Međimurske novine 867

www.mnovine.hr

OKUSI ME

NAŠA GASTRO patrola tajno obišla 12 me imurskih restorana

Od sljede eg broja kre emo s objavom ocjenjivanja ponajboljih me imurskih restorana str. 7

^akovec, PETAK, 20. travnja 2012.

OSMO NATJECANJE ora a Me imurske županije

Pobjednici Anja Kolari i Fran Andrej Jaluši idu na državno prvenstvo str. 9

str. 4 str. 10

HRAST podržao SDPovu koaliciju, a zauzvrat dobio predsjednika Op inskog vije a

Najbolja predstava KUD-a “Katruže” iz Ivanovca putuje na Hvar media 2-3

ŽUPAN I NJEGOV ZAMJENIK NISU “NA ISTOJ LINIJI”

NA JABUKAMA SMRZNULO DO 90 POSTO

KONSTITUIRANO Op insko vije e Gori an Gori an

FESTIVAL kazališnih amatera Me imurja u Prelogu ispunio o ekivanja mnogobrojne publike i stru ne javnosti

JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO

MRAZ I SUŠA poljoprivrednicima u Me imurju po inili ogromne štete na vo kama u cvatu

Traži se proglašenje elementarne nepogode

Cijena 7 kuna

Perho upozorava na troškove, Posavec objeru ke - ZA ULAGANJE u industrijsku zonu Sjever Donji Kraljevec

ZEMLJIŠTE SKUPO KAO DA JE OD ZLATA Je li Op ina izgradila zonu za korist i interese privatnih vlasnika zemljišta!?

CARINSKA UNIJA Hrvatske i EU ipak tek od 1. srpnja 2013. godine

str. 5

Odgo ene promjene, otpremnici zadržali posao još godinu dana

str. 2-3

ITI BAJKO V IMURJA

Broj 867.

str. 11

Godina XVII.

Donji Kraljevec Kolodvorska 80A, Tel. 040/ 655 444 PJ Donja Dubrava Koprivnička 27, 040/ 688 200; 099/ 317 3164 PJ Podturen Športska bb, 040/ 847 159; 098/ 256 163 PJ Rasinja Kolodvorska bb, 048/ 837-274 ; 098/ 256 162

media str. 11

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kad e se ve jednom me imurski politi ari okrenuti socijalnom standardu gra ana?! Op ine Dugopolje, Lovas, Blato, Jastrebarsko, kao i još neke, odli an su primjer kako bi se trebala razvijati lokalna samouprava. Iako svaka od njih ima odre ene "pluseve“ u startu, za razliku od ve ine drugih, koji poti u punjenje prora una, ipak bi mnogim našim politi arima trebali poslužiti za primjer kako je danas i te kako važna briga i za gra ane, a ne samo razmišljanje o investicijama. Oni punjenje prora una najviše mogu zahvaliti prvenstveno velikoj zaposlenosti svojih stanovnika, koji su uglavnom mla e i srednje dobi. Ne manjkaju ni investicije, ali one su uglavnom važne u gospodarskom smislu, a ne isklju ivo infrastrukturalnom, kao što je uglavnom kod nas slu aj. Njihovi stanovnici uživaju brojne pogodnosti – od subvencija za školovanje do brojnih socijalnih naknada. Ono što je zajedni ko svim tim najuspješnijim hrvatskim op inama jest ulaganje u poticanje poduzetništva i socijalni standard. Tako,primjerice,op inaDugopolje svim osnovnoškolcima kupuje knjige, srednjoškolcima subvencionira 50 posto putnih troškova. Godišnje za 60-ak studentskih stipendija izdvaja 650 tisu a kuna, a zainteresiranima pla a 50 posto troškova postdiplomskog studija. Svima koji sklapaju brak op ina ispla uje naknadu od 5.000 kuna, a za prvo ro eno dijete 3.000 kuna, drugo 5.000, tre e 8.000, a etvrto 12.000 kuna. Primjer Lovasa pak najbolje govori kako zaposliti administraciju i od nje imati koristi. Naime, u istoj su, zahvaljuju i stru nom mladom timu, u zadnjih nekoliko godina iz pretpristupnih fondova za razne projekte uzeli oko milijun eura. Najve i dio tog novca utrošen je na izgradnju infrastrukture te za opremanje poslovne zone, ija je izgradnja u cijelosti inancirana tim novcem. I u toj op ini vodi se briga za mlade i njihovu zaposlenost, jer bez toga nema ni punjenja prora una. Svake godine mjesto ima desetak parova više, a jedan od razloga zasigurno je i naknada za svako ro eno dijete. Za prvo se ispla uje 7.000 kuna, drugo 8.000, a za svako sljede e dijete naknada je ve a za 1.000 kuna. O p i n a Bl at o p ot i e poduzetništvo, ali je tako er i te kako socijalno osjetljiva. Svakome tko otvori novo radno mjesto op ina godinu dana za tog zaposlenika pla a polovicu bruto pla e, uz uvjet da radnik

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

kod tog poslodavca treba ostati raditi još najmanje dvije godine. Poslodavac koji zaposli visokoobrazovanu osobu dobiva 20 tisu a kuna, a ako zaposli osobu s višom stru nom spremom 12 tisu a kuna. Nadalje, obrtnicima u kreditu op ina subvencionira kamatu do deset tisu a kuna godišnje, jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit. Op ina tako er subvencionira 70 posto troškova jaslica i vrti a, a roditelji sudjeluju s 30 posto. U enici imaju besplatan prijevoz, a studenti stipendije, pa tako pravnike, lije nike, profesore te duga zanimanja koja su važna za mjesto subvencionira op ina. Jedan od najperspektivnijih hrvatskih gradova jest Jastrebarsko, koje se našlo na prestižnoj listi Financial Timesa. Taj ugledni asopis ovaj grad(i ) proglasio je kao jedan od najperspektivnijih europskih gradova južne regije Europe za 2012./2013. U sklopu natjecanja, koje na godišnjoj razini organizira taj asopis, za direktna strana ulaganja pripalo mu je sedmo mjesto na ljestvici od deset gradova južne Europe koji su uspješni u promoviranju strategije za privla enje direktnih stranih investicija. Dobrih primjera ima još. Uglavnom, dok se kod nas ovih dana, kad su u pitanju vode i ljudi me imurske samouprave, isklju ivo vodi rasprava o tome kako dalje graditi: škole, dvorane, kanalizaciju i drugo, a što e biti novi trošak prora una, odnosno gra ana (država više ne želi 100-postotno inanciranje, ve samo 55-postotno kroz JPP), možda bi ipak prije negoli se potpišu svi ti silni ugovori ipak trebali razmisliti što e i ho e li uop e ostati nešto za socijalni standard gra ana. Je li važnije da neko mjesto ima dvoranu koja nosi zaduženje na punih 25 godina ili da se u ova krizna vremena mladim roditeljima, primjerice, omogu i besplatan boravak za njihovu djecu u vrti u ili jaslicama?

VIJEST(I) TJEDNA

Mraz nanio velike štete vo arima Prijave šteta od mraza svakodnevno se zaprimaju u Me imurskoj županiji. Prijave stižu iz svih op ina u Me imurju, kako bismo mogli sastaviti takozvano prvo priop enje za Županijsko povjerenstvo za štete, koje e to priop enje proslijediti Državnom povjerenstvu. O ekuje se da župan proglasi i stanje elementarne nepogode. Na temelju reportaže, koju donosimo na str. 4, štete su ogromne.

(NE) SVI A NAM SE

Uspješan MESAP Libar 2012. U tri dana MESAP Libar, sajam knjiga, posjetilo je oko 2.500 posjetitelja, što je veliki broj. Ukupan broj izlaga a popeo se na 60, što je pove anje za 20 posto u odnosu na prošlu godinu, s time da je dvorana MESAP-a prvi put popunjena. Ovogodišnji sajam u Nedeliš u bio je uspješan, a više o svemu pro itajte na str. 6.

Betonizacija Drave kod Kuršanca ne prestaje Devastacija podru ja uz akumulacijsko jezero kod Kuršanca, na kojem je, kao što je javnosti poznato, izgra eno najviše ilegalnih objekata, pak se nastavlja i u posljednjem razdoblju. - Mi stalno upozoravamo, pokušavamo procesuirati, sura ujemo s inspekcijama, no stvari uvijek zapnu na injenici da je objekata naprosto previše, a djelatnika koji po službenoj dužnosti mogu urgirati po tom pitanju premalo, kaže Siniša Golub, ravnatelj županijske Javne ustanove “Me imurska priroda”, s kojim donosimo razgovor na str. 8 - 9 o novim zakonskim rješenjima, po kojima e se srušiti sve bespravno napravljene gra evine koje se ne mogu legalizirati.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

Otvoren suvremeni prostor jedinice intenzivnog lije enja U etvrtak je u Županijskoj bolnici akovec sve ano otvoren novi prostor jedinice intenzivnog lije enja, djelatnosti za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lije enje u prostorima nekadašnje traumatologije u prizemlju dijela bolnice, PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Može li javno - privatno partnerstvo pokrenuti investicijski ciklus. Zasigurno može, ali što i po kojoj cijeni. U petak je program realizacije javnih gra evina prema ugovorenom obliku javno - privatnog partnerstva tema Kolegija gradona elnika i na elnika op ina i gradova u Me imurskoj županiji. Potencijalno u Me imurskoj županiji samo bi dogradnja škola radiprijelazanastavenaradujednoj smjeni otvorila radove vrijedne 275 milijunakunauosnovnimisrednjim školama kojima je osniva Županija, pri emu župan još u prioritete dodaje i Centar za odgoj i obrazovanje, posebnuustanovu, imebipaketbio težak oko 300 milijuna kuna. Želja i projekata spremnih za inanciranje za prijelaz na jednosmjensku nastavu ima za još 17 osnovnih škola i preostalih 5 srednjih škola. Najskuplji projekt je izgradnja OŠ Pribislavec, gdje je potrebna nova škola i dvorana, ija se izgradnja procjenjuje na 35 milijuna kuna. Za dogradnju OŠ Vratišinec s 3 u ionice i dvoranom potrebno je 7 milijuna kuna. Za dogradnju OŠ Gori an sa 6 u ionica i dvoranom potrebno je 8 milijuna kuna. OŠ Mursko Središ e trebalo bi dograditi s 9 u ionica i drugih prostora i za to osigurati 14 milijuna kuna. U OŠ Nedeliš e trebalo bi dograditi 11 u ionica i na to utrošiti 19 milijuna kuna. U OŠ Selnica trebalo bi dograditi 10 u ionica i za to osigurati 21 milijun kuna. U OŠ Domašinec trebalo bi dograditi 6 u ionica i dvoranu i za to osigurati 10 milijuna kuna. U OŠ Strahoninec trebalo bi dograditi 8 u ionica i dvoranu i osigurati 10 milijuna kuna. Za OŠ Sveta Marija potrebna je dogradnja 4 u ionice i dvorana, za što je potrebno osigurati 6,7 milijuna kuna. U OŠ Prelog potrebno je osigurati dogradnju 11 u ionica i 11 milijuna kuna. U OŠ Gornji Mihaljevec potrebno je dograditi 2 u ionice i dvoranu i za to osigurati 10 milijuna kuna. Za OŠ Macinec potrebna je podru na škola Parag ili dogradnja, za što je potrebno 15 milijuna kuna. Za OŠ Belica potrebna je dogradnja 5 u ionica, odnosno 2,5 milijuna kuna. Za OŠ Sveti Martin na Muri potrebna je sportska dvorana, za što je potrebno 10 milijuna kuna. Za OŠ Šenkovec potrebna je dogradnja 9 u ionica ili nova lokacija, novi prostor, u najboljem slu aju 5 milijuna kuna. Za OŠ Draškovec potrebna je nova dvorana i osigurati 7,5 milijuna kuna, za OŠ Orehovica potrebna je dvorana, odnosno 10 milijuna kuna.

gra ene sedamdesetih godina prošlog stolje a. Time je riješen problem jedinice za intenzivno lije enje, kao uskog grla bolnice. Do sada je bila smještena direktno uz centralni operacijski trakt u prostorima izgra enima prije 40 godina, pri emu su sve

TEMA BROJA ŽUPAN I NJEGOV ZAM

Perho upozo Posavec obje Od srednjih škola, Gimnaziji je potrebno 15 novih u ionica i 15 milijuna kuna, Ekonomskoj školi tako er dogradnja 15 novih u ionica i dogradnja dvorane, ukupno 20,5 milijuna kuna. Tehni ka škola treba 16 u ionica i dvoranu, Graditeljska škola 14 u ionica i 15 milijuna kuna, a Srednja škola Prelog treba 16 u ionica i 7,5 milijuna kuna. Sveukupno, dogradnje za osnovne škole stajale bi 202 milijuna kuna, a dogradnje srednjih škola 73 milijuna kuna.

M. Posavec: Želimo biti u ovom vlaku koji kre e sada! Matija Posavec, zamjenik župana (HNS), kao pripadnih svoje stranke snažno zagovara otvaranje radova po modelu javno - privatnog partnerstva - Stav HNS-a je vrlo jasan, javno - privatno partnerstvo odmah, im prije, na temelju izra enih projekata koji u škologradnji u našoj županiji iznose 275 milijuna kuna. Po tom modelu država bi su inancirala 55 posto. To je, za razliku od ranijeg modela javno - privatnog partnerstva, velika podrška države, jer bi Županija, op ine i gradovi trebali namaknuti preostalih 45 posto. Uz sve one probleme koje imaju one bi taj trošak mogle podnijeti, tvrdi Matija Posavec, zamjenik župana. • Gdje bi Županija mogla prona i taj novac s obzirom na to da se mu i s minusima u prora unu? Gdje je prostor za namicanje tih sredstava? - Prostor postoji u decentraliziranim sredstvima, koja bi se pove ala za školstvo, prenamjenom dijela decentraliziranih sredstava za kapitalne investicije i osloba anjem dijela troškova za prijevoz srednjoškolaca, budu i da Županija preuzima od jeseni taj trošak na sebe. Izra unato je, na bazi 275 milijuna kuna investicija, koliko bi bilo potrebno za dogradnju osnovnih i

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

instalacije ve bile dotrajale i jednostavno se ve teško funkcioniralo na taj na in, kazao je ravnatelj bolnice dr. Dragutin Kopasi . - To je bio prioritetan problem bolnice, riješiti pitanje

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

srednjih škola, Županija mora godišnje izdvajati 10,6 milijuna kuna. Od toga se 8 milijuna kuna sigurno može prenamjenom ili nekim drugim modelima izdvojiti iz decentraliziranih sredstava, a 2 milijuna kuna uzimanjem iz izvornih prihoda i to je podnošljivo ukoliko idemo na investicije vrijedne 275 milijuna kuna. Matija Posavec, zamjenik župana, vrsto podržava javno - privatno partnerstvo, koje je u ovom trenutku poduprijeto s državne razine obuhvatilo samo škologradnju, a ne i druge zgrade. Odlu no je istaknuo strana ki stav HNS-a: - Ho emo biti u ovom vlaku koji kre e sada, a ne ekati nikakvu jesen! Planiramo uhvatiti taj vlak, kako bi se papirnati dio posla odradio do lipnja, donijele potrebne odluke na županijskoj Skupštini i op inskim vije ima i u lipnju krenula dogradnja. Ukoliko bude politi ke volje, u dogradnju bi mogle krenuti sve škole, ali od ukupno 23 obuhva ena projekta. No, naši prioriteti su Pribislavec, Orehovica, Vratišinec i srednje škole u akovcu, kazao je Matija Posavec.

Župan Perho : JPP ne treba isklju ivati, ali se treba odgovorno ponašati Me imurski župan Ivica Perho , odnosno ja i partner u me imurskoj vlasti, puno je oprezniji i nije spreman grlom u jagode pod svaku cijenu i na pitanje kakav je stav SDP-a, s obzirom na to da HNS zagovara javno - privatno partnerstvo objeru ke i ponaša se kao "Ma arska u Ini", s manjim paketom ve i utjecaj, odgovara: - O javno privatnom partnerstvu raspravljalo se i na Vladi i njihova razmišljanja idu u prilog tom partnerstvu. Zbog pripadnosti ministra gospodarstva HNS-u, on to žeš e zagovara. Kad to stavim u naše regionalne okvire, smatram da o svim modelima pokretanja gospodarskog razvoja

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

20. travnja 2012.

adekvatnog smještaja jedinice intenzivnog lije enja. S obzirom na to da je nismo mogli ši-

riti u centralnom operacijskom traktu, morali smo izna i neku drugu lokaciju. Preseljavanjem

traumatologije na tre i kat taj se prostor pokazao izuzetno pogodnim za intenzivnu jedinicu, jer su u blizini hitna pomo , hitni medicinski prijam, neurologija i radiološka dijagnostika. Uz to se nalazi tik ispod centralnoga operacijskog trakta i ispod prostora za bu enje. Ostavljen je i prostor za ugradnju li ta, koji bi neposredno spajao prostor za bu enje i jedinicu intenzivnog lije enja. U staroj jedinici je bilo svega šest kreveta, što je onemogu avalo obavljanje ve ih operacija, koje nisu bili mogu e bez adekvatne jedinice intenzivnog lije enja.

JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO može pokrenuti investicijski ciklus, samo je pitanje za koga i po kojoj cijeni

MJENIK NISU “NA ISTOJ LINIJI”

orava na troškove, eru ke - ZA i pokretanja investicija od zna aja za Me imurje treba razmišljati. Jedan od modela je i javno - privatno partnerstvo i ne isklju ujem ga. Ali se pokušavam ponašati odgovorno, što mi se spo itava da sam skepti an ili se ponašam ziheraški. Kad u nešto krenemo, moramo znati da je to prioritet, da nema drugih na ina i da zajedno tražimo rješenje i kako emo to isfinancirati. Kad gledam prora un Me imurske županije, malo je prostora za novo optere enje bilo kroz zakup ili najam ili kredit. Govorim o likvidnim sredstvima koja e sigurno trebati osigurati kroz prora un. Ako se kroz decentralizirana sredstva prema obrazovanju po toj osnovi može osigurati ve i izvor financiranja za nas na lokalnoj i regionalnoj razini, možemo ra unati na preuzete obveze u narednom razdoblju. Kada bi sve ono što imamo pripremljeno kroz dokumentaciju, a radi se o oko 300 milijuna kuna kroz javno pri-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Radovi su trajali godinu dana, a sve što su mogle obavile su tehni ke službe bolnice, a na temelju projektnih rješenja postoje ih jedinica intenzivne njege u hrvatskim i slovenskim bolnicama. Javna nabava raspisana je samo za one segmente gdje je to potrebno. Zbog toga je ukupna cijena ure enja intenzivne jedinice iznosila 3,3 milijuna kuna. Od toga se 1,5 milijuna kuna osigurano iz decentraliziranih sredstava u prošloj godini, a sva ostala jesu sredstva koja je bolnica sama oprihodovala i dijelom iz donacija. (BMO, oto: Z. Vrzan) uglavnom romska populacija ne nastavlja srednjoškolsko obrazovanje. Ali u Graditeljskoj školi imamo trend smanjenja interesa upisa u tu školu i o tome moramo razgovarati.

Prioriteti: škola u Pribislavcu i Centar za odgoj i obrazovanje

- Jedino sam siguran, bez obzira na matematiku, nama trebaju osnovna škola u Pribislavcu i Centar za odgoj i obrazovanje, To su sigurno investicije za koje trebamo tražiti rješenje za investiranje, Radi se “paketu“ prioritetno, a na svim drugima gra evinskih investicija u treba napraviti analizu. • Postoje li ra unice školskom sustavu vrijednom ak oko potrošnje energije do 300 milijuna kuna, gdje bi godišnja zbog prelaska na jedobveza Županije bila oko 10 - 11 milijuna vatno – partnerstvo, nu smjenu, troškova kroz 25 godina morali kuna, ali na rok od ak 25 godina. Neke od prijevoza u enika, bi vratiti 900 milijuna budu i da svi odjedinvesticija dodatno terete i grad ili op inu s kuna investitorima nom dolaze i odlaze udjelom od 10 posto, dok e država umjesto kroz objekte i održaiz škole, gledaju i sadašnjeg financiranja školskih objekata, vanje i najam. Za Žuukupne troškove, a ne paniju bi to iznosilo 35 uglavnom u ve inskom iznosu, sada samo dobrobit za graposto, odnosno 10 do 11 evinarstvo? svaku JPP investiciju financirati milijuna kuna godišnje na - Mi smo prevelik nasamo s 55 posto novca izvorni prora un, koji iznosi glasak dali na jednu smjenu, a 35 milijuna kuna godišnje, i uz ja sam zagovornik cjelodnevnog ostale obveze koje ima Županija. U go- boravka u školi. A cjelodnevni tim okolnostima ne treba biti velik d i ne na dalje boravak u školi moramo dovesti matemati ar da se vidi da je to neda bi vidjeli na koju djecu možemo u okvire naših mogu nosti i stanmogu e. ra unati u obrazovanju osnovnih darda. Danas imamo 11 škola osTreba otvoriti i prioritete te liste, škola. Moramo napraviti pravu re- posobljenih za rad u jednoj smjekoja je lista želja, i to upariti s poda- viziju osnovnih i srednjih škola. Si- ni, ali u njima nemamo puno ve e cima koji su neumoljivi. U osnovnim guran sam da e neke škole koje su uštede energije u odnosu na one školama kojima je Županija osniva u paketu od 300 milijuna kuna biti koje rade u dvije smjene. Nemamo (bez Grada akovca) 2002. godine u jednoj smjeni i bez kune ulaganja, ni mjerila da u enici u tim školama imali smo 9.067 u enika u osnovnim zbog smanjenja broja djece u školi. ostvaruju bolje rezultate upisa u školama, da bi deset godina kasnije U srednjim školama je situacija srednje škole ili akultete. Tre i imali 7.853 u enika. Godišnje gubi- nešto blaža. Zato jer smo u 10 godina problem je i organiziranje prijemo jednu školu veli ine Draškovca ili došli s 4.800 na 4.400 djece, odnosno voza u enika, koje je u tom slu aju Donjeg Kraljevca. Sada zbog toga tra- 40-ak djece manje na godišnjoj razini, potrebno poduplati. žim projekciju djece ro ene od 2005.

Studenti Me imurskog veleu ilišta za Dan županije vode nas u doba Zrinskih

PROSLAVU Dana Me imurske županije oboga uju studenti Me imurskog veleu ilišta

Vode nas u doba kada je živjela Ana Katarina Zrinski Petar Nova ki, predsjednik županijske Skupštine, Alojzije Sobo anec iz Zrinske garde akovec i Sara Horvat, studentica Me imurskog veleu ilišta, predstavili su program ovogodišnjeg obilježavanja Dana županije od etvrtka 26. do ponedjeljka 30. travnja. Sve ana sjednica Skupštine i po prvi put i Spomendan na pogibiju Zrinskog i Frankopana održat e se na sam dan, u ponedjeljak, 30. travnja. Taj dan e se i dodijeliti najviše županijske nagrade "Zrinski". Na sve anu sjednicu obe ao je do i i predsjednik Sabora Boris Šprem. Upu ena je i inicijativa prema Ministarstvu prosvjete da se u hrvatskim školama jedan sat povijesti posveti obitelji Zrinski i Frankopan, napose u Me imurskoj županiji, i da se barem još jedna škola imenuje po obitelji Zrinski, odnosno Frankopani, kazao je Petar Nova ki. Najzanimljiviji dio sadržaja ponudili su studenti tre e godine studija menadžmenta u turizmu i sportu Me imurskog veleu ilišta, koji je predstavila Sara Horvat. Radi se o mani estaciji "Ana Katarina Zrinski".

Nositelj projekta je Me imursko veleu ilište s dekanicom Nevenkom Breslauer, idejna za etnica i mentorica je ur a Somo i, te studenti tre e godine Katarina Horvat, Sara Horvat, Dejan Niki i Mateja Živko. Partneri u projektu su ravnatelj Muzeja mr. Vladimir Kalšan i Knjižnica i itaonica "Nikola Zrinski". - Na tu ideju smo došli radi oboga ivanja kulturne baštine i ponude grada akovca i njegove okolice te promoviranja županije kao turisti ke destinacije. Potrebu za ovom mani estacijom uvidjeli smo jer u Me imurju nema povijesne reminiscencije i kulturološkog obilježavanja obitelji Zrinski, koji su dugo godina obitavali na ovom podru ju, kazala je studentica Sara Horvat. - Želimo utemeljiti novu lokalnu turisti ku mani estaciju, s naglaskom na Anu Katarinu Zrinski kao književnicu, ženu bana Petra Zrinskog, te tako posti i brojnu posje enost Me imurja od strane doma ih ali i stranih turista. Zadatak je naše kulturne mani estacije educirati gra ane i odvesti ih u doba kada je živjela Ana Katarina Zrinski, kazala je Sara Horvat.

POGLED ODOZDO

S JPP-om op ine i županije mogle bi dva puta “popušiti” Mu i li a i a, ministra gospodarstva, više pritisak gra evinskog lobija ili pritisak javnosti zbog rastu e nezaposlenosti? Svaki politi ar e se kleti da mu je op enarodna dobrobit na prvom mjestu, premda ni gra evinski sektor, oduzmemo li mu pogrdnu rije lobi koju ta rije ima u javnosti, nije samo zarada na izgradnji objekata, ve i zapošljavanje i niz drugih popratnih pozitivnih pojava. Moramo si, me utim, postaviti pitanje je li javno - privatno partnerstvo najbolji i jedini put u pokretanje investicijskog ciklusa. Što je smisao javno - privatnog partnerstva? Je li njegov glavni smisao new deal, spašavanje jedne gospodarske grane koja je na izdisaju zbog nedostatka investicija? Ako je tome tako, zar ne emo za dvije do tri godine dobiti javno - privatno partnerstvo umjesto brodogradnje? Dobit emo puno bolje prostorne uvjete za rad u školama, što e puno koštati svakoga poreznog obveznika. Škole više ne e raditi u dvije smjene, nego e se zatvoriti oko 14 sati i nakon toga e zjapiti prazne.

Prostori koje emo morati grijati u odnosu na one kojima raspolažemo sada bit e udvostru eni. A i nakon 14 sati bit e u zimskim uvjetima potrebno grijati u ionice kako ne bi popucale cijevi. Distributeri plina trljat e ruke od zadovoljstva, jer e dobiti novu pove anu potrošnju, na teret poreznih obveznika. Osim ako kroz javno - privatno partnerstvo nije predvi eno postavljanje sun evih kolektora na sve školske zgrade. Ako se škole ne e zatvarati u 14 sati, nego e u tim novim školama djeca biti cijeli dan do povratka roditelja s posla, dakle, na izvannastavnim aktivnostima, pisanju zada a, ru ku, da ne lutaju besciljno dok se roditelji ne vrate s posla, postavlja se pitanje jesmo li mi u ovom trenutku dovoljno bogati da zaposlimo dodatne kadrove koji bi djeci omogu ili sadržajan boravak u školi nakon redovne nastave. Novi nastavnici zna ili bi novo zapošljavanje, ali odakle financirati još i tu novu potrošnju? Što e biti s gra evinarima kada završe svih tih dvadesetak projekta u Me imurskoj županiji, a prora uni Županije i op ina se za

narednih 25 godina prenapregnu samo za te potrebe? Ne e mo i više inancirati nikakve druge potrebe, a život e ih donijeti u zdravstvu, socijali, održavanju cesta, komunalnoj in rastrukturi, kulturi, sportu ... Koje e to druge gospodarske grane financirati županijski i op inski prora uni da bi kroz javno - privatno partnerstvo sanirali sadašnje stanje u gra evinarstvu, zato što im nedostaje zdravih investicija na gradnji tvornica, hotela i svega drugog što nakon odlaska gra evinara s investicije po inje zara ivati novac? Jer nakon što izgrade sve te škole, gra evinari e se opet vratiti majci državi i Županiji na sisu gladni, traže i još. Ministarstvo gospodarstva kao dio Vlade svakako ima potrebu im prije smanjivati pritisak nezaposlenosti, što je najlakše na kra i rok kroz zapošljavanje u gra evinarstvu. Rezultati tu dolaze najbrže i najprije su vidljivi. Jasno da se dohoci ostvareni u gra evinarstvu vide i u prora unima županije, op ina, ali e država imati najviše koristi. Radnici gra evinari moraju jesti i živjeti, a

Me imurski “brodolomci“ Costa Concordije dobili više od 110.000 eura

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

na sve što pojedu i potroše kroz režije pla aju PDV, koji sav ide državi. Ako pak, prema odluci Vlade, poduzetnici posegnu za zapošljavanjem najje tinije radne snage po 1.600 kuna, koju e godinu (VSS) ili dvije (obrtni ka zanimanja) osposobljavati, a vjerujte da ho e, jer tako se najviše može zaraditi, a najmanje košta, županije i op ine e dva puta "popuštiti". U prora un od njihovih zarada ne e dobiti ništa, a država je sebe osigurala. O ito su i ovoj garnituri važniji politi ki bodovi, od popravljanja stanja u državi.

Desetero Me imuraca, koji su zajedno s više od 4.000 ostalih putnika u sije nju doživjeli brodolom na kruzeru “Costa Concordia“, ovih je dana primilo nov ano obešte enje. Rije je o iznosu od 11.000 eura po osobi, kaže jedan od putnika Marijan Martinjaš, koji je na brodu boravio sa suprugom i troje djece, te tako dobio odštetu ve u od 55 tisu a eura. Brodarska kompanija “Costa Cruises“ namirila im je i iznos aranžmana koji su uplatili prije puta, zatim iznos koji su potrošili na samome kruzeru prije nesre e, kao i troškove povratka u domovinu. - Nismo htjeli dodatne komplikacije i natezanja, novac je stigao kako su obe ali, a ujem i da su neki drugi putnici pristali na

takav dogovor, prokomentirao je Martinjaš. Uz njegovu, na brodu je bila još jedna me imurska obitelj, te mladi par na prvom bra nom putovanju. Me imurci su tako ukupno za štetu koju su pretrpjeli havarijom dobili više od 110.000 eura. Sre om, svi su izvukli živu glavu te ne osje aju ni psihi ke posljedice brodoloma, koji je za neke putnike bio koban. Martinjaš, ina e poznati me imurski ugostitelj, dodaje kako, barem kad je rije o njegovoj obitelji, ve planiraju i novo krstarenje. Svi hrvatski putnici, kako je objavio Ve ernji list, ipak nisu pristali na nagodbu jer ponu enih 11.000 eura smatraju premalim iznosom. Njima preostaje ekanje sudskog epiloga. (V. Kelkedi)

Aktualno

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MRAZ I SUŠA poljoprivrednicima u Me imurju po inili ogromne štete

NA JABUKAMA SMRZNULO 90% Traži se proglašenje elementarne nepogode

Tu ak (zametak) je pocrnio, zna i smrznuo se i ne e biti ploda

PIŠE: STJEPAN MESARI

Grad Mursko Središ e prvi je zaprimio od vo ara i ratara na svom podru ju obavijest i ujedno zamolbu za proglašenje elementarne nepogode mraza za podru je Grada Mursko Središ e. Miljenko Zobi , predsjednik povjerenstva, procjenjuje kako su od mraza koji je bio 9. i 10. travnja ove godine na poljoprivrednim kulturama nastale štete od preko 2 milijuna kuna, to nije 2,055.855 kuna. Najviše su stradali rani krumpir te vo njaci u cvatu, pa se traži da Grad organizira službenu procjenu šteta i potom postupi po propisima i zakonu. - Na primjer, ranom krumpiru su potpuno uništeni i listovi i stabljika i on se dalje ne može razvijati, osobito zbog ranije suše, potom vjetra i sada mraza. Najvjerojatnije e ga treba zaorati i zasaditi nešto drugo. Ostane li pak u zemlji, možda drugi put proklije, ali tada e to bili male koli ine i loša kvaliteta, napominje Miljenko Zobi , predsjednik središ anskog povjerenstva za štete i vode i poljodjelac na podru ju Grada.

njaku Slavka Derka u Peklenici. Vo njak na izgled djeluje lijepo i rascvalo, no Derk nas ubrzo uvjerava kako je to tako samo na izgled, a ustvari je vrlo loše. - Vo njak je u punom cvatu i izgleda ljepše i bolje nego ika-

O ekuju se prijave iz svih op ina

Jabuka ne e biti ili e ih biti vrlo malo - Obišli smo mnoge vo njake i gotovo posvuda je velika šteta, ovisno o sorti i položaju, no štete nigdje nisu manje od 70 posto, rekao je Miljenko Zobi dok smo pregledavali cvjetove na jabukama u vo -

da. Trebala je ovo biti najbolja vo arska godina, ali bit e nikakva, najlošija. Evo razrezat u cvjetove i vidjet ete da je tu ak smrznuo, crne je boje, peluda i prašnika nema. Dakle, iz ovog

Potpuno smrznuti pup šipona ništa od grož a

Smrznut je samo pokrovni list i možda se obnovi i dade rod

Elvira Herman, stru na suradnica za poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo u Me imurskoj županiji: - Prijave šteta od mraza svakodnevno se zaprimaju, o ekujem ovih dana prijave iz svih op ina u Me imurju, kako bismo mogli sastaviti takozvano prvo priop enje za Županijsko povjerenstvo za štete, koje e to priop enje proslijediti Državnom povjerenstvu. Za sada nije poznato koliki je razmjer šteta, kao ni to gdje su vo njaci najviše stradali. Nekoliko vo ara u Draškovcu i ukovcu, koji se bave proizvodnjom jabuke, kaže da su štete znatne, a da e se pravo stanje vidjeti za desetak dana. Onako od oka, a na temelju iskustava, pojedini vo ari procijenili su da im je propalo 30 do 40 posto cvjetova. (J)

cvijeta ništa ne e nastati, a takvih je 90 posto. To nije, sorta idared je stradala 90 posto, odnosno za sada nisu smrznuli cvjetovi koji se još nisu otvorili te oni kasnijih sorti, napominje Derk, dodaju i kako se zbog dobre prodaje idared u Me imurju najviše proizvodi i sorta je koja se "sama" prodaje, te je žalost za propalu berbu još ve a.

Još je daleko do "zmržjenih svecov" Proglašenje elementarne nepogode - mraza zatražit e i vo ari i vinogradari s podru ja op ine Sveti Martin na Muri. Njihov predsjednik Mladen Dobrani kaže da prve procjene govore da je u vo njacima šteta izme u 60 i 70 posto, najviše na jabukama, ali i na trešnjama i breskvama, pa ak i marelicama, koje su cvale prije mraza, ali im je kožica plodova osjetljiva. Sre om se smatra što nisu posijane tikve, pa tu šteta zbog mraza ne e biti, barem za sada. - A daleko je još do 'zmržjenih sveci' (od 13. do 18. svibnja: Bonifacije, Servacije, Pankracije i So ija, a k tomu još i "sveti Matija koji led razbija"), onda bude tek kraj, kaže jedan stariji svetomartinski vo ar.

CIJEPLJENJE VO AKA u Donjem Kraljevcu

Jabuke cijepi ženska ekipa U radnom dvorištu tvrtke Horvat d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, koja se ve dugi niz godina bavi proizvodnjom sadnog materijala, zatekli smo žensku ekipu u cijepljenju jabuka na engleski na in. Rije je o uobi ajenom na inu cijepljenja, koji je ve dugo vremena poznat, no tvrtke koje proizvode sadnice unaprijedile su ga utoliko što se

cijepi nakon što se sadnica, odnosno podloga izvadi iz zemlje. Za engleski na in cijepljenja važno je da su plemka i podloga iste debljine. Nakon cijepljenja sadnica se u vrsti posebnom gumicom te se spoj uroni u vosak. Vo arica Vera Horvat rekla nam je da je ove godine potražnja za sadnim materijalom sli na kao i

prethodne, no u cjelini potražnja je pala jer više nema poticaja. No, ve ima najava da e se pojedini vo njaci obnavljati, pa e rasadni ari opet imati više posla. Za jedan hektar potrebno je od 2.400 do 4.000 sadnica kad je rije o jabuci guste sadnje, pa cijepljenje u Donjem Kraljevcu traje danima, a tako je i u drugim rasadnicima u našem kraju. (JŠ)

Vo ari i ratari traže proglašenje elementarne nepogode, vinogradari još procjenjuju bi li ili ne bi tražili, kao i povr ari i cvje ari

Vinograde su razgledali i lanovi društva vinogradara Hortus Croatiae i ustvrdili su da ve ih smrzavanja nije bilo. - Stradali su vanjski listovi na pupovima, uglavnom kod šipona i pinota, dok se drugi još nisu otvorili. Koliko vidim i znam, štete za sada nisu velike, a stvarno stanje vidjet e se i znati kada do e vrijeme listanja svih sorti. A mogu a su smrzavanja još do polovine svibnja, kaže Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae. Na štete od mraza tuže se vo ari iz op ina Selnica i Sveti Martin na Muri, te podru ja Donjeg Kraljevca.

Kako su poljodjelci izgubili rat s mrazom i sušom, sada su njihove o i i uši uprte u me imurskog župana Ivicu Preho a, koji ima ovlasti proglasiti elementarnu nepogodu - mraz ili to ne u initi. Štete e svakako biti velike, a novac kao naknada za štete od suše i mraza samo bi ublažio poljoprivredne probleme.

Derk i Zobi pregledavaju cvjetove jabuka, koji su stradali od mraza

u Me imurju

GDQD

20. travnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CARINSKA UNIJA Hrvatske i EU ipak tek od 1. srpnja 2013. godine

Odgo ene promjene, otpremnici zadržali još godinu dana posao Roman Laptoš, pro elnik Carinarnice Varaždin, prošli tjedan me imurskim je gospodarstvenicima u prostorima Županijske gospodarske komore govorio o promjenama u carinskom poslovanju ulaskom Republike Hrvatske u EU. Neke promjene u carinskom

postupanju trebale su nastupiti ve od 1. srpnja ove godine, me utim, njihova je primjena odgo ena, te su stara postupanja zadržana do samog ulaska Hrvatske u EU. Time nestaju strahovanja otpremnika s ovog podru ja da pristupanjem konvenciji o zajedni kom

prolaznom postupku gube posao, ali, na žalost, s 1. srpnja 2013. godine ta stvar se više ne e mo i izbje i, jer e do i do promjena u carinskom postupanju. Na podru ju Carinarnice Varaždin radi 267 ljudi, od ega na podru ju Me imurja oko 160 po carinskim is-

Roha ek: H SP nema ništa s Jobbikom Predsjednik Županijskog vije a Hrvatske iste stranke prava Me imurja Goran Roha ek na konferenciji za novinare komentirao je nekoliko aktualnih tema – ponajprije zabranu skupa desni arskih stranaka, koji se trebao održati u Zagrebu. - Negativne asocijacije na skup vjerojatno se, kaže Roha ek, prvenstveno odnose na ma arsku parlamentarnu stranku Jobbik. - Oni, isti e,

teritorij. Roha ek je s konferencije za novinare uputio i žestoke kritike lokalnoj i državnoj vlasti. Župana Ivicu Perho a kritizira što zbog nedavnih izjava slovenskog politi ara Zmage Jelin i a nije sazvao sjednicu županijske Skupštine, na kojoj bi se usvojila rezolucija o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa u Me imurju te Sloveniji uputila prosvjedna nota. (V. Kelkedi)

nemaju, kako se to esto krivo tuma i, nikakve pretenzije na hrvatski teritorij, no ponosni su na svoju povijest, a injenica je da su i Me imurje i neki drugi hrvatski krajevi, poput Baranje, u prošlosti bili u sastavu Ma arske. No, to više nije tako i nikada ne e biti, a upravo je H SP jedna od rijetkih hrvatskih stranaka koja stvarno štiti hrvatske nacionalne interese i

postavama i grani nim prijelazima. Do 1. srpnja 2013. godine nitko od njih se ne mora bojati za posao, ali nakon toga e se mijenjati lokacije mjesta rada. Ili e se dalje putovati na posao ili e se raditi na druga ijim poslovima od dosadašnjih. Od 1. srpnja idu e godine, stupanjem u EU, ukidanju se sve carine sa zemljama EU, jer na taj dan carinska unija je trenutna, a policija e na granicama s zemljama EU ostati još 2014. i 2015. godine, do pristupanja Schengenskom sporazumu. (BMO)

Roman Laptoš, pro elnik Carinarnice Varaždin

ZAVRŠNA KONFERENCIJA europskog projekta “Generation Next at Work”

Omogu iti visokoobrazovanim mladima da ne odu iz Me imurja U multimedijalnoj dvorani TIC-a u utorak je održana završna konferencija projekta "Generation Next at Work". Projekt je usmjeren na omogu avanje mladim visokoobrazovanim pojedincima da steknu prvo profesionalno radno iskustvo te da se sprije i njihov odlazak iz Me imurja. Projekt "Generation Next at Work" zajedni ki provode Grad akovec, kao nositelj pro-

jekta, te partneri: gradovi Prelog, Mursko Središ e, i REDEA. Speci i an cilj projekta je utemeljiti model uspješne suradnje privatnog i javnog sektora, kako bi se podigla razina zaposlenosti i pove ala svijest o važnosti zapošljavanja visokoobrazovanih, mladih ljudi. Prora un projekta iznosi 121.780,45 eura, a završetak aktivnosti planiran je za 2. svibnja ove godine. (BMO)

IZVJEŠTAJNI sabor UHDVDR-a Me imurske županije

Najve i problem i dalje ostaje nezaposlenost hrvatskih branitelja PIŠE: SINIŠA OBADI Izvještajni sabor prošli je vikend održala i podružnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije. U izvješ u, koje je okupljenima podnio Josip Horvat, predsjednik podružnice, izme u ostalog je istaknuo da u ograncima, koji su glavni nositelji svih aktivnosti Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije, a koji su u Me imurju ustrojeni u tri grada i devetnaest op ina, djeluje 2.984 lanova, od ega je njih 1.000 aktivnih, što je 30% od ukupne braniteljske populacije u Me imurju. Horvat je naglasio da ove godine treba posebno pohvaliti rad ogranaka u Maloj Subotici, Belici, Donjoj Dubravi, Nedeliš u i Štrigovi. Kao najve i problem i u narednom razdoblju ostaje tristotinjak nezaposlenih hrvatskih branitelja u Me imurju. - Perspektiva njihovog zaposlenja kao ciljne skupine jesu mjere koje provodi

Predsjednik UHDVDR-a Me imurske županije Josip Horvat podnio je opširno izvješ e o radu u prošloj godini Zavod za zapšljavanje, kao i Pro- od osniva a primarni cilj ostvariti gram stru nog osposobljavanja i poticajnih 150.000 kuna od strazapošljavanja hrvatskih branitelja ne Ministarstva. - Stoga, dodao je Ministarstva branitelja, koji provo- Horvat, od resornog Ministarstva di Centar za psihosocijalnu pomo tražimo strogu kontrolu trošenja akovec, kazao je Horvat. Interes namjenskih poticajnih sredstava za Program postoji, pogotovo za u svim registriranim braniteljskim tre u mjeru, odnosno samoza- zadrugama u Hrvatskoj. Na saboru pošljavanje, i mjeru 5. - osniva- je upu ena i zahvala elništvu Žunje braniteljske zadruge. Prema panije što su i ove godine osigurasaznanjima koje imaju u Udruzi na nov ana sredstva za stipendiraveterana, u Me imurju je registri- nje srednjoškolske djece poginulih, rano više od desetak braniteljskih umrlih, stradalnika i nezaposlenih udruga, iz ega se može zaklju iti branitelja, koju prima etrdesetak da je posao za osnivanje zadruga u enika srednjoškolske dobi, ali postao pravi “biznis“, jer je nekima je i istaknuo i žaljenje što su kao

Premijeru, diži glavu i radi ono za što si izabran! K

ako je otužno živjeti u zemlji u kojoj predsjednik Vlade nema ni osnovna znanja o vo enju. "Nisam ni maneken, ni trgovac optimizmom“, rekao je premijer odgovaraju i Dragutinu Lesaru na saborskoj sjednici. Zoran Milanovi izgleda podbuhlo, bezvoljno, dešperatano, odjednom više nije sve ono što je bio prije izbora. Sada ispada da je bio šarmer bez pokri a, "fakin iz kvarta“, napustio je kvart i izgubio samopouzdanje u stvarnom svijetu. Kmeee, kmeee, buuuu … Da te ne bi grlili sad! ituacija je, na žalost, takva kakva je, to nije, bila je kakva je bila kad je SDP preuzeo vlast. Možda premijer i njegova ekipa nisu bili dobro informirani o svjetskim trendovima, možda je on mislio da je vo enje države isto što i službeni ki rad za državu, u kojem ne moraš cijelo vrijeme tražiti mjesto na tržištu kao što je to u "realnom sektoru“. Možda Milanovi još ne zna

da je postao direktor irme koju mora voditi i kojoj neprestano mora tražiti posao, osmišljavati njezino brendiranje i marketing na svjetskom tržištu. Možda mu treba objasniti da su klasi ne "države“ nestale i da vodi Hrvatsku d.d., u kojoj su gra ani dioni ari koji ne žele prodati dionice. Ako svaka i najmanja tvrtka danas mora razmišljati o plasmanu na globalno tržište, tada mora to i Republika Hrvatska, jer unutarnje tržište je premaleno ( itaj: džepovi gra ana). Milanovi je pravnik koji je radio u zašti enom okružju, imao je pravo ne doživljavati realni svijet oko sebe, ali više nema. I neka mu to pobogu ve jednom netko objasni. Gospodo strana ki mu kolege, na vas mislim! olitika izgovora u SDP-u provodi se od vrha do dna. "Mali“ SDP-ovci govore što se tu može, Milanovi je takav kakav je i bezvoljno e ga pravdati, opravdavaju i ustvari sebe. Oni malo

ve i SDP-ovci uvaju vlastitu glavu da se ne zamjere vrhu pa da postanu mali, a oni na "vrhu“ misle da su na vrhu jer su to zaslužili pomilovani valjda Božjom rukom, a ne zbog toga jer se od njih tek o ekuje da to tek zasluže, jer vlast su dobili bez borbe i ideja, upravo zahvaljuju i tako lošoj situaciji u zemlji i svijetu, nad kojom sada samo kukaju. to možemo o ekivati od premijera iji ministri govore: ne možemo utjecati na cijenu benzina, ne možemo utjecati na cijenu struje, ne možemo ovo, ne možemo ono, stanje je loše, globalni trendovi su loši … Što smo to dobili na vlast? Stranku narika a? d bahatosti, koja je ustvari bio ego-trip nesigurnosti, a ne mo no isijavanje znanja, pretvorili su se u kilavce, koji znaju uzimati samo slabijima od sebe i to u ime "zaštite“ tih istih slabijih od sebe. Zar je jedina ideja bila pobijediti HDZ? Pa HDZ je ionako pobijedio sam sebe.

udruga isklju eni iz procesa odobravanja zahtjeva. Spomenuti su i nabrojani razni oblici sportskih aktivnosti u koje je, od razine ogranaka, podružnice, pa sve do središnjice, bilo uklju eno više od tisu u lanova udruge i njihove djece. Me imurska podružnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Republike Hrvatske i ove godine ima u planu što je više mogu e pomo i svojim lanovima prilikom zapošljavanja i ostvarivanja prava sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. Na izvještajnom saboru kao gosti su bili i gradona elnik akovca Branko Šalamon, saborska zastupnica SDP-a Nadica Jelaš, HDZ-a Sun ana Glavak, te Slavko Marka , predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata u Prelogu, koji je potaknuo i pitanje zapostavljanja vojnog zrakoplovstva u Me imurju, koje je bilo jako aktivno u Me imurju na po etku Domovinskog rata, dok je ono danas potpuno minorizirano.

Piše: Tomislav Novak

Nova zastava ogranka UDVDR-a U vije nici Op ine Donji Kraljevec održana je godišnja skupština ogranka UDVDR-a Donji Kraljevec. Nakon sviranja himne i odavanja po asti minutom šutnje za sve umrle i poginule branitelje, slijedilo je otvaranje skupštine te izbor radnih tijela. Program rada ogranka za

2011. godinu podnio je predsjednik udruge Stanko Balent, a inancijsko izvješ e blagajnik Krešo Lepen, te je nakon toga slijedila njihova rasprava i usvajanje. Slijedio je dogovor o nastavku izgradnje braniteljskog doma Hodošan. Na sjednici je predstavljena i nova zastava ogranka.

NOVI SERVISNI CENTAR Me imurke BS kraj benzinske crpke OMV-a

Otvorenje u petak 27. travnja

DONJI KRALJEVEC

a što ako je i tako? Situacija je takva kakva jest i nije vrijeme za kukanje. Zemlja treba lidera u teškim situacijama više negoli u dobrim. Diži glavu, Milanovi u, nitko te ne e izvla iti, nitko ti ne e pomo i ako si ne pomogneš sam. Ne želimo biti štake tvome posrnulom duhu, naprotiv. Ni ne smiješ biti trgovac optimizmom, ve kreator optimisti nih uvjeta. Kad nam postaneš nevažan, uspio si!

Sljede i petak 27. travnja na akove koj južnoj zaobilaznici, pokraj benzinske crpke OMV-a, Me imurka BS otvara novi servis i prodajni centar za rezervne dijelove motornih i elektri nih ure aja STIHL I VIKING. Sve kupce ekaju ugodna iznena enja, mnogobrojne akcije i prezentacije. (SZ)

Gospodarstvo

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Direktor MESAP-a Vitomir Kiri : - Više gostiju iz Varaždina reklo mi je da nije ni znalo za sajam knjiga ili da je saznalo u zadnji as. Na žalost, zbog manjka financijskih sredstava, nismo mogli biti više prisutni u medijima

Otvorenje sajma u petak

ZAVRŠEN peti MESAP Libar 2012. u Nedeliš u PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Više od 2.500 posjetitelja dokaz da nam knjiga i te kako treba!

U nedjelju je u Nedeliš u zatvoren peti sajam knjiga MESAP Libar, koji je trajao tri dana. Direktor sajma Vitomir Kiri ve je prigodom otvorenja istaknuo da je potrebna odre ena doza hrabrosti da se sajam knjige usprkos teškoj gospodarskoj situaciji održi, no uspjelo se, ove godine je broj izlaga a pove an za ak 20 posto. Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat pak je nazna io da e Nedeliš e znati iskoristiti injenicu što je u Nedeliš u davnih dana postojala tiskara Zrinskih, što je do sada nedovoljno iskorišteno. Dožupan Matija Posavec je uz ostalo podsjetio da je jedna knjiga doprinijela tome da se Me imurje vrati matici zemlji, naravno, rije je o me imurskim popevkama dr. Vinka Žgranca. Otvaraju i sajam, zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojsavljevi Vaki naglasio je da nam je veliki broj. Rije je o procjeni knjiga treba unato vremenu u organizatora, jer se ulaznice nikojem živimo. - Stalno se govori su napla ivale. Najviše gra ana posjetilo o nedostatku novca, no knjiga je je sajam u subotu použasno važna. Njezina je podne i nedjelju, neprijelazna vrijeddok je u petak nost u tome što Direktor bilo najviše nam pokazuje sajma Vitomir Kiri u enik a tko smo, tko veoma je zadovoljan osnovje ovdje bio i brojem izlaga a, ali i odanih i tko su naši zivom ljubitelja knjige na sasredpreci, tko jam, zbog toga što je raspolas mo m i . gao skromnim sredstvima za Zato je samarketing, ali i skromnim jam knjige sredstvima za dodatne u Nedeliš u sadržaje koji mame jako važan za publiku cijeli kraj. Zbog

njih škola. Znatan broj ljubitelja knjige došao je i iz Varaždina, no mnogi su se požalili organizatoru da su u zadnji as saznali za sajam, što zna i da bi još više trebalo poraditi na promociji sajma. Direktor sajma Vitomir Kiri rekao nam je da je veoma zadovoljan brojem izlaga a, ali i dolaskom gra ana na sajam, zbog toga što je raspolagao skro-

mnim sredstvima za marketing, ali i skromnim sredstvima za dodatne sadržaje koji mame publiku. Neki od izlaga a ve su najavili da e do i i u lipnju na ovogodišnji MESAP. Najve u pažnju izazvao je dolazak gosta Krešimira Mišaka, voditelja kultne emisije "Na rubu znanosti“, koji je održao predavanje na temu “Predstavljanje knjiga i svijet na

toga podržavam ovaj sajam svim srcem i želim da opstane. Ukupan broj izlaga a popeo se na 60, što je pove anje za 20 posto u odnosu na prošlu godinu, s time da je dvorana MESAPa prvi put popunjena.

Veliko zanimanje ljubitelja knjige U tri dana sajam knjiga je posjetilo oko 2.500 posjetitelja, što

Neprijelazna vrijednost knjige leži u tome što nam pokazuje tko smo, tko je ovdje bio i tko su naši preci, tko smo mi, istaknuo je prilikom otvaranja zamjenik ministrice Vladimir Stojsavljevi - Vaki ko,

Štandove su u petak obilazili u enici, jer je prvi dan sajma bio u znaku školske knjige i literature

Karla Škvorc iz Vu etinca nastupila je u sklopu prigodnog programa otvaranja sajma

rubu znanosti". Mr. sc. Vladimir Kalšan, povjesni ar i ravnatelj Muzeja Me imurja, govorio je na temu "Povijest naselja Nedeliš e“.

MESAP Libar - uspio Na kraju se može zaklju iti kako je MESAP Libar sigurno uspio, prije svega što se u sadašnjoj krizi i neimaštini uspio održati te pove ati broj izlaga a. Ono što mu nedostaje i što se može popraviti idu ih godina jest još više doma ih me imurskih izdava a, odnosno stvaranje atmosfere festivala knjige, za što su nužna i odre ena sredstva kojih nedostaje, kao i okupljanje svih me imurskih pisaca i autora. Tako je, na primjer, ovaj put zapaženo da je nastupila prvakinja Hrvatske na sintisajzeru, mlada Karla Škvorc, da je mladi Martin Kocijan dobio nagradu za informatiku, no nitko nije znao ni spomenuo da je Andrijana Kos - Lajtman dobila književnu nagradu "Dobriša Cesari " za zbirku pjesama. Ovo, daka-

nije k rit ika ve otvaranje novih mogu nosti za sajam.

Vladimir Stojsavljevi - Vaki: Knjiga je užasno važna, nije to no da knjige nitko ne ita. Kako je jednom rekla Vesna Parun: ‘Možemo spavati na slami, a da nam slama ne bude u glavi’

Knjigu ita petnaest posto gra ana Vladimir Stojsavljevi - Vaki, zamjenik ministrice kulture: - Stalno se uje teza da knjigu nitko ne ita i da e je digitalna tehnologija istisnuti. To se govori ve 40 godina, a knjiga je sve više, jedino što se dogodilo je da je ona pojeftinila i postala pristupa nijom. Tako er nije to no da knjige nitko ne ita, prema svim istraživanjima u svijetu, knjige ita oko petnaest posto gra ana u svim zemljama, a tako je vjerojatno i kod nas. Vrijednost knjige užasno je važna za razvoj znanja, kulture i demokracije, podržavam sajam knjige u Nedeliš u i želim mu da bude još bolji.

20. travnja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SI U K O I T I V O K J A B

UZ POTPORU:

ME IMURJA

GASTRO PATROLA Me imurskih novina obišla dvanaest me imurskih restorana

Od sljede eg broja kre emo s objavom rezultata ocjenjivanja Povjerenstvo je obišlo restorane koji su odabrani po na elu podjednakog zastupanja donjeg, srednjeg i gornjeg Me imurja. Ocjenama od 1 do 10 ocijenjeni su osoblje, ure enost, interijer, hrana (glavno jelo + desert), vino, vinska karta i ponuda za vegetarijance

e imurske novine u suradnji s Turisti kom zajednicom Me imurske županije u sklopu programa “Bajkoviti okusi Me imurja“, uz potporu Ministarstva turizma i Hrvatske turisti ke zajednice, organizirali su Gastro patrolu - ocjenjivanje dvanaest me imurskih ugostiteljskih restorana i hotela. Glavni cilj projekta bio je da ponajbolji me imurski gastro stru njaci daju stru nu ocjenu i nezavisno mišljenje o tome što su zatekli u posje enom restoranu. Me utim, to je samo jedan od ciljeva ovog projekta. Ima ih puno više, od ukazivanja na to da se pohvali ono što je dobro, ali i poboljša ono što nije dobro u posje enim restoranima, da se potakne njihova me usobna kompetitivnost u težnji prema što ve oj izvrsnosti itd. Najvažnije pak je možda da se u danima, mjesecima i godinama koji slijede u Me imurju profilira zbog zadovoljstva gastro doživljajem što više sjajnih restorana, da danas - sutra k nama dolaze gosti i turisti ne samo zbog isto turisti kog posjeta našem kraju, nego baš ciljano, nekom od restorana, pa da ostanu zbog toga još koji dan dulje.

spada u sam vrh poznavatelja vina, o kojima je, kao o posebno prepoznatljivom gospodarskom proizvodu, prvi pisao ne samo u županiji, nego i regiji. U ovom projektu bio je moderator. Žiri je posao obavio korektno i pro esionalno, bez usuglašavanja ocjena i bez ikakvih pritisaka sa strane. Djelovao je potpuno samostalno i tajno, pri tome poštuju i ku ni red restorana koje su obišli i ocijenili. Bili su pošteni i strogi prema izgledu i okusu jela, ponudi vinske karte i butelje koja je stigla na stol, kao i usluzi. Napominjemo da je jedan od lanova žirija vegeterijanac. Vjerujemo da e svi restorani izre ene ocjene i stavove prihvatiti u dobroj vjeri, dobre strane osjetiti na ve em prometu, a nedostatke pokušati otkloniti i pretvoriti i h

Projekt je ra en u dobroj vjeri, a stvar smo prepustili stru njacima Žiri naše “patrole“ radio je u sastavu: Josip Bajsi , stru ni u itelj i mentor u Srednjoj školi Prelog, vrsni ugostiteljski djelatnik s preko 30 godina radnog iskustva, pro esor koji je osposobio stotine konobara i ugostiteljskih djelatnika, i osoba koja je prošla mnoge restorane u Hrvatskoj i svijetu, Vesna Stunkovi , ugledna pro esorica i mentorica u Gospodarskoj školi akovec, enologinja i vrhunska poznavateljica vina i vinske kulture, i Stjepan Mesari , novinar Me imurskih novina, koji dvadesetak godina prati zbivanja u ugostiteljstvu i turizmu, a po mnogima

Obišli smo restorane sljede ih ugostiteljskih objekata: • Hotel Park akovec • Prepelica Otok • Mamica Puš ine • Auto stop akovec • Toplice Sveti Martin – restoran • Vu kovec • Terbotz Železna Gora • Hotel Kralj Donji Kraljevec • Lovac Prelog • Lova ki dvori akovec • Cimper Mursko Središ e • Terbotz Železna Gora • Stari krov Donji Kraljevec • Mala hiža Ma kovec U sljede em broju donosimo pri u i bodovanje iz restorana Hotela Park akovec, a nakon toga svaka dva tjedna slijedi niz od preostalih jedanaest restorana.

sutra u svoje prednosti. Tako er se nadamo da e drugi restorani, vo eni ovim primjerom, i dalje raditi na izvrsnosti, da e se još više pokrenuti me imurska gastronomska scena. Uostalom, ovaj projekt vjerojatno e imati i svoj nastavak, a “tajna gastro patrola“ biti konstantni cilj zapo etog projekta.

Kakve su poruke ocjenjivanja? Kao i u svakodnevnom životu, poslu, sportu, zabavi, tako i u ugostiteljstvu i

turizmu – kaže se da sre u i doživljaj ine male stvari. Obilaze i me imurske restorane, može se re i da je svaki na svoj na in zanimljiv i dobar, što daje i ukupnu ocjenu da su nam ugostiteljstvo i turizam vrlo potentni. Uvjereni smo da može biti i bolje i za to ne trebaju neke velike promjene ili investicije, nego poboljšati detalje ili neke loše ukloniti. Najve im su se problemom, na žalost, pokazala vina koja su svježa jako dobra, a ponekad u restoranima uz prili no visoku cijenu izgube zbog neadekvatne brige za njih gotovu svu svoju vinsku ar. Osoblje pak ponegdje možda treba samo ponoviti školsko gradivo i sve e biti dobro ili još bolje. Uglavnom, u patrolu nismo stigli da bi vlasnika uvjeravali kako treba izgledati interijer njegova restorana ili pak kakva mora biti karta jela, ve prvenstveno poslati poruku svima u našem ugostiteljstvu kako posti i zadovoljstvo gosta, pridonijeti imidžu restorana, ali i puno šire, prepoznatljivosti me imurske gastronomije i turizma.

Gastro patrola u sastavu Mesari , Stunkovi i Bajsi obišla je 12 me imurskih restorana i ocijenila ih pojedina no po svakom od 12 kriterija

Dvanaest kriterija za ocjenjivanje Žiri je prilikom obilaska 12 restorana ocjenjivao iste pojedina no po svakom od sljede ih 12 kriterija:

• do ekivanje i smještaj gostiju • osoblje • radni prostor • sanitarni vor • preporuka konobora • posluživanje • izgled jela • okus jela • na in posluživanja • jelovnik • vinska karta • izbor vina na vinskoj karti

Mnogi e biti iznena eni, ugodno ili manje ugodno … N a š e ocjenjivanje je doprinos poboljšanju ponude i kvalitete me imurskog ugos t it eljstva i turizma. Mnogi e biti iznena eni kada vide ocjene svojeg ili drugog objekta. Biti e ugodnih, ali i manje ugodnih iznena enja. Uvjereni smo da e ocjenjivanje donijeti koristi svima, a da e pobjednik i oni u vrhu od toga imati i ono što je najvažnije – još bolji promet, jer svaki gost želi k najboljem. Oni slabije plasirani nadamo se da e pokušati manjkavost popraviti i ve sljede i put, kad e biti “testirani“, zauzeti koje mjesto više. Tada e prvenstveno na redu biti i drugi restorani, ali i neki koji su sada ocijenjeni. Vlasnici, odnosno

voditelji restorana, kao i cjelokupno osoblje, nadamo se da e uvidjeti gdje nisu smjeli štedjeti, u emu su pretjerali, gdje su njihovi konkurenti bolji i uspješniji, a sve u vjeri poboljšanja konkurentnosti i kvalitativne kompetitivnosti. Me imurske novine, kao nositelj projekta, narednih e tjedana i mjeseci objavljivati napise i ocjene pojedinog restorana s ocjenama, da bi u posljednjem broju objavili ukupnog pobjednika te kona ni redoslijed i mjesto sve anog proglašenja. Cijela akcija predstavljanja i objave rezultata potrajat e sve do kraja rujna, uz završnu priredbu i rezime po etkom listopada. Napominjemo, kako bi se izbjegle bilo kakve kalkulacije, da je nakon završetka obilaska restorana sastavljen zapisnik žirija, koji je uz

pojedina ne rezultate ocjenjivanja svakog lana zape a en, te deponiran, a bit e dostupan na pregled, kao i sve bilješke - nakon završetka akcije, a sve u dobroj vjeri daljnjeg razvoja me imurske gastronomske scene, kao i ukupne turisti ko - ugostiteljske ponude našeg kraja. ®

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HO E LI NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA, prema kojima objekte u zašti enim p

CRNA KRONIKA

Romi iz Kuršanca optužili policajce da su ih pretukli Dvojica maloljetnih Roma iz Kuršanca optužila su dvoje me imurskih policijskih službenika (policajka i policajac) da su ih fizi ki napali i pretukli. Policija utvr uje sve injenice vezane uz slu aj, rekao je na redovnoj kon erenciji za novinare u ponedjeljak glasnogovornik Policijske uprave Krunoslav Gosari . Kako se navodi u službenom izvješ u, Policijska uprava je u nedjelju zaprimila obavijest šumarskog tehni ara da u šumi “ ep“, u blizini naselja Kuršanec, nepoznate osobe ruše drva. Na mjesto doga aja upu ena je ophodnja Policijske uprave me imurske, koja je utvrdila kako je nepoznati po initelj motornom pilom porušio jedno stablo hrasta,

te je dio drva odvezao u nepoznatom pravcu, a ostalo je ostavio na mjestu doga aja. Isti dan, nešto kasnije, policija je zaprimila tele onsku dojavu ženske osobe iz Kuršanca, koja je ustvrdila kako su njezin 12-godišnji sin i njegov 17-godišnji prijatelj u šumi “ ep“ zadobili ozljede koje su im navodno nanijeli djelatnici policije, a koji su postupali u spomenutoj šumi. Ozlije eni mladi i zatražili su lije ni ku pomo u Županijskoj bolnici u akovcu, gdje je utvr eno da su lakše ozlije eni. Mla i je odmah pušten iz bolnice, dok je stariji zadržan na promatranju. Ove maloljetnike ina e se ne sumnji i za rušenje i kra u hrasta u šumskom predjelu koji je u vlasništvu

Hrvatskih šuma. No, kako doznajemo, zate eni su na biciklima s natovarenim drvima. U šumi je bilo više Roma koji su, kad su ugledali policiju, pobjegli. Obitelj i ro aci jednog od maloljetnika nekim su medijima izjavili kako je njihovo dijete teško ozlije eno, no službena izvješ a tu pri u opovrgavaju. - Vjerujemo da su naši službenici postupali zakonito, no, ukoliko se utvrdi suprotno, snosit e posljedice, rekao je glasnogovornik Gosari , dodavši kako e javnost o ishodu interne istrage biti pravovremeno obaviještena. Do zaklju enja ovog broja nisu objavljene nove službene in ormacije o slu aju. (V. Kelkedi)

UKRATKO

Dok se mladi potuku ... AKOVEC - Tri mladi a i maloljetna djevojka sudjelovali su u sva i, a zatim i fizi kom sukobu, koji je završio i s ozljedama. Slu aj narušavanja javnog reda i mira dogodio se u no i sa subote na nedjelju u Ulici Vladimira Nazora u akovcu. Najprije su se, navodi policija, me usobno posva ali maloljetnica iz Lopatinca i 23-godišnjak iz Belice. Djevojka je šakom udarila mladi a, on pak joj je uzvratio udarcem u nogu. Potom su se u sva u umiješali 22-godišnjak iz Dragoslavec Brega i 19-godišnjak iz Pribislavca, koji su se me usobno vrije ali rije ima, a nakon toga su se i potukli. U Županijskoj bolnici akovec obojica muškaraca zatražila su lije ni ku pomo , gdje je utvr eno da je 22-godišnjak teško, a 19-godišnjak lakše ozlije en. Protiv sudionika doga aja slijedi podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu, a tek se utvr uje zbog ega je došlo do incidenta.

Majka i dijete osjetili simptome trovanja plinom ŠENKOVEC - U Šenkovcu je zabilježen slu aj trovanja, vjerojatno uglji nim monoksidom, koji, sre om, ipak nije završio tragi no. Lije ni ku pomo zatražili su majka i dijete iz Šenkovca. Dijete je u obiteljskoj ku i u ulici Gor ica, dok su ga roditelji kupali, po elo malaksati. U bolnici je, me utim, utvr eno da dijete i majka nisu zadobili ozlijede, ali je dijete preventivno zadržano na Odjelu pedijatrije.

Na BIMEP-u sletjeli u jarak JUROV AK - Za vrijeme mani estacije BIMEP u mjestu Jurov ak dogodila se

20. travnja 2012.

prometna nesre a u kojoj je ozlije eno dvoje biciklista. Voze i nizbrdo u grupi od nekoliko biciklista, maloljetnik iz Hodošana i maloljetnica iz Male Subotice nisu držali potrebnu udaljenost od desnog ruba kolnika, zbog ega su u zavoju sišli izvan kolnika i prevrnuli se u cestovni jarak. Vozilom hitne medicinske pomo i prevezeni su u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je maloljetnica teško ozlije ena, a maloljetnik lakše.

Stanarinu pla ao krivotvorenim novcem PRIBISLAVEC - 34-godišnji akov anin pokušao je prevariti svoju stanodavku u Ulici Vladimira Nazora u Pribislavcu te je zbog toga zaradio kaznenu prijavu. Dug za stanarinu pokušao je platiti s nekoliko krivotvorenih nov anica od po 500 kuna, no žena je shvatila da se radi o alsificiranom novcu i sve prijavila policiji. Slu aj se dogodio prošli petak. Krivotvoritelj e se morati pravdati pred Op inskim sudom u akovcu.

Provale u akovcu i Svetom Martinu na Muri Nepoznati lopov u no i je s ponedjeljka na utorak u akove koj Ulici kralja Tomislava provalio u trgovinu privatnog poduze a iz Mihovljana. Obivši bravu na vratima, ukrao je novac i otu io nekoliko desetaka pari sportske obu e. U Svetom Martinu na Muri provaljeno pak je u školu, odakle su ukradeni televizor i nekoliko ra unala. Šteta se u oba slu aja procjenjuje na nekoliko tisu a kuna. (vk)

Siniša Golub: B Drave u Kuršan Dok je s radom po ela Nadzorna služba (popularno zvani rendžeri), samo na podru ju tadašnjega zna ajnog krajobraza rijeke Mure evidentirali smo 140 ilegalnih objekata, kaže ravnatelj županijske Javne ustanove "Me imurska priroda" Siniša Golub, aktualiziraju i višegodišnji problem ilegalne izgradnje uz naše dvije rijeke. Neki od vlasnika objekata u me uvremenu su ishodili, odnosno dostavili potrebnu dokumentaciju, no porazna je injenica što se radi tek o manjem broju. - Ve ina ni ne osje a da radi prekršaj, a u pojedinim slu ajevima i kazneno djelo. Unato svim naporima ustanove, nadležnih službi, medija i javnosti op enito, ljudi teško prihva aju injenicu da Me imurje nije otok Vir ili mjesto u kojem svatko može do i i napraviti objekt od 100 kvadratnih metara i nikome ništa. Sre om, i jedinice lokalne samouprave po ele su se buditi iz sna, jer vide da ilegalni graditelji narušavaju osnovni resurs koji im je ostao izvan granica urbaniziranih zona, prirodni krajolik! Svi pri aju o lokalnom održivom razvoju i turizmu, me utim, turisti se ne mogu dovesti na mjesto koje su pojedinci degradirali. Veliki vjetar u le a nama koji se borimo da popišemo objekte i pokrenemo proceduru za njihovo uklanjanje je zakon koji je donijela bivša Vlada, kao i zakon koji najavljuje aktualni

ministar prostornog ure enja i graditeljstva. U zakonu jasno piše da objekte izgra ene u zašti enim podru jima, pa tako i u regionalnom parku (Mura - Drava) ne e biti mogu e legalizirati. Svi koji žive u iš ekivanju da e legalizirati takve objekte grdno se varaju, poru uje Golub. Neki su, kaže, objekte ilegalno izgradili iz zablude,

Napreduje obnova zgrade “Me imurske prirode” Jedna od trenutno najve ih investicija u našem kraju, obnova dvjesto godina stare Fešteti eve kurije u Križovcu, u kojoj je smještena županijska Javna ustanova “Me imurska priroda”, odvija se planiranom dinamikom. Ravnatelj ustanove Siniša Golub podsje a kako se projekt realizira zajmom Svjetske banke, kojim se u Hrvatskoj ulaže u in rastrukturu ustanova koje se bave zaštitom prirode. Zahvaljuju i dobro pripremljenim projektima, me imurska ustanova ušla je u prvi krug financiranja. Radovi vrijedni više od dva milijuna kuna po eli su u prosincu prošle godine, a trebali bi biti završeni u rujnu. Me imurje e tada, naglašava Golub, imati najmoderniji centar za posjetitelje u ovom dijelu Eu-

rope, koji e, kako se o ekuje, godišnje primati dvadeset tisu a posjetitelja. Time e se, isti e Golub, ostvariti prihodi za zapošljavanje još barem dva djelatnika u ustanovi. Na tavanu objekta površine 330 kvadratnih metara bit e ure ena kongresna dvorana te uredi djelatnika Javne ustanove, dok e na srednjoj etaži biti postavljena me imurska prirodoslovna zbirka. Tri tisu e kvadratnih metara okolnog prostora iskoristit e se za vanjski postav zbirke, gdje e uz ostao na drvenoj baraci biti postavljena oprema za energetsku u inkovitost, da bi se i na taj na in svim zainteresiranima pružio uvid u razli ite oblike zaštite okoliša. Izvo a radova na objektu u Križovcu je akove ki Team.

drugi vjerojatno vo eni idejom da pravna država nikad ne e zaživjeti u šumama, na livadama, na poljoprivrednom zemljištu. - Vjerujem da e ova Vlada po istiti stanje na terenu, ne zato jer smo zluradi ili jer ne želimo da se ljudi vra aju u prirodu. Želimo da se ljudi vra aju upravo u o uvanu prirodu, da svi imaju jednaku priliku provesti ugodne trenutke uz Muru i Dravu u o uvanom krajoliku. Ukoliko se sadašnji trend nastavi, našoj djeci emo ostaviti betoniranu obalu. Neka to vlasnici shvate ozbiljno i objekte polako po nu uklanjati o vlastitom trošku.

Nastavlja se devastacija prirode Devastacija podru -

20. travnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

prostorima ne e biti mogu e legalizirati, kona no potaknuti i njihovo uklanjanje

Betonizacija ncu ne prestaje Jedina opcija – uklanjanje!

ja uz akumulacijsko jezero kod Kuršanca, na kojem je, kao što je javnosti poznato, izgra eno najviše ilegalnih objekata, pak se nastavlja i u posljednjem razdoblju. Bahati pojedinci po eli su graditi na samoj obali, grade betonske molove ili pak nadogra uju postoje e objekte i uzurpiraju javni prostor. Op ine i gradovi to su predugo tolerirali. Posljedi no e problem biti adresiran na HEP kao vlasnika zemljišta uz Dravu i Hrvatske vode koje su zadužene da upravljaju javnim vodnim dobrima.

Mi stalno upozoravamo, pokušavamo procesuirati, sura ujemo s inspekcijama, no stvari uvijek zapnu na injenici da je objekata naprosto previše, a djelatnika koji po službenoj dužnosti mogu urgirati po tom pitanju premalo. Puno nade polažem u Grad Prelog i Op inu Nedeliš e (na ijem se podru ju nalaze akumulacijska jezera), koji su ve duže spremni uhvatiti se u koštac s tim problemom, ipak je optimisti an G o -

Postupak legalizacije, potrebna dokumentacija te što se može a što ne legalizirati ure uje Zakon o postupanju s nezakonito izgra enim zgradama. Navedeni zakon stupio je na snagu 10. kolovoza 2011. Bespravno izgra eni objekt može se legalizirati ako je u pogledu namjene, veli ine i smještaja na estici izgra en u skladu s prostornim planom, ali tako er i objekt koji nije u pogledu namjene, veli ine ili smještaja na estici izgra en u skladu s prostornim planom. U slu aju da objekt nije izgra en u skladu s prostornim planom, tada se mogu ozakoniti, protivno prostornom planu, najviše dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje, osim ako odlukom predstavni kog tijela jedinice lokalne samouprave nije odre en ve i broj etaža. Legalizirati se ne mogu objekti koji su izgra eni na posebnim lokacijama, na primjer, u zašti enom obalnom podru ju mora, na površinama izvan gra evinskog podru ja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, poljoprivrednom zemljištu kategorije osobito vrijedno i obradivo i vrijedno obradivo, podru ju gospodarske i zaštitne šume, podru ju posebne zaštite voda i sli no.

lub. Podsje a kako je preloški gradona elnik Dragutin Glavina sada i lan u dva klju na saborska odbora – onom za prostorno ure enje i graditeljstvo te Odboru za zaštitu prirode i okoliša. - Vjerujem da e i on mo i utjecati da se problemi po nu rješavati. Stvari eskaliraju, svakodnevno nailazimo na nove temelje, s policijom identi iciramo vlasnike, gra evinski inspektor na objekt stavlja rješenje o zabrani gradnje i nalog za uklanjanje, no to nitko ne poštuje. Prije nekoliko godina nadležno je Ministarstvo potpisalo nalog za rušenje odre enih objekata nizvodno od varaždinskog mosta, posebno na otocima gdje su neki prakti ki napravili vile, no, dok su došli bageri, dogodio se narod i od svega se odustalo. Država mora biti vjerodostojna u svojim odlukama, a u rješavanje ovih problema mora se uklju iti cijelo društvo.

Odoravanje brazde i kontrola

OSMO NATJECANJE ora a Me imurske županije

Pobjednici Anja Kolari i Fran Andrej Jaluši idu na državno prvenstvo U organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore Javne poljoprivredne savjetodavne službe PO-a Me imurske županije i Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije, u Gardinovcu je u subotu pod pokroviteljstvom Me imurske županije održano 8. natjecanje Me imurske županije u oranju. Prijavilo se šesnaest natjecatelja, od toga trinaest u kategoriji plugova ravnjaka, a troje u kategoriji plugova premetnjaka. U jakoj konkurenciji pobjeda u kategoriji ravnjaka pripala je Anji Kolari iz Savske Vesi, koja je ve bila prvakinja, drugi je bio Marko Perkovi , a tre e mjesto osvojio je Luka Perko. Slijede: David ižmešija, Ivan Novak, Petra Jagec, Ivan Cmre njak, Matija Perko, Ivica Žerjav, Barbara Fu ec, Mladen Bujan, Davor Miklin i Mišel Kolari . Kod plugova premetnjaka najbolji je bio Fran Andrej Jaluši iz akovca ispred Brune erjavi a i Stjepana Pokriva a. Voditelj natjecanja bio je Ivica Prpi , a suci Tatjana Me imurec, Siniša Hrgovi i Matija Krha . Pobjednici su izborili pravo sudjelovanja na 10. državnom natjecanju, koje

Pobjednica Anja Kolari : Budu nost vidim u poljoprivredi Pobjednica Anja Kolari dolazi iz poljoprivredne obitelji iz Savske Vesi. Studentica je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Obitelj Kolari bavi se ratarstvom i obra uje oko 220 hektara, od toga 60 vlastitih. Ove godine posijala je 70 hektara pšenice, 35 hektara krumpira, 6 hektara luka, 6 hektara tikvi, oko 70 hektara kukuruza i drugih kultura. Svake se godine posije i oko 35 hektara uljane repice zbog plodoreda. O svojoj pobjedi Anja Kolari kaže: - Imala sam dobar plug, on je važan za uspjeh, no ne natjecateljski, ve uobi ajen u ratarstvu. Kad sam se prije tri godine pojavila na natjecanju ora a, to je bilo iznena enje, no sad više nije. Godinama se bavim poljoprivredom, a orati su me nau ila bra a

e u ljeti biti u Splitsko - dalmatinskoj županiji. Dodajmo da e se u Biogradu na Moru 14. i 15. rujna održati 59. svjetsko prvenstvo u oranju. Prije natjecanja na polju kod nogometnog igrališta organizirana je edukacija kontrole prskalica i edukacija ora a, koje je vodio Ivica Prpi , dipl.

Okupljanje ora a i zadnje upute

Tomislav i Nikola, koji su i sami bili prvaci u oranju. Studiram na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i nakon završetka studija vratit u se poljoprivredi u Me imurju, vjerujem da je budu nost u poljoprivredi, makar tako danas ne izgleda.

ing. agr., na elnik Odjela za mehanizaciju JPSS-a HPK-a. Samo je natjecanje održano u teškim uvjetima, zbog kiše tlo je bilo mokro i teško, pa je bilo pravo umije e ostvariti dobru brazdu, no ora i kažu da je tako bolje nego da je zemlja jako tvrda, onda bi bilo još i teže. (J.Š., foto Z. Vrzan)

Kroz Međimurje

PRIOP ENJE za javnost Nezavisne liste op ine Gori an

Najavili referendum zbog sme a!? Nakon što je konstituirano novo Op insko vije e u Gori anu, javnim priop enjem oglasila se Nezavisna lista. U istom se optužuje op insko vodstvo da su prijevremeni izbori i konstituiranje vlasti koja podržava na elnika Mohari a napravljeni iz prvenstvenog razloga, ako smo dobro shvatili, da u Gori an stigne preloški Pre-kom i po inje zbrinjavati sme e (otpad, op. r.), kako navode, iz cijelog donjeg Me imurja i šire. Prenosimo najvažnije i najjasnije dijelove priop enja koji se ti u za Nezavisnu listu o ito aktualno najvažnijeg problema Gori ana. - SDP i njegovi sateliti HSS i HSLS, koji podani ki služe interesima na elnika Mohari a, a zanemaruju ulogu vije nika kao zastupnika mještana, u trenutku kada gube ve inu u Op inskom vije u podnose ostavke kako bi izazvali nove prijevremene izbore. Izbori su održani, no partija nije dobila ono što je htjela i što je Mohari najavljivao, ve veliku pljusku od bira a koji, usput re eno, nisu ovce, kako su oni mislili. Svaka ast mještanima koji su prepoznali opasne namjere što ih ima partija sa svojim satelitima, te su im uskratili svoj glas. Biraju i me u drugim opcijama nešto novo, nove ljude koji su se zaklinjali u poštenje i krš anske vrijednosti te u svoj intelekt, nadali su se da e izabrati one koji e zastupati njihove interese i sprije iti Mohari a i partiju u njihovom nastojanju da nam zaprljaju Gori an sa sme em iz drugih mjesta, a sve pod

izlikom da je to perspektivni razvoj jer budu nost je u sme u (ako je njihova - nas neka poštede). Ima onih koji ne misle tako i upravo ovim priop enjem za javnost i medije želimo Vama, dragi mještani Gori ana, dati do znanja da ste prevareni u predizbornim obe anjima od strane HRAST-a i HNS-a, koji su podlegli pritisku i ucjenama Mohari a i partije i uz ustupke koje su o ito dobili. Što se ti e politi ke stranke HRAST, ve na prvom koraku njihov je intelekt pao na ispitu, a toliko su se njime bahatili. No, nije sve izgubljeno, mi gra ani imamo još jednu mogu nost koju predvi a demokracija u ovakvim i sli nim slu ajevima, a to je "referendum o sme u“, gdje e mještani izravno odlu iti što žele u Gori anu, a što ne. Ne smijemo dopustiti da osam ljudi odlu uje u ime ostalih 3.500 žitelja Gori ana o tako važnom pitanju. Nama je jasno da oni imaju svoj interes kako bi sebi osigurali radna mjesta pošto su upropastili OKP "Gorinku" i sada je žele pod krinkom restrukturiranja predati u ruke "Prekomu“ iz Preloga. Poduzetni ki domet našeg na elnika i partije u 10 godina vladavine je "Puna zdela žganci“ i sada "sme e“. Gdje su granice njihovoj nesposobnosti i gluposti, to valjda samo dragi Bog zna!?! P.S. lanovi HRAST-a neka ne zaborave da je idu a godina izborna, a mještani nisu ovce. Nezavisna op inska lista

KONSTITUIRANO Op insko vije e Gori an

Hrast podržao SDP-ovu koaliciju, a zauzvrat dobio predsjednika Op inskog vije a PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

p insko vije e op ine Gori an napokon je konstituirano u petak 13. travnja. Sjednicu je otvorio opunomo enik Ureda Državne uprave u Me imurskoj županiji Milorad Novkovi , a bila je nazo na i pomo nica predstojnika i povjerenica Vlade RH za poslove op inskog vije a Ingrid Šolti . Sjednici se odazvalo svih trinaest vije nika, koji su najprije položili prisegu. Nakon što je mandatna komisija ustvrdila da su vije nici izabrani na temelju glasova gra ana, sjednicu je vodio dobno najstariji vije nik Stanko Ivanovi . On je poželio ovom sazivu Vije a uspjeh, te se našalio rekavši da valjda ne e biti problem to što je sjednica sazvana u petak 13., ali i to da je on ro en 13., te da je nazo no 13 vije nika. Iako nema koalicijskog dogovora, nova politi ka opcija u Gori anu - HRAST podržao je veliku strana ku koaliciju na elu sa SDP-om, a zauzvrat dobio mjesto predsjednika Op inskog vije a Gori an. Tako je za predsjednika Op inskog vije a izabran Robert Katanec iz Hrasta, dok su potpredsjednici Stanko Ivanovi (SDP) i Tatjana Ribi (SDP). Odluka je prihva ena ve inom glasova 8:5. Uz vije nike SDP-a, HSLS-a i HSS-a, podršku za ovakav sastav vode ih tijela vije a dala su još

- Vrlo u rado prihvatiti sve prijedloge s bilo koje strane koji e poboljšati život u Gori anu, vrijeme je da stare dugove i politi ke sukobe ostavimo po strani, nakon što je izabran za predsjednika Vije a poru io je Robert Katanec

Potpisivanje prisege

dva vije nika Hrasta i jedan HNS-a. Podršku nisu dali HDZ i Nezavisni vije nici. Atmosfera je ina e na sjednici bila sve ana.

Hrast kao balans Novi predsjednik Op inskog vije a Gori an Robert Katanec u svojem je nastupnom govoru rekao:

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Koncertom Novih fosila po inje obilježavanje Dana op ine - najmanje u Hrvatskoj Dani op ine Dekanovec tako zapo inju ve u petak (danas) 20. travnja koncertom. Novi fosili stižu u Dekanovec u sklopu hrvatske turneje "Ljubav koja nema kraj“. Kon-

cert e se održati na prostoru Sportskog centra "Mladost“, s po etkom u 21 sat, uz popularnu cijenu ulaznica od 50 kuna. Nedjelja, 1. svibnja, donosi manifestaciju "Ribolov na rijeci

“Vrijedne ruke” prezentirale svoje radove Od po etka ove godine u okviru KUD-a “Florijan Andrašec” Dekanovec djeluje udruga “Vrijedne ruke”, koja mahom okuplja seoske žene. A da s pravom nose spomenuti naziv, dokazale su na Cvjetnu nedjelju, kad su ispred župne crkve u Dekanovcu izložile svoje radove - uskrsne aranžmane te tradicionalno cvije e od krep papira. Za štandom su bile lanice Snježana Sabolek, Dragica Grahek, Marija Novak, Bojana Hajdarovi , Marija Blagus, Božica Baksa, Vesna Rob i Marija Rob te Biserka Novak. (vk)

Rekli su nam da e Hrast na ovim izborima odigrati sporednu politi ku ulogu, a ispalo je da imamo odlu uju u ulogu. Razgovarali smo sa svima i pokušali prona i pomirbenu stranu, koliko smo uspjeli, re i e nam rezultati izbora za godinu dana. Vrlo u rado prihvatiti sve prijedloge s bilo koje strane koji e

Glasovanje na sjednici

DEKANOVEC

Dana 13. svibnja 1997. godine osnovana je najmanja op ina u Me imurju i cijeloj Hrvatskoj - op ina Dekanovec. Povodom 15. godišnjice sprema se veliko slavlje.

20. 2 0. ttravnja ravnja 2012. 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 33

Muri", uz nastup brojnih udruga op ine Dekanovec, te proslavu 10. ro endana radija "Studio M", medijskog pokrovitelja 15. godišnjice op ine Dekanovec. Program se nastavlja 12. svibnja, organizira se okrugli stol povodom 50. godišnjice smrti dekanovskog velikana, kantautora Florijana Andrašeca, uz prigodno druženje. Nedjelja, 13. svibnja, bit e u najsve anijem tonu. Bit e održana sve ana sjednica Op inskog vije a u Domu kulture. Sportsko - zabavni dio organizira se u sportskom centru "Mladost“ uz seoske igre, te uz prigodan program školske djece. U subotu 19. svibnja raftingom na relaciji Podturen - Gori an na rijeci Muri završavaju Dani op ine. (vk)

p ina Domašinec ve godinama nastoji izna i rješenje problema s vlasnicima dvaju ugostiteljskih objekta smještenih u centru mjesta, koji ignoriraju odluke Op inskog vije a i ne žele ukloniti svoje bespravno postavljene lokale.

poboljšati život u Gori anu, vrijeme je da stare dugove i politi ke sukobe ostavimo po strani. Dajemo podršku na elniku da realizira važne projekte za naše mjesto, no nismo u koaliciji sa SDP-om, rekao je Katanec. Na elnik Mario Mohari na kraju je estitao na konstituiranju Vije a te najavio neke od važnih projekata za op inu. Izme u ostalog, knjižnica e se premjestiti u prizemlje Društvenog doma kako bi bila dostupnija, a najvažnije je realizirati projekt industrijske zone, kao i sportsku dvoranu i drugo. Ovaj petak bit e na prvoj sjednici novog Vije a mnogo toga jasnije, jer e biti prezentirani planovi za ovu godinu.

Ipak, na posljednjoj sjednici Op inskog vije a pred vije nicima se našlo pismo namjere, u kojem jedan od vlasnika predlaže zajedni ko investiranje na spornoj lokaciji. Ho e li biti postignut dogovor i na taj na in riješen problem? - Sve je po elo još 1988. godine, kada je tadašnja Mjesna zajednica dozvolila postavljanje

Podržana izgradnja bioplinskog postrojenja Op insko vije e Domašinec raspravljalo je i o pismu namjere koje je Op ini uputila mjesna tvrtka “Izgradnja” d.o.o. Domašinec i podržalo inicijativu za izgradnju bioplinskog postrojenja snage 250 kilovata. No, kako je re eno, prije realizacije tog projekta bit e potrebno obaviti niz predradnji. Zemljište za koje je zainteresiran spomenuti investitor u vlasništvu je države te izi kih osoba, pa ga je potrebno otkupiti, a zatim izraditi detaljni plan ure enja.

Cijena zemljišta za prodaju investitoru ovisit e o onoj koju e država ponuditi Op ini, kao i o infrastrukturi koju e Op ina Domašinec morati izgraditi da bi se zona privela namjeni. Op insko vije e ujedno je odlu ilo raspisati javni natje aj za prodaju poslovnih prostora u svojoj zgradi, odnosno u Poslovnom centru Domašinec. Radi se o tri prostorije na katu objekta površine od 59, zatim 65 i 147 kvadratnih metara. Cijena po kvadratnom metru je 1.800 kuna.

20. travnja 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CENTAR dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

ULAGANJE u industrijsku zonu Sjever Donji Kraljevec

ZEMLJIŠTE SKUPO KAO DA JE OD ZLATA Još uvijek bez PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

p ina Donji Kraljevec uložila je u zadnjih nekoliko godina oko pet milijuna kuna u Industrijsku zonu Sjever u Donjem Kraljevcu, što vlastita, a što sredstva ministarstava, odnosno iz državne blagajne. Svojedobno je za potrebe razvijene metalne i druge industrije izgra ena i trafostanica ve eg kapaciteta. Uz ostalo, zbog industrijske zone asfaltirana je cesta Donji Kraljevec – Sveti Juraj u Trnju, a Op ina se zadužila kreditima, koje i danas vra a. U zoni je izgra ena rasvjeta, a da se i ne govori o tome koliko su stajali planovi i ukupna infrastruktura za industrijsku zonu, rije je o milijunima kuna. Rezultat ulaganja u industrijsku zonu Donji Kraljevec je me utim, do dana današnjega kad je rije o zadnjim godinama, zanemariv, zbog sasvim obi nog razloga – Op ina Donji Kraljevec je ulažu i u infrastrukturu industrijske zone svjesno ili ne zaboravila ulagati u kupovinu zemljišta za tu istu zonu. Kupljen je samo jedan manji komad zemljišta, dok su sve ostalo zemljište svojedobno pokupovale izi ke osobe, koje su znale da e se na tom mjestu razvijati industrijska zona. Danas ti isti vlasnici zemljišta ne žele prodati kvadratni metar zemljišta u industrijskoj zoni za manje od 30 eura, odnosno hektar zemljišta za oko 300.000 eura!

Fizi ke ili pravne osobe diktiraju cijene u Industrijskoj zoni Sjever? Drugim rije ima, ispada da je Op ina Donji Kraljevec gradila industrijsku zonu u Donjem Kraljevcu za ne iji privatni interes. Dona elnik op ine Donji Kraljevec Kristijan Baranaši na tu nam je temu rekao: - To no je

Je li Op ina izgradila zonu za korist i interese privatnih vlasnika zemljišta !?

Svaka nova investicija u op ini Donji Kraljevec zapinje na cijeni parcele u industrijskoj zoni Sjever, privatni vlasnici zemljišta traže i do 30 eura za kvadratni metar zemljišta Pogled na dio industrijske zone Sjever u Donjem Kraljevcu

konkretnih odluka

Problematika i rad Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu bili su glavna to ka posljednje sjednice Op inskog vije a, me utim, nekakve konkretne odluke nisu donesene. Ina e, Centar je i ovaj mjesec aktivan. Tako je organizirao poljoprivredni te aj, ije se prvo i drugo predavanje odnosilo na planetarni život, poljoprivredna individualnost, stvaranje humusa ..., dok se tre e i etvrto predavanje odnosilo na zna enje i utjecaj kemijskih elemenata, bjelan evine, gnojidbu, upotrebu rogova. Peto i šesto predavanje poljoprivrednog te aja vezano je uz biodinami ke preparate, oživljavanje zemlje, korov, štetnike i biljne bolesti ... Sedmo i osmo predavanje održano je na temu

srodnosti biljaka i životinja, poljoprivredno gospodarstvo kao organizam ..., a govorilo se i o strojevima u biodinamici i Demeter certi ikaciji. U subotu 21. travnja organizira pak se radionica "Prepariranje kompostne hrane, izrada pripravaka gnoj po Mariji Thun, izrada sumporno - vapnene brozge, miješanje pripravaka". Okupljanje sudionika radionice bit e u 9.30 sati u restoranu "Stari krov" u Donjem Kraljevcu, Kolodvorska 54, te e svi zajedno oti i u vrt u kojem e se održati radionica. Poljoprivredni te aj i radionicu vodit e Drago Purgaj, agronom/vo ar, Demeter poljoprivrednik i predsjednik Biodinami kog društva "Podravje".

DONJI HRAŠ AN

da je Op ina uložila znatna sredstva u izgradnju industrijske zone Sjever u Donjem Kraljevcu, no problem je u tome što je zemljište pokupovano od strane izi kih ili pravnih osoba koje sada diktiraju cijenu i dižu je nebu pod oblake. Imali smo ve u više navrata ponude investitora za ulaganje u industrijsku zonu, no, kad su uli cijenu zemljišta, okrenuli su se i otišli u druge op ine. Konkretno, znam za neke investitore koji su htjeli graditi pogone u industrijskoj zoni Donji Kraljevec, no bilo im je preskupo i otišli su u industrijsku zonu Grada Preloga. Na žalost, Op ina si tu mnogo ne može pomo i, kaže dona elnik. I tako, dok u drugim sredinama širom Hrvatske industrijske zone objeru ke ekaju ulaga e kojih nema, govori se da

za oko sto zona od ukupno 320 njih u Hrvatskoj uop e nema interesa investitora, u Donjem Kraljevcu je situacija upravo obratna. Investitori dolaze, ali se i okre u im uju za enormnu cijenu zemljišta koje je privatno. Trenutni rezultat takvog stanja je da Op ina u Donjem Kraljevcu, usprkos svojoj industrijskoj zoni, ne može ponuditi ni jednu parcelu na prodaju, jer su sve zauzete, a one koje nisu zauzete imaju cijenu kao da su od zlata. Industrijska zona Sjever u Donjem Kraljevcu za sada je predvi ena na oko 8,7 hektara površine, koje su sve u privatnom vlasništvu, pa je prije dogovora s investitorima nužan dogovor Op ine i vlasnika zemljišta. No, to šepa, a pravih dogovora nema, pa nema ni novih investitora.

U me uvremenu se u op ini grade dvije manje industrijske zone u Hodošanu, površine 6,3 hektara, i u Palinovcu, površine 3,1 hektar, koje e, s obzirom na državno zemljište, imati manju cijenu. Obzirom na novu politiku ulaganja Ministarstva gospodarstva u industrijske zone, gdje su shvatili da ih je mnogo imobilizirano zbog istog razloga, privatnog zemljišta od vlasnika koji o ekuju ekstrapro ite, industrijska zona Sjever u Donjem Kraljevcu ne e se tako skoro dalje razvijati, a potencijalna ulaganja e propadati. Naime, Ministarstvo gospodarstva ubudu e e zbog nedostatka novca ulagati samo u one zone gdje ve postoji investitor s imenom i prezimenom i riješeni svi imovinsko pravni problemi, što nije slu aj u Donjem Kraljevcu.

Uljepšavali park i prostor oko kapelice Mjesni odbor Donji Hraš an pozvao je sve udruge koje se inanciraju iz MO-a da se uklju e u radnu akciju - ure enje parka i prostora oko kapelice u centru mjesta. Budu i da je bilo dosta posla, akcija se odužila i na tjedan uo i Uskrsa, dok radovi nisu završeni. Na akciju su se odazvali DVD , ŠRD “ rnec”,

Udruga žena “Hrašen anke”, DHWireless, NK “Borac”, kao i svi drugi ljudi dobre volje koji su se dobrovoljno uklju ili u radnu akciju i pomogli uljepšati mjesto. Mjesni odbor isti e zadovoljstvo odazivom i zahvaljuje na istome, kao i poduze u “Transporti Novak”, koje se tako er uklju ilo. (lb)

OP INSKO VIJE E Domašinec

Mogu e skoro rješavanje višegodišnjeg slu aja – “kiosci” kioska kod Doma kulture. Ubrzo su se zakupci po eli ponašati kao da mogu raditi što žele, odnosno kao da su oni vlasnici zemljišta, pa su bespravno dozidali ina e pokretne objekte. Nakon što je formirana Op ina, ipak im je produžen ugovor o zakupu. Kada je po elo ure enje centra mjesta i dok je Op insko vije e donijelo odluku po kojoj zakupci kioske moraju ukloniti, oglušili su se. Nastavili su pla ati zakup, a mi smo im taj novac vra ali. Radi se o uzurpaciji našeg zemljišta, kaže op inski na elnik Dragutin Lisjak. 2008. godine tadašnji saziv Op inskog vije a donio je odluku o ure enju centra naselja Domašinec, prema kojoj je, izme u ostalog, predvi ena gradnja spojne prometnice od Vrtne ulice do Poslovnog centra uz Dom kulture. Op ina je dobila novac od resornog Ministarstva te po ela s investicijom, no

Tvrtka “Pro-Zrna” zatvorila je svoj lokal i porušila, ali samo dio jednog od dva sporna objekta. Vlasnik drugog caffe bara “Plavi” javio pak se s inicijativom da se financijski uklju i u „premještanje“ lokala dogradnjom Doma kulture Jedan od dva kioska ve je zatvoren i djelomi no porušen, dok vlasnik drugoga predlaže izmještanje u dogovoru s Op inom

do današnjeg dana nova cesta nije dovršena jer su joj se na putu isprije ili kiosci u kojima su smješteni ugostiteljski obrt "Plavi“ vlasnika Derviši Hisnija te objekt brze prehrane u vlasništvu tvrtke "Pro-Zrna" d.o.o. iz Tur iš a.

Prijedlog da se ugostiteljski lokal smjesti u dogra eni dio Doma kulture Op ina je o problemu u protekle dvije godine raspravljala u više navrata, razmatrala se i mo-

gu nost tužbe. U me uvremenu je tvrtka "Pro-Zrna" zatvorila svoj lokal i porušila, ali samo dio jednog od spornih objekata. Vlasnik caffe bar "Plavi" javio pak se s inicijativom da se inancijski uklju i u op insku investiciju dogradnje Doma kulture. Zauz-

vrat o ekuje desetogodišnji zakup ka i a u objektu. Op ina, naime, planira proširiti Dom kulture (nedaleko od kioska) za 150 kvadratnih metara. Tamo bi se smjestio ugostiteljski lokal i sanitarni vor za cijelu zgradu, a iz prora una e se za tu namjenu izdvojiti oko 700.000 kuna. - Ove godine objekt bi se izgradio do 'pod krov', najavljuje na elnik Lisjak. U slu aju da Op insko vije e prihvati inicijativu vlasnika ka i a "Plavi", on bi uklonio postoje i sporni objekt koji se našao na trasi budu e prometnice kroz mjesto. Op insko vije e za sad je zauzelo stav da e prije eventualnog sklapanja kakvog ugovora ili sporazuma s ugostiteljskim obrtom "Plavi" objaviti iskazivanje interesa za zajedni ko ulaganje, a potom i natje aj za najpovoljnijeg ponuditelja kao partnera Op ini Domašinec u izgradnji objekta. Na takav natje aj pravo se ima javiti i zainteresirani ponuditelj koji je Op ini uputio pismo namjere.

Nezavisni vije nici odrekli se naknada Šestero nezav isnih vije nika Op inskog vije a Domašinec odreklo se naknade od ukupno 3.150 kuna, koja im pripada temeljem odluke o inanciranju politi kih stranaka i nezavisnih lanova Op inskog vije a. Spomenuti iznos dat e se socijalno ugroženim žiteljima, odlu ili su. Stranke koje sudjeluju u radu Op inskog vije a pak nisu bile toliko socijalno “osjetljive”. Troje vije nika HDZ-a dobilo je ukupno 1.550 kuna, dvojica HSS-ovih tisu u, a po jedan SDP-ov i HNS-ov po petsto kuna. Ženske lanice Vije a kao “podzastupljeni” spol imaju pravo na 50 kuna više naknade od svojih muških kolega.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

zapovjednik svetomarskih vatrogasaca.

KOTORIBA

OP INSKO VIJE E Sveta Marija

Ivan Kos preuzeo kotoripski HDZ

Za sada nema novoga radnog mjesta i ve e pla e za op insku tajnicu

Na izbornoj skupštini Op inskog odbora HDZ-a Kotoribe, za novog predsjednika izabran je Ivan Kos. On je na toj funkciji naslijedio dugogodišnjega prvog ovjeka kotoripskog HDZ-a Zorana Radamni a, koji je na skupu iznio osvrt na rad stranke. Kos je naglasio kako je prioritet uklju iti što više mladih, izraditi desetogodišnji strateški plan za Kotoribu i krenuti s pripremama za lokalne izbore. Za lanove Izvršnog odbora imenovani su Alfons Vojvoda, Snježana Matoš, Vinko Virgej, Damir Mikulan, Damir Kadija, Ivan Trojko i Zoran Radmani . Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu Miljenko Fuš, Ladislav Fuš i Miljenko Trojko. (alf)

PIŠE: ALEN FUŠ Na posljednjem zasjedanju Op inskog vije a Sveta Marija najzanimljivija je bila rasprava oko toga da se Antonija Ken el, aktualna administrativna tajnica, imenuje samostalnom upravnom referenticom. Na elnik Hunjadi iznio je taj prijedlog zbog pove anog opsega poslova oko EU projekata. Me utim, nije dobio podršku ve ine u Vije u. – Osamdeset posto poslova odnosi se na radno mjesto druge kategorije, a ja sam u opisu svojih poslova zadužena za poslove tre e kategorije. Nije mi problem raditi i van radnog vremena, sudjelovati u pisanju EU projekata bez ikakve naknade. Položila sam stru ni ispit, što je zahtijevalo Ministarstvo uprave, i imam završen magisterij, dodatno je obrazložila sama Ken el, i rekla kako prema zakonu tajnik odre ene poslove ne smije obavljati.

20. travnja 2012.

prilikom požara. ReAko se želi kao je kako se ne otvoriti novo radno pamti toliki broj mjesto, onda bi trebalo otvorenih poraspisati i novi natje aj, žara. Naime, mišljenja je vije nik Štefi , vatrogasci su koji, kao i ve ina njegovih ovo prolje e kolega, nije podržao prijedunatrag kratlog na elnika o “prenakog vremena mjeni“ radnog mjesta inter venirali Antonije Ken el šesnaest puta, a u požarima je izgorjeAntonija Ken el: - Osamdeset posto poslova odnosi se lo 220 hektara, u kojima na radno mjesto druge kategorije, a ja sam u opisu svojih su stradali nasadi oraha, topoposlova zadužena za poslove tre e kategorije la, hrasta i agacije. – Nikada se S takvim prijedlogom nije se dio samostalni referent, pa e se do sada nismo susretali s tako složila ve ina vije nika. Marijan ponovno raspravljati o svemu. velikim brojem požara. VatroOp ina se ina e sve više gasci su bili izloženi opasnosti, Štefi vrstog je stava kako je Op ina raspisala natje aj za tajnika uklju uje u zajedni ke projek- jedan od njih je zaradio pores višom školom i toga se treba te nekoliko susjednih op ina i zotinu i opeklinu, a došlo je i do držati. Ako se želi otvoriti novo gradova. Tako je nedavno pot- ošte enja vozila. Apeliram na radno mjesto, onda bi trebalo pisan ugovor za projekt "Ra- gra ane da ne pale na otvoreraspisati i novi natje aj, mišlje- zvoj insfrastrukture za aktivni nom jer je samo djeli sekunnja je Štefi . Takvo razmišljanje i ekološki turizam u podru ju de dovoljan da izazove požar i podržala je Marija Fran i , koja rijeke Mure", a u njega su uklju- ugrozi ne iji život ili imovinu. smatra da se poslovi van radnog eni, uz Op inu Sveta Marija, i Žao mi je što o svemu tome mevremena mogu i druga ije hono- Grad Prelog i ma arske dvije diji nisu gotovo ništa prenijeli, rirati. Zaklju eno je da na elnik op ine: Molnari i Sasd. Op ina a kad negdje izgori 30 hektara vije nicima u pisanom obliku Sveta Marija kandidirala je pro- to se putem crne kronike obpredo i opis poslova koje bi ra- jekt "Rekonstrukcija etnoku e znani preko svih medija. Želim kao izložbeni prostor svetomar- zahvaliti susjednim društviske ipke i antikviteta", a vrijed- ma koja su nam usko ila u nost projekta je 49.600 eura. pomo , rekao je Lisjak. Prema Ne pamti se tako velik njegovim podacima, u intervencijama su sudjelovala 152 broj požara vatrogasca, koji su odradili 295 Prilikom iznošenja inan- sati dobrovoljnog rada. Navalcijskog izvješ a i plana rada no vozilo radilo je oko petsto DVD-a Sveta Marija, na sjednici radnih sati te je utrošeno 515 Op inskog vije a zapovjednik litara nafte i 40 litara benzina. društva i op inskog Stožera Kada bi se primijenio cjenik HrAndreas Lisjak upoznao je vi- vatske vatrogasne zajednice, je nike s problematikom veza- nastali troškovi iznosili bi više no uz ovogodišnje intervencije od 60 tisu a kuna, poru io je

Udruge prikupile 18 kubika sme a, a Fran i u strahu za svetomarsku ipku U aktualnom satu na elnik je pohvalio udruge što su se uklju ile u akciju iš enja okoliša koja se organizirala uz Dan planeta Zemlje. Tom prilikom prikupljeno je 18 kubika sme a, a mještanima je još jednom odaslana poruka da ne bacaju sme e te uvaju prirodu i okoliš mjesta. Spomenuo je dva projekta koje je Op ina kandidirala prema EU krozIPAprogramprekograni ne suradnje. Zajedno s ma arskim op inamakandidiranajeobnova Etnoku e, a s slovenskim pograni nim sredinama ure enje Parka Sitnice. Vije nica Marija Fran i iskazala je nezadovoljstvo na radUdruge"Svetomarska ipka". Javno ih je prozvala da se o ituju o svome radu i odgovore kako se moglo dogoditi da svetomarska poculica postane me imurska. – Bojim se da ne izgubimo svetomarsku ipku. Ja gospo i Nadi Mance ništa ne zamjeram i poštujem njezin rad. No, pitam se što rade u udruzi i povjerenstvu koje imamo formirano. Poculica je izgubljena i treba nešto poduzeti da ne izgubimo i ipku, rekla je Fran i . Na elnik odgovara kako je Nada Mance kandidirala poculicu Hrvatskoj gospodarskoj komori, od koje je primila potvrdu da Me imurska poculica dobiva pravo nošenja znaka “Izvorno hrvatsko”, za što joj nitko ne može ništa zamjeriti. Dodao je da za svetomarsku ipku nema bojazni jer je zašti ena, ne može je nitko otu iti i samo Op ina daje dozvolu za njezino korištenje. Dogovoreno je da se na idu u sjednicu pozove predsjednica udruge svetomarskih ipkarica Biserka Poljak i predstavnik op inskog povjerenstva za ipku, kako bi se razgovaralo o toj temi. Hunjadi e stupiti u kontakt s Nadom Mance vezano oko njezinog angažmana i pomo i u radu ove svetomarske udruge.

PRELOG

U petak 27. travnja zapo inje 13. sajam cvije a Prelog je sljede i vikend pravo odredište za ljubitelje cvije a i ukrasnog bilja. U organizaciji Grada Preloga i Turisti ke zajednice u 17 sati sve ano e biti otvoren ve 13. sajam cvije a, koji e potrajati nedjelje 29. travnja. Cilj sajma i izložbe cvije a je potaknuti ljude i animirati ih na ure enje svojih prostora, oku nica i balkona. Sama manifestacija s godinama je prerasla u regionalno prepoznatljiv doga aj koji okuplja mnogobrojne izlaga e, a privla i i sve ve i broj posjetitelja. Organizatori pak su uz samu izložbu pripremili i bogat popratni program. U sklopu sve anosti otvaranja sajma u petak na novom preloškom trgu kod Doma kulture nastupit e Dje ji pjeva ki zbor "Maleni" i Ivica Dobrani , a tako er ve tradicionalno

Sajam cvije a u Prelogu privla i brojne izlaga e, ali i velik broj posjetitelja

bit e otvorena izložba radova lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. U 20 sati na istom mjestu koncert e održati Filip Hozjak uz pratnju studenata Muzi ke akademije iz Osijeka. U subotu u 17 sati slijedi nastup Limene glazbe Donji Kraljevec, zbora Udruge umirovljenika Prelog, preloških Mažoretkinja i Udruge žena ruskoga govor-

nog podru ja "Kalinka", dok e se u ve ernjim satima za dobru zabavu pobrinuti popularni Cinkuši. Posljednji dan posjetiteljima e se predstaviti KUU "Selja ka sloga" Prelog, zatim Limena glazba P. Karlovec, Folklorna skupina "Puconci" iz Slovenije i donjodubravski Frankopani. (vk)

20. travnja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA Gornji Mihaljevec

Sun ane elektrane u sva naselja, vikendice samo do 60 kvadrata Mjesni odbori svih naselja na podru ju op ine Gornji Mihaljevec u op insku su upravu dostavili svoje prijedloge vezane za izmjene i dopune prostornog plana op ine Gornji Mihaljevec. Od više prijedloga, op inski na elnik Franjo Kova i , kao i predsjednici svih 12 vije a mjesnih odbora, najzanimljivijim i najzna ajnijim za ukupni razvoj op ine smatraju zahtjev za proširenje gra evinske zone, uspostavu ili formiranje stambeno - poslovnih zona u svim naseljima, te odre ivanje kvadrature za ku e za odmor, odnosno vikendice. Gra evinskom zonom bi se ubudu e smatralo podru je 150 metara udaljeno od posljednje ku e u naselju. Do sada je to bilo 40 metara. Stambeno - poslovne zone u svim naseljima vezane su uz ogroman interes za gradnju

Manje vikendice u krajoliku namijenjenom razvoju turizma

sun anih elektrana, koje su se do sada mogle graditi samo u Gornjem Mihaljevcu. Kada je rije o kvadraturi ku a za odmor, ona se sa sadašnjih 80 kvadrata smanjuje na

60 kvadrata. To zna i da svaki objekt površine ve e od 60 kvadrata ne e biti vikendica nego ku a za stanovanje. - U naravi e to zna iti da se u lijepom krajoliku i op ini

koja teži razvoju turizma ne e graditi velebna zdanja koja su sve drugo nego ku e za odmor, pojašnjava Kova i , i dodaje da to ne zna i zabranu izgradnje, ali zna i jasnu namjenu gra e-

vine i time samim pla anje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, od kojih e novac popuniti op inski prora un. Izmjenama i dopunama prostornog plana op ine Gornji Mihaljevec dopustit e se izgradnja farmi bliže glavnim prometnicama, što zna i da ubudu e farme ne e morati biti gra ene u poljima ili livadama, no to ovisi o broju grla koja se drže na odre enoj farmi. Farme s više svinja ili goveda morat e biti od glavnih prometnica udaljenije od farmi koje imaju manji broj grla, što e biti to no odre eno u novom prostornom planu op ine, a sve u cilju da se ve em broju poljoprivrednika omogu i bavljenje sto arstvom, svinjogojstvom i peradarstvom. (S. Mesari )

OP INA Selnica slavi Markovo - Dani op ine 2012.

Utakmica sa sve enicima i tradicionalno pješa enje U srijedu 25. travnja, na blagdan Svetog Marka evan elista, patrona župe i op ine u Selnici, zapo inje višednevna proslava Markovo 2012. - Dani op ine Selnica. Slavlje zapo inje u 11 sati u župnoj crkvi sve anom proštenjarskom svetom misom, a nastavlja se u 16 sati

na igralištu NK Mladosti Selnica humanitarnom nogometnom utakmicom izme u Hrvatske reprezentacije sve enika i NK Mladosti Selnica. U petak 27. travnja od 19 sati u Domu kulture (stara škola) održava se kulturno - umjetni ki program u kojem nastupaju

KUD Žiškovec, OŠ Selnica i Ženska vokalna skupina Selnica. Subota je dan za likovnu kulturu. U 9 sati radom zapo inje Likovna kolonija u organizaciji Op ine Selnica i Likovne republike, a završava u 15 sati podjelom zahvalnica i druženjem svih sudionika.

Dani op ine završavaju u nedjelju 29. travnja tradicionalnim pješa enjem selni kim krajolikom, od stare škole u Selnici, preko Gornjeg Zebanca, Zebanec Sela, Donjeg Zebanca, Merhatovca i Plešivice, do startnog mjesta gdje e oko 15 sati zapo eti zajedni ki objed svih sudionika.

Op inski na elnik An elko Kova i i predsjednik Vije a Ivan Mezga pozivaju gra ane da do u na sve ili barem neku od priredbi te tako pokažu i zanimanje za svoju op inu i da se druže u ugodnom ozra ju. (S. Mesari )

OP INA Štrigova u o ekivanju

Vidikovac i kova iju kandidiraju za IPA novac U Turisti kom uredu u Štrigovi dovršeni su poslovi na izradi dokumentacije za dva me unarodna projekta koje su pojedina no kandidirali Op ina Štrigova i Turisti ka zajednica op ine Štrigova. Radi se o programima 3. raspisa natje aja IPA - prekograni ni projekti Slovenija - Hrvatska koje provode hrvatske i slovenske pograni ne op ine i turisti ke zajednice. Op ina Štrigova kandidirala je projekt vidikovca na Tkalecu, a Turisti ka zajednica kova iju kao stari zanat. Sva dokumentacija treba biti gotova do ponedjeljka 16. travnja ove godine. Vrijednost oba projekta procijenjena je na oko 130 tisu a eura, a ho e li oni biti prihva eni i potom ostvareni, ovisi o me unarodnom povjerenstvu koje donosi kona ne odluke. Vidikovac je višenamjenski turisti ki i pou ni objekt koji e biti smješten na najvišem vrhu Robadja, do kojeg e voditi dijelom moderan a dijelom tradicionalan put. Kova ija pak je projekt kojim se želi o uvati zanat od kojeg su ovdje u Štrigovi mnogi živjeli i trebali usluge kova a, kao potkiva a konja, izra iva a potkova te opreme za ratarske i druge poljoprivredne poslove. Osim fotogra ija, sje anja i alata, kova ija e biti i dio prezentiranja za posjetitelje, poglavito skupine i studente ili u enike. (S. Mesari )

PROSLAVLJEN Svjetski dan Roma

Želimo i i u korak s ve inskim narodom

- Kona no dolazimo u situaciju kada možemo re i da smo zapo eli i i u korak s ve inskim narodom, koji nam je prvi susjed i prvi prijatelj, kojeg želimo i moramo slijediti, kako bi bilo manje nesuglasica i kako bi svima bilo bolje, rije i su velike ve ine Roma s nedjeljne sve anosti PIŠE: STJEPAN MESARI Romi iz naselja Sitnice te njihovi prijatelji iz ostalih dijelova Hrvatske i Slovenije u nedjelju su u Murskom Središ u sve ano obilježili i proslavili Svjetski dan Roma. Sve anost je održana u središ anskoj sportskoj dvorani, a pratilo ju je oko 130 pripadnika romske nacionalne manjine. Sve njih pozdravio je te o potrebama i željama, kao i spremnosti na suradnju s ve inskim narodom i poštivanju zakona, reda i mira govorio Milorad Mihanovi , predstavnik romske nacionale manjine u Gradu Mursko Središ e. - Svi proživljavamo krizu u našoj zemlji i dijelimo teret s ve inskim narodom. Stoga duboko vjerujem da e se stanje ubrzo popraviti. Kroz predškolski odgoj, poha anjem srednjih strukovnih škola, kao i visokoškolskog obrazovanja mladih Roma lakše e se pronalaziti put k zapošljavanju, naglasio jer Milorad Mihanovi . U ime Grada Mursko Središ e govorio je Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, koji je pohvalio sve bolje ponašanje Roma, pozvao ih na poštivanje materijalnih i ljudskih dobara te

obe ao pomo Grada, ali i viših struktura.

Potrebno je uzajamno poštovanje Željko Balog, predsjednik romske nacionalne manjine Me imurske županije, pak je naglasio da su Romi iz dana u dan sve bolji graditelji me usobnih odnosa i poštovanja, te da izgradnja komunalne infrastrukture u Sitnicama donosi kvalitetniji život njegovim žiteljima, ali i u vrš uje povjerenje

Sve ana sjednica i u Kotoribi: Zalaganje za poboljšanje uvjeta života

Roma u vlast i ve inski narod. Školska ravnateljica Marijana Trstenjak pak je kratko ali jasno poru ila kako škola poštuje Rome, pa se s pravom o ekuje, i obrnuto, da Romi poštuju školu i u itelje, za dobrobit svih njih, ali i ukupne zajednice. U bogatom kulturno - zabavnom programu nastupili su pojedinci i skupine s romskim pjesmama i plesovima, što je itavoj priredbi dalo lijepu sliku i ozra je, pa tako gotovo i nitko nije pitao zbog ega na skup nije došao Veljko Kajtazi, zastupnik

Milorad Mihanovi govori o potrebi obrazovanja mladih Roma

Plesno - recitatorska skupina malih Romkinja

nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru, premda je bio najavljen i navodno se ispri ao zauzetoš u. U zanimljivom kulturno umjetni kom i zabavnom programu nastupili su Plesna skupina "Korak po korak", u enici Romi OŠ Mursko Središ e, gitarist Rudolf Horvat, otac i k i Sando i ulijana, te plesna grupa "Romano JILO" iz slovenske Dolge Vasi. Za sve sudionike Grad Mursko Središ e pripremio je domjenak i druženje uz narodnu i zabavnu glazbu.

Romska Udruga za bolje sutra u kotoripskom Društvenom domu održala je sve anu sjednicu povodom Svjetskog dana Roma. Udruga sa sjedištem u Kotoribi djeluje od 2004. godine i okuplja romsku populaciju iz Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovcu. Predsjednik Damir Ignac tom je prilikom naglasio kako je njihov cilj zalagati se za poboljšanje uvjeta života svih Roma i rješavati aktualnu problematiku. Spomenuo je nedavni posjet saborskog zastupnika Veljka Kajtazija romskom naselju u Kotoribi. U posjetu su bili i Lidija Bjeli , predstojnica Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Me imurske županije, i Bahrija Sej i , predstavnica Vladinog Ureda za nacionalne manjine. Na sastanku, na kojem je bio i na elnik op ine Ljubomir Grgec, gostima je predstavljen projekt “Ku e postaju domovi”. Zaklju eno je da se projekt upotpuni, razradi i prona e mogu nost oko troškovnika. Udruga sudjeluje u mnogim op inskim manifestacijama, a, prema rije ima Ignaca, u Kotoribi živi više od 400 Roma, što u Vrtnom naselju, što u mjestu. estitke povodom Svjetskog dana Roma uputili su im Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine, ravnateljica škole Snježa-

na Matoš i Ljubomir Grgec, na elnik op ine Kotoriba, koja je bila pokrovitelj doga aja. Svjetski dan Roma obilježen je prigodnim programom i u OŠ Kotoriba.

Postoji li romska grobnica u Draškovcu? Predsjednik romske Udruge za bolje sutra Damir Ignac iz Kotoribe prenio nam je informaciju kako u Draškovcu postoji romska grobnica u koju je 1945. godine zakopano osam romskih obitelji, me u kojima su bile žene, muškarci i njihova djeca. Takav podatak usmeno mu je posvjedo ila An ela Balent, koja je tada imala etrnaest godina. Ispri ala mu je doga aj koji se zbio po etkom travnja 1945. godine, neposredno prije završetka ratnih operacija, i kojeg se jako dobro sje a. Prema njezinim rije ima, taj je dan na romsku skupinu ba ena bomba, a grobnica stradalih, bez ikakvih obilježja, navodno se nalazi na samom rubu groblja u Draškovcu, rekao je Ignac. Najavio je skori sastanak na tu temu s elnicima Grada Preloga i Me imurske županije. Želja Roma je, isti e Ignac, da se stradalima podigne spomen - plo a. (alf)

Poljodjelstvo

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Prodava i ogor eni cjelokupnom situacijom - Ako bude to tako dalje išlo, svi emo propasti, kako bi se reklo: ‘Gospodine, tko e opstati’, požalili su se na stanje u poljoprivredi i gospodarstvu me imurski ratari na akove kom sajmu, uz zamolbu: - Najte nas slikati, kaj se ljudi ne budu z nas smejali, kaj tu na sejmu Bogu dneve krademo, jer ne zaslužimo niti za emprem juhu. Malo se toga prodalo prošlu srijedu na akove kom sajmu, a gotovo ista slika bila je i na placu. Prodava i su razgovarali o poticaju, sjetvi, sadnji, špricanju i mrazu, a nimalo o vikendu, godišnjem ili roštilju. Kupci pak su pregledavali što i

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- anci - matovilec - luk - mrkva - lon anice - jabuke - blitva - kukuruz - pšenica - kuni

1 kn/kom 6 kn/kup i 5 kn/ pušlek 7 kn/kg 5 kn/kom 6 kn/kg 5 kn/kup i 1,60 kn/kg 1,80 kn/kg 50 kn/kom

koliko kupiti i ako može što je tinije. Ništa nije bilo posebno traženo, a donekle normalno prodavao se mladi luk, zatim matovilec, grah, pšenica, lanci i stara krama. (S. Mesari )

CVJE ARSTVO u Me imurju trpi nelojalnu konkurenciju iz prevelikog uvoza

Opstaju zbog ponosa i mizerne zarade PIŠE: STJEPAN MESARI

PO INJE obrana od tu e

Raketama i prizemnim generatorima Za desetak dana, to nije, 1. svibnja, zapo inje sezona obrane od tu e u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju. Na podru ju Me imurja instalirano je 15 postaja za obranu raketama i 8 za obranu prizemnim generatorima. Raketari zapovijedi i in ormacije dobivaju iz Lendave i djeluju to no po naputcima, što se prošlu godinu pokazalo dobrim. Naime, prošlu godinu nije bilo snažnije tu e, osim nekoliko lokalnih i slabijeg intenziteta, za što su ispaljene 232 rakete te je potrošeno 3.029 litara otopine reagensa. Ovu godinu tu e još nije bilo, ali je

bilo takozvane solike, sitnog leda na par mikrolokacija u dva navrata. Mnogi stru njaci smatraju kako rakete nisu efikasne u obrani od tu e, ali narod ipak raketama najviše vjeruje. Obrana zrakoplovima nije zaživjela, premda su Me imurska i Varaždinska županija prije par godina potpisale zajedni ki projekt i dijelom ga isfinancirale, ali zrakoplovi se nisu previše istaknuli u borbi s tu onosnim oblacima. Prije nekoliko godine tu a je u etiri navrata posjetila Me imurje, po inivši ogromne štete u poljoprivredi, komunalnoj in rastrukturi i gospodarstvu. (sm)

- Kad bih se vodila logikom zarade, što je najvažnije, ve bih odavno prestala se baviti cvje arstvom. No, zbog ponosa, odnosno obiteljske tradicije i odricanja zarade, rade i i prodaju i za minimalnu zaradu, još sam tu na placu i još kod ku e proizvodimo cvije e za tržište, kaže Vesna Novak iz Novog Sela Rok, iskusna cvje arka i prodava ica na akove kom placu. Njezina kolegica Nataša Krištofi iz akovca pak kaže kako se bavljenje cvje arstvom sve manje isplati, osobito u posljednje vrijeme. - Puno toga si ‘pogutnemo’ kako bi još koliko - toliko uspješno poslovala i ja i cvje arnica za koju radim. Postojimo jer cijene nismo povisili nekoliko godina, premda je sve poskupjelo, od sjemena, vode i grijanja, preko vode, do placovine. Svi su se namirili, samo mi smišljamo kako spojiti kraj s krajem, razo arano govori Nataša, dodaju i kako i hrvatsko cvije e sve manje miriše jer ne donosi zaradu, ali još uvijek je mirisnije od onog iz uvoza. - Mnogi smatraju da je cvije e luksuz, te ga u stanju

besparice ljudi prvog brišu s popisa potrebnih artikala u doma instvu, kažu cvje arke.

Prodaje se pet puta manje nego ranije - Naše lon anice (pelargonije, begonije, ljubi ice, pitunike i druge vrste) ve nekoliko godina prodajemo po cijeni od 4 do 5 kuna, a energenti i repromaterijal su poskupili nekoliko puta. Prije nekoliko godina smo, na primjer, prodali tisu u presadnica, a danas je to dvjesto-

Konkuren-

tinjak, a jednako smo morali cija u cvje arstvu do i na plac i platiti energente. potpuno je nelojalna i Svega smo se odrekli, da bi nam ostala sitnica od proneregulirana. Na tržištu, danog cvije a. Sre a je što bolje re eno, na tržnici, osta nas mušterije pamte po jemo iz ponosa i sasvim mal dobrom cvije u i još uvizarade te zbog toga što kupc jek dolaze, no ne kupuju prepoznaju našu kvalitetu na desetke lon anica nego dvije - tri, uglas kazuju uvoznu nekvalitetu, kažu Vesna i Nataša. Vesna Novak i Nataša Kri- Nekada smo za 8. mart, štofi , me imurske Sve svete i Boži te Novu gocvje arke dinu prodale toliko cvije a je da nam se pokrila cijela go- n e dina. Danas to nije tako, pa d a v n i 8 .

Isplativije trgovati nego proizvoditi Postoje dva na ina bavljenja cvje arstvom, kao proizvo a ili kao prodava cvije a. Danas je u Hrvatskoj, na žalost, isplativije biti trgovac cvije em. Unato velikoj konkurenciji, trgovati se ipak više isplati jer postoje samo dva cilja. Zarada i prodana koli ina, što se može uskladiti s veletrgovcima ili uvoznicima direktno.

Premda je proizvodnja cvije a floristi ka umjetnost, mnogo je teže takvim na inom ostati likvidan. Dok prvi uživaju u zaradi, ovi drugi u ljepoti i mirisu cvije a, kojim ne mogu platiti poreze i energente. Ukratko, doma im cvje arima užasno je teško u Hrvatskoj uspješno poslovati. (sm)

mart bio sto posto slabiji od prethodnog, a da ne govorim koliko slabiji nego prije nekoliko godina. A cvije e je uzgojiti sve teže, jer biljke napadaju razne bolesti koje treba ukloniti, a mi nemamo iz ega kupiti zaštitna sredstva, kaže jedna uzgajateljica gladiola i krizantema. Kažu cvje arke da se ne “šika” jaukati, a baviti se cvije em, ali situacija je takva da nikome nije do smijeha i jedino što im ostaje je ekati bolje dane i uzgajati cvije e, koje e barem ljepotom i mirisom nadja ati ono iz uvoza, koje država toliko orsira.

20. travnja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Liriodendron – tulipanovac Dajte drve u vode, ovo je prolje e neobi no suho. Možda Vam se ponekad se ini da pri e iz zelenog svijeta pri aju neki drugi, druga iji, bolji ljudi. Oni što imaju zelene prste. Zelene ili blagoslovljene, svejedno, to su pri e koje pri a Zemlja sama? Ali to je blagoslov za sve. Red sunca, red vjetra, malo mraza, red željene kiše, rodne zemlje i malo znoja... to je kisik za budu e generacije. Pri a o tulipanovcu po mjeri je vremena. Lijep, snažan, otporan i voli život. Ne prigovara. Tako je nazvan zato što ima cvjetove sli ne tulipanu. Sad ste, dragi moji vrtoljupci, zamislili drvo na i kano jarko crvenim i žutim, možda roza velikim cvjetovima? Pa, nije baš tako. Tulipanovac cvate lijepim velikim, ali neupadljivim žutozelenim ili zeleno-žutim cvjetovima. Nije autohton u ovim našim krajevima. Poga ate, dolazi

iz Amerike. Jak je, velik je, nema zna ajnijih neprijatelja i lijepo raste kod nas. Ova biljka iz porodice magnolija, zahtijeva puno prostora pa nije preporu ljiva za podru ja sa limitiranim prostorom. Sadi se pojedina no a odli na je i za drvorede. Raste brzo i pravi odli nu hladovinu svojim velikim listovima. Tulipanovac (Liriodendron tulipifera) bujno je listopadno stablo, porijeklom iz Sjeverne Amerike, naraste do 25 m visine. Piramidalnog je oblika u mladosti a kasnije nepravilnog. Ima intenzivno zelene listove do oko 20 cm dužine, urezanih rubova koji svojim oblikom podsje aju na javor ili platanu, ali su mnogo ljepši. Nekako su kožastiji i živahniji. Kažu neki da sli e liri. Listovi na jesen, prije opadanja, poprimaju žute nijanse. Drvo e cvasti, nakon otprilike 8 godina, prekrasnim žutim

cvijetovima koji nalikuju cvjetovima tulipana. Nemojte o ekivati baš prave tulipane, bar ne onako intenzivno uo ljive, jer su u to vrijeme ve listovi potpuno razvijeni pa prekrivaju cvijet. Cvate u svibnju ili lipnju. Nakon cvatnje na drvu ostaju ahurasti plodovi koji se zadržavaju kroz zimu. Raste relativno brzo. Korjenov sustav je slabo razgranat. Preferira duboka, vlažna, ocjedita i plodna tla, blago kisele reakcije. Ali ovo posljednje nije nužno. Najbolji mu je sun ani položaj, a može i polusjena. Podnosi gradsko zaga enje. Stariji primjerci dobro podnose

zimu, a mla e bi biljke bilo dobro zaštititi. Ne voli duže sušne periode i vru a podru ja. Tu mu možete pomo i zalijevanjem. I opet u naglasiti da se drve e zalijeva rje e, ali ve im koli inama vode. Ono malo vode što vi zalijete travu u podnožju sadnice tulipanovca njemu nije ni za «oblizat usne». Tulipanovac, i svako drugo drvo, ima dubok korijen, i zalijevanjem treba navlažiti barem sloj od 60 cm dubine. Ovo se odnosi na novoposa ene biljke, na njih najviše. Dajte drve u vode, ovo je prolje e neobi no suho. Budite dobri, volite zeleno!

DEŽURNI VETERINARI

ale ci i

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Burzitis konja Tijekom odre enih godišnjih mjeseci javljaju se neke boles speci ne za konje koji se koriste u sportu, poput metaboli ke acidoze, patoloških stanja vezana uz upalu ili rupturu te va ili te vnih ovojnica, trauma na koštanom dijelu lokomotornog sustava (ozljede kopita, zglobova), istegnu a miši a, upale burzi i dr. Ukoliko živo nja rastere uje nogu potreban je cjelovi ortopedski pregled koji uklju uje; eksiju zglobova (kopitnog, krunskog, pu nog, te redom prema gore), kolateralnih ligamenata, suspenzornog ligamenta; pregled kopitnim kliješ ma, vodiljnu anesteziju, ultrazvu ni pregled mekanih struktura, te digitalni rentgenološki pregled. BURZE (bursae sinoviales) zatvorene su vre e, sastavljene od vezivnog tkiva, a sadrže tanak sloj teku ine koji smanjuje trenje i omogu ava glatke pokrete miši a. Nalaze se na mjes ma gdje miši i ili te ve prelaze preko tvrdih podloga (kost, hrskavica, ligament ili druga tetiva). Neke od njih komuniciraju sa sinovijalnom šupljinom zgloba preko kojega prelaze ( npr. burza supskapularnog miši a). Prema

NOVO

nekim klasi kacijama na jelu konja ima 77 burzi. Obzirom na nastanak razlikujemo; PRIRO ENE (PRAVE ) BURZE – razvijaju se prenatalno i smještene su na specifi nim anatomskim mjes ma, u svezi sa dubljim strukturama (ispod dubokih miši a, tetiva) i STE ENE BURZE – uglavnom su posljedica trauma, te se razvijaju uglavnom potkožno na mjestima gdje su kosti izložene udarcima ili na sku (sko ni zglob konja, lakat i sl). BURZE tako er dijelimo prema anatomskoj lokalizaciji na potkožne (lakatna kvrga, petna kvrga) , suptendine (ispod te ve), supligamentozne (ispod ligamenta – bursa calcanei) i dr. BURZITIS – de niramo kao upalni proces unutar burze. Udarac, odnosno, pokre kože koji izazivaju trenje potkožnog vezivnog tkiva za posljedicu imaju nastajanje «vre e» ispunjene sinovijalnom teku inom s primjesama brina kada je potpuno formirana. Akutni burzi s o ituje se temperiranom, ja e punjenom i bolnom oteklinom, dok kod kroni ne upale burze

dolazi do odebljanja sinovijalne ovojnice, a s vanjske strane burza otvrdne. esto puta burzitis predstavlja estetski nedostatak na konju koji više smeta vlasnika negoli samoj živo nji. No, u nerijetkim slu ajevima pojavljuje se hromost, te se punkcijom mora utvrditi sadržaj burze kao i eventualna prisutnost infekta. Pojedine burze imaju otežan anatomski pristup kao npr. burza žabi ne kos u kopitu (bursa podotrochlearis) te se pretražuju endoskopom. DIJAGNOZA - Neke vrste burzi sa u konja manifes raju se hromoš u, dok se kod ostalih pojavljuje uktuiraju a, bolna oteklina na zahva enom zglobu. Ultrazvu nom pretragom pak, možemo

ustanovi eventualnu promjenu na pripadaju oj te vi. LIJE ENJE - U prvom redu treba ukloni uzroke (tvrdi ležaj, gnje enje potpe cama potkove, pritisak orme, mogu nost udaranja konja sko nim zglobom o kakvu gredu, paraziti, infekcija). Pošteda od rada preporu a se kod nekih burzi sa. Sadržaj burze se punk ra, postavi se dren, te apliciraju glukor koidi i an bio ci u samu burzu. Nemirne konje potrebno je sedira da bi se mogao obavi zahvat. Hipertonski oblozi i resorptivne masti imaju djelomi an terapijski u inak. Kirurška obrada burze preporu a se kod traumatskog potkožnog burzi sa, no na mjes ma poput lakta i pete tj. sko nog zgloba u konja takav zahvat može bi vrlo rizi an zbog izrazitog nemira podru ja, popuštanja šavova i mogu ih komplikacija na samom zglobu. Branimir Novak dr. vet. med.

VO NE SADNICE

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Podrum Štrigova

Štrigova 71 tel: 040 851 013

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive AKCIJA trešnje • višnje - 20% NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Mozaik

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI vinari sudjelovali na festivalima vina

Zagreb i Opatija priznaju kvalitetu - Svoja vrhunska vina predstavile su vinarije Cmre njak i Štampar iz Svetog Urbana, Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca, a tikvino ulje uljara Bister iz Domašinca Prošli vikend tri me imurske vinske ku e sudjelovale su na dvije zna ajne i vrhunske gastro i vinarske priredbe. Tako su vinarije, odnosno vinske ku e Cmre njak i Štampar iz Svetog Urbana bile dio ogromnog broja svjetskih i doma ih vinara na prestižnom festivalu vina i hrane "Zagreb Wine Gourmet Wekend", koji se održavao u Gliptoteci HAZU-a i Kaptol centru u Zagrebu. Na istoj priredbi sudjelovala je i Uljara Bister iz Domašinca. Posjetitelji i gosti, a poglavito enolozi i ugostiteljski djelatnici, još jednom su priznali da su me imurska vina obitelji Štamapar i Cmre njak u samom vrhu ne samo hrvatskih nego i svjetskih vina. Premda mnogi poznaju njihova vina, jer su Štampar i Cmre njak stari sudionici ovoga prestižnog skupa, nisu mogli a ne re i

veliko bravo za njihova nova mlada vina. Vrlo dobre ocjene pobrala je uljara Bister sa svojim tikvinim uljem i paletom ukusnih delicija od tikvinih koštica i ulja. Istovremeno se u Opatiji održavao "Gast Expo", festival mladih vina, na kojemu je iz naše županije sudjelovala samo Vinska ku a Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavca. Njihov mladi pušipel berbe 2011. pobudio je zanimanje posjetitelja i poznavatelja dobrih vina, te je, istina, ne u službenoj konkurenciji ozna en kao najbolje vino na festivalu. Me imurski vinari iskazali su se na ovim zna ajnim festivalima, pa su dobili pozivnice za sudjelovanje i sljede e godine. Možda im se pridruži još netko od me imurskih vrhunskih vinara i uljara. (S. Mesari )

ODRŽANA 2. me unarodna konferencija o menadžmentu u turizmu i sportu

Prošireni vidici i ideje o daljnjem razvoju me imurskoga turizma Kvalitetni turisti ki kapaciteti, koji omogu uju kongresni turizam, ali i opuštanje, studije menedžmenta i sporta na Me imruskom veleu ilištu formula po kojoj je ve po drugi put u Me imurskoj županiji održana me unarodna konferencija o menedžmentu u turizmu i sportu. Organizacija konferencija okupila je oko sebe sve one koji mogu nešto dati u toj vrsti turizma,

a stru ni i znanstveni radovi prezentirani na konferenciji proširili su vidike i dali nove ideje u turizmu od kojih današnji gosti ima sve ve e zahtjeve pa odmor koriste i za poboljšanje cjelokupne psiho izi ke kondicije. Uz to mladi studenti koji tek u e tim vještinama imali su prilike slušati razne predava e i mnoga toga nau iti izvan studijskih klupa.

U Spa & Golf Resortu Sveti Martin u etvrtak i petak, 12. i 13. travnja, održana je druga me unarodna konferencija o menadžmentu u turizmu i sportu u organizaciji Me imurskog veleu ilišta, Gimnasti kog kluba "Marijan Zadravec - Macan" i Me imurskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve" i suradni kih ustanova: Kineziološkog fakulteta, Hrvatske olimpijske

akademije i Spa&Golf Resorta Sveti Martin. Teme ovogodišnje konferencije jesu stanje i mogu nosti razvoja zdravstvenog i sportsko - rekreacijskog turizma. Na me unarodnoj konferenciji sudjelovali su predava i, osim iz Hrvatske, i iz zemalja u našem okruženju, BiH, Srbije, Slova ke, kako bi prezentirali 37 što stru nih, što znanstvenih radova. (BMO)

54. NATJECANJE I SMOTRA radova mladih tehni ara Hrvatske

SJAJNI MLADI ME IMURSKI INOVATORI - U ENICI U Primoštenu je od 27. do 29. ožujka održano 54. natjecanje i smotra radova mladih tehni ara Republike Hrvatske. Na natjecanje je pozvano 280 u enika, koji su se natjecali u sedam podru ja po redovnom nastavnom H - programu, te u pet podru ja prema programima izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti tehni ke kulture zvanom P - program. U sklopu natjecanja održana je i Smotra u eni kih radova na kojoj su prikazani radovi na zadanu temu "Racionalno korištenje energije“. U svakom se podru ju natjecao dvadeset jedan u enik. Iz Me imurske županije poziv za sudjelovanje na natjecanju i smotri radova dobilo je 20 u enika.

Dva rada me imurskih u enika idu na svjetsku izložbu Naknadnim bodovanjem rad Noe Jalšovca zauzeo je prvo mjesto, a Leona Aleksi a etvrto mjesto. Oba su rada predložena za sudjelovanje na me unarodnoj izložbi inovacija ARCA 2012., koja e se krajem rujna ili po etkom listopada održati u Zagrebu. Hrvatska udruga inovatora predložila je da oba rada budu me u desetak radova mladih inovatora iz Hrvatske izložena na Me unarodnom

Noa Jalšovec i Leon Aleksi na Sajam inovacija u Nürnberg Hrvatska udruga inovatora predložila je da oba rada budu me u desetak radova mladih inovatora iz Hrvatske izložena na Me unarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda ”IENA 2012.” sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda ”IENA 2012.”, koji e se od 1. do 4. studenog održati u Nürnbergu.

Borna Bilas osvojio sjajno 2. mjesto za projektiranje robota Po koli ini potrebne opreme i po dobrom poznavanju više grana tehnike Projektiranja robota, Borna Bilas iz OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ) zauzeo je drugo mjesto. Na Smotri u eni kih radova, radovi "Energetski samostojna energetska ku a“ Noe Jalšovca iz

II. OŠ akovec (Gordan Bartoli ) i "Solarna energija“ rad grupe u enika I. OŠ akovec, koji je prezentirao Leon Aleksi (Branko Vujnovi ), izdvojeni su me u pet najuspješnijih radova na smotri.

Rezultati H - programa U H - programu naši su predstavnici postigli sljede e rezultate: Laura Režek, u enica petog razreda iz OŠ Donji Kraljevec, mentor Nevenka Reif, osvojila je osmo mjesto, Viktorija Stanko iz OŠ Gori an (Katica Mikulaj Ov ari ) bila je peta me u u enicima šestih razreda. Antonija Šepi iz OŠ "Ivan Goran Kova i " iz Sv. Jurja na Bregu (Mladen Beuk) me u u enicima sedmih razreda u podru ju natjecanja Strojarske konstrukcije bila je dvanaesta, a Dominik Toma iz iste škole u podru ju Obrade materijala trinaesti. Vanja Žvorc iz OŠ Prelog (Milan Zvonar) me u u enicima osmih razreda u podru ju Elektrotehnike zauzeo je osmo mjesto. U podru ju Elektronike Iva Ruži iz III. OŠ akovec (Jelisava Živkovi ) bila je osma, Sebastijan Grabar iz OŠ Mursko Središ e (Sanjin Tomši ) deseti, a Andreas Herman iz III. OŠ akovec dvanaesti. U podru ju natjecanja Robotici mogu se natjecati u enici od petog do osmog razreda. Livio Ben ik iz

I. OŠ akovec (Branko Vujnovi ) zauzeo je sedmo mjesto, a Benjamin Mihoci iz OŠ Prelog (Milan Zvonar) petnaesto mjesto. P – program omogu ava natjecanje u enika od petog do osmog razreda u istom podru ju. U Fototehnici je Marina Kljaji (7. r.) iz OŠ Prelog (Silvio Ben ) osvojila trinaesto mjesto, a Melani Vrhar (8. r.) iz OŠ "Ivan Goran Kova i " iz Sv. Jurja na Bregu (Vera Mohari ) osamnaesto mjesto. U podru ju Radioamatera Tina Žerjav osvojila je etvrto mjesto, Evald Vinko sedmo, a Andreas Bobi anec osmo. Svi su u enici iz OŠ Mursko Središ e i tamošnje sekcije Radiokluba Me imurje. Mentor im je bio Sanjin Tomši . Raketni modelar Saša Domini iz OŠ Donja Dubrava (Marina Ostrugnjaj) bio je peti, kao i Tomislav Belovi (5. r.) iz II.OŠ akovec (Gordan Bartoli ) me u zrakoplovnim modelarima. U organizaciji i provo enju ovogodišnjeg natjecanja sudjelovali su Željko Medved, kao lan državnog povjerenstva zadužen za izradu testova i organizaciju i provo enje Smotre u eni kih radova, Enes Bekteševi u cjenjiva kom povjerenstvu iz podru ja "Robotika“, Leonardo Belovi u Raketnom modelarstvu i Mladen Beuk u ocjenjiva kom povjerenstvu Smotre. (Ž.M.)

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 17

ZZZ HUVWHEDQN KU ,QIR WHOHIRQ

Vaš grad!

$ V NLP 9L EDQNDULWH"

9DæQR MH JGMH L V NLP EDQNDULWH .DNR ELVPR 9DP RPRJXýLOL NYDOLWHWQLMH L XJRGQLMH EDQNDUHQMH X þDNRYFX WUDYQMD RWYDUDPR YUDWD QDäH SUHXUHĀHQH SRVORYQLFH QD DGUHVL .DWDULQH =ULQVNL ,VNRULVWLWH SRYROMQLMH XYLMHWH NUHGLWD L SRJRGQRVWL WHNXýHJ L SRVORYQRJ UDÿXQD WH NUHGLWQLK NDUWLFD =DLVWD LPD PQRJR UD]ORJD ]DäWR VH LVSODWL EDQNDULWL V (UVWH EDQNRP

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

na,

alitet v k , a kožn a... n udob

igode za sve pr e i namjen

WFMJLB QPOVEB r BLDJKF J QPQVTUJ r QPWPMKOF DJKFOF

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. travnja 2012.

Novi život se rađa

Kristijan Novak Gotal (33) i Martina Novak (26) iz Vu etinca dobili su Tenu, ro enu 6. travnja u 14.10 sati.

Sanja alopek (31) i Kristijan Živ ec (35) iz Murskog Središ a dobili su k er Saru ro enu 5.4. u 15.45. sati.

KOTORIBA

DJE JI VRTI “Sr eko” Vratišinec

U nedjelju Mažoret show

Veliki i mali uredili igralište i vrt

Mažoretkinje Kotoribe u nedjelju, 22. travnja organiziraju sedmi po redu Mažoret show. Mažoret manifestacija bit e održana u novoj školskoj dvo-

rani u Kotoribi, a zapo inje u 16 sati, saznajemo od predsjednice udruge Tatjane Hunjadi. U programu e se predstaviti mažoret timovi iz Nedeliš a, Donjeg

SAVEZ SAV EZ BAPTISTIČKIH BAP PTIS TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U REPUB RE REPUBLICI P LIC PUB LICI CI H HRVA HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Mihaljevca, Donjeg Kraljevca, Domašinca, Murskog Središ a i dakako Kotoribe. Ulaz na ovaj doga aj je dobrovoljni prilog. (alf)

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini se trebaju klanjati. Iv. 4;23-24

Dragi sveti, zapamtite pravi štovatelji su oni koji imaju duboku unutarnju komunikaciju s Bogom Ocem. Za takvu privilegiranu komunikaciju Sveti nebeski Otac omekšava srce vjernika. On to ostvaruje svaki puta kada ga štujemo. Svaki puta kada ga slavimo pjevaju i ili u molitvi. Dragi sveti, budimo oprezni i spremni! Jer, ako prilazimo slavljenu iz sebi nih motiva, u istom duhu kao ljudi koji slave zbog svog egoisti nog zadovoljstva, to je onda isti duh koji je odvojio Adama i Evu od Boga u Edenskom vrtu. To je isti duh koji nas odvaja od Boga. Biblija je autenti na Rije Božja i ona nas uvjerava; Bog je dostojan slavljena. Jasno Bogu ne treba naše slavljenje. On nije egoisti ni star i kome treba ne ija potvrda naklonosti ili ljubav. U svom veli anstvu on je samodovoljan. Mi smo pozvani slaviti Boga zbog blagoslova za-

jedništva s duhom Svetim. Njegova sveta blizina pro iš ava našu svakodnevicu i oboga uje naš unutarnji život. Slave i Boga mi bivamo blagoslovljeni, ali ako je naš motiv ispred predanosti, onda slavimo u krivom ili lažnom duhu. Slavimo Boga jer je dostojan, a mi smo ovisni o njemu. To nije infantilna nedozrelost, kako bezbožna psihologija u svom nepoznavanju Boga pokušava interpretirati vjersku interakciju ovjeka i Boga. Ta ovisnost tako er nije objašnjena nekom drugom definicijom bezbožnih mediokriteta. To je duboka unutarnja komunikacija s Bogom Ocem, koju naš nebeski Otac daje onima koje ljubi. Ta istina je objavljena i potvr ena u svetoj rije i Bibliji u Ef 2 ; 8-10. Zato budimo oprezni kome smo zahvalni. Je li Bogu, u Duhu Svetom ili ovjeku u duhu koji nije na slavu Božju. Budimo oprezni jer svaka molitva i klanjanje bilo kome drugom osim

Bogu je pod prokletstvom, kako nas u i njegova zapisana rije . Ali dolazi as - sada je! - kad e se istinski klanjatelji klanjati Ocu u duhu i istini jer takve upravo klanjatelje traži Otac. Bog je duh i koji se njemu klanjaju, u duhu i istini treba da se klanjaju. Iv. 4;23-24 mr.sc.Ivan Lovakovi . Suprotno poznatim znanstvenim injenicama, mnogi vjeruju u evoluciju. Ta pretpostavka podu ava postanak materije, života i na kraju ovjeka kroz fiktivnu interakciju slu ajnosti u hipotetskih 4,5 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze koji su srušili tu hipotezu, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak. ucoz.com/

Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

Djeca i roditelji Dje jeg vrti a “Sr eko” iz Vratišinca proslavili su dolazak prolje a zajedni kom radnom akcijom na ure enju vrti kog dvorišta. Ugodno druženje zapo elo je kratkim prigodnim programom djece. Nakon pro-

grama udružile su se male i velike ruke te su zajedno roditelji, djeca i tete vrijedno sadili cvije e, radili gredice za vrt, bojali igrala, ure ivali pješ anik, te se pritom dobro zabavljali. A na kraju marljivog rada po astili su se rošti-

ljom, jer nakon dobro obavljenog posla ništa ne prija tako dobro kao ukusno jelo. Proljetni dani na ure enom igralištu nakon ure enja puno su veseliji i ljepši. (BMO)

DJE JI VRTI “Smješko” iz Svetog Martina na Muri priredio

Proljetne igre za djecu i roditelje Dje ji vrti “Smješko” organizirao je zabavne i rekreativne igre za djecu i roditelje na igralištu Nogometnog kluba Polet u Svetom Martinu na Muri te su na taj na in zajedni ki obilježili dolazak prolje a. Djeca i roditelji natjecali su se u razli itim igrama: skakanju u vre ama, utrci s jajima na žlici, utrci u ta kama, driblanju lopte, poligonu s preprekama,

štafeti i sli no. Atmosfera je bila odli na. Djeca, roditelji i odgojitelji odli no su se zabavljali, te uživali u igrama i me usob-

nom druženju. Proljetne igre mališani su otvorili kratkim prigodnim programom. (BMO)

FESTIVAL Kazališnih amatera Me imurja ispunio o ekivanja mnogobrojne publike i stru ne javnosti

Najbolja predstava “Mala pri a iz seoskog dvorišta” KUD-a “Katruže” iz Ivanovca FOTO: VIPRO

MIROSLAV GAKI predstavio svoju šestu knjigu “Narod poznaje svoje junake”

Oštro pero postalo još oštrije INTERVJU

Jazzist Borna Šercer JEDINSTVENA IZLOŽBA u Muzeju Me imurja i CZK-u - Marc Pio Maximilien Salvelli

“Moje skrivene slike“ istovremeno na dva mjesta NAJAVLJUJEMO

CZK akovec - ponovno stiže London Calling Comedy Live “Paladin” - rock poslastica: Urban & 4

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

UTORAK, 24. travnja, dvorana CZK-a akovec, 19.30 h

Ponovno stiže London Calling Comedy Live Libris komunikacije, udruga Urbani ured i Turisti ka zajednica grada akovca ponosno, po tre i

put, predstavljaju London Calling Comedy Live in akovec – jedinstveni projekt koji dovodi kremu london-

STIGLI NOVI KATALOZI!!!

ske suvremene komi arske scene u Hrvatsku. Izvanredan uspjeh s preko 500 gledatelja u velja i zna io je neizbježan povratak showa koji e ponovno zagolicati i zabaviti akove ku publiku. Nastup je dio hrvatske travanjske turneje koja e obi i Zagreb, Rijeku, Osijek i akovec. London Calling predstavlja eti-

ri iskusna ali razli ita komi ara, što uklju uje povratak energi nog Paddyja Lennoxa iz Irske, engleskog džentlmena Geo a Whitinga, zajedno s dvojicom mladih, uzbudljivih i ekstremno talentiranih komi ara u usponu, Geo om Leachem i Alfijem Brownom iz Londona – svi su spremni publiku nasmijati do suza!

Nova predstava varaždinskog HNK-a “Ružni“ upozorava na današnju bolnu opsjednutost izgledom, ljepotom i mladoš u. U današnjem pojednostavlje-

Proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran... ISTANBUL, 28.04.-01.05., zrakoplovom iz Zagreba

LM cijena po osobi od 3.295 + zrak. prist. 800 kn BELGIJSKA TURA, 27.04.-30.04. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi od 3.995kn + zrak. prist. 920 kn PRAG, 28.04.-01.05., autobusom iz Zagreba LM cijena po osobi od 1.345 kn JUŽNA TOSKANA S FIRENZOM, 28.04.-01.05. autobusom iz Zagreba LM cijena po osobi od 1.395 kn JELSA, 26.04.-03.05., ADRIATIQ HOTEL HVAR 3* 5 pol po osobi od 780 kn

BOOM SRIJEDA -20% POPUSTA JELSA-ADRIATIQ HOTEL HVAR 3* Rezervirajte smještaj srijedom i ostvarite popust od 20% (min. 4 noćenja) ŠIBENIK, SOLARIS 26.04.-03.05., HOTEL IVAN 4* 2 pol po osobi od 785 kn MALI LOŠINJ do 26.05., HOTEL AURORA 4* 3 pol po osobi od 1.095kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Ljubljane! 03.05. TURSKA HOTEL EFTALIA VILLAGE 4*, 7 all incl. po osobi od 2.955 kn HOTEL ORIENT PALACE 5* 7 all incl. po osobi od 2.805 kn Zrakoplovom iz Graza 05.05. TENERIFE HOTEL JARDIN CALETA 3* 7 pol po osobi od 5.070 kn HOTEL GALA 4*, 7 pol po osobi od 5.890 kn, Zrakoplovom iz Graza 06.05. EGIPAT – HURGHADA THE GRAND HOTEL HURGHADA 4* 7 all incl. po osobi od 3.035 kn

WELLNESS & SPA TERME RADENCI, 27.04.-03.05. HOTEL RADIN 4*, 2 pol po osobi od 825 kn MARIBORSKO POHORJE, 26.04.-06.05. HOTEL BELLEVUE 4*, 2 pol po osobi od 735 kn OTOČEC, 25.04.-06.05. HOTEL ŠPORT 4*, 2 pol po osobi od 585 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., IL DIVO u ZG 17.09.2012.,....ulaznice za sportska događanja RUKOMET,...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

FESTIVAL Kazališnih amatera Me imurja ispunio o ekivanja mnogobrojne publike i stru ne javnosti

BROJNA PUBLIKA U PRELOGU SNAŽNO PODRŽALA KAZALIŠNE AMATERE Najbolja predstava “Mala pri a iz seoskog dvorišta” KUD-a “Katruže” iz Ivanovca Ž i r i ovo g o d i š nje g natjecateljska atmos eKaKAM-a, u sastavu Sanja ra. Kazališne skupine djeluju ko je naNik evi , državna selekzajedno ve više godina i glasila državna torica, i Barbara Rocco, "odrasle" su tako da je sve selektorica Sanja glumica i redateljica, manje po etni kih šaka i Nik evi , pobjedni ka za najbolju predstame usobno se natje u ne predstava žiri je osvojila vu na Festivalu KAM samo zbog odluka žirija, nepretencioznoš u i 2012. odabrao je predve i zbog prestiža. toplinom, te glumom stavu "Mala pri a iz sei ukupnim dojmom Dobitnici oskog dvorišta" KUD-a prestižnih "Katruže" Ivanovec, koja e priznanja ujedno predstavljati županiOno ju na državnoj smotri. Za najbolju predstavu što je n aj ve i Nagrada za najbolji dobitak estivala je njegova Festivala KAM 2012. bile su dramski tekst pripala je publika, sva tri dana dvo- nominirane predstave "Do i Stjepanu Škvorcu iz Beli- rana je bila gotovo puna do gola na ve eru“ u izvo enju ce za predstavu "Ljubav, zadnjeg mjesta, i to na svim KUD-a "Žiškovec", "Idu Zrinmržnja, pohlepa". Najbolji predstavama. Samo nešto ski“ u izvo enju Kazališne glumac je Vlado Nini , koji slabiji posjet publike bio je družine "Štolcer“ iz akovca je nagradu dobio za ulogu prvi dan, u petak. Ukupna i "Mala pri a iz seoskog dvoRoberta u predstavi "Do i gledanost predstava bila rišta“ u izvo enju KUD-a gola na ve eru“ u izvo enju je izuzetno visoka, a me u "Katruže“ iz Ivanovca. KUD-a "Žiškovec“, a najbolja publikom bi se našli izvo a i Nagrada za najbolju glumica Željka Grahovec za koji taj as nisu bili na sceni, predstavu, što zna i i odlaulogu Veronike u predstavi ali i mnogi gra ani kojima je zak na državno natjecanje, "Idu Zrinski“ u izvo enju KAM dobrodošlo gluma ko pripala je predstavi "Mala Kazališne družine "Štolcer“ osvježenje. pri a iz seoskog dvorišta“ u iz akovca. Kad je rije o izvo a i- izvo enju KUD-a "Katruže“ Dejan Buva dobio je ma, u kuloarima estivala iz Ivanovca. Kako je naglasinagradu za najbolju režiju vladala je prava la državna selektorica Sanpredstave "Idu Zrinski“ u ka Nik evi , ta je predstava izvo enju Kazališne družine "Štolcer“ akovec. Trodnevni Festival kazališnih amatera Me imurja okupio je šesnaest kazališnih skupina. Festival je održan u gotovo idealnim uvjetima, kad je rije dvorani Doma kulture u Prelogu i po popratnim sadržajima u restoranu "Lovac", tako da se sve prePredstava “Štolcera“ iz akovca pokupila je buran aplauz i tvorilo u trodnevno druženje ak etiri nagrade: za najbolju glumicu, režiju, te za najbolju za izvo a e i njihove goste. minijaturu i kolektivnu igru

Dvorana Doma kulture bila je, posebice u subotu i nedjelju, u Prelogu bolje ispunjena nego da se prikazuje neki poznati kazališni komad

Predstava “Ljubav, mržnja, pohlepa” iz Belice - nagrada za najbolji dramski tekst Stjepanu Škvorcu

osvojila nepretencioznoš u i toplinom, te glumom i ukupnim dojmom. Za najbolju mušku ulogu nominirani su Vlado Nini za ulogu Roberta u predstavi "Do i gola na ve eru“ u izvo enju KUD-a "Žiškovec“, Ranko Žganec za ulogu Drašeka u predstavi "Mala pri a iz seoskog dvorišta“ u izvo enju KUD-a "Katruže“ iz Ivanovca i Dejan Buva za ulogu Tibora u predstavi "Izbira ica“ u izvo enju KUU-a "Selja ka sloga“ Nedeliš e. Nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Vlado Nini za ulogu Roberta

u predstavi "Do i gola na ve eru“ u izvo enju KUD-a "Žiškovec". Za najbolju žensku ulogu nominirane su: Sanja Kolari za ulogu mame Kate u predstavi "Gastarbajteri“ u izvo enju KUU-a “Zvon“ župne zajednice Mala Subotica, Željka Grahovec za ulogu Veronike u predstavi “Idu Zrinski“ u izvo enju Kazališne družine “Štolcer“ iz akovca i Tamara Zdolec za ulogu Mare u predstavi “Kanalizacija“ u izvo enju KUD-a “Strahoninec“ Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Želj-

HKD “POMURJE” iz Lendave organizirao 1. sabor hrvatske kulture u Sloveniji

“Me imurje malo” odzvanjalo velebnom lendavskom dvoranom - Nastupili su hrvatski kulturnjaci iz Lendave, Ljubljane, Velenja, Novog Mesta, Škofje Loke i Maribora, predstavivši bogatu kulturnu i povijesnu baštinu Hrvatske, svoje mati ne domovine Hrvatsko kulturno društvo "Pomurje" iz Lendave u subotu je bio organizator i doma in 1. sabora hrvatske kulture u Sloveniji.

U lendavskom kulturnom domu okupile su se kulturno - umjetni ke udruge Hrvata iz Ljubljane, Škofje Loke, Novog Mesta, Velenja,

Maribora i Lendave. Njih preko tristo predstavilo se me imurskim i hrvatskim pjesmama i plesovima u izvedbi mla ih i starijih uzrasta.

Kulturnim domom odzvanjalo je: Mura, Mura, Me imurje malo, Vuprem o i, Podravino moja mila, Ja sam Varaždinec, Lepo

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK - , 26. travnja, dvorana CZK-a akovec, 20 h

IZLOŽBA u Muzeju Me imurja i CZK-u Marc Pio Maximilien Salvelli

Predstava “Ružni“ varaždinskog HNK-a “Moje skrivene slike“ nom svijetu, u kojem je sve manje prostora za osje aje, stremljenje k istom idealu vodi do gubitka identiteta. Marius von Mayenburg, ro en u Münchenu 1972., slovi za jednog od najprodornijih njema kih autora mla e generacije, a u svom tekstu “Ružni“ tematizira tri želje, gotovo opsesije, koje danas kroje društvene doga aje i

sudbinu pojedinca: želju za bogatstvom i tržišnim uspjehom, želju za lijepim i mladim izgledom te želju za jedinstvenoš u i individualnoš u. Postavlja pitanja karijerizma, ponosa, standardizacije i pseudoindividualnosti na prvi pogled kao glavne teme, odnosno kritiku visokog kapitalizma koji slijedi logiku: jedinstven je samo

onaj tko je lijep i mlad i takav može biti inancijski uspješan. Istovremeno, onaj koji je inancijski uspješan lako si priušti intervencije koje mu omogu uju lijep i mladolik izgled … Režija: Jernej Kobal. Uloge: Robert Plemi , Ivica Pucar, Barbara Rocco i Mitja Smiljani . Predstava traje 60 minuta.

Salvellijeva umjetnost je kreativno samosvojan svijet, koliko egzaktan, toliko i poeti an, u kojem on jednaku važnost pridaje s jedne strane boji i liniji, a s druge elementima kolaža, asamblaža i instalacija, stvaraju i tako u kona nici magi an zbir vizualnog i taktilnog obilja. Njegove slikarske pri e – jednom ekspresivne,

Sanja Nik evi , državna selektorica:

Imate odli ne glumce i pisce, fale vam režiseri

Scena iz najbolje predstave ovogodišnjeg KAM-a “Mala pri a iz seoskog dvorišta”, koja ide na državnu smotru

ki Grahovec za ulogu Veronike u predstavi “Idu Zrinski“ u izvo enju Kazališne družine “Štolcer“ iz akovca. Žiri je ocjenjivao i najbolji dramski amaterski tekst, što za naš kraj ima posebno zna enje, jer je velika ve ina tekstova pisana na domicilnom kajkavskom. Za najbolji dramski amaterski tekst nominirani su: Stjepan Škvorc za tekst predstave “Ljubav, mržnja, pohlepa“ u izvo enju KUD-a “Belica“, Kristina

Pohvale za gluma ku minijaturu, najbolju ideju i kolektivnu igru Županijski žiri dodijelio je posebne pohvale: za gluma ku minijaturu Marku Kova u za ulogu Franceka u predstavi “Idu Zrinski“ u izvo enju Kazališne družine “Štolcer“ iz akovca, za gluma ku minijaturu Nenadu Novaku za ulogu Dudeka u predstavi “Pogan“ u izvo enju KUD-a “Kaštel“ iz Pribislavca, za najbolju ideju Suzani Lackovi za predstavu “Prilo ki Romeo i Julija“ u izvo enju KU-a “Selja ka sloga“ Prelog te za kolektivnu igru u predstavi “Idu Zrinski“ Kazališnoj družini “Štolcer“ iz akovca.

ti je Zagorje zeleno i mnoge druge pjesme iz pradomovine izvo a a, Hrvata koji su u Slo-

Štebih za tekst predstave “Idu uro Horvat za režiju predstave Zrinski“ u izvo enju Kazališne “Mala pri a iz seoskog dvorišta“ družine “Štolcer“ iz akovca i u izvo enju KUD-a “Katruže“ uro Horvat za tekst predstave Ivanovec. Nagradu za najbolju “Mala pri a iz seoskog života“ u režiju dobio je Dejan Buva za izvo enju KUD-a “Katruže“ Iva- režiju predstave “Idu Zrinski“ novec. Nagradu je ove godine do- u izvo enju Kazališne družine bio jedan od najplodnijih pisaca “Štolcer“ akovec. na kajkavskom, Stjepan Škvorc Profesionalke iz Belice, i to za tekst predstave pohvalile amatere: “Ljubav, mržnja, pohlepa“ u izvoViše je predstava u enju KUD-a “Belica“. Me imurju nego u Za najbolju režiju nominirani su: Marina Nini za režiju Zagrebu! predstave “Do i gola na Održana su tri ve eru“ u izvo enju okrugla stola, na KUD-a “Žiškovec“, lanice kojima su Sanja Dejan Buva za Nik evi i Baržirija kvalitetu režiju predstave bara Rocco KAM-a ocijenile “Idu Zrinski“ u progovorile o izvo enju Kazasu visokom dobrim strališne družine “Štolnama i nedoocjenom cer“ iz akovca, te stacima pojedinih

- Iz godine u godinu kazališne skupine iz Me imurja sve su bolje i bolje, što se pokazalo i ovaj put. Imate izvrsne izvorne pisce tekstova, imate odli ne glumce, i to ne samo u jednoj ili dvije ve u nizu kazališnih družina. No ono što nedostaje da bi predstave bile savršene jest režija, to vam silno fali. Ne može se biti i glavni glumac i režiser jer jedan drugog ne vidi. Zbog toga savjetujem kazališnim skupinama da odrede jednog ovjeka za režisera, koji e sve odgledati na probama i skrenuti pažnju glumcima gdje zapinje, da li u nedora enoj glumi, u energiji koja mora biti tijekom cijele predstave, a ne da se dogodi da nakon petnaest minuta predstava pada i drugo. Znam da je to teško, nitko ne želi biti režiser, no to se mora želite li još napredovati. (JŠ)

a drugi put lirske, pozivaju i autora da se pokatkad odmori od borbi i kritika, od “likovne vike“ i angažmana, pa da, kao in osobnog zadovoljstva, povremeno, s njima utone u ugodu i ljepotu užitka primarnog slikanja. I on to ini. Izložba je istovremeno otvorena u Muzeju Me imurja i CZK-u i traje do 7. svibnja.

kazališnih ostvarenja. Naglašeno je da dobra kazališna predstava mora biti cjelovito ostvarenje ako želi biti savršena u svojem žanru, a to zna i da se moraju poklopiti kako ideja i režija, tako i gluma i scena. Sanja Nik evi posebno je istaknula visoku kvalitetu me imurskog KAM-a, koji je postao tradicija, i to na dobar na in, više je kazališnih amaterskih predstava u Me imurju nego u milijunskom Zagrebu. Same su kazališne predstave sve bolje i bolje, što je za amatere dvosjekli ma . Barrbara Rocco je rekla: - U nekoj se fazi amaterskog glumca hvali ako je ostvario dobru ulogu i prebolio po etni ke pogreške. Kako se potom iz godine u godinu vide njegovi potencijali, traži se od njega da bude sve bolji i bolji, ak na razini HNK-a i profesionalne glume, a onda se na kraju opet od njega traži da bude naivan i amater. To je silno frustriraju e, kaže Rocco. Tako, na primjer, i za usporedbu, razlika izme u najbolje ovogodišnje predstave "Mala

pri a iz seoskog dvorišta" i predstave "Prilo ki Romeo i Julija", koja je dobila nagradu za ideju, jest u tome što je prva cjelovita u svim kazališnim elementima, a druga ima izuzetnu ideju koja je, me utim, nedovoljno iskorištena i razra ena u predstavi, uz previše improvizacije. Drugim rije ima, to samo zna i da predstava iz Preloga, a kako se izrazila selektorica Sanja Nik evi , treba mjesec ili dva mjeseca proba da bi bila savršena. Sli no je i s ostalima, razlika izme u pojedinih predstava veoma je mala, što svjedo i o visokoj kvaliteti gluma kih družina iz Me imurja. Za dobru organizaciju pobrinula se besprijekorno Mirjana Hrži , predsjednica Odbora KAM-a, koji se tako ponovno održao u Prelogu, koji polako ali sigurno postaje stalno mjesto susreta najboljih glumaca Me imurja. (J. Šimunko, Z. Vrzan, foto: VIPRO)

Proglašenje najboljih predstava i glumaca

TURISTI KA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

PARIZ STRASSBURG – REIMS – VERSAILLES – MÜNCHEN

21. - 26. 06. 2012. samo 1.980,00 kn

Vlado Nini - najbolja muška uloga u predstavi “Do i gola na ve eru”

Sanja Nik evi , državna selektorica: - Imate izvrsne glumce i pisce tekstova, no nedostaju vam režiseri da bi predstave bile savršene

me imurske popevke, plesa i narodne nošnje, kao i pjesama, plesova i nošnji drugih hrvatskih krajeva na jednom mjestu stvorila prelijep ambijent. Bila je to zapravo izložba hrvatskih pjesama i nošnji, ukratko folklora na jednom mjestu, u Lendavi, gradu koji je poznat po multikulturalnosti, mnogim mješovitim brakovima, snošljivoš u više naroda i na kraju grad izuzetno bogate povijesti i kulture, koji je otvorio srce i vrata ovom doga aju.

Svi odreda pohvalili su organizaciju, srda nost i gostoljubivost doma ina i organizatora, HKD-a "Pomurje", iji je predsjednik anino Kutnjak svima zahvalio na dolasku te ih pozvao i na sljede i sabor, ali i da što eš e jedni druge ugoste, kako bi hrvatski obi aji ostali zabilježeni u srcima svih onih koji su iz ovih ili onih razloga došli živjeti u Sloveniju, koja im je dobra druga mati. U sklopu sabora otvorena je izložba likovnih i ru nih radova. (S. Mesari )

veniju doselili iz Hrvatske ili su im oba ili barem jedan roditelj Hrvat. Po prvi put je sva ljepota

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU MOGUĆNOST KUPOVINE ULAZNICA!!!

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE I SINJ 25. - 27. 05. 2012. samo 490,00 kn

ZABAVNI PARK NEUSIEDLERSEE 28. 04. 2012. već od 230,00 kn PREPORUČAMO ZA OSNOVNOŠKOLCE

DVORCI BAVARSKE 12. - 13. 05. 2012.

PRAZNIK RADA NA MAKARSKOJ RIVIJERI HOTEL LABINECA

SAMO 830,00 KN

29. 04. - 01. 05. 2012. SAMO 849,00 KN

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 21. travnja, u caffe baru “Paladin”

Urban & 4 U akovcu uvijek dragi gost prekinut e svoju višetjednu izolaciju i iz osamljene ku ice, gdje trenutno s bendom stvara novi album, navratiti do Paladina, gdje e u subotu 21. travnja ponovno održati koncert sa svojom etvorkom. Prošlu godinu bio je to jedan od rock doga aja koji se pamti, tako da je svaki njegov novi dolazak – novo uzbu enje. Po etak je zakazan za

“Moje skrivene slike” istovremeno na dva mjesta U akovcu je otvorena jedna nesvakidašnja izložba, nesvakidašnja zato jer se proteže u dva najzna ajnija izložbena prostora u gradu – Muzeju Me imurja i Centru za kulturu. S ak sedamdeset radova, objedinjenih pod nazivom “Moje skrivene slike“, na te dvije lokacije predstavlja se Marc Pio Maximilien Salvelli, francuski umjetnik hrvatskog podrijetla, koji je izme u ostalog i dio svog školovanja proveo u Zagrebu, prije nego se vratio u Pariz. Rije je o jednoj od najkontroverznijih osobnosti hrvatske likovne scene i kulture, u koju je ukorijenjen podjednako duboko kao i u onu francusku. Salvellijevi kulturni i umjetni ki interesi pokrivaju vrlo široko podru je, osim slikarstvom, bavi se fotogra ijom, ali i dokumentarnim ilmom. Uz to objavljuje i putopise i novele, a isto tako i sociološke analize kulturnih doga aja. Što se slika ti e, on zapo inje rad lirskim dijalogom ruke i linije, geste i emocije i vrlo rado koristi kolaž i asamblaž, nove materijale i nove medije, nove pristupe i koncepcije.

Komunikacija autora i publike Izložba je otvorena pod nazivom “Moje skrivene slike“, o emu sam autor kaže da je to zapravo zbir mnogih slika s raznih izložbi, koje mnogi “umjetni ki savjeti“ nisu isticali i stavljali u prvi plan kao nekakvu izložbenu injenicu, no publika sada u akovcu ima priliku vidjeti ono što ini njegovu matricu i genezu slikarstva, jer galerije zapravo izabiru ono što je po njihovom ukusu i nekakvoj modi. - Moja je želja da publika što više u e u svijet umjetnosti, jer meni osobno su pomalo i smiješne

SUBOTA, 5. svibnja, Arena Varaždin

23 h. Poznati rije ki kantautor Damir Urban ina e je jedna od klju nih igura hrvatske glazbene scene. Kroz rad sa svojim prvim i kultnim bendom Laufer, te zahvaljuju i samostalnim albumima s grupom The Four, postao je etablirano glazbeno ime i umjetnik karakteristi noga glazbenog izri aja. Damir Urban, bivši frontmen Laufera, višestruki dobitnik nagrade “Porin”, poznat je i svima onima koji ne prate njegove koncerte i diskogra iju. Pjesme: Astronaut, Nebo, Odlu-

JEDINSTVENA IZLOŽBA u Muzeju Me imurja i CZK-u - Marc Pio Maximilien Salvelli

one samostalne izložbe gdje autor ima dvadesetak svojih djela i to je to. Stoga je zamisao ove izložbe bila da bude prikazano sto slika, tako da zapravo ni dva prostora nisu bila dovoljna. Ono što smatram tako er važnim u slikarskom radu jest komunikacija autora i onoga tko kasnije gleda i u živa u tim djelima. Smatram da nije baš pametno da slikar slika samome sebi i izlaže samo onda kada te slike on želi vidjeti. Slikarstvo je, kao i sam život, stvoreno za komunikaciju, a nikako sebi nost. Vezano za Salvellijevu umjetnosti, važno je napomenuti da je “ona uvijek na ovaj ili onaj na in angažirana i uvijek se izravno ili neizravno doti e eti kih i moralnih na ela, ukazuju i na neke društvene aspekte oko kojih treba intervenirati, u koje treba uprijeti prstom i s ironijom ih kritizirati“. Izložbu je, uz autora, otvorila Višnja Slavica Gabout, povjesni arka umjetnosti, likovna kriti arka, novinarka i prevoditeljica, kazavši pritom da je Salvellijeva galerija zapravo cijeli svijet, jer on misli kozmopolitski, globalno i njemu ne predstavlja problem mjesto izložbe. Je li to nekakav mali grad ili njegov rodni Pariz, jesu li sve to one mnoge adrese diljem Europe gdje se školovao i stanovao. On voli pokazati ono što radi, a pritom e mnogi pomisliti, gledaju i te slike, da su one zapravo rad više autora. Razlog tomu je njegova ve prije spomenuta svestranost, stoga sve što se doga a u umjetnosti i životu prolazi kroz njega, emu je dokaz i ova izložba u akovcu. Slike Maximiliena Salvellija u Muzeju Me imurja i Centru za kulturu mogu sr razgledati do 7. svibnja. (so)

20. travnja 2012.

Krenula proda

io sam da te volim, Mjesto za mene i mnoge druge pjesme izdvajaju ovoga rije kog glazbenika kao osobu s iznimnim osje ajem za stvaranje kvalitetne urbane rock glazbe. U akovec zajedno s bendom stiže izravno iz studija koji se nalazi u potpunoj “izolaciji od svijeta“, pa e ovaj koncert možda biti prava mala ekskluziva da uz ve provjerene hitove ujemo možda i neku premijernu pjesmu s najavljenoga novog albuma, ije je snimanje u tijeku.

Ulaznice za glazbenu poslasticu, koja nas 5. svibnja o ekuje u Areni Varaždin, koncert Olivera Dragojevi a i Harija Ron evi a - puštene su u prodaju. Oliver Dragojevi , glazbena legenda ovih prostora, i Hari Ron evi , najautenti niji

PIŠE: Bojana Špani ek

AKOVE KI KNJIŽEVNIK Miroslav Gaki predstavio svoju šestu kn

Iako je za izdavanje bila spremna još prošle godine, a, da se ekalo da recesija pro e, pitanje je kada bi doista ugledala svjetlo dana, najnovija knjiga akove kog književnika Miroslava Gaki a javnosti je predstavljena prošlu srijedu u Knjižnici “Nikola Zrinski“. Osim samog autora, knjigu su predstavili Andrijana Kos - Lajtman i Ivan Pranji . Prepoznatljiv Gaki ev satiri an i ironi an ton, na tragu njegovih prvih pet knjiga, vidljiv je ve u samu naslovu - “Narod poznaje svoje junake“ – jer ih, kako sam kaže, narod ne prepoznaje posljednjih dvadesetak godina, pa ni prije ni kasnije. No, ova je knjiga dosta radikalna, što je izdvaja od njenih prethodnica. – Puno sam više satiri an, ponekad ak i zajedljiviji, pojašnjava književnik, ali ne zna bi li to “opravdao“ samom situacijom kojoj je teško ikako druga ije pristupiti, ili možda ipak vlastitim godinama. I ova se knjiga bavi cijelom lepezom tema – od politi kih zbivanja, stanja u kulturi, pojava u svijetu medija, problematikom obrazovnog sustava, pa sve do detalja iz svakodnevnog života

Oštro književno pe Gaki a postalo je j U svojoj šestoj knjizi akove ki književnik odlu io je u potpunosti se os društvenoj kronici netko prepoznati ili ne e, još zajedljivije i radikalnije p te ljudskih i me uljudskih odnosa. No, u ovoj, svojoj najopširnijoj, knjizi Gaki im pristupa oštrije nego do sada.

Gaki ev radikalni postmodernizam - Knjiga je zna ajna jer ona s jedne strane nastavlja potei ki niz zapo et u prethodnim knjigama, ali s druge strane ide korak dalje u smislu jednoga radikalnog postmodernizma, radikalno - parodi nog tona i maksimalne hibridizacije diskursa, pojasnila je Andrijana Kos - Lajtman. Humor je i dalje najistaknutija karakteristika Gaki eva rukopisa, no ovaj je put on gotovo

dualisti ki – rijetko kad je ist i redovito prerasta u parodiju, do te mjere da se ide ak u seman-

ti ki paradoks, do iskaza koji su gotovo “nonsensni”, a takvih nije bilo u ranijim knjigama.

JAZZ SRIJEDA AKOVE KA Mala scena “Vinko Lisjak“ ugostila Bornu Šercara i Jazzianu C PIŠE: Bojana Špani ek - Jazziana Croatica jedan je od mnogih sastava u kojima nastupam, ali prvi u kojem sam izašao sa svojim imenom. Ideja se ra ala podsvjesno nekih desetak godina, a onda je svjesno prije dvije godine došlo do toga da sam okupio svoje dobre prijatelje i odli ne glazbenike i desio se projekt, dobra glazba, CD, Porin, govori Borna Šercar, koji je sa svojim Jazzianom Croaticom gostovao prošli tjedan u akovcu.

Zašto bi obrada “Bojna kontroverzna – ispala je Na probi smo to svi skupa pretvorili u elegi nu baladu. Na kraju je ispala glazbenici imaju prema našem izri aju. - Znam da je to najbogatiji dio hrvatske folklorne baštine, toliko dobar da su ga ve svi obradili, i rockeri i mnogi jazzisti. Zato pomalo bježimo od toga, iako je zasigurno melodijski najbogatiji i najzanimljiviji, kaže Šercar.

Istraživanje hrvatskog folklora U istraživanju hrvatskog folklora glazbenici pružaju vlastite doživljaje istog kroz autorske skladbe, no usu uju se “dirati“ u klasi ne velikane kao što su Blagoje Bersa (“Sunny Fields“) ili Ivo Tijardovi (“Marjane, Marjane“), ali i u stvaralaštvo danas diskutabilne i kontroverzne igure – Marka Perkovi a Thompsona. Naime, iza skladbe, lukavo zakamu lirane u naziv “Battalion“, krije se Thompsonova “Bojna avoglave”, koja je u rukama Jazziane iz nabrijanoga vojnog pokli a pretvorena u prekrasnu elegi nu baladu. Kontroverze, iako bi je mediji (i) u ovom slu aju rado stvorili, nema. – To je jedan novi vid pjesme, aranžman je potpuno druga iji i ispala je prekrasna pjesma, što je samo još jedan dokaz da je glazba iznad svega, pojasnio je Šercar.

Frontmen iz pozadine

Osim toga, na repertoaru Jazziane Croatice od nedavno se nalazi i jedna od najljepših me imurskih tradicionalnih pjesama, “Vuprem o i“, koju je na zagreba kom koncertu otpjevala velika diva Josipa Lisac, i sama emotivno vezana za naš kraj, dok je na akove kom koncertu tu ulogu preuzela mlada koprivni ka solistica Ana Lice. Ipak, ova je pjesma ipak više iznimka nego pravilo, jer Jazziana Croatica me imursku glazbu uglavnom zaobilazi. Razlog je veliko poštovanje koje

Jazziana Croatica, sasvim atipi no, nosi ime glazbenika koji se cijelo vrijeme nalazi u pozadini – udaraljkaša Borne Šercara, jedne od najzanimljivijih li nosti suvremene hrvatske glazbene scene. Šercarova umjetnost, naime, nadilazi granice glazbe, pa je poznat i kao slikar i pjesnik, a, osim što je aktivan u razli itim glazbenim žanrovima i poznat po velikom broju glazbenih suradnji, Šercar je i pravi pravcati glazbeni avanturist. Naime, još u studentskim danima s kolegom Antom Gelom obišao je svijet sviraju i na cesti neobi nu kombinaciju nazvanu “Bottlephone“, odnosno gitaru i staklene boce, o emu je prije nekoliko godina u Sloveniji snimljen i kratki dokumentarni ilm. Šercar je u slu aju Jazziane dobro znao što radi, pa je

u ansambl okupio prvoligaše hrvatskog jazza – saksofonista Vojkana Joci a, nekada lana akove kog Big Banda, pijanista Zvjezdana Ruži a, kontrabasista Tihomira Hojsaka, te ve spomenutog gitarista Antu Gelu, za ije je virtuozno muziciranje akove ka publika, zbog bolesti, na žalost, ostala uskra ena.

Nagrade su pokazatelj da smo na pravom putu Stigle su nagrade, a me u njima i Porin … - Meni zna i puno, lijepo je dobiti nagradu od struke, pojaviti se na toj dodjeli, svirate, to je jako sve ano i lijepo je. Na žalost, kod nekih naših kolega koji rade neke koncerte i svirke zapravo je negativno to što ste dobili Porin jer su svi nešto ljubomorni i zavidni. Kažem, super je dobiti nagradu, ali nije da smo osvojili milijun dolara ili Grammy koji nosi turneju po svijetu, na žalost. Zato kažem, lijepo je dobiti nagradu, ali to nije uvijek pozitivno do ekano. Tako i ova nominacija s Triom i pjeva icom Sabrinom Hebiri, mnogi se

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

aja ulaznica za koncert Olivera i Harija u varaždinskoj Areni kantautor, nakon velikog uspjeha koji su postigli na koncertu za Valentinovo u Rijeci, gdje su do posljednjeg mjesta napunili dvoranu “Mladost“, s istim se žarom pripremaju di i na noge svoju publiku u Varaždinu. Njihova publika ne poznaje granice, njih i njihove pjesme prihva aju svi. Kako ne uživati kad Oliver zapjeva “Lijepa

bez duše”, “U ljubav vjere nemam”, “Moj lipi an ele” ili “Galeba”, ili kad se Hari na svoj prepoznatljiv na in obrati publici s pjesmama “Moje si more”, “Di god da po em” i “Sve dok dišem”. Interes za koncert u Areni Varaždin ve sada je velik, a svoj su dolazak najavili njihovi obožavatelji iz cijele sjeverozapadne i središnje Hrvatske, pa i inozem-

njigu “Narod poznaje svoje junake”

ro Miroslava još oštrije! sloboditi i, ne razmišljaju i ho e li se u njegovoj progovoriti o stvarima koje zaslužuju kritiku

Neiscrpan izvor inspiracije Pisati otvoreno, bez dlake na jeziku i bez razmišljanja ho e li se pritom nekome stati na žulj, u malim je sredinama posebno teško. No, upravo je ta mala sredina Gaki u neiscrpan izvor inspiracije. – Jedno sam vrijeme radio i u novinarstvu, i znam koliko je teško kritizirati u maloj sredini. Primjerice, kad sam oštro kritizirao prvu HDZ-ovu vlast, to mi uop e nisu zamjerali. Me utim, jednom kad sam neho-

tice, jer stvarno nisam znao, nabasao na jednu inancijsku aferu i spomenuo je u svojoj kolumni, koja je bila o televiziji, po eo sam dobivati udne telefonske pozive i prijete a pisma. Tad sam shvatio da ljude ne boli kad ih ideološki kritizirate, to su u stanju trpjeti, makar im nije drago. Ali, ako nagazite na neko inancijski interesno podru je, to je onda veliki problem, kaže. (bš)

stva. Olivera i Harija može se slušati ponovno i ponovno .... i uvijek s istim žarom zajedno s njima otpjevati pjesme koje su ve odavno postale pravi “evergreen songs”. I zato poruka svim njihovim poklonicima: požurite s kupnjom ulaznica! Arena je velika ... a interes još ve i ... Ulaznice se po cijeni od 80 kuna za parter te 90 kuna za tribine mogu kupi-

Osim toga, istaknuo je Ivan Pranji , Miroslav je zanimljiviji nego ikada ranije zbog njegovog poigravanja sa stilom i stilskim postupcima pojedinih autora. – On više ne vodi dijalog sa svojom stvarnoš u i faktima, nego sa stilom i na inom pisanja – od Platona, preko Krleže, do Borgesa. Tu prepoznajemo intertekstualnost, odnosno dijalog s književnoš u, i to je potpuno novo, to još nismo prije pro itali, kaže Pranji . Iako djelatnost Miroslava Gaki a seže u velik broj segmenata akove ke kulture – kao diplomirani bibliotekar zaposlen je kao voditelj knjižnice u Gimnaziji akovec, urednik je Biblioteke “Insula“ i asopisa “Ako“, za tu istu

Croaticu

a avoglave” bila e baš prekrasna pjesma! a dobra glazba i to je dokaz da je glazba iznad svega … pitaju što sad. Meni je jako drago što sam nominiran, to mi je velika ast i mislim da je CD super. Nije nastao dugotrajnim razmišljanjem, otišli smo snimati promo materijal i ispalo je fantasti no – kemija, glazba, i u dogovoru s Aquariusom smo to izdali i super je ispalo. Nominacija za Porin je i pokazatelj da sam na dobrom putu. Kad je u pitanju cijeli bend, Borna kaže:

- Ja sam udaraljkaš, ja sam uvijek nekako iza, u pozadini, ali sam najglasniji. Bottlephone – kao klinci, Ante je studirao u Grazu, ja sam bio u Zagrebu na Akademiji, preživljavali smo sviraju i klasiku na bocama i gitari. Istina je da smo prošli pola svijeta, ja sam kasnije u nekim drugim kombinacijama išao ak i u Tokio. Svirali smo i ovdje prije desetak godina, ali ne znam jesmo li na cesti. Sviramo to i dalje, ali ne-

mamo više obi aj iza i na cestu – em kiša, pa vu ete laše. Ali baš sam pri ao s Antom, zezamo se, svi vi u da je kriza, to se osjeti i na našim svirkama i koncertima, svi su poprimili nekakav defanzivni karakter, svi kukaju i Ante kaže – sad je vrijeme za cestu. Mi smo krenuli prema Lisabonu, stigli do Barcelone, Venecija, Nica, vu ete te laše, svirate, pa vas potjeraju, u Barceloni su nas i okrali, dogodovština ima raznih.

ti u sustavu Eventima (www.eventim. hr) te na sljede im prodajnim mjestima: Varaždin – trgovine Branka, Time out, akovec – caffe bar Arcus i Radio 1, Ivanec – Kavana Ivana, Novi Marof – caffe bar Prestige, Ludbreg – caffe bar Jura, Prelog – Pizzeria Rosa, Mursko Središ e – caffe bar Alaya, Palovec – Domino bar i Koprivnica – Šareni du an.

kulturu bitan je prije svega kao pisac, smatra Pranji . – Napisati šest knjiga zaista je poduhvat, a on ima tek etrdesetak godina, što zna i da taj opus sigurno možemo o ekivati u ve oj mjeri, kazao je na promociji šeste, ali ne i posljednje, Gaki eve knjige. I bio je u pravo, jer su u pripremi ve sljede e dvije knjige – jedna koja e obuhvatiti najbolje dosadašnje tekstove, svojevrsni “best of”, dok e u drugoj objaviti putopise i druge ozbiljnije radove. Knjigu “Narod poznaje svoje junake“ Miroslav Gaki preporu uje svim generacijama itatelja. – Možda ne svima od 7 do 77, ali od 17 do 77 godina sigurno, kaže.

Zanimljivo je što, sviraju i na cesti, mi smo to radili jako dobro, bili smo obu eni u frakove, dosta smo ozbiljno tome pristupali, i odmah vidite kakva je publika. To se ne može ni u jednoj dvorani doživjeti. Jer kad neki veliki bend nastupa po svijetu, svaka dvorana je ista, publika plješ e manje ili više, došli su zbog njih. Ali na cesti svirate i ljudi su tamo, prolaze ili stanu, to je baš nevjerojatno kako brzo možete shvatiti kakva je nacija, imaju li love ili nemaju, veseli su, zanimljivo je jako. Sviranje na cesti nije nešto što bi se trebalo podcjenjivati, mi smo tome dosta ozbiljno pristupili, u frakovima, po zimi. Ipak, ono što Borna Šercar’s Jazziana Croatica ipak nije uskratila poseban je glazbeni doživljaj koji, svjesno ili podsvjesno, publiku navodi na promišljanje o bogatstvu glazbene baštine koju Hrvatska ve posjeduje, kao i onoj koju upravo ovakvi glazbeni lumeni i danas gorljivo stvaraju. - Jest da je sve beznadno, i da nema smisla snimati CD-ove, i još vas kolege zbog Porina nevoljko gledaju i slušaju, ali idemo dalje! Snimamo CD-ove koji nas vesele, pa e oni ostati za nekoga koga e to jednog dana zanimati. A i ljudi zapravo, moram priznati, ali super su reakcije ljudi koji nisu zagriženi jazzisti jer prepoznaju baš taj naš melos, pa im to bude blisko. Nema nekakvih duga kih solaža pa je malo i pitkije za širu publiku, a svima nam je cilj napuniti prostore gdje sviramo, završno je kazao Šercar.

TRIBINA “ akovec etvrtkom”

“Diva” Marija Sekelez nakon dugo godina ponovno na akove koj pozornici Na tribini “ akovec etvrtkom” posjetitelji su mogli ponovno uživati u odli noj kazališnoj predstavi. Ovaj put to je bila “Diva“ kazališta “Žar ptica”. Radnja predstave smještena je u garderobu HNK-a za vrijeme dodjele Nagrada hrvatskog glumišta. U garderobi se na u dvije glumice, mla a i starija. Izme u njih je jedan strahovit sraz, iako se njihovi životi dodiruju u mnogo to aka. Jedna drugoj zadale su dosta boli, ali i ljepote. Dvije žene, dvije glumice, velike umjetnice ekstremno razli itih karaktera, dva nedvojbena talenta i snažna ega sastaju se u intenzivnom spektru kompliciranih me uženskih odnosa. Kolegice i suparnice u izravnom dvoboju osciliraju u osje ajima, od istinske mržnje do vrlo sumnjive bliskosti. Radi se tu o ljubomori i povrije enoj taštini, a te dvije tašte dive igrale su Natalija or evi i Marija Sekelez. Tekst je napisala Marijana Nola, a režiju potpisuje Želimir Mesari . - Mislim da je tekst jako zanimljiv, jer, iako se radi o glumicama, on zapravo govori o ženskim me uodnosima na temu ljubavi prema muškarcu, karijere, posesivnosti, tolerancije, ljubomore.

Gluma je moja potreba Iz trenutka u trenutak radnja se mijenja, a obrati su nevjerojatni, kazala je Marija Sekelez, koja ovom predstavom obilježava 35 godina umjetni kog djelovanja i povratak glumi nakon desetogodišnje stanke.

– Moja uloga u predstavi zapravo je nekako višeslojna, ono što zapravo svaka glumica želi i može, da pokaže cijeli spektar emocija. Tako da je upravo to ono što sam ekala svih ovih godina, da prona em ve napisano ili da se za mene napiše. Prije ‘Dive’ nisam glumila punih dvanaest godina, moja zadnja predstava bila je ‘Majstorska klasa Marije Callas’. Mjesto ravnateljice kazališta ‘Žar ptica’, na koje sam došla, iziskivalo je od mene potpunu predanost, kao što to zahtijeva i gluma. Prije svega ja sam glumica, i sve ove godine imala sam potrebu za glumom. Meni povratak na scenu pri injava veliku radost. Najljepše od svega na svijetu je biti glumac. Kada sam prihvatila posao ravnateljice, nije mi bilo ni na kraju pameti da ne u glumiti dvanaest godina, mislila sam da u svake dvije godine odigrati neku ulogu. Me utim, u kazalištu me do ekalo toliko problema, toliko neriješenih situacija. Život zna ponekad režirati stvari onako kako ovjek to zapravo i nije želio, na jedan sasvim drugi na in od vlastitih o ekivanja. Zato se nisam mogla posvetiti nekom liku, jer gluma tako er troši, ali na mnogo ljepši na in nego ravnateljstvo. Sad je, naravno, sve puno lakše, ali da sam znala da e biti tako teško i da u imati toliku stanku u glumi ne bih se ni kandidirala za ravnateljicu. Povratkom na kazališne daske ponovno sam zapravo shvatila koliko je gluma prekrasan poziv i koliko je to fantasti no. (so)

Nakon dvanaest godina pauze Marija Sekelez vratila se ulogom u “Divi“ na kazališnu pozornicu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. travnja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Kompozitor budu nosti Svakodnevno koristite kompjutor. Svakodnevno ga palite i gasite, bilo u uredu, bilo kod ku e. Svakodnevno slušate “uvodnu špicu” otvaranja Windowsa ili pak odjavnu, kad ga gasite. To su dva glazbena broja koja ste vrlo vjerojatno uli najviše puta u životu. ak više puta nego “Somebody That I Used To Know”, koja u zadnje vrijeme prijeti iskakanju iz svake konzerve koju otvorite. A jeste li se ikad pitali tko je skladao glazbu za otvaranje i zatvaranje Windowsa? 1994. godine Bill Gates pozvao je engleskog glazbenika Briana Ena na suradnju oko svoga novog operativnog sustava Windows 95. Enov zadatak bio je napraviti komadi glazbe koji e biti inspirativan, univerzalan, optimisti an, futuristi an, sentimentalan – Microsoft mu je predao cijelu listu epiteta koji su stajali uz njihovu ideju glazbenog broja koji je trebao trajati svega 3 sekunde. Sasvim druga krajnost od njegovih kompozicija koje traju po sat vremena. I tako je Brian Eno ušao u svijet glazbenih minijatura, kojih je napravio to no 84, od kojih je Microsoft mogao odabrati najbolji. “Kad sam se vratio glazbenim formama koje traju tri minute, inilo se kao oceani vremena, rekao je Brian Eno, a još jedna zanimljivost vezana uz njegovo skladanje teme za Windowse je ta da ju je skladao na konkurentskom Macu. S glazbom za Windowse ili bez nje, Brian Eno je glazbeni genijalac, a najbliži i najjednostavniji opis njegove glazbe, pogotovo zadnjih nekoliko albuma, jest – glazba budu nosti. S ovom futuristi ki lucidnom elektronikom nedav-

Pubilicitistika:

1. Grupa autora - “Kako vidimo strane zemlje” Predodžbe/slike o stranim zemljama i narodima utkane su u europsku književnu kulturu od njezinih anti kih po etaka do suvremenosti. U književnoj povijesti one postaju predmetom intenzivnijeg prou avanja od dvadesetih godina prošlog stolje a, koje poslije Drugoga svjetskog rata pod nazivom komparatisti ka/književna imagologija postupno zadobivaju status legitimnoga analiti ko - interpretativnog pristupa unutar

no me upoznao Bojan u svom ateljeu, a od tog trenutka Eno mi je apsolutni skladatelj elektronike broj jedan. Isto tako nedavno sam pisao o buci. A kad sam bio klinac, gledao sam na televiziji neku seriju gdje su klinci u budu nosti slušali gotovo neslušljivi spoj udnih kompjutoriziranih, industrijski distorziranih zvukova s tekstom koji se nije pjevao nego izgovarao ili vrištao. Razlika izme u ove dvije spomenute razine glazbenog stvaralaštva i one Briana Ena je njegova perfekcionisti ka organizacija tih udnih zvukova plus ugodna atmosferika jazzerski odsviranih instrumenata. Spajanje elektronike s kristalno jasnim analognim tonovima iz akusti nih instrumenata Enu je još jedna specijalnost. Osim “Microsoftova zvuka”, Enov utjecaj na suvremenu glazbu najviše je vidljiv u sferi producentstva. Svoju karijeru zapo eo je kao osniva i klavijaturist u bendu Roxy Music s Brianom Ferryjem, a suradnju s ostalim glazbenicima nastavio je kao producent. Kroz njegovo produkcijsko uho prošli su David Bowie, Talking Heads, Coldplay, Depeche Mode i mnogi drugi, a najupe atljiviji autorski potpis ostavio je u prepoznatljivom širokom, tzv. stadionskom zvuku irskog benda U2.

komparativne književnosti. Koncipirana kao zbornik, ova knjiga može u hrvatskoj znanosti o književnosti i u srodnim društvenim i humanisti kim disciplinama poslužiti kao uvod u imagologiju. Prire iva i vjeruju da e itatelj u njoj na i dovoljno poticaja za promišljanje problema poput odnosa takozvanog vanjskog/ ideološkog i unutrašnjeg/esteti kog pristupa književnosti, me uovisnosti predodžbi o sebi i drugome te povijesne pro-

mjenjivosti, kontradiktornih zna enja i pragmati kih funkcija nacionalnih stereotipa. 2. Geert Mak: U Europi 3. Kitty Kelley: Oprah

Beletristika: 1.Veljko or evi : Lepoglavski blues 2.Peter Prange: Posljednji harem 3. Hanif Kureishi: Dok mu osluškujem srce

ALBUM TJEDNA

Nina Romi - “Ptice” Ako se na prethodnom albumu Nina Romi predstavila kao sirota mlada ženica iz konzervativne sredine, pritisnuta neda ama okoline, kojoj preostaje samo pla i lelek, na “Pticama” se perspektiva promijenila. Nina Romi u novim se pjesmama mnogo više otvara kao samosvjesna i samopouzdana hrabra žena, kojoj nije problem davati i primati u emocionalnom odnosu, samo treba na i “onog pravog”, što za jaku ženu zna biti problem. Na neki na in, iz “Daljina” 1. Pismo i karaktera tihe žene iz 2. Opet ca. Recimo, kraj krša, Nina “Ptica” pjesmulj3. Lice mjeseca je evoluiraci Gibonnija i Ra4. Crveni leptir la u karakmireza izgledaju 5. Tajna ter Vlajine baš pi kasto. 6. Neoni koja se Fuzija psiho7. Okrugla sasvim deli nih org udobro pri8. Ptica ljica i folk rocka, lagodila uz prisust vo 9. Ruža (bonus) z a kon i“normalne” ritam tost ima - sekcije (“Daljimuškog svijeta i stvorila je ne” su odsvirane muziku koja po mnogo emu bez bubnja, tek s decentnim ima više “muda” od mnogih basom), evocira duh kasnih emancipiranih muškara- šezdesetih i otvaranja svih

Popis pjesama

mogu ih sloboda (otkriva li ime albuma utjecaje sa sjajnih plo a grupe The Byrds “Fifth Dimension”, “Younger Than Yesterday” i “Notorious Byrd Brothers”?). U svakom slu aju, “Ptice” su drski i nezaustavljivi mlaz ženske samosvijesti na koji moderna muška svinja teško može na i odgovor. U uvodnoj “Pismo” Romi ka je opalila šamar kršnom južnjaku (Dalmošu? Rije aninu? Istraninu?) koji prekida

s njom preko pisma (doduše, u posljednjoj, naslovnoj stvari na albumu Nina pjeva kao da mu se želi vratiti). U drugoj pjesmi i prvom singlu “Opet” Nina kre e iz me imurskog melosa u svemirske visine i problematizira odnos s pasivno - agresivnim muški em. Bio bi to ultimativni singl sezone, samo da sadrži kakav “ot iljeni” gitaristi ki psihodeli ni solo, po mogu nosti odsviran unatrag. Sjajan jazzy ep “Crveni leptir” bi, ako Bog da, mogla, morala i trebala doživjeti obrade i obrade, a u ambijentalnom bluesu “Tajna” Romi ki je na mra nom podsvjesnom teritoriju posve enih emocija korak lak, a želja razdiru a. Dramati na “Neoni” centralna je tema cijelog albuma i potencijalni drugi singl. S “Pticama” Nina se uspješno umjetni ki protegnula u visine novih izri aja i suzvu ja. Najja i momenti na “Pticama” ja i su od najja ih na “Daljinama”, kao što su i najslabiji momenti na “Pticama” slabiji od onih na “Daljinama”. Iako za pinku slabije od sjajnog debija, “Ptice” su pune uzbu enja i vrlo dalekog dometa. Porinovci su dobili još jedan izvrstan album za ignoriranje. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

NOVOSTI IZ MOZAIKA KNJIGA

Tana French - “Vjerno susjedstvo” Cijeli tijek života Franka Mackeyja odredio je jedan trenutak kada mu je bilo devetnaest. Trenutak u kojem se njegova djevojka, Rosie Daly, nije pojavila na dogovorenom sastanku i nije pobjegla s njim u London kao što su planirali. Frank od nje, ili o njoj, nikada više nije uo ni rije i. Dvadeset godina poslije Frank još živi u Dublinu i radi kao prikrive-

ni istražitelj. Raskinuo je sve veze sa svojom problemati nom obitelji. A onda mu sestra javlja da je prona en Rosien kofer … Roman Tane French “Vjerno susjedstvo” proglašen je najboljim romanom po izboru najve e svjetske internetske knjižare Amazon za 2010. godinu. Tana French autorica je etiriju romana, a “Vjerno

susjedstvo” prvi je od njih preveden na hrvatski jezik. Radnja romana smještena je u današnji Dublin i precizno se bavi obiteljskim odnosima koji ponekad poprimaju obrise gotovo teroristi kih organizacija. Tana French pokazala je ovim romanom da nije bez razloga postala vode om autoricom psiholoških i kriminalisti kih romana.

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... IGRE GLADI

MA AK U IZMAMA

avantura, antazija, drama Režija: Gary Ross Uloge: Jenni er Lawrence, Liam Hemsworth, Josh Hutcherchson

avantura, animirani, komedija, antastika Sinkroniziran na hrvatski jezik Uloge: Sven Medvešek, Nina Badri , Marko Makovi i , Bojan Navojec, Marija Bori Od autora Shreka i Kung Fu Pande stiže istinita pri a o Ma ku, mitu, legendi i - naravno - izmama. Pri a prati doga aje koji vode Ma ka ma evaoca susretu sa Shrekom i njegovim prijateljima. Ma ak postaje heroj kad

Snimljen prema istoimenom bestselleru, filmsku senzaciju “Igre gladi” nazivaju novim Sumrakom! U bliskoj budu nosti Sjedinjene Ameri ke Države su propale, izmu ene sušom, požarima, gla u i ratom. Iz pepela se uzdi-

krene u avanturu u kojoj mu se pridružuju vrsta i pametna Kitty So tpaws i mastermind Humpty Dumpty. Dok pokušavaju spasiti grad, notorni otpadnici od zakona Jack i Jill pokušavaju u initi sve što je u njihovoj mo i ne bi li ih u tome osujetili.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Irac” je film o: a) gangsterima b) astronautima c) glazbenicima Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Marcijuš, Šenkovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 20.4.

18.00 ENGLESKA PITA komedija

20.00 KRIJUM ARI

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

triler

Odgovor: ___________________________

subota, 21.4.

l. br: _______________________________

18.00 ENGLESKA PITA komedija

Ime i prezime: ______________________

20.00 KRIJUM ARI

________ _____________________________

triler

gao Panem, država podijeljena na vladaju i Kapitol i dvanaest okruga, odakle se svake godine nasumi no biraju po dje ak i djevoj ica koji se uživo na televizijskom prijenosu bore do smrti. Film traje 143 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

nedjelja, 22.4.

16.00 ALVIN I VJEVERICE 3 animirani

18.00 JEDAN DAN NA ZEMLJI dokumentarni

20.00 KRIJUM ARI

DVD, BLUE RAY IZLOG KOKO I DUHOVI

ESCORT ZA BOGATE DAME

Film po omiljenoj dje joj knjizi Ivana Kušana, u režiji njegovog sina Daniela. Koko s roditeljima seli sa Zelenog Vrha u grad. Stan u koji useljava pripadao je Vinceku, sta- Postoje li duhovi i ho e li rom škrcu, ija je smrt Koko uz pomo svojih priobavijena misterijem. jatelja riješiti tajnu?

Louis Ives je sanjivi pisac koji si umišlja da je moderni F. Scott Fitzgerald. On se uputi u New York u potrazi za slavom. Iznajmi sobu od ekscentri nog Henryja Harrisona, propaloga genijalnog dramati ara koji radi kao escort bogatim udovicama. Dvojica se nevjerojatno

2. PRAVI ELIK

I dok Oscarima ovjen ani film Titanic ima mnoštvo obožavatelja, nema baš puno ljudi koji znaju pravu povijesnu pri u o brodu. No, olupina je podrobno istražena od strane pomorskih ekspedicija, a cijelu lokaciju sada možete detaljno pogledati zahvaljuju i Expedition Titanic na stranici expeditiontitanic.com. Rije je o potpuno besplatnoj interaktivnoj stranici koja vas vodi u istraživanje morskih dubina i olupine Titanica kroz vaš browser. im kliknete na balon i na po etnoj strani, zaranjate

u virtualnu ekspediciju koja e vas zasigurno o arati do sad nevi enim otografijama i videomaterijalima potopljenog Titanica. Navigirate kroz dijagram na dnu koji vam ujedno prikazuje i omjere te udaljenosti izme u razli itih objekata na nalazištu. Osim udesnih slika i videosnimki, svaka je postaja oboga ena detaljnim in ormacijama o olupini, morskom bilju i životinjama. Zavirite i vi u ovaj ascinantni podvodni svijet koji vam je sada nadohvat ruke!

www.infinius.hr

komedija

5. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

20.00 KRIJUM ARI

6. GRAD LOPOVA

triler

7. AUTI 2

zbliže, a Henry e Louisa uvu i u antasti an svijet ekscentri nih karaktera koji se može susresti samo u New Yorku.

Nove tehnologije i sve jednostavnija tehni ka rješenja u zadnjih nekoliko godina omogu avaju upotrebu ure aja koji su do sad bili ograni eni samo na pro esionalnu upotrebu - jedan od primjera za ovo je video nadzor. Iako video nadzor još uvijek mnoge asocira na banke te skupocjene sustave koji su povezani sa zaštitarskim službama, ponuda jednostavnijih sustava nadzornih kamera se u zadnjih nekoliko godina dosta pove ala – cjenovno pristupa ni sustavi omogu avaju video nadzor manjih ureda, skladišta, pa ak i ku nu upotrebu. Uz malo tehni kog znanja ili mini-

email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

18.00 ENGLESKA PITA

4. PUT BEZ POVRATKA 5

utorak, 24.4.

8. OBRED

19.30 LONDON CALLING COMEDY

9. SKLONIŠTE 10. ODJEL STRAHA

Osobni video nadzor Istražite potopljeni Titanic iz vlastitog doma!

ponedjeljak, 23.4.

3. GOSPODIN NITKO

INTERNET I RA UNALA

WEB PREPORUKA

triler

1. KOKO I DUHOVI

malnu pomo sa strane je mogu e postaviti sustav koji e omogu iti video nadzor prostora i okoline s udaljene lokacije ili ak preko mobilnog tele ona. Nadzorne kamere amaterske ili polupro esionalne namjene možda ne e imati sve mogu nosti skupih rješenja, no esto to nije ni potrebno za osnovni pregled doga anja. Pod ovim jednostavnim sustavima prvenstveno se misli na digitalna, IP mrežna rješenja gdje je kamera u mogu nosti prenositi sliku (u nekim slu ajevima i ton) direktno preko preglednika na ra unalu ili arhivirati slike tj. video na server na internetu. Dolaze u par varijanti, od najjednostavnijih stati nih do pokretnih s modom za no no snimanje i beži nim pristupom. Broj kamera tako er nije obi no previše ograni en te omogu ava dostatnu fleksibilnost za jednostavniju upotrebu - od jedne do 16 kamera je uobi ajeni broj kamera koje je mogu e postaviti unutar jednog sustava uz nadgledanje te snimanje po potrebi.

Svejedno da li ste esto na putu pa trebate pregled nad doga anjima unutar ureda ili pak želite ponekad s godišnjeg odmora pogledati je li sve u redu kod ku e, ovakvi sustavi e to omogu iti. Malo naprednije varijante ak imaju i predefinirane alarme vezane uz pokret ili zvuk – obavijestiti e vas putem e-maila ili SMS-a da se doga a nešto nepredvi eno, a po potrebi uklju iti i alarm. Upravljanje putem interneta (ili mobilnog ure aja) je tako er mogu e kod nekih modela gdje se okretanjem kamere možete usredoto iti na odre eni dio prostora. Iako sve gore navedeno može izgledati dosta primamljivo da upotrijebite i kao osnovni oblik zaštite i nadzora nemojte zaboraviti da e razina zaštite ovisiti o uloženim sredstvima – ako vam je potreban visoki nivo zaštite, bolje uposlite tvrtku koja se bavi zaštitarskim poslovima kako bi vam postavila pro esionalni sustav. Tako er, prilikom postavljanja nadzornih kamera vodite ra una i o privatnosti ljudi u prostorima – moraju biti upozoreni na mogu nost snimanja prilikom ulaska u prostoriju. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

srijeda, 25.4.

20.00 SERGEJ ZORKO - jazz srijeda

etvrtak, 26.4. TRIBINA – nema filmskog programa DOM KULTURE PRELOG

subota i nedjelja, 21. i 22.4.

20.00 PUT RATA ratna drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. travnja 2012.

Lifestyle

injenica da u našim krevetima i jastucima žive insekti zvu i zaista zastrašuju e. No, ona je istinita. Ti mikroskopski insekti zovu se grinje. Koliko god malene bile, one vam mogu zagor ati život. S napretkom tehnologije stru njaci otkrivaju nove na ine borbe protiv ovih bi a koja mogu uzrokovati i alergiju. Za vas smo pripremili nekoliko savjeta koji bi vam mogli pomo i u borbi s malim napastima. • Kupujte prozra ne madrace i jastuke. Njihova e prozra nost sprije iti nakupljanje grinja i njihovog izmeta. • Ne puštajte ku ne ljubimce u spava u sobu. • Posteljinu perite na minimalnih 60 °C, to e uništiti grinje. • Tepihe i ku ne površine usisavajte barem dva puta tjedno kvalitetnim usisava em.

U KREVETU nismo sami!

isti dom sprje ava alergije • Filter mora biti ist kako bi dobro usisao sve alergene. • Pokriva obavezno maknite s kreveta, kako bi se cijela površina madraca osvježila. • Madrac okrenite i usisajte jednom mjese no. Ako možete, stavite ga na Ako ste svjež zrak do sada bili i sun euvjereni kako ste vu svjetlost. vi i partner jedini • stanovnici vlastiPlišane ig ra ke tog kreveta, pre uvajte u varili ste se kutiji. Svaki tjedan ih na

šest sati stavite u hladnjak, te ih nakon toga usisajte, kako biste uklonili grinje. Perite ih u vru oj vodi jednom mjese no. • Prozore u spava oj sobi držite otvorenima što duže možete. • Izbjegavajte nakupljanje vlage u domu. Ako se vlaga ve uvukla u vaš dom, kupite specijalno sredstvo (tablete, zrnca) koje e upiti sav višak. • Kad kuhate, upalite kuhinjsku napu ili (ako je nemate) otvorite prozor. • Izbjegavajte usisavanje i iš enje ako je u domu prisutna osoba koja pati od alergija.

MALENA DVOJBA

Ljubovati s bivšim?! Ljubavne pri e esto završavaju rije ima: “Više te ne želim vidjeti!”. A onda kasnije, slu ajno ili iz radoznalosti, sre emo stare ljubavi, promatramo ih, rezervirano se propitkujemo za njihovo zdravlje i posao i, sve u svemu, vodimo bezli an razgovor samo iz uljudnosti. Na kraju, iz nepredvidivih razloga, ponovno nalazimo stari zajedni ki jezik, sje anja nadiru i potiskuju sadašnjost, više ne skrivamo pogled i srda no se smiješimo svjesni da su se probudili zaboravljeni osje aji. I javlja se želja da idemo korak dalje, da iskusimo intenzivnu intimnost za koju smo vjerovali da je zauvijek izgubljena. Da idemo do kraja, sprje ava nas samo malena dvojba: “Je li ispravno sada, nakon svega, voditi ljubav s njim?”.

Osje aj krivnje? Susret s bivšim uvijek pokre e mehanizam što smo ga

svjesno (ili bolno) potisnuli i nije lako procijeniti što se iza njega zapravo skriva. A trebali bismo kako bismo unaprijed procijenili zna enje mogu ih posljedica ponovnog intimnog zbližavanja s njim. Od najve eg je zna enja kako je prekinuta naša veza. Vi ste ga ostavili? Pripazite, možda želite voditi ljubav s njim kako biste se oslobodili osje aja krivnje. Na žalost, ne postoji kompenzacija za uskra enu ljubav, pa se klonite nove bliskosti. Druga ija je situacija ako ste bili ostavljeni vi. Ne ete pla ati za svoju “krivnju”, no zato ete uga ati svojoj slabosti, a to ne mora uvijek završiti ugodno. Možda vas na intimnost ne navodi želja, nego potreba da isprobate koliku još mo imate nad svojim bivšim. Može li on, poslije svog tog vremena, odoljeti vašoj privla nosti? Ma

koliko vam je stalo da saznate odgovor, bolje je da se zadržite na “govornom zavo enju” – vaše e samoljublje biti zadovoljeno, a ne može vam se dogoditi da ponovno izgubite glavu za njim.

Potreba za podrškom Ponekad se susret i nabijanje erotskog elektriciteta s bivšim provociraju zbog potrebe za podrškom. Zamisao da vodite ljubav s nekim koga poznajete, u koga ste bili zaljubljeni pomo i e vam da se barem na tren ne osje ate sami, ali može biti izvor drugih razo aranja. Vjerovanje da se prošlost može vratiti sa svim osje ajima, sre om i sigurnoš u stoji na krhkim nogama, a bu enje može biti veoma neugodno. S problemima se morate suo iti i morate ih rješavati na svom terenu, a ne bježe i od stvarnosti. Stoga je najbolje da zaboravite na intimnost s bivšim. Možda poželite voditi ljubav s njim jer još sumnjate da je vaša ljubav potpuno nestala i smatrate da je nova bliskost poseban dar sudbine. Provjera vam može koristiti, no može biti izvor i velikog razo arenja. I, na kraju, želja za ponovljenom intimnoš u s bivšim može se javiti iz potrebe da se tako zaokruži jedna bivša veza koja je prekinuta na loš na in. Valja priznati da je ovakav rastanak, makar i zakašnjeli, veoma ugodan, no jeste li se zapitali tko tu koga

ali i bez o ekivanja, vode i ljubav. U takvim vezama samo naizgled nema problema. Teško e se javljaju kad jedan od partnera prona e novog Prijateljska veza partnera i prekine erotske susrete sa starim. PriPostoje veze koje jateljstvo je i dalje se na neki najako, no ostav in protežu Intimnost ljeni partner godinama esto teško s bivšim pari kojima proživljava je teško tnerom bilo iz sagubitak. A odrediti moljublja, potrebe za zapravo bi kraj. Titrebao biti podrškom ili da bi se jekom zahvalan vremezape atila prošlost na njemu jer na veza – rijetko kad može se u njegovu se miježivotu otvara nja, strast biti zabavna prostor za novu zamjenjuje ljubav. Situacija je, prijateljstvo. I dakako, bolna, no tko kad se odredi kraj veze, partneri se i dalje vi aju, je rekao da u ljubavi nema a povremeno bez optere enja, boli? zavarava. Intimnost, da bi se zape atila prošlost, a ne utemeljila budu nost, rijetko kad može biti zabavna.

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vrijeme nestabilno, špiceri još uvijek neodlu ni Ovaj se tjedan vrijeme ne kalo - malo je sjalo sunce, malo je puhao vjetar, a malo paduckala kiša. Ovakvoj vremenskoj neodlu nosti naše su špicerice dosko ile jednostavnim modnim j š j - slojevima! l j i ! Kaput K t ili baloner, b l i d njega j t pa rješenjem ispod vesta, majica, a sve njih ili komad po komad, ovisno o potrebi i vremenskim uvjetima, skidate ili ponovno obla ite. Prakti no rješenje za nestabilno vrijeme. Osim toga, treba se uvati prehlade!

ESPRESSO by

Zašto Rijeka može živjeti urbano, a akovec ne može? N

ajve i broj gra ana Hrvatske sluša pop/zabavnu glazbu, a nakon toga slijede “cajke“. To su pokazali rezultati istraživanja GFK grupe, doduše, iz 2009. godine. No, pošast turbofolka u posljednje vrijeme snažno je zahvatila i naš kraj. Na žalost, sve više ugostitelja, posebice vlasnika no nih klubova, programski se okrenulo "trifrtaljkama" i kao da je sve manje oaza u kojima se u no nim satima može slušati ipak primjerenija glazba. Dok se nekada raspravljalo poti e li turbofolk agresiju, ali i nemoralno ponašanje, danas je, vjerujemo da bi se složila ve ina, to nedvojbeno. Tezu o nasilju potvr uje

više nemilih doga aja u proteklom razdoblju, na žalost, jedna i sa smrtnom posljedicom (nedavno su se u jednom akove kom lokalu potukle ak i djevojke). Da biste pak svjedo ili neukusu i vulgarnosti, dovoljno je posjetiti jedno od takvih mjesta, gdje se maloljetnice polugole izvijaju u ritmu isto nja kih melodija, ništa manje pijane od muških posjetitelja. Neosporno je da je takva situacija i posljedica op eg stanja u društvu, pada svih moralnih vrijednosti i ukusa. "Cajke" postaju i na in života za mnoge, pa se preko tjedna samo eka taj vikend da se ide "šraj iti". Borba protiv glazbe-

nog i inog neukusa najbolja je s ponudom koja je urbanija. Grad Rijeka, primjerice, snažno zna ajnim sredstvima podupire urbanu gradsku scenu, ali Grad akovec to radi “s mrvicama“. Nije udno što je Rijeka danas postala jedan od najeuropskijih hrvatskih gradova. Kod nas je, zahvaljuju i privatnoj inicijativi “borba protiv cajki“, krenula rockom, ali ta scena nije do kraja urbana, odnosno klupska, pa ak ni moderno – mainstremovska, ve je uglavnom komercijalna. akovcu vlada tako er posvemašnji “nered“ u poslovanju prvenstveno “cajkaških klubova“, upozorava u anonimnom

pismu upu enome našoj redakciji "ogor ena skupina gra ana i poduzetnika", koji upozoravaju na kršenje više zakonskih propisa u pojedinim me imurskim ugostiteljskim objektima, odnosno no nim klubovima, upravo koji preferiraju glazbu toga tipa. Lokali koje navode mahom su oni narodnja ki. Ponajprije ukazuju na nepoštivanje Zakona o zabrani pušenja. Neki ugostitelji u svojim lokalima dopuštaju pušenje, iako za to nemaju dozvolu. Vjerojatno znaju da u no nim satima inspekcijske službe ne e do i u lokal ... Nadalje, kako bi privukli što više gostiju, pojedini vlasnici organiziraju prijevoz autobu-

sima do njihovih objekata. Kad posjetitelji žele krenuti ku i, prijevoz im napla uju – deset kuna za deset kilometara, što je vjerojatno povoljnije od taksi službe, a takvu cijenu mogu ponuditi jer nemaju registriranu djelatnost, ne pla aju porez ... zapravo voze "na crno". No ni klubovi okupljaju ve i broj posjetitelja pa su oko njih no u deseci automobila koji se parkiraju prakti ki svugdje. Gdje su komunalni redari i zašto se ne pišu kazne za nepropisno parkirane automobile, pitaju se izme u ostalog potpisnici pisma. S druge pak strane, u našem kraju o ito nije problem dobiti dozvolu za rad ugostiteljskog

objekta, premda nema ure eno parkiralište. Kod nekih lokala tako je uobi ajeno parkiranje na zelenim površinama. Kao posljednja "stavka" u pismu istaknute pak su jeftine cijene pi a (primjerice, tek nekoliko kuna za žestoko alkoholno pi e), kojima pojedini ugostitelji mlade poti u na alkoholizam, a istodobno predstavljaju nelojalnu konkurenciju drugima. Postavlja se pitanje kako je i gdje nabavljen taj alkohol i ponovno – je li pla en porez. - Želimo pravnu državu, poru uju na kraju potpisnici pisma, dodaju i i kako o ito netko “pokriva“ poslovanje koje je na rubu ili izvan zakona.

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Depresija i starija dob

Konflikti na poslu

Djeca u alkoholi arskoj obitelji

Danas je uv r iježeno mišljenje da je depresija normalna pojava u starijoj životnoj dobi, odnosno da sa starenjem dolazi i do pojave depresije. Istina, u starijoj život noj dobi javljaju se u estalije zdravstveni problemi, poteško e sa financijama kao i smrt pojedinih lanova obitelji što može pove ati rizik od depresije. Kada gledamo zašto se depresija javlja dosta esto u starijoj životnoj dobi, onda moramo uzeti u obzir i injenice da se neke tjelesne bolesti eš e javljaju u starijoj životnoj dobi kod kojih se javlja depresija. To se prije svega odnosi na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Me utim, kod ovih bolesti esto se puta dešava da se simptomi tih bolesti preklapaju sa simptomima depresije, zbog ega depresija esto puta ne bude prepoznata. Važno je isto re i da u starijoj dobi osobe uzimaju lijekove više nego ina e, pa ti lijekovi mogu “pokrenuti” depresiju ili pove ati sklonost ka pojavi depresije. Poznato je da neki lijekovi izazivaju umor pa zbog umora takve osobe mogu smanjiti tjelovježbe ili se ne pridržavati pravilne ishrane, ili

se pak izoliraju iz društva pa to sve može utjecati i poticati pojavu depresije. Obi no ljudi kada odu u mirovinu izg ube interes za ranije hobiaktivnosti, po inju poja ano konzumirati alkohol, osje aju tjeskobu te postanu sumnji avi prema drugima. Mnoge starije osobe s lako om prihva aju životne promjene, ranije zaposlena osoba postane umirovljenik ali me utim neke osobe to doživljaju stresno, osje aju se zapostavljenima i odba enim što opet može dovesti do pojave depresije. Ukoliko se depresija na vrijeme ne prepozna (naj eš i simptomi su smetnje pam enja i koncentracije, poja ana razdražljivost, poreme aji apetita i spavanja) i na vrijeme se ne lije i može do i do narušavanja kvalitete života. Osim toga postoji i ve i rizik od prijevremene smrti, ukoliko osoba oboljela od depresije boluje ve od ranije od neke druge tjelesne bolesti primjerice bolesti srca (aritmija, bolest sr anih arterija i dr.) Ukoliko se pojavi depresija u starijoj dobi onda se ona može dobro lije iti isto tako kao što se lije i dobro i u mla oj životnoj dobi.

Na svakom je radnom mjestu mogu e nai i na konfliktne situacije, nezamisliv je posao koji bi osigurav ao m i r a n tijek radnog procesa bez r ust racija iznutra i izvana. Recimo, ima situacija kad razli iti ljudi u organizaciji traže od zaposlenog razli ite stvari. Kad še traži od voditelja tima ve u kontrolu i disciplinu nad lanovima tima, a oni žele više slobode u svom radu nemogu e je udovoljiti objema stranama. Najgore je biti «u sendvi u», na takvim radnim mjestima na kojima se ne može pomiriti zahtjeve neposredno nadre enih i podre enih . Isto je tako teško na i se u situaciji gdje se zahtjevi posla kose s našim osobnim vrijednostima. Što e u initi pravnik kojem pretpostavljeni naloži da zbog dobrobiti organizacije «malo zaobi e propise»? Ho e li menadžer koji mora otpustiti nekoliko zaposlenika imati osobnih problema zbog toga što je na popisu samohrana majka? Koliko e ljudi u tim situacijama držati do osobnih vrijednosti i osje aja vrlo je individualno i svatko bi morao biti svjestan unutarnje cijene koju e zbog takvih teških odluka možda platiti... A postoji i mogu nost da nam s vremenom koža postane deblja, tko zna. Poseban je problem što naša pro esionalna uloga može biti u koliziji s nekim našim bit-

nim privatnim ulogama. A h, vje na ženska tema: biti posve ena domu ili karijeri, biti i dobra mama i uspješna poduzetnica. No dobro, to je i muški problem, i o evi su važni, samo što njih nitko previše ne osu uje zbog toga što su više na poslu nego doma (možda vlastite žene, a tko ih pita?). A što sa situacijom kad dobijemo puno bolji posao, a treba raditi u inozemstvu? Pro esionalna uloga opet može do i u sukob s obiteljskom. Nerijetko se dogodi da pro esionalni izbori ugroze osobne odnose, što u kona nici zna i prekid ljubavnih ili bra nih veza. Ne mora biti tako, ali tko može biti siguran da ga vrijeme ne e pregaziti? Sve više mi dolaze ljudi koje su srušile neke ovakve konfliktne situacije i izbori koji su se pokazali lošima. Na poslu esto dolazi i do konflikata me u ljudima samima, takvi kakvi su ne mogu se slagati ni zajedno raditi. Ovakvi konflikti mogu biti grozni jer uklju uju vrlo jake emocije, a do njih dolazi zbog neslaganja u temperamentu i crtama li nosti ili zbog nesporazuma u komunikaciji i razlika u percepciji. Postoje ljudi koji si me usobno jednostavno ne pašu i da to ne bi bio pakao na poslu nužno je prona i neki na in za distancu... Ma idem se ja distancirati od vas. Baš sam se raspisala o konfliktima, kao da je to vama najdraža tema na svijetu, zar ne?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Kao što ovisnik o alkoholu trpi zbog niza ošte enja uzrokovanih tom boleš u, i kao što cijela njegova obitelj trpi zbog narušenog obiteljskog sustava, trpe i sama djeca koja odrastaju u takvoj obitelji. Nevolja postoji ve sama po sebi time što je jedna osoba bolesna, ali je ve a time što su radi te bolesti pogo eni i oni nejaki, koji ine budu nost društva - djeca. Ovim putem želimo upozoriti na niz negativnih pojava i poreme aja kod djece koja žive u obitelji u kojoj prevladava alkohol. Kad je roditelj ovisan o alkoholu, to odvra a dijete od normalnih dje jih aktivnosti primjerenih dobi. Takva djeca moraju prijevremeno odrasti i uozbiljiti se; nau e sama brinuti za sebe i svoje potrebe. To nije, takvo je dijete esto sprije eno brinuti o svojim potrebama jer je djetetov pijani roditelj glavni u obitelji i sve je podre eno njemu. Djeca u takvim okolnostima ne mogu ispunjavati svoju ulogu djece - od igre do izvršavanja obaveza kao u enik. Roditelj zanemaruje i poslove po ku i pa djeca preuzimaju i te obaveze, ak i brigu o mla oj djeci. Dijete zaboravlja svoju potrebu da bude okupirano zabavom i radoš u; dijete ne doživljava maženje, paženje… Udaljuje se od vršnjaka, pa se u socijalnom pogledu ne razvija pravilno, što rezultira kasnijim lošim odnosima s drugima. Dijete gubi povjerenje u roditelja jer se roditelj ponaša ak ovako as onako; dijete gubi orijentir u tome što valja; ne zna što u kojim situacijama treba initi. Roditelj ovisnik o alkoholu je u pijanom stanju konfliktan, impulzivan i nepredvidiv, i ne može razumno postupati s djecom. U trijeznom stanju isti e roditelj ispoljavati nevjerojatnu brigu i ljubav. Nepiju i roditelj tako er je nestalan i neodgovoran, promje-

njivih emocija, izmu en alkoholizmom svog bra nog druga, pa i taj drugi roditelj postaje prema djeci neu inkovit (zbog nervoze, ili agresije, ili pak zauzima prezaštitni ki stav). Htjela - ne htjela djeca se moraju prilagoditi, pa s takvim roditeljima grade odnos nepovjerenja, uz stalan osje aj pritiska i strepnje. Stvara se strah. Time se dijete i u emocionalonom pogledu nepravilno razvija. U obiteljskim navikama izostaje redovitost i stabilnost, izostaje rutina itekako važna za stjecanje bazi nog osje aja sigurnosti. Sa sigurnoš u se jedino može predvidjeti nepovoljan tok. Nema vedrih obiteljskih trenutaka, zajedni kih aktivnosti i zabave. S vremenom kod djece se gasi nada da e u obitelji biti ugodno, jer im se ranija nadanja nisu ostvarila. Mala djeca se povla e u strahu i nesigurnosti, ne razumiju neprilike i ne mogu objasniti ali osje aju negativnu atmos eru, pa okrivljuju sami sebe za neugodna zbivanja. Starija djeca postavljaju pitanja ali su zbunjena odgovorima, što im pove ava osje aj besmisla. Kod djece nije zanemariv i rizik od alkoholom uzrokovanih problema u kasnijem životu: djeca odrastanjem u klimi ovisnosti o alkoholu mogu preuzeti takav model ponašanja i rješavanja problema. Itekako i odavno je poznata važnost obitelji i roditeljskog ponašanja u odgajanju djece. Vidljivo je iz opisanog kako problem alkoholizma jednog roditelja prožima cijelu obitelj a negativno djeluje na mentalno zdravlje djece. Kroz terapiju cijele obitelji poboljšavaju se odnosi u obitelji, što ujedno poboljšava razvoj djece i njihovo efikasno udovoljavanje zahtjevima koji se postavljaju pred njih.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

20. travnja 2012.

Salon zdravlja i ljepote “miri-relax” Varaždin, Franje Koš eca 5 tel: 042/200-636, mob: 098/175 11 55

URASLI NOKAT upati ili ne? - II. dio Stopala su ta koja nas nose kroz život. Imaju veliku ulogu i kao takva zaslužuju posebnu njegu. Pedikurom se uklanjaju neugodna zadebljanja na tabanima, a time automatski i neugode koje oni uzrokuju. Ure eni nokti daju stopalima zdrav i njegovan izgled, ali i ugodan osje aj. Stopala su konstantno u pokretu i održavaju naše tijelo u ravnoteži dok hodamo, tr imo i plešemo. Oslanjamo se na njih pri svakom koraku, no vrlo esto im ne iskazujemo dovoljno pažnje, naro ito u zimskim mjesecima kada su sputane teškom i toplom obu om. Kako biste sprije ili pojavu zdravstvenih tegoba i bolova u nogama, svojim stopalima podarite u inkoviti tretman medicinske pedikure. Stopala su u najve oj mjeri izložena fizi kim optere enjima, a koža stari mnogo brže od kože na ostalim dijelovima tijela, jer je izložena brojnim vanjskim i unutrašnjim utjecajima, poput odre ene obu e koja koži onemogu uje disanje i uzrokuje prekomjerno znojenje. Iako se 98% ljudi ra a se sa zdravim stopalima, ak 60% odraslih ima odre enu nepravilnost na stopalima, odnosno de ormitet. Problemi nastaju zato što postoji nesrazmjer izme u aktivne snage stopala i optere enja – položaj stopala se otkloni od normalne osovine stopala i popuštaju miši i, a na kraju nastaju promjene oblika kostura stopala. Glavni uzrok de ormacija bilo cijelog stopala ili “samo” prstiju su CIPELE i nepravilna njega: •Stopala su stisnuta u neprikladnu obu u •Stalno stajanje • Hodanje po ravnoj i tvrdoj podlozi • Prekomjerna tjelesna težina Bez obzira o kakvoj de ormaciji stopala govorimo, ukoliko pritisak na stopalo nije pravilno raspore en, na zonama neprirodnog pritiska nastaju žuljevi, natisci i kurje o i. Kako bi izbjegli neprimjeren pritisak koristimo sredstva za otklanjanje pritiska. Medicinskom pedikurom možete odstraniti neželjene rožnate naslage koje se javljaju na stopalu, izlije iti kurje o i ili rješiti problem uraslih noktiju. Koži ete pritom osigurati novi sjaj s hranjivim, kremama koje e u kona nici itavom tijelu vratiti stresom narušenu ravnotežu. Svi ponekad imamo bolne palce na nogama, zbog krivog rezanja noktiju i zbog nošenja neadekvatne obu e i svi znamo kako to zna boljeti, nažalost dolaze klijenti koji su godinama išli kod pedikera ili kod doktora i koji su im rješavali samo posljedicu, a ne uzrok, to jest rezali su nokte ili ih upali i naj eš e je to bilo jako bolno i dugoro no oporavljanje. Dosadašnja iskustva u lije enju uraslih noktiju su jako pozitivna i tko sluša naše savjete ispravljamo rast noktiju u potpunosti. Urasli nokat je ste ena promjena, koja nastaje naj eš e na pal evima stopala. Razlozi za urastanje nokta u okolno meko tkivo prsta su razni, ali naj eš a su dva: tijesna obu a i pogrešna njega. Kroz ošte enu kožu otvara se put za neometan prodor bakterija i gljivica. Ambijent poput stopala, koje je ve i dio dana u tijesnoj obu i, a nerijetko i u sinteti kim arapama i uvijek prirodno vlažan od znoja, idealan je za razvoj in ekcije. Urasli rub nokta u mekom tkivu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

predstavlja strano tijelo, a njegovo stalno zasijecanje u tkivo udruženo s in ekcijom izaziva otok, bol i pojavu gnojne sekrecije i granulacija. U našem salonu urastao nokat se vrlo uspješno rješava posebnom špangom koja djeluje na odizanje i povla enje nokatne plo e. To je jedini na in da se ogroman pritisak nokatne plo e otkloni i vrati u svoj po etni oblik, jer španga ima e ekt vra anja nokta u pravilan položaj povla e i rubove nokatne plo e od povrije enog podru ja. To zna i trenutno nestajanje bolova i omogu uje anti-upalni, anti- ungalni i anti-bakterijski e ekt. Kad su u pitanju ruke, njega prirodnih noktiju sastoji se od oblikovanja noktiju kao po Vašoj želji, njegom kožice oko noktiju, pilingom, masažom i poliranjem površine nokta. Pilingom e se ukloniti površinski sloj, a kreme i hranjive maske e se bolje apsorbirati. Masaža osim što stimulira cirkulaciju lim e i krvotoka u svrhu poboljšanja teksture noktiju i kože ruku djeluje releksiraju e na cijelo tijelo. Kao i kod stopala i u dlanovima odre ena podru ja odgovaraju odre enim organima i tjelesnim sustavima. Živimo u modernom svijetu, na moderan na in, malo se kre emo, puno radimo, uglavnom sjedimo i pod stresom se nepravilno držimo. Rezultat takvog ritma su bolovi u kralježnici koji uvelike smanjuju kvalitetu života jer ograni avaju aktivnosti kojima se možemo baviti, a dolazi i do poreme aja sna, pa pate obiteljski odnosi i posao. Kralježnica nam omogu uje da pokre emo udove, kontrolira kretnje tijela i naš je zaštitnik. Podržava sve unutarnje organe, a predstavlja i glavni most za živ ani sustav i glavne krvne žile. Svaki dislocirani kralježak uzrokuje bolest odre enih organa koja se mani estira kroz razne daljnje zdrastvene probleme. Svakom ovjeku potrebno je opuštanje i kratki bijeg od užurbane svakodnevice, zato si priušite masažu jer je od davnine poznata i priznata metoda prevencije, lije enja i otklanjanja raznih tegoba. Njom djelujemo na tijelo, emocije, um i duh. Duboka relaksacija masažom omogu ava tijelu da se oslobodi stresa i toksina, da poboljša cirkulaciju, dotok kisika i hrane u organe, oživi gipkost kože i tijela ime u cjelini intezivno pospješuje otpornost i pravilno unkcioniranje našeg organizma. Kako bi na vrijeme sprije ili ili odmah lije ili, pokrenite se i osigurajte miran san za svaki novi dani I nazovite broj tele ona 042/200-636 ili 098/175 11 55. Maser i pediker Mirjana Kocijan Trstenjak

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan Energetski bankrot organizma nije nikakva rijetkost. Kad se on pojavi ovjek je doista bolestan. na na in kad ne može definirati što mu zapravo je. Umoran je, teško zaspi, malo spava, jede i hrani se iz navike ne iz potrebe, uzima premalo teku ine, nerijetko pretjeruje u uzimanju alkohola i duhanskih proizvoda, ponekad i droge, zanemaruje fizi ku aktivnost. Ne odlazi lije niku jer "ne zna zašto". Takva osoba teško opisuje svoje stanje a ako i ode k lije niku teško opisuje svoje stanje. Lije nik mu ispisuje bezbroj uputnica da bi se uspostavilo da su svi nalazi zapravo u granicama normale. Pacijent doživljava dodatne stresne situacije, osje a se "obilježen" kao

Energetski bankrot hipohondar pa radije ne pokuca na vrata ambulante. Bolesno se stanje, na žalost, iz dana u dan pogoršava. Službena medicina nema odgovor na ovaj problem, što ne zna i da nema pacijentu nema pomo i. Bioterapeut je jedina osoba koja u inkovito i garantirano može otkloniti ovo teško stanje. Energetski bankrot je na žalost vrlo esto stanje organizma. On na žalost može uzrokovati i neke neželjene posljedice. Dugotrajno stanje nedostatka energije nikad ne ostaje bez naplate. Javljaju se ozbiljnija fizi ka oboljenja koja onda stavljaju energet-

ski deficitarnu osobu u grupu ozbiljnih bolesnika s više dijagnoza. Zašto lije iti ako se može sprije iti? Važno je na vrijeme prepoznati problem i uvidjeti da stanje vašeg organizma nije onakvo kakvo bi trebalo biti. To najbolje osje a svaki pojedinac osobno, pažljivo slušaju i i analiziraju i neke promjene koje se doga aju u organizmu. Prepustite li se situaciji i zanemarite li ovakve evidentne probleme ne bi vas trebale iznenaditi teške zdravstvene situacije od pada imuniteta, hipertenzije pa sve do karcinoma. Vaše je zdravlje u vašim rukama i što prije donesete ispravnu odluku to vam

je zdravlje zašti enije. Ne morate brinuti i bojati se nekih oboljenja ako je vaš organizam energetski osiguran a takvo osiguranje nudim vam svojim višegodišnjim iskustvom. Bolje je do i na siguran tretman unošenja bioenergije koja e vam osigurati zdravlje i vitalnost nego se svakog dana spoticati o sve ve e i sve više zdravstvenih problema i sve to zbog nedostatka energije. Dovoljno je da nazovete broj bez SMS-a 098/1347-031 i da se opskrbite s dovoljno bioenergije (životne energije) da biste se mogli nositi s najve im životnim tegobama. Ne podcjenjujte sebe i svoje zdravlje i uspješno se oduprite bolestima jer one nisu vaše prirodno stanje.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. travnja 2012.

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.3.2012.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244 Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Chevrolet Spark 0.8 S, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 SE, 1998.g., 137000 km, cijena 11000 kn 3. Ford Focus 1.6, 2011.g., 15000 km, reg. 2/2013, cijena 90000 kn 4. Hyundai Ix20 1.4 GL, 2011.g., 3000 km, reg. 11/2012, cijena 99000 kn 5. Hyundai Matrix 1.6 GL, 2004.g., 100000 km, reg. 5/2012, cijena 33000 kn 6. Peugeot 407 2.2 HDI, 2007.g., 154000 km,reg. 2/2013, cijena 98000 kn

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Proizvo a Volkswagen Kia Chevrolet Peugeot Hyundai Opel Citroën Škoda Renault Dacia Toyota BMW Ford Nissan Honda Mazda Seat Audi Mitsubishi Suzuki

21 Fiat 22 In ni 23 Mercedes 24 Volvo UKUPNO

koli ina 49 38 27 23 20 20 15 15 14 12 11 10 10 8 7 7 6 4 2 2

udio, % 16,12% 12,50% 8,88% 7,57% 6,58% 6,58% 4,93% 4,93% 4,61% 3,95% 3,62% 3,29% 3,29% 2,63% 2,30% 2,30% 1,97% 1,32% 0,66% 0,66%

1 1 1 1 304

0,33% 0,33% 0,33% 0,33% 100%

Prvi Lexus LFA N isporu en kupcu

Izvor: Promocija plus

Isporu eno je prvo LFA Nürburgring vozilo, naran aste boje s crnim interijerom, a njegov je novi vlasnik iz Velike Britanije. Paket LFA Nürburgring optimiziran je da pruži najbolje performanse na stazi, te ima brojne izmjene u odnosu na ''standardni'' Lexus LFA. Neke od izmjena uklju uju prednji spojler i iksno stražnje krilo oja ane karbonskim vlaknima, kojima su poboljšane aerodinami ne performanse. Tako er dolazi sa ovjesom podešenim za staze, ekskluzivnim kota ima i namjenskim gumama sa iznimnim prianjanjem kojim su poboljšana upravljivost i stabilnost. U usporedbi sa standardnim LFA koji razvija 560 KS, iz paketa LFA Nürburgring proizlazi fascinantnih 571 KS. Ova snaga podržava ubrzavanje LFA od 0-100 km/h za samo 3.7 s, te najve u brzinu od 325km/h. Limitirana serija Nürburging paketa LFA dostupna je u mat crnoj, crnoj, bijeloj i naran astoj boji uz tri unutarnje sheme: crno-crvena, crnoljubi asta te potpuno crna

boja. Sve varijante imaju centralnu konzolu i obloge vrata iz karbonskih vlakana, sjedala su tako er izra ena od uglji nih vlakana, no obložena i prošivena u Alcantara izvedbi kože. Kupci uz kupnju LFA Nürburging paketa uz vozilo postaju polaznici personalizirane nastave vožnje, koja e se održavati na Nordschleife

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nürburging u u Europi

sa vode im instruktorima Nürburginga, uz vau er/ ulaznicu za jednu godinu vožnje na stazi Nordschleife. 31. kolovoza, 2011. testni primjerak Lexus LFA Nürburging paketa intenzivno je testiran na Nürburging (RheinlandPfalz, Njema ka) stazi Nordschleife (North Loop), od strane profesionalnog voza a utrka i LFA testni voza a Akira Iida; tom je prilikom automobil

zabilježio vrijeme kruga od samo 7:14.64. Ove LFA performanse su vode e u klasi te ostaju nepobjedive, obzirom da bolji rezultat od LFA imaju samo 4 vozila koja nisu u serijskoj proizvodnji i nisu ''cestovna'' vozila. Paket LFA Nürburgring na injen je u svega 50 primjeraka u svijetu iz ionako ograni ene proizvodnje vozila LFA ( koja e se proizvesti u samo 500 primjeraka).

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Marka Volkswagen gospodarska vozila ostvarila je najbolji rezultat isporuka u prvom kvartalu Marka Volkswagen gospodarska vozila ostvarila je u razdoblju od sije nja do oĹžujka 2012. kontinuirano visok rast broja isporuka. S pove anjem od 7,9% ova marka se nadovezala na trend rasta iz proĹĄle godine. Vode i europski proizvo a lakih gospodarskih vozila isporu io je u prvom kvartalu teku e poslovne godine u cijelom svijetu 130.700 lakih gospodarskih vozila svih modela. Za ovu marku to je bio najbolji rezultat isporuka u prvom kvartalu ikad ostvaren. Model s najve im prodajnim volumenom u prvom kvartalu bio je T5 s pove anjem od 6% na 39.800 isporuka u cijelom svijetu. Isporuke Caddyja u cijelom svijetu ostale su s 36.200 vozila na visokom nivou iz prethodne godine. Cra ter je pove ao svoje prodajne brojke za 40,2% na

11.500 vozila. U prvom kvartalu Amarok je tako er zabiljeĹžio snaĹžan rast od 36% na 18.900 isporuka u cijelom svijetu. U Zapadnoj Europi pove ao se broj isporuka u razdoblju od sije nja do oĹžujka 2012. za 7,5% na 70.200 vozila. Njema ko trĹžiĹĄte zabiljeĹžilo je najve i prodajni volumen s 28.900 isporuka kupcima, ĹĄto je pove anje od 11,5%. U Isto noj Europi isporuke su se pove ale za 39,2% na 10.100 vozila. Regija s najve im prodajnim volumenom izvan Europe ponovno je bila JuĹžna Amerika s 33.400 isporu enih vozila. Druge izvaneuropske regije zabiljeĹžile su visok dvoznamenkasti rast â€“ osobito zahvaljuju i velikom broju isporuka modela Amarok. U azijsko-pacifi koj regiji pove an je broj isporuka za 65%, a u A rici za 44,8%.

Marka Volkswagen osobna vozila u prvom kvartalu po prvi puta isporu ila viĹĄe od 1,3 milijuna vozila Marka Volkswagen osobna vozila zna ajno je pove ala svoje isporuke u prva tri mjeseca ove godine i u prvom kvartalu kupcima isporu ila 1,36 milijuna vozila. U samom mjesecu oĹžujku marka je tako er zabiljeĹžila rekordne isporuke: isporu eno je 536.600 vozila â€“ i time je po prvi puta u jednom mjesecu isporu eno viĹĄe od pola milijuna vozila. Unato trenutnoj situaciji na trĹžiĹĄtima JuĹžne Europe, Volkswagen osobna vozila pove ao je u prvom kvartalu svoje isporuke u itavoj Europi na 441.800 vozila. Dok se prodaja u Zapadnoj Europi (bez Njema ke) lagano smanjila na 232.600 jedinica, isporuke u SrediĹĄnjoj i Isto noj Europi narasle su zna ajno za 61,8 posto na 60.200 vozila. Iako ve na visokoj razini, prodaja u Rusiji se nastavila razvijati i udvostru ila se na 35.800

jedinica. Na doma em trĹžiĹĄtu u Njema koj je Volkswagen osobna vozila novim kupcima dostavio 149.000 vozila. Marka Volkswagen osobna vozila narasla je i izvan Europe. U regiji Azija/Pacifik je marka do oĹžujka zabiljeĹžila porast isporuka od 13,7 posto i kupcima dostavila 540.600 vozila. Na najve em pojedina nom trĹžiĹĄtu Kini (uklj. Hongkong) je u istom vremenskom periodu isporu eno 483.400 jedinica. I na ameri kom kontinentu su se prodaje u prvom kvartalu jako dobro razvijale - Volkswagen osobna vozila pove ao je svoje isporuke u regiji Sjeverne Amerike za 27,6 posto na 135.700 vozila. Od toga je 94.400 modela svoje nove vlasnike pronaĹĄlo u SAD-u. U regiji JuĹžne Amerike su prodaje narasle za 3,9 posto na 190.400 isporu enih vozila.

1$58Ă‡,7( ',5(.712 2' 1$./$'1,.$ , 2679$5,7( '2'$71, 323867 uvez: meki broj stranica: 224 format: 24x17 cm cijena: 199 kn

-50%

o ato i ustrirana encik o edija naj e e kori teni

za ina u svjetskim ku inja ma s rimjenom u ukusnim rece tima

129 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 224 format: 22x15 cm edan od naj rovokantniji erot ski romana rvatske autorice ravi rvatski eks i rad

samo139 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 184 format: 28x21 cm i ustriranom korak o korak riru niku stru njaci otkrivaju svoje najve e tajne minkanja i makeu a

179 kn

uvez: meki, broj stranica: 208 format: 23x18 cm riru nik za u enje 101 se e trika s eta jno i ustriranim u utama a ivite svoje rijate je

199 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 128 + 60 format: 21x16 cm riru nik za u enje najbo ji se i

trikova s karticama za vje bu i o ratnim om

=D LQIRUPDFLMH L QDUXGĂżEH QD]RYLWH

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TJEDNI TOP 5

Škoda pruža uvid u modelnu ofenzivu koju priprema za Kinu

I N T A PL STAVA S E B D SU GLE ENJA E R P KO

eški proizvo a automobila Škoda na automobilskoj izložbi Auto China 2012., koja se održava u Pekingu (23.04.-02.05.2012.), daje nam uvid u svoju budu u modelnu ofenzivu koju priprema za Kinu. U Pekingu predstavljena dizajnerska studija MissionL nudi konkretan uvid u novu kompaktnu limuzinu iz Škode, koja e se od 2013. proizvoditi u pogonu Shanghai Volkswagen, te ija je prodaja namijenjena kineskom tržištu. S novom kompaktnom limuzinom kao i me unarodno uspješnim SUV-om Škoda Yeti ova marka u narednoj godini dodatno uvodi etvrtu i petu modelnu liniju u Kini te planira daljnji rast na svom najja em pojedina nom tržištu. Time ovo poduze e nastavlja uspješan razvoj u Kini. U prva tri mjeseca 2012. prodajne brojke u Kini pove ale su se za 8,9 posto na preko 59.200 vozila (1. kvartal 2011.: 54.400 vozila). Od 2007. ova marka je nazo na u Kini. U godini 2010. ova zemlja je po prvi put bila najuspješnije pojedina no tržište ŠKODE po broju isporu enih automobila. Ovaj trend potvr en je i 2011. te je nastavljen u prvom kvartalu 2012. S novom kompaktnom limuzinom Škdoa e prezentirati atraktivnu ponudu Fabije i Octavije od 2012 u Europi, a od 2013 u Kini. Uvid u dizajn i koncept vozila pruža studija MissionL. Proizvo a je u Pekingu po prvi put prezentirao modi iciranu verziju prilago enu potrebama kineskog tržišta. Europsku varijantu modela MissionL Škdoa je predstavila ve na me unarodnoj automobilskoj izložbi IAA 2011 u Frankfurtu. Osim spomenutih modela ovo poduze e e na svom sajamskom štandu površine 1.141 m2 prezentirati modele koji se trenuta no prodaju u Kini: Fabiju, Octaviju i Superb te izložbeno vozilo Octavia Racing. Istovremeno je nastup u Pekingu sav u znaku pet godina uspješne nazo nosti na kineskom tržištu.

3 godine jamstva na originalne rezervne dijelove ugra ene u ovlaštenom servisu

NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 Preloška 92, AKOVEC, www.alfacar.hr

Hotel Corinthia - Baška 3* 01.05.-03.05. 2 noćenja - polupansion 460,00 kn

Toskanska čarolija s Firencom i Rimom 27.4.-01.05. 5 dana/4 noćenja 2.160,00 kn

Malta 28.04.-01.05.2012. Zrakoplovom iz Ljubljane 4 dana/3 noći 2.195,00 kn

Berlin - Potsdam Dresden - Prag 27.4.-01.05. 5 dana/4 noćenja 2.190,00 kn

Krstarenje Jadranskim i Jonskim morem Brodom Costa Classica 26.5.-30.6. 2.275,00 kn

POKLANJAMO: IZLET U MAĐARSKU (KESTHELY I HEVIZ) za prvih 50 rezervacija ljetovanja INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.com info@insulatour.com

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Volkswagen je najprodavanija marka na hrvatskom tržištu Marka Volkswagen, osobni i laki gospodarski program, s ukupno 1.775 prodanih vozila odnosno 13,60% tržišnog udjela zauzima vrsto prvo mjesto na hrvatskoj ljestvici najprodavanijih marki automobila. Pritom je od drugoplasiranog Peugeota dijeli ak 594 prodanih vozila, a od tre eplasiranog Renaulta ak 653 vozila. Tako je Volkswagen nastavio uspješan trend iz 2011. godine, kada je godinu završio kao najprodavanija marka u Hrvatskoj. Osim po ukupnim prodajnim brojkama, Volkswagen briljira i prema prodajnim brojkama pojedinih modela. Naime, u pr-

vom tromjese ju 2012. godine od prva etiri najprodavanija modela u Hrvatskoj, ak tri pripadaju marki Volkswagen: Golf, Passat i Polo. Volkswagen Golf je, nakon Opel Astre (kumulativno gledano Astra Classic i nova Astra), drugi najprodavaniji model sa 342 prodane jedinice. Odvajanjem Astre Classic od nove Astre - jer radi se o razli itim modelima automobila - Golf, Passat i Polo bi s velikom nadmo i zauzeli prva tri mjesta najprodavanijih modela u Hrvatskoj. Volkswagen Passat, kao ukupno tre i najprodavaniji model u Hrvatskoj, predstavlja svojevrstan presedan

unutar liste najprodavanijih modela. Naime, tradicionalno prva mjesta najprodavanijih pripadaju klasama malih od-

nosno kompaktnih automobila. Volkswagen Passat koji pripada tzv. B segmentu vozila odnosno limuzini srednje kla-

se, de initivno dokazuje svoju omiljenost kod hrvatskih kupaca svojim ulaskom u Top 4 najprodavanijih modela ukupno. Volkswagen gospodarska vozila, promatrana izdvojeno iz sveukupnog Volkswagen programa, tako er zauzimaju prvo mjesto prodajnih brojki unutar lakih gospodarskih vozila na hrvatskom tržištu s koli inom od 200 prodanih vozila odnosno udjelom od 19,38%. Volkswagen Caddy je pritome apsolutni pobjednik me u lakim dostavnim vozilima s oko 12% tržišnog udjela. Volkswagen u Hrvatskoj tako er prati zacrtanu globalnu strategiju

Volkswagena pod nazivom “Mach 18“, koju marka uspješno primjenjuje u cijelom svijetu i kojoj je cilj da Volkswagen postane prvi svjetski proizvo a automobila. Tako je na svjetskoj razini marka Volkswagen osobna vozila zna ajno pove ala svoje isporuke u prva tri mjeseca ove godine i u prvom kvartalu kupcima isporu ila 1,36 milijuna vozila (+10,5%). U samom mjesecu ožujku marka je tako er zabilježila rekordne isporuke: isporu eno je 536.600 vozila (+14,6%) – i time je po prvi puta u jednom mjesecu isporu eno više od pola milijuna vozila.

Poznati i slavni VAFI završio podjelom nagrada najboljima

Težak izbor u nevjerojatno jakoj konkurenciji Posebnu pohvalu žirija dobio crti “Crna ovca“ akove kog ŠAF-a

Oni su napravili najbolje filmove

Mali i mladi animatori baš su na VAFI-ju prvi put vidjeli svoj film na velikom platnu. Neki su prvi put u životu primili neku nagradu. Sve je prošlo u bojama Japana, a sljede e godine popratni program bit e vezan uz novog partnera – MTV. Na po etku ih je bilo 183. Selekcijom se broj smanjio na 86. Samo njih troje primilo je crvenu statuu VAFI i proglašeno najboljim ostvarenjima na 3. VAFI-ju (Me unarodnom estivalu animiranog filma djece i mladih Varaždin). Podjela je održana u Multimedijalnom centru KULT.

Teže ocijeniti filmove djece od onih profesionalnih animatora Pred žirijem, na ijem je elu bila potpredsjednica ASIFE (Association interna-

tionale du film d’animation) Sayoko Kinoshita, a kojI su inili i umjetni ki direktor Zagreb filma Simon Bogojevi Narath i predsjednik beogradskogA Medijskog edukativnog centra Miomir Raj evi , nije bio lak zadatak. Kako je Kinoshita i sama rekla – nekad je teže ocijeniti dje je filmove nego one pro esionalnih animatora. - Morali smo se odlu iti za nekoga. No, samim time što su filmovi ušli u konkurenciju oni su nagra eni, bez obzira što nisu dobili nagradu, dodao je Raj evi . VAFI je jedinstven estival dje je animacije jer ima kategorije – MINI (do 10 godina), MIDI (11 - 14 godina) i MAXI (15 - 18 godina), ali i po tome što je na tre em izdanju uz pomo UNICEF-a Hrvatska i Ureda pravobraniteljice za djecu

uveo PLAVI VAFI – nagradu za film koji najviše promi e dje ja prava. U svakoj kategoriji uz glavnu nagradu, statuu VAFI, podijeljene su još 4 ravnopravne druge nagrade.

“Crna ovca“ ŠAF-a dobila posebnu pohvalu Izme u 25 filmova koji su pogledani u MINI kategoriji, žiri je odlu io dati statuu VAFI “Maloj gusjenici”, animiranoj 5-minutnoj pri i o gusjenici i njenom prijatelju koji su postali leptiri. Crti potpisuje petero djece iz talijanske Brescie (PInAC Foundation in collaboration with Nursery School o Rezatto). Diplome su dobili talijanski crti “Animirani pijesak”, koji potpisuje 8 djece iz Parlana, “Let do slobode”, još jedan talijanski koji je nacrtalo 10 djece iz Brescie, “Ku a ogledala”, cr-

ti grupe autora iz Škole crtanog filma Dubrava te 10-godišnja Zagrep anka Mia Rogi za crti “Ružno pa e”. Mia je svoju diplomu primila vrlo “odraslo”. - Puno hvala na nagradi i puno hvala mojoj ekipi, poru ila je mala animatorica. Žiri je posebno pohvalio i pri u o crnoj ovci koja naruši odnose dvaju susjeda. “Crna ovca” rad je grupe autora okupljenih u Školi animiranog filma (ŠAF) akovec (u MIDI konkurenciji), kao i crti iz Brescije. Dodijeljeno je i niz drugih nagrada i pohvala u još nekoliko konkurencija. VAFI 3 uz pomo ASIFE Hrvatska, Hrvatskoga filmskog saveza i Koncertnog ureda Varaždin organizirao je Filmsko - kreativni studio VANIMA. Glavni pokrovitelji bili su Grad Varaždin i Hrvatski audiovizualni centar (HAC).

FORMULA 13 Happy Pills NORAH JONES Silenced By The Night KEANE Never Let Me Go FLORENCE + THE MACHINE Blue Jeans LANA DEL REY Untitled (Love Song) COUNTING CROWS One Life JAMES MORRISON Perfect Wolrd GOSSIP Girl Gone Wild MADONNA When The Ships Arrive GUANO APES Goodbye AVRIL LAVIGNE She Doesn’t Mind SEAN PAUL Climax USHER

Top 10 [strane]

I Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ Happiness SAM SPARRO End Of Time BEYONCE Dream On NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING BIRDS

MANDINGA Zaleilah

TOP LISTABreathing DOMA IH JASON DERULO

NICKI MINAJ Starship

R U Mine? ARCTIC MONKEYS

TRAIN Drive By

Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA

MADONNA Girl Gone Wild

SWEDISH HOUSE MAFIA Greyhound

NAYER Suave (Kiss Me)

BEYONCE End Of Time

FLO-RIDA Wild Ones (Ft SIA)

10 NICKLEBACK Lullubay 11 CHRIS BROWN Turn Up The Music (Ft RIHANNA) 12 KATTY PERRY Part Of Me

PUT SVILE - Akrobacije uz glazbu ovje anstva

13 ALEXANDRA BURKE Elephant (Ft ERICK MORILLO)

Pet ulaznica za pet najbržih itatelja

15 LMFAO Sorry For Party Rocking

Kineski nacionalni cirkus 24. travnja u varaždinsku Arenu stiže s novom predstavom “Put svile - Akrobacije uz glazbu ovje anstva”. Atraktivni program publici kroz nevi ene akrobacije nudi nove perspektive nepoznate kulture i tradicije Dalekog istoka. Predstava pokazuje ascinantne kulturne razlike, ali i povezanost me u ljudima duž Puta svile kroz mješavinu strasti i humora. Predstava vodi gledatelja na putovanje od Dalekog istoka do naših prostora (u jednom trenutku koristi i glazbu Vlatka Ste anovskog!), pokazuju i ascinantnu kulturnu razli itost, ali i duboku povezanost svih ljudi bez obzira na boju kože, religijsku ili nacionalnu pripadnost. Njihova se filozo-

fija zasniva na motu: kad se nešto ini nemogu im, ovjek uvijek na e na in da to u ini mogu im ... Nakon više od dva desetlje a gostovanja diljem Europe, Kineski nacionalni cirkus prvi put u karijeri predstavlja svoje zemljopisne, povijesne i intelektualne korijene kroz apsolutno nove i spektakularne to ke, koje izvode umjetnici nevjerojatnih artisti kih vještina. Kineski nacionalni cirkus je najve i kineski kulturni izvozni proizvod, o emu svjedo i i podatak da je kompletan ansambl na pla i vlade Narodne Republike Kine. Za pet najbržih itatelja koji s 867. brojem Me imurskih novina stignu ovaj petak 20. travnja u našu redakciju osigurali smo po 1 ulaznicu.

14 AVID GUETTA Turn Me On

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

20. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Plus

Tjednik

Glas Podravine ŽUPANIJSKI TJEDNIK

Tjednik

Dobro je znati 37

9. oĹžujka 2011.

sport@mnovine.hr

KOĹ ARKA

BICIKLIZAM BIMEP 2012.

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU A 1 LIGE

ViĹĄe od tisu u biciklista prokrstarilo Me imurjem

Poraz od Dubrave za kraj svih nadanja! U subotu je prakti ki zavrĹĄio joĹĄ jedan neuspjeĹĄni pohod KK Me imurja u A 1 Hrvatsku koĹĄarkaĹĄku ligu. Pred prili no ispunjenim tribinama Druge osnovne ĹĄkole akovec doma i su koĹĄarkaĹĄi po eli odli no, koĹĄevima rekonvalescenta Fodora poveli s 8:0 i stali. Od tog trenutka, pa sve do kraja utakmice do-

minirala je Dubrava, odnosno njezin najbolji igra , bivĹĄi lan KK Me imurja â€“ Ozren MiĹĄi . akove ki su koĹĄarkaĹĄi bezglavo i bezuspjeĹĄno pokuĹĄavali zaustaviti kola koja su ve krenula nizbrdo, no uvaljivali su se u joĹĄ ve e minuse, sve do -22! U posljednjih 10 minuta ipak su uspjeli smanjiti na minus 10, no to je bilo sve ĹĄto im je Dubrava

dopustila na ovoj neravnopravnoj utakmici. akove kim je koĹĄarkaĹĄima ovo ve tre i poraz iz 5 utakmica, a slijedi im teĹĄki raspored do kraja kvalifikacija. Slijede e subote koĹĄarkaĹĄi Me imurja gostuju u Crikvenici, pa su onda slobodni. Petoga svibnja doma ekaju Osje ki sokol, pa odlaze 12. svibnja na megdan Poli niku. (bh)

Me imurje â€“ Dubrava 76:91 (21:24, 22:30, 14:19, 19:18)

ME IMURJE: Jeleni , Pusti , Novak Marek, Rusak, Kraja i 10, Poljak 2, Fodor 15, Klari 22, BiĹĄevac 3, Novak Mario Medo 16, Ljolji 8, Novak Mat. Trener Sori R. DUBRAVA: ubri 3, MiĹĄi 27, Prgomet 14, Garma N. 5, Garma J. 12, BaĹĄljan 11, olak 13, OrĹĄani 4. Trener Gnjidi B.

OVERTIME Bojan Hrka PiĹĄe:

U organizaciji Me imurske Ĺžupanije i Me imurskog saveza sportske rekreacije â€œSport za sveâ€œ, u nedjelju je odrĹžan 7. BIMEP - â€œBiciklima me imurskim putovima - BIMEP 2012.â€?. Na ovogodiĹĄnjoj je mani estaciji sudjelovalo viĹĄe od tisu u biciklista svih generacija, od onih starih deset pa sve do sedamdeset godina. Tako je i ovaj put ostvarena Ĺželja organizatora da se u ovu jednodnevnu, sportsko - rekreativnu mani estaciju uklju i ĹĄto ve i broj stanovnika Me imurske Ĺžupanije bez obzira na dob, spol i zanimanje. Tijekom cijele akcije nije zabiljeĹžena ni jedna ozbiljnija nezgoda, osim pojedinih â€œkrpanjaâ€? gume, ali i ti su problemi rijeĹĄeni u hodu. Ukupna duĹžina staze je bila oko 140 kilometara, s ti-

me da su, kako je kazao Alan Resman, jedan od lanova organizacijskog odbora, neki biciklisti i samoinicijativno pove ali duĹžinu zacrtanog kruga, te su, na primjer, od Ĺ trigove do Macinca vozili preko Sv. Urbana. Prilikom uklju ivanja u mani estaciju BIMEP, svaki sudionik je dobio prigodnu diplomu s ucrtanom trasom kretanja, a dolaskom na pojedino stajaliĹĄte u diplomi mu je otisnut pe at, kao dokaz da je proĹĄao odre enu dionicu. Vidljivo je da se broj u esnika u mani estaciju iz godine u godinu pove ava, ĹĄto je jedan od pokazatelja da je BIMEP prihva en kao kvalitetna i zanimljiva mani estacija koja svake godine privla i sve viĹĄe zaljubljenika u biciklizam i pobornika zdravog na ina Ĺživota.

PLIVANJE HUMANITARNA akcija Lions kluba â€œZrinskiâ€? akovec danas i sutra na akove kim bazenima

Plivanjem do svjetlosti u 24 sata U petak i subotu, 20. i 21. travnja, Lions klub â€œZrinskiâ€œ akovec provest e svoju tradicionalnu akciju â€œPlivanjem do svjetlostiâ€œ, u kojoj e prikupljati financijska sredstva za dva cilja. Akcija po inje u petak (danas) u 17 sati i traje do istog vremena naredni dan, kada je za 17.30 sati najavljeno proglaĹĄenje pliva a koji su otplivali najviĹĄe duĹžina. Plivanje se odrĹžava na Gradskim bazenima â€œMarija RuĹži â€œ u akovcu, a kotizacija za sudjelovanje je 30 i 50 kuna. NiĹži iznos upla uju studenti, umirovljenici i djeca. Akcija je predodre ena za pomo inicijativi osnivanja Kutka za slijepe i slabovidne u akove koj KnjiĹžnici â€œNikola Zrinskiâ€?, za koju lanovi Lions kluba otvaraju riznicu i s vlastitim prilogom. Organizacija, kojoj se tako er Ĺželi pomo i, je DruĹĄtvo â€œNa-

ĹĄa djecaâ€œ, koje organizira ljetovanje za maliĹĄane, pa e onima koji takav izlet teĹže financiraju ova akcija biti od pomo i. - Tisu e pliva e do sad su sudjelovale u naĹĄoj akciji i nadamo se da e odaziv biti dobar i ovaj put. Osim zdravog Ĺživota i dobre psihofizi ke kondicije, â€˜Plivanjem do svjetlostiâ€™ promovira i dobre odnose unutar druĹĄtvene zajednice, solidarnost i socijalnu osjetljivost, kazao je predsjednik Lions kluba SaĹĄa Sen ar. U provedbi akcije angaĹžirat e se lanovi LC-a â€œZrinskiâ€œ i Leo kluba â€œZrinskiâ€œ, te joĹĄ dvadesetak volontera, a gra ani koji e do i plivati tijekom 20. i 21. travnja kotizacijom e zasigurno pridonijeti uspjehu akcije jednako kao ĹĄto to ine postoje i donatori i sponzori.

svojoj petoj utakmici u kvalifikacijskoj ligi za popunu A 1 Hrvatske koĹĄarkaĹĄke lige, koĹĄarkaĹĄi Me imurja su spoznali realno stanje stvari na koĹĄarkaĹĄkoj karti Hrvatske. Spoznali su grubu injenicu da tamo za njih nema mjesta. Da ne bi sada lamentirao kako su samo oni bili â€žgluhi i slijepiâ€œ i ja sam vjerovao da bi se moĹžda â€“ moglo! Progurati me u dvije ekipe koje e, jedna direktno, a druga preko dodatnih kvalifikacija u i u elitni klub. Dakle, da bi se dalo osvojiti jedno od prva dva mjesta. Bio sam u krivu, ali...miĹĄljenja sam da su koĹĄarkaĹĄi i stru ni stoĹžer prelako â€žhitili puĹĄke kuruzuâ€œ. PokuĹĄat u argumentirano dokazati sve pogreĹĄke koje su moĹžda mogle promijeniti krajnju sliku ove odlu uju e ili jedne od odlu uju ih utakmica ove mini lige. a krenemo od one osnovne injenice, a to je da

Brutalno prizemljenje u realnost! igraĹĄ onoliko dobro koliko ti dozvoli protivnik. KoĹĄarkaĹĄi Me imurja su dozvolili svojim protivnicima da zabiju 54 koĹĄa u prvom poluvremenu i da vode s 11 koĹĄeva razlike na velikom odmoru. Dakle, obrana doma ih nije postojala. Naro ito obrana na Ozrenu MiĹĄi u, playmakeru koji je nekada igrao polusezonu za Me imurje, pa otiĹĄao u Prvu gr ku ligu i potpisao za Makedonikos(?!). Zna i, ovjek prevage, bio i u prvoj pobjedi u Zagrebu (asisti za JoĹĄka Garmu koji je bio naju inkovitiji na toj prvoj utakmici), a bio i u pobjedi protiv Osje kog sokola. Stru ni stoĹžer s novim trenerom Sori em niĹĄta nije pripremio protiv takvoga MiĹĄi a. A on je probijao i Mareka, i Poljaka, i Kraja i a pa zabijao i asistirao, pa organizirao napade gostiju do kona ne pobjede. Zabio 27 koĹĄeva i podijelio â€ž127â€œ asista. Uostalom, dovoljno je napisati da su skoro pune tri-

bine akove ke Druge osnovne ĹĄkole zapljeskale majstoru kada je izaĹĄao iz igre dvije minute prije kraja ovoga neravnopravnog dvoboja. a drugoj strani, Gnjidi (trener Dubrave) je naĹĄao otrov za koĹĄarkaĹĄe Me imurja, a to je zona. Nakon ĹĄto su naĹĄi poveli s 8:0 uz dvije trice Fodora, pa gosti okrenuli na 8:9, prva etvrtina je zavrĹĄila s 3 koĹĄa prednosti za Dubravu. Onda Sori vadi van Fodora, Gnjidi postavlja zonu,a na naĹĄoj klupi panika. Nikakvu akciju, ak niti ideju naĹĄi treneri i koĹĄarkaĹĄi nemaju kako rijeĹĄiti zonu. Kada ve nemaĹĄ niĹĄta uigrano, barem bi protok lopte morao biti brĹži, no toga nema jer naĹĄi playmakeri Marek, pa Poljak â€žnisu doĹĄli na utakmicuâ€œ! Pa onda naĹĄ novi trener na playa postavlja Kraja i a(?!), a ovjek nije kriv ĹĄto cijeli Ĺživot igra na poziciji ĹĄutera, on jednostavno organizatora ne moĹže igrati.

a se naĹĄ novi trener malo poin ormirao, znao bi da je Crikvenica u Zagrebu pobijedila zonom 1-2-2. No nisu naĹĄi zaigrali tu zonu, a i na nekakav kilavi pokuĹĄaj igranja zone, ĹĄuteri Dubrave Prgomet i BaĹĄljan, te ve spomenuti MiĹĄi su sve precizno kaĹžnjavali. esnalaĹženje na klupi Roko Sori zorno je dokazao i injenicom da je ak 20 minuta na klupi drĹžao najefikasnijeg igra a Me imurja u kvalifikacijama Klari a, koji je ipak uspio i u prepolovljenoj minutaĹži zabiti 22 koĹĄa! Da ne spominjemo injenicu da ĹĄuter Fodor nakon 3-3 za tricu mora na klupu. ZaĹĄto, zar je umoran? Pa ovo mu je prva utakmica u kvalifikacijama iz razloga ĹĄto se u Zagrebu prije 4 kola ozlijedio ve u uvodu utakmice i od tada ne igra. Zna i Ĺželjan je igre,a i o ito ga ide ĹĄut. Pa onda ga pusti da igra i ĹĄutira! MoĹžda ne eĹĄ izgubiti!

HRVATSKI KOĹ ARKAĹ KI SAVEZ

Andrija Hrka u reprezentaciji! akove ki de ko, bivĹĄi koĹĄarkaĹĄ KK Me imurja, junior

KK Zagreba, a trenutno igra prvoligaĹĄkih KriĹževaca dobio

Andrija Hrka (s loptom) u juniorskom uzrastu igrao je za KK Zagreb na turniru Eurolige protiv Lietuvos Rytasa

je poziv za okupljanje reprezentacije U- 19 za Europsko prven-

stvo u Bugarskoj. Pripreme bi trebale zapo eti 1. lipnja.

20. travnja 2012.

Mlije na delicija iz kuhinje naših predaka Vindijino vrsto kiselo mlijeko od sada dolazi u prakti noj kantici od 900 grama, a ljubitelji tradicionalnih mlije nih proizvoda u njemu mogu uživati po iznimno povoljnoj cijeni od 7,99 kn

Topli anec odlazi, kandidat za predsjednika Kljaji

ZAJEDNICA sportskih udruga i saveza Me imurske županije

Miljenko Topli anec odlazi, Mato Kljaji novi kandidat za predsjednika Skupština Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije održala je etvrtu, posljednju sjednicu u ovom sazivu. Na skupštini, na kojoj je bilo prisutno devetnaest od dvadeset devet delegata, sva su podnesena izvješ a prihva ena jednoglasno. Iz završnog je ra una za prošlu godinu tako bilo vidljivo da su ukupni prihodi zajednice bili 735.634,61 kunu, a u isto vrijeme rashodi su bili 734.269,62 kune, pa je saldo s 31. prosincom 2011. bio pozitivan u iznosu od 1.364,99 kuna. Usvojeno je i programsko te inancijsko izvješ e dosadašnjeg predsjednika Miljenka Topli anca, kao i izvješ e NOa, iz kojeg pak je vidljivo da je me imurski sport iz županijskog prora una za 2011. dobio 235.143,53 kune manje nego je

Pripreme za izbornu skupštinu Nakon skupštine Zajednice sportova Me imurske županije, svoju posljednju 33. sjednicu u ovom sazivu je održao i izvršni odbor Zajednice, na kojoj su napravljene sve potrebne pripreme oko održavanja izborne skupštine. Tako je izvršni odbor sazvao izbornu skupštinu za 26. travnja u 19 sati. Na sjednici je jednoglasno prihva en i prijedlog izvršnog i nadzornog odbora da kandidat Zajednice za izbor novog predsjednika bude Mato Kljai . (so)

to bilo godinu dana ranije. Nadzorni je odbor upozorio odgovorne u samoj zajednici, kao i budu e delegate Zajednice, na neke propuste i nedostatke koje se moraju u što kra em vremenu riješiti i da se ne smije dopustiti da se oni ponavljaju. Usvojen je i prijedlog da Izvršni odbor umjesto sadašnjih trinaest ima jedanaest lanova, te da se glavni tajnik bira na vremensko razdoblje od etiri godine, s time da može biti nakon toga ponovno biran. Prema informacijama sa same sjednice, izborna skupština održat e se u etvrtak 26. travnja u 19 sati u akove kom hotelu Park. Kako neslužbeno saznajemo, dosadašnji predsjednik Miljenko Topli anec ne e se kandidirati za novi mandat. U dosadašnjim neformalnim dogovorima ve ine skupštinara iskristalizirano je da za novog predsjednika bude kandidiran Mato Kljaji . Poznati preloški sportski djelatnik u posljednjih nekoliko godina obavljao je niz važnih uloga u preloškom i me imurskom sportu, aktualni je predsjednik Me imurskoga nogometnoga saveza, a bio je u posljednjem mandatu i jedan od elnih ljudi Zajednice. Dokazao se svojim marljivim i entuzijasti nim radom, za koji prima pohvale i sprema se prihvatiti novog izazova, prvenstveno s ciljem da se izbori što bolji status za sport kako na doma em terenu, tako i pri Hrvatskom olimpijskom odboru i resornom Ministarstvu. (so i dz)

Iz kolekcije zdravih mlije nih proizvoda Legenda 'z bregov stiže novo iznena enje – vrsto kiselo mlijeko u kantici od 900 grama. Ova zdrava i lagana namirnica iznimne nutritivne vrijednosti ovje anstvu je poznata jednako dugo kao i obi no mlijeko, a Vindija je proizvodi spajaju i tradicionalni recept i modernu tehnologiju. Legenda 'z bregov vrsto kiselo mlijeko sadrži 3,2% mlije ne masti, a njegova je najve a vrijednost bogatstvo vitamina B, fosfora i kalcija,

nutrijentima potrebnim za pravilan razvoj kostiju, zubi i miši a. Glatka i kompaktna st r uk t ura te sjajna površina vrstog kiselog mlijeka karakteristike su koje upu uju na vrhunsku proizvodnju ovog jedinstvenog pripadnika mlije ne nostalgije, a njegova

konzistencija omogu uje prakti nu konzumaciju žlicom. Kantica od 900 grama u kojoj vrsto kiselo mlijeko dolazi kao stvorena je za takvu vrstu upotrebe – dovoljno je ve om žlicom izvaditi proizvod, poslužiti ga na zdjelici i porcija zdravog i osvježuju eg 'z bregov užitka je spremna. Osim prakti nosti, pakiranje vrstog kiselog mli-

jeka isti e se i prikladnim dizajnom, koji podsje a na pitome doma e pašnjake i tradicionalne mlije ne specijalitete kakve su spremale naše bake.

20. travnja 2012. ODBOJKA

RUKOMET PREMIER LIGA

Poraz Me imurja u prvoj utakmici Lige za opstanak Sjajni Totovec igra prvoligaške kvalifikacije U zaostalom susretu druge odbojkaške lige, Totovec je bio bolji i od karlova kih odbojkaša 4 rijeke i izborio povijesni rezultat – prvoligaške kvalifikacije. Iako su doma ini odigrali susret bez prvog tehni ara Rešetara, vrlo ga je uspješno zamijenio iskusni Siniša Novak. Prvi i tre i set Totovec je osvojio bez ve ih problema, dok su se tek nešto malo više namu ili u drugom koji su dobili s dva razlike. Ovom pobjedom ekipa Totovca je samo potvrdila svoje prvo mjesto i put u prvoligaške kvalifikacije. Tu e uz njih nastupiti još i prvaci regija istok, sjever i jug. Igrat e se dvostrukim bod sustavom, a nakon toga e dvije najuspješ-

nije ekipe od nove sezone igrati u Prvoj odbojkaškoj ligi. Odbojkaši Nedeliš a su uspjeli u svojem posljednjem susretu na doma em parketu slaviti protiv zagreba ke Croatie s 3:1. Ovom pobjedom odbojkaši Nedeliš a prvenstvo su završili na osmoj poziciji, što im je zasigurno kao novim drugoligašima veliki uspjeh. U svojem posljednjem ligaškom kolu odbojkašice Kaštela iz Pribislavca poražene su na doma em parketu od Mladosti II s uvjerljivih 1:3. Susret su odbojkašice iz Pribislavca dobro otvorile, dobile prvi set i onda stale. U naredna tri goš e su bile te koje su diktirale ritam igre i sasvim zasluženo na kraju slavile. (so)

KARATE SJAJAN nastup najbolje me imurske karatistice

Maša Martinovi osvojila “Zlatni pojas a ka” Još jednim izvanrednim nastupom i apsolutnom dominacijom Maša Martinovi nadvisila je konkurenciju u borbi za „Zlatni pojas a ka“, ostvarila etiri pobjede, te se okitila titulom najuspješnije. Osim ovog tro eja, Maša je bila zlatna u kategorijama seniorke +68 kg te je osvojila i srebro sa ženskom ekipom Hrvatske. Osvojivši dva zlatna i jedno srebrno odli je, Maša je samo potvrdila odli nu ormu uo i Europskog prvenstva u Španjolskoj.

Rukometaši akove kog Me imurja na svom su parketu u dvorani GŠ odigrali prvi susret u Ligi za opstanak, u kojem su nažalost poraženi od Gorice rezultatom 28:37. Gosti su od samog po etka bili u vodstvu, u desetoj je minuti to bilo 5:8 i tu prednost od tri gola su uspjeli održavati tijekom cijelog prvog dijela susreta, koji je završio 16:18. U nastavku su se rukometaši Gorice odvojili

na pet razlike, u 50. je minuti bilo 26:31. akove ka je ekipa nakon toga jednostavno stala, postigla tek dva pogotka, gosti šest, pa je i kona ni rezultat glasio 28:37. Nakon susreta trener Me imurja Dario Varga nije bio naravno pretjerano dobro raspoložen. - Unato situaciji u kakvoj se nalazi ekipa i cijeli klub, ja sam danas o ekivao pobjedu, no uspjeli smo promašiti

petnaest „zicera“ i onda je teško ostvariti nekakav pozitivan rezultat. Mojoj ekipi je teško pratiti ovakav ritam natjecanja, u sedam dana imali smo devet utakmica i nemamo jednostavno vremena niti za normalan trening, a kamoli nešto drugo. Bili smo s kadetima u Osijeku, danas je Gorica, u petak nas ekaju dvije kadetske utakmice u Metkovi u, u subotu igramo protiv Kaštele u Splitu, zatim u

nedjelju ponovo dvije kadetske u Kutini protiv Moslavine i nave er Varteks, prva liga. To je ritam koji je nemogu e pratiti, strah me da se netko od mojih igra a ne ozlijedi i mislim da nema šanse da ga izdržimo do kraja. Kada je u pitanju opstanak u Premier ligi, Varga se kao ni njegovi igra i ne predaje, ali i priznaje da je to sada gotovo nemogu e misija.

DRUGA HRL

Prelog pokleknuo u Orahovici Pomalo neo ekivano i iznena uju e rukometaši Preloga izgubili su utakmicu u Orahovici od istoimenoga doma ina. Rukometaši Orahovice puno su bolje otvorili susret i nakon pet minuta imali prednost od 3:1. No, Prelo anci nisu dozvolili da se doma in rezultatski previše odvoji, pa se na odmor otišlo s minimalnom prednoš u Orahovice od 14:13. Drugo poluvrijeme ponovno bolje otvoraju doma ini i u 35.

minuti imaju prvo zna ajnije vodstvo od 18:14. U 39. minuti pogotkom Vešligaja s 7 metara po prvi put je prednost bila šest razlike, nakon ega je uslijedio mali pad u igri doma ih rukometaša i Prelog se ponovno približio, ali samo na 4 razlike. To je bio i kraj nekakvoga pokušaja Borkovi evih rukometaša da se približe doma inu, uslijedio je novi “val “ doma ih golova i susret je završen pobjedom Orahovice 35:27. U sljede em

20. kolu rukometaši Preloga su doma ini drugoplasiranoj Slatini.

Rukometašice Zrinskog na još jednoj državnoj završnici Nakon utakmica u regionalnim ligama šesnaest najboljih ekipa u Hrvatskoj izborilo je nastup na završnici za djevoj ice (igra ice ro ene 1998./99.) u ur evcu od 19. do 22. travnja. Uz njih igraju

još ekipe: Podravka, Zrinski, TVIN, Pitoma a, Zamet, Sesvete, Orijent, Omišalj, Arena, Rudar, Vinodol, Murvica, Sinj, Kaštela, Trogir i Hoteli Makarska. Utakmice se igraju u sportskim dvoranama u ur evcu i Virju, a natjecanje je po elo ju er 19. travnja u 14 sati. Tijekom završnog turnira za djevoj ice odigrat e se i utakmice polufinala i finala Kupa Hrvatske za žene.

SPEEDWAY PRVENSTVO Hrvatske i Slovenije

Na startu Žagar uspješniji od Pavlica

PH u katama održano je u dvorani I. OŠ akovec

Sluki u iz Globusa bronca U nedjelju je u akovcu u dvorani I. osnovne škole održano Prvenstvo Hrvatske u karateu za seniore i veterane u katama. Predstavnik Me imurja na ovom je natjecanju bio Dejan Sluki iz Karate kluba Globus akovec. On je u kategoriji kate (+35 kg) osvojio odli no tre e mjesto i bron anu medalju. Uz dominaciju zagreba kih klubova, Karate klub Globus tim rezultatom osvojio je tre e mjesto u poretku klubova u katama i još jednom potvrdio da se u klubu dobro radi i u katama, i u borbama. Uz Sluki a su na natjecanju bili treneri Tihomir Grgi i Mladen Vizinger. Treba pohvaliti organizaciju, koju su kao tehni ki organizator besprijekorno odradili vrijedni lanovi Karate kluba Globus iz akovca.

Protekle subote je u Ljubljani održana prva utrka državnog speedway prvenstva Hrvatske i Slovenije. Iako je ovo trebala biti druga utrka po redu, prva je odgo ena zbog lošeg vremena u Krškom, pa su ove godine po prvi put odmjerili snage Pavlic i Žagar. Doma i teren i poznavanje svakog centimetra u Šiški omogu ilo je Žagaru pobjedu s maksimalnih 15 bodova. Jurica Pavlic osvojio je drugo mjesto u finalnoj vožnji, jer se po novom sistemu vozi 20 vožnji, te finale u koje se kvalificiraju etvorica najboljih iz redovnog programa. Jurica je u utrci osvojio 13 bodova, ali je na kraju bio sasvim zadovoljan svojim plasmanom. - Isprobavali smo novi motor jer mi se mašina razletjela na treningu u Gori anu samo dva dana prije ove utrke.

Sre om smo brzo dobili dijelove iz Austrije, kako bi je mogli složiti, ali nismo imali vremena isprobati. Prve dvije vožnje imao sam vanjske pozicije, ali sam i jako loše startao. Kad smo podesili motor, odmah se vidjela velika razlika, bio sam puno brži, kazao je Jura poslije utrke.

BICIKLIZAM

Utemeljena Me imurska XC liga Nakon nekoliko sezona rekreativnih, biciklisti ki klubovi akovec, Mura Avantura i Prelog udružuju svoje XC lige u jednu, jedinu Me imursku XC ligu. Utrke e se održavati u terminima lokalnih liga te e se odre ena kola dodatno bodovati u posebnu tablicu. Bodovanje e se vršiti po UCI bodovnoj tablici. Boduje se svih 12 kola, a kona an plasman ostvaruje se nastupom u najmanje 3 kola svake klupske lige. Kategorije su Elite, Sport,

Žene i Djeca (ro eni 1998. g. i mla i). Nagrade su simboli ne za svaku kategoriju, a svi koji u u u kona ni plasman dobivaju prigodnu majicu. Startnina za ligu iznosi 40 kuna, a djeca je ne pla aju. Treba napomenuti da u Svetom Martinu na Muri žene i djeca voze malu Junior stazu, a u Prelogu kategorije Elite i Sport voze u zajedni ku utrku od 3 kruga, ali e se za potrebe MXC lige bodovati odvojeno po kategorijama.

Pavlic je o ito sve spremniji nakon duge, devetomjese ne stanke i bit e posebno „nabrijani“ za uzvrat Žagaru, za koji je poru io vrlo kratko: - Sljede a utrka je na mojem terenu. Cijela utrka je ina e bila veoma zanimljiva. Do kraja se nije znalo tko e upasti u top etiri

koji voze veliko finale. Na žalost, drugi hrvatski predstavnik Dino Kova i s 10 bodova nije se uspio plasirati u finale te je u kona nom poretku bio šesti. Tre i hrvatski predstavnik Renato Cvetko osvojio je 12. mjesto s 5 bodova. Nije iskoristio nekoliko odli nih startova za kvalitetnu cijelu utrku, pa prednost nije uspio zadržati do kraja vožnje. S obzirom na ovu injenicu, uz trening o ekuju se još bolji rezultati. Spomenimo tako er da je staza bila dobro pripremljena, iako je bilo primjedbi na nejednako ravnanje, ali s obzirom na ljubljanski stadion bilo je zadovoljavaju e uz nekoliko padova neiskusnih voza a. Sljede a utrka državnog prvenstva održat e se na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu 28. travnja.

ŠAH

Zapo ele III. i IV. liga U 1. kolu III. šahovske lige centar B sjever rezultati su bili sljede i: Gornji Mihaljevec – Pretetinec 4:2, Nikola Zrinski – Stridon II Štrigova 3.5:2.5, Mursko Središ e – Me imurje 2:4, Sloboda Mihovljan – Mladost Varaždinske Toplice 2.5:3.5 i Goran Lopatinec – Strahoninec 2:4. U 1. kolu IV. lige rezultati su bili: Gornji Mihaljevec II – Gardinovec 3:3, Nedeliš e – Miklavec 1:5, Metalac Ladanje Donje – Maro Novi Maro 3:3 i Dinamo Palovec – Varaždin II 2.5:3.5.Idu e kolo igra se u subotu i nedjelju.

20. travnja 2012. III. HNL Me imurski predstavnik u sve o ajnijoj situaciji

ME IMURJE IZGUBILO I POSLJEDNJU NADU ZA OPSTANAK

Biškup pokušao nemogu e, s ozlije enim vratarom Bešeni em na poziciji “centarfora” PIŠE: SINIŠA OBADI Nakon doma eg poraza 1:2 (0:1) od izravnog konkurenta za opstanak u II. HNL, zagreba kog HAŠKa, Me imurje je prakti ki ispalo iz drugoligaškog razreda hrvatskog nogometa. Spasiti ga može samo odluka “za zelenim stolom“ ili neka druga administrativna odluka, koje nisu rijetkost u hrvatskom nogometu. U otvorenoj utakmici Me imurje kako je izgubilo, tako je moglo i pobijediti, ali previše se promašivalo u ovoj presudnoj utakmici. Ve u prvom dijelu utakmicu su trebali igra i Me imurja riješiti u svoju korist, ali nevjerojatno je što su sve promašili. Zeba, Menzil i osi kao da su se natjecali kome e se upisati teži promašaj. Krajem prvog dijela jednu su lopte slali s jedne na drugu stranu igrališta, sve dok se Zeba nije spetljao i predao je igra ima HAŠKa. Gosti su krenuli u kontru i prvi je

Biškup: Previše smo promašivali i sad smo tu gdje jesmo

udarac Božak uspio zaustaviti, no u drugom pokušaju aval nije imao ve ih problema pospremiti loptu u mrežu iza doma eg vratara za vodstvo svoje ekipe. Uspjelo je Me imurje još i na vrijeme poravnati rezultat. U 54. minuti je Petak nakon ubacivanja Menzila glavom zabio za 1:1, no taj dio igre, gdje su malo otvorenije krenuli prema gostuju im vratima, nogometaši Me imurja nisu znali iskoristiti do kraja. Kazna je stigla u 67. minuti kada je Bosec, tek što je ušao u igru, uspio iskoristiti indolentnost doma e obrane i golom za 1:2 donijeti svojoj mom adi vrijedna tri boda.

Me imurje – HAŠK 1:2 akovec. SRC Mladost. Sudac: Kumpar (Stubi ke Toplice). Me imurje: Božak, Dodlek, Petak, Borzi , Zeba, Nynkeu, Menzil, Barat (od 86. Bešeni ), osi (od 46. Novko), Puclin Mar inkovi (od 86. Skoliber). Trener: Damir Biškup.

Prilike kakve mi promašujemo ne vi aju se ni na utakmicama predškolskog uzrasta, bio je o ajan nakon susreta protiv HAŠK-a trener Biškup

Nakon susreta sasvim opravdana ljutnja doma eg trenera Biškupa, koji je ponovio: - Prilike za golove kakve propuštaju moji igra i rijetko se vi aju nažalost i u utakmicama predškolskog uzrasta. Ovaj je susret ponovno pokazao da nam nedostaje jedan pravi gol igra koji e sve ovo što smo mi danas promašili pospremiti u mrežu. Ako ne možemo dobiti kod ku e nekakve izravne konkurente u borbi za opstanak, ne vidim kakva onda uop e postoji mogu nost da bi se ostalo u toj ligi. Ni u najcrnjim snovima nisam pomislio da bismo mogli izgubiti ovu utakmicu, ali eto i to se dogodilo. Na kraju sam pokušao i s nekim nelogi nim rješenjima, stavio Bešeni a (ozlije eni vratar Me imurja) na špicu, da on proba nešto napraviti, na kraju smo utakmicu završili s pet špica, ali ni to nije pomoglo. No, unato svemu, probat emo do kraja pošteno odraditi

TABLICA 1.Pomorac 2.Dugopolje 3.Mosor 4.Vinogradar 5.Junak 6.Imotski 7.Gorica 8.Hrv. dragovoljac 9.Rudeš 10.Solin 11.Radnik Legea 12.Marsonia 1909 13.HAŠK 14.Croa a Sesvete 15.Me imurje

23 22 23 22 22 22 23 23 22 22 22 22 23 23 22

16 14 12 12 10 10 8 8 8 8 6 6 5 4 3

1 4 5 4 7 6 8 8 7 4 7 4 2 4 5

6 4 6 6 5 6 7 7 7 10 9 12 16 15 14

+28 49 +23 +15 +13 +10 +9 +4 -4 +9 -11 -2 -21 -17 -23 -33

46 41 40 37 36 32 32 31 28 25 22 17 16 14

zadnjih pet šest kola i onda vidjeti kako e sve to završiti, kazao je trener Me imurja poslije utakmice. U subotu Me imurje odlazi na još jedno teško gostovanje šesto plasiranom sastavu lige Imotskom. Nakon igara prikazanih u posljednjim susretima teško je za o ekivati da bi se baš iz uvijek vru eg gostovanja u Imotskom mogli vratiti s pozitivnim rezultatom.

III. HNL - sjever

Vrijedna pobjeda akovca, Nedeliš e pobjedni ki u Kotoribi U me imurskom derbiju III. HNL sjever Grani ar je u Kotoribi bio doma in Nedeliš u. Prvi dio dobili su gosti rezultatom 1:2, no pobjeda od 2:3 je na kraju ipak pripala gostima iz Nedeliš a. U susretu koji su obje mom adi zapo ele bez nekolicine standardnih prvotimaca ipak su se malo bolje snašli u ovom trenutku ipak kvalitetniji gosti. Nedeliš e je u vodstvo nakon velike pogreške doma e obrane doveo Saša Mihalic pogotkom u 25. minuti, a samo pet minuta kasnije Danijel Na je nakon Radmani eva ubacivanja sa strane pospremio loptu iza Posavca i poravnao rezultat na 1-1. U novo su vodstvo gosti došli lijepim pogotkom Vizingera s nekih osamnaest metara, za 1:2, tim se rezultatom otišlo i na odmor. U korektnoj igri s obje strane opomenu je zaradio tek gostuju i igra jari , i to ne zbog prekršaja ve prigovora sucu. Svoju prednost na 1:3 gosti iz Nedeliš a su pove ali u 65. minuti, kada Mihalic glavom neobranjivo šalje loptu u mrežu Grani ara. No, da možda nije sve gotovo, pokušali su dokazati igra i Grani ara smanjivši rezultat pogotkom Habuša u 86. minuti na 2:3, ali bilo je ipak prekasno da bi se nešto rezultatski promijenilo do kraja susreta, Nedeliš e se uspjelo obraniti i na kraju sasvim zasluženo pobijediti. U 25. kolu Nedeliš e je opet gost, ovaj put u Slatini kod istoimenog doma ina, u subotu 21. travnja, a ekipa Grani ara odlazi na megdan još jednoj me imurskoj ekipi, Mladosti u Prelog.

Odli na partija akovca Odli nu je utakmicu odigrala mlada mom ad akovca na gostovanju kod Podravine u Ludbregu. Imali su nogometaši Izeta Terzi a inicija-

Odli ni akov ani protiv Podravine

tivu tijekom cijelog susreta i to su odli no i sasvim zasluženo naplatili s tri pogotka u mreži doma eg golmana i naravno na kraju ukupnom pobjedom. akov ane je u vodstvo doveo Balent u 29. minuti, te se rezultatom 0-1 otišlo na odmor iako su nogometaši akovca mogli posti i još nekoliko golova. U drugom dijelu nastavila se odli na igra akove ke mom adi, što je drugim golom u 62. minuti naplatio Kosec. Najbolji igra u redovima gostiju Balent pak je svojim drugim pogotkom deset minuta kasnije pove ao prednost svoje ekipe na za Podravinu nedostižnih 3-0. Ipak uspjeli su i doma ini posti i po asni pogodak, strijelac je bio Stubli u samoj završnici susreta. Trener akovca Izet Terzi bio je jako zadovoljan prikazanom igrom svoje mom adi. - Od po etka smo se kvalitetno postavili na svim pozicijama u odnosu na, moramo to priznati, protivnika koji je možda i

malo bolje pripremljen od nas, no moji su igra i odigrali susret maksimalno disciplinirano i onako kako smo se dogovorili, tako da na kraju nije bilo nikakvih problema i sasvim smo zasluženo pobijedili. Zadovoljni su bili i moji igra i jer, bez obzira na trenutni plasman, Podravina je uz Koprivnicu zasigurno jedna od najkvalitetnijih ekipa u ligi i teško je o ekivati da se do e na njihov teren i jednostavno pobijedi. Ono što o ekujemo od sljede e utakmice kod ku e je naravno pobjeda. Kompletni smo, spremni i željni dobre igre ekamo ekipu Podravca i nadam se da bodovi i nakon ove subote ne e napustiti akovec.

Nakon promašaja Preložane stigla kazna Preloška Mladost na žalost nije bila ta ekipa koja je u subotu trebala prekinuti nevjerojatni niz od dvadeset utakmica bez poraza

njihovog imenjaka i vode e mom adi prvenstva Mladosti iz Ždralova. Doma ini su odli no otvorili susret i ve u šestoj minuti poveli golom Furun ije. Nekoliko minuta nakon toga Mladost je mogla još više pove ati svoju prednost da su Hladnik i Kranjec bili prisebniji. Nakon toga glavnu ulogu u susretu preuzima glavni sudac Ke kiš. Prvo nakon o itog prekršaja nad Habušom pušta da se igra nastavi i gosti postižu izjedna uju i pogodak preko Habeka. Do kraja prvog dijela obje su mom adi stvorile nekoliko prilika, ali ni jednu nisu pretvorile u pogodak. U drugi dio susreta gosti su krenuli puno agresivnije i uz suda ki vjetar u le a preokre u u potpunosti rezultat. Prvo je nakon prekršaja nad doma im vratarom Farkašom, kojeg ponovno nije vidio jedino glavni sudac Star evi , u 73. minuti doveo goste u vodstvo od 1:2. U 78. minuti ponovno jedna zanimljiva situacija, ovaj put u gostuju em šesnaestercu. Sad su svi vidjeli prekršaj nad doma im napada em Sabolom, ali Ke kiš ne. Gosti su u posljednjoj minuti nakon TABLICA 1.Mladost Ždralovi 2.Koprivnica 3.Sla na 4.Nedeliš e (-1) 5.Bjelovar 6. akovec 7.Croa a Grabrovnica 8.Ivan ica 9.Podravina 10.Križevci 11.Nedeljanec 12.Podravac 13.Mladost Prelog 14.Grani ar Kotoriba 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

15 15 15 15 14 12 11 11 11 7 7 7 6 6 1 1

7 6 3 4 5 6 4 3 2 5 3 2 3 2 4 1

1 2 5 4 4 5 8 9 10 11 13 14 14 15 18 21

+45 +31 +41 +24 +33 +19 +11 +12 +11 -11 -6 -11 -37 -34 -50 -78

52 51 48 48 47 42 37 36 35 26 24 23 21 20 7 4

jednog brzog kontranapada samo potvrdili svoju pobjedu, strijelac za 1:3 je ponovno Star evi . Na kraju treba spomenuti da je glavni sudac na stadionu u Prelogu na sveop e u enje pozvao i policiju, makar razloga za to uop e nije bilo. No, možda mu je grižnja savjesti govorila da je na terenu najgori pojedinac bio upravo on, pa je smatrao da bi se možda i nešto što se nije dogodilo moglo dogoditi, pa da se za svaki slu aj tu na u i policajci.

Pobjeda još uvijek samo želja za Pribislav ane Nakon dobre igre i osvojenog boda na gostovanju u Orahovici, u Poletu su subotnji susret protiv Nedeljanca o ekivali sa željom u još jedan pozitivan rezultat i eventualnu prvu proljetnu pobjedu, no sve je ostalo na žalost samo na željama. Nedeljanec je ipak bila kvalitetnija i spretnija mom ad, koja je na kraju slavila s 0:2. Goste je u vodstvo nakon jednog udarca iz dosta velike udaljenosti, prilikom kojeg doma i vratar Vibovec i nije baš najbolje reagirao, doveo Piska u 40. minuti. S tom se minimalnom prednosti gostuju e ekipe otišlo i na odmor. Nedeljanec je dobro krenuo i u drugi dio susreta, pa je tako ve u 48. minuti Kova i , nakon velike pogreške doma e obrane, postigao drugi gol za goste. Pokušali su doma i igra i u nastavku susreta u nekoliko navrata u initi nešto konkretnije pred golom Nedeljanca, ali im to na žalost nije pošlo za nogom, ni Halilovi ni Krištofi nisu uspjeli realizirati svoje prilike. Do kraja se mreže nisu tresle pa su nogometaši Nedeljanca ku i otišli s tri za njih tako er vrijedna boda. (so)

20. travnja 2012. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

23. kolo I. ŽNL MNS SLOGA – SPARTAK (MS) 0-1 (0-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Nino Škrobar, Josip Kedmenec, Stjepan Fic. Delegat: Dragutin Hozjak. Strijelac: 0-1 Šegovi (42) SLOGA: Novak, Branilovi N., Vabec Damir, Kolar (od 84. Glad), Vabec Darko (od 46. Vabec Davor), Kosalec, Vugrinec, Zoka, Bali , Juki , Branilovi R. (od 87. Hanžekovi ). Trener: Ivan Hamonajec SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali , Rogina, Šegovi E., Jan ec (od 88. Pavlic), Lovren i , Šegovi S., Juras (od 85. Škvorc), Šegovi I. Trener: Zoran Graši Žuti kartoni: Vabec Damir, Vugrinec, Zoka, Vabec Davor (Sloga); Hali (Spartak)

DINAMO (P) – SOKOL 3-2 (1-1) PALOVEC. Igralište: NK Sokol. Suci: Kristinko Jaluši , Damir Fodor, Dragan Hrustek. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Klekar (19), 1-1 Jan ec (27) autogol, 2-1 Cirkven i (48), 3-1 Štampar (51) 11m, 3-2 Lisjak (75) DINAMO: Vaš, Križai , Žuli Darko, Jan ec, Dodlek, Klekar, Žuli Danijel, Štampar, Mihalovi , Cirkven i (od 55. Hergoti ), Domini . Trener: Zoran Kralji SOKOL: Puh, Mikolaj M, Lisjak, Puh (od 59. Bistrovi ), Novak F., Leich, Mikolaj L. (od 46. Posavec), Vincek, Mun ar, Kova i (od 65. Drk), Novak. Trener: Denis Ratajec Žuti kartoni: Cirkven i , Mihalovi (Dinamo); Lisjak, Mikolaj, Lebar, Puh, Posavec (Sokol) Crveni kartoni: Žuli (Dinamo); Posavec (Sokol)

UKOVEC 77 – TRNAVA (G) 3-2 (0-1) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Damir Aldi , Boris Jakovljev, Toni Fažon. Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 0-1 Mikec (26), 1-1 Anderlin (47), 1-2 Malovi I. (60) 11m, 2-2 Fran i (73) 11m, 3-2 Fran i (80) 11m UKOVEC: Lehki, Hladnjak, Marka , Fran i (od 78. Slavi ek), Bradari , Anderlin, Belovi , Petrovi , Vuk, Herc, Duman i (od 63. Poljak). Trener: Ivan Bartoli TRNAVA: Ivkovi , Blagus, Harmicar (od 83. Markan), Malovi T., Katanec, Pintar, Baksa P., Markuši H. (od 78. Vugrinec), Mikec, Malovi I., Markuši T. Trener: Mladen Vlah Žuti kartoni: Belovi , Vuk, Poljak ( ukovec); Markuši (Trnava) Crveni kartoni: Marka ( ukovec); Pintar (Trnava)

BSK – NAPRIJED (C) 0-0 (0-0) BELICA. Igralište: Mostiš e. Suci: Dražen Jur ec, Borut Križari , Ivan Žganec. Delegat: Antun Martinjaš. BSK: Sternad, Bašek, Šmit, Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi , Petri evi , Paler, Škrilac, Mlinari (od 65. Makar). Trener: Kristijan Mihalec NAPRIJED: Mlinarec, Vlah, Varga, Kemec, Novak, Horvat F, Kemec (od 80. Hižman), Martinec, Horvat P., Glavina, Režek D (od 89. Režek I.). Trener: Dušan Podgorelec Žuti kartoni: Živkovi , Bašek, Mihalec (BSK); Kemec, Režek D., Horvat (Naprijed) Crveni karton: Kemec (Naprijed)

CENTROMETAL (M) – POLET (SMNM) 1-3 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Tihomir Kralji . Delegat: Marijan Sabol. Strijelci: 0-1 Šardi (44), 1-1 Fegeš (45), 1-2 Horvat (71), 1-3 Rihtarec (90) 11m CENTROMETAL: Petkovi , Jurman (od 50. Novak), Buhanec, Pani , Bratkovi , Fu ko (od 71. Lastavec), Fegeš, Gunc, Ba an, Vibovec, Borko. Trener: Krešo Žnidari POLET: urkin, Karlov ec M., Karlov ec M., Sobo an, Hren (od 58. Turk), Horvat, Lisjak (od 61. Makovec), Rihtarec, Gori anec (od 83. Brezova ki), Šardi, Radikovi (od 90. Novak). Trener: Krešimir Šenji Žuti kartoni: Jurman, Fegeš, Borko (Centrometal); urkin, Horvat, Sobo an, Radikovi , Makovec (Polet)

DUBRAV AN – MLADOST (I) 1-4 (0-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Bojan Rodiger. Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 0-1 Murkovi (24), 1-1 Brljak (48), 1-2 Zlatarek (56), 1-3 Orehovec (76) 11m, 1-4 Horvat (87) DUBRAV AN: Me imurec, Jadan (od 89. Ribi ), Vidovi , Hujs, Horvat, Vu enik, Kolman, Špoljar (od 83. Šte i ), Brljak, Nesti , mrlec. Trener: Dražen Horvat MLADOST: Lacko (od 84. Patafta), Leva i (od 57. Jurinec), Bujan, Jaluši (od 73. Talan), Murkovi , Zlatarek (od 80. Krišto i ), Beštek, Orehovec, Kamenar, Novak, Flan i (od 87. Klinec). Trener: Dragutin Naran a Žuti kartoni: Hujs (Dubrav an); Jaluši (Mladost)

SLOBODA (S) – OMLADINAC (NSR) 5-2 (1-2) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Tomislav Herman, Ivica Felker, Željko Kova i . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Srnec (5), 1-1 Krišto i (37), 1-2 Pušar (38), 2-2 Katanec (55), 3-2 Srnec (58), 4-2 Novak (67), 5-2 Petek (78) SLOBODA: Kolar, Hižman (od 55. Levec), Angel (od 50. Hergoti ), Begovi M (od 87. Petek), Buhanec (od 87. Kolar), Katanec, Srnec, Begovi A., Šoštari (od 46. Goricaj), Novak, Petek. Trener: Stjepan Petek OMLADINAC: Tomaši , Perho , Reich (od 75. Posavec), Lukman, alopa, Filipovi , Vukovi (od 72. Lesjak), Pušar, Novak, Krišto i , Drk (od 88. Novak). Trener: Ivan David Žuti kartoni: Filipovi , Reich (Omladinac)

Poletu pobjeda u Macincu za poravnanje na vrhu s Beli ancima Do nova tri boda nogometaši Poleta su stigli u Macincu. Vrijedna tri boda na teškom gostovanju s kojima su se bodovno poravnali na vrhu s BSK-a. U jednoj žustroj utakmici, gdje je glavni sudac Kolari podijelio ak osam žutih kartona gosti iz Martina slavili su s 1:3. Polet je došao u vodstvo golom Šardija u 44. minuti, ali samo minutu nakon toga rezultat poravnao Antonio Fegeš.U 55. minuti doma i su tražili, ali ne i dobili jedenaesterac. Smatrali su naime da je gostuju i vratar prilikom sudara nepropisno zaustavio napada a Centrometala. U 71. minuti gosti ponovo stižu do prednosti od jednog gola preko Matije Horvata. Zanimljivo je bilo i u samoj završnici. U devedesetoj je minuti nakon prodoru kaznenom prostoru doma ih nepropisno zaustavljen Bretove ki, a Kolari je ovaj put pokazaona bijelu to ku. Sigurni realizator kazne za potvrdu Poletove pobjede je bio Luka Riharec. Kod doma ih trojica opomenutih, a kod gostiju ak pet igra a.

BSK-a i Naprijed završili susret bez golova, ali s puno kartona Utakmicu bez golova, ali s ak šest žutih i crvenim kartonom odigrali su BSK i Cirkovljan. Vrlo oštro, u nekim trenucima ak i pre oštro bilo je na Belici. Osim žustrine prilikom oduzimanja lopte protivni kim igra ima igra i obje mom adi nisu se baš previše ikazali u vještinama nogometne igre. U 57. minuti izravni je crveni karton dobio igra gostuju e ekipe iz Cirkovljana Denis Kemec zbog grubog prekršaja nad protivni kim igra em napravljenoga s le a. No, da je sudac Jur ec imao takav kriteriji prema svima, moglo je biti još isklju enih igra a jer je tijekom susreta bilo puno sli nih prekršaja koje je sankcionirao blažom kaznom.

Sloboda s peticom ispratila Omladinac Gledatelji u Slakovcu su zasigurno došli na svoje. U pravoj golijadi mom ad doma e Slobode s visokih je 5:2 slavila protiv Omladinca. Povela je Sloboda preko Srneca ve u petoj minuti, no gosti iz Novog Sela Rok su do kraja poluvremena ne samo uspjeli poravnati, ve i potpuno preokrenuti rezulat. U 37. minuti je za 1:1 zabio Krišto i , a samo minutu kasnije iza vodstvo Omladinca Pušar. U nastavku su igrali samo doma i. Katanec je poravnao rezultat u 55., a onda je uslijedio još jedan pogodak Srneca samo tri minute kasnije. Na dva razlike povisio je Novak u 67. minuti , da bi kona ni rezultat u 78. minuti postavio Dražen Petek. Kod gostiju nitko, kod doma ih pak opomenuta dvojica igra a. Suci odli ni.

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 13 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK), Željko Glavina (Naprijed); 12 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Filip Murkovi (Sloga ); 11 zgoditaka – Denis Srnec (Sloboda S); 10 zgoditaka – Dino Herc ( ukovec 77), Jurica Novak (Omladinac NSR), Željko Mar nec (Naprijed), Miroslav Lisjak (Polet SMNM); 9 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek (Naprijed); 8 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Ma ja Kolar (Podturen), Aleksandar Vincek (Sokol), Dražen Petek (Sloboda S), Goran Krišto (Omladinac NSR), Ivan Malovi (Trnava); 7 zgoditaka – David Šoštari (Sloboda S), Nikola Mun ar (Sokol), Zvonimir Pani , Krunoslav Bratkovi (Centrometal), Ma ja Horvat (Polet SMNM), Bojan Cirkven i (Dinamo P)

DINAMO – POLET (P) 2-3 (0-3)

JADRAN – MLADOST (P) 1-2 (1-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Marijan Duman i Strijelci: 0-1 Patafta (12), 1-1 Mihalic (43), 1-2 Patafta (71) JADRAN: Kova ec, Klju ari , Juras, Podvezanec, Jan ec, Hrasti , Mihalic, Vrbanec, Hajdinjak, Pavlekovi , Podgorelec. MLADOST: Bartoli , Martinec, Kedmenec, Soka , Posavec, Hozjak, Marciuš, Viher, Patafta, Radikovi , Slavi ek.

BSK – RADNI KI (G) 3-2 (1-1) BELICA. Igralište: Mostiš e. Sudac: Zdravo Toplišnjak Strijelci: 1-0 Mati (13), 1-1 Novak J (26), 2-1 Ha ek (60) 11m, 3-1 Ha ek (85), 3-2 Novak J (87) BSK: Horvat J., Horvat V., Pintari , Horvat M., Mlinari , Buhin, Kova ec, Ha ek, Novak, Mati , Vinkovi RADNI KI: Paler, Baksa, Bacinger, Horvat, Carovi , Vlahek, Žilavec, Krznar, Novak D., Novak J., Vodopija

TABLICA

Zanimljivi susret su odigrali Podturen i Puš ine. Doma ini su tijekom dinami ne utakmice s puno šansi na jednoj i na drugoj strani uspjeli sti i do gola i tri boda tek pred sam kraj susreta, u osamdeset i tre oj minuti. Tada je naime zbog igranja rukom jednog igra a Puš ina u gostuju em šesnaestercu opravdano dosu en kazneni udarac. Siguran realizator je bio Mihovil Balenovi . Dva žuta, po jedan za svaku ekipu. Osim dvojice opomenutih igra a iz svake mom adi treba spomenuti i prijavu prvog pomo nog suca Tomislava urile protiv jednog navija a gostuju e ekipe koji ga je ga ao zemljom.

Mladost uspješna u D. Dubravi U posljednja dva kola razbudili su se i strijelci Mladosti iz Ivanovca. Na svojoj je Krbulji to osjetila i ekipa Dubrav ana. Gosti su poveli u 24. minuti, kada doma a obrana nije uspjela zaustaviti Murkovi a. Do kraja poluvremenu obje su mom adi mogle posti i još poneki pogodak no napada i nisu realizirali svoje prilike. Sve su to nadoknadili u drugom dijelu utakmice, posebno gostuju a ekipa. Izjedna uju i pogodak, kasnije se vidjelo, tek samo tra ak nade za doma e je u 48. minuti postigao Brljak. Nakon toga još nekoliko pokušaja Dubrav ana, a onda je krenula serija Mladosti. Prvo je na 1:2 povisio Zlatarek, u 76. minuti je s bijele to ke nakon opravdano dosu enog penala siguran bio Orehovec, da bi pobjedu “hereka“ u 87. minuti samo potvrdio Nikola Horvat. U dinami noj , ali korektnoj igri po jedan opomenuti igra sa svake strane.

1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Spartak 4.Centrometal 5.Sloboda (S) 6.Mladost (I) 7.Podturen 8.Sokol 9. ukovec 77 10.Dinamo (P) 11.Sloga ( ) 12.Dubrav an 13.Naprijed 14.Omladinac (NSR) 15.Puš ine 16.Trnava

Nogometni „vatromet“ u Palovcu Pravu prvenstvenu utakmicu s puno golova, autogolom, penalima, žutim i crvenim kartonima odigrali su Dinamo i Sokol. Jednom rije ju u Palovcu je bilo jako zanimljivo. Prvi su u vodstvo stigli doma ini golom Klekara u 19. minuti. Treba spomenuti i da su imali priliku do i u vodstvo u 23. minuti , no nisu uspjeli realizirati kazneni udarac. Zabili su igra i Dinama i drugi gol na utakmici, ali ne Sokolu ve svojem vrataru Vašu. Naime, u 27. minuti Mihalovi je autogolom poravnao rezultat

PODTUREN – PUŠ INE 1-0 (0-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Željko Turk, Tomislav urila, Siniša Luka i . Delegat: Franjo Fais. Strijelac: 1-0 Balenovi (88) 11m PODTUREN: Kolar D, Okreša, Berdin (od 76. Horvat), Radovan, Balenovi , Kolar A., Mu i , Kerovec, Lepen-Jurak (od 72. Boži R.), Lepen, Boži K. Trener: Damir Vrbanec PUŠ INE: Majurec, Ceilinger, Pintari , Novosel, Dove er (od 76. Vrbanec), Pozder, Klemen i , Celinger, Levani K., Levani D., Kresinger. Trener: Boris or evi Žuti kartoni: Radovan (Podturen); Celinger (Puš ine)

14 15 12 12 11 11 9 10 9 7 7 8 7 7 3 3

6 3 5 3 3 3 6 2 2 5 5 2 4 2 7 4

2 4 5 7 8 8 7 10 11 10 10 12 11 13 12 15

45:15 55:28 47:22 49:34 42:28 43:31 37:30 37:44 30:45 37:35 25:37 44:63 38:55 35:50 22:36 24:57

48 48

41 39

36 36 33 32 29 26 26 26 25 23 16 13

Parovi sljede eg kola: Puš ine – Centrometal, Polet (SMNM) – Dubrav an, Mladost (I) - Dinamo (P), Sokol – BSK, Naprijed - Sloga ( ), Spartak - Sloboda (S), Omladinac (NSR) - ukovec 77, Trnava – Podturen

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Danijel Žuli (Dinamo P), Manuel Posavec (Sokol), Dino Marka ( ukovec 77), Renato Pintar (Trnava), Denis Kemec (Naprijed) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivica Vugrinec, Luka Zoka (Sloga ), Marko Mihalovi (Dinamo P), Marko Borko (Centrometal), David Reich (Omladinac NSR)

Jutarnja matineja pripala Spartaku Uspješni su na akove koj jutarnjoj matineji i bili nogometaši Spartaka protiv Sloge. Sasvim zaslužena pobjeda Sobo anaca, jer su tijekom cijelog susreta imali terensku inicijativu i više od igre u odnosu na u nedjelju nekako indisponiranog doma ina. Bilo je prilika i s doma e strane, no one nisu iskorištene , za razliku od ekipe Spartaka koja je jednu od svojih brojnih tijekom susreta preko Sre ka Šegovi a uspjela u 42. minuti i realizirati. U dosta rastrganoj, ali borbenoj utakmici doma ini su zaradili etiri, a gosti iz Male Subotice jedan žuti karton. Uz poneke sitne pogreške suda ka trojka Škrobar, Kedmenec i Fic bila je OK.

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

STATISTIKA 28 zgoditaka pos gnuto ili 3,5 po utakmici; 5 isklju enih igra a; 36 opomenu h igra a; 8 kaznenih udaraca dosu eno, a 7 realizirano

na 1:1. U istoj su minuti ostali i bez Danijela Žuli a, koji je grubo odgurnuo protivni kog igra a, za što mu je glavni sudac Kristinko Jaluši pokazao crveni karton. Gosti to nisu znali iskoristiti. ak su primili novi zgoditak u 48. minuti, a zabio je Bojan Cirkven i . U 51. minuti dosu eni je još jedan kazneni udarac za Dinamo i ovaj puta je Štampar bio puno uspješniji, te postigao gol za vodstvo Dinama od 3:1. Gosti su do kraja tek uspjeli samo smanjiti rezultat na 3:2 preko Tomislava Lisjaka, ali i ostati bez isklju enog Manueka Posavca koji je zaradio crveni karton zbog korištenja rje nika koji i nije baš najbolje primjeren za sportske terene.

ukov ani zabili u završnici za pobjedu Nogometaši ukovca su stigli tako er do bodova pobjedom 3:2 u jednom skoro ,pa sli nom susretu onom izme u Dinama i Sokola u Palovcu. Svladana je Trnava koja klizi prema drugoligaškom društvu. Poveli su gosti u 26. minuti golom Mikeca,doma ini pak izjedna ili po etkom drugog poluvremena, kada je u 47. minuti gol postigao Anderlin. U novo su vodstvo (koje nisu uspjeli sa uvati do kraja susreta) gosti došli nakon kaznenog udarca koji je uspješno realizirao Malovi . Izjedna ili su doma ini, tako er iz kaznenog udarca u 73. minuti kada je uspješan s bijele to ke bio Fran i . Isti je igra zabio u 80. minuti i pobjedni ki gol za ukovec. Sudac Aldi je pokazao tri žuta kartona doma im i dva gostuju im igra ima, te po jedan crveni za obje mom adi radi druge javne opomene.

VETERANI – ZAPAD – 18. KOLO

VETERANSKA liga „Sjeverozapad”

DINAMO – MLADOST (I) 0-3 (0-1)

ŠENKOVEC – BRATSTVO 1-2 (1-2)

DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Dragutin Novak Strijelci: 0-1 Lajtman (30), 0-2 Varga (58), 0-3 Kralji (64) DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Jan ec, Pintar, Husi , Biber, Jasenovi , Hliš , Vugrinec. MLADOST: Bujani , Klinec, Jambrovi , Varga, Fu ko (od 46. Višnji ), Tkal ec, Lajtman, Bašek (od 46. Pojer), Žvorc (od 46. Plevnjak), Perone, Žbulj (od 46. Kralji )

ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 1-0 Toplek (18), 1-1 Šari (32), 1-2 Srnec (40) ŠENKOVEC: Palatinuš, Baranaši , Polak, Kolar D., Ratajec, Križai , Toplek, Pušar, Zaspan, Saboli , Mikac. BRATSTVO: Šolti , Žnidari , Srnec, Horvat, Tomaši , Zeli , Vrbanec, Šari , Graši , Balent, Boži P.

Trinaesto kolo nesretno za doma ine

VETERANI – ISTOK – 18. KOLO

PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Željko Novak. Strijelci: 0-1 Radek (10), 0-2 Mihalkovi (31), 0-3 Novak (33), 1-3 Koprivec (52), 2-3 Kolari D (67) 11m DINAMO: Modrinjak, Križai , Furdi, Cirkven i , Domini , Koprivec D., Kolari I., Kolari D., Vugrinec, Koprivec Z., Jankovi . POLET: Stamenkovi , Horvat, Iva i , Pletikapa, Prprovi , Sever, Novak, Šolti , Mihalkovi , Radek, Fodor.

Podturen do tri boda u napetoj završnici

SPARTAK – VIDOV AN 4-0 (1-0)

SOKOL – SLOGA 0-4 (0-2)

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Velimir Leva i Strijelci: 1-0 Križai (12), 2-0 Taradi (55), 3-0 Pintar (57), 4-0 Lon ari (85) SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I., Hrasti , Milijan i , Horvat, Križai M., Juras, Taradi, Lon ari , Graši (od 46. Pintar) VIDOV AN: Pišpek, Lukša, Vidovi , Kvakan, Pongrac, Šte i , Nesti , Kuzmi , Fabi , Vidovi , Gašpari

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Darian Zadravec Strijelci: 0-1 Pintari (22), 0-2 Pintari (25), 0-3 Pintari (50), 0-4 Pintari (73) SOKOL: Petak, Jambreši , Mance (od 75. Glavina), Zadravec, Novak, Leško, Trstenjak Marijan, Kova i , Filipan, Posavec, Mavrek SLOGA: Grkavac, Leva i , Glad, Vraži , Belec, Štampar (od 46. Varga), Mikuli (od 35. Pongrac), Vincek, Colev, Blažeka (od 75. Baumhak), Pintari

TABLICA 1.Spartak 17 12 1 4 59:13 37 2.Mladost (I) 15 11 3 1 48:15 36 3.BSK 17 11 2 4 51:24 35 4.Hodošan 17 11 1 5 77:30 34 5.Mladost (Pr.) 16 11 0 5 30:25 33 6.Dinamo (D) 17 7 5 5 34:21 26 7.Vidov an 17 7 3 7 46:42 24 8.Radni ki 17 5 7 5 34:37 22 9.Podturen 16 5 3 8 37:47 18 10.Dinamo (P) 17 4 5 8 29:41 17 11.Polet (P) 15 3 0 12 23:54 9 12.Kraljev an 38 16 2 3 11 25:74 9 13.Jadran 17 0 3 14 17:87 3 Parovi sljede eg kola: Podturen - Kraljev an 38, Polet (P) - Dinamo (D), Mladost (I) – Jadran, Mladost (Pr.) – Spartak, Vidov an – BSK, Radni ki - Hodošan

HAJDUK (B) – SLOBODA (M) 0-4 (0-1) BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Mesari (31), 0-2 Mesari (48), 0-3 Mesari (65), 0-4 Varga (77) HAJDUK: Mar ec, Vinkovi , Grabrovi , Žnidari , Alijaševi , Gregorin i , Šafari , Mar ec, Slunjski, Hergoti , Šafari SLOBODA: Kova ec, Vinceti , Varga, Žižek, Bratkovi , Vidovi , Gori anec, Mihoci, Plevnjak, Mar ec, Mesari

OMLADINAC – SLOBODA (S) 3-2 (1-0) N.SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Vukovi (39), 2-0 Varga (47), 3-0 Varga (49), 3-1 Lovrec (76), 3-2 Cirkven i (84) OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Podgorelec, Fric, Bel, Jaklin, Turk, Vukovi , Vinko, Varga, Januši SLOBODA: Posavec, Goricaj, Tomši , Koruni , Sen ar, Srnec, Kiri , Koruni , He a (od 46. Lovrec), Krišto i , Petek (od 46. Cirkven i )

AKOVEC – POBJEDA 0-0 (0-0) AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Marinko Hrušoci AKOVEC: Tropša, Bogdan, Radovan, Ga al, Duji , Šte i ar, Šenji, Kneževi , Hamonajec B, Kolari , Sobo an, Hamonajec K. POBJEDA: Mikulan, Treska, Kova , Horvat, Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Cvetkovi , Zorkovi , Krizman

STRAHONINEC – MA KOVEC 4-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: Športski park. Sudac: Franjo Hergoti Strijelci: 1-0 Zorkovi (53), 2-0 Zorkovi (54), 3-0 Tomaši (70), 4-0 Tomaši (78) STRAHONINEC: Trupkovi , Patafta, Hadži , Drabi , Kolar, Aldi , Šimuni , Bali , Pavlekovi , Tomaši , Sen ar MA KOVEC: Šari , Zebec, Vukovi , Strahija, Kukovec, Dodlek, Blažon, Hranjec, Vrbanec, Damiš, Bedi

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Omladinac (NSR) 3.Sloga ( ) 4.Strahoninec 5.Pobjeda 6.Sloboda (S) 7.Bratstvo (SV) 8.Sokol 9.Omladinac (M) 10. akovec 11.Sloboda (M) 12.Šenkovec 13.Hajduk (B)

16 16 17 17 17 17 16 17 16 16 17 17 17

12 12 10 10 8 8 8 6 3 3 4 3 1

1 0 4 3 5 5 4 3 5 4 2 4 0

3 4 3 4 4 4 4 8 8 9 11 10 16

46:22 50:27 42:24 61:35 55:30 47:35 48:32 41:44 29:39 30:41 37:51 29:48 20:107

37 36 34 33 29 29 28 21 14 13 13 13 3

Parovi sljede eg kola: Bratstvo (SV) – Strahoninec, Omladinac (M) – Sokol, Sloga ( ) - Hajduk (B), akovec - Sloboda (M), Pobjeda - Omladinac (NSR), Sloboda (S) - Nedeliš e

U 13. kolu veteranske lige sjeverozapadne skupine najuvjerljiviju pobjedu od ak 1:7 je ostvarila ekipa Venere na gostovanju u Zasadbregu. Gosti su bili e ikasni i na utakmici Dubrav an – Bratstvo (J), “utrpavši “ doma inima pet, a primivši pritom samo jedan pogodak. Mura pak je u Donjem Koncov aku slavila s istih 0:3. Doma e su pobjede u ovom kolu ostvarili tek Polet u Svetom Martinu na Muri protiv Zebanca sa 3:2 i Mladost u Selnici protiv Napretka s 2:1.

TABLICA 1.Polet SMNM 2.Bratstvo (J) 3.Venera PMP 4.Mladost (S) 5.Mura 6.Zebanec 7.Dubrav an 8.Napredak 9.D. Koncov ak 10.Zasadbreg

13 12 13 12 13 13 13 13 13 13

9 7 6 7 7 5 4 4 2 3

1 4 4 1 1 2 3 1 3 0

3 1 3 4 5 6 6 8 8

28:11 33:16 39:22 27:18 28:21 27:27 21:31 23:31 15:29 16:51

28 25 22 22 22 17 15 13 9 9

Parovi sljede eg kola: Venera PMP - Polet SMNM, Zebanec - D. Koncov ak, Mura - Mladost (S), Napredak – Dubrav an, Bratstvo (J) - Zasadbreg

20. travnja 2012.

23. kolo II. ŽL MNS - istok GALEB – CROATIA 0-0 (0-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Velimir Leva i , Josip Novak, Vlado Blaži . Delegat: Željko Bacinger. GALEB: Dolenec, Fleten, Mihoci (od 72. Hertelendi), Petri , Soka , Erdelji (od 61. vuk), Pigac (od 72. Kos), Fran i , Zadravec, Balent, Mihaljac. Trener: Damir Pigac CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Ivanuši (od 57. Ruži ), urin, Kozjak, Bali D., Križan (od 80. Hanžekovi ), Jeleni , Kr mar, Šafari , Bali J. Trener: Miljenko Bali Žuti kartoni: Soka (Galeb); Jeleni (Croatia) Crveni karton: Hunjadi (Croatia)

KRALJEV AN 38 – MLADOST (SM) 3-2 (2-2) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Stjepan Novak. Delegat: Petar Krha Strijelci: 1-0 Cvek (8), 1-1 Papak J. (34), 1-2 Igrec (35), 2-2 Novak (39), 3-2 Štefok (90) KRALJEV AN: Juras, Štefok, Stankov, Slavi ek, Novak, Cvek, Stankovi Bojan, Stankovi Boris, Špoljar, Lipi , Vlah. Trener: Dubravko Miš in MLADOST: Kranjec (od 74. Orehovec D.), Bogdan (od 46. Grozdek), Žini (od 61. Musta D.), Papak J., Šulj, Blažin i , Markovi (od 74. Orehovec D), Štrok, Igrec, Papak F., Posavec. Trener: Ivan Vidovi Žuti karton: Papak J. (Mladost)

BRATSTVO (SV) – HODOŠAN 1-2 (1-1) S.VES. Igralište: Sportski park. Suci: Darjan Zadravec, Branko Martan, Boško Martan. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Horvat M (8), 1-1 Medved (28), 1-2 Bašnec (62) BRATSTVO: Lajtman, Bacinger, Zlatarek, Saka , Magdaleni , Varga, Vlahov, Medved (od 68. Krišto i ), Hižman B (od 38. Kopjar), Horvat M., Horvat S. Trener: Goran Hižman HODOŠAN: onkaš, Blagus (od 58. Naran a), Vadlja (od 68. Bergovec), Sinkovi , Krampa , Blagus, Vlah, Bašnec, Jakši , Kova , Strahija. Trener: Goran Strahija Žuti kartoni: Hižman, Horvat S (Bratstvo); Vlah, Blagus (Hodošan)

BORAC PMP – DINAMO (D) 3-3 (2-2) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac. Suci: Zoran Hajdinjak, Franjo Horvat, Dino Horvat. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Krznar S (10), 0-2 Debelec (21), 1-2 Ribi (23), 2-2 Ribi (29) 11m, 3-2 Gavez (51), 3-3 Krznar S (55) BORAC: Vlah, Jan ec (od 60. Telebuh), Kova i , Blažin i , Markan, Brumen (od 60. Zrna), Gavez, Baksa (od 70. Radikovi ), Ribi , Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi DINAMO: Novak, Borovec, Gregori , Krznar A., Krznar S., Brez (od 87. Baranaši ), Debelec (od 89. Ov ar), Obadi , Teža ki, Trstenjak, Peras (od 46. Furdi). Trener: Marko Obadi Žuti kartoni: Brumen, Rušanec, Ribi , Srpak, Kova i , Radikovi (Borac)

DRAŠKOVEC – VIDOV AN 1-0 (0-0) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Robert Radek, Željko Novak, Josip Jurinec. Delegat: Slavko Novak Strijelac: 1-0 Kavran (65) DRAŠKOVEC: Taradi, Turk, Židov (od 18. Repalust L), Smrk, Baranaši , Matja i David, Debelec (od 87. Matja i Danijel), Mlinari , Kavran, Pišpek, avlek. Trener: Božidar Repalust VIDOV AN: Kranjec, Lukša, Hrman, Ku an, Matulin, Nemet Dino, Nemet Danijel (od 59. Petri ), Friš i , Orehovec (od 76. Vukoti ), Matulin, Škoda. Žuti karton: Nemet Dino (Vidov an)

GRANI AR – DRAVA (DM) 2-1 (1-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Matija Horvat, Branko Bacinger, Željko Hajdarovi . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Novak (14), 1-1 Igrec (42), 2-1 Paler (71) 11m GRANI AR: Pancer, Lovrek, Blažon, Paler, Leva i , Drvoderi D, Lisjak, Novak (od 90. Petak), Drvoderi S., Leva i (od 71. Drvoderi N.) Trener: Antonio Drvoderi DRAVA: Ko iš (od 71. Bartoli ), Kos, Miser, Igrec Z, Hošnjak, Igrec F (od 78. Ivaci), Vuk, Igrec D.), Bartoli , Lipi , Herc. Trener: Tomislav Lipi Žuti kartoni: Drvoderi , Leva i (Grani ar); Miser, Igrec Z. (Drava) Crveni karton: Ko iš (Drava)

23. kolo II. ŽNL MNS - zapad PLAVI – MLADOST (S) 4-0 (1-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Milivoj Bali , Mario Pintari , Marinko Hrušoci. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Ma ari (23), 2-0 Nerer (47), 3-0 Nerer (73), 4-0 Nerer (77) PLAVI: Novak T (od 76. Srnec), Radikovi , Novak A. (od 76. Novak G.), Škvorc, Vabec, Vugrinec R (od 59. Vugrinec J.), Nerer, Ma ari M, Erdelja, Zadravec (od 85. Gori anec), Ma ari J. Trener: Nenad Srnec MLADOST: Hozjan, Vinko, Zobi , Stojko, Živko (od 60. Ko ila), Hren, Vran i (od 84. Novak), Leva i , Tuksar, Radikovi , Murkovi . Trener: Marijan Mohari Žuti kartoni: Zadravec (Plavi); Vinko (Mladost)

BRATSTVO – ZASADBREG 1-1 (0-0) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Franjo Hergoti , Antun Koruni , Dario Kos. Delegat: Dragutin Koruni Strijelci: 0-1 Šajnovi B (58), 1-1 Horvat (90) BRATSTVO: Jelen i , Kutnjak (od 75. Novak), Antoli , Kirec, Jambrovi (od 35. Saka ), Leva i , Gori anec (od 70. Baumgartner), Horvat, Jurovi , Ma ari , Trstenjak. Trener: Zdravko Modlic ZASADBREG: Novak, Rodinger Florijan, Mesari Davor, Novak, Mesari Dušan, Rodinger Filip, Gori anec, Šimunkovi D., Šajnovi , Sabol ec, Dunjko (od 46. Šajnovi S). Trener: Dražen Novak Žuti kartoni: Kirec (Bratstvo); Rodinger Florijan, Rodinger Filip (Zasadbreg)

MURA – SLOBODA (M) 4-2 (2-0) HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Darko Filip i , Filip Aldi , Antun Kukovec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Na (3), 2-0 Vuruši (23) 11m, 3-0 Vuruši (46), 3-1 Posavec (61), 3-2 Tisaj (80), 4-2 Vuruši (90) MURA: Novak D., Lipovi , Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko D., Vinko, Dragoja (od 70. Vrši ), urin, Breznik, Na (od 84. Sobo an). Trener: Dražen Novak SLOBODA: Deban, Rešetar, Novak (od 62. Horvat), Požgaj, Tisaj, Želježnjak, Lukman, Gori anec (od 31. Cerovec), Bubek, Sovar, Posavec (od 74. Šafari ). Trener: Mladen Ku ek Žuti kartoni: Na , Lipovi (Mura); Šafari , Rešetar (Sloboda)

VENERA PMP – JEDINSTVO (GM) 0-2 (0-1) SV.JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Marijan Duman i , Renato Posavec, Petar Ruži . Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 0-1 Krumpi (12), 0-2 Ladi (64) VENERA: Kocijan, Ambruš T. (od 57. Srnec), Ambruš E., Ambruš I. (od 46. Vabec L.), Novak, Kova i , Kerman, Škvorc (od 90. urin), Vabec I., Vabec R., Cvetkovi . Trener: Saša Mihali JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (od 74. Novak M), Novak D (od 70. Mohari ), Mikulan G, Plantak, Vuk, Mikulan D., Ladi , Horvat M (od 85. Krumpi M), Trtinjak (od 81. Pani ), Golub (od 78. Borko). Trener: Roman Trtinjak Žuti kartoni: Ambruš I., Vabec I., Kerman (Venera); Mikulan, Novak (Jedinstvo)

STRAHONINEC – DRAVA (K) 2-0 (1-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-Stipi . Suci: Zoran Novak, Dragutin Novak, Darko Pokriva . Delegat: Dragutin Šafari Strijelci: 1-0 Brez (28), 2-0 Štefulj (56) STRAHONINEC: Bertapelle, Krišto i , Višnjari (od 89. Horvat), Zlatarek, Štefulj (od 82. Kuqi), Vrbanec N, Kolari , Brez (od 85. Fu ko), Vrbanec B (od 87. Graf), Mar ec, Drabi (od 47. Ri ko). Trener: Ivan Zobec DRAVA: Mohari , Jaluši , Florijan i , Carevi M (od 29. Postružin), Bajkovec, Šol, Dombaj, Tomaši , Carevi B. (od 87. Zanjko Mihael), Plaftak (od 72. Jozi ), Treska (od 88. Zanjko Marin). Trener: Veldin Kari Žuti kartoni: Ri ko, Kuqi (Strahoninec)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Derbi susjeda u Tur iš u uz vatromet golova bez odluke Uvjerljivu gostuju u pobjedu u ovom je kolu ostvario i lider prvenstva. Naime , Mladost iz Palinovca je neokrznuta prošla i kroz Podbrest. No, nije tijekom utakmice izgledalo sve tako jednostavno. Pobjedu su u dosta nervoznoj utakmici gosti osigurali tek u posljednjih sedam minuta. Prvo za vodstvo od 1:0 zabio Vadlja u 83. minuti, u 87. Talan je postigao pogodak za vodstvo od 2:0, da bi to ku na i stavio Fileš u devedesetoj. Zabili su igra i Mladosti jedan gol i u 63. minuti, no sudac Tuksar ga nije priznao, pri emu je zapravo najviše pogriješio drugi pomo ni Puklavec. Na gostovanju su slavili i nogometaši Hodošana. Oni su s 1:2 bili bolji od Bratstva iz Savske Vesi. Poveli su doma ini ve 10. minuti golom Medveda, no to je bilo sve od njih. U utakmici s puno pogrešaka na obje strane, posebna je pri a bio glavni sudac Zadravec koji je vrlo loše vodio susret. Ono što doma i nisu , gosti su iskoristili. U 28. minuti Zdravko Bašnec je poravnao rezultat, da bi u 62. minuti svojim drugim golom i odlu io pobjednika ovog susreta za brzi zaborav. Sivi ka Dubrava je u ehovcu stigla jednim ali vrijednim pogotkom do tri boda. Prvi dio susreta obje su mom adi odigrale za brzi zaborav. Jedino što bi se moglo izdvojiti je gostuju i pokušaj udarca glavom, kada je Mur-

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Hodošan 3.Croa a 4.Grani ar (N) 5.Mladost (SM) 6.Galeb 7.Kraljev an 38 8.Vidov an 9.Dinamo (D) 10.Dubrava 11. SK 12.Drava (DM) 13.Borac PMP (T) 14.Budu nost (P) 15.Draškovec 16.Bratstvo (SV)

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

17 14 11 11 11 9 10 10 9 9 8 8 6 6 5 4

3 4 7 5 4 6 3 2 4 3 2 2 4 1 4 2

2 4 4 6 7 7 9 10 9 10 12 12 12 15 13 16

77:21 57:28 42:26 38:25 48:39 39:28 34:42 41:49 46:42 25:34 39:40 42:53 28:50 28:49 25:57 25:51

54 46 40 38 37 33 33 32 31 30 26 26 22 19 19 14

Parovi sljede eg kola: Budu nost (P) - Galeb, Mladost (Pal.) - Draškovec, Vidov an - Grani ar (N), Drava (DM) - SK ehovec, Mladost (SM) - Bratstvo (SV), Hodošan - Borac PMP (T), Dinamo (D) - Croa a, Dubrava - Kraljev an 38

kovi prebacio loptu preko gola. U drugom dijelu susreta preslikana igra (odnosno pokušaja nekakve igre) iz prvih etrdeset minuta. Vrijedan spomena samo je fantasti an pogodak Škvorca u 86. minuti. ak šest golova vidjelo je tristotinjak gledatelja u Tur iš u na susretu izme u Borca i Dinama iz Domašinca. U utakmici s mnogo prilika na jednoj i na drugoj strani. Poveli su gosti u desetoj minuti golom Krznara, a na 0:2 je povisio Debelec u dvadeset prvoj minuti. No , doma ini se nisu predali. Ve u 23. minuti Ribi je prvo smanjio gostuju e vodstvo na 1:2, da bi samo šest minuta kasnije iz opravdano dosu enog kaznenog udarca isti igra svojim drugim golom izjedna io rezultat. U 51. minuti doma i su potpuno preokrenuli rezultat i golom Gaveza poveli 3:2. Ali to ku na i u ovom je susretu stavio igra koji je postigao i prvi pogodak. Stjepan Krznar zabio je je drugi gol za Dinamo i kona ni rezultat 3:3. Još jednu utakmicu bez pobjednika, ali i bez golova su odigrali Galeb i Croatia iz Orehovice. Tijekom susreta niti jedna ekipa nije realizrala svoje prilike za postizanje pogodaka, pa je ovaj rezultat, odnosno podjela bodova sasvim zaslužena. Zaiskrilo se tek pri samom kraju susreta , kada su gosti smatrali da su ošte eni za kazneni udarac jer je po njima lopta u doma em šesnaestercu pogodila u ruku nekoga od igra a Galeba. No , glavni sudac Leva i nije pokazao na bijelu to ku , ve drugi, isklju uju i kartomn gostuju em igra u Marku Hunjadiju.

BUDU NOST (P) – MLADOST (P) 0-3 (0-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Vjeran Tuksar, Danijel Ko ila, Mladen Puklavec. Delegat: Dragutin Vuk Strijelci: 0-1 Vadlja (83), 0-2 Talan (87), 0-3 Fileš (90) BUDU NOST: Ciglari B, Ciglar, Hali T, Kodba, Domini , Višnji , Hali A. (od 90. Lon ari ), Lastavec, Ciglari D (od 65. Novosel), Martinec, Miši . Trener: Danijel Ciglar MLADOST: Mar ec, Baksa, Možek Z (od 90. Cirkven i ), Podgorelec, Kova i , Fileš, Možek M., Murkovi (od 90. Gorupi ), Mlinarec (od 26. Valenti ), Vadlja, Talan. Trener: Josip Šegovi Žuti kartoni: Višnji , Miši , Hali A., Hali T. (Budu nost); Mar ec, Murkovi (Mladost)

SK – DUBRAVA 0-1 (0-0) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Dario Bubek, Renato Vuk, Morano Vlah. Delegat: Željko Štefanac Strijelac: 0-1 Škvorc (86) SK: Novak, Baranaši , Višnji (od 46. Kekenj), Bašnec, Puri , Lon ari , Božek, Horvat N (od 71. Horvat D.), Horvat I., Lon ari , Kramar. Trener: Davor Horvat DUBRAVA: Mu i , Jambroši , Turk (od 52. Varga), Tkalec, Drvoderi , Bobi anec Matija, Paler, Novak, Vidovi (od 65. Bobi anec), Paler, Novak, Vidovi (od 65. Bobi anec Mihael, Škvorc, Murkovi (od 61. Žganec). Trener: Ivan Ratajec Žuti kartoni: Horvat N., Horvat I. ( SK); Tkalec, Škvorc (Dubrava)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Marko Hunjadi (Croatia), Danijel Ko iš (Drava DM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mar n Jeleni (Croa a), Boris Hižman (Bratstvo SV), Josip Ribi , Darko Srpak, Goran Kova i (Borac PMP), Dino Nemet (Vidov an), Dominik Drvoderi (Grani ar N), Tomislav Miši (Budu nost P), Simon Tkalec (Dubrava)

STATISTIKA 22 zgoditaka pos gnuta ili 2,7 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 28 opomenu h igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Uspješni doma ini su bili u Novakovcu doma i “Grani ari“ protiv Drave iz Donjeg Mihaljevca. Ve na samom po etku napada i obje ekipe su imale nekoliko prilika,no niti jedna nije iskorištena. Ipak u 14. minuti Novak dovodi doma ina u vodstvo od 1:0. Nisu se predavali niti gosti, pa pri samom kraju prvog djela Igrec postiže pogodak za poravnanje rezultata na 1:1. U drugom su poluvremenu doma ini su 71. miniti iskoristili najstrožu kaznu, koju je skrivio gostuju i vratar, kada je prekršajem zaustavio doma eg napada a i pritom zaradio crveni karton. Sigurni realizator s bijele to ke je bio Tomica Blažon. Do kraja susreta mreže se više nisu tresle. U Draškovcu je tako er odigrana jedna prava borbena, prvenstvena utakmica na kojoj je nedostajalo na žalost gledatelja još možda nekoliko golova. Taj jedan , ali tri boda vrijedan za doma e je postigao Hrvoje Kavran u 65. minuti. Dinami nu, ali i prili no nepovezanu igru prikazale su tijekom cijelog susreta ekipe Kraljev ana i Mladosti iz Svete Marije. U utakmici s više rezultatskih preokreta, prvi su poveli doma ini u osmoj minuti golom Vjekoslava Cveka.na 1:1 je izjedna io Papak u 34,a ve idu e minute gosti su golom Igreca i poveli 1:2. Do kraja poluremena Kraljev an je preko Novaka u 39. minuti poravnao rezultat na 2:2. Pobjedni ki gol postigao je Štefok u posljednjoj minuti suda ke nadoknade vremena za veliko slavlje doma ina. Treba spomenuti i da je tijekom susreta doma a tri puta pogodila i okvir gola.

LISTA STRIJELACA

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Utakmice zasjenila tragi na smrt igra a NK Trnovec Susret izme u Me imurca i Trnovca nije odigran zbog smrtnog slu aja igra a Trnovca koji je poginuo u prometnoj nesre i. Velimir Habrun (22) iz Sra inca poginuo je, a još dvije osobe su ozlije ene u prometnoj nesre i koja se prošle subote nave er oko 22 sata dogodila na državnoj cesti D35 u mjestu Ivane ko Naselje. Poginuli je bio putnik u automobilu koji je sletio s ceste i prevrnuo se na krov. Pritom su ozlije eni i 21-godišnja voza ica i 31-godišnji suvoza koji su prevezeni u Op u bolnicu Varaždin i zadržani na lije enju. Velimir Habrun ro en je i živio u Sra incu, a mnogi ga pamte s nogometnih travnjaka. Kao klinac igrao je varaždinsku Slobodu da bi ve kao desetogodišnjak stigao u Varteks kao veliki talent. U Varteksu se zadržao šest godina, a karijeru je nastavio u Me imuju, gdje je ostao do juniora. U seniorskoj karijeri igrao je u Nedeljanec, slovenskom Ormožu, a posljednje je nastupao za NK Trnovec. Tragi na vijest koja je donijela odgodu utakmice Trnovca. Rudar je u Murskom Središ u bez ve ih problema slavio protiv Šenkovca. Kvalitetnom i borbenom igrom doma ini su osvojili nova tri boda. Ve u drugoj minuti doma ini su poveli golom Alena Kova i a, da bi u petnaestoj Šolti povisio na 2:0 i tim se razultatom otišlo na odmor. U drugom je dijelu Rudar još više poja ao ritam igre, što im je donijelo pove anje vodstva na 3:0 pogotkom Šprajca. Do kraja susreta gosti su postigli tek po asni gol u sedamdeset petoj minuti kada je za Šenkovec gol za kona nih 3:1 zabio Neno Ban. Iako su gosti iz Štrukovca poveli golom Karla Gori anca u 28. minuti, Jedinstvo u Novom Selu na Dravi nije dozvolilo iznena enje. U 40. je na 1:1 izjedna io Jaluši , da bi u 76. minuti Popovi zabio za pobjedu doma ina. Jedinstvo je bilo puno konkretnije u drugom dijelu susreta ta na kraju sasvim zasluženo pobijedilo. Po dvojica opomenutih igra a sa svake strane. U derbiju za elja, pred dvjestotinjak gledatelja Strahoninec je osvojio vrijedne bodove protiv Drave iz Kuršanca. Poveli su doma ini u dvadeset i osmoj minuti preko Daria Breza, a kona nih 2:0, postavio je u pedest i šestoj minuti Robert Štefulj. Odli nu utakmicu odigrali su nogometaši Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca na gostovanju u Svetom Juraju na Bregu, gdje su slavili s 0:2. Njihova ista pobjeda, za razliku od nekoliko bezobraznih „navija a“. Jedinstvo je na travnjaku bilo tijekom cijelog susreta bolja i kvalitetnija

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Zoran Strahija (Hodošan); 20 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), San no Debelec (Dinamo D); 16 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Dejan Lon ari ( SK), Stjepan Krznar (Dinamo D); 12 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM); 11 zgoditaka – Marko Mihaljac (Galeb); 10 zgoditaka – Dario Vadlja, Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan), Miroslav Pigac (Galeb), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 9 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a), Nikola Štrok (Mladost SM); 8 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Luka Repalust (Draškovec), Aleksandar Kramar ( SK), Luka Lipi (Kraljev an 38), Antonio Drvoderi (Grani ar N), Goran Orehovec (Drava DM), Zdravko Bašnec (Hodošan); 7 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Josip Ribi (Borac PMP)

ekipa što su i rezultatski naplatili. Prvo je za vodstvo od 0:1 gol postigao Krumpi u dvanaestoj, pobjedu je samo potvrdio Ladi u osamdeset i šestoj minuti. Najuvjerljivija ekipa u minulom su kolu bili Plavi iz Peklenice koji su s visokih 4:0 slavili protiv Mladosti. Golijada je zapo ela u dvadeset tre oj minuti kada je mrežu gostiju prvi zatresao Ma ari . Tim je rezultatom zvršilo prvo poluvrijeme. No, u drugom su doma i “stisnuli gas“. Trostruki strijelac je bio Miljenko Vran i . Prvo je za 2:0 zabio u etrdeset sedmoj, zatim u 73. minuti za 3:0, da bi po etvrti put po loptu u svoju mrežu gostuju i vratar Hozjan morao u 77. minuti. U svakoj ekipi opomenut je po jedan igra . etiri je pogotka u ovom kolu postigla i Mura protiv mihovljanske Slobode u Hlapi ini, ali je pritom i dva primila. Poveli su doma ini u 37. minuti pogotkom Na a,na 2:0 je povisio Vuruši u dvadeset tre oj minuti iz kaznenog udarca, nakon što je doma i napada prekršajem zaustavljen u šesnaestercu Slobode.Po etkom drugog dijela u 46. minuti se za Murino vodstvo od 3:0 pobrinuo Dragoja. Nakon toga doma e se mom ad malo opustila, što gosti koriste i prvo u 61. minuti Posavec smanjuje na 3:1, da bi u osamdesetoj drugi gol za oste postigao Tisaj. No to je bilo sve od ekipe Slobode. Doma i su još jednom zatresli mrežu

TABLICA 1.Rudar 2.Jedinstvo (GM) 3.Venera PMP 4.Mura 5.Jedinstvo (NSD) 6.Me imurec 7.Hajduk (Š) 8.Mladost (S) 9.Bratstvo (J) 10.Trnovec 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Plavi (Pek.) 14.Zasadbreg 15.Strahoninec 16.Drava (K)

22 22 22 22 22 21 22 22 22 21 22 22 22 22 22 22

19 12 10 11 10 10 10 9 9 9 8 8 7 7 5 6

1 3 6 2 4 4 4 4 3 2 3 2 3 2 5 2

2 7 6 9 8 7 8 9 10 10 11 12 12 13 12 14

75:18 39:35 30:24 52:44 51:34 43:32 37:33 27:39 41:48 39:43 34:46 36:44 38:38 31:50 27:42 26:56

58 39 36 35 34 34 34 31 30 29 27 26 24 23 20 20

Parovi sljede eg kola: Bratstvo (J) – Rudar, Zasadbreg - Jedinstvo (NSD), Hajduk (Š) – Mura, Sloboda (M) - Venera PMP, Jedinstvo (GM) – Me imurec, Trnovec - Plavi (Pek.), Mladost (S) – Strahoninec, Drava (K) - Šenkovec

31 zgoditak – Dario Šol (Rudar); 28 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 16 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 13 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec), Goran Kolar (Šenkovec), Alen Kova i (Rudar); 12 zgoditaka – Luka Jurovi (Bratstvo J), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.); 11 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec); 10 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Karlo Gori anec (Hajduk Š); 9 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Me imurec), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Karlo Posavec (Sloboda M), Marko Šol (Rudar); 8 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Miran Vinko (Bratstvo J), Krunoslav Tuksar (Mladost S); 7 zgoditaka – Diego Mar ec (Zasadbreg), Zvonimir Šol (Drava K), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dejan Jambroši (Jedinstvo NSD), Valentin Kuqi (Strahoninec), Robert Vinko (Mladost S), Ivan Zadravec (Plavi Pek.), Filip Rodinger (Zasadbreg)

STATISTIKA 23 zgoditaka pos gnuto ili 2,8 po utakmici; isklju enja nije bilo; 20 opomenu h igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

RUDAR – ŠENKOVEC 3-1 (3-0) M.SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Mihael Belovi , Lidija Kralji , Martin Hrušoci. Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Kova i (2), 2-0 Šolti M. (15), 3-0 Šolti D (38), 3-1 Zemlji (75 RUDAR: Rajf M., Simun (od 79. Vinko), Kova i (od 66. Varga), Šprajc, Vuri, Šolti D., Županec (od 79. Žganec), Antolovi , Zadravec, Šolti N. (od 63. Liklin), Šolti M. Trener: Anton Srša ŠENKOVEC: Novak G., Novak Matija, Novak Marko (od 34. Kranjec), Vugrinec, Ban, Kanski (od 46. Leško), Kukovec), Farkaš (od 46. Zemlji ), Culjak (od 46. Radikovi ), Fu ko, Kolar. Trener: Marijan Kolar

JEDINSTVO – HAJDUK VINDIJA 2-1 (1-1) N.SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Damir Klari , Ivan Vlahek, Dominik Filipaši . Delegat: Davor Drvenkar. Strijelci: 0-1 Gori anec (28), 1-1 Jaluši (40), 2-1 Popovi (76) JEDINSTVO: Varga, Jaluši (od 46. Bušetin in), Štajerec, Jaluši , Jambroši , Rešetar, Vuruši , Novak (od 88. Bezek), Popovi , or evi (od 80. Lešnjak), Škvorc (od 46. Novosel). Trener: Mladen Rešetar. HAJDUK V: Jurovi , Hrženjak (od 64. Jurovi ), Tkal ec, Šopar, Šegovi , Leva i , Debelec, Gori anec, Radikovi , Govedi , Mikulaj. Trener: Robert Gori anec Žuti kartoni: Jaluši , Jambroši (Jedinstvo); Govedi , Hrženjak (Hajduk V)

Debana u 90.-oj kada je svoj drugi gol na utakmici postigao Vuruši . U Jurovcu su igrali doma e Bratstvo i Zasadbreg. Pred više od dvjesto pedset gledatelja u fer i koretnoj utakmici gosti su došli u vodstvo golom Jurovi a u 13. minuti. Uspjeli su ga uvati, ali na njihovu žalost ne i sa uvati do kraja utakmice. Naime u devedesetoj, odnosno posljednjim trenucima susreta popustila je koncetracija obrambenih igra a Zasadbrega, što je iskoristio Denis Šimunkovi i svojoj mom adi donio bod.

20. travnja 2012.

14. kolo III. ŽNL MNS - istok TRNJE – BUDU NOST (M) 1-1 (0-0) SV. JURAJ U TRNJU. Igralište: NK Trnje. Suci: Bruno Brljak, Darko Lehki, Matija Filipi . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 0-1 Drk (47), 1-1 Kolari (85) TRNJE: Vuk, Tišljari , Habuš, Pandur, Kolari Mihocek, Borovi , avlek, Višnji (od 68. Vadlja), Strahija (od 72. Lon ari ), Sušec. Trener: Bruno Glavak BUDU NOST: Lon ari , Škvorc, Novak, Drk, Sklepi , Hutinec, Babi (od 61. David), Antolovi (od 61. Berdin), Sklepi , Sermek, Drk. Trener: Stanislav Tot Žuti kartoni: Škvorc (Budu nost)

BORAC – NAPREDAK (GK) 0-4 (0-2) D.HRAŠ AN. Igralište: NK Borac. Suci: Rudolf ižmešija, Erik Žerdin, Martina Koprivec. Delegat: Miroslav Glavina. Strijelci: 0-1 Bobi anec (30), 0-2 Mu i (43), 0-3 Lastavec (61), 0-4 Jambroši (77) BORAC: Saka , Jur ec, Košak, Novak (od 46. Jankovi ), Mesari , Branilovi , Vargek (od 75. Košak), Jasenovi , Patafta, Pozderec, Karabojev (od 46. Zrna). Trener: Mario Mesari NAPREDAK: Žagar, Leich, Bobi anec, Jambroši , Mu i (od 74. Hutinec), Horvat, Lastavec (od 63. Žganec), Ma ari (od 54. Vidra), Vragovi , Cilar, Trstenjak. Trener: Siniša Mikolaj Žuti kartoni: Jur ec, Vargek (Borac); Cilar (Napredak)

ROMSKA VATRA – MLADOST (D) 2-13 (0-7) DEKANOVEC. Sudac: Damir Mesari . Delegat: Tomislav Šolti Strijelci: 0-1 Furdi (2), 0-2 Pintari (11), 0-3 Hajdarovi (16), 0-4 Novak (27), 0-5 Pintari (34), 0-6 Hajdarovi (41), 0-7 Kanižaj (44), 0-8 Hajdarovi (57), 0-9 Ciceli (57) 11m, 0-10 Hajdarovi (64), 0-11 Bo kaj (68), 1-11 Balog M (71), 2-11 Balog M (73), 2-12 Pintari (84), 2-13 Kanižaj (85) R.VATRA: Oršoš M., Oršoš B., Kalanjoš, Oršoš I., Oršoš D., Oršoš E., Ignac Lj. (od 65. Oršoš S), Oršoš M., Oršoš I., Balog M., Ignac M (od 46. Oršoš ) MLADOST: Ciceli J, Novak, Ciceli A. (od 46. Kos), Magdaleni (od 64. Sabolek), Kanižaj, Furdi, Pintari , Kocijan, Kanižaj, Hajdarovi , Bo kaj. Trener: Renato Ciceli Žuti kartoni: Oršoš M., Oršoš I., Oršoš I. (R.Vatra)

ROMA – EKO 0-10 (0-7) SVETI KRIŽ. Igralište: Mi igen. Sudac: Ivica Križari . Delegat: Matija Poredoš. Strijelci: 0-1 Rudni ki (4), 0-2 Rudni ki (11), 0-3 Rudni ki (17), 0-4 Novak Danijel (21), 0-5 Rudni ki (26), 0-7 Novak Danijel (37) 11m, 0-8 Novak Damjan (56), 0-9 Rudni ki (73), 0-10 Novak Damjan (80) ROMA: Bogdan LJ., Bogdan M., Balog K., Balog N., Mitar, Bogdan K., Majeti , Haranbaši , Oršoš, Horvat S., Horvat M. EKO: Pani , Bedi , Ma ek (od 58. Vutek), Balog, Vutek, Horvat, Novak Danijel, Novak Damjan, Bermanec, Mlinari , Rudni ki, Vutek. Trener: Zlatko Novak Žuti kartoni: Vutek, Horvat (Eko)

OTOK – RADNI KI 2-0 (0-0) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Vedran Hrušoci, Martin Begovi , Mario Sukanec. Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1-0 Ruži (49), 2-0 Ruži (53) OTOK: Kolarek, Reif (od 83. Rojko), Ko iš, Malek, Vargek (od 68. Jur ec), Kalšan, Gorupi (od 88. Koleko), Kalšan, Ruži (od 67. Novak), Šimec, Ko iš. Trener: Ivan Bermanec RADNI KI: Horvat M., Horvat E., eh, Fažon, Horvat S., Poto njak, Mavrin, Fažon (od 24. Horvat D.), Habuš, Novak, Kolari . Trener: Josip Oreški Žuti kartoni: Kolarek, Novak (Otok); Fažon (Radni ki) Crveni kartoni: Ko iš (Otok); Habuš (Radni ki)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Omladinac namu io Jadran, Napredak siguran Napretku pobjeda u Donjem Hraš anu. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu gosti iz Gornjeg Kraljevca ku i nose tri boda. U prvom poluvremenu strijelci za goste bili su Stevica Bobi anec i Davor Mu i , a u drugom Jadranko Lastavec i Nino Jambroši . Doma em Borcu nije uspjelo barem jednom zatresti mrežu Davora Žagara. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Omladinac «tvrd orah» Jadranu. Nakon prvog dijela bilo je 2-2. Jadran je poveo u 16.minuti zgoditkom Matije Pavlekovi a. Samo minutu kasnije gosti zgoditkom Petra Ruži a poravnavaju na 1-1. Edi Lackovi je Omladinca u 37.minuti doveo u vodstvo od 2-1. Minutu prije kraja prvog dijela doma i su zgoditkom Ivana Fu ka uspjeli poravnati na 2-2. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minuti Jadran ima vodstvo od 3-2, a strijelac je bio Danijel Gregorin i . Kada je Josip Kranj ec u 75.minuti doma e vodstvo povisio na 4-2 bilo im je malo lakše. No, Omladinac je minutu prije kraja utakmice zgoditkom Smiljana Patafte stigao do minimalnog poraza od 4-3. Lijepi se broj gledatelja njih oko 200 skupio u Štefancu, a sudac utakmice Jadran Kukovec sudio je bez zamjerke. Deset zgoditaka Eka. Uz tako puno postignutih zgoditaka Eko je uspio i dva kaznena udarca ne realizirati. Ista im se situacija dogodila i u prošlom kolu. No, sad su imali tri kaznena udarca dosu ena u njihovu korist. Prvog u 20.minuti vratar Rome Ljiljan Bogdan brani izvo a u Danijelu Novaku. Drugoga u 37.minuti uspijeva realizirati, a tre eg u 51.minuti promašuje pucaju i loptu pored vratiju. Dino Rudni ki bio je izuzetno puca ki raspoložen jer je postigao ak šest zgoditaka. Preostale zgoditke za Eko postigli su Danijel Novak i Damjan Novak obojica po dva. Dva igra a

STATISTIKA 40 zgoditaka pos gnuto ili 6,6 po utakmici 3 isklju enja 18 opomenu h igra a 4 kaznena udarca dosu ena, a 2 realiziran

Eka bila su opomenuta dok ih iz mom adi Rome nije bilo. U Svetom Jurju u Trnju podjela bodova. Doma e Trnje do boda je stiglo pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Ivana Kolari a. Gosti iz Miklavca do vodstva od 1-0 stigli su u 47.minuti zgoditkom Zlatka Drka koje su uspjeli održati sve do pred sam kraj utakmice. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Budu nosti. U Dekanovcu Romska vatra primila 13 zgoditaka. Sedam su ih primili ve u prvom poluvremenu. Željko Hajdarovi je za Mladost postigao šest zgoditaka, Vladimir Pintari tri, Stjepan Kanižaj dva, a po jedan Antun Furdi, Nikola Novak, Ivica Bo kaj i vratar Josip Ciceli iz kaznenog udarca u 57.minuti. De ki iz Piškorovca uspjeli su dva puta zatresti mrežu Mladosti. Pošlo je to za nogom oba puta Marku Balogu. Trojica opomenutih igra a iz mom adi Romske vatre, dok ih Mladost nije imala. Otok bolji od Radni kog. Gosti iz Gardinovca su nakon prvih 45 minuta uspjeli održati 0-0, ali su zato u drugom poluvremenu pali. Oba zgoditka za doma e postigao je Stjepan Ruži . Prvi u 49., a drugi u 53.minuti. Nakon toga gostima je u 55.minuti isklju en iz igre Ivan Habuš jer je doma eg igra a udario u lice, a njihov izioterapeut Josip Horvat udaljen sa klupe jer ušao u teren za igru u psovao suca utakmice Vedrana Hrušocija. Minutu prije kraja utakmice i Otok je utakmicu završio sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Božidar Ko iš. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

JADRAN – OMLADINAC (DS) 4-3 (2-2) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Jadran Kukovec, Ivan Kolari , Robert Kolari . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Pavlekovi (16), 1-1 Ruži (17), 1-2 Lackovi (37), 2-2 Fu ko (44), 3-2 Gregorin i (47), 4-2 Kranj ec (75), 4-3 Patafta (89) JADRAN: Fegeš (od 31. Habjan), Gori anec, Kontrec, Korent, Kranj ec (od 90. Štampar), Novak (od 46. Šte i ar), Gregorin i , Kranj ec, Fu ko, Pavlekovi , Jankovi . Trener: Stjepan Makar OMLADINAC: Saka , Na (od 58. Patafta), Ruži , Taradi, Valenti , Rošani (od 31. Malovi ), Novak, Domjani , Tisaj, Lackovi , Korpar. Trener: Darko Sabol Žuti kartoni: Jankovi , Kranj ec (Jadran); Valenti , Rošani , Novak, Patafta (Omladinac)

LISTA STRIJELACA 28 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran) 22 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D), Davor Mu i (Napredak) 21 zgoditak – Aldin Begovi (Trnje) 20 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko) 19 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 17 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 14 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS) 13 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M), Mihael Ma ari (Napredak) 10 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok), Smiljan Pata a (Omladinac DS), Damjan Novak (Eko), Jadranko Lastavec (Napredak) 9 zgoditaka – Filip Sklepi (Budu nost M), Ivan Habuš (Radni ki), Marko Balog (Romska vatra), Vladimir Pintari (Mladost D) 8 zgoditaka – Mario Taradi (Omladinac DS), Danijel Novak (Eko) 7 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok), Marko Valen (Omladinac DS), Rajko Dragovi (Napredak)

FAIR PLAY Isklju eni: Božidar Ko iš (Otok), Ivan Habuš, Josip Horvat zioterapeut (Radni ki) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nikola Škvorc (Budu nost M), Simon Vutek, Aleksandar Horvat (Eko)

TABLICA 1.Napredak 2.Jadran 3.Eko 4.Omladinac DS 5.Budu nost (M) 6.Mladost (D) 7.Trnje 8.Otok 9.Borac (DH) 10.Radni ki (G) 11.Roma 12.Romska vatra

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

12 11 10 8 8 8 6 6 5 2 1 0

0 1 1 3 3 1 2 0 1 1 0 1

2 2 3 3 3 5 6 8 8 11 13 13

89:20 54:20 67:14 61:15 38:18 55:24 39:33 38:44 22:37 26:43 16:149 15:103

36 34 31 27 27 25 20 18 16 7 3 1

Parovi sljede eg kola: Borac (DH) – Trnje, Napredak – Otok, Radni ki (G) – Roma, Eko - Romska vatra, Mladost (D) – Jadran, Omladinac DS - Budu nost (M)

17. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD OMLADINAC – PLAVI 1975 2-1 (1-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Dario Srnec, Patrik Kolari , Hrvoje Slavi ek. Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 1-0 Dodlek V (10), 1-1 Novak (52), 2-1 Dodlek V. (63) OMLADINAC: Murk, Lesjak (od 89. Vrbanec), Leva i , Peserlin, Šajnovi , Koren, Jambroši , Podvezanec, Mlinari , Vida i (od 55. Ehrenreich), Dodlek V. Trener: Branko Zebec PLAVI: Janež, Korošec, Leva i , Francki, Vinkovi , Škvorc N, Gre l, Škvorc M. (od 60. Škvorc D), Bistrovi , Novak, Ciglari . Trener: Jerko Petran Žuti kartoni: Podvezanec, Lesjak (Omladinac); Bistrovi (Plavi)

BRATSTVO – M.MIHALJEVEC 0-1 (0-0) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Dražen Šajnovi , Smiljan Perho , Marko Smrti . Delegat: Rajko Zadravec. Strijelac: 0-1 Mesari (67) 11m BRATSTVO: Jambrovi , Kova i (od 70. Vrši ), abradi, Škvorc, Boži , ekunec, Kova i , Trupkovi , Novak B., Miljan i , Poto nik. Trener: Bojan Novak M.MIHALJEVEC:Magdaleni ,Trupkovi ,Srnec,Mesari P.,Mesari D.,Mesari B (od 90. Bestijani D), Kova i (od 86. anadi), Makšadi, Varga (od 35. Šimunkovi ), Mesari M., Posavec (od 46. Bestijani N). Trener: Bruno Mesari Žuti kartoni: Poto nik, Kova i , Miljan i (Bratstvo); Mesari , Magdaleni (MM) Crveni kartoni: Poto nik (Bratstvo); Šimunkovi (MM)

KRIŠTANOVEC – HAJDUK (B) 3-0 (2-0) KRIŠTANOVEC. Igralište: Trate. Suci: Goran Žganec, Mladen eke, Lana Vidovi . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Novak (18), 2-0 Januši (20), 3-0 Januši (63) KRIŠTANOVEC: Horvat, Bedi, Januši (od 82. Jalšovec), Novak, Sabol, Hrušoci, Radikovi , Fric, Baka (od 87. Ma ek), Kova i N (od 73. Kova i M), Kova i D. Trener: Zdravko Horvat HAJDUK: Horvat, Domini , Karni nik (od 57. Toplek), Trupkovi , Pintari , Posedi (od 78. Šimunkovi ), Pintari , Gregorin i , Žnidari , Buhanec, Halabarec. Trener: Vladimir Pavlekovi Žuti kartoni: Kova i M., Sabol (Krištanovec); Žnidari (Hajduk) Crveni kartoni: Hrušoci (Krištanovec)

PARAG – DINAMO (Ž) 2-1 (1-0) PRESEKA. Igralište: Zelena. Sudac: Dražen Novak. Delegat: Dragutin Borko Strijelci: 1-0 Pec (1) 11m, 2-0 Oršuš D (55), 2-1 Jug (65 PARAG: Horvat, Oršoš M. (od 42. Oršoš M), Oršoš V., Horvat, Balog D., Ignac, Oršoš D (od 90. Balog S), Oršoš M., Oršuš D, Pec, Oršoš A. DINAMO: Novak, Hunjadi, Vukoja, Dobrani , Bistrovi , Brdar (od 35. Radek), Zanjko, Mošmondor, Jug, Rudni ki, Thes (od 46. Žagar). Trener: Tomislav Šari Žuti kartoni: Balog D., Horvat (Parag); Žagar (Dinamo)

D.KONCOV AK – POBJEDA (GH) 4-0 (1-0) D.KONCOV AK.Igralište:NKD.Koncov ak.Suci:BojanJuras,NevenBujani , Bojan Toplek. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Brezni ar (29), 2-0 Flac (54), 3-0 Sklepi (56), 4-0 Horvat (72) D.KONCOV AK: Vrhar, Pintari , Horvat M. (od 73. Špilak), Brezni ar, Grof, Horvat P., Cvetkovi , Sklepi M (od 61. Flac), Gori anec, Flac (od 56. Sklepi K), Pleh. Trener: Ivan Sklepi POBJEDA: Tkal ec (od 75. Verteš), Balaško (od 61. Tomaši ), Horvat, Tkal ec, Hanžekovi , Škvorc, Ivanuša (od 73. Brezovec), Balog, Kova i , Kocijan, Ladi (od 73. Škvorc), Ladi (od 73. Sen ar). Žuti kartoni: Cvetkovi (DK); Tomaši , Škvorc (Pobjeda)

Burni kraj u Preseki, lider stigao ipak do pobjede Mali Mihaljevec do pobjede stigao iz kaznenog udarca protiv Bratstva. Zgoditak odluke u Preseki postignut je u 67.minuti kada je sudac utakmice Dražen Šajnovi za goste opravdano dosudio kazneni udarac kojeg je realizirao Milan Mesari . U 90.minuti bilo je burno. U kaznenom prostoru gostiju nakon dosu en slobodnog udarca za doma e dolazi do gužve. Tek na intervenciju pomo nog suca Marka Smrti a sudac zbog me usobnog udaranja isklju uje iz igre kod doma eg Bratstva Luku Poto nika, a kod gostiju Nikolu Šimunkovi a. Predugo je nakon ovoga trajao prekid. ak deset minuta da bi nakon toga doma i izveli slobodni udarac i utakmica bila završena. Tri doma a opomenuta igra a, a dvojica iz redova gostiju. Glatka doma a pobjeda Donjeg Koncov aka. Gosti iz Gornjeg Hraš ana dobro su se držali u prvom poluvremenu kada su imali zaostatak od jednog zgoditka kojeg je u 29.minuti postigao Matija Brezni ar. U drugom su dijelu primili još tri zgoditka i ku i otišli sa porazom od 4-0. Za doma e su u drugom dijelu strijelci bili redom Damijan Flac, Mihael Sklepi i Miroslav Horvat. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Krištanovec bolji od Hajduka. Ve u prvih 20 minuta doma i su zgodicima Davora Novaka i Marka Januši a imali vodstvo od 2-0. Marko Januši se i po drugi puta upisao u strijelce u 63.minuti za kona nih 3-0 za doma e. Krištanovec je od 55.minute igrao sa igra em manje jer im je isklju en zbog druge opomene Saša Hrušoci koji se po isklju enju nije baš pristojno ponašao. Psovao je i vrije ao suca utakmice Gorana Žganca. Gostima iz Brezja nije ništa pomoglo to što su skoro cijelo drugo poluvrijeme imali igra a više da bi postigli barem po asni zgoditak. Dva doma a opomenuta igra a, a jedan gostuju i.

STATISTIKA 18 zgoditaka pos gnuto ili 3 po utakmici 3 isklju ena igra a 21 opomenu igra 4 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

U Ma kovcu slavili doma ini. Od samog po etka igralo se otvoreno i žustro. Doma i su do vodstva stigli u 10.minuti zgoditkom Vlade Dodleka. Nakon toga gosti iz Prekope-Bukovca igraju bolje. Omladinac, odnosno Vlado Dodlek u 21.minuti uzdrmao je gostuju u vratnicu. Greškom doma e obrane u 52.minuti Plavi 1975 dolaze zgoditkom Saše Novaka do poravnanja rezultata na 1-1. Doma i do pobjede od 2-1 dolaze u 63.minuti drugim zgoditkom Vlade Dodleka. Imali su doma i još nekoliko izglednih prigoda, ali se rezultat više nije mijenjao. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Slogi pobjeda u Zebancu. Da doma i ne e dobro pro i moglo se naslutiti ve u 8.minuti kada je Sloga zgoditkom Davora Bogdana povela sa 1-0. Ivan Mlinari uspio je u 20.minuti poravnati na 1-1. Sloga je do pobjede stigla u posljednjih petnaestak minuta utakmice. Smiljan Jambrovi samo što je etiri minute bio u igri postiže zgoditak za vodstvo od 2-1. Potvrda gostuju e pobjede dolazi tri minute prije kraja utakmice kada svojim drugim zgoditkom na utakmici Davor Bogdan postavlja kona nih 3-1 za Slogu. Po dvojica opomenutih igra a. Parag slavi. Sa 2-1 upisali su povijesnu prvu službenu pobjedu u natjecanju. Ve su u 1.minuti imali kazneni udarac kojeg je realizirao za vodstvo od 1-0 Faik Pec. Davor Oršuš je u 55.minuti povisio vodstvo Paraga na 2-0. Kada su gosti iz Žiškovca u 65.minuti zgoditkom Darka Juga smanjili na 2-1 u samo dvije minute 70. i 72. propuštaju realizirati dva kaznena udarca. Prvog su promašili, a drugog je vratar Paraga Danijel Horvat obranio. Dvojica opomenutih igra a iz mom adi Paraga, a jedan iz mom adi Dinama.

ZEBANEC – SLOGA (Š) 1-3 (1-1) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Jasmin Lozi , Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Nikola Toplek. Strijelci: 0-1 Bogdan (8), 1-1 Mlinari (20), 1-2 Jambrovi (75), 1-3 Bogdan (87) ZEBANEC: Horvat, Ko ila, Mlinari , Kojter, Žerjav (od 88. Kova i ), Turk, Žuni , Puri , Ma ari , Šafari , urin. Trener: Neven Horvat SLOGA: Rojko, Kova i , Novak, Brežnjak, Nemec, Žižek (od 71. Jambrovi ), Sen ar, Smolkovi , Gori anec, Bogdan, Raus (od 64. Kamerlin). Trener: Smiljan Jambroši Žuti kartoni: Ma ari , Turk (Zebanec); Novak, Gori anec (Sloga)

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 24 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 15 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 14 zgoditaka – Antonio Pintari (Torpedo) 13 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Denis Puri (Zebanec), Tine Špilak (Donji Koncov ak) 12 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac M) 11 zgoditaka – Ivan Fegeš (Pobjeda), Tomislav Šafari (Zebanec), Nikola Mošmondor (Dinamo Ž), 10 zgoditaka – Milan Mesari (Mali Mihaljevec), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – Denis Sabol (Krištanovec), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Vlado Dodlek (Omladinac M) 8 zgoditaka – Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Kris jan Hozjan (Donji Koncov ak), Smiljan Jambrovi (Sloga Š) 7 zgoditaka – Kris jan Ciglari (Plavi 1975)

FAIR PLAY Isklju eni igra I: Saša Hrušoci (Krištanovec), Luka Poto nik (Bratstvo P), Nikola Šimunkovi (Mali Mihaljevec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dalibor Žagar (Dinamo Ž), Denis Sabol (Krištanovec), Luka Poto nik, Dominik Kova i (Bratstvo P), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Mišel Lesjak (Omladinac M), Damir Novak, Tomica Gori anec (Sloga Š)

TABLICA 1.Mali Mihaljevec

17 15 1