Issuu

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 863.

^akovec, PETAK, 23. o`ujka 2012.

Cijena 7 kuna

SA SUBOTE NA NEDJELJU

INTERVJU DJ Viktoria Rebeka

Po inje ljetno ra unanje vremena

Atraktivna Me imurka zapalila Berlin media str. 4-5

POLICIJSKA BORBA protiv kriminala u Me imurju na vrhuncu

str. 2-3

Tridesetogodišnjak na Interpolovoj Protiv trojke kaznene prijave zbog mutnih tjeralici zbog trgovanja radnji oko otkupa sekundarnih sirovina kokainom

str. 6-7

str. 10-11

U Gori anu ne idu zajedno na nedjeljne prijevremene izbore U Vratišincu SDP žestoka oporba HNS-ovom na elniku

str. 13

str. 4

BRANKO ŠALAMON: Odustajemo od zbrinjavanja varaždinskog otpada jer su gra ani Totovca napumpani od strane T7 grupe Dobivaju li uskoro ipak MT araparija i ateks zajedni kog vlasnika - T7 Grupu?

I DOK CVJETA “LJUBAV“ MILANOVI A I A I A, diljem Me imurja nikako da SDP i HNS prona u zajedni ki jezik

MOTORIST VELIKOM brzinom pretjecao, izazvao direktni sudar i poginuo

str. 8

VARAŽDINSKA TVRTKA Davora Patafte sve aktivnija i u Me imurju e imurju u

Zabio se u vozilo medicinske sestre s hitne koja je putovala na posao i, sre om, preživjela

POKLON ITATELJIMA

RASPORED

PROLJETNOG DIJELA SEZONE ME IMURSKIH NOGOMETNIH LIGA

media str. 11

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zadnja rupa na sviralu 3

. maj, Dioki, IGH, Ingra … Mogli bi nabrajati u nedogled. Na žalost, ima ih puno – previše. I onih nekad dobrostoje ih i onih koji su proizvodili godinama gubitke usprkos milijunskim državnim subvencijama. Svi oni zajedno u javnosti poru uju kako o ekuju da im na neki na in država riješi probleme. I nije više rije samo o državnim, ve i o privatnim firmama. I država se odaziva na njihov vapaj u pomo . Ali za neke je majka, a za neke ma eha. Nešto sli no kao i do sad. Tako neke državne ne e privatizirati, kako se ne bi izgubila ina e odavno nepotrebna radna mjesta, poput viška od 1.500 uglavnom zaposlenih u administraciji i sli nim službama u rije kom 3. maju, jer ipak je Lini iz Rijeke. Tu prakti ki pada pri a o njegovoj vjerodostojnosti kad su u pitanju “bolni rezovi“, usprkos tome što on jedini te iste teške odluke pokušava iskomunicirati s javnoš u poteze Vlade u kojoj je premijer Milanovi postao gotovo pa nevidljiva persona. Tako e država, po svemu sude i, usko iti i upomo onima koji su godinama neumjereno mnogo zara ivali na ra un državnih projekata poput IGH-a ili Ingre. Oni nisu naviknuti na štednju i rezove, pa sada traže državnu dokapitalizaciju i državne poslove kako bi se izvukli iz krize, iako je rije o privatnih firmama. Sli nih primjera o ito e idu ih mjeseci biti i te kako mnogo. Nova državna vlast, koja takvima ne želi re i – NE, o ito nastavlja stari koncept u kojem e se opet deseci i stotine milijuna vrijedni poslovi ili izravne državne pomo i dijeliti “odabranima“. e imurje, kad je gospodarstvo u pitanju, u takvoj raspodjeli nikad nije previše dobro prolazilo. Kod ni jedne vlasti. HDZ se posljednjih godina ponešto popravio, pa je stizala lova za in rastrukturne objekte, pomagala se poljoprivreda, tvrtke su po raznoraznim osnovama dobivale nepovratna sredstva. Me utim, nikad nije bilo strateške pomo i za etiri - pet naj-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

važnijih industrijskih grana i najja ih tvrtki, gdje su tisu e ljudi dobivali otkaze, ostali bez radnog mjesta, zara enih pla a i postali nezadovoljni onima koji su to dopustili. Uzalud je bivšoj vlasti bilo nakon toga govoriti o tome što se u inilo na podizanju daljnjega komunalnog i drugog standarda me imurskih gra ana, kad su ljudi ostali bez sigurnoga radnog mjesta i bez novca u džepu. Prvenstveno to vrijedi za kraj ‘90-ih kad je u pitanju gra evinski brend poput nekadašnjeg GK Me imurja, koji bi zasigurno, s obzirom na poslove koji su se ubrzo otvorili, i dalje ostao me u vode im hrvatskim tvrtkama da ga je, kao mnoge druge, bez obzira tko bio na vlasti, kvalitetno sanirala država. Nakon toga nikoga u državi nije bilo briga da se restrukturira tekstilna industrija, kako se ne bi doga ala masovna otpuštanja i radni ka neizvjesnost, kao što je slu aj u posljednjih nekoliko godina s MT -om. Politika je dopustila da smo se olako riješili dva najvažnija me imurska industrijska brenda, a istovremeno na vidiku nema ni jednoga drugog ekvivalentnog njima po kojima smo bili godinama prepoznatljivi posvuda, a koji bi nam donio novi gospodarski uzlet. apravo, kad su u pitanju sadašnjost i budu nost, kad smo ostali bez nekad najvažnijih gospodarskih aduta, možda takvih opet ima, poput metalne i druge prera iva ki industrije, odnosno poljoprivrede i turizma. Ali opet nema strateških odrednica. Ne radi se na tome da se podrži uspješne i poštene, da potaknemo opstanak onoga što nam je ostalo od nekadašnje gra evinske i tekstilne industrije, da se pruži potpora novim gospodarskim izazovima, da se privuku nove industrije, poput visokih tehnologija i sli no. dok se mi na državnom nivou odri emo lokalpatriotizma, on je i te kako prisutan na hrvatskoj politi koj sceni. Spašavaju se radna mjesta i tamo gdje je to objektivno nemogu e bez

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

novih milijunskih državnih potpora, samo ako je u pitanju npr. Rijeka. Istovremeno mi ostajemo na margini. To je bilo i za o ekivati jer u novoj državnoj vlasti, realno govore i, re eno nema ni jednog “ rajera ili rajerice“ iz našeg kraja, koji bi izme u ostalog znao štititi interese iz kraja gdje je dobio politi ki mandat. Me utim, ono što još gore jest da javno (nije poznato radi li se to na neki drugi na in) nitko u redovima politi ara iz vladaju e koalicije ne reagira sada kad je “pet do 12“ da se, primjerice, izlobiraju ve dogovoreni državni poslovi ateksu kako ne bi i on propao za kojih par mjeseci. Ili pak to sada možda ak postaje i poželjno zbog mogu ih novih vlasni kih interesa. glavnom, sve je izglednije da ostajemo bez dosadašnje razine investicijskog novca iz državne kase, da ne e biti kvalitetne pomo i za me imursko gospodarstvo, dok decentralizaciju više nitko ni ne spominje. U narednom razdoblju jedino nam izgleda preostaje ona stara narodna “uzdaj se use i u svoje kljuse“, iako tako nešto ne e biti nimalo jednostavno kad sve više njih u našoj zemlji kao spas jedino vide – državu. Preostaje tako er nada da u raspodjeli državnih sredstava - ne e biti novih “ arbanja tunela“ i pronevjere silnih milijuna državnog novca. Ho e li, usprkos pasivnoj vladaju oj lokalnoj politici prema o ito još uvijek spasonosnim državnim jaslama, Me imurci i dalje gotovo anati no vjerovati SDP-u, to ostaje za vidjeti. ugo ne e trebati ekati. Lokalni izbori stižu vrlo skoro.

VIJEST(I) TJEDNA VARAŽDINSKI OTPAD: Šalamon nezadovoljan, ali poslušat e gra ane Rasprava o dovozu varaždinskog otpada na odlagalište Totovec prekinuta je i ne e i i na sjednicu Gradskog vije a, odlu io je gradona elnik Branko Šalamon. – Unato tome što odlagalište Totovec ima i više nego dovoljno mjesta za prihvat otpada i što je koli ina otpada na njemu manja nego prije pet godina, i to zahvaljuju i tome što se ulaže u saniranje odlagališta na koji dolazi selektirani otpad, zbog ega bi prihvat novih koli ina otpada donio nove prihode, ne samo Gradu akovcu, akomu, ve i gra anima Totovca, zdravorazumske rasprave nije moglo bi . Gra ani su ve prije bili instruirani od strane T7 grupe na razne na ine, putem anketa koju su provodili u mjestu, pla enim oglasima u novinama kako bi me u gra anima stvorili neprijateljsko raspoloženje prema dovozu otpada iz Varaždina, kazao nam je izme u ostalog akove ki gradona elnik. Cijela tema na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Uspjeh košarkaša Me imurja Lopta ki sportovi u Me imurju, oni najpopularniji: nogomet i rukomet, potonuli su gotovo pa na samo dno. Nedostatak strategije, nancija, kao i gubljenje entuzijazma u organizaciji najboljih me imurskih klubova doveli su na rub opstanka i NK i RK Me imurje. Oslonac na doma e snage pokazao se ispravnim u redovima odbojkaša i košarkaša. OK Centrometal i KK Me imurje pos gli su lijepe rezultate u ovoj sezoni. Tako ljubitelje košarke ponovno trese groznica p r voligaških kvali kacija u kojima e Me imurje pokuša napravi iznena enje i u i u Prvu hrvatsku košarkašku ligu.

Nepotrebne tragi ne smrti Lijepi dani i po etak prolje a, donijeli su nikad više crnih vijes i smr koje se nisu trebale dogodi . Tako u namjeri da smanje visoke troškove grijanja u ionako skupom životu, sve više naših gra ana umjesto plina proteklu se sezonu ponovno po elo grija na drva. Na žalost, nestru no rušenje drva odnijelo je u tridesetak dana ak tri smr , što se nikad nije dogodilo i i te kako je upozoravaju e da se u takve poslove ipak ne treba samo tako upušta . Po ela je i motoristi ka sezona, a radost sjedenja na motor prošlu subotu zamijenila je tragi na smrt motorista iz D. Pustakovca, i to kojih tristo njak metara od vlastite ku e. Brzina esto zanese voza e motocikla, apeli za “normalnom vožnjom“ rijetko padaju na plodno tlo, ali ne samo zbog vlas te sigurnos , ve i svih drugih sudionika u prometu, ipak bi trebalo malo manje s ska gas. Više na str. 8.

POLICIJSKA BORBA

Je li zaista svima onim svoje bogat na nezakon PIŠE: VELIMIR KELKEDI Poznato je da u vremenima krize obi no cvijeta kriminal, a, sude i po doga anjima proteklih tjedana, na tu pojavu nije imun ni naš kraj. Sve se o ito podre uje novcu, ali i hedonizmu koji dolazi s njim, pri emu vrijednosti marljivog i mukotrpnog ljudskog rada to više nisu. Misli se samo na brz i lak na in zarade, a pojedincima je svejedno prije u li granice zakonski dozvoljenog. Nekoliko Me imuraca tako je u Španjolsku “izvozilo” mlade djevojke koje su se prodavale na ulicama tamošnjih ljeto-

TELEFAX: 040 311 699

vališta. Ista skupina ujedno je “uvozila” kokain (“drogu bogatih“) u našu zemlju te ga dalje raspa avala. Za sad nije poznato koliko su, organiziravši spomenuti biznis, zaradili novca, no krajnje odredište ipak e im o ito biti zatvor. Pod istragom je i uspješna tvrtka iz M. Subotice koja se bavi otkupom sekundarnih sirovina. Dio tog uspjeha o ito je, me utim, stigao i ilegalnim aktivnostima - krivotvorenjem dokumenata, a sve se vrlo lako može povezati s glavnom okupacijom pojedinih pripadnika romske nacionalne manjine – kra ama, ponajvi-

SVE DEBLJI KRIMINALNI DOSJE 24-GO kra e, a zatim istukao i mladu Nedeliš ank

Bruno Han i iz Š zbog novog slu slu a kona no završio Mjesec dana pritvora odre eno je 24-godišnjem Bruni Han i u iz Šenkovca nakon što je prošlu srijedu u Ulici bana Josipa Jela i a u akovcu istukao 22-godišnju Nedeliš anku, s kojom se ina e poznaje otprije. Djevojka je završila u bolnici s potresom mozga, a mladi je odmah uhi en jer je stara policijska “mušterija”. Ranije je više puta prekršajno prijavljivan zbog nasilni kog ponašanja, sre om, bez težih posljedica. Me utim, onda se dogodio “slu aju Gu-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, otografije i CD-e ne vra amo.

ru“. Dio je trojca koji je optužen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom Tomislavu Pergaru iz Vukanovca. Podsjetimo, radi se o slu aju koji se dogodio 27. sije nja prošle godine u narodnja kom klubu “Guru” i šokirao me imursku i hrvatsku javnost, a za spomenuti zlo in uz Han i a terete se Matija Mar ec (28) i Deni Pikl (23). Optuženi su da su rukama i nogama po glavi i tijelu izudarali nesretnog Pergara i njegova 36-godišnjeg prijatelja. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

23. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

protiv kriminala u Me imurju ovih dana na svojem vrhuncu KAZNENE PRIJAVE protiv odgovornih u tvrtki za otkup sekundarnih sirovina “Me imurje metali”

odzvonilo ma koji su tstvo stekli nit na in!? še predmeta koje prodaju kao sekundarne sirovine. Naposljetku, kriminalna aktivnost gotovo uvijek je vezana i za pove anje nasilja. Tako je u policijskom pritvoru ponovno završio i jedan od trojice mladi a kojima se sudi zbog nanošenja teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom prošle godine u narodnja kom klubu “Guru”. Ovaj put na ulici je udario djevojku s kojom, me utim, o ito ima neraš iš enih ra una, budu i da je s njom, kao i policajcem iz Ma kovca, nedavno prijavljen zbog nekoliko kra a.

S obzirom na to da i u vrijeme krize kod nas ima još uvijek mnogih koji su se na brzinu obogatili, o ito e policija i dalje imati dosta posla. Ostaje za vidjeti ho e li im u tome pomo i i druge službe poput Porezne uprave, kako bi se koordiniranom akcijom zaista stalo na kraj svima onima koji se prakti ki “rugaju“ ve inskom poštenom ostatku gra ana, koji u vrijeme gubitka radnih mjesta i ispodprosje ne hrvatske pla e izvršavaju sve svoje zakonske obveze, bez obzira što sve teže spajaju kraj s krajem.

U otkupnim blokovima lažirali potpise i robu pretvarali u “ istu” PIŠE: VELIMIR KELKEDI Policijska uprava me imurska potvrdila je in ormaciju da je zbog krivotvorenja isprava podnijela kaznenu prijavu odgovornih u jednoj privatnoj tvrtki koja se bavi otkupom sekundarnih sirovina. To je, izgleda, novi korak u borbi protiv svojevrsne pošasti koja unatrag nekoliko godina hara Me imurjem – brojnih kra a razli itih predmeta koje po initelji, naj eš e pripadnici romske nacionalne manjine, zatim prodaju kao sekundarne sirovine. - Kriminalisti kim istraživanjima utvr eno je da su vlasnik i dvije zaposlenice privatnog poduze a koje se bavi otkupom sekundarnih sirovina na podru ju Me imurske županije u razdoblju od 1. travnja do 31. rujna 2011. godine po inili kazneno djelo krivotvorenja isprave. Zaposlenice su u više od stotinu otkupnih blokova za otkup sekundarnih sirovina unosile lažne podatke, odnosno imena osoba koje uop e nisu pristupile otkupu, a pod njihovim imenima su se i potpisivale. Vlasnik pak je zatim

Ina e uspješna i nagra ivana tvrtka, no ...

Otkup sekundarnih sirovina, prerada i daljnje trgovanje danas je vrlo unosan posao, me utim, isti je u Me imurju donio pregršt kra a koje su uglavnom prepisuju romskom stanovništvu

takve blokove predo avao kad su u tvrtku dolazile razli ite inspekcijske službe, iako je znao da se radi o krivotvorinama, kaže glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari . Rije je o djelatnicima ina e po gospodarskim pokazateljima u prošloj godini jedne od najuspješnijih me imurskih tvrtki, “Me imurje metali“ iz M. Subotice. Drugim rije ima, osumnji enici su u toj tvrtki lažirali isprave kako bi u slu aju dolaska inspekcija, kao i kod Porezne uprave, “na papiru sve bilo isto”. Vrlo vjerojatno

ODIŠNJAKA Za vrijeme su enja u “slu aju Guru“ najprije kazneno prijavljen zbog tri u za novu kaznenu prijavu

izz Šenkovca u aja aja nasilja ioo u pritvoru Od zadobivenih ozljeda Pergar je nekoliko sati kasnije preminuo. Sva trojica optuženih ubrzo su uhva eni i neko su vrijeme proveli u pritvoru, a zatim su pušteni na slobodu - nedavno i sam prvooptuženi Mar ec. Nastavak sudskog procesa protiv njih, na ijem su se po etku ina e izjasnili da nisu krivi, u me uvremenu je odgo en s obzirom na to da se Mar ec požalio na psihi ke probleme. Han i pak se, premda prije “slu aja Guru“ nije bio optuživan, po eo baviti imovinskim deliktima. Zajedno s 36-godišnjim policajcem iz Ma kovca nedavno je prijavljen zbog po injenja tri teške kra e iz ugostiteljskih objekata u akovcu, Šenkovcu i Dunjkovcu. U tre oj kra i u Dunjkovcu dvojcu se pridružila i 22-godišnjakinja iz Nedeliš a, a rije je, kako doznajemo, upravo o djevojci koju je prije nekoliko dana Han i udario na ulici.

Bruno Han i na svojem Facebook profilu ne krije svoje politi ke stavove i životna razmišljanja, poput ove tetovaže kojom poru uje “da mu može suditi samo Bog” Suprot no opt užnici u “slu aju Guru“, drugo i tre e okrivljeni (Han i i Pikl) Me imurskim novinama ispri ali su svoju verziju doga aja. Tvrde kako je Pergara udarao isklju ivo Mar ec, dok su mu

oni (Pergaru, op. a.) zapravo pružili pomo nakon što je ve ležao na tlu. Policija ih je, kažu, odmah pokupila valjda i zbog reputacije koju imaju, dok je Mar ec nakon sukoba otišao iz lokala te je priveden sljede e

jutro. Potvrdili su i da su sva trojica radila u Guruu. Mar ec je bio redar, Han i je konobario, a Pikl puštao glazbu. Su enje na Op inskom sudu u akovcu nastavlja se ovih dana. (vk, oto: acebook)

zapravo se radilo o ukradenoj robi. Time su, može se re i, neposredno i doprinijeli velikom broju kra a. Podsjetimo, posljednji ve i slu aj zabilježen je na groblju u Vratišincu, gdje su trojica maloljetnika s više desetaka grobova pokrali svije njake te kipove od mesinga i bronce, ukupne mase od oko 40 kilograma. Za kazneno djelo za koje pak se tereti vlasnika i zaposlenice doti ne tvrtke za otkup sekundarnih sirovina predvi ena je nov ana ili zatvorska kazna u trajanju od 3 godine.

“Me imurje metali“ ina e slovi kao vrlo uspješna tvrtka te je prošle godine proglašena i tre om “gazelom”, odnosno osvojila jednu od nagrada Gazele za najuspješnije male i srednje poduzetnike sjeverozapadne Hrvatske u 2011. godini. Osnovana je 1998. godine i bavi se sakupljanjem, otkupom, prijevozom i samim zbrinjavanjem sekundarnih sirovina te ostaloga neopasnog tehnološkog otpada iz procesa proizvodnje. Iz maloga obiteljskog obrta sa samo dva zaposlenika prerasli su u poduze e koje zapošljava više od 10 ljudi. Po etkom 2010. godine iz Belice su preselili u novi pogon u Maloj Subotici, koji se prostire na površini od 6.000 m2.

ME UNARODNA tjeralica za 30-godišnjakom iz gornjeg Me imurja

Na potjernici Interpola mladi koji se sumnji i za trgovanje kokainom Dok su etiri osobe iz Me imurske županije, koje su bile umiješane u lanac me unarodne prostitucije, ali i druge ilegalne aktivnosti, poput krijum arenja droge, završile u pritvoru Okružnog zatvora u Varaždinu, još uvijek se traga za 30-godišnjakom s podru ja gornjeg Me imurja. Za njim je me unarodnu tjeralicu raspisala španjolska policija, a sumnji i ga se za krijum arenje pola kilograma kokaina iz spomenute zemlje u Hrvatsku. Kako neslužbeno doznajemo, u Španjolskoj je boravio posljednjih godina, gdje se o ito povezao sa skupinom koja je organizirala prostituciju. Otprije je navodno imao problema s drogom. Podsjetimo, prije nepuna dva tjedna policija je objavila rezultate akcije “Catalynia”, u sklopu koje je razotkrivena skupina koju je inilo šest osoba s podru ja Me imurske županije (sedmi osumnji enik je iz Zagreba), a koje se tereti da su organizirali unosan posao me unarodne prostitucije. Vrbovali su ukupno tri djevojke iz Me imurske

županije te Koprivnice i Zagreba te ih, obe avši im ponajprije posao konobarenja, prisilili na uli nu prostituciju. Sedamdeset posto zarade (20 do 100 eura po mušteriji) morale su davati makroima, koji su ih i cijelo vrijeme nadgledali, a ako bi odbile posao, bile su psihi ki i fizi ki maltretirane. Uz “tra ficking”, dio skupine posao je, me utim, proširio i na dilanje. Za oba kaznena djela prijavljen je, kako je objavio Jutarnji list, vo a skupine akov anin Robert Žganec. Vezano uz organiziranje prostitucije osumnji ena je i njegova supruga, jedan bivši policajac te jedna osoba s podru ja Zagreba. Uz pritvorenog Žganeca i 30-godišnjaka s po etka pri e, za kojim traga španjolska policija, za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga prijavljena pak su i dva muškarca – iz Pribislavca i Belice. Oni e se na sudu braniti sa slobode. Za sada se, osim osobe za kojom je raspisana tjeralica, ne o ekuju nova uhi enja, kažu u Policijskoj upravi me imurskoj. (vk)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

VARAŽDINSKI OTPAD NE E SE ZBRINJAVATI NA DEPONIJI TOTOVEC , A T7 GRUPA, KOJU AKOVE KI GRADONA ELNIK OPTUŽUJE ZA NEPOŠTENO LOBIRANJE, DOBILA JAKI ADUT ZA DALJNJE PREGOVORE S GRADOM VARAŽDINOM BRANKO ŠALAMON, gradona elnik akovca, donio odluku da ne e biti zbrinjavanja varaždinskog otpada na deponiji kraj Totovca, nakon burnog zasjedanja nedjeljnog zbora gra ana u tom mjestu

Zdravorazumske rasprave nije moglo biti, jer su gra ani Totovca bili napumpani od strane T7 grupe PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Rasprava o dovozu varaždinskog otpada na odlagalište Totovec prekinuta je i ne e i i na sjednicu Gradskog vije a, odlu io je gradona elnik Branko Šalamon. - Unato tome što odlagalište Totovec ima i više nego dovoljno mjesta za prihvat otpada i što je koli ina otpada na njemu manja nego prije pet godina, i to zahvaljuju i tome što se ulaže u saniranje odlagališta na koji dolazi selektirani otpad, zbog ega bi prihvat novih koli ina otpada

Koliko je pitanje postavljeno putem telefonske ankete imalo utjecaj na odluku mještana Totovca? Ovih je dana mnogim mještanima Totovca, ali i okolnih mjesta, bilo postavljeno pitanje putem telefona, koje je, prema kazivanju nekih od anketiranih, glasilo: Što Vi mislite da je bolje ? Da se varaždinski otpad samo zakopa na deponiju Totovec ili je bolje da se mehani ko - biološki obradi u najsuvremenijem pogonu za mehani ko - biološku obradu otpada u Hrvatskoj, onom trgova kog društva T7 Vis d.o.o. Koliko je to utjecalo na odluku mještana Totovca i njihovu reakciju na zboru gra ana, teško je re i. Ina e, nakon sanacije odlagališta, otpad se u Totovcu odlaže uz sve mjere zaštite, a najvažnija je zaštita podzemnih voda, što je osigurano dijafragmom i vodonepropusnim slojevima. Prljava i zaga ena voda cijedi se iz odlagališta u poseban bazen, gdje se prirodno isti, dok se oborinska voda otprema u ve i bazen i služi za zalijevanje bilja u okolišu. Tako er, povrh toga što Mjesni odbor dobiva oko 720.000 tisu a kuna godišnje naknade za trpljenje deponija, dogovorena je i referentna godina (2010.) prema kojoj se za svaki višak od reference Mjesnom odboru pla a 20 kuna više po kubnom metru sme a, uz, naravno, još mnogobrojne bene icije. Stoga e samo vrijeme pokazati tko je bio u pravu oko dovoza “zagorskog” sme a na “me imursku zemlu”. (so)

donio nove prihode, ne samo Gradu akovcu, akomu, ve i gra anima Totovca. Me utim, zdravorazumske rasprave nije moglo biti jer su gra ani ve prije bili instruirani od strane T7 grupe na razne na ine, putem anketa koju su provodili u mjestu, pla enim oglasima u novinama kako bi me u gra anima stvorili neprijateljsko raspoloženje prema dovozu otpada iz Varaždina, kazao nam je akove ki gradona elnik i dodao: - Nakon zbora gra ana, koji je trebao biti na drugu temu, a pretvorio se o raspravu o sme u, odnosno otpadu odustao sam od daljnje rasprave na tu temu. Ne u predložiti da ta odluka uop e ide na gradsko vije e. Pumpali su gra ane Totovca i onda je bilo što vo eno zdravim razumom teško objasniti gra anima, tvrdi Šalamon. To zna i da e akove ko gradsko poduze e akom morati povu i prijašnju ponudu o zbrinjavanju varaždinskog otpada, koju je u našem prošlom broju me imurski župan Ivica Perho ocijenio kao ekološki prihvatljivu, ali i poslovno vrlo važnu u borbi za novac t vr tki

NE Ono što je najviše zasmetalo mještanima Totovca oko najavljenog zbrinjavanja komunalnog otpada s podru ja Varaždinske županije, kazao je Milan Horvat, predsjednik Vije a MO-a Totovec, jest to što se zapravo oko svega što se doga alo, dogovaralo i potpisivalo njih nije pitalo apsolutno ništa. Deponij sme a je ipak u Totovcu, stoga su oni svoje mišljenje izrazili na subotnjem zboru gra ana, kada su jasno poru ili da ne e dozvoliti dovoz varaždinskog sme a u Totovec. - Nije to ljekovito bilje, kazao je Horvat, ve otpad i sme e i nije u pitanju tona, ve ogromne koli ine. Nikakav novac ne može nadoknaditi dovoz toliko sme a, stoga je najbolje da se ova odluka stavi

koje se bave preradom otpada u sirovinu. akom je na ovaj na in izgubio mogu nost još kvalitetnije sanacije deponije Totovec, ali i mogu nosti zarade na burzi sirovina, jer se više od 60 posto otpada danas pretvara u sirovinu koja se može prodati.

Totov anima za “trpljenje“ mnoge financijske i komunalne privilegije akove ki gradona elnik rekao nam je tako er da MO

Totovca i tamošnji stanovnici imaju zna ajne inancijske prinadležnosti zbog deponije: - Za trpljenje deponije gra ani Totovca imaju neutrošenih 4,9 milijuna kuna na ra unu. Naime, svaki mjesec primaju mjese nu naknadu za trpljenje deponije od 60 tisu a kuna mjese no. Besplatan im je odvoz sme a, zbog ega ne pla aju mjese no 70 kuna kao ostali gra ani za odvoz. A zbog visine sredstava kojima raspolaže Mjesni odbor na ime te naknade sva

djeca u Totovcu imaju besplatne školske udžbenike. Zbog deponije gra ani Totovca dobili su besplatno vodovodni priklju ak, a dobit e i besplatno priklju ak na kanalizaciju. Naknade za umanjenje vrijednosti nekretnina dobili su vlasnici koji imaju nekretnine u krugu od 500 metara, takvih je bilo etiri, a sada se taj krug proširuje za novih 100 metara, dakle, na 600 metara od deponije, i obuhva a novih 19 vlasnika takvih nekretnina. Naknade se kre u ovisno o vri-

MJEŠTANI TOTOVCA na zboru gra ana jasno rekli:

varaždinskom sme u van snage, da se stvari ne bi još više pogoršale. Mještani Totovca kazali su na zboru da je deponij najprije bio predvi en samo za akovec. Onda je sme e po eo dovoziti Prekom, zatim Mursekom i još neki drugi. Nakon toga je bilo re eno da e deponij biti samo za sme e s podru ja Me imurja. No izgleda da je netko, opet, naravno, bez našeg znanja, odlu io da se ni tu ne stane, kazala je jedna mještanka Totovca, upozorivši i na smrad koji se širi od mulja koji se dovozi s pro ista a. Rasprava koja se vodila i ono što je bilo re eno na zboru gra ana bila je zapravo još i mirna reakcija mještana, dodaje Horvat. - Ovih se dana podignuo cijeli ‘dravski bazen’, jer smatraju stanovnici tog podru ja da nije problem samo sme e, ve i njegov dovoz iz Varaždina kroz Kuršanec, gdje se nalazi škola uz prometnicu, tu su loše ceste koje bi se još

dodatno oštetile, a na to o ito nitko nije ra unao. Neki od nazo nih mještana na subotnjem su zboru gra ana rekli da gradske vlasti sigurno ne žele da se ponovi slu aj blokada prometnica, kao što je bilo nedavno prilikom prosvjeda mljekara, jer, ako se kamioni s varaždinskim sme em upute prema Totovcu, i to bi se moglo dogoditi.

Odlagalište u Totovcu me u najbolje ure enima u Hrvatskoj, ali ... - Kada govorimo o otpadu i deponiju Totovec, ne možemo re i da nam ne smeta i da smo sretni što ga imamo, ali igrom slu aja on se nalazi tu ve etrdeset godina. S druge strane, zadovoljni smo, iako je rije o odlagalištu sme a, što je ovaj deponij jedna od najboljih po ure enosti i kvaliteti zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, kazao je Horvat. - Mjesni odbor donio je

Predsjednik Vije a Mjesnog odbora Totovec Milan Horvat kazao je kako su se gra ani Totovca jasno izjasnili da nikakav novac ne može biti nadoknada za dovoz novih koli ina sme a, odnosno otpada

odluku protiv sme a jer volimo i Me imurje i Totovec. Ovo je ponižavaju e za naš kraj. Bila bi javna uvreda kada bi iz Varaždina stizalo sme e u Me imurje, zaklju io je Horvat. Stoga ne udi da se mnogi pitaju nije li zapravo “zagorsko” sme e u Me imurju više psihološko optere enje, nego bi ono bilo optere enje za jedan suvre-

jednosti nekretnina, od 30.000 do 100.000 kuna. Ve a koli ina otpada, koja bi završavala na Totovcu, za koji ima mjesta, zna ila bi i ve u naknadu za trpljenje deponije. Odlagalište se sanira, a njegova sanacija bila bi još jeftinija iz odvoza novih koli ina otpada, za koji ima mjesta na dijelu koji je ure en tako da sprje ava dodir otpada s tlom. Me utim, gra ani Totovca ne žele ni oti i na odlagalište da se uvjere kako to izgleda, poru uje Šalamon. Za bivšeg gradona elnika akovca Alekandra Makovca, koji je kritizirao mogu nost dovoza otpada na odlagalište, kazao je da je ovjek sitna duha. Kazao je tako er da T7 grupa igra prljavo, a na pitanje kako komentira i njihovu namjeru za ulazak u arapariju, s pozicije da se zalagao za revitalizaciju proizvodnje u MT -u, Šalamon je kazao da treba znati da je to ujedno i ulaz u ateks: - Sumnjam u dobre namjere T7 grupe, premda podržavam održavanje proizvodnje, ali na primjeru otpada pokazali su da igraju prljavo. I ne vidim da su im namjere poštene, oštro je završno kazao akove ki gradona elnik.

meni deponij sme a kakav je u Totovcu. Mjesni odbor Totovec za trpljenje sme a, odnosno postojanje deponija na svojem katastarskom podru ju dobiva i dosta visoku nov anu odštetu. Po etak isplate, odnosno odluka kojom MO odboru Totovec pripadaju odre ena sredstva donesena je u vrijeme kada je gradona elnik akovca bio Aleksandar Makovec i tada je to trebalo biti deset tisu a kuna mjese no, no za vrijeme njegova mandata ta sredstva nisu bila upla ena na ra un Mjesnog odbora, kaže Horvat. S uplatama od strane Grada krenulo se tek kada je gradona elnik postao Branko Šalamon. Danas Mjesni odbor Totovec na ime trpljenja deponija sme a mjese no prima šezdeset tisu a kuna, a posljednjih godina tri su doma instva u pojasu od petsto metara od deponija primila i naknadu za umanjenu vrijednost imovine. Sada je taj pojas proširen na udaljenost od šesto metara, pa e tako još devetnaest doma instava biti obešte eno za umanjenu vrijednost svoje imovine zbog blizine odlagališta sme a. (S. Obadi )

u Me imurju

GDQD

23. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Hrvatski veleposlanik u Austriji spojio naše i austrijske gospodarstvenike U petak 16. ožujka Me imursku županiju i Gospodarsku komoru akovec posjetio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji nj. e. Gordan Bakota. Sa sobom je doveo trgovinskog atašea i nekolicinu austrijskih gospodarstvenika radi produbljivanja gospodarske suradnje

s obje strane. U ovom razdoblju, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa i nakon toga, treba iskoristiti sve šanse za produbiti suradnju. Austrija je po zna aju prvi investitor u Hrvatskoj, tako er tre i po broju turista koji dolaze u Hrvatsku. - Mislim da je to

upravo i za Me imursku županiju velika šansa, jer kvalitetna suradnja ve postoji. Hrvatski veleposlanik Gordan Bakota napomenuo je da je me imurski župan prošlu godinu dva puta boravio na razli itim sajmovima i zajedno s poduzetnicima predstavljao gospodarske mo-

gu nosti naše županije u Austriji. Veliki gospodarski forum, koji e se održati 4. travnja ove godine, bit e nova velika prilika za razli ite branše, od metaloprera iva ke industrije do turizma za produbljivanje suradnje. U trenutku ulaska Hrvatske u EU bitno je poja ati prekograni nu

suradnju i suradnju županija s austrijskim pokrajinama. I mislim da e upravo Me imurje, koje ima veliku tradiciju i velik broj ljudi koji rade u Austriji, znati to iskoristiti za privla enje investitora, ali i za hrvatske irme da poja aju svoj plasman u Austriji. (BMO)

IZBORI u HDZ-u

NEOBI NA POHVALA županu i njegovim ljudima

Vedran Mikuli ne e se kandidirati za predsjednika akove ke gradske organizacije

Da mi nisu pomogli, netko bi bio mrtav, a ja bih bio u zatvoru ili kontra!? S neobi nom željom u redakciju Me imurskih novina došao je gra anin G. J. iz ehovca, koji je javnim putem htio zahvaliti županu Ivici Perho u, njegovu zamjeniku Matiji Posavcu, zatim Davidu Vugrincu, Stjepanu Baranaši u, ali i svim ostalim djelatnicima Me imurske županije što su mu pomogli, ali nije želio da se njegovo puno ime i prezime spominje u zahvali. Nije želio ni da se spominje o kakvoj se vrsti pomo i radi, samo je kazao da e oni znati zašto im zahvaljuje. - Jako puno su mi pomogli u rješavanju osobnih problema. Da mi nisu pomogli, netko bi bio mrtav, a ja bih bio u zatvoru ili kontra. Preživjeli smo svi skupa i zato im hvala, kazao je gra anin. Kako smo doznali neslužbeno, rije je o jednom bivšem radniku tvrtke za koju tvrdi da mu duguje tri pla e, a putem Županije pružena mu je pravna pomo u pokušaju da stigne do tog novca, za koji kaže da mu pripada za odra eni posao gra evinskog radnika na terenu. Nadamo se da bilo kakvih crnih scenarija, bez obzira na težinu sveukupne situacije, ipak u budu nosti ne e biti. (BMO)

Zahuktali su se izbori u me imurskim ograncima HDZ-a, koji su samo najava za ono puno zanimljivije što tek dolazi. Najprije na županijskoj razini, a nakon toga u svibnju i na državnoj razini. Vedran Mikuli , predsjednik akove kog HDZ-a, prošli je tjedan najavio da se ne e kandidirati za predsjednika akove ke organizacije HDZ-a. Izbori za vodstvo akove ke organizacije HDZ-a održat e se 30. ožujka, a županij-

ske 20. travnja. Vedran Mikuli je svoje povla enje opravdao poslovnim obvezama u tvrtki u kojoj radi, me utim, to je zvu alo nedovoljno uvjerljivo obrazloženje, s obzirom na to da mu to nije bila smetnja u dosadašnjem mandatu. Razlozi su o ito drugdje, u strana kom osipanju, bijegu od stranke koja je izgubila vlast, gušenju aferama iz razdoblja osmogodišnje vladavine ili osobnim razlozima vezanima uz doga aje iz izborne no i u akovcu, koji su bacili

tamnu mrlju i na politi ki lik Vedrana Mikuli a. Na konferenciji za novinare re eno je samo da je više pretendenata za predsjednika akove kog HDZ-a. akove ka organizacija HDZ-a pak jako dobro mora odvagnuti koga e izabrati na elo gradske organizacije, jer onaj koji e biti izabran trebat e idu e prolje e braniti rejting HDZ-a u kandidaturi za gradona elnika akovca i pozicije u Gradskom vije u. (BMO)

GRADSKI odbor HDZ-a Grada Mursko Središ e

Dražen Srpak kre e u ja anje stranke i osvajanje gradske vlasti Dražen Srpak i dalje ostaje prvi ovjek Gradskog odbora HDZ-a Grada Mursko Drediš e, odlu ili su jednoglasno lanovi stranke na izbornom saboru, održanom u petak nave er u Društvenom domu u Štrukovcu. Izabran je i novi 15- lani Upravni odbor, koji uz predsjednika ine Josip Sršan, Rudolf Mesari , Gordana

Šolti , Leo Sanjkovi , Dejan Sobo an, Marija Saka , Alen Stojko, Zlatko Rihtarec, Josip Šajnovi , Dominik Hrženjak, Vladimir Vuri, Damir Jurini , Antun Grof i Ivan Novak. U Nadzorni odbor izabrani su Franjo Sobo an, Marko Mesari i Stjepan Jurovi . Potpredsjednici te tajnik i blagajnik bit e izabrani na prvoj sjednici novog saziva odbora. Srpak je i do sada ob-

Vedran Mikuli o ito odustaje od aktivnog bavljenja politikom

Iz središnjice HDZ-a skupu je nazo ila Sun ana Glavak, a došli su i strana ki prijatelji iz susjednih odbora i ogranaka. (S. Mesari )

našao dužnost predsjednika GO-a HDZ-a Grada Mursko Središ e i bio je jedini kandidat za izbor predsjednika odbora. - S desetak mladih lavova Srpak želi oja ati stranku, a potom krenuti u kona no osvajanje vlasti u Gradu u kojem je HDZ najja a stranka, ali nikada nije obnašala vlast, jer nije pronašla jakog i odgovornog koalicijskog partnera.

Dražen Srpak i dalje na elu HDZ-a Grada Mursko Središ e

POGLED ODOZDO

Interesi i emocije ne idu zajedno G

radona elnik akovca odustao je od toga da odluku o dovozu otpada iz Varaždina u Totovec uvrsti na sjednicu Gradskog vije a i time je završena pri a o dovozu otpada iz Varaždina u Totovec. Ostao je samo epilog: tko se u toj pri i osje a kao pobjednik, a tko kao poraženi, jer samo je to bitno - pobjeda. Vjerojatno se kao pobjednici osje aju gra ani Totovca jer su se izborili da varaždinsko sme e samo zato što je varaždinsko ne završi na našem odlagalištu. To je osje aj kao da su regionalnu utakmicu odigrali s tri nula. Em su zeznuli Varaždince, em su kao gra ani “prisilili” svoju vlast da ustukne, em se osje aju kao ekološki oskari, jer su sprije ili dovoz novih koli ina sme a. Mi smo tako jedan, udan

narod koji odlu uje na temelju osje aja. Još nismo izašli iz emotivne faze. Pomalo nezrelo uvijek odlu ujemo na temelju emocija, a kad je u pitanju emocionalno odlu ivanje, tada su isklju ene racionalne odluke. rugi manje emotivni narodi ovom slu aju prišli bi s racionalne strane. U redu, Varaždin nema kamo s otpadom, jer nije kao akovec, pa i cijela Me imurska županija, brinuo o tome da osigura legalnu deponiju. Trošio je svoj prora un na druge stvari i prioritete, a zanemario otpad. S druge strane, u Me imurju, koje je oduvijek voljelo red i urednost, brinuli smo o tome. I sad to o emu smo brinuli i što nam je komparativna prednost ne znamo pretvoriti u svoju korist i interes.

U tome nas sprje ava nedostatak racionalnog odlu ivanja. Naprosto do faze da odlu ujemo hladnom glavom nismo dorasli, zbog ega smo svaku mogu nost racionalne rasprave ugušili u za etku. Možda bi zaklju ak bio isti - ne želimo varaždinsko sme e, ali sada je odluka instinktivna, a mogla je biti razumska, utemeljena na ra unici. Ili bi ra unica pokazala nešto druga ije, da drugi pla aju cijenu sanacije zato što su spavali, dok smo mi radili. Ali mi ra unicu nismo napravili pa ni ne znamo što bi nam ona donijela. vrtka T7 pak je, s druge strane, i te kako u svoju ra unicu ukalkulirala emocije. Ne biraju i sredstva kako da se igra emocijama gra ana Totovca u anketnom propitivanju gra ana. Ne treba im

to zamjeriti, njih je vodio interes da zaposle svoju izgra enu tvornicu koja stoji, da ona im prije po ne donositi novac. Njihovi radnici iz tog su interesa protestirali pred varaždinskom gradskom vije nicom. Nisu se birala sredstva da varaždinsko sme e ne skrene s pravoga puta, nego samo prema njihovoj tvornici. Gra ane Totovca treba razumjeti. Žive blizu deponije i samo mala buba u uho dovoljna je da ih digne na protest. Nije ugodno imati sme e u svojoj blizini. Dok nas je zeleni fanatizam sve obuzeo, zdrav razum ne samo da nije u modi, ve je odavno izgubio trku. Osim toga, Me imurci su poznati po tome da više vjeruju drugima no sebi i da ih je lako uvjeriti da je tu e bolje, modernije od onoga što godina grade vlastitim snagama.

sim toga, zbrinjavanje otpada je posao budu nosti. A gdje je biznis i interes, tu je i politika. Iz aviona je vidljivo da se oko Tvornice otpada u Varaždinu pletu interesi prošle vlasti i sadašnje vlasti. Da je “desni” zagovaraju, a “lijevi” opovrgavaju. Sme e e se na kraju zbrinjavati, a samo je pitanje tko e se baviti tim poslom i tko e se time omastiti. Politi ari i stranke i prije i sada trebaju inancijere. Strana ke mašinerije strahovito koštaju i trebaju svoje ljude, svoja poduze a, svoje donatore i sponzore i podupiratelje. Stranke su najve e sponzoruše. Gra ani Totovca više su desetlje a trpjeli odlaganje otpada bez ikakve naknade, bez ikakve sanacije i tada im je to sme e tako er utjecalo na kvalitetu života.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Me utim, tada su bila druga vremena, niti je razina osviještenosti bila tako visoka kao sada, niti pak su prosvjedi bili mogu i. No, sve se mijenja, možda su ovog asa pobjednici, a ve sutra gubitnici izdašnih naknada za trpljenje deponije. Tko zna, možda im se želja i ostvari i sme e s njihove deponije u promijenjenim okolnostima završi drugdje. Dakako da e cijenu diktirati drugi, kao što smo mi to propustili.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

POSRNULE me imur mogle bi uskoro dob ZAVOD za zapošljavanje

Zaprimaju zahtjeve za poticanje zapošljavanja PIŠE: Božena Malekoci - Oleti FOTO: Zlatko Vrzan Od po etka ožujka zapo ela je provedba Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja, pa je za o ekivati da e i te mjere doprinijeti smanjenju broja nezaposlenih na Zavodu. Zaprimanje zahtjeva zapo elo je od 8. ožujka po podru nim službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mjere koje e se provoditi tijekom godine odnose se na potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih osoba, stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i javne radove. Navedenim mjerama obuhva aju se žene primarne dobi (žene od 25 do 49 godina) nižeg ili neadekvatnog obrazovanja, nezaposlene osobe (50+) i zaposlene osobe kojima prijeti gubitak zaposlenja, mlade osobe koje su ispale iz sustava srednjoškolskog obrazovanja, mlade osobe bez radnog staža, dugotrajno nezaposlene,

uz posebno isticanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, lije enih ovisnika, azilanata, žrtava trgovanja ljudima, hrvatskih branitelja, kao i osoba romske nacionalne manjine. Sufinancira se zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba iznad 50 godina, osoba s invaliditetom, posebnih skupina nezaposlenih osoba, samozapošljavanja nezaposlenih osoba, zapošljavanja nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu, zapošljavanja zamjenskog radnika, sufinanciranje obrazovanja zaposlenih, obrazovanje nezaposlenih osoba, stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni radovi, te daju potpore za o uvanje radnih mjesta. U okviru Nacionalnog programa za Rome verificirane su mjere koje se odnose na pripremu za zapošljavanje i samozapošljavanje te sufinanciranje zapošljavanje zaposlenih osoba romske nacionalne manjine.

U UTORAK u dvorani Graditeljske škole akovec

Sajam poslova u Me imurju Podru na služba Zavoda za zapošljavanje akovec organizira peti Sajam poslova u Me imurskoj županiji, u dvorani Graditeljske škole u utorak 27. ožujka. Sajam e omogu iti izravnu komunikaciju nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, poslodavaca, obrazovnih institucija, studenata, u enika, roditelja i svih ostalih dionika na tržištu rada. Sajam uz to pruža in ormacije o mogu nostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog u enja te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada. Sajam je namijenjen

nezaposlenim osobama, poslodavcima, u enicima završnih razreda osnovnih škola i srednjih škola, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima zaposlenja. Na sajmu se o ekuje preko 60 izlaga a, od ega oko 40 poslodavaca, odnosno asocijacija poslodavaca na samostalnim štandovima, dok e se dio poslodavaca predstaviti na štandovima gradova i komora. Na sajmu e izložbeni prostor imati i lokalna samouprava, komore, razvojne agencije, obrazovne institucije, civilni sektor, turisti ke zajednice i ostali zainteresirani.

OBA SU PALA Ulaskom u arapariju varaždinskoj T7 grupi otvoren put i u ateks PIŠE: Božena Malekoci - Oleti FOTO: Zlatko Vrzan U petak 23. ožujka Odbor vjerovnika MT -a Tvornice arapa odlu ivat e ho e li prihvatiti ponudu Pamu ne industrije iz Duge Rese u vlasništvu T7 grupe za zakup pogona MT -a Tvornice arapa iz akovca u ste aju. Skupština vjerovnika dala je zeleno svjetlo, kazao nam je ste ajni upravitelj Želimir Uršulin, koji ne krije da je veoma zainteresiran da se pogon da u zakup kako bi se nastavila proizvodnja. Trenutno u arapariji radi 95 zaposlenika, od ega 80 u proizvodnji. Ponu a

bi najprije trebao odraditi postoje e naloge koji e zaposliti postoje e radnike do svibnja i lipnja, a potom bi trebalo na i nove kupce. Ponu a , Pamu na industrija Duga Resa u vlasništvu T7 grupe, nudi zakup pogona na 12 mjeseci, s mogu noš u kupovine MT -a Tvornice arapa po isteku zakupa. U ponudi su naveli da planiraju proširiti proizvodnju do 150 zaposlenih.

Problemi u ateksu izme u ostalog jer je T7 grupa rušila dva natje aja!? U petak e o tome odlu iti Odbor vjerovnika, u kojem

glavnu rije drže banke koje e vagnuti radi li se o prihvatljivom ponu a u. Ulaskom u MT Tvornicu arapa T7 grupi bio bi otvoren put prema dionicama ateksa, jer MT Tvornica arapa ima 33,70 posto udjela u toj firmi. ateks bi u budu nosti mogao postati time lakši plijen, jer trenuta no ta tvornica ne radi punim kapacitetom zbog toga jer nisu realizirani prošlogodišnji planovi vezani uz izradu uni ormi za MORH. Nije uspjelo potpisivanje etverogodišnjeg ugovora koji bi ovoj firmi osigurao kontinuitet u zaposlenosti, zbog ega narudžbe dolaze tek sporadi no, a radnici ne rade

puni radni tjedan, nego samo etiri dana, doznajemo od predsjednika sindikata tekstila Save Šmitrana. Zanimljivo da je rušenju natje aja za MORH kumovala upravo T7 grupa, koja je prošle godine rušila dva natje aj, doznaje-

REGIONALNA FOKUS grupa za energetsku u inkovitost u akovcu

Zalaganje za bolju suradnju nevladinih udruga i tijela državne uprave U Domu sindikata u akovcu održan je u utorak sastanak regionalne okus grupe za podru je sjeverozapadne Hrvatske, koja za cilj ima identifikaciju preporuka za izradu 3. Nacionalnoga akcijskog plana za energetsku u inkovitost. Projekt je financiran iz sredstava u okviru europskog programa IPA, a nosi naziv “Sudjelovanje gra ana u planiranju poboljšanja energetske u inkovitosti” ili CENEP. Projekt se bavi socijalnim posljedicama energetske u inkovitosti i mogu nostima provedbe mjera u ku anstvima, te organizacijom javnih savjetovanja i rasprava na tu temu. Cilj

projekta je suradnja nevladinih udruga civilnog društva i tijela državne uprave. Nositelj projekta je Društvo za oblikovanje održivog razvoja, a partneri su Fakultet elektrotehnike i ra unarstva u Zagrebu, Institut za

me unarodne odnose i Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Projekt je dvogodišnji, a traje do velja e 2013. godine, uz prora un od 228.665 eura. Društvo za oblikovanje održivog razvoja tako er organizi-

ra natjecanje u uštedi energije i energetskoj u inkovitosti, mogu se natjecati organizacije civilnog društva, gradovi i op ine te osnovne i srednje škole, prijave se primaju do 15. sije nja idu e godine. (JŠ; oto Z. Vrzan)

23. ožujka 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

rske tekstilne tvrtke biti novog vlasnika

mo iz tog sindikalnog izvora zabrinutog za razvoj doga aja u ateksu. Prošle godine predsjednici uprava Zoran Koš ec iz varaždinskog Varteksa i Damir Vitez iz akove kog ateksa potpisali su ugovor o strateškom savezu za komercijalno povezivanje zbog javnih natje aja. Povezao ih je posao za MUP vrijedan 215 milijuna kuna. Savez je imao za cilj povezivanje primarne proizvodnje i stvaranje partnerskog odnosa dviju kompanija, sa svrhom zajedni kog nastu-

Direktor ateksa Damir Vitez posljednjih dana morao je prinudno smanjiti radni tjedan velikom broju radnika zbog nedostatka posla

panja na doma em i stranom tržištu, u cilju o uvanja radnih mjesta te ja anja suradnje dviju najve ih tekstilnih kompanija u Hrvatskoj za konkurentan nastup na tržištu i u postupcima javne nabave. Me utim, ra une im je mrsila upravo T7 grupa, nude i na javnim natje ajima jeftiniju ponudu od strateških saveznika i njihovih partnera te ruše i natje aje. Na sve to nadogradilo se i smanjenje državnog prora una i kresanje stavki, što je zahvatilo i smanjenje narudžbi iz državnog sektora.

Kapaciteti koje su trebale popuniti te narudžbe za policiju ostali su nepopunjeni.

Problemi u arapariji zbog otkaza pouzdanog velikog stranog kupca Koja sli na podudarnost, upravo su i za MT Tvornicu arapa problemi po eli kad im je u trenutku recesije narudžbe otkazao veliki strani kupac. A, troškovi održavanja hladnog pogona, otplate kredita bankama, troškova energenata i zaposlenih su ostali.

Sve naše tekstilne tvornice prevelikih su kapaciteta samo za hrvatsko tržište, koje je uz to preriskantno zbog neizmjerno dugih i nepovoljnih uvjeta naplate. Jedini spas su inozemni partneri, koji imaju vlastitu široku prodajnu mrežu, a nalaze interes za proizvodnju u Hrvatskoj. Druga opcija jesu ugovori s vojskom ili policijom za opremanje hrvatskih vojnika ili policajaca. Sve druge opcije za nepoznatog kupaca i nesigurno tržište previše su rizi ne i mogu odvesti u propast unato najboljim namjerama.

SURADNJA Obrtni ke komore Me imurske županije i Zagreba ke banke

Zagreba ka banka donirala ra unala me imurskim obrtnicima Zagreba ka banka donirala je šest ra unala Obrtni koj komori Me imurske županije, koja e se koristiti za informati ku edukaciju obrtnika s podru ja ove županije. Predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak ovom prigodom posebno je zahvalio Banci i direktorici poslovnice akovec Gordani Puri , što i ovom novom suradnjom potvr uje kako je partner me imurskim obrtnicima i poduzetnicima. Naime, Zagreba ka banka i Obrtni ka komora Me imurske županije u prosincu 2010. potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji, kojim Zagreba ka banka obrtnicima s podru ja županije osigurava posebne kreditne uvjete za inanciranje obrtnih sredstava. Ova donacija nastavak je

uspješne suradnje Banke i me imurske Obrtni ke komore u sklopu programa “Obrtnik&partner”. Taj program, pokrenut u suradnji s Hrvatskom obrtni kom komorom, obrtnicima donosi niz pogodnosti i ušteda, omogu uju i im e ikasnije poslovanje. U sklopu programa za obrtnike su kreirane posebne ponude kod partnera programa - Zagreba ke banke, Hrvatskog telekoma, Croatia osiguranja i VELPRO-a, a u ovoj akciji partnerima se pridružio i Peugeot sa svojom ponudom. Individualni obrtni ki paketi i posebno prilago ene ponude za obrtnike i poduzetnike samo su dio ovoga jedinstvenog projekta, iji je cilj prije svega poticanje obrtništva i poduzetni kog duha kao pokreta a svakog gospodarstva. (J)

Crna kronika UKRATKO

Na 53-godišnjaka iz Pribislavca srušilo se drvo i na mjestu ga usmrtilo U namjeri da smanje visoke troškove grijanja u ionako skupom životu, sve više naših gra ana umjesto plina protekle se sezone ponovno po elo grijati na drva. Da bi pribavili ogrjev, odlaze u šume ili pak ruše stara stabla u svojim dvorištima – esto nedovoljno paze i na vlastitu sigurnost. Tako su proteklih mjeseci zabilježene gotovo identi ne tragedije

u kojima je poginulo nekoliko ljudi kada su rušili stabla koja su pala na njih i na mjestu ih usmrtila. Posljednji slu aj zabilježen je u petak prijepodne. U šumi zvanoj “Majsanica“ u blizini Prekope smrtno je stradao 53-godišnjak iz Pribislavca. On je motornom pilom rušio stablo koje ga je pri padu udarilo te je preminuo na mjestu nesre e. (vk)

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA PO ETKU MOTORISTI KE SEZONE odmah tragedija na cesti Palovec – D. Pustakovec

Velikom brzinom pretjecao, zabio se u automobil iz suprotnog smjera i na mjestu poginuo Uzalud je izgubljen još jedan mladi život

Motociklisti, smanjite brzinu, apeliraju iz PU me imurske

Preminuo 34-godišnjak na kojeg je nedavno palo stablo U srijedu je u Županijskoj bolnici akovec preminuo 34-godišnji muškarac iz Gornjeg Mihaljevca na kojeg se prije tri tjedna u šumskom predjelu zvanom „Husi ev vrt” u blizini Domašinca, srušilo stablo. Kobne subote nesretni muškarac rušio je drve e te je

jedno od stabala palo na njega. S teškim tjelesnim ozljedama prevezen je na Odjel intenzivne skrbi Županijske bolnice akovec, no nažalost, podlijegao je ozljedama. Proteklih mjeseci u našem kraju dogodilo se ve nekoliko sli nih tragedija. (vk)

Muškarca iz Mihovljana prignje io traktor 78-godišnji muškarac teško se ozlijedio u ponedjeljak ujutro tijekom upanja panjeva srušenih stabala u dvorištu svoje obiteljske ku e u Ulici Vladimira Nazora u Mihovljanu. Žele i iš upati ostatak dr-

veta, na svoj traktor prika io je lanac, no panj je bio ja i te se traktor prevrnuo, prignje ivši muškarca. S teškim tjelesnim ozljedama završio je na Odjelu intenzivne njege Županijske bolnice u akovcu. (vk)

Ne odbacujte bombe u okoliš – posebno ne na smetlišta! U naselju zvanom “Stiper” nedaleko od Totovca uz tamošnje odlagalište sme a prona ena je bomba koja je bila zamotana u krpu te stavljena u PVC vre icu, izvijestila je Policijska uprava me imurska. Utvr eno je da je rije o ru noj bombi M-91s upalja em. Bomba je pohranjena na sigurno te e biti uništena, a policija je pregledala i šire podru je kako bi se utvrdilo da nema još odba enih eksplozivnih naprava.

Naime da je, kako kaže glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari , netko zapalio smetlište na koje je bila odba ena bomba moglo je do i do eksplozije. Stoga, nije na odmet podsjetiti na stalni apel gra anima – oružje i eksplozivne naprave možete bez ikakvih sankcija predati policiji. Nikako ih nemojte odbacivati u okoliš jer time ugrožavate svoje i živote drugih gra ana! (vk)

Voza ica iz Hodošana, koja je kao kuriozitet putovala na radno mjesto medicinske sestre na hitnoj, sre om preživjela direktan sudar uz teške tjelesne ozljede PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN Prvi proljetni dani na naše su prometnice izmamili motocikliste i, na žalost, nije dugo trebalo da se dogodi tragedija. Unato stalnim upozorenjima policije da smanje brzinu, mnogi motociklisti na to se naprosto oglušuju te svoja mo na vozila na dva kota a ubrzavaju do suludih brzina od preko 200 kilometara na sat. Brzina i neoprezno pretjecanje bili su i uzroci nesre e sa smrtnom posljedicom, u kojoj je u subotu poslijepodne na državnoj cesti D-3 izme u naselja Donji Pustakovec i Palovec smrtno stradao 33-godišnji Damir Pani iz Male Subotice. Nesretni muškarac je upravljaju i motociklom marke Suzuki, akove kih registarskih oznaka, u blagom desnom zavoju krenuo pretjecati vozilo ispred sebe, no u tom je trenutku iz suprotnog smjera naišao osobni automobil kojim je upravljala 28-godišnja voza ica iz Hodošana.

Neslužbeno doznajemo da je rije o medicinskoj sestri koja je putovala na posao jer radi na hitnom bolni kom prijamu. Umjesto na radnom mjestu, završila je u društvu kolega, ali, na žalost, zbog nesretnih okolnosti u njihovom vozilu za hitne intervencije. Prije toga morali su intervenirati i vatrogasci kako bi je izvukli iz vozila. U šoku i uz teške ozljede koje, sre om, nisu bile opasne po život, zbrinuta je najprije na mjestu nesre e, da bi kasnije zbog težine ozljeda završila na kirurškom odjelu.

Pješaci, biciklisti i motociklisti – pozor! Policijska uprava me imurska i nadalje nastavlja s provo enjem preventivnih aktivnosti usmjerenih zaštiti najranjivijih sudionika u prometu, kaže Alenka Hošnjak, policijska službenica za preventivu. Na pješake apelira da su dužni kretati se nogostupom ili drugom površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Ako se morate kretati kolnikom, kre ite se što bliže rubu kolnika na na in da ne ometate i ne sprje avate

promet vozila, kada se kre ete kolnikom izvan naselja, morate se kretati uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja. No u i danju u slu aju smanjene vidljivosti morate biti osvijetljeni ili ozna eni re lektiraju om materijom. Prilikom prelaska kolnika koristite obilježene pješa ke prijelaze, i to na na in da se prije stupanja na kolnik uvjerite da ne ometate promet vozila. Voza ima bicikla: dužni ste se kretati biciklisti kom stazom ili biciklisti -

O silini udara, odnosno brzini kojom se motociklist zabio u automobil ne treba uop e govoriti, posebice jer o evici kažu da su prizori nakon ove nesre e izgledali kao da su ugledali strahote u ratnom sukobu. Bio je to jednostavno stravi an prizor, kazala nam je kolegica, koja je nedavno otišla iz novinarskih voda prate i izme u ostalog upravo ovu rubriku i nadaju i se da više nikad ne e morati gledati užasne prizore. Ovaj je bio jedan od najužasni-

Kolegicu iz Hodošana, koja je putovala na radno mjesto u hitnu i nastradalu u sudaru, zbrinjavaju njezine kolege iz akove ke hitne pomo i

APEL PU me imurske

Poznato je da su motociklisti, uz pješake i bicikliste, ujedno i najugroženije skupine sudionika u prometu. Ta je skupina tijekom 2011. godine sudjelovala u 153 nesre e, odnosno 22,33 posto, a istovremeno je u tim prometnim nesre ama smrtno stradalo 6 (2 pješaka, 2 voza a bicikla i 2 voza a motocikla) ili 66,66% od ukupno 9 smrtno stradalih osoba na našim prometnicama protekle godine.

Šokantni prizori na mjestu nesre e

kom trakom, a ako ne postoje što bliže desnom rubu kolnika, ako se dva ili više voza a kre u u skupini, dužni ste se kretati jedan iza drugog, biciklima trebate upravljati na na in da se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, te se tom prilikom ne smiju skidati obje ruke s upravlja a, pridržavati se za drugo vozilo, te prevoziti ili gurati predmeti koji vas mogu omesti u upravljanju, no u i danju u slu aju

smanjene vidljivosti morate biti ozna eni re lektiraju im prslukom ili re lektiraju om biciklisti kom odje om, od prvog sumraka do potpunog svanu a (no u), a i danju u slu aju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani, voza i bicikla mla i od 16 godina na glavi moraju nositi zaštitnu kacigu, prilikom prelaska preko kolnika, odnosno preko obilježenoga pješa kog prijelaza, voza i bicikla dužni su si i s bicikla i prelaziti cestu guraju i bicikl,

Intervencijom vatrogasaca nesretna voza ica izbavljena je s teškim ozljedama iz vozila, koje je u potpunosti uništeno zbog siline udara jih u životu, kazala nam je kad je naišla na ovu nesre u, koja se dogodila nekoliko minuta prije njezinoga nailaska. - Motociklisti, smanjite brzinu, još je jednom na redovnoj konferenciji za novinare ponedjeljkom apelirao glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari , dodaju i i kako su prizori na koje nailaze policijski službenici kada dolaze na mjesta nesre e nerijetko iznimno šokantni, a tako je bilo i ovom prilikom. Uzalud je izgubljen još jedan život, sre om, u teškoj nesre i nije još jedan. Zašto? te prije i cestu kada se uvjere da ne ometaju promet vozila. - Voza ima mopeda i motocikla upu ujemo apel da poštuju prometne propise, osobito da koriste zaštitnu kacigu, poštuju ograni enja dozvoljenih brzina kretanja vozila, prije po etka vožnje ne konzumiraju alkoholna pi a, poštuju pravila prednosti prolaska te da nipošto ne upravljaju vozilima ukoliko ista nisu tehni ki ispravna i registrirana, a sve u cilju da se teška stradavanja osoba, nerijetko i smrtonosna, svedu na najmanju mogu u mjeru, poru uje Hošnjak.

23. ožujka 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INU Sveti Juraj na Bregu potresla anonimna prijava protiv op inskog i policijskog elnika

Protiv na elnika op ine Nagrajsalovi a i policijskog dužnosnika Polanca anonimka koju je DORH odbacio Na elnikove tvrtke

PIŠE: STJEPAN MESARI Op inom Sveti Juraj na Bregu kruže pri e o anonimnom pismu, koje je navodno netko od op inskih vije nika poslao na adresu Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu, s potpisom “vije nici op ine Sveti Juraj na Bregu”. Krenuli smo tragom pri e i došli do op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a, koji nam je dao na itanje sadržaj anonimne prijave, kao i zapisnike Državnog odvjetništva i Financijske revizije, koji su obavili svoj posao. - Anonimna prijava nije došla u Op inu, nego na adresu Veselina Biševca, potpredsjednika ŽO-a SDP-a, a ne, na primjer, na predsjednika Perho a, kao što je red, govori An elko Nagarajsalovi , te nastavlja. - Mi smo na SDP-u o tome, naravno, govorili i mogu re i da smo svi bili iznena eni optužbama koje stoje u anonimnoj prijavi, u kojoj piše da e potpisnici istu poslati Državnom odvjetništvu, PU me imurskoj i Financijskoj inspekciji. Odlu ili smo sa ekati razvijanje doga aja i promptno reagirati, kaže na elnik Nagrajsalovi , te navodi optužbe iz prijave.

Zlouporaba ovlasti? - Više je navoda u prijavi, a najvažnije su da me se krivi da kao vlasnik informati kih tvrtki ‘trgujem’ s Op inom, što je u sukobu interesa. Odmah da pojasnim. Kad sam se kandidirao i kona no kad sam izabran za op inskog na elnika, stavio sam na listu nazive svojih tvrtki, a Vije e je prihvatilo, odnosno donijelo odluku prema kojoj Op ina Sveti Jura s njima ne smije poslovati i toga se strogo pridržavamo. U prijavi se dovodi u sumnju odabir tvrtke za digitalno upravljanje op inskog i župnog groblja, a istina je da je tvrtka odabrana natje ajem i sa mnom i mojim irmama nema

Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi ne krije kako ima suvlasni ke udjele u tri tvrtke, koje su stavljene na op insku listu s kojima se ne smije poslovati i ne posluje se. To su Svjetska ekologija i energija Lopatinec, MIPS akovec i Gradnet Lopatinec. Tvrtka koja je izradila program za upravljanje grobljem zove se “IS Axiom” iz akovca i na elnik u njoj nema nikakav udio vlasništva. (sm)

Stipendiranje Branka Polanca i SDP lanstvo? Druga krivnja koja se Nagrajsalovi u stavlja na teret je odluka o dodjeli stipendije, konkretno stipendije koju je dobio Branko Polanec, sadašnji na elnik Policijske postaje Štrigova. Navodi se da je Polanec, da bi dobio stipendiju, ušao u SDP, a potom, kad se doškolovao, izašao iz stranke. - Istina je da je Branko Polanec kao žitelj naše op ine poslao zamolbu za dobivanje stipandije za studij na višoj školi zaštite na radu i da ju je dobio odlukom

tišao je Imra Agoti , jedan od generala kojemu su branitelji najviše vjerovali. Miran, tih, stru an i kulturan, dao je u presudnim rujanskim danima 1991. godine toliko traženu sigurnost i bio jedan od odlu uju ih vojnih stru njaka u obrane zemlje i jedan od prvih koji je prebjegao iz bivše vojske da bi branio Hrvatsku. U vrijeme kad je formirao Hrvatsku vojsku,

oružja je bio veoma malo, neki se i danas sje aju da je odgovor na njegov upit “koliko imamo granata” odgovor bio “samo dvije granate za haubice”. U tim je danima 1991. godine prije osvajanja vojarni obrana Hrvatske imala samo - dvije granate za haubice. eoma je esto boravio u Me imurju za vrijeme rata, pogotovo nakon što je do-

Direktor Me imurskih voda najavio nižu cijenu vode U organizaciji Me imurskih voda u akove kom Starome gradu prigodnom sve anoš u obilježen je 22. ožujka - Svjetski dan voda. Kako je rekao direktor spomenute tvrtke Josip Zor ec, ovogodišnji dan obilježava se pod motom “Voda i sigurnost hrane”, ime se želi ukazati na injenicu koliko voda zna i za proizvodnju hrane. Sre om, Me imurje je regija koja je do sad u Hrvatskoj najviše uložila u sustave zaštite od poplava, vodoopskrbe, odvodnje i pro iš avanja, a po elo se raditi i

na sustavima navodnjavanja. Samo protekle je godine u našem kraju u razli ite sustave vezane uz vodu tako uloženo više od 54 milijuna kuna, isti e Zor ec. Tako er je naglasio da kada je predan popis projekata za inanciranje utvr eno je da ih najviše imaju upravo Me imurske vode. Dobra vijest stiže i za potroša e. Smanjenjem PDV-a na vodu s 23 na 10 posto smanjit e i mjese ni iznosi uplatnica, najavio je Zor ec. Opširnije u sljede em broju. (V. Kelkedi)

GRAD PRELOG

Zajedno sa Zalakarosom u novi EU projekt Gradona elnici Preloga Dragutin Glavina i ma arskog grada Zalakarosa Ferenc Novak potpisali su izjavu o partnerstvu na projektu InnoMura 2012. Rije je o zajedni kom projektnom prijedlogu vezanom uz tre i poziv za podnošenje projektnih prijedloga u okviru IPA prekograni nog programa suradnje Ma arska - Hrvatska 2007. - 2013.

komponenta – Zajedni ko lokalno planiranje, strategije i programi. Cilj projekta InnoMura 2012. je ja anje kohezije regija Južne Zale i Me imurske županije na podru ju ruralnog razvoja i zaštite okoliša, izrada zajedni kih razvojnih dokumenata, te pripremanje dokumenata za budu u me unarodnu suradnju. (vk)

Organizirale akciju prikupljanja odje e i obu e

stipendiju, pita anonimca Nagrajsalovi , i nastavlja. - Istina je i da je Polanec postao lanom SDP-a, da bi nakon nekoliko mjeseci izašao iz stranke. Ali ne nakon što je dobivanjem stipendije ‘omastio brk’, kako kaže anonimac, nego zbog zakona po kojem policija treba biti depolitizirana.

DORH dostavio mišljenje nakon kojeg je cijeloj “pri i” kraj Oko ovog slu aja pozabavili su se DORH i PUM, a DORH je dostavio mišljenje kako nema elemenata daljnjeg rada na predmetu ispri ao nam je An elko Nagrajsalovi , žalostan što netko želi omalovažavati napore koje za dobro op ine

Otišao je general O

SVJETSKI DAN voda donio za me imurske potroša e jednu dobru vijest

Vije nici i na elnik smatraju kako je anonimnu prijavu napisao pojedinac, Povjerenstva a, kako bi zameo trag, u potpis za dodjelu stipendije, ali je stavio Op insko vije e, što daleko prije ŽENSKA INICIJATIVA “Liberalke” MŽ-a je ono na posljednjoj sjednici nego sam ja osudilo, dok je DORH dostavio p o s t a o op mišljenje u kojem se kaže da inskim na elnikom, ini mi nema osnove za daljnje se 2006 ili 2007. postupanje na ovom godine. Kako sam Ženska inicijativa „Libe- pošte ( akovec i Varaždin), te slu aju mu ja onda dodijelio ralke“ Me imurske županije u mnogi koji su osjetili da skro-

- Radim pošteno i transparentno i sigurno da me onda ovakve stvari ljute, kaže na elnik An elko Nagrajsalovi

nikakve veze, pojašnjava Nagrajsalovi , kako kaže, umoran od gluposti i problema koje mu ini anonimac, koji se ne predstavlja imenom i prezimenom nego se potpisuje kao “vije nici”. Dodaje kako u prijavi piše da je netransparentno trošio (koristio) prora unski novac i još neke sitnice. Glede ovoga se o itovala Financijska inspekcija i revizija, koje su utvrdile da je poslovanje na elnika i Op ine korektno vo eno.

bio zada u formirati hrvatsko ratno zrakoplovstvo. U Me imurju, odnosno u Pribislavcu, tako je nastala eskadrila lake avijacije višestruke namjene, koja je u to vrijeme bila zna ajan faktor odvra anja neprijatelja u ratu, te sudjelovala u važnim borbenim zada ama Domovinskog rata, a u prvo vrijeme i sakrivala zrakoplove.

ine vije nici, zaposlenici i on kao na elnik. Op insko vije e je na posljednjoj sjednici saslušalo Nagrajsalovi eve rije i i pismo, ali je odlu eno da e se o tome govoriti kad sve istražne radnje budu okon ane i kad stignu izvješ a policije. Mnogi vije nici, a i sam na elnik Nagrajsalovi , smatraju da je policijski na elnik, odnosno njegovi djelatnici, nekome “stao na žulj” i da se sada tako tome osve uje. Na novinarski upit sumnjaju li na pisca anonimne prijave, vije nici i na elnik kažu da ni na koga posebno ne ciljaju, ali osu uju na in kojim se u pri u uvla i cijelo Op insko vije e.

eneral Agoti znao je koliko je važno zrakoplovstvo u obrani zemlje, pa je u to vrijeme postojala ideja da se kupi eskadrila jeftinih MIG-ova negdje u Europi, jer se SSSR raspao, te da se stacionira na aerodromu u Ma arskoj. Dogovor je, ini se, ve bio gotovo postignut, no došao je embargo na oružje koji je zadao dosta jada Hrvatskoj, pa je sve ostalo samo na dobro osmišljenoj i nerealiziranoj ideji. ranitelji u Me imurju s kojima se susretao, a takvih je mnogo, pamtit e ga kao svijetli lik Domovinskog rata, koji je no-

suradnji s Klubom „Mama“iz Sra inca organizirale su akciju prikupljanja odje e i obu e za osobe lošijeg imovinskog stanja. Akciji su se pridružili Op ina Sveti Martin na Muri, Selnica, zaposlenici Hrvatske

mnim doprinosom, osobnim angažmanom, trudom i dobrom voljom u današnje teško vrijeme mogu pridonijeti boljitku pojedinca kojemu je potrebna pomo . (vk)

Predsjednica Liberalki MŽ-a Suzana Perdec i dopredsjednica Katarina Belovi zajedno s lanicama udruge “Mama”

sio karizmu ratnog pobjednika, a tek danas mu politi ari priznaju da mu nije priznato sve ono što je svojim radom i znanjem zaslužio. nakon rata u mirovini stalno je bio prisutan u stru nom dijelu opremanja Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva kao savjetnik predsjednika, ali i kao tihi savjetnik generacija hrvatskih pilota i vojnih stru njaka. Osobno, u traganju za mirom i tišinom, najviše se radovao svojim orasima koje je posadio, no nije do ekao prve plodove.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kroz Međimurje

23. ožujka 2012.

PRIJEVREMENI IZBORI u op ini Gori an

DOMAŠINEC

Godišnju skupštinu održao DVD Godišnju skupštinu održalo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Domašinec. Kako su izvijestili elnici DVD-a Robert Filipovi i Stjepan Tomašek, taj je DVD u prošloj godini brojio ukupno 74 lana – od kojih 20 lanova interventne postrojbe. Društvo se najviše financiralo dotacijama iz op inskog prora una, dobrovoljnim prilozima mještana, kao i drugim donacijama i sponzorst v ima . Uz redov ite preventivne aktivnosti, sudjelovanje u natjecanjima i druženjima, prošlu su godinu intervenirali ukupno etrnaest puta. U devet slu ajeva radilo se o požaru otvorenog prostora, u jednom o požaru na automobilu, odradili su i jednu tehni ku intervenciju, a u tri navrata bili su vatrogasno osiguranje na kartodromu u Belici. lanovi interventne postrojbe od zaprimljene dojave izlaze u vremenskom razdoblju do 10 minuta, kažu u DVD-u. Prošlu godinu primili su i ugostili prijateljsko društ vo iz Švicarske ‘’Stutzpunkt Feuerwehr Derendingen’’, iji su pojedini lanovi zaslužni i za donacije koje je primio domašine ki DVD. Društvo je ujedno potpi-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

salo ugovor kojim Op ini Domašinec daruje dvije parcele, ukupne površine 390 etvornih hvati. Jednu parcelu u svom vlasništvu, ije održavanje predstavlja trošak, a DVD od nje nema koristi, pokušali su prodati, no za sad u tom naumu nisu uspjeli. Nakon što pak je više jedinica lokalne samouprave osnovalo JVP akovec, DVD Domašinec prestaje biti središnje društvo za op inu Domasinec, ve tu dužnost preuzima JVP akovec. To zna i manje obveza za DVD predvi en Zakonom o vatrogastvu, no u suštini se ipak ništa bitno ne mijenja. - O ekujemo plodonosnu suradnja na obostrano zadovoljstvo, kažu u DVD-u. Financijski prihodi u 2011. godini iznosili su 57.687 kuna, dok ovu godinu planiraju prihodovati 93.158 kuna. Više od 50 posto tog iznosa o ekuju od Op ine. Na skupštini je diplomu za zvanje vatrogasni do asnik iz ruku zapovjednika JVP-a akovec Ivana Krištofi a primio Vedran Baranaši . Domašine ki vatrogasci ponose se i svojim najstarijim ujedno i po asnim lanom – 90-godišnjima Mijom Kanižajem. (Velimir Kelkedi)

Šest lista kandidata, SDP nije dogovorio koaliciju s HNS-om Stanko Ivanovi , nositelj liste SDP-HSS-HSLS: - O ekujemo pobjedu na izborima

zbori u Gori anu pokazat e trenutni odnos snaga na lokalnoj razini izme u najja ih stranaka, u prvom redu SDP-a i HDZ-a, no nije sve tako jednostavno kako se ini. injenica je da HNS izlazi na izbore samostalno sa svojom listom zajedno s HSU-om, pitanje je što je razlog i zašto nije u koaliciji sa SDP-om, kako bi bilo za o ekivati. O ito da politika i koaliranje na županijskoj i državnoj razini izme u SDP-a i HNS-a, iz raznoraznih razloga u našoj županiji po mjestima i op inama ne drži uvijek vodu. Dapa e, prisutni su i amoniziteti. Kako su u Gori anu u prošlom sazivu brojne stranke dobivale mandate, ne bi bilo nikakvo iznena enje tako bude i sada,

Franjo Šavora, nositelj liste HDZ: - O ekujemo najmanje etiri mandata i promjenu vlasti

Zlatko Varošanec, nositelj Nezavisne liste: - Nadamo se ve em broju mandata i promjeni vlasti u op ini, te uvo enje reda u rad Op ine

Nositelj liste Hrast Robert Katanec: - Mi smo mlada stranka, o ekujem jedan do dva mandata i uvo enje reda i morala u politiku

posebice kad je još tu Nezavisna lista. Zanimljivo je kako e pro i bivši vije nici koji su bili glavna oporba na elniku Mohari u sa tom svojom Nezavisnom listom.. Tako er ostaje za vidjeti koliko e mandata osvojiti MS i Hrast, koji na svojim listama imaju tako er poznata „gor ka imena“. Uglavnom, na prijevremenim izborima za Op insko vije e nalazi se šest lista: HDZ – nositelj Franjo Šavora, HNS-HSU – nositelj Damir Far, HRAST – nositelj Robert Katanec, MDS – nositelj Vladimir Bašnec, Nezavisna op inska lista – nositelj Zlatko Varošanec i SDP, HSS, HSLS – nositelj Stanko Ivanovi . Zanimljivo da usprkos dobrim rezultatima na državnim izborima listu nisu predložili Hrvatski laburisti.

Optimizam u suprotstavljenim koalicijskim blokovima

zonu, izgradnja rekreacijskog centra, turisti ko - biciklisti kih staza, o uvanje kulturne baštine, sve uz pomo europskih sredstava, te spajanje JKP-a Gorinka i Prekoma, kao i ormiranje mikroregije donjome imurskih op ina i drugo. Podršku Stanku Ivanovi u dali su i vode i poduzetnici u Gori anu. SDP o ekuje pobjedu na izborima. Nezavisnu listu predvodi dipl. teolog Zlatko Varošanec, koji smatra da je SDP u Gori anu izgubio izbornu ve inu jer nije dobro radio devet godina, a rezultati se danas vide. Nezavisna lista zalaže se za uvo enje zakonitosti rada u Op inu, zaposlene u Op ini treba svesti na dva zaposlenika zbog štednje te

Za sada pobjedu na izborima najavljuje koalicija SDP-HSSHSLS, dok HDZ ra una na etiri mandata. O ekuje se da e se na izborima kona no razriješiti stanje u op ini, a ako ne, novi su izbori ve idu e godine. U izbornom programu koalicije SDP-HSS-HSLS, koja se nada biti pobjednikom izbora, nositelj liste je Stanko Ivanovi , na prvom je mjestu izgradnja sportske dvorane, gradnja kanalizacije uz pomo europskih ondova, rekreacijski centar Šoderica, razvoj staroga grani nog prijelaza u poduzetni ku

PROSLAVLJEN Dan Palinovca

Plakete Sun ani Glavak, Zlatku Horvatu, vatrogascima i nogometašima DEKANOVEC

Druženje žena koje sudjeluju u politi kom životu op ine Za dobre i lijepe vijesti nikad nije kasno. Pa tako i za ovu iz Dekanovca. Naime, povodom Dana žena - 8. ožujka i ove je godine na inicijativu predsjednice Op inskog vije a Dekanovca Verice Grbavec organizirano druženje žena koje aktivno sudjeluju u politi kom životu Dekanovca. Predsjednica je naglasila da je ponosna

što je Dekanovec me u rijetkim op inama koje imaju toliko izravno angažiranih žena u politici. Druženje je proteklo uz raspravu o ženskim pravima i ženama 21. stolje a, a osvrnule su se i na prošlost. Zaklju ile su da e se i dalje svaka od njih boriti za još bolje uvjete rada i života svih drugih žena. (vk)

U subotu je u Palinovcu održana sve anost obljetnice posve enja kapelice Presvetog Trojstva, ujedno Dana Palinovca. Svetu misu u kapelici vodio je župnik župe Sveti Juraj u Trnju Darko Kelemeni . Potom je uslijedio mimohod svih sudionika, uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec, do Doma kulture. Goste je najprije pozdravio predsjednik MO-a Palinovec Tomislav Srpak. Palinovec je u zadnjih godinu dana postao gradilištem, pri kraju je kanalizacija i saniranje cesta, a posebno raduje što je ure en Dom kulture. O razvoju op ine Donji Kraljevec govorili su dona elnik Kristijan Baranaši i na elnik op ine Zlatko Horvat, koji je

Mimohod svih udruga kroz mjesto

Sve anosti u Domu kulture prisustvovali su brojni gra ani

ina e iz Palinovca, no ve je dulje vrijeme bolestan. Završetkom kanalizacije, a ove godine o ekuje se i završetak pro ista a u Donjem Kraljevcu, op ina Donji Kraljevec bit e me u rijetkima u Hrvatskoj koja e u potpunosti imati riješenu komunalnu in rastrukturu, odnosno sve blagodati civilizacije. Konkretno, svako doma instvo u op ini može se priklju iti na vodovodnu mrežu, ve prije je op ina plinoficirana, dogra ena je elektri na mreža, a do kraja ove godine gra ani e se mo i spajati i na kanalizaciju. Uz to, glavne ulice u svim naseljima op ine ure ene su ili se ure uju u skladu s mogu nostima, no izniman je uspjeh ure enje cesta u Hodošanu,

23. ožujka 2012.

sredstva uložiti u razvoj, trajno otkloniti primisao o odlagalištu otpada u Gori anu, prona i investitora za izgradnju sportske dvorane, restrukturiranje “Gorinke” te sanirati financije Op ine koja ima 640.000 manjka i oko 1,1 milijuna nepodmirenih obveza. Nezavisna lista nada se ve em broju mandata. Izbornu listu HDZ-a predvodi vo ar Franjo Šavora kao nositelj liste. U programu je ormiranje gospodarske zone zbog gospodarskog rasta, u op inskom prora unu treba osigurati sredstva za novo zapošljavanje i stipendiranje, povezivanje staroga grani nog prijelaza s autocestom, te sufinanciranje poboljšanja energetske u inkovitosti, poticaj trajnih nasada, osigurati sredstva za cjeloživotno u enje mladih, sredstva za prenošenje tradicijskih znanja, izgraditi sportsku dvoranu i plove i mlin na Muri, te poticati rad ekoloških udruga. O ekuju se etiri mandata. Nositelj liste nove stranke Hrast je mladi Robert Katanec, koji o ekuje jednog do dva vije nika, naglasak u programu je promoviranje morala i krš anskih vrijednosti te uvo enje reda u Op inu, uz izgradnju sportske dvorane, poduzetni ke zone, razvoj udruga i drugo. Nositelj liste MDS-a Vladimir Bašnec podsje a da su i lijeve i desne stranke u Gori anu izigrale povjerenje gra ana, dok je vlast bila nesposobna i neu inkovita, uz premalo kapitalnih programa, a uz velika obe anja. Uz ostalo, zalagat e se za uvo enje jednosmjenske nastave u školi, izgradnju dvorane, transparentno trošenje prora unskog novca i zakonitost u radu na elnika. O ekuje jedan do dva mandata. Nositelj izborne liste HNS-a i HSU-a Damir Far pak kaže da HNS želi isprobati svoju snagu u Gori anu, te izlaze na izbore u koaliciji s HSU-om, a ne sa SDPom. O ekuju dva vije ni ka mjesta, a na listi su mladi i obrazovani ljudi, te pomo Županije i države za razvoj Gori ana. (J. Šimunko)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Donja Dubrava

Nositelji i kandidati:

Zbog ve ih troškova i manjeg broja djece, poskupljuje vrti

Nositelj liste HDZ-a je FRANJO ŠAVORA, a kandida BOJAN DOMINI , STJEPAN SINKOVI , STJEPAN VADLJA, VLADIMIR ŠERCER, ZLATKO MATI , MARINO MESARI , TOMISLAV ŠAVORA, MARIO HARMICAR, MLADEN MAGDALENI , VLADIMIR BRODARI , JOSIP MIKLOŠKA i JOSIP KVAKAN. Nositelj liste HNS i HSU je DAMIR FAR, a kandida : STJEPAN VLAHEK, LUKRECIJA JAKŠI , DRAGUTIN MEDVAR, DAMIR JAKŠI , NADA DOMINIK, DRAGUTIN BRODARI , VLADIMIR PETRIC, PETAR BAKSA, DAVID MARKAN, IVAN VLAHEK, MARIJA PONGRAC i KRISTIJAN FARKAŠ. Nositelj liste Hrvatski rast – Hrast je ROBERT KATANEC, a kandida ANDREJ BLAGUS, UR ICA KATANEC, IVAN BLAŽEK, MARINA BAŠNEC , MANUELA BLAGUS, ROBERT MATI, IVANKA VADLJA, ANITA MARKA , VESNA FARKAŠ, JELENA SOKA , DANIJELA BAŠNEC, MARKO HORVAT. Nositelj liste MDS-a je VLADIMIR BAŠNEC, a kandida su LEONARD MESARI , TINA MESARI , IVAN KOLARI , JOSIP JAKŠI , SUZANA ŠIMUNI , STJEPAN VRAŽI , BOŽIDAR JAKŠI , DARINKA POSEDI, IVAN VRAŽI , KRISTIJAN ŠIMUNI , DARKO BALOG i IVAN BALOG. Nositelj Nezavisne op inske liste je vjerou itelj ZLATKO VAROŠANEC, a kandida su: IVAN HORVAT, MOHAMED AL MUFLEH, SILVANA ŠPOLJARI , VALENT PANDUR, TOMISLAV GUDLIN, MLADEN LEPOGLAVEC, DAMIR BELEC, KRISTINA PLAKALOVI , STJEPAN BLAGUS, IVAN MAR ETKO, IVAN VUGRINEC i ANICA MATI . Nositelj liste za koaliciju SDPHSS-HSLS je automehani ar iz Gori ana STANKO IVANOVI , a na listi su: ZVONKO KRZNAR, DRAGUTIN KOVA , TATJANA RIBI , NEVENKA KOVA , DAMIR KRANJ EC, PETAR VUGRINEC, IVICA KOLARI , STJEPAN MARODI, DRAGUTIN KOVA , FRANJO BAŠNEC, MIJO VARGEK i MLADEN VAROŠANEC.

ODRŽAN ZBOR mještana u Gori anu

Gra ani i tvrtke duguju Op ini 839.539 kuna U subotu 16. ožujka u Domu kulture u Gori anu održan je zbor mještana. Na elnik op ine Mario Mohari mještanima je iznio financijsku situaciju op ine, te ih upoznao s planovima i aktivnostima koji e bit realizirani 2012., kao i narednih godina. Prema obra unu prora una za prošlu godinu, op ina Gori an imala je ukupne prihode i primitke u iznosu od 2,840.918 kuna, a rashode 2,475.051 kunu, te ostvareni višak prihoda od 365.867 kuna. Obveze op ine na dan 31. prosinca 2011. godine iznosile su 311.834 kuna. Potraživanja su iznosila 839.579 kuna, od ega se 604.115 kuna odnosi na potraživanja za komunalnu naknadu, 153.665 kuna su potraživanja za

porez na tvrtku i porez na potrošnju (napla uje ih porezna uprava), 16.250 kuna su potraživanja za grobnu naknadu, te ostala potraživanja u visini od 65.548 kuna. Izvršenje prora una na dan 14. ožujka 2012. prema trenutno evidentiranim stavkama iznosi 129.132,39 kn (ostvareni višak prihoda). Na elnik Mario Mohari osvrnuo se i na sudski proces koji se trenutno vodi protiv njega, te odgovarao na sva pitanja mještana op ine Gori an, koji su se ovom zboru odazvali u velikom broju. Oporba je ovaj skup nazvala predizbornim i zamjerila Mohari u što je zbor gra ana sazvao u predizborno vrijeme i to nakon što ga nije bilo nekoliko godina uzastopce. (Z)

Sjednica Op inskog vije a op ine Donja Dubrava, održana u srijedu nave er, trajala je gotovo tri sata, a na kojoj su vije nici raspravljali o trinaest to aka dnevnog reda. Aktivni su bili oporbeni vije nici (HDZ i HSS), s puno pitanja, prijedloga i komentara. Najviše pak se rasprave vodilo se oko Dje jeg vrti a “Klin ec”. Na dnevnom redu bilo je imenovanje ravnateljice, financijsko izvješ e i prijedlog Upravnog vije a vrti a o pove anju ekonomske cijene vrti a. Imenovanje dosadašnje ravnateljice Dubravke Horvat prošlo je gotovo bez problema, ali poskupljenje je odužilo raspravu. Dražena Misera (HDZ) zanimalo je je li u ovom trenutku nužno pove anje ili se može prolongirati za jesen. Ravnateljica Horvat istaknula je kako je vrti prošlu godinu završio u minusu koji je pokrila Op ina. - Pove anje cijene je neizbježno jer su troškovi sve ve i, a djece sve manje. Mi smo s 54 djece došli na 36. Ja sam se raspitala i došla do podataka kako je cijena našeg vrti a najmanja u ovom kraju, a i šire. Treba uzeti u obzir sedmi i osmi mjesec, kada više ne e biti predškolaraca, pa e u vrti u ostati dvadesetak djece. Sa sadašnjom cijenom mi ne možemo pozitivno poslovati. Mi smo bili prisiljeni otpustiti jednu odgajateljicu i ja ne želim biti ravnateljica koja e raditi s minusom, obrazložila je Horvat. Marinko Lisjak (HSS) je predložio da se razlika, nakon racionalizacije troškova, podmiri iz op inske blagajne, a Darko Horvat dao je prijedlog da se

iznos od 15 tisu a kuna koje ne e dobiti udruge uplati na ra un vrti a. U raspravu se uklju io na elnik Varga. Smatra da djeca u vrti u moraju imati kvalitetan odgoj, a ustanova mora zadovoljiti sve standarde, pa se “ušparati“ nigdje ne može. Nova cijena je realna, poštena i niža nego drugdje, rekao je Varga. Zoran Horvat (HNS) najavio je kako je pokrenuta inicijativa za ormiranje jasli ke skupine za podru je donjeg Me imurja i Podravine. Pristupilo se glasovanju, a prijedlog je dobio potrebnu ve inu. Tako e nova ekonomska cijena za desetosatni boravak odsada biti 1.290 kuna (1.100 do sad), a, umjesto 910, za šestosatni boravak ona e iznositi 1.100 kuna. Treba napomenuti da 60% pla a Op ina, a 40% ide na teret roditelja. To zna i da e roditelji pla a boravak oko 600 kn za ve u satnicu, odnosno oko 500 kuna za manju satnicu.

Zapošljavanje nove op inske djelatnice Na sjednici je na elnik Marijan Varga in ormirao vije nike o zapošljavanju djelatnika na knjigovodstvenim i ra unovodstvenim poslovima te projektima EU. Rekao je da je ovo zapošljavanje privremeno, za po etak na tri mjeseca, a kasnije e se vidjeti koliko e projekata biti financirano iz EU ondova. Kazao je kako su poslovi na projektima vrlo zahtjevni, a Op ina ih je kandidirala ak osam. Nova op inska djelatnica bit e Sanja Špoljari , a re eno je kako e joj pla a biti negdje oko 4.300 kuna. (al )

KOTORIBA

Dobitnici plaketa za razvoj mjesta prema odluci MO-a Palinovec

Svetom Jurju u Trnju, Donjem Pustakovcu, Donjem Hraš anu, dijelovima Donjeg Kraljevca, a uskoro i u Palinovcu. Saborska zastupnica Sun ana Glavak osvrnula se na dosadašnja ulaganja i politiku razvoja manjih sredina u prijašnjim godinama stvaranjem uvjeta za društveno djelovanje. Politika obnove domova kulture u nizu mjesta pokazala se izvrsnom, sredine gdje su obnovljeni domovi kulture

zaživjela su punim životom. Ulaganjem kroz više godina, te naporima op ine i Mjesnog odbora Palinovec, posebno Ministarstva kulture, ure en je i nekad derutni Dom kulture u Palinovcu, tako da je to danas kvalitetan objekt za sve vrste priredbi i doga aja i za cjelovit život mjesta. Odlukom Mjesnog odbora Palinovec plakete Palinovca primili su za osobni doprinos u razvoju mjesta Zlatko Horvat,

dugogodišnji predsjednik MOa Palinovec, a sada na elnik op ine Donji Kraljevec, saborska zastupnica Sun ana Glavak, kojoj se na taj na in zahvaljuje na angažmanu oko dodjele dodatnih sredstava za obnovu Doma kulture te dvije udruge, DVD Palinovec povodom 80. obljetnice djelovanja i NK Mladost Palinovec povodom 40. godišnjice djelovanja. U bogatom kulturno umjetni kom programu

nastupio je najprije Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec pod vodstvom pro . Ivana Belovarija. Potom su mladi olkloraši iz Palinovca, koje su uvježbale lanice Udruge žena i Tamara Recek, izveli splet me imurskih kola uz pratnju tamburaškog sastava KUD-a op ine Donji Kraljevec. lanice Udruge žena Palinovec izvele su potom i dvije pjesme, a kra i program priredili su i u enici PŠ Palinovec sa svojim u iteljicama. Treba re i da je Dan Palinovca najve i blagdan u mjestu, a problem su imali lanovi Mjesnog odbora, koji su kao uvjet postavili da program ne bude – preduga ak. Jedna od zapaženijih to aka bilo je i predstavljanje Palinovskog kvarteta. Svake se godine Dom kulture za Dan Palinovca popuni, no ove je godine dom bio doista pun kao šipak, mnogi su pratili priredbu stoje i. (J. Šimunko, oto Z. Vrzan, Maja Naran a, D. Habuš )

Žena u vodstvu Hrvatskih laburista Hr vatski laburisti Stranka rada nastavljaju sa širenjem svojih ogranaka diljem Me imurske županije, a 12. po redu ogranak osnovan je u op ini Kotoriba. Za predsjednicu ogranka jednoglasno je izabrana dosadašnja povjerenica Manuela Bartoli , za tajnicu Sla ana Kuzmi , a Izvršni

odbor ine: Snježana Vuk, Marija Mravljek i Katarina Hraš anec, javlja predsjednik me imurske podružnice stranke Rajko Bulat. Uglavnom, vodstvo Hrvatskih laburista u Kotoribi ine samo žene, za razliku od hrvatskih politi kih prilika gdje je, na žalost, esto obrnuta situacija. (z)

DVD Donji Vidovec

Gasili etiri požara u prošloj godini lanovi DVD-a Donji Vidovec održali su redovnu godišnju skupštinu. U izvješ u za prošlu godinu re eno je kako društvo okuplja 84 aktivna lana, a društvo sudjeluje u svim op inskim priredbama i mani estacijama. Lani su intervenirali sedam puta. Od toga etiri intervencije bile se u gašenju požara, dok su ostale tri bile tehni ke naravi. Rad vatrogasaca i njihov veliki zna aj

za sigurnost mještana pohvalili su na elnik Josip Grivec, njegov zamjenik Dražen Lukša i ispred VZMŽ-a Andreas Lisjak. Na godišnjem skupu bili su predstavnici prijateljskih društava, a svakako treba spomenuti dolazak vatrogasaca iz slovenskog mjesta Apa e, s kojima donjovidovski vatrogasci gaje dugogodišnju prijateljsku suradnju. Skupštinu je vodila Ivana Lukša. (al )

Kroz Međimurje

OP INSKO VIJE E Strahoninec

Op ina odli no poslovala u prošloj godini Op insko vije e Strahoninec u ponedjeljak je održalo svoju 17. sjednicu, na kojoj su izme u ostalog jednoglasno prihva ene odluke o izvršenju godišnjeg prora una Op ine i utvr ivanje rezultata poslovanja za 2011., kao i izvješ e o radu na elnice za prošlu godinu. Tako je godišnjim obra unom prora una op ine Srahoninec utvr en višak prihoda od 1,011.942,55 kuna, koji e se, prema planu, uložiti u nabavu nefinancijske opreme u teku oj godini. U svojem je izvješ u o radu, podnesenom Op inskom vije u, na elnica Sanja Krištofi istaknula da je i protekla godina u radu op ine prošla u otežanim uvjetima poslovanja u svim sektorima. Pove anje nezaposlenosti mještana uzrokovalo je op i pad prora unskih prihoda, što je rezultiralo i smanjenim ulaganjem u in rastrukturne objekte. No, unato tome, realiziran je dio planiranih projekata i programa izgradnje. Nakon završene izgradnje kanalizacije u cijelom naselju, te rekonstrukcije svih prometnica, zapo ela je realizacija financijski zahtjevnog projekta – izgradnja Centra za kulturne, društvene i javne potrebe, iji se završetak gradnje i ponovno useljenje i djelovanje Ureda, kao i dijela civilnih udruga, planira tijekom ove godine. - Svi napori se, kazala je na elnica Krištofi , ulažu i u po etak izgradnje školske sportske dvorane OŠ Strahoninec. Taj je projekt sa svom potrebnom dokumentacijom bio kandidiran u nekoliko ministarstava i programa investicijskih banaka. No, lista projekata rangirana u programu CEB 7, gdje se upravo projekt izgradnje dvorane u Strahonincu nalazio me u prioritetima, na žalost je ukinut, pa se sada razmatraju novi modeli izgradnje putem Javno - privatnog partnerstva, kao i neki drugi modeli sudjelovanja i sufinanciranja u izgradnji sportske dvorane. (so)

SVETI Martin na Muri

Dvanaest Latvijaca pohvalilo svetomartinske destinacije Dvanaest stru njaka turisti kog projekta i programa “EDEN destinacije” s podru ja Latvije u etvrtak je boravilo na podru ju op ine Sveti Martin na Muri. Ekipu je predvodila novinarka Lidija Komes, ambasadorica EDEN destinacije za Hrvatsku, a nakon što ih je primio op inski na elnik Franjo Makovec, razišli su se po najzna ajnijim svetomartinskim destinacijama. Razgledali su i pohvalno se izrazili o župnoj crkvi Svetog Martina, Mlinu na Muri, Etnoku i, OPG-u Stanka Trstenjaka u Maro u, Spa & sport Resortu Sveti Martin te o Vinskoj ku i Haži u Jurov aku. Prije dolaska u Sveti Martin na Muri, latvijski “edenaši” boravili su u susjednoj Sloveniji. Podsje amo, kako je Op ina Sveti Martin na Muri, prva u Hrvatskoj dobila status i priznanje EDEN za poželjnu kontinentalnu turisti ku destinaciju izvrsnosti. (sm)

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Nedeliš e o financijskim rezultatima u 2011. godini

Prošlu godinu završili s “plusom” od gotovo milijun kuna Op ina Nedeliš e prošlu je godinu završila s pozitivnim financijskim rezultatom. Prema izvješ u o obra unu prora una za 2011. godinu, koje je podastrto vije nicima na sjednici tamošnjega Op inskog vije a, održanoj prošli etvrtak, ukupni rashodi iznosili su 17,815.963 tisu e, a prihodi 18,665.733 kune, pa je tako ostvaren višak od 849.770 kuna. Ipak, prošla je godina bila lošija od 2010., no, s obzirom na sve okolnosti, možemo biti zadovoljni, rekao je op inski na elnik Mladen Horvat, izrazivši uvjerenje da isto mišljenje dijele i gra ani. Horvat je istaknuo i podatak da je, osim iz prora unskih sredstava, iz državnih i drugih izvora za projekte na podru ju op ine pristiglo dodatnih 13,447.000 kuna, pa su tako raspolagali s ukupno oko 33 milijuna kuna. Taj je novac mahom uložen u kapitalne investicije ili pak pripremu projekata za njihovu realizaciju. Nekoliko primjedbi na odluku o izvješ u o izvršenju prora una, kao i na izvješ e o radu na elnika Mladena Horvata, u drugom polugodištu prošle godine iznijela je nezavisna vije nica Dijana Posavec, koja je i jedina glasovala protiv. Dvoje je vije nika bilo suzdržano, dok je preostalih devet odluku podržalo.

I vrti “Zvon i ” poslovao pozitivno Na sjednici je, uz ostala, vije nicima predstavljeno i izvješ e o izvršenju prora una Dje jeg vrti a “Zvon i ” Nedeliš e za prošlu godinu. Ta je ustanova poslovala pozitivno, ostvarivši 2,260.231 kunu rashoda te 2,314.027 kuna prihoda. - Poslovalo se racionalno, no najvažnije je što nije

bilo primjedbi roditelja na rad vrti a, kratko je prokomentirao na elnik op ine Mladen Horvat. Vrti je u prošloj godini polazilo 160 djece. Ekonomska cijena bila je 1.200 kuna, pri emu je 53 posto tog iznosa izdvajala Op ina, a 47 posto roditelji. Vrijedi ujedno spomenuti da Op ina Nedeliš e sufinancira i boravak djece sa svog podru ja i onima koji vrti e polaze u drugim sredinama. Izvješ u je jedina prigovorila nezavisna vije nica Dijana Posavec zatraživši dopunu, odnosno podatke o najvišoj i najnižoj pla i djelatnika, nalazu revizije i druge. Na elnik Horvat vije nici je odgovorio kako nije obi aj da se ti podaci navode u izvješ u o izvršenju prora una, no ipak ih je obe ao pripremiti za sljede u sjednicu.

U Paragu još 700 tona otpada Od ukupnog broja od 3.677 doma instva na podru ju op ine Nedeliš e, organiziranim odvozom komunalnog otpada obuhva eno je 2.926 doma instava, rekao je na elnik Horvat, podnose i izvješ e o zbrinjavanju otpada u prošloj godini. Kroz sustav odvojenog skupljanja otpada sveukupno je zbrinuto 1,483.875 tona otpada s podru ja op ine. U izvješ u je posebno istaknuta problematika odvoza i zbrinjavanja otpada u okolici naselja Parag, što se nastoji riješiti u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. - U tom naselju trenutno se nalazi još oko 700 tona nezbrinutog otpada. Ve

neko vrijeme od Vlade i nadležnih ministarstava tražimo izmjene zakona koje e i Rome prisiliti da ispunjavaju svoje obveze, kaže op inski na elnik Mladen Horvat. O otpadu je bilo rije i i u aktualnom satu sjednice. Vije nik Josip Ceilinger upozorio je kako unato organiziranom odvozu i zbrinjavanju još uvijek postoje pojedinci i pravne osobe koji sme e odbacuju u okoliš. No, za neke se može utvrditi o kome se radi, istaknuo je Ceilinger, zatraživši od vodstva Op ine da pripremi izvješ e o tome koliko su protekle godine komunalni djelatnik, nadzornik Javne ustanove “Me imurska priroda”, odnosno sami gra ani podnijeli prijava, kao i koliko je pokrenuto prekršajnih postupaka i napla eno kazni. (Velimir Kelkedi)

ŽELEZNA GORA

Osnovana Bratovština vitezova koja e njegovati vinske obi aje Op ina Štrigova, ali i Me imurska županija i Hrvatska bogatiji su za jednu novu udrugu. Naime, u Štrigovi je osnovana Bratovština vitezova “Hortus vinorum Croatiae“ - “Taste Crovins Štrigova”.

Bratovština e njegovati tradiciju asnih vitezova i vinskih obi aja stare Europe. Za prvog predsjednika izabran je Branimir Jakopi iz Železne Gore, a bratovštinu je u Dvorcu “Terbotz“, gdje je njezino sjedište, pred-

stavio Josip Mikec iz Turisti ke zajednice op ine Štrigova. Ovog trenutka Bratovština ima desetak lanova, a uskoro e se u lanjivati novi ljudi, koji e trebati zadovoljiti odre ene zahtjeve i propise. (sm)

Dan kad svi sveci više strahuju -

Znaš li kad su v cirkvi svi sveci najbolje straho, kao desetogodišnjeg dje aka pitala me mudra žena koju smo zvali Julika, a narod ju je poznavao po nadimku Regentica, jer navodno je sa svojom mamom bila služavka na dvoru nekog austrougarskog regenta. azmišljao sam, ali odgovor nisam pronalazio u svojoj dje joj glavi, premda priznajem da bih i danas teško odgonetnuo, jer ne znam koga bi se svi sveci mogli

bojati, i to još u crkvi. Nakon podulje stanke iš ekivanja mojeg odgovora mudra Julika je, zadovoljno smiješe i se, jer je nadmudrila nadobudnog pu koškolca (ona je imala samo dvije godine ma arske škole), rekla: Pak na Cvjetnicu, dok ljudi v cirkvu puške doneseju! riznao sam poraz, a sada etrdesetak godina kasnije osje am potrebu da pojasnim kakve su puške ljudi donosili u crkve. Naime, na blagdan Cvjetnice ili Mu-

ke Gospodina našega Isusa Krista donose se puške, bresmeca ili presmeca, kako ljudi nazivaju svežanj ili buket napravljen od proljetnog bilja i cvije a (škrabotina, drenek, pušpan, maslinove gran ice, glog i sli no). Taj buket su ljudi u “ono vrijeme” nazivali puškama. A tko se puške ne boji, pa i sveci?! nedjelju 1. trav nja Katoli ka crkva slavi blagdan Cvjetnice, pa je ovo prigoda da se za blagoslov gran ica (pupki, bresme-

Branimir Jakopi prvi je predsjednik bratovštine

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ca, presmeca ...) napravi starinski svežanj ili buket spravljen od gran ica prije spomenutog bilja i cvije a, a kako nas u crkvama ima sve manje, vjerujem da se sveci ne e bojati, nego e se radovati starom dobrom i nadasve lijepom obi aju, obilježavanja na dan ili trenutke kada je Isus na magarcu sve ano ušao u Jeruzalem i kada mu je oduševljeni puk pod noge bacao cvije e, maslinove gran ice, pa ak i odje u.

23. ožujka 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO vije e Vratišinec - Oporba nezadovoljna i kriti na napustila sjednicu, na elnik optimist na duže staze

Važnije proceduralno natezanje izme u HNS-a i SDP-a nego slabo izvršenje prora una - Izostale su županijske i državne potpore, a k tome slabo ide naplata komunalne naknade, kao i tri milijuna kuna manjka prihoda iz prethodnih godina, pa i ne udi ovakvo slabo ostvarenje prošlogodišnjeg prora una Op insko vije e Vratišinec na svojoj je 16. sjednici potrebnom ve inom glasova prihvatilo obra un op inskog prora una za 2011. godinu. Oporba je ve prije izglasavanja izvršenja prora una napustila sjednicu, zbog drugih razloga, to nije, zbog na ina imenovanja novog lana Op inskog vije a iz redova HDZ-a. Od planiranih 5,053.766 kuna, ostvareno je 1,986.618 kuna, odnosno prora un je ostvaren s 39,31 posto, što je naišlo na oštre primjedbe oporbenih vije nika. Na elnikovo obrazloženje ovako lošeg izvršenja prora una jesu izostanci županijskih i državnih potpora, ali ima pokazatelja koji govore da e se situacija popraviti, no da ne ide to tako brzo i lako kako netko (oporba) o ekuje, nego je potrebno jako puno raditi s papirima i lobiranjima, da bi rezultati došli kasnije, nikako ne prekasno. - Puno se radi i puno se napravilo, samo što ovi u oporbi to ne vide, smatra na elnik Zdravko Mlinari , te nabraja što se napravilo i što on smatra zna ajnim, a oporba “ficlekima”. Ina e i u ovoj me imurskoj op ini, kao i u nekim drugima, „nema ljubavi“ izme u HNS-a i SDP-a. Za razliku od županijske i državne razine, u Vratišincu je SDP žestoka oporba HNS-ovom na elniku.

Nema novca za humanitarnu pomo djeci izvan op ine Zbog nedostatka novca u op inskom prora unu i blagajni, Op ina Gornji Mihaljevec ne e udovoljiti zamolbi UNICEF-a za donaciju nov anih sredstava za poboljšanje kvalitete života djevoj ica i dje aka u Hrvatskoj i svijetu. Iz istih razloga Op ina se ne e odazvati zamolbi za kupnju humanitarnih slikovnica zaštite djece u prometu pod nazivom “Bajka o znakovima”, te još nekim manjim zamolbama. Uz ovo ide i zamolba op inskog vije nika Zvonka Novaka da se ove godine ne pove avaju cijene troškova ukopa pokojnika te naknada za ure enje groblja. (sm)

OBNOVA kapele u Hlapi ini

Blagoslovit e je biskup Mrzljak

Oporba je stroga i baš ne vjeruje na elniku, a još manje Bukovcu

kao i radnje vezane uz promjenu sufinanciranja sanacije deponija, što radimo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Uredili smo kanal u ulici Remis kod uranca, sanirali odlagalište gra evnog otpada u Poto noj ulici, uredili propust kod ulaza u Gornji Kraljevec te uredili most. Sanirano je krovište kapelice Svetog Florijana i još dosta toga, samo što oporba to ne želi vidjeti, rekao je vije nicima na elnik Mlinari , dodaju i da su navikli na

Radi se, ali ne kako bismo željeli - Unato tome što novac s više razine dolazi nikako ili jako, jako teško, iz županijskog prora una dobili smo 74.500 kuna, a iz Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva 150 tisu a kuna. U tijeku su radovi na izgradnji pješa ko - biciklisti ke staze u Pre noj ulici, vrijedni 242.506 kuna, a zapo inje i rekonstrukcija ulice Novi Brodec, što e koštati 63.272 kune. U završnoj su azi poslovi na izmjenama i dopunama plana razvoja op ine, to nas stoji 18 tisu a kuna,

GORNJI Mihaljevec

Ima nade za bolje sutra, poru uje na elnik Zdravko Mlinari

ovakve ocjene i ponašanje oporbe te da je ve pomalo imun na njihove stalne zamjerke.

Natje aj za koncesionara za groblje Vije e je donijelo statutarnu odluku o izmjeni statuta Op ine Vratišinec u dijelu koji se odnosi na obnašanje na elni ke dužnosti. Najvažnije u toj izmjeni je, ako aktualni na elnik iz bilo kojeg razloga odstupi s dužnosti, ne e se raspisivati novi izbori za na elnika i njegovog zamjenika, nego e do kraja mandata poslove na elnika obavljati njegov zamjenik. Op ina e raspisati natje aj za dodjelu koncesije za obavljanje pogrebnih poslova na groblju u Vratišincu, a tko bude koncesionar, taj e posao obavljati narednih pet godina. Vije e je prihvatilo izvješ e socijalne komisije, iz kojeg je vidljivo da je korisnicima podijeljeno u raznim oblicima robe i novca u vrijednosti od 103.868 kuna. Prihva eno je i izvješ e o gradnji objekata i ure aja komunalne in rastrukture u prošloj godini u iznosu od 309.468 kuna, kao i izvješ e o obavljenom održavanju komunalne in rastrukture u vrijednosti od 551.513 kuna. (S. Mesari )

Proceduralne pogreške? Oporba je sjednicu napustila zbog navodnih proceduralnih pogreški kod stavljanja mandata u mirovanje vije nika HDZ-a Bernarda Podgorelca i sudjelovanja u radu Vije a novog lana iz redova HDZ-a Dalibora Sabola. Oporbeni SDP smatra kako je rije o zakašnjeloj obavijesti Vije a, o proceduralnoj pogrešci, te da e sjednica biti nelegalna, na što se vladaju i HNS i HDZ baš nisu osvrtali te su rad nastavili jer su imali dovoljan broj glasova za donošenje pravovaljanih odluka. Stvar je nenamjerno zakomplicirao predsjednik Vije a Antun Bukovec, što je SDP-u bilo dovoljno za napad na njega i na elnika. Reklo bi se - u Vratišincu ništa novo. Oporba od samog po etka ovog Vije a ne podnosi vladaju e. Ovdje nije rije o SDP-u i HDZ-u, ve o HNS-u i SDP-u!? (sm)

U tijeku su radovi na vanjskoj i unutarnjoj obnovi kapele Svetog Križa u Hlapi ini, naselju koje crkveno pripada župi Sveti Martin na Muri, a teritorijalno (upravno) Gradu Mursko Središ e. A upravo je Grad Mursko Središ e jedan od ve ih me u brojnim donatorima koji pomažu obnovu kapelice podignute 1912. godine. Obnovu obavljaju doma i poduzetnici “Milena Gradnja” i “Bogdan Pigmenti”, a sufinanciraju i mještani i vjernici. Kapela e biti potpuno obnovljena do kraja ožujka ili sredine travnja, u svibnju e biti blagoslovljena, a taj in povodom 100. obljetnice kapele obavit e varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak. Tom e prilikom biti podijeljene zahvalnice svima koji su na bilo koji na in pomogli opsežnoj obnovi kapelice, koja se nalazi na samom ulazu u Hlapi inu iz smjera Mursko Središ e, i na putu je prema velebnoj filijalnoj crkvi Svete Ane, koja se nalazi u središtu naselja. (S. Mesari )

ŽUPA Orehovica

Me imurci kod Svetog Oca

IMENDANI I BLAGDANI

Župljani Orehovice, Male Subotice, Totovca i Podturna hodo astili su u vje ni Grad Rim te, naravno, u njemu i Vatikan, gdje su bili na op oj audijenciji kod Svetog Oca Benedikta XI., koji ih je, kao i druge hodo asnike iz Hrvatske, srda no pozdravio na hrvatskom jeziku, što je Me imurce jako oduševilo. - S radoš u pozdravljam sve hrvatske hodo asnike, a osobito vjernike iz župe Majke Božje Fatimske iz me imurske Orehovice. Dragi prijatelji, obratiti se zna i itavim bi em zavoljeti svoga Stvoritelja! Ne bojte se

petak, 23. ožujka Dražen, Draženka subota, 24. ožujka Drago, Katarina nedjelja, 25. ožujka BLAGOVIJEST ponedjeljak, 26. ožujka Emanuel, Ema utorak, 27. ožujka Lidija, Leonard srijeda, 28. ožujka Priska, Sonja, Nada etvrtak, 29. ožujka Jona, Bartold

Hodo asnici ispred katakombi svetog Callista

otvoriti svoje srce Isusu i s njime podijeliti svoje radosti i teško e. Hvaljen Isus i Marija, poru io je Benedikt XI. me imurskim i hrvatskim vjernicima u Vatikanu. Razdragani susretom sa Svetim Ocem i svime što su u vje nom gradu vidjeli i doživjeli, me imurski su se hodo asnici prije povratka u Lijepu našu zaustavili u Bologni i pohodili crkvu Svetog Dominika. Župnik u Orehovici, vele asni Damir Slamek, kaže kako je ovo hodo aš e sve vjernike u vrstilo u vjeri, nadi i ljubavi. (S. Mesari )

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigle vo ke i sjemenski krumpir Topli prvi pravi proljetni dan na akove ki plac i sajam privukao je lijep broj prodava a i kupaca, ali i onih koji dolaze na gablec ili samo malo pogledati ugo aj, kako bi ga prepri ali uku anima i susjedima. Novost u ponudi su vo ke, starinskih i novijih sorti, zdravstveno pregledane, odnosno, kako se to kaže, “s paperima”. Stigao je i barem na pogled vrlo kvalitetan proklijali sjemenski krumpir te presadnice raznog cvije a. Na placu je bilo vjesnika prolje a, od visibaba, kukurijeka, preko ljubi ica, do narcisa i šafrana. Solidna je ponuda merkantilnog krumpira, jabuka u vre ama te raznih lu ica i alata za proljetne radove.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - vo ne sadnice 15 do 30 kn/kom - sjemenski krumpir 30 kn/sanduk - kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - jabuke 30 kn/vre a - sto na repa 20 kn/vre a - doma a kokoš 45 kn/kom - doma a patka 60 kn/kom - guska 80 kn/kom - kiselo mlijeko 10 kn/l

Prodava i drva uglavnom su se sun ali i zapitkivali zašto nitko ne pita za drva. Poznanik iz Podturna odgovorio je kako je u šumama jeftinije, misle i na kra e u tu im šumama, ega je bilo jako puno proteklih mjeseci. (S. Mesari , Z. Vrzan)

NATJECANJE ORA A Me imurske županije

U Gardinovcu 14. travnja Pozivaju se svi zainteresirani poljoprivredni proizvo a i koji bi se željeli okušati u oranju da sudjeluju na osmom županijskom natjecanju u oranju. Natjecanje e se održati 14. travnja na polju u Gardinovcu, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatske poljoprivredne komore, JPSS, Podru nog odjela Me imurske županije, dok je glavni pokrovitelj ove manifestacije Me imurska županija. Dvojica prvoplasiranih natjecatelja branit e boje naše županije na 10. natjecanju ora a Republike Hrvatske, koje e se održati u Splitsko - dalmatinskoj županiji. Na

natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani bez obzira na spol, godine, plug ... Natjecanje se organizira u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima. Tako er nije obavezno da natjecatelji budu lanovi Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije. Prijave na natjecanje zaprimaju se do 11. travnja u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Javnoj poljoprivredno - savjetodavnoj službi, PO Me imurske županije, Zrinsko - frankopanska 9/III u akovcu, odnosno na telefon 040/373-370 ili 373-375. (JS)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

DRUŠTVO vinogradara i vinara Hortus Croatiae uputilo pismo me imurskom županu

Zbog ukidanja modela kapitalnih ulaganja, upitan nastavak rada Me imurski vinogradari i vinari, okupljeni u Društvu Hortus Croatiae, me imurskom županu Ivici Perho u uputili su pismo kojim od njega traže da se u Ministarstvu poljoprivrede založi za nastavak modela poticajne gradnje i legalizacije gospodarskih objekata vezanih uz vinogradarstvo i vinarstvo putem kapitalnih ulaganja ili po nekoj drugoj sli noj osnovi. - Po evši od 2008. godine, na podru ju Me imurske županije velik broj vinogradara i podrumara krenuo je s izgradnjom, dogradnjom i adaptacijom podruma i skladišno - proizvodnih prostora za preradu grož a. Cilj je bio proširenje kapaciteta i uvo enje tehnologija, kako bi se pove ala dohodovnost djelatnosti. Potrebu za osuvremenjivanjem proizvodnje i proizvodnih procesa prepoznala je i država, koja je po osnovi kapitalnih ulaganja vra ala 40 posto uloženih sredstava.

Novac za dovršenje zapo etih investicija vinogradari nemaju, moraju vratiti bankovne kredite, pa je mnogima upitan nastavak rada i proizvodnje Zamišljenost vinogradara zbog ukidanja modela kapitalnih ulaganja

Velika ve ina me imurskih vinogradara i podrumara u najkra em je roku prikupila sve potrebne dozvole te krenula s gra enjem, planiravši s investicijama završiti za etiri godine, pri tome uloživši vlastita i kreditna sredstva, ra unavši da e 40 posto uloženog novca dobiti natrag po osnovi kapitalnih ulaganja. Me utim, krajem 2010. godine iznenada i bez najava ukinut je model kapitalnih ulaganja te su se mnogi vino-

gradara i podrumari našli u nezavidnoj situaciji. Nemaju novac za dovršenje zapo etih izgradnji i bankama moraju vra ati posu eni novac, zbog ega je upitan nastavak rada i proizvodnje kod mnogih vinogradara i podrumara. - Smatramo da je interes Me imurske županije i Republike Hrvatske poticanje razvoja vinogradarske proizvodnje, s obzirom na to da je to jedna od malobrojnih poljopriv rednih grana u

kojima smo konkurentni na tržištu. Napominjemo da proširenje naših kapaciteta omogu ava zapošljavanje novih ljudi. Molimo Vas, gospodine župane, da se u Ministarstvu založite za nastavak zapo etog oblika su inanciranja za projekte zapo ete u to vrijeme, koji nisu bili inancirani iz drugih izvora, stoji u pismu županu Ivici Perho u, upu enom s prošlotjedne godišnje skupštine Društva me imurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, koje je pro itao Zdravko Dvanajš ak, njihov predsjednik. (sm)

MOSTARSKI sajam vina i turizma

Pet zlata, šest srebra i jedna bronca za me imurska vina Sjajne vijesti stižu iz Mostara s ocjenjivanja vina za Mostarski sajam 2012., koji e se u Mostaru održati od 27. do 31. ožujka. Me imurska vina osvojila su ukupno pet zlatnih odli ja, te šest srebrnih i jedno bron ano odli je. Zlatni su graševina 2011. i silvanac zeleni 2011. vinogradarstva i podrumarstva Cmre njak iz Svetog Urbana, DK Grofovo 2011. i pinot bijeli 2011. obitelji Dvanajš ak iz Dragoslavca i sauvignon 2011. vinogradarstvo i podrumarstvo Alojza Tomši a iz Železne Gore. S neznatnom bodovnom razlikom iza zlatnih nalazi se šest srebrnih me imurskih vina. To su graševina, muškat žuti i rizling

Zlatne medalje stižu sa svih strana

Ovdje je sazrijevalo mostarsko zlato

rajnski berbe 2011., vinogradarstvo i vinarstvo Tomši , rizling rajnski i muškat žuti Dragutina Kun i a iz Ban ija i silvanac zeleni Zvonka Kermana, dok je broncu dobio muškat žuti Zvonka Kermana iz Nedeliš a. Nakon niske medalja sa splitskog GAST-a, ponovno mnoštvo odli ja iz kršne i ponosne Hercegovine, gdje je šampionom sajma proglašeno predikatno vino traminac - ledena berba 2009. proizvo a a Misna vina iz akova. Me u eminentnim stru nim ocjenjiva ima vina bio je i dipl. ing. agr. Marijan ižmešija iz Savjetodavno - poljoprivredne službe u akovcu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

IZLOŽBA bu inog ulja u akovcu

Danas (petak) od 10 do 13 sati U Domu sindikata u akovcu danas, u petak 23. ožujka, održava se 2. izložba bu inog

ulja, na kojoj sudjeluje 29 izlaga a iz triju sjeverozapadnih županija: iz Me imurske, 19

uzoraka, Varaždinske, 14 uzoraka, i 1 iz Krapinsko - zagorske, koji izlažu ukupno 34 ulja.

Uzorke je pregledao i ocijenio Prehrambeno - biotehnološki fakultet u Zagrebu, koji je Uredu za poljoprivredu i turizam Me imurske županije ocjene, odnosno rezultate dostavio u šifriranom obliku, a oni e biti objavljeni upravo na sam dan održavanja izložbe. Danica Pošta, pro elnica županijskog Ureda za poljoprivredu i turizam, kaže kako je po mnogo emu ova izložba bolja od prve, koja je lani održana u Varaždinu, te poziva ljude da izložbu obi u i ponešto kupe. Naime, na prostoru ispred Doma sindikata mogu se kupiti bu ino ulje te drugi proizvodi od koštica bu e. (S. Mesari )

23. ožujka 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Acer = javor S javorima nikad ne ete pogriješiti. Ho eš u park - dobro, ho eš u šumu - dobro, može i u vrt... može i na balkon, a uz sve to su javori vladari drvoreda. Javori (Acer sp.) su rod hortikulturno najpopularnijeg drve a. Ima ih jako puno vrsta i još više kultivara. O njima i njihovim hortikulturnim vrijednostima napisane su cijele enciklopedije hvalospjeva. S razlogom. Kuglasti javor (Acer platanoides ‘Globosum’) jedan je od najtraženijih kuglastih kultivara nacijepljenih na ravno stablo podloge. Uzgojen je prvi put 1873. godine u Belgiji, u rasadniku gospodina Van Houtte -a. Od tad postaje najtraženije drvo za male vrtove, uske drvorede i sli na mjesta gdje je poželjno da raste drvo, nalik na drvo, a da ne

preraste raspoloživi prostor. I onaj stari, krasni drvored akove kog ‘Peškog pota’ (današnja V. Nazora ) bio je zasa en negdje u tom prvom valu op e pomame za ovim kultivarom. Kuglasti javor gotovo je savršena hortikulturna vrsta. Krošnja mu je i bez orezivanja skoro idealno okruglo oblikovana, gusta je i prekrivena krasnim liš em. Naj eš e se nacjepljuje na visinu 2 ili 2,20m. Za male se vrtove sve eš e traže biljke nacijepljene na 1,5 m, a nešto rje e su kugle nacijepljene na visinu 2,40 m – to je oblik za drvorede blizu ulice. U poodmakloj starosti postiže ukupno visinu do 5 (7) metara i širinu krošnje, ako se ne orezuje, do 6 m. To je poželjna visina stabla za drvoredno drvo i uop e za ‘drvo’ kako

ga mi shva amo. Krošnja mu je ovalno široka, esto isto toliko široka koliko i visika (okrugla). Naj eš e se održava na veli inu do 3m promjera krošnje. Listovi su mu u prolje e kod listanja malo crvenkasto obojeni a kasnije se razviju u tamnozelene sjajne, velike (oko 18 cm), lapovite listove. U jesen su intenzivno žuti. Cvate u aprilu neprimjetnim žutozelenim cvjetovima. Plod mu je okriljeni oraš i dug 3,5-4,5cm koji u jesen, kad otpada sa stabla, može raditi svakakve propelerske vragolije na vjetru.

Voli svako dobro vrtno tlo, nije posebno izbirljv, ali ako je tlo bolje, biljka ljepše raste. Voli puno sunce, ali podnosi i djelomi nu zasjenu. Naj eš e nalazi mjesto u malim vrtovima gdje je omiljen zbog svog ograni enog rasta i lijepe okrugle krošnje. Ako želite imati u svom vrtu Javor, a vrt Vam je mali, ovo je dobar izbor. Unosi poruku reda i ure enosti u vrt ili park. Vrlo je esta sadnja drvoreda uz šetnice, biciklisti ke staze i sli ne manje prometnice gdje ljudi prolaze blizu biljkama. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Kvaliteta uvozne hrane Vrlo esto se može uti teza kako siromašne zemlje proizvode kvalitetnu hranu koju prodaju bogatima, a bogati svoj višak loše hrane prodaju siromašnima. injenica je i ta da Hrvatska prodaje bogatim arapskim zemljama kvalitetnu junetinu, a uvozi smrznuto meso. Brojke bi nas trebale navesti na razmišljanje a one kažu slijede e: Hrvatska godišnje uvozi hrane u vrijednosti od oko 2,2 milijarde dolara, dok izvozi u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara. Neki su ak u medijima javno izjavili da se u našu zemlju uvozi gotovo 70% ukupne hrane. Glede izvoza, polovicu ukupne izvezene koli ine ini še er i konditorski proizvodi. U dvadeset najve ih uvoznika hrane ve inom spadaju veliki trgova ki lanci. Treba spomenuti i statisti ki podatak da je 1993. godine Hrvatska posljednji put ostvarila višak izvoza u iznosu od 30 milijuna dolara. Što se desilo nakon toga? Kao potroša i moramo razmišljati u dva pravca, jedan je taj da kupuju i doma e proizvode štitimo naša vlastita radna mjesta, a

drugi je taj da su doma i proizvodi (poglavito oni koji se prodaju kao svježi) vjerojatno kvalitetniji. Uz prehrambenu industriju vezan je itav niz djelatnosti: sve grane poljoprivrede, proizvodnja ambalaže, prijevozništvo, kemijska industrija, energetika, marketing, laboratorijske djelatnosti, trgovina, skladištenje, komunalne djelatnosti, tekstilna industrija, obrazovanje itd. Kada govorimo o hrani tako er moramo na umu imati dva kriterija, a to su kriterij sigurnosti i kriterij kvalitete. Kada je rije o kriteriju sigurnosti tada tu ne bi smjelo biti dileme; sva hrana koja za potroša a nije sigurna se ne smije na i na tržištu, prije svega sam proizvo a je odgovoran za to, a potom i onaj tko takvu hranu stavlja na tržište, dok kontrolu svega naravno provode nadležne inspekcijske službe. Sigurna hrana ili zdravstveno ispravna hrana je ona hrana koja ne sadrži štetne mikroorganizme ili bilo koje druge tvari koje kod onoga tko ju konzumira može izazvati bilo kakve poteško e.

Kada je rije o kvaliteti hrane, to je svakako izbor potroša a. Želi li netko kupiti smrznuto pile e meso staro nekoliko mjeseci blijede boje ili svježu piletinu zlatno žute boje, još svježeg mirisa to je stvar njegovog odabira, no na žalost i stvar materijalnih mogu nosti. Prema podacima Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo sustavnim kontrolama hrane pri uvozu u Hrvatsku te monitoringom ciljanih štetnih tvari koje bi se mogle na i u hrani na tržištu, može se ustvrditi da je preko 90 % uzoraka koji dolaze na analizu zdravstveno ispravno, a samo oko 2-3% sadrži štetne tvari u koli inama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi. Obi no se to radi o patogenim mikroorganizmima te kemijskim one iš enjima s naglaskom na pesticide, metale i metaloide, pove anoj koli ini aditiva, alergenima, mikotiksinima i sl. Problem predstavlja i jasno ozna avanje hrane, no i itanje deklaracija. Pa tako vjeruju i nekim poznatim i jakim svjetskim brendovima, sa snažnim marketinškom

pratnjom, misle i da jedemo kvalitetnu hranu zapravo jedemo manje kvalitetnu hranu. Malo je onih koji e usporediti npr. koli inu še era i kakaa u nekoj okoladi ili napolitankama, a na veliku žalost mnogo je onih koje u usporediti cijenu. 08.03.2011. U Slobodnoj Dalmaciji je objavljeno da je 2010. godine Državni inspektorat obavio 30.872 kontrole primjene propisa vezanih uz ozna avanje i kakvo u hrane te da su u oko pet posto slu ajeva proizvodi nisu bili propisno ozna eni. Zbog utvr enih povreda propisa vezano uz ozna avanje i kakvo u hrane doneseno je 112 rješenja kojima je zabranjeno stavljanje na tržište hrane. Nadalje, podneseno je 1795 optužnih prijedloga i izdano 50 prekršajnih naloga u iznosu od 336.800 kuna. I na kraju udno ali istinito u 2009. godini mi Hrvati, koji volimo dobro jesti i koji smo svojevrsni velemajstori „odojkologije“, smo pojeli oko 600 000 uvezenih odojaka, ve inom iz Nizozemske i Njema ke. Andrija Lesar, mag. spec. kv. i sig. hrane

NOVO

VO NE SADNICE

Podrum Štrigova

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Štrigova 71 tel: 040 851 013

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive 20% AKCIJA trešnje • višnje od-10.3. do 31.3. NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

BUDU NOST “Prostora” i drugih prostora urbane kulture u akovcu ovisi upravljaju gradskim i županijskim novcem i odlu uju što podržati, a što ne

U SUBOTU velika humanitarna akcija

Cvijetom narcisa protiv raka dojke Dan narcisa je svjetski i nacionalni dan borbe protiv raka dojke, a obilježava se prodajom cvijeta narcise u humanitarne svrhe. Prodaja narcisa i prigodnih proizvoda u našoj županiji održat e se u subotu 24. ožujka u više me imurskih mjesta. U akovcu e se akcija odvijati na tri lokacije, Trgu Republike, Franjeva kom trgu i na Jugu (kod Beteksa), u vremenu od 9 do 13 sati, a u Murskom Središ u kod robne ku e, u Prelogu na tržnici, u Nedeliš u kod Op ine, u Maloj Subotici kod Op ine, u Kotoribi na Trgu bana Jela i a u centru, u Pribislavcu kod opskrbnog centra METSS i kod Konzuma, u Palovcu, Štefancu, Brezju, Belici i Gardinovcu kod društvenih domova od 9 do 12 sati. Udruga žena “Turen“ iz Podturna Dan narcisa e obilježiti u nedjelju 25.ožujka. U estalost raka dojke raste svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a u Me imurskoj županiji zauzima vrh ljestvice po u estalosti i smrtnosti od zlo udnih tumora kod žena. Klub žena oboljelih od raka dojke “Nova Nada“ akovec Županijske lige protiv raka i ove se godine uklju uje u humanitarnu akciju Dan narcisa, u sklopu koje

se prodajom narcisa i prigodnih proizvoda po gradskim trgovima i istaknutim lokacijama diljem Hrvatske prikupljaju sredstva namijenjena borbi protiv te zlo udne bolesti. U dosadašnjim akcijama Dana narcisa u Me imurju kupljen je aparat za limfnu drenažu, koji je važan u rehabilitaciji žena operiranih od raka dojke, ultrazvu ni aparat (Županijska liga donirala je 100.000 kuna) važan za rano otkrivanje, digitalne fosforne kasete za mamografsko snimanje dojki te infuzijska pumpa za aplikaciju kemoterapije. Svi spomenuti ure aji donirani su Županijskoj bolnici akovec. Unato teškoj ekonomskoj situaciji, pri kraju je realizacija kupnje posebnih “pištolja“ za citološku punkciju dojki i igli za core biopsiju te visokorezolutnih monitora za dijagnostiku bolesti dojke, koji bi se donirali Županijskoj bolnici akovec. Potrebna inancijska sredstva za te svrhe prikupljala su se tijekom Dana narcisa 2011. i tijekom humanitarne akcije “Zajedno protiv raka 2011.”, a akcija e se u potpunosti realizirati nakon ovogodišnje akcije Dana narcisa. (BMO)

DRUŠTVO žena Kotoriba

Na godišnjoj skupštini zahvala lanici Amaliji Zvošec Na redovitoj godišnjoj skupštini Društva žena iz Kotoribe okupilo se 70-ak lanica. Skup je održan u Gostionici “Mlin”, a zapo eo je minutom šutnje u spomen na nedavno preminulu po asnu predsjednicu društva Amaliju Zvošec. Skupštinu je vodila Irena Maltar, dok je izvješ e o radu u prošloj godini podnijela predsjednica Evica Grgec. Istaknula je kako su svi planirani programi realizirani. Uz sudjelovanje na svim op inskim manifestacijama, treba spomenuti sudjelovanje u humanitarnoj akciji Dan narcisa, zajedni ki izlet u No i muzeja, a posebno je izdvojila etnozbirku u kojoj je prošle godine

održana proslava 30. obljetnice novog života Ljiljane Mar etko. Radi se o njihovoj lanici koja je pobijedila rak dojke te je društvu darovala izložbu svojih rukotvorina, koju je kasnije društvu i poklonila. Grgec je spomenula i zajedni ka druženja kada se štrika, hekla i veze, a sve zainteresirane žene mogu se priklju iti svaki ponedjeljak, zimi od 18 do 20, a ljeti od 19 do 21 sat. Uo i skupštine lanice su obišle bolesne kolegice, a na grobove bivših aktivistica položile su cvije e i upalile svije e. Nakon službenog dijela, druženje je nastavljeno ve erom i zabavom, a žene su darovane crvenim karan ilom. (A. Fuš)

Postoji li u našem gradu uop e ne iji entuzijazam da se kulturološki “promijeni svijet”!? PIŠU: Bojana Špani ek, Dejan Zrna FOTO: Zlatko Vrzan Polemika i rasprava o tzv. urbanoj kulturi našega grada – postoji li ona uop e, tko je za nju zadužen, a u nekim krugovima navodno e krenuti i peticija za ponovno otvaranje nekada kultnoga klupskog prostora za izlazak mladih u akovcu “Kluba”, koji je nedavno pretvoren i preimenovan u Malu scenu “Vinko Lisjak” Centra za kulturu akovec - otvara brojna pitanja. Na žalost, o njima se ne raspravlja otvoreno i s argumentima. Pa onda kad se dogodi neka javna kritika gradskih institucija, po inju vrije anja na osobnoj razini i onih koji si to zbog svoje funkcije nikako ne bi smjeli dopustiti, umjesto da se dogodi dijalog. S druge strane, privatna inicijativa, koja je i te kako prisutna u posljednje vrijeme, ini nam se da teško prepoznaje nove vrijednosti europske kako mainstream, tako i urbane kulture. Me utim, svaka inicijativa koja je druga ija od nametanja šund glazbe, poput turbo folka, u našem gradu i kraju i te kako je dobrodošla. Što je danas uop e mainstream, što urbana kultura, a što alternativa kad su u pitanju život i zabava mladih i onih koji se tako osje aju kod nas, a što, primjerice, u zapadnoj Europi,

odakle je uvijek crpljena “kulturološka energija“? To mladi puno bolje znaju i osje aju od starijih, ali injenica je da oni koji bolje poznaju europska zbivanja, a nešto smo doživjeli i na osobnoj razini, zaklju uju da svega onoga što ini moderni kulturološki identitet ima jako malo u našem gradu i kraju. Posebice ako se usporedi akovec nekad i danas. Zahvaljuju i entuzijazmu i promotoru, kao što je bio Tony Sabol, bez obzira na inancijske repove koji su se kasnije vukli, u 80-ima sve do pred kraj ‘90-ih bili smo ak sastavni dio organizacije zapadnoeuropske mainstream – urbane - alternativne kulture u Hrvatskoj i šire, dok smo danas i po razmišljanju i po konkretnim doga anjima jako daleko od svih tih zbivanja. Nešto se ipak dogodilo u zadnjih petnaestak godina da toga više nema, barem u nekakvom “minimalnom smislu“. Danas kao da se ponovno doga a bu enje, ali ono je izgleda bez novih ideja, ve se sve vrti oko pozivanja na Klub i nostalgiju. Mnogi me u onima koji su bili živi sudionici tih prošlih vremena kao da su “zarobljenici toga istog vremena“, misle da je to još dan danas “in na Zapadu“, pa bi to trebalo ponuditi i njihovoj djeci. Tako nešto uop e ne odgovara istini. Istovremeno nema entuzijazma, ali usudili bi se re i ni previše osje aja, koji je nekad

krasio našu sredinu, da bi se “uvezlo“ ono što bi moglo akovec ponovno svrstati u moderno kulturološki uzbudljiv grad, ne samo u našoj zemlji, nego i šire. Takve energije koja bi rasla na mladoj, zahvatila srednju, ali i otvorila zanimanje starijih jednostavno nema. akovec je, primjerice, propustio priliku da (p)ostane rockerski kad su promotori doveli prvi Crni ma ak, hrvatsku rockersku nagradu, upravo u naš grad. Ali, umjesto da se svi angažiraju od politike do kulture da takav doga aj zadržimo i nadogra ujemo kako bi postao kulturološki fenomen, mi smo ga se kao “vru eg krumpira“ olako odrekli. Danas bi ekvivalent tome mogla biti, primjerice, (su)organizacija festivala poput Terranea, koja bi u naš grad donijela ne samo mlade iz Hrvatske, ve iz cijele zapadne Europe. Umjesto nas, Varaždin je blizu tog cilja, iako nam se ini kako i njima u presudnom trenutku nedostaje strategije i organizacije da se uberu plodovi dosadašnjeg rada, stvaranja identiteta i brenda Špancirfesta. U cijeloj toj kakofoniji, na svega pet minuta od samog centra akovca, jedan klub – “Prostor” – koji unutar naše sredine pokušava promovirati urbane vrijednosti i osmisliti kvalitetan program za mlade - kao da je ostao zaboravljen.

Na temu upravo tog i takvih prostora, koji su namijenjeni prvenstveno mladima, a nije do kraja, na žalost, nikad zaživio kako je zamišljen, razgovaramo s Davorom Doklejom, koji se prošlih godina najviše angažirao da tako nešto uop e postoji u akovcu. - Ne želim da pišete negativno o mladima, bio je njegov jedini imperativ. Svjestan je da e mnogi zlobnici re i da “Prostor” nije uspio, no brojke toj tezi ipak ne idu u prilog. Od njegova je otvorenja u listopadu 2008. godine ugostio više od 200 razli itih programa – najviše koncerata, ali i kazališnih predstava, izložbi, festivala, umjetni kih sajmova i drugih sadržaja. Nerijetko je upravo “Prostor” prva adresa kojoj se mladi bendovi obra aju kad su u pitanju probe ili ak snimanje spotova, a tu je odra en i velik broj fotoshootinga. Tome on, uostalom, i služi, i upravo su odriješene ruke u kreiranju programa ono što ga ini

DRUGA POSTAJA izložbe hrvatskih i slovenskih arhiva “Gradovi i trgovi na hrvatsko - štajerskoj gra

Suradnja koja je dokaz da nas granica zapravo spaja, a ne razdvaja U etvrtak je u prostorima Zgodovinskog arhiva Celje, nakon prve postaje u Zagrebu, otvorena izložba “Mesta in trgi ob hrvaško - štajerski meji / Gradovi i trgovišta na hrvatsko - štajerskoj granici”, koju je otvo-

rio kulturni ataše RH u Sloveniji Marin Žužul. Rije je o suradnji pograni nih gradova, a izloženi dokumenti kroz povijest na svoj na in oslikavaju prošlo vrijeme. Autori izložbe i kataloga su dr. Borut Batagelj, Jurica

Cesar, Mojca Horvat, Damir Hrelja, Branka Molnar, Jasna Požgan, Ana Tuk, dr. Dejan Zadravec i dr. Aleksander Žižek. Idejno rješenje izložbenih plakata, koji e proputovati Hrvatsku i Sloveniju, te gra i ko oblikovanje

kataloga osmislio je Damir Klai , umjetni ki fotograf iz akovca. U dobro osmišljenom prigodnom programu ko-

23. ožujka 2012.

o entuzijazmu kako mladih, tako i onih malo starijih koji u cilju daljnjega kulturološkog razvoja

Davor Dokleja, voditelj “Prostora”: - Mislim da se ‘Prostor’ desio u najgorem mogu em trenutku, kad je recesija pogodila doslovno sve. No, treba znati preživjeti krizna razdoblja, jer se i u svim ostalim sferama društva preživljava, svi rade s minimalno uvjeta. Znam da vrijeme nije kao prije 15 godina, kad se samo s entuzijazmom moglo napraviti puno više, ali mislim da to nije zid koji se ne može presko iti, raditi treba i dalje … jedinstvenim. – Ruke su nam otvorene jer kultura zapravo ni nema granica. Programski zato radimo sve, jer mladi žele nešto drugo i druga ije, pojašnjava.

Posao za pet obavlja jedna osoba “Prostor” danas postoji zahvaljuju i snu jedne generacije mladih okupljene oko Centra za mlade, a da bi se on ostvario, Davor Dokleja se 2008. uklju io i u politiku. Kao predsjednik Savjeta mladih Grada akovca, doduše, samo u onu “malu”, no nedavno otvorenje

skate parka pokazalo je, i dovoljno jaku. – inilo mi se da se na taj na in mogu najviše približiti gradskim strukturama i savjetovati gradske elnike da je ovakav prostor nešto što Gradu treba, kaže. U sije nju 2008. Gradsko je vije e podržalo ovu ideju, a nekoliko mjeseci kasnije ona je kona no i realizirana. Od s a mog je njegov a osnutka, ipak, bilo jasno da je “Prostor” privremeno rješenje. Ne samo zbog toga što je smješten u privatnom objektu za koji Grad pla a najam, ve i

anici” od etvrtka u Celju

jim je “dirigirao“ doma in ravnatelj Zgodovinskog arhiva Celje Borut Batagelj, a predvodio sjajnim izvedbama ponajbolji slovenski

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

etno - rock sastav Terafolk, zajedni ka nit i poruka bila je ta da, bez obzira na dobre ili loše politi ke odnose, hrvatsko - slovenska granica

Nema entuzijazma, ali usudili bi se re i ni previše osje aja, koji su nekad krasili našu sredinu, da bi se kao u ‘80-ima “uvezlo” ono što bi moglo akovec ponovno svrstati u europski moderno kulturološki uzbudljiv grad ne samo u našoj zemlji, nego i šire. Takve energije koja bi rasla na mladoj, zahvatila srednju, ali i otvorila zanimanje starijih jednostavno nema!

No, ve idu i saziv Savjeta mladih krenuo je “gurati” neke svoje projekte i ideje. – I to

je u redu, jer je dobro da ima i drugih interesa koje mladi žele ostvariti, dodaje. No, nekako je uzeto zdravo za gotovo da o “Prostoru” više ne treba voditi ra una. Zbog toga danas sve dužnosti voditelja – od organizacije, promidžbe, inancija, pa sve do iš enja i pospremanja – koje bi u nekom drugom klubu radilo minimalno pet osoba, obavlja samo jedan ovjek. I za to mu ne nedostaje ni vremena ni volje ali, kaže, u ovom je poslu od svoje 18. godine, a sada je ipak vrijeme da neki drugi 18-godišnjaci to preuzmu na sebe. Smjena generacija nekako je prirodan proces na koji ponekad treba ekati i po deset godina. - Možda je potrebno da apatija traje toliko dugo da klinci shvate da ni ega nema i odlu e se okupiti i to promijeniti. Naravno, uvijek ima i onih koji dolaze s idejama, ali one su naj eš e kratkoro ne, ograni ene na tek jedan koncert ili doga aj koji požele organizirati. Kolektivne svijesti ipak nedostaje. Još uvijek ekam da se formira neka nova grupacija koja razmišlja dugoro no, generacija koja bi htjela ‘promijeniti svijet’ kao što smo mi to nekada željeli. Budu nost ‘Prostora’ ovisi o entuzijazmu koji e pokazati mladi ovoga Grada – srednjoškolci i studenti, a ako se za tu budu nost ne e pobrinuti sami, to nitko ne e u initi umjesto njih, zaklju uje na kraju razgovora.

kroz povijest zapravo nikad nije donijela bilo kakav neprijateljski in jedne države prema drugoj, za razliku od mnogih drugih zemalja - susjeda koji su ratovali godinama ili desetlje ima. Što pak se ti e ljudi, stanovnika, posebice onih koji žive u pograni nom pojasu, za njih zapravo granica mentalno nije ni postojala, jer druženja i suradnja nikad nisu prestali. Uostalom, i ovaj projekt pokazuje nešto sli no i tako er je promocija kvalitete hrvatsko - slovenskih odnosa, posebice me u ljudima koji nisu optere eni dnevnom politikom. Pograni ni gradovi i trgovišta u prošlosti su, kao i

danas, imali važnu ulogu u slovensko - hrvatskim kontaktima i odnosima, a realizacija zajedni ke izložbe predstavlja i odli an temelj daljnjeg proširenja suradnje me u arhivima. Na izložbi je predstavljena povijest pograni nih gradova i trgovišta na osnovu gradiva pohranjenog u našim arhivima te povijest šest gradova u kojima su danas sjedišta arhiva. Izložba je zamišljena kao putuju a i obi i e sve predstavljene gradove i trgovišta na hrvatsko - štajerskoj granici. U Me imurje e izložba sti i za nekoliko mjeseci. (D. Zrna)

zbog nekih nedostataka kojih je i sam voditelj svjestan i koji bi i njemu, kao krajnjem konzumentu, tako er smetali. Prije svega, to su nedostatak sanitarnog vora i zabrana pušenja, a Dokleja dodaje još i neadekvatan zvuk i rasvjetu. Ti se problemi, na žalost, ne mogu riješiti jer za to ne postoji ni adekvatna infrastruktura, budu i da prostorija nije dizajnirana da bude koncertni prostor, ve skladišna hala, niti postoje inancijska sredstva. Dislociranost, koju e mnogi rado dodati ovom popisu, ipak nije mana, ve prednost “Prostora”. – Ovakav klub u središtu Grada uzrokovao bi puno problema sa stanarima, a ova je pozicija savršena, baš zato jer je malo odmaknuta od centra, smatra.

Smjena generacija je prirodan proces

3. c Gimnazije akovec najaktivniji je volonterski razred – ak 16 u enika pridružilo se inicijativi “Dobro biram – volontiram”

MLADI VOLONTERI Udruge “Zora” kao pozitivan primjer

ak dvanaest akcija u Caritasu, Azilu i Dje jem odjelu bolnice S akcijama na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec završilo je provo enje volonterskih akcija u sklopu inicijative mladih “Dobro biram – volontiram” Udruge “Zora”. Provedeno je ukupno 12 volonterskih akcija: 3 u Dnevnom boravku djece “Dr. Antun Bogdan” akovec, 3 u Azilu za životinje udruge “Prijatelji” te 6 akcija na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec. Za akcije odra ene u sklopu projekta kupljeni su i razni materijali potrebni za njihovo provo enje – u bolnici je opremljena igraonica i kupljene su igre, igra ke, slikovnice i potrošni materijal, Azilu udruge “Prijatelji” donirane su špahtlice, ta ke, metlice i ostalo potrebno za radne akcije, a Caritasovom domu akovec taktilne materije, instrumente, drvene

igra ke i knjige – sve u ukupnoj vrijednosti od 15.937 kn, ime su dugotrajno osigurani materijali za budu e volontere. Mladi su u ovoj inicijativi pokazali da su svjesni da svatko od nas može napraviti promjene, i aktivno se uklju ili u stvaranje kvalitetnijeg i bogatijeg okruženja za sve. Da mala grupa svojim pozitivnim utjecajem može u initi mnogo, pokazuje i injenica da se iz 3.c razreda Gimnazije akovec ak 16 u enika pridružilo inicijativi, a velika ve ina prvi put se okušala u volonterstvu. Inicijativa traje još do kraja ožujka, a u me uvremenu e se provesti evaluacija i pripremit e se kratki video i brošura o aktivnostima, s nadom da e ovakav primjer potaknuti i druge da se “zaraze aktivizmom”. (bš)

Zabavno natjecanje ujedno je bilo i u enje o našem jeziku

DANI hrvatskog jezika u OŠ “Petar Zrinski” u Šenkovcu

Kvizom do novih saznanja o vlastitom jeziku Osnovna škola “Petar Zrinski“ Šenkovec obilježila je 12. ožujka Dane hrvatskog jezika, održavši kviz gramatike iz hrvatskog jezika za osmaše. Svaki razredni odjel zastupalo je etvero u enika, koji su svojim znanjem nastojali odgovoriti to no na sva postavljena pitanja kako bi došli do pobjede. Pobijedili su u enici 8.b razreda, koji su predstavljali Karlo Drvoderi , Eva Kolarek, Jakov Skok i Lea Tkal ec. Po broju to nih odgovora izjedna eni su bili 8.a i 8.c razred, pa su oni nastavili natjecanje odgovaraju i na dodatna pitanja. Drugo mjesto osvojile su predstavnice 8.a razreda u sastavu Ana rep, Sanela Šume ki, Josipa Vinkovi i Ana - Emina Živko, dok su u enici 8.c razreda, koji su predstavljali Ivan Be-

lovari, Laura Horvat, Dunja Šafari , Marija Šprem i Rea Vida i , osvojili tre e mjesto. U zabavnom djelu programa sudjelovali su osmaši Leon Kozjak, David Novak i Petar Vinkovi , uz glazbeno poja anje u enika sedmog razreda Matea Grabara. Ovo natjecanje u enici su u šenkove koj osnovnoj školi posvetili obilježavanju Dana hrvatskog jezika, koji se svaku godinu slavi od 11. do 17. ožujka. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom hrvatskog Sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez i ije nadre enosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom.

Mozaik

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Završena ulaganja u ponudu turisti kog kompleksa Cimper u Murskom Središ u Ako želite provesti dan ili više njih u autohtonom me imurskom stilu, spajaju i prošlost s današnjoš u turisti ki kompleks Cimper u Murskom Središ u prava je adresa. Naime, na podru jima nekadašnjih Me imurskih ugljenokopa, sagra en je prekrasan kompleks koji raznovrsnoš u sadržaja privla i brojne goste iz Hrvatske i inozemstva. A unutar kompleksa ima puno raznovrsnih sadržaja koji pokrivaju ukuse i potrebe ljudi raznih profila, životne dobi i pre erencija. Tijekom godina vlasnik kompleksa TEAM d.d. iz akovca je sanirao u potpunosti objekte u kojima su nekad radili me imurski rudari i danas su umjesto zapuštenih zgrada u njima turisti ko-komercijalni sadržaji u kojima se može razgledati kako se proizvodi pivo, rakija ili ips od jabuke te se rekreirati na ure enim sportskim terenima. Vanjska terasa s dje jim igralištem, odvojena od gradske buke i prometa, savršeno je rješenje za miran

boravak u prirodi s cijelom obitelji. Središnji objekt je pivnica Cimper koju karakterizira spoj industrijske arhitekture i rudarske povijesti. A kvaliteta hrane i prvo me imursko pivo iz vlastite proizvodnje nadopunjuju ugostiteljsku ponudu me imurskog kraja. Osim što se može kušati, sva se proizvodnja može obi i i razgledati uz neizostavnu degustaciju proizvoda. Posjetiteljima je za razgled posebno atraktivan separator ugljena kao posljednji živu i spomenik me imurskog rudarstva – današnji Spomen-dom rudarstva. Rije je o objektu u kojem se selektirao i klasificirao ugljen, i jedino je svjedo enje 50-godišnje rudarske povijesti Murskog Središ a, grada u kojem je nekad bilo i više od 1500 zaposlenih rudara. S njegovog se vrha pruža prekrasan panoramski pogled na podru je triju država (Ma arska, Slovenija, Hrvatska). Svojom je visinom dominantan u prostoru i primjer je tzv. industrijske arhitekture

Nudimo

koji ima arhitektonsko-povijesnu vrijednost. U suradnji i s bivšim rudarima i sa strukom ure en separator i u unutrašnjosti, tako da danas posjetitelji mogu kroz multimedijalne prikaze i prezentirane eksponate vidjeti kako se nekad živjelo i radilo. Ponuda aktivnosti kompleksa vrlo

je atraktivna mnogim školskim, ali i ostalim organiziranim grupama koje se tijekom cijele godine imaju priliku upoznati se sa spomenutom poviješ u na jedinstven, zanimljiv i edukativan na in. Nedavno je cijeli kompleks dobio i svoju završnu vizuru kojom u cijelosti zaokružuje svoju gastroturisti ku ponudu. Naime, nedavno su otvoreni i smještajni kapaciteti u sklopu hostela Cimper s ukupno 10 smještajnih jedinica. Nova ponuda omogu uje turistima zadržavanje na podru ju kompleksa i više od nekoliko sati, a uz Cimper mogu povezati i

brojne druge sadržaje koji nudi gornjome imurski turizam. A kakva je Cimper destinacija najbolje govori titula finalista projekta Hrvatske turisti ke zajednice i Ministarstva turizma EDEN - Europska destinacija izvrsnosti za prenamjenu lokaliteta u izvornom smislu u suvremenu turisti ku destinaciju. Zato vas pozivamo da posjetite TK Cimper, i provedete vrijeme u idili nom spoju prošlosti i modernih vremena.

• turisti ke programe za organizirane grupe • team building za poduze a • održavanje seminara, prezentacija i poslovnih sastanaka • organizaciju obiteljskih sve anosti, godišnjica i ostalih doga anja • svakodnevnu ponudu gableca i ru kova • meso s ražnja tijekom ljetnih mjeseci te korištenje vanjske terase, dje jeg igrališta i sportskih terena

Kontakt i informacije: www.cimper.team.hr, cimper@team.hr, 040/543-753, 091/364-3694

OLDTIMER KLUB “Me imurje” otvorio sezonu vožnji

Proslavili Jožefovo i posvetili dva vozila PIŠE: STJEPAN MESARI

Na blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka, po prvi put ove godine okupili su se lanovi Oldtimer kluba “Me imurje”, ime su zapo eli ovogodišnju sezonu vožnji, izleta, nastupa na raznim priredbama i putovanjima po Domovini i svijetu, te su pozdravili prolje e.

Okupljanje je bilo u Štrigovi, gdje su svi nazo ni lanovi bili na proštenjarskoj svetoj misi, koju je povodom blagdana Svetog Josipa u župnoj crkvi predvodio vratišine ki župnik vele asni Pavao Mesari , koji je oldtimeriste posebno pozdravio i preporu io bdijenju i zaštiti svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske.

Nakon svete mise automobilima i motorkota ima oldtimeristi su se dovezli do imanja svojeg kolege i lana Josipa Pintari a u Dragoslavcu, gdje mu je predsjednik Franjo Belovi u ime svih lanova estitao imendan, uru io prigodan poklon, te najavio sljede e okupljanje na blagoslovu voza a i vozila na

Predsjednik Franjo Belovi estita imendan doma inu Josipu Pintari u

Uskrsni ponedjeljak u Svetom Martinu na Muri. Posve ena su i dva vozila, osobni auto UNIKAT i motorkota marke NSU Pretis.

Majstor Šafari predstavio “zlatana” Me u mnogim ljepotanima, na ovom skupu po prvi put javnosti je predstavljen UNIKAT K 20011. - ŠI, automobil “zlatan”, koji je posve sam izradio jedan od najve ih majstora me u oldtimeristima, Ivan Ša ari iz Pleškoca. - Ovaj meni najljepši automobil izradio sam na karoseriji Renaulta 4, a sve ostalo sam izradio iz raznih dijelova, bez nacrta, kako mi kažemo, ‘z glave’ i uspio sam nakon godinu - dvije rada u initi ga voznim, te ishoditi prometnu dozvolu i registraciju, kaže majstor Ša ari , kojeg kolege zadirkuju da je više na autu nego na ženi, na što on dodaje: - Pak je auto mla i. Mala šala koju i gospo a, koja je isto lanica Oldtimer kluba, prihva a. Ali zbilja se Ša ari teško odvaja od svog ljubimca, u kojeg je,

Zlatan unikat Ivana Šafari a

kako kaže, uložio trud, znanje, novac i sebe. Podsje am, Ša ari ima i najljepšeg oldtimer mercedesa, koji je posudio ekipi koja je snimila seriju “Ponos Ratkaje-

vih”. Od Uskrsnog ponedjeljka po et e ga predstavljati diljem županije, Domovine i regije, i sigurni smo da e mnogima zastati dah kada e ga vidjeti u svoj raskoši.

Oldtimer bend, iji su lanovi kluba zaduženi za pjesmu i veselo raspoloženje

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI H HRVA HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Ne iskoriš uj svoga bližnjega niti ga plja kaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra. Lev 19;13 Bog zapovijeda pošteni rad, i daje blagoslov za takav stav u životu. Božji koncept rada je izvrsnost, zauzetost za op e dobro drugih, smisao, ljepota i služenje. Kada je Bogu perspektivi našeg rada, tada se pogled pomi e s samog posla na op e dobro i za Božju slavu. Kroz svoj pošteni rad pomažemo ljudima spoznati Boga. Tada uzbu enje i interes za uspjehom u poslu je usmjeren na Boga a ne na sami posao, te radost i zahvalnost u uspjehu dolazi od Boga. Uostalom Bog je pošteno radio u stvaranju svijeta za op e dobro, ljepotu. Najviši oblik služenja pokazao je u Isusu Kristu. Nažalost u Hrvatskoj je 1945 bila tragi na nacionalizacija gdje su komunisti ubi-

jali vlasnike i otimali pošteno ste eno vlasništvo, a 1991 su njihovi nasljednici proveli kriminalno lošu privatizaciju, pod maskom demokratskih promjena. I jedni i drugi su gadost u Božjim o ima, kako nas u i Božja rije Biblija. Ne iskoriš uj svoga bližnjega niti ga plja kaj! Radnikova zarada neka ne ostane pri tebi do jutra, piše u biblijskoj knjizi Lev 19;13. Biblija podu ava poštenje pred Bogom i ljudima, kao izraz božje volje. Tada to postaje temelj života pojedinca i državnih sustava. Bog obe aje ekonomski i svaki drugi blagoslov ako se tako ponašamo. Dakle ništa udno da su države u kojima je Biblija temelj socijalno -ekonomskih odnosa, dakle anglosaksonske

protestantske zemlje dostigle najviši stupanj socijalnog mira i ekonomskog blagostanja, s minimalnom korupcijom. Pon. zak:25; 15-16 Neka ti je uteg potpun i to an i neka ti je efa potpuna i to na, da dugo živiš na zemlji koju ti daje Jahve, Bog tvoj. Tâ Jahvi je, Bogu tvome, odvratan tko to ini, tko god ini nepravdu Suprotno poznatim znanstvenim injenicama, op e je prihva ena vjera u evoluciju. Ta pretpostavka podu ava postanakmaterije,životainakraju ovjekakrozinterakcijuslu ajnosti uhipotetskih4milijardegodina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze suprotne toj hipotezi, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak. ucoz.com/

Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

23. ožujka 2012.

Mali novinari iz OŠ Domašinec posjetili našu redakciju Našu redakciju ovih dana posjetila je novinarska etvorka u enica 6. razreda OŠ Domašinec u pratnji u iteljice i mentorice Nine Zrna Pintari . Žele i što više saznati, pozorno su pratili izlaganje glavnog urednika Dejana Zrne, koji im je, uz predstavljanje novinarskog posla i “Me imurskih novina“, pojasnio organizaciju rada u redakciji novina, kao i sve faze

nastajanja novina - od novinskih tekstova i fotogra ija, lekture i redakture, ure ivanja i gra i ke pripreme do tiskanja. - Ovaj je posjet za njih veliki poticaj. Rad u maloj školskoj redakciji je, razumljivo, druga iji, a sada su imali prigodu vidjeti velike novinare i veliku redakciju, što e zasigurno biti za njih lijepo i korisno iskustvo u daljnjoj aktivnosti u novinarskoj

grupi mati ne škole, a možda me u njima ima i budu ih novinara, kazala je njihova mentorica na kraju posjeta. “Me imurske novine“ godinama unatrag uvijek rado ugoš uju u enike - lanove školskih redakcija kako bi im predstavili kako novinarski, tako i posao svih drugih medijskih djelatnika u jednoj novinskoj izdava koj tvrtki.

DJE JI VRTI akovec zapo eo s radionicama za roditelje najmla e djece

Radionicama “Rastimo zajedno” do odgovora na pitanja i dileme Dje ji vrti akovec od 21. ožujka zapo eo je s radionicama za roditelje “Rastimo zajedno“, koje su nastale u sklopu UNICEFova programa za podršku roditeljstvu u prvim godinama života. Radionice su osmišljene tako da pomognu roditeljima prona i odgovore na njihova pitanja i dileme u odgoju djece do etvrte godine. Prve godine života osobito su važne za razvoj svakoga ljudskog bi a. U tim godinama uspostavlja se djetetova emocionalna sigurnost, povjerenje u sebe i druge, što je zalog kasnijega duševnog i tjelesnog zdravlja. Emocionalna

privrženost, rana komunikacija i stimulacija jednako su važne za razvoj djeteta kao i prehrana, briga o higijeni, zdravlju i sigurnosti od ozljeda. Roditeljstvo nikada nije bilo složenije ni pod ve im pritiscima nego danas. Zbog toga u današnje vrijeme uz prava djeteta i postoji pravo roditelja na podršku koja im pripada zato jer su roditelji. Stoga organizatori pozivaju zainteresirane roditelje da se uklju e u radionice u kojima e na i odgovore na svoja pitanja i dileme, zajedno s drugim roditeljima i stru nim voditeljima.

Novi život se rađa

Davor (24) i Tanja (23) Filipi iz Ivanovca dobili su sina Niku, ro enog 16. ožujka u 13.30 sati. Kod ku e najmla eg lana obitelji eka i starija sestrica Gabrijela (2).

Nikola (30) i Natalija (30) Kova iz akovca dobili su sina Davida, ro enog 10. ožujka u 5.15 sati.

Simon (34) i Lea Per i (32) iz Žabnika dobili su drugu k er, Emu, ro enu 16. ožujka u 15.52 sati.

Miroslav (30) i Kristina (24) Jakopi iz Murskog Središ a dobili su sina Leona, ro enog 16. ožujka u 8.45 sati.

Ljubomir (37) i Nada (37) Horvat iz Paraga dobili su sina Karla, ro enog 19. ožujka u 5.25 sati. Kod ku e Karla eka velika obitelj – Josip (17), Igor (15), Jasmina (13), Ivana (11), Tomislav (9), Nino (7) i Karmen (1).

Kruna karijere Viktorije Rebeke akov anka Viktorija Rebeka Kokalj, umjetni kog imena Viktoria Rebeka, svoju je ljubav prema elektronskoj glazbi pretvorila u životni poziv te je danas sve poznatija umjetnica hrvatske ali i svjetske elektronske scene. Iza nje su DJ-ski nastupi u brojnim zemljama svijeta, a svoju je dosadašnju karijeru nedavno okrunila nastupom u legendarnom berlinskom klubu “Tresor”. Više u prilogu MEDIA. (bš)

KULTURA

SCENA

Novom predstavom “Bijeli klaun” Studio suvremenog plesa “Teuta” opravdao epitet “suvremeni” Klapski spektakl u Areni Varaždin u subotu 24. ožujka – nezapam en interes javnosti!

Predstava “Da, ministre” kazališta “Komedija” na Tribini Sa skupštine HKUUMŽ-a: skromnim financijskim sredstvima ostvareni odli ni rezultati Ožujak – mjesec izložbi u Me imurju

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

PETAK, 23. ožujka, 19 sati Gimnazija akovec

Razgovor sa Sre kom Horvatom

STIGLI NOVI KATALOZI!!!

Gimnazija akovec nastavlja slaviti 50. obljetnicu svoga djelovanja, pa e tim povodom danas ugostiti svog bivšeg u enika, danas priznatog filozo a, prevoditelja i teoreti ara Sre ka Horvata. O aktual-

nim problemima današnjice u školi koju je nekada i sam poha ao Horvat e razgovarati s pro esoricom Barbarom Marka Despini . Svi su pozvani da se priklju e zanimljivom dijalogu.

Uskrsna i proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran...

NA TRIBINI prošli tjedan Kazalište “Komedija” odigralo predstavu “Da, ministre” BARCELONA FORTUNA, 06.04.-09.04. zrakoplovom iz Zagreba POSEBNA PONUDA cijena po osobi 1990 kn + zrak. prist. 690 kn USKRS NA KUBI, 04.04.-12.04. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi 10.250 kn + zrak. prist. 3.350 kn DUBAI, 09.04.-14.04. zrakoplovom iz Zagreba, cijena po osobi 4.450 kn + zrak. prist. 2.550 kn TOSKANA, 28.04.-01.05., autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 1745 kn POREČ, 31.03.-14.04. HOTEL LAGUNA MOLINDRIO 4*, 5 pol po osobi od 1.375 kn OPATIJA, 06.04.-09.04. HOTEL BRISTOL 4*, 3 pol po osobi od 1.180 kn BAŠKA, OTOK KRK, 06.04.-09.04. HOTEL CORINTHIA 3* 3 pol po osobi od 599 kn MALI LOŠINJ, 06.04.-09.04. HOTEL APOKSIOMEN 4* 3 noć. s doruč. po osobi od 808 kn PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Graza ili Beča! TENERIFE, 28.03. HOTEL MARTE 3*, noćenje/doručak cijena po osobi od 3305 kn GRAN CANARIA, 28.03. HOTEL RIU DON MIGUEL 3*, pol cijena po osobi od 4150 kn TUNIS, 05.04.-22.04. zrakoplovom iz Beča HTL. EL MOURADI EL MENZAH , all incl. cijena po osobi od 3075 kn TURSKA, 30.03.-25.04. HOTEL MERYAN 4*, all incl. cijena po osobi od 3225 kn WELLNESS & SPA OPATIJA, HOTEL ADMIRAL 4*, do 01.04. 1 pol po osobi od 375 kn JAKIŠNICA, otok PAG, LUNA ISLAND HOTEL 4* do 13.05. „vikend akcija“ 2 pol po osobi od 430 kn TERME TUHELJ, Wellness paket „VRIJEME ZA DVOJE“, do 30.03. 2 pol po osobi od 880 kn MARIJA BISTRICA, 06.04.-09.04., HOTEL BLUESUN KAJ 4* 2 pol po osobi od 740 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., ulaznice za sportska događanja... i još mnogo toga

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Svaka sli nost sa stvarnim osobama je slu ajna! “Yes, minister” naziv je kultne britanske serije iz ‘80-ih godina, koju je svojedobno emitirala i Hrvatska televizija. No, kako je televizijski program ovih dana preplavljen sadržajima upitne kvalitete, britanski se humor morao preseliti u kazalište. Autori serije Antony Jay i Jonathan Lynn predstavu su na londonske kazališne daske postavili 2010. godine, a samo godinu kasnije ona je prevedena i na hrvatski jezik, te je pod okriljem Zagreba koga gradskog kazališta “Komedija” postala “Da, ministre”. Iako bi, možda, bilo bolje da je nazvana “Da, ministrice”, jer glavnu ulogu ministrice Judy Hacker tuma i zagreba ka glumica Mila Elegovi . Budu i da je britanski humor vrlo specifi an i vezan uz tamošnji mentalitet, prevesti predstavu bio je težak zadatak, priznala je Mila. - Mi nemamo takve gramati ke sklopove ni konstrukcije re enica, tako smo ve samim time, recimo, ‘šlagirani’. Zato smo pokušali predstavu staviti u jedan op eniti kontekst svih politi ara i politika europskih država, jer se radi o Europskoj uniji. Ostavili smo britanska imena, ali nismo se mogli

Ulogu ministrice Judy Hacker igra Mila Elegovi , a ostale uloge tuma e Saša Buneta, Goran Malus, Igor Mešin, Davor Svedruži , Damir Lon ar, Vinko Kraljevi , Ana Kraljevi i Emil Kuzminski baviti toliko tim na inom humora, jer je on zaista samo njihov. To je kao da njima pokušate objasniti Dudeka, što je autohtono i samo naše. Zato smo odlu ili oti i u nekom generalnom smjeru, pojasnila nam je glumica.

Jedina poveznica s Jadrankom Kosor je – torba Uloga ministrice zapravo je trebala biti uloga ministra, a pred-

stava je postavljena prošlu godinu, dakle, u vrijeme kada je dužnost hrvatske premijerke još uvijek obnašala Jadranka Kosor. Upravo je to redatelju Zoranu Muži u dalo poticaj da vlast umjesto u muške preda u ženske ruke, no ta odluka nije prošla baš glatko. - Podigle su se mnoge obrve i stalno sam se morala suo avati s novinarskim pitanjima igram li Jadranku Kosor.

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije

Skromnim financijskim sredstvima ostvareni odli ni rezultati Zajednica kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije prošli je tjedan održala redovnu izvještajnu skupštinu, na kojoj je prije svega izraženo zadovoljstvo postignutim rezultatima proteklu godinu, unato skromnim financijskim sredstvima dobivenima iz županijskog prora una. Tako je, izme u ostalog, predsjednik Zajednice Dejan Buva istaknuo da je iznos od nekih dvjesto pedeset tisu a kuna (nekada je to bio iznos od osamsto tisu a kuna), koji je Zajednica imala na raspolaganju, zapravo mizeran za devet smotri i ostala kulturna doga anja koja su održana tijekom 2011. godine - Stoga je želja svih u Zajednici da i ova godina, kada su u pitanju financije namijenjene kulturi, koje stižu iz prora una, budu barem u onim okvirima u kojima su bile i prošlu godinu, kazao je. Kada je rije o dobrim rezultatima u protekloj godini, dodao je Buva , tu treba istaknuti Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”, koji je bio najbolji u

državi, ženska vokalna grupa tog zbora pak je proglašena najboljom vokalnom grupom u Hrvatskoj. Puha i iz Belice redovito nastupaju u Novom Vinodolskom na državnom natjecanju, a i ovu godinu predstavnik Me imurja na i e se na Festivalu kazališnih amatera u Starigradu na otoku Hvaru. - Zato možemo re i da smo uvijek prisutni u samom vrhu kada su u pitanju kulturna amaterska zbivanja u Hrvatskoj. Za Zajednicu HKUUMŽ-a se stoga može slobodno re i da je ogledni primjerak dobre organiziranosti Zajednica kulture na nivou cijele države, zaklju io je predsjednik Buva . Ovu se godinu ve krenulo sa smotrama, odnosno predsmotrama za Me imursku popevku, slijedi Festival kazališnih amatera i onda svaki mjesec po jedna smotra, sve do studenoga, kada e se u Žiškovcu održati Smotra narodnih nošnji, posljednja ovogodišnja u organizaciji županijske Zajednice kulture. (so)

U pripremi knjiga “Nega lepše kak je Me imurje” Jedan od ve ih projekata, koji bi trebao biti realiziran tijekom svibnja ove godine, jest i knjiga “Nega lepše kak je Me imurje“. Autor knjige koja e obuhvatiti cijelu Zajednicu HKUUMŽ-a je pro . dr. Stjepan Hranjec. U njoj e se tako napokon prona i sve udruge koje su lanice Zajednice, a bit

e nabrojane i sve dosadašnje smotre koje su održane u Me imurju. To bi trebao biti jedan svojevrstan pregled i osobna iskaznica Zajednice s kojom e se mo i ponositi, a isto tako prezentirati diljem Hrvatske, ali i izvan njezinih granica. (so)

To mi se nije svidjelo, ne zato što je žena na vlasti i mogla bi mi nešto u initi, nego zato što mi je neukusno re erirati se na nekoga koga znam. Osim toga, mi smo užasno mala zemlja i imitirati nekoga tko postoji kao fizi ka osoba može ispasti vulgarno, smatra. Jedina poveznica sa stvarnom Jadrankom Kosor, kaže Mila Elegovi , možda je tek – torba. Iako smatra da ne bi bila loša u politici jer je, kaže, govornik, zna muljati, manipulirati i prodati što god ho ete, tim se poslom ne bi nikada bavila. - Politi are ne cijenim i ne volim ih, nisam oduševljena što se doga a kad ovjek postane mo an. Ali, igrati politi are je jako zabavno, to moram priznati!, kazala je. No, priznaje, postoji jedna uloga koja bi joj dobro ležala i u stvarnom životu, a to je uloga supruge diplomata. - Iako se o njima ne govori, one su zapravo jako mo ne i imaju puno ve i zna aj od samih diplomata. E, to je meni zanimljivo, podijelila je s nama glumica. (Bojana Špani ek)

HKD “POMURJE” iz Lendave

Izložba naivne umjetnosti i obi aji uz Jurjevo U Kulturnom domu u Lendavi otvorena je izložba pod nazivom “Hrvatski slikari naive”, na kojoj su izloženi radovi slikara naive iz Hrvatske, s ciljem oživljavanja tradicije ove vrste umjetnosti, koja je nekada oduševljavala svijet, a sada je pala u zaborav. Izložbu su zajedni ki postavili HKD “Pomurje” iz Lendave, Zavod za kulturu i promociju Lendava i Likovni krug “Pohižek” iz Sesveta kod Zagreba, a otvorio ju je anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje”. Izložba, koju ine 34 sli-

ke razli itih autora, ostaje otvorena za razgledavanje do 2. travnja 2012., tijekom dana i ve eri. HKD “Pomurje” uspješno je sudjelovalo na kulturnoj ve eri u Mihovljanu, gdje se predstavilo plesno - scenskim nastupom pod nazivom “Jurjevo v jurjevskom kraju”. Vrlo slikovito, pjesmom, plesom i rije ju, prikazali su obi aje vezane uz blagdan Svetog Jurja, u kojem je do izražaja došla koreografija Sanje Bacinger, mentorice olklora u lendavskom društvu. (S. Mesari )

HKUU SVETI Martin na Muri

Dražen Crn ec i dalje prvi ovjek udruge Pro esor Dražen Crn ec ponovno je, i to jednoglasno, izabran za predsjednika HKUU-a Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri, nakon što je i do sada obnašao ovu dužnost. Na redovnoj izbornoj skupštini udruge za dopredsjednicu je izabrana Stanka Kutnjak, a tajnicu Kristina Vožar. Izabran je i novi sedmero lani Upravni odbor, koji ine: Valentina Bogdan, Stanka Kutnjak, Kristina Vožar, Mario Gori anec, Davor Padari , An elko Tomši i Dražen Crn ec, te respektabilan Nadzorni odbor u sastavu Stanko Sedmak, Franjo Makovec i Mira Per i . Skupština je prihvatila ovogodišnji program rada, koji je prepun

Draženu Crn ecu dano je povjerenje za vo enje udruge još etiri godine

raznovrsnih doga anja, s naglaskom na organizaciju i doma instvo Dje je smotre me imurske popevke i Smotri mažoretkinja te gostovanja u drugim sredinama. Skupštinu su pozdravili mnogi uglednici, donatori, gosti i prijatelji udruge, koja je nositelj svih kulturnih zbivanja u op ini i župi Sveti Martin na Muri. (sm)

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 29. ožujka, 20 sati Tribina , Centar za kulturu akovec

SUBOTA, 31. ožujka, 16 sati Kazališna tribina “Cukorek”, Centar za kulturu akovec

Gradsko dramsko kazalište “Gavella” Zagreb - “Prolazi sve”

KD “Pinklec” - “A tko si ti?”

Dramski tekst Dubravka Mihanovi a, autora u zemlji i inozemstvu višestruko nagra ivanih komada “Bijelo” i “Žaba”, na scenu teatra “Gavella” postavlja Oliver Frlji , trenutno jedan od najhvaljenijih redatelja ovih prostora, ije predstave osvajaju nagrade gdje god se pojave, ali su jednako

U predstavi se na temelju motiva iz bajke “Neposlušno ma e” I. Bjeliševa, u dramatizaciji Romana Bogdana, propituju odnosi jednakosti i razli itosti. Iz amorfnih mekanih jastuka nastaje pri a o likovima koji se me usobno prepoznaju. U tome prepoznavanju oni su po ne emu isti, a po ne emu razli iti. To je prepoznavanje osmišljeno u scen-

tako sposobne izazvati i glasno neslaganje. U predstavi igraju Jelena Miholjevi , Ksenija Paji , Dijana Vidušin, Ivana Roš i , Antonija Staniši Šperanda, Barbara Nola, Amar Bukvi , Enes Vejzovi , Janko Rakoš, Filip Križan, Sven Medvešek i Dubravko Mihanovi , a traje 90 minuta.

skoj igri lutaka i glumaca, koji uvijek postaju netko drugi, igraju i se svojom formom, glasovima, jezikom i smislom. Likovno oblikovanje potpisuje Rusa Trajkova, glazbu Bojan Miljan i , rasvjetu Neven Taradi, a u predstavi glume Mario Jakši , Karolina Horvat i Davor Dokleja. Trajanje predstave je 35 minuta, i namijenjena je djeci od 2 do 6 godina.

OŽUJAK - MJESEC IZLOŽBI U CENTRU za kulturu otvorena izložba “Defragmentiranje osobnosti”

RESTORAN “Riblji” Prelog

“Mentalna higijena” me imurskih, podravskih, Prva samostalna izložba slika Mladena Špoljari a varaždinskih i zagreba kih umjetnika Tematska multimedijalna izložba, otvorena prošli etvrtak u Centru za kulturu akovec, okupila je dvadesetak umjetnika mla e i srednje generacije s podru ja Me imurja i Podravine te Varaždina i Zagreba, a susret su zajedni ki organizirali Muzej grada Koprivnice, Galerija Koprivnica, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika akovec te Centar za kulturu akovec. Umjetnike i njihove radove okupile su povjesni arka umjetnosti i likovna kriti arka asopisa “Kontura” Sanda Stana ev Bajzek, kustosica Galerije Koprivnica Draženka Jalši Erne i te akademska slikarica i videoumjetnica, ujedno i predsjednica HDLUM-a, Smiljana Šafari Brezovec. Umjetnici okupljeni u navedeno društvo trude se svaku godinu napraviti jednu ve u izložbu na kojoj bi se pokazali suvremeni radovi, razmišljanja, tehnologije i nove vrste umjetnosti, a kako Smiljana Šafari Brezovec ve dugi niz godina sura uje s koprivni kom

Prostorna instalacija Ruse Trajkove “Ja sam ponekad na ti” samo je jedan od dvadesetak izloženih radova me imurskih, podravskih, zagreba kih i varaždinskih umjetnika Galerijom, ovakva je izložba bila ra unalne tehnologije. - Poigrali smo samo pitanje vremena. se rije ima uzetim iz informatike, jer smo htjeli naglasiti da je suvremePojam defragmentacije ni život podre en tehnologijama, i preuzet iz ra unalne da više nismo u fazi pri e o globatehnologije lizaciji i lokalizaciji, ve prelazimo Okvir u kojem se kre e prošli e- u novu fazu ‘glokalizacije’. Tehnike, tvrtak otvorena izložba zadan je poj- materijali i poetike naših umjetnimom defragmentacije, preuzetim iz ka potpuno su razli iti, a osnovna

je ideja preispitivanje samog sebe na jednoj primarnoj razini – mentalna higijena i samopro iš avanje na osnovnoj, elementarnoj likovnoj razini, pojasnila je jedna od autorica izložbe, Draženka Jalši Erne i . Izložba “Defragmentiranje osobnosti” postavljena je prije akovca ve i u Koprivnici, Zadru i Varaždinu, a kritike su i više nego pozitivne. - Povratne informacije koje su stigle od drugih kustosa pokazuju da su radovi prikazani na ovoj izložbi u skladu s onime što se trenutno doga a u New Yorku ili Parizu, kazala je Smiljana Šafari Brezovec. Jedna od umjetnica koja svojim stvaralaštvom prati svjetske trendove je i mlada me imurska slikarica Rusa Trajkova, kojoj sudjelovanje na ovakvoj izložbi puno zna i. - Budu i da ljudi esto ni ne znaju što mladi umjetnici rade, jako je dobro da se na ovakav na in a irmiramo. Osim toga, obi no nakon ovakvih kolektivnih izložbi na red do e i neka “samostalka”, što je opet jedan korak naprijed, pojasnila je Trajkova. (bš)

PIZZERIA “RO-SA” Prelog

GRADITELJSKA ŠKOLA akovec i Likovni art dizajn centar “LADICA”

Izložba slika Nadice Gorupi

Me unarodna izložba vinskih pehara i vr eva – ZELINA 12

U pizzeriji “RO-SA“ u Prelogu otvorena je krajem proteklog tjedna izložba slika Nadice Gorupi iz Otoka. Izložen je 31 rad, najviše uljnih pastela i akrila na platnu. Rije je o autorici koja se bavi slikarstvom 23 godine, no rijetko izlaže, pa je ovo prigoda da se zaviri u njezin umjetni ki svijet. Nadica Gorupi u likovnosti traži slobodu, neograni eno slobodno putovanje i istraživanje duhom. U potrazi za savršenstvom njezine slike su ponajprije strastven i iskreni doživljaj i plodovi duhovne ljubavi prema onome što nije mogu e spoznati umom, ve samo naslu ivati. Nadica Gorupi lanica je Likovnog udruženja akovec, a izložbu je otvorio predsjednik LU -a Toni Fažon. (J. Šimunko)

Prošli je etvrtak u predvorju dvorane Graditeljske škole akovec sve ano otvorena Me unarodna izložba vinskih pehara i vr eva “ZELINA 12”. Kako je pojasnio sam organizator, zagreba ki kipar i kerami ar te veliki prijatelj Graditeljske škole akovec Hanibal Salvaro, izložba je inspirirana dugom tradicijom vinarstva u Hrvatskoj. - Osim Martinja, najvažniji praznik kojim se obilježava kult dobrog vina i vinarstva je Vincekovo, kojim zapo inje nova vinarska godina. Upravo je povodom toga vinarskog obi aja utemeljena Me unarodna izložba vinskih pehara i vr eva ‘ZELINA 12’, koja je

u velja i postavljena u Svetom Ivanu Zelini, kazao je Salvaro. Izložba obuhva a djela 41 umjetnika iz Hrvatske, Italije i Slovenije, a, kako su izložena i djela u enika Graditeljske škole akovec te profesorice Jelene Valkaj, nekako je logi no bilo izložbu postaviti i u akovcu. Hanibal Salvaro ponovno je istaknuo veliki zna aj Graditeljske škole, kao jedne od rijetkih u svijetu koja uz graditeljsko obrazovanje njeguje i likovni izri aj, i samo je pitanje vremena, smatra, kada e ona i službeno postati graditeljsko - dizajnerska škola akovec. (bš)

ART CAFFE Prelog

Nakon punih etvrt stolje a bavljenja likovnoš u, samouki likovni umjetnik Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca priredio je svoju prvu samostalnu izložbu. Duga ak samozatajni stvarala ki period, s tek povremenim izlaskom u javnost samo putem zajedni kih izložbi, ti e se snage autora, ali je i dokaz da mu je umjetni ko izražavanje i na in života. Izloženo je tridesetak likovnih radova, slika i dubokih reljefa ve eg i manjeg formata iz razli itih vremenskih razdoblja života, pa je rije ne samo o prvoj samostalnoj izložbi, ve i o retrospektivi, a po likovnim prvacima može ga se svrstati u etvrtu generaciju slikara hrvatske naive. Mladen Špoljari svoju inspiraciju ponajprije pronalazi u vlastitim uspomenama i sje anjima na djetinjstvo, ali i u odnosu prema zavi aju. Zavi aj je domovina, a ne samo mjesto ro enja, on nas odre uje kao ljude, ali je istodobno i mjesto sakriveno u mašti umjetnika. U nastanku djela najvažnija pri a u smislu kazivanja, pa je

TURISTI KA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

ZABAVNI PARK NEUSIEDLERSEE 09., 14., 21., 28. 04. 2012.

već od 230,00 kn NAJBOLJI PARK ZA MANJU DJECU

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU

VERONA – SIRMIONE – VENECIJA

USKRS U MEĐUGORJU I NA MAKARSKOJ RIVIJERI

04. - 05. 04. 2012. samo 590,00 kn PREPORUČAMO UČITELJIMA

Istraživanja Željka Petkovi a U ka i u “Art caffe“ u Prelogu u Glavnoj 68 otvorena je prošli tjedan izložba slika Željka Petkovi a, kipara i slikara iz Preloga, koji svojim slikama nadopunjuje kiparstvo kao vlastitu umjetni ku praksu. Izložene slike na platnu iz ciklusa radnog naslova “Duhovi” nastale su posebnom tehnikom primjene boja i otapala, samo prstima. Autor ne upotrebljava kist. Izloženi ciklus slika razgradnje oblika na ekspresivno - instinktivan na in odaje duhovnu energiju i potragu za apstraktnim duhovnim obzorom istinitosti. Slike djeluju i kao misaona istraživanja u svojem emotivnom nastajanju te su zapravo slikopis duše. (J. Šimunko)

na taj na in svaka njegova slika ili reljef jedna neispri ana pri a uspomena. Tako, na primjer, klarinet prikazan na reljefu uspomena je na oca glazbenika. Svoj najbolji izraz pak dostiže u slikama naive, daruju i nam lijepi svijet kojeg više nema, uz težnju prema klasi nim vizurama ljepote. Izložbu je organizirala Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog, goste je pozdravio predsjednik udruge Franjo Ružman Brko. a otvorio ju je dona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. U kulturno-umjetni kom programu nastupili su u enici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” iz Donjeg Kraljevca, pjesnikinja Magdalena Vlah Hranjec te voditeljica Anka Balent. (J. Šimunko)

NP PLITVIČKA JEZERA 31. 03. 2012.

07. - 09. 04. 2012. samo 850,00 kn

od 140,00 - 210,00 kn S UKLJUČENOM ULAZNICOM GARANTIRANO

POSJETITE NAS U POSLOVNICI O itovanje o izvrsnosti na me unarodnoj izložbi “Zelina 12” primila je profesorica Graditeljske škole Jelena Valkaj, a sudjelovali su i u enici škole – Ivana Šoštari , Paula Ba ek, Jelena Bari , Mirela Sen ar, Adela Šupljika, Mihaela Žganec, Ana Maria Leva i , Nina Kameni , Mateja Lesar, Lina Jankovi , David Stanša i Klementina Vrsi

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK I SUBOTA, 23. i 24. ožujka Klub “Podroom” akovec

U petak Ex Zodiac, u subotu ‘80-e party! Nakon što je u srijedu nastupom varaždinskog Zacka Dusta još jednom dokazano da akovec može “živjeti” i tijekom tjedna, ve ovaj vikend u najnovijem akove kom klubu eka nas nova doza zabave. U petak e se

Djeli svoje sre e bijeli klaun pronašao je uz “Teutu”!

Novom plesnom predstavom “Bijeli klaun” mladi plesa i Studija suvremenog plesa “Teuta” ponovno su dokazali svoj talent

Pri a kaže da e jedan bijeli klaun hodati svijetom, sve dok oko njega ne budu živjeli sretni ljudi. Na svom je vje nom putovanju svratio i u naš grad, to nije, na pozornicu Centra za kulturu akovec, u predstavi “Bijeli klaun”, koju je za akove ku publiku pripremio Studio suvremenog plesa “Teuta”. Ova nova plesna predstava u potpunosti opravdava epitet “suvremeni” u imenu studija “Teuta”. Predstava “Bijeli klaun” obuhvatila je, naime, sve segmente koje ina e podrazumijeva jedna plesna predstava – pokret, glazbu i kostime, ali je stilizacija dodatno poja ana i videoprojekcijom. Stapanje ovih etiriju elemenata u jednu emotivnu cjelinu naišlo je na izvanredne reakcije publike, što voditeljicu i koreografkinju ove predstave, Nikolinu Mekovec, ponovno ini iznimno zadovoljnom i ponosnom na svoje mlade plesa e.

Svi su klaunovi tužni Predstava “Bijeli klaun” ra ena je prema istoimenoj knjizi Damira Miloša, no iz bogate pri e Mekovec je izvukla jedan motiv oko kojeg je izgradila cijelu predstavu – njen bijeli klaun, kojeg je utjelovio Filip Vajda, bori se protiv ustaljenih cirkuskih pravila i lažnih života. Kao daltonist, bijeli klaun ne vidi boje, ne želi nositi šareno

odijelo i ne želi nasmijavati ljude. Smatra da se ljudi moraju smijati i biti sretni sami po sebi, a ne da za to moraju i i u cirkus. - Kad na cesti netko padne i kad se netko udari, nitko se ne smije, nitko to ak ni ne pogleda. No, kad u u cirkusu klauna gaze i kad ga udaraju, onda se svi smiju – taj sam dio knjige Damira Miloša izvukla, tu lažnost koja je prikazana u cirkusu – životinje koje se mu e i ljude koji se šminkaju da bi im se drugi dolazili smijati, pojasnila nam je Nikolina Mekovec. Iako klaun sre e slijepca koji mu pokazuje boju, on ipak shva a da želi biti bijela boja koja predstavlja isto u, bjelinu, iskrenost i djetinjstvo. Zato odlazi u svijet, kojim e hodati nose i bijele balone sve dok svi ljudi ne budu sretni. Osim koreografkinje Nikoline Mekovec, valja spomenuti kako kostimografiju potpisuje Anda Damjan, a osim Filipa Vajde, u predstavi “Bijeli klaun” plesale su još i Sara Magdaleni , Dea Zlatarek, Stella Pasari , Ti ani Ban, Lucija Naran a, Dorotea Koš ak, Nikolina Telebar, Matea Bestijani , Dora Paji ; Marta Fažon, Nika Baši , Jana Slavi ek, Ivana Jarni, Tonka Novoselec, Mija Horvat, Iva Ruži , Helena Pokriva , Mia Milak, Klara Ha ek, Stela Šmitran, Marta Frlin i drugi. (Siniša Obadi )

SUBOTA, 24. ožujka, od 20 sati “Prostor” akovec

Metalkoncert

za dobro raspoloženje tako pobrinuti svima poznati Ex Zodiac – petero lani bend koji uz manje promjene svira zajedno ve više od 10 godina, a u subotu se sprema veliki ‘80-e party, jer, “osamdesete su bile godine”.

NOVA PLESNA predstava Studija suvremenog plesa “Teuta” ponovno oduševila

23. ožujka 2012.

PIŠE: Velimir Kelkedi FOTO: Mario Jakši

ako je ve desetlje ima u svijetu široko prihva en i etablirani glazbeni pravac, skladbe autora koje izvode ak i svjetski renomirani orkestri klasi ne glazbe i koji na jednome mjestu okuplja milijune ljudi, elektronska glazba u Me imurju nikad nije naišla na masovniju reakciju publike. Ve godinama ne postoji ni specijalizirani klub pa ni mjesto na kojem bi barem povremeno nastupali izvo a i elektronske glazbe, dok se i ranije sve svodilo tek na pokušaje nekoliko entuzijasta. Upravo iz takvog okruženja 30-godišnja ro ena akov anka Viktorija Rebeka Kokalj, umjetni kog imena Viktoria Rebeka, odlu ila je krenuti na, kako sama kaže, putovanje za koje se nada da ne e tako skoro završiti. Zavoljevši ve u tinejdžerskim danima novi i uzbudljivi glazbeni pravac, s vremenom je ljubav prema elektronskoj glazbi odlu ila pretvoriti u svoj životni poziv te su danas iza nje DJ-ski nastupi u brojnim zemljama svijeta. Zahvaljuju i slovenskom Ministarstvu kulture, koje je financiralo njen odlazak i dio boravka u Berlinu, ve neko vrijeme živi u tom njema kom gradu, a ovih je dana postigla i najve i uspjeh svoje dosadašnje karijere. Nastupila je u kultnom berlinskom klubu “Tresor” – jednom od mjesta u svijetu na kojima se stvarala povijest elektronske glazbe. Povod više za razgovor s mladom umjetnicom. • Reci nam nekoliko op ih podataka o sebi. Ro ena si akov anka, u akovcu završila Gimnaziju ... Kako se tvoj život dalje odvijao sve do danas, kada si etablirana izvo a ica elektronske glazbe? — Nakon završetka Gimnazije, odnosno od 1999. godine, boravila sam u Zagrebu, gdje sam provela tri godine. Tamo sam pratila klupsku scenu, redovito izlazila u klubove u kojima se puštala elektronska glazba, poput OTV-a, Tvornice i Aquariusa. Sljede e tri godine živjela sam u Be u, gdje sam po ela redo-

Žestoka proljetna sezona u “Prostoru” otvorena je još prošli vikend, a žestoka tradicija nastavlja se ve ovu subotu. Podržite ve poznatu varaždinsku metal scenu, ije e boje braniti Man’s Best Murder (metalcore/deathcore), Never Sleep Again (deathcore), Uninvited (melodic death metal) i Li e in Peril (melodic hardcore), te prvi nastup akove kog benda Under Melody. Upad je 15 kn.

HRVATSKA UMJETNICA elektronske glazbe rodom iz akovca, Viktori nastupom u legendarnom berlinskom klubu “Tresor” okrunila svoju dosad

Hrvatskim klubovima, na žalost, vlada turbo folk vito kupovati plo e u uvenom Black Market shopu. No, pro esionalan po etak puštanja glazbe u klubov ima uslijedio je nakon toga, kad sam preselila u Ptuj. U Sloveniji sam bila zadnjih šest godina, esto putuju i i doma u akovec. U tom se razdoblju intenzivnije po ela razvijati i moja karijera pa sam odradila gaže u devetnaest država na tri kontinenta. • Kako to da si se tim poslom odlu ila baviti profesionalno, s obzirom na to da je mnogima ‘DJ-iranje’ tek dodatni izvor prihoda, dok preko tjedna rade neki ‘regularni’ posao? — Nakon što sam svaki mjesec pola mjese nih prihoda izdvajala za kupovanje plo-

a, odlu ila sam snimiti mix te sam ga dala prijateljici. Ona ga je dala jednom organizatoru, koji me tada pozvao na party u klub u kojem je bilo 300 ljudi. Ustvari, da me prijateljica nije nagovorila da pošaljem i svoju sliku organizatoru, mogu e da nikad ne bih radila taj posao pred publikom, ve više samo za sebe. No, od tog nastupa se po elo samo redati ... • Kada si se susrela s elektronskom glazbom, odakle ljubav upravo prema njoj te koje stilove preferiraš? — Elektronsku muziku zavoljela sam sredinom, odnosno krajem ‘90-ih, kao tinejdžerica, uvelike me inspirirala radioemisija koju je vodio Mladen na Radio akovcu. Znam da su se puštale Tori Amos – ‘Pro essional Widow’ i Josh Wink – ‘Higher State od Concuesness’. U to dobi organiziran je i prvi ve i party u Hrvatskoj, Future Shock, no bila sam premlada da idem, a ni na željeni Loveparade me mama još nije pustila. Ta -

ko sam ustvari tek u Zagrebu po ela izlaziti na partyje i polako skupljati muziku. Ispo etka sam bila zaljubljena u house (deep, acid, jazz ...), u Sloveniji me uhvatio val minimalizma, a sada sam upravo u svojoj prvoj pravoj techno azi, dakle, nije udno što sam odselila u Berlin. Trenutno produciram i puštam deep, dark, minimalistic, groovy & duby techno. Iako, zna me uhvatiti i summer time aza, pa se upustim i u kakav deep house žanr produkcije, no to mi nije svojstveno. • Trenutno živiš i radiš u Berlinu, gradu koji mnogi nazivaju prijestolnicom techna i elektronske glazbe op enito. Kako si se snašla u novoj sredini, kakva je scena tamo? — Berlin je predivan grad, pun umjetnika iz cijelog svijeta, kao što kaže berlinski gradona elnik: Berlin ist arm aber sexy – Berlin je siromašan ali seksi. Pristup partyjima je malo druga iji nego u drugim zemljama, jer sve unkcionira i bez puno reklame i bez svjetski razvikanih DJ-eva. Svakodnevno susre em ljude koji se pro esionalno bave glazbom. Izmjenjujemo iskustva i radimo na razvoju elektronike. Sve je to i vrlo inspirativno! • Kako ocjenjuješ trenutnu scenu u Hrvatskoj? Stje e se dojam da je nakon vrhun-

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 24. ožujka, 22 sata Caffe bar “Paladin” akovec

SUBOTA, 31. ožujka, od 10 do 17 sati Prostor akovec

Mejaši & Berny uživo

Art Plac 4

U caffe baru “Paladin” u akovcu ovu vas subotu od 22 sata zabavljaju “tamburaši u starkama” – Mejaši, a kako bi ve er bila još veselija, po prvi put e kao gost nastupiti i svima dobro poznati Berny.

Mali akove ki umjetni ki sajam idu u e subotu doživjeti i svoju etvrtu verziju, ime je ispunjena jedna od osnovnih ideja njegovih pokreta a – Centra za mlade u suradnji s nekolicinom mladih akove kih umjetnika – da postane tradicionalan. Protekla tri Art Placa naišla su na velik odaziv publike i

Ulaz je besplatan, stoga požurite, zauzmite svoje mjesto i zapjevajte uživo hitove “Udala se nikad nije”, “Reci mi toplinom srca”, “Previše ljubavi” i mnoge druge u izvedbi Mejaša i Bernyja!

NEZAPAM EN INTERES za sutrašnji klapski spektakl u Areni Varaždin

a Rebeka Kokalj, dašnju karijeru

Europa na varaždinskom koncertu!

a ca 2000-ih godina sve nekako zamrlo, odnosno svodi se na ljetna gostovanja jednih te istih razvikanih stranih DJ-a. Ima li mjesta za mlade, još neetablirane, dok se zna da vlasnici klubova i organizatori partyja igraju na sigurno, odnosno uvijek pozivaju one za koje znaju da e im napuniti lokal? — Da je Hrvatska jako dosadna, govore mi ovdje ljudi koji su ljetovali kod nas na moru. Ima puno potencijala, ali nedostaju dobri organizatori. Ima jako malo ljudi koji znaju što je dobro i to organiziraju, nabrojim ih na prste u državi od 4 milijuna stanovnika. Šteta i što je tako malo poklonika i zaljubljenika u elektronsku glazbu. Da ih je više, kao što je recimo ovdje u Berlinu, sve bi se dalje i razvijalo, no, na žalost, skoro su svugdje ljudi koji više vole turbofolk. Ono nešto party turizma koji se pokušava promovirati ljeti na moru svodi se na komercijalna gostovanja. Turistima je uglavnom bitno da uju nešto poznato i da se zabave. No, smatram da potencijala ipak postoji puno više. Ne osje am da ima puno mjesta za mlade neetablirane, pa ni za starije, a ne toliko komercijalizirane etablirane DJ-eve. • Osim puštanja glazbe, baviš se i produkcijom ... — Da. Ovih dana izlazi novi remix za španjolski Doma

pregršt komplimenata, pa od posljednjeg, boži nog izdanja brojimo sitno do njegove uskrsne verzije. Podsjetimo, Art Plac je proizašao iz ideje o izložbi radova mladih umjetnika (dizajnera, fotografa, slikara i dr.), izložbi pomo u koje bi ti umjetnici mogli predstaviti svoj rad široj akove koj publici.

Musique, u travnju e još i plo a s Miss Sunshine (DJ-ica iz Osijeka), a trenutno spremam i solo EP od etiri pjesme koje e najvjerojatnije objaviti jedna berlinska izdava ka ku a – u digitalnom obliku i na plo i, no tek u drugoj polovini godine. • Kako izgleda tvoja dnevna rutina u Berlinu? Koliko esto nastupaš? — Pa sve ovisi o kojem danu se radi. Kada sam jako inspirirana, pripremam nove radove, kada možda nisam, uzmem si vremena i družim se s ljudima koji su povezani s glazbom na bilo koji na in. Posje ujem glazbene studije svojih kolega, u im i radim. Ne nastupam nigdje redovito i nemam rezidenciju, no, kada radim, mogu priznati da su to jako dobre lokacije i mjesta na • Koliko ti se kao ženskoj osobi bilo teško probiti u svijetu glazbe, u kojoj, unato sve ve em broju ženskih DJ-eva, još uvijek dominiraju muškarci? — Probiti se nikad nije lako, potrebno je puno raditi, dobro se reklamirati, sve iziskuje disciplinu, ponekad žrtvovanje i puno vjere u sebe ... Treba imati i hrabrosti za promjene, za razvijanje, sve je to put, a putovanje još traje i nadam se da ne e tako brzo prestati.

koja dolazi publika kakva se samo može poželjeti! • Što voliš raditi u slobodno vrijeme? — U slobodno vrijeme posje ujem prijatelje i razgledavam grad. Obožavam šetati Berlinom. Nedavno sam otišla i u kazalište u kojem dugo nisam bila. U budu nosti želim još posjetiti jazz bar te sanjam o koncertu Jamesa Blakea ili Erykahe Badu. • Možeš li nastup u kultnom Tresoru nazvati vrhuncem svoje dosadašnje karijere i kakvi su ti planovi za budu nost? Možemo li te u dogledno vrijeme o ekivati i u akovcu? — De initivno da. Dakle, Tresor je, kao što kažete, kultni klub. ast mi je bila tamo nastupiti prvi put. ujem da su i reakcije publike bile vrlo pozitivne, a meni osobno bilo je ludo dobro. O ekujem i ponovni nastup krajem lipnja. Zatim me ove godine još eka i ponovni posjet Kolumbiji, odnosno turneja po Srednjoj i Južnoj Americi, emu se ve sada jako veselim. Što se dolaska u akovec ti e, ne vjerujem da u skoro doma, iako jedva ekam vidjeti mamu i tatu, te posjetiti svoje prijatelje! Puno pozdrava svima u dragom Me imurju!

Ovu subotu u varaždinskoj Areni održat e se koncert trenutno najja ih hrvatskih klapa – klape Cambi, Tomislava Brali a & klape Intrade, Maslina, Kampanel i Sv. Juraj – HRM, koje su zadnjih godina nekoliko puta svojim koncertima obišle cijelu Hrvatsku. A interes i dalje raste ... Uz predivne klapske glasove, na pozornici e im se pridružiti i njihovi prijatelji Vinko Coce, Lidija Ba i i Ivana Radovnikovi , s kojima ih vežu i neke suradnje. Tako e Ivana zajedno s klapom Kampanel izvesti svoju pjesmu “Škafetin”, zbog koje su prije etiri godine, izme u ostalog Ivana i klapa, krenuli na zajedni ku turneju. Za klapskim spektaklom u Varaždinu vlada vrlo veliki interes pa su, osim velikog broja varaždinske publike, svoj dolazak potvrdili obožavatelji ak iz Slova ke, Austrije, Ma arske, Njema ke, eške i susjedne Slovenije. Oni su, kako bi bili sigurno da e na vrijeme nabaviti svoju ulaznicu, karte kupili još prije nekoliko tjedana, a organizatore posebno veseli injenica da ljubiteljima klape nije teško do i iz drugih zemalja kako bi uživo osjetili jedinstvenu atmosferu koja vlada na klapskim

spektaklima. A radi se o koncertima na kojima publika od prvog takta pa do kraja koncerta pjeva svoje omiljene pjesme.

Klape sve popularnije i u susjednim zemljama Nije nikakva novost da klapski koncerti privla e publiku i u susjednim zemljama. Tako su protekli vikend klape nastupile u Ljubljani, u najve oj slovenskoj dvorani – Areni Stožice i još jedan spektakularni koncert održale pred 10.000 ljudi. Baš kao i za neki odli an pop/rock koncert, za nadolaze i zajedni ki koncert klapa u varaždinskoj Areni, koji e se održati u subotu 24. ožujka, traži se karta više. Grad Varaždin broji oko 50.000 stanovni-

ka, a, prema sadašnjim informacijama, ini se kako su baš svi stanovnici baroknog grada jedva do ekali klape u svom gradu. Tu su posebno ulogu imala dva prošlogodišnja velika klapska spektakla klape Cambi na stadionu Poljud i Tomislava Brali a & klape Intrade u Areni Zagreb, koji su ispunili ova dva velika prostora usprkos krizi u koncertnoj industriji u Hrvatskoj. Još jednom su potvrdili da su klape nešto po emu smo jedinstveni i prepoznatljivi u svijetu i da za dobru pjesmu nema krize. Iako su klape nastupile puno puta na ovakvim spektaklima, i dalje osje aju veliko poštovanje prema publici i onu pozitivnu nervozu prije nastupa i jedva ekaju po etak koncerta.

MURSKO SREDIŠ E

“Šmrk” razbudio mrtvilo u gradu Prošli vikend je Mursko Središ e bilo u znaku legendarnog Disca “Šmrk“, kultnog disco kluba iz ‘80-ih godina prošlog stolje a, koji je iznova oduševio ondašnju ali i današnju mladež. DJ-i Cipi, Bidjo, Peck i Šprle, uz atraktivan light show i kvalitetan razglas, puštali su doma e i strane pjesme iz osamdesetih, te se u caffe baru “Auto stop“ plesalo i pjevalo do jutra. Posljednja pjesma za oko 250 dobro zabavljenih ljudi puštena je ujutro u etiri sata, kao u ono vrijeme. Svi su rekli “Dovi enja“ na sljede oj obljetnici, uz želju da ozdravi i uka, koji zbog bolesti nije sjedio za mix pultom, ali nije bilo

U caffe baru “Auto stop” plesalo se i pjevalo do jutra

frke jer su ga ostali DJ odli no zamijenili. Mnogi su zadovoljno ustvrdili kako se netko našao

da kona no razbudi totalno mrtvi i nezainteresirani grad, stoga: bravo, “šmrkovci“! (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Beletristika:

Euro Neuro

1. Tomislav Šovagovi - “Rudnik varaka”

Znate li tko je izmislio turbo folk? Rambo Amadeus. Antonije Puši , crnogorski reper, satiri ar, funky guru i samozvani Svetski Mega Car, doduše, nije izmislio turbo folk kao vrstu glazbe, nego smislio naziv za svima nam znanu vrstu glazbe speci i nu za ex-yu teritorij. - Ja nisam izmislio turbo folk, kaže Rambo, ja sam mu dao ime! Folk je narod, a turbo je sistem ubrizgavanja goriva pod pritiskom u cilindar motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Ovih je dana Rambo Amadeus Svetski Mega Car (ili skra eno RASMC) sve više spominjan u javnosti, a popularnost mu se širi na široke mase onih koji nikad nisu niti bi uli za ovoga briljantnog glazbenika. Razlog tome je, za Ramba totalno neo ekivan i za glazbenika njegovog pro ila sasvim atipi an, taj da e biti predstavnik Crne Gore na Eurosongu 2012. Pjesma “Euro Neuro” ve je osvojila prvo mjesto u imaginarijumu Rambova fan-kluba. Stihovi “Euroskeptik, analfabetik, traj nat tu bi hermetik” i Rambova pojava s magarcem i gumenim izmama na spotu vrlo su slojeviti, kako u glazbeno - performanskom, tako i u politi ko - socijalnom smislu. Rambo se, kao i uvijek, sprda iz balkanske malogra anštine, da tako kažemo, premda se ne radi o gra anštini uop e, ve o seljaštini. Lik smrdljivog Balkan Boya, univerzalnoga svejugoslavenskog Muje, Hase i Dudeka zajedno, kojeg je stvorio još osamdesetih godina i kasnije kroz svoje stvaralaštvo provla io kao osnovicu za kritiziranje društva, ovaj put je lik koji kroz svoj prosti selja ki mentalitet promišlja mogu nosti in iltriranja u europski kulturni krug. S druge strane, jednako prosto selja ki, ali istovremeno jednostavno zdravorazumski, stavlja u pitanje navodne bene icije i prednosti koje život na europski na in donosi. Je li

Ova debitantska zbirka pri a autorova je posveta Slavoniji njegova djetinjstva, promatranoj o ima dalmatinskoga dje aka. Ve od probavnih problema itavih roditeljskih svatova, pisac u mozaik plete pri e napa ene ali neslomljive ravnice. Šorovima Šovagovi eve mladosti prolaze djed Šamuka, baba Eva, stri evi ile i Franjo te ostali junaci koji humorom pokušavaju izlije iti svakodnevne probleme.

Kroz obiteljsku kronologiju i opjevanu zemlju žita, hrastova i rakije, spontano odrastaju i neki druk iji be ari: istinski zaljubljenici u rock glazbu, rusku književnost i neobi ne sportove. Iako se pokušavaju odmaknuti od drevnih obi aja, neshvatljivih dje aku s mora, svi junaci “Rudnika varaka” slute neminovnost završetka vlastitoga ciklusa – s okusom prasetine, krumpir salate i

gaziranih sokova sumnjivih proizvo a a. 2. Chimamanda Ngozi Adichie: “Polovica žutog sunca” 3. Juli Zeh: “Corpus delicti”

Publicistika: 1. Anthony Bourdain: “Opaki zalogaji” 2. Pamela Haag: “Brak strogo povjerljivo” 3. Debbie Ford: “Zagrli svoju sjenu”

ALBUM TJEDNA Europa zemlja blagostanja za ovjeka kojem nije potreban “air-condition” jer je nau io biti “cool” kroz neke druge životne škole? Dalo bi se još mnogo pri ati o Rambu i njegovim paci isti kim, antiglobalisti kim i drugim porukama kako u ovoj, tako i ostalim pjesmama od osamdesetih na ovamo. Najbolje da se spojite na Youtube i pogledate nešto iz prebogate galerije spotova i zafrkancija Ramba Amadeusa. No, pitanje je kako je jedan takav glazbeni “freak” bez dlake na jeziku došao kao ultimativno rješenje za crnogorsko eurosong poslanje? Odgovora nemam, budu i da ne poznajem crnogorsku glazbenu industriju, ali ini mi se da su Crnogorci shvatili o emu je rije što se Eurosonga ti e. Jednako kao i Bosanci prije nekoliko godina, kad smo upoznali dje a ki androginog i razigranog Laku, ili Slovenci još prije kad su na Eurosong poslali transvestitski trio. Nekako mi se ini da je glazba u Hrvatskoj strašno ozbiljna umjetnost. Pitanje je sad kakva je ozbiljnost bitnija – ozbiljnost pristupa ili ozbiljnost sadržaja, ali ulaženjem u tu temu još bih više zamrsio stvari. Radije u skratiti i, da budem sasvim politi ki nekorektan, re i da svoj glas dajem za Crnu Goru. “My heriosm is paci ism, altruism, I enjoy biciklizam” mi se ini mnogo ozbiljnije (a i zabavnije) od “Ma sve ti nebo vrati i zapamti svaki dug”.

br. 863

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Lollobrigida - “Pilula” Posljednjih nekoliko sezona ini mi se da se svjetska elektro-pop scena malo uspavala, svi recikliraju jedne te iste teme i tako unedogled. Regionalna scena s time nema problema jer ispucava prave bisere. Svi na pod prošle su godine izdali izvrstan album “Prvi!”, potom je bilo još nekoliko zanimljivih izdanja, a sad, prije koji tjedan, i hrvatska perjanica tog žanra Lollobrigida izdala je svoj novi album jednostavnog naziva “Pilula”.

Popis pjesama Ja se resetiram Sex on TV, Sex on the Radio Fast food Malo vremena Pusti, pusti modu Pilula Kompjuter Bivša cura Stroboskop Frik Pusti, pusti modu – Baby Dooks remix Sex on TV – Torul remix Bez prevod – Bei the ish + Ida Lollobrigida (Bernays Propaganda cover)

Kada popiješ “Pilulu”, istog trena se prebaciš u neki trash disco prepun šljokica, disco kugli, plesanja u stilu Johna Travolte ... “Pilula” je ultimativni dance pop album za široke mase, koje e bendu ustaliti status jednih od najve ih regionalnih elektro-pop zvijezda. Za razliku od prošlih albuma, ovdje mi se ini da je Ida htjela maksimalno zaokružiti glazbenu kulisu, pa ona na “Piluli” zvu i nikad mo nije i zrelije, ime su pjesme dobile na dodatnoj plesnosti, vrlini koja je i ranije bila jak faktor u opusu benda. Zbog toga i ne ude ve neki uspjesi singlica s albuma. Album je sa injen od deset pjesama i tri bonusa u vidu raznih remikseva i obrada, zbog ega se album rastegao na nešto više od 50 minuta. Taj

završni dio jest nešto slabiji i manje vrijedan spomena, ali zato je sve prije toga vrlo prpošno i zabavno, pa je najlakše sam kraj zaboraviti. Tekstovi su uvijek bili ono po emu ih je publika najviše prepoznavala, a tako e biti i ubudu e, jer “Pilula” obiluje mnogim motivima pop kulture koji zamaraju današnje mlade, od Interneta, kompjutora i društvenih mreža, preko mode i hrane, do vje nih tema o (ne)sretnim (istospolnim) ljubavima. Sli ne kombinacije profurane su na prošlim albumima, pa nema razloga zašto se ne poigrati time i na novom albumu. Rezultat je i više nego solidan, posebno u najja im pjesmama albuma. Teško je procijeniti ono što e publika najviše prihvatiti, ali nesumnjiv je potencijal pje-

sama kao što su uvodne “Ja se resetiram” i “Sex on TV, Sex on the Radio” ili prerade oli eva hita “Pusti, pusti modu”, koja je objavljena u dvije verzije, a od ranije su ve poznate “Kompjuter” i “Bivša cura”. Moram se ponovno referirati na uvodni odlomak, budu i da “Pilula” zvu i toliko moderno i svjetski, pa bi lako om mogla prodrmati u malu scenu gdje se reciklira ono što je ve reciklirano tisu u puta. Istina, teško je izmisliti nešto novo, ali barem tada materijal mora biti ovako zabavan i plesan, pa e biti još nade za elektropop. “Pilula” ima nekoliko vrlo jakih skladbi, dok je ostatak vrlo blizu tome, pa e dugogodišnji rast popularnosti benda i dalje biti u usponu. Mo ne podloge koje su najbogatije do sad i donose povelik punk štih šire manevarski teritorij Lollobrigide, ime e ova glazba doživjeti još bolji štimung na koncertima uživo. Siguran sam. Nekad su bili samo povremeno zabavan trash pop bend, koji se želi zabaviti, a danas je Lollobrigida bend koji pruža zabavu svima koji to žele na jedan zreo i pro injen na in, a opet u potpunosti vrckav, kontroverzan i razuzdan, zbog ega “Pilulu” možemo proglasiti najboljim ostvarenjem u karijeri benda. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Tana French - “Vjerno susjedstvo” Cijeli tijek života Franka Mackeyja odredio je jedan trenutak kada mu je bilo devetnaest. Trenutak u kojem se njegova djevojka, Rosie Daly, nije pojavila na dogovorenom sastanku i nije pobjegla s njim u London kao što su planirali. Frank od nje, ili o njoj, nikada više nije uo ni rije i. Dvadeset godina poslije Frank još živi u Dublinu i radi kao prikriveni istražitelj. Raskinuo je sve veze sa svo-

jom problemati nom obitelji. A onda mu sestra javlja da je prona en Rosien kofer … Roma n Ta ne French “Vjerno susjedstvo” proglašen je najboljim romanom po izboru najve e svjetske internetske knjižare Amazon za 2010. godinu. Tana French Dobitnica prošlotjedne knjige Susan Elizabeth Phillips “Gospodin Neodoljivi”: Tatjana Drvoderi iz Sivice.

autorica je etiriju romana, a “Vjerno susjedstvo” prvi je od njih preveden na hrvatski jezik. Radnja romana smještena je u današnji Dublin i precizno se bavi obiteljskim odnosima koji ponekad poprimaju obrise gotovo teroristi kih organizacija. Tana French pokazala je ovim romanom da nije bez razloga postala vode om autoricom psiholoških i kriminalisti kih romana.

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... WINKS KLUB: AROBNA AVANTURA

PUT RATA

animirana dje ja avantura sinkr. na hrvatski jezik! Režija: Iginio Stra fi Uloge/glasovi: Zrinka Anti evi , Matija Prskalo, Ranko Tihomirovi , Goran Vrbani ...

ratna drama Režija: Steven Spielberg Uloge: Jeremy Irvine, Emily Watson, David Thewlis

Pri a prati mladi a Alberta i njegovog konja Joeya te njihov rastanak kada Joey bude prodan konjici i poslan u rovove I. svjetskog rata. Unato tome što je

premlad da bi se prijavio u vojsku, Albert kre e put Francuske kako bi spasio prijatelja. Film traje 146 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) U filmu “In Time” glumi: a) R. Gosling b) V. Kilmer c) J. Timberlake Dobitnik iz prošlog broja: Marijan Lesjak, Žiškovec

petak, 23.3.

18.00 WINX KLUB: AROBNA AVANTURA animirana dje ja avantura

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

subota, 24.3.

l. br: _______________________________

18.00 WINX KLUB: AROBNA AVANTURA

________ _____________________________

nedjelja, 25.3.

16.00 i 18.00 WINX KLUB: AROBNA AVANTURA animirana dje ja avantura

20.00 PUT RATA ratna drama

WEB PREPORUKA

Kujica Maddie osvaja svijet maddieonthings.com Ameri ki otogra Theron Humphrey krenuo je na svoje ambiciozno putovanje kroz SAS, a sa sobom je poveo i vjernu kujicu Maddie. Humphrey je, naime, odlu io u godinu dana proputovati svih 50 država SAD-a, svaki dan upoznati barem jednu osobu i njihove pri e dokumentirati putem otografija. Zanimljiva ideja, ali nije dobila ni približnu koli inu publiciteta kao Maddie. Kako Maddie ima neobi nu naviku da se penje po sva emu, Humphrey je po eo objavljivati njezine slike s putovanja na posebnom blog u

nazvanom “Maddie on Things”. Cijela stvar je ubrzo postala hit, a slike Maddie kako stoji na razli itim predmetima, od poštanskih sandu i a do šoping kolica, obišle su svijet.

1. VRIJEME JE NOVAC

GOSPODIN NITKO

više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati od korumpirane policije kako bi sa uvao život ...

20.00 PUT RATA ratna drama

DVD, BLUE RAY IZLOG Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali, problem je što vam onda ostaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena. Bogati si osiguravaju još desetlje a, a ostali mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se na e u situaciji da dobije

ratna drama

animirana dje ja avantura

arobno kraljevstvo može se spasiti samo uz pomo hrabrih vila iz Winx Cluba, koje su uvijek spremne pomo i svojim prijateljima. Saznajte kakve veze imaju vještice s cijelom zbrkom koja bi mogla uništiti budu nost hrabrih vila. Film traje 87 minuta, primjeren je svim uzrastima.

VRIJEME JE NOVAC

20.00 PUT RATA

Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________

Dugometražni crti o avanturama hrabrih vila iz Winx Cluba. Sve se ini idealno u svijetu vila i Bloom je oduševljena kada je Sky zaprosi. Odjednom po inju problemi – otac Skyju zabranjuje da se oženi s Bloom i otkriva im dugo sakrivenu tajnu!

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Futuristi ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim filmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092.

4. SKLONIŠTE

animirana dje ja avantura

5. ODJEL STRAHA

20.00 PUT RATA

6. ORAO godini. On je nesiguran u to i ne sje a se skoro ni ega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti...

Vaš standardni e-mail sandu i je ograni en što se ti e kapaciteta te zbog toga stalno morate brisati e-mailove? Što velite na veli inu sandu i a od 7GB koja svakim danom raste? Iako upotreba gmail e-mailova za poslovanje i nije baš najbolja opcija, to ne zna i da sve prednosti Google maila ne možete koristiti uz vlastitu domenu te umjesto nekatvrtka@gmail.com upotrebljavati adrese oblika ime.prezime@ nekatvrtka.hr unutar Google mail su elja. Potrebno je imati gmail korisni ki ra un te postoje i e-mail oblika ime.prezime@nekatvrtka. hr na vlastitom e-mail serveru.

ratna drama

7. AUTI 2 8. PUT BEZ POVRATKA 5

utorak, 27.3.

9. MAMURLUK 2

18.00 WINX KLUB: AROBNA AVANTURA

10. U BOLJEM SVIJETU

E-mail sandu i veli ine 7GB

www.infinius.hr

18.00 WINX KLUB: AROBNA AVANTURA

3. PLAVI ELIK

INTERNET I RA UNALA

email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

ponedjeljak, 26.3.

2. GOSPODIN NITKO

Postupak je sljede i: Unutar postavki gmail korisni kog ra una odaberite tab “Ra uni i uvoz” te odaberite opciju “Dodavanje ra un za POP3 e-poštu” Upišite korisni ke podatke (iste one koje ve upotrebljavate unutar svog e-mail klijentskog programa) Unutar istog prozora odaberite da li želite da se kopija pošte ostavlja na e-mail serveru tako da vam još uvijek bude dostupna putem email klijenta na ra unalu. Tako er provjerite i unutar postavki e-mail klijenta da se e-mail poruke odmah ne brišu prilikom preuzimanja – postavite da budu na serveru par dana prije zastarjevanja i brisanja kako bi imale vremena biti preuzete i od strane Gmail servisa. Preporu ljivo je odabrati i opciju oznake dolaznih poruka kako bi imali pregled na koji e-mail je poruka koju ste primili unutar gmail su elja bila poslana. Nakon odabira gornjih opcija e vam biti ponu ena mogu nost da poštu šaljete i s gmail su elja preko iste e-mail adrese – prihva-

tite tu mogu nost te upišite ime koje želite da se primatelju pojavljuje uz navedenu e-mail adresu Unutar opcija za odabir SMTP poslužitelja, odaberite vlastiti poslužitelj (ne Gmail) te upišite potrebne postavke za prijavu na server za slanje e-maila Nakon ovoga e vam na postoje u e-mail adresu (onu oblika ime. prezime@nekatvrtka.hr) biti poslan zahtjev za potvrdu – dobijeni kod upišite u za to predvi eno mjesto unutar prozor i a ili pak kliknite na link u dobivenom e-mailu Za one koji imaju tu mogu nost (dostupna uglavnom unutar kontrolne plo e e-mail servera) se preporu a umjesto gore opisanog na ina za preuzimanje e-maila od strane Gmail servisa s vašeg e-mail server postavljanje automatskog proslje ivanja ( orwarding) na gmail e-mail – na taj na in ne e biti kašnjenja u primitku e-mailova na Google mail do kojega zna do i jer servis samo povremeno provjerava prisutnost novih e-mailova. Ukoliko vam je potreban još ve i e-mail sandu i (25GB i više), Google nudi i tu mogu nost - uz pla anje, što vam naravno osigurava i još neke dodatne pogodnosti. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

animirana dje ja avantura

20.00 PUT RATA ratna drama

srijeda, 28.3. nema filmskog programa

etvrtak, 22.3. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG

subota, 24.3., i nedjelja, 25.3.

19.00 PARADA komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle 1

ŠEST KORAKA do savršenstva

S tušem za o i izgledajte poput dive iz ‘50-ih! Nanošenje tuša za o i za neke je žene poput šetnje u parku, a za neke nemogu a misija. Naša je pak tvrdnja da ga svaka žena može nau iti nanositi. Potrebno je samo malo strpljenja i prakse ... Tuš za o i je jedan rekvizit dekorativne kozmetike koji ove sezone mora imati svaka žena. Zašto? Zato jer je crna crta preko gornjeg kapka nešto što bi ve ina žena trebala isprobati i nau iti nanositi. Ovaj retro stil, koji je proizašao iz ‘50-ih godina prošlog stolje a, ponovno je u modi, a Adele, Beyonce, Angelina i tragi no preminula Amy Winehouse definitivno su zaslužne što je upravo ovaj na in šminkanja postao “must have“. Ako do sada niste isprobali ovaj “look“, tada je krajnje vrijeme da to u inite. Nanošenje tuša za o i nije komplicirano, ali za to su potrebne tri stvari: kvalitetan tuš koji se nanosi kistom ili tuš olovka, praksa i mirna ruka. Nemojte zaboraviti da je ovaj “look“ savršen

2. korak Ako ve imate praksu u nanošenju tuša, od jedne tre ine o nog kapka, možete zapo eti s podebljavanjem crte. Kada ste gotovo došli do vanjskog kuta o nog kapka, možete lagano povu i kožu kako biste lakše lagano zaokrenuli crtu prema gore. Ako nemate dovoljno prakse da to u inite u jednom potezu, evo još jednog na ina da to u inite.

3. korak za dnevni i ve ernji izgled, vrlo je jednostavan, elegantan i ženstven. S njim u svakom trenutku možete izgledati kao prava diva.

Šest koraka do savršenstva 1. korak Prvo razmislite koliko debelu liniju želite. Može biti razli itih debljina, manje ili više naglašena. Bez obzira na njenu debljinu, po inje se nanositi na

isti na in, te se kasnije podebljava prema potrebi. Zapo nite od unutarnjeg kuta gornjeg kapka s tankom crtom. Crta mora prolaziti odmah do trepavica i izme u nje i trepavica ne smije biti nikakvog razmaka. Nježno povucite crtu uz trepavice. Ne trebamo vam govoriti da ruka mora biti mirna, ali i opuštena, što se postiže praksom. Ne brinite se ako pogriješite, pogreške možete vrlo lako ispraviti zašiljenim štapi em za uši.

rub kapka do vanjskog kuta o iju i nakon toga crtu lagano produžite ravno prema van, da se stvori dojam da izlazi iz samog kuta o iju. Neke osobe vole da im zaokret bude visok, pa možete tanku crtu zaokrenuti pod 45 stupnjeva od vanjskog kuta o iju.

4. korak Povucite taknu crtu od gornjeg ruba crte koju ste povukli, te je ravno spojite s vrhom donje crte. Trebali biste dobiti prazan trokut. Ispunite trokut tušem.

5. korak Jednom kada ste ispunili prazninu još jednom provjerite ima li negdje praznina ili neravnina. Nepravilnosti nastale nanošenjem možete poravnati ili o istiti vlažnim štapi em za uši.

6. korak Nakon toga nanesite nekoliko slojeva maskare, tek e tada “look“ biti upotpunjen, a ako želite zaista izgledati posebno, prije nanošenja tuša za o i stavite umjetne trepavice.

Stanite s nanošenjem crte na mjestu gdje bi ona trebala po eti zaokretati prema gore. Naravno, to ovisi o vašem obliku o iju, a to ete morati sami eksperimentirati i otkriti kakva je crta najbolja za vaš oblik o iju. Prije nego što zapo nete raditi na zaokretu, crtu koju ste do sada napravili podebljajte do željene debljine. Kada ste do u inili, vrijeme je za zaokret. Prvu tanku crtu na inite na na in da pratite

SVI ATE LI MU SE, zaista? Ako je napravio nešto od ovoga, onda nema sumnje

Devet znakova koji vam govore da je totalno lud za vama Ljubav. O njenoj definiciji se puno raspravljalo, a stvarnost varira, ovisno o tome u kojoj azi veze se nalazite. Na primjer, ljubav kada kora ate k svom dragom prema oltaru potpuno je druga ija od one kada slavite etrdeset godina braka. Ipak, te ljubavi imaju nešto zajedni ko - tada ve imate sigurnost u ljubav izme u vas dvoje. No, što je na samom po etku veze? Po etak veze ispunjen je pitanjima i nesigurnostima. Ono što u po etku veze želite znati je da li mu se uop e svi ate i koliko je za njega ozbiljna ova relativno “ riška” veza. Svi am li mu se zaista? I koliko? To možete saznati iz njegovog ponašanja: Pri a svim prijateljima o vama. Ako prvi put upoznajete njegove prijatelje, i oni ve znaju sve o vama – vaš omiljeni film, kakav sladoled volite, kakvu glazbu slušate – jer im je on to ispri ao – o ito je da mu se svi ate, i to jako. (I da su ga

njegovi prijatelji ve za rkavali zbog toga.) Uživa u svakodnevnim aktivnostima s vama. I zaista mislimo na svakodnevne stvari – odlazak u du an, obavljanje zadataka, popodnevno drijemanje, pranje automobila ... estitamo, vi ste najdosadniji par ikad. Šala! Ali kada vidite da se zabavlja ak i u najobi nijim svakodnevnim situacijama – zato jer ih obavljate zajedno – tu definitivno ima me usobnih osje aja. On bi radije pri ao s vama nego gledao posljednju epizodu serije 24 (ili ne eg sli nog) ... barem sad u po etku veze. Ako on prestane buljiti u ra unalo, spusti upravlja od Xbox-a ili prestane itati novine da bi vas saslušao, nemojte sumnjati u njegove osje aje. Ve ina bi žena ubila za takvu pažnju kasnije u vezi. Ustvari, i vi ete vjerojatno s vremenom žaliti za ovim vremenima. Nije mu teško pokazati svoje osje aje prema vama

– rije ima ili djelima. Zagrljaji, puse i nježna šaputanja u javnosti, i pogotovo pred njegovim prijateljima i obitelji, jasan su znak. Nedostajete mu. Uvijek. On vam redovito šalje poruke i naziva vas, i govori vam da je upravo “mislio na vas” ili vam je samo htio “re i

bok”. ak i redovno “Bok, što ima?” ve govori puno. On uzima zdravo za gotovo vašu zajedni ku budu nost. On kaže “mi” umjesto “ja” i pri a o budu im planovima kao da se oni podrazumijevaju. “Moj ro endan je bio dosadan ove godine – idu e godine emo ga za-

bavno proslaviti” ili “Ove godine bismo mogli na Bra u ljeti”. Ako ste uli nešto sli no – ovaj tip definitivno ima dugoro ne planove vezane za vas. Zaista se trudi. On vas iznenadi s vašom omiljenom okoladom kada to ne o ekujete. Natanka bezin u vaš

automobil ili isprazni perilicu za su e – bez ikakvih molbi ili pitanja. To možda nisu grandiozne geste (iako bi definitivno bile za neke žene u braku), i muškarci i žene možda govore razli it jezik romantike, ali on se definitivno trudi da vam pokaže koliko mu je stalo do vas. Govori vam koliko ste mu lijepi. Ako ga uhvatite kako vas kradomice gleda s druge strane prostorije – definitivno mu se svi ate. Jako. Odabrat e vas prije nego prijatelje. Njegovi prijatelji planiraju ludi subotnji izlazak? Ali vi ste ve isplanirali zajedni ko gledanje filma – i on odlu i radije ostati s vama. Oni planiraju vikend putovanje na more, ali on odlu i s vama oti i na vjen anje vaše sestri ne? Nema nikakve sumnje - on je definitivno lud za vama. Ako ste u novope enoj vezi – jeste li ve osjetili neke od ovih znakova? Kako vama vaš dragi pokazuje da je lud za vama?

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Baloneri i kožnate jaknice Napokon, napokon smo do ekali prolje e! Požurilo je ove godine ak jedan cijeli dan, i okrutnu i tmurnu zimu zamijenilo sve toplijim i sun anijim danima. S tim u skladu je i naša špica, na kojoj su ovaj tjedan dominirale klasi ne i elegantne kombinacije s jedne, i pomalo rockerske s druge strane. Dame sklonije prvom stilu umjesto zimskih jakni svoje su outfite “za inile” vje nim balonerima, u svim bojama, a “buntovnice” su se pak odlu ile za kratke kožnate jaknice. Nama se svi a oboje!

ESPRESSO by

Još jedna o biciklima D

olazak prolje a ove se godine nekako potrefio s nikad skupljim gorivom, pa je broj onih koji su svoje svakodnevno prometalo na etiri kota a i na tni pogon zamijenili onim ekonomi nijim, ekološkijim i za zdravlje pogodnijim na dva kota a ve i nego ikada. Du ani s biciklima i njima pripadaju om opremom ovih dana zadovoljno trljaju ruke, iz garaža se vade i ve zaboravljene i otpisane specijalke i poni i, kondicija iz dana u dan postaje sve bolja, a opseg struka sve manji.

ve, opet, u teoriji izgleda divno i krasno, no praksa je i u ovom slu aju puka utopija. Biciklisti ka in rastruktura, usredoto it u se sada samo na grad akovec, jednostavno ne postoji. I ne, ni ovaj se put ne radi o cendranju protiv zabrane vožnje središtem grada, jer problem je daleko ve i i opsežniji i proteže se cijelim gradom. iciklisti ka staza je, kaže definicija, izra ena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim

znakom. Progruntajte malo, ovako napamet – koliko takvih staza ima u akovcu i gdje se one nalaze? Jesu li doista propisno obilježene, fizi ki odvojene od kolnika i jasno istaknute kao prostor isklju ivo za bicikliste? I da, po mogu nosti, nisu ispresijecane rup agama, zakrpama na zakrpi zakrpe, ili rasturene korijenjem obližnjeg drvoreda? I da ne zaboravimo, da još k svemu tome nisu naparkirana vozila dostave, stanara, susjeda ili možda ak policije? adalje, biciklisti ka traka je dio kolnika nami-

jenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom. Koliko pak takvih ima u akovcu? akon o sigurnosti prometa na cestama, osim toga, kaže da je biciklist, u nedostatku biciklisti kih staza ili traka, dužan voziti desnom stranom kolnika, bez obzira na brzinu vozila koje se tim istim kolnikom kre u. A to, mislim da emo se složiti, i nije baš bezopasan “sport” koji, uostalom, promet naj eš e samo usporava i stvara nepotrebnu pomutnju i stres. aravno, kriza je, gradska blagajna je prazna, a bici-

klisti i njihove potrebe nisu ak ni na listi onih koji dolaze zadnji na red. Dobro, priznajemo, nas ovdje barem ne kažnjavaju za situacije u kojima izbora nemamo, barem ne u mjeri u kojoj se represija još uvijek provodi u Zagrebu, no ne možemo re i da smo zadovoljni tretmanom koji kao biciklisti imamo, ni od strane vlasti, ni od strane ostalih sudionika u prometu. Možda je vrijeme da se i u akovcu okupi kriti na masa, koju je u Zagrebu ve dva puta uspio sakupiti relativno mladi Sindikat biciklista, i u kojoj je svoje biciklisti ke zahtjeve došlo podržati ak nekoliko tisu a gra ana svih dobnih uzrasta. Ti su zahtjevi defi-

nirani kao izgradnja biciklisti kih staza ili traka koje su široke, bez rizola, prepreka i guranja s pješacima, izgradnja cjelovite biciklisti ke mreže kako bi se sigurno i jednostavno biciklom moglo do i od sjevera do juga te od istoka do zapada grada te obaveza postavljanja kvalitetnih i unkcionalnih parkirališta za bicikle ispred svih trgova, institucija i drugih okupljališta. a da i nas naši malo uju, da barem obe aju da e pristupiti rješavanju problema, barem jednom od njih. Jer, da se za kraj poslužimo parolom navedenog Sindikata biciklista, “biciklizam je najbolji -izam”.

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dipl. soc. radnica Tanja Šušterši

Antidepresivi i ovisnost

Osobni konflikti

Uloga obitelji u lije enju alkoholizma

PITANJE: Uzimam ve osam mjeseci antidepresiv (Seroxat) po kojem se osje am dobro. Zanima me k ako dugo trebam ga uzimati i razvija li se ovisnost na antidepresiv? ODGOVOR: Me u ljudima je dosta rašireno mišljenje kako se na antidepresive razvija ovisnost kao što se ovisnost može razvijati na alkohol ili benzodijazepine. Vjerojatno je razlog tomu što se nakon naglog prekida primjene ove terapije dosta esto javlja tzv. sindrom sustezanja. Me utim ova pojava se ne javlja jednako kod svih antidepresiva. Primjerice sindrom sustezanja ili kako se još naziva sindrom naglog prekida terapije, eš e se javlja kod naglog prekida terapije paroksetinom (Seroxat). Simptomi koji se javljaju mogu

biti dosta dramati ni, pa tu spada mu nina, tjeskoba, glavobolja, uznemirenost, gastrointestinalne smetnje (proljev), hipomanija i dr. Ovdje je važno znat i da ovo nisu simptomi ovisnosti nego simptomi zbog naglog prekida terapije a koje se može susresti i kod naglog prekida lijekova koji se daju za neka somatska (tjelesna) oboljenja. Kod razvoja prave ovisnosti javlja se velika želja i žudnja za ponovnim uzimanjem lijeka. Ovdje je isto tako bitno re i da se kod primjene antidepresiva ne razvija tolerancija (fiziološki proces u kojem su za proizvo enje istog u inka potrebne sve ve e koli ine lijeka koju vidimo kod uzimanja benzodijazepina (Normabel, Misar i dr.) i drugih psihoaktivnih tvari (alkohol, opijati i dr.).

Kad ste u sukobu s nekom osobom važno je prepoznati radi li se o sadržajnom ili osobnom konf lik tu. Ponekad je to jasno, a ponekad se nijanse miješaju, jer osim što postoji sukob oko toga što i kako treba u nekoj situaciji u initi, mogu e je da vas preplavljuju negativne emocije ili stavovi o osobi s kojom ste u sukobu. A mogu e je i da ne postoji stvarni problem, ali ste na osobu toliko alergi ni pa stvarate dramu kad je nema. Zato se iskreno zapitajte u emu je vaš problem: ide li vam ta osoba na živce, mislite li da u nju ne možete imati povjerenja i da ne zaslužuje vaše poštovanje, morate li po svaku cijenu pobijediti u okršaju s njom, pretjerujete li s doživljavanjem itave situacije? Ako na bilo koji dio ovdje nanizanih pitanja odgovarate sa DA , onda je rije o osobnom konfliktu, o svojevrsnom «sukobu li nosti». Neki ljudi jednostavno ne mogu skupa raditi ili živjeti, ali to su ekstremne kombinacije karakternih i osobnih karakteristika, dok je ve ina nas ipak sposobna za suživot i toleranciju razli itosti. Moram naglasiti da je bitan temeljni društveni stav, op a poruka koja poti e na suradnju i njegovanje kvalitetnih me uljudskih odnosa, a kriti ki treba uo iti da su društva u tranziciji u tom podru ju jako malo napravila. Na sve strane ita se moto «tko ja i taj kva i» kao obrazac koji pojedinca motivira za konfliktno i ne-

tolerantno pona šanje k ao prihvatljiv stil življenja. U osobnim je kon f li k t ima puno emocija nepovjerenja, ljutnje, ogor enja, razo aranja, straha. Puno negativnih emocija i neslaganja, kao i sumnja u ljudske kvalitete druge osobe. Vrlo je neugodno biti u kontaktu, a još teže je biti u konfliktu u takvim okolnostima, jer se akteri obi no obuzeti svojim lošim osje ajima, pa ne koriste uobi ajene strategije razrješavanja konflikata. Sukobljenim stranama nije ni stalo da riješe problem nego da poraze jedna drugu. To je osobni rat, puca se iz svih psiholoških oružja i traže novi razlozi za produbljivanje problema i stvaranje novih. Važno je sva ati se i izmišljati uvijek nove razloge koji potvr uju da «ja sam u pravu». Naj eš e se problemi u komunikaciji dvaju nespojivih ljudskih karaktera javljaju povodom nekog konkretnog problema u kojem se na u, kao što i ina e nastaju konflikti me u ljudima. Jedina šansa da se nešto u ovakvom me uljudskom odnosu spasi leži u osvještavanju same sitacije i bavljenju realnim problemom koji poga a obe strane. Zna i da je potrebno konflikt pretvoriti u sadržajni, okrenuti ga traženju rješenja za problem i distancirati se od niskih strasti koje nas obuzimaju. Daaa, to zna i ignorirati op u društvenu klimu, ako baš moram re i. Ne trebamo se svi stalno sva ati i prepucavati. Ja tako ne želim živjeti, a Vi?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Obitelj kao ovjekova prva i primarna grupa najbitnija je za zdrav razvoj li nosti te je prva veza izme u pojedinca i društva. Ona djeci pruža egzistenciju i odgoj, priprema ih za me usobne odnose, stjecanje stavova, vrijednosti i znanja, osje aja prihva enosti, identiteta i ljubavi te pomaže u rješavanju životnih problema. Obitelj ine ljudi koji su me usobno psihi ki i fizi ki vrlo bliski i vezani tako da ovisnost najprije po inje narušavati tu povezanost. Razvoj bolesti vodi do poreme enih odnosa u obitelji i onemogu uje daljnji skladni rast i razvoj lanova. Obitelj je ta koja prva prepoznaje poreme aje u ponašanju alkoholi ara i najviše pati. Alkoholizam tako nije bolest pojedinca, ve itave obitelji. Ovisnik o alkoholu pokazuje karakteristi ne promjene ponašanja kao što su: nedolazak ku i u odre eno vrijeme, zanemarivanje financijskih problema i odgoja djece, izbjegavanje razgovora o obiteljskim problemima, prebacivanje krivnje za vlastite poteško e na partnera i djecu, izbjegavanje istine o prekomjernom pijenju, este promjene raspoloženja, potkupljivanje partnera i djece, povremeno kajanje, stalno unošenje straha u obitelj i zapostavljanje osobne higijene. Alkoholi ar ima iskrivljenu sliku o alkoholnoj bolesti jer se ona ormirala ugodnim i neugodnim emocionalnim iskustvima. Obitelj koja umanjuje i potiskuje ozbiljnost problemati nog pijenja nesvjesno podržava takvo ponašanje i samo pogoršava situaciju. Problem esto ostaje strogo uvana tajna unutar obitelji zbog straha, srama i neznanja. Upozorenja od strane obitelji alkoholi ar smatra izravnim neprijateljstvom i o itovanjem mržnje prema njemu. Partneri sve manje komuniciraju i me u njima se po inje

dizati zid hladno e, mržnje i nepovjerenja. U skladu s osje ajima nestaju i najintimniji odnosi me u partnerima. Supruga alkoholi ara u vrijeme poreme enih odnosa, za vrijeme ovisnosti, preuzima glavnu ulogu u obitelji. Žene su u braku s ovisnikom stalno pod stresom zbog iš ekivanja kakav e se suprug vratiti ku i. Osje aju se manje vrijedne, tjeskobne su i po inju se samooptuživati. Dijete ovisnika o alkoholu stalno je svjedok sva a i sukoba te verbalnog i fizi kog zlostavljanja. Zbog pretrpljenog straha javlja se nesigurnost. Omalovažavanja, agresija i uvrede rezultiraju niskim samopoštovanjem. Djeca su nezadovoljna samim sobom jer im nedostaje emocionalna toplina roditelja. Sve se to odražava na njihovo unkcioniranje u društvu. Javljaju se poteško e savladavanja nastavnog programa, nemogu nost stvaranja bliskih odnosa sa drugim ljudima, odbacuju autoritete. Lije enje alkoholi ara nikada ne zapo inje samovoljno ve ogromnim pritiscima okoline ( prijetnja odlaskom žene i djece od ku e, rastava braka, nepriznavanje opravdane odsutnosti s posla, prijekori važnih osoba, disciplinske kazne i opomene, sudske mjere, oduzimanje voza ke dozvole, prisilno odvo enje u bolnicu…) Uspješnost tretmana alkoholizma ovisi o socijalnom i zdravstvenim ošte enjima koja alkoholi ar ima u trenutku kada zapo inje lije enje. U ranoj azi bolesti osoba je donekle kriti na prema svom ponašanju, svjesna je problema prekomjernog pijenja i nema još ozbiljnijih zdravstvenih niti socijalnih posljedica. To je najbolje vrijeme za traženje stru ne pomo i koju možete dobiti kontaktiranjem Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Problemi s noktima Pažljivim pogledom na oblik i površinu noktiju na rukama mogu se iz itati mnogi zdravstveni problemi kako psihi ke tako i fizi ke prirode. Tako na primjer okomite crte na noktima ukazuju na probavne smetnje, neka kroni na kožna oboljenja te preaktivnom štitnja om. Vodoravne crte mogu imati veze s psihi kim i fizi kim traumama. Ako ste predugo izloženi stresu pojavit e se izdignute pruge na noktima. Grubost površine nokta može upu ivati na psorijazu. Ako se nokti zadebljaju i poprime žu kastu boju, budite oprezni, to može upu ivati na pojavu dijabetesa ili probleme s lim nim sustavom. Krhki nokti koji se neprestano listaju ukazuju na manjak kalcija i na mineralnu neravnotežu u organizmu. U ovom slu aju svakako uzimajte više proteina. Kvržice na noktima mogu ukazivati na rizik od kardiovaskularnih a mogu biti i simptom ciroze jetre. Bijeli i žuti nokti upu uju na dis unkciju jetre, a kad su izrazito bijeli upu uju na nedostatak željeza i mogu u anemiju. Crveni nokti znak su visokog krvnog tlaka i

sklonosti prema kardiovaskularnim oboljenjima. Sivobijele mrlje upu uju na bolesti bubrega. Crno mrlje upozoravaju na opasnost od bakterijske in ekcije sr anih zalizaka, dok bijele mrlje upu uju na nedostatak cinka i magnezija. Takve su osobe vrlo esto umorne i anksiozne. Kroni na upalna promjena na koži ostavlja trag na noktima u vidu neurodermatitisa. U tom slu aju plo a nokta se lista, lomljiva je i izuzetno krhka. Ako nokti sporo rastu a pri tomu su još lomljivi i izlistani odlu ite se za lije enje preparatima koji sadrže biotin i vitamine B skupine. im primijetite vidne promjene na noktima obratite se dermatologu i zatražite stru no mišljenje. DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIR ANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO

Možete potražiti pomo bioterapeuta, jer on nikada ne lije i posljedice nego uzrok bolesti. Iz svega izloženog proizlazi da i sami možete pratiti svoje zdravstveno stanje i na vrijeme reagirati, jer svaka promjena na noktima upu uje na disbalans u organizmu. U tom slu aju pomo bioterapeuta je neizostavna jer on može u kratkom roku postaviti organizam u stanje balansa i sprije iti teže zdravstvene probleme. Nazovite me bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i pokrenite proces iscjeljenja vašeg organizma. Bolje sprije iti nego lije iti, kaže stara mudrost a ja dodajem bolje biti zdrav nego bolestan. U tom slu aju želim vam dobro zdravlje. USPJETI. BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Toyota ProTect - za sjaj koji traje i traje… Toyota predstavlja ProTect kojim se osigurava visoki stupanj zaštite površine vozila. Ovaj revolucionarni premaz razvijen je u NASA-i, a sada je dostupan kod svih ovlaštenih Toyota servisera. Toyota ProTect nije tradicionalan vosak ili polimer. Rije je o novoj tehnologiji koja sa površinskim slojem laka tvori vezu na molekularnoj razini, ime stvara ekstremno vrstu i trajnu prozirnu zaštitu. Samo jedan postupak premazivanja Toyota ProTectom, osigurava 5 godina zaštite lakiranih površina i uštedu u vremenu održavanja i troškovima pranja vozila (nema potrebe za nanošenjem voska tijekom 5 godina). ProTect štiti vozilo od naslaga koje se talože u prometu ili iz

atmosfere, stvara i vodoodbojnu zaštitu pa vozilo nakon pranja dulje zadržava ist izgled, a starija vozila bivaju ''revitalizirana'' i osvježena ime dobivaju na vrijednosti. Osim ProTect sustava za zaštitu laka, dostupni su i proizvodi za zaštitu aluminijskih naplataka od hvatanja estica nastalih ko enjem i zaštitu tkanina u unutrašnjosti, s kojih je nakon nanosa ProTecta jednostavno obrisati naslage i prljavštinu, bez ostataka mrlja. Cijena Toyota ProTect; 1.400 kn kompletna zaštita lakiranih površina uklju uju i bo na i stražnja stakla; 300 kn zaštita alu naplataka; 500 kn zaštita tkanina u unutrašnjosti (sa PDV-om, dostupno samo u ovlaštenim Toyota servisima).

eugeot je ovog prolje a lansirao svoje novitete na doma em tržištu. Po ela je prodaja obnovljene 107-ice, 3008 HYbrid4, a uskoro o ekujemo 208-icu, obnovljene modele Partner i Expert, 508 RXH… Peugeot 3008 HY brid4 otvara novu stranicu u razvoju hibridnih vozila. Stru njaci Peugeota odlu ili su razviti kombinaciju elektromotra i dieselskog agregata. Kao osnova je odabran 2,0 HDi agregat sa 163 KS, a u stražnji je dio automobila dodan elektromotor snage 27 kW (37 KS). 3008 HYbrid4 ima pilotirani ru ni mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa, a opremljen je Stop&Start funkcijom kao i 4x4 pogonom. Elektromotor je ugra en u sklopu stražnjeg diferencijala, pa se po potrebi može uklju ivati kao ispomo dieselskom motoru ili bolja trakcija (4WD). Samo korištenjem elektromotora mogu e je voziti Crossover Peugeot 3008 HYbrid4 ima etiri razli ita na ina rada: Auto, Sport, 4WD i ZEV (Zero Emission Vehicle). Dieselski motor pokre e prednje kota e, a elektromotor stražnje kota e, pa je mogu a i vožnja s pogonom na sva etiri kota a do brzine 120 km/h. Hibridni sustav kratkotrajno je u mogu nosti isporu iti snagu od ak 200 KS (istovremeni rad elektromotora i dizelskog motora), a može se voziti i u ZEV na inu (Zero Emission Vehicle), samo na struju 2-3 km i do brzine 60 km/h. Prosje na potrošnja je izuzetno povoljnih 3,8 l/100 km dizelskog goriva. Kontrola rada oba motora i same transmisije je preko dva zaslona, a umjesto klasi nog broja a okretaja nalazi se pokaziva snage sa tri podru ja: Charge, Eco i Power. Zbog elektromotora i baterije 3008 HYbrid4 je teži 120 kg, a prtljažnik je s 420 litara nešto manji od 'normalne' verzije koja ima 512 litara. Jednim spremnikom goriva i napunjenom baterijom doseg je oko 1.600 kilometara. Tvorni ko jamstvo je 5 godina ili 100.000 kilometra, a predvi eni rok trajanja baterije je 10 godina.

23. ožujka 2012.

VOZILI SMO:Peugeot 3008 HYbrid4

Prvi dieselski h stigao u Hrvats

Peugeot je na doma e tržište lansirao svoj hibridni automobil 3008 HYbrid4 selskog i elektromotora te pogonom na sva 4 kota a, što ga ini prvim ser Peugeot 3008 HYbrid4 se proizvodi u Francuskoj (Sochaux), a plan prodaje na svjetskoj razini je 10% svih prodanih 3008-ica, što je oko 15.000 primjeraka godišnje. Paket opreme Peugeota 3008 HYbrid4 je jedan s cijenom do registracije 277.700 kn, a u punudi je i lista dodatne opreme, s napomenom da je automobil serijski odli no opremljen. Vjerujemo da nas u bliskoj budu nosti o ekuju odre eni stimulansi pri kupnji ovakvih vozila ime bi osim ekološke prihvatljivosti ovi automobili bili i pristupa niji.

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Me imurje

hibrid sku

4 koji se iz konkurencije izdvaja kombinacijom dierijskim dieselsko-elektri nim hibridom na svijetu.

akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-29.2.2012. proizvo a

koli ina udio, %

1 Kia

14,75%

2 Volkswagen

13,11%

3 Chevrolet

10,38%

4 Hyundai

6,56%

5 Opel

6,56%

6 Citroen

6,01%

7 Dacia

4,92%

8 Peugeot

4,92%

9 Renault

4,92%

10 Škoda

4,92%

11 Toyota

4,92%

12 Ford

3,83%

13 Nissan

2,73%

14 Seat

2,19%

15 Audi

1,64%

16 BMW

1,64%

17 Honda

1,64%

18 Mazda

1,64%

19 Mitsubishi

1,09%

20 Fiat

0,55%

21 In ni

0,55%

22 Volvo

0,55%

UKUPNO

183

100%

Izvor: Promocija plus

23. ožujka 2012.

Novi Honda Civic - 5 zvjezdica na EURO NCAP testu sigurnosti Nova Honda Civic je, sude i po rezultatima Euro NCAP testa, jedan od najsigurnijih europskih automobila. Osim toga, Euro NCAP je ovaj novi model nagradio Advanced NCAP nagradom za inovacije u sigurnosti za tehnologiju Sistema za smanjenje posljedica sudara (Collision Mitigation Braking System - CMBS). Novi Honda Civic je ocijenjen sa maksimalnih 5 Euro NCAP zvjezdica. Ocjena se odnosi na ukupnu sigurnost putnika u automobilu, sigurnost djece i zaštitu pješaka. Honda je dobila posebno priznanje za Sistem za smanjenje posljedica sudara (CMBS), koji je razvijan sa ciljem da pomogne u obavještavanju voza a o mogu em sudaru ili, ukoliko je sudar neizbježan, smanji ja inu udara, automatski ko e i ako detektira tu opasnost. Prou avaju i statistike u Europi, Honda je došla do zaklju ka da, ukoliko bi svi automobili imali CMBS opciju, svake godine bi bilo sprije eno izme u 200.000 i 250.000 sudara. Maksimalan rezultat na tesu sigurnosti Honde Civic i nagrada za inovaciju u sigurnosti, u skladu su sa sveop om

Na sajmu TechnoClassica Volvo obilježava 50 godina svog karavanskog modela Amazon posve enoš u Honde u sigurnosti njenih automobila, ali i prometa generalno. Osim modela Civic, od kako je 2009. godine uspostavljen novi sistem ocjenjivanja Euro NCAP, svi Honda automobili su ocjenjeni sa maksimalnih 5 zvjezdica.

Sistem za smanjenje posljedica sudara(CMBS) Sistem za smanjenje posljedica sudara je razvijan sa ciljem da pomogne u obavještavanju voza a o mogu em sudaru ili, ako je sudar neizbježan, da smanji ja inu udara, automatski ko e i ako detektira tu mogu nost. “Oko “ sistema je radar smješten iza prednje maske. Radarski signal se konstan-

tno emitira i povratni signal obra uje. Ako sistem detektira vozilo ili prepreku na putu, odmah odre uje daljinu izme u i brzinu prilaženja. Ako je brzina prilaženja ve a od odre enog nivoa, sistem automatski upozorava voza a svjetle im indikatorom na instrument plo i i zvu nim signalom. Ako voza ne smanji brzinu, sistem e automatski zategnuti voza ev sigurnosni pojas i lagano priko iti. U trenutku kada sistem osjeti da je sudar neizbježan, a da voza i dalje ne reagira, oba prednja sigurnosna pojasa e se zategnuti maksimalno i sistem e snažno zako iti. Ovo je automatska radnja koja smanjuje brzinu udara, štetu na vozilu i mogu e ozljede.

Na najve em indoor sajmu klasi nih vozila - TechnoClassica - što se od 21. do 25. ožujka održava u Essenu, odjel za baštinu Volvo Carsa obilježit e pedeseti ro endan svog karavanskog modela Amazon. 2012. godina ozna ava pedesetu godišnjicu elegantnog karavana Amazon, predstavljenog davne 1962. godine. Kako bi se jubilej dostojno obilježio na Volvo štandu bit e izloženo šest karavanskih Amazona u nekoliko razli itih izdanja: - verzija iz 1964. godine sa 80.000 kilometara na broj aniku - verzija iz 1967. godine

koja ve 20 godina za pogon koristi elektri nu energiju - verzija iz 1967. godine tunirana na ak 600 KS - verzija iz 1968. godine u jarko crvenoj boji koja je korištena kao vozilo šefa vatrogasne stanice - policijska verzija iz 1969. godine - posljednji proizvedeni primjerak iz 1969. godine Za sudjelovanje Volva na sajmu TechnoClassica zadužen je Volvo Cars Heritage odjel koji se brine za restauraciju i održavanje klasi nih automobila te njihov nastup na smotrama automobilskih klasika.

Volkswagen Navarra slavi 6-milijuntog Pola U španjolskoj Volkswagenovoj tvornici u Pamploni sišao s proizvodne vrpce 6-milijunti Polo. Tim povodom tvornicu je posjetila Yolanda Barcina, predsjednica regije Navarra. Jubilejsko vozilo je bijeli Polo BlueMotion, 1.2 snage 75 KS, koji je predan kupcu iz regije. Hubert Waltl, lan Upravnog odbora zadužen za proizvodnju i logistiku marke Volkswagen osobna vozila, Patrick Donau, voditelj tvornice Volkswagen Navarra i Yolanda

Barcina, predsjednica španjolske regije Navarra, zajedno su predali jubilejsko vozilo. Volkswagen Polo je ve 37 godina broj 1 u Europi u segmentu kompaktnih automobila s preko 11 milijuna prodanih primjeraka. Samo u Zapadnoj Europi je u godini 2011. prodano više od 340.000 vozila. Me unarodna popularnost Pola odražava se i u proizvodnji ovog uspješnog modela, koji se trenuta no proizvodi na Volkswagenovim proizvodnim

lokacijama u Europi, Južnoj Americi, Kini, Indiji i Rusiji. Me u najvažnija tržišta spadaju Njema ka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska. Na proizvodnoj lokaciji Pamplona Volkswagen je 1984. po eo s proizvodnjom Pola. U protekloj godini 4.700 uposlenih radnika tvrtke Volkswagen Navarra proizveli su 353.400 vozila ovog modela. Usto je u Pamploni u 2011. montirano 170.000 motora za lokalne proizvodne potrebe.

Autocentar Kos Dan otvorenih vrata Renault Nissan Hrvatska je 17. ožujka u ovlaštenim Renault servisima u Hrvatskoj osigurao besplatni pregled 33 kontrolne to ke na vozilu. Osim besplatnog pregleda kupcima je odobren veliki popust na originalne rezervne dijelove: 20% popusta na originalne rezervne dijelove, 25% popusta na zup asti remen i vodenu pumpu te ak 50% popusta na amortizere, a organizirana je i nagradna

igru uz glavnu nagradu besplatno održavanje vozila do kraja njegovog životnog vijeka. Autocentar Kos ovlašteni je koncesionar Renaulta i Dacie za Me imursku, Varaždinsku i Koprivni ko-križeva ku županiju. Sve dodatne informacije možete dobiti i u prodajno servisnom centru Autocentra Kos na adresi u akovcu, Mihovljanska 89 ili dobiti na tel 040/493-030.

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen je u Njema koj otvorio 11.000 novih radnih mjesta te zapošljava 502.000 djelatnika Volkswagen koncern je u protekloj godini otvorio 28.000 novih radnih mjesta, od ega ak 11.000 u Njema koj. U cijelom svijetu ovaj koncern zapošljava 502.000 djelatnika. Ove brojke je iznio dr. Horst Neumann, lan upravnog odbora Volkswagen AG-a zadužen za sektor kadrovske službe, u etvrtak na skupštini poduze a u tvornici u Wolfsburgu. Kako bi dodatno pove ao svoju at rak t iv nost kao poslodavac, koncern želi još snažnije izgraditi spojivost obitelji i posla. Na podru ju poticaja upošljavanja žena Volkswagen se od 2007. zalaže za diferencirane kvote i ispunjavanje visokih ciljeva koje je ovo poduze e samo sebi postavilo. Volkswagen tim je u 2011. ostvario izvanredne

rezultate, rekao je lan upravnog odbora za sektor kadrovske službe pred 18.000 djelatnika. Radnici s kolektivnim ugovorom u Volkswagen AG-u dobili su za 2011. bonus za uspjeh u visini od 7.500 eura. To je najve i ispla eni bonus u povijesti Volkswagena. Atraktivni novi modeli poput Golfa GTI Cabrio i Pola Blue Motion GT, mnogostrana up! obitelj ili studija Cross Coupe kao hibridna verzija s elektri nim napajanjem pravi su odgovori na zahtjeve kupaca. Modularni sustav proizvodnje s druge strane je osnova za jeftinu i leksibilnu proizvodnju novih generacija automobila koja ujedno i uva resurse. Golf 7 bit e nakon Audija A3 sljede e vozilo koncerna koje po iva na modularnom sustavu proizvodnje.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Chevrolet Spark 0,8 s, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn - kupac ne plaća prijenos 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg. 3/2012, cijena 11500 kn - kupac ne plaća prijenos 3. Hyundai i30 1,4 dohc, 2011.g., 3900 km, reg. 9/2012., cijena 97000 kn – kupac ne plaća prijenos

TJEDNI TOP 5 Uskrs na Jadranu 2 polupansiona već od 420 kn Toskanska čarolija s Firencom 29.03.-01.04.2012. autobusom Last minute cijena 1390,00 kn Hodočašće u Lourdes 09.-14.04.2012. 6 dana zrakoplovom 3.990 kn Puni pansion stručno i duhovno vodstvo Krstarenje Mediteranom 09.-16.04.2012. Savona-Barcelona-Palma de Mallorca-Malta-NapuljSavona Već od 2.275,00 kn TUNIS, EGIPAT, TURSKA First minute cijena za rezervacije do 31.03. 7 dana, zrakoplovom već od 1.590,00 kn + takse

INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555 www.insulatour.hr info@insulatour.com

Poznati i slavni PRVI PUT samostalno u Me imurju

Tomislav Brali & Klapa Intrade Po prvi put u Me imurju u solisti kom dvosatnom koncertu nastupit e ve legendarna klapa Intrade i osebujni pjeva Tomislav Brali . Svoj susret s me imurskom publikom zakazali su za petak 30. ožujka u dvorani Nacionalnoga gimnasti kog centra “Aton” u Nedeliš u, s po etkom u 20 sati. Zadarska klapa Intrade djeluje od 1985. godine i danas je uvjerljivo najpopularnija klapska skupina u Hrvatskoj, a dobro je poznata i publici diljem Europe, gdje je gostovala na poziv hrvatskih iseljenika. Uz klapske pjesme rado pjevaju dalmatinske šansone, a najpoznatiji su po novim skladbama koje naj eš e izvode uz glazbenu pratnju.

Njihovi koncerti razgaljuju publiku diljem zemlje, a spektakularno pjevanje oduševljava mlado i staro. Pjesme “Zora bila”, “Nisam te sri e”, “Croatio iz duše te ljubim”, “Nedamo te pismo naša”, “Da te mogu pismom zvati”

samo je dio pjesama koje e u i u antologiju hrvatske klapske pjesme. Na koncert pun emocija, koji nikoga ne e ostaviti ravnodušnim, klapa Intrade poziva Me imurce po popularnoj cijeni od

50 kuna. Pretprodaja karata: recepcija gimnasti kog centra “Aton” i Pekara IN u Nedeliš u, Caffe bar “Alibi” Puš ine, TZ grada akovca, RK “Me imurka”- Donum, Beteks caffe bar na akove kom Jugu.

FORMULA 13

3. INTERNACIONALNI FESTIVAL animiranog filma djece i mladih Varaždin od 12. do 15. travnja

Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ R U Mine? ARCTIC MONKEYS

VAFI po inje zabavom uz crti e, crtanje i Bojana Jambroši a Crti i, radionice, šminkanje i mali koncert. Tako e ove godine po eti tre i po redu Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin - VAFI (12. - 15. travnja). U subotu 7. travnja, samo nekoliko dana prije službenog po etka festivala, u Centru “Lumini” posjetitelji e doživjeti dio atmosfere koja ih o ekuje tijekom VAFI-ja. U prijepodnevnim satima u Cinestaru u programu “Best of VAFI 2“ vidjet emo najbolje crti e s prošlogodišnjeg festivala, a za one koji ne mogu bez crtanja pripremili smo dvije radionice. U prvoj “Napiši svoje ime“, posve enoj zemlji partneru – Japanu, mališane e japanskom pismu podu avati Sanja Železnjak i Iva Tkalec, dok e u drugoj crtati ma ke i pse što je vezano uz ovogodišnju humanitarnu akciju “Spasi me“. Svi koji žele mo i e iz Luminija iza i i našminkani, jer e ih oslikavati poznate varaždinske vizažistice Diyala (Didi make up) i Mirela Magdi . Prava glazbena poslastica sigurno e biti i kratki nastup

Bojana Jambroši a, me imurske pop zvijezde omiljene me u klincima.

Završila službena selekcija Ovim šarenim programom najavit emo tre i VAFI, za koji je upravo završila i službena selekcija. Od 183 prijavljena ilma, pristigla iz 25 zemalja svijeta, njih 86 završilo je u službenoj konkurenciji. Od toga 25 u kategoriji MINI (do 10 godina), 36 u kategoriji MIDI (11 - 14 godina) i 25 u kategoriji MAXI (15 - 18). Žiri, na ijem je elu jedna od pionirki japanske animacije Sayoko Kinoshito, a uz nju umjetni ki direktor Zagreb ilma Simon Bogojevi Narath i predsjednik beogradskoga Medijskog edukativnog centra Miomir Raj evi , odlu it e koji e mali i mladi kreativci dobiti našeg “oskara” - statuu VAFI.

se dodjeljivati malim i mladim animatorima za ilm koji najviše promovira dje ja prava. Dodijelit e ga Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu te Gordana Doj inovi iz UNICEFa Hrvatska. Ovogodišnja humanitarna akcija “Spasi me“ posve ena je jedinom azilu u Hrvatskoj koji ne eutanazira pse, varaždinskom “SPASU“. Akcija kre e za nekoliko dana, 19. ožujka, u hipermarketu “Branka” u Optujskoj ulici u Varaždinu. Svi koji žele donirati hranu za napuštene ljubimce

mogu to u initi u “Branki” do 12. travnja. Za trajanja festivala, za koji se upad ne napla uje, u pala i “Herzer” i u Multimedijalnom centru “Kult” imat emo posebn a mjes t a n a kojima ete mo i dati svoj prilog. Još uvijek traju i prijave za doma instvo, tj. ukoliko želite ugostiti animatore na nekoliko dana, možete do 23. ožujka ispuniti prijavnicu na varaždinskom Dje jem odjelu gradske knjižnice.

We Are Young FUN. feat. JANELLE MONAE The Wolves BEN HOWARD Just The Way You Are DICK BRAVE & THE BACKBEATS These Days FOO FIGHTERS Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA Gold On The Ceiling THE BLACK KEYS Starships NICKI MINAJ Turn Up The Music CHRIS BROWN feat. RIHANNA All Of Me MEAT LOAF Part Of Me KATY PERRY I Just Wanna 50 CENT feat. TONY YAYO

Top 10 [strane] OCTOBER LIGHT Croa a Free Aquarius IVANTOP ZAK Tko mi te krade - Hit È LISTA DOMA IH MEJAŠI Previše ljubavi KUMOVI Da mi život da SEVERINA Grad bez ljudi NEDA UKRADEN i Kemal Monteno Pao snijeg po dunjama MASSIMO Dodirni me slu ajno Dodirni me slu ajno Aquarius SLAVONIA BAND Malena SANJA DOLEŽAL & Alen Islamovi Obe aj mi NINA BADRI Nebo Eurovision 2012 Aquarius KLAPA RIŠPET Mišo Kova Sunce mi od tebe dolazi ENI Krug JACQUES HOUDEK Meni za ljubav NEKI TO VOLE VRU E Pro i ispod mojih prozora

Plavi VAFI i akcija za napuštene ljubimce Velika novost je i Plavi VAFI. To e biti posebna statua koja e Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

23. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 37

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

23. ožujka 2012.

Velika ponuda specijalne specijalne ii zaštitne zaštitne obu e obu e za za razne razne uvjete uvjete ii namjene, namjene, po po vrlo vrlo povoljnim povoljnim cijenama cijenama

Specijalna i zaštitna obu a iz Jelena, garancija je udobnosti i kvalitete, izdržljivosti i sigurnosti, (dugotrajnosti).

9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

A 2 KOŠARKAŠKA LIGA SJEVER

KVALIFIKACIJE ZA PRVU LIGU

Me imurje završilo s istih 22-0! S poja anjima spremni U posljednjem kolu A 2 lige igrao se gradski derbi izme u akovca i Me imurja u dvorani Prve osnovne škole akovec. Igra i Me imurja su u jednom trenutku drugog poluvremena imali i +18, no uporni igra i akovca se nisu lako predavali, presingom na igra a s loptom napravili laganu paniku u redovima Me imurja, naro ito kada je zasvijetlio rezultat 71:74. Pobjeda ipak Me imurju koje se ve sutra, u subotu sprema na „dalek put“ u zagreba ku Dubravu na prvo kolo kvali ikacija za popunu A 1 lige. (bh)

akovec – Me imurje 73:78 (20.18, 12:22, 16:21, 25:17)

AKOVEC: Horvat 3, Terek M., Prprovi 22, Terek D. 14, Kranj ec 14, Juras 2, Ostoja 3, Wrana, Fe keš 15, Drk. Trener Kova i B. ME IMURJE: Novak N., Pusti , Novak Marek, Miko 2, Kraja i 13, Kapelari, Fodor 22, Jeleni 2, Biševac 11, Novak Mario Medo 16, Martinovi , Novak Mat. 10. Trener Šopar S. Vindija – Rudar Cimper 76:58 (20:16, 17:19, 23:6, 16:17)

RUDAR CIMPER: Varga 15, Novak, Leva i , Per i , Korbelj, Radikovi 8, Cilar 5, Bedi 4, Dodlek 4, Tkalec 10, Bogdan 10, Hrka 2. Trener Damjanovi B.

ve za Dubravu!

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Vindija 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Mladost( ) 7. Ivan ica 8. Radnik 9. RUDAR CIMPER 10. Bjelovar 11. Koprivnica 12. Gra ar

22 22 22 22 21 22 22 22 22 21 22 22

22 16 14 13 13 12 11 10 9 6 5 0

0 6 8 9 8 10 11 12 13 15 17 22

44/+754 38/+274 36/+256 35/+176 34/+162 34/+54 33/-49 32/-67 31/-124 27/-277 27/-326 22/-833

Mladost( ) – Petar Zrinski 81:61 Podravac – Koprivnica 93:59 Bjelovar – Ivan ica 79:90 Radnik – Grafi ar 110:76

Ve sutra (subota, 24. ožujka u 20.15) košarkaši Me imurja otvaraju kvali ikacije za Prvu ligu u zagreba koj Dubravi protiv jednog od (dva) favorita. Prvu doma u utakmicu naši košarkaši igraju u srijedu, 28. ožujka u dvorani Druge osnovne škole u akovcu s po etkom u 19 sati, a protivnik je Poli nik, mom ad iz zadarskog zale a, sa zadarskim košarkašima. akove ka je mom ad za ovu akciju poja ana na playmakerskoj i centarskoj poziciji, odnosno na poziciji zašti enog igra a. Na ovu potonju pristigao je Miro Ljolji , ro en 1992. godine iz Vrbovca, visok je 211 cm i bivši je junior KK Zagreba. Na poziciji niskog centra ordinirat e dobro nam znani Dražen Klari , pe albar u Švedskoj, visok 205 cm, dok e poziciju organi-

zatora poja ati Vilim Poljak iz Varaždina. Letimi an pregled na raspored utakmica sugerira realno stanje pobjeda/poraza nakon prvoga kruga –2/2! Naime, teško je o ekivati pobjede iz susreta u Zagrebu protiv Dubrave, te u Osijeku protiv Sokola, a realno uzeti obje doma e pobjede. No, u drugom krugu bi trebalo pobijediti sva etiri puta – ako se želi ono što svi mi košarkaški sladokusci želimo. No, i sa 6 pobjeda i 2 poraza nije sigurno da e se osvojiti jedno od prva dva mjesta (prvi ide direktno u Prvu ligu, a drugi igra dvije utakmice s pretposljednjim iz Lige za ostanak). Jer, da podsjetimo, prošle godine u kvali ikacijama su prvo i drugo mjesto držali šibenski Jolly i Križevci sa scoreom 7/1 i- oba su ušla u Prvu ligu! (bh)

RASPORED UTAKMICA KK ME IMURJA U KVALIFIKACIJAMA:

Mom ad Me imurja slavi još jedan naslov prvaka drugoligaškog sjevera

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Individualna tehnika i taktika igra a! Svojevremeno, na jednom od mnogobrojnih seminara za košarkaške trenere uli smo da je bitan problem hrvatske košarke na in pou avanja elementarne tehnike i taktike igra a, odnosno NEDOU ENOST igra a. Prevedeno – nedostatan broj ponavljanja odre enog elementa tehnike da bi taj element postao automatizam, odnosno da tijekom utakmice igra taj element izvede automatski bez razmišljanja, a ne da „grunta“ što i kako! Poslije sam pro itao podatak o znanstvenoj spoznaji o potrebi ak 100 000 (?!) ponavljanja odre enog elementa tehnike do nivoa automatizma. U aktualnoj zbilji hrvatske košarke kategori ki tvrdim – rijetko koji trener (da ne pišem –nitko) ne radi toliki broj ponavljanja na treninzima, odnosno ne inzistira na tome. Radije se posve uje bildanju snage, kondicijskoj pripremi, mom adskoj taktici – jer mu to, kao donosi rezultat. Još u mla im kategorijama se rade elementi košarke, na kraju krajeva trenerima je to i zada a, no im igra u e u kadetski uzrast (15-16 godina), a naro ito u juniorima – polako prestaje pou avanje osnovne tehnike. Da ne navodim kako na seniorskim treninzima izgleda vježbanje (ne u enje) elemenata tehnike – pa njima (seniorima) je to ispod asti! Pa se desi da kod

seniora koji igra A 2 ligu uo im da ne zna lijevi dvokorak, da ako ga i izvede da želi zabiti desnom rukom, da ne zna osnovno dodavanje s dvije ruke s grudiju, da ne zna duga ko dodavanje, da šutira s raskorakom od oko jednog i pol metra razmaka izme u nogu, itd. Malo sam se raspitivao kako stvari stoje u A1 ligi iji klubovi treniraju dva puta na dan. Znate koliko oni treniraju ove nabrojane stvari? – vrlo malo! ak mi je dobar kolega rekao da niti ne šutiraju na treninzima koliko bi trebalo! Konkretno, s mukom sam odgledao utakmicu posljednjega kola A 2 lige Sjever izme u akovca i Me imurja. Utakmica je na kraju bila i rezultatski zanimljiva, no ja sam gledao neke druge stvari. Primijetio sam da u nedostatku oba playmakera Me imurja ( i Marek i Nikac su bili ozlije eni) tu ulogu preuzima Kraja i , do prošle sezone prvoligaški igra . Kontrola lopte mu je u redu, ak je nešto i organizirao, no tako dugo dok igra i akovca nisu zaigrali u obrani agresivnije, pa je trebalo izvesti i pokoji dribling i otarasiti se napasnih obrambenih osica. Tu su krenuli problemi, kod rolinga lopta mu je s centra igrališta umalo završila u autu, slijedi glava dolje i „gr evita borba lopte i ovjeka“ – s neizvjesnim ishodom! Ili

- vrlo esto igra i akovca igraju pick&roll u izvedbi Kranj ec na playu i Ostoja na petici, pa prvo Kranj ec gnjavi loptu 12-15 sekundi, pa si pozove pick, pa onda opet gnjavi loptu, pa je onda ili pukne po košu ili daje na stranu beku šuteru da si ovaj sam opet iskreira šut. Ajmo malo raš laniti ovu situaciju – Kranj ec je niski igra kojega uva tako er niski igra , u blok mu dolazi dvometraš Ostoja kojega uva tako er dvometraš Medo. Nakon picka Ostoja se deblokira u reket, na le ima ima niskoga igra a, a ne Medija (jer su igra i Me imurja preuzimali), ali loptu ne dobija! Dapa e, igra s loptom niti ne pogleda u reket da bi mu podvalio loptu, jednom, dvaput, pet puta, nikada. A siguran sam da bi bio koš, a faul sigurno, možda i koš i dodatno! Osobno sam uvijek više simpatizirao playeve koji vole dodavati i brzo se rješavati lopte pasom, dakle prave razigrava e od ijih pravodobnih pasova žive šuteri. Nikada nisam volio bekove koji dugo „tuckaju“, koji se igraju sami sa sobom (prvi mi na pamet pada Uki ) . Smatram i da je igra onda mnogo atraktivnija i za igra e koji se više kre u i za publiku jer se dešava više stvari, ima više tranzicije, više tr anja, zakucavanja, šuteva, koševa. Igra se za publiku, zar ne?

24. ožujka Dubrava – Me imurje 28. ožujka Me imurje – Crikvenica 3. travnja Osje ki sokol – Me imurje 11. travnja Me imurje – Poli nik 14. travnja Me imurje – Dubrava 21. travnja Crikvenica – Me imurje 5. svibnja Me imurje – Osje ki sokol 12. svibnja Poli nik – Me imurje

BŠT – Mladost Ivanovec 62:41

Ivan ica – Prelog 45:33 PRELOG:Filipi 6, Polišanski 2, Švenda 12, Žvorc 4, Beli 2, Krušelj 2, Kuli 5. Trener Mikec F. akovec – Donji Kraljevec 68:45 AKOVEC: Barani 2, Horvat 14, Barila 6, Strbad 14, Bulat 32. Trener Bence E. DONJI KRALJEVEC: Šupljika 20, Setnik 5, Bašnec 2, Mikec 9. Trener Ruži M.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI KVALIFIKACIJE ZA 1.LIGU Me imurje – Crikvenica, srijeda 28. ožujka u 19, II OŠ akovec

C LIGA Dubrav an – D. Kraljevec, subota 24. ožujka u 18, OŠ D. Dubrava Me . Globetka – Prelog, nedjelja 25. ožujka u 18.30, II OŠ akovec Nedeliš e – Kotoriba, nedjelja 25. ožujka u 18, Aton Nedeliš e Mladost Ivanovec – Me imurje II, subota 24. ožujka u 18.30, II OŠ

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Rudar – akovec, subota 24. ožujka u 11.15, OŠ M. Središ e D. Kraljevec – Ivan ica, nedjelja 25. ožujka u 10, OŠ D.Kraljevec Me . Globetka – Prelog, subota 24.ožujka u 14.30, II OŠ akovec

Rudar Cimper – Me imurje Globetka 57:52 RUDAR CIMPER: Antolovi 7, Rihtarec 6, Korbelj 8, Podkrajac 8, Sobo an 28. Trener Repalust S. ME IMURJE GLOBETKA:Hrustanovi 38, Herman 6, oki 8. Trener Novak S.

TABLICA 1-4 mjesta 1. Vindija 2. Me imurje 3. Kotoriba 4. Lepoglava

6 6 6 6

5 5 2 0

1 1 4 6

11/+299 11/+146 8/-66 6/-379

TABLICA 5-8 mjesta 5. BŠT 6. Mladost Ivanovec 7. Nedeliš e 8. Dubrav an

Dubrav an – Bjelovar 80:68

DUBRAV AN: Lukša 28, Klipi Kr. 2, Matulin 9, Blažeka 13, Ribi 18, Igrec 10. Trener Me imurec B. Radnik (KŽ) – Me imurje 74:63

ME IMURJE: Jeleni 10, Kocijan 5, Lepen 12, Vrus 10, Mom ilovi 5, Lon ari 11, Kanižaj 10. Trener aji I.

C LIGA KSMŽ Nedeliš e – Me imurje II 84:52

NEDELIŠ E: Gospo i 48, Šolja 9, Posavec 5, Perdec 4, Šegovi I. 8, Pintari 2, Posedi 8. Trener Bošnjak M. ME IMURJE II: Golik 3, Vrus 13, Kapelari 8, Bedi 3, Vuruši 12, Lepen 3, Žvorc 2, Franin 8. Trener aji I. Donji Kraljevec – Me imurje Globetka 59:62

DONJI KRALJEVEC: Pongrac 7, Zrna 7, Lon ari 13, Branilovi 2, Ivanovi J. 3, Balent 2, Ruži 17, Štefan 8. Trener Zrna I. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 13, Vugrinec 16, Serdarevi 3, Leva i 15, Belovi 2, Vuruši 13. Trener Škoda D. Dubrav an – Prelog 57:50

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A BŠT: Kranj ec 4, Dvanajš ak 12, Jeleni 9, Drk 2, Dove er 11, Bulovi 2, Talan 2, Varga Lo. 5, Varga Lu. 15. Trener Kova i B. MLADOST IVANOVEC: Be 2, Sa er 6, Jurinec 3, Kranj ec 4, Posavec 2, Plevnjak 10, Jurinec 2, Lesjak 4, Bernat 2, Barlovi 6. Trener Drk I.

JUNIORSKA LIGA SJEVER

5 6 4 5

4 3 3 0

1 3 1 5

9 9 9 9 9 9

8 6 5 5 2 1

1 3 4 4 7 8

Kotoriba – Me imurje II 63:59

KOTORIBA: Radmani 11, Habuš 19, Ujlaki 2, Munka 15, Seli anec 10, Fuš H. 6. Trener Ujlaki R. ME IMURJE II: Golik 9, Gašpari 12, Vrus 15, Pa an 3, Kapelari 12, Martinovi 2, Bedi 6. Trener aji I.

TABLICA 1-4 mjesta 1. Me imurje Globetka 10 7 3 17/+68

9/+59 9/-16 7/+39 5/-82

TABLICA 9-14 mjesta 9. akovec 10. Donji Kraljevec 11. Prelog 12. Ivan ica 13. Rudar Cimer 14. Me imurje Globetka

DUBRAV AN: Varga 18, Rusak 4, Lukša R. 2, Lukša D. 14, Me imurec 14, Šte i 5. Trener Krušelj K. PRELOG: Šari 2, Ciglar M. 14, Švenda 19, Ciglar D. 11, Blažona 4. Trener Sori R.

17/+161 15/+71 14/+22 14/0 11/-108 10/-146

2. Dubrav an

10 6 4 16/-23

3. Prelog

10 5 5 15/+54

4. Donji Kraljevec

10 2 8 12/-99

TABLICA 5-8 mjesta 5. Nedeliš e

9 0 18/+147

6. Mladost Ivanovec

6 3 15/+14

7. Me imurje II

10 3 7 13/-68

8. Kotoriba

10 1 9 11/-93

23. ožujka 2011. KARATE

TENIS

SJAJAN rezultat karatistice KK Nedeliš e na ITF TOUR PH za seniorke

Adisa Gergi viceprvakinja Hrvatske nakon tijesnog poraza u finalu U Rijeci je prošli tjedan održano Prvenstvo Hrvatske, na kojem su nastupili ponajbolji karatisti i karatistice iz Republike Hrvatske. Adisa Gergi , karatistica KK Me imurje iz Neeliš a, u kategoriji +68kg osvojila je srebro. U prvom me u dobila je karatisticu Bra a, dok je u drugom bila bolja od Matee Trošelj iz KK “Delta” iz Rijeke. U finalu ju je do ekala Ana – Marija elan, bron ana s nedavno održanoga europskog prvenstva. U neizvjesnoj borbi do samoga kraja, Adisa je, na žalost, tijesno izgubila rezultatom 1:0, no ona je, kao i njezini treneri Adriano Marciuš i Kristijan Lesjak, zadovoljna ostvarenim rezultatom na ovom prvenstvu. Adisa je ovim nastupom i srebrnom me-

daljom samo još više u vrstila svoje mjesto u reprezentaciji, te ne bi trebali izostati i daljnji pozivi izbornika Galine.

ODBOJKA PRVA HOL

Centrometal s petog mjesta u play-off, prvi susret protiv zagreba ke Mladosti Odbojkaši Centrometala dva kola prije kraja u natjecanju 1.A hrvatske odbojkaške lige uvjerljivom pobjedom nad Šibenikom i definitivno su potvrdili osvajanje petog mjesta. U utakmici 17. kola, koja je odgo ena zbog snježne oluje u Dalmaciji, lakše od o ekivanog odbojkaši iz re ana su došli do tri boda. Dogovorom klubova taj je susret odigran u Nedeliš u. Dan ranije Šiben ani su slavili u Varaždinu s uvjerljivih 3:0, dok je Centrometal odigrao napornih pet setova u Opatiji. Ipak umor igra a Centrometala uop e se nije osje ao. Od prvog trenutka doma i su poveli, te dominirali cijelim susretom. Prvi set završio je 25:15, drugi 25:18. Kad je u tre em Centrometal poveo sa sedam razlike, inilo se da je utakmici kraj. Tada se gosti na trenutak vra aju u susret i izjedna uju na 20:20. No, više od

toga nisu mogli, te Centrometal s 25:20 dobiva i taj set. Dobar nastup svih igra a Centrometala, posebno prima kog para Posavec - Petran, a u napadu Todorovi a. U narednim danima odbojkaše Centrometala ekaju tri susreta (ju er su igrali protiv Rijeke), u nedjelju odlaze na još jedno gostovanje preko Drave, u goste varaždinskom Volleyu, a nakon toga slijedi doigravanje. Prvi susret re anski odbojkaši igraju u utorak 27. ožujka u Zagrebu protiv Mladosti, dok je uzvratni susret dva dana kasnije, 29. ožujka u Nedeliš u. etvrtfinale se igra na dvije pobjede, tako da se eventualni tre i susret igra ponovno u Zagrebu. Igra se na dvije pobjede. Eventualni tre i susret igra se u Zagrebu. Kako god se ovi susreti završe, Centrometalu e ovo biti najuspješnija sezona u klupskoj povijesti.

U polufinalu ITF Futuresa u Madridu, 4. nositeljica turnira Estelle Guisard zaustavila je pobjedni ku seriju mlade akov anke Ive Mekovec. Dobila je me u tri teška seta 6:7 (5), 6:2, 6:3. Guisard je ina e 498. igra ica svijeta. Prije toga Mekovec je ostvarila nekoliko lijepih pobjeda. Nakon što je odradila dvotjednu pripremu zemljane sezone u poznatom kampu ponajboljeg španjolskog tenisa a J.C. Ferrera, Iva Mekovec krenula je u sezonu na clayu ITF turnirom vrijednom 10.000 $ u Madridu. Nakon što je bila uspješna u prva dva kola protiv puno bolje rangiranih igra ica, u etvrtfinalu je u etvrtak dokazala da slijedi i njezin veliki skok na WTA listi. Tako je u etvrtfinalu svladala 2. nositeljicu turnira Španjolku Rociu de la Torre – Sanchez 6:1, 7:5. Mekovec je uriozno odigrala prvi set u kojem je Španjolka bila potpuno nemo na. Nakon što je španjolska igra ica povela 0:1, Iva je nanizala sedam uzastopnih gemova povevši 6:1, 1:0. Tada se Španjolka vratila u susret, vodila u drugom setu 4:3, ali to je ujedno bilo sve. Slijedila

su nova dva breaka akove ke tenisa ice, koja nije dopustila da susret preraste u neizvjesnost i dobila drugih set i me 6:1, 7:5. Prema in ormacijama koje su dostupne na teniskim orumima, drugi set ovog me a donio je najbolji tenis na cijelom turniru, tako da je o ito kako je Iva ve uhvatila ormu i na najbolji mogu i na in krenula u zemljani dio sezone.

Naime, Mekovec je nakon uvjerljivo osvojenog prvog seta 6:1 istegnula miši . Probala je igrati dalje, ali nije išlo. Izgubila je drugi set 1:6 i na po etku tre eg seta predala me . Prema dostupnim in ormacija, u pitanju je, sre om, lakša ozljeda koja bi trebala biti sanirana za tri - etiri dana, tako da bi trebala igrati i dalje prema planu, tj. nastupiti sljede i tjedan u Firenzi.

Predaja zbog ozljede

Mikul i ispala u 2. kolu u Amiensu i u 1. kolu u Gonesseu

Nakon što je uvjerljivo prošla tri kola kvalifikacija, Iva Mekovec uspješno je startala i na drugom uzastopnom uturesu koji se igra u Madridu vrijednosti 10.000 $. U 1. kolu glavnog turnira bila je bolja od 4. nositeljice Španjolke Arabele Fernandez - Rabener, ina e 508. igra ice s WTA liste. Mekovec je dobila me u dva lagana seta: 6:2, 6:3. Usprkos lošim vremenskim uvjetima i za Madrid prili no hladnom vremenu (oko 10 Celzijusa), Iva je odigrala jako dobro i bez problema svladala puno bolje na WTA ljestvici rangiranu protivnicu. U drugom kolu, na žalost, morala je predati me protiv Talijanke Sanesi.

Druga akove ka igra ica nešto ranije zaustavljena je u 2. kolu u rancuskom Amiensu, turniru istog ranga. Nakon što je uvjerljivo prošla 1. kolo dalje nije išlo. Bolja od nje bila je pomalo iznena uju e doma a kvalifikantica Adam. Nakon što je Mikul i uvjerljivo dobila prvi set 6:2, isto tako je uvjerljivo izgubila sljede a dva 6:1, 6:4. U ovom tjednu Mikul i poražena je u 1. kolu ITF turnira u Francuskoj u Gonesseu. Od nje je bolja bila njema ka igra ica Katarina Lehnart 7:5, 7:5. Okušala se i u parovima, ali tako er nije prošla prvo kolo. (dz)

RUKOMET PREMIER liga rukometaša

Me imurje i nakon Varaždina bez pobjede U susjedskom derbiju za elja Varaždinci su uvjerljivo slavili protiv Me imurja 37:27. No nakon prvih trideset minuta izgledalo je da bi akov ani napokon u nastavku prvenstva mogli osvojiti i pokoji bod. Na samom je po etku susreta ponajbolji igra Me imurja u susretu protiv Varteksa Marko Petek odigrao “simultanku“ protiv doma ih igra a. Naime, kod rezultata 6:7 u desetoj minuti on je bio taj koji je za svoju ekipu postigao ak pet golova. U nastavku su se rukometaši Me imurja odvojili na dva razlike, no ne zadugo. Varteksovci se vra aju u susret, poravnavši rezultat na 9:9 i ak okre u vodstvo na svoju stranu 14:12. No, malo više koncentra-

cije akove kih igra a i nekoliko doma ih tehni kih pogrešaka dovelo je Me imurje do vodstva 16:15, kojim je i završilo prvo poluvrijeme. Drugi su dio susreta doma ini otvorili puno bolje i od vodstva 18:16, samo su podizali razliku, da bi u etrdesetoj minuti bilo plus etiri. U narednim minutama doma a mom ad je zabijala, gosti griješili i sve je to rezultiralo vodstvom Varteksa 27:19, nakon toga bilo je samo pitanje s koliko e razlike završiti ovaj susret u korist doma ina. Na kraju je bilo 37:27. Dario Varga, trener rukometaša Me imurja, bio je zadovoljan s prvih trideset minuta utakmice. - Prvo poluvrijeme smo dobro pa-

rirali, no previše smo se potrošili pa su doma i na kraju zasluženo slavili. No, ovaj poraz, kaže Varga, i nije toliko zabrinjavaju i koliko je to situacija sa stanjem u klubu. Jednostavno, moglo bi se dogoditi da ne završimo sezonu. Pred rukometašima Me imurja je još jedno prvenstveno kolo u kojem su doma ini ekipi Gorice i gdje bi eventualno mogli ubilježiti i prve bodove s obzirom na to da ni gori kim rukometašima ne cvjetaju ruže, a onda slijedi Liga za opstanak u koju Me imurje kre e kao posljednje plasirana mom ad prvenstva. Susret protiv Gorice Me imurje igra sutra (subota) u 19 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. (so)

DRUGA HRL - sjever (m)

Prelog u velikoj pobjedni koj seriji i “puše za vrat“ vode oj Slatini

DRUGA A Liga - centar

Totovec bolji i od Medicinara Na gostovanju kod zagreba kog Medicinara odbojkaši Totovca još su jednom pokazali zašto su ove sezone najbolja mom ad 2.A lige centar. Doma ini su malo bolje otvorili susret, bili više koncentrirani i dobili prvi set, no to je bilo sve što su uspjeli napraviti u ovom susretu. Nakon toga na parketu je postojala samo jedna ekipa, Totovec. Me imurski su odbojkaši sljede a tri seta odigrali na vrhunskom nivou, ne dopustivši doma inu nikakvo iznena enje. Kona nim rezultatom 1:3 osvojeni su novi bodovi, a treba spomenuti da su se u ujedna enoj ekipi Totovca posebno na ovom zagreba kom gostovanju istaknuli Pergar, Trstenjak i Rešetar. U sljede em, 19. kolu odbojkaše Totovca eka derbi susret protiv drugoplasirane Gorice. Dobije li ekipa Totovca i ovu utakmicu, naslov prvaka je sasvim izvjestan. Susret se igra u subotu (sutra) 24. ožujka u 17 sati u dvorani Visoke u iteljske škole u akovcu.

Iva Mekovec u polufinalu Madrida

udna utakmica Kaštela, ali na kraju slatka pobjeda Jednu pomalo udnu utakmicu odigrale su odbojkašice Kaštela protiv ekipe Karlovca. Prvi su susret, naime, doma e igra ice izgubile s pomalo nevjerojatnih i za njih neuobi ajenih 3:25. Jednostavno kao da ih nije bilo u dvorani ETŠ-a. U drugom su setu Kaštelanke krenule odli no, stigle do rezultata 8:2 i tu jednostavno stale. Goš e su to znale iskoristiti i dobiti i drugi set sa 17:25. Kada su se vjerujemo ve svi u dvorani pomirili s porazom, tako nisu mislile i doma e odbojkašice. Naredna dva seta igra ice Marka Obadi a odigrale su antasti no i dobile ih na dva razlike. U odlu uju em petom, goš e jednostavno nisu više mogle povezati svoje redove i Kaštel je pomalo nevjerojatno, nakon dva uvjerljivo izgubljena dva seta, uspio dobiti ovu utakmicu s 3:2. Sljede e kolo Kaštelanke odlaze u Zagreb na gostovanje kod Multibibusa.

Rukometaši Preloga vratili su se pobjedom s još jednog gostovanja. Ovaj su put bili bolji od Požege rezultatom 27:31. Bila je to utakmica u kojoj su Preložani od samog po etka dali do znanja da su u Požegu došli po oba boda. Poveli su od prve minute i stalno pove avali prednost, tako da su do kraja prvog poluvremena lošoj obrani doma ih zabili ak 17 golova, dok je Požega u 30 minuta upisala 11 zgoditaka. Po etkom nastavka razlika je i dalje rasla te su u jednom trenutku gosti vodili i s osam golova prednosti – 17:25. No, tada se bude i doma i, nekoliko dobrih obrana vratara Bubala, dva promašena sedmerca gostiju i Požega stiže do 23:26. No, brzopleto prokockan kontranapad u kojem trojica doma ih jurišaju na

gol Preloga, ali ne postižu gol, o ito je kona no slomio volju Požege da preokrene rezultat. Nakon susreta doma i trener Dario Ani bio je ljut na suce, no ini se da bi se ipak na suda ki par Gari – Sodo malo više trebali ljutiti gosti iz Preloga. Naime, iako nisu sudili pristrano, stje e se dojam da su se pred kraj utakmice malo u svemu izgubili. U zadnje dvije minute isklju ili su zbog u najmanju ruku nejasnih razloga ak tri igra a Preloga, tako da su utakmicu završili tek sa svega tri igra a na terenu i vratarem. Tako er su u posljednih pet minuta dosudili ak etiri sedmeraca doma inu. No, Preložani su sigurnu pobjedu osigurali ve ranije tijekom susreta svojom dobrom igrom, tako

da u tim posljednjim minutama utakmice i unato tome što su je završili s tri igra a u polju nije bilo nikakvih prevelikih problema. U redovima Preloga posebno su se istaknuli Igor Balog s postignutih 7, te Vladimir Beli i Ivan Bergovec s postignutih 6 golova. Nakon 16. kola i svih pet pobjeda u proljetnom djelu sezone, Prelog zauzima tre e mjesto na prvenstvenoj tablici 2. HRL – sjever, te je jedina neporežena ekipa u nastavku prvenstva, ime se vode oj Slatini primaknuo na svega dva, a drugoplasiranom KTC-u na samo jedan bod zaostatka. Sljede u utakmicu Prelog igra u nedjelju 25. ožujka u 18 sati u školsko - sportskoj dvorani u Prelogu protiv šestoplasirane, solidne ekipe ur enovca. (so)

DRUGA HRL - sjever (ž)

Zrinski prekinuo gubitni ki niz U 2. ligi rukometašice Zrinskog pobijedile su Ivanec 38:24. Angažiranom igrom u napadu i vrstom u obrani akove ke su rukometašice stigle do još jedne vrijedne pobjede. Nakon što je ve

nakon prvih trideset minuta bilo jasno da bodovi ostaju u akovcu, trener Željko Golik u drugom je dijelu dao priliku igrati svim rukometašicama koje su se našle u zapisniku. Taj je dio igre bio sla-

biji, ali još uvijek dovoljno dobar za uvjerljivu pobjedu mladih rukometašica Zrinskog od etrnaest razlike. Zrinski je 5. s 19 bodova, a u idu em je kolu do ekuje ur evac koji je 8. sa 16 bodova. (so)

DRUGA HNL

Me im pobjed Prosipanje toliko potrebnih bodova za ostanak u drugoj ligi nogometaši Me imurja nastavili su i u prošlom kolu u susretu protiv Rudeša. Izgubili su u Zagrebu s glatkih 3:0. Do 17. minute utakmica gotovo i bez nekakvih poluprigoda, a onda je udarac Petkovi a blokiran i završio je samo u još jednom korneru. Nakon toga svoju je priliku da dovede Me imurje u vodstvo prokockao Puclin. Previše je oklijevao i “prodavao lažnjake” obrambenim igra ima, tako da je i ta prigoda otišla u nepovrat. Novu priliku za akov ane nije iskoristio Menzil, iji je udarac doma i vratar Žulina uspio obraniti. A onda je uslijedilo ono staro nogometno nepisano

III. HNL - sjever

Nedeliš srazu, te Utakmicom 19. kola Nedeliš e je pred tristotinjak gledatelja susretom pro v Poleta sasvim zasluženo i o ekivano slavilo s visokih 6:0. Nedeliš e, koje je od samog po etka dalo do znanja tko je favorit u ovom susretu, nije dozvolilo gos ma da se imalo opuste. Tih prvih etrdeset pet minuta obilježio je posebno ponajbolji igra subotnjeg me imurskog tre e ligaškog ogleda Danjel Jagec s dva vrlo lijepa pogotka. Prvo je u dvadesetoj minu na dodavanje Periši a s ruba gostuju eg kaznenog prostora upu o neobranjivi udarac prema vra ma Vibovca za vodstvo Nedeliš a od 1:0. Na dva nula povisio je tako er Jagec, i to u 39. minu , kada je nakon prekršaja nad Vizingerom iz slobodnog udarca s ruba šesnaesterca prebacio gostuju i živi zid i ponovo svladao Vibovca. Tim je rezultatom i završen prvi dio susreta. Drugi dio utakmice doma ini su otvorili golom Saše Treske za vodstvo od 3:0. Na ubacivanje Perka s desne strane gostuju i je vratar reagirao pomalo nespretno, tako da mu je lopta ispala iz ruku, u blizini se našao treska kojem nije bilo teško pospremi je u mrežu za pove anje doma eg vodstva. Treska je ponovo bio strijelac i u 57. ME IMURSKI nogometni kup

U srijedu osmina finala Uvijek atrak vno za me imurske nogometne klubove kup natjecanje nastavlja se ove srijede. Ranije su utakmicu ovog kola odigrali Sokol i Podturen i prošao je dalje Podturen pobjedom 4:0. U ostalim utakmicama osmine nala sastaju se: Mladost (Ivanovec) – Dinamo (Palovec), BSK (Belica) – akovec, Jedinstvo (NSD) – Centrometal, Nedeliš e – Vidov an (igralište Dunjkovec-Pretetinec), Mura (Hlapi ina) – (Slakovec), Šenkovec – Sloga ( akovec) i Trnovec – Hodošan. Po etak utakmica je u 16.30 sa . Prošli su tjedan odigrane utakmice osmine nala me imurskog nogometnog kupa za juniore. Mladost je u Ivanovcu svladala Polet iz Svetog Mar na s 1:0, Budu nost je u Miklavcu bila s 3:1 bolja od Vidov ana, dok je is m rezultatom, ali na gostovanju, Omladinac bio bolji od ekipe BSK iz Belice.

23. ožujka 2011.

NE SMIRUJU SE STRASTI na relaciji NK akovec – NK Varaždin

NOGOMET

Varaždinci najavili kaznenu prijavu protiv Dušana Mikolaja, koji se sada kaje što im je uop e dopustio igrati

murje i dalje bez de i sve bliže ispadanju pravilo, ako ne zabiješ - dobiješ. Me imurju se dogodio tako ponovno isti scenarij kakav je bio i protiv Hrvatskog dragovoljca. Umjesto da povedu i utakmicu usmjere u željenom toku, dobivaju gol za golom i gube utakmicu. Nakon ubacivanja Eterovi a, ubel je upadu glavom pospremio loptu iza Bešeni a za vodstvo doma ih od 1:0. Još jedan pogodak glavom su zabili doma ini u 48. minuti. Lozo je ubacio s desne strane, a Belak s ruba peterca nije imao ve ih problema zabiti za 2:0. U 74. minuti Lozo je nakon kombinacije s Joki em postavio kona ni rezultat Rudeš – Me imurje 3:0. Uvjerljiva pobjeda Rudeša mogla je biti još i ve a da su

doma ini iskoristili do kraja sve svoje propuštene prilike nad, u subotu prili no indisponiranom ekipom Me imurja.

Ima li ekipa samopouzdanje? Uo i subotnjeg susreta protiv vode eg Pomorca, trener Damir Biškup kazao nam je da se nada da je njegova mom ad vratila samopouzdanje koje su igra i neobjašnjivo izgubili nakon utakmice protiv Dugopolja. Jesu li pauza i to jedno kolo koje su propustili tako er imali na to utjecaj, ne mogu to još uvijek shvatiti, kaže Biškup. No, ovaj tjedan, pogotovo na treningu u utorak, svi su igra i dali nazna-

ku da bi to u subotu trebalo biti nešto sasvim drugo, nego su prikazali u posljednja dva kola. - Ako samo dio tog treninga prenesu na utakmicu, onda nema nikakvog straha, kaže Biškup. Igra i su sada napokon i sami svjesni u kakvoj smo situaciji i nadam se da e svaki pojedina no dati svoj maksimum i da e sutra bez obzira na to što dolazi trenutno najbolja mom ad lige pokazati da nisu zaboravili igrati nogomet i da zaslužuju dres Me imurja koji nose. U susretu protiv Rudeša Tomi je zaradio jedan udarac u miši , ali se dobro oporavlja tako da je njegov nastup siguran devedeset devet posto, dok Petak ne e nastupiti zbog tri žuta kartona.

PIŠE: SINIŠA OBADI

Utakmica izme u Me imurja i trenutno vode e mom adi prvenstva Pomorca iz kostrene igra se u subotu na akove kom gradskom stadionu s po etkom u 15 sati. (so) TABLICA 1.Pomorac

18 12 1

40 19

2.Dugopolje

18 11

40 21

3.Junak

18 9

+11 33

4.Mosor

18 9

+13 32

5.Vinogradar

10 2

+10 32

6.Gorica

18 8

7.Imotski

18 8

8.Rudeš

9.Radnik Legea

+21 37 +19 36

18 5

-2

10.Hrvatski dragovoljac 18 5

-8

11.Solin

18 6

36 -13 21

12.Marsonia 1909

-16 18

13.HAŠK

18 4

12 21

-12 14

14.Croa a Sesvete

18 3

12 13

30 -17

15.Me imurje

17 2

10 13

-28 11

e uvjerljivo u me imurskom eški porazi ostalih minu za vodstvo Nedeliš a od 4:0. Da je to njegov dana, Saša treska je navija ima Nedeliš a dokazao još dva puta. U 65. minu je pos gao svoj tre i, a za mom ad Nedeliš a i pe pogodak, da bi u 77. minuti svojim etvrtim golom zaklju io ovu utakmicu za kona nih Nedeliš e – Polet 6:0. Uz subotnji susret treba spomenu i zanimljivost da je svoj službeni seniorski debi u dresu Nedeliš a ubilježio sedamnaestogodišnji Timotej Pintari , koji je u igru ušao u 68. minu umjesto Saše Mihalica. U sljede em kolu Nedeliš e gostuje u Koprivnici kod vode e mom adi lige, koja je baš u ovom kolu doživjela prvi poraz ove sezone.

Potop akovca, Mladosti i Grani ara Iako su bili favori i prije samog susreta, gos iz Ždralova su do pobjede u akovcu došli vjerojatno i lakše od o ekivanja. Ve u prvoj minu nogometaši akovca poklonili su im vodstvo od 1:0. Naime, na samom je po etku susreta nepropisno u doma em šesnaestercu zaustavljen Plei , a Na u nije bilo teško iskoris kazneni udarac. Do drugog su

pogotka gos s gli nakon sumnjive situacije, odnosno nedozvoljene pozicije strijelca Plei a. No nakratko su u obrani pogriješili i igra i Mlados , što je u 21. minuti iskoristi Pomper za smanjenje gostuju eg vodstva na 1:2. No, nije predugo trajala nada da bi doma ini mogli nešto napraviti u ovom susretu jer je ve u 30. minu Plei svojim drugim pogotkom povisio vodstvo nogometaša iz Ždralova na 3:0. Na samom kraju prvog poluvremena Habek je svojim golom za 1:4 još više pove ao gostuju e vodstvo iz ponovo pomalo sumnjive situacije. U drugom su poluvremenu gos mirnom i koncentriranom igrom uspjeli sa uva mrežu i vodstvo, koje je pe m golom za Mladost u 68. minu pove ao Su i za krajnji rezultat 1:5. Sljede em kolu akovec odlazi na gostovanje u Prelog, gdje se igra me imurski derbi. Mladost iz Preloga doživjela je još jedan težak poraz na gostovanju u Ivancu. Ovaj je put bolja bila doma a Ivan ica s uvjerljivih 4:0. Doma i su bili puno bolja mom ad u oba poluvremena. Sa sjajnom napada kom trojkom „ubili“ su gostuju u obranu. Preložani su bili bez

prave ideje i potpuno neopasni za doma i gol. Ivan icu je u 12. minu u vodstvo doveo Bochl iz slobodnog udarca s desne strane, s otprilike sedamnaest metara od gola Farkaša. Imali su doma ini još jednu prigodu za pove anje rezultata, ali je Muri evu loptu zaustavila greda, tako da se rezultatom 1:0 za doma ina o šlo i na odmor. U drugom dijelu redale su se prilike na jednoj i na drugoj strani, a na samom po etku nastavka onu najve u u 49. minu za doma e nije uspio iskoris Božak, kada nije uspio pospremi loptu u praznu mrežu. Na 2:0 za doma ine prvo je povisio Gregur u 73. minu , da bi pet minuta kasnije Božak zabio za 3:0. Tek što je ušao u igru kona nih 4:0 postavio je iskusni Petar Kocijan u 84. minu . Nedeljanec nije bio baš previše gostoljubiv prema Grani aru iz Kotoribe. Naime, gos su se u Me imurje vra li s pet golova u mreži vratara Tropšeka. Ve na samom po etku doma in je s dva pogotka dali naslu da bodovi ostaju u Nedeljancu. Mrežu Grani ara prvi je na eo Bruno Piska u 8. minuti, da bi isti igra samo deset minuta kasnije povisio i na 2:0. Još se igra i iz Kotoribe nisu ni najvjerojatnije

snašli od po etnog šoka, ve je bilo 3:0 za doma ina. Ovaj je put strijelac bio Drož ek u 25. minu . Eventualno opravdanje za ovakav po etak utakmice igra i Grani ara mogu potraži i u tome što su od 26. minute igrali bez isklju enog Hertelendija (dva žuta kartona), dok trener Lipi ina e nije mogao uop e ra una na dvije važne karike: V. Kosa i Na a. Vodstvo doma ina u 30. je minu ponovo povisio Drož ek svojim drugim pogotkom. Kona nih 5:0 za doma ina djelo je Dominika Matu eca. (so, dz) TABLICA 1.Koprivnica

18 13 4

2.Sla na

18 13 1

+39 40

3.Bjelovar

18 12 4

+31 40

4.Mladost Ždralovi

18 11

+33 39

5.Nedeliš e (-1)

18 11

+22 36

6. akovec

18 9

40 25

+15 32

+30 43

7.Ivan ica

18 9

28 +11 29

8.Podravina

18 9

9.Croa a Grabrovnica

18 7

10.Nedeljanec

18 6

10 34

11.Podravac

18 5

-8

12.Križevci

18 4

-11

13.Grani ar Kotoriba

18 5

11 21

50 -29 17

11 19

56 -37 15

15.Papuk

18 1

14 8

45 -37 6

16.Polet Pribislavec

18 1

0 17 12

14.Mladost Prelog

18 4

82 -70 3

Na prošlotjednoj tiskovnoj konferenciji NK Varaždina novinarima je re eno, odnosno uru eno priop enje da je klub uspio riješiti suspenziju od strane NK akovca, odnosno da je disciplinska komisija HNS-a utvrdila da su Varaždinci podmirili sve obveze prema akove kom tre eligašu, te je time suspenzija u tom predmetu ukinuta. No, tu nije kraj pri i o odnosima dvaju klubova kada su u pitanju inancije. Naime, predsjednik NK Varaždina Boris Solomun kazao je da e protiv Dušana Mikolaja i Nogometnog kluba akovec podnijeti kaznenu prijavu. Uvidom u ra unovodstvene podatke utvrdili smo da je naš klub isplatio 64 tisu a kuna na ra un Nogometnog kluba Auto Mikolaj na ime pozajmice, a naš odvjetnik Zoran Vidovi sad radi na tome da formulira kaznenu prijavu s kojom idemo na policiju tako er, dodaje Solomun. - Prije utakmice protiv Istre dogovorili smo se da emo NK akovcu uplatiti 50 tisu a kuna, no oni su zahtijevali još dodatnih dvadeset pet tisu a kuna, koje sam podigao s ra una i to im je upla eno. Uz to, moram re i i da se je ustanovilo da smo preplatili NK akovec za 106 tisu a kuna.

Iz NK akovca svoje vi enje potkrjepljuju dokumentima Na tiskovnoj konferenciji koju su održali od predsjednika NK akovca stižu druk iji podaci i informacije potkrijepljene s dva dokumenta. Sporazumom o podmirenju duga s osnove naknada za treniranje igra a Filipa Škvorca, Dominika Glavine i Dine škvorca, te Nagodbom o odgodi disciplinske mjere. Da je došlo do uplate sredstava NK Varaždina na ra un NK Auto Mikolaj, Mikolaj ne pori e. – Naime, radi se o sljede em. Navedeni iznos uop e nema veze s trenutnim doga ajima ni navedenim igra ima, niti pak sa Solomunom, ve se radi o novcu koji je prošle godine prije po etka proljetnog dijela prvenstva, kad je NK Va-

Dušan Mikolaj tvrdi da je sve radio transparentno, bez obzira što uplate nisu išle na ra un NK akovec, koji je blokiran, ve na ra un NK Auto Mikolaj, koji se uop e ne natje e ve dulje vrijeme

raždin tako er bio suspendiran upla en na ra un NK Auto Mikolaj - Krištanovec. Tada smo se dogovorili s tadašnjim direktorom Janžekom da je dosta tih odgoda i da ako ne plate navedeni iznos Nogometnom klubu „Varaždin“ ne emo odgoditi suspenziju. S obzirom na to da NK Varaždin nije imao novac, te je Janžek pribavio novac od Škole nogometa Varaždin, koja je trebala uplatiti navedeni iznos. Me utim, problem je nastao kada ni nama nisu mogli platiti, jer je naš ra un u tom trenutku bio blokiran, a s obzirom na to da im nismo vjerovali da e kasnije uplatiti dogovorili smo da njihova Nogometna škola uplati kao garanciju na ra un NK Auto Mikolaj - Krištanovec, što su i u inili, ali kao pozajmicu, što stoji u izvodu iz banke. Mikolaj je tako er podnio pritužbu na skidanje suspenzije, i to Disciplinskoj komisiji HNS-a jer Varaždin akovcu duguje još najmanje 16 tisu a eura, odnosno od ukupnog dugovanja za Filipa i Dinu Škvorca te Dominika Glavinu, 311.354,94 kune, pla eno je 181 tisu a kuna. Za svoje tvrdnje je Mikolaj je na adresu naše redakcije dostavio i ugovore, obra une i priznanice.

23. ožujka 2012.

19. kolo I. ŽNL MNS DUBRAV AN – OMLADINAC (NSR) 0-5 (0-3) DONJA DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Dražen Jur ec, Robert Radek, Tihomir Kralji . Delegat: Krešimir Glavina Strijelci: 0-1 Lesjak (2), 0-2 Novak (16), 0-3 Krišto (43), 0-4 Novak (63), 0-5 Novak (78) DUBRAV AN: Šubaša, Jadan (od 67. Vu enik), Ribi , Vidovi , Horvat, Hujs, Kolman (od 46. mrlec), Špoljar (od 82. Šte ), Brljak (od 84. Bali), Nes , Horvat. Trener: Dražen Horvat OMLADINAC: Tomaši , Perho (od 88. Posavec), Reich (od 81. Lesjak), Jaluši , alopa, Filipovi , Vukovi (od 70. Drk), Krišto , Novak, Culjak (od 76. Pušar), Lesjak. Trener: Ivan David

CENTROMETAL – SPARTAK (MS) 2-2 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Zoran Hajdinjak, Igor Križari , Borut Križari . Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1-0 Bratkovi (19), 1-1 Lovren i (48), 2-1 Pani (55), 2-2 Šegovi (60) CENTROMETAL: Petkovi , Borko (od 87. Vinceti B), Buhanec, Fu ko, Gunc, Vince M., Ba an, Novak D (od 82. Lastavec), Pani (od 75. Novak L), Bratkovi , Vibovec. Trener: Krešo Žnidari SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Rogina, Jan ec, Lovren i , Šegovi S, Pasler, Juras (od 80. Škvorc), Pavlic (od 63. Šegovi D), Šegovi I. Trener: Zoran Graši Žu kartoni: Pani (Centrometal); Rogina, Jalšovec (Spartak)

MLADOST – SOKOL (V) 0-0 IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Božidar Kolari , Ivan Žganec, Dražen Sukanec. Delegat: Marijan Sabol. MLADOST: Lacko, Leva i , Talan (od 46. Zlatarek), Bujan, Jaluši , Horvat, Murkovi , Beštek, Orehovec, Kamenar, Novak, Pata a. Trener: Dragu n Naran a. SOKOL: Puh B, Mikolaj, Lisjak, Puh S., Bistrovi , Drk (od 70. Ratajec), Novak F. (od 90. Horvat), Posavec (od 85. Lebar), Mun ar, Kova i , Novak D. Trener: Denis Ratajec

DINAMO – TRNAVA (G) 4-0 (2-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Branko Bacinger, Damir Fodor, Ivica Felker. Delegat: Dejan Kova . Strijelci: 1-0 Hergo (2), 2-0 Mihalovi (17), 3-0 Mar ec (67), 4-0 Dodlek (89) DINAMO: Vaš, Jankovi (od 82. Švenda), Žuli Dar., Hali , Domini (od 68. Križai ), Klekar (od 80. Žuli M), Mar ec (od 80. Dodlek), Žuli Dan., Štampar, Mihalovi , Hergo (od 78. Cirkven i ). Trener: Zoran Kralji . TRNAVA: Ivkovi , Blagus, Malek (od 76. Pintari ), Malovi , Katanec, Pintar (od 70. Markan), Jakši , Markuši , Malovi , Baksa, Mikec (od 56. Markuši ). Trener: Mladen Vlah Žu kartoni: Klekar (Dinamo); Katanec (Trnava)

BSK – PODTUREN 3-0 (2-0) BELICA. Igralište: Mostiš e. Suci: Željko Turk, Dragutin Novak, Dragan Hrustek. Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 1-0 Petri evi (14), 2-0 Škrilac (31), 3-0 Škrilac (51) BELICA: Sternad (od 88. Šimuni ), Bašek, Šmit (od 75. Antolaši ), Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi , Petri evi (od 56. Mlinari ), Paler, Makar, Škrilac. Trener: Kris jan Mihalec PODTUREN: Kolar, Okreša, Golubi (od 46. Boži R), Radovan, Balenovi , Mravljak, Lepen-Jurak, Lepen, Boži , Kolar M., Kolar A. Trener: Darko Rob Žu kartoni: Mlinari (BSK); Balenovi , Okreša (Podturen)

POLET – NAPRIJED 3-1 (0-1) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Suci: Ma ja Horvat, Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 0-1 Horvat (40), 1-1 Turk (62), 2-1 Gori anec (70), 3-1 Horvat (85) POLET: urkin, Sobo an, Karlov ec, Turk (od 72. Novak), Karlov ec (od 65. Hren), Horvat, Lisjak (od 86. Kralj), Makovec (od 90. Rihtarec), Gori anec, Šardi, Radikovi . Trener: Krešimir Šenji NAPRIJED: Mlinarec, Hižman, Varga, Horvat F, Novak, Žvorc, Vlah, Mar nec, Horvat P., Glavina, Režek (od 81. Šimunkovi ). Trener: Dušan Podgorelec Žuti kartoni: Karlov ec, Turk, Sobo an, urkin (Polet); Hižman, Režek, Horvat F., Mar nec (Naprijed) Crveni karton: Vlah (Naprijed)

SLOBODA – PUŠ INE 3-0 (2-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Ivica Križai , Lidija Kralji , Vjeran Tuksar. Delegat: Željko Štefanac. Strijelci: 1-0 Šoštari (5), 2-0 Petek (42), 3-0 Srnec (85) SLOBODA: Kolar, Hižman (od 46. Miljan i ), Angel, Begovi A, Buhanec, Begovi M, Srnec, Goricaj (od 81. Levec), Šoštari (od 30. Hergo ), Novak, Petek. Trener: Stjepan Petek PUŠ INE: Majurec, Posavec, Pintari , Silaj (od 71. Levani ), Zanjko, Pozder, Klemen i , Žnidari , Knezi , Dove er, Celinger. Trener: Boris or evi Žu kartoni: Kolar (Sloboda); Klemen i , Silaj (Puš ine)

19. kolo II. ŽNL MNS - zapad HAJDUK VINDIJA – SLOBODA (M) 1-0 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk Vindija. Suci: Marijan Duman i , Mar n Begovi , Mihael Vukovi . Delegat: Franjo Kocijan. Strijelac: 1-0 Tkal ec (75) HAJDUK: Jurovi , Tkal ec, Govedi (od 62. Horvat), Šegovi , Leva i , Debelec M, Gori anec, Debelec G., Jurovi . Trener: Robert Gori anec SLOBODA: Deban, Cerovec, Šafari (od 66. Hajdinjak), Požgaj, Medved, Žganec, Lukman, Tisaj, Novak, Tremski, Posavec. Trener: Ku ek Mladen

RUDAR – PLAVI (P) 3-0 (1-0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište: Šoderka. Suci: Dominik Mihoci, Vlado Blaži , Darko Lehki. Delegat: Božidar Jura i . Strijelci: 1-0 Županec (37), 2-0 Šol (52), 3-0 Kova i (81) RUDAR: Rajf, Simun, Šprajc, Vuri, Šol D, Županec, Antolovi (od 82. Vinko), Zadravec, Podgorelec (od 60. Kova i ), Šol N. (od 78. Liklin), Šol M. (od 85. Varga). Trener: Anton Srša PLAVI: Novak T, Škvorc, Novak A., Vabec, Ma ari , Erdelja, Škvorc, Mikuli , Nerer, Ma ari (od 61. Radikovi ), Trupkovi . Trener: Nenad Srnec Žu karton: Mikuli (Plavi)

ME IMUREC – STRAHONINEC 3-2 (2-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Strahoninec. Suci: Zoran Novak, Davor Šupljika, Darijan Zadravec. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Treska D (25), 2-0 Treska D (43), 3-0 Treska D (55), 3-1 Vrbanec (72), 3-2 Vrbanec (77) ME IMUREC: Marciuš, Kozina (od 65. Ciglari ), Lon ari , Kos, Fu ek, Horvat, Thes (od 68. Ciglari ), Ivanuša, Treska D. (od 73. Treska J), Novak (od 67. Bistrovi ), Kregar. Trener: Siniša Gavez STRAHONINEC: Bertapelle, Kuqi (od 46. Višnjari ), Zlatarek, Ri ko, Hadžiž (od 70. Drabi ), Vrbanec N, Štefulj, Vrbanec B., Mar ec, Kolari , Horvat. Trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Jakopec (Me imurec); Hadži (Strahoninec)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Beli anci uvjerljivi, Polet se ponovno provukao uz suda ki vjetar u le a BSK lagano do doma ih bodova. U korektnoj igri bez nekih oštrijih startova doma ini su bili bolja mom ad te su ve u prvom poluvremenu usmjerili utakmicu u svoju korist. Sve je po elo u 14.minuti kada je BSK u vodstvo svojim zgoditkom doveo Frane Petri evi . Preostala dva zgoditka djelo su Nenada Škrilca. Jedan je postigao u prvom poluvremenu u 31.minuti, a drugi u drugom poluvremenu u 51.minuti. Nakon visokog vodstva od 3-0 doma ini su inicijativu prepustili na terenu gostima iz Podturna. Imali su gosti neke izgledne prigode, ali niti jedno nisu realizirali pa je ostalo glatkih 3-0 za doma e. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Uzbudljivo u Svetom Martinu na Muri Ve u 22.minuti prva sporna situacija kod pomo nog suca Ivice Horvata da li je bilo zale e ili ne. Uglavnom cijela gostuju a klupa je burno reagirala. Gostima iz Cirkovljana pripalo je prvo poluvrijeme kada su zgoditkom Petra Horvata u 40.minuti poveli sa 1-0. Sama igra bila je s puno nervoze i oštrine. Niti sudac utakmice Matija Horvat se nije baš najbolje snašao jer je predugo «drijemao» sa opomenama. Kako je utakmica odmicala tako su se startovi jednih i drugih množili. U 42.minuti Naprijed je ostao bez Martina Vlaha. Nakon što je nad njim dosu en prekršaj i doma i igra bio opomenut za start Vlah je leže i na zemlji nogom po nozi udario igra a koji je nad njim u inio prekršaj. Nakon toga nova burna reakcija gostuju e klupe, ali i igra a kada su dvojica zaradila opomenu za prigovor. U drugom dijelu doma i Polet broj ano ja i koristi to maksimalno. Mario Turk je u 62.minuti poravnao rezultat na 1-1. Andrej Gori anec je u 70.minuti doma e doveo u vodstvo od 2-1, a kona nih 3-1 za Polet djelo je Matije Horvata pet minuta prije kraja utakmice. Uz isklju enje ak osam opomenutih igra a. U svakoj mom adi po etiri igra a.

Podjela bodova u Macincu Jaki vjetar koji je tijekom cijele utakmice nemilosrdno puhao ometao je sam razvoj igre. Pokušavali su jedni i drugi dugim lopta, ali protiv vjetra ne ide. Doma i Centrometal imao je dva puta prednost, ali su gosti iz Male Subotice na kraju uspjeli ku i odnijeti bod. Možda je taj ishod i najrealniji. Prvi doma i zgoditak postigao je njihov kapetan Krunoslav Bratkovi i to glavom iz neposredne blizine nakon jednog prekida u 19.minuti. Minutu prije odlaska na odmor vratar Spartaka Stjepan Jalšovec nepotrebno je «zakuhao» u svom vratarevom prostoru. Nakon što je sudac utakmice Zoran Hajdinjak dosudio prekršaj u njegovu korist, loptom i rukama odgurava u predjelu prsiju doma eg napada a Zvonimira Pani a. Pani pada ili bolje re eno malo simulira i Jalšovec dobiva opomenu za odguravanje. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minuti na 1-1 poravnava Dejan Lovren i . Novo vodstvo Centrometal ima u 55.minuti zgoditkom Zvonimira Pani a. Pet minuta kasnije Igor Šegovi poravnava na kona nih 2-2. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Strijelci zakazali u Ivanovcu U Ivanovcu izme u doma e Mladosti i gostuju eg Sokola bez zgoditaka. U borbenoj utakmici bez ijednog opomenutog igra a svakoj je mom adi pripao po jedan bod. Sigurno da su gosti iz Vratišinca zadovoljniji bodom mada su imali neke prigode gdje su mogli odnijeti i sva tri boda. Nakon tri proljetna kola doma a Mladost još je uvijek bez pobjede. Dva remija i jedan poraz za start proljetnog dijela i nije nešto naro ito.

Omladinac iznenadio Dubrav ana Gosti iz Novog Sela Rok su prakti ki kroz Donju Dubravu «protutnjali». Ve je u prvom poluvremenu bilo gostuju e vodstvo od 3-0. Sve je po elo u 2.minuti kada je goste u vodstvo doveo Ivan Lesjak. Jurica Novak povisuje na 2-0 u 16.minuti, a tre i gostuju i zgoditak postignut je u 43.minuti, kada strijelac je bio Goran Krišto i . U drugom poluvremenu još dva zgoditka Jurice Novaka u 63. i 78.minuti za njegov hatrik. Niti jedan opomenuti igra na utakmici što pomalo udi da su se doma i prakti ki predali bez «ispaljenog metka».

Puš ine polako tonu Novi su poraz doživjeli de ki iz Puš ina na gostovanju u Slakovcu. Slobodinu pobjedu malo je zasjenila teža ozljeda njihovog igra a Davida Šoštari a koji je morao zbog ozljede nosa igru napustili u 30.minuti i lije ni ku pomo potražiti u Županijskoj bolnici akovec. Doma i su poveli u 5.minuti zgoditkom Davida Šoštari a. U 18.minuti gosti prijete preko Nikole Silaja, ali doma i vratar brani udarac. Za 2-0 precizan je bio Dražen Petek u 42.minuti. I u drugom dijelu doma i su bili bolji i uspjeli su tek jednu prigodu u 85.minuti preko Denisa Srneca pretvoriti u zgoditak za pobjedu od 3-0. Jedan doma i i dva gostuju a opomenuta igra a.

ukovcu 77 važni bodovi u akovcu Kad su ve svi o ekivali kraj utakmice u 90.minuti gosti iz ukovca koriste jednu nepažnju doma e obrane i zgoditkom Dine Herca dolaze do minimalne, ali tri boda vrijedne pobjede. Sloga je tako ponovno kiksala na doma em terenu. Jeden doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Raspoloženi Palov ani Uvjerljiva doma a pobjeda Dinama. Gosti iz Gori ana novim porazom sve su više prikovani za dno ljestvice i ne

SLOGA – UKOVEC 77 0-1 (0-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Nino Škrobar, Neven Bujani , Jadran Kukovec. Delegat: Antun Mar njaš. Strijelac: 0-1 Herc (90) SLOGA: Novak, Branilovi N., Vabec Damir, Bajzek (od 77. Vabec Davor), Vabec Darko, Kosalec, Glad (od 46. Juki ), Vugrinec (od 83. Vrbanec), Zoka, Bali , Branilovi R. Trener: Ivan Hamonajec. UKOVEC: Lehki, Poljak (od 63. Hladnik), Marka , Fran i , Bradari , Anderlin, Belovi , Petrovi , Vuk (od 90. Zvonarek), Herc, Duman i (od 90. Slavi ek). Trener: Ivan Bartoli Žu kartoni: Vugrinec (Sloga); Vuk, Herc ( ukovec)

TABLICA 1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Spartak 5.Sloboda (S) 6.Sokol 7.Podturen 8.Mladost (I) 9.Dubrav an 10.Sloga ( ) 11.Dinamo (P) 12.Omladinac (NSR) 13. ukovec 77 14.Naprijed 15.Puš ine 16.Trnava

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

12 12 10 9 9 9 8 8 8 6 5 6 6 5 3 3

5 2 3 5 2 2 4 3 2 3 5 2 1 3 5 3

1 4 5 4 7 7 6 7 8 9 8 10 11 10 10 12

39:13 47:24 44:25 39:18 35:24 30:36 33:26 32:28 41:47 19:31 28:27 29:36 23:41 30:51 18:30 20:50

41 38

33 32

29 29 28 27 26 21 20 20 19 18 14 12

Parovi sljede eg kola: Puš ine - Mladost (I), Sokol - Polet (SMNM), Naprijed - Centrometal, Spartak - Dubrav an, Omladinac (NSR) - Dinamo (P), Trnava - BSK, Podturen - Sloga ( ), ukovec 77 - Sloboda (S)

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an); 20 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 12 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK); 11 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM) ; 10 zgoditaka – Marko Mihalovi (Dinamo P); 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek, Željko Glavina (Naprijed), Dino Herc ( ukovec 77); 8 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I), Željko Mar nec (Naprijed), Darko mrlec (Dubrav an), Denis Srnec (Sloboda S); 7 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), David Šoštari , Dražen Petek (Sloboda S), Aleksandar Vincek (Sokol), Zvonimir Pani (Centrometal), Goran Krišto , Jurica Novak (Omladinac NSR); 6 zgoditaka – Marko Zavrtnik (Centrometal), Josip Jan ec (Spartak), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Nikola Mun ar (Sokol)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Mar n Vlah (Naprijed) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Zvonimir Pani (Centrometal), Andrej Mlinari (BSK), Nikola Silaj (Puš ine), Admir Vuk ( ukovec 77)

STATISTIKA 24 zgoditaka pos gnuto ili 3 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 22 opomenuta igra a; kaznenih udaraca nije bilo

znamo što bi se trebalo dogoditi da se na kraju spase od ispadanja. Doma i pak Dinamo polako s novim trenerom Zoranom Kralji em dolazi do «daha», odnosno bodova. Po dva su zgoditka u svakom dijelu postigli doma i, a uz to su još etiri lijepe prigode propustili realizirati. Trnava bez prave prigode tijekom svih 90 minuta igre. Dinamo je sa zgodicima krenuo u 2.minuti kada je strijelac bio Kristijan Hergoti . Marko Mihalovi strijelac je za vodstvo od 2-0 u 17.minuti. Nino Mar ec se tako er upisuje u strijelce u 67.minuti. Nakon dužeg vremena od oporavka od ozljede u sastavu doma ih pojavio se Bojan Cirkven i koji je u 78.minuti ušao u igru. Minutu prije kraja utakmice Antonio Dodlek koji je samo nešto ranije ušao u igru postiže zgoditak za kona nih 4-0 za doma e. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

Rudar dodatno pove ao bodovnu pred Rudar pove ava bodovnu prednost pred pratiteljima. Susjedi iz Peklenice dobro su se držali sve do 37.minute kada je Rudar u vodstvo doveo Matija Županec. Po etkom drugog dijela u 52.minuti zgoditkom Dario Šolti povisuje doma e vodstvo na 2-0. Kona nih 3-0 djelo je Alena Kova i a u 81.minuti. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Plavih. Doma i poraz Venere PMP. Susjedi iz Šenkovca osladili su se sa pobjedom. Doma i pak niti nakon odigrana tri proljetna kola ili bolje re eno u 270 minuta igre nisu uspjeli posti i zgoditak. Prvi dio zgoditka nije bilo. Goran Kolar prvi je u 49.minuti zatresao doma u mrežu. Andrej Vugrinec pak je u 68.minuti svojim zgoditkom postavio kona nih 2-0 za Šenkovec. Da su gosti više željeli pobjedu govori podatak i o dvojici njihovih opomenutih igra a, dok je doma in bio bez kartoniranih igra a. Zasadbreg bolji od Jedinstva. Davor Šimunkovi dvostruki strijelac. Prvi je zgoditak postigao u 26.minuti. Gosti iz Gornjeg Mihaljevca do izjedna enja dolaze u 52.minuti zgoditkom Mihaela Ladi a. etiri minute kasnije drugi zgoditak

Davora Šimunkovi a i Zasadbreg vodi 2-1. Diego Mar ec postavlja kona nih 3-1 u 75.minuti. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Darijan Treska trostruki strijelac za Me imurec. Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu u 25. i 43.minuti, a tre i za hatrik u 55.minuti. Gosti iz Strahoninca kao da su se «probudili» tek u 72.minuti kada svoj prvi od dva zgoditka postiže Boris Vrbanec. Pet minuta kasnije i njegov drugi zgoditak za smanjenje rezultata na 3-2 i neizvjesne završnice utakmice. No, Me imurec je uspio tu svoju minimalnu prednost održati i zabilježiti doma u pobjedu. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom ad. Miro Deban spasio Slobodu težeg poraza u Štrukovcu. Minimalno, ali zasluženo je doma i Hajduk stigao do pobjede u 75.minuti zgoditkom Marka Tkal eca. U prvom dijelu doma i su imali etiri lijepe prigode koje je Deban «skinuo». I Slobodi se u prvom dijelu isprije ila vratnica da lopta nije završila u mreži doma ina. Pomo vjetra nisu niti jedni iskoristili. U fer i korektnoj utakmici niti jedan opomenuti igra .

23. ožujka 2012.

19. kolo II. ŽL MNS - istok POLET (P) – MLADOST (I) – odgo eno. KRALJEV AN 38 – SPARTAK 0-3 pf. GRANI AR – DINAMO (D) 4-2 (2-1) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Željko Turk, Dražen Novak, Ivan Vlahek. Delegat: Darko Jambrovi . Strijelci: 1-0 Blažon (18), 1-1 Debelec (38), 2-1 Lovrek (45), 2-2 Krznar (89), 3-2 Buhin (90) 11m, 4-2 Buhin (90) GRANI AR: Pancer, Lovrek N, Leva i (od 17. Tomašek), Paler, Mihalec, Drvoderi , Blažon, Buhin, Lisjak (od 57. Leva i S), Drvoderi , Lovrek D (od 64. Krznar). Trener: Antonio Drvoderi DINAMO: Novak, Borovec, Horvat, Krznar, Brez, Debelec, Teža ki, Trstenjak, Furdi, Baranaši , Bihar. Trener: Marko Obadi Žu kartoni: Leva i , Lisjak (Grani ar); Bihar, Novak (Dinamo)

MLADOST – DUBRAVA (S) 5-2 (1-1) PALINOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Damir Aldi , Franjo Horvat, Morano Vlah. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Murkovi (20), 1-1 Novak (34), 2-1 Vadlja (50), 3-1 Vlaši (52), Kova i (71), 4-2 Vidovi (78), 5-2 Bobi anec (89) MLADOST: Mar ec, Vlaši , Možek Z (od 46. Fileš), Podgorelec (od 76. Kolari ), Kova i , Tkalec, Možek M (od 76. Valen ), Murkovi , Mlinarec (od 63. Ružman), Vadlja, Talan. Trener: Josip Šegovi DUBRAVA: Mu i , Varga, Turk, Tkalec, Škvorc, Povodnja, Paler, Novak, Sabol (od 62. Žganec), Bobi anec Mat., Bobi anec Mih. (od 62. Vidovi ). Trener: Ivan Ratajec Žu karton: Turk (Dubrava)

DRAŠKOVEC – HODOŠAN 1-4 (1-2) DRAŠKOVEC. Igralište: NK Draškovec. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Željko Novak. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Debelec (2), 1-1 Jambrovi (34) autogol, 1-2 Kranj ec (43), 1-3 Strahija (60), 1-4 Tisaj (69) DRAŠKOVEC: Taradi, Smrk, Baranaši , Šavora, Repalust (od 66. Varošanec), Debelec, Jambrovi , Mlinari , Turk, Repalust, avlek. HODOŠAN: onkaš, Naran a, Vadlja (od 67. Bergovec), Sinkovi , Kova evi , Kranj ec (od 54. Blagus), Vlah, Tisaj (od 70. Krampa ), Jakši , Kova , Strahija. Trener: Goran Strahija

SK – CROATIA (O) 2-1 (1-0) EHOVEC. Igralište: Makovica. Suci: Rudolf ižmešija, Branko Martan, Borko Martan. Delegat: Dragu n Borko. Strijelci: 1-0 Horvat I. (34), 2-0 Kramar (55), 2-1 Kozjak (62) SK: Medvar, Baranaši , Vidovi (od 50. Lon ari J), Puri , Lon ari D., Božek, Horvat, Mlinarec (od 90. Kekenj), Malek (od 90. Bašnec), Horvat, Kramar. Trener: Davor Horvat CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Jeleni , Kozjak, Kolar (od 63. urin), Bali D., Ruži S, Šafari (od 46. Križan), Kr mar, Ruži M., Bali J. Trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Horvat N., Horvat I. ( SK)

BUDU NOST – MLADOST (SM) 0-1 (0-1) PODBREST. Igralište: Sportski Park. Suci: Jasmin Lozi , Mladen Puklavec, Stjepan Novak. Delegat: Mijo Horvat Strijelac: 0-1 Igrec (24) BUDU NOST: Novak, Ciglar, Hali T, Višnji , Domini , Lon ari (od 80. Želežnjak), Hali A., Lastavec, Gal (od 62. Ciglari D), Mar nec, Miši . Trener: Danijel Ciglar MLADOST: Orehovec, Bogdan (od 81. Markovi ), Štrok, Papak J, Posavec, Šulj, Blažin i , Horvat, Grozdek (od 77. Pongrac), Igrec (od 71. Žini ), Papak F. (od 88. Musta ). Trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Lon ari , Gal, Mar nec, Višnji , Novak (Budu nost); Horvat, Markovi (Mladost) Crveni kartoni: Višnji (Budu nost); Štrok (Mladost)

VIDOV AN – DRAVA (DM) 4-1 (2-1) DONJI VIDOVEC. Igralište: Kalanice. Suci: Milivoj Bali , Mario Pintari , Marinko Hrušoci. Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 1-0 Nemet Da(31), 2-0 Ku an (40), 2-1 Hošnjak (44), 3-1 Orehovec (49), 4-1 Matulin (63) VIDOV AN: Kranjec, Lukša, Herman, Ku an, Matulin (od 84. Vuko ), Nemet Di (od 76. Škoda), Nemet Da (od 61. Nes ), Friš i N. (od 72. Petri ), Orehovec, Friš i I. Trener: Sre ko Gabaj DRAVA: Bartoli I., Kos, Igrec D, Bartoli M., Miser, Igrec, Vuk, Orehovec, Herc, Hošnjak, Igrec F.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Palinov ani i Hodošani pobjedama ostali na istoj distanci U Palinovcu doma ini stigli do pobjede uz «pomo » vjetra. Gosti iz Sivice prvih 45 minuta dobro su se držali, ali u drugom dijelu nisu izdržali. Antun Murkovi je u 20.minuti doma e doveo u vodstvo. Dubrava je poravnala na 1-1 u 34.minuti zgoditkom Domagoja Novaka. ak pet zgoditaka vidjeli su gledatelji njih oko stotinjak u drugom poluvremenu. Mladost je postigla dva u samo dvije minute. U 50.minuti strijelac je bio Dario Vadlja, a u 52.minuti Dražen Vlaši . Deni Kova i postiže novi doma i zgoditak u 71.minuti za sada vodstvo Mladosti od 4-1. Gosti dolaze do daha i zgoditkom Alena Vidovi a u 78.minuti smanjuju doma e vodstvo na 4-2. Minutu prije kraja utakmice Nikola Talan postavlja kona nih 5-2 za doma e. Samo jedan i to gostuju i opomenuti igra . Hodošanu bodovi iz Draškovca. Doma i su ve u 2.minuti zgoditkom Tomislava Debelca poveli. Mlak ulazak gostiju u utakmicu koji je bio slli an kao i prošle subote protiv Budu nosti, mogli su Draškov ani iskoristiti i nekoliko minuta kasnije da su dobili penal. Ruka u gostuju em šesnaestercu, ali sudac smatra da je bilo nenamjerno. Doma i su prakti ki sami dopustili preokret. Naime, i drugi zgoditak postižu doma i u 34.minuti, ali nažalost po njihove navija e u vlastitu mrežu za 1-1. Vjetar je uvelike bio «saveznik» nesretnom Marku Jambrovi u. Dvije minute prije kraja prvog dijela Hodošan zgoditkom Darija Kranj eca dolazi do vodstva od 2-1. Zoran Strahija u 60.minuti i Martin Tisaj u 69.minuti svojim zgodicima potvr uju pobjedu Hodošana od 4-1. Za pohvalu je fer i korektna igra obiju mom adi bez ijednog opomenutog igra a. Poraz Croatije u ehovcu. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu SK je upisao prvu proljetnu i doma u pobjedu. Ivan Horvat je prvi u 34.minuti svladao Krunoslava Patar eca. Drugi doma i zgoditak djelo je Aleksandra Kramara u 55.minuti. Utakmica se malo «zakomplicirala» u 62.minuti kada su gosti iz Orehovice zgoditkom Predraga Kozjaka smanjili doma e vodstvo na 2-1. No, o ito gosti za nešto više u initi nisu imali snage pa je ovaj rezultat na kraju i ostao. Dva doma a opomenuta igra a. U Novakovcu doma in došao do pobjede u suda koj nadoknadi. Ve tradicionalno kad kod Grani ara gostuje Dinamo iz Domašinca okupi se velik broj gledatelja. Niti jak vjetar nije ih omeo da se ih okupi oko 200. Sve prema igri izgledalo da e završiti bez pobjednika. Gosti su lovili doma u prednost dva puta, ali su u tri minute suda ke nadoknade na kraju utakmice ostali bez bodova. Tomica Blažon igra -trener doma ine u 18.minuti dovodi u vodstvo. Santino Debelec uspio je jednu odbijenu loptu u 38.minuti pospremiti u doma u mrežu za 1-1. Da su kobne posljednje minute poluvremena pokazalo se ve u 45.minuti kada zgoditkom Danijela Lovreka Grani ar na odmor odlazi sa prednoš u od 2-1.

dnost pred ostatkom lige Bez zgoditaka u Novom Selu na Dravi. Što se gostuju a mreža mom adi Mladosti nije niti jednom zatresla najzaslužniji je njihov vratar Mario Rajf. Što doma e Jedinstvo nije uspjelo realizirati niti jednu prigodu ljutili su se i gledatelji. Nervoza iz gledališta uvukla se i na doma u klupu pa je sudac utakmice Zdravko Toplišnjak u 61.minuti sa klupe udaljio izioterapeuta Miljenka Popovi a jer prigovarao na odluke suca utakmice. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a. Bratstvo do doma e pobjede stiglo u drugom dijelu. Mogli su doma i ve u 10.minuti povesti iz kaznenog udarca, ali je vratar Trnovca Danijel Košak obranio udarac Luki Jurovi u. Gosti iz Trnovca poveli su u 38.minuti zgoditkom Mateja Flaca. Sa-

LISTA STRIJELACA 26 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 22 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 13 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 12 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec); 11 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Alen Kova i (Rudar), Darijan Treska (Me imurec); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec); 9 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Miljenko Bistrovi (Me imurec), Luka Jurovi (Bratstvo J); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 7 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S), Marko Šol (Rudar), Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Diego Mar ec (Zasadbreg); 6 zgoditaka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miran Vinko (Bratstvo J), Ma ja Županec (Rudar), Marko Koroši (Zasadbreg)

LISTA STRIJELACA

U drugom poluvremenu igra izme u dva kaznena prostora uz jednu prigodu doma eg napada a Marija Buhina kada je iz blizine pogodio vratnicu umjesto ne branjene mreže. Buhin je sve «naplatio» u suda koj nadoknadi. Minutu prije kraja utakmice Stjepan Krznar je poravnao na 2-2 i po eo se veseli bodu. No, igra se dok sudac ne odsvira kraj. U prvoj minutu suda ke nadoknade vratar Dinama Dražen Novak nepotrebno ruši u kaznenom prostoru Buhina i sudac utakmice bez razmišljanja pokazuje na bijelu to ku. Sam izvo a najstrože kazne bio je Buhin koji je bio precizan za 3-2. Samo što su gosti krenuli sa centra novi zgoditak Marija Buhina i Grani ar pobje uje sa 4-2. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Doma a pobjeda Vidov ana. Prvih pola sata igre Drava je odolijevala doma im napadima. Kapetan Vidov ana Danijel Nemet prvi je uspio zatresti gostuju u mrežu u 31.minuti. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 2-0 povisuje Nikola Ku an. Josip Hošnjak uspijeva minutu prije kraja prvog dijela doma e vodstvo smanjiti na 2-1. U drugom dijelu doma i postižu još dva zgoditka i dolaze do pobjede od 4-1. Prvi je u 49.minuti postigao Denis Orehovec, a drugi u 63.minuti Mario Matulin. Kako se igralo dovoljno govori podatak o niti jednom opomenutom igra u. Tri boda iz Podbresta odlaze u Svetu Mariju. Jedini zgoditak odluke u 24.minuti za Mladost postiže David Igrec. Bilo je dosta živo na terenu. ak sedmorica opomenutih igra a i trojica isklju enih. Dosta posla za suca utakmice Jasmina Lozi a. Najburnije je bilo u 70.minuti kada su se me usobno udarali doma i igra Tomica Višnji i gostuju i Tomislav Štrok. U toj situaciji je gostima sa klupe udaljen predstavnik kluba Zdravko Peter jer je ušao u teren za igru u prekidu igre.

KRALJEV AN – BORAC PMP 0-1 (0-1) DONJI KRALJEVEC. Suci: Goran Žganec, Burno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Željko Bacinger. Strijelac: 0-1 Gavez (16) KRALJEV AN: Juras, Vlah, Štefok, Cvek, Stankov, Slavi ek H., Slavi ek S., Stankovi , Habor, Špoljar (od 29. Cvek), Lipi . BORAC: Vlah, Telebuh, Radikovi , Kova i , Blažin i , Markan, Brumen (od 61. Jan ec), Gavez, Baksa (od 86. Mavrin), Ribi , Srpak. Trener: Boris Radikovi Žu kartoni: Stankov (Kraljev an); Vlah, Kova i (Borac)

GALEB – BRATSTVO (SV) 2-0 (1-0) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Darko Filip i , Željko Kova i , Toni Fažon. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Balent (44), 2-0 Mihaljac (62) GALEB: Dolenec, Fleten, Balent N (od 46. Erdelji M), Mihoci (od 90. Vuk), Soka , Erdelji I. (od 46. Fran i ), Pigac (od 46. Hertelendi), Grana r, Balent R, Slavi ek (od 89. Balent D), Mihaljac. BRATSTVO: Posavec, Vlahov, Zlatarek, Fu ko (od 55. Bacinger), Magdaleni (od 35. Hižman), Saka , Kopjar, Medved (od 77. Kocjan), Horvat M (od 86. Krišto ), Cerovec, Horvat S., Lajtman. Trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Grana r, Mihaljac (Galeb); Krišto (Bratstvo)

mo što je po elo drugo poluvrijeme u 49.minuti na 1-1 poravnava Bernard Koraj. Kao joker sa klupe treneru doma ih Modlicu pokazao se Goran Baumgartner koji je u 56.minuti ušao u igru i deset minuta kasnije postigao zgoditak za pobjedu Bratstva od 2-1. Tri doma a igra a opomenuta, a samo jedan gostuju i. Mura «poplavila» Dravu. «Vodostaj» za Dravu u Hlapi ini bio je -3. Doma i su do prvog zgoditka stigli u 27.minuti, a postigao ga je kapetan mom adi Nikola Dragoja-Nin a. Preostala dva Murina zgoditka djelo su Marka Vuruši a u 68. i 80.minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

FAIR PLAY Isklju eni: Tomica Višnji (Budu nost P), Tomislav Štrok, Zdravko Peter predstavnik kluba (Mladost SM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivan Horvat, Nikola Horvat ( SK)

STATISTIKA 30 zgoditaka pos gnuto ili 3,7 po utakmici 3 isklju enja 20 opomenu h igra a 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

TABLICA 1.Mladost (Pal.)

18 13

2.Hodošan

18 11

56:18 42 53:26 37

3.Croa a

18 9

36:23 33

4.Grani ar (N)

18 9

33:21 31

5.Vidov an

18 9

37:34 29

6.Mladost (SM)

18 8

36:31 28

7.Kraljev an 38

18 8

28:35 27

8.Galeb

18 7

33:23 26

9. SK

18 8

34:28 26

10.Dinamo (D)

18 7

35:34 24

11.Dubrava

18 6

10 22:34 20

12.Drava (DM)

18 6

10 31:45 20

13.Budu nost (P)

18 6

11 26:38 19

14.Draškovec

18 4

10 23:49 16

15.Borac PMP (T)

18 4

11 21:45 15

16.Bratstvo (SV)

18 4

12 23:43 14

Parovi sljede eg kola:Vidov an - Galeb, Drava (DM) - Mladost (Pal.), Dubrava - Budu nost (P), Mladost (SM) - Draškovec, Hodošan - Grani ar (N), Dinamo (D) - SK ehovec, Croa a - Kraljev an 38, Borac PMP (T) - Bratstvo (SV)

Pobjeda Borca PMP u Donjem Kraljevcu. U utakmici dviju ravnopravnih mom adi gosti iz Tur iš a pomalo spretno i sretno dolaze do minimalne pobjede. Strijelac tog jedinog pobjedonosnog zgoditka za Borac PMP u 16.minuti bio je Rajko Gavez. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Galeb bolji od Bratstva. Utakmicu je presudio prvi gostuju i primljeni zgoditak minutu prije kraja prvog poluvremena sa dobrih 35 metara udaljenosti kada je uvelike postignutom zgoditku Renata Balenta «kumovao» gostuju i vratar Filip Posavec. Kada pak je na 2-0 doma e vodstvo u 62.minuti povisio Marko Mihaljac bilo je teško o ekivati da u posljednjih pola sata igre Bratstvo može nešto u initi. Tako je i bilo. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

FAIR PLAY

JEDINSTVO – MLADOST (S) 0-0

Isklju eni: Miljenko Popovi zioterapeut (Jedinstvo NSD) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dejan Na (Mura), Zvonimir Šol, Mario Carevi (Drava K), Marko Vuk (Jedinstvo GM), Robert Kanski (Šenkovec)

NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Zdravko Toplišnjak, Antun Koruni , Danijel Ko ila. Delegat: Davor Drvenkar. JEDINSTVO: Varga, Jaluši (od 46. Škvorc), Štajerec, Kosi, Jambroši , Rešetar, Vuruši , Novak, Popovi , or evi (od 73. Bezek), Lešnjak (od 46. Novosel). Trener: Mladen Rešetar MLADOST: Rajf, Stojko, Vinko, Hren, Živko, Leva i J, Kodba, Leva i T., Tuksar (od 90. Klju evi ), Vran i (od 44. Zobi ), Hošpel. Trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Štajerec (Jedinstvo); Hošpel, Zobi , Vinko (Mladost) Crveni karton: Popovi Miljenko, zioterapeut (Jedinstvo)

ZASADBREG – JEDINSTVO (GM) 3-1 (1-0) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Dario Srnec, Josip Novak, Lana Vidovi . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Šimunkovi (26), 1-1 Ladi (52), 2-1 Šimunkovi (56), 3-1 Mar ec (75) ZASADBREG: Novak, Rodinger, Šajnovi (od 90. Sklepi ), Mesari Dav, Novak D., Mesari Duš., Rodinger, Gori anec (od 80. Sabol ec), Mar ec (od 80. Šajnovi ), Koroši , Šimunkovi (od 84. Šajnovi ). Trener: Dražen Novak JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Novak M. (od 46. Mohari ), Vuk (od 83. Fujs), Plantak, Mikulan G (od 81. Krumpi M), Mikulan D, Ladi (od 66. Novak D), Horvat, Golub, Borko. Trener: Roman Tr njak Žu kartoni: Mar ec (Zasadbreg); Vuk (Jedinstvo)

20 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 16 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D) ; 15 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Nikola Talan (Mladost Pal.); 13 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan); 9 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM), Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Stjepan Krznar (Dinamo D), Marko Mihaljac (Galeb); 8 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb), Mario Matulin (Vidov an), Nikola Štrok (Mladost SM), Marko Ruži (Croa a), Luka Repalust (Draškovec); 7 zgoditaka – Antonio Drvoderi (Grani ar N), Luka Lipi (Kraljev an 38), Aleksandar Kramar ( SK); 6 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan), Siniša Rušanec (Borac PMP)

STATISTIKA 21 zgoditak pos gnu ili 2,6 po utakmici 1 isklju enje 19 opomenu h igra a 1 kazneni udarac dosu en i is nije realiziran

MURA – DRAVA 3-0 (1-0)

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Jedinstvo (GM) 4.Me imurec 5.Hajduk (Å ) 6.Jedinstvo (NSD) 7.Mladost (S) 8.Bratstvo (J) 9.Mura 10.Trnovec 11.Šenkovec 12.Sloboda (M) 13.Zasadbreg 14.Drava (K) 15.Plavi (Pek.) 16.Strahoninec

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

16 9 10 9 8 8 8 8 8 7 7 7 7 5 4 3

1 5 2 3 4 3 3 2 1 2 2 1 1 2 3 5

1 4 6 6 6 7 7 8 9 9 9 10 10 11 11 10

65:16 28:19 31:26 38:28 29:25 41:28 25:33 28:39 41:41 34:37 29:37 31:32 28:39 21:46 25:34 24:38

49 32 32 30 28 27 27 26 25 23 23 22 22 17 15 14

Parovi sljede eg kola: Hajduk (Š) - Rudar, Sloboda (M) - Zasadbreg, Jedinstvo (GM) - Bratstvo (J), Trnovec - Jedinstvo (NSD), Mladost (S) - Mura, Drava (K) - Venera PMP, Šenkovec - Me imurec, Strahoninec - Plavi (Pek.)

HLAPI INA. Igralište: NK Mura. Suci: Velimir Leva i , Darko Pokriva , Renato Vuk. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Dragoja (27), 2-0 Vuruši (68), 3-0 Vuruši (80) MURA: Novak, Lipovi , Šagi, Jurovi (od 65. Vrši ), Novak, Vuruši , Vinko, Dragoja (od 46. urin), Breznik, Stojko (od 78. Sobo an), Na (od 86. Bogdan). Trener: Dražen Novak DRAVA: Mohari , Jaluši , Treska (od 65. Zanjko), Carevi , Bajkovec, Šol, Dombaj, Tomaši , Kari (od 40. Postružin), Florijani (od 75. Zanjko Mih), Carevi . Trener: Veldin Kari Žu kartoni: Novak, Na (Mura); Šol, Carevi (Drava)

BRATSTVO – TRNOVEC 2-1 (0-1) JUROVEC. Igralište: ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Kris nko Jaluši , Bojan Rodiger, Valen no Kantoci. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Flac (38), 1-1 Koraj (49), 2-1 Baumgartner (67) BRATSTVO: Jelen i , Kutnjak, Antoli , Kirec, Jambrovi (od 72. Per i ), Leva i (od 56. Baumgartner), Jurovi , Ma ari , Trstenjak (od 68. Saka ), Vinko (od 74. Gori anec), Koraj. Trener: Zdravko Modlic TRNOVEC: Košak, Florijani , Gyo , Horvat, Pokos, Zobec, Bacinger (od 19. eh), Habrun, Rodrique, Petri , Flac (od 69. Slokan). Trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Jurovi , Jambrovi , Baumgartner (Bratstvo); Flac (Trnovec)

VENERA PMP – ŠENKOVEC 0-2 (0-0) LOPATINEC. Igralište: NK Venera. Suci: Dario Bubek, Renato Posavec, Josip Jurinec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Kolar (49), 0-2 Vugrinec (68) VENERA: Srnec, Ambrus T. (od 52. Novak), Vabec L, Ambrus E., Novak D., Vabec I., Kerman, Škvorc I., Škvorc R. (od 74. Ambrus I), Vabec, Cvetkovi . Trener: Saša Mihali ŠENKOVEC: Novak G., Novak Mat., Culjak, Vugrinec, Ban (od 13. Kranjec), Kanski, Kukovec, Farkaš (od 68. Novak Mar), Leško (od 80. Radikovi ), Fu ko (od 90. Zemlji ). Trener: Marijan Kolar Žu kartoni: Kanski, Culjak (Šenkovec)

23. ožujka 2012.

14. kolo III. ŽNL MNS - zapad III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD PLAVI 1975 – HAJDUK (B) 0-1 (0-0) PREKOPA. Igralište: RSC Plavi. Suci: Jadran Kukovec, Damir Mesari , Dino Horvat. Delegat: Tomislav Šol . Strijelac: 0-1 Pintari L (54) PLAVI: Janež, Korošec, Karlov ec (od 75. Škvorc), Francki, Vinkovi , Trajbar (od 64. Leva i ), Gre , Kova , Bistrovi , Novak, Ciglari . Trener: Jerko Petran HAJDUK: Horvat, Domini , Karni nik (od 67. Buhanec), Trupkovi Mar. (od 90. Žnidari ), Pintari R, Perko, Pintari L., Gregorin i , Žnidari (od 58. Halabarec), Trupkovi Mat. (od 75. Toplek), Šimunkovi (od 46. Sen ar). Trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Karlov ec (Plavi); Trupkovi , Sen ar, Žnidari (Hajduk) Crveni kartoni: Škvorc (Plavi); Gregorin i (Hajduk)

BRATSTVO – PARAG 5-0 (1-0) PRESEKA. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Mario Buhin. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Kova i (29), 2-0 Novak B. (49), 3-0 Novak B. (62), 4-0 Novak B. (80), 5-0 Vrši (81) BRATSTVO: Jambrovi (od 46. Komar), abradi, Miljan i (od 60. Trupkovi ), Škvorc, Boži , Novak, ekunec, Novak D. (od 46. Vrši ), Novak B., Kova i (od 74. Miljan i ), Poto nik. Trener: Bojan Novak PARAG: Horvat D., Oršoš M. (od 64. Oršuš S), Oršuš V., Horvat B., Ignac S., Balog D., Oršoš Mi. (od 65. Še i ), Oršuš D. (od 80. Ignac I.), Pec (od 82. Balog S), Oršoš Ma. (od 74. Oršuš Mat.), Oršoš D. Trener: Alen Oršuš. Žu kartoni: Miljan i , Trupkovi (Bratstvo); Pec, Oršoš D., Ignac I. (Parag)

KRIŠTANOVEC – TORPEDO 0-4 (0-2) KRIŠTANOVEC. Igralište: Trate. Suci: Mihael Belovi , Dražen Šajnovi , Filip Aldi . Delegat: Drago Koruni Strijelci: 0-1 Tuksar D (25), 0-2 Tuksar N (33), 0-3 Tuksar D (57), 0-4 Šol (85) KRIŠTANOVEC: Mun ar, Kova i , Januši , Hrušoci (od 81. Domunkos), Sabol, Novak (od 83. Kova i ), Baka , Radikovi , Kova i (od 60. Poje), Fric, Šafari (od 70. Horvat). Trener: Zdravko Horvat TORPEDO: Herceg, Tuksar D., Fric, Skerbi , Tuksar N (od 68. Šol ), Tuksar D., Drk, Strojko (od 58. Jambroši ), Šol D., Šol N., Fran i (od 70. David). Trener: Robert Glavina Žu kartoni: Novak (Krištanovec); Fric (Torpedo)

OMLADINAC – DINAMO (Ž) 2-0 (0-0) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Nino Škrobar, Ivan Kolari , Robert Kolari . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 1-0 Mlinari (54), 2-0 Dodlek (83) OMLADINAC: Murk, Lesjak (od 90. Ehrenreich), Koren (od 52. Leva i ), Peserlin, Šajnovi , Vrbanec (od 65. Dodlek), Dragovi , Podvezanec, Mlinari (od 88. Boži ), Vida i , Jambroši . Trener: Branko Zebec DINAMO: Novak S., Hunjadi (od 15. Vukoja), Thes (od 76. Valpo ), Jug (od 78. Šari ), Bistrovi (od 70. Brdari ), Radek, Zanjko, Mošmondor, Zemlji (od 57. Brdar), Rudni ki, Šparavec. Trener: Tomislav Šari Žu kartoni: Jambroši , Lesjak, Šajnovi (Omladinac); Rudni ki, Radek (Dinamo)

Torpedo startao uvjerljivo u Krištanovcu, M. Mihaljevec slavio u Štrigovi Po ela je i III. MNL-zapad. Visoka pobjeda Torpeda u Krištanovcu. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu jesenski prvaci iz Križovca ku i odnose tri boda. Dragan Tuksar postigao je dva zgoditka. Prvi u prvom poluvremenu u 25.minuti i prvi u drugom poluvremenu u 57.minuti. Nikola Tuksar bio je strijelac u prvom poluvremenu u 33.minuti. Pet minuta prije kraja kona nih 4-0 za Torpedo djelo je Damjana Šolti a. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Mali Mihaljevec sa igra em manje u Štrigovi došao do pobjede. Doma a Sloga povela je dosta rano ve u 10.minuti zgoditkom Damjana Pergara. Milan Mesari uspio je šest minuta prije kraja prvog dijela poravnati rezultat na 1-1. Od 66.minute Mali Mihaljevec ima igra a manje jer im je isklju en Nikola Šimunkovi koji je laktom u predjelu lica udario doma eg igra a. Gosti niti broj ano oslabljeni nisu stali ve su u 76.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca nakon što je doma i vratar Andrija Rojko u kaznenom prostoru srušio gostuju eg napada a. Uspješan sa 11 metara bio je Milan Mesari kojem je to bio ujedno bio drugi zgoditak na utakmici. Uz isklju enje gosti su imali dvojicu opomenutih igra a, a doma i trojicu opomenutih igra a. Hajduk slavio u Prekopi-Bukovcu. Loše je po goste iz Brezja krenulo prvo poluvrijeme. U samo dvije minute 27. i 28. njihov igra Nenad Gregorin i zaradio je dvije opomene i svoje suigra e ostavio na «cjedilu». Gledatelji njih oko pedesetak u prvom dijelu zgoditak nije vidjelo. Hajduk je odlu uju i zgoditak postigao u 54.minuti, a strijelac je bio Lucijan Pintari . Plavi 1975 su u 78.minuti ostali bez Marka Škvorca koji je u igru ušao samo tri minute ranije umjesto Siniše Karlov eca. Škvorc je isklju enje zaradio jer je u izglednoj prigodi za postizanje zgoditka svojim povla enjem za dres sprije io igra a Hajduka da postigne zgoditak. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a. Zebanec krenuo u proljetni nastavak pobjedom nad Pobjedom. Sva tri zgoditka za doma e je postigao Tomislav Šafari . Prvi ve u 3.minuti, a drugi u 26.minuti. Minutu prije odlaska na odmor gosti iz Gornjeg Hraš ana imaju kazneni udarac kojeg za smanjenje rezultata na

VETERANI – ISTOK – 14. KOLO DINAMO – RADNI KI 2-0 (2-2)

JADRAN – BSK 1-7 (1-6) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 0-1 Horvat V (3), 0-2 Horvat V (13), 0-3 Novak (21), 0-4 Horvat V (30), 1-4 Hajdinjak (32), 1-5 Horvat M (38), 1-6 Horvat V (41), 1-7 Horvat V (67) JADRAN: Kova ec, Podgorelec, Klju ari , Juras, Hras , Mihalic, Ko iš, Hajdinjak, Mesari , Vrbanec, Jan ec. BSK: Horvat J., Trstenjak, Sirc, Buhin (od 46. Me imurec), Horvat V., Pintari , Horvat M., Mlinari (od 5. Novak), Vinkovi , Ha ek, Laptoš.

PODTUREN – VIDOV AN 1-4 (0-1)

DINAMO – HODOŠAN 2-3 (1-1) DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Mladen eke Strijelci: 0-1 Vlahek (4), 1-1 Mihalec (29), 1-2 Krznar (59) 11m, 2-2 Vugrinec (68), 2-3 Šavora (80) DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina (od 46. Vugrinec), Jan ec, Pintar, Jakši , Jesenovi , Hliš , Rodinger, urkin. HODOŠAN: Mesari , Blažeka, Jur ec (od 46. Šavora), Bari , Miholkovi , Vlahek A, Krznar, Štefok, Grkavac, Smolek, Vlahek S.

2-1 realizira Luka Logožar. Samo što je po eo drugi dio utakmice u 52.minuti i doma i imaju kazneni udarac kojeg u zgoditak i to svoj tre i na utakmici pretvara za kona nih 3-1 Tomislav Šafari . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Bratstvo peticom ispratilo Paraga ku i. Kako su im doma i de ki ustupili svoj teren da Parag može igrati prvenstvene utakmice kao doma ini u Preseki u takvom je tonu i sama utakmica protekla. Gosti borbeni i vrsti sve do 29.minute kada je Franjo Kova i doveo doma ine u vodstvo. Gledatelji su na sljede i zgoditak ekali sve do 49.minute kada svoju seriju od tri zgoditka za redom otvara doma i igra -trener Bojan Novak. Preostala dva postigao je pred sam kraj utakmice u 62. i 80.minuti. Dalibor Vrši je u 81.minuti svojim zgoditkom postavio kona nih 5-0 za doma e. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

ZEBANEC – POBJEDA (GH) 3-1 (2-1) ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Tomislav urila, Mladen eke, Antun Kukovec. Delegat: Nikola Toplek. Strijelci: 1-0 Šafari (3), 2-0 Šafari (26), 2-1 Logožar (44) 11m, 3-1 Šafari (52) 11m ZEBANEC: Horvat, Ko ila, Turk M., Turk D., Žerjav, Horvat (od 89. Pokriva ), Šprajc (od 79. urin), Puri , Mlinari , Šafari , Žuni . Trener: Neven Horvat. POBJEDA: Tkal ec De, Horvat, Tkal ec Din., Kocijan, Hanžekovi , Škvorc, Logožar, Ladi , Golub (od 46. Ivanuša), Kova i (od 16. Balog), Tomaši (od 62. Balaško). Trener: Dejan Borko Žuti kartoni: Turk, Horvat (Zebanec); Ladi , Ivanuša (Pobjeda)

SLOGA – M. MIHALJEVEC 1-2 (1-1) ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Bojan Juras, Siniša Luka i , Vedran Hrušoci. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Pergar (10), 1-1 Mesari (39), 1-2 Mesari (76) 11m SLOGA: Rojko, Kova i , Bogdan, Nemec, Jambrovi , Brežnjak, Gori anec, Smolkovi , Žižek (od 28. Raus), Novak, Pergar (od 81. Lesjak). Trener: Smiljan Jambrovi M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Srnec, Mesari P, Šimunkovi , Mesari B., Makšadi, anadi (od 27. Trupkovi ), Kova i , Varga (od 56. Bes jani ), Mesari (od 90. Babi ), Posavec. Trener: Bruno Mesari Žu kartoni: Bogdan, Nemec, Rojko (Sloga); Mesari , Bes jani (MM) Crveni karton: Šimunkovi (MM)

FAIR PLAY Isklju eni igra i Nikola Šimunkovi (Mali Mihaljevec), Marko Škvorc (Plavi 1975), Nenad Gregorin i (Hajduk B) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Neven Rudni ki, Stevica Radek (Dinamo Ž), Marko Miljan i ( Bratstvo P), Ma ja Ivanuša (Pobjeda), Siniša Karlov ec (Plavi 1975), Dejan Žnidari (Hajduk B), Davor Bogdan, Damir Nemec (Sloga Š), Dino Bes jani (Mali Mihaljevec), Marko Fric (Torpedo)

STATISTIKA 19 zgoditaka pos gnuto ili 3,1 po utakmici 3 isklju ena igra a 25 opomenu h igra a 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Torpedo

13 11 2

48:6

2.Mali Mihaljevec

13 11 1