Međimurske novine 843

Neugodan miris i dim bit će eliminirani u roku od tri godine

Ništavne su sve odluke takozvanog Općinskog vijeća!

Zlatne plakete Haixu, Centrometalu i Šestan-Buschu

www.mnovine.hr

str. 6-7

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora nagradila najbolje međimurske tvrtke

str. 11

NAČELNIK OPĆINE GORIČAN Moharić uzvraća udarac oporbi

str. 4

NA MOGUĆE ONEČIŠĆENJE zraka tvrtke ”Ferro-Preis” stiglo i njihovo očitovanje

Broj 843.

^akovec, UTORAK, 31. listopada 2011.

Cijena 7 kuna

str. 2-3

Godina XVI.

PARLAMENTARNI

IZBORI 2011.

SVE JE VEĆ POZNATO? www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 15

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Me imurci nisu znali da krade, ali su ga ipak smijenili Bez obzira koliko se HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor u posljednja tri mjeseca naputovala Hrvatskom, otvarala “sve i svašta“, ispla la “nemogu e“ i obe ala nove isplate, nešto više od mjesec dana pred parlamentarne izbore teško se bilo što može promijeni . Kukuriku koalicija, kako sugeriraju sve ankete, ima nadmo nu prednost od gotovo 20 posto pred glavnim konkurentom i svi se anali ari slažu da je samo pitanje kakav e bi poraz HDZ-a. Dramati an ili normalan. Ni gafovi koji se doga aju SDP-u u “pretkampanji“ više ne mogu našte njihovoj prednos i zahtjevom gra ana za promjenama. Službena izborna kampanja, koja e zapo e tek 14. studenoga, tri tjedna prije izlaska na izbore 4. prosinca, poslužit e stoga samo za borbu jednih i drugih da do u do “kvalitete više“, tj. pokušaju izbori što višu pobjedu, odnosno da ne izgube s prevelikom razlikom. Naime, jedni i drugi još uvijek imaju na raspolaganju jako puno gra ana koji su odlu ili aps nira , ne glasova , jer im se zgadio hrvatski poli ki prostor ili nemaju za koga glasova . Na strankama i poli arima je da u kampanji pokušaju aps nenciju ipak u ini što podnošljivijom. Ono što nije dobro za ove izbore zasigurno je što se glavni državni odvjetnik Mladen Baji pokušava stavi “iznad njih“. Neka DORH i USKOK rade svoj posao, ali tajming istrage pro v HDZ-a, kao i posljednja nedjeljna vijest o blokiranju imovine, bespotrebno je dolijevanje ulja na vatru. Istraga se mogla pokrenu i znatno ranije ili kasnije. Naime, gotovo sve ankete govore da je i bez Baji evih istraga pro v HDZ-a Kukuriku koalicija u prak ki nedos žnoj prednos . Iako su dosadašnji izbori pokazali da HDZ uvijek dobije nešto više nego to sugeriraju ankete, ovaj put je zaostatak prevelik. I ne samo to, moglo bi se dogodi da, kad su ankete u pitanju, ne bi bilo iznena enje da ovaj put situacija bude obrnuta što se e HDZ-a. Me u m, toj se stranci ovim inom “neravnopravne izborne utakmice“ na neki na in daje alibi za poraz koji ovako ili onako predstoji. U Me imurju, u našem kraju koji je gotovo konsenzusom prije e ri go-

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

dine zatražio odlazak bivšeg premijera Sanadera. Eh, da je takav trend bio i u ve em dijelu ostatka zemlje, onda bi možda i posljedice nezakonitog ubiranja javnog novca bile manje. Ali tko zna što bi bilo kad bi bilo. Možda se, poznavaju i neodlu nost SDP-a temeljenu na Ra anovoj poli ci, Sanaderu uop e ništa ne bi dogodilo, sam sebi tom pobjedom na m izborima u inio bi si “medvje u uslugu“. Ina e je sramota ne samo za HDZ, ve op enito za nacionalnu sigurnost jedne zemlje, DORH, pa i medije koji bi trebali “kontrolor“ poli ke pozornice, da premijer tako lako može kras , a nitko ne reagira tako dugo. Dok su neki drugi o ito znali što im radi “gazda“, Me imurci nisu, ali su mu ipak na vrijeme rekli – ne želimo više gleda tu bahatost i gluma ki osmijeh. Stoga bira i u III. izbornoj jedinici zapravo jedva ekaju da ponove tako nešto i isto kažu svima onima koji su bili oko njega, a nisu poduzimali ništa. Pobjeda Kukuriku koalicije pro v HDZ-a bit e izražena omjerom koji e bi tako uvjerljiv kao nigdje drugdje. Uvijek je nezahvalno prognozira , ali ankete pokazuju da im se smiješi ak 9 ili 10 mandata i podrška od ak 50 posto i više bira a. HDZ e bi sretan ako osvoji 3 mandata, jer 4 bi bila iznena enje. Lesar sigurno prolazi, a možda mu se omakne još jedan. Što je sa svima ostalima, a me u njima su i respektabilne stranke poput HSLS-a i HSS-a, kao i druge liste desnih stranaka ili lokalnog MDS-a, možda i pokoja nezavisna? Bit e sretni ako netko od njih uop e pro e prag. Za njih e predizborna kampanja bi i te kako važna, jer svi ga sigurno ne e prije i, vrlo vjerojatno je ostalo samo jedno ili eventualno dva otvorena mjesta.

PIŠU: BOŽENA MALEKOCI – OLETI , DEJAN ZRNA

e imurci su glasovali druga ije, glasio je sažetak rezultata prošlih parlamentarnih izbora u Me imurju. Ali Me imurje je premalo da bi sudbinski utjecalo na rezultat u cijeloj državi i tek je jedna od tri cjeline u III. izbornoj jedinci koju ine Varaždinska, Krapinsko - zagorska i Me imurska županija. Za Me imurje se, ne bez argumenata, govori da je jedan izborni krug ispred ostatka Hrvatske, odnosno da predskazuje politi ki trend koji e se u ostatku države dogoditi u sljede em izbornom ciklusu. Vjerovali ili ne, rezultati prošlih izbora u Me imurju podudaraju se s rezultatima ankete za predstoje e izbore na razini Hrvatske. Naime, izborni rezultat u Me imurskoj županiji na prošlim izborima bio je 42,06 posto za SDP i 19,15 posto za HDZ, danas glavnih oponenata bipolarizirane politi ke scene.

Dolazi li u Hrvatskoj do sazrijevanja demokracije ili … Premda su prošle samo etiri godine, jedan izborni ciklus, u te etiri godine dogodili su se nezamislivi politi ki doga aji i promjene zbog kojih sva prijašnja predizborna doga anja izgledaju kao dje ji vrti . No, postavljaju se pitanja ho e li protekli doga aji dovesti do sazrijevanja demokracije ili su se odre ene vrste ponašanja u politici, poput metastaza ili teško izlje ivih virusa, uvukli u cjelokupno politi ko tkivo koje e gra ani bira i teško samo svojom voljom, izborima i drugim metodama politi ke korekcije neprihvatljivo ponašanje rezati kao skalpelom iz bolesnoga politi kog tkiva. U petak je raspušten ovaj saziv Sabora, slijedi raspisivanje izbora od strane predsjednika RH, izborni datum – 4. prosinca prihvatljiv je svim strankama, dok bi 14. studenoga trebala otpo eti i službena politi ka kampanja. Me utim, ve danas je vidljivo da prave borbe u smislu nadmetanja politi kih stranaka za naklonost bira a programima nema, jer su sve to zasjenili doga aji unutar HDZ-a, iji je nekadašnji strana ki predsjednik i predsjednik Vlade Ivo Sanader završio na optuženi koj klupi. HDZ

TRIDESETAK DANA uo i parlamentarnih iz gotovo nedostižnu prednost Kukuriku koa

Me imurci ve n izborima zazvali ostatak Hrvatske ve mjesecima unatrag potresa otvaranje afera s crnim fondovima, uklju uju i i inanciranje prethodnih izbornih kampanji istražene radnje, a sve je kulminiralo ovu jesen. Tako u predve erje samih izbora imamo situaciju da se i prije inalne utakmice jasno nazire rezultat izbora, prvenstveno jer bira i ovaj put ne mogu i ne žele oprostiti lopovluk javnog novca, koji se o ito doga ao u sklopu strana kih skuta. Jadranka Kosor i njegovi suradnici mogu re i “da ništa nisu znali“ i “da su isti“, ali sve više se otkriva da su mnogi znali. I oni koji trenuta no još nemaju bilo kakvu optužnicu. Ali, predsjednica HDZ-a osim sa Sanaderom nije raš istila unutar stranke gotovo ni s kim drugim. Taj proces HDZ tek eka. Stoga se može zaklju iti, kad su predstoje i izbori u pitanju, da e ve i dio Hrvatske, poput Me imurja prije etiri godine, glasovati upravo zbog svih loših stvari – PROTIV, protiv HDZ-a. Me imurski bira i velikom su ve inom o ito na vrijeme poslali Sanaderu poruku da je vrijeme za promjene i silazak s politi ke scene, ali loša SDP-ova kampanja i odli an spin bivšeg premijera ostavili su ga na vlasti s koje je na kraju sišao na krajnje ponižavaju i na in. S lisicama na rukama. Uvijek treba najprije sko iti, pa re i hop, ali da i ovaj put Kukuriku koalicija na elu sa SDP-om opet “izgubi ve dobivenu utakmicu“ više nitko od politi kih

analiti ara ne o ekuje. uda su mogu a, ali ipak rijetka.

Na politi koj pozornici neophodna je ravnoteža No, za budu nost politi ke demokracije ta situacija i nije najzdravija. Najgore bi bilo ako kojim slu ajem Kukuriku koalicija, grupacija od ak etiri stranke, u predve erje izbora ostane bez jakog oponenta i opije li ih ta nova mo jedine politi ke velesile na pozornici. Izborna pobjeda sama im se kotrlja u ruke, a to je sli no situaciji kad na me unarodnoj sceni nestane ravnoteže izme u dviju super sila. Ona koja ostaje uzima apsolutnu vla s t zbog propasti prot uteže. A Hrvatskoj nikad apsolutne vlasti nisu donijele ništa dobro. S druge strane, naše politi ke stanke, izgube li sudjelovanje u vlasti, redovito politi ki zamru. Tako se sada nalazimo u situaciji urušavanja HDZ-a, koje je tek zapo elo, ali drugih politi kih opcija, poput HSS-a, za sada nisu dovoljno snažne da bi napunile

Izborni rezultat u Me imurskoj županiji na parlamentarnim izborima prije etiri godine bio je 42,06 posto za SDP i 19,15 posto za HDZ, danas glavnih oponenata bipolarizirane popoliti ke scene l i ti ki prostor koji se otvara nakon slabljenja HDZ-a. Iz dosadašnjega politi kog mentaliteta ljudi u politici, možemo predvidjeti što e se dogoditi, bježanje od HDZ-a i peglanje

Od politike i politi ara Me imurcima pada mrak na o i! Anketa “Pod vurom”

Pitanja vezana uz politiku našim sugra anima nikad nisu previše mila. U

pokušaju da ovaj tjedan saznamo njihovo vi enje aktualnih doga anja u hrvatskoj

politici, mnogima je, ve od samog pitanja, pao mrak na o i. Isto tako mogli bismo

Alojz Crn ec, Brezje – Situacija u Hrvatskoj je trenutno jedna velika katastrofa. Unato tome, na izbore obavezno izlazim i znam za koga u glasovati, i znam da to ne e biti ovi stari, ono što oni rade je ništa drugo nego katastrofa. Ipak, uvjeren sam da oni nisu jedini koji su zaslužili istragu, trebalo bi svugdje malo pro a kati.

ljudima jednostavno pada mrak na o i. (bš)

Željko Šantl, Mali Mihaljevec – Ova je trenutna situacija samo zbunjuju a, ništa drugo. Na izbore izlazim, iako odluku još nisam donio. ekam zadnji as da vidim što e tko ponuditi, iako se uvijek pokaže da su obe anja jedno, a ostvareno drugo. Novca se u svakom slu aju troši previše, ima i potrebnijih ulaganja od politi ke kampanje.

Kristijan Srnec, Novakovec – Ovo što se trenutno doga a u Hrvatskoj je jako loše, i stvarno sam razo aran. Na izbore ne u iza i, jer ne znam kome bih dao svoj glas, i u ovih mjesec dana to e se jako teško promijeniti. Ovo je moj osobni bojkot.

Karolina Domini , akovec – Ja se pokušavam politikom što manje zamarati. Informacije o doga anjima su neizbježne, ali nastojim ih izbjegavati kad mogu. Na izbore u vjerojatno ipak iza i, i uvjerena sam da ne u glasovati za HDZ, to sam odlu ila i nikakva predizborna kampanja ne može to promijeniti.

ocijeniti i sveop u atmosferu koja je prisutna u narodu – od cirkusa koji je tek po eo

Denis Farkaš, Vratišinec – Sve je jako loše, a na izbore u vjerojatno iza i. Odluku o tome kome u dati svoj glas ve sam donio, i ne u je mijenjati, bez obzira na predizborna obe anja. Nije HDZ jedini, sve su stranke pomalo ‘premazane’, a novac se na kampanje troši daleko previše.

Vesna Boži , Šenkovec – Grozno je! Predizborna kampanja još nije ni po ela, a oni nam svi ve sole pamet. Na izbore u svakako iza i, i ve znam za koga u glasovati, tako da ništa ne e utjecati na moju odluku. Baš zato je novac utrošen na predizbornu kampanju prevelik. (BŠ, foto: Zlatko Vrzan)

31. listopada 2011.

zbora sve predizborne ankete ukazuju na alicije, iako izborna kampanja tek slijedi

na prošlim promjene koje e slijedi tek sada

Aktualne ankete pokazuju da bi u novom sazivu Sabora RH ve inu saborskih mjesta mogli zauzeti zastupnici Kukuriku koalicije, dok se za do sad prevladavaju i HDZ postavlja samo pitanje s koliko e razlike izgubiti izbornu bitku politi ke prošlosti lanstva, sli no ono što se doga alo krajem devedesetih doga alo s nekadašnjim lanovima SKH: konvertitstvo, bijeg u druge stranke, ogra ivanje brojnog lanstva od stanke i posipanje pepelom da je lanstvo bilo potrebno zbog napredovanja, poslovanja itd. Kukuriku koalicija formirana je tako er u druga ijim politi kim okolnostima od ovih koje su se stvorile u predve erje izbora. Kao blok etiri stranke (u našoj izbornoj jedinici tri, logi no bez IDS-a) udružili su se zbog strategije sigurnog rušenja HDZ-a s vlasti nakon dva mandata i ukupno 16 godina vladavine otkako 20 godina postoji Republika Hrvatska kao samostalna država. Me utim, procesi koji su se u Hrvatskoj dogodili sada politi ki misle oj javnosti name u pitanje tko e biti budu a oporba toj vlasti. Tko e je kontrolirati, jer vlast bez kontrole brzo može izgubiti kompas. Ne može DORH biti u funkciji oporbe, umjesto bira a i politi kih stranaka. To je veliki budu i izazov demokracije, ali i prilika za novi po etak kakvu Hrvatsku želimo.

SDP i HDZ još uvijek kalkuliraju s imenima na kandidacijskim listama? Pretkampanja traje ve mjesecima, a o imenima se samo naga a. Štoviše, stranke se na neki na in poigravaju s puštanjem probnih balona u kojima su pojedina imena kako bi im se na ulici izmjerio rejting. Ako pitate lokalne šefove stanaka za nositelje lista i imena na vrhu liste, izvla e se na središnjice i predsjednike stranaka koji u kona nici odobravaju sastav i položaj na listama. Za Kukuriku koaliciju

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

poznato je da e u našoj izbornoj jedinci nositelj liste biti a i , a da e na listi od naših HNS-ovaca biti Dragutin Glavina. Tko e od SDPovaca, koji su u našoj županiji znatno ja i do HNS-a, biti na listi, službeno se ne zna. Da Dragica Zgrebec, najdugovje nija saborska zastupnica, sebe vidi na listi, jasno je od onog asa kada je potvrdila da ovaj put ne bi odbila biti ministrica poljoprivrede, o emu se ina e i dalje uvelike kalkulira u javnosti (ako se u posljednji tren nekim udom opet u “pobjedni ki vlak“ ne ukrca s par mandata HSS!?). Ali opet s druge strane Zoran Milanovi nikome nije obe ao mjesto ministra i naginje kadrovima generacijski bližim sebi. U toj neslužbeno za sada naga aju oj kombinaciji on bi u vrš ivao listu i s me imurskim županom Perho om, koji je napokon doveo SDP na vlast u Me imurju. S druge strane, premda se u javnosti kalkuliralo sa saborskim umirovljenjem Nadice Jelaš, naši izvori govore suprotno - da e ona po još jedan mandat u Sabor. Novije je lice SDP u Saboru, a opet ima iskustva. HDZ je puno ve a enigma. Ho e li Jadranka Kosor biti nositeljica svih listi? Tomislav Karamarko je koordinator za III. izbornu jedinicu, ali što on ima s njom da bi bio na vrhu liste u III. izbornoj jedinci? Retorika kojom se služio na predstavljanju programa u našoj županiji nije prilago ena ovoj izbornoj jedinici. U njoj uvijek bolje sjedaju gospodarske i socijalne teme od nacionalne ugroženosti i plašenja jugosferom i traženja mandata na oprostu njihovih starih grijeha. To kod nas ne pali. Na kraju krajeva, susjedstvo ovih županija je druga ije od onog na jugu ili istoku zemlje i o i gra ana ovih županija uprte su u iskustva i standard naših zapadnih susjeda. S njima se uvijek mjerimo i uspore ujemo i tome težimo.

Naravno, uz “kamen oko vrata“ koji HDZ ima zbog “šurovanja“ s romskom nacionalnom manjinom, koja je danas u sve boljem položaju od obi noga me imurskog gra ana. Me imurci nisu rasisti, ali ne žele pored sebe gledati one koji ništa ne rade, naravno, osim ra anja djece i zbog ega imaju velike socijalne bene icije. Umjesto socijalizacije i bolje komunikacije s ve inskim stanovništvom, došlo je do obrnutog procesa, koji kulminira visokim porastom kriminaliteta me u tom populacijom i unošenja nesigurnosti u kraj koji je bio i želi biti miran za življenje gra ana. Umjesto da kao stranka koja se proklamira kao desna politi ka opcija zaoštri retoriku po tom pitanju, oni su je proteklih godina ohrabrivali potezima koje ne odobrava ne samo bira ko tijelo koje nije naklonjeno HDZ-u, ve i njihovo vlastito. No, tko bi od lokalnih imena mogao u i na listu HDZ-a? Vladimir Ivkovi bio je saborski zastupnik, ali, kada su ga iz lokalnog HNS-a pritisnuli da se odlu i izme u plinskog biznisa i saborske fotelje, odlu io se za Me imurje plin. Sun ana Glavak, iako i dalje bliska premijerki Kosor, bila je blizu onih koje se sada preispituje, zbog ega bi njihove hladne sjene mogle ohladiti i njezinu poziciju. Mladen Križai , nakon što nije uspio kao župan, pao je u politi ku sjenu. Bilo je o ekivanja da je sada on na redu za saborskog zastupnika. Kao zamjenik župana odra ivao je operativne zadatke pouzdano i odgovorno, no pitanje je kako e se nakon svega pro ilirati HDZ i tko e sna i volje da stranku gradi iz po etka, a tko e od nje di i ruke. S druge strane, akove ka organizacija koja je generacijski mla a i frakcijski druga ija od županijske nije se uspjela nametnuti

kao dovoljno snažna, pa e konsolidacija snaga u HDZ želi li novi put biti težak posao. Zavirili smo u 2007. i što je tada HDZ nudio Me imurju i ovoj izbornoj jedinici. Nudio je isto što nudi za svake izbore - lepezu ulaganja u Me imurje. No, ma koliki milijuni, kanalizacije, društveni domovi i ulaganja u infrastrukturu bili u pitanju, u Me imurju kameni temeljci i radovi ne pale. Ovo niti je kraj, a niti mentalitet prosjaka i sinova. Ovdje ljudi ne žele milodare nego podrazumijevaju takvu politi ku i državnu infrastrukturu bez moljakanja, zahvalnosti i politi kog poltronstva. Traže stvaranje okruženja u kojem e imati mogu nost stvaranja. Kad ih se u tome poti e, nekad su sami tražili ve e ta ke, lopatu, danas ja i kompjutor. To su te regionalne razlike, iji mentalitet treba poznavati. Me utim, u našim politi kim stankama još nije stvoren unutarstrana ki dijalog pa zbog toga i imamo prikra eno demokratsko društvo. Da postoji snažnija unutarstrana ka demokracija umjesto poslušni kog centralizma, HDZ-u se ne bi doga alo to što se sada doga a, a da nitko ništa ne zna.

Lesar zahvaljuju i populizmu postaje iznena enje, ostali “u sjeni“ I nakon svega postavlja se pitanje tko e biti tre i. Protuteža budu oj vlasti, alternativa onim bira ima koje ni jedna od ove dvije opcije, Kukuriku koalicije i HDZ-a, ne zadovoljava? Možda e to biti Lesar i njegovi Laburisti, jer otkako je on u Saboru gotovo uvijek je – PROTIV. Iako ga izborne ankete svrstavaju u potencijalno najve e iznena enje predstoje ih izbora, nekako nam se ini da mu vlast baš “i nije slast“. Lakše je biti opozicija nego preuzeti odgovornost. Nekad HDZ-u, sutra SDP-u. Zašto ne, svejedno nas ekaju, kako mnogi predvi aju - rezovi, rije koju danas svi izbjegavaju izre i. Bit e sigurno materijala za oponiranje. Okupljanje dijela bira a koji se osje aju najponiženijima na ovom svijetu odli no mu uspijeva. On je “brend“. Spin mu je sjajan za publiku koja jedva eka uti što on govori. Ima naklonost i medija, jer im je jedini bio na raspolaganju kad su drugi politi ari pokraj njih prolazili kao pokraj turskog groblja. Zašto nisu u petak Memedija pitali zbog ega je jedini glasovao protiv raspuštanja Sabora RH. Na Lesara su nahrupili svi redom, kad je jedini glasovao protiv NATO pakta. To je samo jedan primjer. Jedino njemu i nikom drugom u Hrvatskoj uspijeva ono što su nekada radili gradski fakini, prodavati ciglice na

Kakve e promjene nova vlast donijeti gra anima? Hrvatskoj sada prijeti stari sindrom da e svi željeti biti na pobjedni kom tronu i da nam vlast po ne sli iti narodnom frontu, te da se Kukuriku koalicija pretvori u novi pokret, tako da jedan ne zamijenimo drugim. Gra ani traže promjene, ali promjena nije to da jedna opcija zasjedne na vlast umjesto druge. Promjena nije ni to da jedni saborski zastupnici u klupama zamijene druge, pa tako jedni izgube sigurni i tri puta bolje pla eni posao od prosje noga gra anskog u državi ili ak pet puta ve i od me imurskog prosjeka, a da ga dobiju drugi. Takvima e vlast donijeti promjene. Pitanje je kakve e promjene donijeti nova

vlast gra anima. Oni ne mogu o ekivati ni tri puta, a kamoli pet puta ve e pla e. Suštinske promjene koje su potrebne ovoj zemlji druge su vrste, osiguranje stabilnosti, sigurnost i osje aj da je u ovoj zemlji sva iji doprinos potreban, da nitko nije suvišan, a još manje privilegiran i da nitko ne može drpati sile milijuna na uštrb sveop eg siromaštva i bezna a. Ovoj zemlji potrebna je vjera i nada i tko to shvati pokrenut e promjene. Ljudima treba dati osje aj da se cijeni njihov doprinos zajednici, da su potrebni i pla eni za to na vrijeme. Ho e li na listama biti ljudi za koje e bira i vjerovati da mogu donijeti istinske promjene?

ulici, svojoj budu oj izbornoj bazi. Budu i da u ulozi narodnog tribuna uživa više od bilo kojega drugog politi ara, zasigurno e se sada u situaciji kad se suo avamo s posljedicama surovo neoliberalizma odli no sna i u ulozi “sindikalnog vo e“ i zagovornika proletera prezrenih od krupnog kapitala, banaka i politike. Nije isklju eno da uz svoj mali ali zlatni paket saborskih dionica bude u prilici pregovarati i za ministarsko mjesto. HSLS, nekada tako popularan na sjeveru, nakon sudskog progona ehoka, nisu politi ki prema bira ima u inili ništa da bi ih se po elo povezivati s nekim novim respektabilnim imenom sa sjevera Hrvatske koga bi bira i imali volje poslati u visoku politiku. Imaju samo osobnosti koje vole svoje lokalne sredine kao što su Josip Grivec ili Franjo Makovec, no oni prije svega sebe vide tamo gdje su sada - kao uspješne na elnike. A ulazak u Sabor ako do e kao bonus plus. HSS je toliko politi ki trgovao da su se rasprodali i pitanje je njihovog prolaska izbornog praga. U Me imurju su dodatno izgubili smr u An elka Horvata. Josip Posavec, nekada prvi ovjek HNS-a Me imurja i bivši župan, tako er je najavio izlazak na parlamentarne izbore, ali nakon što je ostao bez strana ke infrastrukture ne nalazi pravi na in upe atljivijeg djelovanja me u bira ima. Osim toga, temeljna pogreška mu je u tome što se stalno obrušava na župana Perho u, umjesto obra anja bira ima. Oni koji su se odlu ili za Perho a ne vole da im omalovažava njihov izbor, a druge koji bi mogli biti njegova baza ispušta iz vida ne nude i nove teme. Globalne i lokalne okolnosti toliko su promijenile politi ku retoriku i interes bira a da ostajanje na starim pozicijama izgleda kao predugo inzistiranje na staromodnoj odje i. S kim bi se on zapravo udružio u ostalim županijama u III. izbornoj jedinici, nije otkrio, osim ako opet nije u pitanju udruživanje s Milanom Bandi om, zagreba kim gradona elnikom? MDS Željka Pavlica nije se ni do danas uspio pro ilirati u zna ajniju regionalnu stranku, unato njegovim saborskim mandatima i politi kom iskustvu. Pavlic tu stranku vodi kao da je na elu kakve kulturno - umjetni ke udruge, kao da time razbija dosadu svoje svakodnevnice. Revitalizacija tekstila je zakašnjela politi ka tema, pri emu ni on nije politi ki autoritet u tekstilnom i obu arskom miljeu, niti je za vjerovati da bi zaposleni u tom sektoru bili njegova glasa ka mašina. I na kraju bit e još lista kojima je moto svakih parlamentarnih izbora: važno je sudjelovati. Razni aspiranti na sabor, bilo da vjeruju u svoju mesijsku ulogu ili ih sudjelovanje u izborima zabavlja. Tu su tradicionalno i razne pravaške opcije kao što su H SP, HSP te demokrš anske opcije. Prvi za svake izbore igraju na nacionalnu ugroženost, a drugi socijalni nauk Katoli ke crkve. Do sada su redovito u ovoj izbornoj jedinici ostajali ispod izbornog praga.

Apstinenti opomena svim politi arima Ono što bi se na ovim izborima moglo pojaviti kao ne mali blok jesu apstinenti, ljudi zasi eni zaga enjem lošeg i zla koje se uvuklo u politiku. Njih bi politi ari trebali uzeti kao najve u opomenu sebi. Nakon što preuzmu vlast, iza slavlja u izbornoj no i na koje imaju pravo, neka potom sebe svaki dan pitaju koliko je ljudi za mene glasovalo. Neka se to pitaju svako jutro kad se pogledaju u zrcalo i neka ne zaborave kad izgovaraju u ime gra ana da raspolažu novcem svih tih gra ana. Od te injenice da raspolažu tu im novcem svaki dan trebali bi barem jednom zadrhtati od odgovornosti, a ne od užitka da mogu trošiti tu i novac.

MDS-ova KANDIDACIJSKA lista - ”presjek Me imurja“ - prva poznata u III. izbornoj jedinici

Nositelj liste Željko Pavlic najavljuje skromnu i pozitivnu kampanju Prošli je tjedan Me imurski demokratski savez predstavio svojih 14 kandidata kojima formira listu za utrku za mjesta u Hrvatskom saboru. Nositelj liste, sasvim o ekivano, MDS-ov je elnik Željko Pavlic, osim kojeg listu ine i Zlatko Bacinger, Josip Požgaj, Zlatko Lovren i , Sanja Bacinger, Ivan Pavlic, Snežana Hižman, Tamara Kronast, Željko Ciglari , Barbara Kneklin, Tanja Zelenbaba, Zlatko Novak, Ksenija Polišanski te Andreas Lisjak. Kako je na predstavljanju liste istaknuo predsjednik Vije a MDS-a Zlatko Bacinger, ona predstavlja presjek Me imurja, s obzirom na to da su zastupljene sve dobne skupine, listu podjednako ine žene i muškarci, a kandidati su razli itih struka i stupnjeva obrazovanja i dolaze iz razli itih dijelova Me imurja. Tako er, sam predsjednik i nositelj liste Željko Pavlic dodao je kako MDS na izbore 4. prosinca izlazi samostalno, s ciljem zaštite me imurskih interesa i kako bi se svim Me imurkama i Me imurcima osigurali uvjeti za dostojanstven rad i život. Stranka e za inanciranje svoje kampanje utrošiti 12.000 kn, koje e izdvojiti iz vlastitog prora una i ne e skupljati nikakve donacije, ni od pravnih ni od izi kih osoba. - Naša e kampanja biti skromna i pozitivna, poru io je Pavlic. (bš)

VARAŽDIN u nedjelju dobio novog gradona elnika

HNS-ovac Goran Habuš uvjerljivi pobjednik U nedjelju je Varaždin dobio novog gradona elnika. Nakon što je Ivan ehok morao dati ostavku zbog istrage USKOK-a, raspisani su izbori, da bi nakon dva kruga uvjerljivu pobjedu izborio HNS-ovac Goran Habuš. U drugom krugu su elili su se Goran Habuš, kojeg su uz mati nu stranku podržali SDP i HSU, i nezavisni Zlatko Horvat. Prema neslužbenim rezultatima u nedjelju nave er, Habuš je osvojio preko 70 posto glasova. Na izbore je izašlo 14.580 glasa a, a Goran Habuš osvojio je 10.213 glasova, dok je njegov protukandidat Zlatko Horvat osvojio 4.066 glasova. Ponovno je zabilježen odaziv bira a manji od o ekivanja. Varaždinski izbori dobar su pokazatelj situacije u III. izbornoj jedinici uo i parlamentarnih izbora u kojoj Kukuriku koalicija o ito može ra unati na veliku podršku bira a. (dz)

Aktualno

PRESE KI SE ŽALIO na privremenu odluku Županije o prijevozu, na potezu Ministarstvo

Jedino dobro što je rat za putnike spustio cijene karata Ve smo opširno i u više navrata pisali da je Prese ki obavijestio Županiju da od 8. listopada prestaje s obavljanjem linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu, no istodobno je nastavio voziti na linijama kao da se ništa nije dogodilo. Županija je nakon njegove obavijesti donijela odluku o privremenom prijevozu i uvela na redovne linije nove prijevoznike. No, prepredeni Prese ki sada se pravi kao da to nije bila odluka o prekidu prijevoza, ve upozorenje, pa se na odluku Županije o privremenom prijevozu žalio Ministarstvu.

Žalba u zadnji as Žalbu je uputio zadnji dan žalbenog roka, u srijedu, kako bi što više dobio na vremenu, a snižavanjem cijena u me uvremenu po mogu nosti istisnuo male prijevoznike iz prijevoza u enika. Ista je predana, a sad je na potezu Ministarstvo za kona nu odluku. Prema usmenim obrazloženjima iz Ministarstva prometa, sve što je do sada Županija u inila nakon obavijesti Prese kog o prekidu linijskog prijevoza u inila je u skladu sa zakonom, ali, dok takvo mišljenje ne stigne u pisanom obliku, sve ostaje samo na rije i.

Prese ki snizio cijene Na cesti je sve po starom. Mali prijevoznici voze srednjoškolce preko Udruge roditelja, Prese ki na linijskom prijevozu. Jedino je spustio cijene karata. Sada na liniji koja je rujnu koštala 450 kuna Prese ki vozi srednjoškolce za 340 kuna i vodi bitku s malim prijevoznicima za povratak putnika na svoje autobuse, snižavaju i cijene i tamo gdje nitko ne bi o ekivao, primjerice, od Kotoribe do akovca na 170 kuna. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. listopada 2011.

NAKON pritužbi gra ana akovca i Strahoninca na mogu e one iš enje zraka tvrtke “Ferro-Preis”, stiglo i njihovo o itovanje

Neugodan miris i dim bit e eliminirani u roku od tri godine - Promjenom tehnologije do kraja 2015. godine trebale bi u potpunosti nestati emisije plinova i krutih estica, koje trenuta no izazivaju osjetilnu reakciju kod gra ana, ali one i danas, kako isti u u akove koj tvrtki, nisu opasne za zdravlje ljudi i one iš enje zraka Ivica Perho , me imurski župan, održao je prije dva tjedna sastanak s Paškom Velom, direktorom tvrtke “Ferro-Preis“ iz akovca, i njegovim suradnicima zbog pritužbi gra ana akovca u vezi s kakvo om zraka i emisijama one iš uju ih tvari iz poduze a “Ferro-Preis“. Na sastanku su bili i gradona elnik akovca Branko Šalamon, zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi s predstavnicima stru nih službi te inspektorica zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša za podru je Me imurske županije Vesna Gjakun. Nakon rasprave zaklju eno je da poduze e “Ferro-Preis“ izvijesti javnost o poduzetim preventivnim mjerama, s obzirom na preuzete zakonske obveze po pitanju cjelovitog sprje avanja i nadzora one iš enja te rezultatima mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zraku, koja za njih provode ovlaštene pravne osobe. Dva tjedna nakon sastanka iz Ferro-Preisa obratili su se priop enjem me imurskom županu, akove kom gradona elniku i medijima. Iz podužeg pisma izdvajamo one dijelove najinteresantnije javnosti.

esti posjeti inspekcija zbog prijava gra ana – nema ekološkog incidenta Zbog ega i kako ispušni smrdljivi dim nastaje i kada bi ga nova tehnologija trebala ukloniti … - Naša tehnologija proizvodnje bazira se na instaliranim kupolnim pe ima za proizvodnju lijevanog željeza, koje kao energent u procesu dobivanja taline tražene kvalitete sagorijevaju koks. Kod sagorijevanja koksa prisutni su dimni plinovi koji odlaze u atmos eru preko ispusta iznad

kojeg je instaliran limeni plašt s vodenom zavjesom, na na in da dimni plinovi udaraju u gornji plašt, prolaze kroz vodenu zavjesu gdje dolazi do obaranja krutih estica u za to predvi en prostor i filtrirani dimovi zatim odlaze u atmos eru. Koks sam po sebi ima osebujan, prepoznatljiv miris, kao što to imaju svaka za sebe i na svoj na in sve ostale energetske tvari, i širenje koje se osjeti kod nepovoljnih vremenskih uvjeta, niske naoblake ili strujanja vjetra kada dolazi do spuštanja, pritiska dima u niže slojeve pa se on može vidjeti i 'osjetiti'. injenica je tako er da je unatrag nekoliko godina, kada su i po ele pritužbe gra ana, zapadna industrijska zona grada akovca bitno promijenjena u ko-

Više od 60 godina tvornica posluje u zapadnoj industrijskoj zoni u akovcu, proizvode i odljevke iz sivog lijeva

rist širenja naselja, posebice naselja Strahoninec, tako da su obiteljske ku e, kao i objekti uslužne djelatnosti, izgra eni i otvoreni u neposrednoj blizini tvornice. Bez obzira na tu injenicu, a sukladno zakonskim propisima u podru ju zaštite okoliša, tvrtka redovito provodi mjerenja na ispustima kupolnih pe i koje provode za to nadležne pravne institucije od strane Ministarstva zaštite okoliša, stoji u priop enju. - Isto tako redovito, ali i izvanredno, provodi se u tvrtki inspekcijski nadzor od strane nadležnog inspektora zašite okoliša temeljem prijava Centru 112 zbog širenja neugodnog mirisa na lokaciji tvrtke. Premda prijave dolaze ak i u vrijeme kada tvrtka ne radi, kada nema proizvodnje, dakle, ni rada ku-

polnih pe i, sa samim time ni ispusta dima.

Zamjena tehnologije do kraja 2015. godine Ferro-Preis e se, kao i svi ostali pravni subjekti, u narednom razdoblju morati uskladiti s minimalnim standardima EU, sukladno Uredbi o postupku potvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša do 2008. godine, obvezni su do 30. lipnja 2012. godine ishoditi Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, postrojenje se mora uskladiti sukladno zakonskim uvjetima do 31. prosinca 2015. godine. - Tvrtka je ve od 2008. godine zapo ela s odre enim aktivnostima smanjivanja emisija u zrak. Ve je izra ena studija tehnoloških rješenja zamjene kupol-

Direktor Vela: Svi udišemo dim, pa nemamo zdravstvenih problema

Paško Vela, direktor Ferro-Preisa

- Naš dim na ovom podru ju prisutan je dugi niz godina, udiše ga i svih 181 djelatnika tvrtke na elu sa mnom, poru io je direktor Ferro-Preisa Paško Vela. - Miris naše proizvodnje dnevno nosimo u svoje obitelji, a nepobitna je injenica da nitko od nas nema zdravstvenih problema, zato uvjeravamo sve žitelje u našoj okolini da nema

mjesta bojazni, a tvrtka ”Ferro-Preis” e i dalje nastavi kon nuirano provoditi sve mjere poboljšanja i uskla ivanja s europskim i hrvatskim direktivama koje doprinose samo još boljem o uvanju okoliša u cjelini, koji je kao i kakvo a zraka tek jedna, iako važna, komponenta, stoji u priop enju Paška Vele, direktora Ferro-Preisa. (BMO)

Egzistencija za gotovo tisu u gra ana Me imurja Više od 60 godina tvornica, koja od 1991. godine nosi ime Ferro-Preis zbog promjene vlasništva, posluje u zapadnoj industrijskoj zoni u akovcu proizvode i odljevke iz sivog lijeva. Ta je proizvodnja zapo ela etrdese h godina prošlog stolje a. Tvrtka danas ima godišnju proizvodnju od oko 8.000 tona proizvoda, kao što su ku išta elektromotora, pumpi i ostalih komponen za elektromotornu industriju i vlas SLM sustav odvodnih cijevi, fazona i ostaloga kanalizacijskog programa, a ubraja se me u vode e proizvo a e tog asortimana na tržištu. Više od 90 posto proizvodnje plasira se na tržište EU. Tvrtka ”Ferro-Preis” je i u vrijeme najve e krize, kada su neke ljevaonice u Hrvatskoj zatvorile vrata ili otpus le velik broj zaposlenih, opstala na tržištu EU zahvaljuju i kvalite proizvoda i brizi za okoliš, te sa uvala radna mjesta i zaposlenost djelatnika i inves rala u novu tehnologiju. Tvrtka ”Ferro-Preis” trenutno zapošljava 181 djelatnika i poslovno sura uje s još 200- njak kooperanata, uglavnom manjih poduzetnika, obiteljskih tvrtki, ime u kona nici osigurava egzistenciju za više do 1.000 žitelja Me imurske županije. (BMO) nih pe i, a aktivnosti za izvedbu projekta uvo enja prihvatljive tehnologije planirane su u periodu od minimalno tri godine, odnosno do kraja 2015. godine, poru ili su iz Ferro-Preisa. Drugim rije ima, do krajnjeg roka na koji ih sili uskla enje s zakonskim normama EU. - Ipak, zamjenom tehnologije pozitivni e se u inci, koji proizlaze iz smanjenja potrošnje koksa, eliminacije emisije CO, SO2, CO2, NOx, smanjenja krutih estica, odraziti i u vidljivoj i osjetilnoj eliminaciji od strane gra ana spominjanog 'opasnog neugodnog mirisa dima', poru ili su iz Ferro-Preisa. (BMO)

POGLED ODOZDO

Žilavost pobje uje U petak su podijeljene zlatne plakete Županijske gospodarske komore trima firmama koje su lani, u recesijskoj godini, ostvarile najbolje poslovne pokazatelje u svojoj kategoriji. U kategoriji velikih firmi to je Haix, u kategoriji srednjih Centrometal i u kategoriji malih Šestan-Busch. Kategorija malo, srednje ili veliko odnosi se samo na broj zaposlenih u tim firmama. Ina e, po svemu drugom to su velike firme s ugledom u svjetskim razmjerima, s razgranatim poslovima po svijetu. Što ih je unato

krizi i recesiji u svijetu održalo uspješnima? Vlastiti proizvodi. Sve tri tvrtke imaju u svojem proizvodnom programu vlastite proizvode kojima se bore na svjetskom tržištu. Svi su žilavi i vjerno slijede svoju poslovnu misiju. Haix je uz to i dobar primjer kako je strana poslovna suradnja zbog povoljnog odnosa lokalne sredine prema stranom ulaganju izrasla greenfield investiciju u respektabilnu, veliku tvrtku u Me imurju. Što je važno za uspjeh svih ovih tvrtki? Inovacija, ulaganje,

razvoj i poštivanje svakog djelatnika. Na dodjeli nagrade zlatne plakete pažljivo sam slušala što e re i vode i ljudi tih firmi. Svi su oni u prvoj re enici ili svakako na po etku izrazili zahvalnost za priznanje svim zaposlenicima. U tvrtki u kojoj nema harmonije, me usobnog uvažavanja, želje za tim da se cijeni i uvažava doprinos svakog radnika ne može ni biti napretka. Ne radi se o nekoj idili noj harmoniji u kojoj nikada nije došlo do arki, rcanja iskri ili sukoba, ali, ako se njeguje ozra je u kojem svatko zna što mu je posao ako se trudi iz petnih žila i ako svatko ima priliku izraziti svoje mišljenje koje vodi uspjehu cjeline, uspjeh ne može izostati. Može biti boljih i lošijih trenuta-

ka, pa i kriza, ali upravo u takvim situacijama dolazi do izražaja žilavost tvrtki. U takvima su ljudi spremni zapeti na iznimne napore da bi je ne samo o uvali, ve i u inili konkurentnijom, boljom, uspješnijom. Ako se uspjeh u tom slu aju odaje svima i podijeli na sve, dobit firme se uve ava. Me imursko gospodarstvo jedno je od najžilavijih u državi. Ne treba bježati od toga da ni mi nismo bili pošte eni tajkunizacije i baha enja, ali ipak u cjelini više nego u drugih krajevima zaposleni su ovdje opstanak firmi stavili esto puta ispred svojih osobnih primanja. To se vidi po našim primanjima koja su ispod državnog prosjeka unato tome što nam je gospodarstvo

pretežno proizvo a ko, izvozno orijentirano i s pozivnim sladom u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Žilavi smo u tome da opstanemo, premda gun amo na onaj dio gra ana koji bez grižnje savjesti uživa u primanjima bez rada, u stilu života tražim posao, a molim Boga da ga ne na em. No, taj se stil života na Me imurce ne kalemi. Oni se srame i kad su u najve im egzistencijalnim teško ama tražiti socijalnu pomo . Kod nas se društveni ugled i status stje u temeljem onoga što si sam stvorio i to se ponosno pokazuje. Zato su spremni raditi više i duže od mnogih drugih, jer znamo da se ciglom do cigle gradi pala a. Ne malo puta ljutimo se što i drugi ne prihva aju tu našu

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

mukotrpnu ali plodonosnu životnu filozofiju, ali teško je biti protiv sebe, takav si kakav si, a najvažnije je da živiš u skladu sa svojom savješ u.

31. listopada 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

PREVENTIVNI apel PU me imurske nije urodio plodom

U akciji “Manje oružja, manje tragedija” nije predan ni jedan komad oružja PU me imurska izvijestila je o završetku tradicionalne akcije "Manje oružja, manje tragedije", kojom se gra ane koji posjeduju oružje, streljivo ili pak eksplozivne naprave nastoji potaknuti da ih predaju, kako ne bi ugrozili sebe i druge. No, kada se pogledaju brojke i dok je javna tajna da se najviše ilegalnog oružja nalazi u me imurskim romskim na-

seljima, akcija se teško može ocijeniti uspješnom. Nije, naime, predana ni jedna puška, automatsko oružje, odnosno "duga cijev", pa ak ni jedan pištolj, ve uglavnom streljivo. Policija je tako od gra ana "prikupila" 360 komada razli itog streljiva, 2 spremnika za automatsku pušku, jednu ru nu bombu, topni ko streljivo, detonatorski vježbovni sklop za

ru nu bombu i minobaca ku granatu te 350 grama lova ke sa me. Apel policije o ito nije dopro do onih koje posjeduju ”duge cijevi“ ili pak su i gra ani, koji su predali streljivo, vrjedniju opremu i dalje zadržali za sebe. Dokaz o skrivenim, navodno i ve im koli inama, oružja u pojedinim romskim naseljima jesu i izjave pojedi-

ehok više ne radi na akove kom VUŠ-u Bivši varaždinski gradona elnik, koji je posljednjih mjeseci zbog mogu e korupcije došao na izrazito loš glas i bio prisiljen dati ostavku na tu funkciju, kako saznajemo, od nove nastavne godine više ne radi ni na akove koj Visokoj u iteljskoj školi. ehok je u VUŠ-u predavao dva predmeta: Etiku i Filozo iju morala. S obzirom na stanje stvari, o ito je iz oba ”pao na ispitu“. Ina e, ehok je tijekom prošlog tjedna ponovno do-

šao na naslovne stranice jer je najprije osigurao kvorum zasjedanju Sabora, koji HDZ u jednom trenutku nije imao, da bi DORH u petak hrvatskom Saboru podnio novi zahtjev za skidanje imuniteta. ehok je, podsjetimo, prije toga osumnji en za ”malverzacije s gradskim zemljištem“, zbog ega je jedno vrijeme proveo i u istražnom zatvoru, dok je u novom - starom slu aju, zbog ega je DORH ovaj put tražio skidanje ehokovog imunite-

Ivan ehok više ne predaje Etiku i Filozofiju morala na akove kom VUŠ-u ta, ve podignuta i optužnica tako er iz razloga mogu eg ”muljanja s gradskim zemljištem“.

Ako ostanu na vlasti, mali poduzetnici ”lakše e disati”

- Ako dobijemo izbore, a sigurno dobivamo, malim poduzetnicima bit e bolje, optimisti no su zborili Karamarko i Tufek i u M. Središ u pravednu Hrvatsku, Hrvatsku punopravnu u Europskoj uniji te Hrvatsku ravnomjerno razvijenu. Naglasio je kako HDZ Hrvatsku samostalno uvodi u Europu, a Kukuriku koalicija u EU bi uvela cijelu bivšu Jugoslaviju, kojoj ova koalicija i pripada. Tufek i pak je najviše govorio o gospodarstvu s konkretnim potezima i novostima. Najvažnije je da e od 1. sije nja 2012. godine država tvrtkama, poduzetni-

cima i gospodarstvenicima, ali i drugim subjektima, sve ra une pla ati u roku od 30 dana. Najavio je i iskalnu konsolidaciju te mnoge olakšice za male poduzetnike, koji e PDV pla ati nakon što im ra uni za isporu enu robu i usluge budu pla eni. Šteta što nije bilo vremena za pitanja, jer kako su nam rekli neki od prisutnih - pitanja je za Karamakra i Tufek i a bilo. (S. Mesari )

Tek što je po elo, prekinuto je prvo su enje bivšem premijeru Ivi Sanaderu u ”slu aju Hypo“, gdje ga USKOK tereti za ratno pro iterstvo. Naime, nakon nepunih 45 minuta sudac Ivan Turudi uvažio je primjedbu sudskog vještaka Gašparovi a, koji je izjavio da Sanader zbog sr anih problema nije raspravno sposoban dok se ne obavi pregled koronogra ijom.

mjeseca i kao da je to bilo sasvim neo ekivano. Kao da upravo zbog tog razloga nije rejting Kukuriku koalicije rapidno rastao u posljednje vrijeme, dok je HDZ-u istom brzinom padao. Bira i su se ve pripremali udijeliti pljusku vladaju oj stranci na predstoje im izborima, što zbog pipaka korupcijske hobotnice, a još više zbog lošega gospodarskog stanja. No, tada se pojavio državni odvjetnik Mladen Baji . Naime, bez obzira na uvjerljivost obrazloženja zbog ega je istraga obznanjena upravo sada, a ne

mnogo prije ili tek kasnije nakon izbora, možemo mu vjerovat kao i svakom birokratskom obrazloženju - s igom u džepu. Ovim potezom Mladen Baji pretvorio se u glavnu iguru predstoje ih izbora, jer su svjetla re lektora uperena u njega umjesto u stranke za ije bi programe gra ani trebali glasovati. Dva mogu a scenarija koja e odrediti predstoje e izbore ovisit e upravo o njemu. Ako e protiv HDZ-a biti podignuta optužnica, SDP e izbore dobiti takore i bez borbe. HDZ e loše pro i zbog to-

USKOK, odnosno DORH u medijski najeksponiranijem su enju u Hrvatskoj, za koje su akreditirani novinari iz cijelog svijeta, zastupa zamjenica USKOK-a i državna odvjetnica akov anka Tamara Laptoš, koja ne voli previše izloženost javnosti, a rijetke slobodne trenutke uglavnom vikendom koristi za posjet obitelji, prijateljima, rodnom gradu i kraju.

Tamara Laptoš, državna odvjetnica i zamjenica USKOKa, rijetke slobodne trenutke, uglavnom vikendom, koristi da svrati i do rodnog akovca

MDS predstavio gospodarski program

Revitalizacija tekstilne industrije Selektivnost dosadašnje industrijske politike u Hrvatskoj, koja je tekstilnu industriju stavljala u potla eni položaj naspram brodogradnji, produbljivala je probleme koje je stvorila dosadašnja makroekonomska politika, zasnovana na uslugama, zaduživanju, potrošnji i prodaji imovine. S obzirom na to da upravo industrija tekstila i obu e ima velik udio u me imurskom gospodarstvu, gospodarski program Me imurskoga demokratskog saveza, koji su proteklu subotu predstavili MDS-ovci Željko Pavlic i Sanja Bacinger, koncentrira se uglavnom na revitalizaciju tekstilne industrije. Saniranje bi se, kako predlažu u jednoj od 7 mjera kojima bi se vratio život posrnuloj industriji, trebalo inancirati iz državnog prora una, prema rješenjima koja su primjerena u Belgiji (tzv. Belgijski plan), a smatraju, izme u ostalog, i da bi trebalo selektivno pristupiti povlasticama za strane ulaga e koji ne posluju prema modelu organizacijske društvene odgovornosti, kao i zakonski zabra-

Je li Mladen Baji važniji od izbora? Nakon odlaska Ive Sanadera s premijerskog mjesta po eli su se doga ati procesi pozitivni za ovu državu, što indirektnom zaslugom premijerke, što domino efektom na koji više nitko ne može utjecati, pa ni sama Jadranka Kosor. Slijedom toga i sam HDZ se prošli tjedan našao u nezavidnoj poziciji, kad je Državno odvjetništvo “priznalo“ da je HDZ pod istragom. Šok i nevjerica u vladaju oj stranci, kao da se to nije ve mjesecima moglo vidjeti i s

U preventivnoj akciji nije predan ni jedan komad oružja, ve samo streljivo

akov anka Tamara Laptoš zastupa USKOK u su enju protiv Sanadera

HDZ u Murskom Središ u održao javnu tribinu, na kojoj se najviše govorilo o gospodarstvu

- Nove pogodnosti i olakšice uvest emo za poslodavce. Tako e mali poduzetnici PDV pla ati kad oni dobiju pla enu svoju robu i uslugu. Dakle, više si ne e trebati uzimati kredit kako bi platili PDV, a onda ekali kada e dobiti svoj novac, bile su rije i koje su najsnažnije odjeknule na predizbornoj javnoj tribini koju je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u srijedu održala u Murskom Središ u. Na tribini pod nazivom ” uvajmo Hrvatsku” govorili su Tomislav Karamarko, koordinator u III. izbornoj jedinici, i Željko Tufek i , tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Pred pedesetak lanova i simpatizera stranke Karamarko je naglasio kako se program HDZ-a snažno temelji na oporavku gospodarstva, koje mora stalno rasti i postati konkurentno, jer HDZ želi konkurentnu Hrvatsku, socijalnu Hrvatsku,

nih predstavnika romske nacionalne manjine s, primjerice, sjednice Vije a za prevenciju Murskog Središ a, na kojoj je jedan lan tog tijela, ina e i sam stanovnik romskog naselja Sitnice, upozorio na prisustvo oružja u naselju Sitnice. Slijedi li nakon ove, može se re i, preventivne i pokoja represivna akcija? (V. Kelkedi)

ga što njegovi glasa i rezignirani optužnicom ne e iza i na izbore, a alternativa HDZ-u na našoj politi koj sceni ne postoji. Milanovi i SDP e tako bez ispaljenog metka zakora iti na vladaju i tron, bez ikakvih obveza da u ini išta ozbiljno, jer e HDZ biti izbrisan kao politi ka protuteža koja bi ga na to tjerala. Naravno, HDZ-u e ovakva katarza jako dobro do i, ako preživi. Drugi je scenarij da DORH odustane od podizanja optužnice, a to e HDZ-u dati jak vjetar u le a nakon izbora, upravo onaj

Tekstilna industrija u Hrvatskoj do sada je dobivala samo mrvice, a za njenu revitalizaciju u svom se gospodarskom programu zalažu MDS-ovci niti prekomjeran uvoz niskokvalitetnih tekstilnih i obu arskih proizvoda u Hrvatsku. Kako je na predstavljanju MDS-ova gospodarskog plana istaknula Sanja Bacinger, ovakav ma ehinski odnos prema tekstilnoj industriji za sobom vu e i rodnu diskriminaciju, s obzirom na to da ona zapošljava gotovo 80 posto žena. Osim toga, o uvanje brodogradnje, koje je Vlada u više navrata istaknula kao klju ni cilj svoje

koji mu je prema predizbornim anketama nedostajao. Svojim istupom, bez obzira dogodio se prvi ili drugi scenarij, Baji je maknuo pozornost gra ana sa stvarnih problema ove države, a to je posrnulo gospodarstvo i loše socijalno ure enje, oko ega su se stranke u svojim programima trebale nadmetati. Umjesto toga gra ani e odlu ivati na osnovu (ne)dokazanog mita i korupcije me u politi arima, a to je nešto s ime bi se USKOK, DORH i MUP trebao baviti u normalno radno, a ne predizborno vrijeme, jer na to gra ani nemaju utjecaj. Dobro ili loše vo enje države nema previše veze s korupcijom i umrežavanjem na na in “ruka ru-

gospodarske politike, ponovno pojedine hrvatske krajeve i njegovo stanovništvo stavlja u potla eni položaj. - Brodogradnja, koja se uglavnom nalazi na obali, do sada je (neuspješno) sanirana s preko 11 milijuna kuna, dok tekstilna industrija, smještena na sjeverozapadu Hrvatske, i u Me imurju dobiva tek mrvice od kojih desetak tisu a kuna, upozorio je MDSov elnik Željko Pavlic. (bš)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ku mije“, što se može vidjeti u svakoj državi s tzv. razvijenom demokracijom.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. listopada 2011.

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora nagradila najbolje me imurske tvrtke prema pokazateljima poslovanja za prošlu godinu

Zlatne plakete dodijeljen Centrometalu i Šestan-B Haix, Centrometal i ŠestanBusch ovogodišnji su dobitnici nagrade plakete d zlatne l l k Gospodarske komore za najuspješnijega velikog, srednjeg i malog poduzetnika prema ostvarenim rezultatima poslovanja u prošloj godini. Nagrade dobitnicima dodijeljene su u petak u hotelu ”Park”, a uru io im je Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore.

Haix najbolje veliko poduze e Haix obu a dobitnik je nagrade u kategoriji velikih trgova kih društava. Nastao je kao tvrtka-k i njema ke korporacije ”Haix group”, koja je najprije 2004. godine u akovcu osnovala svoju hrvatsku podružnicu, a 2009. u Maloj Subotici izgradila veliku proizvodnu halu s visoko funkcionalnim proizvodnim pogonom, jednu od najzna ajnijih green ield-investicija u Me imurju i sjevernoj Hrvatskoj.

Tvrtka danas u Maloj Subotici zapošljava preko 500 djellatnika, k raspolaže l ž s ukupnim k poslovnim prostorom od oko 6.000 m2 (od ega je 4.200 m2 proizvodnog prostora, te 1.000 m2 skladišnog prostora), a dnevni joj je kapacitet proizvodnje preko 3.000 pari obu e. U proizvodnom programu Haix grupe nalazi se, izme u ostalog, zaštitna, radna i specijalna obu a razli itih namjena (cipele ili izme za vatrogasce, policiju, vojsku, spasila ke službe, lovce, šumare i drugo), ali i druge vrste obu e, kao što je obu a za slobodno vrijeme ili sport. Poslovna politika mati ne tvrtke ve se dugi niz godina bazira na kontinuiranom ulaganju u nove proizvodnje i nove tehnologije, pa su tvrtke - k eri, osim u Njema koj i Hrvatskoj, danas razgranate po cijelom svijetu, od Francuske, preko Sjedinjenih Ameri kih Drža-

va do Hong Konga. Uz stalno pove anje broja zaposlenih, svake raste i ukupni k godine d k prihod korporacije, koji je u 2010. godini iznosio preko 50 milijuna eura. Kao inovativni proizvo a funkcionalne obu e visoke tehnologije diljem svijeta, tvrtka ispunjava najstrože zahtjeve za funkcionalnoš u, kvalitetom i dizajnom, uz dobar odnos cijena i usluga.

Centrometal u kategoriji srednjih poduze a Centrometal je dobio nagradu u kategoriji srednjih poduze a. Osnovna djelatnost ove metaloprera iva ke tvrtke iz Macinca je proizvodnja opreme za centralno grijanje i pripremu sanitarne vode, s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora energije. Po eli poslovanja sežu u daleku 1965. godinu, kada je Karlo Zidari utemeljio malu obrtni ku radionicu za izradu i

Nagradu u ime tvrtke ”Šestan-Busch” primio je Alojzije Šestan, za Haix Suzana Mlinari , a za Centrometal Davor Zidari

montažu pe i i sustava za centralno grijanje. 1990. osnovano je trgova ko društvo ”Centro-

metal”, koje je nastavilo razvoj tehnike i sustava grijanja, tako da ono danas predstavlja sam

vrh hrvatskih proizvo a a energetskih ure aja i termotehni ke opreme. Sve je to re-

DANI HRVATSKOG TURIZMA

Nagrade op ini Sveti na Muri i Gradu ako Na Danima hrvatskog turizma, kojem je doma in bio Grad Šibenik, u Me imursku županiju stigle su dvije nagrade. Op ini Sveti Martin na Muri dodijeljena je tre a nagrada Hrvatske gospodarske komore ”Kvaliteta za Hrvatsku”, kao jedinici lokalne samouprave s topli kim sadržajem. Priznanje i nagradu primio je na elnik op ine Franjo Makovec. Izuzetno vrijedno priznanje izvan konkurencije dodijeljeno je akove kom Perivoju Zrinskih, koji su kao osobito vrijednu parkovnu arhitekturu ocijenile komisije HTZ-a. Nagradu je primio predsjednik Gradskog vije a akovec Gordan Vrbanec. Manifestacija je održana u hotelskom kompleksu ”Solaris” kraj Šibenika u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice, Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije. Trodnevni skup, koji struku jednom godišnje okuplja na istom mjestu, obilovao je predavanjima i stru nim skupovima, razmjenom mišljenja,

iskustava i vizijama razvoja hrvatskog turizma.

Najure eniji gradski park u Hrvatskoj – Perivoj Zrinskih Grad akovec je zbog ure enosti Perivoja Zrinskih dobio Ze-

leni cvijet sa zlatnim znakom za najure eniji perivoj u Hrvatskoj na Danima hrvatskog turizma. - I proteklih godina park je bio visoko rangiran na drugo ili tre e mjesto u Hrvatskoj, ali, u sjeni svih onih zlatnih zelenih cvjetova za op e ure enje

31. listopada 2011.

ne Haixu, Buschu zultiralo posljednjih godina zna ajnom ekspanzijom poduze a, koje danas zapošljava blizu 200 djelatnika, ima svoj vlastiti razvoj temeljen na doma oj pameti, centar za izobrazbu kadrova, ispitnu stanicu, moderan tehnološki park i razgranatu servisnu službu. Danas Centrometal posluje na tržištima 30 zemalja svijeta, a u 5 od njih ima organiziranu vlastitu servisnu službu, što potvr uje ne samo kvalitetu proizvoda, nego i brigu za kupca i njegove potrebe. Udio izvoza u ukupnoj prodaji iznosi 75 posto.

Šestan-Busch u kategoriji malih poduze a Šestan-Busch iz Preloga dobitnik je nagrade u kategoriji malih poduze a. Tvrtka se specijalizirala za izradu zaštitnih kaciga za vojnu, policijsku i sli nu namjenu. Osnovana je 1994. godine i nalazi se u privatnom vlasniš-

i Martin ovcu akovca, nagrade Perivoju ostajale su u sjeni i bile malo zanemarene, kazao je Gordan Vrbanec, predsjednik Turisti ke zajednice grada akovca. No, iz prethodnih nagrada proizlazi da ona nije slu ajna i od danas, ve je trajno i sustavno ure ePerivoj je danas prepoznat kao najljepši gradski perivoj u Hrvatskoj

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

tvu, najprije u cijelosti doma eg kapitala, a kasnije, ulaskom inozemnog partnera, u mješovitom je vlasništvu. Postupno pove avaju i proizvodne kapacitete, od po etnih 3.000 kaciga godišnje na današnjih 350 kaciga dnevno, tvrtka je paralelno pove avala i broj zaposlenih, kojih je danas 48. Registrirana je kao punopravni proizvo a vojne opreme za sve zemlje lanice NATO saveza, a prošla je i sve provjere UN-a te se uspješno registrirala kao proizvo a protubalisti kih kaciga za Ujedinjene narode, odnosno ogranak UNPD, koji je zadužen za nabavku takve opreme. Tvrtka je do sada dobila više nagrada županijskog i državnog ranga. Prošlu su godinu dobili Zlatni klju za najboljeg izvoznika za podru je Azije i Paci ika najbolji izvoznik u Ujedinjene Arapske Emirate, nagradu ”Hrvatski izvoznici”, a ove godine i nagradu ”Gazela” za sjeverozapadnu Hrvatsku. (BMO)

ME IMURSKA razvojna agencija REDEA na me unarodnom planu radi na sinergiji obrazovnih gospodarstva institucija i gospodar

Poticaj daljnjoj afirmaciji našeg kraja i grada kao ”centra znanja” Po etna konferencija projekta ”I3CT Crossborder Clustering” održana je 18. listopada u prostorima Tehnološko - inovacijskog centra ”Me imurje” u akovcu. Uzvanicima iz privatnog sektora, obrazovnih institucija, potpornih institucija za razvoj poduzetništva i jedinica lokalne samouprave obratili su se župan Me imurske županije Ivica Perho i dr. Zoltán Birkner, voditelj sveu ilišnog kampusa u Nagykanizsi, koji je dio Sveu ilišta Pannonia, te Matija Derk, direktor razvojne agencije REDEA-e. Potreba za suradnjom obrazovnih institucija i gospodarstva uz podršku poduzetni kih potpornih institucija s obje strane granice nit je koja povezuje sva uvodna izlaganja. Naglašeno je da su kvaliteta i uspješnost dosadašnje prekograni ne suradnje organizacija uklju enih u projekt jamac uspješnosti ovog i budu ih projekata. Nakon uvodnih izlaganja konferenciji se obratila i predstavnica prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska Antonija Bedenikovi , koja je predstavila

Interes za ovaj program, koji provode REDEA i partneri, bio je izuzetan

program te najavila novi poziv za podnošenje projektnih prijedloga koji e biti otvoren u studenom ove godine. Ostatak konferencije bio je posve en detaljnom predstavljanju samog projekta, gdje je svaki partner iznio svoje budu e uloge i aktivnosti koje e implementirati.

Poticanje me unarodne suradnje i sinergije obrazovanja i gospodarstva Cilj projekta je poticanje suradnje i sinergije izme u

organizacija klju nih za razvoj gospodarstva, koje se temelji na znanju, uklju uju i informati ke fakultete, razvojne institucije, tehnološko - inovacijske centre, klastere i privatna poduze a na podru ju informacijsko - komunikacijskih tehnologija (IKT) s obje strane granice. Projekt su inancira Europska unija u okviru drugog poziva IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska, a usmjeren je na razvoj gospodarske suradnje i ljudskih resursa kroz zajedni ke istraživa ke, razvojne i inovacijske napore sveu ilišnih i nesveu ilišnih institucija, kao

i privatnih tvrtki u suradnji s tehnološko - inovacijskim centrima. Vjeruje se da e ovakva suradnja dovesti do pove anja zajedni koga istraživa kog, razvojnog i inovacijskog kapaciteta pograni nog podru ja. Ukupni budžet projekta je 282.687,54 eura, od ega 84 posto inancira Europska unija. Partneri su Me imurska i Koprivni ko - križeva ka županija u Hrvatskoj te Županija Zala u Ma arskoj, gdje e se program provoditi. Projekt traje 16 mjeseci, a provedba je po ela u rujnu 2011. godine. Vode i partner projekta je Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA d.o.o., a projektni su partneri Me imurski IT Cluster, Me imursko veleu ilište u akovcu, PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja na hrvatskoj strani, te Sveu ilište Pannonia – Kampus u Nagykanizsi i PannonNovum na ma arskoj strani. Voditelj projekta je Ivan Pla ko iz REDEA-e. Izme u ostalog bit e organizirani seminari i drugi na ini edukacije za nove informati ke tehnologije, uz potprojekt e-u enja, koji e se mo i pratiti na tri jezika, hrvatskom, ma arskom i engleskom, te susreti gospodarstvenika. (J.Š.)

Dvije nagrade stigle su i u Me imurje

nje parka komisija Turisti ke zajednice prepoznala, vrjednovala i dodijelila priznanje ”Zeleni cvijet”. Gordan Vrbanec dodao je: - Unato tome što su drugi naš Perivoj prepoznali kao najure eniji park, u njemu ima još puno elemenata za njegovo ure enje. Perivoj Zrinskih pretrpio je veliku štetu u oluji koja je zahvatila akovec 27. lipnja 2005. godine, koja je rušila stabla i ostavila velike praznine i u Perivoju. Podsjetimo, u ljetnoj oluji 2005. godine nisu stradala samo stara stabla, primjerice, stari i šuplji kesteni, ve je orkanski vjetar upao i zdrava stabla iz korijena. Perivoj Zrinskih je pod paskom Uprave za zaštitu spomenika prirode i nisu dopuštene bilo kakve intervencije bez njihove suglasnosti. ak i rušenje stradalih stabala nakon oluje bilo je mogu e tek nakon njihova izlaska na teren i davanja zelenog svjetla za rušenje. Zaštita Perivoja tako je rigorozna da je ak i za ravnanje panjeva u razini tla nakon uklanjanja porušenih stabala poslije oluje trebalo ishoditi posebna dopuštenja kako bi se olakšala košnja trave u Perivoju.

Samo za projektnu dokumentaciju za revitalizaciju parka i njegov još ljepši izgled trebalo bi izdvojiti fascinantnih pola milijuna kuna. Kako je to u ovom trenutku nerealno, prišlo se manje ambicioznom pristupu. Temeljem studije Šumarskog instituta, ije usluge za ure enje svojih manjih perivoja i parkova koriste i susjedne županije, pri i e se uklanjanju bolesnih i suhih stabala i grana. Uz to e se Perivoj izdvojiti u posebno lovno podru je kako bi se smanjila populacija prekobrojnih vrana. Ipak, unato oluji, koja je znatno oštetila Perivoj prije nekoliko godina, uz napore akoma i njegovih djelatnika, potporu Grada akovca i uz suradnju Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije, prekrasni Perivoj, koji se prostire na 17 hektara u središtu akovca, u ijem je srcu Stari grad, prepoznat je kao najljepši gradski perivoj u Hrvatskoj. (BMO)

Mali štediše Vaba banke Svjetski dan štednje obilježava se svaku godinu 31. listopada. Ovaj su petak, povodom tog dana, petogodišnjaci Dje jeg vrti a "Vjeverica", skupina "Patuljci", sa svojim tetama Ivanom Novak Domjani i Sanjom Košak posjetili akove ku poslovnicu Vaba banke. Upoznali su se s razli itim oblicima štednje za djecu, zašto je štednja važna i kako se u banci može štedjeti. Saznanja o zna enju štednje omogu ile su im Marija Ribi , direktorica Financijskog centra Varaždin, Natalija Jambre i , lanica Uprave, te Suzana Mlinari , voditeljica akove ke poslovnice. Mališani su iznenadili i nasmijali svoje doma ine izjavama o novcu pa je tako mali Filip rekao: - Svemirci na u arobne nov i e na nekoj planeti i onda odnesu u banku i tamo ih pretvore u prave novce pa si mogu kupiti nekaj. Na bezbrojna pitanja odgovarale su i ljubazne djelatnice Vaba d.d. banke Varaždin, a nakon slatkiša i punih ruku poklona mališani su se vratili u svoj vrti .

Crna kronika

UKRATKO

U polju Igla izgorjela vikendica DRAŠKOVEC - Policija javlja o slu aju požara koji je izbio u razdoblju izme u 21. i 25. ovog mjeseca u polju zvanom Igla nedaleko od Draškovca. U potpunosti je izgorjela vikendica, a inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je mogu i uzrok poduzeta ljudska radnja. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna.

Kradljivci sekundarnih sirovina ne miruju GORI AN - Kradljivci sekundarnih sirovina bili su aktivni i proteklih dana. Nepoznati lopov provalio je u skladišni prostor privatnog poduze a u Ulici Marka Kova a u Mihovljanu te otu io 82 aluminijska odreska ukupne težine 100 kilograma, kao i 300 kilograma mesingane strugotine. Iz hale privatne tvrtke u Dravskoj ulici u Gori anu otu ene pak su bakrene cijevi i profili. Šteta se u oba slu aja procjenjuje na nekoliko tisu a kuna.

Bizarno: ukrao p ele i med PALOVEC - Nesvakidašnja kra a zabilježena je u polju Požarine nedaleko od Palovca. Nepoznati lopov je razdoblju od 16. do 26. listopada iz p elinjaka u vlasništvu 25-godišnjaka otu io košnicu s p elama i oko 15 kilograma meda. Šteta se procjenjuje na više od tisu u kuna.

Provala u pekaru MALA SUBOTICA - U Maloj Subotici, u Glavnoj ulici, tijekom no i 26./27. listopada nepoznati je po initelj s dvorišne strane nasilno otvorio prozor privatne pekare i ušao u unutrašnjost, gdje je u prodajnom prostoru iz nezaklju ane registar kase otu io manju koli inu gotovog novca. Materijalna šteta procjenjuje se na par stotina kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. listopada 2011.

SU ENJE Dejanu emeriki iz Palinovca, optuženom za teško ubojstvo vlastitog brati a Marija emerike, nastavljeno je na Županijskom sudu u Varaždinu

KOCKA I RASTROŠNOST doveli do crnog scenarija

- Zašto bi Dejanu bio potreban novac kad ga je imao, zapitali su se roditelji Dejana emerike (22) iz Palinovca, optuženoga za teško ubojstvo svoga deset godina starijeg brati a Marija emerike iz istog mjesta. Me utim, osim što je kao strastveni kockar dobivao na poker automatima, roditeljima se nije izgleda usudio re i kad je gubio velike iznose i da je zapravo bio ”u minusu“. Da mu je Dejan dužan novac, njegovim roditeljima nije govorila ni njegova žrtva – brati Mario, ustvrdili su izme u ostalog u nastavku su enja oba roditelja, koja su ispitana izme u više svjedoka u nastavku su enja njihovom sinu. Ispitivanjem više svjedoka, me u kojima su bili i roditelji okrivljenika, u etvrtak i petak nastavljeno je su enje mladi u koji je optužen da je 25. travnja ove godine, na Uskrsni ponedjeljak, na cesti izme u Podturna i Ferketinca na smrt nožem izbo vlastitog brati a. Motiv tog zlo ina (koji je Dejan emerika priznao), kako je zaklju ila policija je koristoljublje. Od ro aka kojeg je usmrtio ranije je u dva navrata posudio novac koji mu nije mogao vratiti jer ga je potrošio. Bavio se kockanjem. Navodno je rije o svoti od ukupno 100.000 kuna (4.500 eura i 70.000 kuna). Kobne ve eri slanjem sms poruka nagovarao je žrtvu da se na u kako bi se dogovorili oko povrata duga…Umjesto toga, Dejan je Mariju presudio na brutalan na in.

Svi su znali da kocka, ali ništa nije upu ivalo na financijske probleme? - Mario, s kojim sam se esto vi ao i otvoreno razgovarao, nikad mi nije spominjao da ima neke probleme s Deja-

Dejan emerika je dobivao, ali i gubio, ogromne iznose na poker automatima, morao je posu ivati novac, što je na kraju dovelo do obiteljske tragedije nom, a poglavito ne da bi mu bio dužan novac, rekao je otac optuženog Miljenko emerika, dodaju i da je za neriješene financijske odnose saznao tek naknadno od djevojke ubijenog Mateje Švenda i oca Marija emerike, svoga brata. - Dejan i Mario po mojim su saznanjima bili u dobrim odnosima, nikada nisam uo da bi izme u njih postojala neka sva a ili prepirka, istaknuo je pred sudskim vije em Županijskog suda u Varaždinu. I njegova supruga, majka okrivljenog, An elka emerika posvjedo ila je o dobrim odnosima brati a te dviju rodbinski povezanih obitelji op enito. Dan prije ubojstva, na Uskrs, zajedno su bili i u jednom restoranu, a žrtva je i na Uskrsni ponedjeljak bila u ku i roditelja Dejana emerike. Mario nije spominjao nikakve dugove, tvrdi An elka emerika, te dodaje kako ”bez obzira na sve i dalje ne vjeruje da je Dejan bio dužan novac Mariju, jer on za to nije imao potrebe“. Roditelji su ina e znali da Dejan emerika kocka. esto je odlazio u jedan akove ki casino na poker automate. Tako er se i kladio. Povjeravao im se, kažu, kada bi dobivao ve e iznose. Manje nije spominjao, kao ni eventualne gubitke. Prošle je godine u mjesecu studenom za uloženi mali iznos osvojio 70.000 kuna te naknadno još jedan ve i dobitak. 30.000 kuna dobivenog novca odmah je dao

kao polog za kupovinu automobila. Roditelji su mu tada ujedno savjetovali neka prestane s kockanjem jer se sre a brzo može promijeniti. Ina e je volio kupovati bolje stvari, no ne može se re i da je, tvrde, bio rastrošan. Otac optuženog pred sudom je rekao i kako ga udi zašto je uop e Dejan posu ivao novac od Marija kad i oni (roditelji) financijski dobro stoje. - Ništa nije upu ivalo na to da ima bilo kakve probleme. Nakon ubojstva, kada smo se vidjeli na policiji, priznao mi je što je u inio, rekao je uz ostalo u svom iskazu Miljenko emerika. Roditelji su ga ina e okarakterizirali kao "dobrog de ka s kojim nije bilo problema, sve se rješavalo razgovorom i nije bio agresivan". Trenirao je nogomet, a dva mjeseca prije ubojstva dao je otkaz u trgovini u akovcu u kojoj je radio jer navodno nije bio zadovoljan visinom pla e. No, o sklonosti kocki i ”ljubavi“ prema rastrošnosti svjedo ili su i prijatelji optuženog. Kažu kako su primijetili da nosi skupe satove i odijela, a kupio je i skuplji auto koji je ina e gotovo svakodnevno bio parkiran kod kasina. Spomenuti ve i dobitak od 70.000 kuna pred sudom pak je potvrdila i jedna od djelatnica kasina. Kaže kako se toga sje a, a i za svaki dobitak ve i od 30.000 kuna mora se pisati isplatnica, pa je sve evidentirano. Me utim, od svojih je kolega u kasinu, kaže, ula

da je 20. travnja (nekoliko dana prije ubojstva) emerika izgubio oko 20.000 do 30.000 kuna.

Brati i bili u dobrim odnosima Roditelji i prijatelji te poznanici okrivljenika i žrtve redom su ustvrdili kako su ro aci bili u dobrim odnosima i nisu imali saznanja o tome da je Dejan od brati a Marija posudio novac. Takvo što o ito je znao samo otac ubijenog Marija, što je spomenuo roditeljima optuženika kada je uo vijest o ubojstvu svog sina. Isto je naslu ivala djevojka ubijenog Mateja Švenda: - Mario mi je pri ao da ga je Dejan molio da mu pozajmi novac, no neka tome ništa nikome ne govori. Premda je Mario tvrdio da mu nije posudio, kada sam ula da je mrtav, odmah mi je bilo sumnjivo i prva pomisao bila mi je da je u pitanju novac. Sablasno pak zvu i injenica da je nož kojim je, kako se pretpostavlja, Dejan emerika usmrtio brati a, ubojici dala majka - dakako, ne znaju i što njen sin smjera. - Dejan je na Veliku subotu išao na vuzmenku, sje am se da me molio da mu dadem jedan noži kako bi tamo rezali jeger koji su namjeravali pe i, rekla je An elka emerika. - Kad joj je predo ena otografija s o evida ubojstva, prepoznala je nož koji mu je dala. emerikin otac pak je potvrdio kako je Dejan na

dan ubojstva izašao iz ku e negdje izme u 18 i 19 sati, ne rekavši kamo ide.

Više stanovnika Lon areva nije prepoznalo Dejana emeriku O doga anjima neposredno nakon ubojstva svjedo ilo je nekoliko stanovnika romskog naselja Lon arevo koji su prvi stigli na mjesto zlo ina. Potvrdili su kako je na cesti ležao ovjek (Dejan emerika) dozivaju i pomo i vikavši - ”Napali su nas" – te pitaju i gdje mu je brati . Podsjetimo, emerika je ubojstvo pažljivo isplanirao. Dogovorio je susret sa svojom žrtvom, a u automobilu navodno imao i rezervnu odje u koju je planirao odjenuti nakon ubojstva. No, cestom je, kada je usmrtio brati a, prošao automobil. Ubrzo se na mjestu doga aja, vjerojatno misle i da se radi o prometnoj nesre i, okupilo više mještana Lon areva. Tada je izmislio da su njega i žrtvu napala trojica maskiranih napada a, a da bi ta pri a djelovala uvjerljivije, i sam se ozlijedio. Svjedoci su vidjeli i ovjeka koji je ležao pokraj mercedesa – pokojnog Marija emeriku. No, na pitanje predsjednika Sudskog vije a Igora Pavlica prepoznaju li u sudnici drugu osobu koja je te ve eri bila na cesti izme u Podturna i Ferketinca, svi su odgovorili negativno. Nisu vidjeli jer je, kažu, bilo mra no. Kobne ve eri Mario emerika ina e se vra ao u Austriju gdje je radio, nakon što je uskrsne blagdane proveo u krugu obitelji. Za zlo in koji je po inio Dejanu emeriki prijeti kazna zatvora od najmanje 10 do 40 godina. Ispitivanje svjedoka nastavit e se i na sljede oj raspravi zakazanoj za 8. studenoga. (Velimir Kelkedi)

NESTANAK 22-godišnje djevojke iz Oporovca, nekadašnje studentice, bez tragi nih posljedica, ali …

Više ne želi imati posla s obitelji!? U Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba u sklopu MUP-a na Internetu nedavno je objavljena in ormacija o nestanku A. B. (22) iz Oporovca, koja se posljednji put ula sa svojom obitelji 26. rujna, a, s obzirom na to da se nije javljala i da se nije znalo gdje je, njezin brat Policijskoj upravi me imurskoj 13. listopada i službeno je prijavio nestanak. Dok je policija po-

ela istraživati slu aj, kako neslužbeno doznajemo, ovih dana djevojka se javila, ali ne obitelji, ve prijatelju, kojeg je obavijestila da se nalazi u Plinarskom naselju u Zagrebu. - S nama ne želi imati posla, kazala nam je njena majka. Donosimo crticu o mladoj djevojci koju je splet životnih okolnosti o ito naveo na “krivi put” - ujedno i kao svojevrsno upozorenje

drugim roditeljima ija su djeca (bez obzira i ako se radi o ve punoljetnim osobama ) trenutno zbog školovanja, posla ili ne ega tre eg odvojena od njih. Tužnim glasom majka A. B. ispri ala nam je pri u koja je dovela do toga da se njena k i nalazi u zagreba kom romskom naselju, koje je i stjecište ljudi s “ruba društva”. A. B. je nakon završene Ekonomske i trgova -

ke škole krenula na studij hotelijerstva i turisti kog menadžmenta u Rijeci te završila prvu godinu. Tijekom proteklog ljeta otišla je raditi u jedan bar u Bašku na otoku Krku. No, tamo su o ito po eli problemi. Vlasnica lokala njezinoj je majci javila da se druži sa sumnjivim osobama i opija. Krajem kolovoza s Krka je otišla u Zagreb, a od kraja rujna više se nije javljala

obitelji. Djevojka je pod nejasnim okolnostima napravila i dug od navodno 20.000 kuna i to, tako er navodno, na mobitelu ... Što je u pozadini pri e, je li možda upravo zbog duga ili ipak svojevoljno završila gdje jest – teško je re i. Kako god bilo, u kona nici na popisu nestalih osoba jedna je manje i sre om ne s atalnim posljedicama, ali … (V. Kelkedi)

31. listopada 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U ME IMURJU OBILJEŽENA Me unarodna godina šuma

Nakon dva stolje a uništavanja, me imurske šume napokon imaju šansu - Ovu godinu pošumit emo oko 30 hektara površina gdje je izvršena ista sje a, a svaku godinu pošumimo od 25 do 30 hektara. Najviše pošumljavamo crnom topolom i hrastom lužnjakom, te malo bukve, kaže Benjamino Horvat, prvi ovjek Šumarije akovec U Križovcu je prije tjedan dana predstavljena knjižica “Od prašume do regionalnog parka Mura - Drava” autora Ljudevita Mar etka i Siniše Goluba, uz crteže Borisa Je uda. Publikacija je izašla povodom 2011. godine kao Me unarodne godine šuma u Me imurju, a nakladnik je Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. Me imurje je podru je s najmanje šuma u Hrvatskoj, a korijeni sežu u prošlost. Upravo je posebna vrijednost ove knjižice što kroz tekstove Ljudevita Mar etka i Siniše Goluba govori o prošlosti kroz sudbinu jedne obitelji šumara grofova Fešteti a u Orehovici i Murš aku i traži uzroke devastacije šuma u našem kraju, a tek najnovije “ekološko” doba spoznaje njihovu punu vrijednost. Ali ne samo to, knjižica uspostavlja vezu izme u na ina života ljudi, dolaska mlade industrije u naš kraj i šuma, pa i name e niz potrebnih istraživanja.

Še erana u akovcu “pojela” me imurske šume Još je dr. An ela Horvat u svojoj jedinstvenoj knjizi o spomenicima arhitekture u Me imurju (Matica hrvatska akovec nedavno je tiskala novo izdanje te knjige) nazvala jedan period gradnje u našem kraju “drveno Me imurje”. Do otprilike 1850. godine u Me imurju se gradilo najviše drvenih objekata, a, zbog sve ve eg broja stanovnika, pritisak na šume bio je zna ajan. No, taj pritisak na šume nije usporediv s pritiscima industrijske revolucije. Kad je grof Fešteti na svojem veleposjedu u Starom gradu akovec napravio tvornicu še era 1858. godine pogonjenu

parnim strojem, dogodila se velika devastacija šuma. Zbog uzgoja še erne repe u Me imurju i dostupnosti radne snage i guste naseljenosti, iskr eni su veliki kompleksi šuma. U to su doba nestale velike šume od akovca do Drave, a nestali su i vukovi kao stanovnici šuma. Do kraja devetnaestog stolje a smanjen je broj hektara u Me imurju pod šumom za punih šest posto. One šume koje su ostale, tako, na primjer, u Orehovici i Murš aku, mahom su posje ene u dvadesetom stolje u. Do 1918. godine grof Fešteti je u Me imurju bio vlasnik 10.681 rali šume od ukupno 16.597 katastarskih rali svog veleposjeda. Do 1920. godine taj je veliki veleposjed rascjepkan agrarnom reformom, što je ubrzalo sje u i propadanje šuma. Šume u Murš aku, pa do Kotoribe, od 412 rali posjedovao je u to doba i grof Andrassy iz Ma arske. Tako er je svoj posjed davao u zakup, a potom je u cijelosti raspodijeljen agrarnom reformom.

Druga i završna devastacija me imurskih prašuma Stare me imurske šume i prašume dokraj ila je prodaja i nove okolnosti života. Grof Eugen Fešteti prodao je 1923. godine svoj veleposjed u Me imurju društvu “Slavonija d.d.”. Kako bi zaradilo, to je dioni ko društvo dalo u Me imurju posje i sve što se dalo posje i, a ponajprije stare hrastove šume i prašume. Bila je to, nakon dolaska industrijske revolucije u akovec i gradnje tvornice še era te uzgoja še erne repe na velikim površinama, druga i završna devastacija prastarih prašuma hrastova u našem kraju.

ostalo od šuma na najbolji na in uvaju Hrvatske šume, odnosno Šumarija akovec, to je nekih 3.173 hektara državnih šuma za koje se može tvrditi da su uvane i sa uvane te predstavljaju bogatstvo kraja. Privatnih šuma s malim rascjepkanim površinama ima 6.300 hektara, no te su šume jako eksploatirane, a vlasnici su mahom sadili bagrem te istiskivali stare hrastove šume jer predugo rastu. Tako je do danas, privatne su šume naj eš e korištene kao ogrjev, što zna i da e vlasnici preferirati brzorastu e vrste poput bagrema, koji šumari smatraju korisnim korovom, a zapostavljati autohtone vrste. Bagrem uz to vrlo dobro gori, a drva su na cijeni. Bilo bi lijepo vidjeti više drve a uz me imurske ceste i gradske ulice, kao što je to, sre om, još uvijek u nekim dijelovima Me imurja

Ljudevit Mar etko opisuje povijest lugarske obitelji Husi , a sa uvane su i u knjizi obavljene fotogra ije sje e hrastova koje je narod nazivao Adam i Eva 1925. godine. Ve to što postoji foto-

gra ija sje e hrasta Adama koji je kod grana imao širinu od dva metra govori o zna aju šuma za Me imurje. Rušenje takvog spomenika prirode o ito nije prošlo ni u ono vrijeme nezapaženo.

Zašto privatni vlasnici šuma sade bagrem ili “gaciju”? Danas ima 9.480 hektara šuma u Me imurju. Ono što je

BENJAMINO HORVAT, upravitelj Šumarije akovec

Ove godine posadili smo 30 hektara hrasta lužnjaka i crne topole Predavanje povodom obilježavanja Me unarodne godine šuma održano je i u Svetom Martinu na Muri. Bilo je to vrlo zanimljivo, informativno i edukacijsko predavanje na temu upravljanja šumama u Me imurju. Benjamino Horvat, prvi ovjek Šumarije akovec, naglasio je i kako su šume velika vrijednost koju, na žalost, uništava velik broj ljudi, a uva malo uvara. U Republici Hrvatskoj postoji 169 šumarija u kojima je zaposleno devet tisu a ljudi, a svi su pod ingerencijom trgova kog društva ”Hrvatske šume”. Naglasio je tako er: - U Me imurju se pod šumama nalazi 11 tisu a hektara površina, od ega je 7.600 hektara privatnih šuma, što je samo 15 posto ukupne površine i manje je od državnog prosjeka. Gospodarski je Me imurje podijeljeno na dvije gos-

podarske jedinice: Gornje Me imurje s 759 hektara šuma i Donje Me imurje s 2.900 hektara šuma, u kojima se godišnje posje e 15 tisu a kubika drva. Šuma zelena izme u Macinca i Preseka najve a je me imurska šuma, ve a od epa, koju se do sada smatralo najve om. Najve a katastarska op ina je Železna Gora - Sveti Martin na Muri - Mursko Središ e ukupne površine 7.644 hektara. Gospodarenje šumama nije jednostavno. Svako vrijeme nosi svoje probleme, no ve to što su naše državne šume sa uvane kroz stolje a pa sve do danas mnogo govori o odnosu prema njima i logici dobrog gospodara. Ove godine pošumit emo oko 30 hektara površina gdje je izvršena ista sje a, a svake godine pošumimo od 25 do 30 hektara. Najviše pošumljavamo crnom topolom

Benjamino Horvat i hrastom lužnjakom, te malo bukve. Kad je rije o crnoj topoli, to više nije “kanadska” topola, ve je križana s našom doma om, i ovdje se udoma ila, dok je hrast lužnjak autohtona visokokvalitetna vrsta. Pomalo se mijenja i odnos privatnih šumovlasnika, u zadnjih godinu dana posa eno je oko pet hektara šuma. Država putem op e korisne funkcije šuma potpomaže sadnju šuma kod privatnih vlasnika, pa daje sadnice uz kontrolu. Ove je godine u privatnim šumama u Me imurju posa eno najviše jasena. (jš i sm)

Uvo enje plina smanjilo pritisak na šume Uvo enje plina znatno je smanjilo pritisak na šume u našem kraju, no pitanje je što e biti za deset ili dvadeset godina. Pritisak na šume smanjuju i novi na ini suvremene gradnje ku a koje troše manje energije. Me utim, novi nasadi bagrema po poljima Me imurja, koji su niknuli u zadnjih nekoliko godina, govore o tome da gra ani ponovno sve više po inju upotrjebljavati drvo kao ogrjev. Zna ajan pozitivan pomak dogodio se i osnivanjem javne ustanove za zaštitu prirode u najnovije doba, te uspostava Regionalnog parka Drava – Mura, koji se proteže kroz pet županija sjeverne Hrvatske i Slavonije. Za Me imurje je posebno važno što su ostaci ostataka poput šume Murš ak i drugi lokaliteti zašti eni, barem na papiru. To daje nadu da e zbog druga ijeg odnosa postojati mogu nost djelomi ne obnove šuma autohtonim vrstama, te na taj na in povratak duga prirodi kraja. Budu nost me imurskih šuma ipak najviše ovisi o dobrom gospodarenju i izvorima energije koje e koristiti ovjek. (J. Šimunko)

EKOLOŠKA UDRUGA ”Nobilis” i druge upozoravaju na štetnost izmjene Zakona o vodama, koji je po hitnoj proceduri usvojen na kraju zasjedanja Sabora RH

Ekstraprofiti od eksploatacije šljunka i dalje u džepove pojedinaca Nekoliko ekoloških udruga, uklju uju i i me imursku Zaštitarsko - ekološku organizaciju ”Nobilis”, u priop enju za javnost izrazilo je svoje oštro protivljenje izmjeni Zakona o vodama, koji je na prošlotjednoj sjednici donijela hrvatska Vlada. Na posljednjoj sjednici usvojio ga je i Sabor RH. Njime se, tvrde zaštitari okoliša, ponovno želi dozvoliti eksploatacija pijeska i šljunka iz hrvatskih rijeka te mjesec dana prije izbora legalizirati dobro uhodan sustav korupcije u vodnom gospodarstvu i crpljenje prirodnih resursa. Zakonom je, naime, i dalje dozvoljeno va enje pijeska i šljunka iz korita rijeka, ali i izvan vodotoka, kada je to nužno, tijekom izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina ili održavanja vodotoka. Vlada nadalje

"na mala vrata" uvodi mogu nost da se po hitnom postupku sklapaju ugovori sa svakim ponuditeljem bez obzira na njegove kvali ikacije i reference, kao i institut naturalne naknade izvo a u radova. To zna i da e on umjesto ugovorene cijene u novcu svoj posao mo i naplatiti izva enom koli inom pijeska i šljunka koje onda dalje, po vlastitom naho enju, može preprodati. Institut naknade u naturi pak je tipi an u slu ajevima sive ekonomije, pa je sve u suprotnosti s politikom borbe protiv korupcije. Zakonskim izmjenama Vlada daje i pravo samo jednoj osobi – državnom vodopravnom inspektoru – na odlu ivanje o takozvanim hitnim radovima, a javnost na takvo što više ne e imati nikakav utjecaj. Ekološke udruge, uz ostalo, pod-

sje aju i na to da se svi radovi na ure ivanju i održavanju vodotoka pla aju sredstvima poreznih obveznika, dok ekstra pro it ostvaren na va enju pijeska i šljunka završava na ra unima nekolicine odabranih tvrtki i u džepovima pojedinaca. Zbog svega izmjene zakona ocjenjuju neustavnima.

Dopušta se va enje šljunka i pijeska jer nedostaje gra evinskog materijala? Navedenim izmjenama želi se dozvoliti eksploatacija šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka, emu se sama Vlada prije samo etiri i pol mjeseca oštro usprotivila, kada je prijedlog za ukidanjem zabrane

šljun arenja predložen od oporbenog zastupnika u hrvatskom Saboru. Naime, sadašnja zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka utemeljena je na znanstvenim injenicama koje govore da su obnovljive koli ine ovih materijala u hrvatskim rijekama zanemarive zbog postoje ih pregra ivanja rijeka (hidroelektrane i akumulacije), kao i zbog pretjerane eksploatacije. Nedostatak sedimenta u rijekama uzrokuje njihovo ukopavanje u vlastito korito, snižavanje razina nadzemnih i podzemnih voda, sušenje šuma i nedostatak pitke vode s vrlo dramati nim i ozbiljnim posljedicama po lokalno stanovništvo i regionalnu ekonomiju. Stoga je sadašnja zabrana eksploatacije pijeska i šljunka iz vodotoka nužna

i društveno korisna, te se najve i otpor zaustavljanju ovih izmjena može o ekivati upravo od onih koji štete od šljun arenja žele prebaciti na gra ane, a pro it uzeti za sebe. Predloženim izmjenama Zakona o vodama Vlada uvodi mogu nost da se po hitnom postupku mogu sklapati ugovori o izvršenju radova (va enju pijeska i šljunka iz vodotoka) i s izvo a ima, koji ne moraju imati certi ikacijsko rješenje o uvjetima tehni ke sposobnosti. Drugim rije ima, ugovor se po hitnom postupku može sklopiti sa svakim ponuditeljem bez obzira na njegove kvali ikacije i reference. Takve široke ovlasti da u hitnom postupku nare uje radove na vodotocima daju se pojedincu - državnom vodopravnom inspektoru, pri emu se u cijelosti

zaobilazi propisana procedura o ocjeni zahvata na okoliš i prirodu, te izbjegava poštivanje europskih direktiva o vodama, staništima i pticama, a javnost se potpuno isklju uje od bilo kakvog utjecaja na odluke, tvrde predstavnici ekoloških udruga. Me ut im, ia ko su neke stranke i u do sada vladaju oj koaliciji poput HSS-a bile protiv donošenja Zakona o vodama, ipak je HDZ-ova ve ina uspjela progurati izglasavanje ovog zakona po hitnoj proceduri. Ako je motiv donošenje ovog zakona da se riješi pitanje šljunka i pijeska u Hrvatskoj kao gra evinskog materijala, onda je to zasigurno loš smjer, ustvrdio je Josip Friš i , elni ovjek HSS-a. (V. Kelkedi)

Kroz Međimurje

Sufinanciranje prijevoza u enika sa sto kuna do kraja godine cijska situacija prora unskih sredstava i onda donese adekvatna odluka. Vezano uz ovu temu, na sjednici je bilo rije i i o zamolbi koja je bila upu ena još 28. rujna Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, odnosno Upravi za nacionalne manjine, te saborskom zastupniku Nazi u Memediju za subvencioniranje do pune cijene mjese ne karte za u enike srednjih škola s prebivalištem u Romskom naselju u Orehovici. Naime, trinaestero pripadnika romske nacionalne manjine s podru ja op ine poha a srednju školu. S obzirom na to da to predstavlja velike troškove u obiteljskom prora unu te radno neaktivne i socijalno osjetljive grupe stanovništva, upu ena je zamolba za subvencioniranje do pune cijene mjese ne karte za prijevoz u enika romske manjine u iznosu od tristo dvadeset kuna po u eniku. Godišnje bi to ukupno bilo 37.440 kuna. No, do po etka sjednice bilo kakav odgovor s adresa na koje je zamolba upu ena još nije stigao. (so)

OP INA Domašinec

Rebalansom prora un smanjen za više od pola milijuna kuna S 3,520.000 kuna Op insko vije e Domašinec smanjilo je prora un te op ine prvim rebalansom na 2,886.000, odnosno za 634.000 kuna. Prema rije ima na elnika Dragutina Lisjaka, razlozi smanjenja sli ni su kao i u drugim jedinicama lokalne samouprave – izostanak dotacija države, zatim prodaje op inske imovine, poslovnih prostora i zemljišta te manji porezni prihodi. Na sjednici Op inskog vije a prihva ene su i izmjene i dopune odluke

o naknadama vije nika i lanova radnih tijela, odnosno komisija i povjerenstava. Naknade vije nicima ostaju iste kao i do sada – 120 kuna. No, s tog iznosa na 60 kuna smanjene su naknade lanovima radnih tijela za prisustvovanje sjednicama i sastancima. Izuzetak su jedino terenske aktivnosti lanova kada, primjerice, nazo e poslovima poput ure enja poljskih putova, za što e i dalje dobivati po 120 kuna. (vk)

ZAPO EO javni uvid podataka utvr enih tehni kom reambulacijom u katastarskoj op ini Donji Kraljevec

Važno je odazvati se pozivu Državna geodetska uprava i Op inski sud u akovcu, Podru ni ured za katastar akovec te Zemljišno - knjižni odjel ispostave Prelog, obavještavaju gra ane op ine Donji Kraljevec o izlaganju na javni uvid podataka utvr enih tehni kom reambulacijom za Katastarsku op inu Donji Kraljevec u op ini Donji Kraljevec. Po etak izlaganja je 24. listopada 2011. godine, a sve e se stranke pismeno pozivati, pa se mole da se pozivu obavezno odazovu. Radno vrijeme na adresi sjedišta Op ine Donji Kraljevec je u ponedjeljak,

31. listopada 2011.

SVE ANO otvorena školska zgrada OŠ Orehovica

OP INA Orehovica

Na prošloj sjednici vije a donesena je odluka temeljem koje se u enicima putnicima sufinancira mjese na karta u iznosu od sto kuna po u eniku bez obzira na mjesto školovanja i vrstu javnog prijevoza. Prilikom donošenja ove odluke aktualna cijena mjese ne karte za sva tri naselja op ine Orehovica bila je 420 kuna. Me utim, 3. listopada ove godine Op ina Orehovica zaprimila je o itovanje Prese ki grupe da se na podru ju op ine utvr uju dvije zone, te se smanjuje cijena mjese ne karte i da Orehovica i Podbrest do akovca pla aju 280 kn, a Vularija 210 kn. Relacija od Orehovice i Podbresta do Preloga košta 210, a od Vularije do Preloga 280 kn. S obzirom na to da je cijena vozne karte snižena, a ne ulaze i u raspravu o isplativosti takvog prijevoza za prijevoznika, na elnik op ine predložio je da se ovakav model sufinanciranja zadrži do 31. prosinca, te da se potkraj godine, prilikom donošenja prora una za 2012. godinu, razmotri finan-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

utorak i srijedu od 8 do 14 sati. Iz Op ine poru uju da e svaki gra anin koji ima bilo kakvu esticu u k.o. Donji Kraljevec biti pozvan pozivom, a cijeli proces može potrajati i godinu dana zbog velikog broja estica. Službenici katastra i suda zapo eli su s esticom broj 1 (jedan) u katastarskoj op ini Donji Kraljevec, koja se nalazi kod Hodošana. Tako er se poru uje gra anima da ne trebaju dolaziti prije poziva, jer bi samo ometali rad, naime, poziv se šalje nakon pripreme svih dokumenata. (JŠ)

Moderna škola sa svim potrebitim sadržajima U enici i u itelji Osnovne škole u Orehovici napokon su se do kraja preselili u novu školsku zgradu, za iju je izgradnju bilo utrošeno više od deset milijuna kuna. Sama povijest organiziranog pou avanja u Orehovici seže još u 1869. godinu. Na samim po ecima nastava se održavala po privatnim ku ama, a po završetku II. svjetskog rata izgra ena je op inska zgrada u koju je škola tada preselila. Nakon toga škola je bila smještena u Zadružnom domu, gdje se nastava održavala od 1962. pa sve do današnjih dana i useljenja u novu školsku zgradu. - U Orehovici do danas nikada nije bila izgra ena zgrada koja bi imala isklju ivu namjenu za odgoj i obrazovanje, kazao je Branko Sušec, ravnatelj Osnovne škole Orehovica, na sve anom otvorenju nove školske zgrade, stoga nas posebno veseli ovaj doga aj, za koji možemo re i da je jedan od najvažnijih u povijesti Orehovice.

Dvanaest u ionica za tristo u enika Nova školska zgrada u Orehovici danas ima dvanaest u ionica, u kojima e u dvadeset razrednih odjeljenja znanje stjecati tristo u enika, od ega

Orehovica je dobila modernu školu s dvanaest u ionica i kabineta, koju e poha ati tristotinjak u enika

je polovica romske nacionalne manjine. Prva aza izgradnje zapo ela je još prije osam godina, kada je Op ina Orehovica osigurala zemljište, komunalne priklju ke i izgradila novu prilaznu cestu s parkiralištem. Druga aza izgradnje, istaknuo pak je Želimir Janji , državni tajnik u Ministarstvu za znanost, obrazovanje i sport, financirana je sa sedam milijuna i sedamsto tisu a kuna zajma Europske investicijske banke, te oko petsto tisu a kuna sredstava iz pomo i Svjetske banke. Iako je zgrada bila izgra ena i dovršena tijekom ljeta, tek su se sad stekli uvjeti za njezino službeno otvaranje. - Sve to iz razloga, isti e ravnatelj Sušec, što se, kada su u pitanju velike investicije ne razmišlja kako

Ovaj put vrpcu su prilikom otvaranja rezali u enici škole

e biti na kraju. Godinu dana po završetku izgradnje ekali smo opremu bez koje nismo mogli useliti, no, na sre u, Ministarstvo je ipak napravilo jedan iskorak i s oko milijun i pol kuna iz državnog prora una sudjelovalo u opremanju, tako da sada imamo jedan lijep objekt u kojem e mo i svi uživati i raditi, zaklju io je ravnatelj OŠ Orehovica.

Nastava u dvije smjene Nastava e se u Orehovici održavati u dvije smjene, jer kada je prije osam godina po ela gradnja jednosmjenska nastava nije bila uvjet. No, to bi se trebalo promijenti kada se izgradi dvodijelna sportska dvorana, uz koju se planira još šest u ionica. - Školska sportska dvorana je drugi dio pri e i borbe, isti e Sušec. - Na žalost, taj je projekt još uvijek na samom po etku. Županija i Op ina investirale su milijun i pol kuna, no tu su za sada samo temeljni stupovi koji ve tri godine propadaju i ekaju bolja vremena, a bez toga se, eto, ne može u jednosmjensku nastavu. No, osim toga, tu je i

Branko Sušec, ravnatelj Osnovne škole Orehovica, na sve anom otvorenju nove školske zgrade kazao je kako je ovaj doga aj jedan od najvažnijih u povijesti Orehovice

problem nepostoje ih vanjskih terena, koje tako er treba riješiti. Do tog vremena, odnosno izgradnje nove sportske dvorane nastava iz tjelesne i zdravstvene kulture za u enike Osnovne škole Orehovica održavat e se staroj školi, odnosno u dvorani Zadružnog doma. Nakon sve anog otvaranja, prostore nove školske zgrade u Orehovici blagoslovio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. (Siniša Obadi )

U BIVŠEM sjedištu svoje uprave Grad Prelog osniva muzej

Kona no odre ena lokacija za vrijednu zbirku umjetnina profesora Berljaka Grad Prelog dobiva svoj muzej. Tamošnje Gradsko vije e na sjednici održanoj u etvrtak prihvatilo je odluku o osnivanju Muzeja grada Preloga, ija e okosnica biti 900 umjetni kih djela koja je Gradu darovao zagreba ki kanonik i sveu ilišni pro esor rodom iz Cirkovljana, pro . dr. Matija Berljak. Podsjetimo, Grad i pro esor Berljak ve duže vrijeme vode prepisku oko na ina realizacije spomenutog projekta. Vrijedan poklon Gradu Berljak je uvjetovao pronalaženjem primjerenog prostora u koji e se smjestiti izbor iz donacije pod nazivom "Croata insulanus". Razmišljalo se o nekoliko lokacija, no osnovni problem bio je kako osigurati novac za potrebno ure enje. Sada je to odlu eno. Gradski muzej bit e smješten na katu zgrade u Glavnoj 33, odnosno u bivšem sjedištu Gradske uprave. - Za adaptaciju e biti potrebno ukupno 5,700.000 kuna. Od toga bi oko 2,000.000 kuna trebalo izdvojiti Ministar-

stvo regionalnog razvoja, a pomo se o ekuje i od Ministarstva kulture, rekao je gradona elnik Dragutin Glavina. Vrijedna Berljakova kolekcija ina e obuhva a slike, skulpture, grafike, crteže, edicije, mape, knjige i isprave, a me u njima se nalazi i 250 djela slavnoga naivnog slikara Ivana Lackovi a Croate. Paralelno e se u suradnji s Ministarstvom kulture i Hrvatskim muzejskim vije em pripremiti i pravni okvir za osnivanje muzeja. Najracionalnijim rješenjem u Gradu ocjenjuju da muzej djeluje kao podružnica Doma kulture. Uz stalni postav organizirat e se i povremene izložbe. Vije nici su gradske elnike upozorili i na potrebu dogovora s pro esorom Berljakom, koji je izrazio želju, odnosno odredio rok da se muzej otvori do prolje a idu e godine. Takvo što je, naime, zbog op e financijske situacije u zemlji teško za o ekivati. No, svima je želja da muzej pro unkcionira što

prije, a, kako je re eno, pro esor Berljak za Prelog je ono što je za Zagreb Mimara.

Poznati ovogodišnji dobitnici javnih priznanja Na prijedlog nadležnog povjerenstva, Gradsko vije e odlu ilo je o dobitnicima javnih priznanja Grada Preloga za 2011. godinu. Najviše gradsko priznanje - Grb grada Preloga - dodijelit e se preloškom ogranku Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Draženu Gregorašu i Dijani Uvodi uri . Gradske plakete primit pak e Dobrovoljno vatrogasno društvo ukovec, zatim Božidar Golomboš, Stjepan ižmešija, Ivica Radikovi i Margit Miri . Za javna priznanja ove je godine ukupno konkuriralo 15 kandidata, koje su, temeljem javnog poziva Grada, predložile udruge ili pojedinci te sami lanovi Povjerenstva za

dodjelu priznanja. Premda, kako je kazao, ne spori ni ije zasluge, SDP-ov vije nik Juraj Delladio na sjednici je ocijenio da iz godine u godinu dolazi do devalvacije javnih priznanja. - Ne mogu se dijeliti po babi i stri evima ve treba definirati jasne kriterije za odabir, istaknuo je Delladio. Gradona elnik Glavina podsjetio je kako se priznanja dodjeljuju od 2004. godine te ih je od tada velik broj zaslužnih ve dobio. No i sada me u nagra enima ima veoma vrijednih i požrtvovnih ljudi, naglasio je, napominju i i da Grad svake godine upu uje javni poziv za predlaganje. Komentiraju i opasku vije nika Delladija o kriterijima, predsjednica Gradskog vije a Terezija Božek pak je pridodala da Grad ima Pravilnik o tome. Priznanja e dobitnicima biti uru ena na sve anoj sjednici povodom Dana grada Preloga – 6. prosinca. (Velimir Kelkedi)

31. listopada 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NASTAVAK politi ke sapunice u Gori anu

OP INA Šenkovec

NA ELNIK MOHARI UZVRA A UDARAC OPORBI

Prihva en prijedlog drugog rebalansa prora una za 2011.

Ništavne su sve odluke tzv. Op inskog vije a! - Nema automatizma, oporbeni su vije nici zahtjev za sazivanje sjednice morali predati meni, pa zato smatram da je sjednica nelegalna, tvrdi na elnik - Svu dokumentaciju poslao sam Uredu Državne uprave u akovec i potom u Zagreb i uskoro o ekujem odgovor. Konkretno, ekam mišljenje i odluku Vlade Republike Hrvatske i potom izbore, s obzirom na cijelu situaciju. Smatram da Op insko vije e op ine Gori an trenutno ima šest op inskih vije nika i ne postoje uvjeti za njegovo daljnje funkcioniranje. Dana 29. rujna uputio sam Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji dopis s kompletnom dokumentacijom Op inskog vije a, kojim se traži žurno postupanje s prijedlogom za raspuštanje Vije a i raspisivanjem izbora za Op insko vije e. Ured državne uprave u Me imurskoj županiji je 4. listopada proslijedio kompletnu dokumentaciju Ministarstvu uprave na nadležno postupanje. Dana 18. listopada u Op ini Gori an zaprimljen je dopis Ministarstva uprave, kojim se traži o itovanje na elnika op ine vezano na aktiviranje mandata gosp. Lea Begovi a i popratnu dokumentaciju. Istim dopisom Ministarstvo navodi da temeljem Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi sjednicu Op inskog vije a može sazvati jedino i isklju ivo predsjednik Op inskog vije a, na elnik op ine i elnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne i podru ne samouprave, i to po zakonom propisanoj proceduri. Dakle, nema automatizma, oporbeni vije nici morali su zahtjev za sazivanje sjednice predati meni. Kako ni jedno od tri zakonom propisanih tijela nije sazvalo sjednicu Op inskog vije a, samovoljna sazivanja sjednica Op inskog vije a od pojedinaca smatraju se protuzakonitim, a odluke takovih skupova ništavnim, uzvratio je udarac oporbi na elnik op ine Gori an Mario Mohari na naš upit nakon što je sedam vije nika ponovno formiralo Op insko vije e Gori an bez vije nika SDP-a. Mohari tako er dodaje: Na nelegalnoj sjednici smanjili su naknadu meni i ukinuli mojem zamjeniku, a nisu smanjili naknadu od 1.500 kuna Stjepanu Blagusu kao predsjedniku Vije a. Osim toga, govori se da je održana nelegalna konstituiraju a sjednica Op inskog vije a, što nije to no, Vije e je konstituirano prije dvije i pol godine i ne može biti ponovno konstituirano. Smatram da pojedini lovci, koji su dijelom posva ani, u Gori anu kroje sudbinu op ine. Konkretno, moj otac je predsjednik Lova kog društva, a neki su, poput Ivan Mar etka, izba eni iz njega i ti se sad kao oporbeni vije nici osve uju meni preko Op ine, tvrdi Mohari .

Ministarstvo uprave: Vije e ima kvorum, ali traži se dodatno o itovanje U dopisu na tri stranice državnog tajnika u Ministarstvu uprave Pavla Mati i a, upu enom Op ini Gori an 7. listopada ove godine, a na temu sazivanja sjednice Op inskog vije a Gori an na

zahtjev jedne tre ine lanstva, uz ostalo stoji (citirano): - Op inski na elnik ne saziva sjednicu automatizmom, ve po traženju najmanje jedne tre ine lanova predstavni kog tijela, koji su ga obavijestili o injenici da predsjednik predstavni kog tijela nije postupao povodom njihova obrazloženog zahtjeva... Stoga rok za sazivanje sjednice od stra-

SINIŠA RADIKOVI , direktor “Prekoma”, o preuzimanju komunalnog poduze a Op ine Gori an

Našim ulaskom “Gorinka” bi postala profitabilna tvrtka Ponudu za pove anje temeljnog kapitala tvrtke “Gorinka” dao je Siniša Radikovi , direktor komunalne tvrtke “Prekom” Grada Preloga. Ta je ponuda na sjednici Op inskog vije a Gori an, koja je održana u Vatrogasnom domu, a pravnici e utvrditi je li bila legalna ili ne, odba ena. Na elnik Mario Mohari tvrdi da je ponuda odba ena jer neki ne žele izgubiti naknade u “Gorinki”. Animozitet prema “Prekomu”, koji pak pokazuju vije nici oporbe, dolazi od toga što su im bitne samo naknade koje bi dobili u “Gorinki”, a u “Prekomu” je rad i disciplina i nema naknada, rekao nam je uz ostalo na elnik op ine. Direktor “Prekoma” dipl. ing. Siniša Radikovi o ponudi kaže: - Spremni smo izvršiti pove anje kapitala OKP-a ‘Gorinka’ d.o.o. iz Gori ana u iznosu od 21 tisu e kuna, ime bi preuzeli 51,22% vlasništva tvrtke. Tvrtka ve tre u godinu za redom stagnira sa svojim prihodom, i ovu 2011. završit e s prihodom na razini 2008. godine. Knjigovodstvena vrijednost strojeva i vozila je nula, dok se stvarna vrijednost procjenjuje na 70 tisu a kuna (kombi, rajderi, kosilice). Nekretninu na grani nom prijelazu vratit emo Op ini Gori an i ona nije obuhva ena ovom ponudom. Poslovnu dokumentaciju potrebno je srediti, i to: planove poslovanja, poslovne ugovore, pravilnike, odluke, cjenike, dosje zaposlenika, srediti arhiviranje poslovne dokumentacije (nalazom utvr eno da fale dijelovi poslovnih ugovora, aneksi ugovora zaposlenika, cjenici nisu objedinjeni i sl.). Nužno je srediti školovanje zaposlenika iz podru ja zaštite na radu i stru nog osposobljavanja za rad sa strojevima, ra unalima, prvu pomo i sl., što je zakonska obaveza tvrtke. Za navedeno procjenjuje se da e se utrošiti oko 40 tisu a kuna. Tvrtka je

po etnih godina ostvarivala dobit, no nije ju reinvestirala i utrošila u školovanje zaposlenika. Nadalje, tvrtka ‘Gorinka’ nije koristila nikakve mogu nosti bez povratnog su inanciranja raznih projekata od strane ministarstava ili fondova (npr. nabava traktora, mal era, prikolice i sl.). Kako tvrtka ima pad prihoda i rast troškova, potrebno je sadašnjeg direktora prebaciti na poslove voditelja odjela operative u PRE-KOM, kako bi se poboljšala rentabilnost poslovanja tvrtke, te se iznašla sredstva za ulaganje u nove strojeve i vozila. Dio poslova direktora rasporedio bi se na voditelja grani nog prijelaza Gori an i ra unovo u. Poslove direktora preuzeo bi direktor PRE-KOM-a. Tvrtka ‘Gorinka’ za prvih 6 mjeseci 2011. godine ostvaruje gubitak od cca. 15 tisu a kuna. Prema planovima za razvoj tvrtke ‘Gorinka’, cjenici bi se uskladili s PRE-KOM-ovima. Uvidom u sadašnje cjenike dio usluga pogreba prema korisnicima blago se snižava (npr. ušteda po pogrebu bila bi od 150 do 350 kuna), a isto tako i prema Op ini (npr. jeftinija košnja uz korištenje javnih radova), no uvode se radni nalozi i kre e se s fakturiranjem svih odra enih poslova prema svima korisnicima. Treba nabaviti traktor od 80KS s ralicom i mal erom kako bi se preuzeo dio novih poslova, kako za Op inu, grani ni prijelaz, tako i za druge korisnike. U pronalaženju i odra ivanju novih poslova treba koristiti sinergijski efekt PRE-KOM-a i Gorinke (strojevi i ljudstvo). Išlo bi se s novim poslova prema Op ini (pogrebne usluge, zimska služba, mal iranja, cvije e, manji gra evinski radovi itd.), ministarstvu (prodaja i sadnja cvije a, ukrašavanje grani nih prijelaza itd.) i drugim korisnicima, zaklju uje i poru uje Siniša Radikovi kad je u pitanju interes za “ulazak“ u “Gorinku“. (jš)

Na elnik Mario Mohari : Sjednica Op inskog vije a bila je nelegalna, tako da su sve odluke ništavne. O ekujem izbore za novo Op insko vije e! ne na elnika po inje te i od dana dostave obavijesti op inskom na elniku... Nadalje u zaklju ku o tome ima li Op insko vije e kvorum ili ne, stoji: - Iz navedenog proizlazi da Op insko vije e Gori an i dalje ima kvorum za valjano odlu ivanje, odnosno sedam od trinaest vije nika. Iz navedene dokumentacije, me utim, nije mogu e utvrditi okolnosti vezane za odre ivanje zamjene za vije nika Marija erepinka (zamjenik za vije nika Lea Begovi a koji je svoj mandat stavio na raspolaganje).” U dopisu se tako er traži nova dokumentacija, pa e iz Zagreba sti i još jedan odgovor. U me uvremenu su u Gori anu stvari dovedene do usijanja.

U iš ekivanju kona nog odgovora iz Zagreba Vije nici i gra ani izba eni iz pojedinih stranaka (HSS i HNS) upravo zbog situacije u Op inskom vije u otišli su u drugu stranku, pa e izbori u Gori anu biti posebno zanimljivi. Direktor “Gorinke” je na bolovanju, a djelatnice Op ine ekaju svako jutro da im redar - otvori urede. Istovremeno je pri kraju formiranje koalicije za izbore SDP-HSLSHNS-HSS u op ini Gori an. U iš ekivanju kona nog odgovora iz Zagreba u Gori anu ovih je dana uzavrelo na objema stranama, a o ekuju se odgovori na više pravnih pitanja, izme u ostalog je li prekršen lanak 34. Zakona o lokalnoj samoupravi, sjednica Op inskog vije a je više puta odga ana upravo zbog zahtjeva oporbe, te o više pitanja o zamjenskom vije niku iz prakse. Konkretno, zašto zamjenski vije nik kojeg predlaže jedna stranka treba dopuštenje druge stranke i kad po inje te i mandat zamjenskom vije niku i tako dalje, te je li zadnja sjednica vije a bila legalna ili ne. (J. Šimunko)

Op insko vije e Šenkovec održalo je svoju 26. sjednicu na kojoj je jedna od to ki dnevnog reda bilo i usvajanje drugog rebalansa prora una za 2011. godinu. - U odnosu na prvotni prora un, kazao je Vladimr Novak, na elnik op ine, bilo je potrebno prije svega smanjiti prihode od poreza. Tu je i ulica Augusta Šenoe, u kojoj su odra ene dvije faze sanacije u vrijednosti od milijun šeststo tisu a kuna. Zatim je bilo potrebno malo presložiti stvari oko državnih dotacija koje su se promijenile jer je Op ina uspjela dobiti još neka posebna inancijska sredstva. Izmijenjen je i dio stavki vezanih uz velika investicijska ulaganja u ulici Maršala Tita, te pješa ke staze koja je završena duž glavne mjesne prometnice. Na žalost, moralo se odustati i od ovogodišnjega planiranog po etka izgradnje sportske dvorane zbog izostanka planiranih sredstva iz županijskog prora una. Stoga je usvojen novi za dvjesto šez-

deset sedam tisu a smanjeni prora un op ine, koji sada iznosi 11,244.610,29 kuna. Osim rebalansa prora una, vije nici su prihvatili i prijedlog odluke o provedbi Zakona o postupanju s nezakonito izgra enim zgradama. Prema prijedlogu u tom zakonu, op ina Šenkovec podijeljena je u dvije zone, da bi svi oni koji to žele i imaju mogli legalizirati bespravno izgra ene objekte. Cijene su odre ene prema prijedlogu prihva enog zakona, ime e, prema mišljenju op inskih elnika, gra ani mo i zapravo vrlo povoljno legalizirati te objekte. Tako je raspon cijena za prvu zonu od dvadeset do dvadeset i pet kuna, dok je iznos naknade u drugoj zoni od petnaest do dvadeset kuna. Prema prihva enom prijedlogu na sjednici Vije a, prva zona bit e cijeli Šenkovec, a drugu zonu ine Ksajpa i Knezovec, s obzirom na to da tamo još nije izgra ena komunalna infrastruktura, te su to objekti izvan gra evinskog podru ja op ine. (so)

PODTUREN

Pomogli siromašnoj obitelji U itelji i u enici Osnovne škole Podturen, predvo eni ravnateljicom Marijanom Cerovec, te roditelji u enika organizirali su Dan kruha - dan zahvalnosti za plodove zemlje, s kojeg su prikupljena sredstva namijenili etvero lanoj obitelji Mavrin u Miklavcu, gdje je otac, glava obitelji, teško bolestan, a dvoje njihove djece polazi podturensku školu.

Naime, zajedni ki su pripremljeni kola i koji su potom prodavani ispred župne crkve u Podturnu ljudima koji su dolazili na svete mise te su prikupili ak 5.800 kuna. Osim što su pomogli odre enoj obitelji, u itelji, u enici i roditelji pokazali su zajedništvo i me usobno razumijevanje za najbliže u nevolji. (sm)

CARITAS - BETANIJA župe Svetog Leonarda organizirala proslavu lijepe obljetnice

80-godišnjaci uz ples proslavili ro endan

Lijepu “okruglu” obljetnicu proslavili su mještani Gori ana, koji su ove godine navršili 80 godina života. U organizaciji “Caritas – Betanija“ tamošnje župe Svetog Leonarda, za sve mještane koji su doživjeli tu dob prire ena je proslava, a uz lanove obitelji i prijatelje okupilo se njih 19 – ro enih davne 1931. godine. Uo i sve anog ru ka u mjesnoj crkvi služena je sveta misa ko-

ju je predvodio župnik Petar Majstorovi . Udruga “Caritas – Betanija“ slavljenike je po astila tortom, a ugo aj i veselje upotpunila je Limena glazba Gori an, uz ije su taktove neki od njih, unato poodmakloj dobi, i zaplesali. Izražena je i želja da se takva tradicija nastavi, a sli ne proslave ve otprije Caritas - Betanija organizira i za 50-godišnjake iz spomenutog mjesta. (vk)

Kroz Međimurje

ŠTRIGOVA

Pomo siromašnima Na prijedlog svojega Socijalnog vije a, Op ina Štrigova podijelila je novac socijalno ugroženim i siromašnim pojedincima i obiteljima za nabavku ogrjeva. ak 43 samaca i ku anstava zatražilo je pomo i ona im je pružena u vidu jednokratne nov ane pomo i od 950 kuna. Ranijih godina Op ina je sama nabavljala drva, ali se to pokazalo preskupim i ne baš u inkovitim. Ove obitelji i pojedinci imaju probleme s pla anjem odvoza sme a i otpada, pak im tu Op ina pomaže umanjenjem cijene pla anja koncesionaru. (sm)

SVETI Juraj na Bregu

Provedena deratizacija Vrlo su uspješno Op ina Sveti Juraj na Bregu i akove ki Bioinstitut posljednjih dana listopada proveli deratizaciju u svim naseljima na podru ju svetojurjevske op ine. Protiv glodavaca upotrijebljen je preparat Antikoagulanatam - bromadilon pelete, koji su raznosili djelatnici Bioinstituta te gra anima dali upute na koji na in i gdje preparat postaviti. Deratizaciju pla a Op ina Sveti Juraj na Bregu iz prora unskih sredstava. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Vilim Novak zadužen za iš enje snijega Poslove zimskog održavanja i iš enja snijega s prometnica na podru ju op ine Gornji Mihaljevec Op ina je povjerila Poljoprivrednom gospodarstvu Novak iz Gornjeg Mihaljevca. Vilim Novak godinama isti snijeg s op inskih ali i dijela županijskih prometnica, i redovito obavi na vrijeme i korektno. Ovih dana prodana je parcela u naselju Prhovec po cijeni od 12 kuna za etvorni metar, a novac e biti upotrijebljen za komunalno ure enje ovog naselja. (sm)

MURSKO SREDIŠ E

Obilježavanje rudarske tragedije Grad Mursko Središ e prire uje sve ano obilježavanje 50. obljetnice rudarske tragedije, koja se na jami ”Maj 3” dogodila u no i s 8. na 9. studenoga 1961. godine. Ovogodišnje obilježavanje ovoga tužnog doga aja bit e u nedjelju 6. studenoga, prvo svetom misom u 10 sati za stradale rudare u središ anskoj župnoj crkvi. Program se nastavlja kod jame ”Maj 3” u polju izme u naselja Mursko Središ e i Hlapi ina, gdje e pred spomen - plo u poginulom i nestalom rudaru biti položeni vijenci i zapaljene svije e. O ekuje se osvrt nekadašnjih rudara te gradskih elnika. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KA zajednica op ine Sveti Martin na Muri

Cijelu op inu u initi turisti kom destinacijom - Turistima treba zanimljivim stvoriti svako od ukupno etrnaest naselja, jer svako od njih ima odre enu posebnost, od gra evina, preko proizvoda, do zanimljivih osoba Turisti ko vije e Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri donijelo je program rada i financijski plan za 2012. godinu. Osnovni cilj u idu oj godini je cijelu op inu afirmirati kao zanimljivu turisti ku destinaciju, te poboljšati kvalitetu postoje ih turisti kih proizvoda. Kada se misli na cijelu op inu, to zna i da turiste trebaju primiti, ali i od njih zaraditi i u Žabniku, Maro u, Brezovcu, Gornjem Koncov aku i u svim ostalim naseljima, kojih je etrnaest i svatko ima odre enu zanimljivost za ponuditi turistima. Odmah do toga je izrada marketinškog plana razvoja turizma do 2014. godine, te povezivanje turisti kih doga anja i sadržaja s Osnovnom školom i udrugama na podru ju cijele op ine, s poboljšanjem kvalitete turisti kih usluga i proizvoda kao osnovnim ciljem. Isto tako puno e se uložiti u edukaciju turisti kih djelatnika, kao i na snažniju medijsku prezentaciju turisti ke ponude. TZ e i dalje sudjelovati u projektu ”Volim Hrvatsku - više

Žele cijelu op inu kao turisti ku destinaciju

cvije a - manje sme a” te pomagati sve zna ajnije priredbe koje organiziraju udruge i klubovi, posebice HKUU Sveti Martin, BK Mura Avantura i UDVDR. Dani turizma u kolovozu i Martinje ostaju najzna-

ajnije priredbe za širu publiku i turiste. U idu oj godini planira se uprihoditi 315.300 kuna, najviše od boravišne pristojbe i lanarine. Najviše novca potrošit e se za razne mani-

estacije, Mlinarsku ku u, za nastupe na sajmovima i administrativni marketing. Franjo Makovec, predsjednik Turisti ke zajednice, lanove Vije a izvijestio je da je zapo ela izgradnja Mlinarske ku e kod

31. listopada 2011.

Martinje 2011. tri dana Tradicionalno Martinje na podru ju Svetog Martina na Muri trajat e tri dana i tri no i. U etvrtak 10. studenoga bit e ocjenjivanje mladog vina te otvorenje izložbe ”Kretanja” akademske kiparice Vesne Osojni ki od 18 sati u izložbenom prostoru Op ine. Na sam blagdan Svetog Martina biskupa, kada op ina slavi svoj Dan op ine, program zapo inje ve od 8 sati ujutro pod velikim šatorom na Trgu svetog Martina. Program je zaista raznolik, bogat i zanimljiv i traje do kasnih sati. Blagoslov vina i proglašenje najboljega mladog vina zapo inje u 18 sati. Proštenjarsku svetu misu u 11 sati predvodi monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup. U petak i subotu martinske sve anosti i obi aji održavaju se od 20 sati na dalje u Spa@Sport Resortu u Toplicama Sveti Martin. (sm) Starog mlina u Žabniku, koja e biti atrakcija za posjetitelje i turiste, ali i za studente, pa i znanstvenike koji e obra ivati tematiku mlinarenja na Muri i regiji. (S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E

Uskoro se po osobne dokumente više ne e morati u akovec - Od Boži a gra ani Murskog Središ a i okolnih naselja sve e osobne dokumente mo i ishoditi u Frankopanskoj 8 u Murskom Središ u, gdje e PU me imurska imati svoje urede Središ anski gradona elnik Josip Dobrani i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u srijedu su u Gradskoj vije nici u Murskom Središ u potpisali ugovor kojim Grad Mursko Središ e Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) na korištenje daje gradske prostorije u zgradi u Frankopanskoj ulici, a Ministarstvo se obvezuje zgradu urediti za potrebe svojih službi. MUP, odnosno me imurska policija u toj e zgradi otvoriti urede i službe za izdavanje raznih do-

Potpisivanjem ugovora iskazana je dobra suradnja JLU-a i MUP-a, rekli su Karamarko i Dobrani

kumenata, kao što su osobne iskaznice, voza ke i prometne dozvole, putovnice, oružani listovi i sli no. Dobrani i Karamarko obe ali su da e službe s radom zapo eti oko Boži a ove godine, nakon ega žitelji ovog dijela Me imurja po ove dokumente ne e trebati i i u akovec. Dobrani i Karamarko zajedni ki su naglasili dobru suradnju policije, grada i gra ana. U osvrtu na stanje na Grani nom prijelazu, Karamarko je rekao kako e uskoro ulaz u EU biti negdje drugdje, a da e Mursko Središ e biti u EU. (S. Mesari )

GRAD MURSKO SREDIŠ E jednima pomaže, drugima baš i ne

Nema prostorije za umirovljenike Podružnica umirovljenika Grada Mursko Središ e dugo godina svoj ured ima u jednoj od prostorija bivšeg Kina ”Rudar” (na slici), koji ne odgovara ni minimalnim zahtjevima za normalan rad predsjednika i tajnika udruge.

Stoga se udruga za pomo obratila Gardu Mursko Središ e, od kojeg traži novi, odnosno kvalitetniji prostor za svoj ured. Iz Grada pak je stigao odgovor kako trenutno nema vlastite adekvatne prostorije, pa e se umirovljenici trebati strpjeti ili

pak sami prona i prostorije u kojima e primati stranke, lanove, prijatelje i goste, kojih je iz dana u dan sve više. Više sre e ima MK ”Miners”, kojemu Grad prema planu dozna ava redovita prora unska sredstva i daje suglasnost za

ure enje dijela krovišta na prostorijama koje mu je dao Grad. Bolje sre e od umirovljenika je i PD ”Bundek”, kojemu Grad na korištenje besplatno daje sportsku dvoranu za održavanje završne priredbe ”Vincekov pohod” u sije nju idu e godine.

Pomo i razumijevanje Grada dobiva i Autostop, kojemu je smanjena komunalna naknada, ali i Udruga ”Nova nada” te više pojedinaca koji traže smanjenje ili ukidanje (oprost) komunalne naknade ili pomo za izlete i sli no. (sm)

31. listopada 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OLDTIMER klub “Me imurje” završio ovogodišnju sezonu

Peterostruko pove ali lanstvo Dodjela certifikata za uspješno završeni program mrežnih tehnologija Cisco akademije na Me imurskom veleu ilištu

ME IMURSKO veleu ilište

Uru eni prvi certifikati Cisco akademije mrežnih tehnologija

Sudionici završnog druženja

Okupljanjem i druženjem na imanju svog lana Franje Bistrovi a u Frkanovcu prošli je vikend Oldtimer klub ”Me imurje” završio ovogodišnju oldtimer sezonu promotivnih vožnji, izložbi i nastupa na mnogim priredbama u domovini i svijetu. Ovu je prigodu Franjo Belovi , predsjednik

me imurskih oldtimerista, iskoristio za osvrt na tek završenu, ali po mnogo emu vrlo uspješnu, sezonu. - U sezoni koja je iza nas ostvarili smo izuzetno zapažene uspjehe i nastupe i odgovorno tvrdim da se ovakvom aktivnoš u svojih lanova ne može po-

Najstariji i najljepši Guldner u vlasništvu Petra urina iz Pleškovca

hvaliti ni jedan oldtimer klub u regiji, odnosno ovom dijelu Europe, naglasio je pred dvjestotinjak lanova i prijatelja kluba predsjednik Belovi .

Dragutin Barlek – najaktivniji lan Najaktivnijim lanom proglašen je Dragutin Barlek iz Brezja, osoba koja ne izostaje ni s jedne priredbe, a kada se pojavi, uvijek je to s nekim ili novonabavljenim vozilom ili s obnovljenim, i rijetko kada samo s jednim. Bila je ovo prigoda da se pogleda unatrag u rane devedesete godine prošlog stolje a, kada je Dragutin Kocijan iz Pleškovca okupio zaljubljenike u stara vozila koji su 1993. godine održali prvi sastanak, na kojemu su bili Dragutin Kocijan, Franjo Bistrovi , Ivan Bestijani , Franjo Bestijani , Ivan Jurovi i Goran Cmre ak. Kona no, klub je osnovan 1. lipnja 1998. godine i u po etku je

brojio 32 lana. Danas, 13 godina kasnije, brojka je gotovo pet puta ve a jer klub broji preko 160 lanova, koji posjeduju 300 automobila, 500 motocikala, 50 traktora, 5 kamiona i 100 bicikala.

Dragutin Barlek proglašen je najaktivnijim lanom udruga

Za blagdan Svetog Stjepana 26. prosinca najavljena je promocija i podjela klupskog kalendara, a druženje uz vlastiti glazbeni sastav Oldtimer band potrajalo je do kasno u no . (Stjepan Mesari )

UDRUGA kuhara Me imurske županije pred gastro doga aj godine u akovcu

Zlatni grozd Me imurja u hotelu “Park”

Osim svojih osnovnih programa, Me imursko veleu ilište širi svoj djelokrug rada, pa je tako prije par mjeseci pokrenuta i Cisco akademija mrežnih tehnologija. - Prepoznali smo potrebe me imurske, ali i ostalih županija, i krenuli smo u edukaciju sa strane, a ne samo kroz studijske programe, kazala je tim povodom dekanica dr. sc. Nevenka Breslauer. Jedan od takvih projekata bilo je i pokretanje Cisco akademije, iji je prvi program upravo završen. Naime, u prostorima Me imurskog veleu ilišta prošli su tjedan uru eni Cisco certi ikati za prvih jedanaest studenata, polaznika Cisco akademije mrežnih tehnologija. U svijetu je od 1997. pa sve do danas kroz edukativni program Cisco akademije mrežnih tehnologija prošlo više od 800.000 ljudi u 160 zemalja. Toliki odaziv može se zahvaliti visokoj kvaliteti programa, koji je organiziran u više modela: online u enje i ispiti, kontinuirano pra enje kvalitete, "uradi-sam" laboratorijske vježbe, te interaktivni alati. Kandidati polaznici Cisko akademije ve inom su polaznici Me imurskog veleu ilišta. - No, s druge strane, istaknuo pak je voditelj Cisko akademije u akovcu, dipl. ing. Željo Knok, mogu nam pristupiti i vanj-

ski kandidati, s time da su njihove predispozicije vezane uz mrežnu tehnologiju, te srednjoškolci koji završavaju smjer ra unarstva ili informatike. Sam nastavni program obuhva a dvjesto osamdeset sati, organiziranih u etiri modula po sedamdeset sati. Nastava se obi no odvija dva puta u tjednu po etiri sata i svaki od etiri modula traje otprilike devet tjedana, što za cijeli program iznosi oko devet mjeseci, a svi polaznici su obavezni biti na minimalno 80% sati predavanja. Sav nastavni materijal je na engleskom jeziku, dok su predavanja, laboratorijske vježbe i konzultacije na hrvatskom jeziku. Kada pak je u pitanju mogu nost zapošljavanja nakon završenog programa, dipl. ing. Knok isti e da CCNA certi ikat, koji se stje e polaganjem završnog ispita programa, ve nekoliko godina slovi kao jedan od najpopularnijih IT certi ikata za po etnike koji žele izgraditi svoju karijeru u podru ju informati kih tehnologija, tako da ste eno znanje polaznicima omogu ava lakše zapošljavanje, tvrtke dobivaju djelatnike sa stru nim znanjem na podru ju izgradnje i održavanja ra unalnih mreža, te samim uvo enjem istih pove avaju kvalitetu poslovanja. (so)

Polaznici prve Cisco akademije mrežnih tehnologija na Me imurskom veleu ilištu

- Sva jela bit e spremana pod zajedni kim nazivom ”svinjski but i vino”, i bit e pravi uvod u martinjske sve anosti u našoj županiji akove ki hotel "Park" bit e u etvrtak i petak 3. i 4. studenoga mjesto održavanja gastro doga aja godine u našoj županiji. Ta dva dana u akovcu e se okupiti tridesetak najboljih hrvatskih kuhara koji e sudjelovati na Zlatnom grozdu Me imurja, koji ima ”martinsku” tematiku. Ova priredba održava se u sklopu 2. kola Hrvatskoga kuharskog kupa, nakon što je prvo kolo održano u Kutini. Me imursku ekipu predvodit e Zoran Herman, predsjednik Udruge kuhara Me imurske županije. - Zlatni grozd Me imurja održava se u predve erje Mar-

Zoran Herman predvodi me imursku ekipu

tinja, pa je i tematika 'martinska'. Natjecatelji, koji e biti raspore eni u 13 ekipa, pri-

DONJI VIDOVEC

Ispe eno blizu 200 kg kestena u organizaciji Društva ”Naša djeca” Na prostoru Sportskog parka ”Kalanica” u Donjem Vidovcu tamošnje Društvo ”Naša djeca” organiziralo je tradicionalnu jesensku manifestaciju – Kestenijadu. Ove je godine ispe eno i prodano blizu dvjesto kilograma vru ih i slasnih kestena. Dio toga lanovi društva sami su ubrali, dok je ostatak kupljen.

Zara eni novac od prodaje ove jesenske slastice bit e usmjeren za brojne aktivnosti društva. Potražnja je bila velika jer je pogo en dobar termin. Naime, tog se nedjeljnog poslijepodneva odigravala prvenstvena utakmica izme u Vidov ana i Bratstva iz Savske Vesi, u kojoj su slavili doma ini. (alf)

premat e tri vrste jela. Hladno predjelo od zeca, glavno jelo svinjski but u vinu, a desert kombinacija kruške, lješnjaka i kakaa. Vrlo je bitno što e osnovne namirnice biti izvorno me imurske, dok e za ine i ostale sastojke kuhari sami sa sobom donijeti i ugraditi u jelo. Mi kao doma ini u odre enoj smo prednosti kada su u pitanju martinske delicije, ali za sada tajimo što emo upotrijebiti u pripremi svinjskog buta, ali i kako emo pripremiti zeca i desert, kaže Sla ana Herman, pobjednica prošlogodišnjeg kupa i aktualna državna kuharska

reprezentativka, dodaju i kako se u pripremi za svako jelo obavezno mora koristiti vino. U sklopu ove dvodnevne gastro priredbe bit e pripremljen tradicionalni me imurski stol, koji e biti predstavljen na ve eri degustacije u petak 4. studenoga od 20 sati. Me imurski vinari društva ”Hortus Croatiae” svojim e vinima obogatiti ve er, a bit e izveden i kulturno - zabavni program, uz niz drugih ugodnih doga anja, što su razlozi za posjet priredbi i uživanju u zasigurno vrhunskim delicijama. (Stjepan Mesari )

VOLONTERSTVO na djelu

Djelatnici Me imurske županije o istili okoliš na podru ju Regionalnog parka Mura - Drava

U sklopu Programa korporativnog volontiranja djelatnika Me imurske županije organizirana je prva volonterska akcija u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije i op inom Nedeliš e. Volonterskoj akciji i svojevrsnom ”team buildingu“ odazvalo se 15-ak djelatnika Me imurske županije i Javne ustanove, a cilj je bilo iš enje šumskog puta unutar zašti enog podru je Regionalnog parka Mura - Drava na podru ju op ine Nedeliš e. Prikupljena je 1,5 tona otpada koji je na licu mjesta bio

razvrstan te potom odvezen na deponij. Iako je ovo bila tek prva akcija, planirano je da volonterska praksa prije e u redoviti godišnji plan aktivnosti Županije koji bi obuhva ao razli ite oblike volontiranja. Na ovaj se na in želi potaknuti gra ane da dio svoga slobodnog vremena posvete napretku zajednice u kojoj živi. Ina e, u sklopu Europske godine volontiranja Me imurska e županija ove godine po prvi put dodijeliti i nagradu ”Najvolonter“ za one koji su u 2011. godini najviše doprinijeli razvoju lokalne zajednice, a bit e dodijeljena 5. prosinca, povodom Dana volontera.

Poljodjelstvo

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

ME IMURSKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

MoĹĄt traĹženiji od aranĹžmana i svije a

ZAVRĹ ENA BERBA jabuka u Me imurju, zapo inje sadnja novih vo aka

Sajamska dostava do auta Sivo vrijeme i raspoloĹženje prodava a i kupaca obiljeĹžja su posljednje srijede na akove kom placu i sajmu. Naravno, sve je bilo u znaku cvije a, svije a, aranĹžmana i drugih stvari vezanih uz Sve svete, odnosno ukraĹĄavanje groblja. Nisu, kako bi se o ekivalo, najtraĹženije bile krizamtene, ĹĄto se pripisuje neimaĹĄtini kupaca, nego su se traĹžile i prodavale margetice, ĹĄpine, manji aranĹžmani te rezano cvije e u buketi ima. Nisu previĹĄe iĹĄle ni svije e i lampaĹĄi, moglo bi se re i, sve je proĹĄlo normalnije nego ranijih godina, kada su se kupci gotovo tukli za cvjetne aranĹžmane. Od prehrambenih proizvoda najprodavaniji je bijeli kupus u vre ama, zatim sto na repa, krumpir i jabuke. Nekoliko kupaca pronaĹĄli su drvari, a

kod pe enjara je bilo dosta Ĺživo, uz moĹĄt koji sve viĹĄe postaje vino. MoĹže se ustvrditi da su na sajmu ljudi ve u guĹžvu napravili kod moĹĄta i kobasica nego kod cvje ara i svje ara. Rekli bismo, pak moĹĄt je za Ĺžive. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kupus 2 kn/kg - krumpir 1,50 kn/kg - pĹĄenica 1,60 kn/kg - kukuruz 1,50 kn/kg - jabuke 40 kn/vre a - krizamtene 10 kn/kom - lampaĹĄ 6 do 25 kn/kom - kesten 10 kn/kg - muĹĄmule 15 kn/kg - oskoruĹĄa 20 kn/kg

VoÄ‡ne sadnice slijedeÄ‡ih vrsta: t +"#6," t .6Ă€.6-" t Ă€-+*7" t /&,5"3*/" t ,61*/"

t ,36Ă€," t 53&Ă€/+" t ."3&-*$" t -*+&4," t 0(30;%

t %6/+" t 7*Ă€/+" t #3&4,7" t ."-*/" t 3*#*;

RuĹže stablaĹĄice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice: t "30/*+" t ,",* t 4.0,7" t #0:4&/

t #0307/*$" t ,*7* t Ă€*1", t 5":#&33:

Novo u ponudi: (0+*

04,036Ă€"

t #364/*$" t $*5364* t %3*+&/ t +"(0%"

,*7*," 7* ,*7*," "3(65" .*/* ,*

struÄ?an savjet i vrhunska usluga 7PÇŽOKBL /FEFMJĂ?ÇŽF VaraĹždinska bb., tel: 040/895-220 3BTBEOJL 4WFUB .BSJKB Omladinska 14, 40326 Sveta Marija, tel: 040/660-191, fax: 040/660-290

Nikad lakĹĄi plasman jabuka na doma e i strano trĹžiĹĄte - Ovu se jesen u me im murskim vo njacima n nabralo preko 1.500 v vagona kvalitetnih jab buka i bez ikakvih potteĹĄko a one se plasirraju kupcima, koji su p prepoznali kvalitetu jjabuka iz me imurs skih vo njaka - Da imamo joĹĄ toliko jabuka, sve sv bismo ih u trenu mogli prodati Interes, i to opravdan, za meti. imursku jabuku raste iz dana u dan d i sada se vidi da smo mi me imurski vo ari radili kvalitetno, stru no, predvidljivo i zaĹĄto ne s re i re vrlo korektno, naglaĹĄava mr. sc. sc Tomislav TomĹĄi , dipl. ing. agr., voditelj vo arske proizvodnje u v akove kom Agrome imurju. - Nisam neskroman kad kaĹžem da je jesenas svaki proik zvo a jabuke svoj proizvod bez z problema mogao prodati, a, ĹĄto p nije n nevaĹžno, kona no i naplatiti u ugovorenom roku. Konkretno, jabuka Agrome imurja bez proja blema kupce nalazi u Rusiji, ali i b drugim drĹžavama, a ujem da i d privatni vo ari ostvaruju dobre p rezultate u plasmanu jabuka, kar Ĺže Ĺž TomĹĄi . Ina e, posljednjeg dana listopada u Me imurju zavrĹĄila je st berba ovogodiĹĄnjeg roda jabuka. b Sorta idared i ove je godine najeS konomi nija i najtraĹženija jabuka k iz me imurskih vo njaka, koja lako la nalazi kupce i potroĹĄa e.

An elko, Valentina i Tomislav trio Agrome imurja, ponosni su na svoje kvalitetne jabuke Odmah do nje su zlatni deliĹĄes, jonagold i gala. Proljetni mraz koji je uniĹĄtio tek formirane plodove i ljetna suĹĄa i Ĺžega utjecali su na urod jabuka, osobito u vo njacima koji nemaju navodnjavanje. Sre om, nije bilo tu e, te e na kraju vo ari biti uglavnom zadovoljni i koli inama i kvalitetom, te im preostaje da svoje jabuke dobro prodaju. Najve e koli ine jabuka ve su prodane u Hrvatskoj, dok su preostale koli ine pohranjene u hladnja e i skladiĹĄta. Velik broj vo ara kod kupaca se izborio za minimalnu dogovorenu cijenu na Me unarodnom vo arskom saj-

mu u Donjem Kraljevcu, no ima i onih koji to ne uspijevaju. S druge strane, kupci su gotovo poludjeli za zlatnim deliĹĄesom, koji mogu prodati po pet kuna za kilogram ako je vrhunske, a uglavnom je takve kvalitete.

Jesenska sadnja bolja od proljetne Iskustva ali i brojni agronomi de initivno potvr uju kako je jesenska sadnja vo aka puno bolja od proljetne. ZaĹĄto? Prvo iz razloga ĹĄto se ne zna kakvo e biti prolje e, a odmah iza toga ĹĄto je u jesen zemlja vlaĹžnija.

Najpopularnija jabuka u Hrvatskoj Idared je ameri ka sorta nastala 1935. godine, koja je u Hrvatsku doĹĄla sedamdesetih godina proĹĄlog stolje a i spada u red zimskih sorti koja dozrijeva po etkom listopada. Ve

nekoliko godina idared je najpopularnija jabuka u Hrvatskoj, a k tome joĹĄ je i najproduktivnija plantaĹžna jabuka. Idared ima ugodan miris, lijepi krupni plod, hrskavo blijedo - Ĺžuto me-

so, slatko kiselkasti okus i bez nametljive arome. Odli na je jabuka za potroĹĄnju u svjeĹžem stanju, te za vo ne salate, pe enje i kuhanje. (sm)

Stoga odmah nakon berbee treba pripremiti sadne jamicee dubine 50 puta 50 centimetara, a, naravno, ako se prije odlu i kaakav se razmak Ĺželi imati u vo njaku, a ĹĄto zavisi od niza stvari.i. Zato se o tome najbolje raspitati ti kod agronoma ili iskusnog vo aara. Istovremeno treba nabaviti ti sadnice, kolcem termofoliju tee sve drugo ĹĄto preporu uje proodava , odnosno uzgajiva saddnica. Gnojivo je dobro promijeeĹĄati sa zemljom i ne ga stavljati ti ni ispod ni iznad korijena, nego o na sloj zemlje. Pomo agronomaa ili iskusnog vo ara jam i dobru u sadnju i potom, naravno, dobar ar vo njak, koji e u tre oj godini donijeti rod jabuke, treĹĄnje, viĹĄnje te kasnije oraha i drugoga koĹĄtunji avog vo a. Kada je rije o jabu nim sadnicama, me imurski agronomi preporu uju sadnju idareda, zlatnog deliĹĄesa, jonagolda i gale, ali sada na poboljĹĄanim klonovima. Od novijih sorti predlaĹžu sadnju pinka lady, breaburna i sli nih sorti. (Stjepan Mesari )

31. listopada 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep

Jesen je uvod u zimu Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep. Svi vrtlari Svijeta ujedinite se i priznajte da vam je sad, 31. listopada, bilo koje godine, dosta vrtlarenja. Istina je najbolji lijek za umornu dušu. Zaista, iza nas je godina puna sadnji, košnji, orezivanja i presa ivanja. Zašto si ne dopustiti da budemo umorni kad je i sva Priroda umorna? Bili smo žustri od ranog prolje a, veselili se pupanju visibaba i jaglaca, listanju drve a i cvatnji vrba, kr ili šikare i sijali travnjake. A sad kad se ta ista Priroda sprema na po inak, od nas se o ekuje da preštihamo povrtnjak, presadimo ruže, sadimo drvorede... i da, i još da stalno, i to s veseljem, grabljamo liš e. Jutra dolaze sve kasnije, ve eri se spuštaju sve ranije. Kad do ete s posla, malo se odmorite i ve je mrak. U redu je biti umoran. Uzmite si nekoliko dana. Odlu ite da

ove jeseni, u tom blatu slinavom, više ne ete posaditi baš ništa. Pro i e vas to. A ja u Vam opet re i da je jesenja sadnja drve a i grmlja bolja od proljetne, i Vi ete opet pitati kako da posadim, i kakvo da posadim, drvo uz klupicu u vrtu. Naravno da Vi imate svoju klupicu u vrtu. To je mjesto Vaše spoznaje svijeta. Mjesto gdje uvijek nešto miriše i gdje Vas poznaje vjetar i Vi poznajete svaku vlat trave. Kad sjednete na tu klupicu, možete svoju zabrinutost predati krtu koji neumorno ruje zemlju ili povorci mrava da ih odnese u dubine plodne nam Maj ice Zemlje. Kada odu misli o minusu na teku em ra unu, na to mjesto može sjesti škakljanje kasnog sunca ili sva a otpalog liš a. Dakle uz Vašu klupicu može biti sve što Vas veseli, ili bolje re i što volite ili možete zavoljeti. Ako netko jako voli štihati vrt, neka

klupicu stavi kraj povrtnjaka ili cvjetne gredice... da može uživati u mirisu svježe prekopane zemlje. Oni drugi, kojima takve aktivnosti nisu pri srcu, nek’ se skriju u hladovinu malog drvca koje e im pri ati pri e o svijetu kakav zaista jest. To malo ili malo ve e drvce može biti kuglasti javor, može biti stupasti hrast a može biti i tužna vrba. Dakako da nije nužno da na svojoj klupici sjedite sami. Lijepo je i romanti no vidjeti dvoje, kako se tiskaju na klupici ispod pergole s mirisavom povijušom kao što

je Lonicera caprifolium, ili raskošno cvatu om Wisterijom sinensis. Ako ste ljubitelj ruža, pergola s predivnim cvjetovima ruža penja ica, nek’ ne bude preblizu Vaše klupice, jer ljudi (oni koje biste htjeli da sjednu k vama) u blizini ruža osje aju nelagodu, boje se trnja koje ove prekrasne cvjetnice mogu pružiti do njih. Evo, ve ste dobili volju da si uredite jedno takvo mjesto gdje ete samo Vi (I vama srodne duše) uživati u smiraju dana. Lijepi pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. (b akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Objekti za smještaj goveda Objekt u kojem životinja boravi jedna je od podjednako važnih karika u lancu proizvodnje bilo mesa, bilo mlijeka, kao što je i genetski važan materijal, hranidba, prevencija bolesti… U najširem smislu gledaju i, goveda držimo pojedina no ili skupno. Pri pojedina nom držanju životinja se ponaša individualno, što podrazumijeva odre eni mir, te mogu nosti zasebne obrade svake životinje. U takvoj situaciji vlasnik puno lakše primje uje odre ena odstupanja u ponašanju ili proizvodnji pojedine životinje. Znatno je lakši i veterinarski nadzor, odnosno pregled to no odre ene jedinke. Svakako taj model zahtijeva ve e investicije u ure enju objekta i opreme, kao i ve u potrošnju ljudske radne snage, jedan radnik na 20-30 krava. U našim se uvjetima na taj na in drže uglavnom mlije na goveda. Postoji itav niz varijacija u na inu vezivanja, u dužini ležišta, na inu izgnojavanja itd. No, svakako bi takve staje trebale imati zasebno rodilište u kojem e mir potražiti krave pred porod, te neposredno nakon po-

roda. Kapacitet rodilišta je oko 12% od ukupnog broja mlije nih krava na farmi. Druga mogu nost je skupno držanje u takozvanim stajama za slobodno držanje po pravilima «socijalnog ranga». Da bi se ta hijerarhija po rangu svela na najmanju mjeru, životinje grupiramo po spolu, dobi ili pak mlije nosti, odnosno gravidnosti. Životinje koje se gone ili su pred teljenjem moraju se izdvojiti iz skupine, što nas i ovdje upu uje na potrebu postojanja rodilišta. Prednost ovog na ina prvenstveno je ekonomi nost korištenja prostora i ure enja.

Životinje biraju mjesto koje im najviše odgovara. Svakako je manja potrošnja ljudske radne snage.

Kao modeli držanja pojavljuju se: - slobodno držanje na nasteljenom grupnom ležištu - slobodno držanje s rešetkastim podom - slobodno držanje u odjeljcima Tim na inom uobi ajeno je u nas držati životinje u tovu, no ukoliko se koristi za mlije na goveda, mužnja se obavezno provodi u izmuzištu. Higijenske

prilike u izmuzištu trebaju osigurati dobivanje mlijeka sa što manjim po etnim brojem bakterija. Postojanje izmuzišta kao zasebne prostorije svakako je napredak u odnosu na mužnju u samoj staji koja se primjenjuje pri pojedina nom držanju krava. Kao nedostatak skupnog na ina držanja mogu se ista i socijalne kon liktne situacije me u životinjama, napose u malenom prostoru. To je najizraženije prilikom hranjenja. U visokoproduktivnih životinja to može izazvati smanjenje mlije nosti, te smanjenje prirasta. Tako er je otežana i veterinarska kontrola. Branko Delost, dr.vet.med.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODGAJATELJIMA PREDSTAVLJEN sveu ilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Napokon nastavak obrazovanja za odgajatelje U iteljski fakultet Zagreb ove jeseni pokre e diplomski sveu ilišni studij ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, koji je u organizaciji Udruge odgajatelja “Krijesnice” krajem rujna predstavljen i me imurskim odgajateljima. Program su predstavile prof. dr. sc. Ljubica Baki Tomi , prodekanica za poslovanje, studije i studente izvan sjedišta, te docentica Antonija Bali Šimrak, pro elnica Odsjeka za odgojiteljski studij.

Sedamdesetak prisutnih odgajatelja i studenata tom je prilikom dobilo sve potrebne informacije o mogu nosti nastavka studija, kojim e odgajateljima u Hrvatskoj napokon dobiti mogu nost nastavka svog obrazovanja. Ovaj izvanredni studij za sada e provoditi samo na zagreba kom U iteljskom fakultetu, krajem listopada bit e raspisan natje aj za upis, a prvih 60 studenata u velja i e ponovno sjesti u fakultetske klupe. (bš)

Dana 19. listopada 2011. godine u Me imurskom domu u Zagrebu, Ilica 10/3, održana je osniva ka skupština novoosnovane udruge studenata Me imurske županije pod nazivom ”Udruga studenata Me imurja“. Razlog tome bilo je brisanje stare udruge iz Registra udruga pod nazivom ”Klub studenata Me imurja“ zbog neaktivnog djelovanja Udruge, jer su studenti koji su djelovali u sklopu istoimene završili svoje fakultetsko obrazovanje. Osviještenost mladih studenata Me imurja dovela je do novoga aktivnog djelovanja udruge zbog okupljanja, druženja, razmjenjivanja korisnih informacija, znanja i iskustva te, kako bi rekli naši stari, ”Mi Me imurci se moramo držati skupaj!“. Na sjednici je usvojen i novi Statut Udruge, te izglasovano predsjedništvo, unutar njega predsjednik i dva potpredsjednika, Nadzorni odbor te glavni tajnik Udruge. Predsjedništvo ine Sanela Horvati , Ivan Borovi , Matko Lovrec, Igor Ivkovi (svi s

OSNOVANA nova me imurska udruga studenata u Zagrebu

PORUKA

“Mi Me imurci se moramo držati skupaj” Pravnog fakulteta Zagreb), Karolina Kolari (Prirodoslovno - matemati ki fakultet), Benjamin Štampar (VERN), Luka Štruc (Medicinski fakultet Zagreb), Vedran Babi (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Vedran Blagus (Ekonomski fakultet Zagreb). Predsjednik Udruge, kao i tajnik biraju se izravno, a potpredsjednici se biraju unutar samog predsjedništva na mandat od jedne godine. Za akademsku godinu 2011./2012. za predsjednika Udruge studenata Me imurja odabran je Igor

Ivkovi , a predsjedništvo Udruge izme u sebe odabralo je za potpredsjednika Benjamina Štampara te potpredsjednicu Karolinu Kolari . Za glavnog tajnika Udruge izabran je Deni Oreški (Ekonomski fakultet Zagreb). U Nadzorni odbor odabrani su Luka Vlahek, Mateja Vuk (Pravni fakultet Zagreb), Hrvoje Cirkovi , David Ivkovi te Alexandra Bedi (Prirodoslovno - matemati ki fakultet). Predstavnici Zavi ajnog društva Me imurje grada Zagreba ing. Franjo Šolit (predsjednik izvršnog odbora),

VRHUNAC AKTIVNOSTI Zorinog projekta “Uklju i me”

Izložba kampanje “Reci da za …” i dvojezi na brošura Svom kraju polako se bliži Zorina kampanja “Uklju i me”, u sklopu koje je prošli petak otvorena izložba fotogra ja koje su od po etka projekta prikupljane u kampanji “1000 lica“ - “Reci da za …”. Projekt “Uklju i me” traje do prosinca ove godine, a do tada e se snimiti i film o aktivnostima mladih Hrvata i Roma uklju enih u projekt, koji e bi premijerno prikazan povodom Me unarodnog dana ljudskih prava. Iako je projekt “Uklju i me” Udruge “Zora” zapo et prvenstveno zbog poboljšanja me u-

sobne interakcije i integracije hrvatskih i romskih srednjoškolaca, nakon 9 mjeseci njegova provo enja sa sigurnoš u možemo re i da je postao jednim od najprepoznatljivijih Zorinih projekata. No, projekt se ne gradi samo na jednoj svojoj ak vnos , pa je prošli tjedan u akovcu predstavljena i brošura "Op a deklaracija o ljudskim pravima". U Zorinoj brošuri ona su obra ena na poseban na in – kroz o i srednjoškolaca.

Naime, njih je 30, što hrvatske, što romske nacionalnos , na posebnim radionicama obradilo 30 lanaka ove deklaracije. Rezultat h radionica njihove su jednostavne i razumljive interpretacije sažete upravo u ovu najnoviju Zorinu brošuru. Osim toga, brošura je dvojezi na. Brošura predstavlja i doprinos u predstavljanju romskog jezika i pisma ve inskom stanovništvu Me imurske županije. (Bojana Špani ek)

dipl. prav. Franjo Domjani (dopredsjednik izvršnog odbora) te glavni tajnik Dušan Knezi srda no su pozdravili sve okupljene te pozvali na rad i marljivost.

Prvi ”projekt“ – me imurska fešta povodom Martinja Udruga priprema mnoge projekte na zadovoljstvo svih naših kolega iz Me imurja. lanom se može postati na novoj Facebook stranici popunivši pristupnicu Udruge studenata Me imurja. Godišnja lanarina iznosi 20 kn. Kako

31. listopada 2011. je Udruga nepro itna organizacija, tako e se sav prikupljen novac uložiti u projekte koji e biti naknadno predstavljeni. Prvi projekt na koji je vesela družina marljivo ”zasukala rukave“ je dugoo ekivana me imurska fešta povodom Martinja, koja e se održati u etvrtak 10. studenoga u diskoteci ”Saloon” u Zagrebu zajedno s Udrugom podravskih studenata. Cijena ulaznice u pretprodaji bit e 10 kn, a na ulazu 30 kn, ime e se namiriti troškovi prostora, bendova te tonskog menadžera. Karte u pretprodaji mogu se kupiti u prostorijama Studentskog centra Zagreb od 7. do 9. studenoga u vremenu od 11 h do 20.30 h te na dan Me imursko-podravske fešte 10. studenoga od 11 do 18 h. Iz udruge tako er pozivaju sve prijatelje, kolegice i kolege, Me imurke i Me imurce da se uklju e u aktivno djelovanje Udruge studenata Me imurja te se odazovu na prvu me imursku feštu ove godine u što ve em broju. (do)

Trideset najboljih fotografija kampanje “Uklju i me” iz Male scene Centra za kulturu ovih dana seli u U eni ki dom Graditeljske škole

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

PAKET

DALJINSKO CENTRALNO

COLOR PAKET

ZATAMNJENA STAKLA

NASLON ZA RUKE

Polo Rabbit

BEZ TROÂŠ

KOVA:

anja og osigur obvezn guranja si o kasko acije registr a g pregled tehniĂ‹ko eĂŚnika ilj b javnog

Das Auto.

Dobro je znati 17

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKCIJA koju treba pohvaliti

Branitelji pomažu djeci s posebnim potrebama

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Udruga hrvatskih branitelja lije enih od PTSP-a, Udruga dragovoljaca HOS-a i UDVDR klub akovec organizirali su 8. listopada druženje s djecom s posebnim potrebama Doma “Antun Bogdan” iz akovca. To je drugo druženje djece i branitelja uz moto “Svjetlost na zajedni kom putu”, a održano je na Dravi kod Gornjeg Kuršanca u prostorima HVIDR-e. Djecu su posebno obradovali kestenijada te boravak u prirodi. Udruženi branitelji organizirali su ovih dana i berbu jabuka u vo njaku

Zajedni ka snimka djece i branitelja za uspomenu “Agrome imurja”, a prihod je namijenjen za djecu u domu “Antun Bogdan” iz akovca. Jedna od branitelja, Zvonko Špiranec rekao nam je u razgovo-

ru da su se odlu ili na ove akcije kako bi ponajprije pomogli djeci kojima je pomo potrebna, ali da bi na neki na in pomogli i sebi. Dosta nam je da nas prozivaju da

ništa ne radimo, ili da samo nešto molimo. Želimo pomo i gdje to možemo, iako i sami imamo zdravstvene probleme.” (JŠ)

MALIŠANI iz akovca i slovenskog Turniš a zajedni ki proslavili dolazak jeseni

Žalosna uspomena na pokojne, a bez vjere u život poslije smrti i vjere u Boga koji je na križu pobijedio smrt, je samo još jedna emocionalna ateisti ka samo obmana Pozvan si slijediti Isusa u životu i smrti. Oni koji su otišli prije nas sada vide stvarnost o kojoj mi govorimo. Blagdan Svih svetih je spomen na vjerne koji su otišli pred nama iz ovog prolaznog u vje ni svijet. Utješeni smo kada znamo,umrli su u vjeri i susreli ispunjenje svoje vjere, te su sada u radosti. Kada posje ujemo groblja, suo avamo se s našom tjelesnom prolaznoš u i duhovnom vje noš u. Podsje amo se, tu po ivaju samo smrtni ostaci dragih ljudi koje emo opet susresti po našem odlasku iz, za naše fizi ke o i jedinog vidljivog svijeta, u onaj za našu dušu ponekad po Božjoj milosti, vidljivog duhovnog svijeta Po krš anskoj tradiciji, koju su prihvatili i nekrš ani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sje aju svojih pokojnika: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Dušni se dan obilježava i u Engleskoj

Crkvi, kao i u mnogim evangeli kim crkvama. Dok je to samo uspomena, bez vjere u život poslije smrti i Boga koji je na križu umro i pobijedio smrt, onda je to samo još jedna emocionalna ateisti ka samo obmana. Sa druge strane ako je to komunikacija s pokojnicima, koji Bog zabranjuje, onda je to vražja pobjeda. Jer lakše je biti dobar s mrtvima koji nisu me u nama, nego sa živima oko nas. mr.sc. Ivan Lovakovi Ti nisi produkt slu ajne, i u praksi znanstveno nemogu e evolucije iz kamena. Ne budi prevaren vjerom u hipotezu o evoluciji koja, suprotno svim poznatim zakonima; biologije, fizike, astronomije ili geologije, pretpostavlja postanak materije i razuma ovjeka eksplozijom ni ega. Pogledaj znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak .http:// udrugapostanak.ucoz.com/

Drugi mu od u enika re e: “Gospodine, dopusti mi da prije odem i pokopam svoga oca.” Isus mu kaže: “Hajde za mnom i pusti neka mrtvi pokapaju svoje mrtve.” Mat 8;21-22. Ti nisi produkt slu ajne, i u praksi znanstveno nemogu e evolucije iz kamena. Ne budi prevaren vjerom u hipotezu o evoluciji koja, suprotno svim poznatim zakonima; biologije, fizike, astronomije ili geologije, pretpostavlja postanak materije i razuma ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledaj znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Dje je prijateljstvo ne poznaje granice Djeca iz skupine ”Kolibri i” vrti a “Vjeverica” proslavili su Jesensku sve anost sa svojim slovenskim prijateljima iz vrti a ”Turniš e”. Suradnja ova dva vrti a traje ve pet godina, pa su ovakvi posjeti postali svojevrsna tradicija. Inicijativa za druženja krenula je od odgajateljice iz Turniš a Stanke Per i , rodom Me imurke, te odgajateljica skupine “Kolibri i” Nives Lisjak i Gordane

U akovec su prošli tjedan iz Turniš a stigla dva autobusa s 40 djece i 40 roditelja

Šolti Siladi. U akovec su tako prošli tjedan stigla dva autobusa s 40 djece i 40 roditelja. Osim prilike za zajedni ku igru i druženje, susret je bio idealna prilika i za razmjenu konkretnih iskustava iz prakse za odgajateljice i lanice stru nog tima. Daljnja suradnja i uzvratni posjet dogovoren je i za ubudu e, a mali Turniš ani i akov ani još jednom su dokazali da prijateljstvo ne poznaje granice. (bš)

Novi život se rađa

Igor (30) i Silvija (28) Šafari iz Slakovca dobili su sina Patrika, ro enog 23. listopada u 00.15 sati. Kod ku e mamu i Patrika osim tate eka i stariji brat Dominik (4).

Franjo (43) i Ljiljana (31) Lisjak iz Donje Dubrave dobili su k er Anu Mariju, ro enu 24. listopada u 9.50 sati. Po najmla u lanicu obitelji došli su i stariji brat Ivan (2) i teta Andrea.

31. listopad Svjetski dan štednje

AKOVE KI BREAKDANCERI NEXUS” ODUŠEVILI ŽIRI SUPERTALENTA! Kevin, Ivan, Lui, Vanja, Lino, Philipp, Vedran, Zlatko, Deni i voditelj Saša ine breakdance skupinu ”Nexus” iz akovca, koja je svojim akrobatskim umije em uspjela zadiviti strogi žiri showa “Supertalent” Nove TV. Više na str. 4 priloga MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

”Zmija u kavezu” – novi roman Marjana Krajcera Viteza Histrionski ”Lova ki rog” na tribini

SCENA

Nova nagrada za pjesnikinju Stanku Gjuri

MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Richarda Blonna “Živjeti dulje uz manje stresa”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SRIJEDA, 2. 2 studenoga, 20 sati akovec Centar za kulturu k

31. listopada 2011.

ETVRTAK, 3. studenoga, 19 sati Centar za kulturu akovec

Koncert: Rock’n’roll vremeplov – Ve er Tribina : ”Kauboji” – Teatar Exit namjerom da naprave kaubojsku predstavu. Rije je doista o jednoj od najboljih hrvatvje nih melodija; Boris Barba Babarovi , skih predstava u posljednje vrijeme, o emu Svi akteri (uglavnom gubitnici) jekom rada na predstavi razvijaju svoje životne pri e utjesvjedo e i nagrade – “Kauboji” su proglašeni Walter Neugebauer i The Cadillac najboljom predstavom na Danima hrvatskog u i neminovno jedni na druge; svi se polako

ADVENT, A ADV AD DVENT, VE BLAGDANSKA BLAGDANS G N PUTOVANJA, SPA,...

Walter Neugebaur alias Rockin’ Neno bard je i jedan osniva a hrvatske rock’n’roll scene - “Kristali”, “Mladi/The Mladis”, “Pink Elephant” i naposljetku “The Cadillac” bendovi su kojima je žario i palio diljem Njema ke, Austrije i Švicarske, bivše Jugoslavije, a potom i Hrvatske.

Prije dvije godine Walter Neugebauer & The Cadillac, uz mnogobrojne goste, održali su sjajan koncert – tulum u Tvornici kulture kojim su obilježili 30. godišnjicu glazbenog djelovanja, a ovim se programom pridružuju obilježavanju 30. obljetnice Centra za kulturu akovec.

OPATIJA

Djeli blaga sk najplodnijega

LOVRAN HOTEL PARK 4* 01.11.-28.12. 2 no i/doru ak po osobi od 360 kn

MALI LOŠINJ HOTEL AURORA 4* 01.11.-29.12. 2 pol po osobi od 630 kn

LOURDES , hodo aš e zrakoplovom iz Zagreba 28.11.-29.11. cijena po osobi od 2495 kn

ADVENTI sa polaskom iz akovca, autobusom! GRAZ, 03.12. cijena po osobi 115 kn cijena po osobi 570 kn

BE ,10.12. cijena po osobi 195 kn

BUDIMPEŠTA,17.12. cijena po osobi 180 kn

KANARI, TUNIS, TURSKA u studenom! Letovi iz Graza i Be a!

KANARI 7 pol po osobi od 3260 kn

TUNIS 7 all incl.po osobi od 2730 kn

TURSKA 7 all incl.po osobi od 3035 kn

HIT PUTOVANJE!!! TURSKA Alanya + Kemer zrakoplovom iz Graza 9, 16 i 30 11. 8 dana / 7 no i Hotel 4* cijena po osobi od 1285 kn

SKIJANJE U FRANCUSKOJ PUY ST. VINCENT ve od 1350 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca

SKI OPENING KRANJSKA GORA Hotel Larix 4* i Kompas 4* 01.12.-22.12. 2 pol po osobi od 745 kn

KATSCHBERG Hotel Cristallo 4* 15.-18.12. 3 pol po osobi od 1965 kn

VRIJEDNOST VIŠE!!! BAD KLEINKIRCHHEIM Apt naselje Grosswild 01.-18.12. 7 pol + 6 dnevna ski karta po osobi od 5345 kn POKLON: 1 PAR SKIJA VOLKL + vezovi i montaža

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe, utakmice... LORD OF THE DANCE 16.11. u Varaždinu, Sade 22.11.u ZAG,Rammstein u ZAG, Tom Jones 21.11. u ZAG,... www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

hvataju za predstavu i shva aju je kao borbu sa samim sobom te ujedno gledaju na nju kao na priliku života. Predstava traje 180 minuta, cijena ulaznice iznosi 70 kuna. Prije predstave u 19 sa u izložbenom prostoru Centra za kulturu povodom 30 godina vode e kulturne ustanove u našem gradu bit e otvorena i prigodna fotodokumentacijska izložba.

AKOVE KI PISAC Marjan Krajcer Vitez predstavio

GH 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* 01.11.-30.12. 2 pol po osobi od 645 kn

BRATISLAVA,03-04.12.

glumišta, Danima sa re, Maruli evim danima, Teatar Festu u Banjaluci, Gavellinim ve erima, a dobili su i posebnu plaketu grada Zagreba. Niz nagrada za ovu predstavu osvojio je i redatelj Saša Ano i , kao i gluma ki ansambl, prvenstveno Živko Ano i i Rakan Rushaidat. Predstava ima manire klasi nog mjuzikla, a govori o skupini glumaca okupljenih s

Projekt “Most” Damira Klai a Klju a obuhvatio je dvadesetak umjetni kih fotografija snimljenih za promicanje zaštite, obnove i revitalizacije Mure i Drave

IZLOŽBA - INSTALACIJA ”Most“ Damira Klai a na rijeci Dravi kraj Varaždina

Fotografija u promicanju zaštite rijeka akove ki umjetni ki fotograf Damir Klai osmislio je novi projekt pod nazivom “Most”, zamišljen i nastao u proteklih pet godina kao umjetni ki odgovor na odabranu temu “Mura – Drava – Dunav Transregionalni park prirode“. Radi se o dvadesetak umjetni kih fotogra ija snimljenih za promicanje zaštite, obnove i revitalizacije dviju posljednjih europskih prirodno meandriranih rijeka – Mure i Drave, te posljednjih o uvanih mo vara i prašuma Europe. Pješa ki most na rijeci Dravi kraj Va r a ž d i n a u subotu je bio mjes to prve instalacije - izložbe. Ljubitelji fotogra ije, zaljubljenici u prirodu, ali i obi ni šeta i tako su do kasno nave er mogli prisustvovati neuobi ajenom umjetni kom doživljaju. U r ije c i D r a v i bi l o je izloženo dvadesetak umjetni kih fotogra ija Damira Klai a snimljenih diljem Hrvatske na našim rijekama i jezerima. O izložbi i autoru govorila je likovna kriti arka Branka Hlevnjak, a izložbu je otvorio Ivan Cerovec ispred Hrvatskih voda – glavnog pokrovitelja izložbe i cijelog projekta. Organizatori su izložbe Muzejsko - galerijski centar Varaždin i sam autor.

Prezentiraju i projekt, likovna kriti arka mr. sc. Branka Hlevnjak rekla je uz ostalo: - Zašto fotogra ije rije nih motiva ne bi bile izložene na površini te iste rijeke na kojoj su snimljeni? Onaj tko poznaje fotografsku tehniku od vremena crno - bijele fotogra ije zna i te kako dobro da je možda najljepši trenutak baš onaj – nakon što se fotogra ija nekim udom pojavila u razvija u, i nakon što je oprana u vodi u vrš ena iksirom – dakle, da je najljepši trenutak kada isprana od svih suvišnih kemikalija fotogra ija zablista u istoj teku oj vodi. Upravo nam Damir Klai omogu ava užitak sudjelovanja u povlastici koju mnogi ne poznaju, koja do arava raskoš tonova neboja i boja koje u vodi popr imaju z ad ivljuju u bistrinu. Onako mokre fotogra ije, bez obzira na snimljeni motiv, posjeduju primarnu životnost, kazala je Hlevnjak. Plutaju a izložba - instalacija, koja iz Varaždina putuje i u druge gradove u Hrvatskoj te susjednim zemljama, a predvi eno je da se održi i u Londonu na rijeci Temzi. (dz, foto: zv)

Svoju tre u knjigu, avanturisti ki akcijski roman “Zmija u kavezu”, akove ki pisac Marjan Krajcer Vitez napokon je izvadio iz ladice, gdje je spremna ekala na objavljivanje otkad ju je napisao još prije nekoliko godina, i predstavio je prošlu srijedu akove koj publici okupljenoj u Domu amatera. Roman je, nakon ”Sve anosti u starom dvorcu” i ”Tatarske strijele”, smješten u sadašnjost i daleko od Me imurja, u Južnu Ameriku, gdje tajni agent Roger Green, na 140 uzbudljivih stranica romana, pokušava doprijeti do dna zlo ina ke organizacije koja vlada gradom Charaguom i pri tom sa uvati živu glavu. Rije je o avanturisti koj akciji koju sam autor predstavlja kao svojevrsni ”me u-roman”, s obzirom na to da su njegova glavna preokupacija i dalje Zrinski. Ipak, kaže, itatelji navikli na njegov spisateljski rukopis ne e biti razo arani

ni ovim najnovijim književnim ostvarajem.

Zrinski glavna preokupacija Kad bismo kojim slu ajem zavirili u ladice ovoga akove kog pisca, pronašli bismo neprocjenjivo literarno blago – od ve gotovih knjiga koje, baš poput ”Zmije u kavezu”, ekaju neka sretnija vremena, do stranica i stranica na kojima se proteže najpoznatija obitelj u povijesti Me imurja – Zrinski. Upravo se njima Marjan Krajcer Vitez u potpunosti posvetio posljednjih godina, otkad intenzivno radi na svom ”projektu Zrinski“. Prvu knjigu iz serijala, ”Tatarsku strijelu”, objavio je još 2009. godine, a uz dozu opreza najavljuje da bismo ve sredinom prosinca mogli ugledati i drugu najavljenu knjigu. - Naravno, samo ako bude sre e, a svi znamo što se danas podrazumijeva pod sre om – ako bude dovoljno sredstava i volje, kaže.

VULGARNI KAJKAVSKI “Lova ki rog” na tribini ”

Histrionski recept Na prošlotjednoj tribini ” akovec etvrtkom” gostovala je predstava ”Lova ki rog“ u izvedbi Gluma ke družine ”Histrioni”. Tekst Georgesa Feydeaua o nevjeri i prijevarama na histrionsku scenu postavio je redatelj Dražen Feren ina, a prijevod – na kajkavski – potpisuje Vladimir Geri , koji je uz ovu predstavu proslavio i 60 godina umjetni kog rada. Djela ”kralja farse”, kako esto nazivaju Feydeaua, i danas su, gotovo stolje e od njegove smrti, izuzetno popularna, emu u prilog govori i injenica da se vjerojatno svaku sezonu na doma im pozornicama na e pokoje Feydeauovo djelo. Primjerice, prošlu je sezonu ”Bubu u uhu“ proslavljenoga francuskog komediografa postavila Kazališna družina KUU-a ”Selja ka sloga” Nedeliš e, ija je izvedba proglašena i najboljom predstavom ovogodišnjeg KAM-a.

U originalnom prijevodu ”Gospona lovca“ u Hrvatskoj je proslavio ”Teatar u gostima“, doživjevši ak i svoju televizijsku ina icu. Relja Baši Fellera odigrao je više od 200 puta, a društvo mu je pravio veliki Vanja Drach. Feller u histrionskoj verziji postaje dr. Marcel Immerstief (u slobodnom prijevodu – ”uvijek tvrd”) i utjelovljuje ga Adam Kon i , dok je gospodin Pusskarsky postao iškal Ambroz pl. Rapšic i prepušten je Vidu Balogu. U glavnoj ženskoj ulozi Leonine Rapšic našla se Nela Kocsis, a u predstavi glume još i Nada Abrus, Željko Duvnjak, Goran Koši, Slobodan Milovanov, Tara Rosandi , Tomislav Palini - ošo i Duško Zubalj.

Predugo i prevulgarno Što, na prvu loptu, re i o 150 minuta (da, dva i pol sata!) dugoj predstavi osim da je – preduga. Odmah u priznati da se nakon pauze nisam vratila u dvoranu i predstavu nisam odgledala

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 4. studenoga, 20.30 sati Mala scena Centra za kulturu akovec

Dixieland band Dixieland band osnovan je 1998. godine i u vrlo kratkom vremenu svojom kvalitetom i pro esionalnim pristupom osvojio je publiku i glazbene kriti are. Iako u bandu sviraju i pro esionalni i amaterski glazbenici, Dixieland djeluje vrlo skladno kao glazbena cjelina. Uz standardni dixie program na repertoaru se nalaze i obrade svjetskih vokalnih hitova, a prava su posebnost me imurske pjesme obra ene u jazz maniri.

SUBOTA, 5. studenoga, 16 sati Centar za kulturu akovec

SUBOTA – UTORAK, 15. listopada – 15. studenoga Knjižnica i itaonica “Nikola Zrinski” akovec

Kazališna tribina “Cukorek” Mjesec hrvatske knjige Dje je gradsko kazalište akovec: CVICVIT U tre i tjedan Mjeseca hrvat- a na dje jem odjelu izložba je poske knjige, koji Knjižnica i itao- sve ena Josipu Pupa i u. premijera Osim toga, kao i u dosadašnica “Nikola Zrinski” akovec orPredstava ”Cvicvit” govori o malenoj djevoj ici koja živi u planinama zajedno sa svojim djedom u velikoj šumi punoj životinja i vrijeme provodi u igri i pjesmi. S druge strane tih planina, na kraljevskom dvoru, živi oholi kraljevi kojeg nitko ne voli, a ni on nikog ne voli. Brižni kralj pokušava svom sinu na i lijek, ali uzalud.

Mudrac Aron pokušat e pomo i kraljevi u, no shvatit e da njemu može pomo i samo djevoj ica dobrog srca, a to je Cvicvit. Ovo je 36. po redu premijerna predstava Dje jega gradskog kazališta akovec, koje e idu e godine proslaviti 15 godina uspješnog djelovanja. Predstava traje 50 minuta, primjerena je uzrastu od 5 godina.

o “me u-roman” ”Zmija u kavezu”

krivenog u ladicama me imurskog pisca Neiskorišten dramaturški potencijal

Kad bismo kojim slu ajem zavirili u ladice Marjana Krajcera Viteza, pronašli bismo veliko književno blago. No, neka sretnija vremena lakše emo iš ekivati uz napeti krimi ”Zmija u kavezu”

Djela Marjana Krajcera Viteza imaju velik dramaturški potencijal, no, po tom se pitanju još uvijek ništa ne doga a. - Svojedobno sam ak napisao i jedan igrokaz, ‘No prije lova’, no i on za sada stoji u ladici i eka bolja vremena. Mi imamo krasan stari grad, krasan atrij i ve sam nekoliko puta svoje zamisli predlagao i gradu i muzeju. Zašto ne bismo i mi, kao što, primjerice, Salzburg ima svoju predstavu ‘Jedermann’, koja se od 1920. u tom gradu igra svako ljeto, imali komad zbog kojeg bi ljudi svaku godinu dolazili u akovec?, samo je jedan od prijedloga akove kog pisca. (bš)

ganizira u suradnji s Maticom hrvatskom ogranak akovec, uvest e nas dvije izložbe, kao i sama mani estacija, posve ene pjesnicima. Na op em odjelu knjižnice tako e biti postavljena izložba o životu i djelu Antuna Mihanovi a,

Još od studentskih dana, otkad se bavi pisanjem, zanimaju ga razli iti žanrovi, a istovremeno radi na ak nekolicini romana. Tako ve ima spreman jedan špijunski roman, u pripremi je i horor, a sigurno e se na i i još pokoji krimi , upu uje nas. - Ipak, romani o Zrinskima glavna su mi preokupacija i zadatak koji sam si sam zadao objaviti ciklus knjiga podre en Zrinskom, objašnjava Krajcer Vitez. Ve idu e godine planira izdati prvu knjigu romansirane biografije Nikole Zrinskog pod nazivom “Krvavi put do bana”. Iako iza sebe ima tek tri objavljena djela, Marjan Krajcer Vitez vjerojatno je, kad bismo gledali opus (za sada) sa uvan u sigurnosti njegova doma, najplodniji me imurski pisac. Kaže da bi, kad bi se bavio samo pisanjem, dnevno mogao napisati minimalno 5 do 10 kartica, što bi zna ilo 2 - 3 opsežnija ili ak 3 - 4 manje opsežna romana – godišnje! Za sada, budu i da sam odra uje i svu logistiku vezanu za izdavaštvo, za to, na žalost, nema vremena. Nada se, kaže, da e uskoro i kod nas zaživjeti posao književnih agenata koji ”guraju” pisce za koje vjeruju da mogu doprijeti do itatelja, obavljaju sav okolni posao, a na piscu je samo da – piše. (Bojana Špani ek)

njim tjednima mani estacije, eka nas i promocija knjige - u etvrtak 3. studenoga u 18 sati akademici Ante Stama i Stjepan Damjanovi u dvorani Matice hrvatske predstavit e Stolje a hrvatske književnosti.

Sve ani mimohod prema Domu kulture

KUD ZASADBREG

Pozdrav jeseni iz Zasadbrega Kulturno - umjetni ka udruga Zasadbreg organizirala je kulturno - zabavnu priredbu pod nazivom “Pozdrav jeseni“. Program je zapo eo svetom misom u mjesnoj crkvi Kraljice mira, a nastavljen u Domu kulture, kamo su sudionici došli u sve anom mimohodu.

U programu su nastupili KUD “Anka Ošpuh“ iz Ludbrega, KUD “Novi Maro “ iz Novog Maro a, Udruga žena Sivica i Gradski puha ki orkestar akovec. Publika se odazvala u velikom broju, a osim nastupa KUD-ova i puha kog orkestra razgledali su i izložbu plodova jeseni. (sm)

KUD KOTORIBA dobitnik Plakete MDS-a

Ponosni nositelji me imurske narodne nošnje!

akovec etvrtkom”

t za komercijalni uspjeh do kraja. Jednostavno, nisam mogla. Što ne zna i da to nisam željela. Iako još s gorkim okusom stravi nog ”Remetinca” koji sam gledala prije koji tjedan, odlu ila sam Vidu Balogu dati novu šansu. Uzalud. Iako je gluma ka postava pošteno poja ana, krajnji rezultat opet je jednako nizak vulgarni humor, kroz koji se ak provla e iste ”pošalice” koje su nam kao smiješne i originalne predstavljene i u gore spomenutom ”remetine kom“ nastupu (kao, primjerice, rektalno - analno - vrit tableta). Hiperinflacija tobožnjih kajkavizama poput ”po rnda iti”, ”špancirštok” ili ”štohati” nakon svega 15 minuta postaje iritantna, Kon i , da slu ajno ne bismo zaboravili kako lijepo pjeva, ubacuje songove kojih u originalu nema, a predstava bi, da je skra ena na maksimalnih sat i pol, možda bila podnošljiva. Osvrnut u se, za kraj, i na ovogodišnji susret Hrvatskog centra ”Assitej”, koji je akovec

ugostio svega tjedan dana prije ”Lova kog roga“, samo da bih i osobno potvrdila stav stru njaka da je kazališna produkcija za djecu i mlade u ovom trenutku kvalitetnija od produkcije za odrasle. Iako nisam pogledala svih 14 predstava na Assiteju, one koje jesam bile su zabavne, zanimljive i – smiješne, i sve do jedne bolje od ”Lova kog roga“. I to, zamislite, bez vulgarizama i prostota. Idu i nas tjedan na tribini ekaju ”Kauboji“, koji traju ak tri sata. Tri sata koja u, u to sam istinski uvjerena, provesti bez da ijednom pogledam u sat, u polusnu zatvorim o i ili u nevjerici gledam zašto ljudi oko mene vrište od smijeha na ono što im se servira kao humor. Toj istoj publici ponovno upu ujem svoje iskrene isprike. Slobodno me nazovite konzervativnom, ali ovakav niski humor mene osobno samo vrije a, ništa drugo. A možda pu ki teatar jednostavno nije za mene. (Bojana Špani ek)

Predsjedniku KUD-a ”Kotoriba“ Vinku Horvatu Plaketu su uru ili MDS-ovci Željko Pavlic i Zlatko Bacinger

Nela Kocsis u ulozi Leonine Rapšic i Adam Kon i u ulozi dr. Marcela Immerstiefa

Prošli je petak u akove kom Domu sindikata održana prigodna sve anost na kojoj je Me imurski demokratski savez i ovu godinu dodijelio Plaketu MDS-a za o uvanje me imurske kulturne baštine. Do sad su je dobili zaslužni pojedinci i udruge koji su se istaknuli u o uvanju tradicijske me imurske kulture. Prva dobitnica bila je Elizabeta Toplek – Teta Liza iz Donje Dubrave 2006. godine. Potom slijede KUD ”Ivan Musta - Kantor“ iz Svete Marije, Stjepan Tardi - Utek iz Belice, KUU ”Zasadbreg“ iz Zasadbrega i Franjo Preložnjak iz akovca. Ovu godinu Plaketa je dodijeljena KUD-u ”Kotoriba“ iz Kotoribe, koji od 1975. godine djeluje na zaštiti i prezentaciji me imurske baštine u Me imurju, Hrvatskoj i šire, a posebno se istaknuo u suradnji i

pomo i pomurskim Hrvatima s lijeve obale rijeke Mure. KUD je u po etku djelovao kroz tamburašku i olklornu sekciju. Odmah po osnutku, zahvaljuju i entuzijazmu lanova društva, postao je nezaobilazan sudionik svih važnih zbivanja u Kotoribi i okolici te zaštitni znak Kotoribe na brojnim nastupima. - Zahvalni smo MDS-u koji je prepoznao naš rad, to je za nas ast i zadovoljstvo. Ponosno nosimo me imursku narodnu nošnju i prepoznatljivu mušku crvenu maramu uz nju. Zasluge za ovo nagradu pripadaju svekolikom lanstvu, rekao je Vinko Horvat, predsjednik KUD-a ”Kotoriba“, nakon što je iz ruku Željka Pavlica, predsjednika MDS-a, i Zlatka Bacingera, predsjednika Vije a MDS-a, primio nagradu, a uz nju i nov ani iznos od 2.000 kuna. (al )

Scena

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 4. studenoga, 19 sati Galerija Muzeja Me imurja akovec

SUBOTA, 5. studenoga Caffe bar ”Paladin”

Prvi Salon fotografije akovec 2011.

Koncert: Zoran Miši

Prva smotra fotografskog stvaralaštva pod nazivom ”Salon fotografije akovec 2011.” smjestit e se u izložbeni prostor Muzeja Me imurja akovec, sa sve anim otvorenjem u petak u 19 sa . Iza Salona stoje Udruga “Fotogra ja” i portal Fotogra ja.hr, dok pokroviteljstvo pružaju Me imurska županija, Grad akovec i TZ akovec. Žiri 1. Salona fotogra je akovec 2011. u sastavu

Dallas records i Ožujsko - glazbena to ionica predstavljaju vam koncertnu turneju Zorana Miši a, u sklopu koje e, nakon Zagreba, Zoki sa svojim prate im bendom Damage održa koncert i u akovcu, 5. studenoga, u klubu ”Paladin”. Na akove koj pozornici pridružit e mu se i kolega iz showa ”Hrvatska traži zvijezdu”, još jedan rocker, Vilibald Kova koji e sa Zokijem izves par pjesama.

prof. Ivice Nikolca, prof. Danijele Lušin, Vinka Šebreka, edomila Grosa i prof. dr. sc. Miljenka Maro ja od ukupno pris gla 1402 rada od 158 autora iz Hrvatske na 4 zadane teme odabrao je 121 rad 52 autora. Imena primljenih i nagra enih autora i radova organizatori e do otvorenja izložbe drža u tajnos , a prona i ih možete ve u idu em broju Me imurskih novina.

SUBOTA, 5. studenoga Jing-Jang klub, Vularija Ovom koncertnom turnejom Zoran Miši promovira promovira svoj album prvijenac ”Strah od nepoznatog”, koji je izašao jekom ljeta i do sada osvojio izvrsne kri ke i recenzije. Okrunjen tulom ”mlade nade rocka”, na koncertima e izvesti svoje ve dobro poznate hitove ”Gdje si sad”, ”Izgubljeni raj” i ”Park”, a svi željni heavy rocka do i e na svoje u pjesmama ”Moja generacija”, ”Ovo je tvoj dan” i ”Svoj”. Uz pjesme s albuma, Zoki e pjeva i covere brojnih doma ih i stranih pjesama.

Koncert: Pod silom živ Nakon svirki u Murskom Središ u i Nedeliš u, bend PoD SiLoM ŽiV seli u Vulariju u JingJang klub. Tamo e, u organizaciji sportsko - rekreacijskog društva, ovu subotu održati koncert, a propus te li me imurske rockere tada, nova prilika da ih poslušate pružit e vam se dva tjedna kasnije, u subotu 11. studenoga,

kada e nastupi u akovcu u novootvorenom Rock Ca eu. Pod silom živm uz autorske pjesme koje e uskoro iza i na nosa u zvuka, nazvanom “Mesec vu vodi”, sviraju i obrade pozna h bendova kao što su Boa, Azra, Bijelo Dugme, Demoni, Piloti i drugi. Upad na svirke je besplatan!

AKOVE KA BREAKDANCE skupina oduševila žiri Supertalenta

Nexus – me imurski breakdance ponos! Troglasno ”da” zaradili su svojim nastupom u Supertalentu Nove TV akove ki breakdanceri okupljeni u skupinu ”Nexus”. Kevin Kutnjak, Ivan Kukovec, Lui Kavran, Vanja Tomaši , Lino Zadravec, Philipp Kutnjak, Saša Mikac, Vedran Glavina, Zlatko Tomaši i Deni Glavina ine sk-

upinu kojom su se Me imurci prošlu nedjelju pred malim ekranima ponovno ponosno busali u juna ka prsa, a koji su još danima nakon prikazivanja emisije bili glavna tema svih gradskih kavica. Svojom plesnom to kom ”Click 2 Dance“ još ljetos osvojili

su prvo mjesto na zagreba kom TREPS festivalu u kategoriji “Urbani plesni izrazi“, što je voditelju i koreografu Saši Mikacu bio i više nego dovoljan poticaj da mlade breakdancere prijavi u spomenuti show. Trema koja je neupitno jedan od najvažnijih faktora dobre prezentacije talenta ovaj je put pozitivno utjecala na naše de ke, a nakon nastupa od strogog i pravednog žirija zaradili su samo pohvale. Enis Bešlagi tako je pohvalio ujedna enost prisutnu unato razlici u godinama, Ninu Badri uspjeli su fascinirati do te mjere da je sasvim otvoreno rekla da baš njih želi vidjeti u super inalu, a do najstrožeg, Dubravka Merli a, doprla je zajedni ka energija koju ova skupina posjeduje.

Mjeseci i godine mukotrpnog rada

akove ki breakdanceri iz skupine ”Nexus” posebno su oduševili jedinu žensku lanicu žirija, Ninu Badri , koja je baš njih poželjela vidjeti u superfinalu!

Iako ono što de ki rade ovako prezentirano izgleda sasvim jednostavno i izvedivo, do trenutka kada e njihovo umije e prerasti iz talenta u supertalent mjeseci su i godine mukotrpnog rada.

Mjeseci mukotrpnog rada potrebni su da bi se talent pretvorilo u supertalent Rada u koji rado ulože svaki slobodni trenutak koji imaju, iako je, s obzirom na to da su neki od lanova trenutno na studiju u Rijeci, odnosno Mariboru, te trenutke sve teže uskladiti. Osim toga, de ki još uvijek nemaju ”svoj” prostor u kojem bi mogli nesmetano trenirati, nego

AKOVE KOJ PJESNIKINJI Stanki Gjuri još jedno me unarodno priznanje

Videopoezija “Upisano” nagra ena na Nosside natje aju u Italiji akove ka pjesnikinja Stanka Gjuri dobitnica je me unarodne nagrade za poeziju ”Nosside”, koja se ve 27. godinu dodjeljuje u talijanskoj regiji Kalabriji. Nosside World Poetry Prize višejezi na je multimedijska nagrada i jedini svjetski natje aj za neobjavljena djela, bez jezi nih granica ili granica forme ili komunikacije. Nagrada je dio Unesco World Poetry Directoryja. Stanka

Gjuri nagradu je osvojila u jakoj konkurenciji ak 360 autora iz 64 zemlje. Umjetnici su se mogli natjecati u tri podru ja: pisanoj poeziji, poeziji na videu ili kompjutorskoj gra ici, te poeziji pra enoj glazbom. Jedan od uvjeta bio je da sudjeluju s pjesmama koje nisu bile nagra ivane na drugim natje ajima. Osim Stanki Gjuri , u istoj kategoriji nagrade e biti

Isje ak iz nagra enoga poetskog videofilma Stanke Gjuri “Upisano” uru ene i pjesnicima iz Brazila, Argentine, Australije, Francuske,

NEDJELJA, 6. studenoga, 19 sati Kulturni centar ”Ivan Rabuzin” Novi Marof

PETAK i SUBOTA, 11. i 12. studenoga

Koncert: Regional band

ACTFEST 2011.

Nakon nastupa u Lepoglavi, Regional band e 6. studenoga s po etkom u 19 sati održati cjelove ernji koncert u Novom Marofu, u Kulturnom centru ”Ivan Rabuzin”. Ovih dana završena je studijska obrada nove pjesme Regional banda pod nazivom “More”, koja je realizirana u suradnji sa ženskom klapom Lucerne iz Varaždina. O tome i drugim infor macijama o aktivnostima Regional banda možete pro itati na www. regional-band.com.

Ovogodišnji festival slobodne umjetnosti ACTFEST, s temom “Slobodne licence, autonomija, nomadske prakse – mobilne strukture za izvedbenu umjetnost i edukaciju”, održat e se u Autonomnom centru u akovcu 11. i 12. studenoga 2011. etvrto izdanje festivala nastavlja se na ovogodišnji Slobodni festival 5 i festival EEII’11 na kojima se razra ivao koncept Mobilnog art laboratorija (MAL). ACTFEST 2011. je dio projekta Transdisciplinar-

U tijeku su pripreme za snimanje dva videouratka Regional banda. Karte za koncert, koji organizira Udruga ”Špigl”, po cijeni od 20 kuna možete kupiti u Kulturnom centru ”Ivan Rabuzin” u Novom Marofu i na Radiju Novi Marof.

Italije, Nikaragve, Kube, Makedonije i Mozambika. Gjuri je na natje aju sudjelovala s videopoezijom ”Upisano“, koju je sama režirala i snimila, premda je dozvoljeno da pjesnici, kako bi njihova poezija bila što bolje prezentirana, prona u profesionalne redatelje koji e njihove stihove uobli iti u video. Osim toga, Stanka je jedina nagra ena pjesnikinja iz Hrvatske u 2011. godini.

nost i nove medijske kulture u razvoju prekograni nog podru ja (NEW MEDIA CROSS-BORDER) u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. Projekt je djelomi no inanciran od Europske unije. Pozivaju se svi umjetnici, stru njaci i hobisti da održe predavanje, radionicu, performans, koncert ili neki drugi oblik aktivnosti. Prijave su mogu e na www.actfest.info do pupunjenja dvodnevnog programa.

se trenutno krpaju u razli itim dvoranama koje im ustupaju tek rijetki, u bijesnim terminima prili no neprimjerenima njihovom uzrastu. Ipak, ne kažu mudri uzalud da ono što ne ubija ini ja im, a naši se nexusovci sa svojim neda ama bore hrabro i iz svojih bitki izlaze

kao pobjednici. Dokazali su to i svojim nastupom na Supertalentu, gdje su uspjeli oduševiti i žiri, i publiku, i sve nas, ostavivši nas da s velikim nestrpljenjem iš ekujemo nastup koji ih eka u polu inalu, a onda, nadamo se, i u super inalu. De ki, držimo ige! (bš, foto: Zlatko Vrzan)

GOSTOVANJE TAMBURAŠKE LEGENDE u Areni Varaždin 5. studenoga

Zvonko Bogdan u pratnji 21 vrhunskog tamburaša

Jedan od najboljih pjeva a tradicionalne tamburaške glazbe, istinski umjetnik, interpretator i skladatelj Zvonko Bogdan 5. studenoga u Areni Varaždin s po etkom u 20 sati održat e koncert pod imenom “Jesen stiže, dunjo moja“. Nastupit e u pratnji velikog, vojvo anskog tamburaškog orkestra sastavljenog od 21 tamburaša, za koje sam Bogdan kaže da su istinski majstori i genijalci im se uhvate svirke. Zvonko Bogdan je pjeva tradicionalne vojvo anske pjesme, a njegove su pjesme usko vezane uz bunjeva ke Hrvate. Osim što pjeva, Bogdan i sklada te piše tekstove. “Ko te ima taj te nema", “Kraj jezera jedna ku a mala“, “Jesen stiže dunjo moja“, ''Hej salaši na sjeveru Ba ke'' samo su neke od njegovih bezvremenskih starogradskih pjesama i velikih hitova. Koncert “Jesen stiže dunjo moja” 5. studenoga u Areni Varaždin bit e istinski doživljaj za sve ljubitelje tamburaške tradicionalne starogradske pjesme u izvedbi najboljega živu eg pjeva a

takve glazbe, za koji e se zasigurno tražiti karta više. Zanimanje za koncert je veliko, stoga svoju ulaznicu nabavite na vrijeme. Ulaznice po cijeni od 70 kuna za teleskopske tribine, 80 kuna za tribinu plus i 90 kuna za parter - sjedenje mogu se kupiti u sustavu Eventima, na www.eventim.hr, te na prodajnim mjestima: VARAŽDIN – Rock art caffe, Caffe bar Ritz, Caffe bar Felix i Time out; AKOVEC - Caffe bar Arcus i Radio 1; PRELOG – Pizzeria Ro-Sa, MURSKO SREDIŠ E – Caffe bar Jama, PALOVEC – Domino bar, IVANEC – Kavana Ivana, NOVI MAROF – Caffe bar Prestige i LUDBREG – Caffe bar Jura. (dz)

5 x 1 ulaznica za koncert za najbrže itatelje Pet itatelja koji s primjerkom ovog broja 843. Me imurskih novina najbrže do u u našu redakciju (I. Mažurani a, 2/2 akovec) u srijedu 2. studenoga nakon 8 sa dobivaju po 1 ulaznicu za koncert Zvonka Bogdana.

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Tjednik Plus

Plus

Tjednik

Dobro je znati 255

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. listopada 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 843

KNJIGA TJEDNA

Marina Lewycka - “Bera i jagoda” Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica prošlotjedne knjige: Jovanka Novak.

MOZAIK KNJIGA

Richard Blonna - “Živjeti dulje uz manje stresa” Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ predstavlja program utemeljen na terapiji prihva anjem i obvezivanjem (ACT), koja e vam pomo i nau iti mozak da na stres reagira druk ije. Prikazanim tehnikama pomnosti i prihva anja uvest ete mentalni red, usmjeriti se na ciljeve i usredoto iti se na sadašnji trenutak, kako biste svoju energiju mogli usmjeriti na ono do ega vam je najviše stalo. “Živjeti dulje uz manje stresa“ jedinstvena je knjiga. Ona iznosi posve nov na in gledanja na stres - kao na holisti ku interakciju osobe i mogu eg stresora. Cjelokupan je stres nemogu e odstraniti - on je dio života. Ali stres nije nešto što vam se jednostavno doga a i na što ne možete utjecati, nego je uvelike povezan s onim što vam o mogu im stresorima govori vaš um. Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ pomo i e vam da spoznate zbivanja u vlastitu tijelu i umu i te doživljaje prihvatite, umjesto da vas obuzmu, te da nastavite napredovati i raditi u vlastitu korist. U središtu je ove knjige pitanje kako živjeti svrhovit život i to je ini jedinstvenom. Umjesto da vas besciljno nosi struja života, morate birati svoje postupke prema jasnim i ostvarivim ciljevima koje ste si zadali. Kad živite svrhovitim životom, vaše se vrijednosti, vaši ciljevi i postupci me usobno povezuju.

Polje jagoda u Kentu. A u njemu dvije prikolice - jedna za muškarce, druga za žene. Nastanjuju ih ljudi odasvuda: rudarev sin iz stare Ukrajine, mlada, seksi Irina iz nove: oprezno se mjerkaju. Tu su Poljaci, Tomasz i Yola, dvije Kineskinje i Emanuel iz Malavija. Svi su tu da bi brali jagode u ugodnoj i zelenoj Engleskoj. No Engleska nije baš ugodna useljenicima. Ne s nadobudnim gangsterima poput Vulka, kojem

se svidjela Irina i misli daje otmica udvara ka tehnika. Tako Andrij - kojem Irina uistinu ništa ne zna i, asna rije - mora krenuti u potragu za tom djevojkom u koju nije zaljubljen ... Urnebesni, odvažni, dirljivi i burleskni “Bera i jagoda” nose u sebi podjednaku osebujnost, domišljatost i ljudsku toplinu zbog kojih je i Kratka povijest traktora na ukrajinskom doživjela izuzetan uspjeh. (MV In o)

Beskrajno privla na knjiga. Sa žarom pjeva životu... teško može biti simpati nija i mudrija. – SundayTimes Urnebesno duhovito, no istodobno strašno. Bera i jagoda zabavan je i pametan roman. – Guardian Iskren i zabavan roman... poga a u živac kao bilo koja neumoljiva politi ka polemika. – Daily Mail Iznimno, iznena uju e zabavno... remekdjelo crne komedije. – Easy Living Crna komedija, trpka poput nezrelih jagoda... divni komi ni trenuci. – Time Out

ALBUM TJEDNA

ZORAN MIŠI - “Strah od nepoznatog”

Knjiga pokazuje kako je to na nekoliko na ina povezano sa stresom. Autor vas poziva da pro ete niz zanimljivih, prakti nih, na iskustvu utemeljenih vježbi, kojima ete slova na papiru pretvoriti u stvarnost i u initi bitnima za vlastitu životnu situaciju. Primjerice, nekoliko e vam vježbi pomo i da odredite koje su vam vrijednosti bitne i provjerite u kakvu su odnosu sa životnim ciljem koji ste izabrali. Nau it ete smanjiti broj igara koje igrate i uloga koje imate kako biste se mogli posvetiti življenju života kakav najviše cijenite. Kad to budete postigli, u init ete velik korak prema smanjenju stresa. Uz pomo ove knjige nau it ete upravljati stresom na druk iji, korisniji i unkcionalniji na in. Na na in koji e vaš život temeljno obogatiti, zahva aju i i mijenjaju i mnogo više od samog stresa.

“U zemlji seljaka, na brdovitom Balkanu“ kroz bližu prošlost redovito je lakše rušiti nego stvarati. Potvrdit e to i stari i mladi, i uspješni i pokisli, i optimisti i oni jalni. Nije puno druga ije ni u glazbi. Ako bendi snimi neki entuzijasti ni album krcat vlastitim uvjerenjima, re i e se “Ma, nema kruha od njih“, a kad netko snimi album s kojim nešto i postigne, onda se odjednom moralizira “Papci jedni komercijalni, prodali su se! “ i pronalazi bilo kakva kritika. Samo da je kritika! I to vje itih generala ... Negdje unutar toga cijelog mikrosvijeta svoje mjesto pokušava prona i još jedan izdanak naših “zvjezdanih“ talent showova – Zoran Miši . Popra en svojim rendovima (ekipa iz njegovog benda i Panterinih sinova – New Found Power) i pokojim lokalnim producentom, aranžerom i tekstopiscom (ekipa zaslužna za pjesme Divljih jagoda i Op e opasnosti) stvorio je svoj album prvijenac “Strah od nepoznatog”. Tih jedanaest stvari (devet autorskih i dvije obrade) pleše po nekim o ekivanim poljima.

Popis pjesama 1. Moja generacija; 2. Izgubljeni raj; 3. Hridi samo e; 4. Ovo je tvoj dan; 5. Gdje si sad; 6. Vodi me; 7. Svoj; 8. Park; 9. Dolina suza; 10. Svijet za nas; 11. Mršavi pas

S jedne strane o ekivanim zbog poznatih Zokijevih uzora, a s druge strane o ekivanim zbog naše “scene“ i ljudi koji pošto - poto pokušavaju prona i pokoji rock klišej da zaljuljaju i vjerne sredovje ne gledateljice Zokijeve “mati ne“ TV ku e. No, daleko od toga da je to neki veliki problem, jer, htjeli to neki ili ne, takvog albuma u Hrvata (još) nema. Posebno me u onima koji su pokušali nemogu e – hrvatski jezik. “Moja generacija” dobar je presjek ove dvije struje. Slušljivo i melodi no, ali i za injeno metal ri ovima i Alice In Chains atmos erom na kraju. Pa onda “Ovo je tvoj dan” na koju sam se, zajedno s prisutnim uku anima, za u eno pogledavao (“Netko se na našoj estradi usudio ovako brzo i žestoko?!”). Nije pjesma neki spektakl (malo Zakk Wylde, malo Pantera i malo ljigavosti Mötley Crüe), ali stav i muda ne mogu im se pore i. Onda se ta plesanja po heavy rocku i skoro-jednako-heavy metalu ispresijecaju s hitovima “Gdje si sad”, iju melodiju zna i moja ujna i mid-tempo zihericom “Izgubljeni raj”. Zajedno s akusti nom “plažastom“ baladom “Park” tvore trilogiju albuma s kojom e se lako poistovjetiti 92 posto naše mla arije. I onda “Dolina suza” zatvara “regularni“ dio albuma i zaokružuje sve što je zapo eto na samom po etku. Depresivni po etak u kojem poziva dragog Boga da malo

bolje pogleda kakve pizdarije radimo našem planetu pretvara se u dugotrajan headbang na tragu Panterinog “Domination”. I onda – obrade. Nije skroz jasno emu služe, ali svatko tko se mu i s vlastitim aranžmanima i novim pjesmama s guštom prione preraditi nešto što oduvijek sluša. Prvo je tu Lau erova “Svijet za nas” (hvalim te, Bože, što netko napokon nije odabrao “Budi moja voda”), koja je dokaz da obrada može biti, u pravom smislu te rije i – obrada, a ne što sli nije presviravanje originala, dok je “Mršavi pas”, prema rije ima jednog ana benda koji ju je smislio – Majke goes grunge. Pokoji “filler“ se zalomi i ve ima od njega, sli nosti s nekim postoje im legendama (“Vodi me” po inje ri om za koji sam pomislio da je “Mouth For War” Pantere) tako er nisu šokantne, a njegov potentni vokal jest ono što mora biti u prvom planu. E sad, pored nekoliko ri ova i dijelova pjesama na kojima treba zaurlati “To, majstore!!!”,

postoji i ona vje ita tema našega dragog, metalu teško prilagodljivog, jezika. Da! Sigurno da bi sve skupa zrelije i mo nije djelovalo da se prva stvar zove “My Generation” ili zadnja “Valley o Tears”, ali mislite li da bi s tim pristupom ovjek pokorio ostatak svijeta? Možda bi me u nama – me u smiješna 183 metalaca koji hodaju ovom državom – bio bliže statusu “kultnog“, ali što bi time dobio naš rock svijet? Još jedan propali pokušaj nošenja metal prstena u hrvatski zabavnja ki Mordor. Ime albuma ni krivo ni dužno govori svakome tko nešto pokuša kod nas da bi se trebao ne ega bojati. ega? Nama nepoznate reakcije odobravanja i podrške. Simpati ni Zoki mora izlije iti neke dje je bolesti, izdefinirati ho e li pucati na moderne ri ove ili ovdašnji regionalni rock melos ( itaj: Op a opasnost i Divlje jagode), pa bi se moglo dogoditi da ga okolina ne pregazi i da sljede im albumom pokaže sve što može, sve što zna i složi album koji e bilo tko teško nadmašiti. Sve više i više mi je drago što se netko uop e usudio snimiti ovakav album. Bio on nekome super, dobar ili samo prosje an. Ako baš kažete da vam je sme e, onda ste vi ili Dimebag Darrell ili pak – ljubomorno lažete. (Domagoj Puzak, preuzeto s portala Muzika.hr)

WEB preporuka

Ho u to portal

Na ovoj se adresi nalazi totalno druga iji web shop. Autori portala na višegodišnoj su misiji da hrabro idu kamo nitko iz Hrvatske nije išao. Njihov je cilj u bespu ima Interneta tražiti i otkriti nove vrste gadgeta i beskorisnih stvari koje e dovesti direktno na vaš radni stol/ku u/vrt/. Za vas i vaše potrebe oni pronalaze poklone za ljude kojima ne znate što pokloniti, za one koje želite razveseliti i za one kojima želite zagor ati život. Na www.hocuto.hr (bes)korisne stvar ice možete prona i u raznim kategorijama - ured, ku a, tulum, za nju ili za njega,

dok najprodavanije proizvode možete prona i uz rubrici Best o . Osim svakakvih potrebnih ili nepotrebnih sitnica, kao što su drža za vrata u obliku sira, rizure za napuhavanje, sudoku wc papir ili igrica g ovje e, popij si h, portal po prili no pristupa nim cijenama nudi i razne avanture. Tako se u ponudi nalaze ATV avantura, paragliding, paintball ili o road, za sve one željne adrenalinskih pustolovina. Sigurni smo da na Ho u to portalu svatko može prona i ponešto za sebe, a ako se ve ne odlu ite na kupnju, i samo švrljanje stranicom zasigurno e vas zabaviti.

INTERNET I RA UNALA

Linux u radu kao alternativa [2] Ukoliko sada isprobate neku od modernijih linux sustava, mnoge za udi vrlo brzo privikavanje na ovaj operativni sustav te što gotovo sve radi samo od sebe - nikakva dodatna podešavanja što se ti e hardvera nisu potrebna, za ve inu stvari poput pisa a i ostalih peri ernih ure aja je dovoljno samo ih priklju iti da budu spremni za rad. Tako er, i korisni ko su elje je prilago eno navikama ve ine ljudi te nekog posebnog nesnalaženja što se ti e toga gdje se što nalazi ne bi smjelo biti - a lokalizacija u vidu hrvatskog jezika je potpuna. Koncept jedinstvenog prostora za “nabavku” potrebnih aplikacija, koji je postao toliko popularan putem pametnih tele ona i njihovih AppStore-ova, je nešto što na linuxu postoji gotovo od samog po etka - bilo koja

aplikacija vam je potrebna, dovoljno je potražiti je unutar centra za so tver i nadogradnje te e se sam operativni sustav oko instalacije, ali i deinstalacije ukoliko se kasnije odlu ite da vam nešto nije potrebno. Ra unalni virusi su bolna to ka za odre ene operativne sustave, no na linu x u su oni u pr a k s i nepoznan ic a - te ni zašti-

te u obliku antivirusnih programa koji znaju usporavati ra-

unala (uz to što su dodatni trošak) nisu potrebne. Dapa e, linux se esto koristi za “ iš enje” zaraženih ra unala od virusa budu i da je u mogu nosti odstraniti ih bez da tijekom tog postupka postoji mogu nost dodatne zaraze. Održavanje u vidu instalacija sigurnosnih zakrpa i dogradnji je nešto što je nekad mnogima predstavljalo zapreku za korištenje linuxa - budu i da se obi no zahtijevalo opširno znanje o ra unalima te su ovi postupci uklju ivali i rad u komandnoj liniji. No, s vremenom su se ove stvari poprili no pojednostavnile i gotovo sve se sada svodi na potvrdu klikom mišem da ste suglasni da ra unalo skine nove dogradnje te ih ujedno i samo instalira - ništa teže nego na drugim operativnim sustavima. Kad se nabroje sve prednosti, može se uvidjeti da nekih posebnih nedostataka i nema, barem što se ti e uobi ajenog uredskog poslovanja. Specijalizirane aplikacije što se

ti e CAD-a, grafike, videa postoje i na linuxu, no esto je zbog navika rada te standardizirane upotrebe programa odre enih proizvo a a u je praksi njihova upotreba manje primjenjiva u pro esionalne svrhe. Manje grafi ki zahtjevni programi (knjigovodstveni i sl.) se u dosta slu ajeva mogu pokrenuti unutar linuxa i bez nekih posebnih preinaka (iako su npr. razvijeni za rad na MS Windows sustavu) unutar aplikacija koje simuliraju itav Windows operativni sustav unutar linuxa. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA animirana akcijska avantura Režija: Steven Spielberg Uloge: Daniel Craig, Jamie Bell, Simon Pegg, Cary Elwes

KOJI JE TVOJ BROJ? komedija, romansa Režija: Mark Mylod Uloge: Anna Faris, Chris Pratt, Chris Evans, Zachary Quinto, Martin Freeman

Romanti na komedija o mladoj Ally koja odlu i pokušati otkriti tko je najbolji bivši njenog života. Ally je originalna moderna heroina. Inteligentna je, privla na, zabavna i romanti na – mlada žena koja pokušava otkriti vlastiti identitet kao i s kime bi trebala biti. Dok pokušava na i najboljega bivšeg de ka, privu e

U rež iji St evena Spielberga i produkciji Petera Jacksona, u jesen 2011. godine dolazi nam pravi avanturisti ki spektakl: “Avanture Tintina: Tajna jednoroga”. Kombiniraju i tri pri e iz istoimenog stripa autora Georgesa Remija, radnja filma vrtjet e se oko Tintinovog (Jamie Bell) prvog

je lanak u asopisu koji ujedno simbolizira nešto daleko intrigantnije: Ally u ovom trenu svog života nema supruga, ni posao, ni život kakav je zamišljala. Na križanju je i pita se je li propustila što – ili koga – važnoga tijekom prošlih 10 godina. Film traje 106 minuta, a preporu uje se starijima od 15 godina.

susreta s kapetanom Haddockom (Andy Serkins) i otkri em traga koji e ih odvesti na pravu avanturu – u potragu za blagom Tintinovog pretka. U potrazi e im se pridružiti dvojica bjegunaca, kao i detektivi Thomson i Thompson. Trajanje 108 minuta, preporu uje se starijima od 7 godina.

(tri besplatne posudbe) “Sanctum” je film o: a) prašumi b) svemiru c) podmorju

utorak, 1.11. nema programa

srijeda, 2.11.

Dobitnik iz prošlog broja: Rajko Pokupec, Ivanovec

nema filmskog programa u dvorani CZK-a

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

nema filmskog programa u dvorani CZK-a

petak, 4.11.

18.00 AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA

subota, 5.11.

gospodina Rochestera. Jane i njezin poslodavac se sprijatelje, no ona se ubrzo po nije u njega zaljubljivati. ini se da je kona no našla sre u, no ho e li mra na tajna gospodina Rochestera sve uništiti?

2. GRANICA

18.00 AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA

3. X-MEN: PRVA GENERACIJA

akcija, avantura, animirani dje ji spektakl

4. LETE I KLINCI

20.00 KOJI JE TVOJ BROJ?

5. PIRATI S KARIBA

komedija, romansa

6. HARRY POTTER 7

nedjelja, 6.11.

16.00 i 18.00 AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA

7. 127 SATI 8. PARANORMALNA POJAVA 9. OBRED 10. PUŠTENI S LANCA

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

7. WHAT’S YOUR NUMBER?

5. FOOTLOOSE

20.00 KOJI JE TVOJ BROJ?

6. COURAGEOUS

ZE JA RUPA Jasonom koji je krivac za nesre u njezina sina. Njezina fiksacija mladi em odvla i je od uspomene na sina, dok je Howie neutješan i stalno misli na prošlost. Corbettovi e se svaki na svoj na in boriti s uspomenama, ali i graditi svoju budu nost.

komedija, romansa

akcija, avantura, animirani dje ji spektakl

4. BLUE VALENTINE

Becca i Howie Corbett su sretan bra ni par iji se savršen svijet sruši kada im pogine sin Danny. Dannyja je pogazio auto i dje ak je na mjestu umro. Becca se pokušava suo iti sa šokom. Utjehu pronalazi u druženju s mladim crta em stripova

20.00 KOJI JE TVOJ BROJ? 18.00 AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA

2. BRIDESMAIDS

tradicionalnom kotlovinom. Slu ajno se upetlja u ljubavnu vezu s posinkom svoje sestre koji je, da bi skandal bio još ve i, 20 godina mla i od nje. Iako se ljubavnici trude sakriti svoju vezu, lanovi obitelji reagirat e na raznolike na ine.

akcija, avantura, animirani dje ji spektakl

ponedjeljak, 7.11.

1. THE IDES OF MARCH

KOTLOVINA

komedija, romansa

7. ABDUCTION

DOM KULTURE PRELOG

8. MONEYBALL

subota, 5. studenoga, i nedjelja, 6. studenoga

9. OUR IDIOT BROTHER 10. REAL STEEL

19.00 ZLO ESTA U ITELJICA

U.S. Box Office 1. PARANORMAL ACTIVITY 3

crna komedija, satira Uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch Režija: Jake Kasdan

2. REAL STEEL

Radno vrijeme blagajne

3. FOOTLOOSE masa bili su pra eni velikim kontroverzama. Po elo se pri ati da su ovisnici o drogama, skloni promiskuitetu, a oni su negirali sve optužbe i govorili o zavisti ljudi. Na kraju su baš oni morali platiti zbog suradnje s Nijemcima.

etvrtak, 3.11.

30 GODINA CENTRA ZA KULTURU

akcija, avantura, animirani dje ji spektakl Režija: Steven Spielberg Uloge: Daniel Craig, Jamie Bell, Simon Pegg, Cary Elwes, Andy Serkis

1. LARGO WINCH

Nakon teškog djetinjstva Jane Eyre ulazi u svijet odraslih tako što postane guvernanta. Sretna je na novom poslu u Thornfield Hallu, a tamo susretne mra nog i hladnog gazdu imanja,

Osvaldo Valenti i Luisa Ferida bili su ljubavni par na filmskom ekranu i u stvarnom životu, a bili su i velike zvijezde ašisti ke Italije. Kontroverzni, ovisnici o drogama, skloni promiskuitetu, živjeli su poput likova koje su tuma ili. Idoli

30 GODINA CENTRA ZA KULTURU

komedija, romansa Režija: Mark Mylod Uloge: Anna Faris, Chris Pratt, Chris Evans, Zachary Quinto, Martin Freeman

JANE EYRE

THE BUBBLE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

20.00 KOJI JE TVOJ BROJ?

DVD, BLUE RAY IZLOG

40-godišnja udovica Mimi (Melita Juriši ) dolazi iz Australije u rodnu Hrvatsku, koju je napustila kad su joj bile etiri godine. Kona no e se ujediniti sa svojim starijim sestrama i upoznati ostatak obitelji na obiteljskom druženju s

NAGRADNO PITANJE

4. THE THREE MUSKETEERS 5. THE IDES OF MARCH 6. DOLPHIN TALE 7. MONEYBALL 8. JOHNNY ENGLISH REBORN 9. THE THING

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. 50/50

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. listopada 2011.

Lifestyle TOP TRENDOVI za jesen/zimu 2011.

Budite spremni za hladne dane Iako ste možda do nedavno, s obzirom na sun ano i relativno toplo vrijeme, odga ali zamijeniti ljetnu garderobu jesensko - zimskom, sada je ve zbilja vrijeme da se pripremite za hladnije dane. Prvu pravu jesensku kišu do ekajte spremni i doznajte što vam sve treba u ormaru za nadolaze u sezonu. Dizajneri su predstavili glavne trendove u svojim jesenskim kolekcijama, koje obiluju raznim modnim pravcima i stilovima. Tako svatko može prona i nešto po svom ukusu.

Boje jeseni Ovu jesen prevladavaju tople boje, od naran aste do sme e. Popularne su zagasite boje, ali i one koje daju zlatni sjaj. Birajte nijanse odje e koje su u boji zlata, šampanjca, bronce. U ovogodišnjim jesenskim kreacijama dosta su zastupljene i žuta, tamnocrvena, smaragdno zelena, bež boja. Jesen može biti u jarkim bojama, ali i u crnom. Bitno da dobro izgledate u kreaciji koju ste izabrali.

upavci su nezaobilazni. Nose se kao jakne ili prsluci. Na modnu se scenu prije koju sezonu vratio baloner koji je odli an i nezamjenjiv komad odje e za kišne dane. Baloneri se nose i ovu jesen, koju e obilježiti i pelerine.

Atraktivne gležnja e s punom petom I ovu jesen popularne su gležnja e. Još ako su s punom petom, budite sigurni da idete u korak s trendovima. Gležnja e na vezanje apsolutni su hit jeseni. Moderne su cipele s visokom

Kožnata jakna – najbolji izbor Za prijelazna godišnja doba uvijek je najbolji komad odje e kvalitetna kožnata jakna. Jedan je od najomiljenijih odjevnih komada koji se može prilagoditi raznim kombinacijama. Izbor je velik, od klasi ne, crne, kratke i strukirane do kožne jakne s dvostrukim kop anjem. Ovu su jesen popularne i kožnate suknje do koljena. Meke i pletene jakne kombinirajte s haljinama od glatkih, svilenkastih materijala. Ako želite biti u trendu, svakako morate imati koji komad odje e od ine vune.

ali stabilnom petom te kratke izmice koje su se nosile cijelo ljeto, a naj eš e su od mekane kože. Prijelaz iz ljeta u jesen

pravo je vrijeme za poluotvorene cipelice visokih potpetica, koje možete nositi i na prve guste arape.

FRIZERSKI SALON ‘Backstage’ na najve em hair showu Salon International u Londonu

Svježi frizerski trendovi direktno iz Londona!

OVU SE JESEN odlu ite za neku od varijacija najpopularnije frizure na svijetu

Najbolje bob frizure za jesen 2011. Backstageovce je na londonskom Salonu International oduševio Vidal Sassoon

U Londonu se sredinom listopada održao najve i i najuzbudljiviji hair show Salon International, jednoj od najve ih manifestacija u Europi, a možda i šire. Londonski Salon International svake godine vjerno pohode prestižni svjetski frizeri i educiraju se o najnovijim trendovima u svijetu frizerstva, pa ih se i ove godine okupilo tisu e iz cijelog svijeta, kako bi upoznali posljednje trendove svjetski poznatih salona i frizera kao što su Sassoon Academy, Tim Hartley, Saco, Mahogany, Toni&Guy, Patrick Cameron. Priliku da se u najnovije svjetske trendove osobno uvjere iskoristili su i frizerski kreativci Frizerskog salona

‘Backstage’ iz akovca, koji su sudjelovanjem na Salon istražili novitete kojima e urediti svoje postoje e i budu e klijente. Kako je istaknuo vlasnik salona Darko Puri , najinteresantniji frizer današnjice Vidal Sassoon i ove je godine oduševio i opravdao svoj savršeni stil. - Boje kose su živahne, pretapaju se iz jednog u drugi ton, prikazani su novi na ini bojenja, kosa se oslikava kao slikarsko platno, a šišanje je savršeno precizno, prenio nam je aktualne trendove iz Londona, gdje su i sami napunili svoje kreativne baterije i londonsku frizersku modu sa sobom donijeli i u akovec. (bš)

Kada govorimo o frizurama, jedna se de initivno ne može izbje i, i tako je još od dvadesetih godina prošlog stolje a, kada je bob prvi put zaludio žene diljem svijeta. I danas je ova omiljena frizura zadržala klasi an oblik, no ipak je modernizirana, a svake sezone najbolji “ arobnjaci” za kosu osmišljavaju novitete kako je poboljšati i osvježiti.

Kultni bob ove sezone dobiva novu teksturu, dizajn i asimetriju, a svemu tome pridodane su i zanimljivo ošišane šiške. Idu u sezonu ova e frizura zna iti raznovrsnost i lako u održavanja, a jedino što se zahtijeva je stav koji morate imate da biste bob odnosili onako kako on to i zaslužuje. Dakle, pripremite se za transformaciju, a da biste otišli i ko-

rak dalje, svoj novi bob možete i kombinirati s novom bojom za kosu. U jesensko - zimskoj sezoni najpopularnija e biti etiri boba – ravno odrezani bob oštrih linija, ravno odrezani asimetri ni bob, slojeviti i razbarušeni bob te blago kovr avi i neukro eni bob. A sad ho ete li to još iskombinirati i sa šiškama, kra im ili dužim – od-

luka je vaša. Na vama je samo da odaberete svoju verziju i budete spremni da vam kosa postane najljepši i najzanimljiviji modni dodatak. Imajte samopouzdanja nositi ovu zanimljivu frizuru i nemojte se sramiti zamoliti svoju frizerku da vam “iskopira” neki od ovih lookova osmišljenih u najpoznatijim svjetskim frizerskim salonima.

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica ME IMURSKI LONEC

Tradicionalni me imurski perkelt Od ovog broja Me imurskih kih novina svaki tjedan donosimo recepte tradicionalnih me imurskih jela koja pripremaju ponajbolji me imurski kuhari. Želja nam je me imurskom jelu dati snažnije zna enje, odnosno u initi ga onim što ono ustvari i jest, a to je vrhunska delicija na me imurskom, a potom hrvatskom i europskom, stolu. Prvo predstavljamo tradicionalni me imurski perklet, koji sprema Stanislav Matoša, kuhar u Lova kim dvorima u akovcu, jelo za koje vjerujemo da e starije vratiti u dane mladosti, a

SASTOJCI za 10 osoba: - 1,8 kg svinjske ple ke - 1/2 kg luka - 30 dag mrkve - ulje, papar, sol, paprika, kiselo vrhnje

POSTUPAK O iš eni i na sitno narezani luk pe e se na ulju sve dok ne porumeni, a potom mu se dodaje naribana mrkva. Zajedno prodinstati i u smjesu staviti na kockice narezanu svinjsku ple ku i dodati sve za ine. Podlijati gove im temeljcom i pustiti da se polako kuha (kr ka) jedan sat, sve dok se ne zgusne i meso omekša. Po vlastitom ukusu zagustiti brašnom i doza initi. Prije serviranja prelijati s malo kiselog vrhnja. mlade zaintrigirati da probaju ono što su njihovi stariji voljeli. Zajedni ko svim ovim jelima je da su spremljena na tradicionalni me imurski na in. Istina, uz suvremenu tehniku, ali osnova i recept su potpuno doma i, premda kuhari svaki za sebe imaju svoju malu tajnu koja se otkrije tek kada se pojede nekoliko zalogaja. Oni iskusniji, to nije, “šmekeri”, tu posebnost prepoznat e po mirisu koji e ih barem na trenutak vratiti u stare dane. (Stjepan Mesari , foto: Zlatko Vrzan)

Savjet Kao prilog doma em perkletu poslužite jednako doma e trgance, a nakon pravoga me imurskog ru ka nepcima e kao poslastica najbolje prijati buhtle s marmeladom ili džemom.

Me imurske novine i Stanislav Matoša žele Vam dobar tek!

DOMA E je doma e

IZ PE NICE AKOVE KIH MLINOVA

Prosti trganci

Doma e buhtle

Trganci koje ovoga tjedna preporu amo uz me imurski perklet jednostavno su a ukusno jelo koje, osim kao prilog, uz razli ite umake može poslužiti i kao glavno jelo, a dolazi i u slatkim varijantama. Trganci su, zapravo, prava doma a multifunkcionalna arolija!

Sastojci: 300 g pšeni noga oštrog brašna 1 jaje 3 g soli oko 120 ml vode

Priprema Od brašna, jaja, soli i vode umijesite glatko tijesto pa ga

podijelite na dva hljep i a. Tijesto tanko razvaljajte, a zatim ga ostavite da se malo posuši. Posušeno tijesto natrgajte rukama na manje komadi e. Trgance kuhajte u ve oj koli ini posoljene vode u koju ste dodali malo ulja.

Kuhajte 5 minuta, a zatim ih ocijedite.

Savjet Umiješano tijesto ostavite pokriveno stajati 15-ak minuta, lakše ete ga tanko razvaljati.

VINO TJEDNA

Rizling rajnski Jedna je od najkvalitetnijih sorti bijelih vina, a mnogi ga nazivaju kraljem svih vina. Vino je svijetložute do slamnato - žute boje, pro injene arome i bukea, skladno i puno svježeg okusa, pogodno za dugotrajnije odležavanje u buteljama. Proizvodi se kao kvalitetno i vrhunsko vino s kontroliranim podrijetlom (suho, polusuho i predikatno).

Servira se na temperaturi od 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, uz svinjetinu, govedinu, janjetinu, divlja , teletinu, perad, divlja , ribu,

juhu i sir. Suhi rizling rajnski poslužuje se u povišenoj aši tulipanova oblika, a polusuhi i suhi sli nog oblika na nižem stalku. (sm)

SASTOJCI:

PRIPREMA

• 1 kg brašna za dizana tijesta akove kih mlinova • 1 pakovanje svježeg kvasca • 5 jušnih žlica še era • 1 jušna žlica soli • 1 teku i jogurt • 1 jaje • 4 žlice ulja • 2 vanilin še era • 2 jušne žlice ruma • cca 6 dl toplo mlijeko • nadjev – pekmez od šljiva

Kvasac pomiješati s malo še era i zalijati toplim mlije-

kom da se digne. Dignuti kvasac ulijati u brašno, dodati preostale sastojke i sve umijesiti toplim mlijekom. Ostaviti da se diže, pokriveno na toplom mjestu. Tijesto premijesiti i razvaljati prst debelo. Izrezati etverokute i na svaki staviti pekmez od šljiva. Spojiti vrhove izrezanog tijesta i zatvoriti ih gnje enjem prstima. Staviti na namaš eni lim. Pe i na 180 - 200 ‹C 30 do 45 minuta. Izvaditi iz pe nice i vru e premazati uljem.

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako nakon rastave braka?

Karcinom se (ne) doga a nekom drugom...

Bili smo 12 godina u braku i sada smo se rastali. Ne znam k a ko u s ada dalje nastaviti život kada sam ostala sama i kako u se ponovno priviknuti na samo u? Prema najnovijim statisti kim podacima parovi u Hrvatskoj se sve više razvode, a brak u prosjeku traje 14 godina. Razvod braka je jedan od najstresnijih doga aja u životu. Muškarci teže podnose razvod. Obi no razvod prati depresija. Naj eš i razlog i veliki problem koji prethodi razvodu braka je manjak komunikacije a poznato je da sve probleme mogu e je riješiti samo kroz iskreni i otvoreni razgovor. A što se ti e problema kojih treba rješavati uvijek e biti u to nema sumnje. Kada govorimo o problemima onda su to naj eš e neke poteško e koje imamo na poslu, zatim može to biti i bolest a esto su prisutni i financijski

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

problemi. Nekima jednostavno post ane “ dosadno” u braku i brak im postane nepodnošljiva rutina. Tada se obi no dešava da se partneri me usobno optužuju i svaki od njih misli da je u pravu. U takvim slu ajevima dobra komunikacija je klju na za rješavanje problema. Nakon rastave braka morate prihvatiti da je s vašim brakom gotovo i da poslije rastave braka isto postoji život. Kod svake rastave braka postoje veliki razlozi zbog ega je brak završio a vi morate nastojati da što manje razmišljate o tim razlozima jer život ide dalje. Nije ni to najgore u životu pojedinca. U životnim trenucima u kojima se vi nalazite najvažnije je sada na i neki hobi i nekakvu slobodnu aktivnost koja e vas zaokupirati. Ne zaboravite se nastaviti družiti sa prijateljima. Nemojte se samosažaljevati s vremenom e vam sigurno biti lakše.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Dijag noz a maligne bolesti budi u ljudima intenziv nije emocionalne reakcije nego bilo koja druga boles t . Z a š t o baš ja? - pitanje je koje odzvanja bez odgovora... Pr va reakcija bolesnika na saznanje da ima karcinom je strah od smrti, javlja se anksioznost koja može narasti do razine panike ili do razvoja depresije. Najbliže osobe bolesnika tako er proživljavaju duboku zabrinutost i u nekim se slu ajevima ak lošije nose sa situacijom nego oboljela osoba. Smatra se da jedna tre ina onkoloških bolesnika ima razinu distresa koja zahtijeva psihijatrijske intervencije, a ostali u sebi i svojoj okolini prona u dovoljno snage da prihvate bolest kao težak izazov . Tijekom suo avanja sa dijagnozom karcinoma osoba prolazi razli ita duševna stanja i aze. Nisu sve aze iste i jednako izražene kod svih, ali ve ina oboljelih u po etku ima problema sa prihva anjem dijagnoze što se o ituje kao negiranje i nepriznavanje bolesti. Kako vrlo brzo slijede medicinski postupci koje su uglavnom invazivni i radikalni oni mogu rezultirati razdobljem intenzivnog strahovanja, bespomo nosti i regresije, osje aja odvojenosti od drugih, mogu e je povla enje u sebe i osamljivanje. Vrlo teški dani za bolesnika i njegove bližnje se nastavljaju pa neke osobe imaju ispade gnjeva ili autodestrukcije, zatim su mogu e aze cjenjkanja, nezado-

voljstva i prigovaranja bližnjima i zdravstvenim radnicima, puno tjeskobe i gor ine, ponekad do razine iscrpljivanja i depresije... Sve te unutarnje lomove treba razumjeti i pomo i u njihovom prevladavanju kako bi bolesnik najzad stigao do aze prihva anja bolesti. Dobre komunikacijske vještine medicinskog osoblja, ali i lanova obitelji važne su za bolju i bržu adaptaciju na bolest i životnu situaciju u kojoj se osoba našla. Karcinom je kroni na bolest koja jako troši psihi ke resurse, pa je važno osigurati kontinuirane izvore psihosocijalne podrške, a po potrebi i psihijatrijsku skrb. Zbog poja anog interesa za psihijatrijske, psihološke i/ili socijalne aktore koji utje u na prevenciju i lije enje karcinoma , kao i zbog interesa za utjecaj karcinoma na lanove obitelji, zdravstvene pro esionalce i op u javnost unazad nekoliko desetlje a intenzivno se razvija interdisciplinarno podru je psihoonkologije. Karcinom je jedan od pojmova koji, sam po sebi, ima jaku negativnu konotaciju i kod ve ine ljudi izaziva prolazni distres. Zato je jedan od važnih psihoonkoloških ciljeva razvijanje takvih psihosocijalnih programa koji e promijeniti negativnu op u percepciju karcinoma i omogu iti stvaranje pozitivnog pristupa prevenciji, ranom otkrivanju, lije enju i rehabilitaciji karcinoma.

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Spondiloza Ovo je bolest suvremenog ovjeka, a mani estira se kao okoštavanje ki me. To su zapravo bolovi u vratu i le ima koji se mogu i moraju kontrolirati. Današnji na in života karakterizira smanjeno kretanje, život prepun problema i briga koji kao posljedicu donosi mnogo stresa. Stres je glavni uzrok sve više degenerativnih oboljenja ki me ili kratko re eno spondiloze koja je velikom broju ljudi poznata po svom nazivu a mnogima i kao ozbiljno oboljenje kralježnice. Sama spondiloza je genetski uslovljen proces, ali aktori koji je ubrzavaju su na in života , nedovoljna fizi ka aktivnost, loše držanje tijela, pro esije koje zahtijevaju dugotrajno sjedenje i prisilne položaje tijela kao na primjer voza i, dugo sagnuti gra evinski radnici, a u novije vrijeme i rad na ra unalu. Odmaranje u nepravilnom položaju, prekomjerna tjelesna težina, genetsko naslje e i drugo, nisu zanemarivi i donose neželjene posljedice u vidu spondiloze. Rje i uzroci bolova u vratu i kralježnici mogu biti i upalni procesi, tumori, povrede, osteoporoza i drugi. Bilo koja bol koja se javlja u predjelu ki me mora biti dijagnosticirana od strane a važno je da to u inite što prije, jer svako odga anje može u initi problem ve im i ozbiljnijim. Degenerativni procesi (takozvano okoštavane) mogu zahvatiti bilo koji dio ki menog stupa, kralješke, sitne apofizne zglobove, me ukralješke diskuse, ligamente i tako dalje. Govori se, dakle, o spondilozi, spondiloartrozi ili diskus herniji kao najtežem obliku oboljenja. Naj eš e ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

se radi o lumbalnom sindromu. Bilo bi dobro da uzmete u obzir da kralježnica gubi oslonac pod pritiskom suvišnih kilograma, pogrešnih pokreta i krivog držanja. Samo jaki miši i mogu zadržati ki mu u pravilnom položaju a kako vrijeme pokazuje svi emo uskoro imati probleme s iskrivljenom kralježnicom. Treba imati vremena za sebe. Ako ga nemate na ite ga i eliminirajte ono marginalno. Treba uzeti u obzir da ravna stopala tako er mogu uzrokovati suženje prostora izme u kralježaka i pojave osteofita. Pokrenuti procesi ne mogu se jednostavno lije iti ali dobar odnos sa specijalistima, savjeti vašeg lije nika, razna pomagala mogu ublažiti bolove. Starost tako er donosi svoje posljedice ali one su normalne. Bavite se laganom tjelovježbom pod nadzorom stru nog lije nika, nikako kineziologa jer su oni okusirani na sportske povrede. Lijekovi ponekad pomažu pri ublažavanju bolova, ali treba uzeti u obzir da oni imaju i svoje lice i nali je. Jednu bolest ublažavaju a u drugom momentu donose i neželjene posljedice probavnom traktu. Mnogo še ite, ne naprežite se, lagano plivajte, vozite bicikl, izbjegavajte pušenje i ostala opojna sredstva. Kao bioterapeut imam velikog iskustva s iscjeljenjem bolesti kostiju pogotovo problema s ki menim stupom. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i olakšajte si bolne dane. Ve prvi dan terapije bolovi e nestati a vi ete se osje ati lakši, zdravi, puni energije i životnog elana. I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDR AVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

LINIJA POVJERENJA ZA OSOBE OBOLJELE OD RAKA I LANOVE NJIHOVIH OBITELJI (040 395 307) srijedom i etvrtkom od 16 do 18 sati

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 tel. 313-114 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 11 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

31. listopada 2011.

Ford daje 12-godišnje jamstvo na prohr avanje na novom Transitu Ford Motor Company svojim kupcima gospodarskih vozila donosi još jedno olakšanje uvo enjem 12-godišnjeg jamstva na prohr avanje za novi Ford Transit 2012. Prepoznatljivi Transit oblikovan je kako bi omogu io mnogo godina pouzdanog korištenja bez obzira na uvjete, a sada e se to još poboljšati s novim jamstvom koje ni jedno drugo gospodarsko vozilo nema. Transit 2012. ima dodatno pocin ani lim na prednjim i bo nim stepenicama, na uzdužnim nosa ima, popre nim nosa ima, unutarnjim dijelovima blatobrana i donjim dijelovima vozila. Ta su unapre enja omogu ena investicijom od 8 milijuna USD u tvornice i alate u Southamptonu u UK-u i Kocaeliju u Turskoj. Baš kao i svi Fordovi, novi Transit 2012. podvrgnut

Šavora d.o.o.

je ekstremnom testiranju u nekim od najnedostupnijih predjela kako be se zajam ila vrsto a. Dolazak novih Transita 2012. najavljuje

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om

dosad naju inkovitije i tehnološki najnaprednije ina ice ovog prepoznatljivog gospodarskog vozila. U prodaji širom Europe ve krajem godine, novi Transit 2012. pruža izvrsnu potrošnju i emisiju CO2 s dodatnom prednoš u produženih servisnih intervala (dvije godine ili 50.000km). Oblikovan da odolijeva troškovima održavanja koji su u stalnom porastu, Transit 2012. uvodi i potpuno novu obitelj globalnih 2.2 litarskih Duratorq TDCi motora koji koriste manje goriva, a daju više snage i momenta ( ak do 385 Nm za stražnji pogon) za bolju vožnju u svim uvjetima. Za napredak u održivom transportu roba, Ford nudi opciju paketa ECO Pack za Ford Transit 2012, uklju uju i Auto-Start-Stop s mogu noš u isklju ivanja, funkciju limitatora brzine na 110 km/h dostupnog u mnogim kombinacijama pogonskih agregata. Široka dostupnost Auto-Start-Stop tehnologije izdvaja Transit iz mase. Mo-

tor se automatski gasi u praznom hodu, primjerice na semaforu, a ponovno uklju uje kad voza želi krenuti, štede i tako gorivo kad vozilo miruje. Za korisnike koji traže maksimum u u inkovitoj logistici transporta, Ford ima u ponudi dva ECOnetic Transita uklju uju i – po prvi puta – dugi me uosovinski razmak sa srednje visokim krovom. Oba modela, s kratkim i dugim me uosovinskim razmakom u svojoj opremi imaju najsuvremenije tehnologije osjetljive na okoliš kao primjerice Auto-StartStop, pametno regenerativno punjenje i Fordov napredni sustav upravljanja baterijom. Kao rezultat, kompaktni model s kratkim osovinskim razmakom troši 8.5 posto manje goriva od klasi nog Transit ECOnetica, a ukoliko mu je ugra en i limitator brzine, postiže i potrošnju od 6.55 l/100km, što je jednako prosje nom NEDC krugu emisije CO2 od 173g/km.

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

CitroĂŤn DS4 na HTC Cro a Porter 2011 U sklopu HTC Cro a Porter 2011, koji se odrĹžao od 20. do 22. listopada u Westgate Shopping Cityu, CitroĂŤn je izloĹžio 5 modela CitroĂŤn DS 4. Su r ad nju ovog vode eg doma eg i regionalnog modnog doga aja â€“ HTC Cro a Porter i automobilske marke CitroĂŤn nastavlja se drugu godinu zaredom. CitroĂŤn DS4, drugi model DS linije, mijenja

postoje a poimanja automobila, nude i snaĹžni stil, dizajn, osje aj u voĹžnji i eleganciju te se svojom filozofijom idealno uklapa u svi-

jet mode, elegancije i profinjenosti. Ove sezone revije e se odrĹžavati na dvije lokacije â€“ u posebnom HTC Cro a Porter 2011 studiju koji e biti postavljen na prvom katu Westgate Shopping Cityja kao srediĹĄnjem prostoru te u prizemlju, u magi nom krugu, najnevjerojatnijoj i najgrandioznijoj modnoj pisti koju je doma a publika HTC Cro a Porter 2011 upoznala prije nekoliko sezona, u kojem e zbog zahtijevnosti biti odrĹžane revije modnog dvojca El s, modne marke XD Xenia Design i Juraja Zigmana.

U TIJEKU JE VELIKA SMJENA GENERACIJA

ProsjeÄ?na potroĹĄnja: 6.7l/100km. Emisija CO2: 155g/km.

BOGATO OPREM

99.900 kn

MINUS DODATNIH

2.000 kn

www.renault.hr

POĹ˝URITE U RENAULT SALONE I UĹ TEDITE DODATNIH 2.000 KUNA! Akcija traje od 5.9.2011. do isteka zaliha i iskljuÄ?uje sve druge akcije. Vrijedi za ďŹ ziÄ?ke osobe za kupnju osobnih vozila marke Renault. Cijena se odnosi na Fluence Generation 1.6 16V 110KS (81kw). Jamstvo vrijedi pri kupnji uz Renault Financiranje i do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta.

80 000 km

Slika automobila je simboliÄ?na.

Renault PREPORUÄŒUJE

AUTOCENTAR KOS, Mihovljanska 89, ÄŒakovec, Tel: 040/ 493 030

Â’ÂłÂşÂĽdÂ˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽdÂ?ÂĽÂśÂÂˇr Nagrada za Hyundai i40

$ WR MH WHN SRĂŒHWDNĹŁ 3URYMHULWH X 7R\RWD VDORQLPD ]DÄ WR MH QRYL <DULV QDMSDPHWQLML GR VDGD

6OLND YR]LOD MH VLPEROLĂ?QD

Hyundai i40 osvojio je prvu nagradu od EuroCarBody. To je organizacija sastavljena od automobilskih dobavlja a i industrijskih eksperata iz cijelog svijeta. Na ovogodiĹĄnjoj kon erenciji bilo je 500 delegata koji su odabrali Hyundai i40 pobjednikom me u deset razli itih marki (Audi, BMW, Ford, Mazda, Mercedes-Benz, Nissan, Opel, Land Rover i Volkswagen). Hyundai i40 osvojio je prvo mjesto po opseĹžnom inĹženjeringu, djelotvornom razvoju materijala i proizvodnoj u inkovitosti. Posebno dojmljivim Ĺžiriju bila je upotreba elika najbolje kakvo e i iznimne vrsto e, te poboljĹĄani spojevi koji su dali iznimnu vrsto u karoseriji uz malu masu. Hyundai je osvojio prvo mjesto sa 37,98 bodova, drugo mjesto pripalo je Audiju A6, a tre e Mercedesu B klase. Nagrada â€žEuroCarBody Golden Awardâ€œ joĹĄ je jedna potvrda Hyundaijeve napredne tehnologije, odnosno logi ni slijed nakon EuroNCAP testiranja na kojem je postigao maksimalan broj zvjezdica za sigurnost. Osim toga, u velikoj britaniji Hyundai i40 ima najmanje troĹĄkove osiguranja u segmentu upravo zbog inovativne konstrukcije karoserije. Ovo je ujedno i prvi puta da je azijski proizvo a dobio nagradu EuroCarBody.

ÂťÂťÂťrÂ¸ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽrÂŹÂś

1RYD 7R\RWD <DULV YR]LOR MH YUKXQVNH NYDOLWHWH V LQWHOLJHQWQRP WHKQRORJLMRP L SURĆŞQMHQLP GL]DMQRP 2GYH]LWH VH QD SUDYX DGUHVX X] SRPRĂ† QDYLJDFLMH 2ODNÄ DMWH SDUNLUDQMH X] SRPRĂ† NDPHUH ]D YRĹ€QMX XQDWUDJ LOL VH VSRMLWH SUHNR YDÄ HJ SDPHWQRJ WHOHIRQD QD ,QWHUQHW VOXÄ DMWH JOD]EX ĂŒLWDMWH L RGJRYDUDMWH QD SRUXNH ]DKYDOMXMXĂ†L ]DVORQX RVMHWOMLYRP QD GRGLU 7RXFK *R 8] JRGLQD MDPVWYD EH] RJUDQLĂ?HQMD L EHVSULMHNRUQX VLJXUQRVW SXWQLND X VWDQGDUGQRM RSUHPL <DULV MH DSVROXWQL SREMHGQLN

Ä˘$925$ ' 2 2 *ODYQD +RGRÄ DQ 'RQML .UDOMHYHF

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sjajne ponude Citroën

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244 Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Hyundai Tucson 2.0 dohc, 2006.g., 71000 km, reg.12/2011, cijena 77000 kn, u sustavu pdv-a 2. Hyundai ix35 1.7 crdi, 2011.g., 6000 km, reg.03/2012, cijena 174000 kn, test vozilo, u sustavu pdva 3. Ford Focus 1.6, 2011.g., 6300 km, reg. 02/2012, cijena 95000 kn, u sustavu pdv-a 4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 71500 km, reg. 05/2012, cijena 145000 kn 5. Peugeot 107 1.4 hdi, 2008.g., 45000 km, reg. 10/2011, cijena 45000 kn 6. Renault Laguna 2.0 rt, 1997.g., 162000 km, reg.03/2012, cijena 21000 kn 7. VW Golf 3 1.6i, 1995.g., 278000 km, reg.12/2011, cijena 7000 kn

Citroën u suradnji sa svojom mrežom ovlaštenih servisa pokre e komercijalne akcije pod nazivom „Sjajne ponude Citroën“ u kojoj nudi atraktivne ponude za dodatnu opremu, zimske gume i naplatke, metlice brisa a, ko ione plo ice i diskove te akumulatore do 31. prosinca 2011. godine. Kako bi vlasnici vozila Citroën bili što bolje pripremljeni za zimu te uživali u svojim limenim ljubimcima u zimskim uvjetima vožnje, Citroën je osigurao atraktivne ponude te nudi do 20% popusta pri kupnji metlica brisa a na prednjim i stražnjim staklima, do 20% popu-

sta pri kupnji prednjih ili stražnjih ko ionih plo ica i diskova, 15% pri kupnji akumulatora Exide i Fulmen, 10% popusta na gume, te pri kupnji etiri zimske gume s naplatcima besplatan etvrti naplatak.

Tako er, u razdoblju od 10. listopada do 30. studenog 2011. Citroën nudi izmjenu ulja s pro ista em za vozila starija od 5 godina po vrlo atraktivnoj cijeni koja po inje od 249 kn (primjer za benzinske motore zapremine 1.0–1.6 l). Za atraktivne cijene izmjene ulja s pro ista em za ostale motore raspitajte se u ovlaštenim servisima. Kupci prilikom kupnje originalnih rezervnih dijelova Citroën koriste i sljede e pogodnosti: originalni rezervni dijelovi Citroën najbolje su prilago eni njihovom vozilu, imaju jednogodišnju garanciju, djelatnici ovlaštenih servisa i osiguravaju kvalitetnu ugradnju rezervnih dijelova i originalne dodatne opreme.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport, 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 4. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 155/70 R13 W442 WINTER i cept RS 75T HANKOOK 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 195/65 R15 W442 WINTER i cept rs 91t HANKOOK 205/60 R16 W310 WINTER i cept EVO 96H XL HANKOOK 215/45 R17 W310 WINTER i cept EVO 91V XL HANKOOK

mpc - 336,85 kn mpc - 472,27 kn mpc - 525,25 kn mpc - 841,10 kn mpc - 1011,60 kn

*slike su informativnog karaktera

31. listopada 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Veliki prevaranti bera i grož a i jabuka - Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a propuštate pravednost, milosr e i vjernost. Cijedite komarca, a gutate devu! istite ašu i zdjelu izvana, a iznutra su pune grabeža i pohlepe! Ovo Isus Krist u Evan elju oštro predbacuje pismoznacima i farizejima njihovu prijetvornost. Ove rije i trebali bi uti razni inspektori koje su proteklih dana po vinogradima i vo njacima proganjale udružene zlo ina ke horde zvane bera i grož a i jabuka. Ali u svojoj birokratskoj i dozvoljenoj joj od strane vlasti osornoj veli ini to ne mogu uti. Naime, potužilo mi se nekoliko vinogradara i vo ara kako su im razni inancijaši i inspektori dolazili u vinograde i vo njake i tražili od njih papire jesu li prijavili bera e, te im prijetili kaznama i globama. Nekolicina ih se izvukla, a neki ekaju postupak, odnosno prekršajnu prijavu. A rije je o ljudima koji su vinogradarima prijatelji i rodbina, pojedini su iz siromašnih obitelji ili samci i ovo im je prigoda zaraditi po neku kunu i hranu. Bilo bi u redu da se napla uju kazne vinogradarima i vo arima, bera ima i siromasima, kada s druge strane ne bismo bili svjedoci kako se propuštaju razni mešetari i kriminalci koji su oplja kali ili još uvijek plja kaju državu, ali i sve nas. Bera i

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

dobiju na ruke nekoliko stotina kuna, možda i tisu u, ime se navodno krši zakon, ali pitam ove inspektore i inancijaše zar nisu licemjeri kakve spominje Evan elje. Prolaze mimo velikih ne samo prekršitelja nego i po initelja kaznenih djela, a u vinogradima i vo njacima popisuju bera e od kojih su mnogi ostali bez posla u poduze ima koja su uništili veliki mešetari i lopovi. I, što je u svemu još tužnije, u hvatanju velikih lopova i prevaranata kao što su bera i revni su samo me imurski inspektori i inancijaši, dok se u ostalim dijelovima Hrvatske to baš i ne doga a. Opet se me imurski ”šekutori” žele nekome svidjeti i pokazati kako su kaznili ili globili nekoliko desetaka siromašnih ljudi i vrijednih vinogradara i vo ara. Kao u Evan elju, o istili su vanjštinu, ne i nutrinu, koja je sva u korupciji i muljanju.

AKOVE KI espresso by Bibi

Budimo solidarni! Žene ina e nisu nervozne. Zapravo jesu, ali samo u tri slu aja: kada dobiju, kada ne dobiju i kada bi trebalo da dobiju. Pitanje je što! Na žalost, svjedo ila sam nervozi žene - koja nije dobila. Pla u! U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Podru nom uredu akovec, odvijala se prava mala drama kada je djelatnica ovog zavoda nezaposlenoj ženi izra unala da e za policu dopunskog osiguranja mjese no morati izdvajati 50 kn, dok je ona bila uvjerena da e ostvariti pravo na pla anje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog prora una. Prvotni šok i nevjerica te kasnije glasni pogrdni povici na službenicu, koja je zapravo programirana marioneta ovakvog sustava, obilježili su dan svakome od nas tamo prisutnih, a posebice bespomo noj nezaposlenoj ženi. Problem je što se za prihodovni cenzus gleda prethodna kalendarska godina, a spomenuta stranka tada je bila zaposlena. Svakodnevno svjedo imo sli nim ili još gorim situacijama teškoga kapitalisti kog doba koje nas je sustiglo, gdje se ne mari za malog ovjeka, a sve eš e on se suo ava s problemom golog preživljavanja. Ima toga i u našoj Me imurskoj županiji. Upravo stoga sve je više akcija prikupljanja konkretnih prehrambenih namirnica za te potrebite, u kojima mali ovjek pomaže malom ovjeku.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Jedna takva akcija održala se u pojedinim akove kim trgova kim centrima povodom Me unarodnog dana borbe protiv gladi. Nas tridesetak volontera pokušali smo objasniti kupcima kako se ovaj put skuplja za naše socijalno ugrožene susjede, rodbinu ili prijatelje. Skupljalo se brašno, še er, mlijeko, dje ja hrana, tjestenina, riža, ulje i sli no. Povratna informacija i akcija bila je više nego zadovoljavaju a. Gotovo svaki drugi ovjek od srca je donirao dragovoljni prilog u obliku tih namirnica i na tome mu velika hvala. Pla a, kada se ne dobije, ljude tjera ne samo u nervozu, ve i u glad i bolest. A gladan ili bolestan ovjek ne može i ne smije ekati. Ne preostaje nam drugo nego pomagati, biti senzibilizirani i solidarni gdje god možemo. Naime, taj potrebiti može postati svatko od nas u nekom trenutku života.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Balavica - Eh pucka, nikaj ti je to ne, buš ti vidla dok dojdeš v naša leta, re enica je koju slušam otprilike od ... oduvijek. S 5 sam premala da bih razumjela osnovnu školu, s 10 da bih razumjela srednju, s 15 ne razumijem fakultet. Kad stignem na fakultet, odrasli me uvjeravaju da nemam pojma što je zapravo život, a kad ga završim da u živjeti uistinu po eti tek kad si na grba u na-

teretim jedan stambeni i barem 2 - 3 brzopotezna kredita. U nastavku, bit u tek pola žene sve dok ne postanem majka, a kad budem umirala u poro ajnim mukama, babice e mi se u ra aonici smijati jer, kao prvorotkinja, nemam pojma što su trudovi. Kad jednom po nete raditi, svi e tražiti trogodišnje radno iskustvo, pa dok vam radna knjižica ne bude primjerno žigosana, bit ete pripravnik, asistent i dežurni potr ko. Kad nakupite te tri godine, i možda

još koju kusur, još uvijek ete biti mla i i balaviji od vaših starijih kolega, pa se po tom pitanju opet ne e ništa previše promijeniti. Dirnete li kojim slu ajem u koju nedodirljivu veli inu, sasut e na vaš ra un bujicu uvreda, koje se najjednostavnije mogu sažeti u tu jednu jedinu rije – balavica. Kad onda jednog dana tako doguram do penzije, bit u valjda u 70. godini života, i kao friški penzioner, zapravo neiskusna u odnosu na one prekaljene, koji penziju duraju ve koje deset-

lje e. Tako u, htjela – ne htjela, do kraja života biti i ostati jednostavno – balavica.

POZNATI I SLAVNI

Rammstein

8. studenoga u Zagrebu FORMULA 13 nova pjesama, tako da u Zagrebu možemo o ekivati samo najbolje od Rammsteina. Odlukom organizatora Adria Entertainmenta i menadžmenta benda, cijene ulaznica za ovogodišnji koncert nešto su niže od prošle godine: fan pit 380 kn, parter 330 kn, tribine dolje 330 kn, tribine gore 290 kn, loža 600 kn.

Pravi vatreni spektakl ugostit e Arena Zagreb 8. studenoga uz najve i njema ki metal izvozni proizvod posljednja dva desetlje a - Rammstein. Turneja “Made in Germany 1995. - 2011.” predstavlja kompilacijski album ovih berlinskih industrijalaca. Na albumu e se nalaziti dvadeset najboljih, te jedna potpuno

Približava se koncert karizmati ne Sade! Sve nam je bliže 22. studenoga, kada e u Hrvatsku po prvi put napokon sti i britanska skupina Sade predvo ena karizmati nom pjeva icom Sade Adu. Nakon gotovo tri desetlje a uspješne karijere i šest studijskih albuma odlu ili su uklju iti i Zagreb na mapu svoje turneje. Turneja Sade Live, poznata i kao turneja “Once in a Lifetime Tour”, šesta je u karijeri ovoga dugovje nog benda. Obuhvatit e Europu i Sjevernu Ameriku i promovirati njihov šesti studijski album “Soldier of Love”, kao i drugi kompilacijski album “The Ultimate Collection”. Bendu je ovo prva turneja u posljednjih deset godina.

U Hrvatskoj bi trebali nastupiti u Areni Zagreb. Ulaznice su u prodaji od 29. lipnja u 10 sati putem sustava Eventim, a mo i e se još nabaviti u Zagrebu u knjižari Rockmark te preko web stranice Muzika.hr. Koncert e biti sjede eg tipa te e u prodaju biti pušteno samo 12 tisu a ulaznica. Za Vip parter trebat e izdvojiti 540 kuna, za parter sredinu 450, a za parter 340. Donja tribina stajat e 400, gornja 300, a loža 720 kuna. Ovaj engleski R&B band osnovan je 1983. godine. Sviraju R&B, soul, jazz, funk i lagani rock, a ime su dobili po svojoj pjeva ici Sade Adu, koja je Britanka nigerijskog porijekla. Njihov debitantski album “Diamond Life”

01. CALLED OUT IN THE DARK -SNOW PATROL 02.LOCA PEOPLE(WHAT THE FUCK) - SAK NOEL 03. PUMPED UP KICKS - FOSTER THE PEOPLE 04. IT GIRL - JASON DERULO 05. BLACK SPARTACUS HEART ATTACK MACHINE THE NIGHTWATCHMAN 06. CHEERS (DRINK TO THAT) - RIHANNA 07. THE HELLCAT SPANGLED SHALALALA - ARCTIC MONKEYS 08. DON’T GIVE UP ON ME NOW - BEN HARPER 09. FLY - NICKI MINAJ feat. RIHANNA 10. MIRACLE WORKER - SUPERHEAVY 11. SET FIRE TO THE RAIN - ADELE 12. YOU AND I - LADY GAGA 13. STUCK - CARO EMERALD 14. MARRY YOU - BRUNO MARS 15. OTIS - JAY-Z feat. KANYE WEST 16. COLLIDE - LEONA LEWIS 17. LIGHTERS - BAD MEETS EVIL ft. BRUNO MARS

1984. prodao se u platinastoj nakladi, a dvije godine kasnije Sade su dobili nagradu za najboljega mladog izvo a a. Do sada je grupa prodala više od 50 milijuna plo a diljem svijeta. “Soldier of Love” objavljen je 8. velja e 2010. i to je prvi album s novim materijalima u deset godina. - Snimam plo e samo kada mislim da imam nešto re i. Ne zanima me objavljivanje muzike samo zato da nešto prodam. Sade nije brend, izjavila je pjeva ica.

Top 10 [doma e] BOJAN JAMBROŠI Ruža vjetrova JOLE Ona SplitLISTA 2011. DOMA IH TOP PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj ENI Ostavljam usne Crna ku ja NENO BELAN Ocean ljubavi IVAN ZAK Bolja od najbolje MASSIMO Iz jednog pogleda JASMIN STAVROS Suze pijem kao vino SHORTY & Magne c Ft Z.Vu kovi Žito PARNI VALJAK Vjeruj DANIJELA Klju Unikat KARMA Živim za tebe Party do zore DRAŽEN ZE I Osvetnica Crni kralj i bijela dama NINA BADRI Mama GAZDE & Vedrana Vukojevi Dat e Bog i bolje dane

Predin & Dedi s ”Tragovima” prvi put uživo u Zagrebu U prodaji su ulaznice za zagreba ku koncertnu promociju albuma “Tragovi u sjeti” Zorana Predina & Matije Dedi a, koja e se u Gradskom dramskom kazalištu ”Gavella” održati 21. prosinca. Koncert u Gavelli ujedno je i prvo live predstavljanje cijelog

albuma “Tragovi u sjeti”, koji je objavljen po etkom listopada i donosi 12 pjesama i obrada velikih pjeva kih zvijezda i autora bivše države. Ulaznice po cijeni od 200 kuna potražite na blagajni kazališta ”Gavella” te u Aquarius Music Shopu.

TJEDNI KALORIFER

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

NOVA EMISIJA RADIO VARAŽDINA

EPICENTAR Pogađa u srž stvari, otvara najaktualnija pitanja i nudi mišljenja različitih strana SVAKI PETAK IZA 14:00 SATI

31. listopada 2011.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

NOVO IZ METSSA

PRODAVAONA DONJI MIHALJEVEC, Palih boraca 13 A PRODAVAONA PRIBISLAVEC , J.B.Jela i a 33

AKCIJSKA PRODAJA KRUHA 0g

70 i l e j i b Polu

2,49 KN NASTAVLJA SE I U STUDENOM.

posjetite nas na

www.metss.hr

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

AFERA â€œOFFSIDEâ€œ BivĹĄi vratar Me imurja pozvao glavne klupske operativce da svjedo e u njegovu korist

Dove er i Hamonajec kazali da nisu imali pojma o namjeĹĄtanju utakmica Jedan od optuĹženih u nogometnoj aferi za namjeĹĄtanje utakmica, bivĹĄi vratar NK Me imurja Neven Vuljanko, kao svjedoke u svoju korist da nije sudjelovao pri pokuĹĄaju namjeĹĄtanja utakmice Lokomotiva - Me imurje pozvao je sportskog direktora NK Me imurja Miljenka Dove era, direktora kluba Stjepana Hamonajca i tadaĹĄnjeg suigra a Marijana Vuku. Dove er i Hamonajec ovaj put su se odazvali ro iĹĄtu, dok Vuka nije opravdao svoj dolazak, pa e biti ispitan drugi put. Utakmica je ina e navodno trebala biti namjeĹĄtena u korist Lokomotive, koja je trebala do i lagano do pobjede, ali igra i nisu pristali na namjeĹĄtanje. Na kraju je Me imurje odigralo moĹžda i najbolju utakmicu sezone na maksimirskom stadionu i dobilo utakmicu, ĹĄto je bilo jedno od najve ih iznena enja tog kola s obzirom na stanje tablice. Vuljanko se brani da nikako nije mogao uop e sudjelovati u bilo kakvom pokuĹĄaju namjeĹĄtanja, jer tu spornu utakmicu nije ni mogao braniti. To je potvrdio i sportski direktor Dove er: Vuljanko je branio na utakmici Me imurje â€“ Rijeka 1:5, nakon koje ga je trener smijenio i rekao da ne e biti na golu u sljede im utakmicama, kazao je Dove er na Ĺ˝upanijskom sudu u Zagrebu. Gotovo isto je rekao i Hamonajec, koji je dodao da je Vuljanko bio na klupi protiv Lokomotive, jer je zavrĹĄio u rezervi kao drugi vratar. Druga ije nije ni moglo biti, jer klub uvijek angaĹžira dva kvalitetnija vratara, dok je tre i uglavnom mla i vratar iz mla ih

golova razlike. Ĺ aka je igra ima, preko Darmopilova menadĹžera Marija Mareni a, i predao dogovoreni iznos. Me utim, osumnji eni Me imurci naiĹĄli su na otpor suigra a. Amauri de Jesus nikako se nije dao nagovoriti i ostao je vrst u stavu da e i tu utakmicu odigrati poĹĄteno. Primljeno mito igra i su tako preko menadĹžera vratili Ĺ aki, a umjesto teĹžeg poraza Me imurja Lokomotiva je na Maksimiru poraĹžena 3:1.

Glavni klupski operativci svjedo ili su pri kraju su enja u aferi â€œOffsideâ€? dobnih kategorija kluba, tako da je bilo posve normalno da on bude na klupi, kazao je Hamonajec. I Dove er i Hamonajec kazali su kako o bilo kakvim namjeĹĄtanjima nisu imali pojma, ve da su za sve saznali iz novina.

Sporne dvije utakmice Me imurja Podsjetimo da su za namjeĹĄtanje utakmice Hajduk - Me imurje i pokuĹĄaj namjeĹĄtanja utakmice Lokomotiva - Me imurje od strane USKOK-a optuĹženi bivĹĄi igra i Me imurja: Mario Darmopil, Ivica Banovi , Danijel Ma ari , Neven Vuljanko i Nikola Melnjak. Igra ima Me imurja i Darmopilovom menadĹžeru koji je bio posrednik navodno je ispla eno 35 tisu a eura, ako Hajduk svlada Me imurje s 3 ili viĹĄe razlike uz barem 4 postignuta gola, te da oba sastava daju gol. I to se zaista dogodilo, ĹĄto je ina e viĹĄe - manje o ekivani scenarij s obzirom na ja inu mom adi, no, kada se malo bolje pogleda snimka golova s

utakmice, pojedini igra i bili su â€œĹĄeta iâ€œ kod Hajdukovih golova. Ĺ to se ti e utakmice Lokomotiva - Me imurje, tadaĹĄnji brazilski nogometaĹĄ u redovima NK Me imurja Amauri Vicente de Jesus Junior svijetlo je ime afere â€œOffsideâ€œ. Amauri je imao konkretnu ponudu da za nekoliko tisu a eura zajedno s nekolicinom suigra a sudjeluje u loĹĄoj igri i porazu vlastite ekipe u prije navedenoj utakmici. Me utim, odlu no je odbio laku zaradu, tako da su njegovi korumpirani suigra i morali vratiti ve uzeti novac organizatorima prijevara. Prvoosumnji eni Vinko Ĺ aka, kako ga USKOK sumnji i, ve je bio sve dogovorio s dvojicom igra a Me imurja Marijom Darmopilom i Nevenom Vuljankom. Za nekoliko desetaka tisu a eura oni su pristali laĹžirati utakmicu koja je bila na rasporedu 14. travnja protiv NK Lokomotive u Zagrebu. Darmopil i Vuljanko trebali su nagovoriti neke suigra e da izgube od Lokomotive s nekoliko

Dvojica nogometaĹĄa priznala i nagodila se s USKOK-om, uskoro zavrĹĄetak su enja i izricanje presuda Trojica nogometaĹĄa optuĹžena u aferi â€œOffsideâ€œ ve su se ranije na Ĺ˝upanijskom sudu u Zagrebu nagodila s USKOK-om. Nakon Vinka Ĺ ake, Dina Lali a i Admira Sulji a, svoju krivnju su priznali i nogometaĹĄ NK Me imurja Danijel Ma ari i njegov klupski kolega Mario Darmopil. Ma ari je tako pristao na sedam mjeseci zatvora i obvezao se da mora vratiti 6.000 eura, dok e Darmopil u zatvoru provesti osam mjeseci, a morat e drĹžavi vratiti 20.500 eura. MenadĹžer od Darmopila Mario Mareni dobio je etiri godine uvjetno te e vratiti 4.500 eura. Svi ostali optuĹženi nogometaĹĄi u aferi namjeĹĄtanja viĹĄe utakmica nisu priznali krivnju i o ekuje se da nakon svjedo enja iznesu svoje obrane. Nakon zavrĹĄnih rije i, do kraja studenoga o ekuje se i izricanje presuda. (Dejan Zrna)

TENIS ITF 10.000 $ Dubrovnik

Emu Mikul i u 2. kolu izbacila pobjednica turnira 19-godiĹĄnja akov anka Ema Mikul i , drugi najbolji me imurski Ĺženski reket, biljeĹži poput Ive Mekovec najbolji ranking karijere ovaj tjedan. UĹĄla je me u najboljih 1.000 igra ica svijeta i zauzima 915. mjesto WTA liste. Nakon polu inala Bola na Bra u, gdje je predala me u me imurskom derbiju, dobro se oporavila i izvrsno odigrala kvali ikacije i prvo kolo ITF futuresa u Dubrovniku. U prvom kolu lagano je svladala Engleskinju Foster 6:4, 6:1, nakon ĹĄto je bila odli na i u kvali ikacijama u kojima nije izgubila ni set. Ĺ teta ĹĄto je u 2. kolu naletjela na izvrsno raspoloĹženu Talijanku Martinu Caregaro, ina e 4. nositeljicu turnira. Nakon borbe u prvom setu 5:7, talijanska igra ica lako je dobila drugi 2:6. Caregaro je ina e kasnije potvrdila odli nu formu i izborila naslov pobjednice.

Ema Mikul i proĹĄli se tjedan probila me u 1.000 najboljih igra ica svijeta na WTA listi Ina e, u pitanju je bio drugi turnir u nizu, nakon ĹĄto je tjedan prije odigran turnir istog nagradnog fonda od 10.000 $ gdje je Mekovec dogurala do polu inala. Me utim, kod Ive se osjetio umor, pa, iako je

dobila priliku zaigrati i na drugom turniru u nizu u Dubrovniku u glavnom Ĺždrijebu, u prvom kolu je bez ve eg otpora izgubila me od 4. nositeljice Kajtazovi (BiH) u dva seta 2:6, 1:6.

Mikul i je ina e uporna u nastojanju da se okuĹĄa u profesionalnom tenisu, za sad na niĹžoj razini. Ve ima zavidno iskustvo igranja ove razine turnira, a karijera bi zasigurno bila joĹĄ bolja da nema kroni nih problema sa zdravljem i ozljedama koje su je mu ile do sada, da bi napravila joĹĄ kvalitetniji iskorak prema joĹĄ ja oj razini turnira. - Po etkom ove godine preselila sam u Zagreb. PronaĹĄao me je jedan trener koji je spreman ulagati u mene (rije je o Dini Jurjevi u, op. a.), jer smatra da imam veliki potencijal i ja sam mu na tome jako zahvalna. I tako sad treniram i hodam po turnirima. Mada me je po ela opet noga zezati, ali nadam se da se ne bude razvilo niĹĄta loĹĄe iz toga, poru uje Ema, kojoj Ĺželimo puno zdravlja, jer ambicije su o ito i dalje jako velike. (dz)

II. HNL Novi trener Me imurja, ali bez pomaka

Potopljeni u Ĺ˝rnovnici Ekipa koju se nada preuzeti JoĹĄko Ĺ vaguĹĄa, nekad predsjednik Hajduka, dao je Mosoranima dodatni motiv kad je stigao na subotnju utakmicu protiv Me imurja. S etiri su gola nogometaĹĄi iz Ĺ˝rnovnice ispratili naĹĄe drugoligaĹĄe ku i u akovec, zalijepljene za samo dno tablice. Promjena trenera tako nije Me imurcima donijela ono emu su se nadali, a novi je trener Damir BiĹĄkup kratko za Me imurske novine prokomentirao susret: - Do pobjede se ne moĹže s toliko individualnih pogreĹĄaka. Prerano smo primili prvi gol, nakon toga smo se pokuĹĄali vratiti, a zatim nas je polio hladan tuĹĄ kad je protiv nas dosu en penal. Za oporavak od toga trebalo nam je dosta vremena, pa smo prve ĹĄanse upisali tek pod kraj prvog poluvremena, ali to nije bilo blizu pravim prilikama iz kojih se mogao roditi gol. Takav svoj po etak na klupi Me imurja BiĹĄkup sigurno nije o ekivao: - U prvih tjedan dana, s tih pet - ĹĄest treninga, nisam mogao mnogo u initi. Ekipa je psihi ki poljuljana, a vidljiv je i nedostatak nekih tehni kih znanja. Ipak, optimisti an sam bio jer je mom ad vrlo dobro odgovorila na moje zahtjeve, a i dalje imam povjerenje u te igra e, koji mogu nau iti propuĹĄteno i za dva â€“ tri kola biti u vrhunskoj formi. U idu em kolu Me imurci e ugostiti Solin, ekipu koja drĹži vrlo ugodno sedmo mjesto tablice. Ipak, ta pozicija zavarava, jer je u 11 kola Solin slavio svega 4 puta, a jednom je remizirao. BiĹĄkup misli da Me imurje moĹže do troboda: - Solin je u crnom nizu od etiri utakmice bez pobjede i to mi trebamo iskoristiti.

TABLICA 1.Dugopolje 2.Mosor

10 7 11 6

1 2 +16 22 4 1 +12 22

3.Imotski 4.Pomorac

10 6 10 6

3 1 +8 21 1 3 +17 19

5.Gorica 6.Junak 7.Vinogradar 8.Solin 9.RudeĹĄ 10.Hrv. dragovoljac 11.HAĹ K 12.Marsonia 1909 13.Croa a Sesvete 14.Radnik Legea 15.Me imurje

10 10 10 10 10 10 11 10 10 10 10

2 5 0 1 3 3 1 1 2 4 1

5 4 5 4 3 3 3 3 2 1 2

3 1 5 5 4 4 7 6 6 5 7

+5 +5 +3 -9 +7 -11 -5 -16 -7 -4 -21

17 17 15 13 12 12 10 10 8 7 7

Rezultati 11. kola: Mosor - Me imurje 4:0, Marsonia 1909 - Croatia-Sesvete 1:0, HNK Gorica - HaĹĄk 2:0, Radnik â€“ Junak 0:2, Imotski Solin 1:0 RudeĹĄ - Hrv. Dragovoljac 2:2, Vinogradar - Dugopolje 3:2, Vinogradar â€“ Dugopolje 3:2. Slobodan: Pomorac

Mosor â€“ Me imurje 4:0 Ĺ˝rnovnica, gledatelja 250. Suci: KneĹževi (Zagreb), KoĹžarec (Samobor), Tu a (Zabok). Strijelci: 1:0 Kuzmani 3., 2:0 uri 18. 11 m, 3:0 uri 57., 4:0 uri 65. Ĺ˝uti karton: MiĹĄerda, uri , Kotromanovi (Mosor), Leva i , Me umurac, Petak (Me imurje) Mosor: Kuli , Paj i , Kotromanovi , Grubi (od 30. MiĹĄerda), Runje, Ĺ eri , uri , Rako (od 59. Roji ), Kuzmani (od 41. Peco ), Gruica, Juki . Trener: Bruno Akrapovi . Me imurje: BeĹĄeni , Novko, Levali (od 46. Mar inkovi ), Me umurac, Puclin, Begovi , Garba (od 63. Barat), Dodlek, osi (od 65. Bukal), Zeba, Petak. Trener: Damir BiĹĄkup.

Kao i svaki trener, kod ku e o ekujem pobjedu. Nemamo pravo na kiks, ne podcjenjujemo nikoga, ali smo dovoljno kvalitetni za tri boda. (Ivana Strahija)

Od po etka proĹĄlog tjedna Damir BiĹĄkup novi trener Novi trener NK Me imurja je Damir BiĹĄkup, objavio je po etkom porĹĄlog tjedna novost klupski direktor Stjepan Hamonajec. Poznati zagreba ki nogometaĹĄ nakon zavrĹĄetka karijere zapo eo je trenersku karijeru, a do sad je vodio Hrvatski dragovoljac, vode i ga i u Prvoj i u Drugoj HNL. BiĹĄkup je ve proĹĄli ponedjeljak poslijepodne preuzeo

ekipu i vodio prvi trening, a prvenstvena premijera bit e gostovanje kod Mosora, tre eplasirane ekipe prvenstva. Ina e, Me imurje je ve jedno vrijeme bez trenera, jer je sportski direktor i trener Miljenko Dove er otiĹĄao na bolovanje. Mom ad je do subote vodio Hrvoje Gori anec koji se vratio svojim osnovnim obvezama voditelja Ĺ N Me imurje - akovec. (is)

31. listopada 2011. ODBOJKA

RUKOMET PREMIER HRL Vrlo dobra utakmica našeg predstavnika

Me imurju bod, šteta za još jedan I. HOL Dva boda za Centrometal

Još jedna minimalna doma a pobjeda Centrometal je ponovno imao težak zadatak kod ku e. Nisu lako došli do druge prvenstvene pobjede, ali s osvojena samo dva boda. U reprizi utakmice sa Vukovarom ovaj put je svladan Šibenik istim rezultatom 3:2, po setovima 25:17, 22:25, 16:25, 25:20, 15:12. Nakon ne baš dobrog ulaza u prvenstvo Centrometal je do ekao ne baš poželjnog gosta, mom ad sa mnoštvom iskusnih igra a sa kojima je re anski klub u zadnje tri sezone imao velikih problema. Za Šibenik nastupaju Rastov an i Jur evi iz Siska, te Peri i Hanži iz Zagreba, igra i koji iza sebe imaju ve 15 i više prvoligaških sezona. Centrometal je po eo sa T. Posavcem i Vabecom na mjestu prima a, srednjacima M. Posavcem i Kova em, diza em Gotalom, korektorom Todorovi em i liberom Petranom. Na po etku prvog seta poveli su gosti sa 4:2, ali tada na servis Todorovi a Centrometal radi veliku seriju i vodi 10:4. Zatim je prednost i pove ana, te je prvi set završio velikom prednoš u naših igra a od 25:17. U

tom setu gosti su imali mnogo promašenih servisa, dok su doma i odigrali dobro u svim elementima. Naro ito je bio efikasan Kova u napadu kroz sredinu.

Bu enje u drugom setu Me utim u drugom setu druga slika. Bilo je neriješeno do 7:7. Tada nakon mnoštva ne orsiranih pogrešaka igra a kluba iz re ana Šiben ani rade prednost od tri- etiri poena, te tu prednost održavaju. Ona je bila najve a pri rezultatu 24:18. Pokušava Centrometal dobrim servisima Tomice Posavca tu susti i, ali greškom u obrani završava 22:25. To je pokolebalo igra e Centrometala koji loše otvaraju i tre i set. Gosti su stalno vodili, te lako set dobili sa 25:16. Pokušalo se tu sa par promjena koje nisu dale rezultata. U etvrti set ulazi se sa Palinkašem umjesto M. Posavca i Harambaši em umjesto Vabeca. Ali opet je Šibenik poveo. Stoga trener Kiri vra a u igru Vabeca pri 7:9. Rezultat je prvi put poravnan na 11:11. Egal je

CENTROMETAL – ŠIBENIK 3:2 Nedeliš e, dvorana SGC Aton, gledatelja 100. Suci: Gvozden, Babi (Zagreb) Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, David, Vabec, Harambaši , Todorovi , T. i M. Posavec, Gotal, Petran, Vuk (trener Kiri ). Šibenik: Rastov an, Vrci , ogelja, Jur evi , Mišura, Peri , Jakoliš, Hanži , Rak, Jurlin (trener Skelin).

bilo do 16:15, a tada naši igra i rade ve u prednost i sa uvjerljivih 25:20 poravnavaju na 2:2 u setovima. U tie-breaku od po etka mala prednost Centrometala. Pri rezultatu 7:5 iz igre je isklju en igra gostiju ogelja zbog napada na prvog suca nakon jedne sporne lopte oko crte. Na promjeni strana je 8:5. Približio se Šibenik na 8:7, ali više od toga nisu mogli. Završilo je 15:12 za Centrometal, te su ubilježena nova dva boda kojim se re anski klub popeo na deveto mjesto ljestvice. U narednom kolu Centrometal gostuje kod drugoplasiranog Siska. Utakmice se igra u subotu 5. studenog sa po etkom u 19 sati.

Svoj drugi bod i drugi remi ove sezone upisali su mladi me imurski rukometaši, koji su u subotu ugostili Karlovac. Ipak ostaje žal za punim plijenom, jer su naši rukometaši imali dosta prilika da iza u iz susreta kao pobjednici. Jako dobro krenuli su Me imurci u utakmicu protiv Karlov ana i do devete minute stigli do +4. No, opet je na naplatu stigla mladost i neiskustvo doma e mom adi, pa su Karlov ani do 21. minute uspjeli izjedna iti na 11:11 te preokrenuti rezultat u potpunosti do odlaska na odmor (14:16). U drugi dio Me imurje ulazi s obnovljenim žarom, svega pet minuta treba igra ima Alana Belka da opet budu u prednosti (21:18). Krajner je uskoro potom u odli noj ormi i diže rezultat na +3.

Opet me utim dolazi do pada tempa doma e mom adi, uz nezgodno isklju enje, dopuštaju Me imurci da ih Karlov ani dostignu na 25:25, šest minuta prije kraja. Posljednje minute su izuzetno napete, Me imurje je ve imalo pobjedu u džepu, da bi gosti uz golove Požege, Višni a i Batini a izjedna ili i otrgnuli bod. “Bodom možemo biti zadovoljni, da nam ga je netko ponudio prije utakmice uzeli bismo ga bez pitanja. Mene veseli što su de ki imali odli an pristup, posebno Krajner i Pusti . Nama je svaki bod veliki kao ku a, a ovaj uistinu jest”, kazao je nakon susreta trener Belko. “Definitivno su enje nije bilo na najboljoj razini, dosta je bilo par odluka da nas pokoleba”, kazao je trener, koji ina e ne komentira su enje. “Nama je opstanak najpre a stvar, i svakako

U srijedu kup Ali, prije toga naše igra e o ekuje prva utakmica etvrtfinala Kupa Hrvatske. U srijedu u 19:00 sati u Nedeliš e dolazi Mursa. Uzvrat je tjedan dana kasnije u Osijeku. U polufinale ide mom ad koja ostvari dvije pobjede. U slu aju da bude 1:1 u pobjedama neovisno o broju osvojenih setova i poena igra se „zlatni set“ do 15. poena i pobjednik tog seta ide u polufinale. U ovim susretima Mursa je avorit, ali naši igra i su esto znali i ugodno iznenaditi u takvim utakmicama. (J.K.)

Šteta što je u završnici ispušten još jedan pobjedni ki bod

Skinuta suspenzija Rukometaši prvoligaša Me imurje ipak su mogli u subotu odigrati utakmicu redovnog kola Premier lige na doma em terenu protiv Karlovca, budu i da su tijekom prošlog tjedna upla ena dugovanja na osnovu kojih ih je suspendirao Disciplinski sudac HRS-a. O igledno je ova situacija ponovno digla zaljubljenike rukometa „na noge“, ali i druge odgovorne u Županiji i Gradu, pa je prema dostupnim in ormacijama sazvan prošireni sastav Upravnog odbora kluba koji bi trebao raspravljati o mnogobrojnim problemima (ne) unkcioniranja kluba. Kakve e biti odluke treba za vidjeti, najavljena je i mogu nost nove Izvanredne skupštine kluba, ali ona je uzaludna ukoliko ne e biti kvalitetnih rješenja da klub zapo inje ponovno koliko-toliko normalno unkcionirati. je mogu . Imamo de ke koji rastu iz utakmice u utakmicu, bilo bi i bolje da je situacija u klubu sre enija, pa da im možemo dati malo poticaja.” (Ivana Strahija) TABLICA

Me imurje – Karlovac 28:28 (14:16) akovec, dvorana GOC-a, gledatelja 150. Suci: Carevi , Bulum (Metkovi ). Me imurje: Kova evi (1 obrana), Mar n evi 3, Miševi , Varga 2, Krajner 12 (4 sedmerca), Bratkovi , Matu ec (12 obrana), Pus , Škrobar, Mar njak, Bari 5, Peras, Budiša, Sklepi 2, Horva 4, Petek Karlovac: Prezelj (1 obrana), Benkovi , Huljina 2, Mandali 3, Kozina, Štrucelj 1, Racki, Višni 4, Smojver, Požega 3, Štrucelj 1, Obranovi 3, Ba i 6, Ba ni 5 (2 sedmerca), Biluši (22 obrane) Isklju enja: Me imurje 12 minuta, Karlovac 12 minuta. Sedmerci: Me imurje 4/6, Karlovac 2/2.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Siscia Spa va Vinkovci Split Buzet Pore Zamet Bjelovar Karlovac Marina Kaštela Dubrava Varteks di Caprio Gorica Me imurje Arena Jadrograd

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 5 5 5 4 4 4 3 2 1 1 0 0

0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 1 1

1 1 1 1 2 2 2 3 4 5 6 6 6 6

211 221 215 196 203 188 188 190 216 180 198 187 182 160

169 190 171 175 175 166 170 162 210 190 234 233 229 261

42 31 44 21 28 22 18 28 6 -10 -36 -46 -47 -101

12 12 11 11 10 9 9 8 6 4 2 2 1 1

KARATE

Karatisti Male Subotice na postolju i u Daruvaru U Daruvaru, na jakom me unarodnom turniru Dar est 2011, u konkurenciji izme u 400 natjecatelja iz 3 države, karatisti iz Male Subotice osvojili su tri medalje. Filip Novak izborio je svoju prvu

kadetsku medalju u kategoriji -52 kg i to srebro. Fabijan Murši je u kategoriji u enika -42 tako er bio srebrni, a u mla im kadetima -41 bron ani. U istoj kategorji mla ih kadeta za broncu su se još

Zlato, srebro, bronca i u Ivancu Karatisti Male Subotice nastupilisu ina Memorijalupoginulim bojovnicima grada Ivanca, te osvojili tri medalje. Maria Murkovi je u kategoriji u enica do 40kg bila zlatna, dok je ekipa u enika u sastavu Tin Hrgovi , David Kolari i Mihael Sirc osvojila srebrni pehar, nakon jednog dobivenog

i jednog izgubljenog ekipnog me a. Nika Žerjav je na svom prvom natjecanju bila bron ana u u enicama B do 32 kg. Na natjecanju su još sudjelovali i Dominik Murkovi kojijeizgubiouborbiza tre e mjesto i Antonija Ruži koja se unato dobrim borbama nije plasirala na postolje. (so)

borili i Vilim Murši , Tin Hrgovi i Mihael Sirc . Ovaj put nedostajalo je i malo sportske sre e, no nastave li ovako sa svojim radom i upornoš u na treninzima, ve na sljede em natjecanju mogli bi stajati na postolju.

Uspješni i “Globusovci” U Daruvaru je održan karate turnir na kojem su sudjelovali i karatisti KK „Globus“ iz akovca. Na turniru je nastupalo preko 200 natjecatelja. Mladi „globusovci“ nastupali su u sljede im kategorijama - u enici (borbe): Roberto Plevnjak /kategorija -38kg/, Sven Kralji /kate-

Karatisti Male Subotice u Daruvaru su na jakom me unarodnom turniru stigli do tri medalje gorija +42kg/ - 3. mjesto - mla e kadetkinje (borbe), Lucija Ružaj /kategorija/ - 50kg/ - 1. mjesto

- kadeti (borbe), Simon Ružaj /kategorija – 57 kg, Miljenko Novakovi / kateg. + 70kg / 2.

mjesto.i Lucija Ružaj /kategorija - 47kg/ - 2. mjesto. (so)

31. listopada 2011. KOŠARKA

III. HNL-SJEVER Odigrano 11. kolo, dok idu e donosi ak dva me imurska derbija

A 2 LIGA SJEVER

Pobjeda akovca u Virju! akovec uprskao u

U zadnji as prije lige sklepana, mom ad akovca je otišla na megdan jednom od avorita lige – Podravcu, u Virje. Odlu ili su odigrati pravu mušku obranu, apsolutno u tome uspjeli, dobili uvjerljivo prve tri etvrtine (rezultat na ulazu u etvrti quarter je bio 33:58!), u zadnjoj malo popustili za kona nih +19?! Primili ukupno 49 koševa! Za poslove u napadu zaduženi su bili prije svih raspoloženi Luka Prprovi (25 postignutih koševa), a pratili su ga Ostoja koševima(12) i skokovima, te Megla i Kranj ec tako er s po 12 postignutih koševa.

Lokalni derbi izme u Me imurja i Rudara nitko ozbiljan nije ni shva ao kao derbi, sve je i prije suda kog podbacivanja bilo jasno glede kvalitete mom adi. Bilo je samo pitanje s kakvom e razlikom rudari biti isprašeni – ispalo je za njih vrlo dobro, samo minus 42, na finalu Kupa je bilo minus 44, pa je ovo napredak, naro ito uzmemo li u obzir da su polubolesni utakmicu odigrali Varga i junior Radikovi . Šteta je tako er za Srneca što nije u mogu nosti trenirati u punom obimu tjednih treninga, rapidno pada sa snagom u drugom poluvremenu. Utakmicu su u laganom ritmu za doma e

najbolje odradili Medo i Marek sa 16 koševa, Fodor s 15, te Biševac i junior Miko sa po 12 postignutih koševa. Me u rudarima jedini dvoci reni su bili Hrka sa 16 i Srnec sa 12 postignutih koševa. U idu em kolu o ekujemo sve tri pobjede naših klubova – akovec kod ku e igra protiv ludbreškoga Grafi ara koji je posljednji na tablici bez pobjede, Me imurje gostuje u Koprivnici koja ima pobjeda koliko i ludbreški Grafi ar, a Rudar Cimper do ekuje u svojoj dvorani vrbove koga Petra Zrinskoga, koji je do sada upisao jednu pobjedu i to protiv ludbreškoga Grafi ara. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Vindija – Bjelovar 115:79

Me imurje – Rudar Cimper 102:60(35:18, 24:13, 21:18, 22:11)

Radnik – Ivan ica 70:71 Mladost( ) – Koprivnica 89:65

ME IMURJE: Novak N., Pusti 7, Novak Marek 16, Miko 12, Kraja i 7, Zaspan 3, Fodor 15, Krištofi 4, Biševac 12, Novak Mario Medo 16, Jeleni 6, Novak Mat. 4. Trener Šopar S.

Petar Zrinski-Grafi ar 97:59 Podravac – akovec 49:68(11:23, 14:16, 8:19, 16:10)

RUDAR CIMPER: Varga 7, Bedi 2, Kralji 2, Per i , Novak, Radikovi 4, Hrka 16, Fran i 2, Dodlek 6, Tkalec 8, Bogdan 1, Srnec 12. Trener Damjanovi B.

AKOVEC: Horvat, Terek D. 3, Prprovi L. 25, Megla 12, Kranj ec 12, Ganzer, Juras, Ostoja 12, Wrana 4, Brdar, Drk. Trener Kova i B.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Vindija 3. Mladost( ) 4. AKOVEC 5. Radnik 6. Podravac 7. Petar Zrinski 8. Ivan ica

3 3 3 3 3 3 3

3 3 3 3 2 2

0 0 0 0 1 1

6/+168 6/+80 6/+66 6/+45 5/+14 5/+12

9. RUDAR CIMPER 10. Bjelovar 11. Koprivnica 12. Gra ar

1 1

2 2

4/-24

3/-62

3/-67

3/-154

4/-13

3/-65

A 2 LIGA ŽENE, ZAPAD

Prva, pa pobjeda! Prvo kolo u novoj drugoligaškoj sezoni me imurskim curama donijelo je doma instvo protiv ekipe Oto ca koja živi na poenima i skokovima dviju igra ica, što im je skoro 90% ekipe. Trener Leva i je to znao, pa je i takti ki odli no pripremio ekipu za ovakvoga protivnika. Dok se igralo na kvalitetu i „fino u“, tzv. lagana košarka – goš e su vodile. Kada su naše krenule agresivno

po cijelom terenu, kada su tr ale, borile se, bacale na glavu – vodile su. Pobjednika u rezultatski izjedna enih prvih 30 minuta utakmice odlu ilo je parcijalnih 11:0 doma ih košarkašica od 33.do 36. minute kada su otišle na 61:52 i više se nisu osvrtale. Na kraju pobjeda od 67:58, prva u novoj sezoni ve u prvom kolu. Ono što veseli je spoznaja da prostora za napredak u igri

ima podosta, naro ito u obrani. No, zaklju ak je da se sezoni svi vesele, bit e radosti za Radost! (bh, žd) ŽKK Radost – ŽKK Oto ac 67:58(14:16, 20:15, 14:19, 19:8) ŽKK RADOST: Glumac, Hlebec 19, Balog 24, Šmitran 7, Hozjan, Ku ek 1, Tkalec 4, Bogdan 4, Živkovi V., Pongrac, Stigli i 8, Živkovi A. Trener Leva i Ž.

C LIGA KSMŽ

Globetka prejaka! Predvi ali smo da e ove sezone haklersko-rekreativna akove ka mom ad Me imurje Globetka biti najozbiljniji kandidat za osvajanje naslova najniže lige i – nismo pogriješili u najavi. Svoju ambiciju i kvalitetu pokazali su u tre em kolu kada su u

gostima kod Preloga pobijedili s 20 koševa razlike u utakmici gdje su u prvih 10 minuta još zagrijavali svoje stara ke kosti, ali kada su krenuli....zaustavili su se na 49:69.Kotoriba je proteklih nekoliko dana dva puta izgubila, jednom u zaostaloj utakmici dru-

goga kola (od Mladosti Ivanovec), a drugi puta u utakmici redovnoga tre ega kola od Donjega Kraljevca. Dubrav an na svom parketu nije dozvolio iznena enje protiv Mladosti Ivanovec, uknjižio je drugu pobjedu iz tri utakmice. (bh)

važnom trenutku, Davor Balent dvaput za nove bodove Nedeliš a Svoj prvi doma i poraz, i ukupno drugi cijele sezone, doživjeli su akov ani ove subote. Presudio je u utakmici s Bjelovar anima svega jedan jedini gol, kojeg je u mrežu iza Prekupca pospremio u 35. minuti Piragi .”Nezasluženo smo poraženi, iako u stvari nismo bili pravi. Od Bjelovara sam o ekivao više po pitanju igre, no oni su je gušili, dok smo mi proigrali u drugom dijelu, ali nismo bili konkretni. Imali smo etiri-pet polukontri, što obi no realiziramo, ali sada nismo”m kazao nam je Izet Terzi , trener akov ana.U idu em kolu naš e kraj vidjeti veliki derbi, susret Nedeliš a i akovca koji se igra na igralištu u Dunjkovcu, a velika je želja svih onih koji vole nogomet da susret pro e u znaku air-playa. Poraz od Bjelovara ne e utjecati na raspoloženje akov ana i motivaciju za derbi: “Porazi su sastavni dio igre, ne e nas to baciti u depresiju. Ve u Dunjkovcu dat emo sve od

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 14, Kresinger 5, Bjelobrk, Mihoci 2, Fe keš 7, Car, Borkovi , Drk 11, Vehtersbah 24, Klinec 10, Mlinari , Kranj ec. Trener Saša Gašparlin. KOTORIBA: Borovi 6, Habuš 2, Zvošec A. 20, Sušec 2, Fuš, Pogorelec 8, Zvošec F. 5, Zlatar 14, Munka, Seli anec 2. Trener Ujlaki R. Prelog – Me imurje Globetka 49:69(17:9, 13:14, 5:22, 14:24)

PRELOG: Ciglar M.3, Blažeka 13, Glavina 5, Novosel, Poljak, Jankovi 3, Švenda 7, Podvezanec, Ciglar D. 7, Poredoš 6, Blažona 1, Šari 4. Trener Sori R.

Kotoriba – Donji Kraljevec 78:89(25:17, 12:21, 12:21, 29:30)

KOTORIBA: Ujlaki, Borovi , Habuš, Zvošec A. 25, Sušec 2, Fuš, Pogorelec M.9, Zvošec F. 14, Zlatar 11, Pogorelec B., Seli anec 9, Munka 8. Trener Ujlaki R. DONJI KRALJEVEC: Švenda, Sinkovi GK, Kocijan 11, Me imurec 3, Šte an 3, Lon ari 23, Branilovi 1, Ivanovi 23, Balent 11, Ruži 10, Budiša 1, Šte an 3. Trener Zrna I.

Dubrav an – Mladost Ivanovec 67:52(25:14, 10:8, 12:11, 20:19)

DUBRAV AN: Lukša D. 12, Rusak 8, Rai 5, Igrec S. 2, Igrec K., Fabi , Me imurec 20, Majcen 9, Blažeka 9, Matulin, Ribi 4. Trener Krušelj K. MLADOSTIVANOVEC:Vuruši 8,Kresinger 2, Bjelobrk, Mihoci 4, Kranj ec, Car,Borkovi 5,Gašparlin3,Vehtersbah 20,Klinec10.TrenerGašparlinS.

TABLICA 1. Me imurje Globetka 2. Donji Kraljevec 3. Mladost Ivanovec 4. Prelog 5. Dubrav an 6. Kotoriba 7. Nedeliš e 8. Me imurje II

3 3 3 3 3 3 2

3 2 2 2 2 0

0 1 1 1 1 3

6/+80 5/+36 5/+13 5/0 5/-16 3/-39

0 2 2 0 2

2/-33 2/-41

Na krilima Matije Radikovi a vrijedan bod Preložana Mladost iz Preloga osladila se doma im bodom. Mogli su do sva tri, ali na kraju je i 2:2 dobar rezultat, s obzirom na to da gosti Croatia Grabrov-

Teški porazi Grani ara i Poleta „Sedma no “ Kotorip ana u Slatini i „pola tuceta“ Pribislav ana u Ždralovima ne zaslužuju bilo kakav komentar. Valjda e se izvu i pouke za nastavak prvenstva, iako je nedostatak kvalitete teško nadoknaditi. Grani ar eka teška zada a u nedjelju protiv vrlo dobre Croatije, a Polet e sigurno pokušati u initi nešto više protiv Preložana koji su tu negdje kao i oni. (I. Strahija, D. Zrna)

Mladost (P) – Croatia 2:2 (1:1)

Ivan ica – Nedeliš e 1:2 (1:0)

akovec - Bjelovar 0:1 (0:1)

IVANEC. Igralište: Gradski stadion. Gledatelja: 150. Sudac : Ivan Molvarec (Koprivnica). Strijelci : 1:0 Priher (23), 1:1 Balent (61), 1:2 Balent (69). Ivan ica: Matija Žuli ek, Leon Gregur, Dario Ribi (od 85. Goran Posavec), Karlo Muri , Dominik Božak, Neven Pa en (od 73. Petar Kocijan), Vilim Puclin ( od 81. Mario Lan i ). NEDELIŠ E : Nikola Posavec , Marko Ba ari, Dragan Vibovec, Franjo Pintari ,Danijel Jagec, Saša Treska, Martin Hrušoci, Nino Vizinger, Deis Golubi (od 79. Luka Periši ), Ivan Jari , Davor Balent (od 8. Boris Stankovi ).

AKOVEC. Stadion SRC Mladost. Gledatelja: 200. Sudac: Bruno Fabijanac (Virovitica). Strijelac: 0:1 Piragi (35). akovec: Ivan Prekupec, Vjekoslav Pintari , Nino Pintari , Matija Antonovi , Daniel Novak, Nikola Pomper, Danijel Mesari , Mario Se an, Karlo Balent, Davor Jambroši (od 77. Milan Mesari ), Josip Igrec (od 65. David Antonovi ). Bjelovar: Kristijan Sabljarovi , Krešimir Žagi, Alen Mrzle ki, Vinko Puši , Marko Bubli , Slaviša Pintar (od 68. Ivan Borna Jeli -Balta), Zvonimir Pavlekovi , Josip Piragi (od 84. Dragan Šantalab), Hrvoje Trupac, Josip Kozi .

MLADOST - Polet(P) 6:0 (1:0)

ME IMURJEGLOBETKA:Markovi 4, Vugrinec 17, Cimerman 2, Serdarevi 6, Gomzi 4, Leva i , Franji , Golubi A. 20, Golubi N. 7, Vuruši 7, Radek 2. Trener Gomzi K.

Balent u velikoj formi za pobjedu u Ivancu Kona no je ponovno proigrao Balent. Nakon što jedno vrijeme nije imao povjerenje trenera Orehovca, Balent kako odmi e jesen igra sve bolje. U Ivancu je sam riješio utakmicu u korist Nedeliš a s dva postignuta zgoditka, za kona nih 1:2 protiv solidnog doma ina. U odli nom raspoloženje tako Nedeliš e eka veliki me imurski derbi gornje doma tablice. Utakmica Nedeliš e akovec igra se s po etkom u 14 sati.

nica nisu bezazlen protivnik. Dapa e. Ako Balent igra izvrsno u dresu Nedeliš a, isto to vrijedi za Matiju Radikovi a u mom adi Mladosti Prelog. Igra Matija sve i obranu i napad i zabija kad je najvažnije. Šteta što njegovi suigra i nisu zabili barem jedan od tri zicera, možda bi sva tri boda ostala u Prelogu. Preložani u subotu igraju me imurski derbi donjeg doma s Poletom u Pribislavcu. Utakmica se igra u 14 sati.

PRELOG . Igralište: Mladosti Prelog. Gledatelja: 150. Sudac : Marijo Petrovi (Zagreb). Strijelci : 0:1 Lon arek (5), 1:1 Mat. Radikovi (45), 1:2 Lon arek (55), 2:2 Mat. Radikovi (60). Mladost (P): Filip Fabi , Mislav Sraka, Matija Radikovi , Jakov Hali , Sandi Magdaleni , Marsel Radikovi , Nikola Bukal, Tino Hladnik (od 88. Nino Kralji ), David Vugrinec, Benjamin Miši (od 70.David Mihoci), Ivan Furundžija( od 79. Filip Hižman). CROATIA : Branimir Šimi , Alen Šimuni , Mario Tol , Ivan Egri ( od 65. Igor Popovi ) ,Branko Rašeta, Ivan Prese an(od 81. Hrvoje Filipovi ), Josip Milakovi , Matija Miloš, Zdenko Lon arek, Renato Julari , Ivica Blaga .

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost Ivanovec- Kotoriba 73:59(15:11, 24:14, 17:21, 17:13)

sebe da pobijedimo. Nadam se da ne e biti nesportskih poteza i da e pobijediti bolja mom ad”, zaklju io je Terzi .

ŽDRALOVI . Igralište: Brdo. Sudac : Zoran Špoljari (Virovitica) Strijelci : 1:0 Pavec(20), 2:0 Deba (54), 3:0 Pavec (56), 4:0 Ora (69), 5:0 Pavec (74), 6:0 Hudoletnjak (88). MLADOST: Dinko Gavranovi , Domagoj Habek, Dario Vlaši , Zoran Kukec , Tomislav Plei , Matija Hudoletnjak Denis Na , Mario Pavec, Dražen Deba (od 46.Matej Bošnjak), Tomislav Biljan (od 46. Mile Su i ), Ivan Ora . POLET (P): Mišo Vibovec, Leonardo Podgorski, Dario Bašek, Nino Posavec, Filip Sitar, Toni Pintari Mihael Toplek, Marko Krištofi , Zsolt Kanizsai, Miran Horvati , Károly Bencsik.

SLATINA – Grani ar 7:0 (3:0)

SLATINA. Igralište: Slatina. Gledatelja: 150. Sudac: Nino Vugrinec (Komarnica). Strijelci : 1:0 Crvenka (7), 2:0 Filipovi (32), 3:0 Bra un (38), 4:0 Ciglar (57), 5:0 Filipovi (72), 6:0 Ciglar (84), 7:0 Crvenka (88). SLATINA : Tomislav Peter ai, Marko Na , Darije Vu ini ( od 67.Samuel Sopi ), Josip anko, Kristijan Bra un ( od 67. Samuel Spudi ), Mladen Filipovi , Mario Majstorovi , Milan Prli , Krešimir Crvenka, Renato Pecolaj ( od 54. Danijel Ciglar), Pero Dori . GRANI AR : Davor Trpošek, Vanja Radmani , Danijel Na ( od 71. Danijel Matotek), Borko Beliga, Drago Habuš, Danijel Kranjec ( od 46. Zoran Horvat) , Dražen Hertelendi, Boris ižmešija, Mario Paveli, Vilim Kos, Nikola Zvošec ( od 38. Dino Fundak).

Ostali rezultati: Nedeljanec-Podravina 2:3, Papuk-Podravac 1:0, Križevci -Koprivnica1:4,

TABLICA 1.Koprivnica 2.Sla na

11 11

9 2 0 +21 29 9 0 2 +32 27

3.Bjelovar 4.Mladost Ždralovi

11 11

8 1 2 7 3 1

+23 25 +25 24

5. akovec

7 2 2

+18 23

6.Nedeliš e

7 2 2

7.Podravina 8.Ivan ica 9.Croa a Grabrovnica 10.Nedeljanec 11.Mladost Prelog 12.Podravac 13.Križevci

11 11 11 11 11 11 11

6 5 4 4 2 2 2

+10 +4 -2 +3 -27 -10 -13

19 16 15 14 9 7 7

14.Grani ar Kotoriba 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

11 2 1 8 -24 7 11 1 1 9 -26 4 11 1 0 10 -42 3

1 1 3 2 3 1 1

4 5 4 5 6 8 8

U sljede em kolu sastaju se: Nedeliš e- akovec, Polet-Mladost (P), Podravac-Nedeljanec Podravina-Križevci, Bjelovar-Papuk, Koprivnica-Mladost (Ž), Slatina-Ivan ica (subota, 14 h), Grani ar-Croatia (nedjelja, 14 h).

31. listopada 2011.

12. kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL – BSK 1-1 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Renato Posavec, Dražen Jur ec. Delegat: Darko Jambrovi . Strijelci: 0-1 Škrilac (37), 1-1 Vibovec (41) CENTROMETAL: Petkovi , Borko (od 3. Vince B), Vince M., Dove ar, Bratkovi , Pani , Gunc (od 83. Rodrique), Novak D., Vibovec, Zavrtnik, Fegeš (od 67. Vincek). Trener: Krešo Žnidari . BSK: Sternad, Bašek, Begovi , Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi (od 67. Hajdarovi ), Petri evi (od 88. Horvat), Škrilac, Mlinari (od 83. Makar), Oreš anin. Trener: Stjepan Mihalec Žu karton: Gunc (Centrometal)

DUBRAV AN – DINAMO (P) 3-2 (1-2) DONJA DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Nino Škrobar, Josip Kedmenec, Antun Koruni . Delegat: Franjo Kocijan. Strijelci: 0-1 Cirkven i (9), 0-2 Štampar (36), 1-2 Horvat (45), 2-2 Vidovi (76), 3-2 Horvat (88) DUBRAV AN: Šubaša, Jadan, Ribi , Vidovi , Horvat (od 89. Švenda), Hujs, Kolman, Šolo (od 75. Vu enik), mrlec, Nes , Horvat. Trener: Dražen Horvat DINAMO: Rebernik, Križai S., Jan ec, Hali , Domini , Klekar, Žuli , Štampar (od 75. Jankovi ), Mihalovi , Hergo (od 60. Mar ec), Cirkven i . Trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Jadan, Šolo, Vidovi , Kolman (Dubrav an); Jan ec, Štampar (Dinamo) Crveni karton: Žuli (Dinamo)

POLET (SMNM) – SLOGA 4-0 (1-0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Suci: Kris nko Jaluši , Ivica Felker, Ivan Žganec. Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1-0 Lisjak (21), 2-0 Lisjak (47), 3-0 Karlov ec (53), 4-0 Turk (71) POLET: urkin, Karlov ec (od 80. Vrši ), Novak, Sobo an (od 88. Kralj), Hren, Turk, Lisjak (od 77. Šardi), Rihtarec (od 59. Makovec), Gori anec, Šardi (od 85. Brezova ki). Trener: Krešimir Senji SLOGA: Mihalkovi , Obadi , Vabec Dam., Vabec Dav. (od 59. Juki ), Bajzek, Kosalec, Glad (od 59. Vrbanec), Dokleja (od 46. Branilovi ), Saka , Zoka, Bali . Trener: Ivan Hamonajec. Žu kartoni: Karlov ec, Gori anec (Polet); Zoka, Saka (Sloga)

NAPRIJED – PODTUREN 4:3 (3:1) CIRKOVLJAN. Igralište Sportski Park. Suci: Ma ja Horvat (S. Ves), Damir Fodor (Slakovec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 0:1 Okreša (12), 1:1 Mar nec (20), 2:1 Ž. Glavina (22-11m), 3:1 Ž. Glavina (30), 4:1 Ž. Glavina (47), 4:2 Balenovi (58), 4:3 Balenovi (78). NAPRIJED: Mlinarec, Hižman, Bermanec (od 86. Sa i ), Horvat, Bedeni ki (od 78. Kemec), Šimunkovi , I. Glavina, Mar nec, Horvat (od 89. N. Režek), Ž. Glavina, Kemec (od 62. I. Režek). Trener: Zlatko Vugrinec. PODTUREN: Kolar, Okreša, Berdin (od 55. Golubi ), Radovan, Balenovi , Mravljek, Kerovec, K. Boži , Kolar, Kolari (od 55. Ka ), Mu i (od 55. R. Boži ). Trener: Darko Rob. Žu kartoni: P. Horvat, I. Glavina, F. Horvat, I. Režek, Bermanec (Napredak), Balenovi (Podturen). Crveni karton: K. Boži (Podturen).

SPARTAK – TRNAVA 3:1 (2:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Božidar Kolari (NSR), Saša Fegeš (Nedeliš e), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 1:0 Jan ec (16), 2:0 I. Šegovi (21), 3:0 I. Šegovi (47), 3:1 Ribi (48). SPARTAK: Jalšovec, Mihalic, D. Križai , Hali , G. Križai , E. Šegovi (od 81. Pavlic), Pasler, Jan ec (od 58. S. Šegovi ), Lovren i , I. Šegovi , Lackovi . Trener: Darko Lon ari . TRNAVA: Ivkovi , Pintar (od 71. Markan), Baksa (od 88. Harmicar), Gudlin, Ribi , Malek, Jakši , Mesari (od 46. H. Markuši ), I. Malovi , T. Malovi , Horvat (od 53. T. Markuši ). Trener: Andrej Blagus. Žu kartoni: G. Križai (Spartak), Malek (Trnava). Crveni kartoni: S. Šegovi (Spartak), Ribi (Trnava).

PUŠ INE – OMLADINAC (NSR) 0:1 (0:0) PUŠ INE. Igralište Puš ina. Suci: Bruno Brljak (D. Dubrava), Tomislav urila (Vularija), Siniša Luka i ( akovec). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec). Strijelac: 0:1 J. Novak (70). PUŠ INE: Majurec, Celinger, Pintari , Pozder, Zanjko, Posavec, Klemen i , Levani (od 74. Silaj), Dove er, Knezi , Greguri . Trener: Ivan Domini . OMLADINAC: Tomaši , Bari (od 73. Sabol), Reich, Lukman, Sršan, Marodi (od 46. Bel), Krišto , Vukovi (od 87. M. Culjak), Novak, K. Culjak, Perho . Trener: Ivan David. Žu kartoni: Posavec, Greguri (Puš ine), Reich, Bel (Omladinac).

SOKOL – UKOVEC 77 3:1 (0:1) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Darko Pokriva (Nedeliš e), Josip Novak ( akovec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e). Strijelci: 0:1 Duman i (28-11m), 1:1 Vincek (50), 2:1 Posavec (77), 3:1 Vincek (81). SOKOL: Mesari , Lisjak, N. Drk, Bistrovi (od 59. Posavec), F. Novak, Kova i , L. Mikolaj, Vincek (od 89. M. Boži ), Mun ar (od 90. Lebar), Leich, Novak. Trener: Denis Ratajec. UKOVEC 77: D. Lehki, Marka (od 77. Poljak), Slavi ek, Anderlin, Bradari , Varga (od 46. Canjuga), Belovi , Sabol, Vuk, Herc, Duman i . Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: A. Leich, Lisjak, Mikolaj (Sokol), Varga, Vuk ( ukovec 77). Crveni karton: Sabol ( ukovec 77).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Derbi u Macincu bez pobjednika, Polet ponovno na vrhu LISTA STRIJELACA

Gosti iz Belice u derbiju dvanaestog kola bili su bliži pobjedi. Doma e je u drugom poluvremenu od poraza spasio vrlo dobri vratar Samir Petkovi . Po doma e je loše krenulo ve u 3.minuti kada se ozlijedio desni bo ni Marko Borko kojeg je zamijenio Bojan Vinceti i to vrlo uspješno do kraja utakmice. Centrometal je u po etku kontrolirao igru, ali se gosti iz Belice polako “bude”. Tražili su gosti u 19. minuti kazneni udarac, ali se vrlo dobri sudac utakmice Marin Horvat opravdano nije oglasio. U 37.minuti su Petri evi i Škrilac napravili lijepu akciju i ovaj drugi lijepim udarcem sa ruba kaznenog udarca lijevom nogom poga a sami kut vratiju doma ih za vodstvo od 1-0. Kratko je trajala radost gostuju ih navija a jer su doma i etiri minute kasnije zgoditkom trenutno najboljeg strijelca lige Nenada Vibovca poravnali na 1-1. U drugom dijelu gosti iz Belice nešto konkretniji, a doma i borbenoš u uvaju taj bod koji su na kraju i osvojili. Derbi kakav samo možemo poželjeti. Puno gledatelja oko 300 iako je vrijeme bilo prohladno, puno prigoda i lijepih akcija i ono najvažnije prava sportska borba sa samo jednim opomenutim igra em.

U Svetom Martinu na Muri doma i Polet nije dopustio nikakvo iznena enje i ispratio bivšeg hrvatskog etvrtoligaša akove ku Slogu sa etiri gola u mreži. Doma i su protiv de kiju sa akove kog juga tako zna ajno poboljšali gol-razliku i izbili na vrh tablice. Dvostruki strijelac za doma ine je bio Miroslav Lisjak u 21. i 47. minuti efektnim golovima iz daljine, a u listu strijelaca još su se upisali i Mihael Karlov ec i Mario Turk. Po dva opomenuta igra a sa svake strane.

U utakmici punoj preokreta bodovi ostali doma inu Dubrav an i Dinamo odigrali su pred tristotinjak gledatelja odli nu utakmicu punu preokreta, s ak pet postignutih golova. Susret su bolje otvorili gosti koji ve nakon pola sata igre, golovima Bojana Cirkven i a i Marka Štampara imaju vodstvo od 0:2. Imali su gosti još nekoliko prilika da pove aju vodstvo, no pri samom kraju prvih etrdeset pet minuta doma ini ipak preko Dražena Horvata smanjuju rezultat na 1:2. U drugom poluvremenu potpuni preokret. Puno boljom igrom, ali i pomalo “zahvaljuju i” gostuju em vrataru Dubrav an stiže do vodstva od 3:2. Naime u 88. minuti, kod tre eg gola doma ina vrataru Dinama Miljenku Reberniku je lopta ispala iz ruku i na njegovu nesre u pala ispred Dražena Horvata, kojem nije bilo teško pogoditi praznu mrežu. U dobroj , ali pomalo nervoznoj utakmici sudac Nino Škrobar opravdano je opomenuo etiri doma a i

MLADOST – SLOBODA (S) 1:0 (1:0) IVANOVEC. Igralište Mlados . Suci: Dario Srnec (Puš ine), Ivica Horvat (Vra šinec), Rudolf ižmešija (D. Dubrava). Delegat: Dragu n Horvat (Belica). Strijelac: 1:0 Murkovi (35). MLADOST: Lacko, Talan (od 58. Jurinec), Bujan, Jaluši (od 73. D. Leva i ), Lovren i , Horvat, Murkovi , Orehovec, Kamenar, Pal , Žvorc (od 83. Krišto ). Trener: Dragu n Naran a. SLOBODA: Kolar, Podvez, Angel, Begovi , Kuhanec, Katanec, Srnec, Goricaj (od 69. Okreša), Šoštari (od 46. Hergo ), Novak, Petek. Trener: Stjepan Petek. Žu kartoni: Kamenar, Pal , N. Horvat (Mladost), Angel, Hergo (Sloboda).

DINAMO (P) – HODOŠAN 3-2 (1-2)

MLADOST (I) – KRALJEV AN 38 3-0 (2-0) IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Sudac: Dragu n Novak. Strijelci: 1-0 Toplek (9), 2-0 Varga (32), 3-0 Varga (58) MLADOST: Ruži , Višnji (od 46. Pojer), Klinec, Jurinec (od 46. Kozjak), Jambrovi , Varga, Toplek (od 46. Bašek), Tkal ec (od 46. Žvorc), Lajtman, Perone, Žbulj KRALJEV AN: Vlah, Mlinarec, Domini , Glad, Srpak, Strbad, Križaj, Cerovec, Tisaj, Ciglari , Balog

JADRAN – SPARTAK 2-10 (0-3) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Damir Mesari Strijelci: 0-1 Hras (18), 0-2 Graši (24), 0-3 Hras (41), 0-4 Graši (48), 0-5 Graši (51), 0-6 Pintar (60), 1-6 Novak (63), 1-7 Hras (73), 1-8 Hras (78), 1-9 Hras (83), 2-9 Hajdinjak (85), 2-10 Graši (86) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Mesari , Mihalic, Podvezanec, Kranj ec, Pavlekovi , Hajdinjak, Jan ec, Novak. SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I, Hras , Miljan i , Horvat, Križai M, Mar ec, Pintar, Lon ari , Graši .

U Ivanovcu minimalna, ali sasvim zaslužena pobjeda doma e Mladosti. Gol za slavlje i pobjedu doma ina postigao je Filip Murkovi u 35. minuti. U drugom dijelu gosti su bili bolja ekipa, ali svoje prilike nisu uspjeli realizirati. Kod doma ina trojica , a gostuju im redovima dva opomenuta igra a.

Neizvjesna završnica u Cirkovljanu Još jedna utakmica s puno golova, ali i nervoze i isklju enim igra em odigrana je u Cirkovljanu izme u doma eg Naprijeda i Podturna. Gosti su došli u vodstvo ve u dvanaestoj minuti susreta golom Ivice Okreše, no doma ini su uspjeli do kraja poluvremena preokrenuti rezultat i na odmor otišli s vodstvom od 3:1. Kada se pri vodstvu od 4:1 o ekivalo da je susret odlu en, gosti se bude, postižu dva pogotka i dovode utakmicu do neizvjesne završnice, ali bodovi su ostali kod ku e. Kod doma ina pet opomenutih, a kod gostiju dva i jedan isklju en igra .

Gostuju a pobjeda Omladinca u Puš inama U oštroj utakmici s izuzetno puno prekršaja, kojoj je i nekim svojim odlukama “kumovao “ i glavni sudac, Omladinac je došao u Puš inama do punog plijena. Gol koji im je donio pobjedu i tri boda gosti su postigli u 70. minuti , a strijelac je bio Goran Krišto i . Za doma ine ostaje sporna 11. minuta, kada je njihov napada srušen u prodoru prema vratima Omladinca, no za glavnog suca brunu Brljaka to nije bilo za najstrožu kaznu, odnosno po njemu se sve dogodilo izvan gostuju eg kaznenog prostora. Na svakoj strani opomenuta su po dva igra a.

Sokol preokretom stigao do tri nova boda Nakon gostuju eg vodstva u prvom poluvremenu, Sokol je ipak puno boljom igrom stigao do pobjede protiv

ŠENKOVEC – SLOBODA 3-2 (2-2)

DINAMO (D) – BSK 2-2 (1-1)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Danijel Žuli (Dinamo P), Sre ko Šegovi (Spartak), Josip Ribi (Trnava), Kris jan Boži (Podturen), Elvis Sabol ( ukovec 77) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: A la Šolo (Dubrav an), Mihovil Balenovi (Podturen), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Nikola Saka (Sloga ), Matej Posavec, Krešimir Greguri (Puš ine), Andrej Leich, Luka Mikolaj (Sokol), Admir Vuk ( ukovec 77)

STATISTIKA 29 zgoditaka pos gnuto ili 3,6 po utakmici 2 isklju ena igra a 31 opomenu igra 2 kaznena udarca dosu ena i isti realizirani

TABLICA 1.Polet (SMNM) 2.BSK 3.Centrometal 4.Podturen 5.Spartak 6.Dubrav an 7.Mladost (I) 8.Sokol 9.Sloboda (S) 10.Sloga ( ) 11.Naprijed 12.Omladinac (NSR) 13.Dinamo (P) 14.Puš ine 15. ukovec 77 16.Trnava

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 8 7 6 6 6 6 6 4 4 4 4 3 3 3 1

1 4 1 3 2 2 1 1 2 2 2 1 3 3 1 3

2 0 4 3 4 4 5 5 6 6 6 7 6 6 8 8

40:17 29:9 33:19 24:15 25:15 26:28 24:19 19:26 20:19 14:20 22:33 17:27 19:19 15:19 15:34 13:36

28 28 22 21

20 20 19 19 14 14 14 13 12 12 10 6

Parovi 13. kola: Dinamo (P) - Puš ine, BSK - Dubrav an, Sloga ( ) - Centrometal, Sloboda (S) - Polet (SMNM), ukovec 77 - Mladost (I), Podturen - Sokol, Trnava - Naprijed, Omladinac (NSR) - Spartak

ukovca. Gosti su poveli u 28. minuti nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca, ali tu i stali. Nakon toga puno bolja igra doma ina koji uspijeva posti i tri gola za nova tri boda. Kod doma ina tri , a kod gostuju e mom adi tri opomenuta igra a. U 85. minuti ukovec je ostao s igra em manje jer je nakon druge javne opomene isklju en Elvis Sabol.

TABLICA 1.Mladost (I) 2.Mladost (Pr.)

12 12

9 9

2 1 41:12 29 0 3 25:20 27

3.Hodošan 4.Spartak 5.Dinamo (D) 6.BSK 7.Radni ki 8.Vidov an 9.Podturen 10.Dinamo (P) 11.Kraljev an 38 12.Polet (P) 13.Jadran

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

8 8 6 7 4 4 4 3 2 1 0

1 0 4 1 5 2 2 4 3 0 2

3 4 2 4 3 6 6 5 7 11 10

ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Sudac: Zdravko Toplišnjak. Strijelci: 1-0 Križai (30), 1-1 Ivanuša (33), 1-2 Ivanuša (39), 2-2 Polak (44), 3-2 Polak (53) ŠENKOVEC: Zadravec, Kolar, Križai , Toplek, Saboli , Baranaši , Polak, Hren, Korar, Mikac, Pušar SLOBODA: Vibovec, Tadi , Tomši , Koruni , Sen ar, Kiri , Ivanuša, Koruni , He a, Krišto , Okreša

BRATSTVO – POBJEDA 5-2 (2-1) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 0-1 Mlinari (22), 1-1 Srnec (41), 2-1 Balent (44)11m, 2-2 Ivan i (47)11m, 3-2 Zeli (65), 4-2 Vrbanec (75), 5-2 Boži (80) BRATSTVO: Šol , Žnidari , Posavec, Boži J., Kolari , Horvat, Zeli , Tomaši , Balent, Vrbanec, Srnec. POBJEDA: Marcijuš, Horvat, Ivan i Dario, Trbovi , Zamuda, Furdi, Zobovi , Topolnjak, Grmek, Cvetkovi , Mlinari

SOKOL – OMLADINAC (NSR) 1-3 (1-0)

DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Damir Klari . Strijelci: 1-0 Vugrinec (12), 1-1 Pintari (17), 2-1 Vugrinec (68), 2-2 Mlinari (73) DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Pintar, Jan ec, Husi , Biber, Jesenovi , Jakši , Vugrinec BSK: Horvat J, Novak, Pintar, Mati , Mesari A, Horvat M., Mlinari , Horvat V., Mesari D., Buhin, Pintari

POLET – MLADOST (P) 1-2 (1-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Sudac: Renato Posavec. Strijelci: 0-1 Radikovi (17), 1-1 Medved (37), 1-2 Viher (57)11m POLET: Horvat, Ple kapa, Mesari , Iva i , Šol , Pejanovi , Radek, Medved, Sever, Prprovi , Fodor MLADOST: Domini , Marcijuš, Kedmenec, Bauer, Radikovi , Pata a, Viher, Slavi ek, Mar nec, Kljaji , Zvonarek

Zanimljivi nogomet, etiri gola, dva žuta i dva crvena kartona obilježili su susret u Maloj Subotici izme u Spartaka i Trnave. Doma ini su u prvih etrdeset pet minuta bili puno bolji i tu igru okrunili s dva pogotka. U šesnaestoj minuti golom Josipa Jan eca poveli su 1:0, da bi Igor Šegovi u dvadeset i prvoj minuti povisio rezultat na 2:0, ime se otišlo i na odmor. Po etkom drugog dijela Šegovi postiže i svoj drugi gol za visoko vodstvo doma ina od 3:0. Ve u slijede em napadu Trnava je preko Josipa Ribi a uspjela smanjiti rezultat za kona nih 3:1. Na svakoj strani po jedan opomenuti i isklju en po jedana igra . Prvo su doma ini u 72. minuti ostali bez Gorana Križai a koji je isklju en nakon preoštrog starta i druge javne opomene, da bi na samom kraju i Trnava ostala bez Josipa Ribi a, koji je dobio izravni crveni karton zbog naguravanja protivni kog igra a bez lopte.

VETERANI – ZAPAD – 14. KOLO

PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Mladen eke. Strijelci: 0-1 Švec (4), 0-2 Sabol (16), 1-2 Gregorin i (26), 2-2 Gregorin i (75)11m, 3-2 Domini (84) DINAMO: Modrinjak, Cirkven i , Kolari , Furdi, Šegovi , Domini , Grana r, Vugrinec, Gregorin i , Kova , Žuli . HODOŠAN: Mesari , Domini , Dolen i , Miholkovi , Krznar, Šavora, Sabol, Smolek, Vlahek, Švec, Grkavac

PODTUREN – RADNI KI 2-2 (0-1)

Puno golova, žuti i crveni kartoni obilježili susret Spartaka i Trnave

Minimalna, ali vrijedna pobjeda Ivanov ana

U Svetom Martinu na Muri bez iznena enja

VETERANI – ISTOK – 14. KOLO

PODTUREN. Igralište: Trnac. Sudac: Danijel Ko ila. Strijelci: 0-1 Križai (45), 0-2 Križai (65), 1-2 Murkovi (70), 2-2 Murkovi (89) PODTUREN: Šafari , Mikuli , Vrtari , Kerovec, Srpak, Murkovi , Strahija, Ko evar, Mu i , Strnad, Hranilovi . RADNI KI: Paler, Kolari , Carovi , Colari , Poto njak (od 46. Križai ), Žilavec, Puri , Novak J, Lovrek, Horvat, Novak D.

dva gostuju a iga a, a u 89. minuti i isklju io zbog druge javne opomene dinamovca Danijela Žuli a.

14 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 11 zgoditaka – Dražen Horvat II (Dubrav an); 10 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 9 zgoditaka – Andrej Gori anec, Miroslav Lisjak (Polet SMNM); 8 zgoditaka – Nenad Škrilac (BSK), Filip Murkovi (Mladost I); 7 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), Marko Mihalovi (Dinamo P), Krunoslav Gajnik (BSK), Željko Mar nec, Željko Glavina (Naprijed); 6 zgoditaka – Mišo Pal (Mladost I), Darko mrlec (Dubrav an), Damir Režek (Naprijed), David Šoštari (Sloboda S), Marko Zavrtnik (Centrometal), Josip Jan ec (Spartak), Bojan Cirkven i (Dinamo P); 5 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Nikola Mun ar, Nikola Drk (Sokol), Nebojša Živkovi (BSK), Emanuel Šegovi (Spartak), Dražen Petek (Sloboda S), Dino Herc ( ukovec 77), Dražen Horvat I (Dubrav an), Darko Vabec (Sloga )

53:21 42:11 30:13 30:17 26:23 34:34 30:39 19:27 24:50 15:48 13:67

25 24 22 22 17 14 14 13 9 3 2

HAJDUK – AKOVEC 3-8 (2-5) BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 0-1 Duji (3), 0-2 Hamonajec (10), 0-3 Hamonajec (18), 1-3 Žnidari (22), 1-4 Šte ar (29), 2-4 Žnidari (33), 2-5 Hamonajec (40), 2-6 Šte ar (70), 3-6 Žnidari (75), 3-7 Brki (80), 3-8 Šenji (85) HAJDUK: Mar ec, Vinkovi , Grabrovi , Žnidari , Alijaševi , Gregorin i , Šafari , Mar ec, Slunjski, Strah, Sen ar AKOVEC: Bogdan, Ga al, Koleni , Hamonajec, Duji , Srpak, Sobo an, Sanjkovi , Šenji, Šte ar, Brki

STRAHONINEC – NEDELIŠ E 2-3 (2-3) STRAHONINEC. Igralište: NK Strahoninec. Sudac: Tomislav urila Strijelci: 0-1 Knez (5), 0-2 Žnidari (8), 0-3 Knez (20), 1-3 Zorkovi (28), 2-3 Krišto (36) STRAHONINEC: Trupkovi , Štefulj, Kolar, Aldi , Hadži , Pintari , Zorkovi , Topolnjak, Sen ar, Tomaši , Krišto NEDELIŠ E: Tkal ec, Mar ec, Branilovi D, Dokleja, Fegeš, Vizinger I., Branilovi V, Marciuš, Knez, Kova i , Vizinger D.

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1-0 Jambreši (7), 1-1 Jaklin (57), 1-2 Varga A. (68), 1-3 Cerovec (87) SOKOL: Posavec, Jambreši , Mamce, Zadravec, Ratajec, Trstenjak Mi., Leško, Trstenjak Ma., uranec, Kova i , Filipan OMLADINAC: Vugrinec, Podgorelec, Turk, Fric, Bel, Jaklin, Vukovi , Varga A., Vinko I., Varga B., Cerovec.

TABLICA 1.Nedeliš e 2.Omladinac (NSR) 3.Strahoninec 4.Pobjeda 5.Sloga ( ) 6.Sloboda (S) 7.Bratstvo (SV) 8.Sokol 9.Omladinac (M) 10.Šenkovec 11. akovec 12.Sloboda (M) 13.Hajduk (B)

12 12 12 12 12 12 12 12 11 12 11 10 12

9 9 7 6 6 5 5 4 3 3 2 2 1

1 0 2 3 3 5 4 3 2 2 3 0 0

2 3 3 3 3 2 3 5 6 7 6 8 11

39:19 42:22 48:25 44:21 30:21 32:25 37:28 32:29 23:28 21:37 25:32 22:35 18:91

28 27 23 21 21 20 19 15 11 11 9 6 3

12. kolo II. ŽL MNS - istok DINAMO (D) – DUBRAVA 3-1 (2-1) DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Davor Šupljika, Dragan Hrustek, Vlado Blaži . Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Krznar (3), 2-0 Krznar (22), 2-1 Gavez (23), 3-1 Krznar (85) DINAMO: Bobi anec, Borovec, Gregori , Jesenovi (od 64. Bihar), Krznar, Debelec, Obadi , Teža ki (od 86. Vargek), Trstenjak, Furdi (od 80. Baranaši ), Hrman. Trener: Marko Obadi DUBRAVA: Mu i , Murkovi (od 46. Žganec), Bobi anec Ma., Jambroši (od 55. Bobi anec Mih), Topalovi , Gavez, Varga, Tkalec, Novak, Povodnja, Vidovi . Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: Debelec, Jesenovi , Bihar, Baranaši , Krznar (Dinamo) Crveni karton: Povodnja (Dubrava)

KRALJEV AN 38 – BUDU NOST (P) 1-0 (0-0) DONJI KRALJEVEC. Igralište: Fondacije. Suci: Darijan Zadravec, Renato Vuk, Mario Pintari . Delegat: Dragu n Hozjak Strijelac: 1-0 Hobor (64) KRALJEV AN: Juras, Stankov (od 81. Jankovi ), Cvek S, Tisaj (od 89. Pigac), Vlah, Cvek V., Hobor, Filipaši , Slavi ek H., Slavi ek S (od 83. Špoljar), Lipi . Trener: Dubravko Miš in. BUDU NOST: onkaš, Kodba, Hali , Višnji , Ciglar, Ciglari , Lastavec (od 35. Ciglari ), Mar nec, Dodlek, Kodba, Novak. Trener: Danijel Ciglar Žu karton: Dodlek (Budu nost)

HODOŠAN – MLADOST (SM) 3:2 (1:1) HODOŠAN. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Željko Kova i (Šenkovec), Darko Lehki ( ukovec). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec). Strijelci: 0:1 F. Papak (16), 1:1 D. Kranj ec (38), 2:1 Kova (48), 2:2 N. Blažin i (53), 3:2 Jakši (64). HODOŠAN: F. Krznark, Krampa (od 46. Blagus), Vadlja (od 53. Bergovec), Sinkovi , Hranjec, D. Kranj ec, Vlah, Blagus, Jakši , Kova , Strahija. Trener: Goran Strahija. MLADOST: M. Kranjec, Bogdan, Šamarija (od 90. Musta ), Papac, Posavec, Šulj, Grozdek (od 74. D. Orehovec), Štrok, F. Papak, Igrec, N. Blažin i . Trener: Ivan Vidovi . Žu kartoni: Grozdek, Šulj, Kranjec (Mladost).

GALEB – GRANI AR (N) 0:4 (0:1) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Jasmin Lozi (Belica), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Ma ja Poredoš ( ehovec). Strijelci: 0:1 A. Drvoderi (17), 0:2 N. Krznar (64), 0:3 A. Drvoderi (77), 0:4 Buhin (od 86. Petak). GALEB: Dolenec, Fleten, N. Balent (od 60. D. Balent), Petri , Soka (od 73. Vuk), Erdelji, Pigac, Fran i , R. Balent, Slavi ek (od 64. Vuko ), Mihaljac (od 78. Kos). Trener: Damir Pigac. GRANI AR: Pancer, A. Novak (od 46. D. Drvoderi ), Mih. Leva i , Lovrek (od 66. Lisjak), Mihalec, T. Leva i , Lovrek, N. Krznar, Buhin (od 86. Petak), A. Drvoderi , Paler (od 82. Furdi), A. Drvoderi . Trener: Antonio Drvoderi . Žu kartoni: R. Balent (Galeb), Lovrek, Buhin, N. Krznar (Grani ar).

SK – DRAŠKOVEC 3:1 (1:1) EHOVEC. Igralište Makovica. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Robert Novak (Puš ine), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Stjepan Križari ( akovec). Strijelci: 1:0 Lon ari (38-11m), 1:1 Kavran (40), 2:1 Lon ari (85-11m), 3:1 Kramar (90). SK: Medvar, Baranaši , Kekenj (od 27. Žvorc), Bašnec, M. Vidovi (od 90. Višnji ), Lon ari , Božek (od 61. Puri ), Malek, Horvat, J. Lon ari , Kramar. Trener: Zoran Graši . DRAŠKOVEC: Taradi, Židov, Turk, Kova , L. Repalust, Baranaši , Kavran, Dav. Matja i , Pišpek, Jambrovi , Debelec. Trener: Božidar Repalust. Žu kartoni: M. Vidovi ( SK), Turk, Židov, Kavran (Draškovec).

CROATIA – DRAVA 4:0 (1:0) OREHOVICA. Igralište Croa a. Suci: Željko Turk (Zebanec), Dražen Sukanec (S. Ves), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog). Strijelci: 1:0 Šafari (9), 2:0 Šafari (60), 3:0 M. Ruži (73), 4:0 Dav. Novak (88). CROATIA: Patar ec, Hunjadi, Jeleni , Križan, Kolar, urin, S. Ruži , Šafari (od 78. Dav. Novak), Kr mar (od 62. Ivanuši ), Mar. Ruži , J. Bali. Trener: Miljenko Bali. DRAVA: Cve ni , Kos, Igrec, Bartoli , Mihalac, F. Igrec, Vuk, G. Orehovec, Vlah, Lipi , Herc (od 46. Kranjec). Trener: Tomislav Lipi . Žu kartoni: Kolar (Croa a), Vlah (Drava).

BRATSTVO – MLADOST (I) 0:1 (0:1) SAVSKA VES. Igralište Bratstvo. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Bojan Rodiger (Totovec), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec). Strijelac: 0:1 Ružman (18). BRATSTVO: Posavec, Krišto (od 60. Kozar), Bacinger, Vlahov, Zlatarek, Hižman, Kopljar, F. Horvat, Vugrin, M. Horvat, Magdaleni . Trener: Zvonko Bratuša. MLADOST: Mar ec, Talan (od 64. Kolari ), Vlaši (od 88. Z. Možek), Fileš (od 85. Tkalec), Gorupi , Cirkven i , M. Možek, Vadlja, Mlinarec, Vrbanec (od 64. Valen ), Ružman. Trener: Josip Šegovi . Žu kartoni: F. Horvat, M. Horvat, Vugrinc (Bratstvo), Gorupi , M. Možek (Mladost).

12. kolo II. ŽNL MNS - zapad ME IMUREC – BRATSTVO 5-1 (1-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Zdravko Toplišnjak, Miran Culjak, Luka Bacinger. Delegat: Dragu n Šafari . Strijelci: 1-0 Bistrovi (26), 2-0 Horvat (48), 3-0 Kregar (52), 4-0 Ivanuša (64), 5-0 Bistrovi (85)11m, 5-1 Kirec (88) ME IMUREC: Marciuš (od 81. Sutnjak), Ciglari , Lon ari (od 78. Srša), Podvezanec (od 65. Novak), Fu ek, Kova , Škvorc, Horvat, Ivanuša (od 70. Kozina), Kregar. Delegat: Siniša Gavez. BRATSTVO: Jambrovi , Saka (od 84. Per i ), Antoli (od 66. Kirec), Jambrovi (od 22. Brezova ki), Leva i , Koraj, Jurovi , Trstenjak, Vinko (od 71. Novak), Kutnjak, Baumgartner. Delegat: Zdravko Modlic Žu kartoni: Fu ek, Kova (Me imurec); Koraj (Bratstvo) Crveni karton: Jambrovi (Bratstvo)

STRAHONINEC – HAJDUK VINDIJA 0-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: NK Strahoninec. Suci: Bojan Juras, Dragu n Novak, Željko Novak. Delegat: Antun Horvat. STRAHONINEC: Kocijan, Krišto , Bani , Horvat, Ri ko, Vrbanec, Zlatarek, Srnec (od 77. Lehkec), Kuqi, Lackovi (od 61. Drabi ), Kolari (od 86. Horvat). Trener: Neven Kreslin HAJDUK: Jurovi , Šegovi , Hrženjak (od 46. Leva i ), Tkal ec, Ma ari , Debelec, Govedi (od 71. Šopar), Radikovi (od 60. Mikulaj), Ma ari . Trener: Robert Gori anec Žu kartoni: Vrbanec, Zlatarek, Kuqi (Strahoninec); Hrženjak (Hajduk)

MLADOST – TRNOVEC 2-0 (1-0) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Goran Žganec, Ivana Lisek, Mar n Begovi . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Stojko (18), 2-0 Š avni ar (53) MLADOST: Rajf, Kodba, Zobi (od 84. Vran i ), Stojko, Živko, Vinko, Hren (od 46. Jakopi ), Leva i , Tuksar, Š avni ar, Leva i (od 55. Hošpel). Trener: Marijan Mohari . TRNOVEC: Tratnjak, Florjani , Mar ec, Zobec, Mežnari , Pavlekovi , Fras, Brez, Ba an, Habrun, Flac (od 46. Petri ). Trener: Goran Koprivec Žu kartoni: Leva i , Š avni ar, Jakopi (Mladost); Fras (Trnovec)

ŠENKOVEC – SLOBODA 3-1 (3-1) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Jadran Kukovec, Danijel Ko ila, Mladen Puklavec. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Kukovec (3), 2-0 Kanski (18), 2-1 Tremski (28), 3-1 Fu ko (42) ŠENKOVEC: Vuk, Vidovi (od 78. Radikovi ), Fu ko, Vugrinec, Ban, Korent, Kukovec, Vidovi (od 88. Farkaš), Leško (od 85. Kranjec S), Kanski (od 90. Kranjec J.), Kolar. Trener: Mario Zaspan SLOBODA: Deban, Gori anec (od 71. Bubek), Tremski, Reketar, Medved, Želežnjak, Lukman, Belše (od 75. Novak), Tisaj, Sovar, Žganec. Trener: Mladen Ku ek Žu kartoni: Kanski, Vidovi , Leško, Kukovec (Šenkovec); Gori anec, Tremski, Žganec, Želežnjak (Sloboda)

DRAVA – JEDINSTVO (GM) 1-0 (0-0) KURŠANEC. Igralište: Drave. Suci: Zoran Novak, Zoran Mezga, Erik Žardin. Delegat: Ivan Kova . Strijelac: 1-0 Medved (86)11m KURŠANEC: Mohari , Jaluši , Jozi (od 54. Treska), Bajkovec, Carevi M (od 67. Pla ak), Kozjak, Domjan, Florijani , Medved, Varga, B. Carevi (od 90. Postužin). Trener: Veldin Kari JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi (od 87. M. Novak), Vuk (od 46. Fujs), Plantak, D. Novak, D. Mikulan (od 46. Horvat), Ladi (od 64. Pani ), Borko, Herceg, Tr njak, Mikulan G. Trener: Goran Mikulan. Žu kartoni: Bajkovec, Varga, Jaluši , Dombaj (Drava); Herceg, Vuk, Borko, S. Krumpi , M. Horvat, D. Novak (Jedinstvo) Crveni karton: Veselko Robert – zioterapeut (Jedinstvo)

VENERA PMP – JEDINSTVO (NSD) 1:1 (0:0) SVETI JURAJ NA BREGU. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Ivica Horvat (Vra šinec), Petar Ruži (Strelec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 R. Vabec (75), 1:1 Vuruši (84). VENERA PMP: Kocijan, Peras (od 76. T. Ambruš), L. Vabec (od 80. E. Ambruš), I. Vabec, D. Novak, Kova i , Cvetkovi , Škvorc, V. Novak (od 89. Srnec), R. Vabec, Kerman (od 72. R. Škvorc). Trener: Saša Mihali . JEDINSTVO: Varga, Vida ek (od 72. Lešnjak), Štajarec, Rešetar, N. Jaluši (od 57. S. Novak), Jambroši , Kosi, Vuruši , Novosel (od 46. Lon ar), Popovi , or evi . Trener: Mladen Rešetar. Žu karton: L. Vabec (Venera PMP).

31. listopada 2011. II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Palinov ani jedva do tri boda za ostanak na vrhu Palinov ani su se izvukli tamo gdje se malo tko nadao da bi mogli imati probleme. Lider je odigrao iznimno neuvjerljivo na gostovanju u Savskoj Vesi i jedva stigao do pobjede. Opet na krilima sjajnog vratara Mar eca koji je skinuo penal u 70. minuti doma em igra u Magdaleni u. Tako je do kraja ostalo 0-1 još iz 18. minute utakmice kad je zabio gostuju i napada Antun Ružman. U ostatku utakmice, jedni i drugi uglavnom totalno neraspoloženi za kvalitetniji nogomet. Sudac Hajdinjak podijelio je pet opomena, tri doma im igra ima uglavnom za prigovore, a gostima dva zbog preoštrih startova. Croatia je ponovno odigrala jednu jako lijepu i efikasnu utakmicu s kojom ostaje u samom vrhu ljestvice. U goste je stigla Drava iz D. Mihaljevca koja je odolijevala jako dugo, ali nakon drugog primljenog zgoditka u potpunosti su pali. Doma in je poveo vrlo rano. Miroslav Ša ari zabio je ve u 9. minuti. Dugo se igralo bez postignutih zgoditaka, iako je bilo prilika. Doma in bolji, gosti su tako er zaprijetili tu i tamo. Isti igra riješio je pitanje pobjednika u 60. minuti. Do kraja još dva doma a zgoditka. Zabili su još Marko Ruži i na kraju Davor Novak. Korektna utakmica sa samo dva žuta, po jedan svakoj ekipi. SK-a se dugo mu ila s Draškovcem i slomila otpor gostiju tek pri samo kraju utakmice. ak dva jedanaesterca su dosu ena u korist doma ina. Prvi za vodstvo od 1-0 bio je „klasika“. Zabio je Dejan Lon ari za 1:0. Draškovec je poravnao zgoditkom Hrvoje Kavrana. I onda uzbudljiva završnica. Zbog namjernog igranja rukom kako je procijenio glavni sudac Posedi još jedan penal za doma e u 85. minuti. Lon ari je ponovno bio siguran, da bi pred sam kraj pobjedu potvrdio Aleksandar Kramar. Osim poraza gosti su dobili i više kartona – tri, a za doma ina jedan. Nova doma a pobjeda Hodošana protiv gostiju iz Svete Marije, iako su imali velikih problema oko sastavljanja ekipe. Obrana i vezni red nekompletan, sre om imaju ubojiti napad koji može dokraja iti svakog protivnika u ligi. Bolje je ipak krenula Mladost. Filip Papak je goste iz Svete Marije u 16.minuti doveo u vodstvo od 1-0. Sedam minuta prije odlaska na odmor doma i zgoditkom Darija Kranj eca poravnavaju na 1-1. Drugo poluvrijeme doma i dolaze na svoje i pobje uju. Samo što je po eo drugi dio u 48.minuti Krešo Kova doma e dovodi u vodstvo od 2-1. Pet su minuta imali doma i vodstvo kada na 2-2 poravnava Nikola Blažin i . Simon Jakši je svojim zgoditkom u 64.minuti donio Hodošanu pobjedu od 3-2. Niti jedan doma i opomenuti igra , a gosti su imali trojicu opomenutih igra a. Moramo napomenuti da se u prošlom kolu kada je gost bila mom ad Galeba ozlijedio vratar Hodošana Mario Krznar, odnosno kod jedne intervencije slomio je prst na ruci i tako branio do kraja, pa ga je u ovom kolu na vratima zamijenio otac Franjo sa svojim ve debelo veteranskim godinama, ali uspješno. Još pak je teže na toj istoj utakmici u 90.minuti stradao

igra -trener Goran Strahija kada je na njega ne baš nježno startao Tomislav Granatir. Strahija je završio u bolnici na operaciji sa prijelomom noge u gležnju. Vidov an je ponovno slavio u gostima, gdje tradicionalno igraju dobro. Ovaj put su slavili u Tur iš u i to nakon što su napravili veliki preokret. Naime, doma in je imao 2:0 gotovo do kraja prvog poluvremena. Rušanec i Radikovi su osigurali lijepu prednost, ali to je bilo sve. Gosti se bude u 39. minuti preko Hrvoje Škode, a u nastavku su u potpunosti dominirali. Poravnao je Herman, vodstvo donio Ivan Friš i , a „to ku na i“ stavio Nikola Ku an. Gosti su ina e ostali ve sredinom prvog dijela bez teže ozlije enog Denisa Orehovca koji je završio u bolnici. Pet žutih, od ega ak etiri doma inu. Kraljev an 38 se mu io kod ku e s Budu nosti iz Podbresta. Na kraju jedan, ali tri boda vrijedan zgoditak Nikole Hobora iz 64. minute. Na terenu, ali i u gledalištu je bilo burno. Igra i Budu nosti izuzetno borbeni i motivirani, kao i njihovi navija i, ali „tradicionalno“ nisu bili zadovoljni su enjem. Sudio je Darijan Zadravec, po mišljenju delegata Hozjaka pomalo neuvjerljivo, ali bez utjecaja na rezultat. Doma i su ina e mogli puno mirnije krenuti u utakmicu da ve na samom po etku Silvestar Cvek nije promašio penal. U tri navrata delegat je zabilježio i bacanje petardi, ali nije mogao ocijeniti „ ije su bile“. Dinamo iz Domašinca hat-trickom Stjepana Krznara stigao je do pobjede protiv Dubrave. Na kraju Krznar – Sivi ani 3-1. Doma i su „odahnuli“ tek pred kraj susreta kad je epa zabio tre i put. Vodili su ve sredinom prvog dijela 2-0, ali ubrzo je bilo 2-1 zahvaljuju i gostuju em igra u-treneru, nekad i suigra Rajko Gavez. U nastavku je doma inu put prema pobjedi olakšao Dragan Podvinja koji je u 52. minuti isklju en zbog dva žuta. Doma i su bili tako er „napaljeni“, zaradili su ak pet opomena, ali svi razli iti igra i za razliku od gostiju koji su bili svi „mirni kao bubice“, osim isklju enoga. Grani ar ugodno iznenadio visokom pobjedom u Oporovcu. Antonio Drvoderi je svojim zgoditkom u 17.minuti navijestio doma inu da se sa Grani arom ne treba igrati. Tim se jednim zgoditkom otišlo na odmor. Kada je Nikola Krznar u 64.minuti povisio vodstvo Grani ara na 2-0 doma i su bili u panici što dalje u initi. Nisu ništa u inili osim što su još dva zgoditka primili. Antonio Drvoderi se po drugi puta u strijelce upisao u 77.minuti, a kona nih i visokih 4-0 djelo je Marija Buhina u 85.minuti. Jedan doma i, a tri gostuju i opomenuti igra i.

BORAC PMP – VIDOV AN 2:4 (2:1) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Mar n Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1:0 Rušanec (28), 2:0 Radikovi (36), 2:1 Škoda (39), 2:3 Friš i (58), 2:4 Ku an (75). BORACPMP:Vlah,Ciceli,Kova i ,Blažin i (od46.Jan ec),Cika ,Mavrin(od64.Drvoderi ),Radikovi , Brumen, Dej. Kova i (74. N. Novak), Srpak (od 78. Mihalec), Rušanec. Trener: Boris Radikovi . VIDOV AN: Bo kaj, Friš i , Herman (od 76. Tilošanec), N. Nes (od 46. Zadravec), Lukša, A. Nes , Nemet, Ku an, Škoda, Kvakan, Orehovec (od 21. Mario Matulin). Trener: Sre ko Gabaj. Žu kartoni: Blažin i , Srpak, Radikovi , N. Novak (Borac PMP), Friš i (Vidov an).

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan), Dejan Lon ari ( SK); 10 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 9 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 8 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb), Mario Matulin (Vidov an), Bruno Dodlek (Budu nost P), Filip Papak (Mladost SM), Antun Ružman (Mladost Pal.); 7 zgoditaka – Marko Mihaljac (Galeb), Miroslav Horvat (Bratstvo SV), Simon Jakši (Hodošan), Stjepan Krznar (Dinamo D); 6 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Mar n Vlah (Drava DM), Marko Ruži (Croa a), Siniša Rušanec (Borac PMP); 5 zgoditaka – Nikola Štrok (Mladost SM), Igor Erdelji (Galeb), Zdravko Bašnec, Krešo Kova (Hodošan), Miroslav Šafari (Croa a), Antonio Drvoderi (Grani ar N), Aleksandar Kramar ( SK)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Dragan Povodnja (Dubrava) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: San no Debelec, Vedran Baranaši (Dinamo D), Nikola Truk (Draškovec), Vedran Vugrin (Bratstvo SV), Marko Možek (Mladost Pal.), Boris Radikovi , Neven Novak (Borac PMP), Ivan Friš i (Vidov an), Stefan Kolar (Croa a), Mar n Vlah (Drava DM)

STATISTIKA 33 zgoditaka pos gnuto ili 4,1 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 32 opomenuta igra a; 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 4 realizirana

TABLICA 1.Mladost (Pal.) 2.Croa a 3.Kraljev an 38 4.Hodošan 5.Galeb 6. SK 7.Vidov an 8.Mladost (SM) 9.Dinamo (D) 10.Dubrava 11.Grani ar (N) 12.Drava (DM) 13.Budu nost (P) 14.Borac PMP (T) 15.Bratstvo (SV) 16.Draškovec

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 8 7 6 6 6 6 5 5 5 4 5 3 2 2 1

2 3 2 4 2 1 1 3 2 1 3 0 1 3 2 2

1 1 3 2 4 5 5 4 5 6 5 7 8 7 8 9

37:12 27:8 24:20 35:20 26:16 26:18 25:24 29:22 25:21 16:21 14:14 22:30 14:30 14:33 13:28 8:38

29 27 23 22 20 19 19 18 17 16 15 15 10 9 8 5

Parovi 13. kola: Mladost (SM) - Galeb, Dubrava - Hodošan, Drava (DM) - Dinamo (D), Vidov an - Croatia, Mladost (Pal.) - Borac PMP (T), Budu nost (P) - Bratstvo (SV), Draškovec Kraljev an 38, Grani ar (N) - SK ehovec

II. ME IMURSKA LIGA - ZAPAD

Nova “petarda” Rudara za jesenski naslov Tri kola prije kraja jesenskog dijela prvenstva de ki trenera Antona Srše imaju velikih devet bodova prednosti i prakti ki su osigurali jesenski naslov. Gosti su bili susjedi iz Hlapi ine. Ve su u prvom poluvremenu primili «tri komada» i riješili se briga oko pobjednika u ovoj utakmici. Trostruki strijelac za Rudar bio je i uvjerljivo najbolji strijelac ove lige Dario Šolti . Svoju seriju zgoditaka zapo eo je u 14.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Nastavio za 2-0 u 34.minuti zgoditkom iz igre. Prvo poluvrijeme je tre im doma im zgoditkom u 40.minuti zaklju io Alen Kova i . Hattrik Dario Šolti je postigao u 75.minuti. Šest minuta prije kraja utakmice po peti je puta po loptu u svoju mrežu išao Dražen Novak, a po drugi mu je puta na utakmici zgoditak postigao Alen Kova i . Doma i nisu imali opomenutog igra a, a mom ad Mure je imala dvojicu. Po jednog u svakom poluvremenu. Doma ini ošte eni za kazneni udarac minutu prije kraja utakmice. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditak gledatelji nisu vidjeli. U 71.minuti u jednom skoku glavama su se sudarila dvojica igra a. Doma i koji je prošao bez posljedica i gostuju i Denis Vida ek kojem je pukla arkada pa je završio na šivanju u županijskoj bolnici akovec. Venera PMP je povela 1-0 u 75.minuti zgoditkom Roberta Vabeca. Gosti iz Novog Sela na Dravi do boda su stigli u 84.minuti zgoditkom Gorana Vuruši a. Po delegatu utakmice Podgorelcu u 89.minuti sudac utakmice Ivica Križai ne dosu uje o igledni kazneni udarac za Veneru PMP. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. Izgleda da su de ki iz Zasadbrega uhvatili ritam. Ve su u tri kola bez poraza. Sa gostovanja se vra aju puna plijena. Doma im Plavima su u svakom poluvremenu postigli po jedan zgoditak i tako stigli do gostuju e pobjede od 2-0. Oba je zgoditka za goste postigao Filip Rodinger. U prvom dijelu u 43.minuti, a u drugom dijelu u 61.minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Zasadbreg se bez ve ih problema obra unao s gostima iz Savske Vesi. Otvorena igra s obje strane donijela je ak šest pogodaka. Na sre u i veselje doma ih navija a ak pet ih je bilo u mreži vratara Bratsva Nikole Jambrovi a. U 83. minuti upravo je Jambrovi isklju en zbog rušenja doma eg napada a u svojem

kaznenom prostoru. Kod doma ina opomenuta dva igra a, dok je uz isklju enog gostuju eg vratara opomenut i Bernard Koraj zbog negodovanja na jednu odluku glavnog suca. Najnepopularnijim rezultatom završila je utakmica izme u Strahoninca i Hajduk-Vindije. Bez golova i bez pobjednika. Pred stotinjak gledatelja niti jedna mom ad nije uspjela realizirati svoje prilike, tako da je rezultat prema prikazanom na terenu sasvim realan. Doma ini su imali tri , a gosti jednog opomenutog igra a. Zanimljiv susret 12 . kola u Selnici su odigrali Mladost i gostuju i Trnovec. Doma ini su uz vode i pogodak u prvom dijelu propustili i još jednu izrazitu priliku za pove anje vodstva. Dobra igra donijela im je još jedan pogodak i u drugom dijelu za kona nih 2:0 i tri boda. Susret je završen s tri doma a i jednim gostuju im opomenutim igra em. Dobra utakmica, ali s puno prekršaja odigrana je u Šenkovcu. Doma ini su susret dobili sasvim zasluženo nakon dobre igre tijekom svih devedeset minuta. Po etiri opomenuta igra a u svakoj mom adi. Drava je u Kuršancu u jednoj dinami noj utakmici s minimalnih 1:0 uspjela do i do sva tri boda u susjedskom derbiju protiv Jedinstva Novo Selo na Dravi. Pobjedni ki gol postigao je Davor Medved nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca u 88. minuti. ak deset igra a dobilo je javne opomene. etiri doma ina i šest gostuju ih igra a .

RUDAR – MURA 5:0 (3:0) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Suci: Mihael Belovi (NSD), Mario Buhin (Belica), Željko Hajdarovi (Belica). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e). Strijelci: 1:0 D. Šol (14-11m), 2:0 D. Šol (34), 3:0 Kova i (40), 4:0 D. Šol (75), 5:0 Kova i (84). RUDAR: Rajf, Kova i , Šprajc, Vuri, D. Šol (od 80. Varga), Županec (od 86. Maglov), M. Šol , Zadravec (od 62. Simun), Liklin (od 59. Žganec), Vinko, N. Šol (od 86. Podgorelec). Trener: Anton Srša. MURA: D. Novak, Breznik, Jurovi , M. Novak, Vuruši , D. Stojko, M. Vinko (od 76. D. Vinko), Dragoja (od 85. Vrši ), Jambroši (od 81. Sobo an), A. Stojko (od 25. Lipovi ), Na . Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: M. Vinko, Lipovi (Mura).

PLAVI – ZASADBREG 0:2 (0:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Boško Martan (Štefanec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec). Strijelci: 0:1 F. Rodinger (43), 0:2 Rodinger (61). PLAVI: T. Novak, J. Trupkovi , I. Murkovi (od 71. A. Novak), S. Škvorc, Zadravec, Erdelja, J. Škvorc, Vabec, Mikuli , Srnec (od 46. Vugrinec), Nerer (od 59. G. Novak). Trener: Milivoj Trstenjak. ZASADBREG: M. Novak, Mesari , I. Šajnovi (od 84. S. Šajnovi ), D. Mesari , D. Novak, Flo. Rodinger, Gori anec, Dunjko, F. Rodinger, Korošec (od 88. B. Šajnovi ), Mar ec (od 56. D. Šimunkovi ). Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: J. Škvorc, Mikuli (Plavi), Mar ec, Dunjko (Zasadbreg).

LISTA STRIJELACA 25 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 12 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 11 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec), Bojan Ba an (Trnovec), Alen Kova i (Rudar); 9 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Robert Vabec (Venera PMP), Miljenko Bistrovi (Me imurec); 8 zgoditaka – Josip Ma ari (Hajduk Š); 7 zgoditaka – Darijan Treska, Bojan Kregar (Me imurec), Karlo Posavec (Sloboda M); 6 zgoditaka – Marko Šol (Rudar), Samuel Novak, Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 5 zgoditaka – Goran Kerman (Venera PMP), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Krunoslav Tuksar (Mladost S)

FAIR PLAY Isklju eni: Nikola Jambrovi (Bratsvo J), Robert Veselko ( ziotarapetu Jedinstvo GM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Luka Vabec (Venera PMP), Goran Lipovi (Mura), Nenad Mikuli (Plavi Pek.), Saša Fu ek (Me imurec), Bernard Koraj (Bratstvo J), Josip Leva i (Mladost S), Marinko Žganec (Sloboda M), Mario Jaluši , Tomislav Domabaj (Drava K), Saša Krumpi , Dejan Novak (Jedinstvo GM)

STATISTIKA 29 zgoditaka pos gnuto ili 3,6 po utakmici; 3 isklju enja; 37 opomenu igra ; 3 kaznena udarca i is realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Me imurec 4.Hajduk (Š) 5.Jedinstvo (GM) 6.Trnovec 7.Jedinstvo (NSD) 8.Mladost (S) 9.Sloboda (M) 10.Šenkovec 11.Plavi (Pek.) 12.Mura 13.Bratstvo (J) 14.Drava (K) 15.Strahoninec 16.Zasadbreg

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

12 8 7 6 6 6 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2

0 3 1 3 2 1 2 2 1 2 1 1 2 2 4 1

0 1 4 3 4 5 5 5 6 6 7 7 7 7 6 9

55:11 24:9 28:18 22:18 22:20 27:26 34:22 17:24 26:25 20:24 21:22 24:34 15:32 16:36 19:27 12:34

36 27 22 21 20 19 17 17 16 14 13 13 11 11 10 7

Parovi 13. kola: Trnovec - Rudar, Jedinstvo (GM) - Mladost S), Sloboda (M) - Drava (K), Hajduk (Š) - Šenkovec, Zasadbreg - Strahoninec, Bratstvo (J) - Plavi (Pek.), Jedinstvo (NSD) - Me imurec, Mura - Venera PMP

31. listopada 2011.

11. kolo III. ŽNL MNS - istok RADNI KI – TRNJE 2:5 (0:3) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Stjepan Fic (Lopa nec), Ivan Pergar (Zasadbreg), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e). Strijelci: 0:1 Borovi (8), 0:2 Begovi (18), 0:3 Begovi (42), 0:4 Lon ari (48), 1:4 Kolari (58), 1:5 Begovi (63), 2:5 Fažon (82). RADNI KI: M. Horvat, E. Horvat, Jalšovec, Fažon, S. Horvat, Toplek, Mavrin, Novak, M. Kolari , Poto njak, Blaži , eh. Trener: Josip Oreški. TRNJE: Vuk, Tišljari , Habuš, Kramar, I. Kolari , Pandur, Borovi , Brodari , Sušec, Begovi , Vadlja (od 46. Lon ari ). Trener: Bruno Glavak. Žu karton: Kramar (Trnje).

BORAC – MLADOST (D) 0:1 (0:1) DONJI HRAŠ AN. Igralište Gaji . Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Filip Aldi (Strahoninec), Lana Vidovi (Palovec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelac: 0:1 Ž. Hajdarovi (14). BORAC: D. Saka , Sabol, Pintari (od 44. Vargek), M. Kolari , Karabojev, I. Pozderec, Jesenovi , Jankovi , Pata a, M. Pozderec, Branilovi (od 70. Taradi). Trener: Mario Mesari . MLADOST: Ciceli, Majeri , Sršan, Magdaleni (od 62. N. Novak), Kocijan, M. Hajdarovi , Pintari , Sabolek (od 80. Kos), Kanižaj, Telebuh, Ž. Hajdarovi . Trener: Renato Ciceli. Žu kartoni: I. Pozderec, Jankovi , Jesenovi (Borac), Pintari , Sabolek (Mladost). Crveni karton: Ž. Hajdarovi (Mladost).

ROMA – BUDU NOST (M) 0:11 (0:4) MIKLAVEC. Igralište Trate. Sudac: Damir Aldi (Strahoninec). Delegat: Antun Mar njaš ( akovec). Strijelci: 0:1 Sermek (7), 0:2 Biber (34), 0:3 D. Drk (37), 0:4 D. Drk (41), 0:5 Biber (52), 0:6 F. Sklepi (57), 0:7 D. Drk (59), 0:8 Cerovec (72), 0:9 D. Drk (73), 0:10 D. Drk (76), 0:11 F. Sklepi (83). ROMA: Lj. Bogdan, Kri. Oršoš, Nik. Balog, Mit. Ignac, Mar. Balog (od 25. Sam. Horvat), S. Majeti , Mlad. Bogdan, Kr. Balog (od 46. Krešo Bogdan), Sen. Oršoš, Murši , Dej. Bogdan. BUDU NOST: Lon ari , Telebuh, I. Novak, Z. Drk, Jurši , Sermek, Biber (od 57. Mutvar), urin, F. Sklepi , D. Drk, Cerovec. Trener: Stanislav Tot.

NAPREDAK – EKO 3:1 (1:0) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Bojan Juras ( akovec), Dražen Sukanec (S. Ves), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Željko Štefanac ( akovec). Strijelci: 1:0 Mih. Ma ari (37), 2:0 Dragovi (53-11m), 3:0 Mih. Ma ari (65), 3:1 Mihaljkovi (71). NAPREDAK: Žagar, J. Leich (od 70. Hu nec), Bobi anec (od 58. Dal. Jambroši ), N. Jambroši , Dav. Mu i (od 75. Vidra), Horvat, Lastavec, Mih. Ma ari , Dragovi , Cilar, Trstenjak. Trener: Siniša Mikolaj. EKO: Pani , Bedi , Ma ek, A. Horvat (od 37. Bermanec), Vutek, Balog, Mlinari (od 75. Puškadija), D. Novak, Mihaljkovi , Z. Novak, Rudni ki (od 70. And. Ma ek). Trener: Novak Zlatko. Žu kartoni: Bobi anec, Dav. Mu i , Dragovi (Napredak), An . Ma ek, Z. Novak, Dan. Novak (Eko).

OTOK – OMLADINAC (D/S) 1:4 (0:3) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Vedran Hrušoci (Nedeliš e), Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 0:1 V. Škvorc (16), 0:2 M. Valen (42-11m); 0:3 Pata a (45), 0:4 Tizaj (53), 1:4 Z. Novak (80). OTOK: Rojko, Z. Nvoak, Vargek, Grabant, M. Lepen, Vuji , Gorupi (od 68. Ko iš), Beli (od 46. Z. Kalšan), J. Novak, Šimec, D. Ko iš. OMLADINAC: Šantavec (od 24. Saka ), V. Škvorc (od 54. Korpar), Na , Malovi , Rošani , B. Novak, Valen , Pata a, Pal (od 84. Piknja ), Toplek (od 46. Tizaj), Ruži . Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: Grabant, D. Ko iš, B. Ko iš (Otok), Rošani , Valen (Omladinac).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Napredak pobjedom u derbiju osvojio jesenski naslov Završen je jesenski dio sezone u ovoj ligi. Napeto je bilo cijele jeseni, tako e biti i na prolje e. Na kraju Napretku jesenski naslov. Pobjedom kod ku e nad do nedjelje vode im Ekom u derbiju jeseni, Napredak e prezimiti na ljestvici na prvom mjestu. Iz prvog dijela bilježimo dvije prigode. Pred jednim i drugim vratima po jednu. Za doma e je vrlo dobro pucao slobodni udarac Darko Trstenjak, a gostima je prigodu za zgoditak prokockao Mihaljkovi . Doma ini su na odmor otišli sa minimalnom prednoš u od 1-0 zgoditkom Mihaela Ma ari a u 37.minuti. Doma i imaju u 53.minuti kazneni udarac koje za vodstvo od 2-0 realizira Rajko Dragovi . Svojim drugim zgoditkom u 65.minuti za 3-0 Mihael Ma ari prakti ki rješava pitanje pobjednika u ovom derbiju. Gosti iz Svetog Križa su u 71.minuti uspjeli posti i po asni zgoditak, a postigao ga je Bojan Mihaljkovi . etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Prema prikazanoj igri 250 nazo nih gledatelja može biti zadovoljno, naravno osim gostuju ih koji su doživjeli poraz. Jadran se mu io sa Romskom vatrom. Kada su de ki iz Piškorovca u 34.minuti imali 2-2 nije baš treneru Jadrana Stjepanu Makaru bilo svejedno. Unaprijed upisani bodovi su najopasniji. No, ipak Romska vatra nema kondicije za svih 90 minuta igre pa je od 72.minute na dalje sve sjelo na svoje mjesto. Ipak se trebalo od svojih navija a sa jesenskom sezonom oprostiti sa pobjedom i protiv takvog protivnika kakva je mom ad Romske vatre. Ve u 2.minuti zgoditkom Gorana Gori anca je Jadran poveo. U 10.minuti na 2-0 povisuje Ivan Fu ko iz kaznenog udarca. Igor Oršoš je u 30.minuti smanjio na 2-1, a na 2-2 je u 34.minuti poravnao tako er Igor Oršuš ali drugi. Tri minute prije kraja prvog dijela Jadran dolazi do vodstva od 3-2 zgoditkom Kreše Posavca. Dobrih pola sata igre nakon toga zgoditaka nije bilo. Santino Jankovi je svojim zgoditkom u 72.minuti doveo Jadran u vodstvo na 4-2 i tako možda neizvjesnost razriješio. Do kraja još dva zgoditka Ivana Fu ka za njegov hatrik i

ROMSKA VATRA – JADRAN 2:6 (2:3) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Dražen Jur ec (D. Kraljevec). Delegat: Stjepan Talan. ROMSKA VATRA: Mario Oršuš, Sam. Oršuš, Nik. Balog, V. Balog (od 76. Emil Oršoš), Den. Oršuš (od 46. Kre. Balog), Ig. Oršoš, Lj. Ignac, Igor Oršoš, Mario Oršoš, Marko Balog (od 55. Kalanjoš), Manuel Oršuš (od 35. Šoštari ). JADRAN: Fegeš (od 46. Kameni ), Zagorec, Fu ko, Kranj ec (od 67. Štampar), Šte ar (od 61. Jan ec), Posavec, Jankovi , Korent, Gori anec (od 46. Mihalic), Mih. Fegeš, Kontrec (od 46. Novak). Trener: Stjepan Makar. Žu karton: Krešo Balog (Romska Vatra).

naziv najboljeg strijelca ove lige. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Romske vatre. Budu nost ugostila Romu i po astila je sa 11 zgoditaka. Nakon prvog dijela bilo je «samo» 4-0. U drugom dijelu gosti iz Kotoribe ostaju «bez sape» ili bolje re eno bez pare «kak cug mašina». Dragutin Drk bio je peterostruki strijelac. Dva su puta mrežu Rome tresli Ivan Biber i Filip Sklepi . Po jednom su se u strijelce upisali Mario Sermek i Sebastijan Cerovec. I jedan sudac je bio previše za ovu utakmicu jer opomenutih igra a nije bilo. Roma na kraju jesenskog dijela ima neslavan rekord od ukupno 125 primljenih zgoditaka ili 11 primljenih zgoditaka po utakmici. Omladincu pobjeda u Otoku. Ve za prvih 45 minuta gosti iz Držimurec-Strelca su imali vodstvo od 3-0. Prije po etka utakmice gosti su morali delegatu predo iti dokaz da su podmiri obveze prema MNS zbog suspenzije. Na utakmicu nije stigao pomo ni sudac Horbec, pa jednog pomo nog suca nije bilo na utakmici. Omladinac je poveo 1-0 u 16.minuti zgoditkom Valentina Škvorca. U 24.minuti nakon jedne intervencije gostima se teže ozlijedio vratar Šantavec. Preba en je u bolnicu jer je slomio prst na ruci. U 42.minuti gosti imaju kazneni udarac. U doma em kaznenom prostoru suigra je suigra u napucao loptu u ruku, a za suca utakmice Vedrana Hrušocija je to bio kazneni udarac. Isti je izveo i realizirao za vodstvo od 2-0 Marko Valenti . Kad se ve ekao kraj prvog dijela na 3-0 povisuje Smiljan Patafta. im je u drugom dijelu u igru ušao Jurica Tizaj isti u 53.minuti povisuje gostuju e vodstvo na 4-0. Otok se isto od jesenske sezone oprostio barem po asnim zgoditkom u 80.minuti kojeg je postigao Zoran Novak. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Mladosti minimalna pobjeda u Donjem Hraš anu. Ve u 14.minuti zgoditkom Željka Hajdarovi a su gosti iz Dekanovca stigli do vodstva od 1-0 koje do kraja utakmice nisu ispuštali. Doma i Borac u drugom je poluvremenu pritiskao, ali uspio posti i zgoditak. Mladosti je u 83.minuti isklju en zbog grubog starta na doma eg igra a strijelac jedinog zgoditka na utakmici Željko Hajdarovi . Niti broj ana prednost u posljednjih desetak minuta utakmice nije pomogla doma inu. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Trnje jesen zaklju ilo gostuju oj pobjedom. Furiozno prvo poluvrijeme su odigrali gosti iz Svetog Jurja u Trnju na gostovanju u Gardinovcu. Sve je krenulo u 8.minuti zgoditkom Ivana Borovi a. Do kraja prvog dijela slijede dva zgoditka Aldina Begovi a u 18. i 42.minuti

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Ivan Fu ko (Jadran); 20 zgoditaka – Aldin Begovi (Trnje); 19 zgoditaka - Davor Mu i (Napredak) ; 18 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko), Željko Hajdarovi (Mladost D); 17 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak); 11 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko); 10 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS), Zoran Kalšan (Otok), Mihael Ma ari (Napredak); 9 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M); 8 zgoditaka – Jadranko Lastavec (Napredak); 7 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok), Ivan Habuš (Radni ki), Marko Valen (Omladinac DS), Filip Sklepi (Budu nost M); 6 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Danijel Novak, Damjan Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Marko Balog (Romska vatra), Rajko Dragovi (Napredak), Ma ja Kolari (Radni ki); 5 zgoditaka – Nino Jambroši (Napredak), Bojan Jan ec (Omladinac DS), Velimir Šimec (Otok), Ma ja Pavlekovi (Jadran)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Željko Hajdarovi (Mladost D) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Nino Jambroši (Napredak), Marko Valen (Omladinac DS), Vladimir Pintari (Mladost D), Elvis Jankovi , Nenad Jesenovi (Borac DH)

STATISTIKA 36 zgoditaka pos gnuto ili 6 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 19 opomenu h igra a; 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Eko

10 8

52:9

2.Napredak

10 8