uspješno sudjeluje na razli i m fašni kim manifestacijama diljem Hrvatske, posjetili su Dubrovnik, Samobor,

Ivanec, Ptuj, akovo, te druge fašni ke manifestacije po Me imurju ( akovec, Zasadbreg, Podturen …).

Od ranije osvojenih nagrada, bilježe prvo mjesto u akovcu 2011. godine na svjetovnom maskenbalu, iako su im zajedni ko druženje, dobra zabava, ples, upoznavanje novih ljudi i obi aja na prvom mjestu.

Osim maškara, lanovi udruge bave se promicanjem dobre volje i rekrea vnog sporta za sve uzraste (pješa enje, tr anje, pohodi na planine, odbojka na pijesku, biciklizam, rekreacija za žene dva puta tjedno, mali nogomet, stolni tenis, organizacija igara na selu, organizacija izleta i sl.).

Za ovako uspješan rad udruge, uz sve lanove, najodgovornija je Daniela Škrobar, predsjednica Udruge “Sport za sve”.

(BMO)

10 FAŠNI KE

HUNCUTARIJE

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Živopisne tradicionalne maske iz Me imurja Me imurske auten ne pokladne maske is nski su uvari me imurske tradicije. Maske i prerušavanje od davnina su ovjeku služili kao magi an predmet

u borbi protiv demona te zaš od nadnaravnih sila i vremenskih nepogoda. Stoga je fašnik od nekada bio jedan od najzna ajnijih doga aja u godini. Vremenski

pripada u zimski sols cij te predstavlja simbol po etka novog života, kad treba magijskim inima osigurati plodnost i sre u u novoj godini.

PIKA - doziva dobru žetvu i simbolizira kraj još jedne zime. U njega je toplinom ljudske ruke utkana vjera u blagostanje sljede eg ljeta. Na glavi nosi košnicu, a u ruci drži “pika ” - i ak kojim tjera demone i nadnaravne sile. Selnica je naselje gdje nekoliko obitelji njeguje i uva tradiciju izrade pika a i po emu je to mjesto poznato.

1. velja e 2013.

PRELOG, 10. i 12. velja e

Mali i veliki fašnjak u Prelogu!

Tradicijske, svjetovne i dje je maske okupirat e i Grad Prelog. Ove godine fašenko ludovanje u Prelogu e se održati u nedjelju 10. velja e, s po etkom u 14 sati, na Trgu slobode na bini ispred Doma kulture, gdje e se nakon mimohoda uprili iti predaja vlasti (klju eva grada), predstavljanje skupina i zabava uz limenu glazbu (krafne, kuhano

Dani uoči fašnjaka imaju svoju simboliku: srijeda – vrteća sreda, četvrtak – tusti četrtek, petak – plantavi petek, subota – čokljava subota, nedjelja – fašenjska nedjelja,

LAMPE (NAP’HANCI)

ponedjeljak – fašenjski pondeljek, utorak – Fašnjak, srijeda – Pepelnica-post

- drvene maske u obliku ljudskog obraza sa živo njskim elemen ma (gubica, rogovi, uši). Maskirani lik, naphanec, nosi belinu, narodnu nošnju (ga e i roba u) od doma eg platna. Ispod odje e ispunjen je slamom. Naphanci nose predmete za stvaranje buke i plašenje (železne vile, metlu, drveni štap, lance, zvonce ...).

vino i aj). Potom e u utorak 12. velja e Prelog okupirati mali maškori. Škole i vrti i organiziraju Mali fašnjak, koji e se tako er organizirati na Trgu slobode i postavljenoj bini.

Za oba programa o ekuje se velik broj posjetitelja, a organizatori su Turisti ka zajednica i Grad Prelog.

LAFRE - drvene maske u obliku ljudskog obraza, esto grotesknih crta. Maskirani lik nosi staru odje u, dijelove narodne nošnje i sl. Ovaj s l i obi aj maškaranja vezan je uz naselje Tur iš e.

APLJE - aplje maske iji se naziv temelji na ma arkom izrazu “ apljam”, što zna i udaram, pa tako aplja zna i udaralo, klepetalo, klapotec. aplje izra uju samouki majstori, a vrijednost maske ovisi o ja ini zvuka koji proizvodi, po izgledu, a i rogovima. Te se maske ne stavljaju na lice, ve ih mladi i nose iznad sebe na štapu, a pokriveni su platnom. Karakteris ne su za naselje Podturen i okolicu.

ME IMURSKE KRAVE - Me imurje se može pohvaliti s ponajve im brojem izvornih maski, a tu spadaju i me imruske krave. Te maske predstavljaju živo njski lik, ovaj put krave. Buku stvaraju zvoncima, a dolaze iz naselja Novo Selo na Dravi.

KUGA I - zatrašuju ljude, a maskirani su u vragove, prosjeke, cigane. Naoružani su botama, a tu spada i maska “baba nosi dedu”, gdje je jedna osoba maskirana u dvije, na na in da je s prve strane ženski lik, a s le a muški. Tako er u kuga e spadaju i maske koje lice prekrivaju tamnom tkaninom, s prorezima za o i i usta.

SVETOMARTINKSI KRAMPUSI - jezive i strašne maske koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnima, te tjeraju strah u kos . Pojavljuju se i u vrijeme poklada, ali su najak vniji za vrijeme Sv. Nikole, u mjesecu prosincu. U Svetom Mar nu na Muri svake se godine predstavljaju po etkom prosinca na manifestaciji “Krampuslauf”.

MURSKO SREDIŠ E - subota 2. velja e

“Serjojnski fašnik” 2013.

Tradiconalni Serjonski fašnik održat e se u subotu 2. velja e s po etkom u 14 sati. Program manifestacije e se sastoja od maskirane povorke (dje ji vr i i odrasli), te zabavnog programa u sportskoj dvorani u Murskom Središ u, gdje e se prirediti druženje uz besplatno jelo i pi e za sve sudionike povorke, ali i goste. Okupljanje male fašni ke povorke (dje ji vrti i) biti e ispred Promenade (Trg bana Josipa Jela i a) u 13.30 sati. Maskirana povorka dje jih vr a uz pratnju mažoretkinja i Puha kog

orkestra Mursko Središ e kre e u 14 sati do Stare škole.

U 14.15 ispred “Stare škole“ dje ji vr i e predstavi svoje maske uz kratki zabavni pro-

gram, a nakon predstavljanja eka ih aš enje krafnama, ajem i slatkišem. Okupljanje velike fašni ke povorke bi e ispred sportske dvorane u 14 sa . U 14.45 predvi en je polazak fašni ke povorke prema centru grada uz predstavljanje fašni kih skupina. Svi u esnici povorke po završetku predstavljanja vra aju se u sportsku dvoranu na okrijepu i druženje. U slu aju nevremena, Serjonski fašnik prenosi se na subotu 9. velja e. (sm)

FAŠNI KE HUNCUTARIJE

1. velja e 2013.

HODOŠAN - Op inski fašnjak op ine Donji Kraljevec 9. velja e

Za nagrade se mogu prijaviti i grupe koje nisu iz op ine KUD op ine Donji Kraljevec i MO Hodošan organiziraju zajedni ku manifestaciju pod nazivom “Op inski fašnjak u Hodošanu”. Okupljanje prijavljenih maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan u akove koj ulici (kod trokuta) u 14.30 sa u subotu 9. velja e 2013.

Uz pratnju Puha kog orkestra op ine D. Kraljeve c , m i m o h o d maškara pro i e Glavnom ulicom do stadiona, gdje e biti centralni dio manifestacije. Sve prijavljene grupe bit e predstavljene na postavljenoj bini, kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje maske.

Glavne nagrade iznose 1.500, 1.000 i 500 kuna, a

z a dje je maske 700, 500 i 300 kuna. Organizator e pripremi i nekoliko utješnih nagrada. Nakon proglašenja najboljih nagrada, druženje se nastavlja u prostorijama NK-a Hodošan uz ples i zabavu!

MALA SUBOTICA, nedjelja, 10. velja e

Za nagradu se mogu natjecati samo grupne maske, a mogu se prijavi i sudjelovati u natjecanju i grupe koje nisu s podru ja op ine Donji Kraljevec. Maskiranom grupom smatraju se minimalno etiri osobe.

Poželjno je osmisliti i raznorazna prijevozna sredstva (konjska zaprega, bicikli, maskirani automobili, kosilice …).

Prijavu je potrebno dostavi radi izrade plo a s nazivom grupe za mimohod i predstavljanje na pozornici do 5. velja e ove godine u Op inu Donji Kraljevec. (JŠ)

ZASADBREG, subota, 2. velja e

Brendiran “Sobo ki fašjek” Stižu maškare Sobo ki fašjek ove e se godine održati u nedjelju 10. velja e s po etkom u 15 sati, a povorka e krenuti ve u 14 sati iz Palovca.

Fašni ka povorka u Maloj Subotici ima tradiciju koja seže još u vrijeme izme u dva velika rata. Zbog duge tradicije i zna aja koji ta manifestacija ima za naselja današnje op ine, prošle godine odlu ilo se cijeloj manifestaciji dati ve i zna aj i u i n it i je prepoznatSOBO KI ljivom kroz FAŠJEK

brendiranje. Cijela manifestacija dobila je naziv “Sobo ki fašjek“.

Za maskotu je odabrana tradicionalna maska “sobo ki kuga ”.

Maska je pojedina na, a kuga i se naj eš e kre u u grupama kojima se želi pobuditi što ve i strah kod “dekli” i djece. De inirana je i uloga meštra Sobo kog fašjeka, zastava te himna.

Pjesmu je napisala sobo ka pjesnikinja Ružica Juki , a izvodi je tamburaški sastav Frikovi iz Male Subotice.

Za pobjedni ke maske predvi ene su nov ane nagrade. Razigrano fašni ko druženje uz glazbu, krafne, kuhano vino i aj te slatkiše nastavit e se maskenbalom u restoranu “Fortuna”.

Pokrovitelj manifestacije je Op ina Mala Subotica.

KOTORIBA, DONJA DUBRAVA

Kotoripski fašenk i Dobravski fašenjk u nedjelju 10. velja e U Domu kulture “Zalan” u Donjoj Dubravi održan je sastanak predstavnika op inskih udruga i predsjednika Odbora sa sport i kulturu Zorana Horvata, vezano uz organizaciju Dobravskog fašenjka. Dogovoreno je da e se isti organizirati 10. velja e.

Fašenjska povorka kre e od Zalana u 14 sati, a vra a se oko 16, kada e se itati popularni Vrabec.

Kotoripskim udrugama tisu u kuna za izradu maske Na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec održao je sa-

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

stanak s predstavnicima op inskih udruga, vezano uz dogovor za ovogodišnji Kotoripski fašenk. Organizator je Op ina Kotoriba, a koordinator e biti MNK Klub 75. Dogovoreno je da e se maškare održati u nedjelju 10. velja e. Okupljanje je u Donjem kraju, odakle povorka u 14 sati Ulicom kralja Tomislava kre e prema školskoj sportskoj dvorani.

Program u dvorani zapo inje u 15 sati.

(A. Fuš)

iz cijelog Me imurja i šire KUU Zasadbreg tradicionalno ve 23. godinu za redom organizira fašnik u Zasadbregu.

Ove e se godine održati u subotu 2. velja e, s po etkom u 15 sati, okupljanjem maškarskih grupa ispred Doma kulture u Zasadbregu. Do sada su svoj dolazak potvrdile maškare iz Novog Marofa, Malog Mihaljevca, Dragoslavca, Svetog Jurja na Bregu i Sivice. Za svu maskiranu djecu organizator je osigurao okolade. Maškare e zabavljati Laguna bend, tijekom no i održat e se izbor najmaske, a bit e organizirana i bogata tombola. (sm)

NOVO SELO NA DRAVI – fašni ka povorka u utorak 12. velja e

“Me imurske krave” završavaju fašni ko ludovanje Fašni ka grupa “Me imurske krave“ iz Novog Sela na Dravi tradicionalno posljednja od svih u Me imurju organizira fašni ku povorku i ostale huncutarije.

Me utim, prije nego u utorak 12. velja e ugoste mnogobrojne me imurske fašni ke skupine, “Me imurske krave“ aktivne su na mnogobrojnim drugim fašnja kim priredbama, koje se doga aju ne samo u Me imurju, nego i diljem Hrvatske. Tako su prošli vikend nastupili u akovu, gdje su dobili i službenu pohvalnicu za svoj nastup. (rr)

RIJE KI KARNEVAL 2013. - 17. sije nja – 13. velja e

Peto godišnje doba u Rijeci!

Rijeka ima pet godišnjih doba, složno kažu svi Rije ani. Oni pritom misle na Rije ki karneval, koji uvijek iznova donosi na gradske ulice jedinstvenu i neponovljivu atmosferu, stvaraju i tako novo godišnje doba – doba karnevala. Ove godine Rije ki karneval traje od 17. sije nja do 13. velja e, a dva glavna doga aja koji svi iš ekuju, Dje ju i Me unarodnu karnevalsku povorku, na rasporedu su 2. i 10. velja e. O ekuje se da e posebno veselo bi tog 10. velja e, jer e gradom po jubilarni 30. put prode lira najpozna ja i najšarenija povorka u Hrvatskoj – Me unarodna karnevalska povorka Rije kog karnevala. O ekuje se da e slavljeni ku povorku pohodi oko 100 karnevalskih grupa, sa skoro 10.000 sudionika, ali i nemjerljivi broj gledatelja.

Me unarodni karakter manifestacije ogleda se u nastupu karnevalskih grupa iz inozemstva (Italija, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Makedonija ...), koje svijetom šire dobar duh Rije kog karnevala.

SAMOBORSKI FAŠNIK, 1. - 12. velja e

Ovu subotu u goste im stižu i selni ki pika i 187. Smoborski fašnik održava se od 1. do 12. velja e. Program e se odvija na šest lokacija: Trg fašni kih velikana, Veliki fašni ki šator, Halterna va, SRAKAfest - krea vne radionice i program za djecu, ETNOcest s taborima mjesnih odbora, klizalište, gdje e se održa i Meloboj - hokej s metlama. O ekuje se nastup 10-ak gostuju ih skupina iz cijele Hrvatske, Slovenije i Makedonije, me u njima su i selni ki pika i, koji nastupaju ovu subotu 2. velja e. Pika i su dugogodišnji gos fes vala, a nastupili su ve desetak puta. Nakon male stanke od 2009. godine, ove godine opet se vra aju u Samobor.

Na dje jem fašniku u dvije nedjelje nastupit e više od 2.000 maskiranih mališana, u povorkama mjesnih odbora, u dvije nedjelje, nastupit e oko 10.000 sudionika iz 13 mjesnih odbora, s 20-ak alegorijskih kola. U nedjelju 3. velja e bogato e se i nagradi 30-milijuntog posje telja svih samoborskih fašnika.

53. KURENTOVANJE od 3. do 12. velja e

Desetak dana karnevala u Ptuju Najstarije slovensko mjesto Ptuj ve je skoro pola stolje a poznato po Kurentovanju – karnevalu i najve oj kulturno - etnološkoj manifestaciji u ovom dijelu Europe. Središnji mis ni lik, po kojem doga aj nosi ime, jest kurent, karakteris an za Ptuj s okolicom. On je simbol nadmo i dobrog nad zlim, svjetlos nad tamom.

Ove 2013. godine Kurentovanje e se održa od 3. do 12. velja e, a kurentu e se pridružiti brojne karnevalske i obredne maske iz cijelog svijeta. Kurentovanje 2013. obuhva a tri osnovna i tematska doga aja, kao što su EtnoFest, KarnevalFest i ArtFest. 53.

Me unarodni KarnevalFest, koji e se održati na karnevalsku nedjelju, 10. velja e, opravdat e reputaciju najve e karnevalske manifestacije u Sloveniji i široj regiji, na kojoj e nastupi 4.000 tradicionalnih karnevalskih likova iz 10 država. Sudjelovat e i brojne skupina iz Hrvatske, kao što su lafre iz Tur iš a, aplje i snehe iz Podturna, veseli mornari iz Makarske, svetomar nski krampusi i žejanski zvon ari.

RIO DE JANEIRO 2013.

Najseksi karneval na svijetu!

Va t r e n a a t m o s f e r a osnovna je zna ajka karnevalskog ludovanja u Brazilu. Rio de Janeiro prednja i u ludovanju i nosi epitet “glavnog grada karnevala” u svijetu, jer pripre uje najve u, najlu u i najseksipilniju karnevalsku no . Poslastica ovih karnevalskih ludovanja jesu zanosne plesa ice sambe, koje se za nastup pripremaju tijekom cijele godine.

Gradom prolazi višesatna kolona plesa a, pjeva a i mnogobrojnih skupina, uz sjajne koreogra ije koje se pripremaju od karnevala do karnevala. Karnevalske sve anosti su višednevne, a vrhunac slavlja i sve anosti

upravo je svugdje u svijetu poznata povorka na takozvanom “Sambodromu”.

Paralelno s karnevalom u Riju, zapo inje i drugi veliki brazilski karneval u gradu Sao Paolu.

NAKLADNIK posebnog priloga MEDIA NOVINE d.o.o. akovec GLAVNI UREDNIK Dejan Zrna UREDNICA PRILOGA Roberta Radovi FOTOGRAFIJA Zlatko Vrzan GRAFI KO OBLIKOVANJE Jurica Hoblaj PRODAJA I OGLAŠAVANJE Nevenka Šardi

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13

Izdržite još malo! esto se ovih dana uju komentari prolaznika u stilu kako je svima ve pomalo dosta i snježnih pahulja, zime, obla nih i tmurnih dana.

Izdržite još malo! Velja a e pro i u ašenskom ludovanju, obilježavanju Valentinova i iš ekivanju kopnjenja snijega. A ve po etkom prolje a do i e duži, sun aniji i, nadamo se svi skupa, atmos erski topliji dani.

Kona no emo odbaciti teške zimske kapute, jakne, kape i šalove te ostale zimske modne detalje kakve je proteklih dana zabilježio naš otogra na akove kim

ulicama. Do i e inspirativnije vrijeme za modno uskla ivanje boja, tkanina i svekolikih “ ashion” predstavljanja. Nadamo se da e dolaskom prolje a pomalo zaživjeti i negativni gospodarski trendovi, pove ati se potrošnja, probuditi nada nezaposlenima i “propupati” nova motivacija u svakodnevnoj umješnosti življenja. Sigurno smo u jedno: krilatica “tko eka, do eka” u iš ekivanju prolje a ne e nas iznevjeriti. Ciklusi prirode su takvi, i proljetni dani nas ni ove godine sigurno ne e mimoi i.

Do tada - izdržite!

ESPRESSO by

Nepodnošljiva lako a reklamnog zavo enja S

ubota je naj eš e dan obiteljskih kupovina i odlazaka u nabavu. Tako ete zasigurno i ovu subotu sami ili s lanovima obitelji krenuti u smjeru obližnjih trgova kih centara u nabavku i po “špeceraj”. Mjesec sije anj se istopio, a s prvom velja e stigle su mirovine, možda i pla e, pa treba nadopuniti ispražnjene hladnjake i smo nice. esto smo puta u tim vikend kupovinama svjedoci ili pak i sami sudionici trenutaka spoznaje o važnosti natpisnih oznaka i poruka. Primjerice, nije rijetko slu aj da vidimo majku kako, prolaze i s natovarenim šoping kolicima, vodi za ruku sin i a ili k erku, koji veselo tr karaju amo - tamo i pri tome

neprestano zapitkuju majku (ili oca): - Mama, idemo tu? Ovdje, mama, molim te, idemo tamo gdje su auti i i igra ke ... tamo gdje su ona veliiiiiiika slova!

Mira nema tako dugo sve dok majka nije zastala kod blještavog, velikog i snažnog natpisa “igra ke” i potvrdnulo kimnula glavom kao znak odobravanja mogu e kupnje. Kakvog li osmijeha i radosti na licu toga malog, simpati nog dje aka! Veselo je otr ao do police s igra kama i ne slute i da ja zakora io u svijet vizualnog oglašavanja i signalizacije, upravo onog trena kad je ugledao i prisjetio se tih “velih slova”, koja su tako snažno upisana u njegovu budu u potroša ku svijest!

I

tako smo svi mi jednog dana postali dio sveokolike konzumacije propagandnih poruka, natpisa i reklama. A upravo su reklame glavni pokreta i poja avanja potrošnje i stvaranja želje za posjedovanjem ne ega, bez obzira je li nam “to nešto” tog trena doista potrebno ili je to tek umjetno proizvedena želja za ne im. A naša obrana od reklamnih natpisa, koji su svakim danom sve agresivniji, sve je slabija i nemo nija. Ulice, trgovi, parkovi, poslovne i druge zgrade, unutarnji prostori i interijeri ... sve to postaje mogu i prostor u službi reklamiranja i ozna avanja reklamnim porukama. Tako reklamne plo e i natpisi postaju sveprisutne

oznake našeg vremena. Više se ni ne može pro i kojom gradskom ulicom, a da ne opazimo reklame u vidu blještavih ispisa naziva trgovina, osvijetljenih izloga i štandova, neonskih reklama hotela, trgova kih ku a, a posebice to do izražaja dolazi u ve im gradovima. Današnje doba i prostori spremni su za reklamiranje. Ali tu nije kraj, tu je i zaglušuju a buka reklamiranja na radijskim i televizijskim postajama, tiskanim medijima. Reklame vrište i dozivaju na potrošnju. Naš ego je slab, i posustajemo u obrani od trošenja, pa se esto zateknemo u impulzivnoj kupnji, u cilju smanjivanja stresa, zadovoljavanja trenutnih umišljenih potreba

... Istini za volju, recesijsko doba pomalo nam steže “remen” i smanjuje eš u impulzivnu kupnju, koja je esto rezultat agresivnih reklama koje izviruju sa svih strana. Ali se ipak doga a da posustajemo i predajemo se aroliji šopingiranja.

Ako nas zavedu još i reklamni natpisi sezonskih sniženja, gotovi smo! ašto toliko progovaramo o reklamiranju? Možda stoga što smo ovih dana svjedoci koliko plakat kao još jedno sredstvo reklamiranja može pridonijeti popularnosti nekog doga aja ak i u kulturnim doga ajima. Kazališna predstava “Fine mrtve djevojke” Mate Matiši a i Dalibora

Z

Matani a bila je u Zagrebu rasprodana u sije nju te bila hit predstava u Gavelli.

Predstavu je vidjelo samo u sije nju oko 2.700 ljudi. Najavljuje se odli an posjet i rasprodano kazalište i u velja i.

A pitanje je koliko bi ta predstava pobudila svojom tematikom pozornost javnosti da se nije dogodio “slu aj” s plakatom predstave, njegovom zabranom i na dnevnoj bazi u svekolikom promišljanju korištenja plakata kao snažnog alata reklame. Publika se vratila u kazalište. Svi govore, pišu i komentiraju predstavu.

Sva zvona zvone o tome jesu li te djevojke fine, mrtve, gay navadama obojane, ili kakve ve ... Nije bitno. Reklama je u inila svoje. U iš ekivanju smo sljede ega reklamnog zavo enja!

14

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Pomaže li psihoterapija? Vještine asertivnosti PITANJE: Imam 42 godine.

Prije tri godine obolio sam od depresije. Ve godinu dana nalazim se u dobroj remisiji.

Ter apiju uzimam redovito. Interesira me je li mi potrebna uz daljnje uzimanje lijekova i individualna psihoterapija? Kako bi ona dugo trajala i što bi se njom moglo posti i?

ODGOVOR: Osnovno lije enje depresije su antidepresivi. Ve ina bolesnika od depresije uz tu terapiju postižu dobro rezultate i dolaze u stanja remisije kada potpuno obiteljski i profesionalno funkcioniraju.

Psihoterapija je pomo kod onih bolesnika koji lije enjem sa antidepresivima nisu u potpunosti došli do osje aja potpunog zdravlja i da realno sagledaju svoje sposobnosti i da prema njima razviju svoja životna o ekivanja.

Psihoterapija je metoda lije enja koja se primjenjuje uz psihofarmakoterapiju u konkretnom slu aju uz an-

tidepresive.

Ona ima za cilj da putem istraživanja psihi kog života bolesnika, osloba a bolesnika od njegovih s me t nji i l i olakšava njegove tegobe.

Psihoterapijom nastojimo mijenjati reakcije bolesnika u odnosu na njega i na njegovu okolinu. Psihoterapija nije samo proces u kojem se uklanjaju samo neki simptomi ve i proces u kojem se treba, više ili manje posti i i promjena same li nosti.

Tijekom psihoterapije želi se posti i da bolesnik što aktivnije sudjeluje u njoj i o tome uvelike ovisi, jasno uz antidepresivnu terapiju i uspjeh sveukupnog lije enja.

Psihoterapeut tijekom psihoterapije poti e kod bolesnika razvoj obrambenih mehanizama koju bolesnika preusmjeravaju krive interpretacije, osje aji i doživljaji.

Psihoterapija traje dugo a koliko e pojedini bolesnik imati od nje koristi ne može se u potpunosti predvidjeti ali u svakom slu aju imati e veliku pomo od nje.

Pogledajte pažljivo popis vještina koje su nam potrebne u životu, a svatko od nas s nekima od njih, ili možda s ve inom njih, ima manjih ili ve ih poteško a: re i nekome da ga cijenite, dati kompliment, primiti kompliment, re i «ne» i ne osje ati krivnju, tražiti pomo , tražiti informaciju, izraziti neslaganje s ne ijim mišljenjem, kritizirati nekoga, reagirati na kritiku, govoriti na sastanku, govoriti pred grupom ljudi, zahtijevati dobru uslugu, pokazati opravdanu ljutnju, pokazati opravdano nezadovoljstvo, prihvatiti odbacivanje, odgovoriti na potcjenjivanje, održavati kontakt o ima tijekom razgovora, u i u sobu punu nepoznatih ljudi, re i svoje mišljenje osobi koja vam je autoritet, odbiti da vas izmanipuliraju, re i što osje ate, jasno re i što mislite, prihvatiti razli ito mišljenje, odbiti pomo koja vam ne treba... Popis bi se mogao nastaviti nizom varijacija na temu kako se postaviti zrelo i odgovorno svaki put kad trebamo zastupati vlastita prava, stavove i potrebe, a životne situacije koje nam za to pružaju ili uskra uju priliku prakti no je nemogu e popisati. Puno je razloga zbog kojih se ponašamo neasertivno, iako nam se na prvi pogled ini nerazumno kršiti vlastita na ela i ne zauzimati se za sebe. Recimo, nerijetko se bojimo tražiti ono što želimo ili odbiti ono što ne želimo zato što bi to moglo drugu stranu razo arati ili razljutiti.

Osje amo se neugodno kao da je na nama odgovornost i za sebe i za drugoga, a to je preveliki teret. Svatko je od-

govoran za sebe.

To ne zna i da trebamo u svakoj prilici tjerati mak na konac i inzistirati na potpunom zastupanju sebe. U životu treba biti takti an, ljubazan i susretljiv, pa ako nam baka ponudi jabuku koja nam se tog trena ne jede, zašto ne prihvatiti uz osmijeh i lijepu rije ? Ali ako ho e da ponesemo doma sanduk jabuka koje nam ne trebaju (naše jabuke doma ve trule), onda to treba odbiti. Razloge zašto odustajemo od asertivnog ponašanja valja tražiti i u našem strahu od odbacivanja ili osve ivanja, ne bismo se htjeli nikom zamjeriti ni na koji na in, jer tko zna kakve mogu biti posljedice. (Ako sad ne uzmem bakine jabuke, tko zna ho e li se tako uvrijediti da mi više nikad ništa ne ponudi, nema veze što mi ne trebaju, dat u ih susjedi koja ima troje male djece..) Nepotreban osje aj odgovornosti za druge ljude, njihove osje aje i potrebe esto je još jedan razlog za odustajanje od naših vlastitih. I predrasude, naša uvjerenja o ljudskim pravima mogu nas ko iti u zastupanju sebe.

Recimo, šef može misliti kako nema pravo na pogrešku (jer je šef!), a takav ga teret ograni ava u postupanju.

Zaposlenik opet može misliti da nema pravo proturije iti poslodavcu koji ga pla a, itd.

Puno je ograda i zadrški svih vrsta u me uljudskim odnosima, nema jednostavnih pravila. Ponekad je stvarno lakše biti neasertivan, prepustiti se manipulaciji ili nemo i, sve dok nas zbog toga nije sram ili ne osje amo samoprezir... I to je razlog da se nau imo ponašati asertivnije.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

“Zima, zima, e pa šta je...”

Još jedno hladno jutro, sa zabrinutoš u komentiramo da smo ponovo najhladniji grad u zemlji. Brojimo temperaturne minuse i u toplini svoga stana predlažemo recepte za zagrijavanje tijela. esto smo potaknuti vijestima u medijima o stradalima zbog izloženosti niskim temperaturama, svjesni da nas te vijesti prate svake zime. Upozorenja na radiju i televiziji o pravilima kojih bi se trebalo pridržavati dok je vani izuzetno hladno, mnogi ne shva aju previše ozbiljno.

A trebali bi, posebno starije osobe te kroni no bolesne osobe u koje spadaju i oni s razvijenom alkoholnom boleš u. Posebno su alkoholi ari skloni uvjeravati sebe i sve oko sebe kako je ekstremna hladno a upravo dobar razlog da se popije neko, po mogu nosti, što ja e alkoholno pi e, kako bi se ugrijali. Trenuta ni u inak takvog popijenog pi a bit e „potvrda“ njihovih sugestija jer emo, doduše kratkotrajno, osjetiti ugodnu toplinu, a vidjet e se to i po rumenilu kože, pogotovo na licu. To e se dogoditi zato jer nakon pijenja alkohola dolazi do širenja krvnih žila na periferiji tijela, a time i do kratkotrajnog efekta topline. Kona ni u inak je zapravo suprotan.

Tim na inom dolazi do bržeg gubitka toplinske energije iz našeg tijela, unato osje aju topline i izgledu zarumenjenih obaza i drugih dijelova tijela. Zapravo se na taj na in sprije ava naše tijelo da mehanizmom vazokonstrikcije, tj. stezanjem krvnih žila u unutrašnjosti tijela postigne „ uvanje topline“ i izbjegne ve i gubitak topline preko kože.

Radi se dakle o još jednoj zabludi o alkoholu koja u uvjetima izlaganja ekstremnim hladno ama može biti i potencijalno veoma opasna i dovesti do teških posljedica. Posebno se to odnosi na alkoholi a-

re, tj. osobe kod kojih su izražena brojna ošte enja organizma zbog kojih je funkcioniranje teško i u idea lnim uvjetima.

Jednako kao što se ne ete otrijezniti ako nakon no i pijanstva odete pod hladan tuš ili popijete kavu, jednako kao što ne ete prevariti „alkotest“ ako žva ete žvaka u gumu, tako vam niti popijeno alkoholno pi e ne e pomo i da smanjite ra une za grijanje i usput, sa uvate zdravlje. Upravo suprotno, a pogotovo kod ve razvijenog alkoholizma, prva popijena ašica, bez obzira na povod i razlog, potaknut e alkoholi ara na daljnje pijenje, dovesti ga u pijano stanje u kojem mu se lako može dogoditi da zadrijema i prije nego se pobrine da uklju i grijanje te dovede organizam u stanje opasne pothla enosti.

Zima nas, osim hladno om, esto obraduje i drugim zimskim radostima kao što su snijeg i poledica pri emu brojne skliske površine esto budu razlog padova i brojnih ozljeda.

I na cesti su u zimskim mjesecima esto otežani uvjeti vožnje i zahtijevaju iznimnu koncentraciju i koordiniranost pokreta i reakcija voza a, uz ostalu zimsku opremu. Alkohol mnogima daje lažnu hrabrost za neke rizi ne poteze u vožnji i u eksperimentiranju i egzibicijama na snijegu i ledu, a istovremeno smanjuje spretnost.

Zato je važno u takvim uvjetima izbjegavati konzumiranje alkohola jer on smanjuje kontrolu pokreta, usporava reakciju i time zna ajno pove ava rizik od nastanka ozljeda.

Dakle, toplo se obucite, skuhajte topli aj ili neki drugi topli bezalkoholni napitak, nemojte pretjerivati s kofeinom i zdravo uživajte u zimskim radostima.

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Implanon NXT Evo opet novosti u hormonskoj kontracepciji.Radi se o malom štapi u 4 cm dugom i 2 mm širokom koji se postavi pod kožu nadlaktice.Nosi na sebi etonogestrel ,hormonski preparat iz grupe gestagena-progesterona.Postavljanje se vrši jednim malim aparati em,pa je postavljanje i odr-

stranjivanje jednostavno i bezbolno. Štapi se nalazi potkožno na nadlaktici s unutarnje strane.tako da ne smeta u svakodnevnom životu i radu,a položaj se može kontrolirati pipanjem.

Nakon postavljanja implanon otpušta kontinuirano

iz sebe male koli ine progesterona. Progesteron djeluje zaštitno što ne dozvoljava zadebljavanje sluznice maternice ,ona ostaje tanka pa ne može do i do implantacije ev.oplp ene jajne stanice.Nakon nekoliko tjedana nošenja dolazi i do blokade ovulacije,a cervikalna sluz postaje gusta,neprohodna za spermije.Isto djelovanje ima i Mirena,hormonska spirala koja se nosi u maternici.

Kontracepcijsko djelovanje traje kod implanona tri godine, nakon tog roka se on odstranjuje,a može se odmah postaviti i novi.Sigurnost je prakti ki stopostotna,Pearl indeks iznosi o,o5.Komplikacije i kontraindikacije su vrlo rijetke i vezane uz progesteron.Pošto se ovdje radi o vrloj maloj koli ini hormona koji ulazi u tijelo,metodu možemo preporu iti kao sigurnu i bez komplikacija.

Sada najnoviji Implanon NXT ima poboljšanu strukturu pa je dobro vidljiv kako rentgenskom,tako i ultrazvu nom pretragom.Cijena se kre e oko 200 eura.

15

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

Automobilizam 208 TYPE R5

Testiranje se nastavlja s Craigom Breenom PEUGEOT 208 –

dopadljiv ali i uspjeĹĄan Peugeot 208 nastavlja nizati prodajne uspjehe. U prosincu proĹĄle godine bio je najprodavaniji automobil u svom segmentu u Europi ispred VW Pola i Ford Fieste, s 20 754 registracija i 10,4 % trĹžiĹĄnog udjela u segmentu.

208-ica nije niĹĄta manje uspjeĹĄna ni u Hrvatskoj.

U drugom semestru 2012. godine kumulativno bila je najprodavaniji automobil u svom segmentu,

nakon lansiranja u svibnju 2012.

208, HR Auto 2013. godine po miťljenju Hrvatskog novinarskog Şirija Zbora automobilskih novinara HND-a, nagrade novinara osvojio je i u Velikoj Britaniji, Irskoj, Italiji, Španjolskoj‌ Peugeot je u Hrvatskoj uspjeťno zavrťio 2012. godinu, zauzevťi drugu poziciju u poretku automobilskih marki s preko 9 % trŞiťnog udjela.

Nakon prvog shakedown testiranja u prosincu, razvoj 208 Type R5 se nastavlja ovoga tjedna etverodnevnim programom na kojem sudjeluje irski voza Craig Breen.

208 Type R5 nastavlja s testiranjem na makadamu u blizini mjesta Riboux, na jugu Francuske, koje traje etiri dana, po evĹĄi s etvrtkom 22. sije nja.

SluĹžbeni voza Peugeot Rally Academy, Craig Breen preuzeo je mjesto za volanom 208 Type R5 od Bryana Bouf iera.

Craig Breen: “Sjajno je testirati 208 Type R5. Jako se lijepo vozi i mislim da su mu najve e prednosti ko nice i mjenja .

Uvjeti su bili teĹĄki, ali je ko enje bilo izvanredno i osje ao sam se vrlo sigurno. Mjenja je vrlo lagan za koriĹĄtenje, a promjene brzina bile su savrĹĄene ! Svi a mi se i motor, ima nevjerojatan okretni moment. MoĹžete osjetiti kako je auto iz utrke u utrku sve bolji, stoga je ovo bio vrlo uzbudljiv tjedan! Âť

Alexis Avril, Tehni ki direktor: “Testiranja u prosincu bila su shakedown, ali ovoga tjedna po eli smo stvarno razvijati automobil i to nam je omogu ilo da saznamo na kojim podru jima dalje trebamo raditi. Usprkos promjenjivom vremenu, preĹĄli smo mnogo kilometara i ve smo po eli

istraŞivati razli ita tehni ka rjeťenja.�

NarudĹžbe od oĹžujka 208 TypeR5 je tre i model razvijen isklju ivo za automobilski sport, nakon 208 R2 i 208 Racing Cup. Peugeot Sport otvorit e narudĹžbe za ovaj automobil od oĹžujka 2013. godine.

Autocentar BratuĹĄa d.o.o.

PreloĹĄka 38, ÄŒakovec, Telefon: 364-244 Radno vrijeme: radnim danom 8-17, subotom 8-12

Prodaje sljedeća rabljena vozila: t 'PSE 'PDVT $ .BY 2007.g., 187000 km, reg. 4/2013, cijena 65000 kn t )ZVOEBJ J DSEJ 2012.g., 13500 km, reg. 1/2013, cijena 170000 kn t .B[EB .9 J 2005.g., 27000 km, reg. 1/2013, cijena 165000 kn t 1FVHFPU J 2005.g., 78000 km, reg. 1/2013, cijena 43000 kn t 4FBU *CJ[B 5%* 4QPSUSJEFS 2005.g., 124000 km, reg.

3/2012, cijena 33000 kn

Uvjerljiv nastup novih SEAT modela Novi SEAT Leon i Toledo nagra eni su s pet zvjezdica u posljednjem krugu rezultata objavljenih od strane Euro New Car Assessment Program (NCAP), neovisne organizacije za testiranje sigurnosti novih vozila.

Novi Leon i Toledo postigli su rezultat od 94% za zaĹĄtitu odraslih putnika. Maksimalni broj bodova ostvareni su na zahtjevnom testu bo nih barijera koji je potvrdio dobru zaĹĄtitu za sve dijelova tijela prilikom udesa.

Kod zaĹĄtite djece, Leon je ostvario ukupno 92%, najviĹĄi rezultat u ovoj kategoriji, uklju uju i maksimalne bodove na temelju o itanja tijekom dinami kih testova. NCAP je zabiljeĹžio da se suvoza ki zra ni jastuk moĹže isklju iti kako bi omogu io koriĹĄtenje dje je sjedalice na prednjem sjedalu, a status zra nog jastuka jasno je vidljiv voza u.

U pogledu zaĹĄtite pjeĹĄaka, SEAT Leon je zaradio maksimalan broj bodova za mogu e posljedice na pjeĹĄake prilikom udarca prednjim dijelom vozila. Kao i Leon, Toledo je tako er postigao maksimalan broj bodova u dinami kom ispitivanju te zaĹĄtiti pjeĹĄaka koju svojom konstrukcijom nudi Toledov prednji odbojnik.

U kategoriji dodatnih sigurnosnih zna ajki, NCAP naglaĹĄava da elektroni ka kontrola stabilnosti dolazi kao dio standardne opreme Leona i Toleda.

Osim toga, SEAT Lane Assist i Multi Collision Brake sustavi su u Euro NCAP Advanced kategoriji prepoznati kao tehnologije koje donose znanstveno dokazanu sigurnosnu korist.

SEAT Lane Assist je inovacija koja korekcijama na upravlja u pomaĹže voza u da pri brzinama iznad 65 km/h ostane u predvi enom traku.

SEAT Multi Collision Brake je sustav koji djeluje na ko nice kako bi se sprije ilo ili ublaĹžilo naknadne sudare nakon nesre e.

Govore i o rezultatima testa, dr. Matthias Rabe, SEAT-ov potpredsjednik odjela za istraĹživanje i razvoj, izjavio je: “SEAT se obvezao osigurati najviĹĄu razinu aktivne i pasivne sigurnosti radi ispunjavanja visokih o ekivanja naĹĄih kupaca. Vrlo smo zadovoljni nastupom novog Leona i Toleda na zahtjevnom Euro NCAP testu. Konkretno, oduĹĄevljeni smo priznanjem u Euro NCAP Advanced kategoriji za dostupnost SEAT Multi Collision Brake i SEAT Lane Assist sustava na novom Leonu.â€?

1. velja e 2013.

Renault je najinovativnije francusko poduze e Me unarodna konzultantska tvrtka Boston Consulting Group uvrstila je Renault me u 50 najinovativnijih poduze a na svijetu. Godišnji izbor, prvi put proveden 2004., izdvaja tvrtke koje dugoro no ulažu u inovacije.

Prema istraživanju Boston Consulting Group Renault je najbolje francusko poduze e na podru ju inovacija. U ukupnom poretku 50 najinovativnijih poduze a Renault je uvršten na 34. mjesto.

Renault je jedan od pet proizvo a a automobila koji su se našli na ovogodišnjem BCG-ovu popisu.

Boston Consulting Group hvali Renaultova ulaganja u automobile bez štetnih emisija, u Alijansu Renault-Nissan i partnerstvo s Daimlerom te stratešku predanost osiguranju resursa za inovacije. Istraživanje “Najinovativnije tvrtke 2012.” temelji se na pet strogih mjerila: vrijednosti za kupca, utjecaju na vrijednost marke, odnosu izme u cijene i vrijednosti, jednostavnosti prodaje za prodajne timove i potencijalu projekata da pove aju prodaju.

Popis najinovativnijih tvrtki prvi je put na injen 2004. na temelju anketa provedenih na 1512 izvršnih direktora najve ih svjetskih poduze a. U istraživanju se rabe indikatori poput važnosti inovativnosti u strategiji poduze a i veli ine prora una namijenjenog inovacijama u idu im godinama.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TJEDNI TOP 5 ICE FEVER U ARENI 25.01.2013. - KAC 27.01.2013. - LINZ 120,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 02. 02. i 09.02.2013.

250,00 kn KARNEVAL U RIJECI 10.02.2013.

150,00 kn BLED, BOHINJ I LJUBLJANA ZA ZALJUBLJENE 16.02.2013.

150,00 kn VALENTINOVO U SARAJEVU HOTEL HOLLYWOOD 4* 16. - 17. 02. 2012.

555,00 kn

INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555

NOVO! Poslovnica Čakovec: tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") www.insulatour.com info@insulatour.com

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford C-max 1.6 TDCi Trend, 2005., svjetlo plava, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 3.Fiat 500L 1.4 Easy - NOVO, 2013., crvena, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD, alu felge, maglenke, tempomat 4.Fiat Punto 1.2, 2012., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 5.Fiat Grande Punto 1.3 JTD, 2008., srebrna, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 6. Fiat Doblo Cargo 1.3 JTD, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 7.Fiat Doblo Cargo 1.4 + plin, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD

18

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin, tek: 042/403-111

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

1. velja e 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POSJETITE METSSOVU NOVOOTVORENU PRODAVAONICU U GORNJEM KRALJEVCU

METSS,

Prodavaonica Gornji Kraljevec, Poto na 4 RADNO VRIJEME RADNIM DANOM 7-19 NEDJELJOM I PRAZNIKOM 7-11

brašno glatko 1kg

3,49 kn

srijedom 10% popusta umirovljenicima četvrtkom, petkom, 20,99 kn subotom i nedjeljom 10% popusta SVIMA

kranjska kobasica 1kg

šunka za pizzu 1 kg

19,99 kn

Oliver futura 2 kg

24,99 kn

baby vlažne maramice 72 2 kom

5,99 kn

Poznati i slavni

Stela Matoni kin

Ana Ratajec Antonija Solar

Tatjana Grivi

Julijana Hrani

Antonia Par

Laura Palazari Elizabeta Šamec

REGIONALNI izbor Kraljice Hrvatske u akovcu na Gradskim bazenima u subotu 9. velja e

Dvanaest odabranih kandidatkinja u borbi za finale Gradski bazeni “Marija Ruži “ doma in su izbora ljepote za Kraljicu Hrvatske, i to za Varaždinsku, Koprivni ko - križeva ku i Me imursku županiju. Izbor e se održati 9. velja e s po etkom u 20 sati.

Uz prezentaciju ljepote, izbor e pratiti i najnovije kreacije renomirane hrvatske modne ku e “Sposa“, modele Levi’sa, cipela , ali i nakita. Dvanaest odabranih kandidatkinja za nastup priprema koreografkinja Lena Radanovi sa su-

radnicima. Za što bolji izgled pobrinut e se Frizerski salon “Vlatka” iz akovca i Kozmeti ki salon “Kristina“, tako er iz akovca.

Izbor e popratiti i glazbeni program s plesa ima plesno manekenske skupine Wild cats iz Varaždina te pjeva ima Tajanom Toplek, Jerkom Fabi em, Irmom Dragi evi , Rebecom Posavec, Irmom Dragi evi , Vladimirom Koširom - Tonkom i Leom Šprajc. Voditeljica programa bit e Mateja Goš iej.

Ivana Pavlic

Nikolina Varši

FORMULA 13 Doroteja Stolnik

Daria Kerovec

1 Brand New Me

ALICIA KEYS

2 Here With Me

THE KILLERS

3 Stay

RIHANNA feat. MIKKY EKKO

4 Supermassive Black Hole 2CELLOS feat.

NAYA RIVERA 5 Let Us Move On KENDRICK LAMAR

DIDO feat.

6 Because We Can

BON JOVI

7 Six Degrees Of Separation THE SCRIPT 8 Where Are We Now

DAVID BOWIE

9 Lover Of The Light SONS

MUMFORD &

10 Figure 8 ELLIE GOULDING 11 Silver Lining (Crazy ‘Bout You) JESSIE J 12 We No Who U R THE BAD SEEDS

NICK CAVE &

13 One More Shot STONES

THE ROLLING

14 I Knew You Were Trouble TAYLOR SWIFT 15 Clown

EMELI SANDE

Top Hit List 1 MEJAŠI Zorica - Croa a 2 IVAN ZAK Nau ila si me - Menart TOP LISTA DOMA IH 3 DRAŽEN ZE I Ljubio sam nevjernicu Croa a 4 IGOR DELA Da se još jedanput rodim DancingBear 5 TONY CETINSKI Kriv Opet si pobijedila Aquarius 6 SEVERINA Uzbuna Dobrodošao u klub Dallas 7 LUKA NIŽETI Nisu godine Kad zasvira ...

Menart 8 KUMOVI Pobjednik ili gubitnik Najbolje tek dolazi Croa a 9 RUSKO Žera Priznat u joj sve - Dallas 10 MASSIMO Gdje smo sad Dodirni me slu ajno Aquarius 11 DENIS & DENIS Opasno Dallas 12 JASMIN STAVROS Opala - 13 GORAN KARAN I TOMISLAV BRALI Prijatelju - Scardona 14 PLAVI ORKESTAR Sedam Sedam Dallas 15 NOLA Dio tebe (piano) Dio tebe Menart

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.tzm.hr

1. velja e 2013.

TURISTIČKA ZAJEDNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Kalend r m if st c j z 2013. go u Datum i mjesto održavanja

Naziv organizatora

Naziv manifestacije

Datum i mjesto održavanja

Naziv organizatora

Naziv manifestacije

02.02.2013., Mursko Središ e

TZG Mursko Središ e

‘’Serjojnski fašnik’’ 2013.

28.06.-14.07.2013.

Grad akovec

Ljeto u gradu Zrinskih

8.-10.02.2013., akovec

TZG akovca

Me imurski fašnik u akovcu

29.06. 2013., ukovec

TZG Preloga

Seoske igre ukovec

9.02.2013., Nedeliš e

TZO Nedeliš e

Fašnik u Nedeliš u 2013.

Krajem lipnja, Belica

Op ina Belica

Proslava 30. Godina KUD-a Belica

9.02.2013. Mursko Središ e

Zajednica HKUU

Predsmotra 29. me imurske popevke

Me unarodni spust Murskih ladji

TZG Preloga

Fašnik

6.-07.07.2013., Sve Mar n na Muri

TZO Sve Mar n na Muri

10.02.2013., Prelog 10.02.2013., Štrigova

TZO Štrigova

Štrigovski fašnik

7.07.2013. Domašinec

Zajednica HKUU

16.02.2013., Donji Kraljevec

Zajednica HKUU

Predsmotra 29. me imurske popevke

20. smotra puha kih orkestara i limenih glazbi

4.-6.03.2013., akovec

Centar za kulturu akovec

Me unarodna revija lmova za djecu

18.03.2013., Križovec

Javna ustanova za upravljanje zaš enim prirodnim vrijednos ma na podru ju Me imurske županije (JUZUZPV Me imurske županije)

Otvorenje sezonske izložbe u Centru za posje telje Križovec

Udruženje ugos telja MŽ

19.-22.07.2013., Štrigova

TZO Štrigova

Štrigovske no i 2013.

21.07.2013., Sve Mar n na Muri

BK Mura Avantura

Panonski maraton triju država

25.07. 2013., Prelog

TZG Preloga

Proštenje Sv. Jakob Prelog

31.07.-4.08.2013., akovec

TZG akovca

Porcijunkulovo

Gastro izložba ' 'Bajkovi okusi Me imurja''

1.-15.08.2013. , Sve Mar n na Muri

TZO Sve Mar n na Muri

Dani turizma

travanj-listopad, 2013., akovec TZG akovca

Smjena straže Zrinske garde

XCO HalicanumTrophy 2013.

TZG akovca

Legendarni vikend u akovcu

3.-4.08.2013., Sve Mar n na Muri

BK Mura Avantura

travanj-lipanj, 2013., akovec 12.- 14.04.2013. Prelog

Zajednica HKUU

18. Fes val kazališnih amatera Me imurja

TZG Mursko Središ e

''Ljeto uz Muru'' 2013.

13.04.2013., akovecKoprivnica-Nagykanizsa

MBK Mura

Proljetni bike brevet akovec-Koprivnica-Nagykanizsa

3.-5.08.2013., 9.-10.08.2013., 17.-18.08.2013., Mursko Središ e 9.08.2013., Cirkovljan

TZG Preloga

Seoske igre Cirkovljan

14.04.2013., Mursko Središ e

MSSR ''Sport za sve''

IX. turnir rekrea vki Me imurja u odbojci

10.08. 2013., Cirkovljan

TZG Preloga

Proštenje Sv. Lovro Cirkovljan

10.-17.08.2013., akovec

TK Franjo Pun ec

Pun ec Open (10.000$ ITF Futures)

18.04.2013., Nedeliš e

JUZUZPV Me imurske županije

Konferencija na temu „50-godišnjica prve zaš te prirode u Me imurju“

11.08.2013., Sve Mar n na Muri

TZO Sve Mar n na Muri

Povorka starih obi aja i zanata

22.04.2013., Me imurje (bike tura)

MSSR ''Sport za sve''

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja i Biciklima me imurskim putevima 2013. (BIMEP)

16.08. 2013., Draškove

TZG Preloga

Proštenje Rokovo Draškovec

25.08.2013., Donja Dubrava

Op ina Donja Dubrava

Dani luka i ekološke proizvodnje

22.04.2013., Sve Juraj na Bregu

MSSR ''Sport za sve''

IIIV. Me imurski fes val sportske rekreacije na selu

Krajem kolovoza

Op ina Belica

Fes val krumpira

Muzej Me imurja akovec

Kraljev ro endan

21.09.2013., akovecKoprivnica-Nagykanizsa

MBK Mura

24.04.2013., akovec (rodna ku a Ladislava Kralja Me imurca)

Jesenski bike brevet akovec-Koprivnica-Nagykanizsa

22.09.2013., Sve Mar n na Muri

HKUU Sve Mar n

Mi smo djeca sre e

26.-28.04.2013., Prelog

TZG Preloga

Sajam cvije a

28.09. 2013., Prelog

TZG Preloga

27.04.2013. akovec

Zajednica HKUU

8. smotra koreogra ranog folklora

28.09.2013., Nedeliš e, (Mesap) TZO Nedeliš e

28.04.2013., Belica

Op ina Belica

Godišnja priredb KUD-a Belica

29.04.-4.05.2013., akovec

TK Franjo Pun ec

Croa a cup – Tennis Europe junior tour

svibanj-kolovoz, 2013., Nedeliš e

TZO Nedeliš e

Dani kulurnog turizma u Op ini Nedeliš e 2013.

28.03.2013., akovec

Svjetski dan srca Dani zahvalnos za plodove zemlje – Dani starih zanata i obrta 2013.

5.10. 2013., Prelog

TZG Preloga

Dani kruha i zahvale

5.10. 2013., Prelog

TZG Preloga

Zeleni cvijet

6.10. 2013., Prelog

TZG Preloga

Barokne ve eri

9.-10.11.2013. Mala Subo ca

Zajednica HKUU

13. smotra dje jeg folklornog stvaralaštva

1.05. 2013., Prelog

TZG Preloga

Biciklijada

1.05.2013., Štrigova

TZO Štrigova

1.maj – biciklijada, sportski susre , predstavljanje ciklo staze i projekta ''Štrigova bike''

13.10.2013. Ivanovec

Zajednica HKUU

9. smotra pesmarica naših mamica

13.10.2013., Mursko Središ e

TZG Mursko Središ e, Društvo žena Križovec

''Plodovi jeseni'', Križovec 16. susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ

4.05.2013., Sve Mar n na Muri

HKUU Sve Mar n

6. dje ja smotra me imurskih popevki

14.-18.10.2013, akovec

CZK akovec

7.-9.05.2013., akovec

CZK akovec

40. Majski muzi ki memorijal ''Josip Štolcer Slavenski''

Sredina listopada, akovec

Muzej Me imurja akovec

Jesen u Kraljevu vrtu

26.-27.10.2013. akovec

Zajednica HKUU

20. državni susret hrvatskih folklornih ansambala

10.-12.05.2013., Mursko Središ e

Grad Mursko Središ e

''Dani grada'' 2013.

Stolje e lma u akovcu

TZG Preloga, OPG Zadravec

Dani jare ne

po etak studenog 2013., akovec

CZK akovec

18.05. 2013., Oporovec Sredina svibnja 2013., akovec

Muzej Me imurja akovec

Europska no muzeja

3.11.2013., Prelog

TZG Preloga

Sve Hubert

20.-26.05.2013.

JUZUZPV Me imurske županije

Tjedan zaš te prirode u Me imurju

8.-9.11.2013., akovec

MSSR ''Sport za sve''

25.05. 2013., Prelog

TZG Preloga

Fes val jagoda

Stru na Konferencija ''Sportska rekreacija danas-za bolje sutra''

25.05.2013., akovec

Udruga Me imurske roke

''Kaj Me imurci delajo dok ništ ne delajo''

09.11.2013., Nedeliš e

TZO Nedeliš e

Završetak projekta Putovnica sretnih 13 – Biciklom do zdravlja 2013.

25.-26.05.2013., Kotoriba

Op ina Kotoriba

Dani šibe i ribe

9.11.2013., Nedeliš e, (Mesap)

TZO Nedeliš e

25.05.-2.06.2013., Štrigova

Udruga Hortus Croa ae

Dani vina u županiji Zrinskih – Urbanovo 2013.

Mar nje u Nedeliš uDani hlade ne 2013.

9.-10.11.2013., Štrigova

TZO Štrigova, Hortus Croa ae

26.05.2013., Ma kovec

KUD ''Ma kovec''

19. Županijska smotra tamburaških sastava i tamburaških orkestara Me imurja

Mar nje na me imurskoj vinskoj ces - Štrigova

10.11.2013., Mursko Središ e

TZG Mursko Središ e

''Mar nje v Središ u''

TZO Sve Mar n na Muri

Mar nje 9. smotra narodnih obi aja

29.05.2013., akovec

TZG akovca

Dan grada akovca

11.11.2013., Sve Mar n na Muri

30.05.2013., Mursko Središ e

TZG Mursko Središ e

''Tijelovo'' 2013.

16.-17.11.2013. Kotoriba

Zajednica HKUU

Po etkom lipnja, akovec (rodna ku a Ladislava Kralja Me imurca)

Muzej Me imurja akovec

Kraljeve trešnje

21.-22.11.2013., akovec

CZK akovec

19. JAZZ FAIR

25.11.2013., Gornji Mihaljevec

Op ina Gornji Mihaljevec

Dan Op ine Gornji Mihaljevec

prosinac, 2013, akovec.

TZG akovca

Advent u gradu Zrinskih

08.06.2013., Belica

Op ina Belica

Godišnji koncert Limene glazbe Belica

1.-15.12.2013., Štrigova

TZO Štrigova

8.06.2013., Nedeliš e, (nacionalni gimnas ki centar ATON)

KUU ''Selja ka sloga''

29. smotra izvorne „Me imurske popevke Nedeliš e 2013.''

Advent u Štrigovi – 21.12 Boži ni sajam

6.-7.12.2013., akovec

Udruga Me imurske roke

16.06.2013., Sveta Marija

Zajednica HKUU

15. smotra pjeva kih zborova i vokalnih sastava

‘’Na to mlado leto’’ – tradicijski Boži u Hrvata

TK Franjo Pun ec

Junior Croa a Open – Tennis Europe junior tour 16&U

6.12. (Sv.Nikola), 22.12. (Boži ni TZG Mursko Središ e sajam), 24.12. (Badnje jutro), 31.12.2013., Mursko Središ e

''Advent v Središ u'' 2013.

22.-29.06.2013., akovec 28.06.-30.06.2013., Štrigova

TZO Štrigova

3. likovna kolonija grupe – Contra – ''VIKEND KULTURE U ŠTRIGOVI''

7.12.2013., Sve Mar n na Muri

Udruga svetomar nski krampusi

4. Krampus lauf

28.-30.06.2013 Gornji Mihaljevec

Op ina Gornji Mihaljevec

Dani lipe

21.12.2013., Gornji Mihaljevec

Op ina Gornji Mihaljevec

Boži ni koncert ''Naši za naše'' ORGANIZATOR ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE

1. velja e 2013.

sport@mnovine.hr

Najbolja ženska ekipa akovca u 2012. godini je ŽRK Zrinski

Po drugi put za redom titulu najbolje mom adi ponijeli su i košarkaši KK Me imurje

SVE ANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa akovca za 2012. godinu

Gimnasti ari Filip Ude i Tijana Tkal ec, rukometašice Zrinskog i košarkaši Me imurja PIŠE: SINIŠA OBADI

U

org anizac iji Z ajednice sportskih udruga i klubova Gr ad a a kovc a , u dvorani “Zrinski” zgrade “Scheier” održana je sve anost proglašenja najboljih sportaša akovca za 2012. godinu. Na samom je po etku Bojan Ruži , predsjednik gradske Zajednice sportova, sve nazo ne podsjetio na uspjehe akove kih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške financijske situacije, uz obe anje da e im Zajednica na svim poljima pomagati (financijski, naravno, u okviru mogu nosti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najboljima predao akove ki gradona elnik Branko Šalamon, koji je pritom kazao: - injenica je da novca iz godine u godinu, kada je u pitanju ulaganje u sport, ima sve manje,

Najbolji sportaši akovca ponovo su Filip Ude i Tijana Tkal ec iz GK Marijan Zadravec Macan

no uspjesi sportaša, na sre u, nisu ništa manji zbog toga. Siguran sam da i u neimaštini ima mogu nosti da se vrhunskom sportu pomogne, jer se kroz sport može puno toga dobro posti i. Sport je sigur-

no i jedna od karika koje daju jednu posebnu sliku našem gradu, stoga i ovogodišnjim dobitnicima, ali i onima koji su bili nominirani za najbolje, estitam.

Gimnasti ari i dalje na svjetskom nivou U konkurenciji sportašica najboljom je proglašena Tijana Tkal ec iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan“, koja je prošle godine osvojila drugo mjesto na svjetskoj rang listi u preskoku u ukupnom poretku, prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske, tre e mjesto na Svjetskom kupu u Mariboru i etvrto mjesto na Svjetskom kupu u Osijeku u preskoku. O nagradi koju je primila Tijana je kazala: - Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje,

koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima, za sav trud i rad u prošloj godini. Ovo je još jedan dokaz da je ovo niz i kontinuitet dobrih rezultata i nadam se da e se nastaviti i dalje.

Najbolji sportaš akovca je Filip Ude, tako er iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan“. Uz plasman na Olimpijske igre u Londonu, on je osvojio naslov prvaka na Otvorenom prvenstvu Izraela i me unarodnom turniru u Onesti. O godini koja je iza njega, Ude je kazao da je ona, na žalost, bila godina njegovih najve ih sportskih neuspjeha. - U 2013. želim biti prije svega zdrav, paziti da se ne ozlijedim. I dalje imam u planu oti i na dvoje olimpijske igre i osvojiti barem jednu medalju. Nedostaje mi još i jedna svjetska medalja.

Ovih dana uvježbavam jedan od najtežih elemenata na konju, koji je skoro gotov, tako da se nadam da u ga mo i prezentirati na natjecanjima ve ove godine.

Priznanja perspektivnim sportašima i sportskim klubovima Osim dodjela nagrada najboljim sportašima za prošlu godinu, dodijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše u protekloj godini, koje su primili Karlo Grudi , streli arski klub Katarina Zrinski akovec, Lino Zadravec, badmintonski klub Me imurje akovec, Nikolina Zadravec, ŽRK Zrinski akovec, Ena Babi , TK Franjo Pun ec akovec, i Sven Todorovi , AK Me imurje akovec. Priznanja za doprinos u razvoju spor-

ta u akovcu pak su dobili Košarkaški klub Me imurje akovec za etrdeset, a Streli arski klub Katarina Zrinski akovec i Badmintonski klub Me imurje akovec za dvadeset godina djelovanja. Na sve anosti su uz mnogobrojne sportaše bili nazo ni me imurski župan Ivica Perho , akove ki gradona elnik Branko Šalamon, te predsjednik Zajednice sportskih udruga Me imurske županije Mato Kljai .

Rukometašice Zrinskog i košarkaši Me imurja spašavaju akove ki ekipni sport Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ akovec, koji je osvojio prvo mjesto jesenskog dijela II. hrvatske rukometne lige Sjever. Anja Žvorc, koja nosi kapetansku traku rukometne ekipe, u ime svih svojih suigra ica zahvalila je na nagradi. - Mi smo najmla a ekipa u ligi i ovo je veliko pri-

znanje za nas i nadam se da emo ga opravdati. Iza nas je uspješna sezona, u kojoj slijedi nastavak drugoligaškog prvenstva, u kojem nam je želja da i na kraju ciljem pro emo prve.

Najbolja mom ad u protekloj godini bio je Košarkaški klub Me imurje. Nagradu je

primio kapetan Me imurja Mario Novak, pritom kazavši: - Prošla godina bila je dobra i uspješna. Na žalost, izostao je glavni cilj, ulazak u prvu ligu, ali to emo pokušati, naravno, ‘ispraviti’ ve u ovoj novoj sezoni, a tu je i ponovno dobar nastup u košarkaškom kupu.

1. velja e 2013.

RUKOMET RK ME IMURJE

Dražen Špoljari novi predsjednik akove koga rukometnog prvoligaša

HRVATSKI rukometni kup

Preložani napravili senzaciju i eliminirali premijerligaša Vidovec Bios U subotu su rukometaši Preloga priredili ugodno iznena enje i na doma em parketu uvjerljivom pobjedom izborili osminu finala Hrvatskoga rukometnog kupa pobjedom nad ekipom Vidovec Biosa. Sedmoplasiranu ekipu Premijer lige Hrvatskoga rukometnog saveza mlada ekipa Preloga pobijedila je rezultatom 29:20, nadvisivši ih u svim elementima rukometne igre. Bila je to prava mala škola rukometa ekipe trenera Josipa Borkovi a za premijerligaša iz Vidovca i njihovo bolno prizemljenje. Naime, prije ove utakmice iz Vidovca su stizale najave o sigurnih desetak razlike u ovom susretu. U subotnjoj utakmici teško se moglo razaznati tko je tu prvoligaš, a tko drugoligaš.

Prelog je utakmicu otvorio s 5:0 i do kraja poluvremena održavao tu razliku.

Najmanji zaostatak gostiju -2 Najviše što su gosti uspjeli u initi jest smanjiti vodstvo na dva razlike u dvadesetoj minuti, pri rezultatu 9:7. U

KUP HRVATSKE (Ž)

Zrinski poražen od Koke

nastavku utakmice razigrani rukometaši Preloga nisu popuštali te je na kraju utakmica završila rezultatom 29:20.

Kod pobjedni ke mom adi istaknuo se odli ni Sven Logožar na golu, a strijelce su predvodili Matija Januši sa šest te Igor Balog i Tomislav Bratkovi s pet pogodaka kod doma ina, dok je kod gostiju najefikasniji bio Ivan Sršen sa šest golova. Veliki je to uspjeh za izuzetno mladu mom ad Preloga, ali i veliki podstrek za nastavak natjecanja u Drugoj hrvatskoj rukometnoj ligi Sjever. Prvo mjesto i plasman u viši rang natjecanja, s obzirom na kvalitetu Preloga, jest i velika obaveza. Treba re i da je Prelog u ovom susretu bio oslabljen neigranjem standardnog golmana Vanje Lon ari a i dugogodišnjeg kapetana i vo e ove mlade mom adi Vladimira Beli a.

PRELOG – VIDOVEC BIOS 29:20 PRELOG. Sportska školska dvorana. Gledatelja 150. Suci: Blesi i Presek (Koprivnica) RK Prelog: Logožar, Šelja, Balog 5, Bergovec 4, Najman, Vlaši , Bratkovi 5, Horvati 2, Krajner, Malek 2, Mikloška, Martin evi 6, Januši 1, Beli 4. Trener: Josip Borkovi RK Vidovec Bios: Grd, Balent, Dobovi nik, Pe ek 5, Melnjak, Je ti , Svetec, Vincek, Melnjak, Sršen 6, Vida ek 2, Lovren i 5, Turkovi 1, Miškovi , Herman 1.

Prelog se ovom pobjedom plasirao u osminu finala Kupa Hrvatskoga rukomet-

nog saveza te e u osmini finala ponovno biti doma in. Vidovec Bios eka nastavak natjecanja u Premijer ligi. Nakon prvog dijela natjecanja osvojili su trinaest bodova i drže sedmo mjesto, a u prvom kolu nastavka mom ad Alena Belka do ekuje ekipu sisa ke Siscije. Za Prelog prvenstvo se nastavlja doma om utakmicom s ekipom Garešnice. (Željko Soka , oto: Zlatko Vrzan)

U susretu ženskih sastava u Hrvatskom rukometnom kupu, koji je odigran u Varaždinu, akove ki ŽRK Zrinski poražen je od Koke 25:18. akove ke rukome-

tašice dobro su se držale prvo poluvrijeme, koje je završilo 10:9, no u nastavku puno iskusniji prvoligaški sastav stigao je do uvjerljive pobjede. (so)

U osmini finala protiv Siscije

Na ve dulje vrijeme najavljivanoj izvanrednoj izbornoj skupštini Rukometnog kluba Me imurje izabrano je novo rukovodstvo me imurskog prvoligaša. Za razliku od ve ine skupština, održanih posljednjih nekoliko godina, na ovoj se okupio pomalo iznena uju e velik broj ljubitelja rukometa, što je samo još jedan dokaz da je ljudima stalo do toga da Me imurje ostane “na životu”. Na samom po etku jednoglasno je usvojeno izvješ e o dosadašnjem radu kluba, koje je podnio dosadašnji predsjednik Velimir Vrtari , a u kojem je spomenuto da je uprava nekada brojila jedanaest lanova, da bi sve završilo na le ima tri lana. - Isto tako, kazao je još Vrtari , prvoligaška sezona dobro je po ela, no, kako su igra i u enici, studenti i radnici, tijekom prvenstva rezultati su bili sve slabiji, jer se treniralo sve manje. Novca nije bilo, a dodatni udar bilo je jednokratno pla anje kotizacija, što je dovelo klub do suspenzije. Prihodi su u protekloj godini ostvareni u iznosu nešto ve em od šezdeset tisu a kuna, a ostalo je i oko petnaest tisu a kuna nepodmirenih obaveza iz prvog dijela sezone. Te ali i ostale probleme koji su se, na žalost, nakupili morat e o ito riješiti nova uprava na elu s predsjednikom Draženom Špoljari em, kazao je Velimir Vrtari , koji je nakon izlaganja izvješ a podnio ostavku na unkciju dopredsjednika kluba.

Prioritet je ostanak u prvoligaškom društvu i hitna financijska konsolidacija Nakon što su razriješeni i svi dosadašnji lanovi uprave kluba, za novog predsjednika jednoglasno je izabran Dražen Špoljari , dok su na njegov prijedlog izabrani i novi lanovi UO-a. Kao dopredsjednik u narednom razdoblju to e biti Ivan Horvat, a lanovi pak Dušan Trupkovi , Goran Matja i , Dalibor Kanižaj, Luka Me imurec, Nenad Suvajac, Josip Pata ta i Ivica Ha ek. Špoljari je u svojem prvom obra anju kao novi predsjednika kazao kako je svjestan da je situacija u klubu teška, ali da se sada okupili ljudi koji žele pomo i i koji su,

Dražen Špoljari , novi predsjednik RK-a Me imurje: - Vjerujem da emo klub uskoro uspjeti vratiti u Premijer ligu - jedino mjesto kojem pripadamo

što je zanimljivo, gotovo svi odreda donedavni rukometaši. - Prioritet je, naravno, ostanak u Prvoj rukometnoj ligi, a kasnije i reorganizacija u radu s mladima, kao i neizbježno financijsko konsolidiranje. Kada pak je u pitanju igra ki kadar, u klubu o ekuju povratak etvorice igra a iz varaždinskog Varteksa, kojem tako er ne cvjetaju ruže i pitanje je ho e li uop e mo i nastaviti natjecanje u nastavku sezone Premijer lige.

Nazo nim skupštinarima obratili su se i me imurski dožupan Matija Posavec i akove ki dogradona elnik Zoran Vidovi , te obojica dali obe anje da e Županija i Grad u što skorije vrijeme pomo i klubu da iza e iz ove krize. Posavec je uputio i estitku na hrabrosti što je napravljen korak da se klub preuzme vlastitim novcem.

- Prije nekoliko godina krenulo se uz puno muke, o ekivanja su bila jedno, a mogu nosti drugo, kazao je dožupan, i još jednom zahvalio Vrtari u na svemu što je napravio.

- Svi mi želimo da se klub kroz odre eno vrijeme vrati u Premijer ligu, jer tamo mu je zbog bogate tradicije i dosadašnjih uspjeha zasigurno i mjesto, završio je Posavec.

Novi predsjednik RK-a Me imurje Dražen Špoljari na samom kraju uputio je i poziv svim zaljubljenicima u rukomet, ali i svim onim dobronamjernim ljudima koji bi htjeli pomo i, da se jave, jer vrata Me imurja za njih su uvijek otvorena, a samo zajedni kim snagama klub može na mjesto kojem pripada i ponovno biti perjanica me imurskog rukometa.

TURNIR kadeta

Nedeliš e najbolje u Trnovcu Prošlu nedjelju u školskoj dvorani u Trnovcu odigran je prijateljski rukometni turnir kadeta ro enih 1996./1998., na kojem su nastupili: RK Nedeliš e iz Nedeliš a, RK Mljekara Bohnec iz Ludbrega, RK Me imurje iz akovca i RK Trnovec iz Trnovca.

Nakon razigravanja u prvom krugu, u utakmici za tre e mjesto igrali su RK Mljekara Bohnec Ludbreg i RK Me imurje. Ludbrežani su bili bolji i pobijedili rukometaše Me imurja, koji su na turnir došli sa samo osam igra a. U finalnoj utakmici sastali su pak se doma in, RK

Trnovec, i RK Nedeliš e. Nakon prvog poluvremena i igre gol za gol, u drugom poluvremenu igra i Nedeliš a ostvarili su seriju od osam golova za redom i rutinski priveli susret kraju za kona nih 36:29 i prvo mjesto na turniru.

Za Nedeliš e su pod vodstvom trenera Darka Okreše nastupili: M. Vikert, F. Gori anec (12), F. Jakši (11), I. Srnec (18), N. Vukovi (12), E. Radikovi (5), F. Farkaš (7), M. Radovi , J. Prekupec (7), J. Trstoglavec (1), M. Tkal ec, D. Pecolaj, E. Numanovi (4), V. Špiranec. (SZ)

1. velja e 2013.

ODBOJKA

KOŠARKA

OK CENTROMETAL - NEDELIŠ E

A 2 LIGA SJEVER

Juniorska ekipa dva kluba izvrsna šesta u Hrvatskoj

Rudar s pobjedom iz Križevaca!

Juniori Centrometala i Nedeliš a nastupili su na državnom juniorskom prvenstvu, koje se od petka do nedjelje održavalo u Pore u. Prvi susret odigrali su loše, te su poraženi od osje ke Murse s 3:0.

Propuštena prilika protiv prvaka U drugom su pružili odli nu igru, te poveli s 2:0 protiv kasnijeg pobjednika ovog natjecanja, Mladosti Marine Kaštela.

No to nije bilo dovoljno, jer su Dalmatinci preokrenuli rezultat i slavili s 3:2. U tre em susretu sastali su se s Rijekom. Ovaj put su Rije ani poveli s 2:0, ali su me imurski mladi i preokrenuli utakmicu i slavili pobjedu s 3:2 i izborili utakmicu za peto mjesto.

U tom susretu više nisu imali snage. Poraženi su maksimalnim rezultatom 3:0 od Zadra, iako su imali vodstvo u svim setovima.

Nastupili su Deni Vuk, Karlo Kocijan, Karlo Novak, Ivan Novak, Danijel Kopa evi , Ivan Tomi , Domagoj Košir, Vanja Marciuš, Antonio Juras i Vedran David, a mom ad je vodio Pero Križanovi .

Veliki uspjeh Komentar o nastupu dao nam je trener mom adi Pero Križanovi : Sam nastup na prvenstvo za nas je veliki uspjeh, jer do sad u ovoj kategoriji nismo nastupali na završnicama. Tim više što smo u ekipi imali samo dva naša igra a ro ena 1994., dok su ostali mla i. Išli smo s namjerom u iti, te pokušati ostvariti poneku pobjedu. To smo uspjeli protiv Rije ana, a dobro smo namu ili i prvaka Kaštelu. Sve u svemu, pozitivno iskustvo za naše mlade igra e. Ove emo sezone biti me u šest u državi i sa seniorima i s juniorima.

KONA NI POREDAK 1. Mladost Marina Kaštela 2. Mladost Zagreb 3. Mursa Osijek 4. Rovinj 5. Zadar 6. Nedeliš e - Centrometal 7. Rijeka 8. Brod (nisu nastupili)

TABLICA 1. AKOVEC 2. Gra ar 3. Mladost( ) 4. Podravac 5. ME IMURJE 6. Bjelovar 7. Vindija 8. Petar Zrinski 9. Ivan ica 10. Radnik 11. RUDAR 12. Koprivnica

15 15 15 15 15 14 14 15 15 15 15 15

13 12 12 10 9 9 8 7 3 3 3 0

2 3 3 5 6 5 6 8 12 12 12 15

28/+415 27/+324 27/+242 25/+215 24/+93 23/+65 22/+55 22/+9 18/-134 18/-144 18/-335 15/-805

Košarkaši iz najsjevernijeg hrvatskog grada poslije Nove godine postali su poprili no „bahati“, naime, po eli su osvajati bodove i na gostovanjima. U Križevcima su sve svoje resurse upregli u dobro igranje obrane, u tome u potpunosti uspjeli, te primili samo 55 poena. U napadu su ovoga puta bila dovoljna dvojica igra a – probu eni Varga sa 17, te Hrka s 15 zabijenih koševa. akovec je igrao doma protiv uvijek neugodnog Bjelovara, koji igra tipi nu run&gun košarku, im se malo opustiš i prihvatiš takvu igru – ode „glava“. No, igra i i treneri akovca su

ipak preiskusni da bi nasjeli na te trikove. Iako je Bjelovar u obrani uredno „ u ao“ u zoni 40 minuta, a u napadu „granatirao obru “, akovec je držao kontrolu utakmice od po etka do kraja. Zonu su razbijali prvenstveno u reketu odli nom suradnjom visoki-niski post (Matija Novak – Prprovi ), a kada bi se obrana skupila, išli su povratni pasovi za precizne otvorene šuteve izvana.

Me imurje je još jednom neugodno iznenadilo porazom kod ku e od vrbove kog Petra Zrinskoga, pri emu obrane nije bilo – primili su 100 koševa (posebno su „ vrsti“ bili u posljednjoj etvrtini s 39 primljenih koševa?!).

„Ubio“ ih je 211 cm visoki Ljolji s 30 poena, de ko koji je za Me imurje igrao u prošloljetnim kvalifikacijama za Prvu ligu. O ito im nije dao popust!

Veliko hvala košarkaši akovca upu uju Podravcu iz Virja koji je u podravskom derbiju maznuo Mladost iz ur evca, pa sada akovec kao prvoplasirani ima samo dva poraza, a pratitelji Mladost i Grafi ar po tri. Šansu za potpunu eliminaciju pratnje akove ki drugoligaš ima ve ovoga vikenda kada im u goste dolazi – Mladost iz ur evca.

Rudar tako er ima šansu oplemeniti pobjedu iz Križevaca- doma im dolazi

Bjelovar. Ako ih se svede na košarku 5 na 5, bez jurcanja – rudari imaju šansu uzeti još dva boda.

Me imurje gost uje u Ivancu i s obzirom na stanje ekipe – sve je otvoreno i sve je mogu e! (bh)

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

akovec još nije izgubio!

Me imurje dominantno!

U 13. kolu najniže lige najzanimljiviji je rezultat iz Ludbrega koji je izgubio od Dubrav ana, dok su doma e pobjede ostvarili Me imurje Globetka protiv Nedeliš a s okruglo 20 koševa razlike, Mladost Ivanovec je tukao Donji Kraljevec s tako er 20 koševa razlike, a akovec BŠT je pobijedio Kotoribu s to no, poga ate, 20 koševa razlike! (bh)

Odli no guraju juniori akovca ro eni 1995. i mla i u ovogodišnjem izdanju sjeverne regije Juniorske lige. De ki su prije sezone prešli iz KK Me imurja u KK akovec s osnovnom željom da igraju, tj. da se kroz minutažu isprofiliraju kao budu i seniori. Motiv više su im i dvije pobjede protiv bivših suigra a, no teško da e vidjeti državni Polufinalni turnir, jer ipak je prvoligaš KK Križevci najja i u regiji. No, lopta je okrugla, pa...(bh)

U ligi za 16-godišnjake, odnosno mlade košarkaše ro ene 1997. godine i mla e dominiraju izdanci Škole košarke KK Me imurja. Ta selekcija ima realne šanse oti i na Polufinalni turnir Prvenstva Hrvatske. (bh)

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA

Me imurje (Hamer 16, Svaty 23, Hrustanovi 12, ibari 10, Keresteš 15, Kova i 12) – akovec (Bulat 10) 127:38

Dubrav an slavio u gostima!

Grafi ar II – Dubrav an (Varga 11, Me imurec 16, Štefi 21) 67:72 Me imurje Globetka (Vugrinec 19, Golubi A. 14, Leva i 21) – Nedeliš e (Gospo i 11, Šegovi 15, Jaluši 14) 74:54

Grafi ar – Rudar (Vinko 23) 82:42 akovec (Lepen 11, Glumac 13, Žvorc 15, Kranj ec 14, Mom ilovi 34) – Grafi ar 106:53 Dubrav an (Blažeka 11, Ribi 26) – D. Kraljevec (Sinkovi 11, Me imurec 18, Švenda 15) 64:53

Mladost Ivanovec (Klinec 12, Drk 22, Terek 17, Vehtersbah 17) – Donji Kraljevec (Zrna 15, Ivanovi 11, Švenda 27) 83:63

Grafi ar – Me imurje (Gašpari 19, Vrus 14, Jambrovi 21, Pa an 15, Ranteš 25) 65:98

akovec BŠT (Pusti 32, Prošev 21) – Kotoriba (Zvošec F. 16, Munka 16, Habuš 11) 78:58

Grafi ar – D. Kraljevec (Ivanovi 10, Švenda 12, Me imurec 11) 71:59

TABLICA

TABLICA

1. Me imurje Globetka 2. Mladost Ivanovec 3. Dubrav an 4. akovec BŠT 5. Gra ar II 6. Prelog 7. Donji Kraljevec

11 12 12 12 11 11 11

9 8 8 7 6 6 4

2 4 4 5 5 5 7

20/+116 20/+41 20/+4 19/+46 17/+72 17/+30 15/-51

1. akovec 2. Me imurje 3. Donji Kraljevec 4. Gra ar 5. Ivan ica 6. Dubrav an 7. Rudar

10 9 11 11 8 9 10

10 7 5 3 5 4 0

0 2 6 8 3 5 10

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica- Me imurje (Svaty 10, Sabol 23, Žižek 34, ibari 19, Keresteš 18) 49:90

Donji Kraljevec (Šupljika 10, Setnik 11, Švenda 29) – Rudar (Sobo an 10, Podkrajac 15) 58:30

Mladost( ) – Podravac 56:73 Grafi ar – Koprivnica 126:60 akovec – Bjelovar 102:87 (26:16, 22:28, 34:23, 20:20)

AKOVEC: Novak N. 6, Novak Mat. 24, Prprovi 30, Terek 15, Kranj ec 13, Pusti 3, Juras 2, Biševac 4, Mom ilovi 5. Trener Kova i B.

akovec (Bulat 17, Lesjak 12) – Grafi ar 55:52

RUDAR: Varga 17, Per i 4, Radikovi 6, Vinko 2, Dodlek 8, Tkalec 7, Hrka 15. Trener Damjanovi B. Me imurje – Petar Zrinski 90:100 (18:21, 24:24, 17:16, 31:39)

ME IMURJE: Vrus 6, Novak Marek 28, Miko 18, Kraja i 15, Jambrovi 15, Pa an 2, Lon ari 2, Martinovi 4. Trener Sori R. Vindija – Ivan ica 75:60

Vindija na vrhu! ini se da je u ligi 14-godišnjaka susjedni Varaždin najja a ekipa. U direktnom sudaru protiv najozbiljnijeg protivnika – Me imurja, prekodravski susjedi su slavili sa 17 koševa viška – što nije malo, ako se misli na uzvrat. (bh)

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA Vindija – Me imurje (Bogdani 15, Vojkovi 17, anadi 10) 69:52 Prelog (Iveli 12) – Grafi ar 19:106 akovec (Sobo an 10, Kranj ec 16, Strbad 15) – Donji Kraljevec (Šupljika 16) 55:36 Dubrav an (Klipi Ka. 11, Klipi Kr. 21, Kuzmi 17) – Kotoriba (Andrlon 14) 56:42 Rudar (Bedi 11, Sobo an 13, Antolovi 15) – ŽKK Radost (Taradi 11, Bašek 18, Kranj ec 11) 49:59

Ivan ica – Vindija 31:42 Ivan ica – Mladost Ivanovec (Jurinec 14, Barlovi 12) 50:36

TABLICA 1. Vindija 2. Dubrav an 3. Me imurje 4. Gra ar 5. Ivan ica 6. ŽKK Radost 7. Donji Kraljevec 8. akovec 9. Kotoriba 10. Rudar 11. Prelog 12. Nedeliš e 13. Mladost Ivanovec 14. Lepoglava

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 10 9 8 6 6 6 5 4 3 3 2 2 2

0 1 2 3 5 5 5 6 7 8 8 9 9 9

22/+638 21/+254 20/+464 19/+70 17/-4 17/-12 17/-49 16/-104 15/-47 14/-193 14/-300 13/-173 13/-257 13/-28

Kotoriba (Andrlon 29) – Rudar (Antolovi 21, Sobo an 20) 45:46 Donji Kraljevec (Setnik 18, Bašnec 11, Šupljika 18) – Lepoglava 70:25 Grafi ar – akovec (Krnjak 11) 58:31 Me imurje ( ugalj 10, Hrustanovi 20, Vojkovi 28, oki 12, anadi 11) - Prelog (Krušelj 16) 104:35 Prelog (Kuli 29, Krušelj 22) – ŽKK Radost (Bašek 18, Jeleni 17, Kranj ec 14) 67:73

Mladost Ivanovec – Vindija 30:87

Mladost Ivanovec (Jurinec 10, Sa er 27) – Lepoglava 56:40

Prelog (Vargek 14) – Me imurje (Svaty 20, Guld 17, Žižek 10, ibari 17, Blažeka 16) 33:117

ŽKK Radost (Taradi 12, Bašek 23) – Ivan ica 62:63

Nedeliš e (Mihol ek K. 24, Mihol ek J. 10) – akovec (Strbad 10) 42:37

Lepoglava – Kotoriba (Vidovi 14, Zvošec 15, Sabol 13, Ujlaki 13, Fuš 23) 60:80

Nedeliš e (Mihol ek 16) – Dubrav an (Klipi Ka. 18, Kuzmi 23) 27:62

Donji Kraljevec (Setnik 10, Me imurec 14, Sinkovi 22) – Prelog (Krušelj 14, Iveli 12) 61:38

Kotoriba (Vidovi 32, Valpati 14, Sabol 19, Ujlaki 25, Andrlon 21) – Rudar (Antolovi 13) 127:13 20/+241 16/+288 16/-69 14/-90 13/+17 13/-82 10/-305

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA

Radnik – Rudar 55:59 (15:18, 15:15, 11:14, 14:12)

Me imurje (Hamer 33, Svaty 17, ibari 22, Keresteš 10, Sabol 16) – Lepoglava 113:49 Donji Kraljevec (Švenda 13, Bari 10) – Ivan ica 31:78

9 9 8 9 8 7 8 7 8 9

9 7 6 4 5 5 2 2 1 0

0 2 2 5 3 2 6 5 7 9

A 2 LIGA SJEVER akovec – Mladost, nedjelja 3. velja e u 17.30, II OŠ akovec Rudar – Bjelovar, nedjelja 3. velja e u 16, M. Središ e

C LIGA KSMŽ

TABLICA 1. Me imurje 2. Kotoriba 3. akovec 4. Lepoglava 5. Ivan ica 6. Vindija 7. Prelog 8. Gra ar 9. Donji Kraljevec 10. Rudar

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

18/+644 16/+276 14/+26 13/+115 13/+49 12/+173 10/-249 9/-60 9/-368 9/-606

Mladost Ivanovec – Me . Globetka, subota, 2. velja e, u 18.30, IIOŠ Prelog – akovec BŠT, subota 2. velja e u 19.30, OŠ Prelog Kotoriba – D. Kraljevec, subota 2. velja e u 17, OŠ Kotoriba Nedeliš e – Grafi ar II, petak 8. velja e u 20.45, Aton

1. velja e - SJEVER HNL2013.

III.

Me imurski tre eligaši NO Me imurja snagu za nastavak prvenstva skupljaju u akovcu krenuli s pripremama NOGOMETAŠI

MALI NOGOMET

Trener Damir Biškup: I dalje imamo samo jedan cilj, osvajanje prvog mjesta

MMNL “Josip Francki Joja”, 7. kolo

Nogometaši Me imurja trebali su po eti s pripremama još prošli ponedjeljak, no, zbog vremenskih uvjeta kavki vladaju u našem kraju, trener Damir Biškup odgodio je po etak priprema za petak. Tako su se na prvoj prozivci okupila dvadeset etiri igra a, a izostali su tek Skoliber zbog škole i Nynkeu zbog privatnih obaveza, no tijekom tjedna i oni su se priklju ili treninzima.

Iako je za Nicholasa Nynkeua ranije bilo re eno da e napustiti klub, izgleda da je došlo do dogovora o daljnjoj suradnji, tako da se broj onih koji su otišli tijekom zime svodi na tek dva imena. U NK-u Me imurje nema više Nedima Halilovi a i Danijela Mesari a, za koje je i sam Biškup rekao da su pokazali premalo od onoga što se od njih o ekivalo. Gol razliku akove kog tre eligaša u nastavku prvenstva pokušat e popraviti Bojan Kregar i Igor Šegovi , koji su pristigli u zimskom prijelaznom roku.

U sedmom kolu memorijalne lige “Josip Francki Joja” ekipa TMT slavila je protiv enjeraša lige Brezje, te sada s maksimalnim brojem bodova i najboljom gol razlikom vrsto drži prvu poziciju.

U posljednja dva susreta potrebna su im dva boda da tu vode u poziciji i zadrže protiv drugo plasirane i tre e plasirane ekipe. Šol je s tri pogotka na listi strijelaca sustigao vode eg Istera. Partizani su nastavili niz pobjeda i uvjerljivo nanijeli novi poraz Zagorcima. S etiri pogotka i dobrom igrom istaknuo se Kristijan Varga. Ekom se izgleda istrošio u prošlom kolu i Venera predvo ena Kermanom (pre)lako je došla do tre e pobjede. apa Gurman je u samom po etku stekla nedostižnu prednost golovima Radovana Ga ala, koju su sa uvali do kraja utakmice. U derbiju ekipa iz gornjeg doma bila je uspješnija ekipa Palatina.

U kompletnom sastavu sa Šte uljem, Novakom i Ratajcem Limari su prepustili bodove danas boljoj ekipi.

Limare u sljede em kolu eka vode i TMT i teško se

Na pripremama se ostaje na akove kim gradskim terenima Prema planu, ali prije svega prema financijskim mogu nostima, kompletne pripreme za nastavak sezone akove ki nogometaši e odraditi u Me imurju. Trenirat e se dva puta dnevno, a prije svega

Nicholas Nynkeu ipak ostaje u Me imurju

trener Biškup e poraditi na fizi koj pripremi svojih nogometaša u dvorani. im se pruži mogu nost, kaže Biškup, izlazi se na vanjske terene, kako bi krenuo i rad s loptom.

Po etak proljetnog dijela prvenstva je 2. ožujka, kada e u akovcu gostovati jesenski prvak Mladost iz Ždralova.

Biškup je zadovoljan što odmah igraju s liderom. - Na tom emo susretu, naime, vidjeti pravo stanje stvari u mojoj ekipi, odnosno jesmo li za vrh tablice ili ne. Vjerujem da imamo snage i kvalitete, da u tome uspijemo i vratimo se u drugoligaško društvo idu e sezone, kazao je trener Me imurja. U

ekipi iji je cilj osvajanje prve pozicije u tre oj ligi nalaze se vratari Ša ari i Tizaj, obrambeni Nynkeu, Dodlek, Petak, Kuzmi , Novko i Pintari , vezni Skoliber, Menzil, Golik, Vabec i Vukovi , napada i Puclin, Kregar, Mihalic, Vuk i Kopasi , a tu su i juniori Turk, Toplek i Ignji .

Najvažnije je poboljšati realizaciju akov ani su u jesenskom dijelu prvenstva u petnaest odigranih utakmica ostvarili 10 pobjeda, 2 remija i 3 poraza.

S trideset i dva osvojena boda su tre i i time poravnati s drugoplasiranom Podravinom, dok

Trener Me imurja Dražen Biškup vjeruje da je njegova ekipa spremna za povratak u drugoligaško društvo

vode a Mladost iz Ždralova ima dva boda više. U petnaest susreta gol razlika im je 27:11.

Primili su najmanje golova u jesenskom dijelu prvenstva, a ako oduzmemo još golove iz prekida i najstrožih kazni obrana je primila tek nekoliko golova iz igre. Ve i problem je napad, jer su s u inkom od 27 golova u 15 susreta slabiji od mnogih ekipa koje su daleko iza njih na tablici.

Primjerice, deseta Koprivnica zabila je 38 golova, a Podravina, s kojom su akove ki nogometaši bodovno poravnati, ak 41 pogodak.

Plasman u gornji dio tablice na kraju prvenstva bio bi veliki uspjeh

Prvo okupljanje nogometaša Poleta na pripremama za nastavak proljetnog dijela sezone

na ozlije ene Zorana Šardija (ve dulje vrijeme odsutan) te Andreja Gori anca. Do po etka prve prvenstvene utakmice u klubu su rekli da imaju u planu

odigrati desetak prijateljskih utakmica s me imurskim, ali i klubovima iz inozemstva. Polet se pred po etak nastavka prvenstva nalazi na 7. mjestu

3. HNL - sjever s osvojena dvadeset i tri boda. Prvo proljetno kolo na rasporedu je 2. ožujka, kada Polet odlazi na gostovanje u Virje.

NK GRANI AR KOTORIBA

Plan je i dalje plasman iznad opasne zone ispadanja Trener seniorskog sastava NK Grani ar iz Kotoribe Zoran Kastel u petak 18. sije nja obavio je prozivku nogometaša, kako bi se krenulo u pripreme za proljetni nastavak

prvenstva u 3. HNL - sjever.

Na prozivci je bilo 19 igra a, a neki su zbog poslovnih obaveza bili sprije eni. S treninzima se krenulo u ponedjeljak, a održavat e se na igralištu i

sportskoj dvorani, što ovisi o vremenskim prilikama. Prema najavama Kastela, predvi ena su 32 treninga i više prijateljskih susreta. Želja mu je da se ekipa dobro fizi ki pri-

mogu iskupiti za izgubljena etiri boda u protekla dva kola. Drugoplasirani Palatin igra protiv posljednjeg Brezja. Utakmicom za uigravanje u devetom kolu protiv TMT-a past e odluka o osvajanju trona lige. Na listi strijelaca Šol (TMT) dijeli prvo mjesto s Isterom (Gojanec CB Hantek) sa 16 pogodaka. Drugu poziciju drži Kerman (Venera) s 15 pogodaka.

Tre a pozicija za dvojac iz TMT-a or evi a i Pla taka s 13 golova.

Rezultati 7. kolo: TMT – Brezje 13:1, Partizani – Gojanec CB Hnatek 7:2, Venera Korner – Ekom 6:1, apa Gurman – Sav ari 5:3 i Palatin Fotex – Limarija Vinkovi 5:3.

Tablica: TMT 21, Limarija Vinkovi 16, Palatin Fotex 15, Ekom 12, Gojanec CB Hantek 10, Venera Korenr i Partizani 9, Sav ari i apa Gurman 6 te Brezje 0.

8. kolo 3. velja e: 8.30 Ekom – Sav ari, 9.20 Gojanec CB Hantek – apa Gurman, 10.10 TMT – Limarija Vinkovi , 11 Brezje – Palatin Fotex i 11.50 Venera Korner – Partizani.

DEVETI kup Preloga u malom nogometu

NOGOMETAŠI Poleta iz Svetog Martina prvi krenuli s pripremama

Nakon godišnje skupštine kluba, koja je održana 13. sije nja, seniorska mom ad Poleta krenula je sa zimskim pripremama za proljetni dio prvenstvene sezone. Na prvom okupljanju našlo se dvadeset pet igra a, a uz postoje i igra ki kadar prvoj mom adi su priklju eni i juniori Filip Vrši , Antonio Zadravec i Matija Jambrovi . Za sada nitko od igra a nije napustio klub, a postoji mogu nost da prije po etka prvenstva u Polet stigne i nekoliko novih nogometnih imena. Prvi dio priprema u planu je za odraditi u dvorani Toplica Sveti Martin, dok e se nakon toga mom ad preseliti na vanjske terene. Trener Krešimir Šanji u ovom dijelu priprema ne može ra unati

TMT na korak do naslova prvaka lige

premi za nastavak prvenstva, kako ne bi morali strahovati za opstanak u toj ligi. Grani ar je jesenski dio završio na 11. mjestu od 16 ekipa, s osvojenih 20 bodova.

Klubovima uvod u pripreme za nastavak sezone Ve tradicionalno, Zajednica sportskih udruga Grada Preloga, na elu sa svojim agilnim predsjednikom Matom Kljai em, okuplja klubove s podru ja Grada Preloga. I ove godine, klubovi s podru ja Preloga: Mladost, Naprijed, ukovec 77, Galeb, Draškovec, SK - a i Otok ogledat e se na devetom po redu Kupu Grada Preloga u malom nogometu.

I ove godine kao gosti pridružit e se, ve tradicionalno, nogometaši Trnave iz Gori ana. Turnir je ovo klubova s podru ja Grada koji nastupaju s registriranim igra ima, a istodobno e turnir poslužiti i kao dobra priprema za nastavak sezone. Prošle godine naslov pobjednika osvojila je ekipa Mladosti iz Preloga, pobijedivši u finalu Trnavu iz Gori ana. I ove godine klubovi su podijeljeni u dvije skupine. U skupini A igrat e: Trnava, Naprijed, Draškovec i Otok, a u skupini B Mladost, ukovec 77, Galeb i SK - a. Natjecanje po skupinama igrat e se u subotu i nedjelju

02. i 03. velja e te u petak 08. velja e. Završnica je na rasporedu u subotu i nedjelju 09. i 10. velja e.

Ulaz u sportsku dvoranu Osnovne škole biti e slobodan osim posljednjeg dana kada e ulaznica biti i humanitarni prilog. U humanitarnu akciju Zajednice sportskih udruga Grada Preloga uklju uju se svake godine i svi sudionici natjecanja: igra i, treneri, suci i organizatori. Ovo je dobra prilika da navija i vide kako izgledaju njihovi klubovi pred po etak proljetnog dijela prvenstva. (Željko Soka )

Raspored prva dva dana turnira: Subota , 02.02.2013. :16.40. NK UKOVEC 77 NK GALEB, 17.20. NK TRNAVA - NK OTOK, 18.00 NK MLADOST - NK SK Nedjelja , 03.02.2013.: 16.00. NK TRNAVA - NK NAPRIJED, 16.40. NK OTOK - NK DRAŠKOVEC, 17.20.

NK MLADOST - NK UKOVEC 77, 18.00. NK SK - NK GALEB,18.40. NK NAPRIJED - NK DRAŠKOVEC

1. velja e 2013.

STRELJAŠTVO

ODRŽANO VI. kolo programa zra ni pištolj – puška sjeverozapadne Hrvatske

SK Alzas i Saša Kralj najbolji na doma em terenu U subotu 26. sije nja u akovcu je održano VI. kolo programa zra ni pištolj – puška sjeverozapadne Hrvatske. U zra nom pištolju u konkurenciji malog broj ekipa (svega tri) strijelci Alzasa pokazali su da je ovo ipak njihov doma i teren i s 1672 boda daleko ispred konkurencije zauzeli prvo mjesto.

Na 2. mjestu, s 1621 bodom, plasirao se SK Mihovil, dok je tre e mjesto s 1512 bodova pripalo SK-u akovec. U pojedina noj konkurenciji najraspoloženiji su tako er bili strijelci SK-a Alzas.

Tako je u konkurenciji jedanaest natjecatelja s 562 boda bio najbolji Saša Kralj, drugi Ivica Taka s 558 bodova, a tre i Božidar Kolari s 552 boda. (dp)

KARATE

BADMINTON

GRAND Prix u Samoboru

Tri medalje za karatiste Male Subotice

N

Najbolji strijelac VI. kola sjeverozapadne Hrvatske bio je Saša Kralj, lan Alzasa

STRELI ARSTVO OTVORENO prvenstvo Zagreba

Šest medalja za streli are “Katarine Zrinski”

a najja em natjecanju sezone u Samoboru, na kojem je nastupilo 1.428 sportaša iz 19 zemalja, karatisti Male Subotice predstavili su se s etvero natjecatelja koji su osvojili tri medalje.

Maria Murkovi slavila je u tri borbe, svladala Ukrajinku u 1. kolu, karatisticu iz Rijeke u 2. kolu i u finalu u borbi za zlato Talijanku. Antonia Ruži u etiri je borbe svladala redom natjecateljice iz Ukrajine, ur evca, Virovitice te je u finalu odradila 0-0 s drugom Ukrajinkom, ali izgubila odlukom sudaca, te osvojila srebro.

Mihael Sirc svoju je medalju u tri borbe osvojio protiv natjecatelja iz hrvatskih klubova, te u repasažu pobijedio odlukom sudaca nakon rezultata 0-0 i osvojio broncu. Dominik Murkovi je u izuzetno broj-

Karatisti Male Subotice okitili su se u Samoboru s tri medalje

noj i kvalitetnoj kategoriji, u kojoj je nastupio u pet borbi (3 pobjede i 2 poraza), izgubio me za broncu, te je završio na tako er dobrom petom mjestu. Za etvero natjeca-

telja iz Male Subotice ovo je jedan od najve ih uspjeha do sada. Naravno, bez podrške roditelja i navija a ti uspjesi ne bi bili mogu i, istaknuli su u klubu.

BK ME IMURJE ugoš uje za vikend najbolje hrvatske igra e badmintona

U subotu i nedjelju seniorsko i veteransko državno prvenstvo BK Me imurje u suradnji s HBS-om, generalnim pokroviteljem ZŠUISMŽom, pokroviteljima, ŽSUom Grada akovca i SGC-om Aton, te generalnim sponzorom Kluba Croatia osiguranjem, Filijala akovec i ostalim sponzorima Kluba u subotu i nedjelju organizira PH za seniore i veterane, koje se održava u Nedeliš u.

PH 2013. e se održati po prvi put u dvorani SGC-a Aton u Nedeliš u, i to u subotu 2. velja e od 9 do 18 sati me evima razigravanja i dan kasnije, u nedjelju, od 9 do 15 sati polufinalnim i finalnim me evima u obje konkurencije.

Ceremonija sve anog otvaranja po inje u subotu 2. velja e 2013. s po etkom u 9.10 sati.

BICIKLIZAM

U

Streli ari “Katarine Zrinski“ na Otvorenom prvenstvu Zagreba “upucali” su šest medalja Prošle subote Zagreba ki streli arski savez organizirao je otvoreno prvenstvo Zagreba, na kojem je nastupilo 110 streli ara iz Slovenije, BiH te Hrvatske. akove ki streli ari iz SK-a “Katarina Zrinski“ nastupili su sa 16 natjecatelja i osvojili 6 medalja. U stilu standardnog luka me u seniorima Jurica Zrna osvojio je srebrnu medalju. U tradicionalnom luku svoj prvi nastup imao je Goran Cmre ak i odmah osvojio zlatnu medalju. U stilu olimpijskog luka me u kadetkinjama odli na je bila Regina Novak i osvojila srebrnu medalju, dok je Marija Rojko zauzela peto mjesto. U konkurenciji kadeta Karlo Grudi bio je etvrti, dok su Vinko Kova i Jan Siro i za-

uzeli peto i šesto mjesto. Nino Bulat bio je 12. Me u juniorkama Vanda Kipke osvojila je srebrnu medalju. U seniorskoj konkurenciji i ovaj put bez premca bio je Krešimir Štrukelj i s 582 kruga osvojio zlatnu medalju. Božidar Vuruši zauzeo je 9. mjesto, Karlo Cilar 10., Boris Ferlin dobro je pucao prvu seriju, ali je u drugoj popustio i na kraju se plasirao na 14. mjesto, Mladen Kodba bio je 16., a Lovro Gradišer 19.

U veteranskoj kategoriji, kao i na prošlom turniru, Mihael Štebih je osvojio zlato. Do prvenstva države ostalo je mjesec dana i još dva turnira, na kojima e neki streli ari pokušati ispuniti normu za nastup na tom prvenstvu.

akovcu je osnovan Biciklisti ki klub Puls.

Skupina zaljubljenika u biciklizam, predvo ena višestrukim državnim biciklisti kim prvakom i nositeljem hrvatskog rekorda na 4000 m Brunom Radoti em, uvidjela je nedostatak natjecateljskog biciklizma na podru ju Grada akovca i odlu ila je osnovati novi klub. Tako da je BK Puls s po etkom 2013. godine postao i lanom Hrvatskoga biciklisti kog saveza, što mu omogu uje licenciranje sportaša te nastupe na natjecanjima iz kalendara Hrvatskoga biciklisti kog saveza te na nekim natjecanjima u inozemstvu. Cilj ovog kluba je pokretanje natjecateljskog biciklizma me u mladima, te okupljanje što ve eg broja zaljubljenika u ovaj sport zbog promocije zdravog na ina življenja, stvaranja biciklisti ke kulture i tradicije te ostvarenja što boljih sportskih rezultata.

Osniva ka skupština kluba, koja je ujedno bila i izborna skupština, za predsjednika je izabrala Darka Krikovi a, dopredsjednika Darka Pavlica, tajnika Darka Domini a, te sportskog direktora Brunu

BK PULS jedini natjecateljski biciklisti ki klub u akovcu

Sportski direktor Bruno Radoti : Želja nam je ve ove godine organizirati prvenstvo Me imurja za osnovne škole

Radoti a. - Klub za sada broji tridesetak lanova, kazao nam je Radoti , od kojih e desetak biti licencirani i za ovogodišnja natjecanja. Ono što nam je jedna od velikih želja zapravo možemo re i i prioritet jest organizacija prvenstva Me imurja za osnov-

ne škole. Nadam se da e i moje iskustvo, s obzirom na to da sam se sada vratio ku i i sam u voziti za BK Puls, biti od velike koristi klubu, kao i svim mladim biciklistima koji nam se pridruže, kaže Bruno Radoti . Treba spomenuti kako ovaj klub uz vrsne i iskusne

Jedan od najboljih hrvatskih biciklista Bruno Radoti zasigurno e puno pomo i u radu novoga akove kog biciklisti kog kluba

biciklisti ke pojedince ima i dva suca koji su položili suda ki ispit pri Hrvatskom biciklisti kom savezu. Rije je o Darku Krikovi u i Darku Domini u. Ta injenica uvelike im olakšava organizaciju biciklisti kih natjecanja. Za lanove kluba koji su licencirani u natjecateljskim kategorijama bit e organizirani treninzi pod stru nim vodstvom Brune Radoti a, koji je ujedno i trener najbolje hrvatske biciklistice Mije Radoti . A svi lanovi kluba imat e znatne pogodnosti prilikom nabave bilo kakve opreme ili usluga vezanih uz biciklizam.

Biciklisti iz BK-a Puls, uz nastupe na ve ini natjecanja iz kalendara Hrvatskoga biciklisti kog saveza, planiraju i sami organizirati natjecanja koja e prijaviti u isti, tako da u 2013. godini možemo o ekivati povratak biciklisti kih natjecanja na ceste Grada akovca i Me imurske županije.

Naime, od sredine devedesetih godina dvadesetog stolje a i cilja jedne etape biciklisti ke utrke kroz Hrvatsku akovec nije bio doma in ni jednog natjecanja iz kalendara HBS-a ili UCI-a.

Ovom prilikom ekipa BK-a Puls poziva sve zainteresirane gra ane koji se žele iskušati u njihovom sportu ili žele podržati ovaj projekt da im se pridruže. Za sve detaljnije in ormacije slobodno ih kontaktirate na Facebook stranici ili na email: bkpulshr@gmail. com te uskoro na službenoj stranici kluba. (br,so)

1. velja e 2013.

SPORTSKI RIBOLOV

ATLETIKA

GODIŠNJA skupština ŠRD-a Som Kotoriba

Osigurali prvoligaški status i pove ali broj lanova N

a izvještajnoj godišnjoj skupštini u subotu 26. sije nja okupili su se lanovi ŠRD-a Som iz Kotoribe i njihovi gosti. Skup je otvorio predsjednik Ivica Horvat, kazavši u svojem izvještaju kako su natjecatelji dali svoj maksimum kako bi postigli što bolje rezultate. U slavljeni koj godini, kada su proslavili 60 godina društva, održali su 20 radnih akcija, organizirali su ribolovna natjecanja kao što su Proljetni kup, Društveno natjecanje, Ekipni kup Kotoribe i Dane soma. Društvo je prošle godine imalo 167 lanova. - Jedno smo od rijetkih društava koje je pove alo svoje lanstvo jer, na žalost, drugi bilježe pad, kazao je Horvat, i zahvalio svima koji prepoznaju pozitivni rad u njihovom djelovanju. O rezultatima pak je

govorio predsjednik natjecateljske komisije Drago Filipaši . Ligaška natjecanja u 2012. godini pratili su s prvom ekipom u Prvoj hrvatskoj ligi, a dvije ekipe imali su u Drugoj županijskoj ligi. Me imurje u najja em ribolovnom natjecanju ima tri ekipe: Klen iz Svete Marije, Glavaticu iz Preloga

i Som iz Kotoribe. Ekipa Soma u sastavu Ivica Jakupak, Ivica Horvat, Nikola Filipaši , Mihael Horvat, Zoran Lipi i kapetan Drago Filipaši uz pomo Darka Vuka na kraju prvenstva zauzela je 9. mjesto od 12 ekipa i zadržala status prvoligaša. Nikola Filipaši i Mihael Horvat pojedina nim

plasmanom ostvarili su pravo nastupa u majstorici, što je izlu no natjecanje za sastav reprezentacije. Odli an uspjeh ostvarila je seniorska ekipa, koja je nakon mnogo godina u Žabniku osvojila Županijski ribolovni kup. Kadeti su osvojili tre e mjesto, izborivši nastup na Završnici kupa u Rasinji. Filipaši je istaknuo kako se posljednjih godina pojavio problem opadanja broja mladih aktivnih sportskih ribolovaca, što e nastojati popraviti kroz Malu školu ribolova. Na rezultatima im je estitao op inski na elnik Ljubomir Grgec. On je pozvao sve mjesne udruge na zajedništvo, a ribi ima Soma rekao je kako su u op inskom prora una za 2013. godinu osigurana sredstva za sanaciju krovišta Ribi kog doma. (al )

SPORTSKI RIBI I Linjaka iz Ivanovca viceprvaci su II. Hrvatske lige Sjever

Izvrstan nastup u II. HRL Sjever, sjajni Dario eki Za prvakom lige imali su minimalni zaostatak od 250 grama ulovljene ribe PIŠE: SINIŠA OBADI

Veliko nezadovoljstvo koli inom ribe za poribljavanje i radom ribo uvarske službe

S

voju godišnju skupštinu održalo je Sportsko ribolovno društvo Linjak iz Ivanovca.

Na skupštini su podneseni izvještaji o radu društva u protekloj godini. Iza njih je jedna od povijesnih godina kad su u pitanju natjecateljski rezultati kluba. Ribolovno društvo Linjak sudjelovalo je u prošloj godini s dvije ekipe na prvenstvu I. Me imurske lige, gdje su na kraju zauzeli 6. mjesto od 13 ekipa. Puno ve i uspjeh ostvarila je ekipa koja se natje e u II. hrvatskoj ligi Sjever, koju su završili kao viceprvaci s neznatnim zaostatkom od prvaka lige za 250 grama ribe. Treba spomenuti da su ve i u 2011. godini osvojili 3. mjesto i imali najboljeg pojedinca u ligi, Zlatka Kra una, koji je time osigurao nastup u reprezentaciju Hrvatske kao pojedinac. Ove godine najbolji natjecatelj lige ponovno je bio lan Linjaka, Dario eki, kojeg tako er najvjerojatnije isto tako o ekuje poziv u reprezentaciju.

Prezentirana sva izvješ a o radu i aktivnosti kluba Ina e, na samom po etku Ivan Blažeka, predsjednik društva, kazao je kako je zacrtane planove ko ila financijska kriza, ali su ribi i unato tome odradili svoj dio posla na ure enju i održavanju objekta ribi kog doma i okoliša, ure enju natjecateljske staze, uspješno pratili natjecateljske ekipe u 1. me imurskoj ligi, kao i ekipu koja se natje e u 2. Hrvatskoj ligi Sjever.

Održana su tako i planirana druženja s lanovima na društvenom natjecanju, susretima povodom Dana mjesta, organizirano je druženje mještana povodom “Vuzmenke 2012.” godine, a ivanove ki ribi i bili su i doma ini po jednog kola 1. ML i 2. HL Sjever u Donjoj Dubravi. Predsjednik Blažeka po-

Ekipa Linjaka iz Ivanovca ostvarila je velik uspjeh osvajanjem drugog mjesta u II. Hrvatskoj ribolovnoj ligi Sjever sebno je dao osvrt i na napokon završenu “sapunicu” oko legalizacije ribi kog doma SRD-a Linjak, koja je ipak uspješno privedena kraju tijekom prošlogodišnjeg prosinca, dok se do kraja ovog mjeseca o ekuje kona no rješenje o legalizaciji, na emu je veliku zahvalu uputio Gradu akovcu i njegovim službama, kao i pruženoj podršci VMO-a Ivanovec. Tijekom prošle godine organizirane su radne akcije iš enja ribolovne staze uz sponzorstvo AKOM-a, odnosno njihovom donacijom kontejnera, prilikom ega je skupljeno oko tisu u petsto kilograma sme a, ure en je okoliš ribi kog doma, kao i

sportski tereni, a lanovi društva sudjelovali su i u ekoakciji “Lov na sme e” na nivou MO-a Ivanovec. I u 2013. godini u planu su mnogobrojne radne akcije, iji e raspored biti objavljen na njihovoj internetskoj stranici, kao i na oglasnoj plo i kod ribi kog doma.

Kako pak je kazao blagajnik Dražen Jankovi , ivanove ki ribi i prošlu su godinu zapo eli sa saldom u blagajni od 114,92 lipe, ali i kao rijetki s ispla enim svim obvezama društva za 2011. godinu. - Na žalost, troškovi svih naših želja i planova premašili su naše prihode od lanarina, ribolovnica, sponzora, donacija, a u

Predsjednik društva Ivan Blažeka (stoji) unato velikim poteško ama, prije svega onima financijskima, smatra da je prošla godina za Linjak bila izuzetno uspješna

lanovi skupštine, odnosno velika ve ina ribi a, razo arani su s malom koli inom ribe kojom je poribljeno jezero, s obzirom na njegovu veli inu, i smatraju to sramotnim, pa su Upravnom odboru predložili da u što skorije vrijeme pokušaju reagirati u Savezu s obzirom na to da su mišljenja kako društva koja imaju desetak puta manju površinu vode dobivaju ve u koli inu ribe za poribljavanje. Nadalje nisu zadovoljni radom (na jezeru Prelogi) ribo uvarske službe, koja vrlo rijetko dolazi u kontrolu, a i sami su primijetili dosta nepravilnosti kod nekih ribolovaca, koji se ne drže sportsko - ribolovnog kodeksa i pravila postavljenih na ulazu u jezero.

Nadalje, kritika je upu ena i na dopuštanje kupanja u ljetnim mjesecima, gdje kupa i nemaju obzira prema ribi ima, iako je na ulazu postavljen znak za zabranu kupanja, isto tako žale se ribolovci da pojedinci dolaze na kupanje sa psima i konjima, koji se puštaju u vodu na mjestima gdje se nalaze ribi i, pa se doga a da se životinje zapletu u najlone postavljene na vodi ... opadanju je i broj lanova kako kod nas, tako i na nivou županije, pa su prihodi smanjeni, naglasio je Jankovi .

Na kraju spomenimo da su u jezeru Prelogi, kojim gospodari SRD Linjak, tijekom prošle godine izvršena poribljavanja u dva navrata. Na prolje e s 208 kilograma konzumnog šarana i 176 kilograma mla i, te na jesen s 98 kilograma amura.

Velik odaziv atleti ara bio je ve na prvom kolu ovogodišnje kros lige

KROS liga Globetka 2013.

Odli an odaziv ve u prvom kolu Odli an odaziv trka a, unato niskoj temperaturi, na sedam tisu a osamsto metara dugoj stazi prekrivenoj snijegom i ledom ve na samom po etku kros lige Globetka za 2013. godinu.

U subotnjem prvom kolu nastupilo je i uspješno završilo utrku šezdeset i devet trka ica i trka a, što je ujedno i rekordan odaziv u jednom kolu do sada. Prvi put u Globetki najbrži je i najspremniji bio dugoprugaš iz Ludbrega i lan TK-a Marathon 95 Varaždin, Tihomir Cenko. Njemu je trebalo od starta do cilja 30 minuta i 53 sekunde, dok je kod žena u svom

prvom nastupu najbrža bila Renata Korošic iz Nedeliš a, tako er lanica TK-a Marathon 95, s rezultatom 37 minuta i 34 sekunde. Posebno zahtjevan dio staze nakon petog kilometra utrke bilo je iznimno teško otr ati, zbog nerazgaženog snijega, no taj ispit položili su svi prijavljeni, na emu im treba od srca estitati. Idu e kolo održat e se u utorak 12. ožujka s po etkom u 17 sati i, ako se “po jutru dan poznaje“, može se o ekivati još bolji odaziv, jer e vremenske prilike sigurno biti bolje i omogu iti postizanje još boljih rezultata.

Uvjeti natjecanja nisu bili nimalo “atletski”

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IMENDANI I BLAGDANI

KLASA: 602-01/13-02/1 URBROJ: 2109/1-01-13-01 akovec, 23.01.2013.

JAVNI POZIV ZA LANSTVO U ŠKOLSKIM ODBORIMA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA KOJIMA JE ME IMURSKA ŽUPANIJA OSNIVA Temeljem lanka 119. st. 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012 – pro iš eni tekst, dalje: Zakon), osniva ima pravo i obvezu u svaku ustanovu samostalno imenova 3 od ukupno 7 lanova školskog odbora. Školski odbor: • imenuje i razrješava ravnatelja • daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi • donosi statut i druge op e akte na prijedlog ravnatelja • donosi školski kurikulum na prijedlog u iteljskog, odnosno nastavni kog vije a, odnosno odgajateljskog vije a i ravnatelja • donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje • donosi godišnji nancijski plan, polugodišnji i godišnji obra un na prijedlog ravnatelja • odlu uje o zahtjevima radnika za zaš tu prava iz radnog odnosa • predlaže osniva u promjenu djelatnos i donošenje drugih odluka vezanih uz osniva ka prava, • daje osniva u i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvr ene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Na podru ju Me imurske županije postoje 25 osnovne škole i 6 srednjih škola kojima je Me imurska županija osniva . Popis škola nalazi se na mrežnim stranicama Me imurske županije www.medjimurskazupanija.hr Zakon odre uje da lanu školskog odbora kojeg imenuje osniva samostalno mandat traje 4 godine te da za lanstvo mora ispunjavati sljede e uvjete: 1. u pravilu treba ima završen najmanje preddiplomski sveu ilišni studij ili stru ni studij na kojem se stje e najmanje 180 ECTS bodova, 2. ne može bi radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje, 3. ne može bi osoba koja je pravomo no osu ena, odnosno pro v koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela po injenih s namjerom pro v života i jela, pro v slobode i prava ovjeka i gra anina, pro v Republike Hrvatske, pro v vrijednos zaš enih me unarodnim pravom, pro v spolne slobode i spolnog udore a, pro v braka, obitelji i mladeži, pro v imovine, pro v sigurnos pravnog prometa i poslovanja, pro v pravosu a, pro v vjerodostojnos isprava, pro v javnog reda, pro v službene dužnos , osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu. lan školskog odbora koji je razriješen sukladno lanku 121. i 122. Zakona ne može bi ponovno imenovan u is školski odbor.

Zainteresirani kandida trebaju dostavi Me imurskoj županiji pisanu prijavu u kojoj e navesti jednu školu u kojoj namjeravaju obavljati dužnost lana školskog odbora i dokaze o ispunjavanju uvjeta za lanstvo i to: • presliku diplome o završenom studiju, • presliku osobne iskaznice, • izjavu kandidata da nije pravomo no osu en, odnosno da pro v njega nije pokrenut kazneni postupak za kaznena djela opisana pod to kom 3., ovjerenu kod javnog bilježnika.

• izjavu kandidata da prihva a sva prava i obveze lana školskog odbora u onoj školi za koju je podnio prijavu.

Primjerci traženih izjava mogu se preuze na www.medjimurska-zupanija. hr Za izbor i imenovanje lanova školskih odbora nadležan je župan Me imurske županije. Rezulta javnog poziva bi e službeno objavljeni na mrežnim stranicama Me imurske županije najkasnije do 26.02.

2013. godine.

Kandida koji su zainteresirani za lanstvo u školskim odborima dostavljaju svoje prijave sa dokazima o ispunjavanju uvjeta u zatvorenim omotnicama Me imurskoj županiji na adresu R. Boškovi a 2, akovec, s naznakom : «Za lanstvo u školskom odboru – upisa naziv osnovne ili srednje škole» ili elektronskom poštom info@medjimurska-zupanija.hr Rok za dostavu prijava jest 11.02. 2013. godine.

Dodatne informacije u vezi predmetnog poziva mogu se dobi u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije na telefon: 040/374-222, radnim danom od 09.00 do 15.00 sa i putem elektronske pošte info@medjimurska-zupanija.hr ŽUPAN Ivan Perho

etvrtak, 31. sije nja Ivan Bosco, Vanja petak, 1. velja e Brigita, Miroslav subota, 2. velja e SVIJE NICA, Marija nedjelja, 3. velja e Blaž, Vlaho, Blanša ponedjeljak, 4. velja e Veronika, Vera utorak, 5. velja e Agata, Jagoda srijeda, 6. velja e Doroteja, Dorica

DUHOVNI VELIKAN

Blaž iz Armenije Bio je biskup Sebaste u Armeniji, po zanimanju lije nik. Potaknut božanskim nadahnu em, povukao se u planine u neku pe inu te je ondje živio u razmišljanju, okružen divljim životinjama. Zvijeri ga nisu napadale, nego su se uz njega mazile i dolazile kada su se razboljele. Otkrili su ga kraljevi lovci, koji su pomislili da je vra , te su ga uhitili i doveli pred kralja Licinija, koji ga je osudio na muke i smrt.

Zaziva se protiv bolesti grla, pa se stoga u crkvama kod svete mise na Blaževo 3. velja e blagoslivlje grlo. Blaž ili Vlaho je zaštitnik grada Dubrovnika. (sm)

1. velja e 2013.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME

Piramida d.o.o., Lopa nec,V. Nazora 18a, traži ing/dipl.ing.

Strojarstva i tajnik/tajnica na neodre eno vrijeme, životopis posla na email: josip.belec@ck.t-com.hr do 05.02.

Piramida d.o.o., Lopatinec, V.Nazora 18a, traži strojarski tehni ar/tehni arka; 5 bravar/bravarica za rad u Europi i RH; 5 zavariva a/zavariva ica za rad u Europi i RH; 5 zavariva a/zavariva ica MIG/ MAG za rad u Europi i RH na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili na email: josip. belec@ck.t-com.hr do 17.02.

Panoex d.o.o., akovec, dr.

I.Novaka 46, traži telefonist/ telefonistica na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., sla pismene zamolbe na adresu ili email: m.borak@panomed.com.hr do 13.02.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

odobrenje za samostalni rad mag. farmacije, domovnica, voza ka, pismenu zamolbu poslati na adresu s naznakom «za natje aj magistra» Ljekarna akovec, V. Moran- ili osobno donije svaki dan dinija 1, akovec, traži magi- od 8-14 sa do 11.02. star/magistra farmacije na Agent fidelitas d.o.o. akoneodre eno vrijeme, uvje : vec, traži voditelj/ diploma farmaceutsko-bio- voditeljica prodajnog tima kemijskog fakulteta, dokaz o na neodre eno vrijeme, popoloženom stru nom ispitu, željno radno iskustvo i licenca

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2012. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

od HANFE, posla molbu na email: zvonimir@agent- delitas.hr do 16.02.

Prometal d.o.o. Savska Ves, traži cnc gloda /gloda ica na neodre enovrijeme,potrebno radno iskustvo 6mj, javi se na mob. 099 6762 864, do 28.02.

Ca e bar Stari Marof, Novo selo Rok, I.L. Ribara bb, traži 2 konobar/konobaricanaodre eno vrijeme uz mogu nost stal.zap.,javi senamob.099 773 6026 do 28.02.

U.T:O. Punta, Split, Jesenice, Sv. Nikola 38, traži samostalni kuhar/kuharica za sezonsko zapošljavanje, javi se na mob. 098 221 114, do 22.02.

Metalprodukt d.o.o. Belica, Lj.Gaja 19, traži 2 reza /reza ica starog željeza kisikom i plinom(autogeno rezanje) na odre eno vrijeme, posla molbunaadresuiliemail:metal-produkt@metal-produkt. hr do 04.02.

Autoku a Gašpari d.o.o.

Dr. T. Bratkovi a 1, akovec, traži elektroni ar-mehani ar m/ž za rad u servisu vili ara i teretnih vozila mehani ar/ mehani arka za rad u servisu vili ara i teretnih vozila na neodre eno vrijeme, uvje : ak vno znanje engl. ili njem. jezika, potrebno radno iskustvo 1-3g., pismene zamolbe na adresu ili email: info@autokuca do 15.02.

Animus j.d.o.o. akovec, F. Pintari a 4, traži 2 agent/ agentica u posredovanju nekretninama na Ugovor o

1. velja e 2013.

E IMURJU

djelu do ispunjenja uvjeta, pismene zamolbe na adresu ili email: smiljanadrk@gmail. com do 15.02.

Ca e bar "Atlanta" Gori an, Dravska 2, traži konobar/ konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob.098 710 312 do 28.02.

Trg. obrt "N" - Caffe bar "Gold", Šandorovec, traži konobar/konobaricanaodre eno vrijeme, javi se na mob.

091 253 9138 do 28.02.

Ugostitelj Žvorc Gordana, Sveti Križ, traži konobar/ konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 180 3492 ili email: ca eas@ net.hr do 18.02.

Bist d.o.o. J. Bezeredija, akovec, traži 5 soboslikar/soboslikarica na odre eno vrijeme, uvje : potrebno radno iskustvo 3g., rad na terenu, javi se na mob. 091 440 6333 do 12.02.

Dijamant keramika, Dr. I. Novaka 38, akovec, traži 2 kerami ar/kerami arka, samostalnost u radu, na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 099 8557 862, do 15.02.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZ MATI NOG UREDA

KNJIŽNICA "NIKOLA ZRINSKI" AKOVEC UPRAVNO VIJE E 40000 AKOVEC, TRG REPUBLIKE 4 Ur.broj: 032-1/13 raspisuje

RO ENI

NATJE AJ za prijem u radni odnos na neodre eno vrijeme jednog (1) djelatnika/ce dipl. knjižni ar, informator u bibliobusu (vježbenik) Uvje : - završen preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu ilišni studij ili specijalis ki diplomski stru ni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanos s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižni arskog usmjerenja, VII/I stupanj stru ne spreme odgovaraju eg smjera - godinu dana radnog iskustva u struci - poznavanje rada u CROLISTU - znanje jednog stranog jezika ( engleski ili njema ki) - informa ka pismenost - probni rad u trajanju od 6 mjeseci - prednost imaju kandidati sa položenim stru nim ispitom za dipl. knjižni ara Prijave sa životopisom, preslikom diplome o ste enoj stru noj spremi, domovnicom i rodnim listom dostavi na adresu Knjižnica „Nikola Zrinski“ akovec, Trg Republike 4, 40000 akovec Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

LARA PODGORELEC, K I PATRICIJE I DRAŽENA; KAJA JUR EC, K I KRISTINE I JURICE; FRANKA KOVA I , K I IVANE I DARIA; JESSICA PERŠI , K I SIMONE I MARTINA; JAKOV JAMBREŠI , SIN PETRE I MARKA; IVAN PETER, SIN GORANE I DEJANA; VITA I TARA BORI , K ERI MARTINE I VELJKA; KARLO CAR, SIN JASMINE I SLOBODANA; OZREN MARTINEC, SIN MAJE I NENADA; IVANA ORŠUŠ, K I JADRANKE I IVANA; MARIJANA ORŠUŠ, K I ŠTEFICE I MARIA; STELA ŠKVORC, K I NATALIJE I NIKOLE; LOTA VAROŠANEC, K I MONIKE I NIKOLE; NIKO MUMI , SIN KLAUDINE I MARIA; KLARA KOLMANI , K I MELANIJE I GORANA; BELLA MODRI , K I KARMELE I TOMISLAVA; MARIN R ADI , SIN GORDANE I MATE; MARKO

PRANJI , SIN LJILJANE I GORANA; IZABELA ORSAG, K I MARIJE I MARINKA; MATIJA GOLUB, SIN ANAMARIJE I MARKA; TENA PINTARI , K I JASMINE I DRAŽENA; MIA KOMAR, K I SANDRE I BRANKA; NIKO STOJKO, SIN MAJE I DEJANA; VIKTORIJA JURMI , K I TANJE I ZORANA ( AKOVEC)

UMRLI JOSIP KOŠAK, RO . 1933.; JELENA HADNER R. KURUNI , RO . 1929.; FRANCISKA LOVREN I , R. MALEKOCI, RO . 1934.; NADA BUJAN, R. VAMPLIN, RO . 1938.; KATARINA VUGRINEC, R. VA I , RO . 1923.; MARIJA IGREC, R. BRLJAK, RO .

1929.; TOMO KRNJAK, RO .

1935.; MARA KOZJAK, R. TOMAŠI , RO . 1929.; PAVAO CIRKVEN I , RO . 1936.; KATARINA ŽNIDARI , R. PODGORELEC, RO . 1941.; IVAN HRMAN, RO . 1956.;

STJEPAN MALENOVI , RO .

1930.; MARIJA MEDLOBI, R. KORUNI , RO . 1918.; ROZINA BRANIŠA, R. HERMAN, RO . 1934.; MATIJA ZRNA, RO . 1942.; DAMIR NOVAK, RO . 1964.; ANA SABATI , R. DEBELEC, RO . 1928.; FRANJO TURK, RO . 1940. ( AKOVEC); DINO MOLNAR R. 1986.; MONIKA TOMAŠI R. ŠOLTI R. 1926 (DEKANOVEC); FRANJO ŠLIBAR R.1943.; STJEPAN CENKO R.1953. (KOTORIBA); IVAN ŠEGOVI R. 1921. (MALA SUBOTICA); STJEPAN TRUPKOVI R. 1961.; MARIJA HANC R. VIDOVI R. 1938. (MURSKO SREDIŠ E); MLADEN LOVREC R. 1954. (NEDELIŠ E); KATARINA HOBLAJ R. KOROTAJ RO . 1924. DAMIR JANKOVI RO . 1976. (PRELOG); MIROSLAV RA KI RO EN 1926.; MARIJA JURINEC R. KRIŠTOFI RO ENA 1921. (ŠTRIGOVA)

nju drv. elemenata i 2 radnik/ radnicanapilaninaodre eno vrijeme, do i osobno na gornju adresu do 28.02.

Stars d.o.o., Macinec, Glavna 17, traži 4 fasadera/fasaderke na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3g., teren, javiti se na mob. 097 600 7891, do 15.02.

UO Venera, Pleškovec, traDrvotrade d.o.o. V. Nazora ži konobar/konobarica na 32A,Nedeliš e,traži2radnik/ odre eno vrijeme, javi se na radnica na klasiranju i pakira- mob. 098 242 898, do 15.02.

Petak, dan za...

KUPON broj

907

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna %

* Potražite nas svakog petka od 23.12.2011. na svim prodajnim mjestima!

www.mnovine.hr www.facebook.com/mnovine

* Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

48

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2013.

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA RENAULT LAGUNA 1.8 1997.g., reg. do 10/12., 160tkm, klima, abs, centralno, stakla na struju, 2xair bag, muzika, novi amortizeri, mob 099 212 5200 VW GOLF III 1.4 1994. god., reg.

12.9./2013., 198tkm, u solidnom stanju, prodaje se hitno i povoljno za 9.000,00 kn, mob. 098/242 283 PRODAJE SE FIAT BRAVA 1998. god.

Tel. 095/906-7784 PRODAJE SE SKUTER TGB 303R, 50 kubika, 2008.g., registriran, mob.

098/556-423 GOLF II 1.6 benz 1991.god., uš uvan, prodajem, tel. 098 600 281.

ORIGINAL ELI NE FELGE sa zimskim gumama 205/55/16 za BMW 3 i odgovaraju e original BMW rad kape prodajem. Ispravne i u vrlo dobrom stanju. 1.200,00kn. Tel: 099 – 818 1899 FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008.god., 86tkm, klima, ABS, servo, dalj. centralno, zra ni jastuci, radio-CD orig. sa komandama na volanu, upravo napravljen veliki servis (ra un), garancija, 5.200 eura sa prijenosom, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODA JEM MERCEDES A-klasa 2001g. i skuter Peugeot. mob.

091/970-1929 PRODAJEM nove nekorištene sportske (tvrde) amor zere za renault clio 1, kupljen u gabrek tunningu, cijena je 1.500kn, troduplo ispod cijene, može i zamjena, mob 098/9557-123, može i sms PRODAJEM GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 (4 kom = 290 kn), u dobrom stanju, 1 guma je malo postrugnuta sa strane na rubniku , mob 098/551-267 PRODAJEM REN. MEGANE sedan 6.mj/2007.god., sva oprema, putno ra unalo, tempomat, 43tkm, mogu a zamjena za pandu ili twingo. mob. 098/1790-733 VRLO POVOLJNO PRODAJEM 4 rabljene (ali ispravne) plinske pe i Maja. tel. 092/299-00711

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište.

Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

PRODAJEM eki ar s trugom, dvobrazni plug Olt, podnu vagu, metalne stalaže, metalni stol, ru na kolica na dva kota a (za autogeno zavarivanje), elektromotor trofazni 4,5/5,5 kv novi i el. motor s reduktorom (rabljeni) mob. 098 9211 929 PRODAJEM Thomos remenaš, oldtimer, 1971. g., potpuno sre en.

Može zamjena za skuter ili noviji moped. 099 212 5200.

PRODA JEM T R AK TOR Kr amer 1956.g., u vrlo dobrom stanju, šrota sa 1-faznim motorom i cirkular na kardan. mob. 091/1648-472 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJEM DVA PLASTENIKA za gredice, metalnih konstrukcija, dimenzija 1x3m (200kn) i 2x4 m (400kn), visine 80 cm. Mob. 091 502 1276.

PRODAJE SE SLAMA u balama (može dostava), tanjura a 20diska, plug 14 cola visoki, tokarski stroj stariji p i ford escort 1992.g., sa uvan. mob.

091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te automatsku kuku za mali Ursus C335 i donju poteznicu za IMT traktore. mob. 098/190-3753 PRODAJEM dvobrazni plug, vagu, metalne stalaže, metalni stol, kolica za autogeno zavarivanje i plo u za tehni ko crtanje. mob. 098 9211 929

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz KNJIGOVODSTVA za srednju školu.

Pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka. Mob: 098 546 069 TR A ŽIM POSAO PEGL ANJA ili iš enja ili pomo starijim osobama u k ili bližoj okolici, mob.

098/197-0080

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, povoljno, Ul. M. Gupca, vel.

20x30 metara (165 hv). Pogled na grad. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE KU A U NEDELIŠ U, visoka prizemnica na glavnoj ces za Varaždin s autopraonicom. Tel. 098/516-530.

PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODA JE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gori anca 2, svi priklju ci, cijena: 835.000 kuna. Mob: 091/445-7049.

KU A od 180m2 u Strahonincu s posl. prostorom od 20m2 pogodnim za tihi obrt. Ku a ima bazen, klimu, alarm, dva podruma i dva spremišta, prodaje se ili mijenja uz nadoplatu, za noviji dvosobni stan u akovcu. Tel: 091/7927-666.

PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 PRODAJE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 55.000 eura. Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob.

098/244-295 PRODAJEM KU U KATNICU u M. Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi priklju ci gradski, oku nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 58.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE NOVA KU A u Prete ncu, mob. 092/164-2562 PRODA JE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob.

091/796-9072 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, mob. 098/946-6750 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJEM LIJEPU KU U U akovcu, u ZAVNOH-a ulici na dobroj lokaciji, blizu centra. Cijena 180.000 eura. mob. 098/134-7494 PRODAJE SE ZIDANA GARAŽA u k, J. Slogara (ispred zgrade br. 6), mob.

091/554-9323 PRODA JE SE S TAN u Prelogu, 60m2, cijena po dogovoru. Tel. 099/805-0015

PRODAJEM JEDNOSOBAN namješteni stan u Istarskoj ul., K. tel.

099/325-4267 SUPER POVOLJNO PRODAJE SE GRADILIŠTE u Športskoj ulici u Mihovljanu. Tel. 095/5287-287 PRODAJE SE STARIJA OBITELJSKA KU A cca 120m2 u centru k, blizina vr a, škole, autobusne stanice i bolnice, oku nica – dvorište cca 600m2, sa dvije garaže, povoljno. mob. 091/603-2883 PRODAJE SE KU A U PRELOGU cca 300m2, blizu škole, centar, odmah useljivo. Cijena po dogovoru - HITNO. Tel. 099/820-9083 HITNO I POVOLJNO SE PRODAJE ILI IZAJMLJUJE samostoje a obiteljska ku a u M. Subo ci od 100 m2 stambenog prostora, sa garažom i dvorištem te priklju cima za vodu, telefon, struju, plin. ku a je u blizini škole, vr a, autobusne i željezni ke stanice. kontakt mob. 098/971-3323 PRODAJEM 2.5-SOBNI STAN u akovcu 56 m2 Vukovarska ulica. Mob. 091 530 2997.

PRODAJE SE KU A u akovcu-Pustakovec, Radni ka 3. Povoljno i hitno.

Mob. 098/172-9885 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska i kupujem manji stan do 32m2. tel.

312-885 ili 091/931-9044 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u ehovcu od 120m2, na parceli od 2000m2 za 110.000 eur. Mogu a zamjena za stan ili vikendicu uz doplatu. mob. 095/519-7555 PRODAJE SE STAN od 47m2 u Prelogu, novogradnja, cijena 38.000 eur. tel. 620-184 ili 091/620-3331 ZAGREB, naselje Volov ica (Kosorova ul.), prodaje se sun ani renovirani stan od 57m2, cijena prema dogovoru. mob. 099/563-1575 PRODAJE SE KU A u blizini centra k. mob. 099/2122-899

USLUGE

KNJIGOVODSTVO Za obrtnike, poljoprivrednike, udruge, proračunske korisnike, društvo s ograničenom odgovornošću, tvrtke

Primamo nove korisnike Prijave na broj mobitela: 099/2445-902, 099/2532-620 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZETOR - može i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODA JEM MOTOKULTIVATOR Honda F 620 sa velikom prikolicom, strižnom kosom i plugom, sve u odli nom stanju. Može zamjena za mali traktor. mob 099 212 5200 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, prodajem po 10 kuna. Zagreb, 098-908-4675.

PRODA JEM drvene sanduke za krumpir, cijena 2,00 kn/kom i plasti ne spremnike za vodu, cijena 600,00 kn/kom. Tel: 098 355 207 PRODAJU SE svi poljoprivredni strojevi sa obiteljskog gospodarstva u Ivanovcu: traktor IMT 539, 3 prikolice, dvoredna sija ica za kukuruz i sadilica za krumpir, tanjura e, šprica, elevator…. Nazva 098 745 972.

PRODAJEM SADNICE hrasta, jasena, javora, graba, bukve, agacije za pošumljavanje, Ludbreg, tel: 042/819-020, 099/808-7586.

PRODA JEM DRVO TOPOLE dužine 6m, promjera 110cm, info: 098/920-5620

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 IZRADA KLJU EVA, promjena ku išta, auto klju eva (daljinski), izrada kodiranih auto klju eva. Belaj d.o.o.

Varaždin, mob. 098/284-154 LEGALIZACIJA nezakonito izgra enih zgrada, objekata i gra evina.

VD projekt d.o.o., www.vdprojekt. hr , 091 721 3369

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz matema ke, tel. 098/909-1580 MLA A ŽENSKA OSOBA traži bilo kakav honorarni posao. Mob. 097/755-1300 TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike u predmetnoj nastavi i pomo u u enju i pisanju zada a u razrednoj nastavi na podru ju Preloga i okolice. Tel. 099 674 3166

KREDITI KREDITI, POZAJMICE 24h, umirovljeni ki, adaptacijski – hipotekarni, pribava Diners card. mob.

092/11-23-500

POZNANSTVA MUŠKARAC (58g) traži slobodnu, udovicu ili razvedenu, za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr USLUGA LEGALIZIRANJA

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (58 m2). Tel: 098 241 578 PRODAJEM OBITELJSKU KU U na Vojnim vrtovima u akovcu. Odli na lokacija. Info na tel: 364 166, 364 024.

PRODAJE SE TROSOBAN STAN na Trgu kralja Zvonimira u Koprivnici, 2.kat, centr. grijanje, orijentacija JI, oko 65 m2 + podrumska prostorija. Cijena 56.500 EUR. info na 098/1828-670 ili 098/980-5511!

PRODA JEM KU U s pomo nim objektom (120 m2 + 55 m2) sa oku nicom oko 1100 m2 u Lapšini, te prodajem vinograd (900 okota) sa podrumom u Gradiš aku oko 3000 m2. Mob. 098/9020-821 PRODAJE SE KU A u Gor. Hraš anu, upita na 098 297 210 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, pored gl. ceste, površine 2.3h sve jedna parcela.

Mogu e ga je podijeli u više gra . parcela. Hitno!!! mob. 099 752 8800 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante) od 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene - stambeni prostor i poslovni, ha djelatnost.Za informacije upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511!

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Lopatincu, 2000m2, mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u, cijena 15.600 eur i obiteljska ku a na jugu, novo renovirana, 180m2, za 145.000 eur; te se iznajmljuje kancelarija preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), glavni ulaz sa uli ne strane. mob. 098/297-222

IZNAJMLJIVANJE POVOLJNO I JEFTINO DAJEM U NAJAM 1-sobni stambeni prostor od 41m2 na Jugu K. mob.

091/570-5750 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 50m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

ME IMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studen ci. mob.

095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mla oj ženskoj osobi/studen ci. mob 095 518 1881.

IZNAJMLJUJE SE 2,5-sobni namješteni stan u akovcu na duže vrijeme. Mob. 091 530 2997.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI 2-sobni stan u centru k, centr. grijanje, svi priklju ci posebno, te se iznajmljuje soba s upotrebom kuhinje i kupaonice. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 75m2 u ul. Bana J.Jela i a 51a, K. tel. 396-212 IZNAJMLJUJU SE STANOVI I GARSONIJERE u k, na duže vrijeme, nenamješteno. tel. 384-515 IZNAJMLJUJE SE 2-soban novorenovirani i opremljen stan u strogom centru k od 55m2, tel.

098/163-4992 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni ili nenamješteni stan, odvojena brojila, poseban ulaz, može i obitelj s djecom (ima i dvorište). mob. 092/164-2550 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, upitati na tel.

343-492

ŽIVOTINJE

1-DNEVNI BIJELI i GRAHORASTI GRAHO ORA RA AST STI BRZA PILIĆI DO STAVA

,

,

PRODAJEM AKVARIJ od 20 lit. lijepo ure en s ribicama i biljem... za 200 Kn, te akvarijske ribice, bilje i puževe- ista e, po 5 Kn/kom i prodajem divlje ze eve po 800 kn. Zagreb, mob; 098-908-4675.

1. velja e 2013.

PRODA JE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 POKL AN JA JU SE Š T ENCI mje šanci, bit e malog rasta, mob.

099/418-2538 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel.

098/465-490 NJEMA KI OV ARI, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, odli nih nagra ivanih roditelja – prodajem. Tel. 363-445, mob. 098/465-490 PRODAJEM DIVLJE ZE EVE po 800 kn. Zagreb, mob; 098-908-4675.

PRODA JEM ISTOKRVNE ŠTENCE ZLATNOG RETRIEVERA, mob 098/551-267.

PRODA JEM KRAVE simentalske pasmine i jednu crnu, tel: 040 639-311 PRODAJE SE KRAVA simentalka bre a 8mj., stara 5g., tel. 855-109 PRODAJEM SVINJU za klanje od cca 140-150kg, tel. 343-289

RAZNO OGRJEVNO DRVO BUKVA, REZANO I KALANO, PALETA, RINFUZA I METRICA. GRAFOINVEST d.o.o., mob. 098/226-301 PRODAJU SE STAKLA za traktore i bagere ravnih oblika. tel 040/863-407, 098/710-353 PRODA JE SE 5 kilograma O IŠ ENIH ORAHA za 200 kn, mob.

098/590-933 PRODAJEM mušku zimsku jaknu Adidas vel. L za 200 kuna i novu mušku sportsku jaknu toplu i podstavljenu marka Century za 400 kuna, vel. XL, nove muške Levis 508 traperice vel.

31/32 plave za 300 kn . Mob: 099 / 40-10-142 PRODAJEM 4 tamno zelena plasti na stola promjera 120, jako povoljno, reket Prince grip 4 za 200 kn i TV sony sa stalkom. mob: 091/541-8810 PRODAJU SE VATROSTALNA STAKLA svih dimenzija i oblika za pe i i kamine. tel 098/710-353 ili 040/863-407 PRODAJEM PREKRASNE UMJETNI KE SLIKE, unikatna izrada ru nim radom u tehnici mozaik-intarzije.

Ukras za Vaš dom ili poslovni prostor, poklon najdražima. Cijena po dogovoru. Mob: 099/65-05-381

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM KLAVIJATURU Technics za 6.000 kuna , super za gaže, može i zamjena za skuter ,automobil ili neku drugu robu iste protuvrijednos ili je inije uz Vašu doplatu. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM NOVU KACIGU veli ina L, tri ven lacije na bradi, elu i po ljku, klik kop anje, ABS školjka, lagana i vre ica za kacigu. Mob 099/64-111-90 PRODAJEM nove pedale za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 550 kn i BOSS DD-3 DIGITAL DILAY za 950 kn, stalak za gitaru za 50 kuna, te elektronski š mer za gitaru za 150 kn. Mob: 099/64-111-90 .

AFIRMIRANI GLAZBENI SASTAV slobodan za Vaše proslave i vjen anja, tel: 098/879 441 P R O D A J E M Ta m a s n a r e m e t a l n i 14x 5, 5 z a 6 0 0 k n , t e l: 098/9045-721 PRODAJEM CRVENO VINO odli no za bambuse, može se proba , cijena samo 6 kn/lit. Javi se možete na mob: 098 467 942.

PRODAJEM PLO U ZA TEHNI KO CRTANJE s mehanizmom (1.000.00 kn), metalne garderobne ormare, hladnjak Gorenje i perilicu su a Bosch, sve povoljno. mob. 098 9211 929 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, ko nova. Tel: 098/944-3339 PRODA JU SE r adijatori dim.

90x20 0cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 ENERGETSKO ISCJEL JIVANJE snažno i nježno, daje Vam priliku trajno razriješi , ukloni blokade, strahove, probleme i terete (obiteljsko naslje e) te stvoriti život po vlas m mjerilima. Info: 092 1 473 401 PRODA JEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829 -230, 099/684-1-729, 098/944-3339 Š ANK puno dr vo deblj. 4 cm, 120x50, vis. 1m + 4 barske stolice. Cijena 1.500 kuna. mob.

098/390-692 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plas na, mob. 095/513-7763 SMRŠAVITE, SMRŠAVITE, SMRŠAVITE! Postanite vitki i ostanite vitki pomo u Bio Slim tretmana. Molim poziv bez sms-a na 098/1347-031

PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 NAJBOLJA BIOTERAPEUTKINJA garan rano otklanja kostobolju i križobolju. Molim poziv bez sms-a na broj: 098/1347-031 PRODAJE SE: razni stoli i (300kn/ kom), 2 fotelje (100kn/kom), 2 kuh. stola na razvla enje (300kn i 500kn), plinska pe (kao nova – 500kn), mob. 098/556-423 PRODAJEM UREDSKI NAMJEŠTAJ sive boje, kao nov, kvalitetan (Brid extra), tri vitrine 120x80x40, dva radna stola + ladi ari, konferencijski stol 200x100 sa 8 crnih stolica i jedna vješalica. mob.

098/390-692 PRODAJEM GRAMOFON TOSCA21 sa zvu nicima, ženski bicikl “Rog”, old mer 1969 god., ženski Mountain-bike i auto radio a kupujem ispravnu tipkovnicu za laptop Sony VAIO VGN-FE 41M. Mob. 098/539-169 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM gra evinsku brzomontažnu fasadnu skelu za sve vrste radova na ku i.

091 559 4332 PRODAJEM RA UNALO PENTIUM 4; 3.0 GHz, 2 Gb RAM, 160 Gb Hard disk, LCD monitor 17”, beži na pkovnica i miš, Win7. Cijena prema dogovoru. Mob. 092/146-93-44.

PRODAJE SE sobni bicikl, klavir, ca e aparat i kožna garnitura. mob 091/970-1929 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JEM KOŽNE IZME Dr. Marten’s br. 39, u pola cijene. mob 091/970-1929 PRODAJEM plavi mobitel motorolla BS 50 s punja em , malo korišten, cijena prema dogovoru. mob 091/541-8810 PRODAJE SE PIŠTOLJ kratki 9m Brow, imaocu dozvole za 100 eur, z v ati sub oto m na m o b.

091/783-4590 PRODA JE SE: tv Toshiba 72cm (700kn), 4 kuh. stolice, kao nove (750kn), pl. šporet (400kn), plo a el. ugradbenog špareta (200kn), 2 madraca 90x190cm (100kn/kom), dvije podnice 70x200cm (200kn/ kom), skije s vezovima, pancerice, klizaljke (150-200kn/kom), te se iznajmljuje namještena soba s kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, samcu, zaposlenoj muškoj osobi. mob. 098/171-4456 PRODAJEM ŠIVA U MAŠINU Singer i auto-radio Blaupunkt. tel.

312-231 PRODAJE SE zapušteni vo njak 1300 hv, u Zasadbregu, masažer Medic Body expert duž. 170cm, 1’ funkcija, mob. 091/9025-496 Prodajem ugos teljski roš lj, štednjak, fritezu, konvekcijsku pe nicu, sudoper, radni stol i stalaže Proming za trgovinu, mesoreznicu i vagu. mob. 098 9211 929 PRODA JE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, tel.

390-574 PRODA JU SE BOCE kisik + plin za autogeno zavarivanje, te se prodaju gume Michelin dim.

205x55x16, mob. 098/198-3774 ili 098/162-4255

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

NAKLADNIK

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

MOLIMO GRA ANE da nam donesu stare deke, ru nike, plahte i hranu za štence (suha hrana i konzervice).

Wolfy je predivna kujica stara oko 3mj. koja silno želi nekome pruži svu ljubav i zaigranost malog šteneta. Voli se igra , zna šeta na povodniku i bit e srednjeg do ve eg rasta. Zovite za nju na 099-3800-640.

Kirra je sa svojom sekom i bratom prona ena u dubokom snijegu. Imali su ogromnu sre u da se nisu smrzli. Bili su silno preplašeni, ali sada su jako dragi, umilja i zaigrani štenci. Stari su oko 3mj. i nadaju se brzo svojim novim ljudima. Kontakt: 091-8988-004.

Jack i Žaklina su prave mice mace mazilice, ali s jednim hendikepom - svako od njih nema po jedno oko (tako su prona ene na cesti), ali su predivnog ponašanja i jako dobri. Stari su oko 4 mjeseca. Ho e li kona no dobi novi topli dom, ovisi samo o vama. Zato zovite 091-8988-004 i udomite ih.

Denzel je prava mala mazilica stara oko 3mj.. Prona en u snijegu doživio je sve najgore što može doživje malo štene u prvim danima života. Sada je siguran u skloništu, ali tamo je hladno, a on se tako voli uva i mazi .

Zovite za njega na 091-8988-004 i pružite mu novi dom.

MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

GLAVNI UREDNIK Dejan Zrna

NOVINARI I SURADNICI Božena Malekoci - Oleti Josip Šimunko Stjepan Mesari Roberta Radovi Siniša Obadi Velimir Kelkedi Alen Fuš

FOTOGRAF Zlatko Vrzan

VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj

LEKTORICA Monika Zor ec

PRODAJA I OGLAŠAVANJE Nevenka Šardi Snježana Zorkovi

TELEFON 040 313 133

E-MAIL KONTAKTI media.novine@gmail.com

TISAK Novi list d.d.

Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216 Privredna banka Zagreb d.d.

IBAN: HR5523400091110556216

PRETPLATA godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 10 SATI

907

ETVRTAK 31. sije nja 2013.

TV pregled

od 31.1.2013. do 6.2.2013.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Prekomjerna sila FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23.30

Osim živopisnih lokacija Hong Konga ‘80- h, ono što je zaista impresivno u lmu jesu zanimljive borbe i tu e.

Josh Randall radi kao osiguranje u casinu i primoran je upotrebljava silu i sve svoje umije e borila kih vješ na kada ma ja iz Hong Konga zaprije da e ugrozi njegove prijatelje.

Veliki Lebowski FILM

PETAK, HRT 1, 22.51

Film je bio nominiran za Zlatnog medvjeda na Me unarodnom filmskom festivalu u Berlinu, za Screen International nagradu na dodjeli Europskih filmskih nagrada te za nagradu Golden Satellite u tri kategorije (glavni glumac - Bridges, sporedni glumac - Goodman, sporedna glumica - Moore). Osvojio je nagradu Golden Aries Ruskog udruženja filmskih kriti ara kao najbolji strani film.

Otmica metroa 123 FILM

SUBOTA, NOVA TV, 20.05

Walter Garber je kontrolor prometa za ogromnu mrežu njujorške podzemne željeznice.

Uobi ajeno, njegovo radno vrijeme pro e u rješavanju pitanja pokvarenih vlakova, iskakanjavagonaiztra nica,zaglavljenimprometnimsignalimaisli nom.No,kadajedan od njegovih vlakova stane usred tunela bez ikakvog vidljivog razloga, on ubrzo shvati da taj dan nije uobi ajen. Vlak su pod prijetnjom oružja oteli napada i koji sada kao taoce drži sve putnike.

Dvanaest majmuna FILM

NEDJELJA, HRT 2, 22.00

S obzirom na njihove ranije lmove, nije ni udo da su Terry Gilliam, redatelj “Brazila” i David Peoples, koscenarist “Istrebljiva a”, zaslužni za uspjeh ovog znanstveno-fantas nog trilera o mra noj sutrašnjici. Rije je o jednom od najdojmljivijih lmova ovog žanra, koji je okupio poznatu ekipu, te priskrbio punu pozornost kri ke i publike. Gilliam, lan ekipe koja je osmislila nezaboravnu britansku humoris nu seriju “Monty Python”, izvrsno se snašao i u Hollywoodu (Kralj ribara), dok mu je “Brazil” donio najve a priznanja...

Jane Eyre FILM PONEDJELJAK, HRT 2, 20.00 Nakon teškog djetinjstva Jane Eyre ulazi u svijet odraslih tako što postane guvernanta.

Sretna je na novom poslu u Thornfield Hallu a tamo susretne mra nog i hladnog gazdu imanja, gospodina Rochestera. Jane i njezin poslodavac se sprijatelje no ona se ubrzo po nje u njega zaljubljivati. ini se da je kona no našla sre u, no ho e li mra na tajna gospodina Rochestera sve uništiti?

Kakvi frajeri!

FILM UTORAK, HRT 2, 20.00 Biti pravi frajer nije lako. TreUrnebesna parodija redatelja i ko-scenarista Jima Abrahamsa, “Kakvi frajeri!” su film koji ništa od svoje atraktivnosti i zabave nije izgubio ni dvadesetak godina nakon što je snimljen. S obzirom da filmovi koje u svojim scenama ismijava - “Top Gun”, “Ples s vukovima”,”Prohujalo s vihorom”... - spadaju u klasike, tako su i njegovi otka eni gegovi uvijek svima razumljivi i prili no aktualni.

SPORT - IZDVAJAMO

06:10 Ekumena: Vjerske slobode u Hrvatskoj?, religijski program (R) 06:40 Najava programa 06:45 TV Kalendar 06:57 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Vijes 09:10 Dobro jutro, Hrvatska 09:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (14/18) 10:46 Vijes iz kulture (R) 10:55 Skica za portret 11:11 Novi dom, novi život - dokumentarna serija (10/26) 11:32 Novi dom, novi život - dokumentarna serija (11/26) 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:22 TV Kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (80/162) 13:26 Dr. Oz 2, talk-show (103/150) 14:06 Skica za portret 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:33 Trenutak spoznaje 15:03 Najava programa 15:05 Pozi vno 15:38 Ma ak pod šljemom, dramska serija (57’) (6/6) 16:35 Skica za portret 16:45 Hrvatska uživo 17:40 HAK - promet info 17:45 Naši i Vaši 2, humoris na serija (13/14) 18:20 8. kat: Nikad utjerana pravda, talk-show 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Ve eras...

20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Saba na, dokumentarni lm 20:45 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin 21:35 Paralele, vanjskopoli ka emisija 22:05 Pola ure kulture 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijes iz kulture 23:08 Sport 23:11 Vrijeme sutra 23:13 HAK - promet info 23:16 Doktor Mladen, bosanskohercegova ki lm (99’) 00:56 Ludnica u Clevelandu 2, humoris na serija (15) (7/22) 01:16 Život u ulici Liberty, ameri ki lm (85’) (R) 02:41 Eureka 4, serija (12) (7/20) (R) 03:26 Dr. Oz 2, talk-show (103/150) (R) 04:06 Skica za portret 04:22 Globalno sijelo (R) 04:48 Jelovnici izgubljenog vremena: 05:08 Saba na, dokumentarni lm (R) 05:38 Pola ure kulture (R)

19:11 Tonko, Zvonko i prijatelji (R) 19:16 Poštar Pat: Odbjegli vlak, crtani lm (R) 19:30 Glamurozne slas ce 2, dokumentrna serija (1/10) (R) 19:55 Ve eras 20:00 Alex i Emma, ameri ki lm (92’) 21:35 Nove avanture stare Chris ne 5, humoris na serija (12) (8/21) 21:55 Nove avanture stare Chris ne 5, humoris na serija (12) (9/21) 22:20 Zlo ina ki umovi 6, serija (12) (7/24) 23:00 Dva i pol muškarca 8, humoris na serija (3/16) 23:20 Eureka 4, serija (12) (7/20) 00:05 Retrovizor: Dr. House 7, serija (12) (4/23) 00:50 Retrovizor: Ludi od ljubavi 1, serija (10/26) 01:35 Retrovizor: Seks i grad 3, humoris na serija (18) (2/18) 02:05 No ni glazbeni program - spotovi 04:20 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a

In magazin R Kraj programa

07.15

Vatreno nebo, telenovela (S01E15/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E10/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E11/90) (R) Mus , animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E92/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E93/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E22/55) (R) Kardashians, reality show (S04E12/12) (R) Kardashians, reality show (S05E01/13) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E12/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E13/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E70) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E16/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E94/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E95/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E23/55) Kardashians, reality show (S05E02/13) Kardashians, reality show (S05E03/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E17/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E18/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E13/24) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E14/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E19/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E20/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E19/22) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E20/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E15/24) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E16/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E21/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E22/24) Studio 45, talk show (S03E71) Odstrel, akcijska serija (S02E08/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E19/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E20/22) (R) Odstrel, akcijska serija (S02E07/16) (R) Studio 45, talk show (S03E70) (R) Kraj programa

07.55 08.15 08.40 08.50 09.25 09.40 10.10 10.40 10.55

06.25 07.00 07.50 08.15 08.30 08.55 09.10 09.25 10.15 11.10 11.30 11.55 12.50 13.05 14.00 15.10 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.57 20.00 21.00 22.05 22.30 23.20 00.10 01.00 01.50 02.50 03.35 04.10

RTL Danas, informa vna emisija (R) Ruža vjetrova, dramska serija (S2E85/160) (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E01/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E02/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S03E02) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E85/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E81/82) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E03/13) Flashpoint, akcijska serija (S03E04/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S02E63/101) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S03E03) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E86/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E82/82) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: NY, kriminalis ka serija (S8E5/18) (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (S8E6/18) (12) Kos , kriminalis ka serija (S05E07/21) (12) (R) Kos , kriminalis ka serija (S05E08/21) (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (S05E09/21) (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

11.50 12.15 12.45 13.00 13.30 14.00 14.15 14.45 15.35 16.05 16.30 17.25 17.50 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.50 00.40 01.00 01.20 02.00 02.30

6:30 6:55 05:27 Najava programa 05:32 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (13/18) (R) 06:18 Prkosna ljubav, telenovela (79/162) 07:03 Mala TV: 07:04 TV vr : Korjenje 07:14 Tonko, Zvonko i prijatelji 07:19 Poštar Pat: Odbjegli vlak, crtani lm 07:33 Vesele trojke, crtana serija (38/52) 07:58 Teletubbies, animirana serija (285/330) 08:23 Život s Derekom 3, serija za djecu (19/26) 08:45 Rimske tajne 1, serija za djecu i mlade (2/10) 09:10 Školski sat: Holokaust 09:40 Kokice 10:00 Dolina sunca, serija (18/210) (R) 10:45 Drugi format (R) 11:30 Novi život, ameri ko-britanski lm (R) 13:15 Vrtlarica (R) 13:40 Život u ulici Liberty, ameri ki lm (85’) (R) 15:10 Školski sat: Holokaust (R) 15:40 Kokice (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:35 Dolina sunca, serija 43’43 (19/210) 17:25 Susre s au zmom, dokumentarna serija (5/5) (R) 18:15 Globalno sijelo (R) 18:45 Crtani lm 19:00 Mala TV: (R) 19:01 TV vr : Korjenje (R)

5:25 6:00

7:20 7:45 8:00 9:05 9:20 10:30 11:30 11:45 12:15 13:00 14:00 15:00 16:00 16:30 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 23:10 23:30 1:10 3:10 3:35 4:35

Zauvijek susjedi, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 20/39 Speed Racer, crtana serija 8/26 TV izlog Moja majka, serija 110/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R TV izlog Ninja ratnici, serija R In magazin R Larin izbor, serija R Sila, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 189/199 Ninja ratnici, serija 37/104 Zauvijek susjedi, serija 37/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 61/76 Dnevnik Nove TV Sila, serija 27/135 Larin izbor, serija 75/165 Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Prekomjerna sila, igrani lm (12)* Strip z igrani lm (12)R Mr. Sunshine, serija 13/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R

06:10 06:55 07:40 09:00 09:01 09:10 09:55 10:10 11:00 11:45 12:00 12:55 13:45

03:15

Valerija, serija 60/174 Slomljeno srce, serija R Zora, serija R Flash vijes Zora, serija R - nastavak Salome, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Mala nevjesta, serija R Ljubav i kazna, serija R Plamen ljubavi, serija 124/141 Flash vijes Plamen ljubavi, serija - nastavak 124/141 TV izlog Slomljeno srce, serija 35/130 TV izlog Zora, serija 36-37/90 Salome, serija 16/150 Mala nevjesta, serija 43-44/239 Ljubav i kazna, serija 13/130 Naša mala klinika, serija 5-6/15 Bolji život, serija 64/82 Televizijska posla, serija 23/23 Televizijska posla, serija 1/22 Vješ ce iz Eastwicka, serija 2/13 Bolji život, serija R Televizijska posla, serija R Vješ ce iz Eastwicka, serija R 1/13 Kraljica juga, serija (12) 45/63 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:15 15:50 17:00 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 21:40 22:10 22:35 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T. Report Ju er, danas, sutra, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Euromaxx (r) Dom 2 (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Ju er, danas, sutra Privredni.hr Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

14:00 14:01 14:30 14:45 15:35 15:50 17:25 18:15 19:10 20:10 21:50 22:35 23:00 23:25

Tenis, Davis cup: Italija - Hrvatska, prijenos SPORT

Subota, 2.2., HRT 2, 16.00

Schladming: SP u alpskom skijanju superG (M), prijenos SPORT

Srijeda, 6.2., HRT 2, 10.55 SERIJA RTL

19.10

Krv nije voda

ZVJEZDANI KUTAK Z

Julianne Moore Petak, HRT 1, 22.51 sati

Nakon svršetka studija na sveu ilištu u Bostonu, zapo ela je s gluma kom karijerom glume i u sapunicama. Zajedno s obitelji esto se selila zbog o eve karijere vojnog suca. Živjela je u Južnoj Americi, Njema koj, Parizu, Aljasci i raznim drugim mjestima. Julianne je uzela o evo srednje ime Moore kao prezime. Od 1985. do 1988., je bila poznata po svojoj ulozi Franny Hughes u As the World Turns. 1988.-e je dobila nagradu Emmy za svoju ulogu blizanki koje je povremeno morala tuma iti u istom serijalu. Nakon brojnih televizijskih pojavljivanja i prve uloge u filmu ‘Tales from the Darkside: The Movie’ (1990.), Moore je privukla pažnju ulogom u trileru iz 1992. ‘The Hand That Rocks the Cradle’. Nakon uloga u osrednjim filmovima poput ‘Assassins’ (1995.) i ‘Nine Months’ (1995.) pojavila se u dva hvaljena filma ‘Surviving Picasso’ (1996.) uz Anthony Hopkinsa i ‘The Lost World: Jurassic Park’ (1997.) redatelja Stevena Spielberga. Za ulogu maj inski raspoložene porno zvijezde i kokainske ovisnice u PT Andersenovom hvaljenom Kralju porni a nominirana je za Oscara u kategoriji sporedne glumice. Nakon ‘Boogie Nightsa’ blistala je u komediji bra e Coen Veliki Lebowski (1998) uz Jeff Bridgesa i vrlo diskutabilnomremakeu‘Psiha’redateljaGusVanSanta.1999.jebilagodinaodizuzetne važnosti za Julianne Moore. Pojavila se 5 važnih flmova i dobila još jednu oskarovsku nominaciju za ulogu u filmskoj adaptaciji Graham Greenovog romana ‘The End of Affair’ redatelja Neila Jordana. 2000. usko ila je u ulogu Jodie Foster iz ‘Kad jaganjci utihnu’(1991.),tj.agenticeClariceStarling,unastavkufilmasAnthonyHopkinsomuulozi krvolo nogHannibalaLectera.PonovnomsuradnjomsredateljemToddHaynesomna filmu ‘Daleko od raja’ (2002.), ponovo je pobrala pohvale kritike i nominaciju za Oscar u kategoriji glavne glumice. Ulogom u Daldryjevoj adaptaciji romana ‘Sati’ (2002.), s Nicole Kidman i Meryl Streep, dobila je još jednu oscarovsku nominaciju, ovaj put u kategoriji sporedne glumice. Moore je od 1984. do 1995. bila udata za glumca John Gould Rubina. Sina Caleba i k er Liv ima iz veze sa scenaristom i redateljem Bartom Freundlichomkojegjesrelanasnimanjufilma‘TheMythofFingerprints’1997.Glumica, zajedno s porodicom, živi u New Yorku.

Majka Dina (37), otac Ivek (38) i njihov 16-godišnji sin Antun ve godinama iskušavaju svoju sre u na lotu. Prije tri godine napokon im se osmjehnula, a ‘šestica’ ih je u inila bogatijima za 6 milijuna kuna.

Bio je to po etak njihova novog života. Nisu pitali za cijenu, a luksuzni auti i velika ku a samo su dio onoga što su si tim novcem mogli priuštiti. No idilu im je narušio jedan list papira… Dina je pronašla u poštanskom sandu i u pismo ucjenjiva kog i prijete eg sadržaja. Mnogi su bili svjedocima njihova rasipnog ponašanja koje bi ih sada moglo stajati 100.000 kuna...

EMISIJA NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove Tv

SERIJA DOMA TV

Plamen ljubavi

14:01

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:15 14:45 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:15 22:25 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MOJA ISTRA, dokumentarna emisija MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALE TAJNE VELIKOG VRTA (r) MANJINSKI MOZAIK (r) TV ODRINACIJA (r) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a KUTIONICA dje ja emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informa vna emisija OTVORENI STUDIO, informa vna emisija DRUGA STRANA, emisija o ravnopravnos spolova EUROBOXX; mozai ka emisija DIMITRIJE POPOVI : CORPUS MYSTICUM (r) VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00:10 01:00 01:45 02:30

(bivša akove ka televizija)

PETAK 1. velja a 2013.

06:10 06:40 06:45 06:57 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:10 09:55 10:00 10:46 10:55 11:11 11:32 12:00 12:15 12:18 12:22 12:40 13:26 14:06 14:20 14:29 14:35 15:05 15:38 16:33 16:45 17:40 17:45 18:20 18:50 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:09 20:10 21:15 22:15 22:35 22:43 22:46 22:48 22:51 00:46 02:26 04:26 05:06

Trenutak spoznaje (R) Najava programa TV Kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (15/18) Vijes iz kulture (R) Skica za portret Novi dom, novi život - dokumentarna serija (12/26) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (13/26) Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prkosna ljubav, telenovela (81/162) Dr. Oz 2, talk-show (104/150) Skica za portret Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Inspektor Vinko, dramska serija (55‘) (1/8) Skica za portret Hrvatska uživo HAK - promet info Naši i Vaši 2, humoris na serija (14/14) Iza ekrana manjinski MOZAIK Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hit show Marka Tolje (2/15) Po ivali u miru, serija (12) (5/12) Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Filmski maraton: Veliki Lebowski, ameri ko-britanski lm (15) (113‘) Filmski maraton - 2. lm Inspektor Thorne: Scaredy Cat, mini-serija (15) (2/2) (R) Dr. Oz 2, talk-show (104/150) (R) Reprizni program

05:27 Najava programa 05:32 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (14/18) (R) 06:18 Prkosna ljubav, telenovela (80/162) 07:03 Mala TV: 07:06 TV vr : Policajac Tugomir 07:13 Fleks: Nestala sjena, crtani lm 07:23 Baltazar: O mišu i satovima, crtani lm 07:33 Vesele trojke, crtana serija (39/52) 07:58 Teletubbies, animirana serija (286/330) 08:23 Život s Derekom 3, serija za djecu (20/26) 08:45 Rimske tajne 1, serija za djecu i mlade (3/10) 09:10 Školski sat: Pazi, snima se!

09:40 Puni krug 10:00 Dolina sunca, serija (19/210) (R) 10:45 Duga, ameri ki lm (R) 12:30 Reprizni program (R) 13:15 Briljanteen 14:00 Tenis, Davis cup: Italija - Hrvatska, prijenos 19:00 Hokej, EBEL liga: Medveš ak - ?, prijenos 21:30 Knjiga ili život 21:55 Opera box 22:30 Stephen Kovacevich i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Pavla Dešpalja (39’35”)

SUBOTA 2. velja a 2013.

23:15 Inspektor Thorne: Scaredy Cat, mini-serija (15) (2/2) 01:15 Retrovizor: Dr. House 7, serija (12) (5/23) 02:00 Retrovizor: Ludi od ljubavi 1, serija (11/26) 02:50 Retrovizor: Seks i grad 3, humoris na serija (18) (3/18) 03:15 No ni glazbeni program - spotovi

07.15 07.55 08.15 08.40 08.50 09.25 09.40 10.10

06.25 07.05 07.50 08.20 08.35 09.00 09.10 09.30 10.20 11.15 11.35 12.00 12.55 13.10 14.00 15.10 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.57 20.00 21.45 23.20 00.55 02.30 03.10

RTL Danas, informa vna emisija (R) Ruža vjetrova, dramska serija (S2E86/160) (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E03/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E04/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S03E03) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E86/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (S2E82/82) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E05/13) Flashpoint, akcijska serija (S03E06/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S02E67/101) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S03E04) RTL Vrijeme, informa vna emisija Tesna koža, igrani lm, komedija Povratak - TV premijera, igrani lm, kriminalis ki Nepozvani - TV premijera, igrani lm, horor (18) Velika gužva u Bronxu, igrani lm, akcijska komedija RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

10.40 10.55 11.50 12.15 12.45 13.00 13.30 14.00 14.15 14.45 15.35 16.05 16.30 17.25 17.50 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25

6:30 6:55 7:20 7:45 8:00 9:05 9:20 10:30 11:30 11:45 12:15 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:30 23:45 1:55 4:00 5:30 6:20 06:55

Zauvijek susjedi, serija 37/180 Pinky i Mozgalo, crtana serija 21/39 Speed Racer, crtana serija 9/26 TV izlog Suze Bospora, serija 1/90 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R TV izlog Ninja ratnici, serija R In magazin R Larin izbor, serija R Sila, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 190/199 Zauvijek susjedi, serija 38-39/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 62/76 Dnevnik Nove TV Sila, serija 28/135 Uli ni tango, igrani lm John Q, igrani lm Marie Antoine e, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

22.50 23.15 00.00 00.45 01.05 01.25 02.05 02.35

06:10 06:55 07:40 09:00 09:01 09:10 09:55 10:10 11:45 12:00 12:55 13:45 14:00 14:01 14:30 14:45 15:35 15:50 17:25 18:15 19:10 20:10 21:00 23:10 00:00

FILM NOVA TV

21.30

Uli ni tango Pierrea Dulaine (Antonio Banderas) je motiviraju i u itelj i plesni natjecatelj s Manhattana, koji se posve uje podu avanju plesa šarolikoj grupi problema nih njujorških srednjoškolaca.

U po etku u enici su skep ni prema Dulaineovim namjerama, pogotovo kada doznaju emu ih želi podu i , ali njegov nepokolebljiv duh i predanost polako ih navodi da prihvate njegov program.

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

6.55

Slomljeno srce

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 13:40 14:30 15:00 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:50 20:00 20:05 21:15 22:00 22:25 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija DOM 2, emisija o ure enju prostora EUROBOXX, TV magazin (r) , 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI KUTIONICA (r) IZ NAŠIH SREDIŠTA (r) OTVORENI STUDIO (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA GLAZBENI INN, glazbena emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI 24 SATA VIJESTI, informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informa vna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI, zabavno-glazbena emisija KUMA, emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM MALI OGLASI VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00:45 01:30 02:20 03:05 03:50

Vatreno nebo, telenovela (S01E16/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E12/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E13/90) (R) Mus , animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E94/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E95/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E23/55) (R) Kardashians, reality show (S05E02/13) (R) Kardashians, reality show (S05E03/13) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E67) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E17/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E96/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E97/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E24/55) Kardashians, reality show (S05E04/13) Kardashians, reality show (S05E05/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E19/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E20/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E15/24) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E16/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E21/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E22/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E21/22) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E22/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E17/24) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E18/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E23/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E24/24) Chuck, akcijska komedija (S03E09/19) Chuck, akcijska komedija (S03E10/19) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E21/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E22/22) (R) Odstrel, akcijska serija (S02E08/16) (R) Studio 45, talk show (S03E71) (R) Kraj programa

Valerija, serija 61/174 Slomljeno srce, serija 35/130 Zora, serija R Flash vijes Zora, serija R - nastavak Salome, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R TV izlog Mala nevjesta, serija R Ljubav i kazna, serija R Plamen ljubavi, serija 125/141 Flash vijes Plamen ljubavi, serija - nastavak 125/141 TV izlog Naši najbolji dani, serija 6/260 TV izlog Zora, serija 38-39/90 Salome, serija 17/150 Mala nevjesta, serija 45-46/239 Ljubav i kazna, serija 14/130 Naša mala klinika, serija 7/15 Bijeli prah, igrani lm (12) Televizijska posla, serija 2-3/22 Vješ ce iz Eastwicka, serija 3/13 Bolji život, serija R 64/82 Televizijska posla, serija R Vješ ce iz Eastwicka, serija R Kraljica juga, serija (12) 46/63 Kraj programa

06:05 06:35 06:40 06:55 07:20 07:50 08:10 09:25 10:20 10:50 11:05 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:20 13:50 14:35 15:05 16:05 17:00 17:12 17:15 17:20 17:35 18:05 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:10 20:15 21:50 22:10 22:18 22:21 22:23 22:35 00:15 02:00 03:15 04:05

Drugo mišljenje (R) Najava programa TV Kalendar Knjiga ili život (R) Iza ekrana (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Taza, Cochiseov sin - ameri ki lm (76’) Otvoreno more, dokumentarni lm (?)

Ku ni ljubimci Vijes iz kulture (R) Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Duhovni izazovi Prizma, mul nacionalni magazin Eko zona Reporteri Horizon: Death of The Oceans (A enborough), dokumentarni lm (50’) TV Kalendar (R) HAK - promet info Znanstvene vijes Kulturna baš na Na Rije kom karnevalu, emisija pu ke i predajne kulture (2. dio) (29’31”) Lijepom našom: Kaštela (2/2) Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

LOTO 7/39 Pravila privla nos , ameri ki lm (88’) (R) Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Sco and Bailey 1, serija (12) 89’31” (2/3) Filmski maraton - 1. lm Filmski maraton: Taza, Cochiseov sin ameri ki lm Horizon: Death of The Oceans (A enborough), dokumentarni lm (50’) (R) Reprizni program

08:00 09:00 09:30 10:00 10:08 10:25 13:15 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 20:20 20:30

Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 24 sata Ju er, danas, sutra Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Podravina i Prrigorje (r) Privredni.hr Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Iz Nanine škrinjice, glazbeni show 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

22:50 23:50 00:35 01:20 01:50 03:50

serija (2/10) (R) Ve eras Koniec Rosji, dokumentarni lm (73’) PP De ko koji obe ava, srpski lm (12) (95’)eda) Pe dan, talk show (R) Retrovizor: Dr. House 7, serija (12) (6/23) Retrovizor: Ludi od ljubavi 1, serija (12/26) Retrovizor: Seks i grad 3, humoris na serija (18) (4/18) No ni glazbeni program - spotovi No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a

06.15 06.35 06.55 07.00 07.30 07.55 08.25 08.55 09.10

05.55 06.30 07.30 07.55 08.40 09.00 09.15 10.55 11.30 12.40 12.55 14.35 16.15 17.20 17.55 18.30 19.05 19.10 19.58 20.00 22.20 01.45 03.05 03.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) Bibin svijet, humoris na serija Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) Virus a ack, animirana serija TV prodaja U ilica, kviz za djecu Na prvi pogled, igrani lm, kriminalis ka drama TV prodaja TV prodaja Crna ovca, igrani lm, komedija Rat me u nevjestama, igrani lm, roman na komedija Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (S01E01/14) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S02E01/26) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S02E02/26) RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Galileo, zabavna/obrazovna emisija (S3E3/133) RTL Vrijeme, informa vna emisija Zvjezdane staze - TV premijera, igrani lm, znanstveno-fantas ni uvari - TV premijera, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ akcijski (12) Ponovljene namjere, kriminalis ki (12) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

09.40 10.10 10.25 11.10 11.25 12.15 13.05 13.20 13.50 14.10 14.35 15.20 16.10 16.45 17.55 19.05 20.00 20.50 21.35 22.30

04:40 Najava programa 04:45 Spektar, unutrašnjopoli ki magazin (R) 05:30 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (15/18) (R) 06:15 Crtana serija 06:30 Moj mali planet, crtana serija (10/25) 06:35 Hamtaro, crtana serija (13/26) 07:00 Merlin 3, serija za djecu i mlade (3/13) (R) 07:45 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, serija (22/22) 08:30 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom 09:00 Crtana serija 09:15 Mala TV: 09:20 TV vr : Karneval vješ ca 09:30 Danica i pjetli 09:35 Tonko, Zvonko i prijatelji 09:40 Brlog: Zimski san 09:45 Teletubbies, animirana serija (287/330) 10:15 Pismo za kralja, nizozemski lm za djecu (107’) 12:05 Morski ljudi, ameri ki lm (88’) (R) 13:40 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:10 Rukometni Kup kupova: Podravka - Vaci, prijenos 16:00 Tenis, Davis cup: Italija - Hrvatska, prijenos 18:35 Doma i dokumentarni lm 19:30 Glamurozne slas ce 2, dokumentarna

00.10

17:00 17:10

Zauvijek susjedi, serija R TV Izlog Angie, serija 2/10 Gormi , crtana serija R Pokemoni, crtana serija R Pokemoni, crtana serija 19/24 Winx Club, crtana serija R Power Rangers Samurai, serija R Larin izbor, serija R Crni Talijan, igrani lm John Q, igrani lm R Zauvijek susjedi, serija 44/180 Vijes Nove TV Provjereno, informa vni magazin R

17:50 18:25 19:15 20:05 22:10 00:15 01:50 03:40 05:10 05:35 06:25

Lud, zbunjen, normalan, serija R Lud, zbunjen, normalan, serija R Dnevnik Nove TV Otmica metroa 123, igrani lm Marker, igrani lm (12)* Pretjerana sila, igrani lm (12)* Otmica metroa 123, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18) * Okusi Hrvatske 4/12 Dnevnik Nove TV R Kraj programa

09:05 09:55 10:10 11:00

06:45 07:45 08:00 08:30 08:55 09:20 09:45 10:10 10:35 12:35 14:15 16:30

00.55 01.35 02.20

06:15 07:55 08:20

11:45 12:15 12:30 13:20 14:05 14:20 15:10 15:25 16:15 17:50 18:20

FILM HRT 1

20.15

Pravila privla nosti (bivša akove ka televizija)

19:55 20:00 21:13 21:15

Camden College. Sean Bateman je mla i brat pokvarenog brokera sa Vall Streeta, Patricka Batemana.On je tako er diler droge koji duguje ogroman novac “kolegi“ dileru, Rupert, kao i pozna ženskaroš koji je spavao sa gotovo polovicom ženske populacije na fakultetu. Lauren Hynde je, tehni ki, djevica. Ona se uva za svog površnog de ka, Victora, koji nije trenutno u Americi, jer putuje po Europi.

SERIJA RTL 2

10.25

Sutkinja Amy

SERIJA DOMA TV

Jamie Oliver - Sve za 30 minuta

17:50

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10.30 11:00 12:00 13:00 13:30 13:45 14:15 14:30 15:30 16:30 17:15 17:40 18:10 18:40 19:00 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:45 21:10 22:10 22:20 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu (r) EUROMAXX, TV magazin 1x2, kontakt emisija MOJA ISTRA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA EUROPSKI DNEVNIK, TV magazin TV PRODAJA PRESSICA DRUGA STRANA (r) KUTIONICA ZAJEDNO, mozai ka emisija TV OBLO EC, podravsko-prigorski magazin VJERA I NADA vjerski program VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA, informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA KUMA, emisija o kulturi (r) IZ VTV ARHIVE: VICOVIZIJA POPEVKE I ŠTIKLECI (r) MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20:00 21:40 22:30 23:20 00:50 01:35 02:20

Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) (R) Mus , animirani lm (R) Studio 45, talk show (S03E71) Ve era za 5, lifestyle emisija (S4E116/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S4E117/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S4E118/185) TV prodaja Ve era za 5, lifestyle emisija (S4E119/185) Ve era za 5, lifestyle emisija (S4E120/185) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S03E11) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S03E12) Sutkinja Amy, dramska serija (S03E13) TV prodaja InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E09/10) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E02/13) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E03/13) Moderna uda, dokumentarni (S01E53/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E62/62) RTL Hotspot, informa vni magazin (S01E04) Waterloo road, dramska serija (S04E07) Waterloo road, dramska serija (S04E08) Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S1E7/20) Š klama do vrha, humorna dramska serija (S02E02/13) Š klama do vrha, humorna dramska serija (S02E03/13) Reži me, dramska serija (S06E05/19) (12) Fes valac: Moja žena zove se Maurice, igrani lm, komedija Chuck, akcijska serija (S03E09/19) (R) Chuck, akcijska serija (S03E10/19) (R) Reži me, dramska serija (S06E05/19) (12) (R) Kraj programa

Moje k eri, serija 8/8 Pinky i Mozgalo, crtana serija 20/39 Harvey Toons, crtana serija 50-51/78 Puna ku a, serija 19-20/24 TV izlog Prijatelji, serija 1-2/24 Dawson’s Creek, serija 15/22 Jamie Oliver: Sve za 30 min , serija 13/40 TV izlog Nate Berkus show, serija 31/173 Smallville, serija 9 /22 TV izlog Smallville, serija 10/22 TV izlog Puna ku a, serija R Naša mala klinika, serija 7-8/15 Jamie Oliver: Sve za 30 min , serija R 13/40 Ljubav i kazna, serija 17-18/130 Supertalent, show 10/14 Potjera, serija (12) 18/18 Prošli život, serija (12) 1/7 Smallville, serija R Prijatelji, serija R Nate Berkus show, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 11:15 11:30 12:15 12:45 13:20 14:05 16:15 16:50 17:00 17:35 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:40 22:15 22:30 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Ju er, danas, sutra Mala školska liga Auto – moto nau ca (r) G.E.T.Report Zagrljaj ljepote Zapadno od Brooklyna, igrani lm (r) Glas manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik Obzori VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Planet Croa a Vijes dana TV Juebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA 3. velja a 2013.

06:55 07:00 07:15 07:50 10:05 10:55 11:10 12:00 12:15 12:18 12:20 12:30 13:25 14:00 15:05 15:40 16:30 17:00 17:12 17:15 18:45 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:10 20:15 21:15 21:55 22:40 23:00 23:08 23:11 23:13 23:20 00:05 01:35 03:25 04:10 04:30 05:20

Najava programa TV Kalendar Duhovni izazovi (R) Zlatna kinoteka: Izgubljeni horizont, ameri ki lm (127’) (R) ni DA ni NE Vijes iz kulture (R) Ubojstvo, napisala je (9) - serija (5/22) Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Divlji u srcu 4, serija (5/10) Vrtlarica TV Kalendar (R) HAK - promet info Old Surehand, njema ko-hrvatski lm (90’) Gra ani na Cvjetnom trgu, dokumentarni lm (20’) Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

LOTO 6/45 Sve u 7!, kviz S pe u gos ma 5, humoris na serija (20/20) Damin gambit, talk show Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Po ivali u miru, serija (12) (5/12) (R) Old Surehand, njema ko-hrvatski lm (R) Strani igrani lm (R) Ubojstvo, napisala je (9) - serija (5/22) (R) Jelovnici izgubljenog vremena Divlji u srcu 4, serija (5/10) (R) Sve u 7!, kviz (R)

Woman (52’45”) 01:20 Retrovizor: Dr. House 7, serija (12) (7/23) 02:02 Retrovizor: Ludi od ljubavi 1, serija (13/26) 02:52 Retrovizor: Seks i grad 3, humoris na serija (18) (5/18) 03:22 No ni glazbeni program - spotovi 05:22 No ni glazbeni program Glazbene emisije iz arhiva HTV-a

02:00 04:00 05:30 06:20

06.30 06.05 06.40 07.10 07.35 08.50 09.05 09.55 10.10 11.30 12.05 12.40 12.55 14.50 17.10 17.45 18.30 19.05 19.10 19.58 20.00 21.35 22.25 23.15 00.05 01.25 02.25

05:30 Najava programa 05:35 Veterani mira, emisija za branitelje (R) 06:20 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:10 Moomini, crtana serija (15/26) 07:35 Gradi Wakkaville, crtana serija (10/26) (R) 08:00 Cecilia Bartoli i Berlinska lharmonija pod ravnanjem Simona Ra lea 09:00 Doma i dokumentarni lm 09:50 Biblija (ne kod. na sat.)

10:00 Dubrovnik: Festa sv. Vlaha, prijenos mise (ne kod. na sat.)

11:50 Odluke, ameri ki lm (90’) (R) 13:25 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom (R) 14:00 Tenis, Davis cup: Italija Hrvatska, prijenos 17:45 Olimp - emisija o sportu (45’) 18:30 Doma i dokumentarni lm 19:30 Glamurozne slas ce 2, dokumentarna serija (3/10) (R) 19:55 Ve eras 20:00 Operacija Valkira, ameri ki lm (116’) 22:00 Ciklus kultnih lmova: Dvanaest majmuna, ameri ki lm (12) (124’) (R) 00:05 In Music Fes val - Jarun: Human

PONEDJELJAK 4. velja a 2013.

03.00

RTL Danas, informa vna emisija (R) Bibin svijet, humoris na serija (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) Virus a ack, animirani lm Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E3/133) TV prodaja Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (S01E01/14) (R) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S02E01/26) (R) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S02E02/26) (R) TV prodaja Pas vatrogasac, igrani lm, obiteljska akcijska komedija Zvjezdane staze, igrani lm, znanstveno-fantas ni (R) Bibin svijet, humoris na serija (R) RTL Extra Magazin, showbiz emisija RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E7/133) RTL Vrijeme, informa vna emisija Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E13/21) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E14/21) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E15/21) (12) Ponovljene namjere, kriminalis ki (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

10.00 10.15 11.15 11.30 12.00 12.25 12.40 13.30 13.45 14.30 15.20 15.55 16.40 17.30 18.05 19.05 20.00 21.40 22.35 23.25 00.10 00.55 02.30

08:40 09:05 09:30 09:55 10:20 12:20 14:10 16:30 17:00 17:10 17:55 19:15 20:05 22:00 00:15

In magazin R Zauvijek susjedi, serija R TV Izlog Angie, serija 3/10 Gormi , crtana serija 23/26 Pokemoni, crtana serija R Pokemoni, crtana serija 20/24 Winx Club, crtana serija 5/26 Power Rangers Samurai, serija 10/46 Larin izbor, serija R Aus n Powers u Goldmemberu, igrani lm Batman i Robin, igrani lm Zauvijek susjedi, serija 45/180 Vijes Nove TV In magazin vikend Nad lipom 35 11/31 Dnevnik Nove TV Sila, serija 27/135 Uli ni tango, igrani lm Umorstvo u bazi Presidio, igrani

07:50 08:35 09:00 09:45 10:35 10:50 11:35 12:05 12:20 13:10 13:25 15:10 15:25 16:15 17:05 17:50 18:20 20:00 21:50

08:13 08:15 FILM NOVA TV

14.10

Batman i Robin “Batman i Robin” etvr je, dio slavnoga lmskog serijala koji je legendarni strip na veliko platno prenio u punom sjaju, šire i tako bazu obožavatelja do neslu enih razmjera. Nakon što je slavni Tim Burton prva dva dijela snimio svojim karakteris nim mra nim s lom, jednako poznat Joel Schumacher od sljede a je dva nastavka stvorio prave celuloidne bombe adrenalina, kombiniraju i u njima najatrak vnije elemente znanstvene fantas ke, akcijskog i avanturis kog žanra.

08:40 08:45 10:45 11:00 11:45 12:00 12:25 12:35 13:30 14:00 15:00 15:45 15:50 16:50 18:00 19:00 19:30 20:30

SERIJA DOMA TV

10.50

Dawson’s Creek

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

9.45

20:30 21:00 21:30 22:15 22:50 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA EUROPSKI TJEDNIK TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe MALI OGLASI MOJA ISTRA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija TV ORDINACIJA (r) KUTIONICA (r) MALI OGLASI FADO NA PERISTILU, snimka koncerta OTVORENI STUDIO (r) POPEVKE I ŠTIKLECI (r) OTVORENO NEBO VTV TJEDNIK, informa vna emisija TV OBLO EC, podravsko-prigorski magazin EUROMAXX, mozai ka emisija GLAZBENI INN (r) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI; glazbena emisija VTV TJEDNIK, informa vna emisija MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Zabranjena ljubav, sapunica (S2E88-95/220) TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E96-97/220) TV prodaja David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E02/13) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E03/13) (R) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S03E14) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S03E15) Sutkinja Amy, dramska serija (S03E16) RTL Hotspot, informa vni magazin (S01E04) (R) Š klama do vrha, humorna dramska serija (S02E02/13) (R) Š klama do vrha, humorna dramska serija (S02E03/13) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E10/10) Paklena kuhinja, reality show (S01E08/34) Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S1E8/20) Push, igrani lm, znanstvenofantas ni Mayday: Tajna crne ku je, dokumentarna serija (S07E06) Kraljevi leda, dokumentarni (S02E12/13) SWAT, reality show (S01E05/10) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (S01E05/14) Fes valac: Moja žena zove se Maurice, igrani lm, komedija (R) Kraj programa

06:10 06:40 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:10 09:55 10:00 10:55 11:05 11:31 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:30 14:20 14:29 14:35 15:05 15:35 16:45 17:40 17:45 18:20 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:09 20:10 20:35 21:10 22:15 22:35 22:43 22:46 22:48 22:51 23:42 00:02 01:32 02:17 03:02 03:42

Mir i dobro (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija 45’59 (16/18) Vijes iz kulture (R) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (14/26) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (15/26) Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prkosna ljubav, telenovela (82/162) Dr. Oz 2, talk-show (105/150) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Tre a dob, emisija za umirovljenike Glas domovine Inspektor Vinko, dramska serija (65’) (2/8) Hrvatska uživo HAK - promet info Kazalište u ku i, humoris na serija (1/28) 8. kat, talk-show Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Potroša ki kod Nulta to ka, poli ki talk-show Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Na rubu znanos Ludnica u Clevelandu 2, humoris na serija (15) (8/22) Živo njska farma, ameri ki igranoanimirani lm (88’) (R) Otac i sin, serija (12) (4/4) Eureka 4, serija (12) (8/20) (R) Dr. Oz 2, talk-show (105/150) (R) Reprizni program

23:50 Eureka 4, serija (12) (8/20) 00:35 Tenis, ATP: Zagreb Indoors, snimka 2. me a 02:35 No ni glazbeni program - spotovi 04:35 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a 06.30 07.20 07.40 06.35 07.10 07.35 07.50 08.15 08.30 09.25 10.15 10.30 11.20 11.35 12.30 13.20 13.35 15.10 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.57 20.00 21.00 22.00 22.20 23.10 00.00 00.50 01.40 02.40 03.30 04.10

23:30 00:15 01:00 01:45 02:30 04:00

uvari boži nih pri a, animirani lm Harvey Toons, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 21/39 Puna ku a, serija 21-22/24 Prijatelji, serija 3-4/24 TV izlog Dawson’s Creek, serija 16/22 Jamie Oliver: Sve za 30 min , serija 14/40 TV izlog Nate Berkus show, serija R TV izlog Supertalent, show 10/14 TV izlog Puna ku a, serija R Naša mala klinika, serija R Naša mala klinika, serija 9/15 Jamie Oliver: Sve za 30 min , serija R Ljubav i kazna, serija 19-20/130 Ljubav iz snova, igrani lm 01.40 Žene s Dedinja, serija 1-2/8 Potjera, serija (12) R Prošli život, serija (12) R Smallville, serija R Prijatelji, serija R Dawson’s Creek, serija R Kraj programa

08:23 08:45 09:10 10:00 11:15 12:40 13:40 15:10 16:00 16:30 16:35 17:10 17:15 17:25 17:45 17:55 19:55 20:00 22:00 22:45 23:30

Najava programa Prkosna ljubav, telenovela (81/162) Mala TV: TV vr arobna plo a Vesele trojke, crtana serija (40/52) Teletubbies, animirana serija (288/330) Život s Derekom 3, serija za djecu (21/26) Rimske tajne 1, serija za djecu i mlade (4/10) Školski sat Koncert zabavne glazbe (R) Strani igrani lm Lijepom našom: Kaštela (2/2) (R) Živo njska farma, ameri ki igranoanimirani lm (88’) (R) Školski sat (R) Regionalni dnevnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom Generacija Y: Drugi i druga iji Mala TV: (R) TV vr (R) arobna plo a (R) Tenis, ATP: Zagreb Indoors, emisija Tenis, ATP: Zagreb Indoors, prijenos 1. me a Ve eras Jane Eyre, ameri ko-britanski lm (116’) Otac i sin, serija (12) (4/4) Zlo ina ki umovi 6, serija (12) (8/24) Dva i pol muškarca 8, humoris na serija (4/16)

Dje ja TV Kajkanje (r) Oko umjetnos Poljoprivredni savje nik (r) Sport nedjeljom Podravina i Prigorje Glas manjina (r) Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi (r) 24 sata TV Jukebox Tjedna kronika G.E.T.Report Slavonsko veselje, tamburški show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

10.35 10.50 11.45 12.10 12.40 12.55 13.25 13.55 14.10 14.40 15.30 16.00 16.25 17.20 17.45 18.10 18.35 19.00 19.25 19.50 20.15 20.40

21.30 06:20 06:45

09:25 09:40 10:40 11:35 11:50 12:40 14:30 15:30 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 23:00 23:20 01:00 02:40 03:30 04:30 05:20 05:55

Ninja ratnici, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 22/39 Monsuno, crtana serija 10/52 TV izlog Suze Bospora, serija 4-5/90 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R TV izlog In magazin vikend R Sila, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 191/199 Ninja ratnici, serija 40/104 Zauvijek susjedi, serija 46-47/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 63/76 Dnevnik Nove TV Sila, serija 28/135 Larin izbor, serija 76/165 Ve ernje vijes Dinamit Jackson, igrani lm (12) Aus n Powers u Goldmemberu, igrani lm R Sheena, kraljica džungle, serija 9/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin vikend R Kraj programa

22.20 22.50 23.15 23.50 00.40 01.00 01.20 02.05

06:10 06:55 07:40 09:00 09:01 09:10 09:55 10:10 11:00 11:25 11:50 12:05 13:45

00:10 01:00 01:45 02:30

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 14:40 15:15 15:50 17:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:45 22:15 22:40 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Glas manjina (r) 24 SATA, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca EU dnevnik Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

14:00 14:01 14:30 14:45 15:35 15:50 17:25 18:15

18:05

Džemile je doživjela traumu koju ne e lako prebroditi. I dalje je u šoku, zatvara se u sobu. Na povratku s fakulteta Berin sre e oca i primje uje da je nekako udan. Mete ne gubi vrijeme i kre e u potjeru za ocem. Kapetan Ali je tako er doživio šok zbog svega što se dogodilo te odlazi k svojoj majci. G a Hasefe shva a ozbiljnost situacije i odmah odlazi k Džemile.

Izme u Sonera i Ajlin dolazi do velike napetos koja e ih oboje uznemiri .

SERIJA RTL 2

22:20

Dva i pol muškarca

Televizijska posla

22.35

06:58 07:00 07:15 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45 14:15 14:30 15:00 15:30 15:40 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija EUROMAXX (r) TV OBLO EC, podravsko-prigorski magazin 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija (r) TV PRODAJA KUMA (r) EUROPSKI DNEVNIK (r) MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) SPORTSKI ZOOM, sportska emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informa vna emisija KOKTEL mozai ka emisija SPORTSKI ZOOM (r) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI, glazbena emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Paklena kuhinja, reality show (S01E08/34) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E14/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E15/90) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E10/10) (R) TV prodaja Mus , animirani lm U ilica, kviz za djecu Zabranjena ljubav, sapunica (S2E96/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E97/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E24/55) (R) Kardashians, reality show (S05E04/13) (R) Kardashians, reality show (S05E05/13) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E16/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E17/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E71) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E18/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E98/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E99/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E25/55) Kardashians, reality show (S05E06/13) Kardashians, reality show (S05E07/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E21/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S05E22/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E17/24) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E18/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E23/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S06E24/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E01/22) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E02/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E19/24) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E20/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E01/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E02/24) Studio 45, talk show (S03E72) Odstrel, akcijska serija (S02E09/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E01/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E02/22) (R) Mayday: Tajna crne ku je, dokumentarna serija (S07E06) (R) Kraj programa

Valerija, serija 62/174 Slomljeno srce, serija R Zora, serija R Flash vijes Zora, serija R - nastavak Salome, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Mala nevjesta, serija R Mala nevjesta, serija R TV izlog Ljubav i kazna, serija R Plamen ljubavi, serija 126/141 Flash vijes Plamen ljubavi, serija - nast.

126/141 TV izlog Slomljeno srce, serija 37/130 TV izlog Zora, serija 40-41/90 Salome, serija 18/150 Mala nevjesta, serija 47-48/239 Ljubav i kazna, serija 21/130 Naša mala klinika, serija 10-11/15 Bolji život, serija 65/82 Televizijska posla, serija 4-5/22 Vješ ce iz Eastwicka, serija 4/13 Televizijska posla, serija R Vješ ce iz Eastwicka, serija R Kraljica juga, serija (12) 47/63 Kraj programa

21:50 22:35

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

10.05

20:10

Kako vrijeme prolazi 08:00 11:15 12:15 13:00 13:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:45 20:30

08.20 08.40 08.45 09.35

19:10

SERIJA NOVA TV

(bivša akove ka televizija)

08.05

21.55

07:10

06:13 06:18 07:03 07:08 07:18 07:33 07:58

RTL Danas, informa vna emisija (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, crtani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija Flashpoint, akcijska serija (S03E05/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E06/13) (R) TV prodaja RTL Extra Magazin, showbiz emisija TV prodaja Krv nije voda, serija (S01E37/70) (R) Ruža vjetrova, dramska serija (S2E88/160) (R) TV prodaja Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E07/13) Flashpoint, akcijska serija (S03E08/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E4/133) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S3E16/30) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E89/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija Dolazak, fantas na/akcijska serija (S01E07/22) (12) Dolazak, fantas na/akcijska serija (S01E08/22) (12) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E13/21) (12) (R) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E12/21) (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (S06E14/21) (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

21.05

07:35 07:50

06:50 06:25 07:00 07:30 07:45 08:15

lm (12)* Batman i Robin, igrani lm R Savršena nevjesta, serija 11/12 Dnevnik Nove TV R Kraj programa

23:25

(bivša akove ka televizija)

UTORAK 5. velja a 2013.

06:10 06:40 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:10 09:55 10:00 10:55 11:05 11:31 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:30 14:20 14:29 14:35 15:05 15:20 15:35 16:45 17:40 17:45 18:20 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:09 20:10 21:05 22:50 23:10 23:18 23:21 23:23 23:30 01:05 02:35 03:20 04:05 04:50

Znanstvena pe ca (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija 50’01” (17/18) Vijes iz kulture (R) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (16/26) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (17/26) Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prkosna ljubav, telenovela (83/162) Dr. Oz 2, talk-show (106/150) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Me u nama Kulturna baš na Fotogra ja u Hrvatskoj Inspektor Vinko, dramska serija (68’) (3/8) Hrvatska uživo HAK - promet info Kazalište u ku i, humoris na serija (2/28) 8. kat, talk-show Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Paravan Ciklus hrvatskog lma: Druga strana medalje 96’ (R) Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Staten Island, ameri ki lm (15) (93’) Kad srce progovori, ameri ki lm (89’) (R) Silk, serija (12) (1/6) (R) Eureka 4, serija (12) (9/20) (R) Dr. Oz 2, talk-show (106/150) (R) Reprizni program

17:55 Tenis, ATP: Zagreb Indoors, prijenos 1. me a 19:55 Ve eras 20:00 Kakvi frajeri!, ameri ki lm (82’) 21:30 Silk, serija (12) (1/6) 22:15 Zlo ina ki umovi 6, serija (12) (9/24) 23:00 Dva i pol muškarca 8, humoris na serija (5/16) 23:25 Eureka 4, serija (12) (9/20) 00:10 Tenis, ATP: Zagreb Indoors, snimka 2. me a 02:10 No ni glazbeni program - spotovi 04:10 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a

SRIJEDA 6. velja a 2013.

03:25 04:25 05:15 05:50

07.15 07.55 06.30 07.10 07.55 08.20 08.40 09.00 09.15 09.30 10.25 11.15 11.40 12.00 13.00 13.15 14.05 15.10 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.57 20.00 21.00 22.00 22.20 23.55 00.45 01.35 02.35 03.10

RTL Danas, informa vna emisija (R) Ruža vjetrova, dramska serija (S2E89/160) (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija (R) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E07/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E08/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S3E16/30) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E89/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E09/13) Flashpoint, akcijska serija (S03E10/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E5/133) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S3E17/30) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E90/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija De ko moje djevojke - TV premijera, igrani lm, roman na komedija Dolazak, fantas na/akcijska serija (S01E07/22) (12) (R) Dolazak, fantas na/akcijska serija (S01E08/22) (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

08.15 08.40 08.50 09.25 09.40 10.10 10.40 10.55 11.50 12.15 12.45 13.00 13.30 14.00 14.15 14.45 15.35 16.05 16.30 17.25 17.50 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10

05:28 Najava programa 05:33 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija (16/18) (R) 06:18 Prkosna ljubav, telenovela (82/162) 07:03 Mala TV: 07:08 TV vr 07:18 Ninin kutak 07:23 Crtani lm 07:28 Danica 07:33 Vesele trojke, crtana serija (41/52) 07:58 Teletubbies, animirana serija (289/330) 08:23 Život s Derekom 3, serija za djecu (22/26) 08:45 Rimske tajne 1, serija za djecu i mlade (5/10) 09:10 Školski sat 09:45 Navrh jezika 09:55 Hit show Marka Tolje (2/15) (R) 10:55 Schladming: SP u alpskom skijanju superG (Ž), prijenos 12:20 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 12:50 Na rubu znanos (R) 13:40 Kad srce progovori, ameri ki lm (89’) (R) 15:10 Školski sat (R) 15:45 Navrh jezika (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:35 Mala TV: (R) 16:40 TV vr (R) 16:50 Ninin kutak (R) 16:55 Crtani lm (R) 17:00 Danica 17:05 Schladming: SP u alpskom skijanju superG (Ž), snimka (R) 17:45 Tenis, ATP: Zagreb Indoors, emisija

FILM RTL

22.20

De ko moje djevojke Jesse(AlyssaMilano)jesamovoljnaiinteligentna ženaupotrazizasavršenimmuškarcem;svedok nesretneEthana(ChristopherGorham),o ajnog piscakojegizdava istalnoodbijaju.ZaJesseovoje višeodprilikedaprobudiumjetnikauEthanu.To je i po etak jednog novog romanti nog poglavlja u njezinu životu, no postoji problem. Nedugo nakon što je upoznala Ethana, Jesse upoznaje nekogjošboljeg–Troya(MichaelLandes),samopouzdanogiuspješnogšefamarketingaskojimje gotovo svaki trenutak elegantan i romanti an.

SERIJA RTL 2

23.50

Odstrel

SERIJA DOMA TV

Slomljeno srce

14.45

06:00 06:30 06:55 07:20 07:35 08:25 09:25 09:40 10:35 11:25 11:40 12:10 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 23:00 23:20 00:55 02:35

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:15 14:15 15:00 15:55 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:51 23:00 01:00 01:01

Ninja ratnici, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 23/39 Monsuno, crtana serija 11/52 TV izlog Suze Bospora, serija 6/90 Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Walker, teksaški rendžer, serija R In magazin R TV izlog Larin izbor, serija R Sila, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 192/199 Ninja ratnici, serija 41/104 Zauvijek susjedi, serija 48-49/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 64/76 Dnevnik Nove TV Sila, serija 29/135 Larin izbor, serija 77/165 Ve ernje vijes Europski žigolo, igrani lm (12) Dinamit Jackson, igrani lm (12) R Sheena, kraljica džungle, serija

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MALI OGLASI MALE TAJNE VELIKOG VRTA, kontakt emisija 24 SATA VIJESTI informa vni program DOKUMENTARNI PROGRAM SPORTSKI ZOOM, sportska emisija (r) KOKTEL mozai ka emisija (R) MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA ZASTUPNI KI KLUB, informa vna emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informa vna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GLEDAJ DALJE, talk show ZASTUPNI KI KLUB, informa vna emisija (r) VTV DNEVNIK, informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.50 00.40 01.00 01.20 02.00 02.30

06:10 06:55 07:40 09:00 09:01 09:10 09:55 10:10 11:45 12:00 12:55 13:45 14:00 14:01 14:30 14:45 15:35 15:50 17:25 18:15 19:10 20:10 21:50 22:35 23:25 00:10 01:00 01:45 02:30 03:15

10/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

Vatreno nebo, telenovela (S01E08/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E16/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E17/90) (R) Mus , animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E98/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E99/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E25/55) (R) Kardashians, reality show (S05E06/13) (R) Kardashians, reality show (S05E07/13) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E18/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E19/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E72) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E19/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E100/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E101/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) Kardashians, reality show (S05E08/13) Kardashians, reality show (S05E09/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E01/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E02/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E19/24) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E20/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E01/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E02/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E03/22) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E05/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E21/24) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E22/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E03/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E04/24) Studio 45, talk show (S03E73) Odstrel, akcijska serija (S02E10/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E03/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E05/22) (R) Odstrel, akcijska serija (S01E09/13) (R) Studio 45, talk show (S03E72) (R) Kraj programa

Valerija, serija 63/174 Slomljeno srce, serija R Zora, serija R Flash vijes Zora, serija R - nastavak Salome, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R TV izlog Mala nevjesta, serija R Ljubav i kazna, serija R Plamen ljubavi, serija 127/141 Flash vijes Plamen ljubavi, serija - nast. 127/141 TV izlog Slomljeno srce, serija 38/130 TV izlog Zora, serija 42-3/90 Salome, serija 19/150 Mala nevjesta, serija49-50/239 Ljubav i kazna, serija 22/130 Naša mala klinika, serija 12-13/15 Bolji život, serija 66/82 Televizijska posla, serija 6-7/22 Vješ ce iz Eastwicka, serija 5/13 Bolji život, serija R Televizijska posla, serija R Vješ ce iz Eastwicka, serija R Kraljica juga, serija (12) 48/63 Kraj programa

06:10 06:40 06:45 06:57 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:10 09:55 10:00 10:55 11:05 11:31 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:30 14:20 14:29 14:35 15:05 15:35 16:45 17:40 17:45 18:20 19:05 19:10 19:30 19:59 20:06 20:08 20:09 20:10 20:15 21:10 21:40 22:35 22:55 23:03 23:06 23:08 23:15 00:05 00:25 01:55 02:40 03:25 04:40 05:25

Me u nama (R) Najava programa TV Kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija 51’01” (18/18) Vijes iz kulture (R) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (18/26) Novi dom, novi život - dokumentarna serija (19/26) Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prkosna ljubav, telenovela (84/162) Dr. Oz 2, talk-show (107/150) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Indeks, emisija o školstvu Inspektor Vinko, dramska serija (64’) (4/8) Hrvatska uživo HAK - promet info Kazalište u ku i, humoris na serija (3/28) 8. kat, talk-show Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras...

ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 U potrazi za Markom Polom, dokumentarna serija (1/8) Globalno sijelo Horizon , vanjskopoli ki magazin Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Drugi format Ludnica u Clevelandu 2, humoris na serija (15) (9/22) Izlazak iz zatvora, ameri ki lm (89’) (R) Eureka 4, serija (12) (10/20) (R) Dr. Oz 2, talk-show (107/150) (R) Reprizni program Drugi format (R) Reprizni program

07:58 08:00 09:00 09:30 13:15 14:00 14:45 15:50 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 21:15 22:05 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca Dje ja TV Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Ju er, danas, sutra Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Tenis, ATP: Zagreb Indoors, emisija Tenis, ATP: Zagreb Indoors, prijenos 1. me a Ve eras Taxi, francuski lm (86’) Zlo ina ki umovi 6, serija (12) (10/24) Eureka 4, serija (12) (10/20) London: Nogomet - prijateljska utakmica: Hrvatska - Republika Koreja, snimka (R) 00:00 Tenis, ATP: Zagreb Indoors, snimka 2. me a 02:00 No ni glazbeni program - spotovi 04:00 No ni glazbeni program - Glazbene emisije iz arhiva HTV-a

05:20 Najava programa 05:25 Amerika: Pogled odozgo, dokumentarna serija 50’01 (17/18) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (83/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Crtani lm 07:20 EBU drama za djecu - strana 07:30 Vesele trojke, crtana serija (42/52) 07:55 Teletubbies, animirana serija (290/330) 08:20 Život s Derekom 3, serija za djecu (23/26) 08:45 Rimske tajne 1, serija za djecu i mlade (6/10) 09:10 Školski sat 09:40 Izazovi - EBU dokumentarci 10:00 Reprizni program (R) 10:30 SP u alpskom skijanju - emisija 10:55 Schladming: SP u alpskom skijanju - superG (M), prijenos 12:00 SP u alpskom skijanju - emisija 12:30 Izlazak iz zatvora, ameri ki lm (89’) (R) 14:00 Reprizni program (R) 14:30 Nogomet - prijateljska utakmica: Hrvatska Republika Koreja, emisija 14:55 London: Nogomet - prijateljska utakmica: Hrvatska - Republika Koreja, prijenos 16:50 Nogomet - prijateljska utakmica: Hrvatska Republika Koreja, emisija 17:10 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:15 Schladming: SP u alpskom skijanju - superG (M), snimka (R)

07.40 08.20 08.40 09.05 09.15 09.50 10.05

06.30 07.10 07.55 08.20 08.40 09.00 09.15 09.30 10.25 11.15 11.40 12.00 13.00 13.15 14.05 15.10 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.57 20.00 21.00 22.00 22.20 23.15 00.05 01.30 02.30 03.10

RTL Danas, informa vna emisija (R) Ruža vjetrova, dramska serija (S2E90/160) (R) Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Virus a ack, animirana serija (R) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E09/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E10/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S3E17/30) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E90/160) (R) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E11/13) Flashpoint, akcijska serija (S03E12/13) RTL 5 do 5, Informa vna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S3E6/133) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija RTL Vrijeme, informa vna emisija Krv nije voda, serija (S3E18/30) RTL Vrijeme, informa vna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E91/160) Sulejman Veli anstveni, povijesna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija Kos , kriminalis ka serija (S05E09/21) (12) Kos , kriminalis ka serija (S05E10/21) (12) De ko moje djevojke, igrani lm, roman na komedija (R) Astro show, show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Kraj programa

10.35 11.05 11.20 12.15 12.40 13.10 13.25 13.55 14.25 14.40 15.10 16.00 16.30 16.55 17.50 18.15 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50

06:00 06:30 06:55 07:20 07:35 08:25 09:25 09:40 10:35 11:25 11:40 12:40 14:30 15:30 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 23:00 23:20 01:30 03:20 04:10 05:10 05:50

Ninja ratnici, serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 24/39 Monsuno, crtana serija 12/52 TV izlog Suze Bospora, serija 7/90 Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Walker, teksaški rendžer, serija R In magazin R TV izlog Larin izbor, serija R Sila, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 193/199 Ninja ratnici, serija 42/104 Zauvijek susjedi, serija 50-51/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 65/76 Dnevnik Nove TV Sila, serija 30/135 Larin izbor, serija 78/165 Ve ernje Vijes Blefer, igrani lm Vjernik, igrani lm (15) Sheena, kraljica džungle, serija 11/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

23.15 23.50 00.40 01.00 01.20 02.00 02.30

06:10 06:55 07:40 09:00 09:01 09:10 09:55 10:10 11:45 12:00 12:55 13:45 14:00 14:01 14:30 14:45 15:35 15:50 17:25 18:15

03:15

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:50 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:45 22:05 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga (r) Ju er, danas, sutra, vijes Videostranice Dje ja TV Hrana i vino akove ki kutak (r) Ju er, danas, sutra, vijes Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Dom 2 Euromaxx VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

19:10 20:10

FILM HRT 2

20.00

Daniel Morales (S. Naceri) najbolji je i najbrži dostavlja pizza u cijelom Marseilleu. No, njegov je san postati taksist te kad napokon dobije dozvolu i sjedne u svoj bijeli Peugeot 406, nitko ne e biti sretniji od njega i njegove djevojke Lilly (M. Cotillard). Mladi policijski detektiv Émilien Coutant-Kerbalec (F. Diefenthal) nema sre e ni za volanom, ni u ljubavi. U auto-školi je ponovno je slupao vozilo, dok je na poslu nesretno zaljubljen u kolegicu Petru (E. Sjöberg). Kada Daniel umalo ostane bez dozvole zbog prebrze vožnje, pomo i e mu Émilien u zamjenu za njegovu voza ku pomo ...

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:45

Malcolm u sredini

SERIJA DOMA TV

Televizijska posla

22.35

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:55 15:00 15:30 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informa vna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija GLEDAJ DALJE, talk show (r) 24 SATA VIJESTI, informa vni program PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu TV ORDINACIJA (r) MALI OGLASI ZAJEDNO (r) ZASTUPNI KI KLUB (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informa vna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA, informa vna emisija VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE, emisija o zdravoj prehrani KAJKAVCI, mozai ka emisija OTVORENO NEBO, dokumentarna emisija IZ NAŠIH SREDIŠTA, informa vna emisija (r) VTV DNEVNIK informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vatreno nebo, telenovela (S01E19/165) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E18/90) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S01E19/90) (R) Mus , animirani lm U ilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E100/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E101/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) (R) Kardashians, reality show (S05E08/13) (R) Kardashians, reality show (S05E09/13) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S01E20/90) Punom parom, kulinarski izazov (S01E21/90) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E73) (R) Vatreno nebo, telenovela (S01E20/165) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E102/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E103/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) Kardashians, reality show (S05E10/13) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E03/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E05/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E21/24) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E22/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E03/24) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E04/24) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E07/22) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E08/22) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E23/24) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (S06E24/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E05/24) Dva i pol muškarca, humoris na serija (S01E06/24) Studio 45, talk show (S03E74) Odstrel, akcijska serija (S02E11/16) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E07/22) (R) Malcolm u sredini, humoris na serija (S06E08/22) (R) Odstrel, akcijska serija (S02E10/16) (R) Studio 45, talk show (S03E73) (R) Kraj programa

Valerija, serija 64/174 Slomljeno srce, serija R Zora, serija R Flash vijes Zora, serija R - nastavak Salome, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R TV izlog Mala nevjesta, serija R Ljubav i kazna, serija R Plamen ljubavi, serija 128/141 Flash vijes Plamen ljubavi, serija - nast. 128/141 TV izlog Slomljeno srce, serija 39/130 TV izlog Zora, serija 44-45/90 Salome, serija 20/150 Mala nevjesta, serija 51-52/239 Ljubav i kazna, serija 23/130 Naša mala klinika, serija 14/15 Naša mala klinika, serija 1/30 Bolji život, serija 67/82 Televizijska posla, serija 8-9/22 Vješ ce iz Eastwicka, serija 6/13 Bolji život, serija R 66/82 Televizijska posla, serija R Vješ ce iz Eastwicka, serija R Kraljica juga, serija (12) 49/63 Kraj programa

21:00

Taxi (bivša akove ka televizija)

17:45 17:55 19:55 20:00 21:30 22:15 23:00

21:50 22:35 23:25 00:10 01:00 01:45 02:30

(bivša akove ka televizija)

54

Kuharica

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI , NE VENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci za dvije osobe: - 40 dag svježih lignji, ulje ili mast - 0,5 dag sjemenki lana, sezam - krumpir, ešnjak, majoneza - kiselo vrhnje, kiseli krastavac - sjeckani peršin, sol, jaje

Lignje na pariški sa sjemenkama lana Jožica Jambrovi iz Gornje Dubrave vrsna je kuharica zaposlena u akove kom restoranu "Auto Stop", gdje priprema jela u kojima dnevno uživa na stotine ljudi, ljubitelja vrhunske i raznovrsne hrane.

Za naše itatelje Jožica je odabrala lignje, koje voli izuzetno mnogo ljudi, a ovaj put ih je pripremila malo druga ije nego se to radi kada se pripremaju na pariški na in, dakle, uronjene u smjesu i potom ispržene na ulju u fritezi ili nekoj sli noj posudi.

Naime, u smjesu u koju se lignje urone i pripreme za prženje Jožica je stavila sjemenke lana i sezama. Kad su lignje bile pripremljene za jelo, okus im je bio poseban upravo zbog

sjemenki lana, biljke koja sama po sebi odiše svježinom, poglavito njegov plavi cvijet, iz kojeg se iznjedre tanke duguljaste sjemenke, koje kod prženja s ostalim sastojcima daju bajkovitost okusa.

Blago pržene i poslužene uz pomfri te crvenu papriku, punjenu doma im tartar umakom, vrlo su ukusne i odli ne i za nas koji nismo osobiti ljubitelji morskih plodova. Ali pripremljene u restoranu "Auto Stop" i od kuharice Jožice, sa sjemenkama lana i sezama, božanstvene su. Uz ovo jelo osoblje kuhinje i restorana "Auto Stop" predlaže Cmre njakov silvanac zeleni berbe 2010., solidno rashla en i bez mineralne vode.

Priprema lignji Lignje dobro oprati pod mlazom vode i potom ih iscijediti. U fritezi zagrijati ulje ili mast. Smjesu za pohanje (pariški na in) napraviti od jaja, brašna i vode, uz dodavanje sjemenki lana i sezama, te u nju umo iti lignje. Staviti ih u fritezu i pržiti dvadesetak minuta.

Priprema tartar umaka Kiselo vrhnje, 2 do 3 žlice majoneze, ešanj ešnjaka, na kockice narezani kiseli krastavac, sol i sjeckani peršin promiješati u posudi, tako da se dobije lijep i ukusan tartar, koji se stavi u polovicu crvene paprike, koja se o isti od koštica.

RECEPT PLUS

Fazan u bijelom vinu

IZ PE NICE akove kih mlinova

Kukuruzna zlevanka Sastojci: 2 jaja 250 g kukuruznog brašna akove kih mlinova 50 g še era 200 ml jogurta 200 ml kiselog vrhnja 100 ml ulja 500 ml mlijeka 20 g svježeg kvasca 1 žli ica soli 100 ml slatkog vrhnja

Priprema Kvasac razmutite u malo toplog mlijeka. Jaja i še er istucite, dodajte jogurt, vrhnje, ulje, mlijeko, kukuruzno brašno i dignuti kvasac te sve dobro izmiješajte.

Izlijte u dobro namaš enu tepsiju i pecite u pe nici zagrijanoj na 180200°C 30 minuta. Zatim je prelijte slatkim vrhnjem i pecite još 10-ak minuta.

Fazana o istite i operite te ga izvana posolite, a iznutra natrljajte mažuranom.

Slaninu narežite na duga ke tanke ploške, njima obložite fazana sa svih strana pa ga stavite na otopljeni maslac u pleh. U pleh stavite i dvije glavice luka, koje nakon pe enja izvadite. Ako je potrebno, slaninu pri vrstite a kalicama. Pecite na temperaturi od 180 Celzijevih stupnjeva oko 80 minuta. Za vrijeme pe enja fazana polijevajte bijelim vinom.

Kada fazan omekša i dobije zlatno - žutu boju, prelijte ga kiselim vrhnjem i ponovno stavite u pe nicu da se zape e. Fazana narežite na manje komade, tako da svaki dio bude obložen slaninom. Prelijte ga umakom od pe enja i poslužite uz njoke.

Sastojci: - 1 fazan - 120 g suhe slanine - 40 g maslaca - 250 ml bijelog vina - 200 ml kiselog vrhnja - sol, mažuran

VINO TJEDNA

Nemecov gemai Jedinstvena sorta vina iz grož a sorte gemai, speci i na za gornje Me imurje, izrazite arome, snage i okusa. Berba je 2011., sadrži 14 posto alkohola i izrazito je crno - crvene boje.

Pije se uz doma a za injena jela, a najviše uz jela s roštilja te bogra i riblji paprikaš. Pije se isto, bez dodatka mineralne vode, a zbog visokog alkohola i bajkovitog okusa i boje može se poslužiti i kao aperitiv. (sm)

1. velja e 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

HOROSKOP

USKORO OPET HLADNIJE

VREMENSKA SLIKA: Danas i sutra dolazit e nam sve topliji zrak što e uzrokovati otapanje snijega. No, u subotu je na vidiku nova promjena vremena s kišom koja bi mogla dati i nešto mokrog snijega. Od nedjelje se temperatura zraka vra a u zimski režim. Nema na vidiku nekih ekstremnih hladno a, ali e vrijeme biti primjereno po etku velja e.

Mogu e su i povremene oborine. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U etvrtak još malo toplije. U po etku promjenjivo sa sun anim razdobljima, a ini se u no i i ujutro mogu prolazak

fronte s vlažnijim zrakom.

To bi opet mjestimice moglo donijeti malo kiše rano rano ujutro, a u višim predjelima možda malo susnježice i snijega. Danju suho uz dosta sunca.

Jutarnja temperatura od -1 do 2, a dnevna izme u 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.

U petak bi trebalo biti suho, a o ekujemo i sun ana razdoblja. I dalje ostaje toplije od prosjeka za kraj sije nja i po etak velja e. Puhat e slab, mjestimice do umjeren jugozapadni vjetar pa e dnevna temperatura do i blizu 10 Celzijevih stupnjeva. Skoro kao rano prolje e.

Za vikend ipak stiže ja a promjena vremena. Snažnija cciklona trebala bi prije i preko nas u subotu. Bit e obla nije uz povremenu kišu. Zbog južnih vjetrova o ekuje se u po etku dosta toplo vrijeme pa e i jutarnja i dnevna temperatura biti iznad neke normale za po etak velja e. No, kad nas prije e topli dio ciklone, dolazi zahla enje. Zapuhat e sjeverni vjetar s kojim e temperatura zraka u subotu popodne i nave er biti u padu. Kiša e u gorju prije i u snijeg, a mogu e je da i u nižem podru ju do kraja subote bude susnježice i mokrog snijega. Pri tome

se mjestimice može stvoriti i snježni pokriva .

U no i na nedjelju još mjestimi ne oborine, a zatim e se tijekom nedjelje po eti smirivati. Oborine e polako prestati uz smanjenje naoblake pa e ponegdje možda zasjati i koja zraka sunca. Bit e hladnije pa e temperatura zraka cijeli dan biti oko nule ili malo iznad. ini se da bi nam ponedjeljak donio stabilizaciju uz više suhog vremena, možda ak bude i sunca. Ujutro je mogu a magla ili niska naoblaka koja se može i dulje zadržati. Bit e malo hladnije, osobito ujutro kad se opet o ekuje mraz. Prema kraju dana mogu e su slabe oborine.

Sredina tjedna bit e relativno hladna uz mogu nost za povremene oborine, osobito u srijedu i etvrtak kad bi snijega moglo biti i u nizinama.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.1.)

VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.)

U tjednu koji dolazi zainteresirat ete se za te ajeve ili radionice, odnosno metode za unaprje enje vaših profesionalnih sposobnosti. Upravo u razmjeni iskustava i znanja s osobama koje su stru nije od vas možete mnogo nau i . Na poslu ete e kasnije organizira vrijeme i radne zadatke. U danima vikenda posve te slobodno vrijeme za druženje s partnerom ili lanovima obitelji. Više komunicirajte s njima i nemojte se osamljiva ili udaljava . Ukoliko možete, priuš te si zajedni ki wellnes vikend jekom kojeg ete se opus .

U poslovnom okruženju mo i ete se istaknu i mo i ete preuze odgovornost za više ak vnos . Bit ete u stanju izuzetne borbenosti, hrabrosti, snage volje i vjere u sebe i svoje sposobnos , što e rezul ra sjajnim poslovnim rezulta ma. I na podru ju emocija bit ete stabilni. Ako ste slobodni, bit ete poneseni dobrim vibracijama i imat ete mnogo prilika za šarmiranje i zavo enje. Druga strana rado e vam i pozi vno odgovori na sva vaša udvaranja. Sve vaše ideje dopast e se trenutnom ili potencijalnom partneru.

Sa zdravljem je sve u redu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.)

Od osoba na višoj poziciji ili društvenom položaju dobit ete neo ekivanu potporu za ostvarivanje vaših poslovnih ciljeva i planova. Pokazivat ete poja anu snalažljivost u pronalasku novih metoda i na ina za obavljanje odre enih zadataka. S partnerom ete bi emo vno uskla eni i imat ete dovoljno razumijevanja jedan za drugoga. Provodit ete više vremena zajedno i uživa u skladnim in mnim trenucima. Partner e vam na tome bi zahvalan i uzvra neobi nom emo vnom toplinom. U sljede im danima vaša mo regeneracije organizma bit e poja ana.

Bit e poja ana vaša sposobnost razumijevanja drugih ljudi, pa ete uspješno rješavati teško e i mogu e probleme u poslovnim odnosima. Rad s nekim vidom poslovnih usluga ili humanitarnim akcijama donijet e vam dobitke ili prednos .

Ako ste slobodni sredinom tjedna ima ete priliku za ulazak u skladnu emo vnu vezu. Ako pak imate partnera, unosit ete više razumijevanja u vaš odnos koji e bi kvalitetniji. Dane vikenda provedite zajedno uz romanti nu ve eru. Imate li djece, posve te im svoje slobodno vrijeme. Potrebno vam je više odmora, ali godit e vam i lagana tjelesna rekreacija.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U poslovnoj domeni ostvarit ete uspješne poslovne veze i kontakte. Poslovat ete s dinami nim osobama. Sve zna ajne stvari u poslovnim odnosima rješavat ete diplomatski i uz mnogo mudros . U danima vikenda budite pažljivi prema svom partneru, jer bi u odre enoj situaciji mogli nerealno sagleda vašu vezu. Nemojte bi agresivni i nekorektni. Nastojte uves više sklada u vaš odnos. Ako ste sami, potražite za dane vikenda društvo prijatelja. Poboljšajte navike u na inu pripremanje hrane i konzumiranju pi a.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Vaše krea vne sposobnos bit e poja ane, pa ete nalazi bolje i e kasnije na ine za planiranje, organiziranje i obavljanje bitnih radnih zadataka. Upus te li se u razumne rizike i izazove na poslu, moglo bi vam se višestruko ispla . Nemojte ovih dana ulazi u novu emo vnu vezu jer bi ona mogla bi veoma problema na. Ako imate partnera, bit ete skloni ljubomori i impulsivnim reakcijama, što bi moglo izaziva sva e. Stoga pripazite na komunikaciju.

Samci e tako er bi nervozni. Pokušajte se smiri u društvu prijatelja i poznanika. Mogu e su manje glavobolje ili prehlade.

RAK (22.6.-22.7.)

Kroz svoj rad i realizirane projekte mo i ete potvrdi i poboljša svoj ugled. Uživat ete u svemu ega se prihva te i imat ete mnogo volje i energije za ostvarivanje napretka i uspjeha, posebice u ostvarivanju dugoro nih i ambicioznih radnih zadataka. U ljubavnim odnosima do i e do nerazumijevanja oko zajedni kih planova koje imate s partnerom, što bi moglo doves do sva e. Kraj tjedna donosi poboljšanje u komunikaciji, posebice kod znakova koji su u bra nim odnosima. Samcima se preporu uje druženje u društvu prijatelja.

Prak cirajte lagane zi ke vježbe.

JARAC (22.12.-20.1.)

Neke svoje ideje i zamisli mogli biste potvrdi u domeni komunikacija, pregovaranja ili pisanih dokumenata.

Imat ete mnogo krea vnih ideja vezanih uz unaprje enje vaše poslovne ak vnos i realizaciju nancijskih dobitaka. U emo vnim odnosima vladat e skladni odnosi. Ukoliko ste sami, preporu ujemo vam za dane vikenda otputova na kra i odmor u inozemstvo, gdje biste mogli upozna zanimljive osobe.

Ali i ostanak kod ku e bi mogao bi zanimljiv, jer biste mogli primiti poziv za druženjem od jedne osobe koje dugo niste vidjeli. Vaša vitalnost bit e u usponu.

LAV (23.7.-23.8.)

Na poslovnom planu preuzet ete inicija vu u rješavanju problema.

Dotrajale alate zamijenit ete novima, a tako er ete nastoja razumje svoje suradnike na na in da poboljšate me usobnu komunikaciju. Po etkom sljede eg tjedna odnosi s voljenom osobom ili lanovima obitelji bit e nape . Jedni drugima ete nameta dominaciju i bit ete svadljivi. Budite tolerantniji. Krajem tjedna u odnose se vra a sklad i emo vna toplina. Ako ste u braku, o ekuje vas ugodna toplina doma i plodni zajedni ki razgovori o raznim temama te zabava.Za stabilnost vašeg zdravlja bitan je zdrav na in prehrane.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U realizaciji poslovnih ciljeva bit ete uporni i svemu ete pristupa ozbiljno. Svi pozi vni rezulta bit e posljedica vaše marljivos , što e prepozna i vaši nadre eni. Po etkom tjedna upus te se i u planiranje novih ciljeva. Obra te pozornost na komunikaciju s partnerom jer su mogu i problemi, pa ak i prekid veze. Ipak, uz pomo prijatelja mogli bi riješi problem koji je nastao u vašoj emo vnoj vezi.Ukoliko ste u braku, nastojte ima “hladnu glavu” i prije negoli nešto kažete - dobro promislite.

Koris t e vam sportska rekreacija i boravak na svježem zraku.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Budite odlu ni u namjeri da uve ate svoje nancijsko i materijalno stanje i da u vrs te svoj u poziciju na svom radnom mjestu. Uspješno ete odradi planiranje ak vnos za nekoliko tjedana unaprijed. U prvoj polovici sljede eg tjedna bit ete zadovoljni i sretni, pa ete svoje dobro raspoloženje prenije i na partnera. Nastojat ete vaš zajedni ki život u initi kvalitetnijim, pa ete voljenoj osobi prirediti malo iznena enje. Bit ete uskla eni i na emotivnom i na mentalnom planu. Samci e bi zadovoljni i samopouzdani u svojoj samo i. Sposobnost regeneracaije vašeg organizma bit e u porastu.

VIC tjedna

RIBE (20.2.-20.3.)

U prvoj polovici sljede eg tjedna bit ete u poziciji istaknuti se u poslovnim projektima kroz sudjelovanje u mskim ak vnos ma. Ukoliko ste lan neke udruge, bit ete posebice ak vni i u toj domeni. Što se e roman nih odnosa, mogu a je neuskla enost s partnerom u pogledu me usobnih potreba i želja. Na nesporazume ete nailazi i u odnosima s prijateljima ili poznanicima. Smirite se i porazmislite o svom na inu komunikacije.

Ako ste slobodni, preko prijatelja ete mo i upozna potencijalnog partnera. Konzumirajte laganiju hranu sa što više vitamina.

Utakmica

Mujo i Haso otišli na nogometnu utakmicu.

Dogovore se da e, kad netko zabije gol, obojica popiti gutljaj piva.

Utakmica završi 0:0, a Mujo e Hasi: - Haso, ajd’ idemo mi na košarkašku utakmicu!

PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPE GRADA AKOVCA

SJAJAN REZULTAT PRELOŠKIH RUKOMETAŠA U HR KUPU

KOŠARKAŠKA A-2 LIGA SJEVER PRIBLIŽAVA SE ZAVRŠNICI

Gimnasti ari, košarkaši i rukometašice

Senzacionalno eliminirali premijerligaša

akovec drži na vrhu pobjedu viška

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kaj bode z bolnicom, kaj z doktoricaj, a kaj z betežnikaj???!

K

ak je vsima nama ovek nejglavneši moram vam nejpredi re i kak nam se zgubil moj pajdaš i sosed Ton a. Znuom kaj bodete pitali, pak vam zato mam velim da je jegova Julika doma i da ga aka. Vsakomo onomo šteri joj more nekaj lepoga i dobroga re i ili pak pomo i, vrata so otprta od jutra do zutra. Pajdaš Ton a je odišel zdoma ono soboto pred godovnom svetoga Vincija (i to naprej pred Bundekima) vu gorice, trsje obrezavat i rez ženi požerak dušico zalevat, ali se do dneva denešjega nej vrnul. Ja kak jegov pajdaš sam nazval vse jegove pajdašice, ali je, bar za ve, niti jedna nej priznala da se pre joj skrivle, o em re i, da pre joj koristi zimskoga urlaba. Lejpo vas prosimo, Julika i ja, pomorite ak Božeka poznate, jerbo je udapot odišel od hiže, ali je još nigdar nej tak dugo iskal pota za dimo. Što ga najde, rekla je Julika, bode mo zafalila na svoj na in i ne bode vam žal. Prosim vas požurite se jerbo se Ton a kani kandiderati za župana! repoveda se, i to na vse strane, kak je cirkva protiv zdrastvenoga odgoja

P

POD VUROM

vu školaj, a vele asniki se bunijo sam protiv etrtoga poglavlja, o em re i, protiv seksa vu školaj onak kak je to za ve napisano. To je sam napisano, a nigdi je nej sprobano, pak ve naša deca morajo biti probni zajci. Niš i je v cirkvi nej brez greha, ali ga zato hajdig politi arov šteri so je. Napriliko, minister Jovanovi je takši, vse kaj on napravi je I liga i tu se nikaj nesme niti pitati, a nedaj Božek spremeniti. Jako sam najgerek kak bode zgledal tej seks vu školaj, ak politika pobedi cirkvo? Brz as bodo morali, i to v asi, zidati vrtece polek školi jerbo kak so denes vsa deca naprej pred svojim japekima i mamikama, unda so naprej i pred navu itelaj, a mortik i pred navu itelicama, tak da oni ne bodo zadovolni sam z drkanjem (kak de ki, tak i puce) pak bodo odišli korak dale i produbili bodo gradivo. I nej sam to nek bodo sprobavali i ono igra o posle štere se deca dobavljajo. A unda bode tre i vrtece i još kajkaj toga. Najte me krivo razmeti negda to vse tak letno dojde kaj se niti gumica ne ftegne nateknuti. Nebrem kaj nebi i malo dale naprej pogledal, a tam vidim kuliko bode tej kurikulum,

o em re i, minister Jovanovi , koštal ministra Lini a. Nikaj zato, pak bode Slavek nekšega poreza oliti trošarino zdigel, ali nas zato bode uda vej na popiso 2021. leta. oš bo tre tu nekaj pojasniti kaj bodemo vsi mi, a nej sam deca, znali od ega so betežni homoseksualci, kakša so jim rodbina pederi i po emo so te geji takši frajeri kaj jiv policaji pazijo vseposot kam dojdejo. Nej sam v Splito nek i v Zagrebo.

Još mora dojti na svetlo dneva , šteri so pedo ili med nami, kak jiv moremo prespodobiti i kaj moramo žnjimi naprajti dok za jiv zazvedimo. Tu sam ve malo postal jerbo sam zazvedil da ga med nami moškima uda ve falingi, o em re i, uda ga ve kukolja nego med ženskami.

Najme kaj, žene se morejo venodjati sam znami moškima ili pak jana z drugom i to tak dugo dok nešterni od nas ne dojde. A moški, dok se oni zaha ijo jeden za drugoga i dok mo of odide v slepo vulico, o em re i, v kanalizacijo, niš i ga nebre vum zvle i, pak makar i Nives Celzijus došla. Brz as su tu ne jednaki moški i ženski betegi? Ali, ak ve mene pitate, ja bi te, i jedne i druge dal doktoraj i dokto-

J

ricaj vu roke, pak nek oni žjiv napravijo ono kaj dragi Božek zapoveda. Pak so oni za to vu školo hodali. I to na leta. I još nekaj: najte mi, prosim vas lejpo, re i da je vam lepo videti dete štero ima dve mame ili pak, nedaj Božek, dva japeke.

Kaj je preve , preve je, a unda je to niti z kruhom nej dobro. ekaj se navelikom šepetuji da je gotova SDP-ova anketa vu šteroj se zazvedilo što bode naš župan štiri leti naprej, a isto tak što bode, itak, akoski gracki na elnik. To vam govorim onak kak se esdepeovci spominajo. Najme kaj, oni se falijo da koga god oni kandiderajo tej bode zebrani. Kaj se župana dotikavle to ve znamo da to bode i dale Ivek. Kuliko gud smo jamrali na jega, ali ve nemamo izbora. Šteli so nam naši me imorski esedepeovci podle iti Deana Hunjadija, ali je partijska vrhuška i jiva pravica (štera navek pobedi) zategnula partijsko brenzo i kota sre e skrenula prema Iveko. Oni v Zagrebo nejbole znajo kuliko si je on to zaslužil. Štel sam vam pravzaprav re i da skorom niš i ne zna kak je zišla anketa jerbo ak je tak kaj so jo unda delali. Mogli so mene

N

Gra ani složni da me imurski policajci korektno i pošteno obavljaju svoj posao

Miljenko Bujani , Strahoninec - Smatram da je odnos me imurskih policajaca prema gra anima zadovoljavaju , odnosno više bi se moglo re i pristupa niji nego u nekim drugim dijelovima naše zemlje. To je barem moje iskustvo, jer u nekoliko navrata, kada sam zaustavljen u prometu, bili su to prije svega savjeti i upozorenja kako se treba ponašati i koji sam eventualni prekršaj napravio. No, sve ovisi od ovjeka do ovjeka, ali smatram da u Me imurju nema nekakve prevelike represije policijskih službenika.

Željko Vlaši , Lopatinec - U odnosu na susjede Slovence, naši policajci su bajni. Kada pak govorimo o ostatku Hrvatske, mogu re i da su ak ljubazniji od ostalih, ali, kao i u svakom poslu, naleti se na nekoga bahatog i punog sebe, koji misli da je iz razloga što nosi uniformu i oružje 'Bog i batina', no takvih je malo, barem iz mog iskustva. Tako da mislim da se našim policajcima može dati jedna vrsta etvorka.

Kada je u pitanju promet, možda bi trebali biti još represivniji, ali prije svega pravedni.

Drago Modrinjak, akovec - Mislim da policajci u Me imurju najviše u Hrvatskoj postupaju prema pravilima službe, što je sasvim u redu, no ponekad se ipak zna dogoditi da ta pravila za sve nisu ista.

To samo potvr uje i injenica da e ovih dana zbog tih propusta protiv nekolicine njih biti pokrenut i stegovni postupak. No, u cijelosti smatram da policijski službenici u našem kraju na zadovoljavaju i na in obavljaju svoj posao, a u prometu bi ponekad trebali biti ak još i stroži.

pitati, pak bi jim lejpo rekel da je još nej zmišljena anketa posle štere bi vsi bili zadovolni, a dok so oni vekši i debleši sraj i nej zadovoljni unda se to nesme dovle i na svetlo dneva. Tak smo akali to anketo, kak zmržjeni bogci sonce, a ve niš i nikaj ne zna. To vam je jako sli no mojoj sosedi Žaklini, to vam je ona plavuša za štero se moški vu kr maj i žene na mljekari i ehari spominajo, za jo se, isto tak, nikaj nej znalo dok se je ne zazvedilo. Unda smo vsi kak jeden rekli: mislil sam si ja da je ona takša. Tak bodemo rekli i mi mam im bode nekomo anketa pala vum žepa na grackomo ili pak županiskomo šekreto. inuli tjeden smo vsi navijali za naše kauboje, o em re i, rokometaše. Dok so pobje ivali falili smo igra e, a dok so kola, protiv Danske, genula doli zbrega, unda smo kleli trenera Slaveka. Vsakomo svoje.

Još se ve zmislimo kak smo na Olimpijadi v Londono pobedili Dance i to z Bali om, ali smo, isto tak z Bali om, zgubili od Francozov. I dok to znamo unda je ne teško biti spameten i osvojiti zlato. Najme kaj, pak je Slavek trebal pelati sobom Bali a sam zato kajbi igral protiv Dancov. Ostalo so

M

Kada je u pitanju odnos policajaca prema gra anima prilikom raznih preventivnih akcija i “policijskih postupanja”, u jednom

Ivan Biškup, akovec - Iako mnogi misle da je naša policija stroga, ja ne dijelim to mišljenje. Imao sam priliku u Austriji vidjeti kako se ponašaju prema po initeljima i sitnijih prometnih prekršaja. Ne daj ti Bože da kraj njega samo slu ajno 'zaškripiš' gumama kada te zaustave. Ne da e te kazniti, ve su spremni na puno ve e represije. Stoga mislim da su vani policijski službenici puno represivniji.

To je u prometu, a za ostalo da i ne govorim, s obzirom na to kakve sve procedure postoje kod nas prilikom policijskog postupanja prema nekakvim kriminalcima.

vse naprajli mlajši. Niti ga je pravzaprav nej moral pelati, mogel ga je sam pozvati doli z tribini jerbo je bil na vsaki naši tekmi. I da si ovek to premisli ne mora meti preve soli v glavi. Sam tak malo kak ja imam. aj bode se, itak, pripetilo z našom bolnicom? Ak jo damo ministro on se bode z našaj doktoraj biljaril. Jempot jiv bode pošiljal vu Varaždin, a drugipot v Koprivnico. I nej sam doktore nek i doktorice. No, to je još nej vse jerbo to aka i nas betežnike. Najgerk sam gde pak bodo završile naše dobre i fajne sestrice? Kaj smo si mi to, na vse zadje, zaslužili? Pak smo si skorom celo bolnico sami zazidali, a ve si jo bodemo i potepli. Kak teško do ne ega dojdemo, a tak letno jo krej damo! Nej, pak se to nesme pripetiti. Pak je nej valjda župan Ivek takši kajbi nam to blago zahuzal?

Naša je bolnica nejmenša vu celoj Lepoj našoj i nejmeje je dužna od vsih, pak zakaj unda prva ide na bobenj? Vse druge bolnice so vekši dužniki, a one so sam tiho, kak drek v travi, i sam magadijo.

Najte mi re i da mi Me imorci moramo biti navek vekši katoliki od Pape? I to i ve dok smo rleni?

K

dijelu javnosti stvorila se fama da su me imurski policajci najstroži i najrepresivniji u svojem djelovanju u cijeloj Hrvatskoj.

Je li to doista tako

Josip Farkaš, Štrigova - Mislim da te pri e o tome kako su upravo me imurski policajci najoštriji u državi ne stoje. Možda malo više, mogli bi re i, ažurniji u obavljanju svojega posla, to sigurno jesu. Do sad sam tek nekoliko puta zaustavljen u prometu i tu nije bilo nikakve represije i nepotrebnog kažnjavanja, ve jedan sasvim normalan odnos. Makar bi možda ponekad zbog obijesnih voza a trebali biti i stroži, no mislim da su policajci sve uvijek krivi onima koji su se malo žeš e ogriješili u prometu.

i koliko su zadovoljni s policijom prilikom “susreta” s njima, pitali smo ovaj tjedan Me imurce u našoj anketi “pod vurom”. (so, zv)

Josip Ban, Knezovec - Imao sam priliku prošle godine jedan dio vremena provesti u Istri i mislim da su naši plavci ipak malo represivniji i stroži prema voza ima nego njihovi istarski kolege. No, to mi je možda razumljivo jer je ono više turisti ki kraj pa smatraju da bi, ako e baš postupati onako kako bi morali u prometu od A do Ž, to moglo utjecati i na turisti ku sezonu idu e godine (smijeh). No, moram re i da iskustva koja sam do sad imao i s našim me imurskim policajcima zapravo su sva onako 'po zakonu' i nije bilo nikakvih problema.

mi prodiremo dublje