Issuu

www.mnovine.hr

NOVINAMA SAMO U NAŠIM

^akovec, PETAK, 13. travnja 2012.

Cijena 7 kuna

IZ TJEDNA U TJEDAN OBJAVLJIVAT EMO REZULTATE ZAJEDNI KOG PROJEKTA Me imurskih novina i TZ-a Me imurske županije u sklopu programa “Bajkoviti okusi Me imurja“

ZAVRŠILA TAJNA GASTRO PATROLA Kojim su ocjenama stru njaci ocijenili jelo i pilo u ponajboljim me imurskim restoranima?

str. 2-3 media

USKORO

Broj 866.

KAM u Prelogu

Od petka do nedjelje predstave najboljih amaterskih me imurskih autora i glumaca

MA ARSKI nacionalisti ki pokret “64 županije” i stranka Jobbik uzburkali hrvatske politi ke duhove

Traže vra anje

NEZAPOSLENOST VIŠAK

u itelji, ekonomisti, pravnici …

MANJAK

str. 10

str. 4

Me imurja Ma arskoj i mrze romsku manjinu

U Orehovici mogu a izgradnja pogona za uzgoj morske ribe

mladih u našoj županiji ponajviše poti e neuskla enost obrazovanja s potrebama tržišta rada

lije nici, farmaceuti, inženjeri …

str. 2-3

EKSTREMNI MODERNI DESNI ARI ILI DUHOVI IZ ROPOTARNICE PROŠLOSTI

NIJE ŠALA

Na me imurskim cestama automobili koji idu na vodu

NOVA NESRE A na “ukletoj” farmi str. 8

Opet požar na peradarskoj farmi u Ivanovcu, koju je osnovao nestali i nikad prona eni Mario Jaluši STRADALI u “marici”

str. 8

U prometnoj nesre i u Belici ozlije ena trojica policajaca

Donji Kraljevec Kolodvorska 80A, Tel. 040/ 655 444 PJ Donja Dubrava Koprivnička 27, 040/ 688 200; 099/ 317 3164 PJ Podturen Športska bb, 040/ 847 159; 098/ 256 163 PJ Rasinja Kolodvorska bb, 048/ 837-274 ; 098/ 256 162

media str. 11

str. 10-11

Godina XVII.

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Je li volontiranje nakon faksa zaista put u moderno ropstvo ili prema zapošljavanju!? Nezaposlenost mladih i “starih“ postaje iz dana u dan rak rana hrvatskog društva. Brojka neumoljivo raste i približava se 350.000. Na žalost, nova Vlada lijevog centra o ito se slabo pripremila za “bolne rezove“. Istini za volju, izbjegavanjem istih, posebice u regijama gdje su pojedine tvrtke gomilale dugove ili živjele na teret državnog prora una, HDZ je dugo vremena “kupovao“ socijalni mir i na taj na in glasove bira a. Me utim, SDP je znao što ga eka i kao socijaldemokratska stranka morao se puno bolje pripremiti kako bi amortizirao dobro poznati problem. Ovako ispada da smo dobili neoliberalnu Vladu, koja nema nimalo osje aja za potrebe gra ana. Dapa e, sav teret “promjena“, koje su se tako dugo odga ale, trebali bi na svojim le ima osjetiti siromašni ili oni malo manje siromašni. Najviše pak obi ni gra anin, koji još uvijek ima pla u i pla a redovno poreze i ra une, u što se bogate ne dira. Da situacija bude još apsurdnija, izgleda da, na žalost, o ito nema ni volje da se oduzme imovina onima koji su ne samo gospodarskim makinacijama, ve i istim kriminalom došli do ogromnog bogatstva. U prilog barem što normalnijem društvu zasigurno ne ide stopa nezaposlenosti mladih, koja se približila 40 posto, te je, prema podacima Eurostata, druga najve a stopa nezaposlenosti mladih u Europi. Djeluje to jako obeshrabruju e, posebice za naš kraj, u kojem je donedavno izi ki rad bio puno cjenjeniji od znanja. Kad se po eo doga ati preokret, mnogi su roditelji doslovce po eli prenositi svojoj djeci da ipak odu na faks, ako ve nisu oni, da bi što manje morali raditi. Pa su tako kod nas postali najpopularniji studiji (ekonomija, pravo, u iteljski fakulteti i sl.) i službe u kojima se kao ne mora puno raditi, poput škola, sudova, ureda državne i lokalne uprave itd. Roditelji svojoj djeci uvijek žele najbolje, pa, usprkos tome što su vjerojatno uli da nema zapošljavanja u državnim službama, poznavaju i naš mentalitet, ra unali su na to da e se ve nešto na i. Ako ništa drugo, onda neka veza. Na žalost, taj sustav još uvijek je duboko uvolviran u naše društvo, a s obzirom na strašno veliku konkurenciju za svaki siguran posao do penzije, danas i oni isto odra eni natje aji postaju sumnjivi. Uglavnom, danas je voda došla do grla, posebice kad su u pitanju mladi sa završenim fakultetom i oni stariji (SSS i NKV) iznad 50. Jedne i druge nitko ne e. Tako je na nož do ekana i ideja ministra Mrsi a o volontiranju mladih. Mnogi su je ocijenili kao znak da je vladaju a koalicija pred “kona nim porazom“.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Više nam ne preostaje ništa drugo nego “robovski rad“, mnogi su nekriti no i bez prave analitike napisali. Bit e to kao još jedna povlastica za korporacije. Me utim, volontiranje nakon fakulteta nije nova ideja od danas, ve je i te kako prisutna godinama i godinama unatrag. “Stru no osposobljavanje za mlade trajalo bi godinu dana za mlade s visokom stru nom spremom, a dvije godine za obrtni ka zanimanja”, tako je prenio Ve ernjak. Trenuta no po zakonu obvezu stru nog osposobljavanja imaju npr. lije nici, stomatolozi i drugi koji moraju položiti stru ni ispit, to vrijeme im se priznaje kao staž, a primaju i odre enu naknadu. Poslodavci su ovu ideju, naravno, do ekali objeru ke, a sindikati su u pregovorima dobili ustupak da nezaposleni kojima država ne osigura 1.600 kuna naknade ne e biti brisani s burze ako odbiju stru no osposobljavanje“, piše izme u ostalog u lanku koji je tako jako uznemirio duhove, posebice one na internetskim forumima. Nije idealno. Posebice u našem sustavu divljeg kapitalizma gdje mnogi koriste priliku. Ali, ne vjerujem da e baš neka ustanova ili tvrtka uzeti „na posao“ volontera, a otpustiti stru njaka. Najviše pak u cijeloj pri i cini no zvu e komentari onih medija koji ve nekoliko godina unatrag imaju pune redakcije istinskih volontera. Onih mladih (pa i starijih) koji ne dobivaju ni ovih predvi enih zaista mizernih 1.600 kn, ve rade doslovce badava. Kad oni srede svoje redove, onda tek imaju pravo kritizirati druge. Što pak se ti e mlade generacije koja dolazi i njihovih roditelja, a pred kojima je tek studij, ako zaista imaju a initet i smatraju da e uspjeti u tome, neka ne odustaju od željenog fakulteta, me utim, ako se dvoume ili su nadareni za više podru ja života, neka dobro pro itaju koji su fakultetski obrazovani kadrovi najviše traženi u našem kraju. Njihove šanse za zapošljavanje poslije završenog fakulteta, bit e tako puno ve e, a ulazak u život odraslih puno normalniji.

VIJEST(I) TJEDNA

Prijeti li i našem kraju ja anje desni arskog ekstremizma? Nakon našeg napisa u prošlom broju novina o realnoj opasnosti ekspanzije ekstremne desnice, na primjeru ma arskog Jobbika, pri a o toj stranci, mržnji prema Romima i zauzimanju za povratak Me imurja pod Ma arsku bila je jedna od top tema hrvatskih nacionalnih medija, ali i upozorenja župana o ovom pitanju na proslavi oslobo enja Me imurja od ma arske fašisti ke izme 6. travnja 1945. godine. Situacija koja se doga ala u Ma arskoj posljednjih 20 godina dugo vremena bila je sli na onoj koja je ve dulje vrijeme aktualna u Me imurju. Ti e se, naravno, previše tolerantnog odnosa države prema iznadprosje nom kriminalu dijela pripadnika manjinskog stanovništva - romske nacionalne manjine. Prijeti li i nama zbog takvoga mlakog stava države ja anje desni arskog ekstremizma, analiziramo na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

U Me imurju se pojavili automobili koji voze na vodu Nije novinska patka, ve vijest koja e pobuditi pažnju javnosti, s obzirom na visoke cijene benzina i nafte. Pojedini voza i i serviseri i u našem kraju pronalaze na ine za uštedu goriva na svoj na in, ugra ivanjem takozvane HHO tehnologije u svoja vozila, a javljaju se i tvrtke koje proizvode HHO generatore i ostale komponente, pa bi po toj logici stvar trebala funkcionirati. U Maloj Subotici, Tur iš u i drugim mje s t i m a Me i mu r j a v o z e automobili koji imaju ug ra en HHO sust av, n o teško eteihprepoznati jer se izvana ništa ne vidi. Osim toga, neki se gra ani boje to javno re i da ne bi imali neprilike. Cijela pri a na str. 10 - 11.

Ponovno požar na “ukletoj” farmi u Ivanovcu Ve tre i požar unatrag deset godina izbio je na farmi pili a OPG-a Jaluši u Ivanovcu. Svaki novi požar na ovoj farmi na površinu izvu e i dobro poznatu pri u. Naime, farmu koju su neki mediji prozvali i ukletom osnovao je Mario Jaluši , suprug sadašnje vlasnice, akov anin koji je netragom nestao još 2004. godine, kada je imao trideset godina. 25. travnja upravo s kobne farme udaljio se u nepoznatom smjeru, a nestanak je prijavila supruga Melita. U kolovozu 2004. godine raspisana je me unarodna potraga, izdana je tjeralica, a istodobno je detaljno pretražena parcela na kojoj su bili temelji budu e peradarske farme obitelji Jaluši u Ivanovcu, kao i pojedine poljoprivredne parcele u vlasništ v u obitelji, oku nica, te su u potrazi ispražnjene septi ke i druge jame kako bi se eliminirala mogu nost da se u njima nalazi leš nestalog. Me utim, ni ta, kao ni sve daljnje potrage nisu dale rezultate. Opširnije na str. 8.

PIŠU: BOŽENA MALEKOCI – OLETI , DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN

tatistika HZZ-a potvr uje da imamo obrazovni sustav neprilago en potrebama tržišta. Tako je to ve godinama, ali još nema zna ajnijih naznaka da bi se ozbiljnije pristupilo koordinaciji lokalnih i državnih institucija, obrazovnih ustanova i gospodarskih subjekta, kako bi se uskladile potrebe na tržištu rada. Iako su bile najavljene, nisu se previše ni smanjivale upisne kvote na fakultetima za VSS zanimanja s kojima se jako teško pronalazi posao. Još teža situacija je s nezaposlenima koji imaju završenu srednju ili tek osnovnu školu. Takvih u Me imurju, na žalost, ima jako mnogo, iako su u posljednjih dvadesetak godina u injeni znatni pomaci na senzibiliziranju mladih Me imuraca da krenu nakon srednje škole i na faks. Proteklih godina cijele me imurske tvrtke završavali su na burzi rada. No, otkazi, ste ajevi i znatno smanjena potreba za radnom snagom nisu jedini krivci koji su doveli do crne brojke, koja bi u svibnju mogla narasti do 350.000 nezaposlenih u Hrvatskoj. Loša upisna politika uzrokovala je tako er veliki višak odre enih zanimanja i dugotrajnu nezaposlenost osoba koje se za takva zanimanja školuju. Analiza stanja na tržištu rada potvrdila je hiperprodukciju nekih kadrova, a me u njima je sve više onih s fakultetskom diplomom. U mnogim hrvatskim regijama, pa tako i u Me imurju, višak su, primjerice, ekonomisti, pravnici i u itelji razredne nastave, odnosno hrvatskog jezika i književnosti. Sve su to zanimanja koja su godinama, pa tako i ove, najpopularnija me u hrvatskim maturantima.

Sezonska (ne) zaposlenost Zaposlenost i nezaposlenost u Me imurju, ali i ostatku Hrvatske, uvelike je sezonskog karaktera, tako da se pove ava u zimskim, a smanjuje u ljetnim mjesecima. S prolje a, kad se po inju otvarati sezonski poslovi u poljoprivredi i gra evinskim radovima i turizmu, po inje i odljev radnika s burze na posao. No, dio nezaposlenosti leži i u neuskla enosti kadrova na burzi i onog što tržište traži. Zbog toga se neki kadrovi obrazuju prakti ki za burzu. Upravo zbog toga, da se ne bi stihijski stvarali kadrovi za burzu, postoje preporuke za odre ene obrazovne programe u kojima treba smanjiti

TEMA BROJA

ME IMUR

OUT: predškolski jezik i književnost IN: medicina, farm strojarstvo, elektr

Me imurski paradoks Kod nas, na žalost, ima previše nezaposlenih i onih bez kojih se danas ne može zamisliti razvoj – informati ara - programera. ICT industrija, koja bi mogla “usisati“ informati ke kadrove, još uvijek je skromni dio me imurskog gospoda r s t v a , usprkos tome što su ova zanimanja i te kako tražena, primjerice, u Zagrebu. Rezultati najnovijih istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stru njaka u Hrvatskoj pokazuju kako IT tržište rada raste, unato ukupno lošoj gospodarskoj situaciji, a ICT kadar se i u ovim vremenima pokazao kao tražen, poželjan i dobro pla en. Kako velike IT tvrtke uglavnom nisu prisutne u našem kraju, o ekuje se više privatne inicijative u tom sektoru, koje, za razliku od nekih drugih struka, ipak imaju budu nost s obzirom na razvojni potencijal tog sektora.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

broj upisanih i stipendiranih u enika ili studenata. Kad se radi o u enicima, tada se preporu uje da se smanji broj upisanih u trogodišnje srednjoškolske programe za cvje are, frizere, pismoslikare, automehani are. Od etverogodišnjih programa, za tehni are cestovnog prometa, špeditersko - agencijske službenike, upravne službenike, ekonomiste, prehrambene tehni are, ra unalne tehni are, poljoprivredne tehni are i gra evinske tehni are. A što se ti e kvota za stru ne studije, preporuka je da se smanji broj upisanih na stru ne studije ekonomije, predškolskog odgoja, a kod sveu ilišnih studija broj upisanih na ekonomiju, u iteljski studij i pravo.

Na burzi 64 ekonomista, 21 razredni u itelj, 19 pravnika i 16 informati ara Krajem ožujka na burzi rada bilo je 285 osoba s diploInternet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

13. travnja 2012.

NEZAPOSLENOST mladih ponajviše poti e neuskla enost obrazovanja s potrebama tržišta rada

RSKA ŽUPANIJA i u iteljski studij, hrvatski t, ekonomija, pravo … macija, strani jezici, rotehnika … Slobodna radna mjesta najvažnija su informacija za nezaposlene

S prolje em splašnjava broj novoprijavljenih na burzi rada slenih 48,7 posto. S obzirom na dob, nije došlo do zna ajnih promjena u odnosu na prethodni mjesec: udio mladih osoba u dobi do 24 godine je 21,5 posto. Udio osoba starijih od 50 godina je 25,2 posto. Tijekom ožujka udio dugotrajno nezaposlenih, dakle, osoba koje na zaposlenje ekaju dulje od jedne godine, bio je 36,6 posto i pove an je za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. U evidenciji i dalje prevladavaju osobe sa srednjim stru nim obrazovanjem (56,9 posto), nestru nih kadrova (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom osnovnom školom) je 35,6 posto, dok je udio osoba s višom školom, odnosno fakultetom 7,5 posto. Poslodavci su u ožujku iskazali potrebe za 703 radna mjesta, što je porast za 145,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Potrebe su uglavnom iskazane u javnoj upravi i obrani (160 ili 22,8 posto), prera iva koj industriji (135 ili 19,2 posto), gra evinarstvu (97 ili 13,8 posto), obrazovanju (78 ili 11,1 posto) i opskrbi vodom (61 ili 8,7 posto). Uglavnom su iskazane potrebe za jednostavna za-

Preporuke u enicima koji završavaju osnovnu školu U enicima koji završavaju osnovnu školu i žele im prije na i posao po završetku srednje škole preporu uje se da upišu trogodišnje škole za tesare, zidare, bravare, armira e, konobare, kovinotokare, limare, autolakirere, obu are, kroja e, dimnja are i automehani are, te etverogodišnji program za agroturisti ke tehni are.

Od stru nih studija maturantima se za studiranje preporu uju kao najkonkurentniji za kasnije zapošljavanje: strojarstvo, radni terapeut i sestrinstvo, a od sveu ilišnih studija: medicina, farmacija, strojarstvo, elektrotehnika, gra evinarstvo, ra unarstvo, matematika, fizika, anglistika, germanistika, rehabilitacija, logopedija i razredpsihologija

mom, od ega 18 4 ž ene i 111 muškaraca. Po zanimanjima to izgleda ovako: ekonomista je s diplomom ukupno 64, od toga za inancije 10, za marketing (6), hotelijerstvo (5), menadžment (4), analize i planiranje (1), diplomirani ekonomist (38), diplomirani komercijalist (6),

U evidenciju nezaposlenih do kraja ožujka prijavljene su 633 osobe, a broj novoprijavljenih smanjen je za 25,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Struktura novoprijavljenih je sljede a: 498 osoba ve je prethodno radilo, a njih 385 evidentirano je direktno iz radnog odnosa. Istovremeno, evidenciju Zavoda za zapošljavanje napustilo je 708 osoba ili 53,9 posto više nego u velja i. Do pove anog broja odjava iz evidencije nezaposlenih došlo je zbog zna ajnog pove anja broja zaposlenih, pa je tako ak 507 osoba brisano zbog zaposlenja, a ne iz drugih razloga. U ožujku je zaustavljen rast nezaposlenosti. Krajem mjeseca u evidenciji je bila 7.771 nezaposlena osoba, što je 1 posto manje u odnosu na velja u, dok je u odnosu na ožujak prošle godine evidentiran porast od 5,9 posto. Imaju i u vidu razinu obrazovanja, dob, spol i trajanje nezaposlenosti, stanje na tržištu rada nije se zna ajno promijenilo u odnosu na prethodni mjesec. Udio žena pove an je za 1 posto, što zna i da je udio muškaraca na burzi nezapo-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nimanja (249 ili 35,4 posto), zanimanja u obrtu i pojedina noj proizvodnji (166 ili 23,6 posto), uslužna i trgova ka zanimanja (118 ili 16,8 posto), stru njake i znanstvenike (65 ili 9,2 posto) te inženjere, tehni are i srodna zanimanja (63 ili 9,0 posto). Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 507 osoba, ime je zabilježen porast zapošljavanja za 105,3 posto u odnosu na velja u. Imaju i u vidu trajanje zaposlenja, 437 osoba (86,2 posto) zaposleno je odre eno vrijeme, odnosno sezonski. Najve i broj zaposlenja evidentiran je u prera iva koj industriji (173 ili 34,1 posto), gra evinarstvu (145 ili 28,6posto), trgovini (46 ili 9,1posto) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (25 ili 4,9 posto). Što se ti e korisnika nov ane naknade, bilježimo blagi porast korisnika u odnosu na prethodni mjesec, i to za 1 posto, odnosno smanjenje za 2 posto naspram ožujku 2011. godine. U ožujku je evidentirano 2.660 korisnika naknade, a korisnicima je ispla eno 3,780.464,98 kn.

ni u itelj (21), diplomirani pravnik (19), diplomirani informati ar (16), dipl. ing. kemije (6), dipl. ing. arhitekture (3), dipl. dizajner (3), dipl. ing. za geotehniku (6), dipl. gra evinski inženjer (3), dipl. ing. prehrambene tehnologije (10), dipl. ing. biotehnologije (3), dipl, ing. zaštite na radu (3), dipl. ing. tekstilne tehnologije (3), dipl. ing. ekolog (2), doktor medicine (3), doktor stomatologije (1), prof. hrvatskog jezika (14), prof. ilozo ije (7), prof. povijesti (6), profesor tjelesne i zdravstvene kulture (6), novinar (5), diplomirani politolog (4), prevoditelj (5). Nabrojili smo samo ona zanimanja gdje je troje i više osoba bilo krajem ožujka na burzi. No, gotovo da i nema fakulteta s kojeg na burzi nije prijavljena barem jedna osoba. Me utim, esto se radi o prvom prijavljivanju nakon stjecanja diplome, pa smo se pozabavili onim zanimanjima koja se gomilaju na burzi.

U ožujku 105 posto više zaposlenja nego u velja i! Tijekom ožujka zabilježen je zna ajan porast prijava za radnicima i zapošljavanja iz evidencije nezaposlenih u Me imurju. Poslodavci su tražili 703 radnika, što je 145,8 posto više u odnosu na velja u, a zaposlenje je pronašlo 507 osoba ili 105,3 posto više nego prethodni mjesec. (BMO)

MT Tvornica arapa d.d. u ste aju u jednogodišnjem zakupu T7 Industrije pamuka

Stotinjak radnika zadržalo posao Kao što smo najavili, krajem prošlog mjeseca MT Tvornica arapa d.d. u ste aju iz akovca dobila je jednogodišnjeg zakupca. Krajem prošlog tjedna s tvrtkom "T7 Industrija pamuka" iz Duge Rese, u vlasništvu varaždinskog poduzetnika Davora Patafte, ste ajni upravitelj posrnule akove ke tekstilne tvrtke Krešimir Uršulin potpisao je ugovor o zakupu pogona Tvornice arapa u akovcu na godinu dana. Kako stoji u priop enju, koje potpisuje Jasna Prokop Tomi , lanica Uprave T7 Vis i T7 Industrije pamuka, tvrtka e sa svojim proizvodima, raznim tipovima pre e posebnih kvaliteta iz Duge Rese, pokrenuti posrnulu proizvodnju i izvoz arapa u akove kim pogonima Tvornice arapa MT . Tako er najavljuju da e 90 posto proizvoda biti namijenjeno za izvoz na europsko tržište. Klju na sirovina u proizvodnji arapa jest upravo kvalitetna sirovina, odnosno pre a iz Duge Rese. Time T7 Industrija pamuka, uz zna ajno iskustvo te poslovni i prodajni know-how, stvara apsolutnu zaokruženost i sinergijsku povezanost kojom e se posti i potrebna konkurentnost proizvoda u izvozu, kao i zaposlenost kapaciteta. T7 Industrija pamuka zaposlit e u akovcu stotinjak radnika, što je zasigurno bila lijepa uskrsna vijest svima onima koji e umjesto na burzi rada ipak zadržati radno mjesto.

Jasna Prokop Tomi : - Klju na sirovina u proizvodnji arapa jest upravo kvalitetna sirovina, odnosno pre a iz Duge Rese. Time T7 Industrija pamuka, uz zna ajno iskustvo te poslovni i prodajni know-how, stvara apsolutnu zaokruženost i sinergijsku povezanost, kojom e se posti i potrebna konkurentnost proizvoda u izvozu, kao i zaposlenost kapaciteta

T7 Grupa pokazala je interes i za ulazak u još jednu posrnulu tvrtku iz bivšeg sustava MT -a – MT d.d. MT d.d. je u ste aju od 2010., a nad MT -om Tvornicom arapa ste aj je otvoren 11. sije nja ove godine. U MT -u Tvornici arapa proizvodnja je prestala 13. prosinca 2011. jer je zbog duga prestala isporuka plina i struje i tada je bez posla ostalo 230 zaposlenih. Utvr ena knjigovodstvena vrijednost nekretnina i pokretnina bila je 119 milijuna kuna, a zaduženja 152 milijuna. U drugoj tvrtki, MT -u d.d., nekad je radilo 147 ljudi, vrijednost imovine iznosila je 75 milijuna kuna, a dug 80 milijuna. ®

ZAHUKTAVA se realizacija projekta zajedni kog zbrinjavanja otpada i sme a županija sjeverozapadne Hrvatske

Mladen Jozinovi novi direktor Piškornice d.o.o.

Skupština društva "Piškornica“ d.o.o. je nakon provedene procedure za dobivanje suglasnosti predstavni kih tijela osniva a imenovala Mladena Jozinovi a za novog lana Uprave, ujedno i direktora društva. To je još jedan korak k što bržoj realizaciji projekta zbrinjavanja otpada i sme a na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Odluku su ina e donijeli predstavnici osniva a, župani Predrag Štromar iz Varaždinske županije, Ivica Perho iz Me imurske županije, Darko Koren iz Koprivni ko - križeva ke županije, pro elnik UO-a za zaštitu okoliša Krapinsko -

zagorske županije Stjepan Bru i , na elnik op ine Koprivni ki Ivanec Božidar Vrabelj, pro elnica Stru ne službe Koprivni ko - križeva ke županije Marina Horvat Pavlic, predsjednik Nadzornog odbora Marijan Štimac te savjetnik Uprave Mladen Jozinovi , na svojoj 12. sjednici, koja je održana u prostorijama Varaždinske županije. Novu funkciju direktor e preuzeti 16. travnja, do kada e biti izvršene sve pripremne radnje za primopredaju s dosadašnjom lanicom Uprave Jasnom Saboli , koja je tu dužnost obavljala u prijelaznom razdoblju nakon ostavke bivšeg direktora Nede Cepi a. U nastavku sjednice Jozinovi je iznio iscrpno izvješ e o stanju projekta, s naglaskom na ispunjavanje zadanih rokova u izradi projektno - tehni ke dokumentacije, koji su dogovoreni na sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, budu i da e se projekt RCGO-a "Piškornica" inancirati sredstvima EU fondova. ®

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MA ARSKI nacionalisti ki pokret “64 županije” uzburkao duhove u Hrvatskoj

e imurski župan Ivica Perho na obilježavanju Dana antifašisti ke borbe u Svetom Jurju u Trnju na sve anosti u petak izme u ostalog se osvrnuo na ono što smo upozorili u našem prošlom broju, na najavljeni dolazak ma arske krajnje desni arske udruge "64 županije", kao i stranke Jobbik, koja se otvoreno zalaže za pripojenje Me imurja Ma arskoj. Mladi H SP-a pokušali su organizirati Me unarodnu nacionalisti ku konferenciju, uz planirani marš ulicama Zagreba 13. travnja. Me utim, u etvrtak je stigla zabrana, tako da ostaje za vidjeti što e se u petak to no doga ati. Župan Perho povodom najavljenog okupljanja rekao je: - Na tom skupu sudjelovat e i predstavnici ma arske desnice, koji se otvoreno zalažu za pripajanje Me imurja Ma arskoj. Žalosno je da u Hrvatskoj danas postoje grupe ljudi koje im pružaju gostoprimstvo, zaboravljaju i na sve patnje i žrtve koje su Me imurci podnijeli da bi danas živjeli.

Nekriti ko okupljanje desnice Sve je, ini se, zakuhao H SP, politi ka stranka koja je, po svemu sude i, nekriti ki krenula u projekt okupljanja desni ara Europe, a skup se trebao održati ni više ni manje nego u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Najavljene su desni arske stranke iz cijele Europe, neke od njih s fašisti kim predznakom iz Njema ke, Ma arske, Bugarske i drugih zemalja. Za naš kraj posebno su zna ajni desni ari iz Ma arske, a zbog pretenzija na Me imurje, ali i druge dijelove Hrvatske. Usput, postoje podaci da je ubojica Breivik u jesen 2011. godine pisao lideru ma arskoga nacionalisti kog pokreta "64 županije", što samo po sebi dovoljno govori. Po svemu sude i, potiho se ostvaruje projekt okupljanja desni ara na europskoj razini. Treba istaknuti da je okupljanje desni ara njihovo legitimno pravo, jer je politi ka desnica legitimna politi ka opcija. Problem je, me utim, ako se iza desni arskih skupina krije profašisti ka ideologija, kao što je to slu aj u ma arskom pokretu "64 županije". Ma arski Omladinski pokret "64 županije" (ma arski: Hatvannegy I jusagi Mozgalom) je ultradesni arski nacionalisti ki pokret, koji se zalaže za ujedinjenje svih Ma ara ma gdje bili u Europi, te za reviziju Trianonskog sporazuma, kojim su 1920. godine de inirane granice Ma arske. Sam naziv "64 županije" dolazi od nekadašnje podjele velike Kraljevine Ma arske na 64 županije, a prema toj bi karti i veliki dio Hrvatske bio u Ma arskoj, Me imurje pogotovo. Lider pokreta je Laslo Torockaj, a pokret je najviše prisutan u Ma arskoj. U Srbiji je taj pokret ve postao politi ka stranka ekstremne ma arske desni-

Desni ari koji mrze Rome i traže vra anje Me imurja Ma arskoj ce, te se zalaže za cijepanje Vojvodine, a saznajemo da se sli an projekt osnivanja politi ke stranke ve dulje vrijeme planira i za Hrvatsku, samo se eka povoljan trenutak. Pokret u Ma arskoj, o kojemu je rije , djeluje u okviru parlamentarne stranke Jobbik, a ima i vojnu komponentu - ma arsku gardu. Ono na emu je ta, kako je mnogi nazivaju, paravojna organizacija izgradila "imidž“, koji izgleda da i te kako pali u

Ma arskoj, jest otvorena mržnja prema Romima. Uz to, pokret "64 županije" na dvojim skupovima nosi zastavu ma arske dinastije Arpad, a tu su zastavu u Drugom svjetskom radu nosili Njilaši kao ma arski fašisti ki pokret, koji su i u Me imurju u inili dosta zla za vrijeme okupacije. Treba tako er re i da su prije desetak godina u Starom gradu u akovcu osvanuli letci s kartom velike Ma arske,

odnosno 64 županije, u kojoj je dobar dio Hrvatske u Ma arskoj. Tada službena politika nije posebno reagirala, vijest o tome pojavila se tek u listu "Vjesnik", a tekst je svojedobno napisao novinar Drago Ov ar. Moderni hrvatski desni ari, tako u H SP-u, ili zaboravljaju što zna i taj pokret za Me imurje ili pak jednostavno ne znaju povijest. Ako su pak svjesno išli na provokaciju, onda je cijela stvar još teža.

OBILJEŽEN 6. travnja 1945. - Dan oslobo enja Me imurja

Vijenci i sje anje na žrtve fašizma U petak 6. travnja obilježen je Dan oslobo enja Me imurja. Položeni su vijenci i zapaljene svije e ispred spomen - plo e u Starom gradu u akovcu, potom u Perivoju Zrinskih ispred spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima te ispred spomen - plo e na akove kom groblju. Na groblju u Svetom Jurju u Trnju nazo nima su se obratili župan Ivica Perho , ravnatelj Muzeja Me imurja mr. sc. Vladimir Kalšan te predsjednik Društva antifašisti kih boraca i antifašista Me imurja mr. sc. Zvonimir Golob, uz predstavnike op ine Donji Kraljevec. Dan oslobo enja Me imurja 6. travnja obilježava

se kao spomen na 6. travnja 1945. godine, kad su bugarske, sovjetske i partizanske jedinice bez otpora ušle u akovec, ime je završila etiri godine duga ma arska okupacija. Župan Me imurske županije Pretho naglasio da je 6. travnja dan kad se prisje amo onih koji se nisu pomirili s ma arskom okupacijom, te su odlaskom u partizane fašistima pružili aktivni otpor. Zahvaljuju i njima, nastavio je, Me imurje i Hrvatska dio su velike antifašisti ke obitelji, na ijim temeljima po iva ne samo moderna Hrvatska, ve i Europska unija. - Neke stvari su nepobitne i ne mogu se negirati.

Prvo, današnja demokratska Hrvatska temeljena je na rezultatima borbe i pobjede partizana u 2. svjetskom ratu. Drugo, zbog kona nog povratka Me imurja u krilo domovine, 6. travnja 1945. godine jedan je od najsvjetlijih datuma novije me imurske povijesti. I tre e, borba protiv nacizma i fašizma je zajedni ka baština svih slobodnih i demokratskih europskih i svjetskih naroda, rekao je uz ostalo Perho . Mr. sc. Vladimir Kalšan ukratko se osvrnuo na povijest otpora fašizmu u Me imurju i na žrtve, iznose i i nedovoljno poznate povijesne podatke. (j)

13. travnja 2012. Pišu: JOSIP ŠIMUNKO DEJAN ZRNA

Može li se i nama sutra dogoditi “hrvatski Jobbik”? Situacija koja se doga ala u Ma arskoj dugo vremena bila je sli na onoj koja je ve duže vrijeme aktualna u Me imurju. Ti e se, naravno, previše tolerantnog odnosa prema kriminalu dijela pripadnika manjinskog stanovništva - romske nacionalne manjine. Ministar MUP-a Ranko Ostoji nedavno je u Me imurju stvari nazvao pravim imenom, ali ubrzo se povukao. Posebice je taj kriminal narastao posljednjih godina, od sitnih do velikih kra a, od kojih se mnoge gra anima policiji ni ne isplati prijavljivati, ali izazivaju ogromno nepovjerenje izme u ve inskog i manjinskog stanovništva. Još uvijek nema otvorenoga gra anskog bunta protiv takvog ponašanja delinkventnih Roma, od kojih je, na žalost, sve više onih maloljetnih, ali … Kriminal koji je dolazio iz redova romske nacionalne manjine dugo vremena, posebice u trenucima kad je Ma arska ulazila u EU, “trpao se pod tepih“. Me utim, uskoro je uslijedila eskalacija. Kad se u Ma arskoj dogodio prvi veliki romski zlo in (smrtonosni napad na rukometaše), uz tešku ekonomsku situaciju, desni ari su došli na svoje. - Jobbik je pozvao u pomo gra ane - istomišljenike da se bore protiv kriminala koji provode, prema njihovim rije ima, Romi. Jobbik i civilne grupe održale su demonstracije protiv kriminala došavši u selo Gyongyospatu i “patroliraju i“. Pripadnici paravojne Ma arske garde, koja je dio Jobbika, paradirali su predve er s bakljama selom, okruživši romski dio naselja. Oko tri stotine Roma napustilo je svoje domove. Ma arska vlada nakon nemira donijela je propise kojima strože regulira paramilitantne skupine, koje bi umjesto policije uvodile red i zakon širom zemlje, ali Jobbikov program ostao je jednako ekstreman. U programu stranke posebno poglavlje odnosi se na “ciganska pitanja“, u kojem Jobbik kriminalu nastoji dati etni ki predznak, negativno etiketiraju i cijelu etni ku skupinu, ali i mnoge druge. Ekstremni politi ki program bio bi najmanji problem da Jobbik po broju zastupnika nije postao tre a parlamentarna stranka, s troje zastupnika u Europskom parlamentu. Na predsjedni kim izborima izbacili su Krisztinu Morvai, kandidatkinju za elnicu Ma arske, koja no ne parade bandi po

selima naziva “vra anjem dostojanstva ljudima“. Takve teze sada izvodi i kao europarlamentarka u Bruxellesu. Otvoreno prozivanje Roma za kriminalno ponašanje, kao i iskazivanje mržnje, posebice je eskaliralo nakon doga aja u Veszpremu u središnjoj Ma arskoj, kada je prije nekoliko godina u sukobu ispred jednoga no nog lokala nožem ubijen 26-godišnji rumunjski rukometaš Marian Cozma, a teško su ranjeni hrvatski rukometni vratar Ivan Peši i srbijanski rukometaš Žarko Šešum. Do tog zlo ina je došlo u politi ki najnezgodnijem trenutku, kada su se napetosti izme u ma arskih ekstremnih desni ara i ma arskih Roma zna ajno poja ale zbog organiziranja militantnih grupa na obje strane. Uzbu enje je nastalo jer su po initelji tog zlo ina po nacionalnosti Romi, a ma arski ekstremni desni ari smjesta su taj zlo in uzeli kao dokaz kako su njihove tvrdnje o kriminalnoj prirodi romske etni ke zajednice u Ma arskoj to ne. Budu i da ma arske vlasti nisu inile dovoljno da suzbiju kriminalitet me u Romima, tvrde ti ma arski ekstremisti, oni e sami poduzeti odre ene mjere. Zato su se organizirali. Od pada komunizma u Ma arskoj su u raznim razdobljima razne ma arske nacionalisti ke politi ke grupe koristile nacionalna i etni ka pitanja kako bi pove avali svoju popularnost. U jednom razdoblju snažno su se eksploatirale bolne teme iz nacionalne povijesti, preuveli avale tvrdnje o tome kako je Ma arska bila ošte ena teritorijalno i nacionalno u 20. stolje u, pa se to uzimalo za povod za pove avanje tenzija s nekim susjednim zemljama, u prvom redu Rumunjskm i Slova kom. No, nakon što je i Ma arska, ali i ti njeni susjedi, ušla u Europsku uniju, za što je uvjet bilo i sre ivanje me usobnih odnosa, ekstremni ma arski nacionalisti okrenuli su se na drugu stranu i odjednom su po eli otvarati pitanje ma arskih Roma kao nešto od najve eg zna enja u politi kom i društvenom životu zemlje. ekamo li i mi predugo da se ne daj Bože dogodi nešto “ekstremno“, pa da umjesto aktualnog ne injenja, aktivnog rada na preventivi, sutra dobijemo neku sli nu ekstremnu situaciju i postanemo još ve i “trn u oku hrvatske javnosti“. Ma arski slu aj i te kako je dobro upozorenje. (dz)

13. travnja 2012.

Aktualno

GDQD

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

AKTIVNI preloški HSS-ovci

Gra anima estitali Uskrs uz dijeljenje prigodnih pisanica Gradska organizacija HSS-a Prelog organizirala je na Veliku subotu druženje s gra anima na preloškoj t r ž n ic i . Uz e s t it ke z a

najve i krš anski blagdan, gra anima su dijeljene prigodne pisanice te okrjepa uz doma e proizvode. (foto: vipro)

DRAGUTIN LESAR žestoko kriti ki o 99 dana rada Vlade RH na presici u Zagrebu

Dodatno osiromašili siromašne, bogate nagradili novim ekstraprofitima na neodgovornost inancijskog sektora umjesto Vlade i politike upravljati ovom zemljom. - Pove ali su PDV i time osiromašili siromašne, te odbili progresivno oporezivanje dividendi i dobiti kao temeljnog sredstva uvo enja društvene pravednosti, za koju su se u kampanji toliko zalagali. Smanjili su kupovnu mo ve ini gra ana, te pove ali zaduženost op eg sektora i države u cjelini i odustali od svakog pokušaja spašavanja proizvodnog dijela gospodarstva. Po eli su primjenjivati temeljnu zada u Porezne uprave, ali se ne usude ili ne znaju tako ste enu imovinu proglasiti protuzakonito ste enom i oduzeti, a tako er su po eli pa stali u ukidanju para iskalnih

UKIDANJE CARINSKE ispostave u akovcu zbog smanjenja obima carinskih poslova ulaskom Hrvatske u EU

arinska uprava priprema odluku o ukidanju carinske ispostave u akovcu, u kojoj mnogi gospodarstvenici ostvaruju svoje gospodarske interese. - Poduzima li Me imurska županija nešto da se ne ukine carinska ispostava u akovcu ili e to biti još jedna institucija bez koje e Me imurska županija ostati i iji e se poslovi prebaciti u Varaždin? Radi se o istoj politi koj odluci kojom me imursko gospodarstvo puno gubi, kazao je na zadnjoj Skupštini Me imurske županije Branko Krnjak, vije nik HDZ-a. Me imurski župan Ivica Perho kazao je da pokušava u akovcu osigurati posao za prate e službe kao što je statisti ko vo enje, koje e ostati i nakon carinjenja, s obzirom na to da se 1. srpnja 2013. situacija mijenja ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, zbog ega se i drasti no smanjuje obim carinjenja. - Za prate e službe i poslove te 70-ak zaposlenih na ovom podru -

nameta, za koje i sami gospodarstvenici tvrde da je jedan od najve ih problema, kazao je izme u ostalog Lesar.

Financijski sektor nagra en novim ekstraprofitima - Neoporezivanjem reinvestirane dobiti u inancijskom sektoru banke su samo u ovoj godini nagradili s milijardu kuna ekstrapro ita, ustvrdio je Lesar. Rekao je kako je Vlada ukinula povlaštene, privilegirane, politi ke mirovine, ali bez spremnosti revizije i iš enja mirovinskog sustava od svih privilegija koje su 21 godinu u njemu nastajale te kako ni jedan zakon u Sabor nisu dali u redovnoj proceduri, kao da je u

zemlji izvanredno stanje. Javne ovršitelje su odgodili, a nakaradni sustav ovrha ostavili. Zaklju io je tako er kako je Vlada osiromašila ve inu op ina, gradova i županija poreznom reformom i ostavila ih na cjedilu, provela europski referendum, ali zaboravila hrvatsko gospodarstvo pripremati za ulazak u EU, a u vanjskoj politici još uvijek “škilje” samo prema Bruxellesu i Washingtonu. - Zaboravili su na zakon o referendumu i ne mijenjaju odredbu o deset posto potpisa za zahtijevanje gra anskog referenduma, ne ine ništa da neposrednu demokraciju olakšaju te toleriraju nastavak predste ajnog klanja proizvodnog sektora gospodar-

stva - ili ne vide, ili se boje ste ajne ma ije koja u ovom trenutku upravlja polovicom hrvatskog gospodarstva.

- Dva naprijed, ostali stoj. Tako djeluju i takav dojam u javnosti ostavljaju. Oporba ih smeta, živcira. Ne vide, ne uju, ne razgovaraju, rekao je elni ovjek Laburista Dragutin Lesar na konferenciji za novinare nešto prije Uskrsa, na kojoj je analizirao “99 dana rada Vlade“. - To je 99 dana kadroviranja, u kojem je njihova klju na rije bila odgovornost, a istina je podobnost i poslušnost, i poruku koju su time poslali - ‘za naše i zakone emo mijenjati’. Lesar je pitao do kada e biti u zabludi da štednja donosi gospodarski oporavak i da smanjena kupovna mo stanovništva poti e proizvodnju te do kada e brutalna pohlepa i kriminal-

Nove tri mogu e katastrofe: JPP, koncesije na infrastrukturu i privatizacija HPB-a, CO-a i Petrokemije Lesar je rekao da od najava izdvaja tri mogu e katastrofe javno-privatno partnerstvo za sve investicije u društvenom sektoru, koncesije na postoje u infrastrukturu te privatizacija Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja ili, ne daj Bože, strateških resursa poput Petrokemije.

Gubitak posla najviše prijeti špediterskim radnicima, carinici e biti zbrinuti - Županija pokušava osigurati posao za prate e poslove i službe ju, uklju uju i akovec, Varaždin i Koprivnicu, ponudili smo prostor bivše zgrade SDK-a, koja je u vlasništvu Ministarstva inancija. U ovom asu nitko od carinika ne e ostati bez posla, ve i problem su špediteri, kazao je župan Perho . Od 1. srpnja carinicima e se ponuditi neka druga rješenja, me utim, carina e seliti na granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Ministarstvo inancija ima u vlasništvu i objekte u Gori anu, tako da bi odre ene službe ostale tamo i nakon 1. srpnja 2013. godine. Pitanje u smanjenom obimu poslova ostaje, da li u Varaždinu gdje ne-

maju svoje prostore, odnosno gdje imaju svoje prostore Europska unija donosi bolje poslovne uvjete, rast poslovanja i ve e mogu nosti za tvrtke. No, kada Hrvatska postane punopravnom lanicom, ve ina me unarodnih otpremnika – špeditera u Hrvatskoj ostaje bez posla.

Kristalizacija situacije u me unarodnom otpremništvu Ulaskom u novu teritorijalnu cjelinu i carinski režim nestat e potreba za ve inom usluga koje pružaju špediteri.

Sve vrste prometa upravo su objedinjene u poslovima me unarodnih otpremnika, jer oni moraju imati bankarska, transakcijska i vanjskoposlovna znanja, pojasnila je za Privredni vjesnik direktorica Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore Ljubica Herceg. - Puno tvrtki je registrirano za poslovanje u ovom sektoru i upravo sada je vrijeme da se iskristaliziraju pravi znalci svog posla, koji su se na vrijeme educirali i na vrijeme po eli raditi pravi otpremni ki posao, a ne samo carinsko posredovanje, i to na isto nim hr-

vatskim granicama, koje postaju vanjske granice Europske unije, naglašava Ljubica Herceg. Prema statistikama, ukupno su se otpremni kim poslom prošle godine bavile 482 tvrtke i 5.100 zaposlenih. Me utim, mnoge tvrtke samo su registrirale djelatnost, ali zapravo ne rade ove poslove. Najve i problem doma im me unarodnim otpremnicima predstavlja dolazak stranih tvrtki, koje su došle s velikim iskustvom, dobrom organizacijom te velikim brojem pošiljaka i partnera. Sredinom ove godine stupa na snagu Konvencija o provoznom

Ako se u tim sektorima mogu ostvarivati nadprosje ne pro itne stope, to je razlog više zašto država mora ostati vlasnikom tih strateških resursa, naglasio je na kraju Lesar. postupku, koja smanjuje broj carinskog zastupanja u provozu, a time i posao otpremnicima na granicama s Europskom unijom. Sredinom sljede e godine gasi se sve carinsko zastupanje za robu iz Unije, a otvaranje tržišta donijet e još ve u konkurenciju u ovu branšu, kaže Herceg. Naposljetku zaklju uje: - Konkurenciji bi se hrvatske tvrtke trebale othrvati udruživanjem. Upravo sada je vrijeme da se cestovni prijevoznici, kao i uvoznici i izvoznici, klasteriziraju, udruže i lobiraju te koriste usluge upravo doma ih špeditera, kaže Ljubica Herceg u izjavi za Privredni vjesnik. - Potrebno je apelirati i pozvati tvrtke da budu svjesni potencijala doma ih otpremni kih tvrtki, njihovog znanja i stru nosti te poznavanja tržišta, posebice onoga u regiji. Upravo oni mogu postati jedan od važnih imbenika na ulazu robe s istoka na tržište Europske unije. (BMO)

POGLED ODOZDO

Što je važnije: kako e biti gra anima ili što e re i kreditne agencije? P P Z

oliti ari u Hrvatskoj upravo izvode na gra anima pokusni test, u kojem ispituju gdje je granica izdržljivosti gra ana. Radi se o testiranju poskupljenja na gra anima, koja su obilježila dosadašnji rad Vlade. Po elo je s poskupljenjem PDV-a, pa naftnih derivata, a nastavlja se s poskupljenjem struje, plina i komunalija. Sva ta pove anja cijena automatski pove avaju i iznos PDV-a na ra unima, a ve i iznos PDV-a zna i puniju državnu blagajnu. Društvo se u Hrvatskoj s dolaskom nove Vlade dodatno drasti no polariziralo. S jedne strane su politi ari, koji vlastiti egzistencijalni opstanak grade na zadržavanju kreditnog rejtinga i punjenju prora una

i, s druge strane, realni sektor, koji zanima samo toliko - koliko je potrebno da puni prora un i bude u službi kreditnog rejtinga. Zbog toga i nesmiljeno provode val ste ajeva irmi koje ne mogu doprinositi svojim prihodima u državni prora un. Zar je misija ove Vlade punjenje prora una, a ne pove anje zaposlenosti? Briga što e re i kreditne agencije, a ne kako e biti gra anima? rema gra anima koji životare u realnom sektoru njeguju bahato arogantan i socijalno potpuno beš utan odnos. Ako ne možete puniti prora un i doprinositi uvanju kreditnog rejtinga - onda ste potpuno suvišni, tehnološki i ljudski višak. Štoviše, i Vlada po inje kopirati obrasce neodgovor-

nih poduzetnika koji radnicima za odre eno nisu ispla ivali pla e, pa iz Mrsi eva Ministarstva, od kojega smo o ekivali da radi na pove anju zaposlenosti, dolaze prijedlozi da mladi bez radnog iskustva godinu dana rade bez pla e kako bi stekli radno iskustvo. retnog li poduzetni kog sektora - svake godine na tržište izlazi novi kontingent mladih, obrazovanih robova koji po zakonu mogu raditi bez pla e! Tko bi to od ministra Mrsi a o ekivao, je li on na po etku svoje karijere tako er radio bez pla e? zašto rad u politici ne bi u tom slu aju bio volonterski, kad su im i dosadašnji efekti voluntaristi ki?

S I

rotiv poskupljenja potpuno smo bespomo ni. Oni koji su ve ostali bez posla bit e jednako tako bespomo ni i pred pove anim ra unima za režije. Ako ne bude novca, ne e ih mo i platiti. Slijedi im ili prisilno iskap anje ili dobrovoljno odricanje od blagodati civilizacije. Zato HEP i uvodi kupnju impulsa za struju, da izbjegnu neugodnosti zbog iskap anja. Vratit emo se trideset ili etrdeset godina unatrag pod svjetla svije a, petrolejki, pe i na drva i vodu s bunara, uz koncesiju državi. z sve to, kad i završite škole uz svjetla petrolejke, perspektiva koju nam nudi Vlada je da mladi ljudi rade za po etak bez pla e “da se stru no usavrše”.

a sada ne naziremo nikakvu politiku pove anja zaposlenosti. Zašto bi je i nazirali? Dali smo im povjerenje za naredne etiri godine. U tom mandatnom razdoblju za sebe su osigurali redovite izvore prihoda i mogu ekati sljede e izbore radi odlaska u slatku oporbu ili, ako im je prenaporno, oti i na bolovanje kao Komadina i drugovi. a Me imurci nisu svojim novcem gradili infrastrukturu, koje e se sada morati odre i, od plinske, vodovodne, strujne i kanalizacijske mreže, pa i su inanciranja, škola, vrti a, ambulanti, grobnih ku a i društvenih domova i asfaltnih cesta, svatko od nas imao bi podeblji ra un u banci ili vikendicu na moru, koju bi sada

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

mogao iznajmljivati turistima i imati bar kakve - takve prihode za crne dane. Ovako smo gradili infrastrukturu koju e netko u daljnjoj privatizaciji dobiti u svoje ruke, a usluge nam masno napla ivati budemo li si je mogli priuštiti.

Gospodarstvo

KOLIKO JE KOŠTALA uskrsna potroša ka košarica

Za etiri blagdanska dana minimalno 500 kuna ak i u ovim kriznim vremenima, i bez obzira na smanjenu kupovnu mo , za Uskrs su gra ani priredili nešto bogatiji stol od onoga uobi ajenog tijekom godine. Uz to, o uvali su i obiteljsku tradiciju sastojaka, sadržaja blagdanskog stola. Za osnovnu košaricu etvero lane obitelji kroz etiri dana, od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, trebalo je izdvojiti oko 500 kuna, baš kao i prošle godine, izra unao je Nezavisni hrvatski sindikat. Kako prosje na primanja pokrivaju tek 75 posto realne potroša ke košarice, odnosno oko 80 posto, ako su u pitanju minimalni životni troškovi etvero lane obitelji, logi no je kako se prosje na hrvatska obitelj mnogo toga odri e. S obzirom na zaduživanje, kojim su se ranije krpale rupe u obiteljskom prora unu, obitelji se zadužuju puno opreznije. No, lukavi trgovci i dobavlja i dobro su procijenili kupovnu mo gra ana i kroz razne akcije, bez obzira na prethodna poskupljenja, uspjeli su blagdansku uskrsnu košaricu "spustiti“ na prošlogodišnju razinu. U osnovnoj košarici etvero lane obitelji kroz etiri dana bili su sljede i proizvodi: jeftinija riba kao srdela, dimljena lopatica, junetina, pile, francuska salata, rotkvice, mladi luk, kola i, vo e, vino, sokovi i sl. Sve, naravno, po povoljnim, akcij-

skim cijenama, za što treba obi i malo više prodajnih mjesta i kupovati ciljano artikle koji su baš tamo jeftiniji negoli drugdje. No, trošak od oko 500 kuna bilo je teško izbje i. Naravno, i ta se košarica može dodatno "poskromniti" izbacivanjem nekih artikala, tvrde u Nezavisnom hrvatskom sindikatu. Za one izdašnijih mogu nosti, koji žele biti još više u tradiciji "od ranije“, kao i tradiciji svoga kraja, treba pridodati bakalar ili neku drugu skuplju ribu, janjetinu ili gusku, šunku i bogatije priloge, predjela, slastice te nešto više pi a i vo a. U tom slu aju košarica se "penje“ na od 1.100 do 1.200 kuna, opet jednako kao i prošle godine. Nisu, naravno, ura unata ni prigodna uskrsna putovanja, jer ih si "obi ni“ hrvatski puk ne može ni priuštiti, osim ako putuje rodbini, prijateljima ili u vlastitu vikendicu iz "boljih“ vremena. A i tradicija nas usmjerava na provo enje ovog blagdana u krugu obitelji, u vlastitom domu. Ali, da se ne zavaravamo s prigodnim uskrsnim cijenama. Poslije blagdana sa ekat e nas one stare, a dijelom e i one rasti. Uz poskupjele komunalije, prijevoz, gorivo te najave poskupljenja plina i struje, a onda i svega ostalog, eka nas neko teže vrijeme poslije Uskrsa, poru ili su iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. (BMO)

OVAJ ETVRTAK i petak u Me imurju

Druga me unarodna konferencija o menadžmentu u turizmu i sportu U Spa & Golf Resortu Sveti Martin u etvrtak i petak, 12. i 13. travnja, održana je druga me unarodna konferencija o menadžmentu u turizmu i sportu u organizaciji Me imurskog veleu ilišta, Gimnasti kog kluba "Marijan Zadravec - Macan" i Me imurskog saveza sportske rekreacije "Sport za sve" i suradni kih ustanova: Kineziološkog fakulteta, Hrvatske olimpijske

akademije i Spa&Golf Resorta Sveti Martin. Teme ovogodišnje konferencije jesu stanje i mogu nosti razvoja zdravstvenog i sportsko - rekreacijskog turizma. Na me unarodnoj konferenciji sudjelovali su predava i, osim iz Hrvatske, i iz zemalja u našem okruženju, BiH, Srbije, Slova ke, kako bi prezentirali 37 što stru nih, što znanstvenih radova. (BMO)

DANAS (petak) u Nedeliš u se otvara peto izdanje sajma Mesap Libar 2012.

O ekuje se ak 60 izlaga a i izdava kih ku a Potvr eno je da na ovogodišnji MESAP LIBAR u Nedeliš u, koji se otvara danas (petak) u 11 sati dolaze najve e hrvatske izdava ke ku e, napominje Vitomir Kiri , direktor MESAP-a. Ukupan broj izlaga a popeo se na 60, što je pove anje za 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Sadržaj sajma proširen je ponudom informati ke opreme, audio i video tehnikom, te glazbenim instrumentima i opremom. Uz izložbeni karakter sajam ima i prodajni karaker, svaki e posjetitelj, a ulaz je besplatan, mo i prona i nešto za sebe, obe avaju organizatori. Prvog dana sajma naglasak je na školskoj knjizi. Zbog toga se organiziraju posjete u enika osnovnih i srednjih škola,

este li se ve susreli s popularnom edicijom knjiga "... for Dummies“, kod nas prevedenom "... za neznalice“? Bila je to svojedobno vrlo popularna serija knjiga, koja je na jednostavan na in objašnjavala osnovne korake kako koristiti ra unala, programe (npr. Word for Dummies), a kasnije se s informatike proširila i na druga podru ja kao što su itness, hrana, seks, osobne inancije ... uglavnom sva podru ja života. Ono što je gotovo nevjerojatno, knjige su, usprkos tome što u svom naslovu govore kako su namijenjene idiotima za to podru je (u našem deminutivnom

prijevodu za neznalice), doživjele nevjerojatan uspjeh. Kako uop e itati knjigu koja te naziva idiotom? Svako tko je posegnuo za takvom knjigom treba biti željan promjena, a uz to pregristi i vlastiti ego. Treba sebi iskreno priznati da ne poznaje to podru je, da je ustvari idiot, ali da se vrsto želi promijeniti i to nau iti. a žalost, ne postoji izdanje "Vladanje za neznalice“, jer kad si na vlasti moraš glumiti da sve znaš i da nema pametnijeg od tebe, tako se barem kod nas misli. Ili za savjetnike zoveš frendove ili strana ke uznike, koji ti ne e željeti ili smjeti povrijediti

mesap

Zanimanje izlaga a za ovogodišnje izdanje Mesap Libara ak je dvadesetak posto ve e nego prošlu godinu

lanova knjižnica i književnih klubova. Subota je predvi ena za promociju beletristike i stru ne literature, a u nedjelju se predstavlja vjerska literatura.

Bogat popratni sadržaj sajma Na sajmu e se predstaviti i kazališne skupine, te slikari i kipari okupljeni u udruzi Li-

kovna republika koji organiziraju radionica za mlade. U petak e biti predstavljeni pisci za djecu Željka Horvat Vukelja, Brfuno Kuman, te Marica Mil ec. U subotu u 14 sati po inje nastup mažoretkinja i malih folkloraša Selja ke sloge Nedeliš e, a u 17 sati kazališna predstava - KUD Strahoninec. U nedjelju u 14 sati gost je Krešimir Mišak, voditelj kultne emisije “Na rubu znanosti“, koji e održati predavanje na temu “Predstavljanje knjiga i svijet na rubu znanosti“ . U 16 sati magistar Vladimir Kalšan, povjesni ar i ravnatelj Muzeja Me imurja, predavat e na temu: “Povijest naselja Nedeliš e “. Organizirana je nagradna igra za posjetitelje, nastupi tamburaša, te radionice. Sajam knjiga e otvoriti zamjenik ministrice kulture Vladimir Stojsavljevi . Radno vrijeme sajma je od 10 do 19 sati, sva tri dana, u petak, subotu i nedjelju. (JŠ)

ME IMURSKI proizvo a i sve se više povezuju s turizmom i promoviraju na primorskim sajmovima

Vinari, proizvo a i hrane i namještaja na GAST-u u Splitu Ve tradicionalno, Županijska komora akovec organizirala je zajedni ki nastup me imurskog gospodarstva na Me unarodnom sajmu hrane, pi a, namještaja i ugostiteljske opreme na sajmu "GAST 2012.". GAST 2012. održao se u razdoblju od 21. do 25. ožujka u Splitu, a uklju uje 17. me unarodni sajam prehrane, 17. me unarodni sajam pi a, 17. me unarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme i 17. me unarodni sajam vina - Dionizijana. Pored toga i 7. Sajam kave, 7. Sajam namještaja – Furnitura, 6. Sajam za turizam - Saturn i 6. Gast around the world. Na izložbenom prostoru Županijske komore akovec predstavili su se me imurski proizvo a i bu inog ulja, vina, vinarske opreme i uredskih potrepština, te turisti ki potencijali Me imurja. Sudjelovale su tvrtke Bister d.o.o., Pozvek

Vladanje za neznalice J

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ego, pa e ti savjete davati niz dlaku. Što ne da je beskorisno, ve kontraproduktivno, jer još više napumpava ego. ad je SAD 1941. pokretao projekt Manhattan, doveli su najbolje izi are i inženjere iz svih krajeva države, bez obzira na njihovu strana ku orijentaciju, da osmisle i naprave nuklearnu bombu. Kad je Južna Koreja 70-ih odlu ila iza i iz srednjeg vijeka, okupili su sve stru njake na jednu hrpu i dali im zadatak osmisliti strategiju kako iza i iz ekonomskog gliba. Ova i jedna i druga država su krajnost, SAD kao isti kapitalizam gonjen protestantskom ilozo i-

Me imurski vinari postigli su velik uspjeh na sajmu “GAST 2012.” u Splitu

Proizvo a i suvenira na sajmu u Opatiji Na ovogodišnjoj prodajnoj izložbi proizvo a a suvenira Hrvatske, Kvarner EXPO 2012., koja se održala 4. do 7. travnja u Opatiji, posjetiteljima se predstavilo i etvero me imurskih izlaga a. Na zajedni kom izložbenom prostoru nastupili su Keramika Fajgl iz Zasadbrega s umjetni kom i uporabnom keramikom, B unique iz akovca s unikatnim maramama, estitkama i razglednicama, te Bister d.o.o., proizvo a bu inog ulja iz Domašinca. Na vanjskom izložbenom prostoru posjetitelji su se mogli upoznati s proizvodnim programom Košaraštva Pogorelec iz Kotoribe. Nastup je organizirala i su inancirala Obrtni ka komora Me imurske županije. (BMO)

d.o.o., Domina-M d.o.o., Udruga vinogradara i vinara Me imurja Hortus Croatiae, udruga Me imurske roke te Turisti ka zajednica Me imurske županije. Na ovogodišnjem su ocjenjivanju vina - Dionizijana 2012. me imurski vinari postigli veliki uspjeh. Svih 14 predanih uzoraka vina osvojilo je nagrade, a

Dvanajš akovo vino traminac osvojilo je nagradu "šampion bijelih vina". U organizaciji i uz su inanciranje Hrvatske gospodarske komore, na 900 etvornih metara izložbenog prostora u sklopu sajma namještaja "Furnitura“ predstavile su se i tvrtke drvnoprera iva ke djelatnosti, me u kojima i tri tvrtke iz Me-

imurske županije: Bernarda, Linea-cod i Euroton.

jom i usmjeren na pojedinca, a Koreja kao duboko budisti ka kolonija Kine i Japana usmjerena na zajednicu. Amerikanci danas politi ki i vojno gospodare svijetom, a Južna Koreja je u našim domovima i garažama u obliku Kije, Hyndaija, LG-a, Samsunga ... I jednoj i drugoj zemlji bilo je klju no što su politi ari priznali da se ne razumiju u podru je koje im je vrlo važno za opstanak. od nas nam takve ideje još nisu ni u primislima. Ministri su jednostavno najpametniji. Svježi primjer je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy i njezin prijedlog novog Zakona o otpadu. Novitet je razvrstavanje otpada, nešto što je u zemljama na zapadu ve dugo uhodani obi aj. S mi-

nistri inom porukom: ne želite li razvrstavati otpad – platite! Ministrica novi zakon pravda zahtjevima EU, i strahom od inancijskih penala ako taj zahtjev ne izvršimo. "Ja ne želim biti ministrica koja e uzrokovati bankrot države zbog neispunjavanja ciljeva prema Europskoj uniji u smislu gospodarenja otpadom", rekla je Holy, i bez da je trepnula rješenje tog problema pronašla u džepovima gra ana. O ito je bila podu ena od strane uhodanih kolega, koji za sve probleme rješavaju koriste i gra ane kao kasicu. aime, razvrstavanje otpada nije ekološki entuzijazam, ve prikupljanje i reciklaža sirovina. Sirovine služe za proizvodnju novih

proizvoda. Novi proizvodi služe za prodaju i ostvarivanje zarade. Zarada donosi porez državi. Što zna i da na kraju zara uju i oni koji prikupljaju otpad, oni koji ga koriste, a i država. To znaju u svakoj naprednoj državi, koja je prošla fazu "za neznalice“. Dakle, draga ministrice, ako želite da vam gra ani razvrstavaju otpad – platite im!

Piše: Tomislav Novak

13. travnja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBRAZOVANJE KADROVA za potrebe obu arske i tekstilne industrije bremenito brojnim problemima

Obu ari i šiva i traženi, ali mladi nisu motivirani za ta zanimanja PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Na sve muke koje proživljavaju tekstilna i obu arska branša nakalemio se i nedostatak kadrova. Kroja ice i obu ari na popisu su deficitarnih zanimanja, a radnice koje rade u obu arskim i tekstilnim tvrtkama zadnja su generacija školovanih tekstilaca i obu ara u proizvodnji. Njihovim odlaskom u mirovinu nastat e vakuum ili bespovratni gubitak tih znanja, re eno je na proširenom sastanku Strukovne grupe obu ara i tekstilaca, održanom u Gospodarskoj školi u akovcu. Uz predstavnike obu arskih i tekstilnih tvrtki bili su i predstavnica Zavoda za zapošljavanje i djelatnici Gospodarske škole. Mnogo je aktora koji su doprinijeli nedostatku kadrova, da se, unato tome što na našem podru ju djeluju uspješne obu arske tvrtke i da se u skoroj budu nosti otvaraju još dvije obu arske tvornice, Graditeljska škola bori da uop e otvori barem pola razreda obu ara. Zadnji odjeli obu ara zatvorili su se prije sedam - osam godina, a sad ponovno postoji potreba za njima. Gospodarska škola ponovno pokušava uvesti obrazovanje za te kadrove i nadaju se da e uspjeti dobiti dozvolu za upis barem pola ra-

Bez mladih kadrova tekstilna i obu arska industrija e izumrijeti

zreda. Zvu i paradoksalno, ali istinito, potrebe gospodarstva postoje, preporuku za potrebu

za tim kadrovima Gospodarskoj školi dat e i Strukovna grupa, ali glavna prepreka je u

Radije se ispišu iz evidencije, nego da ponovno rade u tekstilu Predstavnica Zavoda za zapošljavanje potvrdila je kako je teško motivirati i na zapošljavanje u tekstilnim tvrtkama. Problem su teški uvjeti rada, visoke norme, slabe pla e, loše organiziran javni prijevoz. Kod starijih radnica

koje završe na burzi kod ponovnog zapošljavanja problem su zdravstvene teško e, a kod mla ih uvanje djece. Ima slu ajeva da se žene radije brišu iz evidencije nezaposlenih nego da ponovno prihvate posao u tekstilu.(BMO)

Ministarstvu obrazovanja, i to unato tome što se Vlada zalaže za oporavak gospodarstva. Problem je u nefleksibilnosti. S jedne strane Vlada ne dopušta novo zapošljavanje u državnom sektoru, a da bi se otvorio novi odjel potrebno je osigurati dodatne kadrove za održavanje nastave, i to na samo iz stru nih nego i op ih predmeta.

Potrebni školovani kadrovi, ali nema interesa Sabrina Blajda, ravnateljica Gospodarske škole, tako sve ini kako bi ishodila odobrenje za ba-

rem pola razreda obu ara, koji bi se obrazovali zajedno s tekstilcima. Nakon što škola bude imala to odobrenje u rukama, može se krenuti u motiviranje u enika za upis u to zanimanje. Suzana Mlinari iz Haixa potvrdila je da su njima takvi kadrovi i te kako potrebni. Trenutno imaju u svojoj tvornici 26 nau nika, ime su ponos cijele grupacije, jer ni u Njema koj nema interesa djece za ta zanimanja. Do novih kadrova pokušavaju do i na razli ite na ine, ak i kroz dane otvorenih vrata, na koje pozivaju djecu svojih radnika kako bi ih uvjerili da se danas radi u suvremenim pogonima, a da ih po završetku obrazovanja eka posao i pristojna pla a. Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe, kazao je da bez kadrova nema opstanka ovih struka. - Bez mla ih kadrova osu eni smo na izumiranje. Unato svim teško ama, obu arska i tekstilna industrija u Hrvatskoj još uvijek broji preko 35 tisu a zaposlenih i druga je grana po zaposlenosti u prera iva koj industriji, odmah iza prehrambene industrije. Bez obzira na krizu i pad broja zaposlenih, ona predstavlja jednu veliku snagu Pretežito zapošljava žene, kojih je preko 85 posto u tim industrijama. Starosna dob zaposlenih prosje no prelazi preko 45 godina. Upravo zbog toga smo i na ranijim sjednicama Strukovne grupe pokušavali to naglasiti, da emo zatvaranjem tekstilnih škola u Hrvatskoj gotovo ostati bez kadra. Za izlazak tekstilaca i obu ara iz krize potrebne su inovacije, nove tehnologije, znanje, novi proizvodi. A te proizvode mora netko znati napraviti i zato je jako bitno da zapošljavamo kvalificirane kvalitetne mla e kadrove. Tekstilci i obu ari spadaju me u prvih šest najja ih izvoznika i to tako er nešto govori. Ti zaposleni, posebno u Me imurskoj županiji, znaju raditi. To je prepoznala i Europa, zbog ega i otvaraju kod nas svoje pogone. Zbog svega to-

Zašto skupljanje otpada u Me imurju ne e poskupjeti J

avna rasprava o novom Zakonu o otpadu, koja je u tijeku, izazvat e ili je ve izazvala dosta nesporazuma, pogotovo u op inama i gradovima u znatnom dijelu Hrvatske, no ne i u Me imurju. edna od novina novog Zakona je ta da se napušta sustav koncesija koji je važio do sada, a novost je naplata po volumenu otpada. Napušta se sustav koncesija koji je važio za sakupljanje posebnih vrsta otpada, a uvodi se državna dozvola za sakupljanje otpada.

rvatska mora ispoštovati rokove prema direktivi EU, pa do 2013. godine, osim uvo enja naplate po volumenu, mora uvesti i selektivno odvajanje barem 25 posto biootpada, a do 2018. potrebno je sanirati sve deponije. Ako se to ne dogodi, Hrvatska e Europi pla ati penale. Tako je, na primjer, Italija za jedno nesanirano odlagalište morala pla ati penale od milijun eura dnevno! bog selekcije otpada, cijena odvoza otpada e posku-

pjeti, me utim, ne bi trebala poskupjeti samo u najve em dijelu Me imurja i na otoku Krku. U svim drugim podru jima Hrvatske cijena odvoza otpada znatno e poskupjeti. bog ega odvoz otpada ne bi trebao poskupjeti u Me imurju, osim u ponekim op inama, poput Belice i Pribislavca, gdje se ini se selekcionira manje rakcija otpada. Zbog toga što se u podru jima gdje otpad skupljaju akom, Murs-ekom i Pre-kom ve dulje vrijeme otpad selekcionira

na šest ili sedam rakcija, a Me imurje je po tome korak ispred Hrvatske. akom je odnedavno uveo i selektiranje biorazgradivog otpada putem takozvanih crnih kanti, cijene su ve zadane i mogu se mijenjati samo u slu aju drasti nih promjena poslovanja, tako, na primjer, ako cijena goriva ode u nebo. akovcu i ve em dijelu Me imurja ve se selekcionira šest vrsta otpada: takozvani ostali otpad, što je druga rije za komunalni

otpad, staklo, papir, metali, plastika te biorazgradivi otpad. ra ani Me imurja zbog toga u miru mogu pratiti predstoje u galamu na televiziji o Zakonu o otpadu, najviše problema imat e veliki gradovi, gdje se i dan - danas otpad pla a po kvadratnoj površini stana, što Europa ne priznaje. Prema novom Zakonu, u Hrvatskoj bi trebalo biti samo jedanaest odlagališta i dvije spalionice otpada, od toga jedna u Zagrebu.

ga obrazovanju moramo pristupiti na druga iji na in nego je to bilo do sada, kazao je Vitez. - Ono što je otežavaju e i nije dobro je to da tekstilna i obu arska industrija ispla uju najniže pla e u prera iva koj industriji, negdje oko 3.000 kuna neto. Pri tom se postavlja pitanje koga emo mi pridobiti od mladih s tako malim pla ama, zapitao se Vitez. Naglasio je da je u više navrata govorio o jako lošem imidžu kada se govori o propasti tekstilaca i obu ara, nedostatku perspektive, malim pla ama i zastarjeloj tehnologiji. To je samo dijelom to no, ali u drugom dijelu potpuno neto no.

Zašto u EU ak 3,2 milijuna ljudi radi u tekstilnoj i obu arskoj industriji? U EU još uvijek 3,2 milijuna ljudi radi u tekstilnoj i obu arskoj industriji. Kako je mogu e da su u Njema koj, Italiji i Francuskoj ostavili tekstilnu i obu arsku industriju, a u Hrvatskoj izumire? Razlog tome je, uvjeren je Vitez, što su shvatili kako su tekstilna i obu arska industrija primjerenije za zapošljavanje žena, nego da rade kao zidari. Zato bi trebali podržati inicijativu za pomla ivanje kadrova kroz otvaranje razrednih odjela za ta zanimanja, zaklju io je Vitez. Zahvaljuju i velikim naporima Gospodarske škole, broj u enica za kroja ice zadnjih godina se nešto pove ao, tako da se došlo do skupine od 16 do 18 u enica, a bilo je godina kad su bile samo njih tri - etiri. Naprotiv, kad je ormirana škola, postojala su dva razredna odjeljenja s ukupno 60 u enica za tekstilna zanimanja, zatim se taj broj postupno smanjivao i gotovo pao na nulu. Da bi ponovno, uz puno promoviranja tekstilnih zanimanja po osnovnim školama, ponovno uspijevali na jedvite jade upisivati u enike. Izuzetno je velik problem motivirati u enike na upis za tekstilna zanimanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Crna kronika UKRATKO

U prometnoj nesre i u Belici ozlije ena tri policajca U etvrtak kasno nave er na raskrižju ulica Kralja Tomislava i Radni ke u Belici dogodila se prometna nesre a u kojoj su sudjelovali policijski službenici sa službenim vozilom. Kre u i se Ulicom kralja Tomislava, 36-godišnji policajac, koji je upravljao specijalnim policijskom vozilom, naglo je zako io da bi izbjegao sudar s osobnim automobilom, za ijim je upravlja em bio 32godišnjak iz Belice. No, policajac je izgubio kontrolu nad vozilom, sišao izvan kolnika i udario u betonsku ogradu, a zatim je od siline udara vozilo odba eno natrag na cestu, gdje je udarilo u stražnji dio automobila 32-godišnjaka. 36-godišnji voza policijskog vozila teško je ozlije en i zadržan na bolni kom lije enju, dok su putnici u vozilu, tako er policajci, 32-godišnjak iz Donje Dubrave i 42-godišnji akov anin, lakše ozlije eni. Sva trojica su lije ni ku pomo zatražila naknadno. Tko e biti odgovoran za nesre u, tek e se utvrditi, jer iz Policijske uprave me imurske kažu da "po utvr ivanju svih relevantnih injenica slijedi nadopuna doga aja“. (V. Kelkedi)

Žrtva i slu ajni prolaznik uspjeli otjerati plja kaše na motoru Nepoznati muškarac u srijedu predve er u Ulici Josipa Broza Tita u Murskom Središ u pokušao je oplja kati ženu koja je u ruci nosila kov eg s dnevnim utrškom. Prišao joj je u haustoru te ju je sprejem poprskao po licu, a zatim je uslijedilo naguravanje. Uspio je oteti kov eg, no žena je po ela vikati, što je uo slu ajni prolaznik koji joj je prisko io u pomo . Usred naguravanja razbojniku je iz ruku ispao kov eg, a zatim je sjeo na motocikl, gdje ga je ekao partner, i pobjegao. U Županijskoj bolnici akovec ženskoj osobi pružena je lije ni ka pomo te je utvr eno da je lakše ozlije ena. Po initelj je, prema danom opisu, muškarac ja e tjelesne gra e, visine oko 180 centimetara. Na glavi je imao crnu motociklisti ku kacigu, bio je odjeven u tamniju odje u. Voza motocikla nižeg je rasta, srednje tjelesne gra e, a na glavi je tako er imao crnu kacigu i bio je odjeven u

tamniju odje u. Koristili su sportski motocikl crne boje i bez istaknutih registracijskih oznaka. (vk)

23-godišnji voza prouzro io nesre u u kojoj su ozlije ene dvije žene 23-godišnji voza osobnog automobila iz Novog Sela Rok u utorak prijepodne prouzro io je prometnu nesre u u kojoj su ozlije ene dvije osobe. Kre u i se cestom Štrukovec – Mursko Središ e zbog neoprezne vožnje u zavoju je prešao na suprotnu stranu ceste te udario u automobil kojim je upravljala 53-godišnjakinja iz Murskog Središ a. Od udara je njezin automobil sletio s ceste. Žena je zbog teških tjelesnih ozljeda zadržana na bolni kom lije enju, a lakše je ozlije ena i 21-godišnjakinja iz Gornjeg Hraš ana – putnica u automobilu mladi a iz Novog Sela Rok. On e biti kazneno prijavljen. Zbog nesre e je dionica ceste Štrukovec - Mursko Središ e bila zatvorena sat vremena.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

PONOVNO POŽAR NA PERADARSKOJ FARMI u Ivanovcu, koju je osnovao nestali akov anin Mario Jaluši

Nova nesre a na “ukletoj farmi”

Pijani voza udario u banderu Pijani 27-godišnjak iz Murskog Središ a u ponedjeljak nave er izazvao je prometnu nesre u u kojoj je uz njega ozlije ena i 23-godišnjakinja iz Selnice. Upravljaju i osobnim automobilom s koncentracijom od 1,13 promila alkohola u organizmu, voza je u Tekstilnoj ulici u Murskom Središ u u jednom trenutku sišao izvan kolnika i udario u betonski stup javne rasvjete. Zbog težine zadobivenih ozljeda i voza i putnica zadržani su na bolni kom lije enju. (vk)

Ne prestaju kra e bakra i željeza U našem kraju ne prestaju kra e bakra, odnosno željeza. Tako je nepoznati po initelj sa stupova dalekovoda Mursko Središ e - Šenkovec, Mursko Središ e - Peklenica, Mursko Središ e - Štrukovec i Gornji Kraljevec te Podturen - Peklenica demontirao i otu io bakrene sajle u vlasništvu akove ke Elektre. Iz privatnog poduze a u vlasništvu nedeliš anske tvrtke u Industrijskoj ulici u Pribislavcu ukradeno pak je nekoliko komada željeznih profila. Materijalna šteta u oba slu aja procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)

PREVENTIVA

Postavljeni informativni panoi policije Policijska uprava me imurska u suradnji s Vije em za prevenciju Grada akovca i Me unarodnom policijskom udrugom IPA Me imurje u prizemlju zgrade Uprave te u gradskoj vije nici akovca postavila je in ormativne panoe, s ciljem podizanja razine sigurnosti i dostupnosti raznih pisanih preventivnih materijala gra anima. Na panoima gra ani mogu na i letke o aktualnim preventivnim aktivnostima, kojima se želi posti i primarna prevencija i podizanje svijesti gra ana na prijavljivanje nasilja u obitelji, izgradnje kulture nenasilja me u mladima i smanjenje broja mladih zate enih u konzumaciji alkohola na javnim površinama, pove anje brige i roditeljske skrbi, smanjenje broja kra a i olakšavanje traženja otu enih bicikala, smanjenje broja provalnih kra a i op enito uklju ivanje društvene zajednice u preventivne aktivnosti pod geslom “Zajedno do ve e sigurnosti”.

“Ukleta farma” u Ivanovcu bila je prošli tjedan poprište velikog požara, ija se šteta procjenjuje na više stotina tisu a kuna

Ve tre i požar unatrag deset godina izbio je na armi pili a OPG-a Jaluši u Ivanovcu. Prošli etvrtak ujutro, izme u 7 i 8 sati, vatra je zahvatila gornji kat objekta, koji je upravo bio pripremljen za dopremu novog turnusa pili a. Izgorjele su elektri ne instalacije, oprema za hranjenje pili a, te na krovištu staklena vuna i stiropor, izvijestila je policija. Vatru su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec, a inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je požar prouzro ila iskra iz “mastera” za grijanje, koja je zapalila slamu na podu te ure aje za hranjenje. Šteta se procjenjuje na nekoliko stotina tisu a kuna. Ista arma ve je gorjela 2005. godine te je tada nastala šteta od ak milijun kuna. Me utim, vatrogasce je tom prilikom do ekalo i iznena enje. Farma nije služila samo za perad, ve i za uzgoj indijske konoplje. Objekt je sakrivao nasad od 511 stabljika zabranjene biljke te 416 grama marihuane. Vlasnica Melita Jaluši tada je bila privedena zajedno s 25godišnjim prijateljem. Ubrzo je, me utim, puštena, bez pokretanja sudskog postupka. Branila se da nije znala da njen prijatelj u potkrovlju peradarnika uzgaja konoplju. On je osu en na zatvorsku kaznu koju još izdržava.

“Ukleta farma” Farmu, koju su neki mediji ina e prozvali i ukletom, osnovao je ina e Mario Jalu-

ši , suprug sadašnje vlasnice, akov anin koji je netragom nestao još 2004. godine kada je imao trideset godina. 25. travnja upravo s kobne arme udaljio se u nepoznatom smjeru, a nestanak je prijavila supruga Melita. U kolovozu 2004. godine raspisana je me unarodna potraga, izdana je tjeralica, a istodobno je detaljno pretražena parcela na kojoj su bili temelji budu e peradarske arme obitelji Jaluši u Ivanovcu, kao i pojedine poljoprivredne parcele u vlasništvu obitelji, oku nica te su u potrazi ispražnjene septi ke i druge jame kako bi se eliminirala mogu nost da se u njima nalazi leš nestalog. Me utim, ni ta, kao ni sve daljnje potrage nisu dale rezultat. Dva tjedna prije nestanka Jaluši se ina e sukobio s policajcima, koji su njega i njegovog prijatelja zaustavili u automobilu na cesti izme u akovca i Preloga. Verbalni

Požar na ku i u ehovcu Isijavanje topline iz dimnjaka prouzro ilo je požar u kojem je u ponedjeljak kasno nave er nagorjelo krovište obiteljske ku e u ehovcu. Vatra je oštetila grede, letve i lamperiju oko dimnjaka, a ugasili su je pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Prelog. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk)

DOMAŠINEC

Grom udario u mrežu te izazvao požar u obiteljskoj ku i

Svaka nova nesre a na farmi na površinu ponovno izbaci neotkrivenu tajnu nestanka Marija Jaluši a

sukob prerastao je i u fizi ki te je Jaluši zadobio ozljede ramena, nadlaktice, glave, lica i bubrega. U policiji su rekli da je službene osobe sprje avao u obavljanju službene dužnosti te da je jednog policajca udario nogom u glavu. Na lijevoj nozi ina e je nosio protezu s obzirom na to da je u dobi od 12 godina pao pod vlak i ostao bez potkoljenice. Uz peradarstvo, odnosno poljoprivredu, kojom se bavio (bio je tajnik Udruge peradara Hrvatske), strast su mu bili konji, koje je u godinama prije nestanka esto jahao i akove kim ulicama.

Jaluši eva supruga taman otplatila kredit za farmu i sada ponovno nesre a Majka Elizabeta (74) Ve ernjem listu izjavila je da je izgubila nadu da je Mario živ. - Vidovnjak mi je rekao da je zatu en i ba en u neku vodu. Kad bi barem kosti pronašli ...

Proljetnu kišu pra enu snažnim vjetrom i udarima groma po lošem e pamtiti obitelj iz Domašinca. U etvrtak oko 23.30 sati u elektri nu mrežu u Ulici Augusta Cesarca u spomenutom mjestu udario je grom, a elektri na energija je preko kablova stigla do televizora u dnevnoj sobi jedne obiteljske ku e. Izbio je požar koji je zahvatio i otelju te prozor. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Domašinec i Javne vatrogasne postrojbe akovec, a materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk) ini mi se da ga više i ne traže, kao da žele da se sve zaboravi, prenosi Ve ernjak rije i neutješne majke. Melita Jaluši pak je nakon suprugovog nestanka preuzela armu, koja joj je i osnovni izvor prihoda za život. Majka je trojice malodobnih sinova. Kako doznajemo, u posljednjem razdoblju taman je otplatila kredit za armu te i bez tog bremena planirala nastaviti proizvodnju pili a. No, sudbina je odlu ila druk ije. Još jednom sve ispo etka.

13. travnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RODOSLOVLJE Sve je više ljudi u Me imurju i izvan njega koji u Državnom arhivu za Me imurje u Štrigovi žele saznati nešto više o svojem porijeklu Mati ne knjige u Državnom arhivu za Me imurje u Štrigovi

Za 1.500 kn možete saznati sve o obiteljskim i ro a kim korijenima

Mogu e je i samostalno istraživati bez pla anja, ali preduvjet je dobra priprema i poznavanje što više podataka o vlastitoj obitelji

ržavni arhiv za Me imurje u Štrigovi postao je uz svoju veoma zna ajnu državotvornu, kulturnu, povijesnu i društvenu funkciju važno mjesto i za mnoge obitelji. Sve se više obitelji odlu uje na istraživanje porijekla i imena i prezimena svojih predaka i rodbine iz raznih razloga. Dva su najvažnija razloga: da lanovi obitelji više saznaju o svojim precima, a drugi je razlog sasvim prozai an, potraga za ro acima zbog ostavinskih rasprava. Upiti za istraživanje o porijeklu obitelji u Štrigovu dolaze iz našeg kraja, ali i iz sasvim neo ekivanih država, tako, na primjer, iz Makedonije ili iz Amerike ili Australije. Samo istraživanje obiteljskog stabla ima i svoju cijenu, po cjeniku koji donosi Hrvatski državni arhiv. Ukoliko se želi ispitati obiteljsko stablo obitelji, najprije treba podnijeti zahtjev Arhivu, odnosno Državnom arhivu za Me imurje u Štrigovi. Kad je zahtjev odobren, pristupa se istraživanju. Ako to rade stru njaci Arhiva, cijena takvog istraživanja je 1.500 kuna. Ako pak se netko sam odlu i za istraživanje, to se ne pla a, no treba ispuniti odre ene preduvjete. Onaj tko želi istraživati mora se ponajprije jako dobro pripremiti i znati što više dostupnih podataka o obiteljskim prilikama u prošlosti.

U DAM-u ak 61 dužni metar mati nih knjiga i parica Najviše se istražuje u mati nim knjigama, no mogu a su i druga istraživanja. Državni arhiv za Me imurje u Štrigovi, ili skra eno DAM, posjeduje u svojim fondovima, ne biste vjerovali, ak 61 dužni metar mati nih knjiga iz više stolje a. Sasvim konkretno, u mati nim uredima s podru ja Me imurja, kojih ima osam, akovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središ e, Nedeliš e, Prelog i Štrigova, uvaju se mati ne knjige nastale u zadnjih stotinu godina, njih ukupno 426, pod kontrolom Državnog arhiva

za Me i mur je u Štrigo- vi, odnosno 61 dužni metar arhivske gra e. U arhivu se uvaju i gra anske mati ne knjige Me imurja iz razdoblja od 1895. do 1945. godine, njih 196, ili 13,80 dužnih metara. Tako er se može dobiti uvid u mati ne knjige rimokatoli kih župa Me imurja, njih 120, odnosno 13,2 dužna metra knjiga. Na kraju, tu se uvaju i mati ne knjige židovske vjeroispovjedne op ine akovec, pet knjiga, te takozvane parice, kopije mati nih knjiga.

si, kojeg je zanimanja i drugo. Naime, sve mati ne knjige nisu sa uvane zbog ratova i drugih razloga, a Me imurje je, kako znamo, imalo burnu prošlost, pa je esto potrebno istraživati i kroz druge fondove da bi se došlo do podataka, tako, na primjer, kroz vlasništvo u zemljišnim knjigama. Dogodi se da na emo pradjeda koji je, na primjer, ro en i upisan 1870. godine, no ne znamo kad su ro eni njegov otac i majka. Onda se uzimaju mati ne knjige vjen anih pa se istražuje

Svatko tko želi istražiti obiteljsko stablo mora do i dobro pripremljen Ravnatelj Državnog arhiva za Me imurje u Štrigovi Jurica Cesar kaže: - Svatko tko se odlu i na genealoško istraživanje podrijetla obitelji i obiteljskog stabla mora u arhiv do i sa što više podataka, jer e tako sve i i brže. Osim u mati nim knjigama, koje su glavni izvor podataka, istraživati se može i po popisima stanovnika, takozvanim 'Popisima zavi ajnika'. Tu se to no navodi tko je živio na kojoj ku noj adre-

Jurica Cesar, ravnatelj DAM-a u Štrigovi: - Istraživanja obitelji sve su eš a, no svaki istraživa , odnosno lan obitelji mora do i dobro pripremljen podacima, jer tako sve ide brže

Traganje za starim gra evnim dozvolama stoji 400 kuna U Državnom arhivu za Me imurje u Štrigovi, koji ponajprije uva podatke središnjih državnih tijela, javnih ustanova i poduze a te pravnih osoba, mogu se dobiti podaci o nizu dokumenata. Tako, na primjer, dokumentacija za radni staž, diplomu i sli no, o sudskim postupcima, što se pla a 300 kuna. Tako er se može dobiti uvid u imovinsko - pravnu dokumentaciju, tehni ku dokumentaciju (gra evne dozvole s popratnom dokumentacijom i sli no, za što se pla a 400 kuna), upravo - pravnu dokumentaciju o tvrtkama, nacio-

nalizaciju, sljedništvo i sli no, za što se pla a 500 kuna. Genealoška istraživanja, koja su i najsloženija, stoje 1.500 kuna, odnosno 200 eura za inozemstvo, a detaljnije istraživanje ugovara se posebnim ugovorom. Stranke pla aju 150 kuna za stru nu pomo mentora. Uvjeti dostupnosti i na in korištenja podataka utvr eni su Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnikom o korištenju te Pravilnikom itaonice Državnog arhiva za Me imurje u Štrigovi. Me utim, samoistraživanje je besplatno, no nije jednostavno. (JŠ)

'unazad' da bi se došlo do to nih podataka. Samo istraživanje može biti mukotrpan posao, no (po)nekad gra ani imaju sre u, pa sve ide brže. Ako je rije o podacima u zadnjih sto godina, onda ne smijemo davati podatke jer su podaci o lanovima obitelji tajni podaci i osobne naravi, ve gra ane upu ujemo na pojedine mati ne urede. Osim istraživanja obiteljskih stabala, u zadnje vrijeme dolazi sve više upita za istraživanja zbog ostavinskih rasprava. Tako židovske obitelji iz Amerike istražuju žrtve holokausta i ima li živih ro aka. Židovske obitelji tragaju i za ro acima iz akovca. Tako u jednom slu aju nismo našli ništa, nije bilo podataka. U knjigama nismo našli ništa, no naš je djelatnik zapamtio slu aj i u jednom je drugom izvješ u prona eno da je osoba za kojom se tragalo umrla u ratu, prije se nije znalo što se s njom dogodilo. Nedavno smo imali slu aj iz Makedonije, strani je državljanin tragao za sestrom negdje u Me imurju, za koju je saznao tek kad mu je otac umro. To je za njega zbog ostavinske rasprave bilo veoma bolno, cijeli je život mislio da je jedinac. U Državni arhiv za Me imurje esto dolaze i u enici iz osnovnih škola, grupe koje zanima povijest. U enici iz OŠ Ivanovec istraživali su povijest prezimena u Ivanovcu, te se na taj na in upoznavali s poviješ u. U enici iz Vratišinca istraživali su pak podatke o dr. Vinku Žgancu. Izme u ostalog, pronašli su da neki podaci koje su znali ne odgovaraju upisanim podacima. Za u enike osnovnih škola prire ujemo i predavanja kako bi se upoznali s na inom rada arhiva. Na kraju, moram re i da gra ani mogu i sami istraživati u Arhivu. Kako su to privatni podaci o ljudima, istražuje se uz pažnju zaposlenih. Osim toga, za neke mati ne knjige može se samo napraviti uvid, podaci se ne smiju kopirati, pogotovo ako je rije o mla im mati nim knjigama, zaklju no je kazao ravnatelj Arhiva.

Miljenko Hajdarovi i Andrej Pal predstavili su iznimno bogat trodnevni program seminara

AKOVEC OD 25. do 27. svibnja doma in I. regionalnom seminaru o ljudskim pravima – edukaciji o holokaustu

Edukacija, seminari, radionice, filmovi, predavanja, gostovanja akovec e u svibnju ove godine ugostiti I. regionalni seminar o ljudskim pravima – edukaciju o holokaustu, najavljeno je prošli petak na konferenciji za novinare, održanoj u Centru za kulturu akovec. Iza seminara stoje Udruga za edukaciju i promicanje ljudskih prava te Židovska op ina akovec, a o planovima prvog seminara ovakvog tipa govorili su Andrej Pal, dr. med., te Miljenko Hajdarovi , prof., u ime Organizacijskog odbora. Seminar je zapravo logi an nastavak edukacije nastavnika osnovnih i srednjih škola, koja se u suradnji s Me unarodnim centrom Yad Vashem u Jeruzalemu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa od 2005. godine provodi kroz dvotjedne stru no - radne posjete Izraelu, a kojima je nazo ila i nekolicina profesora iz Me imurja. Upravo je zato seminar usmjeren ponajprije na profesore povijesti, ali i sve ostale nastavnike koji u svojim programima pou avaju o holokaustu i drugim kršenjima ljudskih prava. No, s obzirom na ogroman interes koji ve sada postoji za seminar, on e u svakom slu aju biti otvoren i za druge profesije.

Stru njaci iz Slovenije, Hrvatske i Izraela - Želja nam je ispri ati pri u o nekada zna ajnoj židovskoj zajednici koja je ovdje živjela i djelovala te doprinijela razvoju društva, a koju je tamno razdoblje progona i smrti gotovo u potpunosti uništilo, pojasnio je Pal. O povijesti te zajednice govorit e eminentni stru njaci iz Hrvatske, Slovenije i, naravno, Izraela. - Najprije smo krenuli od okupljanja lokalnih i regionalnih stru njaka, no odlu ili smo se na suradnju pozvati i stru njake koji su se ve dokazali na polju

istraživanja i objavljivanja na temu holokausta. Drago nam je što su se oni svi redom rado odazvali, pojasnio je Miljenko Hajdarovi . Tako e se me u predava ima na i i veleposlanik države Izrael u Republici Hrvatskoj Yosef Amrani, iz Me unarodne škole za studije holokausta u Yad Vashemu dolazi dr. sc. Chana Baruch, iz židovske zajednice u Lendavi stiže Beata Lazar, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu sudjelovat e profesori Ivo Goldstein i Tvrtko Jakovina, a svoje osobno iskustvo podijelit e i preživjeli holokausta, Uri Thermal iz grada prijatelja akovca, izraelskog Kiryat Tivona. Seminar e se od 25. do 27. svibnja 2012. godine održati u akovcu, pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovi a, Veleposlanstva Države Izrael u Hrvatskoj i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Seminar podržavaju Me imurska i Varaždinska županija, te Grad akovec, a programi se realiziraju uz podršku Veleposlanstva SAD-a, te u suradnji sa Židovskim ilmskim festivalom Zagreb. (bš)

Poziv na sudjelovanje i pomo u organizaciji Svi zainteresirani pozivaju se da se na vrijeme prijave na seminar i prate e radionice, a Udruga za edukaciju i promicanje ljudskih prava poziva i na pomo pri organizaciji samog seminara, bilo u lanjenjem u Udrugu ili nekim drugim vidom donacija. Više informacija dostupno je na službenoj web stranici Udruge http://ljudskaprava.net, a daljnje najave i doga anja pratite i u Me imurskim novinama. (bš)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

JAVNA USTANOVA “Me imurska priroda”

Po ela naplata ulaznica za posjet parku Mura - Drava, ali samo za grupe OP INSKO vije e Belica

Kreditom do prvog rebalansa prora una Izvršenje prora una za proteklu godinu bilo je u okviru zadanog, a izostali su prihodi za sanaciju deponija otpada od strane Fonda za energetsku u inkovitost te ŽUC-a, rekao je u obrazloženju na elnik Zvonimir Taradi. Na kraju protekle godine ostvareno je 4,4 milijuna kuna prihoda, bilo je planirano 4,8 milijuna kuna. Op inski izvorni prihodi pak iznose oko 1,8 milijuna kuna. Mijenja se i politika ulaganja u gospodarske zone, ubudu e e Ministarstvo gospodarstva ulagati samo u onim zonama gdje se investira. Rije je o važnoj promjeni, jer e op ine i gradovi najprije morati na i investitora i pripremiti cjelokupno ulaganje, a ne kao do sada. Vije nici iz Gardinovca imali su pak primjedbu na izvršenje prora una. Kako je re eno, nigdje nema ulaganja u Gardinovec, razlog je taj što prije dvije godine nije iz Gardinovca došao prijedlog za program radova, pojašnjeno je. Na kraju je izvješ e prihva eno s devet glasova za i dva protiv. Vije e je donijelo i odluku o izmjenama i dopunama prora una za ovu godinu, ukupni rashodi op ine pove avaju se za 400.000 kuna, umjesto 9,57 na 9,97 milijuna kuna. Rije je o tome da je Me imurska županija smanjila svoja izdvajanja za sportske dvorane zbog nedostatka novca, a op ina Belica je upala u tu prora unsku rupu, pa treba vlastitim snagama nadoknaditi manjak, kako bi se zatvorila financijska konstrukcija. Tako je kredit za sportsku dvoranu bio najprije predvi en u iznosu od 700.000 kuna, a zbog nedostatka novca u županiji manjak je oko 260.000 kuna, pa e trebati ukupno uzeti 1,1 milijun kuna kredita. To je ponukalo vije nika Petri a da izjavi: - Županija nas je izigrala, obe ala je, a

nije ostvareno. S tim u vezi donesena je odluka o prekora enju po žirora unu ako bude potrebno. Vije e je tako er prihvatilo izmjenu odluke o koeficijentima za obra un pla e službenika. Kako je pojasnio na elnik Zvonimir Taradi, Op ina je ostala bez pro elnika, a na novi se natje aj nitko nije javio, pa je privremeno rješenje zapošljavanje administrativnog re erenta, zbog obima poslova, do dolaska novog pro elnika. Radno mjesto ve je ranije bilo predvi eno, no nije popunjeno, a kritike na elniku upu ene su zbog toga što je objavio natje aj preko Zavoda za zapošljavanje, a da prije toga nisu bili obaviješteni vije nici. Na elnik, me utim, time nije prekršio zakon, jer na to ima pravo. Za održavanje komunalne in rastrukture utrošeno je u Belici u prošloj godini 741.000 kuna, a u Gardinovcu 195.000 kuna. Program gradnje objekata i ure aja komunalne in rastrukture u protekloj je godini bio težak 1,8 milijuna kuna, no ostvaren je s 19,28 posto. U gospodarsku zonu Jug u Belici investirano je 31.000 kuna, od predvi enih 890.000 kuna, a u groblje u Belici ni kune zbog neriješenih imovinskih poslova. U gospodarsku zonu Jugozapad u Belici investirano je 140.000 kuna prema planu. Za izgradnju pješa kih staza u Belici investirano je 178.000 kuna, od planiranih 520.000. "Me imurske vode", me utim, zbog kratko e vremena nisu realizirale projektnu dokumentaciju izgradnje mreže, sam program iznosi 1,8 milijuna kuna. Za redovito godišnje financiranje politi kih aktivnosti i stranaka izdvojeno je ukupno 1.805 kuna, a sredstva se raspodjeljuju prema broju vije ni kih mjesta. (J. Šimunko)

Županijska javna ustanova "Me imurska priroda" po ela je napla ivati ulaznice za posjete Regionalnom parku Mura - Drava. No, samo za organizirane turisti ke obilaske skupina koje dolaze izvan Me imurja. Ribi i, lovci i šeta i, odnosno lokalno stanovništvo parkom e i dalje mo i šetati slobodno, kaže ravnatelj spo-

menute ustanove Siniša Golub. Prvih 50 ulaznica po cijeni od deset kuna ve je prodano za proteklih uskrsnih blagdana skupini posjetitelja iz Zagreba. - Prihvatili su to bez ikakvih problema te još izrazili zadovoljstvo niskom cijenom ulaznice za park kroz koji su ih vodili rendžeri. Deset kuna nije velik iznos, posebice ako

se, primjerice, zna da je cijena ulaznice na Plitvi ka jezera 110 kuna. Premda mi nismo Plitvice, vjerujem da e svatko tko zna kamo se ulažu ta sredstva rado platiti. Smatram i da mnogi turisti u Me imurje dolaze upravo kako bi vidjeli prirodne atrakcije, a gastronomska i druga ponuda dio je sadržaja, naglašava Golub.

Poboljšanje stanja u prostoru Ustanova e dodatni prihod ostvaren naplatom ulaznica, sukladno i Zakonu o zaštiti prirode, izravno ulagati u poboljšanje stanja u prostoru – ozna iti park, osmisliti mjere osiguranja i boravka, in ormativne punktove. Pla anje

SENZACIONALNO Automobili na vodu na cestama Me imurja

Voza i tvrde da uštede iznose oko etrdeset post - HHO tehnologija najviše štedi na starijim tipovima automobila i motora, kojih u Hrvatskoj ne nedostaje Nije novinska patka, ve vijest koja e pobuditi pažnju javnosti, obzirom na viske cijene benzina i na te. Pojedini voza i i serviseri i u našem kraju pronalaze na ine za uštedu goriva na svoj na in, ugra ivanjem takozvane HHO tehnologije u svoja vozila, a javljaju se i tvrtke koje proizvode HHO generatore i ostale komponente, pa bi po toj logici stvar trebala unkcionirati. U Maloj Subotici, Tur iš u i drugim mjestima Me imurja, voze automobili koji imaju ugra en HHO sustav no teško ete ih prepoznati jer se izvana ništa ne vidi. Osim toga, neki se gra ani boje to javno re i da ne bi imali neprilike.

Dušan Glad: Smanjio sam potrošnju za oko 40 posto! Jedan od njih koji koristi HHO generator u svojem automobilu je i Dušan Glad, direktor istoimene tvrtke i radionice za izmjenu guma i popravak vozila u Tur iš u i akovcu koji nam je rekao: - U potpunosti sam uvjeren da HHO sustav unkcionira. Osobno sam nabavio HHO gene-

rator strane proizvodnje za otprilike 1000 kuna na tržištu, no nije davao dobre rezultate. Kako sam više godina pratio novosti i imam jako puno stru nih znanja o automobilima i motorima, odlu io sam sam napraviti niz pokusa i poboljšati cijeli sustav i vjerujem da danas mnogo znam o njemu. Moj rezultat koji je provjeren instrumentima, a oni ne lažu, je slijede i: - Ugradio sam vlastiti HHO sustav u moju stari terenac Lada Niva u kojoj se me utim nalazi dizelski motor NISAN od 2000 kubika. Automobil je prije ugradnje HHO ure aja, provjereno, trošio oko 10,5 litara dizela. Testirao sam ga cijelu zimu, kad je potrošnja najve a. S mojim HHO ure ajem potrošnja mu je u zimskim uvjetima pala na oko 6,5 litara dizela, što zna i da ušteda iznosi oko 40 posto i to bez dodatne elektronike Radaneca, koja bi još pove ala e ekt. Jako sam zadovoljan i nastavljam pokuse, te vjerujem u potencijal te tehnologije. Ne mogu re i što se sve doga a u motoru, no znam da se atomi vodika veoma lako spajaju s molekulama ugljika, pa dolazi

do me usobnog pobu ivanja i ušteda. ” U Maloj Subotici voza i koji sami ugra uju HHO sustave u svoje automobile kažu - Prijatelji koji znaju što imamo ispod haube zezaju nas i kažu u šali: 'Makni to udo da ne odletimo u zrak.” Voza i automobila na vodu iz Male Subotice koji sami ugra uju HHO sustav u svoj auto otkrili su i neke slabosti generatora na vodi, a neki su i odustali od vlastitih pokusa. Najve a je mana, kažu, to što se zimi voda zaledi, pa nije mogu a proizvodnja vodika, kažu oni.

Marijan Radanec, inovator HHO generatora kraj svojeg štedljivog automobila u centru Preloga

No to je kod drugog ure aja onoga iz Bjelovara riješeno, a inovator Marijan Radanec kaže da se koristi isklju ivo ekološkim sredstvima. Prema tvrdnjama pojedinih voza a koji su željeli ostati anonimni, ušteda vožnjom automobila na vodu, odnosno vodik iznosi od 30 do 40 posto, što, doduše, nismo provjeravali.

Radanec: Uštede od 30 do 50 posto Bjelovarski inovator Radanec pak tvrdi da uštede realno iznose od 30 do 50 posto, što ovisi o vrsti i tipu motora, ako je rije o najnovijem modelu automobila uštede se smanjuju no još su i tada znatne. Drugim rije ima, je li na pomolu novi na in uštede energije revolucija ili je rije o nedovoljno provjerenim tehnologijama, pokazat e vrijeme. HHO tehnologija je dobra stara elektroliza vode, razlaganje na vodik i kisik te pronalaženje na ina za poboljšanje rada motora s unutarnjim sagorjevanjem. Na svjetskom tržištu postoji oko stotinjak vrsta ure aja, takozvanih HHO generatora, no problem

OREHOVICA

Mogu a izgradnja pogona za uzgoj morske ribe Op insko vije e Orehovica prihvatilo je pismo namjere poslovne suradnje s dvije tvrtke koje razmišljaju da na podru ju spomenute jedinice lokalne samouprave izgrade bioplinsko postrojenje, kao i pogon za uzgoj ribe, i to – slane. Inicijativu su predstavnici poduze a javno predstavili još krajem sije nja u mjesnom Društvenom domu, no prezentaciji se odazvao tek mali broj mještana, pa se rasprava o spomenutom povela i na posljednjoj sjednici predstavni kog tijela op ine. Projektom je

predvi eno zapošljavanje do 40 djelatnika, zbrinjavanje organskog i biootpada u svrhu dobivanja toplinske energije, koja bi se distribuirala korisnicima u blizini, proizvodnja ekognojiva, mogu uzgoj morske ribe zbog nastalog nusprodukta tople vode. U pismu namjere poslovne suradnje, kojim se tvrtka "Archea Biolin Hrvatska" obratila Op ini Orehovica, opisana je navedena investicija, u iju se svrhu traži gra evinsko zemljište veli ine 70.000 kvadratnih metara. Dakako, prije svega e biti potrebno izraditi

studije utjecaja na okoliš i sve druge zakonom propisane elaborate. Inicijativu su op inski vije nici ina e podržali jednoglasno. U sklopu rasprave o spomenutoj temi vije nicu Eriku Baranaši zanimalo je može li se projekt povezati s takozvanom nitratnom direktivom, odnosno radi li se o obvezi izgradnje skladišta za gnojivo iz kojeg je onemogu eno istjecanje teku eg gnojiva i u kojem gnojivo mora odstajati najmanje 6 mjeseci prije nego se rasipa po poljoprivrednom zemljištu. - Takvim postrojenjem

moglo bi se otvoriti centralno skladište gnojiva, koje bi se brzo iskoristilo u procesu dobivanja energije, a od njega bi se dobivalo ekognojivo koje je spremno za uporabu. Poljoprivrednici bi uštedjeli na izgradnji individualnih skladišta, smatra vije nica. Krunoslav Vuk rekao je da je nedavno imao priliku pro i kraj jednoga takvog biopostrojenja, i da je primijetio nesnosan smrad, unato tvrdnjama da se ne stvaraju neugodni mirisi. Inicijativu su op inski vije nici ipak podržali jednoglasno. (V. Kelkedi)

13. travnja 2012.

ulaznice ujedno obuhva a osiguranje posjetitelja u slu aju možebitne nezgode, odnosno

ozljede. U dogovoru s turisti kim agencijama, u prvom prijelaznom razdoblju cijena ulazni-

ce bit e sadržana u ukupnoj cijeni aranžmana za posjet našem kraju. S vremenom, budu i da se o ekuje i porast broja posjetitelja, bit pak e kao i u svjetskim parkovima. Na pojedinim punktovima nalazit e se nadzornici koji e napla ivati ulaznice. Regionalni park Mura Drava proglasila je hrvatska Vlada u velja i prošle godine, ime je, slažu se zaštitari okoliša, zašti en jedan od posljednjih prirodnih rije nih sustava u srednjoj Europi. Po svojim vrijednostima, s obzirom na biološku raznolikost, krajobraze te kulturno

Osnovao vlastitu tvrtku koja proizvodi elektrode za HHO generator

to! Dušan Glad: - Uvjeren sam da HHO tehnologija funkcionira, napravio sam svoj ure aj i dobio uštede od 40 posto. ovjeka možete prevariti, ali instrumente ne, oni ne lažu

je u njihovoj e ikasnosti. Povijest pokušaja da se dobije više nego što se uloži stara je dva stolje a, gdje inovatori iz raznih zemalja pokušavaju prona i Sveti gral energije, dobivanje energije iz vode pomo u elektrolize. Tvrdi se da oko 20 milijuna Amerikanaca koristi neki HHO sustav za uštedu goriva. U me uvremenu je HHO tehnologija stigla na razli ite na ine i u Hrvatsku. Teško je re i kakve se uštede postižu, no oni koji su dublje ušli u tu tehnologiju tvrde da su uštede spektakularne i znatne, dok drugi kažu da nemaju dovoljne uštede. Naime, na tržištu se nudi sve i svašta, pa treba biti oprezan. Kaže da na cijelom projektu radi pune 43 godine, konstruirao je prije etiri godine hibridni generator za proizvodnju vodika iz vode, te taj generator ugradio u automobil. Hidrolizom se od vode

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

proizvodi plinovi vodik i kisik, a Marijan Radanec svoje znanja prenosi putem radionica. U subotu je boravio u Me imurju, te održao radionicu za ugradnju za petnaestak autoelektri ara u našem kraju. On kaže: - Tesla je predvidio je da e se u budu nosti vozila kretati na vodu i sve smo bliže tom danu. Ve tri godine vozim automobil Renault 19, koji kao gorivo koristi benzin i moj sustav HHO generatora za vodik iz vode. Rije je o starom automobilu, pa su zbog toga uštede u njemu i jako velike. Od tada sam prošao oko 100.000 kilometara. Generator troši jedan decilitar vode i proizvodi oko 190 litara plina. Moj automobil troši oko dvije litre benzina na 100 kilometara, a ostatak energije dobijem korištenjem plina, što zna i da uštede na gorivu iznose oko 60 posto.

U vlastitoj tvrtci “Laborama” u Bjelovaru koja uz ostalo proizvodi medicinsku opremu ali i HHO generatore o ostale elektroni ke ure aje, najzahtjevniji dio posla je izrada elektroda generatora, jer ih u Hrvatskoj nitko ne radi, kaže Radanec. Njegov na in proizvodnje elektroda, koje su klju u kemijskom razlaganju vode u plin vodik, me u boljima je u svijetu. Njegov je ure aj atestiran, te ima i europsku zaštitu. Marijan Radanec nekad je radio u zdravstvenoj ambulanti Donji Kraljevec kao medicinski tehni ar, sad je u mirovini, a u me uvremenu je u Bjelovaru osnovao tvrtku “Laborama” i zaposlio šest radnika, kaže da e do kraja godine zaposliti još šest radnika. Svoje proizvode, koji su njegove inovacije i doma i su proizvod, ugra uje u kamione, automobile i centralna grijanja, te u aparate za varenje. Uz ugradnju u automobile, njegova tvrtka ugra uje HHO ure aje u brodove i kruzere, konkretno u brod “Uljanika” iz Pule, a u Zagrebu u toplanu-energanu. Interes gra ana za njegovim HHO sustavima je tako velik da postoji lista ekanja od 1600 imena, od toga 400 narudžbi za ve e ili manje brodove, 300 za traktore. Vjerojatno ne bi bilo tako velikog interesa da nema ušteda i ostalih popratnih efekata, konkretno, brodovima je uz ostalo važno pitanje ekologija motora. HHO tehnologija po sve-

- tradicijsku baštinu, prostor uz rijeke Muru i Dravu predstavlja izuzetnu vrijednost na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Poseban zna aj tom prostoru daju vlažna staništa koja su u Europi ve dulje vrijeme rijetkost, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz naše dvije rijeke: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Na širem podru je rijeka ujedno je rasprostranjen velik broja ugroženih i zašti enih vrsta ptica. (Velimir Kelkedi)

mu sude i donosi znatne uštede goriva kod starijih vozila i ona koja više troše.

“Poduzetnici su pred mene bacali pune torbe novca” Sama ugradnja HHO ure aja stoji od 2.500 do 4.000 kuna, ovisno o snazi vozila, naravno kamioni i brodovi su ve ih snaga, pa je ure aj skuplji. Nema nikakve opasnosti od eksplozije vodika jer se plin kako se proizvede odmah i potroši. Njegov sustav HHO pak su htjeli kupiti Kinezi, no nije ga prodao. Na kraju Radanec kaže: Kad sam patentirao svoj HHO ure aj za uštedu goriva i kad su vidjeli da stvar funkcionira, ne biste vjerovali, poduzetnici su mi u torbama donosili gomile novca samo da u u u tvrtku. Moj je uvjet bio da proizvod ostane hrvatski i da se dobit ulaže u razvoj, s kona nim ciljem da prona emo HHO generator koji e potpuno izbaciti benzin i naftu iz upotrebe, na emu trenutno radim. U zadnje vrijeme pak zbog razvoja mojeg ure aja i razvoja drugih patenata sve više razmišljam o prodaji patenta HHO i rezonatora Njemcima, jer e se tako brže i više ugra ivati u automobile i vozila svih vrsta. U Maloj Subotici, Tur iš u i drugim mjestima Me imurja voze automobili koji imaju ugra en HHO sustav, no teško ete ih prepoznati jer se izvana ništa ne vidi. Osim toga, neki se gra ani boje to javno re i da ne bi imali neprilike.

MALA SUBOTICA

Vije nici ponovno o prometnoj problematici Op ina Mala Subotica i tvrtka "Pavlic-asfalt-beton" i dalje nastoje riješiti problem koji ve dulje vrijeme mu i mještane Držimurca. Podsjetimo, kroz mjesto dnevno prolaze deseci kamiona spomenute tvrtke, vra aju i se s nedaleke šljun are, što stvara buku, neugodne mirise, a ošte uje se i asfalt. Na posljednjem u nizu sastanaka s vlasnikom poduze a kao mogu e rješenje spomenuta je izvedba puta koji bi prolazio uz nasip Trnave do granice s Op inom Domašinec i onda prema izlazu na županijsku cestu Držimurec - Tur iš e. Put bi o svom trošku izgradila

tvrtka "Pavlic-asfalt-beton" d.o.o. No, ve i dio trase koja se proteže prema županijskoj cesti Držimurec - Tur iš e nalazi se na teritoriju Domašinca, pa je tamošnjem op inskom na elniku Dragutinu Lisjaku upu ena zamolba za odobrenjem korištenja puta. Kad je rije o prometu, na elnik Male Subotice Vladimir Domjani lanove Op inskog vije a na posljednjoj je sjednici tog tijela upoznao i s problemom širine poljskog puta koji prolazi iza privatnih vrtova i uz ribnjak s jedne te uz Zonu poduzetništva s druge strane. Nakon što je postavljena ograda na toj

parceli, ostao je put širine tek šest metara, pa kad istovremeno nai u dva traktora ne mogu se obi i. - Radi se o propustu do kojeg je došlo prilikom izrade detaljnog plana ure enja Zone. Vlasnik obližnje parcele u me uvremenu se Op ini požalio kako mu je netko oštetio ogradu te je ukazao na potrebu rješavanja tog problema. Za sad je mogu e tek odre ivanje jednosmjerne regulacije prometa od po etka Zone poduzetništva do poljskog puta koji popre no spaja sporni put i cestu Mala Subotica - Sveti Križ. Tako bi se uskim poljskim putom uz Zonu poduzetništva moglo odlaziti

na polje, a vra alo bi se dijelom tim putom, a drugim dijelom do ceste Mala Subotica - Sveti Križ i dalje tom cestom, rekao je na elnik Domjani . Ujedno je izvijestio o sastanku s ravnateljicom ŽUC-a Ljerkom Cividini, na kojem se razgovaralo o ulaganjima na podru ju op ine u ovoj godini. Taksativno to e biti - izvedba dijela pješa ke staze u dužini od 400 metara u Držimurcu, izvedba završnog sloja asfalta na dijelu ceste u Športskoj ulici u Palovcu, sanacija završnog dijela ceste prema Orehovici i sanacija dijela ceste u Svetom Križu. (Velimir Kelkedi)

KOTORIBA

Na elnik Grgec potpisao ugovore o stipendiranju deset studenata PIŠE: ALEN FUŠ

Na Veliku subotu na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec obradovao je studente koji su se javili na op inski natje aj za dodjelu stipendija. Ugovore je s na elnikom potpisalo deset studenata: Elena Stojkov, Ivan Latin, Josip Mikulan, Janja Škoda, Monika Herc, Marija Matulin, Nikola Jambreši , Dino Fundak, Petar Škoda i Robert Bajkovec. Grgec je tom prilikom rekao kako je na natje aj pristiglo deset zamolbi i sve su zadovoljavale natje ajne kriterije. – Mi u Op ini želimo pomo i svima, pa tako

i studentima. Želim vam da završite fakultete i prona ete posao u Kotoribi i okolici. Siguran sam da e skoro vrijeme pokazati da e biti radnih mjesta za vas. Na vama je da uspješno završite školu, što vam od srca želim, poru io je na elnik kotoripskim studentima. Mjese ni iznos stipendije za studij u akovcu i Varaždinu je 300 kuna, a za ostale hrvatske gradove 500 kuna. Na potpisivanju studentskih ugovora bili su zamjenik na elnika Dobriša Zvošec i predsjednik Op inskog vije a Željko Šebeštjan.

JAVNI RADOVI

Dvanaest mještana Kotoribe pronašlo barem privremeno zaposlenje Na po etku mjeseca travnja kroz javne radove Op ina Kotoriba je posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlila dvanaest mještana. Od toga broja pet je žena i sedam muškaraca i oni su zadovoljili propisane uvjete za uklju ivanje u javne radove. Njih devetoro na ure enju

i održavanju javnih površina radit e do kraja sedmog mjeseca, dok troje nastavljaju rad zapo et prošle godine i radit e do kraja šestog mjeseca. Tako je barem privremeno dvanaest osoba pronašlo posao, nakon što su dulje vrijeme bili kao nezaposleni u evidenciji HZZ-a.

DONJA DUBRAVA

Darko Horvat i dalje predsjednik HDZ-a Na izbornoj godišnjoj skupštini Op inskog odbora HDZ-a Donja Dubrava za predsjednika je izabran Darko Horvat. Za lanove Op inskog odbora imenovani su Snježana Bali, Antun Benko, Romeo ituš, Zlatko ižmešija, Vladimir mrlec, Antun Detelj, Zlatko Haramija, Tomislav Jakupak, Drago Mikulan, Dražen Miser, Marijan Pongrac i Darko Pun ikar. U Nadzornom odboru su Pavao Švec, Robert Balent i Ivan Mikor, dok su izaslanici za žu-

panijsku izbornu skupštinu Snježana Bali, Antun Benko, Romeo ituš, Raša ižmešija, Zlatko ižmešija, Vladimir mrlec, Antun Detelj, Robert Balent, Tomislav Jakupak, Drago Mikulan, Dražen Miser i Darko Pun ikar. Darko Horvat izabran je i za izaslanika na XV. Op em saboru HDZ-a. Gosti skupa bili su Sun ana Glavak, saborska zastupnica i novoizabrana predsjednica gradskog odbora HDZ-a Grada akovca, i Željko Jakopec, tajnik županijskog odbora HDZ-a. (alf)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

HLAPI INA proživljava teško vrijeme, zbog mladih delinkvenata koji uništavaju javna i privatna dobra

Radovi na odvodnji u Selnici

OP INA SELNICA

Radovi u Selnici i Donjem Zebancu U Op ini Selnica obavljaju se ne toliko veliki koliko potrebni i hitni radovi na izgradnji komunalne infrastrukture. Unato blagdanskom ozra ju, vrijedni radnici Hidrotehnike u samom naselju Selnica obavljaju radove na odvodnji oborinskih voda od središta naselja prema Donjem Koncov aku, a prethode nastavku izgradnje pješa ko - biciklisti ke staze. Ujedno se trajno rješava problem oborinskih voda, koje za ve ih kiša znaju potopiti okolna dvorišta. Radove inancira Županijska uprava za ceste, a završetak radova predvi en je sredinom ovog mjeseca. Istovremeno se u Donjem Zebancu nastavljaju radovi na produženju vodovoda u dužini od 190 metara. Vrijednost radova iznosi oko 20 tisu a kuna, a inanciraju se iz prora una, odnosno sredstava komunalne naknade. Priklju ke mještani pla aju sami, i to samo 1.900 kuna, što je trenutno važe a akcijska cijena. (sm)

OP INA Štrigova

Pomo mladim roditeljima i poskupljenje odvoza sme a Na svojoj 19. sjednici Op insko vije e Štrigova donijelo je odluku o pove anju vlastitog udjela u su inanciranju boravka djece u dje jim vrti ima i jaslicama. Od sada e obitelj koja ima u vrti u ili jaslicama drugo dijete dobivati 100 kuna, za tre e dijete 150 kuna, te za samohrane majke ili o eve 100 kuna. Ovaj dodatak nadopunjuje postoje ih 500 kuna, s koliko je Op ina do sada sudjelovala u su inanciranju. Na podru ju op ine Štrigova postoji samo jedan dje ji vrti i jedne jaslice, koje polazi etrdesetak djece. Zbog prakti nih razloga, uslugama vrti a izvan op ine Štrigova koristi se nekoliko obitelji. Vije e je prihvatilo godišnje izvješ e o izvršenju prora una za 2011. godinu u iznosu od 2,336.853 kune, što je 95 posto od planiranog iznosa, te je odobrilo pove anje cijene skupljanja i odvoza sme a i otpada, zbog pove anja PDV-a. (S. Mesari )

OP INA SVETI Juraj na Bregu

Vatrogascima potrebno pola milijuna kuna Vatrogasna zajednica op ine Sveti Juraj na Bregu izradila je inancijski plan i program dobrovoljnih društava sa svojeg podru ja za 2012. godinu. Za rad, opremanje i osposobljavanje lanstva pet vatrogasnih društava treba sveukupno 502 tisu e kuna. Najviše, 275 tisu a kuna, treba za nabavu novoga voznog parka te nabavu i instaliranje nadzemnih hidranata. Za stru no osposobljavanje lanstva za potrebe vo enja vatrogasnih intervencija, lije ni ke preglede te za 15 kompleta zaštitnih odora, 25 pari zaštitnih izama i 25 pari zaštitnih rukavica gasitelji trebaju 128 tisu a kuna. K tome treba pridodati potrebnih oko 110 tisu a kuna za redovite i zajedni ke potrebe društava. Vatrogasna zajednica ove je planove i potrebe dostavila na adresu Op ine Sveti Juraj na Bregu, odnosno na raspravu i o itovanje Op inskom vije u. - U tijeku su i radovi na izgradnji pješa ko - biciklisti ke staze prema Mohokosu, a ho e li ona biti izgra ena do vrha Mohokosa i spojiti se na ranije izgra enu stazu prema Dragoslavcu, zavisi od pregovora koji se vode s vlasnicima parcela pokraj koji e ona prolaziti. (sm)

Stojko pokazuje ošte ena dje ja igrala

Roditelji, znate li gdje su i što rade vaša djeca? - Nave er ili no u pred starom školom okupljaju se starija djeca i mladež, koji se zabavljaju tako što uništavaju javna i društvena dobra, a za što još nitko nije odgovarao ili platio štetu PIŠE: STJEPAN MESARI - Ovo je ve neizdrživo i molim Vas do ite da ujete i zabilježite što sve, kakve nepodopštine i štete, ine mladi delinkventi u našem selu, u svom nam je pozivu rekao Mladen Stojko, predsjednik Vije a Mjesnog odbora Hlapi ina, koji u selu brine o svemu i sva emu, puno ima odgovornosti, a malo ovlasti. Došli smo pred zgradu stare škole i Društvenog doma u Hlapi ini, gdje je Stojko iznio brojne probleme s kojima se susre e kao predsjednik VMO-a, ali i s kojima se susre u mještani. - Ovdje je prije godinu i nešto dana Grad Mursko Središ e postavio dje ja igrala, njihaljke, ku icu, tobogan i sli no. Više puta su delinkventi potrgali dijelove igrala, što smo sami popravili. No, kako je ipak rije o igralima za djecu, ne možemo popravljati kako možemo i znamo, a opet ne možemo gledati da djeci prijete avli i polomljeni dijelovi igrala. Zvao sam u Grad Mursko Središ e, obavijestio i školu i policiju, jer se bojim da djeca teže ne stradaju. Pred kratkim vremenom primijetio sam da je kroz prozor pokušana provala u prostorije VMO-a Hlapi ina i pozvao sam policiju koja je došla, a tko

je pokušao provaliti, za sada ne znam. Mogu samo misliti da je to netko od mladih koji se ovdje okupljaju tijekom dana, osobito pak predve er i no u. Pitam roditelje te djece znaju li gdje su njihova djeca, što rade i kako se zabavljaju. Zabavljaju se ine i štetu na javnim dobrima, a sve nas ine jadnima i nezadovoljnima, rezignirano nam je ispri ao Stojko, mole i sumještane, to nije, roditelje djece i mladeži, da predve er ili no u, kada im djeca nisu kod ku e, proše u selom i vide

Mještani se boje da s obnovljene kapele ne nestanu žljebovi

jesu li im djeca u primjerenom okruženju i ponašaju li se kako treba.

Uništava se sve što do e „pod ruku“ Na naš upit ine li te štete pripadnici Roma, kao što se govori u selu, Stojko odgovara da ima i romske mladeži, ali puno manje nego ostale mladeži i djece.

Otpis napuštenih ku a Na svojoj 10. sjednici Vije e Mjesnog odbora Hlapi ina donijelo je odluku o osloba anju, odnosno brisanju iz evidencije za pla anje komunalne naknade starih i napuštenih ku a. VMO Hlapi ina zatražit e brisanje iz evidencije i samim time osloba anje pla anja komunalne naknade tri gra evine, o kojima nitko ne brine i ne koristi ih ni za kakvu namjenu. Od Grada Mursko Središ e VMO traži hitan popravak ošte enja na dje jim igalima kod Podru ne škole Hlapi ina te postavljanje koša za sme e. VMO ukazuje i na potrebu sanacije puta “Sapoš”, koji vodi prema Selnici i koji godinama nije bio ure ivan, odnosno šljun an. (sm)

- Žele i ostati anonimni, jer, kako kažu, boje se osvete, više žitelja Hlapi ine reklo nam je kako se po naselju uništavaju i javna i privatna dobra, putne ograde, sandu i e za poštu, ukrasno drve e, vo ke i vrtove. Puno se i krade, pa mnogi strahuju da uskoro s obnovljene kapele ne nestanu žljebovi i ograda oko kapelice. Stoga su budni i brinu da se to ne dogodi barem prije blagoslova obnovljene kapele, koji e po etkom svibnja obaviti varaždinski biskup Josip Mrzljak. Jer sje aju se dobro da je prošle godine provaljeno u Društveni dom, a kažu i da je bivša predsjednica VMO-a Hlapi ina napustila predsjedni ko mjesto, ali i Hlapi inu, zbog upu enih joj prijetnji jer je u selu željela red i odgovornije ponašanje i djece i njihovih roditelja. - Nije da je alarmantno, ali nije ni ugodno, kaže jedan od lanova VMO-a Hlapi ina, o ekuju i u prvom redu bu enje svijesti samih mještana, a nakon toga i represivnih institucija. U tom se smjeru i o ekuje prihva anje priklju ivanja doma instava na javni vodovod, što je trebalo biti u injeno lani, ali nije, pa ve ina ljudi koristi vodu iz mjesnog vodovoda.

SVETI Martin na Muri

Ozna eno najsjevernije naselje u Hrvatskoj U op ini Sveti Martin na Muri, na vrlo atraktivnom turisti kom mjestu, nedaleko od Mlina na Muri i Ribi kog doma, simboli no je ozna eno najsjevernije hrvatsko naselje Žabnik. Službeno, rije je o spomen - obilježju “sjeverna to ka - Žabnik”, koju je prema vlastitim zamislima, a u suglasnosti s Op inom, osmislio arhitekt Lorand Klemen i iz akovca. Sjeverna to ka izgra ena je u sklopu EU projekta “Ekomuzej Mura”, a nov ana vrijednost joj je oko 200 tisu a kuna. Spomen - obilježje ine zemljana humka (mogila), plato i pješa ka staza

dužine oko 80 metara te vertikalno postavljen kompas/kota promjera 3 metra, postavljen tako da pokazuje smjer sjevera i drvenog jarbola sa zastavom. Ina e, Op ina Sveti Martin na Muri najsjevernija je hrvatska op ina, a najsjevernija geografska to ka Hrvatske nalazi se oko 3 kilometra zra ne udaljenosti prema sjeveroistoku od Republike Slovenije, gdje se baš hrvatski državljani i ne kre u niti zadržavaju zbog poznatoga slovenskog prisvajanja tog podru ja. (S. Mesari , Z. Vrzan)

BLAGOSLOV oldtimer vozila i njihovih vlasnika

Predstavljeni stari i novi ljubimci na dva, ali i puno više kota a Na Uskrsni ponedjeljak u Svetom Martinu na Muri održan je prvi ovogodišnji veliki me unarodni susret oldtimerista, koji je organizirao Oldtimer klub Me imurje, udruga koja okuplja dvjestotinjak lanova iz Hrvatske i svijeta. Bio je ovo 10. po redu susret u Svetom Martinu na Muri, gdje su oldtimeristi nazo ili svetoj misi, nakon koje je obavljen blagoslov vozila i njihovih vlasnika. Ispred crkve, na Trgu svetog Martina, ovaj pobožni i lijepi in obavio je doma i župnik, vele asni Ivan Herceg, koji je voza ima poželio sretnu i uspješnu sezonu, sezonu bez nesre a i šteta, s puno radosti i susreta s dragim im ljudima i prijateljima u svakom dijelu svijeta gdje e se pojaviti kako sudionici vožnji ili izložbi.

Staro vatrogasno vozilo iz Selnice izmamilo je veliko zanimanje Sre u je oldtimeristima poželio i op inski na elnik Franjo Makovec, naglasivši ponos op ine što okuplja tako

zna ajnu i kvalitetnu udrugu kao što su oldtimeristi. Franjo Belovi , predsjednik Oldtimer kluba Me imurje, zahvalio je svima koji pomažu njegovu udrugu, te predstavio plan izleta, vožnji i nastupa tijekom ove godine. Sve anost su uljepšali župni Pjeva ki zbor te Udruga kuburaša iz Višnjice, naselja iz kojeg potje e sadašnji svetomartinski župnik. Me u stotinjak izloženih vozila, najve e zanimanje brojnih posjetitelje privukli su autobus na kat iz 1961. godine, te policijsko vozilo nekadašnje slovenske milice. Zanimljivo je bilo vatrogasno vozilo DVD-a Selnica te desetak i eka (zastava 750.). Nakon obavljenog blagoslova uslijedila je panoramska vožnja po briježnom

Vele asni Herceg blagoslivlja vozila i voza e dijelu Me imurja te zajedni ko druženje lanova i njihovih prijatelja. (S. Mesari )

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 13

Velika ponuda specijalne specijalne ii zaštitne zaštitne obu e obu e za za razne razne uvjete uvjete ii namjene, namjene, po po vrlo vrlo povoljnim povoljnim cijenama cijenama

Specijalna i zaštitna obu a iz Jelena, garancija je udobnosti i kvalitete, izdržljivosti i sigurnosti, (dugotrajnosti).

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kiša ipak važnija od trgovanja Druga travanjska srijeda na akove kom placu i sajmu po mnogo emu je sli ila prethodnoj, a jedina novost bila je lagana kišica koja je poškropila i robu i ljude. Nitko se zbog toga nije ljutio, jer kiša je potrebnija od bilo ega. - Blagoslovljena je, neka pada tjedan dana!, kazivali su ljudi, ipak nezadovoljni što je trgovanje bilo slabo. Samo donekle su trgovali prodava i žitarica, sadnog materijala i flanaca. Dobrom prodajom mogu se pohvaliti oni koji su nudili mladi luk, matovilec te mlije ne proizvode i med. Ipak, sve je to daleko od srijeda na akove kom placu i sajmu, kada je brujalo kao u košni-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - je am 2 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - matovilec 5 kn/kup i - bijelo zelje 6 kn/kg - krumpir 1,30 kn/kg - anci 1 kn/kom - tulipan 4 kn/kom - vrhnje 20 kn/bo ica ci. Još uvijek nema dovoljno pili a, pa i a, puri a i žibeka, a pita se i za odojke, koji su o ito postali samo ežnja i daleka prošlost s akove kog sajma. (S. mesari , Z. Vrzan)

KOKOŠ HRVATICA u uzgojnom programu HPA i Agronomskog fakulteta Zagreb

Me imurska izvorna kokoš sve cjenjenija PIŠE: STJEPAN MESARI

- Kupci, kupci, gdje ste se zgubili?!

Kokoš hrvatica, koja je 1917. godine nastala u Me imurju i me imurska je autohtona pasmina ili vrsta peradi, dobiva na svom zna enju. Naime, kokoš hrvatica se zbog niza vrijednosti po ela uzgajati i u drugim krajevima Hrvatske, pa su joj narušena autohtonost i druga svojstva, te je po ela gubiti izvornost pasmine peradi. U Hrvatskoj su se po ele osnivati udruge za uzgoj kokoši hrvatice koje žele uzgoj prema odre enim standardima, odnosno naputcima. Stoga su Hrvatska poljoprivredna agencija i Agronomski akultet u Zagrebu izradili i donijeli uzgojni program kokoši hrvatice, koji uzgajiva ima daje bitne odredbe te ih trebaju poštivati uzgajiva i na podru ju cijele Hrvatske, kako bi kona ni proizvod, kokoš hrvatica, bio jednake kvalitete.

Autohtoni pijetao ima specifi no bijelo uho

Samo jedinke koje ispunjavaju uvjete Uzgojni program propisuje pra enje podrijetla i proizvodnih svojstava mati nih jata, koja e biti evidentirana u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, gdje e se izlu ivati jedinke te u daljnji uzgoj proslje ivati samo one jedinke (pili i) koji ispunjavaju propisane uvjete. Manje vrijedne jedinke ne e se koristiti u daljnjoj produkciji, nego e se koristiti u prehrambenoj preradi.

NATJECANJE ORA A Me imurske županije

U Gardinovcu 14. travnja Sutra, u subotu 14. travnja, na polju u Gardinovcu, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatske poljoprivredne ko-

more, JPSS-a, Podru nog odjela Me imurske županije i pod pokroviteljstvom Me imurske županije, održava se natjecanje ora a Me imurske županije.

Uzgojni program donosi odredbe koje trebaju poštivati uzgajiva i u cijeloj Hrvatskoj, kako bi uzgoji bili ujedna eni i evidentirani u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji

Tako e se ostvariti zadani ciljevi uzgojnog programa i unaprijediti sam uzgoj ove autohtone hrvatske pasmine, odnosno održati kokoš hrvaticu onakvom kakva je stvorena u Me imurju prije 95 godina. Izvjesni Ivan Lakuš je 1917. godine doma u kokoš križao s leghorn pijetlovima i u daljnjem je uzgoju ostavljao one jedinke koje su imale crveno, crno, sme e i jarebi asto perje. Križanjem s pasminom wellsummer kokoš hrvatica dobila

je svoj kona ni izgled i posebnosti koje su na cijeni i danas. Kokoš hrvatica dobre je nesivosti, ima kvalitetno meso i skromna je u vlastitoj prehrani. Vrlo lako pronalazi kupce i svake godine sve je ve i broj uzgajiva a koji donose i sve više kokoši hrvatica na tržištu. U našoj županiji uzgaja se u Kotoribi i Donjoj Dubravi te bližoj okolici i Žabniku i Vrhovljanu, gdje se uzgoj proširio na rijetke primjerke crnog i crno zlatnog soja, odnosno izgleda.

Dvojica prvoplasiranih natjecatelja branit e boje naše županije na 10. natjecanju ora a Republike Hrvatske, koje e se održati u Splitsko - dalmatinskoj županiji. Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani, bez obzira na spol, godine, plug ...

Natjecanje se organizira u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima. Tako er nije obavezno da natjecatelji budu lanovi Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije. (sm)

13. travnja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Robinia = Bagrem Drvored je pravilan niz stabala, jednake teksture i habitusa, tj. stabala iste vrste i varijeteta, te istodobne starosti odnosno veli ine. Kuglasti bagrem (Robinia pseudoacacia ‘Umbraculifera’) nastaje tako da se na obi ni, normalni, brzo rastu i, bagrem nacijepi kuglasti, spororastu i grm. Zato je krošnja ove biljke zbijena i gusta, nema trnje i ne cvate. Drvored od bagrema (gacije)? Zašto ne? Ne od obi nog bagrema (Robinia pseudoacacia), ali od kuglastog, cijepljenog (R.p. ‘Umbraculifera’) – to da. Kuglasti bagrem djeluje lijepo, pravilno i uredno, ne održava se teško, otporan je na sušu, ne diže plo nike, odmah ima formu malog, ali odraslog stabla. Tako bagrem koji kod nas ina e postiže visinu do 30 m i promjer stabla 50 cm sad najednom u kombinaciji postaje

drvo ograni enog rasta. Vrijedni uzgajiva i esto ovu kuglastu biljku još i obrezuju svake godine do starog drva tako da je krošnja uvijek u nekim okvirima promjera do 1 ili 1,5 m. Korijen ove biljke u po etku razvija žilu sr anicu u dužini 1-1,5 m a kasnije bo ne površinske žile. Na korijenu su kvržice (mahunarka) ije su stanice ispunjene bakterijama (Bacterium radicicola) koje su u stanju iskoristiti elementarni dušik iz zraka. U anatomsko-morfološkom i iziološkom pogledu korijen bagrema je sli an korijenu vrsta iz roda Populus. Dubinsko korijenje ima ulogu mehani kog u vrš enja drveta a postrano snabdijevanja hranom i vodom. U kori ima otrovnih tvari (robin). List je složen, neparno perast, dug 10-30 cm., sa 9-21 elipti nih listi a, dugih 2-6 i 1.3 cm širokih., na petelj icama od 1-4

mm i sa jednim malim šiljastim izraštajem, koji brzo otpadne. Bagrem lista krajem aprila i po etkom maja; list opada krajem rujna. Za vrijeme sušnog ljeta i na suhom zemljištu list otpadne i u toku vegetacije kad higroskopna vlaga u zemljištu padne ispod 2,5 do 3% i ponovno potjera kada padne dovoljno kiše. Danju listovi na grani stoje uspravno, a no u su okrenuti prema dolje. Kod difuznog svjetla listovi su pokretljivi. Najbolje raste na rastresitom, dubokom i plodnom pjeskovitom zemljištu gdje je u mogu nosti da maksimalno razvije korijenje. Može rasti i na glinovitijim tlima ako nisu jeko zbijena.

Slabo raste i na kamenitom zemljištu, sterilnim pijescima i tamo gdje stagnira površinska i/ ili je visoka podzemna voda. Od svih lista a ima najve e potrebe za N, Ca, K i P. Njegove potrebe za NPK su najve e u prolje e, a za Ca u jesen. Zadovoljava se godišnjim padavinama od 500-600 mm. Bagrem je izrazito foto ilna vrsta - traži puno svjetla. Dobar je soliter u manjim vrtovima i parkovima, ali izvanredna vrsta za drvorede kod uskih ulica. Sadio se u drvorede još prije 300 godina. Me imurska sela su bila puna ovih drvoreda koji odaju poruku kontrole ovjeka nad prirodom. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Manji brašnar, Alphitobius diaperinus (Panzer) (Coleoptera: Tenebrionidae) – ekonomski zna ajan štetnik peradarske proizvodnje Manji brašnar (Alphitobius diaperinus), (Panzer, 1797.) (Coleoptera: Tenebrionidae) kozmopolitski je parazit i naj eš i štetnik u svjetskoj komercijalnoj peradarskoj proizvodnji. Podrijetlo ovog insekta je u Africi, gdje živi u gnijezdima ptica i raspadnutim stablima. U podru jima s umjerenom klimom naj eš e nastanjuje peradarske objekte, objekte za uzgoj svinja te skladišta žitarica. U Hrvatskoj je manjeg brašnara opisao Koruni (1990.) kao skladišnog štetnika koji je zna ajniji po štetama u tvornicama sto ne hrane i peradarnicima, osobito pri uzgoju brojlera. Manji brašnar je impliciran kao potencijalni vektor uzro nika

mnogih bakterijskih, virusnih te gljivi nih bolesti peradi. Tako er sudjeluje i u prijenosu nekih vrsta protozoa, nematoda i cestoda. Zna ajne su ekonomske štete gubitka temperature zbog ošte enja izolacijskih materijala objekta te štete koje nastaju zbog smanjene konverzije hrane peradi koja se hrani i manjim brašnarima.

temperaturama od 20, 25, 30, 37 i 38°C iznosi 164.4, 60.2, 37.9, 29 i 30.8 dana. Li inke su izdužene, cilindri ne i bijele boje u ranom li ina kom stadiju, dok su u kasnijim razvojnim stadijima sme e boje. Odrasli su u po etku bijeli i kremasti zatim se postupno mijenjaju preko crveno-sme e boje u tamno sme u te kona no u crnu boju.

Razvojni ciklus Alphitobiusa diaperinusa Odrasle ženke stare 0,5-9 mjeseci polažu 4-7 jaja dnevno pri temperaturi od 25 °C. Razvojni ciklus manjeg brašnara u danima od polaganja jaja do odraslog stadija pri

Odrasli Alphitobius diaperinus

Kemijska kontrola Alphitobiusa diaperinusa Niti jedan od trenutno dostupnih insekticida ne pruža zadovoljavaju e rezultate u kontroli manjeg brašnara, iako je manji brašnar osjetljiv na ve inu insekticida. Problem je što im e ikasnost umanjuje prašina u objektima te naslage gnoja. Dobre rezultate dale su aplikacije kombinacija adulticida piretroida ci lutrina (0,2 g/50 ml/m2) u kombinaciji s regulatorom rasta kukaca tri lumuronom 25% (2 g/200 ml/m2).

NOVO

VO NE SADNICE

Podrum Štrigova

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Štrigova 71 tel: 040 851 013

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive AKCIJA trešnje • višnje - 20% NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Mozaik

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Doma e paštete i sirni namazi

Suhomesnata bajkovitost

Cvije e od kola a s mirisima Me imurja

BAJKOVITI OKUSI ME IMURJA - peto izdanje gastro izložbe me imurskih specijaliteta održano je u Hotelu “Park”

Vrhunski spoj tradicijske i moderne kuhinje zadovoljio sve ukuse! Me imurski ugostitelji predstavili su me imurska jela u nešto modernijem obliku, no mirisi i okusi ostali su kao u davna vremena. Vino pušipel, koje pak je bilo zaštitni znak ovogodišnje izložbe, vrlo se dobro sljubljuje s takvim jelima, jer je ukusno poput plemenitih vina koja su se nekada pila u našem kraju PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: SINIŠA OBADI

akove ki Hotel "Park" prošli je etvrtak bio doma in i mjesto gdje je držana 5. po redu izložba lanova Udruženja ugostitelja Me imurske županije,

Vinska linija bojišnice

pod nazivom "Bajkoviti okusi Me imurja". Me imurske delicije, slastice, koš i na ulja i vrhunska vina predstavili su gotovo svi zna ajni me imurski ugostitelji, barmeni, izra iva i kola a, vinari, lanovi Hortus Croatiae te posebno lijepo i atraktivno u enici Srednje škole Prelog. Tema izložbe bila su hladna jela, topla jela i me imurski kola i, uz, naravno, najbolja me imurska vina, uz posebni naglasak na pušipel. Treba tako er re i da je bilo izvrsnih ribljih specijaliteta, odli nog kozjeg sira te bu inog (koš i nog) ulja, s prikazom njegovog stvaranja. Bilo je na stolovima svega što ozna ava me imursku tra-

Vrhnje i bilje, sve u estalije kombinacije

Jednostavno bajka dicijsku i moderniju kuhinju, od hladnetine, grah salate s masla kom, preko hajdinske kaše s pe enim jajima i mesa z tiblice, sira z vrhnjem do gibanice i makovnja e, a naj eš i komentari bili su u stilu: "Bože, kako je ovo dobro i fino!". Vrhunski sauvignoni, graševine, pušipeli, žuti muškati, rajnski rizlinzi, chardonayi, vode ih me imurskih vinara, doslovce su klizili kroz žedna grla i nestajali u trbusima ispunjenima vrhunski pripremljenim jelima me imurskih kuhara i kuharica, uz zanimljive komentare Sla ane Herman, najbolje me u njima, i Ivana Gori anca, moderatora ove gala priredbe. Vinska linija bojišnice jedva je

izdržavala nalete okrjepe željnih gostiju.

Gosti opijeni mirisima hrane majstora me imurske kuhinje Mnoštvo gostiju i uzvanika uzdisalo je opijeno miri-

sima hrane, koju su majstori me imurskog kulinarstva uzdigli na zavidnu razinu te se može re i da su, kao i vinari, ovog trenutka ponajbolji u Hrvatskoj. To su priznali brojni "gastronomadi" koji su došli popratiti ovu baj-

kovitost kraja med Murom i Dravom. Doma inima Hotelu "Park" i organizatoru, Udruženju ugostitelja Me imurske županije, te posebno ugostiteljima, vinarima i u enicima, naklon do poda.

Nedostajale Mala hiža i Ilonka

Sve je više mladih majstora kuhinje

Sudionici izložbe bili su restoran Prepelica Otok, Gradska kavana Lovac Prelog, restorani Terbotz, Železna Gora i Kristal akovec, Me imurski dvori Lopatinec, Lova ki dvori akovec, Hotel Mamica Puš ine, Hotel Park akovec i Kavana Argentina Kuršanec, te Srednja škola Prelog i Udruženje ugostitelja Varaždin. Nije bilo Ilonke iz

Murskog Središ a i Male hiže iz Ma kovca. Vina su to ili Belovi , Cmre njak, Dvanajš ak - Kozol, Horvat, Jakopi , Kocijan, Kojter, Kossi, Boris Novak, Kun i , Alojz Novak, Petkovi , Tomši , Turk i Štampar, rakije i likere Myrtillus, a koktele Arcus. Terakota se predstavila prigodnim programom lon arskih predmeta. (sm)

Kotleti u povr u, kakav sklad!

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi život se rađa

Ivica i Ivana Kova i iz Male Subotice dobili su blizanke Luciju i Juliju, ro ene 8. ožujka. Svijet je prva u 21.44 ugledala Lucija, a samo minutu kasnije, u 21.45, u mamino naru je stigla je i Julija.

SREDNJOŠKOLSKI CENTAR ČAKOVEC 25. GODIŠNJICA MATURE GENERACIJE (1983-1987) Pozivamo Vas na obilježavanje 25.Godišnjice mature generacije 1983-1987 Srednjoškolskog centra akovec u petak 18.05. u 20 sati u restoran KRISTAL u akovcu.

Davor (34) i Jelena (24) Krznar iz Gardinovca dobili su k er Gabrijelu, ro enu 30. ožujka u 19.30 sati. Seku kod ku e eka i stariji brat Fabijan (16 mjeseci).

OBILJEŽEN ME UNARODNI dan Down sindroma

Djelatnici Dje jeg vrti a akovec na stru nom skupu

Okupljanje maturanata (i fotogra iranje) bit e u 19 sati ispred zgrade Ekonomske i trgova ke škole akovec (ex Srednjoškolski centar akovec).

Menu za ve eru: gove a juha pure i zagreba ki odrezak svinjski odrezak u umaku od šampinjona i tartufa njoki, rizi-bizi, povr e na maslacu salata štrukli sa sirom i jabukama kava

Pono no jelo: vinski gulaš Cijena: 150 kuna (cijena uklju uje menu, muziku i fotogra iju) Ukoliko ste zainteresirani za dolazak na druženje povodom naše obljetnice mature molimo Vas da se javite predstavniku Vašeg razreda ili predstavniku Organizacijskog odbora Kristijanu Mavreku (tel: 099-310-9424 ili 040-391-054; e-mail: kristijan.mavrek@ck.t-com.hr) U ime organizacijskog odbora KRISTIJAN MAVREK

Dimek u velikom izdanju Vindijin polutvrdi dimljeni sir Dimek koji je do sada bio dostupan isklju ivo u pakiranju od 200 grama, od nedavno je dostupan i u varijanti od 1600 grama. Novo, veliko izdanje Dimeka prilago eno je obiteljskoj konzumaciji, a u njegovu odli nom okusu uživat e svi oni koji su upoznati sa kvalitetom Vindijinih sireva. Dimek se odlikuje prepoznatljivom zlatnožutom bojom, a osno-

vu ove dimljene delicije ini Edamac, još jedan u paleti ukusnih Vindijinih polutvrdih sireva. Specifi an okus i miris Dimeka rezultat je dimljenja prirodnim bukovim dimom ime je Vindijina široka paleta oboga ena još jednim izvrsnim proizvodom nadaleko poznate kvalitete.

Stru ni djelatnici Dje jeg vrti a akovec nerijetko se uklju uju u stru ne skupove kako bi svoje znanje i kompetencije u radu s djecom podijelili s drugima. U organizaciji Društva “Naša djeca” akovec i Udruge

Down sindrom Me imurske županije, obilježen je 21. ožujka, Me unarodni dan Down sindroma. Na stru nom skupu na temu “Integracija djece s Down sindromom u predškolske i školske ustanove” sudjelovale

su Božena Batisweiler, stru na suradnica de ektologinja, odgajateljice Jagoda Srša, Maja Hladki i asistentica Anja Kuhanec. Predava ice su iznijele svoja stru na iskustva u radu s djecom s Down sindromom.

ASTRONOMSKO DRUŠTVO “Vega“ s u enicima 4. a III. OŠ akovec

Velik interes i zavidno znanje o Sun evom sustavu Predsjednik Astronomskog društva “Vega“ Zoran Novak prošli je tjedan u enicima 4. a razreda III. osnovne škole akovec održao predavanje o Sun evom sustavu. Naime, budu i da u enici iz prirode i društva trenutno obra uju nastavnu cjelinu o živoj i neživoj prirodi, u kojoj se spominju i planeti te Sun ev sustav, njihova u iteljica Dušanka Turk sjetila se kako tematiku obraditi malo detaljnije, ali i “prakti nije”. Naime, nakon samog predavanja, radoznali u enici uputili su se u zvjezdarnicu u Savskoj Vesi, gdje su ih na no nom nebu pogledom kroz teleskop do ekali Mjesec i Jupiter. U enici su pokazali veliku zainteresiranost za temu, pa su

Predsjednik Astronomskog društva “Vega“ Zoran Novak pojašnjava u enicima III. OŠ tajne Sun evog sustava predsjedniku Društva Zoranu Novaku postavili velik broj pitanja, a nekolicina njih pokazala je

i vlastito zavidno znanje iz astronomije. (bš)

Žanamari Lali – prvi rock nastup u akovcu

Iako je u akovcu ve nastupala esto, Žanamari Lali prošlu je srijedu po prvi put nastupila uz pratnju svog benda J’Animals, predstavivši svoju žestoku rock stranu. Naime, nakon što je dugo godina svoje mjesto na estradi tražila samo kao izvo a ica, Žanamari je danas i autorica glazbe koju stvara, a koja joj leži iznena uju e dobro i prirodno. Što je prošlu srijedu podijelila s nama, pro itajte u ovotjednom prilogu MEDIA. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Pred nama je KAM vikend! HKD “Pomurje” Lendava održao prvi cjelove ernji koncert KUU Društvo žena Gornji Kraljevec održao priredbu “Vuzmeni pondelek” SCENA

Izložba “Me imurski pilovi” Damira Klai a postavljena u Trakoš anu U OŠ Sveti Martin na Muri gostovao pisac Miro Gavran

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

PETAK, 13. travnja, 19 sati Muzej Me imurja akovec, Centar za kulturu akovec

SUBOTA, 14. travnja, 16 sati Tribina “Cukorek”, Centar za kulturu akovec

Marc Pio Maximilien Salvelli - “Moje skrivene slike”

KD “Pinklec” - “Pti ica”

Internacionalno poznat i zanimljiv autor Marc Pio Maximilien Salvelli u akovcu e održati izložbu pod nazivom “Moje skrivene slike”. Prvi dio izložbe bit e otvoren u petak 13. travnja 2012. u 19 sati u Muzeju Me imurja akovec, a drugi dio izložbe odmah nakon toga u izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec. Izložbu e otvoriti Višnja Slavica Gabout, povjesni arka umjetnosti, likovna kriti arka, novinarka i prevoditeljica.

Lutkarska predstava “Pti ica” u kreaciji Kazališne družine “Pinklec“ bavi se temom odrastanja kroz pri u o nestašnom dje aku, djedu Bartolu i psu. Osim što je prepuna akcije i animacije, sigurno e vas oduševiti

STIGLI NOVI KATALOZI!!! Proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran...

HKD “POMURJE” Lendava

RIM, 12.04.-15.04., zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi 2995 kn + zrak. prist. 850 kn

Održan prvi cjelove ernji koncert

MALTA, 28.04.-01.05., zrakoplovom iz Ljubljane cijena po osobi od 2.195 kn + zrak. prist. 590 kn

- Na svojem prvom cjelove ernjem koncertu HKD “Pomurje“ prikazao je manji dio tradicijske kulture, koju su Hrvati koji žive u Prekmurju donijeli sa sobom, doselivši se u ovaj dio Europe

BUDIMPEŠTA, 13.04.-15.04., autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 745 kn LONDON, 12.04.-15.04., zrakoplovom iz Zagreba ULM cijena po osobi od 3.490 kn + zrak. prist. 920 kn PRIMOŠTEN, 15.04.-04.05., HOTEL ADRIATIQ ZORA 3* 2 pol po osobi od 510 kn SUPETAR, otok Brač, 10.04.-26.05., TN VELARIS 3*/4* 3 pol po osobi od 516 kn NEREZINE, otok Lošinj, 10.04.-27.05., HOTEL MANORA 3* 2 pol po osobi od 545 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Ljubljane! AKCIJA 2. OSOBA -50%, za uplate do 15.04.12. GRČKA, otok Kreta, 26.05. HOTEL ALBATROS 4*, pol cijena po osobi za 7 dana od 4.095 kn

U povijesnom ambijentu Staroga grada u slovenskoj Murskoj Soboti svoj prvi cjelove ernji koncert održao je HKD “Pomurje“ iz Lendave, predstavivši se koreogra ijom “Dok ja dojdem v Me imurje” te scensko - plesnim prikazom jurjevskih obi aja pod nazivom “Jurjevo v jurovskom kraju”. Tamburaši pak su izveli skladbe “ ardaš“ i “Na Golico“, a s njima su zapjevale Slabica Brki , Stanka Per i i Jasna Vuradin - Popovi , te lanovi Folklornog ansambla. Nastupili su i recitatori Anamarija Na , Sašo Zver i dr. Ivan Kos. Vrlo lijep bio je završetak koncerta, kada su pomurski Hrvati otpjevali popularnu prekmursku pjesmu “Nocoj

je ena lušna no ” te za bis “Pet je kumi v jeni kleti”. Zahvalivši doma inima u Murskoj Soboti, koji su im pružili gostoprimstvo, predsjednik HKD-a “Pomurje“ anino Kutnjak rekao je kako Hrvati koji žive u Prekmurju me imursku pjesmu, ples i kulturu ponosno prikazuju u Sloveniji i drugim državama. Gostovanje u Murskoj Soboti iskorišteno je i za održavanje godišnje skupštine, na kojoj su prezentirani svi uspjesi Pomurja te je donesen plan rada za 2012. godinu. Posebno je naglašen rad knjižnice i itaonice te mnogih sadržaja u Hrvatskom domu u Lendavi. Zaslužnima su podijeljene zahvalnice i priznanja. (S. Mesari )

GRČKA, otok Rodos, 25.05. HOTEL PEGASOS 4*, pol cijena po osobi od 4.890 kn TURSKA, 03.05., 10.05. i 17.05. HOTEL TITAN GARDEN 4*, all incl. cijena po osobi od 3.635 kn

Zrakoplovom iz Graza ili Be a! TUNIS, EGIPAT, TURSKA, KANARI...

WELLNESS & SPA Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec OPATIJA, GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 09.04.-19.04. 2 pol po osobi od 670 kn JAKIŠNICA, otok PAG, LUNA ISLAND HOTEL 4* do 13.05. „vikend akcija“ 2 pol po osobi od 430 kn MORAVSKE TOPLICE, 10.04.-27.04. HOTEL AJDA 4* 2 pol po osobi od 786 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., IL DIVO u ZG 17.09.2012.,.... ulaznice za sportska događanja,...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

U tri dana, od petka 13. do nedjelje 15. travnja, za pobjedu na Festivalu kazališnih amatera Me imurja borit e se petnaest predstava, koje e pratiti županijski žiri – državna selektorica Sanja Nik evi te glumica i redateljica Barbara Rocco. Danas u 17 sati KAM e otvoriti KUU “Zvon“ Mala Subotica predstavom “Gastarbajteri“, a u nastavku e svoja dramska ostvarenja predstaviti Prilo ka amaterska scena u predstavi “Mi smo vam obi ni ljudi“ u 18.10 sati, u 19 sati nastupa KUD “Belica“ s

Odbroja KAM 20 predstavom “Ljubav, mržnja, pohlepa“, u 20 sati KUD “Domašinec“ i “Hladnetina“, a prvi dan festivala zaklju uje Dje je gradsko kazalište akovec i predstava “Fon”. Program se nastavlja u subotu: u 15 sati nastupa

KUD “Kaštel“ Pribislavec

Pogan Dramska diletantska družina djeluje u sklopu KUD-a “Kaštel“ iz Pribislavca. Najve i uspjesi postignuti su 2003. godine predstavom “Proslava“ autora Stjepana Škvorca, u režiji Vladimira Šari a, i 2006. godine predstavom “Križni pot Jandraša Škvorca“, autora Pavla Ružmana, u režiji Damira Fodora. Navedene predstave proglašene su najboljima na Festivalu KAM-a i plasirale su se na Državni festival HKA, gdje su vrlo dobro ocijenjene. Godine 2010. predstava “Romeo i Julija z Gornjega Trnovca“ predstavljala je Me imursku županiju na Državnom

festivalu HKA u Starigradu na otoku Hvaru. O predstavi: “Pogan“ je ulomak poznatoga kazališnog dijela autora Mladena Kerstnera “Krstitke“. Radnja ove komedije odvija se sedamdesetih godina prošloga stolje a, smještena je u jedno tipi no podravsko seosko dvorište. U ku i Franca Ožbolta rodio se prvijenac, sin Iveka i Ivkice. Kao i kod svakog ro enja, novoro en e obilaze rodbina i susjedi. Prilikom jednoga takvog posjeta vujec Miška prema starim seoskim obi ajima pregledava dijete i predvi a mu budu nost ...

KUU DRUŠTVO žena Gornji Kraljevec priredio priredbu “Vuzmeni pondelek“

Prilo ki Romeo i Julija u Gornjem Kraljevcu Na Uskrsni ponedjeljak kulturno umjetni ka udruga Društvo žena Gornji Kraljevec priredila je poslije podne u društvenom domu priredbu pod nazivom “Vuzmeni pondelek”. Nastupila je doma a ženska vokalna i recitatorska skupina, a u goste su pozvali i dramsku skupinu Kulturne udruge “Selja ka sloga“ iz Preloga s njihovom predstavom “Prilo ki Romeo i Julija“, autorice Suzane Lackovi . No, u predstavi se ne radi o tragi noj ljubavi prilo koga zaljubljenog para, nego o problemima kazališnih amatera koji pokušavaju postaviti Shakespeareovu predstavu, kako bi ih njihova izvedba odvela na završnicu kazališnih amatera na Hvar. Me utim, moraju pro i ocjenu selektora, koji e iznenada do i na probu da ocijeni predstavu. No, kao i ve inu amaterskih kazališnih družina, i u ovu predstavi mu i problem neredovnog dolaska svih lanova na probe, kašnjenje u savladavanju teksta, izradi kostima, scene, a nosi ih jedino želja da spoje

KUD “Strahoninec“

Kanalizacija Iz predstave “Prilo ki Romeo i Julija“ ugodno s korisnim i otputuju na Hvar. Uz niz komi nih zapleta i improvizaciju pred selektorom, to im na kraju i uspijeva. Predstava “Prilo ki Romeo i Julija“, autorice Suzane Lackovi , nije nimalo romanti na ni tragi na, ve predstava koja uspijeva nasmijati publiku. (BMO)

Dramska skupina KUD-a “Strahoninec“ ve je 13 godina sudionik Festivala KAM. Kroz to vrijeme obra eno je 15 tekstova razli itih tema. Izuzetno aktivni i uporni lanovi vesele se svakoj nadolaze oj predstavi, u koju unose svoja iskustva, znanja, sudbine, sre u i smijeh. U predstavama prevladava

me imurski obi aj i rije , jer tu smo doma i želimo to sa uvati od zaborava. O predstavi: Život naš svagdašnji, kao i borba za otjecanje “smrde ih“ voda u Me imurju traju gotovo ve 40-ak godina. Kako se to rješava u našem selu, kome bo smrdelo, a kome nabo, treba videti …

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UTORAK, 17. travnja, 19.30 sati Dvorana Doma sindikata

SRIJEDA, 18. travnja, 20 sati Mala scena “Vinko Lisjak“

Koncert: Viktor Vidovi , gitara i neobi nim ugo ajem koji stvara stolni teatar. Predstava traje 40 minuta, primjerena je djeci od 2 do 8 godina.

U utorak 17. travnja naš poznati gitaristi ki virtuoz Viktor Vidovi održat e solisti ki koncert. Ro en 1973. godine u Karlovcu, u poznatoj glazbenoj obitelji, Viktor ve s 12 godina održava prvi samostalni koncert, a ve s 13 superiorno osvaja prva mjesta na službenim natjecanjima Hrvatske i bivše Jugoslavije. Obrazovanje nastavlja u Ženevi i Salzburgu, a nakon magisterija posve uje se skladanju i daljnjem glazbenom usavršavanju. Širi svoje glazbene horizonte

s klasi ne glazbe na srodne smjerove: intenzivno istražuje jazz, latino te izvornu etnoglazbu razli itih kultura. Dobitnik je diskografske nagrade “Porin“ 2007., 2008. i 2009. godine. Radio je kao profesor gitare u Glazbenoj školi Karlovac i honorarno na Muzi koj akademiji u Zagrebu (2000. - 2002.). Uz koncertnu djelatnost održava brojne majstorske seminare. U akovcu e Viktor izvesti djela Johanna Sebastiana Bacha, Heitora Villa - Lobosa te autorske skladbe.

avanje je završeno, 012. po inje danas! “Rastava braka“, a u 20.30 sati nastupaju gosti iz Satiri kog kazališta mladih Slavonski Brod s Boccacciovim “Dekameronom“. Z av r š n i d a n K A M-a otvorit e u 14 sati “Kaštel“ Pribislavec i njihov “Pogan“.

Povodom stote obljetnice potonu a slavnog i “nepotopivog” Titanica, Centar za kulturu akovec i Udruga “Ima nade” organiziraju ve er poezije, glazbe, ilma i pri a s Titanica. Na po etku 20. stolje a, u vrijeme kada je sagra en, bio je “ udo tehnike”. Ogroman, velik, “nepotopiv”. Prvo isplovljavanje

iz Velike Britanije u New York, 10. travnja 1912. godine, s 2.209 putnika i lanova posade, bilo je i njegovo posljednje. Tragedija Titanica obilježila je 20. stolje e. O njoj su pisali povjesni ari, analiti ari, pjesnici, snimljen je ilm. Titanic i danas izaziva strahopoštovanje i golica radoznalost.

KOPRIVNICA

USUSRET KAM-u

KUD “Žiškovec“ u predstavi “Do i gola na ve eru“, u 16.50 sati slijedi Kazališna družina “Štolcer“ akovec i “Idu Zrinski“, u 18.25 KUU “Veseli Me imurci“ akovec i predstava “Sanjaj, mali, sanjaj“, u 19.30 KUU “Lipa“ Gornji Mihaljevec i

Ve er poezije, glazbe, filma i pri a s Titanica

U 15 sati HKD “Me imurje“ Ljubljana predstavlja “Šalicu kave“, u 15.40 KUD “Katruže“ Ivanovec pri a “Malu pri u iz seoskog dvorišta“, u 16.40 nastupa KUU “Selja ka sloga“ Nedeliš e s predstavom “Izbira ica“, u 18.15 KU “Selja ka

sloga“ Prelog i njihovi “Prilo ki Romeo i Julija“, dok e službeni program KAM-a 2012. zaklju iti KUD “Strahoninec“ i “Kanalizacija“. U 21.30 sati na rasporedu je sve ana završnica, u kojoj e biti proglašen pobjednik ovogodišnjeg KAM-a i predstava koja e Me imursku županiju predstavljati na Festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Starom Gradu na Hvaru. U nastavku donosimo i posljednjih šest predstava koje su na rasporedu posljednji dan Festivala kazališnih amatera Me imurja. (bš)

Nastup mladih folkloraša svetomartinskog HKUU-a U Koprivnici je održan 4. susret dje jih folklornih skupina pod nazivom “U bakinom krilu”, na kojem je nastupilo više mladih folkloraša iz nekoliko hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga i društava. Me u njima su bili i mladi folkloraši HKUUa “Sveti Martin” Svetog Martina na Muri, koje su za nastup pripremili u i-

telji – mentori Stjepan Horvat i Valentina Bogdan. Mladi svetomartinski folkloraši, potpomognuti svojim tamburašima, ostavili su sjajan dojam na doma u publiku i tako opravdali nastup, koji su im, osim HKUU-a, omogu ili Op ina Sveti Martin na Muri i roditelji. (sm, DC)

KUD “Katruže“ Ivanovec

Mala pri a iz seoskog dvorišta

KUU “Selja ka sloga“ Nedeliš e

Izbira ica Kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a obnovljena je 2008. godine, a prvu predstavu “Ženidba“ odigrala je 2009., povodom 60. obljetnice postavljanja na scenu i izvo enja tog komada u Nedeliš u. Na KAM-u 2009. predstava postaje apsolutni pobjednik Festivala, te je na Državnom festivalu HKA u Kastvu uvrštena me u tri najbolje predstave. 2011. godine predstava “Buba u uhu“ proglašena je najboljom

predstavom KAM-a, i predstavljala je našu županiju na 51. Festivalu HKA na Hvaru. O predstavi: Teško se odlu iti za pravog, a još je teže ako se u izbor uklju e i mnogi sa strane. Izbira ica je starija djevojka koja bira svog mladoženju. Roditelji predlažu jednoga, prijatelji drugoga, a ona se odlu uje za tre ega. Komi ne situacije, veliki preokreti i ljubav koja donosi sretan kraj ili možda ne …

HKD “Me imurje“ Ljubljana

Šalica kave Dramska sekcija HKD-a “Me imurje“ Ljubljana debitirala je 1998. godine, i od samog po etka do danas drži se smjernice da se jezik mora govoriti da se ne zaboravi i da o uva mla oj generaciji me imurski dijalekt. Upravo su zato sve predstave do sada izvedene upravo na me imurskom dijalektu. Od osnutka do danas aktivnih je deset lanova.

KUD “Katruže“ Ivanovec djeluje više od 26 godina. Temeljno programsko opredjeljenje od samog osnutka bilo je usmjereno njegovanju i o uvanju kulturne baštine zavi ajnog podneblja od zaborava. Društvo okuplja više od 80 lanova. U KUDu djeluju dramska družina, folklorna sekcija mladeži i odraslih, tamburaška sekcija i muška i ženska vokalna skupina. KUD je idejni za etnik i doma in Smotre izvornog

pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama “Pesmarica naših mamica“. O predstavi: U seoskoj obitelji žive tri generacije – djed Štef i baka Ana, njihova k erka Mica, majka blizanaca Jure i Vere, te njezin brat Drašek – okorjeli neženja. Me u lanovima obitelji dolazi povremeno do nesuglasica, nostalgi nih i sjetnih trenutaka, te žaljenja zbog propuštenog u životu i sudbine koja ih prati.

TURISTI KA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

ZABAVNI PARK NEUSIEDLERSEE 28. 04. 2012.

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU MOGUĆNOST KUPOVINE ULAZNICA!!!

KU “Selja ka sloga“ Prelog

Prilo ki Romeo i Julija O predstavi: K vlasniku uspješne mlade tvrtke svrati prijateljica iz studentskih dana. Pošto se bavi inancijskim savjetovanjem, predlaže nekadašnjem poslovnom kolegi poslovne transakcije, koje on na po etku prihvati. No, kroz razgovor mu po inju navirati sje anja na mladost, kroz koja shvati da put krutog kapitalizma nije za njega.

Sjajan dojam na koprivni ku publiku ostavili su mladi svetomartinski folkloraši

Rad dramske skupine udruge do 1997. godine manifestirao se u sklopu folklorne sekcije izvo enjem narodnih obi aja. Te godine udruga se po prvi put predstavlja s djelom “Nesre na žena” autorice Magdalene Vlah - Hranjec na Smotri kazališnih amatera Me imurja. Aktivniji rad zapo inje 2001. godine, kada se doma oj publici u sklopu manifestacije “Prosinac u

Prelogu” predstavlja djelom autora Stjepana Škvorca “Uvozna sneha”. O predstavi: I ovu godinu dramska sekcija udruge priprema predstavu za KAM, nadaju i se da e osvojiti putovanje na otok Hvar. Ali, prije svega potrebno je pro i selekciju. Na jednu od (ne) pripremljenih proba na kojoj se više improvizira a manje glumi dolazi selektor ...

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE I SINJ 20. - 22. 04. 2012. samo 490,00 kn

već od 230,00 kn PREPORUČAMO ZA OSNOVNOŠKOLCE

DVORCI BAVARSKE 12. - 13. 05. 2012.

PRAZNIK RADA NA MAKARSKOJ RIVIJERI HOTEL LABINECA

SAMO 830,00 KN

29. 04. - 01. 05. 2012. SAMO 849,00 KN

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

SUBOTA, 14. travnja, 22 sata - Caffe bar “Paladin”

ETVRTAK, 19. travnja, 20 sati Tribina Centar za kulturu akovec

Komedija: Hej, kako si?

Neki novi klinci

Rumunjska lepršava komedija o obiteljskom zbližavanju, odrastanju, virtualnim aferama i zaljubljivanju. Film

Predugo ih nismo uli, i ve nam fali dobra svirka u tonu poznatog Balaševi a, zato u subotu u “Paladin” ponovno stižu Neki novi klinci u Paladin – da okrenu ringišpil or a Balaševi a. Ulaznica stoji 10 kn.

PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan

Matija Posavec, Adam Pintari , Damir Klai i Branka Hlevnjak na otvorenju izložbe u Dvoru Trakoš an

IZLOŽBA “ME IMURSKI pilovi“ Damira Klai a od prošlog etvrtka u Trakoš anu

Me imurski krajputaši do arali uskrsnu atmosferu Izložba fotogra ija "Me imurski pilovi“ akove koga umjetni kog fotografa Damira Klai a i dalje putuje diljem Hrvatske. Nova stanica od etvrtka je u izložbenoj galeriji u sklopu upravne zgrade Dvora Trakoš an. Adam Pintari , doma in izložbe i ravnatelj Dvora Trakoš an, aktualno jedne od najpoznatijih kulturno - turisti kih atrakcija ne samo sjeverozapadne Hrvatske, ve i šire, izrazio je zadovoljstvo što je ova izložba stigla u jednu od njihovih galerija upravo u ovo uskrsno vrijeme, kao i zahvalnost na dosadašnjoj suradnji koju su Dvori imali s Klai evom suprugom Blankom, ina e autoricom cjelokupne obnove vitraja Dvorca Trakoš an.

Veli anstvena izložbena nota - Nije puka simbolika što je otvorenje izložbe prire eno uo i najradosnijega krš anskog blagdana – Uskrsa, kazala je u uvodu umjetni ka kriti arka Branka Hlevnjak, predstavivši izložene radove, koji na najbolji mogu i na in do aravaju uskrsnu atmosferu. Hlevnjak je posebno naglasila autorov trud, ali i talent da predstavi me imurske krajputaše od 17. do 20. stolje a. Klai je ina e uspio prona i i neke od najzanimljivijih primjera, koji se ne nalaze baš uz cestu i ne vide na prvi pogled, a uz njegovu umjetni ku fotografsku "nadogradnju“ svakom "pileku“ dao je gotovo veli anstvenu izložbenu notu.

Damir Klai s obitelji

Izložbu je otvorio zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, koji je tom prigodom kazao kako se na podru ju Me imurja nalazi 70-ak pilova te oko 70-ak raspela, koje svjedo e veliku pobožnost i uronjenost me imurskog ovjeka u krš anski svjetonazor. Autoru

13. travnja 2012.

je estitao što se potrudio da dio umjetni kih djela, koje su izveli uglavnom anonimni autori, na jedan poseban na in predstavi i na ovaj na in najširoj javnosti kako diljem Hrvatske, tako i u inozemstvu. Izložba u Trakoš anu može se pogledati do 10. svibnja. (dz, foto: zv)

Izložba “Me imurski pilovi” trenutno je jedna od najpoznatijih kulturno - turisti kih atrakcija sjeverozapadne Hrvatske, pa i šire

krenuti novu stranicu u životu nije uvijek jednostavno. Pogotovo kad to inite u javnosti. No, upravo na ovaj potez, koji bismo slikovito bolje opisali kao okretanje plo e nego stranice, odlu ila se nedavno pjeva ica Žanamari Lali . Nakon pobjede u Hrvatskom idolu 2004., ugovora s Croatia Recordsom i glazbe koju je za nju pisao netko drugi, danas 30-godišnjakinja odlu uje da je vrijeme da svoju glazbu stvara sama, da sama odlu uje o smjeru kojim e i i njena karijera i da e sama odabrati ljude s kojima e sura ivati. I, na iznena enje mnogih, Žanamari je napravila potpuni zaokret i od mainstream pop pjesmuljaka okrenula se svojoj velikoj ljubavi, glazbi na kojoj je odrasla i koju je oduvijek slušala – rocku. Okupila je bend izvrsnih mladih glazbenika, J'Animalse, bez kojih se više ne doživljava potpunom, i krajem prošle godine izdala je svoj drugi, ali prvi autorski, album “Druga vrsta”. Publika je, nakon prvotnog šoka, ovu “novu”, žestoku i energi nu Žanamari do ekala i više nego pozitivno, a koliko se dobro snalazi u svojoj rock koži, pokazala je i prošlu srijedu koncertom u akove kom Podroomu. • Karijeru ste zapo eli u talent showu, prvom takvom u Hrvatskoj, a pobjeda Vam je donijela ugovor i glazbu koju baš i ne preferirate. Jesu li ti ugovori doista pomalo robovlasni ki i ne ostavljaju mladim umjetnicima mogu nost vlastitog izraza? — Svatko ima nekakav svoj start u životu, ja sam izabrala prijaviti se na Hrvatski idol, i to je bilo zapravo sasvim slu ajno. Sada, kada sam napokon u bendu u kakvom želim biti, kada smo napravili autorski album, nekako me previše umara podsje ati se na negativne stvari ili gledati stvari s negativnog aspekta. Mislim da se sve dogodilo s razlogom i da nema ništa loše u tome da zapo neš karijeru s jednim takvim pop albumom koji je izašao iza Hrvatskog idola. U svemu što sam radila u životu nastojala sam dati sve od sebe, ak i u toj fazi kad sam bila samo izvo a , nastojala sam opravdati o ekivanja svoje izdava ke ku e, dati i sebe u interpretaciju pjesama koje je pisao netko drugi. To je bila glazba na kakvu ja privatno, recimo to tako, ne 'brijem'. Iako nemam ništa protiv dobrog mainstreama, ali ja sam odrasla na druga ijoj glazbi, taj rock and roll duh je uvijek nekako buktao u meni i ekao da iza e van, pogotovo grunge, i jedva ekam da i takve

je bliži ameri kim romanti nim komedijama klasi noga razdoblja nego suvremenim, društveno angažiranim rumunjskim ilmašima, koji se suo avaju s avetima prošlosti i

hororima sadašnjosti. Napravljen je na sli an na in kao “Imaš poruku” s Tomom Hanksom i Meg Ryan u glavnim ulogama – protagonisti funkcioniraju putem elektronske pošte, od-

ROCK JOJ dobro stoji

ŽANAMARI LALI : Rock je oduvijek buktao u meni! neke elemente integriram u svoju glazbu. • Ali po eli ste! Krajem prošle godine izašao je Vaš novi album, prvi s J'Animalsima, na kojem ste ve inu pjesama Vi i napisali i kona no ste dobili priliku pokazati ono što jeste i što volite raditi. Sve se, nekako, po elo samo od sebe slagati. — Pa, sve se u životu zapravo po ne samo od sebe slagati, pitanje je samo jesi li na dobrom putu. Nama zaista ide dobro i mi to percipiramo kao dobro. Ljudi znaju razli ito de inirati ne iji uspjeh. Tipa, nije uspjeh ako još

nisi napunio Arenu, to je recimo ne ija de inicija uspjeha. Moja, odnosno naša, jest raditi glazbu koju volimo, imati ljude koji nas podržavaju i najbitnije od svega – svirati. Ovaj tjedan, primjerice, imamo tri svirke, i za mene je to uspjeh.

Sama sam 'probrala' svoj bend • Budu i da ste Vi 'frontmenica', koliko je važno prona i dobar bend i koliko je to u Hrvatskoj teško? — Sve ovisi o tome kakav bend tražiš. Ima puno kvalitetnih glazbenika u Hrvatskoj. Ali

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK i SUBOTA, 13. i 14. travnja Klub “Podroom” akovec nosno u ovome slu aju chata, ime je princip komunikacije dodatno dinamiziran i ubrzan. Film je ovdje isklju ivo zabava i bijeg od stvarnosti, ali u pozitivnom smislu rije i, jer ne zaglupljuje niti podcjenjuje gledatelje. Film traje 105 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

g o da on nastane? Vaš prvi album 'Žanamari' izašao je još 2005., a 'Druga vrsta' krajem prošle godine – to je dosta dugo razdoblje. Kad odlu iš da je to – to i da ne želiš više ništa mijenjati? — U trenu kad je napraviš, tebi je ta pjesma 'to'. Ako nije, možeš tr ati oko nje šest mjeseci i ništa ne posti i. Pola albuma je postojalo puno prije nego je on izišao, ali ekala sam pravi trenutak kad sam uop e mogla po eti raditi svoje stvari. Kad sam dobila novi ugovor s Croatia Recordsom, oni su pristali inancirati i poduprijeti moj autorski materijal i to je meni bilo zeleno svjetlo da krenem tražiti producenta za melodijice koje sam ve imala – pjesme 'Kreten pomalo', 'Nije napola', 'Oteti pa vra eni'. Ve na 'Oteti pa vra eni' sam zvala Juru da mi svira solo, pa je pitao može li do i s frendom Emilom. On je ostao malo zate en, kao – ona Žanamari koja je radila 'Crni leptir' sada radi ovo? Pozivam sve Ali rekao mi je da ga obavezno zovem ljude da poslušaju kada budem album bez nekakvih predratražila bend. suda, jer one nisu nikome ništa Odlu ili dobro donijele, pa tako ni sada. smo ga Rock and roll je nešto lijepo, što ne bi odmah trebalo ograni avati u nekakvom elitiformirat i, sk usti kom smislu, kao taj i taj odre eni tip pit i još ljudi se ne bi smio nikad u životu baviti ljud i , a rock glazbom – to nekad ljudi znaju prvi radtako postaviti. Meni je to smiješno, ni naziv mislim da svatko tko osje a može nam je bio to izraziti na odre eni na in, pa i 'Trio žuto zlato' - šaljivi kroz rock glazbu, naziv jer svi u zašto ne? kod bandu volimo Jack n a s Daniels, a on je poznat ima oko kao žuto zlato, tako da nam deset inst r use i danas grupa na Googleu zomentalista koji sviraju za sve ve Trio žuto zlato, iako nas sad i problem je što oni nisu uvijek ima pet. slobodni kad ti imaš termin i to Kemija je super, a najbitnije pomalo frustrira. Ja sam htjela nam je da sviramo. Nije bitno imati ležeran odnos u bendu, ne imaš li dva milijuna viewsa na samo u smislu da ja imam prate i YouTubeu, bitno je da non-stop bend koji je na raspolaganju, nesviraš, da ste zajedno i da ne mogo da imam bend koji e živjeti raš tražiti još pet drugih bendova zajedno sa mnom tu neku moili poslova sa strane da bi opstao, ju pri u i stvarati je zajedno sa što je danas u Hrvatskoj zapravo mnom, imati vremena za to – ne dosta est slu aj. ak i bendovi samo za svirku, nego i za probe, koji su 20 godina na sceni moraju pisati neke stvari cijelo popodtražiti druge poslove ili se zapone, jednostavno komuniciraju i sliti u još nekom bendu koji svira i razmišljaju i na isti na in. I mosvadbe. ram priznati da sam odslušala • Upravo je to naše sljede e i odgledala dosta koncerata, i pitanje – mnoge Vaše kolegice rock, underground, alternativne, metal scene i na taj sam na in nekako u svojoj glavi probrala koga bih željela u svom bendu. Na koncertu Voodoo Lizardsa u Tvornici vidjela sam Juru Gecija i pomislila – ovaj lik meni mora svirati! I tako su išli jedan po jedan – Goc iz Skauta, Seb iz Sanea, Emil iz Loudera. De ki su stvarno svestrani i dobar je miks. • Oni su, zna i, svi odigrali svoju ulogu u ovome albumu. Zbog ega je trebalo toliko du-

Ballbreakers i Rakijaaj Nakon što je ovu rock srijedu “odradio” esti gost, akusti ni Igor Baksa, ve danas e u akove kom Podroomu uslijediti nimalo akusti na i vrlo žestoka svirka – na rasporedu budžet pune sviraju i svadbe, Vi o tome, pretpostavljamo, ne razmišljate? — Ma ne, znam da kolegice koje to rade ni ne razmišljaju isto kao i ja. Recimo, Maja Šuput stvarno puno radi svadbe, ali ona ni ne piše pjesme, to nije sila koja nju gura u životu – da bude autorica i da ima rock bend. Žena želi zaraditi, ima u sebi taj vrckavi komercijalni duh, i Bože moj – svakom svoje! Ako se netko dobro snalazi i vidi se u tom segmentu – dapa e, neka to radi. Ja se tu ne vidim. A kako emo se mi protiv toga boriti za svoj opstanak, ne znam. Moja je nekakva vizija da nešto napravimo i na engleskom, da probamo i vani. To može biti i u susjednoj zemlji, a može biti i u Americi, nebo je granica. Probat emo pa emo vidjeti. • Po tom pitanju ve nešto i radite, iza sebe imate i jednu vrlo svježu inozemnu suradnju. — Da, prije godinu dana po ela sam raditi sa švedskim producentom Paulom Mendoncom. Ta pri a, doduše, nema veze s J'Animalsima. S njima u napraviti album koji ve imamo na engleskom, interes su pokazali neki neovisni labeli u Njema koj, sad je samo pitanje vremena. U Hrvatskoj imaš možda 2 - 3 producenta za koja sa sigurnoš u mogu re i da bi bili dobri za zvuk našega benda. Opet, ti isti producenti rade još drugih deset bendova. Pa kad do eš na red, pa kad oni to smiksaju – dosta je tih faza u kojima možeš ekati. Ja sam s 'Kreten pomalo' ekala etiri mjeseca, termin za snimanje spota još dva mjeseca, pa još tri mjeseca da spot bude montiran. Dakle, skoro godinu dana da jedna pjesma, koja je u biti iznijela cijeli album, bude objavljena. Tako da ni ne ovisi sve o nama. • Ali, zna i, u planu je proboj na europsko, pa kasnije možda i svjetsko, tržište? — Danas je doba interneta i YouTubea, tako da sve što snimite ima globalne šanse, ako je dobro. Ako nije tako jako globalno dobro, onda barem odmah znaš, u roku pola godine ako se ništa nije dogodilo, da trebaš raditi nešto drugo. Mislim da svatko može probati i ja sam uvijek za svakome dati priliku i mislim da su ljudi vani puno otvoreniji, rekli bismo open minded, za sve!

su Ballbreakers – AC/DC tribute band! Repertoar benda pokriva sve faze AC/ DC-a, od ranih albuma s Bonom Scotom do hitova s Brianom Johnsonom. Bend je svirao u brojnim klubovima u Hrvatskoj te na motosusretima u Hrvatskoj i

esto me naši mediji pitaju kako objašnjavam situaciju da naš basist svira u dva benda ili da basist Kinokluba svira i u Skautu i Ramirezu, to je kao grozno. Meni je to pitanje presmiješno, jer ako zavirite na svjetsku rock scenu – ljudi imaju milijun projekata! Dave Grohl, koji djeluje u Foo Fightersima, bio je Nirvani, pa u Queens of the Stone Age. Ima ljudi koji imaju puno toga za re i i ne mogu se izraziti samo u jednom izri aju i na jednom albumu. Zašto ne bi onda imali razli ite projekte? Ili, Mike Patton, koji uz Faith no More ima i masu drugih projekata iza sebe. Zašto ne? To je valjda samo kod nas ljudima udno.

Za mene više nema 'ali' • Vi ponekad nastupate i s Matija Dedi Electric Bandom, koji je svojevrsna fuzija poprock i jazza. Kako se snalazite u toj glazbi? — Da, nastupala sam s Dedi evim Electric Bandom, u kojem svira i Joe Pandur, odli an gitarist koji je, evo primjera radi, odbio svirati s Foo Fightersima, jer je o ito htio ostati odan jazzu. Ja sam jedno vrijeme s njima nastupala, iako nisam išla u neku strogo jazz interpretaciju, imala sam neku svoju pop-rock interpretaciju, tako da je to bila jedna fuzija jazza i te moje poprock izvedbe. Uspjela sam ih ak nagovoriti na par rock obrada na jazz na in. I dan - danas me znaju pozvati da im gostujem, ali ne mogu re i da intenzivno djelujem u toj kombinaciji. Moja najstalnija i najintenzivnija kombinacija je moj bend, nas pet, i gdje kod možemo idemo u toj kombinaciji. • S obzirom na to da ste rekli da ste spremni iza i na strano tržište, na kolike ste eventualne kompromise spremni, osobito ako u obzir uzmemo da ste se tek sad 'postavili na svoje noge'. Ako Vam uleti neki producent i kaže – ovo je super, ali mogli bismo ovo ili ono? — Gledajte, ja imam 30 godina i stvarno više nemam ni duše ni želuca za 'ali' ni za kompromise. Ja ili u raditi glazbu koju volim ili u živjeti u Tu epima, zaposliti se u nekom hotel i u i biti mirna. Zna i, ako u se baviti glazbom, to e biti ona glazba koju ja vidim i doživljavam. Ako drugog izbora ne bude, budu i da sam završila fakultet za turizam, bavit u se time. Ali vjerujem da u uspjeti. Iz dana u dan sve više ljudi zaista mijenja percepciju i otvara se prema našoj pri i, ali i prema pri i ostalih bendova, kojih ima jako puno u Hrvatskoj i koji nisu na nekoj razini da ih se može uti na radiju, a fenomenalni su, vrijedi platiti upad i oti i ih poslušati.

Sloveniji. U lipnju ove godine odlaze na mini europsku turneju po Njema koj i eškoj. Smatra ih se najboljim AC/DC tribute bandom na ovim prostorima. U subotu je na redu drugi po redu Rakijaaj medica party.

21. travnja u caffe baru “Paladin”

Urban & 4 vra aju se u akovec! U akovcu uvijek dragi gost prekinut e svoju višetjednu izolaciju i iz osamljene ku ice, gdje trenutno s bendom stvara novi album, navratiti do akovca, gdje e u subotu 21. travnja ponovno održati koncert sa svojom etvorkom. Poznati rije ki kantautor Damir Urban jedna je od klju nih igura hrvatske glazbene scene. Kroz rad sa svojim prvim i kultnim bendom Laufer, te zahvaljuju i samostalnim albumima s grupom The Four, postao je etablirano glazbeno ime i umjetnik karakteristi noga glazbenog izri aja. Damir Urban, bivši frontmen Laufera, višestruki dobitnik nagrade "Porin", poznat je i svima

onima koji ne prate njegove koncerte i diskogra iju. Pjesme: Astronaut, Nebo, Odlu io sam da te volim, Mjesto za mene i mnoge druge pjesme izdvajaju ovoga rije kog glazbenika kao osobu s iznimnim osje ajem za stvaranje kvalitetne urbane rock glazbe. Pretprodaja ulaznica: Paladin i Flash.

OSNOVNA ŠKOLA Sveti Martin na Muri

Gostovao Miro Gavran, naj itaniji hrvatski pisac

S u enicima radijske i novinarske sekcije Gavran je snimio radioemisiju

Miro Gavran, naj itaniji hrvatski pisac, gostovao je u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri, gdje je imao književni susret s u enicima predmetne nastave. Gavran je predstavio svoje knjige za osnovnoškolski uzrast: “Svašta u mojoj glavi”, “Zaljubljen do ušiju”, “Kako je tata osvojio moju mamu”, “Pokušaj me zaboraviti” i “Profesorica iz snova”. S u enicima radijske i novinarske sekcije Rebekom Per i , Karin Kralj, Paulom Per i , Sarom Novinš ak, Markom Saka em i Davidom Petkovi em, te voditeljicom i koordinatoricom Srebrenkom

Trstenajk Puklavec, Gavran je snimio radioemisiju koja je objavljena na školskom webu. Književni susret bio je uspješan, emu je dokaz i velika potražnja za kupnju Gavranovih knjiga, koje je on svima koji su ih kupili potpisao. Gostovanje su pomogli Snježana Tkal ec i Mozaik knjiga. Miro Gavran jedini je živu i pisac u Europi koji ima kazališni festival njemu posve en i održava se u Slova koj pod nazivom "Gavranfest". Na ovom festivalu izvode se predstave nastale isklju ivo prema njegovim tekstovima. (S. Mesari )

Miro Gavran predstavio je u Svetom Martinu svoje knjige za osnovnoškolski uzrast

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Uli ni život Kolega Ljubomir Ciglar nedavno je po prvi put nakon dvadesetak godina u Hrvatskoj, u akovcu, zasvirao gitaru. Zadnji put nastupao je u dvorani Graditeljske škole još kad ga je Toni Sabol pozvao da bude “predgrupa” nekoj velikoj rock skupini, kakve je kultni akove ki menadžer redovito ugoš ivao u našem malom gradu. Rekao je da je tada imao tremu, sam na gitari, na ogromnoj pozornici pred dvije tisu e ljudi. Od tada, pa do dana današnjeg, za tog se Sobo anca više nije ulo. Ako ste pomislili da je Ljubo prestao svirati, prevarili ste se. On je s gitarom na ramenu i vjerojatno nekim ruksakom, u kojem su vjerojatno bile osnovne stvari za putovanje, otišao iz Hrvatske, tadašnje Jugoslavije, put inostranstva, danas velikoga multikulturalnog carstva – Europe. Svirao je po svim ve im europskim gradovima, od Irske do Francuske, a vjerojatno i dalje, samo što nije bilo vremena da mi spomene sva mjesta na kojima je bio. Svirao je, vjerovali ili ne, na ulici! Onoj ulici o kojoj esto pišem, a koja je kod nas još uvijek shva ena kao mjesto na kojem ordiniraju prosjaci, narkomani ili slobodniumjetnici-dakle-socijalnislu ajevi. Pri a mi Ljubo kako je u Parizu svirao u podzemnoj željeznici. Bilo je dvadesetak njih, uli nih svira a, koji su se vrtjeli po vagonima podzemnog vlaka. Saksofonisti, gitaristi, bubnjari, violinisti, elisti, truba i ... Od svih tih instrumentalista dao bi se napraviti i svojevrsni street - orkestar. Pariški podzemni svira ve bi po dogovorenom redoslijedu ušao na to no odre eni vlak, pristojno pozdravio putnike i, to no se znalo po stanicama i minutaži, svirao do poslije tre e stanice. To je bilo za otprilike jednu cijelu pjesmu. Nakon toga bi skinuo šešir i zahvalio

Pubilicitistika:

1. Cesar Millan, Melissa Jo Peltier - “Kako odgojiti savršenog psa: Od štene e dobi nadalje” Cesar Millan poznati je stru njak za pse, ije uspješne metode rehabilitacije problemati nih pasa možete gledati i na TV ekranima. Slavni televizijski Šapta psima širom svijeta ima vojsku obožavatelja, bilo da je rije o stru njacima za dresuru pasa ili pak o nama, vlasnicima pasa. Nakon uspješnice “Šapta psima”, stiže knjiga s obiljem korisnih savjeta za odgoj sretnog, zdravog i uravnoteženog psa. Za milijune ljudi koji žele u svoj svijet (i svoj dom) dove-

na pažnji, a putnici bi nerijetko stali pljeskati. Nakon aplauza pobacali bi svoje nov ane priloge u šešir, a na etvrtoj stanici svira bi izašao iz vlaka. Slušaju i Ljubine pri e, bilo mi je kao da slušam bajke o urbanim džunglama, gdje glazbeni i ostali umjetnici budu poštovani lanovi uli ne zajednice, a ulica odjednom postaje središnje mjesto susreta obi nih i neobi nih ljudi, raznovrsnih kultura, multidisciplinarnosti, umjetnosti i zabave. Eugene Hütz, frontmen ameri ko - ruske gipsy punk senzacije Gogol Bordello, u svojim intervjuima isti e Brazil i Rio de Janeiro kao apsolutni Olimp uli nog na ina života. Na kraju krajeva, Rio nam je i poznat po svom karnevalu i njegovim ludim uli nim spektaklima. No, i kad karneval prestane, njima ulica ostaje i dalje platforma za susretanje, komunikaciju i sustvaranje najrazli itijih umjetnika iz cijelog svijeta i njihovih publika. Da se na kraju spustim na zemlju – kod nas je situacija nešto druga ija. Na središnjem dnevniku Nove TV ujem starijeg Spli anina: - Vlada nije ništa napravila. Ljudi i dalje moraju kopati po sme u, prositi, svirati na ulici ... O ito se uli ne svira e ovdje još uvijek percipira kao prosjake. No, Ljubo i ja ne brinemo zbog toga. Mi znamo kakva je naša satnica ;)

br. 866

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

sti psa, kao i za one koji su to nedavno u inili, Cesar Millan tvrdi: “Da, možete odgojiti savršenog psa“! Sve, naime, po inje primjerenim odgojem u ranoj dobi, a Cesar e vam, na temelju svoga dugogodišnjeg iskustva, odgovoriti na naj eš e postavljana pitanja i povesti vas prema prekrasnoj dugogodišnjoj vezi s vašim ku nim ljubimcem. Uz njegove savjete stvorit ete najbolje okruženje za uravnoteženog psa i izbje i probleme s ponašanjem u budu nosti.

2. Miroslav Kiš Cybermikan: “Solarna joga: Sungazing” 3. Tim Lihoreau: “Moderne fobije: litanija suvremenih strahova”

Beletristika: 1. Suzanne Collins: “Plamen” 2. Sara Sheridan: “Šapat orijenta” 3. Kristin Hannah: “Zimski vrt”

ALBUM TJEDNA

Tori Amos - “Night of Hunters” “Night of Hunters”, dvanaesti studijski album ekscentri ne glazbenice, neumoljivo jedinstvene i svoje, u vrš uje dvije dominantne skupine me u njenim obožavateljima: neprikosnovene ljubitelje svega što Tori Amos objavi (zapo evši s uspješnim prvijencem “Little Earthquakes” iz 1992.) i suzdržane racionaliste nesklone konceptualnom eksperimentiranju. Ali kao što se nikada ranije nije trudila obuzdati spisateljsku i skladateljsku imaginaciju sukladno zahtjevima tržišta, ni 1. Sha t ter ing Sea njen “prvi kla; 2. SnowBlind (Tori Am os & Nasi ni album“ ne tashya Hawley); 3. Bat tle Of nastaje iskljuTrees; 4. Fearlessness; 5. Cactus ivo za odrediskografsku Practice (Tori Amos & Natas enu publiku. inicijativu zahya Hawley); 6. Sta r WhispeMnogobrojni po inje s radom rer; 7. Job’s Cof in (To ri Amos e stoga dodati: & Natashya Hawley) na albumu. Ko; 8. tical Twilight; 9. You Nau“Napokon! “, ili stur projekta r Ghost; 10. Edge Of The Mo “To je bilo i za glasi: oblikovati on; 11. The Chase (Tori Amos & o ekivati!“. suvremeni ciNatashya Hawley); 12. Night Ovdje se k lus pjesama Of Hunters (To ri Amos & Kelsey Dob Tori naprosto inspiriran klasi yns); 13. Seven Sisters; 14. obra a razlinim glazbenim Carry itim glazbetemama. nim znatiželjniciKako, dakle, ma voljnima po i na putovanje zvu i plejada klasi nih skladateeklekti nim krajolicima zvuka lja u viziji Tori Amos za 21. stoljestarog (i više od) etiristo go- e? Vrijedi istaknuti da slušatelj dina. Zasluge za stvarala ku u 72 minute ne susre e skladbe motivaciju djelomi no tako er Granadosa, Schuberta, Mendelovise o pronicljivosti muzikolo- ssohna, Chopina ili Debussyja (izga i producenta dr. Alexandera me u ostalih) u instrumentalnoj Buhra iz Deutsche Grammop- izvedbi Tori Amos, ve singularne hona, budu i da Amos tek na aranžmane/varijacije na teme iz

Popis pjesama

odre enih skladbi. Zavidno umije e muziciranja, što ga kroz etrnaest skladbi dijeli s doti nim glazbenim autoritetima, Tori demonstrira na slavnom Bösendorfer klaviru u dijalogu s guda ima iz Apollon Musagete Quarteta, te isprepletenim zvukovima laute (i alt laute), klarineta, oboe (i engleskog roga), fagota (i kontrafagota). Krajnji rezultat nije standardno instrumentalno izdanje klasi ne glazbe; “Night of Hunters” nivelira taj raskorak izme u (odabranih) europskih skladatelja klasi nog kanona i popularnoga glazbenog modusa kroz bravuroznu tekstualnu izvedbu oblikovanu oko univerzalne tematske okosnice: ugasli

žar ljubavnog odnosa. Traganje za odgovaraju om glazbenom formom, kako bi artikulirala speci i nu “žensku pri u“, egzistira itavom diskogra ijom Tori Amos, stoga ni kod stvaranja “klasi nog“ ciklusa pjesama ne iznena uju idiosinkrasti ni stihovi o bolnoj, no u inkovitoj transformaciji ženske nutrine. Iza intrigantnog odnosa izme u dvoje ljubavnika, Amos smješta cikli ku preobrazbu svojstvenu svakom ovjeku: transformaciju iz “lovca“ u “lovinu“ i obratno. Osebujni imaginarij no nog putovanja (kompleksna psihološka “inicijacija“) zapravo simbolizira ta emocionalna previranja u ljubavnicima kroz elipti nu poetsku rekonstrukciju. Naglasak, me utim, nije na “zori i oproštaju“, nego na procesu preobrazbe, tj. na unutarnjoj regeneraciji povrije ene žene. Tek kada žena otvoreno sagleda ljubavnu vezu u retrospektivi, odnosno širi kontekst ljubavnog odnosa, nastupa terapijski u inak: faza prihva anja i vra anja sebi. Drugim rije ima, nakon kolapsa, nemira, krivnje, melankolije i melodramskih situacija, iznova pronalazi unutarnju snagu i mir. “Night of Hunters” na taj na in uzajamno povezuje formu i sadržaj: varijacije na klasi ne glazbene teme odgovaraju motivu transformacije, kao što unutarnja revitalizacija metafori ki odgovara duga koj formi ciklusa pjesama. (Barbara Dolenc, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Susan Elizabeth Phillips - “Gospodin Neodoljivi” Lucy Jorik k erka je bivše predsjednice Sjedinjenih Ameri kih Država, a Meg Koranda poznata je samo po svojim slavnim roditeljima. Jedna od njih tek što se nije udala za Gospodina Neodoljivog – Teda Beaudinea – najdražeg sina gradi a Wynette u Teksasu. Druga nije sretna zbog toga i odlu ila je spasiti prijateljicu od emera. Ali, iako Meg zna da

je razaranje vjen anja najbolje prijateljice ispravna stvar, nitko drugi kao da se ne slaže s njom. Brže no što Lucy može re i “ne uzimam”, Meg postaje najomraženija žena u gradu – u gradu u kojem Dobitnica prošlotjedne knjige Susan Elizabeth Phillips “Gospodin Neodoljivi”: Silvija Šardi iz Svetog Martina na Muri.

je zapela s pokvarenim automobilom, praznom nov arkom i veoma bijesnim mladoženjom. Bez novca, nasukana na suhom i bez uvenih roditelja iza le a, Meg je sigurna da može preživjeti vlastitom domišljatoš u. Što je najgore što se može dogoditi? Da joj srce osvoji jedan jedini Gospodin Neodoljivi? Nemogu e. Ni najmanje mogu e ...

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

AMERI KA PITA: OKUPLJANJE

animirana obiteljska antazija, sinkronizirana Režija: Cris Renaud, Kyle Balda Glasovi: Jelena Rozga, Jacques Houdek, Ivan Glowatzky

romanti na komedija Režija: Jon Hurwitz Uloge: Jason Biggs, Seann William Scott, Alyson Hannigan, Chris Klein … U filmu “Ameri ka pita: okupljanje” svi likovi s kojima smo se susreli prije nešto više od deset godina vra aju se ku i na godišnjicu mature. U ovom dugom vikendu otkrivat e što se promijenilo, tko se nije promijenio i kako vrijeme i udaljenost

ne mogu uništiti vrsta i prava prijateljstva. Nekadašnji srednjoškolci sada su odrasli ljudi. Neki od njih postali su jako uspješni, dok su drugi zaglavili na lošim poslovima. Film traje 90 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu mušku ulogu u filmu “Larry Crowne” igra:

petak, 13.4.

a) E. Harris b) J. Reno c) T. Hanks

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

Dobitnik iz prošlog broja: Stjepan Zadravec, Šenkovec

animirana obiteljska antazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

subota, 14.4.

Ime i prezime: ______________________

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

WEB PREPORUKA

Bad Postcards – toliko loše da su ak i dobre! Aut or t u mbl r bloga Bad Postcards veliki je zaljubljenik u ameri ke retro razglednice iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog stolje a i do sad je sakupio doista pozamašnu kolekciju. Neke od njih izgledaju prili no ki asto i neobi no iz današnje perspektive, ali istovremeno i svjedo e o kulturi tog razdoblja. Usprkos nazivu bloga, mnogi posjetitelji Bad Postcardsa slažu se da su ove razglednice zapravo dobre.

animirana obiteljska antazija

20.00 AMERI KA PITA: OKUPLJANJE romanti na komedija

nedjelja, 15.4.

16.00 ALVIN I VJEVERICE 3 animirana obiteljska avantura

DVD, BLUE RAY IZLOG Louis Ives je sanjivi pisac koji si umišlja da je moderni F. Scott Fitzgerald. On se uputi u New York u potrazi za slavom. Iznajmi sobu od ekscentri nog Henryja Harrisona, propaloga genijalnog dramati ara koji radi kao escort bogatim udovicama. Dvojica se nevjerojatno

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

1. PUT BEZ POVRATKA 5

ESCORT ZA BOGATE DAME

Film po omiljenoj dje joj knjizi Ivana Kušana, u režiji njegovog sina Daniela. Koko s roditeljima seli sa Zelenog Vrha u grad. Stan u koji useljava pripadao je Vinceku, sta- Postoje li duhovi i ho e li rom škrcu, ija je smrt Koko uz pomo svojih priobavijena misterijem. jatelja riješiti tajnu?

romanti na komedija

l. br: _______________________________

doga aja budno prati raspjevani dostavlja mlijeka. Animirani film Lorax oduševit e vas pri om, edukativnim sadržajem, prekrasnim bojama, scenama, a posebice likovima. Film traje 86 minuta, primjeren je svim uzrastima.

KOKO I DUHOVI

20.00 AMERI KA PITA: OKUPLJANJE

Odgovor: ___________________________

________ _____________________________

Mladi Ted želi samo jednu stvar, prona i pravo drvo kako bi osvojio srce svoje simpatije Audrey. Žive u plasti nom gradi u u kojem nema ni pravog drve a ni cvije a, ali, sre om, tu je Lorax, misteriozno bi e koje brani prirodu. Razvoj

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

2. TA LUDA LJUBAV

animirana obiteljska antazija

3. VRIJEME JE NOVAC

20.00 AMERI KA PITA: OKUPLJANJE

4. ORAO

romanti na komedija

5. ODJEL STRAHA

ponedjeljak, 16.4.

6. UVAR ŽIVOTINJA

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

7. SKLONIŠTE

zbliže, a Henry e Louisa uvu i u antasti an svijet ekscentri nih karaktera koji se može susresti samo u New Yorku.

8. PLANET MAJMUNA

animirana obiteljska antazija

9. U BOLJEM SVIJETU

20.00 AMERI KA PITA: OKUPLJANJE

10. AUTI 2

INTERNET I RA UNALA

romanti na komedija

Internet - ovisnost kao i droga? Ve ini ljudi je u današnje vrijeme svakodnevno korištenje interneta nezaobilazno - no ima li tu granica iznad koje se može re i da se radi o pretjeranom korištenju i ovisnosti? Uglavnom se svi slažu da se radi o problemu ukoliko vrijeme provedeno online po inje utjecati na vaš “o fline” život – neovisno provodite li 2 sata, 8 sati, 16, ili ak i spavate pred ra unalom. Tako er, nije samo vrijeme provedeno pred ra unalom vrijeme na internetu – putem pametnih tele ona mnogi komuniciraju s društvenim mrežama, razmjenjuju e-mailove ili se bave ostalim online aktivnostima kao i na ra unalu.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Vrste online ovisnosti Ovisnost o društvenim kontaktima (društvene mreže - Facebook, Twitter, chat, IM) Opsjednutost online aktivnostima (kockanje, webshopping, aukcije, vijesti) Preoptere enost in ormacijama (stalno pretraživanje za novim spoznajama i in ormacijama) Ovisnost o cyberseksu (konstantno pregledavanje pornogra skih materijala i drugih usluga za odrasle)

Pokazatelji internet ovisnosti • udaljavanje od obitelji i prijatelja • gubitak pojma o vremenu kad se nalazite online • zanemarivanje izgleda i slabi rezultati u radu (uzrokovani nedostatkom vremena), zanemarivanje sna • osje aj krivice zbog vremena provedenog na internetu • zaboravljanje na brige kad ste na internetu

utorak, 17.4.

Je li uspješno odvikavanje mogu e? Za razliku od ostalih ovisnosti, potpuna apstinencija u današnje vrijeme nije mogu a – internet je postao previše vezan uz naše živote da bi mogli re i bezuvjetno stop njegovoj upotrebi. Budu i da je osoba koja prekomjereno upotrebljava internet vezana uglavnom uz ra unalo, potrebno je zainteresirati je za druge aktivnosti poput hobija ili aktivnosti u prirodi. Nadziranje tako er pomaže, ukoliko ve u potpunosti ne možemo ukinuti upotrebu interneta, postoje dodaci za preglednike koji omogu avaju vremenska ograni enja za sur anje - na primjer: Chrome Nanny i StayFocusd (Google Chrome preglednik), LeechBlock (Mozilla Fire ox); ali i aplikacije koje rade na razini operativnog sustava: FocalFilter (Microso t Windows), Sel Control (Apple OS X), Gnome Nanny (Linux). Darko Mareš, Infinius d.o.o.

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME animirana obiteljska antazija

20.00 AMERI KA PITA: OKUPLJANJE romanti na komedija

srijeda, 18.4. nema filmskog programa

etvrtak, 19.4.

20.00 TRIBINA : HEJ, KAKO SI? rumunjska romanti na komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle Proljetni modni dodaci ovu godinu variraju od jednostavnih, minimalisti kih sitnica do potpunog pretjerivanja. Dizajneri su zadržali žestinu prijašnjih sezona kroz široke, kratke ogrlice i glomazne narukvice, ali su se inspirirali i klasi nim, tradicionalnim nakitom za dašak sofisticiranosti. Remenje je ponovno veoma popularno, jer se traži ženstvena figura i oblik pješ anog sata. I iako su se mnogi dizajneri držali one logike “nikad nije previše”, mnogi su se usredoto ili samo na dva ili tri klju na modna dodatka.

NAJPOPULARNIJI MODNI dodaci za prolje e i ljeto 2012.

Nije sve u odje i, puno toga ovisi i o pravim modnim dodacima! Oscar de la Renta odlu io za uba en uzorak, a kod Viktor and Rol a pak je look kompletiran ekstra širokim korzetom na vezanje.

– kratke “choker” ogrlice hit su sezone! One su sada nanovo osmišljene i osvježene, a moderne su minimalisti ke ogrlice u srebrnoj ili zlatnoj boji. Ove ogrlice kombiniraju se s jednostavnim majicama, košuljama ili strukiranim sakoima.

Otvorene (cuff) narukvice

Korzet - remen Savršeni za naglašavanje ženstvene, damske figure, remeni korzeti totalno su moderni ovu sezonu. I kao remen na kop anje ili klasi no na vezanje – oni daju svježinu i zanimljivost ženstvenim haljinama, strukturiranim jaknama i sakoima, košuljama ili ak popularnim trench kaputima. Dizajneri su birali opcije tamne, crne kože za napadan

look, blage neutralne boje za suptilnije kombinacije i pletene remen - korzete za etni ki štih.

Egzoti no remenje Ovu sezonu pravi “must have” jesu egzoti ni materijali, ili njihove umjetne verzije - jer mi to pre eriramo umjesto prave kože. Popularni su uzorci krokodila i zmije, osobito kada su u obliku remena. U širokim remenima egzoti ne kože prikazane su u jednostavno nosivim crnim i sme im kombinacijama i s monokromatskim detaljima. Alexander McQueen i Michael Kors odabrali su jednostavno, tradicionalno remenje, dok se

Zanimljive i seksi, otvorene takozvane “cu ” narukvice mogle su se vidjeti kod mnogo dizajnera. Popularni su bile tanki, široki ili isprepleteni stilovi u metalu ili glatkom drvu. S “više je bolje” stavom, dizajneri poput Topshop Uniquea nagomilali su dvije ili tri narukvice ili ih rasporedili duž ruke.

Kratke (choker) ogrlice Široke ili uske, pljosnate, cjevaste ili isprepletene

Masivne vrste narukvice Masivne narukvice izra uju se u nekonvencionalnim oblicima, i gomilaju se na ruci. Izra ene su od drva, plastike i metala te imaju izbo ine, kubi ne siluete, metalne završetke ili pak kao “izrezbarene” motive. One variraju u širini i bojama, a sve se me usobno kontrastno kombiniraju, daju i dozu otka enosti. Kod Marka Fasta drvene narukvice donijele su hippie vibru, dok su Balenciagine geometrijske narukvice djelovale uturisti ki.

Komplet nakita U prošlim sezonama dizajneri su se okusirali na moderan styling u kojem se priznaje samo miješanje stilova. Ovu sezonu vratio se trend tradicionalnog kombiniranja nakita. Modnim pistama tako su šetali modeli s “uparenim” ogrlicama (lan i ima i choker ogrlicama), narukvicama, naušnicama i prstenjem. Popularni su zlatni cvjetni motivi i oblici koji podsje aju na kraljevski vintage stil. Ponovno su u modi i klipse.

nate narukvice, koja se nekoliko puta omotava oko zgloba.

Miniverzije remenja za ruke i vrat Pronalaze i inspiraciju iz remenja, kožnate cu narukvice i choker ogrlice preoblikovane su u miniverzije remenja za ruke i vrat. Jednostavne opcije kod Celine i Hermesa imale su kop e od mesinga ili patentni zatvara . U Versaceu pak su se odlu ili za malo kompliciraniju verziju kož-

ZVU I PRIMAMLJIVO, ali ...

Za rad kod ku e potrebna je disciplina i organizacija Rad kod ku e nije uvijek jednostavan. I dok sva uda tehnike, od prijenosnih ra unala do razli itih tableta i mobitela, definitivno olakšavaju posao, ono što je najteže od svega je samodisciplinirati se kako biste zaista odre eni posao i obavili. Mnogi vlasnici privatnih tvrtki esto nemaju preveliku sklonost dopuštati radnicima da rade kod ku e, jer smatraju da nitko kod ku e ne polaže dovoljno pažnje onome što radi. Naravno, njihovi strahovi donekle su opravdani, makar neke osobe tvrde da mnogo više posla naprave kod ku e u miru i tišinu, gdje se mogu koncentrirati, za razliku od radnog okruženja, gdje zvone tele oni, te moraju raditi s drugim kolegama i strankama. Ipak, rad kod ku e postaje svakodnevnica sve više ljudi, a to esto nije ni malo lak zadatak. Kako ga što bolje i brže obaviti? Evo nekoliko savjeta.

1. Kada najbolje funkcionirate? Možete li sami sebe disciplinirati kada radite izvan uobi ajenoga radnog okruženja? Razmislite što vas poti e na još ve u produktivnost. Kada napravite posao mnogo prije zadanih rokova i nemate nikakvu žurbu ili strku ili pak bolje unkcionirate kada imate vrlo malo vremena i kada nemate drugi izbor nego jednostavno napraviti odre eni posao. Kada shvatite pod kojim obrascem najbolje unkcionirate, pokušajte se organizirati prema tom obrascu. Neki

ljudi jednostavno ne trebaju planirati unaprijed kako bi obavili svoj posao jer im disciplina dolazi iz adrenalina.

5. Radno mjesto mora biti uredno Bilo da se radilo o poslu ili kod ku e, održavajte radno mjesto istim, urednim i organiziranim, što e vam olakšati rad i podi i radni moral.

2. Planirajte sve do detalja Bez obzira jeste li tip osobe koja obavlja sve na vrijeme ili ona koja radi sve zadnji trenutak, vrlo je važno da imate pod kontrolom sve što trebate napraviti, posebno kada radite izvan ureda. Naime, u ku nom okruženju nema osoba koje e vas podsjetiti da trebate još nešto napraviti. Upravo znanje o tome što trebate napraviti može biti motivacija da ostanete okusirani na posao. Nema veze ho ete li zadatke napisati na dlan, list papiBez obzira ili elektroni ki planer, planirajte ra što kod ku e svoje aktivnosti možete raditi u tredo zadnjeg denirki ili pidžami i ležetalja.

3. Ugodno radno okruženje – kod ku e

i u krevetu, to ne zna i da posao ne trebate obaviti savjesno ili na vrijeme

Ne možemo vam re i kakvo treba biti vaše radno okruženje kod ku e u kojem ete se najbolje osje ati i obaviti najviše posla. Naime, neke osobe mogu obaviti posao samo ako se nalaze za radnim stolom i sli nom okruženju kao da su na poslu, dok neki vole raditi na svojem kau u ili krevetu s laptopom u krilu. Naravno, ne trebamo govoriti da

ležernije radno okruženje naj eš e nije najbolji poticaj za rad, jer ono samo po sebi odvla i pozornost. Ipak, najvažnije je da ono unkcionira za vas.

4. Što vas ometa u radu? U opuštenijem okruženju kod ku e, gdje nemate isplanirane sastanke, odmor za ru ak i sli no, vrlo je lako

6. Budite u kontaktu s uredom Radite li mnogo vremena od ku e, potrudite se da budete u estom kontaktu s kolegama u uredu. Naime, svi znamo koliko brzo i esto može do i do odre enih promjena, pa, ako niste upu eni u njih, možda ete raditi krivi posao ili na krivi na in. Tako er, dobar i est kontakt s kolegama pomo i e vam u rješavanju odre enih problema koje možda ne ete mo i riješiti kod ku e.

7. Ne odga ajte u nedogled

izgubiti pojam vremena, pa se rad može odužiti mnogo više nego što bi trebao, s ime e još više trpjeti vaš poslovni i privatni život. Planiranjem aktivnosti unaprijed trebali biste po prilici znati koliko vam treba vremena da nešto obavite. Ako se to vrijeme kod ku e bez razloga produljuje, analizirajte koji je uzrok tome, te pokušajte riješiti problem. Primjerice, ometa li vas televizija, radio, drugi uku ani, vaš ku ni ljubimac, to zna i da se morate distancirati od smetnje.

Odga anje poslova koje je potrebno obaviti definitivno nema dobar u inak na poslovnu disciplinu, a može biti destruktivno, posebno ako radite kod ku e. Za po etak, kod ku e nemate svoje kolege ili nadre ene koji vas mogu donekle motivirati, pa ak i natjerati na rad. Kao drugo, zadatak koji neprestano odga ate može vam se vrlo lako obiti u glavu, jer ga možda na kraju ne ete sti i završiti na vrijeme ili e neki drugi, možda i važniji, poslovi trpjeti zbog toga. Od pretjeranog odga anja i zavaravanja da ete sve sti i ne ete imati mnogo koristi.

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Maramama protiv vjetra Vrijeme se opet ne može odlu iti želi li biti lijepo ili ružno, pa onda u periodima kad ne kiši, tek toliko da nam pokvari proljetni ugo aj, puše neugodan vjetar. No, naše špicerice na svaki vremenski izazov imaju modno rješenje, pa su se i ovoga tjedna protiv vjetra borile divnim maramama koje su to ka na ‘i’ svakoj kombinaciji, i mogu ak i najjednostavniji modni odabir u initi posebnim i druga ijim

ESPRESSO by

Oguglali zbog Googlea? K

ako se ovih dana slavi obljetnica doga aja koji je obilježio po etak 20. stolje a, njegova filmska verzija kraj istog, a oko kojeg se još uvijek ispreda ascinantna mitologija, na površinu je, osim pokoje zanimljive i još neotkrivene injenice, isplivao i novi podsjetnik na oh, tako krhko znanje ameri kih

tinejdžera, srednjoškolaca i studenata. zjave kojima su se pojedinci pohvalili na društvenim mrežama pokazale su nezavidno nisku razinu neznanja, pa su s pravom u javnost preneseni pod naslovom "nova generacija idiota“. Tako je neka Charlotte bez imalo srama zacvrkutala: "Je li doista

strašno što nisam znala da je Titanic bio stvaran? Oduvijek sam mislila da je to samo film“, dok je neki mladac kodnog imena Gospodin Goni Zmajeva prenio svoju odluku: "Titanic je bio stvaran, svetog mi govneta, nikad ne u na krstarenje!“. aravno, nisu Charlotte i Goni jedini nein ormi-

rani dvojac, jer Twitter ih je otkrio cijelu jednu gomilicu, a da i mi sami ne bismo ispali nekako neprijateljski raspoloženi prema samoprozvanoj i samodostatnoj prvoj sili svijeta, ostaje nam da se zapitamo – ima li i me u hrvatskim mladima (pa i starima!) onih koji su do dana današnjeg bili uvjereni da je Titanic isklju-

ivo plod mašte Jamesa Camerona? ojimo se da nam, kad bismo to pitanje, možda malo poja ano nekim drugim "osnovnim“ in ormacijama op e kulture, postavili u srednjim školama, ni naši mladi ne bi baš osvjetlali obraz. Pro esori i u itelji, naime, ve dugi niz godina muku mu e s izumom zvanim Google, a koji u enike pretvara u prave male dudeke. Nitko od nas, jer nemamo to pravo, ne e ustvrditi da danas djeca

nisu inteligentna i sposobna. Ne, problem je u tome što su lijena i što su navikla sve dobivati gotovo i upakirano. Seminari se ve dugo ne pišu iz knjiga, dodatna literatura neizbježna je Wikipedia, a Internet je postao majka znanja. jde, da baš ne budemo skroz negativni, za razliku od ameri kih tinejdžera, naši e barem, prije nego blehetnu ovakvu glupost, in ormaciju vjerojatno provjeriti na Googleu. Vjerojatno.

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše prof. soc. pedagoginja Jelena Wranna Kova

Zašto su lijekovi bitni u lije enju shizofrenije?

Kako rješavati konflikte?

Mladi i alkohol

Shizofrenija je kroni ni psihi ki poreme aj, složeni poreme aj funkcije mozga koja se sastoji od skupa karakter ist i nih s i mp t om a . Shizof rena bolest oboljeloj o s obi onemogu uje razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja, zbog ega ta osoba krivo prepoznaje stvarnost a logi no razmišljanje kre e se nama nerazumljivim putovima. Iz toga slijedi da takvi bolesnici ne mogu pokazivati normalne osje ajne doživljaje prema drugim osobama što opet ima za posljedicu znatnog narušavanja drušvenog funkcioniranja. Kod lije enja shizofrenije mora se ra unati da postoji veliki postotak ponovnih hospitalizacija, este ambulantne kontrole i dugoro na zdravstvena briga. Samo lije enje je dosta kompleksno a najbolje reultate daje kombinacija psihofarmakoterapije, psihoterapije uz obiteljsku i

socijalnu potporu. Najbitnija je u lije enju shozofrenije psihofarmakoterapija (antipsihotici), dok sve ostale, gore navedene metode, dolaze na red kada se postigne što brža i potpunija remisija (stanje odsutnosti aktivnosti bolesti). Psihofarmakoterapija igra veliku ulogu i u fazi održavanja kada postoji velika mogu nost relapsa bolesti (povrat bolesti). Poznato je da se u ranoj fazi bolesti postiže dobar terapijski odgovor ali isto tako postoji velika opasnost i od relapsa, što svakako prognosti ki gledano je povezano sa nepovoljnim klini kim ishodom. Zna i, važno je u lije enju shizofrenije voditi ra una o tome da je uvelike smanjen rizik od relapsa kontinuiranim lije enjem bolesti antipsihoticima a kod toga se najprije misli na dugodjeluju e antipsihotike tipa risperidona (Risset) ili olanzapina (Zyprexa, Vaira).

Naslov je smišljen u dobroj namjeri da vas privedem itanju, iako znam da vi znate da su kon likti neuništivi, kao virusi, i da uvijek prona u na in da se razmnože i opstanu. Zato ih moramo ublažavati i uklanjati kako znamo i umijemo, da oni ne unište nas. Interpersonalne kon likte tj. me uljudske sukobe, nesporazume i neslaganja svih vrsta mogu e je rješavati nizom strategija (suradnjom, izbjegavanjem, nametanjem, kompromisom ili popuštanjem), a za sve te procese potrebne su nam komunikacijske vještine. Kon likt možemo smatrati riješenim samo ako su identi icirani njegovi pravi sadržajni i emocionalni uzroci i ako je postignuto rješenje u kojem obe strane dobivaju, a nitko ne gubi. To je jedini ishod s kojim kon likt sasvim nestaje.Obje strane mogu dobiti ako sura uju, s ciljem da otkriju pravi uzrok kon likta, pomire razlike i riješe problem. Uspiju li to posti i nestaje i problem i kon likt i svi su zadovoljni. Toga ima ponekad u životu, ali eš e u bajkama. Postoje i drugi mogu i ishodi kon likata. Mogu e je i da obe strane izgube, da ni jedna strana ne dobije ono što zaista želi, a uzroci kon likta i dalje ostanu. U takvim slu ajevima vrlo je vjerojatno da e kon likti u budu nosti opet izbiti, jer smo ih pokušali rješiti izbjegavanjem, popuštanjem ili kompromisom, dakle strategijama koje nisu uklonile samu srž kon likta, pa e

se oni kad-tad opet razbuktati. U nekim kon liktima jedna strana dobiva a druga gubi. Naj eš e je ovo rješenje kon likta postignuto nametanjem tj. dominacijom p obje d n i ke strane, ali i takav ishod naj eš e je privremen jer uzrok kon likta i dalje postoji i poražena strana e vjerojatno ponovno pokrenuti lavinu... Pitanje je kako se nositi s kon liktima koje ne možemo razriješiti na svoju korist, jer oni troše naše unutarnje resurse i izazivaju psihi ke posljedice. Kad nismo u mogu nosti ukloniti uzrok kon likta pribjegavamo izbjegavanju ili popuštanju. Time se smanjuje intenzitet sukoba i frustracije, ali problem ostaje. Tako je i kad pristanemo na kompromis tek toliko da postignemo kakvo-takvo rješenje. Ljudima se ideja kompromisa svi a ako omogu ava da uz minimalnu cijenu izbjegnu dublji kon likt, ali im kompromis esto puta onemogu i kreativnije traženje rješenja koje bi zadovoljilo obje strane, pa nezadovoljstvo opet tinja do nove erupcije. Korištenjem strategije nametanja i nadmo i jedna strana može pobijediti, ali to zna i da e tek na neki rok ostvariti svoje ciljeve, jer nezadovoljstvo druge strane ne e nestati i odnosi su samo prividno sre eni. Hm, namjerno nisam pisala o stvarnim situacijama kon likata u kojima živimo jer vas ne želim još i ja uzrujavati. Ipak, moram vam re i: zastrašuje me injenica da vidim malo primjera prave suradnje i istinski riješenih kon likata.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Djeca po inju razvijati svijest o alkoholu od malena, putem televizije, reklama, ali i svoje obitelji i z aje d n ic e . Kombinacija s veg a navedenog dovodi do formiranja osnovnih stavova i mišljenja o alkoholu. Tinej eri pak o alkoholu u e, uglavnom kroz vlastita iskustva. Gledaju i osobe iz svoje okoline, ali i reklame, jumbo plakate i ilmove, dolazi se do iskrivljenog zaklju ka da bez alkohola nema dobre zabave. Mladena ke godine obilježene su željom za uzbu enjima, istraživanjem, pomicanjem granica, znatiželjom, a sve to u posljednje vrijeme sve eš e zna i i eksperimentiranje s razli itim opojnim sredstvima. Uz nikotin, alkohol je najdostupnija droga. Imamo je u svojim ku ama, te konzumiranje uglavnom ne izaziva osudu javnosti. Razli iti su razlozi zbog kojih tinej eri piju: imitiranje odraslih, osje aj ugode koji alkohol izaziva, želja za pripadnoš u društvu, dosada, bunt i sl. Alkohol, koji djeluje kao depresor živ anog sustava, u po etku smanjuje napetost i nervozu, te se mladi ovjek osje a hrabrijim i spremnijim uhvatiti se u koštac s problemima. Konzumiraju i alkohol mladi se osje aju odraslije, mo nije, imaju osje aj da lakše sklapaju prijateljstva i ljubavne veze. Slobodno možemo re i da se zabave i izlasci organiziraju iz jednog razloga, da se napije. U tom kontekstu sve je popularnije tzv. „binge drinking“, tj. ispijanje ve ih koli ina žestokih alkoholnih pi a, jednog za drugim, s ci-

ljem što bržeg opijanja. Posljedice koje konzumiranje alkohola os t av lja n a mladu osobu su višestruke, k ako na izi ko, tako i na psihi ko i ment alno zdravlje. Loš školski uspjeh, antisocijalni oblici ponašanja; gubitak kontrole nad sobom i svojim djelima, što može dovesti do vršenja kaznenih djela i prekršaja, te neodgovornog ponašanja u prometu. Neosporna je i veza izme u prekomjernog pijenja i upuštanja u rizi ne, nezašti ene i prerane seksualne odnose, koji pove avaju rizik od spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudno a. Uzevši u obzir mlad i nerazvijen organizam, esta su i trovanja alkoholom, koja mogu imati opasne posljedice. Nažalost, prerana smrt je tako er jedna od posljedica neodgovornog pijenja, bilo kao rezultat prometnih nesre a, suicida ili nasilja. Odrasli imaju vrlo važnu ulogu u preveniranju preranog po etka konzumiranja alkohola. Dijete, tj. mlada osoba mora od svojih roditelja dobiti jasnu poruku da je prekomjerno pijenje alkohola neprihvatljivo, ali i primjer kako se ponašati odgovorno. Kroz podršku i pohvalom, dajemo mladima na važnosti, ja amo njihovo samopouzdanje i samopoštovanje, pa ne e imati potrebu a irmaciju tražiti u neprihvatljivim ponašanjima. vrste obiteljske i prijateljske veze, daju mladom ovjeku sigurnost i snagu, koju tad ne e tražiti na ulici i kroz sredstva ovisnosti.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Umor Piše mr. sc. Nataša Brija ak, spec. o almologije

Vratite godine unazad – Botox i intradermalni fileri Još pr ije više tisu a godina Egip anke i Grkinje su veliku pažnju pridavale ljepoti kože i znale cijeniti vrijednost sredstava za njegu tijela. U stara vremena svaka ljepotica je imala svoj tajni recept, koji je ljubomorno uvala. Vremena su se promijenila i razvojem kirurške tehnologije danas bore na elu brišemo Botoxom, bore oko usana popunjavamo Juvedermom (intradermalnim filerom), a opuštene kapke i vrat brzim potezom skalpela vra amo u stanje prije 20-tak godina.

Intradermalni fileri koriste se kako bi se smekšale grube linije lica te uklonile bore. Naj eš e korišteni intradermalni fileri su oni na bazi kolagena ili hijalouronske kiseline. Fileri se ubrizgavaju pod kožu, nakon ega se pove ava volumen ispod kože, a samim time se postiže mladolik izgled. Za razliku od filera ili punja a (Juvederm Ultra) kojima se pune bore lica, Botox je prirodni pro iš eni protein koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Specijalno je prire en, daje se u injekciji, u izuzetno malim dozama u miši e lica kako bi zaustavio stvaranje novih bora. Pravi u inak Botoxa vidljiv je nakon tjedan dana, za razliku od punja a - filera iji se e ekt vidi odmah jer se bora mora puniti sve dok se ne “ispravi”. Djelovanje Botoxa traje oko 6 mjeseca, a djelotvornost intradermalnih filera prisutno je oko godine dana.

Umor je esta pojava kod ljudi koji nerijetko ne znaju da spadaju u grupu oboljelih. Naj eš e se pojavljuje u vidu otežavanja najjednostavnijih ovjekovih aktivnosti, zahva a prvenstveno donje ekstremitete a nestaje nakon kra eg odmora. Zamaranje se primje uje nakon ubrzanog hoda koji ak ne mora biti dugotrajan a doseže potrebu dužeg odmora ili prekida fizi kih aktivnosti.

Depresija je jedan od estih uzroka kroni nog umora. Važno je znati da tople kupke ili izloženost povišenoj temperaturi pogoršavaju stanje. Umor znatno smanjuje kvalitetu života, može se izravno povezati s multipla sklerozom ali naj eš e je uzrokovan poreme ajem sna, depresijom, a najvažnije je pomankanje kondicije zbog smanjenja tjelesnih aktivnosti. Zbog toga je neophodno redovno spavanje, makar pomo u medikamenata, redovito kon-

dicijsko vježbanje, izbjegavanje stresa, preporu a se plivanje u toplom moru, a ukoliko se jave naleti vru ine istuširajte se hladnom vodom. Nikako ne zaboravite na lagane fizi ke aktivnosti ma koliko vam teško pale. Bioterapeut je od iznimnog zna aja jer on može jednostavno napuniti organizam velikom koli inom energije i odmah zaustaviti neželjene posljedice umora. Neophodna energija, koja je kod permanentno umornog ovjeka u stalnom opadanju, dakle

u stalnom deficitu, može uzrokovati teške fizi ke i psihi ke probleme koji se onda godinama lije e. Pacijent obnovljene energije ima potrebu za fizi kim aktivnostima, pove anu želju za životnim radostima, uživa u društvu što mu prije nije bilo mogu e. Dobar bioterapeut riješit e taj problem u etiri terapije i obnoviti psihofizi ko stanje pacijenta. Obratite mi se s povjerenjem na broj tele ona 098/1347-031 bez SMS-a.

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Qashqai dizel po cijeni benzinca Nissan u travnju briĹĄe razliku u cijeni izme u benzinskih i dizelskih motora na jednako opremljenim verzijama modela Qashqai, briĹĄu i tako i sve dileme oko isplativosti kupnje dizelskih motora. Akcijska cijena dizelskog modela Qashqai 1.5 dCi VISIA sada je jednaka redovnoj cijeni benzinskog modela Qashqai 1.6 Visia, dok se primjerice Qashqai 1.6 dCi Acenta nudi po cijeni ekvivalentnog benzinskog modela Qashqai

Acenta 2.0. Bez obzira na godiĹĄnju kilometraĹžu, kupac Qashqaija ne mora viĹĄe brinuti ho e li mu se isplatiti kupnja dizelskog motora jer ĹĄtedi ve u startu zahvaljuju i brisanju razlike u cijeni, ali i sa svakim prije enim kilometrom zahvaljuju i niĹžoj prosje noj potroĹĄnji i niĹžoj cijeni dizelskog goriva po litri. Ponuda se odnosi na ograni eni broj vozila sa zalihe i vrijedi u svim ovlaĹĄtenim Nissan salonima.

Potpuno novi Volvo V40 predstavljen novinarima Na terasi hotela Regent Esplanade u Zagrebu novinarima je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije predstavljen dugo iĹĄ ekivani Volvo model â€“ potpuno novi V40. Okupljenim poznavateljima automobila obratio se Loic Claude, regionalni direktor Volva za jugoisto nu Europu, te Davor Ri kovi , voditelj proizvoda Volva za jugoisto nu Europu. Pred okupljenim novinarima otkriven je dinami ni i kompaktni model sa svim karakteristikama velikog Volva te revolucionarnim sustavima sigurnosti od kojih se isti e i prvi zra ni jastuk za pjeĹĄake. Novinarima se najprije obratio Loic Claude, regionalni direktor Volva za jugoisto nu Europu, koji je u najkra im crtama pojasnio dizajnersku i proizvodnu filozofiju koja je u temelju novog modela. Dizajneri su se, kako je istaknuo Loic, u svakom segmentu produkcije vodili Ĺželjama kupaca prilikom kreiranja modela tako da je model nastao pod geslom "ovaj automobil je sve ono ĹĄto ste vi". Prate i trendove dizajneri su Volvo V40 zatim dodatno u inili ĹĄtedljivijim i prihvatljivijim za okoliĹĄ. Okupljenim novinarima oteo se uzdah u trenutku kada je gospodin Loic otkrio V40 koji je zablistao u

svojoj pojavi u verziji karoserije obojanoj u inovativnu misti no plavu boju. Na gospodina Loica nadovezao se Davor Ri kovi , voditelj poizvoda Volva za jugoisto nu Europu, koji je predstavio V40 u svim svojim dizajnerskim, tehnoloĹĄkim i sigurnosnim segmentima. Volvo V40 je, kako je istaknuo Ri kovi , kompaktni Volvo model s 5 sjedala i 5 vrata, Ĺživahnih, dinami nih karakteristika i niskog, spuĹĄtenog garda. Iako kompaktan daje utisak velikog Volvo modela. Njegove prekrasne sportske linije karoserije daju hommage klasi nom skandinavskom dizajnu re eriraju i se ak i na hokej izme u ostalog, a panoramski krov sa sjenilom dodatno ga ini ugodnim za oko. Inovativna instrumentna plo a s digitalnim ekranom omogu ava izbor izme u elegantne, sportske ili ekoloĹĄke teme voĹžnje, a cijeli niz motora kre e se u rasponu od D2 motora od 115KS, 150KS i 177KS, preko T3 motora sa 150 KS te T4 motora sa 180KS. Potpuno nov i V4 0

opremljen je revolucionarnim zra nim jastukom za pjeĹĄake, unaprije enim City Sa ety sustavom koji sada unkcionira i pri brzinama do 50 km/h te izvrsnim sustavom pomo i pri parkiranju i Collision Warning sustavom koji ĹĄtiti od sudara pri ve im brzinama. Po etna cijena benzinskog Volva V40 iznosit e oko 23.790 eura, a po etna cijena dizelskog modela 24.990 eura. Pr v i

prodajni primjerci potpuno novog Volva V40 o ekuju se u Volvo salonima ve od ljeta ove godine.

NBA zvijezda u usponu Jeremy Lin pridruĹžuje se Volvo obitelji Volvo Car korporacija i kinesko-ameri ka NBA zvijezda Jeremy Shu-How Lin potpisali su ugovor o globalnoj promociji brenda s naglaskom na Kinu, SAD i trĹžiĹĄta Azije na kojima je sluĹžbeni jezik kineski. U skladu s ugovorom, tijekom sljede e dvije godine Jeremy Lin e kao ambasador brenda sudjelovati u korporativnim i marketinĹĄkim aktivnostima Volvo Cars korporacije. Uz to, pojavljivat

e se i u reklamnim spotovima Volva. Volvo je uspjeĹĄno integrirao sport u svoju korporativnu kulturu podrĹžavanjem Volvo Ocean Race utrke, te sudjelovanjem u zimskim sportovima, gol u i brojnim drugim sportskim disciplinama. AngaĹžman Jeremy Lina joĹĄ je jedan veliki iskorak naprijed koji e zna ajno unaprijediti imidĹž brenda, posebice na strateĹĄki vaĹžnim trĹžiĹĄtima Kine i SAD-a.

1$58Ă‡,7( ',5(.712 2' 1$./$'1,.$ , 2679$5,7( '2'$71, 323867 uvez: meki broj stranica: 224 format: 24x17 cm cijena: 199 kn

-50%

o ato i ustrirana encik o edija naj e e kori teni

za ina u svjetskim ku inja ma s rimjenom u ukusnim rece tima

129 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 224 format: 22x15 cm edan od naj rovokantniji erot ski romana rvatske autorice ravi rvatski eks i rad

samo139 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 184 format: 28x21 cm i ustriranom korak o korak riru niku stru njaci otkrivaju svoje najve e tajne minkanja i makeu a

179 kn

uvez: meki, broj stranica: 208 format: 23x18 cm riru nik za u enje 101 se e trika s eta jno i ustriranim u utama a ivite svoje rijate je

199 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 128 + 60 format: 21x16 cm riru nik za u enje najbo ji se i

trikova s karticama za vje bu i o ratnim om

=D LQIRUPDFLMH L QDUXGĂżEH QD]RYLWH

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

0 premijerno ma a

TJEDNI TOP 5 Bled i Bohinj 29.04.2012. Izlet autobusom, 149,00 kn

Nissanovi revolucionarni istosmjerni punja i pojavljuju se u Europi Nissan je objavio dolazak prvih 400 besplatnih ure aja za brzo punjenje istosmjernom strujom koji e se postaviti na klju ne lokacije diljem Europe. Ure aji za punjenje istosmjernom strujom napona 400 volta omogu uju punjenje Nissana Leaf ili drugih elektri nih vozila s priklju kom tipa ChadeMo do 80 posto kapaciteta za samo 30 minuta. Ure aj je razvio Nissan s patentiranom tehnologijom koja ima CE i TUV certi ikat za sve zemlje Europe. Novi Nissanovi brzi punja i omogu uju vlasnicima kompatibilnih vozila da znatno produlje svoja putovanja i prije u mnogo ve e udaljenosti. Nissanovi punja i bit e postavljeni na klju nim prometnim to kama poput benzinskih postaja na autocestama, zra nih luka i trgova kih centara. Nissan poklanja ure aje kako bi potaknuo razvitak nacionalnih mreža za punjenje koje e vlasnicima elektri nih vozila

omogu iti ve u mobilnost. Ovim e se projektom otvoriti nekoliko prometnih koridora nulte emisije poput smjera od Pariza do Amsterdama, koji e završetkom projekta omogu iti vlasnicima Nissana Leaf da izme u francuskog glavnog grada i najve eg grada Nizozemske putuju bez poteško a. Te e po etne rute biti povezane punja ima Nissanovih partnerskih tvrtka koje su se obvezale na licencnu prodaju ili proizvodnju novog sustava. U idu e e dvije godine ti komercijalni partneri instalirati tisu e punja a, proširuju i tako ve brzo šire u mrežu punja a za elektri na vozila. Novi e punja i biti 50 posto manji i 50 posto jeftiniji (s po etnom cijenom manjom od 10.000 eura) od prijašnjih modela što e olakšati postavljanje i smanjiti troškove komercijalnih operatera. Projekt razvitka punja a dio je Nissanova proaktivnog pristupa tržištu elektri nih vo-

zila kojim se vozila nulte emisije nastoje približiti europskim potroša ima. Kao što je potvrdio Paul Willcox, Nissanov viši potpredsjednik prodaje i marketinga u Europi: “Ovo je golemi prvi korak u stvaranju europske mreže brzih punja a, koji e mogu nost kupnje elektri nih vozila omogu iti mnogo ve em broju ljudi. Stvaramo infrastrukturu koju e mo i iskoristiti sva vozila kompatibilna standardu ChadeMo, a ne samo vlasnici Nissana LEAF. Ti su punja i tako er kompatibilni sustavu 43-kW brzih izmjeni nih punja a kojim e naš partner iz Alijanse Renault širiti svoju mrežu.” Zatim je nastavio: “Naš pristup u Nissanu je da svladamo zamišljene prepreke vlasništvu elektri nih vozila umjesto da ekamo da to drugi u ine umjesto nas. Smatramo da je takav holisti ki pristup iznimno važan za uspjeh našeg programa elektri nih vozila u Europi.”

Lars Wrebo je novi dopredsjednik Volvo odjela za proizvodnju Volvo Cars korporacija imenovala je novog starijeg dopredsjednika za proizvodnju. To je Lars Wrebo. On e na spomenutoj poziciji zamijeniti Magnusa Hellstena koji je preuzeo novoformiranu poziciju dopredsjednika europskih operacija. Lars Wrebo (50) dosad je radio na poziciji izvršnog dopredsjednika proizvo a a kamiona MAN s odgovornostima u podru ju proizvodnje i logistike. Diplomirani je inženjer strojarstva na KTH Royal Institute of Tech-

nology u Stockholmu. Nakon po etaka karijere u automobilskoj industriji Lars Wrebo bio je na nekoliko pozicija u Scania grupaciji, da bi 2006. godine prešao u MAN. Wrebo, koji s radom na novoj funkciji kre e 1. travnja 2012. godine u Volvo donosi 25 godina iskustva u automobilskoj industriji. Njegove prethodne pozicije donose vrijedna iskustva u Volvo gdje se okre u strategiji u inkovite proizvodnje i kooperaciji u multikulturalnom okruženju.

Berlin Dresden Prag 27.04.2012. 5 dana autobusom 2.190,00 kn

Malta 28.04.01.05.2012. Zrakoplovom iz Ljubljane 4 dana/3 noći, 2.195,00 kn

Mini krstarenja Mediteranom Svibanj/lipanj, 4 dana Od 1.515,00 kn

Romantična večer s Oliverom 30.04. Novi Vinodolski Večera, koncert i noćenje s doručkom, 575,00 kn

POKLANJAMO: IZLET U MAĐARSKU (KESTHELY I HEVIZ) za prvih 50 rezervacija ljetovanja INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.com info@insulatour.com

14 Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. 31.3.2012.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Proizvo a Volkswagen Peugeot Renault Opel Citroen Hyundai Kia Škoda Chevrolet Ford Nissan Audi Toyota BMW Dacia Mazda Suzuki Seat Fiat Mercedes

21 Honda 22 Volvo 23 Mitsubishi 24 Mini 25 Alfa Romeo 26 Smart 27 Land Rover 28 Porsche 29 Lancia 30 Subaru 31 ostali UKUPNO

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

koli ina 1411 963 867 856 848 658 656 655 587 400 363 352 346 309 306 234 222 149 141 123

udio, % 13,03% 8,89% 8,00% 7,90% 7,83% 6,07% 6,06% 6,05% 5,42% 3,69% 3,35% 3,25% 3,19% 2,85% 2,82% 2,16% 2,05% 1,38% 1,30% 1,14%

110 84 45 25 20 18 14 14 11 10 35 10832

1,02% 0,78% 0,42% 0,23% 0,18% 0,17% 0,13% 0,13% 0,10% 0,09% 0,32% 100%

Izvor: Promocija plus

Stiže potpuno novi sportski sedan s pogonom na sva etiri kota a Najnoviji dodatak In initijevoj liniji modela G je G37xS, kombinacija stila i voznih performansi te sigurnosti koju donosi pogon na sva etiri kota a. Kombinacijom samouvjerenog stila i dinami nih performansi sa sigurnoš u koju pruža pogon na sva etiri kota a, G37x S je najnoviji dodatak gami modela In initi G sedan. Ovo je prvi puta da In initijev stupanj opreme – S koji je najsportskiji u ponudi, postaje dostupan s pogonom na sva etiri kota a u linij G modela. Prethodno, samo je GT stupan opreme bio dostupan s pogonom na svim kota ima. Kao i svaki model G, G37x S ima 3.7 litarski V6 motor snage 320KS uparen s automatskim mjenja em sa 7 stupnjeva prijenosa na kolu upravlja a – kombinacija kojom se postiže ubrzanje od 0-100 km/h za samo 6 sekundi. S In initijevim sustaavom AWD, brzina je ostvariva bez obzira na vrijeme i cestu. Automobil ima maksimalnu brzinu od 240 km/h i službeno deklari-

ranu kombiniranu potrošnju od 11.0 l/100km, uz emisije CO2 od 255g/km. Najnoviji G model ima cijenu od 542.900 kn i utjelovljuje sav stil, opremu i tehnologiju koja In initi izdvaja od ostalih brendova. Jedini model s pogonom na sva etiri kota a u modelskoj liniji G za 2012.godinu, G37x S isti e se oznakama S kao što je primjerice crvena zna ka

S, 18-in ni aluminijski kota i sportskog dizajna i prigušene le e prednjih svjetala. Unutra su sportska sjedala, s elektri nim podešavanjem u 14 smjerova za voza a te aluminijskim papu icama i odmorištem za nogu. G37x S ima tako er multimedijski navigacijski i glazbeni sustav (HDD), vrhunski audio sustav Bose s deset zvu nika, kameru za pogled unatrad i

ekran na dodir visoke rezolucije. G37x S dobiva svoje mjesto u liniji modela G koja ima novi izgled. Perjanica, G37 S Premium gradi svoju reputaciju s entuzijasti nim voza ima zahvaljuju i sustavu 4WAS – aktivnom upravljanju na sva etiri kota a, sportskom ovjesu, sportskim ko nicama i visko spojkom diferencijaal kako bi

iz izbalansiranog podvozja sa zadnjim pogonom izvukao najviše. Ima tako er i inteligentni tempomat (ICC) i inteligentnu pomo pri ko enju (IBA). Postoje dva GT modela, oba samo sa stražnjim pogonom. G37 GT, s kožnim sjedalima, memorijom voza eva sjedala, grijanim prednjim sjedalima i elektri nom lumbalnom podrškom na voza evom sjedalu i G37 GT Premium – izme u ostalog ima dodatno ugra eni ima multimedijalni paket i krovni otvor. Ulazni model za Europu ostaje G37 po cijeni od 404.500 kn. Standardna speci ikacija uklju uje Shodo aluminijske elemente u interijeru, 18-in ne aluminijske kota e, adaptivna bi-Xenon svjetla, scratch shield tehnologija boje, inteligentan klju s pametnim pristupom iKey, elektri no podesiva prednja sjedala i stup upravlja a. Obitelj G modela zaokružena je za 2012. godinu s modelim G37 Coupé i G37 kabrio koji ostaju isti.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

up! je “World Car of the Year 2012” Novi trijumf Volkswagena: up! je «World Car of the Year 2012». Ova prestižna nagrada dodijeljena je u sklopu me unarodnog automobilskog sajma New York International Auto Show. Žiri, koji se sastojao od 66 vrhunskih novinara iz 25 zemalja, izabrao je up! za «World Car of the Year 2012». U kona nici gradski specijalist se uspio izboriti protiv dvojice protivnika u inalu, te je osvojio me unarodno priznatu nagradu. «Ova nagrada za up! još jednom jasno pokazuje da su naši dizajneri, inženjeri i stru njaci za proizvode stvorili proizvod koji je promišljen do u najsitnije detalje i izaziva oduševljenje, te koji glede u inkovito iskorištenog prostora, sigurnosti, osje aja u vožnji i zaštite okoliša postavlja mjerila», rekao je prof. Martin Winterkorn, predsjednik Upravnog odbora Volkswagen AG-a. Nedugo nakon uvo enja na tržište u prosincu prošle

godine up! je osvojio vode e mjesto u njema koj statistici novoregistriranih vozila. Gotovo istovremeno je organizacija za zaštitu potroša a Euro NCAP odlikovala up! s najve im brojem zvjezdica, 5, te je usto dodatno osvojio nagradu «Advanced Award» za City funkciju ko enja u nuždi. Renomirani iF institut za dizajn je najmanjem Volkswagenu dodijelio zlatnu nagradu «iF design award in gold». No to nije sve: dosad su «Zlatni upravlja 2011» kao i tri odlikovanja britanskog stru nog asopisa What Car? – «Car of the Year», «City Car 2012» i «Safety Award» tako er otišla u ruke modela up!. Na minimalnoj površini (dužina 3,54 m) up! nudi maksimalan prostor za etiri osobe i visoko u inkovite pogonske tehnologije. Tako je u modelu up! predstavljena nova generacija 3-cilindri nih motora. Benzinski motori nude se u izvedbi s 60 KS i 75 KS.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Chevrolet Spark 0.8 S, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 Se, 1998.g., 137000 km, cijena 11000 kn

13. travnja 2012.

Shinji Nukumi pobjednik je prve teme natje aja Infiniti Digital Art Competition Infiniti, luksuzna marka sportskih automobila iz Japana sa zadovoljstvom objavljuje pobjednika prve teme “Inspired Per ormanse” svojeg me unarodnog natje aja Digital Art Competition. Ro eni Japanac, Shinji Nukumi, slavio je na sino njem otvorenju 50. Infiniti centra u Europi koji je otvoren u Marseillu na jugu Francuske. Umjetnik digitalne umjetnosti koji je sura ivao s japanskom agencijom za dizajn NBBR, osvojio je ve inu glasovu gostiju tijekom ceremonija otvaranja novih Infinitijevih salona u odnosu na ostale instalacije prezentirane u ovoj kategoriji koje su pristigle iz raznih zemalja uklju uju i Indiju, Slova ku i SAD. 37-godišnjak iz Tokija nagra en je s €10.000 za svoju izvanrednu instalaciju koju je nazvao “Infiniti Passion”, a nagradu je uru io Bernard Loire, Infinitijev potpredsjednik za Europu i Srednji istok pred 300 VIP gostiju. Me u uzvanicima su bile zvijezde nogometnog kluba Olympique de Marseille, predstavnici rancuskih medija, ostali natjecatelji, kao i lanovi ocjenjiva kog suda Birgit Lohmann i Massimo Mini, glavni urednik prvog svjetskog online magazina za umjetnost, arhitekturu i dizajn i globalni Infinitijev partner u ovom natje aju. Pobjedni ko umjetni ko djelo naslovljeno “Infiniti Passi-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

on” je dizajnerski uradak koji se sastoji od serijala uo ljivih i zanimljivih projekcija na Infiniti G Coupe model i koje se okusiraju na unutrašnje dimenzije automobila kako bi se do arale istaknule potencijal marke. ‘Inspired Per ormance’, prva aza natje aja Infiniti Digital Art Competition, prikupila je više od 500 prijava iz 72 zemlje u regijama isto ne Europe, Azije i Srednjeg istoka. 50 umjetni kih radova najvišeg kalibra dospjelo je na užu listu prema odabiru Infiniti Europe i designboom-a nakon ega je nominirano šest finalista za zadnju azu glasovanja. Posjetitelji službenog otvorenja Infiniti Centra Marseille jednako su uživali i u ekskluzivnom nastupu lanova Cirque de Soleil i izloženim najnovijim Infiniti modelima uklju uju i M35h, hibrid na benzinski/elektri ni pogon s najboljim ubrzanjem na svijetu i konceptu FX Sebastial Vettel. Infiniti Inspired Per ormance galerija pokazala je i jedinstveni rad Jacquesa Cochina, nadarenog otogra a koji kroz svoje diptihe kombinira elemente mode i motosporta stvaraju i spektakularne slike koje naglašavaju sli nost per ormansi i visoke mode. Druga tema natje aja Infiniti Digital Art Competition bit e objavljena tijekom slijede ih tjedana.

TNI VA A L P BES D SUSTA GLE ENJA E R P KO

3 godine jamstva na originalne rezervne dijelove ugra ene u ovlaštenom servisu

NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 Preloška 92, AKOVEC, www.alfacar.hr

Poznati i slavni

Svi na crti e u Varaždin! Nakon male uvertire, koja je u Lumini centru pripremljena još prošli vikend, 3. Internacionalni festival animiranih ilmova djece i mladih Varaždin – VAFI i službeno je zapo eo u etvrtak 12. travnja, i trajat e do nedjelje 15. travnja. VAFI ima tri kategorije razdijeljene po starosti autora: MINI – za djecu do 10 godina, MIDI – za djecu od 11 do 14 godina i MAXI – za mlade od 15 do 18 godina starosti. Filmovi e se natjecati za prvu nagradu – statuu Vafi, koju je osmislila mlada akademska kiparica Azra Grab anovi , te etiri ravnopravne druge na-

grade unutar kategorija - diplome. Festival e se odvijati na etiri lokacije – u Multimedijalnom centru KULT, pala i Herzer, atriju Staroga grada i Lumini centru. Kako je ove godine zemlja partner Japan, svi e popratni programi biti posve eni upravo Zemlji Izlaze eg Sunca, a hrvatska e se publika, ona mla a ali i starija, upoznati se s ne tako poznatom animacijom ove daleke zemlje. Sve dodatne informacije, kao i bogati program i popratne sadržaje festivala, možete prona i na službenoj stranici www.va i.hr.

Gorillaz Sound System stiže na INmusic Gorillaz Sound System pridružuje se line upu INmusic festivala, koji se 28., 29. i 30. lipnja održava na jarunskom Otoku hrvatske mladeži. Gorillaz Sound System etvero lani je sastav koji izvodi svjetske uspješnice Gorillaza, popra ene predimenzioniranim projekcijama koje su do sada pokupile mnogobrojne nagrade. Sastav ine DJ, perkusionist, bubnjar i vizualni direktor, koji je zadužen za animacije. Jedan od izvo a a na World Stageu ovogodišnjeg festivala bit e i Tamikrest. Dolaze iz sjevernog Malija, a njihovo ime na Tamasheku zna i “spajanje, savez ili budu nost”. Kako dijele puno toga zajedni kog s Tinariwen, neki su ih prozvali “duhovnim sinovima Tinariwena”. S glazbene strane, Tamikrest nude punokrvni pustinjski blues. Festivalske ulaznice po cijeni od 290 kuna nalaze se u prodaji u Tisak media centrima u Hrvatskoj još do 18. travnja, nakon ega e biti 340 kuna.

FORMULA 13 Blue Jeans LANA DEL REY Silenced By The Night KEANE I Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ Happy Pills NORAH JONES Climax USHER These Days FOO FIGHTERS One Life JAMES MORRISON R U Mine? ARCTIC MONKEYS The Wolves BEN HOWARD Dream On NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING BIRDS Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA

Top 10 [strane]

Dr. Wanna Do CARO EMERALD

MADONNA Girl Gone Wild

Never Let Me Go FLORENCE + THE MACHINE

TOP NAYER SuaveLISTA (Kiss Me)DOMA IH

She Doesn’t Mind SEAN PAUL Why THE FRAY Goodbye AVRIL LAVIGNE

FLO-RIDA Wild Ones (Ft SIA) KATTY PERRY Part Of Me CHRIS BROWN Turn Up The Music

So Good B.O.B.

SEAN PAUL She Doesn’t Mind DAVID GUETTA Turn Me On GOTYE Somebody That I Used To Know GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional NICKLEBACK Lullubay DJ FRESH Hot Right Now

Ozzy, Faith No More i Jessie J zvijezde Belgrade Callinga Festival “Belgrade Calling” održat e se od 27. do 29. lipnja na Uš u u Beogradu, a svaki bi dan trebao okupiti 30 tisu a posjetitelja. Mamac za posjetitelje je lista izvo a a koji predvode Ozzy Osbourne + Slash, Faith No More, Public Enemy, Jessie J i The Cult. Ulaznica za 27. lipnja stoji 31,50 eura, za 29. lipnja 36

eura, dok se ulaznica za 28. lipnja gleda kao ulaznica za Ozzy & Friends. Dvodnevna ulaznica (za 28. i 29. lipnja) stoji 54 eura, a za sva tri dana 72 eura. Ulaznice e u Hrvatskoj biti u prodaji od 9. travnja preko sustava Eventim, a više informacija potražite na Belgradecalling.com.

DJ ANTONIE Ma Cherie LMFAO Sorry For Party Rocking SKRILLEX Breakn’A Sweat(Ft DOORS) PROFFESOR GREEN Read All About

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

13. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Plus

Tjednik

Glas Podravine ŽUPANIJSKI TJEDNIK

Dobro je znati 37

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. travnja 2012.

Prodajni centri Metss: • Šenkovec, Maršala Tita 19, tel.: 343-489 • Nedelišće, M. Viljevca 2, tel.: 821-206 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13, tel.: 868-184 • Donji Kraljevec, Čakovečka 1, tel.: 655-116 • Pribislavec, Braće Radića 54, tel.: 360-134 • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23a, tel.: 845-400 • Orehovica, Nikole Tesle 23, tel.: 635-105

Ceretherm ETICS

Fasadni toplinsko-izolacijski sustavi

A J I C AK

Uz kupnju Ceresit Ceretherm sustava za fasadu, poklanjamo 50% vrijednosti stiropora*!

* Ceresit Ceretherm sustav uključuje: ljepilo za fasadni stiropor CT 83 ili CT 84; ljepilo za armiranje CT 85 ili Thermo Universal; tonirani pretpremaz CT 16; toniranu završnu dekorativnu žbuku - akrilna CT 60 / CT 64, silikonska CT 74 / CT 75 ili silikatno-silikonska CT 174 / CT 175. Ponuda se odnosi na kupovinu fasadnog stiropora s preklopom, debljine 8 cm. U slučaju odabira stiropora drukčije debljine, udio poklonjene vrijednosti obračunat će se razmjerno.

9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

KOŠARKA

BICIKLIZAM

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU A 1 LIGE

BIMEP 2012.

Roko Sori startao pobjedom!

U nedjelju 15. travnja od 9 do 17 sati svi na bicikl

Novi trener na klupi Me imurja Roko Sori u srijedu je startao pobjedom u kvalifikacijama za A 1 ligu. U okviru 4. kola pobije en je Poli nik 84:64, najslabija ekipa kvalifikacija koja e vjerojatno i ostati s „kvrgom“ u rubrici pobjeda. Osim u drugoj etvrtini, sve ostalo vrijeme utakmice proteklo je u dominaciji naših košarkaša. Ovoj je injenici dobrano pripomogla ozljeda najboljeg protivni kog igra a Dražovi a ve u prvom quarteru, pa su onda bra a Dalton, pardon

Me imurska županija i Me imurski savez sportske rekreacije “Sport za sve“ organizirati e povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja jednodnevnu sportsko - rekreativnu mani estaciju pod nazivom “Biciklima me imurskim putovima - BIMEP 2012.”. BIMEP e se održati 15. 0 travnja 2012. godine (nedjelja). Start ili po etak vožnje mogu je od 9 do 17 sati (u bilo koje doba u tom vremenu) s jednog od 13 stajališta, koja e biti otvorena do 17 sati, do kada je mogu e dobiti pe at. Radi se o jednoj od najve ih jednodnevnih sportsko - rekreacijskih mani estacija na podru ju Me imurske županije u 2012. godini. Želja je organizatora da se što ve i broj stanovnika Me imurske županije bez obzira na dob, spol i zanimanje uklju i na jednom od 13 stajališta koja e se nalaziti u Do-

kontru za lagane poene. Najefikasniji u doma im redovima Klari i Mario Novak Medo sa 19 poena, precizan je bio i Marek Novak, te Kraja i . U drugoj utakmici 4. kola Osje ki sokol bio je uspješan na gostovanju u Crikvenci pobjedivši s 8 koševa razlike. S tom pobjedom i omjerom 3 pobjede i 1 poraz preuzeo je vodstvo na tablici. Me imurje ima omjer 2:2. Dobra igra pred ispunjenim glasnim tribinama bit e potrebna i u dvoboju protiv zagreba ke Dubrave koja je na rasporedu sutra, u subotu u 19.30 na istome mjestu – dvorani Druge osnovne škole na Jugu. Ukoliko se dobije ova utakmica, Me imurje je ponovno „u igri“. (bh)

Klari konstantno isporu uje

KADETSKA LIGA SJEVER, RAZIGRAVANJE ZA PRVAKA Me imurje – Bjelovar 110:93 (20:30, 29:29, 21:18, 40:16) ME IMURJE: Hamer 9, Svaty 5, Gašpari 16, Jambrovi 21, Vrus 26, Mom ilovi 11, Kapelari 15, Keresteš 7. Trener Novak S. BJELOVAR: Boži 47, Zadravec 30, Ge ek 8, Lažeta 8. Trener Krpan

Me imurje – Poli nik 84:64 (22:14, 18:22, 27:13, 17:15)

Bjelovar – Me imurje 111:85 (27:32, 29:21, 22:19, 33:13) ME IMURJE: Hamer 3, Svaty 3, Gašpari 25, Sabol 4, Jambrovi 13, Mom ilovi 13, Kapelari 14, Keresteš 10. Trener Novak S. BJELOVAR: Boži 45, Zadravec 40, Lažeta 14, Mal i 12.

Buli došla na svoje. Pripucalo se iz svih mogu ih i nemogu ih pozicija, pa je doma im visokim

Donji Kraljevec – Radnik 75:83 (9:24, 33:12, 25:13, 18:34)

igra ima Mediju i Klari u preostalo samo da pokupe lopte u skoku i distribuiraju ih u polu-

ME IMURJE: Kraja i 11, Novak Marek 16, Klari 19, Novak Mario Medo 19, Biševac 2, Poljak 7, Rusak 3, Jeleni 3, Pusti 2, Fodor 2, Novak Mat., Ljolji . Trener Sori R. POLI NIK: Buli J. 12, Buli Je. 11, Buli M. 10, Dražovi 2, Lovri 4, Mijolovi 11, Vidakovi 10, Bari evi 2, Kova evi 2, Bani . Trener Marinovi .

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

DONJI KRALJEVEC: Mesari 14, Ivanovi 24, Švenda 15, Šupljika 22 Bjelovar – Donji Kraljevec 109:78 DONJIKRALJEVEC:Sinkovi GL2,Švenda 2, Mesari 6, Ivanovi J. 18, Šupljika 2, Ruži 20, Me imurec 28. Trener Ruži M. Me imurje – Radnik 69:79 ME IMURJE: Hamer 4, Svaty 3, Gašpari 13, Jambrovi 4, Vrus 9, Mom ilovi 13, Kapelari 23. Trener Novak S.

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

U tijeku prijave za Ljetnu, te za Ligu dje aka! Danas, u petak 13. travnja se trebaju prijaviti svi klubovi koji žele igrati sa svojim najmla im naraštajima u službenoj županijskoj konkurenciji. Dakle, pravo igranja imaju mladi košarkaši ro eni 2000. i mla i, a prijave se mogu slati na e – mail in o@ksmz. hr. Tako er se mogu prijaviti sve ekipe i klubovi za odigravanje Ljetne lige koja bi trebala po eti ve 22. travnja, a prijave se mogu poslati na isti e-mail.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI KVALIFIKACIJE ZA A 1 LIGU Me imurje – Dubrava, subota 14. travnja u 19.30, II OŠ akovec

udu i da je sezona na debelom svršetku, a jedino je naš najja i klub u pogonu, logi no pišem o zbivanjima u i iz kluba. Prva vijest koju sam po etkom tjedna provjerio kod predsjednika Ga eše je da su promijenili trenera. Dakle, Sre ko Šopar dugogodišnji nezamjenjivi trener prve ekipe ipak je zamijenjen. Mla im doju erašnjim pomo nikom i trenerom Preloga Rokom Sori em. Razlog? Citat: „ekipa se zasitila i ne daje sve što može“. Koja ekipa? Igra ka? Upravlja ka? Odgovor je igra ka, jer siguran sam da upravlja ka ekipa (tu mislim na Upravu kluba) daje zaista sve što može u ovim (pre) teškim vremenima. Dakle, igra i e sada kod novoga trenera davati sve od sebe da izbore sve pobjede do kraja kvalifikacija i u u u Prvu ligu. Jer, to je cilj, zašto bi se ina e mijenjao trener nakon 3 kola kvalifikacija i dva teška poraza kod Dubrave i Osje koga sokola? Novi mladi trener Sori je ve u srijedu startao pobjedom protiv Poli nika s 20 koševa razlike, što je znak da je Uprava kluba u inila dobru stvar promjenom trenera. Još kada se sutra, u subotu pobije-

Nekoliko dobrih i nekoliko nedobrih vijesti iz KK Me imurja! di i Dubrava, pa sve do kraja ove kvalifikacijske lige upišu pobjede - e onda je to pravi posao. Onda emo svi zajedno stati u red za estitati Sori u i zaželjeti mu sve najbolje kao treneru najboljeg me imurskog kluba u Prvoj ligi! oša je vijest neuspjeh kadeta(16 godišnjaka) u regionalnom kvalifikacijskom natjecanju za odlazak na državno prvenstvo, a nikakve izglede nemaju niti mla i kadeti(14 godišnjaci) za ulazak me u 10 najboljih u državi. Dakle, lani se išlo na državno sa sve tri mla e kategorije – i s juniorima, i s kadetima, i s mla im kadetima. Ove e godine samo trener aji s juniorima na smotru najboljih 10 ekipa u Lijepoj našoj. Trener Stjepan Novak i njegovi kadeti nisu uspjeli sa uvati 17 koševa prednosti koju su imali pred Bjelovarom, u uzvratu su izgubili s 26 koševa razlike! „Ubila“ su ih dva igra a (?!), jedan je zabio 45, a drugi 40 koševa. Problem je dakle obrana, odnosno nepostojanje obrane na ova dva igra a. Moram priznati da sam gledaju i onu utakmicu kada je Me imurje doma tuklo Bjelovara 17 koševa razlike sa

zanimanjem gledao kako na otvorenom terenu ova dva najbolja bjelovarska igra a probijaju kompletnu obranu (svih 5 igra a Me imurja) doma e mom adi i poentiraju, jedan napad jedan, pa kad se umori – onda ide drugi. Razgovaraju i s kolegama, saznao sam da druga iju obranu kadeti ( i mla i kadeti) niti ne znaju igrati, da i u županijskoj ligi igraju isto, presing po cijelom terenu. Samo što im tamo nema tko parirati kao igra i Bjelovara. ekoše mi kolege da kadeti ( i mla i kadeti) vrlo rijetko igraju osnovnu obranu ovjek na ovjeka na svojoj polovici do trice, te da niti ne znaju što zna i pomo u obrani (to sam i sam vidio na onoj utakmici protiv Bjelovara). Moj je prijedlog da se trener Šte ek vrati onim postulatima košarke koji su primarni za tu dob – osnovna obrana ovjek na ovjeka, ali korektna, stav i kretanje u stavu, pomo i vra anje na svog ovjeka. Zujanje i plašenje djece u presingu o ito prolazi samo u županijskoj ligi, na taj se na in najlakše dolazi do 100 koševa plusa – ali i 26 minusa!

njem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Orehovici, Macincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središ u, Domašincu, Podturnu, Prelogu i akovcu i da biciklom s obitelji, prijateljima, razredom i sl. pro e prema svojim fizi kim mogu nostima odre enu stazu (stajališta e se u nabrojenim mjestima nalaziti u središtu mjesta uz glavne prometnice). Prilikom uklju ivanja u mani estaciju BIMEP, svaki sudionik dobiva prigodnu diplomu s ucrtanom trasom kretanja, i to nakon što ispuni prijavnicu kojom potvr uje da je suglasan da na vlastitu odgovornost sudjeluje u mani estaciji. Uklju enje na mani estaciju (startnina) napla uje se s pet kuna. Dolaskom na pojedino stajalište u diplomi e mu se otisnuti pe at kao dokaz da je prošao odre enu dionicu. I u slu aju lošeg vremena BIMEP se održava.

13. travnja 2012. SPEEDWAY

BICIKLIZAM

Mia Radoti osvojila 57. Veliku nagradu Varaždinske županije Prošli je vikend održana 57. Velika nagrada Varaždinske županije, a prvo mjesto u kategoriji žena osvojila je Me imurka Mia Radoti , koja ove sezone vozi za varaždinsku “Slogu“. Nakon pobjede na državnom prvenstvu u ciklokrosu, održanom u Puli sredinom sije nja, Mia je pokazala zavidnu razinu orme ve na samom po etku cestovne sezone, gdje je u dvije odvožene utrke ubilježila dvije pobjede. Prvu ovosezonsku cestovnu pobjedu ostvarila je u slovenskom Dobrepolju kraj Ljubljane. Mia je izborila prvo mjesto u kategoriji žene - elite, u utrci dugoj 82 kilometra. Staza na Velikoj nagradi Varaždinske županije vodila je kroz osam naselja, sa startom u op ini Sv. Ilija, koja je bila i doma in drugog dijela utrke. Ovaj uspjeh na samom po etku ovogodišnje sezone nije prošao nezapaženo ni kod izbornice

Najbolja u konkurenciji biciklistkinja na Velikoj nagradi VŽ-a bila je Me imurka Mia Radoti

ženske cestovne reprezentacije Ive Ruszkowski, koja je Miju uvrstila u državnu selekciju. Time je Radoti dobila priliku da kao lanica Hrvatske reprezentacije nastupi na glasovitoj etapnoj utrci Svjetskog kupa u eškoj Orlovi od 25. do 29. travnja. (so)

PLIVANJE HUMANITARNA akciju Lions kluba “Zrinski” akovec sljede i petak i subotu

Plivanjem do svjetlosti u 24 sata U petak i subotu, 20. i 21. travnja, Lions klub “Zrinski“ akovec provest e svoju tradicionalnu akciju “Plivanjem do svjetlosti“, u kojoj e prikupljati financijska sredstva za dva cilja. Akcija po inje u petak (danas) u 17 sati i traje do istog vremena naredni dan, kada je za 17.30 sati najavljeno proglašenje pliva a koji su otplivali najviše dužina. Plivanje se održava na Gradskim bazenima “Marija Ruži “ u akovcu, a kotizacija za sudjelovanje je 30 i 50 kuna. Niži iznos upla uju studenti, umirovljenici i djeca. Akcija je predodre ena za pomo inicijativi osnivanja Kutka za slijepe i slabovidne u akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski”, za koju lanovi Lions kluba otvaraju riznicu i s vlastitim prilogom.

Organizacija, kojoj se tako er želi pomo i, je Društvo “Naša djeca“, koje organizira ljetovanje za mališane, pa e onima koji takav izlet teže financiraju ova akcija biti od pomo i. - Tisu e pliva e do sad su sudjelovale u našoj akciji i nadamo se da e odaziv biti dobar i ovaj put. Osim zdravog života i dobre psihofizi ke kondicije, ‘Plivanjem do svjetlosti’ promovira i dobre odnose unutar društvene zajednice, solidarnost i socijalnu osjetljivost, kazao je predsjednik Lions kluba Saša Sen ar. U provedbi akcije angažirat e se lanovi LC-a “Zrinski“ i Leo kluba “Zrinski“, te još dvadesetak volontera, a gra ani koji e do i plivati tijekom 20. i 21. travnja kotizacijom e zasigurno pridonijeti uspjehu akcije jednako kao što to ine postoje i donatori i sponzori.

Uspjela FIM speedway akademija s Gregom Hancockom usprkos lošem vremenu Prošli je vikend na stadionu “Milenium“ u Donjem Kraljevcu održana Akademija speedwaya za juniore do 17 godina. U organizaciji SK-a Unia i Svjetske motociklisti ke ederacije (FIM), na akademiji je sudjelovalo dvadeset pet voza a iz eške, Finske, Italije, Velike Britanije, Rusije, Njema ke, Francuske i Hrvatske. U petak je stadion posjetio i aktualni svjetski prvak, Amerikanac Greg Hancock, koji je dao odli ne savjete mladim voza ima, te na prakti nom dijelu na stazi pokazao neke trikove koje je on nau io u svojoj dvadesetogodišnjoj karijeri. Za ovu Akademiju imao je samo rije i pohvale. - Možete vidjeti u njihovim o ima koliko su uzbu eni što su ovdje i odlu ni da odu ku i s novim znanjem

i iskustvom, kazao je svjetski prvak. Uz njega, mlade juniore savjetovao je i Jurica Pavlic, koji je trebao nastupiti na državnom prvenstvu Hrvatske i Slovenije u Krškom u nedjelju, ali je utrka odgo ena zbog lošeg vremena. U nedjelju je održana utrka ko-

TENIS

Nika Šari i Vinko Brki najbolji u Varaždinu Na regionalnom turniru Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske, koji je održan 7. travnja na varaždinskom Aquacityju, igra i akove kog Teniskog kluba “Franjo Pun ec“ ostvarili su odli ne rezultate. U konkurenciji djevoj ica Nika Šari osvojila je prvo mjesto, dok je Antonija Ruži bila druga. Vinko Brki bio je najbolji u konkurenciji dje aka, drugo mjesto osvojio je Teodor Zlatar. Dobre rezultate postigli su i ostali tenisa i “Franje Pun eca”. Vinko Jakopi je bio etvrti, Alen Bratkovi peti, dok se na šesto mjesto plasirao Lukas Branilo-

Vinko Brki i Nika Šari najbolji na turniru na varaždinskom Aquacityju vi . akove ki je teniski klub na prvenstvu nastupio sa šesnaest natjecatelja, sedam djevoj ica i devet dje aka.

jom je Akademija i završila – FIM Youth Gold Trophy. Pobjednik je bio Michael Härtel iz Njema ke, na drugo se mjesto plasirao Eduard Kr már iz eške, dok je tre i bio Steven Mauer, tako er iz Njema ke. Jedini hrvatski predstavnik na utrci Karlo

Majni osvojio je 12. mjesto s pet bodova. Od doma ih voza a na akademiji je sudjelovao i Bruno Vuk, no zbog njegovih godina (jedanaest mu je tek) iz FIM-e nije mu bilo dozvoljeno sudjelovanje u završnoj utrci. Treba spomenuti da je uz dje ake na ovogodišnjoj Akademiji sudjelovala i jedna djevoj ica, etrnaestogodišnja ehinja Michaela Krupicková, koja je u ak dvije utrke pobijedila i osvojila šest bodova. Ovakav projekt održan je po prvi put u svijetu u speedway disciplini, a svi nazo ni bili su izuzetno zadovoljni rezultatom i odazivom mladih voza a. Speedway 250 cc je budu nost ovog sporta za juniore, te e se u suradnji saveza i klubova, a pod pokroviteljstvom FIM-a, održati više ovakvih škola i utrka. (so)

RUKOMET PREMIER HRL ulazi u samu završnicu

U Ligu za opstanak Me imurje kre e bez bodova Ovaj vikend kre e nastavak rukometnog prvenstva. Rukometaši Me imurja u Ligu za opstanak kre u bez bodova. Iako im je prva utakmica trebala biti gostovanje protiv Kaštela, taj je susret odgo en zbog nastupa kadeta u Osijeku, tako da e prvi susret u toj ligi akove ki rukometaši odigrati idu u srijedu kod ku e u dvorani GŠ-a protiv ekipe Gorice. Pobjeda protiv Gorice zasigurno je barem malo otvorila vrata ostanku u Premier ligi. Trener Varga nije preveliki optimist, ali najavljuje borbu do zadnjeg atoma snage: - Unato velikim i svima poznatim problemima u kojima se našao naš klub, moji e igra i dati sve od sebe da ovaj dio

odradimo što je najbolje mogu e i do kraja odigramo pro esionalno, a na odgovornima je u klubu, ali i u Gradu, Županiji i Zajednici sportova da razmisle o koracima koji slijede kada je u pitanju akove ki rukomet nakon završetka Lige za opstanak, kazao nam je trener Me imurja Dario Varga. Svi igra i koji su u mogu nosti dolaze na treninge, nekolicina ih je lakše ozlije ena, ali svi bi trebali biti spremni za predstoje e utakmice u borbi za opstanak. Nastavak lige igrat e se u deset kola, dakle, dvokružno, nakon kojih e dva najslabija izme u Dubrave, Marina Kaštela, Gorice, Varteksa i Me imurja preseliti u niži rang natjecanja. (so)

PLIVANJE KK ME IMURJE organizirao Euro Grand Prix 2012.

Karate klub Globus najuspješniji klub turnira U Nedeliš u je održan me unarodni karate turnir “Euro Grand Prix 2012.“ na kojem je sudjelovalo 340 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske u odli noj organizaciji KK-a Me imurje Nedeliš e. Na turniru je Karate klub Globus iz akovca osvojio ukupni naslov najboljega, pehar za pobjednika turnira i nov anu nagradu kao najuspješniji klub turnira.

Osvojili su osam zlatnih medalja, pet srebrnih i tri bron ane. Uspjeh je tim ve i što su svi mla i natjecatelji osvojili medalje i u katama i u borbama, što nikom drugom na turniru nije pošlo za rukom. To je dokaz da se isplatila kompletna škola karatea koju su mla i lanovi kluba prošli u Globusu i postali pravi karatisti. Na natjecanju je nastupilo dvanaest natjecatelja Globusa, a osvojili su

Globusovcima je pripalo ak 16 medalja

šesnaest medalja. Posebno treba pohvaliti Zoju Vizinger, koja je u finalu protivnicu pobijedila s visokih 9:0 atraktivnim nožnim udarcima u glavu (nakon što je prošli vikend na Prvenstvu Hrvatske nesretno izgubila u polufinalu i na kraju osvojila 5. mjesto). Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Karatisti Male Subotice odli ni drugi Karatisti Male Subotice iz Nedeliš a vratili su se s pregršt medalja, a uz to su ponijeli i titulu viceprvaka, odnosno drugoga najuspješnijeg kluba natjecanja. Pošto karate pravila omogu uju borcima da se bore u svojoj težinskoj kategoriji, kao i u dobnoj kategoriji iznad svoje, karatisti Male Subotice su tu mogu nost iskoristili najbolje što su mogli. Nikola Jankaš i Maria Murkovi u dvije su dobne kategorije uzeli dva zlata. Nikola u kategoriji Kadeta do 52 kilograma i juniorima do 55, a Maria u u enicama iznad 40 i mla im kadetkinjama do 45 kilograma. Antonia Ruži osvojila je zlato u mla im u enicama do 28 kilograma i broncu u u enicama do 32, Mihael Sirc zlato u mla im u enicima iznad 28 kilograma i broncu u u enicima do 38, Dominik Murkovi zlato u mla im u enicima do 28 kilograma i broncu u u enicima do 30. Tin Hrgovi je u mla im kadetima do 45 kilograma uzeo srebro, a broncu su osvojili Filip Novak u kadetima do 57 kilograma, Marin Fabijani u mla im u enicima do 28 kilograma i Nika Žerjav u mla im u enicama do 28 kilograma.

13. travnja 2012. DRUGA HNL Loša igra na gostovanju drugoligaša iz akovca

“SVJETLO U TUNELU” KRATKOG DAHA Me imurje s tri primljena gola još i dobro prošlo Iako su na gostovanje u Sesvete kod Radnika nogometaši Me imurja otputovali s velikom nadom u pozitivan rezultat, želja im se nije ostvarila. Doma in je pobijedio s 3:0. Ve sam po etak susreta nije baš krenuo u željenom smjeru za akove ke nogometaše. Naime, vratar Me imurja Tizaj skrivio je kazneni udarac, malo prekasno reagiravši na jednu akciju doma ih, srušio je Mihaljevi a i ve je u petoj minuti bilo 1:0. To je bio tek samo po etak problema, koji su za Me imurje uslijedili u Sesvetama. U dvadesetoj se minuti još ozlijedio i Tomi , što je dodatno oslabilo igra ki kadar, da bi u 39. minuti i vratar Tizaj morao napustiti igru zbog drugog žutog, odnosno crvenog kartona, što ga je zaradio nakon nepotrebnog napucavanja lopte. Na njegovo je mjesto do kraja susreta ušao mladi Božak, a Biškup je morao na klupu povu i Mar inkovi a. Tijekom cijeloga prvog poluvremena gledatelji su u Sesvetama imali priliku vidjeti pravu reviju promašaja doma ih igra a. Na drugi su gol ekali do 68. minute i drugog gola za

TABLICA

Radnik – Me imurje 3:0 Sesvete, Stadion Sv. Josipa radnika. Sudac: Tomislav Bionder (Zapreši ). Me imurje: Tizaj, Dodlek, Nynkeu, Zeba, Tomi (od 20. Perak), Puclin, Bara , Menzil, Mar inkovi (od 39. Božak), Miki , osi (od 69. Novko). Trener: Damir Biškup

Sesvete. Lopta odbijena od grede našla se izme u nekoliko obrambenih igra a Me imurja, ali me u njima se našao i napada Hrn evi doma ih, koji je iz kosa s nekih šest metara pospremio loptu iza Božakovih le a za 2:0. U posljednjim trenucima utakmice Mihaljevi je postigao i tre i gol za potvrdu Radnikove pobjede i osvajanje tri doma a boda.

Drugo poluvrijeme bilo je bolje, ali … Nakon susreta trener Me imurja Damir Biškup nije naravno bio previše zadovoljan onime što su u utorak prikazali njegovi igra-

Nogometaši Me imurja ostali su protiv Radnika kratki i za bodove i za golove i. - U drugom smo poluvremenu uspjeli stati u malo vrš i blok i pokušali organizirati napad preko brzih kontri. No, opet nismo uspjeli posti i ni jedan pogodak, dok s druge strane golove primamo vrlo jeftino. Drugi i tre i koji smo danas dobili jednostavno nam se nisu smjeli dogoditi i trebali smo ih sprije-

iti. Sada nam slijedi još jedna važna i teška utakmica protiv HAŠK-a, u kojoj nam se jednostavno ne smije dogoditi da za svaki postignuti gol moramo krvariti, a, kao što sam ve rekao, kad ih primamo, da to bude previše olako. U jesenskom dijelu HAŠK je uvjerljivo svladao Me imurje s 4:0. U minulom je kolu

III. HNL - sjever

PIŠU: SINIŠA OBADI DEJAN ZRNA

Golgeterski raspoložen Golubi Nakon prvih etrdeset pet minuta mreže su ostale netaknute, da bi ulaskom u igru od ozljede oporavljenog Golubi a doma in dotadašnju terensku inicijativu okrunio pogotkom. Nedeliš e je u vodstvo došlo golom Golubi a u 81. minuti, a gosti iz Bjelovara nisu se mogli nikako pomiriti s time, smatraju i da se radi o zale u. Glavni sudac smirio je situaciju pokazavši Puši u i vrataru Srbljanovi u žuti karton, a zbog prigovora je s klupe udaljen i trener Bjelovara Jadranko Bundovi . U 88. minuti Denis Golub je svojim drugim golom, nakon dobro izvedenog udarca iz kuta Jageca, samo potvrdio zasluženu pobjedu. Treba spomenuti da je doma a ekipa bila dominantna tijekom cijelog susreta, u kojem nisu uspjeli realizirati još nekoliko izglednih prilika, pa je ovaj susret mogao završiti uvjerljivijom pobjedom Nedeliš a od kona nih 2:0. U sljede em kolu Nedeliš e odlazi na gostovanje u Kotoribu.

MLADOST (Ž) – GRANI AR 2:0 Ždralovi, igralište Brdo. Sudac: Jalžabeti (Koprivnica). Strijelci: 1:0 Habek (18), 2:0 Su i (65). Grani ar: Tropšek, V. Radmani , Horvat, Lon ar, Beliga, Na , Mikulan (od 86. K. Radmani ), Hertelendi, ižmešija, F. Kos, Trstenjak (od 86. Tilošanec), Trener: Branko Lipi .

PAPUK – POLET 0:0 Orahovica, Igralište Papuka. Sudac: Stoj evi . Polet: Vibovec , Pokupec (od 87. Rešetar), Bašek , Lesjak, Okreša, Rešetar (od 82. Ba i ),Boži (od 70. Novak), Toplek, Kova , Halilovi , Horvati . Trener: Dejan Posavec.

Protiv Koprivnice, ekipe s vrha prvenstvene tablice, akov ani su osvojili vrijedan bod

akovcu vrijedan bod protiv jake Koprivnice Teški teren natopljen vodom nije bio velika prepreka nogometašima akovca i Koprivnice da odigraju jednu dobru utakmicu. Jedino što je u ovom susretu nedostajalo za još ve u ocjenu igre bili su golovi. I njih su akove ki nogometaši mogli imati da je Karlo Balent u dva navrata, u 29. i 59. minuti, bio malo prisebniji i iskoristio dvije odli ne prilike za gol. Tijekom svih devedeset minuta doma ini su imali terensku inicijativu, no gosti su se uspješno obranili. Oni pak svoju priliku da se u Koprivnicu vrate s pobjedom i tri boda nisu iskoristili u devedesetoj minuti, kada je Tucakovi pucao preko gola. Unato mokrom i skliskom travnjaku, obje su ekipe odigrale borbenu utakmicu, ali bez nekakvih grubih prekršaja, tako da glavni sudac Pajtak nije imao nikakve potrebe i razloga podijeliti ni jedan žuti karton. - Kada bi igra kakvu su moji igra i prikazali protiv

NEDELIŠ E – BJELOVAR 2:0 (0:0) Dunjkovec – Pretetinec, Igralište Hraš ica. Sudac Babi . Strijelac: Golubi (81, 88) Nedeliš e: Posavec, Novak (od 46. Balent), Leva i , Vibovec, Pintari , Jagec, Mihalic, Vizinger (od 61. Golubi ), Perko, Bujani (od 89. Periši ), Jari . Trener Želimir Orehovec.

KUP MNS

KRIŽEVCI – MLADOST (P) 2:1 (0:0)

U srijedu 18. travnja etvrtfinalni susreti

Križevci, Gradski stadion. Sudac: Babi . Strijelci: 1:0 ori (50), 2:0 urec (80), 2:1 Vadlja (89). Mladost (P): Farkaš, Habuš, M. Kranjec, Farkaš, D. Kranjec (od 57. Furun ija), Magdaleni (od 87. Vadlja), Sabol, Andre Silva, Hladnik (od 87. Radikovi ), Bukal, Miši . Trener: Robert Švenda.

Predstoje u srijedu 18. travnja s po etkom u 17 sati igraju se etvrt inalni susreti uvijek prestižnog Kupa MNS-a. Sastaju se: Palovec: DINAMO – BSK; Dunjkovec - Pretetinec: NEDELIŠ E – CENTROMETAL: Slakovec: SLOBODA – PODTUREN i Šenkovec: ŠENKOVEC – HODOŠAN.

22 22 21 22 21 21 22 22 21 21 21 21 22 22 21

15 14 12 11 10 9 8 7 7 6 7 6 4 4 3

1 4 4 5 7 6 8 8 7 7 4 4 4 2 5

6 4 5 6 4 6 6 7 7 8 10 11 14 16 13

+25 +23 +15 +12 +11 +7 +7 -6 +8 0 -13 -19 -20 -18 -32

46 46 40 38 37 33 32 29 28 25 25 22 16 14 14

Croatia u gostima pobijedila HAŠK 2:1, tako da je Me imurje opet posljednje. Croatia sada ima 16 bodova, a HAŠK i Me imurje su na etrnaest. Susret Me imurje - HAŠK igra se u subotu na akove kom gradskom stadionu s po etkom u 16.30 sati. (so) TABLICA

Nedeliš e igra najbolje protiv najboljih u ligi Jaki protivnik i pravo Nedeliš e. To je glavna odrednica ovogodišnje klupske sezone. Kad je motiv prisutan, a to je obi no u me imurskom ogledu ili protiv “uglednog“ imena, igra i Nedeliš a daju sve od sebe i tada rezultat ne izostaje. Do izražaja dolazi tada i igra ka kvaliteta. Unato mokrom i skliskom travnjaku, igra i Nedeliš a i Bjelovara odigrali su odli nu prvenstvenu utakmicu. Nedeliš e je i u ovaj susret krenulo oslabljeno neigranjem dvojice standardnih lanova prve mom adi, ukesa i Treske, no to nije sprije ilo one koji su bili na terenu da svojom igrom ostvare ovu vrijednu pobjedu.

1.Pomorac 2.Dugopolje 3.Vinogradar 4.Mosor 5.Junak 6.Imotski 7.Gorica 8.Hrv. dragovoljac 9.Rudeš 10.Radnik Legea 11.Solin 12.Marsonia 1909 13.Croa a Sesvete 14.HAŠK 15.Me imurje

AKOVEC – KOPRIVNICA 0:0 akovec, SRC-Mladost. Sudac: Pajtak (Mali Bukovec). akovec: Prekupec, V.Pintari , M. Antonovi , Novak, Pomper, N. Pintari , Balent, D. Bobi anec (od 89. Majer ik), Kosec (od 76. Igrec), Jakši , L. Bobi anec (od 46. D. Antonovi ), trener: Izet Terzi .

Koprivnice bila jedna konstanta i u narednim utakmicama, vjerujem da problema oko osvajanja bodova ne bi bilo, kazao je trener akovca Izet Terzi . Protiv Koprivnice je cijela ekipa pokazala da zna i može, na žalost, protiv malo kvalitetnijih ekipa vidi se jedan nedostatak snage, koja je rezultirala kasnim po etkom priprema, ali i nedostatkom nekolicine kvalitetnih igra a. No, jednom angažiranom igrom, ali i znanjem koje imaju, ovi igra i to nadokna uju, tako da se nadamo da e nam i sljede e gostovanje donijeti pozitivni rezultat. U Ludbreg odlazimo odigrati dobar nogomet, a dobra igra uvijek nosi i pozitivan rezultat. U narednom 24. kolu nogometaši akovca odlaze na gostovanje u Ludbreg, gdje e im doma in biti Podravina.

Grani ar upisao tre i uzastopni poraz, pokleknula i Mladost nakon brojnih promašaja Iako su utakmicu Ždralovima odigrali dobro, nogometaši Grani ara upisali su poraz. Doma ini su postigli dva pogotka iz dvije gužve pred golom Tropšeka. Habek u osamnaestoj i Su i u šezdeset i petoj minuti bolje su se snašli od obrane Grani ara i postigli golove za pobjedu i tri boda svoje ekipe. No, nisu bez prilika bili ni gostuju i nogometaši, posebno tu treba spomenuti veliku nerealiziranu priliku Trupkovi a, koja je završila samo ubacivanjem iz kornera. Osim njega, pozitivan je rezultat za svoju mom ad mogao ostvariti i ižmešija, no ni njegova lopta nije htjela u gol doma ina. Slobodno se može re i da su ovaj put nogometaši Grani ara bili i bez toliko potrebne sportske sre e i, da su osvojili barem bod, to bi bilo sasvim zasluženo. U nedjelju ih eka me imurski tre eligaški derbi, kada im u goste stiže ekipa Nedeliš a. Iz Kotoribe poru uju da svakog protivnika cijene i po-

štuju, no njima je nakon tri uzastopna poraza pobjeda protiv Nedeliš a imperativ. Nogometaši Mladosti iz Preloga s gostovanja iz Križevaca tako er su se vratili bez bodova. No, prvu priliku za postizanje gola upravo su imali oni. U petoj je minuti Sabol sam izašao pred doma eg vratara, uspio loptu prebaciti preko njega, no za vodstvo se isprije ila stativa. Bilo je još (polu)prilika za Mladost u prvom poluvremenu, ali nakon dva e ikasna kola ovaj put su ponovno zakazali strijelci. Umjesto 0:3, bilo je nakon prvih 45 minuta 0:0. Tako je bilo sve do pedesete minute, kada Križevci golom ori a dolaze u vodstvo od 1:0. Mladost je mogla i poravnati rezultat, no gostuju i napada i tu priliku nisu iskoristili, pa je nova kazna stigla u 80. minuti. Nakon jednog udarca iz daljine, lopta se odbila do uranva, kojem nije bilo teško zabiti za 2:0. Tek u posljednjim trenucima utakmice Mladost je golom Vadlje uspjela smanjiti rezultat za kona nih 2:1. U narednom, 24. kolu u Prelog stiže vode a mom ad lige, Mladost iz Ždralova. - Bez obzira što nam stiže lider prvenstva, protiv Ždralova idemo osvojiti bodove, kazao je trener preloških nogometaša Robert Švenda. Nalazimo se još uvijek u kriti noj zoni ispadanja, no na ruku nam ide i to što sljede e dvije utakmice igramo kod ku e. Prvo protiv Mladosti u subotu u 15 sati utakmicu u kojoj nemamo što kalkulirati, ve od prve minute krenuti na pobjedu, a nakon toga nam stiže i Kotoriba, izravni konkurent u borbi za tre eligaški opstanak. S obzirom na to da su svi igra i spremni i željno o ekuju ove utakmice, nadam se da bi dobrom igrom na doma em terenu mogli sti i i do svih šest bodova, završio je Švenda.

1.Mladost Ždralovi 2.Koprivnica 3.Sla na 4.Bjelovar 5.Nedeliš e (-1) 6. akovec 7.Ivan ica 8.Podravina 9.Croa a Grabrovnica 10.Križevci 11.Nedeljanec 12.Mladost Prelog 13.Podravac 14.Grani ar Kotoriba 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

14 14 15 14 14 11 11 11 10 7 6 6 6 6 1 1

7 6 2 4 4 6 3 2 4 5 3 3 2 2 4 1

1 2 5 4 4 5 8 9 8 10 13 13 14 14 17 20

+43 +30 +41 +33 +23 +17 +15 +13 +8 -8 -8 -35 -14 -33 -49 -76

49 48 47 46 45 39 36 35 34 26 21 21 20 20 7 4

Posavca, ujedno i predsjednika kluba, nogometaši Poleta odigrali su jednu borbenu, ali, kako kažu, i utakmicu u kojoj ih je doma in u po etnim minutama gotovo masakrirao prekršajima koji nisu bili sankcionirani, a neki od njih bili su i za “zatvor“. Nakon reakcije trenera i klupe Poleta, situacija se ipak malo primirila. Nakon toga, kazao je Posavec, kod njegovih igra a nije više bilo prevelike želje za nadigravanjem, tako da su ve i dio utakmice posvetili tome kako obraniti svoj gol i paziti da ne do e do kakve ozljede uslijed grube igre doma ina. U tome su na kraju i uspjeli, a da je Kova u 85. minuti realizirao svoju prigodu, Polet se iz Orahovice mogao vratiti i s više od jednog boda. U posljednjih petnaestak minuta doma i su napravili dosta veliki pritisak, no vratar Poleta Vibovec bio je iznimno raspoložen za igru i nije dozvolio da igra i Papuka ni jednu svoju priliku pretvore u gol, te je jedan od zaslužnijih za ovaj vrijedan bod. U sljede e dvije do tri utakmice mom ad e i dalje voditi Posavec, koji je kazao da su inancije u klubu takve da si ne mogu priuštiti nekoga sa strane, a s obzirom na to da on posjeduje trenersku licencu sjedit e na klupi Poleta dok se ne na e neko drugo prihvatljivo rješenje. Sljede e prvenstveno kolo Polet je doma in ekipi Nedeljanca.

Bod velik kao Papuk osvojen s novim trenerom Nogometaši Poleta iz Pribislavca osvojili su velik i vrijedan bod na gostovanju u Orahovici. Pod vodstvom novog trenera Dejana

Nakon pauze zbog ozljede, Denis Golubi na najbolji se mogu i na in vratio u mom ad - golovima

13. travnja 2012. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

22. kolo I. ŽNL MNS MLADOST (I) – CENTROMETAL 5:0 (1:0) IVANOVEC. Igralište Mladost Suci: Bojan Juras, Damir Fodor, Dražen Sukanec Delega : Antun Horvat Strijelci: 1:0 Zlatarec (8), 2:0 Murkovi (49), 3:0 Murkovi (63), 4:0 Novak (65), 5:0 Talan (88) MLADOST: Lacko (od 78. Pata a), Leva i , Bujan, Jaluši , Murkovi (od 67. Talan), Zlatarec (od 79) Klinec, Beštek (od 73. Krišto ), Orehovec, Kamenar, Novak, Fran i Trener: Dragu n Naran a CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Buhanec (od 75. Jurman F.), Pani , Gunc, Vince M., Vince B. (od 38. Novak L.), Novak B. (od 60. Jurman M.), Vibovec (od 70. Lastavec), Fegeš, Ba an Trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Pani (Centrometal)

PUŠ INE – POLET (SVMNM) 2:2 (1:1) PUŠ INE. Igralište Puš ine. Suci: Ivica Križai , Saša Fegeš, Dragu n Novak Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1:0 Pintari (11)11m, 1:1 Lesjak (37), 2:1 Levani (52), 2:2 Gori anec (67) PUŠ INE: Majurec, Ceilinger S., Pintari , Novosel, Posavec (od 15. Dove er), Pozder, Klemen i (od 38. Vidovi ), Celinger, Levani (od 88. Vrbanec), Knezi , Kresinger Trener: Boris or evi POLET: urkin, Kralj (od 60. Radikovi ), Novak, Vrši (od 68. Makovec), Turk, Horvat, Lesjak, Rihtarec, Gori anec, Šardi, Karlov ec Trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Celinger, Levani (Puš ine)

SPARTAK – BSK ME . METALI 2:0 (1:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Dario Bubek, Željko Kova i , Toni Fažon Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1:0 Šegovi I. (41), 2:0 Šegovi I. (78) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali , Rogina, Šegovi E. (od 85. Juras), Pasler, Janj ec (od 71. Pavlic), Lovren i , Šegovi S. Šegovi I. (od 89. Ruži ), Trener: Zoran Graši BSK ME . METALI: Sternad, Bašek, Šmit, Gajnik, Mihalec, Živkovi , Šari (od 50. Makar), Petri evi , Paler, Makar I., Mlinari Trener: Kris jan Mihalec Žu kartoni: Šmit, Petri evi (BSK)

SOKOL – DUBROV AN 4:1 (0:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokol. Suci: Borut Križari , Davor Šupljika, Ivan Žganec, Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1:0 Posavec (48), 2:0 Posavec (53), 2:1 Horvat D. (63)11m, 3:1 Vincek (70), 4:1 Novak (78) SOKOL: Puh B., Mikolaj M., Puh S., Novak, Leich, Mikolaj L. (od 78. Bistrovi ), Vincek (od 90. Boži ), Mun ar, Kova i (od 72. Lebar) Novak, Horvat (od 46. Posavec), Trener: Denis Ratajec DUBROV AN: Horvat D. (od 82. Me imurec), Jadan (od 84. Horvat I.), Vidovi , Hujs, Horvat D., Vu enik, Kolman (od 80. Šte ), Špoljar (od 63. Ribi ), Brljak, Nes , mrlec, Trener: Dražen Horvat Žu kartoni: Mun ar (Sokol)

TRNAVA – SLOBODA (S) 0:1 (0:0) GORI AN. Igralište Trnava. Suci: Dario Srnec, Renato Posavec, Ivica Felker Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0:1 Srnec (90) TRNAVA: Ivkovi , Gudlin, Malek, Malovi (od 90. Pintari ), Katanec, Blagus, Jakši (od 72. Harmicar), Pintar (od 60. Mikec), Malovi I., Baksa (od 72. Markuši T.), Markuši H. Trener: Mladen Vlah SLOBODA: Kolar D., Hižman, Angel, Begovi M., Buhanec, Katanec, Srnec, Begovi A., Šoštari (od 90. Miljan i ), Novak, Petek, Trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Jakši , Malek, Gudlin (Trnava)

PODTUREN – UKOVEC 77 1:2 (1:0) PODTUREN. Igralište Trnoc, Suci: Zoran Hajdinja, Lidija Kralji , S jepan Fic Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 1:0 Lepen (44), 1:1 Petrovi (53), 1:2 Fran i (63) PODTUREN: Kolar, Okreša (od 46. Berdin), Kolar A. (od 63. Lepen – Jurak), Radovan, Balenovi , Mravljek, Mu i (od 46. Boži ), Lepen, Kolar,Kerovec (od 76. Golubi ), Trener: Darko Rob UKOVEC 77: Lehki, Hladnik, Marka , Fran i , Bradari , Anderlin (od 80. Varga), Belovi , Petrovi (od 68. Poljak), Vuk, Herc, Duman i (od 86. Slavi ek) Trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Mravljek (Podturen), Duman i , Bradari , Anderlin ( ukovec)

OMLADINAC (NSR) – SLOGA ( ) 2:3 (1:2) NOVO SELO ROK. Stadion NK Omladinac. Suci: Ma ja Horvat, Ivica Horvat, Boris Jakovljev Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1:0 Novak (8), 1:1 Bajzek (20), 1:2 Vugrinec (26), 2:2 Novak (53), 2:3 Bajzek (85) OMLADINAC: Tomaši , Jaluši (od 80. Lesjak), Reich, Lukman, alopa, Filipovi , Vukovi (od 68 Pušar), Krišto , Novak, Culjak, Lesjak I. Trener Ivan David SLOGA: Novak, Branilovi , Vabec Damir, Kolar, Vabec Davor (od 68. Juki ), Bajzek (od 90. Hanžekovi ), Vabec Darko, Kosalec, Vugrinec (od 90. Mihalkovi ), Bali , Branilovi Trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Vukovi (Omladinac), Bajzek, Vugrinec, Bali (Sloga)

KIKS VODE EG DVOJCA Beli anci poraženi, Polet jedva izvukao remi BSK poražen u Maloj Subotici. U uvijek zanimljivom derbiju Spartak je slavio zahvaljuju i opet jednom od Šegovi a s 2:0. Susjede iz Belice u crno je zavio Igor Šegovi koji je postigao oba doma a zgoditka. Prvi etiri minute prije prava prvog poluvremena, a drugi u 78.minuti. Spartaku se u 71.minuti ozlijedio Josip Jan ec pa ga je doma i trener Zoran Graši morao zamijeniti. Samo dvojica opomenuta igra a i to obojica iz mom adi gostiju.

Puš ine blizu sva tri boda Poletu samo bod iz Puš ina. Štoviše i s njime mogu biti zadovoljni. Dva su puta doma i imali prednost da bi na kraju gosti iz Svetog Martina na Muri uspjeli poravnati na kona nih 2-2. Ve u 3.minuti doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Dalibor Kresinger. Pred kraj prvog poluvremena Polet je u 37.minuti zgoditkom Miroslava Lisjaka uspio poravnati na 1-1. Karlo Levani po drugi puta Puš ine dovodi u vodstvo u 52.minuti. Andrej Gori anec je bio taj koji je u 67.minuti svojim zgoditkom gostima donio bod. Dvojica opomenutih igra a i to iz mom adi Puš ina.

Uspješni Ivanov ani Glatka i visoka doma a pobjeda Mladosti. Nakon prvog dijela nije izgledalo baš tako jer su doma i u 8.minuti zgoditkom Gorana Zlatareka poveli sa 1-0. U drugom poluvremenu gosti iz Macinca doživjeli su težak poraz. Samo što je po elo drugo poluvrijeme slijede dva doma a zgoditka Filipa Murkovi a. Prvi u 49., a drugi u 63.minuti. Marko Novak povisuje doma e vodstvo na 4-0 u 65.minuti, a kona nih 5-0 za Mladost djelo je Nikole Talana dvije minute prije kraja utakmice. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Centrometala.

Slakov ani slavili u Gori anu Sloboda do pobjede u Gori anu stigla u 90.minuti. Denis Srnec bio je taj koji je «crvenima» iz Slakovca donio minimalnu, ali vrijednu pobjedu od 1-0. Imala je Sloboda svojih prigoda u prvom poluvremenu, ali je Nino Ivkovi sve njihove prigode uspješno riješio u svoju korist. Trnava se u drugom dijelu uspjela poravnati po prigodama sa gostima, ali zgoditak nije postigla. Samo trojica doma ih opomenutih igra a.

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 13 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK), Željko Glavina (Naprijed); 12 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P), Andrej Gori anec (Polet SMNM); 11 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I); 10 zgoditaka – Dino Herc ( ukovec 77), Jurica Novak (Omladinac NSR), Željko Mar nec (Naprijed), Miroslav Lisjak (Polet SMNM); 9 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek (Naprijed), Denis Srnec (Sloboda S); 8 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Ma ja Kolar (Podturen), Aleksandar Vincek (Sokol); 7 zgoditaka – David Šoštari , Dražen Petek (Sloboda S), Nikola Mun ar (Sokol), Zvonimir Pani , Krunoslav Bratkovi (Centrometal), Goran Krišto (Omladinac NSR), Ivan Malovi (Trnava); 6 zgoditaka – Marko Zavrtnik, Antonijo Fegeš (Centrometal), Josip Jan ec (Spartak), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Ma ja Horvat (Polet SMNM), Nebojša Živkovi (BSK), Ivica Vugrinec (Sloga ), Josip Lepen (Podturen), Dražen Horvat I (Dubrav an)

VETERANI – ISTOK – 17. KOLO

Sokol raspoložen u nastavku

TABLICA

U Vratišincu Sokol u drugom dijelu slomio goste. Nakon prvih 45 minuta gledatelji njih oko 100 zgoditak nije vidjelo. No, zato ih je u drugom dijelu postignuto ak pet. Prva dva doma a zgoditka u 48. i 53.minuti djelo su Manuela Posavca kojeg je trener doma ih Denis Ratajec ubacio u igru od po etka drugog poluvremena i pogodio sa izmjenom. Dubrav an je u 63.minuti imao kazneni udarac kojeg je realizirao za 2-1 Dražen Horvat. Zanimljivo je to da je drugi Dražen Horvat najbolji strijelac Dubrav ana bio od po etka na vratima. Kad je primio još dva zgoditka u 70. i 78.minuti koje su postigli Aleksandar Vincek i Filip Novak trener ga je u 82.minuti zamijenio. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Sokola.

ukov ani odli ni u Podturnu ukovcu 77 važni bodovi iz Podturna. Kad je ve izgledalo da zgoditaka u prvom poluvremenu ne e biti doma i su uspjeli u 44.minuti zgoditkom Josipa Lepena sti i do vodstva od 1-0. Drugo poluvrijeme puno dinami nije i uzbudljivije. Samo je deset minuta bilo dovoljno gostima iz ukovca da preokrenu rezultat u svoju korist. Prvo je u 53.minuti na 1-1 poravnao Marijo Petrovi , a potom u 63.minuti gostima pobjedu od 2-1 donio svojim zgoditkom Krunoslav Fran i . Na kraju kad se sve zbroji potpuno zaslužena pobjeda ukovca 77. Doma i su imali jednog, a gosti trojicu opomenutih igra a.

akove ka Sloga slavila u Novom Selu Rok Sloga sa bodovima iz Novog Sela Rok. Doma i su dobro otvorili utakmicu koju je pratilo oko 150 gledatelja. Jurica Novak je u 8.minuti postigao zgoditak za doma e vodstvo. Drugi Jurica, ali onaj iz mom adi Sloge Bajzek je u 20.minuti poravnao rezultat na 1-1. Ivica Vugrinec svojim zgoditkom u 26.minuti dovodi goste iz akovca u vodstvo od 2-1. Tim se rezultatom otišlo na odmor. Drugi dio bio je nešto sadržajni od prvog iako igra nije bila na baš nekoj visokoj razini. Drugim zgoditkom Jurice Novaka Omladinac je u 53.minuti imao 2-2. Pet minuta kasnije kazneni udarac za doma e, ali isti ne realiziraju. U 80.minuti Sloga je ošte ena za regularni zgoditak. Naime, pomo ni sudac Boris Jakovljev ozna io je nepostoje e zale e i doma i

NAPRIJED – DINAMO (P) 4:1 (4:0) CIRKOVLJAN. Igralište Naprijed. Suci: Nino Škrobar, Neven Bujani , Josip Kedmenec, Delegat: Željko Štefanec Strijelci: 1:0 Glavina Ž. (3), 2:0 Glavina Ž. (6), 3:0 Martinec (16), 4:0 Horvat (41), 4:1 Horvat (60)autogol NAPRIJED: Mlinarec, Hižman, Varga, Žvorc (od 74. Kemec D.), Glavina I., Horvat F., Kemec M., Mar nec, Horvat, Glavina Ž., Režek D. (od 85. Režek I.), Trener Dušan Podgorelec DINAMO: Rebernik, Jankovi , Žuli , Jan ec (od 82. Križai ), Dodlek (od 22. Hali ), Mar ec (od 27. Cirkven i ), Žuli Danijel (od 61. Klekar), Štampar, Domini , Mihalovi , Hergo Trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Žvorc, Režek D., Hižman, Naprijed, Štampar, Mihalovi , Domini , Dinamo.

1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Spartak 5.Sloboda (S) 6.Mladost (I) 7.Sokol 8.Podturen 9.Sloga ( ) 10.Dubrav an 11. ukovec 77 12.Naprijed 13.Dinamo (P) 14.Omladinac (NSR) 15.Puš ine 16.Trnava

U Cirkovljanu furioznih prvih 45 minuta doma ina. Izgleda da je kod gostiju iz Palovca malo došlo do «zamora materijala». Nakon prolaska u kupu MNS u etvrt inale i doma e visoke pobjede nad susjedima iz Male Subotice došlo je na red i gostovanje u Cirkovljanu. Gosti se još nisu niti snašli, a doma i su ve u 6.minuti sa dva zgoditka doma eg kapetana Željka Glavine imali vodstvo od 2-0. Do poluvremena još su dva doma a zgoditka završila u mreži Miljenka Rebernika koji je «kumovao» prvom doma em zgoditku. Željko Martinec je bio strijelac za vodstvo od 3-0 u 16.minuti, a etiri minute prije kraja prvog dijela, gosti su ve jedva ekali kraj na 4-0 povisuje Filip Horvat. U drugom dijelu igra se malo primirila. Gosti iz Palovca nisu nikako uspjeli posti i barem jedan zgoditak. Kad ve oni nisu mogli doma i su im malo «pomogli». Naime, Filip Horvat je autogolom iznenadio sebe, ali i svog vratara Dejana Mlinarca. Imao je Marko Mihalovi dvije prigode, jednu u prvom, a drugu u drugom poluvremenu, ali su obje njegove lopte završile pored doma ih vratiju. Naprijed je još pred kraj mogao posti i koji zgoditak, ali i ovako pobjeda od 4-1 je dosta visoka i sasvim zaslužena. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

VETERANI – ZAPAD – 17. KOLO

VETERANSKA liga „Sjeverozapad”

Polet i dalje na vrhu

SLOGA ( ) – STRAHONINEC 3:0 (1:0)

VIDOVEC. Igralište Vidov an. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 1:0 Stojko (3), 2:0 Nesti M.(40) VIDOV AN: Pišpek, Lukša, Kvakan, Šte i , Fabi , Stojkov, Kuzmi , Bartoli , Nesti M, Vidovi , Igrec JADRAN: Kova ec, Juras, Hrasti , Pavlekovi , Hajdinjak, Podgorelec, Klju ari , Jan ec, Podvezanec, Mesari , Mihalic

RADNI KI (G) – SPARTAK 1:7 (0:2) GARDINOVEC. Sudac: Damir Klari Strijelci: 0.1 Taradi (4), 0:2 Graši (10), 0:3 Taradi 855), 1:3 Novak D. (63), 1:4 Domjani (67), 1:5 Taradi (81), 1:6 Domjani (84), 1:7 Horvat (88) RADNI KI: Paler, Baksa, Bacinger, Horvat, Carovi , Vlahek, Žilavec, Krznar, Novak D., Novak J., Vodopija SPARTAK: Matjašec, Križai I., Požgaj, Fran i , Miljan i , Horvat, Križai M., Juras, Taradi, Lon ari , Graši

16 14 16 16 15 16 16 16 16 16 15 14 16

11 10 10 10 10 7 7 5 5 4 2 2 0

1 3 2 1 0 5 3 7 3 5 3 0 3

4 1 4 5 5 4 6 4 8 7 10 12 13

55:13 45:15 48:22 65:30 28:24 34:18 46:38 32:34 37:47 27:38 25:62 20:52 16:85

34 33 32 31 30 26 24 22 18 17 9 6 3

Parovi sljede eg kola: Kraljev an 38 – Hodošan, BSK – Radni ki, Spartak – Vidov an, Jadran - Mladost (Pr.), Dinamo (D) - Mladost (I), Dinamo (P) - Polet (P)

33 33 32 30 26 26 26 24 23 23 16 13

Furioznih 45 minuta Naprijeda

AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Dragutin Novak Strijelci: 1:0 Belec (14), 2:0 Belec (70), 3:0 Pintari (74) SLOGA: Grkavac, Mikuli , Leva i , Vraži , Varga, Srnec, Vuruši , Belec, Colev, Blažeka, Pintari STRAHONINEC: Trupkovi , Patafta, Hadži , Drabi , Aldi , Šimuni , Krišto i , Antonovi , Zorkovi , Pintari , Srnec

TABLICA

39 38

nisu morali s centra. No, pet minuta kasnije Sloga drugim zgoditkom Jurice Bajzeka dolazi do pobjede od 3-2. Jedan doma i, a trojica gostuju a opomenuta igra a.

GORNJI HRAŠ AN. Stadion Polemke. Sudac: Darijan Zadravec Strijelci: 1:0 Krizman (19), 2:0 Škvorc (33), 3:0 Debelec (56) POBJEDA: Marciuš, Horvat, Ivan i Da., Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Škvorc, Mikulan Germek, Krizman HAJDUK: Alijaševi , Kozar, Kralji , Grabrovi , Hergoti , Sutnjak, Mar ec, Gregorin i , Žnidari , Rajner, Šafari I.

1.Spartak 2.Mladost (I) 3.BSK 4.Hodošan 5.Mladost (Pr.) 6.Dinamo (D) 7.Vidov an 8.Radni ki 9.Podturen 10.Dinamo (P) 11.Kraljev an 38 12.Polet (P) 13.Jadran

47 45

STATISTIKA

POBJEDA (GH) – HAJDUK (B) 3:0 (2:0)

VIDOV AN – JADRAN (Š) 2:0 (2:0)

45:15 52:27 48:31 46:22 37:26 39:30 35:41 36:30 25:36 43:59 27:43 38:55 34:33 33:45 22:35 22:54

30 zgoditaka pos gnuto ili 3,7 po utakmici; isklju enja nije bilo; 23 opomenuta igra a; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

MLADOST (P) – DINAMO (D) 0:1 (0:1)

IVANOVEC. Igralište Mladosti Sudac: Tomislav urila Strijelci: 0:1 Koprivec (1), 1:1 Klinec (10), 1:2 Koprivec (14)11m, 2:2 Bašek (80), 3:2 Varga (83) IVANOVEC: Ruži , Višnji , Klinec, Jurinec, Jambrovi , Varga, Kranj ec, Tkal ec, Lajtman, Perone, Žbulj DINAMO: Modrinjak, Cirkven i , Križai , Mliši , Kolari , Domini , Koprivec, Granatir, Novak, Kolari , Jankovi

2 4 6 5 8 8 9 7 9 11 11 11 10 12 11 14

FAIR PLAY

PRELOG. Igralište Mladosti. Sudac: Zdravko Toplišnjak Strijelci: 0:1 Hliš (8) MLADOST: Bartoli , Martinec, Kedmenec, Soka , Posavec, Kozjak, Marciuš, Viher, Patafta, Radikovi , Zvonarek DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Jan ec, Pintar, Husi , Biber, Hliš , Jakši , Vugrinec

POLET (P) – PODTUREN 1:4 (1:1)

5 3 3 5 3 3 2 6 5 2 2 3 5 2 7 4

Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Jurica Bajzek (Sloga ), Antonio Jakši , Luka Malek, Leonard Gudlin (Trnava), Dino Mravljek (Podturen), Fabijan Hižman (Naprijed)

HODOŠAN – BSK 2:5 (2:1)

PRIBISLAVEC. Igralište SRC Petar Perši Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0:1 Ov ar S. (13), 1:1 Sever (43), 1:2 Ov ar S. (80), 1:3 Ov ar S. (80)11m, 1:4 Strnad (87) POLET: Stamenkovi , Horvat, Iva i , Pletikapa, Sever, Novak, Šolti , Mihalkovi , Radek, Pejanovi , Fodor PODTUREN: Kukovec, Kerovec, Orehov, Ov ar J., Biber, Murkovi , Strahija, Ko evar, Ov ar S., Strnad, Srpak

14 14 12 11 10 10 10 8 7 8 8 7 6 7 3 3

Parovi sljede eg kola: Podturen – Puš ine, ukovec 77 – Trnava, Sloboda (S) - Omladinac (NSR), Sloga ( ) – Spartak, BSK – Naprijed, Dinamo (P) – Sokol, Dubrav an - Mladost (I), Centrometal - Polet (SMNM)

HODOŠAN: Stadion Hodošan Sudac: Željko Novak Strijelci: 0:1 Novak (16), 1:1 Švec (33), 2:1 Krznar (42), 2:2 Horvat V. (52), 2:3 Horvat V. (58), 2:4 Horvat M. (78), 2:5 Kova ec (87) HODOŠAN: Juras, Domini , Blažeka, Sabol, Krznar D., Dolen i , Švec, Krznar Lj., Štefok, Vlahek A., Vlahek S. BSK: Horvat J., Horvat V., Pintari , Horvat M., Mlinari, Buhin, Kova ec, Ha ek, Novak, Mati , Vinkovi

MLADOST (I) – DINAMO (P) 3:2 (1:2)

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

SLOBODA (M) – SOKOL 2:4 (2:1) MIHOVLJAN. Igralište Slobode. Sudac: Franjo Hergoti Strijelci: 1:0 Plevnjak (10), 2:0 Varga (19), 2:1 Zadravec (45), 2:2 Ratajec (50), 3:3 Leško (60), 2:4 Leško (80) SLOBODA: Kova ec, Vinceti , Radek, Varga, Žižek, Kolari , Vidovi , Gori anec, Mihoci, Plevnjak, Mar ec SOKOL: Petak, Jambreši , Zadravec, Ratajec, Trstenjak Mi., Novak, Trstenjak Ma., Tomaši , Filipan, Šimuni , Leško

NEDELIŠ E – OMLADINAC (NSR) 0:1 (0:1) NEDELIŠ E. Sudac Velimir Leva i Strijelci: 0:1 Varga A. (35) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger Da., Kacun, u ek, Branilovi , Vizinger De., Fegeš, Ma ek, Vizinger I., Žnidari , Baksa. OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Fric, Bel, Jaklin, Vukovi , Varga A., Vinko, Varga B., Kova evi

OMLADINAC (M) – ŠENKOVEC 2:2 (1:1) MA KOVEC. Igralište Ma kovec. Sudac: Franjo Horvat Strijelci: 1:0 Blažon (5), 1:1 Saboli (10), 1:2 Mikac (80), 2:2 Dodlek (88) OMLADINAC: Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Strahija, Radek, Kukovec, Dodlek, Blažon, Vrbanec, Damiš ŠENKOVEC: Palatinuš, Baranaši , Kolak, Kolar, Ratajec, Križai , Toplek, Kušar, Zaspan, Saboli , Mikec

SLOBODA (S) – AKOVEC 2:1 (1:1) SLAKOVEC. Igralište Sloboda. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1:0 Okreša (24), 1:1 Sobo an (35), 2:1 Ivanuša (89)11m SLOBODA: Posavec, Srnec, Tomši , Goricaj, Koruni K., Sen ar, Ivanuša, Kiri , Koruni D., He a, Krišto i AKOVEC: Tropša, Hamonajec, Sanjkovi , Kneževi , Ga al, Dui , Šenji, Šte i ar, Sobo an, Sa er, Kolari

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Omladinac (NSR) 3.Sloga ( ) 4.Strahoninec 5.Sloboda (S) 6.Pobjeda 7.Bratstvo (SV) 8.Sokol 9.Omladinac (M) 10.Šenkovec 11. akovec 12.Sloboda (M) 13.Hajduk (B)

16 15 16 16 16 16 15 16 15 16 15 16 16

12 11 9 9 8 8 7 6 3 3 3 3 1

1 0 4 3 5 4 4 3 5 4 3 2 0

3 4 3 4 3 4 4 7 7 9 9 11 15

46:22 47:25 38:24 57:35 45:32 55:30 46:31 41:40 29:35 28:46 30:41 33:51 20:103

37 33 31 30 29 28 25 21 14 13 12 10 3

Parovi sljede eg kola: Omladinac (NSR) - Sloboda (S), akovec – Pobjeda, Hajduk (B) - Sloboda (M), Sokol - Sloga ( ), Strahoninec - Omladinac (M), Šenkovec - Bratstvo (SV)

U sjeverozapadnoj skupini veteranske lige odigrano je 12. kolo. Vode i Polet slavio je na gostovanju kod Mure s 0:3, a istim je rezultatom bio bolji i Vidov an na gostovanju u Zasadbregu.Uvjerljivu doma u pobjedu od 4:2 u ovom je kolu upisao i Zebanec protiv Venere. Napredak je bio bolji od Donjeg koncov aka s 2:0, dok je susret izme u Bratstva (J) i selni ke Mladosti Odgo en . Slijede e kolo je na rasporedu 15. travnja, a sve se utakmice igraju u 13.30 minuta.

TABLICA 1.Polet SMNM 2.Bratstvo (J) 3.Venera PMP 4.Mladost (S) 5.Mura 6.Zebanec 7.Dubrav an 8.Napredak 9.D. Koncov ak 10.Zasadbreg

12 11 12 11 12 12 12 12 12 12

8 6 5 6 6 5 4 4 2 3

1 4 4 1 1 2 3 1 3 0

3 1 3 4 5 5 5 7 7 9

25:9 28:15 32:21 25:17 25:21 25:24 20:26 22:29 15:26 15:44

25 22 19 19 19 17 15 13 9 9

Parovi sljede eg kola: Polet SMNM – Zebanec, Zasadbreg - Venera PMP, Dubrav an - Bratstvo (J), Mladost (S) – Napredak, D. Koncov ak - Mura

13. travnja 2012.

22. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN – KRALJEV AN 38 1:0 (0:0) HODOŠAN. Stadion NK Hodošan. Suci: Darko Filip i , Siniša Luka i , Ranato Vuk Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1:0 Blagus D. (68) HODOŠAN. onkaš, Tisaj, Sinkovi , Kova evi , Bašanec, Blagus D., Strahija G., Jakši , Kova , Strahija Z., Blagus M., Trener: Goran Strahija KRALJEV AN: Juras, Vlah P., Štefok, Cvek S., Slavi ek H., Slavi ek S., Cvek G., Stankovi Bojan, Stankovi Boris, Špoljar, Lipi , Trener: Dubravko Miš an. Žu kartoni: Tisa (Hodošan), Cvek S., Vlah P., (Kraljev an)

MLADOST (P) – GALEB 4:2 (2:2) PALINOVEC. Igralište Mladost. Suci: Goran Žganec, Tihomir Kralji , Josip Jurinec Delegat Darko Jambrovi Strijelci: 1:0 Podgorelec (20), 2:0 Kova i (22)11m, 2:1 Fran i (27), 2:2 Mihaljac (38), 3:2 Vadlja (53), 4:2 Mlinarec (59), MLADOST: Mar ec, Vlaši , Možek Z., Podgorelec, Kova i , Fileš, Možek M., Murkovi , Mlinarec (od 87. Valen ), Talan (od 79. Baksa), Trener: Josip Šegovi GALEB: Dolenec, Balent, Mihoci (od 76. Hertelendi), Soka , Pigac (od 61. Erdelji), Fran i (od 86. Kos), Zadravec, Grana r (od 76. Petri ), Balent, Slavi ek (od 76. Vuk), Mihaljac Trener: Damir Pigac Žu kartoni: Vlaši , Možek M. (Mladost), Balent, Soka , Grana r (Galeb)

DRAVA – DRAŠKOVEC 5:1 (1:0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište prek Druma. Suci: Jadran Kukovec, Darko Pokriva , Novak Josip, Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1:0 Bartoli M. (31), 2:0 Orehovec (68), 3:0 Bartoli M. (70), 4:0 Hošnjak (75), 5:0 Hošnjak (85), 5:1 Debelec (88) DRAVA: Ko iš, Kos, Miser, Igrec Z., Mihalac, Igrec D., Vuk, Orehovec, Hošnjak (od 86. Pongrac), Lipi , Bartoli M. (od 83. Bartoli B.) Trener: Tomislav Lipi DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Židov (od 61. Lon ari ), avlek, Kova , Kavran, Turk, Matja i (od 57. Božek) Repalust L., Repalust D., Debelec Trener: Božidar Repalust Žu kartoni: Mihalac, Orehovec (Drava), avlek, Kova (Draškovec)

DINAMO (D) – BRATSTVO (SV) 2:1 (0:1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov vez. Suci: Zoran Novak, Milivoj Bali , Erik Žardin Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0:1 Medved (43), 1:1 Krznar A. (61), 2:1 Krznar S. (78) DINAMO: Novak, Borovec, Gregori , Krznar A., Krznar S., Brez (od 84. Baranaši ), Debelec, Teža ki, Trstenjak, Bihar (od 74. Furdi), Peras Trener: Marko Obadi BRATSTVO: Lajtman, Kopjar (od 72. Kocijan), Bacinger, Saka , Magdaleni , Fu ko, Zlatarek, Medved (od 79. Horvat F.), Horvat M., Hižman V. (od 46. Varga) Vlahov Trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Krznar, Teža ki, Gregoi , Bihar (Dinamo), Saka , Medved, Bacinger, Zlatarek (Bratstvo)

DUBRAVA – GRANI AR (N) 0:0 (0:0) SIVICA. Igralište Berek. Suci: Božidar Kolari , Mario Pintari , Danijel Ko ila Delegat: Željko Podgorelec DUBRAVA: uranec, Jambroši , Turk (od 83. Varga), Tkalec, Drvoderi , Povodnja, Paler, Novak, Sabol, Škvorc (od 65. Bobi anec M.), Vidovi Trener: Ivan Ratajec GRANI AR: Pancer, Lovrek, Blažon, Paler, Leva i M. (od 55. Krznar), Leva i T., Drvoderi D., Buhin, Lovrek D., Drvoderi A., Lisjak Trener: Drvoderi Antonio Žu kartoni: Povodnja, Vidovi (Dubrava), Buhin (Grani ar) Crveni kartoni: Sabol (Dubrava), Buhin (Grani ar)

CROATIA – BORAC PMP 1:2 (1:1) OREHOVICA. Igralište Croa a Suci: Robert Radek, Željko Novak, Morano Vlah Delegat: Franjo Kocijan Strijelci: 0:1 Baksa (4), 1:1 Kr mar (42), 1:2 Ribi (60) CROATIA: Patr ec, Hunjadi, Jeleni , Križan (od 87. Sinkovi ), Kozjak, Bali D., Ivanuši (od 57. Hanžekovi ), Ruži S., Kr mar, Ruži M., Bali J. Trener Miljenko Bali BORAC: Vlah, Jan ec (od 75. Radikovi ), Kova i , Blažin i , Markan, Brumen, Gavez, Baksa, Ribi , Srpak, Rušanec (od 75. Zrna) Trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Ruži S., Bali D., Hunjadi (Croa a), Baksa (Borac)

22. kolo II. ŽNL MNS - zapad ŠENKOVEC – STRAHONINEC 2:0 (0:0) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovec. Suci: Bruno Brljak, Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1:0 Fu ko (63), 2:0 Kolar (84)11m, ŠENKOVEC: Novak G., Novak Matija, Novak Marko, Vugrinec, Ban, Radikovi , Kanski (od 85. Zanjko), Farkaš (od 88. Zemlji ), Leško, Fu ko (od 90. Šume ki), Kolar Trener: Marijan Kolar STRAHONINEC: Bertapelle, Višnjari , Zlatarek, Ri ko (od 80. Graf), Vrbanec N., Brez, Drabi (od 70. Horvat M.), Vrbanec, Mar ec, Kuqi (od 56. Štefulj), Krišto (od 67. Fu ko), Trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Radikovi (Šenkovec), Horvat M. (Strahoninec),

DRAVA (K) – PLAVI (P) 3:2 (2:0) KURŠANEC. Igralište Drava. Suci: Zdravko Toplišnjak, Mladen Puklavec, Mladen eke Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1:0 Šol (23), 2:0 Jaluši (30), 3:0 Šol (57)11m, 3:1 Ma ari J. (59)11m, 3:2 Nerer (83), DRAVA: Mohari , Jaluši , Florjani , Carevi , Bajkovec, Šol, Postružin (od 84. Jozi ), Tomaši , Carevi B., Pla ak (od 75. Dombaj) Treska Trener: Veldin Kari PLAVI: Novak T., Novak A. (od 71. Novak G.), Škvorc S., Erdelja, Škvorc J., Trupkovi , Ma ari M., Vugrinec (od 70. Šimuni ), Nerer, Zadravec, Ma ari J. Trener: Nenad Srnec Žu kartoni: Carevi , Pla ak, Ostružin, Treska (Drava), Škvorc J., Zadravec (Plavi), Crveni kartoni: Trupkovi (Plavi)

SLOBODA (M) – JEDINSTVO (NSD) 1:1 (0:0) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Suci: Franjo Hergoti , Antun Koruni , Marinko Hrušoci Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1:0 Gori anec (66), 1:1 Vuroši (82), SLOBODA: Deban, Rešetar, Novak, Požgaj, Žganec, Želežnjak, Lukman, Gori anec, Tisaj, Belše, Bubek Trener: Mladen Ku ek JEDINSTVO: Varga, Jaluši M., Štajerec, Jaluši N., Jambroši , Rešetar, Novak, Popovi , or evi , Škvorc (od 53. Novosel) Trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Žganec (Sloboda), Novosel, Štajerec (Jedinstvo)

HAJDUK VINDIJA – BRATSTVO (J) 3:2 (1:1) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk. Suci: Branko Bacinger, Vlado Blaži , Darko Lehki Delegat Zvonko Novakovi Strijelci: 0:1 Ma ari (6), 1:1 Govedi (37), 2:1 Gori anec (56), 2:2 Ma ari (59), 3:2 Gori anec (68) HAJDUK: Jurovi D., Hrženjak D., Tkal ec, Govedi (od 80. Hrženjak K.), Leva i , Debelec M., Gori anec, Debelec G., Jurovi T., Radikovi , Mikulaj (od 80. Šardi) Trener: Robert Gori anec BRATSTVO: Jelen i , Kutnjak, Antoli , Kirec, Jambrovi , Gori anec, Jurovi , Ma ari , Trstenjak, Vinko, Koraj Trener: Zdravko Modlic Žu kartoni: Leva i (Hajduk) Koraj, Kutnjak, Trstenjak, Saka (Bratstvo) Crveni kartoni: Debelec G. (Hajduk)

MLADOST – ME IMUREC 2:0 (1:0) SELNICA. Igralište Mladost. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Mihael Vukovi Delegat Ivan Vukovi Strijelci: 1:0 Leva i J. (17), 2:0 Tuksar (50) MLADOST: Rajf, Kodba, Hren, Stojko, Živko, Leva i J. (od 63. Vinko), Vran i , Leva i T., Tuksar, Radikovi (od 54. Jakopi ), Hošpel (od 87. Zobi , od 89. Murkovi ), Trener: Marijan Mohari ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari (od 46. Bistrovi ), Kos, Treska J., Horvat, Thes, Ivanuša, Treska D., Novak, Kregar Trener: Siniša Gavez Žu kartoni: Leva i , Rajf, Hošpel (Mladost), Thes (Me imurec)

JEDINSTVO (GM) – MURA 1:1 (0:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Vjeran Tuksar, Valen no Kantoci, Mar na Koprivec Delegat: Božo Jura i Strijelci: 0:1 Na (57), 1:1 Plantak (90) JEDINSTVO: Ter, Krumpi , Plantak, Novak D., Ladi , Horvat (od 70. Pani ), Borko (od 55. Mikulan D.), Golub, Mikulan G., Novak M. (od 46. Mohari ), Tr njak Trener: Roman Tr njak MURA: Novak D., Lipovi , Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko D., Vinko M., urin, Breznik, Stojko A. (od 52. Vinko D.), Na Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Golub (Jedinstvo), Stojko D., Vinko D., urin (Mura)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Palinov ani novom pobjedom vrsto drže vrh U Palinovcu Galeb se dobro držao pedesetak minuta. Dobro je Mladost krenula u utakmicu i u samo dvije minute 20. i 22. povela sa 2-0. Prvo je zgoditak postigao Tomislav Podgorelec, a potom iz opravdano dosu enog kaznenog udarca Deni Kova i . Do poluvremena Galeb je uspio izjedna iti i na odmor oti i sa 2-2. Petar Fran i je u 27.minuti smanjio na 2-1, a izjedna uju i zgoditak djelo je Marka Mihaljaca u 38.minuti. Kod doma ih po etkom drugog dijela u šest minuta sve je riješeno. Dario Vadlja je prvo u 53.minuti postigao zgoditak za vodstvo od 3-2, a iz slobodnog udarca na kona nih 4-2 povisuje u 59.minuti Tomica Mlinarec. Jaki vjetar nije baš previše dozvoljavao razvoj igre. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Susjedski derbi u Hodošanu protiv Kraljev ana pripao doma inu, iako su gosti zavrijedili prema prikazanome barem bod. Zgoditak odluke u 68.minuti sa 25 metara postigao je Dario Blagus. Kad igraju susjedi i gledatelji se odazovu unato lošem vremenu. Skupilo ih se oko 300. Utakmica sa ne baš puno prigoda. Kraljev an 38 je pokušavao do kraja utakmice sti i do poravnanja, ali je onkaš ovaj puta svoju mrežu kod ku e sa uvao netaknutom. Gosti se žale da su ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac. Jedan doma i, a trojica igra a iz Donjeg Kraljevca bila su opomenuta na utakmici. Doma i poraz Croatije. Nakon pobjede Croatije u Savskoj Vesi gosti iz Tur iš a iz Orehovice odlaze sa tri važna boda u borbi za ostanak u ligi. Da doma inu ne e biti lako pokazalo se ve u 4.minuti kada su gosti zgoditkom Marka Bakse poveli sa 1-0. U prvih deset minuta gosti su još imali tri velike prigode, ali je ostalo samo 1-0. Poslije primljenog zgoditka doma i su imali potpunu inicijativu i stvorili pet lijepih prigoda od kojih je jedna tri minute prije kraja prvog dijela završila u gostuju oj mreži. Strijelac je bio Marijan Kr mar. Zgoditak odluke Borac PMP je postigao u 60.mi-

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Hodošan 3.Croa a 4.Mladost (SM) 5.Grani ar (N) 6.Galeb 7.Vidov an 8.Dinamo (D) 9.Kraljev an 38 10.Dubrava 11. SK 12.Drava (DM) 13.Borac PMP (T) 14.Budu nost (P) 15.Draškovec 16.Bratstvo (SV)

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

16 13 11 11 10 9 10 9 9 8 8 8 6 6 4 4

3 4 6 4 5 5 2 3 3 3 2 2 3 1 4 2

2 4 4 6 6 7 9 9 9 10 11 11 12 14 13 15

74:21 55:27 42:26 46:36 36:24 39:28 41:48 43:39 31:40 24:34 39:39 41:51 25:47 28:46 24:57 24:49

51 43 39 37 35 32 32 30 30 27 26 26 21 19 16 14

Parovi sljede eg kola: Galeb – Croa a, Borac PMP (T) - Dinamo (D), Bratstvo (SV) – Hodošan, Kraljev an 38 - Mladost (SM), SK ehovec – Dubrava, Grani ar (N) - Drava (DM), Draškovec – Vidov an, Budu nost (P) - Mladost (Pal.)

nuti za pobjedu od 2-1 iz jedne brze kontre, a strijelac je bio Josip Ribi . Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Poraz SK-e u Svetoj Mariji. Gosti iz ehovca u prvom su poluvremenu dva puta imali vodstvo, ali se na odmor otišlo sa 2-2. Prvo je goste u 6.minuti u vodstvo doveo Dejan Lon ari . Doma ini su tek u 27.minuti poravnali na 1-1 zgoditkom Davora Bogdana. Marko Vidovi po drugi puta goste dovodi u vodstvo u 34.minuti. Dvije minute kasnije na 2-2 poravnava Dino Horvat. U drugom dijelu doma i bolji i sasvim zasluženo dolaze do pobjede. Stiven Šamarija u 53.minuti po prvi puta na utakmici svojim zgoditkom doma ine dovodi u vodstvo. Niti punu minutu nije trajala doma a radost kada Marko Božek poravnava na 3-3. Do kraja još dva doma a zgoditka za pobjedu od 5-3. U 56.minuti strijelac je bio po drugi puta na utakmici Davor Bogdan i seriju zgoditaka na ovoj utakmici zaklju io je Nikola Štrok u 75.minuti koji je samo nešto malo ranije ušao u igru umjesto Lea Grozdeka. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Podjela bodova u Sivici. U vrstoj i borbenoj igri bez postignutog zgoditka na kraju je utakmice op inskih suparnika doma e Dubrave i Grani ara završila incidentom. U 90.minuti me usobno su se udarali doma i Tino Sabol i gostuju i Mario Buhin. Kad se sve smirilo sudac utakmice Božidar Kolari obojicu je isklju io. E, sad po inju nevolje po gostuju eg igra a. Pri samom ulasku u svla ionicu jedan doma i gledatelj udario je Buhina i nastala je velika gužva. Zanimljiva je konstatacija delegata utakmice Željka Podgorelca u zapisniku «da je doma a redarska služba sve poduzimala kako bi zaštitila igra e i suce». Pitamo se kako je onda do incidenta moglo do i ili je to dodvoravanje delegata doma inu zbog mogu e inancijske sankcije od strane disciplinskog suca. Za vrijeme igre dvojica doma ih i jedan gostuju i igra su bili opomenuti. U nastaloj gužvi nitko nije prijavljen. Budu nost u Donjem Vidovcu ispustila prednost od 2-0. Gosti iz Podbresta u samo pet minuta 35. i 40.minuti zgodicima Tomisla-

VIDOV AN – BUDU NOST (P) 3:2 (1:2) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov an. Suci: Dražen Jur ec, Branko Martan, Boško Martan Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0:1 Miši (35), 0:2 Ciglar (40), 1:2 Matulin Marko (45)11m, 2:2 Orehovec (51), 3:2 Škoda (60) VIDOV AN: Kranjec, Nes A., Herman, Ku an, Matulin Mario, Friš i I., Nemet D. (od 87. Petri ) , Friš i N., Orehovec (od 78. Tilošanec), Matulin Marko (od 90. Vuko ), Friš i D. (od 19. Škoda), Trener: Sre ko Gabaj BUDU NOST: Novak, Ciglar, Hali , Kodba, Domini , Višnji , Hali A., Lastavec, Lon ari (od 46. Gal, od 68. Novosel), Mar nec, Miši , Trener: Danijel Ciglar Žu kartoni: Nes A., Friš i I. (Vidov an), Miši , Novak (Budu nost9

MLADOST (SM) – SK 5:3 (2:2) SVETA MARIJA. Igralište Mladost. Suci: Tomislav urila, Antun Kukovec, Dario Kos, Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0:1 Lon ari (6), 1:1 Bogdan (27), 1:2 Vidovi (34), 2:2 Bogdan (36), 3:2 Šamarija (53), 3:3 Božek (54), 4:3 Bogdan (56), 5:3 Štrok (75) MLADOST: Kranjec, Bogdan, Šamarija, Šulj, Horvat, Blažin i , Grozdek (od 56. Štrok), Žini (od 46. Markovi ), Igrec, Papak, Posavec. Trener Ivan Vidovi SK: Medvar, Baranaši (od 80. Višnji ), Vidovi , Puri (od 58. Bašnec), Lon ari D., Božek (od 84. Kekenj), Mlinarec (od 80. Lon ari J.) Malek, Horvat I., Horvat D., Kramar Trener: Davor Horvat Žu kartoni: Horvat, Igrec, Papak (Mladost), Puri , Malek, Vidovi , Mlinarec ( SK)

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Zoran Strahija (Hodošan); 20 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 19 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D); 15 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Dejan Lon ari ( SK); 12 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM), Stjepan Krznar (Dinamo D); 11 zgoditaka – Marko Mihaljac (Galeb); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan), Miroslav Pigac (Galeb); 9 zgoditaka – Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Marko Ruži (Croa a), Nikola Štrok (Mladost SM), Dario Vadlja (Mladost Pal.); 8 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Luka Repalust (Draškovec), Aleksandar Kramar ( SK), Luka Lipi (Kraljev an 38), Antonio Drvoderi (Grani ar N), Goran Orehovec (Drava DM); 7 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM); 6 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan), Siniša Rušanec (Borac PMP), Alen Vidovi (Dubrava), Mario Buhin (Grani ar N), Dino Horvat (Mladost SM), Tomislav Debelec (Draškovec)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Mario Buhin (Grani ar N), Tino Sabol (Dubrava) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mar n Tisaj (Hodošan), Silvestar Cvek, Petar Vlah (Kraljev an 38), Dražen Vlaši (Mladost Pal.), Nikola Balent, Tomislav Grana r (Galeb), Dino Horvat (Mladost SM), Marko Malek, Marko Vidovi , Igor Mlinarec ( SK), Ivan Friš i (Vidov an), Marko Novak (Budu nost P), Damir Mihalac, Goran Orehovec (Drava DM), Dario Kova (Draškovec), Jurica Bihar (Dinamo D), Saša Ruži (Croa a), Dragan Povodnja (Dubrava)

STATISTIKA 32 zgoditka pos gnuta ili 4 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 38 opomenuta igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

va Miši a i Danijela Ciglara dolaze do vodstva od 2-0. Doma ini u 45.minuti imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg u zgoditak pretvara Marko Matulin. Vidov an je ve u 51.minuti zgoditkom Denisa Orehovca stigao do izjedna enja. Pobjedu doma inu od 3-2 donio je svojim zgoditkom Hrvoje Škoda u 60.minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Žustro u Domašincu. Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Gostima iz Savske Vesi prvo kada su u 43.minuti zgoditkom Davora Medveda stigli do vodstva od 1-0. U drugom dijelu doma i Dinamo preokre e rezultat i dolazi do pobjede. Puno posla za vrlo dobrog suca utakmice Zorana Novaka koji je ak osmoricu igra a tijekom utakmice morao opomenuti. U svakoj mom adi po etvoricu. Doma i su poravnali na 1-1 u 61.minuti zgoditkom Antonija Krznara. Pobjedu od 2-1 im je donio «stariji brat» Stjepan Krznar u 78.minuti. U derbiju za elja dviju susjeda u Donjem Mihaljevcu doma ini slavili. Dugo je bilo tijesnih 1-0 za doma u Dravu iz 31.minute kada je strijelac bio Martin Bartoli . U drugom dijelu nepunih dvadesetak minuta od 68. do 85. bilo je doma inu dovoljno da na jednom stigne do visokog vodstva od 5-0. Strijelci za Dravu u tom periodu bili su redom Goran Orehovec, Martin Bartoli po drugi puta i dva puta Josip Hošnjak. Draškovec kao da je nestao s terena. Ipak su u 88.minuti preko Tomislava Debelca uspjeli ublažiti gostuju i poraz na 5-1. Zanimljivo da je jak vjetar u prvom dijelu pomagao doma inu, a drugo gostima koji su rezultatski loše prošli, ali nisu baš tako igrali. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Rudar nakon doma eg poraza ponovno raspoložen Gostuju a petica Rudara u Zasadbregu. Ve su u prvom poluvremenu gosti iz Murskog Središ a imali vodstvo od 2-0. Prvi je doma u mrežu vratara Ivana Novaka u 19.minuti na eo Marko Šolti . Dario Šolti je u 32.minuti postigao svoj prvi, a Rudarov drugi zgoditak na utakmici. Do tre eg zgoditka gosti dolaze u 69.minuti, a strijelac je bio Alen Kova i . Do kraja utakmice za hatrik Dario Šolti postiže još dva zgoditka za kona nih 5-0. Svoj tre i zgoditak postigao je nakon što ga je u 77.minuti doma i vratar srušio u svom kaznenom prostoru iz kaznenog udarca. Tri minute prije kraja utakmice i doma i imaju nakon jednog igranja rukom po lopti od strane gostuju eg obrambenog igra a kazneni udarac, ali je vratar Rudara Mario Rajf Igoru Šajnovi u isti obranio. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Poraz Venere PMP u Trnovcu. Doma in dobrih pola sata igre igrao bez isklju enog Nikole Petri a. U 61.minuti sudac utakmice Željko Turk opomenuo je nakon povla enja za dres krivog doma eg igra a. Sve je više nego dobro vidio delegat utakmice Željko Bacinger, pitanje je što su radili pomo nici Stjepan Novak i Filipaši i pozvao prije nastavka igre suca Turka da ispravi pogrešku. Sad je nastalo nezadovoljstvo kod doma ih gledatelja jer je to Petri u bila druga isklju uju a opomena. Vrije ali su i negodovali zbog postupka delegata. Doma i su u svakom poluvremenu postigli po jedan zgoditak dok gosti iz Svetog Jurja na Bregu niti jednu svoju prigodu nisu realizirali pa je mreža doma eg vratara Danijela Košaka ostala ne taknuta. U prvom dijelu zgoditak za doma e postiže Casimir Rodrigue u 35.minuti, a u drugom u 75.minuti za kona nih 2-0 za Trnovec Bojan Bacinger koji je samo tri minute ranije ušao u igru umjesto Mateja Flaca. etiri doma a opomenuta igra a, a samo dvojica iz gostuju e mom adi. Podjela bodova u Gornjem Mihaljevcu. Mura se ku i vra a s bodom iako je bila vrlo blizu osvajanju sva tri. Doma e Jedinstvo poravnalo je na 1-1 u 90.minuti zgoditkom Rajka Plantaka. U prvom dijelu zgoditaka nije bilo. Gosti iz Hlapi ine do vodstva su stigli u 57.minuti zgoditkom Dejana Na a. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Mladost bolja od Me imurca. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu doma ini su svoje goste iz DunjkovcaPretetinca otpratili lijepo ku i. Mladost je u vodstvo od 1-0 u 17.minuti doveo Josip Leva i . Kona nih 2-0 za doma e djelo je Krunoslava Tuksara u 50.minuti. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . U Štrukovcu burno drugo poluvrijeme i pobjeda doma ina. Gosti iz Jurovca prvi su ve u 6.minuti zgoditkom Krunoslava Ma ari a poveli sa 1-0. Hajduk je na 1-1 poravnao u 37.minuti zgoditkom Saše Govedi a. Doma i u vodstvo dolaze u 56.minuti zgoditkom Karla Gori anca. Drugim zgoditkom na utakmici Krunoslava Ma ari a Bratstvo je u 59.minuti poravnalo na 2-2. Tako er svojim drugim zgoditkom Karlo Gori anec je u 68.minuti doma inu donio pobjedu od 3-2. Potom je u 75.minuti sa klupe gostiju udaljen trener Zdravko Modlic jer je u estalo prigovarao na odluke sudaca. U 90.minuti i doma i imaju isklju enje. Zbog druge opomene iz igre im je isklju en Goran Debelec. Po završetku utakmice pri ulasku u službene prostorije gostuju i

navija i polijevali su službene osobe pivom. Jedan «hrabriji» navija Bratstva uspio je u prolazu suca utakmice Branka Bacingera uhvatiti za ruku. Sre om bez težih posljedica po suca. Jedan doma i opomenuti igra , a ak etvorica iz mom adi gostiju. U Mihovljanu miroljubivih 1-1. Nakon prvog dijela prava uspavanka, bez zgoditaka. Igra i su se malo «probudili» u drugom poluvremenu. Doma i su u 66.minuti zgoditkom Brune Gori anca poveli sa 1-0. Kada je izgledalo da e doma i upisati pobjedu osam minuta prije kraja utakmice gosti iz Novog Sela na Dravi zgoditkom Gorana Vuruši a dolaze do boda. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Šenkovec doma om pobjedom prema «luci spasa». vrsta utakmica po mokrom i klizavom terenu. Još se i povremeno spustio jaki pljusak pa je to dodatno otežavalo razvoj igre. Njezina važnost u inila je svoje pa je dugo bilo 0-0. Radost doma inu donio je Saša Fu ko svojim zgoditkom u 63.minuti. Potvrda doma e pobjede od 2-0 uslijedila je u 84.minuti iz kaznenog udarca. Gosti iz Strahoninca se žale da su tu ošte eni. Prvo da je kaznenom udarcu prethodio prekršaja doma eg napada a nad njihovim obrambenim i potom da je igranje rukom po lopti od strane njihovog obrambenog igra a po teškom terenu sudac utakmice Bruno Brljak «prestrogo» sankcionirao. No, uzalud im jadikovke loptu je na bijelu to ku namjestio Goran Kolar i pogodio za sigurnu pobjedu. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Derbi za elja u Kuršancu pripao doma inu. Skoro je Drava od «gotovine» napravila «veresiju». Imali su doma i vodstvo od 3-0, ali su Plavi u 83.minuti uspjeli do i do 3-2 i završnicu utakmice u initi zanimljivijom, iako su od 75.minute igrali sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Jurica Trupkovi . Za pola sata igre Drava zgodicima Zvonimira Šola i Marija Jaluši a-Mareka ima vodstvo od 2-0. Tre i zgoditak u

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Jedinstvo (GM) 4.Me imurec 5.Hajduk (Š) 6.Mura 7.Jedinstvo (NSD) 8.Mladost (S) 9.Trnovec 10.Bratstvo (J) 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Zasadbreg 14.Plavi (Pek.) 15.Drava (K) 16.Strahoninec

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

18 10 11 10 10 10 9 9 9 9 8 8 7 6 6 4

1 6 3 4 4 2 4 4 2 2 3 2 1 3 2 5

2 5 7 7 7 9 8 8 10 10 10 11 13 12 13 12

72:17 30:22 37:35 43:32 36:31 48:42 49:33 27:35 39:43 40:47 33:43 34:40 30:49 34:38 26:54 25:42

55 36 36 34 34 32 31 31 29 29 27 26 22 21 20 17

Parovi sljede eg kola:Rudar – Šenkovec, Strahoninec - Drava (K), Plavi (Pek.) - Mladost (S), Me imurec – Trnovec, Venera PMP - Jedinstvo (GM), Mura Sloboda (M), Jedinstvo (NSD) - Hajduk (Š), Bratstvo (J) - Venera PMP

LISTA STRIJELACA 30 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 25 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 16 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 13 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec), Goran Kolar (Šenkovec); 12 zgoditaka – Luka Jurovi (Bratstvo J), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Alen Kova i (Rudar); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec), Robert Vabec (Venera PMP); 9 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Me imurec), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Karlo Gori anec (Hajduk Š), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Miran Vinko (Bratstvo J), Marko Šol (Rudar), Krunoslav Tuksar (Mladost S); 7 zgoditaka – Diego Mar ec (Zasadbreg), Zvonimir Šol (Drava K); 6 zgoditaka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Ma ja Županec (Rudar), Marko Koroši (Zasadbreg), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Nikola Dragoja (Mura)

FAIR PLAY Isklju eni: Jurica Trupkovi (Plavi Pek.), Goran Debelec (Hajduk Š), Zdravko Modlic trener (Bratstvo J), Nikola Petri (Trnovec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Danijel Dunjko (Zasadbreg), Bernard Koraj (Bratstvo J), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Danijel Vinko (Mura), Mario Rajf, Gabrijel Hošpel (Mladost S), Marinko Žganec (Sloboda M), Mar no Mežnari , Ivan Gyo , Bojan Bacinger (Trnovec)

STATISTIKA 25 zgoditaka pos gnuto ili 3,1 po utakmici; 4 isklju enja; 33 opomenuta igra a; 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 4 realizirani

TRNOVEC – VENERA PMP 2:0 (1:0) TRNOVEC. Igralište Trnovec. Suci: Željko Turk, Stjepan Novak, Dominik Filipasi Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1:0 Rodirique Casimir (35), 2:0 Bacinger (75) TRNOVEC: Košak, Florjani , Gyo , Horvat, Pokos, Zobec, Mežnari , Flac (od 72. Bacinger), Habrun, Rodrique (od 76. eh), Petri Trener: Kris jan Kiri VENERA: Ciglari (od 76. Kocijan), Ambruš T., Ambruš E., Kova i , Novak, Vabec, Kerman (od 70. Ambruš I.), Škvorc I. (od 86. urin), Škvorc R. (od 83. Srnec), Cvetkovi , Vabec Trener: Saša Mihali Žu kartoni: Mežnari , Gyo , Habrun, Bacinger (Trnovec), Kova i , Kerman (Venera) Crveni kartoni: Petri (Trnovec)

ZASADBREG – RUDAR 0:5 (0:2) ZASADBREG. Igralište Zasadbreg. Suci: Mario Buhin, Željko Hajdarovi , Mihovil Balenovi Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0:1 Šol M. (19), 0:2 Šol D. (32), 0:3 Kova i (69), 0:4 Šol D. (74), 0:5 Šol D. (77)11m ZASADBREG: Novak I., Rodiger Florijan, Sabol ec (od 60. Dunjko D.), Mesari Davor, Novak D., Mesari Dušan, Rodiger Filip, Gori anec (od 74. Dunjko K.), Barbi (od 75. Šajnovi B.), Šajnovi I., Trener: Dražen Novak RUDAR: Rajf (od 80. Žganec), Šimun (od 86. Varga), Kova i , Šprajc, Vuri, Šol D. (od 73. Rožman, Županec (od 80. Liklin), Antolovi , Zadravec (od 86. Vinko), Šol N. Trener: Smiljan Liklin Žu kartoni: Mesari D., Dunjko D. (Zasadbreg), Županec (Rudar)

57.minuti doma i postižu iz kaznenog udarca. Po drugi puta na utakmici u listu strijelaca upisao se Zvonimir Šol. Dvije minute kasnije i gosti iz Peklenice imaju kazneni udarac kojeg za smanjenje rezultata na 3-1 realizira Josip Ma ari . Tomica Nerer svojim zgoditkom u 83.minuti smanjuje doma e vodstvo na 3-2 koje se više nije mijenjalo do kraja utakmice. Šestorica opomenutih igra a. etiri doma a, a dva gostuju a.

13. travnja 2012.

13. kolo III. ŽNL MNS - istok MLADOST (D) – ROMA Utakmica nije odigrana jer se gostuju a mom ad nije pojavila na mjestu odigravanja.

NAPREDAK (GK) – TRNJE 5:1 (4:1) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Velimir Leva i , Mar n Begovi , Ante Begovi Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1:0 Ma ari (12), 1:1 avlek (21), 2:1 Lastavec (36), 3:1 Ma ari (37), 4:1 Dragovi (43), 5:1 Mu i (56) NAPREDAK: Žagar, Leich, Bobi anec (od 74. Hutinec P.), Jambroši , Mu i (od 82. Govedi ), Horvat, Lastavec, Ma ari (od 80. Hutinec L.), Dragovi (od 51. Vidra), Cilar (od 61. Žganec), Trstenjak, Trener : Siniša Mikolaj TRNJE: Vuk, Tišljari (od 61. Pandur), Habuš (od 71. Višnji ), Šribulja, Kolari , Mihocek, Borovi , avlek, Strahija (od 84. Vadlja), Sušec (od 74. Naran a), Lon ari (od 40. Jankulija), Trener: Bruno Glavan Žu kartoni: Mu i , Hu nec L. (Napredak), Jankulija (Trnje)

RADNI KI (G) – BORAC (DH) 2:4 (2:1) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Filip aldi , Damir Aldi , Bojan Toplek, Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1:0 Habuš (6), 1:1 Jesenovi (32), 2:1 Fažon (37), 2:2 Branilovi (53), 2:3 Vargek (54)11m, 2:4 Pata a (78) RADNI KI: Horvat M., Horvat E. (od 84. Blaži ), eh, Fažon N., horvat S., Poto njak, Baksa, Mavrin, Fažon I. (od 55. Kolari ), Habuš, Novak (od 61. Horvat D.) Trener: Josip Oreški BORAC: Saka , Kolari , Jur ec, Mesari , Vargek (od 66. Dodlek), Pozderec I., Ivkovi , Jesenovi , Pata a, Branilovi (od 55. Malovi ), Pozderec M. (od 55. Zrna) Trener Marijan Mesari Žu kartoni: Horvat E., Mavrin, (Radni ki), Jesenovi , Pozderec I. (Borac) Crveni kartoni: Kolari , Dodlek (Borac)

OMLADINAC (DS) – ROMSKA VATRA 6:0 (5:0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinca. Suci: Damir Klari , Delegat Ma ja Poredoš Strijelci: 1:’0 Taradi (12), 2:0 Taradi (15), 3:0 Domjani (16), 4:0 Pata a (26), 5:0 Pata a (37), 6:0 Ruži (53) OMLADINAC: Saka R., Korpar (od 46. Pal ), Ruži , Na (od 80. Škvorc), Valen , Rošani (od 46. Saka S.), Novak (od 46. Dodlek), Domjani , Pata a, Tizaj, Taradi (od 67. Piknja ), Trener: Darko Sabol ROMSKA VATRA: Balog M., Oršoš B., Kalanjoš, Oršoš S. (od 46. Oršoš D.), Oršoš I., Oršoš I., Ignac Lj. (od 67. Oršoš D.), Ignac M. (od 60. Oršoš E.), Oršuš M., Balog K., Oršoš . Žu kartoni: Oršoš B., Oršoš E. (Romska vatra) Crveni: Balog K. (Romska vatra)

EKO – OTOK 0:1 (0:1) SVETI KRIŽ. Igralište Mi igen. Suci: Jasmin Lozi , Dragan Hrustek, Filip Hrustek Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0:1 Ruži (31) EKO: Pani , Bedi , Ma ek (od 55. Balog J.), Balog ., Vutek S., Horvat, Novak, Bermanec (od 64. Rudni ki), Mlinari , Novak Z. (od 82. Novak D.), Mihaljkovi Trener: Zlatko Novak OTOK: Kolarek, Novak Z, Kalšan Z. (od 87. Jur ec), Grabant, Novak J., Malek, Gorupi , Kalšan P., Ruži , Šimec, Ko iš Trener: Ivan Bermanec Žuti kartoni: Balog, Novak Z., Mihaljkovi (Eko), Grabant, Novak Z., Novak J., Ruži , Kolarek (Otok)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Eko kiksao, Napredak siguran, Jadran odli an Napredak uvjerljiv kod ku e. Prakti ki se sve dogodilo u prvom poluvremenu kada su doma i na odmor otišli sa prednoš u od 4-1. Mihael Ma ari prvi je u 12.minuti zatresao gostuju u mrežu. Trnje je uspjelo poravnati na 1-1 u 21.minuti zgoditkom Siniše avleka. Doma i u samo dvije minute 36. i 37. uspijevaju zgodicima prvo Jadranka Lastavca, a potom drugim zgoditkom na utakmici Mihaela Ma ari a do i do vodstva od 3-1. Dvije minute prije kraja prvog dijela Rajko Dragovi Napretku donosi prednost od 4-1. U prvom dijelu niti jedan opomenuti igra , ali su zato u drugom dijelu opomenuta trojica. Kada se malo «zaiskrilo» sudac utakmice Velimir Leva i je iste sa tri opomene, dva doma a i jednog gostuju eg, primirio. Jedini strijelac za doma e u drugom poluvremenu za pobjedu od 5-1 u 56.minuti bio je Davor Mu i . Jadranu glatka pobjeda u Miklavcu. Sve su gosti iz Štefanca riješili u prvom poluvremenu. Prvo su u 34.minuti zgoditkom Danijela Gregorin i a poveli 1-0, a potom slijede dva zgoditka trenutno najboljeg strijelca ove lige Ivana Fu ka u 36. i 43.minuti za vodstvo Jadrana od 3-0 koje se više nije mijenjalo. U borbenoj igri trojica su igra a opomenuta. Dva doma a, a jedan gostuju i. Otok priredio iznena enje u Svetom Križu. Poveli su gosti u 31.minuti zgoditkom Stjepana Ruži a i to lijepo o uvali do kraja utakmice. Junak utakmice bio je Mario Kolarek vratar Otoka koji je obranio dva kaznena udarca doma inu. Prvog je pucao Zlatko Novak, a drugog Bojan Mihaljkovi . U utakmici ravnopravnih mom adi doma i Eko je imao nešto malo više od igre, ali ne i igra e koji bi uspjeli svladati ovog popodneva raspoloženog Kolareka. Pune ruke posla imao je i sudac utakmice Jasmin Lozi koji je ak osmoricu igra a opomenuo. Tri doma a, a petoricu gostuju ih. Šestica Omladinca Romskoj vatri. Doma ini su susjedima iz Piškorovca ve u prvom poluvremenu postigli pet zgoditaka i tako riješili dvojbe oko toga tko je bolji. Po dva su zgoditka u prvom dijelu postigli Mario Taradi i Smiljan Patafta. Njima se pridružio još Dominik Domjani . Petar Ruži bio je taj koji je postigao taj jedini doma i zgoditak u drugom poluvremenu za

STATISTIKA 22 zgoditka pos gnuta ili 4,4 po utakmici 3 isklju ena igra a 20 opomenu h igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realiziran

glatku pobjedu od 6-0. Od 54.minute Romska vatra igra sa igra em manje jer im je zbog druge opomene isklju en Krešo Balog. Uz isklju enog gosti su imali i dvojicu opomenutih igra a. Pobjeda Borca u Gardinovcu. Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Doma inu prvo, a gostima iz Donjeg Hraš ana drugo. Radni ki je poveo u 6.minuti zgoditkom Ivana Habuša. Nakon toga gosti u 17.minuti ostaju bez isklju enog Martina Kolari a koji je nogom po nozi grubo udario doma eg igra a. Delegat utakmice Tomislav Šolti smatra da je neopravdano sudac utakmice Filip Aldi isklju io gostuju eg igra a jer je istoga trebao samo kazniti opomenom. Broj ana prednost doma inu nije baš previše pomogla jer su gosti u 32.minuti zgoditkom Nenada Jesenovi a poravnali na 1-1. Pet minuta kasnije doma in ima novo vodstvo, a strijelac je bio Ivan Fažon. U drugom dijelu za samo dvije minute 53. i 54. Borac dolazi do vodstva od 3-2. Prvo je na 2-2 poravnao Leon Branilovi , a u vodstvo doveo Vladimir Vargek iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Kada je u 78.minuti Nikola Patafta postigao etvrti gostuju i zgoditak njegov suigra Dario Dodlek vrije ao je suca utakmice i naravno zaradio opravdano isklju enje. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Roma se nije pojavila u Dekanovcu. Niti nakon ekanja od 15 minuta zakazanog vremena za po etak utakmice gosti iz Kotoribe nisu se pojavili na odigravanju utakmice. Nažalost nakon napuštanja terena prije samog njezinog završetka u prošlom kolu u DržimurecStrelcu u 80.minuti kada su gubili 11-0 nezadovoljni jednom suda kom odlukom izgleda da su odlu ili više ne nastupati. Doma a Mladost je razo arana njihovim postupkom jer bio je red da se barem mobitelom jave da ne dolaze na utakmicu. Što e rukovodstvo MNS na ove postupke mom adi Rome iz Kotoribe poduzeti znat e se vjerojatno vrlo brzo.

BUDU NOST (M) – JADRAN (Š) 0:3 (0:3) MIKLAVEC. Igralište Budu nos . Suci: Kris nko Jaluši , Dario Vel i, Dino Vel i, Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0:1 Gregorin i (34), 0:2 Fu ko (36), 0:3 Fu ko (43) BUDU NOST: Lon ari , Sklepi G., Novak (od 69. Antolovi ), Drk Z., Zadravec, Hu nec (od 75. Rok), Babi , Jurši (od 58. Škvorc), Sklepi , Drk D., (od 83. Berdin), Sermek Trener: Stanislav Tot JADRAN: Fegeš, Korent, Gori anec, Kontrec, Gregorin i , Novak, Kranj ec A. (od 72. Šte ar), Jankovi , Fu ko, Pavlekovi (od 83. Štampar) Baksa (od 40. Kranj ec J.) Trener: Stjepan Makar Žu kartoni: Jurši , Sklepi F. (Budu nost), Pavlekovi (Jadran)

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran) 21 zgoditak – Aldin Begovi (Trnje), Davor Mu i (Napredak) 20 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko) 19 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 18 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D) 13 zgoditaka – Dragutin Drk (Budu nost M), Mihael Ma ari (Napredak), Petar Ruži (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko) 10 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 9 zgoditaka – Filip Sklepi (Budu nost M), Jadranko Lastavec (Napredak), Smiljan Pata a (Omladinac DS), Ivan Habuš (Radni ki) 8 zgoditaka – Damjan Novak (Eko), Mario Taradi (Omladinac DS) 7 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok), Marko Valen (Omladinac DS), Marko Balog (Romska vatra), Rajko Dragovi (Napredak) 6 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Danijel Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Ma ja Kolari (Radni ki)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Krešo Balog (Romska vatra), Mar n Kolari , Dario Dodlek (Borac DH) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivica Pozderec (Borac DH), uro Balog, Bojan Mihaljkovi (Eko), Dario Grabant, Zoran Novak, Jasmin Novak (Otok), Dragan Jurši (Budu nost M)

TABLICA 1.Napredak 2.Jadran 3.Eko 4.Omladinac DS 5.Budu nost (M) 6.Mladost (D) 7.Trnje 8.Borac (DH) 9.Otok 10.Radni ki (G) 11.Roma 12.Romska vatra

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 10 9 8 8 7 6 5 5 2 1 0

0 1 1 3 2 1 1 1 0 1 0 1

2 2 3 2 3 5 6 7 8 10 12 12

85:20 50:17 57:14 58:11 37:17 42:22 38:32 22:33 36:44 26:41 16:139 13:90

33 31 28 27 26 22 19 16 15 7 3 1

Parovi sljede eg kola: Trnje - Budu nost (M), Jadran - Omladinac DS, Romska vatra - Mladost (D), Roma – Eko, Otok - Radni ki (G), Borac (DH) – Napredak

16. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD TORPEDO – PARAG 12:1 (5:0) KRIŽOVEC. Sudac: Petar Ruži Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1:0 Tuksar Dr., 2:0 Tuksar Dr. (18), 3:0 Šolti S. (21), 4:0 Tuksar Dr. (23), 5:0 Tuksar Dr. (28), 6:0 Tuksar Dr. (53), 7:0 Šolti S. (55), 8:0 Tuksar Dr. (57), 8:1 Oršuš S. (74), 9:1 Tuksar Dr. (78), 10:1 Jambroši (87), 11:1 Pintari (88), 12:1 Tuksar Dr. (90) TORPEDO: Herceg, David, Fric, Škerbi (od 58. Pintari ) Tuksar N. (od 63. Le ek), Tuksar Dragan, Šolti S., Šolti N., Fran i A., Jambroši , Tuksar Damir Trener: Robert Glavina PARAG: Horvat (od 73. Balog S.), Oršoš D. (od 63. Oršoš M.), Oršuš V., Horvat, Oršoš M., Ignac (od 63. Oršuš S), Balog D., Oršoš M. (od 73. Balog S.), Oršuš D., Pec, Oršuš A. Trener: Radovan Balog

DINAMO (Ž) – D. KONCOV AK 3:2 (1:0) ŽIŠKOVEC. Igralište Dinamo. Suci: Damir Mesari , Luka Tizaj, Hrvoje Slavi ek Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1:0 Šparavec (36), 1:1 Špilak (58), 2:1 Mošmondor (69), 2:2 Sklepi (71), 3:2 Zemlji (87), DINAMO: Novak S., Hunjadi, Vukoja, Dobrani (od 80. Rudni ki), Bistrovi , Radek, Zanjko (od 77, Valpoti ), Mošmondor, Zemlji , Rudni ki, Šparavec (od 90. Brdar) Trener: Tomislav Šari DONJI KONCOV AK: Grof I., Vrhar, Flac D. (od 46. Špila), Gori anec, Horvat P. (od 46. Hrženjak), Koraj, (od 46. Brezni ar), Sklepi , Horvat M., Pintari , Cvetkovi (od 68. Sklepi K.), Pleh Trener: Ivan Sklepi Žuti kartoni: Radek, Rudni ki, Šparavec (Dinamo), Pleh, Brezni ar (Koncov ak)

HAJDUK (B) – OMLADINAC (M) 0:1 (0:1) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Marijan Duman i , Dražen Novak, Denis Fic. Delegat: Željko Bacinger STRIJELCI: 0:1 Dodlek (42) HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi Mar., Pintari R., Posedi (od 67. Buhanec), Pintari L., Sen ar H., Gregorin i , Žnidari (od 70. Šimunkovi ), Trupkovi (od 25. Halabarec), Buhanec I. (od 46. Karni nik) Trener Vladimir Pavlekovi OMLADINAC: Murk, Lesjak, Leva i , Peserlin S., Šajnovi , Koren, Jambroši (od 89. Vrbanec), Podvezanec, Mlinari (od 61. Peserlin I.), Vida i , Dodlek (od 76. alopa), Trener Branko Zebec Žuti kartoni: Sen ar (Hajduk)

POBJEDA (GH) – BRATSTVO (P) 3:1 (1:0) GORNJI HRAŠ AN. Stadion Polemke. Suci: Dario Horvat, Franjo Horvat, Mario Sukanec Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1:0 Kova i (10), 2:0 Kova i (80), 2:1 Miljan i M. (84), 3:1 Kocijan T. (87) POBJEDA: Tkal ec De., Horvat (od 60. Vizinger), Golub, Kocijan M., Borko , Tkal ec Di, Logožar (od 11. Tomaši , od 55. Lon ari ), Ladi , Kocijan T., Kova i , Balog, (od 55. Ivanuša) Trener: Dejan Borko BRATSTVO: Komar, Novak M., abradi, Škvorc, Kova i F., ekunec, Kova i D., Novak D. (od 35. Miljan i H.), Novak B., Vrši , Poto nik (od 75. Miljan i M.) Trener: Bojan Novak Žuti kartoni: Golub, Ladi , Borko (Pobjeda), Vrši (Bratstvo) Crveni kartoni: Novak M. (Bratstvo)

Mali Mihaljevec uvjerljivom pobjedom drži vrh U Malom Mihaljevcu etiri zgoditka Milana Mesari a. Mrežu gostiju iz Krištanovca u 17.minuti na eo je Danijel Mesari . Odmah u istoj minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg realizira Milan Mesari . Preostala tri zgoditka za pobjedu od 5-0 doma i su ili bolje re eno Milan Mesari je postigao u drugom poluvremenu. Doma a mom ad dominirala je tijekom cijelog susreta i bilo je samo pitanje kojoj e razlikom zgoditaka Krištanovec oti i ku i. Samo dvojica opomenutih igra a i to obojica iz redova gostuju e mom adi. Iz Križovca za Parag vozi «dvanaestica». Torpedo je nakon poraza u Donjem Koncov aku svoj «bijes» iskalio na mom adi Paraga. Doma a «osmica» Dragan Tuksar ak je osam puta uspio svladati vratara Paraga Danijela Horvata. Uz njega preostala etiri doma a zgoditka postigli su Stjepan Šolti dva i po jedan Dario Jambroši i Antonio Pintari . Radost gostima postignutim zgoditkom u 74.minuti donio je Suzan Oršoš. Parag je u po etnih pet minuta utakmice stvorio nekoliko izglednih prigoda, ali bez realizacije u završnici. Da se igralo fer i korektno govori i podatak o niti jednom opomenutom igra u. Dinamo iznenadio Donjeg Koncov aka. Veliko iznena enje svojim navija ima napravili su dinamovci kod ku e u Žiškovcu. Nakon prvih 45 minuta doma i su imali minimalno vodstvo od 1-0 koje su stekli zgoditkom Stivena Šparavca u 36.minuti. Gosti su uspjeli poravnati na 1-1 u 58.minuti zgoditkom Tine Špilaka. Novo vodstvo Dinamo ima u 69.minuti kada je zgoditak postigao Nikola Mošmondor. Dvije minute kasnije Donji Koncov ak preko Kristijana Sklepi a uspijeva poravnati na 2-2. Veliku radost doma inu tri minute prije kraja utakmice donio je Jurica Zemlji za pobjedu od 3-2. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. U Gornjem Hraš anu slavili doma ini. Marinko Kova i je ve u 10.minuti doveo doma u Pobjedu u vodstvo od 1-0. To minimalno vodstvo doma ini su održavali sve do posljednjih deset minuta utakmice. Nakon toga po drugi se puta u listu strijelaca upisao Marinko Kova i . Gosti iz Preseke uspjeli su u 84.minuti zgoditkom Marka Miljan i a smanjiti na 2-1. Tomislav Kocijan je u 87.minuti svojim zgoditkom postavio ko-

STATISTIKA 33 zgoditaka pos gnuto ili 5,5 po utakmici 1 isklju eni igra 16 opomenu h igra a 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

na nih 3-1 za doma e. Treba napomenuti da je Bratstvo od 62.minute igralo bez isklju enog Mire Novaka koji je doma eg igra a grubo udario nogom po nozi dok ovaj nije bio u posjedu lopte. Trojica su igra a doma ih bila opomenuta, mada delegat utakmice Antun Mesari sucu utakmice Dini Horvatu zamjera što i doma eg igra a Nikolu Ladi a nije u istoj minuti isklju io kao i gostuju eg ve ga je samo opomenuo. Gosti su uz isklju enog imali i jednog opomenutog igra a. Omladincu bodovi iz Brezja. Vlado Dodlek je svojim zgoditkom u 42.minuti presudio pobjednika. Bila je to zanimljiva i korektna utakmica sa samo jednim i to doma im opomenutim igra em u kojoj su gosti iz Ma kovca sasvim zasluženo pobijedili. Plavi 1975 visoko porazili Zeban are. Nakon prvog dijela nije izgledalo da e gosti iz Zebanca tako loše rezultatski pro i u Prekopi-Bukovcu. Kristijan Ciglari je u 28.minuti postigao prvi zgoditak za doma e. Isti je igra strijelac za 2-0 vodstvo doma ih u 57.minuti. Do kraja utakmice preostala tri zgoditka za pobjedu Plavih 1975 od 5-0 postigao je Saša Novak. Mladi sudac utakmice Vedran Hrušoci nije baš blistao u procjenama dosu ivanja prekršaja, ali po tvrdnji delegata utakmice Stjepana uranca-Pišteka nije niti jednom svojom odlukom utjecao na poraz gostiju iz Zebanca. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

PLAVI 1975. – ZEBANEC 5:0 (1:0) PREKOPA. Igralište Plavi. Suci: Vedran Krušoci, Martin Krušoci, Matej Mesari . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1:0 Ciglari (28), 2:0 Ciglari (57), 3:0 Novak S. (60.), 4:0 Novak S. (68), 5:0 Novak S. (73.) PLAVI: Janeš, Novak D., Leva i , Karlov ec, Vinkovi , Škvorc N. (od 46. Bistrovi ), Gre l, Kova , Novak S. (od 74. Škvorc), Ciglari (od 82. Oleti ), Francki Trener: Jerko Petran ZEBANEC: Horvat M., Ko ila, Mlinari , Grbavec, Žerjav, Horvat N., Žuni , Puri , Pokriva , Kojter (od 81. Kova i M.), Ma ari , Trener Neven Horvat Žuti kartoni: Novak S., Kova (Plavi), Horvat N., Pokriva (Zebanec)

M. MIHALJEVEC – KRIŠTANOVEC 5:0 (2:0) MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec Suci: Darijan Zadravec, Ivan Kolari , Robert Kolari Delegat: Petar Krha Strijelci: 1:0 Mesari D. (17), 2:0 Mesari M. (17)11m, 3:0 Mesari M. (51), 4:0 Mesari M. (71), 5:0 Mesari M. (86) MALI MIHALJEVEC: Magdaleni D., Trupkovi , Bestijani , Mesari P. (od 46. Bestijani N.), Mesari D., Mesari B., Makšadi, Kova i , Babi , Varga, Mesari M., Posavec (od 46. anadi) Trener: Bruno Mesari KRIŠTANOVEC: Mun ar, Domunkoš (od 46. Ma ek), Bujani (od 81. Kova i N.), Hrušoci (od 46. Sabol), Novak, Kova i D. (od 76. Kova i M.), Baka , Fric (od 78. Jalšovec), Bedi, Šafari , Januši . Trener: Zdravko Horvat Žuti kartoni: Horvat D., Bedi (Krištanovec)

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 24 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 15 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 14 zgoditaka – Antonio Pintari (Torpedo) 13 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Denis Puri (Zebanec), Tine Špilak (Donji Koncov ak) 12 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac M) 11 zgoditaka – Ivan Fegeš (Pobjeda), Tomislav Šafari (Zebanec), Nikola Mošmondor (Dinamo Ž) 9 zgoditaka – Denis Sabol (Krištanovec), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak), Milan Mesari (Mali Mihaljevec) 8 zgoditaka – Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Kris jan Hozjan (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Kris jan Ciglari (Plavi 1975), Vlado Dodlek (Omladinac M) 6 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncov ak), Andrej Fran i (Torpedo), S ven Šparavec (Dinamo Ž)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Miro Novak (Bratstvo P) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: S ven Šparavec (Dinamo Ž), Dario Golub, Dejan Borko (Pobjeda), Hrvoje Sen ar (Hajduk B), Simon Kova (Plavi 1975), Neven Horvat (Zebanec)

TABLICA 1.Mali Mihaljevec

16 14 1