Issuu

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 873.

^akovec, PETAK, 1. lipnja 2012.

2. URBANOVO 201

Bio je to praznik vina kakav se samo poželjeti može!

Cijena 7 kuna

GRADSKO VIJE E akovca uz Dan Grada nagradilo

Tamaru Laptoš, Dejana Buva a i tvrtku “Midi” iz Ivanovca

str. 5

str. 6-7

LJERKA CIVIDINI, ravnateljica ŽUC-a

str. 3

Sanirat emo nadvožnjak u akovcu

DRŽAVNA MATURA pod pove alom SANDRA BREKA – OV AR o ispitu iz hrvatskog jezika

Nikakvih trik pitanja ili Poluhitne slu ajeve iznena enja nije bilo! rješavaju obiteljski str. 2-3

HITNA SAMO za hitne slu ajeve

AHA” “ULICA SISTLR AVCU U PRIB

PRELOG

Kradu, verbalno i psihi ki maltretiraju, prijete, kamenuju, str. 8-9 otimaju …

lije nici do 19.30, a u no i “žicajte” hitnu da vas primi! str. 10-11

HNS-ova op inska na elnica u ime mještana poziva u pomo državne institucije zbog novog vala romske maloljetni ke delinkvencije

str. 8

Poginuo voza skutera Stjepan Grade ak

Donji Kraljevec Kolodvorska 80A, Tel. 040/ 655 444 PJ Donja Dubrava Koprivnička 27, 040/ 688 200; 099/ 317 3164 PJ Podturen Športska bb, 040/ 847 159; 098/ 256 163 PJ Rasinja Kolodvorska bb, 048/ 837-274 ; 098/ 256 162

str. 11 media

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Bolje snob nego … K

aže mi moja profesorica hrvatskog jezika na proslavi godišnjice mature iz varaždinske Gimnazije prije koju godinu da u prosjeku 1 - 2 u enika (!!!!???) u “elitnim” razredima ita lektiru, svi ostali uglavnom “guglaju” ... “Ambiciozni” roditelji traže da njihova djeca imaju svi 5 iz hrvatskog, pritiš u nastavnike i ravnatelje, bez obzira što im zapravo djeca uglavnom nemaju pojma o hrvatskom jeziku i književnosti. I naravno ministar Jovanovi kao popuši “roditeljsku brigu za djecu“, koja izgleda ne znaju trivijalna pitanja na državnoj maturi. Uz pomo medija, koji su brzopotezno napuhali “aferu“, Jovanovi je opet stigao tamo gdje o ito uživa biti – u centru pozornosti. pravo kad smo pomislili da smo se riješili spinova i populizma, koji su krasili hrvatsku medijsku scenu sredinom i krajem prošlog desetlje a – evo ga opet. Baš me zanima koji to roditelji imaju Jovanovi ev osobni broj. Jesu li to možda roditelji djece radni ke klase za koju bi se trebao zalagati, jer dolazi iz stranke koja bi trebala biti njihov glasnogovornik? Kladio bih se da – nisu. ve mi se ini da su to ljudi iz kaste, a ne klase, nekoga novonastalog “jet-seta”, kojem se tako jako trudi pripadati i sam Jovanovi . O ito svoju nekompatibilnost sa sredinom u kojoj se kre e i u kojoj se proba sna i, a o ito ne uspijeva, pokušava lije iti pogledom uprtim u sloj iznad njih, s mentalitetom i navikama koje tu ne spadaju. Kad pljuje po Mami u, isti taj Jovanovi ini mi se da mu se zapravo divi. Kao da mu je žao što se ne može družiti i prijateljevati s njime. omodnost u stavovima, nekriti ki stav prema novom i prezir prema starom, bez analiti ke procjene o kvaliteti i vrijednosti novog ili starog, netko tko drugog smatra manje vrijednim po najrazli itijim kriterijima (može biti novac, društveni položaj, ali i cijeli niz drugih stvari kao

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

npr. izi ki izgled, društveno porijeklo, inteligencija, obrazovanje itd.), sve to vu e na jednog – snoba. nobovima je jako stalo da dobro kotiraju u društvu, njihov egoizam i novoformirana društvena elita kojoj se uvla e u dupe do iznemoglosti, hvaljenje s diplomama pred svim i svakim, mišljenje koje prepisuju od drugih ne bi li se lakše uklopili i uzeli svoj dio kola a. Bez obzira zaslužuju li nešto ili ne, ini ih samoljubljivim, ali nezadovoljnim, uvijek žele još više slave i po asti za sebe, pa se guraju svugdje. Ve inu obi no koriste da sakriju svoje frustracije, ve ina im služi za paravan i sakrivanje vlastitih nedostataka. Snobovi postoje oduvijek. Uvijek su na strani bogate ve ine i u tome ne vide problem jer ih ona nagra uje za lojalnost i tako štiti sebe i vlastiti status. uvari su onih koji imaju status u fensi krugovima društva, da bi i sami mogli pripadati njima. e li upravo to Jovanovi eva nova politi ka deviza!? Je li Socijaldemokratska partija promijenila ime i program? D P- o v a c k o j i j e u predkampanji žestokom retorikom protiv HDZ-a dnevno “uništavao“ njegove izbor ne izglede, nakon dolaska na vlast i dalje pokušava biti u epicentru medijske pozornosti, ali na totalno promašeni na in. Neka ispravlja ono što zaista ne valja, ali ne politi kim spinom, ve ozbiljnim poslom poput svojega strana kog i rije kog kolege Lini a, koji, bez obzira na dignuti PDV, jedini radi nešto gdje su i te kako vidljivi rezultati.

VIJEST(I) TJEDNA

Ustali protiv “ulice straha” u Pribislavcu Op inska na elnica Pribislavca Višnja Iva i na konferenciji za novinare poru ila je da nadležne službe i država trebaju zaštititi mještane zbog stalnih incidenata delinkventnog dijela romske mladeži. Ukazala je na probleme koje ve godinama dijelu stanovnika Pribislavca, odnosno Ulice Ante Star evi a, prouzrokuje skupina maloljetnih Roma iz tamošnjega romskog naselja. Uz kra e prakti ki svega, stanari spomenute ulice izloženi su svakodnevnom verbalnom i psihi kom maltretiranju, psovkama, prijetnjama pa ak i, što je šokantno za 21. stolje e – kamenovanju. Više pro itajte na str. 8 - 9.

RA DRŽAVNA MATU ve duho opet uzburkala

MINISTAR Željko Jovanovi na “uzbunu“ pojedinih roditelja dignuo frku oko ispita iz hrvatskog jezika

SANDRA BREKA – OV AR, lanica Stru ne radne skupine

Nikakvih iznena novosti, nesuvislo pitanja u testu ni

(NE) SVI A NAM SE

Tisu e ljudi posjetilo Urbanovo Dani vina u Županiji Zrinskih okupili su najbolje me imurske vinare i brojne ljubitelje vinske kapljice. Ve u petak, na dan otvorenja Urbanovoga 2012., bilo je jasno da e to biti najbolji sajam vina do sad. Sljede i dani o ekivanja to su potvrdili. Tisu e je ljudi protekli vikend posjetilo štrigovski kraj te uživalo u cjelodnevnim doga anjima, koja su prenijela ime naše županije diljem Lijepe naše, a i šire. Više na str. 6 - 7.

HNS-ova konferencija pretvorila se u fijasko HNS-ova konferencija za novinare, na kojoj je glavni gost bio prvi potpredsjednik Vlade Radimir a i , pretvorila se u ijasko. Najprije je kasnio dulje od pola sata te je zatim, ozloje en “do ekom“, bio izrazito raspoložen, pa j e ponovio uglavnom u javnosti poznate stavove. Na pit a nje nov ina ra o dopisništvu HTVa , on je kazao da nikad nije ni uo da bi dopisništvo bilo u akovcu. Više o svemu pro itajte na str. 4.

PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN Je li ministar Jovanovi "sko io pred rudo" nazvavši zajedno sa svojim ekspertnim timom ispit iz hrvatskog jezika na ovogodišnjoj državnoj maturi - koncepcijski lošim i punim propusta? Tjedan na izmaku u našoj je zemlji obilježila polemika oko spornog ispita izme u ministra i njegovoga ekspertnog tima s jedne te Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i prosvjetnih sindikata s druge strane. Podsjetimo, sve je po elo kada su se pojedini u enici požalili Ministarstvu, koje je zatim "naložilo istragu" te je Radna skupina koju je predvodio Marko Aleri , docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zaklju ila da je propusta bilo na svim razinama - od op e upute kako rješavati test do konkretnih zadataka. Utvr eno je dvanaest spornih pitanja, potom da je test osnovne razine podjednako težak, ako ne i teži od testa više razine, kao i da su u enici imali nedovoljno vremena za rješavanje zadataka i prepisivanje odgovora u posebnu knjižicu. Ministrovi stru njaci ocijenili su nadalje da je gotovo polovina zadataka primjerenija provjeri psihologije "jer se od u enika na temelju predloška zahtijeva suptilno razumijevanje psiholoških karakterizacija likova, ime se previše zalazi u podru je psihologije i težište se stavlja na samo jedan aspekt u analizi cijeloga književnog djela". - Tražit emo detaljan izvještaj Centra i za sve pogreške netko e morati snositi odgovornost, zaprijetio je ministar. - Izradili smo dobar ispit, naša stru na skupina sastavljena je od najkvalitetnijih profesora, uzvratio pak je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vred-

novanje obrazovanja Goran Sirovatka. Istodobno, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Jovanovi u je poru io da je unaprijed osudio rad skupine profesora, što je krajnje neozbiljno i štetno ponašanje koje se od ministra ne o ekuje. Upozorili su i kako je ministar zaboravio najvažniju stvar - da su u enici imali isti test i bili u ravnopravnom položaju, što je, kako navode, najve a prednost državne mature. - Nakon ishitrene intervencije mogu se o ekivati prigovori u enika i roditelja poslije svakoga pojedinog ispita. Što ete onda u initi?, pitaju ministra.

Kritike na ispit iz hrvatskog jezika neutemeljene Me u lanovima Stru ne radne skupine za hrvatski jezik Nacionalnog centra je i voditeljica nastave u akove koj Gimnaziji, profesorica hrvatskog jezika Sandra Breka - Ov ar, koja u razgovoru za naše novine cijeli

ISKUSTVA iz ispita hrvatskog jezika jedne akove ke gimnazijalke

Jedini problem - tekst na akavskom narje ju Jedna akove ka gimnazijalka kaže kako joj test nije bio previše težak: - Bilo je dovoljno vremena i za riješiti ga i provjeriti odgovore. Ve ina po etnih pitanja koja su bila vezana uz polazne tekstove zapravo uop e nije zahtijevala ni poznavanje povijesti književnosti ni poznavanje književno - povijesnih razdoblja, ve isto razumijevanje teksta, i mislim da se tu moglo sakupiti puno bodova bez velikog znanja. Gramatika je bila

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

slu aj ocjenjuje prenapuhanim, a kritike na ispit potpuno neutemeljenima. - Ispit je u potpunom suglasju s nastavnim planom i programom koji je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. On, doduše, datira još iz 1995. godine, me utim, to je službeni i aktualni program po kojem se ispit i sastavljao. Samo dio sadržaja iz nastavnog plana i programa nalazi se i u ispitnom katalogu i u enici te sadržaje znaju najmanje godinu dana unaprijed te se po njima mogu pripremati. Nikakvih iznena enja, novosti, nesuvislosti ili trik pitanja u testu nije bilo. On je rezultat timskog rada ljudi iz struke, profesora hrvatskog jezika gimnazija i strukovnih škola, dakle, ljudi iz u ionica. Pri izradi su sudjelovali i sveu ilišni profesori, kao recenzenti i konzultanti. Test se pregledavao na više razina, sve da bi bio što kvalitetniji. Ispiti državne mature imaju dvojaku namjenu. Njima se osigurava završnost školova-

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

osnovna i mislim da su svi koji su nešto radili kroz ove etiri godine i itali ve inu lektira mogli (ako su bili koncentrirani) uspješno riješiti test bez previše pripreme. Jedini problem bili su tekstovi na akavici, koje je stvarno trebalo pro itati više puta. Mislim da bi, ako je ve bilo potrebno staviti u test dva teksta na dijalektu, bilo poštenije da je jedan bio na kajkavskom, a jedan na akavskom, kako bi svi bili u istoj poziciji.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

1. lipnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJERKA CIVIDINI, ravnateljica Županijske uprave za ceste

ŽUC e sanirati akove ki nadvožnjak Tijekom 2010. IGH je obavio pregled nadvožnjaka, a u tijeku su istražni radovi na samom nadvožnjaku od strane poduze a “Mostprojekt” d.o.o. iz Zagreba, u svrhu sanacije

enja, osti ili trik ije bilo nja u gimnazijama te istodobno predstavljaju selektivni postupak pri upisu na visoka u ilišta. Me utim, test je samo mjerni instrument koji ima za cilj utvrditi koli inu znanja i vještina koje su u enici stekli tijekom etverogodišnjeg obrazovanja i u njemu ne može biti o aravaju e ljepote i privla nosti. Smatram da su mehanizmi vanjskog vrednovanja uvedeni u hrvatsko školstvo potaknuli mnoge pozitivne promjene. Zato trenutna situacija koja vlada u javnosti i ama stvorena oko ispita iz hrvatskog jezika za posljedicu ima narušavanje ugleda i vrijednosti hvale vrijednog projekta uvedenog u hrvatsko školstvo - državne mature. Žao mi je što je tome tako, radi se o teškom preuveli avanju, kaže Breka - Ov ar. - Djeca su ishitreno pisala po svojim Facebook stranicama i kojekakvim orumima, novinari su to preuzeli kao gotovu in ormaciju i ispalo je da se u testu traže neki nevažni detalji. Treba znati da je test propitivao nešto što se u i od prvog razreda osnovne škole - itanje s razumijevanjem, vještinu koja nam je potrebna svakodnevno tijekom cijelog života. Test to provjerava na književno umjetni kim tekstovima, na kojima u enici i nastavnici i rade tijekom etiri godine srednjoškolskog obrazovanja. Polazište za nastavu hrvatskog jezika uvijek je tekst. U testu su pristupnici imali priložen tekst (osam grozdova) iz kojeg je proizlazilo po pet pitanja. Na temelju teksta moglo se odgovoriti na pitanja ako ga je u enik pomno iš itavao. Test sadrži još dva zadatka povezivanja, gdje su se povezivale pojedine književne vrste, odnosno pripadnost autora pojedinom razdoblju. Tu nije bilo apsolutno nikakvih prigovora, kao ni na dio pitanja bez polaznog teksta. Zastupljeno je bilo i znanje gradiva jezika. Pri tome je bilo pojedinih kritika u enika, no došli smo do zaklju ka da se u nekim školama gradivo jezika uop e ne radi, što upu uje na novi problem. Dio prigovora odnosio se i na (pre)kratko vrijeme za rješavanje ispita. U 80 minuta bilo je potrebno odgovoriti na 72 pitanja. - Ako se pomno i koncentrirano pristupilo rješavanju, nije bilo problema. Ispit su rješavali i naši

Piše: Josip Šimunko

lanica Stru ne radne skupine za hrvatski jezik Nacionalnog centra Sandra Breka - Ov ar klju nom injenicom smatra upravo da je na sva pitanja u ispitu odgovorilo više od 90 posto u enika, a ak i na ona koja je ministrov ekspertni tim ocijenio spornima 80 posto u enika odgovorilo je to no

konzultanti. Mogu e ga je riješiti u 80 m i nu t a . Koordinatori po školama potvrdili su nam da je velik broj u enika izlazio i prije završetka vremena koje su imali na raspolaganju, argumentira Breka - Ov ar.

Više od osamdeset posto to nih odgovora na "sporna pitanja“ Na za ministra sporna pitanja to no odgovorilo više od 80 posto u enika. Za razliku od prijašnjih godina, zbog "medijske hajke" svi su ispiti ve ocijenjeni. Skupni rezultati mogu se vidjeti na mrežnoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Klju nom pro esorica Breka - Ov ar smatra upravo injenicu da je na sva pitanja u ispitu odgovorilo više od 90 posto u enika, a ak i na ona koja je ministrov ekspertni tim ocijenio spornima 80 posto u enika odgovorilo je to no. - Sve skupa je prenapuhana pri a i razloga za zabrinutost nema, tim više što ispit predstavlja samo polovicu ukupnog rezultata. Pisao se i esej kojim su u enici iznimno zadovoljni, zaklju no je kazala Breka - Ov ar. Na posljetku, ne mogu svi pristupnici ispit riješiti devedeset ili sto posto jer u njemu mora biti i vrlo laganih i srednje teških, kao i vrlo teških pitanja. Državna matura je selektivni postupak iji je cilj dobiti ljestvicu po uspješnosti kako bi se moglo napraviti rangiranje za upis na visoka u ilišta, zaklju uje. U akove koj Gimnaziji državnoj maturi ovu je godinu ina e pristupilo oko dvjesto u enika. Ovom prilikom vrijedi podsjetiti i na podatak da su u enici naše Gimnazije uz Gimnaziju Metkovi najbolje riješili testove iz hrvatskog jezika na državnoj maturi prije dvije godine, ime su ostvarili bolji rezultat od "elitnih" zagreba ke Petnaeste, Pete i Prve gimnazije te Prve i etvrte splitske gimnazije.

U EMU je pravi problem

Zastarjeli program hrvatskog jezika? Kako doznajemo iz pro esorskih srednjoškolskih redova, problem zapravo nije državna matura ve Nastavni plan i program iz hrvatskog jezika koji se primjenjuje još od 1995. godine, a kojim su mnogi pro esori ve dulje vrijeme nezadovoljni. To se posebice odnosi na popis lektire. U enici nevoljko itaju Gunduli eva ili Maruli eva djela. Draža im je suvremenija literatura pa bi popis lektire, unato tome što pri njegovoj izradi pro esori imaju i odre enu samostalnost, trebalo revidirati. Naravno, uvijek ima u enika koji tijekom srednjoškolskog obrazovanja ni ne dotaknu knjigu, no zato ima i onih koji knjige “gutaju”. Naj eš e ih privla i popularna suvremena književnost, no s vremenom stje u itala ku naviku pa po inju itati i ozbiljniju literaturu. Unato tome što su razni sažeci pojedinih djela lako dostupni na Internetu i ve ina u enika tako se snalazi, ima, dakle, mladih koji itaju. Ministar Jovanovi o ito bi se trebao primiti istinskih problema u školstvu, a ne spinati javnost politi ko - populisti kim PR-om. Na tom su tragu i neka nova najavljena zakonska rješenja oko kojih se tako er razvila polemika, me u kojima se gotovo unisono podržavaju jedino promjene na ina biranja školskih ravnatelja.

Hrvatska, a ve i gradovi i županijska sjedišta postaju vlasnici cesta na svom podru ju.

- Kad je rije o nadvožnjaku u akovcu, ŽUC je pokrenuo postupak sanacije, a "Sad su tek shvatili zamijenjeni su dotrajali diješto su napravili" lovi odbojne ograde i o iš eRavnateljica Županijne prijelazne naprave. Tijekom 2010. IGH je obavio pre- ske uprave za ceste Ljerka gled nadvožnjaka, a u tijeku Cividini kaže: - Mi naravno su istražni radovi na samom moramo postupiti prema nadvožnjaku od strane po- zakonu i uredbi te predati duze a 'Mostprojekt' d.o.o. ceste u vlasništvo Grada aiz Zagreba, u svrhu sanacije. kovca, što nije jednostavno Rok za dostavu dokumenta- kako se možda inilo. Sad su cije za sanaciju je 15. lipnja, a tek shvatili što su napravili radove e u cijelosti završiti i gdje su problemi, odnosi i financirati ŽUC, po dostavi se na Državnu geodetsku tehni ke dokumentacije i u upravu. Naime, mi u ŽUC-u dogovoru s Gradom akov- nemamo upisane ni svoje com, kazala nam je ravna- ceste, a oko 90 posto cesta u teljica ŽUC-a Ljerka Cividini, Hrvatskoj uop e nije uknjikoju smo upitali o situaciji ženo. Današnje zemljišne knjioko tog nadvožnjaka, kao i preuzimanja cesta od strane ge i katastar ne odražavaju stvarno stanje na terenu Grada akovca. Temeljem odluke o raz- u Me imurskoj županiji. vrstavanju javnih cesta u Neuskla enost zemljišnih državne, županijske i lokal- knjiga s katastarskim stane ceste, koja je objavljena u njem u pogledu broja estiNarodnim novinama te time ca, izgra enosti, površina i postala važe a, predstavni- oblika zemljišta sa stvarnim ci ŽUC-a i Grada akovca stanjem op epoznata je ipristupili su primopredaji njenica u RH. cesta koje prelaze iz nadNi ve ina cesta ležnosti ŽUC-a u nadležnost u Me imurju nije Grada akovca. Kako smo uknjižena ve pisali, rije je o 65 kilo- ŽUC do sad nije pokremetara cesta, od Žiškovca do akovca i Kuršanca. tao uknjižbu županijskih i Gradske ceste zadržat e lokalnih cesta jer su i sami stare oznake cesta od pri- propisi i zakoni prilikom je, samo e se ispred dodati uknjižbe bili u koliziji, te je u dvije nule. Tako, na primjer, praksi bilo nemogu e izvršižupanijska cesta ŽC 2008 ti uknjižbu javnih cesta. Bilo kroz naselje Žiškovec dobit je mogu e izraditi geodetski e nakon primopredaje Gra- elaborat, no samo teoretski, du akovcu novu oznaku ŽC jer bi se opet dolazilo na stanje nesre e200800. nosti Rije je o razgrakani avanju vlasnišLjerka Cividini, tva nad cestama, ravnateljica Županijske vlasnik svih žuuprave za ceste: - Radove panijskih cesta na dokumentaciji za sanaciju postaje država

nadvožnjaka u akovcu u cijelosti e platiti ŽUC. Sama sanacija te i e po fazama, a o svemu emo s Gradom akovcom posti i dogovor

tastra i gruntovnice za privatne parcele. Uv i aju i kompleksnost i nemogu nost same provedbe i evidentiranja stvarnog stanja javnih i nerazvrstanih cesta, kao i sre ivanja vlasni kih odnosa na cestama, Državna geodetska uprava izradila je nacrt naputka o geodetskim elaboratima izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta te ga uputila na javnu raspravu koja još traje. U tom e naputku biti specificiran na in primopredaje cesta gradovima.

Ceste se predaju u zate enom stanju - Županijska uprava za ceste predala je popis iz baze podataka prometnih znakova, opreme ceste te kopije svakoga izdanog akta cesta u vremenu od 2008. do 2012. godine, dok su originali u ŽUC-u. Dostavljen je i popis svih projekata. Sve dionice županijskih i lokalnih cesta predaju se Gradu akovcu u zate enom stanju sa svom pripadaju om opremom i uz predaju dokumentacije. U ŽUC-u i na razini države uvijek je bila praksa da se ceste predaju u zate enom stanju i to nije neka novost. Kad je rije o ure enju biciklisti ke staze u akovcu na Svetojelenskoj cesti, izabrana je kao najpovoljnija ponuda Tegre, s time da e ŽUC platiti 50 posto radova, a Grad akovec 50 posto, dok e cestu u cijelosti financirati ŽUC. U tom smislu ŽUC i Grad akovec obvezuju se s Tegrom sklopiti aneks ugovora u kojem e precizno definirati financijske obveze, rekla je uz ostalo ravnateljica ŽUC-a Ljerka Cividini.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZBORNA KONVENCIJA SDP-a Hrvatske održava se ovu subotu u Zagrebu

1. lipnja 2012.

HNS-ova konferencija za novinare, na kojoj je glavni gost bio prvi potpredsjednik Vlade Radimir a i , pretvorila se u fijasko

Novinari bolje da ga ništa

Ho e li Ivica Perho u i u Predsjedništvo nisu ni pitali, nikad uo da je SDP-a? dopisništvo HTV-a i u akovcu

a izbornu konvenciju SDP-a, koja se održava ovu subotu 2. lipnja, po prvi put je promijenjen na in de iniranja izbornih jedinica u pokušaju da se izbjegne metropolizacija Predsjedništva stranke, gdje su do sad uglavnom bili lanovi iz Zagreba, Rijeke, Osijeka, a male sredine nisu imale šanse za ulazak lanova u to strana ko tijelo, kazao je za naše novine Ivica Perho , predsjednik me imurskog SDP-a i me imurski župan, uo i ove unutarstrana ke izborne konvencije. Tako se po prvi put iz izborne jedinice u koju ulaze Me imurska, Varaždinska, Krapinsko - zagorska, Bjelovarsko - bilogorska i Ko-

vi izbori ne moraju i nisu gubitni ki za bilo koga. Za one koji nisu izabrani u stranci e uvijek biti mjesta za njihov angažman, a posebice “staru gardu”, ije iskustvo ste eno u proteklih dvadeset godina nikako ne bismo smjeli odbaciti, kazao je izme u ostalog nakon unutarstrana kih izbora Darko Horvat, novi lan “strana ke Vlade”, Predsjedništva HDZ-a, ina e novi predsjednik me imurskog HDZ-a. S njime se slaže i saborska zastupnica Sun ana Glavak, koja nam se javila i kazala kako smatra da nije izgubila ništa što se ti e njezinih pozicija nakon što su gotovi unutarstrana ki izbori: - Kao saborska zastupnica automatizmom sam lanica Središnjeg odbora i Nacionalnog vije a HDZ-a. Osobno nisam podržala ni jednog kandidata za predsjednika stranke, zauzela sam neutralan stav, prvenstveno zbog toga jer sam osobno kroz kandidaturu za lana Predsjedništva željela testirati kakvu imam podršku me u lanstvom. Vrlo sam zadovoljna kako sam prošla. Dobila sam više od 450 glasova izaslanika i zauzela tre u poziciju na listi kandidata iz ove naše regije. Da Me imurci dobro kotiraju me u svim izaslanicima, što ranije baš i nije bio slu aj, pokazalo je upravo to glasovanje, jer, uz pobjednika glasovanja koji je ušao Predsjedništvo Darka Horvata, uz

privni ko - križeva ka županija biraju dva lana u Predsjedništvo. Što se ti e ove izborne jedinice, svaka od županijskih organizacija SDP-a dala je po jednog kandidata za Predsjedništvo (ukupno 5 kandidata), a prolaz imaju dva kandidata s najve im brojem glasova. Ina e, ukupno su na listi 34 kandidata za to “izvršno tijelo“ stranke, koje broji 17 lanova. Osim Predsjedništva, biraju se i strana ki potpredsjednici, Glavni odbor i još neka tijela stranke. Predsjedniku SDP-a Zoranu Milanovi u potvr en je novi mandat po etkom svibnja glasovanjem svih lanova stranke, a nije imao protukandidata.

Pitali smo predsjednika me imurskog SDP-a može li se dogoditi da Me imurska županija ostane bez ijednoga svog predstavnika u Predsjedništvu. - Može se dogoditi, jer u Predsjedništvo ulaze kandidati s najve im broj glasova unutar izborne jedinice o kojoj sam govorio, a glasuju svi lanovi konvencije, tj. 2.100 lanova koji e se okupiti u Zagrebu, kazao je Ivica Perho , i dodao kako e rezultati konvencije pokazati kako SDP Hrvatske gleda na rezultate SDP-a Me imurske županije, i to ne samo kroz izbor lanova Predsjedništva, ve i kroz izbor lanova Glavnog odbora. (BMO)

HDZ Saborska zastupnica Sun ana Glavak o izboru novoga strana kog vodstva

Testirala sam sebe i zadovoljna sam rezultatom mene kao tre u po broju glasova, solidno je prošla i kolegica Maja urkin. Na naše pitanje je li tome što je dobila za nju osobno broj glasova za Predsjedništvo s kojim je više nego zadovoljna pridonijela injenica što je bila na dva "šalabahtera“ predsjedni kih kandidata, demantirala je takvu mogu nost: - Kažu da sam bila na “šalabahteru” (upute izaslanicima za koga treba glasovati, op. a.) Domagoja Miloševi a, me utim, koliko znam, on uop e nije imao “šalabahter”. Bila sam na Kujundži evom 'šalabahteru', ali zaista ne znam kako sam dospjela na njega. Mislim da je bilo nekorektno stavljati moje ime na taj 'šalabahter', a da se mene uop e nije pitalo. Uvjerena sam kako

su najviše glasovali za mene oni koji su mi ujedno dali podršku za istaknutu kandidaturu za lana Predsjedništva, za koju sam skupila oko 500 potpisa izaslanika, jer je i rezultat postignut na glasovanju sli an tome, tvrdi saborska zastupnica HDZ-a. Za kraj smo je upitali ostaje li glasnogovornica HDZ-a ... - Još uvijek radim taj posao. Što e biti, vidjet emo, novi predsjednik Karamarko odlu uje što i kako. Moram priznati da taj dodatni posao poprili no iscrpljuje. Moje prvenstvene radne obveze su u Saboru, a bit e puno posla i oko rada u akove kom HDZ-u, gdje sam preuzela vo enje gradskog odbora, dok su tu i druge politi ke obveze. (dz i af)

adimir a i ima okorjelu naviku kasniti, pokazuju i da je njegovo vrijeme važnije nego tu e. Tako je bilo i na prošlotjednoj konferenciji za novinare, koju je na svoju inicijativu sazvala županijska organizacija HNS-a. Najprije je trebao kasniti samo par minuta, no pretvorilo se u dulje od pola sata. Radimira a i a ve na dolasku do ekali smo s primjedbom da ne poštuje tu e vrijeme, no to ga je po obi aju samo razljutilo. Ne emo ponavljati zajedljive primjedbe jednog ministra na ra un novinara, ali, bez obzira na a i evo mišljenje o novinarima, ipak je stranka bila saziva presice. Oni su zvali nas novinare, pa odre eno uvažavanje ne bi bilo na odmet. Ozloje en “do ekom”, prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HNS-a nimalo nije bio raspoložen, pa je ponovio uglavnom u javnosti poznate stavove. - Pred nama je jedno druga ije vrijeme, rekao je a i i nastavio: - Vlada je promijenila strategiju u odnosu na ovo emu smo svjedo ili proteklih osam godina. Pozicija Vlade e biti snažno investiranje i gospodarski rast. Naravno da e se istodobno poštivati zakonski okviri kao zakon o iskalnoj odgovornosti i maksimalno provoditi porezna disciplina i to e biti pretpostavke za održavanje kreditnog rejtinga. Ovogodišnji program de iniran je injenicom da apsolutno ništa od velikih

projekata nije bilo spremno, pa ak ni za projekt za koji kredit stoji na ra unu od 900 milijuna kuna, na što pla amo kamatu. Od ve ih projekata kao što su Plomin i drugi na podru ju energetike, o drugima da i ne govorim, nema smisla ovdje trošiti vrijeme. Od one najve e pri e, za Pelješki most u sedam godina nije potrošen ni avans. Tu vrstu politikanstva više ne želimo ni slušati, ni sudjelovati.

Lokalna politika mora inzistirati na projektima koje podržava Vlada a i je nakon toga sam sebe zapitao: - Što emo raditi? Sve ono što je mogu e, što ne traži nikakve posebne stepenice oko isho enja dozvola. Najjednostavniji i najvidljiviji su projekti Županijske uprave za ceste. Oni su jednostavni i dolaze do svakog doma. Siguran sam da e župan Perho i zamjenik Posavec snažno inzisitrati da se realizira to što je Vlada svojim odlukama odobrila. A nema dvojbe da e gra evinska operativa biti veoma zainteresirana za te natje aje. Što se ti e HEP-a, kazao je da dvije tvornice stupova rade etiri smjene i nisu u stanju isporu iti sve što se dešava na terenu. - Na našu županiju u rekonstrukciji mreže otpada preko 21 milijun, uz 82 milijuna za ŽUC. Što se ti e štednje energije, budu i da je konstrukcija zatvo-

jerojatno ste uli za onu teoriju da su ljudi u mladosti buntovni, dok u zrelim godinama sve više postaju konzervativni? ak za onoga tko nije prošao takvu životnu preobrazbu kažemo da baš i nije normalan. Zanimljivo, zar ne? Ono protiv ega se ovjek bori u mladosti postaje ono što uva kad sazrije. o, na žalost, nije to zbog toga što je ovjek to pametniji što je stariji, jer konzervativnost nije odraz mudrosti ve straha da ovjek ne izgubi ono što je tijekom dosadašnjeg života priku-

pio. Zbog toga su ljudi u mladosti buntovnici, jer nemaju mnogo za izgubiti. No, kad se netko godinama trudi da si priskrbi nešto, on e to gr evito po eti braniti, ma koliko to ustvari malo i bezvrijedno bilo. Hrvatskoj primje ujemo kako nakon svakih izbora nema promjena, tj. kako se još rigoroznije primjenjuju ili ostaju ista baš ona "pravila“ zbog kojih smo buntovno glasovali za drugu vlast, novu, buntovnu. Ali buntovnici su dio sustava baš kao i njegovi konzervativni uvari, jer ustvari za drugi su-

stav ni ne znaju. Da bi se netko pobunio protiv sustava, da bi ga "mrzio“, ustvari ga treba dobro poznavati, baš kao i oni koji su njegovi zagovornici. Upoznavanjem bilo kojeg sustava automatski postajemo njegov dio. Sad, kad još k tome imate vrlo malu državu kao što je naša, u kojoj su si svi ljudi me usobno rodbina ili poznanici, vrlo je teško napraviti ikakve promjene jer je sustav do te mjere hermeti ki zatvoren, okrenut sam sebi i posve en samoodržanju, da je vrlo teško išta novo uvesti. Tako oporba i opozicija postaju dvije

Dopisništvo HTV-a u akovcu? Nikad uo! Na pitanje o preseljenju dopisništva HTV-a iz akovca u Varaždin, a i je odgovorio da “nikad nije uo da je dopisništvo u Me imurju”, da nema pojma da je u akovcu. - Oduvijek sam mislio da je u Varaždinu, jer kad sam bio župan tražili su me zemljište koje smo dali s argumentom da je tamo dopisništvo, pa zašto k vragu ako tamo nije, komentirao je a i . Nakon toga na drugo pitanje o isplativosti Plomina je drugom kolegi iz dnevnog lista docirao o razinama novinarstva, pa je konferencija za novinare privedena kraju u kiseloj atmosferi, odustajanjem od daljnjih pitanja a i u. Zamjenik župana i predsjednik me imurskog HNS-a Matija Posavec nakon svega se ispri avao novinarima, ali dok ima tako bahatog predsjednika na konferenciji najbolje da istu uop e ni ne saziva. (BMO)

Ozloje en "do ekom“, prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HNS-a nimalo nije bio raspoložen na akove koj presici, pa je ponovio uglavnom u javnosti poznate stavove

Za pokvareni sustav ne postoji krivac V

rena i s EIB-om dogovoreno pra enje, natje aji su po eli izlaziti. Preporu ujem jedinicama lokalne samouprave da što prije javne ovlasti za realizaciju investicija prenesu na Centar za investicije ili da to po nu realizirati sami. Izvolite obnoviti sve što želite, od kotlovnica, fasada, krovova, prozora u svim objektima. Pozvani ste da to u inite, poru io je Prvi potpredsjednik Vlade.

strane iste medalje, istog sustava, tre a verzija uop e nema mjesta za razvoj. este li primijetili da se u Hrvatskoj uvijek primjenjuju iste metode "rješavanja“ problema? Jeste li primijetili kada do e neki poznanik iz druge države da se naveliko udi kako su stvari kod nas posložene te kako imamo probleme tamo gdje oni uop e ne znaju da postoji mogu nost pojave ikakvih problema? Naime, našem sustavu, našim politi arima i gospodarstvenicima, kao ni nama samima, uop e ne pada na pamet uvoditi stvari koje ne

poznaju i za koje unaprijed nisu sigurni da im osiguravaju preživljavanje, bez obzira na buku i halabuku zazivanja promjena. ko zaista želi i poznaje drugi sustav, on ga jednostavno po ne živjeti i primjerom mijenjati, a stari ostavlja neka odumre sam od sebe. aši politi ari ovdje su oduvijek. Osigurali su se onoliko koliko je koji bio umješan. Napravili su sustav koji ih održava na kakvom - takvom životu i brine ih samo da se on održi. Zbog toga je svaka promjena vlasti kod nas samo kao nogometna

Piše: Tomislav Novak

utakmica na kojoj mom adi na poluvremenu samo mijenjaju stranu ili nakon svake utakmice teren. I uvijek, bez obzira tko je pobijedio, pravila igre ostaju ista. Zbog toga nema više smisla mijenjati mom adi, treba promijeniti vrstu sporta.

1. lipnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

OTVOREN vodospremnik u Svetom Urbanu

Osigurana sigurna i trajna opskrba pitkom vodom gornjem Me imurju Svakog trenutka u spremniku je 200 kubnih metara vode, dostupne svim žiteljima

- Od danas biti bez vode 24 sata i više na podru ju naselja Sveti Urban, Robadje, Tupkovec, Marinuševec i dijelu Železne Gore postaje povijest, jer otvaram vodospremnik koji e ovom podru ju zna iti sigurnu i trajnu opskrbu zdravom i istom pitkom vodom. Svako doma instvo od sada se može priklju iti na sustav i koristiti vodu iz ovog vodospremnika.

Te jednako tako povijesne rije i izrekao je u srijedu Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, na prigodnoj sve anosti otvorenja vodospremnika Sveti Urban. Simboli nim ispuštanjem i pijenjem vode vodospremnik i precrpnu stanicu u rad su pustili Ivica Pliši , direktor Hrvatskih voda, Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, i župan Ivica Perho . Prigodne rije i

uputili su me imurski župan Ivica Perho , koji je Hrvatskim vodama zahvalio što su prepoznale potrebe Me imurske županije investiraju i u vodno gospodarstvo, i Ivica Prišli , direktor Hrvatskih voda, koji je rekao: - Hrvatske vode nastavljaju s ulaganjima u vodno gospodarstvu i vodoopskrbu, što e i dalje initi. Do 2023. godine odvodnju e imati sva hrvatska naselja do dvije tisu e

stanovnika, što je velik ali ostvariv projekt. Vodospremnik je blagoslovio monsinjor Leonard Logožar, štrigovski župnik.Vodospremnik se nalazi na 312 metara nadmorske visine, visok je i kapaciteta 200 kubnih metara vode. Vrijednost investicije iznosi 2,8 milijuna kuna. (S. Mesari , oto: Z. Vrzan)

SVE ANA SJEDNICA Gradskog vije a akovec

Tamari Laptoš, Dejanu Buva u i tvrtki “Midi” najviša priznanja za Dan akovca - Zašto saborski zastupnici SDP-a Nadica Jelaš, Dragica Zgrebec i Mario Mohari nisu došli na sve anost? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Gro Juraj Zrinski poveljom je 29. svibnja 1579. godine proglasio akovec slobodnim trgovištem. Taj dan Grad akovec obilježava kao svoj dan, Dan Grada akovca. Ove godine sve ana sjednica Gradskog vije a održana je baš na taj dan, u utorak 29. svibnja, u Centru za kulturu akovec, uz nazo nost brojnih uzvanika iz politi kog, gospodarskog, vjerskog i kulturnog života grada i županije, te predstavnika prijateljskih gradova iz zemlje i inozemstva. I ovaj put sve anoj sjednici bili su nazo ni brojni uzvanici iz pravosu a, pa ak i USKOK-a.

hidroelektrane, cementaru, procesne tehnologije, a sve više izvoze i u EU. Gradona elnik Branko Šalamon na sve anosti je prigodno o nagra enima kazao: - Današnji dobitnici Zlatne plakete Grb Grada akovca prepoznati su gra ani i poduze e za koje sigurno vrijedi pravilo da su poznatiji izvan grada i Me imurja nego doma. Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a, podsjetio je da je ovo vjerojatno zadnja sve ana sjednica ovog saziva gradske vlasti, te je dio govora posvetio kriti arima vlasti. - Ljudi govore da se ništa ne ulaže, radna mjesta se zatvaraju, a ste ajevi otvaraju. Para raziraju i Einsteina, kazao je: zna ajni problemi s kojima smo suo eni ne mogu se riješiti istom razinom

razmišljanja na kojoj smo bili kada smo ih stvorili. I doista, svi bi htjeli promjene, a nitko ne želi po eti od sebe. Potreba za radnointenzivnim djelatnostima se smanjuje, a tehnološki zahtjevnije i intelektualno naprednije djelatnosti prilika su za novi rast i razvoj. Stoga se sve manje grade hale, ali se u gospodarstvu ulaže u nove, modernije strojeve, u nove tehnologije. Neki klinci koji su se do ju er samo igrali na kompjutoru danas su poslovni ljudi koji svoje znanje iz ureda u akovcu prodaju diljem svijeta.

akovec je ulaga ko središte u obnovljivim izvorima energije Vrbanec je tako er dodao: - Najve i pomak u ulaganjima napravljen je

akove koj USKOK-ovoj tužiteljici nagrada zbog razotkrivanja korupcije Ne slu ajno, jer je me u ovogodišnjim dobitnicima najviših gradskih priznanja, Zlatne plakete Grba Grada akovca, bila i Tamara Laptoš, zamjenica ravnatelja USKOK-a, akov anka s radnim mjestom u Zagrebu, dobitnica me unarodnog priznanja za najbolju tužiteljicu. Laptoš se najviše istaknula u razotkrivanju slu aja korupcije u našoj zemlji. Tre i dobitnik je Dejan Buva , dugogodišnji kulturni i sportski radnik, s velikom ljubavlju za kulturni amaterizam i kazalište. Prestižnu gradsku nagradu dobila je i tvrtka “Midi” iz Ivanovca, a preuzeo ju je Drago Plevnjak, vlasnik firme. Tvrtka se bavi teškim metalnim konstrukcijama, iji su proizvodi ugra eni u grani ne prijelaze,

Dobitnici Zlatne plakete Grb Grada akovca: Dragutin Plevnjak, vlasnik tvrtke “Midi”, Tamara Laptoš i Dejan Buva

u obnovljivim izvorima energije, pa je tako akovec postao vode e ulaga ko središte u Hrvatskoj u toj grani gospodarstva. U akovcu danas rade dvije energane koje kao gorivo koriste drvnu biomasu, instalirani su kogeneracijski sustavi koji istovremeno proizvode toplinsku i elektri nu energiju te je sa-

Bez strana kih kolega akove kog gradona elnika saborskih zastupnika SDP-a? Me u brojnim uzvanicima na sve anoj sjednici Gradskog vije a akovca bili su i saborski zastupnici, ali samo dvoje: Dragutin Glavina (HNS), ujedno i gradona elnik Preloga, i Sun ana Glavak (HDZ). Simptomati no da na akove koj sve anoj sjednici nije bilo ni jednog zastupnika strana kog kolege iz SDP-a: ni Dragice Zgrebec ni Nadice Jelaš ni Marija Mohari a. Je li to nekakva poruka gradona elniku Šalamonu? Naznaka rakcija u me imurskom i akove kom SDP-u? Ili pak se iza ovog “bojkota“ krije nešto tre e? Teško da su svi troje bili baš toliko zauzeti, ako su Dragutin Glavina i Sun ana Glavak našli vremena. Dragutin Lesar, Laburist, ostao je dosljedan sebi, on se na takvim skupovima u akovcu i Me imurju ionako ne pojavljuje.

Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a: - akovec je postao ulaga ko središte za obnovljivu energiju gra en ve i broj sun anih elektrana. Gospodarstvo se ne može razumjeti gledaju i unatrag, ali može napredovati samo gledaju i unaprijed. Završno je kazao kako je naj eš a tema u protekle tri godine rada sadašnjeg saziva vlasti bio nedostatak sredstava u gradskoj blagajni. Razlog manjka, tvrdi Vrbanec, nije potrošnja, ve ulaganje u objekte, najviše objekte komunalne in rastrukture. Stoga se ovaj manjak može smatrati samo odgo enim pla anjem spomenutih ulaganja. U kulturnom dijelu programa svoj doprinos sve anosti dao je Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”, aktualni prvak države me u zborovima.

POGLED ODOZDO

Peglanjem strana kih kartica do posla A

ko i vi imate poznanike gdje tri radno sposobne osobe iz jedne ku e ne rade, jer nemaju posao, ako se više ne možete sjetiti poznanika, prijatelja ili ro aka u ijim obiteljima netko nije izgubio posao ili strepi pred gubitkom posla, tada je situacija u ovoj zemlji sve samo ne normalna. takvim nenormalnim, izvanrednim okolnostima potpuno se mijenja percepcija što je važno, a što nevažno. Najvažnija vijest je da je netko dobio posao, a još je poraznije da za svakoga tko se usre io s novim poslom ujete da je provukao strana ku knjižicu. Provla enje strana ke knjižice postalo je kao peglanje kartica.

Morate samo biti upu eni u kojim ustanovama ili državnim firmama primaju iju karticu, ijeg strana kog kluba. Sli no peglanju kartica u du anu. Oni upu eniji, koji ve dulje traže posao, posebno ako je rije o poslu gdje pla e osigurava prora un, to no poznaju strana ku mrežu gdje je iji strana ki teritorij i kamo moraju s ijom karticom. Primjerice, u kojim školama se zapošljavaju iji strana ki kadrovi, ali ne samo školama, ve i drugdje. Stranke su podijelile interesne s ere i i to je tako. Postoje i mikropodjele interesnih s era unutar ve ih firmi ili institucija, ali, da se zna, rezervirano samo za pripadnike

politi kih stranaka i njihovih podobnika. Ostalima ostaje privatni sektor. o, kako je navala na sigurne poslove tako velika da kad i elite padnu s vlasti podobnici ostaju zaposleni, u našoj županiji je došlo do toga da je revizija utvrdila da je masa pla a prešla zakonski okvir za 29,1 posto. Prevedeno na obi ni rje nik, svaka garnitura zapošljavala je svoje, ali dok su novi dolazili stari nisu odlazili. Oni koji nemaju ni jednu strana ku karticu mogu u privatni sektor. A to je druga država, budu li imali dovoljno sre e, mogu ak dobiti radno mjesto na kojem se dobiva i pla a. Lini je, naime, pokrenuo

financijsku disciplinu, što je u redu. ak ga se i boje i upla uju u prora un, jedino što su kolateralne žrtve radnici koji sada ne dobivaju nikakvu pla u, ali ra une za struju, vodu, plin, režije moraju uredno pla ati. To je otprilike kao kad velike sile nepo udne države kažnjavaju sankcijama. Diktatori i dalje uživaju u obilju, a narod gladuje i pati. ožda Lini eka da narod svrgne diktatore ili je uvjeren da je narod ve toliko depresivan da nema snage ni za prosvjede i ulicu. A ako se ostvari taj scenarij, to zna i: pun prora un, rejting o uvan, vlast mirna, a narod pokoran. Vlast je odradila svoj dio

posla, a ako se nitko ne buni to je zasigurno nova pravednost. miješno, ali jedino što gra anima ostaje u obranu njihova ljudskog dostojanstva je smanjenje potrošnje. Smanjena potrošnja manje e puniti prora un preko PDV-a, štednja na obrazovanju djece ima opravdanja, jer kojeg smisla ima školovati djecu za budu nost od 1.600 kuna! Zbog op e besposlenosti, ne treba ni vrti a, jer djecu e oni koji e ih si mo i priuštiti uvati sami. Za lijekove i lije enje nema novca pa emo brati ljekovite trave, a jesti ono što proizvedemo kod ku e. Osim ako ne uvedu PDV na povrtne gredice. Kad bolje razmislim, to je program održivog razvoja. Razvijaš se tek toliko da se održiš na životu, a za to ti ne treba puno. Uz to ostaje i dovoljno vremena za meditacije, a nakon meditacije slijedi - nirvana. Blago

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr narodu koji postigne takav održivi razvoj u kojem malo ima, malo troši i zadovoljan je onime što ima. Elita je uvijek tanka i za nju uvijek preostane dosta da se rejting o uva.

Gospodarstvo

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

. 2 1 0 2 O V O URBAN

DANI vina u Županiji Zrinskih okupili najbolje me imurske vinare i brojne ljubitelje vinske kapljice

Bio je to praznik vina kakav se samo poželjeti može! PIŠU: STJEPAN MESARI , DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

- Bilo je ovo Urbanovo kakvo smo željeli i vjerujem da su svi koji su ovdje bili zadovoljni. Preko osam tisu a ljudi obišlo je prvi i drugi tjedan priredbe u sklopu Urbanovog, i mi iz Organizacijskog odbora smo ponosni na obavljen i p o s ao . Ve u Sigurno da petak, na dan može biti još bolje i otvorenja Urbanovoga sigurno 2012., bilo je jasno da e to je da emo biti najbolji sajam vina do sad. ve za Sljede i dani o ekivanja to sljede e Ursu potvrdili. Tisu e je ljudi banovo protekli vikend posjetilo uvesti neke novoštrigovski kraj sti, ispraviti propušteno, kako bi zaista Urbanovo bilo najve a, najbolja, najposje enija i najljepša priredba posve ena vinu, bajkovitim okusima, druženju dobrih ljudi, sklapanju novih poznanstava i u kona nosti isplativa, rekao je pred zatvaranje Urbanovoga 2012. vidljivo zadovoljan Matija Posavec, predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje priredbe, koja je trajala od 17. do 27. svibnja, a službeno e završiti Vinskim balom upravo danas, u petak 1. lipnja. Po prvi put uvod u Urbanovo bile su degustacije vina u akove kim ugostiteljskim

objektima, što se pokazalo odli nim potezom. U akove kom Podroomu i Patrix baru na degustacijama je bio velik broj ljudi, osobito mladih, koji su potom došli i u Štrigovu, povevši sa sobom mnoge prijatelje.

Dan otvorenih podruma za njegovanje kulta vina Više nego dobar uvod u sve ono što e se zbivati na Urbanovo u Štrigovi bio je Dan otvorenih podruma na Me imurskoj vinskoj cesti. Oko tisu u i šeststo ljudi obišlo je taj dan dvadesetak otvorenih podruma, kušavši pri tome ponajbolja vina naših vode ih vinara, koji su odli no obavili svoj posao, doma ina i voditelja degustacija vina. Nje kao ranijih godina Dan otvorenih podruma bio dan pijenja,

ponekad i opijanja, nego dan druženja s vinom u granicama dobrog ukusa, što zna i uživanja u vinu i pri ama o njemu kao ne emu najboljemu što je Bog dao ovjeku na uživanje. Osim vina, doma ini su gostima i posjetiteljima, me u kojima je najviše bilo iz drugih dijelova Hrvatske, regija i susjednih zemalja, poslužili doma a jela, meso z tiblice, pe eni buncek, bogra , sir z vrhnjem, gulaš, slanine, poga e, gibanice i druge me imurske dobrote bajkovitih okusa.

Festival pušipela postaje sve prepoznatljiviji vinski brend Kad je u petak 25. svibnja, na sam blagdan Svetog Urbana, u štrigovskoj sportskoj dvorani

Josipovi i a i hvalili me imurske vinare U petak nave er priredbu su posjetili i obišli sve štandove hrvatski predsjednik Ivo Josipovi i potpredsjednik Vlade Radimir a i , ime su oni dali do znanja kako im je stalo do onoga što se zbiva u manjim sredinama i potvrdili da poštuju organizatore i vinare, što prethodnih godina nije bio slu aj. I Josipovi i a i estitali su i pohvalili vinare, s kojima

su se srda no rukovali i probali zlatno - žutu kapljicu. a i je ak priznao da je me imursko vino puno bolje nego zagorsko, na što je Josipovi u šali dodao da mu nakon ove izjave ne e biti tako lako do i u svoj kraj. Bilo je prigode kušati vina i specijalitete Istarske županije, koja je bila županija gost, te vina iz Prekmurja i Slavonije.

me imurski župan Ivica Perho sve ano otvorio ovogodišnje Urbanovo, sve je krenulo u smjeru uživanja, druženja, stru ne edukacije, prezentacija vina, osobito me imurskog brenda pušipela, pjenušca, muškata, me imurskih delicija, te vinogradarsko - vinarske opreme. Ako su na Danu otvorenih podruma me imurski vinari ponudili ponajbolja svoja vina, sada su ponudila samo najbolja od najboljih. Nije jednostavno biti sudac i re i koje, a još je manje lako re i ije je vino bilo najbolje, ali sigurno je da slabog nije bilo. Sigurno je da je najtraženiji bio pušipel, koji je to ilo desetak vinara, ali isto tako posjetitelji su tražili i ostala vina u kojima su doslovno uživali uz bajkovite okuse Udruge za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda, akove ke Vajde, mesnice “Oli“, sirarne “Zadravec“ i drugih. Kakva su me imurska vina, najbolje je ocijenio Saša Špiranec, promotor hrvatskih i svjetskih vina. - Pušipeli su zaista odli ni, nešto jako, jako dobro. No, odgovorno velim da su sauvignoni vrhunski, a do njih su i zeleni silvanci. Netko od vinara je na to odgovorio da su silvanac zeleni i sauvignon najprodavanije sorte, što je zadovoljilo Špiranca, ali i pokazalo da imamo više sorti odli nih vina. To su potvrdili i gastronomadi Rene Bakalovi i Raul Lajtman.

1. lipnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vino sajma - Kun i ev muškat žuti

Vinski bal i Nekoliko prva boca tisu a ljudi na pušipela vinskim sve anostima U R e s t or a nu “Terbotz“ u Želei bajkovitim znoj Gori ve eras, u petak 1. lipnja, od 20 okusima sati održava se tradiciUmjetnost sljubljivanja i stvaranja vina Doma i ljudi, majstori kulinarstva, tijekom Urbanovoga 2012. pokazali su prava umije a kada su u pitanju umjetnost stvaranja i sljubljivanja vina i jela. Uvod u ovaj dio priredbe bilo je predstavljanje prvog pjenušca vinarije Rajka Cmre njaka iz Svetog Urbana, u emu je uz Rajka i Marka Cmre njaka sudjelovala enologinja Ivanka Rosati. Prezentacija odli na, pjenušac još bolji, pokazale su prazne boce i ozarena lica posjetitelja. Potom je na red došao Darko Jakopi iz Restorana “Terbotz“ iz Železne Gore, s prezen-

Kada se spustio zastor 12. po redu Urbanovoga, organizatorima je ostao još samo jedan (ne)mali zadatak. Prebrojati sve kupone s glasovima posjetitelja i proglasiti ovogodišnje “vino sajma“. Daleko najviše glasova posjetitelja osvojio je Kun i ev muškat žuti, a oni koji su glasovali za njega ušli su u bubanj uz priliku da osvoje jednu od tri vrijedne nagrade sponzora – i, naravno, butelju omiljenog vina. Veseli nas injenica da je Urbanovo postalo brend koji se prodaje ne samo van granica Me imurja, nego i van

Lijepe naše, a to dokazuje i injenica da je prva nagrada otišla u susjednu Sloveniju. Imena dobitnika: 1. Andreja Kova evi , Belo 25 a, 3240 Šmarje pri Jelšah, 2. Sre ko Radek, Držimurec 95, 40321 Mala Subotica, i 3. Zlatko Mišak, Varaždinska 86, 42202 Trnovec Bartolove ki. Dobitnici e putem pošte dobiti obavijest o podizanju nagrade, a mogu to odmah napraviti i izravno s Josipom Mikecom: TIC Štrigova, Štrigova 29, 40312 Štrigova, 098-646-273, tic-strigova@ hi.t-com.hr.

Me imurskih novina, i osoblje restorana “Prepelica“ iz Otoka fantasti no su predstavili sljubljivanje me imurskih jela i vina. Bila je to prezentacija kako se i kakvo vino služi uz odre eno jelo te da se u vinu

i jelu može uživati u manjim koli inama.

onalni Vinski bal. U sklopu programa je i ceremonija otvaranja prve boce pušipela berbe 2011. uz prigodan program. Voditelj programa je Miljenko Ov ar, zabavlja gruba Globus, a ulaznica koja se može nabaviti u Terbotzu stoji 300 kuna po osobi. (sm)

tacijom me imurskih izvornih jela u Darkovoj izvedbi i uz pomo vrsnog voditelja Ivana Gori anca iz ku e “Reci Da“ (ranije Stvaraonica “Krug“). Fantasti an je bio slijed jela restorana Male hiže, upravo onakav kako ga zna uraditi samo Branimir Tomaši , njezin vlasnik i autor pet proljetnih slijedova. Profesorica Vesna Stunkovi , lanica Gastro patrole

“Da nije vina, ni nas ovdje ne bi bilo“ Zavjesa nad ovogodišnjim Urbanovom spuštena je u ne-

djelju 27. svibnja nave er, kada su posjetitelji teška srca napuštali sportsku dvoranu u Štrigovi. Ugrijani kušanjem deset vrsta me imurskih muškata i prezentacijom knjige “Pozdrav iz Me imurja“, autora Sre ka Pospišela, brojni posjetitelji estitali su organizatorima, posebno Matiji Posavcu i njegovim revnim kolegama Marku Puškadiji, Vjeranu Vrbancu, Davoru Filešu, ali i svima drugima koji su uložili maksimum truda i umije a da Urbanovo 2012. bude priredba na razini kakvu zaslužuju prvenstveno me imurski vinari i njihova vina. Jer, kako je rekao Branimir Jakopi : - Da nije vina, ni nas ovdje sada ne bi bilo! Iskazali

su se svi izlaga i, djelatnici TZ-a Me imurske županije i Op ine Štrigova, OŠ Štrigova i mnogi drugi. Možda i najvažnije: iskazali su se brojni posjetitelji i gosti svojim dolaskom i na taj na in pružili podršku me imurskom vinu i vinarima. Obistinile su se rije i, odnosno o ekivanja me imurskog župana Ivice Perho a: - Želim da ova priredba bude doga aj gdje se širi kultura pijenja vina i vjerujem da smo ve sada pokazali da smo je dostigli. Uistinu je tako i bilo. Uskoro e to, vjerujemo, potvrditi Organizacijski odbor s konkretnim broj anim pokazateljima i optimizmom za Urbanovo sljede u godinu.

Kroz Međimurje

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROTEST HNS-ove op inske na elnice Pribislavca u ime mještana zbog stalnih incidenata delinkventnog dijela romske mladeži, uz poziv na djelovanje institucija pravne države

Kradu, verbalno i psi maltretiraju, prijete, kamenuju, otimaju … PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

CRNA KRONIKA

Poginuo voza skutera Stjepan Grade ak U prometnoj nesre i, koja se dogodila u nedjelju oko 19.20 sati, u Sajmišnoj ulici u Prelogu smrtno je stradao 36-godišnji voza skutera Stjepan Grade ak iz Preloga. Kako je izvijestila policija, nesretni

muškarac zbog neprilago ene je brzine u zavoju izgubio nadzor nad vozilom te u zanošenju sišao izvan kolnika i udario u zid ku e. Preminuo je u vozilu hitne medicinske pomo i. Skuter kojim je upravljao bio je neregi-

UKRATKO

Nestala Ljerka Oršuš

Maloljetnik pao s bicikla i teško se ozlijedio DOMAŠINEC - 14-godišnji biciklist teško se ozlijedio kad je u utorak na školskom igralištu u Ulici Marka Kova a u Domašincu pao s bicikla. Prilikom vožnje biciklom 14-godišnji maloljetnik izgubio je ravnotežu, te se prevrnuo i pao na as alt. Roditelji su ozlije enog maloljetnika prevezli u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teže ozlije en, ali je nakon ukazane lije ni ke pomo i pušten na ku nu njegu, izvijestila je policija.

Zlatni nakit uvijek tražen NEDELIŠ E, AKOVEC Nepoznati lopov još je u razdoblju izme u 5. i 28. svibnja iz obiteljske ku e u Kalni koj ulici u Nedeliš u u Kalni koj ulici, u vremenu od 5. do 28. svibnja, ukrao zlatni nakit – pet prstena i jednu ogrlicu. U objekt je ušao kroz prozor koji je bio djelomi no otvoren. Vlasnik, 56-godišnji muškarac, ošte en je za nekoliko tisu a kuna. U ulici Kralja Zvonimira u akovcu 28. svibnja nepoznati po initelj ušao je u otklju anu ku u 58-godišnjakinje, te je iz spava e sobe otu io razni zlatni nakit (privjeske, prstenje, naušnice, ogrlice, lan i e). (vk)

Policijska uprava me imurska u ponedjeljak je izvijestila o slu aju nestanka 27-godišnje Ljerke Oršuš, koja je živjela u skrbni koj obitelji u akovcu, a iz svog se doma udaljila još 21. velja e. Kako navodi policija, spomenutog datuma oko 14 sati djevojka je samovoljno napustila skrbni ku obitelj. Sa sobom je uzela samo osobne dokumente, a neslužbeno doznajemo da je ina e rije o osobi lišenoj poslovne sposobnosti, koja se nalazila u tretmanu Centra za socijalnu skrb akovec. Ljerka Oršuš je visine oko170 centimetara, srednje razvijenosti, crne poduže kose. U trenutku nestanka bila je odjevena u plave traper hla e, jaknu sme e boje,a na nogama je imala

striran, a u trenutku nesre e voza na glavi nije nosio zaštitnu kacigu. Zbog nesre e je u vremenu od 19.45 do 21.30 sati promet u Sajmišnoj ulici bio zatvoren. (V. Kelkedi, oto: Z. Vrzan)

dok Romi pale gume i izolacije na ukradenim predmetima, ali i životinjski otpad, utrobe, kože, kosti.

Starije stanovništvo posebice ugroženo - Posebno su ugroženi stariji mještani, ali i djeca. Starijima koji žive sami ulazi se u dvorište

- Posebno su ugroženi stariji mještani i djeca. Ulazi im se u garaže i ku e i pod prijetnjama se kradu alat, željezo, uništava se povr e i cvije e, krade se s polja, re eno je izme u ostalog na presici u Pribislavcu

VATROGASNA zajednica Grada akovca

DVD Ma kovec najuspješniji na na mladeži i djece gradske vatrogasn Ljerka Oršuš - jeste li je vidjeli?

obuvene visoke sme e izme. Kako dosadašnja istraga nije urodila plodom, policija moli gra ane koji imaju bilo kakva saznanja vezana uz nestanak djevojke da im to dojave na broj 192. (V. Kelkedi)

Dvije osobe iz Sitnica provalile u vikendicu M. SREDIŠ E - U šumskom predjelu zvanom “Zden ec”, u blizini Murskog Središ a, 25. svibnja od 15 do 19.50 sati nepoznati po initelj provalio je u vikend ku u, tako da je podesnim predmetom i tjelesnom snagom nasilno otvorio vrata, a zatim je iz unutrašnjosti otu io plinsku bocu za kisik, štednjak na kruta goriva, gospodarska kolica, kosilicu, pe (samogradnja od kamionskih elgi), kablove za struju, pocin anu žicu i razno otpadno željezo. Metalno ku ište za roštilj i

Dosta je vladavine manjine nad ve inom. Želimo da nadležne službe i država zaštite naše mještane, poru ila je na kon erenciji za novinare, održanoj u etvrtak, ogor ena na elnica Pribislavca Višnja Iva i , ukazuju i na probleme koje ve godinama dijelu stanovnika Pribislavca, odnosno Ulice Ante Star evi a, prouzrokuje skupina maloljetnih Roma iz tamošnjega romskog naselja. Uz kra e prakti ki svega, s ijim je intenzitetom i obimom me imurska javnost dobro upoznata, stanari spomenute ulice izloženi su svakodnevnom verbalnom i psihi kom maltretiranju, psovkama, prijetnjama pa ak i, što je šokantno za 21. stolje e – kamenovanju. Pojedini incidenti koje ini skupina maloljetnih Roma grani e i sa zdravom pame u. Tako, primjerice, vlasniku ukradu psa pa onda zahtijevaju novac, ako

želi da im vrate ljubimca. Kra e odje e koja se suši u dvorištima obiteljskih ku a uobi ajene su. Mještani se nadalje boje ostaviti praznu ku u kad nekamo odlaze pa neki o vlastitom trošku angažiraju i zaštitarsku službu. esta su i narušavanja javnog reda i mira, puštanje glasne glazbe po no i, a posebice je neizdrživo

kotao pripremio je za odnošenje. U blizini vikend ku e policijski službenici zatekli su parkirani teretni automobil akove kih registracijskih oznaka, u kojem je zate en mladi iz Sitnica, dok je druga nepoznata osoba pobjegla. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno da su mladi iz Sitnica i nepoznata osoba po initelji opisanoga kaznenog djela, te protiv njih slijedi podnošenje kaznene prijave. (vk)

Na nogometnom igralištu Bratstva u Savskoj Vesi održano je natjecanje Vatrogasne zajednice Grada akovca za mladež i djecu. Sudjelovale su etrdeset i dvije ekipe zajednice i desetak gostuju ih u etiri razli ite kategorije. U kategoriji mladeži muški najbolji je rezultat ostvarila ekipa Ma kovca, drugi su bili vatrogasci iz Krištanovca, dok je tre e mjesto pripalo doma inu,

Zajedni ka fotografija pobjedni kih ekipa na natjecanju VZG-a akovca u Savskoj Vesi

Pekleni ki vatrogasci izložili staru špricu Vatrogascima, lanovima DVD-a Peklenica, kona no je uspio višegodišnji plan obnove stare šprice i izrade nadstrešnice, koja bi ujedno služila kao zaštita i njezino izložbeno postolje. U etvrtak 24. svibnja napokon je postavljena pod nadstrešnicu u središtu sela. Nekoliko tjedana trajali su radovi na izgradnji nadstrešnice smještene ispred Društvenog doma u Peklenici. Radovi na nadstrešnici s obnovom šprice stajali su oko 10 tisu a kuna, a financirani su iz prora una DVD-a i donacija Grada Mursko Središ e. Svi su radovi obavljeni na volonterskoj osnovi, a najviše zahvala zaslužuju: Zvonimir Posavi za izradu drvene konstruk-

1. lipnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRVI regionalni seminar o ljudskim pravima – edukacija o holokaustu

hi ki

…

Ulica “straha“ u Pribislavcu za ve insko stanovništvo i pod prijetnjama se kradu alat, željezo, uništava se povr e i cvije e, krade se s povrtnjaka. Jedna 73-godišnja mještanka, koja ima problema sa srcem, a živi uz sam rub dijela romskog naselja, zbog sustavnog je maltretiranja i prijetnji u stilu “zatukli te bumo, baba stara“ nedavno završila i na hitnoj. Pljuvali su joj u lice i kamenovali njenog psa, opisuje Iva i . Zbog maltretiranja pak ak 57 djece iz Pribislavca roditelji su upisali djecu u škole izvan op ine, a indikativan je podatak da je u druge škole upisano i šestero romske djece. Skupina maloljetnika, naime, maltretira i same Rome u Livadarskoj ulici, koji su o ito tako er nemo ni, ali i šutljivi, o ito se ne žele zamjeriti. To li i na Afganistan, rekao je, tako er nazo an konferenciji za novinare, mještanin Željko Pokupec, potvrdivši sve navode na elnice. U obitelji je, kaže, nedavno imao smrtni slu aj. Kako bi u miru mogli ispratiti pokojnika,

atjecanju ne zajednice

cije i ograde, VMO Peklenica, Grad Mursko Središ e, Dražen Srpak, Josip Dobrani , Valent Novak za limeni pokrov, Ivan Škvorc - Ivi , Rudolf Žganec, Josip Murkovi , Elvis Biber, Slavko Kolari , Nikola Vrši , Danijel Trstenjak koji je obavio restauraciju same pumpe na šprici, te mnogobrojni lanovi DVD-a koji su nesebi nim radom pomogli da se ovaj projekt ostvari. Sve anost otvorenja uveli ao je i vele asni Pavao Mesari koji je posvetio objekt i špricu. Na samoj nadstrešnici lanovi DVD-a izradili su fotoplakat s kratkom povijesti Društva. Slike za plakat ustupila je Ana Horvat iz privatne arhive, a gra i ki je obradio Nikola Tkalec. Darko Kolari (zapovjednik) i Damjan Debelec (predsjednik) ovim putem zahvaljuju svim mještanima i donatorima na radovima i donacijama te svim mještanima koji su se u etvrtak u velikom broju okupili na samoj posveti i otvorenju "muzeja na otvorenom". (BMO)

vrijeme izbivanja angažirali za vrij su zaštitara koji je ku u uvao od neželjenih gostiju. Kako neslužbeno doznajemo, broj Roma u skupini koji ine spomenuta (ne)djela varira od desetak do nekoliko desetaka, a mahom se radi o “doseljenicima” – uglavnom maloljetnim Romima s podru ja BiH i isto nije, koji u našem kraju zapravo borave ilegalno. Bespravno sagra ene kolibe ni u doslovno preko no i u dijelu romskog naselja izvan zone gra enja, rekli su nam sugovornici, koji su željeli ostati neimenovani. Prema posljednjem popisu stanovništva, u op ini Pribislavec ina e živi 3.200 stanovnika, od kojih je 645, odnosno 21,5 posto pripadnika romske nacionalne manjine. Prije deset godina taj udio iznosio je 13 posto.

S iznimno zabrinjavaju om situacijom u širem je dopisu

upoznala i nadležne županijske službe, resornu ministricu Milanku Opa i , ali i premijera Zorana Milanovi a. - Ne želim da se bilo kome u mom mjestu name e etiketa mržnje, segregacije, jer su takvi navodi bez osnove. Želimo miran suživot, sigurnost imovine i poštivanje ustavnih prava. U sadašnjoj situaciji ocjenjujem da je potrebno vrlo malo da do e do otvorenog sukoba, posljedice kojeg mogu biti i tragi ne. Dužnost i moralna obveza mi je zaštititi mještane, ali i institucije, te javnost upoznati sa stanjem, jer u slu aju eskalacije nasilja ne mogu preuzeti odgovornost, poru ila je na elnica Iva i . Opširno je podsjetila i na sve ono što Op ina ini za Rome – od pilot projekta komunalnog redara, koji je na neki na in bio zadužen i za javni red i mir u naselju, do projekta boravka djece u predškoli u zgradi Op ine, kao i drugo.

Savskoj Vesi. U kategoriji mladeži žene najbolje su bile lanice DVD-a Ma kovec, iza njih slijede Šandorovec i Savska Ves. Kod djece muški najbolji su bili mali vatrogasci iz Knezovca, drugo je mjesto pripalo Ivanovcu, dok su tre i bili vatrogasci Pustakovec - Buzovec - Putjane. U kategoriji djeca žene prvo je mjesto osvojio Kuršanec, drugo Šandorovec, dok su se na tre e mjesto plasirale djevoj ice DVD-a Pustakovec - Buzovec - Putjane. Osim društava lanica VZG-a akovca, na natjecanju su sudjelovali i gosti, pa su tako prvo mjesto u obje kategorije mladeži (muški i žene) osvojili vatrogasci Svete Marije, kod djece muški najbolji su bili vatrogasci Malog Mihaljevca , a kod djece žene lanice

DVD-a Zasadbreg. Svi natjecatelji dobili su na poklon medalje kao uspomenu na ovaj nastup, dok su tri prvoplasirane ekipe dobile u trajno vlasništvo i pehare. VZG akovca ima ve dugu tradiciju da prvoplasirane ekipe nagradi sedmodnevnim boravkom u kampu mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice u Fažani. Tako e na moru ove godine uživati mladi vatrogasci iz Ma kovca, Knezovca i Kuršanca. Na završnom su postrojavanju sve natjecatelje i njihove mentore, kao i mnogobrojnu publiku na tribinama pozdravili predsjednik VZG-a akovca Mario Medved, te zapovjednik VZG-a akovca Damir Kova i , koji su estitali na ostvarenim rezultatima i zaželjeli im puno uspjeha na nadolaze im natjecanjima. (dp,so)

Želimo suživot, ali uz sigurnost i uzajamno poštovanje

Takve strašne stvari više se nikad ne smiju ponoviti PIŠE: SINIŠA OBADI

U organizaciji Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava, te Židovske op ine akovec, u suradnji sa Županijskim stru nim vije em u itelja povijesti Me imurske županije, prošli petak je u akove kom Centru za kulturu otvoren I. regionalni seminar o ljudskim pravima - edukacija o holokaustu. Predsjednik Židovske op ine akovec Andrej Pal okupljene je upoznao s poviješ u me imurskih Židova, te njihovom ulogom u razvoju našeg kraja. Kako je kazao u uvodnom izlaganju, tek je dvadeset posto od preko tisu u me imurskih Židova preživjelo Drugi svjetski rat, a velika ve ina njih otišla je nakon toga živjeti u Izrael. - Danas ta zajednica u akovcu, s tek malobrojnim ali agilnim lanovima održava sje anje na njezine tragi ne pripadnike. Tu smo, ovdje živimo i radimo i zajedno doprinosimo društvu koje nas veseli i ini ponosnim. Ovaj je skup organiziran kao želja da se na jednom mjestu okupe stru njaci i profesori povijesti, da objasne na koji na in treba u iti i predavati o holokaustu. Dodao je da o holokaustu i nakon 67 godina treba govoriti, zbog toga da se ne zaboravi, ali i zbog toga da se nikada nigdje više ne ponovi. - Jednoga proljetnog dana 1944. godine ma arski

i njema ki fašisti cjelokupnu su židovsku zajednicu koja je živjela i radila u Me imurju uhitili i odveli u logore smrti. Tim je nasilnim inom završena višestoljetna povijest Židova na našim prostorima. No, prolaskom vremena sje anja na 2. svjetski rat i nacisti ko 'kona no rješenje židovskog pitanja' blijede, pa stoga mlade generacije treba obrazovati, a starije podsje ati na najmra nije stranice novije povijesti, rekao je župan Me imurske županije Ivica Perho na otvaranju 1. regionalnog seminara o ljudskim pravima – edukacije o holokaustu.

Na povijest Židova i njihovu ulogu u razvoju našeg kraja okupljene je podsjetio predsjednik Židovske op ine akovec Andrej Pal

- U enjem o povijesti i suosje anjem s doga ajima iz prošlosti možemo postati bolji ljudi, poru io pak je Njegova Ekselencija Yosef Amrani, Veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, na otvaranju seminara. Zahvalivši organizatorima na ovom skupu, koji e starije podsjetiti na ono što se dogodilo, a mlade nau iti da se takve greške i strašne stvari ne e dozvoliti da se ponove.

Ivo Josipovi : Holokaust je jedno od najve ih zla u ljudskoj povijesti - Ja sam od onih politi ara koji govore ‘gledajmo u budu nost’, kazao je predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi , pod ijim se pokroviteljstvom održao trodnevni seminar, no u budu nost se ne može jasno gledati ako ne vidimo jasno one doga aje iz povijesti koji nam šalju snažnu poruku. Stoga se, kada je holokaust u pitanju, moramo suprotstaviti svakoj ideji o zaboravu i tome kako možda i nije bilo sve tako loše kada se holokaust provodio. Predsjednik Josipovi istaknuo je tako er kako se nije dovoljno samo sje ati žrtava, ve za njih i njihove obitelji treba nešto u initi, iako je

prošlo ve puno vremena. Nije prihvatljivo, kazao je, da imovina koja je tim ljudima oteta za vrijeme holokausta jednostavno nestane. Sada je teško baš svaku nepravdu ispraviti, no potrebno je na jedan odgovaraju i na in koji je održiv i pravedan obeštetiti žrtve. Isto tako bilo bi pravedno tamo gdje je to mogu e izgraditi sinagoge, na onim mjestima na kojima su porušene. Stoga, sje aju i se prošlosti, završio je Josipovi , gradimo budu nost. Na otvaranju je prikazan i ilm “We must remember”. Seminar je trajao tri dana, a na njemu su održana brojna predavanja i radionice.

Me imurski vatrogasci odali po ast poginulim kolegama na Kornatima U organizaciji VZG-a akovca, lanovi skupštine gradske vatrogasne zajednice nedavno su u sklopu programa rada i povodom Mjeseca zaštite od požara posjetili Kornate. Me imurski su vatrogasci na mjestu gdje je još uvijek pod nerazjašnjenim okolnostima život izgubilo dvanaest vatrogasaca položili buket cvi-

je a, zapalili svije e i poklonili se pred spomen - obilježjem podignutim poginulim vatrogascima. Nakon nekoliko rije i zamjenika gradona elnika akovca Zorana Vidovi a o tomu što se je tamo zbivalo, tragediji u kojoj su stradali njihovi kolege, svi nazo ni su se složili u jednom, da se to više nikad ne smije dogoditi. (so)

Me imurski vatrogasci položili su cvije e i zapalili svije e na mjestu kornatske tragedije

I. regionalni seminar o ljudskim pravima održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi a

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOLEGIJ NA ELNIKA I GRADONA ELNIKA tre i put raspravljao o projektima koji mogu kandidirati za JPP

Op ine zagrijane, ali župan i dalje vrlo oprezan Na prošlotjednom Kolegiju gradona elnika i na elnika tema dnevnog reda opet su bili projekti koji bi se mogli prijaviti Centru za pra enje poslovanja energetskog sektora i investicija, radi financiranja po modelu javno - privatnog partnerstva. Unazad nekoliko mjeseci ve su dva kolegija održana na tu temu. Kako država u tom financiranju sudjeluje s 55 posto, svi pripremljeni projekti s podru ja naše županije ne e biti u mogu nosti pra eni od strane Županije tom vrstom financiranja. Me imurski župan Ivica Perho ponovio je da je zbog toga potrebno odrediti prioritete, jer Županija u financiranju mora sudjelovati s 35, a op ine s 10 posto. Na tih 35 posto županijskog udjela spoti u se i želje op ina, primjerice, Nedeliš a, koje želi dograditi postoje u školu ili izgraditi potpuno novu ve u školu. No ni jedna op inska želja ili potreba prema sadašnjim uvjetima, ukoliko se ne promijene, bez županijskog udjela ne može biti realizirana.

JPP jedan od mogu ih, ali ne i jedini model financiranja projekata Župan je ponovio da ne isklju uje JPP kao model financiranja, ali isti e skroman žu-

panijski potencijal. Naglasio je: - Svi gledaju onih 55 posto koje ulaže država, jer se radi o bespovratnim sredstvima. Ali treba prona i i preostalih 45 posto, od kojih je 35 posto županijskih. Osim toga, treba utvrditi je li nam nešto potrebno ili nije te mogu li neki projekti pri ekati. Za župana je JPP jedan od mogu ih, ali ne i jedini model financiranja županijskih projekata. Ulaganje u obnovu zgradi radi pove anja energetske u inkovitosti u obnovu asada, stolarije, radi racionalizacije budu ih troškova grijanja – da. - Ali, ako je to model HEP ESCOa koji smo imali, onda moram re i da je dokaz da svi njihovi parametri nisu bili kvalitetno razmatrani u samom po etku. No, ako e se racionalizacija financirati iz ušteda, spreman sam u i u investiciju. Svatko tko dokaže da e se iz budu ih ušteda mo i financirati projekt, može u njega u i, poru io je župan. Pitali smo župana ne radi li se tu zapravo o politi kom pritisku s vrha države za ulazak u te investicije, a manje ekonomskoj opravdanosti i ra unici, s obzirom na to da su javno - privatni projekti skuplji, nego da se financiraju iz klasi nih bankarskih kredita.

Pitanje je tko je tu privatni partner, odgovorio je župan. U ovom slu aju to je banka, jer sam razgovarao s potencijalnim partnerima iz Me imurske županije koji bi se trebali zadužiti u bankama da bi ušli u to partnerstvo, jer vlastitih slobodnih sredstava za ulaganje nemaju. Što se ti e politi kog pritiska, moram re i da kod mene nema politi kog pritiska. Ponavljam i želim biti jasan: jedan od modela može biti i JPP. Nema toga da se može prisiliti op inu, grad ili županiju da u to mora u i, jer stvaramo obveze za narednih 25 godina, kazao je župan. Da to nije baš "tako lako“, najbolje svjedo i primjer Varaždinske županije koja je u ozbiljnim dubiozama i sada o ekuju da država "retroaktivno“ u e u JPP s 55 posto u eš a, jer u protivnom nisu daleko od bankrota. Na elnici op ina, kao i na prošlom sastanku, zainteresiraniji su za realizaciju svojih projekata, a ograni avaju i aktor je financijski potencijal Me imurske županije, pa sve ostaje na na elnoj podršci i zaklju ku da se predložene investicije upu uju Centru za pra enje poslovanja energetskog sektora i investicija, kako se nikoga ne bi sputavalo na prvom koraku. (BMO)

OP INA Šenkovec

Prihva ena financijska izvješ a udruga Op insko vije e Šenkovec prošli je tjedan održalo svoju 30. sjednicu. Izme u ostalog prihva ena su sva financijska izvješ a udruga koje djeluju na podru ju op ine. No, s obzirom na to da su i ove godine bila “šarena”, odnosno svaka je udruga izvješ e podnijela na svoj na in, op inari su prihvatili prijedlog da se ubudu e napravi jedan univerzalni obrazac po kojem e se ti izvještaji popuniti, kako bi sve bilo preglednije i transparentnije. Isto tako priva ena je i odluka o akcijskim uvjetima pla anja naknade za izvo enje priklju aka na vodoopskrbu i kanalizacijski

sustav Me imurja. Tako e se izvedba priklju ka za doma instva mo i realizirati uz deset posto popusta, ako se uplati u cijelosti u roku od osam dana, pet posto popusta je predvi eno za one koji se odlu e na dvanaest mjese nih rata, dok je potpisivanje ugovora o izvedbi na rok od dvadeset etiri mjeseca bez popusta. Pravne osobe pak imaju popust od deset posto za pla anje u roku od osam dana, dok za one koji se odlu e na šest mjese nih rata nema popusta. Isto tako Op insko je vije e prihvatilo novi cjenik usluga postupanja s otpadom po-

duze a AKOM d.o.o. Tako je sada stavka “osnovna uplata“ smanjena s dosadašnjih 4,80 na 4,40 kuna po doma instvu na mjesec, a ona “investicije u zaštitu okoliša” sa sedam na šest i pol kuna, ime se cijena minimalne usluge za odvoz posude volumena 120 litara smanjuje s dosadašnjih 59,28 na 59,10 kuna, dok bi se tri odvoza posude mjese no pove ala za tri lipe u odnosu na dosadašnju cijenu. S time se prethodno složio i Savjet za zaštitu potroša a s obzirom na to da se radi o neznatnom smanjenju, odnosno pove anju cijena usluga postupanja s otpadom. (so)

1. lipnja 2012.

NA HITNU MOŽETE uvijek, ali samo iz hitnih razloga, sve ostalo preuzimaju lije

Poluhitne slu ajeve d rješavaju obiteljski lij “žicajte” hitnu da vas PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

snivanjem Zavoda za hitnu medicinu neke su se stvari za pacijente bitno promijenile. Odlazak na hitnu zbog pružanja lije ni ke pomo i izvan radnog vremena vašeg lije nika bila je izgleda specifi na me imurska dobra praksa, koja se re ormom zdravstva ukida. Sada ete na hitnoj biti proslije eni lije niku primarne zaštite, ako procijeni da niste hitni pacijent, ili ete putem tele ona na isti na in dobiti odgovor kome se obratiti u slu aju da vam je loše u radnom vremenu kad rade lije nici primarne zdravstvene zaštite. Zbog toga e se mnogi Me imurci prije ili kasnije suo iti s pitanjem: a kamo sada? Posebice u no nim satima, kad ete morati "nažicati“ hitnu da vam ipak pruži pomo . Ho e li se to zaista i dogoditi, ostaje za vidjeti. Za sad, koliko ujemo s terena, uglavnom je praksa pozitivna, bez obzira što se radi o "nehitnim“ slu ajevima svakojakih "boli“. Odlaskom hitne pomo i iz Doma zdravlja u zasebnu ustanovu, ambulanta u koju smo dolazili kad nam nije bilo dobro, a naš odabrani lije nik nije radio, više ne može postojati. O tome kome emo se sada obra ati kada se zatvara ambulanta u hitnoj, razgovarali smo s dr. Brankom Vr i em, ravnateljem Doma zdravlja, dr. Ninom Kneževi i dr. Slobodanom Olui em, lije nicima obiteljske medicine. - U ambulanti hitne medicine do sada se zbrinjavalo 4.000 pacijenata mjese no. Oni ustvari ve inom nisu bili hitni pacijenti u smislu životne ugroženosti, ve im je bilo loše i kroz tu su ambulantu najbrže rješavali svoje zdravstvene tegobe. Takva praksa, osim u našoj, postojala je još samo u jednoj županiji. Radilo se o nadstandardu za Me imurje, koji je unkcionirao 20 godina, kaže dr. Vr i . Kako hitna taj nadstandard više ne može raditi, postavlja se pitanje organizacije primarne zdravstvene zaštite. Od 1. svib-

Nina Kneževi , dr., lije nica obiteljske medicine: - esto je prvi instinkt onih kojima je netko ugrožen staviti ga u auto i voziti na hitnu. Ako hitna zatvara vrata, ili nismo sigurni da tamo ima lije nika, onda moramo definirati gdje pacijent može dobiti pomo

Slobodan Olui , dr., lije nik obiteljske medicine: - Ovakvo ukidanje ambulante kroz dan naprasito nakon 30 godina što je radila nije dobro. Nekakav oblik njezina rada morao bi postojati, da se ne desi da se nekoga odbije s vrata

nja 2010. godine je 93 posto lije nika obiteljske medicine otišlo u koncesiju pa su se, administrativno gledaju i, promijenili odnosi izme u Doma zdravlja i lije nika koncesionara. Dom zdravlja nema prijašnje ingerencije nad lije nicima primarne zdravstvene zaštite, ali mu je ostala ingerencija organizacije radnog vremena. S doga anjima oko hitne upravo je organizacija radnog vremena isplivala na površinu, zbog ega je Dom zdravlja u suradnji s koncesionarima napravio novi raspored rada primarne zdravstvene zaštite kako bi pokrio potrebe pacijenata gašenjem ambulante u hitnoj. - Svih pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka, od 7 ujutro do 19.30 sati u svakom dijelu Me imurja poluhitne slu ajeve od sada rješavaju lije nici primarne zdravstvene zaštite. Primjerice, ako pacijent dobije visoku temperaturu ili iz nekoga drugog zdravstvenog razloga

ne može do ekati drugi dan, kad radi njegov lije nik, a nije ni za hitnu intervenciju da bi kola hitne pomo i došla po njega, tada pomo može zatražiti kod drugog lije nika primarne zdravstvene zaštite na svom podru ju, zemljopisno najbliže mjestu stanovanja. Time se pacijentima pruža još jedna nadstandard da imaju mogu nost dobiti zdravstvenu zaštitu i izvan radnog vremena svoga ugovorenog lije nika, kaže dr. Vr i . Subote prije podne tako er su pokrivene primarnom zdravstvenom zaštitom od 7, do14.30, a pedijatri e raditi od 8 do 15.30 sati.

Rad subotom i nedjeljom poslije podne – za sad dobrovoljno i privremeno - Ono što je ostalo nepokriveno, jer izlazi izvan okvira radnog vremena primarne zdravstvene zaštite, jer hitna više nema ambulantni rad, subotom

MALA SUBOTICA

Op ina pomaže pri stambenom zbrinjavanju prognani ke obitelji Topi Op ina Mala Subotica odlu ila je pomo i pri stambenom zbrinjavanju prognani ke obitelji Topi , koja je u spomenuto mjesto doselila po etkom Domovinskog rata. Tada je smještena u bivše prostorije op inske uprave u Ulici Alojzija Stepinca. No, kako je objekt u vrlo lošem

stanju i prijeti mu urušavanje, na inicijativu Vije a Mjesnog odbora prona en je posjed u Maloj Subotici, na kojem se nalaze stambeni i gospodarski objekt. Op ina e rebalansom ovogodišnjeg prora una za otkup te nekretnine izdvojiti 30.000 kuna, a zatim je upisati u vlasništvo obitelji

Topi . Predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic konstatirao je kako bi se time dugoro no riješilo stambeno pitanje obitelji Topi , dok e se istovremeno osloboditi objekt bivše op inske uprave, ija bi se obnova mogla kandidirati za financiranje iz ondova Europske unije. (vk)

GRAD MURSKO Središ e ne odustaje od zahtjeva za timom hitne medicinske pomo i

Peticiju potpisalo 4.566 gra ana - Gra ani Murskog Središ a i okolnih naselja žele u najmanju ruku kvalitetu pružanja hitne medicinske pomo i kao što je bila do sada, a nikako nisu zadovoljni samo službom pripravnosti, koja je predvi ena novim ustrojem Žitelji Grada Mursko Središ e te susjednih op ina Selnica, Vratišinec i Sveti Martin na Muri ne odustaju od zahtjeva za timom hitne

medicinske pomo i za ovo podru je. Provodi se potpisivanje peticije koja e biti upu ena Ministarstvu zdravlja, Me i-

murskoj županiji i Zavodu za hitnu medicinu u Me imurskoj županiji. Do srijede u 12 sati peticiju je potpisalo 4.566 gra ana,

1. lipnja 2012.

ta druga ija organizacija hitne. U zakonu eksplicite ne stoji da hitna ne može imati ambulantu, kazao je dr. Slobodan Olui . Njezino zatvaranje otvorilo je problem dostupnosti zdravstvene zaštite nedjeljom i blagdanom, koje primarna zdravstvena zaštita nema obvezu pokrivati, ali potreba za službom postoji. Za sada su i to Dom zdravlja i primarni lije nici pokrili na na in da e se u ambulanti Doma zdravlja u Ulici Matice hrvatske izmjenjivati koncesionari - lije nici primarne zdravstvene zaštite i pet lije nika pri Domu zdravlja. Problem je u tome da taj rad nije reguliran ni od strane Ministarstva ni od vremenom lije nika primarne strane Fonda zdravstva, pa je i zdravstvene zaštite. Tako regu- to rješenje privremeno, kao i rad lirana i adekvatno pla ena de- lije nika primarne zdravstvene žurstva postoje u cijeloj Europi. zaštite subotom poslije podne. Koncesionari bi u tom slu aju No za sada se nedjeljom radi dobrovoljno pristali uz ugovor od 7 do 19 sati. No ni sati, kao i raditi subotom poslije podne, u ostale dane, u nadležnosti su nedjeljom i blagdanom, kazao je hitne medicine. dr. Slobodan Olui . Nina Kneževi , dr., lije nica Dodao je: - Koncesionari ni- obiteljske medicine, kazala je: kako ne pristaju da im se na bilo Mi lije nici primarne zdravstvekoji na in subota poslije podne ne zaštite imamo to no de ininametne kao njihova obveza u rane pacijente o kojima moramo sklopu radnog vremena. Na rad brinuti. Rije je o broj ano, strogo subotom poslije podne lije nici de iniranoj populaciji u de inirapristaju samo u prijelaznom pe- nom 40-satnom radnom vremeriodu koji ne može potrajati dulje nu za koje dobivamo uputnice i od par mjeseci dok se ne razrije- recepte. Ako u to de inirano radši kako e se i tko inancirati sav no vrijeme primamo i tu e pacirad iznad i preko punoga radnog jente, smanjuju se prava naših pavremena lije nika koncesionara. cijenta. Zbog toga 'tu i' pacijenti Ako lokalne vlasti i Ministarstvo moraju to no znati kada nam se odlu e da za tim ne postoji po- mogu obratiti, a kada biraju hitDr. Branko Vr i , ravnatelj Doma treba, onda ništa od toga. nu pomo . esto je prvi instinkt zdravlja: - U ambulanti hitne U Europi je odlu eno da za onih kojima je netko ugrožen stamedicine do sad se zbrinjavalo tim postoji potreba da pacijenti viti ga u auto i voziti na hitnu. Ako 4.000 pacijenata mjese no. imaju i takvu službu 'poluhitne' hitna zatvara vrata, ili nismo siOni ustvari ve inom nisu bili i l ije nici se gurni da tamo ima lije nika, onda hitni pacijenti u smislu životne moramo de inirati gdje pacijent ugroženosti, ve im je bilo loše Odlazak može dobiti pomo . i kroz tu ambulantu su najbrže rješavali svoje zdravstvene Hitna je obra ivala 4.000 na hitnu zbog tegobe. Takva praksa, pacijenta mjese no kroz pružanja lije ni ke pomo i osim u našoj, postojala ambulantni rad, a op a izvan radnog vremena vašeg je još samo u jednoj medicina i pedijatri 4.000 županiji. Radilo se lije nika bila je, izgleda, specifi na pacijenata dnevno, što o nadstandardu za govori da se u primarme imurska dobra praksa, koja se Me imurje! noj zdravstvenoj zaštiti reformom zdravstva definitivno ukida. odradi velik posao. Zbog toga e se mnogi Me imurci je poslije podne, neLije nici obiteljske djelja i blagdani, na prije ili kasnije suo iti s pitanjem: a medicine i do sada su kraju je tako er pokripuno radili, a sad im se nakamo sada? Posebice u no nim veno privremenim spome e dodatni rad, primarsatima … razumom koncesionara. ni sada i dodavanjem tu ih Subotom poslije podne od 13 pacijenata, te dodatnim radom do 19.30 sati potrebe pacijenata kroz vikende: subote i nedjelje. A j a v - postavlja se i pitanje reguliranja pokrivat e jedna ambulanta u akovcu, a hitna e znati uputiti ljaju i rade takva pla ena potrošnog materijala za previpacijente o kojoj ambulanti je dežurstva, kaže dr. Olui . janje, injekcije i svega drugog za - Ono što je sporno jest tu- rad s pacijentima izvan radnog rije . U tom vremenu izmjenjivat e se lije nici koncesionari. ma enje zakonskog de inira- vremena obiteljskih lije nika s No, oni naglašavaju da se radi o nja ambulante u hitnoj. Hitna drugim pacijentima. Odgovore dobrovoljnom, privremenom i po zakonu mora biti dostupna na ta pitanja morat e dati Miniprijelaznom rješenju pitanja na gra anima 24 sata dnevno, ali starstvo, lokalna samouprava i koja je Dom zdravlja ve poslao u zakonu nigdje ne piše da ne Fond zdravstva. može imati ambulantu. Ovakvo Lije nici primarne zdravupite na nadležne institucije. - Obiteljski lije nici - konce- ukidanje ambulante kroz dan stvene zaštite tvrde da su reforsionari traže i misle da je jedino naprasito nakon 30 godina što je mom hitne dodatno optere eni, ispravno i po zakonu da se te su- radila nije dobro. Nekakav oblik a nema ih dovoljno u Hrvatskoj, bote poslije podne kao nedjelje i njezina rada bi morao postojati, a ni u Europi. A tri lije nika iz blagdani reguliraju kao pla ena da se ne desi da se nekoga odbije Murskog Središ a uz to su svaki dežurstva, jer se radi o nadstan- s vrata, ukoliko se radi o stran- tre i dan u pripravnosti za podardu koji nema veze s radnim cu ili nekome kome nije pozna- trebe hitne.

nici obiteljske medicine, dok dileme i dalje ostaju

do 19.30 sati je nici, u no i s primi!?

što je vrlo velik broj koji pokazuje važnost ovog pitanja, odnosno upitnom ini ili smatra odluku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o novom sustavu hitne medicinske pomo i, koji za Grad Mursko Središ e i okolne op ine ima predvi enu samo pripravnost, ne i tim hitne medicinske pomo i. Javnost e opširnije o tijeku i rezultatima peticije te ostalim aktualnostima uz ovu temu

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

saznati u ponedjeljak, za kada je središ anski gradona elnik Josip Dobrani sazvao konferenciju za novinare. U vezi s ovom problematikom, u hrvatskom Saboru aktualizirao ju je i saborski zastupnik Dragutin Lesar. - Zavod za hitnu medicinu Me imurske županije kre e s radom te e Hrvatski zavod za hitnu medicinu u okviru svojih zakonom de iniranih obveza pratiti rad u sljede em razdo-

blju, kao i ostale indikatore kvalitete, uz podatke o broju intervencija, vremenom u kojem se intervencije provode, te e, ukoliko se uvidi da postoji potreba, pokrenuti postupak za poboljšanje kvalitetnog pružanja usluga na podru ju Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, stoji u odgovoru na Lesarovo pitanje Ranka Ostoji a, ministra zdravlja. (S. Mesari )

OP INSKO vije e Gori an

Prijedlog pove anja cijene vrti a na doradu Nova ekonomska cijena vrti a bila bi 1.375 kuna po djetetu, a do sada je bila 1.100 kuna. Predlaže se da roditelji pla aju isto kao i do sad, 550 kuna, a da Op ina pla a po djetetu 825 kuna U petak je održana druga sjednica Op inskog vije a Gori an, na kojemu je donesena odluka o odabiru kandidata za dodjelu javnih priznanja op ine Gori an. Priznanje za životno djelo se ne dodjeljuje, a godišnje nagrade primit e uz Dane op ine Mažoretkinje i twirling klub Gori an, Puha ki orkestar Gori an, tamburaška sekcija HKUD-a Gori an i juniori NK Trnave. Zahvalnice e primiti Stjepan Horvat, Ivan Horvat, Paula Mikloška, te pet u enika iz OŠ Gori an za osvojeno prvo do tre e mjesto na županijskim i državnim natjecanjima. Naknadno je na dnevni red uvršten i zahtjev Dje jeg vrti a u Gori anu za pove anje ekonomske cijene, zbog smanjenja broja djece u vrti u prijeti otpuštanje osoblja. Prema prijedlogu, ekonomska cijena vrti a bila bi 1.375 kuna po djetetu, a do sada je bila 1.100 kuna. Predlaže se da roditelji pla aju isto kao i do sada, 550 kuna, a da Op ina pla a po djetetu 825 kune. Vije nici su nakon rasprave donijeli odluku da se prijedlog vrati na doradu, a da ravnateljica vrti a objasni zbog ega se traži tako drasti no pove anje.

Nova Uprava i NO Gorinke Pažnju vije nika izazvala je i to ka dnevnog reda o novom cjeniku OKP-a "Gorinka" prema op ini Gori an. Direktor Prekoma Siniša Radikovi napomenuo je da e ušteda za Op inu Gori an prema novom cjeniku iznositi oko 85.000 samo na košnjama trave, uz uvo enje novih poslova u OKP-u "Gorinka". Novi je cjenik prihva en, no više je pitanja bilo na temu Gorinke. Na skupštini društ va OKP-a razriješeni su stari lanovi Nadzornog odbora i izabran novi Nadzorni odbor društva u sljede em sastavu: Bojan Domini (Op ina Gori an), Ivica Mlinari , ujedno predsjednik NO-a (Op ina Gori an), Petra Balent (GKP

Pre-kom d.o.o.), Nino Mar etko (GKP Pre-kom d.o.o.) te Franjo Bašnec kao predstavnik radnika. Za direktora, odnosno upravu tvrtke imenovan je Siniša Radikovi . Naknada lanovima iznosi 200 kuna za lana NO-a, 300 kuna za predsjednika NO-a, a ostali 170 kuna po sjednici. Siniša Radikovi je napomenuo da e se raditi sinergijski, a poslane su i ponude za grani ne prijelaze, gdje e se tražiti dodatna zarada. Donesena je i odluka o sazivanju zbora mještana, 9. lipnja u 19 sati, s glavnom temom izmjena i dopuna prostornog plana u zoni Istok, vije nici su se složili da se govori o reciklažnom dvorištu, a ne o kompostarni za više op ina, odnosno za donji dio Me imurja. Donesen je i Statut knjižnice op ine Gori an, kojim bi ona postala samostalnom ustanovom. Na elnik Mario Mohari uz ostalo je izvijestio nazo ne vije nike da su ispla eni zaostaci roditeljima za putne troškove u enicima.

Mohari za presudu tvrdi da je u pitanju "pritisak HDZ-a“ Vije nik Sinkovi upitao je na aktualnom satu na elnika Marija Mohari a misli li podnijeti ostavku na dužnost na elnika s obzirom na presudu Op inskog suda u akovcu. Na elnik Mohari je odgovorio da je presuda suda nepravomo na, a da pisano rješenje još nije dobio, te da je rije o pritisku HDZ-a. Na to je vije nik Varošanec konstatirao "sud donosi presudu, a ne stranka" te da se razmatra izlazak na referendum o povjerenju na elniku, dok je Sinkovi napomenuo da su prijavu pokrenuli lanovi HSS-a i HSU-a, a ne lanovi HDZa. U svakom slu aju, u Gori anu e i dalje biti zanimljivo.

Predsjednik Op inskog vije a Gori an Robert Katanec u ime svoje politi ke stranke Hrast predo io je priop enje o politi koj situaciji u Gori anu, iz kojeg prenosimo: - Ono što su mnogi tvrdili da je nemogu e postalo je mogu e, u suradnji s na elnikom Mariom Mohari em op inska dokumentacija postala je transparentnija, a na internetskim stranicama objavljene su važne odluke te prora un. Kre e se u obnavljanje prostorija NK Trnave, u tijeku su dogovori za izgradnju sportske dvorane koja bi ove jeseni mogla dobiti svoje temelje. Žao mi je što se neki bave prošloš u, osobnim sukobima i kreiranjem iskvarene sliku o Hrastu, nauštrb konstruktivnim odlukama i napretku mjesta. Presuda na elniku Mohari u je nepravomo na, a kako se uje u pripremi su i druge optužnice, no mi emo se koncentrirati na funkcioniranje op ine zajedno sa svima koji žele pomo i, priop uje Hrast. Vije nik Zlatko Varošanec, odnosno Nezavisna lista razmišlja o referendumu o povjerenju na elniku, na što su vije nici Hrasta i HDZ-a uskladili i dogovorili da e za prihva anje odluke o referendumu biti suzdržani, jer smatraju da bi se takvim pristupom dogovori oko Gorinke, industrijske zone, sportske dvorane i NK Trnave opet zametnuli u drugi plan, a stanje stagnacije omogu ilo rad Op ine i oštetili je za nekoliko stotina tisu a kuna. - Referendum kad su i prijevremeni izbori za nekoliko mjeseci doista nije potreban. Zato dopustimo sudu da dalje radi svoj posao, a sve ljude u Gori anu koji se bave politikom pozivamo da kona no ujedinimo namjere i energiju trošimo na konstruktivne pomake, priop io je uz ostalo Robert Katanec. (J. Šimunko)

DOMAŠINEC

U nedjelju proslava Dana op ine Ovaj vikend u Domašincu biti sve ano. Op ina e u nedjelju, 3. lipnja, obilježiti svoj dan. Ina e, na elnik Domašinca Dragutin Lisjak na posljednjoj je sjednici tamošnjeg Op inskog vije a uz ostalo obznanio da je izra en idejni projekt rekonstrukcije javne rasvjete Domašinec – Tur iš e. Projekt je izradila jedna tvrtka iz Pribislavca po cijeni od 4.305 kuna. Slijedi potpisivanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i raspisivanje

natje aja za izvo a a radova. Op ina je nedavno prodala i tri gra evinske parcele u Glavnoj ulici u Domašincu koje je za ukupno 228.345 kuna kupio jedan mještanin. Nije pak uspjela prodaja parcela u u Poduzetni koj zoni Domašinec – Tur iš e niti prostora u Poslovnom centru Domašinec, premda je prije raspisivanja natje aja bilo zainteresiranih, izvijestio je Lisjak. U Domašincu predstoji i raspisivanje natje aja za izgradnju pješa -

ko – biciklisti ke staze u Ulici Pere Pintara. Realizacijom te investicije povezati e se postoje a staza od Domašinca do Kvitrovca te od Kvitrovca do Tur iš a. Troškove e u jednakim omjerima podijeliti Op ina Domašinec i Županijska uprava za ceste. U tijeku je i izrada detaljnog plana "Zone centralnih sadržaja i stambene zone Domašinec". Op inski vije nici prihvatili su varijantu po kojoj je predvi ena stambena zona s 42 gradilišta. (vk)

Kroz Međimurje

OP INA Štrigova

1. lipnja 2012.

MINISTAR TURIZMA Veljko Ostoji u Me imurju

Poslano 789 uplatnica za komunalnu naknadu Dok je velika ve ina Štrigov ana bila zaokupljena organizacijom i održavanjem Urbanovoga, u op inskoj upravi ubrzano se radilo na drugim za op inu i žitelje vrlo važnim stvarima. Tako ovog trenutka Op ina Štrigova na adrese 789 obveznika pla anja komunalne naknade šalje uplatnice za 2012. godinu. Od uplata komunalne naknade Op ina Štrigova planira ubrati 137 tisu a kuna, koje su potrebne za ure enje i održavanje komunalne infrastrukture. Kada je rije o komunalnoj infrastrukturi, obavljaju se radovi na spajanju lokalne ceste na županijsku prometnicu u Robadju, u dužini od 120

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

metara. Vrijednost radova iznosi 70 tisu a kuna, koje su dobivene na ime interventnih sredstava ŽUC-a. - Službeno je završeno evidentiranje zaprimljenih prijava za štete od elementarne nepogode mraza, koje su po injene po etkom svibnja. Zaprimljeno je 15 zahtjeva vo ara i vinogradara i rije je o velikim površinama. Na primjer, samo jedan vo ar iz Jalšovca, odnosno Grabrovnika prijavio je štete na 33 hektara površina. Op insko povjerenstvo na teren e iza i sljede i tjedan, utvrditi stvarne štete i potom sastaviti zapisnik i poslati ga na daljnje postupanje Županijskom povjerenstvu za štete. (S. Mesari )

Me imurski turizam ima sjaj

erija posjet a ministara hrvatske Vlade Me imurskoj županiji nastavljena je dolaskom ministra turizma Veljka Ostoji a. Nakon razgovora sa županijskim elnicima, kao i gotovo svim subjektima koji se na našem podru ju bave spomenutom gospodarskom granom, izrazio je zadovoljstvo konkretnoš u, ambicioznoš u i potencijalom njihovih ideja. Hrvatski turizam u budu nosti vidim kao sinergiju mora i kopna, izjavio je uz ostalo, istaknuvši kako je prioritet dobiti što je više mogu e sredstava iz EU fondova, koja bi se u najve oj mogu oj mjeri iskoristila za razvoj turisti ke infrastrukture u kontinentalnoj Hrvatskoj. Napomenuo je i kako Vlada poti e razvoj turizma u do sad nerazvijenim turisti kim podru jima kroz osam programa te ujedno izvijestio da je kod njegovog Ministarstva za su inanciranje ove godine prijavljeno 12 manifestacija iz Me imurja. Nadalje, svim turisti kim subjektima na

raspolaganju su dva natje aja: “Inovacija u turizmu”, vrijedan 6 milijuna kuna, te bespovratna sredstva iz projekta “Potpore razvoju turizma”.

Turisti ki potencijal Pohvalivši dosadašnje napore Me imurske županije u razvoju turizma, posebno vinskog, koji smatra jednim od

najkvalitetnijih na nacionalnoj razini, istaknuo je svijetle primjere razvoja cikloturizma te agroturizma. Za njih je rekao da su logi na turisti ka

ŽABNIK

Ministar Ostoji otvorio biciklisti ku stazu “Mura - Drava bike” Simboli nom vožnjom bicikla zajedno s me imurskim biciklistima, ministar turizma Hrvatske Veljko Ostoji prošli je etvrtak kod naselja Žabnik otvorio biciklisti ku stazu “Mura - Drava bike”, koja je dio europske biciklisti ke staze i, nakon Slovenije, u Hrvatskoj se nastavlja baš u op ini Sveti Martin na Muri. Rudi Grula, voditelj projekta u Me imurskoj županiji, rekao je kako je projekt su inanciran iz programa “IPA Slovenija Hrvatska 2007. - 2013.” i da mu je cilj podru je uz Muru

zajedno s ostalim lanicama projekta ponuditi kao turisti ki proizvod. Ministar Ostoji pozitivno se izrazio o stazi te poželio da ona stalno bude okupirana biciklistima - turistima. Otvore-

nju su nazo ili me imurski župan Ivica Perho , njegov zamjenik Matija Posavec, predsjednik Skupštine Me imurske županije prof. Petar Nova ki, doma i op inski na elnik Franjo Makovec, predstavnici Istarske županije te turisti kih zajednica op ina i gradova naše županije, kao i lijep broj posjetitelja. Ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 1,799.067 eura, a inanciran je iz programa “IPA Slovenija - Hrvatska” te sredstvima partnera u projektu iz Hrvatske i Slovenije. (S. Mesari )

KUPUJMO hrvatsko u akovcu

Ljudi vole doma e, ali i jeftinije preko granice - Najve i broj izlaga a inile su manje tvrtke, radionice i udruge, dok su nedostajali ve i ili najve i me imurski proizvo a i i prera iva i, posebice iz oblasti prehrambene proizvodnje

SVETI URBAN

Sanacija klizišta Djelatnici akove ke Tegre zapo eli su sanaciju klizišta na županijskoj cesti kod naselja Sveti Urban, a trenutno se izvode zemljani radovi. Potom slijedi izgradnja potpornog zida, sanacija kolnika te polaganje novoga asfaltnog tepiha. Klizište koje je oštetilo i dio prometnice, odnosno kolnika, pojavilo se u prolje e prošle godine

u vrijeme kada su ona aktivirana na više podru ja u op ini Štrigova. Završetak radova planiran je za sredinu srpnja ove godine, kada e se znati i to an iznos radova koji se inanciraju novcem Županijske uprave za ceste. Tijekom izvo enja radova promet ovim dijelom ceste je otežan i odre uje se prometnim znakovima. (sm, Zv)

Dosta lijep broj proizvo a a razli itih artikala iz sjeverozapadne Hrvatske ponudio je na akove kom Trgu Republike na prodaju ono najkvalitetnije što ima, na akciji “Kupujmo hrvatsko”, koju organizira HGK - Gospodarska komora akovec. Još je ve i broj ljudi došao pogledati što se to nudi, no samo je manji dio kupio nešto više, to nije, kupovale su se sitnice, od malo suhog mesa, preko vina, do raznih tekstilnih proizvoda, uglavnom prega a i jastuka. Recesija i tu ima prste i ostaje otvoreno pitanje koliko se uspjelo u dobroj namjeri, jer vidjeli smo kako ovaj put

Vele asni Tomislav za sve enika je zare en 24. svibnja 1972. na blagdan Marije Pomo nice, na zagreba koj Knežiji. Kao mladi sve enik nekoliko je godina službovao u Domovini, a potom je otišao u Njema ku, gdje je bio

župnik punih 30 godina, sve do umirovljenja. Na zamolbu i poziv varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, prije etiri godine dolazi upravljati župom Mursko Središ e, gdje je dobro primljen i gdje se isti e radom na okupljanju

PIŠE: STJEPAN MESARI

MURSKO SREDIŠ E

Na prigodnoj sve anosti zaslužnim pojedincima, društvima, udrugama i klubovima uru ena su javna priznanja Grada Mursko Središ e. Me u dobitnicima priznanja je i vele asni Ivan Novak, dugogodišnji župnik župe Svetog Ladislava i Marije Kraljice Mursko Središ e. U obrazloženju stoji da je vele asni Novak od dolaska na mjesto središ anskog župnika zapo eo duhovnu i materijalnu obnovu župe koja je bila poprili no zapuštena, ponajviše zbog politi kog stanja u gradu u ono vrijeme. Predanim, gotovo nadljudskim, radom vele asni Novak je zajedno sa suradnicima koje je naslijedio i dopunio novim ljudima u svega nekoliko go-

Zahvaln župniku

akove ko Agrome imurje jedino je od ve ih me imurskih proizvo a a izložilo i prodavalo svoje proizvode nije bilo mnogo izlaga a koji su redovito dolazili proteklih godina.

etrdeset godina sve eni ke službe našega vele asnog Tomislava Župnik župe Mursko Središ e, vele asni Tomislav Antekolovi , u nedjelju, na blagdan Duhova, u središ anskoj župnoj crkvi proslavio je 40 godina sve eni kog zvanja, odnosno 40. obljetnicu od svog zare enja za sve enika. Rije i zahvale te prigodne darove u ime župnih vije a izrekao je najstariji odbornik Dragutin Hoblaj, u ime župljana voditeljica župnog Caritasa Marija Horvat, u ime ministranata i poslužitelja oltara, ministrantica Viktorija Jepure, te u ime Grada Mursko Središ e zamjenik gradona elnika Dražen Srpak.

Stoga, da! Kupujmo hrvatsko, ali prvo trebaju ljudi imati redovitije i ve e pla e, a proizvo a i

olakšice u proizvodnji i prezentaciji svojih proizvoda! Sve ostalo je bilo lijepo, od toga što je župan Perho zasukao rukave, što je njegov zamjenik Posavec animirao svjetinu te što se dogradona elnik Vidovi trudio o ne emu me imurskom podu iti voditelja Darka Janeša, koji je vodio priredbu. A mnogi su se pitali zašto to nije bilo povjereno Miljenku Ov aru. Vjerojatno bi bio jeftiniji i bolji i doma i. Mnogi su rekli da vole doma e, me utim, zboga slabog inancijskog stanja u šoping odlaze u susjedne zemlje, gdje su i mnogi hrvatski proizvodi jeftiniji nego kod ku e u Hrvatskoj. (S. Mesari , Z. Vrzan)

vjernika te stvaranju materijalnih dobara. Njegovim dolaskom ure ena je župna crkva, njezin okoliš, župni dvor te je danas ovo jedna od najure enijih i najljepših crkava s okolišem u koju na misna i druga slavlja dolaze vjernici iz susjedne Slovenije te drugih me imurskih župa. Za sve koji su nazo ili svetoj misi u podrumu župnog dvora prire en je domjenak i druženje. Vele asni Tomislav putuje u svoju nekadašnju župu u Njema koj, gdje e biti sve ano proslavljena obljetnica njegovoga sve eni kog zvanja te druženje s dobrim ljudima i gradskim elnicima.

dina preporodio središ ansku župu. Na svete mise je po elo dolaziti sve više ljudi, te su se služile ak tri nedjeljne svete mise, a poglavito je puno bilo mladeži i djece. Zapo eo je i odli no provodio župni i školski vjeronauk, te je tako pove an broj svetih pri esti i podjela sakramenata. U materijalnom dijelu obnovljena je župna crkva, na koju je stavljen novi pokrov i novi toranj sa zvonikom. Ob-

1. lipnja 2012.

jnu budu nost

orijentacija Me imurja, a zbog prijave na me unarodne projekte predvidio im je i sjajnu budu nost. Na rije i Veljka Ostoji a nadovezao se i njegov doma in, me imurski župan Ivica Perho , rekavši da kraj izme u Mure i Drave ima velike turisti ke potencijale koji su implementirani u razvojnu strategiju županije. Ministar Ostoji u sklopu radnog posjeta Me imurskoj županiji održao je sastanak sa županijskim elnicima, kao i predstavni-

cima turisti kog sektora, te je podijelio diplome petom naraštaju sommeliera sjeverozapadne Hrvatske. Ostoji je u poslijepodnevnim satima u Svetom Martinu na Muri sve ano otvorio biciklisti ku stazu izgra enu u sklopu projekta “Mura - Drava bike”. Boravak u Me imurju zaklju io je susretom s predstavnicima Udruge vinara i vinogradara “Hortus Croatiae“, koja slavi 20. obljetnicu utemeljenja. (Velimir Kelkedi)

TZ grada akovca organizira ovu subotu

Besplatno razgledavanje grada uz turisti kog vodi a Povodom Dana Grada akovca, Turisti ka zajednica grada akovca u suradnji s turisti kim vodi ima Me imurske županije poklanja svim posjetiteljima besplatan razgled grada. Besplatan razgled grada pod nazivom “Upoznajmo naš grad” organizira se u subotu 2. lipnja. Okupljanje zainteresiranih gra ana i posjetitelja je ispred Turisti kog ureda Turisti ke zajednice grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec, u vremenu od 10 do 12 sati. Pozivamo vas da iskoristite priliku, razgledate i upoznate akovec pod stru nim vodstvom. Kod prijave ve ih grupa molimo ranije kontaktirati Turisti ki ured.

SPUST murskih ladji - Mura 2012.

Za pedeset eura dva dana pustolovine i zabave Tradicionalni, sada i jubilarni, 10. me unarodni spust murskih ladji - Mura 2012. na rasporedu je u subotu 30. lipnja i nedjelju 1. srpnja. Za 50 eura, koliko iznosi kotizacija za jednu osobu, dva dana e se uživati u pustolovinama na dosta nabujaloj i brzoj Muri, te u zabavnim programima koji se održavaju na postajama uz Muru od Austrije, preko Slovenije do Hrvatske. Branko Polanec, prvi ovjek Organizacijskog odbora, poziva sve one koji žele

sudjelovati na spustu da se odmah prijave, kako bi se osigurala sva logistika za sudjelovanje na priredbi koja iz godine u godinu ima sve više pristalica i sudionika. Najbolje se javiti Turisti koj zajednici op ine Sveti Martin na Muri, gdje se dobivaju sve informacije i odgovori na upite te upis na listu sudionika. Spustaši u gumenim amcima u subotu 30. lipnja u 7 sati moraju biti u austrijskom Cmureku (Mureck), odakle se spuštaju do Bad

Radgersburga, gdje se im pridružuju spustaši na tradicijskim ladjama. Start za sve je u 10.30 sati, a u Hrvatskoj, to nije, u Žabniku, gdje je cilj prvog dana, spustaši se o ekuju oko 19 sati, gdje ih eka ve era i zabavni program. Drugi dan start je u 9 sati, a sudionici se u Dekanovcu na kona nom cilju o ekuju oko 18 sati. Usputne su postaje Mursko Središ e (10 sati), Podturen (14 sati) i trome e na rijeci Kerki u 16.30 sati. (S. Mesari )

nica bivšem Ivanu Novaku novljene su sve elektroinstalacije te je zapo eta izgradnja novoga župnog dvora, koji je kasnije i dovršen. Ukratko vele asni Novak je obnovitelj i preporoditelj žive i materijalne crkve u Gradu i župi Mursko Središ e, i stoga mu Grad javno zahvaljuje na svemu što je u inio kao župnik i ovjek, izme u ostalog stoji u obrazloženju priznanja. Vele asni Ivan Novak u Murskom Središ u kao žu-

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

pnik je djelovao od 1987. do 2002. godine, kada je umirovljen i od tada živi u vlastitom stanu u Šenkovcu kod akovca i vrlo revno pomaže me imurskim župama kada im je potrebno odslužiti svete mise ili ispovijedati potrebite. Za njegovog upravljanja središ anskom župom troje mladih se oduševilo za sve eni ko zvanje, od kojih je Neven Blažon postao sve enikom i danas je u službi u ur evcu.

Vele asni Novak i mladomisnik Neven Blažon, kojeg je Novak oduševio za sve eni ko zvanje

Veterani vinarstva i prvi dobitnici geografskog podrijetla za vino: Ivan Karlov ec, Franjo Lebar, Martin Jakopi , Augustin Bobnjar i Franjo Lovrec

Ministar Ostoji veteranu Franji Lebaru estita na lijepim godinama života i doprinosu vinarstvu

DRUŠTVO “Hortus Croatiae” proslavilo dvadeset godina postojanja i djelovanja

Vinska cesta, pušipel i Urbanovo njihova su djela - Danas Društvo vinogradara i vinara “Hortus Croatiae” broji 35 aktivnih lanova i poštuje te njeguje tradiciju i statut od dana utemeljenja 1992. godine, naglasio je na sve anosti Zdravko Dvanajš ak, aktualni predsjednik društva PIŠE: STJEPAN MESARI

ruštvo vinogradara i vinara “Hortus Croatiae” u etvrtak 24. svibnja u Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori proslavilo je 20. obljetnicu od osnivanja i isto toliko godina uspješnog rada. O društvu su govorili aktualni predsjednik Zdravko Dvanajš ak, prvi predsjednik prof. Franjo Lovrec, te Branimir Jakopi , jedan od najuspješniji predsjednik društva, koje ovog trenutka okuplja 35 vinogradara i vinara, koji godišnje proizvedu preko milijun litara vina. Sve anosti je nazo io i hrvatski ministar turizma Veljko Ostoji , koji je naglasio da vinogradarstvo i vinarstvo u turizmu imaju zna ajnu ulogu, te da e uskoro i me imurski vinari i njihova vina u europskom turizmu imati zbog kvalitete vina zna ajno mjesto. Me imurski župan Ivica Perho pohvalio je vinogradare i vinare za sve ono što su u inili i ine za me imursko gospodarstvo, kao i za promociju Me imurske županije kao županije vinogradarstva i odli nih vina. Na kraju sve anosti i prije zajedni ke ve ere zahvaljeno je zaslužnim pojedincima, me u kojima su i svi predsjednici te veterani vinogradarstva, koji su se izborili za geografsko podrijetlo me imurskog vina, Ivan Karlov ec, Franjo Lovrec, Martin Jakopi i Augustin Bobnjar.

Da se ne zaborave rane devedesete Prvi predsjednik društva, profesor Franjo Lovrec, govorio je o najzna ajnijim doga ajima koji su prethodili osnivanju društva, te prvim godinama rada u ondašnjoj državi, kao i o onome što je uslijedilo. - Sve ovo govorim da se ne zaborave rane devedesete, kada smo živjeli i radili u jednoj drugoj državi i društvu koje baš nije bilo sklono stvaranju nekakvih udruga. Svjedoci smo kako danas neki drugi govore o nama ili o ne emu u državi i društvu, a da mi i oni koji su nešto stvarali šute ili su na marginama, a ja želim da se kaže istina i sada ovo pred javnoš u govorim, naglasio je Lovrec na po etku svog govora. - O potrebi osnivanja udruge razmišljali smo 1986. godine, u trenutku kad se u susjednoj Sloveniji pod nazivom ‘Jeruzalem’ osnovalo prvo vinarsko društvo u bivšoj zajedni koj državi, kojemu sam i ja bio lan. Bili smo pozvani na informativni razgovor jer režimu nismo bili po volji. Ipak smo Kralj, Videc i ja ostali uporni i 29. ožujka 1992. je u Rasadniku Vukanovec održana osniva ka skupština na kojoj sam ja izabran za predsjednika društva. Imali smo poteško e oko registracije naziva društva. Kanili smo društvo nazvati po Zrinskima, ali to je onda politi ki bilo nepogodno. Svanula mi je ideja o Hortus Croatiae, o emu sam izvijestio profesora Zvonimira Bartoli a, koji je taj naziv podržao, i uspjeli smo. udili su se mnogi

Franjo Lovrec: - Govorim sve ovo da se ne zaboravi!

kakav ‘Croatiae’, pa su govorili neka bude drugi ‘Croatiatrans’, što nas je vrije alo, ali smo bili sretni da smo uspjeli progurati naziv, podsjetio je profesor Lovrec, dobivši veliki pljesak okupljenog mnoštva. Na sve anosti je naglašeno kako je pušipel zašti ena vrsta me imurskog vina, ponos me imurskih vinara, koji je zapo eo kada je predsjednik društva bio Dejan Jambrovi . Isto tako je re eno kako je društvo procvat doživjelo kada je predsjednik bio Branimr Jakopi , kada je zapo elo Urbanovo te zaživjela Me imurska vinska cesta.

Svi predsjednici U 20-godišnjoj povijesti društva predsjednici su bili prof. Franjo Lovrec, Branimir Jakopi , Dejan Jambrovi , Boris Novak i Zdravko Dvanajš ak, koji je upravo zapo eo svoj drugi mandat. Dva mandata odradio je i Branimir Jakopi .

Dobitnici zahvalnica u društvu župana Ivice Perho a i ministra Veljka Ostoji a

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijep dan, ali slab promet Premda je posljednju svibanjsku srijedu vrijeme bilo lijepo, na placu i sajmu nije bilo previše ljudi. Prodavale su se dosta dobro jagode, zatim trešnje, a posebno dobro mladi krumpir i grašak. Na žalost, ve i dio ovih dvaju artikala jesu iz drugih hrvatskih krajeva, pa ak i inozemstva. Zadovoljni su prodava i rezanog cvije a, mlije nih prera evina te koš i nog ulja. Nikako nisu zadovoljni prodava i drva za ogrjev i ve ina se ku ama vratila s punim kamionima kao što je ujutro stigla na akove ki sajam. Kod pe enjara je bilo dosta živahno, a ambijent su stvorili oni posjetitelji koji na sajam i dolaze samo zbog kobasica i pe enja.

1. lipnja 2012.

HRVATSKA vo arska zajednica o štetama u vo arstvu

Me imurski vo ari upozorili na štete od mraza

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- Ukupne štete od mraza po etkom travnja i svibnja hrvatskim vo arima nanijele su štete od preko 950 milijuna kuna, a me imurski vo ari ošte eni su za oko 100 milijuna kuna

- jagode - trešnje - ml. krumpir - ml. luk - pšenica - kukuruz - turoš - vrhnje - orasi - jabuke

Hrvatska vo arska zajednica u etvrtak 24. svibnja u Zagrebu je održala proširenu sjednicu na temu "Nakon elementarnih nepogoda propast ili oporavak hrvatskog vo arstva". Sjednici su nazo ili me imurski vo ari Tomislav Horvat u ime Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a, Mladen Dobrani , koji je predstavljao svetomartinsku Udrugu vo ara, vinogradara i povr ara, Tomislav Tomši u ime akove kog Agrome imurja i Zvonko Kova i , vo ar iz Hlapi ine, koji su naglasili da su u Me imurju prvenstveno od mraza stradali mnogi vo njaci te kako se radi o štetama preko milijun kuna. Tako er su rekli kako imaju osje aj da su me imurski vo ari poprili no zapostavljeni, odnosno da se štete ne priznaju podjednako kao u drugim regijama. Na sjednici je odlu eno da se o stanju vo ara nakon elementarnih nepogoda izvijesti resorno Ministarstvo i hrvatska Vlada.

14 kn/posuda 12 kn/kg 8 kn/kg 5 kn/pušlek 1,80 kn/kg 1,60 kn/kg 8 kn/kom 20 kn/ l 50 kn/kg 6 kn/kg

Prodava i i kupci kod pe enjara zalaze sve rje e. Ne da ne žele ili im pe enje ne miriše, nego nemaju dovoljno kuna ak ni za pla anje sajmišnog prostora, što je pri a ipak za drugu vrstu novinskog napisa. (S.Mesari , Z. Vrzan)

Kupaca se prodava drva nije do ekao

ODRŽAN DAN otvorenih vrata udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”

Štete blizu milijardu kuna Ukupne štete u hrvatskom vo arstvu prouzro ene mra-

Smrznulo i pod mrežom

Mr. sc. Tomislav Tomši u pregledavanju vo aka nakon mraza, ustvr uje da šteta ima i pod nadmreženim površinama

zom procjenjuju se na preko 950 milijuna kuna, te se može re i kako je rije o elementarnoj katastrofi, naglašeno je na tematskoj sjednici hrvatskih vo ara. Vo ari od države traže priznavanje barem 30 posto iznosa šteta, jer kažu da sami nisu u mogu nosti sanirati štete. Isto tako od države traže oprost od pla anja zakupa državne zemlje za dvije godine, te smanjenje kamatnih stopa na kredite sa sadašnjih 4 ili 5 posto na 3 posto. Istaknuto je da, ukoliko izostane pomo države, pola

vo ara e napustiti vo arstvo jer ne e mo i pla ati obveze ni ulagati u vo njake koji su sada bez plodova, a treba ih štititi od bolesti i prihranjivati. Na sjednici je bilo govora i o sveop em stanju u vo arstvu, te je ustvr eno kako je ono najlošije u minulih 20 godina. Izlaz iz ovako teškog stanja vo ari vide u udruživanju u nekoliko grupa, te pomo i države u obliku izgradnje hladnja a koje bi bile dane na korištenje i otplatu proizvo a kim grupama. Me imurski vo ari baš nisu za takvo rješenje, jer imaju tržište i

Je li mreža koja štiti vo njake od tu e zaštita i u slu aju mraza, pitali smo mr. sc. Milorada Šubi a, voditelja Savjetodavne poljoprivredne službe u akovcu. - Samo djelomi no su vo ke pod mrežom zašti ene od mraza. Posljednji mraz koji je podru je Me imurja zahvatio sredinom svibnja smrznuo je cvjetove vo aka ispod mreže, kaže Šubi . U pr a k s i vo a r i prot ugradne mreže ne otvaraju prije nego vo ke završe cvatnju iz razloga oprašivanja cvjetova, jer rijetko kada tu a pada prije ljetnih mjeseci, premda je prije par godina tu e bilo u travnju. (sm) hladnja e, pa stoga samo traže priznavanje šteta u postotcima i iznosima koje utvrde lokalne komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. (S. Mesari )

Pedesetak ljubitelja vrtlarenja u posjetu Biovrtu Dana 26. svibnja održan je Dan otvorenih vrata u biovrtu Silvije Kolar - Fodor, predsjednice udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”. Vrt se nalazi u Novom Selu Rok, a posjetilo ga je preko 50 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz cijele Hrvatske. U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar - Fodor održala je predavanje “Uvod u biovrtlarstvo i nastanak Biovrta”, održan je obilazak Biovrta, šumskog vrta i vo njaka, a goš a predava ica, fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdani iz Udruge za Fitoaromaterapiju “Studio Martina & Natura” Rijeka, održala je predavanje na temu samoniklog bilja u službi ljepote.

Uz organizirana predavanja i obilazak vrta, za sve posjetitelje vrta bio je i pripremljen domjenak s isklju ivo doma om pripremljenom hranom i slasticama, koju su pripremili lanovi i simpatizeri udruge. Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju o uvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka op enito. Sve aktivnosti udruge i tekstove o biovrtlarstvu možete redovno pratiti na stranici www.biovrt.com.

Dobitnici certifikata o zdravoj selja koj hrani

GRADSKA tržnica akovec

Certifikati za 37 proizvo a a doma e hrane Na prigodnoj sve anosti u zatvorenom dijelu Gradske tržnice u akovcu, u srijedu je 37 OPG-a iz Me imurske županije dobilo certifikat kojim stje u pravo prodavanja svojih proizvoda na hrvatskim tržnicama. Kada Hrvatska postane punopravnom lanicom EU, me imurski proizvo a i doma e hrane svoje e proizvode mo i prodavati i na tržnicama zemalja Europske unije. Dodjela certifikata je dio projekta certificiranja selja ke tržnice, koji je organizirala Udruga hrvatskih tržnica, a u

nju s uklju io i GKP " akom", iji su elnici zajedno s akove kim gradona elnikom Brankom Šalamonom uru ili certifikate, koji su jamstvo da prodava i prodaju samo ono što proizvode, a potroša ima da kupuju ekološki i zdravo proizvedenu hranu. Tako sada zdigani kola , makovnja a, orehovnja a, kravlji sir, cikla, turoš, zelje i mnogi drugi proizvodi u pisanom certifikatu imaju svojevrsnu putovnicu koja govori o podrijetlu proizvoda. Potroša i e na tržnici prodava e certificirane selja ke hrane prepoznati

i po zelenim predpojasnicima i zelenim kapama. Projekt je vo en s ciljem organiziranja i predstavljanja izravnih poljoprivrednih proizvoda i prera evina, te uspostave sustava, kojim e kupcima dati sigurno jamstvo o podrijetlu i kvaliteti povr a, vo a, cvije a, presadnica i drugih proizvoda. Isto tako certifikacija bi trebala smanjiti ili potpuno ukloniti razne preprodava e koji na proizvodima koje prodaju imaju lažne etikete, odnosno podatke o proizvodu i proizvo a ima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Predpojasnik i kapa - prepoznatljivost vlasnika certifikata

1. lipnja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U prolje e se voli vrt!

SPIRAEA – Suru ica Kako je lijep ovaj Svijet! Ovdje potok, ondje cvijet. Spiraea je stru no botani ko ime za jedan cijeli rod cvjetnog grmlja. Suru ica je hrvatsko ime za to isto. Ve ini Me imuraca, ni ovo suru ica ne zna i ništa. Mi živimo u nekom svom filmu. To suru ica i meni zvu i nekako stranjski. Istina da se predstavnici ovog roda iz porodice ruža, još nisu u Me imurju udoma ili, ali emo im morati dati neko naškije ime. Primjereno bi bilo neko nježno, mekano ime… do toga ostanimo kod spirea. Od stotinjak divljih vrsta Spiraea koje su rasprostranjene na sjevernoj Zemljinoj hemis eri kod nas ih spontanih nema. Ukrasne se

sporadi no sade na javnim zelenim površinama dok na mjesto u me imurskim vrtovima još ekaju. U Evropi je u dekorativne stanovnike vrtova i parkova kultivirano tridesetak vrsta. One su obi no maleni do srednjevisoki listopadni grmovi. Svoju omiljenost duguju brzom rastu i obilnoj cvatnji. Maleni, kao kod svih ružovki pravilno gra eni, cvjetovi sakupljeni su u poluokrugle gronje, koje krase lagano svinute grane S.nipponice ili S.argute, pretvaraju i ih u bijele lopte u travnju ili svibnju. Postoje i spiree uspravnih klasastih cvatova sli nih ljetnom jorgovanu. Omiljena spirea koja cvate ljeti jest

S.bumalda i njen kultivar «Anthony Waterer» visok oko 90 cm, od srpnja do rujna nosi plosnate glavice s jarko crveno ruži astim cvjetovima. U novije vrijeme joj ozbiljnu konkurenciju radi svjetlije cvatu i kultivar ‘Little Pincess’ koja je niži i time pogodniji za sadnju kao cvjetni pokriva . Kao cvjetni pokriva tla sve se više sadi i bijelo cvatu a S.decumbens ija visina rijetko prelazi 40 cm. Neke spiree imaju i zanimljivo zlatnožuto ili žu kasto prošarano obojene listove što dodatno pove ava njihovu upotrebu

u urbanom šumarstvu. Za spiree e biti dobro bilo koje prihvatljivo vrtno tlo. Dobro uspijevaju na sun anom ili lagano zasjenjenom mjestu. Obrezivanje je potrebno kod svih predstavnika roda. Kod vrsta koje cvatu u prolje e, pošto cvjetovi uvenu, treba ukloniti stare i slabe stabljike. Vrste koje cvatu ljeti treba još ja e orezati - u rano prolje e temeljito odrežite stabljike na 5-10 cm iznad površine tla. Ne u više o radu, nije poželjno ljude plašiti. Lijepo vas pozdravlja, IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Proces upravljanja otpadom Otpad je svaka tvar koja ima svojstva zbog kojih se vlasnik mora ili želi riješiti. Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u doma instvima, u raznim privrednim djelatnostima te posebno u industriji. Prema mjestu nastajanja otpad se dijeli na: komunalni (razni ku ni otpad, vrtni, tržni ki, uredski te otpad s javnih površina), tehnološki (otpad iz raznih industrijskih pogona i raznih uslužnih i obrtni kih djelatnosti), bolni ki, poljoprivredni, gra evinski, rudarski te posebni otpad (radioaktivni i eksplozivni). Prema svojstvima razlikujemo inertni i opasni otpad. Inertni ne sadrži ili sadrži vrlo malo tvari

koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji. Ne ugrožava okoliš. Opasni ima jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost, reaktivnost, toksi nost, nagrizanje, nadražljivost, in ektivnost, kancerogenost, mutagenost, svojstvo ispuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Prema mogu nosti trans ormiranja ili pretvorbe u okolišu postoje: biološki trans ormabilni materijali (organski otpad – papir, karton, hrana), kemijski trans ormabilni materijali (metalni dijelovi i neki kemijski proizvodi koji se u okolišu mogu trans ormirati procesom oksidacije), fizi ki tran-

s ormabilni materijali (staklo, keramika, šljaka) te materijali koji nisu trans ormabilni (plastika koja nije biorazgradiva). Nepravilno postupanje s krutim komunalnim otpadom ima direktne štetne utjecaje na zdravlje – rast i razvoj razli itih vrsta bakterija; razmnožavanje insekata, glodavaca i ptica koji su prijenosnici zaraznih bolesti te pojava patogenih mikroorganizama (uzro nika bolesti). Otpad se može podijeliti i na organski i anorganski. Organski obuhva a: otpade od hrane, papir i karton, plastiku, odje u i vlakna, vrtni, drveni i drugi organski otpad. Anorganski ine: metali, staklo, razna prljavština

(prašina, pijesak, kamen, opeka) i drugo. Proces upravljanja otpadom obuhva a slijedom prema prioritetima: 1. Sprje avanje/ smanjenje nastajanja; 2. Recikliranje/ponovno korištenje; 3. Obrada: stabiliziranje, neutralizacija, spaljivanje (s rekuperacijom energije i bez rekuperacije energije); 4. Odlaganje. Odlaganje je zadnji proces u hijerarhiji strategije upravljanja otpadom koji je za okoliš najmanje poželjan, ali nažalost još uvijek vrlo esto korišten. Zakonska regulativa propisuje postupanje s otpadom na na in da se izbjegne: opasnost na ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, one iš enje okoliša (vode, mora, tla, zraka) iznad propisanih grani nih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozija i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, pojava i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama. Regulativa posebno obra uje probleme otpada vezano za: prihvatljivost otpada, kemijska, fizikalna i biološka svojstva, prilagodljivost otpada u okolišu, koli inu odlaganja, procje ivanje i zaštitu podzemnih voda, nastajanje i kontrolu otpadnih plinova. Tako er, s regulativom postaju obvezuju i: proizvo a i otpada, sakuplja i i prijevoznici te rukovatelji, obra iva i i zbrinjavatelji otpada. (uzeto iz: „Inženjerstvo zaštite okoliša“, pog. 9: Porijeklo i osobine otpada, pro . dr. sc. Z. Prelec) dr. sc. Teuta Tompi , dipl. ing.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SEDMI Dani Rudolfa Steinera od 8. do 10. lipnja u Donjem Kraljevcu

Stižu gosti iz sedam europskih zemalja 7. Dani Rudolfa Steinera bit e održani od 8. do 10. lipnja, a o ekuje se dolazak gostiju i predava a iz sedam europskih zemalja. U Donjem Kraljevcu ve dulje vrijeme traju pripreme za taj turisti ko - edukativni doga aj. Tako, na primjer, jedan od manjih problema je kako usuglasiti jelovnike u restoranima, gosti iz Europe tražit e biodinami ku hranu, rekla nam je uz ostalo ravnateljica Centra Rudolfa Steinera Sandra Perca . U petak 8. lipnja predvi eno je u popodnevnim satima u 16 sati sve ano otvorenje manifestacije ispred rodne ku e dr. Rudolfa Steinera. U velikoj vije nici Op ine Donji Kraljevec s po etkom u 17 sati zapo inju predavanja. U maloj vije nici Op ine bit e u isto vrijeme otvorena izložba biološko - dinami kih proizvoda i pripravaka. U subotu e na temu "Sedam zvijezda za Donji

Kraljevec" jutarnju euritmiju voditi Vera Koppehel iz Švicarske. Uz ostalo, bit e održano više predavanja, tako o rodnom krajoliku dr. Rudolfa Steinera, a održat e ga dr. Ágnes Herczeg iz Ma arske. U 11 sati bit e posa eno drvo u dvorištu Centra Rudolfa Steinera s gostima iz devet europskih zemalja, uz konferenciju za novinare. Poslije podne e biti održano predavanje o djelu Rudolfa Steinera. U programu u subotu u vrtnoj zabavi u ve ernjim satima u subotu sudjeluje i Kulturno - umjetni ko društvo i Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec. U nedjelju u 9.30 zapo inje jutarnja euritmija "Sedam Sunca" s Verom Koppehel, a slijedi predavanje o biodinami kim pripravcima, predava je vo ar Drago Purgaj. Ulaz na sve doga aje je slobodan. (J.Š.)

1. lipnja 2012.

DANI šibe i ribe održani su prošli vikend

Riba, šiba i cug zaš znakovi Kotoribe TEKST I FOTO: ALEN FUŠ Protekli vikend riba i šiba bile su u središtu pozornosti u najisto nijem mjestu Me imurja – Kotoribi. Naime, 26. i 27. svibnja u tom je mjestu devetu godinu za redom organizirana tradicionalna turisti ka manifestacija “Dani šibe i ribe”. Subotnji program zapo eo je stolnoteniskim turnirom za najmla e, nastavljen je pripremom ribljih specijaliteta od dravske i murske ribe i ženskim odbojkaškim turnirom u kojem su igrale ekipe Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave i Murskog Središ a. U šumici preko puta škole šesnaest op inskih udruga pripremalo je ribu na razne na ine. Kuhao se iš paprikaš, pržila se riba i pekla ispod peke. Sva pripremljena ribe besplatno je podijeljena brojnim posjetiteljima. U ve ernjim satima ispod šatora kod škole organizirana je rock ve er.

Besplatan vlak doveo mnogobrojne goste Mnogi gosti u nedjelju su imali priliku na taj doga aj doputovati besplat-

HUMANITARNA priredba u ukovcu INNER WHEEL klub akovec organizirao u Nedeliš u

Uspješan proljetni sajam rabljene odje e lanice Inner Wheel kluba akovec, koji okuplja supruge rotarijanaca, u nedjelju su u dvorani Sportsko - gimnasti kog centra “Aton” u Nedeliš u organizirale sajam rabljene dje je opreme. Pod uobi ajenim motom “Donesi - prodaj, pokloni - dodaj”, sudionici su imali mogu nost prodati ili razmijeniti dje ju odje u i drugu opremu za djecu u dobi od 0 do 12 godina. Dodatni humanitarni aspekt akcije bio je što su se klupe na kojima je bila izložena odje a iznajmlji-

vale po cijeni od dvadeset kuna, a tako ostvareni prihod, prikupljeno je 2.366 kuna, namijenjen je kupnji igra aka i opreme za Dje ji odjel Županijske bolnice akovec. U goste Inner Wheel klubu došli su i lanovi udruge “Roditelji u akciji – Roda”, koji su prodavali platnene pelene, dok su istodobno njihovi stru njaci zainteresirane posjetitelje savjetovali o pravilnom postavljanju i korištenju autosjedalica za klince. Osigurana je i besplatna igraonica za djecu. (vk)

ukove ko srce kucalo je za malog Jana - Predsjednica Udruge Žireki Mirjana Habuš nije krila suze i zadovoljstvo nakon što se napravio kona ni obra un cijele akcije. Ukupno je prikupljeno ak 31.661 kuna PIŠE: ALEN FUŠ FOTO: ZLATKO VRZAN Udruga žena “Žireki“ iz ukovca, zajedno s Udrugom oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, organizirala je humanitarni koncert pod nazivom “Svi za Jana”. Koncert je održan u subotu 26. svibnja u dvorištu Doma kulture u ukovcu. U samu organizaciju uklju ene su bile sve udruge iz mjesta ukovca, kao i MO ukovec. Povod ovoga humanog doga aja bio je njihov mali mještanin Jan Balent, koji još nema etiri godine i teško je bolestan. Od mjeseca velja e živi u KBC-u “Rebro” u Zagrebu, zajedno sa svojom majkom koja je uz njega 24 sata dnevno.

Sva prikupljena sredstva donirat e se Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, a nakon

kona nog obra una bit e poznata prikupljena svota. Na koncertu su nastupili mališani iz vrti a i škole

iz Draškovca, Limena glazba op ine Donji Kraljevec, KUU “Selja ka sloga” Prelog, KUD Kotoriba, dram-

1. lipnja 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

štitni Iako je smjena straže i do sada bila prili no zanimljiva, “nadogra eni” ceremonijal pretvorio ju je u pravu turisti ku atrakciju

NAPOKON SUBOTNJA turisti ka atrakcija

PRELOG

nim vlakom, a bilo je i onih koji su stigli autom ili pak biciklom. Na prostoru kod nove škole otvorena je ulica tradicijske ponude doma ih proizvoda. Ovogodišnja atrakcija bilo je pletenje velike kotoripske košare koju su ispleli iskusni kotoripski košara i. Veliki interes posjetitelja ponovno je izazvao umjetni bazen u kojem se mogla upecati riba. U poslijepodnevnim satima ispod velikog šatora održan je kulturno - zabavni program u kojem su sudjelovali Puha ki orkestar op ine Donja Dubrava, KUD Kotoriba, tamburaška i folklorna sekcija OŠ Kotoriba i Mažoretkinje Kotoribe. Svakako ne smijemo izostaviti bogatu gastronomsku ponudu ribljih specijaliteta, posebice kotoripskog šarana na rašljama. Posjetitelji iz svih krajeva imali su priliku razgledati znamenitosti Kotoribe.

Održan tradicionalni Festival jagoda Miris jagoda širio se ispred Doma kulture u Prelogu, gdje se održavao Festival jagoda, jedna od gradskih turisti kih manifestacija. Predstavili su se Srednja škola Prelog, ugostitelji s podru ja Grada i proizvo a i jagoda iz Podravine. - Jagoda je u svijetu prisutna ve stolje ima. Osim lijepog izgleda i odli nog

okusa, jagoda sadrži itav niz hranjivih sastojaka koji pozitivno djeluju na zdravlje ovjeka. Plod jagode je tako er izvor zaštitnih tvari koje omogu uju pravilan rast i razvoj ljudi, a koje ubrzavaju i oporavak od bolesti. Mnoga istraživanja upu uju na to da su jagode izvor korisnih sastojaka u borbi protiv raka,

kardiovaskularnih bolesti, slabljenja imunološkog sistema i neuroloških poreme aja. Najpoznatiji su afrodizijak me u vo em, kažu u Turisti koj zajednici Grada Preloga. Osim što su imali priliku kušati kola e s jagodama, posjetitelji su mogli i kupiti to slasno vo e. Za glazbenu podlogu pobrinula se limena glazba.

Smjena straže i ophodnja gradom Zrinske garde akovec Turisti ka zajednica grada akovca ovu sezonu je krenula s projektom “Smjena straže i ophodnje gradom”, koju e izvoditi Zrinska garda akovec. Sve ani ceremonijal održavat e se svaku subotu u periodu do 4. kolovoza ove godine, a program e po injati u 11 i završavati u 12 sati. Prvu je smjenu straža ve odradila, prošlu subotu, kada je prijavak podnesen akove kom gradona elniku Branku Šalamonu. Iako projekt nije novost, jer se provodio i prošlih godina, sama ceremonija u svojih je sat vremena privukla brojne gra ane, posjetitelje i prolaznike koji, iako su na gardu

ve navikli, još uvijek ustupnu pred njenom pojavom. Ceremonijal je zapo eo mimohodom pripadnika Zrinske garde u pratnji bubnjara od Staroga grada do Franjeva kog trga, nakon ega je na Trgu Republike zapo ela smjena straže kod spomenika Nikoli Zrinskom, koja e potrajati sve do 12 sati, kada e gradom odjeknuti pucanj iz topa. Ovim kratkim ali speci i nim projektom Turisti ka zajednica grada akovca želi promovirati akovec kao Grad Zrinskih i ovu iznimnu kulturnu i povijesnu vrijednost pretvoriti u atrakciju za sve gra ane i posjetitelje našega grada. Napokon. (bš)

lanice Izvora iz Ivanovca i prošlu su godinu, unato skromnim sredstvima, realizirale sve zacrtane planove

IZVJEŠTAJNA skupština udruge "Izvor" iz Ivanovca

ska skupina “Veliko srce”, Marija Jambroši , Meri Šeparovi , Suzana Herceg, Željko Pokupec - Šero, Vladimir Košir - Tonka, Zbor mladih “Modestia” župe Svetog Roka Draškovec, Zbor udruge “Prijatelji sv. Roka” i mnogi drugi.

Predsjednica Udruge Žireki Mirjana Habuš nije krila suze i zadovoljstvo nakon što se napravio kona ni obra un cijele akcije. Prema njezinim rije ima dobrovoljni prilog od prodaje pi a i jela iznosio je 22.891 ku-

na, OŠ Draškovec prikupila je pet tisu a kuna, a na žiro ra un upla eno je 3.700 kuna. Tako je u akciji ukupno prikupljeno 31.661 kuna. Prema odluci organizacijskog odbora sav prihod uru en je obitelji Jana Balenta. Akcija je u

potpunosti uspjela jer su tog dana brojni mještani otvorili svoja srca i pružili ruku dobrote malom Janu na emu im organizatori zahvaljuju. Malom Janu želimo što brže ozdravljenje i povratak me u vršnjake.

Opremljena prostorija za izlaganje muzejskih eksponata Udruga za promicanje kvalitete života “Izvor“ iz Ivanovca održala je svoju izvještajnu skupštinu. Predsjednica Dragica Toplek podsjetila je tako u izvješ u o radu na sve aktivnosti koje su se odvijale u 2011. godini. - Unato inancijskim poteško ama, kazala je, realizirani su svi planovi koji su bili zacrtani. Najve a pažnja prošlu se godinu ipak posvetila opremanju prostorije u koju su postavljeni ru ni radovi i predmeti koje su koristili njihovi stariji sumještani, a oni danas služe kao muzejski i prezentacijski eksponati. lanice Izvora sudjelovale su na izložbama povodom Da-

na mjesta, na Danima kruha, boži nim sajmovima te raznim radionicama u dje jim vrti ima. Velika pažnja bila je posve ena i suradnji sa srodnim udrugama u vidu stru ne pomo i oko organizacija njihovih manifestacija. U planu za naredno razdoblje pak je i registracija vlastitog brenda izrade predmeta od komušine. Sada su najviše zaokupljene izradom zlatoveza, uz pomo stru nog voditelja, te se nadaju da e, unato skromnim inancijskim sredstvima kojima raspolažu, ali s puno entuzijazma, i sve ovogodišnje planove uspješno realizirati. (so)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Uhvatite ritam ljeta u obu i Woolf uz najpovoljnije cijene od 1. do 15.lipnja. Ljeto dolazi i u Woolfu Mursko Središ e od 1. do 15.lipnja svakodnevno od 8 do 18 sati donosi veliku skladišnu rasprodaju svih ljetnih artikala u njihovom outlet shopu. Kroksice, sandale, japanke, natika e ve od 19 kuna, dje je tenisice od 79 kuna i ostala ljetna obu a od 1. do 15.lipnja s ma k sima lnim ljetnim sniženjem u Woolfu. Woolf Mursko Središ e, za-

NAGRADE ZA FUNKCIONALNA PI A IZ VINDIJE • GI Control, Vindijina pi a s niskim glikemijskim indeksom osvojila su dvije DLG medalje za okuse jabuka – kruška i crni ribiz – jabuka Funkcionalna pi a GI Control nastavila su tradiciju uspjeha Vindijinih proizvoda na testiranju kvalitete njema ke agrikulturne organizacije DLG i za svoje okuse koji su bili nagra eni i 2011. godine ponovo osvojila dvije medalje. Ovog puta izvrsnom spoju crnog ribiza i jabuke pripalo je srebrno odli je, dok je broncu dobio okus jabuke i kruške. Najvažnija karakteristika pi a GI Control je niski glikemijski indeks, što zna i da u ovim proizvodima mogu uživati svi oni ljubitelji slatkih

štitni znak za obu u vrhunske kvalite, poziva na skladišnu rasprodaju ljetnog programa od 1. do 15.lipnja u outlet shopu na ulazu u poslovni centar.

objavljuje POZIV za javno nadmetanje za prodaju nekretnina 1. Prema uvjetima iz ovog javnog nadmetanja predmet prodaje su nekretnine upisane u - zk. ul. broj 1894 k.o. Krištanovec est. 26/B/1/1 ku a, etiri poslovne zgrade, dvorište površine 583 hv, est. 26/B/2 oranica u mjestu površine 61 hv, - zk.ul. broj 2356 k.o. Krištanovec est. 26/B/1/3 tri poslovne zgrade, dvorište površine 445 hv, a nalaze se u Krištanovcu 81.

3. Prodaja se vrši po principu „vi eno – kupljeno“ te se isklju uju sve eventualne naknadne primjedbe. 4. Pravo sudjelovanja imaju fizi ke osobe, državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u RH, koje su prethodno uplatile jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna za ozbiljnost ponude na poslovni ra un Me imurske banke d.d. akovec broj 2392007-1000000013 poziv na broj 05- 24961027- Vaš OIB i dostavile dokaz o uplati jam evine sa prijavom za nadmetanje.

osvježenja koji paze na pravilnu prehranu. S obzirom na zdrava svojstva zbog prirodnih sastojaka bez kristalnog še era, konzervansa ili umjetnih sladila, pi a GI Control preporu uju se i djeci i odraslima. Za zdravu slatko u i osvježuju i u inak u prvom je redu zaslužan Fruit up, 100% prirodni še er iz vo a. GI Control pi a dolaze u šest okusa: crni ribiz-jabuka, naran a - nektarina +ACE, naran a-ananas, jabuka-kruška, zelena jabuka i limunada. GI Control – pi a nove generacije!

5. Pismena ponuda mora sadržavati: - podatke podnositelja, iznos ponu ene cijene i na in pla anja Ponude se podnose u pisanoj formi u zatvorenoj omotnici s naznakom „PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE NE OTVARATI», na adresu Me imurska banka d.d. akovec, V. Morandinija 37, Služba upravljanja rizi nim plasmanima, 40 000 akovec. Rok za podnošenje pismenih ponuda za nadmetanje je od dana objave oglasa u sredstvima javnog priop avanja do 15.06.2012. godine. 6. Ponude e se otvoriti javno, dana 21.06.2012. godine u 15,00 sati u prostorijama Me imurske banke d.d. akovec, V. Morandnija 37, a svaki ponuditelj ima pravo povisiti ponu enu cijenu za nekretninu. Prednost e imati oni ponuditelji koji ponude pla anje u gotovini i za ve u cijenu. 7. Odluku o izboru najboljeg ponuditelja donijeti e Uprava Banke u roku od 14 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. 8. Jam evina koju je ponuditelj uplatio za ozbiljnost ponude kupcu e se ura unati u iznos kupoprodajne cijene nekretnine, a ostalim ponuditeljima vratiti e se u upla enom iznosu odmah po okon anju nadmetanja. Poziv na sklapanje Ugovora uslijediti e u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Kupac je dužan uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od dana kada ga Banka pozove na sklapanje kupoprodajnog ugovora. Ako kupac ne plati kupovnu cijenu i odustane od sklapanja ugovora o prodaji, gubi pravo na povrat jam evine, a prodaja e biti oglašena nevaže om. Prodavatelj zadržava pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu bez obrazloženja i odgovornosti prema bilo kojem ponuditelju. Porez i sva ostala davanja za kupljenu nekretninu snosi kupac. Banka nudi mogu nost kreditiranja, uz prethodnu provjeru kreditne sposobnosti tražitelja kredita. Razgledavanje nekretnine biti e omogu eno u dogovoru s Bankom.

Služba upravljanja rizi nim plasmanima objavljuje POZIV za javno nadmetanje za prodaju nekretnina 1. Prema uvjetima iz ovog javnog nadmetanja predmet prodaje je nekretnina upisana u zk. ul. broj 6584 k.o. akovec est. 228/1/2/A/1/218/1/ 2 stambeno-poslovna zgrada i dvorište površine 496 m2, a nalazi se u akovcu, J.Š. Slavenskog (uz ulicu I.pl. Zajca).

korisnicama pruža usluge izdavanja kartica, procesiranje i prihvat kartica na bankomatima, EFTPOS terminalima i internetu te ostale usluge u okviru karti nog poslovanja, pritom uspješno prate i svjetske trendove u segmentu karti nog procesiranja. MBU je karti ni procesor s me unarodnim prisustvom i tendencijom širenja poslovanja u srednjoj i isto noj Europi. Usluge karti nog procesiranja MBU-a koristi ukupno 28 banaka i inancijskih institucija iz Hrvatske.

Carlsberg Croatia predstavila osnove pravilne degustacije pivarskih majstora Carlsberg Croatia prošlog je tjedna u Rock Art caffe baru ugostila Ognjana Šolaju, degustatora piva iz „Društva prijatelja piva“, koji je okupljenima predstavio osnovna na ela pravilne degustacije prilikom koje se jednaka pažnja pridaje izgledu i mirisu kao i okusu piva. Kako je istaknuo, najprije se gledaju vanjska obilježja poput boje, pjene te karbonizacije nakon ega slijedi procjena mirisa kojom se detektiraju prisutne arome. Primjerice, kod Carlsberga se osje a vo na aroma s notom

Služba upravljanja rizi nim plasmanima

2. Kupoprodajna cijena nekretnine iznosi EUR 230.373,57 protuvrijednost kuna po srednjem te aju Me imurske banke d.d. akovec na dan pla anja.

Klijenti Vaba d.d. banke od sada mogu podizati gotovinu i na svim bankomatima MBU mreže Maestro karticom Vaba banke do gotovine, bez naknade, na više od 1300 bankomata banaka u Republici Hrvatskoj Varaždin, 30. svibanj 2012. – Klijentima Vaba d.d. banke Varaždin, nov ana sredstva na teku em ra unu, od 1. lipnja ove godine dostupna su i na 1300 bankomata MBU mreže, ime Maestro karticom Vaba banke klijenti Banke, bez pla anja naknade, jednostavno i brzo mogu do i do gotovine u svakom gradu i mjestu odnosno na svim bankomatima banaka, lanica MBU, u Republici Hrvatskoj. MBU d.o.o. je vode i karti ni procesor u Hrvatskoj i regiji. Bankama

1. lipnja 2012.

hmelja, jabuka i borovine, dok se Pan lager može opisati kao pivo umjerenog tijela s ugodno uravnoteženom slatko om i gor inom. Kod okusa piva ocjenjuje se koliko je sladno, hmeljno te koliko se osjeti alkohol. Na samom kraju ocjenjuje se tzv. „aftertaste“ odnosno okus koji ostaje nakon ispijanja prvog gutljaja, a koji može biti gorak, slatkast ili kiselkast. Tako su novinari pod profesionalnim vodstvom i uputama kušali piva koprivni ke pivovare – Pan lager, Pan Zlatni, Carlsberg i Tuborg.

2. Kupoprodajna cijena nekretnine iznosi EUR 75.699,00 protuvrijednost kuna po srednjem te aju Me imurske banke d.d. akovec na dan pla anja. 3. Prodaja se vrši po principu „vi eno – kupljeno“ te se isklju uju sve eventualne naknadne primjedbe. 4. Pravo sudjelovanja imaju fizi ke osobe, državljani Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u RH, koje su prethodno uplatile jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna za ozbiljnost ponude na poslovni ra un Me imurske banke d.d. akovec broj 2392007-1000000013 poziv na broj 05- 24961027- Vaš OIB i dostavile dokaz o uplati jam evine sa prijavom za nadmetanje. 5. Pismena ponuda mora sadržavati: - podatke podnositelja, iznos ponu ene cijene i na in pla anja Ponude se podnose u pisanoj formi u zatvorenoj omotnici s naznakom „PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE - NE OTVARATI», na adresu Me imurska banka d.d. akovec, V. Morandinija 37, Služba upravljanja rizi nim plasmanima, 40 000 akovec. Rok za podnošenje pismenih ponuda za nadmetanje je od dana objave oglasa u sredstvima javnog priop avanja do 15.06.2012. godine. 6. Ponude e se otvoriti javno, dana 21.06.2012. godine u 11,00 sati u prostorijama Me imurske banke d.d. akovec, V. Morandinija 37, a svaki ponuditelj ima pravo povisiti ponu enu cijenu za nekretninu. Prednost e imati oni ponuditelji koji ponude pla anje u gotovini i za ve u cijenu. 7. Odluku o izboru najboljeg ponuditelja donijeti e Uprava Banke u roku od 14 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. 8. Jam evina koju je ponuditelj uplatio za ozbiljnost ponude kupcu e se ura unati u iznos kupoprodajne cijene nekretnine, a ostalim ponuditeljima vratiti e se u upla enom iznosu odmah po okon anju nadmetanja. Poziv na sklapanje Ugovora uslijediti e u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Kupac je dužan uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od dana kada ga Banka pozove na sklapanje kupoprodajnog ugovora. Ako kupac ne plati kupovnu cijenu i odustane od sklapanja ugovora o prodaji, gubi pravo na povrat jam evine, a prodaja e biti oglašena nevaže om. Prodavatelj zadržava pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu bez obrazloženja i odgovornosti prema bilo kojem ponuditelju. Porez i sva ostala davanja za kupljenu nekretninu snosi kupac. Banka nudi mogu nost kreditiranja, uz prethodnu provjeru kreditne sposobnosti tražitelja kredita. Razgledavanje nekretnine biti e omogu eno u dogovoru s Bankom.

1. lipnja 2012.

Dobro je znati 19

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

, itetna l a v k , kožna a... n udob

POZIV

ZAINTERESIRANIM PRAVNIM I FIZI KIM OSOBAMA ''Me imurje-graditeljstvo'' doo poziva sve pravne i/ili fizi ke osobe koje vide poslovnu priliku u osnivanju zajedni ke tvrtke koja bi se bavila proizvodnjom, distibucijom te ugradnjom transportnih betona sa novo sagra ene tvornice betona u Kuršancu, pokraj jezera Poleve. Vrijednost instalirane tvornice betona Liebherr 1.0 m3, prate ih objekata s opremom, laboratorija za ispitivanje kvalitete, infrastrukture te beton auto-pumpe i dvaju automiksera iznosi: 7.500.000 kuna neto Tvornica betona Kuršanec izvedena je sukladno pozitivnim propisima RH, posjeduje uporabnu dozvolu, a puštena je u pogon 05/2011. U toku 2011. godine proizvela je cca 10.000 m3 betona za potrebe tržišta Me imurja te ostvarila dobit u poslovanju.

igode za sve pr e i namjen

''Me imurje-graditeljstvo'' doo traži partnera za 50 % u eš a u zajedni koj tvrtki za vrijednost 3.750.000 kuna uve ano za pripadaju e poreze. Pozivamo sve zainteresirane osobe da dostave svoje pismo namjere glede predmetnog poziva na adresu: ''Me imurje-graditeljstvo'' doo Uprava Zagreba ka 42 a, 40 000 akovec

WFMJLB QPOVEB r BLDJKF J QPQVTUJ r QPWPMKOF DJKFOF

Mozaik

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OKRUGLI STOL na temu “Olakšajmo život osobama ošte ena sluha“

Škole nisu za preventivne aktivnosti, kako pojedina djeca ne bi bila “obilježena”!? PIŠE: SINIŠA OBADI U organizaciji Udruge gluhih i nagluhih Me imutrske županije, u akove koj gradskoj vije nici održan je okrugli stol na temu “Olakšajmo život osobama ošte ena sluha“, koji je zapravo bio nastavak aktivnosti projekta “Mjerenje sluha – besplatno“, iji je osnovni cilj edukacija i upu ivanje osoba ošte enog sluha u njihovo aktivno uklju ivanje u uju u sredinu, te što kvalitetnije korištenje slušnih pomagala, kao i ve a senzibilizacija javnosti za potrebe koje uzrokuje gubitak sluha. Zbog komunikacijske barijere, s kojom su suo eni, svakodnevnica i svaki napor gluhe osobe u uju em svijetu osobito je zahtjevan zadatak. O nevidljivu ali neumoljivu komunikacijsku

barijeru zapinjali su i odustajali mnogi, no svitanje boljih dana navijestio je aktivan rad lanova me imurske Udruge gluhih i nagluhih, kojima je u lipnju prošle godine za taj projekt Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi odobrilo 120.000 kuna. - U okviru aktivnosti i prema planu projekta, mjerenja sluha bila su to no organizirana u odre enim mjestima, a prema o ekivanjima pristupili su im u ve em broju ljudi starije životne dobi, a kod devedeset posto njih je, na žalost, utvr en jedan vid ošte enja sluha, kazala je Nada Igrec, voditeljica projekta. - Na žalost, moram spomenuti, dodala je Igrec, da su mjerenjem sluha djeca bila obuhva ena samo u Osnovnoj školi Strahoninec, jer u upitima upu enima školama

SAVEZ SAV EZ BAPTISTIČKIH BAP PTIS TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U REPUB RE REPUBLICI P LIC PUB LICI CI H HRVA HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

razumljivo s obzirom na gubitak sluha, pa su neke provedene i u prostorijama Udruge kao individualni razgovori sa zainteresiranim osobama. - Najosnovnije smo ipak postigli, kazala je još Igrec, a to je

Zaklju ci su doneseni, kada slijedi realizacija? Okrugli stol pokazao je da se prevencija na terenu doživljava kao stigma žele li se priklju iti ovoj akciji, iz pojedinih su stigli odgovori da oni i ne bi baš htjeli sudjelovati jer bi se time moglo negativno obilježiti djecu koja e biti ispitivanjem obuhva ena. No, unato tome, u OŠ u Strahonincu akcija je provedena i svi dobro uju i

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Uistinu, što je neko napisano, nama je za pouku napisano da po postojanosti i utjesi Pisama imamo nadu. Rim 15:4

Kako izgra ivati nadu? Bog odgovara u Bibliji. Odgovori su davno objavljeni i potvr eni kao efikasni. Dani su nama za pouku i ohrabrenje dok ekamo strpljivo na ispunjenje finalnog Božjeg obe anja. Nemoj sakriti svoju rije istine od mene, jer moja jedina nada je u tvojim zakonima ..... Neka bi svi koji se boje tebe u meni našli razlog za radost, jer ja sam stavio svu svoju nadu u tvoju rije ..... Iš ekujem s ežnjom na tvoje spasenje, ali ja sam stavio svoju nadu u tvoju rije ..... Ti si moje uto ište i moj štit, tvoja rije je izvor moje nade .... Ustajem rano u jutro, prije sunca, i molim za tvojom pomo i jer sam stavio nadu u tvoju rije . Ps 119:43, 74:81, 114:147. Svaki puta kada itate Bibliju možete se nadati susretu s

Bogom. Njegova blizina po Duhu Svetom nudi utjehu, ali bez Duha Svetog nudi ispraznu filozofiju. Vje no je intrigantno On nudi svoju blizinu u našem misaonom i duhovnom svijetu. Tako er istina rje e, iskustveno i u proživljenoj fizi koj stvarnosti, mada je sva vidljiva stvarnost njegovo udo per se. Bog naziva svoju rije “živom“ jer on doslovno govori živu istinu kroz nju. Izgra ujte i osnažujte svoju nadu itaju i Rije Božju. Izgra ujemo i ja amo nadu razmišljaju i o rije i Božjoj, tješe i se obe anjima i dive i se mudrosti koja inspirira i otvara novu spoznaju. Živa je, uistinu, Rije Božja i djelotvorna; oštrija je od svakoga dvosjekla ma a; prodire dotle da dijeli dušu i duh, zglobove i mož-

senzibiliziranje šire javnosti da i problematici gubitka sluha, bilo djelomi no ili potpuno, treba pristupiti otvoreno, a susretu s gluhom osobom ne treba okrenuti glavu nego pružiti pomo isto kao i kod oku vidljivog nedostatka.

dinu te prosu uje nakane i misli srca. Hebr 4:12. mr.sc.Ivan Lovakovi . Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu 0915488-101, ili e-mail: iskreno@ iskreno.hr Znanstvene injenice iz biologije i geologije se mogu tuma iti na dva na ina. Ili kroz vjeru u hipotetsku evoluciju, za što nema ni jednog jedinog dokaza ili u svjetlu Božje objave, za što postoji obilje dokaza. Mnogi ipak vjeruju u evoluciju ovjeka iz kamena, kroz iktivnu interakciju statisti ki nemogu ih slu ajnosti i hipotetskih 4,5 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze koji su srušili tu hipotezu, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak. ucoz.com/

Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

nitko zbog toga nije bio “obilježen“.

Teško e na terenu Prema prvim primjerima s terena bilo je vidljivo da zajedni ke edukacije nisu na po etku bile prihva ene baš najbolje, što je i

Na okruglom su stolu izme u ostalog prihva eni i zaklju ci kako je u što kra em roku potrebno ormirati mobilni stru ni tim, prioritetno za održavanje individualnih edukacija usvajanja potrebnih vještina novog na ina unkcioniranja slušanja, te kako se nositi sa psihosocijalnim posljedicama gubitka

sluha. Isto tako potrebno je organizirati i mobilni stru ni tim za rješavanje cjelokupne problematike djece ošte enog sluha predškolske i školske dobi, zbog nedostatka rehabilitatora i asistenata u nastavi, koji bi trebao biti jednako na usluzi svim vrti ima i osnovnim škoama u Me imurju. (so)

OVAJ I IDU I vikend u organizaciji Socijalne zadruge “Humana Nova”

Prodaja (opo)rabljene odje e u akovcu Sljede a dva vikenda Socijalna zadruga “Humana Nova” organizira prodaju (opo)rabljene odje e odje e u akovcu. Prodaja e se odvijati u prostorima Zadruge (dvorišna zgrada u kompleksu Stari hrast, kod nadvožnjaka, Dr. Ivana Novaka 38, u petak i subotu 1. i 2., te 8. i 9. lipnja), u vremenu od 8 do 15 sati. Rabljena odje a prodavat e se u 2 klase. Odje a prve klase je o uvana, u nekim slu ajevima i nenošena odje a, visoke ili vrlo dobre kvalitete. Cijena prve klase odje e kre e se u rasponu od 1 do 30 kuna. Druga klasa (opo)rabljene odje e je klasa vrlo sli na prvoj klasi odje e koja se prodaje u malim du anima Humane Nove u akovcu i Varaždinu. Razlika je u tome što je 2. klasa odje e dodatno obra ena (uklonjene su mrlje, flekovi na odje i), popravljena

(nedostajali su gumbi, zatvara i) ili oporabljena. Odje a 2. klase prodavat e se na kilograme, bit e lako pretraživa. Cijena kilograma odje e 2. klase je 15 kuna, a kupci sami biraju odje u i važu. Socijalna zadruga poti e zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isklju enih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za doma e i inozemna tržišta. Svojim

djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže socijalno isklju enim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. Tako er aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i o uvanju prirode. Detaljnije in ormacije o Socijalnoj zadruzi “Humana Nova” potražite na internetskoj stranici www. humananova.org ili putem tele ona 099-249-6888.

OSNOVNOŠKOLCI IZ Ljubuškog na izletu u Me imurju

Nastavak uspješne suradnje Ljubuškog i akovca Prošli je tjedan u etverodnevni izlet Me imurju pristiglo ak 100 djece i 10 osoba u pratnji iz Osnovne škole Marka Maruli a Ljubuški. Njihov je posjet, izme u ostalog, nastavak uspješne suradnje izme u Grada akovca i Op ine Ljubuški, te još jedan dokaz da su Grad akovec i Me imurje vrlo zanimljiva turisti ka destinacija koja ima što pokazati. Ovim izletom dosadašnja suradnju proširena je sa poslovnog i na turisti ko-zabavni plan, te je i na ovaj na in doprineseno promociji Grada akovca.

Neo ekivanu priliku da upoznaju uživo nogometnu legendu Davora Šukera klinci iz Ljubuškog dobili su za vrijeme ve ere u Hotelu “Park”, kada je stigao na skupštinu MNS-a

KULTURA

KUD Ma kovec proslavio 30. obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja Održana 18. županijska tamburaška smotra, najbolji suboti ki tamburaši U Šenkovcu otvorena izložba prerano preminulog slikara Franje Horvata U Centru za kulturu izlaže Udruženje arhitekata Me imurja SCENA

Prvo “Šareno jezero” cjelodnevni kulturni program za sve generacije 9. FA UK – festival kazališne i uli ne kreativnosti od 6. do 9. lipnja

Upoznajte ekipu Radija Cafe! Na frekvenciji 91 mHz od po etka ove godine svoj program emitira novi akove ki gradski radio – Radio Cafe. Iza mikrofona (jedinog u Hrvatskoj i proslavljenog u filmskom hitu “Igre gladi”) stoji uigrana ekipa iskusnih radijskih voditelja i medijskih djelatnika – Ivana Lekši , Božidar Kova i Anita Kova i , a zašto su odlu ili iz rodnog Bjelovara doseliti u akovec i baš ovdje pokrenuti prvi hrvatski radio koji se gleda, saznajte u prilogu MEDIA. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

BOOM LJETO!

BOOM AKCIJE etvrtkom!!! -rezervirajte smještaj četvrtkom za pojedine destinacije i ostvarite popust od 20% za boravke od najmanje 3 noći!

Kultura

SUBOTA, 2. lipnja, 18 sati Sportsko - gimnasti ki centar “Aton”, Nedeliš e

Godišnja produkcija Umj škole “Miroslav Magdale

28. smotra hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja – Me imurske popevke 2012. održava se ovu subotu 2. lipnja

Kraj svake školske godine u Umjetni koj školi “Miroslav Magdaleni ” akovec obilježava se tradicionalnom godišnjom produkcijom, koja e se održati i ovu

u Sportsko - gimnasti kom centru “Aton” u Nedeliš u. Po etak je u 18 sati. (sm)

PIŠE: Stjepan Mesari

LOVRAN, HOTEL PARK 4*, do 30.06. 2 pol po osobi od 545 kn RABAC, NO NAME HTL. 2*, 02.06.-23.06. 2 pol po osobi od 350 kn PETRČANE, HOTEL PINIJA 4*, do 31.05. 2 pol po osobi od 558 kn TRIBUNJ, APARTHOTEL THE MOVIE RESORT 3* 21.06.-25.06., 4 pol po osobi od 740 kn

KUBA, 22.06., 9 dana Zrakoplovom iz Zagreba Cijena po osobi od 9.990 + 3.690 kn zrak. prist. GARDALAND & SAFARI PARK, 23-24.06. Autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 645 kn TOP DESTINACIJE u lipnju Zrakoplovom iz Graza ili Beča TURSKA, 09.06. ORIENT HOTELS ROXY RES. 4* 7 AI po osobi od 3.455 kn EGIPAT, HURGADA, 09.06. THE GRAND HTL. HURGHADA4* 7 AI po osobi od 3.615 kn GRAN CANARIA, 09.06. HOTEL IFA BUENAVANTURA 3+* 7 pol po osobi od 4.065 kn TENERIFE, 09.06. HOTEL JACARANDA 4* 7 pol po osobi od 3.455 kn TUNIS, 06.06. Zrakoplovom iz Zagreba/Ljubljane HOTEL EM CLUB SELIMA 3* ULM 7 all incl. po osobi od 1.690 kn + 790 kn zrak. prist. HOTEL EM CAP MAHDIA 3* ULM 7 all incl. po osobi od 1.590 kn + 790 kn zrak. prist.

WELLNESS & SPA BAŠKA, otok Krk HOTEL CORINTHIA 3*, do 7.6. 2 pol po osobi od 670 kn KRAPINSKE TOPLICE HOTEL VILLA MAGDALENA 4* 01.06.-01.07., 2 pol po osobi od 1.349 kn OPATIJA HOTEL ADRITIC I 4* 01.06.-12.06., 2 pol po osobi od 849 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte, 2CELLOS u ZG 12.06., STING u ZG 27.06., RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08., IL DIVO u ZG 17.09., ulaznice za sportska događanja RUKOMET...

godinu, u utorak 5. lipnja u 19 sati u Centru za kulturu akovec. Prilika je to da u enici škole, mladi glazbeni naraštaji, pokažu svoje umije e muziciranja na kojem su uz stru -

KUD MA KOVEC proslavio 30.

Dan prije održavanja tamburaške smotre, u subotu 26. lipnja KUD Ma kovec održao je sve anu sjednicu povodom proslave 30. obljetnice od osnutka te isto toliko godina djelovanja društva. Predsjednik društva Ivan Ujlaki ukratko je predstavio dug, raznovrstan i bogat put koji je KUD Ma kovec prošao, s osnovnim ciljem promocije me imurske i koji su posustali i odstupili, kao i hrvatske pjesme, plesa i kulture onima koji više nisu me u nama, koji su preselili na drugi sviu domovini i svijetu. jet, naglasio je Ujlaki, - Gdje god smo a potom je uslinastupili, svug- Osnivanje jedio pljesak i dje smo to društva predložila iskrene suze i n i l i n ajna o ima je tadašnja drugarica bolje kako mnogih u iteljica Rozalija Begosmo znali l a nov a vi . Bilo je to na Tri kralja, a i mogli i i gostiju posv umjesec i pol kasnije društvo skupštida smo je službeno registrirano i do ne i proponosno slave. dana današnjeg kontinuirano i ist icali uspješno promi e me imurna še sePo elo sku pjesmu, ples i kulturu lo, našu na Tri županiju i diljem domovine i svikralja dr žav u. Sv i jeta Ivan Grahosmo ponosni što vec, kroni ar zbivanja pripadamo ovom u Kulturno - umjetni kom društvu, estitam svima koji su bili lanovi našeg društvu Ma kovec, zapisao je da su društva, estitam onima koji službenom osnivanju društva pretsu to danas, zahvaljujem onima hodili razni i zanimljivi doga aji.

Rozalija društva,

BIOGRAD N/M – MED. SELO SAN ANTONIO 3*

RUSIJA, St. PETERSBURG & MOSKVA 19.06.-26.06., Zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 7.950 kn + 1.150 kn zrak. prist.

UTORAK, 5. lipnja, 19 sati Centar za kulturu akovec

Me imurske popevke Nedeliš e 2012.

JELSA – ADRIATIQ HOTEL HVAR 3* i

EUROPSKA PUTOVANJA zrakoplovom /autobusom! ISTANBUL, 07.06., 4 dana Zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 3.495 kn + 800 kn zrak. prist.

1. lipnja 2012.

POVODOM DANA sv. Jelene Križarice, zaštitnice župe Šenkovec

Otvorena izložba slika nedavno preminulog slikara Franje Horvata Svega jedan dan prije nego bi proslavio svoj 53. ro endan, povodom Dana sv. Jelene Križarice, u galeriji župnog kluba crkve otvorena je izložba nedavno preminulog slikara Franje Horvata. Franjo Horvat ro en je 22. svibnja 1959. u Varaždinu, a umro je 3. prosinca 2011. u Slakovcu. Najve i dio svog života proveo je u Šenkovcu, a zatim u Slakovcu, gdje je imao ku u, atelje i galeriju. Korijeni Franjine ljubavi prema slikarstvu sežu do nižih razreda osnovne škole, kada je od svog oca, poznatog stomatologa, za ro endan dobio na dar komplet od tri knjige o petrogradskom Ermitažu. Zadivljen djelima “starih majstora“, naro ito Nizozemaca i Flamanaca, Rembrandta, Rubensa i Jacoba van Ruisdaela, Franjo odlu uje postati umjetnikom. Kako je pokazivao izvrstan talent, otac ga je nakon osnovne škole upisao na Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Tu je sudbonosan utjecaj na njega izvršio profesor Ivo Grbi , slikar i gra i ar. Sura uje i sa slikarom Ivanom Lovren i em. U Zagrebu esto posje uje Strossmayerovu galeriju starih majstora, gdje je svoje uzore mogao vidjeti u originalu, a obilazio je i sve ostale galerije i izložbe u gradu. Susre e se i s djelima hrvatskih majstora poput Bele Csikosa Sessije, Celestina

Medovi a,Vlahe Bukovca itd., iji intenzivni kolorit njeguje do kraja života. Sve su to veliki majstori pejzaža, a prou ava ih kako bi, eto, i on sam postao majstorom pejzaža. Slikao je puno, brzo, vješto i samouvjereno. Puno je i izlagao, kod nas i u inozemstvu. Na samom po etku 3. tisu lje a u Op ini Šenkovec je s još desetoro slikara i gra i ara, me u kojima je i Franjina supruga Jasmina, osnovao respektabilnu likovnu udrugu koja je, u nekoliko godina postojanja, zabljesnula na me imurskom likovnom nebu. Razo aran odnosom tadašnjih op inskih vlasti prema udruzi, jednostavno ju je ugasio. Ostavio je ogroman broj slika razasutih po gradovima Hrvatske, Slovenije, Ma arske, Austrije, Njema ke. Mnoge je prodao, a mnoge i poklonio. Na aukcijama za gradnju šenkove ke župne crkve njegove su se slike prodale me u prvima, i to ne po po etnoj cijeni. Franjo je svojim djelovanjem i kvalitetom zaslužio retrospektivnu izložbu, monogra iju i valorizaciju u okviru me imurske i hrvatske umjetnosti. Izložba se može razgledati radnim danom prije i poslije ve ernje mise (19 sati), te nedjeljom prije podne, a bit e otvorena mjesec dana. Izložba je i prodajnog karaktera. (zj)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Otvorenje retrospektivne izložbe prerano preminulog slikara Franje Horvata privuklo je velik broj posjetitelja

U MA KOVCU održana 18. županijska tamburaška smotra

Tamburaški orkestar PIŠE: STJEPAN MESARI Maestro Siniša Leopold, državni selektor za izbor tamburaških orkestara, koji e u listopadu nastupiti na državnoj smotri u Ogulinu, na u nedjelju u Ma kovcu održanoj 18. smotri tamburaških sastava i tamburaških orkestara Me imurje odlu io je da je Tamburaški orkestar Kulturno - umjetni ke udruge “Zvon” iz Male Subotice najbolji orkestar ove smotre i da kao najbolji odlazi u Ogulin. Osim orkestra iz Male Subotice, za nastup u Ogulinu natjecali su se tamburaški orkestri “Stjepan Bujan - Stipi ” iz akovca, Belica iz KUD-a Belica, Zasadbreg iz KUU-a Zasadbreg i Dje ji tamburaški orkestar iz KUU-a “Zvon” Mala Subotica. Izvedbe i izvo a i bili su izvrsni, a samo su nijanse odlu ivale što se maestro Leopold odlu io za malosuboti ki orkestar, emu se nitko nije protivio. Potpisnik ovog teksta i mnogobrojna publika smatraju da je prevaga bio dirigent (ravnatelj) Valentino Škvorc, koji je ovaj put bio za nijansu bolji, poletniji i vedriji od

kolega Borisa Novaka i Josipa Kau i a. Osim orkestara, nastupili su i tamburaški sastavi: KUD Fijolica, Orehovica, Selja ka sloga Nedeliš e, HKUD Gori am iz Gori ana, Dr. Vinko Žganec, Vratišinec, doma in KUD Ma kovec, TS Udruge žena Sivica, Glazbena udruga Šenkovec, Mla i TS KUD-a Žiškovec, ŽTS Zvon ice iz KUU-a Zvon, Mala

Zlato i bronca u Osijeku Ovom uspjehu tamburaša iz Male Subotice treba dodati Zlatnu plaketu “Tambura Paje Kolari a” s prošlotjednoga Me unarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe, održanog u Osijeku. U Osijeku je osvojena i Bron ana plaketa za praizvedbu “Tamburaški ostinati”, pa treba naglasiti kako su protekli dani bili vrlo dobri za malosuboti ke tamburaše, njihove voditelje, roditelje i sponzore. (sm)

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SRIJEDA, 13. lipnja, 20 sati Dvorana caffe bara “Littera” akovec

jetni ke eni ” nu pomo svojih profesora marljivo radili cijelu godinu, a publici se ovom produkcijom pruža jedinstvena prilika da dobije uvid u budu nost me imurske glazbe.

“Degustacija slobode” Davora Rostuhara Nakon što je svoju novu knjigu “Degustacija slobode” sredinom svibnja predstavio zagreba koj publici, putnik, fotograf i putopisac Davor Rostuhar kre e na miniturneju promocije knjige. Tako e, osim

Rijeke, Pule, Splita, Zadra i Osijeka, posjetiti i akovec, gdje e održati književno - putopisno druženje. U knjizi “Degustacija slobode” Rostuhar u svom osobitom stilu progovara o trendovima i fenomenu putovanja.

Pri tome nudi odgovore na brojne nedoumice o razlozima putovanja, razlikama izme u putnika i turista, te promišlja o samom cilju putovanja kao pokušaju kreiranja boljeg svijeta.

obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja

Begovi predložila osnivanje , Ciglari prvi predsjednik

Otvorena je izložba zapisa i fotografija o najzna ajnijim doga ajima i nastupima društva

Najzna ajniji se zbio na Tri kralja 1982. godine, kada se u mjesnoj školi okupilo društvo koje su “na kup pozvali” ugledni mještani Josip

Bedi i drugarica u iteljica Rozalija Begovi . Nakon kra eg razgovora i par pjesama, donesena je odluka da se pristupi osnivanju kultur-

no - umjetni kog društva, koje je i osnovano 24. travnja 1982. godine, pod nazivom Kulturno - umjetni ko društvo Ma kovec. Za prvog predsjednika izabran je Zvonko Ciglari , za tajnika Ivan Ujlaki, a blagajnicu Anika Logožar. Osim njih, u rukovodstvo su izabrani Rozalija Begovi , Vladimir Jambor, Ivanka Culjak, Ivan Bakoš, Slavica Mihaljkovi i Josip Pani . Bilo je to vrijeme socijalisti ke Hrvatske, pa su prvi nastupi održani povodom Dana žena i Štafete mladosti, do eka Nove godine te drugih praznika i doga aja. - Trideset godina rada u jednom mjestu kao što je Ma kovec nije malo i smatram da u ime truda koji su uložili svi lanovi društva, a da bi sa uvali me imursku kulturnu baštinu njegovanjem plesa, pjesme, sviranja tamburica i prikazivanja me imurskih obi aja kroz svih tri-

deset godina, zaslužuje dostojno obilježavanje, kaže Ivan Grahovec, jedan od najstarijih i najaktivnijih lanova društva. Prate i rad i aktivnosti društva, treba naglasiti kako su složnost i ljubav prema kullturi najve a snaga i vrijednost društva. Zauvijek su pe at društvu dali ili još uvijek daju obitelji Ivana i Željka Grahovca, zatim Ujlaki, Jambor, Nemec, Culjak i Mihaljkovi , te vanjski suradnici profesor Vladimir Mihaljevi i Matija Grabrovi . Društvo je usko povezano sa župom Svetih Petra i Pavla, s Mjesnim odborom, Gradom akovcom i drugima u selu, a najviše sa svojim sumještanima koji im pomažu i koji su ponosni na družinu koju nikada nisu napustili pjesma, ples, glazba, humanitarnost i veselje.

KUU-a “Zvon” iz Male Subotice najbolji!

Pobjednici smotre iz KUU-a “Zvon” Mala Subotica

Vrlo mladi tamburaši Zasadbrega pokazali su mnogo talenta i siguran nastup

Subotica, KUD Šandorovec, KUD Strahoninec i Biser Me imurja iz KUD-a Žiškovec. Gost priredbe bio je KUD i e.

Ovogodišnja smotra je baš po svemu bila najbolja do sada, poglavito po kvaliteti sviranja, te po broju publike koja je

u potpunosti ispunila dvoranu Društvenog doma u Ma kovcu. Smotru, kojoj su pokrovitelji Ministarstvo kulture, Hrvatski sabor kulture, Zajednica HKKK-a Me imurske županije, Grad akovec i VMO Ma kovec, otvorio je profesor Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, koji je organizatorima i sudionicima estitao na tradiciji održavanja i nastupa na ovoj smotri, za koju vjeruje da e potrajati još dugo i dugo. Organizator i domaMaestro Siniša Leopold imao je težak in KUD Ma kovec sa svojim zadatak koga odabrati za Ogulin predsjednikom Ivapratilo, materijale za nom Ujlakijem - Na smotri novinare, brošure, zaslužuje sve smještaj, okrjepohvale je nastupilo pet pu do visoke kako za tamburaških orkestara profesioorganii dvanaest tamburaških nalnosti i zaciju sastava, s preko dvjesto izvoljubaznoodr a a. Najve i dio orkestara i sti prema ž a svima koji vanja sastava ine mladi, i to je nešto su došli i smonajvrjednije, jer jam i budu n apu n i l i tre, nost tamburaškoj glazbi u ma kove tako Me imurju i potvr uje privrku dvoranu i za ženost mladih ovoj vrsti kao nikada sve što do sada. je smotru glazbe

U AKOVCU otvorena 9. bijenalna izložba Udruženja arhitekata Me imurja

Žilava struka opire se recesiji i upozorava na gubitak urbanog identiteta U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec prošli je etvrtak otvorena 9. bijenalna izložba Udruženja arhitekata Me imurja, na kojoj je svoje realizirane ili potencijalne projekte predstavilo 17 lanova. Predsjedniku Udruženja Renu Vrbancu na otvorenju su se pridružili i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Hrvoje Hrabak, te predsjednik Hrvatske komore arhitekata Tomislav urkovi . Još od 1994. godine izložbom recentne arhitektonske produkcije u Me imurju, ali i cijeloj Hrvatskoj, nastoji se gra anima približiti arhitektura, oblikovanje prostora i prostorno planiranje. - U tome smo ve uspjeli, jer prije 20 godina ljudi uop e nisu znali što je arhitektura, istaknuo je predsjednik Udruženja arhitekata Me imurja Reno Vrbanec. Recesija i kriza u najve oj su mjeri nagrizle gra evinu, što nije bez posljedica ostavilo ni arhitektonsku struku. To se u najve oj mjeri odrazilo gašenjem velikih arhitektonskih biroa, kojih u Me imurju uop e nema, ili su pred nestajanjem. - Svi arhitekti uglavnom rade i djeluju u manjim arhitektonskim uredima, tako su troškovi manji. Ali žilavi smo, a i ova je izložba dokaz da još uvijek funkcioniramo, kazao je Vrbanec.

Protiv politike se teško boriti No, osim predstavljanja radova me imurskih arhitekata, ovom je izložbom po prvi put napravljen i mali iskorak u smjeru ukazivanja na probleme našega grada, pa je održana i kratka prezentacija na temu urbane revitalizacije akovca. Gubljenje urbanog identiteta, urbanog na ina života te oronulost lica i duha velik su problem grada akovca, i za sobom povla e pitanja o njegovoj ulozi perspektivi i viziji u budu nosti. Kako se u akovcu upravo radi studija vezana upravo uz samo središte grada, nismo mogli arhitekte ne upitati koliko se njihovo stru no mišljenje pri njenoj izradi traži i cijeni. - Protiv politike se teško boriti ako politika ne uje. Mi zapravo ne možemo napraviti ništa drugo osim ovog što sada radimo, zaklju io je predsjednik Udruženja arhitekata Me imurja Reno Vrbanec. (bš)

Scena

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 1. lipnja, 21 sat Arena Varaždin

NEDJELJA, 3. lipnja, 16 sati Centar za kulturu akovec

Goran Bare i Majke

Plesokaz 2012.

Arena Varaždin uskoro kre e s novom serijom glazbenih koncerata, a kao prvi u sklopu novog projekta nazvanog “Arena Club” ve 1. lipnja nastupit e hrvatski rock velikani Goran Bare i Majke. Arena Club je projekt

Doma in ovogodišnjeg Plesokaza je Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec, a u bogatom programu, koji e se ovu nedjelju održati u Centru za kulturu akovec, nastupit e Plesni studio “Lepeza” iz Zagreba, Plesna radionica

koji e obuhvatiti ukupno 7 svirki do kraja godine, a u kojem e se koncerti ograni iti isklju ivo na parter u velikoj dvorani, ime e se posjetiteljima ponuditi nešto novo – poseban vizualni i glazbeni ugo aj, po uzoru na

urbane klupske scene. Upravo u Varaždinu Bare i Majke otvaraju svoju ljetnu turneju, a kako e ovim koncertom obuhvatiti 40-ak pjesama iz svoga dugogodišnjeg stvaralaštva, ovaj rock spektakl ne smijete propustiti.

Ilijane Lon ar iz Požege, Plesno - gimnasti ka skupina “Flik” iz Šenkovca, Plesni studio “Vindi” iz Varaždina, Osnovna baletna škola Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec i sam doma in. Ulaznica stoji 25 kuna.

MIRIS DOBRE glazbe uz prvi hrvatski radio koji se gleda – Radio Cafe

UZ DAN Grada akovca prvi put organiziran cjelodnevni program “Šareno jezero”

Šareni program za sve generacije Gdje bolje proslaviti ro endan Grada akovca nego u samom njegovom srcu? Upravo je zato u Perivoju Zrinskih, u “jezeru” Staroga grada Zrinskih, u utorak održan cjelodnevni kulturni program za sve gra ane akovca – od onih najmla ih, do onih starijih. Iza organizacije stoje priznati akove ki kulturni djelatnici Mario Jakši i Nikolina Mekovec, uz podršku Turisti ke zajednice grada akovca. Program prvoga “Šarenog jezera” zamislili su kroz niz igara i radionica za djecu, koncerata, glazbenih slušaonica te vizualnih intervencija za mlade

i odrasle. Program se odvijao oko velike kupole koja je instalirana u samom jezeru, koja je, u kombinaciji s prepoznatljivim gradskim simbolom, cijeli dan pružala savršenu ilustraciju akovca kakav bi trebao biti – idealna kombinacija tradicionalnog i modernog. U jutarnjim su satima, u sklopu programa “Šareno jutro”, djeca pohrlila na pregršt sadržaja pripremljenih posebno za njih – radionice izrade glinenih skulptura ili razglednica na temu “Šareno jezero“, crtanje i slikanje na temu ”Moj akovec”, kazališnu predstavu, plesnu ra-

dionicu i jogu za djecu te izložbu radova koje su djeca stvarala to slavljeni ko jutro. Poslijepodne, rezervirano za “Odmor u parku”, poslužilo je upravo tome – opuštaju em ljen arenju na ležaljkama postavljenima u jezero, koje nije teško poželjeti kao stalni inventar u parku. Ve er, odnosno “No u jezeru” pak su obilježili nastupi light postave Big Banda akovec, grupe Fusion Five te zanimljive kombinacije Studija suvremenog plesa “Teuta” i Gradskoga puha kog orkestra akovec. (bš)

Urbani ritam g uz urbani radi radio - Kad je Gradu akovcu zaprijetila mogu nost da ostane bez radijske koncesije Vije a za elektroni ke medije, a time i bez gradskog radija, u pomo je pohitala mlada trojka iskusnih medijskih djelatnika. Božidar Kova , Ivana Lekši i Anita Kova i u kofere su spakirali sve svoje znanje i iskustvo, iz Bjelovara preselili u akovec i pobrinuli se da i naš grad dobije urbani radio kakav zaslužuje – Radio Cafe 91 fm

PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan

glavna urednica Ivana Lekši , to što velike mreže uništavaju male gradske radije. – Velike mreže imaju novac i ulažu jako puno u opremu i edukaciju ljudi. Male gradske postaje taj ritam ne mogu pratiti, prije svega inancijski. Nemaju novac za edukaciju ljudi, koja je bit svega, a danas je jako skupa. Mi smo tu edukaciju prošli, prva smo generacija izu enih radijskih voditelja, iza sebe imamo golemo iskustvo u nacionalnim i lokalnim medijima, i svoje smo znanje spremni podijeliti dalje, kaže Ivana. Koncept Radija Cafe trebao bi spašavati upravo male radiopostaje kakve bi trebale postojati u svakom gradu, a bez kojih je akovec gotovo ostao. No, sre om, zahvaljuju i troje zaljubljenika u ovaj medij, a odnedavno i u naš grad, sada postoji alternativa radijskim gigantima, koja zna prepo-

znati potrebe slušatelja u sredini u kojoj živi. – Mi emo pratiti urbani ritam grada, ali ne s informacijom sa Savske ceste u Zagrebu, gdje je možda trenutno zastoj, ve onom s rotora ili nadvožnjaka u akovcu. Nas zanimaju ljudi ovdje, mi emo zbog njih skupljati lokalne informacije, a one globalne spuštati na lokalnu razinu. Želimo da doma im ljudima bude dovoljno samo upaliti radio da odmah saznaju gdje je gužva u prometu, je li poskupila školarina i što e biti s dje jim vrti ima, i zato emo pratiti dnevni ritam grada akovca i nje-

Upravo vas na frekvenciji 91 mHz uigrana ekipa eka svaki dan, i to – uz miris dobre glazbe. Radio Cafe, naime, prvi je radio u Hrvatskoj koji se – gleda! Da, vi ste dobro pro itali, a mi nismo pobrkali medije. Kako mu i samo ime govori, Radio Cafe je radio i ka i , jer, osim što vam 24 sata dnevno donosi odli nu glazbu i informacije iz susjedstva, na adresi Kralja Tomislava 44 eka vas najbolja kava u gradu, uz koju ete lakše protrljati o i i zapo eti radni dan, ili pak nakon posla svratiti na malu dozu opuštanja. – Budu i da je radio u Hrvatskoj dopro do nekih svojih granica, a i ka i i, mi smo ih odlu ili spojiti i podi i usluge caffe bara i radija na novu i u Hrvatskoj do sad neotkrivenu razinu, pojašnjava direktor Radija Cafe Božidar Kova . Ovakva ideja nije nova, kaže, no u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe još niOsim što je ostvarena. Upravo je zato vas na frekvenciji plan od cijelog koncepta 91 mHz, a odnedavno napraviti prepoznatljivi brend, koji e upravo iz i putem live streama na akovca krenuti u svoadresi www.radiocafe.hr ju daljnju ekspanziju.

eka miris dobre glazbe, na adresi Kralja Tomislava 44 eka vas i kava u ugodnom ambijentu i još Najve i je problem boljem društvu

Gradski David protiv nacionalnih golijata

radija u Hrvatskoj, smatra

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 23. lipnja Arena Varaždin

Željko Joksimovi Nakon još jednoga fantasti nog nastupa i osvojenog 3. mjesta na ovogodišnjem Eurosongu, Željko Joksimovi u lipnju se vra a u Varaždin! Jednog od najpopularnijih pjeva a regije još je prošlu godinu u Varaždinu vjerna publika do ekala s oduševljenjem, pa ni ne udi da se Željko odlu io vratiti. Cijena ulaznice za parter je 80 kuna, za tribinu 90 kuna, a u prodaju e

biti puštene i ulaznice za fan pit po cijeni od 130 kuna (fanovi e dobiti i autogram kartu Željka Joksimovi a). Prodajna mjesta: Varaždin – trgovine Branka i Time out, akovec – caffe bar Arcus i Radio 1, Ivanec – Kavana Ivana, Novi Marof – caffe bar Prestige, Ludbreg – caffe bar Jura, Prelog – Pizzeria Rosa, Mursko Središ e – caffe bar Alaya i Palovec – Domino bar.

9. FA UK – festival kazališne i uli ne kreativnosti od 6. do 9. lipnja

Kazališni poklon akovcu

grada dio! io!

Festival kazališne i uli ne kreativnosti po deveti e se put održati u akovcu, od 6. do 9. lipnja. Fa uk od 2004. godine organizira Centar za mlade – CeZaM akovec, u suradnji s Kazališnom družinom “Pinklec”. Prva dva Fa uka zapravo su poslužila kao platforma na kojoj su kazališne družine Grada akovca (“Pinkleci”, DaDa, Dje je gradsko kazalište akovec i dramske družine srednjih škola) predstavile svoj rad, odnosno godišnju produkciju i uz

Želimo da doma im ljudima bude dovoljno samo upaliti radio da odmah saznaju gdje je gužva u prometu, je li poskupila škogove okol ice, po larina i što e biti s dje jim ja š njav a vrti ima, i zato emo praprogramtiti dnevni ritam grada sku politiku akovca i njegove glavna uredpodokolice nica. 24-satni program na tek troje ljudi I dok su radijske postaje dobro podmazane mašine, koje program rade s minimalno 6-7 ljudi, sve što slušate uz miris dobre glazbe Radija Cafe djelo je tek troje ljudi. Djevojke se izmjenjuju u jutarnjim i poslijepodnevnim šihtama, dok je onu

nevnu na sebe preuzeo Božidar. – Mi stojimo iza onoga što radimo. Kod velikih postaja program rade voditelji, producenti, novinari i tehni ari, a mi to sve radimo sami. Mi smo i radijski voditelji, spikeri, producenti, novinari, mi smo one man show. I tu je prva razlika po kojoj odska emo od drugih

Dan Grada akovca gra anima poklone malu kazališnu manifestaciju. No, iz godine u godinu festival je rastao i svojim programom pokazivao i promovirao nove, mlade i druga ije kazalištarce i performere, kako hrvatske, tako i europske. Tako e i ovu godinu, uz doma e snage, na Fa uku nastupiti i gosti, studenti Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, te performer Kruno Jošt, koji e izvesti zanimljiv audiovizualni performans.

PROGRAM 9. FA UKA

radiopostaja – nitko nam Ambiciozan plan koji koprogram ne slaže i ne dono- rak po korak kre e prema si, sve radimo sami, pojaš- svojem potpunom ostvaraju, njava Anita Kova i . a koji su Božidar, Ivana i Anita Priznaju, jako je to za- krenuli realizirati u sredini htjevno, no od samog su koja nije njihova i u gradu u po etka prepoznati me u kojem nisu kod ku e. Odnoslušateljima, koji vole do i sno, nisu bili do nedavno. na kavu ili svoje dojmove - Preselili smo u drugi grad ostavljaju na društvenim 150 km udaljen od rodnog mrežama. – Feedback je fe- Bjelovara, no posao i emocije nomenalan, a tek smo kre- se negdje moraju razdvojiti. nuli! Ovom gradu emo još Ali nije se teško prilagoditi puno toga dobroga pružiti, sredini koja je stvarno ljubaobe aje direktor. zna i susretljiva kao što je aDa se ne radi tek o pu- kovec. Nismo ovdje bili puno stom obe anju, govori i i- puta u životu, ali, koliko smo njenica da je nedavno pro- ga do sada upoznali i ušli u radio i live streaming na pore ovog društva, ostali smo adresi www.radiocafe.hr, i više nego oduševljeni. Ljudi a uskoro e biti otvorena i su ovdje fantasti ni u svakom najljepša terasa u gradu, pogledu, ne bismo ga mijenjakoja e u vru im ljetnim li ni za što. Stopili smo se s vamjesecima pošim gradom, i ve s t at i pr av a se osje amo Oduševmala oaza njegovim zelenila dijelom, ljeni smo ahvali i mira kovcom, ovo je jedna n a s gotovo zdrava i napredna srediu s aBožina koja zaslužuje urbani mom dar mainstream gradski radio, sreKodištu va . smatra ekipa Radija Cafe, Ia ko grakoja je na sebe preuzela je Bjed a . zadatak da upravo takav No, n i lovar radio akovec i dogot ovo tu Radio bije t r i put a Cafe ne e stati, jer je u ve i grad, akovec ga u puno planu i live pristvari nadmašuje. - Vidi jenos slikom iz studija, koji ne e biti dostupan se da je Europa ve došla u samo na Internetu, ve i Me imurje i da e se iz ovog diljem grada na oglasnim kraja samo širiti na ostatak Hrvatske, zaklju uje. panoima i city lightovima.

srijeda, 6. 6.

subota, 9. 6.

20.00 Centar za kulturu akovec OTVARANJE FESTIVALA Dramski studio “DaDa” Kazališne družine “Pinklec” ŠTA?” - premijera 21.00 Mala scena Vinko Lisjak IZLOŽBA MARIONETA AKOVE KE LUTKARICE ŽELJKE HORVAT

16.00 Centar za kulturu akovec Kazališna družina “Pinklec” A TKO SI TI?

etvrtak, 7. 6. 20.00 Centar za kulturu akovec Studenti ADU u Zagrebu INTERES PREMA SUROVOME ŽIVOTU NESTAO JE POPUT DIMA”

petak 8. 6. 12.00 Centar za kulturu akovec Studio suvremenog plesa “Teuta” BIJELI KLAUN

17.00 Mala scena “Vinko Lisjak” ZATVARANJE IZLOŽBE MARIONETA AKOVE KE LUTKARICE ŽELJKE HORVAT 21.00 Dvorište kluba “Prostor” DEKONSTRUKCIJA audiovizualni performans komadanja automobila performera Krune Jošte 22.00 Dvorište kluba “Prostor” ZAVRŠNI FESTIVALSKI PARTY CFSN DJs Funk Guru & Itch

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. lipnja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Volim crtane serije (IV.) Iako nije crtani ilm, nego lutkarska serija, “Muppet show” je osvojio generacije djece i odraslih diljem planeta. Osim toga, serija je predstavljala varijete predstava u stilu vodvilja ili music halla, s povremenim uvidom u njenu produkciju iza pozornice, tako da je u glazbenoj kolumni Muppete neophodno spomenuti. U svakoj epizodi ima neki spot, bilo originalne glazbe, bilo pjesme neke gostuju e zvijezde. Muppeti su postali toliko popularni da je nastup u njihovoj epizodi stvar prestiža, isto kao i kod Simpsona. Serija o otka enim lutkama sa žapcem Kermitom na elu i prasicom Miss Piggy stvorena je 1974. godine. Kermit je redatelj showa i najavljiva ili, kako bismo u kabaretskom amerikanizmu mogli re i – host, dakle, doma in, dok je Miss Piggy razmažena i uobražena ali ipak simpati na i glamurozna diva rastrgana izme u karijere i omiljenog joj žapca. Osim njih, prisjetimo se, u seriji se pojavljuju mnogi otka eni likovi, poput dvojice cini nih staraca na balkonu kazališta (oni se zovu Statler i Waldrof), ili smotanoga švedskog šefa kuhinje, a pojavljuju se i pravi glazbenici me u lutkama – saksofonist Zoot, bubnjar Animal, pjeva i multiinstrumentalist Beaker, tu su i cijeli bendovi poput “Muppet Folk Benda”, a ak su i bebe glazbenici u “Baby Bandu”, orkestru kojeg je dirigent Bobby Benson. Kad je rije o Muppetima, možemo bez pardona govoriti ne o likovima serije ve o cijeloj populaciji. Tako Muppet populacija broji preko 2.700 likova, koji se pojavljuju i u “Ulici Sezam”,

u “Fragli ima”, kao i ostalim Muppet produkcijama. Ako ste se zapitali tko su sad “Fragli i”, prisjetite se crti a devedesetih koji je jako li io na Muppet show, jer su u pitanju lutke iste stilizacije, a u njemu pratimo dogodovštine malih bi a ispod zemlje, te još manjih koji rade u nekim rudnicima, dok iznad njih žive velika bi a – divovi, koji bi im uvijek radili probleme. Što se ti e originalnih skladbi u Muppet showu, osim glavne teme koja se pojavljuje na po etku i kraju svake epizode, svi se sje amo pjesme “Manah mana”, kojoj su hommage odali autori britanske humoristi ne serije “The Of ice”. Na YouTubeu su pak fanovi pjesme napravili nekoliko urnebesnih montaža popularnih ilmova, poput Gospodara prstenova, na melodiju pjesme. Sli no kao “Manah mana”, zarazna melodija s rije ima koje i nisu prave rije i – jest melodija crti a “Mio i Mao”. Mio i Mao su dva mala razigrana ma i a od gline irentinskog majstora stopanimacije Francesca Messerija.

Beletristika:

1. R. Me ure an - “Kad jaganjci utihnu u Zdihovu” Ponosni ratnici poslije rata postaju naivci podložni daljim manipulacijama, ali oni kojih se u ratu baš i nije vi alo u pora u stje u veteranske zasluge te, izvješta eni u pro iterstvu, kro e putem sasvim primjerene tajkunske karijere. Takva lepeza likova še e stranicama Me ure anova romana, radnjom smještenom u zabito provincijsko selo, a vremenom skokovito od junakovih djetinjih dana, preko s mu nim sje anjem prizvanih ratnih epizoda pa do povratka junaka Andrije Tomaša, nakon

sedam godina sjedenja u zatvoru zbog ratnog zlo ina, u selo odakle je potekao. Atraktivnost i zabavnost ovoga romana zajam ena nam je uslijed dojmljivih autorovih pripovjeda kih i stilskih bravura, na granici crnog humora i groteske. Fabularna geogra ija za injena je i s nekoliko maštovitih drevnih legendi zbog kojih, ili zahvaljuju i kojima, neka zanimljiva mjesta u selu i okolici imaju druk iji zna aj i sudbinu od “obi nih” ku a, zaselaka, njiva i šumaraka. Zbog legendom raširene nedodirljivo-

sti, upravo ta mjesta mogu poslužiti niskim pobudama po initelja koji znaju da e ostati skriveni, ali baš zbog aure tih mjesta slu ajni svjedok, pogotovo ako je dijete, ne može biti siguran da je vidio to što je vidio. Robert Me ure an je predratnim, ratnim i poratnim sekvencama ovoga svog romana složio jednu izvrsnu i žestoku antiratnu pri u, tragikomi nu, angažiranu, upozoravaju u, i intimnu i politi ku u isti mah. 2. R. Bach: “Let iznad oblaka” 3. R. Hage: “De Ninorva igra”

Publicistika: 1. D. L. Lewis: “Božji žrvanj” 2. F. Bedurftig: “Sveta mjesta svijeta” 3. A. Brezovnja ki: “Mitovi i injenice o pitkoj vodi”

ALBUM TJEDNA

The Maccabees - “Given to the Wild” Nov im a lbu mom T he Maccabees su krenuli u istraživanja novog terena i u potpunosti uspjeli, ako se gleda prijam “Given to the Wild” kod publike na Otoku. Ipak, album nije tako savršen, samo zvu i “britanski”. Što re i? The Maccabees danas zvu e kao neki od najpopularnijih britanskih bendova zadnjih 20-ak godina. Ponajprije “Given to the Wild” zvu i kao rani Muse dok su još uvelike kopirali Radiohead s mješavinom ranog Coldplayka, uz podosta sanjive i mutne shoegaze melodije. Ra unica je vrlo jednostavna: Muse + Radiohead + Coldplay = novi britanski glazbeni bogovi. Pjesme s albuma teško mogu dose i vrhove top ljestvica, ali kao cjelina one zvu e zaista dojmljivo i mo no, no bez potrebnog efekta koji bi mogao iznenaditi slu ajnog slušatelja. Sli an potez u karijeri napra-

vili su i The Horrors, pa sada bendovi poput Elbowa imaju sve ve u i ve u konkurenciju. Prvi dio albuma ve inom prolazi nešto mirnije, ali uz vrlo bogate glazbene podloge zanimljivih gitarskih i ponekad vokalnih rješenja, dok je drugi dio, po evši od najavnog singla “Pelican”, življi, dinami niji, “hitoidniji”, pa se ipak ini da ovaj album ima favorite kojima bi mogao o arati širu masu, tako da novonastali britanski hypa nije uzaludan. “Went Away” na pola je puta izme u U2, Coldplaya, Kings of Leon i Arcade Fire, dok na primjer ve sljede a “Go” i dalje posu uje The Edgeove riffove, ali prividno odlazi u eksperimentalnije world music ritmove kakve ve desetlje ima upotrjebljava Peter Gabriel, a bu ni i zborni refren daje pjesmi snagu stadionskog rocka. Juda Makabejac uvijek se prilago avao situaciji, pa su tako i The Maccabees slijedili njegov

jest najbolji i najcjelovitiji album The Maccabeesa, a ako iskoriste svu pažnju koja im se ovog trenutka pruža, mogli bismo, ako ve nismo, dobiti novi veliki britanski bend. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr) primjer. Prodaj sve što imaš i kreni dalje jer indie je postao ve potrošena roba i, gle uda, uspjelo im je napraviti odli an odmak od dosadašnjeg rada i krenuti u skroz novi pravac s kojim se o ito mogu odli no nositi. Zanimljivo je i slaganje pjesama na albumu, pa se ini da se iz pjesme u pjesmu pumpa atmosfera, da do usijanja album dolazi tik pred kraj, a najja e pjesme nisu izba ene u prvi plan kako onaj slabiji dio ne bi bio ostavljen tamo negdje za kraj, što nitko ne bi previše slušao. U kona nici nije teško zaklju iti da “Given to the Wild”

Popis pjesama 1. Given to the Wild (Intro) 2. Child 3. Feel to Follow 4. Ayla 5. Glimmer 6. Forever I’ve Known 7. Heave 8. Pelican 9. Went Away 10. Go 11. Unknow 12. Slowly One 13. Grew up at Midnight

MOZAIK KNJIGA

Miran Košuta - “Ljubavni život profesora Baltazara Serti a”

WEB PREPORUKA

RabuzinFineArt.com Rabuzin Fine Art je web stranica koju su sa svojim obiteljima pokrenuli unuci Ivana Rabuzina. Njihova je namjera i želja približiti život i rad Ivana Rabuzina, kao i njegov veliki utjecaj na svijet umjetnosti dvadesetog stolje a, te putem njegovih djela unijeti

svjetlo i toplinu Rabuzinovih slika u svaki dom ili poslovni prostor. Portal služi kao središte informacija o Ivanu Rabuzinu, pokretu naive u Hrvatskoj, te kao online galerija za prodaju originalnih djela Ivana Rabuzina.

Baltazar Serti , ugledni sveu ilišni profesor, i njegova ljubavnica, Anita Holzman, putuju na kongres u Bangkok. Na putu do zrakoplovne luke ispreplest e se prošlost sa sadašnjoš u, postavit e se pitanja gdje smo i kamo idemo? On e se pitati što se doga alo s njegovom obitelji od 1940., kad je tata diskretno protestirao protiv žandara, a ona bi voljela znati gdje je pogriješila i zašto je samo jednom u životu, i to nakratko, shvatila što je doista ljubav. Slijetanje u Bangkok otvorit e Pandorinu kutiju: Anita e se poslije jedne masaže po eti osje ati manje krivom zbog naslu ivanja slobode i nesputanosti, a Baltazar e, pijan, završiti u bordelu. Za oboje e to biti nova i dotad nezamisliva iskustva koja e ih katapultirati u orbite o kojima su mogli samo sanjati.

hovitiji, opušteniji i manje obvezuju i. Milan Košuta ro en je 1960. u Skopju, a odrastao je u Zagrebu, gdje i danas živi. Završio je Medicinski fakultet, specijalizirao psihijatriju u Zagrebu i Dobitnik knjige Mirana Košuta “Ljubavni život profesora Baltazara Serti a”: Ivica Filo, akovec.

psihoterapiju u Be u. Od 1994. radi kao privatni psihoterapeut. Godine 1999. napisao je knjigu iz podru ja psihologije “Susret kao lijek“, u kojoj se bavi egzistencijalisti ko - fenomenologijskom psihoterapijom. Povremeno objavljuje kolumne u tjedniku Globus. “Ljubavni život profesora Baltazara“ njegov je prvi roman.

br. 873

Odluke koje e donijeti zna ajno e utjecati na njihove i tu e živote (i poneku smrt), a naši e junaci (barem neki) shvatiti da se život može doživljavati i na druk iji na in - veseliji, du-

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... NAGRADNO PITANJE

ZAUVIJEK TVOJ

DIKTATOR

romansa, drama Režija: Scott Hicks Uloge: Zac Efron, Taylor Schilling, Blythe Danner

komedija Režija: Larry Charles Uloge: Sasha Baron Choen, Anna Faris, John C.Reilly, Megan Fox, Ben Kingsley Komedija Sache Barona Cohena, diktator Aladeen (Sacha Baron Cohen) je nemilosrdni vladar Wadiye koji dolazi u posjet SAD-u. Premijer Wadiye Tahir (Ben Kingsley) planira

preuzeti vlast te brije bradu Aladeenu, izbaci ga na cestu i postavlja dvojnika na njegovo mjesto. A ladeen je sada prisiljen živjeti i raditi kao obi an ovjek ...

(tri besplatne posudbe) “Put rata” režirao je: a) A. Niccol b) J. Hensleigh c) S. Spielberg Dobitnik iz prošlog broja: Miran Jurši , Domašinec

petak, 1.6.

19.00 DIKTATOR komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

subota, 2.6.

19.00 DIKTATOR

________ _____________________________

efekte Timura Bekmambetova s postapokalipti nom vizijom redatelja Chrisa Goraka.

komedija

21.00 ZAUVIJEK TVOJ romansa, drama

nedjelja, 3.6.

19.00 DIKTATOR komedija

21.00 ZAUVIJEK TVOJ romansa, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG Uživaju i u no nom životu glavnoga ruskog grada, skupina mladih ameri kih turista iznenada se na e u srcu vanzemaljske invazije. Neobi na i okrutna bi a, nevidljiva golom oku, nalaze se u vje noj potrazi za energijom i upravo je Zemlja njihov sljede i obrok. Film kombinira zapanjuju e specijalne

romansa, drama

l. br: _______________________________

vi, pojavi joj se na vratima i prihvati posao u štenari njene obitelji. Unato po etnom nepovjerenju i njenom kompliciranom životu, me u njima se ra a ljubav i Logan se po ne nadati da bi Beth mogla biti daleko više od amajlije. Film traje 101 minutu.

CRNI SATI

21.00 ZAUVIJEK TVOJ

Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________

Ameri ki marinac Logan Thibault (Zac Efron) vra a se s tre eg služenja u Iraku, i to s jedinom stvari za koju vjeruje da mu je sa uvala život – fotogra ijom žene koju uop e ne poznaje. Kad otkrije da se zove Beth (Taylor Schilling) i sazna gdje ži-

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

1. PUT RATA

Spielbergov ilm prati mladi a Alberta i njegovog konja Joeya te njihov rastanak kada Joey bude prodan konjici i poslan u rovove I. svjetskog rata. Unato tome što je premlad da bi se prijavio

ponedjeljak, 4.6.

2. CRNI SATI

PUT RATA

19.00 DIKTATOR

3. ALVIN I VJEVERICE 3

komedija

4. SKLONIŠTE 5. VRIJEME JE NOVAC

21.00 ZAUVIJEK TVOJ

6. UKRADENI IDENTITET

romansa, drama

7. MAMURLUK 2

u vojsku, Albert kre e put Francuske kako bi spasio prijatelja.

8. KOKO I DUHOVI

utorak, 5.6.

9. SHERLOCK HOLMES: IGRA SJENA 10. ODJEL STRAHA

INTERNET I RA UNALA

srijeda, 6.6.

Mobilni internet i sigurnost Pametni telefoni, prijenosna ra unala, dlanovnici – ure aji koji nam pomažu da smo u toku i izvan ku e/ureda sa sobom donose zasebnu tematiku sigurnosti oko koje se ne moramo previše brinuti ako se radi o stolnim ra unalima.

Slobodni Wi-Fi pristup internetu Koliko god bilo primamljivo zbog skupe cijene interneta preko na prvi pogled besplatne internet konekcije, razmislite dobro prije spajanja – promet na toj mreži je najvjerojatnije nadgledan, ako

www.infinius.hr email: info@in inius.hr In inius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

ne od vlasnika, onda od nekog sa strane. Tako er, esto su zadane postavke za korištenje beži ne mreže na ra unalu postavljene kao da se radi o lokalnoj mreži – što je daleko od istine u ovom slu aju. Ako baš morate, koristite vatrozid kao da ste na internetu, te isklju ivo kriptiranu komunikaciju (https, VPN, ssh…).

Ne koristite tu a ra unala Potrebno je da pošaljete email, no ra unalo vam nije pri ruci – ako vam netko i ponudi da se koristite njegovim ra unalom u tu svrhu, ljubazno ga odbijte. Osim što može imati postavljen softver za pra enje aktivnosti, u nekim slu ajevima je mogu e i da ostane prijavljen na servis koji ste koristili. Stvar vjerojatno nije tako hitna da bi radi toga riskirali neovlašteni pristup vašim (ili ak i tu im) podacima.

nema ilmskog programa

Isklju ite bluetooth kada ga ne koristite Osim što bez razloga utje e na potrošnju baterije, bluetooth esto i nema neku zaštita od upada te vrlo brzo vaš telefon ili ra unalo može po eti slati udne poruke ili nekontrolirano koristiti internet. Iako je ograni en na relativno mali domet, to ne zna i da netko u vašoj blizini nije samo ekao da mu se pruži prilika. Ako telefon ima postavljen zadanu lozinku (starije generacije su esto upotrebljavale 0000 u tu svrhu) promijenite je im prije. Savjet o isklju ivanju iz razloga sigurnosti ali i potrošnje vrijedi i za ostale mogu nosti ure aja kada ih ne koristite direktno – Wi-Fi ili GPS vam vjerojatno nisu potrebni cijelo vrijeme. Darko Mareš, In inius d.o.o.

FA UK – nema ilmskog programa

etvrtak, 7.6. FA UK – nema ilmskog programa DOM KULTURE PRELOG

petak i subota, 2. i 3. lipnja

20.00 LORAX animirani obiteljski ilm

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle SEZONA jagoda

Saznajte koliko mogu biti zdrave i ukusne! Na sre u mnogih, po ela je sezona jagoda! Ne samo da su vrlo ukusne, vrlo su zdrave, s vrlo snažnim antioksidativnim djelovanjem, što ne udi jer su bogate vitaminima i mineralima. Izvrstan su izvor magnezija i kalija, natrija, kalcija, bakra, magnezija i željeza. Zanimljivo je spomenuti da su bogatije vitaminom C od nekog citrusnog vo a, te vitaminima E, A i K, B6, folnom kiselinom, tiaminom, ribo lavinom, niacinom, omega-3 masnim kiselinama. Jagode su dijetetski proizvod jer na 100 grama jagoda u organizam unosite samo 32 kalorije, ve inom ugljikohidrata. Jagode tako er u sebi sadrže itonutrijente, uklju uju i lavonide, antocijanine te elaginsku kiselinu. Imaju i

mnoga medicinska svojstva, pa tako zbog visoke doze vitamina C pomažu u smanjenju rizika od nastanka raka probavnog trakta. Ve smo spomenuli da su jagode bogate lavonidima, koji sprje avaju nakupljanje masnih naslaga na stjenkama kr vnih žila. Mog u p o mo i

Jagode imaju vrlo malo kalorija, mnogo vitamina i jako antioksidativno djelovanje, te su vrlo dobre za sprje avanje mnogih kroni nih bolesti u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju

mogu nosti pojave sr anih bolesti. Pomažu i u

boljem pam enju i smanjenju reumatskog artritisa.

Zbog svih ovih nevjerojatnih svojstava iskoristite priliku za vrijeme sezone jagoda i konzumirajte ih im više. Najbolje je da budu svježe, doma e proizvodnje, što vam donekle garantira da nisu pretjerano tretirane sredstvima protiv njihovog propadanja. S obzirom na to da su jagode same po sebi niskokalori ne, možete dopustiti da druge namirnice budu nešto kalori nije. Cilj je na kraju krajeva da i uživate u cjelokupnom okusu.

VIŠE OD zaštite

Sun ane nao ale – trendovi za ljeto 2012. Klasika ili sportski stil, u kri avoj boji ili zanimljivog dizajna, retro ili vintage - pogledajte kakve su nao ale u trendu ovo ljeto Sun ane nao ale odavno su nadišle svoju ulogu zaštite o iju od sunca. One su postale ravnopravni modni dodatak, ništa manje važan od cipela ili torbe koju nosite u svojoj modnoj kombinaciji. No, osim što ete sun anim nao alama pokazati svoj stil, važno je da ih uskladite s oblikom lica, tenom i bojom kose. Ipak ne stoje svima dobro sve nao ale. Prilikom odabira sun anih nao ala morate imati sve to na umu. Kako bismo vam barem malo olakšali posao, upoznat emo vas s trendovima sun anih nao ala za ljetnu sezonu 2012.

Okrugli okviri

Printevi na okvirima Osim na odje i, printevi su izuzetno popularni i na sun anim nao alama. Leopard ili tigrasti uzorak, cvjeti i i razni drugi oblici savršeno e se uklopiti u vaš out it ako ste ljubitelj divljine i razigranog dizajna.

Klasi ni oblik – okrugle sun ane nao ale i ovu sezonu zadržale su svoje mjesto me u najpopularnijim trendovima. Ono po emu se ovu sezonu razlikuju jesu šareni okviri i gradijentne le e. Poznati su ljubitelji ovog stila Lady Gaga i Elton John.

Nao ale neobi nih oblika

Ma kasti okviri Ve nekoliko sezona ma kasti su okviri omiljeni mnogim ženama, a taj se trend nastavlja. Izuzetno ženstveni, podižu eleganciju na višu razinu. Razli ite dimenzije, boje i le e ono su što je osvježeno, tako da možete na i sve od razigranog dizajna do stroge klasike.

Novi trend me u sun anim nao alama jesu nao ale udnih oblika. Nao ale kvadratnog oblika, ovalne, u obliku srca ili pak dijamanta - to je nešto što dizajneri pokušavaju progurati ovu sezonu.

Vintage i retro nao ale Kao i prijašnjih sezona, retro je in. Dizajn je rezultat spoja kontrastnih boja i linija razli ite debljine. Modeli su inspirirani modom proteklih vremena, od

entuzijasti ne energije 50-ih, vintage stila sedamdesetih, sve do pop i electro-funka osamdesetih.

Sportske nao ale Ako ste sportski tip, obožavate sportski stil, ovo su nao ale s kojima ne možete pogriješiti bez obzira planinarite li po Medvednici ili jedrite Jadranom. No, sportske nao ale nisu rezervirane isklju ivo za sportske fanove - možete ih komotno nositi na subotnjoj špici, jer e biti izuzetno popularne ovo ljeto.

Nao ale s gradijentnim le ama Iako ovakve nao ale i nisu neka novost, no ovu su sezonu pod posebnim pove alom – naime, modni dizajneri upravo su ovakve sun ane nao ale izabrali kao svoje favorite, preferiraju i ih ispred ostalih stilova.

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

E, ovakvu špicu volimo! Sva mladost našega grada kao da se ovu subotu slila na akove ku špicu. Doista se teško složiti s poraznom natalitetnom slikom u Hrvatskoj kad su ispred vas ovakvi prizori. Ponosni mame i tate, bake i djedovi divno proljetno subotnje jutro iskoristili su upravo za ono što je namijenjeno – plac, kavicu, druženje i šetnju. Di eš bolje!

ESPRESSO by

Gdje smo izgubili kulturu? A

ko ste kojim slu ajem prošli tjedan koristili parkiralište kod MT -a u akovcu, na naplatnoj ku ici, kod koje morate stati kako biste uslugu parkiranja i platili, vjerojatno vas je do ekala poruka na obi nom bijelom listi u papira, napisana obi nom plavom penkalom, zalijepljena najobi nijim selotejpom.

Na papiri u je pisalo – dobar dan. prtljanju izme u listi a s parkirnog automata i nov anika, prebiranju sitniša ili pripremanju isprike zbog nedostatka istog, poruku je bilo nemogu e previdjeti. A ono što je napisano u tom jednom retku i izme u tih dviju rije i kri-

stalno je jasno. I nadasve tužno. esmo li doista došli do toga da jedni druge moramo podsje ati na osnove kulture i lijepog opho enja i ponašanja? Zar je “dobar dan”, “poštovanje” ili jedan obi ni “bok” doista toliko teško prevaliti preko usana? O igledno je, jer je poruka na ku icu

i postavljena jer radnika na naplati pozdravi u prosjeku tek svaki deseti korisnik parkirališta. Ako pak je ružan dan, onda tek dvadeseti. kulturi i bontonu današnjeg ovjeka svakako bi se moglo svašta re i i napisati. Krije li se razlog možda u sve o itijoj otu enosti kojom nas moderni život, iako smo danas povezaniji no ikad, sve više razdvaja? Jesu li brige koje more vas ili nas doista teže nego su bile ikada u povijesti

i jesmo li u vlastitim glavama toliko preokupirani osobnim problemima da ni ne primje ujemo ljude oko sebe? Bojimo li se možda jedni drugih i komunikacije sa strancima? Ili smo jednostavno – neodgojeni? a možemo, rado bismo pred vas podastrijeli jednu pravu doktorsku disertaciju u kojoj bismo se sami, pa ak i na vlastitom primjeru, pozabavili ovom doista intrigantnom problematikom. No,

prostora nema, a ni vremena. Jedno što vas i nas ovom prilikom možemo zamoliti je da sljede i put kad u ete u du an, banku, tvrtku ili koju od javnih institucija, bez obzira kojim ste poslom došli, koga tamo poznajete ili ne poznajete, koga volite ili ne volite, pozdravite. Ove dvije rije i sigurno ne bole, nekome doista mogu uljepšati dan, a svijetu pokazati da ipak postoji nada u, ako ne bolje, onda barem kulturnije, sutra.

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Antiepileptici i pospanost

Strah od javnog nastupa Utjecaj odgoja na ponašanje djeteta kao prevencija alkoholizma kod mladih

PITAN J E: Moja k erka ima 19 godina. Od ranog djetinjstva boluje od epilepsije. Stalno uzima Tegretol tablete. Epilepti ke atake javljale su se rijetko 1-2 puta godišnje. Me utim, u zadnje vrijeme epilepti ke atake postale su u estalije. Lije nik joj je pove ao Tegretol tablete na tri puta dvije ali uz tu koli inu lijeka postala je jako pospana. Je li bi mogla uzimati manje lijekova ili nekakvu drugu kombinaciju istoga lijeka? ODGOVOR: Epilepsija se ponekad može pogoršati u adolescentnoj dobi. Vaša k erka uglavnom se nalazi na monoterapiji i uzima dnevno 1200 miligrama Tegretola. Kod te koli ine lijeka Tegretol može izazivati nuspojave kao što su pospanost, vrtoglavica, mu nine, gubitak apetita i umor. Zbog manjih nuspojava i ravno-

mjernije distribucije lijeka u serumu t ijekom 24 sata preporu io bi da vaša k erka uzima Tegretol CR od 400 miligrama. Važno je napomenuti da se mora prilikom zamjene lijeka redovito mjeriti njegova koncentracija u krvi (EMIT), redovito kontrolirati EEG te vršiti redovite kontrole kod neurologa. U približno tre ine bolesnika na monoterapiji napadi mogu postati u estaliji te je u terapiju potrebno uvesti dodatni antiepileptik drugog reda koji ne izaziva tako veliku pospanost a koji e zna ajno smanjiti pojavu ili ak dovesti do prestanka epilepti kih napadaja. Od tih antiepileptika drugog reda preporu io bih lamotrigin (Lamictal, Lamal,Lameptil). Eventualno može se razmisliti kao dodatna terapija radi kontrole epilepti kih ataka ordinirati lijek Lyrica.

K a ž u da je najve i ljudsk i strah - strah od jav nog nastupa. Na drugom je mjestu strah od smrti, a na t re em strah da emo umrijeti za vrijeme javnog nastupa. Nije šala, za mnoge je «smrt kad moraju govoriti pred drugima», ali je skoro neizbježno prije ili kasnije se na i u nekoj takvoj socijalnoj situaciji. To po inje ve u ranom djetinjstvu kad vas roditelji odvedu u goste gdje neki stri eki i tete o ekuju da im pri ate o sebi, ili da pjevate neku pjesmicu koju ste nau ili u vrti u. Školovanje, slobodne aktivnosti i hobiji, poslovni život, ali i najsvakodnevniji obiteljski život i druženje puni su situacija kada treba pred drugima nešto pri ati i objašnjavati, pozdraviti ih, javno im estitati ili im se zahvaliti, nazdraviti ili utješiti... Ve ina ljudi u takvim situacijama ima manju ili ve u tremu. To je potpuno normalno i uobi ajeno je da osje amo odre enu nelagodu jer nam je stalo da sve dobro ispadne. Ali, postoje ljudi koji imaju užasnu tremu koja prerasta u strah i paniku. Što kada neki direktor treba na važnom poslovnom skupu prezentirati poslovanje svog poduze a, a on ve tjedan dana ranije ne može spavati od brige kako e to ispasti? Danju se ne može koncentrirati na posao jer stalno misli na to. A onda u samrtnom strahu do eka taj dan, taj trenutak i potpuno okamenjen izgovori to što je pripremio, ali kao da neki robot govori umjesto njega.

U sebi kao da uop e nem a pojma što e re i, ini mu se da nema nikakvu kontrolu, samo eka kad e ve jednom biti gotovo. Nikad nije zadovoljan svojim nastupom i živa mu je muka to što mora j a v n o p r e dstavljati svoje poduze e. Što kada gimnazijalac treba održati prezentaciju na satu biologije i osje a se sli no gore opisanom? Smanjuje li naša trema našu uspješnost, prijeti li nam ona ozbiljno? Da li se zaista u stvarnosti esto osramotimo ili upropastimo svoj nastup zbog toga što se tako bojimo? Za sve osobe sa jako izraženim strahom od javnog nastupa sasvim je nevažno što drugi ljudi ve inu njihovih tegoba pri nastupanju uop e ne smatraju relevantnim, tapšu ih po ramenima blagonaklono jer su odradili stvar... Oni su u sebi proživjeli paklene trenutke i ništa od onoga što okolina pokazuje ne ini im se uvjerljivo jer znaju kako se sami osje aju, i sve bi dali da se nikad više ne moraju na i u takvoj situaciji. E to je problem, jer skoro da se ne da živjeti bez javnog nastupanja. Pa eto teme za nekoliko naših novinskih susreta. Ako ste ve sve ovo pro itali, odgovorite si na sljede a pitanja: Jeste li opsjednuti mislima o javnom nastupu koji vas eka? Osje ate li izrazitu napetost kad morate govoriti pred drugima? Izbjegavate li takve situacije? Uzimate li tablete za smirenje kako biste prikrili svoj strah kod javnih nastupa? Da? Onda se itamo za tjedan dana...

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. soc. pedagoginja Jelena Wranna Kova

Obitelj može biti rizi ni, ali i zaštitni faktor u nastanku problema. Pod zaštitnim faktorima mislimo na kvalitetne unutarobiteljske odnose, me u s obnu podršku lanova obitelji, adekvatan nadzor roditelja nad aktivnostima djece, pravila ponašanja koja se dosljedno provode, dok s druge strane rizi ni imbenici mogu biti; neu inkovit odgoj, neprimjeren roditeljski stil, manjak roditeljskog nadzora, represivne odgojne metode, zlostavljanje ili zanemarivanje U odgoju djeteta postoje razli iti odgojni ili roditeljski stilovi, od kojih svaki na druga iji na in utje e na razvoj li nosti djeteta, njegovo doživljavanje, osje aje i ponašanje. Svaki od tih stilova razlikuju se u dvije temeljne dimenzije; dimenzije emocionalnosti i dimenzije kontrole. Ispreplitanje i kombinacija tih dviju dimenzija, odražava se u roditeljskim stavovima i postupcima, te prema tome razlikujemo etiri roditeljska ili odgoja stila; autoritativni ili demokratski, autoritarni ili kruti, permisivan ili popustljiv i indiferentan ili zanemaruju i Ni jedan roditelj ne djeluje unutar jednog stila, ve se u odgojnim postupcima isprepli u dijelovi svakog od navedenih stilova. Svaki od njih ima poželjnije i manje poželjne odgojne metode. Vrlo je važno da roditelji budu svjesni da svaki njihov odgojni postupak, ima posljedicu u oblikovanju djetetova ponašanja. Roditelji koji svoju djecu nastoje odgajati autoritativno, postavljaju jasna pravila ponašanja djeci, objašnjavaju i im pri tom svoje postupke, vode i ra una o djetetovoj dobi. Kontrola postoji, ali u emocionalno toploj i podržavaju oj atmosferi. Zato djeca, koja odrastaju u takvim obiteljima razvijaju samopouzdanje, vlastitu autonomiju, nezavisna su, znatiželjna, postižu dobar školski uspjeh, omiljena su u društvu, ali razvijaju i otpornost od negativnog vršnja kog pritiska.

Ukoliko se odgoj djece bazira na autoritarnom roditeljskom stilu, tad roditelji stavljaju djecu u sebi podre en položaj, o ekuju neupitnu poslušnost od djece, maksimalno kontroliraju njihovo ponašanje, koriste stroge tehnike discipliniranja, esto i izi ko kažnjavanje, ne vode i ra una o željama i potrebama djece. Djeca odgajana na takav na in postaju nepovjerljiva, udljiva, neprilagodljiva, povu ena, uplašena, nesretna, razvijaju nisko samopoštovanje. Budu i da žive u stalnom strahu od kazni, nerijetko bijeg pronalaze u zloporabi droge i alkohola. Roditelji koji prema svojoj djeci pristupaju izrazito popustljivo, poti u djecu da samostalno donose odluke, bez kontrole i vo enja. Pred dijete ne postavljaju gotovo nikakve zahtjeve, ni o ekivanja, te se odobravaju svi djetetovi postupci. Glavni cilj popustljivog roditeljskog stila je zadovoljavanje svih djetetovih želja, iz ega proizlaze sebi na, nezrela i neodgovorna djeca, koja se teško nose u situacijama kad se pred njih stavljaju neki zahtjevi i kad se susre u s autoritetima. Takva djeca su sklonija razvoju poreme aja u ponašanju. Zanemaruju i roditeljski stil obilježavaju mali zahtjevi roditelja od djece, nema kontrole, ali ni ljubavi, ni topline. Mogli bismo re i da ni nema odgojnih ciljeva. Djeca su u ovom slu aju ostavljena po strani, dok su roditelji okupirani sami sobom. Djeca koja su konstantno zanemarivana od svojih roditelja postaju nesigurna u sebe, niskog samopoštovanja, imaju slabu kontrolu nad svojim ponašanjem i sklona su estim promjenama ponašanja. Mogli bismo sažeti da kombinacija ljubavi, emocionalnog dijaloga, te dosljednih i pravednih pravila ine preduvjete za u inkovit odgoj, a odgoj je najbolja prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i priklanjanja neželjenim navikama poput opijanja alkoholom.

1. lipnja 2012.

Piše Katarina Flajpan

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOTERAPIJA

Problemi s koljenima Što sve može uzrokovati probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivosti? Posljednjih godina u "modi" su teretane s neadekvatno obrazovanim kineziolozima ili ak amaterima sa sumnjivim te ajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda dok o posljedicama ošte enja donjih ekstremiteta nitko ne razmišlja, pa ak i ne snosi nikakvu odgovornost. injenica je da je na tom polju ponekad šteta mnogo ve a od koristi. Naravno da do oboljenja i problema može do i i iz mnogo drugih razloga. Prvi znakovi oboljenja koljenog zgloba manifestiraju se kao umor u nogama, bol, zako enost ili deformacije u vidu zadebljanja zgloba, smanjenja pokreta i slabost okolnih miši a. O uvanje koljenih zglobova najsigurnije je i naju inkovitije lagano kretanje i smanjenje tjelesne težine. Svaka dodatna i poja ana aktivnost mora biti pod kontrolom ortopeda. Nadalje je poželjno kontrolirati funkciju miši a, jer se doga a da bolovi u koljenima nisu uzrokovani ošte enjem zglobova nego poreme ajem ili ošte enjem funkcije miši a. Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ekranima ili ra unalu de initivno je velik uzrok bolova u koljenima. Nedostatak kretanja naš je veliki neprijatelj. Me utim, kad bolovi postanu permanentni pacijent je prisiljen nešto poduzeti. U toj fazi analgetici više ne pomažu, ili DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO

je njihova pomo kratkotrajna, nego ine štetu organizmu. U tom slu aju oboljeli mora nešto poduzeti ali ostaje pitanje što. Izbor se naj eš e svodi, s pravom, na posjet lije niku, lije enje je dugotrajno raznim lijekovima i najrazli itijim terapijama i tretmanima, ali nakon duljeg vremena pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su sve dugotrajniji i teži i samim time a samim time i nepodnošljiviji. Ipak, ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji e vam bolove bitno smanjiti ve prvog dana terapije. Terapija traje etiri dana za redom i uspjeh je zagarantiran. Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. ovjek "puca" tamo gdje najtanji. Stavljanje organizma u stanje balansa bol se povla i, a nakon etvrtog dana terapije u pravilu nestaje. Ne ustru avajte se nazvati (bez SMS-a) broj telefona 098/1347-031 i dogovoriti svoj tretman. Nakon mog tretmana osje at ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje i kvalitetnije spavati bez bolova pa zašto ih onda trpjeti. Naj eš e ljudi trpe bolove godinama, nevjerojatno strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna energija namjenjena je i vama, može vam donijeti zdravlje i uz pomo educiranog bioterapeuta u initi vam život radosnim i bezbolnim. USPJETI. BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

U Vukovaru otvoren 40 AH Servis U Vukovaru je službeno otvoren 40 po redu AH Servis. Potpisivanje ugovora uprili eno je na Auto Hrvatska Road showu u Osijeku tijekom kojega je održana i prezentacija osobnog i gospodarskog programa Poslovne grupe Auto Hrvatska, povodom 60-e obljetnice postojanja. AH Servis Vukovar nalazi se na glavnoj vukovarskoj prometnici na adresi Josipa bana Jela i a 61. Novootvoreni AH Servis omogu uje dostupnost visokokvalitetnih rezervnih dijelova, guma i opreme, kao i usluge servisa za osobna i laka dostavna vozila, što uklju uje

montažu guma, dijagnostiku, redovni servis, popravak vozila, geometriju kota a, izmjenu ulja i iltera, ko nica, amortizera i ovjesa, kontrole i punjenja klima-ure aja, s posebnom pažnjom na poštivanje svih propisa i preporuka o zaštiti okoliša i zaštiti na radu uz garanciju na kvalitetu rada i dijelova. Tvrtka Auto Hrvatska Dijelovi e i u sljede em razdoblju nastaviti s razvojem i širenjem prodajno-servisne mreže putem vlastitih i franšiznih centara. Više informacija o AH Servisu može se dobiti na http://www.ahservis.hr/ i na facebook stranici.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244 Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Ford Focus 1.6, 2011.g., 15000 km, reg. 2/2013, cijena 90000 kn 2. Hyundai Elantra 2.0 CRDi, 2005.g., 98000 km, reg. 6/2012, cijena 41000 kn 3. Hyundai IX20 1.4 GL, 2011.g., 4000 km, reg. 11/2012, cijena 99000 kn 4. Hyundai Matrix 1.6 GL, 2004.g., 100000 km, reg. 5/2012, cijena 31000 kn 5. Hyundai Tucson 2.0 GLS + plin, 2007.g., 80000 km, reg. 7/2012, 84000 kn 6. Nissan X-Trail 2.2 dci Sport, 2004.g., 112000 km, reg. 6/2012, 90000 kn 7. Renault Laguna 1.8 RT, 1995.g., 228000 km, cijena 5500 kn

1. lipnja 2012.

Peugeot sudjelovao na Zagreba kom energetskom tjednu Od 14. do 19. svibnja 2012. godine u Zagrebu se u organizaciji Grada Zagreba - gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, održao tre i Zagreba ki energetski tjedan. S porukom "Razvoj ne želimo zaustaviti, ali one iš enje možemo", cijeli tjedan u Zagrebu se održava niz me unarodnih konferencija, predavanja i radionica na temu energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije. Kao završni doga aj Zagreba kog energetskog tjedna, u subotu 19. svibnja 2012. na Trgu bana Jela i a održale su se izložbe institucija, tvrtki, poduzetnika, profesionalnih udruga, udruga civilnog društva, EKO dje jih vrti a i EKO škola Grada Zagreba aktivnih u podru ju primjene mjera energetske u inkovitosti, obnovljivih izvora energije,

ekološko prihvatljivih goriva i zaštite okoliša. Peugeot, kojem je briga za okoliš važan dio strategije, sudjelovao je na ovoj manifestaciji predstavljanjem široj javnosti na Trgu bana Jela i a svojih dizelskih hibrida 3008 HYbrid4 i 508 RXH, te elektri nog Iona. Prva dva koriste najnoviju HYbrid4 tehnologiju koja spaja dizelski HDi i elektri ni motor s ciljem smanjenja potrošnje i emisije štetnih plinova. Tako-

er, na završnom doga anju u subotu e ponovo na Trgu bana Jela i a biti izložen Ion – 100% elektri no Peugeot vozilo s 0 emisije štetnih plinova. Orijentiranost marke Peugeot prema brizi za okoliš potvr uju i ostali modeli game Peugeot, kao na primjer novi 208, koji koristi male motore s tri cilindra i dizelske motore sa stop & start tehnologijom, u službi niske potrošnje goriva i emisije štetnih plinova.

Toyota i Lexus na Zagreba kom energetskom tjednu Sa porukom "Razvoj ne možemo zaustaviti, ali one iš enje možemo", Zagreb je cijeli prošli tjedan bio doma i brojnih doga anja na temu energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije... Kao završni doga aj Zagreba kog energetskog tjedna, u subotu 19. svibnja 2012. na Trgu bana Jela i a, Toyota je u društvu brojnih tvrtki kojima je važno poslovati u na elu održivosti i o uvanja okoliša predstavila svoju hibridnu tehnologiju. Ina e Toyota je u svijetu najpopularniji proizvo a hibridnih vozila, a broj

prodanih Toyota i Lexus hibrida uskoro e dose i fascinantnih 4 milijuna. Najpopularnije Toyota hibridno vozilo je model Prius koji je na Trgu plijenio pozornost jednako kao i luksuzni Lexus SUV RX 450h.

Toyotine aktivnosti i promociju ne propušta niti pjeva Tony Cetinski koji je dugogodišnji vjerni voza Toyote te zaljubljenik u luksuznu marku Lexus. Tony, kako kaže, željno iš ekuje predstavljanje

najnovije generacije hibridne limuzine Lexus GS 450h koja u hrvatsku stiže u srpnju 2012. te donosi brojne inovacije poput najbolje e ikasnosti u svojoj klasi (345 KS i samo 137g/ km CO2).

1. lipnja 2012.

Prvi od ukupno etiri castinga za izbor hostesa ovogodiĹĄnjeg, 23. po redu, ATP Vegeta Croatia Opena, odrĹžan je u luksuznom salonu Lexusa u Zagrebu. Pod budnim okom ve iskusnog Daniela Bili a sa Soundset radija koji je moderirao ovo doga anje, Ĺžiri u sastavu Antonija Mandi , Manuel Ĺ trlek, Hrvoje Kova evi i Mario Ĺ arlija izabrao je djevojke s podru ja Zagreba i zagreba ke okolice. JoĹĄ tri castinga odrĹžat e se u Toyota prodajnim salonima u Osijeku, Rijeci i Puli, a ukupno e se ove godine u Umagu okupiti 150 hostesa iz cijele regije. Interes je i ove godine jako velik te je dosada na natje aj za mjesto ATP hostese pristiglo viĹĄe od 600 prijava. Kao i dosadaĹĄnjih godina, najviĹĄe prijava stiĹže iz Slavonije, Zagreba i Istre, no javljaju se i djevojke iz Slovenije te Bosne i Hercegovine. Natje aj je otvoren do 1. lipnja 2012. Neke od hostesa ve su zaĹĄtitna lica umaĹĄkog turnira s obzirom da u Umag dolaze etiri i viĹĄe godina zaredom, a uvjeti koje moraju ispuniti su prvenstveno komunikativnost, odgovornost i znanje stranih jezika, izuzev odgovornih

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

ATP Vegeta Croatia Open Umag o ekuje 150 djevojaka iz cijele regije funkcija u desetak sluĹžbi, zada a hostesa ujedno je i promocija Umaga, Istre i Hrvatske me u mnogobrojnim posjetiteljima. 23. izdanje turnira ATP Vegeta Croatia Open odrĹžava se od 5. do 15. srpnja 2012. godine, a Umag e u tom razdoblju iznova postati srediĹĄte jednog od najzna ajnijih druĹĄtvenih doga aja u Hrvatskoj i nezaobilazni centar tenisa, ljepote, zabave, druĹženja te doĹživljaja okusa i mirisa Istre.

Ford Fiesta je najprodavaniji mali automobil u Europi Ford Fiesta je joĹĄ jednom najprodavaniji automobil u Europi u travnju i u prva etiri mjeseca 2012. Prema JATO Dynamics-u, 25.900 Ford Fiesti je prodano u travnju, a 117.100 u periodu od po etka godine ĹĄto je za 5.000 jedinica ispred najbliĹžeg konkurenta. Od svih automobila, Fiesta

je drugi najprodavaniji automobil u Europi i u travnju i u periodu od po etka godine uklju uju i travanj. â€œTri godine nakon uvo enja, Ford Fiesta joĹĄ uvijek osvaja nove kupce,â€? rekao je Roelant de Waard, potpredsjednik za marketing, prodaju i servis pri Ford of Europe. â€œTo je dokazano izni-

man mali automobil. Atraktivan dizajn odolijeva testu vremena, zabavno ju je voziti, a kvaliteta i uĹĄteda u potroĹĄnji su na najviĹĄoj razini.â€? U priop enjima i JATO Dynamics i ACEA potvrdili su Ford kao drugu najprodavaniju marku u travnju i u prva etiri mjeseca 2012.

Honda â€“ After work akcija Svaki dan poslije 15 sati po inje najve a Hondina after work akcija. Honda poziva sve potencijalne kupce na ugodno after work druĹženje, a kako bi spojili ugodno s korisnim Honda je za svoje kupce pripremi-

la specijalne popuste koji se kre u i do vrtoglavih 45.000 kn. Samo za ovu priliku Honda nudi ograni enu koli inu vozila CR-V After work serije i motocikle CBR 1000RR i CBR 600RR po specijalnim uvjeti-

ma kupnje. Honda CR-V After work se nudi s agregatom 2.0 i opremom Comfort plus MT, s metalik ili perla bojom te bo nim nogostupima. Honda After work akcija traje do isteka ograni ene koli ine vozila.

KLADI S S A A I DOBI AJ

o i b o

a i P O SIO AL I TIPST I va o dana na a on vo mobi a a na man i i a na v !om mo !no i dobi a" Po ivamo no om # $o # ni # o a i am i o ov "

dobivam adio i i

idim a i ad v i m a d odi i dom a o i a a

Samo o a S S

a i a m

DOBITAK1 na

88708 S

POĹ ALJI S S A

88708

I PIĹ I IJ

DOBITAK1

i na% &"00 n' m 'dan

IT dan d"o"o" (ma na 1)# 10)&7 a i # " 0*+ 700 700# od ava% DOBITAK1 STOP

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. - 30.4.2012. Regija 1 2

37,23% 8,83%

Splitsko-dalma nska 1092

8,11%

4 5 6

Istarska Osje ko-baranjska Bjelovarsko-bilogorska Varaždinska Zadarska Me imurska Koprivni ko-križeva ka Dubrova ko-neretvanska Požeško-slavonska Karlova ka Vukovarsko-srijemska Brodsko-posavska Sisa ko-moslava ka

743 725 678

5,52% 5,39% 5,04%

462 444 348 345

3,43% 3,30% 2,59% 2,56%

326

2,42%

325 274 260

2,41% 2,04% 1,93%

251 246

1,86% 1,83%

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

31. GTI susret na jezeru Wörther

koli ina udio, %

Zagreb 5011 Primorsko-goranska 1189

17 Krapinsko-zagorska

235

1,75%

18 Šibensko-kninska

222

1,65%

19 Virovi ko-podravska 20 Li ko-senjska UKUPNO

219

1,63%

64 13459

0,48% 100%

Ve više od 30 godina „GTI susret na jezeru Wörther“ predstavlja praznik u kalendaru ljubitelja sportskih Volkswagena. I ove su se godine pristalice iz cijele Europe susrele u Austriji na „najve em svjetskom GTI susretu“. Volkswagen i Volkswagen Motorsport na velikom su slavlju pored Golfa GTI Cabriolet prezentirati Polo R-WRC, specijalni model Polo WRC Street i još dvije druge Golf GTI studije. Golf GTI Cabriolet: nakon svjetske premijere na Ženevskom salonu automobila GTI fanovi se mogu i na legendarnom eventu na jezeru Wörther uvjeriti u dinami ke prednosti i vrijednu opremu „Sportaša“ iz Wolfsburga. Zna ajan element posebno dinami nog „open air“ Golfa predstavlja 2,0-litreni agregat snage 210 KS koji se po prvi puta ugra uje u Cabriolet. U ponudi su dvije varijante motora i mjenja a: sa 6-stupanjskim ru nim ili automatiziranim 6-stupanjskim DSG mjenja em s dvije spojke. Svim kupcima koji e uživati u sportskim performansama Golfa GTI Cabriolet serijski e se isporu iti i elektroni ka blokada diferencijala XDS na prednjoj osovini, koja osigurava savršenu trakciju, ve u agilnost i maksimalnu stabilnost u vožnji. Ukupnu pojavnu sliku zaokružuju 17-colni lakometalni naplatci tipa „Denver“ (opcijski se mogu naru iti 18-colni naplatci tipa „Detroit“) kao i novi

Izvor: Promocija plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

1. lipnja 2012.

difuzor s kromiranim završnim ispušnim cijevima. Polo WRC Street: „s automobilskih utrka na cestu“ glasi moto studije Polo WRC Street: na jezeru Wöhrter Volkswagen po prvi puta predstavlja malu seriju ekstremnih sportskih karakteristika koja e na tržište do i krajem 2013. Na jedinstvenom i upe atljivom modelu isti u se me u ostalim stražnji spojler, difuzor, sportski vozni postroj kao i natpis s R-WRC logotipom. Dvolitreni TSI motor snage 220 KS osigurava performanse koje grani e s performansama vozila za automobilisti ke utrke. Polo R-WRC: s novorazvijenim Polom R WRC Volkswagen Motorsport predstavlja prototip za FIA reli svjetsko prvenstvo. „Najžeš i Polo svih vremena“ – kako je lan Volkswagenovog upravnog odbora Dr. Ulrich Hackenberg zadužen za razvoj naglasio ve na prvoj zvani noj prezentaciji – od 2013. godine zapo et e svoju svjetsku turneju na brojnim WRC utrkama. Srce vozila za utrke predstavlja 1,6 litarski TSI motor snage cca. 300 KS, koji jam i izvanredno ubrzanje od 0 do 100 km/h za svega 4,1 sekundu. Golf GTI „White Concept“: atraktivna dizajnerska studija Golf GTI „White Concept“ plijeni neobi nom „Oryx“ mat bijelom vanjskom bojom. Unutrašnjost

vozila nudi uzbudljiv crno-crveni kontrast. Pored sportskih sjedala od Nappa kože brojni su detalji kao primjerice kolo upravlja a, ru ica ru ne ko nice i nasloni za ruke u vratima ukrašeni crvenim kontrastnim nitima. Ulazna letvica – s GTI natpisom i strukturom sa a, mat bijele boje i od aluminija – zaokružuje jedinstvenu pojavnu sliku Golfa GTI „Concept White“. GTI Black Dynamic: crna poput no i, s crno-crvenom koncepcijom boje, TSI motorom snage 360 KS i spuštenim voznim postrojem na jezeru Wöhrter se predstavlja studija „GTI Black Dynamic“. Od listopada prošle godine etiri mlade žene i pet mladih muškaraca rade na svom „Nau ni kom Golfu GTI 2012.“ Njihov cilj: koncepcija vozila, dizajn, motor i niz drugih detalja moraju odgovarati njihovoj interpretaciji klasi nog sportskog vozila. Zahvaljuju i svojoj eleganciji i jednostavnosti –unato nizu plemenitih detalja- „Black Dynamic“ na prvi pogled upada u o i. Usto dolazi i sound sustav snage 1.800 W s devet zvu nika, koji ispunjava kompletan prtljažnik. Ovogodišnji „Golf GTI Black Dynamic“ peti je projekt koji e svoju premijeru doživjeti me u ljubiteljima tuninga u Austriji. Projektima poput ovog Volkswagen svojim najboljim nau nicima pruža mogu nost da prošire svoja stru na znanja.

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TJEDNI TOP 5 Sarajevo 7.6. i 22.6. 3 dana / autobusom od 845,00 kn EURO 2012. charter vlakom IRSKA - HRVATSKA 09.-11.6.2012. ITALIJA - HRVATSKA 13.-15.6.2012. od 1.590 kn Tunis ultra last minute 30.5. i 06.06. EM Cap Mahdia 3*, 7 noćenja / all inclusive od 1.590,00 kn Krstarenje Grčkim otocima MSC MUSICA Dubrovnik -Venecija-BariKatakolon-Santorini -Mykonos-Pireje-Krf-Dubrovnik za rezervacije 21.05.-20.06.2012. već od 2.265,00 kn Turska 14.6.2012. Galaxy Beach Resort 4* 7 dana / all inclusive od 2.890,00 kn

POKLANJAMO: IZLET U MAĐARSKU (KESTHELY I HEVIZ) za prvih 50 rezervacija ljetovanja INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.com info@insulatour.com

PRIJAVITE

se za Ljetni fotosession 2012.

Me imurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Serijal naslovnica kre e krajem lipnja i potrajat e cijelo ljeto. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko. vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr, ili pak putem Facebook pro ila Me imurskih novina.

Poznati i slavni

FORMULA 13

Poznati line-up po danima Exit festivala Exit Festival jedan je od najuzbudljivijih glazbenih festivala koji se održava u regiji na Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu. Festival se održava od 2000. godine i obi no traje etiri dana. Ove godine ponovno ima atraktivan line-up na više stageova od etvrtka 12. do nedjelje 16. srpnja. Na glavnoj pozornici u etiri dana nastupaju atraktivna glazbena imena, a me u njima se zasigurno isti e ponovno okupljanje dva kultna britanska banda – Duran Duran i New Order. I ostale pozornice donose glazbena uzbu enja, a posebice e biti atraktivna “Dance Arena“.

Line-up glavnog stagea: etvrtak, 12. srpnja: Duran Duran, Gossip, Sub Focus, DJ SET & MC ID, Skindred i MistaJam; petak, 13. srpnja: New Order, Hercules and Love, AffairNetsky feat MC Dynamite, Drumsound & Bassline, Smith feat MC Dynamite; subota, 14. srpnja: Erykah Badu, Plan B, Suicidal Tendencies, Borgore i nedjelja 15. srpnja: Guns ‘n’ Roses, Wolfmother, Skream & Sgt., PokesGoldie feat SP:MC. Od ponedjeljka 16. travnja publika u svim država bivše Jugoslavije može kupiti jednodnevne ulaznice za Exit i time barem na jedan dan osjetiti ne-

vjerojatnu atmosferu festivala i uživati u sjajnim nastupima na brojnim pozornicama na Tvr avi. U Hrvatskoj cijena iznosi 245 kn za ulaznice za etvrtak, petak i nedjelju, dok e za ulaz u subotu trebati izdvojiti 260 kn. Ulaznice su dostupne na službenim prodajnim mjestima: Dallas Music Shop, Teslina 14, Zagreb, AVE Fasion Store, Portanova, Svilajska 31a, Osijek, Dallas Music Shop, Splitska 2a, Rijeka, Dallas Music Shop Rijeka - Pariz - Texas, M.Gupca 3a, Rijeka, Dallas Music Shop, Narodni trg 14, Split, Dallas Music Shop, Široka ulica 2, Za-

On The Run KAISER CHIEFS Hit Or Miss TOM JONES Slow It Down AMY MACDONALD I Used To Have It All MAVERICK SABRE Burn It Down LINKIN PARK Too Close ALEX CLARE

dar, Dallas Music Shop, Kralja Tomislava 4, Šibenik i Dallas Music Shop, Carera 72, Rovinj. Prodajom jednodnevnih karata upotpunjuje se ponuda Exita. U prodaji se tako nalaze i Festivalska ulaznica (555 kn), Premium paket koji uklju uje festivalsku ulaznicu, prijevoz i mjesto u kampu po cijeni od 895 kn, odnosno 745 kn za kupce iz Osijeka te Kamp po cijeni od 190 kn.

Live To Rise SOUNDGARDEN Carmen LANA DEL REY Where Have You Been RIHANNA Truth Is LEVELLERS

Top 10 [doma e]

Banjo RASCAL FLATTS Dark Side KELLY CLARKSON Big Hoops (Bigger The Better) NELLY FURTADO

JELENA ROZGA Zanemari

Addicted To You SHAKIRA

JOLE Nije muško

TOP LISTA DOMA IH

TONY CETINSKI Opet si pobijedila

Drive By TRAIN Payphone MAROON 5 feat. WIZ KHALIFA Cupid DANIEL POWTER

BOJAN JAMBROŠI Obe ajem NINA BADRI Nebo OP A OPASNOST Tvoje ime uvam DJE ACI Lovrinac

VOLT festival u Sopronu

SLAVONIA BAND Raduje me raduje

etverodnevni rock miks

GORAN KARAN Digni me

LUKA NIŽETI Jugo Kad zasvira ... IVAN ZAK Tko mi te krade MASSIMO Tišina COLONIA Tako je mali moj BORIS NOVKOVI Non stop DRAŽEN ZE I Prošlo podne AERODROM Duh je nestao

Škotski alternativni rock i power pop bend Snow Patrol svira na Voltu prvog dana festivala u srijedu 27. lipnja Grad Šopron doma in je Volt festivala koji e se ove godine održati u 4 dana, od 27. do 30 lipnja. I ove godine ve su potvr eni nastupi svjetski poznatih bendova, preko kazališnih predstava, pa do nastupa poznatih svjetskih DJ-a. Organizator i ove godine priprema više od 10 stage-ova. Festival se ina e odlikuje širokim rasponom glazbenih stilova kao što su rock, pop, jazz, hip-hop, electro, world music. Pobornici modern rocka odmah prvog dana u srijedu 27. lipnja dolaze na svoje jer nastupa jedan od

najuzbudljivijih britanskih koncertnih bandova - Snow Patrol. Bit e to vrhunac prve ve eri. U etvrtak je headliner jedan od najpoznatijih ameri kih bendova Faith No More, koji e biti headlineri u etvrtak ili petak. Jedan pak od rockera koji se još uvije ne predaju Iggy Pop i njegovi Stooges nastupaju pak na kraju svega - zadnjeg dana festivala u subotu 30. lipnja. Najavljeni su i brojni drugi izvo a i. Kompletan line up možete pogledati na službenim stranicama festivala: www.sziget.hu/ volt_english/line-up2012.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

1. lipnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 37

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

1. lipnja 2012.

SRETNA SUBOTA U METSSOVOM SUPERMARKETU U PRELOGU Razveselite se i ove subote, 2. lipnja i ostvarite besplatnu kupovinu! Brojne degustacije hrane i pi a... Darivanje svakog kupca... Zahvaljujemo vjernim kupcima na veselom druženju prošle subote i još jedanput estitamo “sretnicima”: Mariji Gajnik, Denisu Maleku i Marijanu Novaku.

9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

ATLETIKA

GIMNASTIKA POST FESTUM lošeg nastupa Filipa Udea na konju s hvataljkama na EP-u u Montpellieru

Bilo kakav pritisak osim vježbe bez pada nije potreban PIŠE: DEJAN ZRNA Dva mjeseca prije nastupa na OI u Londonu jedini hrvatski gimnasti ki olimpijac nije uspio ponoviti uspjeh s EP-a prije etiri godine, kada je osvojio srebro na konju s hvataljkama. Na ovogodišnjem EP-u u Montpellieru pao je sa sprave i nije uspio u i u finale. Me utim, nije u pitanju samo pad, nego op a nervoza koja je o ito prisutna kod Filipa: Konj s hvataljkama Gymnova na kojem smo vježbali na EP-u bio je premekan. Nije uop e isti koji smo kupili upravo zbog nastupa na Olimpijadi u Londonu i koji imamo u Atonu, jer je ‘naš’ puno tvr i. Jednostavno se nisam mogao prilagoditi tom konju u Montpellieru, nisam bio psihi ki spreman za njega i dogodio se pad, ukratko je ina e široko obrazloženje koje je iznio za SN. Na konj se žalio i najbolji na toj spravi – Ma ar Berki, iako je on odvježbao opet na vrhunskom nivou. Ude spominje i pritisak osvaja-

nja zlatne medalje na OI i još ponešto. Ne znamo zašto i otkuda ta njegova nervoza. Gymnovinovin konj je stara pri a, jer mu on nikad nije odgovarao i zato se nabavio na vrijeme kako bi se priviknuo vježbati na njemu umjesto sprave drugog proizvo a a Jansen - Fritzen. Sad je li Gymnova isporu ila druga iji konj nego svugdje drugdje ili je u pitanju ista psihologija … Što pak se ti e olimpijskog zlata, to jednostavno Ude mora staviti na stranu. Tako nešto pri aju i pune mu glavu oni koji nisu ni znali koliko je on zapravo blizu medalje samo ako napravi vježbu ve kad je odlazio na OI u Pekingu. Koliko onda nisu znali kako je zapravo blizu medalje, pa je to bilo “nevjerojatno iznena enje“, sada opet ne znaju kako je zapravo zlatna medalja gotovo pa nemogu a misija, pa ak i ako napravi savršeno svoju vježbu. Stoga jednostavno taj pritisak londonskog zlata uop e nije opravdan i jednostavno

se time Filip ne treba ni zamarati. Bilo kakva olimpijska medalja bit e nevjerojatan uspjeh. Finale e biti tako er veliki uspjeh. Za tako nešto treba dvaput odvježbati bez pada. I to ka. Prema in ormacijama iz njegovog tabora, kako bi sve misli bile okrenute prema tome da dvaput napravi što bolje vježbu, bez pada i odradi na OI ono što se od njega o ekuje, slijedi svojevrsna “izolacija iz okoline“. Tako je dogovoreno što više nastupa uglavnom na Gymnova konju (jedino predstoje i SK u Gentu radit e još na Jansen - Fritzen konju), kao i pripreme izvan SGC-a “Aton”. Tako er se u London odlazi, kako saznajemo, još prije nego je bilo predvi eno, ve 19. srpnja, kako bi se što više upoznao “olimpijski konj“. Lipanj pak je predvi en za ak tri natjecanja (Belgija, Izrael i Rumunjska), a srpanj za tjedan dana priprema u Rusiji i Bugarskoj. Oko 15. srpnja je “presvla enje“ i odlazak u London.

UTRKA GRADA AKOVCA s rekordnim brojem natjecatelja

U glavnoj utrci slavili Ma ari Šestu godinu za redom u sklopu obilježavanja Dana Grada akovca u srijedu je na akove kim ulicama održana Utrka Grada akovca. Ove je godine nastupio 231 trka . Najve i broj natjecatelja bio je iz Hrvatske, ali bilo je tu i trka a iz Ma arske, Slovenije i Etiopije. U ovogodišnjoj glavnoj utrci na pet tisu a metara slavili su Ma ari. U muškoj konkurenciji najbrži je bio Tamas Nagy, dok je kod žena slavila Zita Kacser. Prvo su krenuli natjecatelji u kolicima na dionici od šeststo metara, gdje je najbolji bio Dragutin Mustak iz Podbresta, lan DDICP-a akovec, na drugo se

mjesto plasirao Ludvig Škraban iz Murske Sobote, dok je tre i bio akov anin Miroslav Zorkovi . U utrci kadetkinja najbolja je bila Tajana Židov iz AK-a Me imurje, druga njezina klupska kolegica Nina Dobša, dok je tre e mjesto zauzela Sara Sen ar iz AK-a Nedeliš e. Kod kadeta je najbolji me imurski predstavnik bio Ivan Modri , lan GPK-a Me imurje. Najbolje plasirana doma a atleti arka kod juniorki je bila Lara Rojko iz AK-a Me imurje. U utrci gra ana na 3.000 metara Mario Sever i Damir Šimuni iz AK-a Me imurje bili su drugi i tre i. Na 1.500 m u ženskoj kategoriji za gra ane

Ivanka Horvat iz Malog Mihaljevca bila je tre a, dok su u utrci veteranki u kategoriji Ž40 Božica Horvat i Smiljana Janžek iz AK-a Me imurje osvojile drugo i tre e mjesto. Kod veterana M40 Božo Srpak iz AK-a Me imurje je bio tre i. U veteranima M50 drugi je bio Zvonko Horvati iz AKM, a tre i individualac Petar Bari iz Male Subotice. Dragan Nedelkovski i Stjepan Bernad iz AKM bili su prvi i drugi u kategoriji M60. Ovogodišnja najmla a sudionica utrke bila je etverogodišnja Marta Doležaj iz Brezja, dok je najstariji bio sedamdesetogodišnji Slavko Stokrajac iz Žabnika. (so)

NOGOMET FINALE KUPA Me imurskoga nogometnog saveza – seniori i juniori

Slakov anima prednost pred uzvrat protiv favoriziranog Nedeliš a U prvoj utakmici finala kupa Me imurskoga nogometnog saveza pred gotovo 800 gledatelja Sloboda je na doma em terenu svladala Nedeliš e 1:0. Mnogobrojni gledatelji obiju mom adi priredili su atmos eru kakva se samo može poželjeti i kakva bi trebala zapravo biti na svakoj nogometnoj utakmici, bez obzira je li ona prvenstvena ili finale kupa kao u ovom slu aju. Glasno navijanje, kon ete, zastave, bubnjevi, ak i baklje, ali ne u terenu, za svaku pohvalu. No, to se isto ne bi moglo re i za igru koju su finalisti prikazali u prvom dijelu. Nakon prvih etrdeset pet i ne baš previše zanimljivih minuta ono najvažnije dogodilo se u nastavku. Denis Srnec je u 60. minuti uputio udarac prema gostuju em golu, lopta koja bi možda završila i izvan okvira udarila je igra a Nedeliš a Jari a, promijenila smjer i prevarivši vratara završila u mreži.

Slavlje nogometaša Slobode nakon jednog ali vrijednog gola protiv Nedeliš a Pokušavali su nakon toga i jedni i drugi, ali rezultat se do kraja utakmice nije mijenjao, tako da Sloboda nakon “prvog poluvremena” ovogodišnjeg finala ima minimalnu ali sasvim zasluženi prednost od 1:0. Nedeliš e e ovaj minus od jednog gola pokušati anulirati u uzvratnoj utakmici finala, koje se igra 6. lipnja (srijeda), na doma em terenu u Dunjkovec -Pretetincu s po etkom u 17.30 sat.

Juniorima Me imurja nedostižna prednost protiv Mladosti U prvoj finalnoj utakmici kupa Me imurskoga nogometnog saveza za juniore Me imurje je u no noj utakmici (u organizaciji Nogometne škole Me imurje akovec) na akove kom gradskom stadionu pred petstotinjak gledatelja bilo bolje od Mladosti iz Ivanovca s 5:0. Nakon ovog re-

zultata, ali i svega vi enog u prvih devedeset minuta finala, pobjednik ovogodišnjeg juniorskog kupa je najvjerojatnije poznat. Na prvi se pogodak ekalo petnaest minuta. U jednom od brojnih napada Me imurja, Novko je uputio oštru prizemnu loptu, koju je obrana Mladosti propustila, ali ne i Kopasi . Me imurje je nakon toga i dalje napadalo, no umjesto da pove aju prednost akove ki su juniori ostali s igra em manje. Naime, u 22. minuti Tizaj je nepotrebno napustio svoj gol i rukom zaustavio loptu upu enu prema njemu, ali izvan šesnaesterca i sudac Horvat mu je opravdano pokazao crveni karton. Imali su i gosti svojih prilika (dvije pre ke), ali ih nisu realizirali. Do kraja susreta došla je do izražaja ipak bolja fizi ka pripremljenost igra a Me imurja, što su oni iskoristili i postigli još etiri pogotka. Uzvratni se susret igra u utorak 5. lipnja u Ivanovcu u 17.30 sati. (so)

Atmosfera na finalu u Slakovcu kakva se samo poželjeti može na svakoj nogometnoj utakmici

1. lipnja 2012. STRELI ARSTVO

KARATE

Mihael Štebih osvojio turnir u Sisku, Božidaru Vuruši u pripalo srebro Prošlu subotu streli arski klub “Sisak“ organizirao je streli arski turnir FITA 2x70 m s finalnim borbama. Streli are akove ke “Katarine Zrinski“ na tom su natjecanju predstavljala tri seniora u olimpijskom luku. Karlo Cilar je nakon raspucavanja popravio svoj plasman

iz kvalifikacija, te na kraju zauzeo sedmo mjesto. Posebno pak su dobri bili Mihael Štebih i Božidar Vuruši , koji su uspjeli pobijediti sve svoje protivnike i plasirati se u finale. U samom finalu Štebih je bio precizniji i osvojio zlato, dok je Vuruši u pripala srebrna medalja.

BICIKLIZAM

Stjepan Hunjak iz BK-a “Mura avantura” po prvi put na pobjedni kom postolju U nedjelju 20. svibnja u Crikvenici je održana brdsko - biciklisti ka utrka u disciplini XCO (Cross country olimpic) pod nazivom “11. XCO Podbadanj 2012.“. Utrka se bodovala za Kup Hrvatske, a na njoj je sudjelovalo i pet lanova biciklisti kog kluba “Mura avantura“ iz Svetog Martina na Muri. Predstavnici Mure avanture odli nim su vožnjama postigli sjajne rezultate. Tako je u kategoriji U-13 Stjepan Hunjak iz BK-a “Mura avantura“ Sveti Martin na Muri zauzeo tre e mjesto i tako se po prvi put u karijeri našao na postolju u Kupu RH. U

toj utrci drugi predstavnik BK-a “Mura avanture“ Timotej Kocen ušao je u cilj samo sa sekundom zaostatka za Stjepanom i osvojio etvrto mjesto. U kategoriji U15 voza Marcel Rob zauzeo je vrlo dobro 8. mjesto sa zaostatkom od 3 minute i 13 sekundi iza pobjednika. Kod kadeta pak je voza Mure avanture Damjan Mikec zauzeo odli no 6. mjesto sa zaostatkom od 9 minuta i 56 sekundi. U kategoriji sporta Ivan Ružman iz Mure avanture utrku je završio na 14. mjestu sa zaostatkom za pobjednikom od 12 minuta i 19 sekundi.

EP u karateu donio još jedan veliki uspjeh ženske reprezentacije Hrvatske

akov anka Maša Martinovi s tri pobjede briljirala na putu prema srebru Hrvatska ženska reprezentacija u borbama (Saleš, elan, Tubi , Martinovi ) postigla je povijesni uspjeh i nakon svjetske bronce u Beogradu 2010. došla do dugo priželjkivane europske medalje, i to srebrnog sjaja. Briljirala je akov anka Maša Martinovi , ina e lanica KK-a Hercegovina, koja je izdašno pridonijela ovom rezultatu uvjerljivim pobjedama u klju nim me evima protiv Španjolske, Italije i Švicarske. Na EP-u, koje je održano u Španjolskoj – Teneri e, hrvatske reprezentativke bile su odli ne u eliminacijama te u prvom kolu na dvije plo e svladale europske prvakinje i svjetske viceprvakinje Španjolke na

akov anka Maša Martinovi – standardna lanica reprezentacije (tre a slijeva) okitila se još jednom vrijednom medaljom doma em terenu. Isto im je pošlo za rukom u drugom kolu protiv Belgije, a zatim su u etvrtfinalu svladale Italiju s jednom pobjedom i to isto ponovile

Me imurski shotokan klubovi ostvarili odli ne rezultate u Padovi lanovi Shotokan karate kluba “Muraken” iz Murskog Središ a i Shotokan karate kluba “ akovec” sudjelovali su na Makotokai otvorenom prvenstvu Italije u Padovi, na kojem su uz njih bili i natjecatelji iz Italije, Slovenije i

nekoliko drugih klubova iz Hrvatske. U kategoriji kate prva mjesta osvojili su Nikola Petrovi , Mirna Tomljanovi , Lorena Kos, Patricija Kon i , Lovro Mihol ek, Ivan Kanižaj i Manuel Ša ari , na

za ulazak u finale protiv Švicarske. U finalu se ekipa, na žalost, morala zadovoljiti srebrom nakon poraza od Turske, ali i taj rezultat je sjajan. drugo mjesto plasirala se Katarina Ho man, dok su tre i bili Fran Horvat, Ivana Kosec i Denis Bistrovi .U borbama (kumite) najbolji su bili Manuel Ša ari i Dino Leskovec, Ivana Kosec, Zvonimir Mihol ek i Nikola Posavi bili su drugi, a Helena Kosec i Denis Bistrovi tre i. Mlade natjecatelje vodili su treneri Robert Mihol ek, Dinko Šari i Tomislav Ov ar.

Karatisti Nedeliš a u Postojni potvrdili svoju me unarodnu kvalitetu U slovenskoj Postojni održan je me unarodni karate turnir na kojem je nastupilo 700 natjecatelja iz 79 klubova iz 17 država. lanovi karate kluba Nedeliš e još jednom su dokazali da se kvalitetan rad ispla osvojivši e ri zlata, tri srebra i šest bronci, ime su zauzeli 3. mjesto u ukupnom poretku od spomenu h 79 klubova, što osvojenom peharu daje dodatnu težinu. U uzrastu seniora zlato je osvojio Dominik Kolari u kategoriji seniora - 60 kg, Dominik je zlato osvojio tako er u uzrastu juniora u kategoriji - 61 kg. U konkurenciji seniora Neven Ku an osvojio je srebro, dok je u juniorima u lakoj - 55 kg kategoriji bio bron ani. U kategoriji juniorki srebro je osvojila Mia Šari Horvat, dok je Edita Kodrnja osvojila broncu u lakoj - 48 kg kategoriji. U uzrastu kadetkinja zlatna je bila Edita Kodrnja u lakoj - 47 kg kategoriji, u istoj kategoriji Dajana Kodrnja osvojila je broncu, Mateja Rumplin i Ana Ciglari osvojile su broncu u teškoj + 54 kg kategoriji. U uzrastu mla ih kadeta i mla ih kadetkinja srebro je osvojila Dajana Kodrnja u srednjoj - 45 kg kategoriji, broncu je osvojio Matej Kova i u srednjoj - 40 kg kategoriji. Kod u enika su Nedeliš ani tako er imali jednog osvaja a turnira, Matej Kova i osvojio je zlato u lakoj -35 kg kategoriji, pobijedivši sve pro vnike visokim rezulta ma bez primljenog poena. Na natjecanju su još nastupili Marin Zadravec i Luka Mikolaj, koji su unato vrhunskim borbama, na žalost, ostali bez medalje.

KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U Toplicama Sv. Martin reprezentacije na pripremama! U suradnji s Hrvatskim košarkaškim savezom Košarkaški savez Me imurske županije je suorganizator priprema raznih reprezentativnih selekcija. Donosimo vam termine priprema: 10. – 19. lipnja muška seniorska B reprezentacija i muška U-20 reprezentacija 25.-27. lipnja muška U-17 reprezentacija 2.-5. srpnja ženska U-18 reprezentacija 3.-10. srpnja muška U-18 reprezentacija 15.-22. srpnja muška seniorska reprezentacija 30. srpnja -7. kolovoza muška U-18 reprezentacija 3. – 6. kolovoza muška juniorska reprezentacija Španjolske U sklopu priprema e se organizirati trenerski seminar, stru na predavanja reprezentativnih trenera i utakmice pojedinih selekcija. Donosimo i raspored utakmica: 15. lipnja- muška B: muška U-20 17. lipnja- muška B: muška U-20 4.kolovoza – U-18 Hrvatska – U-18 Španjolska 5. kolovoza – U-18 Hrvatska – U-18 Španjolska

LIGA U – 12 REZULTATI SKUPINE OD 4.-6. MJESTA: Donji Kraljevec (Me imurec 15) – Grafi ar 31:34 Nedeliš e (Mihol ek 21, Jaluši 6, Platuži 8)- Donji Kraljevec(Šupljika 10, Me imurec 15, Mikec 10, Sinkovi 10) 35:49 Nedeliš e( Mihol ek 18, Jaluši 11) – Grafi ar 35:39

TABLICA od 4.-6. mjesta 4. Donji Kraljevec 5. Gra ar 6. Nedeliš e 4. DUBRAV AN

4 4 4 6

3 3 0 1

1 1 4 5

7/35 7/5 4/-40 7/-52

REZULTATI SKUPINE OD 7.-9. MJESTA: BŠT(Jeleni 13, Kranj ec M. 21)- akovec (Barani 8, Jankovi 8) 45:28 akovec (Sobo an 9)Prelog(Mikec 8, Kuli 12) 22:27 BŠT (Jurinec 8, Jeleni 14, Kranj ec 20) – Prelog(Mikec 9, Krušelj 8, Kuli 14) 50:41

TABLICA od 7.-9. mjesta 7. BŠT 8. Prelog 9. akovec

4 4 4

4 0 8/60 2 2 6/-32 0 4 4/-54

PROSLAVA deset godina Košarkaškog kluba Prelog

Deseti ro endan samo zamah za budu nost Prigodnom sve anoš u, revijalnim utakmicama i druženjem Košarkaški klub Prelog proslavio je 10. ro endan. Proslava je zapo ela okupljanjem u školskoj sportskoj dvorani utakmicom mla ih dobnih kategorija, te nastavljena utakmicom seniora (sadašnje ekipe) protiv igra a koji su igrali u proteklih 10 godina za klub. Rezultati nisu bili u prvom planu. Nakon utakmica u holu Osnovne škole izvještaj o radu

podnio je predsjednik Željko Poredoš. Izme u ostalog naglasio je važnost osnivanja KK-a Prelog, za što je preduvjet bila izgradnja sportske dvorane u Prelogu. Dobar rad, kako na seniorskom nivou, tako i u mla im kategorijama, donio je kroz godine sve bolje rezultate. Tako je klub u sezoni 2009./2010. postigao najbolji rezultat – naslov prvaka u B1 košarkaškoj ligi i pravo na igranje u A2 ligi

sjever. Klub nije ušao u višu ligu iz razloga nemogu nosti financiranja tako visokog stupnja natjecanja, ve je naglasak dan radu s mladima, što je i te kako vidljivo po sve ve em broju mladih košarkaša iz vlastitoga pogona. I dalje je škola košarke u punom pogonu pod vodstvom Franje Mikaca i Roka Sori a, a uklju uje se i Zdravko Zvornik. Naravno, i dalje su važni dobri rezultati i rad seniorske ekipe, koji je ta-

KOŠARKAŠKI KLUB ME IMURJE

Kadeti aktivni i uspješni! Iako je velika ve ina ekipa u našem okruženju „na godišnjem odmoru“, mladi igra i Me imurja su u punom pogonu, to nije – treniraju oni koji mogu i žele. Kadeti su odradili odli an turnir u Ma arskoj, na tzv Mini Gira e turniru u Zalaegerszegu igranom 26.i 27. svibnja osvojili su prvo mjesto

i zlatne medalje. Naši su de ki najprije tukli Kormend 77:38, a onda i ZTE sa 50:34, a u finalu su bili bolji od Basket Akademy Nyregihaza Nyrsuli rezultatom 67:48. Uspjeh je tim vredniji ako se zna da im je protivnik u finalu ozbiljna ekipa s pro esionalnim trenerom i treninzima 7 puta tjedno. Za KK Me imurje pod

vodstvom trenera aji a igrali su: Guld, Svaty, Gašpari , Farkaš, ibari , Jambrovi , Vrus, Kapelari, Ranteš i Pa an. U prvu petorku turnira izborom trenera upali su Kapelari i Gašpari . Na istom su turniru nastupili i mla i kadeti kluba pod vodstvom trenera Stjepana Novaka. (bh)

ko er na nivou, bez obzira što se nije ušlo u višu ligu. Po izvješ u prišlo se podjeli zahvalnica svim sponzorima. Prigodom 10. ro endana degustirana je i posebna slavljeni ka torta. Nakon završetka službenog dijela uslijedilo je druženje u prostoru ribi kog doma sportskog društva “Glavatica” u Otoku. Uz slavljeni ku atmos eru, prekrasno druženje trajalo je duboko u no .

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI TURNIR ZA PLASMAN OD 1. DO 3. MJESTA Kotoriba, 3. lipnja dvorana Osnovne škole 14.00 – Kotoriba – Me imurje 15.15 – Me imurje – ŽKK Radost 16.30 – Kotoriba – ŽKK Radost

1. lipnja 2012. III. HNL - sjever završila s prvenstvenom sezonom 2011./2012.

Kotorip ani se spasili, Preložani ekaju opet odluke za “zelenim stolom” U posljednjem kolu Grani ar iz Kotoribe slavio je pobjedu protiv akovca, dok je Mladost iz Preloga odigrala neodlu eno u Virju, tako da su Kotorip ani ostali u ligi, dok bi Preložani mogli ispasti, ako se opet ne spase odlukom za “zelenim stolom“. Kada je u pitanju formiranje tre e III. Lige sjever za sljede u sezonu, u službenom Glasniku lige istaknuto je da iz lige ispadaju posljednje plasirani NK “Polet“ Pribislavec i pretposljednje plasirani NK “Papuk“ Orahovica, umjesto njih u ligu ulaze pobjednici kvali ikacija. etrnaesto plasirana NK “Mladost“ Prelog eka odluku NK “Me imurje“ akovec. Uz to, tu je i obavijest klubovima III. HNL - sjever, koji e sudjelovati u natjecanju u sezoni 2011./2012. da se trebaju prijaviti povjereniku za natjecanje i potvrditi svoje sudjelovanje u natjecanju do 1. srpnja 2012. na propisanom obrascu. Klubovi koji se ne prijave do roka iz to ke 1 ove odluke ili nakon prijave odustanu od natjecanja igrat e na županijskom stupnju natjecanja. Isto tako klubovi koji najkasnije 30 dana prije po etka natjecanja nisu izvršili svoje obaveze iz propozicija natjecanja prethodnog prvenstva (pla anje službenih osoba, lanarine, nov anih kazni i sl.)

TABLICA 1. Mladost Ždralovi

30 20 7 3 +58 67

2. Koprivnica

30 20 6 4 +46 66

3. Bjelovar

30 20 5 5 +47 65

4. Nedeliš e (-1)

30 20 4 48 +22 63

5. Sla na

30 19 4 7 +53 61

6. Podravina Ludbreg 30 17 3 10 +25 54 7. Cro. Grabrovnica

30 16 5 9 +29 53

8. Ivan ica Ivanec

30 15 3 12 +18 48

9. akovec

30 14 6 10 +5 48

10. Križevci

30 9 6 15 -5 33

11. Nedeljanec

30 9 3 18 -16 30

12. Grani ar Kotoriba 30 9 2 19 -47 29 13. Podravac Virje

30 8 4 18 -20 28

14. Mladost Prelog

30 8 4 18 -41 28

15. Papuk Orahovica 30 1 5 24 -67 8 16. Polet Pribislavec

30 1 1 28 -107 4

ne e biti uklju eni u sljede e prvenstvo.

Grani aru bodovi spasa, Mladost remizirala U svoju, mogli bi slobodno re i, najvažniju utakmicu ovogodišnjeg prvenstva nogometaši Grani ara iz Kotoribe krenuli su žustro i borbeno, s namjerom da je svakako dobiju i time zadrže tre eligaški status. Iako su gosti imali po etno vodstvo, Grani ar je preokrenuo rezultat i stigao do pobjede od 3:1, ime su osigurali ostanak u ligi. Naime, u isto su vrijeme njihovi izravni konkurenti Podravac iz Virja i Mladost iz Preloga podijelili bodove i omogu ili nogometašima iz Kotoribe da prvenstvo završe

ispred njih. akovec pak je unato nedovoljnom broju igra a za nastup u ovakvom rangu natjecanja i svim problemima koji su ih pratili tijekom sezone prvenstvo završio na devetom mjestu s etrdeset osvojenih bodova. U Virju se igrao tre eligaški derbi za elja koji nije donio pobjednika. U vrlo važnoj utakmici za oba sastava rezultat je na kraju bio neriješen, što je najviše vode na mlin donijelo Grani aru iz Kotoribe. Doma ini su susret otvorili agresivnije i odlu nije, što im je donijelo rezultat ve u tre oj minuti, kada su poveli golom Strajni a. No, na žalost, ta možda i malo pretjerana agresivnost dovela je na samom po etku i do ozljede gostuju eg igra a Andrea Silve, koji je kraj utakmice do ekao u bolnici. Ipak, unato tom šoku i vodstvu gostiju, ekipa Mladosti nije klonula duhom, ve je jednom žustrom i borbenom igrom u 11. minuti došla do izjedna enja golom Furundžije. Tim je pogotkom i završeno prvih 45 minuta. Do novog se pogotka ekalo do 65. minute, kada je doma e u vodstvo doveo Hrženjak. Nakon nekoliko propuštenih prilika, Mladost je ipak do boda stigla golom Srake u 77. minuti. Imali su gosti do kraja susreta prilike osvojiti i sva tri boda, no Sraka, Mag-

daleni , kao ni Vugrinec nisu ih uspjeli realizirati.

Pobjeda Nedeliš a, poraz Poleta Nogometaši Nedeliš a svojim su vjernim navija ima za kraj prvenstva priredili pravu golijadu. Susret protiv Križevaca završen je doma om pobjedom od 5:3. Prvenstvo su završili na etvrtom mjestu. Na put u Koprivnicu nogometaši Poleta najvjerojatnije su otišli bez nade u nekakav povoljniji rezultat. Nakon devedeset minuta i to smo saznali. Doma in je slavio 5:0. Pribislav ani se vra aju u I. županijsku ligu, a, kako su igrali, bolje da se nisu mu ili u ovom stupnju natjecanja. (so)

NEIZVJESTAN STATUS oba akove ka kluba za bilo kakvo daljnje natjecanje

Me imurju i akovcu upitan nastup i u III. HNL? Sve što je bilo re eno na prošlotjednoj konferenciji za novinare NK Me imurja (više o svemu u sljede em broju), a ti e se mogu eg nastupa u II. HNL (podjela II. HNL na dvije skupine), dolazi u pitanje zbog novih zavrzlama oko licenciranja ne samo za II. HNL, ve i III. HNL – sjever, u koju je NK Me imurje ispalo. Iako iz tog kluba poru uju da je obrazloženje o nelicenciranju “smiješno“, prema informacijama koje smo dobili od osoba bliskih HNS-u, na žalost po Me imurje, s obzirom na dugovanja i shodno tome da se ove sezone i u tre u ligu treba u i istih ra una i s podmirenim obavezama prema svim dužnicima (igra ima, zaposlenicima, službenim osobama),

“visi“ nastup i u tre eligaškom rangu. I ne samo njima, ve i NK-u akovec, koji je tako er u milijunskoj blokadi ve nekoliko godina. Prema neslužbenim dostupnim informacijama, od ove sezone e i hrvatski tre eligaši uo i novog prvenstva morati dokazati da nemaju dubioze da bi dobili licencu za igranje u toj ligi. Prema ovome je i mogu e spajanje NK Me imurje i NK akovec, jer je ve ranije najavljeno da nema smisla da dva kluba na istom stadionu igraju III. HNL. Me utim, to spajanjo bila bi “vre a bez dna“, jer oba kluba navodno imaju inancijski minus koji se kre e oko 7 - 8 milijuna kuna, a blokada na njihovim žirora unima je tako er nekoliko milijuna kuna.

1. lipnja 2012. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

29.kolo I. ŽNL MNS SLOBODA – CENTROMETAL 2-4 (2-2) SLAKOVEC. Igralište: Sportski park. Suci: Ivica Križai , Tomislav urila, Antun Koruni . Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Levec (6) 11m, 1-1 Ba an (9), 2-1 Petek (37), 2-2 Pani (44), 2-3 Vibovec (48), 2-4 Vibovec (55) SLOBODA: Tkal ec, Hižma (od 62. Kolar), Begovi (od 75. Miljan i ), Buhanec, Levec, Katanec, Srnec, Goricaj, Šoštari (od 52. Podvez), Hergoti (od 86. Krnjak), Petek, trener: Stjepan Petek CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Novak L, Fu ko, Gunc, Vinceti M, Buhanec (od 84. Lastavec), Bratkovi , (od 65. Novak D), Vibovec (od 80. Vinceti B), Pani (od 72. Fegeš), Ba an (od 88. Jurman M) Žuti kartoni: Vibovec (Centrometal)

SPARTAK – PUŠ INE 1-1 (1-0) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Marin Horvat, Lidija Kralji , Ivica Felker. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Hali (13), 1-1 Levani (79) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali , Rogina, Šegovi E., Lovren i , Šegovi S (od 75. Pavlic), Škvorc, Juras, Šegovi I., trener: Zoran Graši PUŠ INE: Majurec, Kresinger (od 56. Husejnovi ), Dove er, Klemen i , Novosel, Celinger, Vrbanec, Posavec, Levani , Knezi , Lesar, trener: Boris ur evi Žuti kartoni: Juras (Spartak); Novosel, Klemen i , Levani (Puš ine) Crveni karton: Klemen i (Puš ine)

BSK ME . METALI – DINAMO (P) 1-4 (0-1) BELICA. Igralište: Mostiš e. Suci: Igor Križari , Saša Fegeš, Boris Jakovljev. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Hali (45), 0-2 Mihalovi (50), 1-2 Antolaši (61), 1-3 Hergoti (75), 1-4 Dodlek (78) BSK: Šimuni (od 80. Dodlek), Bašek, Šmid, Gelo, Antolaši , Gajnik, Mihalec, Šari , Škvorc, Petri evi , Trstenjak, trener: Kristijan Mihalec DINAMO: Rebernik, Žuli Darko, Hali , Jan ec, Dodlek, Klekar (od 25. Hergoti ), Mar ec (od 78. Žuli M.), Žuli Danijel, Štampar (od 78. Križai ), Mihalovi (od 65. Cirkven i ), Domini , trener: Zoran Kralji Žuti karton: Šmid (BSK)

UKOVEC 77 – POLET (SMNM) 1-1 (1-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec 77. Suci: Matija Horvat, Branko Bacinger, Siniša Luka i . Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Fran i (7), 1-1 Hren (87) UKOVEC: Lehki, Slavi ek, Hladnik, Poljak, Varga, Fran i , Belovi , Vuk, Marka (od 90. Jezer i ), Duman i (od 90. Madi ), trener: Ivan Bartoli POLET: urkin, Karlov ec Mihael, Karlov ec Mihajel, Sobo an, Hren, Turk (od 79. Makovec), Radikovi , Rihtarec (od 80. Brezova ki), Gori anec, Šardi Z., Lisjak (od 66. Novak), trener: Krešimir Šenji Žuti kartoni: Poljak, Petrovi , Vuk, Slavi ek, Lehki ( ukovec); Rihtarec (Polet)

Poletu iz Svetog Martina na Muri i bod u ukovcu dovoljan za obranu naslova prvaka Poletu i bod u ukovcu bio dovoljan za naslov prvaka i slavlje. Doma i su rano ve u 6.minuti zgoditkom Krunoslava Fran i a stigli do vodstva od 1-0. U dobroj i vrlo kvalitetnoj utakmici doma in je velikom borbenoš u parirao Poletu i na kraju apsolutno zaslužio bod. Gosti iz Svetog Martina na Muri su ve im dijelom utakmice imali inicijativu i stvarali prigode, no realizacija je izostala. Do poravnanja rezultata tri minute prije kraja utakmice došli su pomalo spretno i sretno. Jednu odbijenu loptu u doma em kaznenom prostoru Boris Hren je pospremio u mrežu doma eg vratara Darka Lehkija za kona nih 1-1. Pet doma ih opomenutih igra a, a samo jedan gostuju i. Kad su po završetku utakmice igra i Poleta saznali rezultat utakmice u Maloj Subotici po elo je veliko veselje proslave naslova prvaka kolo prije kraja prvenstva. U subotu kad im gostuje Podturen bit e tek prava fešta.

Iznena enje u M. Subotici Puš inama bod iz Male Subotice. Doma i Spartak je dosta rano u 13.minuti zgoditkom Denisa Hali a poveo 1-0 i to minimalno vodstvo držao sve do pred sam kraj utakmice. Puš ine su u 70.minuti ostale bez Gorana Klemen i a koji je kod izricanja opomene suca utakmice Marina Horvata opsovao, a ovaj ga isklju io sasvim opravdano. Broj ano slabiji gosti su devet minuta kasnije zgoditkom Karla Levani a stigli do izjedna enja. Od radosti postizanja zgoditka Levani je skinuo dres i zaradio opomenu. Gosti su imali trojicu opomenutih igra a, a doma i samo jednog.

Centrometalu susjedski derbi

OMLADINAC – NAPRIJED (C) 4-1 (0-0) N. SELO ROK. Igralište: Stadion NK Omladinac. Suci: Zoran Novak, Borut Križari , Ivan Žganec. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Reich (50), 2-0 Krišto i (55), 3-0 Krišto i (68) 11m, 3-1 Hižman (73), 4-1 Novak (83) OMLADINAC: Tomaši , Marodi, Reich, Lukman, alopa, Jaluši , Culjak (od 85. Filipovi ), Vukovi (od 90. Lesjak), Novak (od 87. Perho ), Krišto i , Drk (od 80. Pušar). NAPRIJED: Mlinarec, Varga (od 36. Hižman), Vlah, Horvat F, Novak, Hižman, Glavina I. (od 78. Kemec), Martinec, Horvat P, Glavina Ž., Režek, trener: Dušan Podgorelec Žuti kartoni: Drk, Vukovi (Omladinac); Glavina I., Novak (Naprijed)

U Slakovcu doma i poraz Slobode. Prvo su poluvrijeme doma i dva puta imali vodstvo, ali su gosti iz Macinca do kraja prvog poluvremena uspjeli poravnati na 2-2. Iako su doma i cijelim tijekom kontrolirali igru Centrometal je u drugom dijelu sa dvije kontre stigao do pobjede od 4-2. Kod Slobode nije imao svoj dan mladi vratar Mišel Tkal ec kojem «na dušu» idu dva primljena zgoditka. Ve u 6.minuti Sloboda je imala kazneni udarac kojeg je ve po obi aju realizirao Vjeran Levec. Tri minute kasnije

SLOGA – DUBRAV AN 3-0 (1-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Dražen Jur ec, Stjepan Fic, Robert Radek. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Vugrinec (19), 2-0 Vabec Davor (68), 3-0 Vugrinec (81) SLOGA: Per i , Kosalec, Branilovi , Koalr, Vabec Damir, Vabec Darko (od 86. Ban), Vabec Davor, Bali , Vugrinec, Juki (od 83. Šari ), Bajzek (od 56. Branilovi ), trener: Ivan Hamonajec DUBRAV AN: Šubaša, Brljak, Ribi (od 85. Bali), Hujs, Horvat D., Vidovi , Jadan D., Špoljar, Horvat D., Šte i (od 65. Horvat I), mrlec, trener: Dražen Horvat Žuti kartoni: Branilovi , Vugrinec, Bali (Sloga); Špoljar, Horvat (Dubrav an)

PODTUREN – MLADOST (I) 6-1 (4-1) PODTUREN. Igralište: NK Podturen. Suci: Bojan Juras, Ivica Horvat, Vjeran Tuksar. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Balenovi (7) 11m, 2-0 Lepen-Jurak (15), 3-0 Kolar M. (29), 3-1 Fran i (32), 4-1 Lepen J. (34), 5-1 Golubi (67), 6-1 Kerovec (90) PODTUREN: Kolar D., Okreša, Horvat, Kerovec, Balenovi , Kolar A., Boži , Mu i , Lepen-Jurak (od 62. Golubi ), Lepen J., Kolar M., trener: Damir Vrbanec MLADOST: Patafta, Leva i , Bujan, Horvat (od 74. Klinec), Murkovi , Beštek, Orehovec (od 42. Talan), Krišto i (od 46. Novak N), Jurinec, Novak M., Fran i (od 60. Vuk), trener: Dragutin Naran a

LISTA STRIJELACA 30 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak) 25 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an) 21 zgoditak – Nenad Vibovec (Centrometal) 17 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I) 16 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P) 15 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM), Aleksandar Vincek (Sokol) 14 zgoditaka – Željko Glavina, Damir Režek (Naprijed) 13 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK), Jurica Novak, Goran Krišto (Omladinac NSR) 12 zgoditaka – Denis Srnec (Sloboda S), Dino Herc ( ukovec 77), Darko mrlec (Dubrav an), Ivica Vugrinec (Sloga ) 11 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen) 10 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed), Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Ivan Malovi (Trnava), Sre ko Šegovi (Spartak) 9 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (BSK), Zvonimir Pani (Centrometal), Dražen Petek (Sloboda S), Josip Lepen (Podturen)

VETERANI – ISTOK – 24. KOLO RADNI KI – POLET 1-2 (0-0)

SPARTAK – DINAMO (P) 6-1 (3-1) M.SUBOTICA. Igralište: Palovec. Sudac: Marinko Hrušoci Strijelci: 1-0 Križai (9), 1-1 Vugrinec (11), 2-1 Mar ec S (37) 11m, 3-1 Mar ec S (41), 4-1 Mar ec S (67), 5-1 Graši (75), 6-1 Križai I (83) SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I., Hrasti , Milijan i , Horvat, Križai M., Mar ec S., Taradi, Lon ari , Graši DINAMO: Modrinjak, Cirkven i , Hliš , Kolari , Furdi, Šegovi , Domini I., Koprivec D, Vugrinec, Koprivec Z, Domini M.

KRALJEV AN 38 – MLADOST 3-4 (0-2)

BSK – PODTUREN 4-4 (3-1) BELICA. Igralište: NK BSK. Sudac: Damir Klari Strijelci: 1-0 Horvat M (6), 2-0 Horvat V (8), 2-1 Ko evar (24), 3-1 Mesari (35), 3-2 Ov ar S (50), 3-3 Ov ar S (65) 11m, 4-3 Me imerc (71), 4-4 Biber (74) BELICA: Horvat J., Novak, Buhin, Mati , Mesari A, Horvat M., Mlinari , Horvat V., Mesari D (od 46. Kova ec), Trstenjak (od 46. Me imurec), Sirc PODTUREN: Kukovec, Lepen, Novak, Ov ar J., Biber, Murkovi , Kerovec, Ko evar, Ov ar S., Strnad, Hranilovi

Palov ani slavili u Belici Dinamo iznenadio pobjedom u Belici. Kad se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Igora Križari a za odlazak na odmor gosti iz Palovca su zgoditkom Hrvoja Hali a poveli sa 1-0. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 50.minuti Marko Mihalovi povisuje gostuju e vodstvo na 2-0. Matija Antolaši uspio je smanjiti gostuju e vodstvo u 61.minuti. Kristijan Hergoti u 75.minuti povisuje vodstvo Dinama na 3-1. Tri minute kasnije Antonijo Dodlek postavlja kona nih visokih 4-1 za Dinamo. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

Podturen pregazio Ivanov ane Težak poraz Mladosti u Podturnu. Doma i de ki su se dobro raspucali i nanijeli gostima iz Ivanovca visoki poraz. Niti kartonirani i ozlije eni gostuju i igra i nisu opravdanje za tako visok poraz. Sve je krenulo kaznenim udarcem za doma e u 7.minuti kojeg je uspješno realizirao Mihovil Balenovi . Za nepunih pola sata igre doma i su ve vodili sa 3-0, a strijelci su bili prvo u 15.minuti Damir Lepen-Jurak, a potom u 29.minuti Matija Kolar. Dalibor Fran i je smanjio na 3-1 u 32.minuti. Do kraja prvog dijela još jedan zgoditak u mreži Luke Patafta. Zanimljivo je da su za doma e svih šest zgoditaka postigli razli iti strijelci. Dva zgoditka za Podturen u drugom dijelu i pobjedu od 6-1 postigli su Jurica Golubi i Ivan Kerovec. Za pohvalu je što niti jedan igra nije bio opomenut.

Sokol slavio u Gori anu Važna pobjeda Sokola u Gori anu. Filip Novak je goste iz Vratišinca doveo u 11.minuti u vodstvo od 1-0. Tih minimalnih 1-0 bilo je sve do 51.minute kada na 2-0 povisuje Mihael Lebar. etiri minute prije kraja utakmice Aleksandar Vincek je samo potvrdio pobjedu od 3-0 kod ve otpisane Trnave. Niti na ovoj utakmici opomenutih igra a nije bilo.

Glatka doma a pobjeda Sloge. Sa dva zgoditka Ivice Vugrinca u 19. i 81.minuti i jednim

TRNAVA – SOKOL 0-3 (0-1) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Božidar Kolari , Dragan Hrustek, Tihomir Kralji . Delegat: Dragutin Hozjak Strijelci: 0-1 Novak F (11), 0-2 Lebar (51), 0-3 Vincek (86) TRNAVA: Ivanovi , Malek, Harmicar (od 24. Baksa), Katanec, Jakši , Vugrinec, Markuši , Malovi , Mesari , Ribi (od 61. Farkaš), Malovi (od 53. Markan), trener: Mladen Vlah SOKOL: Puh B, Mikolaj, Lisjak, Lebar (od 61. Bistrovi ), Drk, Novak, Puh S. (od 63. Horvat), Mikolaj (od 70. Kova i ), Vincek, Mun ar (od 46. Posavec), Novak, trener: Denis Ratajec

NEDELIŠ E – BRATSTVO (SV) 6-1 (2-0)

22 21 22 22 22 22 23 22 22 23 21 22 22

17 16 13 14 13 9 9 8 7 6 6 2 1

1 3 4 1 3 5 5 4 5 7 0 3 3

4 2 5 7 6 8 9 10 10 10 15 17 18

82:21 61:23 66:34 46:42 89:40 47:37 64:57 58:64 46:56 44:52 41:72 37:107 28:104

52 51 43 43 42 32 32 28 26 25 18 9 6

Parovi sljede eg kola: Jadran - Kraljev an 38, Dinamo (D) – Spartak, Dinamo (P) – BSK, Podturen – Hodošan, Polet (P) – Vidov an, Mladost (I) - Mladost (Pr.)

NEDELIŠ E. Igralište: NK Nedeliš e. Sudac: Zdravko Toplišnjak Strijelci: 1-0 Žnidari (35), 2-0 Žnidari (43), 3-0 Žnidari (49), 4-0 Marciuš (60), 5-0 Marciuš (65), 6-0 Marciuš (90), 6-1 Srnec (90) 11m NEDELIŠ E: Tkal ec, Vizinger Damir, u ek, Branilovi , Vizinger Dejan, Žnidari , Dokleja, Kacun, Vizinger I., Marciuš BRATSTVO: Žnidari , Kolari , Horvat, Tomaši , Balent, Srnec, Boži , Šari , Vuruši , Žemlji , Zeli

SLOBODA – OMLADINAC (M) 0-2 (0-1) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Sudac: Dragutin Novak Strijelci: 0-1 Blažon (39), 0-2 Blažon (89) SLOBODA: Srnec, Horvat, Platuži , Koruni K, Sen ar, Ivanuša, Kiri , Koruni D., He a, Goricaj, Krišto i OMLADINAC: Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Strahija, Kukovec, Dodlek, Blažon, Hranjec, Damiš, Bedi

72:37 67:27 63:44 47:35 54:50 52:38 53:45 53:58 53:47 35:45 40:53 50:60 47:66 36:41 54:78 30:82

61 56

52 48

45 43 41 40 39 39 38 36 34 33 32 16

STATISTIKA 33 zgoditaka pos gnuto ili 4,1 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 21 opomenu igra ; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Davora Vabeca u 68.minuti Sloga je prakti ki pobjedom protiv Dubrav ana osigurala ostanak u ovoj ligi. U kvalitetnoj igri i lijepoj za gledanje gledateljima kojih se okupilo u akovcu oko 200 doma i su bili puno bolji i zasluženo su pobijedili. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

I Omladincu važni bodovi u derbiju za elja Derbi za elja u Novom Selu Rok pripao doma inu. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. Omladinac je do vodstva stigao u 50.minuti zgoditkom Davida Reicha. Pet minuta kasnije na 2-0 povisuje Goran Krišto i koji je ujedno bio strijelac i za 3-0 u 68.minuti, ali iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Naprijed je tek u 73.minuti zgoditkom Fabijana Hižmana uspio zatresti doma u mrežu. Sedam minuta prije kraja utakmice kapetan Omladinca Jurica Novak postiže zgoditak za pobjedu od 4-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

U srijedu 6. lipnja prva utakmica U subotu e Polet iz Svetog Martina na Muri saznati protivnika u kvali ikacijama za III. HNLsjever. Mogu i protivnici su NK Virovitica, NK Zdenka Veliki Zdenci ili prvak ŽNS Varaždin NK Novi Marof ili NK Dubravka Tur in. Prva utakmica kvali ikacija igra se ve u srijedu 6. lipnja, dok je uzvrat u subotu 9. lipnja.

POLUFINALE KUP-a HNS za žene

Trnava bez finala

N. SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Varga B (2), 1-1 Zaspan (4), 2-1 Varga B (24), 3-1 Varga B (26), 4-1 Fric (32), 5-1 Varga B (55), 5-2 Zaspan (84) OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Vukovi , Bel, Jaklin, Fric, Varga A, Vinko, Varga B., Jurinec ŠENKOVEC: Palatinuš, Tkal ec, Polak, Ratajec, Hren, Kolar, Toplek, Fušar, Saboli , Mikac, Zaspan

TABLICA 1.Spartak 2.Mladost (I) 3.BSK 4.Mladost (Pr.) 5.Hodošan 6.Dinamo (D) 7.Vidov an 8.Podturen 9.Dinamo (P) 10.Radni ki 11.Polet (P) 12.Kraljev an 38 13.Jadran

6 5 9 9 12 10 10 13 12 12 13 15 13 12 17 21

FAIR PLAY

HAJDUK – SOKOL 1-10 (0-3)

POBJEDA – SLOGA ( ) 3-0 (1-0)

4 8 4 6 3 7 8 4 6 6 5 3 7 9 2 4

Isklju eni igra : Goran Klemen i (Puš ine) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nenad Vibovec (Centrometal), Davor Špoljar, Ivan Horvat (Dubrav an), Ivica Glavina (Naprijed)

BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 0-1 Filipan (12), 0-2 Leško (38), 0-3 Leško (40), 0-4 Novak (52), 0-6 Filipan (57), 0-7 Novak (60), 0-8 Novak (69), 0-9 Leško (71), 0-10 Novak (77) 11m, 1-10 Hergoti (86) HAJDUK: Mar ec, Vinkovi , Grabrovi , Žnidari , Alijaševi , Gregorin i , Šafari M, Mar ec, Slunjski, Hergoti , Šafari I. SOKOL: Petak, Jambreši , Mance, Ratajec, Trstenjak Milivoj, Novak, Leško, Trstenjak Marijan, Tomaši , Filipan, Mavrek

G.HRAŠ AN. Igralište: NK Pobjeda. Sudac: Franjo Hergoti Strijelci: 1-0 Trbovi (36), 2-0 Škvorc (77), 3-0 Trbovi (80) POBJEDA: Marciuš, Treska, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Furdi, Zobovi , Topolnjak, Mikulan, Škvorc SLOGA: Rajf, Mikuli , Glad, Varga, Vraži , Belec, Štampar, Vuruši , Raguž, Baša, Strahija

19 16 16 14 14 12 11 12 11 11 11 11 9 8 10 4

Parovi sljede eg kola: Puš ine – BSK, Dinamo (P) - Sloga ( ), Dubrav an - Sloboda (S), Centrometal - ukovec 77, Polet (SMNM) – Podturen, Sokol - Omladinac (NSR), Naprijed – Spartak, Mladost (I) - Trnava

OMLADINAC – ŠENKOVEC 5-2 (4-1)

VIDOV AN – MLADOST (I) 4-6 (4-2)

29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

KVALIFIKACIJE za III. HNL-sjever

Sloga osigurala opstanak protiv konkurenta

D.VIDOVEC. Igralište: Kalanice. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 1-0 Gašpari (5), 2-0 Gašpari (8), 3-0 Nesti (15), 3-1 Kranjec (34), 3-2 Žbulj (36), 4-2 Bartoli (40), 4-3 Pojer (58), 4-4 Varga (62), 4-5 Pojer (73), 4-6 Žbulj (76) VIDOV AN: Pišpek, Lukša, Hertelendi, Dolenec, Gašpari , Šte i , Igrec, Stojkov, Bartoli (od 46. Legin), Vidovi , Nesti MLADOST: Ruži , Klinec, Jurinec (od 25. Bašek), Jambrovi (od 46. Pojer), Varga, Plevnjak (od 25. Perone), Kranjec (od 46. Žvorc), Toplek (od 46. Lajtman), Kozjak (od 25. Višnji ), Kralji (od 21. Tkalec)

JADRAN – DINAMO (D) 4-1 (1-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 1-0 Jan ec (7), 1-1 Biber (19), 2-1 Vrbanec (54), 3-1 Podvezanec (72), 4-1 Vrbanec (89) JADRAN: Kova i , Juras, Klju ari , Hajdinjak, Hrasti , Mihalic, Podvezanec, Jan ec, Vrbanec, Pavlekovi , Podgorelec DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Jan ec, Pintar, Husi , Biber, Jesenovi , Hliš , Vugrinec

gosti su zgoditkom Bojana Ba ana poravna na 1-1. Novo vodstvo doma inu u 37.minuti donosi Dražen Petek. Minutu prije kraja prvog dijela na 2-2 poravnava Zvonimir Pani . U drugom dijelu sa dva zgoditka u samo sedam minuta od 48. do 55. kapetn mom adi Centrometala Nenad Vibovec donosi pobjedu od 4-2. On je bio i jedini opomenuti igra na utakmici zbog udaranja kutne zastavice.

VETERANI – ZAPAD – 24. KOLO

GARDINOVEC. Igralište: NK Radni ki. Sudac: Željko Novak Strijelci: 0-1 Mihalkovi (47), 0-2 Mihalkovi (53), 1-2 Horvat (70) RADNI KI: Paler, Baksa D, Novak D, Vodopija, Horvat, Carovi , Novak J., Hajdarovi , Poto njak, Bacinger, Baksa Z. POLET: Stamenkovi , Juras, Iva i , Pejanovi , Šolti , Prprovi , Mihalkovi , Fodor, Sever, Novak, Radek

D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Sudac: Darko Lehki Strijelci: 0-1 Ko iš (27), 0-2 Martinec (42), 0-3 Slavi ek (49), 0-4 Kedmenec (59), 1-4 Križaj (63), 2-4 Cerovec (66), 3-4 Perca (70) KRALJEV AN: Strahija, Radmanovi , Tisaj, Cerovec, Mlinarec, Ciglari , Iskra (od 46. Glad), Srpak (od 26. Križaj), Perca , Hegeduš, Balog (od 59. Strbad) MLADOST: Bartoli , Posavec, Kedmenec, Bauer (od 56. Kljai ), Hozjak, ižmešija (od 26. Kalšan), Slavi ek, Zvonarek, Ko iš, Martinec (od 46. Viher), Gorupi

TABLICA 1.Polet (SMNM) 2.Spartak 3.Centrometal 4.BSK 5.Mladost (I) 6.Sloboda (S) 7.Podturen 8.Sokol 9.Dinamo (P) 10.Sloga ( ) 11. ukovec 77 12.Omladinac (NSR) 13.Naprijed 14.Puš ine 15.Dubrav an 16.Trnava

AKOVEC – STRAHONINEC 3-3 (2-3) AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Kolari (11), 1-1 Sa er (18) 11m, 2-1 Šenji (21), 2-2 Tomaši (30), 2-3 Zorkovi (40), 3-3 Kolari (83) 11m AKOVEC: Tropša, Ga al, Duji , Sa er, Šenji, Kneževi , Hamonajec, Kolari , Musta , Žganec, Damijan STRAHONINEC: Trupkovi , Hadži , Drabi , Aldi , Antonovi , Zorkovi , Pintari (od 25. Tomaši ), Pavlekovi , Šimuni , Kolar, Sen ar

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Omladinac (NSR) 3.Sloga ( ) 4.Strahoninec 5.Bratstvo (SV) 6.Sloboda (S) 7.Pobjeda 8.Sokol 9. akovec 10.Omladinac (M) 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Hajduk (B)

22 22 22 22 22 22 22 22 21 22 22 22 23

17 17 12 11 10 9 9 8 7 6 5 5 1

2 1 5 6 4 7 6 4 5 5 5 2 0

3 4 5 5 8 6 7 10 9 11 12 15 22

67:30 73:36 56:37 80:52 67:54 59:46 66:41 64:59 56:50 41:55 41:64 45:74 25:142

53 52 41 39 34 34 33 28 26 22 20 16 3

Parovi sljede eg kola: Sokol – akovec, Strahoninec - Omladinac (NSR), Šenkovec – Nedeliš e, Bratstvo (SV) - Sloboda (S), Omladinac (M) – Pobjeda, Sloga ( ) - Sloboda (M)

Iako je postojalo veliko htijenje, želja za plasmanom nogometašica Trnave u inale kupa se ipak nije ostvarila. ŽNK Trnava – Dinamo Maksimir 0:3. U polu inalu je bolja od njih, pred tristotinjak gledatelja bila ekipa zagreba kog Dinamo Maksimira. Sam po etak doma ih igra ica sputanih najvjerojatnije atmosferom i brojem gledatelja pred kojim dosad nisu nastupale i nije bi najbolji. Puno se griješilo i u prijemu ,ali i dodavanju, što su goš e iskoristile i povele u 31. minuti. Imale su doma e nogometašice nakon toga i veliku priliku koju Gabri nije iskoristila kada je sama izašla pred gostuju u vratarku. Dinamo je to kaznio u sljede em napadu, pove avši vodstvo na 0:2, da bi kona ni rezultat za pobjedu zagrep anki i plasman u inale kupa postavila Žigi u 48.minuti susreta. (so)

1. lipnja 2012.

29. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN – DUBRAVA (S) 10-3 (5-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Rudolf ižmešija, Željko Novak, Darko Lehki. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Strahija (3), 2-0 Strahija (6), 3-0 Strahija (9), 4-0 Kova (12), 5-0 Strahija (16), 6-0 Kova (51), 6-1 Vidovi (57), 7-1 Jakši (58), 8-1 Strahija (60), 9-1 Naran a (69), 9-2 Murkovi (71) 11m, 9-3 Varga (76), 10-3 Kova (79) HODOŠAN: onkaš, Naran a, Vadlja, Sinkovi , Kova evi , Mar ec, Jakši , Strahija G, Kova , Strahija Z., Krznar, trener: Goran Strahija DUBRAVA: Mu i , Jambroši , Turk, Tkalec, Varga, Palir, Bobi anec, Vidovi , Škvorc, Murkovi , trener: Ivan Ratajec

BRATSTVO – BUDU NOST (P) 2-3 (1-2) S.VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Zdravko Toplišnjak, Josip Novak, Marinko Hrušoci. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Višnji (18), 0-2 Martinec (26), 1-2 Horvat (34), 2-2 Cerovec (62), 2-3 Hali T (90) BRATSTVO: Lajtman, Bacinger, Zlatarek, Magdaleni , Medved, Horvat (od 81. Vugrin), Kopjar (od 76. Kocijan), Fu ko, Cerovec, Krišto i , Hižman (od 55. Kozar), trener: Goran Kova BUDU NOST: Novak, Lon ari (od 76. Novosel), Hali T, Ciglari , Domini , Višnji , Hali A., Lastavec, Dodlek, Martinec, Ciglar, trener: Danijel Ciglar Žuti kartoni: Bacinger, Medved, Kozar, Vugrin (Bratstvo); Lastavec, Hali , Višnji (Budu nost)

KRALJEV AN 38 – DRAŠKOVEC 3-2 (3-0) D.KRALJEVEC. Igralište: NK Kraljev an. Suci: Goran Žganec, Danijel Ko ila, Antun Kukovec. Delegat: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Cvek S (9), 2-0 Slavi ek (21), 3-0 Cvek S (26) 11m, 3-1 Pišpek F (66) 11m, 3-2 Pišpek N (87) KRALJEV AN: Juras, ekunec, Vlah, Štefok, Cvek S, Slavi ek H, Novak, Slavi ek S (od 58. Cvek V.), Stankov, Hobor (od 65. Vlah), Lipi , trener: Dubravko Miš in DRAŠKOVEC:Taradi,Turk,Židov(od46.Matja i ),Smrk,Baranaši ,Debelec(od54.Lon ari ), Mlinari , Kavran (od 83. avlek), Pišpek N., Repalust, Pišpek F., trener: Božidar Repalust Žuti kartoni: Slavi ek H., Juras, Stankov (Kraljev an); Repalust (Draškovec) Crveni karton: Židov (Draškovec)

SK – GRANI AR 1-0 (1-0) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Željko Turk, Bruno Brljak, Toni Fažon. Delegat: Franjo Kocijan Strijelac: 1-0 Kramar (15) SK: Novak, Baranaši , Horvat I, Božek, Puri , Lon ari J, Bašnec, Vidovi (od 70. Horvat N), Lon ari D., Kramar, Malek (od 62. Mlinarec), trener: Davor Horvat GRANI AR: Pancer, Lovrek, Leva i , Novak, Mihalec, Paler, Lisjak (od 51. Krznar), Drvoderi D, Lovrek, Drvoderi A., Bohin, trener: Antonio Drvoderi Žuti kartoni: Vidovi , Božek, Lon ari , Horvat ( SK)

DINAMO – DRAVA (DM) 2-3 (1-0) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Dario Srnec, Dario Kos, Lana Vidovi . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Bihar (15), 1-1 Orehovec (52), 1-2 Orehovec (59), 1-3 Igrec (88), 2-3 Novak (89) DINAMO: Bobi anec, Borovec (od 71. Novak), Gregorin i , Krznar A (od 58. Ov ar), Krznar S., Brez, Debelec (od 46. Furdi), Obadi , Trstenjak, Baranaši (od 46. Jambroši ), trener: Marko Obadi DRAVA: Ko iš, Kos, Miser, Mihoci, Mihalac, Vuk, Orehovec, Hošnjak (od 69. Bartoli ), Lipi (od 52. Igrec D), Igrec F., trener: Tomislav Lipi Žuti kartoni: Obadi (Dinamo)

CROATIA – VIDOV AN 3-4 (0-2) OREHOVICA. Igralište: NK Croatia. Suci: Željko Kova i , Mladen Puklavec, Renato Vuk. Delegat: Dragutin Koruni Strijelci: 0-1 Škoda (18), 0-2 Kvakan (41), 1-2 Bali J. (46), 1-3 Škoda (55), 1-4 Friš i (61), 2-4 Šafari (69), 3-4 Kr mar (80) CROATIA: Bajkovec, Ivanuši , Bali D., urin, Kozjak, Kolar (od 60. Ruži ), Jeleni (od 78. Hanžekovi ), Šafari , Kr mar, Ruži (od 68. Križan), Bali J., trener: Miljenko Bali VIDOV AN: Kranjec, Lukša, Nesti , Ku an, Matulin Mario, Nemet Dino, Nemet Danijel, Friš i (od 82. Vukoti ), Škoda (od 86. Tilošanec), Matulin Marko, Kvakan (od 90. Petri ), trener: Sre ko Gabaj

29. kolo II. ŽNL MNS - zapad MLADOST – JEDINSTVO (GM) 3-0 (1-0) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Velimir Leva i , Mihael Vukovi , Stjepan Horvat. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Tuksar (39), 2-0 Tuksar (73), 3-0 Hošpel (85) MLADOST: Rajf, Kodba, Vinko, Stojko, Živko, Hren, Vran i , Leva i , Murkovi , Tuksar (od 85. Novosel), Hošpel, trener: Marijan Mohari JEDINSTVO: Ter, Mohari , Novak, Fujs, Mikulan G., Mikulan Damir (od 45. Krumpi ), Ladi , Borko (od 46. Horvat), Golub, Pani (od 61. Trtinjak), Kocen (od 61. Novak), trener: Roman Trtinjak Žuti kartoni: Vran i (Mladost); Fujs, Mikulan, Borko, Horvat, Novak (Jedinstvo)

ŠENKOVEC – HAJDUK (Š) 0-3 (0-1) ŠENKOVEC. Igralište: Gori ica. Suci: Tomislav Herman, Smiljan Perho , Dominik Filipaši . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Leva i (10), 0-2 Leva i (55), 0-3 Gori anec (75) ŠENKOVEC:NovakG.,NovakM.,Culjak(od80.KranjecS),Vugrinec,Ban,Kanski(od60. Korent), Kukovec, Farkaš, Leško (od 60. Zanjko), Fu ko, Kolar, trener: Marijan Kolar HAJDUK: Jurovi , Hrženjak D (od 63. Jurovi ), Tkal ec, Sabo, Šegovi , Govedi (od 86. Hrženjak K.), Leva i , Debelec M, Gori anec, Debelec G. (od 82. Hrženjak L), Radikovi (od 63. Mikulaj), trener: Robert Gori anec Žuti kartoni: Culjak (Šenkovec); Hrženjak D., Debelec, Govedi (Hajduk)

RUDAR – TRNOVEC 8-0 (3-0) M.SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Dario Bubek, Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Rajf (9) 11m, 2-0 Šolti (17), 3-0 Kova i (39), 4-0 Žganec (47), 5-0 Podgorelec (55), 6-0 Kova i (76), 7-0 Šolti (84), 8-0 Županec (90) RUDAR: Rajf, Simun (od 51. Podgorelec), Kova i , Šprajc, Vuri, Županec, Antolovi , Zadravec, Šolti N, Žganec (od 51. Varga), Šolti M., trener: Anton Srša TRNOVEC: Kiri , eh, Borko, Horvat, Pokos, Zobec, Fras, Gyo i, Petri , Mežnari , Košak, trener: Kristijan Kiri Žuti kartoni: Kova i (Rudar); Mežnari (Trnovec)

VENERA PMP – MURA 3-1 (2-1) SV. JURAJ NA BREGU. Igralište: Venera. Suci: Franjo Hergoti , Damir Fodor, Josip Jurinec. Delegat: Saša Mihalic Strijelci: 1-0 Vabec I. (8), 2-0 Kerman (24), 2-1 Vuruši (34), 3-1 Cvetkovi (73) VENERA: Srnec, Kova i , Vabec I., Vabec L., Novak, Ambruš E., Kerman, Ambruš T., Škvorc, Ambruš I. (od 72. Srnec), Škvorc (od 46. Cvetkovi ), trener: Saša Mihali MURA: Novak D, Lipovi , Šagi, Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko, Vinko D. (od 64. Vrši ), Vinko M., Sobo an, urin, trener: Dražen Novak Žuti kartoni: Ambruš I., Vabec (Venera); Novak, Vinko (Mura)

ME IMUREC – JEDINSTVO 5-2 (1-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Damir Klari , Davor Šupljika, Renato Posavec. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Treska (27), 1-1 Novak (35), 1-2 Vuruši (58), 2-2 Primorac (59), 3-2 Kregar (61), 4-2 Treska (75), 5-2 Bistrovi (85) ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari , Kos, Fu ek, Horvat, Thes (od 46. Primorac), Bistrovi , Treska D., Treska J. (od 80. Srša), Kregar, trener: Siniša Gavez JEDINSTVO: Varga, Jaluši M., Bezek, Plevnjak, Jaluši N., Jambroši , Rešetar, Vuruši , Novak, Popovi , Plevnjak, trener: Mladen Rešetar Žuti kartoni: Kozina (Me imurec)

STRAHONINEC – ZASADBREG 2-1 (1-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-Stipi . Suci: Darko Filip i , Dragutin Novak, Darko Pokriva . Delegat: Matija Poredoš Strijelci: 1-0 Brez (42) 11m, 2-0 Krišto i (77), 2-1 Žganec (81) STRAHONINEC:Bertapelle,Krišto i ,Višnjari ,Zlatarek,Štefulj(od85.Grabar),Hadži , Kolari , Brez, Vrbanec (od 90. Bujan), Mar ec, Drabi (od 58. Ri ko), trener: Ivan Zobec ZASADBREG: Lukman, Rodinger Florijan, Šajnovi (od 83. Mar ec), Mesari Davor, Novak D., Žganec, Rodinger Filip, Mesari D (od 46. Novak M), Šimunkovi , Gori anec, Šajnovi , trener: Dražen Novak Žuti kartoni: Brez, Hadži (Strahoninec)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Tur iš ani razmontirali prvaka Drugi proljetni poraz Mladosti. Nakon prvog proljetnog kola i pobjede Hodošana u Palinovcu Mladost je ovaj puta poražena u Tur iš u. Uz pobjedu od 4-1 Borac PMP je etiri minute prije kraja utakmice propustio realizirati kazneni udarac, zgoditku se isprije ila vratnica. Gosti su dobro krenuli u utakmicu i u 24.minuti zgoditkom Darija Vadlje poveli sa 1-0. Nakon toga kao da su stali. Na terenu je samo jedna mom ad i to doma a. Darko Srpak je u 28.minuti poravnao na 1-1 i tim se rezultatom otišlo na odmor. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minuti Rajko Gavez dovodi doma ine u vodstvo od 2-1. Pet minuta kasnije Siniša Rušanec povisuje na 3-1, a kona nih 4-1 djelo je drugim zgoditkom Rajka Gaveza. Odigralo se bez opomenutih igra a. Težak poraz Dubrave u Hodošanu. Gosti iz Sivice jedva su se skupili da odigraju subotnju utakmicu. Zapo eli su sa devet igra a, ali im se u 11.minuti priklju io još jedan pristigli igra kad su ve gubili 3-0 tako da su preostali dio susreta odigrali sa desetoricom. Niti doma i nisu imali «slatkih briga» jer je trener Goran Strahija 11 doma eg igra a pronašao u pri uvnom vrataru Mariju Krznaru. Zanimljivo da niti na jednoj klupi nije bilo niti jednog pri uvnog igra a. Hodošan je u prvih 16 minuta igre postigao pet zgoditaka i malo stao do 51.minute kad se serija zgoditaka nastavila. U drugom dijelu Dubrava je uspjela posti i tri zgoditka. Od toga jedan u 71.minuti iz kaznenog udarca Dario Murkovi kada je lopta na putu prema doma im vratima pogodila u ruku Marka Sinkovi a, a preostala dva Patrik Varga i Alen Vidovi . Doma i tandem Zoran Strahija-Krešo Kova postigao je ukupno osam zgoditaka. Strahija pet, a Kova tri dok su preostala dva posti-

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Hodošan 3.Croa a 4.Galeb 5.Mladost (SM) 6.Kraljev an 38 7.Dinamo (D) 8.Vidov an 9.Grani ar (N) 10. SK 11.Dubrava 12.Borac PMP (T) 13.Drava (DM) 14.Budu nost (P) 15.Draškovec 16.Bratstvo (SV)

28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28

21 16 13 13 13 13 12 13 12 11 10 10 9 9 8 4

4 5 10 6 4 4 6 3 5 3 5 4 4 2 5 4

3 7 5 9 11 11 10 12 11 14 13 14 15 17 15 20

91:28 83:50 62:42 57:40 61:55 50:49 57:51 50:61 46:37 48:48 34:56 47:61 51:73 39:59 40:71 31:66

67 53 49 45 43 43 42 42 41 36 35 34 31 29 29 16

Parovi sljede eg kola: SK ehovec – Galeb, Grani ar (N) - Kraljev an 38, Draškovec - Bratstvo (SV), Budu nost (P) - Borac PMP (T), Mladost (Pal.) – Croa a, Vidov an - Dinamo (D), Drava (DM) – Hodošan, Dubrava - Mladost (SM)

gli Dejan Naran a i Simon Jakši . U takvom revijalnom tonu ponašali su se i igra i pa sudac utakmice ižmešija nije imao potrebe pokazivati kartone. Vidov anu pobjeda u Orehovici. Da se doma inu dobro ne piše pokazalo se ve nakon prvih 45 minuta igre. Gosti su zgodicima Hrvoja Škode i Tomislava Kvakana vodili sa 2-0. U prvoj minutu nastavka drugog dijela Croatia je zgoditkom Josipa Balija smanjila na 2-1. Vidov an povisuje svoje vodstvo na 3-1 u 55.minuti drugim zgoditkom Hrvoja Škode. Kada je Nikola Friš i u 61.minuti pove ao vodstvo gostiju iz Donjeg Vidovca na 4-1 malo je tko o ekivao da e se doma i izvu i bez poraza. To se i dogodilo, ali je bilo uzbudljivo. Kada su Miroslav Šafari i Josip Bali po drugi puta na utakmici u 80.minuti vodstvo gostiju smanjili na 4-3 bilo je rezultatski vrlo neizvjesno. Ipak su tri boda pripala na kraju Vidov anu, a kartoniranih igra a nije bilo niti u jednoj mom adi. Galebu doma i bodovi. Iako su gosti iz Svete Marije doživjeli dosta visok poraz da na vratima nisu imali izuzetno raspoloženog Miroslava Kranjeca pitanje je kojim bi na kraju rezultatom utakmica završila. Prvi tri doma a zgoditka postigao je Miroslav Pigac, a jedini u prvom dijelu za Mladost Nikola Blažin i dok je u drugom dijelu njihov strijelac bio Nikola Štrok. Potvrda Galebove pobjede od 5-2 uslijedila je zgodicima Danijela Hertelendija u 69.minuti i Marka Mihaljaca osam minuta prije kraja utakmice. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Kraljev an 38 bolji od Draškovca. Za nepunih pola sata igre doma i su stvorili solidnu zalihu od tri zgoditak za nastavak utakmice. Silvestar Cvek bio je strijelac u 9. i 26. minuti. Ovaj drugi zgoditak postigao je iz kaznenog udarca. U drugom dijelu susjedi iz Draškovca zgodicima prvo iz kaznenog udarca kojeg je izveo i to uspješno Filip Pišpek i «starijeg brata» Nikole Pišpeka smanjuju na 3-2. Nažalost po goste previše

BORAC PMP – MLADOST (P) 4-1 (1-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac. Suci: Zoran Hajdinjak, Josip Kedmenec, Mario Pintari . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Vadlja (24), 1-1 Srpak (28), 2-1 Ganez (47), 3-1 Rušanec (52), 4-1 Ganez (62) BORAC: Vlah, Jan ec, Kova i , Markan, Zrna, Brumen (od 84. Cika ), Ganez, Baksa, Ribi (od 75. Špilek), Srpak, Rušanec. MLADOST: Mar ec, Možek, Vlaši , Gorupi , Kova i (od 78. Tkalec), Podgorelec, Možek, Murkovi , Mlinarec (od 34. Baksa), Vadlja (od 72. Valenti ), Talan (od 74. Fileš), trener: Josip Šegovi

GALEB – MLADOST (SM) 5-2 (2-1) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Jadran Kukovec, Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Tomislav Šolti Strijelci: 1-0 Pigac (17), 2-0 Pigac (30), 2-1 Blažin i (35), 3-1 Pigac (54), 3-2 Štrok (60), 4-2 Hertelendi (69), 5-2 Mihaljac (82) GALEB: Dolenec, Balent (od 74. Zadravec), Mihoci, Soka , Erdelji, Pigac (od 68. Hertelendi), Fran i (od 78. Vuk), Erdelji (od 63. Fleten), Granatir (od 76. Slavi ek), Balent, Mihaljac, trener: Dami Pigac MLADOST: Kranjec (od 76. Orehovec Dario), Bogdan (od 46. Grozdek), Štrok T, Horvat, Posavec, Markovi (od 65. Gori anec), Blažin i , Šamarija, Štrok N., Igrec, Papak (od 72. Orehovec Dejan), trener: Ivan Vidovi Žuti kartoni: Granatir, Mihoci (Galeb); Papak, Horvat (Mladost)

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

FAIR PLAY Isklju eni igra : Filip Židov (Draškovec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Marko Obadi (Dinamo D), Hrvoje Slavi ek, Siniša Stankov (Kraljev an 38), Luka Repalust (Draškovec), Davor Medved (Bratstvo SV), Damir Lastavec, Denis Višnji (Budu nost P)

STATISTIKA 48 zgoditaka pos gnuto ili 6 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 22 opomenuta igra a; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

vremena za nešto više osim poraza nije bilo. Iako su od 57.minute igrali sa igra em manje jer im zbog grubog starta s le a na doma eg igra a isklju en Filip Židov. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Pobjeda Drave u Domašincu. Kada su doma i prvo poluvrijeme imali vodstvo od 1-0 zgoditkom Jurice Bihara u 15.minuti nije izgledalo da e u drugom dijelu gosti iz Donjeg Mihaljevca preokrenuti rezultat i sti i do tri boda. Drava sa dva zgoditka Gorana Orehovca u 52. i 59.minuti dolazi do vodstva od 2-1. David Igrec pove ao je gostuju e vodstvo dvije minute prije kraja na 3-1, a doma i poraz Dinama minutu kasnije na 3-2 ublažio svojim zgoditkom Dražen Novak, ina e prvi vratar doma ih koji je kao pri uvni igra ušao u igru u 71.minuti. Samo jedan i to doma i opomenuti igra . SK-u tijesna doma a pobjeda. Aleksandar Kramar je bio taj koji je svojim zgoditkom u 15.minuti odlu io pobjednika u ehovcu. Nakon što su gosti iz Novakovca u po etnim minutama imali inicijativu doma i su iz jedne kontre došli do vodstva. Taj zgoditak kao da je «probudio» doma e i nakon toga igraju sve bolje. Kod Grani ara se polako uvla i nervoza. Malo su bili nezadovoljni su enjem Turka, a pomo ni sudac Brljak im je poništio jedan zgoditak zbog zale a. No, Brljak je u prvom dijelu i doma inu poništio zgoditak zbog zale a. etiri su doma a igra a bila opomenuta, a samo jedan gostuju i. Bratstvo kod ku e poraženo od Budu nosti. Za nepunih pola sata igre gosti iz Podbresta zgodicima Denisa Višnji a i Filipa Martinca imaju vodstvo od 2-0. Kada je Bratstvo u 34.minuti zgoditkom Slobodana Horvata smanjilo na 2-1 odmah potom su ošte eni za kazneni udarac. Doma i igra Davor Medved bio je u gostuju em kaznenom prostoru gurnut s le a i pao je od guranja, ali sudac Toplišnjak to izgleda nije vidio ili nije želio vidjeti. Ivica Cerovec je ipak svejedno u 62.minuti poravnao na 2-2. Veliku radost gostima u 90.minuti donosi Tihomir Hali zgoditkom za pobjedu od 3-2. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

LISTA STRIJELACA

Rudar i pri kraju bez milosti Osmica Rudara Trnovcu. Sve je loše krenulo po goste u 9.minuti kada doma i imaju kazneni udarac kojeg realizira vratar Mario Rajf, a Ivan Gyo i zara uje prvu opomenu. Tri minute kasnije evo mu i druge opomene pa mora «prisilno» ranije na tuširanje. Do odmora doma i postižu još dva zgoditka i to redom Nikola Šolti i Alen Kova i . I gosti su mogli u 33.minuti posti i zgoditak, ali niti iz kaznenog udarca nisu bili uspješni. Kako je Trnovec imao zbog isklju enja desetoricu igra a, a pri uvnog niti jednog u poluvremenu se na ozljedu požalio Tomica Zobec pa u drugom dijelu nije niti nastavio igru. Tako Trnovec u drugom dijelu igra sa devet igra a i bilo je samo pitanje kojim e na kraju rezultatom biti ispra eni iz Murskog Središ a. Pet je lopti u drugom dijelu završilo u gostuju oj mreži za kona nih 8-0. Za doma e su u drugom dijelu po drugi puta strijelci na utakmici bili Alen Kova i i Nikola Šolti . Jednom su Kristijana Kiri a savladali Mario Žganec, Danijel Podgorelec i Matija Županec. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Me imurec nadigrao Jedinstvo. U prvom poluvremenu ravnopravna igra, a u drugom dijelu doma in je sasvim nadvisio goste iz Novog Sela na Dravi. Darijan Treska je u 27.minuti doma e doveo u vodstvo od 1-0. Na 1-1 poravnao je u 35.minuti Samuel Novak. Gosti su ak u 58.minuti zgoditkom Gorana Vuruši a poveli sa 2-1. Minutu kasnije ve je bilo 2-2, a strijelac Marko Primorac. Do kraja utakmice doma i postižu još tri zgoditka i dolaze do pobjede od 5-2. Te preostale tri zgoditke postigli su Bojan Kregar, Miljenko Bistrovi i po drugi puta na utakmici Darijan Treska. Samo jedan i to doma i opomenuti igra . Mladost uvjerljiva protiv Jedinstva. Dugo je bilo 0-0. Sve do šest minuta prije kraja prvog poluvremena. Tada je Krunoslav Tuksar doveo doma e u vodstvo od 1-0. Isti je igra bio strijelac za 2-0 u 72.minuti. Pet minuta prije kraja utakmice dominaciju doma ih potvrdio je Gabrijel Hošpel za pobjedu od glatkih 3-0. Jedan doma i, a pet gostuju ih opomenutih igra a. Hajduku bodovi iz Šenkovca. Ve su u 10.minuti gosti iz Štrukovca zgoditkom Denisa Leva i a poveli sa 1-0. Isti je igra u 55.minuti povisio gostuju e vodstvo na 2-0. Karlo Gori anec je bolju igru Hajduka samo potvrdio tre im zgoditkom u 75.minuti. Gosti su svoje prigode realizirali dok doma ini svoje nisu. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Venera PMP nastavlja seriju pobjeda. Ovaj je puta gost u Svetom Jurju na Bregu bila Mura. Doma i su

32 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 25 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D); 22 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 17 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan), Bruno Dodlek (Budu nost P); 15 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK), Marko Mihaljac, Miroslav Pigac (Galeb); 14 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Luka Lipi (Kraljev an 38), Dario Vadlja (Mladost Pal.); 13 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM); 12 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a), Antonio Drvoderi (Grani ar N), Goran Orehovec (Drava DM), Nikola Štrok (Mladost SM); 11 zgoditaka – Josip Ribi (Borac PMP), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Zdravko Bašnec (Hodošan), Luka Repalust (Draškovec), Josip Hošnjak (Drava DM), Josip Bali (Croa a), Aleksandar Kramar ( SK); 9 zgoditaka – Igor Erdelji (Galeb), Marijan Kr mar, Miroslav Šafari (Croa a), Krešo Kova (Hodošan), Filip Pišpek (Draškovec), Siniša Rušanec (Borac PMP)

odmah krenuli silovito i u 8.minuti zgoditkom Ivana Vabeca poveli sa 1-0. Goran Kerman je povisio na 2-0 u 24.minuti. Boris Vuruši pak je u 32.minuti uspio smanjiti doma e vodstvo na 2-1. Venera PMP je svoju doma u pobjedu od 3-1 potvrdila u 73.minuti kada je strijelac bio Nino Cvetkovi . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Bratstvo iznenadilo pobjedom u Peklenici. Za 20 minuta igre gosti iz Jurovca zgodicima Danijela Leva i a i Luke Jurovi a imaju vodstvo od 2-0. Tek po etkom drugog dijela u 55.minuti doma i Plavi uspijevaju posti i zgoditak, ali i smanjiti doma i poraz na 2-1. Strijelac tog jedinog doma eg zgoditka bio je Mihael Ma ari . Novi trener Bratstva Darko Rob samo se smješka i skuplja bodove. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Da li je Zasadbreg ošte en u Strahonincu? Doma i su tri minute prije kraja prvog dijela imali kazneni udarac kojeg u zgoditak pretvara Dario Brez. Dugo su doma i ekali da se otvori i postigne drugi zgoditak koji bi donio mirno u u igri. Zbilo se to u 77.minuti, a na 2-0 je povisio David Krišto i . Gosti uspijevaju u 81.minuti smanjiti na 2-1 zgoditkom Viktora Žganca. Pet minuta kasnije «sporna» situacija. U doma em kaznenom prostoru dolazi do kontakta doma eg obrambenog igra a i napada a Zasadbrega. Sudac utakmice Filip i je u blizini kontakta i ocjenjuje da prekršaja nema te

TABLICA 1.Rudar 2.Me imurec 3.Jedinstvo (GM) 4.Hajduk (Š) 5.Venera PMP 6.Jedinstvo (NSD) 7.Mura 8.Mladost (S) 9.Šenkovec 10.Bratstvo (J) 11.Plavi (Pek.) 12.Strahoninec 13.Sloboda (M) 14.Trnovec 15.Drava (K) 16.Zasadbreg

28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28

25 15 14 13 12 12 13 11 11 11 10 8 9 9 9 8

1 5 5 5 7 6 3 5 4 3 5 7 4 4 2 2

2 8 9 10 9 10 12 12 13 14 13 13 15 15 17 18

104:22 69:42 49:45 50:42 47:36 74:49 68:60 37:55 44:56 46:72 51:47 41:50 51:62 43:67 36:68 37:74

76 50 47 44 43 42 42 38 37 36 35 31 31 31 29 26

Parovi sljede eg kola: Venera PMP – Rudar, Mura – Me imurec, Jedinstvo (NSD) - Plavi (Pek.), Bratstvo (J) – Strahoninec, Zasadbreg – Šenkovec, Hajduk (Š) - Drava (K), Sloboda (M) - Mladost (S), Jedinstvo (GM) - Trnovec

39 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 38 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 24 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 23 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 18 zgoditaka – Alen Kova i (Rudar) ; 15 zgoditaka – Slavko or evi , Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 14 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Robert Štefulj (Strahoninec), Karlo Gori anec (Hajduk Š); 13 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Luka Jurovi (Bratstvo J), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Miljenko Bistrovi (Me imurec); 12 zgoditaka – Marko Šol (Rudar); 11 zgoditaka – Samuel Novak, Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Saša Sovar (Sloboda M); 10 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Roman Tr njak (Jedinstvo GM); 9 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Ivan Gyo (Trnovec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ilija Ambruš (Venera PMP), Aleksandar Novak (Plavi Pek.), Darijan Antoli , Tomislav Horvat (Bratstvo J), Tomislav Dombaj (Drava K), Denis Tremski (Sloboda M), Miljenko Vran i (Mladost S), Ma ja Horvat, Nenad Novak (Jedinstvo GM), Dario Brez (Strahoninec), Ma ja Culjak (Šenkovec), Saša Govedi (Hajduk Š)

STATISTIKA 36 zgoditaka pos gnuto ili 4,5 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 26 opomenu h igra a; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirana

DRAVA – SLOBODA (M) 3-2 (0-1) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Dominik Mihoci, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Sovar (27), 1-1 Treska (61), 2-1 Šol (65), 3-1 Carevi (68), 3-2 Sovar (80) DRAVA: Mohari , Jaluši , Florijani , Carevi M., Bajkovec, Šol, Dombaj, Tomaši , Carevi B (od 46. Jozi ), Plaftak, Treska (od 90. Zanjko Mihael), trener: Damir Tomaši SLOBODA: Horvat, Cerovec (od 60. Novak), Tremski (od 75. Bubek), Žganec, Medved, Želežnjak, Lukman, Gori anec, Tisaj, Sovar, Belše, trener: Mladen Ku ek Žuti kartoni: Dombaj (Drava); Žganec, Tremski, Želežnjak (Sloboda)

PLAVI – BRATSTVO 1-2 (0-2) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Nino Škrobar, Valentino Kantoci, Robert Novak. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Leva i (8), 0-2 Jurovi (20), 1-2 Ma ari (55) PLAVI: Novak T., Vugrinec (od 65. Srnec), Novak A., Škvorc S, Vabec, Škvorc J., Ma ari , Erdelja, Nerer, Zadravec, Trupkovi , trener: Nenad Srnec BRATSTVO: Jelen i , Saka , Antoli , Jambrovi , Leva i , Gori anec (od 72. Per i ), Horvat, Jurovi , Trstenjak, Baumgartner (od 56. Novak), Koraj, trener: Darko Rob Žuti kartoni: Novak A. (Plavi); Antoli , Horvat (Bratstvo)

pušta nastavak igre. Samo dva opomenuta igra a i to iz redova doma e mom adi. Sloboda zakinuta za kazneni udarac u Kuršancu. Poveli su gosti prvi u 27.minuti zgoditkom Saše Sovara. Tu minimalnu prednost o uvali su do odmora, ali i malo duže do 61.minute kada doma i zgoditkom Hrvoja Treske poravnavaju na 1-1. U samo tri minute od 65. do 68.minute Drava je sa dva zgoditka preokrenula rezultat u svoju korist. Prvo je strijelac bio Tomislav Dombaj, a potom kapetan mom adi Mario Carevi . Kada je Sloboda u 80.minuti drugim zgoditkom Saše Sovara smanjila na 3-2 postalo je napeto. Kako na terenu tako i u gledalištu. Kada sudac utakmice Mihoci nije u 86.minuti dosudio isti kazneni udarac za goste njihovi su navija i bu no prosvjedovali, ali bez incidenta. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

1. lipnja 2012.

20. kolo III. ŽNL MNS - istok

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

OMLADINAC – NAPREDAK (GK) 1:1 (0:1)

Napredak se opustio i

DRŽIMUREC – STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Franjo Hergoti , Branko Martan, Martin Begovi Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0:1 Sršan (21), 1:1 Tizaj (73) OMLADINAC: Saka R., Toplek (od 62. Pal i), Piknja , Saka S.S., Novak, Domjani , Patafta (od 70. Rošani ), Lackovi , Taradi, Tizaj, Ruži , Trener: Darko Sabol NAPREDAK: Žagar, Leich, Hutinec P., Bobi anec, Jambroši , Lastavec, Ma ari , Hutinec L. (od 76. Govedi ), Dragovi , Sršan, Trstenjak, Trener: Siniša Mikolaj Žuti kartoni: Taradi, Domjani (Omladinac), Žagar, Leich, Trstenjak (Napredak) Crveni kartoni: Jambroši , Lastavec (Napredak)

MLADOST – RADNI KI (G) 2:1 (0:1) DEKANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Josip Jurinec Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0:1 Habuš (31), 1:1 Novak (72), 2:1 Žerjav S. (84) MLADOST: Ciceli J., Novak, Kos, Magdaleni , Žerjav S., Ciceli Ante, Kanižaj M., Ciceli Antun (od 68. Žerjav J.), Kanižaj S., Hajdarovi , Furdi Trener: Renato Ciceli RADNI KI: Horvat M., Horvat D. (od 57. Jalšovec), Fažon N., Poto njak, Horvat S., Baksa, Novak, Kolari (od 75. Blaži ), Habuš, eh, Fažon Trener: Josip Oreški Žuti kartoni: Kanižaj M., Furdi (Mladost), Poto njak (Radni ki)

TRNJE – EKO 0:9 (0:5) SV.JURAJ U TRNJU. Igralište: NK Trnje. Suci: Vedran Hrušoci, Martin Hrušoci, Marko Smrti Delegat Alojz Kopasi Strijelci: 0:1 Novak Dam. (1), 0:2 Mihaljkovi (10), 0:3 Mihaljkovi (25), 0:4 Mihaljkovi (33), 0:5 Rudni ki (41), 0:6 Rudni ki (57), 0:7 Mihaljkovi (76), 0:8 Mlinari (81), 0:9 Novak Z. (90) TRNJE: Višnjari , Lon ari (od 49. Naran a), Krama, Pandur, Kolari , Mihocek, Tišljari , avlek, Vadlja, Begovi (od 46. Pai ), Sušec Trener: Bruno Glavak EKO: Pani , Balog (od 81. Vutek K.), Ma ek, Novak Dan., Vutek S., Horvat, Bermanec, Mlinari , Mihaljkovi , Novak Dam. (od 62. Novak Z.), Rudni ki Trener. Zlatko Novak Žuti kartoni: Begovi , Kolari , Lon ari (Trnje), Novak Z. (Eko) Crveni kartoni: Pandur (Trnje)

JADRAN – OTOK 6:0 (3:0) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Darijan Zadravec, Denis Fic, Luka Tizaj, Delegat: Stjepan Talan. Strijelci: 1:0 Kranj ec (10), 2:0 Fu ko (39), 3:0 Pavlekovi (44), 4:0 Fu ko (72), 5:0 Kran ec (78), 6:0 Kran ec (90) JADRAN: Fegeš O. (od 80. Kameni ), Fegeš M., Gori anec, Novak, Gregorin i , Korent, Jankovi (od 74. Štampar), Kontrec (od 74. Šte i ar), Fu ko, Pavlekovi , Kranj ec OTOK: Kolarek, Novak Z., Lepen (od 71. Jur ec), Malek, Novak J., Grabant, Gorupi (od 75. Rojko), Kalšan Z., Kalšan P., Šimec, Ko iš (od 46. Vargek) Trener: Ivan Gori anec Žuti kartoni: Malek (Otok)

LISTA STRIJELACA

osvojio samo bod Napretku samo bod u Držimurec-Strelcu. Iako su gosti iz Gornjeg Kraljevca od 21.minute imali vodstvo od 1-0 zgoditkom Antonija Sršana Omladinac je u 73.minuti zgoditkom Jurice Tizaja uspio poravnati na kona nih 1-1. U 82.minuti se malo «zakuhalo». Gostuju i igra kontrolira loptu i gradi se, a doma i napada pada. Igra se nastavlja, a tada doma i igra radi prekršaj na gostuju em napada u, a pomo ni sudac Branko Martan signalizira prekršaj za goste sucu utakmice Hergoti u. Nakon toga dolazi do gužve. Nino Jambroši i Jadranko Lastavec su isklju eni. Prvi zbog udaranja protivni kog igra a laktom u trbuh, a drugi zbog druge opomene. Nakon toga doma i Omladinac broj ano ja i pokušava sti i do pobjede, ali su na kraju zadovoljni i bodom. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Raspucani Eko u Svetom Jurju u Trnju. Ve su gosti iz Svetog Križa u prvom poluvremenu stigli do visokog vodstva od 5-0 koje su u drugom poluvremenu sa još etiri zgoditka «podebljali». Bilježimo etiri zgoditka Bojana Mihaljkovi a, dva Dine Rudni kog i po jedan Damjana Novaka, Gorana Mlinari a i Zlatka Novaka. Trnje je u 80.minuti ostalo bez Leona Pandura zbog toga jer je napada a Eka sprije io u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

STATISTIKA 22 zgoditaka pos gnuto ili 4,4 po utakmici 3 isklju ena igra a 18 opomenu h igra a kaznenih udaraca nije bilo

Jadran šesticom ku i otpratio de ke iz Otoka. Sa po tri zgoditka u svakom poluvremenu Jadran je stigao do nove doma e pobjede. Imali su doma i tri «mušketira» sa po dva postignuta zgoditka. Matija Horvat iz prvog dijela, Josip Kranj ec iz drugog dijela, a Ivan Fu ko «po pola». Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Otoka. Borac odnio bod iz Miklavca. ak su gosti iz Donjeg Hraš ana prvi u 19.minuti zgoditkom Nikole Patafta poveli. Doma a Budu nost uspjela je do boda sti i u 75.minuti zgoditkom Filipa Sklepi a. Kad bi se zbrajale sve prigode možda su gosti imali jednu više od doma ih. Samo jedan doma i opomenuti igra , a ak etvorica iz redova gostuju e mom adi. U Dekanovcu susjedski derbi pripao doma inu. Radni ki je poveo zgoditkom Ivana Habuša u 31.minuti i imao još nekoliko nerealiziranih prigoda. Doma a Mladost tek je u samoj završnici utakmice uspjela preokrenuti rezultat i sti i do pobjede od 2-1. Na 1-1 poravnao je Nikola Novak u 72.minuti, a pobjedu donio u 84.minuti kapetan mom adi Stjepan Žerjav. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

BUDU NOST – BORAC (DH) 1:1 (0:1) MIKLAVEC. Igralište Trate. Suci Jasmin Lozi , Matej Mesari , Filip Hrustek Delegat Dejan Kova Strijelci: 0:1 Patafta (19), 1:1 Sklepi F. (75), BUDU NOST: Lon ari , Berdin, Novak, Drk Z. (od 20. Antolovi ), Zadravec, Škvorc, Babi , Jurši , Sklepi H., Rok, Sermek Trener: Stanislav Tot BORAC: Taradi (od 46. Saka ), Jur ec, Karabojev, Košak, Kolari , Pozderec, Branilovi , Jasenovi , Patafta, Novak (od 46. Košak D.), Dodlek (od 60. Mesari ) Žuti kartoni: Novak (Budu nost), Kolari , Pozderec, Patafta, Branilovi (Borac)

33 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran) 30 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko) 28 zgoditaka – Davor Mu i (Napredak) 25 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 24 zgoditaka – Aldin Begovi (Trnje) 23 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D) 22 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 16 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak) 14 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS), Dragu n Drk (Budu nost M), Damjan Novak (Eko) 13 zgoditaka – Ma ja Pavlekovi (Jadran) 12 zgoditaka – Stevica Bobi anec (Napredak), Ivan Fažon, Ivan Habuš (Radni ki), Filip Sklepi (Budu nost M) 11 zgoditaka – Smiljan Pata a (Omladinac DS), Jadranko Lastavec (Napredak), Matej Gorupi , Zoran Kalšan (Otok), Ma ja Kolari (Radni ki), Nikola Pata a (Borac DH) 10 zgoditaka – Marko Balog (Romska vatra), Vladimir Pintari (Mladost D) 9 zgoditaka – Mario Taradi, Jurica Tizaj (Omladinac DS)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Nino Jambroši , Jadranko Lastavec (Napredak), Leon Pandur (Trnje) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Dominik Domajni (Omladinac DS)

TABLICA 1.Napredak 2.Eko 3.Jadran 4.Budu nost (M) 5.Omladinac DS 6.Otok 7.Mladost (D) 8.Trnje 9.Borac (DH) 10.Radni ki (G) 11.Romska vatra 12.Roma

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

17 15 15 10 9 10 9 8 8 6 1 1

1 2 2 4 4 0 2 3 2 1 1 0

2 3 3 6 7 10 9 9 10 13 18 19

116:24 99:20 72:29 49:27 69:31 50:59 60:37 49:52 40:49 54:50 25:147 16:174

52 47 47 34 31 30 29 27 26 19 4 3

Parovi sljede eg kola: Romska vatra – Trnje, Roma – Jadran, Otok - Budu nost (M), Borac (DH) - Omladinac DS, Napredak - Mladost (D), Radni ki (G) - Eko

23. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD D.KONCOV AK – OMLADINAC (M) 6:3 (4:2) D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Dražen Šajnovi , Mihovil Balenovi , Patrik Kolari Delegat: Dragutin Šafari Strijelci: 1:0 Cvetkovi (7), 2:0 Horvat M. (10), 2:1 Dodlek V. (12), 3:1 Horvat P. (27), 4:1 Pleh (34), 4:2 Koren (39), 5:2 Pleh (50), 6:2 Hozjan (57), 6:3 Vida i (90) D.KONCOV AK: Saka , Hozjan, Pintari , Horvat M., Horvat P. (od 63. Sklepi K.), Grof, Cvetkovi , Sklepi M., Gori anec, Flac, Pleh D. (od 71. Plac M.) Trener: Ivan Sklepi OMLADINAC: Murk, Dragovi , Koren, alopa, Jambroši (od 63. Dodlek J.), Lesjak, Leva i , Kova evi , Mlinari (od 73. Zorkovi ), Vida i , Dodlek V. Trener Branko Zebec Žuti kartoni: Koren, Vida i , Lesjak, Dragovi (Omladinac), Sklepi K. (Koncov ak)

PARAG – ZEBANEC 4:17 (2:7) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Željko Hajdarovi Delegat: Dragutin Borko Strijelci: 0:1 Horvat N. (2), 0:2 Šafari (4), 1:2 Oršoš M. (21), 1:3 Kojter (26), 1:4 Šafari (31), 1:5 Puri (41), 1:6 Horvat M. (42), 1:7 Šafari (44), 2:7 Oršoš M. (43), 3:7 Oršoš M. (48), 3:8 Žerjav (52), 3:9 Horvat N. (57), 3:10 Šafari (63)11m, 3:11 Horvat M. (67), 3:12 Šafari (69), 3:13 Horvat M. (75), 3:14 Šafari (80), 3:15 Horvat M. (81), 3:16 Kojter (85), 4:16 Oršoš M. (86), 4:17 Šafari (88) PARAG: Balog Sl., Oršoš M., Oršuš V., Horvat (od 66. Ignac I.), Balog D., Ignac S. (od 66. Oršuš M.), Oršoš M. (od 46. Še i ), Pec, Oršoš D. (od 46. Balog S.), Oršuš D., Oršuš M. ZEBANEC: Pokriva , Žerjav, Puri , Kojter, Šafari , Mlinari , Horvat M., Horvat N., Kova i , Turk, Trener: Neven Horvat

DINAMO – PLAVI 1975 3:5 (2:2) ŽIŠKOVEC. Igralište: Peliš e. Suci: Filip Aldi , Boško Martan, Mario Sukanec Delegat: Antun Martinjaš Strijelci: 1:0 Šparavec (13), 1:1 Vinkovi (24), 1:2 Bistrovi (38), 2:2 Zemlji (39), 2:3 Korošec (47), 2:4 Škvorc N. (54), 2:5 Kova (60), 3:5 Šparavec (82) DINAMO: Novak, Bistrovi , Hunjadi, Dobrani , Vukoja (od 53. Rudni ki), Radek, Zanjko, Mošmondor, Zemlji , Šparavec, Sanjkovi (od 54. Šari ), Trener: Tomislav Šari PLAVI: Petran, Škvorc N., Korošec, Francki, Vinkovi (od 84. Oleti ), Leva i , Gre l, Karlov ec, Škvorc D., Bistrovi (od 79. Vodušek), Novak (od 72. Škvorc E.), Kova Trener: Jerko Petran Žuti kartoni: Šparavec (Dinamo)

POBJEDA – HAJDUK (B) 1:3 (0:2) G.HRAŠ AN. Igralište: Polemke. Suci: Željko Novak, Matija Filipi , Robert Kolari Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0:1 Gregorin i (17), 0:2 Pintari L. (38), 1:2 Kocijan (87), 1:3 Pintari L. (90) POBJEDA: Tkal ec Denis, Horvat (od 53. Vizinger), Golub, Borko, Tkal ec Dino, Kocijan M., Ladi , Gavez (od 46. Verteš), Kova i , Kocijan T. Trener: Dejan Borko HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi , Marko (od 63. Karni nik), Pintari R., Posedi (od 55. Buhanec), Perko, Pintari L., Sen ar, Gregorin i , Žnidari , Toplek (od 87. Jarni), Trener: Vladimir Pavlekovi Žuti kartoni: Golub (Pobjeda), Karni nik, Buhanec (Hajduk)

BRATSTVO – KRIŠTANOVEC 6:1 (2:1) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Erik Žerdin, Bojan Toplek, Dario Magdaleni Delegat Antun Horvat Strijelci: 1:0 Novak B. (12), 2:0 Novak D. (14), 2:1 Baka (18), 3:1 ekunec (47), 4:1 Novak B. (77), 5:1 Flac (83), 6:1 ekunec (89) BRATSTVO: Komar, abradi, Kova i , Škvorc, Boži , ekunec, Novak M., Novak D., Novak B., Miljan i (od 59. Flac), Trupkovi Trener: Bojan Novak KRIŠTANOVEC: Mun ar, Bedi (od 76. Domunkoš), Januši , Sabol, Hrušoci, Fric, Kova i , Šafari , Baka , Farkaš, Radikovi Trener Zdravko Horvat Žuti kartoni: Novak D. (Bratstvo), Baka (Krištanovec)

Prvak odmarao, remi u derbiju u Križovcu U Križovcu podjela bodova. Gosti iz Štrigove bili su bliže pobjedi jer su nakon prvih 45 minuta igre imali vodstvo od 2-0 zgodicima koje su postigli Robert Smolkovi i Smiljan Jambrovi . Torpedo je smanjio na 2-1 u 69.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Dragan Tuksar. Bod je doma inu u 87.minuti donio Nikola Šolti . Minutu prije kraja utakmice Sloga je ostala bez zbog dvije opomene isklju enog Nikole Brežnjaka. Po trojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. U Donjem Koncov aku doma in slavio zasluženo, a sudac utakmice Šajnovi «brljao». Ve u prvoj minuti utakmice sudac Šajnovi nije dosudio kazneni udarac za goste iz Ma kovca. Isto je ponovio i u 10.minuti kada nije svirao kazneni udarac za doma e. Tako er u istoj minuti nije niti opomenuo, a kamoli isklju io igra a Omladinac Tihomira Jambroši a koji ga je tri? puta so no opsovao. Ako ništa drugo gledatelji su došli na svoje jer su vidjeli devet zgoditaka. ak šest ih postignuto ve u prvom poluvremenu. Dva je puta za doma e strijelac bio Marko Pleh, a po jednom Valentin Cvetkovi , Kristijan Hozjan, Miroslav Horvat i Patrik Horvat. Za Omladinac su strijelci bili u prvom poluvremenu Vlado Dodlek i Benjamin Koren, a u drugom samo Antonio Vida i . Jedan doma i, a ak etvorica gostuju ih opomenutih igra a. Hajduku pobjeda u Gornjem Hraš anu. Gosti iz Brezja su zgodicima Nenada Gregorin i a i Lucijan Pintari a u prvom dijelu stigli do vodstva od 2-0. Tomislav Kocijan je u 87.minuti smanjio vodstvo na 2-1, a kona nih 3-1 za Hajduk u 90.minuti postavlja svojim drugim zgoditkom na utakmici Lucijan Pintari . Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Plavi 1975 slavili u Žiškovcu pobjedu. Doma i dinamovci su se u prvom poluvremenu dobro držali, ali su u drugom dijelu malo pali. Dinamo je u 13.minuti zgoditkom Stivena Šparavca poveo sa

STATISTIKA 53 zgoditaka pos gnuto ili 8,8 po utakmici 2 isklju ena igra a 17 opomenu h igra a 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

1-0. Damir Vinkovi je poravnao na 1-1 u 24.minuti. Plavi 1975 do vodstva dolaze u 38.minuti zgoditkom Tomislava Bistrovi a. Minutu kasnije doma i poravnavaju zgoditkom Jurice Zemlji a na 2-2. U drugom dijelu u samo 13 minuta Plavi 1975 sa tri zgoditka odlaze u vodstvo od 5-2. Odmah na po etku drugog dijela u 47.minuti strijelac je bio Alen Korošec. Malo kasnije Nikola Škvorc i u 60.minuti Simon Kova . Drugim zgoditkom Stivena Šparavca u 82.minuti Dinamo ublažuje doma i poraz na 5-3. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. «Kiša» zgoditaka u Preseki. ak 21 zgoditak vidjeli su gledatelji. I Parag je bio puca ki raspoložen, a naro ito njihov Martin Oršoš koji je postigao sva etiri njihova zgoditka. Zebanec ih je postigao 17 i što je još zanimljivije sa desetoricom igra a. Tomislav Šafari je bio najraspoloženiji za postizati zgoditke. Postigao ih je ak sedam od toga jedan u 63.minuti iz kaznenog udarca. Odmah do njega je etverostruki strijelac Mišel Horvat. Dva su igra a Neven Horvat i Danijel Kojter bili dvostruki strijelci, a po jednom Denis Puri i Saša Žerjav. Niti jedan kartonirani igra . Bratstvo uvjerljivo kod ku e. Šest su zgoditaka postigli svojim gostima iz Krištanovca. Jedini gostuju i strijelac u 18.minuti bio je Manuel Baka . Bratstvo je imalo dvojicu igra a sa po dva postignuta zgoditka i to Bojana Novaka i Dajana ekunca. Po jednom su mrežu Gorana Mun ara tresli Danijel Novak i Mišel Flac. Kod rezultata 3-1 za doma e u samo dvije minute u 62. i 63. igra Krištanovca Marko Farkaš radi dva preoštra starta i bude od strane suca utakmice Erika Žerdina isklju en. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

TORPEDO (K) – SLOGA (Š) 2:2 (0:2) KRIŽOVEC. Igralište: NK Torpedo. Suci: Damir Mesari , Elvir Bašek, Nikola Križari , Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0:1 Smolkovi (18), 0:2 Jambrovi (40), 1:2 Tuksar Dragan (69)11m, 2:2 Šolti N. (87) TORPEDO: Herceg, David, Fric (od 46. Jezernik), Jambroši , Tuksar Dragan, Drk, Stojko (od 46. Glavina), Šolti N., Fran i , eki, Tuksar Damir Trener: Robert Glavina SLOGA: Rojko A., Kova i , Žižek K., Bogdan, Novak, Brežnjak, Sen ar, Smolkovi , Gori anec, Jambrovi , Pergar (od 36. Raus) Trener Smiljan Jambrovi Žuti kartoni: Jambroši , Jezernik, Fran i (Torpedo), Gori anec, Jambrovi , Novak (Sloga) Crveni kartoni: Brežnjak (Sloga)

LISTA STRIJELACA 35 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 31 zgoditak – Dragan Tuksar (Torpedo) 23 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š), Tomislav Šafari (Zebanec) 20 zgoditaka – Milan Mesari (Mali Mihaljevec), 18 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec) 17 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac M), Denis Puri (Zebanec) 16 zgoditaka – Smiljan Jambrovi (Sloga Š) 14 zgoditaka – Antonio Pintari (Torpedo) 13 zgoditaka – Tine Špilak (Donji Koncov ak), Nikola Ladi (Pobjeda), Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 12 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 11 zgoditaka – Ivan Fegeš (Pobjeda), Nikola Mošmondor (Dinamo Ž), Kris jan Ciglari (Plavi 1975), Denis Sabol (Krištanovec) 10 zgoditaka – Dario Golub (Pobjeda), Vlado Dodlek (Omladinac M), Kris jan Hozjan, Marko Pleh (Donji Koncov ak), S ven Šparavec (Dinamo Ž), Alen Korošec, Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 9 zgoditaka – Robert Pintari (Hajduk B)

FAIR PLAY Isklju eni igra i:Marko Farkaš (Krištanovec), Nikola Brežnjak (Sloga Š) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Benjamin Koren, Antonio Vida i (Omladinac M), Andrej Fran i (Torpedo), Tihomir Karni nik (Hajduk B)

TABLICA 1.Mali Mihaljevec

22 20 1