Međimurske novine 857

www.mnovine.hr Godina XVII.

PROŠIRENJE pro ista a nadomak Ivanovca i akovca izazvalo negativnu reakciju gra ana

^akovec, PETAK, 10. velja~e 2012.

D E J V S O R P

Cijena 7 kuna

Me imurski poljoprivrednici vožnjom traktorima po akovcu iskazali nezadovoljstvo najavljenim smanjenjem poticaja

str. 2-3

Strah od još ve eg smrada i najezde komaraca

Broj 857.

str. 4

U proizvodnji još samo šezdeset šiva ica

MARIO MOHARI odmah na po etku su enja iznio obranu, u kojoj tvrdi:

str. 8

Nisam op inu oštetio ni za lipu

Ne pristaju

na rezanja

str. 5

GASE SE NADE radnika MT -a Tvornice rublja u ste aju o o uvanju radnih mjesta

Vlade Zorana Milanovi a NAJUSPJEŠNIJA CONSULTING tvrtka za pripremu projekata za IPARD program u Hrvatskoj Kristijana Mavreka iz akovca

str. 10-11

Niske temperature ledom okovale rijeke i u našoj županiji

Povukli novac iz EU fondova za dvadeset projekata u poljoprivredi str. 6-7

SIBIRSKA ZIMA zaledila Muru i Dravu

KOBNO RUŠENJE oraha u dvorištu u Savskoj Vesi

str. 8

Muškarca usmrtilo drvo u padu

str. 45

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ništa nas ne može iznenaditi, posebice ako se znamo dobro zafrkavati! S nježni dan u Splitu, odnosno snježni dani u Dalmaciji razotkrili su svu slabost hrvatskog sustava civilne obrane. I dok je u velikom broju medija izjava, zbog redikula onih koji skijaju po splitskoj rivi ili antologijske Kerumove o “snježnom danu“, tj. neradnom za sve gradske institucije i šire, uglavnom naišla na dobru zajebanciju, mnogima u tom kraju najmanje je bilo do šale. Jer dok je dvadesetak cm snijega mnogima na jugu bilo “svjetsko udo“, bilo je isto tako mnogo onih koji su zbog elementarne nepogode (metar i više snijega, olujni vjetar, te posljedice istoga) stigli u životnu opasnost. Sustav zapovijedanja i organizacije službi za krizna stanja u takvoj ekstremnoj situaciji pokazao se potpuno nedoraslim, iako u pitanju nije bila kataklizma - katastro i nih razmjera. Iznenadio je snijeg, koji je ina e danima najavljivan u tom kraju, sve, od lokalnoga do nacionalnog nivoa. Ono što mi najviše smeta u ovoj situaciji, osim toga da je na vidjelo izbilo kako sustav civilne obrane u našoj zemlji gotovo pa ne funkcionira, tako er licemjerstvo javnosti i medija. Najprije se cijelu situaciju željelo prikazati simpati nom i grotesknom, a kada se uvidjelo da zbog nefunkcioniranja sustava otklanjanja opasnosti postaju ugroženi ljudski životi, onda su onako po ela prozivanja. Ona nisu prerasla u otvorene napade na nacionalnom nivou, ovaj put valjda zbog toga jer su na elu države Josipovi i Milanovi . A njih se baš i ne dira u velikom broju medija, bez obzira na (ne) injenje, iako se tri dana nisu oglasili ni jedan, ni drugi. Prvi gotovo uop e, iako je zapovjednik vojske, a drugi tek u nedjelju nave er kao da ga je netko nevoljko probudio iz vikend “zimskog sna“, kad je kazao: Nema više – nismo znali. Bojim se da tom prigodom uop e nije mislio na sebe, iako je u takvim situacijama zajedno s užim kabinetom ministara (unutarnjih poslova, obrane, zdravstva …) i potrebitim službama te lokalnom samoupravom zapravo trebao koordinirati akciju na terenu. Da su oni bivši tako reagirali, HDZ-ovi, bilo bi sigurno “ožeži“, kao što je to ovih dana potpuno opravdano po Kerumu i njegovoj sestri, koji sipaju izjave koje su smiješne, ali i žalosne, dok su isto zaslužili još neki, poput ravnatelja splitske bolnice Marasovi a koji, primjerice, nije mogao organizirati u sklopu svojega nemedicinskog osoblja skupinu koja bi o istila bolni ki krug, nego je “pozvao vojsku na vlast“ itd. Treba se tako er ovih dana prisjetiti na raniju namjeru Grada Zagreba za posebnim oklopnim vozilom za katastrofe koje osigurava sustav veza, mobilnost, prohod-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

VIJEST(I) TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

nost, detekciju zraka etc. Tada su brojni mediji Pavla Kalini a, šefa za upravljanje kriznim situacijama Grada Zagreba, pošteno ismijali, prakti ki popljuvali u smislu vra anja u vremena “ONO i DSZ“ itd., a Bandi a optužili da e nepotrebno potrošiti novac. Danas ti isti mediji propituju spremnost i opremljenost i brojnost sustava civilne obrane i pozivaju Kalini a kao eksperta za krizne situacije u svoje emisije. Koje li licemjernosti!? e utim, i dalje nema onoga što bi tako er trebalo biti jedna od najvažnijih uloga medija, posebice kvalitetnog otvaranja dijaloga i rasprave o tome zašto ne funkcionira sustav civilne obrane i što bi trebalo poduzeti da on bude spreman za krizna stanja. Ovaj put je bio u pitanju neo ekivano visoki snijeg, prije nekoliko godina dogodila se dobro poznata ekstremna situacija oko gašenja požara, kad su smrtno stradali vatrogasci, me u njima i maloljetnici. I dalje nikome – ništa, tj. o ito nitko ozbiljno ne razmišlja o tome kako organizacijski na što kvalitetnijem nivou reagirati u kriznim situacijama, dok se ona zaista i ne dogodi. vi smo se smijali s dobro poznate parole “Ništa nas ne smije iznenaditi“, ali zahvaljuju i tom sustavu civilne obrane (zaštite), koji je bio i te kako dobro organiziran u bivšoj državi, izbjegnute su brojne civilne žrtve u Domovinskom ratu. Danas, petnaestak godina nakon završetka rata, skoro pa više ništa ne funkcionira u sustavu obrane. HV je daleko od nivoa ozbiljne vojske, osim mirovnih misija. Navodno više nema ni vojnog rasporeda, ratne (obavezne) ili ugovorne pri uve. U truloj Jugi barem se znalo tko je u rezervnom sastavu vojske, tko u TO, tko u CZ. Svi su smijali “ratnim vježbama“ tipa Ništa Nas Ne smije Iznenaditi (NNNI), ali se kroz godine sustav ustrojio. Znalo se i po irmama tko je za što zadužen, koja irma u slu aju koje elementarne nepogode daje svoje resurse društvu. Zadnji put sam se susreo s pojmom Civilne zaštite po etkom Domovinskog rata, a sustav je funkcionirao sve do njegovog kraja. Iako je bila organizacijski naslonjena na Civilnu zaštitu bivše države, znalo se to no gdje su skloništa, gdje su skladišta opreme, odore i dr. Znam i da je (pretpostavljam pri Uredu za obranu) postojao i spisak raspore enih u CZ-u u slu aju potrebe. Na žalost (ili na sre u), nikada nije bilo velike potrebe za njima, pa se vjerojatno pustim preustrojima i to razvodnilo. Me utim, ni jedna ozbiljna zemlja s ovakvim se stvarima ne šali, osim izgleda naše. akva je situacija op enito danas po ovom o ito vrlo važnom sigurnosnom pitanju?

M

S

K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

S obzirom na dalmatinski primjer, gdje ima niz graditeljskih irmi s teškom mehanizacijom, a o ito se ništa nije poduzelo da oni budu spremni i djeluju u slu aju ove elementarne nepogode i krizne situacije (plan mobilizacije), o ito je daleko od potrebite, a kamoli idealne. Ili pak smo i u ovom primjeru, kao u brojnim drugim “država u državi“, što sve više izlazi na vidjelo kako vrijeme odmi e. U nekim dijelovima zemlje sustav je vjerojatno ure en, a u drugima uvijek se na e obrazloženje zašto to nije. Uvjeren sam tako er da je situacija kod nas u Me imurju, kao i mnogim drugim primjerima, za razliku od ostatka zemlje, ipak druga ija, jer ako ništa drugo svake godine i dalje svjedo imo akcijama koje organizira Stožer za civilnu zaštitu i spašavanje u našoj županiji, iako je tom prilikom i te kako bilo vidljivo da tako er nedostaje opreme. Osim toga, ovih dana, koliko ujem, upravo se ponovno popunjavaju redovi pripadnika CZ-a po me imurskim gradovima i op inama, iako isto, ini mi se, nije koordinirano s ratnim rasporedom (ako on uop e postoji?), pa ne bi bilo udno da jedni te isti ljudi imaju i jedan i drugi. S obzirom na situaciju koje se doga aju oko nas, s požarima, poplavama, terorizmom, potresima i radijacijom te drugim mogu im katastrofama, bilo bi jako neozbiljno da se s takvim stvarima zafrkavamo i razmišljamo u stilu “to se nama ne može dogoditi“. Strategiji nacionalne sigurnosti civilna obrana zauzima zna ajno mjesto, iako papir trpi puno toga - Civilna zaštita, koja bi u svakoj gradskoj etvrti trebala biti ustrojena kao služba namijenjena zaštiti i spašavanju, zbog nedora enih zakonskih rješenja i podzakonskih akata, za sada je izgleda još uvijek u velikoj mjeri uvijek mrtvo slovo na papiru. To se na najgori mogu i na in pokazalo ovom prilikom. Tako u Splitu zapovjednik Civilne zaštite odbacuje bilo kakvu odgovornost “jer ne postoje nikakve upute, materijalna sredstva ili ljudstvo koje bi im trebalo biti na raspolaganju“. Me utim, ako tako nešto i postoji, to je samo o ito na papiru, jer, primjerice, tko e i gdje nabaviti – lopate. A kako veli zajebantski metroseksualni HTV-ov voditelj Petar Vlahov: U Dalmaciji je lopata svetinja, pa se ne dira ...

U

Prosvjed poljoprivrednika u akovcu zbog najavljenog rezanja poticaja Nezadovoljni najavljenim smanjenjem državnih potpora, me imurski poljoprivrednici, odnosno predstavnici svih poljoprivrednih udruga s našeg podru ja u etvrtak su na južnoj obilaznici Grada akovca, na ulasku u Ivanovec, organizirali prosvjed upozorenja. Okupilo ih se oko 100, s nešto više od 50 traktora, koje su parkirali na oranici uz cestu, pa se promet odvijao nesmetano. Tijekom ranog poslijepodneva “odradili” su i prosvjednu vožnju ulicama akovca. Prema rije ima jednog od organizatora, elnika Hrvatske poljoprivredne komore Zlatka Orsaga, poljoprivrednici su nezadovoljni, jer Vlada ignorira njihove pozive na sastanak i dogovor, a nitko ih ni o emu službeno ne obavještava. Više na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE Uspješno povla enje novca iz EU fondova za me imurske poljoprivrednike Najuspješnija konzalting tvrtka za pripremu projekata za IPARD program u Hrvatskoj je “Kaja consulting” iz akovca, koju vodi Kristijan Mavrek sa suradnicima, koja je u dvije godine postojanja realizirala 32 projekta, za 20 projekata novac je ispla en, a 12 projekata je u tijeku. Ovu godinu planira se ostvariti oko novih 20 EU projekata u Me imurju, tako da bi tvrtka kraj godine do ekala s 50-ak referentnih projekata. Preko tvrtke “Kaja consulting” iz akovca, odnosno Kristijana Mavreka, sredstva iz IPARD program a ovih su dana u Belici dobili OPG A n elko Kozjak, O P G Dejan Obadi , OPG Damir Mesari , obrt Dragutin Kova i , te obrt Milan Šafari . Nešto ranije je sredstva iz IPARD fonda dobio i OPG Dodlek iz Belice. Više na str. 6 i 7.

MT Tvornica rublja u ste aju blizu gašenja proizvodnje? U MT -u Tvornici rublja u ste aju nakon predboži nih otkaza ugovora o radu ostalo je još 180 radnika, od ega 90 režijaca, ve im dijelom u prodaji, i 90 radnika u proizvodnji, od ega samo 60 šiva a. Takav omjer radnika ne budi nadu u nastavak proiz v o dnje. Više na str. 4.

IDU E GODINE po inje rekonstrukcija i proširenje p

Bazeni za isu strah od još PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Vrlo je malo gra ana u blizini pro ista a otpadnih voda, posebice onih s juga akovca i obližnjeg Ivanovca, upoznato s time da idu e godine ide rekonstrukcija i proširenje kompleksa pro ista a otpadnih voda i da se u sklopu tog projekta gradi 125 bazena za taloženje mulja na ukupnoj površini od 16 tisu a etvornih metara, na površini prema zaobilaznici Ivanovca. Uz to, razgradnja mulja odvijat e se u bazenima iz kojih e rasti trstika koja bi svojim korijenjem trebala sudjelovati u razgradnji tog mulja i pretvarati ga u tlo nalik zemlji. Istina, javne rasprave bile su najavljene u pozivima u javnim medijima i održane u mjestima kojih se ta problematika doti e: Grad akovec, te op ine: Nedeliš e, Šenkovec, Strahoninec, Pribislavec, Mala Subotica i Sveti Juraj na Bregu, u razdoblju od 4. sije nja do 2. velja e. Ali takve stru ne javne rasprave mali broj gra ana uop e shva a i pokazuje interes za uklju ivanje u njih. Tek stru niji pojedinci ili oni koji su bliže pro ista u shva aju da e se tu nešto promijeniti i pokušavaju doznati prije po etka gradnje kako e promjene utjecati na njihovu kvalitetu života. Ekozona iz Pribislavca upravo je u primjedbama upu enima na studiju kao prilog javnoj raspravi navela da se trebalo više potruditi u izradi studije i stanovništvu u okolnim naseljima objasniti razumljivim rje nikom što se dobiva, a što gubi izgradnjom polja za isušivanje mulja.

Novih 25 bazena za isušivanje mulja Ono što laike najviše mu i jest izgradnja 25 bazena za isušivanje mulja 16 tisu a kvadrati bazena u koji e se puštati mulj nakon pro iš avanja otpadnih voda. Mulj e se ispuštati svaka dva tjedna u drugi bazen, tako da kroz godinu zatvori jedan ciklus. Bazeni e, kako smo doznali, biti ukopani metar i pol u zemlju i metar i pol iznad razine zemlje. Bit e izgra eni od vodonepropusnog materijala. U njima e na ispuštenom mulju rasti trstika kako bi mulj razgra ivala uz pomo korijenja, a one bi se svake zime

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

10. velja e 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

šišale. Biljke bi svojim korijenjem razgra ivale mulj u razdoblju od 6 do 10 godina. Nakon toga mulj bi trebalo otkloniti na prikladnu deponiju, ali studija ne daje odgovor na koju i iju deponiju. Naime, ukoliko bi u mulju zaostali teški metali, njime se ne smiju gnojiti poljoprivredne površine, pogotovo ne one na kojima se uzgaja hrana za stoku ili ljude. Sada se mulj dostavlja akomu i on ga zbrinjava. Mulj bi se nakon razgradnje mogao koristiti, doduše, ne znamo da li u obliku u kojem iza e razgra en na pro ista ili daljnjim oplemenjivanjem za proizvodnju cvije a. Takav postupak zbrinjavanja mulja za sada ne postoji još nigdje u Hrvatskoj, i to pojedine gra ane brine, u smislu da ne budemo pokusni kuni i novog na ina zbrinjavanja otpadnog mulja. Naravno da sve što je novo, nepoznato, a nitko nam nije pojasnio na razumljiv na in, plaši. Sli ni sustav postoji u Austriji, me utim, s jednim, a ne 25 bazena, koliko ih je predvi eno uz pro ista u akovcu.

Proširenjem pro ista a smrad e biti još intenzivniji Gra ani koji su se javili našoj redakciji naprosto ne vjeruju da smrad koji se ve sada širi s pro ista a ne e biti još intenzivniji kad se izgradi 25 bazena za razgradnju mulja. Pribojavaju se da e miris novca biti ja i od potencijalnog smrada s bazena. Nevolja je u tome što se i sam pro ista , a i bazeni nalaze danas petstotinjak metara od prvih ku a u Ivanovcu i da e se polje bazena prostirati prakti ki do ceste – akove ke zaobilaznice, odnosno biti sve do sadašnje lokacije benzinske pumpe “Tanker”. Ivanov ani, kao i brojni stanovnici akove kih prigradskih naselja: Pustakovec, Buzovec, Jug, Martane, pušu i na hladno jer, kažu, bude li projekt izveden tako (ne)kvalitetno kao što je izvedena, primjerice, kanalizacija Ivanovca, tada se nemaju emu dobrome nadati. Kao ilustraciju navode: - Povu eno je 800 metara cijevi za oborinske vode, šaht na svakih 50 metara, a na toj cesti ni jednog slivnika u koji bi tekla voda. Cesta je otprilike metar viša od svih dvorišta i Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

10. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

pro ista a otpadnih voda, koji bi time trebao do i gotovo nadomak ku a u Ivanovcu i akovcu

ušivanje mulja izazivaju ve eg širenja smrada

3

JOSIP ZOR EC, direktor Me imurskih voda

Ne e biti neugodnog mirisa

Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, koje su nositelj investicije, negira sve te probleme. Kaže da nema govora o još ve em smradu, odnosno neugodnim mirisima nakon izgradnje bazena. Investicija bi se trebala graditi idu e godine, pa smo ga pitali zašto javna rasprava nije bila šira, na što je Zor ec odgovorio da je održana po zakonskim regulama za javnu raspravu. Poziv je bio objavljen u javnim medijima. Bile su održane javne rasprave po op inama koje tangira taj problem i to je to. Uz to, Josip Zor ec kategori ki tvrdi da nema šanse da se iz bazena za isušivanje mulja širi smrad, jer e mulj zatvorenim cjevovodima dolaziti u lagune (bazene) za isušivanje i da, premda su lagune otvorene, mirisa ne e biti. Na naše inzistiranje otkud onda dolazi izvor smrada, jer i izra iva i studije priznaju postojanje neugodnog mirisa u odre enim vremenskim okolnostima, Zor ec nam je odgovorio protupitanjem, odnosno lakonskim odgovorom: - Što zna i smrad, pa kad preKraj sadašnje lokacije akove kog pro ista a slijedi rekonstrukcija i proširenje istog u otprilike Postavlja se me ete gnoj, tako er ozna enim gabaritima (žuti okvir), na na in da e se izgraditi 25 bazena za isušivanje mulja, koji e se se širi smrad! još više približiti Ivanovcu i jugu akovca pitanje ho e li prostor Naime, gra aizme u juga akovca i Ivanovtako se voda s ceste slijeva u 16 tisu a etvornih metara jatelji iz Siska kažu ni u blizini prosva dvorišta. Što bi bilo da je umjetno stvorene “mo vare” da u Ivanovcu ca dobiti 16 tisu a etvornih ista a imaju situacija druga ija, koliko in- u kojoj e se blatni mulj sporo smrdi intenpravo izrametara umjetno stvorene “mo vare” spekcija bi bilo gra anima za isušivati. Ho e li to postati novo zivnije nego u žavati nezau kojoj e se blatni mulj sporo isušivati. vratom da se voda s dvorišta leglo komaraca ili se predvi a Sisku, koji ima dovoljst vo Ho e li to postati novo leglo komaraca ili slijeva na cestu. Dolaskom njihovo redovito tretiranje? naftnu ra inneugodnim kanalizacije gra ani se nisu Kako e gra ani biti zašti eni eriju. Svi koji mirisima i se predvi a njihovo redovito tretiranje? riješili ni kanala uz cestu, nego od buke i neugodnih mirisa s dolaze iz doninzistirati Kako e gra ani biti zašti eni od buke ih je još više. pro išta a? I na kraju krajeva, jeg Me imurja na pronalai neugodnih mirisa s pro išta a? I, na ženju najbomogu li o ekivati naknadu ljeti zatvaraju “Mo vara na rubu ljih mogu ih za trpljenje pro ista a, kao p r o z o r e n a kraju krajeva, mogu li o ekivati nagrada“, a ve danas rješenja da se gra ani Totovca dobivaju za automobilima knadu za trpljenje pro ista a, kao smrdi više nego u neugodne pokod Štefanca, a ottrpljenje deponije? što gra ani Totovca dobivaju pratne pojave kao Sisku? Naime, lakonski odgovori varaju tek kad pro u što su smrad i buka za trpljenje deponije? Nije potencijalni još ve i tipa “kaj moremo ako malo Buzovec. Gra ani juga otklone. Svi imamo smrad jedino što brine gra ane. smrdi” danas više ne zado- i Ivanovca ve su se silom pravo na jednaku kvalitetu Pitanje je što e biti s muljem voljavaju gra ane. U ljetnim prilika navikli na te neugodne života, i oni blizu i oni daleko do nakon dovršetka procesa mjesecima i sada je na jugu mirise s pro ista a i obližnje imapro ista a. izgradnje, ako se radi o zem- akovca ili u Ivanovcu neugod- farme svinja. Na žalost, oni ve ti no ni mir. Za nadležne, Na pitanje je li mogu e da lji koju se ne e smjeti nikamo no sjediti vani u dvorištu, sušiti razlikuju neugodne mirise svin- pa i izra iva e studije, i neugodtrstika na bazenima bude lestaviti, osim na neku deponiju rublje na otvorenom. Ve godi- jskog od drugog govna, ovisno ni mirisi i buka u granicama su glo komaraca, Zor ec tvrdi da za koju još nitko ne zna gdje bi nama i gra ani Juga akovca dolazi li smrad s pro ista a ili podnošljivog, odnosno norkomarci mogu do i tamo kao i i naselja Ivanovec žale se na obližnje farme. Osim mirisa, u trebala biti. bilo kamo drugamo, ali da tamo male, gra anima pak oduzima Tako er se postavlja pi- smrad, koji je ponekad nesno- Ivanovcu se i uje buka s komne e biti vlage da bi se komarci no ni mir. Što e tek biti kad se san. Pri a nam jedan stanovnik presorske stanice, posebice tanje ho e li prostor izme u posebno rojili, premda nam nipro ista proširi? Ivanovca da kad mu do u prino u, kad bi gra ani trebali juga akovca i Ivanovca dobiti je jasno na emu e onda rasti

trstika. No, ukoliko se pojave, kazao je da tu brigu koja je stalno prisutna Me imurske vode rješavaju. Što se pak ti e problema buke, kazao je da je rekonstrukcijom i u novom dijelu postrojenja predvi en novi vid zaštite od buke, ugradnjom kompresora koji u startu proizvodi manje buke nego stari, a i cjelokupna zaštita od buke u sklopu objekata je druga ija i pove ana. Uz to, predvi ena je i svojevrsna izolacija sadnjom bjelogori nog drve a i grmlja, kao malo ja a biljna zaštita, a na pitanje je li mogu e napraviti i izi ku zaštitu kao na autocesti, Zor ec je odgovorio da je mogu e, ali da se to nigdje u svijetu ne radi. Neosporno zakonska forma javne rasprave je zadovoljena, me utim, svi znamo da to nije pravi na in da se gra anima objasni što e se doga ati u njihovoj blizini. Zaštita pitke vode kroz pro iš avanje otpadnih voda je važna i to ne zna i da zbog primjedbi koje gra ani imaju na rad pro ista a netko želi blokirati njegovu rekonstrukciju i proširenje, ali nije na odmet gra anima na pristupa niji na in, jezikom koji oni razumiju, objasniti o emu se radi. Ovako se samo stvara dojam da ih se želi dovesti pred gotov in i, umjesto da se gradi povjerenje prema projektu, stvara se suprotan efekt. Istina, studija se nalazi i na Internetu, ali laik e malo toga bez dodatnih objašnjenja razumjeti, zato forma javne rasprave mora biti manje važna od kvalitete i sadržaja javne rasprave.

POGLED ODOZDO

Kako se gradi nepovjerenje

I

du e godine trebao bi se rekonstruirati i širiti pro ista otpadnih voda kraj akovca. Radi se o velikom projektu za koji je izra ena studija utjecaja na okoliš, budu i da takav zahvat ima odre eni utjecaj na kvalitetu života. Pro ista otpadnih voda nešto je što samo po sebi treba biti pozitivno, jer otpadne vode pretvara u vode koje su ponovno prihvatljive za ispuštanje u okolinu. Ali ako nešto pro istiš od ne ega, zdravo - razumsko pitanje glasi: što s tim što je sadržaj pro iš avanja? Da ne ulazimo u tehnologiju jer niti smo stru ni niti to znamo stru no objasniti, uglavnom raznim tehnikama taj balast u procesu pro iš avanja otpadnih voda na razne na ine dovodi se u stanje što je mogu e pri-

jateljskije okolišu. No, uslijed procesa pro iš avanja javljaju se i neugodne nuspojave, kao što su neugodni miris, a i buka iz kompresora. Gra anima u blizini pro ista a na jugu akovca i Ivanovcu ona smeta. Godinama prigovaraju, a nadležni ih uvjeravaju da to tako baš ne smrdi ni ne bu i kao što prigovaraju. Izme u redova gra ane malo podcjenjuju, kao da se radi o nekakvim gun alima koji stvari preuveli avaju. du e godine pak bi trebalo i i na proširenje pro ista a, jer se koli ina otpadnih voda s pove anjem broja korisnika kanalizacije pove ava. Proširenje pro ista a zna i i izgradnju 25 bazena za taloženje mulja, koji e se pro iš ivati uz pomo korijenja trstike koja e rasti u tim bazenima. Laiku to izgle-

I

da kao stvaranje svojevrsnih umjetno stvorenih mo vara u bazenima. Svaki obi an ovjek pita se ne e li te umjetne mo vare, kao i ona prave, postati legla komaraca, pa i žaba. o, do odgovora kakvih - takvih došli smo tek nakon što su pojedini gra ani problem iznijeli u javnost, žele i pri tom ostati anonimni, kako bi izbjegli neugodnosti. upravo iz takvog odnosa prema gra anima gradi se nepovjerenje u institucije, politiku i državu. Zašto bi gra ani imali neugodnosti samo zato što žele odgovor na pitanja koja ih mu e? ožda zato da bi oni koji trebaju dati odgovore izbjegli neugodna pitanja? Gra ani imaju pravo na svoje strahove i nedoumice. Ne mogu o svim pitanjima biti stru -

N A

M

ni, obrazovani i informirani kao specijalisti ili stru njaci za odre ena podru ja. Nego bi se ti stru njaci trebali truditi da nešto što je stru no prevedu na jezik razumljiv narodu. Time bi se bolje izgradilo povjerenje svih u sustav. vako su formalno - javne rasprave oko studije sustava pro ista a otpadnih voda provedene. Svi su bilo pozvani, “tko vam je kriv, ako niste došli”. A moglo se i druga ije. Postoje i konferencije za novinare, prezentacije velikih projekata, upoznavanje s projektima koji su od širega javnog interesa, a pro ista to svakako jest. Upravo se mediji u takvim situacijama mogu koristiti kako bi gra anima na razumljiv na in objasnili što e se dogoditi izgradnjom pro ista a. No, propušteno je, zatvaranjem u

O

zakonsku formu javne rasprave. Gotovo bih rekla kao u basni, kad roda lisici servira ru ak u uskoj dugoj posudi, za koju zna da lisica ne e mo i ugurati njušku da bi dohvatila ru ak. Bilo je na raspolaganju, tko vam je kriv što niste dohvatili. ez ikakve potrebe tako je stvoren dojam da se želi nešto mimo znanja gra ana i dovode i ih pred gotov in. Ma kako pro ista otpadnih voda bio u interesu našeg zdravlja, jer štiti podzemne vode od pretjeranog zaga enja, nuspojave pro iš avanja ostavile su neugodni miris izostale kvalitetne javne rasprave o tome što donosi pro iš avanje mulja u bazenima na 16 tisu a etvornih metara površine, u kojima e rasti trstika. Možda pušemo na hladno, ali mi to pouzdano ne znamo, jer je narušeno povje-

B

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

renje izme u gra ana i onih koji objekt grade, politike koja kontrolira vlasništvo Me imurskih voda i gra ana koji su ujedno korisnici i, na kraju krajeva, i su inancijeri izgradnje pro ista a kroz cijenu vode.

4

Aktualno

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

rodaja imovine zbog namirenja ste ajnih vjerovnika ili postavljanje posrnule firme na zdrave noge kako bi se nastavilo s proizvodnjom, što je važnija zada a ste aja? U idealnom slu aju oboje, ali, da je situacija idealna, do ste aja ne bi ni došlo, a veliko je pitanje kako MT Tvornicu rublja izvu i iz gliba ranije stvorenih dugova, a navodno i novih nepodmirenih obveza nastalih u ste ajnom postupku, prema tvrdnjama sindikalnih predstavnika, u iznosu od etiri milijuna kuna. ak i u ste ajnom postupku opet se ponovila pri a: radnici su radili za neto iznose pla a i ugovori o radu nisu bili produžavani uredno. Sada je u Tvornici nakon predboži nih otkaza ugovora o radu ostalo još 180 radnika, od ega 90 režijaca, ve im dijelom u prodaji, i 90 radnika u proizvodnji, od ega samo 60 šiva a. Takav omjer radnika ne budi nadu u nastavak proizvodnje. Želja radnika za nastavkom proizvodnje je ne samo razumljiva, ve i za njih životno važna, ali u slu aju MT -a Tvornice rublja to je sve manje izvjesno. Pred Boži ste ajni upravitelj Zlatko Kosec otpustio je 100-tinjak radnika, a sada su preostalim proizvodnim radnicima ugovori o radu produženi svega do 15. velja e. Sindikat naslu uje da je to kraj proizvodnje u MT -u Tvornici rublja i da e nakon toga još izvjesno vrijeme ostati samo režija, oni u prodaji, kako bi rasprodali preostalu robu te kako bi se ot u kao kraj MT -u Tvornici rublja. Duboko razo arani takvim raspletom situacije, sindikalni predstavnici radnika, Jadranka Sermek, predsjednica Odbora vjerovnika i Sindikata MT -a Tvornice rublja, Nenad Le ek, potpredsjednik Sindikata TOKG-a, te Savo Šmitran, regionalni koordinator Sindikata TOKG-a, održali su kon erenciju za novinare na kojoj su govorili o provedbi ste ajnog postupka u MT -u Tvornici rublja, koji je otvoren 2009. godine. Bio je to ste aj u kome je nastavljena proizvodnja, ali bi se sada, nakon tri nepune godine od otvaranja ste aja, proizvodnja mogla ugasiti. Od nekad uglednog i velikog sustava MT -a ostale su još MT Tvornica dje je trikotaže u Štrigovi i Pozamanterija u Murskom Središ u.

P

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GASE SE NADE radnika MT -a Tvornice rublja u ste aju o nastavku proizvodnje

Ostalo raditi samo šezdeset šiva ica, “režijci” prodaju preostalu robu o ito ne mogu unkcionirati normalno ni po zakonu, kazala je Jadranka Sermek. - Voditi proizvodnju, a da pritom ste ajni upravitelj od po etka ste aja bude u tvornici oko 290 puta u trajanju oko 600 sati, svima nam je jasno da tako voditi Tvornicu nije mogu e, jer se bez njega ne mogu potpisivati ugovori ni zaklju ivati poslovi, ali je i te kako bilo mogu e da u to isto vrijeme ste ajni upravitelj oprihoduje na ime pla a i naknada 670 tisu a kuna. Jednako tako i u tom istom razdoblju je ispla ivana i pla a rukovoditelju pravnih, op ih i kadrovskih poslova u iznosu od 670 tisu a kuna, koji još dobiva putne mjese ne troškove do Varaždina, a pomo nik ste ajnog upravitelja u iznosu od 160 tisu a kuna. To me podsje a na PIF-ove, koji su tako er došli u

Tvornicu i napla ivali intelektualne usluge 150 maraka po satu i na taj na in izvla ili novac iz tvornice, prisjetila se Jadranka Sermek. Proizvodnja koja je srce tvornice i koja ima kvalitetan i stru an kadar ne može dobiti od odgovorne osobe ni minute vremena za rješavanje problema, zbog ega je najstru nija osoba zbog toga bila prinu ena oti i iz tvornice. Svi režijski radnici dobivali su pla u u iznosu od 3.000 kuna neto, sve u cilju smanjenja troškova i nastavka proizvodnje, osim rukovoditelja op ih i kadrovskih poslova, koji i dalje uredno prima 12 tisu a kuna neto. Ste ajni upravitelj je s jedne strane predlagao svo enje u troškovne okvire, a onda, umjesto da smanjuje režijske radnike i zatvara nerentabilne

du ane i podiže prihode, ste ajni upravitelj u prosincu prije Boži a otpušta 100 proizvodnih radnika, tako da je trenutno u Tvornici omjer jedan režijski radnik na jednog radnika u proizvodnji. To ne vodi nastavku proizvodnje, nego daljnjem izvla enju novca od strane pojedinih osoba, smatraju u Sindikatu tekstila.

Interes Sindikata je da se proizvodnja nastavi Nenad Le ek, potpredsjenik TOKG-a, kazao je da su nevolje za MT Tvornicu rublja po ele dolaskom PIF-ova (koji su dobili 71,92 posto temeljnog kapitala firme). Tada su po ele velike kra e svih koji su dolazili u tu firmu, zatim udni dolasci vlasnika za koje nitko nije znao kako su postajali vlasnici.

Optužbe na ra un ste ajnog upravitelja Jadranki Sermek, glavnoj povjerenici Sindikata i predsjednici Odbora vjerovnika MT -a Tvornice rublja, ste ajni upravitelj je s 31. sije nja otkazao ugovor o radu nakon što je kao predsjednica sazvala Odbor vjerovnika, pa e sada zbog toga imati još manje uvida u stanje u Tvornici u ste aju. Kazala je da ste ajni upravitelj Zlatko Kosec, kao odgovorna osoba, u ulozi uprave društva ne bi smio poslovati ni s gubitkom i neizvršavati svoje obveze neupla ivanjem poreza i doprinosa, istih onih zbog kojih je pokrenut ste aj. - No, na žalost, u našem slu aju, ni u ste aju te stvari

Ogor eni sindikalni predstavnici obratili su se javnosti, nakon što je sve izvjesnije da je pitanje vremena kad e MT Tvornica rublja u ste aju prestati s radom

- Moram priznati da su jedine kra e koje su po inili radnici bile one koje se odnose na dokumente na temelju kojih se moglo vidjeti kako se novac izvla io iz firme, kazao je Le ek. - ak su neki od tih ra una dostavljeni državnim institucijama da im se predo i na in na koji se radi izvla enje, na žalost, nitko nije reagirao i pokušao spasiti ono što se da spasiti, kazao je Le ek. - Sindikat je uzalud predlagao mjere za o uvanje proizvodnje, tako da nije preostalo ništa drugo nego da se 2009. kao krajnja mjera zatraži ste aj. O ekivali smo od sudbene vlasti da reagira i radi posao za koji je pla ena. ak je na po etku ste ajnog postupka kod župana održan sastanak, gdje je ste ajni sve ano obe ao da e sve napraviti da se proizvodnja nastavi. Župan se obvezao i to odradio, zatražio od REDEA-e program restrukturiranja proizvodnje. Oni su kvalitetno to odradili i napravili tri programa. Sindikat ga je dostavio ste ajnom upravitelju, ali tko zna gdje je to završilo. Sindikat je ak predlagao jednog od prijašnjih direktora MT -a Zorana Debi a da razgovora sa ste ajnim o tome kako dalje posložiti i voditi firmu, ali je ste ajni najprije izbjegavao susret s njim, a na kraju se sve i razvodnilo. Debi je odustao, a sindikalistima je zbog toga bilo krajnje neugodno. Sindikat je uputio osam dopisa ste ajnom upravitelju pokušavaju i ukazati na probleme u proizvodnji, nude i i mjere za poboljšanje. Me utim, sve se radi na tome da se

10. velja e 2012. proizvodnja zatvori, o emu govori i predboži no otpuštanje radnika, tvrdi Le ek. - Na žalost, s druge strane okrivljava se Sindikat za stanje u tekstilu i baca nas se na stup srama kao prije dvije godine u arapariji, kazao je Le ek. - A naš interes je da se proizvodnja nastavi, jer je tekstilna branša veliki socijalni amortizer za ljude zaposlene u Me imurju, jer e velik dio njih kad izgubi posao biti socijalno ugrožen. Savo Šmitran, regionalni povjerenik TOKG-a, odgovorio je zašto su sazvali kon erenciju za novinare sada, a ne krajem prošle godine, kada ste ajni nije produžio ugovore o radu za stotinjak radnika. - Bilo je još neke nade i dogovora o otvaranju nove firme unutar firme, u kojoj bi se radili isklju ivo lohn poslovi, a dio radnika bio bi zadržan. Uz to, ste ajni upravitelj obe avao je da su predboži ni otkazi samo privremena mjera i da e se radnici pozvati natrag na posao, ali, kada smo saznali da su ugovori produženi na rok od 15 dana, odlu ili smo in ormirati javnost. Svaki put kada pokušavamo predlagati mjere za održavanje proizvodnje nailazimo na nerazumijevanje i ‘sindrom araparije’, da predstavnicima radnika i u ovom slu aju predsjednici Odbora vjerovnika i sindikalnoj povjerenici ne produži ugovor o radu i eliminira je se iz tvrtke kako lanovima Sindikata ne bi mogla davati savjete i in ormacije o nepravilnostima unutar trgova kog društva, kazao je Savo Šmitran.

U ste aju ništa bolje U tijeku ste ajnog postupka MT -a izmijenila su se i tri ste ajna suca, što sve govori u prilog tome da bi u ste ajnim postupcima trebalo nešto mijenjati, jer se iz slu aja MT -a Tvornice rublja pokazalo lošim da je bilo razdoblja u trajanju i po šest mjeseci bez ste ajnog suca, pa se ni predsjednica Odbora vjerovnika nije imala kome obratiti. Uz to, ste ajni upravitelji vode i po nekoliko ste ajeva usporedno i objektivno nije mogu e posvetiti se na taj na in podizanju posrnule proizvodnje. Tako se sve svodi na pošto - poto rasprodaju imovine. Zadnje izvješ e o provo enju ste ajnog postupka u MT u Tvornici rublja Jadranka Sermek, predsjednica Odbora vjerovnika, uputila je novoj ste ajnoj sutkinji sredinom sije nja, s predloženim mjerama za poboljšanje, sazvala sjednicu Odbora vjerovnika. Uslijedio je hladna tuš, jer je nakon toga dobila otkaz ugovora o radu od strane ste ajnog upravitelja, vjeruje se, zbog sazivanja sjednice Odbora vjerovnika. Sada je odsje ena od radnog mjesta i od in ormacija... U ponedjeljak je ipak održana sjednica vjerovnika, premda je, prema rije ima Jadranke Sermek, ste ajni pokušao izbje i uru ivanje poziva za nju. Na sjednicu je došao, ali nije vjerovnicima izradio financijska izvješ a o poslovanju, ve se morao obvezati da e to u initi za novu sjednicu, koja je zakazana za 28. velja e.

u Me imurju

GDQD

10. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

SABORSKI zastupnici iz Me imurja otvoreni za upite gra ana

U ponedjeljak “dežurna” Nadica Jelaš Temeljem dogovorenog po etkom ove godine, saborski zastupnici s podru ja Me imurske županije svaki e ponedjeljak primati gra ane koji od njih trebaju pomo , savjet ili pak ih žele upoznati sa svojim ide-

jama ili prijedlozima. Zastupnice i zastupnici gra ane e primati u prizemlju upravne zgrade Me imurske županije (soba br. 13) od 9 do 11 sati. Gra ani se za prijam mogu dogovoriti putem telefona 040/374-201, a pita-

nja saborskim zastupnicima mogu uputiti i putem e-maila: pitanja@ medjimurska-zupanija.hr. Prednost kod prijama imat e osobe koje su najavile svoj dolazak. Ovaj ponedjeljak 13. velja e gra ani mogu razgovarati

sa saborskom zastupnicom Socijaldemokratske partije Nadicom Jelaš. Raspored za sljede e ponedjeljke objavit emo na internetskim stranicama Me imurske županije (www. medjimurska-zupanija.hr).

PROSVJED traktorima ulicama akovca me imurskih poljoprivrednika zbog najavljenog smanjenja državnih potpora, s kojeg su poru ili:

Ako uzimaju nama, neka uzimaju i svima drugima! PIŠU: VELIMIR KELKEDI, STJEPAN MESARI , DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN Kao što su i najavili, nezadovoljni najavljenim smanjenjem državnih potpora, i me imurski poljoprivrednici, odnosno predstavnici svih poljoprivrednih udruga s našeg podru ja u etvrtak su na južnoj obilaznici Grada akovca, na ulasku u Ivanovec, organizirali prosvjed upozorenja. Okupilo ih se oko 100 s nešto više od 50 traktora, koje su parkirali na oranici uz cestu, pa se promet odvijao nesmetano. Tijekom ranog poslijepodneva “odradili” su i prosvjednu vožnju ulicama akovca. Prema rije ima jednog od organizatora, elnika Hrvatske poljoprivredne komore Zlatka Orsaga, poljoprivrednici su nezadovoljni jer Vlada ignorira njihove pozive na sastanak i dogovor, a nitko ih ni o emu službeno ne obavještava, ve za najave o smanjenju potpora ve em od milijardu kuna doznaju tek iz medija. - Ako se ve uzima, neka se uzme svima, poru uju poljoprivrednici. Traže žuran prijam kod premijera Zorana Milanovi a, poštivanje Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju te isplatu potpora do kraja mjeseca. Ukoliko se Vlada ogluši na njihove zahtjeve, nakon prosvjeda upozorenja, Stožer za obranu poljoprivrede ponovno e se sastati i odlu iti o još drasti nijim mjerama i masovnijim prosvjedima, koji e uklju iti i blokadu prometnica, istaknuo je predsjednik Udruge ratara Me imurske županije Stjepan Jurinec. Ina e, pod predsjedanjem Zlatka Orsaga, predsjednika Hr-

Stjepan Jurinec, predsjednik Udruge ratara MŽ-a: - Ponovno emo se sastati i odlu iti o još drasti nijim mjerama i masovnijim prosvjedima, koji e uklju iti i blokadu prometnica

Zlatko Orsag, predsjednik HPK-a MŽ-a

Prosvjed poljoprivrednika Me imurske županije u etvrtak potrajao je oko dva sata

vatske poljoprivredne komore (HPK) za Me imursku županiju, u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici prošli tjedan održan je sastanak predstavnika me imurskih poljoprivrednih udruga, u vezi s o itovanjem na saborsku

odluku o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Me imurski poljodjelci protive se donošenju takvih zakonskih izmjena i dopuna, te su hrvatskoj Vladi i

Saboru uputili tri zahtjeva. Traže poštivanje inancijske omotnice 2011./2012. godine, zatim isplatu svih zaostalih poticaja i potpora do kraja velja e i 8. velja e primanje predstavnika me imurskih po-

Za bespovratna sredstva treba se okrenuti što više EU fondovima I dok talijanski premijer Monti u neoliberalnom stilu poru uje svakom radniku u Italiji da više ne može biti siguran da e do ekati mirovinu u bilo kojoj irmi, bilo javnoj ili privatnoj, i hrvatska Vlada, usprkos socijaldemokratskom opredjeljenju, zbog više milijardi prora unskog de icita, koji se gomilao iz godine u godinu, da bi se kupovao socijalni mir, mora se ponašati na sli an na in, poput talijanskoga, na žalost, bez prevelike socijalne osjetljivosti. Me utim, bolje postepeni rezovi, nego svi odjednom, jer u suprotnom vrlo lako možemo dobiti “junkrejting” i danas - sutra završiti u bankrotu poput Gr ke. Ina e svi ekonomisti slažu se kako su rezovi potrebni, ali mi bismo dodali da je potrebno i zatvaranje “rupa“, odnosno tamo gdje se ne ubiru porezi, a trebali bi, pa ispada da su neki u ovoj državi u i te kako povlaštenijem položaju od drugih. Prvi su se sada na noge

o ekivano digli seljaci, tj. kao što mi u Me imurju pišemo i govorimo – poljoprivrednici. Mnogima od njih nije lako, ali me u njima ima i onih koji su se obogatili, i to vidljivo, proteklih godina ne samo od rada i poljoprivredne proizvodnje, ve i od – poticaja. Sigurno da je sustav poticaja za poljoprivredu i dalje potreban, ali on treba biti napravljen na puno kvalitetniji na in nego je to bio do sad slu aj. Ministar Jakovina tako je najavio da e kontrola poticaja biti puno stroža i obuhvatiti više od 5 posto sredstava, koliko ih se sada nadzire.

Zašto poticaji nisu pratili proizvodnju hrane? Poljoprivrednici su ina e prvi po eli protestirati, jer su i nau eni da e država “uvijek nešto dati“, posebice ako iza u s traktorima na ceste, pa tako gotovo ni ne žele uti da se moraju, ako žele više bespovratnih

sredstava, okrenuti EU fondovima. A sigurno bi to i trebali, kao što su ve neki u Me imurju to i u inili, o emu donosimo pri u na našim gospodarskim stranicama. Ina e, posljednjih deset godina država je isplatila ak oko 30 milijardi kuna poticaja, ali, usprkos tome, poljoprivredna proizvodnja godinama pada, a raste uvoz hrane. Dalo bi se pri ati zašto je to tako i kamo su sve ti poticaji otišli. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja tvrdi da su 2010. godine državne potpore poljoprivredi i ribarstvu iznosile preko 4,5 milijarde kuna i udvostru ene su od 2003. godine. Da ne bi netko pomislio da poticaja za poljoprivredu više ne e biti. Bit e ih i dalje. Vjerujemo da e nestati i korupcije u tom sektoru, koja je i te kako bila prisutna, iako se o tome malo piše. Kod nas u Me imurju, gdje nema velikih parcela, ona nije izražena, ali u nekim drugim krajevima, posebice u Slavoniji – i te kako.

nalazimo rješenja za spašavanje mljekarske industrije, tako da se prosvjedi vežu samo na poticaje i o ekivana ili ste ena prava, kako ih nazivaju, a ne na cjelokupnu sliku poljoprivrede, dodao je. Ovih dana u Me imurju i šire u Hrvatskoj problem koji je prvi izbio na površinu je “rat“ izme u proizvo a a i prera iva a mlijeka. U rješavanju problemi prvi na redu su mljekari, potvrdila je ministrova pomo nica Vesna Gantner Kuterovac, rekavši da u ratu izme u proizvo a a i prera iva a mlijeka Ministarstvo Želimo mora ostati neutralno. izgraditi sustav u No, po uzoru na zemlje Unije, prerakojemu e se lako vidjeti koliko iva i i proizvoje svako poljoprivredno gospodarstvo a i mlijeka dobilo poticaja, ali i koliko je Hrvatska moraju sjesti s tog gospodarstva dobila žitarica, mlijeka, za stol i dogovo a ili drugih poljoprivrednih proizvoda. voriti se o otSmisao poticaja nije u njima samima, nego kupnoj cijeni mlijeka. Kako u tome da oni budu nadopuna prihodima proizvo a i poljoprivrednih gospodarstava, kako bi mlijeka ne bi cijena njihovih proizvoda bila konkurentna izdr žali bez cijenama na svjetskom tržištu, poru uje poticaja do kraministar poljoprivrede Tihomir ja godine, izna i e se mogu nost da Jakovina se oni ispla uju svaka ljotri mjeseca ili jedanput na primjesec, poru io je ve ranije vrednika kod premijera Zorana Milano- ministar poljoprivrede. Rije vi a. Kako ni jedan zahtjev nije je o avansnom pla anju 50 lipa. naišao na bilo kakav odgovor Me utim, s time poljoprivrednici nisu zadovoljni jer troškovi, Vlade, uslijedio je protest. prema njihovoj ra unici, prelaze Ministar Jakovina: 4 kn, a sada zajedno s poticajima Smisao poticaja nije u dobiju u otkupu negdje oko 3 kn njima samima za 1 l mlijeka. Ina e, prosvjede je podr– Želimo izgraditi sustav u kojemu e se lako vidjeti koliko žala Hrvatska selja ka stranka je svako poljoprivredno gos- Me imurske županije, koja se podarstvo dobilo poticaja, ali i zalaže da svi koji imaju obveze koliko je Hrvatska s tog gospo- prema poljoprivrednicima iste darstva dobila žitarica, mlijeka, moraju ispuniti. Uz znak potpore vo a ili drugih poljoprivrednih poljoprivrednicima, Organizaproizvoda. Smisao poticaja nije cija žena HSS-a “Hrvatsko srce” u njima samima, nego u tome da donirala je kuhano vino i aj, da oni budu nadopuna prihodima se ugriju na ovom hladnom vrepoljoprivrednih gospodarstava, menu. S prosvjeda u etvrtak u akako bi cijena njihovih proizvoda bila konkurentna cijenama kovcu poru eno je tako er da, na svjetskom tržištu, poru uje ukoliko se Vlada ogluši na njiministar poljoprivrede Tihomir hove zahtjeve, nakon prosvjeda Jakovina. Kako kaže, upravo bi upozorenja, Stožer za obranu potaj model konkurentnosti mogao ljoprivrede ponovno e se sastati prekinuti veliki trend uvoza, koji i odlu iti o još drasti nijim mjeve godinama vlada hrvatskom rama i masovnijim prosvjedima poljoprivredom. Uz to, imamo koji e uklju iti i blokadu provelik broj drugih otvorenih pi- metnica, istaknuo je predsjedtanja i problema u poljoprivredi nik Udruge ratara Me imurske i mi ih svakodnevno rješavamo, županije Stjepan Jurinec.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA županija i Obrtni ka komora akovec potpisale sporazum o sufinanciranju obrtnika

Sedamdeset tisu a kuna za promociju na sajmovima Me imurska županije temeljem sporazuma koji su potpisali me imurski župan Ivica Perho i predsjednik Županijske obrtni ke komore Slavko Faltak sufinancira promociju tradicijskih obrta na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sporazum predvi a sufinanciranje odlaska obrtnika na 12 sajmova u Hrvatskoj i inozemstvu tijekom 2012. godine. Županija e participirati u iznosu do 70.000 kuna, odnosno 50 posto iznosa troškova. Sajmovi e se održati u Virovitici, Mostaru, Opatiji, Zagrebu, Osijeku, Gudovcu, Puli, Splitu, Križevcima, Celju u Sloveniji, Grazu u Austriji i Zenici u Bosni i Hercegovini. Prilikom potpisivanja sporazuma istaknuto je da je me imurskim obrtnicima, zahvaljuju i sufinanciranju Me imurske županije i Hrvatske obrtni ke komore, u ukupnom iznosu od 90.492,16 kuna, prošle godine omogu en povoljniji nastup na osam sajmova u Hrvatskoj, te na etiri inozemna sajma: Mostar, Celje,

Graz i Zenica. Tu mogu nost iskoristilo je ukupno 63 izlaga a, uklju uju i i Turisti ku zajednicu Me imurske županije i Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom”. Nova prilika za besplatnu promociju putem kataloga i brošura me imurskim obrtnicima pruža se ve idu i mjesec u Ljubljani na 2. sajmu obrtništva i poduzetništva. Župan Perho tom je prilikom naglasio da Me imurska županija na ovaj na in pomaže i poti e razvoj obrtništva na našem podru ju, te da podrška konkretnim projektima promocije poput ovog

nikad nije bila upitna. Unato teškom stanju u gospodarstvu, te problemima koje svi imaju s financiranjem projekata, Županija i Komora trude se i dalje financirati programe koji daju rezultate. Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, rekao je da, na žalost, i dalje opada broj registriranih obrta u županiji. Trenutno ih je oko 1.500, no, unato svemu, oni i dalje ostaju jedna od perjanica našeg gospodarstva. Faltak je zahvalio Županiji na pra enju njihovih programa, te izrazio želju da se u skorije vrijeme taj iznos pove a. (BMO)

KRISTIJAN MAVREK, konzultant za IPARD program, vlasnik tvrtke “Kaja co PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Najuspješnija konzalting tvrtka za pripremu projekata za IPARD program u Hrvatskoj je “Kaja consulting”, iz akovca koju vodi Kristijan Mavrek sa suradnicima, koja je u dvije godine postojanja realizirala 32 projekta, za 20 projekata novac je ispla en, a 12 projekata je u tijeku. Ovu godinu planira se ostvariti oko 20 projekata u Me imurju, tako da bi tvrtka kraj godine do ekala s pedesetak re erentnih projekata. Dakako, ovdje nije rije samo o uspjehu konzalting tvrtke, ve o velikim mogu nostima za dobivanje sredstava iz europskih ondova. Kaja consulting iz akovca specijalizirala se za projekte upravo iz IPARD programa, te dosta može pomo i me imurskim poljoprivrednicima. Rije je o izuzetno zna ajnim sredstvima koja mogu do i u Me imurje do 2020. godine. Naime, U programu Republika SAPARD, od 36 realiziranih Hr vat ska projekata u Hrvatskoj, 10 ih je do ulaska u EU morealizirano u Me imurskoj županiji, a u že iskoprogramu IPARD od ukupno 80 projekata ristiti 35 u Hrvatskoj u Me imurju je do sada milijuna realizirano 10 projekata. Iz oba EU fonda eura godišnje, no uzeta je samo polovina od 35 milijuna od 2014. eura. Od 2014. godine stizat e u do 2020. Hrvatsku sve do 2020. godine bit e na ak 350 milijuna eura raspolaganju ak 350 milijuna godišnje staeura godišnje. Zbog va. Natoga je važno da što ve i ime, i drugi broj poljoprivrednika pripre- krajevi Hrvatske pripremaju mi dokumentaciju, gra evin- se za europske ondove, a na ske dozvole, zemljišne knjige, natje ajima e prolaziti najuredno financijsko poslovanje, bolje pripremljeni projekti, a mora se biti u sustavu PDV-a samim tim i najbrži. i drugo, kako bi u Me imurju Najve i problemi iskoristili što više tog novca.

Me imurski poljoprivrednici mogli bi ostvariti i do 500 projekata Direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec mr. Predrag Šegovi predao je vrijednu donaciju ravnatelju ŽB-a akovec dr. Dragutinu Kopasi u i dr. Robertu Grudi u, rukovoditelju djelatnosti kirurškog odjela

ŽUPANIJSKA bolnica akovec

Vrijedna donacija Perutnine Ptuj - Pipo akovec Direktor Perutnine Ptuj – Pipo akovec mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr.vet. med., uru io je vrijednu donaciju Županijskoj bolnici akovec. Rije je o posebnoj bušilici s kompletnom opremom za operativne zahvate. - Za nas su potroša i uvijek na prvom mjestu. Ne samo kada za njih proizvodimo ukusne i kvalitetne proizvode, ve i kada im je potrebna pomo , kazao je tijekom predaje donacije direktor Perutnine Ptuj – Pipo akovec, i dodao da ga raduje kada poduze e može pomo i, posebno u ovim teškim vremenima ekonomske krize. Tako je u mozaik zdravstvene skrbi u Županijskoj bolnici akovec pridodan još jedan kamen i i donirana su sredstva za kupnju posebne opreme za operativne zahvate kirurškom odjelu. Ravnatelj akove ke bolnice Dragutin Kopasi , dr. med.,

spec. anesteziolog, i dr. Robert Grudi , rukovoditelj djelatnosti na kirurškom odjelu, zahvalili su u svoje osobno ime, ali i u ime svih bolni kih pacijenata Perutnini Ptuj – Pipo akovec za novu vrijednu donaciju. – Ova donacija sa sobom nosi i jedan kvalitetniji i sigurniji rad u operacijskim dvoranama, dodao je dr. Grudi . Danas je operacijska oprema izuzetno skupa i rijetko koja bolnica je u mogu nosti iz svojega redovnog rada osigurati kvalitetnu opremu koja je potrebna za suvremeni rad. Ovime mi lovimo zapravo korak sa svjetskim trendovima u medicini i ova donacija e nam omogu iti brže, bolje i efikasnije operacije, pogotovo sada kada nam predstoji jedan period gdje o ekujemo pove ani priljev pacijenata zbog padova, prometnih nesre a i drugih ozljeda vezanih uz vrijeme. Kada je rije o donaci-

Vrijednost donirane bušilice s potrebnim dodacima za rad u kirurgiji je sto tisu a kuna ji, radi se o posebnoj bušilici koju odlikuje optimalni broj okretaja, snaga, preciznost i velika mobilnost zbog baterijskog napajanja. Koristi se za izvo enje operacija na koljenima, kukovima i drugim kostima. Vrijednost same bušilice je oko 82.000 kuna, dok je vrijednost cjelokupnog kompleta s kutijom za sterilizaciju i svim potrebnim dodacima i nastavcima 100.000 kuna.(so)

10. velja e 2012.

Mogu e projekcije o korištenju sredstava samo iz IPARD programa za Me imurje su veoma zna ajne. Ako je samo Kaja consulting, a to nije jedina agencija jer postoje i REDEA, akra i druge, ostvarila 32 projekta kad je rije o poljoprivredi, ove godine još dvadesetak, a stiže deset puta više sredstava, postoji realna mogu nost da se do 2020. godine u Me imurju ostvari oko 500 ili ak i više projekata. Rije je o tome da e europski programi na neki na in biti test spremnosti naših poljoprivrednika i tvrtki iz poljoprivredne djelatnosti da prihvate ponu ena sredstva. Uspjeh ponajviše ovisi o dva aktora: kvalitetnim konzalting agencijama, a trenutno imamo najbolju u Hrvatskoj po broju ostvarenih projekata u poljoprivrednom sektoru, te dobroj pripremi poljoprivrednika i zadruga te tvrtki i obrta za dobivanje sredstva. Neobi no je važno imati sre ene papire i dokumentaciju, bez toga nema ni projekata ni dobivanja sred-

poljoprivrednika nisu gruntovne knjige Govore i o pripremljenosti me imurskih poljoprivrednika i tvrtki iz sektora poljoprivrede, Kristijan Mavrek kaže: Consalting tvrtku sam osnovao po etkom 2010. godine nakon odlaska iz Razvojne agencije grada akovec – AKRA, gdje sam od 2007. do 2009. radio kao direktor agencije, s osnovnim ciljem pripreme projekata za IPARD ond.

p za pol se Kristijan Mavrek: - Najve i problemi dakako, ima dosta nesre enosti kao

To iskustvo mi je pomoglo i u razvoju moje tvrtke. Danas u suradnji s drugim tvrtkama i suradnicima možemo realizirati sve me imurske poljoprivredne projekte za IPARD ond, a to zna i da možemo voditi sve projekte u idu ih desetak godina kad je rije o poljoprivredi. Najve i problemi me imurskih poljoprivrednika, prema mojem iskustvu, nisu nesre ene zemljišne knjige, tu smo iznad prosjeka, dakako, ima dosta nesre enosti kao i svugdje. Najve i problem je to što smo premali i što poljoprivrednici imaju malo zemlje. To name e i mogu a rješenja: hitno su nam u poljoprivrednom sektoru potrebni neki oblici zajedništva, oni e naprosto morati postojati ako želimo znatna sredstva iz IPARD programa i drugih ondova. Ako poljski poljoprivrednik može raditi po pravilima, onda to može i naš, samo je nužno organizirati se. Drugim rije ima, ako se poljoprivrednici organiziraju, gotovo za sve živo u tom sektoru mogu dobiti 50 posto sredstava, a to je jako mnogo.

Po etni troškovi oko 36.000 kuna, pola se vra a Poljoprivrednici se naj eš e boje po etnih troškova prije negoli uop e krenu u vlastiti projekt dobivanja sredstava iz IPARD programa. Po etni troškovi agencije ovise o tome postoji li projekt ili ne, jer treba angažirati arhitekta ako je rije o izgradnji. Ako je rije o nabavci opreme i sli no, za to je potrebna samo ekološka studija o utjecaju na okoliš. Po etni troškovi agencije iznose oko 36.000 kuna, a mogu se platiti na rate u roku od šest mjeseci. Nakon

završetka projekta IPARD priznaje 50 posto troškova agencije, što zna i da je stvarni trošak za poljoprivrednika oko 18.000 kuna. Važno je znati da se na natje aj za dobivanje sredstava iz IPARD programa mogu javiti samo oni poljoprivrednici koji ne posjeduju više od 30 hektara zemljišta, dok je donji minimum za javljanje na natje aj pola hektara. U svakom slu aju, zainteresirani se mogu javiti konzultantu da vide imaju li uvjete za natje aj.

10. velja e 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

nsulting” akovec, vode e u sektoru poljoprivrede po broju realiziranih EU projekata u Hrvatskoj

Sposobni smo ripremiti projekte a sve me imurske joprivrednike koji e jave na natje aj me imurskih poljoprivrednika, prema mojem iskustvu, nisu nesre ene zemljišne knjige, tu smo iznad prosjeka, o i svugdje. Najve i problem je to što smo premali i što poljoprivrednici imaju malo zemlje

Nemilosrdne banke i zadnja šansa za prera iva e Drugi dio problema me imurskih poljoprivrednika i tvrtki odnosi se na isho enje kredita zaprojekte,potrebnosenamu iti višenegozasamIPARDprogram. Banke su nemilosrdne i teško daju kredite za poljoprivredu, HBOR je tu za sada najpovoljniji uzdvapostokamata,alisedobro namu iteprijenegodobijetekredit.Naime,dabidobilisredstvaiz IPARD programa, morate imati novac za cijelu investiciju, to su europska pravila koja se moraju poštovati. Banke traže hipoteku na imovinu u odnosu 1:1,5 ili u odnosu 1:2, što zna i da se mora biti vlasnik 1/1. Zato mnogi do u k meni i kažu: Idem najprije razgovarati s bankama. Treba znati i to da je ovo za nekezadnjašansazauskla enjes EUpropisimaupoljoprivrednom sektoru, tako, na primjer, za klaonice. Kad jednom u emo u EU, a to ebitiskoro,bit emnogostroži uvjeti za prera iva e. Zbog toga o ekujem da e prera iva i iskoristitiovuzadnjušansukojaimse nudi, bilo bi tragi no da netko kaže:Nisamznao.Jer,nakonulaskau EU, klaonice e biti zatvarane ako ne e imati sve potrebne uvjete, kao i drugi prera iva i.

Od trideset razgovora - jedan uspije Prema iskustvu, od dvadeset ili trideset zainteresiranih gra ana, odnosno fizi kih i

Preko IPARD programa stigli novi kombajni za krumpir u Belici Agencija za pla anja u poljoprivredi (tzv. IPARD agencija), zadužena za provedbu poticaja iz EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj (program IPARD), u sije nju je isplatila oko 1,8 milijuna kuna poticaja za pet IPARD projekata nabavke novih kombajna za krumpir (uz dodatnu poljoprivrednu mehanizaciju). O tome je vijest objavljena na internetskoj stranici Agencije www.apprrr.hr. Time je op ina Belica postala najuspješnija op ina po privla enju sredstava iz IPARD fonda. Preko tvrtke Kaja Consulting iz akovca, odnosno Kristijana Mavreka, sredstva iz IPARD programa ovih su dana u Belici dobili OPG An elko Kozjak, OPG Dejan Obadi , OPG Damir Mesari , obrt Dragutin Kova i , te obrt Milan Šafari . Nešto ranije je sredstva iz IPARD fonda dobio i OPG Dodlek iz Belice.

onima koji se ne pojavljuju? Znam da svi trebaju razvojnu pomo iz fondova, no ne e je pravnih osoba iz sektora podobiti ako se ne organiziraju ljoprivrede za projekte iz na bilo koji na in. IPARD fonda, koji dolaze Do danas sam kao konzulTvrtka “Kaja na razgovor, samo je tant održao mnoštvo predaconsulting” iz akovca, jedan spreman i ima vanja u Hrvatskoj na temu sve potrebno za reIPARD programa, interes odnosno Kristijan Mavrek i alizaciju projekta. postojiusvimsredinama. suradnici, najbolja je po broju To bi zna ilo Kao konzultant me urealiziranih projekata u cijeloj da je u Me inarodnih organizacija murju trenutno imaosamprilikeodržati Hrvatskoj. Do danas je realizirala samo dva do tri desetakradionicauSrbiukupno 32 projekta, 20 je završeno i posto poljopriji,BiH,MakedonijiiCrnoj novac ispla en, a 12 projekata je u vrednika spreGori, tako er na temu mno za prihvat IPARDprograma.Te ezeprovedbi. Za ovu godinu tvrtka sredstava iz IPARD mljevrlobrzopo etikoristiplanira ostvariti oko 20 fonda, no što je s ti sredstva iz IPARD fondova, projekata ostalih 97 posto koji done bi bilo dobro da nas prestignu laze na razgovor? A što je s po iskorištenosti sredstava. Kad je rije o me imurskim poljoprivrednicima i poljoprivrednom sektoru, vjerujem da e se znati nositiseuropskimidoma impropisima i bankama i da e po broju projekatabitinajboljiuHrvatskoj. Ukratko, poljoprivrednici ima na raspolaganju 35 miZašto ne bi bili ako to žele? Ponavupisani u upisnik s ure enim lijuna eura godišnje. Nakon ljam:akojepoljskipoljoprivrednik papirima mogu dobiti sred- toga, u novom programskom nau io,zaštotonebimogliimi,kastva iz IPARD programa za razdoblju od 2014. godine do že Kristijan Mavrek. bilo koji poljoprivredni ili kraja 2020. godine imat emo Osnovno za po etak što poljoprivredno-turisti ki na raspolaganju 350 milijuna trebaju znati poljoprivrednici ili projekt ili djelatnost, jer je eura godišnje. prera iva i koji, na primjer, miMe imurska županija sam program veoma širok. sle graditi ili proširivati farme i Poljoprivrednici, zadruge i jedna je od najuspješnijih kosli no prije nego se jave za natjeobrti mogu ostvariti 50 po- risnika IPARD sredstava. U aj jest da moraju imati sre ene sto, a op ine i gradovi ak i do periodu od 2006. do 2009. gogruntovne papire i vlasništvo je100 posto nepovratnih sred- dine kroz SAPARD program dan kroz jedan, te idejni projekt stava. Preko IPARD-a se me- inancirano je u Me imurju (izra uje ga ovlašteni arhitekt) utim ne inanciraju sun ane 10 projekata (od ukupno 36 dasevidištoželeidamogugradifotonaponske elektrane, što na razini Hrvatske), te je doti,tako eriugovorootkupuproije veoma esto pitanje neo- dijeljeno više od 2 milijuna zvodazanekolikogodinaunaprieura potpora. U 2010. i 2011. bavještenih. jed, što je potrebno dogovoriti, a Za vrijeme trajanja IPARD ugovoreno je novih 10 projeto traže i banke za kredit, te do i programa (do 31. prosinca kata, za koje e potpore iznona razgovor i savjete u neku od 2013.) Republika Hrvatska siti oko 3 milijuna eura. konzalting agencija.

Za što se mogu dobiti sredstva iz IPARD programa

Državna kra a vremena

E

kologija vremena postaje jako ozbiljna znanstvena disciplina, a ne ne ija pošalica, i izu ava se, ni više ni manje, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovu ekologije vremena, koju donosi prof. dr. sc. Ivan Cifri , ini osnovna misao da danas postoji sudar dvije vrste vremena, onoga prirodnog, po kojoj cikli ki živi priroda, i onog kulturnog, društvenog ili socijalnog vremena, koje nastoji nastoji živjeti odvojeno od prirodnog vremena i koje nastoji odvojiti ovjeka od njegova prirodna vremena. Zbog ega je to uop e važno? roblem je u tome što odvajanje društvenog od prirodnog vremena stvara nepovratne promjene i posljedice te pretjeranu potrošnju prirodnih dobara. Za razliku od vremena prirode, socijalno ili društveno vrijeme kre e se uvijek prema naprijed, zanemaruju i prošlost. No, bez razumijevanja prošlosti, društveno vrijeme ne može dohvatiti ni sadašnjost ni budu nost. ovori se i o bolesti socijalnog vremena, koje karakterizira stalno ubrzanje, stvaranje ovisnosti o vremenu, društva na teku oj traci. oliko smo puta ve uli da djeca ne vole debele knjige, ili da je vrijeme novac, stvar je ista, i djeca i odrasli ne vole sporost jer su ovisni o vremenu. Razna natjecanja tko e brže ispisati SMS poruku i sli na samo još više sudjeluju u ubrzavaju vremena. druge strane, za današnjeg je ovjeka od najve e važnosti sloboda izbora više vrsta vremena, odnosno to što postoji suverenitet vremena predmodernog, modernog i postmodernog društva te samoga prirodnog vremena. Svaka biljna i životinjska vrsta ima svoje vrijeme, a stabilnost vrsti uva cijeli sustav. To da postoji “vlastito” vrijeme za ovjeka znamo, no ne znamo

P

G

K

S

Piše: Josip Šimunko dovoljno ili ne želimo znati da postoji nebrojeno mnogo vlastitih vremena, nastoje i sve njih mjeriti po vremenu ovjeka i sadašnjeg društva. bog toga se sve više uvodi pojam mjere vremena kao obzor znanja prošlosti, sadašnjosti i budu nosti, a ta bi mjera trebala znati kakav me usobni odnos vremena treba biti i kako bi se odmah u po etku suzbile takozvane kra e vremena, odnosno kra e dijela sadašnjosti. Bit e jasnije kad se spomene naj eš a kra a vremena u državi: ekanje pred šalterima ili kod doktora, zatim, prevelika birokratizacija, ali i kra a vremena kao suvremena kra a, jer je vrijeme po de iniciji modernog društva novac. Ako bankari napla uju zelenaške kamate, kradu i naše vrijeme, koje je novac. To je legalizirana kra a vremena, a društvo i država mogu biti najve i kradljivci vremena. Produženje klasi nih kulturnih i manje kulturnih potreba do beskona nosti tako er je kra a vremena za ne iju korist. bog toga se u ekologiji vremena govori o potrebi usporavanja vremena i ritma života u svim podru jima, od ekonomije do kulture te traganje za pravom mjerom vremena svih ekoloških i kulturnih sustava. Zapravo, možemo li pristati na to da sutra ne emo imati mnogo više?

Z

Z

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. velja e 2012.

PO ELO SU ENJE saborskom zastupniku SDP-a i na elniku Gori ana za nesavjesno obavljanje službe op inskog na elnika, prema optužnici DORH-a

Zapisnik Porezne uprave o procjeni spornog stana najve i sudski adut Marija Mohari a PIŠE: VELIMIR KELKEDI

U pratnji svog odvjetnika Željka Pilipovi a, na Op inski sud u akovcu u utorak ujutro u svojstvu optuženika stigao je saborski zastupnik SDP-a i na elnik op ine Gori an Mario Mohari . Odmah na po etku su enja Mohari je iznio opširnu obranu, a njegovo izlaganje potrajalo je gotovo sat vremena. - itav moj slu aj ima politi ku pozadinu, a sve je po elo još 1997. godine kad je Op ina Gori an, odnosno tadašnja HDZ-ova vlast, bez ikakve potrebe i namjene, ve iz kalkulantskih i politi kih namjera, kupila stambeni prostor u zgradi koju je sagradio tadašnji MI inženjering. Zgrada je niknula na zemljištu koje je tvrtka kupila od tada vrlo utjecajnoga saborskog zastupnika HDZ-a Ivana Hranjeca. Za parcelu je postignuta vrlo visoka cijena, a za protuvrijednost druge mu je MI inženjering sagradio ku u na akove kom Jugu, rekao je Mohari , odmah na po etku su enja iznose i svoju obranu. Podsjetimo, gori anskog politi ara tereti se da je kao na elnik op ine 2006. godine ispod tržišne cijene i bez procjene Porezne uprave prodao op inski stambeni prostor te da je u razdoblju od 2005. do 2008. godine, bez odluke Op inskog vije a, pojedinim zaposlenicima op inske uprave podijelio nov ane stimulacije, ime je oštetio Op inu za gotovo 350 tisu a kuna - oko 216.000 zbog prodaje stana, te za dodatnih oko 130.000 kuna zbog isplate stimulacija. Sporna procjena Porezne uprave koja je obavljena posli-

je, a ne prije prodaje op inskog stana Nastavljaju i iznošenje obrane, konstatirao je kako su tadašnje strukture, predvo ene HDZ-om, koji je na vlasti u Gori anu bio do 2001. godine, zajedno s Hranjecom i izvo a em radova dogovorile da Op ina otkupi stan (rije je o dvije stambene jedinice spojene u jednu) na katu novog objekta, bez ideje koja bi mu bila namjena. - MI inženjeringu je pla ena Dokument za koji 361.581 kuna, za ono doba, kao na elnik op ine Gori an da se radi o tvrdi da postoji u Ispostavi stanu u cenMario Mohari , u pratnji odvjetnika Željka Pilipovi a, stigao je na tru Zagreba. Porezne uprave u Prelogu i da je Op inski sud u akovcu, gdje je protekli utorak zapo elo su enje Na to sam prema istom vidljivo da nije po inio ukazivao de 1.250 kuna, što prihva a reka sporno je, me utim, što štetu ve u od 200.000 kuna, za što i Op insko vije e. Stan je tada Porezna uprava stan nije prood po etka i ba š zbog kona no prodan – obitelji Mu- cijenila prije prodaje. - Na koji ga tereti tužiteljstvo, trebao bi tih st anova tak. Netom nakon kupopro- ste na in bez procjene utvrdili biti dostavljen sudu do idu eg dobio izbore daje dolazi Porezna uprava i prodajnu vrijednost i jeste li 2001. godine, jer procjenjuje vrijednost nekret- bili svjesni da to nije uobi ajero išta 6. ožujka sam njihove radnje za- nine te donosi rješenje po ko- na metodologija, upitao je Zlaopisao u svom proi n - jem je tržišna cijena istovjetna tarek okrivljenika. Mohari je midžbenom letku, a to mi teresira- onoj po kojoj je stan i prodan uzvratio kako je “u razgovoru nisu mogli oprostiti i sada se ni, nakon što su – 146.041 kunu. - Takvo rješe- s kupcima spominjano 1.000 osve uju, ustvrdio je Mohari , vidjeli stan – odustaju. Kad nje postoji u preloškoj isposta- kuna za kvadratni metar, no prepri avaju i kronologiju do- se javio prvi zainteresirani vi Porezne uprave akovec i minimalna utvr ena cijena je ga aja koje je još prije po etka kupac, ponudio je tek 1.000 ono je dokaz da Op inu nisam bila 1.150 kuna, upravo zato su enja iznio i medijima. Spo- kuna po kvadratnom metru, oštetio ni za lipu, tvrdi Moha- jer je stan Op ina kupila po menuti letak pokazao je i ra- no elništvo Op ine zauzima ri . Za op inskoga državnog enormno visokoj cijeni“. Da spravnoj sutkinji Renati Mar- stav da minimalna cijena bu- odvjetnika Davorina Zlata- je Porezna uprava vrijednost ciuš. Sve do 2007. godine, kada morala procijeniti prije proje Op ina prodala stan, on je daje, nije, kaže, znao. U suprotzjapio prazan, propadao, bio nom bi upravo tako postupio. ruglo mjesta, a kad je prodan Ono što udi je zakašnjela sadašnjim vlasnicima, bra Mohari eva reakcija u slu aju nom paru Mutak, oni su mosporne prodaje stana od bivrali uložiti ogroman dodatan ših HDZ-ovih op inskih elnovac kako bi u njemu mogli nika, jer, ako sada smatra da živjeti, tvrdi Mohari . Na elsu u pitanju bile “mutne igre“, nik op ine tada je bio samo do postavlja se pitanje zašto nije 2002. godine jer ga je Op inreagirao prije gotovo deset sko vije e uspjelo smijeniti, no godina, odmah nakon što je vlast ponovno osvaja 2005. te preuzeo mjesto na elnika i opetovano ukazuje na, kako je sve prijavio policiji i DORH-u. rekao, kriminal i kra u. 2006. Umjesto optužbe na svoj raNa po etku su enja Mohari je izjavio da se ne osje a krivim, te je godine pokre e postupak pro un, koja je sada aktualna, odmah gotovo sat vremena iznosio opširnu obranu daje javnom dražbom, no svi možda bi situacija s obzirom

Sljede e ro ište 6. ožujka Sljede e ro ište zakazano je za 6. ožujka, a najavljeno je o itovanje ukupno 20 svjedoka optužbe i obrane – od nekadašnjih lanova Op inskog poglavarstva, gra evinskog vještaka do bra nog para koji je 2006. godine kupio sporni stan. Do onda e se pribaviti i dodatni materijalni dokazi, poput zapisnika Porezne uprave, koji bi trebao dokazati da je procjena stana s po etka ove pri e obavljena netom nakon prodaje.

na ono što tvrdi bila obrnuta. Vjerojatno je u pitanju bila politi ka kalkulacija, koja se ponekad politi aru - dužnosniku o ito može “obiti u glavu“. Ono što Mohari u može prakti ki spasiti cijelu situaciju u ovom optužnom aktu je dokument Porezne uprave o procjeni stana koji je, kako kaže, napravljen, ali naknadno. Navodno je stan prema tome dokumentu procijenjen ak nešto manje od cijene po kojoj je prodan. U tom slu aju vjerojatno e posljedice njegovog “neznanja“ o potrebi prethodne procjene ipak biti sagledane iz potpuno druga ijega pravnog kuta, nego je to sada.

Isplata stimulacija mogla se napraviti i na pravno “bolji“ na in Kada je rije o optužbi za nezakonitu isplatu stimulacija za ukupno etvero zaposlenika Op ine, to je, istaknuo je, u injeno na temelju op inskog Pravilnika o pla ama i naknadama djelatnika Op ine, koji pak se ne kosi s odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj samoupravi. Mohari je detaljno obrazložio isplate za svakog djelatnika ponaosob. Odgovaraju i na pitanja državnog odvjetnika Zlatareka, složio se zatim da je neke stvari mogao napraviti na pravno “bolji” na in, no, kako je rekao – “nije imao pravnu podršku”, a u svemu je ulogu igrala i injenica što je bio “friški” i pomalo neiskusan na elnik. Ipak, ni po toj to ki optužnice ne osje a se krivim te tvrdi da nije prekršio zakon.

CRNA KRONIKA KOBNO RUŠENJE oraha u dvorištu u Savskoj Vesi

Muškarca usmrtilo drvo u padu Tragedija kakva, ako se dogodi, onda je to obi no u šumama, u ponedjeljak rano poslijepodne dogodila se u dvorištu obiteljske ku e u Ulici Josipa Bajkovca u Savskoj Vesi. Ruše i stablo oraha, visine 5,5 metara, smrtno je stradao 49-godiš-

nji Franjo Hižman iz Savske Vesi. Nesretni muškarac, kako je izvijestila Policijska uprava me imurska, unato upozorenjima 49-godišnjaka (susjeda) nije pazio na osobnu sigurnost te ga je pri padu udarilo stablo. Preminuo je na mjestu doga aja. (vk)

SERIJA POŽARA U ME IMURJU

Gorjela krovišta obiteljskih ku a DONJI VIDOVEC - Policija je izvijestila o požarima do kojih posljednjih dana dolazi uglavnom zbog neispravnih dimovoda. Zbog nestru no izvedenog dimovoda, sa štednjaka na kruta goriva u subotu oko 4 sata ujutro na tavanu obiteljske ku e u Ulici Vladimira Nazora u Donjem Vidovcu zapalile su se daske i slama na tavanu ku e te je vatra zahvatila i krovište. Požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga va-

trogasnog društva Donji Vidovec i Sveta Marija. Materijalna šteta procjenjuje se na više od deset tisu a kuna.

Nagorjelo krovište OPOROVEC - Unutar dimnjaka na obiteljskoj ku u u Oporovcu prošli se etvrtak zapalila nataložena smola te je vatra zahvatila dio drvene plafonske konstrukcije, a nagorjelo je krovište, drvena greda i dio dasaka oko dimnjaka. Požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Oporovec i Prelog, a šteta iznosi nekoliko tisu a kuna.

Izgorjeli skuter i nadstrešnica garaža STRAHONINEC - U utorak iza pono i izbio je požar na drvenoj nadstrešnici uz obiteljsku ku u u akove koj ulici u Strahonincu. Vatra je zahvatila i prozor same ku e, a potpuno je izgorio skuter koji je bio parkiran ispod nadstrešnice – garaže, koja je tako er u potpunosti stradala. Inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske isklju io je tehni ki uzrok i samozapaljenje, no ne i poduzetu ljudsku

radnju. No, je li požar izazvan slu ajno ili namjerno, tek e se utvrditi. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna.

Odnijeli zaštitne rešetke oko mladih stabala AKOVEC - “Sakuplja i” sekundarnih sirovina na djelu ili vandalizam – tek e se utvrditi. Nepoznati po initelj je 18. sije nja nedaleko od II. osnovne škole na akove kom Jugu otu io 3 zaštitne rešetke postavljene oko zasa enih stabala, po inivši time štetu ve u od deset tisu a kuna. (vk)

10. velja e 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

MARIJANA FABI - RUSAK iz akovca izabrana je u Predsjedništvo HSS-a, što je i najviša pozicija nekog lana HSS-a iz Me imurja

Borit u se protiv foteljaške faze u HSS-u, a za ostvarivanje programa Piše: Josip Šimunko

Na nedavnim unutarstrana kim izborima u Hrvatskoj selja koj stranci u Predsjedništvo stranke izabrana je Marijana Fabi - Rusak, dr. vet. med., manje poznata me imurskoj javnosti. Sama kaže da se ne voli previše medijski eksponirati pa je i to razlog što se o njoj manje zna. U me imurskom HSS-u je potpredsjednica stranke te predsjednica asocijacije žena “Hrvatsko srce”. Do sad je radila kao viša ribarska inspektorica u Upravi ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede, s radnim mjestom u akovcu, a trenutno obnaša dužnost na elnice Odjela za slatkovodno ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu, te je gotovo svakodnevno na relaciji akovec – Zagreb. • Za mnoge starije lanove HSS-a Vaš je izbor u vrh stranke bio pomalo iznena enje jer ste relativno nepoznata politi ka osoba u me imurskoj politi koj javnosti. Recite nekoliko osnovnih podataka o sebi? — U me imurskoj javnosti se možda stekao takav dojam jer se ne volim previše eksponirati. No, u me imurskom HSS-u sam dobro poznata, ve ina lanova me poznaje kao predsjednicu asocijacije žena ‘Hrvatsko srce’, koju je davno osnovala Marija Radi , supruga Stjepana Radi a, i kao dopredsjednicu HSS-a u Me imurskoj županiji.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Trenuta no su ljudi širom svijeta u prosvjedima i na nogama zbog Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorina – Anti-Counterfeiting Trade Agreement ili skra eno ACTA. Rije je o multilateralnom sporazumu koji predlaže me unarodne standarde za zaštitu intelektualnog vlasništva, a koji je nedavno rati icirala i Europska unija. Ideja je sama po sebi hvale vrijedna, jer korištenje tu eg znanja i proizvoda bez pla a-

Poznata sam i po tome što se u HSS-u, na svim tijelima stranke, borim za pravicu i boljitak obi nog ovjeka. Potje em iz Donje Dubrave, iz tradicionalne katoli ke obitelji, roditelja obrtnika, u kojoj su i otac i ujak bili osniva i HSS-a u Donjoj Dubravi, pa otud ljubav prema politici i spram HSS-u. U našoj obitelji esto su se spominjala bra a Radi , te smo u tom duhu moj brat i ja odgajani, borba za pravicu i poštenje. Još danas moj otac spominje ogranak Selja ke sloge Donja Dubrava u kojoj je dugo godina bio aktivni lan i koji je nekad bio dio HSS-a i gdje je svirao u tamburaškom sastavu. Kasnije je to postalo kulturno - umjetni ko društvo ‘Selja ka sloga’ Donja Dubrava, s ime se i danas ne slaže. Nakon gimnazije, koju sam polazila u Koprivnici, završila sam studij na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. • Dulji niz godina radite kao državna službenica, posljednjih godina i na odgovornim pozicijama u državnoj službi? — Završila sam edukacije u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova iz Europskog za-

konodavstva, te podru ja EU – fondova. Sudjelujem u povjerenstvima u Ministarstvu poljoprivrede u izradi zakonodavstva u podru ju poljoprivrede i ribarstva. Radim na poslovima edukacije državnih službenika u svojstvu mentorice, kao i na poslovima upravljanja ljudskim potencijalima kod zapošljavanja državnih službenika. Radila sam jedno vrijeme na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, u Uredu za gospodarstvo Me imurske županije kao tržišna inspektorica, potom u Državnom inspektoratu kao dona elnica Odsjeka za nadzor kakvo e proizvoda, te potom kao viša gospodarska inspektorica. Od

svibnja 2006. godine radim na poslovima više ribarske inspektorice, a sada i kao na elnica Odjela za slatkovodno ribarstvo u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede. Suprug je privatni poduzetnik u podru ju gra evinarstva i turizma, a sin danas polazi et v r t i ra-

Politi ki mi je moto davna misao Stjepana Radi a da politi ki vo e narodu trebaju osigurati dobru naobrazbu i imati srce za taj isti narod zred najbolje gimnazije u Hrvatskoj, Gimnazije akovec. Želi izu avati i studirati podru je EU, nakon iskustva Marijana Fabi - Rusak: - Izborni program, kojem je dala povjerenje ve ina delegata iz svih krajeva HSS-a, temeljen je na jednom od glavnih ciljeva - borba protiv foteljaške faze u HSS-u. Jer nekima je bilo važnije nekoliko fotelja nego ostvarivanje programa HSS-a

Sorry, takav je zakon nja je jednostavno kra a. Kao i kod svakog zakona ili ugovora koji se želi nametnuti govori se samo o pozitivnim stranama, no injenica je da je pun prijepora jer procedura kojom je donesen i posljedice koje može imati jesu dalekosežne i u ovom trenutku ustvari nesagledive. Ovaj zakon posebno se odnosi na distribuciju i korištenje proizvoda na Internetu, tj. upotrebom internetskih tehnologija. Treba naglasiti, nije rije o www-u, dakle, o stranicama koje posje ujemo, Facebooku, YouTubeu, ve i o e-mailovima, podacima koje držimo u cloudu, a kako svaki put kad se priklju imo na Internet i mi postajemo njegov integralni dio, sa svojom adresom, nije pretjerano re i da se odnosi i na naše ra unalo. Banalni primjer koji se koristi je ako skinete neki ilmi ili pjesmu s Interneta, ili vam je pošalje prijatelj,

a nemate dokaz da ste platili tu pjesmu ili ilmi , vi kršite zakon. Ili ako na Internet stavite snimku ro endana svojih klinaca, a u pozadini se vrti neka pjesma za koju ne možete dokazati da imate prava za javno izvo enje (jer Internet je javna “površina“), vi kršite zakon. Primjera ima bezbroj. To još i nije sve. U ACTA-i postoji i poseban dio koji se odnosi na zaštitu robnih marki. Kupite li npr. Nike patike, i one vam se potrgaju nakon dvije utakmice, a vi svoje jade o tome ispri ate na forumu, Nike vas može tužiti da ste neovlašteno koristili njegovu robnu marku. Ideja ACTA-e je da tu provjeru vrše Internet provideri, dakle, oni od kojih dobivamo uslugu Interneta. E sad, sasvim sigurno nitko od njih ne e zaposliti vojsku pravnika koji e provjeravati svaku web stranicu i svaki status na Fejsu, ve e to raditi

košarkaša u zagreba koj ‘Cedeviti’, te košarkaškog kluba ‘Me imurje’ akovec. • Što želite promijeniti u politici? —Politi ki mi je moto davna misao Stjepana Radi a da politi ki vo e narodu trebaju osigurati dobru naobrazbu i imati srce za taj isti narod, a ne da se politi ar postavlja iznad naroda. Izborni program, kojem je dala povjerenje ve ina delegata iz svih krajeva HSS-a, t eme lj en j e na jednom od glavnih ciljeva - borba protiv foteljaške faze u HSS-u. Jer, nekima je bilo važnije nekoliko fotelja nego ostvarivanje programa HSS-a. Zbog toga smatram da o budu im koalicijama mora odlu ivati itavo lanstvo, odnosno Skupština HSS-a na demokratski na in, a ne samo vrh stranke. HSS je danas demokratska stranka. U strana kim tijelima imamo više od 40 posto žena, što je više nego odre eno u Zakonu o ravnopravnosti spolova, što zna i da smo rodno osviještena stranka. HSS ima oko 50.000 lanova, što dovoljno govori o potencijalima. Druga smo stranka po broju dužnosnika u op inama, gradovima, i županijama, što je velika snaga. Želim uz povratak povjerenja vratiti HSS-u ono mjesto

svojevrsni ilteri, programi koji e automatski prijavljivati takve stvari i isklju ivati nepo udne korisnike. Kakve e biti kazne, to nije de inirano ACTA-om, ve je kao ostavljeno državama potpisnicima da o tome odlu uju. U Južnoj Koreji navodno da s tre im kršenjem zakona bivate i isklju eni s Interneta. Tj. prekršitelju se u potpunosti zabrani pristup Internetu. Što je, ako prenesemo u stvarni svijet, kao da nekome zabranite itanje, jer je itao “zabranjene“ knjige. A da ne govorimo da u razvijenim zemljama preko Interneta komunicirate s lije nikom, obitelji, poslovnim partnerima. Zbog toga je ovdje rije o kršenju ljudskih prava. Problem ACTA-e je u tome što su ga potaknule svjetske korporacije u isto nim državama koje imaju plansko gospodarstvo u suradnji s SAD-om, koje i ina e vole kontrolirati stvari. Dogovaralo se iza zatvorenih

vrata bez uklju ivanja javnosti. Ni danas nije poznata dokumentacija koja se koristila pri izradi tog ugovora. Po svemu tome, nervoza je i te kako opravdana, jer nitko ne donosi ugovore sebi na štetu, a javnost na koju se ugovor ustvari i odnosi isklju ena je iz njegovog donošenja. Hrvatska javnost informirana je samo da postoje neki prosvjedi

kamo on doista pripada. Danas je poljoprivrednika sve manje, u vrijeme Radi a bilo je 90 posto poljoprivrednika, zna i da mi moramo za ljudima. U HSS-u postoji zna ajno jezgro obrazovanih ljudi, HSS ima sveu ilišnu organizaciju, ali nužno je osnivati i asocijaciju mladih, jer oni su veliki potencijal našeg društva. • Je li, prema Vašoj ocjeni, došlo do sukoba u HSS-u? — Mogu sa sigurnoš u re i da nije bilo sukoba, razli ita mišljenja samo su dio demokratskog procesa, te vjerujem da e tako i ostati, da e se uvažavati razli ita mišljenja lanova stranke. Na žalost, javnost je to shvatila druga ije. Sukob mišljenja je nastao jer je zna ajan dio HSS-a smatrao da je ministar poljoprivrede trebao biti iz HSS-a, oduvijek je bitna odrednica stranke bila da vodi brigu o poljoprivredi. • U programu novog predsjednika HSS-a je i kadrovsko pomla ivanje. Što to zna i u praksi? — Uz demokratizaciju u stranci, koja ve postoji, no nikad je nema dovoljno, nužno je i kadrovsko pomla ivanje. Treba dati šansu mladima, oni vjeruju u bolju Hrvatsku i znaju mnogo toga. Njima je korupcija i nepoštivanje zakona nešto na što puno kvalitetnije reagiraju nego što se to radi danas, a priori je odbijaju i za njih je to neprihvatljivo ponašanje. Mi za kvalitetan rad u stranci trebamo mlade mnogo više nego što se to obi no misli. Treba dati šansu mladima da odlu uju, jer oni time odlu uju i o svojoj sudbini i svojoj budu nosti.

ISPRIKA Ispri avamo se g i Marijani Fabi - Rusak što je u prošlom broju prilikom tehni ke obrade zajedni ke fotogra ije, na kojoj je bilo nekoliko osoba iz HSS-a, s iste izuzet krivi portret. ®

protiv ograni avanja slobode na Internetu, no rije je o mnogo ve em problemu. A najve i problem je što ni jedan naš politi ar, ni jedno državno tijelo, nitko, ama baš nitko, nije o tome rekao ni rije i. Vjerojatno jer ništa o tome ni ne zna. Kad zakon stupi na snagu, opet e netko uz šeretski osmijeh re i: Sorry, takav je zakon!

10

Kroz Međimurje

VMO DRŽIMUREC - STRELEC ponovno raspravljao o problemima s tvrtkom “Pavlic asfaltbeton”

Ho e li na prolje e po eti gradnja alternativnog puta? Na svojoj drugoj sjednici nedavno izabrani sastav Vije a Mjesnog odbora Držimurec - Strelec raspravljao je o problematici koja tamošnje mještane mu i ve dulje vrijeme – šljun ari u vlasništvu tvrtke “Pavlic asfalt-beton” iz Gori ana. Kako kažu, teški kamioni prolaze kroz mjesto, stvaraju buku, ošte uju cestu, ali i fasade privatnih objekata. Ipak, spomenuta tvrtka obvezala se napraviti pristupni put do ceste izme u Držimurca i Tur iš a, odnosno dijela zvanog “Škarje” (spomenik palim borcima NOB-a). Kako je napomenuto na sjednici, nadležne institucije izdale su potrebne dozvole za izgradnju mosta preko Trnave, a po etak se o ekuje na prolje e. Prije toga e se, odlu eno je, organizirati sastanak predstavnika Vije a Mjesnog odbora, na elnika op ine Mala Subotica Vladimira Domjani a i vlasnika poduze a “Pavlic asfalt-beton” Zvonimira Pavlica. Detaljnije opisuju i probleme u naselju, vije nici su kazali kako prilikom mimoilaženja s kamionima vozila silaze s kolnika, pri emu stradavaju bankine, pa na pojedinim mjestima ve postoje i udubljena do deset centimetara. Ujedno, kad vozila do u na bankinu, diže se prašina i sitno kamenje pa gra ani i ljeti moraju imati zatvorene prozore. Ošte uje se i ionako star kolnik, ogor eni su Držimur ani. (Velimir Kelkedi)

MURSKO SREDIŠ E

HT premješta odašilja na “trokut” Antenski stup koji se nalazi u samom središtu Murskog Središ a, neposredno uz Dje ji vrti “Masla ak”, Hrvatsku poštu, Poreznu upravu i župnu crkvu, uskoro e biti premješten na drugu lokaciju. I to upravo na onu koju je Grad Mursko Središ e predložio kao najbolju, a Hrvatski telekom (HT), kao vlasnik antenskog stupa, za nju nije dugo želio uti. Rije je o lokaciji “trokut” uz cestu koja vodi prema Selnici, na estici koja je u državnom vlasništvu i za koju HT treba od Agencije za upravljanje državnom imovinom zatražiti najam. To e mo i nakon što bude gotovo idejno rješenje koje je upravo u fazi izrade. O ito se HT predomislio nakon što je uvidio da Grad Mursko Središ e ne odstupa od odluke da se antenski stup izmjesti, kao ni od predložene lokacije. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Smjernice zaštite i spašavanja Op insko vije e Gornji Mihaljevec usvojilo je smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom podru ju za ovu godinu. Da bi svi subjekti svoj posao obavili kako je to propisima utvr eno i na osnovu zapažanja, prilazi se nabavi opreme, prvenstveno za dobrovoljna vatrogasna društva. Kada pak je rije o DVD-ima, ukazano je na problem skladištenja opreme DVD-a Gornji Mihaljevec, te na potrebu kupnje potopne pumpe. Skladište za vatrogasnu opremu najvjerojatnije e se na i u zajedni kom objektu kod igrališta NK “Jedinstvo”, a potopna pumpa tako er e se nabaviti kada se za to osiguraju sredstva ili prona e donator. (sm)

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SIBIRSKA ZIMA U ME IMURJU zaledila Muru i D poteško e na koje smo, izgleda, za razliku od

Nema velikog snijega, ali niske temperature ledom okovale rijeke PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Niske, gotovo polarne, temperature zraka u pograni nom podru ju Me imurske županije, sa susjednom Slovenijom, utjecale su na zamrzavanje mnogih pritoka i rukavaca rijeke Mure. Na pojedinim mjestima smrznula se i sama rijeka, istina, ne cijelom površinom, nego na rubovima uz obalu. Tako je kod Žabnika ledom okovan Stari mlin na Muri, kod Murskog Središ a dio lu ice, a kod Podturna podru je uz ribi ki dom. Na pojedinim mjestima na Muri su ure ena klizališta. Za sada se ne uvode nikakve mjere sigurnosti na Muri, ali, s obzirom na njezin niski vodostaj, i najavu još nižih temperatura, mogu e je ve e smrzavanja Mure. Rijeka Mura se posljednji put zamrznula u zimi 1966./1967. godine, kada se eksplozivnim sredstvima razbijao preko pola metra debeli led, koji je okovao ondašnji drveni most. Rukavci Mure znali su se zamrznuti više puta, posljednji put prije nekoliko godina, kada se dogodio i pomor riba, koje su ispod leda ostale bez dovoljno kisika. Kako doznajemo iz Hrvatskih voda, zbog sve debljeg leda na rijeci Muri postoji mogu nost da se i ovu

godinu upotrijebe eksplozivna sredstva za razbijanje leda, jer postoji bojazan oko “pritiska“ na rije ne mostove. Na pojedinim dijelovima u Me imurju zamrznula se i rijeka Drava.

Manji dio u enika nije došao u školu Za razliku od ostatka Hrvatske, Me imurje ovaj put nisu zapljusnule ve e koli ine snijega. Pamte se i puno gore zime. Me utim, prognoza vremena za kraj ovog tjedna najavljuje da bi se snježni pokriva mogao zna ajnije pove ati. Snježno nevrijeme i zapusi u utorak ujutro samo su djelomi no poremetili dolazak u enika u Osnovnu školu Štrigova. Prema rije ima školskog ravnatelja Stanislava Rebernika, u školu je došlo 90 posto u enika, a nisu uspjeli do i samo oni s rubnih dijelova op ine, do ijih se naselja voza i autobusa, zbog skliskog kolnika, nisu usudili spustiti i dovesti

ih na nastavu. - U gornjome imurske škole koje se nalaze na podru ju obilatom brjegova i udolinama, gdje prema na-

seljima vode strmi i uski putevi i ceste, o ekivao se ve i problem u autobusnom prometu. Me utim, tek je manji broj u enika tog dana ostao kod ku e i na autobusnim stajalištima ekaju i

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova gubi i dalje u enike, od kojih se neki odlu uju za slovenske škole

Više se ne u i slovenski jezik, ali u enici o - Nije zbog pet prvaši a vrijeme za uzbunu, ali svakako na takve stvari treba reagirati, kako se ne bi ponovilo vrijeme nakon II. svjetskog rata, kada su iz štrigovskog kraja u Sloveniju mladi odlazili stjecati osnovno i srednje obrazovanje u prepunim autobusima PIŠE: STJEPAN MESARI

Isteklo je vrijeme za ovu školsku godinu do kada su se u Osnovnoj školi Štrigova trebali javiti u enici, odnosno njihovi roditelji koji žele da im djeca u školi uz standardni hrvatski jezik u e i slovenski jezik. - Za u enje slovenskog jezika u OŠ Štrigova nije prijavljen ni jedan u enik, za razliku od ak 10-ak škola u Varaždinskoj županiji, gdje u itelji iz Slovenije dolaze u hrvatske škole slovenski jezik podu avati hrvatsku djecu, kaže Stanislav Rebernik, ravnatelj OŠ Štrigova. Ravnatelj isti e da se ponovno javljaju u enici, odnosno roditelji koji žele da im djeca polaze škole u Sloveni-

ji i tamo u e slovenski jezik. Trenutno prve razrede polazi petero hrvatske djece u slovenskim školama, po dvoje u Razkrižju i Stro joj Vasi, a za jednog se ne zna koju slovensku školu polazi. - Ovog trenutka nemamo to ne podatke koliko osnovnoškolaraca s našeg podru ja polazi škole u Sloveniji, jer nismo onog trenutka kada to nije bilo aktualno više bilježili takve podatke, premda nije isklju eno da se s time pozabavimo iz isto statisti kih podataka, kaže Rebernik, koji je ujedno i op inski na elnik.

Mnogima je, na žalost, svejedno Ima u Štrigovi onih koji ne razmišljaju kao ravnatelj Rebernik i govo-

re kako nam to što djeca u osnovne škole odlaze u Sloveniju ne smije smetati, jer ionako 2013. postajemo lanovi EU kao i Slovenija, pa da je to onda svejedno. - Sigurno da takvom razmišljanju nema mjesta, odnosno ono nije u redu, jer ni jednoj državi lanici EU nije svejedno ako bi im djeca polazila škole u susjednoj, ma koliko god prijateljskoj, državi. Jer u prvim se razredima u školi u i vlastiti jezik, ne u re i materinji, jer naš materinji nije isto književno hrvatski i na takvom jeziku možemo doma razgovarati, ali hrvatski se mora nau iti u našoj domovini i u našim školama, kaže jedan žitelj Štrigove, koji moli da mu ne otkrivamo identitet jer bi mogao imati

- Nisam sretan što nam djeca ponovno odlaze u slovenske osnovne škole, kaže Stanislav Rebernik, školski ravnatelj i op inski na elnik

10. velja e 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dravu, a u svakodnevnom životu donijela manje d drugih u Hrvatskoj, mi navikli i pripremljeni

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Na Jela i placu ne raste posao ni novac

dolazak autobusa. U Osnovnu školu Sveti Martin na Muri, OŠ Ivana Gorana Kova i u Pleškovcu i OŠ Gornji Mihaljevec došli su svi u enici, jer

su kolnici kvalitetno o iš eni i posuti sipinom i solju, a pojedine u enike roditelji su sami dovezli osobnim vozilima.

Nisu svi kao Me imurci Dok je u Me imurju, što se ti e prometa, u otežanim uvjetima sve dobro funkcioniralo, za ostali dio Hr-

vatske to se ne može re i. Osobito ne za Dalmaciju te Dalmatinsku zagoru i zale e, te za podru je oko Metkovi a u dolini Neretve. Najlošije su prošli žitelji Splita, nenaviknuti na okolnosti da je na rivi snijeg, mnogi nisu izlazili iz ku a i stanova, a mnogi koji su se na to odlu ili završili su sa slomljenim ili natu enim rukama, le ima i nogama. Zatajile su gradske komunalne službe, ali i sami gra ani, koji nisu istili snijeg ispred svojih vrata, pa su im “jadnima” u pomo pritekli hrvatski vojnici. No, ni vojska nije bila najbolje opremljena, i zaista je bilo pomalo smiješno gledati vojnike kako snijeg uklanjaju sa “štihericama”, umjesto drvenim lopatama za snijeg. Mnogi smo, vidjevši kako to udno rade u Splitu i Dalmaciji, rekli da nisu svi kao mi Me imurci koji smo sve po istili brzo i bez tu e pomo i. A da nismo imali “snježni dan”, neradni kao u Splitu. U isti koš ne spada Vrgorac, gdje je trebalo probiti visoke snježne zapuhe, kao ni druga podru ja u Lici i Zagori, ali i tamo su zatajile i komunalne službe, ali i sami mještani. Slavonci su se poput nas Me imuraca borili protiv leda i zapuha, kao Podravci i Zagorci, nau eni na ovakve situacije, kao i na injenicu da si uvijek sami pomažu.

SLU AJ iz Robadja

Djeca se igraju sa slovenskim vršnjacima i žele s njima i i i u školu

pet odlaze u Sloveniju neugodnosti od strane onih koji esto potiho, a ponekad javno, brane takve postupke roditelja koji svoje “ ake prvake” šalju u slovenske škole. Dodaje kako se na obljetnicama završetka osnovne škole u Štrigovi po generacijama okuplja mali broj bivših u enika, ali ih je zato skoro više na okupljanjima prilikom obljetnica u Razkrižju, Stro joj Vasi i na Kogu. - Kada si na takvom druženju, ve ina ljudi govori slovenski, odnosno pokrajinski, prekmurski, štajerski, dolenjski, koroški i drugih narje ja, ovisno o tome gdje žive i rade. Mi smo, koji govorimo hrvatski, odnosno materinji, u manjini, zabrinuto govori sugovornik.

U bivšoj državi mnogi su se školovali, ali i ostali u Sloveniji Mnoga djeca iz ovog kraja za vrijeme bivše države poha ala su srednje i

više škole. Tako danas u Sloveniji živi na stotine obitelji sa štrigovskog podru ja, kojima je jedina veza s rodnim krajem dolazak na sprovode roditelja i rodbine, kaže naš sugovornik, koji bi radije doma trpio nego išao u Sloveniju, premda mu esto puta, kako kaže, nije bilo lako. Zbog odlaska ovdašnje djece i mladeži u Sloveniju, ovdje u Štrigovi i njezinom okrugu ostalo je na stotine hektara zapuštenih livada, njiva, vinograda, vo njaka i šumaraka, koje su kasnije vlasnici ili njihovi nasljednici prodali drugima, koji su potom ili na tim mjestima zasadili vinograde, ili podigli vikendice. Osigurati bolje uvjete života djeci nego što su ih imali oni, roditeljima je bilo najvažnije, pa makar i pod cijenu žrtvovanja nacionalnog identiteta, što mnogima nije bilo

Ku a u Prekopi iz koje su djeca otišla u Sloveniju, a roditelji u grob, govori o problemu koji je obilježio ovdašnju povijest

jednostavno, ali težak život i nebriga svih vlasti do kasnih devedesetih prošlog stolje a ljudima je bilo svojevrsno opravdanje. Mnogi danas zbog takvih odluka žive napušteni i žalosni duboko u srcu. Stoga bi sadašnje vlasti, ne samo lokalne, nego i državne, trebale poraditi na tome da nam ni jedno dijete ne ode više u osnovnu školu u Sloveniju. Srednja škola i fakultet su nešto sasvim drugo, s manjim posljedicama za ukupno hrvatsko društvo.

Silvija Dreven iz Robadja majka je k erke Emine, koja osnovnu školu polazi u slovenskoj Stro joj Vesi, a o ovom problemu govori: Zbog toga što je sva naša rodbina uz granicu na slovenskoj strani i što se naša djeca s njima igraju, moja Emina, ali i sva ostala djeca, želi školu polaziti u Sloveniji. Ja sam Eminu prijavila za školu u Štrigovi, me utim, ona nikako nije htjela u Štrigovu jer tu nema kolegice, nego u Sloveniju, gdje sve poznaje. I što sam drugo mogla nego na to pristati. Kažem, nema nikakvih drugih razloga, jer mi smo baš svime vezani uz Sloveniju, osim što ja na posao odlazim u Štrigovu, kaže Silvija, i dodaje kako Slovenci bez problema upisuju našu djecu i da vjeruje kako e kad Hrvatska bude u EU sve biti puno jednostavnije. (sm)

Svjedoci smo gotovo svakodnevnih prosvjeda na zagreba kom Trgu bana Josipa Jela i a, na kojemu prosvjeduju oni koji su ostali bez posla, bez pla a, bez poticaja i bez još mnogo bez, bez ... Prosvjeduju ili su prosvjedovali ili e to u initi radnici Dalmacija vina, KIO Orahovice, Trimota, Kamenskog, HT-a, HŽ-a, Jadrankamena, poljoprivrednici i škverani, ovi i oni. A Vlada ili predsjednik im obe avaju, izlaze u susret i nastoje riješiti problem. A sve na štetu onih koji rade, za velike ili male novce. Daju im zaostale pla e, boži nice i uskrsnice, razne pomo i samo da ih primire ili zadovolje. A novci, naravno, nisu iz džepova politi ara i onih koji su te radnike, navodno ili stvarno, pokrali i zakinuli za pla e ili im uništili tvornice i radna mjesta. Novci se uzimaju iz džepova nas koji radimo. I tome se kraj ne vidi. Zašto nitko od politi ara i sindikalista, a i novinara, tim i svim ljudima ne kaže da na Jela i placu ne cvjetaju i ne rastu ni posao ni hrana ni nova radna mjesta. Zašto im ne kažu da na Jela i placu nije završila pšenica iz akovštine, ni plo ice KIO keramike, ni pletivo Trimota, ni mramor Jadrankamena, ni odijela Kamenskog i tako dalje i tako puno toga. Zašto netko tim ljudima ne kaže da se posao traži i na e u maslinicima, pak ne bi maslina ostala neobrana, u poljima, pak polja ne bi bila tužna i zelena i na mnogim drugim mjestima. Tužno je i žalosno koliko je naših polja neobra eno, livada nepokošeno, maslina i jabuka neobrano. Politi ari, ljudima treba re i da se mora raditi, a ne prosvjedovati. Ali, isto tako, politi ari, morate osigurati da ti ljudi dobiju pla ene jabuke, grož e, mlijeko, masline, plo ice, odijela, prediva i sve što kvalitetno i na vrijeme proizvedu. Onda e ti ljudi sa svojom djecom i unucima na Jela i plac do i da uživaju u kavi, pivu, vinu i drugim stvarima u kojima danas ne mogu, jer su ih tajkuni, uz prešutnu pomo politi ara, doveli na prosja ki štap. Samo posao može spasiti hrvatskog ovjeka i radnika. Sve ostalo su samo zablude, koje nakon 1. srpnja 2013. ne e važiti.

IVANOVEC

Branitelji aktivni tijekom prošle godine U Ivanovcu je održan izvještajni sabor Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, ogranka Ivanovec. Izvješ e o radu je, pred lanovima ogranaka i gostima, podnio predsjednik kluba Josip Modlic. On je podsjetio da se programi kluba svode na ve uhodane aktivnosti iz godine u godinu. - Sve što smo zacrtali u planu programa rada to smo i proveli u svim uobi ajenim aktivnostima na kulturnom - zabavnom i sportskom planu. Tu treba istaknuti posjet prijateljskoj braniteljskoj udruzi u Sisku i sudjelovanje na 18. županijskom sportskom susretu ratnih veterana. Na tom su se natjecanju ponovno istaknule ivanove ke ekipe u potezanju užeta i vise oj kuglani, osvajanjem prvih mjesta i plasmanom na državno natjecanje. Na kraju je spomenuo Modlic kako se nada i želi da i u ovoj godini ivanove ki veterani budu i dalje složni, kao što je to bilo do sada, drže i se svima im znane krilatice – zajedno u ratu, zajedno u miru. (so)

12

Kroz Međimurje

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZBOR MJEŠTANA Donjeg Kraljevca u znaku optužbi na op insko vodstvo

DONJI VIDOVEC

Pri kraju izrada detaljnog plana ure enja zone U Donjem Vidovcu mjesec dana trajao je javni uvid u detaljni plan ure enja poduzetni ke zone u kojoj e se graditi Bioenergetski park Donji Vidovec. Krajem velja e o ekuje se njegovo usvajanje i time e sve obveze Op ine Donji Vidovec prema ugovoru s investitorom biti ispunjene. Ina e, za zemljište je postignuta cijena od 2,667.105 kuna te je od toga iznosa deset posto upla eno prošle godine u op inski prora un, a ostatak e sti i nakon usvajanja plana. Održana je prezentacija na kojoj su sudjelovale nadležne institucije. Nazo ne je pozdravio na elnik Josip Grivec, zahvalivši svima na potpori i sugestijama koje su ubrzale izradu toga važnog i neophodnog dokumenta. (alf)

OP INA Gori an

Završna konferencija festivala “Kre Mure” U etvrtak 26. sije nja u organizaciji nositelja projekta s hrvatske strane HKUD-a Gori an održana je završna konferencija festivala “Kre Mure”. Ovaj projekt Europske unije odvija s u sklopu IPA programa prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska. U projektu su glavni partneri HKUD Gori an i zajednica ma arskih pograni nih op ina Muramenti. U projektu sudjeluju op ine Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec s hrvatske strane, te Serdahelj, Sumarton i Murakeresztur s ma arske strane. Održano je ukupno 6 festivala, gdje su partneri predstavljali kulturne obi aje i folklornu baštinu svojeg mjesta. Vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 108.000 eura. Na konferenciji su sudjelovali na elnici op ina Mario Mohari , Marijan Varga i Josip Grivec s hrvatske strane te Ishtvan Tisler, Martin Czapari i Lajoš Pavlicz s ma arske strane, koji su izrazili zadovoljstvo održanim festivalima, naglasili suradnju ma arskih pograni nih op ina i hrvatskih op ina, što rezultira svaku godinu sve ve im brojem projekata. Na završnoj konferenciji bila je i Vedrana Kneževi , programska menadžerica u Zajedni kom tehni kom tajništvu u Budimpešti. U III. pozivu u sklopu IPA programa prekograni ne suradnje Hrvatska - Ma arska op ina Gori an kandidirat e tri projekta, a rok za kandidaturu je 12. ožujka 2012. godine. (J)

Mještani smatraju da se premalo ulaže u Donji Kraljevec, iako je posljednjih godina u op inu uloženo 107 milijuna kuna PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Na zboru mještana Donjeg Kraljevca, koji je održan u nedjelju 5. velja e, okupilo se u dvorani Op ine više od stotinu mještana, a održan je nakon dvogodišnje stanke. Zbor mještana sazvao je predsjednik MO-a Donji Kraljevec Mladen Blažeka, koji je podnio izvješ e o radu MO-a u prošloj godini, s osvrtom i na prijašnje godine. Osnovno što je re eno je da op inske vlasti nedovoljno sura uju s MO-om Donji Kraljevec i Op ina odbijaju prijedloge Mjesnog odbora. D. Kraljevec jedna Skup je potrajao je u Me imurju u koju je više od tri sata, uz država najviše ulagala proteklih mnoštvo tema, koje godina, a neke od velikih investicija bi se u jednoj rije i mogle svesti na koje nisu bile u skladu s op inskim nedovoljno dobar prora unskim mogu nostima donijele Problem je to što Opodnos Mjesnog ina i svojih 15 posto su ogromne financijske probleme. odbora Donji Kraza kanalizaciju teško ljevec i Op ine DoMe utim, to gra ane D. Kraljevca otpla uje, pa stoga nji Kraljevec. Prema ne zanima, ve smatraju da su u ugovor s Me imurskim onome što se stalno vodama do 2019. godine, op ini upravo oni najviše ulo na zboru gra ana, a neplanirano su došli i druzakinuti? mještani Donjeg Kraljevgi troškovi. ca izuzetno su nezadovoljni miodnosom op inskih vlasti Razvoj op inskog lijuna kuna. prema mjestu Donji Kraljesredišta preduvjet za Najve a su dugovanja ugovor vec, te smatraju da se ono s Me imurskim vodama, ot- razvoj ostalih mjesta!? ne razvija dovoljno brzo i u plata za kanalizaciju do 2019. Nakon toga zapo ele su skladu s mogu nostima, za godine, što iznosi preko mili- optužbe i kontraoptužbe što ponajviše krive op inska jun kuna godišnje, kredit za mještana, najviše diskusija elništva, kako sadašnje, taasfaltiranje ceste prema Sve- bilo je na temu tko je kriv za ko i sva u zadnjih desetak tom Jurju u Trnju od 200.000 potpisane ugovore vezane za godina. godišnje te reambulacija (bilo reambulaciju i zašto je Op ina Prema izvješ u o radu je svojedobno obe ano da e u gubitku, te ponajprije zbog Mjesnog odbora Donji Kraplatiti Ministarstvo, a na kraju ega se ne vodi dovoljno ra uljevec za 2011. godinu, koje je sve došlo na naplatu Op i- na o mjestu Donji Kraljevec. je podnio Mladen Blažeka, ni), uz druge iksne troškove Mještani, naime, smatraju da MO Donji Kraljevec potrošio za vrti , op insku upravu, je razvoj op inskog središta je samo oko 250.000 kuna, udruge i drugo. Ukratko, Op- preduvjet za razvoj ostalih dok nije bio u mogu nosti ina Donji Kraljevec je debelo mjesta u op ini, ako se Donji potrošiti oko 500.000 kuna, prezadužena i zbog toga su Kraljevec ne e razvijati, ne e što mu pripada, zbog toga sve potrebne investicije goto- se razvijati ni ostala mjesta u jer u op inskoj blagajni nivo nemogu e. S druge strane, op ini, re eno je. Ocjena koja je bilo novca. Od op inskih u op inu je zadnjih godina je ipak može se re i paušalna, vlasti se zbog toga traže uloženo ak 107 milijuna „od srca“ izre ena, jer ako se isti ra uni i da se kona no kuna kad je rije o državnim pogleda sve što je D. Kraljevec zna koliko se može trošiti sredstvima, prvenstveno u dobio u zadnjih petnaestak i koliko je to u usporedbi s kanalizaciju i ure enje cesta godina, kad su investicije i drugim mjesnim odborima nakon izgradnje kanalizacije. ure enje u pitanju, posebice u op ini.

Op ina u debelom minusu Pravu je, me utim, buru izazvalo izvješ e dona elnika op ine Kristijana Baranaši a, koji je uz ostalo rekao da je Op ina u debelom minusu i da treba prona i izlaz iz inancijske nevolje. Naime, izvorni prihodi prora una Op ine iznose oko 5 milijuna kuna, a za prora unske rashode ve se sad zna da ne e biti manji od 6,3

Zbor mještana Donji Kraljevec protekao je, kao što to obi no biva na ovakvim skupovima, u burnom tonu

iz državnog prora una, onda to baš i nije malo. Dapa e, ponajviše u Me imurju. Tako er se puno puta u ovakvim prilikama sve to skupa zaboravlja i svatko iz svojeg mjesta misli da zaslužuje još više, iako e s obzirom na krizu, ali i na infrastrukturnu prekapacetiranost me imurskih mjesta, velikih investicija posebice iz državnog prora una biti sve manje. U narednom razdoblju za daljnji svekoliki razvoj, trebati e osmisliti i projekte koji mogu kandidirati za EU fondove i sl., dok se više ne e mo i ra unati na državnu kasu kao što je do sad bio slu aj. U raspravu se ina e uklju ilo tridesetak mještana i desetak gostiju, mnogi od njih više puta, ponavljali isto, bilo je oštrih tonova, a problemi samog mjesta pali su u drugi plan. Najviše je bilo rije i o odnosima u op ini, odnosno tko je kao privilegiran, a tko zapostavljen od mjesta. Kako ispada iz ovakvih diskusija najbolje bi bilo da svatko mjesto ima svoju op inu ili da se ve ina njih ukine, pa da ostane samo jedno administrativ-

no središte u cijelom donjem Me imurju. S obzirom na najavljene uštede u ustroju državne i lokalne samouprave za nekoliko godina to e možda biti i realnost. Dojam je da je ve ina mještana ostala zgranuta zbog rupa u prora unu, ali ponajprije zbog nepoznavanja injenica, pa se u diskusiju uklju ivala bez potrebnih informacija. To govori da je jedan od najve ih problema nedovoljno informiranje gra ana i mještana. Naime, danas postoji Internet stranica Op ine na kojoj je mogu e objaviti sve što gra ane zanima, a dokumenti se dovoljno ne objavljuju, ve naj eš e dnevni redovi sjednica, ili se ne objavljuju tako da ih gra ani razumiju. S druge strane, mladi od Op ine Donji Kraljevec, ulo se na skupu, o ekuju odgovor na pitanje kako e sutra živjeti u Donjem Kraljevcu, a da ne sele u druga mjesta, a neaktivni su ponajviše zbog toga jer im nije stalo do politi kih i strana kih prepucavanja u Op ini i mjestu.

10. velja e 2012.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JASMINA PROKOP TOMI , lanica uprave T7 VIS-a predstavlja tvornicu za MBO u Brezju kraj Varaždina, te odgovara na pitanja o odnosima izme u T7 VIS-a i Grada Varaždina i rješenju zastoja

Tvornica mora uvoziti otpad dok Varaždin planira svoj zakopati susjedima? M

ožete li ukratko predstaviti t vornicu za mehani ko-biološku obradu otpada koja je nedavno po ela s pokusnim radom u Brezju? — Tvornica Ekotime MBO R+ u vlasništvu tvrtke T7 VIS, u potpunosti je privatno financirana investicija vrijedna oko 180 milijuna kuna. U njoj se prema najmodernijim europskim standardima mehani ko-biološkom metodom potpuno i trajno obra uje otpad na ekološki najprihvatljiviji na in, a posebnost joj je orijentacija procesa obrade otpada na visok stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu. Uz ovakvu tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki na ini zbrinjavanja otpada poput zakopavanja otpada u zemlju. • Tvornica je izgra ena prvenstveno u cilju rješavanja baliranog otpada u Brezju. Zašto se za pokusni rad onda mora uvoziti otpad, a varaždinske bale stoje? — Nažalost Grad Varaždin i Varkom usprkos apsolutno važe em ugovoru i ugovornim obvezama koje iz njega proizlaze ne isporu uju otpad na obradu u tvornicu MBO, ve naprotiv, suprotno rješenjima inspekcije zaštite okoliša otpad i dalje baliraju na trošak gra ana i odlažu ga na ilegalnom odlagalištu na vodozaštitnom podru ju u Brezju i to na samo par stotina metara od najmodernije tvornice za MBO obradu otpada u Europi. Sad imamo apsurdnu situaciju da emo, ukoliko Habuš i odgovorne osobe u Varkomu nastave s ovakvim iracionalnim ponašanjem, biti prisiljeni najvjerojatnije obra ivati otpad od svuda, samo ne iz Varaždina zbog ijeg problema je i došlo do realizacije ovog projekta, a sve kako bi se im više umanjila šteta. Nekoliko stotina tona otpada ušlo je u postrojenje da se ono pokrene te se u pokusnom radu sada testira s otpadom i detaljno podešava te utvr uje njegova uskla enost s planiranim parametrima. Za osnovno punjenje postrojenja i pokretanje potpunog pokusnog rada potrebno je oko 3.500.000 kg otpada. • Što je s troškovima obrade bala u Varaždinu? Gradona elnik tvrdi da su

oni previsoki. Kako - predlažete da se to riješi, a da se ne opterete gra ani? Možete li pojasniti koliko bi koštala obrada novonastalog otpada, odnosno što bi to zna ilo za doma instvo? — Mi se od samog po etka nastojimo prilagoditi i konstantno nudimo konstruktivna i korektna rješenja koja su tehnološki, financijski i ekološki adekvatna za sve ugovorne strane, ali i gra ane grada Varaždina. Svjesni da gra ani moraju minimalno podnijeti teret ovog problema, predložili smo takav model Gradu u kojem gra ani ne e snositi teret pla anja obrade 100.000 tona nagomilanog baliranog otpada ve e na svojim ra unima pla ati isklju ivo obradu novonastalog komunalnog otpada. T7 VIS je cijenu korigirao za 4% te bi se time, kao i drugim ustupima s naše strane, ra uni doma instvima tek neznatno pove ali za oko tridesetak kuna, što je daleko niže od 240% pove anja koje javno izjavljuje Habuš. Predložili smo osim toga i napravili ustupak Gradu, a time i gra anima, da bi obrada ve baliranog otpada trajala 3 godine, a pla ala bi se s beskamatnom odgodom na rok od pet do sedam godina što bi se jednim dijelom pokrivalo iz ve odobrenih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sukladno ugovoru izme u Grada i Fonda na iznos od oko 40 milijuna kuna, drugim dijelom iz gradskog prora una i sl., ali sve to Habušu nije bilo dovoljno. Naši ustupi nisu naša ugovorna obveza, ali smo time pokazali i više nego korektan partnerski odnos. Sve smo prijedloge rješenja više puta iznijeli u dopisima Gradu, na koje nažalost do današnjeg dana nismo dobili nikakav službeni odgovor, štoviše, stav nove gradske vlasti primorani smo iš itavati iz medija. Navedene dopise javno smo i objavili kako bi javnost bila transparentno i detaljno in ormirana o našim prijedlozima. • Koje su (mogu e) posljedice nepoštivanja ugovora od strane Grada Varaždina i Varkoma te da li su ugovori sada stavljeni van snage kako je izjavio gradona elnik Habuš nakon što je Grad podignuo tužbu za utvr ivanje ništetnosti

Jasmina Prokop Tomi , lanica uprave T7 VIS-a predstavlja tvornicu za MBO

Istraga ne zna i da se ne moraju izvršavati obveze iz ugovora Poslovi oko ugovaranja predmet su zanimanja DORH-a. Je li to razlog za neizvršavanje obveza Grada Varaždina? - Danas predmetom istrage može biti bilo koji ozbiljni poduzetni ki poduhvat u Hrvatskoj, poglavito ako vas neke skupine zbog svojih sebi nih interesa neistinito lažno prijave kao što je to ovdje slu aj. I T7 VIS-u je u interesu pro esionalna istraga jer ona sve razjašnjava. U hrvatskom je zakonodavstvu vrlo jasno definirana presumcija nevinosti što zna i da nitko nije kriv dok mu ugovora za zbrinjavanje otpada? — Elemenata za utvr ivanje ništetnosti predmetnog ugovora apsolutno nema. To su nam u više navrata potvrdili brojni renomirani i iskusni odvjetnici, ali i neovisni pravni stru njaci. Samim podizanjem tužbe ugovori nisu stavljeni van snage ve su oni i dalje važe i baš kao i sve ugovorne

se pravomo nom sudskom presudom isto i ne dokaže. Stoga istraga nema i ne može imati veze s konzumiranjem i rješavanjem obveza iz ugovora. Ugovor za obradu otpada se mora poštivati (pacta sunt servanda) i konzumirati neovisno o istragama. Gra ansko i trgova ko pravo u ijoj je nadležnosti i realizacija ugovora za obradu otpada odvojeno je od kaznenog prava koje definira istragu. Isto možete vidjeti na primjerima Ine ili Podravke i sl. Zar su ljudi zbog istrage prestali kupovati njihove proizvode? obveze koje iz njih proizlaze. To je kao da nešto kupite na kredit, kasnije odlu ite da to više ne želite i tužite osobu koja vam je to prodala i samim time mislite da su sve vaše obveze prestale postojati. Svi vrlo dobro znamo da to baš nije tako, jer kad bi to bilo mogu e, svijet bi završio u kolapsu. Tužbu za poništenje ugovora vrijednog 120 milijuna kuna

Iako gradogradona elnik na elnik Varaždina nije osobno potspreman otkriti u javnosti koja pisuje bez „rješenja“ on ima i gdje misli odvoziti odv jetbale, u posljednje se vrijeme najviše od nika, Varaždinu bližih odlagališta spominju Orea što hovica u Me imurju i Jerovec kraj Ivanca. Vjerujem da su mještani tih krajeva s punim pravom ina e zabrinuti, jer zašto bi se njima ili bilo kome drugom nije nametnulo i zakopalo u susjedstvo 100.000 tona prakvaraždinskog otpada? Postoje sumnje da u balisa s ranom otpadu ima i manjih koli ina medicinskog obzii opasnog otpada kao i industrijskog otpada. r o m Takva odluka varaždinskog gradona elnika na njene samo da nije moralno prihvatljiva nego g ov u nije ni u skladu s direktivama Europske pro esiju. unije o zbrinjavanju otpada niti sa Tu ž b u j e ciljevima hrvatskog zakonopodnio bez davstva. spreprethodne odlum a n ke Gradskog vije a, otkriti u javštoviše sasvim suprotno odluci Gradskog vije a iz rujna nosti koja to „rješenja“ on ima 2011.g. ime je prekora io svo- i gdje misli odvoziti bale, u poje ovlasti. T7 VIS dnevno trpi sljednje se vrijeme najviše od štetu i ve u od oko 150.000 Varaždinu bližih odlagališta kuna, a što godišnje iznosi ak spominju Orehovica u Me ipreko 55 milijuna kuna ukoli- murju i Jerovec kraj Ivanca. ko Grad i Varkom i dalje nasta- Vjerujem da su mještani tih ve nepoštivati važe e ugovore. krajeva s punim pravom zaSve to zasigurno jednog dana brinuti, jer zašto bi se njima ili ne e platiti Habuš ve Grad bilo kome drugom nametnulo i odnosno gra ani. Apsurdno zakopalo u susjedstvo 100.000 je to da s jedne strane imate tona varaždinskog otpada? Poogroman ekološki problem – stoje sumnje da u baliranom ilegalno odloženih 100.000 otpadu ima i manjih koli ina tona baliranog otpada koji medicinskog i opasnog otpada usprkos rješenjima inspekci- kao i industrijskog otpada. Taje da se hitno mora ukloniti i kva njegova odluka ne samo da dalje ugrožava okoliš i prijeti nije moralno prihvatljiva nego zdravlju Varaždinaca, a samo nije ni u skladu s direktivama par stotina metara do toga Europske unije o zbrinjavanju imate najmoderniju tvorni- otpada niti sa ciljevima hrvatcu za mehani ko-biološku skog zakonodavstva. Naime, obradu otpada u Europi koja Hrvatskoj je naloženo da do problem otpada u potpunosti 2018.g. sanira i u potpunosti i trajno može riješiti i to bez zatvori sve svoje deponije jer zaga ivanja zraka, vode ili tla e u protivnom morati pla ati što je trenutno slu aj. Umje- skupe penale te da do 2014.g. sto da krene obrada otpada u smanji udio odlaganja otpada tvornici MBO i to na ekološki za ak 400.000 tona godišnje. najprihvatljiviji na in, otpad Ukoliko je ekonomska ra unise i dalje nepotrebno balira na ca jedina vodilja gradona elnitrošak gra ana i ilegalno odla- ka Habuša, onda zašto ne riješi že na vodozaštitnom podru ju problem i pet puta povoljnije suprotno rješenjima inspekci- i za svega 0,1 do 0,2 kn po kg je što zajedno s nepoštivanjem zakopa otpad u Varaždinu na ugovornih obveza predstavlja istom mjestu? Uvijek je zakopavanje u zemlju je tinije od izravno kršenje zakona. • Što varaždinski grado- obrade, ali nije povoljnije kad na elnik nudi kao alterna- sagledavate ekotoksi ne i drutivno rješenje nakon što je ge utjecaje što su Varaždinci podnio tužbu za ništetnost? nedavno mogli uti u izlaganju — Žalosno je da gradona- pro esora Milanovi a na znan elnik alternative koje spomi- stveno-stru nom skupu na nje naziva rješenjima, jer ako temu gospodarenja otpadom. je istina što pri a da e se bale Odlaganje otpada u zemlju bez odvoziti negdje drugdje i tamo prethodne obrade na samom zakapati na postoje im depo- je dnu hijerarhijske piramide nijama, onda on nije pronašao ispravnog gospodarenja otparješenje ve je ozbiljan ekološ- dom i kao takvo predstavlja ki problem pove ao i prebacio najgori mogu i na in zbrinjadrugima. Iako kaže da još nije vanja otpada. (nš)

14

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. velja e 2012.

U Varaždinu počela s radom prva i jedina hrvatsk

U skladu s Euro

EKOTIME MBO R+

Prijedlog povoljan za građane T7 VIS ponudio je Gradu Varaždinu rješenja kojima bi se plaćanje nagomilanog baliranog otpada beskamatno prolongiralo na dulji niz od čak 7 godina

i koje uopće ne bi snosili građani. Time bi građanima c ijena u odnosu na nezakonito odlaganje porasla za svega 25 do 30 kn po domaćinstvu mje-

sečno, a grad Varaždin bi bio prvi grad u Hrvatskoj s organiziranim bezdeponijskim zbrinjavanjem otpada prema najmodernijim europskim načelima.

U pogledu zbr injavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+. Riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za obradu otpada mehaničkobiološkom metodom, koja glasi za jednu od ekološki najprihvaćenijih i najraširenijih metoda obrade otpada u Europi. Ova je tvornica za obradu otpada najmodernija u Hrvatskoj, ali prema mišljenju struke, i u cijeloj Europi. Zbrinjavajući otpad po ovoj metodi, Hrvatska je prvi put stvorila mogućnost da se u potpunosti pridržava strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te smjernica i direktiva Europske unije.

Recikliranje umjesto “zakopavanja” otpada

Biofilter, jamac sigurnosti zaštite okoliša

Posebnost T7 VIS-ove Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju je orijentacija procesa obrade otpada na visoki stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu, koja se danas sve više afirmira kao prihvatljiva metoda obrade otpada. Uz ovakvu

tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki načini zbrinjavanja otpada poput “zakopavanja” otpada u zemlju.

Obrada otpada bez zagađenja Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju posjeduje najmoderniju tehnologiju za potpunu i trajnu obradu otpada, što je pretpostavka da Hrvatska uspješno i u što kraćem roku napusti svoja odlagališta otpada (kao što su to primjerice učinile neke razvijene zemlje poput Švicarske još 2002., Austrije 2005. i Njemačke 2006. godine) i potpuno se prebaci na ekološku obradu otpada, koji u suvremenom gospodarstvu nije više smeće, već izuzetno korisna sirovina koja pravilnom preradom dobiva na vrijednosti. Na ovaj način otpad se ne ostavlja lokalnom stanovništvu i generacijama koje dolaze, već on postaje korisna sirovina. Ekološka or ijentiranost Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju očitava se u činjenici da se radi o hermetički potpuno zatvorenoj cjelini pod kontinuiranim podtlakom iz koje tijekom rada ne izlaze apsolutno nikakvi mir isi, dim niti bilo koja druga vrsta otpada koja bi smetala

okolnom stanovništvu. Iz tog razloga, lokalno stanovništvo neće osjetiti nikakve negativne posljedice rada tvornice. U biološkom se dijelu postrojenja na ubrzan način simuliraju isključivo prirodni biološki procesi koji se događaju u razgradnji otpada, koristeći pritom proces ubrzane oksidacije bez ikakvih kemijskih ili drugih dodataka što jamči potpunu sigurnost za okoliš. Ekotime MBO R+ tvornica tijekom rada u okoliš ne ispušta nikakve nusprodukte obrade otpada, jer tijekom procesa MB obrade, za razliku od ostalih oblika obrade otpada, eliminirano je bilo kakvo onečišćenje, a kao dodatna mjera predostrožnosti u varaždinskoj je tvornici izgrađen 2000 četvornih metara velik biofilter kroz koji se obrađuje sav zrak iz tvornice i koji je čak 30 posto više kapacitiran od standarda prikladnog za veličinu tvornice zbog garancije lokalnom stanovništvu da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti par metara oko tvornice. Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mozaik 15

ka MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

opskom unijom

standardima sanira i u potpunosti zatvori sve svoje deponije najkasnije do 2018. godine.

Investicija od 180 milijuna kuna Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju je u vlasništvu tvrtke T7 VIS, koja je u tvornicu investirala približno 180 milijuna kuna. Realizacija projekta započela je 2009. godine, četiri godine nakon što Grad Varaždin nije mogao pronaći adekvatno rješenje za sanaciju baliranog komunalnog otpada nakupljenog na ilegalnom odlagalištu na tuđem zemljištu u Brezju na vodozaštitnom području

Sanirati do 2018. godine! Europska unija je naložila Republici Hrvatskoj da do 2018. godine sanira sva svoja odlagališta, nakon čega lokalne zajednice počinju plaćati skupe penale. Divlji deponiji, uključujući i ilegalni varaždinski s baliranim otpadom, građane bi mogli u budućnosti financijski puno koštati jer će sve kazne, a i dodatne troškove oko zbrinjavanja plaćati upravo oni.

i arheološkom lokalitetu. U samoj izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom te doprinijeli kvalitetnoj izgradnji i odabiru tehnologije, a što će se zasigurno i potvrditi u daljnjem radu tvornice. Iako tvornica u Brezju zbog

nesuglasica s Gradom Varaždinom za sada ne obrađuje varaždinski otpad, koji je već sedam godina gorući ekološki problem toga grada, tvornica uspješno obrađuje komunalni otpad koji nije iz Varaždina dok se onaj varaždinski i dalje balira i ilegalno odlaže na trošak građana.

Neekološko postupanje

!

Građani Varaždina nepotrebno plaćaju dodatni trošak baliranja otpada oko 45 eura po toni koji se i dalje, suprotno nalazu inspekcije zaštite okoliša, ilegalno odlaže te zagađuje zemljište i podzemne vode na vodozaštitnoj lokaciji i predstavlja veliku opasnost od požara. Grad Varaždin trenutno tra-

ži drugo rješenje za odlaganje otpada na deponijima drugih općina u Hrvatskoj što realno predstavlja trostruki trošak (baliranje, odvoz bala na drugi deponij, plaćanje deponiranja otpada i prebacivanje problema sanacije i monitoring deponija za narednih 30-ak godina drugima). Takvo neekološko postupanje u

Europi nije praksa. Ako nastavi s takvom „politikom“, osim što bi mogao ubrzo doći u ozbiljnu proračunsku krizu, Grad Varaždin dugoročno neće riješiti problem s otpadom već će ga samo prebaciti drugima, što je, u pogledu morala, ekologije i poštovanja smjernica Europske unije, najlošije moguće rješenje.

100.000 tona baliranog otpada na varaždinskom ilegalnom odlagalištu koji prijeti okolišu i zdravlju građana

16

Poljodjelstvo

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NASTAVLJA se intenzivna edukacija poljoprivrednika u Me imurju, ali njih ponajviše zanimaju nov ane potpore

Gdje i kako se mogu dobiti najjeftiniji poljoprivredni krediti? Predavanja po mjestima

S predavanja u Maloj Subotici

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Na minus 15 nikome do trgovanja Druga “februarska sreda” na akove kom placu i sajmu ostat e zapisana i upam ena kao najhladnija ove zime i s najmanje posjetitelja, prodava a i kupaca. Na minus 15 Celzijevih stupnjeva, kolika je bila temperatura zraka u akovcu, sigurno nije bila motiv za trgovanje bilo kakvom robom, pa ni drvima za ogrjev. Izbrojali smo dvadesetak prodava a na sajmu i upola manje na akove kom placu, usput primijetivši da ovaj put nisu došli vrtlari i ratari, koji su do sada dolazili po svakom (ne)vremenu. Jedva smo prikupili dovoljan broj polusmrznutih artikala ije cijene donosi-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- šampinjoni 20 kn/kg - poriluk 10 kn/g - bijelo zelje 5 kn/kg - bijeli grah 25 kn/kg - luk 5 kn/kg - blitva 3 kn/pušlek - mrkva 10 kn/kg - kisela repa 12 kn/kg - suho vo e 5 kn/vre ica - cikla 6 kn/kg mo, a ugodno su iznena enje svježi šampinjoni uzgajiva ice iz Lopatinca. Bili su lijepi, svježi i jeftiniji od drugih koji se prodaju na placu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

kredit, jer banke traže jamstva i za plasman proizvoda i uz vezanje imovine. Dio poljoprivrednika koji za to ima uvjete sprema se za neki od natje aja iz europskih fondova, no takvi su u manjini.

Smisao edukacije poljoprivrednika je prije svega prilago avanje standardima Europske unije, nakon 2014. godine svaki poljoprivrednik e morati pro i edukaciju. Za poljoprivrednike koji su u sustavu neke proizvodnje dužni su pak slušati predavanja zbog toga jer im to uvjetuju partneri, pa i Agencija za pla anje u poljoprivredi radi dobivanja poticaja. Predavanja za sada izvode savjetnici iz Javne poljoprivredne savjetodavne službe Hrvatske poljoprivredne komore. Intenzivna edukacija poljoprivrednika nastavlja se i ovaj tjedan. Prema rije ima Milorada Šubi a, interes poljoprivrednika je iznad o ekivanja, a savjetnike o ekuju i pitanja koja nisu vezana samo za edukativne poljoprivredne teme. Tako, na primjer, poljoprivrednike zanima gdje mogu dobiti najpovoljniji kredit, s obzirom na to da su krediti u poslovnim bankama preskupi za njihovu proizvodnju. Jedan od najpovoljnijih kredita za poduzetnike i poljoprivrednike nudi HBOR, uz kamate od dva posto, pa onda ni ukupna davanja za kredit nisu previsoka. Problem je, me utim, to što si rijetko koji poljoprivrednik danas može priuštiti bankovni

Uvjeti višestruke sukladnosti u 2012. Jedno od predavanja u organizaciji Udruge ratara Me imurja održano je u Ivanovcu, i to na temu “Uvjeti višestruke sukladnosti u 2012. godini”. “Višestruka sukladnost” zna i poštovanje mjera zaštite prirode i okoliša, zdravlja ljudi i životinja, te mjera dobre poljoprivredne prakse. Predavanje je održala Suzana Paji , dipl. ing. agr., viša stru na savjetnica za ratarstvo, koja je izme u ostalog istaknula da je višestruka sukladnost niz obaveznih zahtjeva i postupaka (propisa) koje poljoprivrednici moraju poštovati u obavljanju svoje poljoprivredne djelatnosti na gospodarstvima, radi ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi. Uvjeti, odnosno zahtjevi višestruke sukladnosti dijele se na dvije grupe, od kojih su me u prvima dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti, održavanje poljoprivrednog zemlji-

šta na gospodarstvu u dobrom poljoprivrednom i ekostanju. U drugu grupu ulaze obvezni uvjeti za upravljanje, poštovanje zahtjeva zaštite prirode i okoliša te zaštite zdravlja ljudi, biljaka i životinja, dobrobit životinja. O uvanje tla, voda i zraka provo enjem mjera dobre poljoprivredne prakse. Ako propisani uvjeti višestruke sukladnosti nisu ispunjeni u bilo kojem trenutku u odre enoj kalendarskoj godini te je takvo neispunjavanje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran obveznik koji je u odre enoj kalendarskoj godini podnio zahtjev za potporu, ukupan iznos izravnih pla anja, koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti tome obvezniku, Agencija za pla anja smanjuje ovisno o namjeri ili nemarnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvr ene nesukladnosti u skladu s Pravilnikom. U slu aju iznimno velikog opsega, ozbiljnosti i trajnosti ili ako se utvrdi ponavljanje namjernog neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti, obveznik se isklju uje iz predmetnog programa pomo i u sljede oj kalendarskoj godini. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

13. velja e - Ma kovec (Fontana), Županijska udruga proizvo a a mlijeka, 11 sati. Tema je “Utjecaj vlage zrna u berbi kukuruza na ekonomske pokazatelje proizvodnje”, a predava ica je Suzana Paji . 14. velja e - Sveta Marija (Vatrogasni dom), 19 sati, “Uvjeti višestruke sukladnosti u 2012. godini”, predava ica Suzana Paji 14. velja e - Železna Gora (za lanove društva Hortus Croatiae s vinima koja imaju GP), 19 sati. Vo enu degustaciju i ocjenu kvalitete vina berbe 2011. (sorta rajnski rizling) daje Marijan ižmešija 15. velja e - akovec (poslovni prostor GRA-MA centra), Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a, 18 sati, tema: “Gnojidba višegodišnjih nasada u integriranoj proizvodnji”, predava Milorad Šubi . 15. velja e - Prelog (Riblji restoran), 19 sati, “Problemi u proizvodnji kukuruza”, predava ica Suzana Paji . 16. velja e - Belica (kino dvorana), Me imurska udruga proizvo a a merkantilnog krumpira, 12.30 sati, tema: “Što donosi nova direktiva 2009/128/EU? “, “Integrirana proizvodnja krumpira” i “Uvjeti višestruke sukladnosti u 2012. godini”, predava Milorad Šubi . 16. velja e - Štrigova (dvorana iznad pošte), 18 sati, tema: “Osvrt na FADN istraživanje u Me imurju”, “Uvjeti višestruke sukladnosti u 2012. godini”, predava ica Ljiljana Kocen. 16. velja e - Jurov ak (Potrti kota ), 19 sati, tema: “Utjecaj vlage zrna u berbi kukuruza na ekonomske pokazatelje proizvodnje”, predava ica Suzana Paji .

OPATIJA doma in 56. seminara biljne zaštite

Šubi predava me u 600-tinjak stru njaka Od 7. do 10. velja e u Opatiji se održava 56. seminar biljne zaštite, na kojem se okupljaju poznati i priznati itomedicinari naše regije. U tri dana 600-tinjak stru njaka upoznaje se s

ME IMURSKA udruga za integriranu proizvodnju vo a

Hranidba organskim gnojivima U organizaciji Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a i TSH akovec, u prodajnim centru GRAMA u akovcu u srijedu 15. velja e bit e stru no predavanje na temu “Hranidba organskim gno-

jivima”. Po etak predstavljanja teme i predavanja, na kojem e uvodno govoriti mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Podru nog odjela HPK-a akovec, jest u 18 sati. (sm)

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

najnovijim spoznajama, otkri ima i dostignu ima u itomedicini. Me u brojnim istaknutim predava ima iz našeg kraja je i mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Javne savjetodavno - poljoprivredne

službe u Me imurskoj županiji (HPK). Skup u Opatiji završava godišnjom skupštinom Hrvatskog društva biljne zaštite. (sm)

VO NE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice

Povodom Valentinova popust 30% (cijena 70 kn po komadu)

od 1.2. do 14.2. u rasadniku Sveta Marija i voćnjaku Nedelišće

Stru an savjet i vrhunska usluga

10. velja e 2012.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

U rano prolje e se sadi drve e Nije još prolje e. Ni kalendarski ni klimatski. To je to no. Ali pripreme za njega mogu nam ugrijati promrzlu dušu. Pred nama je praznik ljubavi – pti ja svadba – Valentinovo. To je vrijeme kad se imamo pravo nadati kraju zime, toplijim danima. Ovaj sad nalet snijega, to je samo najava kraja. S toplijim danima zemlja se odmrzne i sadnja može po eti. Sad samo treba dobro promisliti gdje i što emo saditi. U naslovu spomenuh da nas zanima drve e. Imenica drvo u hrvatskom jeziku, kad je u jednini, ima dvojako zna enje. Možemo misliti na biljku drvo i na proizvod piljenja i rezanja , materijal drvo. U množini je situacija jasnija, drve e su svakako žive drvenaste biljke. Njih sadimo u šume, da dobijemo materijal za gradnju ili loženje, sadimo ih u vo njake, da nam rode vo e, i sadimo ih u hortikulturne svrhe. Ovo posljednje nas na ovim stranicama najviše zanima. Ta aktivnost sadnje i njege drve a

u kultiviranom prostoru zove se urbano šumarstvo. Interesantno, ali u posljednje vrijeme bi se kod nas mogla zvati i ruralno šumarstvo, jer se puno drvoreda sadi i po našim selima. Dobrobiti koje donosi drve e u urbanom prostoru su op e poznate. Oku ugodan efekt prirode, proizvodi kisik, apsorbira štetne plinove, smanjuje eroziju, smanjuje buku, daje hladovinu, uva vlagu, daje hranu i sklonište životinjama... Vrlo impresivan popis. Naravno da je dobro posebno spomenuti da drve e preradom uglji nog dioksida u kisik smanjuje efekt staklenika i usporava globalno zatopljenje. Koliko velikih misli uz jednu malu sadnju! Pa, ovaj, ako se pogleda sa svih strana, sadnja i ne mora biti mala. Prema narodnoj ‘Zrno do zrna - poga a.’ možemo izvesti i novu ‘Drvo do drveta - drvored.’ Može dakako i park i perivoj i vrt. Sve su to ljudske tvorevine koje udomljavaju drve e a predstavljaju u svojoj osnovi ovjekovu

težnju za stvaranjem idealnog svijeta. Nije slu ajno vrt obi no umjetni ki prikaz zamišljene slike raja. Prema isto nom vjerovanju, Buda stanuje u drvetu (i meditirao je pod drvetom). Slavenski bog Perun obitava u lipinim krošnjama – o tome pjeva S.S. Kranj evi . Vile naseljavaju Motovunsku šumu. Prastari kultovi obožavanja stabala održali su se i danas u obi aju ki enja boži nog drvca. Ladonja (Celtis australis) je drvo okupljanja, stari slavenski znak štovanja sjenovitog stabla (duše su shva ene kao sjene).

Sadnja drve a je umjetni ko djelo, odraz ilozofskog stava i nastojanje uspostave ravnoteže u kojoj se stišava agresivnost, a poti e sporazumijevanje. Nemojte mi sad samo re i da se to Vas ne ti e! Znam da izme u dva pogleda na prazan ra un, ipak mislite na zelenu budu nost svojih potomaka. Znam da volite drve e. Uskoro je Valentinovo, ako ovo prolje e zasadite drvo, idu a svadba ptica može biti održana baš u toj krošnji. Budite dobri, mislite zeleno!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mlije ne kvote u Republici Hrvatskoj Mlije ne kvote su tržišna mjera ograni enja proizvodnje mlijeka i mlije nih proizvoda na unutarnjem tržištu Europske unije. Sustav mlije nih kvota primjenjuje se s ciljem kontrole proizvedenih koli ina mlijeka i mlije nih proizvoda stavljenih na zajedni ko tržište u državama lanicama unije. Svaka država lanica dobiva nacionalnu kvotu, koja se za m raspodjeljuje proizvo a ima mlijeka kao individualna kvota. U RH e se sustav kvota vrlo brzo po e primjenjivati (1.travanj 2012 godina) što je i regulirano Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograni enja u sektoru mlijeka. Nacionalna mlije na kvota dijeli se na nacionalnu pri uvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka. Nacionalna mlije na kvota raspodjeljuje se izravno proizvo a ima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B). Proizvo a u se može dodijeli individualna kvota A i/ili individualna kvota B. Ukupno dodijeljena kvota, i kvota A i kvota B, ne može bi ve a od koli ine mlijeka izra unate na temelju podataka o broju mlije nih krava i utvr ene prosje ne proizvodnje mlijeka po kravi. Ukoliko se na stadu ne provodi kontrola mli-

je nos , prosje na proizvodnja mlijeka po kravi utvr uje se na temelju podataka o prosje noj proizvodnji mlijeka po kravi odre ene pasmine u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj. U slu aju da su proizvo a u dodijeljene kvota A (za isporuku mlijeka) i kvota B (za izravnu prodaju), a is više ne želi isporu iva mlijeko u mljekaru, proizvo a mlijeka može podnije zahtjev za pretvorbu cjelokupne individualne kvote ili dijelu individualne kvote tako da se u korist kvote B umanji kvota A ili obrnuto. Zahtjev za pretvorbu individualne kvote proizvo a podnosi HPA (Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji) najkasnije do 30. studenog za teku u kvotnu godinu. Proizvo a i koji tek zapo inju sa proizvodnjom ili koji su pove ali svoju proizvodnju zbog inves ranja mogu podnije HPA zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pri uve. Nacionalna pri uva je dio nacionalne mlije ne kvote namijenjena za dodjelu dodatnih koli ina mlijeka za individualnu kvotu A i individualnu kvotu B.

Obveze proizvo a a s individualnom kvotom A Proizvo a može isporu ivati mlijeko samo registriranom otkuplji-

va u kojeg sam izabere do po etka isporuke mlijeka. Proizvo a može istovremeno isporu ivati mlijeko ve em broju otkupljiva a, pri emu ukupno isporu ena koli ina mlijeka ne smije prelazi dodijeljenu kvotu A. U slu aju da proizvo a ima više od jednog otkupljiva a dužan je izabra glavnog otkupljiva a koji e bi odgovoran za vo enje i pripremu podataka, dostavu izvješ a HPA te prikupljanje pristojbi.

Obveze proizvo a a sa kvotom B za izravnu prodaju Prodava mlijeko i/ili mlije ne proizvode izravno potroša u može samo onaj proizvo a koji posjeduje individualnu kvotu B. Proizvo a ne smije prodava mlijeko i/ili mlije ne proizvode koriste i pravo na individualnu kvotu B drugog proizvo a a. Proizvo a s individualnom kvotom B mora vodi mjese nu evidenciju o svim koli inama mlijeka odnosno mlije nih proizvoda koji su predmet izravne prodaje. Za svakog proizvo a a koji je isporu io ve u koli inu mlijeka od dodijeljene mu individualne kvote A, odnosno koji je izravno prodao ve u koli inu mlijeka i/ili mlije nih proizvoda od dodijeljene mu indi-

vidualne kvote B, Agencija za pla anje u poljoprivredi i ribarstvu e donije odluku o iznosu pristojbe sukladno njegovom doprinosu u prekora enju nacionalne kvote. Ukoliko proizvo a jekom kvotne godine iskoris manje od 85% dodijeljene individualne kvote, za sljede u kvotnu godinu odre uje mu se nova vrijednost individualne kvote u visini one koju je ostvario u prethodnoj godini, a ostatak se uklju uje u nacionalnu pri uvu. Mlijeko koje se isporu uje s poljoprivrednog gospodarstva, a zbog zdravstvenih razloga nije prihvatljivo za preradu, ne e se uze u obzir pri izra unu kvote kao koli ina koja je isporu ena sa poljoprivrednog gospodarstva. Dr.vet.med. Dalibor Turkovi

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. velja e 2012.

PROJEKT „Zajedno smo ja i“ OP INA Sveti Juraj na Bregu

Pomo roditeljima Op ina Sveti Juraj na Bregu ove e godine nov ano potpomagati obitelji s novoro enom djecom. Za svako novoro eno dijete roditelji e od Op ine dobiti 1.000 k una jednok rat ne potpore. Prošle godine u op ini i župi Sveti Juraj na Bregu ro eno je 56 djece i op ina je natalitetno pozitivna. Op ina e pomagati i starije osobe kojima je potreban ogrjev, za što e u prora unu osigurati 40 tisu a kuna. (sm)

OP INA Štrigova

Za socijalu 75 tisu a kuna Op ina Štrigova e u 2012. godini na ime socijalnog programa iz prora una izdvojiti 75 tisu a kuna, najviše za podmirivanje troškova prijevoza u enika u srednje i osnovne škole, zatim za pomo u prehrani u školskim kuhinjama i kao jednokratne nov ane pomo i socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima. Tko i koliko novca e dobiti, odlu it e op inski na elnik na osnovu prijedloga socijalnog vije a, koje je u fazi formiranja. (sm)

U enici educirali svoje vršnjake o štetnosti sredstava ovisnosti Osnovne škole Strahoninec, Vladimira Nazora Pribislavec, Macinec te Štrigova sudjelovale su u projektu „Zajedno smo ja i“, koji je provela Udruga za pomo djeci i mladima „Osmijeh“ u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja

i me ugeneracijske solidarnosti. Projekt je održan povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, a imao je nekoliko etapa. Specijalistice školske medicine Zavoda za javno zdravstvo mr. sc. Narcisa Slugan, dr. med., Diana Uvodi - uri , dr. med., Zrinka Zvornik - Legen, dr. med., i

Podjela zahvalnica u enicima edukatorima

Rani zalazak sunca i hladni dani naj eš a su prognoza ovoga godišnjeg doba, stoga se žurno povla imo s prohladnih ulica u tople domove, ne razmišljaju i pritom može li zima biti inspiracija za nove po etke, sadržaje, planove … ovjek je društveno bi e i u njemu postoji potreba za druženjem, razgovorom, razmjenjivanjem mišljenja i za potvr ivanjem vlastitih stavova i ideja. O važnosti me uljudskih odnosa razmišljali su i lano-

Instruktorice pletenja: Marija Miri , Katarina Vadas i ur a Verli

utorak, 14. velja e Valentin, Zdravko srijeda, 15. velja e Vitomir, Vito etvrtak, 16. velja e Julijana, Daniel

vi draškove ke udruge pa su odlu ili spojiti ugodno s korisnim, organiziravši subotnja ve ernja druženja u svojoj prostoriji u Društvenom domu u Draškovcu. Naime, oni su u suradnji s mještanima iz okolnih sela priredili kreativnu radionicu pletenja cekera od komušine. Posjetili smo ih ovu subotu i njihovi su nam gosti priznali da je vrijeme proletjelo poput vihora, kao što se to uvijek doga a u dobrom društvu, a polaznice su

ku i otišle sa svojim prvim ispletenim radovima i obe anjem da e nastaviti marljivo vježbati. Neka ovo bude poziv svima koji žele kreativno provesti subotnju ve er - da se pridruže lanovima draškove ke udruge, a druženja i razgovori, koliko se god inili u današnjem prezaposlenom svijetu utopijom, oni su zapravo pokreta i pozitivnih misli i djela. (Željka Ivan ok Varga, foto: Stjepan Naran a/VIPRO)

ŽUPA Sveti Martin na Muri

Održan te aj Kursilja za krizmanike

Te aj je vo en i u obliku razgovora o vjeri

ponedjeljak, 13. velja e Katarina Ricci, Kristina

nici projekta, veliku pohvalu na iznimnom angažmanu i entuzijazmu kojim su prionuli poslu, sa željom da podijele svoja iskustva i sve nau eno s drugim u enicima te na taj na in upozore na štetnosti sredstava ovisnosti. (mz)

Ljepota zajedni kog stvaranja

petak, 10. velja e Stepin evo, Slavko

nedjelja, 12. velja e Zvonko, Damjan

Mr. sc. Narcisa Slugan, dr. med., educirala je u enike OŠ Strahoninec

jedno lijepo po astili i družili, u vrš ivali nova poznanstva i prijateljstva. Ovim hvale vrijednim projektom u enici su puno nau ili, prenosili svoja znanja vršnjacima te upozoravali na važnost prevencije. Svi oni zaslužuju, kao i ostali sudio-

UDRUGA “Prijatelji svetog Roka“ Draškovec

IMENDANI I BLAGDANI

subota, 11. velja e BDM Lurdska, Mirjana

Marija Ivanovi , dr. med., educirale su u navedenim školama u enike 7. i 8. razreda, koji su potom sami izra ivali prezentacije kojima su htjeli upozoriti mlade na štetne posljedice pijenja alkohola i pušenja. Te prezentacije prikazali su u enici svojim vršnjacima i u drugim školama te na roditeljskim sastancima. Završno druženje u enika edukatora uprili eno je u srijedu 1. velja e u Zavodu za javno zdravstvo u akovcu, a sve nazo ne lije nice i stru ne suradnice škola, Jelenu ugalj, dipl. soc. pedagoginju, koja je koordinirala projektom, te u enike pozdravila je i zaželjela dobrodošlicu ravnateljica Zavoda Marina Payerl – Pal, dr. med. U enicima su podijeljene zahvalnice te prigodne majice, te su se svi za-

KOTORIBA

Župni ku službu preuzeo vl . Marijan Horvat Prošli etvrtak, na Svije nicu, u službu župnika u Kotoribi uveden je vl . Marijan Horvat (1975.), dosadašnji prefekt u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Vl . Horvat rodom je iz Lepoglave, a u ime župljana dobrodošlicu mu je poželio zvonar Ivan Knez. Klju eve crkve Sedam žalosti Blažene Djevice

Marije i Svetog Križa uru io mu je mons. Ivan Godina, uz prisustvo pre asnog Antuna Hoblaja, dekana Donjome imurskog dekanata. Odlukom varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, dosadašnji župnik Ljuban Škraba zbog bolesti je razriješen župni ke službe u Kotoribi. (alf)

Pod vodstvom duhovnika i ravnatelja Kursilja Varaždinske biskupije vele asnog Stjepana Najmana, u župi Sveti Martin na Muri prošli je vikend održan mali te aj krš anstva - Kursiljo za ovogodišnje pripravnike za sakrament Svete potvrde. Njih 38 je na kraju te aja dobilo križeve kao vanjski znak da su prošli te aj Kursilja te su se ispovijedili kako bi se sd Bogom i ljudima pomirili sa-

kramentalno. U nedjelju je bio sve ani završetak trodnevnog druženja, sa svetom misom, prezentacijom otoka Krapnja, gdje se održavaju te ajevi za kursiljiste iz cijele Hrvatske, opisivanjem dojmova te zajedni kim ru kom, koji je priredio doma i župnik vele asni Ivan Herceg, sve enik koji godinama redovito organizira te ajeve te se brine za rast vjere i zajedništva u svojoj župi.

Ovaj put su u radu s budu im krizmanicima bili suradnici i animatori iz svetomartinske župe, koji se redovito, svaku srijedu, druže i rade, a prošli su prethodne te ajeve Kursilja u župi, ali i na Krapnju, otoku kod Šibenika. Podršku su polaznicima dali i roditelji, koji su s njima bili na svetim misama i držali molitvenu pratnju, te se pobrinuli za okrjepu tijekom seminara. (S. Mesari )

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

10. velja e 2012.

Novi život se rađa PRIJAVE do 15. velja e

Roda ponovno kre e s radionicama za trudnice! SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Biblija je rije Božja, a rije Božja ima i proro ku dimenziju. Nikakav Nostradamus i sli ni nisu ni blizu aktualnosti i preciznosti proro anstava iz Biblije. Pred njim oganj proždire, za njim plamen guta. Zemlja je k’o vrt rajski pred njim, a za njim pustinja tužna. Joel 2;1-10 U Starom i Novom Zavjetu nalazimo proro anstvo o kraju svijeta te slikovite opise nuklearne katastro e, opise tenkova, i posljedice najve e ili Harmagedonske bitke. Proroci Ezekiel u poglavlju 36., i Joel u poglavlju 22. opisuju vi enja, koja danas razumijemo, jer smo suvremenici najmodernijih oružja. Joel opisuje tenkove kako bi ih netko opisao prije 2500 g.; uspinju se preko zidova, vatra ide pred njima. Ljudi koji su živjeli prije pojave nuklearnog naoružanja nisu mogli napraviti paralelu. Nama je danas o igledno, i aluzije su jasne. Biblija je rije Božja, a rije Božja je i proro ka rije . Nikakav Nostradamus i sli ni nisu ni blizu aktualnosti i preciznosti proro anstava Biblije. U Ezekielu Bog objav-

ljuje da e se i oružje spaljivati, te ozna avati mjesta gdje su leševi. Proro anstvo jasno aludira na poseban tretman zbog kontaminiranosti radijacijom oružja i ljudi. Novozavjetna proroštva su u skladu sa starozavjetnim obe anjem da ovaj svijet ne e biti uništen potopom kao prvi, ve vatrom, kako piše u 2.Petrovoj, 3;7, sadašnja nebesa i zemlja istom su rije ju pohranjena za oganj i uvaju se za Dan suda i propasti bezbožnih ljudi. Isus nas ljubazno i mudro upozorava; Ne bojte se onih koji mogu uništiti tijelo, ve onih koji mogu uništiti dušu i tijelo u Paklu. mr.sc. Ivan Lovakovi Za sve dodatne in ormacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

Suprotno poznatim zakonima znanosti, vjera u evoluciju podu ava postanak materije, života i na kraju ovjeka kroz interakciju slu ajnosti i hipotetskih 4 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze suprotne toj hipotezi, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

U akovcu s radom zapo inje ciklus Rodinih radionica za trudnice, kako bi se budu im majkama obogatili i olakšali trudni ki dani i omogu io poseban doživljaj trudno e i poro aja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih, stanja koja mijenjaju život žene i obitelji. Ciklus radionica prati tijek trudno e i sastoji se od ukupno 8 radionica, a održavat e se od 18. velja e do 12. svibnja. U grupu e se stoga primiti 10 trudni-

ca kojima je predvi eni termin poro aja izme u 20. svibnja i 20. srpnja 2012. Radionice e se održavati u prostoru Udruge ACT, akovec, Novakova, Stari hrast, 1. kat. Prijave su obavezne zbog ograni enog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 15.velja e, radnim danom od 9 do 18 h na tel. 091 22 77 233. Vrijeme održavanja radionica je od 16 do 18 sati. Radionice su besplatne!

Manuel (28) Režek i Renata (25) Tišler Režek iz Kotoribe dobili su prvo dijete, sina Lea, ro enog 29. sije nja u 11.40 sati.

Teme Rodinih predavanja 18.2. - 1. Uvodna radionica: upoznavanje; spolnost kroz trudno u, poro aj i dojenje 3.3. - 2. Fiziologija trudno e, zdrava prehrana i na in života 17.3. - 3. Poslijeporo ajno razdoblje i dojenje 31.3. - 4. Fiziologija poro aja i utjecaji na nju, 1. dio 14.4. - 5. Fiziologija poro aja i utjecaji na nju, 2. dio

28.4. - 6. Poro aj – o ekivanja i planovi 12.5. - 7. Radionica o fiziologiji poro aja namijenjena partnerima polaznica 8. susret nakon poro aja: druženje i osvrt – termin se dogovara nakon poro aja polaznica.

Dragan (30) i Tanja (30) Hat iz Ma kovca dobili su sina Niku, ro enog 31. sije nja u 14 sati. Po mla eg je brata stigao i petogodišnji Karlo.

Tomica (31) i Valentina (31) Kalšan iz Preloga dobili su sina Karla, ro enog 30. sije nja u 13.55 sati. Kod ku e najmla eg lana obitelji ekaju još i David (4) i Lorena (6).

Samo dobre vijesti UPOZNAVANJE s medicinskim zanimanjima

“Medenjaci” i “Naša mala klinika” U sklopu projekta “Moje tijelo”, skupina “Medenjaci“ Dje jeg vrti a “Cvr ak” posjetila je najprije jednu ljekarnu u akovcu, a kasnije i Županijsku bolnicu akovec. U ljekarni su se mališani, zajedno sa svojim odgajateljicama Sanjom Vinceti i Ivanom Škrobar, upoznali s radom armaceuta, a na odjelu interne medicine u bolnici do ekale su ih medicinske sestre i studenti koji su im pokazali kako se koriste zavoji, kako se

radi bris nosa te kako se imobiliziraju ruke. Nakon posjete armaceutima i lije nicima, “Medenjaci“ su se u svoj vrti vratili spremni na igru u svom novom centru aktivnosti, prigodno nazvanim - “Naša mala klinika“! (bš) Mališani skupine “Medenjaci” Dje jeg vrti a “Cvr ak” najprije su posjetili jednu akove ku ljekarnu, a kasnije i Županijsku bolnicu

Maškare ponovno tjeraju zimu! Me imurje ima najve i broj tradicijskih maski u Hrvatskoj, a s po etkom fašni kih ludosti sve su one dobile priliku ponovno dokazati da naš kraj zaslužuje biti uvršten u karnevalske gradove koje se isplati posjetiti. Na prvom ovogodišnjem fašniku u našoj županiji, onom selni kom, predstavili su se mukavci, aplje, lafre, me imurske krave, krampusi i doma i, selni ki pika i. (foto: Jurica)

KULTURA

“Profesionalac” svevremenska pri a kralja srpske komedije na Tribini Plesni eksperiment Kazališne družine “Pinkleci” U Donjem Kraljevcu održana predsmotra Me imurske popevke SCENA

akove ka Kom3dija predstavila novi album u Zagrebu Demo Fest 2011. dobio pobjednika – Genovu!

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SUBOTA , 11. velja e KUD “Mura” Mursko Središ e

10. velja e 2012.

SRIJEDA, 15. velja e, 20 sati, Jazz srijeda Mala scena Centra za kulturu akovec

Future Jazz akovec Predsmotra Me imurske popevke KARNEVALI I VALENTINOVO

U subotu 11. velja e u sportskoj dvorani u Murskom Središ u održat e se predsmotra Me imurske popevke 2012., iji e se inale dogoditi 2. lipnja 2012. u Nedeliš u. Po etak

je zakazan za 18 sati, a za sklonost stru nog povjerenstva natjecat e se 12 izvo a a, što u pojedina nom, što u skupnom nastupu. (sm)

Glazbena obitelj Kova evi – Maasej (klavir), Jošua (alt saksofon) i Abel (bubanj), uz potporu studenta kontrabasa Stjepana Horvata, odlu ila je svoje jazz umije e podijeliti s akove kom publikom. Doma oj e se publici predstaviti programom koji obuhva a razna stilska razdoblja, od jazz standarda do fusion i jazz-rock kompozicija, te vlastitim skladbama.

VERONA, 14-16.02. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 1095 kn + zrak. prist. 290 kn

ISTANBUL, 16-19.02 zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. 730 kn

BUDIMPEŠTA, 17-19.02. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 645 kn

KARNEVAL U VENECIJI, 18.02.

PREDSMOTRA Me imurske popevke u Donjem Kraljevcu

Popevka ugrijala gledatelje

autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 250 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL 21.03.-28.03., zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Polasci u veljači iz Graza ili Beča! TENERIFE, 18.02.-25.02. HOTEL EUROPAPALACE 3*, polupansion cijena po osobi od 4290 kn

GRAN CANARIA, 18.02.-25.02. HOTEL H10 BAHIA BLANCA ROCK 3*, polupansion cijena po osobi od 4020 kn

TUNIS, 14.02.-21.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU MARHABA IMPERIAL 5* , all incl. cijena po osobi od 3640 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis!, 21.01.-17.03. 2 pol po osobi od 640 kn

ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4*, 29.01.-22.02. 2 puna pansiona po osobi od 740 kn

TERME PTUJ GRAND HOTEL PRIMUS 4* superior 01.02.-01.03., 2 pol po osobi od 1580 kn

BEGUNJE PRI BLEDU HOTEL & chateau LAMBERGH 4* 10.02.-19.02., 2 pol po osobi od 715 kn

ROGAŠKA SLATINA HOTEL STROSSMAYER 4* 17-19.02., 2 pol po osobi od 740 kn

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,.... ulaznice za sportska događanja... 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

U subotu 4. velja e u sportskoj dvorani Donji Kraljevec održana je predsmotra Me imurske popevke. Odli an organizator bio je KUD op ine Donji Kraljevec, a priredba je održana u hladnim zimskim uvjetima, što je otežalo i sam dolazak izvo a a. Gledatelje je pozdravila voditeljica i predsjednica Organizacijskog odbora predsmotre Tamara Recek, uz predstavnike op ine Donji Kraljevec i Me imurske županije. Uz KUD op ine Donji Kraljevec, suorganizatori predsmotre jesu Zajednica HKUU-a Me imurske županije i Organizacijski odbor središnje, 28. smotre Me imurske popevke Nedeliš e 2012. Nastupili su: Pjeva ka skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec /Oj ti siva megla/, Josip Mezga, Domašinec /Šumice se rleniju, Po pšenici modre ruže cveteju/ Mješovita pjeva ka skupina udruge žena Sivica /Kada ve u trudno jesen, Ribica mi plava/ Dragica Cevtko, KUD Op ine Donji Kraljevec /Al je teško našu ljubaf tajiti/ Pjeva ka skupina Udruge umirovljenika Donja Dubrava /Gospon ula, Moj mož mili/, Sa er Terezija, Strahoninec /Lepa Janja mala Janja, Ružica cveto a/Dajana Škvorc, KUU Zvon Mala Subotica /Zvira voda iz kamena/ Ženska vokalna skupina KUD-a Katruže /Hodi, fti ek, hodi, Došao je Oktober/

Ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Me imurci /Po elo se protuletje `tpirati/Patafta Nadica, Strahoninec /Smo ka sam senjala, Sedila sam za mašinom šila sam, KUD Domašinec / Mama moja ja vam nebrem spati, Ne me volja ve na svetu živeti/, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an / Al je teško našu ljubav tajiti, Ljubav se ne trži, niti ne kupuje/, Muška vokalna skupina KUD-a Katruže /Rodio sam se, Mila moja Kata/, Oršolja Kuzma, Budimpešta /Šetala se lepa Bara, Dober ve er gerli ica/, KU Sobo anci /Da bi se zrušile te Legradske gore, Zbogom, Zbogom Me imurje/, Manuel Lesar, KUD Sveti Jeronim Štrigova /Kak je lepo ime tvoje (trsek)/, Ženska vokalna skupina KUU-a Selja ka sloga Nedeliš e /Svanulo nam je prole e i V leti ide sonce doli pomali/. Stru na komisija predsmotre u sastavu: Stjepan Hranjec, prof. dr. sc., Branimir Magdaleni , prof., Dragica Karolina Šimunkovi , prof., i Miroslav Novak, prof., ocijenila je visokim ocjenama izvo a e, dio popevki bit e prezentiran u Nedeliš u, no svaka popevka bit e zapisana i snimljena za budu nost, što je najve a vrijednost manifestacije. Pokrovitelji predsmotre bili su Op ina Donji Kraljevec, Ministarstvo kulture i HDS Zamp. (J. Šimunko, foto Ivan Trojnar)

UZ PREDO ENJE X-ice

Studenti jeftinije na ! Me imurski e studenti od sad mo i jeftinije uživati u programima popularne Tribine “ akovec etvrtkom”! Naime, Studentski centar Varaždin, Podružnica akovec, u suradnji s Centrom za kulturu akovec osigurava 30 ulaznica za programe Tribine pod povoljnijim uvjetima. Subvencionirane ulaznice mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu akovec uz obavezno predo enje X-ice.

Tako er, Centar za kulturu studentima odobrava i popust od 5 kn od pune cijene karte za ilmske projekcije iz redovnog programa Centra. Detaljnije informacija o subvencioniranim programima od strane SC-a Varaždin i pogodnostima za studente mogu se redovito pratiti na web stranicama – www.scvz.unizg.hr.

PIŠE: Bojana Špani ek Iako su djela beogradskoga dramskog pisca i scenarista Dušana Kova evi a svoj kultni status stekla i me u hrvatskom publikom, dvadeset je godina trebalo da se jedno djelo, po mnogima najve ega srpskog komediografa, postavi na hrvatske kazališne daske. Na taj su se potez odlu ili glumci Vedran Mlikota i Danko Ljuština, koji su, uz blagoslov samog autora te uz Gorana Navojca i Anicu Kova evi , okupljeni u Kazališnu družinu “Glumci u Zagvozdu” u studenom po prvi put, u Satiri kom kazalištu “Kerempuh”, odigrali - “Profesionalca”. Samo dva mjeseca nakon zagreba ke premijere predstavu je na prošlotjednoj Tribini “ akovec etvrtkom” u Centru za kulturu pogledala i akove ka publika. Pri a o uglednom uredniku u izdava koj ku i Teodoru Teji Kraju, kojem se jednoga dana na vratima ureda pojavi neobi ni posjetitelj – izvjesni Luka Laban sa zbirkom knjiga o njegovom životu, hrvatskog glumca Vedrana Mlikotu “škakljala” je više od dvadeset godi-

“PROFESIONALAC” na pro

Svev kralja na. To nije, od 1990. godine, kada je na Danima satire prvi put pogledao predstavu u kojoj su glavne uloge, i to maestralno, odigrali pokojni Danilo Bata Stojkovi i Bogdan Dikli . - Osim toga, meni je to intimno jedan od najdražih Kova evi evih tekstova, a pro itao sam ih, mislim, sve, osim ovih par novih, pojasnio nam je “Tejo” prije same predstave. Prije godinu i pol Mlikota je dao otkaz u zagreba kom HNK-u i po eo raditi privatne produkcije. Tako se oformila i ova mala dramska družina ijoj se ideji da se na hrvatskim daskama postavi “Profesionalac” sam Dušan Kova evi jako razveselio, a u pomo je stigao, ovaj put

PIŠE: Bojana Špani ek

PLESNI EKSPERIMENT Ka

Pinkleci plešu?! Da, i naša prva reakcija na informaciju da e Pinkleci premijerno izvesti svoju – plesnu predstavu bila je upravo takva. S puno skepse uputili smo se tako prošlu srijedu u Centar za kulturu akovec, gdje su nas na smanjenoj pozornici do ekali vidno uzbu eni Bruno Kontrec i Azra Ibrahimovi , glavni akteri, te Davor Dokleja, redatelj predstave “Oko pola 1”. Polaze i u izgradnji svoje pri e u spomenutoj predstavi od sukoba, odnosno njegovih aspekata i na ina na koje se on manifestira, glumci u središte pažnje stavljaju pojedinca. Polje unutar kojeg se istražuje pojava sukoba ome eno je karakternim crtama jedne osobe, dok je radnja smještena unutar jednog uma. Rezultat je iznena uju e emotivna predstava koja se možda ne e dopasti svakome, barem ne u akovcu, ali svakako zaslužuje svoje mjesto na repertoaru, i to ne samo našega kazališta.

“Oko po emotiva

Povratak kao polazišna to ka Azra Ibrahimovi nakon šest se godina vratila iz Sara-

jeva u akovec, i ve se tada dvojac odlu io da e zajedni ki u i u neki projekt. Na kraju je odlu eno da to bude plesna predstava, jer su željeli iskoristiti znanje koje Azra ima kao izvo a ica, ali i ono koje Bruno ima kao glumac. Kao polazišna to ka cijele predstave uzet je upravo Azrin povratak. - Napravili smo referencu na situaciju koja se desila i to smo malo poop enili – neka osoba se vra a od nekud, i pratimo kako se njen povratak u glavi odražava na drugu s kojom ima neku povijest. To nije nužno dobro, ali nije nužno loše – može biti oboje, što je u predstavi u biti i prikazano, objašnjava Bruno. Razmišljaju i o koreogra iji, vlastita su tijela stavljali u svakidašnje situacije,gdje je

10. velja e 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 16. velja e, 20 sati Tribina , Centar za kulturu akovec

Tamburaški orkestar HRT-a Tamburaški orkestar HRT-a osnovan je 1941.godine kao profesionalni ansambl tadašnje Radiostanice Zagreb. Od tada pa do danas orkestar u emisijama Radija i Televizije predstavlja hrvatsku narodnu glazbu. Velik dio programa tvore koncertna

djela pisana za tambure. U posljednjih desetak godina uvelike je proširena programska orijentacija orkestra, pa se sada izvode i djela s podru ja ozbiljne, zabavne i lake orkestralne glazbe. Vokalni i instrumentalni solisti svih žanrova esti su gosti i suradnici Tam-

buraškoga orkestra na snimanjima, koncertima i u emisijama Hrvatskog radija i televizije. Tako e i na Tribini “ akovec etvrtkom” Tamburaški orkestar HRT-a, kojim od 1985. godina dirigira Siniša Leopold, ugostiti anija Stipani eva.

ošlotjednoj Tribini

remenska pri a a srpske komedije u ulozi režisera, i Bogdan Dikli .

Smijeha manje nego smo navikli

Danko Ljuština i Vedran Mlikota zaigrali su uloge koje su prije dvadesetak godina obilježili Danilo Bata Stojkovi i Bogdan Dikli

azališne družine “Pinkleci”

ola 1” - iznena uju e an autorski projekt

Azra Ibrahimovi i Bruno Kontrec, uz redateljsku podršku Davora Dokleje, predstavom “Oko pola 1” predstavili su Pinklece u potpuno novom svjetlu

Smještena u vrijeme velikih promjena, koje su prije više od dvadeset godina zadesile ovu regiju, no vrlo ju je lako “prevesti” i u današnje vrijeme. - Predstava je u vrijeme kad su je igrali Bata i Bogdan bila apsolutno aktualna, dok mi imamo možda malo manji aktualitet u odnosu na ono vrijeme i sve što se onda doga alo. Svejedno, ovo je jedan vanvremenski tekst koji sigurno može u svim vremenima i u svim prostorima biti aktualan. Igran je i u Americi, Engle-

pokret toliko banalan da je prepušten umu. - Cijelu smo koreogra iju zapravo izvukli iz ku anskih poslova. Tijelo smo stavili u neku životnu situaciju, prikazali emocije i sve procese koji to prate, kaže Azra. Režija je predstave “Oko pola 1” prepuštena Davoru Dokleji, koji se i sam prvi put susreo s ovom vrstom teatra. - Moj rad se više sastojao od toga da njima pomognem, dok smo koncepcijski i autorski svi sudjelovali u tome. Pred kraj su se oni više fokusirali na to da su oni glumci, a ja taj koji odlu ujem što istimo, a što ostavljamo, pojašnjava Davor. A glumci kažu – izvukao je ono najbolje od nas. Iako su svjesni da publika u akovcu možda i nije sklona ovakvim kazališnim eksperimentima, projekt koji su intenzivno pripremali od po etka sije nja rado bi još koji put izveli pred doma om publikom. - Ako ne prije, onda kad masnice zacijele, kažu u šali. No, svi koji odlu e dati šansu i nešto druga ijim Pinklecima nego smo možda navikli, možda se doista iznenade. Mi u svakom slu aju jesmo.

skoj, Iranu, Njema koj, Italiji, Albaniji, Makedoniji – i on je svevremenski, baš zato što govori o onome što u svim tim sistemima koji malo ili puno koketiraju s nekim totalitarizmom apsolutno stoji, pojasnio je Mlikota. Iako smo nekako, kada je u pitanju Dušan Kova evi , svi navikli na puno smijeha i snažnu poruku, u slu aju “Profesionalca” smijeha je bilo tragovima, no poruka je bila jasna ve

nakon prvih desetak minuta predstave. Iako su oba glavna lika zapravo žrtve dvaju potpuno opre nih, a u toliko crta opet toliko istih, sistema, “Profesionalac” ostaje tragikomi na i nadasve dirljiva predstava, predstava koja podjednako i zabavlja i poti e na promišljanje o životu i doga ajima – onima koji su možda iza nas, ali i onima kojima smo upravo u ovim trenucima i sami svjedoci.

Vedran Mlikota: Prevoditi srpske filmove? Glupost! Srpski su ilmovi ovih dana predmet brojnih rasprava. Upozorenje Vije a za elektroni ke medije upu eno RTL Televiziji zbog emitiranja “Žikine dinastije” bez hrvatskih titlova povuklo je brojne polemike, pa ak i podsmijeh me u poklonicima srpske kinematogra ije. Da je navedeni zahtjev besmislen, smatra i Vedran Mlikota. - Prije bi trebalo prevoditi Dalmatincima jezik kojim se govori u nekom selu u Prigorju ili Višanima,

jezik koji se govori ovdje u okolici akovca, nego bi se trebali prevoditi standardni hrvatski i standardni srpski jezik. To je jedna glupost na koju ne treba trošiti vrijeme. Ja sam ak prije nekih 12 godina, mislim da je to bio prvi srpski ilm koji je došao u Hrvatsku, gledao s titlovima. Radilo se o relativno ozbiljnom ilmu, a mi smo se u Kinoteci smijali upravo tim titlovima. To je glupost, mislim da je to nepotrebno, kazao je glumac. (bš)

TURISTI KA AGENCIJA

travel RIM, ORVIETO, BOLOGNA

08. - 11. 03. 2012. samo 1.399,00 kn

VALENTINOVO U SARAJEVU

18. - 19. 02. 2012. samo 495,00 kn

“ZLATNI GRAD” PRAG DOŽIVITE S NAMA ČAROBNI PRAG

24. - 26. 02. 2012. samo 870,00 kn SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE 10. 03. 2012.

DOŽIVITE NEZABORAVNI KARNEVAL U VENECIJI 11. i 18. 02. 2012. samo 230,00 kn

S UKLJUČENOM ULAZNICOM samo 280,00 kn

JEDNODNEVNA SKIJANJA NA ROGLI, KRVAVCU, HEBALMU I KORALPAMA SVAKE SUBOTE, NEDJELJE I BLAGDANOM UZ POVOLJNE GRUPNE SKI KARTE ve od 90,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

4

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

Odgo en koncert Nine Badri

SUBOTA, 11. velja e, 20.30 sati Klub “Sloboda” Varaždin

Koncert Regional banda Prije nove serije koncerata u ve im dvoranama, Regional band e za uvertiru turneje održati ovaj petak koncert u klubu “Sloboda” u Varaždinu (u sklopu istoimenog stadiona). I ovaj, kao i budu e nastupe, organizira Udruga “Špigl”. Koncert u klubu “Sloboda” bit e za

Kako nas je obavijestio u srijedu poslijepodne organizator koncerta – tradicionalnog „valentinovskog“ u akovcu, odga a se koncert Nine Badri i gostiju, koji je trebao biti održan u subotu nave er 11. velja e. Koncert se odga a zbog najavljenog velikog snijega koji bi trebao tijekom petka na subotu i cijele subotu padati na podru ju Me imurja, priop uje organizator, i tako mnoge umjesto put dvorane ostaviti kod ku e.

Valentinovo pa je povodom dana zaljubljenih i prilago en program. Regional band e nastupiti u punom sastavu, a osim autorskih izvest e i vlastite obrade pjesama drugih autora. Doma ini u klubu priredit e za zaljubljene parove iznena enja. Koncert po inje u 20.30 sati.

NAPETA ZAVRŠNICA Demo Festa 2011.

akove ka Genova novi pobjednik! Nakon vrlo izjedna enog glasovanja, kao pobjednik drugog izdanja festivala demo bendova, Demo Festa 2011., izašao je akove ki bend Genova. U inalnoj ve eri, održanoj prošli vikend u akove koj “Picturi”, iza sebe su na drugom mjestu

ostavili Raw Damage, a tre i su bili Nova vrsta. Ovom pobjedom na jedinom festivalu u našem kraju koji daje šansu mladim bendovima, Genova je osvojila snimanje do tri pjesme u profesionalnom studiju “Jazbina” u Maloj Subotici.

Iza Demo Festa ve drugu godinu stoji Udruga za razvoj kulture ETNO, šansu da svoje glazbeno stvaralaštvo predstave živoj publici iskoristilo je desetak mladih bendova, a više o pobjednicima pro itajte ve u idu im brojevima Me imurskih novina. (bš)

Nakon vrlo izjedna enog glasovanja, akove ki bend Genova odnio je pobjedu na drugom po redu Demo Festu

NA PROMOCIJI novog albuma

Kom3dija raspametila Zagrep ane!

Novi album “Ja kažem mir” akove ka Kom3dija predstavila je zagreba koj publici

U srijedu je Kom3dija u zagreba kom Purgeraju dvosatnom svirkom predstavila svoj novi album “Ja kažem mir”. Oštra hladno a nije sprije ila tristotinjak Zagrep ana da posjete koncert jednog od trenutno naj-

perspektivnijih mladih hrvatskih bendova. Me u posjetiteljima Purgeraja našla su se i neka poznata lica, pa je Vladimir Ko iš - Zec uhva en kako dijeli korisne savjete frontmenu Kom3dije Igoru Baksi.

Smiješi li se Kom3diji Porin za debitante godine, još je teško procijeniti, ali sasvim je sigurno da hrvatska glazbena industrija prepoznaje talent i sposobnosti ovoga donedavno nepoznatog rock’n’roll benda. Podrš-

ku imaju i u gluma kom svijetu. Teško da e Goran Grgi zapjevati, ali njegova mla a kolegica Marija Kolb, o kojoj e se u predstoje oj godini mnogo uti i vidjeti, pokazala se kao vrlo vješta vokalistica.

SUBOTA, 11. velja e, Centar hrvatske nastave Baden-Württemberg, Stuttgart

Izložba fotografija Andreja Švogera U galeriji Centra hrvatske nastave u Baden-Württembergu, Stuttgart u Njema koj, u subotu 11. velja e bit e otvorena izložba fotogra ija varaždinskog

fotoreportera Andreja Švogera. Suorganizator izložbe je Fotoklub “Sloboda”, a Cropixov reporter, nakon što je izlagao u galeriji Gradskoga muzeja Varaž-

din, svoje fotogra ije seli u Njema ku. Fotogra ije su ruralne tematike i prate život na selu, ponajprije njegove bake, koja je i poveznica cje-

lokupne serije fotogra ija koje su podijeljene u male zasebne cikluse. Tridesetak crno - bijelih fotogra ija bit e izloženo do 30. ožujka.

NASTUP u sklopu preventivne akcije “Daj mi svoj osmijeh”

Tri zlata za plesa e Vivone u Zagrebu

Plesa ice Vivone natjecale su se u tri kategorije – djeca, juniori te seniori u velikoj formaciji suvremenog plesa, a njihove su koreografije osvojile sva tri prva mjesta

Plesni studio “Vivona” sudjelovao je prošli vikend na plesnom natjecanju u zagreba kom centru “Westgate”, koje je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba organizirao Plesni klub “Bravo”. Natjecanje je održano u sklopu humanitarno - preventivne akcije “Daj mi svoj osmijeh“, kojom se nastoji upozoriti na rastu i problem nasilja me u djecom. Na natjecanje se prijavio velik broj plesnih kategorija prema dobi, stilu i veli ini grupe, a o najboljima su odlu ivali suci Tihana Škrinjari iz Hrvatske, Bosiljka Vujovi Mažuran iz Hrvatske, Dejan Ze evi iz Slovenije te Dragan

Veselinovi iz Bosne i Hercegovine. Program je vodila zagreba ka glumica Sanja Marin, dok se cijelo natjecanje snimalo i prenosilo putem Interneta. Plesa ice Vivone natjecale su se u tri kategorije – djeca, juniori te seniori u velikoj formaciji suvremenog plesa, a njihove su koreogra ije osvojile sva tri prva mjesta, pehare i diplome. Rije je o koreogra iji “Na dvoru ruži astih princeza”, koju je osmislila Petra Kova , te “Vuci - guraj - putuj” i “Šapat u perivoju Zrinskih” Kristine Kozjak. Vivonu je i ovaj put vodila iskusna Karmen Kova evi - Jambor, uz podršku Ivane Pe arko.

Za Vivonu su plesale: Klara David, Klara Bukovec, Hana Horvat, Miša Jankovi , Dorotea Klepa , Rajna Me imurec, Rajna Oltran, Anamaria Podgorelec, Rahela Posavec, Ines Trojko, Barbara Vinkovi , Karla Zanjko, Žana Žili , Marina Žnidari , Adela Vaser, Lea Gori anec, Tena Kova , Helena Marciuš, Ines Mar ec, Sanda Novak, Ana Novak, Anja Posavec, Anja Rakuša, Lea Sa ar, Dunja Šafari , Rea Vida i , Lea Vida i , Melanie Vrhar, Petra Žiškovi , Veronika Drk, Iva Hlap i , esika Kolari , Dora Kopjar, Lidija Krznar, Magdalena Jeleni , Matea Vidovi , Petra Vrbanec, Tea Zadravec i Jana Ov ar.

10. velja e 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN prvi Selni ki fašnik, koji je i prvi ovogodišnji u našoj županiji

Otjerali snijeg, ali ne i zimu Piše: Stjepan Mesari Foto: Jurica Hoblaj

Lafre - tu za repu, tu za len

Pika i snijegu prkose Fašnik se je oženil, s pepelnicom zaru nicom

Prvi Selni ki fašnik, koji je bio i prvi ovu godinu u našoj županiji, potpuno je uspio po broju sudionika, ne i po broju posjetitelja, za što je najvjerojatnije krivo vrlo hladno vrijeme, pra eno pahuljama snijega. I tako malobrojnoj publici u kvalitetnom izdanju predstavilo se šest skupina iz više me imurskih naselja (mukavci i vještice iz Zasadbrega, aplje iz Podturna, lafre iz Tur iš a, me imurske krave iz Novog Sela na Dravi, krampusi iz Svetog Martina na Muri, Meksikanci iz Dragoslavec Brega, doma i pika te djeca iz doma ih vrti a “Sun eko” i “Leptiri i”). Vesele maškare uspjele su na Zave ki breg i Balog barem na trenutak otjerati snijeg, ali zimu nisu, jer se dobrano uvukla u selo i me u ljude. Za sve njih, kao i za publiku, Svetomartinski krampusi, tko se ne bi bojao u staroj školi prire ena na je zabava i druženje, za što se pobrinula b l Op ina Selnica, koja je zajedno s KUU-om “Pika ” i još nekoliko udruga bila organizator priredbe. To što nije bilo publike u o ekivanom broju nikako ne smije obeshrabriti organizatore, jer ne e uvijek biti ovako hladno, pa e i publike biti, a maškare su bile sjajne, upravo takve kakve se i o ekivalo, s obzirom na visoku reputaciju koju uživaju diljem domovine i regije. Stoga, dovi enja na 2. Selni kom fašniku i po etku tradicije, za koju, da bi se u vrstila, treba pro i neko vrijeme.

Leptiri i maleni zimu bi pregnali

Slijede Mursko Središ e i Zasadbreg

Meksikanci na Bukov aku

Vještice dolaze sa snijegom i zimom

TURISTI KA ZAJEDNICA grada akovca proslavila 48. ro endan

Sve je po elo s Fašnikom! Svoj 48. ro endan proslavila je ovu srijedu Turisti ka zajednica grada akovca. Prije gotovo 50 godina osnovano je, naime, Turisti ko društvo tadašnje Op ine akovec, i to s prvenstvenom namjerom organizacije Me imurskog fašnika, kojim bi se o uvale tradicijske maske i tradicija maskiranja u akovcu i u Me imurju. Iako je kroz godine dio svojih djelatnosti izgubila, a neke nove pridobila, ovih se dana uz približavanje Me imurskog fašnika sve nekako vra a na sam po etak.

Sam ro endan Turisti ka je zajednica odlu ila obilježiti Danom otvorenih vrata, iako su njena vrata, kako je istaknula direktorica Ivana Maltar, uvijek širom otvorena. Osim toga, uprili ena je i mala sve anost na kojoj su se vode i ljudi akove kog turizma – Branko Šalamon i Gordan Vrbanec osvrnuli na zna aj institucije u promociji Grada i ja anju turizma kao gospodarske grane u Me imurju. Veliki su koraci napravljeni, kazao je gradona elnik, u aktiviranju turisti kih vodi a i po-

vezivanju sa susjednim regijama, a o zna aju i doprinosu turizmu govore i nagrade koje gotovo svaku godinu stižu na adresu akove ke Turisti ke zajednice.

Me imurski fašnik od 17. do 19. velja e I Fašnik e ovu godinu proslaviti svoj 48. ro endan, i to trodnevnim slavljem, koje e se održati od 17. do 19. velja e. U petak je od 19 sati na rasporedu Svjetovni fašnik – predstavljanje svjetovnih fašni kih gru-

pa uz fašni ku feštu i nastup pjeva a hrvatske zabavne glazbe. U subotu u 10 sati starta Dje ji fašnik, odnosno dje ja fašni ka povorka uz predstavljanje na pozornici, dok e i ovogodišnji fašnik u nedjelju od 15 sati zaklju iti Tradicijski fašnik – centralna povorka tradicijskih maski, uz predstavljanje na pozornici. (bš) Ro endansku tortu razrezala je direktorica Turisti ke zajednice grada akovca Ivana Maltar

Fašni ke priredbe nastavljaju se ovaj vikend, u subotu i nedjelju, 11. i 12. sije nja, u Murskom Središ u i Zasadbregu. Serjonski fašnik je u nedjelju i zapo inje u 14 sati, sa središnjim predstavljanjem ispred stare škole (DV “Masla ak”). Fašnik u Zasadbregu je u subotu s po etkom u 15 sati, a središnji doga aj je Fašni ki maskenbal, nakon prolaska kroz selo u Domu kulture. Tako er iz Op ine Domašinec, koja u suradnji s KUU-om “Kvitrovec - Maškori” organizira 3. tradicionalnu fašni ku povorku u subotu 18. velja e, na kojoj po prvi put gostuju i društva iz Slovenije i Ma arske, pozivaju sve zainteresirane skupine da im se pridruže. (sm)

6

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Klince na pozornice! Prošli je petak inalnom ve eri završio drugi po redu festival demo bendova u akovcu. Pobjednik Demo Festa je akove ki bend Genova, dok su se s njim u inalu za prvu nagradu - snimanje profesionalnih snimaka u studiju - borili Raw Damage i Nova vrsta. Više o samim bendovima možete vidjeti na njihovim Facebook stranicama i pro ilima ili ih prona i na Youtubeu, a o pobjedniku festivala i u ovim novinama. Ovom prilikom zahvalio bih svima koji su pomogli u realizaciji festivala, a najviše caffe baru “Pictura”, studiju “Jazbina” i No noj Smjeni. Organizirati festival u ovo vrijeme op eg straha od krize, recesije i apokalipse zaista nije lako. Mogu i sponzori zatvorili su svoja vrata, a jedino ime se zaljubljenici u živu glazbu i bendove iz garaže mogu zagrijati u ove studene dane je goli entuzijazam. Tako je i bilo u prepunoj Picturi prošli petak i, unato odre enim organizacijskim propustima (koje sad ne u ovdje spominjati, kako sam sebi ne bih itao bukvicu), a koji su uglavnom “bespari ne” iliti recesijske prirode, lijepo je vidjeti dvjestotinjak mladih na jednom mjestu kako se zabavljaju, navijaju, ska u uz svoje frendove iz školskih klupa koji ih s pozornice “nabrijavaju” žestokim gitarskim rifovima i himni nim tekstovima. Robert Srnec, kultni akove ki radijski

Beletristika:

1. Abdulah Sidran - “Otkup sirove kože: Autobiografija”

voditelj, nastupao je na Demo Festu kao animator i najavljiva bendova. Kao što je primijetio, velika je stvar što se mlade okuplja na jednom mjestu i sklanja ih se s ulice. Osobno ne mislim da je ulica nešto opasno ili neprijateljski nastrojen okoliš, ali iz perspektive jednog roditelja, kao što je i sâm Robert, shva am da bi to moglo biti bitno. U svakom slu aju misija Demo Festa jest davanje mladim, nea irmiranim bendovima prostor za izražavanje u okvirima glazbenog i scenskog nastupa, te poticanje na daljnji kreativni i stvarala ki rad. To su dokazali i prošlogodišnji pobjednici koji su, iskoristivši glavnu nagradu Demo Festa, snimili svoj prvi EP i nastavili svojim rock’n’roll putem. Iz vizure nekadašnjeg klinca, koji je po eo na isti na in kao i današnji klinci, s gitarama i palicama u rukama, mnogo bi mi zna ilo da je postojalo toliko ovakvih festivala i prilika kao danas. Stoga, poruka mladim bendov ima glasi: prijavljujte se i na druge festivale u Hrvatskoj! br. 857

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

U autobiogra iji “Otkup sirove kože“ Abdulah Sidran piše, dakako, o ljudima, vremenima i gradovima, koje je upoznao i koji su ga za sva vremena determinirali. Sidran tako piše o Emiru Kusturici, Goranu Babi u i Slobodanu Praljku, o Sarajevu, Goraždu i Veneciji, o politici, povijesti, ratovima i logorima, o ilmu i poeziji, te op enito o iskustvu umjetnosti. No, “Otkup sirove kože“ je, kao svojevrsni završetak rada na svojoj autobiogra iji, zapo et davno, još na scenariju za ilm

“Otac na službenom putu“, ponajprije jedinstven i fascinantan obiteljski roman. 2. Lydie Salvayre: “Otkrivanje” 3. Zlatko Top i : “Završna rije ” Publicistika: 1. Igor Mandi : “Zauzeto, Hrvat!; Sloboda lajanja” 2. Viktor Žmega : “Filozof igra nogomet” 3. Roberto Calasso: “Tiepolova ruži asta”

ALBUM TJEDNA

Kom3dija - “Ja kažem mir” Surfaju i malo prije pisanja recenzije ovog albuma, vidio sam izjavu Kom3dijaša da žele biti nasljednici bendova kao što su Gogol Bordello i Manu Chao. S “Ja kažem mir” približavaju se tom cilju. Od njihovog prvijenca prošlo je dvije godine. Dok su tada više bili folk-punkeri, sada su proširili svoje glazbene kulise i na druge žanrove, ime smo dobili stvarno zavidan autorski bend pred kojim je svijetla budu nost. Do glavnih uzora još trebaju “rasti”, ali svirka koju ve sada pružaju vrlo je dojmljiva i este usporedbe s našim bendovima poput Gustafa i više su nego poštene, budu i da Kom3dija na jednak na in žari i pali uz ve u dozu “sjevernja kog” zvuka i interpretacije. Ve sam prilikom recenzije prošlog albuma izrazio za-

Popis pjesama 1. Instant Love Shop; 2. Ništa strašno; 3. The street; 4. Super Branimir; 5. Njihova stvar; 6. De je ljubav; 7. Ja kažem mir; 8. Kaj te briga; 9. Likovi sa reptil mašnom; 10. Lav iz Indije; 11. Sajkobilly; 12. Geja; 13. The First World Peace

intrigiranost sljede eg koraka Kom3dije, jer se ve tada vidjelo da me u brdom obrada tradicionalnih pjesama bend ima mogu nost istaknuti se i vlastitim radom. Upravo je “Ja kažem mir” odli an dokaz jer su njime de ki pokazali da su vrsni glazbenici i da više ne bi trebali svirati na ulici, osim za vlastiti gušt. Od “Indijancu je bilo smešno” Kom3dijaši su mnogo toga nau ili. Vidi se da im više ne trebaju stari etnomotivi da bi napravili

dobru skladbu, ve su hrabro krenuli k autorskim pjesmama i ponudili trinaest vrlo dobrih i ujedna enih skladbi. Druga i još bitnija stvar jesu melodije koje su šireg spektra nego na prvijencu. Sada više koriste rockabilly kao osnovu pjesme, folk i etnomotivi i dalje su tu, dok se ipak ne može bez rocka i pop melodija. Time se dobilo na dinamici pjesama, pa album zvu i kao idealan soundtrack za bilo koju situaciju.

Sljede i faktor u kojem je Kom3dija napravila zna ajan iskorak prema ve em dijelu publike jesu tekstovi i narje je na kojem pjevaju. Ve ina albuma u osnovi više nije kajkavština, ve su de ki na vrijeme skužili da je bolje odmah krenuti jezikom koji e razumjeti ve ina i tim potezom nisu iskompromitirali svoju poziciju jer se njihovo porijeklo i više nego dobro osje a tijekom cijelog izdanja. Ako je možda prilikom recenziranja prvog albuma bilo malo pretenciozno napisati da su Kom3dija me imurski Gusta i, sada je potpuno jasno da to nije bilo jer ve danas Kom3dija zvu i vrlo zrelo i mo no, a tek su dva albuma iza njih. Baš taj drugi mogao bi biti i prekretnica u njihovoj karijeri jer ima dovoljno jakih pjesama da se probiju u radijski i televizijski eter, a tako je najlakše do i i do toliko željene publike. “Ja kažem mir” sigurno nije vrhunac folk-rockabillyrocka, ali pruža zadovoljstvo nakon slušanja kada se osjeti koliko dobra vibracija može prebroditi sve probleme koji nas okružuju i koje je bend i više nego dobro svjestan. Zbog toga nas vjerojatno žele i razveseliti, a, ako tako nastave, siguran sam ga emo ih gledati i slušati još dugi niz godina. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Tatiana de Rosnay - “Sarin klju ” Pariz, srpanj 1942. godine: Saru, desetogodišnju djevoj icu koja nosi žutu zvijezdu na prsima, i njezine roditelje uhitila je francuska policija usred no i. U panici Sara sakriva mla eg brata u tajno sklonište uz obe anje da e se vratiti po njega im bude mogla.

“Sarin klju “ pri a je o dvije obitelji koje povezuje velika tajna, ali ujedno i prisje anje na neke od najtamnijih stranica francuske prošlosti. Dirljiv roman koji progovara o krivnji i važnosti sje anja. Doživio je veliki svjetski uspjeh, objavljen je u etrdeset zemalja i prodan u više od tri

milijuna primjeraka. Prema romanu snimljen je i istoimeni ilm s Kristin Scott Thomas u naslovnoj ulozi. Dobitnice prošlotjedne knjige Andrewa G. Marshall - “Volim te, ali ...: Kako vratiti zaljubljenost i strast u vezu”: Matilda Vlahek iz akovca.

10. velja e 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2: TAJANSTVENI OTOK

ZA LJUBAV NEMA LIJEKA komedija, romansa Režija: Nicole Kassell Uloge: Kate Hudson, Peter Dinklage, Lucy Punch, Gael García Bernal

obiteljska avantura, akcija Režija: Brad Peyton Uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Kristin Davis

Film donosi pri u o mladoj atraktivnoj djevojci Marley koja živi tipi nim stresnim i ubrzanim životom. Marley Corbett (Kate Hudson) mlada je, lijepa i zabavna žena koja se boji otvoriti prema pravoj ljubavi i vezi. Iako humo-

rom pokušava sprije iti da stvari postanu ozbiljne, posjet lije niku (Gael Garcia Bernal) promijenit e joj život i oboje povesti na avanturu me usobnog otkrivanja, koje e ih dovesti do otkri a za koja ni jedno od njih nije vjerovalo da su mogu a.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) U filmu “Kauboji i izvanzemaljci” glumi: a) J. Statham b) M. Gibson c) D. Craig Dobitnik iz prošlog broja: Danijel Posavec, Nedeliš e

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Kada Sean dobije kodiranu poruku s tajanstvenog otoka koji ne postoji na zemljopisnim kartama, zapo inje nova avantura. Planine od zlata, ubojiti vulkani i mnoge tajne dovoljan

su izazov da se krene u potragu i spasi posljednje njegove stanovnike dok vulkan ne eruptira i otok zauvijek ne prestane postojati. Nastavak pustolovne avanture iz 2008. godine!

ak i ako se ne pripremate za neki od rijetkih preostalih kvizova znanja na našim televizijama, ili možda za sve popularnije kviz-ve eri u nekom od obližnjih kafi a, ovotjedna web preporuka – zabavni kviz “Where’s the Gap in Your Knowledge”, odnosno “Gdje je rupa u vašem znanju” pomo i

komedija, romansa

subota, 11.2. 18.00 PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2 obiteljska avantura, akcija

20.00 ZA LJUBAV NEMA LIJEKA

animirana obiteljska avantura

18.00 PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2 obiteljska avantura, akcija 1. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

GOSPODIN NITKO

cima odjela po eti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

e vam upravo u pronalaženju mjesta u vašem mozgu gdje se trenutno ne nalazi – ništa. Zada a ovoga kratkog kviza jest testirati vaše poznavanje razli itih podru ja, kao što su umjetnost, religija, geografija ili povijest, kako biste saznali u kojima vam nedostaje znanja i, ako osjetite potrebu, da poradite na njima.

obiteljska avantura, akcija

20.00 ZA LJUBAV NEMA LIJEKA

komedija, romansa

ODJEL STRAHA

Prona ite rupe u znanju!

petak, 10.2. 18.00 PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2: TAJANSTVENI OTOK

nedjelja, 12.2. 16.00 ŠTRUMPFOVI

DVD, BLUE RAY IZLOG Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava prona i razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva. Uskoro e Kristen na hodni-

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Futuristi ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim filmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesigu-

2. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

6. PUT BEZ POVRATKA 5 7. TA LUDA LJUBAV

Internet kao medij ve ini je ljudi postao stvar svakodnevnice od koje se ne može pobje i – bilo da je to radi posla, obaveza ili smo postali toliko vezani za online prijatelje koje bez interneta ne bi nikad ni upoznali. Nažalost, takav rast popularnosti interneta nije pratila i svijest o osnovama sigurnosti – dok nam se u stvarnom životu nikada ne bi dogodilo da sami ulazimo u mra ne uli ice nepoznatog grada, u online svijetu to mnogi ine ni ne slute i opasnost. Kako bi se upozorilo na opasnosti na internetu i pravila sigurnog ponašanja, svake se godine, drugog utorka u velja i,

obiteljska avantura, akcija

20.00 ZA LJUBAV NEMA LIJEKA

8. X MEN: PRVA GENERACIJA 9. MAMURLUK 2

komedija, romansa

10. OBRED

Dan sigurnijeg interneta 2012.

www.infinius.hr

ponedjeljak, 13.2. 18.00 PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2

5. UKRADENI IDENTITET

INTERNET I RA UNALA

email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

komedija, romansa

3. AUTI 2 4. GRANICA

ran u to i ne sje a se skoro ni ega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti...

obilježava Dan sigurnijeg interneta – tradicija koja je po ela prije osam godina unutar par zemalja Europe da bi se ove godine, 07.02.2012., ozna avao u ve šezdesetak zemalja. Više o Danu i inicijativi može se pro itati na službenoj adresi http://www. sa erinternet.org, a u Hrvatskoj je službeni predstavnik portal Suradnici u u enju - http://www. ucitelji.hr/. Ovogodišnja tema Dana sigurnijeg interneta je “Povezivanje generacija i me usobno u enje” te slogan “Zajedno otkrijte digitalni svijet ...sigurno!”. Upotreba interneta se u posljednje vrijeme proširila na gotovo sve generacije te se sve više vide razlike u na inu korištenja interneta i obrani od opasnosti na njemu. Budu i da je brzo prihva anje novih tehnologija najraširenije kod mladih, oni vrlo lako mogu pomo i starijim generacijama pri korištenju i na inima upotrebe interneta i servisa na internetu, dok e stariji uz pomo svojeg

20.00 ZA LJUBAV NEMA LIJEKA

ve eg životnog iskustva mo i dati mladima i više nego korisne savjete na koji na in da se ponašaju sigurno u životu, pa tako i na internetu. U svakom je slu aju dobro ukazati na potrebu sigurnog ponašanja na internetu, a ujedno i potrebu za komunikacijom me u generacijama vezao uz internet, upozoravaju nas ove statistike u Europi, skupljene od strane sa erinternet.org: - 26% djece imaju javni profil na nekoj od društvenih mreža - 12% djece 9-16 godina priznaju da su bar jednom bili uznemireni od strane neke osobe na internetu - 56% roditelja djece koja su bila maltretirana na internetu ne znaju za ovo - 87% djece koriste internet kod ku e - 36% djece starosti 9-16 godina misle da o internetu znaju više od njihovih roditelja - 44% djece tvrdi da su ih o sigurnosti na internetu podu ili njihovi prijatelji, no ipak je najve i utjecaj roditelja (63%), u itelja (58%) te rodbine (47%) Darko Mareš, Infinius d.o.o.

utorak, 14.2. 18.00 PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2 obiteljska avantura, akcija

20.00 ZA LJUBAV NEMA LIJEKA komedija, romansa

srijeda, 15.2. nema filmskog programa

etvrtak, 16.2. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG

subota, 11.2., i nedjelja, 12.1.

19.00 TAJNI ŽIVOT KU NIH POMO NICA drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle VUNENA HALJINA

Kako je najbolje kombinirati? •Prakti ni odjevni predmet zahvaljuju i slojevitosti i modnim dodacima može prerasti u potpuno zanimljivu, modernu kombinaciju Vunena haljina (ili kako se ve naziva - pletena haljina, vesta - haljina, džemper - haljina) jedan je od najprakti nijih i

najsvestranijih odjevnih predmeta u ovo hladnije vrijeme. Ova topla i ugodna haljina nije ništa novo i revolucionarno,

me utim, pomislili smo da bi vam možda dobro došle ideje kako je na zanimljive na ine kombinirati.

Svakodnevna slojevitost

Slojevanje odje e, ali i modnih dodataka, može i od najobi nijih pojedina nih komada u initi zanimljivu

kombinaciju – i tu možete i i onoliko daleko koliko vam vaš ukus dopušta. Možete totalno pretjerati ili pak ostati u

Tra ak popularnoga životinjskog printa

Udobno i slatko Ovdje je ideja da look bude svakodnevni, udoban, a opet izgleda zbilja slatko. Predstavljena je lijepa L.A.M.B. haljina sa zanimljivim uzorkom u tamno i svijetlozelenoj boji – koja e privu i pažnju kada skinete kaput u jednostavnoj crnoj boji. Sve kombinirajte s crnim tajicama ili hulahopkama, zanimljivim izmama (na petu ili ravnima) i na to nabacite kontrastnu naran astu torbicu i crnu pletenu kapu.

Slojevitost je veoma funkcionalna u hladnijim mjesecima, a može izgledati preslatko. Pogledajte kako je to u inila Taylor Swift. Ona je obukla nekoliko tankih vunenih komada i sve to na kraju “uokvirila” kožnatom jaknom i izmama. Nama se svi a i kombinacija boja, jednostavna, a opet efektna – sve crno, s dodatkom jarko naran aste kape i neutralnom sivom torbom.

Lijepo i toplo

Jakna – All Saints, haljina – Kll City, hla e – Paige, izme – Nine West, torba – Kohl’s Rosetti Tote, kapa – Charlotte Russe

Haljina – L.A.M.B., izme – Seychelles, tajice – Nation LTD, kaput – Merona, torba – Melie Bianco, kapa – SK Hat shop

Ako se radi o široj haljini, uvijek je možete u pojasu stegnuti uskim ili širokim remenom. Tako ete naglasiti svoje obline i dodatno za initi svoj look. Preko svega prebacite ugodan kaput (sasvim je svejedno je li duži ili kra i od haljine), i nabacite najlu e cipele koje imate u ormaru. Ako ste obukli jednostavnu odjevnu kombinaciju, s neupadljivim bojama – onda barem neka modni dodaci budu ekstravagantni.

Za svakodnevne avanture

Haljina – figleaves.com

Ako želite nešto interesantno, odaberite sivu vestu haljinu i kombinirajte je s crnom bundicom, crnim tajicama ili hulahopkama i sivim visokim izmama. Crno i sivo jedna su od najpopularnijih kombinacija ove sezone.

granicama jednostavnosti i decentnosti, osmisliti ležerni, otka eni, poslovni ili polusve ani look.

Ovaj look je ženstven i zabavan. Da biste svojoj vunenoj haljini dali živost, kombinirajte je s cipelama na visoku petu u trendi boji (naran asta je hit boja u 2012.). Ostali modni dodaci Haljina – Dorothy Perkins, hulahopke i odjevni predmeti neka bu– Miss Selfridge, cipele – Dorothy du jednostavni i relativno Perkins, torba – Miss Selfridge diskretni.

Haljina – Pringle of Scotland, kaput – Merona, cipele – Kelsi Dagger, torbica – Latico, prsten – Dueponti, hulahopke – Cole Haan

MOŽE SE usporiti!

Sprije ite prerano sije enje kose Sije enje kose je prirodan proces koji se doga a svim ljudima kako stare. Neki po inju prvu sijedu kosu dobivati u 20-im i 30-im godinama života, dok neki tek nakon 50. godine. O tome kada e neka osoba sijediti, najviše ima utjecaja genetika, ali, naravno, i na in života – prehrana, stres, zdravstveno stanje ... Do jedne odre ene mjere sije enje kose može se zaustaviti ili umanjiti, i to ponajprije uz pomo minerala i vitamina, proteina, zatim poboljšanjem cirkulacije i izbjegavanjem stresa. Sije enje kose doga a se kada tijelo prestane proizvoditi dovoljno melanina koji daje kosi njenu boju. Melanin se proizvodi od aminokiseline tirozina, koji pak tijelo proizvodi iz proteina dobivenih hranom.

Klima i cirkulacija Sagledajte svoj na in života, zdravlje, klimu i klimatske promjene. Naime, ve ina nas nije svjesna da podneblje u kojem živimo i klimatske promjene koje se doga aju mogu imati vrlo veliki utjecaj na prerano sijedenje kose. Naime, vrijeme utje e na cirkulaciju u cijelom tijelu, pa tako i vlasištu, što može imati veliki utjecaj na zdravlje vlasišta i kose, pa tako i dovod dovoljne koli ine hranjivih sastojaka do vlasišta. Kako biste poboljšali cirkulaciju u vlasištu, potrebno je poboljšati cirkulaciju u cijelom tijelu. Nema svrhe uzimati dodatne koli ine vitamina i minerala, prakticirati zdravu prehranu, ako je cirkulacija toliko loša da svi potrebni sastojci ni ne e do i do vlasišta, odnosno vlasi. Rješenje može biti vrlo jednostavno, a to je redovito vježbanje kako biste potaknuli cirkulaciju. Dru-

dobro isperite šamponom. Jogurt ili sirutka – umasirajte ih u vlasište i ostavite da odstoje pola sata prije ispiranja.

Mitovi i stvarnost

ga stvar je svakodnevna masaža vlasišta prstima, izme u pet i deset minuta, što bi isto tako trebalo potaknuti cirkulaciju. Kako biste potaknuli cirkulaciju, tako er možete isprobati saune i parne kupelji.

Tretmani za kosu Postoje odre eni tretmani namijenjeni za vlasište kako bi se sprije ila

prerana pojava sijedih vlasi, a mogu se provoditi u bilo koje vrijeme kada mislite da bi vaše vlasište trebalo malo više pažnje i njege. Najjednostavniji tretman bio bi regeneratorom za kosu ili nekim drugi pakungom, koji biste mogli umasirati u vlasište. No, postoje isto tako brojni doma i pripravci koji mogu usporiti ili sprije iti

sjedenje kose i ponovno kosi vratiti život. Šampon od jaja (pun proteina i aminokiselina) – izmiješajte jedno jaje s malo vode i utrljajte u kosu i ostavite 30 minuta da djeluje, te sve isperite blagim šamponom za kosu. Ulje od kokosa – u vlasište umasirajte ulje od kokosa, ostavite pola sata da djeluje te nakon toga

Postoje odre ena uvjerenja da e ako iš upate jednu sijedu vlas na njenom mjestu narasti dvije, što nije istina. No, mnoge osobe koje su tek po ele dobivati sijede vlasi esto se ne mogu oteti potrebi da uklone jednu ili dvije sjede vlasi. Realno gledaju i, to, na žalost, nema nikakvog smisla, jer to ne e sprije iti daljnje sijedenje kose, niti e sprije iti da na mjestu iš upane sijede vlasi ne naraste nova – sijeda vlas. Isto tako, potrebno je naglasiti da je sijeda kosa u biti prozirna kosa, odnosno kosa bez pigmenta, zbog ega ju je mnogo teže obojiti, odnosno mnogo je otpornija na bojanje.

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nindže na špici Ovaj tjedan na špici, moramo se složiti, doista nije bilo bitno ho ete li prošetati u žutom ili plavom kaputu, ili se možda zaogrnuti ljubi astim ili crvenim šalom. Boje i dezeni bili su sasvim sporedni, najbitnije je bilo,

ako ve ne možete izbje i izlazak u grad, obu i se što toplije. Uz niske temperature i snijeg, puhao je i iznimno hladan vjetar koji je sve naše ovotjedne špicere na kratko pretvorio u prave pravcate nindže!

ESPRESSO by

Bude vojska došla i u Me imurje! K

ad je u akovcu ovih dana pao prvi snijeg, o tome se nije govorilo u izvanrednim vijestima. Pa ak ni u vijestima. ad je u akovcu ovih dana pao snijeg, središte grada je ve do 10 sati ujutro bilo potpuno o iš eno. Gradske službe obavile su svoj dio posla, a zaposlenici trgovina i kafi a u centru bez cendranja su uzeli lopate u ruke i o istili svoje pragove.

K

K

ad je u akovcu ovih dana palo pola metra snijega, nitko nije poslao vojsku. Niti je itko cvilio da je središnjica opet dozvolila da se provincija guši pod bijelim prekriva em, koji smo prije svega mjesec dana tako eznutljivo zazivali. ato ni ne udi da se Me imurci ovih dana nekako najradije šale na ra un najdražih nam južnih sudržavljana. ak i ako im pod olakotne okolnosti priznamo nekoliko

Z

imbenika – to što su se snijegu udili k’o picek glisti, jer, ajde, stvarno ne pada svaki tjedan u Splitu snijeg, a oprostit emo im i proglašavanje zimskog dana, iako je tako nešto u našem kraju toliko vjerojatno koliko proro anstvo da e ovo prolje e na vrbi roditi grož e. Osim toga, slažemo se, veliki je propust napravila i gradska vlast predvo ena trenutno najomraženijim ricom u Hrvatskoj. Sve im to

možemo oprostiti. Jer se nisu snašli, nisu slušali vijesti, nisu vjerovali da e pasti. Ajde, može, prolazi. li Me imurcu je jako teško objasniti da su se vrlo rijetki stanovnici najve ega dalmatinskog grada sjetili – sami uzeti lopatu u ruke i – sami o istiti ulice. ama ovdje na sjeveru ne preostaje ništa drugo osim da se zapitamo – možemo li i mi od sad nadalje

A

N

zvati vojsku da nam štiha ama razgr e snijeg? Ili emo vojnu pomo zazivati kad se snijeg po ne topiti da nam razgrne blatnu kaljužu, da ne prljamo cipele. Ili da nam na jesen razgr u liš e, obra uju gorice i obrezuju vo ke. Ili možda, drage dame, sljede i put kad za ehnete nokat. a po etak predlažemo našem gradona elniku da, tamo negdje kad nam

Z

na ljeto u sparnim kancelarijama grašci znoja budu plazili niz užarene obraze, kad ne emo mo i sakriti znojne potpazušne lokve na to jutro speglanim košuljama, i kad više ne emo mo i podnijeti urlaub otke kojima se na ejsu hvali neki kolega – e da se baš tada proglasi hice raj. Jer ako se zbog malo snijega može proglasiti zimski dan, što ne bi i zbog +40 ljetni!

10

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

“Knedla” u grlu

Depresija u djetinjstvu

Imam 21 godinu. Ve duže vrijeme imam kratkotrajne napade u obliku gušenja, osje aja “knedle” u grlu, bola u prsima, lupanja srca, vrtoglavice i straha da u izgubiti svijest. Ove poteško e pra ene su s velikim strahom. Sve u injene pretrage bile su uredne. Kako da si pomognem? Iznenadne navale kratkotrajnog intenzivnog straha, obi no uz bolove u prsima, gušenje, osje aj “knedle” u grlu, ubrzani puls i disanje, drhtanje, znojenje, mu nine, vrtoglavica su znaci pani ne atake. Pani na ataka zapravo ozna ava akutnu u prekomjernu tjeskobu i strah s popratnim organskim simptomima.

Stru njaci za mentalno zdravlje kažu da svaka nova generacija u svijetu u odnosu na svoje roditelje živi u ve oj opasnosti od toga da e je u nekoj fazi života zahvatiti prava depresija, poreme aj koji nije tek obi na tuga ili potištenost, ve beživotnost koja paralizira, o aj i beznadnost sve do potpune praznine. Prve epizode depresije u suvremenom svijetu javljaju se u sve ranijoj životnoj dobi. Depresija u djetinjstvu u prošlim je vremenima bila prakti ki nepoznata ( možda neprepoznata?), a danas se javlja ve kod djece predškolske dobi. Kod svake nove generacije po etak ne ijeg prvog susreta sa depresijom u prosjeku se doga a u sve ranijoj životnoj dobi. Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da ak i blagi oblici depresije u djeteta mogu rezultirati težim oblicima u kasnijem životu. To je nova i zabrinjavaju a spoznaja, jer je ranije vladao stav da depresije u djetinjstvu nemaju dugoro an u inak. Stru njaci se slažu da je depresija u djetinjstvu problem koji se mora rješavati. Ne treba je samo lije iti, nego je treba i sprje avati, djelovati mjerama koje e smanjiti njenu u estalost. Potreba za prevencijom depresije ne odnosi se na povremene dje je periode potištenosti i razo aranja zbog sitnih neuspjeha i poraza koje prati emocionalna bol, jer su to životna iskustva koja svatko treba pro i i dobro su emocionalno cjepivo. Djecu ne treba anestezirati od životnih optere enja, ona su potrebna za razvoj kompetentne osobe.

Poštovani itatelji, serijom lanaka preko kojih emo se susretati pokušat emo vam ispri ati pri u o alkoholu, najstarijem i najraširenijem sredstvu ovisnosti na ovim prostorima oko ije uporabe još uvijek, nakon mnogih godina, postoje brojne nedoumice. U našem je društvu pijenje alkoholnih pi a društveno prihvatljivo ponašanje i uobi ajena pojava pri brojnim oblicima komunikacije me u ljudima. Pije se u radosti i žalosti, u formalnim i neformalnim oblicima druženja. I naravno, svi misle najbolje o svojem pijenju, bez obzira na koli inu popijenih pi a, ve ina e se zakleti da ne pretjeruju, da piju umjereno i da uvijek mogu s tim prestati, ako požele. „ udan“ je onaj koji nikada ne pije alkoholna pi a, a opet, one koji pretjeraju i postaju ovisni, mnogi osu uju i još uvijek nema suglasja u javnosti da li je alkoholizam „prava“ bolest ili se naprosto radi o ljudskoj slabosti. Pa što je onda to što bi trebalo znati o alkoholu? Alkoholu je ime dao Paracelsus u 16. stolje u prema arapskoj rije i „al-kuhl“ što u prijevodu zna i „jako in“, ali je povijest pijenja alkoholnih pi a starija od njegova naziva i seže gotovo do po etaka ovje anstva jer su ljudi vrlo rano primijetili da i male koli ine alkohola djeluju na duševno stanje ovjeka i mijenjaju njegovo ponašanje . Postoje i arheološki nalazi govore da su ljudi ve prije 30 000-40 000 godina proizvodili i pili alkoholna pi a od meda, mlijeka, vo a i žitarica .Vino i ostala fermentirana pi a pili su se i u vrijeme egipatskih faraona, a i stari Grci

Kod ovak v i h s t a nja potrebno je što više se opuštati a to se postiže s raznim vježbama relaksacije, raznim tehnikama opuštanja, autogenim treningom, jogom i dr. Istovremeno bi bilo potrebno otkriti razlog zbog ega vam se javljaju pani ne atake. Stoga vam preporu am da se javite na pregled psihijatru- psihoterapeutu, koji e vam pružiti adekvatnu pomo psihoterapiju i eventualno psihotropne lijekove. Isto tako bilo bi važno potražiti neki novi na in u rješavanju svakodnevnih situacija koje su u svakom slu aju same po sebi veoma zahtjevne. To se prvenstveno odnosi na one teže zadatke koje imate na poslu ili u vašem privatnom životu.

Naglašavam to zbog onih roditelja koji previše štite djecu od ra zli it ih životnih izazova i frustracija i tako ih pasiviziraju i ine neotpornima na probleme, što je štet no z a ment a l no zdravlje. Djeca sa dijagnozom depresije takva nisu zato što tuguju za ku nim ljubimcem ili zato što teško u e matematiku, njihovi su problemi daleko složeniji i mu niji. Neke ameri ke epidemiološke studije kažu da je kod dje aka i djevoj ica u dobi izme u deset i trinaest godina stopa ozbiljnih slu ajeva depresije tijekom godine ak 8 %, a u pubertetu se ta stopa kod djevoj ica udvostru uje, dok se kod dje aka zna ajnije ne mijenja. Ameri ka pra enja ove problematike pokazuju da je me u djecom ija je depresija bila dovoljno intenzivna da su upu eni na bolni ko lije enje, njih tri etvrtine u kasnijem životu doživljavalo teške oblike depresije. Zabrinjavaju i su nalazi prema kojima su kod djece gdje je blaga depresija zapo ela ve u dobi od pet godina smetnje trajale ak oko etiri godine, što je dugotrajna ometenost u svakodnevnom životnom i školskom okruženju. Kad ta djeca do u u adolescentsku i odraslu dob kod njih se simptomi depresije ili mani no-depresivnog poreme aja pojavljuju u prosjeku svake tre e godine. Možda u našoj zemlji stanje nije tako loše, ali mi klini ari vi amo zadnjih godina sve više depresivne djece koja trebaju psihijatrijsku pomo . Važno je znati i to da se psihoterapijskim radom u ovoj populaciji postižu jako dobri rezultati.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

i Rimljani bili su poznati kao uživaoci vina . U razli itim povijesnim periodima alkoholn i m pi i m a pr ipisivala se i razli ita uloga (prehrambena, zdravstvena, religijska, kulturalna, itd.), a vrlo brzo su ljudi shvatili da alkohol ima i niz štetnih djelovanja, tako da neke civilizacije i zabranjuju njegovo konzumiranje . Prema Bibliji vino je dar Božji kao i svi plodovi zemlje, ali može voditi u pijanstvo i idolopoklonstvo . „Neumjerenost u vinu, pijanstvo, izlaže ovjeka ruglu i sramoti, pijan ovjek gubi obraz, vlast nad sobom, zaboravlja naum Božji (Iz 5,12), nagr uje u sebi sliku Božju, napušta potrebnu budnost i put spasenja, ostaje izvan gozbe kraljevstva nebeskog ( Mt 24, 45-51; 1. Kor 5,11). Izmjenjivala su se stolje a, stavovi i znanja o alkoholnim pi ima, ali i u današnjem vremenu osje amo posljedice injenice da je alkohol ili etanol zapravo C2 H5 OH - kemijski spoj koji djeluje kao opasno psihoaktivno sredstvo ija u estala konzumacija može dovesti do nastanka ovisnosti, oboljevanja i ak i smrti. Negirali mi to ili ne, alkohol je esto glavni junak u seriji problema i nevolja koje zadese pojedince ili cijele obitelji u kojima se prekomjerno pije. Stru njaci koji rade u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam spremni su dati odgovore na vaša pitanja i nedoumice i pomo i vam da se suo ite s vašim problemom. Telefonska linija 099 222 1 888 otvorena je: utorkom od 15:00 do 18:00 srijedom od 15:00 do 18:00 etvrtkom od 9:00 do 12:00.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

10. velja e 2012.

Dobro je znati 11 31

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

posjetite nas na

www.metss.hr

Akcijska cijena okolade VOLIM TE=5,99

PROSLAVITE VALENTINOVO S METSSOM darujte za Valentinovo U svim Metssovim prodavaonama ovog vikenda, od petka do ponedjeljka ostvarite popust 20 % prilikom kupnje kozmeti kih poklon paketa.

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Honda ulazi u WTCC

Honda e od sezone 2012. nastupati na WTCC (World Touring Car Championship), natjecanju u Svjetskom prvenstvu turisti kih automobila i to s modelom Civic. Takanobu Ito, generalni direktor Honde, povodom ovoga je izjavio: “Odlu ili smo sudjelovati u FIA WTCC s europskom verzijom Honde Civic. Razvit emo potpuno novi pogonski agregat za ovaj projekt i svi smo vrlo uzbu eni zbog toga.”

Honda e svoj sportski program na europskom tržištu realizirati uz pomo partnera JAS Motorsporta, dok e tehni ku podršku pružiti Mugen, koji e biti zadužen za razvoj i unapre ivanje pogonskog sistema. U skladu sa aktualnom FIA Super 2000 klasom, za pogon automobila e biti zadužen 1,6 litarski etvorocilindri ni turbo agregat sa direktnim ubrizgavanjem goriva.

Hyundai za sigurnost djece u prometu

Hyundai auto Zagreb d.o.o., generalni zastupnik i distributer za Hyundai vozila u Hrvatskoj, pokrenuo je projekt za promicanje sigurnosti djece u prometu. U suradnji s vrti ima na podru ju grada Varaždina, Velike Gorice i Zagreba, Hyundai auto Zagreb sponzorira niz edukativnih predstava za djecu. Zabavnim programom, jednostavnim dijalozima i djeci omiljenim muzi kim brojevima Hlapi i njegovi prijatelji u e djecu o opasnostima koje vrebaju na prometnicama i

kako oprezno i pravilno biti sudionik „prometne džungle“. Osim predstave, Hlapi i prijatelji druže se s djecom kojoj dijele poklone kako bi ih podsje ali na to što su na predstavi nau ili. Projektom su obuhva ena etiri vrti a – DV „Bajka“ iz Varaždina, DV „Ciciban“ iz Velike Gorice, DV „Botinec“ i DV „Pipi duga arapa“ iz Zagreba. Ovime Hyundai u Hrvatskoj podržava globalni program socijalne odgovornosti koji Hyundai Motor Company provodi u cijelom svijetu.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn 3. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 120000 km, reg.04/2012, cijena 27500 kn – kupac ne plaća prijenos 4. Mazda 626 2,0 ditd, 2000 g., 141000 km, reg. 09/2012, cijena 30000 kn 5. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn

10. velja e 2012.

Novi Citroën Berling Novi Citroën Berlingo Multispace nasljednik je prvog vozila za razbribrigu u povijesti. Prodan u više od 1,4 milijuna primjeraka u izvedbi osobnog vozila od 1996. godine, od kada se pojavio, Citroën Berlingo stalno zauzima prva dva mjesta u svojoj kategoriji u Europi. Osnažen tim uspjehom, osobni Citroën Berlingo postaje “Multispace”, ali i više od toga… Na prednjem dijelu novi Citroën Berlingo Multispace dobio je proširenu i izbo enu masku na koju je postavljen novi logotip Marke koji se proteže sve do ispod razine svjetala. Svjetla su, pak, zadržala originalni oblik, ali su dobila neke nove funkcije. U donji dio prednje maske koja se proteže duž odbojnika može se ugraditi iksno svjetlo za bo no osvjetljavanje povezano sa svjetlima za maglu ali i nova dnevna LED svjetla koja stvaraju novi svjetlosni potpis tog modela. Valja zamijetiti kako su na izvedbama opremljenima stražnjim podiznim vratima stakla svjetala postala malo zatamnjena (smoky efekt). Novi Citroën Berlingo Multispace nudi se u 9 boja karoserije od kojih su 2 nove: sme a «Nocciola» i plava «Belle-île». Novi Citroën Berlingo Multispace na inteligentan na in prilago ava golemi prostor, što predstavlja pravi korak naprijed u njegovoj kategoriji. On zapravo nudi do 7 sjedala koja mogu biti neovisna, uklju uju i i ona u drugom i tre em redu, za ve u udobnost putnika straga, dok njegovi glavni konkurenti nude tek klupu u drugom redu. Visina iznutra je zna ajna i omogu uje ugradnju tzv. Modutopa koji objedinjuje ostakljene krovove, brojne pretince, prtljažnik s dvostrukim ulazom ili pak individualnu ventilaciju i osvjetljenje za užitak putnika straga, poglavito djece. Prtljažnik vozila, koji je sastavni dio Modutopa, dostupan je izvana zahvaljuju i otvaraju em stražnjem staklu, što uvelike olakšava utovar stvari do krova. Što se motora i prijenosa ti e, novi Citroën Berlingo Multispace nudi paletu u inkovitih motora kad je rije o dinami kim karakteristikama, no oni i dalje vode ra una o zaštiti okoliša. Biraju i mikrohibridnu e-HDi tehnologiju u paru s upravljanim ru nim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa, emisija CO2 je, primjerice, ograni ena na 125 g/km. Osim ekološke koristi, postoji i istinska ergonomska prednost povezana s tom pogonskom grupom. Naime, u kabini uop e nema ru ice mjenja a, ime se dodatno osloba a prostor izme u voza a i suvoza a, a stupnjevi prijenosa biraju se komandom na armaturnoj plo i. U izvedbi sa 5 mjesta, motori HDi 75 i HDi 90 od sada imaju emisiju CO2 nižu od 135 g/km u odnosu na prethodnih 139 g. Motor HDi 110 postaje HDi 115, što dodatno poboljšava njegove dinami ke zna ajke. Novi Citroën Berlingo

Multispace dostupan je u etiri razine završne obrade: «Attraction», «Confort» I «Exclusive». Valja naglasiti kako se u ponudi i dalje nalazi izvedba XTR s podvozjem povišenim za 10 mm, zaštitnom oblogom ispod motora kao i posebnim paketom opreme za karoseriju (pragovi i odbojnici) namijenjena obiteljima pustolovnijeg duha…

Novi Citroën Jumpy Multispace Novi Citroën Jumpy Multispace poput svojeg prethodnika spaja novi racionalni pristup automobillu zahvaljuju i svojoj zapremnini i užitak boravka u vozilu koji proizlazi poglavito iz njegova voza kog položaja nalik onome kod jednovolumena. Velika modularnost novog Citroën Jumpy Multispace o ituje se u tome što može primiti do devet osoba s razinom udobnosti dostojnom segmenta jednovolumena, a da pritom zadržava veliku zapremninu prtljažnika od 553 dm3 ispod pokrova. Po uzoru na novi Citroën Berlingo Multispace, i Jumpy se okitio novim prednjim dijelom s velikom redizajniranom kromiranom maskom koju ukrašava novi logotip marke, a koja se proteže sve do svjetala. Izvedba «Exclusive» od sada u serijskoj opremi ima regulator -limitator brzine, pomo pri parkiranju straga, dodatno zatamnjena stražnja stakla i staklo na stražnjim vratima. Nova kon iguracija sa 7/8 sjedala podrazumijeva ukla-

njanje desnog bo nog sjedala u drugom redu, ime se osloba a pristup do mjesta u tre em redu. Cijelim tim prolaznim dijelom prostire se poseban tepih koji je mogu e i ukloniti. Novi Citroën Jumpy Multispace od sada nudi automatski mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa. Taj automatski mjenja povezan je s motorom HDi 160. Njime se radi što bolje ergonomije upravlja s pomo u ru ice ugra ene na armaturnu plo u. Uz ru ni mjenja dostupni su sljede i motori : HDi 95, HDi 125 i HDi 160. Novi Citroën Jumpy Multispace dostupan je u etiri izvedbe završne obrade:

«Attraction», «Confort», «Oceanic», što je mješavina koncepta kombija i kamping vozila, osmišljena za neplanirane izlete, te naposljetku izvedba «Exclusive» za zahtjevnije kupce.

Berlingo i Jumpy i kao laka gospodarska vozila Citroën Berlingo Osim privla nog stila, novi Citroën Berlingo nevjerojatan je i zbog arhitekture koja istodobno nudi robusnost, prakti nost i prostornost. S najve om tovarnom zapremninom od 4,1 m3 te zahvaljuju i inteligentnim rješenjima za ulaz u vozilo, poput širokih bo nih kliznih vrata ili asimetri nih stražnjih krilnih vrata koja se otvaraju u omjeru 1/3-2/3 i pod kutom od 180°, u njega se uz optimalnu lako u i sigurnost uporabe mogu utovariti dvije europalete. Da se prilagodi

10. velja e 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

go i Jumpy potrebama profesionalnih kupaca, novi Citroën Berlingo od sada u opciji nudi drvenu oblogu cijelog tovarnog prostora kao i razli ite vrste kuka za vu u. Za još bolju ergonomiju, u ponudi je i kabina Extenso sa 3 mjesta i preklopivim suvoza kim sjedalima. Kako bi optimizirao i sigurnost vožnje, novi Citroën Berlingo od sada može imati iksna svjetla za bo no osvjetljavanje povezana sa svjetlima za maglu, a na izvedbama s HDi i e-HDi motorima mogu e je naru iti iksni regulator-limitator brzine koji se unaprijed može namjestiti tako da se vozilu zada brzina koju ne može prije i. Kad je rije o motorima i prijenosu, u ponudi su etiri benzinska i etiri dizelska motora.

Citroën Jumpy Novi Citroën Jumpy povezuje racionalnost koju mu daje zapremnina i užitak boravka u vozilu koji proizlazi poglavito iz voza eva mjesta više nalik onome u jednovolumenu nego u gospodarskom vozilu. Dostupan je u dvije dužine i dvije visine pa se savršeno prilago ava potrebama profesionalaca. Zapremnine do 7 m3 i s utovarnim pragom visokim samo 49 cm zahvaljuju i stražnjem pneumatskom ovjesu, ali i zbog velikih bo nih kliznih vrata kroz koja se može utovariti

paleta ili stražnjih vrata koja se otvaraju sve do 180°, novi Citroën Jumpy olakšava svakodnevni rad i nudi bolju ergonomiju te ve u u inkovitost. Redizajn novog Citroën Jumpy ujedno je i prilika za istinski uspon prema opremom bogatijim ina icama u ponudi. Na novom Citroën Jumpyu posebna je pozornost posve ena dodatnom smanjenju emisije CO2. Zato su na njega ugra ene aerodinami ke letvice ispod karoserije te ure aj „Volt-kontrol“ koji omogu uje optimizirano upravljanje punjenjem baterije preko alternatora.

Prodaja novih automobila po proizvo a ima 1.1.-31.1.2012. Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

528

15,13%

2

Opel

301

8,62%

3

Renault

281

8,05%

4

Citroen

274

7,85%

Nissan originalno ulje

5

Hyundai

267

7,65%

6

Peugeot

254

7,28%

7

Kia

243

6,96%

8

Škoda

176

5,04%

U sve ovlaštene Nissanove servise stiglo je Nissanovo originalno motorno ulje ija formula osigurava izvanrednu trajnost za sve Nissanove benzinske i dizelske motore. Nissanovo originalno motorno ulje posebno su razvili Nissanovi stru njaci koriste i najmoderniju tehnologiju kako bi se osigurale optimalne performanse vozila i produžio vijek motora. Rije je o visokokvalitetnom proizvodu uravnotežene viskoznosti koje smanjuje po etno trenje i trošenje pri niskim temperaturama. Cijene se kre u ve od 66,42 kn za litru (10W40).

9

Chevrolet

166

4,76%

10 Ford

127

3,64%

11 Dacia

111

3,18%

12 Nissan

106

3,04%

13 Toyota

104

2,98%

14 Audi

99

2,84%

15 BMW

93

2,66%

16 Suzuki

69

1,98%

17 Mazda

61

1,75%

18 Seat

46

1,32%

19 Honda

41

1,17%

20 Mercedes

37

1,06%

21 Fiat

35

1,00%

22 Volvo

16

0,46%

23 Mitsubishi

12

0,34%

24 Smart

12

0,34%

25 Alfa Romeo

6

0,17%

26 Mini

6

0,17%

27 Lexus

4

0,11%

28 Porsche

4

0,11%

29 Subaru

3

0,09%

30 Jeep

2

0,06%

31 ostali

6

0,17%

UKUPNO

3490

100%

Izvor: Promocija plus

Volvo S60 i V60 potvrdili status vrhunski sigurnih automobila u Europi i SAD-u Vodstvo Volvo Car korporacije još jednom je na podru ju sigurnosti potvrdilo svoje vodstvo najboljim rezultatima na sigurnosnim testovima na obje strane Atlantika. Naime, Volvo V60 je osvojio svih pet Euro NCAP zvjezdica te je proglašen najsigurnijim automobilom u kategoriji velikih obiteljskih automobila, dok je Volvo S60 u SAD-u osvojio svih pet zvjezdica na NHTSA sigurnosnim testiranjima. Uz to što se pokazao najsigurnijim automobilom u kategoriji velikih obiteljskih automobila, Volvo V60 dobio je i posebnu nagradu za City Safety sustav namijenjen izbjegavanja sudara u gradskoj vožnji. U Sjedinjenim Ameri kim Državama Volvo S60 osvojio je maksimalnih pet zvjezdica u NHTSA (National Highway Traf ic Safety Administration) testiranju, poznatom i kao US-NCAP. Volvo

S60 je bio jedini automobil koji je osvojio pet zvjezdica u sva tri testa (frontalni udarac, bo ni udarac u stup, bo ni udarac u barijeru), a osvojio je i pet zvjezdica u testu prevrtanja. Volvo S60 je trenutno jedini europski luksuzni automobil u SAD-u s vrhunskim NHTSA ocjenama, kao i IIHS (Insurance Institute for Highway Safety) Top Safety Pick nagradom. „Volvo predvodi razvoj naprednih tehnologija koje pomažu voza u u izbjegavanju sudara. Svi ti sustavi namijeneni su kao pomo voza u kako bi ostao pribran i dobro informiran te time izbjegao opasne situacije. Na predstoje em Sajmu automobila u Ženevi, Volvo e potvrditi svoje vodstvo na podru ju sigurnosti predstavljanjem inovativnih sigurnosnih tehnologija,“ napomenuo je Stefan Jacoby, predsjednik Volvo Car korporacije.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen do 2018. želi svoju proizvodnju u initi i do 25 posto ekološki prihvatljivijom Marka Volkswagen osobna vozila u okviru «Think Blue. Factory.» programa zadala si je jasne ciljeve za ekološki održiv ustroj svih svojih tvornica: do 2018. godine u svim Volkswagenovim tvornicama one iš enje okoliša trebalo bi se smanjiti za 25 posto. To se posebice odnosi na podru ja potrošnje energije, zbrinjavanja otpada, one iš enja zraka, potrošnje vode kao i emisije CO2. «Zahvaljuju i sve ve oj u inkovitosti i produktivnosti naših tvornica marka Volkswagen ve danas zna ajno pridonosi ostvarenju strategijskih ciljeva koncerna do 2018. Do 2018. godine želimo one iš enje okoliša uzrokovano proizvodnjom u svim našim tvornicama smanjiti za ukupno 25 posto», objasnio je Hubert Waltl, lan Upravnog odbora zadužen za proizvodnju i logistiku marke Volkswagen osobna vozila. U odnosu na vrijednosti iz 2010. godine u budu nosti bi se CO2 emisija, koli ina otpada, utrošena energija po proizvedenom automobilu u megavat satima kao i ukupna potrošnja vode u proizvodnji trebali znatno smanjiti. «Održiva i u inkovita proizvodnja predstavlja zna ajnu prednost u konkurentskom okruženju», dodao je Prof. Werner Neubauer, lan Upravnog

odbora marke Volkswagen za poslovno podru je «Komponente». «Koncepcijom Think Blue. Factory. Volkswagen slijedi jasnu strategiju koja objedinjuje sve ekološke aktivnosti u svim našim tvornicama na cijelom svijetu. Naši ambiciozni ciljevi vezani uz održivu proizvodnju naših automobila sada su jasno de inirani i razumljivi za naše kupce». «Think.Blue.Factory» programom Volkswagen dopunjuje svoj «Think Blue.» princip zna ajnim mjerama iz podru ja proizvodnje automobila. Program se odnosi na pove anje u inkovitosti u proizvodnji kao i na uvo enje ekološki prihvatljive opskrbe energijom, a obra a se svim djelatnicima u svim tvornicama. U okviru godišnje «Think.Blue. Factory.» manifestacije u budu nosti e se rješenja za smanjenje potrošnje energije u proizvodnji odlikovati Volkwagenovim odli jem za uštedu energije. Prije samo nekoliko tjedana novoj Volkswagenovoj tvornici u Chattanoogai u Tennesseeju kao jedinoj automobilskoj tvornici na svijetu do sada dodijeljen je platinasti LEED certi ikat (Leadership in Energy and Environmental Design). Certi ikat potvr uje ispunjavanje najzahtjevnijih standarda održive i ekološki prihvatljive proizvodnje.

Ford B-MAX – svjetska premijera u Ženevi Ford ponosno predstavlja svoj novi model B-MAX, kompaktan višenamjenski automobil koji ovog ožujka na Salonu automobila u Ženevi 2012. preuzima glavnu ulogu. Fordov predsjednik i CEO, Alan Mulally u Ženevi e otkriti novi B-MAX koji obe aje postaviti nove standarde sa svojim jedinstvenim dizajnom i najboljom tehnologijom u klasi. Njegov povratak u Ženevu, u izvedbi spremnoj za proizvodnju, doga a se samo godinu dana nakon što je koncept pokazan na ženevskom salonu. Uvo enje B-MAX–a u serijsku proizvodnju zahtijevalo je novi

pristup oblikovanju vrata koji je rezultirao širom otvorenim ulazom za voza a, putnike i prtljagu; sa središnjim stupom integriranim u sama vrata. B-MAX ima superiornu kvalitetu izrade i materijale visoke kvalitete koji se rijetko nalaze u dostupnom kompaktnom automobilu, uz leksiblno sjedenje i prostor za prtljagu najve i u klasi. Fordov novi 1.0-litarski EcoBoost benzinski motor sa svojom naprednom kombinacijom snage i u inkovitosti, bit e dostupan za B-MAX, uz Duratorq TDCi diesel motore. Ford B-MAX kre e u prodaju tijekom ove godine.

10. velja e 2012.

10. velja e 2012.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Šavora d.o.o. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila Hodošan, Glavna 17 prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom velja e Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila. Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

ZZZ VDYRUD KU

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Poznati i slavni

U lipnju stiže i Madonna! Veliki party svjetskih razmjera priprema ove godine Madonna – pod nazivom “Madonna World Tour 2012.”. Pop kraljica kre e na veliku turneju koju e otvoriti 29. svibnja u Tel Avivu, a u nekoliko e mjeseci obi i arene i stadione u 26 europskih gradova. Hrvatske fanove posebno je obradovala vijest da je ove godine na svoju koncertnu mapu Madonna ucrtala i Zagreb, gdje e 11. lipnja nastupiti na maksimirskom stadionu. Fantasti an uspjeh Madonnine prošle turneje “Sticky & Sweet” a irmirao je njezin status jedne od najuspješnijih izvo a a svih vremena, a sama najava njene nove turneje popra ena je fantasti nim tjednom u kojem je Madonna nastupila u poluvremenu najgledanijega sportskog doga aja u Americi, Super Bowla, i objave njenog singla “Give Me All Your Luvin” s novog albuma “MDNA”, koji e svjetlo dana ugledati 26. ožujka. Za vrijeme svoje nevjerojatne karijere, Madonna je prodala preko 300 milijuna albuma te drži rekord kao najprodavaniji solo izvo a u povijesti koncerata i turneja. Ona je sedmerostruka osvaja ica Grammyja, producentica, tekstopisac, pjeva ica, a primljena je i u Rock and Roll Hall of Fame. Njezin je posljednji al-

FORMULA 13 Lullaby NICKELBACK Charlie Brown COLDPLAY Wild Ones FLO RIDA feat. SIA Domino JESSIE J Born To Die LANA DEL REY

bum “Hard Candy” debitirao kao broj jedan u 37 zemalja, uklju uju i Sjevernu Ameriku, Veliku Britaniju, Kanadu, Francusku i Australiju. Madonna2012.WorldTourje 9.turnejaove“MaterialGirl”.Njena prva turneja bila je 1985. godine pod imenom “Virgin tour”. U Zagrebu redovna prodaja ulaznica po inje 17. velja e,

a dostupne su na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventim, dok je Internet kupovina mogu a na www. eventim.hr, a online prodaja i kupovina mogu a je na www. viagogo.com. Cijene ulaznica kre u se u rasponu od 230 kuna pa sve do 1.790 kuna, ovisno o odabranom mjestu sjedenja.

U ponudi su i posebni paketi i ekskluzivnisadržajipoputVIPpaketa,EarlyEntrypaketaiHotSeat paketa,amogusekupitiisklju ivo prekoInterneta.Zavišeinformacijaposjetite:www.VIPNation.comi www.madonna.com. Fan klub prodaja, koja je mogu a preko Icon Fan kluba, po inje 14. velja e u 10 ujutro i traje do 16. velja e u 15 sati.

Wings RINGO STARR Turning Tables ADELE Glory JAY-Z feat. B.I.C. Sunny Day STEREO MC’S

Top 10 [doma e]

T.H.E. (The Hardest Ever) WILL.I.AM. feat. J.LO & MICK JAGGER

NINA BADRI Dat e nam Bog

Shake Your Hips JOAN OSBOURNE

MASSIMO Dodirni me slu ajno

Black Treacle ARCTIC MONKEYS Lonely Boy THE BLACK KEYS

SEVERINA Grad bez ljudiDOMA IH TOP LISTA SLAVONIA BAND Malena KOM3DIJA De je ljubav SANJA DOLEŽAL & Alen Islamovi Obe aj mi

Wilco preba en na Velesajam Gossip i Wolfmother stižu na Exit Ovogodišnje izdanje Exita održava se od 12. do 15. srpnja, a nova imena koja e nastupiti na Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu bit e Gossip i Wolfmother. Post punk rockeri Gossip, predvo eni Beth Ditto, vra aju se na glavnu pozornicu Exita, gdje e nastupiti u etvrtak 12. srpnja. Njihov tre i album “Standing in the Way of Control” probio ih je u muzi ku elitu, a novi album objavit e neposredno prije novosadskog nastupa. U nedjelju 15. srpnja na glavnoj pozornici nastupit e australski Wolfmother, bend koji mnogi uspore uju s Black Sabbath, Led Zeppelin i Deep Purple. Prvi album objavili su 2004. godine, a do drugog “Cosmic Egg” osvojili su brojna priznanja i nagrade, uklju uju i i Grammya. Svoj nastup na ovogodišnjem Exit festivalu ve su po-

tvrdili New Order, world music senzacija Buraka Som Sistema, a Dance Arena ugostit e poznatu etiketu Cadenza Records. Tom prilikom u Novi Sad stižu Luciano, Reboot, Kenny Larkin, Robert Dietz i Maayan Nidam. U ponudi se nalaze sljede e kategorije ulaznica: Tribe paket (za vjerne kupce koji su barem jednom u protekle etiri godine kupili ulaznicu) po cijeni od 445 kuna – uz kupljenu festivalsku ulaznicu dobiva se besplatan prijevoz i mjesto u kampu; Festivalska ulaznica po promo cijeni od 445 kuna; Premium paket (za nove kupce) koji uklju uje festivalsku ulaznicu, prijevoz i mjesto u kampu po cijeni od 895 kuna, odnosno 745 kuna za kupce iz Osijeka; kamp po cijeni od 190 kuna. Tribe paket i promotivna cijena ulaznica u ponudi e biti do 15. velja e.

Zbog velikog interesa, koncert grupe Wilco, koji e se održati 11. ožujka, premjestit e se iz kluba “Aquarius” u Paviljon 9 Zagreba kog velesajma. Kupljene ulaznice vrijede za novo mjesto održavanja koncerta, a ukoliko još niste kupili

LUKA NIŽETI Tamo gdje me srce vu e PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj NENO BELAN Olujno more moje VANNA Svakodnevna žena PARNI VALJAK Vjeruj JOLE Kamatarka MEF 2011. NEKI TO VOLE VRU E Pro i ispod mojih prozora

ulaznice, u prodaji su po cijeni od 200 kuna u Aquarius Music Shopovima i Dirty Old Shopu te online na Ticketpro.hr. Cijena ulaznice na dan koncerta na ulazu dvorane iznosit e 220 kuna (ukoliko ih ostane u prodaji).

FEMINNEM Subota bez tebe MAJA ŠUPUT & Mate Buli Dvije lude ZDRAVKO ŠKENDER Digni me iz kome TBF Veseljko

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

10. velja e 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI mlinovi akovec

Nova pekara na starom mjestu Vode i proizvo a kruha, peciva, brašna i bu inog ulja u regiji “ akove ki mlinovi” u srijedu su otvorili preure enu pekaru na akove koj tržnici (placu), koja izgledom, ponudom i uslugama izgleda poput nove. Pekara se nalazi na mjestu gdje se i do sada nalazila, na uglu gra evine, u kojoj se nalazi još nekoliko prodavaonica i kupcima je lokacija dobro poznata, što se vidjelo velikim posjetom na dan otvorenja. Moderno opremljena pekarnica u kojoj se peku razna

Gorenje Studio Čakovec, Športska 6a, 40000 Čakovec tel.: 040 384 688, fax: 040 386 160 e-mail: salon.kuhinja@izi-prom.hr www.izi-prom.hr

BEZ ČEKANJA! OSIGURANA BRZA ISPORUKA I ODLIČNA KVALITETA

ALEA i ISA

e kuhinja Vrijedi za akcijske sastav

IVANJA MOGUĆNOST NARUČ ATA DODATNIH ELEMEN

DVODIJELNA PODIZNA VRATA

peciva, kruh i pizze te pripremaju sendvi i zadovoljava sve standarde, ali i potrebe suvremenog ovjeka koji želi imati svježe i ukusne pekarske proizvode. U prodajnom dijelu koji je vrlo ukusno namješten i opremljen, simpati no i uslužno osoblje, predvo eno poslovotkinjom Snježanom Žli ar, uz osmijeh,

preporuku i savjet kupcima prodaje ono što im je potrebno u svakodnevnoj prehrani. A kupci mogu kupiti sve vrste kruha i peciva, te po dvije vrste pizza, savija a, brusketa, bureka, buftla, keksa, me imurske zlevanjke i ak pet vrsta sendvi a. Isto tako mogu se snabdjeti svježim mlijekom i mlije nim

akcija KUHINJA GORENJE I MARLES DO 47 500 kn POPUSTA NA KUHINJE PO NARUDŽBI

proizvodima, osvježavaju im pi ima te po kvaliteti i okusu nadaleko poznatim bu inim uljem. Sve to potroša ima je dostupno od ponedjeljka do petka u vremenu od 6 do 14.30 sati, te subotom od 6 do 13 sati. Stoga, zagrizimo u najbolju ponudu u gradu i županiji. (sm, ZV)

akcija velja a 2012

akcija

KUPAONICA - DO 50 % N NA IZLOŽBENI A ASORTIMAN

VISOKI SJAJ

CRNO STAKLO u ALU okviru

akcija KUTNI ELEMENT

za potpunu iskorištenost prostora

ISPORUKA

samo 5 radnih dana

NARUDŽBA**

kn *12.299,00

ALEA

cm 205 x 275 av ALEA Kutni sast tav kao na slici)

bijela sjaj/jabuka

(sas

* CIJENA SASTAVA STAV T VA BEZ APARATA I SUDOPERA

KERAMI KIH PLO ICA 10 % POPUSTA

dodatnih elemenata

UBLAŽIVAČI

MOGUĆNOST NARUČIVANJA DODATNIH ELEMENATA

anje za meko i tiho zatvar

KORPUS

VISOKI SJAJ

debljine 18 mm

DVODIJELNA PODIZNA VRATA

5 GODINA GARANCIJE

vrata na vodilice i okove BLUM

** ROK ISPORUKE ZA NARUDŽBE DODATNIH KUHINJSKIH ELEMENATA JE 30 DANA.

ALEA bijela sjaj/orah

kn *9.499,00 260 cm av ALEA Linijski sast kao na slici) (sastav

* CIJENA SASTAVA BEZ APARATA I SUDOPERA

Akcija bijele tehnike - perilica posu a - 10 % popusta

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

10. velja e 2012.

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

RUKOMET

PRVA hrvatska odbojkaška liga

PREMIER LIGA Uo i nastavka prvenstva ponovno promijenjen trener akove kog prvoligaša

Povratak Centrometala u pobjedni ki ritam

Dario Varga novi trener Me imurja: Cilj je samo jedan - ostanak u ligi akon ostavke Radovana Peteka na mjesto trenera prve mom adi (ostaje i dalje raditi u klubu s mladima), Dario Varga novi je trener akove koga rukometnog premijer ligaša Me imurja. Njegovim bi se izborom, nadaju se u klubu, trebala zaustaviti pokretna traka na kojoj su se izmjenjivali An el, Ha ek, Belko, Petek, dosadašnji treneri u posljednjih nekoliko mjeseci. S time se slaže i Varga, koji nam je kazao: – Do kraja sezone pokušat u odraditi dogovoreno, a to je voditi kroz prvenstvo ovu mladu ekipu s kojom želim ostvariti samo jedan cilj, a to je ostanak u ligi. Mom ad koju je preuzeo Vargi i zapravo nije nekakva nepoznanica s obzirom na to da više od deset godina radi u klubu s mla im dobnim skupinama i svi ti igra i prve mom adi zapravo su prošli kroz njegove ruke. Prva prilika da ih vodi bila je ve i utakmica u nastavku prvenstva, koju je Me imurje izgubilo na gostovanju kod zagreba ke Dubrave rezultatom 42:33. – Na žalost, kaže Varga, na posljednjem treningu uo i puta prema Zagrebu ozlijedio se Luka Bari , jedan od klju nih

N

igra a u ovoj mladoj mom adi, no bez obzira na to bili smo u egalu veliki dio utakmice. U jednom trenutku ak smo i poveli dva razlike, no na kraju je fizi ka priprema i iskustvo protivnika došlo do izražaja i Dubrava je zasluženo pobijedila. Postigli smo na gostovanju ak trideset i tri gola, to je brojka s kojom mnoge mom adi osvajaju bodove, ali smo, na žalost, u završnom dijelu susreta primili previše golova, što je samo dokaz da nije bilo potrebne koncentracije i snage. No, jedan od razloga ovakve igre mom adi Me imurja, isti e Varga, jest i taj što su mnogi od tih igra a morali rukometno odrasti preko no i. Stoga e se u hodu pokušati pripremiti za kvalitetniji nastavak prvenstva, a to zna i da je potrebno podi i fizi ku pripremljenost igra a, zatim kvalitetu obrane i, kao osnovni cilj, osvajati bodove gdje god e to biti mogu e i na gostovanjima.

Za sadašnji status premier ligaša treba se izboriti na parketu U klubu pak isti u da, unato teškoj situaciji u kojoj se Me imurje nalazi, ipak postoji mogu nost da akovec i idu-

Poraz u Zagrebu Na prvu utakmicu nastavka prvenstva mlada mom ad Me imurja krenula je s novim trenerom i igra ki oslabljena. Naime, uo i odlaska u Zagreb na utakmicu protiv Dubrave, na treningu se ozlijedio Luka Bari . No, unato tome, mom ad Darija Varge bila je u egalu s doma inom sve do pred sam kraj utakmice, kada je ipak popustila koncentracija i ponestalo je snage. Da kona ni rezultat i visoka pobjeda doma ina nije zapravo ogledalo cijele utakmice, dokaz je i vodstvo Me imurja u prvom dijelu od 19:17. Mladi akove ki rukometaši dobro su se držali i igra ki i rezultatski sve do polovice drugog poluvremena, kada im je ponestalo snage, što je iskusnija i bolje tjelesno pripremljena doma a mom ad iskoristila i na kraju uvjerljivo pobijedila.

e sezone ima premier ligaša. Naime, vinkova ka Spa va ima dosta problema s omladinskim pogonom, pa bi, unato tomu što se trenutno nalaze na sedmoj poziciji prvenstvene tablice, vrlo lako moglo do i do njihovog isklju ivanja iz lige, a sve prema 13. i 14. lanku Propozicija natjecanja HRS-a za ovu godinu. U RK Me imurju se nadaju da bi još jedan klub iz Premier lige mogao igrati u regionalnoj SEHA ligi, a onda ove sezone ne bi bilo ispadanja, ve bi samo prva dva prvoligaša popunila rukometnu Premier ligu. No, novi trener akove kih rukometaša Dario Varga ne želi svoju mladu mom ad optere ivati takvim kalkulacijama. -Ne želim da igra i uop e o tome razmišljaju, jer, ako time budu optere eni, onda zasigurno ne e mo i dati sto posto sebe na treninzima i utakmicama, a naš je cilj da ostanak u ligi riješimo

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Siscia Split Pore Spa va Vinkovci Zamet Buzet Karlovac Dubrava Bjelovar Marina Kaštela Gorica Varteks di Caprio Me imurje

15 14 14 15 14 15 14 15 15 14 15 14 14

11 10 10 9 8 8 8 6 6 5 3 1 0

1 2 1 1 2 2 2 2 1 1 1 1 1

3 2 3 5 4 5 4 7 8 8 11 12 13

23 22 21 19 18 18 18 14 13 11 7 3 1

DUBRAVA ME IMURJE 42:33 DUBRAVA: Grahovac, Kelemen 4, Valentakovi 3, Vozab 8, Prka, Stoisavljevi 7, Vida, Bešli 8, Badžek, Gulsum 3, Gotovac 3, Horvat, Toti , Kljai 3, Gjergji, Pipini 3. Trener- Hrvoje Horvat ME IMURJE: Kova evi , Matu ec, Martin evi 5, Horvati , Miševi 3, Škrobar, Krajner 6, T. Kova i , N. Kova i 4 Martinjak 3, Budiša 1, Sklepi 2, Petek 9. Trener – Dario Varga

na parketu, a o nekim drugim kombinacijama možemo razmišljati nakon što prvenstvo završi. Isto tako po završetku prvenstva trebat e razmišljati i o nekoliko iskusnijih igra a, s kojima bi, kako u klubu kažu, Me imurje, ako ostane u ligi idu ih sezona, mogao biti jedan standardni premijer ligaš, bez ovakvih stresnih situacija. Možda u narednim danima Davor Varga, kako je kazao, uspije “nagovoriti“ mla eg brata Davora da se ponovno priklju i treninzima, što bi s obzirom na njegovo iskustvo bio veliki dobitak za ovu mom ad Me imurja. Ove subote trebala je biti odigrana i prva doma a utakmica u nastavku prvenstva protiv Bjelovara, no, s obzirom na to da gosti igraju Challange cup, taj e se susret odigrati idu i tjedan u utorak ili srijedu. (so)

Odbojkaši Centrometala o ekivano su svladali mom ad Zagreba rezultatom 3:0, te im time uzvratili za jesenski poraz istim rezultatom. Tijekom cijelog susreta vidjelo se da je mom ad iz re ana bolja, te je ostvaren rezultat realan. U ovoj utakmici trener Kiri dao je šansu za igru baš svim svojim igra ima koji su navedeni u zapisniku. Prvi set po eo je izjedna eno, na prvom odmoru prednost Zagrep ana 8:7, na drugom vodi Centrometal 16:15. Nakon toga doma i su ubacili u višu brzinu, te je prednost brzo rasla za kona nih 25:19. U drugom setu je Centrometal poveo 12:8, kasnije i 15:11. Me utim, Zagrep ani se ne predaju i dolaze na samo poen zaostatka kod 17:16. Zatim Centrometal opet odlazi na veliku prednost od 21:16. U završnici je bilo 24:21, Zagreb je spasio dvije set lopte, tre u nije i set je okon an s 25:23. U tre em setu ve na samom po etku doma ini su ostvarili veliku razliku i poveli s 8:1. Nakon toga prednost Centrometala je stalno izme u etiri i sedam poena, da bi završni set završio s 25:20. U redovima doma ih posebno su se istaknuli Križanovi i Todorovi . Ovom pobjedom Centrometal je ponovno na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Zbog loših vremen-

CENTROMETAL – ZAGREB 3:0 (25:19, 25:23, 25:20) Dvorana SGC-a Aton, gledatelja 60. Centrometal:Kova , Palinkaš, Pu a,Makarov,Vabec,Križanovi , Harambaši ,Todorovi ,T.Posavec, M.Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri ) Zagreb: Bogdanovi , Šimuni , Vujovi , Svedrovi , Abdulaj, Hrelja, Rilovi , Šmitlehner, Glavica, Mišin, Zelenika (trener Laninovi )

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

MOK MURSA PAN Pap. Ind. MOK ROVINJ OK SISAK MOK RIJEKA OK OPATIJA OKM CENTROMETAL MOK VUKOVAR OK DARUVAR OK KARLOVAC OK ZADAR MOK ŠIBENIK MOK ZAGREB OK SPLIT OK VARAŽDIN VOLLEY

16 15 16 16 16 16 15 15 17 16 15 16 15 16

15 13 14 11 9 9 7 7 6 6 3 3 4 3

1 2 2 5 7 7 8 8 11 10 12 13 11 13

45 40 39 34 28 24 23 17 17 17 13 12 11 10

skih uvjeta i nemogu nosti odlaska na jug Hrvatske, odgo ena je utakmica koju je Centrometal trebao u srijedu igrati protiv Šibenika, a susret protiv Siska, ako ne bude nekakvih nepredvi enih situacija, trebao bi se odigrati sutra (subota) u dvorani SGC-a Aton u Nedeliš u s po etkom u 18 sati i besplatnim ulazom za sve posjetitelje.

10. velja e 2012. NOGOMET S PRIPREMA NK Me imurja u Medulinu

Ivan Borzi novi lan Biškupove mom adi DISCIPLINSKA komisija HNS-a kaznila najtežom kaznom dva nogometaša Me imurja

Ma ari i Darmopil doživotno isklju eni iz nogometne organizacije Bivši nogometaši Me imurja Mario Darmopil i Danijel Ma ari doživotno su isklju eni iz nogometne organizacije. Nakon pravomo ne presude redovitog suda zbog sudjelovanja u aferi “Offside”, sada su kažnjeni i od strane HNS-a. Oba su ina e priznala namještanje utakmice Hajduk - Me imurje i nagodili se USKOK-om za manje zatvorske kazne. Ovu je odluku donijela Disciplinska komisija HNS-a na sjednici u utorak u Rusa-

novoj 13, a mogu se žaliti Komisiji za žalbe. Sjednici ina e nije prisustvovao njezin lan iz MNS-a Darko Jambrovi . Na dnevnom je redu trebao biti i slu aj dopinga na jednoj jesenskoj utakmici Prve HNL, jedan je igra bio pozitivan na testu. Prema medijskim napisima, rije je o Petru Šimi u, bivšem igra u Splita. Navodno je u pitanju konzumiranje marihuane. Šimi je ina e dobio otkaz u tom klubu zbog kra e televizora u jednom šoping centru.

NOVI me imurski nogometni internacionalac

Strahonin anin Dino Škvorc potpisao na šest mjeseci za belgijski Mechelen Nakon Nikole Pokriva a iz Jurovca, koji je branio boje Monaca, da bi se vratio u Dinamo, i Denisa Glavine iz Križovca (nekoliko godina u kijevskom Dinamu, Dnipru i Vorskli, te poljskoj Arki, dok od ljeta nema profesionalni ugovor), još jedan me imurski igra ostvario je inozemni transfer. Bivši igra NK Varaždina Dino Škvorc, ina e Strahonin anin, zadnji dan prijelaznog roka otišao je iz zagreba kog Dinama u belgijski Mechelen. Mladi stoper, koji je jesenas bio na posudbi u Lokomotivi, vjernost osmoplasiranoj mom adi belgijske lige potpisao je na šest mjeseci, s mogu noš u produljenja ugovora na još dvije godine. Dino Škvorc svoju je karijeru zapo eo u akovcu, da bi kao 13-godišnjak preselio u Varteks, gdje je nastavio svoj nogometni put. 2007. upisao je debi za seniorsku mom ad Varteksa, a jedan službeni nastup zabilježio je i sezonu kasnije, no seniorskoj mom adi ozbiljnije je priklju en 2009. Dvije sezone branio je Škvorc boje Varaždinaca, da bi ove sezone u paketu sa svojim prezimenjakom Filipom (rodom iz Peklenice) otišao u Dinamo. Iz Maksimira su obojica poslana na posudbu u Lokomotivu, a Dino se u jesenskom dijelu sezone i nije baš naigrao.

akove ki drugoligaš, NK Me imurje, nalazi se na desetodnevnim pripremama u Medulinu. Iako su dolaskom u Medulin o ekivali bolje vremenske uvjete, trener Damir Biškup kazao nam je: Nema snijega, ali na trenutak zna zapuhati bura, pa su uvjeti za rad gotovo nemogu i. Tako je bilo i u subotu, kada je morao improvizirati jedan trening u zaklonjenom dijelu iza hotela, u kojem su smješteni. No, unato svemu, zacrtani plan do sad su odradili – etiri treninga, pripremnu utakmicu sa Slaven - Belupom i posebno onaj kondicijski dio. U planu su još dvije pripremne utakmice protiv Pomorca i Lokomotive.

Solidno protiv Slaven - Belupa Nakon poraza od Slavena 3:1, Biškup nije bio previše razo aran, ve je kazao kako je ovo nova ekipa koja se tek treba uigrati, s obzirom na to da je došlo pet novih igra a, no uvjeren je da je mom ad na dobrom putu i da e po etkom proljetnog dijela prvenstva sve do i na svoje mjesto. -Želja je bila nametnuti pas igru, no moji igra i su imali možda malo previše respekta prema prvoligaškim kolegama iz Slavena. Protok lopte bio je spor, pa je Slaven nametnuo svoj ritam. No, ipak, odre eni dio trke bio je na ve-

em nivou nego na jesen, dodao je još o utakmici protiv Slavena trener Me imurja. Kada pak je rije o novim igra ima, u Me imurje je stigao stoper Ivan Borzi , koji je godinu dana proveo u Hrvatskom dragovoljcu. Radi se o igra u koji bi sa svojom visinom (193 cm) i svojom borbenoš u trebao znatno poboljšati obranu mom adi i skok igru u kojoj smo na jesen bili dosta tanki, smatra Biškup. Do kraja ovog tjedna u NK Me imurje trebao bi sti i i jedan napada . - Tu smo, naime, dosta inferiorni, jer prakti ki imamo samo jednu špicu, Miki a, dok nam je druga mladi i neiskusni

Mar ec, stoga si ne smijemo dozvoliti da ostanemo samo na jednom napada u. Nogometaši Me imurja u srijedu su trebali odigrati drugi susret na pripremama u Medulinu protiv Pomorca iz Kostrene, no Pomorac je otkazao svoj dolazak, tako da su Me imurci ostali bez jedne pripremne ut ak mice. Danas ( pet ak) nakon ru ka planiran je povratak ekipe u akovec, gdje nogometaše Me imurja najvjerojatnije o ekuju još dvije pripremne utakmice, kako bi ekipa što spremnija do ekala prolje e, završio je Biškup. (so)

MALI NOGOMET

Ekipa U-10 Nogometne škole “Me imurje - akovec” osvojila turnir u Lendavi Mladi nogometaši nogometne škole “Me imurje - akovec” U-10, ro eni 2001. godine, sa svojim su trenerom Stanislavom Posavcom sudjelovali na me unarodnom nogometnom turniru u Lendavi, u

organizaciji NK “Nafta”. Nakon odli ne igre mladi Me imurci su do inala došli s tri pobjede. U samom su inalu bili s 3:0 bolji od ma arske ekipe ZTE iz Zalaegerseka. Treba spomenuti i da je igra ako-

4. Legea Cup “Djeca za djecu od srca”

Karlo Mihokovi , igra NŠ “Me imurje - akovec”, s pet je postignutih golova bio najbolji strijelac turnira

Ekipa Nogometne škole “Me imurje - akovec” u slovenskoj je Lendavi osvojila prvo mjesto

ve ke mom adi Karlo Mihokovi proglašen najboljim strijelcem turnira s pet postignutih golova (prvi je zabio u 18 sekundi). Na turniru je sudjelovalo osam ekipa iz Slovenije, Ma arske i Hrvatske. Za ekipu NK “Me imurje - akovec” nastupali su Mateo Pikl, Luka Bacinger, Fran Cerov ec, Leon Megli , Jan Horvat, Dominik Vrtari , Luka Posavec, Patrik Kova i Karlo Mihokovi .

U subotu i nedjelju, 11. i 12. velja e, s po etkom od 8 sati, u dvorani II. osnovne škole akovec igra se 4. LEGEA CUP, malonogometni turnir za uzrast U-8, U-10, U-11 i U-12. etvrti “LEGEA CUP” okupit e djecu iz više doma ih klubova i nogometnih škola, te Zagorja i Podravine, Slovenije, Ma arske i Austrije, uzrasta od 7 do 12 godina. Kupnjom ulaznice (cijena ulaznice je 10 kn) pomaže se jedna hvale vrijedna akcija, a ujedno se postaje i sudionikom nagradne igre.

22. M M L “JOSIP FRANCKI – JOJA” - Prvi dojmovi su odli ni. Potpisao sam za vrlo ambiciozan klub s odli nom mom adi, a kažu da je stadion koji prima oko 13 tisu a gledatelja uvijek dupkom ispunjen, pa sam jako sretan, istaknuo je Dino Škvorc u razgovoru za EVaraždin. Mechelen se nalazi u nizozemskom govornom podru ju, a Škvorcu bi oko jezika uvelike trebali pomo i bivši igra Hajduka i bosanskohercegova ki reprezentativac Boris Pandža. Belgijsko prvenstvo ina e je u punom tijeku, bez obzira na vremenske neprilike, tako da se uskoro o ekuje i Škvorcov debi.

Palatin i dalje bez poraza, utakmice 9. kola igrale su se i u parku U devetom je kolu Fortuna bez Štefulja i Cirkven i a s dosta muke osvojila nova tri boda. Jednom utakmicom više te boljom gol razlikom zadržali su vode u poziciju ispred (jedino) neporažene ekipe Palatina. Prvi dio utakmice pripao je igra ima TMT-a, dok su u drugom dijelu pogreškom obrane poklonili bodove Fortuni. Palatin je uvjerljivo porazio Veterane Strahoninca. Šest pogodaka postigao je Denis Ratajc, te je time uspio prete i

Danijela Štefulja za dva gola na listi strijelaca. Veterani Brezja ispustili su u posljednjim trenucima utakmice tako željeni bod. Zagorci se dosta trude, ali bez prave realizacije bodovi su otišli na stranu protivnika. Kod Agricole s dobrom igrom uz etiri pogotka istaknuo se Radovan Ga al. Ekipa Limarije Vinkovi odigrala je u dva dana dvije utakmice i dosta teško došla do bodova. U prvoj utakmici Partizanima je pripao prvi dio, uz visoko vodstvo od

4-1. U drugom dijelu, nakon jedne sporne odluke suca utakmice, revoltirani Zoran Belec iznio je loptu iz dvorane i ispucao je daleko u park. Od toga trenutka igra i Limarije koriste nervozu igra a Partizana i suda ku nadoknadu vremena, te izgubljenu utakmicu pretvaraju u pobjedu. U drugoj utakmici protiv Ekoma, Limari su tako er bili na mukama, ali na kraju je prevagnula igra ka kvaliteta i pobjeda nije bila upitna. Ponašanje igra a obiju

ekipa na ovoj utakmici bilo je za pohvalu. Sljede e kolo donosi derbi utakmicu Palatin TMT, te utakmice ekipa iz donjeg dijela tablice. U Završnici lige 24. velja e parovi Limarija Vinkovi – TMT i Fortuna - Palatin odredit e kona ni poredak na tablici. Igra i ovih ekipa bit e i nominirani za najboljeg igra a i vratara. Borba za najboljeg strijelca lige vodit e se do posljednjeg zvižduka suca izme u Ratajca s 37 i Štefulja s 35 postignutih golova.

10. velja e 2012. KOŠARKA

STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

C LIGA KSMŽ

akovec tako er pobijedio Vindiju!

Mladost Ivanovec – Nedeliš e 32:68

Potrebno je pojasniti zašto u naslovu – tako er. Pa zato što su Vindiju ove sezone tukli ve i Me imurje, ali i Rudar Cimper! Dakle, protiv me imurskih klubova varaždinski drugoligaš ima vrlo negativan saldo. No, dobro liga još nije gotova, još igraju u Varaždinu protiv „komaraca“ iz Murskog Središ a, ali i u akovcu protiv Me imurja. Za varaždinske košarkaše kobna je bila druga etvrtina koju su izgubili 14 koševa razlike, što je skoro i ukupna krajnja koš- razlika. Za pobjedu Rudar Cimpera protiv Gra i ara dostatne su bile prezentacije dvojice najstarijih igra a doma e mom adi – Tkaleca i Srneca, te povremeni bljeskovi najmla eg – Radikovi a. Ostali- „ nisu došli na ovu tekmu“! Gra i ar je odigrao u prvoj brzini, jer brže i bolje niti ne mogu, no doma in je pokušao igrati u – rikvercu. Na svu sre u nije im uspjelo!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER

Dubrav an – Me imurje 51:59

Prvu i tre u etvrtinu su košarkaši Me imurja odradili na svom nivou, ostale dvije lagano – dostatno za još jednu, ukupno 16. pobjedu. Iz 16 nastupa! (bh)

MLADOST IVANOVEC: Kresinger 6, Mihoci 2, Fe keš 2, Drk 6, Klinec 4, Mlinari 3, Bedi 2, Kranj ec J. 7. Trener Gašparlin S. NEDELIŠ E: Gospo i 29, Šolja 7, Marciuš 5, Posavec 4, Pintari 2, Radinovi , Šegovi I. 13, Perdec 4, un uš 4. Trener Bošnjak M.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Dubrav an – Prelog 48:47

Bjelovar – Mladost ( ) 72:86 Koprivnica – Petar Zrinski 72:105 Rudar Cimper – Grafi ar 63:51 (15:9, 15:12, 20:9, 13:21) RUDAR CIMPER: Mikolaj 3, Fran i , Per i , Hrka 7, Radikovi 14, Cilar 5, Bedi 5, Dodlek, Tkalec 14, Bogdan, Srnec 15. Trener Damjanovi B.

DUBRAV AN: Varga 12, Rusak 10, Rai 6, Fabi 2, Lukša R. 5, Me imurec 13, Majcen, Lukša D., Šte i . Trener Krušelj K. PRELOG: Ciglar M. 13, Pilaš, Glavina, Blažona 3, Poljak 2, Jankovi , Švenda 3, Šari 10, Ciglar 8, Baljak, Poredoš 8. Trener Sori R.

ME IMURJE: Novak N. 2, Pusti 7, Novak Marek 19, Miko 11, Fodor 22, Kapelari 4, Biševac 16, Novak Mario Medo 7, Martinovi , Novak Mat. 8. Trener Šopar S.

KOTORIBA: Radmani 7, Borovi 7, Habuš, Pla ko 1, Fuš, Zvošec F. 17, Ujlaki 2, Munka 12, Seli anec 4. Trener Ujlaki R. ME IMURJE II: Golik 6, Gašpari , Vuruši 12, Lepen 6, Peti, Bedi 6, Vrus 4, Mom ilovi 8, Voni , Kanižaj 16. Trener aji I.

TABLICA

TABLICA

Nedeliš e – D. Kraljevec, subota 11. velja e u 15.30, Aton Prelog – Mladost Ivanovec, nedjelja 12. velja e u 16. 45, OŠ Prelog D. Kraljevec – Mladost, srijeda 15. velja e u 20.45, OŠ D. Kraljevec

Rudar Cimper – Grafi ar 35:56 RUDAR CIMPER: Radikovi 16, Novak 2, Korbelj 2, Per i 9, Bilas 4, Lesar 2. Trener Damjanovi B. Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 53:54

1. ME IMURJE

16 16 0

32/+569

2. Podravac

16 11 5

27/+206

1. Prelog

13 10 3 23/+161

16 11 5

27/+162

4. Petar Zrinski

16 10 6

26/+156

3. Nedeliš e

13 8 5 21/+28

5. Mladost( )

16 9 7

25/+80

6. Radnik

16 9 7

25/-37

4. Dubrav an

13 8 5 21/+24

5. Donji Kraljevec

11 6 5 17/+35

7. AKOVEC

15 9 6

24/+142

16 8 8

24/-94

9. Ivan ica

16 7 9

23/-68

10. Bjelovar

15 3 12 18/-153

11. Koprivnica

16 2 14 18/-311

12. Gra ar

16 0 16 16/-652

Grafi ar – Kotoriba 82:42 KOTORIBA: Radmani 9, Pla ko 8, Vidovi 2, Bogomolec 2, Fuš 6, Sabol 2, Fuš 13. Trener Ujlaki R.

TABLICA 1. Me imurje

13 13 0 26/+480

2. Dubrav an

12 10 2 22/+224

3. Mladost Ivanovec

12 8 4 20/-8

4. Gra ar

12 7 5 19/+4

12 5 7 17/+35

7. Me imurje II

13 3 10 16/-126

8. Kotoriba

13 0 13 13/-228

Doma a pobjeda Mihovljana, MSTC bez osvojenog seta u Koprivnici U nastavku stolnoteniskog prvenstva, odnosno 7. kola 1. hrvatske lige – istok, Mihovljan je kao doma in svladao varaždinski STARR s 4:2, ime se zadržao u gornjem dijelu prvenstvene tablice. Do kona ne pobjede igra i Mihovljana došli su možda i teže od o ekivanoga jer su ak tri partije završile rezultatom 3:2. Po onomu što su prikazali u igri protiv Varaždinaca, izgleda da je po etak prvenstva za pojedine igra e stigao možda malo prerano, odnosno da ga nisu do ekali u pravoj natjecateljskoj formi, no, na njihovu sre u, dosta su tijekom susreta griješili i gosti iz Varaždina. Drugi me imurski predstavnik u prvoj ligi, akove ki MSTC akovec, vra a se iz Koprivnice bez dobivenog

seta. Doma a Podravka bila je uvjerljiva s 4:0. No, razlog visokog poraza možda leži i u injenici da su akov ani nastupili s kadetima Jamborom i Lovrekom, te juniorom Pani em, jer trener Ku evi nije mogao ra unati na Magdaleni a i Tkaleca, koji su bili sprije eni fakultetskim obavezama, te na bolesnog Brunu Damjana. No, unato svemu, akov ani su pružili dobar otpor u svakoj partiji puno iskusnijim doma inima. Na prvenstvenoj tablici Mihovljan se nalazi na 4. mjestu sa sedamnaest, dok je MSTC akovec na 9. poziciji s jedanaest osvojenih bodova. U sljede em kolu MSTC akovec odlazi na gostovanje u Kutinu, a Mihovljan u Viroviticu.

13 4 9 17/-31

PRVA hrvatska liga istok (Ž)

6. Vindija

11 4 7 15/-48

Me imurski derbi Hodošanu

7. Rudar Cimper

12 2 10 14/-117

8. Kotoriba

13 1 12 14/-454

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A DUBRAV AN: Orehovec 23, Tišler 2, Klipi Ka. 15, Kuzmi 6, Lisjak 8, Klipi Kr. 20. Trener ituš D. RUDAR CIMPER: Antolovi 5, Korbelj 5, Podkrajac 23. Trener Repalust S. Me imurje – Dubrav an 99:29

6. Mladost Ivanovec

PRVA hrvatska liga istok (M)

5. Donji Kraljevec

Dubrav an – Rudar Cimper 74:33

3. Vindija

2. Me imurje Globetka 12 10 2 22/+166

8. RUDAR CIMPER

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi GK 4, Ivanovi J. 13, Švenda 14, Branilovi 4, Ruži 4, vadlja 6, Budiša 2, Taradi 6. Trener Zrna I. MLADOST IVANOVEC: Kranj ec J.13, Wrana 2, Bjelobrk 2, Fe keš 25, Hanžekovi 14. Trener Vehtersbah M.

Kotoriba – Me imurje II 50:58

Ivan ica – Me imurje 67:96 (12:21, 15:16, 17:34, 23:25)

AKOVEC: Horvat 3, Terek M., Prprovi 26, Terek D. 11, Kranj ec 2, Juras 6, Ostoja 6, Dove er, Fe keš 10, Drk 3. Trener Kova i B.

C LIGA KSMŽ

DUBRAV AN: Lukša D. 18, Matulin 6, Blažeka 14, Balog 5, Ribi 8. Trener Me imurec B. ME IMURJE: Žvorc 5, Golik 2, Voni 2, Franin 14, Kapelari 6, Miko 3, Vrus 2, Kanižaj 4. Trener aji I.

Podravac – Radnik 83:55

akovec – Vindija 67:52 (16:16, 24:10, 15:15, 12:11)

Rudar Cimper – akovec, petak 10. velja e u 20.30, M. Središ e Me imurje – Bjelovar, subota 11. velja e u 20.30, II OŠ K

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

ME IMURJE: Žižek 6, Bedi 22, Vojvoda 26, Bleš 2, Blažeka 18, Beriša 14. Trener Novak S. DUBRAV AN: Orehovec 8, Klipi Ka. 6, Kuzmi 6, Lisjak I. 4, Klipi Kr. 3, Lisjak J. 2. Trener ituš D.

U ženskom dijelu natjecanja igra ice Hodošana u me imurskom su derbiju bile bolje od Šenkovca s 4:1, dok su igra ice Mihovljana bile slobodne. Šenkovec je nakon sedam kola na tre oj poziciji

s trinaest bodova, Hodošan na šestoj s deset, dok je ekipa Mihovljana sedma s devet bodova. U osmom kolu Mihovljan igra protiv Moš enice, dok su ekipe Hodošana i Šenkovca slobodne.

Paula Markati zaigrala na Pro Touru u Velenju

Lepoglava – Nedeliš e 64:56

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

NEDELIŠ E: Kocijan 13, Sedlar 1, Gašparec 30, Jaluši 2, Mihol ek 10. Trener Kolari D. Vindija – akovec 92:35 AKOVEC: Barila 10, Bulat 12, Strbad 6, Blažeka 7. Trener Bence E.

Juniori Me imurja nemaju niti jedan poraz!

U

prošlom broju ove kolumne nenamjerno mi se potkrala greška. U najavi juniorske utakmice u Donjoj Dubravi napisao sam da igraju Dubrav an i Me imurje u derbiju lige i da obje mom adi imaju po jedan poraz. Moj dobar prijatelj i isto tako dobar poznavatelj košarke Pajo odmah me nazvao i naglasio da u svim kategorijama ( seniori, juniori, kadeti i mla i kadeti) košarkaši Me imurja u službenim ligaškim utakmicama imaju u ovoj sezoni samo jedan poraz – u mla im kadetima! Dakle, istina je takva da sam prije pisanja onoga teksta na stranici Košarkaškog saveza Me imurja našao tablicu juniorske lige u kojoj je stajalo da Me imurje i Dubrav an imaju po jedan poraz. Što nije istina! Ispri avam se cijenjenim itateljima, ali opet ponavljam to nije moja greška, prepisao sam tablicu sa stranice KSMZ. injenica da Me imurje u ovoj sezoni ukupno u svim

kategorijama ima samo jedan poraz dovoljan je razlog da klub bude nominiran za najbolju mušku mom ad grada akovca.Nominirani su još juniorska mom ad Streli arskog kluba Katarina Zrinski, te Atletski klub Me imurje. Prema najnovijim informacijama košarkaši Me imurja su laureati, mislim da su posljednji puta bili najbolja mom ad Grada prilikom ulaska u Prvu ligu, dakle prije ohoho godina (12-13?). Što je najbolja najava kvali ikacija za Prvu ligu – u smislu ako ste onda bili najbolji u gradu i ušli u Prvu ligu, onda e valjda tako biti i ove godine?! Osim toga, ako me još sje anje pomalo služi, ove bi se godine trebala proslaviti 40- godišnjica postojanja vašega-našegamojega kluba KK Me imurja, bivšega KK akovca?! abilježbe vrijedan je još jedan krasan podatak vezan za protekli vikend –ostvarene su sve tri pobjede naših drugoligaša. Me imurje je dobilo dvadesetak razlike Ivan icu

Z

na uvijek neugodnom gostovanju u Ivancu, u dvorani u kojoj niti u srpnju temperatura ne prelazi „minus 15“. Rudar Cimper je jedva pobijedio kod ku e najslabiju mom ad lige ludbreškog Gra i ara u utakmici u kojoj se doma im rudarima i nije baš igralo, dok je najbolji posao napravio akovec u jednoj pametnoj i u inkovitoj igri svladavši posrnulu Vindiju s 15 koševa razlike. juniorskom derbiju koji je bio najavljen kao derbi lige – dominacija nekompletnog Me imurja nad Dubrav anom pune tri etvrtine, pa onda lagano opuštanje bez posljedica po krajnji rezultat. Krajnji je rezultat da je Me imurje prvo bez poraza, a Dubrav an ih ima dva (poraza). ikend koji je pred nama nudi nam u A 2 ligi lokalni derbi izme u Rudar Cimpera i akovca u Murskom Središ u, utakmica se igra danas u petak, 10. sije nja. Me imurje protiv Bjelovara ima još jednu laganini utakmicu.

U

V

Kotoriba – BŠT 63:61 KOTORIBA: Anderlon M. 4, Zvošec A. 14, Anderlon N. 6, Jankovi 4, Fuš 27, Pintari 8. Trener Munka G. BŠT: Talan 2, Drk 2, Kranj ec M. 2, Dvanajš ak 16, Jeleni 7, Dove er 19, Škvorc 13. Trener Kova i B. Prelog – Mladost Ivanovec 64:50 PRELOG: Mikec 2, Filipi 16, Polišanski 1, Švenda 19, Žvorc 18, Beli 6, Krušelj 2. Trener Mikec F. MLADOST IVANOVEC: Kranj ec 1, Be 6, Sa er 1, Jurinec 17, Lesjak 9, Plevnjak 6. Trener Drk I. Ivan ica – Donji Kraljevec 47:35 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi GL 1, Me imurec 13, Setnik 2, Mikec 4, Švenda 15. Trener Ruži M.

TABLICA 1. Vindija

12 12 0 24/+844

2. Kotoriba

12 10 2 22/+400

3. Me imurje

11 10 1 21/+475

4. Lepoglava

12 9 3 21/+53

5. BŠT

12 7 5 19/+99

6. Nedeliš e

12 7 5 19/+76

7. Prelog

12 6 6 18/-88

8. Dubrav an

12 5 7 17/-78

9. Mladost Ivanovec

12 5 7 17/-191

10. akovec

12 4 8 16/-174

11. Donji Kraljevec

11 4 7 15/-149

12. Ivan ica

12 2 10 14/-346

13. Rudar Cimper

11 1 10 12/-452

14. Me imurje Globetka 11 0 11 11/-459

Paula Markati u društvu s reprezentativnim kolegicama Petrom Petek i Ivanom Tubikanec

Mlada Hodošanka Paula Markati nastupila je na stolnoteniskom Pro Touru u Velenju u Sloveniji. Paula je na turniru igrala u konkurenciji seniorki, u kategoriji do 21 godinu, te u parovima, gdje je igrala u paru s A. Lupolesku, ne akinjom

bivšeg poznatog stolnotenisa a Ilije Lupuleskua. Izbornik reprezentacije Neven Cegnar zadovoljan je Paulinom prikazanom igrom i smatra da su ovakvi turniri prilika da stekne iskustvo, koje e joj kasnije koristiti.

ŠAH

U prvom kolu kupa štrigovski Stridon najuvjerljiviji Prvo kolo ovogodišnjeg me imurskog kupa u šahu odigrano je u Miklavcu. Najuvjerljivija ekipa je bila štrigovski Stridon koji je s maksimalnih 4:0 pobijedio Strahoninec RŽV. Druga ekipa Stridona je s 3.5:05 bila bolja od Gardinovca, a istim je rezultatom Mursko Središ e slavilo protiv Palovca. Rezultatom 3:1 Me imurje je bilo bolje od Nedeliš a,a mihovljanska

Sloboda pak protiv tre ue ekipe Stridona. Gornji Mihaljevec je tak er s 3:1 slavio protiv Strahoninca, Miklavec protiv druge ekipe Gornjeg Mihaljevca. Goran Lopatinec je 2.5:1.5 bio bolji od druge ekipe Slobode iz Mihovljana. Jedini remi (2:2) je bio u susretu Nikole Zrinskog iz Gornjeg Kuršanca i Pretetinca. Drugo kolo se igra u nedjelju u 10 sati.

10. velja e 2012. TENIS

KICKBOXING KICKBOXING turnir u Vukovaru

TENISKI dvoranski Zagi kup

etiri zlata za akove ke borce

Ena Babi pobjednica, polufinale za Lanu Novkovi

U Vukovaru je održan kickboxing turnir na kojem su u konkurenciji juniora za akove ki KB 300 nastupili Filip Srnec – 58 kilograma, Vilson Kuqi – 63 kilograma, Domagoj Raguž – 63 i Filip Golubi – 67 kilograma. Sva etvorica uvjerljivim su nastupima i pobjedama osvojili zlatne medalje, pritom pokazavši i svoj veliki potencijal. Uspješan je bio i Petar Tomaši u seniorskoj konkurenciji osvojivši drugo mjesto u kategoriji do 75 kilograma. Na turniru su uz borce bili i njihovi

treneri Hrvoje Kišasondi i Siniša Kova evi , koji kažu da im ove godine slijedi niz turnira na kojima se nadaju vrhunskim rezultatima, kakvi su bili i ovi na vukovarskom turniru. Svi oni koji pak se žele u laniti u klub kao rekreativci ili natjecatelji mogu to napraviti utorkom, etvrtkom ili petkom u maloj dvorani Graditeljske škole u akovcu u 20 sati ili se javiti na klupski broj mobitela 095/920-3533. U klubu djeluje i grupa samo za žene, kojoj se tako er možete priklju iti.

Na dvoranskom Zagi kupu, turniru za juniore i juniorke do 16 godina, etrnaestogodišnja Ena Babi , igra ica TK-a Franjo Pun ec iz akovca, ostvarila je odli an rezultat. Ena je pobijedila sve svoje protivnice i osvojila prvo mjesto. U drugom kolu slavila je protiv Ane Biški (TK I Team) 36, 63, 64, u etvrt inalu pak protiv Doroteje Hanžek (TK Zlatar) 61 60. U polu inalu je svladala Ivu Koži (HTK Zagreb) 6:4, 6:2 i u samom inalu Niku Ili (TK Zagi) 62, 60. Vrlo dobar rezultat ostvarila je i Lana Novkovi plasmanom u polu inale turnira, pobjedama protiv Antonije Klepi (TK Špansko) 75 63 i Dore Džoli (HATK Mladost) 76 64. U polu inalnom susretu poražena je od Nike Ili rezultatom 63 61.

Bruno Babi u finalu Otvorenog prvenstva Ponikva

Mlada akove ka tenisa ica Ena Babi osvojila je zagreba ki Zagi kup

U Zagrebu je u dvorani TK-a Ponikve održan dvoranski turnir za juniore i juniorke do 16 godina iz kalendara Hrvatskoga teniskog saveza. Na turniru je nastupilo i nekoliko juniora TK-a Franjo Pun ec. Najbolji rezultat ostvario je Bruno Babi plasmanom u inale turnira, pobjedama protiv Jakova Mlinara (TK I Team) 60 60, klupskog suigra a Tine Zanjka 60 61 i u polu inalu protiv drugog nositelja Luke Zub i a (TK Ponikve) 64 62. U inalnom susretu bolji od njega bio je Josip Lovakovi (TK Ponikve), prvi nositelj, rezultatom 64 76. Vrlo dobar rezultat ostvario je i Borna Novak plasmanom u polu inale turnira, gdje je zaustavljen od Lovakovi a rezultatom 62 61. Do polu inala Borna je pobijedio Darijana Boškovi a (TK Špansko) 60 61 i Hrvoja Ši korna iz Koprivnice 64 75.

PLIVANJE RIBOLOV GODIŠNJA skupština Udruge sportskih ribi a “Žuži ka” iz Kotoribe

Do kraja ove godine sve ano otvorenje doma lanovi Udruge ljubitelja prirode i ribolova “Žuži ka” iz Kotoribe održali su redovnu godišnju izvještajnu skupštinu. O aktivnostima u prošloj godini govorio je predsjednik Branko Matoš. Više od deset tisu a kuna udruga je utrošila u ure enje doma. Uz to, svakako treba spomenuti donacije sponzora i dobrovoljni rad lanova. Udruga broji devedeset devet lanova, a na radnim akcijama sastali su se petnaest puta. Istaknuo je zadovoljstvo što je Op ina nakon etrnaest godina prepoznala njihov rad, uvrstivši ih u op inski prora un. Zahvalio je vije niku Stanku Vugrin i u koji je pokrenuo takvu inicijativu, koju su vije nici prihvatili. U ovoj godini nastavljaju daljnje ure enje doma, okoliša i sanitarnog vora. Planiraju školu u prirodi u suradnji s OŠ Kotoriba, a predsjednik za kraj godine najavljuje proslavu

petnaeste obljetnice društva, uz sve anost otvorenja doma koji se gradi uz grabu Žuži ka. O natjecateljskim rezultatima izvješ e je podnio Zvonimir Škoda. Dvije ekipe natjecale su se u 2. me imurskoj ligi istok, a dobre rezultate postigli su u kup natjecanjima. Posebno se ponose sve brojnijim mla im lanstvom. Prošle je godine izvršeno poribljavanje Žuži ke sa 120 kg konzumnog šarana, 88 kg velikog šarana i 88 kg amura. Prema izvješ u blagajnika Josipa Ostrognjaja, godina je završena u plusu s 15 tisu a kuna te su nedavno kupljene drvene garniture u iznosu od 3 tisu e kuna. Na skupu je bio na elnik Ljubomir Grgec, koji je pohvalio vidljive pomake u njihovom radu. Ponovio je kako im je Op ina u prora unu za ovu godinu namijenila 5 tisu a kuna, te ih pozvao da se za dodatna sredstva mogu uvijek obratiti Op ini. (alf)

AKOVE KI pliva ki klub

Pliva i PK-a na 14. mjestu rang liste HPS-a Tijekom kalendarske godine Hrvatski pliva ki savez prati cjelokupan rad pliva kih klubova i vodi rang listu uspješnosti klubova. Rang lista se vodi posebno u muškoj i posebno u ženskoj konkurenciji, a vrjednuju se nastupi klubova na državnim prvenstvima, broj regi-

striranih natjecatelja, nastupi u reprezentaciji, ostvareni individualni rezultati, organizacija natjecanja ... Zbog izmjene sustava natjecanja prošle godine, na in bodovanja nastupa na državnim prvenstvima je malo izmijenjen, ali utrka klubova je i ove godine bila više nego neiz-

vjesna. Na vrhu rang liste u muškoj konkurenciji završili su pliva i HAPK-a Mladost. U prvom redu zahvaljuju i odli nim nastupima na državnim prvenstvima u Splitu i Zagrebu. U konkurenciji pliva ica najbolji klub prema listi uspješnosti klubova je ZPK. Od me imurskih

predstavnika PK se u muškoj konkurenciji nalazi na 14. mjestu sa 133.419 bodova, dok su pliva ice PK-a na 16. mjestu sa 105.119. bodova. Pliva i GPK-a akovec su na rang listi uspješnosti klubova na 36. mjestu sa 6.978, dok pak su pliva ice na 34. mjestu sa 6.702 boda.

NAUTIKA SKUPŠTINA Nauti kog kluba “Fljojsar“ Donja Dubrava

Prijeti kazna zbog renoviranja skele koja je dana na korištenje udruzi - Zamjenik na elnika Rudolf Lisjak nauti arima je iznio podatak kako je iz Lu ke kapetanije Osijek stigla informacija da e Op ina biti kažnjena zbog renoviranja skele od strane lanova Nauti kog kluba - jer nije isho ena potrebna dokumentacija U subotu 4.velja e održana je godišnja izvještajna skupština Nauti kog kluba “Fljojsar” Donja Dubrava. Na skupu su prihva ena izvješ a predsjednika, blagajnika i nadzornog odbora. Najviše rasprave vodilo se oko sudbine skele, ina e novom domu Nauti kog kluba na rijeci Dravi. Skela je u op inskom vlasništvu, ali je klubu dana na korištenje.

Najavljena kazna zbog nedostatne dokumentacije za obnovu skele Na skupu je zamjenik op inskog na elnika Rudolf Lisjak iznio podatak kako je iz Lu ke kapetanije Osijek stigla informacija da e Op ina biti kažnjena zbog renoviranja skele od strane lanova Nauti kog kluba jer nije isho ena potrebna dokumentacija te da e, kako je rekao, skela zbog Schengenskog sporazuma biti vra ena na Muru, a na njezino e mjesto

kaciji, kako njihov dobrovoljni rad i nemali uloženi novac ne e otploviti na Muru.

Nezadovoljstvo odnosom Op ine prema udrugama

Skupština Nauti kog kluba “Fljojsar” protekla je u pokušaju razrješenja velikog problema skele, koja je nedavno obnovljena, ali o ito uz nedostatnu dokumentaciju

do i ljojs koji e se inancirati iz sredstava EU. Predsjednik kluba Dražen Miser mišljenja je da do kažnjavanja ne e do i ukoliko se brzo reagira. Prema njegovim rije ima, “ ljojsari” su prilikom izvo enja radova imali svu potrebnu dokumentaciju za renoviranje skele. Naknadno

je zatražena lokacijska dozvola koju mora ishoditi Op ina kao vlasnik, kako bi se izbjegle bilo kakve kazne. U raspravu su se uklju ili brojni lanovi kluba. Svi oni vjeruju da e se na i rješenje, tj. da e Op ina ishoditi potrebnu dokumentaciju i da e skela ostati na sadašnjoj lo-

Na trenutke rasprava se proširila na odnos Op ine prema udrugama vezano uz njihove dotacije, gdje su pojedini lanovi negodovali odnosom Op ine prema Nauti kom klubu, kao i ostalim udrugama. Predsjednik Miser trudio se da rasprava ne ode u krivom smjeru te još jednom napomenuo da se nada kako e prevladati razum i interes mještana Donje Dubrave te da e skela ostati na sadašnjoj lokaciji. Bit e zanimljivo pratiti kako e se dalje odvijati situacija sa skelom i gdje e na kraju ona biti locirana. S obzirom na zategnute odnose na relaciji Nauti ki klub – na elnik, sve su opcije otvorene. (A. Fuš)

10. velja e 2012.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

-CQ RQVRQTW PCwGO VKOW W /CNQL 5WDQVKEK VTCzKOQ JKVPQ UVTWêPW QUQDW \C QFLGN

RACUNOVODSTVO / FINANCIJE 8CwK \CFCEK UW QDTCêWP RNCäG RTKLCXG K QFLCXG MCFTQXC GXKFGPEKLC TCFPQI XTGOGPC XQîGPLG UCNFC MQPVK MWRCEC K FQDCXNLCêC

8CwK RTGFWXLGVK XKwC GMQPQOUMC wMQNC UOLGT TCêWPQXQFUVXC FWIQIQFKwPLG KUMWUVXQ W QDTCêWPW RNCäC K TCFW W TCêWPQXQFUVXW URQUQDPQUV TCFC W VKOW HNGMUKDKNPQUV K URTGOPQUV PC PQXG K\C\QXG

MPLKzGPLC UXKJ XTUVC FQMWOGPCVC FGXK\PQ RQUNQXCPLG OLGUGêPK K IQFKwPLK QDTCêWPK RQTG\PG RTKLCXG

RQW\FCP K UCOQUVCNCP PCêKP TCFC RQ\PCXCPLG TCFC PC TCêWPCNW

1HHKEG RCMGV GZEGN RQ\PCXCPLG PLGOCêMQI LG\KMC W IQXQTW K RKUOW

0WFKOQ &WIQTQêPW RGTURGMVKXW W XTNQ CPICzKTCPQO VKOW K TCFPQO QMTWzGPLW W êKLGO UVXCTCPLW OQzGVG CMVKXPQ UWFLGNQXCVK XNCUVKVQO QFIQXQTPQwäW <CKPVGTGUKTCPK UVG! 1PFC 8CU OQNKOQ FC 8Cw zKXQVQRKU UC OQNDQO K OQIWäKO FCVWOQO RQêGVMC TCFC MCQ K zGNLGPQO RNCäQO FQUVCXKVG PC PCwW CFTGUW

*#+: 1DWäC F Q Q )QURQFCTUMC /CNC 5WDQVKEC /GFKOWTLG 0 T 5W\CPG /NKPCTKä 6 YYY JCKZ EQO

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

10. velja e 2012.

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 U akovcu 08.2.2012. Broj: OU-213/11

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 U akovcu 08. velja e 2012. Broj: OU-29/12

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 274.f. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, oglašava drugu

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 274.g. u vezi sa l. 274.f. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, oglašava prvu

JAVNU DRAŽBU radi prodaje pokretnine 1. OPIS POKRETNINE I VRIJEDNOST Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi je pokretnina: Marka vozila: RENAULT, p: MEGANE, broj šasije: VF1DA040520850565, godina proizvodnje: 2000. god. Na predmetnoj pokretnini Me imurska banka d.d. ima ducijarno vlasništvo do podmirenja njene tražbine, a nalazi se u posjedu pro vnika osiguranja. Utvr ena vrijednost pokretnine iznosi 40.000,00 kn. Budu i da se radi o drugoj dražbi, pokretnina se ne može proda ispod jedne tre ine procijenjene vrijednos . 2. MJESTO I VRIJEME PRODAJE Pokretnina e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 15.03.2012. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. 3. UVJETI DRAŽBE Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne pokretnine, sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji, koji najkasnije u ponedjeljak, dana 12.03.2012. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos pokretnine, na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnica) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne rasprave. Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine. U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, a u slu aju da pokretnina na dražbi ne bude prodana upla eni iznos, bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa, e se vra upla teljima odmah po održavanju dražbe. Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik. Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i pokretninu koja je predmet prodaje. Prodaja pokretnine vrši se po na elu “vi eno-kupljeno” te se isklju uju sve naknadne reklamacije. Najbolji ponuditelj (kupac) je dužan upla ukupnu kupovninu umanjenu za iznos upla ene jam evine na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479 i pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 (petnaest) dana nakon održane usmene javne dražbe. Javni bilježnik koji nastupa u ime predlagatelja osiguranja sklopit e s kupcem ugovor o kupoprodaji pokretnine u formi javnobilježni kog akta. Ako kupac u navedenom roku ne upla kupovninu smatrat e se da dražba nije uspjela te is gubi pravo na povrat jam evine. Porez na promet pokretnina i druge troškove vezane uz prodaju pokretnine te sve troškove javnobilježni ke pristojbe i nagrade snosi kupac. 4. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14, a pokretnina se može razgleda na adresi u akovcu, Kalni ka 60, uz prethodnu najavu Predlagatelju osiguranja na broj telefona 040/340-139. Tekst oglasa dostavljen je u list «Me imurske novine» radi objave i Op inskom sudu u akovcu radi stavljanja na oglasnu plo u. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku, dužniku i pro vniku osiguranja. JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

JAVNU DRAŽBU radi prodaje nekretnina

Tijekom sedmog tjedna 2012., od 13. velja e do 17. velja e, na podru ju naselja akovec se odvoze CRNE KANTE ZA KOMUNALNI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo crnu kantu i vre e s odvojeno skupljenim otpadom.

1. OPIS NEKRETNINA I VRIJEDNOST

SLOBODNA RADNA MJESTA (H

Predmet prodaje na prvoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: a) upis. u z.k.ul.br. 1750, k.o. Palovec, est.br. 28/1 ku a, dvor, vo njak, tri gospodarske zgrade od 499 hv i est.br. 662/A/1 oranica Zavrtje od 493 hv. Nekretnine se nalaze na adresi u Palovcu, Glavna 122. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba. Po etna utvr ena vrijednost nekretnina pod: a) Utvr ena je u iznosu od 26.843,78 EUR u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju banke na dan prodaje. Budu i da se radi o prvoj dražbi, nekretnine se ne mogu proda ispod dvije tre ine utvr ene vrijednos . 2. MJESTO I VRIJEME PRODAJE Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 20.03.2012. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. 3. UVJETI DRAŽBE Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine, sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelova ponuditelji, koji najkasnije u petak dana 16.03.2012. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine, u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju Me imurske banke d.d. na dan uplate, na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe. Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine. U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, a u slu aju da nekretnina na dražbi ne bude prodana upla eni iznos, bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa, e se vra upla teljima odmah po održavanju dražbe. Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik. Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet prodaje. Prodaja nekretnina vrši se po na elu “vi eno-kupljeno” te se isklju uju sve naknadne reklamacije. Najbolji ponuditelj (kupac) je dužan upla ukupnu kupovninu na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479 i pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Javni bilježnik koji nastupa u ime predlagatelja osiguranja sklopit e s kupcem ugovor o kupoprodaji nekretnina u formi javnobilježni kog akta. Ako kupac koji je na dražbi ponudio ve u cijenu ne položi kupovninu u odre enom roku, is gubi pravo na povrat jam evine, a nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene ( l.93.st.3. Ovršnog zakona). Ako kupac u navedenom roku ne upla kupovninu, javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina uz uvjete odre ene za prodaju koje je oglašena nevaže om. Iz položene jam evine namirit e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj i novoj prodaji. Porez na promet nekretnina i druge troškove vezane uz prodaju nekretnina te sve troškove javnobilježni ke pristojbe i nagrade snosi kupac. 4. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. Tekst oglasa dostavljen je u list «Me imurske novine» radi objave i Op inskom sudu u akovcu, radi stavljanja na oglasnu plo u. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku, dužniku i pro vnicima osiguranja. JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJEnaodre enovrijeme, natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr Vinogradarska zadruga ŠTIGOV ANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJIRAŽANJ-poželjnoradno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, po etak rada je 15.3. Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje aj otvoren do 15.2. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVA A/SERVISERA BICIKLI na odre eno vrijeme, komunika vna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03. MIDA d.o.o. akovec, K. Zrinski 2, traži 1 m/ž PRODAVA A U PEKARI - KIOSKU u centru akovca na neodre eno vrijeme, javi se na 091 5828 639, do 15.02. Ugost. obrt BAROK, AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KUHARA/ ICU - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 091 2382 175, do 15.02. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. Slemenice 37, traži 5 m/ž ŠIVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 865230, do 15.02. IFA savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje akovec, traži 2 m/ž SAVJETNIKA ZA OSOBNE FINANCIJE – SURADNIKA za savjetovanje i prodaju nancijskih produkata, uvje : SSS, VŠS, VSS , ugovor o djelu, osiguran opsežan program školovanja i polaganje ispita pri HANFA-i, uvo enje u posao, široka paleta proizvoda na podru ju financ. savjetovanja, mogu nost izgradnje karijere, ostvarivanje zarade vezano uz radne uspjehe pozi vna, op mis na osoba, spremnost na kontakte i rad s ljudima, samoinicija vnost, radno vrijeme 15-20

sati tjedno, više informacija na www.i-fa.hr, prijave na e-mail: cakovec@i-fa.hr do 17.02. TIG - TKALEC d.o.o. N. S. ROK, Školska 5, traži 1 CNC GLODA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099 7750 735, do 15.02. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K.Zvonimira 7, traži 1 INŽ. STROJARSTVA ILI DIPL. INŽ. STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 426 122 ili na e-mail: termocentar@email.tcom.hr do 17.02. CAFFE BAR QUEEN, ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.04. Caffe bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jela i a 4, traži 1 KONOBARA/ ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. MURA METAL d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna 1, traži na odre eno vrijeme 5 m/ž BRAVARA s rad. iskustvom 3g. i 2 ZAVARIVA A mag postupak, uvje : poznavanje tehnika zavarivanja u g i rel postupku, važe i atest za pojedine discipline, zavarivanja, min. 2g. rad. iskustva, info na tel. 682-130, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu do 18.2. Ca e bar “MK”, GORI AN, Vrtna bb,traži1m/žPOSLUŽITELJAPI A na odre eno vrijeme, javi se na 095 5333 891, do 19.2. EKOME IMURJEd.d.ŠENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjeti: obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na ra unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javiti samo kandidatima koji u u u uži izbor. Natje aj do 24.2. INPIRIOd.o.o.D. KRALJEVEC, traži 1 m/ž VŠS, VSS 3D DIZAJNERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 095 360 8882 ili na e-mail: inpirio@ck.t-com.hr do 10.02. Udruga “ZA BOLJITAK ROMA” Gori an, traži 1 m/ž VSS PROJEKT MANAGERA na odre eno vrijeme, znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu, javi se na 098 504 559, do 29.02. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 136, traži 1

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC KLASA: 350-01/12-01/1 URBROJ: 2109/21-01-12-1 Gornji Mihaljevec, 18.01.2012.

OBAVIJEST Zbog izuzetno niskih temperatura mogu e je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naro ito u objek ma gdje se voda ne koris . Potrebno je instalacije zaš od smrzavanja. Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naru uje se na telefone 370-730 i 0800 313 111. Hrvatski zavod za zapošljavanje) ING. STROJARSTVA ili STROJARSKOG TEHNI ARA sa 2g. radnog iskustva u proizvodnji i 1 CNC OPERATERA sa 1g radnog iskustva na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 895 252, 095 189 5252 ili na e-mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 10.02. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, RepublikeAustrije1/3,tražiSSS/VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljavanja na neodre eno, sss/ všs prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornim osobama u gospodarskim subjek ma, mogu nost zapošljavanja osobe s invaliditetom, terenski rad na podru ju Me imurske županije, komunika vnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, dostavi pismenezamolbenagornjuadresu, ili e-mail: m @m .hr ili na fax:01 4872471, do 27.02. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VOZA A/ICE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javiti se na 098 915 8006, do 29.02. Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 778 855, do 25.2. DIDASKO d.o.o. AKOVEC, Dr.I.Novaka 38, traži 1 m/ž VODITELJA PRI AONICE BAJKI I PRI A - odgojitelj djece vrti ke dobi i waldorfski pedagog i 1 m/ž VODITELJA GLAZBENE IGRAONICE - odgojitelj, glazbena škola na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme 2 sata/tjedno, 5 g. radnog iskustva, znanje rada na ra unalu, položen stru ni ispit, dostavi zamolbu na e-mail: info@didasko.com.hr do 15.02. UNISOFT d.o.o. M. Središ e , traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se g. Sabo Nenadu na mob. 098 9839 707, do 29.02. NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 ŠIVA A/ICA TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno nagornjuadresuilinatel.865299, natje aj otvoren do 28.2. PANOEX d.o.o. AKOVEC, Dr.I.Novaka 46, traži 1 m/ž SSS TELEFONISTU na odre eno vrijeme, uvje : znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., radno iskustvo u prodaji i marke ngu, prezentacijske vješ ne, od zainteresiranih se traži da budu komunika vne, sposobne za rad u timu, ustraj-

nost u radu, javiti se osobno na gornju adresu ili dostaviti na email: info1@panomed.com.hr, do 20.02. Ca e bar Finimo AKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se na 095 556 7184, do 20.02. TP Varaždin, P.Miškine 53, tra i 2 m/ž KV PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec, M.Subo ca, javi se osobno na gornju adresu ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr do 23.02. AGRO - AXA d.o.o. DUNJKOVEC, J.J.Strossmayera 1, traži 1 m/ž KV PRODAVA A gra evinskog i poljoprivrednog materijala na odre enovrijemeuzmog.stalnogradnog odnosa, radno iskustvo 3g., javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 17.02. O.M.T d.o.o. IVANOVEC, M.P. Miškine 22, traži 2 CNC TOKARA s radnim iskustvom na neodre enovrijeme,javi sena338-120, do 22.02. OPTIMUS d.o.o. AKOVEC, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAMERAzaposloveodržavanja aplikacije korisnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kat., znanje engl. jezika, javiti se na 091 3640 788, do 24.02. TMT d.o.o. AKOVEC, Kalni ka bb, traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS (informa ka-programiranje), tehni ka i organizacijska znanja za vo enje so ware-skih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, iskustvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanje rada u Visual Studio 6, MS Access-u, voza ka B kat., dostavi pismenuzamolbunagornjuadresu ili e-mail: marinko.cmrlec@tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više informacija 091 1384 128, do 26.02.

Na temelju lanka 10. stavka 4. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08., 116/08. i 76/09. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 114/11.), lanka 7. i 8. Odluke o davanju u zakup javnih površina („Službeni glasnik Me imurske županije“, broj 22/10.), Odluke o uvje ma za obavljanje pokretne radnje na podru ju Op ine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Me imurske županije“, broj 20/11.) i lanka 31. Statuta Op ine Gornji Mihaljevec („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 16/05. i 10/09.), na elnik Op ine Gornji Mihaljevec objavljuje

NATJE AJ ZA ZAKUP JAVNE POVRŠINE U SVRHU OBAVLJANJA POKRETNIH RADNJI Predmet ovog Javnog natje aja je davanje u zakup javne površine u svrhu obavljanja pokretnih radnji odnosno trgova ke djelatnos -prodaja pekarskih proizvoda na podru ju Op ine Gornji Mihaljevec kako slijedi: Lokacija oznake 2. iz Plana lokacija za postavljanje privremenih objekata na podru ju Op ine Gornji Mihaljevec donesenog 26. srpnja 2011.godine i to za; 2.1. Naselja: Badli an, Preseka, Prhovec, Mar nuševec, Tupkovec, Gornja Dubrava, Bogdanovec i 2.2. Naselja: Gornji Mihaljevec, Vukanovec, Vugrišinec, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo - najve a dozvoljena površina pojedinog objekta: 12,00 m2; - namjena zemljišta: privremeni objekt – pokretna radnja za prodaju pekarskih proizvoda; - po etni iznos zakupnine: 1000,00 kuna mjese no po pojedinoj lokaciji; - trajanje zakupa: 5 (pet) godina od dana sklapanja Ugovora o zakupu javne površine. OP E ODREDBE 1. Natje aj se provodi prikupljanjem pisanih prijava u zatvorenim omotnicama. Ukoliko se jedan ponu a prijavljuje za oba dvije lokacije priloge je dovoljno dostavi uz jednu prijavu. 2. Pisane prijave na ovaj Natje aj mogu se podnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave istog, bez obzira na na in dostave, osobno u Ured op ine Gornji Mihaljevec ili putem pošte preporu eno na adresu: OP INA GORNJI MIHALJEVEC, Gornji Mihaljevec 74, 40306 Macinec sa naznakom “NATJE AJ ZA ZAKUP JAVNE POVRŠINE – NE OTVARATI”- naznaka lokacije za koju se podnosi prijava. 3. Svaki sudionik u Javnom natje aju mora položi garantni polog u visini mjese nog iznosa po etne zakupnine po podnesenoj prijavi za pojedinu lokaciju, na ra un Op ine Gornji Mihaljevec broj 2392007-1860400003 koji se vodi kod Me imurske banke d.d. akovec, poziv na broj 68 5738-OIB . Visina garantnog pologa iznosi: 1000,00 kuna po pojedinoj lokaciji. Izabrani ponu a gubi pravo na povrat garantnog pologa u slu aju da kao najpovoljniji ponu a ne zaklju i Ugovor o zakupu ili prilikom zaklju enja Ugovora ne pruži instrumente osiguranja propisane natje ajem (ili ako u razdoblju od 3 mjeseca od zaklju enja ugovora raskine Ugovor o zakupu). Po zaklju enju Ugovora o zakupu, garantni polog izabranog ponu a a se zadržava i ura unava u zakupninu, dok se ostalim sudionicima natje aja garantni polog vra a. 4. O mjestu i vremenu javnog otvaranja ponuda bit e obaviješteni svi ponu a i. 5. Zakupnik je dužan pla a zakupninu za javnu površinu koja je predmet ovog Natje aja po evši od dana sklapanja Ugovora. 6. Ukoliko u natje aju sudjeluje punomo nik natjecatelja is je dužan najkasnije do javnog otvaranja ponuda dostavi punomo za zastupanje (za zi ke osobe ovjerenu kod javnog bilježnika, a za pravne osobe punomo potpisanu od zakonskog zastupnika i pe a enu pe atom pravne osobe) ako natjecatelj nije u mogu nos osobno prisustvova javnom natje aju; 7. Natjecatelj (ponuditelj) koji sudjeluje u ovom natje aju obvezan je da pisanu izjavu kojom prihva a op e uvjete zakupa propisane Odlukom o davanju u zakup javnih površina („Službeni glasnik Me imurske županije“, broj 22/10.). 8. Na ovom natje aju ne može sudjelova ponuditelj koji ne ispunjava ili nije ispunjavao obveze iz ranije sklopljenog ugovora o zakupu ili koji po bilo kojoj osnovi ima nepodmireno dugovanje prema Op ini Gornji Mihaljevec.

LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., mog. korištenja vlas tog automobila, mogu nost rada od ku e, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com.hr do 31.03.

PISANA PRIJAVA ZA SUDJELOVANJE U JAVNOM NATJE AJU MORA SADRŽAVATI - zahtjev u kojem mora bi navedeno ime i prezime natjecatelja i njegovo prebivalište (za zi ku osobu), odnosno tvrtka s adresom sjedišta (za pravnu osobu), te naziv banke i broj ra una radi povrata garantnog pologa; - visinu ponu ene zakupnine s naznakom lokacije za koju se prijava podnosi; - dokaz da je natjecatelj uplatio garantni polog za odre enu lokaciju; - presliku osobne iskaznice ukoliko je ponuditelj zi ka osoba, - izvornik ili ovjerenu presliku rješenja o upisu u sudski registar za pravne odnosno obrtni registar za zi ke osobe ne stariji od 6 (šest) mjeseci od dana objave natje aja, presliku rješenja o upisu udruge u registar udruga, poli kih stranaka i sli no iz kojeg mora bi vidljivo da je osoba registrirana za djelatnost za koju se natje aj provodi; - potvrdu porezne uprave o podmirenim dospjelim poreznim obvezama i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje; - uvjerenje o nekažnjavanju izdano od nadležnog suda; - pisanu izjavu ponuditelja o prihva anju op ih uvjeta zakupa propisanih Odlukom o davanju u zakup javnih površina na podru ju Op ine Gornji Mihaljevec, - rješenje da udovoljava minimalnim tehni kim, op im sanitarnim i zdravstvenim uvje ma i uvje ma sukladno propisima o hrani za obavljanje registrirane djelatnos trgovine sukladno Zakonu o trgovini (uvje za obavljanje trgovine, lanak 12. Zakona)

ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži 4 m/ž SAVJETNIKA PRODAJE na odre eno vrijeme, zainteresirani mogu posla zamolbu saživotopisom nae-mail: s.breznjak@gmail.com ili na mob. 091 892 4790, do 10.02.

OSTALE NAPOMENE - Dokaze i isprave koji se prilažu uz prijavu na natje aj Komisija zadržava do okon anja postupka, a potom izvornike is h vra a natjecateljima, a preslike zadržava, dok se izvornici dokaza i isprava najpovoljnijeg natjecatelja trajno zadržavaju. - Nepotpune i nepravodobne pris gle prijave ne e se razmatra . NA ELNIK OP INE Franjo Kova i

Informacije 47 IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU JAKLINU 14.2.1994. - 14.2.2012. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI IVANO HUDIN, sin Karoline i Dražena; MARIN IGNAC, sin ur ice i Adama; MARO BUBALO, sin Marine i Hrvoja; GABRIEL NOVAK, sin Ivane i Stjepana; EVA ŠIMUNKOVI , k i Verice i Mire; KARLO HORVAT, sin Lidije i Kristijana; ADELA BIENENFELD, k i Željke i Arona; MARIJA BERMANEC, k i Valentine i Dragutina; DENI BRODARI , sin Marije i Kristijana; JAKOV VILI , sin Ines i Dejana; LORENA ORŠOŠ, k i Ljubice i Elvisa; TENA LADI , k i Ines i Nikole; ANDRIJA ŠIKI , sin Ružice i Matije; LEJLA VUK, k i Gordane i Benjamina; VIŠNJA ORŠUŠ, k i Valerije i Mladena; GABRIJELA HAMER NOVAK, k i Antonije i Kristijana; JURAJ TOT, sin Marine i Antuna; KARLO VINKOVI , sin Ivane i Damira; LEO REŽEK, sin Renate i Manuela ( akovec)

VJEN ANI Mirjana Fatovi i Nikola Mesari , Danijela Fatovi i Mario Ha ek, Natalija Bistrovi i Stanko Škrobar ( akovec); Anja Radi Vržina i Igor Domjani (M. Subotica); Ida Virag i Ivan onkaš (Prelog) UMRLI Štefanija Sabol ro . Posavec r. 1933., Ana Mesarek ro . Glavina r. 1928., Ana Nesti ro . Markulija r. 1933., Zdravko Poljski r. 1963., Antun Lisjak r. 1925., Josip Fodor r. 1936., Slavica Kiš ro . Šimunkovi r. 1946., Željko Cilar r. 1957., Franjo Topolnjak r. 1935., Ivan Stanko r. 1940., Pavao Frast r. 1944., Stjepan Martinjaš r. 1951., Ivan Drvenkar r. 1940., Antun Poljak r. 1933. ( akovec); Josip Kraja i r. 1921. (Dekanovec); Jelena Bartoli ro . Peter r. 1926. (Kotoriba); Ivan Florjan r. 1925. (Prelog); Alojz Zadravec r. 1942., Marija Jagarinec ro . Dove er r. 1910. (Štrigova)

48

Oglasnik

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM DAEWOO NUBIRA karavan. Mobitel: 098-241-172.

VW BORA 1.4 plin 2000.g., reg. do 1./2013, klima, ABS, servo, dalj.centr., zra ni jastuci, 3.600 eur, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 ASTRA H 1.6 16V COSMO Easytronic, 2005.g., 1.vlasnica, nema prijenosa, sva mogu a oprema, 99tkm, servisna, besprijekorna, 6.900 Eur, mob 098/989-1547 PEUGEOT 207 1.4 16V Sport model 2008.g., reg godinu dana, od 1.vlasnik, srebrni, alu naplaci+oprema, odli no stanje, 6.900 eur, mob 095/8478-795 OPEL ASTRA 1.6i 1997.g., klima, abs, servo, 2xairbag, dalj. zaklj., maglenke, metalik, 1.800 eur. mob. 095 911 9008 BMW 318d 2005.g., 1995ccm, 85kw, reg. do 3/12, 1.vl., serv. knjiga, autom. klima, ABS, cijena 10.500 eura sa PDV-om, sa prijenosom, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 BMW E36 318 1995.g., registr. i redovito servisiran, klima i puno opreme, mijenjam za jeftiniji traktor do 2.000 Eur, Mob. 092/254-2953 NISSAN QASHQAI 1.6 115ks 2007.g., redovito servisiran kod ovlaštenog servisera, 43tkm, garažiran, uš uvan, nove zimske gume, cijena 11.500 eur, mob 098/55 33 52 PRODAJEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208 PRODAJEM RABLJENE GUME Pirelli dim. 205/60/15. mob. 098/907-1581 FI AT S EI C EN TO 1 9 9 8 . g ., r e g . d o 16.12.2012., tel. 584-051 VW PASSAT 1.9TD karavan 1993.g., reg. do 6/12., bijeli, servisiran, + ljetne gume, cijena po dogovoru. Mob. 098/240-135

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

PRODAJEM RABLJENE GUME Michelin dim. 195/75 R16 C, pogodne za traktorsku prikolicu, kola gumenjak (4kom), mob. 098/632-421 Prodajem Ford Escort 93g., neregistriran, ili mijenjam za manje vozilo uz nadoplatu. Tel: 098/966-5548 RENO MEGANE 1.4e 1996.g., reg. do 11.mj., sa uvan, garažiran, od vlasnika, te prodajem 5 alu felgi opel orig., mob. 099/598-3497

PRODAJEM BAGER vili ar zglobni, ta nu pilu i hoblaricu za brodski pod – lamperiju. tel. 543-882

POLJOPRIVREDA PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 TRAKTOR IMT 533, 540, 542 - prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. mob 099/886 - 3910 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, za vrt, dim. 1x3 i 2x4 m, visine cca 70 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM vagu, dvobrazni plug Olt 10”, inoks ba vu 150 lit., samohla eno. mob. 098/9211-929 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., sa uvan; reno 5 campus dizel 1.6D ‘92.g., 40kw, registr., cijena 8.000 kn. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Deutz 24KS, s raznim priklju cima, registriran, povoljno, te «buster» za direktno paljenje auta 150A. tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 28, registriran, sijeno u balama, kabina za IMT, prikolica kiper 1-osovinka, plug 12 cola 1-brazdni i elevator 6m. tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Reno Aris 105KS 1998.g., prikolice 1-osovinku i 2-osovinku te kiper prikolicu za stajski gnoj 4T Far. mob. 098/170-5311

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Č k I t k 9, 9 Čakovec, Istarska tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 UGRADNJA SVIH VRSTA PODOVA, PARKETA, LAMINATA. Parke Gosari Prelog, mob. 098/167-2660 TRAŽE SE INSTRUKCIJE iz engleskog jezika u govoru i pismu. Javi se na mob 099/7377-914 IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU za sportska i kulturna doga anja ili manje koncerte. Povoljno! mob 095/90 22 161 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO TRAŽIM ŽENU ZA UVANJE DJETETA od 3,5 godine i pripomo u ku i. tel. 095 510 9391 ŽENSKA OSOBA traži posao iš enja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A ŽENSKA OSOBA TRAŽI bilo kakav honorarni posao vikendom ili radnim danom iza 20h. Info: 098586492 TRAŽIM SURADNIKE za posao na internetu. Mob. 097/7821-438. MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEM KU U U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000 PRODAJEM KU U u Vu etincu cca 350 m2 s velikom oku nicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠ T E u Mur sko m S r e di š u, m o b. 098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi Tomaša Gori anca 2. Stan ima sve priklju ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. KUPUJE SE ŠUMA ILI VIŠE STABALA za rušenje i razne motorne pile, mob 099/6826-770 PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu, povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODAJE SE ku a od 200 m2 u strogom centru akovca i vinograd s vikendicom i podrumom na Štrigov aku (Štrigova), 1372 m2, tel: 091/565-8523 STARO IMANJE u D. Koncov aku s oku nicom od 11.000 m2, postoje i priklju ak trofazne struje i bunar, blizina priklju aka za plin i vodovod. Pogodno za nasad vinove loze ili kupine. Hitno i povoljno! mob 098/972-3313 NEDELIŠ E - hitno prodajem renoviranu i useljivu ku u, dvojnu prizemnicu, od 100m2, zasebni objekt, voda, struja, plin, centralno, internet, dvorište i vrt od 750m2, gosp. zgrade, mirna i atrak vna lokacija, cijena 62.000 eur, mob 098/9862-668. PRODA JE SE DVOSOBAN S TAN u s tro gom centr u akovcu. Mob: 091/559-8656 PRODAJE SE 36.000 m2 vinograda, šume, stara klet, podrum (struja i voda), u Štrigovi. tel. 091/565-8523 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatincu, I.L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODAJE SE gra evinsko zemljište u Vu etincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u, za 17.000 Eur, i posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 ODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITEL JSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODA JE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itatePRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrti a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 P R O DA J E M K U U K AT N I C U u Murskom Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi priklju ci gradski. Oku nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE STAN od 55m2, ure eni, u k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072 PRODAJEMO ku u u centru k od 200 m2, uredsko-stambeni prostor i jednosobni komforan stan od 42m2kod hotela u akovcu. mob. 091/3444-753, 091/504-7566 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292. PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR centar akovca a u Kuršancu halu 500m2 s ogra enim zemljištem cca 890 hv. mob. 098/9211-929 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u centru grada k, 58m2, prizemlje. mob. 099/229-4064 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu s oku nicom i garažom u centru Vž, mob. 091/517-3243

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti. ME IMURSKE NOVINE PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama i bmw 318i 1989.g., hitno. mob. 095/845-3568 PRODA JE SE KU A prizemnica od 100m2 s oku nicom, u akovcu (Martane), tel. 386-022

IZNAJMLJIVANJE IZN A JML JUJEM G A R S ONI JERU i sobicu isklju ivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 95 m2, namješten u centru D. Kraljevca. tel 091 655 2830 IZNA JML JUJE SE STAN od 65 m2 u akovcu, odvojena brojila i ulaz, cijena 1.500kn + režije. Tel. 091/933-84-68 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR za urede ili predstavništvo 240m2--1km od centra grada akovca i skladišni prostor sa uredima i san. vorom 220m2-1km od centra grada akovca-povoljno, mob. 091-1411-721 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru k, pogodno za wellnes, a ure eno za “slane sobe” koje su u radu, te nudimo stru nu pomo u po etku rada, mob. 091-1411-721

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najve i izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapi ina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33

10. velja e 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 800kn (mog. prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 IZNAJMLJUJU SE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u neposrednoj blizini U iteljskog fakulteta u akovcu. Tel 098-17-888-52. IZNA JML JUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj ku i u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepuša ici. Tel. 098 241 848 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odli noj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759 NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, idealno za radnike, sportaše, samce, studente, veliko dvorište, blizina grada, svi priklju ci. tel. 328-106 ili 098/171-4456 IZNAJMLJUJEM nenamješteni dvosobni stan u k, mob. 098/802-558 IZNAJMLJUJE SE namješteni jednosobni stan s posebnim ulazom i brojilima. tel. 390-053 IZNAJML JUJE SE KU A 3-sobna, u centru k, odvojene komunalije i poseban ulaz, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme + ugovor: 1-sobni stan i garsonijere od 20 i 32m2, blizina Pedagoške akademije. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJML JUJE SE namještena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, te se prodaje 2-sobni stan u centru k, centralno pl., svi priklju ci. mob. 099/2515-225 IZNAJMLJUJE SE namješten 2-sobni stan u centru grada, centr. grijanje, svi priklju ci posebno, te se iznajmljuje soba s upotrebom kuhinje i kupaonice. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE namješteni 3-sobni stan od 65m2 na duže vrijeme, 5km od k (Knezovec), novogradnja, poseban ulaz, mob. 091/5000-707 IZNAJMLJUJE SE STAN u k od 85m2 s garažom, te se prodaje više vrsta meda na veliko i malo. mob. 098/749-131

IZNAJMLJUJEM STAN od 100m2 i namještenu garsonijeru od 25m2, centr. plin, struja, voda, akovec, Kolodvorska 5, mob. 091/520-1321 IZNAJMLJUJEM STAN od 39m2, centralno plin, 4 kat, novo opremljen, blizina škola, 1.500 kn + režije. mob. 099/1511-624

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI GRAHO akcija sa s mo 3,50 kn

BRZA DOSTA VA ,

,

PRODAJU SE zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel. 098/465-490 PRODAJEM VIŠE VRSTA PAPIGA, ukrasnih pataka i fazana. tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODA JEM ŠTENCE NJEMA KOG BOXERA s rodovnicom, štenci su cijepljeni i o iš eni od parazita, garancija na zdravstvene rezultate, mogu a dostava. mob: 091/941-4242 DIVLJE ZE EVE IZ KAVEZNOG UZGOJA, za daljnje razmnožavanje, prodajem po 600 kn. Zagreb, 098-908-4675. Imam opširnu literaturu o uzgoju. ODLUTAO JE NJEMA KI LOVNI TERIJER star 4g. u okolici Sivice. Nalazniku nagrada. mob. 098/190-3753 PRODAJEM PREKRASNE ŠTENCE PEKINEZERA, zdrave i umiljate, vole djecu, roditelji prisutni, mogu a dostava, povoljno. mob. 099/4161-964 POKLANJAM U DOBRE RUKE NJEM. OV ARKU staru 9mj., s rodovnicom. tel. 295-547 ili 099/246-5011 PRODAJEM MALTEZERA - istokrvni ali bez rodovnice, uredno cijepljen, cijena povoljna. mob. 091/6469-440 PRODA JEM ŠTENCE njem. boksera s rodovnicom i veter. knjižicom, trigrasti i žuti, info: 042/641-417 ili 095/553-5369 Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

STRONG SRT7300CI

199 kn

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokul vator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plas na, mob. 095/513-7763 PRODAJE SE VE A KOLI INA stajskog konjskog gnoja, mob. 099/506-8698 HITNO! Zvu nici JAMO, vrhunski audio lski, samostoje i, 3-sistemski, 120W, uvani, paženi, maženi, kao iz du ana, cijena 1.099 kn. mob 098/483-800. PRODAJU SE SADNICE BORA (smreka, jela) visine 50-100cm (150kom), za sadnju u dvorište, oku nicu ili pošumljavanje. Mob. 099/687-6087. PRODAJE SE MOBITEL Android touch vip racer II star 1.5mj., garancija 2g. mob 091/5215-369 ili 040/343-642. RAZGLASNO POJA ALO QSC 1300 USA Professional Power Ampli er, 2x650W ili 1300W bridge i skretnica ZECK SC24, stereo crossover, zvu ne ku je, PEAVEY HISYS 1 RX, max power 500W, program 1000W, peak 2000W, balck widow zvu nici, malo korišteno, kao novo, mob. 098/972-3313 PRODAJEM mušku kožnu jaknu vel 52, tamno sme a (200kn), žensku zimsku crnu dugu jaknu s kapulja om Nike vel xl, kao nova (500kn) te veliko ogledalo s komodom za spava u i sobu ili predsoblje, plava boja, malo korišteno (800kn), mob 098/9862-668 PRODAJEM AUTO POJA ALO Pioneer 1200W i boofer Alpine 800W s kablovima i osigura em, cijena 1.800 kn, može dogovor. Tel: 099 2133 507 ili 095 8305 232 PRODAJEM DUPLA BALKONSKA VRATA sa izo staklom bez štokova u odli nom stanju, povoljno, mogu a zamjena za razno, mob 091 559 4332 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u veljači

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

RAZNO

183 kn

PRODAJE SE ORAH ZA RUŠENJE, cijena 600kn, rušenje i prijevoz u režiji kupca, mob 098/9862-668 PRODAJEM MOBITEL Motorola C-115, mali crni, ispravan, za samo 60kn. mob 099/7969-541 PRIMAMO NA DEPONIJU uz mogu nost nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810 PRODAJEM KOŠTICE GOLICE extra, o iš ene od primjesa, prva reprodukcija sorte Gleisdorfer, pogodne za guš i sklop sadnje, 100% ekološki proizvod pomo kod ublažavanja ili prevencije boles prostate, cijena 40kn/kg, mob 098/170-4326 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom, mob: 091/541-8810 KUPUJEM DRVA ZA OGRJEV – bukva i grab. tel. 333-253 PRODAJEM OPREMU UGOST. kuhinje, šank i espresso aparat, deporator, pumpa i mlinac. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje od 250lit., garancija 1g., A klasa, povoljno. tel. 333-059 ili 095/8148-743 PRODAJE SE MUŠKO ODIJELO novo, crno, za rmanike, jednom nošeno. mob. 091/543-6889 PRODAJU SE KOLICA s autosjedalicom od 0-9kg Pierre Cardin, crvene boje, mob. 095/581-9390 PRODA JE SE DJE JI KREVETI dim. 70x140, mob. 098/632-614 PRODAJEM REGAL za dnevnu sobu, kutnu garnituru, ovalni stol + produžetak + stolice, te štednjak Gorenje (2+2), vrlo povoljno. mob. 095/834-9048 PRODAJEM KLAVIJATURU Technics model sx-kn 6000, cijena po dogovoru, može zamjena za je inije uz doplatu. mob: 099/2596-444 PRODAJEM nove muške traperice Levis, muške sportske majice dugih i kratkih rukava, muške pa ke, mob. 098/9920-390 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogodišnje s jakim korijenjem, prodajem po 8 kn. Rod donose ve ovo ljeto. Zagreb, 098-908-4675. (Utrina). PRODAJEM TELEVIZOR Gorenje 72 ekran, plinsku bocu od 10 lit., potopnu pumpu 800W sa pvc cijevi od 25m, 1 col. mob. 091/520-5576 PRODAJEM DRVENE GAJBE za rane namjene (600 kom), jako povoljno, cijena 1kn/kom, mob. 098/180-3515 PRODAJEM KALIJEVU PE , tel. 865-308 ili 091/540-8223 VINO BIJELO mješavina rizling, sivi pinot, muškat, graševina, Štrigov ak breg, mogu a dostava i degustacija, tel. 098/912-8194 POVOLJNO PRODAJEM dje je skije Salomon 120cm, pancerice, skije za odrasle Elan RC i dj. bicikl s brzinama 16 cola, tel. 390-341 PRODAJEM ELEKTRI NU GITARU ESP LTD 400 viper. cijena po dogovoru. može zamjena za je inije uz doplatu. email : toksikocin@net.hr mobitel : 099 / 40-10-142

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živo nje, možete posta kum ili kuma nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na žiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

LERO je prona en kako luta ulicama grada i bio je otrovan. Nakon lije enja, sada je dobro i vrlo je zahvalan što je ostao živ. Silno je vezan uz ljude i silno se želi stisnuti uz nekoga, maziti i eškati. A prekrasnog je izgleda, duže crne guste dlake, biserno bijelih zubi i nevjerojatno dobre naravi. Lero je ro en 14.2.2011., zaigran i bio bi dobar prijatelj i obitelji s djecom zbog svoje dobrodušnosti.

GRALA je njema ka ov arka izuzetno dostojanstvenog držanja te vrlo pametna i umiljata. Kao i svi njema ki ov ari, željna je svojeg ljudskog prijatelja za društvo, velikog dvorišta za tr anje te u enja. U i vrlo brzo. Ro ena je negdje u lipnju 2010. godine, cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

CALOS je mladi pas ro en negdje oko 13.7.2010.g. Prona en je kako luta ulicama grada i bio je jako uplašen. Po izgledu je mješanac bijelog labradora i izuzetno je dobro udan i umiljat. Njegove o i osvajaju na prvi pogled. Plah i nježan kakav jest traži toplo ljudsko srce koje e ga voljeti. Cijepljen je, ipiran i kastriran i nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

857

PETAK 10. velja e 2012.

TV pregled

16:25

od 10.2.2012. do 16.2.2012. 06:07 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Ubojice FILM

PETAK, HRT 2, 20:00

Ashton Kutcher i Katherine Heigl su se tek vjen ali - a ve sumnjaju da ih proganjaju profesionalne ubojice iz susjedstva! Novovjen ani par saznaje da su im prvi susjedi profesionalne ubojice, unajmljene da ubiju svježe vjen ani par. Da li su oni taj par? Ova roman na komedija dobila je loše ocjene publike i kri ara, pohvaljen je samo dobar izgled glavnih glumaca, ali je ocjenjeno da je rije o ‘akcijskoj komediji bez napetos i smijeha’ u kojoj je neugodno gleda Kutchera i Heigl u ulogama zaljubljenog para.

Madagaskar 2 FILM

SUBOTA, RTL, 20:00

Veselo i dobro poznato društvo šašavih životinja opet se vratilo na velike ekrane. U više nego iš ekivanom nastavku animiranog hita ‘Madagaskar’ – odli ne obiteljske komedije iz 2005. godine – Alex, Marty, Melman, Gloria, kralj Julien, Maurice, pingvini i impanze ovaj put se na u na pustom otoku dalekih obala Madagaskara. Newyor ani su odlu ili posjetiti egzoti nu Afriku i saznati otkuda vuku svoje korijene.

Krik za slobodom FILM

NEDJELJA, HTV 2, 20:00

U Južnoafri koj Republici, u studenom 1975. došlo je do još jednog brutalnog okršaja vlas i lokalnog stanovništva. Donald Woods, urednik liberalnog lista Daily Dispatch, proziva lokalnu vlast zbog represivnos , ali ne podržava Stevea Bika, koji sa svojim an rasis kim pokretom Black Consciousness Movement želi ve a prava za crna ku ve inu u zemlji te otvara škole i bolnice u izoliranim crna kim naseljima.

Odbrojavanje FILM

PONEDJELJAK, RTL, 23:15

Jeste li umorni od ekanja na ljubav? Revolucionarni ure aj nazvan TIMER (odbrojavanje) ugra en u zglob to no prikazuje broj dana do trenutka kada e osoba koja ga nosi upozna svoju srodnu dušu. Prava ljubav s jamstvom? Ne za Oonau O’Leary koja se suo ava s rijetkom dilemom praznog mera. Traže i svoju savršenu polovicu.

Oficir i gentleman FILM

UTORAK, RTL, 22:25

Jedan od najslavnijih filmova snimljenih u prvoj polovici osamdesetih, i danas rado gledan naslov koji je proslavio svoga glavnoga glumca Richarda Gerea, ‘Oficir i džentlmen’, redatelja Taylora Hackforda drama je koja prati razvoj osebujnog dje aka koji postaje pravi muškarac. Hackford vješto spaja konce razli itih tema filma – narušenog odnosa oca i sina, nemilosrdnoga vojnog drila, razvoja ljubavne veze – kako bi naposljetku dobio film koji s pravom zauzima izdvojeno mjesto u ameri koj kinematografiji.

Povratak u plavu lagunu 2 FILM

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:02 Ludi od ljubavi 2, serija (51’48”) (20/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Kraši : Stepin evo, prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (101/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (43) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Šoka ki disko, emisija pu ke i predajne kulture (26’27”) 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’31”) (39/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (167/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (1/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Odabrao elo H.: udovišni krokodili iz prapovijes , dokumentarni lm (50’) 20:55 Ciklus hrvatskog lma: Armin 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport 22:48 Vrijeme sutra 22:50 Vijes iz kulture 23:00 Pe dan, talk show 23:50 Na rubu znanos : Znanstvena konferencija o bosanskim piramidama, 2. dio 00:40 Filmski maraton: Surfer, Dude ameri ki lm (15) (86’) 02:10 Filmski maraton: Svadbeno slavlje, tajvansko-ameri ki lm (12) (104’) 03:55 Skica za portret 04:10 Pe dan, talk show 05:00 Ludi od ljubavi 2, serija (20/26) (R)

04:55 Najava programa 05:00 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, prijenos (do 11.00/12.00) 12:00 Tu inci u Americi, humoris na serija (9/18) 12:20 Pola ure kulture (R) 12:45 Reprizni program (R) 13:30 Tommy i mudra mula, ameri ki lm (91’) 15:00 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, snimka 16:25 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (12/22) 16:50 Obi na klinka, serija za mlade (23/52) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (14/22) 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (20/20) 19:40 Glazba, glazba...klape 19:55 Ve eras 20:00 Ubojice, ameri ki lm (97’) 21:45 Pono na utrka, ameri ki lm (12) (120’) 23:50 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (50’22”) (5/8) 00:40 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (6/8) 01:30 Vjeruj mi, serija (12) (9/13) 02:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (1/22) (R) 02:40 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (20/22) 03:20 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:40 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...klape (R)

06.50 07.25 08.20 08.45 09.00 09.40 11.35 12.25 14.10 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 22.00 23.35 01.20 02.20 02.55

06:40 07:30 07:55

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:02

Odabrao elo H.: udovišni krokodili

Zagreb: Futsal, EP - finale, prijenos SPORT

So i: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - slalom, prijenos SPORT

Subota 11.2., HRT 2, 20:55

Dugo se inilo da su u doba gmazova živjele samo njegove “zvijezde” - dinosauri - no više nije tako. Zahvaljuju i neobi nim fosilima koji su prona eni u Sahari i drugdje danas znamo da je to bio svijet pun neobi nih i zastrašuju ih krokodila. Dobrodošli u novu krokodilsku kredu... upoznajte malene krokodile sa zubima poput zeca, krokodile koji nalikuju psima i strašne no ne more s tri o njaka koje su vjerojatno jurile za dinosaurima.

Nedjelja 12.2., HRT 2, 10:55

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Ashton Kutcher Petak, HTV 2, 20:00 sati

Christopher Ashton Kutcher (Cedar Rapids, Iowa, 7. velja e 1978.), ameri ki lmski i televizijski glumac, producent i bivši model. Najpozna ji je po ulozi Michaela Kelsa u humoris noj seriji Lude sedamdesete i po braku sa starijom glumicom Demi Moore. Godine 2010. je, zajedno sa suprugom Demi Moore, osnovao zakladu za iskorjenjivanje dje jeg ropstva u svijetu. Iste godine, Time Magazine proglasio ga je jednim od 100 najutjecajnijih ljudi. Rodio se u Cedar Rapidsu u konzerva vnoj katoli koj radni koj obitelji. Odrastao je u gradu Homestead, a Clear Creek-Amana High School je završio u Ti nu, Iowa.Poslije završene srednje škole, studirao je biokemijski inženjering na sveu ilištu u Iowi. Godine 1997. prekinuo je studij i po eo se bavi manekenstvom, a uskoro i glumom. Gluma ku karijeru po eo je 1998. u hit sitcomu Lude sedamdesete, gdje je glumio narcisoidnog i pomalo glupavog nejdžera Michaela Kelsa. Seriju je napus o po završetku sedme sezone, kako bi se okušao u drugim projek ma. Ure ivao je i vodio MTV-ijevu emisiju Punk’d u kojoj je podmetao neslane šale pozna ma iz svijeta show bussinesa, a okušao se i na velikom platnu, ve inom u komedijama. Dana 24. rujna 2005. oženio se glumicom Demi Moore. Njemu je to prvi brak, a njoj tre i. Najbolji prijatelj mu je Wilmer Valderrama (Fez), kolega iz serije Lude sedamdesete.

19.05

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Krv nije voda

13:25 14:00 14:15

SERIJA NOVA TV

11:40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

6:50

19:15 20:05 21:00 22:50 00:30 02:10 04:10 05:10

06.30 07.20 08.05 09.00 09.30 09.55 10.30 11.10 11.55 12.50 13.35 14.30 15.15

SRIJEDA, NOVA, 22:25

Brod kojim su putovale udovica Sarah Hargrave i njezina jednogodišnja k er Lili zahva a smrtonosna bolest od koje umiru roditelji dvogodišnjeg Richarda. Sarah je s Lili i Richardom preba ena na mali brodi nadaju i se spasu od kolere. Morske struje odnijele su ih do neciviliziranog tropskog oto i a, gdje Sarah svu pažnju posve uje odgoju i edukaciji dvoje malene djece.

17:00 17:25 18:05

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

RTL Danas, informa vna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Sam pro v svih, igrani lm, akcijski triler TV premijera: Ubrzanje 2: Visoki napon, igrani lm, akcijski (12) An eo pravde, igrani lm, akcijski (15) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12)

Nate Berkus Show 128/173 Jumanji, crtana serija 11/13 Beba Felix, crtana serija 17/26 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 37/185 Inspektor Rex, serija 103/123

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16.15 16.45 17.40 18.35 19.30 20.25 21.10 22.00 23.00 23.50 00.30

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 09:50 11:20 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Zauvijek susjedi, serija 58/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 173/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 30/84 Moji problema ni praznici, igrani lm Potraga za zmajem, igrani lm Magla, igrani lm (12)* Batman zauvijek, igrani lm R Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Ezo TV, tarot show (18)

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode)

Vatreno srce, serija 164-165/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 20/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 21/125 Eva Luna, serija 53-54/114 Marisol, serija 9-10/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 5/29 Prijatelji, serija 24/24 Prijatelji, serija 1/18 Potjera, serija (12)* 1/18 Kraljica juga, serija (12)* 35/63 Naša mala klinika, serija R 5/29 Prijatelji, serija R Nikita, serija R 22/22 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 Bazen, krimi - drama 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA 11. velja e 2012.

NEDJELJA 12. velja e 2012. 15/23 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 27/52 08:35 Winx, crtana serija 35/52 09:00 Gormi , crtana serija R 4/26 09:25 Smallville, serija 13/22 10:25 Frikovi, serija 15/16 11:25 Zauvijek susjedi, serija R 13:05 Larin izbor, serija R 15:05 Moji problema ni praznici, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zlatni kompas, igrani lm 22:10 Ultraviolet, igrani lm 23:50 Prljavi Harry, igrani lm 01:50 Carnera, igrani lm (12)* 03:50 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R 04:50 Ezo TV, tarot show (18)* 06:10 Kraj programa 08:10

05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Šoka ki disko, emisija pu ke i predajne kulture (26‘27“) (R) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Rare Breed, ameri ki lm (93‘) 09:35 Više volim pse, dokumentarni lm (20‘20“) 09:55 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:13 Ku ni ljubimci 10:45 Bombay-Mumbai, dokumentarni lm (26‘06“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Shetlandski zapisi Simona Kinga, dokumentarna serija (50‘) (2/3) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potroša ki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Zvijezde pjevaju (6.) 21:50 Najmo nije žene svijeta: Indira Gandhi, dokumentarna serija (50‘52“) (5/13) 22:45 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:03 Vrijeme sutra 23:05 Vijes iz kulture 23:10 Killshot, ameri ki lm (15) (92‘) 00:45 Filmski maraton: Pijani borac, hongkonški lm (12) (91‘) 02:20 Filmski maraton: Usamljeni Jim, ameri ki m (12) (88‘) (R) 03:50 Reporteri (R) 04:50 Najmo nije žene svijeta: Indira Gandhi, dokumentarna serija (5/13) (R) 05:40 Eko zona (R)

FILM RTL

04:55 Najava programa 05:00 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, prijenos do 08.55 08:55 So i: Svjetski skijaški kup - spust (M), prijenos 10:00 Patak Frka, crtana serija (31/39) (R) 10:25 Djevoj ica iz budu nos 2, crtana serija (12/12) 10:50 Mala TV 10:51 Baltazar: Lavlje nevolje 11:01 Danica i crvenda 11:06 arobna plo a - 2. razred (7.) 11:20 Trolovi, crtana serija (21/26) 11:45 Poruka s mobitela, ameri ki lm za djecu (80’) 13:05 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, snimka 14:30 KS Automagazin 15:00 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 15:30 Direkt: Nemam posao, ali imam hobi 16:00 Odabrao elo H.: udovišni krokodili iz prapovijes , dokumentarni lm (R) 16:50 4 zida 17:20 Ubojice, ameri ki lm (97’) (R) 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (1/20) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Susret za oprost, dokumentarni lm (45’27”) 20:45 Zagreb: Futsal, EP - nale, emisija 20:55 Zagreb: Futsal, EP - nale, prijenos 22:20 Zagreb: Futsal, EP - nale, emisija 22:35 Kraljevstvo nebesko, ameri ki lm (139’) 00:55 Ljubavnice 2, serija (12) (6/6) 01:50 Fringe - na rubu 1, serija (12) (20/21) 02:45 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:29 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...evergreen (R) 04:55 18.25 Split: Futsal, EP - utakmica za 3. mjesto (samo ako igra Hrvatska)

06:30 TV Izlog 06:45 I tako to…, serija 15/38 07:15 Dodir s neba, serija

09:43 09:45 10:00

13:30

11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

U dobroj formi s Renatom Sopek

13:15 13:30 14:30 14:45

SERIJA RTL

19.10

15:20 15:30 15:45

Galileo

16:30 17:30

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:50

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

10.00 10.35 11.15 13.30 14.10 16.35

20.00 06.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.35 X-Men, animirani lm (R) 07.00 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 07.45 PopPixie, animirani lm (R) 09.00 U ilica, kviz za djecu 09.35 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.30 Ružno pa e i ja, igrani lm, animirana komedija 13.10 Sjeverna obala, igrani lm, avanturis ki/ roman na drama 15.00 Što je gore?, igrani lm, komedija 16.45 ovjek koji je premalo znao, igrani lm, komedija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Madagaskar 2, igrani lm, animirana obiteljska komedija (R) 21.30 Pink Panther 2, igrani lm, komedija 23.10 Povratak na bojište, igrani lm, ratna drama (12) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.35 Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

ovjek koji je premalo znao

SERIJA RTL 2

07.45 08.30 09.30

18.15 19.05

16:45

Wallace Ritchie (Bill Murray) krene u Englesku kako bi za ro edan posje o svoga brata Jamesa (Peter Gallagher). Pošto Jamesu dolaze poslovni partneri on odlu i brata ne im zaokupi te naposljetku Wallace postane sudionikom “kazališta života” u kojem ljudi doživljavaju sudbinu likova u kriminalisti kim dramama. No prave nevolje po nu kada se Wallace uplete u urotu i zamijene ga pravim špijunom...

06.55

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:00 22:20 22:25 23:25 23:27

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija (R) TV PRODAJA KAJKAVCI mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA dje ja emisija TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) KONCERT snimka koncerta VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.30 23.00 00.50

Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Divlji boravak, zabavni (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Studio 45, talk show (R) Klon, telenovela Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) Ku anice, dramska serija (tri epizode) Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Columbo: Nega vna reakcija, kriminalis ka serija L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) Fes valac: San o Americi, igrani lm, roman na drama (12) (R) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 Prijateljice, serija 5/12 08:35 Znate li plesa ?, show 11/23 09:20 Naša mala klinika, serija 1/29 10:05 TV izlog 10:20 Naša mala klinika, serija 2-3/29 11:50 Harvey Toons, crtana serija 22-23/78 12:30 TV izlog 12:45 Prijateljice, serija R 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 14:00 Znate li plesa ?, show R 14:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 15/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 1-2/22 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 7/16 21:00 Varalice, igrani lm 22:30 Ljubav i drugi poroci, igrani lm 00:15 Slatke male lažljivice, serija R 01:45 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 02:10 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 03:10 Kraj programa

06:10 Najava programa 06:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:40 Globalno sijelo (R) 08:05 Zlatna kinoteka: Sve je po elo u Napulju, ameri ki lm (96’) 09:40 TV kalendar (R) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 ni DA ni NE 11:00 Poirot 2, serija (10/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Big, ameri ki lm (100’) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (2/7) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (5/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R) 01:35 Poirot 2, serija (10/10) (R) 02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (5/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

04:55 Najava programa 05:00 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, prijenos do 07.55 07:55 So i: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - spust, prijenos 09:00 Mala TV 09:01 TV vr : Škare 09:13 Brlog: Noj 09:18 Tajni dnevnik patke Ma lde: Roza

SERIJA HTV 1

20:55

Downton Abbey Hugh Boneville i Maggie Smith predvode gluma ku postavu u izvrsnoj i višestruko nagra ivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, veli anstvenog vlastelinskog dvorca usred veli anstvenog imanja.

u gipsu (R) 09:30 Crtani lm 09:48 Biblija 09:58 Lug Samoborski: Misa, prijenos 10:55 So i: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - slalom, prijenos 11:50 Filmska ma neja: Dobra vješ ca, kanadski lm (85’) 13:15 Ciklus nostalgija: Pink Panther ponovno napada, britanskoameri ki lm (100’) 14:55 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 15:25 Tenis, Davis Cup: Japan - Hrvatska, snimka 16:05 Magazin Lige prvaka 16:30 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga: KHL Medveš ak Zagreb - Red Bull, prijenos 18:05 Velux rukometna LP: Savehov Zagreb CO, prijenos 19:40 Hokej, Ebel liga: KHL Medveš ak Zagreb - Red Bull, prijenos 19:55 Ve eras 20:00 Krik za slobodom, britanski lm (151’) 22:35 Filmski bou que: Nedodirljivi, ameri ki lm (15) (115’) 00:30 Posebni dodaci: Michael Glawogger, emisija o lmu 00:45 Garaža 01:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:10 No ni glazbeni program - arhiva

06.55

06.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) X- Men, animirani lm (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.10 Kralj lavova 3: Hakuna matata, animirani (R) 12.35 Madagaskar 2, igrani lm, animirana obiteljska komedija (R) 14.05 Pink Panther 2, igrani lm, komedija (R) 15.45 Otok, dramska serija 16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Šakal, igrani lm, akcijski 22.10 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 23.05 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 01.40 Astro show, emisija uživo (18) 02.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.15 Studio 45, talk show (tri emisije) (R) 06.35 07.00 08.05 09.20

06:10 TV Izlog 06:25 I tako to…, serija 16/38 06:50 Dodir s neba, serija 16/23 07:45 Bakugan, crtana serija 28/52 08:10 Winx, crtana serija 36/52

13:45 14:00 (bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:35 21:25 22:15 22:30 23:00 00:00

Danas na programu Dje ja TV Auto – moto nau ca Gledaj dalje (r) Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx G.E.T. Report Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino Planet Croa a Dom&S l (r) Lova ka pri a Vijes dana Link Zapisano u zvijezdama Erotski program (18)

19:05

14:35 14:45 15:00 15:20 15:30 15:40

Pod is m krovom

EMISIJA RTL 2

17:30

Neobi na gozba

16:45 17:00 18:00 18:30 19:00 19:05

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

19:30 20:05 20:45 21:45 22:30 22:35 22:40

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

20:00

Gormi , crtana serija 5/26 09:00 Bra a, serija 4/13 09:30 Televizijska posla, serija 17-18/22 10:30 Magazin Lige prvaka 11:00 Zauvijek susjedi, serija R 12:10 Larin izbor, serija R 14:10 Zbrka u sudnici, igrani lm 16:05 Ultraviolet, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Ultraviolet, igrani lm R nastavak 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Blijedi jaha , igrani lm 22:20 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:35 Anaconda, igrani lm (12)* 01:05 Zbrka u sudnici, igrani lm R 02:45 Gospodari iluzija, show 4/13 03:30 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 04:35 Televizijska posla, serija R 05:20 Bra a, serija R 05:45 Dodir s neba, serija R 06:30 Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Nega vna reakcija, kriminalis ka serija (R) 13.40 Ku anice, dramska serija (tri epizode) 16.00 Columbo: Pod nadzorom, kriminalis ka serija 17.30 Paklena kuhinja, reality show (R) 18.25 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.50 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.40 Fes valac: San o Americi, igrani lm, roman na drama (12) (R) 23.30 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 11.30 12.15

10:43 10:35 10:45 11:00 12:45

SERIJA RTL 2

08:35

23:40 23:42

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) TV PRODAJA OTVORENO NEBO dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informa vna emisija U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 Prijateljice, serija 6/12 07:25 Znate li plesa ?, show 12/23 08:50 Naša mala klinika, serija 4-58/29 10:20 TV izlog 10:35 Harvey Toons, crtana serija R 23/78 11:15 Prijateljice, serija R 12:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 12:25 TV izlog 12:40 Znate li plesa ?, show R 14:05 TV izlog 14:20 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 15:20 Naša mala klinika, serija R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 16/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 3-4/22 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 8/16 21:00 Prljavi Harry, igrani lm R 22:40 Carnera, igrani lm R 00:40 Slatke male lažljivice, serija R 02:10 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 02:35 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 03:35 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Dje ja TV Lova ka pri a Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

PONEDJELJAK 13. velja e 2012.

UTORAK 14. velja e 2012. 03.20 03.55

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:58 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:00 Ludi od ljubavi 2, serija (54’21”) (21/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:15 Vijes iz kulture (R) 10:20 Putovanja željeznicom 3: Vlakom kroz Škotsko viso je, dokumentarna serija (43’11”) (6/9) 11:10 Sve e bi dobro, serija (39’27”) (165/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (102/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (44) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (37’30”) (40/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (168/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (2/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta, dokumentarna serija (54’48”) (7/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Rekonstrukcija 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet pro ta 00:05 Portre : Nikola Baši , dokumentarni lm (42’31”) 00:55 In medias res (R) 01:40 Dr. House 7, serija (12) (4/23) (R) 02:25 Tra erica 2, serija (12) (23/25) (R) 03:10 CSI: Miami 8, serija (12) (21/24) (R) 03:55 Skica za portret 04:05 Svijet pro ta (R) 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (21/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:40 Najava programa 06:45 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (101/182) 07:25 Teletubbies, animirana serija (20/330) 07:50 Mala Tv 07:55 TV vr 08:03 Kr prikazuje 08:05 Brlog 08:10 arobna plo a 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (31/52) 08:32 Amika, serija za djecu i mlade (32/52) 08:45 Serija za mlade 09:10 Školski sat: Po etak i kraj svemira 09:40 Inkubator: Nastavnik 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (167/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (12/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (22/26) 11:30 Ružiona (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 Tu inci u Americi, humoris na serija (10/18) 12:40 4 zida (R) 13:10 KS Automagazin (R) 13:40 Fire and Ice, rumunjski lm (83’) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (13/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (24/52) 15:55 Školski sat: Po etak i kraj svemira (R) 16:25 Inkubator: Nastavnik (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:53 Kr prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 arobna plo a 17:10 Doktor Who 2, serija (8/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (15/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (2/20) 19:40 Glazba, glazba...pop 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 9, dokumentarna serija (5/5) 21:40 Dr. House 7, serija (12) (4/23) 22:25 Tra erica 2, serija (12) (23/25) 23:10 CSI: Miami 8, serija (12) (21/24) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (7/12) 00:25 Vjeruj mi, serija (12) (10/13) 01:10 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (2/22) (R) 01:30 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (21/22) 02:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 No ni glazbeni program

17:25

IN magazin

INFO NOVA TV

19.15

05.35 06.15 07.00 07.30 09.35 10.15 11.20

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

01.20 01.35 02.20

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10

Dnevnik Nove TV 13:50 14:00

INFO RTL

1:20

RTL Vijes

SERIJA RTL 2

14:25

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00

Klon 21:30 22:00 22:20 22:30 SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

10.30 11.15 12.30 13.20 14.25 15.15 16.15 16.50 17.45 18.40

20.15

23.15

Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

06.35 08.30 09.00 09.45

19.25

13.20 14.10 15.05

EMISIJA NOVA TV

06:20 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:15 02:15 03:00 03:45 04:40 05:40 06:20

23:20 23:35 23:37

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Terminator 2: Sudnji dan, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) Odbrojavanje, igrani lm, triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis a serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.00 22.25 23.10 23.45 00.30

RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 12/13 Beba Felix, crtana serija 18/26 Bumba, crtana serija 1-2/152 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 38/185 Inspektor Rex, serija 104/123 Zauvijek susjedi, serija 59/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 174/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 31/84 Larin izbor, serija 85/158 Ve ernje vijes Pravednik, igrani lm (12) * Blijedi jaha , igrani lm R Zvijer, serija (12)* 5/13 Seinfeld 66-67/180 CSI Prag, serija 13/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: SPod nadzorom, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija

06:07 Najava programa 06:12 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (60’20”) (22/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Skica za portret 10:20 Putovanja željeznicom 3: Vlakom kroz Središnji masiv, dokumentarna serija (42’46”) (7/9) 11:10 Sve e bi dobro, serija (42’41”) (166/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (103/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (45) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Me u nama 14:40 Znanstvena pe ca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija(43’) (41/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (169/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (3/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 U Europi, dokumentarna serija (16/35) 21:30 24 (8), serija (12) (3/24) 22:20 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Ce nom do Trilja, dokumentarni lm (42’06”) 00:15 Ciklus europskog lma: Orkestar u gos ma, izraelsko-francuskoameri ki lm (84’) 01:40 In medias res (R) 02:25 Tra erica 2, serija (12) (24/25) (R) 03:10 CSI: Miami 8, serija (12) (22/24) (R) 03:55 Znanstvena pe ca (R) 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (22/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

07:25 Teletubbies, animirana serija (21/330) 07:50 Mala Tv: 07:55 TV vr 08:05 Ninin kutak 08:10 Crtani lm 08:15 Danica 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (33/52) 08:32 Amika, serija za djecu i mlade (34/52) 08:45 Serija za mlade 09:10 Školski sat: Valen novo 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (168/240) (R) 10:40 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (13/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (23/26) 11:30 Rekonstrukcija (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 Top Gear 9, dokumentarna serija (5/5) (R) 13:05 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:35 Prince and Me: Elephant Adventure, ameri ki lm (89’) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (14/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (25/52) 15:55 Školski sat: Valen novo (R) 16:30 Navrh jezika (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Ninin kutak 17:00 Crtani lm (R) 17:05 Danica 17:10 Doktor Who 2, serija (9/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (16/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (3/20) 19:40 Glazba, glazba...rock 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Gradski kauboj, ameri ki lm (130’) 23:00 Tra erica 2, serija (12) (24/25) 23:45 CSI: Miami 8, serija (12) (22/24) 00:30 Ružiona 01:00 Bez oduševljenja, molim! 7 humoris na serija (7/10) 01:30 Vjeruj mi, serija (12) (11/13) 02:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (3/22) (R) 02:35 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (22/22) 03:15 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:15 No ni glazbeni program

06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

00.35 00.50

15:35 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Vatreno srce, serija 166-167/220 Flash Vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash Vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 22-23/125 TV izlog Eva Luna, serija 55-56/114 Marisol, serija 11-12/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 6/29 Prijatelji, serija 2-3/18 Potjera, serija (12*) Kraljica juga, serija (12)* Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

SERIJA NOVA TV

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi ? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomi e granice svog žanra – ne propus te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladi a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do ekati završetak njihove ku e koju gradi, kao ni injenicu da više ne e mora živje sa svojom šogoricom koja vrši pri sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga iju i mnogo težu sudbinu.

SERIJA RTL 2

18:00

21.10

Dva i pol muškarca

Prijatelji

06:20 07:10 07:35

21:20

08.45 09.15 10.10 10.45 11.45 12.35 13.15 14.20 15.10 16.15 16.50

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija TV premijera: Mrzim Valen novo, igrani lm, roman na komedija O cir i gentlemen, igrani lm, drama (12) RTL Vijes , informa vna emisija Terminator 2: Sudnji dan, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (R)

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 13/13 Beba Felix, crtana serija

19.35 20.25 21.10 22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 00.55

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 00:20

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

03.05 04.05 04.40

Izgubljena ast

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

20:05

07.00 07.40 08.20

18.35 05.45

22.25

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40

05.55

17.45

13.25 14.20 15.10 06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (102/182) (R)

19/26 Bumba, crtana serija 3-4/152 08:15 TV izlog 08:30 Oluja u raju, serija R 09:30 TV izlog 09:45 Kad liš e pada, serija R 10:45 Izgubljena ast, serija R 11:40 Inspektor Rex, serija R 12:40 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 39/185 15:25 Inspektor Rex, serija 105/123 16:25 Zauvijek susjedi, serija 60/180 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš e pada, serija 175/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena ast, serija 32/84 20:45 Liga prvaka: Bayer 04 Leverkusen - FC Barcelona, prijenos 22:40 Ve ernje vijes 23:00 Mr. Bean, serija 1/14 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Pravednik, igrani lm (12)* R 01:45 Zvijer, serija (12)* 6/13 02:30 Seinfeld, serija 68-69/180 03:15 CSI Prag, serija 1/13 04:10 Ezo TV, tarot show (18)* 05:10 Dnevnik Nove TV R 05:40 Kraj programa 08:00

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01:10 01:55 02:45

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 168-169/220 Flash Vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash Vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 24/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 25/125 Eva Luna, serija 57-58/114 Marisol, serija 13-14/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 7/29 Prijatelji, serija 4-5/18 Bilježnica, igrani lm Kraljica juga, serija (12)* 37/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino akove ki kutak Gledaj dalje VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 15. velja e 2012.

ETVRTAK 16. velja e 2012. 06:55 07:20

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (58’05”) (23/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Skica za portret 10:25 Putovanja željeznicom 3: Vlakom kroz Graubünden, dokumentarna serija (43’19”) (8/9) 11:15 Sve e bi dobro, serija (41’37”) (167/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (104/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (46) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Indeks, emisija o školstvu 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (47’37”) (42/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (170/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (4/15) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Misija: Zajedno 20:55 Paralele 21:25 24 (8), serija (12) (4/24) 22:15 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Drugi format 00:20 Putem europskih fondova (R) 00:35 Vrijeme je za jazz 01:35 In medias res (R) 02:20 CSI: Miami 8, serija (12) (23/24) (R) 03:05 Dr. Oz, talk show (46) (R) 03:45 Drugi format (R) 04:30 Ludi od ljubavi 2, serija (23/26) (R) 05:25 8. kat, talk-show (R)

06:40 Najava programa 06:45 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (103/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (22/330) 07:50 Mala Tv: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:10 crtani lm 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (35/52) 08:32 Amika, serija za djecu i mlade (36/52) 08:45 Serija za mlade 09:10 Ciak junior, dokumentarac za djecu 09:30 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Narednik u obitelji, ameri ki lm (79’) (R) 14:50 Crtani lm 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (15/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (26/52) 15:55 Školski sat: Maska kroz povijest 16:25 Ciak junior, dokumentarac za djecu 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Crtani lm (R) 17:00 Crtani lm (R) 17:10 Doktor Who 2, serija (10/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (17/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (4/20) 19:40 Glazba, glazba...šansone 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:25 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:35 Nogometna Liga prvaka: Milan Arsenal, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Milan Arsenal, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:20 CSI: Miami 8, serija (12) (23/24) 00:05 Kath i Kim 1, humoris na serija (7/17) 00:30 Vjeruj mi, serija (12) (12/13) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (4/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (1/15) 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program

09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

01.45 02.45 03.20

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) (R) RTL Vijes , informa vna emisija Mrzim Valen novo, igrani lm, roman na komedija (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

Studio 45 Od 16. sije nja od 23.10 sa ponovno je krenuo talk show Studio 45, koji e se pobrinu da gledateljima uljepša problema ni dio godine! Nakon 105 emi ranih epizoda Studija 45, Antonija Mandi i njezina ekipa kre u u nove avanture. Tako nakon trotjedne pauze gledatelji mogu o ekiva mnoštvo novih zabavnih gostiju koji e s Tonkom pri a o aktualnos ma, ali i o onim temama o kojima mnogi imaju svoje mišljenje, ali šute.

05:40 06:30

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15

SERIJA NOVA TV

2:30

Seinfeld

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:40

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

7:30

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:10 01:45 02:30 03:15 04:10 05:10 06:00 06:20

05.55 07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.00 10.40 11.40 12.30 13.15 14.20 15.05

17.40 05.45 06.20 07.05 07.35

00.00 00.15

23:10

16:25

16.10 16.50

22.25

EMISIJA RTL 2

07:35 07:50 08:50 09:05 10:05 10:55 11:55 12:45 14:30 15:25

21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 1/13

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.40 19.35 20.25 21.15 22.00 22.25 23.10 23.45 00.30 00.55

Beba Felix, crtana serija 20/26 Bumba, crtana serija 5-6/152 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Majmunska posla, igrani lm Oluja u raju, serija 40/185 Inspektor Rex, serija 106/123 Zauvijek susjedi, serija 61/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 176/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 33/84 Larin izbor, serija 86/158 Ve ernje vijes Povratak u Plavu lagunu, igrani lm Najsla e stvorenje, igrani lm (12)* Zvijer, serija (12)* 7/13 Seinfeld, serija 70-71/180 CSI Prag, serija 2/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R)

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Vatreno srce, serija 170-171/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 26/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 27/125 Eva Luna, serija 59-60/114 Marisol, serija 15-16/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 8/29 Prijatelji, serija 6-7/18 Potjera, serija (12)*3/18 Kraljica juga, serija (12)* 38/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R 4/18 Potjera, serija (12)* R 2/18 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI akove ki kutak 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Dom&S l Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:58 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:00 Ludi od ljubavi 2, serija (56’03”) (24/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Skica za portret 10:25 Putovanja željeznicom 3: ... durch Erzgebirge, dokumentarna serija (45’) (9/9) 11:15 Sve e bi dobro, serija (37’34”) (168/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (105/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (47) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Kulturna baš na 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (49’19”) (43/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (171/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (5/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Kišni ovjek, ameri ki lm (129’) (R) 23:40 Dnevnik 3 00:00 Sport 00:03 Vrijeme sutra 00:05 Vijes iz kulture 00:15 Glenn Miller Orchestra: Ve er swinga i elegancije, snimka koncerta (1/2) (53’50”) 01:10 In medias res (R) 01:55 CSI: Miami 8, serija (12) (24/24) (R) 02:40 Dr. Oz, talk show (47) (R) 03:25 Skica za portret 03:45 Kulturna baš na 04:00 Pola ure kulture (R) 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (24/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:40 Najava programa 06:45 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (0/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (23/330) 07:50 Mala Tv: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (37/52) 08:32 Amika, serija za djecu i mlade (38/52) 08:45 Serija za mlade 09:10 Školski sat: Maska i poezija 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Treasure Hunt: The Legend of Tillamook Gold (Potraga za blagom: Legenda o zlatu Tillamooka), ameri ki lm (108’) 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (16/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (27/52) 15:55 Školski sat: Maska i poezija (R) 16:25 Kokice (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Crtani lm (R) 17:10 Doktor Who 2, serija (11/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Ve eras 18:40 Nogomet: Europska liga, emisija 18:55 Nogomet: Europska liga: Ajax Manchester UTD, prijenos 1. utakmice 20:50 Nogomet: Europska liga, emisija 21:00 Nogomet: Europska liga: Porto - Manchester City, prijenos 2. utakmice 22:55 Nogomet: Europska liga, emisija 23:20 CSI: Miami 8, serija (12) (24/24) 00:05 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 5, humoris na serija (12) (7/12) 00:30 Vjeruj mi, serija (12) (13/13) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (5/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (2/15) 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program

21:25

05.45 06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

00.05 00.20

Kišni ovjek

01.50 02.50 03.25

11:15

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Vatreno nebo

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod is m krovom

SERIJA DOMA TV

Marisol

13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30

18:30

05.30 06.25 07.25 08.10 08.35 09.00 09.45 10.30 11.30 12.25 13.10 14.15 15.05 16.00 16.45 17.40

Vrlo dobar film s izvrsnim glumcima te odli no gradiranim emo vnim nabojem. Niz scena balansira izme u komike i tragike zahvaljuju i briljantnoj glumi Dustina Hoffmana. Vrlo dobru filmsku fotogra ju potpisuje John Seale. Kada mu umre otac, s kojim se nikada nije slagao, Charlie (T. Cruise) sa svojom djevojkom Susannom (V. Golino) otputuje na sprovod. Prigodom itanja oporuke sazna da mu je otac u nasljedstvo ostavio samo automobil i grm ruža, a 3 milijuna dolara ostavio je udruženju Cicinna Trust.

SERIJA RTL

03:20 04:50 05:50 06:20

18.30

22.30

FILM HRT 1

06:20 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:40

23:00 23:15 23:17

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.20 21.10 22.00 22.25 23.10 23.45 00.30 00.55

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 2/13 Beba Felix, crtana serija 21/26 Bumba, crtana serija 7-8/152 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 41/185 Inspektor Rex, serija 107/123 Zauvijek susjedi, serija 62/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 177/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 34/84 Larin izbor, serija 87/158 Ve ernje vijes Provjereno, informa vni magazin Batman i Robin, igrani lm Povratak u Plavu lagunu, igrani lm, R Heroji, serija (12)* 15-16/19 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca,humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 172-173/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 28/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 29/125 Eva Luna, serija 61-62/114 Marisol, serija 17-18/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 9/29 Prijatelji, serija 8-9/18 Potjera, serija (12)* 4/18 Kraljica juga, serija (12)* 39/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 22:00 22:30 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Pove alo (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Dom2 VIJESTI DANA Lifestyle (r) Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

10. velja e 2012.

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari , Bojana Špani ek

ME IMURSKI LONEC

Pure i svitak punjen s tikvicama na zelenoj palenti Toni Podgorelec, kuharski majstor u Lova kim dvorima u akovcu, pripremio je pure i svitak punjen s tikvicama na zelenoj palenti i, priznajemo, nakon što smo ga kušali, jelo je izuzetno dobro, ne bajkovito, ali svakako vrlo ukusno i posebno. Tu posebnost ovom ne baš svakidašnjem jelu daju tikvice koje odrezak prate od pe enja do umaka, i postoji li netko kome tikvice ne odgovaraju, pripremljene na Podgorelcov na in uvjerit e ga da mogu biti izvrsne. Posebno je ukusna palenta od tikvica koja se fantasti no nadovezuje na odrezak koji je pripremljen s malo za ina i sadržava sve odlike puretine, koja je u samom vrhu kada je u pitanju meso, ne samo peradi, nego op enito. Za prilog se poslužuje zelena palenta, te mije-

Sastojci: - puretina, tikvice, sol, papar, špinat - palenta, špinat, sir ethamer, ulje

Priprema Puretinu narezati na odreske, koji se natuku batom, te posole s obje strane.

šana salata i doma i kruheki. Uz ovakav odrezak, kojemu ekstra posebnost daje ethamer sir, odli no prija Cmre njakov pinot sivi, koji je i naš izbor za vino tjedna. U ove hladne dane kuhar Toni i Me imurske novine žele dobar tek i u slast uz ovo jelo i vino.

U posebnu posudu naribati tikvice, te dodati sir, sol i papar. Takvu smjesu posložiti na odrezak, te sve skupa zarolati u rolicu, poput manje pala inke. Rolice staviti u nauljenu tavicu i dobro zape i. U temeljac i sokove od pe enja naribati tikvice i dinstati da se smjesa zgusne. Poslužiti uz palentu koja je pripremljena na klasi an na in, uz dodatak špinata.

VINO TJEDNA IZ PE NICE akove kih mlinova

Cmre njakov pinot sivi

Krafne

UTOPLITE SE fino!

Krem juha od cikle Za tijesto: - 4 žumanjka - 600 g oštrog brašna akove kih mlinova - 20 g svježeg kvasca - 5 žlica ulja - sok od pola limuna - 1 žlica ruma - 250 ml mlijeka - sol - 30 g še era - ulje za prženje

Za nadjev: - 300 g marmelade

Za posipavanje: - še er u prahu

Priprema: Žumanjke i še er izmiješajte, dodajte 50 ml mlijeka, rum, sol, limunov sok, izmrvljeni kvasac, ulje i sve dobro izmiješajte. Tako pripremljenu mješavinu ostavite oko 20 minuta na toplom mjestu. Zatim postepeno dodajte toplo brašno i preostalo mlijeko, uz neprestano miješanje, kako bi dobili glatko tijesto gusto e kao za orehnja u. Dobiveno tijesto odmah razvaljajte oko pola cm debelo i režite krugove. Rubove kruga premažite bjelanjkom, a u sredinu stavite malo marmelade, poklopite drugim krugom tijesta i manjom ašom obrežite rubove. Sada krafne ostavite dizati pokrivene na toplome mjestu oko 20 minuta. U vru e ulje stavljajte ih pe i tako da gornju stranu okrenete prema dolje. Pecite na umjerenoj, vrlo blagoj temperaturi, najprije poklopljene, a zatim drugu stranu bez poklopca.

U ova hladna zimska vremena najbrže ete se ugrijati vru om juhom. U našoj smo vam maloj priru noj kuharici do sada predstavili juhe uobi ajene za naše podneblje, a ovaj smo se tjedan odlu ili za

zdravu namirnicu koja sadrži gotovo sve minerale i puno vitamina, a dobro isti bubrege i jetru. Na tragu ruske borš juhe zato vam predlažemo da se ovaj tjedan utoplite uz krem juhu od cikle!

rovu ciklu ogulite, narežite na ploške i dodajte luku i mrkvi. Zalijte s 3 dcl vode i polako - 2 cikle kuhajte na laganoj vatri, dok - 2 srednje velike mrkve - 1 manja glavica crvenog luka cikla posve ne omekša. Sklonite s plamenika i izmiksajte sve - 3 ešnja ešnjaka u kremastu smjesu. Dodajte - 1 kiselo vrhnje malo octa (najbolje blagog - 1 stru ak peršina jabu nog) prema ukusu – juha - malo octa bi trebala biti slatkasta i vr- sol lo blago kiselkasta. ešnjak - papar usitnite ili protisnite i dodajte dok je još juha vru a, da se s Priprema njome poveže. Posolite, popaLuk nasjeckajte i dinstajte na prite, poslužite u tanjure, a na ulju. O istite mrkvu, nasjeckajte vrh stavite dvije žlice kiselog je na pruti e i dodajte luku. Si- vrhnja, te pospite peršinom.

Sastojci:

Vino je polusuho, berbe 2009., s 12,3 volumena alkohola, i spada u red kvalitetnih vina. Odlikuje se svježinom koju mu daje vo na aroma, a pije se rashla eno na 11 Celzijevih stupnjeva iz originalnih vinskih aša, na visokom stalku i oblika tulipana. Ovo je vino izme u 400 odabranih hrvatskih vina, uvršteno me u 40 najboljih hrvatskih vina. (sm)

10. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Zima ide dalje

Zima je odlu ila pokaza zube u cijeloj Europi. Osobito jaka hladno a prelila se na isto nu, jugoisto nu i središnju Europu. Ve danima slušamo i gledamo o snijegu, ledu i vjetru koji paralizira ina e tople krajeve Mediterana. I na našem dijelu Jadrana prošlog je vikenda pao obilan snijeg, a bura je stvarala opasne nanose. U Dalma nskoj zagori palo je preko metar snijega, a nanosi su išli i do pet metara! U Splitu je palo 25, a u Šibeniku 35 cm snijega. Ispisana je nova meteorološka povijest jer su srušeni mnogi rekordi i po visini snijega, po niskim temperaturama i dužini trajanja

snježnog pokriva a. U srijedu ujutro temperatura se u Me imurju spus la do -20, a u etvrtak ujutro temperatura je u Slavonskom Brodu i Bilju pored Osijeka pala na ak -26 Celzijevih stupnjeva. Zima ne e popus ni sljede ih dana. Nova visinska jezgra hladnog zraka uzrokuje nastanak ciklone u Italiji koja e se za m preko talijanskog kopna prebaci nad Jadransko more. Takve vremenske situacije nama donose hladno u, vjetar i snijeg. Upravo takvo vrijeme e bi za vikend. Danas obla no s povremenim laganim snijegom. Više snijega uz

slovensku granicu gdje tijekom dana ponegdje može pasti i nekoliko cen metara snijega. Manje e ga bi prema Gori anu, Prelogu i Kotoribi, ali i tamo e povremeno leprša . Vrlo hladno uz umjeren sjeveroisto ni vjetar. U subotu obla no sa snijegom i jaki sjeveroisto nim vjetrom. Snijeg e padati na niskoj temperaturi pa sol na cestama ne e djelova . Bilo bi pametno izbjegava duži boravak na otvorenom i putovanje po Hrvatskoj jer e nepovoljno vrijeme vladati u cijeloj zemlji, a snijega bi moglo bi i u sjevernoj Dalmaciji i njenom zale u. Orkanska bura e pozatvara brojne prometnice podno Velebita. U Me imurju bi moglo pas 15-ak cen metara novog snijega. I nedjelja e bi obla na i hladna s povremenim snijegom, ali u manjim koli inama. I dalje vjetrovito i vrlo hladno pa e temperatura cijeli dan bi u dubokom minusu.

Vremenska prognoza i razbibriga 55 U ponedjeljak psotupno smirivanje vremena. U po etku puno oblaka, ponegdje još i slab snijeg.Danju su mogu a sun ana razdoblja. Ostaje hladno. Jutro bi u utorak moglo bi vrlo hladno, osobito u slu aju vedre no i bez vjetra. Tada se temperatura može spus i na -20°C. Najviša dnevna bi uz sun ana razdoblja mogla poras na -4°C. Sredinom tjedna mogu je prodor nove ciklone s oborinama, ali i malo višom temperaturom. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz ksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 9.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 10. velja e 1956. god. bura kraj Senja potopila brod i usmr la 10 osoba 12. velja e 1929. po elo je desetodnevno zale enje Save u Zagrebu zbog ekstremne hladno e 13. velja e 1979. god. održana Prva svjetska konferencija o klimi u Ženevi

HOROSKOP VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.) Do sredine tjedna bit ete u fazi priprema za nove ljubavne akcije. Neki e skriva svoje prave osje aje. Od sredine tjedna ulazite u vrlo povoljno razdoblje kad e vam se otvoriti mnoga ljubavna vrata, a vi ete kroz njih pro i lako. Neki e se osje a kao da su na konju jer e im njihove zasluge bi priznate. Ipak, ne opuštajte se, jer posla i dalje ima dovoljno, a samim m i prilika za dokazivanje. Još nije vrijeme za odmor. Bit ete originalni.

Oni koji eš e izlaze dobro e se zabavlja , možda i zaljubi . Ipak, od sredine tjedna ra unajte na mogu i ljubavni stres ili nerazumni zahtjev druge strane koji bi vas mogao i šokira . Nakon toga raste distanca u odnosima. Dobro ete sura ivati s mladim snagama, a neke suradnje ete proširiti. Bit ete šarmantni i okretni. Nije isklju en vrlo neobi an ugovor koji dolazi kao grom iz vedra neba. Ipak, nešto u njemu treba svakako korigira . Razmislite.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.) Osim poneke ekscentri ne ideje koju ete podijeli s partnerom unutar e ri ku na zida, ništa se posebno ne e doga ati tijekom ovog tjedna. Veze se i dalje razvijaju dobro, a samci su sve više lijeni. Radije se okre u maštanju o ljubavi. Napredovat e svi oni u ijim djelatnos ma dominiraju intelektualne sposobnos . Svi e osje odre ene izazove koji u sebi uklju uju odgovornos , ali e se s njima nosi ponosno i profesionalno. Šefovi su i dalje zahtjevni.

Manjak ideja nadokna ivat ete držanjem za standardne obrasce. Svjesni toga, tražit ete nešto otka eno, pa ete iznjedriti jednu sasvim originalnu ideju ili prijedlog koji e biti na granici perverzije. Pitanje je da li e se druga strana s tim složiti. Prvi dio tjedna provest ete relativno mirno i uhodano. Od sredine tjedna odnosi na radnom mjestu odjednom postaju komplicirani, isti od vas zahtijevaju emocionalni angažman uz dosta stresa i napetosti. Ostanite mirni i sabrani.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Do sredine tjedna vaši e privatni odnosi biti održavani uglavnom pri ama ili razvojem intelektualne strane. Bježat ete uz razne izgovore stalno brbljaju i. Ipak, od sredine tjedna sve kre e na bolje, odnosi postaju opušteniji, a vi sretniji. U nekim trenucima init e vam se da možete gotovo sve, ali ve idu i tren uvidjet ete da vam nedostaje snage. Stoga je jako važno da ove lijepe prilike za razvoj u poslu pametno iskoris te dobrom organizacijom.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Oni koji se sakriju u obiteljsku idilu pregrmit e lakše praznjikavi prvi dio tjedna. Od sredine tjedna po inje daleko povoljnije razdoblje, društveni život se intenzivira, vi ste otvoreniji i raspoloženiji za ljubav, a veze se poboljšavaju. Bit e vam dobri kontak , a tokom tjedna jedna e vas mlada osoba is nski iznenadi . Mogu e je da se zbunjeni u prvi tren ne ete sna i. Ipak, kad razlu ite njen prijedlog ili postupak, uvidjet ete greške ili mane na kojim treba poradi .

RAK (22.6.-22.7.) Bit ete zadovoljni postoje im stanjem i trudit ete se razviti jednu plemenitiju crtu u vezi. Neki e se zanositi idealima. Od sredine tjedna pojavljuje se emotivni stres koji vas izbacuje iz takta, a potom odnosi postaju manje atraktivni. Izdržite. Uz vašu sposobnost prilago avanja, ve inu zadataka obavljat ete bez teško a. Ono što e vas zbuniti jest sasvim neobi an prijedlog od strane nadre enih koji dolazi iznenada, a nije sasvim jasan, mogu e ak da je i nemoralan.

JARAC (22.12.-20.1.) Ono što vam leži na srcu izrazite u prvoj polovini tjedna. Razumjet e vas i prihva . Od sredine tjedna naglo po inje razvodnjavanje ili distanca u odnosima, vi postajete hladniji i posve eniji drugim temama. Na posao nikad ne možete zaboraviti. Ipak, jedan neo ekivan obiteljski stres nakratko e vam misli odvratiti od posla. Ra unajte s tim. Dugoro no, vi stojite dobro. Sve što radite razvija se više manje prema planu i nema ve ih briga.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Prvu polovinu tjedna provest ete u ljubavnim aktivnostima koje e vam ve biti malo dosadne. Nedostajat e vam atrakcija, senzacija. Od sredine tjedna stvari kre u baš u pravcu kako vi volite, prilike za atraktivniji ljubavni život su tu, a vi zadovoljni. Neki e zaklju iti da bi bilo dobro na kratko zastati i proanalizirati što drugi misle o vama ili što vam ine. To je dobra opcija ukoliko imate vremena. Ako ne, svakodnevno više pratite i slušajte druge, pa ete biti i uspješniji.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Mnogi su adu u vašim rukama, ali vi nikako da ih pokažete. Dotjerajte se i iza ite van me u ljude. Poboljšanje odnosa i pove anje kontakta možete o ekiva od sredine tjedna. Samci, potrudite se. Vezani, pri ajte jedno s drugim. Zaposleni u samostalnim profesijama radit e dobro i imati posla više nego ina e. Mogu je razvoj jednog dugoro nijeg projekta. Svi ostali bit e nešto realniji nego prošli tjedan, a onda i zadovoljniji, jer ne e gradi kule u zraku.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Prvi dio tjedna najbolje e se osje a oni koji su sami ili oni koji su zauzeli prolaznu distancu, pa se rje e vi aju s partnerom. Od sredine tjedna po inje bolje razdoblje, ali e stvari još biti neujedna ene. Treba se prilago ava . Za razliku od drugih, vi ete imati mnogo posla. Oni besposleni koji samo šetaju ili e vam zavidje , ili e vas provocira . Ne obra ajte pažnju na to, nego se fokusirajte na posao. Kasnije e se vidje vaši rezulta .

RIBE (20.2.-20.3.) Još par dana bit e zavodljivi i pokušati okrenuti vodu na svoj mlin. Neki e uspjeti, ali kroz borbe. Od sredine tjedna sve postaje tiše, a ono što ste postigli uvajte mirom, tolerancijom i uvažavanjem druge strane. Izgledna je neo ekivana ili nemoralna financijska ponuda koje e vas šokirati. Ne ete znati što initi. Nije isklju eno da se sve manifestira i kao nenadani trošak. Budite oprezni. Sagledajte sve u cjelini, pitajte za stru ni savjet ako treba. Ovo je prolazno.

VIC tjedna

Plavuša i policajac Do e plavuša u bus. Policajac se digne. Plavuša: - Pravi ste menadžer. Policajac: - Hvala na kontinentu.

HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ ODREZAO KAZNE ZBOG NAMJEŠTANJA

MLADI ME IMURSKI NOGOMETAŠ IZ STRAHONICA INTERNACIONALAC

PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA U PUNOM ZAMAHU

Ma ari u i Darmopilu doživotna zabrana

Dino Škvorc pristupio belgijskom Mechelenu

Centrometal ponovno pobjedni ki

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zdravje nam mora biti nejglavneše D

ugo smo cendrali i skunjkali kaj nebom rekel i šte ili pre dragomo Božeko i on nas je ve nej mogel poslušati pak nam je, na vse zadje, poslal snega i pravo zimo i to sam zbogradi tega kaj nebodemo hujši od Dalmatincov. Nejto neše re eno, prava zima, i do minus 15, z sevrom i snegom je prešla Dravo, tak gda je ovo leto i Trnava zmrzla. Kuliko smo predi, dok ga nej bilo snega, molili Božeka za sneg, ve im je došel po eli smo ga kleti. Ne snega, nek toga istoga Božeka. Što bi nam, itak, vpetil? sako zlo za nekše dobro, tak vam ja gledim na tej sneg i na te zapuhe, šteri so privoš ili našim Dalmatincima, kak onima bliže debeloj vodi, tak i onima bliže bregaj, kaj so vidli snega, ali so i ostali, par vur ili pak par dni, brez struje, kaj jim je dobro došlo i pak so se mogli radi meti z svojimi životnim družicama, tak gda, rez devet meseci, more akati celi šereg

V

mlade dece. Verjem gda so Dalmatinci nej zabili kaj morejo delati dok nemajo struje i grijanja. Gradona elnik Kerum ve shaja gra evinsko dozvolo za novi vrtec. Ak jemo op e dozvola, za bilokaj vu Splito, treba. si novozebrani saborniki so morali spuniti imovinske kartice kaj se vidi kuliko so donesli vu Sabor, a dok pejo vum unda bodo znova spunjavali kaj se bode vidlo kuliko so odnesli, o em re i, priskrbeli. Dok sam hitil oko na te kartice mam sam videl gda so esdepeovci bogateši, o em re i, vej imajo od hadezeovcov. Nej znati zakaj je to tak, ali tak je. Nejbogateša nam je gospa Dragica Zgrebec, ali ona je i nejduže vu politiki, pak je i nejve zašparala. Ak bodemo pošteni, pak niti nema tak uda kuliko bi si bila mogla preskrbeti za teh svojih 4–5 mandatov vu Saboro. A brz as je furt šparala i za to ak mortik zide oveka svojega živleja ( kaj

V

se do dneva denešjega nej pripetilo), pak ne bode pred jega došla z praznom rokom. Nejsam nejbole razmel je li je trelo priznati i ono kaj neš i ima vu štomfaj ili pak vu strožoko ili sam ono kaj mo pazijo banke i kaj se vidi? Nekak ne razmem Drageca Lesara, šteri je prijavil dva aute, a kuliko se zmislim, nema voza ko dozvolo. Brz as i jega neš i vozi, i to ve dugo, a a i a so po eli stopram od novoga leta. Zazvedili smo gda prilo ki sabornik Dragec Glavinov ima i dve zemle. Kuliko sam mel za uti, pre gracki vuri, to sam zato jerbo je on bil na elnik i gra anima, a i seljakima vu Priloku. Nek se zna. Naš nedelski sabornik i dugoletni gastarbajter vu belom Zagreb grado, Brankec Vukši ov ima nejdeblešo kartico. Ali neje niti udno jerbo je on na leta delal vu Zagrebo, pak je i dobavlal uda vekše pla e, a kak je krv nej voda i zato je on bil, kak pravi Me imo-

rec, jako skrben i uda je toga zašparal, o em re i, priskrbel. Pobrigal se Brankec za mirno tretjo dob kaj ne bode moral okoli šte iti pod stare dni. Verjem gda mo to niti mi jalni Me imorci ne bodemo zamerili. mislite se kak je Dragec Lesarov kri al gda se ne bode nigdar, pak niti unda, pripetilo kaj bi on bil vu koaliciji z hadezeom. Brz as so mo se fest zamerili, ali je ve, na vse zadje, ipak žnjimi vu koaliciji. Najme kaj, pak on žnjimi skupa sedi vu opoziciji. I zato nej smeti nigdar re i, nigdar! inuli tjeden sam prezval srpske rokometaše šteri so po svoje medalje došli vu šajka aj i to vu vojni koj farbi. Ne bodete veruvali, ali me je nazval, prek mojega urednika, srpski izbornik šteri mi je pojasnil kak je šajka a jivo narodno pokrivalo za glave i gda ga oni vsaki den nosijo i gda so jiv kak takše šteli pokazati Evropi i sveto.

Z

M

Otpovedal sam mo: kuliko se ja razmem vu jive narodne nošnje spadajo i opanki, pak so i jiv, unda, morali meti dok so dobavljali medalje. Brz as je vu pitanjo bilo nekaj drugo, nekaj je ne vredo ak ne ratujejo! ej znati što to, itak, dela hrmake z nas? Najme kaj, vsako malo, na našaj benziskaj, i to prek no i, zazvedimo nove cene za nafto i benzin. Nekaj me tu gvinta: kak jeden tjeden ido cene gori nafti, a doli benzino, a drugi tjeden je to istam druga ? Nekak si gruntam gda se jeden tjeden dobavlja faleši benzin z dražeše nafte, a drugi tjeden podraži benzin z faleše nafte. Vam tu nikaj ne smrdi? Ili pak navek ido cene gori dok svecka nafta odide gori, a nigdar nedo cene doli dok je svecka nafta faleša. Brz as nam je nej vse ma arski Mol kriv, tu morajo biti vu pitanjo i naši doma i prsti. Kaj vi mislite? aši doma i autobusa i so ipak, na vse zadje, preti-

N

N

rali Prese koga nazaj prek Drave, ali to košta, a ne autobusa e nek putnike i školarce. Pak nebre se vse pretr i prek grba e bogih autobusa ov, a putnike to nebi nikaj koštalo? Ali zato je putnikaj ostavleno kaj si morejo zbirati. O em re i, morejo si zebrati je li se bodo pelali z busom ili z peciklinom, a na vse zadje morejo iti i peške. Onak nogo pred nogo i još si morejo najti pajdaša (ili pak pajdašico) za oferanje ili spominek. A školarci si morejo ponavljati ono kaj so se vu školi vu ili. Ak sam dobro razmel ove naše iskulturnike i doktore, pelati se z peciklinom je skorom nejzdraveše za dugo živleje, jerbo zdraveše od toga je jedino hodati peške. Najte nigdar zabiti: vu zdravom telo je navek zdravi duh i tak tre gledati te nove i višeše cene prevoza z busom! Poglednite autobusa e kak nezdravo živijo i betežno zgledijo!

LOPATE U RUKE i nema izvanrednog stanja! Anketa “Pod vurom”

Svaki novi snježni nanos Me imurci do ekaju – a kako druga ije – s lopatama u rukama. I dok su naši sugra ani zimu do ekali spremni, gotovo se vode i parolom “ništa nas ne može iznenaditi”, u neke je

Željko Kržak, Nedeliš e – Dalmatince je, eto, snijeg iznenadio, a nas to što ga nije bilo. Ne treba se zbog toga proglašavati izvanredno stanje, sigurno. Nama vojska ne treba, oni ionako imaju zastarjelu mehanizaciju, pa ni nisu od neke pomo i. Najbitnija je u svemu volja – sjetite se samo “Vlaka u snijegu”!

druge krajeve Hrvatske u pomo pri odgrtanju snijega, i to štiha ama, slana vojska, a krajevi koji bi i pod snijegom mogli sasvim normalno funkcionirati proglasili su izvanredno stanje. I u ovotjednoj anketi

Zlata Koštroman, Vu etinec – Ne treba proglašavati izvanredno stanje. Mi smo tu nau eni na snijeg, a Dalmatinci su izgubljeni, iako su znali da e pasti. Makar, ni kod nas ceste nisu baš naj iš e, barem ne kod nas u gornjem Me imurju, ali nama nitko ne šalje vojsku, mi moramo sami istiti.

Ivica Balog, Strahoninec – Nema se po ovome pitanju što previše komentirati, treba samo odraditi! Primiti lopate u ruke i svatko o istiti pred svojim pragom!

Tatjana Šardi, akovec – Ma kakvo izvanredno stanje, to je smiješno. I mi smo zameteni snijegom, pa na isti na in ovu situaciju mogu rješavati i Spli ani. Slažem se da pomo i treba u Gorskom kotaru, ali Spli ani bi se definitivno mogli malo potruditi.

na pitanje mora li se zbog snijega doista proglašavati izvanredno stanje, naši sugovornici samo odmahuju rukom. Njihovo je rješenje jednostavno i univerzalno – lopatu u ruke i problema nema! (bš)

Dženana Musi , akovec – Ako su nadležne službe pripremljene, onda nije potrebno proglašavati izvanredno stanje. S obzirom na predrasude koje imamo o dalmatinskom mentalitetu, zapravo me nije nimalo iznenadila njihova nespremnost. injenica je da kod njih pada rijetko i nije isto kao kod nas, ali u akovcu nikad nije vojska odmetala snijeg.

Tomislav Janeš, Nedeliš e – Neka vojska radi, ionako nemaju posla. Mi Me imurci smo vrijedni ljudi pa si možemo sami o istiti svoje ulice, ali Dalmatincima to mora netko drugi napraviti. Ali ajde, nisu navikli na snijeg pa nek’ im bude, iznenadilo ih je. ( oto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje