Issuu

www.mnovine.hr

Sretan Uskrs! Godina XVII.

Broj 865.

^akovec, PETAK, 6. travnja 2012.

Cijena 7 kuna

! s r k s Sretan U

Posjetite nas u poslovnici »akovec od ponedjeljka do petka od 8:00 do 18:00 sati, te subotom od 08:00 do 12:00 sati.

USUSRET USKRSU

str. 2-3

Me imurcima uskrsno slavlje velika radost U TJEDAN DANA još dva ministarska posjeta Me imurskoj županiji

U Paragu djeci dijelila bombone i jedva ekala da ode

VRIJEDNE INVESTICIJE usprkos krizi i recesiji

U Nedeliš u se gradi nogometni stadion, u M. Mihaljevcu seoski turizam str. 10-11

Dva puta se ogradio od pitanja o decentralizaciji sredstava!

POTPREDSJEDNICA VLADE i socijalna ministrica Milanka Opa i nije ponudila ništa novo o romskom pitanju, a što nismo ve uli od Jadranke Kosor

str. 2-3

str. 3

MINISTAR UPRAVE Arsen Bauk u razgovoru sa županom i (grado)na elnicima

Ho e li župan preuzeti i odgovornost za, ne daj Bože, nemili doga aj?

str. 8-9

ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho na strani nedore ene reforme hitne

media str. 15

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

USKRSNA PORUKA monsinjora Josipa Mrzljaka, varaždinskog biskupa

Uskrs je blagdan nad blagdanima Bra o i sestre! Dragi vjernici! Ove rije i: mu en pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan … tre i dan uskrsnuo od mrtvih … govore o jednom povijesnom doga aju, a odnose se na Isusa iz Nazareta. To je stvarni doga aj povijesti o kojem postoje svjedoci. No, mi krš ani ispred ovih rije i stavljamo rije "vjerujem", koja baca jedno posve novo svjetlo na ovaj doga aj. On nadilazi povijest i postaje doga aj spasenja, postaje otajstveni doga aj Božje ljubavi prema ovjeku. To je proslava Vazmenog otajstva. I zato je bitna ta rije "vjerujem", koja ne ozna ava samo prihva anje te istine vjerodostojnom, nego traži naše opredjeljenje, životno opredjeljenje. Kao što vam je poznato, papa Benedikt XVI. proglasio je Godinu vjere, koja e zapo eti u listopadu ove godine na spomen po etka II. vatikanskog sabora prije 50 godina. Spominjemo se tako er i 20. obljetnice Katekizma Katoli ke crkve kao jednog od plodova II. vatikanskog sabora. Stoga zavirimo u Katekizam i pogledajmo što govori o vjeri: "Vjera je osobni in: slobodan ovjekov odgovor na poziv Boga koji se objavljuje. Ipak vjera nije osamljen in. Nitko ne može sam vjerovati, kao što nitko ne može sam živjeti. Nitko sam sebi nije dao vjeru, kao što si nitko sam nije dao život. Vjernik je vjeru primio od drugih i drugima je mora prenijeti. Naša ljubav prema Isusu i ljudima tjera nas da drugima govorimo o svojoj vjeri. Na taj na in svaki je vjernik kao kolut u dugu lancu onih koji vjeruju. Ja ne mogu vjerovati, ako nisam podržan vjerom drugih, a svojom vjerom pridonosim da

IMENDANI I BLAGDANI petak, 6. travnja VELIKI PETAK, Rajko subota, 7. travnja VELIKA SUBOTA, Ivan nedjelja, 8. travnja USKRS - VAZAM ponedjeljak, 9. travnja USKRSNI PONEDJELJAK utorak, 10. travnja Apolonije, Sun ica, Ezekijel srijeda, 11. travnja Stanislav, Nino, Radmila etvrtak, 12. travnja Viktor, Julije, Davorka

se podupre vjera drugih. 'Vjerujem': to je vjera Crkve kako je svaki vjernik, osobito u asu krštenja, ispovijeda osobno.“ (KKC 166) Vjera je, dakle, osobni in svakoga od nas, ali nije osamljeni in. Stoga emo i ove godine zajedno slaviti Vazmeno otajstvo, tj. muku, smrt i uskrsnu e Gospodina našega Isusa Krista. Katekizam nas podsje a da "Vazam nije jednostavno jedan blagdan me u ostalima. To je " blagdan nad bl a gd a n i m a", "svetkovina nad svetkovinama", kao što je euharistija "sakrament nad sakramentima". (KKC 1169) Uz sve vrlo lijepe i nama drage popratne sadržaje, koji prate blagdan Uskrsa, pokušajmo u središte staviti svoju osobnu i zajedni ku vjeru, u vrstiti je i obnoviti. U init emo to na poseban na in u Vazmenoj no i, kada emo ponovno zapaliti svije u koja nas podsje a na našu krsnu svije u, koja ozna ava uskrsnuloga i živoga Isusa Krista, ali ozna ava tako er da naše krštenje nije samo sje anje na obred krštenja, nego i trajni hod za Isusom koji je "Put, Istina i Život“. (Iv 14, 6) Sveti Pavao nas podsje a da u njemu, Isus Kristu "živimo, mi emo se i jesmo“. (Dj 17, 28) Neka nam Uskrsli Gospodin podari vrstu vjeru, ustrajnu nadu i djelotvornu ljubav. Mole i svaki dan za vas, to vam od srca želim, † Josip Mrzljak, biskup varaždinski

U S R K S U T E R S USU VUZMENE KORPICE, prethodnice najve eg blagdana

Modernije, ali jednako bajkovite i tajnovite Vuzmenska korpica ili uskrsna košarica jedini je dio obi aja uz blagdan Uskrsa koji je zadržao svoje zna enje, a uglavnom i sadržaj, i još nije pao pod teret komercijalizacije. Istina, i korpice su nešto modernije, ali njihov sadržaj gotovo je isti kao i prije mnogo, mnogo godina. Zapravo i najve a draž vuzmenskih korpica jest što su tako razli ite, a opet tako jednake, jer nema onog tko ih ne voli, osobito njihov sadržaj. Dugogodišnja je tradicija i obi aj krš ana, posebice katolika, kao i Katoli ke crkve, blagoslov jela pred najve i blagdan Uskrs. Blagoslov jela je u vrijeme kada se živjelo siromašnije, ali i držalo do Crkve i obi aja, za ljude bio jednako radostan kao i sam Uskrs, za koji se posebno pripremalo i slavilo ga se. Kao i u mnogim drugim stvarima kada su u pitanju obi aji, od župe do župe, od sela do sela postoji razli itost u pripremanju i nošenju košarice ili korpice na blagoslov, odnosno, kako se posvuda u Me imurju kaže, "nese se na posve aje".

Ku et, špek, bidrica, jaja i luk Ve kod kolinja odredi se što e se nositi na blagoslov jela za Uskrs i onda se to pospremi na hladno i prozra no ali i skrovito mjesto, da ne bi koga na grijeh navuklo. Ostavljaju se kobasice, ku et ili šunka, suhi špek i nadjeveni želudac s mesom kao za kobasice, a spremište je tavan ili komora, gdje se meso dobro prozra i nakon što je prije bilo osušeno u dimu. Na Veliki petak, kada je zapovijedani post, sprema se korpica koja e se na Veliku subotu nositi

Vuzmenke nisu ni velike ni male K

ao što nema velikih i malih Hrvata, velikih i malih katolika, velikih i malih domoljuba, tako nema ni velikih i malih vuzmenki. rvat, katolik i domoljub ne mjeri se veli inom, nego svojim zna ajem i zna enjem, pa je tako i s vuzmenkom. arednu subotu, na Veliku subotu, uo i Uskrsa, mnogi e paliti vuzmenke, što nije katoli ki nego više narodski obi aj ovog dijela Europe.

H N

nogi su zapo eli pripreme za vuzmenke, i to skladaju i sve i svašta u hrpetine koje e biti prvenstveno namijenjene pokazivanju susjedima i drugima, uz obvezno lokanje i urlanje, što je u potpunoj suprotnosti tradicije koja se najviše obilježava u Me imurju, Podravini i Zagorju, te slovenskom Prekmurju i austrijskoj Štajerskoj. radicija i obi aj je da se u vuzmenku stavlja granje

ostalo od obrezivanja vo aka te prirodni otpad s vrtova i povr njaka, te se spali na Veliku subotu kao svojevrsna izvanjska najava Uskrsa. ako je kod ve ine me imurskih krš ana i ljudi koji drže do obi aja i dobro je da tako ostane, kao što bi dobro bilo da nestanu ogromne vuzmenke u kojima se nalaze i gume i plasti ni otpad i sli no. Da se kod vuzmenki ne pije i ne psuje, e-

u župnu crkvu na blagoslov jela. Skuhaju se jaja, i to u vodi u koju stavimo ljusku od luka kako bi jaja bila obojana, i to ekološki. Netko ih oboji vodenim bojicama. U košaru se prvo stave svi suhomesnati proizvodi koje smo uspjeli sa uvati, zatim kuhana jaja, hren, bidrica, komad kruha i ista sol, kojom e se blagoslovljeno jelo posoliti. Puna košarica pokrije se sve anom bijelom krpom, a na nju se stavi cvijet, jurov ica ili tulipan. Na Veliku subotu poslijepodne jelo se nosi na blagoslov u crkvu ili kapelu, a lijepo je kada se skupe

mu smo imali prilike svjedo iti proteklih godina, nego da se radosno razgovara, pa i zapjeva koja uskrsna ili me imurska prigodna popevka. eka vuzmenke budu normalne od prirodnog otpada s vlastitog imanja i neka se pažljivo pale, kako ne bi oganj zahvatio okoliš ili ne daj Bože neku osobu. nako, kako kažu naši ljudi: "Neka bude i najmanja, samo da je naša, prava i vesela". Vuzmenka, naravno, u subotu 7. travnja nakon mise ve ernje.

N O

susjedi, kako bi ih bilo što više. Još ako povedu djecu, onda je doga aj radosniji. Kada je blagoslov završen, pobožno se iza e iz crkve i odmah krene doma.

Bajkovit miris posve enog jela Blagoslovljeno jelo na stol se stavlja na sam Uskrs, kada stariji do u od rane mise, a mladi se pripremaju na poldanju. To mora biti gotovo sveti obred. Savršena isto a duše jer se za Uskrs obavezno ispovijedi, isto a stola i stolnjaka, mir za stolom i molitva koju predvodi otac. A tek miris posve enog jela. Nešto što se nikada ne zaboravlja. I danas mi stariji se rado sje amo tih vuzemskih korpica i s veseljem žene otpratimo na "posve aje". Jer sve prolazi, ali vrijednost korpice ostaje. Mnoge su stvari i obi aji zamijenjeni i vjerojatno su bolji i prakti niji, ali uskrsna košarica ostala je s nama, s našim obiteljima, i vjerujem da e naša djeca i unuci taj lijepi, sve ani i mogu re i sveti obi aj sa uvati sve dok bude svijeta. (Stjepan Mesari )

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

6. travnja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USKRS u me imurskim crkvama i kapelama

Od Velikog petka do Uskrsa a nem a Vel i kog petka, ne bi bilo ni Uskrsa, u i nas Katoli ka crkva, jer uistinu, da bi netko - Isus uskrsnuo, mora umrijeti. Kada je ta smrt na križu, koji se do Isusove smrti na njemu smatrao sramotom, a nakon Njegovog uskrsnu a postao simbolom pobjede, onda je doga aj i spomen na njega ve i, svetiji. Nakon Velikog etvrt etv ka, gdje je na ve ernjoj ve ern pramisi obavljen obred pr petak nja nogu, na Veliki pet zvona ne zvone crkvena zvo misa, i ne služi se sveta mi ali se obavljaju obredi obre Velikog petka.

Vjernici se okupljaju u crkvama i kapelama i slušaju Službu rije i - muku Isusovu po Ivanu, otkriva se i ljubi sveti križ, primi se pri est i potom ostaje uz Božji grob. Post i nemrs je i nikako se ne pije crveno vino, jer se ono taj dan pretvaralo u krv. Ne radi se u zemlji. Velika subota je dan Isusovog po inka u grobu i drugi dan vazmenog ili svetog trodnevlja. Živa Crkva u molitvi kod groba eka Gospodina. Vjernici, pojedina no ili roditelji s djecom, posje uju Isusov grob. Oltar je simboli no nepokriven, misa se ne slavi

Na Veliki etvrtak uprili uje se na svetoj misi obred pranja nogu u spomen na Isusovo pranje nogu svojim u enicima

niti se ne pri eš uje. Na taj na in Crkva ulazi u vazmeno bdijenje koje zapo inje u subotu nave er. Bdijenje ili vazmena no zapo inje paljenjem i blagoslovom uskrsne vatre, s koje se zapali uskrsna svije a. Potom se od njenog plamena zapale svije e vjernika na bdjenju. Slijedi vazmeni blagoslov i poziv na uskrsno veselje. Pjeva se "Naš je usto spasitelj iz groba, vesel'te se, o krš ani ....". Nakon toga puk se razi e svojim domovima, te se pristupa paljenju vuzmenki.

USKRSNO vrijeme u Domu za starije i nemo ne sobe “JAPA” u Štrigovi

Nositi korpicu na posve enje najve a nam je radost PIŠE: STJEPAN MESARI

om za starije i nemo ne osobe "JAPA" u Štrigovi radi i posluje šest godina i po svemu je najkvalitetnija ovakva ustanova u regiji, emu u prilog govore mnogi tehni ki podaci i pokazatelji, a najve u ocjenu daju mu korisnici i obitelji osoba koje su u njemu smještene. - U domu je lijepo i dobro tijekom cijele godine, no najljepše je za Boži i Uskrs, za što se šti enici i osoblje pripremamo nekoliko tjedana prije blagdana. Tako je i za ovaj Uskrs sve u znaku toga najve eg krš anskog blagdana, koji su, kada su bili zdravi i vitalni, svi ili velika ve ina naših šti enika slavili u svojim obiteljima i ku ama. Danas su oni me u nama, djeluju kao skladna obitelj i uskrsni obi aji vra aju ih u jedne ipak za njih sretnije dane, kada su bili mla i, imali obitelji i, što je najvažnije, nisu bili ovisni o ne ijoj fizi koj pomo i, kaže zaposlenica doma Branka Megla, osoba od najve eg povjerenje šti enika, ali i vlasnika i uprave doma.

- Nesti korpicu na posve enje uvijek mi je bila najve a radost, a zahvaljuju i direktoru doma i gospo i Branki Megla, koju mi zovemo naša Branka, to možemo initi i sada, kada nismo u svojim ku ama, ali smo u domu u kojem se osje amo kao da smo u svojim ku ama, radosno, ali i sjetno, govore šti enice Helena Golenko iz Železne Gore i Verica Gradiš aj iz Šrtigove, dodaju i da je samo dragi Bog Šti enice same ovom kraju bojaju jaja, slažu bidricu, i Štrigovi gule hren, meso dobivaju mogao dati ovaod svojih obitelji i prijatelja, te ko lijep tako napune uskrsnu korpicu, stara ki dom. koju svi koji su pokretni nose

Svakodnevna duhovna i tjelesna obnova bavljati

na posve enje u štrigovsku Hobiji izradom župnu crkvu raznih za koje predmeta, za doma što imaju uvjete, nisu imale ali i dosta vremena. vremena - Kad sam bila doma, Me u korisnicima doma najviše je ženskih osoba, koje se vole za-

uglavnom sam radila teža ke poslove, najviše u vinogradima, i nisam

Verica i Helena, cimerice i prijateljice u domu

imala vremena ni volje nakon teškog posla štrikati, plesti, heklati ili nešto drugo, a ovdje imam svega i makar sam ve stara osje am se jako dobro, kaže Helena, koja nije imala vlastitu djecu, pa joj sada dom daje toplinu koju kod ku e nije imala. - Doma sam stalno bila razapeta izme u posla na gruntu i u

ku i te u trgova koj službi, gdje sam radila trideset godina. Obitelj mi je dobra, ali više ne ide kao nekada, pa sam došla ovamo i mogu re i da mi je ovdje jako dobro, zadovoljna sam i sretna, osje am da nas osoblje zaista voli i pazi na nas, tako da nam dani prolaze i prebrzo, zadovoljna je Verica,

kojoj na spomen obitelji ipak oko zatreperi, ali svjesna je da je takav život i da treba prihvatiti što je najbolje za sve. Ove blagdanske dane u domu je izuzetno ugodno ozra je, sve je u znaku Uskrsa i pripremanja za ispovijed, odlaska u crkvu te dolaska župnika monsinjora Logožara, koji ih esto pohodi, osobito je to potrebno onima koji ne mogu sami u crkvu. Koji mogu, polako ali sigurno kora aju u crkvu, ovu subotu i nedjelju sa sobom nose i korpicu na posve enje. im zatopli, šti enici e pohoditi obližnje javne objekte, štrigovske bregove i po neku klijet, gdje e zapjevati i zaplesati. Starinski i radosno, kao što sa svojom Brankom svaki dan vježbaju razgibavanje tijela, dok im kuharica Marinka avni ar sprema jelo, upravo po njihovom ukusu, da miriše na selo, dom, vrt i staru kuhinju koju su ostavili kad su pošli u JAPA dom, njihov drugi i dragi dom.

Branka i Marinka pripremile su kola e za svoje šti enike

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Milanovi evi ministri na “hodo aš u“ u Me imurju M

e imurska županija, otkako se promijenila vlast, postala je najpoželjnijom za dolazak SDP-ovih ministara. Iako župan i elni ovjek me imurskog SDP-a Ivica Perho baš ne kotira nešto kod strana kog šefa Milanovi a, nije uspio progurati prakti ki ni jednoga predloženog ovjeka od svoje strana ke baze do zna ajnijeg mjesta u Vladi, a od pedesetak najavljenih “spremnih“ projekata od najve e važnosti u Me imurskoj županiji nije prihva en u držanom prora unu za 2012. godinu ni jedan, dok se ministri u posjetu u akovcu smjenjuju “kao po traci“. no što je vidljivo jest da do u i odu, a da se gotovo ništa nije dogodilo osim “puno demagogije“. Tako je bilo u gotovo svim slu ajevima, osim što je ministrica “ekologije“ Holy nešto u Me imurju nau ila, pa sad od nas može u iti ostatak Hrvatske kad je u pitanju Zakon o otpadu, dok je ministar MUP-a Ostoji saznao zbog ega je tako visoki kriminalitet u našoj županiji i hrabro javno nazvao stvari pravim imenom. Ali, jedno je retorika, a drugo praksa. Ministri do u i odu, ali problemi i dalje ostaju. Barem kad bi bilo najava da e se rješavati. ad je bio ovdje ministar zdravlja tako er Ostoji , ali Rajko, o ito se ni nije lobiralo ili pak se nije u tome uspjelo da me imurska hitna dobije još pet timova T1 koje je zatražila v.d. še ica Štefe još u sije nju, kako bi dostupnost hitne bila ravnomjerna u cijelom Me imurju i ne bi 25.000 stanovnika bilo vra eno po tom zdravstvenom standardu 30 godina unatrag. Iz Zavoda za hitnu medicinu Me imurcima poru uju u stilu “da e u iti na greškama“. Cijelu stvar oko ove reforme na najbolji mogu i na in opisali su kolege iz Glasa Istre: “Hitnoj je potrebna hitna pomo “! roteklih dana stigli su nam i najzgodnija ministrica i najmla i ministar u goste županu. Opa i je najprije odlu ila “popljuvati“ novinare da su izjavu njezinog kolege ministra MUP-a o ogromnoj kriminalnoj aktivnosti delinkventnih dijelova manjinskog romskog stanovnišva zapravo “izvukli iz konteksta“, da bi nakon toga djelovala izgubljeno usprkos etvorici bodyguarda u romskom naselju Parag i jedva ekala da ode. Dobro je što je barem uživo doživjela s kakvim se problemima zapravo na terenu suo avaju elni

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ljudi me imurske samouprave, iako je tako nešto sli no bilo i na zatvorenom sastanku, gdje je, kako doznajemo, Željko Balog otvoreno prijetio porastom kriminala (drogom i sl.). Uglavnom su svi na tom sastanku ostali bez rije i, na elu s potpredsjednicom Vlade, umjesto da stvari nazovu pravim imenom i kažu da tako više ne e i i. O ito e i dalje sve biti po starom, jer je prije desetak dana donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi, gdje se nije promijenilo ništa kako bi se sprije ila daljnja zloupotreba socijalne pomo i. upanov glasnogovornik Vugrinec proteklih dana trudi se javnost uvjeriti da e sve biti u redu, ali kako da mu povjerujemo da e se vrlo brzo mijenjati zakon koji je donesen tek prije koji dan. Isto vrijedi i za ministra Bauka, koji je poru io da e se novi Zakon o lokalnoj samoupravi tek naširoko raspravljati nakon što se obave izbori 2013. godine, a o ito je svoju funkciju shvatio doslovce u stilu pravog inovnika, budu i da je na elu ministarstva “ inovnika“ i ponavljao da za decentralizaciju nije on odgovoran, ve ministar inancija. glavnom, nova vlast dobila je potporu da rješava probleme, koji su dobro poznati i u Me imurju, ali nakon posjeta ministara i te kako se postavlja pitanje ima li hrabrosti i kompetencije da se uop e uhvati u koštac s njima. Ako toga ne e biti, kao što to ve ankete sugeriraju, popularnost Vlade e se po eti topiti, posebice zbog toga jer se zahvalnost za zadržavanje kreditnog rejtinga ili pak preuzimanje kontrole javnih inancija dogodilo upravo zahvaljuju i potezima koji su išli na teret gra ana. ospodo i gospo e iz Vlade i šire, retorika više nije dovoljna, više niste u oporbi, sada se od vas o ekuju konkretni potezi koji više ne e biti preba eni na le a gra ana, ve e biti u njihovu korist.

VIJEST(I) TJEDNA

Hitna treba hitnu pomo

Nije dugo trebalo na reakciju iz Županije u vidu priop enja iz Ureda župana, koje je potpisao pro elnik Upravnog odjela David Vugrinec, a u kojem se optužuju mediji da u posljednje vrijeme stvaraju nepotpunu i neto nu sliku u javnosti. Me utim, iz teksta koji je odaslan medijima nema razlike u informacijama koje daje Županija i koje smo mi objavili, ve samo u interpretaciji. Radi se o tome da županijska vlast ne priznaje sporne situacije u funkcioniranju hitne. Za županijsku vlast nije sporno to što je po reformi hitne pomo i Mursko Središ e s okolicom ostalo na pripravnosti. Dakle, vlast i župan Me imurske županije ne vide ništa sporno što 25 tisu a ljudi iz jednog kraja Me imurja dobiva niži standard dostupnosti hitne od ostatka Me imurja. Cijela tema u kojoj smo izme u ostalog analizirali kako je u reformi hitne prošla Me imurska županija, a kako ostale županije, pro itajte na str. 8 - 9.

(NE) SVI A NAM SE

Poslodavci po eli tražiti više radnika Tijekom ožujka zabilježen je zna ajan porast prijava za radnicima i zapošljavanja iz evidencije nezaposlenih u Me imurju. Poslodavci su tražili 703 radnika, što je 145,8 posto više u odnosu na velja u, a zaposlenje je pronašlo 507 osoba ili 105,3 posto više nego prethodni mjesec. No, unato zatopljavanju na burzi rada, krajem ožujka evidentirana nezaposlenost u Me imurskoj županiji izuzetno je visoka, 7.771 nezaposlena osoba. Samo 75 osoba ili jedan posto je nezaposlenih manje nego prethodn i mjesec, ali još uvijek 431 osoba, odnosno 5,9 posto više nego u ožujku 2011. godine

Jelin i eve izjave dobile preveliku pozornost Izjava jednog, rekli bismo, ipak poli kog autsajdera na slovenskoj poli koj sceni o posezanju za hrvatskim teritorijem, koja zbog njegovog “statusa i pozna h stavova“ nema preveliku težinu, na kraju je zbog doma ih poli kih razmirica najviše poslužila bespotrebnoj promociji Zmage Jelin i a. Istovremeno se, primjerice, ozbiljno ne doživljava jedna i te kako ozbiljna desna nacionalis ka stranka, koja je tre a po snazi u ma arskom parlamentu, a zove se “64 županije“, koja u svojem programu jasno piše da je Me imurje sastavni dio regije Zala, a njezin i pristaše ak su najavljen i uskoro kao “dragi gosti“ z a jedan zajedni ki mi ng s H SP-om u Zagrebu. Nakon Ivkovi eve prozivke reagirao je župan Perho , kao i Laburis . Više na str. 6.

ME IMURJE posjetila potpredsjednica Vlade i ministrica Milanka Opa i , u vladaju ega SDP-a

DEMAGOGIJA I “STARA PRI A“ KOJU SMO SL

Nedavno je donesen novi Zakon o socijaln nije poduzeto u vezi sa zlouporabom socij Umjesto da ponudi konkretne mjere, nakon što je ministar Ostoji na osnovu dobivenih podataka od PU me imurske javno detektirao stanje stvari, a njegova kolegica Opa i ula isto, kazala je kako je njegova poruka izvu ena iz konteksta

Puno pri e, ništa od konkretnih poteza

PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN Nakon ministra unutarnjih poslova Ranka Ostoji a, Me imursku županiju u ponedjeljak je posjetila i potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opa i . S najvišim županijskim dužnosnicima razgovarala je o nizu pitanja iz spomenutog resora, a na konferenciji za novinare uz ostalo je istaknula da obilazi hrvatske krajeve kako bi se upoznala s potrebama te da bi se zatim odlu ilo koje projekte, gdje i na koji na in kandidirati za inanciranje. U sklopu svog boravka Opa i je posjetila i akove ki Zavod za socijalnu skrb, Dom za starije i nemo ne osobe te romsko naselje Parag na podru ju op ine Nedeliš e. - Naše Ministarstvo je novo. Nastalo je objedinjavanjem triju uprava, u kojima nije bilo uvida u stanje na terenu, pa tek utvr ujemo stvarne potrebe. Nema ni kontrole nad sustavom socijalnih naknada. Nadam se da emo do kraja godine u zavodima za socijalnu skrb imati implementiran informati ki sustav koji e se umrežiti i s jedinicama lokalne samouprave, kako bi se vidjelo tko dobiva socijalne naknade i izbjeglo da pojedinci pomo primaju na više mjesta, iz toga zapravo prave i dobar posao. Istodobno, oni kojima je pomo zaista potrebna možda je i ne dobivaju, istaknula je Opa i . Opa i od Roma o ekuje “podizanje svijesti“ Zna ajan dio socijalnih pomo i u našem kraju prima romska nacionalna manjina pa je neizbježna tema razgovora ministrice sa županijskim rukovodstvom bila i ta problematika. Podsjetimo, uz izjavu da Romi ine više od 50 posto imovinskih delikata u Me imurju, kojom je izazvao buru reakcija u javnosti, ministar policije Ostoji za svog je posjeta našem kraju napomenuo i kako je potrebno uvesti odre eni oblik kontrole trošenja socijalnih

pomo i. Opa i je, me utim, bila nešto suzdržanija: - Socijalne pomo i su nešto što je riješeno na razini zakona i teško je odre ivati nekome na što e je trošiti. No, važan je rad na edukaciji i podizanju svijesti. Djeca ne smiju biti zakinuta jer je taj novac namijenjen prvenstveno njima. Moraju završiti barem osnovnu i srednju školu, jer se od socijalne skrbi ne živi. Ima dosta problema i posla. Sre om, dio novca za infrastrukturu može se povu i iz fondova EU, što se i ini. Me utim, važna je upravo integracija u predškolski i obrazovni sustav. Me imurska županija zaslužuje puno ve u potporu države u svemu tome od dosadašnje. Me imurje i ina e slovi kao vrlo tolerantan kraj jer ne bi Romi živjeli ovdje svih ovih godina, naglasila je. Romski predstavnici “napali“ župana i na elnika Horvata, potpredsjednica Vlade ostala “bez rije i“ Romskim elnicima u Paragu, me utim, obrazovanje o ito nije toliko važno s obzirom na to da su, kada je stigla u to naselje, ministricu socijalne politike i mladih doslovno okružili, zatrpavaju i je zahtjevima za pomo pri zbrinjavanju otpada, nagomilanog u naselju. Tamo se, naime, trenutno nalazi još 700 tona otpada, iji odvoz Romi ne pla aju, dok je država za odvoz dijela sme a jednom ve dala novac. Op inski na elnik Nedeliš a Mladen Horvat ve neko vrijeme predlaže da se usvoje zakonske izmjene kojima bi se omogu ilo da

TELEFAX: 040 311 699

Poput bivše predsjednice Vlade Jadranke Kosor, okružena s nekoliko tjelohranitelja, u romskom naselju Parag demagoški je djeci dijelila bombone i jedva ekala da ode se d io socijalne pomo i koje dobivaju tamošnji Romi usmjeri u fond (za poboljšanje uvjeta života), iz kojeg bi se pla ao odvoz otpada. Protiv toga, kako su rekli njihovi elnici, ništa nemaju ni sami Romi. No, me u njihovim elnicima i županom Ivicom Perho em u Paragu se razvila i vje na rasprava o “pravima i obvezama“, na trenutke i s povišenim tonovima, dok je ministrica Opa i zbunjeno slušala, ekaju i da krene u obilazak naselja. Možemo postaviti pitanje je li ulica mjesto za raspravu o rješavanju problema odvoza otpada, i to pred ministricom pod ijim resorom ipak nije ta problematika. O ito su “doma ini“ bili dobro instruirani kako se ponašati, postaviti se agresivno sa svojim zahtjevima, umjesto da se otvori dijalog na primjerenom mjestu. Kad se sagleda cjelokupna problematika, strategija koju je za svog posjeta spomenuo ministar Ostoji te “sterilne“ izjave Milanke Opa i , kakve ve godinama slušamo od desetaka politi ara gotovo svih opcija, teško se oteti dojmu da ni nova vlast zapravo nema rješenje za konkretne probleme koji su posljednjih godina dobrano narušili odnose izme u romske nacionalne manjine i ve inskog naroda.

Kad e zaživjeti Obiteljski centar? Izvješ uju i o temama radnog sastanka s ministricom Opa i , me imurski župan Perho me u prioritetima za koje se o ekuje pomo države istaknuo je projekt izgradnje zgrade osnovne škole u Pribislavcu te akove kog Centra za odgoj i obrazovanje. Potpora se

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec

6. travnja 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

o ekuje i za po etak funkcioniranja Obiteljskog centra u Me imurskoj županiji, koji ve neko vrijeme postoji samo formalno “na papiru“. Ukazano je i na potrebu osnivanja Dnevnog centra za edukaciju i rehabilitaciju te daljnji razvoj projekta asistenata u nastavi.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

6. travnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MINISTRI I DALJE “OPSJEDAJU” ME IMURJE u društvu svojih doma ina iz

MINISTAR UPRAVE Arsen Bauk posjetio Me imursku županiju, a najviše se govorilo o decentralizaciji i izborima za lokalnu samoupravu

LUŠALI I RANIJE

Dva puta se ogradio od pitanja o decentralizaciji sredstava!

noj skrbi i ništa jalne pomo i Romi ine više od 80 posto korisnika pomo i za uzdržavanje, koja se uglavnom nenamjenski troši Na podru ju Me imurske županije ukupno 9.400 gra ana koristi razli ite oblike pomo i. Od tog broja 5.700 je korisnika pomo i za uzdržavanje, a više od 80 posto njih je iz romskih naselja, kaže ravnateljica akove kog Zavoda za socijalnu skrb Suzana Belovi (podaci Zavoda nisu svrstani po nacionalnosti, ve po prebivalištu).

Zbog problema s romskom nacionalnom manjinom, traže nova zapošljavanja S obzirom na veliki broj korisnika, u Zavodu su ministrici Opa i ukazali na potrebu zapošljavanja dodatnog broja socijalnih radnika. – Idealno bi bilo ak još njih dvadeset, no ve i etiri bi nam predstavljalo veliku pomo , isti e Belovi . U Zavodu trenutno rade 44 osobe, no od tog broja samo je 24 socijalnih radnika. Svojevrsno rastere enje predstavljat e po etak rada Obiteljskog centra, pod iju e nadležnost prije i i dio ovlasti iz Zakona o socijalnoj skrbi. Tamo e se mo i rješavati i odre eni obiteljski problemi, ne nužno vezani uz novac ili pomo , a socijalni radnici radit e i ono za što su školovani. Naime, u sadašnjoj situaciji Zavod se zapravo pretvorio u službu koja “štanca“ rješenja i daje novac, napominje Belovi .

- To je pitanje za ministra Lini a, kad je župan rekao da o ekivanih 35 posto sredstava, koliko predlaže, primjerice, Gr i ili a i po pitanju javno - privatnog partnerstva za izgradnju škola, jednostavno županije u ovom trenutku nemaju na raspolaganju, osim da se kreditno zaduže PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Arsen Bauk, ministar uprave, u srijedu je posjetio Me imursku županiju. Nakon radnog sastanka u Uredu župana, razgovarao je s na elnicima i gradona elnicima me imurskih op ina i gradova, a nakon toga održao konferenciju za novinare. Me imurski župan Ivica Perho kazao je da su razgovarali o važe em zakonu o izborima lokalnih elnika. Lokalni izbori 2009. godine bili su prvi neposredni izbori za lokalne elnike, iz kojih su bila i pozitivna i negativna iskustva. Na elnici me imurskih op ina iznosili su ih ministru na temelju osobnih iskustava. Me imurska županija može govoriti o svojim iskustvima, jer smo na našem podru ju imali i raspuštanje Op inskog vije a (Gori an) i raspisivanje referenduma o povjerenju na elnici op ine Pribislavec, ali i preslagivanja koalicije u Vije ima. Za nešto više od godinu dana pred nama su novi lokalni izbori, tako se s ministrom uprave razgovaralo i o tome kako e se na predstoje e lokalne izbore. Druga tema razgovora bio je otvoreni status mjesta Križopotje, Toplica Sveti Martin i inicijative mještana Štrefanec o izdvajanju iz op ine Mala Subotica i pripojenju Gradu akovcu.

Za idu e izbore nema ukidanja op ina Ministar uprave Arsen Bauk zahvalio je županu što mu je omo-

gu io razgovor s me imurskim na elnicima i gradona elnicima zbog toga jer Ministarstvo uprave najviše zanima razmišljanje ljudi koji neposredno sudjeluju u upravljanju op inama i gradovima i njihova iskustva u smislu funkcioniranja odnosa (grado)na elnika i predstavni kih tijela - vije a. - Kako je i u ovoj županiji bilo razli itih iskustava, došlo se do zajedni kog zaklju ka da je neposredni izbor na elnika, gradona elnika (i župana) donio puno više pozitivnog nego negativnog u politi ki život Hrvatske te da to treba nesumnjivo ostati. Takav izbor pove ao je interes gra ana za izbore i oja ao njihov interes u odlu ivanju u onim stvarima koje se njih neposredno ti u. Ono što nije riješeno na najbolji na in jest odnos predstavni kog tijela i na elnika, kazao je Bauk. U praksi se susre emo s mnogim blokadama funkcioniranja institucija lokalne samouprave i to treba to izmijeniti, najavio je Bauk. Istaknuo

je: - Najbliže smo rješenju da u slu aju prijepora izme u na elnika i Vije a zakon propiše istovremeno izbore i za vije e i za na elnika, a ne, kao do sada, da raznim mehanizmima jedni druge driblaju i pokušavaju poslati na izbore, a gra ani o tome ne mogu presuditi. Ukoliko mandat koji su dobili od gra ana ne mogu izvesti do kraja, vra at e ga gra anima pa e oni odlu iti, kazao je ministar Bauk. Postavilo se i pitanje izbora zamjenika gradona elnika i na elnika. - Razmišljamo o rješenju da se, kao u nekim europskim zemljama, zamjenici biraju na predstavni kom tijelu na prijedlog gradona elnika i na elnika. Time bi se odmah vidjelo ima li na elnik potporu vije a. Analizirali smo sustav u razli itim europskim zemljama, ali ni u jednoj ne postoji ovako rješenje kao u Hrvatskoj, pa e i naše rješenje biti na tragu onih iz Europske unije. Ne emo biti unikat u Europi po izboru zamjenika. Vladaju a koalicija u planu 21, i Vlada u svom programu, najavila je

Grivecov prijedlog: 3.000 kuna po gra aninu op inama

danas upozorio i gospodin Perho , ali ponovit u, to je ponovno pitanje za ministra inancija Lini a. • Valjda znate, valjda niste kao feudi svako ministarstvo zatvoreno u sebe? - Ovo što ste rekli je vrlo logi no i mislim da, ukoliko je pad prihoda ve i nego drugdje, trebalo bi to riješiti na neki drugi na in. Vjerujem da i Ministarstvo inancija na tome radi, kazao je Bauk na kraju konferencije za novinare.

Josip Grivec, na elnik op ine Donji Vidovec, bio je najslikovitiji u predlaganju iskalne decentralizacije, predlažu i da se iz prora una spusti na lokalnu razinu 3.000 kuna po stanovniku za inanciranje lokalne samouprave. Zamolili smo ministra Bauka da nam kaže stav Vlade oko iskalne decentralizacije, jer se na nižim razinama lakše može kontrolirati trošenje sredstava, ali lokalne sredine bolje znaju svoje potrebe za projektima. Politi ki stav ove Vlade je puštanje više novca na lokalnu razinu, ali je kazao da je za detalje ipak pozvaniji ministar inancija da o tome nešto kaže. - Fiskalna decentralizacija zna i to da e jedan dio poreznih sredstava

aranžmane ili ministar a i ima u rukavu investitore s kapitalom, pri emu bi naše irme bile samo izvo a i radova? Ako smo i to riješili, prije imo na primjer Me imurske županije, koja ima u ladici prijedlog projekata prema modelu javno - privatnog partnerstva za prijelaz na jednosmjensku nastavu 17 osnovnih i 5 srednjih škola. Kada bi svi ti projekti ušli u realizaciju, otvorili bi se poslovi vrijedni 275 milijuna kuna. Lokalni gra evinari bi vjerojatno mislili da su se pred njima, nakon ove suše investicija, otvorila vrata raja. Me utim, tko e na kraju pri e platiti ceh? Me imurski župan je za boravka ministra Bauka kazao da Županija naprosto nema likvidnih sredstva, odnosno živi novac da bi ušla sa svojih udjelom u takve aranžmane. rugo otvoreno pitanje je, premda bi se po tom modelu samo u škol-

stvu otvorio posao na dvadesetak objekata, posao bi se mogao završiti kroz kojih etiri do pet godina - a što onda? Gra evinari bi se opet mogli na vratiti na po etnu to ku s koje su krenuli. Najjeftinije je zaposlenost pove ati kroz gra evinarstvo. Ali je i riskantno sadašnji broj pove avati, da uz višak stanova ne dobijemo za koju godinu opet gra evinare bez posla, i uz još ve e inancijske obveze koje se iz prora una ne e mo i vra ati. Lokalni i županijski prora uni trebaju dobre gospodarstvenike s dobrim pla ama radnika, jer se iz poreza na pla e pune ti prora uni. Ako toga nema, Županija ne e mo i ispunjavati svoje obveze iz javno - privatnog partnerstva. Što je perspektiva: Županija u "ste aj", a obveze u vjetar? ako god okrenete, naša situacija nije tako jednostavna da bi se mo-

Županije s izvoznim industrijama a malim pla ama kažnjene Me imurska županija uz susjednu je Varaždinsku industrijski i izvozno orijentirana i konkurentna na stranim tržištima zahvaljuju i nižim pla ama. Zbog nižih pla a i prihodi lokalne i regionalne samouprave su niži, jer se pune porezom na dohodak, koji je zbog nižih pla a manji. Zbog toga su te županije, op ine i gradovi na neki na in kažnjeni ovakvom raspodjelom poreznih prihoda, pa smo pitali ministra Bauka vode li ra una o tome. - Na to me

široku raspravu o decentralizaciji: funkcionalnoj, iskalnoj i administrativnoj. Što se ti e administrativne, izbori 2013. godine održat e se po postoje em sustavu. Dakle, nema smanjivanja ni prekrajanja op ina. Sve rasprave o budu nosti vodit e se nakon tih izbora. Što se ti e statusa tri naselja, Štefanec, Križopotje i Toplice Sveti Martin, odluka o pripojenju Šrefanca akovcu u nadležnosti je hrvatskog Sabora. Tu e se voditi ra una o izraženoj volji gra ana. Ako je ta volja nedvojbena, u daljnjoj proceduri poštivat e se volja gra ana i takav e stav biti i ve ine zastupnika hrvatskog Sabora, kao što je poštivana volja gra ana i prilikom izdvajanja pojedinih naselja iz sastava Grada akovca u zasebne op ine.

Ministar uprave Arsen Bauk dva puta je ponovio odgovore na pitanja vezana uz decentralizaciju sredstava - da su to pitanja za ministra financija Lini a, što pokazuje da on državnu blagajnu drži vrsto zaklju anu podalje i od svojih kolega ministara

Za pripajanje Zagreba “sjeveru“ kriva je bivša Vlada Što se pak ti e izdvajanja Zagreba iz statisti ke regije sjever, koje su znatno manje razvijene od Grada Zagreba, ime bi te regije bile uskra ene za povla enje sredstava iz odre enih EU fondova, ministar Bauk kazao je da je o tome razgovarao ministar regionalnog razvoja Branko Gr i u Bruxellesu. - Ne znamo zbog ega je bivša Vlada ni im izazvana pripojila sjever Hrvatske Gradu Zagrebu, kazao je Bauk. koji se prikuplja u državi i i lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a jedan mehanizam je da se porezni prihodi druga ije raspodijele, što zna i da e do i do daljnjeg smanjenja prihoda državi, a pove anja lokalnoj samoupravi. U kojim iznosima i kojem vremenu, ovisit e o mnogim faktorima, kazao je ministar Bauk. Me imurski župan Ivica Perho na to se nadovezao, kazavši da je s pozicije Županije zainteresiran za pokretanje investicijskog ciklusa kroz javno - privatno partnerstvo, ali bi pri tome trebali participirati u projektima s 35 posto, a da to po formi ne ulazi u kreditno optere enje Županije. - Ali u praksi je neizvedivo, jer likvidno nemamo taj novac. I to moramo riješiti s Ministarstvom inancija i Ministarstvom regionalnog razvoja, kazao je župan.

POGLED ODOZDO

Županija u “ste aj”, obveze u vjetar? D

esetlje ima smo slušali dogmu da je gra evinarstvo lokomotiva razvoja, jer za sobom vu e druge djelatnosti. Ne tako dugo iz turizma su lansirali svoju dogmu da je turizam lokomotiva koja vu e sve grane, jer turiste treba nahraniti, napojiti, zabaviti, smjestiti, izgraditi objekte i opremiti. Iz te perspektive turizam vu e za sobom gra evinu i ostale grane pa su prema tome oni ti koji pokre u investicijske cikluse, vuku i za sobom druge grane industrije. ni koji proizvode hranu, posteljinu, suncobrane, kreme za sun anje, šešire i badi e za plažu, odje u, sladoled, prijevozna sredstva kojima ljudi putuju do turisti kih odredišta, kao i strojeve pomo u kojih se pro-

izvodi hrana, i sve spomenute potrepštine do prijevoznih sredstava, na sve te licitacije tko je lokomotiva razvoja odmahuju rukom, tvrde i: ne možete bez nas, jer što ete turistima ponuditi ako nas nema. A suvremeni turizam ne može se zamisliti ni bez struje, benzina, Interneta i telefona. emu tako dugi uvod, pitate se? ato da se ne uhvatimo u zamku nove dogme da e nas vatrogasna mjera, javno - privatno partnerstvo, kroz dogradnju škola za jednu smjenu i obnovu fasada, krovova, prozora i vrata zgrada izvu i iz krize, po dogmi da je gra evinarstvo lokomotiva razvoja koja vu e sve za sobom. Sve to je ,naravno, potrebno da ne grijemo ulice, ali budite sigurni da zbog toga

troškovi za režije ne e biti manji, jer e energenti poskupjeti. Gra evinarstvo je nakon cestogradnje i stanogradnje do 2008. godine nabildano do takvih razmjera da sada na tržištu imamo višak stambenog prostora, izgra ene autoceste, ali i gra evinsku lokomotivu koja trune na sporednom kolosjeku. Sigurno da je treba pomaknuti, pa makar i preko obnove trošnih fasada i prozora. Me utim, tko e to platiti i po kojoj cijeni? Tko bi trebali biti ti privatni partneri javnim potrebama. Doma e gra evinske irme kapitala nemaju. Ako ga posude u banci, bit e to skuplja gradnja, nego po klasi nom bankarskom kreditu. Druga nepoznanica je mogu li se doma e gra evinske tvrtke uop e zadužiti da bi ušle u te

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr gla riješiti jednom mjerom i "bildanjem" samo jedne grane. Bitna je ravnoteža izme u svih sektora i djelatnosti.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

u Me imurju

GDQD

NAJAVLJEN MESAP Libar 2012. u Nedeliš u

Dolaze svi najve i hrvatski nakladnici, distributeri i izdava ke ku e Sajam knjiga MESAP LIBAR 2012. u Nedeliš u se održava u terminu od 13. do 15. travnja. U srijedu je najavljena ovogodišnja priredba. Do srijede je prijavljeno 25 izlaga a koji izravno izlažu na sajmu, a, osim spomenutih nakladnika, svoja e izdanja predstaviti i prodavati još preko tridesetak najve ih hrvatskih izdava kih ku a. - O ekujemo negdje do šezdeset izlaga a, što je u odnosu na 2011. godinu pove anje od 20 posto, kazao je izme u ostalog Vitomir Kiri , direktor MESAP-a, u najavi

Vitomir Kiri , direktor MESAP-a, najavio je tradicionalni sajam knjiga, koji e se ovu godinu održati od 13. do 15. travnja ovogodišnjeg izdanja sajma, naglasivši da isto u ovim gospodarskim uvjetima predstavlja zna ajan po-

zitivan pomak i ohrabrenje je za sve sajmene aktivnosti MESAP-a. Osim izlaga a, koji su vezani uz izdava ku djelatnost, na sajmu e se predstaviti informati ari organizirani u me imurski klaster informati ara - MIT CLUSTER. Sadržaj sajma oboga uju slikari i kipari udruge "Likovna republika", njih tridesetak iz Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko križeva ke županije, te susjedne Slovenije. Najavljene su i brojne druge popratne aktivnosti ovom prilikom, a Kiri je izrazio i zadovolj-

stvo što se sajam održao i ovu godinu slavi mali jubilej – petu godinu održavanja s obzirom na teške ukupne gospodarske prilike. Istaknuo je tako er što se sajam svih ovih održao upravo u Nedeliš u, koje ima veliku povijesnu tradiciju tiskarstva i izdavaštva. - Davne 1574. godine

tiskan je 'Decretum' Ivana Pergoši a, a i danas imamo tvrtke koje se bave tiskarskom djelatnoš u, podsjetio je Kiri . Sajam bi trebala otvoriti ministrica kulture Andrea Zlatar Violi ili zamjenik Vladimir Stojsavljevi . Ulaz sva tri dana je besplatan.

ŽUPAN PERHO reagirao na posezanje Zmage Jelin i a za me imurskim teritorijem nakon Ivkovi eve prozivke

Nepotrebno vrije anje Me imurja i Hrvatske PIŠU: BOŽENA MALEKOCI - OLETI , DEJAN ZRNA

Sun ana Glavak

Ljubomir Kolarek

HDZ provodi unutarstrana ke izbore

Na elu gradske organizacije akovca Sun ana Glavak, a Preloga Ljubomir Kolarek Na izborima za predsjednika Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Grada akovca, izabrana je saborska zastupnica i glasnogovornica HDZ-a Sun ana Glavak. Protukandidat za mjesto predsjednika bio je nekadašnji gradona elnik akovca Aleksandar Makovec. Glavak je odnijela premo nu pobjedu. Novoizabrana predsjednica najavila je kako e prva zada a HDZ-a u akovcu biti priprema za lokalne izbore, za koje e stranka ponuditi kvalitetan program u kojem e biti razra eni svi segmenti važni za gra ane akovca - od gospodarstva, koje je sadašnja SDP-ova vlast dovela na rub provalije, školstva, s naglaskom na uvo enje jednosmjenske nastave, do kvalitetnog rješavanja problema mladih. Dosadašnji predsjednik Vedran Mikuli ve je ranije najavio da odustaje od nove kandidature. Na izbornoj skupštini Gradskog odbora HDZ-a Prelog, na kojoj je sudjelovalo 68 lanova stranke, dosadašnji predsjednik Gradskog odbora Ljubomir Kolarek dobio je daljnje povjerenje za vo enje stranke. Kolarek je najprije podnio izvješ e o radu stran-

ke u minulom razdoblju koje je jednoglasno prihva eno i istaknuo kandidaturu za novi mandat. Natpolovi nom ve inom glasova dobio je povjerenje lanova stranke s podru ja Preloga, te ujedno najavio kandidaturu za gradona elnika na idu im lokalnim izborima. Novi - stari predsjednik istaknuo je i uspješnu suradnju s koalicijskim partnerom u Prelogu (HNS-om), a sve u interesu boljitka Grada. Nabrojio je niz projekata koje je inancirala bivša HDZ-ova Vlada na podru ju Preloga, zahvaljuju i uspješnom lobiranju gradskog HDZ-a. Ina e, u novom vodstvu preloškoga Gradskog odbora puno je novih imena, budu i da se nekoliko najpoznatijih ljudi iz dosadašnjeg vodstva više nije kandidiralo za lanstvo u gradskom odboru. Tako su od nove kandidature odustali najvi eniji dosadašnji preloški HDZ-ovci: Terezija Božek (predsjednica Gradskog vije a), Mladen Mezga (bivši gradona elnik), Krešimir Glavina (predsjednik MO-a Prelog), Zlatko Horvat (bivši predsjednik MO-a Cirkovljan) i Tomo Grabant (bivši predsjednik MO-a Otok).

Izjava jednog, rekli bismo, ipak politi kog autsajdera na slovenskoj politi koj sceni o posezanju za hrvatskim teritorijem, koja zbog njegovog “statusa i poznatih stavova“ nema preveliku težinu, na kraju je zbog doma ih politi kih razmirica najviše poslužila bespotrebnoj promociji Zmage Jelin i a. Istovremeno se, primjerice, ozbiljno ne doživljava jedna i te kako ozbiljna desna nacionalisti ka stranka, koja je tre a po snazi u ma arskom parlamentu, a zove se “64 županije“, koja u svojem programu jasno piše da je Me imurje sastavni dio regije Zala, a njezini pristaše ak su najavljeni uskoro kao “dragi gosti“ za jedan zajedni ki miting s H SP-om u Zagrebu. Ina e, kontroverzni slovenski politi ar, kojeg mnogi smatraju kao vrlo vještog demagoga, istaknuo je nedavno kandidaturu za predsjednika Slovenije. Poznat je po tome što pokušava naklonost bira kog tijela izme u ostalog pridobiti i posezanjem za hrvatskim teritorijem i rješavanjem pitanja granice na uštrb Hrvatske. Najavljuju i predsjedni ku kandidaturu u razgovoru za slovenski dnevni list “Delo“, to je još jednom ponovio: - Hrvatska nema pravo na Istru, akovec i sporno podru je lijevo od Mure, kazao je me u ostalim Jelin i . Župan Perho predložio je da se sro i zajedni ka izjava svih

stranaka povodom Jelin i eva istupa. Ipak, i bez zajedni ke izjave župan je osobno reagirao, a s tekstom dopisa upoznate su sve stranke koje participiraju u ovom sazivu županijske Skupštine, kaže se na po etku njegovog priop enja, u kojem dalje piše: Povodom izjave koju je slovenski politi ar Zmago Jelin i dao u slovenskom dnevniku 'Delo', 26. ožujka 2012. godine, a u kojem me u ostalim stoji i da "... Hrvatska nema nikakvo pravo na Istru, akovec i podru je na lijevoj obali Drave", župan Me imurske županije Ivica Perho Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Vlade RH uputio je dopis, u ko-

Kontroverzni slovenski politi ar, koji dobiva neznatan postotak glasova, uzburkao je duhove na me imurskoj politi koj sceni jem me u ostalim stoji: 'Iako su te izjave izre ene u jeku slovenske predizborne kampanje te objavljene samo u slovenskim novina-

ma, smatramo neprimjerenim i uvredljivim na ovaj na in u javnosti stvarati dojam da su neka neosporno hrvatska podru ja, poput Istre i Me imurja, 'nepravedno oduzeta' Sloveniji. Štoviše, tijekom dvadeset godina samostalnosti obiju država te s time povezanih otvorenih grani nih pitanja, pripadnost akovca i Me imurja Hrvatskoj službena slovenska strana nikad nije dovodila u pitanje. Kao župan Me imurske županije smatram da se na ovaj na in vrije aju Me imurci te nepotrebno, bez obzira na slovenske predsjedni ke izbore, dižu tenzije. Izjave poput ove samo mogu pogoršati suradnju izme u naša dva naroda, stanovnika koji žive u pograni nom podru ju, te koji, bez obzira što na rijeci Muri još postoje grani ni prijepori, vrlo dobro sura uju. Smatram da na ove izjave g. Jelin i a prema slovenskoj strani mora reagirati Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Laburist Bulat povodom “slu aja Jelin i “ napao i SDP i HDZ Na kraju “pri e o Zmagi“ oglasili su se Laburisti s o ekivanom retorikom “protiv sviju“: - Nakon što je prošli tjedan notorni Zmago Jelin i još jednom, ve po navici i potrebi, zagrabio u teritorij Republike Hrvatske, ozbiljnih reakcija iz Hrvatske nema. Zagreb šuti, kaže se na po etku priop enja, koje potpisuje u ime Hrvatskih laburista predsjednik me imurske podružnice stranke Rajko Bulat. - U ozbiljnu reakciju ne može se ra unati zahtjev Vladimira Ivkovi a i HDZ-a, koji su grlato tražili raspravu o tome na županijskoj Skupštini, jer

su on i oni posljednji koji imaju moralno pravo o tome nešto govoriti. Naime, kada su bili na vlasti i u Me imurju i Hrvatskoj, taj isti Ivkovi i HDZ nikada nisu pokazivali zabrinutost ponašanjem slovenskih politi ara. Ni onda kada je u Sloveniji izdana ‘Bijela knjiga’, ni onda kada je Zavod 25. juni objavio zemljopisne karte s ucrtanim granicama debelo na teritoriju Me imurja. I poslušno su podržali sporazum o arbitraži, bez odluke gra ana na referendumu. Podsje amo i na injenicu da se nisu usudili otvoriti ni most kod Svetog Martina na Muri, koji je na našem terito-

riju, iako je tadašnji ministar Kalmeta sa svitom HDZ-a ve bio u Svetom Martinu. Sada su u oporbi i najedanput im je proradila savjest!? Upozoravamo da nije jedino ozbiljno pitanje razgrani enja Slovenije i Hrvatske na moru, ve i na kopnu. Strelice prema Me imurju imaju svoju politi ku težinu, a uznemiravanje Me imuraca nije samo odvla enje pozornosti od Piranskog zaljeva, jer tamo je stvar ionako ve gotova, dio teritorija Republike Hrvatske poklonili smo susjedima, a sad bi mogao biti na redu i drugi zalogaj, stoji završno u Bulatovom priop enju.

PRIOP ENJE Udruženja arhitekata Me imurja

O izradi urbanisti ko - arhitektonske studije užeg centra Grada akovca Grad akovec raspisao je javnu nabavu za izradu urbanisti ko - arhitektonske studije užeg centra grada akovca, kojom se želi objedinjeno ispitati prostorne mogu nosti podru ja industrijskog pogona MT -a, prostora današnjeg parkirališta, dovršetka ure enja Trga Republike i kontaktne zone parka. Nesporno je da e u skoroj budu nosti prostor MT -a postati urbanisti ki i investicijski i više nego atraktivan, što opravdava traženje najboljeg odgovora na pitanje: koje su mogu nosti tog prostora te što kao gra ani trebamo i želimo? Udruženje arhitekata Me imurja, kao strukovna udruga u ijem je djelokrugu promicanje djelatnosti urbanizma i arhitekture,

ovaj potez Gradske uprave Grada akovca smatra dobrim po etkom rješavanja prenamjene i preoblikovanja navedenog prostora. Me utim, obaveza nam je upozoriti da je sadržaj studije, koji se traži od izra iva a, prihvatljiv samo do razine analize prostora, smjernica, prijedloga, analize odnosa planiranog zahvata i postoje eg okruženja, ali nikako ne razrada i prijedlog rješenja gra evina u zadanom mjerilu i na inu prikaza, kao ni detaljni prijedlozi urbane opreme i materijala, jer je to zadatak javnoga urbanisti ko - arhitektonskog natje aja predvi enog važe im generalnim urbanisti kim planom Grada akovca. Kao strukovno udruženje predlažemo da se navedena urba-

nisti ko – arhitektonska studija predo i stru noj javnosti u obliku prethodne stru ne rasprave, a nakon što bude dovršena, da se o njoj, kao o javnom dokumentu, obavezno provede javna rasprava, u koju e se uklju iti i šira javnost. O ekujemo da e rezultat urbanisti ko - arhitektonske studije, kao i zaklju ci koji e proiza i iz javne rasprave o njoj, biti dobra osnova za utvr ivanje projektnog zadatka za izradu javnoga urbanisti ko - arhitektonskog natje aja za podru je gradskog centra, kako je to utvr eno i odlukom Gradskog vije a o donošenju generalnoga urbanisti kog plana Grada akovca. Važe a odluka Gradskog vije a o donošenju GUP-a, koja utvr uje obvezu provedbe javnoga arhitek-

tonsko - urbanisti kog natje aja za predmetni prostor užeg centra akovca, u skladu je sa stavom stru ne arhitektonske javnosti. Takva procedura nužna je prije odluke o gradnji gra evina od javnog interesa, pogotovo ukoliko se radi o sadržajima i prostoru povijesne važnosti koji po zna aju odre uju identitet grada, a u koje se u svakom slu aju ubrajaju vije nica, glavni gradski trg i javni park. U cilju postizanja što boljeg rezultata u odnosu na postoje e smjernice za dovršetak ure enja užeg centra grada akovca, Udruženje arhitekata Me imurja ovime nudi suradnju i najavljuje svoje aktivno sudjelovanje u javnoj raspravi. U potpisu: Udruženje arhitekata Me imurja

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati

NI V O KR ING K R PA T + LIF

www.supernova.hr

Optujska 171 a/b/c

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROMETNA policija PU me imurske u svojem sastavu ima i “motociklisti ku satniju”

Policijski motociklisti krenuli u akciju za ve u sigurnost na cestama

- Uz pješake i bicikliste, voza i mopeda i motocikala najugroženija su skupina sudionika u prometu, podsje a na elnik Postaje prometne policije Policijske uprave me imurske Siniša Šajnovi , dodaju i kako su motociklisti esto mladi i neiskusni voza i, pa je i to faktor koji utje e na broj stradavanja.

Šajnovi kaže i da motociklisti u prometu obavezno moraju nositi propisane i uredno pri vrš ene kacige, nikako šljemove ili sli na pokrivala za glavu. Osim što pove ava rizik od teških ozljeda u slu aju pada, neimanje kacige i nov ano se kažnjava, s tisu u kuna. Kako bi ukazali na potrebu iznimnog opreza u

NOVE nesre e motociklista

Ponovno dva pada s teškim ozljedama u Nedeliš u i Donjoj Dubravi S dolaskom toplijih dana našim prometnicama ponovno kruže, a esto i sumanuto jure, motociklisti. Na žalost, nedavno smo ve i svjedo ili prvoj tragediji u kojoj je upravo zbog brzine i neopreznog pretjecanja poginuo motociklist. Nesre e u kojima su tako er ozlije eni motociklist i voza mopeda, koji su bili pod utjecajem alkohola, policija bilježi i ovih dana. U no i sa srijede na etvrtak u Ulici Vladimira Nazora u Nedeliš u voza motocikla slovenskih nacionalnih oznaka, 29-godišnjak iz Dunjkovca, pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,64 g/kg, brzinu kretanja vozila

nije prilagodio osobinama i stanju na cesti. Zbog toga se u jednom trenutku prevrnuo i zajedno s putnikom kojeg je prevozio pao na kolnik. Motocikl je odsklizao i udario u ogradu obližnje ku e. Zbog teških tjelesnih ozljeda, oboje ozlije enih zadržano je na bolni kom lije enju. S teškim ozljedama u bolnici je završio i 23-godišnjak iz Donje Dubrave. On se u subotu u Podravskoj ulici u spomenutom mjestu tako er prevrnuo i pao s mopeda te tako er udario i u obližnju ogradu. Mopedom je upravljao prije stjecanja prava, a u trenutku nesre e u organizmu je imao 1,61 promil alkohola.

prometu, policija je i ove godine održala sastanak s predstavnicima motoklubova koji djeluju na našem podru ju. Na ceste pak su izašli i policijski motociklisti. Svi oni uz redovnu službu odra uju svaki tjedan i trening vožnje na poligonu u Pribislavcu i na prometnicama. Od ove sezone imaju i nove odore. - One su izra ene od najkvalitetnijih materijala, s posebnim naglaskom na sigurnosni i funkcionalni aspekt korištenja odore. Mogu se koristiti u svim vremenskim uvjetima, isti e Šajnovi . Na podru ju Me imurske županije ina e djeluje pet moto-

klubova, koji se redovito zajedni ki okupljaju na sastancima i druženjima. - Svaki novi potencijalni lan, koji se želi pridružiti klubu, mora potpisati kodeks ponašanja, kojim se obvezuje na primjereno ponašanje u prometu, odnosno na pridržavanje prometnih propisa. U slu aju kršenja kodeksa, lan dobije opomenu, a ako nastavi s time, biva izba en iz kluba. No, to je rijetkost. Najve i dio prometnih prekršitelja i stradalih uz nesre ama nisu lanovi ni jednog motokluba, ve "solo“ voza i – rekli su nam motociklisti. (Velimir Kelkedi)

Motociklisti – policajci, uz redovnu službu, odra uju svaki tjedan i trening vožnje na poligonu u Pribislavcu

CRNA KRONIKA

Pala niz stube i nekoliko sati kasnije preminula 85-godišnja žena iz Male Subotice preminula je 26. ožujka u Županijskoj bolnici akovec, nakon što je isti dan, nekoliko sati ranije, pala niz stube gospodarske zgrade na svojem dvorištu u Glavnoj ulici u Maloj Subotici. - Ženi je prijepodne pozlilo, zbog ega je izgubila ravnotežu i pala na tlo. Pružena joj je lije ni ka pomo te je utvr eno da se teško ozlijedila, pa je zadržana na Odjelu intenzivne njege. No, od zadobivenih ozljeda u 18.05 sati preminula je, kažu u PUM-u. (vk)

Romi iz Piškorovca prebili muškarca koji je pokušao obraniti konobaricu Dvojica Roma iz Piškorovca, 23-godišnjak i 31-godišnjak, u subotu nave er istukli su 44-godišnjeg muškaraca iz Palinovca. Borave i u ka i u u Palinovcu, jedan od nasilnika razbio je dvije aše, a nakon toga je ošamario konobaricu. 44-godišnjak pokušao ju je zaštititi te je udario jednog od izgrednika. Tada je dvojac pozvao 44-godišnjaka da iza e van kako

bi se obra unali. Oborili su ga na tlo te ga izudarali rukama i nogama, navodi policija. Zbog teških tjelesnih ozljeda muškarac je zadržan na bolni kome lije enju. Policija ga je i alkotestirala, izmjerivši mu 1,05 promila. U službenom izvješ u ne navodi se jesu li o Romi bili "pod šusom“. Sva trojica sudionika tu njave bit e prijavljena zbog narušavanja javnog reda i mira. (vk)

“Mladice” se potukle zbog de ka U no i sa subote na nedjelju gosti ugostiteljskog objekta u Ulici dr. Ivana Novaka u akovcu svjedo ili su nesvakidašnjem sukobu. Zbog de ka, na kojeg su obje bacile oko, potukle su se 18-godišnjakinja i 17-godišnjakinja. Sva u je potaknula mla a djevojka koja je u više

navrata, kada su se mimoilazile, svoju suparnicu gurnula laktom. To je 18-godišnjakinji u jednom trenutku dozlogrdilo te je 17-godišnjakinju opalila šakom u nos. Obje su bile pijane. Policija je 18-godišnjakinji izmjerila 1,58 promila, a mla oj djevojci 1,29. (vk)

U enik na praksi ozlijedio prste Tijekom obavljanja prakti nog dijela nastave u radionici srednje škole u Športskoj ulici u akovcu, u utorak se teško ozlijedio 17-godišnji u enik. Rade i na kružnoj pili, zadobio je povrede prstiju šake, te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teže tjelesne ozljede, zbog ega je podvrgnut kirurškom zahvatu. Na mjesto doga aja izašao je inspektor zaštite na radu, a o doga aju slijedi posebno izvješ e Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

6. travnja 2012.

ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho stao na stranu nedo

Ho e li župan za, ne daj Bo PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Situacija oko funkcioniranja hitne pomo i na podru ju Me imurske županije ve tre i tjedan ne daje odgovor na pitanje zašto Grad Mursko Središ e s okolnim op inama ne može dobiti jednaku razinu i dostupnost zdravstvene zaštite kao ostatak Me imurske županije. Naprosto nema uvjerljivog argumenta zašto se na tom podru ju u funkcioniranju hitne vra amo nekoliko desetlje a unatrag i podru je Grada Mursko Središ e s okolicom s 25 tisu a stanovnika ostavljamo na pripravnosti 3 lije nika obiteljske medicine, bez punkta hitne pomo i kakav ima ostatak Me imurja. Tako se prošli tjedan oglasio i gradona elnik Murskog Središ a, uz podršku na elnika susjednih op ina, sazivanjem konferencije za novinare, a potom i pismom Ministarstvu zdravlja, upozoravaju i da e tražiti suradnju s hitnom pomo i iz susjedne Lendave ne riješi li se problem hitne pomo i za ove me imurske pograni ne op ine koje grani e sa Slovenijom. Nije dugo trebalo na reakciju iz Županije u vidu priop enja iz Ureda župana, koje je potpisao pro elnik Upravnog odjela David Vugrinec, a u kojem se optužuju mediji da u posljednje vrijeme stvaraju nepotpunu i neto nu sliku u javnosti. Me utim, iz teksta koji je odaslan medijima nema razlike u informacijama koje daje Županija i koje smo mi objavili, ve samo u interpretaciji. Radi se o tome da županijska vlast ne priznaje sporne situacije u funkcioniranju hitne. Za županijsku vlast nije sporno to što je po reformi hitne pomo i Mursko Središ e s okolicom ostalo na pripravnosti. Dakle, vlast i župan Me imurske županije ne vide ništa sporno što 25 tisu a ljudi iz jednog kraja Me imurja dobiva niži standard dostupnosti hitne od ostatka Me imurja. Me imurska županija kao osniva zdravstvenih ustanova i župan Perho o ito takvu refor-

mu podržavaju i u tome ne vide ništa sporno. Ve nam poru uju da e Hrvatski zavod za hitnu medicinu pratiti podatke o broju intervencija, vremenu u kojem se iste intervencije provode na navedenom podru ju, kao i kvaliteti hitne skrbi koja se pruža. U slu aju potrebe, predložit e se izmjene mreže hitne medicine za podru je Me imurske županije. Što to zna i? Ukoliko se i u Me imurju dogodi žrtva kao u Umagu ili na Krku, onda e se pri i izmjeni mreže? Ho e li tada župan kao najodgovornija osoba preuzeli odgovornost za, ne daj Bože, nemili doga aj? Tri lije nika iz Murskog Središ a ugovore o pripravnosti potpisali su pod prisilom, a iz priop enja je jasno navedeno da Županija vrši pritisak na njih pozivanjem da e u protivnom s njima raskinuti koncesijski ugovor. Odgovorni se s medijima i javnoš u uz to igraju gluhih telefona. Odgovorni puno govore o organizaciji hitne, ali ni rije i o tome kao e u praksi funkcionirati hitna.

Što su dobile druge županije, a što mi? Mnogo se prije uvo enja reforme potrošilo rije i u prezentiranje reforme zdravstva kako bi ona trebala izgledati u viziji. Govorilo se o tome da e ona biti dostupnija i

KONFERENCIJA za novinare povodom ukidanja djelovanja hitne medicinske službe u Murskom Sre

Ne emo "pogrebnu slu moramo u dogovore s L Žustro su središ anski lije nici dr. Biserka Gori anec i dr. Slobodan Oluji te središ anski gradona elnik Josip Dobrani , njegov zamjenik Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek te na elnik op ine Selnica An elko Kova i kritizirali odluku Ministarstva zdravlja, kao i pro elnicu UO-a za zdravstvo i socijalnu zaštitu Lidiju Bijeli , na konferenciji za novinare, povodom reorganizacije službe hitne pomo i, prema kojoj gornje Me imurje gubi dosadašnju kvalitetu hitne medicinske pomo i te ostaje na takozvanoj pripravnosti i dežu-

6. travnja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

re ene reforme hitne bivše Vlade HDZ-a i HSS-a, zanemaruju i potrebe gra ana gornjeg Me imurja

n preuzeti i odgovornost ože, nemili doga aj? Priop enje Me imurske županije u vezi s organizacijom rada Zavoda za hitnu medicinsku pomo

Susjedne i mnoge druge županije dobile su i po desetak T1 timova više nego su imale prije!?

ravnomjernije raspore ena nego do sada. E pa u raspodjeli reformskog novca i ekipa u najmanju ruku pokazalo se da su timovi hitne dijelili i po nekom drugom klju u, a ne samo po formuli koja je predo ena javnosti. Bjelovarsko - bilogorska županija, koja ima 119.743 stanovnika, dakle, nešto više stanovnika nego Me imurska županija prije reforme, imala je 5 timova T1 (lije nik, medicinski tehni ar i voza ), 5 dežurstva, 2 pripravnosti i za to osigurano 9,581.877,79 kuna. Prema prijedlogu nove mreže, ta ista županija, s brojem stanovnika kao Me imurska županija, dobila je u reformi 10 timova T1 na dva punkta, 15 timova T2 na 3 punkta, 3 dežurstva i ukidanje 2 pripravnosti. U reformi zdravstva dobili su više, 6,292.474,86 kuna, odnosno umjesto dosadašnjih 9,58 po novom 15,8 milijuna kuna za funkcioniranje hitne pomo i. Koprivni ko - križeva ka županija, umjesto dosadašnjih 10 timova T1, dobiva 15 timova T1 i 5 timova T2. Ukida 2 dosadašnja dežurstva i 1 pripravnost. Koprivni ko - križeva ka županija zasigurno nije tri puta ve a od Me imurske županije. Koprivni ko - križeva -

dosadašnjeg na ina ediš u i okolici

užbu", zar Lendavom!? ranju troje lije nika op e prakse, koji svoje ordinacije imaju u Zdravstvenoj ambulanti u Murskom Središ u. Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, rekao je kako se po tko zna koji put na djelu pokazuje ma ehinski odnos ve ine institucija prema Murskom Središ u. Gradona elnik Josip Dobrani pak je najavio traženje o itovanja Ministarstva zdravlja, pozivanje me imurskog župana Ivice Perho a u Mursko Središ e, a, kako je rekao, o ekuje i prosvjede i bunt gra ana. Ovakvu organiziranost hitne medicinske službe, prema kojoj lije nicima dr. Biserki Go-

ka županija u k upno je dobila 20 timova hitne pomo i, a Me imurska ukupno 15. Koprivni ko - križeva koj županiji ukinuta su i dežurstva i pripravnost. Mogu li to zahvaliti svom patronu, bivšem potpredsjedniku Sabora i klju nom koalicijskom partneru u bivšoj Vladi koja je krojila reformu, Josipu Friš i u? Li ko - senjska županija, istina, rijetko je naseljena, ali ima samo 53 tisu e stanovnika, ali su zato dobili u reformi 10 timova T1, 20 timova T2, 3 dežurstva i 3 pripravnosti. Ranije su imali 12 timova T1, 3 dežurstva i 3 pripravnosti. Naravno, iz županije dolazi i bivši ministar zdravstva Darko Milinovi , koji je svoje gra ane dobro zbrinuo. Dubrova ko - neretvanska županija ima 122.870 stanovnika. Umjesto dosadašnjih 6 timova T1 na jednom punktu, dobili su po novom 20 timova T1 na 4 punkta, 20 timova T2 na 4 punkta, 3 dežurstva i smanjili pripravnosti s 11 na 5 na udaljenim otocima. U reformi su dobili 11,082.443,47 kuna više. Sisa ko - moslava ka županija ima 176.765 stanovnika i dobila je, umjesto dosadašnjih 12 timova T1 na 2 punkta, 20 timova T1 na 4

ri anec i dr. Slobodanu Oluji u treba oko sat vremena od dojave do dolaska na adresu bolesnika ili stradalog, gradona elnik Dobrani nazvao je "pogrebnom službom" i rekao kako e, ako ostane ovako kako je sada, gra ani koristiti Zdravstveni dom u slovenskoj Lendavi. Negativno mišljenje o na inu organiziranja hitne medicinske pomo i ima i selni ki op inski na elnik An elko Kova i , koji upozorava kako su žitelji njegove op ine razo arani i ogor eni što su u podre enom položaju u odnosu na donje Me imurje, premda bi po zakonu svi trebali biti jednaki. Dogradona elnik Dražen Srpak pak po etak nekorektnog odnosa Ministarstva zdravlja prema ovdašnjim ljudima vidi u ne tako davnom ukidanju ambulante za va enje krvi u Murskom Središ u. (S. Mesari )

U posljednje vrijeme u medijima koji djeluju na podru ju Me imurske županije objavljeno je nekoliko informacija vezanih uz ustroj i funkcioniranje hitne medicinske pomo i, za koje smatramo da su nepotpune i stvaraju neto nu sliku u javnosti. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, na prijedlog Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prije godinu dana usvojilo je Mrežu hitne medicine za podru je cijele države, pa tako i Me imurske županije. Prema toj Mreži hitne medicine, Me imurska županija s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovara 10 timova T1, po 5 u akovcu i Prelogu, zatim 5 timova T2 u akovcu te 1 pripravnost u Murskom Središ u. T1 tim ine lije nik, medicinska sestra ili tehni ar te voza , a T2 tim medicinski tehni ar specijalist i voza . U odnosu na raniji ustroj, broj timova T1 u Me imurju s 8 je pove an na 10, uvedeno je i 5 novih T2 timova, a ukinute su pripravnosti u Prelogu i Kotoribi (u Murskom Središ u ostaje). Ukupno, sredstva koja se iz Državnog prora una godišnje izdvajaju za ovu namjenu pove ana su za preko 3 milijuna kuna. Nadalje, Zavod za hitnu medicinu MŽ dobio je i 3 nova opremljena sanitetska vozila vrijedna 1,200.000 kuna. Sanitetski prijevoz ostao je u sustavu Doma zdravlja akovec, broj ugovorenih timova s 4 je pove an na 6, za što su ugovorena dodatna nov ana sredstva. Valja napomenuti da prema tom ustroju u sustav hitne medicinske pomo i u našoj županiji ulazi 30 novih zaposlenika.

Zavod za hitnu medicinu Me imurske županije prema Zakonu morao se prijaviti na natje aj HZZO-a za ugovaranje hitne medicinske pomo i na podru ju Me imurja, a temeljem Mreže hitne medicine. Konkretno, temeljem tog ustroja u Murskom Središ u troje lije nika koji na tom podru ju obavljaju djelatnosti primarne zdravstvene zaštite moraju sklopiti ugovor o pripravnosti. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i op im aktima HZZO-a predvi a da poslove pripravnosti obavljaju ugovorni lije nici HZZO-a s tog podru ja. U slu aju odbijanja obavljanja pripravnosti, Zakon predvi a raskidanje ugovora spomenutih lije nika s HZZO-om i koncesijskog ugovora sa Županijom. Napominjem da je ovo praksa od po etka djelovanja Doma zdravlja akovec, samo su pripravnosti tada bile ugovarane za tri lokacije (Prelog, Kotoriba i Mursko Središ e). Ina e, po etkom godine Ministarstvu zdravlja upu en je prijedlog da se proširi Mreža hitne medicine tako da se uvedu timovi T1 i u Murskom Središ u. Kako stoji u dopisu, koji su poslali Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine Me imurske županije, Hrvatski zavod za hitnu medicinu pratit e podatke o broju intervencija, vremenu u kojem se iste intervencije provode na navedenom podru ju, kao i kvaliteti hitne skrbi koja se pruža. U slu aju potrebe, predložit e se izmjene Mreže hitne medicine za podru je Me imurske županije, spoji u priop enju iz Me imurske županije, koje je odaslao David Vugrinec, pro elnik UO-a za poslove župana.

punkta, 10 timova T2 na 2 punkta. Dosadašnjih 6 dežurstva smanjili su na 4, a 2 pripravnosti smanjili na 1. U reformi zdravstva dobili su 6,041.781,33 kune više. Što se iz toga da zaklju iti, da se odlu ivalo i po drugim, politi kim, a ne samo stru nim klju evima. Je li razlog tomu što se one koji su slabije funkcionirali ranije niveliralo s onima koji su radili bolje? Me imurske op ine uz granicu sa Slovenijom vra ene su na stanje od prije trideset ili etrdeset godina, kada

je lije nik no u zbog pripravnosti spavao na jedno oko u ambulanti, a danju radio s dnevnim pacijentima. Može li lije nik biti, nakon svake tre e no i koja se spava na jedno oko zbog pripravnosti, oran za posao kao i onaj koji radi bez pripravnosti? Umor pove ava mogu nost pogrešaka, valjda je to svakome jasno. Nikakav novac umor i vjerojatnost pove anja grešaka ne može otkloniti. emu onda gra ane uvjeravati da su reformom hitne dobili više?

GRAD M. Središ e Ministarstvu zdravlja poslao dopis

VMO Križovec poslao novi apel Me imurskim vodama za odgodu odluke

Mjesni vodovod u funkciji još samo do 1. svibnja!? Vije e Mjesnog odbora Križovec uputilo je apel i zamolbu gradona elniku Murskog Središ a Josipu Dobrani u i direktoru Me imurskih voda Josipu Zor ecu da odgode zatvaranje mjesnog vodovoda u Križovcu. Naime, prema naputku Hrvatskih voda, stari mjesni vodovod u Križovcu treba biti zatvoren do 1. svibnja ove godine. VMO svoj apel temelji na lošem ekonomskom stanju mještana, kojima bi zatvaranje mjesnog vodovoda i priklju enje na novi javni (gradski) vodovod prouzro ilo velike troškove, koje nisu u

stanju podmiriti. lanovi VMO-a u apelu se obvezuju da e mještane poticati na priklju enje na javni (gradski) vodovod, kako bi on ekonomski bio isplativ. Ljudi u Križovcu ogor eni su zbog najave zatvaranja njihovog vodovoda u kojemu, po njihovim tvrdnjama, te e ista i zdrava voda, dok nadležne službe i Me imurske vode imaju druge pokazatelje. Sli no kao i u Hlapi ini. Za 14. travnja VMO priprema veliku radnu akciju, kojoj prethodi paljenje vuzmenke u subotu 7. travnja od 19 sati. (sm)

Križov ani i dalje tvrde da je voda u njihovom mjesnom vodovodu zdrava, dok nadležne službe tvrde suprotno, tako da bi od 1. svibnja u funkciji trebao biti samo gradski vodovod

OP INA Štrigova

Poskupljuje Problem hitne pred odvoz sme a ministrom Ostoji em Nakon što su održali konferenciju za novinare, te se usuglasili u stavovima i gledanju na problematiku, gradona elnik Grada Mursko Središ e Josip Dobrani te na elnici op ine Selnica i Sveti Martin na Muri An elko Kova i i Franjo Makovec uputili su Ministarstvu zdravlja zamolbu za rješenje problema hitne medicinske pomo i u Murskom Središ u. U zamolbi elni ljudi gornjeg dijela Me imurja navode sve poteško e koje nastaju ukidanjem dosadašnjeg na ina dje-

lovanja hitne medicinske pomo i i nelogi nosti postavljanjem troje lije nika u pripravnost za intervencije. Od Ministarstva, odnosno ministra Rajka Ostoji a traže da gra ani s podru ja ovog dijela Me imurja imaju jednaka prava kao gra ani akovca i Preloga, odnosno srednjeg i donjeg Me imurja. Preslika zamolbe poslana je i me imurskom županu Ivici Perho u te županijskom Upravnom odjelu za zdravstvo. Od svih se traži hitno i kvalitetno rješenje ovog problema. (sm)

Na svojoj 19. sjednici Op insko vije e Štrigova donijelo je odluku o pove anju vlastitog udjela u su inanciranju boravka djece u dje jim vrti ima i jaslicama. Od sada e obitelj koja ima u vrti u ili jaslicama drugo dijete dobivati 100 kuna, za tre e dijete 150 kuna, te za samohrane majke ili o eve 100 kuna. Ovaj dodatak nadopunjuje postoje ih 500 kuna, s koliko je Op ina do sada sudjelovala u su inanciranju.

Na podru ju op ine Štrigova postoji samo jedan dje ji vrti i jedne jaslice, koje polazi etrdesetak djece. Zbog prakti nih razloga, uslugama vrti a izvan op ine Štrigova koristi se nekoliko obitelji. Vije e je prihvatilo godišnje izvješ e o izvršenju prora una za 2011. godinu u iznosu od 2,336.853 kune, što je 95 posto od planiranog iznosa, te je odobrilo pove anje cijene skupljanja i odvoza sme a i otpada, zbog pove anja PDV-a.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

IZGRADNJA SRC-a “Trate” u Nedeliš u u punom jeku

Centar za javne, kulturne i društvene potrebe trebao bi biti dovršen do kraja listopada, a možda i ranije

OP INA STRAHONINEC

Radovi na Centru za javne, kulturne i društvene potrebe teku punom parom Po etkom studenog u Strahonincu je zapo ela izgradnja Centra za javne, kulturne i društvene potrebe, u koji e biti smještena i Op ina. Naime, stara zgrada Društvenog doma, u kojoj je bilo i sjedište op inskog poglavarstva, u potpunosti je srušena, kao i susjedni vatrogasni dom. Radi se o investiciji u vrijednosti oko sedam milijuna kuna, kazala je Sanja Krištofi , op inska na elnica. - Još 2009. godine potpisali smo ugovor s Ministarstvom obnove i regionalnog razvitka o projektu izgradnje Centra za javne, kulturne i društvene potrebe, u kojem Ministarstvo sudjeluje s etrdeset posto svojih sredstava, odnosno s oko tri milijuna, dok e ostatak od etiri milijuna kuna biti namaknuto iz sredstava same Op ine, dodaje Krištofi . S obzirom na to da u financiranju izgradnje sudjeluje s ve im postotkom,

Op ina je bila ta koja je ovu godinu raspisala i natje aj. Nakon provedene javne nabave, kao izvo a radova izabrano je akove ko poduze e "Team". Krajnji rok planirane gradnje je kraj desetog mjeseca, s time da se radovi možda završe i ranije. Budu i da se svaku srijedu na sastanku izme u izvo a a i na elnice utvr uje stanje izvo enja radova po etapama, nekakvih velikih nepoznanica ili problema u procesu gradnje nema. U budu em Centru nalazit e se op inske prostorije, odnosno prostorije Jedinstvenoga upravnog odjela, one namijenjene udrugama koje djeluju na podru ju op ine, velika in ormati ka u ionica, zatim višenamjenska dvorana za održavanje raznih mani estacija, a u samom sklopu, odnosno uz sam Centar, bit e izgra en i novi dom za strahoninske dobrovoljne vatrogasce. Uz izgradnju novog

Centra za javne, kulturne i društvene potrebe, i dalje se potencira i projekt izgradnje školske sportske dvorane, koja bi zapravo trebala biti investicija osniva a škole, a to je Županija, kazala je Krištofi . - Svi napori se, kazala je na elnica Krištofi , ulažu i u po etak izgradnje školske sportske dvorane OŠ Strahoninec. Taj je projekt sa svom potrebnom dokumentacijom bio kandidiran u nekoliko ministarstava i programa investicijskih banaka. No, lista projekata rangirana u programu CEB 7, gdje se upravo projekt izgradnje dvorane u Strahonincu nalazio me u prioritetima, na žalost je ukinuti, pa se sada razmatraju novi modeli izgradnje putem Javno - privatnog partnerstva, kao i neki drugi modeli sudjelovanja i sufinanciranja u izgradnji sportske dvorane. (so)

Ako travnjak bude u redu, NK Nedeliš e ve ujesen ne e bit podstanar PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Usprkos teškim vremenima, u Me imurju se grade ak dva reprezentativna sportsko - rekreacijska objekta. Jedan u Prelogu privatnom inicijativom, a drugi u Nedeliš u na osnovu dogovora i ugovora koji je Op ina sklopila s NK Nedeliš em nakon ustupanja njihovoga nogometnog terena još prije nekoliko godina. U nedostatku investicija, odnosno posla za gra evinare, svaki posao dobro do e.

Posjetili smo gradilište novog SRC-a "Trate" u Nedeliš u, u kojem se uvelike odvijaju gra evinski radovi. - Ukoliko se sve bude odvijalo prema planu, ve u mjesecu kolovozu nogometaši e mo i isprobati travnjak novog stadiona koji ni e na podru ju Trata u Nedeliš u. Radovi na toj velikoj investiciji napreduju dobro. Tribine su sazidane, a Op i-

Op inski na elnik Horvat: - Premda je recesija, kasnimo ve tri godine, to smo dužni klubu (najstarijem u Nedeliš u), koji je ustupio svoje igralište za potrebe izgradnje SGC-a "Aton"

na Nedeliš e uskoro bi trebala osigurati potreban priklju ak na komunalnu in rastrukturu. Posebice je trenutno važna voda. Zbog suše, travnjak e se mo i zasijati tek kad bude mogu e njegovo zalijevanje, rekli su nam predstavnici izvo a a.

Investicija u prvoj fazi vrijedna oko deset milijuna kuna Izgradnja prve aze velikoga sportsko - rekreativnog centra u Nedeliš u po ela je prošlu jesen. Rije je o investiciji ukupne

ZAHVALJUJU I privatnoj inicijativi, Mali Mihaljevec, Me imurska županija i regija dobivaju izuzetno vrijedan turisti ko - ugostiteljski kompleks, koji su prepoznale Hrvatska i Europa

VRIJED

Gradi se seoski turizam vrijedan 1,2 milijuna eura PRIBISLAVEC

Definirane lokacije za potencijalne bioelektrane U mnogim našim sredinama sve više doma ih, ali i stranih, investitora iskazuje interes za izgradnju bioelektrana i drugih oblika proizvodnje alternativne energije. Tako je i Op insko vije e Pribislavec na svojoj posljednjoj sjednici donijelo odluku kojom se reguliraju pitanja vezana uz spomenuto podru je. Njome je odre eno da se bioelektrana ili drugi sli ni pogon može graditi na jugoisto nom dijelu

bivšega vojnog poligona te na podru ju isto no od mjesnog ribnjaka. U odluci se navodi i da Op ina, osim sudjelovanja u osiguranju zemljišta te podrške pri isho enju potrebne prostorno - planske dokumentacije, nije u mogu nosti na sebe preuzeti eventualne druge financijske obveze. Za pregovore s potencijalnim investitorima zadužena je na elnica Višnja Iva i , odnosno Jedinstveni upravni odjel

Op ine. Vije e je usvojilo i odluku o nabavi kombi vozila za prijevoz vatrogasaca lokalnog DVD-a. Kako je re eno na sjednici, okvirna cijena je tinijih kombija na tržištu je 180.000 kuna. Od tog iznosa, 15.000 kuna trebala bi osigurati Vatrogasna zajednica Me imurske županije, dok e preostalo iz svog prora una izdvojiti Op ina. Slijedi postupak javne nabave. (vk)

Najve i, najljepši te izgra en od najkvalitetnije drvene gra e, seoski turizam u ovom dijelu Europe iz dana u dan izrasta u Malom Mihaljevcu, to nije, u njegovom najljepšem dijelu, gdje se dodiruju pitomi brežuljci prekriveni bjelogori nom i borovom šumom i spajaju u jednu cjelinu, na kojoj e biti ispri ane najljepše bajke sa zidina svetojurjevske crkve i staroga župnog dvora. Bajke o vilama i vilenjacima, o bajkovitom i tajanstvenom bunaru bit e na meniju kada objekt bude dovršen, a o ekuje se da prvi dio bude gotov do po etka ljeta. Izvan naselja u gotovo nedirnutoj prirodi, stoti-

njak metara od ku a i nogometnog igrališta, OPG Juras gradi velebni objekt seoskog turizma, koji se ukupnim sa-

Vlasnik Nikola Juras vjeruje da je ulaganje u ruralni turizam prava stvar i dobra odluka

držajima prostire na 15 hektara privatnog posjeda i koji e u kona nici stajati oko 1,2 milijuna eura. Projekt je prošlu godinu kandidiran na EU IPARD - Mjera 302, za razvoj ruralnog turizma, kao jedini iz Me imurske županije koji je prošao EU natje aj. Projekt su kao odli nu investiciju u razvoj ruralnog turizma prepoznali EU, HBOR, Ministarstvo turizma, Hrvatska turisti ka zajednica, Turisti ka zajednica Me imurske županije, Me imurska županija i Op ina Sveti Juraj na Bregu, te ga u okvirima svojih mogu nosti i kompetencija i pomažu.

6. travnja 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UDRUGA dragovoljaca i veterana Domovinskog rata M. Subotica

Još jedna uspješna godina puna razli itih aktivnosti

ti Izgradnja SRC-a “Trate” u Nedeliš u u punom je jeku, a kako bi zaposlio kapacitete, akove ki Team kao izvo a radova s Op inom je sklopio ugovor o pla anju na etiri godine – bez kamata

vrijednosti 9,300.000 kuna, u što nije uklju en PDV. Njome je, na podru ju preko potoka Trnava, nedaleko od SGC-a "Aton“ i dvorane MESAP-a, obuhva ena izgradnja objekta za potrebe Nogometnog kluba Nedeliš e sa stadionom i tribinama. - Premda je recesija, kasnimo ve tri godine, to smo dužni klubu (najstarijem u Nedeliš u), koji je ustupio svoje igralište za potrebe izgradnje SGC-a 'Aton', kaže na elnik Nedeliš a Mladen Horvat. Sam stadion na dvije e strane imati tribine s ukupno 800 mjesta i natkriveni dio. Uredit e se igralište standardnih dimenzija uz prirodnu travu. Okolo

e biti nasip. Objekt e biti dug oko 75 metara i širine 20 metara, uz prostran hodnik u kojem e zimi mo i vježbati atleti ari. Sadržavat e i kafi , prostore za novinare te druge prate e sadržaje. Sve ostalo trebalo bi biti realizirano u drugoj azi, a to su vanjski atletski tereni,

NJA A G A L U DNA Projekt je prošlu godinu kandidiran na EU IPARD - Mjera 302 za razvoj ruralnog turizma, i jedini je projekt iz Me imurske županije koji je prošao EU natje aj

Središnji su objekti restoran i deset soba za smještaj gostiju i oni se grade u dvije aze.

Otvorenje prvog dijela u lipnju - Ovog trenutka intenzivno se radi na do-

stolni tenis, pomo no igralište s atletskom stazom.

Nositelj investicije: op inska tvrtka "Nekretnine Nedeliš e" Kako bi se realizirao zahtjevan projekt, Op ina Ne-

vršenju restorana, te pomo nih objekta, teniskih terena, dje jeg igrališta, jahališta i šetnice, što je prva aza izgradnje i koja treba biti dovršena u lipnju ove godine, govori Nikola Juras, vlasnik i glavni investitor. Ogromno zdanje gradi se od vrhunskoga jelinog i smrekovog drva

deliš e osnovala je tvrtku "Nekretnine Nedeliš e", koja je nositelj investicije. Izvo a radova je akove ka tvrtka "Team", s kojom je dogovoreno odgo eno pla anje na etiri godine - bez kamata. Op ina je ina e posljednjih godina za potrebe NK Nedeliš a izdvajala nešto više novca nego prijašnjih (primjerice, 250.000 kuna u 2011. godini), što predstavlja i svojevrsno obešte enje jer klub nema svoj teren pa ne može ni ostvarivati vlastite prihode. No, nedeliš anski nogometaši i drugi sportaši, kao i ljubitelji sporta, uskoro e opet mo i u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu uživati u vlastitom mjestu.

- U drugoj azi izgradit e se deset vrhunski opremljenih soba, te u nastavku skijalište, avanturisti ki park i prate i objekti te nadopuna ve postoje ih objekata, poglavito ran a s konjima i konjušnicama, najavljuje mladi Juras, uvjeren da radi dobar projekt u kojem e posao na i vrhunski kuhari i konobari, te animatori i zabavlja i. Nikola Juras je zaljubljenik u prirodu i životinjski svijet, apsolvent je na studiju lovstva i zaštite prirode i desetak godina bavi se poljoprivredom i turizmom. Ispitivanje tržišta te vlastito iskustvo govore mu da je ulaganje u ruralni turizam isplativa i dobra odluka. Kao što je i dobra odluka da se kod gradnje, kojoj je nositelj tvrtka "Tekeli - projekt inženjering" iz Murskog Središ a, sa uvaju sva postoje a prirodna bogatstva u ovom kutku malog Me imurja, koje postaje sve zna ajnija destinacija na svjetskoj turisti koj karti.

Svoj izborni sabor održali su prošlu subotu u Domu kulture u Maloj Subotici lanovi UDVDR-a ogranka op ine Mala Subotica. Za predsjednika je tako ponovno jednoglasno, na etverogodišnji mandat, izabran Josip Hali , dok su novi lanovi Središnjeg odbora Dragutin Mesari , Marijan Cerovec, Ivica Fabijani , Franjo Vugrinec, Josip Kocijan, Ivan Švenda i Zvonko Mati . lanovi Nadzornog odbora u novom e etverogodišnjem mandatu biti Dragutin Martan, Darko Ciglar i Ivan Lovren i , dok su pak u Sud asti izabrani Dragutin Juras, Radi Vržina, Drago i Ivan Puklek. Stari novi predsjednik u svojem je izvješ u nabrojio sve ono u

što je udruga tijekom prošle godine bila uklju ena. Tako su suboti ki ratni veterani sudjelovali kao osiguranje boži nog sajma, sudjelovali su na Sobo kom ašjeku, Danima kruha i mnogim drugim doga ajima. Od samih akcija Udruge treba spomenuti organizaciju in ormati kog te aja za lanove udruge, odlazak u Vukovar, kao i stalnu skrb o bolesnim lanovima, te polaganje svije a i vijenaca u spomen poginulim i umrlim braniteljima. Saboru su se, uz brojne predstavnike gostuju ih udruga, obratili i predsjednik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani te predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic. (so)

PALOVEC

Održana godišnja skupština umirovljeni ke udruge Udruga umirovljenika, podružnica Palovec, održala je redovnu godišnju skupštinu. U prepunom društvenom domu u Palovcu okupili su se predstavnici lokalne vlasti i ostalih udruga s podru ja mjesta, a skupštini je prisustvovao i Franjo Kravarš an, predsjednik Udruga umirovljenika Me imurske županije. Skupštinu je vodio predsjednik udruge Blaž Kolari , a financijska izvješ a iznijela je Rozina Horvat. Aktivnosti koje su održali tijekom prošle godine bile su: ubiranje lanarine, druženje u kavanama: K Jeleni, Šte ova klet, Lord i Royal, posjetili su podravsko mjesto Hlebine i razgledali djela hrvatskih slikara naive, od kojih je najpoznatiji Ivan Generali . Udruga je hodo astila i u Mariju Bistricu i u povratku posjetila Stubi ke toplice. Tradicionalno su organizirali druženje za bake, djedove i unuke u Toplicama Sveti Martin, a još su posjetili i Banovce u Republici Sloveniji. Sudjelovali su i u obilježavanju 50. i 60. godišnjice braka svojih lanova, koje se održalo u kavani "K Jeleni", a sudjelovao je i varaž-

dinski biskup Josip Mrzljak. Organizirali su i sportsko druženje pet podružnica udruga, na kojima su sudjelovali Belica, akovec, Nedeliš e, Strahoninec i Palovec. Posjetili su i svoje starije i bolesne lanove i darivali ih prigodnim poklonima. Svaku godinu poklonima daruju i lanove koji te godine navrše 80 godina starosti. Trenutno udruga broji 427 lanova, 12 lanova je preminulo, a u lanilo su se nova 42 lana. Udruga je prošlu godinu primila donaciju Op ine Mala Subotica u iznosu od 1.500 kuna, a ove im je godine obe ano 2.500 kuna. Apeliraju na lanove da se dodatno aktiviraju u radu udruge. Poslovali su u skladu sa svojim mogu nostima, a negativno stanje na ra unu za njih je nepoznat pojam. Predsjednik Udruge umirovljenika Me imurja Franjo Kravarš an istaknuo je da udruga prošlu godinu nije dobila ni jednu kunu od Županije, a ovu godinu e dobiti 25.000 kuna, ako e biti novca. Za ovu godinu planiraju sli ne aktivnosti kao i prošlu godinu, a sve planu i mogu nostima. (zm)

Kroz Međimurje

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KONSTITUIRANJE Op inskog vije a u Gori anu tek nakon Uskrsa

Moralna opcija Hrasta na ispitu politi ke savjesti PIŠU: JOSIP ŠIMUNKO, ALEN FUŠ Još nije poznat datum konstituiranja Op inskog vije a Gori an, a mnogo toga ovisi i o dogovorima stranaka. Najviše zadovoljstva izbornim rezultatima iskazuje koalicija koju vodi SDP. Na elnik Mario Mohari kaže: - Izuzetno smo zadovoljni rezultatima izbora, falila su nam samo tri glasa da uz pomo HNS-a osvojimo apsolutnu ve inu u Vije u, no odlu io je slabiji odaziv i pitanje sre e. S obzirom na to koliko je bilo kritika na naš rad i koliko 'olajavanja', to je super rezultat. Osim toga, pokazalo se da smo duplo ja i nego HDZ po broju glasa a koji su nam dali svoj glas, kaže Mohari , potvr uju i da razgovori o postizbornim koalicijama još nisu završeni. Kad je rije o prevlasti u budu em Op inskom vije u, jasno je da s jedne strane stoje koalicija SDP i HNS - HSU, a s druge strane stola HDZ i Nezavisna lista. O prevlasti u Op inskom vije u odlu it e mlada politi ka stranka Hrvatski rast – Hrast. No, kako god bilo odlu eno, u Gori anu e i dalje biti nestabilna vlast, pogotovo ako se zna da novi lokalni izbori slijede za godinu dana, koji e opet imati svoju dinamiku i mogu a iznena enja.

Novi ljudi koji se do sada nisu aktivno bavili politikom Osim toga, za godinu dana Hrast ne e više biti iznena enje na izborima, ve politi ka injenica, što tako er može na svoj na in utjecati na rezultate. Hrast je nova stranka koja ve im dijelom obuhva a mlade ljude koji se do sada nisu bavili politikom, što je prednost, ali i nedostatak. lanovi su izabrali Vije e ogranka, koje se sastoji od pet lanova, te koordinatoricu ogranka, ur icu Katanec. Me u to kama dnevnog reda bila je i organizacija javne tribine u Gori anu, koja je održana u subotu 17. ožujka, u prostorijama Društvenog doma Gori an. Na tribini su se okupili svi lanovi, simpatizeri i podupiratelji Hrasta iz Gori ana, Preloga i akovca. Tom su prigodom predstavljeni njihovi ciljevi, program i kandidati iz Gori ana za predstoje e lokalne izbore. Gosti tribine pod nazivom "Novi ljudi za kvalitetniji život u Gori anu" bili su Željka Marki , predsjednica stranke, Hrvoje Hitrec, lan Velikog vije a Hrasta, i mladi podupiratelji iz Zagreba. Hrast je mlada politi ka stranka s elementima

Dragutin Glavina: - Pedeset posto prošlogodišnjeg prora una uloženo je u kapitalne investicije, a s takvom politikom nastavlja se i u ovoj godini. Me u najzna ajnijim projektima je obnova bivše zgrade Gradske uprave u Glavnoj 33, rekao je gradona elnik Dragutin Glavina na temu gradskih financija

pokreta, koja nudi nove demokratske standarde i nove ljude, neoptere ene praksom politike starog kova.

Najvažnije – unaprijediti kvalitetu života u Gori anu Mještani Gori ana na izborima 25. ožujka imali su priliku izabrati mlade ljude koji se do sada nisu aktivno bavili politikom, koji su spremni nesebi no ponuditi svoju sposobnost, odgovornost, iskustvo i znanje unutar katoli kih i iskonskih ljudskih vrijednosti. U gori anskom ogranku Hrasta odlu ili su doprinijeti konstruktivnom dijalogu koji e Gori an pokrenuti iz stagnacijske to ke. - Nudimo zajedništvo razumnih ideja, neokaljanu politi ku aktivnost, bez osobnih interesa, i podršku svima koji žele unaprijediti kvalitetu života u Gori anu, bez obzira na strana ka opredjeljenja. Ponekad su za pozitivne promjene potrebni samo dobra volja i poštenje, a mi smo dosadašnjim privatnim životima dokazali da upravo to i imamo, kaže Robert Katanec, nositelj liste Hrasta u Gori anu. Problem Hrasta kao politi ke opcije ti e se ponajprije samog svjetonazora, naime, gdje e završiti ideologija, a gdje zapo eti politi ka praksa. Osim toga, ne treba zaboraviti da su gotovo sve stranke koje su nastale u Hrvatskoj uz ostalo nudile neokaljanu politi ku prošlost, doduše, na razli ite na ine. Zbog toga je osnovni problem Hrasta to što za godinu dana više ne e biti nevinašce u tvrdoj i "pokvarenoj" politici, ve samo jedan od sudionika politi ke igre. Prakti ni problem odluke u Gori anu, kojoj e se opciji prikloniti, vezuje se pak uz injenicu da e izgubiti dio glasova na budu im izborima samo zato što se priklonio jednoj ili drugoj politi koj opciji, a jednoj ili drugoj e se morati prikloniti jer drugog rješenja nema. Drugim rije ima, Hrast e veoma teško zadržati svoj "neutralan" stav, bore i se za kvalitetu života u Gori anu, tako da se ve sad nalazi u politi kom procijepu vode ih stranaka. Upravo zbog toga Hrast sad ne bi trebao posustati, ve se izboriti za što samostalnije djelovanje. Dogodio se ipak odre eni pomak. Ukoliko politi ke stranke druga ije ne odlu e, novi sastav Op inskog vije a znatno se po imenima razlikuje od starog, pa bi to trebao biti napredak za Gori an.

GRADSKO VIJE E Prelog stavilo “to ku na i“ na prošlogodišnje financije

Ve i broj nezaposlenih na podru ju Grada smanjio je i gradske prihode Dobravsko jezero trebalo bi se zvati – Preloško jezero Zanimljiv prijedlog u aktualnom satu sjednice iznio je vije nik Zdravko Repalust. On bi da se akumulacijsko jezero HE Dubrava, koje se ina e katastarski ve im dijelom nalazi na podru ju Preloga, preimenuje iz Dubravskog u Preloško jezero. Repalust je ujedno izrazio žaljenje za “starom Dravom“ te ukazao na injenicu što Prelog od jezera ubire samo prostornu rentu. Pa ako ve imamo to jezero, neka barem nosi ime našeg grada, zaklju io je. - I Dubravsko je lijepo ime, no jezero se zaslužuje zva Preloškim, složio se gradona elnik Glavina. Nije rekao ho e li po tom pitanju u dogledno vrijeme poduze odre ene korake. U Donjoj Dubravi o inicija vi Preloga sad šute.

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Grad Prelog prošlu je inancijsku godinu završio s neznatnim minusom na ra unu od 35.194 kune, no, zahvaljuju i višku prenesenom iz prethodnih godina od 39.869 kuna, ukupan rezultat je pozitivan. Odluku o izvršenju prošlogodišnjeg prora una Gradsko vije e na svojoj je 18. sjednici, održanoj prošli etvrtak, prihvatilo jednoglasno. Ukupni prihodi Grada ina e su iznosili 19,312.635, a rashodi 19,347.829 kuna. Komentiraju i stanje u Gradu, te ujedno podnose i izvješ e o svom radu, gradona elnik Dragutin Glavina kazao je kako je prošlu godinu obilježila kriza koja se najviše o ituje u smanjenju prora unskih prihoda te pove anju broja nezaposlenih. Za ilustraciju, u Prelogu je na kraju 2008. godine bilo 237, a 2011. godine 409

nezaposlenih osoba. Kao što je poznato, gradska ili op inska kasa najviše se puni iz dijela poreza na dohodak zaposlenih gra ana grada ili op ine koji imaju prijavljeno u istome i prebivalište, bez obzira u kojoj tvrtki ili nekoj drugoj instituciji rade. - Bit e teško, no zajedni kim snagama sve je mogu e, poru io je u svojem stilu prvi ovjek Grada Preloga. Podsjetio je kako je, kao i ranijih godina, 50 posto prošlogodišnjeg prora una uloženo u kapitalne investicije, a s takvom politikom nastavlja se i u ovoj godini. Me u najzna ajnijim projektima je obnova bivše zgrade Gradske uprave u Glavnoj 33, o emu smo ve pisali.

Spremni za gradnju alternativnih energana Vije nici su jednoglasno i bez rasprave podržali i odluku o tre im izmjenama i dopuna-

ma prostornog plana ure enja Grada, koje se odnose na ciljanu izmjenu trase sjeverne obilaznice Grada, kao i na utvr ivanje uvjeta za nekonvencionalne energane. Izmjene je na sjednici pojasnila arhitektica Vesna Makovec, kazavši kako e budu a obilaznica Preloga zbog pojedinih zahtjeva Mjesnog odbora Cirkovljan biti izgra ena nešto sjevernije od prvo zamišljene trase. Kada pak je rije o energanama, Makovec je podsjetila na propis Ministarstva poljoprivrede, prema kojem se one ne smiju graditi na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu. Kako takvog na podru ju Preloga ima mnogo, za eventualnu gradnju bio, solarnih ili drugih elektrana preostat e relativno sku en prostor, i to u gospodarskim zonama, na krovovima ve postoje ih objekata ili u obliku nadstrešnica na parkiralištima.

PRELOG

Izašao novi Pika U gradskoj kavani "Lovac" u Prelogu predstavljen je etrnaesti broj jednog od rijetkih humoristi no - satiri kog lista u Hrvatskoj, Pika a. I novo izdanje pripremili su Ve ernjakov novinar, Preložanin Ivica Beti, u funkciji glavnog urednika te gra i ki urednici Maja i Stjepan Naran a, uz brojne suradnike.

Novi broj Pika a u rukama voditelja promocije Željka Soka a

Zbog velikog interesa, koji je vladao prethodnih godina, Pika je sada tiskan u 1.500 primjeraka. Promocija u petak bila je ponovno i prigoda da se na jednom mjestu okupe nekadašnji i sadašnji suradnici Pika a te se uz komentar aktualnosti prisjete i nekih prošlih vremena. - Prvi Pika objavljen je još davne 1939. godine. No, ve nakon dva izašla broja, zbog tematike i na ina pisanja, tadašnje ga vlasti zabranjuju. 50-ih godina prošlog stolje a ponovno je zaživio, ali iz istih razloga opet prestaje izlaziti. 90-ih godina nekoliko entuzijasta još jednom pokre e list, me utim, izlaženje je ubrzo obustavljeno, jer nije bilo zainteresiranih autora. U novije doba, sada "živi“ ve nekoliko godina. Mislim da

Dvojac Beti - Naran a koji ure uje Pika uz brojne autore - suradnike

je Pika jedini preostali asopis te vrste u Hrvatskoj, u Koprivnici je nekada izlazio Feferon, a u Splitu Berekin, kaže (kako ga Pika naziva) neodgovorni urednik Beti. Gradona elnik Preloga Dragutin Glavina estitao je autorima i poru io da e, dokle god je on gradona elnik, Pika izlaziti kao dio bogate preloške

kulture. estitke je uputio Danijel Režek, jedan od uzvanika na promociji Pika a. Velik doprinos Pika u dalo je desetak autora tekstova i petnaestak karikaturista iz Hrvatske i inozemstva. Autori pišu i crtaju besplatno, bez naknade, a troškove gra i ke obrade i tiska pokriva Grad Prelog kao izdava . (Velimir Kelkedi)

6. travnja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INFORMATIVNO glasilo Op ine Kotoriba etvrt stolje a u službi informiranja

Obilježena dvadeset peta godišnjica izlaženja Kotoripskog vjesnika Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec u prostorijama Knjižnice i itaonice priredio je prigodnu sve anost povodom dvadeset i pet godina kontinuiranog izdavanja op inskog informativnog glasila Kotoripskog vjesnika, na koju su bili pozvani živu i osniva i, urednici, izdava i, lanovi uredništva i op inski elnici. Minutom šutnje odana je po ast onima koji više nisu s nama, a bili su pokreta ka karika vjesnika. Grgec je govorio o velikom zna aju glasila za Kotorip ane u mjestu, ali i one koji žive po svijetu. - U njemu su zapisane i opisane mnoge stvari koje e puno zna iti generacijama koje dolaze. Moram istaknuti da je uvijek bilo kompromisa i dogovora izme u uredništva i Op ine, nije bilo cenzure i nikada se nije vršio pritisak na uredništvo lista, koji je na ponos svima nama, rekao je Grgec, te zahvalio svima koji su ili su bili dio te velike obitelji. Sadašnja urednica Izabela Balog govorila je o po ecima vjesnika, koji je svjetlo dana ugledao 23. prosinca 1986. godine.

Pokreta i prvi urednik Mladen Grubi Na inicijativu prvog urednika i pokreta a glasila Mla-

ZAGREB

Najpoznatiji Kotorip anin Joža Horvat proslavio 97. ro endan Poznati književnik, moreplovac i svjetski putnik Joža Horvat u Zagrebu je doživio 97. ro endan. Joža je ro en 10. ožujka 1915. godine u Kotoribi, a njegova najpoznatija putopisna djela jesu "Besa", "Molitva prije plovidbe" i roman "Ma ak pod šljemom". Tradicija je bila da upravo na taj dan izaslanstvo Kotoribe krene u estitare u njegov zagreba ki dom. Me utim, zbog Jožinoga zdravstvenog stanja ovu je godinu posjet odgo en. Zato je op insko elništvo, predvo eno na elnikom Ljubomirom Grgecom, poslalo ro endansku estitku koja je Jožu

jako obradovala. Na op insku adresu stigla je zahvala koju je napisala njegova supruga Renata. U Jožino ime zahvalila je na dobrim željama i istaknula da su njegove misli na taj dan bile u rodnoj Kotoribi. (alf)

UDRUGA “Me imurska lastavica” D. Dubrava lanovi redakcije i kotoripski elnici

dena Grubi a, krenulo se u izdavanje prvog broja. Tada su u uredništvu bili Antun Fundak, Franjo Zvošec, Franjo Sovi , Alojz Sabol, Mladen Grubi , Marijan Rusak, Marijan Kova i Željko Setnik, a za izdava a se potpisala Ružica Fundak. Urednica je istaknula da je prete a ovim novinama bio list mladih Kotorip ana, koji je izlazio tri godine. Ure iva ka palica u više navrata bila je u rukama Mladena Grubi a, a vjesnik su još ure ivali Ivanka Virgej, Danica Sabol, Snježana Matoš i Alen Fuš.

Dvadeset godina lekturu je radila Anica Jauk, a danas je to zadatak Janje Trstenjak. Treba spomenuti gra i ke urednike Alojzija Sabola, koji je list ak 75 puta gra i ki uredio i Dobrišu Habuša, koji taj posao sada obavlja. Promijenila su se i tri izdava a kojima je bilo povjereno tiskanje. U po ecima to je bio Zrinski, kasnije Printex, a danas to radi Tiskara Georg iz Koprivnice. Kotorip ani su tako do ekali 90. broj, koji je tiskan uo i Uskrsa. Glasilo se izdaje tri puta godišnje u 1.300 primjeraka, besplatno

ga dobiva svako doma instvo i šalje se raseljenim Kotorip anima po svijetu, a priprema ga uredništvo u sastavu Izabela Balog, Bernarda Habuš, Janja Trstenjak, Mladen Grubi , Marijan Rusak, Dobriša Habuš i Alen Fuš. Svi koji su dali svoje znanje i doprinos Vjesniku prigodno su nagra eni od strane op inskih elnika. Dvije su osobe punih dvadeset pet godina dio Kotoripskog vjesnika. To su Mladen Grubi i Marijan Rusak i njima su kao zahvala uru ene umjetni ke slike. (A.Fuš)

Umjesto Miljenka Zvonara, novi predsjednik Željko Lisjak Na izbornoj godišnjoj skupštini Udruge uzgajiva a malih životinja “Me imurska lastavica”, koja je održana 17. ožujka u Donjoj Dubravi, za novog predsjednika izabran je Željko Lisjak. Dosadašnji predsjednik Miljenko Zvonar obavljat e poslove tajnika, zamjenik predsjednika ostaje Vladimir ižmešija, a blagajnik uro Zvošec. U izvješ u je re eno kako se višegodišnja izgradnja vlastitog doma privela kraju. Predstoji unutarnje opremanje

i ure enje okoliša, a otvorenje je najavljeno za nekoliko mjeseci. “Me imurska lastavica” djeluje u šest sekcija, a svoj rad temelji na autohtonom o uvanju izvornih pasmina životinja. U planu za ovu godinu je organizacija tradicionalnih izložbi, kao i sudjelovanje na istim diljem Hrvatske, a i šire. Na skupu je odana po ast minutom šutnje tragi no preminulom dugogodišnjem lanu Bojanu Zvošecu. (alf)

Kroz Međimurje

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Srda an do ek i pozdrav po asnom lanu Augustu Novaku

DVD Knezovec

Ponosni na stru nost lanova i nove garaže Prošlu je subotu DVD Knezovec održao svoju redovnu godišnju skupštinu na kojoj su o uspjesima, akcijama i planovima društva govorili predsjednik Božidar Horvat te zapovjednik Robert Megli i dozapovjednici Alen Novak i Mario Horvat. Svi oni, kao i ostali lanovi društva te mještani, vrlo su ponosni na tri nove garaže koje se nalaze u vlastitom objektu pokraj knezovskoga Društvenog doma. Društvo je puno radilo na osposobljavanju i obrazovanju lanova, te je od nedavno društvo bogatije za devet lanova sa zvanjem vatrogasac i dva vatrogasca I. klase. - U rujnu 201. godine zapo eli smo izgradnju garaža, koje smo stavili u unkciju, utrošivši oko 230 tisu a kuna i oko dvije tisu e

dragovoljnih radnih sati. Na gradnji je sudjelovalo 30-ak ljudi, a odbor za izgradnju inili su Božidar Horvat, Franjo Leva i , Dragutin Kocijan, Rudol Krištofi i Franjo Vinkovi , izvijestio je predsjednik Horvat, naglasivši da je 130 tisu a kuna dala Op ina Šenkovec, a 100 tisu a kuna DVD Knezovec. Na skupštini je najavljena sve anost proslave 80. obljetnice društva, koja e se održati 18. kolovoza ove godine. Skupštinu su pozdravili mnogi gosti i uzvanici, te posebno prijatelji iz DVD-a Podravsko selo. Posebni gost skupštine bio je August Novak, po asni lan koji je u vatrogastvu proveo punih 60 godina i od kojeg su mnogi knezovski gasitelji puno dobroga nau ili. Ne samo o vatrogastvu nego i životu. (S. Mesari )

lanovi društva ispred novih garaža

VATROGASNA MLADEŽ DVD-a Sveta Marija održala prvu samostalnu skupštinu

Osamdeset lanova mladeži izabralo Andreasa Lisjaka za predsjednika Vatrogasna mladež DVD-a Sveta Marija prvi put samostalno je održala godišnju skupštinu. Skup je vodila Gabrijela Jakupek, a izvješ e o radu pro itala Suzana Blagus. U svojim redovima okupljaju osamdesetak pripadnika, po emu su najbrojnija vatrogasna mladež u Me imurju. Savjet za vatrogasnu mladež osnovan je 2005. godine, a osnovne su mu zada e edukacija i školovanje na polju protupožarne zaštite. Svetomarska mladež prošlu je godinu sudjelovala na brojnim natjecanjima (Donja Dubrava, Palovec, Koprivnica, Novi Maro , akovec, Ludbreg, Gornji Ku an, Šandorovec), gdje redovito ostvaruju dobre rezultate. Na kraju izvješ a zahvale su upu ene roditeljima koji imaju razumijevanja za njihove aktivnosti i što imaju povjerenje u vatrogasno društvo. Na skupštini je izabrano rukovodstvo. Tako je predsjednik Andreas Lisjak, o blagajni e brigu voditi Luka Kostel, tajni ki poslovi povjereni su Dominiku Šulju, dok e se o svemu ostalom brinuti novoizabrani Upravni odbor. Mladim vatrogascima

podršku su predsjednik DVD-a Ivan Pavlic, župnik vl . Pavao Marka i predstavnici prijateljskih društava, od kojih je najudaljeniji bio Josipdol.

ak 1.600 lanova vatrogasne mladeži u Me imurju Lisjak je ovom prigodom rekao kako Me imurje ima 1.600 lanova vatrogasne mladeži. S njima se mnogo radi, ali rezultati s državnih i kup natjecanja ne izostaju. – Odlu ili smo da mladež ima svoju skupštinu kako bi danas - sutra bili spremni preuzeti odgovorne unkcije u društvu, poru io je Lisjak. Predsjednik društva Pavlic pohvalio je mlade vatrogasce, a dokaz koliko ih cijene je da su polovicu op inske dotacije utrošili na njihove aktivnosti. Rije i divljenja uputio im je vl . Pavao Marka , nazvavši ih “zlatnom djecom”, jer svojom plemenitoš u, dobrotom i osmijehom oni to jesu, te slikovito poru io da poštuju “životne sema ore”. (A. Fuš)

U prošloj godini najbolje dobrovoljno vatrogasno “gospodarsko” društvo bilo je ono akove kih mlinova

GODIŠNJA SKUPŠTINA Industrijskog DVD-a akove kih mlinova

I ovu godinu najbolji u kategoriji “gospodarskih” DVD-ova U prostorijama akove kih mlinova d.o.o. prošli je etvrtak održana 87. redovna godišnja skupština IDVD-a koji djeluje na podru ju osniva a, akove kih mlinova d.d., te na lokacijama Mlin, Pekara akovec, Mlin D. Kraljevec, Uljara i pekare Konjš ina i Oroslavlje. Društvo broji 108 aktivnih vatrogasaca, od ega 3 viša vatrogasna asnika, 2 asnika I. klase, 5 asnika, 1 do asnik I. klase, 3 do asnika, 13 vatrogasaca I. klase, 48 vatrogasaca i 33 bez temeljnog ispita, k tome da je po etkom 2012. godine 32 polaznika

završilo obuku za vatrogasca. U društvu djeluju još 2 dipl. ing. zaštite od požara i 5 vatrogasnih tehni ara. Kako i prili i društvu aktivnih vatrogasaca, preventivnim djelovanjem je i prošle godine isklju ena mogu nost nastanka požara. Tako su obavljena etiri ispumpavanja bunara u krugu društva, o iš eni su i provjereni hidrantske ormari i, te cijevi u istima. Za vrijeme otkupa pšenice vatrogasci akove kih mlinova dodatno su bili angažirani na provedbi preventivnih mjera zaštite od požara. Na žalost,

ipak su u 2011. zabilježena dva manja po etna požara, koji su ugašeni vatrogasnim aparatima. Pravovremenom intervencijom izbjegnute su ve e materijalne štete, što govori o tome da obu eni vatrogasci zauzimaju važnu ulogu u društvu. Shva aju i važnost uloge vatrogasnog društva u o uvanju imovine, Uprava akove kih mlinova poti e rad IDVD-a, te mu osigurava svu mogu u stru nu, financijsku i administrativnu pomo , istaknuo je u godišnjem izvješ u zapovjedništ va Damir Vrbanec i dodao da se

Plan rada u 2012. ne e bitno mijenjati od prošle godine. IDVD e svakako najviše vremena posvetiti preventivi, jer preventiva je osnova za uspješno o uvanje materijalnih dobara i ljudskih života. Po etkom 2012. u bodovanju ‘’gospodarskih društava’’ s 971 bodom zauzeli su prvo mjesto. Skupštinu su pozdravili direktor akove kih mlinova d.d. Stjepan Varga i tajnik VZMŽ-a Dragutin Trupkovi , koji je ujedno i podijelio priznanja za trideset dva novo obu ena vatrogasca i pozvao ih na daljnje usavršavanje. (dp)

DVD ŠANDOROVEC

Pravodobnim intervencijama sprije ene ve e štete DVD Šandorovec je održao svoju 83. redovnu skupštinu. Dejan Tomaši , predsjednik društva, u svojem je izlaganju o godišnjem radu društva izme u ostalog istaknuo da su u prošloj godini imali dvanaest raznih intervencija, koje su bez prevelikih šteta pravodobno obavljene. Društvo danas ima sedamdeset etiri aktivna lana, od ega je njih trideset osam u kategoriji djece i mladeži, te osamdeset troje podupiraju ih lanova. Jedna od najvažnijih zada a u 2011. godini, istaknuo je Tomaši , bila je organizacija drugog Memorijala “ uro Oreški”, vatrogasnog natjecanja podmlatka i mladeži, na kojem je sudjelovalo dvadeset osam ekipa iz pet Hrvatskih županija (Bjelovarsko - bilogorska, Krapinsko - zagorska, Varaždinska, Koprivni ko - križeva ka i Me imurska), s više od 300 natjecatelja. Kada pak je rije o natjecateljskim uspjesima, jedan od najve ih je svakako i onaj ženske mladeži društva, koje su sudjelovale na svih pet KUP natjecanja HVZ-a, gdje su u ukupnom poretku osvojile 4. mjesto. Ukupni prihodi od 40.009,20 kuna u 2011. godini zadovoljili su tek dio potreba

Na skupštini se govorilo o godišnjem radu društva Društva, kazali su šandorovski vatrogasci, ali složili su se da je u ovo krizno vrijeme “bolje išta nego ništa“. Rashodi su bili 35.283,52 kune. Za 2012. godinu planiraju iste prihode, a nešto ve e rashode zbog nabavke dotrajale i istrošene opreme, što misle pokriti razlikom ostatka iz 2011. godine. Skupštini su uz dvadeset vatrogasnih društava iz

Me imurja nazo ili i predstavnici prijateljskih društava iz DVD-a Branjin Vrh iz Osje ko - baranjske županije, po prvi put i DVD Ivanska iz Bjelovarsko - bilogorske županije, te lanovi DVD-a Bedekov ine. Na samom su kraju dodijeljena i priznanja i zahvalnice, koje su za poseban doprinos i pomo društvu primili obitelj Stjepana Bezeka, VMO Šandorovec, VMO

Kuršanec, VMO Totovec, VZMŽ, VZG , JVP grada akovca, DVD Totovec, DVD akovec, kumovi Franjo i Olga Carovi , Hrvoje Novakovi , Nikola Besedi , Ana Turk, Željko Besedi i Ivan Ma ari , dok su posebnu nagradu primili vatrogasna mladež i djeca, i to u obliku kerami kih šalica s utisnutim osobnim imenom svakoga pojedinog lana.

6. travnja 2012. DVD DONJA DUBRAVA

Statue “najvatrogasac” Robertu Balentu i Franji Markuši u Svoju 124. godišnju skupštinu imali su lanovi DVD-a Donja Dubrava. Društvo broji 76 aktivnih lanova i više od 40 lanova djece i mladeži. U izvješ u zapovjednika Vladimira Žini a re eno je kako su lani imali sedam izlazaka na gašenje požara i isto toliko tehni kih intervencija. Redovito su organizatori natjecanja vatrogasne djece i mladeži, koje organiziraju u spomen na preminulog lana Marija Rusaka, a uz Dane op ine doma ini su natjecanja s navalnim vozilima. Prošla godina ostat e upam ena po izdavanju vatrogasne monogra ije i potpisivanju Povelje prijateljstva s DVD-om Sušak iz Rijeke. Na žalost, jedan odba eni opušak izazvao je požar obiteljske ku e, a zbog nedostatka kisika i povišene koncentracije uglji nog monoksida došlo je do trovanja i smrti 57-godišnjeg vlasnika ku e. Uslijed nedostatka kisika požar se sam ugasio, pa nije bilo potrebe za vatrogasnom intervencijom,

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

istaknuo je u svom izvješ u tajnik Tihomir urni . Na skupštini je još jednom re eno kako je novi broj za vatrogasce 193, umjesto 93. Bila je ovo prilika da se zaslužnim lanovima uru e priznanja. To su u inili Anderas Lisjak ispred VZMŽ-a i predsjednik društva Zlatko Ljubek. Spomenice su uru ene uri Brljaku za 60 godina neprekidnog rada, Vladimiru Pongracu za trideset i Josipu itušu za dvadesetogodišnji rad. Statue

“najvatrogasac” ovu su godinu dodijeljene Robertu Balentu kao najsponzoru i Franji Markuši u kao najvatrogascu. Na skupštini je bilo više od dvadesetak prijateljskih društava, a bili su tu i predstavnici op inskih udruga i na elnik Marijan Varga. - Vi ste uvijek spremni, brzi i ažurni na intervencijama, u što saa se imao priliku i sam uvjeriti, posjedujete potrebnu opremu te radite jako dobro i ponosimo se s vama, poru io im je Varga. (A. Fuš)

EKOLOŠKA AKCIJA u D. Vidovcu

Vidovski zlatari prikupljali staro željezo

Dobra ideja donjovidovskih nauti ara naišla je na odaziv lanstva PIŠE: ALEN FUŠ lanovi Moto nauti kog kluba “Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca došli su na hvale vrijednu ideju koja je realizirana prošlu subotu. Odlu ili su skupiti staro željezo po mjestu te tako prikupiti dodatna sredstva za rad. Na radnu akciju prikupljanja starog metala okupilo se tridesetak

lanova, a u istu se uklju io i akove ki Unimer tako što je sve prikupljeno odvozio i otkupio. Ideja je u potpunosti uspjela, mještani su je dobro primili, te je prikupljeno 12 tona sekundarnih sirovina. Istovremeno je Društvo “Naša djeca” prikupljalo stari papir. Klub e novac utrošiti za nabavu turisti kog amca i opreme koja je potrebna za

prezentaciju ispiranja zlata, po emu je Donji Vidovec i te kako poznat, dok e Društvo “Naša djeca” novac utrošiti za svoje aktivnosti. Vidovski zlatari nedavno su proslavili prvu godišnjicu rada i danas su me u najaktivnijim vidovskim udrugama. Akciju je podržao op inski na elnik Josip Grivec, koji je organizatorima estitao za ideju i realizaciju.

U vrti u i školi u Kotoribi održane ekološke radionice

DVD KOTORIBA

Prošlu godinu imali 21 intervenciju i organizirali javnu pokaznu vježbu Vatrogasci Kotoribe prošlu su godinu imali dvadeset i jednu intervenciju. Od toga tri su bile požarne, a ostale tehni ke naravi. Intervenirali su kod požara osobnog automobila, sušare i ugostiteljskog objekta, re eno je na 124. godišnjoj skupštini DVDa Kotoriba. Društvo danas ima

76 aktivnih lanova, a u 2011. godini posebnu pozornost posvetili su obu avanju vatrogasaca, kako bi mogli što profesionalnije izvršavati svoje zada e, te su zajedno s JVP-om akovec i OŠ Kotoriba organizirali javnu pokaznu vježbu. Na skupu su predsjednik društva Gabrijel

Drugi u Murakeresturu U ma arskom Murakeresturu održan je 2. Vatrogasni malonogometni turnir, na kojem je sudjelovalo sedam ekipa. Turnir se odigravao u tamošnjoj sportskoj dvorani, a predstavnici Hrvatske i Me imurja, s dvije ekipe, bili su lanovi DVD-a Kotoriba, predvo eni predsjednikom Gabrijelom Friš i em i zapovjednikom Stankom Vugrin i em. Na službenom otvorenju pozdravne rije i uputio je Attila Pal, predsjednik društva doma ina, odsvirane su himne, a ekipe su primile blagoslov od župnika Roberta Pogara, koji je i sam nogometaš. Dobri doma ini zaduženi za goste bili su Antal

Tisleric i Gabor Kovacic. Lani su kotoripski vatrogasci bili pobjednici turnira, a ovu godinu ku i su donijeli pehar za drugo mjesto. Nakon odigranih utakmica, gdje su svi me usobno odmjerili snage, zbrojeni su bodovi i proglašeni najbolji. Pobjednik turnira postala je ekipa iz Nagykanizse, drugo mjesto osvojila je prva ekipa DVD-a Kotoriba, a tre i su bili Murakerestur ani. Treba istaknuti da je Kotorip anin Emil Karloci proglašen najboljim igra em turnira, a vatrogasci novo druženje i igranje malog nogometa najavljuju za svibanj, kada e natjecanje organizirati DVD Kotoriba.

Friš i i Andreas Lisjak ispred VZMŽ-a uru ili diplome i odlikovanja. Za deset godina rada spomenice su uru ene Alenu Matoteku, Aleksandru Fušu i Mariji Postrašiji, dok je istu za trideset godina provedenih u društvo primio Antun Ujlaki. Pravo nošenja vatrogasnih spomenica vatrogasnih veterani dobili su Ljudevit Pla ko, Zlatko Milovanovi , Josip Novak, Stjepan Na , Ivan Habuš, Josip Golubi , Julije Jauk i Gabrijel Friš i . Prema novom zakonu, zapovjednik i njegov zamjenik moraju imati položen stru ni ispit. Kako dosadašnji dozapovjednik Miljenko Vidovi to nema, za novog je izabran Ivica Sovi . Dobar rad kotoripskih vatrogasaca pohvalio je na elnik Ljubomir Grgec. Izrazio je zadovoljstvo što svaku godinu postižu odli ne rezultate. estitaju i dobitnicima odlikovanja, obe ao je maksimalnu podršku od strane Op ine. Gosti skupštine bili su predstavnici desetak vatrogasnih društava, predstavnici op inskih udruga, župnik vl . Marijan Horvat, na elnik PP-a Prelog Zdravko Kolari i mnogi drugi. (alf)

Zeon i GKP "Pre-kom" iz Preloga, rade i na prioritetima zaštite okoliša te edukaciji o pravilnom gospodarenju otpadom, organizirali su edukativne radionice koje su provedene u svim osnovnim školama i dje jim vrti ima, gdje Pre-kom ima koncesiju za odvoz otpada (osim OŠ Sveta Marija). Na zanimljivim radionicama malim ekolozima je kroz igru prezentirano pravilno odvajanje i sortiranje otpada, važnost kompostiranja, pravilno gospodarenje otpadom i, dakako, zaštita okoliša. Završna radionica "Ne dvoji nego sme e odvoji“ održana je u Dje jem vrti u i OŠ Kotoriba, i to u sklopu Svjetskog

dana voda. Radionice je vodila volonterka Nobilisa Petra Bobi , prof. Mališani su bili izrazito aktivni, odgovarali su na pitanja i dokazali da su u ovim godinama i te kako ekološki osviješteni. Ovim projektom,

koji se provodi šestu godinu, cilj je staviti naglasak važnosti sortiranja otpada kako bi se izbjegnula zaga enja prirode i okoliša, rekao je Kristijan Leva i , voditelj za zbrinjavanje otpada iz preloškog Pre-koma.

ZEUS Donja Dubrava

Plodna godina za ekološku udrugu Zaštitarsko - ekološka udruga “Senjar“ (ZEUS) iz Donje Dubrave održala je svoju redovnu, trinaestu po redu, godišnju skupštinu. U izvješ u je istaknuto kako su lanovi bili vrijedni sudjelovanjem u raznim edukacijama, radionicama i predavanjima. U svojim redovima imaju certi iciranog projekt menadžera i certi iciranog inancijskog administratora te sami znaju izra ivati solarne kolektore, što bi bilo korisno uskoro i podijeliti sa zajednicom. Sve u svemu, godina je bila plodna i zadovoljni su rezultatima. Prošlu godinu krenuli su s iznajmljivanjem amaca, što se pokazalo dobrim potezom jer je interes bio velik. Od iznajmljivanja su prikupili novac kojim su pripomogli namještenju Doma “Me imurske lastavice”, a ostatak su uštedje-

li. Zajedno s predstavnicima WWF-a iz Hrvatske, Austrije i Ma arske sudjelovali su na sastanku održanom na farmi konja “Muškatljin“. Tamo su kroz predavanja bili informirani o projektima upravljanja rijekama u zemljama središnje Europe, koje troše velika sredstva da bi ponovno oživjele dijelove rijeka uništene ranijim umjetnim zadiranjima u njihovu prirodnu dinamiku. Na sastanku je dogovoreno da e se zajedno s WWF-om te ekološkim udrugama pograni nih županija uklju iti u projekt izrade prijedloga za proglašenje najve ega prirodnog podru ja ikad zašti enog u Europi - Prekograni nog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, te sudjelovati u MAVA projektu, i to u obliku kampanje Riverwatch. Udruga je organizirala bici-

klijadu na relaciji D. Dubrava - Legrad te su izdali 10. broj asopisa, koji su predstavili i podijelili po školama. Do kraja godine uredili su prostoriju dobivenu u najam od Op ine Donja Dubrava, koja je uz pomo donacija i volontiranja lanova pretvorena u ugodan prostor za rad i obavljanje poslova vezanih za udrugu. Inventar udruge pove ali su za jedan projektor, dalekozor, fotoaparat, amac za 8 osoba, te 4 kajaka s pripadaju om opremom. Sudjelovali su i na Dravanturi - kampu na Dravi, gdje su održali predavanje o Regionalnom parku Mura - Drava. Zapo eli su tako er suradnju sa školama te rade na pripremi predavanja i radionica. lanovi udruge nisu izostavili ni kulturna doga anja te su organizirali etiri izložbe u pizzeriji “San Marino”. (alf)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Gledatelji, ali ne i kupci Puno je ljudi prvu travanjsku srijedu bilo na akove kom placu i sajmu, ali kupovalo se vrlo slabo. Stoga se može re i da je na placu i sajmu bilo puno gledatelja, a malo kupaca. Ljudi su uglavnom razgledavali ponu ene proizvode, pitali za njihove cijene i tražili savjete. Kako je uskrsno vrijeme, nešto bolje su se prodavala jaja, hren, luk, ešnjak, krumpir te svježi bijeli kupus, narcise i zvon i i.

- Korpice za posve enje nositi

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- korpice - zuba e - rešeto - hren - kristalka - krumpir - kukuruz - jaja - kravlji sir - narcise

60 kn/kom 40 kn/kom 50 kn/kom 17 kn/kg 10 kn/kg 1,50 kn/kg 1,60 kn/kg 1,20 kn/kom 25 kn 8 kn/pušlek

Solidno se prodavalo doma e koš i no ulje, zatim doma i jabu ni ocat, svježi kravlji sir i korpice za na posve enje hranu nositi. Flanci još uvijek nisu osobito traženi, kao ni vo ne i trsne sadnice, dok drva za ogrjev ljudi nisu ni pogledali. Kod pe enjara je išlo dosta slabo, što pokazuje da je me u ljudima zavladala nov ana ali i duhovna kriza. (S. Mesari , Z. Vrzan)

JAVNA POLJOPRIVREDNA savjetodavna služba HPK-a u akovcu

Izbor najboljega mladog vinara i najuzornije seoske žene Izbor najboljega mladog hrvatskog vinara organiziraju Zagreba ki velesajam i Hrvatska poljoprivredna komora, a prijave se primaju do 6. travnja. Može se prijaviti muška ili ženska osoba starosti od 20 do 40 godina, koja s obitelji proizvodi grož e ili vino, te je imanje upisano u poljoprivredni registar, uživa ugled u svojoj sredini te ima lijepo ure ene vinograde i proizvodi kvalitetna ili vrhunska vina. Najuzornija hrvatska seoska žena mora biti stara izme u 25 i 65 godina, hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo ure eno ku anstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetni ka djela. U svojoj sredini žena je poznati borac za razvitak i napredak

društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice, a koja do sada nije sudjelovala na natjecanju za izbor najuzornije hrvatske seoske žene. Ovogodišnji izbor održat e se 20. listopada u Križevcima, Koprivni ko - križeva koj županiji, a prijave se primaju do 30. svibnja 2012. godine. Tim projektom želi se pripomo i promociji vrijednosti i važnosti žene na selu, s ciljem a irmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu, o uvanju obitelji i kulturne baštine, ali i željom za uklju ivanjem Hrvatske u me unarodni izbor povodom Svjetskog dana seoske žene, koji se obilježava svake godine 15. listopada u Švicarskoj. Prijave se primaju u Javnoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi HPK-a u akovcu, tel. 040/373-373. (J)

Me imursko koš i no ulje - ponos Hrvatske i Me imurja

ZORAN ŠTEFULJ, predsjednik Udruge za zaštitu me imurskih prehrambenih proizvoda, najavljuje novi naziv za bu ino ulje

Me imursko koš i no ulje PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Po završetku 2. izložbe bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske, održane nedavno u akovcu, iz naše županije krenulo se u snažniju promidžbu bu inog ulja, s ciljem da se ono na e, ako ne u svakom doma instvu, onda u najve em mogu em broju. U takav snažan iskorak kre u me imurski uljari, ovaj put uz pomo Me imurske županije, Turisti ke zajednice Me imurske županije i Udruženja ugostitelja Me imurske županije, a snažniju ulogu uzima i Udruga za zaštitu me imurskih prehrambenih proizvoda, iji predsjednik dipl. ing. Zoran Štefulj najavljuje promjene koje bi trebale me imursko bu ino ulje u initi prepoznatljivijim na tržištu, ali i pomiriti novo vrijeme sa starim vremenom, kada je u pitanju naziv ovog ulja. - Bu ino ulje je naziv kakvog se nitko u Me imurju ne sje a od neko . Moja su mamica navek šalatu polevali z koš i nim uljem.

- Mijenjamo naziv u me imursko koš i no ulje, kaže Zoran Štefulj

Zato smo odlu ili da se proizvod koji štitimo ima zvati koš i no ulje, bu ino ulje iz Me imurja, hrabro i ponosno novi naziv najavljuje Štefulj, naglasivši da time udruga daje veliki doprinos o uvanju me imurske baštine.

Postupak traje od 2006. godine Štefulj podsje a na dane kad je sve po elo, 2006. godine, kada je zapo eo projekt zaštite me imurskoga bu inog ulja. - Po etak seže u 2006. godinu, kada smo s Ministarstvom poljoprivrede sklopili ugovor i

kada su nam odobrena sredstva, te smo s PrehramBu ino ulje beno - biotehnološkim je naziv kakvog se fakultetom sklopili nitko u Me imurju ne ugovor po kojem laboratorij za tehnolosje a od nekada, stoga ga giju ulja i masti, pod mijenjamo u tradicionalni vodstvom prof. dr. naziv: me imursko koš i no Dubravke Štrucelj, ulje, najavljuje Zoran Štefulj, preuzima pripremu speci ikacije me ipredsjednik Udruge za murskoga bu inog zaštitu me imurskih ulja za oznaku zemljoprehrambenih pisnog podrijetla. proizvoda Kroz naredne tri godine ubrna podru ju Me imurske žuz at i . U panije prikupljali smo uzorke bu inih koštica, bilježili podri- svibnju bi speci ikacija trebala jetlo, lokacije, istili i sušili ih, biti predana na prihva anje u slali na fakultet, a tamo pak su nadležno Ministarstvo, što e se radile analize kojima je cilj u Hrvatskoj trajati oko godinu bio uspostava mjerila standar- dana, a potom još u EU, što e duže potrajati, opisuje složen da našeg proizvoda. De inirali smo i opisali proces dobivanja speci ikacije proces proizvodnje i sve para- o zaštiti koš i nog ulja Zoran metre vezane uz njega, da bi u Štefulj, predsjednik Udruge za svibnju prošle godine održali zaštitu autohtonih prehrambezavršnu prezentaciju pripre- nih proizvoda. U snažnu promidžbu me ime za izradu speci ikacije, što murskoga koš i nog ulja kreje dobro prihva eno. Speci ikaciju smo završili i nuli su i me imurski ugostitelji, sada o ekujemo donošenje no- koji svojim gostima preporu uvih propisa o zaštiti, koji trebaju ovo ulje, te govore o njegovim ju cijeli proces pojednostaviti i posebnostima i kvaliteti.

6. travnja 2012.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Fraxinus = jasen Drvored je pravilan niz stabala, jednake teksture i habitusa, t.j. stabala iste vrste i varijeteta, te istodobne starosti odnosno veli ine. Jasen se tako er može posaditi u drvored. U rodu jasena, Fraxinus, ima više vrsta i podvrsta. Naj eš e se spominju gorski i poljski, crni i bijeli jaseni. Svakako je jasen jedno od naj eš ih stabala u šumama umjerenog klimatskog podru ja Sjeverne polutke. Cijenjen je zbog svoje prirodne ljepote i kvalitetnog drveta. Ova otporna pionirska vrsta jednako uspijeva i na otvorenim travnjacima i šumovitim obroncima. Ako ste pristalica malo ‘neobi nijih’ oblika našeg obi nog drve a, posadite cijepljeni, kuglasti kultivar jasena. Nije tako velik, a ipak je jasen. Zove se Fraxinus ornus ‚Meczek‘.... Vrlo lijep ma arski kultivar.

Ovisno u visini cijepljenja postiže maximalno 5-6 m visine. Dakle, malo drvo. Krošnja je kuglasta. Meczek ima intenzivnije tamnozelen list od ostalih jasena. Nepravilno perast list obi no ima 7 perutki. U usporedbi s ostalim šumskim vrstama stablo jasena prolista relativno kasno. Rijetko je to prije svibnja. Do 15 cm dugi listovi perasto su sastavljeni. To je est oblik lista kod biljaka koje za uspješnu fotosintezu traže puno svjetla i dobru cirkulaciju zraka kroz krošnju. Iako kasno u prolje e dobije liš e, jasen ga u jesen brzo gubi. I pitamo se onda, kako uspiju u tako kratkom vremenu proizvesti toliko hrane da nahrane svoje veliko tijelo. Brzo rastu i još povrh svega imaju kvalitetno drvo. Pitanje može biti i ilozofsko: da li raditi dugo i ustrajno ili samo u pametno odabrano vrijeme?

Jasen ima cvjetove sastavljene u složene metli aste cvatove. Fraxinus ornus (cvjetni, crni jasen) cvate lijepim velikim, krem bijelim cvatovima u rano ljeto. Kultivar Meczek vrlo rijetko plodonosi. Ina e su plodovi jasena dugoljaste ahenije (perutke) skupljene u metlice koje sazrijevaju u rujnu a opadaju zimi. Crnom jasenu odgovaraju suha staništa s visokim sadržajem vapna. Naj eš a njegova prirodna staništa su toplije expozicije s kamenitim ili plitkim skeletnim zemljištam. Bit

e Vam zahvalan na prosje no dobrom vrtnom tlu, uz uvjet da ima dosta svjetla. Meczek je noviji ma arski kultivar cvjetnog (crnog) jasena i vrlo je prikladan za sadnju u manjim sku enim prostorima. Jednako je dobar kao soliter u malom vrtu, na parkiralištu ili kao drvored. Za uske ulice je dobar samo ako ima dosta svjetla. Bez cjelodnevnog svjetla jaseni su vrlo tužni. Kako dobro podnosi zaga eni zrak, njegova sadnja u gradskim vrtovima sve je eš a. Pozdravi od IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Kako sprije iti nastanak bolesti vimena u krava U proizvodnji mlijeka, s medicinske strane gledano, postoje samo dva pitanja. Prvo: da li je krava gravidna? Drugo: ako je gravidna i uredno se oteli postavlja se pitanje ima li zdravo vime? Puno se govori o oba problema na razli itim razinama. I što god kažem o bolesti vimena i njihovom sprje avanju, vjerojatno ne u otkriti ništa novo. No, to je svakodnevna problematika uzgajiva a mlije nih goveda i dobro je prisjetiti se nekih injenica. Mlije na žlijezda, dakle mlijeko, izvor je hrane prvenstveno za mladun ad pojedi-

NOVO

ne vrste životinja, ali i za ljude. Istovremeno, mlije na žlijezda idealan je medij za rast i razvoj brojnih vrsta mikroorganizama. Naš je cilj dobiti mlijeko što višeg higijenskog standarda a s druge strane stoji injenica da se ono dobiva u staji. I koliko god ona bila nova, moderna, ista… Ipak je staja. Zadovoljavaju i objekat (ispust!) tek je jedna od karika u procesu proizvodnje higijenski ispravnog mlijeka. Svakako je važna kvaliteta samih životinja kao i njihova kvalitetna prehrana. Nadalje, o higijeni same mužnje treba neprestano govoriti i o svijesti

o njenoj važnosti podizati na višu razinu. No unato svim pozitivnim preduvjetima i svim poduzetim mjerama ponekad imamo problem s upalom vimena. Svakako da treba posebnu pažnju obratiti na tzv. latentne (skrivene) mastitise. Upravo zbog njih preporu ljivo je redovno kontrolirati sve krave u laktaciji mastitis testom. Poželjno je da se mastitis test na svim kravama napravi barem jednom tjedno. Skriveni mastitisi su puno eš i i nanose proizvo a u ve u štetu od akutnih (vidljivih) mastitisa. Osim toga, što duže traju teže se lije e

a ponekad je jedino rješenje izlu enje krave. Svakako je preporu ljivo nakon pozitivnog mastitis testa napraviti mikrobiološku pretragu te pristupiti lije enju u skladu s nalazom. esto su proizvo a i skloni samoinicijativno pristupiti lije enju, prvenstveno injektorima za lokalnu aplikaciju u vime. Takvo lije enje može imati uspjeha ali i ružnih neuspjeha. Naravno, svatko za sebe mora odvagnuti troškove i mogu i neuspjeh te odabrati koja mu je opcija najprihvatljivija. Branko Delost dr.vet.med.

VO NE SADNICE

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Podrum Štrigova

Štrigova 71 tel: 040 851 013

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive AKCIJA trešnje • višnje - 20% NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 21

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Doma a proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje...

Sretan Uskrs i

oizvod ma i pr

• Do

a troliran n o k o g • Stro ta i porijeklo kvalite

Svakodnevne AKCIJSKE CIJENE

AKOVEC • DONJI KRALJEVEC • MURSKO SREDIŠ E DOMAŠINEC • PRELOG * KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU * HACCP SUSTAV KONTROLE

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****

Velika ponuda specijalne specijalne ii zaštitne zaštitne obu e obu e za za razne razne uvjete uvjete ii namjene, namjene, po po vrlo vrlo povoljnim povoljnim cijenama cijenama

Specijalna i zaštitna obu a iz Jelena, garancija je udobnosti i kvalitete, izdržljivosti i sigurnosti, (dugotrajnosti).

6. travnja 2012.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DOM ZA ŽRTVE obiteljskog nasilja “Sigurna ku a”

Zaštitu u Sigurnoj ku i lani našlo 24 korisnika, od ega ak 13 djece PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Tijekom prošle godine u Sigurnoj ku i, domu za žrtve obiteljskog nasilja, bilo je smješteno ukupno 24 korisnika, od kojih je 13 djece. Upita za smještaj bilo je sa svih strana s podru ja Republike Hrvatske: akovca, Varaždina, Ivanca, Novog Maro a, Ludbrega, Zlatar Bistrice, Koprivnice, Makarske, Garešnice i Siska, ukupno 30 upita, od ega za 29 žena, 1 muškarca i 46 djece. U Sigurnoj ku i lani su bile zaposlene socijalna radnica, koja je ujedno i v.d. ravnateljica, te psihologinja. Velik dio programa, koji su se provodili zbog osnaživanja žena žrtava nasilja u Sigurnoj ku i, financiran je i preko razli itih projekata. Tako je psihologinja tijekom cijele godine bila zaposlena na puno radno vrijeme, preko provedbe projekta S.A.A.F.E.E., te joj se cjelokupna pla a podmirivala iz sredstava navedenog projekta. Osim socijalne radnice i psihologinje, u Sigurnoj ku i je u sklopu mjere javnih radova HZZ-a bila zaposlena i doma ica, i to na razdoblje od ukupno šest mjeseci. Svi troškovi vezani uz pla u i putne troškove doma ice, podmireni su iz sredstava navedene mjere HZZ-a. U prošloj godini korisnice Sigurne ku e sudjelovale su u više projekata. Najve i projekt je bio tzv. S.A.A.F.E.E. koji se

partnerski provodio sa Udrugom «Zora», Me imurskom županijom, te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Podru ni ured akovec. U projektu je sudjelovalo 30-ak žena, me u kojima i žrtve obiteljskog nasilja, te dugotrajno nezaposlene žene. Polaznice su uklju ene u programe osposobljavanja za odre ena zanimanja: slasti arke, vizažistice, operaterke na ra unalu, te je nekolicina bila uklju ena i u te aj doma instva. Uz ormalno obrazovanje, u sklopu projekta redovito su se održavale radionice, grupna, te individualna savjetovanja. Korisnice smještaja Sigurne ku e uspješno su završile te ajeve koje su odabrale. Djelatnice Doma, psihologinja i socijalna radnica, koja je ujedno v.d. ravnateljica, vodile su radionice,

grupna i individualna savjetovanja, te je na taj na in zadovoljena još jedna unkcija Sigurne ku e, ona savjetovališna. S korisnicima se kroz cijelo vrijeme smještaja radilo na osnaživanju, putem individualnih i grupnih savjetovanja. Uz to, ostvarena je suradnja sa školskim i predškolskim institucijama, kako bi djeca nastavila svoje obrazovanje, a uspješno se sura ivalo i s ostalim institucijama kako bi korisnici mogli ostvariti sva prava koja im zakonima pripadaju. U srpnju prošle godine Sigurnoj ku i dano je na korištenje vozilo kupljeno za potrebe projekta S.A.A.F.E.E., koje prema navedenom projektu nakon završetka istog prelazi u vlasništvo Sigurne ku e. Navedeno vozilo uvelike olakšava prijevoz korisnica, te skrb o njihovim potrebama.

U protekloj godini postignuti su odli ni rezultati u radu s korisnicama, te ih je ve ina nastavila svoj život nakon izlaska iz doma, daleko od nasilnika. Pošto se intenzivno radilo na pronalasku zaposlenja za korisnice, i u tom podru ju bilo je uspjeha. Osnaživanje, potpora, zaštita te skrb o zdravstvenim, obrazovnim, radnim potrebama najvažnije su zada e koje stru no osoblje pruža korisnicima Sigurne ku e, kako bi po izlasku iz nje korisnici nastavili svoj život bez nasilja. Oni pak koji još uvijek žive u za aranom krugu nasilja otvaranjem tzv. online savjetovanja putem Internet stranice www.sigurnakuca-medjimurje.hr nastoji se pomo i da iz tog kruga iza u. Prvi korak je da nazovu i zatraže pomo . (BMO)

Kako do smještaja u Sigurnoj ku i Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna ku a” zbrinjava žrtve obiteljskog nasilja, naj eš e su to žene s djecom. Dom korisnicama pruža smještaj, prehranu, brigu o higijeni, zdravlju, psihosocijalni tretman, te provodi i radnu terapiju. Stru ni djelatnici doma

pomažu žrtvi putem ohrabrivanja, osnaživanja, pokušavaju žrtvi pomo i u realnom sagledavanju životne situacije u kojoj se našla, pomo u ostvarenju prava vezanih uz obiteljsko - pravnu zaštitu, kazneno - pravnu zaštitu, te pomo u ostvarivanju prava iz domene

socijalne skrbi, besplatne pravne pomo i. Žrtve obiteljskog nasilja, posebno one koje trpe takvo nasilje da se boje za svoj život i život svoje djece, mogu iza i iz kruga nasilja. Detaljne upute o tome postoje na web stranici Sigurne ku e.

ŠKOLSKI KNJIŽNI ARI na Proljetnoj školi u Dubrovniku

Zora Hajdarovi iz OŠ Nedeliš e dobitnica državne nagrade “Višnja Šeta”! Knjižni ari osnovnih i srednjih škola Me imurske županije sudjelovali su u radu 24. Proljetne škole školskih knjižni ara, koja se održala u hotelu "Valamar Lacroma" u Dubrovniku od 21. do 24. ožujka. Plenarna izlaganja, radionice, primjeri dobre prakse, inozemna iskustva te predstavljanje projekata koji se provode u knjižnicama dio su programa kojima su nazo ili. Vrhunac Škole bila je 10. sve ana skupština Hrvatske udruge školskih knjižni ara, na kojoj je državna nagrada "Višnja Šeta", koja se od 2008. godine dodjeljuje stru nim suradnicima školskim knjižni arima koji su se u svom radnom okružju istaknuli predanim i inovativnim radom, dodijeljena Zori Hajdarovi iz Osnovne škole Nedeliš e. U svom dugogodišnjem radu s u enicima, prvo kao u iteljica hrvatskoga jezika pa kao knjižni arka, Zora Hajdarovi postizala je zapažene rezultate ne samo u školama u kojima je radila, nego i šire, u županiji i državi. Brojni projekti koje je realizirala ili još uvijek uspješno radi na njima pridonose unaprje enju znanja njenih u enika, kao i afirmaciji škole. Knjižnica u kojoj radi jedna je od najopremljenijih u Županiji me imurskoj, što svakako rezultira uspjehom njenih korisnika kako u redovnoj nastavi, tako i na natjecanjima u enika. U svom radu nije ostala samo u okvirima svoje knjižnice, esto je držala predavanja i radionice na ŽSV knjižni ara Županije me imurske, na proljetnim školama školskih knjižni ara RH, a svoje stru ne radove objavljivala je u asopisu "Zrno" i zbornicima Proljetne škole. Od samo nekih zna ajnijih ovogodišnjih projekata, koje je Zora Hajdarovi organizirala, možemo spomenuti natjecanje u enika sva etiri druga razreda OŠ Nedeliš e, uklju uju i i dvije podru ne škole, Dunjkovec i Puš ine, koje je organizirano 27. ožujka u njihovoj školskoj

Knjižni arka Zora Hajdarovi iz OŠ Nedeliš e svojim je predanim radom dokazala da joj je nagrada zasluženo pripala knjižnici, zatim sudjelovanje na prvom regionalnom natjecanju u enika osnovnih škola u znanju i kreativnosti pod nazivom " itanjem do zvijezda" u prostorijama Društva "Naša djeca" u Varaždinu, a tako er je organizirala i školsko me urazredno natjecanje u enika etvrtih razreda u poznavanju pro itanih knjiga, koje je bilo vezano uz umjetni ki oblikovane legende poznatih hrvatskih književnika, I. Brli - Mažurani , Gustava Krkleca i Slavka Mihali a. Ulaze i u svijet legendi, u enici su upoznavali kulturu, obi aje i likove šireg zavi aja te bogatili osobni rje nik. Zajedno sa svojim u enicima i kolegama realizirala je i me unarodni Bookmark projekt s Mercedes-Benz Internacional School iz grada Punea u Indiji. Na svim dosadašnjim natjecanjima u enici OŠ Nedeliš e pokazali su izvrsno znanje, a koje je rezultat njihovoga marljivog rada, kao i ogromnog entuzijazma i zalaganja knjižni arke Zore Hajdarovi , kojoj je ova nagrada i te kako zasluženo pripala. estitamo! (mz)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

OŠ ŠENKOVEC

DRUŠTVO Crvenog križa D. Dubrava

Ponosni na svojega informati kog wunderkinda

Najhumanija udruga u mjestu i šire

Osnovna škola “Petar Zrinski“ iz Šenkovca s posebnom je radoš u predstavila izvanredan uspjeh svog u enika 4. razreda Martina Josipa Kocijana, koji je postao državnim prvakom na nedavno održanom državnom natjecanju iz informatike “INFOKUP 2012.” u najtežoj informati koj kategoriji “Algoritmi - podkategorija Basic/C/C++/Pascal”. Uspjeh je tim ve i jer je desetogodišnji Martin Josip svoje informati ke vještine u rješavanju složenih matemati kih algoritama u zahtjevnom programu C++ odmjerio s u enicima petih razreda. Nakon što je pobijedio na županijskom natjecanju u akovcu, najbolji je bio i na državnom Infokupu, koji je od 19. do 22. ožujka održan u Primoštenu. Budu i da je predmet informatike u osnovnim školama dostupan tek od petog razreda, Martin Josip unatrag godinu dana informati ko znanje stje e u udruzi Mladi informati ari Strahoninca, iji je predsjednik Dejan Drabi tom nadarenom u eniku bio i mentor na natjecanjima. Na susretu s predstavnicima medija ravnateljica škole Vesna Kalšan estitala je svom u eniku i njegovom mentoru na postignutom izvrsnom rezultatu, te im zaželjela još mnogo dobrih rezultata. Martinovom uspjehu pridonijelo je i njegovo iznadprosje no znanje iz matematike koje stje e i na dodatnoj školskoj nastavi sa svojom razrednom u iteljicom Vesnom Golub, koja se tako er s cijelim razredom raduje ovom nesvakidašnjem rezultatu koji je postigao njihov u enik. Martin Josip putem udruge MIS s mentorom Drabi em sudjeluje i u Hrvatskom otvorenom natjecanju iz informatike (HONI), gdje tako er ve u prvoj godini natjecanja postiže odli ne rezultate u programiranju, te se s pravom može nadati plasmanu na hrvatsku, a kasnije i na me unarodnu informati ku olimpijadu. S obzirom na to da se udruga MIS posvetila informati kom obrazovanju djece i mladih, želja je predsjednika Drabi a okupiti još više darovite djece iz Me imurja i unaprijediti suradnju s me imurskim osnovnim školama, me u kojima je svakako i Osnovna škola u Šenkovcu, iz koje su dva u enika etvrtog razreda lanovi MIS-a. Posebna pozornost u udruzi MIS pridaje se upravo pripravi mladih informati ara za zahtjevna informati ka natjecanja i produbljivanju znanja iz informatike ste enog na školskoj nastavi.

Ekipa OŠ Hodošan slavi pobjedni ki nastup nakon podjele pehara i medalja

ŽUPANIJSKO NATJECANJE mladeži Crvenog križa održano u OŠ Hodošan

Ekipa doma ina Hodošana najbolja me u osnovnim, a Gimnazija u konkurenciji srednjih škola OŠ Hodošan bila je doma in VIII. natjecanje mladeži Crvenog križa za osnovne i srednje škole Me imurske županije. Organizacijski veoma zahtjevno natjecanje okupilo je isti broj natjecatelja kao i prošle godine – 14 ekipa iz osnovnih škola i 4 ekipe iz srednjih škola Me imurja. Kao posebni gosti sudjelovali i u enici Osnovne šole Veržej iz Republike Slovenije. U konkurenciji podmlatka – u enika osnovnih škola prva je bila ekipa OŠ Hodošan, druga je ekipa OŠ Donji Kraljevec, a tre a je ekipa OŠ Domašinec. Me u srednjim školama, u kategoriji mladeži, prva je Gimnazija akovec, druga je Ekonomska i trgova ka škola akovec, a tre e mjesto zauzela je ekipa Graditeljske škole akovec. Osnovna škola Hodošan u dosadašnjih 8 natjecanja osvojila je do sad 2 prva i 4 druga mjesta, a Donji Kraljevec u zadnje tri godine 2 druga mjesta. Gimnazija je tako er opravdala ulogu favorita nakon dosadašnjih izvrsnih rezultata. Veseli povratak natjecanju ETŠ-a, a udi izostanak Srednje škole akovec. Natjecanje je okupilo ukupno 250 sudionika. Ispitna povjerenstva inili su lije nici koje je vodila dr. Gabriele Turk, uz uspješnu podršku djelatnika i volontera Gradskog društva Crvenog

Društvo Crvenog križa Donje Dubrave održalo je godišnju redovnu skupštinu. Prema rije ima ure Hraš anca, predsjednika ove humanitarne organizacije, u prošloj su godini organizirali dvije akcije darivanja krvi, u kojima je prikupljeno 74 doza najdragocjenije teku ine. Sve lanove usre uje takva humana gesta znaju i da time nekome mogu spasiti život. Svaki prvi i tre i ponedjeljak u mjesecu dežuraju u svojim prostorijama te se brinu o najpotrebitijima, daruju i im prikupljene odjevne predmete. Uz podjelu blagdanskih paketa, na blagdan Svetog Nikole obradovali su djecu s posebnim potrebama, a setove DVD-a o životinjama poklonili su školama u Donjoj Dubravi, Kotoribi i Donjem Vidovcu, te Zaštitarsko - ekološkoj udruzi “Senjar”. U planu im je darivanje škola u Svetoj Mariji i ma arskom Murakeresturu. Op inski na elnik i

dopredsjednik Društva Crvenog križa Marijan Varga rekorder je sa 64 davanja, a kod žena najviše je krv dala Marija Lisjak (57). Varga je u prigodnom govoru rekao da mu je uvijek drago i lijepo istinski govoriti o najhumanijoj udruzi u mjestu. Naglasio je da donjodubravsko društvo spada u sam vrh Me imurja po broju lanova i aktivnostima koje provode. Zahvalio je lanovima što ine dobra djela, te poželio da se zacrtani planovi u ovoj godini realiziraju. Predsjednik Hraš anec istaknuo je kako Op ina iz prora una izdvaja 0,5% od op inskog prora una na ra un HCK-a, a 0,2% za Službu traženja. To godišnje iznosi nešto više od pet tisu a kuna. Na kraju skupa predsjednik je dodijelio zahvalnicu Stjepanu Lisjaku za njegovih etrdeset davanja krvi i pozvao lanove na zajedni ki izlet 23. ožujka u Toplice Sveti Martin. (A. Fuš)

Detalj s uvijek zanimljivoga prakti nog dijela natjecanja

križa, predvo enih predsjednikom Mladenom Valkajom i ravnateljicom Nadom Špoljari , te djelatnika OŠ Hodošan, predvo enih ravnateljem i izvršnim organizatorom Ivanom Bari em.

Regionalna završnica u Lepoglavi Dvije pobjedni ke ekipe bit e sudionice etvrtoga me užupanijskog natjecanja u OŠ Ante Star evi a Lepoglava 21. travnja 2012. godine. Spomenimo da su na dosadašnja tri me užupanijska natjecanja medalje osvojile škole iz Male Subotice, Hodošana i Domašinca, a da je me u srednjim školama Gimnazija akovec do sad osvajala redom druga mjesta. Uspjeh dviju me imurskih prvaka svake godine to je ve i što se bore u konkurenciji

najmanje 18 ekipa iz Krapinsko - zagorske i Varaždinske županije. Prošle godine ekipa iz Domašinca osvojila je tre e mjesto na državnom natjecanju. Za ovo natjecanje posebno je važno što su ekipe opet pokazale izniman trud i napredak. Kroz vježbe i natjecanje prvu pomo nau ilo je i svladalo najmanje 150 novih u enika. Pehare, medalje i okrjepu za sudionike natjecanja doma ini su tradicionalno priredili u Restoranu "Zelengaj“. Tu je dogovoren i novi vid suradnje OŠ Hodošan s prijateljskom OŠ Veržej – ve krajem svibnja Slovenci e sudjelovati na 6. školskom kupu u ribolovu i školskom krosu u Palinovcu. (raw, foto: Ivana Kiri )

HUMANITARNA AKCIJA uz Dan narcisa u Kotoribi

Donacijama gra ana prikupljeno 3.300 kuna Dan narcisa je svjetski i nacionalni dan borbe protiv raka dojke. U estalost raka dojke raste svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a u Me imurskoj županiji zauzima vrh ljestvice po u estalosti i smrtnosti od zlo udnih tumora kod žena. Klub žena oboljelih od raka dojke “Nova Nada“ akovec, Županijska liga protiv raka i Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije i ovu su godinu organizirali ovu humanitarnu akciju. U sklopu akcije, prodajom narcisa i prigodnih proizvoda po gradskim trgovima i istaknutim lokacijama diljem Hrvatske, prikupljena su sredstva namijenjena borbi protiv te zlo udne

bolesti. U akciju su se uklju ile i lanice Društva žena iz Kotoribe, putem koje su na kotoripskoj tržnici prodavale kola e. Od prodaje kola a i dotacija prikupljeno je 3.300 kuna, a slastice je ispeklo 70 žena. U društvu su izuzetno zadovoljne odazivom mještana i svima koji su se uklju ili u akciju od srca zahvaljuju. Novac e biti proslije en me imurskoj Županijskoj ligi protiv raka, odnosno Klubu žena lije enih od raka dojke. U estalost raka dojke raste svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a u Me imurskoj županiji zauzima vrh ljestvice po u estalosti i smrtnosti od zlo udnih tumora kod žena. (alf)

Kreativnost u Didasku i za vrijeme praznika Prolje e u Jezi no edukativnom centru Didasko po elo je vrlo aktivno. Nakon obilježavanja Dana frankofonije zanimljivim gostima, ukusnim

francuskim desertom, slatkim poklon paketom i divnoj publici, prošlu subotu i nedjelju Didaskovi najmla i polaznici i njihovi prijatelji imali

su priliku izraziti svoju kreativnost u uskršnjim radionicama (djeca 5 do 9 g.) i radionici kreativnog pisanja (djeca 10 do 13 g.). Besplatne radionice

održale su se u akovcu i Prelogu, a sudjelovalo je ukupno 57 djece. Najmla i su doma ponijeli prekrasnog uskršnjeg zeca kojeg su izradili uz pomo voditeljice Martine Žiškovi , a najstariji su se okušali u pisanju maštovitih pri a i mnoštvu aktivnosti koje poti u kreativnost. Fotogra ije s ovih radionica možete pogledati na Didaskovom facebooku i na web stranici http:// www.didasko.com.hr.

Ujedno vas pozivamo da na našoj web stranici pro itate o ljetnim školama u Engleskoj i da zajed-

no s Didaskom otputujete na 2 tjedna i usavršite svoj engleski. Didasko tim

6. travnja 2012.

Mozaik 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OŠ HODOŠAN

ŽUPA Kotoriba

Na tradicionalnoj “Pisanici” prikupljeno više od 10.000 kn donatorskih priloga

Križni put duga ak jedanaest kilometara

Osnovna škola Hodošan sedmi put za redom organizirala je susret u enika, roditelja, djelatnika i prijatelja škole. Sveta misa u napu enom holu mati ne škole u Hodošanu po ela je u nedjelju u 9 sati, a izložbeno - prodajni sajam održao se odmah nakon mise. Kupovanjem ukrasnih jaja, kola a, igra aka, jastuka, tjeste-

nine, cvije a i mnogih drugih iznena enja iz godine u godinu poboljšavaju se higijenski i materijalni uvjeti za boravak u enika u mati noj školi u Hodošanu te podru nim odjelima Sveti Juraj u Trnju i Palinovec. Šesnaestu po redu svetu misu u školskim prostorima vodio je župnik Darko Kelemeni . Uvodni govor

Dobravska pisanica na “Dobro jutro, Hrvatska” Gimnazijalka i maturantica 4. razreda Srednje škole Prelog Helena Sabol iz Donje Dubrave u etvrtak 29. ožujka gostovala je na Hrvatskoj televiziji u sklopu emisije “Dobro jutro, Hrvatska“. Povod gostovanja u spomenutoj emisiji bila je izrada tradicijske “Dobrav-

ske pisanice“, kojom se Helena bavi ve nekoliko godina. Ona je jedna od najmla ih suradnica Etnografskog muzeja, gdje je održala cjelodnevne radionice za djecu i odrasle. U tom se muzeju održava Festival uskrsnih pisanica “Pisanica – tradicija koja traje“. (alf)

vjernicima dao je ravnatelj Ivan Bari . Posebnu zahvalu uputio je samo " udesnim suradnicima“ – roditeljima, i javno obznanio da je ova godina za one koji se bave odgojem djece najteža do sada. Izostaje potpora lokalne samouprave, iako je škola uvijek korektan partner svim udrugama na školskom podru ju. Svetu misu pratilo je do sad najviše vjernika Hodošana, drugih mjesta župe Sveti Juraj u Trnju i šire. Svoj doprinos sedmoj po redu Pisanici dali su lanovi crkvenog zbora pod ravnanjem Nenada Glavaka i solo pjeva Martin Recek. Tek-

stove su itale u iteljice Katarina Bari , Suzana Košak i predsjednica Školskog odbora Ljiljana Zeleni . U osiguranju objekata iskazali su se ponovno vatrogasci DVD-a Hodošan i DVD-a Palinovec: Tihana Srpak, Daniel emerika, Krunoslav Lajtman, Josip Pintar, Jurica Pandur, Božidar Novak i Nikola Blagus. Nakon mise u sportskoj dvorani otvoren je opet izvanredno posje en izložbeno - donacijski sajam uskrsnih pisanica, estitki i vrijednih predmeta. Izložbeni sajam bio je ispražnjen u rekordnom vremenu. Uz stalne prija-

telje iz Dje jeg vrti a Hodošan, pojavili su se u enici i roditelji 7. razreda OŠ Donji Kraljevec s razrednicom Ksenijom Vugrinec Krumpi . Prodajom uskrsnih poklona za OŠ Hodošan ostvaren je donatorski iznos od 10.860 kuna. U enici OŠ Donji Kraljevec za maturalno putovanje u enika primili su dodatnu donaciju, a Dje ji vrti "Fti ek“ svojim sredstvima ostvarenim prodajom izložaka tako er e poboljšati uvjete boravka u svom podru nom odjelu. (raw, foto: tomi)

U nedjelju 18. ožujka župa Kotoriba, predvo ena župnikom vl . Marijanom Horvatom, organizirala je pobožnost Križnog puta na otvorenom. To nedjeljno poslijepodne tijekom etverosatnog hoda dvjestotinjak vjernika prešlo je 11 kilometara dug put. Prva i zadnja postaja bile su u župnoj crkvi, a ostale postaje bile su kod poznatih kotoripskih pilova i postavljenih križeva. Križni put je pobožnost na spomen Isusove muke, od trenutka kada Isusa osu uju na smrt do polaganja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 postaja. Pobožnost Križnog puta stavlja vjernicima, ali i drugim ljudima, na razmišljanje o smislu žrtve, ljubavi i života, žele i podsjetiti da je i sam Bog imao svoj Križni put, ali da je poslije tog puta uskrsnuo.

Sveta potvrda 6. svibnja, Sveta pri est 10. lipnja Nakon zajedni kih sastanaka, koje je održao župnik vl . Marijan Horvat s roditeljima prvopri esnika i krizmanika, poznati su datumi primanja tih sakramenata u župi Kotoriba. U enici osmih razreda Svetu potvrdu primit e na svetoj misi u 11 sati u nedjelju 6. svibnja, a sve anost e predvoditi mons. Antun Per i . Sveta pri est za u enike tre ih razreda bit e 10. lipnja na misnom slavlju od 10 sati. (A. Fuš)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI H HRVA HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

OŠ DONJA DUBRAVA

U enici jedan dan u ulozi djelatnika škole

Nije ovdje! Uskrsnu kako re e. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao Mt; 28,6

Evan elja su autenti ni zapis o Isusu i Uskrsnu u. Sva etiri evan elja tvrde isto; Isus je razapet , umro, uskrsnuo i uzašao na nebo! U sudskim postupcima izjave dva svjedoka su vjerodostojno svjedo anstvo. Ovdje imamo etiri svjedoka. No ljudi ne vjeruju. Ni u uda Isusova, ni u njegovu smrt za naše grijehe, ni u uskrsnu e. U Kuranu je zapisano 600 godina nakon zapisa evan eoskih o evidaca; njima samo u inilo. Danas nakon oko 2000godina, mnogi brane svoju nevjeru u Spasitelja tvrde i kako to nije mogu e ili njima se samo u inilo. Mi krš ani vjerujemo da je Isus uskrsnuo i snagom uskr-

snu a Isus je i danas živ, lije i i iscjeljuje ranjena srca, duše i tijela. Dokaza i svjedo anstva ima obilje. Danas jednakom dobrotom dariva svoju blizinu i božansku mo . Ove izjave nisu apstraktna ljubav u religioznu ikciju ili ideju. To nije vjera u neki kip ili pokojnog dobro initelja. Živi Spasitelj te zove. Zove te po Rije i svojoj BIbliji, po Duhu Svetom. Zove na razli ite na ine. Sada je prilika. Uskrsno doba je sje anje na udo Božje pobjede nad smr u i grijehom. Sin Božji je to u inio za tebe. Bog koji te ljubi može ti pomo i, snagom uskrsnog jutra zove te na novi po etak i život vje ni, a to je dar Božji! Zato slijedimo

poziv Uskrsnog jutra, jer Isus poru uje; Ja sam Put , Istina i Život. Odgovori mu Isus: “Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni. Da ste upoznali mene,i Oca biste moga upoznali. Iv; 14,16

mr.sc.Ivan Lovakovi . Suprotno poznatim znanstvenim injenicama, mnogi vjeruju u evoluciju. Ta pretpostavka podu ava postanak materije, života i na kraju ovjeka kroz fiktivnu interakciju slu ajnosti u hipotetskih 4,5 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze koji su srušili tu hipotezu, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak. ucoz.com/

Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

6. travnja 2012.

Osnovna škola Donja Dubrava došla je na zanimljivu ideju da se u enici jedan dan zamijene sa zaposlenicima škole, koja je tako 27. ožujka bila pod u eni kim nadzorom. Projekt je predložila ravnateljica Mirjana Ribi , koja kaže kako je ve ina zaposlenika idejom bila oduševljena, no bilo je i onih koji su smatrali da je to omalovažavanje njihovog poziva. - Svrha ciljanog je postignuta i to me raduje. Upoznali smo neku ‘novu’ djecu, ne znaju i kakvi se kapaciteti me u nama kriju. U enici su pokazali da znaju biti i ‘odrasli’ kada to zatreba, pokazali su da su bili prave zamjene bez ikakvih problema, rekla je ravnateljica Ribi .

Usprkos tome, ideja je realizirana i naišla je na neo ekivano obostrano oduševljenje. Raspisan je natje aj za sva zanimanja u školi. Zainteresirani za pojedini posao molbe su trebali predati u tajništvo škole, a emu je prethodilo u enje na ina njihovog pisanja. Tako je Klara Dolenec, u enica 8. b razreda, izrazila želju biti ravnateljicom škole. U svojoj molbi ona je napisala: “Poštovani, podnosim zamolbu za ravnateljicu. Zainteresirana sam za tu poziciju jer bih htjela vidjeti kako je to voditi školu (a to bi mi se odrazilo i na daljnje vo enje nekog poduze a ili ustanove i odgovornosti). Smatram da sam sposobna za to zbog svoje

odgovornosti, komunikativnosti i op eg uspjeha.“ Nakon prikupljenih molbi u itelji su, prema poznavanju u enika i njihovih sposobnosti, birali svoju zamjenu za taj dan. Bilo je interesa i za pomo na zanimanja, administraciju škole, školsku kuharicu i domara. Dogovoreno je da se u itelji biraju samo za jedan sat koji su pripremali zajedno s predmetnim u iteljem, kojemu su i oni morali donijeti svoj koncept nastavnoga sata. Odnosilo se to na predmetnu i razrednu nastavu. Radni dan zapo eo je njihovim zajedni kim okupljanjem u zbornici, a za vrijeme velikoga odmora “u itelji“ su jeli u blagovaonici u itelja, a ovi pak zajedno s ostalim u enicima. Školska kuharica Milica Švenda asistirala je “kuharu“ Tomislavu Radmani u, koji je posao obavio besprijekorno, a školski domar bio je Željko Me imurec, koji je na tom poslu zamijenio Vladimira mrleca. Novinarska grupa je provo enje projekta snimala s etiri kamere, od ega e biti napravljen ilm koji e roditeljima biti prikazan na kraju školske godine. (alf)

OSNOVNA ŠKOLA Podturen

Dan otvorenih vrata Centra izvrsnosti ODRŽANO REGIONALNO natjecanje u znanju i kreativnosti “ itanjem do zvijezda”

Zaljubljenika u itanje još uvijek ima dovoljno Na t je c a nje u z n a nju i kreativnosti, koje se ve tre u godinu za redom provodi u organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižni ara, ovu je godinu po prvi put dobilo i regionalnu razinu. Reg iona lno nat jec a nje održano je sredinom ožujka u prostorijama Društva “Naša djeca” u Varaždinu, a izborile su ga po dvije ekipe iz Varaždinske, Kopriv ni ko - k riževa ke, Bjelovarsko - bilogorske i Me imurske županije, koje su na školskim i županijskim razinama ostvarile najbolji rezultat u pisanom dijelu natjecanja, te osmero pojedina nih natjecatelja, autora najboljih plakata na temu ovogodišnjeg natjecanja “Kriminalisti ki roman“. Natjecatelje, mentore, uzvanike i organizatore natjecanja pozdravila je u uvodnom dijelu ravnateljica Društva “Naša djeca” ur ica Dropulji , glavni organizator i idejni pokreta natjecanja mr. sc. Dražen Ruži te pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje

U Osnovnoj školi Podturen održan je Dan otvorenih vrata Centra izvrsnosti iz matematike i informatike, za podru je informatike, na kojemu su prezentirani uspjesi u enika s podru ja cijele županije. Ovom prigodom je školska ravnateljica Marijana Cerovec okupljene u enike i njihove mentore te goste upoznala s radom Centra, koji inancijski podržava Me imurska županija, a tehni ki i organizacijski OŠ Podturen.

U Centru radi ili sudjeluje u njegovom radu 82 ponajboljih u enika, od kojih su mnogi postigli izvrsne rezultate i na državnim natjecanjima, me u kojima je najpoznatiji Tonko Sabo ec, donedavni u enik OŠ Ivana Gorana Kova i a iz Pleškovca. Ravnateljica Cerovec, kao i svi mentori, složila se da, što se informati kih znalaca ti e, u Me imurju nas eka svijetla budu nost jer smo sigurni da imamo kvalitetne i inovativne informati ke stru njake. (S. Mesari )

Podru je informatike u enici odli no svladavaju

OŠ KOTORIBA i znanost Grada Varaždina Karmen Trubi . U k v izu znanja pr vo je mjesto osvojila ekipa OŠ Trnovec Bartolove ki, a drugo ekipa OŠ Veliki Bukovec. Za tre e mjesto borile su se u dodatnom usmenom dijelu natjecanja ekipe OŠ Ljudevita Modeca te OŠ Nedeliš e, koje su nakon pisanog dijela ostvarile jednak broj bodova, te je nakon vrlo izjedna enog nadmetanja ekipa iz Križevaca uspjela osvojiti tre e mjesto. Autori najboljih plakata, prema izboru regionalnog povjeren-

stva, jesu predstavnici OŠ bra e Radi Koprivnica, OŠ Matije Gupca Donja Stubica te OŠ Belica. Iako su mnogi analiti ari današnje doba proglasili vremenom ne itanja, vremenom u kojem je interes za knjigu, poglavito me u mladima, toliko pao da to ozbiljno zabrinjava, natjecanje “ itanjem do zvijezda“ pokazalo je da za sudbinu knjige u budu nosti ne moramo brinuti, jer ljubitelja knjiga i pravih ita a još uvijek ima sasvim dovoljno. (tp)

Obilježeni Dani hrvatskog jezika Osnovna škola Kotoriba bila je u utorak 27. ožujka organizator kulturno - edukativne manifestacije povodom Dana hrvatskog jezika, koji se obilježavaju svaku godinu od 11. do 17. ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. U kolažnom programu, koji je održan u holu škole, predstavila se recitatorska grupa s interpretacijama stihova i pjesama

poznatih hrvatskih pjesnika kao što su Dobriša Cesari , A. B. Šimi , I. G. Kova i , Tin Ujevi , A. G. Matoš, S. S. Kranj evi i drugi, a da ugo aj bude potpun, sve je slikama bilo popra eno kroz videozid. Za glazbeni dio bili su zaduženi pjeva ki zbor, vokalna skupina škole te Benjamin Fabi i u itelj Robert Katanec na gitari. Obra aju i se prisutnima, ravnateljica škole Snježana Matoš, prof., izrazila je

zadovoljstvo prikazanim programom, što je dokaz koliko je bogat hrvatski jezik. Spomenula je da je program osmislila profesorica hrvatskog jezika Nikolina Fuš Zvošec, a u realizaciji projekta pomogli su joj u itelji Robert Katanec, Janja Trstenjak, Gordana Breški i Klaudija Vidovi . Razlog što se ova priredba održala nešto kasnije bila je bolest djece, rekla je Matoš. (alf)

Luka Belani – križeva ki glazbeni “ilegalac” u akovcu Iako e se možda desiti da za njega još niste uli, Luka Belani vjerojatno je najzanimljivije mlado ime hrvatske rock glazbe danas. Nezainteresiran za medijsku gungulu i pompu, svjestan da su najbolja promocija danas i dalje koncerti, svu svoju energiju ulaže u svirke i nastupe uživo. Što samostalno, što s bendom koji od nedavno, uz Varaždinca Marka Levani a, ine i Me imurci Marko Lajtman i Adrijano Valpati , ime Luka i njegovi kamiondžije, kako ih ponekad zove, ine jednu stopostotnu “sjevernja ku” kombinaciju. Prošli su tjedan sav svoj potencijal i status pravoga hrvatskog izvoznog glazbenog proizvoda opravdali koncertom u akove kom klubu “Podroom”, a tom smo prilikom i mi na kratko popri ali s Lukom. O emu, saznajte u ovotjednom prilogu MEDIA. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Na Tribini hvaljena “Gavellina” predstava “Prolazi sve” Najavljen Mjesec Matice hrvatske u akovcu od 27. travnja do 27. svibnja KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava ovu godinu slavi 85. godišnjicu SCENA

Samostalna izložba Viktorije Balog u Donjoj Dubravi I Varaždinski Regional Band nastupio u Podroomu Oliver Dragojevi i Hari Ron evi u Areni Varaždin 5. svibnja!

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

PONEDJELJAK, 9. travnja, 15 sati Društveni dom u Podturnu

Svati na podturenski na in Udruga “Turen” idu i e ponedjeljak u Društvenom domu u Podt urnu održati manifestaciju prikaza “Svati na podturenski na in”, kojim e prikazati

PONEDJELJAK, 9. travnja Društveni dom Gornji Kraljevec

Vuzmeni pondelek

svadbene obi aje svojega kraja. lanovi udruge “Turen” najavljuju da e prikaz prilagoditi da bude što originalniji. Manifestacija po inje u 15 sati.

KUU Društvo žena Gornji Kraljevec prire uje priredbu “Vuzmeni pondelek”, koja e se održati u ponedjeljak 9. travnja u prostorijama Društvenog doma u Gornjem Kraljevcu, s po etkom u 15 sati. Nastupaju KU “Selja ka sloga” Prelog i KUU “Društvo žena” Gornji Kraljevec. (BMO)

STIGLI NOVI KATALOZI!!! Proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran... RIM, 12.04.-15.04., zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi 2995 kn + zrak. prist. 850 kn MALTA, 28.04.-01.05., zrakoplovom iz Ljubljane cijena po osobi od 2.195 kn + zrak. prist. 590 kn BUDIMPEŠTA, 13.04.-15.04., autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 745 kn LONDON, 12.04.-15.04., zrakoplovom iz Zagreba ULM cijena po osobi od 3.490 kn + zrak. prist. 920 kn PRIMOŠTEN, 15.04.-04.05., HOTEL ADRIATIQ ZORA 3* 2 pol po osobi od 510 kn SUPETAR, otok Brač, 10.04.-26.05., TN VELARIS 3*/4* 3 pol po osobi od 516 kn NEREZINE, otok Lošinj, 10.04.-27.05., HOTEL MANORA 3* 2 pol po osobi od 545 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Ljubljane! AKCIJA 2. OSOBA -50%, za uplate do 15.04.12. GRČKA, otok Kreta, 26.05. HOTEL ALBATROS 4*, pol cijena po osobi za 7 dana od 4.095 kn

USUSRET KAM-u

Sljede ih pet predstava na repertoaru u subotu Ve idu i vikend ponovno rezervirajte za trodnevno “kampiranje” u Prelogu, jer se od 13. do 15. travnja tamo održava Festival kazališnih amatera Me imurja – KAM. U ovom broju donosimo predstave koje e se na kazališnim daskama preloškog Doma kulture predstaviti drugi dan KAM-a, u subotu 12. travnja.

KUD “Žiškovec“

“Do i gola na ve eru” Dramsko - recitatorska sekcija KUD-a “Žiškovec“ djeluje u sklopu KUD-a od 1997. godine, broji dvadesetak lanova koji se amaterski bave dramskim stvaralaštvom. Sekcija je redovit sudionik Festivala KAM u Prelogu, te Smotre me imurskih narodnih obi aja u Kotoribi. Uz nastupe na smotrama sekcija, redovito nastupa u Žiškovcu na priredbama mati nog KUD-a, a rado se odazove i na poziv drugih društava diljem Me imurja. Od 2007. redovito nastupa na REGI u Varaždinskoj županiji. O predstavi: rije je o komediji koja govori o intimnim, izmišljenim, lažnim, skrivenim odnosima izme u oženjenog para koji ima svaki svojeg ljubavnika/ ljubavnicu. Splet situacija uzrokuje igru gdje se ne zna tko je s kim stvarno, privremeno ili ozbiljno.

TURSKA, 03.05., 10.05. i 17.05. HOTEL TITAN GARDEN 4*, all incl. cijena po osobi od 3.635 kn

Zrakoplovom iz Graza ili Be a! TUNIS, EGIPAT, TURSKA, KANARI...

WELLNESS & SPA

JAKIŠNICA, otok PAG, LUNA ISLAND HOTEL 4* do 13.05. „vikend akcija“ 2 pol po osobi od 430 kn MORAVSKE TOPLICE, 10.04.-27.04. HOTEL AJDA 4* 2 pol po osobi od 786 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., IL DIVO u ZG 17.09.2012.,.... ulaznice za sportska događanja,...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

KUU “Lipa” Gornji Mihaljevec

“Rastava braka” Ljubav prema dramskom amaterizmu rezultirala se kroz rad KUU-a “Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca zadnjih osam godina, ne samo kroz glumu, ve i pisanje tekstova. Tako su “Ljubavna pisma“ nagra ena 2011. godine najboljim amaterskim dramskim tekstom autorice i voditeljice Udruge Jasenke Novak. O predstavi: rastava braka je denes ne nikšna novost. Dojde ti ka bi se na mesec rastavil ve pot, ali te f asi mine, pa je posle se nazoj dobro. No i se to dogodi posle 42 leti sloge i ljubavi, pitate se kaj ne štima? Pa poglednite …

GRČKA, otok Rodos, 25.05. HOTEL PEGASOS 4*, pol cijena po osobi od 4.890 kn

OPATIJA, GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 09.04.-19.04. 2 pol po osobi od 670 kn

kviz“ nominirana je u tri najbolje predstave, a glumica Jelena Tisaj proglašena je najboljom glumicom Festivala KAM 2011. O predstavi: Ratko je momak koji esto sanja, burno, intenzivno i neobi no. Ima osje aj da mu je iskustvo gotovo uvijek izvantjelesno. Svaki se put zapita je li bio san ili java. Ratko je središnji lik predstave i u jednoj burnoj no i proživio je doga aje kojih se ne bi posramio ni najbolji hollywoodski ilm – od susreta s Indijancima, snimanja ilma itd.

KAZALIŠNA DRUŽINA “Štolcer“ akovec

“Idu Zrinski” Kazališna družina “Štolcer“ sastavni je dio Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca, a svoju prvu predstavu “Pismo z Galicije“ izvela je 2010. godine na Festivalu KAM-a i odmah postala apsolutnim pobjednikom. Na 50. Festivalu HKA na Hvaru predstava ponavlja uspjeh iz Preloga i ponovno osvaja tri najvrjednije nagrade, što još nije uspjelo nikome u povijesti Festivala. O predstavi: obitelj Zrinski je na okupu. Gospodaru akovca, banu Nikoli Zrinskom, u posjet je došao brat Petar sa ženom Katarinom. Nitko ne zna što rade iza zidova. Možda se odmaraju, možda pišu pisma, možda se spremaju za novu bitku s Turcima. ini se da život me u zidinama prolazi sporo. Sajmeni je dan. Pred zidinama vreva, tu se radi, ljubi, pjeva i živi. Obi ni ljudi žive posve obi nim životom.

KUU “Veseli Me imurci“ akovec

“Sanjaj, mali, sanjaj” KUU “Veseli Me imurci“ akovec djeluju od 1949. godine. Bilježe velik broj nastupa diljem zemlje i inozemstvu. Za svoj rad Udruga je primila brojne nagrade – glumci Franjo Sedlar i Miljenko Zelenbaba ponijeli su titulu najglumca Me imurske županije 2007. i 2009. godine, prošlu godinu “Dobro došli u

SATIRI KO kazalište mladih Slavonski Brod

“Dekameron” Satiri ko kazalište mladih iz Slavonskog Broda nastavlja ljubav prema svjetskoj literaturi. Nakon ehova i Twaina, eto i Boccaccija, za kojega kažu da ga je kopirao i sam Shakespeare ili Chauser. Glumci Dekamerona dugo su u kazalištu. Od prvih dana SKM-a, ili još i prije. Izvrsnu dramaturšku podlogu iskoristio je redatelj predstave, daju i svakom glumcu mogu nost da se iskaže. Bez nepotrebnog soliranja, ali s dovoljno individualnog prostora, ansambl je stvorio ujedna enu predstavu u kojoj i svaki pojedinac dolazi do izražaja.

PIŠE: Bojana Špani ek akovec je prošli tjedan na Tribini do ekao, uz “Kauboje”, vjerojatno najbolju predstavu ove sezone. Iz zagreba ke “Gavelle” stigla je, naime, vrhunska gluma ka postava, koju je trenutno najve a redateljska zvijezda u Hrvata, Oliver Frlji , posložio u izvanrednu melodramu o životu i starosti. U najkra im crtama, jer predstava “Prolazi sve” uspjela je u svojih 90 minuta obuhvatiti sve one teme koje danas mu e modernu Hrvatsku – od ksenofobije i homofobije, preko borbe s ideološkom prošloš u, sveprisutnih euroskepKsen ticizma i europo ilije, i , Dijan do marginalizacije Ivana Roš st ar ijih osoba; Staniši Špe ispri ati ih bez trunke patetike, ra Nola, Ama vozaju i publiVejzovi , Jan ku ringišpilom Križan i Sve emocija, ostavpredstavi ljaju i je na kraju naziva od suznih o iju i s tinekolik su u pitanja na koja odgovore, vjerojatno, u nikada ne e dobiti.

Posveta našim bakama i nonama U predstavi glumi jedanaest glumaca, a glavni ženski lik Franje, kroz iji je život

PETI SUSRETI dramskih am

Smijeh uz predsta i zagorskih gluma Ve je tradicionalno Udruga žena re an doma in susreta dramskih amatera, a u goste su prošlu nedjelju stigle prijateljske udruge iz Preloga, Dragoslavca, Sra inca, Novog Sela na Dravi, Nedeliš a i Gornjeg Hraš ana. Gledatelji su tako imali priliku uživati u prekrasnim igrokazima me imurskih i zagorskih glumaca amatera. Prvi su nastupili lanovi KUU-a “Selja ka sloga“ iz Preloga s izvrsnom predstavom “Prilo ki Romeo i Julija“, kojima je to ujedno bila i generalna proba za preloški KAM. Nakon njih sve je prisutne oduševio igrokaz lanica Udruge žena Gornji Hraš an, koje su sve nasmijale izvedbom predstave pod nazivom “Jakob

KUD “Vrijedne ruke“ Dragosl

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SRIJEDA, 11. travnja, 20 sati Mala scena “Vinko Lisjak” , Jazz srijeda

ETVRTAK, 12. travnja, 20 sati Tribina , Centar za kulturu akovec

Borna Šercar’s Jazziana Croatica Teatar “Žar ptica” - “Diva” Ansambl Jazziana Croatica osnovan je 2009. godine, a želja im je o uvati hrvatsku glazbenu baštinu s raznim folk utjecajima i nametnuti nove standarde u doma em jazz izri aju, stvaraju i zvuk autenti nog podneblja, odnosno brend koji e nesumnjivo re i da je rije o hrvatskom proizvodu. Na repertoaru su originalne

skladbe i obrade nekih poznatih narodnih tema koje susre emo u klasi noj glazbi. lanovi ansambla su Ante Gelo – gitara, Tihomir Hojsak – kontrabas, Zvjezdan Ruži – klavir, Vojkan Joci – saksofoni i voditelj ansambla Borna Šercar – bubnjevi. Kao goš a na koncertu e nastupiti i mlada solistica Ana Lice.

Garderoba Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Ve er dodjele Nagrade hrvatskog glumišta. Jedna glumica odijeva se pred ogledalom. Ona je respektabilna umjetnica, samouvjerena žena iza koje stoji velika karijera, mnoštvo uloga i dokazan uspjeh. Ona je – Diva. Nakon nekog vremena pridružuje joj se druga glumica, mla a, neiskusnija, ali tako er

NA TRIBINI hvaljena “Gavellina” predstava “Prolazi sve”

Frlji ev udarac u trbuh

akove koj publici nija Pajna Vidušin, š i , Antonija eranda, Barbaar Bukvi , Enes nko Rakoš, Filip en Medvešek u nostalgi nog digrali su ak ko razli itih autor Dubravko Mihanovi odloga lu io ispri ati ovu dirljivu pri u, povjeren je zagreba koj glumici Jeleni Miholjevi . - Ma prekrasna je to uloga!, nije skrivala oduševljenje prije nego je, nakon niza izvedbi u mati nom kazalištu,

matera – re an 2012.

ave me imurskih aca amatera i Gera“. Uslijedila je predstava “Doktorica“ goš i iz KUD-a “Vrijedne ruke“ Dragoslavec, a nakon toga predstavile su se lanice Udruge žena “Preslica“ iz Sra inca s predstavom “Babica“. Posljednja je bila predstava novoosnovane Udruge žena iz Novog Sela na Dravi pod nazivom “Ili ja ili kr ma“. Nakon što je završio program, sve prisutne razgalili su lanovi Puha kog orkestra iz Nedeliš a. I tako, uz red glume, pa red glazbe, druženje se nastavilo sve do ve ernjih sati. Bila je to, kao i uvijek, još jedna prilika za bolje me usobno upoznavanje lanova ovih marljivih udruga, te razmjenu iskustava.

avec u predstavi “Doktorica”

ovu ulogu zaigrala i u akovcu. - Ima nešto sveta ko u toj ženi, morala sam na tome jako puno raditi, budu i da je to daleko od mog karaktera, ja sigurno nisam tako jako dobra, sigurno!, našalila se. Pripremaju i ulogu, nije se s likom Franje poistovje iva-

la, ve je razmišljala o starijim ženama iz svoje obitelji. - O našim bakama i nonama, Franja me jako podsjetila na te žene iz prijašnjih generacija, koje su toliko toga prevalile preko le a. Ja, recimo, pri am sa svojom nonom i odjednom shvatim da je ta divna, mila, vesela i optimisti na žena prošla dva rata, glad, nestanak ljudi iz obitelji, njihov povratak, smrt djeteta – žene su prolazile neke strašne stvari, tako da mi se cijela naša današnja situacija ini kao ništa kad se toga sjetim. Franja me, zapravo, podsjetila na tu vrstu ljudi, onih koji se nose sa životom na taj jedan starinski, ali onako divan na in, kaže Jelena Miholjevi .

“Gavellina” ekskurzija u akovcu Sam rad na predstavi, kaže, pravi je timski rad svih uklju enih u njeno stvaranje,

popularna. Izme u njih odmah izbija sukob i sve se više i više zahuktava. Ovom predstavom naša poznata dramska umjetnica Marija Sekelez obilježava 35. godišnjicu umjetni kog djelovanja. Predstava traje 60 minuta, ulaznica stoji 50 kuna, odnosno 40 kuna za studente, umirovljenike i organizirane posjete.

a Olivera Frlji a opisuje kao predanog, radišnog, duhovitog i organiziranog redatelja. - Njegov sam rad pratila još od Akademije, i još prije pet godina žarko sam željela da do e režirati kod nas u kazalište. Me utim, mladim je redateljima u Hrvatskoj jako teško bilo što u initi. Uvijek se ide na neku “ziher” varijantu, tako da je Oliver trebao napraviti jedno 15 uspješnih predstava prije nego je radio kod nas. Ali znala sam koliko je intrigantan, izuzetno darovit, da nema te situacije ili teksta koji ne bi nekako oživotvorio da publici bude automatski udarac u trbuh, pojašnjava. Budu i da ak 11 glumaca igra i po nekoliko razli itih uloga, osim Miholjevi , koja je 100 posto Franja od po etka do kraja, iza pozornice vlada pravi mali kreativni kaos. – Ja zapravo ne znam kako izgleda iza scene, jer s nje uop e ne silazim, ali mislim da je jako zabavno. Za nas ovakva gostovanja uvijek ispadnu kao ekskurzija, i baš nam je drago da smo u akovcu jer ovdje imamo jako lijepa iskustva s publikom i scena je predivna, baš jedva ekam danas iza i na scenu, priznala nam je prije po etka predstave, na koju ni akove ka publika nije ostala imuna.

SKUPŠTINA KUD-a “Selja ka sloga” Donja Dubrava

Ovu godinu proslava 85. godišnjice rada Svoju redovnu godišnju skupštinu održali su lanovi KUD-a “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave. U izvješ u predsjednika Saše Šopara moglo se uti kako su lani plesa i podigli prašinu s pozornice ak dvanaest puta, pri emu su ih pratili tamburaši i jedanput bandisti, tamburaši su samostalno imali etiri nastupa, dramska družina tri, vokalni solisti Elizabeta Toplek, Katija Golec i Saša Šte i nastupili su pet puta, a doma oj publici predstavili su se u šest nastupa, od ega su u tri manifestacije bili organizatori. Tako su donjodubravski slogaši u prošloj godini imali ukupno dvadeset nastupa. Od toga treba izdvojiti sudjelovanje na Vinkova kim jesenima, gdje su bili predstavnici Me imurske županije, i gostovanje u Gu i Gori, koja se nalazi u središnjoj

MJESEC MATICE hrvatske u akovcu od 27. travnja do 27. svibnja

Napokon stiže knjiga portreta kulturno umjetni kih udruga Na posljednjoj kavici u Matici, održanoj ovaj utorak, predstavljen je bogat program Mjeseca Matice hrvatske u akovcu, koji e se održati od 27. travnja do 27. svibnja ove godine. U svojih mjesec dana Matica je, najavio je predsjednik akove kog ogranka prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, pripremila ak šest iznimnih kulturnih doga aja. Manifestaciju e tako ve 27. travnja otvoriti nastup u enika nagra enih na književnom natje aju “Navik on živi ki zgine pošteno”, kojim se, uz Dan Županije, po prvi put obilježava Spomendan 30. travnja. Drugi doga aj Mjeseca Matice hrvatske posve en je Ivanu Lackovi u Croati, pa e se u Prelogu 11. svibnja održati tribina s izložbom pod naslovom “Lackovi u knjigama”, na kojoj e se predstaviti izbor iz pojedinih naslova o Lackovi u te njegove mape. Središnji doga aj manifestacije je promocija dugo iš ekivane knjige portreta kultur-

no - umjetni kih udruga koje djeluju u našoj županiji. Naime, u knjizi pod nazivom “Lepšega ne kak je Me imorje” na jednom su mjestu po prvi put ujedinjene “osobne iskaznice” svih udruga, njih ukupno 66, koje zbog svoje brojnosti i aktivnosti upravo Me imurje ine jedinstvenom županijom u Hrvatskoj s ovako razvijenim amaterizmom. Predstavljanje knjige održat e se 16. svibnja u Centru za kulturu akovec, a u kolaž programu, koji je osmislio Dejan Buva , predstavit e se udruge koje su u pojedinim segmentima amaterske kulturne djelatnosti postigle zavidne rezultate. Nadalje, 18. svibnja Udruga “Matapur” predstavit e audioizdanje “Marija Tuksar. Sun ani glas iz davnina”, 26. svibnja Dje je gradsko kazalište akovec po prvi e put izvesti predstavu “Tri leptira” Vere Zemuni , a za sam kraj, 27. svibnja, u pripremi je koncert marijanskih pjesama koje e izvesti zborovi crkve Sv. Nikole i gosti solisti. (bš)

TURISTI KA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

ZABAVNI PARK NEUSIEDLERSEE 14. 04. 2012.

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU MOGUĆNOST KUPOVINE ULAZNICA!!!

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE I SINJ

Bosni. Prigodom 18. Smotre puha kih orkestara i limenih glazbi MŽ-a plesa i su na sve anom otvorenju otplesali tri kola uz pratnju Limene glazbe Belica, dok su uz Dan op ine u dvorištu Zalana organizirali koncert Tamburaškog orkestra “Stjepan Bujan Stipi “, poznatijeg kao Tamburaški orkestar “Me imurje“. Pred lanovima je ove godine organizacija 17. Smotre me imurskog folklora, koja e se održati 30. lipnja

i 1. srpnja, te proslava 85. godišnjice, koja bi se trebala sve ano obilježiti u studenome. Šopar isti e kandidaturu dva projekta prema Ministarstvu kulture. Rije je o smotri folklora i izdavanje fotomonogra ije društva uz spomenuti jubilej. Odlukom lanova skupštine dosadašnjeg dopredsjednika društva i voditelja folklorne sekcije Damira Vidovi a na tim je funkcijama zamijenio Nino Klobu ari , prof. (A. Fuš)

GARANTIRANO! već od 230,00 kn PREPORUČAMO ZA OSNOVNOŠKOLCE GARDALAND – ZABAVNI PARK

20. - 22. 04. 2012. samo 490,00 kn

14. 04. 2012. samo 260,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

Scena

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, SUBOTA, NEDJELJA, 6., 7. i 8. travnja Klub “Podroom” akovec

B & the Bops, R’n’B & hip-hop, Vibra Band Klub “Podroom” nastavlja svoj raznolik i bogat program i predstoje i vikend. Ve danas tamo nas eka mala rockabilly senzacija –

B & the Bops. U postavi zagreba kog rockabilly banda nalaze se karizmati ni rontmen Branko Radovan evi , uvijek nasmijan bubnjar Jo-

POKLON za Gimnaziju akovec

Prva javna promocija likovno - poetske mape Petrovi – Wrana

Mapu su prošlu srijedu predstavili autori Stanislav Petrovi i Robert Wrana te profesorica Mirjana Vidovi i prevoditelj Aleksandar Roža Gimnazija akovec nastavlja s obilježavanjem 50. obljetnice škole, pa je prošlu srijedu organiziran pjesni ko - likovni susret na kojem je predstavljana grafi ka mapa Petrovi – Wrana. Ona obuhva a kajkavsku poeziju iz zbirke “Puot brez znakov” pjesnika Stanislava Petrovi a, te slike, odnosno grafike likovnog pedagoga, slikara, kipara i kerami ara Roberta Wrane. Mapu

Gimnaziji poklanjaju obitelji Tkal ec i Vidovi , prijatelji i poštovatelji škole, a, osim samih autora, predstavili su je pro esorica Mirjana Vidovi i prevoditelj Aleksandar Roža, koji je Petrovi eve stihove iz mape preveo na engleski jezik. Iako je ova likovno - poetska mapa napravljena prije dvanaestak godina, ovo joj je tek prva javna promocija. (bš)

DONJA DUBRAVA

Samostalna izložba Viktorije Balog lanovi Zaštitarsko - ekološke udruge “Senjar” postavili su i otvorili prvu ovogodišnju izložbu. Slike je izložila akademska slikarica Viktorija Balog iz Kotoribe. Njeni se radovi bave (a)simetrijom u slikarstvu te pozivaju promatra a da, kroz motive plesa, pomnim bavljenjem prikazanim sam otkrije uzorke koji odska u od ostalih. Na taj na in autorica izložbom umjetni kih djela uprili uje igru pronalaženja uljeza. Ovo je ve dvanaesta po redu izložba organizirana u režiji Zeusa. Izloženu seriju slika autorica je naslovila zajedni kim imenom “Prona i uljeza - (a) simetrija plesnog ritma“. Djela su nadahnuta teorijom umjetnosti, to nije, tezom teoreti ara be ke škole Aloisa Riegela. Autorica prakti no iskušava postavku o mogu nosti podjele slikarstva na ono nadahnuto anorganskim svijetom, koji teži simetriji, i organskog, živu eg, koji, zahvaljuju i gibanju kao svojoj kvaliteti, predstavlja suprotnost simetriji neživog. Motiv izabran za predstavnika živog svijeta je plesa , a za motiv gibanja Viktorija bira jedno od najboljih ljudskih iskustava - ples. Pritom izložba promatra u zadaje odre en zadatak. Njegovoj je percepciji zadan

Svoju seriju slika autorica je naslovila “Prona i uljeza - (a) simetrija plesnog ritma“, a djela su nadahnuta teorijom umjetnosti izazov - istraživati i na kraju prona i. Takav na in predstavljanja ciklusa slika javnosti unosi u sam doga aj izložbe dimenziju obveze i preduvjet energije da se ta obveza obistini. Od nas se iziskuje ono što se uobi ajeno traži od promatra a – aktivno promatranje. Izložba je osmišljena kao igra u kojoj je zajedno s njezinim pravilima objašnjen i cilj. Izložba e u pizzeriji “San Marino” u Donjoj Dubravi biti otvorena do kraja mjeseca svibnja. (al )

SUBOTA, 7. travnja, 22 sata Stari hrast, akovec

Koncert akove kih bendova

sip Adam, gitarist Damir Dimi i kontrabasist Marko Marko . Subota je rezervirana za sve ljubitelje R’n’B i hiphop glazbe koje u Podroomu eka odli na plesna subota, a nedjelju e ponovno obilježiti live svirka, ovaj put doma eg Vibra Banda. PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan Mladi križeva ki indie folk kantautor Luka Belani jedan je od rijetkih cjelovitih, smislenih i kvalitetnih glazbenika kojeg Hrvatska može ponosno izvesti na inozemnu glazbenu scenu. U ovoj bi konstataciji bilo potpuno pogrešno Luku nazvati glazbenim proizvodom, jer iza njega ne stoji velika diskogra ska ku a, desetak menadžera sumnjivih unkcija, ni glomazna PR mašinerija koje se, zapravo, sam pomalo i grozi. Luka, kojem je ljubav prema glazbi usadila majka, u iteljica klavira, sam je sebe, slušaju i i u e i od, primjerice, Neila Younga, Johna Mayera, Gavina DeGrawa i Davea Matthewsa, oblikovao u glazbenika kojeg bismo voljeli nazvati predvodnikom jedne nove generacije hrvatskoga rocka. E, a kad bi Luku u tome netko poželio i slijediti, za budu nost žestokog žanra doma i rock sladokusci više ne bi morali brinuti. Za sada, ipak, Luka Belani nekako svojeglavo i prkosno sam “gura” svoju pri u. I to vrlo uspješno. Iza njega su ve dva samostalna albuma, brojni nastupi u doma im klubovima i na prošlogodišnjem INmusic estivalu, pa ak i pokoja turnejica po inozemstvu. Svira esto i svugdje, pa ga je tako put prošlu srijedu nanio i do akovca. To nije, kluba “Podroom”, u kojem se rock svirke srijedom, kao što je bilo i obe ano, polako pretvaraju u više nego dobrodošlu tradiciju. Iako nastupa u dvije “verzije”, za akovec je, umjesto solo akusti nog nastupa, odabrao svirku s bendom, što je doma u publiku posebno razveselilo. Naime, od velja e, odnosno priprema za koncert koji je održao u zagreba koj Tvornici, Lukin bend poja ala su dva mlada me imurska glazbenika – Marko Lajtman na bubnjevima i Adrijano Valpati na gitari, ime je, uz Varaždinca Marka Levani a na basu, upotpunjena 100 posto “sjevernja ka” postava benda. I ona doista zvu i svjetski. Luka (i de ki!), do i(te) nam opet! • Kažu da si jedan od najboljih mladih kantautora, i to ak jedini koji se može nositi s inozemnom konkurencijom, a mnoge nerijetko za udi injenica da dolaziš iz Hrvatske, i to iz Križevaca. Zašto je to ljudima udno, zar je u narodu postalo uvriježeno da Hrvatska ne može ‘proizvesti’ kvalitetnoga mladog glazbenika? — Mislim da u Hrvatskoj postoji puno kvalitetnih glazbenika koji sviraju po vani i mogu se mjeriti s vanjskom konkurencijom. Problem je samo u nekakvim profilima bendova koji se is uravaju, guraju i stalno su prisutni u medijima, koji grade karijere, pa ljudi u principu ni ne znaju za scenu koja nije na televiziji ili ma-

Koncerti su se opet vratili na legendarni hodnik Starog hrasta! Ovu e subotu tako u nekada popularnom koncertnom prostoru zasvirati redom akove ki bendovi – doma i punkeri Kraykulla and the Gypsy uckers, retro metalci Vis Maior, rock’n’roll bend Feuacid, a najavljen je i bend iznena enja! Upad je 10 kn.

MLADI KRIŽEVA KI kantautor, poja an me imurskim glazbenicima, održ

Luka Belani – sa sjev drito na svjetske po instream novinama i misle da ona ni ne postoji. To je, po meni, više stvar dojma putem izvora koje prate nego stvarno stanje stvari. • Ti nisi pretjerano medijski eksponiran, odnosno kad jesi, za to ima povoda. Uz tebe se ne vežu nikakvi skandali, pa ak ni ljubavne veze. S obzirom na to, i na ovo što si prije naveo, imaš li ponekad osje aj da djeluješ u nekoj hrvatskoj glazbenoj ilegali? — S obzirom na to koliko sam medijske podrške o ekivao, desilo se barem tri puta više nego sam to mogao zamisliti. S obzirom na neke kolege ili na nekoga mog ranga, mislim da sam imao jako puno medijske podrške. Za moj ukus možda ak i previše. Ali mislim da se za nekakvo normalno unkcioniranje ne mora biti više medijski prisutan. Ne osje am se zbog toga zapostavljenim. A radi li se doista o glazbenoj ilegali – mislim da mi je to ak i kompliment, jer su ve ina onoga o emu se piše umjetno stvorene pri e. Danas je ‘PR’ najis uranija rije , svi je koriste, a po meni su najbolji PR svirke i koncerti. Ako to ostavlja dojam glazbene ilegale – tim bolje! • Zna i, ti nemaš PR menadžera? — Nemam nikakvog menadžera! • Imaš zaista ispunjen raspored, sviraš što s bendom, što solo akusti no, i to od Umaga, Gospi a, Splita, Varaždina i evo akovca. Zvu i pomalo stresno – je li to cijena rock and rolla? — Meni je to normalan život. U Hrvatskoj zapravo nije mogu e napraviti turneju u nekom inozemnom smislu – svirati 15-20 dana u nizu, to su uglavnom vikend - turneje po dan - dva. A sad – iza i dva dana za redom u Križevce ili Zagreb s ekipom ili dva dana biti na putu i svirati, mislim da nema

neke posebne razlike u okvirima normalnog života. • Kakva je situacija sa studijem? — Ja sam prvostupnik antropologije i povijesti, i na tome za sada ostaje, glazba je trenutno prioritet.

U inozemstvu se ne osje am kao prodava piva! • Iza tebe su nastupi i u inozemstvu – na samom po etku svirao si po londonskim pubovima, a prošlu godinu odradio si ak dvije turneje po Njema koj. Kakva je publika vani, a kakva je kod nas? Je li borba mladih glazbenika ista ovdje i u inozemstvu? — U medijima se esto spominje taj London kao kuriozitet, ali ja sam zapravo u London išao na tjedan dana isto turisti ki, i

svirao sam u tri puba preko jednog promotora, tako da se radi samo o jednokratnom iskustvu. Publika je tamo izvrsna! Koncertna publika, klasi na varijanta, nitko ne pri a, izme u pjesama se zaplješ e i nema nekakvih razgovora i to je malo druga ije nego drugdje gdje sam nastupao uživo. A u Njema koj su bile dvije turneje – jedna akusti na u travnju prošle godine, druga s bendom u listopadu. I tamo je publika izvrsna, podržavaju glazbenike, kupuju CD-ove, dolaze na svirke, njihova je reakcija jako dobra. Tamo se stvarno osje am kao artist – kao netko tko svira svoje autorske pjesme, a ne kao prodava piva. Oni baš imaju razvijenu kulturu slušanja i klupske scene, koja ne mora biti prisutna na televiziji ili u žutom tisku da bi unkcionirala. • Je li te inozemno iskustvo oblikovalo kao glazbenika ka• Koja je razlika izme u akusti nog i elektri nog Luke Belanija, osim ovih o itih razloga? — Akusti na verzija je sigurno intimnija, druga ija je atmos era, možda malo vu e na melankoliju, neki slow mood dolazi do izražaja. Elektri ni nastup, pogotovo s ovakvom postavom, ja ih zovem kamiondžijama, dobiva nekakav druga iji udarac i energiju, koja je opet dobra.

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDJELJA, 8. travnja, 22 sata Caffe bar “Paladin” akovec

Klapa Iskon Novi klapski posjet akovec eka ve ovu nedjelju, kada u caffe bar “Paladin” stiže Klapa Iskon. De ki iz Klape nisu ono na što smo navikli kod tradicionalnih klapa, oni su nešto posebno – nemaju samo mikrofone kao ve spomenute tradicionalne klape,

žao koncert u akovcu

vera Hrvatske ozornice! — To je nekakvo klišej pitanje koje se ponavlja, esto mi znaju re i da bih, da pjevam na hrvatskom, ovdje ve bio – i to mi je najlu e kad ujem – zvijezda. Kod nas ima izvrsnih glazbenika koji pjevaju na hrvatskom pa jedva uspiju posti i da im netko izda album. A imaju i dobre tekstove, i muziku, i svirke, sve se poklapa, no oni i dalje jedva objave album, a kamoli da se govori o zvijezdama. Ljudi komentiraju zato što imaju priliku komentirati, uvijek imaju neki sud o ne emu bez da su se našli u tvojoj situaciji i da znaju o emu akov anci se radi. Adrijano Valpati na Mislim gitari i Marko Lajtman na da meni bunjevima, uz Varaždinca ipak ne Marka Levani a na basu, novo zamjeraju taj su poja anje benda Luke Belaengleski nija. U Podroomu su cjelove erjezik, s njom svirkom predstavili presjek o b z i njegova dosadašnjeg rada, s r om n a k av to koliko naglaskom na aktualni, drugi si u sviram i po redu studijski album, ovom kako publi“Changin’ Chapters”. trenutka reagira, ku? mislim da to — To s iuvijek ispadne u regurno. Kad se vratiš du. A i ne vidim zašto bi s turneje, nahraniš se pozitivnom mi zamjerali, 2012. je godina, energijom za jedan duga ak peri- raketirani smo engleskim sa od, pa te drži u zenu, kao da te se svih strana. ak se i izdava i ne doti u svakodnevni problemi zovu Croatia Records ili Dallas i situacije koje mainstream mediji Records, mislim da je to postalo govore ljudima – sutra ete itati sasvim uobi ajeno. o ovome, ono e vas sutra mu iti Moja glazba je moj – nekako se izvu eš iz cijeloga tog poludnevnik okvira. To je u principu i pravi život muzi ara, biti na cesti i svira• Iza tebe su dva albuma – ti, tako da me to zapravo najviše prvi ‘Changing Chapters’ bio je oblikuje. odli no prihva en i od kritike • Kad je u pitanju tvoja glaz- i od publike, a drugi ‘B-Side of ba, jako se teško može zaobi i My Mind’ još i bolje. Koliko je pitanje o pjevanju na engle- teško stvarati nešto novo s priskom jeziku. tiskom onoga starog? — Da, za sada stvaram isklju— To je više pri a vanjskih ivo na engleskom jeziku. Nije to bendova, kad naprave hit album nikakva ideološka razlika, jed- koji se proda u nekoliko milijuna nostavno sam neke stvari po eo primjeraka, pa se diže fama kad raditi na engleskom, svidjele su se iš ekuje drugi. Ja nemam ni primi se, a prevesti to na hrvatski bližno takav doseg pa nemam ni samo zato što bih trebao nije mi neko optere enje. Doduše, kad bi dovoljan argument. Time zapra- se desila takva situacija, ne znam vo spajam i to što volim putovati, kako bih se s tim nosio, ali radim vidjeti što više svijeta i kad se to muziku koju volim, na na in na spoji s potencijalnim turnejama, koji mislim da treba zvu ati u to mi je win-win situacija. tom trenutku. To je nekakav moj • Pokazalo se da je to bio poludnevnik – što mislim, kako odli an odabir za tebe, jer se osje am, ak nekakva moja možeš konkurirati i na inoze- samoprognoza budu nosti pomnim tržištima. No, zamjera- lusvjesna samog sebe. Kome se ju li ti možda engleski jezik u svidi – super, nemam nekakvih Hrvatskoj? strateških poriva.

ve dolaze u punom sastavu s gitarama, klavijaturama te bubnjevima, da rasplešu i zabave uz klapske hitove na Iskon na in. Ulaznice se mogu nabaviti u pretprodaji u Paladinu i caffe baru “Flash” po cijeni od 50 kn, dok je ulaznica na sam koncerta 60 kuna.

• Jesu li pozitivne kritike i blagonaklonost kriti ara pomogli kvalitetnijem ostvarenju tvoje karijere? — Sigurno da jesu, oko etabliranja mog imena. Mnogi koji i ne znaju o emu se to no radi, negdje su možda uli za ime, pa im je otprilike poznato. Puno je lakše dobiti koncerte i svirke, i bolje uvjete, pa onda klubovi imaju argumente kako pozvati ljude – uli su ili su itali o tome, ali nisu imali prilike doživjeti uživo, pa je lakše dobiti odre en broj svirki mjese no koliko ti treba. I sama si primijetila koliko sviram, tako da mislim da to ima efekta. • Sviraš jako puno instrumenata. Jesu li svi oni ‘zastupljeni’ u tvojoj glazbi? — Ne sviram ih baš toliko – sviram klavir i gitaru, a sve ostalo što sviram mimo gitare jesu srodni ži ani instrumenti – ukulele, charango i drugi – razli iti oblici, ali u principu jako sli ni. Nije sad da sviram harfu, pa da je to jako zanimljivo. Ali u principu je zastupljena elektri na gitara s bendom, akusti na za solo nastupe. Klavir sam na neko vrijeme zapustio, više ga sviram doma, za nekakvu ilmsku glazbu koju bih radio, tako da za sad samo gitara. • Tvoj bend ine naši, doma i de ki – Marko Lajtman i Adrijano Valpati iz akovca te Marko Levani iz Varaždina. Kako ste se povezali, kako je došlo do suradnje? — U principu sasvim spontano! Prošle sam godine promijenio ve dva benda, po etkom godine sam svirao samo akusti ne svirke i nisam bio baš toliko zagrijan za bend. Ali, imao sam koncert u zagreba koj Tvornici koji je trebalo raditi s bendom. Tako sam se našao s Adrijanom koji mi je prijatelj ve koju godinu, i na nekoj cugi se desila ideja da probamo. On i Lajtman su tada bili bez angažmana, meni je taman nedostajao bubnjar, o gitari nisam razmišljao, ali smo ipak probali. Krenuli smo s probama bez basista, isto da vidimo kako funkcionira i oni su se upoznali zapravo tjedan dana prije tog nastupa u Tvornici. I taj nastup je bio super, energija se totalno poklopila, i muzi ka i ljudska, za sad smo jako zadovoljni. • Ima li to možda veze i s ovim sjevernim krajem? — Sigurno je da u tome što su de ki Me imurci, Marko Varaždinac, a ja iz Prigorja postoji neka poveznica, da se kužimo. I generacijski smo bliski, a i to je po meni vrlo bitno. • Gdje se trenuta no nalaziš s radom i koji su daljnji planovi? — Turneja solo akusti no u travnju, obilazim i Be i ve standardno Njema ku, i Amsterdam – malo se širimo izvan granica, bit e nekakvih 15 svirki. U svibnju se sa svirkama vra am u Hrvatsku, na ljeto se nadamo nastupima na nekim festivalima ako nas pozovu. U planu je snimiti i akusti ni album, nadam se nakon turneje, ali to sam ve par puta najavio pa nikako da se pokrene, ali zaista bih volio snimiti takav album.

REGIONAL BAND u Podroomu

Publika uživala u autorskoj glazbi i obradama izvo a a iz varaždinskog medija Nakon promocije novog videospota za pjesmu “Uz prugu“ i zadnjeg nastupa na humanitarnom koncertu, varaždinski Regional band nastavio je svoju koncertnu turneju. Tako je u petak u akove kom klubu “Podroom” nastupio u punom sastavu. Izvedbama vlastitih pjesama, kao i obradama poznatih skladbi Azre, Dylana i drugih autora, oduševili su ne samo akove ku publiku, ve i podosta Varaždinaca,

kojima e ovaj klub biti novo mjesto za uživanje u dobroj glazbi. Kad je band zasvirao Azru i Creedance Clearwater, zadovoljstvo publike bilo je i više nego dobro, a to je potvrdio i pljesak kojim su nagra eni. Publika je pljeskom posebno nagradila izvedbe pjesama “Uz prugu”, “Orbis vaginalis”, “Albatros”, u kojima su posebno do izražaja došli pjevanje pjeva ice Nene te dionice solo gitarista Darka Rušeca. Na violi je, kao i uvijek, briljirao svojom svirkom Danijel. Da i novinari mogu biti dobri glazbenici, pokazali su i na ovom

koncertu. Odrasli na antologijskoj rock glazbi, što se osje a u njihovim izvedbama, potencijal vide u vlastitim skladbama, makar je to teži na in predstavljanja publici. Dodatno zadovoljstvo našli su u svojoj glazbi te svirkom ispunjavaju i oboga uju glazbena doga anja. Zahvaljuju i upornosti, odli ni svira i i pjeva i svaki su put sve bolji. Napomenimo na kraju da je u tijeku snimanje njihovoga prvog nosa a zvuka, dok se neke pjesme mogu uti i na YouTubeu. Koncertnu sezonu nastavit e u Koprivnici cjelove ernjim koncertom. (NŠ)

ARENA VARAŽDIN nastavlja s glazbenim poslasticama

Oliver Dragojevi i Hari Ron evi u Areni 5. svibnja! Nakon koncerta najpoznatijih klapa i njihovih gostiju u Areni Varaždin, na kojem je mnogobrojna publika uživala gotovo tri sata, u Areni Varaždin uskoro – nova glazbena poslastica. Subotu, 5. svibnja, ve sada rezervirajte za koncert glazbene legende i jednog od najpoznatijih pjeva a i glazbenika Hrvatske i regije – Olivera Dragojevi a, te jednog od najzanimljivijih i najautenti nijih kantautora – Harija Ron evi a.

Dvojica vrsnih glazbenika i romanti ara u duši zajedno garancija su još jednog spektakla u varaždinskoj Areni. Nakon rasprodanoga zajedni kog koncerta za Valentinovo, koji su priredili rije koj publici, i publiku u Areni Varaždin uskoro o ekuju hitovi staroga morskog vuka Olivera, poput “Lijepa bez duše”, “Dva put san umra”, “U ljubav vjere nemam”, “Tko sam ja da ti sudim” i hit “Moj lipi an ele”, koji je za njega napisao upravo Hari. Hari e pak publiku zasigurno dirnu-

ti u srce svojim pjesmama “Di god da po em”, “Aj a volin te”, “Još tvog je poljupca na mojim usnama”, “Moje si more”, “Još ne znam kud s tobom”, “I sve dok dišem” i brojnim drugim. Nakon odli nih koncerata u Australiji, Francuskoj i Americi, Oliver je ipak najsretniji kada svojim nastupom može oduševiti doma u publiku, a da su ovi Dalmatinci i te kako dobrodošli u Varaždin, pokazuje i veliki interes za kartama koje su ve krenule u prodaju, te se mogu kupiti u sustavu Eventima.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Pubilicitistika:

U potrazi za 1. Jean Sasson - “Odrastati kao bin Laden” izgubljenim pravima U posljednje vrijeme esto se napada našeg predsjednika Ivu Josipovi a za malverzacije u podru ju autorskih prava na glazbu. Da je itko od novinara koji pišu lanke i snimaju priloge o toj temi prou io Zakon o autorskim pravima, ne bi govorili ništa protiv Josipovi a. A da je itko od novinara prou io primjenu toga istog Zakona, tj. na ine na koje ZAMP (Zaštita autorskih muzi kih prava) (ne) štiti glazbenike, onda bi imao što pisati protiv, ali nikako protiv Josipovi a, nego protiv ZAMP-a. Ne znam mogu li se sad zamjeriti spomenutoj organizaciji, pa mi ne e isplatiti tantijeme za proteklu godinu, ali situacija je takva da mi nikad ni nisu isplatili sve tantijeme koji mi po Josipovi evu Zakonu pripadaju. On je, naime, napisao dobar Zakon, zapravo ga je u ve oj mjeri samo preslikao iz europskog, ali na in na koji ga naši balkanski šeri i provode vrlo je upitan. Njihov sustav obra unavanja autorskih prava temelji se na uzorkovanju. S obzirom na veli inu, tj. vrstu radijske koncesije i broja stanovnika odre ene županije/grada, uzimaju uzorak od recimo jednog mjeseca u godini. Ako je to mjesec kad se Kom3dija nije baš vrtjela u eteru radiopostaje, ostajem bez dobrog dijela tantijema. Da ironija bude još ve a, kad sam se u prostorijama ZAMP-a raspitivao oko tog problema, dali su mi njihovu brošuru u kojoj je masnim slovima otisnuto pet osnovnih prava autora glazbe. Prvo i osnovno pravo jest: autor ima pravo na naknadu za SVAKO javno korištenje/ izvo enje njegovoga glazbenog djela! Štiti li ZAMP moja autorska prava? Ne. Ok, da ne budem prestrog – štiti samo djelomi no. S druge strane, ZAMP radiopostajama uredno svaki mjesec napla uje paušal dozvole za puštanje autorske glazbe. Dok autorima ispla uju samo za njihovo puštanje u mjesec dana. Kamo odlazi novac od ostalih jedanaest mjeseci? Nelogi nosti u radu ZAMP-a slijede i u drugim sektorima korištenja i izvo enja glazbe. Moj prijatelj drži servis džuboksa. Njegov gazda

Oporo i šokantno svjedo enje Osamine prve i najutjecajnije žene Najwe i njihova zajedni kog sina Omara o prilikama kakve su vladale u obitelji terorista koji je svojim zlo inima uzdrmao i promijenio suvremeni svijet. Knjiga je autenti no, izravno svjedo anstvo, ikad napisano, o privatnom životu bin Ladenovih. Dok je živ, Osamin sin Omar bin Laden pamtit e kako se tata s njima “igrao” preživljavanja u pustinji, bez ijedne kapi vode. Pamtit e kako se nije smio smijati da mu se vide o njaci. Samo smješkati. Pamtit e i svojega malog prijatelja kojeg je tatin kolega, a aktualni

šef Al Qaide, hladnokrvno ustrijelio metkom u elo. Pamtit e kako ih je otac velikodušno useljavao u goleme ku e bez i ega, kako im je bilo zabranjeno korištenje hladnjaka i klima - ure aja. I lijekova protiv astme. Pamtit e i tatinu sre u kad je svoju obitelj doselio u pe inu. Pamtit e i kako je bježao preko bodljikave žice kako bi kupio slatkiše i gazirani sok. Sje at e se i svoje mlade bra e kako se veselo igraju, nesvjesni gdje su i tko su, i kako je tata Osama bio slab na svoju prvu k er, kako se znao s njom valjati po podu, pa ak i smijati. Pamtit e i dan kad je njegov

otac, Osama bin Laden, tražio od njega, svojega etvrtog djeteta, svoje krvi – da svoje ime stavi na listu bombaša samoubojica. 2. Tony Samara: “Razli ito, a ipak isto” 3. William Sears i Martha Sears: “Disciplina”

Beletristika: 1. Michelle Moran: “Madame Tussaud” 2. Margaret Mazzantini: “Napokon ro en” 3. Judith Summers: “Moj život s Georgeom”

ALBUM TJEDNA uredno pla a naknadu za korištenje glazbe, ali autorima se iz prihoda od džuboksa ne ispla uje ništa. Što pak se koncerata ti e, organizator, odnosno ka i u kojem se održava koncertni doga aj dužan je ZAMP-u platiti naknadu za izvo enje autorske glazbe. Ka i i tako er imaju mjese ni paušal koji pla aju i u koji ulazi odre en broj koncertnih doga anja. Ako želite više od toga, dodatno ete platiti za svaki koncert više. Problem se javlja kad recimo ugostite bend koji u cijelosti svira svoju, autorsku glazbu, a nisu potpisali ugovor sa ZAMP-om za svoju glazbu. To su, primjerice, mladi underground bendovi, kakvih je u akovcu mnogo. Oni imaju pravo svirati ili emitirati svoju glazbu gdje god ho e, bez da itko pla a za korištenje ili izvo enje njihovih pjesama. Dok ZAMP uredno napla uje njihove koncerte. Eto, mnoge stvari su mi ostale nejasne, slao sam mailove nekoliko puta u ZAMP, nekoliko puta sam s upitnicima iznad glave odlazio u njihov ured, ali stvari se nisu promijenile. Radi se o mojim pravima, o mom kruhu i mojoj obitelji, a ne znam kako mogu zaštititi prava koja mi pripadaju i dobiti novac koji mi pripada, koji se svaku godinu izgubi u mašineriji. A cijenjenim novinarima predlažem da se radije bave ovom stranom kovanice, umjesto senzacionalizmom. Jer ovo je realan problem u podru ju autorskih glazbenih prava, a ne to je li Josipovi prijatelj s vlasnikom agencije za obra un autorskih prava ili nije.

br. 865

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Viktorija Novosel - “Kroz šumu” Viktorija Novosel je iznimno, ak kroni no, netipi an izdanak hrvatske glazbene scene, iste one kojoj je glavni cilj na i najbolji melodiju za ne ije pijan evanje i razbijanje aša. Ona se okrenula ne em sasvim novom, s ime je eksperimentiralo malo glazbenika u Hrvatskoj. Stvaranje svojevrsne atmosferske glazbe, s minimalisti kom podlogom i etno, pa i sevdah, prizvukom, dobitna je kombinacija za mladu glazbenicu, barem u kvalitativnom smislu. Darko Rundek kralj je ovakve atmosfere, a svu svoju esenciju preto io je u posljednji album “Plavi avion”, koji se može opisati k ao maleno remekdjelo. Ili veliko, svejed1. Gdje Dunav ljubi oba albuma imaju no: svatko tko nebo; istog producenta, 2. Žute dunje; je jednom uo Edija Cukeri a, a taj album zna 3. Astronaut; najja i moment koliko v ri4. Odvedi me; Viktorijinog albujedi. A o ito 5. Budi; ma upravo je duet ga je ula i 6. Što te nema; s Rundekom u njeViktorija jer 7. Odakle ti, Bože, ovi govoj autorskoj “Kroz šumu” dru mo vi; “Budi”. neodoljivo 8. Kaf u mi, draga, ispeci; Kao što se i napodsje a na 9. U plavu zoru; javljivalo, Viktorija Rundekov je na album uvrstiposljednji 10. Kroz šumu la “Gdje Dunav ljubi uradak s, nebo”, uspješnicu n a r av no, jedne od najve ih, manje autorskog doprinosa, ali možda i više emocije od svog Josipe Lisac, a s ovom pjesmom “u itelja”. Nije onda ni udno da album “Kroz šumu” je i otvoren,

Popis pjesama

odmah nam na po etku davši do znanja kakav nas zvuk o ekuje. Osim Rundeka, tu su se našla i ostala dvojica najve ih hrvatskih rock majstora ‘90-ih.: Urbanov “Astronaut” je i prvi singl s albuma, dok je “Odvedi me” Gorana Barea zazvu ao prili no solidno i u ovakvom ogoljenom aranžmanu, što je podosta iznena uju e jer smo gotovo svi nekako suzdržani kad se obra uju Majke. Album se nastavlja s nekoliko tradicionalnih pjesama, a završava s “Kroz šumu”, koju je napisala sama Viktorija i tako navijestila svoj autorski potencijal. Pjesma

svojom dužinom i zaigranoš u odska e od ostalog materijala te tako potvr uje da Viktorija i sama može ponuditi barem solidan materijal. Nadajmo se da e kasniji albumi to potvrditi i da e se Viktorija vinuti ravno do zvijezda, bez previše kompromisa. Možda jednog dana dobijemo i ženski “Plavi avion” ili “Apokalipso”. Za tako nešto najprije se Viktorija do kraja treba dokazati kao autorica, a u diskografskoj ku i moraju shvatiti da stavljanje “Viktorija Novosel – pobjednica Supertalenta” donosi malo kratkoro ne koristi i puno dugoro ne štete, tako da bi svakako bilo preporu ljivo za sljede i Špancirfest, ali i druge nastupe, maknuti taj su iks. Posebno nakon ovoga vrlo dobrog debija. Debija koji je mladoj glazbenici otkrio više horizonta nego što ih je sakrio. Ovaj album jako je, jako težak. Teško je “u i” u njega, teško se naviknuti na taj zvuk, teško je shvatiti sve instrumente, teško je opravdati samome sebi prisutnost svih tih obrada. Teško ga je prihvatiti. Teško je shvatiti da ti se svi a. A taj osje aj da ti se svi a negdje je vrlo blizu, gotovo je dohvatljiv. Treba samo pružiti ruku i re i: “Odvedi me u svijet svoj; pod zemlju, nebo, nije važno”. (Dino Brumec, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Susan Elizabeth Phillips - “Gospodin Neodoljivi” Lucy Jorik k erka je bivše predsjednice Sjedinjenih Ameri kih Država, a Meg Koranda poznata je samo po svojim slavnim roditeljima. Jedna od njih tek što se nije udala za Gospodina Neodoljivog – Teda Beaudinea – najdražeg sina gradi a Wynette u Teksasu. Druga nije sretna zbog toga i odlu ila je spasiti prijateljicu od emera. Ali, iako Meg zna da

je razaranje vjen anja najbolje prijateljice ispravna stvar, nitko drugi kao da se ne slaže s njom. Brže no što Lucy može re i “ne uzimam”, Meg postaje najomraženija žena u gradu – u gradu u kojem Dobitnica prošlotjedne knjige Andrewa G. Marshall - “Volim te, ali ...: Kako vratiti zaljubljenost i strast u vezu”: Marija Horvat iz akovca

je zapela s pokvarenim automobilom, praznom nov arkom i veoma bijesnim mladoženjom. Bez novca, nasukana na suhom i bez uvenih roditelja iza le a, Meg je sigurna da može preživjeti vlastitom domišljatoš u. Što je najgore što se može dogoditi? Da joj srce osvoji jedan jedini Gospodin Neodoljivi? Nemogu e. Ni najmanje mogu e ...

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

BIJES TITANA

animirana obiteljska antazija, sinkronizirana Režija: Cris Renaud, Kyle Balda Glasovi: Jelena Rozga, Jacques Houdek, Ivan Glowatzky

akcija, avantura, antastika Režija: Jonathan Liebesman Uloge: Sam Worthington, Liam Neeson, Rosamund Pike Desetlje e nakon što je poražen monstruozni Kraken, Perseus, polubožanski sin Zeusa, pokušava živjeti mirno kao ribar i samohrani otac desetogodišnjeg Heliusa. U me uvremenu bjesni borba za premo izme u

bogova i Titana. Opasno oslabljeni manjkom ljudske odanosti, bogovi gube kontrolu nad zato enim Titanima i njihovim divljim vo om Kronosom. Film traje 99 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu mušku ulogu u filmu “Larry Crowne” igra:

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 6.4.

a) E. Harris b) J. Reno c) T. Hanks

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

Dobitnik iz prošlog broja: Stjepan Zadravec, Šenkovec

animirana obiteljska antazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

20.00 BIJES TITANA akcija, avantura, antastika

Odgovor: ___________________________

subota, 7.4.

l. br: _______________________________

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

Ime i prezime: ______________________

animirana obiteljska antazija ________ _____________________________

Mladi Ted želi samo jednu stvar, prona i pravo drvo kako bi osvojio srce svoje simpatije Audrey. Žive u plasti nom gradi u u kojem nema ni pravog drve a ni cvije a, ali, sre om, tu je Lorax, misteriozno bi e koje brani prirodu. Razvoj

doga aja budno prati raspjevani dostavlja mlijeka. Animirani film Lorax oduševit e vas pri om, edukativnim sadržajem, prekrasnim bojama, scenama, a posebice likovima. Film traje 86 minuta, primjeren je svim uzrastima.

20.00 BIJES TITANA akcija, avantura, antastika

nedjelja, 8.4.

16.00 i 18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME animirana obiteljska antazija

20.00 BIJES TITANA akcija, avantura, antastika

DVD, BLUE RAY IZLOG KOKO I DUHOVI

ESCORT ZA BOGATE DAME

Film po omiljenoj dje joj knjizi Ivana Kušana, u režiji njegovog sina Daniela. Koko s roditeljima seli sa Zelenog Vrha u grad. Stan u koji useljava pripadao je Vinceku, sta- Postoje li duhovi i ho e li rom škrcu, ija je smrt Koko uz pomo svojih priobavijena misterijem. jatelja riješiti tajnu?

WEB PREPORUKA

Online enciklopedija emotikona - emojicons.com

Emojicons.com je online enciklopedija emotikona koja na jednom mjestu okuplja sve vrste tekstualnih sli ica koje bi vam mogle zatrebati u raspravama na orumima, chat servisima ili društvenim mrežama. Tu ete prona i i stvari za koje niste ni znali da postoje, a sve je raspore eno u nekoliko pregled-

nih kategorija i maksimalno pojednostavljeno za upotrebu i dijeljenje na svim mogu im mjestima za online komunikaciju. Sve što morate napraviti je kliknuti na gumbi sa škaricama i vaš je emotikon spreman za pejstanje na željenu lokaciju. Emojicons je odli na stranica koja e udovoljiti svim vašim potrebama.

1. PUT BEZ POVRATKA 5

Louis Ives je sanjivi pisac koji si umišlja da je moderni F. Scott Fitzgerald. On se uputi u New York u potrazi za slavom. Iznajmi sobu od ekscentri nog Henryja Harrisona, propaloga genijalnog dramati ara koji radi kao escort bogatim udovicama. Dvojica se nevjerojatno

4. ORAO

animirana obiteljska antazija

5. ODJEL STRAHA

20.00 BIJES TITANA

6. UVAR ŽIVOTINJA

akcija, avantura, antastika

7. SKLONIŠTE

zbliže, a Henry e Louisa uvu i u antasti an svijet ekscentri nih karaktera koji se može susresti samo u New Yorku.

8. PLANET MAJMUNA

Vodite li ra una o potrošnji energije u ku anstvu? Iako ra unalo možda i ne smatrate nekim ve im potroša em energije, ovisno o njegovoj konfiguraciji i komponentama ono prilikom rada troši elektri nu energiju ekvivalentu dvije ili tri klasi ne žarulje. Na inom na koji koristite ra unalo te izborom njegovih komponenti prilikom kupovine možete zna ajno utjecati na uštedu elektri ne energije. Prilikom kupovine novog ra unala ali i druge in ormati ke opreme pripazite na sljede e: Umjesto monitora s katodnom cijevi koristite novije LCD monito-

utorak, 10.4.

9. U BOLJEM SVIJETU 10. AUTI 2

Ra unala i potrošnja energije

www.infinius.hr

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME

3. VRIJEME JE NOVAC

INTERNET I RA UNALA

email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

ponedjeljak, 9.4.

2. TA LUDA LJUBAV

re - potrošnja uz istu veli inu ekrana je otprilike upola manja Komponente koje su integrirane na mati nu plo u u pravilu imaju manju potrošnju od zasebnih komponenti (ovo je naro ito slu aj kod grafi kih kartica) Prilikom kupovine in ormati ke opreme pripazite na “Energy star” oznaku - oprema ozna ena ovom naljepnicom ima provjereno nisku potrošnju Prijenosna ra unala su dosta manje zahtjevna što se ti e potrošnje elektri ne energije potrošnja je za 50-70% manja od stolnog ra unala s monitorom Napajanja starijih ra unala (starija od 5-6 godina) su dosta manje efikasna što se ti e potrošnje elektri ne energije od novih napajanja Ve i s postoje im ra unalom možete pridonijeti uštedi - uz par minuta podešavanja te malo discipline prilikom upotrebe mogu e je napraviti dosta po tom pitanju. Umje s t o u v a r a z a slo na (screensaver) postavite da

ra unalo gasi monitor nakon odre enog perioda neaktivnosti - na monitor u prosjeku otpada tre ina potrošnje vezano uz ra unalo Vanjske jedinice koje rijetko koristite (pisa i, skeneri, multi unkcijski ure aji) isklju ite u potpunosti kad vam nisu potrebne U postavkama ra unala postavite da se ra unalo nakon odre enog vremena neaktivnosti postavi u hibernaciju (hibernate mod) - na ovaj na in e vaš rad ostati sa uvan a ra unalo se isklju uje u potpunosti Ako vam ra unalo nije potrebno tijekom cijelog radnog dana, organizirajte posao tako da radnje vezano uz ra unalo odradite zajedno te ga ostatak vremena isklju ite Ra unalo isklju eno putem so tverskog gašenja svejedno troši elektri nu energiju jer je ustvari u stanju pripravnosti želite li ovu potrošnju eliminirati u potpunosti, isklju ite njegovo napajanje direktno iz struje (isto vrijedi i za ve inu elektronske opreme: monitore, televizore, muzi ke linije...) Darko Mareš, Infinius d.o.o.

18.00 LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME animirana obiteljska antazija

20.00 BIJES TITANA akcija, avantura, antastika

srijeda, 11.4. nema filmskog programa

etvrtak, 12.4. nema filmskog programa – TRIBINA

DOM KULTURE PRELOG

subota, 7.4., i nedjelja, 8.4.

20.00 PUT U SREDIŠTE ZEMLJE akcija, avantura, obiteljski

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. travnja 2012.

Lifestyle BRZINSKI TE AJ korištenja

Znate li pravilno upotrjebljavati kistove za šminku? Ako ste jedna od obi nih smrtnica koja teku i puder i korektor nanosi prstima, kist za rumenilo koristi i za nanošenje pudera u prahu, a za nanošenje sjenila na o i koristi aplikator od spužvice koji je dobila sa sjenilom, tada je vrijeme da pro ete brzi te aj korištenja etkica za šminku. Pomislit ete da, ako ste do sada mogli bez njih, možete i dalje, no naš argument je da ete pravilnim korištenjem kistova biti ljepše našminkani, a i sama primjena dekorativne kozmetike bit e lakša, a rezultati bolji. Izaberite one koje ete koristiti naj eš e i uložite nešto više novca u njih. Trajat e vam godinama i isplatit e vam se svaka lipa.

više kontrole nad nanošenjem. S kvalitetnim kistom nanošenje e biti ravnomjerno, bez mrlja.

Kist za korektor Vrlo je važno da korektor nanesete pravilno, u pravilnoj koli ini na pravilno mjesto, a u tome e vam de initivno pomo i kist za korektor. On e vam pomo i da korektor vrlo lagano rasporedite na kriti nim mjestima - “bez nereda“, s najboljim u inkom.

Kist za obrve Mnoge žene ne vole nanositi olovku za obrve, jer ne izgleda prirodno i vrlo ju je teško staviti. Alternativa je de initivno kist za obrve kojim možete nanijeti matirana sjenila za o i, koja naj eš e izgledaju bolje i prirodnije, a s ovom etkicom nanošenje e vam biti mnogo lakše.

Kist za ruž S ovim kistom posti i ete ljepši oblik usana, a predNa kraju, korinost mu je da ete zastite zaobljeni hvaljuju i njemu Kod kukist s kratkim mo i potrošiti svoj dla ic ama omiljeni ruž do e imate set kako biste kraja. I na krakistova za šminku na o i naju potrebno je i nemate blage veze nijeli sjajno spomenuti da sjenilo. ipostoje još ne emu služe ili pak ih nit e uda ke vrste kistonikad niste ni kupili? ako pomova za nanošenje u njega napudera, sjenila i Vrijeme je da to nesete sjajno rumenila, no njih promijenite! sjenilo, po evnaj eš e upotrješi od unutarnjeg bljavaju samo profekuta o iju, prate i sionalni vizažisti. liniju o iju.

Kist za rumenilo

Kist za teku i puder Nalikuje kistu za korektor, samo je duplo ve i. Ovim kistom možete nanijeti kremasti puder, teku i puder i toniraju u kremu. S njegovim korištenjem ete potrošiti manje pudera i imat ete

to u pravoj koli ini, te dobiti željeni efekt.

Kistovi za sjenila (kapke)

Kist za puder u prahu Možete ga koristiti za puder u kamenu, prahu i bronzer. Vrlo je sli an kistu za rumenilo, zbog ega ga ve ina žena naj eš e koristi i za jedno i drugo. Temeljna razlika je što je ovaj kist mnogo guš i i okrugli, dok je kist za rumenilo spljošteni. No, ono što je najvažnije, s njime ete vrlo lako i ravnomjerno nanijeti spomenute vrste pudera, i

1. Matirano sjenilo koja e vam poslužiti kao podloga za drugi sloj sjenila ili tuš nanosite sa širokim i mekanim kistom za o i.

Vjerujemo da ga ima ve ina žena koja se svakodnevno šminka. Bez ovoga velikog mekanog kista jednostavno je nemogu e pravilno nanijeti rumenilo, a da ne izgledate kao klaun. Pomo u njega ete staviti rumenilo na pravo mjesto i u pravoj koli ini te dobiti željeni efekt.

2. Za tamnija sjenila na matiranu podlogu koristite tanji i precizniji kist, koji e vam omogu iti vrlo lako nanošenje sjenila, te postizanje željenih efekata, razli itih vrsta sjen anja ...

NE O AJAVAJTE

Katastrofa zvana kosa – popravite je! Koliko puta vam se dogodilo da ste poželjeli plakati ili ošišati se na nulu nakon još jednog propalog pokušaja samostalno šišanja, bojenja kose ili jednostavno zbog op enito lošeg izgleda i zdravlja kose? Na sre u, kosa se brzo obnavlja i raste, ali opet ne dovoljno brzo, pa je esto zbog toga potrebno poduzeti hitne mjere i postupke spašavanja onog što se spasiti da. Svoj bijes i jad ostavite iza vrata kupaonice, gdje se i na po etku dogodila katastrofa. Smirite se, duboko udahnite i vjerujte da e sve biti bolje. Pa što ako ete dva - tri tjedna, mjesec dana ili dulje morati nositi traku za kosu ili repi ? Ništa se strašno ne e dogoditi. Ili, što onda ako kosa nije dobre boje? Preljevi za kosu ine uda. Zato smo za vas pripremili pametna rješenja za glupe pogreške. Na vama je da se potrudite da se one pre esto ne ponavljaju.

1. Prekratke ili neravne šiške Nemojte pani ariti ako ste prekratko ili neravno podšišali svoje šiške. Postoji vrlo brzi i laki na in da spasite frizuru. Po ešljajte šiške u stranu i pri vrstite ih ukosnicom. Kako bi izgledale lijepo i stilizirano, nanesite malo gela ili kreme za oblikovanje kose s uljnom teksturom.

Ostavite ga da djeluje barem pet minuta bez sušenja kose, kako bi prodro ne samo u vlasi, nego i u samo vlasište. Pokušajte što je više mogu e smanjiti sušenje kose sušilom i uporabu druge aparature, a ako baš ne možete izbje i sušilo, kosu sušite na najmanjoj mogu oj temperaturi i brzini. Najsuše dijelove kose ili vlasišta ostavite za kraj.

Ti preparati e vam omekšati kosu, što e vam omogu iti njihovo lakše oblikovanje i prirodniji izgled. Na kraju, pomo u sušila za kosu u vrstite ih na mjestu.

2. Katastrofa zvana masna kosa Ono što prvenstveno trebate u initi je nabaviti što je mogu e blaži šampon za svakodnevnu upotrebu i, ako je ikako mogu e, izbjegavajte regeneratore za kosu. Ako pak to nije mogu e, nanosite ih isklju ivo na vrhove kose. Izbjegavajte bilo kakve uljne preparate, preparate za ravnanje, oblikovanje i sjaj kose. Kosu perite u mlakoj vodi, sušite je na prirodnom zraku ili sušilom za kosu na najmanjoj temperaturi. Pokušajte je prati što je mogu e rje e, a kako biste dobili dan ili dva, na korijene kose nanesite dje ji puder koji e upiti višak masno e. Kosu im manje skupljajte u rep i potrudite se da ima što više volumena.

4. Tanka kosa bez volumena Kako biste izvukli ono najbolje od svoje tanke beživotne kose, vrlo je važno njezino stiliziranje i oblikovanje. Osim toga, vrlo je važna upotreba proizvoda koji su namijenjeni za volumen kose. Nakon pranja kose dobro je obrišite ru nikom, a tek onda zapo nite sa sušenjem. Naknadno, možete pove ati volumen nanošenjem male koli ine pjene za kosu, te je složite u opuštenu pletenicu ili pun u prije odlaska u krevet. Ujutro e vam kosa imati lagane kovr e koje e vam davati dodatni volumen i živost.

3. Katastrofa zvana suha kosa Pretjeranom uporabom sušila za kosu, gla ala za kosu ili nekih drugih pomagala za oblikovanje frizure postoji mogu nost uništavanja kose, pa ona postaje beživot-

na, ofucana, bez sjaja, baš poput slame. Na sre u, postoji rješenje kako biste spasili izgled, tako dugo dok vam nova kosa ponovno ne

naraste, za što e, na žalost, trebati vremena. Ono što odmah možete u initi je poslužiti se regeneratorom za kosu koji ne treba ispirati.

5. Ošte ena kosa zbog pretjeranih tretmana Vaše vlasište je nezdravo zbog pre estih kemijskih tretmana i

oblikovanja frizure, imate sve manje kose, koja je sve slabija ... Rješenje je ustvari vrlo jednostavno, a to je da prestanete s pre estim bojanjima kose, koristite blaže preparate za oblikovanje i da izbjegavate intenzivna mehani ka oblikovanja kose. Vlasištu možete pomo i i ovom mješavinom: pomiješajte kokosovo ulje, jogurt i jaje, i temeljito umasirajte u vlasište. Na vrhove kose pak nanesite maslinovo ulje. Ovaj tretman preporu uje se dva puta na tjedan, a ve nakon nekoliko njih mo i ete vidjeti zna ajnu razliku.

6. Zelena kosa koja bi trebala biti plava Plava kosa je vrlo osjetljiva, pa je vrlo važno da se obra a pozornost na njezinu boju. Jaka izloženost kose sun evim zrakama i klorirana voda mogu na initi velike štete boji kose. Osim toga, prilikom nestru nog bojanja plave kose zna se dogoditi efekt zelene kose, koji je nakon toga vrlo teško popraviti. Jedan od na ina ublažavanja posljedica je da na kosu nanesete ke ap, dobro ga umasirate i ostavite da djeluje oko pola sata. Nakon toga sve što trebate je isprati kosu. Crveni pigment ke apa e neutralizirati zeleni pigment.

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na špici šareno Baš kao što se prolje e opire svim pravilima u kombiniranju uzoraka i boja, i naše špicerice pokazale su da ne robuju strogo aktualnim modnim trendovima, ve ostaju vjerne odje i koja im je udobna, koju vole i u kojoj izgledaju zaista dobro.

ESPRESSO by

Život ili životarenje? H

rvatska je, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, peta najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji. Stopa siromaštva iznosila je u 2010. godini ak 20,6 posto, što bi zna ilo da svaki gra anin s primanjima od 2.100 kuna neto mjese no (za samce) ili s 4.400 kuna mjese no (ku anstvo s 2 odraslih plus 2 djece) ne može podmirivati osnovne ljudske potrebe. Stanje je, od onog gra ana Hrvatske, gore još jedino

u Bugarskoj, Rumunjskoj, Litvi i Letoniji. o, kažu znanstvenici, ta relativna stopa siromaštva ne govori pravu istinu, ve bi se u procjenama koliko smo doista ubogi trebali voditi tzv. stopom materijalne deprivacije, koja u Hrvatskoj iznosi 32,2 posto i ukazuje da je ak tre ina stanovnika zapravo isklju ena iz društva. Naime, u tu nesretnu hrvatsku tre inu ulaze svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki

materijalnog oskudijevanja, a na temelju kojih i sami možete vrlo jednostavno izra unati – jeste li ili niste siromašni. našem slu aju, ovaj pokazni izra un provest emo na mladoj osobi od 25 do 30 godina, muškog ili ženskog spola, nkv, sss, vss ili všs – jer zapravo je potpuno svejedno, bez riješenoga stambenog pitanja ( itaj: živi sa starcima), bez automobila ( itaj: koristi automobil roditelja), samac ili u stabilnoj vezi – i to je potpuno

svejedno, zaposlen ili na burzi – ak i to, na žalost, na kraju sve eš e ispada isto. aš si pokusni kuni može priuštiti jesti meso, piletinu i ribu, iako to ne e biti svaki dan, naj eš e e biti piletina, a o ribi e mo i razmišljati tek u okvirima smrznutih fileta osli a, a.k.a. njegova brati a za siromašne, aljaške kolje. držati stan toplim može, odnosno, to e za njega/ nju u initi starci, vjerojatno uz stalnu ili tek koju zimsku pripomo u pokrivanju troškova. Zamijeniti stari namještaj? To je opcija o kojoj se razmišlja tek kad se stolice ili kau na kojima se sjedi doslovno raspadnu,

N O

prije nema apsolutno nikakva smisla ulaziti u takvu bespotrebnu investiciju. Kupiti novu odje u? Eventualno jednom do dva puta godišnje, s nekom sitnom ušte enom lovicom. Na sniženjima, a kako druga ije. a tjedan dana godišnjeg odmora novac e se uvijek na i, bilo da e se naš laboratorijski miš ukebati nekom poznatom u apartman, svaki mjesec na stranu stavljati kojih stotinjak kuna (jer više ne može) ili di i neki brzopotezni kredit. Jer samo za tih tjedan dana na Jadranu zapravo se uistinu živi. ozivanje prijatelja na ve eru nekako i nije obi aj koji

roditelji pokusnog zeke vole tolerirati, a jednom mjese no on e ipak rado okrenuti rundu za prijatelje u kafi u. Sre om, pa ih nema puno. ko stvari postavimo ovako, moglo bi nam se u initi da zapravo u Hrvatskoj i ne živimo baš tako loše. No, dodajte u jednadžbu kredit za auto ili stan, bra nu ili izvanbra nu zajednicu ili, ne daj Bože, dijete – cijeli sustav se ruši i krajnji rezultat, kako god okrenete, može imati samo negativan predznak. Možda, eto, ne možemo re i da se u Hrvatskoj živi siromašno, ali sigurno ne možemo re i ni da se živi. Možda tek životari.

10 36

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes tamo

sretan i blagoslovljen Božić

AutoCentar Kos Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030

Dobro je znati 11 37

11 38

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

6. travnja 2012.

Dobro je znati 13 39

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

ZLATNI index, nagrada poduze ima koja je najviše pridonijela kvalitetnijem studentskom životu

Euro-Unitu uz Zlatni index u dvije kategorije i Grand Prix za mala i srednja poduze a Zlatni indeks je jedinstvena nagrada na podru ju Republike Hrvatske, koja se dodjeljuje drugu godinu za redom poduze ima koja su najviše pridonijela kvalitetnijem studentskom životu, obrazovanju i stru nom usavršavanju studenata. Projekt podupiru predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Sveu ilište u Zagrebu, Institut za razvoj obrazovanja i Partnersko vije e grada Zagreba. Nagrada “Zlatni indeks” nagrada je onim poduze ima i institucijama koje svojim radom, djelovanjem i svim ostalim aktivnostima na bilo koji na in sudjeluju u studentskom životu, potpomažu aktivnosti udruga

ili sudjeluju u nekim od njihovih projekata. Želja je nagradom potaknuti i ostale da se priklju e i poboljšaju život studenata, studentskih udruga i klubova, da se približe svojim budu im zaposlenicima i suradnicima. Nagrada je zamišljena kao jedan “putokaz” koji e usmjeriti poduze a i institucije na one aktivnosti s kojima bi se mogli uklju iti u studentski život, a za koje nisu znali ili na koje su zaboravili. Sve ana ceremonija primopredaje nagrada ovu se godinu održala 3. travnja u Hypo centru u dvorani “Kornati”. Tvrtka “Euro-Unit” ve je drugu godinu za redom osvojila nagradu “Zlatni indeks”. Ovu godinu u ak tri kategorije: ulaganje u studentske udruge i studentske projekte, stipendiranje

studenata, Grand Prix nagradu Zlatnog indexa u kategoriji malih i srednjih poduze a Ivan Sen ar, osniva i generalni direktor Euro-Unita, prilikom dodjele nagrade kazao je: - U vremenima teške gospodarske situacije nije lako ostati društveno odgovoran u poslovanju. No, društveno odgovorno poslovanje ugra eno je u temelje tvrtke, to jest u Statut tvrtke ‘Euro-Unit’ od njezinog osnutka. Stoga je naša odluka o nesebi noj pomo i sasvim normalna, pogotovo kada govorimo o mladima i njihovom obrazo-

vanju. Veoma nam je drago što su to prepoznali upravo studenti, na kojima po iva budu nost naše zemlje i nagradili nas, uz dvije nagrade u kategorijama, i Grand Prixom Zlatnog indexa. Ostaje nam samo zaželjeti samima sebi da emo i dalje mo i pratiti takav trend“ rekao je Ivan Sen ar, osniva i generalni direktor Euro-Unita. Dugoro no cilj osnivanja nagrade “Zlatni index” je uklju iti sva sveu ilišta iz Hrvatske u ovaj projekt. Potaknuti poduze a, neovisno o tome gdje se nalazila,

da više investiraju u obrazovanje, te više aktivirati i studentske udruge iz ostatka Hrvatske da me usobno sura uju, dignuti kvalitetu studiranja na višu razinu, kako bi i naša doma a sveu ilišta ušla u klub najboljih i mogla se ravnopravno mjeriti s njima. Time e i mladi biti zadovoljniji, pa e htjeti ostati u Hrvatskoj i tu koristiti svoju stru nost. Glav na želja osniva a ovog projekta, Tima za razvoj i suradnju, jest u initi ovo natjecanje prestižnim kako

bi se ubudu e ono iš ekivalo s nestrpljenjem da poduze a me usobno odmjere snage i pokažu tko je najbolji. – Želimo ga u initi ‘tradicionalnim’, da se organizira svaku godinu i postane važan doga aj za cijelo Sveu ilište. Smatramo da pored brojnih nagrada, koje se dodjeljuju, studenti zaslužuju jednu, i to najbolju koju e sami organizirati i pokazati svoje umije e i želju za radom. Najbolja rije kojom se možemo izraziti jest - brend! Vizija je da natjecanje postane šire prepoznato. (S.Z.)

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kockanje

Kako smanjiti vjerojatnost konflikta?

Nije prvoaprilska šalauklju ivanje u klub lije enih alkoholi ara doista pomaže u lije enju alkoholizma!

Ig re na sre u stare su koliko i ljudsko društvo. Iako se kockalo stolje ima ini se da je u našoj sredini posljednjih desetlje a jako širi broj ovisnika o kocki što je na neki na in povezano sa porastom broja igra nica i automat klubova. Usporedo sa time raste broj ljudi sa zdravstvenim, psihološkim, socijalnim i obiteljskim poreme ajima. Kockanje je igra, navika i teška ovisnost. Kocka nam pruža užitak, nadu u dobitak, razonodu, jer kada dobivamo osje amo zadovoljstvo a kada gubimo to u nama izaziva uzbu enje. Ovisnik o kocki koji je skoro sve izgubio, razmišlja tako da e upravo sa daljnjom igrom povratiti novac i vratiti dugove. Kada ostane bez novca pokušava nabaviti novac, zadužuje se kod kamatara nastavlja igrati iako zna da je izložen nemjerljivim posljedicama. I dalje redovito i dugotrajno kocka

i ne može i nije u stanju prestati, zbog ega esto zapost avlja školu, posao, obiteljske i društvene obveze. On smatra da e kockanjem mo i riješiti svoje egzistencijalne probleme i sve životne poteško e. Patološka sklonost kockanju je poreme aj kontrole poriva koji nije tako rijedak, iako se ne zna to no kolika je njegova zastupljenost. Kako riješiti ovaj problem? Problem povezan sa kockanjem trebao bi obuhvatiti mjere primarne prevencije, putem stru ne edukacije društva o na inima tzv. “odgovornog” kockanja, prepoznavanje problemskog kockanja, a pri tome se najviše misli na mlade, zatim mjere sekundarne prevencije (psihofarmakoterapijsko lije enje ovisnika) i putem mjera tercijalne prevencije kroz rehabilitacijske programe (grupe samopomo i i uzajamna pomo ).

Govor je mo no oružje i trebamo biti svjesni da o na inu na koji se izražavamo ovisi ho e li naša poruka biti prihva ena pozitivno ili negativno. Ljudi ne vole kad ih se proziva, kad im se nare uje, prijeti ili ih se etiketira. Lijepa rije otvara sva vrata, važno je biti ljubazan i odnositi se prema ljudima s poštovanjem. Kad se pojavi kon likt nastojte se usmjeriti na problem, a ne na osobu s kojom ste u kon liktu. Mogu e je da je osoba lijena, neodgovorna, arogantna,. ali to nabrajanje njenih negativnosti ne e riješiti problem, nego e vas još više naljutiti i ugroziti upadnete li u osobni a ne sadržajni sukob. Zapitajte se kako se problem može riješiti a ne koje su mane druge osobe do njega dovele. Isto tako je važno da ostanete pribrani kad vas netko s kim ste u kon liktu krene kritizirati. Pokušajte kritiku ne doživjeti osobno, ak i ako je izre ena uvredljivim stilom. Sjetite se da kad nas netko napadne obi no to ini da bi sebe obranio ili nešto dobio, zato ne dopustite da vas odvu e u loše emocije i potakne zaoštravanje sukoba. Ponekad je mogu e izbje i kon likt ako pazimo u kakvom je stanju i raspoloženju druga osoba. Kad je netko jako umoran ili ljut ili gladan, bolestan, neraspoložen,.možda je bolje ne dirati ga i pri ekati da bude bolje pa onda razgovarati o težim temama. Poslovni dogovori obi no

se sklapaju nakon dobrog ru ka, jer su tada svi raspoloženiji i spremniji na kompromise, a sli na je lukavstva dobro uvesti i u drugim životnim situacijama. Mnogi kon likti mogu se izbje i ako postanemo svjesni koja ponašanja u odnosu s nekom osobom naj eš e dovedu do sukoba. Postoje okida i kon likta u obliku odre enih rije i, gesta ili aktivnosti koje možemo prepoznati, pa ih izbjegavati. esti okida i sukoba su psovke koje je teško otrpjeti. Ako pak znam da mi to smeta, mogu odlu iti da ne u dopustiti da me preplavi srdžba i da upadnem u sukob. Kon liktne bi situacije bile još rje e i blaže kada bi sami kod sebe mogli prepoznati nepoželjna stanja i reakcije. Ponekad se kad smo napeti i nervozni izvi emo na prvog koji nai e, iako znamo da nije dobro istresati se na druge, jer e oni vjerojatno uzvratiti. Bilo bi bolje povjeriti problem nekom neutralnom prijatelju ili suradniku koji je spreman otrpjeti naše uzrujavanje, pa onda u mirnijem izdanju nastupiti pred osobom s kojom smo u kon liktu. To je teško posti i, ali se trud može pokazati vrlo korisnim. Kao i svako naše tolerantnije ponašanje op enito.Znam, teško je biti tolerantan prema ljudskim manama i propustima, ali pitanje je treba li se zbog svake sitnice uzbuniti. Ima nas svakakvih na ovome svijetu, što se prije pomirimo s tom injenicom bolje za nas. Kao što kažu: živi i pusti druge da žive.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Rijetki znaju da se 1. travnja osim k ao dan namijenjen za smicalice i dobronamjerne šale obilježava i kao Dan borbe protiv alkoholizma i Dan klubova lije enih alkoholi ara. Izme u ostaloga, spomen je to na dan kada je davne 1964. godine prof. dr.sc. Vladimir Hudolin osnovao Odjel za prou avanje, suzbijanje i lije enje alkoholom izazvanih poreme aja sa stacionarom, dnevnom bolnicom, vikend bolnicom i dispanzerom za zaštitu i unapre ivanje duševnog zdravlja u KB „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu. Bio je to prvi odjel namijenjen isklju ivo lije enju alkoholizma u tadašnjoj državi. Iste godine organiziran je i prvi klub lije enih alkoholi ara izvan bolnice, u jednoj Zagreba koj op ini. Klubovi su se ubrzo proširili po itavom Zagrebu i Hrvatskoj, u svim republikama bivše Jugoslavije i šire. Obzirom da je ve tada zamije eno da je alkoholizam veliki javnozdravstveni problem u ijem lije enju lijekovi imaju tek pomo nu ulogu, klubovi lije enih alkoholi ara zamišljeni su kao zajednice samopomo i i na in da se lije enje alkoholizma provodi i izvan lije ni kih ordinacija, a u rješavanje problema uklju i cijelo društvo. Alkoholizam nije bolest pojedinca nego bolest koja nagriza cijelu obitelj te je u rehabilitaciji alkoholi ara izuzetno važno pomo pružiti svim lanovima obitelji. Na sastancima kluba uz stru nu pomo , lanovi obitelji u e ponovo razgovarati i komunicirati na dobar na in, ime se prekida šutnja i trpljenje koje je u obitelj unio alkohol. Osim pomo i stru nog djelatnika, izuzetno je vrijedna pomo koju pružaju stariji apstinenti, koji svojim primjerom svjedo e da je mogu e dobro i sretno živjeti bez pijenja alkohola.

Poznati su podaci da je me u alkoholi arima koji pro u bolni ko lije enje i uklju e se u KLA 70 % onih koji apstiniraju godinu dana, a 50 % njih nastavi apstinirati 5 godina nakon po etka lije enja. Tako visoku uspješnost lije enja ima rijetko koja kroni na recidiviraju a bolest. U Hrvatskoj djeluje oko 180, a u Me imurskoj županiji 6 klubova lije enih alkoholi ara. Jedina smo županija koja se može pohvaliti porastom broja klubova nakon domovinskog rata. Obiteljski pristup, kao najuspješniji model rehabilitacije, njeguje se u svim me imurskim klubovima: KL A “Dr. Mato Golubi ” , akovec, Schulteissa 19, subota u 18 sati, terapeuti: Josip Lehkec, dipl. soc. radnik i Kristina Kralji , dipl. soc. radnica, mob.: 095 525 5400 KLA “Osmijeh”, Trg republike 1, Donja Dubrava, utorak 18 sati, terapeut Ivan Dolenec, dr. med., tel.: 688-914 KLA “Nada”, Kolodvorska 4, Kotoriba, subota 18 sati, terapeut ms Veronika Matotek,tel.: 682-242 KLA “Povratak”, Trg Bana Jela i a 1, Mursko Središ e, petak 19 sati, terapeut mr. Biserka Gori anec, dr. med., tel. 543-498 KLA “Prelog”, Glavna 33, Prelog, etvrtak 19 sati, terapeut Diana Uvodi - uri , dr.med., tel. 646-213, mob.098 206 523 KLA “Zdravi život”, Trg Bana Jela i a 1, Sveta Marija, ponedjeljak u 19 sati,terapeut vms Marija Jankovi , tel.: 660-010 One neodlu ne i sramežljive koji žele ostati anonimni, a trebaju pomo u lije enju svoje ovisnosti, podsje am i na broj našeg Savjetovališta 099 222 1 888. Nazovite i potražite savjet i time u inite prvi korak ka svom lije enju i oporavku.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

6. travnja 2012.

Salon zdravlja i ljepote “miri-relax”

Varaždin, Franje Koš eca 5 tel: 042/200-636, mob: 098/175 11 55

URASLI NOKAT - upati ili ne? Puno ljudi ima problema s uraslim noktima, ak i djeca i svi koji su iskusili tu bol znaju da se upanjem nokta rješava samo posljedica, ali ne i uzrok, tj. na upanje moraju i i ponovno i ponovno... Ponekad ljudi previše „petljaju“ sami oko noktiju pa zadiru i duboko ispod nokta u ležište nokta. Takav postupak esto izazove još goru infekciju nokta, prst postaje još bolje ote en, crven i bolan. Urasli nokat koji jednostrano ili obostrano raste u krug umjesto u ravnini, kao i tzv.debeli nokat, esto izazivaju upale. Naj eš e pojavi uraslih noktiju dovodi krivo rezanje nokta ili tijesna i neadekvatna obu a koja natiskuje prste. Ako se odmah ne zapo ne s lije enjem stvara se granulomatozno tkivo koje užasno boli. U našem salonu provodi se jedna nova tehnika lije enja uraslih noktiju modernom metodom koja uspješno i u inkovito ispravlja urasle nokte. Jednostavna je, ne smeta, ne boli, ak se ne primje uje na noktu. Djeluje na urasli nokat tako da vu e krajeve nokta koji se ispravlja u rastu. Može se stavljat više puta, tj. koliko treba da bi se nokat ispravio i oslobodio korisnika boli. Kurje o i, natisci i urasli nokti nisu samo bolni i neugodni, nego je zbog njih teško kupiti cipele koje nam pristaju. Te se tegobe mogu sprije iti ili ublažiti redovitom odlaskom pedikeru. Natisci nastaju zbog krivog nagaza, a naj eš e je uzrok kriva i neadekvatna obu a ili arape sa sinteti kim materijalima, zatim prekovremena tjelesna težina, dugo stajanje, loša higijena stopala ili deformacija stopala. Naj eš e je na udaru peta, zglobovi nožnih prstiju, jagodice prstiju, te vanjski rub stopala, a ak može nastati i oko noktiju. Pritisak dovodi do pove anja temperature na tom mjestu i bližoj okolici, što izaziva pove anu cirkulaciju, a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

posljedica je pove ana proizvodnja stanica kože, koje se zatim izbacuju na površinu stvaraju i sve deblji sloj kože u cilju samoobrane organizma. Ponavljanje pritisaka dolazi do otvrdnu a rožnatog dijela kože koja kao šiljak po inje prodirati dublje u kožu. Tako nastaje kurje oko. Dospije li šiljak do živca, može do i do izuzetno jakih bolova, a kod dubljeg prodora i do ozljeda kapilara i krvarenja. Kurje oko se može na i po cijelom tabanu, izme u nožnih prstiju, na zglobovima prstiju, ispod plo e nokta kao i u kanalu nokta. Vrlo esto nam dolaze klijenti sa suhom ili vlažnom kožom. Uzroci suhe kože mogu biti genetske prirode, ali su naj eš e posljedica smetnji u metabolizmu. Vlažna koža može biti znak patoloških stanja u organizmu, posljedica je prekomjernog izlu ivanja lojnih žlijezda, što uzrokuje neugodan miris znoja. Ošte ena suha

ili vlažna koža na stopalima dobra su podloga uz lošu higijenu za razvoj raznih gljivi nih bolesti. Gljivica ima svuda, ali se najlakše nasade na sasvim lagano ošte en ili pogrešno zarezan nokat. Dijabeti ari su posebno osjetljivi na urasle nokte i kurje o i i mogu e su komplikacije koje dovode i do amputacije nožnih prstiju ili noge, zato dijabeti ari trebaju posebno redovito održavati higijenu stopala i hitno intervenirati kod bilo kakve upale ili neke druge komplikacije. Za zdravlje stopala nije potrebno puno, samo udobna obu a i redovita higijena, vaša stopala moraju slobodno „disati“, njima nije ugodno biti stisnut u uskim modernim cipelama, koje su možda u trendu, me utim razmislite koliku cijenu vaša stopala pla aju za to. uvajte stopala suhima, perite ih dnevno, pružite im ist par arapa svaki dan i onda ih navucite u cipele koje su imale barem jedan dan vremena da se isuše od vašeg zadnjeg nošenja. U salonu zdravlja i ljepote „miri-relax“ u Varaždinu, Franje Koš eca 5, nudi se kvalitetna usluga masaže i želite li se osje ati poletno, zdravo, bez bola u le ima, vratu ili nogama, dugogodišnje iskustvo masera otklonit e vaše tegobe. Pružaju se još usluge depilacija toplim voskom, manikura i anticelulitni tretmani aparatom „body-former“. Tako er postoji mogu nost kupnje poklon-bona za osobu koju želite iznenaditi na ro endan, imendan ili neku drugu priliku. Salon „miri-relax“ radi isklju ivo po prethodnoj najavi i dogovoru. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 042/200-636 ili 098/175 11 55. Maser i pediker Mirjana Kocijan Trstenjak

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Bolovi u donjem dijelu le a Populisti kim (narodskim) rje nikom re eno to je oboljenje koje poga a modernog ovjeka od dvadesete godine na dalje. Gotovo da nema osobe koja barem jednom životu nije imala iskustva s tom neugodnom pojavom. itav niz razloga može uzrokovati ovaj vid neugodnosti. Naj eš e su to bolesti miši no-koštanog sustava te bolesti kralježnice. Ponekad i najbezazleniji pokret, mogu e i obi no kihanje, može biti okida koji dovodi do žestokih bolova. Naj eš i uzrok je zapravo disbalans organizma koji samo dobar bioterapeut može eliminirati dovo enjem stanja organizma u stanje balansa. Organizam dolazi u stanje disbalansa naj eš e zbog stresnih stanja, ali ne smijemo zanemariti injenicu da je danas stres sastavni dio života. Dakle, zadatak bioterapeuta što više udaljiti ovjeka od stresa, odnosno pomo i mu da se lakše nosi s njime. Primije eno je da se ljudi slabijeg imuniteta eš e susre u s ovakvim problemima, odnosno da su im tegobe ozbiljnijeg karaktera i da dulje traju. Dakle, osnovni posao bioterapeuta je da osposobi imunološki sustav pacijenta, dovede organizam u stanje balansa i da eliminira ili smanji stres. Na taj e se na in pacijent naoko spontano oporaviti a intenzitet bolova mora se smanjiti odmah – zna i ne sutra ili nakon nekoliko dana, ve doslovce odmah

ukoliko je izabrani bioterapeut dovoljno osposobljena osoba. Ljudi, na žalost, bioterapeuta izabiru kao posljednju opciju. Prije toga naj eš e biraju razli ite pristupe, redovito neu inkovite. To su razne kreme za lokalnu upotrebu, gelovi, korzeti, toplinska terapija, trakcija i sli no. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe brzo lokaliziram miši no koštanu bol i iscjeliteljskim putem postupno dovodim pacijenta u stanje ozdravljenja. Dakle važno je konstatirati da li je bol uzrokovana oboljenjem miši a ili zglobova donjeg dijela le a. Napominjem da ponekad oboljenje može biti i u nezgodnoj kombinaciji obje bolesti. Oboljeli najbolje znaju da se osje aju lošije, odnosno da im se bol poja ava prilikom sjedanja, ustajanja i nerijetko za vrijeme odmaranja odnosno promjene položaja sjedenja. esto je bol popra ena uko enoš u, gr evima u le ima a pokreti su joj znatno ograni eni. Svako je oboljenje individualno i nikad se ne smije pacijente stavljati u nekakve okvire da bi se posao pojednostavio. Kao najbolja bioterapeutkinja na ovom terenu posebno se posve ujem svakom pacijentu potpuno individualno i s uspjehom iscijeljujem i najteža oboljenja. Važno je da se na vrijeme javite, da vjerujete sebi, da imate potpuno povjerenje u bioterapeuta i uspjeh je zagarantiran. Najavite svoj dolazak bez SMS-a na broj 098/1347-031.

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

www.autostil.info

30 godina Volkswage

Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Infiniti najavljuje globalnu kampanju sa Sebastijanom Vettelom In initi, proizvo a luksuznih automobila iz Japana, najavljuje po etak velike globalne kampanje sa Sebastijanom Vettelom. Vettel, dvostruki svjetski prvak u Formuli 1, bit e u srediĹĄtu marketinĹĄke strategije koja e uklju iti digitalne medije, viral spotove, serije postera za sakupljanje i In initijevu prvu globalnu TV reklamu. Premijera TV reklame koja je snimana na lokacijama u Ĺ panjolskoj prije zavrĹĄetka priprema za ovosezonski F1 u Kataloniji po etkom oĹžujka preklopit e se s vikendom Velike nagrade Monaca 2012 (26.-27. svibanj). Suradnja je nastavak ve etabliranih odnosa izme u In initija i voza a Red Bull Racinga iz 2011. godine kada je Vettel imenovan In intijevim prvim globalnim ambasadorom brenda. Uz to ĹĄto vozi In initi FX50S kao svoj osobni automobil i redovito se pojavljuje i ime brenda, Vettel je tako er sudjelovao u oblikovanju i razvoju svojeg â€žultimativnog In initijaâ€œ, edicije In initi FX Sebastian Vettel. Ovaj In initi FX 300 inspiriran natjecanjima prelazi iz konceptnog automobila u ograni enu seriju kao ĹĄto je i najavljeno na Salonu automobila u Ĺ˝enevi po etkom ovog mjeseca. 2012. je druga godina partnerstva izme u In initija i

Red Bull Racinga u kojoj e In initi brend biti joĹĄ vidljiviji na bolidima F1, opremi za voza e i prate i tim. Obje organizacije istraĹžuju daljnje mogu nosti za tehni ku suradnju u budu nosti. Govore i o najavljenoj kampanji, Simon Sproule, potpredsjednik korporacije za globalne komunikacije Nissan Motor Company, rekao je: â€œOvo je uzbudljiva nova kampanja koja nastavno na uspjeĹĄan proĹĄlogodiĹĄnji projekt Vettel FX pokazuje ĹĄirenje partnerstva In initija i Sebastijana Vettela. â€œSebastian je nedvojbeno najve e ime najpopularnijeg oblika svjetskog motosporta i savrĹĄeno utjelovljuje In initijev slogan â€žInspired Performance.â€œ Smatramo ga idealnom osobom za naĹĄu prvu globalnu kampanju. Kampanja e pridonijeti pronoĹĄenju In initijevog jedinstvenog pristupa performansama i luksuzu, ilozo iji koju dijele Sebastian Vettel i Red Bull Racing.â€œ Komentiraju i najavljenu reklamu, Sebastijan Vettel je rekao: â€žNakon ĹĄto sam vozio In initijeve automobile tijekom protekle godine i sudjelovao u razvoju posebne edicije FX-a, jako me veselio rad na kampanji. Snimanje u Ĺ panjolskoj mi je bilo jako zabavno i jedva ekam kona nu verziju.â€œ

Ve 1978. godine se na ameri kom trĹžiĹĄtu pojavio Golf s otvorenom utovarnom povrĹĄinom. etiri godine kasnije je mali pickup zapo eo svoj pobjedni ki pohod kroz Europu. Pod imenom Caddy kompaktan stru njak za teret trebao je rjeĹĄavati zadatke koji su mu povjereni jednako neupadljivo i pouzdano kao caddy na golf terenu - u po etku. Po etkom studenog 1982. godine Volkswagen je po prvi puta predstavio Caddy. Mali pickup za Europu proizvodila je tvrtka k er Volkswagena TAS u Sarajevu u Jugoslaviji. Kao osobno vozilo kompaktne klase nudio je maksimalnu korisnu nosivost od 625 kilograma. Za gospodarsku uporabu na raspolaganju su bile cerade i konstrukcije za cerade te tvrdi krov od plastike oja ane staklenim vlaknima. U kombinaciji s ko enom prikolicom do 800 kilograma Caddy se pretvarao u vu no dostavno vozilo, najbolje opremljeno za transport lake i osjetljive robe. Kabina voza a je bila funkcionalno opremljena u skladu sa zahtjevima. Voza a i suvoza a do ekivala su udobna pojedina na sjedala s dobrom bo nom potporom i podesivim naslonima sjedala. Kod izbora motora u prvom planu bili su gospodarski aspekti. Stoga je Caddy od po etka koristio snaĹžne benzinske motore s velikim brojem okretaja i kao alternativu tome jedan dizelski motor s velikim zakretnim momentom. 1995. godine, dvije godine nakon prestanka proizvodnje originalnog Caddyja, druga generacija ugledala je svjetlo dana.

Novi Caddy posudio je svoju bazu iz Ĺ panjolske (Seat), a kasnije ak i eĹĄke (Ĺ koda). Odabrana ciljna skupina promijenila se u odnosu na njegovog prethodnika, jer su pokazatelji prodaje

prvog Caddyja pokazali, da je utovarna povrĹĄina naj eĹĄ e pokrivana tvrdim krovom. Kao posljedica toga, novi Caddy prvo se pojavio u zatvorenom obliku kao furgon i kombi. Po-

sebno prakti nima pokazala su se asimetri no djeljiva straĹžnja vrata novog Caddyja. Ova konstrukcija omogu ila je velik pristup utovarnom prostoru kod isklju ivog otvaranja lije-

1$58Ă‡,7( ',5(.712 2' 1$./$'1,.$ , 2679$5,7( '2'$71, 323867 uvez: meki broj stranica: 224 format: 24x17 cm cijena: 199 kn

-50%

o ato i ustrirana encik o edija naj e e kori teni

za ina u svjetskim ku inja ma s rimjenom u ukusnim rece tima

129 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 224 format: 22x15 cm edan od naj rovokantniji erot ski romana rvatske autorice ravi rvatski eks i rad

samo139 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 184 format: 28x21 cm i ustriranom korak o korak riru niku stru njaci otkrivaju svoje najve e tajne minkanja i makeu a

179 kn

uvez: meki, broj stranica: 208 format: 23x18 cm riru nik za u enje 101 se e trika s eta jno i ustriranim u utama a ivite svoje rijate je

199 kn

uvez: tvrdi, broj stranica: 128 + 60 format: 21x16 cm riru nik za u enje najbo ji se i

trikova s karticama za vje bu i o ratnim om

=D LQIRUPDFLMH L QDUXGĂżEH QD]RYLWH

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

en Caddyja

vih, širih vrata. Kupac je prvenstveno mogao odabrati izme u etiri redna motora sa etiri cilindra. U jesen 1996. godine Caddy u skladu s tradicijom dobiva „otvorenog“ brata, koji je u programu trebao ostati to no etiri godine. Caddy Pickup je na taj na in podijelio platformu sa Škodom Felicijom. Tre a generacija Caddyja se pojavila 2003. godine, zna ajno je narasla i razvila se u pri u o uspjehu bez premca. Ono što je

po elo s nekoliko vozila na ameri kom tržištu, kulminiralo je godišnjom proizvodnjom od gotovo 160,000 vozila. K tome su Volkswagen gospodarska vozila ovo gradsko dostavno vozilo po prvi puta proizvodila u vlastitoj regiji. Proizvodnja se odvijala u tvornici Poznan u Poljskoj. Utovarni prostor veli ine 3,2 m2 novog Caddyja furgon bio je ve i od njegovog prethodnika za 300 litara. Prednja sjedala i radno mjesto za kolom upravlja a (serijski sa zra nim jastukom) oduševljavala su uravnoteženim karakteristikama ergonomije. Po etkom 2004. pod imenom „Life“ u svijetu automobila pojavila se ista verzija osobnog automobila Caddyja. Tek godinu dana kasnije su Volkswagen gospodarska vozila na sajmu karavana u Düsseldorfu predstavila highlight za ljubitelje putovanja: Caddy Tramper. Sadržavao je paket opreme s površinom za ležanje i bo nim džepovima od tkanine. Za Caddy su se prvo koristila etiri razli ita agregata: dva benzinska i jedan dizelski motor. 2006. godine pojavila se varijanta na zemni plin imena EcoFuel. U rujnu 2007. Volkswagen gospodarska vozila su na IAA slavila svjetsku premijeru nove dimenzije Caddyja: Caddyja Maxi. Za razliku od poznatog Caddyja, Maxi je sada bio produžen s 4,41 metara na 4,88 metara. Krajem 2010. godine po ela je velika promjena u proizvodnji Caddyja. Šest novih TDI i TSI motora s potrošnjom goriva smanjenom do 21%, potpuno novim programom opreme, unutrašnjoš u pove ane vrijednosti sada s drugim redom sjedala s mogu nosti va enja, kao i dodatno smanjenim troškovima održavanja novi Caddy pretvorilo je u jedan od najinovativnijih gradskih dostavnih vozila i kompaktnih kombija.

Toyota 5+ za vozila starija od 5 godina Toyota predstavlja novitet u svojoj ponudi, a naziva se Toyota 5+. Toyota 5+ obuhva a posebne akcijske uvjete za održavanje Toyota vozila starijih od 5 godina uz popust na dijelove koji je jednak starosti vozila. Nitko ne poznaje Toyota automobil tako dobro kao ovlašteni Toyota serviseri. To je razlog zbog kojeg se pozivaju vlasnici vozila starijih od 5 godina da s povjerenjem dovezu Toyotu u servis, jer im se želi osigurati da svaka Toyota, bez obzira na dob, zadrži sigurnost i pouzdanost ugradnjom dijelova najviše kvalitete. Jam i se stru nost i vrhunska edukacija servisnog osoblja, te najnovija opremu u svim ovla-

17 štenim servisima, a sve to po posebno atraktivnim i dostupnim inancijskim uvjetima. Toyota 5+ akcijska ponuda obuhva a: 25% popusta na cijenu radnog sata, 25% popusta na cijenu vrhunskog motornog ulja 5W30 i 5W30(C2), te popust koji ovisi o starosti vozila. Uz popust 25% na cijenu ulja i radnog sata, dodatno nudimo novost u obra unu popusta na rezervne dijelove a to je popust koji ovisi o starosti vozila i odnosi se na artikle: zup asti remen razvoda paljenja, V-remenje, ilteri goriva, ko ioni diskovi, ko ione plo ice, ko ioni doboši, ko ione obloge, uljni ilteri, zra ni ilteri, svje ice (ne iridium), metlice brisa a, gumice metlica brisa a, ilteri klime…, a obra unava se do maksimalnog popusta od 15%. Na primjer, vlasnik Yarisa starog 7 godina, na servisu svoga ljubimca štedi gotovo 20%. Cijena servisa na 90.000 km u primjeru Yaris 1,33 nije 1625,40 kn ve u sklopu Toyota 5+ programa sada iznosi 1.353 kn (uklju en PDV).

18 Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 29.2.2012. Model

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

koli ina udio, %

1 Opel Astra

332

4,71%

2 Volkswagen Passat

232

3,29%

3 Škoda Octavia

230

3,26%

4 Volkswagen Polo

229

3,25%

5 Volkswagen Golf

221

3,13%

6 Peugeot 308

204

2,89%

7 Citroën C4

201

2,85%

8 Hyundai I30

200

2,84%

9 Renault Clio

190

2,69%

10 Renault Megane

175

2,48%

11 Kia Rio

164

2,33%

12 Opel Corsa

163

2,31%

13 Hyundai ix35

140

1,98%

14 Kia Cee'd

131

1,86%

15 Citroën C3

126

1,79%

16 Kia Sportage

126

1,79%

17 Chevrolet Cruze

107

1,52%

18 Nissan Qashqai

101

1,43%

19 Chevrolet Aveo

1,40%

20 Dacia Duster

1,39%

21 ostali

3584

50,82%

UKUPNO

7053

100%

Izvor: Promocija plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Novi centar dizajna Piaggio Grupe otvara se u Pasadeni, u Kaliforniji Piaggio Grupa otvara napredni centar dizajna (Advanced Design Center) u SAD-u, u Pasadeni, Kalifornija. Vijest je u Miamiju objavio predsjednik i izvršni direktor Piaggio Grupe, Roberto Colaninno tijekom konvencije Piaggio Group Americas na kojoj je sudjelovalo više od tristo ovlaštenih prodavatelja iz SAD-a i Kanade kao i distributeri iz Južne Amerike. Na elu naprednog centra dizajna Piaggio Grupe bit e Miguel Galluzzi, dizajner ro en u Argentini i odrastao u SAD-u. Njegovi projekti u Italiji uklju uju neke od najslavnijih motocikala u proteklih dvadeset godina: Ducati Monster, Cagiva Raptor, Aprilia RSV4, koja je osvojila WSBK prvenstvo 2010., te novi Moto Guzzi California 1400 koji e biti lansiran na tržište ove jeseni. Dizajnerski centar u Kaliforniji usko e sura ivati s Piaggio Group Style centrom, pod vodstvom Marca Lambrija, kao i sa centrima za istraživanje i razvoj u Italiji, Kini, Indiji i Vijetnamu. Tijekom konvencije Piaggio Grupe na Floridi, Roberto Colaninno i Miguel Galluzzi predstavili su pregled istraživanja i razvoja tehnologija mobilnosti prodavateljima Piaggio Group Americas. Rad centra u Pasadeni pokrit e sve proizvode Grupe i uklju iti projekte vezane za rješenja koja koriste tehnologiju akumulacije energije i napredne materijale u svrhu razvoja inovativnih pogonskih agregata bez emisije štetnih plinova, a koji koriste alternativne izvore energije.

Tomislav Mileti novi generalni direktor Peugeota Hrvatske Konvencija Piaggio Group Americas bila je prilika za predstavljanje nekih od najvažnijih motocikala koji e sti i na tržište u 2012. i 2013. godini. Me u njima su nova Aprilia Caponord 1200 i Moto Guzzi California 1400, izvanredni ''cruiser'' ije je lansiranje planirano za ovu jesen s me unarodnim predstavljanjem za novinare u SAD-u, s imenom koje je od Moto Guzzija stvorilo svjetsku marku. Doga aju su prisustvovala dva Aprilijina voza a za WSBK prvenstvo 2012. godine; peterostruki svjetski prvak Max Biaggi, trenuta no vode i u ukupnome poretku WSBK prvenstva te Eugene Laverty iz Sjeverne Irske. Na ameri kom tržištu skutera, koje je pokazalo zanimljive znakove oporavka u 2011. godini (porast broja registriranih vozila

od 6% u usporedbi s 2010. godinom), Piaggio Group Americas ostvarila je zna ajan napredak s pove anjem tržišnog udjela s 27,1% na gotovo 30% te s isporukom od 10.300 skutera (+63,8% u usporedbi s 2010. godinom) i prihodom od 35,4 milijuna eura (+53,0%). U 2011. godini Vespa LX u svojim razli itim verzijama ostvarila je prodajni rezultat od 5.300 jedinica u SAD-u te je time najprodavaniji europski dvokota na tome tržištu. Piaggio Grupa je u 2011. godina ostvarila i rast prodaje od 26% na ameri kom tržištu motocikala. Na kanadskom tržištu skutera, Piaggio grupa je podigla svoj tržišni udio na 28% te ostvarila pove anje prodaje od 103% na kanadskom tržištu dvokota a (skutera i motocikala).

Sredinom ožujka ove godine na mjesto Generalnog direktora tvrtke Peugeot Hrvatska imenovan je Tomislav Mileti . Rije je o menadžeru s bogatim iskustvom u grupaciji PSA Peugeot Citroën u kojoj radi i djeluje gotovo 15 godina obavljaju i niz odgovornih funkcija. Po završetku školovanja u Parizu, krajem 1998. godine vra a se u Hrvatsku u tvrtku Citroën Hrvatska gdje ubrzo preuzima mjesto Direktora marketinga. Po etkom 2004. godine prelazi na novu funkciju u Pariz u sjedište Citroena, gdje preuzima mjesto

Regionalnog menadžera za sjevernu Afriku, te nekoliko europskih zemalja. Sredinom 2008. godine slijedi povratak u Hrvatsku te imenovanje na mjesto lana uprave i Direktora prodaje i marketinga novoosnovane tvrtke PSA Financia, ija je primarna djelatnost inanciranje ovlaštenih distributera te maloprodaje vozila grupacije PSA Peugeot Citroën u Hrvatskoj. Od 1. listopada 2010. godine Tomislav Mileti obavljao je funkciju Direktora prodaje Peugeota Hrvatska. Tomislav Mileti je oženjen i otac jednog djeteta.

Ford predstavlja svoj dosad najštedljiviji automobil proizvedena je prva nova Fiesta ECOnetic Zapo ela je proizvodnja nove Fieste ECOnetic Technology, dosad najštedljivijeg automobila Ford of Europe. Fiesta ECOnetic sa štedljivom potrošnjom od 3.3l/100km i emisijom CO2 od 87g/km silazi s proizvodne linije u Fordovoj tvornici u Koelnu u Njema koj. Automobil pokre e 1.6 litarski Duratorq TDCi motor 95 KS s 205 Nm momenta; bit e dostupan u ina ici s tri vrata, pet vrata i velikim izborom razina opreme, ovisno o tržištu. Novi model sadrži tehnološke inovacije Ford ECOnetic Technology kao primjerice sustav Auto-Start-Stop, pametno regenerativno punjenje akumulatora, Eco Mode na in vožnje i signalizaciju za

izmjenu brzina. Tako er, posebno je programiran motor i optimizirani su omjeri brzina. Niži ovjes, zaštita s donje strane karoserije, usmjeriva i zraka na kota ima te pneumatici s niskim otporom kotrljanja dodatno smanjuju otpore vožnje. Polovica svih Fordovih automobila prodanih u Europi nosit e oznaku ECOnetic Technology do kraja 2012. pokazuju i da su vode i ili me u najboljima po štedljivoj potrošnji u svojem segmentu; brojka e se pove ati na dvije tre in 2013.godine. To je dio Fordovog obe anja za smanjenjem emisija CO2 na svojim automobilima za 30% u razdoblju izme u 2006. i 2020. godine.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Chevrolet Spark 0.8 S, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 Se, 1998.g., 137000 km, cijena 11000 kn

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sa sve ve im brojem nadzornih kamera, Fordov limitator brzine postaje must have opcija Konjske snage, precizno upravljanje i napredna tehnologija mogu uzburkati strasti kupaca automobila, ali s nadzornim kamerama za kontrolu brzine koje ni u kao po cijeloj Europi, Fordova opcija koja voza ima omogu uje da ograni e maksimalnu brzinu neo ekivano je postala favorit. Fordov prilagodljivi limitator brzine omogu uje voza ima da postave najve u brzinu kako bi smanjili rizik dobivanja kazni uslijed nenamjernog prekora enja zakonski odre ene brzine. Više od 220.000 Fordovih vozila opremljenih s ovom tehnologijom prodano je 2011. godine ime su nadmašene ostale opcije za pomo voza u. Ukupno 86% kupaca naru ilo je sustav na Mondeu, 85% na S-Maxu i 83% na Kugi. Prilagodljivi limitator brzine uveden 2010. godine omogu uje voza u da unese maksimalnu brzinu izme u 15km/h i 170km/h. Prekora enje brzine koju je voza sam odredio rezultira smanjenjem dotoka goriva u motor i usporavanjem vozila. Procjenjuje se da postoji oko 35.000 sigurnosnih kamera širom Europe. Jedan od pet voza a samo u UK-u uhva en je na sigurnosnoj kameri od 1996. godine. Tijekom 2008 i 2009., sigurnosne kamere u UK-u generirale su 87milijuna £ u kaznama. Francuska ima 1.895 iksnih i 933 mobilne kamere, a njihova vlada se obvezala uvesti još 1.000 kamera do kraja 2012. U Italiji postoji 5.636 iksnih sigurnosnih kamera i stalno se uvode nove.

TJEDNI TOP 5 Gardaland 21.04.2012. 2 dana autobusom na bazi polupansiona 590 kn Bled i Bohinj 29.04.2012. Izlet autobusom Već od 149,00 kn

“Prilagodljivi limitator brzine sada je dostupan na ve ini automobila koje proizvodimo, a potražnja dokazuje koliko je opcija korisna,” dodao je Wey. “Ukoliko postavite maksimalnu brzinu ne morate stalno gledati na brzinomjer.” Ostali modeli koji tako er imaju prilagodljivi limitator brzine su Galaxy, Focus, C-MAX i Grand C-MAX.

Kako radi prilagodljivi limitator brzine • Voza aktivira sustav korištenjem prekida a na upravlja u • Ograni enje brzine može se pove ati ili sniziti za 5 km/h • Sustav funkcionira tako da ograni i dovod goriva u motor kad se dostigne prethodno podešena maksimalna brzina • Ukoliko se brzina pove a uslijed nagiba, šalju se audio i vizualna upozorenja • Ukoliko je potrebno pretjecanje, sistem se može privremeno ugasiti snažnim pritiskom na papu icu gasa.

Malta 28.04.01.05.2012. Zrakoplovom iz Ljubljane 4 dana/3 noći Već od 2.195,00 kn Toskana i Cinque Terre 12.04.2012. Putovanje autobusom 4 dana Već od 1595,00 kn Velika tuniška tura Polasci od 02.05.24.10.2012. 8 dana zrakoplovom First minute cijena za rezervacije do 30.04.2012. Već od 2.990,00 kn INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.com info@insulatour.com

Poznati i slavni VOLT FESTIVAL 2012. od 27. do 30. lipnja

POTVR ENI NASTUPI Snow Patrol, Faith No More, Iggy Pop & Stooges i mnogi drugi

Ma arska je kao novu vrstu “kulturno - zabavnog“ turizma mnogo ranije nego naši glazbeni organizatori i promotori prepoznala organizaciju festivala koji okupljaju trenuta no najuzbudljivije koncertne izvo a e. Ma ari tako organiziraju ve tri velika europska festivala, koja iz godine u godinu privla e oko milijun turista. Osim megapopularnog Sziget festivala, sve

ja i postaju Balaton sound festival te Volt festival u Šopronu na grani noj trome i Austrije, Ma arske i Slova ke. Volt festival slovi kao jedan od najuzbudljivijih multikulturalnih festivala u srednjoj Europi. Iako je na prvom Volt festivalu 1993. godine bilo svega 5 bendova i 800 posjetitelja, ovaj festival prerastao je u mnogo više. Prošlogodišnji Volt festival posjetilo je ak

oko 100 tisu a ljudi iz više desetaka zemalja. Grad Šopron doma in je festivala koji e se ovu godinu održati u 4 dana, od 27. do 30 lipnja. I ovu godinu ve su potvr eni nastupi svjetski poznatih bendova, preko kazališnih predstava, pa do nastupa poznatih svjetskih DJ-a. Organizator i ove godine priprema više od 10 stageova. Festival se ina e odlikuje ši-

rokim rasponom glazbenih stilova, kao što su rock, pop, jazz, hip-hop, electro, world music. Neki od headlinera ovogodišnjeg Volt festivala tako er su ve poznati. Tako je potvr en nastup trenuta no jednog od najuzbudljivijih britanskih koncertnih bendova – Snow Patrol, koji e zasvirati na vrhuncu prvog dana festivala, 27. lipnja. Jedan od rockera koji se još uvijek ne predaju, Iggy Pop i njegovi Stooges, nastupaju pak na kraju svega – zadnji dan festivala, u subotu 30. lipnja. Neposredno pred zaklju enje ovog broja dobili smo potvrdu za gostovanje još jednog headlinera ve eri. Bit e to legendarni ameri ki sastav Faith No More. Najavljeni su i brojni drugi izvo a i, a lista se još uvijek kompletira. Kompletan line up možete pogledati na službenim stranicama festivala: www. sziget.hu/volt_english/lineup2012. Cijena festivalske karte iznosi 75 eura, ako je kupite do 15. travnja, dok je dnevna karta isti dan 32 eura. Kako se bliži festival, cijena raste.

FORMULA 13 Never Let Me Go FLORENCE + THE MACHINE She Doesn’t Mind SEAN PAUL I Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ Happy Pills NORAH JONES These Days FOO FIGHTERS Blue Jeans LANA DEL REY R U Mine? ARCTIC MONKEYS Girls Gone Wild MADONNA Climax USHER The Wolves BEN HOWARD Why THE FRAY

VAFI po inje crti ima, crtanjem i koncertom

Goodbye AVRIL LAVIGNE

Satnica: 10.00 – 10.45 LUMINI CENTAR/ CINESTAR Best of VAFI 2 – projekcija ilmova 11.00 – 13.30 LUMINI CENTAR “Spasi me“ – radionica na temu ma aka i pasa

11.00 – 13.00 LUMINI CENTAR Šminkanje djece na temu Japana, ma ak a i pasa (Diyala (Didi make up) & Mirela Magdi ) 11.30– 12.00 LUMINI CENTAR Bojan Jambroši nastup

12.30 – 13.30 LUMINI CENTAR Radionica japanskog pisma - “Napiši svoje ime na japanskom“ (Sanja Željeznjak & IvaTkalec) 13.30 – 14.00 LUMINI CENTAR Nagrade izabranim crtežima

Top 10 [strane]

Sail MACY GRAY

MADONNA Girl Gone Wild

Turn Up The Music CHRIS BROWN feat. RIHANNA

TOP NAYER SuaveLISTA (Kiss Me)DOMA IH

We Are Young FUN. feat. JANELLE MONAE Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA

FLO-RIDA Wild Ones (Ft SIA) KATTY PERRY Part Of Me CHRIS BROWN Turn Up The Music SEAN PAUL She Doesn’t Mind DAVID GUETTA Turn Me On GOTYE Somebody That I Used To Know GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional NICKLEBACK Lullubay DJ FRESH Hot Right Now DJ ANTONIE Ma Cherie LMFAO Sorry For Party Rocking SKRILLEX Breakn’A Sweat(Ft DOORS) PROFFESOR GREEN Read All About

Crti i, radionice, šminkanje i mali koncert. Tako e ovu godinu po eti tre i po redu Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin - VAFI (12. - 15. travnja). U subotu 7. travnja, samo nekoliko dana prije službenog po etka festivala, u Centru "Lumini" posjetitelji e doživjeti dio atmosfere koja ih o ekuje tijekom VAFI-ja. Sve po inje crti ima u Cinestaru u 10 sati u programu "Best of VAFI 2“, gdje emo vidjeti najbolje animacije s prošlogodišnjeg festivala, a za one koji ne mogu bez crtanja pripremili smo dvije radionice. U prvoj na temu "Spasi me", koja po inje u 11 sati i posve ena je ovogo-

dišnjoj humanitarnoj akciji za varaždinsku Udrugu "Spas", djeca e crtati ma ke i pse, u 13.30 najbolji e crteži dobiti i nagradu. Druga radionica "Napiši svoje ime“ po inje u 12.30 i posve ena je zemlji partneru festivala – Japanu, a zainteresirani e uz pomo Sanje Železnjak te Ive i Željke Tkalec svoje ime napisati na – japanskom. Svi koji žele mo i e iz Luminija iza i i našminkani jer e ih od 11 do 13 sati oslikavati poznate varaždinske vizažistice Diyala (Didi make up) i Mirela Magdi . Prava glazbena poslastica sigurno e biti i kratki nastup Bojana Jambroši a, me imurske pop zvijezde omiljene me u klincima.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

6. travnja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 47

Prodajni centri Metss: • Šenkovec, Maršala Tita 19, tel.: 343-489 • Nedelišće, M. Viljevca 2, tel.: 821-206 • Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13, tel.: 868-184 • Donji Kraljevec, Čakovečka 1, tel.: 655-116 • Pribislavec, Braće Radića 54, tel.: 360-134 • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23a, tel.: 845-400 • Orehovica, Nikole Tesle 23, tel.: 635-105

Ceretherm ETICS

Fasadni toplinsko-izolacijski sustavi

A J I C AK

Uz kupnju Ceresit Ceretherm sustava za fasadu, poklanjamo 50% vrijednosti stiropora*!

* Ceresit Ceretherm sustav uključuje: ljepilo za fasadni stiropor CT 83 ili CT 84; ljepilo za armiranje CT 85 ili Thermo Universal; tonirani pretpremaz CT 16; toniranu završnu dekorativnu žbuku - akrilna CT 60 / CT 64, silikonska CT 74 / CT 75 ili silikatno-silikonska CT 174 / CT 175. Ponuda se odnosi na kupovinu fasadnog stiropora s preklopom, debljine 8 cm. U slučaju odabira stiropora drukčije debljine, udio poklonjene vrijednosti obračunat će se razmjerno.

9. oĹžujka 2011.

sport@mnovine.hr

KOĹ ARKA

OVERTIME

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU KOĹ ARKAĹ KE A 1 LIGE

PiĹĄe:

TeĹžak poraz u Osijeku! Kod drugog avorita kvalifikacija, ili prvog, kako se ve gleda â€“ Osje koga sokola koĹĄarkaĹĄi Me imurja su gostovali u srijedu u svojoj ukupno tre oj odigranoj utakmici. Na Ĺžalost, doĹživjeli su i svoj drugi poraz, makar smatramo o ekivan, no neo ekivano visok, sa ak 26 koĹĄeva razlike (93:67). Vrlo su loĹĄe akove ki koĹĄarkaĹĄi otvorili ovu vaĹžnu utakmicu, ve u 13. minuti biljeĹžimo golem zaostatak (35:17). U kasnijem tijeku dvoboja naĹĄi su koĹĄarkaĹĄi zaigrali bitno bolje, smanjili

na samo 5 koĹĄeva zaostatka pri kraju tre e dionice. No, onda u posljednjih 10 minuta slijedi pravi potop (27:10?!), te se odlazi za akovec â€žpunih torbiâ€œ minusa. U ovom kolu se desilo prvo veliko iznena enje â€“ u Zagrebu je Dubrava doĹživjela prvi poraz u kvalifikacijama â€“ svladala ih je rastr ana Crikvenica sa 13 koĹĄeva razlike! Na tablici sada Dubrava ima score od 3 pobjede i jednoga poraza, slijede sa 2-1 Osje ki sokol i Crikvenica, pa Me imurje sa

Bojan Hrka

Osje ki sokol â€“ Me imurje 93:67 (28:17, 16:13, 22:27, 27:10)

Svi naĹĄi drugoligaĹĄi uspjeĹĄni i zadovoljni!

OSJE KI SOKOL: Ĺ arac 20, Rai 2, Katavi 13, Ridl 16, Grgi 4, Helbich 17, Masli 2, Ĺ˝eravica 17, RadoĹĄ 2. ME IMURJE: Novak N., Pusti , Novak Marek 1, Rusak, Kraja i 17, Poljak 4, Jeleni , Klari 24, BiĹĄevac 8, Novak Mario Medo 8, Ljolji 5, Novak Mat.

1-2, a enjer drĹži Poli nik sa 0-3. Upravo je mom ad iz zadarskog zale a slijede i protivnik Me imurju. (bh)

Kraja i (br.8) je jedini uz Klari a isporu io dovoljno

C LIGA

Naslov o ekivano Me imurju Globetki! Pobjedom u posljednjem kolu nad Dubrav anom akove ka je mom ad Me imurje Globetka o ekivano osvojila naslov prvaka C lige, koja bi se, predlaĹžemo mogla zvati od idu e sezone Me imurska liga (kao nekada). LjepĹĄe zvu i! (bh) Me imurje Globetka â€“ Dubrav an 79:66 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 12, Vugrinec 35, Serdarevi 6, Leva i 10, Golubi 2, VuruĹĄi 14. Trener Ĺ koda D. DUBRAV AN:Varga16,Rusak2,LukĹĄaR. 8,LukĹĄaD.14,Me imurec7,Majcen2,BlaĹžeka 5, Ribi 1, Ĺ tefi 11. Trener KruĹĄelj K.

Donji Kraljevec â€“ Prelog

Me imurje II â€“ NedeliĹĄ e 46:87

76:74

ME IMURJE II: Mavrek 5, KaniĹžaj 4, Ĺ˝vorc 9, Kocijan 5, Franin 3, FarkaĹĄ 2, Martinovi 6, Bedi 12. Trener aji I. NEDELIĹ E: Gospo i 48, Posavec 6, Posedi 8, Valkaj 9. Trener BoĹĄnjak M.

DONJI KRALJEVEC: Ĺ venda 3, Pongrac 2, Zrna 1, Branilovi 2, Ivanovi D. 19, Balent 4, RuĹži 20, Ĺ te an 22. Trener Zrna I. PRELOG: Ciglar M. 15, BlaĹžona 14, Glavina 2, Ĺ ari 10, Jankovi 2, Ĺ venda 31. Trener Sori R.

KONA NA TABLICA 1-4 mjesta 1. Me imurje Globetka 12 9 3 21/+101 2. Dubrav an

12 7 5 19/-23

3. Prelog

12 5 7 17/+32

4. Donji Kraljevec

12 3 9 15/-110

Kotoriba â€“ Mladost Ivanovec 54:88 KOTORIBA: Radmani 5, Borovi 4, HabuĹĄ 8, FuĹĄ P. 11, Pla ko 8, Munka 2, Seli anec 13, FuĹĄ Hi. 2. Trener Ujlaki R. MLADOST IVANOVEC: VuruĹĄi 8, Kresinger 8, Mihoci 4, Dove er 4, Terek 21, Drk 16, Vehtersbah P.19, Mlinari 8. Trener Vehtersbah M.

KONA NA TABLICA 5-8 mjesta 5. NedeliĹĄ e

12 11 1 23/+195

6. Mladost Ivanovec

12 9 3 21/+74

7. Me imurje II

12 3 9 15/-122

8. Kotoriba

12 1 11 13/-147

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI KVALIFIKACIJE ZA A1 LIGU Me imurje â€“ Poli nik, srijeda 11. travnja u 19, II OĹ akovec

GIMNASTIKA GIMNASTI KI klub â€œMarijan Zadravec - Macanâ€?

Marko Kereta, novi predsjednik: Ĺ˝elja mi je da se naĹĄa uspjeĹĄna gimnasti ka pri a proĹĄiri i izvan granica Me imurja U NGC-u â€œAtonâ€? u NedeliĹĄ u odrĹžana je redovna godiĹĄnja skupĹĄtina gimnasti kog kluba â€œMarijan Zadravec - Macanâ€?, na kojoj su podnesena izvjeĹĄ a o radu, financijsko izvjeĹĄ e, te je predstavljen i program rada za sljede e razdoblje. Ova je skupĹĄtina ujedno bila i izborna, jer je nakon zamolbe Rudija Lesingera da ga se razrijeĹĄi unkcije predsjednika izabran novi vode i ovjek kluba. U izvjeĹĄ u o radu u 2011. godinu nazna eno je kako uspjesi nisu izostali ni proĹĄle godine. â€“ Broj lanova stalno raste, kazao je sportski direktor i dopredsjednik kluba Mario Vukoja. GK â€œMarijan Zadravec - Macanâ€? danas ima viĹĄe od etiristo gimnasti ara s kojima radi dvanaest trenera, od kojih pet taj posao obavlja pro esionalno. Oni su podijeljeni u dvadeset razli itih sekcija koje djeluju u NedeliĹĄ u, akovcu, Prelogu i Selnici. U radu kluba najviĹĄe se paĹžnje posve uje najmla ima, koji i ine najve u populaciju kluba, no puno se ulaĹže i u edukaciju trenerskog i suda kog kadra. Posebno su pak kaĹžu u klubu ponosni na kontinuitet dobrih rezultata koje ostvaruju njihovi gimnasti ari na raznim natjecanjima. Filip Ude postigao je joĹĄ jedan veliki uspjeh hrvatske gimnastike plasiravĹĄi se drugi put za redom na OI, dok je Tijana Tkal ec obranila naslov u Svjetskom kupu

za 2011. godinu u disciplini preskoka. Uz njihove rezultate naravno veseli i uspjeh mladih gimnasti ara ije vrijeme tek dolazi, a ve su na raznim natjecanjima proĹĄle godine osvojili pregrĹĄt medalja. Kada pak je rije o financijama, u klubu su istaknuli da su ukupni proĹĄlogodiĹĄnji prihodi iznosili milijun tristo trideset ĹĄest tisu a kuna, petsto sedamdeset dvije kune, dok su ukupni rashodi proĹĄle godine iznosili milijun tristo pe-

deset osam tisu a petsto pedeset pet kuna, tako da je s 31. prosincom proĹĄle godine iskazan manjak prihoda nad rashodima od dvadeset jedne tisu e devetsto osamdeset tri kune. No unato svemu u klubu su optimisti ni pa kaĹžu da se uspjelo i onda kada je bilo puno manje novca, pa e se uspjeti u svemu i sad. A u emu bi sve trebali uspjeti, Vukoja je iznio u ovogodiĹĄnjem programu rada. - Ova je godina za nas je moĹžda i jedna od najteĹžih, o ekivanja su velika u

Rudi Lesinger zamolio razjeĹĄnjenje koje je prihva eno OvogodiĹĄnja je skupĹĄ na ujedno bila i izborna, jer je dosadaĹĄnji predsjednik Rudi Lessinger zamolio IzvrĹĄni odbor kluba da ga razrijeĹĄi te funkcije s obzirom na promjene okolnos njegovih poslovnih planova, te pove anim aktivnostima u privatnoj tvrtki, ime nije u potpunos u mogu nos usmjeri svoj dosadaĹĄnji rad u klubu na osiguranje materijalnih uvjeta za nesmetano treniranje i natjecanje gimnas ara. â€“ S obzirom na to da smatramo da smo mi jedan elasti an klub, kazao je na skupĹĄ ni tajnik GK-a Marijan Vugrin i , klub koji stremi samo prema naprijed, moramo re i i da takve probleme rjeĹĄavamo u hodu, pa smo iskoris li i

avrĹĄetkom posljednje utakmice A 2 lige Sjever, one zaostale izme u akovca i Bjelovara, doĹĄlo je vrijeme za podvla enje crte pod ovu sezonu i rezimiranje u injenoga. eneralno â€“ ovo je bila jedna od najuspjeĹĄnijih sezona me imurskih klubova u drugoligaĹĄkoj konkurenciji, ak mislim da je po broju pobjeda ovo bila najbolja sezona. Me imurje je imalo 22-0, akovec 14-8, a Rudar Cimper 9-13. Me imurje je osvojilo naslov prvaka, akovec je bio tre i, a rudari iz Murskoga SrediĹĄ a su na kraju deveti. ZabivĹĄi ukupno 2204 koĹĄa, ispada da su koĹĄarkaĹĄi Me imurja prosje no zabijali preko 100 koĹĄeva po utakmici. Dominaciju su potvrdili i koĹĄ razlikom (+754) prema kojoj ispada da su protivnike uvjerljivo tukli s prosje no 34 koĹĄa razlike(?!). Na po etku sezone pristigli su im povratnici Danijel Kraja i i Lino Pusti , a iz akovca su doĹĄli Vedran BiĹĄevac, Matija Novak i Nikola Novak. Zbog bolesti tijekom sezone Boris Zaspan je prekinuo svoju sportsku karijeru, a dobar dio sezone tako er zbog bolesti van stroja je bio i Mario Novak Medo, najbolji igra Me imurja. Apsolutno o ekivano su dominirali drugoligaĹĄkim sjeverom, a vidjet emo s kakvim e uspjehom apsolvirati kvalifikacije za Prvu ligu. Po tom e se rezultatu ocjenjivati sezona. akovec je pobjedom nad Bjelovarom na kraju tre i, ĹĄto je apsolutno veliki uspjeh ako znamo kakve su muke imali nakon zavrĹĄetka proĹĄle sezone. Naime, trojica su im igra a otiĹĄla u Me imurje,a ionako nisu patili od viĹĄka igra a. Tu je bilo i pitanje novaca, tj. sponzora, od Grada se dobivalo premalo, tj. nedostatno za odrĹžavanje pogona. Problem je i ĹĄto je nekoliko igra a van akovca na studiju, pa osim petka nisu bili u mogu nosti trenirati s ekipom. No, tijekom sezone trener Kova i posloĹžio je odnose u eki-

ovu prigodu da izaberemo novog predsjednika. To je od srijede Marko Kereta, dugogodiĹĄnji lan i sponzor kluba, ovjek koji sudjelovao u gotovo svim dosadaĹĄnjim akcijama kluba. Sam je Kereta kazao u pozdravnom govoru da mu je velika ast ĹĄto mu je ukazano povjerenje da u narednom etverogodiĹĄnjem mandatu bude na elu jednoga ovakvog uspjeĹĄnog i velikoga sportskog kolek va. - Ova funkcija mi je zasigurno i jedno veliko zadovoljstvo ĹĄto mogu pomo i mladima i jednom klubu koji je ve godinama a rmiran u naĹĄem kraju, a nadam se i Ĺželja mi je da se ta uspjeĹĄna gimnas ka pri a proĹĄiri i izvan granica Me imurja.

svim segmentima, jer smo si i samo postavili ljestvicu visoko. Za sad svi zacrtani planovi idu prema Ĺželjama, Filip je na OI, u sezonu kre emo s preko pedeset natjecatelja, no niĹĄta vjerujemo da ne e biti teĹĄko, posebno kada se na kraju svega vide rezultati tog teĹĄkog i napornog rada. Glavni program rada zapravo e se i u ovoj godini temeljiti na tri postavke. Prije svega tu je ĹĄirenje lanstva (Ĺželja je ove godine dose i brojku petsto), zatim razvijanje vrhunske gimnastike do krajnjih granica mogu nosti natjecatelja s obzirom na sve ono ĹĄto vrhunski opremljena dvorana NCG-a â€œAtonâ€? omogu uje i pruĹža, a tu je naravno kao tre a stvar daljnja edukacija stru nog kadra. Tu su i ostali gimnasti ki programi, kao ĹĄto je Gimnasti ka no , zatim organizacija raznih natjecanja, priredbi i druĹžionica, odnosno aktivnosti gdje je i roditeljima pruĹžena mogu nost druĹženja s djecom, tako da se i oni mogu integrirati u druĹĄtvo. Na kraju su povodom dvadesete godiĹĄnjice uspjeĹĄnog djelovanja kluba dodijeljena priznanja zasluĹžnim pojedincima i pravnim subjektima koji su sudjelovali u kreiranju svega onoga ĹĄto GK â€œMarijan Zadravec - Macanâ€? danas jest. Priznanja su primili Tijana Tkal ec, Filip Ude, Milan Kolman, Marko Kereta, Op ina NedeliĹĄ e i Mesna industrija Vajda. (so)

pi, dao naglasak na obranu (KK akovec primio najmanje poena u cijeloj ligi, 9 poena manje od KK Me imurja na drugom mjestu) i na kraju osvojio tre e mjesto koje niti najve i navija i nisu o ekivali. Usput se do kraja isprofilirao i nametnuo Luka Prprovi kao nemilosrdni egzekutor, stabilnost pod koĹĄevima im je davao Davor Ostoja (kada bi doĹĄao na utakmicu!), a kao najve i Brunijev uspjeh se moĹže navesti otkri e juniora Fe keĹĄa gdje je u mnogim utakmicama upravo on bio prevaga. Vrlo agilan, sa solidnim ĹĄutem, sa solidnim razumijevanjem igre u slijede im sezonama bi trebao uz redovito vjeĹžbanje imati i dalje adekvatnu minutaĹžu. udar Cimper je na kraju ove sezone imao 9 pobjeda. Usporedbe radi, na kraju proĹĄle je imao 4 pobjede, sezonu prije je igrao ligu ispod, jer je 2009. ispao iz lige nakon samo jedne pobjede, a joĹĄ jednu sezonu prije imao 4 pobjede. Dakle, ukupno je ove sezone imao drugoligaĹĄkih pobjeda kao u 4 prijaĹĄnje. Ĺ to je naravno veliki uspjeh, a razloga ima nekoliko. Mladen Tkalec kao stari ma ak igra izuzetno angaĹžirano i racionalno, ovjek sve zna i ĹĄto je najbitnije to znanje ima volju prenositi na mla e suigra e. Mali Varga iz sezone u sezonu raste u kvaliteti, ove je sezone imao odli nih rola, ali i onih manje dobrih. Pun pogodak trenera Damjanovi a ipak je bilo angaĹžiranje Nikole Hrka a, igra a koji im je baĹĄ trebao â€“ konkretnog i u inkovitog u napadu, borbenog u obrani, a u tranziciji moĹže sam zabiti, ali i Ĺželi i zna asistirati. Uz to, moĹže pokrivati obje bekovske pozicije, a esto ga se vi a i u skoku, te igri le ima prema koĹĄu. aklju ak â€“ Ĺželim KK Me imurju da u e u Prvu ligu, pa da jedan Overtime posvetim slaganju me imurske koĹĄarkaĹĄke piramide na vrhu kojega e biti prvoligaĹĄ, a svi ostali da budemo vrsta baza te piramide.

6. travnja 2012.

II. HNL Me imurje kona no stiglo do tri boda i vratilo nadu u drugoligaški spas

POBJEDA

nakon šest mjeseci posta

PIŠE: SINIŠA OBADI

Najbolji susret u drugom dijelu prvenstva II. HNL Me imurje je odigralo ovu srijedu protiv Croatije iz Sesveta. U vodstvo su došli ve nakon druge minute susreta, kada je gostuju i obrambeni igra Jurin u svojem kaznenom prostoru loptu dirao rukom, pa glavnom sucu utakmice nije preostalo drugo nego da pokaže na bijeli to ku. Siguran realizator najstrože kazne bio je osi . Igrala se petnaesta minuta susreta kada je Tomi prošao po lijevoj strani gostuju e obrane, dao povratnu loptu za Miki a, kojem nije bilo teško pospremiti je u mrežu za 2:0. Svoj tre i pogodak igra i Me imurja postigli su u 27. minuti, kada je nakon duplog pasa Nynkeu loptu proslijedio do Tomi a, koji je bez problema šalje u gostuju u mrežu. Treba spomenuti i da je prije tre eg gola Me imurja igru zbog ozljede prsta morao napustiti doma i vratar Bešeni , kojeg je uspješno do kraja utakmice zamijenio Tizaj. Nakon još nekoliko propuštenih prilika s doma e strane, zabili su gosti. Na samom kraju prvog dijela Jurin je uspio smanjiti vodstvo Me imurja na 3:1 i s tim se rezultatom otišlo na odmor. Drugih etrdeset i pet minuta doma i su nogometaši odigrali zatvorenije, uvaju i prije svega visoko vodstvo iz prvog poluvremena, ali i s puno kontri, od kojih je jedna rezultirala i novim ka-

Vinogradar prejak

Dva su pogotka nogometaši Me imurja postigli iz kaznenih udaraca

Me imurje – Sesvete 4:1 (3:1) Stadion SRC – Mladost akovec. Sudac – Ante Elez (Vranjic). Strijelci- 1:0 osi (2-11m), 2:0 Miki (15), 3:0 Tomi (27), 3:1 Jurin (45), 4:1 osi (83-11m). Me imurje – Bešeni (od 23. Tizaj), Borzi , Petak, Menzil, Puclin, Miki (od 79. Mar inkovi ), Dodlek, Tomi , Zeba, Miki , osi (od 86. Barat). Trener Damir Biškup.

znenim udarcem. U 80. minuti Puclina je u gostuju em šesnaestercu srušio Ben ak, pri emu je zaradio i crveni karton. I drugi je put s bijele to ke bio siguran osi .

Kona no zadovoljni Biškup Nakon susreta trener Damir Biškup bio je zadovoljan prikazanom igrom svoje mom adi: - Znali smo prije po etka da e biti jako teški. Gledao sam Croatiju prije par dana protiv Po-

morca i pokušao sam tada dobro snimiti njihovu igru. Rekao sam svojim igra ima da gosti mogu biti nezgodni, ako ih pustimo igrati, ali i to da je kona no vrijeme da i mi pobijedimo i da se maknemo s posljednjeg mjesta. Odigrali smo jedno dobro poluvrijeme, gdje smo postigli tri gola, mogli smo još koji. Drugo sam poluvrijeme tražio da budemo strpljivi i mirni, da stojimo vrsto u rasporedu. Rekao sam da bilo što oni naprave mogu samo napraviti iz naših pogrešaka. To je ono što tražim od svojih igra a, jer ovakve utakmice treba rutinski privesti kraju. Me imurju slijedi još jedno gostovanje u Sesvetama, ovaj put to e biti protiv Radnika. - Mi emo do te utakmice odraditi nekoliko treninga, pokušat emo se smiriti, pripremiti i sve napraviti da se iz Sesveta vratimo neporaženi.

TABLICA 1.Pomorac 2.Dugopolje 3.Vinogradar 4.Junak 5.Mosor 6.Imotski 7.Gorica 8.Hrv. dragovoljac 9.Rudeš 10.Solin 11.Radnik Legea 12.Marsonia 1909 13.HAŠK 14.Me imurje 15.Croa a Sesvete

21 21 20 21 21 20 21 21 20 20 20 20 21 20 21

15 14 11 10 10 9 8 7 7 7 5 6 4 3 3

1 3 4 7 5 6 7 7 6 3 7 3 2 5 4

5 4 5 4 6 5 6 7 7 10 8 11 15 12 14

+26 +23 +13 +11 +11 +9 +7 -6 +8 -13 -3 -19 -17 -29 -21

46 45 37 37 35 33 31 28 27 24 22 21 14 14 13

Znamo sve kvalitete Radnika, igrali smo s njima u prijateljskoj utakmici, gdje smo izgubili 2:1 u pomalo neregularnim i za nogomet nemogu im uvjetima. Znamo

Nogometaši Me imurja na gostovanje u Mladinu, na utakmicu protiv Vinogradara, otputovali su sa željom i vjerom da bi mogli upisati i svoju prvu proljetnu pobjedu. No, ve na samom po etku bilo je jasno da od toga ne e biti ništa. Glavni sudac susreta Florijani , koji je prema mnogima bio i malo previše naklonjen doma inima, dosudio je kazneni udarac za doma ina, za kojeg opet mnogi nazo ni na utakmici kažu da i nije postojao. No, u devetoj je minuti Vinogradar ve imao vodstvo od 1:0. Igra i Damira Biškupa ni nakon toga nisu posustali, ve su u ve em dijelu prvog poluvremena bili bolja mom ad, ali mom ad koja nije iskoristila prilike za postizanje pogotka. Kao što to zna biti u nogometu, kazna je stigla u 37. minuti, kada Vinogradar ponovno preko Medvena, ali ovaj put iz igre i preko brzog kontranapada dolazi do vodstva od 2:0. Tre i gol pak su doma ini postigli u 63. minuti, kada je Povrženi iz slobodnog udarca s nekih tridesetak metara uspio na krivoj nozi uloviti Bešeni a.

gdje su jaki i što mogu. Nadam se da e se moji igra i napokon u potpunosti osloboditi i da e na toj utakmici potvrditi da ovo nije bila slu ajnost i da emo se vratiti ku i s pozitivnim rezultatom, završio je Biškup.

6. travnja 2012. TENIS

PRES - KONFERENCIJA TK-a “Franjo Pun ec”

Uspješna godina, ali i financijski problemi U prostorijama akove koga teniskog kluba “Franjo Pun ec” održana je konferencija, odnosno više jedno druženje s novinarima, kako je kazao direktor kluba Bojan Ruži , na kojem su prezentirani uspjesi, ali i planovi za ovogodišnju sezonu, kako kluba, tako i ponajbolje mlade akove ke i hrvatske tenisa ice Ive Melovec. Direktor Ruži je akove ku tenisku pri u zapo eo s inancijama: - Kako u svim segmentima života, teško je, naravno, i u sportu, kazao je, s time da je naš klub u jednoj speci i noj situaciji kada je u pitanju podmirenje troškova održavanja objekata. Naime, teniski balon, koji je u funkciji tijekom zime, je naš, tereni su gradski, a troškove energenata za održavanje snosimo samo mi. Oni godišnje narastu i do tristo tisu a kuna, samo je za mjesec velja u ra un plina za grijanje balona iznosio pedeset tri tisu e kuna. Stoga pokušavamo maksimalno racionalizirati poslovanje gdje je god to mogu e. Danas u klubu imao osam zaposlenika, što trenera, što ljudi koji rade na održavanju terena i u administraciji. Prošle smo godine uspjeli svesti gubitak na samo osam tisu a kuna u odnosu na godinu dana ranije, kada je on iznosio ak šezdeset tisu a kuna. Ono što treba spomenuti je svakako i po etak instaliranja rasvjete na još jednom terenu, ime e se broj takvih igrališta zaokružiti na pet.

kluba. Evo što je kazala ovom prilikom: - Prioritet su mi ove godine juniorski turniri. Cilj mi je igrati Grand Slamove, mislim da je to jedno veliko i dobro iskustvo, kazala je Iva. Trenutno sam 51. na juniorskoj ljestvici. Ozljeda zbog koje sam predala me u Španjolskoj je sanirana, uslijedio je kratki odmor, no ovih dana sam nastavila s treninzima. Sada je na redu prvo Rolland Garros, pa Wimbledon. Pripremam se za juniorske turnire da osiBojan Ruži i Iva Mekovec na presici TK-a “Franjo Pun ec” guram ulaske u ta dva Grand Slama. U akovcu radim s Puno je više zadovoljstva u padnoj Hrvatskoj Nevenom Brodarom, klubu kada su u pitanju ostva- i jedini profekoji je moj teniski Troškovi reni sportski rezultati. - Minule sionalni ITF trener, dok je onaj održavanja su godine održana su tri me- Futures ove kondicijski Goran objekata izisku unarodna turnira i više tur- e god i ne Karamarkovi . nira u nacionalnim okvirima, biti u kolo esto dio pripreju velika finanistaknuo je Ruži . Posebno su vozu, od 11. ma odra ujem cijska sredu klubu zadovoljni što je nakon do 18., a još i u Španjolskoj u stva tri godine stagnacije porastao tri turnira su poznatoj teniskoj broj djece u školi tenisa. Ove u državnom, te akademiji Juana Carlosezone klub e provoditi ta- etiri u regionalnom sa Ferrera u blizini Alicanko er veliki broj aktivnosti. rangu. Ove se godine priprema tea. Tamo radimo s etiri do Planira se nastup na ekipnim i organizacija jednog posebnog pet trenera i to do etiri sata natjecanjima u okviru države, turnira, Državnog prvenstva tenisa i dva sata kondicijskih od najmla ih tenisa a do seni- odvjetnika i odvjetni kih vjež- priprema dnevno. Kada je rije ora. Po etkom svibnja održat benika. o planovima za budu nost, Iva e se Croatia Cup. TK “Franjo je kazala da bi jednog dana zaSjajne mlade Pun ec”, organizator državnog sigurno htjela biti i me u Top tenisa ice prvenstva, baš svake godine, 10 igra ica s WTA liste i na ime se ni jedan drugi klub u One na koje su posebno ravno osvojiti neki od Grand Hrvatskoj ne može pohvaliti, ponosni u klubu jesu mlade i Slam turnira. – Puno putujem ove e godine to biti juniorsko uspješne tenisa ice Ema Mikupo svijetu i moram istaknuti prvenstvo igra a do 18 godina, li i Iva Mekovec, te Ena Babi , da mi je obitelj velika podrška koje e se održati od 5. do 10. koja im se polako priklju uje u svemu ovome kroz što u tesvibnja. Zatim je tu i “Marin Šu- dobrim rezultatima. nisu prolazim, kao i daljnjem ica Junior Open“, najja i turnir Iva Mekovec se ovih danapretku karijere istaknula je u Hrvatskoj te kategorije. Najja- na i priprema za predstoje e na kraju. i seniorski turnir u sjeveroza- turnire na terenima mati nog

ITF TOUR

Zanevska ponovno bolja od Mikul i Nakon što je akove ka tenisa ica Ema Mikul i prošla dva kola kvali ikacija u belgijskom Tessenderlu, ITF turniru vrijednom 25.000 $, za ulazak u glavni turnir ponovno je bila kobna Ukrajinka Maryna Zanevska. Zanevska je pred nešto više od mjesec dana dobila Emu lagano u inalu Macona.

Ovaj put se mlada Ukrajinka, ako ništa drugo, morala još više potruditi da bi dobila me . Zanevska je odnijela pobjedu 7:5, 6:3 i ušla me u 32 tenisa ice u glavnom ždrijebu turnira. Mikul i je prije toga u 1. kolu pobijedila doma u igra icu Justine de Sutter 4:6, 6:4 i 6:1. U 2. kolu bila je bolja od 16.

nositeljice kvali ikacija Ruskinje Marine Melnikove 6:7, 6:4, 6:3. Oba me a dobila je nakon što je izgubila prvi set. Na po etku ovog tjedna mlada akov anka zauzima 691. mjesto WTA liste najboljih tenisa ica svijeta, što je napredak za više od 300 pozicija otkako je po ela nova sezona.

Alojzije Šestan i Mario Matja i osvojili ITFR u Zagrebu Teniski par iz Preloga, Alojzije Šestan i Mario Matja i , osvojili su po drugi put prvo mjesto na me unarodnom teniskom turniru ITFR (International tennis fellowship od Rotarians Croatia 2012.), koji se održao u subotu i nedjelju 24. i 25. ožujka na teniskim terenima PRINC Zagreb, gdje su nastupali tenisa i rotarijanci iz 5 zemalja: Hrvatske, Austri-

Pobjedni kom paru Šestan - Matja i pokale i medalje uru io je nekadašnji vrhunski hrvatski tenisa Mario An i

je, Bugarske, Italije i Moldavije. Ovaj uspjeh teniskog para iz Preloga tim je ve i jer je isti par prvo mjesto osvojio i 2010. godine na istom turniru. Turnir je to koji se smatra regionalno prvenstvo, a samo svjetsko inale odigrat e se u 8. mjesecu u Brazilu. To je veliki uspjeh za rotarijance hrvatskog rotary distrikta, kao i za tenisa e iz Preloga.

SJAJAN rezultat rukometašica na P PH

Rukometa državne p pr U akovcu je u dvorani Graditeljske škole prošli vikend igrana rukometna završnica prvenstva za mla e kadetkinje, na kojoj je nastupilo dvanaest ekipa iz cijele Hrvatske, koje su kroz regionalne lige izborile pravo nastupa. U inalu su se sastale dvije najbolje ekipe, doma in

Zrinski i Podravka iz Koprivnice. Nakon odli ne i neizvjesne rukometne predstave, doma e su rukometašice bile bolje rezultatom 18:16 i osvojile ovogodišnje prvenstvo. Treba spomenuti i da su u najbolju sedmorku turnira izabrane i dvije rukometašice Zrinskog, desno krilo Ni-

II. HRL - sjever

Velika serija Preložana U derbi susretu 18. kola II. HRL - sjever Prelog nije uspio zabilježiti sedmu uzastopnu pobjedu s kojom bi se izravno umiješao u borbu za naslov prvaka. Usprkos bodrenju velikog broja navija a, koji su stigli na ovo gostovanje - nisu uspjeli. Na gostovanju u Križevcima doma i KTC zabilježio je pobjedu 30:28. Bila je to na kraju burna i neizvjesna utakmica u kojoj su Preložani iznimno loše startali u susret, imali veliki zaostatak, ali su se u potpunosti vratili u igru za pobjedu u samoj završnici. Kod rezultata 26:26 ak su bili u prilici povesti, ali su onda suci stupili na scenu. Najprije su poništili gol za vodstvo Preloga zbog navodnog gaženja crte, a do kraja donijeli još nekoliko “sumnjivih“ odluka i time doma inu dali “vjetar u le-

a“ da na kraju ipak zabilježi pobjedu. Križev ani su tako s nova dva boda zasjeli na vrh tablice, budu i da je do ovog kola vode a Slatina doživjela težak poraz na

ZAJEDNICA sportskih udruga i sportova Me imursk

Slijedi godišnja pa izborn Izvršni odbor Zajednice sportova Me imurske županije održao je prošli tjedan svoju 32. sjednicu. Osim što su prihva eni završni ra un i izvješ e Nadzornog odbora, iji su lanovi tako er bili na sjednici, dogovoreni su i datumi, te dnevni red izvještajne redovne skupštine Zajednice, koja e se tako održati 12. travnja. Izborna pak e se skupština zajednice održati 25. travnja, pa je na adrese lanicama

Zajednice, kao i klubovima koji nemaju saveze, upu en dopis da što prije u stru nu službu Zajednice dostave imena novih delegata u skupštini. Nakon šire i konstruktivne rasprave o stanju sporta uop e, a posebno unutar Zajednice, prihva eno je i izvješ e vezano uz izbor ovogodišnjih sportaša i sportskih ekipa Me imurja, oko koje se ina e u sportskoj javnosti podignulo dosta

6. travnja 2012. RUKOMET

ODBOJKA DOIGRAVANJE za prvaka Hrvatske završilo za najbolji me imurski odbojkaški klub

Mladost zaustavila Centrometal u etvrtfinalu

a PH za mla e kadetkinje

tašice ašice Zrinskog prvakinje Kona an poredak ekipa:

1. ZRINSKI - akovec

2. PODRAVKA - Koprivnica

kolina Zadravec, te vanjska igra ica Stela Posavec, koja je ujedno proglašena i najboljom igra icom turnira, dok je Željko Golik trener doma ih rukometašica proglašen najboljim trenerom. Najbolje mla e kadetkinje posljednji je dan turnira gledao i izbornik seniorske

ženske reprezentacije Vladimir Canjuga, koji je kazao da se HRS ne mora bojati za budu nost ženskog rukometa jer je vidio veliki broj talentiranih rukometašica pred kojima je odli na rukometna karijera, ukoliko e vrijedno trenirati i raditi na sebi. (so)

3. LOKOMOTIVA - Zagreb 4. OPATIJA – LIBURNIJA - Opatija 5. SINJ - Sinj 6. ORIJENT – PRESOFLEX - Rijeka 7. PAN AKOVO - akovo 8. TVIN-TRGOCENTAR -Virovitica 9. VRANJIC, Solin 10. SESVETE-AGROPROTEINKA - Sesvete 11. DUGO SELO 55 - Dugo Selo 12. DALMATINKA – Plo e

II. HRL sjever - žene

Poraz Zrinskog protiv Darde

a stala u Križevcima

TABLICA

gostovanju u Požegi. Prelog je na tre em mjestu tablice s realnim izgledima da se i dalje bori za sam vrh. Prvenstvo se nastavlja nakon uskrsnih blagdana. (dz)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Garešnica

19 Koprivnica 19 Info-Star 19 Novska 19 Bjelovar 2 19 Concordia 19 Ludbreg MB 19 Nedeliš e 19 Marof 19 Vidovec BIOS 2 19 Lipa 19 Trnovec 19 Daruvar 19 Veliko Trojstvo 19

17 15 14 13 12 12 9 9 8 6 5 4 5 0

0 0 0 1 1 0 1 1 1 1 0 2 0 0

2 593 484 109 34 4 574 455 119 30 5 600 537 63

5 590 467 123 27 6 601 488 113 25 7 546 491 55

9 565 569 -4

9 529 535 -6

10 549 519 30

12 547 590 -43 13 14 471 585 -114 10 13 501 663 -162 10 14 521 620 -99 10 19 319 503 -184 0

U uzvratnoj utakmici etvrtfinala doigravanja odbojkaši zagreba ke Mladosti pobijedili su u Nedeliš u Centrometal rezultatom 3:1, ime je završena prvenstvena pri a re anskih odbojkaša u jednoj od najuspješnijoj sezoni u povijesti kluba. U svojoj jubilarnoj desetoj prvoligaškoj sezoni u natjecanju 1.A hrvatske lige u konkurenciji 14 mom adi odbojkaši Centrometala osvojili su peto mjesto. Time su izborili i pravo nastupa u doigravanju, a ono što je još bitnije - i pravo nastupa u sljede oj sezoni u Top 8 hrvatskih klubova. Tijekom prvenstva odigrali su 26 utakmica, te ostvarili 17 pobjeda, uz 9 poraza. Ovo je bila prijelazna godina u kojoj je liga bila proširena za ak etiri nova kluba. Mnogi “starosjedioci“ u ligi nisu se uspjeli sna i u takvoj situaciji jer su o ekivali da e se u proširenoj ligi lakše dolaziti do pobjeda. Takva razmišljanja bila su pogrešna jer su svi klubovi pokazali velike ambicije i nije bilo velikih razlika me u ekipama. Bilo je velike borbe za prvih šest pozicija, ali isto tako i za ostanak u ligi. Centrometal je krenuo u natjecanje s istim sastavom kao sezonu ranije. Startna postava je bila Tomica Posavec i Miroslav Vabec na mjestima prima a, tri srednjaka Marin Posavec, Ivan Kova i Marijan Palinkaš, koji su se rotirali na toj poziciji,

tehni ar je bio Kristijan Gotal, korektor Spasoje Todorovi i libero Mišo Petran. Tu su još bili mladi igra i Tomica Pu a, Dino Harambaši , Marko David i Deni Vuk, uz trenera Jadranka Kiri a.

Promjena sustava natjecanja Prva liga e sljede e sezone brojiti 16 klubova, koji e biti podijeljeni u dvije kvalitetne skupine. Klubovi koji e htjeti igrati Interligu trebat e nastupati i u doma em prvenstvu od prvog kola. U prvoj skupini nastupat e: Me imurje Centrometal, Mladost Zagreb, Mladost Marina Kaštela, Mursa Osijek, Sisak, Rijeka, Rovinj i Vukovar, a u drugoj: Šibenik, Zadar, Opatija, Zagreb, Karlovac, Daruvar i dva drugoligaša iz kvalifikacija. Nakon dvostrukog liga sistema od 14 kola, prve etiri i posljednje etiri mom adi svake skupine igrat e još miniligu od šest kola. Tako e sve mom adi u regularnom dijelu lige imati 20 utakmica. Nakon toga slijedi doigravanje za prvaka. Na kraju sezone dvije mom adi iz skupine I prelaze u skupinu II i obrnuto.

Loš po etak, izvrsni drugi dio sezone Prva etiri kola osvojili su samo etiri boda. Ipak nakon toga stvari su se posložile i ostvarili su pet uzastopnih

pobjeda. Prije novogodišnje stanke ozlijedio se Vabec, što je rezultiralo s dva poraza. Novu godinu mom ad je do ekala na sedmom mjestu, ali s time da su preostala još dva kola prvog dijela nakon pauze. Svjesni da e se u drugom dijelu voditi ogor ena borba za prvih šest mjesta, ali i za ostanak, u klubu su procijenili da je potrebno dovesti pravo poja anje, koje e garantirati plasman me u šest ekipa. To je i u injeno dolaskom Pere Križanovi a iz Splita. Najprije su ostvarene dvije pobjede u preostale dvije utakmice prvog dijela, tako da je ekipa taj dio lige okon ala na šestom mjestu. Potom je uslijedio i odli an drugi dio, gdje je mom ad u preostalih 13 utakmica zabilježila ak 9 pobjeda, te je dva kola prije kraja prvenstva mom ad osigurala peto mjesto. Zanimljivo da je ekipa oba puta pobijedila i Rijeku i Sisak, mom adi koje su ispred na tablici, a isto tako i da je samo Centrometal i to izrazito uvjerljivo svladao Rovinj u drugom dijelu. Mom ad je ušla u etvrtfinale Kupa Hrvatske, gdje je poražena od kasnijeg pobjednika tog natjecanja, osje ke Murse, no zato je o ekivano osvojen Kup Me imurja. Igra i Centrometala sada odlaze na zasluženi odmor, ali u upravi kluba ve po inju pripreme za novu sezonu.

Susret 18. kola 2. HRL sjever za žene rukometašice Zrinskog odigrale su protiv Darde. Na žalost, doživjele su poraz od 22:18. Nakon ovog susreta akove ke se rukometašice nalaze na petom mjestu prvenstvene tablice s 21 bodom. Do kraja prvenstva preostala su još etiri kola. Nakon susreta s Pitoma om, koji se igra 14. travnja, slijedi gostovanje kod Brod Gymnasiuma, pa doma a utakmica s Cernom i za kraj gostovanje u Petrijevcima.

DRUGA A liga centar ke županije

na skupština prašine. Prihva en je tako prijedlog da kriteriji budu malo blaži nego je to bilo do sad, a o onomu koji je stigao iz Sekcije sportskih novinara, da oni budu ti koji e voditi budu e izbore i predlažu kandidate Izvršnom odboru. Raspravit e i odlu iti o tome novi lanovi IO-a, nakon što se održi izborna skupština. Kako neslužbeno saznajemo, vrlo vjerojatno e do i do promjene na mjestu elnog ovjeka Zajednice sportova.

Porazi Nedeliš a i Kaštela Odbojkaši Nedeliš a pretrpjeli su još jedan poraz na doma em parketu. Ovaj su put bolji bili gosti iz Karlovca rezultatom 0:3. Bez prave koncentracije doma ih odbojkaša tijekom cijelog susreta i posebno lošeg prijema servisa, te slabe obrane, gostuju a mom ad 4 rijeke nije imala ve ih problema, te sasvim zasluženo slavila i osvojila bodove u Nedeliš u. Totovec je u ovom

kolu bio slobodan, no unato tome i dalje je na vrhu tablice s prednoš u od etiri boda pred azmom i Goricom. U sljede em kolu oba me imurska tre eligaša odlaze na gostovanje, Totovec u Petrinju, a Nedeliš e u Varaždinske Toplice. Doma i poraz su u ovom kolu upisale i odbojkašice Kaštela. Bolje su od njih bile goš e iz Zagreba, ekipa Don Bosca s 0:3, u tri identi na seta

po 21:25. Iako su Kaštelanke protiv ekipe Don Bosca slavile u Zagrebu, to im ovaj put na doma em terenu nije pošlo za rukom, Zagrep anke su bile uvjerljive i odnijele bodove iz akovca. Nakon 11. odigranih kola, ekipa Kaštela nalazi se na 6. mjestu s osvojenih etrnaest bodova. U sljede em kolu Kaštel gostuje u Petrinji kod Plavog Zmaja. (so)

6. travnja 2012.

III. HNL - SJEVER – odigrana dva kola u etiri dana

Preloška Mladost s dvije uzastopne pobjede sve bliže luci spasa PIŠU: Siniša Obadi , Dejan Zrna

Hrvatski tre eligaši odigrali su dva kola “brzopotezno“, kako bi na vrijeme završili prvenstvo. Nedeliš e je blizu vrha, ali zbog nedostatnoga igra kog kadra ne jurišaju na naslov, ve im je prioritet – kup. Tako i igraju. Od odli nih partija, do poraza zbog nekompletnosti. Popravlja se preloška Mladost, akovec igra promjenjivo, Grani ar ima problema s ozljedama, pa gubi, Polet je nedorasli za ovu ligu, ali ipak se ne predaje. Igra puno bolje ovo prolje e, što je dokazao i me imurski derbi s Poletom.

Pobjeda i poraz Nedeliš a Ovaj su tjedan hrvatski tre eligaši imali prvenstveni ritam subota - srijeda, što je kod nekih utjecalo i na kvalitetu igre u pojedinim utakmicama. Tako je sam po etak subotnjeg susreta izme u Nedeliš a i Podravine bio pun nervoze, što je bilo razumljivo, jer u sje anju igra a obiju mom adi najvjerojatnije je bila i ona nikada završena utakmica 6. kola, odigrana na jesen u Ludbregu. Tenzije je dodatno dignula i situacija u po etnim minutama kada, nakon pomalo dvojbene situacije, glavni sudac utakmice Prepolec nije ozna io kazneni udarac za Nedeliš e u situaciji kada je gostuju i vratar Jambres srušio doma eg napada a. Prvi dio bez golova. U 64. minuti Leva i zabija sretno i spretno gol. Vratar je bio na lopti, no prošla mu je kroz ruke i noge. Brojnim prilikama, posebno doma ina, prvih je etrdeset pet minuta završilo bez golova. Deset minuta kasnije doma a mom ad pove ala je vodstvo na dva nula golom Danijela Jageca iz kaznenog udarca, nakon što je Viznger bio nepropisno zaustavljen u protivni kom šesnaestercu. Gosti iz Ludbrega su u 79. minuti uspjeli tek smanjiti doma e vodstvo za kona nih 2:1. - Podravina je odli na mom ad. Imali smo problema prije susreta i tijekom susreta kako sastaviti ekipu. Danas smo još nekako odigrali, u srijedu u valjda morati igrati s juniorima. Teško smo nalazili put do gola, utakmica je bila užasno nervozna. Drugo poluvrijeme stali smo na loptu, smirili se. Zabili smo, sre om, gol zbog greške golmana pa poveli 2:0. Onda smo se samo branili jer je Podravina u ovom trenutku spremnija mom ad, sigurno je bila kompletnija od nas jer je meni nedostajalo 3 – 4 igra a. Zbog toga i jesmo igrali nešto lošije, no najvažnija su tri boda i dalje smo u igri za vrh. U srijedu emo imati velikih problema, ne znam kako u sakupiti jedanaest igra a, kazao je nakon subotnjeg susreta trener Nedeliš a Želimir Orehovec, imamo puno kartoniranih, ozlije enih, jedva smo se sakupili za ovu utakmicu. Upravo je tako u srijedu i bilo. Nedeliš e je s mladom ekipom gostovalo

u Virju kod Podravca, gdje je poraženo 3:0. Jedan gol primili su u prvom poluvremenu i dva u drugom. U ekipi nije bilo vratara Nikole Posavca zbog tri žuta kartona, ozlije enih Željka ukesa, Saše Treske i Denisa Golubi a, Dragana Vibovca zbog rada na terenu, te Ivana Jari a i Saše Mihalica. Trener Željko Orehovec nekako je skrpao mom ad i bez rezultatskog imperativa na teren poslao juniore, a na klupi ostavio iskusne igra e poput Jageca, F. Pintari a i Bujani a da bi se odmorili za puno važniju utakmicu protiv Bjelovara u subotu. Mreža Nedeliš a mirovala je sve do posljednjih pet minuta prvog poluvremena, u 41. minuti Saša Rukelj postiže pogodak za 1-0 i taj se rezultat zadržao do kraja prvih 45 minuta. U drugom je djelu Saša Rukelj još dva puta zabio, prvo u 61. minuti, da bi desetak minuta svojim tre im golom postavio kona nih 3:0. Ve ovu subotu Nedeliš e je u Dunjkovec - Pretetincu doma in tre eplasiranoj ekipi dosadašnjeg dijela prvenstva Bjelovaru.

Dvije vrijedne uvjerljive pobjede preloške Mladosti S vrijednim bodovima vratili su se u subotu nogometaši preloške Mladosti s gostovanja u Orahovici. Nakon odli ne utakmice, u kojoj su bili dominantni tijekom svih devedeset minuta, slavili su protiv doma eg Papuka s uvjerljivih 1:3. Mladost je povela ve u desetoj minuti nakon odli nog proigravanja Kranjeca za Hladnika. Bio je to jedini pogodak u prvih etrdeset Rezultati 22. kola: Grani ar K-Bjelovar 0:4, Podravac-Nedeliš e 3:0, Podravina-Slatina 4:0, Ivan ica-Koprivnica 2:4, Polet- akovec 2:3, Croatia-Papuk 4:0, Mladost P-Nedeljanec 3:0, Mladost Ž-Križevci 2:0.

pet minuta. U drugom je dijelu gostuju a ekipa nastavila s pritiskom na, gol Papuka, što je urodilo i plodom u 62. minuti, kada Furun ija na dodavanje Magdaleni a postiže drugi gol za Mladost. Furun ija je bio strijelac za tre i gostuju i gol u 78. minuti, doma ini su tek u 90. uspjeli posti i pogodak kojim su samo ublažili poraz. Do nova tri boda Mladost je došla odli nom igrom i u srijedu kada je u Prelogu bila bolja od Nedeljanca. Terensku inicijativu, koju su imali tijekom cijelog prvog poluvremena, doma i su nogometaši uspjeli naplatiti tek u 44. minuti, kada je gol za vodstvo postigao Sabol. U drugom je dijelu isti igra u 62. minuti iz kaznenog udarca povisio vodstvo mladosti na 2:0, da bi Miši u devedesetoj samo potvrdio zasluženu pobjedu doma ina od 3:0. Ovu subotu Mladost odlazi na gostovanje u Križevce.

akovcu me imurski ogled protiv Pribislavca U srijedu se igrao me imurski ogled Polet - akovec. Bila je to zanimljiva i neizvjesna utakmica. Polet je došao prvi u vodstvo, i to ve u tre oj minuti susreta kada je gol postigao Horvati . Nakon što su uspostavili terensku inicijativu, gosti su u 13. minuti poravnali rezultat. Najzaslužniji za to je sasvim sigurno strijelac tog pogotka Kosec. Isti je igra napravio kasnije ono što doma ini najvjerojatnije nisu od njega o ekivali, a to je da im napuni mrežu. U dvadeset i devetoj minuti zabio je ponovno, ovaj put za vodstvo akovca od 1:2, da bi u 73. minuti postigao i svoj tre i gol na utakmici. Doma inu su u devedesetoj preko Halabareca tek uspjeli smanjiti vodstvo akov ana za kona nih 2:3. - Utakmica bez optere enja za obje mom adi, u kojoj su gledatelji imali priliku vidjeti dobar nogomet i puno golova, zbog kojih se zapravo i dolazi

na utakmice, kazao je trener akovca Terzi . akovec pak je prije pobjede u srijedu u Pribislavcu vrijedne bodove ispustio na doma em terenu u subotnjem susretu protiv mom adi Croatije. No, s obzirom na to da je u zapisniku bilo prijavljeno tek dvanaest igra a i, prema onomu što su prikazali, odnosno nisu prikazali, još su i rezultatski dobro prošli. Gosti su svoj jedini, ali gol koji im je donio pobjedu i tri boda, zabili u 39. minuti prvog dijela. Akciju, kasnije se pokazalo i za kona no slavlje, zapo eo je na svojoj polovici donedavni igra akovca Begovi , a završio je Lon arek. Treba spomenuti da akovec zapravo nije mogao u ovom susretu ostvariti i neki ponajbolji rezultat, jer su zato potrebni golovi, a s obzirom na to da u devedeset minuta doma i igra i nisu prema gostuju em vrataru uputili ni jedan, a kamoli nekakav opasniji udarac, ovakav je rezultat na kraju sasvim realan. U sljede em kolu mom ad akovca je doma in Koprivnici. - U ovaj susret, nakon pobjede u Pribislavcu idemo potpuno rastere eni, kazao je u najavi trener Izet Terzi , dodavši da je Koprivnica mom ad koja se može pobijediti, bez obzira što se nalazi pri samom vrhu prvenstvene tablice. Moji igra i pokazali su da mogu i znaju igrati, potrebno je možda samo malo više koncentracije tijekom utakmice i bodovi protiv Podravca ne bi trebali biti upitni. Polet iz Pribislavca u subotu je bio na gostovanju u Ivancu, gdje je, na žalost, s obzirom na igre kakve pruža u proljetnom dijelu prvenstva, doživio o ekivani poraz. Doma ine je u vodstvo doveo Božak u 23. minuti, da bi dvije minute kasnije Muri povisio na 2:0. Isti igra etiri minute prije kraja prvog dijela zabio je na 3-0, a tim se rezultatom otišlo i na odmor. U drugom poluvremenu Polet je u

Poletovci, bez obzira što teško dolaze do bodova, u me imurskom ogledu pružili su dobar otpor favoriziranom akovcu

TABLICA 1. Koprivnica

21 14 5 2 +30 47

2. Mladost Ždralovi

21 13 7 1 +41 46

3. Bjelovar

21 14 4 3 +35 46

4. Sla na

21 14 2 5 +36 44

5. Nedeliš e

21 13 4 4 +21 42

6. akovec

21 11 5 5 +17 38

7. Ivan ica Ivanec

21 11 2 8 +15 35

8. Podravina Ludbreg

21 11 1 9 +13 34

9. Croa a Grabrovnica

21 9 4 8 +5

10.Križevci

21 6 5 10 -9

11.Nedeljanec

21 6 3 12 -5

12.Mladost Prelog

21 6 3 12 -34 21

13.Podravac Virje

21 6 2 13 -9

14.Grani ar Kotoriba

21 6 2 13 -31 20

15.Papuk Orahovica

21 1 3 17 -49 6

16.Polet Pribislavec

21 1 0 20 -76 3

78. smanjio vodstvo doma ina preko Halilovi a, no tri minute kasnije Kocijan je iz kaznenog udarca pove ao prednost doma ina. Kona ni rezultat za pobjedu Ivan ice od 5:1, postavio je Božak svojim drugim pogotkom u 90. minuti. U subotnjem kolu Polet odlazi na gostovanje u Orahovicu, gdje e im doma in biti pred posljednji Papuk, protiv kojeg bi mom ad iz Pribislavca, mogla upisati i pozitivan rezultat, ako ponovi igru kakvu je pružila u subotu protiv akovca.

Dva poraza Kotorip ana Nogometaši Grani ara u subotnjem su kolu doživjeli poraz na gostovanju u Križevcima. Doma ini su poveli u 24. minuti preko Selanca i taj je rezultat održan sve do 66. minute, kada Lepa i podiže vodstvo Križevaca na 2:0. No, tu treba spomenuti da bi utakmica možda imala i sasvim druga iji tijek, da Vilim Kos ponajbolji igra Grani ara nije morao napustiti igru zbog ozljede u ranoj fazi utakmice. Tre i gol za doma ina postigao je Kuzmi u 72. minuti. Ni nakon toga gosti iz Kotoribe nisu se predavali, ve su s dva pogotka Filipa Kosa “zapaprili” utakmicu i odveli je u sasvim neizvjesnu završnicu. Doma ini su na kraju ipak uspjeli sa uvati vodstvo i upisati tri nova boda. Nakon gostovanja u Križevcima, Grani ar je u Kotoribi bio doma in tre eplasiranom Bjelovaru. Utakmica koja je ve na samom po etku krenula u neželjenom smjeru po doma e, završila je visokom i uvjerljivom pobjedom Bjelovara od ak 0:4. Zanimljivo je da su gosti sva svoja etiri gola postigli u prvih etrdeset i pet minuta. Za po etno vodstvo od 1:0 strijelac je ve u 5. minuti bio Ljubi . Na dva je nula povisio Piragi u 26. minuti, da bi u posljednje dvije minute prvog poluvremena gosti postigli još dva pogotka. Prvo je za 3:0 u 44. minuti gol postigao Golubi , da bi Piragi svojim drugim pogotkom postavio kona nih 0:4 za Bjelovar. U susretu 23. kola, koje je na rasporedu ovu subotu, nogometaši Grani ara odlaze na gostovanje u Ždralove kod tamošnje Mladosti.

6. travnja 2012.

21. kolo I. ŽNL MNS DUBRAV AN – NAPRIJED (C) 1-3 (1-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Zdravko Toplišnjak, Mario Buhin, Dragan Hrustek. Delegat: Petar Krha . Strijelci: 0-1 Glavina (28), 1-1 Nes (30), 1-2 Horvat F. (88), 1-3 Mar nec (90) DUBRAV AN: Šubaša, Jadan (od 70. Štefi ), Ribi , Vidovi , Horvat D., Vu enik (od 66. Horvat I.), Kolman, Špoljar, Brljak, Nes , mrlec. Trener: Dražen Horvat NAPRIJED: Mlinarec, Žvorc, Varga, Šimunkovi (od 69. Kemec), Novak, Horvat F., Kemec, Mar nec, Horvat P. (od 90. Režek), Glavina, Hižman (od 90. Mihoci). Trener: Dušan Podgorelec Žu kartoni: Horvat D., Horvat I. (Dubrav an); Šimunkovi , Novak (Cirkovljan)

SLOGA – TRNAVA (G) 2-1 (1-1) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Marin Horvat, Borut Križari , Ivan Žganec. Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 1-0 Vugrinec (24), 1-1 Malovi (45), 2-1 Vugrinec (59), 2-2 Malovi (80) SLOGA: Novak, Branilovi , Vabec Damir, Kolar, Vabec Davor (od 66. Juki ), Bajzek (od 82. Glad), Vabec Darko, Kosalec, Vugrinec, Zoka, Bali . Trener: Ivan Hamonajec TRNAVA: Ivkovi , Malek, Gudlin, Malovi T., Katanec, Markuši , Jakši , Harmicar (od 70. Pintari ), Markuši (od 88. Markan), Malovi I., Baksa (od 65. Cvetko). Trener: Mladen Vlah Žu kartoni: Kosalec (Sloga); Malek (Trnava)

UKOVEC 77 – PUŠ INE 1-1 (1-1) UKOVEC. Igralište: Sportski Park. Suci: Bojan Juras, Ivica Horvat, Tihomir Kralji . Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1-0 Duman i (37), 1-1 Kresinger (40) UKOVEC: Lehki, Hladnik, Marka , Fran i , Bradari , Anderlin, Belovi , Petrovi , Vuk (od 87. Poljak), Herc, Duman i . Trener: Ivan Bartoli PUŠ INE: Majurec, Celinger S, Pintari , Pozder, Zanjko, Novosel, Klemen i , Celinger T., Levani (od 72. Silaj), Knezi , Dove er. Trener: Boris or evi Žu kartoni: Petrovi , Herc, Belovi ( ukovec) Crveni karton: Zanjko (Puš ine)

SLOBODA – PODTUREN 1-1 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Kris nko Jaluši , Igor Križari , Saša Fegeš. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1-0 Begovi (21), 1-1 Kolar (46) 11m SLOBODA: Tkal ec, Hižman (od 79. Kolar D.), Angel, Begovi M., Buhanec (od 70. Levec), Katanec, Srnec, Begovi A., Hergo (od 46. Goricaj), Novak, Petek (od 74. Miljan i ). Trener: Stjepan Petek PODTUREN: Kova i , Okreša, Horvat (od 85. Ka ), Kolar A., Balenovi , Mravljak, Lepen-Jurak, Boži R., Boži K., Kolar, Golubi . Trener: Darko Rob. Žu kartoni: Hergo , Hižman, Angel (Sloboda); Boži , Kova i (Podturen)

CENTROMETAL – SOKOL 2-0 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Ivica Križari , Lidija Kralji , Stjepan Fic. Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Fegeš (2), 2-0 Ba an (89) CENTROMETAL: Petkovi , Jurman, Novak, Pani , Bratkovi , Vince M., Vince B., Borko, Fegeš, Ba an, Vibovec. Trener: Krešo Žnidari . SOKOL: Puh B., Mikolaj M, Lisjak, Puh S., Bistrovi (od 46. Posavec), Novak F., Leich (od 79. Horvat), Mikolaj L., Vincek, Mun ar, Novak D. Trener: Denis Ratajec. Žu kartoni: Novak L., Bratkovi (Centrometal); Novak F., Mikolaj, Lisjak, Puh B. (Sokol)

POLET – MLADOST (I) 1-0 (1-0) PRIBISLAVEC. Igralište: NK Polet. Suci: Dražen Jur ec, Ivica Felker, Josip Novak. Delegat: Željko Bacinger. Strijelac: 1-0 Karlov ec (43) POLET: urkin, Kralj (od 70. Novak, Karlov ec, Sobo an, Hren, Horvat, Lisjak (od 62. Radikovi ), Rihtarec (od 77. Makovec), Gori anec, Šardi (od 89. Vrši ). Trener: Krešimir Šanji. MLADOST: Lacko, Leva i , Bujan, Jaluši , Horvat (od 70. Talan), Murkovi , Zlatarek (od 83. Krištofi ), Beštek (od 65. Fran i ), Orehovec, Jurinec, Novak. Trener: Dragu n Naran a. Žu kartoni: Sobo an, Karlov ec (Polet); Jaluši (Mladost) Crveni karton: Jurinec (Mladost)

DINAMO – SPARTAK 4-0 (1-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Božidar Kolari , Darko Filip i , Dragu n Novak. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Hergoti (34), 2-0 Mihalovi (56), 3-0 Mihalovi (68), 4-0 Hergo (81) DINAMO: Rebernik, Jankovi , Žuli (od 86. Kocijan), Hali , Jan ec, Dodlek, Mar ec (od 70. Križai ), Štampar, Domini (od 84. Cirkven i ), Mihalovi , Hergo (od 86. Švenda). Trener: Zoran Kralji SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali , Rogina, Šegovi E, Jan ec (od 70. Pavlic), Lovren i ), Šegovi , Juras (od 60. Pasler), Šegovi I. Trener: Zoran Graši Žu kartoni: Štampar, Žuli , Jan ec (Dinamo); Juras, Šegovi (Spartak)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

BSK-ova petarda za zadržavanje vrha BSK uvjerljiv kod ku e protiv Omladinca. Do 40.minute gosti iz Novog Sela Rok imaju dvije lijepe prigode za do i u vodstvo, ali niti jednu ne realiziraju. No, doma ini su imali jednu lijepu akciju u kojoj je njihov napada srušen u kaznenom prostoru Omladinca i za suca utakmice koji je bio vrlo blizu mjesta prekršaja Zorana Novaka dvojbe o kaznenom udarcu nije bilo. Krunoslav Gajnik je bio taj koji je isti i realizirao. Niti punu minutu kasnije novi zgoditak Gajnika i doma i sad imaju vodstvo od 2-0. U drugom poluvremenu doma i su bili ti koji su diktirali tempo igre. Još su tri lopte završile u Tomaši evoj mreži. Andrej Mlinari u 67., Nenad Škrilac u 80. i Ivan Makar u 85.minuti bili doma i strijelci za visoku pobjedu od 5-0. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Polet jedan, ali vrijedan Minimalna doma a pobjeda Poleta. Mihajel Karlov ec odlu io je pobjednika svojim zgoditkom dvije minute prije kraja prvog poluvremena. Gostuju a Mladost je u 79.minuti ostala bez Željka Jurinca koji je isklju en zbog druge opomene. U utakmici punog tempa gledatelji njih oko 300 uživali su u dobrom nogometu. Nedostajalo je malo više efikasnosti. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Centrometal „skrpao“ ekipu i pobijedio Doma a pobjeda Centrometala. Što zbog ozljeda, što zbog tre e opomene kod doma ina nije bilo baš previše igra a za upisati u zapisnik o utakmici. Uspjeli su ih «skrpati» 14. No, i ti koji su igrali bili su dovoljni da se pobijedi mom ad Sokola. Ve u 2.minuti doma i su zgoditkom Antonija Fegeša poveli sa 1-0. U drugom dijelu nešto bolja igra gostiju iz Vratišinca, ali bez realizacije. Centrometal je doma u pobjedu potvrdio minutu prije kraja utakmice zgoditkom zimskog poja anja iz Trnovca Bojana Ba anija kojem je to prvijenac u dresu Centrometala za kona nih 2-0. Dvojica doma ih opomenutih igra a, a kod gostiju etvorica.

U „vje nom derbiju“ partija prvenstva Palov ana U Palovcu Spartak «potu en do nogu». Lijepo vrijeme primamilo je ve tradicionalno dosta gledatelja. Ovaj ih se puta skupilo oko 400. Prvo poluvrijeme dosta rezervirano. Doma i su do vodstva stigli u 34.minuti zgoditkom Kristijana Hergoti a. U

drugom dijelu Dinamo je potpuno nadigrao susjede iz Male Subotice. Marko Mihalovi povisuje doma e vodstvo na 2-0 u 56.minuti. Spartak u 65.minuti ima kazneni udarac. Igor Šegovi izveo je isti, ali je doma i vratar Miljenko Rebernik bio uspješniji i obranio kazneni udarac. Po drugi se puta u strijelce za doma e u 68.minuti upisuje Marko Mihalovi . Tako er po drugi puta na utakmici za kona nih i visokih 4-0 strijelac za Dinamo u 81.minuti bio je Kristijan Hergoti . Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Remi Slobode i Podturna uz nezadovoljne Slakov ane Podjela bodova u Slakovcu. Sloboda je bila ta koja je diktirala tempo igre. Pravim euro zgoditkom Ante Begovi a sa dvadesetak metara doma i su u 21.minuti poveli sa 1-0. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 46.minuti nakon jednog kontakta dvojice igra a, doma eg i gostuju e u doma em kaznenom prostoru sudac utakmice Kristinko Jaluši dosu uje kazneni udarac, ali sa malom zadrškom pa je to razljutilo doma e navija e. Kako bilo da bilo gosti iz Podturna imali su kazneni udarac. Uspješan sa 11 metara za na kraju kona nih 1-1 za goste bio je Matija Kolar. »Rijetki» su bili gosti što se ti e samog broja igra a. Uspjeli su imati tek jednog pri uvnog igra a. Nakon što su gosti poravnali rezultat nervoza se uvukla u doma e redove i nikako posti i zgoditak za pobjedu. Po završetku utakmice službene osobe su u svla ionicu ispra ene velikim negodovanjem od strane doma ih navija a. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Naprijed izvrstan u završnici u D. Dubravi Naprijed do pobjede u Donjoj Dubravi stigao u finišu utakmice. Gosti iz Cirkovljan su svoju nakanu da žele tri boda prvi puta pokazali u 28.minuti kada su zgoditkom Željka Glavine stigli do vodstva. Istina uvelike im je u tome pripomogao i doma i vratar Nino Šubaša koji je primio zgoditak iz slobodnog udarca upu enog sa dobrih 30 metara od vratiju. Samo su dvije minute gosti imali prednost. Dubrav an je na 1-1 poravnao zgoditkom Tihomira Nesti a. Kada se ve o ekivalo da e do i do podjele bodova Naprijed je zgodicima Filipa Horvat u 88. i Željka Martinca u 90.minuti stigao do pobjede od 3-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Zanimljivo je da je doma i pri uvni igra Dražen Horvat opomenu na klupi zaradio zbog korištenja mobitela.

Sloga opet bez doma e pobjede

LISTA STRIJELACA 22 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 13 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK) ; 12 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P); 11 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM), Željko Glavina (Naprijed); 10 zgoditaka – Dino Herc ( ukovec 77); 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek, Željko Mar nec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I); 8 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Denis Srnec (Sloboda S), Jurica Novak (Omladinac NSR), Ma ja Kolar (Podturen); 7 zgoditaka – David Šoštari , Dražen Petek (Sloboda S), Aleksandar Vincek, Nikola Mun ar (Sokol), Zvonimir Pani , Krunoslav Bratkovi (Centrometal), Goran Krišto (Omladinac NSR), Ivan Malovi (Trnava); 6 zgoditaka – Marko Zavrtnik, Antonijo Fegeš (Centrometal), Josip Jan ec (Spartak), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Ma ja Horvat (Polet SMNM), Nebojša Živkovi (BSK)

VETERANI – ISTOK – 16. KOLO

Trnavi bod iz akovca. Od po etka igralo se otvoreno uz dominaciju doma ih. Kruna toga je i vodstvo

BSK – OMLADINAC (NSR) 5-0 (2-0) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Zoran Novak, Damir Fodor, Boris Jakovljev. Delegat: Vlado Soka . Strijelci: 1-0 Gajnik (40) 11m, 2-0 Gajnik (41), 3-0 Mlinari (67), 4-0 Škrilac (80), 5-0 Makar I. (85) BSK: Sternad (od 88. Šimuni ), Bašek (od 87. Trstenjak), Šmit, Gajnik, Mihalec, Živkovi , Šari (od 80. MakarD ), Petri evi (od 55. Makar I.), Paler, Škrilac (od 86. Antolaši ), Mlinari . Trener: Kris jan Mihalec. OMLADINAC: Tomaši , Jaluši (od 46. Perho ), Reich, Lukman, alopa, Filipovi , Vukovi (od 70. Lesjak), Pušar, Drk (od 65. Novak), Krištofi , Lesjak. Trener: Ivan David Žu kartoni: Bašek (BSK); Lesjak, Reich (Omladinac)

TABLICA 1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Spartak 5.Sloboda (S) 6.Podturen 7.Mladost (I) 8.Sokol 9.Dubrav an 10.Dinamo (P) 11.Omladinac (NSR) 12.Sloga ( ) 13. ukovec 77 14.Naprijed 15.Puš ine 16.Trnava

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

14 14 12 10 9 8 9 9 8 6 7 6 7 6 3 3

5 2 3 5 3 6 3 2 2 5 2 5 2 3 6 4

1 4 5 5 8 6 8 9 10 9 11 9 11 11 11 13

45:13 50:25 48:26 44:22 36:26 35:28 34:30 31:40 42:55 33:29 31:42 22:34 25:42 34:54 20:33 22:53

47 44

39 35

30 30 30 29 26 23 23 23 23 21 15 13

Parovi sljede eg kola: Puš ine - Polet (SMNM), Mladost (I) – Centrometal, Sokol – Dubrav an, Naprijed - Dinamo (P), Spartak – BSK, Omladinac (NSR) - Sloga ( ), Trnava - Sloboda (S), Podturen - ukovec 77

FAIR PLAY Isklju eni igra i:Nikola Zanjko (Puš ine), Željko Jurinec (Mladost I) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tomislav Lisjak (Sokol), Krunoslav Bratkovi (Centrometal), Patrik Hergo (Sloboda S), Nenad Novak (Naprijed), Marko Sobo an, Karlov ec Mihael (Polet SMNM)

STATISTIKA 24 zgoditaka pos gnuto ili 3 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 31 opomenu igra ; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

u 24.minuti lijepim udarcem Ivice Vugrinca. Kad su ve svi ekali kraj prvog poluvremena nakon udarca iz kuta i stvorene gužve pred doma im vratima Trnava zgoditkom Ivana Malovi a dolazi do izjedna enja. Sloga ponovno dolazi do vodstva u 59.minuti drugim zgoditkom Ivice Vugrinca. Trnavi je bod osigurao tako er dvostruki strijelac Ivan Malovi nakon slobodnog udarca glavom loptu posprema u doma u mrežu. U samoj završnici utakmice Sloga je uzdrmala vratnicu pa je na kraju ostalo 2-2. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Puš ine s igra em manje do boda u ukovcu Puš inama bod iz ukovca. Prvi su doma i u 37.minuti zgoditkom Marijana Duman i a poveli. Samo je tri minute trajala doma a radost kada su gosti iz Puš ina zgoditkom Dalibora Kresingera poravnali na 1-1. Iz prvog dijela bilježimo jednu veliku pogrešku pomo nog suca Tihomira Kralji a kada nije ozna io jedno zale e doma eg napada a, no sre om po njega ništa se iz te situacije nije dogodilo. Prigode su se redale jer su obje mom adi igrale otvoreno na pobjedu koja im puno zna i u ostanku u ligi. Vratari su bili vrlo sigurni pa u drugom dijelu gledatelji više zgoditak nisu vidjeli. Puš ine su od 54.minute igrale sa igra em manje jer im je opravdano isklju en Nikola Zanjko koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Tako broj ano ja i doma i nisu uspjeli to iskoristiti pa je na kraju ostalo 1-1. Tri doma a opomenuta igra a dok ih gosti nisu imali.

VETERANI – ZAPAD – 16. KOLO

SPARTAK – HODOŠAN 2-0 (1-0)

PODTUREN – MLADOST (I) 1-1 (1-1)

SOKOL – POBJEDA (GH) 3-1 (3-0)

ŠENKOVEC – SLOGA 1-2 (1-0)

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Velimir Leva i . Strijelci: 1-0 Taradi (25), 2-0 Taradi (65) SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I., Hras , Milijan i , Horvat (od 46. Jankovi ), Križai M., Juras, Taradi, Lon ari , Graši . HODOŠAN: Mesari , Domini , Bihar, Sabol, Krznar D, Švec, Dolen i , Krznar Lj., Vlahek S., Vlahek A., Smolek.

PODTUREN. Igralište: NK Podturen. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Krišto (12), 1-1 Murkovi (14) PODTUREN: Kukovec, Kerovec, Orehov, Ov ar, Biber, Murkovi , Strahija, Ko evar, Ov ar, Strnad, Srpak MLADOST: Bujani , Klinec, Jurinec (od 46. Perone), Jambrovi , Varga, Plevnjak (od 46. Višnji ), Toplek (od 46. Igrec), Lajtman, Žvorc (od 46. Tkal ec), Kralji (od 46. Pojer), Krišto (od 46. Bašek)

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Goran Žganec Strijelci: 1-0 Ratajec (23), 2-0 Zadravec (24), 3-0 Ratajec (36), 3-1 Škvorc (49) SOKOL: Petak, Jambreši , Mance, Zadravec, Ratajec, Trstenjak Milivoj (od 46. Tarandek), Novak, Trstenjak Marijan, Kova i , Tomaši , Filipan. POBJEDA: Mikulan, Treska, Kova , Horvat, Ivan i (od 46. Škvorc), Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi

ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Sudac: Marijan Duman i Strijelci: 1-0 Mikac (4), 1-1 Blažeka (54), 1-2 Belec (61) ŠENKOVEC: Pala nuš, Baranaši , Polak, Kolar, Hren, Križai , Toplek, Pušar, Zaspan, Saboli , Mikac SLOGA: Grkavac, Štampar, Leva i D, Belec, Blažeka, Leva i S., Colev, Pintari , Vuruši , Bubek, Glad

HAJDUK BREZJE – SLOBODA (S) 1-3 (1-2)

AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Dragu n Novak Strijelci: 1-0 Hamonajec (7), 1-1 Vizinger D (53) 11m, 1-2 Ma ek (65) AKOVEC: Tropša, Hamonajec, Kneževi , Ga al, Brki , Šenji, Šte ar, Sobo an, Sa er, Kolari , Bogdan NEDELIŠ E: Tkal ec, Branilovi , Kacun, Vizinger D., Baksa, Šmic, Vizinger I., Ma ek, Žnidari , Fegeš, Dokleja

DINAMO (D) – VIDOV AN 1-1 (0-1) DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Damir Klari Strijelci: 0-1 Stojkov (32) 11m, 1-1 Jakši (81) DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Pintar, Husi , Mihoci, Jakši , Vugrinec, Hliš , Sabol. VIDOV AN: Lukša V., Lukša J., Vidovi A, Kvakan, Pongrac, Šte , Stojkov, Bartoli , Fabi , Vidovi I, Nes .

DINAMO (P) – MLADOST (P) 2-1 (1-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Renato Posavec Strijelci: 0-1 Viher (4), 1-1 Koprivec (43), 2-1 Cirkven i (649 DINAMO: Modrinjak, Križai , Furdi, Cirkven i , Domini , Koprivec, Kolari I., Kolari D., Vugrinec, Koprivec, Jankovi MLADOST: Soka , Mar nec, Kedmenec, Posavec, Hozjak, Radikovi , Marcijuš, Viher, Kljai , Pata a, Zvonarek

JADRAN – RADNI KI 2-2 (1-2) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Colari (18), 1-1 Klju ari (22), 1-2 Vlahek (41), 2-2 Pavlekovi (56) JADRAN: Kova ec, Juras, Hras , Pavlekovi , Hajdinjak, Podgorelec, Klju ari , Jan ec, Podvezanec, Mesari , Mihali RADNI KI: Paler, Baksa, Bacinger, Horvat, Carovi , Vlahek, Žilavec, Krznar, Novak D., Novak J., Vodopija.

KRALJEV AN 38 – BSK (B) 1-5 (1-3) D.KRALJEVEC. Igralište: Fondacija. Sudac: Tomislav urila Strijelci: 0-1 Ma (16), 0-2 Ha ek (33), 0-3 Vinkovi (35), 1-3 Cerovec (45), 1-4 Vinkovi (52), 1-5 Novak (54) KRALJEV AN: Strahija, Domini , Glad, Srpak, Strbad, Perca , Cerovec, Tisaj, Ciglari , Hegeduš, Iskra BSK: Horvat J., Horvat V., Pintari , Horvat M., Mlinari , Buhin, Kova ec, Ha ek, Novak, Ma , Vinkovi

TABLICA 1.Hodošan 2.Spartak

15 10 1 15 10 1

4 4

63:25 48:12

31 31

3.Mladost (I) 4.Mladost (Pr.) 5.BSK 6.Dinamo (D) 7.Radni ki 8.Vidov an 9.Dinamo (P) 10.Podturen 11.Kraljev an 38 12.Polet (P) 13.Jadran

13 14 15 15 15 15 15 15 15 13 15

1 4 4 4 3 6 6 8 10 11 12

42:13 28:23 43:20 33:18 31:27 44:38 25:35 33:46 25:62 19:48 16:83

30 30 29 23 22 21 17 15 9 6 3

9 10 9 6 5 6 4 4 2 2 0

3 0 2 5 7 3 5 3 3 0 3

Parovi sljede eg kola: Polet (P) – Podturen, Mladost (I) - Dinamo (P), Mladost (Pr.) - Dinamo (D), Vidov an – Jadran, Radni ki – Spartak, Hodošan – BSK

BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 He a (18), 1-1 Žnidari (33), 1-2 He a (44), 1-3 Horvat (80) HAJDUK: Mar ec, Vinkovi , Grabrovi , Žnidari , Alijaševi , Gregorin i , Šafari M., Mar ec, Slunjski, Hergo , Šafari I. SLOBODA: Srnec, Goricaj M., Koruni K., Sen ar, Ivanuša, Kiri , Koruni D., He a, Krišto , Petek, Horvat (od 33. Goricaj M)

BRATSTVO (SV) – OMLADINAC (M) 2-1 (1-1) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 0-1 Vukovi (13), 1-1 Srnec (23), 2-1 Srnec (76) BRATSTVO: Šol , Žnidari , Srnec, Horvat, Tomaši , Zeli , Vrbanec, Šari , Graši , Balent, Boži P., Kolari . OMLADINAC: Šari , Zebec, Vukovi , Strahija, Radek, Kukovec, Dodlek, Vrbanec, Damiš, Bedi , Kova evi , Blažon

STRAHONINEC – SLOBODA (M) 2-1 (2-0) STRAHONINEC. Igralište: Športski park. Sudac: Robert Novak Strijelci: 1-0 Bali (13), 2-0 Pavlekovi (34), 2-1 Plevnjak (85) STRAHONINEC: Trupkovi , Pata a, Hadži , Drabi , Kolar, Aldi , Šimuni , Bali , Pavlekovi , Tomaši , Sen ar. SLOBODA: Kova ec, Vinceti , Radek, Varga, Žižek, Kolari , Vidovi , Gori anec, Mihoci, Plevnjak, Mar ec

AKOVEC – NEDELIŠ E 1-2 (1-0)

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Strahoninec 3.Omladinac (NSR) 4.Sloga ( ) 5.Sloboda (S) 6.Pobjeda 7.Bratstvo (SV) 8.Sokol 9.Omladinac (M) 10. akovec 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Hajduk (B)

15 15 14 15 15 15 15 15 14 14 15 15 15

12 9 10 8 7 7 7 5 3 3 3 3 1

1 3 0 4 5 4 4 3 4 3 3 2 0

2 3 4 3 3 4 4 7 7 8 9 10 14

46:21 57:32 46:25 35:24 43:31 52:30 46:31 37:38 27:33 29:39 26:44 31:47 20:100

37 30 30 28 26 25 25 18 13 12 12 10 3

Parovi sljede eg kola: Omladinac (M) – Šenkovec, Sloga ( ) – Strahoninec, Sloboda (M) – Sokol, Pobjeda - Hajduk (B), Sloboda (S) – akovec, Nedeliš e - Omladinac (NSR)

6. travnja 2012.

21. kolo II. ŽL MNS - istok KRALJEV AN 38 – DINAMO (D) 2-1 (2-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fondacija. Suci: Rudolf ižmešija, Toni Fažon, Valen no Kantoci. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Lipi (6), 2-0 Slavi ek (39), 2-1 Krznar A (61) KRALJEV AN: Juras, Vlah P., Štefok, Cvek S, Stankov, Slavi ek H., Slavi ek S., Cvek V., Hobor (od 46. akunec), Špoljar, Lipi . Trener: Željko Štefok. DINAMO: Bobi anec (od 39. Novak), Borovec, Gregorin i , Krznar A., Krznar S., Debelec, Obadi , Teža ki, Trstenjak (od 64. Jambroši ), Furdi, Baranaši (od 31. Bihar). Trener: Marko Obadi Žu kartoni: Juras (Kraljev an)

MLADOST – VIDOV AN 9-0 (3-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Jasmin Lozi , Kris nko Jaluši , Antun Kukovec. Delegat: Dragu n Vuk. Strijelci: 1-0 Vadlja (12) 11m, 2-0 Vadlja (16), 3-0 Mlinarec (22), 4-0 Mlinarec (47), 5-0 Vadlja (55), 6-0 Mlinarec (63), 7-0 Možek Z. (68), 8-0 Mlinarec (83), 9-0 Vadlja (88) MLADOST: Mar ec, Vlaši , Možek Z., Podgorelec (od 64. Valen ), Kova i , Tkalec (od 8. Fileš), Možek M. (od 69. Sabolec), Murkovi , Mlinarec, Vadlja, Baksa. Trener: Josip Šegovi VIDOV AN: Bo kaj, Lukša, Herman, Ku an, Matulin M., Friš i I (od 46. Domini ), Nemet Danijel (od 59. Kuzmi ), Friš i N., Nemet Dino, Matulin M., Petri . Trener: Sre ko Gabaj. Žu kartoni: Podgorelec, Mlinarec (Mladost); Lukša, Kuzmi (Vidov an)

GRANI AR – MLADOST (SM) 2-3 (0-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Darijan Zadravec, Bojan Rodiger, Damir Mesari . Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 0-1 Papak J. (26), 0-2 Papak F. (52), 1-2 Drvoderi A. (55), 2-2 Buhin (65), 2-3 Igrec (82) GRANI AR: Pancer, Tomašek (od 80. Leva i T.), Leva i M., Blažon, Lisjak, Leva i Tih., Drvoderi D., Buhin, Novak (od 55. Drvoderi N.), Drvoderi A., Lovrek. Trener: Antonio Drvoderi . MLADOST: Orehovec D., Bogdan, Šamarija, Papak J., Šulj, Blažin i (od 22. Musta M), Markovi (od 68. Žini ), Horvat, Igrec, Papak F., Posavec. Trener: Ivan Vidovi Žu karton: Posavec (Mladost) Crveni karton: Papak J. (Mladost)

BUDU NOST – DRAVA (DM) 0-4 (0-1) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Mihael Belovi , Siniša Luka i , Renato Vuk. Delegat: Marijan Sabol. Strijelci: 0-1 Orehovec (20), 0-2 Igrec (51), 0-3 Hošnjak (61), 0-4 Orehovec (85) 11m BUDU NOST: Novak, Ciglar, Hali T., Kodba B., Domini , Lon ari (od 74. Novosel), Hali A., Lastavec, Ciglari (od 55. Kodba M.), Mar nec, Miši . Trener: Danijel Ciglar DRAVA: Ko iš, Kos, Miser (od 72. Igrec F), Bartoli M., Mihalec, Igrec Z., Vuk, Orehovec, Hožnjak, Lipi (od 88. Pongrac), Igrec D. (od 87. Bartoli B). Trener: Tomislav Lipi Žu kartoni: Kodba B (Budu nost)

SK – HODOŠAN 0-1 (0-0) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Josip Jurinec. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelac: 0-1 Strahija (56) SK: Medvar, Baranaši (od 54. Horvat D), Višnji (od 46. Horvat N.), Vidovi , Puri (od 76. Bašnec), Lon ari D., Božek, Mlinarec, Malek, Horvat I., Kramar. Trener: Davor Horvat HODOŠAN: onkaš, Tisaj, Blagus M., Sinkovi , Blagus D., Vlah, Jakši (od 82. Bašnec), Kova , Strahija Z, Kova evi , Strahija G. Trener: Goran Strahija Žu karton: Horvat I ( SK); Vlah (Hodošan)

21. kolo II. ŽNL MNS - zapad RUDAR – STRAHONINEC 0-1 (0-1) M.SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Petar Ruži , Darko Pokriva , Stjepan Novak. Delegat: Stjepan Križari Strijelac: 0-1 Mar ec (44) RUDAR: Rajf M., Simun, Šprajc, Šol D., Županec, Antolovi , Zadravec, Podgorelec (od 46. Kova i ), Vinko, Šol N., Šol M. Trener: Anton Srša STRAHONINEC: Bertapelle, Višnjari , Zlatarek, Ri ko, Vrbanec, Kolari , Drabi (od 76. Graf), Vrbanec, Mar ec, Kuqi (od 89. Srnec), Krišto (od 61. Štefulj). Trener: Ivan Zobec Žu kartoni: Županec, Šprajc (Rudar); Kolari , Mar ec, Vrbanec, Štefulj (Strahoninec)

VENERA PMP – MLADOST (S) 0-0 (0-0) SV.JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Franjo Hergo , Željko Kova i , Filip Aldi . Delegat: Antun Mar njaš. VENERA: Srnec Marko, Ambruš (od 64. Srnec Ma ja), Vabec L. (od 60. Ambruš I.), Vabec I., Novak, Ambruš E., Kova i , Škvorc I. (od 89. urin), Škvorc R. (od 87. Kocijan), Vabec, Cvetkovi . Trener: Saša Mihali MLADOST: Rajf, Vinko, Klju evi (od 48. Ko ila), Stojko, Živko, Leva i , Vran i , Leva i , Tuksar, Radikovi , Hošpel (od 87. Novak). Trener: Marijan Mohari

MURA – TRNOVEC (NSND) 4-0 (1-0) HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Marijan Duman i , Vladimir Blaži , Dario Kos. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 1-0 Vuruši (8), 2-0 Na (55), 3-0 Dragoja (68), 4-0 Vuruši (72) MURA: Novak D., Lipovi (od 84. Sobo an), Šagi (od 74. Vrši ), Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko, Dragoja (od 74. Vinko), urin, Breznik, Na . Trener: Dražen Novak TRNOVEC: Košak, Slokan, Gyo , eh, Pokos, Horvat, Fras, Flac, Habrun, Rodrigue, Petri . Trener: Kris jan Kiri

JEDINSTVO – JEDINSTVO (GM) 5-1 (2-0) N.SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Željko Turk, Davor Šupljika, Dominik Filipaši . Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 1-0 or evi (3), 2-0 Štajerec (18), 3-0 Štajerec (60), 3-1 Tr njak (62), 4-1 Štajerec (68), 5-1 Popovi (77) JEDINSTVO (NSD): Varga, Jaluši M, Štajerec, Jaluši N., Jambroši , Novak, Popovi ,

or evi (od 87. Plevnjak), Škvorc, Novosel, Bezek. Trener: Mladen Rešetar JEDINSTVO (GM): Ter, Krumpi S, Vuk, Plantak, Novak D. (od 78. Krumpi M), Mikulan D, Ladi , Horvat (od 75. Novak D.), Borko (od 75. Janež), Tr njak, Novak M. (od 65. Pani ), Mohari (od 67. Mikulan G). Trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Škvorc (Jedinstvo NSD); Horvat, Tr njak (Jedinstvo GM)

ME IMUREC – DRAVA 4-1 (1-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Dario Bubek, Danijel Ko ila, Darko Lehki. Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1-0 Kregar (13), 2-0 Kregar (58), 3-0 Kregar (61), 3-1 Kari (73), 4-1 Treska (80) ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari (od 81. Ciglari ), Kos, Fu ek, Jakopec, Thes, Ivanuša (od 70. Treska J.), Treska D., Novak, Kregar (od 76. Bistrovi ). Trener: Siniša Gavez DRAVA: Mohari , Jaluši , Treska (od 82. Jozi ), Šol, Bajkovec, Carevi M, Dombaj (od 64. Pla ak), Tomaši , Kari , Florijani , Carevi B. Trener: Veldin Kari Žu kartoni: Fu ek, Treska (Me imurec)

ZASADBREG – HAJDUK-VINDIJA 2-4 (1-2) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Zoran Hajdinjak, Mladen Puklavec, Josip Jurinec. Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1-0 Dunjko (12), 1-1 Gori anec (14), 1-2 Govedi (29), 1-3 Gori anec (53), 2-3 Mesari (55), 2-4 Gori anec (66) ZASADBREG: Novak, Rodinger Florijan, Sabol ec, Mesari Davor, Novak, Mesari Dušan, Rodinger Filip, Gori anec (od 79. Šajnovi ), Dunjko, Šimunkovi , Šajnovi I. Trener: Dražen Novak. HAJDUK: Jurovi , Hrženjak D., Tkal ec (od 24. Govedi ), Šegovi , Leva i (od 87. Hrženjak L.), Debelec M., Gori anec K., Debelec G. (od 85. Hrženjak K.), Jurovi , Radikovi , Mikulaj (od 80. Šardi). Trener: Robert Gori anec Žu kartoni: Šajnovi I., Šajnovi S. (Zasadbreg); Tkal ec, Hrženjak D. (Hajduk)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Vode a Mladost utrpala ak 9 komada Vidov anu Vode a Mladost bez milos prema mom adi Vidov ana. Mislimo da ni najstariji mještani i kibici nogometa u Donjem Vidovcu se ne mogu prisje kada je njihov klub poražen u službenoj utakmici sa tako visokim rezultatom. Iako je nakon prvih 45 minuta bilo «samo» 3-0 za doma ine u drugom dijelu pravi potop gos ju. Sve je krenulo u 12.minuti kada je dosu en opravdano kazneni udarac za Mladost kojeg je realizirao Dario Vadlja. On je do kraja utakmice pos gao još tri zgoditka ili ukupno e ri. Is broj zgoditaka u mrežu Brune Bo kaja kod doma ih je pos gao Tomica Mlinarec. Njima kao etverostrukim strijelcima za pobjedu od 9-0 pridodao se još svojim zgoditkom Zoran Možek u 68.minu . Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Hodošanu pobjeda u ehovcu. Zoran Strahija bio je taj koji je u 56.minu svojim zgoditkom gos ma donio pobjedu. Nakon jesenskog prekida u Hodošanu ovaj se puta igralo izuzetno fer i korektno sa samo po jednim opomenu m igra em u svakoj mom adi. Trener SK-a Davor Horvat je u drugom poluvremenu izmjenama pokušao nešto napravi , ali nije uspio s i barem do izjedna enja. Doma i poraz Bratstva od Croa je. Puno toga u prvom poluvremenu doma i nisu iskoris li pa im je kazna s gla u drugom poluvremenu. Ve u 11.minu Bratstvo ima kazneni udarac kojeg ne realizira Davor Medved koji poga a vratnicu umjesto mreže. U 36.minu gos ma je isklju en Stefan Kolar zbog vrije anja suca utakmice Damira Aldi a ijom arbitražom baš nisu oduševljeni gos iz Orehovice. Uz isklju enog Croa a je imala i jednog opomenutog igra a tako er zbog prigovora sucu Aldi u kod dosu enog kaznenog udarca. Doma i su bili «pošte eni» kartona. Ništa doma e u drugom poluvremenu nije moglo spasi poraza pa su gos broj ano slabiji uspjeli pos i dva zgoditka i tako do i do gostuju e pobjede. Andreas urin prvi je bio strijelac u 50.minu , a sedam minuta kasnije Marko Hunjadi. Doma i poraz Grani ara. Ve su u prvom poluvremenu gos iz Svete Marije doma inu dali do znanja da su došli po pobjedu. Imali su vodstvo od 1-0 iz 26.minute kada je strijelac bio Jurica Papak. Po etkom drugog dijela u 52.minu vodstvo Mlados na 2-0 povisuje Filip Papak. Tri minute kasnije doma i smanjuju na 2-1 zgoditkom Antonija Drvoderi a, a deset minuta kasnije ili to nije u 65.minu zgoditkom Marija Buhina bilo je 2-2. Mladost je u 66.minu ostala bez Jurice Papka koji je isklju en zbog druge opomene. Uz isklju enje gos su imali jednog opomenutog igra a. Doma i nisu imali ni jednog kartoniranog igra a, ali je za to «zaslužan» sudac utakmice Darijan Zadravec koji po mišljenju delegata utakmice Dejana Kova a nije u nekoliko navrata disciplinski sankcionirao doma e, ali i gostuju e igra e. David Igrec je svojim zgoditkom u 82.minu Mlados donio pobjedu od 3-2. Galeb u seriji pobjeda. U utakmici dviju podjednakih mom adi doma ini su taman za taj jedan zgoditak koji je u 38.minu pos gao iz lijepog udarca sa dvadesetak metara od vra ju gos ju iz Tur iš a Marko Mihaljac bili bolji. U drugom dijelu Borac PMP preuzima loptu sve više u svoje noge i ima dvije-tri izgledne prigode, ali bez realizacije. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. Kraljev an 38 bolji od Dinama. Ve su u prvom poluvremenu sve doma ini riješili kada su zgodicima u 6.minu Luke Lipi a i u 39.minu

Hrvoja Slavi eka poveli sa 2-0. U drugom poluvremenu potpuno druga slika na terenu. Gos iz Domašinca puno bolji, ali su uspjeli samo jednom i to u 61.minu preko Antonija Krznara zatres mrežu vratara Kraljev ana 38 Tomislava Jurasa koji je jedini bio na utakmici opomenu igra i to zbog odugovla enja izvo enja udarca s vra ju u 90.minu . Opomena vrataru je ništa prema osvojena tri doma a boda. Dubrava slavila u Draškovcu. Gos iz Sivice zgoditak tri boda vrijedan pos žu u 27.minu , a pos gao ga je Alen Vidovi . Još su gos ošte eni za kazneni udarac u 55.minu kojeg samo sudac utakmice Bruno Brljak nije vidio. Bila je to nervozna utakmica sa dosta prekršaja. Doma i su imali trojicu opomenu h igra a, a gos jednoga. Visoka pobjeda Drave u Podbrestu. Nakon minimalnog vodstva gos ju iz Donjeg Mihaljevca zgoditkom Gorana Orehovca u prvom poluvremenu u drugom još tri zgoditka u doma oj mreži vratar Marka Novaka. Seriju zgoditaka po etkom drugog dijela ili to nije u 51.minu otvorio je David Igrec. Deset minuta kasnije ve je 3-0 za Dravu, a strijelac je bio Josip Hošnjak. Doma a Budu nost nikako nije uspjela pos i barem po asni zgoditak. Drava svoju visoku pobjedu od 4-0 potvr uje pet minuta prije kraja utakmice iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Goran Orehovec i tako pos gao svoj drugi zgoditak na utakmici. Samo jedan i to doma i opomenu igra .

BRATSTVO – CROATIA 0-2 (0-0)

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Zoran Strahija (Hodošan); 19 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 15 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P); 13 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK); 12 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM); 11 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan), Miroslav Pigac, Marko Mihaljac (Galeb); 9 zgoditaka – Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Marko Ruži (Croa a); 8 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Nikola Štrok (Mladost SM), Luka Repalust (Draškovec), Aleksandar Kramar ( SK), Luka Lipi (Kraljev an 38), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Antonio Drvoderi (Grani ar N); 7 zgoditaka – Goran Orehovec (Drava DM); 6 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan), Siniša Rušanec (Borac PMP), Alen Vidovi (Dubrava), Mario Buhin (Grani ar N)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Jurica Papak (Mladost SM), Stefan Kolar (Croa a) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nikola Vlah (Hodošan), Damir Lukša (Vidov an), Alen Baranaši , Željko Smrk (Draškovec), Andreas urin (Croa a), Marko Fleten (Galeb)

STATISTIKA 26 zgoditaka pos gnuto ili 3,2 po utakmici; 2 isklju ena igra a ; 16 opomenu h igra a; 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

S.VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Damir Aldi , Josip Kedmenec, Ivan Vlahek. Delegat: Ma ja Poredoš. Strijelci: 0-1 urin (50), 0-2 Hunjadi (57) BRATSTVO: Posavec, Vlahov, Kocijan (od 62. Bacinger), Zlatarek, Hižman, Saka , Kopljar (od 62. Krišto ), Medved (od 46. Varga), Horvat M., Magdaleni , Horvat S. Trener: Damir Vrbanec. CROATIA: Patar ec, Hunjadi (od 63. Ivanuši ), Jeleni (od 66. Križan), urin, Kozjak, Bali D., Kolar, Ruži S. (od 74. Šafari ), Kr mar, Ruži M. (od 88. Poljanec), Bali J. (od 90. Hanžekovi ). Trener: Miljenko Bali. Žu karton: urin (Croa a) Crveni karton: Kolar (Croa a)

GALEB – BORAC PMP 1-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Ma ja Horvat, Mario Pintari , Marinko Hrušoci. Delegat: Davor Drvenkar. Strijelac: 1-0 Mihaljac (38) GALEB: Dolenec, Fleten (od 75. Zadravec), Balent N., Mihoci (od 90. Kos), Soka , Pigac (od 61. Hertelendi), Fran i , Grana r (od 65. Vuk), Balent R., Slavi ek, Mihaljac. Trener: Damir Pigac BORAC: Vlah, Jan ec, Kova i , Blažin i , Markan, Brumen, Gavez, Baksa (od 71. Radikovi ), Ribi , Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Fleten (Galeb); Ribi (Borac)

DRAŠKOVEC – DUBRAVA 0-1 (0-1) DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniš e. Suci: Bruno Brljak, Renato Posavec, Miran Culjak. Delegat: Antun Mesari . Strijelac: 0-1 Vidovi (27) DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Židov (od 46. Debelec), Baranaši , Smrk, Kova , Šavora (od 76. Matja i ), Turk (od 60. Božek), Repalust L., Repalust D. DUBRAVA: Mu i , Jambroši , Turk, Tkalec, Drvoderi , Povodnja, Paler (od 83. Bobi anec Mih.), Novak (od 75. Bobi anec Mat.), Vidovi (od 86. Ko evar), Škvorc, Murkovi (od 62. Sabol. Trener: Ivan Ratajec Žu kartoni: Baranaši , Smrk, Kova (Draškovec); Jambroši (Dubrava)

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Hodošan 3.Croa a 4.Grani ar (N) 5.Mladost (SM) 6.Galeb 7.Kraljev an 38 8.Vidov an 9.Dinamo (D) 10. SK 11.Dubrava 12.Drava (DM) 13.Budu nost (P) 14.Borac PMP (T) 15.Draškovec 16.Bratstvo (SV)

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

15 12 11 10 10 9 9 9 8 8 8 7 6 5 4 4

3 4 6 4 4 5 3 2 3 2 2 2 1 3 4 2

2 4 3 6 6 6 8 9 9 10 10 11 13 12 12 14

70:19 54:27 41:24 36:24 41:33 37:24 31:39 38:46 41:38 36:34 24:34 36:50 26:43 23:46 23:52 23:47

48 40 39 34 34 32 30 29 27 26 26 23 19 18 16 14

Parovi sljede eg kola: Mladost (Pal.) – Galeb, Vidov an - Budu nost (P), Drava (DM) – Draškovec, Dubrava - Grani ar (N), Mladost (SM) SK ehovec, Hodošan - Kraljev an 38, Dinamo (D) - Bratstvo (SV), Croa a - Borac PMP (T)

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Prvorazredno iznena enje: Strahoninec u gostima svladao Rudara FAIR PLAY

Strahoninec iznenadio Rudara kod ku e. Za goste iz Strahoninca ovo je vrlo važna gostuju a pobjeda još k tome kod lidera lige u borbi za ostanak u ovoj ligi. Rukovodstvo Strahoninca je jekom tjedna promijenilo dosadašnjeg trenera Kris jana Vargu i izabralo doma eg «de ka» Ivana Zobeca koji je odmah startao pobjedom. Zgoditak i to pravi euro zgoditak iz slobodnog udarca minutu prije kraja prvog poluvremena pos gao je Denis Mar ec. U obostrano nervoznoj igri Rudar je stvorio nekoliko izglednih prigoda, ali bez realizacije. Delegat utakmice Stjepan Križari nije baš previše zadovoljan arbitražom mladog suca utakmice Petra Ruži a, ali svojim nešto slabijim procjenama dosu ivanja prekršaja nije utjecao na kona ni ishod utakmice. Cijeli se tjedan pri a o «ne asnim» radnjama igra a Rudara u što iskreno sumnjamo. Samo mi smo takvi ljudi im posljednji pobijedi prvoga tu se «mutilo», ali se isto pitamo zašto zadnji ne smije pobijedi prvoga? Dva doma a opomenuta igra a, a gos su ih imali petoricu. U Svetom Jurju na Bregu bez zgoditaka. Doma a Venera PMP ili bolje re eno njezini napada i nikako da prorade. U pet proljetnih kola pos gli su samo dva zgoditka. Jako loša sta s ka po doma e. Gos iz Selnice pak su zadovoljni osvojenim bodom. Što zgoditaka nije bilo najviše su zaslužna obojica vratara. Doma i Marko Srnec i nešto više gostuju i Mario Rajf. Korektna utakmica bez opomenu h igra a koju je autorita vno bez nekih ve ih problema odsudio Franjo Hergo . U susretu dvaju Jedinstva doma ini slavili visokom pobjedom. Igralo se u Novom Selu na Dravi. Gos iz Gornjeg Mihaljevca još su se nekako u prvom poluvremenu držali kada su imali zaostatak od dva zgoditka, ali drugo poluvrijeme «kaos». Za doma e su u prvom poluvremenu zgoditke pos gli Slavko or evi i Kris jan Štajerec. Is se igra u drugom poluvremenu još dva puta upisao u strijelce i tako pos gao hatrik. Jedini gostuju i zgoditak djelo je Romana Tr njaka u 62.minu . Seriju zgoditaka u 77.minu za kona nih 5-1 za doma e zaklju io je Mišel Popovi . Ako ništa drugo gledatelji su došli na svoje. Vidjeli su šest zgoditaka, a prigoda za pos i zgoditak je bilo još toliko na obje strane i što eš više. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Me imurec «slomio» Dravu u drugom dijelu. Nakon prvih 45 minuta doma ini su imali minimalno vodstvo od 1-0 zgoditkom Bojana Kregara u 13.minu . Da je Kregar ovo nedjeljno popodne bio izuzetno puca ki raspoložen dokazao je sa još dva pos gnuta zgoditka u 58. i 61.minu za vodstvo Me imurca od 3-0. Drava do daha dolazi u 73.minu kada na 3-1 smanjuje Veldin Kari . Darijan Treska pak je u 80.minu svojim zgoditkom postavio kona nih 4-1 za doma e. Dva doma a opomenuta igra a, a gos bez opomene. etvorka Mure Trnovcu. Boris Vuruši je zapo eo u 8.minu doma u seriju zgoditaka i završio u 72.minu . U me uvremenu vratara Trnovca Danijela Košaka uspjeli su još za pobjedu od 4-0 svlada Dejan Na u 55.minu i Nikola Dragoja u 68.minu . Iako je bilo dosta prekršaja na utakmici oni nisu bili takve naravi da bi sudac utakmice Marijan Duman i imao potrebe za izricanjem disciplinskih mjera. Hajduku pobjeda u Zasadbregu. Doma i su lijepo krenuli u utakmicu i zgoditkom Kris jana Dunjka u 12.minu poveli sa 1-0. Gos iz Štrukovca

nakon toga preokre u rezultat i dolaze do poluvremena u vodstvo od 2-1. Karlo Gori anec je bio taj koji je doma inu «presudio» sa svoja tri pos gnuta zgoditka. Jedan je pos gao u prvom dijelu, a preostala dva u drugom. Kada je Davor Mesari u 55.minu smanjio vodstvo gos ju na 3-2 izgledalo je da bi doma i mogli barem do boda ako ne i više. No, to se na žalost njihovih navija a nije dogodilo ve je Hajduk u 66.minu s gao do vodstva od 4-2 koje do kraja utakmice nije ispuštao. Uz Gori anca gostuju i strijelac je bio još i Saša Govedi . Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi. Sedmica Bratstva mihovljanskoj Slobodi. Kada su gos iz Mihovljana ve u 5.minu zgoditkom Marinka Žganca s gli do vodstva od 1-0 malo tko je bio na utakmici bi povjerovao da e na kraju završi 7-1. Ve do kraja prvog dijela Bratstvo je imalo vodstvo od 3-1. Preostala e ri zgoditka doma i pos žu u drugom dijelu. Po dva su puta strijelci za doma e bili Miran Vinko i Luka Jurovi , a po jednom Luka Jambrovi , Bernard Koraj i David Gori anec. Doma i nisu imali opomenutog igra a, a gos dvojicu igra a. Plavi uvjerljivo bolji od Šenkovca. Doma i su sa zgodicima krenuli u 15.minu kada je mrežu Gorana Novaka zatresao doma i kapetan Jurica Škvorc. U tom se trenutku Novak nije ni nadao da e na kraju «popi petardu». Ivica Radikovi je do poluvremena povisio na 2-0. Drugi dio u 50.minu ve je 3-0, a strijelac Aleksandar Novak. e ri minute kasnije i gos pos žu zgoditak kada Zoran Farkaš smanjuje na 3-1. Potom njihov igra Saša Kranjec u samo šest minuta, u 53. i 59., zara uje dvije opomene

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Jedinstvo (GM) 4.Me imurec 5.Mura 6.Hajduk (Š) 7.Jedinstvo (NSD) 8.Bratstvo (J) 9.Mladost (S) 10.Trnovec 11.Sloboda (M) 12.Šenkovec 13.Zasadbreg 14.Plavi (Pek.) 15.Strahoninec 16.Drava (K)

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

17 10 11 10 10 9 9 9 8 8 8 7 7 6 4 5

1 6 2 4 1 4 3 2 4 2 1 3 1 3 5 2

2 4 7 6 9 7 8 9 8 10 11 10 12 11 11 13

67:17 30:20 36:34 43:30 47:41 33:29 48:32 38:44 25:35 37:43 33:39 31:43 30:44 32:35 25:40 23:52

52 36 35 34 31 31 30 29 28 26 25 24 22 21 17 17

Parovi sljede eg kola:Zasadbreg – Rudar, Hajduk (Š) - Bratstvo (J), Sloboda (M) - Jedinstvo (NSD), Jedinstvo (GM) – Mura, Trnovec - Venera PMP, Mladost (S) – Me imurec, Drava (K) - Plavi (Pek.), Šenkovec - Strahoninec

Isklju eni igra : Saša Kranjec (Šenkovec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Patrik Kolari (Strahoninec), Saša Šajnovi (Zasadbreg), Ivica Radikovi (Plavi Pek.) Dario Kukovec, Ma ja Culjak (Šenkovec), Karlo Posavec (Sloboda M)

STATISTIKA 24 zgoditaka pos gnuto ili 3 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 28 opomenu h igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 25 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 16 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 13 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 12 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Luka Jurovi (Bratstvo J), Slavko or evi (Jedinstvo NSD); 11 zgoditaka – Alen Kova i (Rudar); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec), Robert Vabec (Venera PMP); 9 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Me imurec), Roman Tr njak (Jedinstvo GM); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Goran Vuruši , Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Miran Vinko (Bratstvo J); 7 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S), Marko Šol (Rudar), Diego Mar ec (Zasadbreg), Karlo Gori anec (Hajduk Š); 6 zgoditaka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Ma ja Županec (Rudar), Marko Koroši (Zasadbreg), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Nikola Dragoja (Mura)

PLAVI – ŠENKOVEC 5-1 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Dario Srnec, Antun Koruni , Boško Martan. Delegat: Slavko Podturen Strijelci: 1-0 Škvorc (15), 2-0 Radikovi (38), 3-0 Novak A. (50), 3-1 Farkaš (54), 4-1 Novak A. (68), 5-1 Ma ari M. (76) PLAVI: Novak T., Radikovi , Novak A., Škvorc S, Erdelja, Škvorc J., Trupkovi , Ma ari M., Vugrinec (od 78. Novak G.), Zadravec, Ma ari J. Trener: Nenad Srnec ŠENKOVEC: Novak G., Novak M. (od 74. Zemlji ), Kranjec, Vugrinec, Radikovi (od 55. Leško), Kanski (od 74. Zanjko), Kukovec, Farkaš (od 83. Novak M.), Culjak, Fu ko, Kolar. Trener: Marijan Kolar Žuti kartoni: Radikovi , Vugrinec, Zadravec, Trupkovi (Plavi); Kukovec, Culjak (Šenkovec) Crveni karton: Kranjec (Šenkovec)

BRATSTVO – SLOBODA (M) 7-1 (3-1) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Tomislav Herman, Branko Martan; Denis Fic. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Žganec (5), 1-1 Jambrovi (14), 2-1 Vinko (33), 3-1 Koraj (38), 4-1 Jurovi (46), 5-1 Jurovi (49), 6-1 Gori anec (57), 7-1 Vinko (72) BRATSTVO: Jelen i , Kutnjak, Antoli , Kirec (od 56. Saka ), Jambrovi (od 72. Per i M), Gori anec, Jurovi , Ma ari (od 72. Baumgartner), Trstenjak, Vinko (od 75. Novak), Koraj. Trener: Zdravko Modlic SLOBODA: Deban, Cerovec (od 57. Šafari ), Novak (od 46. Januši ), Rešetar, Medved (od 60. Dove er), Želežnjak, Lukman, Žganec (od 37. Posavec), Tisaj, Tremski, Bubek. Trener: Mladen Ku ek Žu kartoni: Žganec, Posavec (Sloboda)

i Šenkovec do kraja utakmice igra sa igra em manje. Plavi su broj anu prednost iskoris li i pos gli još dva zgoditka za doma u pobjedu od 5-1. Ta dva zgoditka djelo su Aleksandra Novaka, po drugi se puta na utakmici upisuje u strijelce, i Mihaela Ma ari a. e ri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

6. travnja 2012.

12. kolo III. ŽNL MNS - istok BORAC – EKO (SK) 1-4 (0-2) D.HRAŠ AN. Igralište: Gaji . Suci: Mladen eke, Ivan Kolari , Robert Kolari . Delegat: Dragu n Hozjak. Strijelci: 0-1 Mihaljkovi (27), 0-2 Novak D. (44), 0-3 Mihaljkovi (51), 1-3 Pata a (70), 1-4 Novak Z. (72) BORAC: Saka , Kolari , Košak, Jur ec (od 60. Pozderec Mišel), Zrna (od 69. Novak), Pozderec (od 46. Branilovi ), Ivkovi , Mesari (od 57. Pintari ), Pata a, Pozderec Matej, Vargek. EKO: Pani , Bedi , Ma ek, Balog (od 43. Novak Danijel), Vutek (od 65. Puškadija), Horvat, Novak Damjan (od 82. Balog), Bermanec, Mlinari , Novak Z., Mihaljkovi . Trener: Zlatko Novak Žu karton: Košak (Borac)

ROMA – OMLADINAC (DS) 0-11 (0-7) DRŽIMUREC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Robert Radek. Strijelci: 0-1 Tarqi (5), 0-2 Pata a (12), 0-3 Tarqi (19), 0-4 Tarqi (30), 0-5 Tarqi (32), 0-6 Tarqi (35), 0-7 Tarqi (42), 0-8 Pata a (65), 0-9 Ruži (68), 0-10 Pata a (71), 0-11 Ruži (77) ROMA: Bogdan K., Bogdan D. (od 2. Horvat S), Horvat M., Oršuš K., Balog K., Balog N. (od 46. Bogdan Lj.), Ignac M., Balog M., Maje , Bogdan M., Murši OMLADINAC: Saka R., Korpar (od 61. Piknja ), Ruži , Na , Malovi , Rošani (od 46. Škvorc), Novak, Domini (od 68. Toplek), Pata a, Pal (od 46. Srpak), Tarqi (od 46. Dodlek). Žu kartoni: Maje (Roma); Malovi (Omladinac)

NAPREDAK – RADNI KI 7-1 (3-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Dražen Šajnovi , Dario Vel i, Dino Vel i. Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1-0 Bobi anec (12) 11m, 2-0 Ma ari (16), 3-0 Trstenjak (30), 3-1 Habuš (55), 4-1 Mu i (70), 5-1 Vidra (79), 6-1 Vidra (85), 7-1 Bobi anec (88) NAPREDAK: Žagar, Leich, Bobi anec, Jambroši , Mu i , Horvat, Lastavec (od 46. Vidra), Ma ari (od 86. Hu nec), Sršan (od 46. Dragovi ), Cilar (od 56. Hu nec), Trstenjak (od 79. Žganec). Trener: Siniša Mikolaj RADNI KI: Horvat M., Horvat E., eh, Fažon N, Horvat S., Baksa, Mavrin, Fažon I., Habuš, Novak (od 46. Blaži ), Horvat D. Trener: Josip Oreški

OTOK – MLADOST URKIN 3-0 (1-0) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Nikola Križari . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Ruži (17), 2-0 Ruži (67), 3-0 Grabant (77) OTOK: Kolarek, Novak Z. (od 88. Reif), Ko iš B (od 51. Vargek), Grabant, Novak, Malek, Gorupi , Kalšan, Ruži , Šimec, Ko iš D. (od 80. Novak L.). Trener: Ivan Bermanec MLADOST: Ciceli J., Majeri , Ciceli Ante (od 61. Hajdarovi M), Magdaleni (od 71. Novak), Kanižaj M, Furdi, Pintari , Kocijan, Kanižaj S., Bo kaj (od 61. Ciceli Antun), Hajdarovi Ž. (od 78. Žerjav J.). Trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Grabant, Novak (Otok); Furdi, Hajdarovi , Kanižaj (Mladost)

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Pretendenti za naslov krenuli s pobjedama Doma a sedmica Napretka Radni kom. Sve je krenulo u 13.minuti kada doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac. Loptu je na bijelu to ku namjestio Stevica Bobi anec i pogodio za vodstvo od 1-0. Do kraja prvog poluvremena još dva zgoditka u mreži gostiju iz Gardinovca. Prvo je zgoditak u 16.minuti postigao Mihael Ma ari , a potom u 30.minuti Darko Trstenjak. Drugo poluvrijeme Radni ki je dobro otvorio i zgoditkom Ivana Habuša u 55.minuti smanjio doma e vodstvo na 3-1. No, do kraja utakmice gosti su primili još etiri zgoditka za visoki poraz od 7-1. Davor Mu i je jednom zatresao mrežu, Emil Vidra dva puta i na kraju po drugi puta se u strijelce upisao Stevica Bobi anec. On je zapo eo i zatvorio seriju zgoditaka na utakmici. Da se igralo korektno govori podatak o niti jednoj izre enoj opomeni od strane vrlo dobrog suca utakmice Dražena Šajnovi a. Pobjeda Eka u Donjem Hraš anu. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu Bojana Mihaljkovi a i Damjana Novaka Eko je stigao do pobjede. Nikola Patafta je u 70.minuti uspio posti i barem jedan zgoditak za doma i Borac. Jedan je bio i opomenuti igra i to doma i. Jadran teško do bodova u Svetom Jurju u Trnju. Trnje je ve u 10.minuti zgoditkom Aldina Begovi a povelo. Nije dugo trajalo doma e vodstvo. Gosti iz Štefanca poravnali su u 23.minuti zgoditkom Santina Jankovi a. Kada je Trnje ostalo bez Aldina Begovi a koji je vratara Jadrana Olivera Fegeša udario nogom u predjelu butine kada je vratar bio u posjedu lopte i zaradio isklju enje bilo je izvjesno da e doma ini do kraja utakmice trebati uložiti sve snage da o uvaju barem bod. No, gostima se sre a osmjehnula u 90.minuti i oni su zgoditkom Ivana Fu ka stigli do pobjede od 2-1. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Po ulasku u svla ionice doma i gledatelji su burno protestirali i vrije ali suce, ali bez nekog incidenta. Osam zgoditaka Budu nosti Romskoj vatri. De ki iz Piškorovca prvi su u 6.minuti zgoditkom Marka Baloga poveli sa 1-0 i to slobodnim udarcem sa dobrih 35 metara udaljenosti. Kada se nakon toga on ozlijedio i morao napustiti igru Romska vatra je

od mom adi Budu nosti «nagra ena» sa osam zgoditaka. Najviše etiri je postigao Dragutin Drk, dva je postigao Filip Sklepi , a po jedan Dragan Juriši i Viktor Sklepi . Uz sve još propuštene prigode Budu nost je preko Filipa Sklepi a jednom uzdrmala protivni ku vratnicu. I Romska vatra se postigla još jedan zgoditak u drugom poluvremenu u 65.minuti strijelac je bio Darko Oršuš. Prekid u Držimurec-Strelcu u 80.minuti. Kod rezultata 11-0 za Omladinac igra i Rome iz Kotoribe su nezadovoljni na inom izvo enje slobodnog udarca igra a Omladinca napustili teren i utakmica je prekinuta. Po mišljenju delegata Miroslava Glavine razloga za taj postupak igra a Rome uop e nije bilo. Do 80.minute strijelci za Omladinac bili su šest puta Mario Taradi, tri puta Smiljan Patafta i dva puta Petar Ruži . Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi od strane suca utakmice Roberta Radeka.

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran) 21 zgoditak – Aldin Begovi (Trnje) 20 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko), Davor Mu i (Napredak) 19 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak) 18 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D) 13 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M) 12 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Mihael Ma ari (Napredak) 10 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 9 zgoditaka – Filip Sklepi (Budu nost M) 8 zgoditaka – Jadranko Lastavec (Napredak), Damjan Novak (Eko), Ivan Habuš (Radni ki) 7 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok), Marko Valen , Smiljan Pata a (Omladinac DS), Marko Balog (Romska vatra) 6 zgoditaka – Jurica Tizaj, Mario Taradi (Omladinac DS), Danijel Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Rajko Dragovi (Napredak), Ma ja Kolari (Radni ki)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Aldin Begovi (Trnje) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dalibor Malovi (Omladinac DS), Ma ja Majeri (Mladost D)

ROMSKA VATRA – MIKLAVEC 2-8 (1-4) MIKLAVEC. Igralište: NK Miklavec. Sudac: Tomislav urila. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Balog Marko (6), 1-1 Sklepi F. (18), 1-2 Juriši (23), 1-3 Drk D (38), 1-4 Drk D (39), 1-5 Sklepi V. (56), 1-6 Sklepi F. (60), 2-6 Oršuš Darko (65), 2-7 Drk D (82), 2-8 Drk D (84) R.VATRA: Oršuš Marko, Oršuš E., Oršuš B., Oršuš Manuel, Ignac M. (od 46. Oršuš Darko), Ignac Lj., Oršuš S., Oršuš I., Balog K., Balog M. (od 15. Oršuš Denis), Oršuš I. MIKLAVEC: Lon ari , Sklepi V. (od 56. Škvorc), Novak, Drk Z., Zadravec (od 66. Biber), Hutinec (od 80. Berdin), Babi (od 60. Antolovi ), Juriši (od 56. Antolovi ), Sklepi F., Drk D., Sermek. Žu kartoni: Oršuš Manuel, Ignac (RV); Sklepi V. (Miklavec)

TRNJE – JADRAN (Š) 1-2 (1-1) JURAJ U TRNJU. Igralište: NK Trnje. Suci: Jadranko Kukovec, Morano Vlah, Erik Žerdin. Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Begovi (10), 1-1 Jankovi (23), 1-2 Fu ko (90) TRNJE: Vuk, Tišljari , Pandur, Kramar, Kolari , Miho ek, Borovi (od 68. Lon ari ), avlek, Strahija (od 83. Vadlja), Begovi , Sušec. Trener: Bruno Glavak. JADRAN: Fegeš O, Korent (od 46. Mihalic), Gori anec, Kontrec, Gregorin i , Novak, Posavec (od 57. Fegeš M.), Jankovi (od 45. Šte ar), Fu ko, Pavlekovi , Baksa. Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: Tišljari (Trnje); Fegeš (Jadran) Crveni karton: Begovi (Trnje)

STATISTIKA 40 zgoditaka pos gnuto ili 6,6 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 14 opomenu h igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

TABLICA 1.Napredak 2.Eko 3.Jadran 4.Budu nost (M) 5.Omladinac DS 6.Mladost (D) 7.Trnje 8.Borac (DH) 9.Otok 10.Radni ki (G) 11.Roma 12.Romska vatra

D.KONCOV AK – TORPEDO 2-0 (0-0)

KRIŠTANOVEC – POBJEDA (GH) 1-1 (1-0) KRIŠTANOVEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Novak, Mar n Begovi , Ante Begovi . Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 1-0 Bedi (14), 1-1 Kova i (65) KRIŠTANOVEC: Mun ar, Kova i D, Januši (od 89. Ma ek), Novak D., Novak N., Hrušoci (od 68. Sabol), Radikovi , Fric, Bedi (od 85. Kova i M), Šafari , Kova i N. (od 60. Domunkoš). Trener: Zdravko Horvat POBJEDA: Tkal ec, Horvat (od 80. Balaško), Golub, Hanžekovi , Borko, Škvorc (od 60. Tkal ec), Kocijan M, Ladi , Kocijan T. (od 46. Logožar), Kova i , Tomaši (od 46. Balog). Trener: Dejan Borko Žu kartoni: Januši , Radikovi , Kova i (Krištanovec); Borko, Hanžekovi (Pobjeda)

SLOGA – PLAVI 1975 1-0 (0-0) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Goran Žganec, Mihovil Balenovi , Ivica Horvat. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelac: 1-0 Bogdan (68) SLOGA: Rojko A, Kova i T, Stamni ar, Žižek (od 72. Rojko M), Nemec, Brežnjak, Gori anec, Smolkovi , Raus (od 64. Kamerlin), Novak, Bogdan. Trener: Smiljan Jambrovi PLAVI: Janež, Korošec, Leva i , Vinkovi , Trajbar (od 70. Škvorc N.), Gre , Kova , Bistrovi , Novak, Ciglari . Trener: Jerko Petran Žu kartoni: Brežnjak, Novak, Rojko M (Sloga); Korošec, Kova (Plavi)

BRATSTVO – DINAMO (Ž) 4-0 (2-0) PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Vedran Hrušoci, Mar n Hrušoci, Matej Mesari . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 ekunec (8), 2-0 Novak (31), 3-0 Novak (66), 4-0 Trupkovi (74) BRATSTVO: Komar, Novak M., abradi, Trupkovi , Boži , Kova i (od 80. Miljan i K.), ekunec, Novak B., Vrši (od 80. Zadravec), Poto nik. Trener: Bojan Novak DINAMO: Novak S., Hunjadi, Thes, Vukoja, Bistrovi , Radek, Zanjko (od 68. Dobrani ), Mošmondor, Jug, Rudni ki, Šparavec. Trener: Tomislav Šari Žu kartoni: ekunec, Boži , Trupkovi (Bratstvo); Rudni ki, Thes, Vukoja (Dinamo)

OMLADINAC – M.MIHALJEVEC 0-2 (0-2) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Milivoj Bali , Tihomir Kralji , Mario Sukanec. Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0-1 Mesari B. (3), 0-2 Mesari D (30) OMLADINAC: Murk, Lesjak, Koren, Peserlin, Podvezanec, Vrbanec V., Leva i , Šajnovi , Mlinari , Vida i , Jambroši . Trener: Branko Zebec. M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Trupkovi , Srnec (od 87. Bes jani ), Mesari P., Mesari D., Mesari B., Maškadi, Kova i , Varga (od 76. anadi), Mesari M. (od 63. Bes jani N.), Posavec. Trener: Bruno Mesari Žu kartoni: Leva i (Omladinac); Mesari D., Mesari P., Srnec (MM)

0 1 1 2 3 1 1 1 0 1 0 1

2 2 2 2 2 5 5 7 8 9 11 11

80:19 57:13 47:17 37:14 52:11 39:22 37:27 18:31 35:44 24:37 16:136 13:84

30 28 28 26 24 19 19 13 12 7 3 1

LISTA STRIJELACA

Topredo zaustavljen u D. Koncov aku, M. Mihaljevec na vrhu

Pobjedom u Ma kovcu Mali Mihaljevec izbio na elo ljestvice. Za pola sata igre gosti su zgodicima Brune Mesari a i Danijela Mesari a stigli do vodstva od 2-0 koje do kraja utakmice nisu ispuštali. Nažalost, gledatelji njih oko 250 više zgoditak nije vidjelo. Kako je u subotu Torpedo poražen u Donjem Koncov aku to su de ki iz Malog Mihaljevca na najbolji mogu i na in iskoristili i zasjeli na vrh ljestvice. Omladinac je pokušavao posti i zgoditak, ali nije išlo. Jedan doma i opomenuti igra , a trojica gostuju ih igra a. Derbi u Donjem Koncov aku pripao doma inu. Prvo poluvrijeme prošlo je u ispitivanju snaga. Gosti iz Križovca imali su prvi prigodu i to Dragan Tuksar, ali je loše primio loptu i prigoda je otišla u nepovrat. Potom bilježimo njegov vrlo dobro izvedeni slobodni udarac kada je uzdrmao «spojnice» vratiju. Nakon toga doma i su imali dvije prigode nakon udarca iz kuta gdje su bili najopasniji. Najprije je loše glavom reagirao Marko Pleh, a nešto kasnije i Damijan Flac. Gledatelji njih blizu 200 u prvom dijelu zgoditak nije vidjelo. Torpedo je u periodu od 45 do 56.minute imao dvojicu ozlije enih igra a pa je i to njihovog trenera Roberta Glavinu primoralo na neke rošade u mom adi. Doma i su u drugom poluvremenu odigrali vrlo dobro i postigli dva zgoditka. Nakon udarca iz kuta u 59.minuti najbolje se u velikoj gužvi snašao Kristijan Hozjan i glavom pospremio loptu u gostuju u mrežu za vodstvo od 1-0. Doma i igra -trener Tine Špilak sebe je u igru ubacio u 84.minuti da se minimalno vodstvo o uva do kraja utakmice. No, uspio je Špilak u 90.minuti svojim zgoditkom potvrditi doma u zasluženu pobjedu od 2-0 i tako Torpedu nanijeti prvi prvenstveni poraz. Po broju opomena, ak devet, brojka dovoljno govori o tome koja je važnost ove utakmice bila. Trojicu opomenutih igra a su imali doma i, a ak šestoricu gosti. Hajduku bodovi iz Zebanca. Hrvoje Sen ar je u 22.minuti goste iz Brezja doveo u vodstvo od 1-0. Dugo je bilo na «semaforu» tih minimalnih 1-0 za goste. Gostuju e vodstvo pove alo se u 68.minuti na 2-0 zgoditkom Lucijana Pintari a. etiri minute kasnije ve je drugim zgoditkom na utakmici Hrvoja Sen ar

10 9 9 8 7 6 6 4 4 2 1 0

Parovi sljede eg kola: Napredak – Trnje, Radni ki (G) - Borac (DH), Eko – Otok, Mladost (D) – Roma, Omladinac DS - Romska vatra, Budu nost (M) – Jadran,

15. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD D.KONCOV AK. Igralište: NK D.Koncov ak. Suci: Nino Škrobar, Dražen Novak, Željko Hajdarovi . Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Hozjan (59), 2-0 Špilak (90) D.KONCOV AK: Grof, Hozjan, Cvetkovi (od 89. Koraj), Pintari , Horvat M. (od 84. Špilak), Brezni ar), Horvat P., Sklepi , Gori anec, Flac (od 58. Vrhar), Pleh. Trener: Ivan Sklepi TORPEDO: Herceg, Fric (od 65. eki), Škerbi , Tuksar N., Tuksar Dragan, Drk, Strojko (od 45. Jambroši ), Šol D. (od 56. Jambroši ), Šol N., Fran i (od 78. Šol S.), Tuksar Damir. Trener: Robert Glavina Žu kartoni: Sklepi , Flac, Horvat (DK); Tuksar Damir, Šol N., Tuksar Dragan, Tuksar N., Jambroši , Drk (Torpedo)

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

3-0 za Hajduk. Zebanec je uspio svladati gostuju eg vratar Ivana Horvata u 77.minuti, a za nogome je to pošlo Denisu Puri u. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Bratstvu uvjerljiva doma a pobjeda nad Dinamom. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu doma ini su goste u Žiškovec ispratili « etvorkom». Dva je puta strijelac bio Bojan Novak u svakom poluvremenu je postigao po jedan zgoditak. Novak je ina e u Bratstvu igra , kapetan i trener. Vratar Dinama Stjepan Novak prvi je puta loptu vadio iz mreže ve u 8.minuti kada mu je zgoditak postigla doma a «osmica» Dajan ekunec. Kod rezultata 3-0 za doma ine gosti su tražili u 71.minuti od suca utakmice Vedrana Hrušocija kazneni udarac,ali su prošli sa opomenom An elu Vukoji koji je najviše protestirao kod suca. Po delegatu utakmice Ivanu Mezgi sudac je bio u pravu, a bio je i blizu mjesta doga aja. Kona nih 4-0 djelo je doma e « etvorke» Siniše Trupkovi a u 74.minuti. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. U Krištanovcu bez pobjednika. Po jedno poluvrijeme pripalo je svakoj mom adi. Doma inu prvo kada su u 14.minuti zgoditkom Filipa Bedija poveli sa 1-0. Pobjeda je do boda stigla u 65.minuti zgoditkom Marinka Kova i a. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Sloga bolja od Plavih 1975. Zgoditak odluke koji je u Štrigovi doma inu donio tri boda postigao je Davor Bogdan u 68.minuti. Stotinjak gledatelja može biti zadovoljno prikazanom igrom obiju mom adi. Tri doma a opomenuta igra a, a dva gostuju a.

ZEBANEC – HAJDUK (B) 1-3 (0-1) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Damir Klari , Smiljan Perho , Elvir Bašek. Delegat: Stjepan Talan. Strijelci: 0-1 Sen ar (22), 0-2 Pintari (68), 0-3 Sen ar (72), 1-3 Puri (77) ZEBANEC: Horvat, urin, Turk, Horvat, Šprajc, Puri , Mlinari , Šafari , Kojter, Grbavec, Ma ari . Trener: Neven Horvat HAJDUK: Horvat, Domini , Trupkovi Marko, Pintari R., Posedi (od 90. Žnidari Denis), Pintari L., Sen ar (od 79. Buhanec), Gregorin i , Žnidari Dejan, Trupkovi Ma ja, Buhanec (od 60. Karni nik). Trener: Vladimir Pavlekovi Žuti kartoni: Šafari , Turk (Zebanec); Pintari , Žnidari , Trupkovi (Hajduk)

25 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 16 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo) 15 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 13 zgoditaka – Antonio Pintari (Torpedo), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Denis Puri (Zebanec) 12 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac M), Tine Špilak (Donji Koncov ak) 11 zgoditaka – Ivan Fegeš (Pobjeda), Tomislav Šafari (Zebanec) 10 zgoditaka – Nikola Mošmondor (Dinamo Ž) 9 zgoditaka – Denis Sabol (Krištanovec), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Kris jan Hozjan (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Smiljan Jambrovi (Sloga Š) 6 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncov ak), Vlado Dodlek (Omladinac M), Andrej Fran i (Torpedo)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Emil Jambroši , Alen Drk (Torpedo), Alen Korošec (Plavi 1975), Nikola Radikovi (Krištanovec), Jurica Hanžekovi (Pobjeda), Tomislav Šafari , Dalibor Turk (Zebanec), Darko Srnec (Mali Mihaljevec), Jasmin Boži , Siniša Trupkovi (Bratstvo P)

STATISTIKA 15 zgoditaka pos gnuto ili 2,5 po utakmici isklju enja nije bilo 34 opomenuta igra a kaznenog udarca nije bilo

TABLICA 1.Mali Mihaljevec

15 13 1

55:11

2.Torpedo

15 12 2

54:9

3.Donji Koncov ak

14 11 2